e-pv 3664 by NEstar

Narodni trgovački lanac NTL je otvorio najveću hladnjaču na jugu Hrvatske; voće i povrće otkupljivat će se direktno od proizvođača

Može to i jeftinije Zajedničkom javnom nabavom Vlada ove godine namjerava uštedjeti 350 milijuna kuna

Privatne poliklinike u šoku Dok se ne dozna koji bolnički liječnici ispunjavaju kriterije Pravilnika, rad kod privatnika zabranjen je - svima

AKTUALNO STR. 4

AKTUALNO STR. 8

PRIČA S RAZLOGOM STR. 12

3 6 6 4

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 14. veljače 2011. Godina LVIII / Broj 3664. www.privredni.hr

privredni vjesnik

KRAŠ KUPIO KAROLINU / OSNOVANA ZADRUGA HOP / PREDSTAVLJANJA TVRTKI / HRWWWATSKA / SVIJET FINANCIJA

DUSTRIJ

RVNE IN UZLET D

T S A R H I K S N SLAVO EUROPSKE A J A V S O E V O D PO

skoj p o r u E u arketa p č ima a z j l u v a a z b a o t d e park treći g e j o n a v k i s s t vijetu a a s m u i j Hrv o n t s d e o j rto m proizv v t u e >>10-11 a č , i o j i k n o u vis

N EBAG S O P RILO P N info EE onosi

work

Što d rope Net e Eu rpris

Ente

INTERVJU: DRAGICA KRPAN

Bez investiranja u nova skladišta Hrvatska će već 2015. biti u lošem položaju, kaže direktorica tvrtke PSP

>> 6-7

IZVOZNICI NE ODUSTAJU OD EGIPTA

U Egiptu svoje tvrtke imaju Ina, Crosco, Geofizika, Ingra, Končar, ali i brojni domaći izvoznici drvene građe

>> 4-5

UVOD

www.privredni.hr Broj 3664, 14. veljače 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

JADRANKA KOSOR, PREDSJEDNICA VLADE:

VINKO FILIPIĆ, DIREKTOR KONCEPTA FASHION.HR

Završetak pregovora na 20. godišnjicu samostalnosti Hrvatske

Hrvatska tekstilna industrija nije stvar prošlosti

Razgovorima s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom koji se tiču završetka pregovora Hrvatske s Europskom unijom vrlo sam zadovoljna te i dalje optimistična, dapače. Moram reći kako sam dodatno ohrabrena i osnažena onime što sam čula od premijera Orbána. Svakako, naš je cilj završiti pregovore do kraja mađarskog predsjedanja Europskom unijom. Za nas je to povijesni i strateški cilj. Posebno nam se čini važnim, te kako u tome ima i puno simbolike, da osvajanje osobito važnog povijesnog cilja ostvarimo u godini kada ćemo obilježiti i 20 godina samostalnosti Hrvatske.

DAMIR BAJS, MINISTAR TURIZMA:

Potpore i za domaće goste Lani je u Hrvatskoj zabilježeno 13 posto manje turističkih dolazaka domaćih gostiju u odnosu na 2009. Europske zemlje zadržavaju svoje stanovnike na odmoru, pa udio Francuza u dolascima u vlastitoj zemlji iznosi 60 posto, a u Turskoj 22 posto. Hrvatsko ministarstvo turizma ove je godine odlučilo dati 21 milijun eura izravnih potpora za provedbu programa za domaće goste koji uplaćuju aranžmane putem turističkih agencija, i to u iznosu do 200 kuna po osobi i neovisno o dijelu sezone. Za stimuliranje dolazaka stranih turista potpore iznose od jednog do 20 eura, ovisno o dijelu sezone.

ŽELJKO LUKAČ, PREDSJEDNIK UPRAVE METRONET TELEKOMUNIKACIJA:

Očekujemo povećanje ukupnih prihoda Naša strategija, koja se i u 2010. usredotočila na poslovne korisnike pružajući im najbolje i tehnološki najnaprednije usluge na tržištu, očekivano je rezultirala značajnim napretkom u poslovanju. Plan za 2011. je vrlo jasan – do kraja ove godine očekujemo povećanje ukupnih prihoda na 275,6 milijuna kuna, što je u odnosu na 2010. rast od 14 posto, a istovremeno namjeravamo ostvariti znatan porast operativne dobiti. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

Smatramo kako će zajedničko poslovanje dizajnera i modnih kuća, kroz projekt koncepta Fashion.hr koji smo nedavno pokrenuli, omogućiti pristupačniji i dostupniji proizvod za sve

ad proizvodnje i gubitak radnih mjesta konstanta su tekstilne industrije već neko vrijeme. Proizvođači imaju niz problema, a jedan od većih je i javni imidž te medijska percepcija hrvatskih tekstilaca. Tu se pojavljuje kontradiktorna situacija jer s jedne strane dobar dio tih tvornica služi za opskrbljivanje slavnih svjetskih kuća kao što su Zegna ili Dolce&Gabbana, a s druge - mediji i javnost ih percipiraju kao “stvar prošlosti”. To je potpuno pogrešan stav jer radnički i tehnički potencijal je golem, neke tvrtke otvaraju i nova tržišta te unatoč krizi funkcioniraju za svaku pohvalu. Opstanak na tržištu veliki je izazov i za mnoge naše dizajnere, koji su primorani svoju odjeću relativno skupo prodavati kako bi njihov rad bio na granici rentabilnosti. S obzirom na to da je riječ o jedinstvenim komadima odjeće koji imaju višu cijenu, smatramo kako će zajedničko poslovanje dizajnera i modnih kuća, kroz projekt koncepta Fashion. hr koji smo nedavno pokrenuli, omogućiti pristu-

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

pačniji i dostupniji proizvod za sve. Projekt smo pripremali dvije godine s ciljem da povežemo domaće dizajnere i tvornice tekstilne, kožarske i obućarske industrije te industrije satova.

Povezivanjem etabliranih modnih dizajnera i tekstilnih tvrtki mogu se stvoriti domaći modni brendovi Hrvatski etablirani dizajneri Zoran Mrvoš, Ivica Klarić, Igor Galaš, Robert Sever, Juraj Zigman i Ana Maria Ricov trenutačno u tvornicama izrađuju prototipove svojih kolekcija za sezonu jesen/ zima, koje će prikazati u ožujku na nacionalnom modnom sajmu. Nakon što prototipovi krenu u industrijsku proizvodnju, kolekcije će se već na jesen naći na policama dućana. Dizajneri će u suradnji s industrijskim divovima kao što su RIO Riječka industrija odjeće, MK Arena iz Pule, San Peter iz Ludbrega, Bambi iz Varaždina i Marli iz

Zagreba stvoriti nešto što ćemo s ponosom za nekoliko sezona zvati modernim domaćim modnim brendovima, a i hrvatskom modnom scenom. Inače, tvrtke koje su se uključile u ovaj projekt već otvaraju nova tržišta i uspješno posluju. Također, hvale je vrijedan put koji su te tvrtke izabrale kao strategiju, a to je razvojni put koji traži određena ulaganja te je u svojoj osnovi vizionarski. Nadamo se da ćemo na ovaj način razviti hrvatske brendove, a za uspjeh projekta bitan je način na koji će on biti institucionaliziran.

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Interes institucija je da se proizvodni pogoni ožive, te da hrvatska moda postane izvozni proizvod. To je prva prepoznala Hrvatska gospodarska komora s kojom intenzivno surađujemo, a nadamo se da će se uskoro priključiti i drugi. Rezultati našeg projekta u kojem će se moći vidjeti sva posebnost domaće modne scene te izvrsnost dizajnera, široj javnosti bit će predstavljeni na inovativnom modnom sajmu koji će se svake sezone održavati u ožujku, po uzoru na svjetske sajmove mode kao što su njemački i španjolski Bread&Butter te francuski Tranoi, The Box i Atmospheres. Sajam će biti otvoren za sve zainteresirane strane s ciljem

HGK je prvi prepoznao da hrvatska moda može postati izvozni proizvod ostvarivanja suradnje. U tom smislu pozivamo sve zainteresirane da nam se od 11. do 13. ožujka pridruže na tom sajmu koji će se održati pod imenom Fashion.hr industrija.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3664, 14. veljače 2011.

( 110 mil USD

NOVI ŽIVOT DVOJE STOGODIŠNJAKA

Kraš kupio osječku Karolinu

robna razmjena između Hrvatske i Egip

NEMIRI U SJEVERNOJ AFRICI I NJIHO

Kraš će Karolinu razvijati, a očekuje se da će njena proizvodnja višestruko porasti Svetozar Sarkanjac

no o čemu se u poslovnim i medijskim krugovima špekuliralo unatrag nekoliko mjeseci, proteklog je tjedna i službeno potvrđeno: Kraš je kupio osječku Karolinu! Potpise na kupoprodajni ugovor u Osijeku su stavili čelnik Kraša, predsjednik Uprave Nadan Vidošević, i dosadašnji vlasnik Karoline, austrijski poduzetnik Lorenz Bahlsen. Konkretno, Kraš je za 99,57 posto kapitala Karoline platio 7,3 milijuna eura. Ili, kako je netko slikovito rekao, stogodišnji Kraš, koji ove godine obilježava puno stoljeće uspješnog poslovanja, kupio je Karolinu koja ove godine navršava 102 godine. Naime, Karolinu je davne 1909. godine utemeljio osječki poduzetnik Stjepan Piller. Slično sudbini zagrebačkog Kra-

ša, i osječka je tvornica u svojoj stoljetnoj povijesti nekoliko puta mijenjala nazive. Od početnog Karolina (Karolina Mühle), do uglednog poduzeća Sloboda (od 1946. do 2003.) koje je zapošljavalo oko 2500 radnika. Nakon što je Luka Rajić kupio Slobodu, mijenja joj naziv u Lu-

Jadro i Moto postaju novi Kraševi brendovi

ćima prepoznatljiva po brendovima Jadro i Moto keksa, te slanih štapića Bobi. Ovim kupoprodajnim ugovorom brendovi iz slatkog paketa Karoline (Jadro i Moto) postaju nove Kraševe marke, dok paket slanih proizvoda predvođenih Bobi programom ostaje austrijskoj tvrtki Lorenz Bahlsen Snack World iz Klagenfurta.

ra-keksi, da bi posljednjih pet godina opet nosila naziv Karolina kao dio grupe Lorenz Bahlsen. Unatoč brojnim promjenama, Karolina je sve te godine proizvodila kekse, vafle, biskvite, slanice, a desetljećima je bila najveći osječki proizvođač kruha, peciva i kolača. Tržištu čitavog europskog jugoistoka, ali i dobrom dijelu velikog europskog tržišta, ta je osječka tvrtka već desetlje-

Svi zaposleni ostaju Kupnju osječke tvrtke predsjednik Uprave Kraša Nadan Vidošević nazvao je “važnim događajem za Kraš”. “U ovim vremenima krize treba misliti na budućnost, a mi to radimo i danas. S ovom akvizicijom Kraš će zaokružiti jedan logičan proizvodno-tržišni proces. Udruživanjem snažnih brendova Jadro i Moto u grupaciju

Kraš zatvara se arhitektura hrvatske proizvodnje keksa i vafla”, slikovito se izrazio Vidošević naglašavajući kako će Kraš Karolinu razvijati, o čemu svjedoči i podatak da je proizvodnja u prijedorskoj Miri, nakon što ju je preuzeo Kraš, porasla pet-šest puta. Također je istaknuo kako će Kraš zadržati svih 250 dosadašnjih radnika Karoline. Inače, Osijek Krašu nije nikakva nepoznanica jer već godinama ta kompanija u okolici grada ima veliki rasadnik sadnica višnje i badema. Lorenz Bahlsen, čelni čovjek Lorenz Bahlsena, kazao je kako slani asortiman Karoline, predvođen brendom Bobi, ostaje u sastavu ove grupacije te prema postignutom dogovoru taj dio proizvodnje i iduće dvije godine ostaje na istoj osječkoj lokaciji. Kompletan slani asortiman Lorenza i dalje će biti prisutan na hrvatskom tržištu sa svim brendovima.

AKADEMICI UPOZORAVAJU

Bruto domaći proizvod Hrvatske u zadnjih je 20 godina porastao samo 3,7 posto, industrijska proizvodnja smanjena je za 28 posto, a poljoprivredna proizvodnja za 23 posto. Broj zaposlenih danas je za 15 posto manji nego 1990., broj umirovljenika se udvostručio, a kuna realno aprecirala gotovo 15 posto. Zato nije ni čudo da je Hrvatska danas na 54 posto razvijenosti Zapadne Europe, dok je 1989. bila na 77 posto, rečeno je na okruglom stolu o ekonomskom i društvenom razvoju, održanom u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU). Prije 20 godina Hrvatska je

Sanjin Strukic/PIXSELL

Hrvatska zaostaje, Srednja Europa odmiče

po BDP-u bila gotovo 40 posto razvijenija od Poljske, a danas za njom zaostajemo 12 posto. Slovačka je za nama zaostajala 17 posto, a sada prednjači za 30 posto. Slovenija i Češka bile su petnaestak posto razvijenije od Hrvatske, a sada je Slovenija 62 posto ispred nas, Češka 51 posto. Iako su takvom trendu nesumnjivo pridonijeli rat i poraće, ključni je problem,

prema mišljenju predsjednika Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo Tihomira Domazeta, ipak bio izostanak rada i zaposlenosti te dominacija preraspodjele umjesto stvaranja nove vrijednosti. Domazetov se prijedlog rješenja oslanja na hitne antirecesijske mjere i niz strategija razvoja. Kao hitne mjere predlaže da HNB i Vlada hitno pro-

nađu novac s niskim kamatama, da monetarna i kreditna politika postanu polazište za pomoć poduzećima i projektima te da se potražnja potakne brojnim mjerama, uključujući i proračun i politiku plaća. Akademik Vladimir Stipetić na primjeru je poljoprivrede ustanovio da je stanje u Hrvatskoj vrlo slično stanju u ostalim zemljama Jugoistočne Europe, zbog čega se to područje može smatrati najzaostalijim dijelom Europe. Da bismo do 2030. barem sustigli Zapadnu Europu, prosječan rast BDP-a morao bi nam biti šest posto godišnje, a Stipetić smatra da je to vrlo malo vjerojatno. (D.Ž.)

Slavonski go će proći, a p Unatoč aktualnim teškoćama u poslovanju, slav Svetozar Sarkanjac

urbulentna događanja u zemljama Sjeverne Afrike, a osobito u Tunisu i Egiptu, pored političke nesigurnosti, ljudskih i materijalnih stradanja donijela su i veliku gospodarsku neizvjesnost. Prema nekim izračunima, politički nemiri egipatskoj državi i tamošnjoj ekonomiji dnevno donose štetu veću od 300 milijuna dolara. Zbog političkih nemira trpi i veliki dio svjetskoga gospodarstva, pa tako i brojne hrvatske tvrtke. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), od značajnijih poslovnih igrača u Egiptu svoje tvrtke imaju Ina, Crosco, Geofizika, Ingra, Končar..., ali i izvoznici drvene građe. K tome, postoji i niz hrvatskih tvrtki koje tamo imaju poslove manje vrijednosti. Međutim, ukupni podaci hrvatskih tvrtki koje posluju konkretno s egipatskim tržištem nisu nimalo zanemarivi. Robna razmjena između Hrvatske i Egipta u 2009. godini iznosila je respektabilnih 110 milijuna američkih dolara. Od toga se čak 97 milijuna dolara odnosi na hrvatski izvoz u tu sjevernoafričku zemlju. Upravo zbog značaja te regije za hrvatsko gospodarstvo, u Hrvatskoj gospodarskoj komori organizirali su sastanak predstavnika tvrtki koje posluju u toj regiji s predstavnicima MVPEIja i HBOR-a. Kako je istaknula potpredsjednica HGK-a za međunarod-

ne poslove Dunja Konjevod, izvoz hrvatskih tvrtki u zemlje Sjeverne Afrike i Bliskog istoka u stalnom je rastu i trenutačno zauzima otprilike pet posto ukupnog hrvatskog izvoza. Ona je istaknula kako postoje planovi otvaranja predstavništva HGK-a u toj regiji, da su sugestije, smjernice i inicijative tvrtki dobrodošle te da će interes tvrtki usmjeravati daljnje aktivnosti HGK-a u toj regiji. Moguće štete Iako je zasad prerano procjenjivati, moguće štete zbog sukoba u Egiptu sigurno neće biti zanemarive, ne samo zbog povlačenja zaposlenika iz Hrvatske nego i zbog privremenog prekida nekih poslova. Gospodarstvenici strahuju i za svoju imovinu u Egiptu i brine ih

www.privredni.hr Broj 3664, 14. veljače 2011.

ta 2009.

( od toga 97 mil USD odnosi se na hrvatski izvoz u tu zemlju

OV ODRAZ NA HRVATSKO GOSPODARSTVO

spodarstvenici: Nemiri oslovati se mora onski gospodarstvenici ne prekidaju pregovore s partnerima iz Egipta, Tunisa, Maroka... potencijalnim egipatskim partnerima. “Imali smo dosta interesenata za posao s Poljoprivrednim institutom, a egipatski partneri pokazali su najviše zanimanja za izvoz našeg sjemena kukuruza i soje u Egipat. Mi nismo prekinuli pregovore. Naprotiv, poslovni pregovori se nastavljaju jer sam uvjeren da će sadašnje stanje kad-tad završiti i da će se stvoriti povoljniji uvjeti za završetak pregovora. Jer, radi se o obostrano korisnom poslu. Nemira je bilo i bit će, ali raditi i poslovati se mora”, zaključio je Zdunić.

što će biti s ranije dogovorenim poslovima i poslovima u fazi pregovora. Prema izjavi jednog sudionika sastanka, izvoznika drvene građe u Egipat, u slučaju prestanka izvoza drvene građe u Egipat veliki dio naših kapaciteta (pilane) ostao bi bez posla jer, prema njegovoj procjeni, 40 posto ukupnog izvoza odlazi u Egipat, objasnila je Svjetlana Momčilović, viša stručna suradnica u HGK-u. Politički nemiri u Sjevernoj Africi itekako se osjećaju i u slavonskim tvrtkama koje posluju s tamošnjim tržištima ili su upravo pred sklapanjima poslovnih ugovora. Jedna od takvih je i osječka Saponia koja već godinama u Egipat izvozi svoje proizvode u vrijednosti od oko 200.000 eura godiš-

nje. K tome, kako saznajemo od Damira Skendera, predsjednika Uprave Saponije, upravo od početka ove godine Saponia je počela poslovati i s tuniskim tržištem, a ukupna vrijednost toga posla za 2011. godinu trebala je dostići pola milijuna eura. Naravno, zbog novonastalih okolnosti čitav posao čeka na stabiliziranje stanja. Na bliskoistočnom tržištu već je dulje prisutan i Poljoprivredni institut Osijek. Kako je za Privredni vjesnik izjavio ravnatelj Instituta Zvonimir Zdunić, dugoročni izvozni poslovi uspješno se odvijaju u Turskoj, a odnedavno i u Iranu. Kao dio hrvatske gospodarske delegacije Zdunić je u prosincu boravio u Egiptu gdje su obavljeni preliminarni dogovori s

Pregovori ne prestaju Sličnog su razmišljanja i u đakovačkoj tekstilnoj tvrtki Hemco koja je specijalizirana za proizvodnju odjeće i opreme za zaštitu na radu. Prema riječima Slobodana Mihalja, direktora tvrtke Hemco, potkraj prošle

kreću na drugu obalu Sredozemnog mora. A na poslovni put u Sjevernu Afriku spremaju se i u osječkom OLT-u. Naime, ta je metalska tvrtka sredinom prošle godine s partnerima iz Maroka potpisala poslovne predugovore vrijedne desetak milijuna kuna. Riječ je, naravno, o izvozu poljoprivrednih strojeva i pripadajuće opreme. Predsjednik Uprave OLT-a Ante Ćerluka za Privredni vjesnik potvrdio je kako su pregovori zastali. “Na neki način, to nam u ovom trenutku i odgovara jer radimo na konačnom ‘brušenju’ završnih ugovora. Iako Maroko nije izravno zahvaćen nemirima kakvi se događaju u Tunisu i Egiptu, sve je ipak povezano. Naime, naš cilj nisu kratkoročni jednokratni poslovi s tim zemljama i njihovim tržištima, nego kvalitetni dugoročni po-

U Egiptu svoje tvrtke imaju Ina, Crosco, Geofizika, Ingra, Končar, ali i izvoznici drvene građe godine ostvareni su kontakti s potencijalnim egipatskim partnerima koji su pokazali zanimanje za bogatu paletu Hemcovih proizvoda s više od 500 modela specijalizirane odjeće i opreme. Aktualna događanja jesu usporila pregovore, ali ih nikako nisu zaustavila. Kako kažu u Hemcu, čim se ostvare elementarni sigurnosni i poslovni uvjeti,

slovi. Ovo o čemu sada pregovaramo je tek prva tranša. Uspjeh toga posla otvara nam i neka druga arapska i afrička vrata. U prilog tome govori i činjenica da naši marokanski partneri žele ugovor i poslovni odnos koji će trajati barem 15 godina. A za takav se posao valja potruditi i kvalitetno ga pripremiti”, zaključio je Ćerluka.

UPRAVNI ODBOR HRVATSKOG FONDA ZA PRIVATIZACIJU

Županjska Sladorana preuzima Slavoniju novu Tvornica šećera Sladorana iz Županje novi je vlasnik županjske Slavonije nove, tvornice s oko 100 zaposlenih koja se bavi proizvodnjom i prometom žitarica. Odlučio je to Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju, na sjednici održanoj prošli tjedan. Kako je rečeno na sjednici, ponuda Sladorane, koja je inače u vlasništvu virovitičkog Vira, jedina je pristigla ponuda za kupnju 76 posto dionica Slavonije nove, a ponuđeno je 57,28 milijuna kuna ili 14 posto više od iznosa koji se tražio natječajem. Sladorana se u ponudi obvezala na ulaganja teška 10 milijuna kuna te zadržavanje svih radnika, a ugovor o kupnji bit će potpisan kroz mjesec dana. Dok se ugovor ne potpiše, u Upravi Slado-

rane nisu željeli komentirati u što će i kada uložiti najavljenih 10 milijuna kuna. Na sjednici je prihvaćeno i izvješće o prodaji dionica iz portfelja Fonda na Zagrebačkoj burzi, održanoj krajem siječnja i početkom veljače. Interes za ponuđene dionice bio je iznimno slab - na prvoj je dražbi ponuđeno 58 milijuna kuna potencijalne vrijednosti dionica, a ostvareno je samo 2,4 posto ili 1,39 milijuna kuna prihoda. Na drugoj dražbi nudilo se 87 milijuna, a prodano je samo 1,94 posto ili 1,7 milijuna kuna. (J.F)

*vijesti Svjetska banka odobrila zajam Hrvatskoj Svjetska banka prošli je tjedan Hrvatskoj odobrila zajam od 20,8 milijuna eura kojemu je cilj pomoći zemlji kandidatkinji da se uspješno pripremi za integraciju u Europsku uniju u području zaštite prirode. Ukupno financiranje za ovaj projekt iznosi 43,7 milijuna eura, od čega će Vlada osigurati 2,9 milijuna eura, s očekivanim sufinanciranjem iz paralelnih strukturnih fondova EU-a u iznosu do 20 milijuna eura. Rok otplate zajma od 20,8 milijuna eura je 20 godina, s uključenim razdobljem počeka od pet godina. Intelektiv u Sheratonu Konferencija o poslovnim aspektima intelektualnog vlasništva Intelektiv održava se 17. veljače u zagrebačkom hotelu Sheraton. Tema konferencije je zaštita, komercijalizacija i upravljanje intelektualnim vlasništvom i nematerijalnom imovinom unutar or-

ganizacije. U poslijepodnevnom dijelu raspravljat će se o upravljanju imovinom industrijskog vlasništva i autorskim pravima u digitalnom dobu. Na konferenciji će izlagati stručnjaci, menadžeri i poduzetnici koji će pokazati svoja iskustva u upravljanju intelektualnim kapitalom. JGL prkosi nezaposlenosti Unatoč padu zaposlenosti, riječka farmaceutska tvrtka Jadran Galenski Laboratorij ostvarila je planirano i čak nadmašila uspjeh iz 2009. godine, kada je u toj tvrtki zaposleno 17 novih radnika. Naime, JGL je u 2010. godini zaposlio čak 30 novih suradnika. Ti su dobri rezultati u zapošljavanju dostignuti zahvaljujući ostvarenju plana prodaje i rasta izvoza te činjenici da je JGL svojim financijskim postignućima u protekloj godini mogao uložiti u unaprjeđenje i proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta, te konstantno investirati u edukaciju i razvoj kadrova.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3664, 14. veljače 2011.

NTL U METKOVIĆU OTVORIO NAJVEĆU HLADNJAČU

NTL: Plaćamo brzo i u gotovini!

Voće i povrće otkupljivat će se direktno od proizvođača Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

bivšim prostorijama nekadašnjeg trgovačkog giganta Razvitka iz Metkovića otvorena je hladnjača, otkupna stanica voća i povrća te skladište Narodnog trgovačkog lanca (NTL). Hladnjača je izgrađena početkom 80-ih, a prema riječima čelnika NTL-a, danas je u odličnom stanju. Zgrada je od preuzimanja počet-

Na programu voća i povrća te svježeg mesa vodi se najžešća bitka kom siječnja preuređena, tako da hladnjača zadovoljava sve standarde za čuvanje voća i povrća, ali i mesa i ribe. Jedini dio u koji još treba uložiti sredstva je - zrionica banana. Kad se taj prostor dovrši, zaokružit će se cjelokupna investicija od sedam milijuna eura u ovaj prostor. U NTL-u planiraju još dvije investicije slične vrijednosti, izgradnju hladnjača za otkup i skladištenje voća i povrća te izgradnju logističkih centara. Planiraju oformiti centralno skladište u okolici Zagreba te hladnjaču i otkupnu stanicu u Slavoniji. “Tako bismo omogućili stalnu cirkulaciju robe na relaciji jug-zapad i time našim kupcima osigurali kontinuitet u opskrbi svježeg i kvalitetnog voća i povrća”, istaknuo je Tomislav Ma-

mić, vlasnik trgovačkog lanca Tommy. Bez posrednika Prema riječima Martina Evačića, predsjednika Uprave NTL-a, voće i povrće otkupljivat će se direktno od proizvođača tako da će se izbjeći posrednici. “Rokovi plaćanja bit će kraći nego što su bili dosadašnji, a plaćat ćemo u novcu a ne, primjerice, u umjetnom gnojivu kako je često bio slučaj. Poštivat će se sve odredbe ugovora”, istaknuo je Evačić koji je otkrio kako je NTL u pregovorima i s jednim domaćim proizvođačem vode. Josip Milavić, predsjednik Nadzornog odbora NTL-a, smatra kako je ovo izvrsna prigoda za domaće stanovništvo. Kad imaju osiguran plasman, domaći proizvođači mogu planirati proizvodnju. “Na području doline Neretve planiramo otkupiti između 400 i 500 tona voća i povrća, ukupne vrijednosti 100 milijuna kuna”, kaže Milavić. Stjepan Varga, direktor Čakovečkih mlinova, rekao je kako NTL u ovom trenutku prodaje voća i povrća u vrijednosti oko 400 milijuna kuna. Kaže kako na tom području otkup počinje u ožujku,

a najviše planiraju otkupljivati salatu, lubenice i, naravno, mandarine. “U ovoj godini Grupa NTL planira ujednačiti što veći dio zajedničkih poslovnih procesa, završiti posao vizualne identifikacije uz obilježavanje svih prodajnih mjesta te privesti kraju najveći dio priprema za kapitalno povezivanje”, rekao je Varga. On napominje kako se na programu voća i povrća te svježeg mesa vodi najžešća bitka za konkurentnost i prepoznatljivost između trgovačkih lanaca, a u tom je dijelu Grupa NTL, do sada, bila najmanje orijentirana na zajedničku nabavu. Bosiljko Stanić, predsjednik Skupštine društva NTL, najavio je i daljnje jače povezivanje društava okupljenih u Grupi NTL. “NTL je udruženje hrvatskih kompanija koje u borbi s kompanijama u stranom vlasništvu imaju težak zadatak - opstati i izboriti se na tržištu”, istaknuo je Stanić. “Cilj nam je biti konkurentni i opstati na tržištu, a potrošačima ponuditi najbolju moguću uslugu”, naglasio je Đuro Gavrilović, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora društva NTL.

Cilj ostvaren, ide se dalje Narodni trgovački lanac, prema riječima Martina Evačića, nastao je s ciljem objedinjavanja nabave, a danas je prerastao taj osnovni cilj jer se već više od 80 posto nabave obavlja preko zajedničke tvrtke. Dvije godine nakon spajanja dviju grupacija trgovačkih lanaca, u NTL-u je udruženo 13 vlasnika iz cijele Hrvatske. Godišnji promet članica NTL-a iznosi 8,3 miljarde kuna na gotovo 1600 prodajnih mjesta.

( oko 300 mil kn

uložit će se u 3 projekta u iduće 3 godine

DRAGICA KRPAN, DIREKTORICA TVRTKE PODZEMNO

Bez investiranj će već 2015. Strategija energetskog razvoja Hrvatske predviđa izgradnju dvaju novih Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

na je početkom 2007. godine započela aktivnosti na izdvajanju djelatnosti skladištenja prirodnog plina. Te su aktivnosti završile potkraj 2008. osnivanjem Inine tvrtke-kćeri Podzemno skladište plina (PSP), koja 1. svibnja 2009. prelazi u 100-postotno vlasništvo Plinacra. S Dragicom Krpan, direktoricom tvrtke PSP, razgovarali smo o pravcima razvoja, ulaganjima te važnosti skladištenja tog energenta. Kako ocjenjujete plinsko tržište u Hrvatskoj? - Na hrvatskom plinskom tržištu nekoliko je različitih subjekata. Među njima svakako je najvažniji proizvođač, odnosno opskrbljivač, a to je Inina tvrtka-kći Prirodni plin. K tome, važni su i operator transportnog sustava Plinacro te operator skladišnog sustava PSP. Svaki od njih ima ulogu koja je određena Zakonom o energiji i Zakonom o tržištu plina. Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se u područje opskrbe prirodnim plinom uložilo mnogo financijskih sredstava. Ponajprije u izgradnju i modernizaciju transportnog sustava, naročito magistralnih plinovoda. To su bili najveći infrastrukturni energetski objekti u Hrvatskoj, a do 2014. godine će biti izgrađeno ukupno 2700 kilometara magistralnih plinovoda. Samo prošle godine je uloženo 1,3 mi-

lijarde kuna u izgradnju tog sustava. Što izgradnja magistralnih plinovoda omogućava tržištu? - Izgradnja magistralnih plinovoda potaknula je i ubrzala izgradnju distribucijske mreže, odnosno dodjelu koncesija u onim županijama koje do sada nisu bile obuhvaćene plinofikacijom. U prvom redu to su bile Primorsko-goranska županija i Istra, a sada je u tijeku dodjela koncesija u Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok su koncesije u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji dodijeljene jednoj austrijskoj tvrtki. Dakle, razvijanjem distribucijskog sustava omogu-

Hrvatska će morati osigurati nove količine uvoznog plina, i to iz sve udaljenijih izvora kao što su neke afričke ili države Bliskog istoka ćava se brži gospodarski razvoj tih područja, a krajnji cilj je, za sve subjekte na tržištu plina u konačnici, povećanje potrošnje tog energenta. Ali sad je kriza, potrošnja je manja... - To je točno. Činjenica je da uslijed krize i recesije pada potrošnja plina. Ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi. Međutim, u zadnje vrijeme izvješća Europske komisije i međunarodnih plinskih

organizacija otkrivaju da potrošnja raste, što je pouzdan pokazatelj izlaska iz krize i gospodarskog oporavka, oživljavanja proizvodnje i industrijskog rasta u većini europskih zemalja. Vjerujem da će se to dogoditi i u Hrvatskoj, da će se Vladinim mjerama ubrzati investicijske aktivnosti i da ćemo dostići ono povećanje potrošnje prirodnog plina od pet posto godišnje koliko je predviđeno Strategijom energetskog razvoja. Udio domaće proizvodnje plina će u tome padati, zar ne? - Naravno, u tim dugoročnim prognozama valja imati na umu predviđanja kako će padati domaća proizvodnja plina koja trenutačno osigurava između 63 i 87 posto potreba - teško je točno reći jer

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3664, 14. veljače 2011.

( između 63 i 87%

potreba osigurava domaća proizvodnja plina

( 2700 km

magistralnih plinovoda bit će izgrađeno do 2014. u Hrvatskoj

O SKLADIŠTE PLINA

a u nova skladišta Hrvatska biti u lošem položaju skladišta prirodnog plina, u Grubišnom Polju i Beničancima, kako bi opskrba tim energentom dugoročno bila što sigurnija

nema preciznih podataka. Dakle, Hrvatska će morati osigurati nove količine uvoznog plina, i to iz sve udaljenijih izvora kao što su neke afričke ili države Bliskog istoka. Sve to rezultira poskupljenjem, tj. višim cijenama plina, a isto tako i smanjivanjem energetske neovisnosti. Što je potrebno učiniti kako bi Hrvatska u opskrbi plinom bila što neovisnija? - Prije svega, potrebno je povećati skladišne kapa-

citete. Sve zemlje u svijetu to čine. Trenutačno u Europi zapremina postojećih skladišta plina iznosi 86 milijardi prostornih metara. Do 2025. godine se planira ili je u tijeku izgradnja skladišnih kapaciteta koji mogu prihvatiti još 50 milijardi prostornih metara plina. Strategija energetskog razvoja Hrvatske predviđa izgradnju dvaju novih skladišta prirodnog plina, u Grubišnom Polju i Beničancima, kako bi opskrba tim energentom dugoročno bila

što sigurnija. Bez investiranja u nova skladišta plina Hrvatska će sasvim sigurno već 2015. godine biti u lošem položaju. Gdje će se i kada nova domaća skladišta početi graditi? - Nakon što je PSP izdvojen iz Ine, napravljen je plan razvoja koji ide u tri pravca. Prema prvom, dograđuje se jedini postojeći skladišni sustav u Hrvatskoj, onaj u Okolima. Tako je cilj tvrtke, na čemu se intenzivno radi od 2009.,

Što je tržišna cijena plina? Smatrate li da cijena plina treba rasti? - O cijeni plina i o tome koliko bi ona trebala iznositi teško mi je govoriti. Posebno o tomu što je zapravo njegova tržišna cijena. Je li to ona cijena koju je tržište u stanju platiti i koju određuje kupovna moć potrošača, ili pak ona koja postoji u drugim, razvijenim zemljama gdje je standard mnogo bolji nego u Hrvatskoj. Ponekad mi se čini da stručnjaci koji o tome pričaju govore različitim jezicima. Prema nekim podacima, cijena domaće proizvodnje plina na sjevernom Jadranu je oko 70 lipa po prostornome metru. Ali taj podatak nije objavila Ina, kao proizvođač. Stoga, zaista nije jednostavno reći kolika bi cijena plina zapravo trebala biti.

povećati radni volumen u Okolima sa 550 milijuna na 630 milijuna prostornih metara plina te, što je najvažnije, povećati izlazni kapacitet povlačenja tog energenta iz skladišta. To će omogućiti povećanu sigurnost opskrbe u uvjetima povećane potrošnje plina, tzv. vršne potrošnje u najhladnijim zimskim uvjetima. Dogradnjom i rekonstrukcijom skladišta u Okolima, u okviru probnog rada već je ostvarena rekordna isporuka od 280.000 prostornih metara na sat, a 2009. godine, kada je Plinacro kupio PSP, bilo je moguće isporučiti 240.000 prostornih metara na sat. Istodobno, radi se i na realizaciji drugog projekta, tj. dobivanju koncesije za izgradnju novog vršnog skladišta plina u Grubišnom Polju. Istraživanja su pokazala kako geološka struktura na toj lokaciji omogućava da se iz malog radnog obujma skladišta od 25 milijuna prostornih metara dobije veliki kapacitet povlačenja. Na taj način bi se Grubišno Polje povezalo s Okolijem. S obzirom na to da se to novo skladište može više puta puniti i prazniti tijekom najhladnijeg dijela godine, tim povezivanjem bi se povećale radne karakteristike skladišta u Okolima. No, prije početka gradnje Grubišnog Polja valja raspisati natječaj kako bi se dobila koncesija, a dogovori s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva su u tijeku. Treći projekt je izgradnja većeg regionalnog skladišta u Beničan-

cima, obujma do dvije milijarde prostornih metara. Pilot-projekt bi trebao započeti nakon 2015. godine, a u njega bi se trebali uključiti i zainteresirani partneri. Riječ je o komercijalnom, a ne samo strateškom projektu. Ukratko, to su tri ključna projekta u koje se u sljedeće tri godine planira uložiti otprilike 300 milijuna kuna.

Od Ministarstva gospodarstva dobili smo suglasnost za plan razvoja, i intenzivno radimo na realizaciji svih projekata Jeste li zadovoljni poslovanjem i ulogom koju tvrtka PSP ima u Hrvatskoj? - Uloga tvrtke PSP, kao operatora skladišnog sustava, definirana je zakonom i podzakonskim aktima. Glavna mu je zadaća osigurati siguran i pouzdan sustav skladištenja plina. Trenutačno radimo samo za jednu ugovornu stranu – Inu, s kojom imamo sklopljen ugovor do 2014. godine. Već nakon toga, a i prije, sasvim sigurno ćemo pregovarati s drugim mogućim zakupcima jer zakon omogućava i skladištenje za više energetskih subjekata. Financijskim rezultatima sam iznimno zadovoljna. Na kraju 2009. imali smo 62 milijuna kuna neto dobiti koju je Plinacro, kao vlasnik, u cijelosti zadržao radi vraćanja kredita

EBRD-u koji je podigao kako bi kupio PSP. A odnosom i razumijevanjem vladajućih struktura za vaš sektor i ulaganja? - Svi strateški projekti prelaze mandat jedne vlasti i nije uvijek lako vladajućim garniturama objasniti zašto je dugoročno dobro nešto graditi, posebice strateške projekte. Zato je ponekad teško objasniti i zašto je bitno ulagati u nove skladišne kapacitete. Od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva smo dobili suglasnost za plan razvoja, i intenzivno radimo na realizaciji svih projekata. Kako bismo projekte započeli i završili u planiranim rokovima, potrebno je donijeti podzakonske akte, uredbe, pravilnike, te što prije objaviti natječaj za dodjelu koncesije za izgradnju skladišta plina u Grubišnom Polju. Smatram da je moguće ubrzati sve te aktivnosti, to je obveza i odgovornost svih subjekata, u skladu s odlukama Vlade i Katalogom investicijskih projekata iz područja energetike. Hoće li se mijenjati tarife za skladištenje plina? - Cijena koja se plaća za skladištenje plina i od koje ostvarujemo prihod propisana je još 2009. Premda smo zatražili povećanje te tarife zbog plana ulaganja, ona je još uvijek nepromijenjena. Prema dostupnim informacijama, ostat će i dalje ista, dakle 0,27 kuna po prostornome metru.

AKTUALNO

*vijesti

Privredni vjesnik Broj 3664, 14. veljače 2011.

( 18 kategorija proizvoda ( 72,6 mil kn kupuje se zajedničkom nabavom

ušteđeno u samo pola godine

ŠTEDNJA U DRŽAVNIM PODUZEĆIMA I AGENCIJAMA Ugovori s HTZ-om od 6,1 milijun kuna Predstavnici 12 domaćih turističkih agencija potpisali su s ministrom turizma Damirom Bajsom ugovore za udružene tržišne aktivnosti u novim turističkim programima Ostani u Hrvatskoj te Upoznaj Hrvatsku. U sklopu programa Ostani u Hrvatskoj Hrvatska turistička zajednica zaprimila je 35 zahtjeva za putovanja školske djece, za što će se izdvojiti 2,7 milijuna kuna ili 45 posto više nego 2009. Tim je programom obuhvaćena trećina hrvatskih maturanata, a zbog subvencije od 200 kuna po učeniku cijena aranžmana maturalnih putovanja bit će od 10 do 15 posto jeftinija. Za program Upoznaj Hrvatsku u HTZ je došlo 96 zahtjeva, a ukupno će se dodijeliti 3,4 milijuna kuna. Predviđa se kako će temeljem tog programa u turistički nerazvijena područja ove godine doći više od 33.000 turista. EK sufinancira projekt BIOCentar Poslovno-inovacijskom centru Hrvatske BICRO Europska komisija odobrila je projekt izgradnje i pokretanja BIOCentra, inkubacijskog centra za bioznanost i komercijalizaciju znanosti. Ukupna investicija u taj projekt iznosi 18,8 milijuna eura, od čega 16,4 milijuna eura otpada na izgradnju, nadzor i opremanje što će biti financirano putem Ipe. Nova suradnja IGH-a i Stipić Grupe Nakon potpisivanja ugovora o prijenosu poslovnih udjela, Institut IGH i Stipić Grupa suvlasnici su po 50 posto temeljnog kapitala u društvu Elpida u čijem je vlasništvu nekretnina nekadašnje tvornice Nada Dimić u Branimirovoj ulici u Zagrebu. Stipić Grupa i IGH zajedno će razviti projekt poslovne namjene te će ga ponuditi na tržištu.

Zajedničkom nabavom do uštede od 350 milijuna kuna Na kupnji automobila uštedjelo se 38,9 milijuna kuna, na gorivu još 22,5 milijuna, a i nabava tinte i tonera za ministarstva i vladine agencije u proračunu je ostavila čak 10 milijuna kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

to nije bilo moguće. Dobili su Blackberryje koje smo kupovali po znatno nižoj cijeni od tržišne”, ispričao je Sašo Matas iz slovenske Agencije za javnu nabavu. Telefone Blackberry dobivali su po 120 eura, u odnosu na 500 eura koliko je koštao na slobodnom tržištu.

ajedničkom javnom nabavom Vlada ove godine namjerava uštedjeti 350 milijuna kuna, istaknula je premijerka Jadranka Kosor na prošlotjednom okruglom stolu o središnjoj javnoj nabavi. Prvi dokaz za te tvrdnje već postoji: u pola godine, od srpnja do prosinca 2010., centraliziranom javnom nabavom ušteđeno je 72,6 milijuna kuna. Samo na kupnji automobila za državne potrebe ušteđeno je 38,9 milijuna kuna, 22,5 milijuna smanjeni su troškovi goriva, dok je nabava tinte i tonera za ministarstva i druge vladine agencije smanjila trošak proračuna za 10 milijuna kuna. “Prije tog načina nabave toneri su se kupovali po 900 kuna, a sada ga dobivamo za manje od 500 kuna”, istaknuo je Dražen Ivanušec, predstojnik Ureda za središnju javnu nabavu. Premijerka Kosor procijenila je da će ove godine preko objedinjene javne nabave na uslugama mobilne telefonije državni proračun uštedjeti 38 milijuna kuna, a na uslugama fiksne telefonije još 30 milijuna kuna. Kupnja uredskog materijala bit će jeftinija za 25 milijuna kuna, dok će namještaj za urede stajati 40 milijuna kuna manje nego ranije. Kad budu gotovi natječaji koji su u tijeku, uštedjet će se i na uslugama čišćenja (procjenjuje se oko devet milijuna kuna) te poštanskim uslugama (oko dva

milijuna kuna). Na kupnji vode, i to obične, a ne one s posebnim voćnim okusima, uštedjet će se sljedećih milijun kuna. Malo žalbi Zajedničkom nabavom kupuje se 18 kategorija proizvoda, a među njima je i cvijeće za protokolarne potrebe. Na postupke objedinjene nabave dosad je bilo podneseno šest žalbi. Četiri su odbačene kao neosnovane, a dva žalbena procesa još su u tijeku. Ured za središnju javnu nabavu provodi i standardizaciju svih roba koje se kupuju za potrebe državnih institucija. Sa Šumarskim fakultetom dogovara se izrada preciznog kataloga uredskog namje-

štaja koji bi se ubuduće nabavljao. Osim poticanja domaće proizvodnje, nastojat će se i promovirati korištenje ekoloških i štedljivih materijala. Prema riječima predstojnika Ivanušeca, u budućnosti će se nastojati izbjeći i dosad uočeni nedostaci u javnoj nabavi. Uz ostalo, dodatno će se obrazovati zaposleni u ministarstvima koji su zaduženi za javnu nabavu. Događalo se dosad da iz jednog ministarstva dođu dva ili tri zahtjeva za nabavu nekog materijala, a pojedini naručitelji nisu obaviješteni da je drugi odjel ministarstva poslao svoju narudžbu. Ili su zahtjevi neprecizni i slabo obrazloženi. “Pitamo

Slovensko iskustvo s kartelima U Sloveniji se zajednički nabavljaju čak i usluge fotografiranja za pojedine institucije. No pojavila se i situacija kartelnog dogovaranja ponuđača. Primjerice, u prvoj godini su tri telekomunikacijske kompanije nastupile na natječaju kao konkurenti, ali se iduće godine pojavio samo jedan ponuđač koji je u stvari predstavljao zajedničku ponudu triju ranijih konkurenata. Slučaj je preuzeo Ured za zaštitu konkurencije i pokrenuo postupak za protuzakonito kartelno djelovanje.

ih neki put, zašto im baš treba taj, novi i skupi, fotokopirni uređaj koji su naručili. Odgovore nam da ne znaju zašto, ali su, eto, imali novac za nabavu uređaja pa su htjeli sličan uređaj kao stari, samo noviji”, objašnjava Ivanušec. S druge strane, katkad je teško dobiti kvalitetne ponude. “Neki ponuđači postupaju kao da ih se ne tiče Zakon o javnoj na-

Uz ostalo, dodatno će se obrazovati zaposleni u ministarstvima koji su zaduženi za javnu nabavu

bavi. Ponekad mislimo da to rade namjerno, da ‘zamute vodu’”, rekao je Ivanušec. Sa sličnim problemima sretali su se u Sloveniji kad su prije pet godina kretali s objedinjenom nabavom. “Neki ministri rekli su nam da im damo iPhone, kad se pojavio, ali

Razlike u cijenama Cijene koje država postiže u Sloveniji niže su 20 posto od cijena koje plaćaju veliki privatni naručitelji. Slovenski ured naručuje čak i zrakoplovne karte za državne dužnosnike. Plan je da se uštedi do 50 milijuna eura u odnosu na raniju pojedinačnu nabavu ministarstava i državnih agencija. Austrijska iskustva sa zajedničkom nabavom, koja su korištena u Sloveniji i Hrvatskoj, vrlo su ohrabrujuća i za male tvrtke. U Austriji se objedinjenom javnom nabavom, uz državna poduzeća i ministarstva, koriste i bolnice i sveučilišta. Ponuđači dolaze iz krugova multinacionalnih IT kompanija pa sve do malih pekarnica. To je jedan od elemenata koje nastoji prihvatiti i hrvatski Ured za središnju javnu nabavu. Povoljne cijene se mogu ispregovarati s velikim kompanijama, ali će se, prema riječima Dražena Ivanušeca, nastojati osigurati i sudjelovanje malih i srednjih poduzeća. Malim tvrtkama sugerira se udruženi nastup kako bi u zajedničkim ponudama bio sačuvan i njihov pojedinačni interes.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3664, 14. veljače 2011.

( 85 mil kn u 2012. ( oko 100 mil kn bit će izdvojeno za agroekološke mjere

u iste svrhe izdvojit će se 2013.

SJEDNICA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

KORAK BLIŽE RJEŠAVANJU STATUSA BRODOGRADILIŠTA Pet brodogradilišta plaćat će koncesijsku naknadu od tri kune po četvornom metru zauzete površine pomorskog dobra. Nastavljaju se i pregovori za riječki 3. maj Igor Vukić vukic@privredni.hr

et brodogradilišta koja su u postupku restrukturiranja i prodaje plaćat će koncesijsku naknadu od tri kune po četvornom metru zauzete površine pomorskog dobra. Vlada je u četvrtak odlučila da će škverovi plaćati i promjenjivi iznos koncesijske naknade u iznosu o jedan posto godišnjeg prihoda. Tri dana ranije, na zatvorenoj sjednici Vlade, prihvaćen je sporazum po kojem se brodogradilištima otpisuju raniji dugovi za korištenje pomorskog dobra, procijenjeni na osam milijardi kuna. Tim se odlukama za brodogradilišta u Rijeci, Kraljevi-

ci, Trogiru te dva splitska škvera (BSO i Brodosplit) dovršava proces zakonskog uređenja njihova statusa, potrebnog za ispunjenje obveza iz pregovaračkog poglavlja 8. Sada je odluka na kupcima, odnosno, Europskoj uniji. Ministar gospodarstva Đuro Popijač informirao je Vladu o prove-

Za poticaje ekološkoj poljoprivredi država će izdvojiti oko 70 milijuna kuna denom natječaju za riječki 3. maj. Pristigla je jedna ponuda, tvrtke Jadranska ulaganja, iza koje stoji po-

duzetnik Danko Končar. Vlada je prihvatila prijedlog da se s tom tvrtkom nastave pregovori. Popijač je dodao da će Ministarstvo gospodarstva ponude za brodogradilišta proslijediti na ocjenu Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja i Europskoj komisiji. U pregovorima o prodaji trebali bi biti definirani svi elementi

bitni za daljnji rad i opstanak brodogradilišta, istaknuo je Popijač. Naprijed ekologija Za poticaje ekološkoj poljoprivredi država će ove godine izdvojiti oko 70 milijuna kuna. Prihvaćen je Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede do 2016., koji bi trebao potaknuti jači razvoj te gra-

ne. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković rekao je da će u 2012. za poticaje i druge agroekološke mjere biti izdvojeno 85 milijuna kuna, a 2013. godine oko 100 milijuna kuna. Iako Hrvatska ima izvrstan potencijal za razvoj ekološke poljoprivrede, sada se takva imanja prostiru samo na nešto više od 14.000 hektara, što je 1,29 posto ukupnih obradivih površina. To je ipak, znatan napredak od 2007., kada se ekološki obrađivalo 7500 hektara, naglašava Čobanković. Akcijskim planom razvoja predviđa da se do 2016. ekološkom proizvodnjom obuhvati oko osam posto obradivih površina, a broj proizvođača znatno poveća sa sadašnjih 1125.

NA VISU OSNOVANA ZADRUGA HRVATSKI OTOČNI PROIZVOD

S otoka - samo najbolje Osnivanje zadruge trebalo bi pridonijeti razvoju projekta Hrvatski otočni proizvod, ali i boljem životu pa time i ostanku stanovništva na otocima

ciljem što boljeg plasmana proizvoda s oznakom Hrvatski otočni proizvod (HOP) u Splitu je proteklog tjedna osnovana zadruga Hrvatski otočni proizvod sa sjedištem u Visu. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture vjeruje kako će osnivanje zadruge pridonijeti razvoju projekta Hrvatski otočni proizvod koji je pokrenulo 2007. godine, dobrom plasmanu proizvoda nositelja te oznake, ali i boljem životu pa tako i

ostanku stanovništva na hrvatskim otocima. Nakon Skupštine na kojoj je bilo 19 nositelja te oznake, predstavnici Hrvatskog saveza zadruga i predsjednica Savjeta projekta, Ugovor o osnivanju zadruge potpisalo je 19 osnivača. Predsjednik Skupštine je Joško Šantić, vlasnik obrta Brač fini sapuni. Toni Bunčić, vlasnik obrta Poje (Vis), Andrija Carić, upravitelj PZ-a Svirče (Hvar), Fanito Žuvela, vlasnik obrta Tor-

kul (Korčula), Zrinka Tolno, vlasnica Gorke naranče (Vis), i Duško Vidov, upravitelj ribarske zadruge Kali (Dugi otok) imenovani su za članove nadzornog odbora, a upravitelj zadruge je Velimir Mratinić, vlasnik obrta Brojne s otoka Visa. Za proizvođače besplatno Oznaku kvalitete HOP do sada je dobilo 70 otočnih proizvođača (od kojih pet eko proizvođača) za 168 proizvoda i proizvodnih

linija sa 16 otoka (Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi Otok, Rab, Cres, Prvić, Ugljan,

Oznaku kvalitete HOP do sada je dobilo 70 otočnih proizvođača Pašman, Mljet, Lošinj, Pelješac). Riječ je o prehrambenim, kozmetičkim i odjevnim proizvodima te suvenirima. Nositeljima oznake HOP Ministarstvo

pomaže na razne načine kako bi se što bolje pozicionirali na domaćem i inozemnom tržištu, a oznaku proizvođači dobivaju besplatno. Taj je projekt prepoznatljiv i specifičan jer je riječ o proizvodima vrhunske kvalitete, izrađenima u malim serijama i većinom manufakturne proizvodnje. Zbog tih je karakteristika projekt HOP - koji ne cilja na masovnu publiku, a uz iznimnu kvalitetu nudi i raznovrsnost - postao pravi hrvatski brend. (J.V.)

*vijesti Poticaji poduzetnicima od 420 milijuna kuna U organizaciji Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Pula u Puli je održana 18. gospodarska izložba hrane, piće i ugostiteljske opreme Histria, na kojoj je nastupilo 213 izlagača iz 16 hrvatskih županija te Bosne i Hercegovine i Srbije. Ovogodišnjom Histrijom Komora Pula obilježila je stotu obljetnicu Prve istarske pokrajinske izložbe te je prikazana današnja ponuda istarskih vina. Tom je prigodom državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Ivan Bubić najavio kako će ove godine za malo i srednje poduzetništvo biti ponuđeno 420 milijuna kuna državnih poticaja kroz razne natječaje koje raspisuje to ministarstvo. JPP traži široku suglasnost

Javno privatno partnerstvo kao razmjerno nov oblik financiranja javnih potreba ima velike potencijale, ali nije prikladno za sve projekte. U pravilu ga je bolje provoditi kod većih projekata koji imaju ekonomskog smisla, a posebno je važno postići široku političku suglasnost kako bi se minimizirao rizik političkih promjena, upozoreno je na prošlotjednoj međunarodnoj konferenciji o JPP-u održanoj u Zagrebu. Hrvatska je u izradi zakonodavnog okvira za JPP daleko odmaknula, ali praksa je još uvijek razmjerno siromašna. U pripremi je nekoliko novih projekata JPP-a, među kojima je najizglednija izgradnja novog terminala Zračne luke Zagreb, ulaganje vrijedno oko 1,5 milijardi kuna, za koje bi natječaj mogao biti raspisan u roku od tri mjeseca.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3664, 14. veljače 2011.

( 5,6 mil m

parketa

proizvodi hrvatska drvna industrija

( 15% jeftiniji

hrvatski parket u usporedbi s poljskim

UZLET DRVNE INDUSTRIJE

Slavonski hrast osvaja e podove,egzotika u defenz Hrvatska je treći dobavljač parketa u EU-u, a u proizvodnji masivnog parketa zauzima četvrto mjesto u svijetu. Hrast ostaje slavonskog hrasta našim proizvođačima otvara nove prilike na rastućem tržištu Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ecesija je u Hrvatskoj počela u drvnoj industriji i od kraja 2008. do kraja 2010. ugasila preko 9000 radnih mjesta. Od tada se na posao vratilo između 700 i 800 radnika pa je manjak još uvijek oko 8500. Ako je suditi po početku ove godine, oporavak drvne industrije mogao bi biti uvod u oporavak cijeloga gospodarstva. U izlasku iz krize svakako pomažu i pozitivni trendovi na glavnim izvoznim tržištima, posebno njemačkom, gdje je graditeljstvo ponovo u uzletu, a oporavlja se i tržište nekretnina. Potvrdila su to i tri najvažnija sajma unutarnjeg uređenja u Njemačkoj, održana u drugoj polovini siječnja: IMM u Kölnu, Domotex u Hannoveru i BAU u Münchenu. Kri-

za više definitivno nije glavna gospodarska tema u Njemačkoj, a upravo se kroz jačanje graditeljskog sektora očekuje daljnja stabilizacija ekonomskog rasta. Najsnažniji dojam sa sajma BAU u Münchenu je veliki optimizam njemačkih dobavljača i kupaca, što je naravno pojačalo i optimizam hrvatskih izlagača, koji su se u Hrvatsku vratili s najavama dobrih poslova u 2011. godini. Ekspanzija već šest godina Njih se šest (Parketi Požgaj, DIN Novoselec, Pan parket, Drvoproizvod, DIP Karlovac i Lipa) u organizaciji Drvnog klastera iz Delnica zajednički predstavilo u Münchenu, dok je Exportdrvo imalo vlastiti izložbeni prostor. Izložene su kvalitetne drvene podne obloge, na bazi slavonskog hrasta, uključujući i neke inova-

cije. Hrvatski parket prati kvalitetu i inovativnost vodećih europskih proizvođača, a ekspanzija tog dijela drvne industrije tra-

Veliki hit ove je godine seljački pod, za kojim je potražnja veća od ponude je već šest godina. Sa 2,2 milijuna četvornih metara parketa u 2004. došlo se do 5,6 milijuna u 2010. godini, od čega se 70 posto plasira u izvoz. Vrijednost izvoza prošle je godine iznosila oko 850 milijuna dolara, od čega na Njemačku otpada oko 180 milijuna dolara. Rast izvoza je prema 2009. bio oko 12 posto. U strukturi izvoza u Njemačku dominira namještaj, a parket je u ekspanziji. Hrvatskim proizvođačima na ruku

MORIS PULJIZ, SPAČVA:

ide to što se u Njemačkoj u pravilu traži FSC certifikat (međunarodna potvrda održivog gospodarenja šumama), a Hrvatska ga od 2001. ima za sve svoje šume. Pada potražnja za egzotama Hrvatski su parketari, kako kaže direktor Drvnog klastera Marijan Kavran, zadržali visoko mjesto na europskom tržištu, prije svega kvalitetom parketa i korektnim rokovima, a uz to se okreću novim tržištima. EU nam je i dalje glavno tržište, no zemlje poput Rusije i Turske pokreću velike investicije u kojima treba dosta parketa. Hrvatska je treći dobavljač parketa u EU-u, a u proizvodnji masivnog parketa zauzima četvrto mjesto u svijetu. Hrast ostaje najtraženija vrsta drva, s oko 40 posto udjela u proizvodnji parketa, što s obzi-

IVAN POŽGAJ, PARKETI POŽGAJ:

Čekaju nas slatke muke

Bez ulaganja u distribuciju nema širenja

Očekujemo rast na svim tržištima, osim Hrvatske i zemalja bivše Jugoslavije. Prodaja parketa nam stagnira, ali seljačkog poda smo u siječnju 2010. proizvodili između 11.000 i 12.000 kvadrata, a sada radimo od 22.000 do 23.000 kvadrata mjesečno. Očekujem da će ta količina rasti jer su se Englezi vratili na trži-

U Njemačku najviše izvozimo gotovi višeslojni parket i masivne ploče za namještaj. Na tržište smo izbacili inovaciju, troslojni seljački parket širine 40 centimetara i dužine do tri metra. Kupci u Engleskoj su jako zainteresirani, ali ograničeni smo količinama jer nam treba kvalitetna sirovina. Imamo i prodajni salon

šte, najviše zbog investicija za Olimpijske igre u Londonu iduće godine, a i sve više Rusa se raspituje za naš seljački pod. Čekaju nas slatke muke jer će potražnja biti veća nego ponuda, što bi moglo pridonijeti i rastu cijena. U isto vrijeme, proizvodnja u Kini pada jer imaju problema sa sirovinom i uglavnom nemaju FSC certifikat. U

Münchenu smo dogovorili prodaju 15.000 kvadrata seljačkog poda u Engleskoj, s isporukom već u veljači.

u Münchenu, koji je tek ove godine postao rentabilan, ali bez ulaganja u distribuciju nemoguće je širiti tržište. Kvalitetom hrasta sigurno možemo konkurirati, problem su dosta niske cijene jer parket dolazi sa svih strana. Za ostala tržišta tražimo distributere i uvoznike, to nam uspijeva u Engleskoj, Francuskoj i Belgiji, u Izraelu nismo

nažalost uspjeli. Prodaja kod kuće nam je pala i tu nismo optimistični, pa ćemo i dalje ustrajavati na izvozu.

www.privredni.hr Broj 3664, 14. veljače 2011.

( 850 mil USD

težak lanjski izvoz parketa iz Hrvatske

uropske ivi najtraženija vrsta drva, što s obzirom na poznatu kvalitetu Sajmovi ostaju nezamjenjivi IMM, Domotex i BAU potvrdili su da Nijemci i dalje dominiraju u organizaciji sajmova i da su sajmovi ostali nezaobilazni dio poslovne kulture. Ovogodišnji BAU, koji se inače održava bijenalno, okupio je 1900 izlagača iz preko 40 zemalja, mnogo više nego prije dvije godine, što potvrđuje da je Njemačka definitivno izišla iz recesije. Sajam bilježi više od 200.000 posjetitelja iz 150 zemalja svijeta, na izlagačkoj površini većoj od 180.000 četvornih metara. Direktor sajma BAU Mirko Arend (za Nijemca neobično ime dobio je po želji svoje bake, koja je kao dijete živjela u Zagrebu) kaže da se i u Njemačkoj očekivalo da će internet pomalo istisnuti sajmove, ali pokazalo se da je osobni kontakt u poslovanju nezamjenjiv. Za činjenicu da je Njemačka razmjerno brzo i bezbolno izišla iz recesije Arend nema jednoznačnog objašnjenja. Smatra da je to rezultat kombinacije nekih mjera njemačke vlade, ali i sretne okolnosti središnjeg položaja Njemačke u Europi, kao i blagotvornog utjecaja zajedničke europske valute na poticanje robne razmjene u eurozoni.

rom na poznatu kvalitetu slavonskog hrasta našim proizvođačima otvara nove prilike na rastućem tržištu. Na svim tržištima traži se certificirani parket, a veliki hit ove je godine seljački pod (široke i dugačke lamele rustikalnog oblika iz masivnog hrasta), za kojim je potražnja veća nego ponuda, pa tako vinkovačka Spačva trenutačno ne

U strukturi izvoza u Njemačku dominira namještaj, a parket je u ekspanziji uspijeva proizvesti dovoljno za sve narudžbe. Znatno je pala potražnja za egzotičnim materijalima pa njemački projektanti sve češće na podovima izbjegavaju tamne i ekstravagantne egzotične vrste drva poput mahagonija ili tikovine, dok se

Damjan Meštrić, Lipa:

često upravo tamno obojeni hrast koristi kao alternativa egzotama. Ciljna skupina hrvatskih parketara su uvoznici, veletrgovci, ali i projektanti, koji nažalost još uvijek razmjerno slabo poznaju naše drvne proizvode, a često ih i poistovjećuju s masovnim proizvodima s istoka Europe, nerijetko niske kvalitete i niskih cijena. Brend ipak jača Prema riječima Branka Banovića, zastupnika više hrvatskih tvrtki u Njemačkoj, tamošnji veletrgovci koji se razumiju u drvo znaju za slavonski hrast, pa i jasen, dok je podopolagačima on uglavnom nepoznanica jer su bombardirani parketom iz Poljske i ostalih država pa ne razlikuju podrijetlo sirovine. Brend hrvatskog parketa u Njemačkoj tako je još uvijek razmjerno slab

iako su napori uloženi u brendiranje zadnjih godina ipak dali rezultate, pa raste broj njemačkih veletrgovaca koji prepoznaju vrijednost slavonskog hrasta. Konkurentnost naših proizvođača se na početku ove godine znatno popravila budući da su na istoku Europe, u Poljskoj i Ukrajini, porasle cijene sirovina. Stoga se neki veliki europski kupci okreću novim dobavljačima, a hrvatski parket sada je 15 posto jeftiniji od poljskog. Naši proizvođači imaju konkurentne nove proizvode, prilagodili su se standardima brze isporuke i osnivaju predstavništva u Njemačkoj. Prvi kontakti i poslovi ostvareni na sajmovima u Njemačkoj ukazuju, predviđa Kavran, na to da bi se hrvatska drvna industrija ove godine mogla približiti rekordnoj 2008., kada je izvoz dostigao 960 milijuna dolara.

Tamara Svetina, DIN Novoselec:

Nedostaje nam hrasta

Imamo dobru sirovinu i dobar imidž

Lipa je izložila mozaikparket i klasični parket, u Münchenu smo bili prvi put, na Domotexu već šesti put. Oko 90 posto izvoza nam ide u Njemačku, ostalo uglavnom u Švicarsku, Švedsku i Dansku. Prodaja mozaik-parketa nam je pala tijekom recesije, ali imali smo sreću da smo uoči krize uveli proizvodnju klasičnog parketa pa smo uspjeli zadr-

DIN Novoselec se već petu godinu zaredom predstavio na sajmu IMM u Kölnu. Pokazali smo svoje nove kolekcije Country Line klasičnog dizajna te moderne linije De-line i Visby, uz nekoliko novih modela stolova. Na tržište Zapadne Europe plasiramo oko 90 posto namještaja, pa nam je sajam u Kölnu iznimno važan. Na sajmu

žati prihode i zaposlenost. Godišnje proizvodimo između 320.000 i 350.000 četvornih metara mozaikparketa i 100.000 četvornih metara klasičnog parketa. Hrast čini oko 70 posto, ostalo je bukva, jasen, javor i bagrem. Imamo kapacitete za povećanje proizvodnje, ali nam nedostaje hrasta. Pilimo oko 45.000 trupaca godišnje, od toga je lani hrasta bilo 15.000,

a optimalno bi bilo 25.000. Očekujem da će ova godina biti bolja nego 2010. jer sada imamo narudžbi više nego kapaciteta.

BAU u Münchenu predstavili smo program svojih drvenih podova, posebno masivni parket, popularan u Zapadnoj Europi. Dosta nam pomaže i FSC certifikat, pa smo ostvarili dobre kontakte u kojima dominiraju njemački veletrgovci, ali i kupci iz Dubaija, Irana i Turske. Ako je suditi po sajmu BAU, Zapadna Europa se oporavila, puno se radi i gradi. Hrvatski

proizvođači imaju dobru sirovinu i dobar imidž, a napori uloženi u promidžbu slavonskog hrasta daju ploda.

12 PRIČA S RAZLOGOM

strane stalno se zazivaju privatna ulaganja, a s druge “ Skaojedne u ovom našem slučaju - sve se radi da se poslovanje oteža.”

*vijesti Hrvatski duhani potpisali ugovor s proizvođačima U Hrvatskim duhanima prošli tjedan potpisan je prvi krovni ugovor o dugoročnoj proizvodnji duhana za proizvođače na sirovinskom području u Podravini i Slavoniji. Četverogodišnjim ugovorom Hrvatski duhani zajamčili su proizvođačima otkupnu cijenu koja neće biti niža od cijene u 2011. godini, a iznosit će prosječno 10,4 kune za kilogram duhana, što je povećanje od pet posto. Uz to, Hrvatski duhani osigurat će niže cijene repromaterijala te niže kamate na kredite za repromaterijale, avanse i dugoročne kredite što će ih imati proizvođači koji prihvate višegodišnji ugovor. Dobit Janafa pala za 10 posto Dobit Jadranskog naftovoda u prošloj je godini, u odnosu na godinu ranije, pala za 12 milijuna kuna ili za 10,2 posto, na 106,4 milijuna kuna, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Pad dobiti bio je posebno vidljiv u posljednjem kvartalu 2010. kada je dobit pala za 57 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. Ukupni su prihodi Janafa u 2010. iznosili 469 milijuna kuna, što je za 0,9 posto više nego godinu prije, dok su ukupni rashodi porasli za 6,9 posto i iznosili 334,5 milijuna kuna. Makedonsko povrće za hrvatsko tržište Koncern Agrokor počeo je izgradnju otkupno-distributivnog centra u makedonskoj Strumici. U projekt, čija prva faza bi trebala biti dovršena u srpnju, uložit će se oko 20 milijuna eura, a kapacitet centra na godišnjoj razini premašivat će 40.000 tona povrća. Agrokor namjerava makedonsko povrće plasirati na hrvatsko i europsko tržište.

Privredni vjesnik Broj 3664, 14. veljače 2011.

Ivanka Trstenjak Rajković, ravnateljica poliklinike Medikol

JOŠ JEDAN UDAR NA PODUZETNIŠTVO

Privatne poliklinike bez usluga bolničkih specijalista Ministarstvo zdravstva pooštrilo je kriterije za rad liječnika iz javnog zdravstva u privatnom sektoru, što je privatnim poliklinikama stvorilo velike probleme Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

očetkom ove godine na snagu je stupio Pravilnik Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi kojim se regulira rad liječnika specijalista iz javnog zdravstva u privatnim ordinacijama. Premda je ograničavanje rada tih specijalista najavljivano gotovo cijelu prošlu godinu, mnogi su, kada je Pravilnik napokon stupio na snagu, ostali u šoku. Njime se, naime, određuje da liječnik ne može dobiti dozvolu za dodatni rad ako prosjek obavljenih usluga po svakom doktoru na njegovu odjelu u bolnici nije minimalno na razini hrvatskog prosjeka. No, to nije sve. Jer čak i ondje gdje se ispunjava taj prosjek, ne mogu svi dobiti dozvolu budući da ravnatelj bolnice može izdati odobrenje za dopunski rad za najviše 50 posto liječnika iste specijalnosti. Dozvolu, razumljivo, ne mogu dobiti ni liječnici protiv kojih se vodi kazneni postupak. Ravnatelji bolnica trenutačno imaju pune ruke posla provjeravajući koji liječnici ispunjavaju te kriterije, a dok se to ne provjeri - svima je zabranjen rad u privatnim ordinacijama. Prisiljeni otpuštati “Liječnička komora upravo provjerava Pravilnik i ovoga bih tjedna trebala imati njihov službeni stav. Kod nas je situacija ista kao i kod mnogih drugih poliklinika koje

su Pravilnikom pogođene. Liječnici koji su imali ugovor o djelu za sada ne rade i čekaju nova odobrenja svojih ravnatelja.

U potpunosti treba razgraničiti rad u privatnom i javnom sektoru, smatra predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Naravno da zbog toga ne možemo raditi kao ranije i da smo dio dogovorenih dijagnostičkih i terapijskih postupaka morali otkazati. Nastala šteta ovisit će o tome koliko će ova neriješena situacija potrajati. Kolege su mi se žalili da će biti prisiljeni otpuštati osoblje i da to sigurno nije dobro u općoj situaciji u kojoj se nalazimo”, prokomentirala je novonastalu situaciju ravnateljica poliklinike Sinteza Jannette Gjurić.

Ravnateljica poliklinike Medikol Ivanka Trstenjak Rajković podsjetila je pak kako su sve privatne poliklinike u Hrvatskoj, a prema njenoj procjeni ih je oko 200, uložile jako mnogo novca kako bi uopće mogle početi s radom, a sada ne samo da ih se ograničava u radu nego se i liječnicima ograničava rad, što nije u skladu s Ustavom. Podsjetila je također kako u Hrvatskoj nedostaje zaista mnogo liječnika svih profila pa je privatnim ordinacijama koje žele zaposliti liječnike na puno, a ne samo na određeno vrijeme, veoma teško pronaći potrebne stručnjake. “S jedne strane stalno se zazivaju privatna ulaganja, a s druge - kao u ovom našem slučaju - sve se radi da se poslovanje oteža. Prema svemu onome što sam do sada čula od kolega, neke će se poliklinike morati zatvoriti. Istodobno će se pojačati pritisak na javno zdravstvo”, naglasila je naša sugovornica upozorivši i kako su u

Medikolu morali otkazati oko 15 posto ranije dogovorenih dijagnostičkih i terapijskih postupaka. Ne preko leđa HZZO-a! U poliklinici Nemetova trenutačno nema otkazivanja pregleda, ali su, prema riječima ravnatelja Igora Đurića, zastali s planovima za širenje djelatnosti. Za to bi im trebali i bolnički specijalisti, a zbog svega nisu sigurni hoće li ih moći angažirati. Damir Kovačević, osnivač Mediserva, zdravstvenog servisa koji korisnicima pruža podatke o tome gdje, kada, kako i po kojoj cijeni mogu dobiti zdravstvenu uslugu u privatnim ustanovama, a omogućuje i rezervaciju termina te druge usluge, kazao je kako se zbog svega osjeti pritisak na njihov call center. Na sreću, dodaje, pripremili su se za ovakve probleme pa korisnicima bez većih teškoća uspijevaju pronaći zamjenske termine.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić smatra pak da bi se u potpunosti trebalo razgraničiti rad u privatnom i javnom sektoru, odnosno da bi liječnici trebali izabrati ili jedan ili drugi sektor. “Davanjem dozvola za dopunski rad u privatnom sektoru kompenziraju se male plaće liječnika u javnom zdravstvu”, ističe Babić i dodaje kako će se on tako dodatno kadrovski osiromašiti. Podržava privatnu inicijativu, ali, kako je naglasio, ne preko leđa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji se financira iz sredstava svih građana. “Svrha Pravilnika je i da se osiguranim osobama omogući da što prije dobiju termin za potrebne zdravstvene usluge i preglede u ugovornim ustanovama, te da se smanje liste čekanja, a također i da se spriječi da liječnici tijekom svog radnog vremena odlaze u privatne ordinacije radi pružanja usluga privatnim pacijentima”, pojašnjavaju u HZZO-u.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3664, 14. veljače 2011.

( 260 životinja

( 4000 ureda

u zoološkom vrtu Ante Dundića

u 82 države ima korporacija Manpower

MANPOWER HRVATSKA, ZAGREB

OPG ANTE DUNDIĆ, GRABOVAC

Privatni zoološki vrt i lovački muzej u Dalmatinskoj zagori Mnogo visokoobrazovanih osoba ne može pronaći posao, što ukazuje na to da obrazovanje koje omogućuje država nije u skladu s potrebama poslovnog tržišta

Posjetitelji gospodarstva Dundić mogu vidjeti i isprobati razne vrste starinskih alata, zaprežnih kola i dvokolica, mogu pješačiti, jahati ili se voziti u kočijama

nas su potkraj 2008. osnovane tvrtke Manpower Hrvatska i Manpower savjetovanje. Dio su svjetske korporacije Manpower koja ima oko 4000 ureda u 82 države. Tvrtkama na hrvatskom tržištu nude različita rješenja za zaposlenike uključujući uspješne alate za procjenu talenata kako bi se mogle povezati s odgovarajućim kandidatom. “Pružamo i usluge savjetovanja u području istraživanja tržišta kako bi se novopridošle tvrtke unaprijed upoznale s lokalnom poslovnom klimom, s informacijama gdje pronaći talente za popunjavanje potrebnih pozicija, koja su njihova očekivanja u smislu financijskih primanja, kako bi konkurencija mogla utjecati na potrebe za talentima i slično”, objašnjava nam Tomislav Marjanović, operativni direktor u Manpoweru Hrvatska. Kada je preuzeo vođenje Manpowerovog poslovanja u Hrvatskoj, prisjeća se, bio je suočen s nizom velikih izazova -

počevši od birokracije, ali i samog tržišta - jer tvrtkama treba vremena da uvide prednosti outsourcinga u pronalaženju zaposlenika i usredotoče se na glavni predmet svog poslovanja te dugoročnu viziju razvoja i uspjeha. “Ipak, upravo zbog takvih izazova bio sam oduševljen profesionalnom prilikom koja mi se nudila – razviti i proširiti posao od temelja, omogućujući i tvrtkama i pojedincima da budu pobjednici u promjenjivom svijetu rada”, kaže Marjanović. Valja prihvatiti cjeloživotno učenje Mišljenja je kako je domaće tržište zasićeno konzultantskim agencijama koje nude rješenja za pronalaženje odgovarajućih zaposlenika. Istodobno, i dalje postoji niz pitanja s kojima se u Hrvatskoj svakodnevno susrećemo, poput neprilagodljivog radnopravnog zakonodavstva i rasta nezaposlenosti. “Mnoge tvrtke imaju pesimističan stav prema ekonomskoj situaciji te je smanjenje poslovanja

često na dnevnom redu. Tvrtke moraju donijeti bolne odluke o otpuštanju zaposlenika te stoga moraju razmišljati i o alternativnom načinu njiho-

Ljudi se trebaju pomiriti s time da će morati prihvatiti filozofiju cjeloživotnog učenja, kaže Marjanović va zbrinjavanja, kao što je tzv. outplacement, kako bi sutra kada ekonomija ojača mogle ponovno privući te zaposlenike”, kaže. Veliki problem je što mnogo visokoobrazovanih osoba ne može pronaći posao, što ukazuje na to da obrazovanje koje omogućuje država nije u skladu s potrebama poslovnog tržišta. “Na kraju, ali ništa manje važno, ljudi se trebaju pomiriti s time da će morati prihvatiti filozofiju cjeloživotnog učenja ukoliko žele biti spremni za sudjelovanje na tržištu rada”, zaključuje Marjanović. (B.O.)

oznata je stvar da će dovršetak izgradnje tunela Sveti Ilija omogućiti razvoj turizma i u nerazvijenom području Dalmatinske zagore jer će ga povezati s turističkom makarskom rivijerom. Međutim, unatoč perspektivi razvoja turizma, na području općina Šestanovac i Zagvozd malo poduzetnika odvažilo se uložiti novac u turizam. Jedan od rijetkih je Ante Dun-

divokoze, vijetnamske i divlje svinje, medvjede, razne vrste peradi i ptica..., posebno je ponosan na konje lipicanere koje je kupio tek nedavno. I udruga Zecan, kojoj je na čelu, ima sjedište na imanju, a bavi se uzgojem konja i lovne divljači. Posjetitelji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Dundić mogu vidjeti i isprobati razne vrste starinskih alata, zaprežnih kola i dvokolica, mogu pješačiti,

Vijest o jedinstvenom muzeju i njegovu vlasniku našla se na stranicama 24 inozemna časopisa dić koji je nakon 30 godina rada u Njemačkoj uložio cijelu ušteđevinu u uređenje rodne kuće u naselju Grabovac. Obiteljsku kuću i imanje Dundić je namijenio prijamu turista, a na imanju je uredio i mali zoološki vrt u kojem ima oko 260 životinja. Uz nekoliko vrsta konja, srne, jelene lopatare, muflone,

jahati ili se voziti u kočijama koje se mogu unajmiti i za svadbe i proslave. Dječje radosti Uz turiste koji dolaze iz cijelog svijeta to je imanje omiljeno odredište domaćih izletnika te predškolske i školske djece. Dundić je prije tri godine uredio i otvorio prvi pri-

vatni lovački muzej s više od 650 izložaka. S ponosom ističe kako su priče iz njegova muzeja zainteresirale i novinare izvan Hrvatske. Tako se vijest o ovom jedinstvenom muzeju i njegovu vlasniku koji je obišao gotovo sva poznatija svjetska lovišta našla na stranicama 24 inozemna časopisa. Ponosan je i na 54 osvojene medalje za lovačke trofeje. Ipak, očekivao je veću pomoć od državnih institucija budući da je ono što dobije toliko zanemarivo da ne može pokriti ni hranu za životinje za nekoliko dana. Razočaran je i time što je lanjski posjet muzeju bio manji od odčekivanog. “Ne znam što bih još mogao napraviti da pokrijem osnovne troškove. Na mom se imanju mogu probati sva jela od divljači kao i specijaliteti Dalmatinske zagore”, ističe Dundić. Ipak, svima koji su boravili na tom imanju jasno je kako ono ima veliku turističku perspektivu, između ostalog i zato što se nalazi samo nekoliko kilometara od autoceste. (J.V.)

FOTO: Slobodna Dalmacija

Lakši put do pravih zaposlenika

14 HRVATSKA & REGIJA FESTIVAL VINA OKUPIO 80 IZLAGAČA U IGALU

Hrvatski vinari osvajaju crnogorsko tržište

Na Petom međunarodnom festivalu vina u Igalu predstavilo se 80 izlagača iz 12 zemalja. Stiglo je 17 izlagača iz Hrvatske, po 13 iz Slovenije i Srbije, četiri iz BiH, sedam velikih i 16 malih vinarija iz Crne Gore, po tri iz Mađarske i Albanije, dva iz Italije i po jedan iz Njemačke, Francuske, Makedonije i s Kosova. Na posebno opremljenom štandu degustirali su se sirevi Sirele iz Bjelovara, riblji proizvodi tvrtke Šišmar iz okolice Zadra te proizvodi slane ribe tvrtke Žuvela s Korčule. “Rekordan odziv izlagača i rekordan posjet Festivala potvrđuju da smo

na pravom putu. Možda je mali kuriozitet to da smo uspjeli okupiti proizvođače iz svih država nastalih raspadom bivše države”, istaknuo je Željko Tafra, vlasnik tvrtke Tažex iz Zelenike, organizatora Festivala vina u Igalu. Uz vinare iz svih hrvatskih regija valja istaknuti one konavoske: u Igalu su nastupili svi značajniji vinari iz najjužnijeg dijela Hrvatske. Najveći razlog za zadovoljstvo na Festivalu imao je pak pelješki vinar Mato Violić Matuško čiji je Dingač na dobrotvornoj aukciji postigao cijenu od čak 2300 eura. Inače, u crnogorski registar upisana su 104 proizvođača grožđa i vina, a pored dvije velike vinarije postoji pet srednjih te 24 obiteljske. Na površini od 4500 hektara pod vinogradima godišnje se proizvede 17 milijuna litara vina. (J.V.)

*vijesti Aluminij uvodi plin u proizvodni proces Čelnici mostarskog Aluminija i sarajevskog BHGasa Ivo Bradvica i Almir Bečarević potpisali su memorandum kojim se stvaraju preduvjeti za realizaciju projekta uvođenja prirodnog plina u proizvodnju aluminija. Cilj je da se već do ljeta omogući uporaba plina u proizvodnom procesu Aluminija. RS godišnje gubi 62,5 milijuna maraka Glavna služba za reviziju javnog sektora u Republici Srpskoj ocijenila je da taj entitet godišnje gubi 62,5 milijuna KM po osnovi odobrenih a nerealiziranih koncesija za izgradnju 120 malih hidrocentrala u razdoblju od 2005. do 2009. godine. Procjena gubitaka utvrđena je temeljem neostvarene proizvodnje od oko 1150 gigavat sati, što je gotovo 20 posto količine električne energije koja se trenutačno proizvodi u RS-u. U međuvremenu su izgrađene tri male hidroelektrane. Revizori su utvr-

dili da ni jedan koncesijski ugovor nije sklopljen na osnovi raspisanog javnog poziva, nego putem samoincijativne ponude zainteresiranih investitora. U izvješću te službe također stoji da oko 40 posto dodijeljenih koncesija nema perspektivu realizacije. Željezničari RS-a u štrajku

Zbog kašnjenja plaća i pogoršanih uvjeta rada u štrajk je stupilo više od 3600 zaposlenih na Željeznicama Republike Srpske. Menadžment ŽRS-a duguje željezničarima pet plaća, regres za dvije godine i druga primanja u ukupnoj vrijednosti od 21 milijuna KM. Iz Vlade RS-a i rukovodstva ŽRS-a priopćeno je da za isplatu plaća u ovoj godini nedostaje 13 milijuna KM.

Privredni vjesnik Broj 3664, 14. veljače 2011.

( 50 mil €

uloženo u “ekološku proizvodnju” Rafinerije Bosanski Brod

NOVE RUSKE INVESTICIJE U RAFINERIJU BOSANSKI BROD

Potraga za naftom i čistim zrakom

Naftna industrija Srbije i Neftegazinkor osnovali su u Republici Srpskoj tvrtku Jadran-Naftagas za istraživanje i proizvodnju nafte i zemnog plina. Procjenjuje se da u tom entitetu ima 10 milijuna tona rezervi sirove nafte Zdravko Latal latal@privredni.hr

togodišnja istraživanja naftnih polja u BiH do 1990. godine potvrdila su da se na području sadašnje Republike Srpske nalaze rezerve od oko 10 milijuna tona sirove nafte, što će omogućiti komercijalnu godišnju proizvodnju od 780.000 tona. To je priopćeno u Banjoj Luci gdje je promovirana nova kompanija za istraživanje i proizvodnju sirove nafte i zemnog plina Jadran-Naftagas, zajedničko poduzeće Naftne industrije Srbije (NIS) i ruske naftne kompanije Neftegazinkor, vlasnika Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, zatim Rafinerije motornih ulja u Modriči i mreže benzinskih crpki u BiH. NIS je vlasnik 66 posto JadranNaftagasa. Potraga za naftnim poljima počinje ovih dana na prostorima Prijedora i Posavine, nakon čega će biti nastavljena u regiji Bosanskog Broda, te na lokacijama u blizini granice sa Srbijom. U planu je i iduća etapa istraživanja, i to u istočnoj Hercegovi-

ni. U prvoj fazi do kraja 2013. godine u bušenja će biti uloženo od 10 do 20 milijuna eura, dok se cijena kapitalnih investicija kreće od 63 do 315 milijuna dolara. Do 2020. godine trebala bi se realizirati sva planiranja ulaganja, izjavio je prvi čovjek novoosnovane kompanije Predrag Radanović. Stogodišnja istraživanja Istraživanja nafte u BiH traju više od sto godina. Do sada je napravljeno, koliko se zna, oko 70 bušotina. Najbogatija naftna polja, prema tim istraživanjima, nalaze se u regiji Tuzle gdje se sve do početka Drugog svjetskog rata i eksploatirala nafta za potrebe Rafinerije u Bosanskom Brodu. Na svečanoj promociji rusko-srpske kompanije, kojoj je vlada RS-a povjerila eksploataciju prirodnih bogatstava, veleposlanik Rusije u BiH Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da istraživanja nafte u RS-u imaju najveću podršku ruske vlade i države, u smislu jače nazočnosti Rusije u ovoj regiji. Predsjednik RS-a Milo-

rad Dodik rekao je kako je projekt istraživanja nafte i zemnog plina novi ozbiljan posao od kojeg se mnogo očekuje. Vlada Federacije BiH još je prije rata koncesiju za istraživanje nafte dala sarajevskom Energoinvestu - on je i prije rata, zajedno s Rafinerijom nafte u Bosanskom Brodu koja se nalazila u

Do 2015. Rusi planiraju u modernizaciju Rafinerije Bosanski Brod investirati još 700 milijuna eura sustavu Energoinvesta, bio vlasnik koncesije - ali je krajnje neizvjesno kad bi mogla početi istraživanja u Federaciji. Naime, Energoinvest za takvu investiciju nema kapitala, a nije našao ni adekvatnog partnera iako je interes iskazalo više naftnih kompanija iz Europe i Azije. Smirnov obećao čist zrak Nedavni požari u Rafineriji Bosanski Brod i službena upozorenja Hrvatske da Rafinerija već dulje

zagađuje zrak u susjednom Slavonskom Brodu bili su povod da predsjednik Neftegazinkora Jurij Smirnov za medije izjavi kako je do sada u proizvodni proces prerade nafte, bitan za očuvanje ekologije, investirano 50 milijuna eura, a u planu su nova ulaganja od 70 milijuna eura. Ruski vlasnik nastavit će s radom na modernizaciji i automatizaciji proizvodnje Rafinerije kako bi se isključio ljudski faktor kao potencijalni uzrok nepredviđenih incidenata. Očekuje se da će se sredinom godine pustiti u rad “nova” linija, projektirana 1986. godine, dok je sad u funkciji linija iz 1968. godine. Do 2015. godine Rusi planiraju investirati u modernizaciju proizvodnje još 700 milijuna eura. Smirnov je izjavio da Rafinerija proizvodi kvalitetna goriva, euro-4 i euro-5 i benzine dobrih karakteristika. Do svibnja će u rad biti puštena postrojenja koja će podići kvalitetu benzina. Rafinerija izvozi eurodizel na tržišta Hrvatske i Srbije, a gorivo prodaje kompanijama, među kojim su OMV i Petrol.

www.privredni.hr Broj 3664, 14. veljače 2011.

( 5,6 mlrd € kredita za menadžerske otkupe odobrile slovenske banke od 1997. do 2010.

Slovenska sječa direktora

A bilo je tako lijepo Privatizanti su bili uvjereni da će im banke produljivati otplatu glavnice, a da će kamate lako podmirivati iz prirasta. Sve se izjalovilo Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

rošlu poslovnu godinu pamtit će u Sloveniji po dramatičnoj sječi direktora. U 2010. godini obezglavljene su velike i važne tvrtke, uz ostale Termoelektrana Šoštanj, Merkur, SCT, Vegrad, Sava i Holding Slovenske elektrarne. Uroš Blatnik, Bine Kordež, Ivan Zidar, Hilda Tovšak, Janez Bohorič i Borut Meh nisu bili slučajni prolaznici kroz menadžerske lože prije nego što ih je kadrovski ejektor izbacio kao praznu čahuru iz puške. Ivan Zidar došao je na čelo SCT-a 1974. godine. U to vrijeme započeo je i uspon Janeza Bohoriča bez čijeg se blagoslo-

va nije moglo dogoditi ništa važno za Gorenjsku. Na menadžerskom groblju završili su direktori u čijim životopisima ima i vidljivih tragova iz paralelnog političkog života. Smijenjeni direktori prije toga obnašali su istaknute

Na menadžerskom groblju završili su direktori koji su prije toga obnašali istaknute političke dužnosti političke dužnosti (predsjednik Upravnog odbora Slovenske odškodninske družbe, član Savjeta Banke Slovenije, potpredsjednik vlade, glavna tajnica političke stranke, pred-

sjednik Udruženja poslodavaca Slovenije). Počelo sa Šrotom i Bavčarom Direktorska sječa započela je 2009. godine kada su iz svojih upravljačko-vlasničkih gnijezda izbačeni Boško Šrot iz Pivovarne Laško te Igor Bavčar, važna osoba iz borbe za osamostaljenje Slovenije (iz Istrabenza). S iznimkom Boruta Meha koji je karijeru prokockao pristankom na friziranje izvješća za vladu o problematičnom stanju najveće slovenske investicije (VI. blok Termoelektrane Šoštanj), svi ostali izginuli su na menadžerskom bojištu, i to zbog grubog strateškog previda. Novac iz tvrtki što su ih odlučili adoptirati nisu

ulagali u razvoj. Potrošili su ga za kupnju dionica. Bine Kordež, ugledni direktor, u jednoj televizijskoj emisiji objasnio je kako su on i njegovi kolege zamislili perpetuiranje kredita posredstvom kojih će se uzdići na vlasničko prijestolje. “Svi smo ušli u menadžerske otkupe s pozamašnim bankarskim kreditima uvjereni da će nam banke produljivati glavnice, a da ćemo kamate lako podmirivati iz prirasta poduzeća!” Uskoro krizno testiranje Banke su sjajno odigrale dupli pas s privatizantima. Od 1997. godine kada je slovensko gospodarstvo pretvoreno u svojevrsni Ponte Rosso, do ra-

sprsnuća kreditnog balona u 2010. godini, slovenske banke odobrile su 5,6 milijardi eura kredita za menadžerske otkupe. U prvim kritičkim opservacijama menadžerskih pothvata oprezno se spominjalo svotu od 1,5 milijardi eura bankarskih kredita. Sada se pokazalo da su banke ulupale u propalu privatizaciju višestruko veći iznos. Ne bez posljedica: ugrožen je kreditni rejting Slovenije, zbog čega vlada grozničavo traži dokapitalizacijski novac ne bi li dvjema najvećim bankama – NLB i NKMB – popravila muskulaturu za skorašnje krizno testiranje što ga provodi EU. Ne prođu li banke na testu, ne piše se dobro ni Sloveniji.

Traljave optužnice – malo presuda U Sloveniji sve učestalije povezuju izraziti porast nezaposlenosti s privatizacijskim “pothvatima” menadžera. U pomami za što većim dioničarskim paketima bilo je očitog kriminala. No zašto je u Sloveniji tako malo presuda za gospodarski kriminal? Odgovara dr. Branko Mayr, ovlašteni revizor i procjenitelj vrijednosti poduzeća, porezni savjetnik te profesor na Visokoj školi za računovodstvo. Kriminal bijelih ovratnika oblik je kriminala što se najteže dokazuje, kaže dr. Mayr uz sarkastičan dodatak da se k tome istražuje krajnje površno. “Čitam optužnice i ne mogu biti nego zgrožen nepoznavanjem računovodstva, a da o stručnim podlogama istražne re-

vizije ni ne govorim. U Sloveniji se premalo radi na utvrđivanju činjeničnog stanja i na osiguranju dokaza. Umjesto da se oslonimo na stručne analize činjenica, često u optužnicama polazimo od indicija koje se pokušava povezati s raspoloživim dokumentima. To je premalo, zato takve optužnice padaju”. Dr. Mayr tvrdi da Slovenija ima stotinjak stručnjaka za izvedbu istražne revizije, no, dodaje, “ne znam da ijedan revizor radi za policiju”. Angažiranje forenzičnih revizora bilo bi djelotvornije, a i znatno jeftinije od stvaranja vlastitog kadra u policiji. Dr. Mayr usporedio je stanje u Hrvatskoj i Sloveniji. “Hrvati su dobri u otkrivanju gospodarskog kriminaliteta. Imaju neovisan institut za vještačenja u raznim oblicima kriminala i tamo se svaki dan susreću s novim istražnim pričama. Želio bih da u Sloveniji počnemo slijediti Hrvatsku na tom području”, rekao je dr. Mayr.

*vijesti Terme Čatež: ulagački posao u Srbiji? Vodstvo Termi Čatež objavilo je da je 2010. godinu završilo sa 50 milijuna eura prometa i oko 10 milijuna eura dobiti na razini skupine. Sama Termalna rivijera ostvarila je lani nešto manje noćenja, ali su konačni rezultati u kriznim okolnostima sasvim zadovoljavajući. Direktor Termi Bojan Petan izjavio je da Terme Čatež, nakon nemilog iskustva sa Sunčanim Hvarom, nikad neće ući nepozvani u tuđu kuću. Vodstvo zasad ne planira investicije u Hrvatskoj. Međutim, ovih dana direktori odlaze u Srbiju na razgovore o kupnji jednog od tamošnjih turističkih središta. Bogati žive dulje

Studija Instituta za zaštitu zdravlja iznenadila je mnoge u Sloveniji nalazom da očekivani životni vijek nije podjednak za sve. Naime, visokoobrazovani Slovenac živjet će prosječno 7,3 godine dulje nego njegov vršnjak s osnovnom školom. Studija je pokazala i da su stanovnici siromašnijih općina na istoku i jugu Slovenije bolesniji od stanovnika na bogatijem sjeveru i zapadu, odnosno da kriza izravno ugrožava zdravlje ljudi. U prošloj godini kada je kriza eskalirala na 110.000 nezaposlenih, izdaci za bolovanja povećali su se u Sloveniji za 10 posto. Jačaju inflacijski pritisci Banka Slovenije izrazila je zabrinutost zbog povećanja inflacijskih pritisaka. Sekundarni učinci porasta plaća te sve rizičnija cjenovno-troškovna spirala donose okolnosti zbog kojih valja razmisliti o politikama u nacionalnoj nadležnosti. Savjet je razmatrao i izvještaj o tekućem poslovanju banaka. Prethodni rezultati za 2010. godinu pokazuju da je bankarski sektor u Sloveniji poslovao s gubitkom.

16 STIL *vijesti Hrvatski turizam predstavljen u Izraelu i Turskoj Na međunarodnom turističkom sajmu Mediterranean Tourism Market prošlog tjedna u Tel Avivu Hrvatska je predstavljena kao atraktivno i kvalitetno odredište s posebnim naglaskom na ekološkoj očuvanosti. Ujedno je to bila prilika za proširivanje poslovnih kontakata i ostvarenje još bolje suradnje predstavnika turističkog gospodarstva obiju zemalja s ciljem povećanja broja dolazaka izraelskih turista u Hrvatsku. U Istanbulu je protekli tjedan održan Hrvatski turistički dan jer je Turska sve zanimljivije emitivno tržište s kojeg je primjetan porast dolazaka turista u našu zemlju. Trening turističkih vodiča za japansko tržište Program treninga prve grupe turističkih vodiča specijaliziranih za japansko tržište počinje 28. veljače, a provodit će se periodično ove i iduće godine. To je rezultat suradnje Hrvatske turističke zajednice, Japanske udruge turističkih agencija, Udruge hrvatskih putničkih agencija i Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske. U sklopu tog programa održat će se treninzi i praktična obuka vodiča s grupama japanskih turista u Hrvatskoj te usavršavanje u Japanu. Valamar domaćin Libertas Film Festivala

Turistička grupacija Valamar domaćin je sedmog Libertas Film Festivala koji će se održati od 11. do 17. travnja u Dubrovniku. U sklopu festivala prikazat će se europski filmovi kandidirani za Oscara, a održat će se i prvi regionalni filmski forum.

Privredni vjesnik Broj 3664, 14. veljače 2011.

( na 4 hektara ( 8 mil € prostirat će se vodeni park

investicija u Rovanjsku

NOVI TURISTIČKI PROJEKTI

MORE I SNIJEG VAL I BRIJEG

U izgradnju vodenog parka u naselju Rovanjska i skijaškog centra Sveto brdo na Velebitu uložit će se više od 100 milijuna eura. Iako su ti projekti već pokrenuti, njihova je realizacija nakratko prekinuta zbog gospodarske krize planira se investirati oko 100.000 kuna u izradu dokumentacije. To će djelomično financirati Općina Lovinac, a djelomično Ministarstvo turizma.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ko dvije godine stari projekti izgradnje vodenog parka u naselju Rovanjska u Općini Jasenice u Zadarskoj županiji te skijaškog centra Sveto brdo na Velebitu, koji ta općina radi u suradnji s Općinom Lovinac u Ličko-senjskoj županiji, još uvijek nisu došli ni do polovine svoje realizacije. Iako su ta dva projekta, vrijedna više od 100 milijuna eura, trebala zaživjeti još prošle, a naj-

Početak radova u Rovanjskoj sada ovisi o brzini izrade dokumentacije za izgradnju kasnije ove godine, zbog trenutačne gospodarske krize stavljeni su na čekanje. No, kako je zapravo sve počelo? “Ideju o projektu vodenog parka u naselju Rovanjska koji će se nalaziti na površini od četiri hektara zapravo su dali mađarski investitori zainteresirani za tu lokaciju, a sretna je okolnost što se tamo nalazi adekvatna površina za izgradnju vodenog parka. S druge strane, ideja o skijaškom centru Sveto brdo došla je iz Općine Lovinac, a s obzirom na to da nam se ta ideja svidjela, odlučili smo se uključiti”, rekao je Martin Baričević, načelnik Općine Jasenice. No, trenutačno se ni

približno ne može odrediti kada bi mogli početi radovi na izgradnji skijališta. Do sada se radilo na pripremama, razminiran je teren, zaokružena su idejna rješenja te se čekaju daljnje aktivnosti. Kad je riječ o izgradnji vodenog parka, u što će se uložiti oko osam milijuna eura, situacija je nešto jasnija, a kada će početi radovi, ovisit će o brzini izrade dokumentacije za izgradnju. Investitori su dobili koncesiju na 50 godina, a za svaku će godinu plaćati po 35.000 eura. 120 novih radnih mjesta U vodenom parku i skijaškom centru otvorit će se i nova radna mjesta, a pretpostavlja se da će samo u vodenom parku biti zaposleno oko 120, uglavnom sezonskih djelatnika. Za projekt vodenog parka napravljen je urbanistički plan i sada se iz

Zavoda za prostorno uređenje u Zadarskoj županiji čeka mišljenje i suglasnost. Nakon toga započet će postupak dobivanja lokacijske dozvole. Skijaški centar Sveto brdo zamišljen je kao centar planinskog turizma koji će raditi cijele godine. Tako će u ljetnim mjesecima, kada zbog vrućina bude neizdrživo na moru, turisti moći gondolom otići u taj centar i rashladiti se. “Prije dva tjedna imali smo sastanak s

konzultantima koji će nastaviti raditi na aktivnostima vezanim uz izradu tehničke dokumentacije. Prije svega treba napraviti inventuru postojeće dokumentacije i pripremiti drugu te osnovati potrebnu instituciju, primjerice razvojnu agenciju koja će dalje pratiti taj projekt”, rekao je Momčilo Brmbota, zamjenik načelnika Općine Lovinac. U prvoj fazi uložit će se oko 80 milijuna eura u projekt Sveto brdo, a ove godine

Velebit na čekanju U 2012. projekt će aplicirati za program Ipa u sklopu europskih pretpristupnih fondova. U skijaškom centru na ličkoj strani u podnožju Velebita nalazit će se hotelsko naselje, dok će na planini biti restorani i uslužne prateće djelatnosti za skijanje i planinarski turizam. Samo skijalište nalazit će se na površini od 141 hektara. No, kako bi se uopće krenulo u realizaciju tog projekta, prema riječima Momčila Brmbote, još mnogo toga treba riješiti, primjerice problem vlasništva terena na kojem će se nalaziti hoteli. Naime, to je još uvijek rascjepkano zemljište privatnih vlasnika. Brmbota kaže kako projekt treba podignuti na državnu razinu jer će time dobiti na važnosti i još više privući investitore.

Winnetou ponovno jaše Uz kanjon rijeke Zrmanje i državnu cestu D-54 koja vodi iz Maslenice do Zatona Obrovačkog izgradit će se i tematski park Winnetouland na površini od 30 hektara za što je do sada izrađen urbanistički plan i dobivena lokacijska dozvola. Trenutačno se radi na reguliranju vlasništva, a uskoro će se riješiti građevinska dozvola za što se već izrađuje projektna dokumentacija. U tematskom parku će se obilaziti lokacije i objekti prikazani u filmovima o Winnetouu. Naime, 60-ih godina u tom su se dijelu Hrvatske snimali filmovi prema knjigama Karla Maya o indijanskom poglavici. Posjetitelji će moći razgledati utvrdu, kaubojski grad, pozornicu, farmu, indijansko selo, vidikovac i logor doseljenika, brvnare i rijeku iz koje se u filmu vadilo i ispiralo zlato.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3664, 14. veljače 2011.

( tek 2 mjeseca ( već 18.000 korisnika aktivna je Knopso aplikacija

*vijesti

plaća servise i usluge putem web rješenja Knopso

Inovativno web rješenje

Komunikacija (i plaćanje) bez posrednika Korisnik Knopsa ne treba imati kreditnu karticu ni uslugu internet bankarstva, nitko ga ne pita za osobne podatke i u konačnici ne mora trošiti novac nego ga - zaraditi Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

remijerkina web nagrada za 2010. godinu dodijeljena je tvrtki Knopso za web rješenje. Putem Knopsa korisnici mogu plaćati račune, primjerice, čitanjem oglasa, dok se oglašivači brinu za plaćanje računa u stvarnom novcu. Mislav Malenica, direktor u Knopsu, pojasnio nam je kako je zapravo riječ o inovativnoj metodi plaćanja poput PayPala. “Međutim, razlika između ta dva rješenja je u tome što korisnik Knopsa ne treba imati kreditnu karticu ili ugovorenu uslugu internet bankarstva, nitko ga ne pita za osobne podatke i u konačnici ne mora trošiti svoj novac. Naime, novac kojim plaća može uplatiti ili ga zaraditi tako što će napisati zaista dobar komentar, isprobati neki servis ili jednostavno pročitati promotivnu poruku”, ističe on. Na taj način Knopso povezuje tri zainteresirane strane – korisnike, pružatelje usluga i sadržaja te oglašivače, i u tome je zapravo njegova prednost. Hrvatska kao testni poligon “Korisnicima je Knopso omogućio pristup kvalitetnim sadržajima i uslugama koje su do sada izbjegavali jer su ih mora-

li platiti. Možda nisu imali kreditnu karticu, možda smatraju plaćanje putem interneta nesigurnim, a možda su jednostavno bili zadovoljni i s ne tako kvalitetnim, ali ipak besplatnim alternativama. Pružatelji usluga i sadržaja, pak, do sada nisu imali kvalitetno rješenje ako su htjeli naplatiti iznose od 10 lipa do 10 kuna te se tržište takvih proizvoda

nikada nije ni razvilo. Naime, transakcije putem kreditnih kartica ili pomoću PayPala su u tom rasponu preskupe. K tomu, ovo web rješenje nudi najviše upravo na području oglašavanja jer uklanja posrednike u komunikaciji između oglašivača i potencijalnog kupca. Oglašivač koji želi prenijeti poruku korisnicima sada novac koji bi dao nekom

web portalu daje direktno korisniku u zamjenu za njegovu pozornost. Oglašivač će korisnike lako nagraditi i za ispunjavanje ankete, dobar prijedlog, iskušavanje nove usluge i slično”, napominje Malenica. Prvotna ideja o pokretanju tog web rješenja nastala je prije otpri-

like tri godine tijekom rada na sustavu za ulaganje u dionice kada se pokazalo da je teško pronaći objektivan i pravodoban izvor informacija. “Istraživanja su pokazala da bi

se veliki dio korisnika odlučio na plaćanje sadržaja na internetu kad bi postojala dovoljno jednostavna metoda plaćanja. Ovo je osnova priče, a ostatak je nastao na temelju kontinuiranog istraživanja tržišta kako bi se pronašao poslovni model koji će zadovoljiti sve zainteresirane strane. Iza nas je sada već postupak osiguravanja investicije, više od godinu dana razvoja te izlazak na hrvatsko tržište”, naglašava direktor. Knopso je kao usluga dostupan od prosinca prošle godine. U ova dva mjeseca rada već ima 18.000 korisnika iz Hrvatske koji preko njega plaćaju servise i usluge. Lakoća upotrebe Ideja o mikrotransakcijama stara je gotovo koliko i sam internet, a oglašavanje već ionako financira većinu sadržaja i usluga na internetu (npr. rad Googlea i Facebooka) tako da su sve bitne komponente već odavno tu. “Ono što nije postojalo i što je u ovom trenutku jedinstveno u svijetu je tehnologija koja je sve to objedinila u smislenu priču. Korisnici često steknu dojam da se radi o vrlo jednostavnoj platformi, ali to samo znači da smo uspjeli u naumu da sakrijemo tehnologiju i servis učinimo što jednostavnijim za upotrebu”, ističe Malenica. Za servise poput ovoga, koji ciljaju na kra-

nje korisnike, Hrvatska je objektivno premalo tržište, a mnogi će reći i

Prednost sustava Knopso je u tome što povezuje korisnike, pružatelje usluga i sadržaja te oglašivače zanemarivo. “Međutim, nama je ovo tržište izrazito bitno ne samo kao testni poligon već i kao prilika da pronađemo partnere koji će stvoriti kvalitetne usluge na temelju naše tehnologije, a s kojima ćemo onda izlaziti paralelno na tržišta regije i u Sjedinjene Američke Države”, objašnjava Mislav Malenica. Inače, ulaganja u visokotehnološke proizvode kao što je Knopso i on smatra izrazito rizičnim ulaganjem. A Hrvatskoj jednostavno ne postoji dovoljno prilagodljiva pravna podloga koja bi omogućila da se takva ulaganja češće realiziraju. “Ovdje u prvom redu mislim na smanjivanje rizika na strani investitora ovakvih projekata. Drugi problem je doista premalo tržište koje možda nije odgovarajuće ni za testiranje, a posebice ako se radi o nišnim servisima. Treći veliki problem je izostanak prave konkurencije na tržištu zbog koje je proces prilagodbe novih tehnologija mnogo sporiji od onoga koji bi odgovarao tvrtkama poput naše”, zaključuje Malenica.

Predstavljena tražilica CADIAL Hrvatska informacijskodokumentacijska referalna agencija predstavila je prošli tjedan u HGK-u javno dostupnu tražilicu pravnih propisa CADIAL. Tražilica, koja nije namijenjena samo pravnicima, omogućuje pretraživanje tekstova propisa te pristup cjelovitoj zbirci pravnih propisa Hrvatske. Jedan je od rezultata međunarodnog projekta CADIAL (Computer Aided Document Indexing for Accessing Legislation) čiji je cilj bio osigurati infrastrukturu za trajnu dostupnost pravnih propisa Hrvatske u nacionalnom i višejezičnom okruženju u EU-u. Rast prihoda Tele2 Poslovni prihodi kompanije Tele2 Hrvatska u četvrtom tromjesečju 2010. uvećani su za 10 posto u usporedbi s godinom ranije te iznose 266 milijuna kuna. Na godišnjoj razini poslovni prihodi tog mobilnog operatora porasli su 15 posto te sada iznose 1,02 milijarde kuna. Osvrćući se na medijske napise o spajanju Tele2 i Optima telekoma, predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska Julian Ogrin tijekom prošlotjednog predstavljanja financijskih rezultata izjavio je kako oni ništa ne kupuju niti išta planiraju kupiti. Mobitel i računalo posjeduje 96 posto djece Istraživanje koje je UNICEF proveo u 23 osnovne škole 2010. godine i u kojem je sudjelovalo više od 8000 djece i roditelja, pokazalo je da djeca u Hrvatskoj ne zaostaju za svojim vršnjacima u svijetu kad je riječ o korištenju suvremene tehnologije. Čak 96 posto djece u Hrvatskoj posjeduje mobitel i računalo, dok ih 85 posto ima pristup internetu.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3664, 14. veljače 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Kava

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR MARIJANA HAMERŠAK/SUZANA MARJANIĆ FOLKLORISTIČKA ČITANKA AGM

Ponuđenim paradigmatskim i preglednim radovima ova knjiga nastoji predstaviti intrigantno i višeglasno područje poznato pod nazivom folkloristika. Također se promišlja i suodnos folkloristike s etnologijom i kulturnom antropologijom. U središtu zanimanja Folklorističke čitanke su analitički pomaci koji su se dogodili u razdoblju od 150 godina, koliko je prošlo od početka sustavnog analitičkog interesa za folklor (Grimm, 1835.).

KEMAL MUJIČIĆ ARTNAM VRIJEME ZA LJUBAV Meandarmedia

Roman, ispripovijedan u trećem licu, donosi nam običnu, ali ne i trivijalnu ljubavnu priču prelomljenu kroz fabulu o arhitektu Jerku Jarebu i Zagrepčanki Luciji, socijalnoj radnici zaposlenoj u uredu na rubu grada. Kao i dosadašnji Mujičićevi tekstovi, i ovaj roman nudi čitatelju niz detalja, epizoda i paralelnih tokova koji više ili manje posredno tematiziraju hrvatsku stvarnost, pa naizgled male teme i svakodnevni događaji prerastaju u velike i nezaobilazne.

DAMIR ŠODAN DRUGOM STRANOM Naklada Ljevak

Hrvatska je poezija, smatra Šodan, predugo bila tek “strogo intelektualna i samodopadna disciplina”, što su mnogi možda i mislili, ali se tek Šodan usudio to i artikulirati. Šodan svojim izborom zagovara povratak “čistoj” poeziji, bez trikova, pronalazeći primjere u nedavnoj hrvatskoj pjesničkoj prošlosti. U njegovu odabiru prepoznajemo kako želi izvesti novo hrvatsko pjesništvo iz njegova rezervata jer čvrsto vjeruje da pravo pjesništvo ima i publiku i budućnost.

APOSTOLSKI OCI II. Verbum

Kršćanska literatura, posebice ona iz prvoga razdoblja kršćanstva, neiscrpna je riznica duhovnoga bogatstva i poticaja. Ovaj niz spisa nudi suvremenim duhovnim tražiteljima mogućnost da otkriju to autentično duhovno blago neprolazne vrijednosti. Drugi svezak nastavlja s objavljivanjem spisa što spadaju u Apostolske oce, najstarije tekstove kršćanstva nakon Novoga zavjeta. Osim što nas vraćaju na izvore kršćanstva, ovi su spisi i konkretan poticaj za autentičnije življenje vjere u svakodnevici.

DEEPAK CHOPRA, DEBBIE FORD, MARIANNE WILLIAMSON UČINAK SJENKE Dvostruka duga

Sjenka je dio nas, ali ipak većinu života bježimo od nje. Zbog nje bjesnimo na prijatelja koji kasni 10 minuta ili na svoje roditelje ili djecu iako nisu učinili ništa loše te sabotiramo svoj vlastiti uspjeh. No, sjenka nije strašna već sadrži mogućnosti za bolji i značajniji život. Dok ne prihvatimo svoju podvojenu prirodu, i dalje ćemo štetiti sebi i ljudima koji nas okružuju te nikada nećemo ispuniti svoj potencijal.

Alba MS, Veliko Trgovišće, www.albams.hr. Tvrtka nudi kavu Mokate. Kontakt: Dubravka Vukoje, alba@alba-ms. hr, +385 49 326525. Proizvodi od drva

Tersa, Osijek, www.tersa.hr. Tvrtka nudi proizvode od drva: elemente drvene ambalaže, drvenu ambalažu, palete po narudžbi, građevinsku stolariju, drvnu galanteriju, nadstrešnice, drva za ogrjev i stolarske okrajke. Kontakt: Vlado Šakić, tersa@os.t-com.hr, +385 31 355900. Konzultantske usluge

CT, Celje, Slovenija, www.consultingct.com. Tvrtka nudi kompletan konzalting u Sloveniji: od otvaranja tvrtke, tržišne analize, praćenja konkurencije preko promocije proizvoda, traženja potencijalnih partnera, pomoći u pregovorima do cjelokupnog pravnog i poreznog savjetovanja za vaš projekt u traženju lokalnog izvora financiranja, kao i subvencija iz EU fondova. Kontakt: Irena Zbil, submit@consulting-ct.com, +386 599 32874, +386 40 216002.

Kontakt: Dila Birdal, Burza robe, usluga i otpada, +90 312 4965738. Tehnička zaštita

Alarm centar, Zagreb, www.alarmcentar.hr. Tehnička zaštita objekata sigurnosnim sustavima. Alarmni sustavi za stanove, kuće, poslovne prostore, skladišta, proizvodne pogone... Video nadzorni sustavi s mogućnošću pregledavanja putem interneta. Nudimo gotova rješenja i rješenja prema specifičnim potrebama klijenta po principu “ključ u ruke”. Specijalni sustavi perimetarske zaštite visokorizičnih objekata ili postrojenja. Kontakt: Tomislav Šimac, tomislav@alarmcentar.hr, +385 1 3646095, +385 98 702909. Prijevoz robe

Makella, Velika Gorica, www.makella. hr. Tvrtka se bavi organizacijom cestovnog, zračnog, pomorskog i željezničkog transporta. Ima vozni park od šest vozila specijaliziranih za razne vrste usluga u transportu: transporti na temperaturnom režimu, transport opasnog tereta, transport izvangabaritnih pošiljki. Kontakt: Đuro Mak, info@makella.hr, +385 1 6222427, +385 98 500550.

Svornjaci, vijci i matice

Pooja Forge, Faridabad, Indija, www.poojaforgeltd.com. Tvrtka nudi svornjake, vijke, matice i hladno oblikovane dijelove. Kontakt: Manish Aggarwal, gcdas@ poojaforgeltd.com, +91 129 4046809. Bijelo ulje, parafin i vazelin

Gandhar Oil Refinery India, Mumbai, India, www.gandharoil.com. Tvrtka je proizvođač bijelog ulja/tekućeg parafina i vazelina. Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt:Aftab Khan, aftabk@gandharoil. com, +91 22 40635600. Proizvodi za solarno grijanje

Solar Thermal Systems and Commerce, Mersin, Turska, www.isteksolar.com.tr. Tvrtka je jedan od vodećih turskih proizvođača solarnih grijača vode uključujući solarne kolektore, solarne spremnike, okvire solarnih kolektora, kupaonske radijatore.

Gradnja i popravak teniskih terena

Ferosanitarija, Križevci, www.tenisit.hr. Tvrtka proizvodi materijal za gradnju i popravak teniskih terena pod komercijalnim imenom Tenisit. Tenisit se može isporučiti u jumbo vrećama (big bag 1100 kg) te može biti pakiran u ventil-vreće od 25 kg. Kontakt: Ivo Cesar, info@tenisit. hr, +385 48 711656, +385 98 249261. Građevna stolarija

Veletrgovina Bednja, Bednja. Tvrtka se bavi proizvodnjom građevne stolarije po standardnim i nestandardnim dimenzijama, obnovom stolarije na starim zgradama, uslugama montaže stolarije drugih proizvođača, opremanjem interijera. Tvrtka nudi uslugu zastupanja i prodaje drvene građe na području Hrvatske. Kontakt: Miljenko Bistrović, veletrgovina.bednja.d.o.o@vz.t-com.hr, +385 42 796342, +385 98 535152.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Plažni tuševi na kovanice

Grad Makarska nabavlja plažne tuševe na kovanice. Rok dostave ponuda je 18. veljače. Automatske željezničke plombe

HŽ Cargo nabavlja automatske željezničke plombe. Rok dostave ponuda je 28. veljače. Osobna oprema za spašavanje u ruševinama

Vatrogasna zajednica Grada Zagreba nabavlja osobnu opremu za spašavanje

u ruševinama. Rok dostave ponuda je 23. veljače. Odore

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja ljetne, zimske i svečane policijske odore. Rok dostave ponuda je 29. ožujka. REGIJA Usluge servisa i popravka vozila

Ministarstvo za unutarnje poslove iz Ljubljane nabavlja usluge servisa i popravka službenih vozila. Rok dostave ponuda je 2. ožujka.

Plastenici

Općina Ilidža u Sarajevu nabavlja plastenike. Rok dostave ponuda je 7. ožujka. Poštanske uputnice

BH Pošta iz Sarajeva nabavlja poštanske uputnice. Rok dostave ponuda je 28. veljače.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3664, 14. veljače 2011.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se stanovi, zgrade, vinograd... Stambena zgrada površine 536 četvornih metara u Vratima, Općina Fužine, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 185.233,23 kuna. Dražba se održava 15. veljače u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Dvorište površine 1259 četvornih metara, Ilica 425 u Zagrebu, procijenjene vrijednosti dva milijuna kuna. Prva usmena javna dražba održava se 15. veljače u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 90, drugi kat. Pravo na sudjelovanje na dražbi imaju osobe koje su prethodno dale osiguranje i dokaz o osiguranju dostavile najkasnije na ročište za javnu dražbu. Osiguranje u iznosu od 10 posto od oglašene cijene plaća se na žiro-račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu, broj 23900011300000460 otvoren kod Hrvatske poštanske banke, pozivom na broj 05 256-05. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem te pozivom na broj telefona 01/2338 534. Kuća i gospodarska zgrada, dvorište i oranica, ukupne površine 1802 četvorna metra, Vinica, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 432.286 kuna. Dražba se održava 16. veljače u 11 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba 106, prvi kat. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti, a potrebno ju je uplatiti na broj 2390001-1300000154, poziv na broj 05 19-02185109.

Poslovni prostor površine 593 četvorna metra, Osječka 84 A, Čepin, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 693.967,98 kuna. Dražba se održava 16. veljače u 9 sati na Općinskome sudu u Osijeku, Europske avenije 7, soba 10 b. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi iznosi 69.400 kuna i daje se na blagajni Općinskog suda u Osijeku ili na račun Suda broj 2390001-1300000419 poziv na broj 05 060-2712007, s naznakom “jamčevina u predmetu broj I-Ovr-271/07”. Livada površine 5557 četvornih metara, Čalinec, Općina Maruševec, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 535.107,40 kuna. Dražba se održava 17. veljače u 8.45 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba 145, prvi kat. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevinu u iznosu 10 posto od procijenjene vrijednosti nekretnine potrebno je uplatiti na broj 2390001-1300000154, poziv na broj 05 19-02 76310. Stan površine 88 četvornih metara, Ulica J.J. Strossmayera 5a, Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 750.000 kuna. Dražba se održava 18. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti nekretnine.

Kuća, štala i dvorište, ukupne površine 906 četvornih metara, Ljudevita Gaja 34, Virje, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 730.000 kuna. Dražba se održava 18. veljače u 11 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu, soba 15. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Vinograd površine 1525 četvornih metara, Nijemci, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 13.252,25 kuna. Dražba se održava 21. veljače u 8.30 sati na Općinskom sudu u Vinkovcima, soba 8. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Poslovni objekt, ukupne površine 13.333 četvorna metra, Jurovski Brod, Općina Žakanje, Karlovačka županija, procijenjene vrijednosti 244.331,64 kune. Prodaja se obavlja prikupljanjem pismenih ponuda po principu “viđeno-kupljeno”. Pismene ponude podnose se stečajnoj upraviteljici Vladimiri Furač, 47000 Karlovac, Kaštel 50, s naznakom “Ponuda za kupovinu – ne otvarati – St.-15/06”. Uz ponudu, potrebno je uplatiti jamčevinu u visini od 10 posto vrijednosti nekretnine na račun stečajnog dužnika 24000081190264747 te potvrdu o uplati priložiti uz ponudu. Sve informacije mogu se dobiti u dogovoru sa stečajnom upraviteljicom na telefon 098/767 067.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Čekajući inflaciju dr. Uroš Dujšin

ne hrvatske novine koje su nedavno upozoravale svoje čitatelje na opasnost od inflacije u velikom su i dobrom društvu. Nagli rast cijena sirovina pritišće na troškove života širom svijeta. On je najizraženiji u zemljama u usponu gdje ljudi najveći dio dohotka troše na prehranu. U Kini je stopa inflacije oko pet posto, u

nokrati od konjunkturnog pregrijavanja. Rast cijena brine i središnje bankare u nekim bogatim zemljama u kojima se sve donedavna glavnom prijetnjom smatrala deflacija. Tako je nedavno Bank of England ozbiljno razmatrao mogućnost podizanja kamatnih stopa, a i dužnosnici Europske središnje banke smatraju da se opasnost od uvezene inflacije ne može ignorirati. Ipak, stav je Econo-

konjunkture i pada nezaposlenosti može se očekivati i porast nadnica. No to i ne bi bilo loše: njemačke su nadnice kroz čitavo desetljeće rasle sporije od produktivnosti, a brži rast nadnica mogao bi povećati domaću potražnju i značenje domaće potrošnje. Dinamičniji rast cijena u Njemačkoj pomogao bi i oporavku perifernih zemalja eurozone, jer bi im za povratak konkurentnosti bilo potrebno skromnije rezanje plaća. Neznatne opasnosti U zemljama u usponu visoke stope rasta i niske kamatne stope predstavljaju izvjestan rizik od ubrzavanja inflacije – no i tu su opasnosti neznatne. U Kini bi rast cijena mogao pridonijeti preorijentaciji privrede na domaću potrošnju. Niske kamatne

Brazilu oko šest, dok se u Indiji kreće oko 10 posto. Inflacija je aktualna tema čak i u bogatim zemljama: lani su u Velikoj Britaniji potrošačke cijene porasle za 3,7 posto, a u eurozoni 2,4 posto - dakle više od, po Europskoj središnjoj banci, maksimalno dozvoljenih dva posto. Ono što analitičare posebno zabrinjava jest to što su uvjeti na svjetskim financijskim tržištima suviše liberalni, zahvaljujući djelomice izrazito niskim kamatnim stopama i napuhanim bilancama središnjih banaka u bogatim zemljama, kao i nedostatku volje u zemljama u usponu da dovoljno pritegnu kreditne kočnice. Zabrinutost zbog rasta cijena Takav splet okolnosti izaziva zabrinutost iz različitih razloga na različitim mjestima. U manje razvijenim zemljama političari strepe od prosvjeda, a teh-

mista, da središnji bankari ne bi trebali biti suviše zabrinuti bilo zbog visine bilo zbog dinamike rasta cijena. Inflacija je, doduše, u porastu, ali nije visoka. Ni u jednoj značajnijoj zemlji ona nije na razini iz 2008. Velik dio sadašnjeg rasta cijena posljedica je jednokratnih uzroka kao što je slaba žetva u Rusiji ili, pak, povećanje stope PDV-a u Velikoj Britaniji. Bitno je samo da te okolnosti ne izazovu inducirane reakcije. Za to zasad nema opasnosti. U većini bogatih zemalja inflacijska su očekivanja skromna jer visoka nezaposlenost onemogućava zaposlenicima da traže povećanje plaća i tako pokrenu spiralu nadnica i cijena. Povećanje cijena hrane i goriva pogodit će, doduše, kućne budžete što znači da će opasti potražnja za drugim proizvodima. Iznimka je možda Njemačka. Zbog povoljne

Prilično je sigurno da su u ovom trenutku strahovanja od inflacije pretjerana stope u bogatim zemljama otežavaju posao vlastima, jer ako povećaju kamatne stope može doći do rasta priljeva kapitala, a time i inflacije. U tom slučaju bolje je ići na smanjivanje državnih izdataka, posebice u Indiji i Brazilu koji imaju znatne fiskalne deficite. Sve u svemu, čini se da su strahovanja od inflacije pretjerana. Sadašnja stopa inflacije u Americi iznosi tek 1,5 posto. Nedovoljno iskorišteni proizvodni kapaciteti i visoka nezaposlenost ne daju povoda za strah od ubrzanja rasta cijena. Stoga je prilično sigurno da su u ovom trenutku strahovanja od inflacije ipak pretjerana.

20 SVIJET FINANCIJA

( 26 izvoznika

Privredni vjesnik Broj 3664, 14. veljače 2011.

već jesu klijenti Hrvatskog kreditnog osiguranja

( 51%:49%

vlasnički udjeli HBOR-a i austrijskog OeKB-a

LAKŠE PREKO TUĐEG KUĆNOG PRAGA

Uz HKO do podataka o 40 milijuna tvrtki

Hrvatsko kreditno osiguranje osnovalo je društvo-kćer Poslovni info servis čija je osnovna zadaća procjena rizika i ocjena kreditne sposobnosti poslovnih subjekata unaprijediti prodaju uz istodobno osvajanje novih kupaca i tržišta čime mogu povećati i konkurentnost.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatsko kreditno osiguranje (HKO), jedino osiguravateljsko društvo specijalizirano za osiguranje kratkoročnih potraživanja među poslovnim subjektima, od svog osnivanja 1. srpnja 2010. do kraja prošle godine ostvarilo je zaračunatu bruto premiju u iznosu od 1,55 milijuna kuna. HKO, rečeno je na prošlotjednom predstavljanju društva, klijentima pruža uslugu osiguranja kratkoročnih potraživanja od političkih i komercijalnih rizika, s ročnosti do 180 dana a najviše do jedne godine, vezanih za prodaju roba i usluga u Hrvatskoj i inozemstvu. Također, s ciljem

pružanja cjelovite usluge hrvatskim gospodarstvenicima, HKO je krajem listopada 2010. godine osnovao i društvo-kćer Poslovni info servis čija je osnovna zadaća procjena rizika i ocjena kreditne sposobnosti (boniteta) poslovnih subjekata. Među prednostima za one hrvatske izvozni-

ke koji su klijenti ovog društva, Edvard Ribarić, predsjednik Uprave HKO-a, istaknuo je smanjenje financijskih rizika što rezultira boljom zaštitom od gubitaka. Zatim, pozitivan utjecaj na cash flow čime je gospodarstvenicima poboljšana naplata potraživanja ili isplata odštete, a pobolj-

Svojim klijentima izvoznicima HKO omogućava izravan pristup mreži Euler Hermes šavaju im se i mogućnosti zaduživanja. K tome, osiguranici HKO-a mogu bolje upravljati rizicima,

Ni u EU-u ne plaćaju svi Važno je napomenuti kako klijentima - odnosno hrvatskim izvoznicima kojih je trenutačno 26 i to mahom iz prehrambenog sektora, kemijske i papirne industrije - HKO omogućava izravan pristup mreži Euler Hermes. Riječ je o vodećoj kompaniji u kreditnom osiguranju s udjelom od 36 posto na svjetskom tržištu u čijoj se bazi podataka nalazi 40 milijuna tvrtki. Tako poduzetnici mogu vrlo brzo provjeriti “s kime imaju posla” prilikom izvoza te, primjerice, već u početku

DUN&BRADSTREET O HRVATSKOJ

Poslovanje i dalje pod povećalom Zbog smanjenja kreditne aktivnosti banaka, povećanog broja stečajeva te slabog ekonomskog oporavka i dalje stoji preporuka: robu osigurati akreditivom U najnovijem izdanju publikacije International Risk&Payment Review koja obuhvaća rizike poslovanja u 132 države svijeta, najstarija bonitetna kuća u svijetu, Dun&Bradstreet, i dalje Hrvatsku svrstava u zemlje s blagim rizikom ulaganja, priopćeno je iz bonitetne kuće BonLine. Rizik poslovanja u Hrvatskoj i dalje je pod povećalom zbog smanjene kreditne aktivnosti ba-

naka, povećanog broja stečajeva, te slabog ekonomskog oporavka. D&B zbog toga preporučuje da se roba i dalje osigura akreditivom. Iskazana je i zabrinutost zbog sporog ekonomskog oporavka (rast od 0,2 posto BDP-a), pada investicijske aktivnosti u javni i privatni sektor za 9,5 posto u odnosu na godinu ranije, te pada državne potrošnje peti kvartal za redom. Za-

dnji dostupni podaci govore da je oporavak bio samo privremen, te da se može očekivati daljnji ekonomski pad. To potkrjepljuju podaci o padu industrijske proizvodnje i građevinskog sektora te rastu nezaposlenosti, dok je rast kreditne aktivnosti vrlo slab. Rezultat toga je pad BDP-a u 2010. za 1,5 posto i neznatan rast od 1,3 posto u ovoj godini, procjenjuje D&B. D&B također navodi da je S&P

zbog slabe fiskalne politike smanjio dugoročni rejting s BBB na BBB- čime Hrvatsku svrstava na dno investicijskog razreda. Pozitivnim D&B ocjenjuje novi Vladin fiskalni zakon u kojem će nastojati smanjiti javnu potrošnju svake godine za jedan posto BDP-a. Iako je to dobar plan, D&B nije siguran hoće li on uspjeti ograničiti državnu potrošnju u ovoj godini. (V.A.)

smanjiti ili ukloniti rizik nastajanja problema u naplati svojih potraživanja. Prvi čovjek HKO-a kazao je kako vjeruje da će usluga koju nudi to društvo ohrabriti hrvatske poduzetnike za snažniji iskorak na inozemna tržišta te pridonijeti boljoj likvidnosti u gospodarstvu. Iako je EU sređeno tržište, dodaje Ribarić, nije istina da tamo svatko uredno plaća. Procjenjuje se, naime, da je u 2010. godini u 11 članica EU-a bilo ukupno oko 180.000 stečajeva. Inače, HKO je u 49-postotnom vlasništvu austrijske izvozno kreditne agencije OeKB (Oesterreichische Kontrollbank AG) i 51-postotnom vlasništvu Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

www.privredni.hr Broj 3664, 14. veljače 2011.

( 43,3 mlrd kn

ukupne obveze za državna jamstva

( još 13,4 mlrd kn

mogućih obveza odnosi se na jamstva HBOR-u

JAVNI DUG NA KRAJU 2010. DOSEGNUO 137 MILIJARDI KUNA

NACIONALNI KLIRINŠKI SUSTAV

Lani 131,5 milijuna transakcija

Donesena strategija upravljanja javnim dugom Ako kupci brodogradilišta ne pristanu na podmirivanje dijela državnih jamstava, javni dug će se povećati za 12 milijardi kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

avni dug na kraju prošle godine dosegnuo je 137 milijardi kuna, odnosno oko 41,6 posto procijenjenog BDP-a za 2010. No u potencijalne obveze koje bi mogle postati javni dug ubrajaju se i jamstva izdana brodogradnji koja iznose oko 12 milijardi kuna. Strategija upravljanja javnim dugom usvojena je na prošlotjednoj sjednici Vlade. Stabilizirati rast duga Javni dug je dug općeg proračuna, a uključuje državni proračun, izvanproračunske korisnike te jedinice lokalne i područne samouprave. Ukupni javni dug rezultat je deficita u proteklim razdobljima, ali i obveza nastalih zbog sanacije banaka u devedesetima; zatim dug nastao temeljem obveza za staru deviznu štednju pa čak i preuzetih jugoslavenskih dugova. Ako i cjelokupne obveze brodogradnje padnu na teret države, što se ne mora dogoditi preuzmu li kupci dio tih obveza na sebe, one imaju različite rokove dospijeća, a moguće je i njihovo reprogramiranje pa će se i država ponašati u skladu

s tim okolnostima, kažu u Ministarstvu financija. Ukupne obveze za državna jamstva (uključujući i jamstva brodogradnji) iznose 43,3 milijarde kuna. U toj su svoti jamstva Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama, Autocesti Rijeka-Zagreb i Hrvatskim željeznicama. Očekuje se da će ta javna poduzeća ipak servisirati svoje obveze. Dodatnih 13,4 milijarde kuna potencijalnih obveza od-

Veći javni dug imaju ne samo Grčka, Irska i Portugal, nego i Austrija, Mađarska i Poljska nosi se na jamstva Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak. Prema Zakonu o HBOR-u, država jamči za sveukupni njegov dug. Hrvatska ipak i dalje spada među europske zemlje s relativno niskim postotkom javnog duga. Njenih 41,6 posto duga u BDP-u daleko je manje od javnog duga Grčke (140 posto BDP-a), Irske (97 posto) ili Portugala (82,8 posto). Veći javni dug imaju i Austrija (70,4 posto BDP-a), Mađarska (78,5 posto) ili Poljska (55,5 posto BDP-a). Hr-

Uskoro po novac na strano i domaće tržište U ožujku državi na naplatu stižu obveznice vrijedne 750 milijuna eura što će se podmiriti plasiranjem novih obveznica na inozemnom i domaćem tržištu. U medijima se spominje da bi povoljan plasman obveznica mogao biti ostvaren na tržištu SAD-a. U Ministarstvu financija kažu da će cijena tog zaduživanja ovisiti o interesu investitora, a Hrvatskoj u korist ide skoro dovršavanje pregovora s EU-om. Ove godine Vlada će za servisiranje dugova i deficita proračuna morati prikupiti 26,7 milijardi kuna. Javni dug ipak ne bi trebao bitno rasti jer će glavni dio ići za refinanciranje starih obveza. vatska je u društvu Slovenije (javni dug je 40,7 posto BDP-a), Češke (40 posto) ili Litve (37 posto). Stoga će potezi Ministarstva financija biti usmjereni prema stabilizaciji rasta javnog duga, te realizaciji strategije upravljanja javnim dugom, kako bi on ostao u razini niže zaduženih europskih zemalja. U razdoblju prije krize takvi su postupci smanjili javni dug sa 38,1 posto BDP-a u 2005., na 29,3 u 2008. godini. Svjetska i domaća gospodarska kriza stvari je opet vratila na početak. Najviše na obveznice Najveći dio državnog duga potkraj 2010. odnosio se na obveznice (61,7 posto), na kredite je otpadalo 20,1 posto, dok su trezorski zapisi činili 16,1 posto ukupnog duga. Oko 58 posto javnog duga de-

nominirano je u eurima, 29 posto je u kunama, a 13 posto u dolarima. Na javni dug država plaća prosječnu kamatu od 4,5 do pet posto godišnje. U idućem razdoblju Ministarstvo financija nastojat će kratkoročna zaduženja pretvarati u dugoročna. Ukupna ročnost sada je 4,6 godina, a na kratkoročne kredite otpada 16 posto. Cilj je da se taj postotak u budućnosti smanji na 10 do 12 posto. Pomno će se nadzirati i postoci kreditnih obveza prema pojedinim valutama, kako bi se umanjili valutni rizici. U politici novog zaduživanja pazit će se na omjer izlaska na strano i domaće tržište, kako bi se izbjegao “efekt istiskivanja”, odnosno da bi na domaćem financijskom tržištu ostalo dovoljno kreditne ponude i za hrvatske poduzetnike.

Nacionalni klirinški sustav (NKS) Financijske agencije obilježava prvo desetljeće svoga rada. Podsjetimo, NKS je platni sustav za kontinuirani obračun platnih transakcija malih vrijednosti na neto multilateralnom načelu, pri čemu je rezultat obračuna konačna neto pozicija na obračunskim računima na kraju obračunskog dana. Od početnih 62,2 milijuna obrađenih platnih transakcija u prvih 11 mjeseci 2001. godine, broj transakcija u 2010. porastao je za više od 100 posto, dosegavši brojku od 131,5 milijuna. Danas se prosječno dnevno obradi oko 500.000 transakcija u ukupnoj prosječnoj vrijednosti od oko 2,5 milijardi kuna. Najveći broj transakcija obrađen u okviru jednog obračunskog dana iznosio je 1.033.920. U tih 10 godina Fina je kontinuirano unaprjeđivala platni sustav sukladno

zahtjevima Hrvatske narodne banke koja regulira i nadzire sustav, te hrvatske bankovne zajednice. Stoga je osnovano i Vijeće sudionika NKS-a koje čine predstavnici svih hrvatskih banaka te HNBa, HUB-a, HGK-a i Fine. Sjednice Vijeća su mjesto informiranja banaka o poslovanju NKS-a i najbolji način da u međusobnom kontaktu korisnici iznesu svoje viđenje sustava u budućnosti i prijedloge za njegovo unaprjeđenje. Takav se trend očekuje i ubuduće s posebnim naglaskom na sudjelovanje Fine u prilagodbi nacionalnog platnog sustava europskim platnim trendovima i standardima. (V.A.)

METEOUNIQA - NOVA USLUGA U HRVATSKOJ

Spremni za sve oluje

Svi korisnici Uniqinog kasko osiguranja prošlog su tjedna dobili i jednu prateću i potpuno besplatnu uslugu MeteoUniqa. Riječ je o servisu koji upozorava na dolazak ekstremnih vremenskih nepogoda poput oluja s naletima vjetra jačim od 100 km/h, oluja s obilnom kišom i tučom, pljuskova, snježnih padalina, ledene kiše... Tre-

nutačno je Uniqa jedina osiguravateljska kuća u Hrvatskoj koja klijentima nudi takvu vrstu usluge. Kako je na prošlotjednom predstavljanju nove usluge kazala predsjednica Uprave Saša Krbavac, osiguranik će dobivati poruke o vrsti vremenske nepogode koja će zahvatiti mjesto u kojem živi, njenom intezitetu i trajanju. Na taj način, korisnici ove usluge mogu na vrijeme reagirati i poduzeti mjere kako bi izbjegli i spriječili eventualne štete na vozilu, kući, stanu i drugoj imovini. Uslugu osigurava austrijska tvrtka UBIMET. (J.F.)

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3664, 14. veljače 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Znatno življe trgovanje sudionika Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

1200

7.2.’11.-11.2.’11.

31.1.’11.-4.2.’11.

1000 800

600

rva dekada veljače na novčanom tržištu prolazi u jednakom ozračju kao i siječanj, s obilnom ponudom novca i opuštenim trgovanjem sudionika. Početkom prošlog tjedna ponuda novca bila je znatno iznad potražnje, dok je u drugom dijelu tjedna odnos ponude i potražnje promijenjen budući da je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pri-

400

200 0

7.2.2011.

8.2.2011.

9.2.2011.

čuve depozitnih institucija. Trgovanje sudionika znatno je življe što pokazuje tjedna struktura pozajmica u kojoj je vidljiva sve veća zastupljenost onih na dulje rokove. Unatoč činjenici da je razdoblje održavanja

10.2.2011.

11.2.2011.

obvezne pričuve na samom početku, sudionici su na kraju dana značajne viškove usmjeravali u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Prošli utorak je održana aukcija trezorskih zapi-

ponedjeljak

utorak

sa Ministarstva financija. Sudionici su i ovaj put pokazali veliki interes budući da je ponuda bila četiri puta viša od planiranog iznosa izdanja. Planirani iznos izdanja bio je 300 milijuna kuna, a sudionici su pokazali interes za

srijeda

četvrtak

petak

upisom u iznosu od 1,25 milijuna kuna. Ostvareni iznos emisije bio je 503 milijuna kuna, i to na rok od 91 dan upisano je 52 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 2,40 posto, na rok od 182 dana upisano je 150 milijuna kuna

po stopi od 3,45 posto i na rok od 364 dana upisan je najveći iznos, 301 milijun kuna po stopi od četiri posto. Visina kamatnih stopa nije se mijenjala osim one za trezorske zapise na rok od 182 dana koja je pala sa 3,5 posto na 3,45 posto. Za trezorske zapise u eurima također je pokazan veliki interes. Planirano je izdanje od 10 milijuna eura, a ponuđeno je 44 milijuna eura. Upisano je 20 milijuna eura trezorskih zapisa na rok od godine dana po srednjem tečaju koji je iznosio 7,411086 kuna. Kamatna stopa na trezorske zapise u eurima zabilježila je pad sa 2,95 posto na 2,9 posto.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna oslabjela u odnosu na euro i dolar

Rast vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro oslabjela za blagih valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,470077

CAD

kanadski dolar

5,490743

JPY

japanski jen (100)

6,563317

CHF

švicarski franak

5,632184

GBP

britanska funta

8,764283

USD

američki dolar

5,481809

EUR

euro

7,411954

Izvor: HNB

u usporedbi s američkim dolarom umanjena je za 0,4 posto. S druge strane, kuna je u odnosu na švi-

0,01 posto. Također, u razdoblju od prošlog ponedjeljka do petka vrijednost domaćeg platnog sredstva

7.44

USD

5.50

7.43

primjena od 12. veljače 2011. 7.2.

8.2.

9.2.

10.2.

carski franak u navedenom razdoblju ojačala za 1,1 posto. CHF

4.72

5.48

4.70

7.42

5.46

4.68

7.41

5.44

4.66

7.40

5.42

4.64

7.39

4.40

4.62

11.2.

7.2.

8.2.

9.2.

10.2.

11.2.

7.2.

8.2.

9.2.

10.2.

11.2.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Većina indeksa tjedan završila u plusu Za optimizam ulagača na svjetskim burzama početkom prošlog tjedna zaslužan je oporavak nekoliko europskih gospodarstava, smirivanje egipatske poli6500 6300

tičke krize, dobri poslovni rezultati kompanija te moguća preuzimanja tvrtki. Sredinom tjedna ulagači su bili oprezniji, a vrijednost burzovnih indeksa je pala, 12620

FTSE 100

12400

stagnirala ili oscilirala zbog povećanja ključnih kamata u Kini te upozorenja predsjednika FED-a Bena Bernankea na krhkost oporavka američkog gospodarstva. 3000

Dow Jones

2900

6100

12180

2800

5900

11960

2700

5700

11740

2600

5500

11520 7.2.

5000 4500

8.2.

9.2.

10.2.

11.2.

CAC40

2500 7.2.

7600 7400

8.2.

9.2.

10.2.

11.2.

7.2. 11020

DAX

10800

4000

7200

10580

3500

7000

10360

3000

6800

10140

2500

6600 7.2.

8.2.

9.2.

10.2.

11.2.

NASDAQ

8.2.

9.2.

10.2.

11.2.

9.2.

10.2.

11.2.

NIKKEI 225

9920 7.2.

8.2.

9.2.

10.2.

11.2.

7.2.

8.2.

Međutim, krajem tjedna većini promatranih burzovnih indeksa porasla je vrijednost. Tako je vrijednost Dow Jonesa od prošlog ponedjeljka do petka uvećana za 0,35 posto. Rast vrijednosti zabilježili su tehnološki indeks Nasdaq koji je na prošlotjednoj razini uvećan za blagih 0,04 posto te indeks Nikkei čija je vrijednost narasla za 0,13 posto. Istodobno, rast vrijednosti zabilježio je i DAX, koji je u spomenutom razdoblju ojačao za 0,76 posto. S druge strane, indeks CAC40 umanjen je za 0,22 posto, a londonski FTSE za 0,48 posto.

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 159,9178 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast na tjednoj razini od gotovo 0,19 posto. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

162

160

158

156

156 11.1.

21.1.

31.1.

10.2.

7.2.

8.2.

9.2.

10.2.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 10.2.2011 Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dob. mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara Zatvoreni dob. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile

160,0730 165,1783 153,7676 160,8437 159,9178

163,9597 197,7805 121,8616 139,3384 131,9685 157,3834 185,1534 180,4993 193,9479 139,9614 119,0362 106,7778 162,7252 110,6117 119,8725 169,9542 149,8700 119,0945 107,8872 132,4158 121,4993

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3664, 14. veljače 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 360,214 milijuna kuna

Najveći porast imala je dionica Belja Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi prošli tjedan je iznosio 181,94 milijuna kuna što je porast od 9,63 posto u Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Ina d.d. Belje d.d. Atlantska plovidba d.d. Ingra d.d. Podravka d.d. Dalekovod d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Petrokemija d.d. Uljanik Plovidba d.d.

odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 1,25 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 2.333,76 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.282,84 boda što je porast od 1,06 posto. Naj-

tjedna promjena +2,82% -0,03% +25,56% +6,22% -7,00% +6,29% -2,56% -1,37% +1,85% +4,54%

zadnja cijena 313,97 3.650,00 113,00 803,00 15,67 338,00 314,20 281,10 162,98 645,00

promet 67.736.690,87 19.345.134,51 12.609.075,52 10.280.649,76 7.266.737,50 4.996.319,85 4.909.433,49 3.694.090,19 2.621.623,67 2.619.931,19

više se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 67,736 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 313,97 kuna što je porast od 2,82 posto. Najveći porast imala je dioni10 dionica s najvećim rastom cijene Lantea Grupa d.d. Zlatni otok hoteljerstvo d.d. Tehnomont montaža d.d. Belje d.d. Žitnjak d.d. Zvijezda d.d. Vukovarski poljop. Ind. kombinat d.d. PIK-Vinkovci d.d. Atlas turistička agencija d.d. Saponia d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 181.940.808,45 kn

ca Belja koja je porasla za 25,56 posto te je trgovanje završila na 113 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 12,609 milijuna kuna. Najveći pad

tjedna promjena

zadnja cijena

+65,87% +60,00% +49,92% +25,56% +23,04% +20,59% +19,53% +18,48% +12,88% +12,49%

24,88 80,00 149,92 113,00 150,80 4.100,00 98,00 319,90 24,80 179,99

promet 1.194,24 244.400,00 2.698,56 12.609.075,52 36.653,64 807.420,67 1.130.550,54 58.239,90 1.934,75 18.600,06

INVESTICIJSKI FONDOVI

sti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost porasla za 4,62 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova protekloga tjedna zabilježio je NFD Aureus BRIC kojem je vrijednost smanjena za 3,16 posto. Kod mješo-

vitih fondova najuspješniji je OTP uravnoteženi koji je ostvario porast vrijednosti od 1,85 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je NFD Aureus Emerging Markets Balanced kojem je vrijednost smanjena za 1,09 posto. Najveći dobitnik kod obvezničkih fon-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€

99,4020

-0,33

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

15,1506 46,1013 8,6606 135,0500 13,1834 110,6500 108,2000 76,9384 169,5184 69,4000 93,2021 92,8902 97,4100 101,2609 108,4900 50,1483 65,7341 47,6091 26,5802 79,9566 55,7791 71,3933 74,9698 5663,1900 98,3199 15,2478 35,5200 50,0138 7,3249 58,9000 46,3171 84,9152 52,0706 467,1318 328,9729 94,2089 90,7900 326,4323 81,3100 152,8234 120,1754 11,1328 116,9038 111,9182 113,4240 11,2319

0,23 0,88 0,47 0,44 -0,18 1,26 0,96 0,37 -0,31 1,46 1,76 1,12 1,14 1,60 0,44 0,77 0,17 -0,96 -3,16 1,30 -3,05 -0,51 0,61 -0,14 0,42 0,71 2,07 -0,07 -1,28 -2,34 0,75 0,82 1,09 0,89 -1,80 0,68 1,02 0,58 1,25 4,62 -0,57 0,31 0,68 -2,70 0,53 0,03

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

dova je HPB obveznički (0,3 posto). Najveći pad u toj grupi zabilježio je OTP euro obveznički (-0,38 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji su bili Raiffeisen Cash, VB Cash i Agram Cash, svi s porastom od 0,06 posto. (M.R.) od 3. do 10. veljače 2010. godine

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

zadnja vrijednost 2.333,76 1.282,84 95,24

među najlikvidnijim izdanjima imala je dionica Ingre koja je pala za sedam posto te je trgovanje zavr-

tjedna promjena +1,25% +1,06% -0,08%

šila na 15,67 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 7,266 milijuna kuna.

10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena

Nava banka d.d. Elektropromet d.d. Hoteli Makarska d.d. Apartmani Medena d.d. Vjesnik d.d. Transadria d.d. Solaris d.d. Validus d.d. Centar banka d.d. Laguna Novigrad d.d.

-34,07% -25,06% -23,33% -20,00% -16,67% -15,93% -15,49% -11,95% -10,69% -8,79%

zadnja cijena 50,11 29,88 70,15 60,00 25,00 1.261,00 240,00 10,39 259,00 9,75

promet 851,87 8.341,14 10.522,50 4.800,00 4.050,00 39.863,16 18.228,40 718.742,45 70.957,56 268.007,00

*vijesti

Većini fondova uvećana vrijednost udjela

Od ukupno 92 fonda 69 ih je protekloga tjedna zabilježilo porast vrijedno-

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond) ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

101,4000 96,1600

*Tjedna promjena [%] -2,20 -1,06

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

128,1200 150,2900 112,8617 10,2772 121,3746 162,7200 175,8887 67,7484 104,3646 117,9231 8,7362 151,3012 82,3280 5,7452 73,6767 11,2400 118,2002 110,3400

0,54 0,78 1,55 0,47 1,13 1,20 -0,01 0,28 1,06 1,85 -0,42 0,49 -1,09 0,69 0,04 0,45 0,77 0,16

€ € € € € kn € €

158,8400 11,3931 176,0600 130,0773 130,7300 162,5749 125,8193 128,3091

0,03 -0,03 0,15 -0,04 0,04 0,05 0,30 -0,38

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

132,8384 163,2474 140,2273 126,2469 145,5500 139,0500 139,1008 135,7687 124,9088 132,6645 122,8694 117,5981 11,3656 108,8454 10,7216 102,2484 105,8400

0,04 0,05 0,03 0,04 0,06 0,04 0,05 0,05 0,03 0,05 0,04 0,06 0,06 0,04 0,06 -0,15 0,04

Valuta

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Vaba banka ostvarila rast dobiti prije rezervacija

Prema nerevidiranim podacima, Vaba banka Varaždin u 2010. godini nastavlja s uspješnim poslovanjem. Neto kamatni prihod je 14,8 posto viši nego u 2009. godini što je, uz zadržavanje troškova na prošlogodišnjoj razini, utjecalo na porast dobiti prije rezervacija od 29,8 posto. U skladu s otežanim gospodarskim uvjetima neto troškovi rezervacija i usklađivanja povećani su sa 2,3 milijuna kuna na 8,6 milijuna kuna, što je utjecalo na smanjenje neto dobiti sa 5,1 milijun na milijun kuna. Ukupna imovina banke do konca 2010. iznosila je 1,43 milijarde kuna, što predstavlja povećanje od 18,1 posto u odnosu na kraj 2009. godine. Više od 88 milijuna kuna plasirano kroz Erste Maestro plus Erste&Steiermärkische Bank u prvih je devet mjeseci od uvođenja jedinstvene usluge u Hrvatskoj - Erste Maestro plus - korisnicima Maestro kartice tekućeg računa plasirao ukupno oko 85,6 milijuna kuna gotovine uz otplatu na rate. Istodobno je obujam transakcija kupljene robe na ugovorenim pro-

dajnim mjestima iznosio gotovo 2,7 milijuna kuna. Od ukupnog broja plasiranih kredita najviše se klijenata odlučilo za otplatu podignute gotovine na dulje rokove, i to najčešće na 12 rata. Inače, Erste banka je posljednjeg dana 2010. godine imala oko 20.000 klijenata koji su ugovorili Erste Maestro plus. Kad rata ne leti... u Raiffeisen stambenoj štedionici Raiffeisen stambena štedionica krenula je s medijskom kampanjom koja za cilj ima informirati javnost o najpovoljnijim stambenim kreditima na tržištu s fiksnom kamatnom stopom od 5,5 posto te istim mjesečnim anuitetom tijekom cijelog roka otplate kredita. “Naziv kampanje

s kojom upravo krećemo je Kad rata ne leti… jer smatramo da je, u vrijeme recesije i svakodnevnih vijesti o porastu mjesečnih anuiteta, bitno javnost informirati o najsigurnijim i najstabilnijim kreditima. Riječ je o kreditima koji se mogu odobriti i u kunama, ne ovise o promjeni tečajeva stranih valuta te imaju povoljnu kamatnu stopu i kratak rok otplate”, izjavio je Hans Christian Vallant, predsjednik Uprave Raiffeisen stambene štedionice.

2. Sarajevo Business Forum 2011 6-8 April 2011, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

POZIV ZA DOSTAVU/KANDIDIRANJE PROJEKATA Pozivaju se kompanije i pojedinci iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Makedonije i Crne Gore da dostave (kandiduju) svoje projekte za učešće na 2. Međunarodnoj investicijskoj konferenciji “Sarajevo Business Forum 2011”

POLJOPRIVREDA

DRVNA INDUSTRIJA

ENERGIJA

INFRASTRUKTURA

TURIZAM

FINANSIJSKI SEKTOR

Da bi olakšali pripremu projekata i time učinili vaše projekte prihvatljivijim i atraktivnijim za investitore, BBI putem svog VIP Business Cluba, u suradnji sa konsultantskom kućom PGlobal, organizira dvodnevnu radionicu na kojoj će biti prezentirana metodologija izrade projekata kao i pripreme prezentacija teasera, te konsultacije na već urađene prezentacije/teasere.

Radionice će se održati 22. i 23. februara 2011. u hotelu “Sarajevo”

Prijavu za učešće u radionicama možete ostvariti u bilo kojoj poslovnici Bosna Bank International ili na slijedeće brojeve telefona ili e-mail adrese:

KO N TA K T I projekti iz poljoprivrede: +387 33 275-227 (irvana.saric@bbi.ba) i 275-239 (mirha.kalem@bbi.ba) projekti iz turizma: +387 33 275-269 (esma.alibegovic@bbi.ba) i 275- 230 (meliha.zimic@bbi.ba) projekti iz infrastrukture i energije: +387 33 275-262 (midhat.limo@bbi.ba), 275-264 (haris.hadzic@bbi.ba) i 275-265 (mirsada.spaho@bbi.ba) projekti iz drvne industrije: + 387 33 275-261 (meliha.barucija@bbi.ba) i 275-239 (amra.kavazovic@bbi.ba) projekti iz finansijskog sektora: +387 33 275 204 (kenan@bbi.ba) ORGANIZATORI

w w w.sarajevo b u s i n e s s fo ru m.com

STRATEŠKI PARTNERI

enterprise europe

info

Broj 32, 14. veljače 2011.

PREDSTAVLJEN PROJEKT ENTREPRENEURSHEP

Hrvatske ambasadorice poduzetništva

Veleposlanice poduzetništva Projektom financiranim iz programa Europske unije za konkurentnost i inovacije 30 ambasadorica poduzetništva kroz javne nastupe i radionice pomagat će ženama koje se žele baviti poduzetništvom

Irena Andlar, GEC; Diana Antičić, J.T.D. za porezno savjetništvo Antičić-Jakovljević-Kušeta; Jasminka Biliškov, Biliškov nekretnine; Lela Blekić, udruga Razvoj; Zita Bračko-Matulić, ZIT; Helena Budiša, UHY HB Ekonom; Nada Burić, Prevoditeljska agencija Aion; Ljubica Čolakovac, Dom za starije i nemoćne Svjetlost; Mirela Dozet, Agencija Y produkcija; Dorotea Effenberger, Tahograf; Ratka Jurković, Svan consulting; Lada Karninčić, Trenton; Irena Kaštela, Coral shop Irena; Martina Klepić Novalija, Pulis poslovne usluge; Danijela Komar, Minerva; Neda Makjanić Kunić, MAK modna kuća; Ivana Nikolić, Indigo Plavo; Gordana Nikolić, P.A.R.; Sanja Opačak, Paprenjak; Natalija Pekić, Karizma, Heos; Sonja Perić, Valsabbion; Tatjana Pintar, Fopiko; Vlasta Pojatina, Olival; Mirjana Rinkovec, Element; Mira Shalabi, Bieco; Maša Smokrović, Ustanova za zdravstvenu njegu Helena Smokrović; Vlasta Sršek-Cerkvenik, T.K.G.; Edita Štefanić, Technologica; Manuela Šola Oršić, Abrakadabra integrirane komunikacije; Mirjana Zelenika, Hereditas

Mreža ženskog poduzetništva osnovana je 2009. godine u vrijeme švedskog predsjedanja EU-om i okupila je 150 ambasadorica iz 10 europskih zemalja. Hrvatska je prošle godine postala nova članica te mreže koja danas obuhvaća 250 poduzetnica iz 22 zemlje. Projekt Europska mreža ambasadorica ženskog poduzetništva EntrepreneurSHEp Croatia realiziran je u okviru programa CIP – Programa Unije za konkurentnost i inovacije – potprograma CIP EIP, koji će trajati 24 mjeseca. Koordinator projekta u Hrvatskoj je Hrvatska gospodarska komora, a partneri su Tera Tehnopolis iz Osijeka, Tehnološki park Varaždin i Visoka škola za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba. U okviru projekta 30 izabranih ambasadorica poduzetništva održat će 10 inspiracijskih seminara, pet follow-up radionica, te izbor najperspektivnije žene u svakoj regiji kojoj će se pružiti dodatna potpora. Kroz radionice se zainteresirane planira dovesti do razine pokretanja njihovih vlastitih tvrtki, a tri će žene imati mogućnost postati nove ambasadorice koje će nastaviti nadahnjivati druge potencijalne poduzetnice i nakon završetka projekta.

”Projektom se želi uspostaviti mreža u Hrvatskoj koja će poticati žene da započnu poduzetničku djelatnost i osnuju vlastite tvrtke, podizati svijest o poduzetništvu žena te pomoći u podizanju sposobnosti žena u stvaranju vizije, jačanju samopouzdanja, postavljanju i kreiranju uspješnog poslovanja”, kaže voditeljica projekta Vesna Torbarina. “Ambasadorice ženskog poduzetništva su osobe koje su se već afirmirale u poduzetničkom sektoru, a izabrane su na nacionalnoj razini među uspješnim poslovnim ženama. Od njih očekujemo da govorom pred grupama u školama, na fakultetima, drugim društvenim skupinama i medijima, aktiv-

nim sudjelovanjem na konferencijama, radionicama i javnim događajima, te kroz povezivanje s europskim ambasadoricama promiču poduzetništvo”, dodala je Vesna Torbarina. Sanja Opačak, jedna od 30ambasadorica i poduzetnica iz Zagreba s petnaestogodišnjim iskustvom u poslovnom svijetu, smatra kako se kroz ovaj projekt zapravo ne pita što ambasadorice od njega očekuju ili što njime dobivaju. “Ovo je izvrstan način da kroz organizirani sustav vratimo nešto zajednici prenošenjem svojeg znanja novim ženama koje će se odlučiti za poduzetništvo”, ističe Sanja Opačak.

enterprise europe NATJEČAJ ZA ENERGETSKE PROJEKTE

Novih 67 milijuna eura ZA ENERGETIKU

Europska unija u ovoj godini za inteligentne energetske projekte daje devet milijuna eura više nego u prošloj godini. Program je dio strategije kojom se želi povećati energetska učinkovitost zac za prijavu bit će uskoro dostupan na http://ec.europa.eu/intelligentenergy. Podnositelji zahtjeva mogu biti pravne osobe, javne ili privatne, te osnovane na području Europske unije, Norveške, Islanda, Lihtenštajna i Hrvatske. Natječaj je otvoren do 12. svibnja, osim za programe kvalifikacijske inicijative i obuku građevinskih radnika za koje je datum zatvaranja 15. lipnja. Ne financiraju se istraživanja, razvoj tehnologija i investicije u opremu, kao ni izolirane, pojedinačne akcije na nacionalnoj ili lokalnoj razini. Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije u ime Europske komisije upravlja ovogodišnjom provedbom natječaja CIP IEE teškog 67 milijuna eura (u 2010. godini odobreno je 58 milijuna eura za 44 projekta). Riječ je o natječaju u okviru programa Inteligentna energija za Europu, kojim se želi pridonijeti sigurnoj, održivoj i cjenovno kompetitivnoj energiji za Europu kroz poticanje energetske učinkovitosti i racionalnog korištenja energetskih resursa, promicanje novih i obnovljivih izvora energije, potporu energetskoj di-

verzifikaciji te promicanje energetske učinkovitosti i korištenja novih i obnovljivih izvora energije u transportu. Program je operativni dio strategije Europske unije o energetici i pokriva djelovanje u sljedećim područjima - energetska učinkovitost i racionalno korištenje energetskih resursa (SAVE), novih i obnovljivih izvora energije (ALTENER) i energije u transportu (STEER) kojim se potiče energetska učinkovitost i korištenje novih i obnovljivih izvora energije u prometu. Ukupni iznos na raspolaganju u okviru tog natječaja je

67 milijuna eura (SAVE - 12 milijuna eura, ALTENER - 16 milijuna eura, STEER - 12 milijuna eura i integrirane inicijative - 27 milijuna eura) za programe koji maksimalno mogu trajati tri godine. Po pojedinom programu se osigurava sufinanciranje u iznosu od 75 posto ukupno prihvatljivih troškova osim u programima kvalifikacijskih inicijativa i obuke građevinskih radnika gdje se osigurava sufinanciranje u visini do 90 posto ukupno prihvatljivih troškova. Prijedlozi programa mogu se dostaviti isključivo u elektronskom obliku, a obra-

Tourism@GAST 2011

Nacionalna kontakt-osoba u Hrvatskoj je Domagoj Validžić iz Uprave za energetiku i rudarstvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Više informacija o natječaju može se pronaći na http://ec.europa.eu/intelligentenergy, a pitanja o natječaju mogu se postaviti putem online obrazaca na http://ec.europa. eu/energy/intelligent/contact/enquiries _en.htm. Poziv za prijedloge programa na hrvatskom jeziku može se preuzeti na internetskim stranicama www.croenergo.eu.

Splitskomsajmu sajmu Poslovni na Splitskom Poslovnisusreti susreti Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Split, kao dio Europske poduzetničke mreže, organizira gospodarske susrete (brokerage event) Tourism@GAST 2011 u petak, 4. ožujka u 10 sati u sklopu međunarodnog sajma GAST koji se održava od 2. do 6. ožujka u Splitu.

Multilateralni gospodarski susreti Tourism@GAST 2011 nastavak su prošlogodišnjih koji su spojili više od 100 poslovnjaka na brojnim individualnim sastancima. Mnogi prošlogodišnji sudionici iskazali su želju da i ove godine budu dio tog, sada već tradicionalnog događanja u sklopu sajma GAST. Taj sajam ključno je mjesto susreta brojnih proizvođača i trgovaca iz djelatnosti prehrane, pića, hotelske i ugostitelj-

ske opreme. Prepoznat je u poslovnim krugovima kao mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu. Manifestacija je to koja bilježi godišnji trend rasta izlagačkog prostora, broja izlagača i broja posjetitelja za 35 posto, kao i broja sklopljenih i ugovorenih poslova, što je u sajamskoj industriji Hrvatske prava rijetkost. Na Sajmu se organiziraju gospodarski susreti domaćih i stranih tvrtki iz brojnih sektora kao što su touroperatori i agencije, hoteli, moteli i kampovi, tvrtke koje se bave zdravstvenim i wellness turizmom, seoskim, eko i aktivnim turizmom, prometom (autobusni, željeznički i zračni), osiguranjem i financijama, turističkim investicijama, ugostiteljstvom (hrana i piće), gastronomskom ponudom i potražnjom te turizmom na internetu.

Na susretima je moguće ostvariti izravan kontakt s potencijalnim partnerima tijekom unaprijed dogovorenih individualnih susreta, koji mogu pomoći razvoju komercijalnih i tehnoloških partnerstava. Moguće je isto tako saznati novosti i trendove u djelatnosti te unaprijediti kontakte s postojećim partnerima.

Za sudjelovanje na susretima nužno je popuniti prijavnicu koja se nalazi na web stranici www.een.hr/?hr/kalendar/4.3.2011/gospodarski-susreti-tourism-gast-2011/162, i poslati je na e-mail: nbusic@hgk.hr, najkasnije do 20. veljače. Dodatne informacije moguće je dobiti na telefone 021/321 143, 321 135 (Odsjek za međunarodne odnose – Nataša Bušić, Goranka Košta). Više informacija o sajmu na web stranicama www.gastfair.com.

www.een.hr

14. veljače 2011.

2 3

Edukacija poduzetnika i obrtnika

Ojačati informatičku pismenost i koristiti potpore Glavni razlog zašto mali i srednji poduztnici i obrtnici ne koriste potpore za edukaciju je neinformiranost. HGK želi uspostaviti centar za kompetenciju koji će davati usluge u području obrazovanja i usavršavanja Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva pokrenuli su 2009. godine projekt analize potreba za obrazovanjem i usavršavanjem s naglaskom na poduzetničkim vještinama. Njime će se trajno pratiti potrebe maloga gospodarstva i obrtnika. Rezultati analize edukativnih potreba malih i srednjih poduzeća i obrtnika pokazali su kako je i dalje potrebno raditi na informatičkoj obrazovanosti, kao i na jačoj informiranosti o korištenju državnih potpora za obrazovanje, posebice kod obrtnika. Potrebna je i veća suradnja malih i

srednjih tvrtki sa znanstvenim i obrazovnim institucijama. U istraživanju su odabrana poduzeća i obrtnici trebali ispuniti upitnik sa 12 pitanja. Popunila su ga 973 (ili 26,6 posto) od ukupno 3656 malih i srednjih poduzeća iz baze HGK-a, a njih 784 ili 21,4 posto je popunilo anketu u cijelosti. U istraživanju je sudjelovalo 399 obrtnika, a njih 359 je anketu ispunilo u cijelosti. U odnosu na analizu provedenu 2009. godine primjećuje se utjecaj gospodarske krize na razvoj malog i srednjeg poduzetništva (MSP). Prošle je godine 33 posto poduzeća zabilježilo rast poslovanja, za razliku od 2009. kada je takvih bilo 69 posto. No istraživanje je i pokazalo kako je u prošloj go-

Nema sustavnog prikupljanja podataka o edukaciji U Hrvatskoj za sada ne postoji redovito i sustavno prikupljanje podataka ni o potrebama za treningom niti o tome koje su treninge poduzeća prethodno provela, pogotovo za mala i srednja poduzeća. Velika poduzeća provode istraživanja na organizacijskoj razini i prema tome svojim zaposlenicima osiguravaju potrebne treninge i obrazovanje, što je preduvjet efikasnosti poslovanja. Projektom HGK-a, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i HOK-a želi se uspostaviti cjelovita metodologija i trajno praćenje potreba za obrazovanjem u malim i srednjim poduzećima s posebnim naglaskom na poduzetničkim vještinama i znanjima. Rezultati analize koristit će se za kreiranje i financiranje obrazovnih potreba poduzetnika,

uključivanje poduzetništva kao ključne kompetencije u cjeloviti obrazovni sustav Hrvatske te za potrebe Regionalnog centra za poduzetničke kompetencije za zemlje Jugoistočne Europe. Prvo istraživanje provedeno je u svibnju 2009., a drugo od 13. do 30. rujna 2010. godine, a u njemu se nalazi i stanje u obrtništvu. Treće istraživanje bit će provedeno u svibnju ove godine.

dini poraslo korištenje državnih potpora u odnosu na godinu ranije, no još velik broj poduzeća potporama se uopće ne koristi. Glavni razlog je neinformiranost o postojanju državnih potpora za sufinanciranje obrazovnih programa - odgovorilo je 37 posto ispitanika iz redova malih i srednjih poduzetnika. Obrtnici se gotovo uopće ne koriste državnim potporama za razvoj i obrazovanje zaposlenika, a glavni razlog je to što ne znaju da one postoje. Hrvatska gospodarska komora predstavila je i prijedlog projekta uspostave centra za kompetencije HGK-a kao jedinstvene točke u kojoj će biti objedinjeni servisi i usluge za MSP i obrte u području obrazovanja i usavršavanja. U okviru Centra provodila bi se sustavno analiza potreba za obrazovanjem i usavršavanjem s posebnim naglaskom na poduzetničkim vještinama, analiza potreba sektora, usluge povezivanja pružatelja usluga obrazovanja, usavršavanja i treninga. Osnivanjem centra na jednom bi se mjestu nalazile sve informacije relevantne za potrebe MSP i obrtnika, pružatelje usluga obrazovanja, kao i za obrazovni sustav koji će moći brzo reagirati na zahtjeve gospodarstva. Potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, pitanja EU-a i eurointegracije Vesna Trnokop Tanta ističe kako je potrebno senzibilizirati javnost i dionike u sustavu obrazovanja - agencije, institucije, udruge, izvoznike te druge da se pridruže u uspostavi jedinstvene točke, gdje bi se mogli dobiti podaci o potrebama za obrazovanje malih i srednjih poduzetnika. “Obrazovanje je važan instrument u približavanju europskim integracijama. Najvaž-

nija će biti priprema za suradnju s Europskim fondom za regionalni razvoj te Europskim socijalnim fondom, a od dobre pripreme će ovisiti i naša uspješnost”, istaknula je Vesna Trnokop Tanta. Voditeljica Odsjeka za obrazovanje u poduzetništvu u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Vlatka Mlakar istaknula je kako će Ministarstvo i dalje svojim programima poticati obrazovanje u obrtništvu, malom i srednjem poduzetništvu te raditi na povezivanju obrazovanja, gospodarstva i tržišta rada. Zamjenica šefice Odjela za obrazovanje Hrvatske obrtničke komore Mirela Lekić napomenula je kako je razlog slabijeg odaziva obrtnika u istraživanju njihovo znatno manje korištenje interneta i e-pošte u poslovanju, a i rujanska provedba majstorskih ispita. Vizija je HOK-a njena promocija kao institucije koja će u inovativnom obliku sustava obrazovanja olakšati ujedinjavanje prethodnog i novostečenog znanja s radnim iskustvom, tehnološkog znanja i poduzetničkih vještina, kao i olakšati prilagodbu tehnološkim promjenama. Efka Heder, ravnateljica Regionalnog centra za poduzetničke kompetencije za zemlje Jugoistočne Europe, dodaje kako radna grupa SEECEL-a, koju čini osam članica, u okviru sustavnog praćenja potreba za edukacijom poduzetnika radi na izradi regionalnog usporedivog instrumenta. On će biti utemeljen na razvoju nacionalnih instrumenata, strateškom pilotiranju u osam zemalja te rezultatima pilotiranja analiziranih na razini regije s nacionalnim specifičnostima, uspostavljanju regionalne mreže DANET (Razvojna mreža savjetnika za oblike usavršavanja poduzetnika) te na prijenosu iz pilot-faze u redovni instrumentarij.

enterprise europe ŠTO DONOSE IZMJENE KRITERIJA NATJEČAJA ZA PROGRAM IPARD

Jednostavnija DOKUMENTACIJA i povećani kapaciteti Najvažnija promjena za sudionike natječaja za sredstva IPARD-a je povećanje proizvodnih pragova i maksimalnih kapaciteta. Omogućeno je i ulaganje u bioplinska postrojenja Svetozar Sarkanjac Zainteresiranim slavonsko-baranjskim poljoprivrednim proizvođačima predstavljene su izmjene programa IPARD (Instrumenta za pretpristupnu pomoć, komponente V. - Ruralni razvoj) koje će biti primjenjive u četvrtom krugu natječaja za dodjelu sredstava za Mjeru 101, odnosno ulaganja u poljoprivredna gospodar-

stva, i Mjeru 103, koja se odnosi na ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda. Kako su naveli predstavnici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, izmjene se odnose na pojednostavljenje potrebne dokumentacije, ali i povećanje maksimalnih kriterija, odnosno kapaciteta proizvodnje. Konkretno, izmjenama IPARD-a ustanovljeni su novi kriteriji kojima je cilj omogućiti što većem broju korisnika da se prijave, a izmjene donose i neke druge novosti. ”Najvažnija promjena je to da se povećanjem proizvodnih pragova, koji su bili jako ograničavajući u prethodnim natječajima, omogućilo većem broju korisnika da se jave. To se prije svega odnosi na stočarski sektor gdje su povećani maksimalni kapaciteti koji su

bili dopušteni korisnicima. K tome, ovim su izmjenama omogućena i ulaganja u bioplinska postrojenja”, kaže Saša Bukovac, pomoćnik ravnateljice Agencije za plaćanja. Prema riječima Sanje Mikuš, načelnice Odjela za upravljanje programima ruralnog razvoja, izmjenama povećani kapaciteti trebali bi znatnije proširiti krug zainteresiranih za sredstva namijenjena provedbi programa IPARD. Naime, radi se o namjenskim i bespovratnim sredstvima osiguranim proračunom Europske unije i Republike Hrvatske. Prema kriterijima, za potpore proizvodnim programima isplaćuju se potpore od najmanje 100.000 kuna do najviše 6,5 milijuna kuna unutar Mjere 101, te od 250.000 do maksimalnih 22 milijuna za potpore unutar Mjere 103.

Prva IPARD isplata ide u Osijek Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je prvu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz programa IPARD iz prvog kruga natječaja, za završeno ulaganje korisniku Farma muznih krava Mala Branjevina iz Osijeka, u ukupnom iznosu od 414.390 kuna. Ta tvrtka koristi IPARD-ova sredstva za ulaganje u specijaliziranu opremu za transport gnoja.

Kako se moglo čuti na ovom stručnom skupu organiziranom u prostorima HGK-

Županijske komore Osijek, od dostupnih 179 milijuna eura, odnosno 1,3 milijarde kuna, od 2007. godine u programima IPARD utrošeno je tek osam milijuna eura, odnosno šezdesetak milijuna kuna. Izmijenjeni kriteriji za IPARD već su na snazi, a aktualni četvrti krug natječaja za dodjelu sredstava iz tog programa trajat će do 28. veljače.

Razvoj molekularne dijagnostičke opreme (Ref: 09 IL 80EP 3CMW) Izraelska tvrtka traži partnera s iskustvom i stručnošću u genetici raka i s kapacitetima molekularne biologije. Poželjna je stručnost u bioinformatici i sistemskoj biologiji. Cilj je razviti komercijalnu dijagnostičku opremu. Vrsta suradnje: tehnološka suradnja i/ili zajedničko ulaganje.

Inovativne tehnologije za ponovnu uporabu industrijskog otpada ili reciklažu (Ref: 08 IT SUTC 0JPQ) Talijanska tvrtka aktivna u sektoru za upravljanje otpadom traži inovativne tehnologije za ponovnu uporabu industrijskog otpada ili reciklažu. Tvrtka je zainteresirana za proizvodnju ili komercijalni ugovor.

Potražnja za tehnologijama Detaljnije podatke o ovim potražnjama moguće je dobiti na jravlic@hgk.hr ili telefon 01/456 1526 Tehnologija procesuiranja otpada u ložno ulje (Ref: 08 CZ 0744 0J7T) Češka tvrtka traži tehnologiju procesuiranja otpada u ložno ulje. Izvor otpada bi bila industrija i kućanstva. Tvrtka traži partnera za zajedničko ulaganje, licenciranje ili tehničku suradnju.

Tehnologija za proizvodnju personaliziranih suvenirskih novčića (Ref: 10 NL 60AH 3G6W) Nizozemska tvrtka specijalizirana u proizvodnji strojeva za izradu malih suvenirskih novčića. Za razvoj nove generacije strojeva tvrtka traži partnera s poznavanjem ICT tehnologija, laserske i graverske tehnologije, printanja i vizualnog skeniranja. Tvrtka je zainteresirana za zajednički razvoj s industrijskim partnerom.

Inovativna tehnologija ekstruzija, sirovina i aditiva za proizvodnju žitarica za doručak (Ref: 09 IL 80ER 2S4M) Izraelska kompanija traži tehnologiju, temeljne supstance i aditive za proizvodnju žitarica za doručak, koje se koriste procesom ekstruzije. U idealnom slučaju tehnologija bi trebala omogućiti zdraviji proizvod u smislu energije, razine soli i šećera te funkcionalnih aditiva. Tehnologija može biti u fazi idejnog rješenja, razvoja ili potpuno spremna za korištenje.

Traže se istraživačke organizacije s iskustvom u području hrane (Ref: 09 GB 41n8 3FMG) Vodeći istraživački institut hrane iz Velike Britanije traži europske istraživačke organizacije zainteresirane za pridruživanje međunarodnoj mreži centara za prijenos znanja, razmjenu informacija i suradnju u proizvodnji hrane i srodnim industrijama. Cilj je mreže ponuditi kompletnu uslugu informiranja, istraživanja i konzultantske usluge za prehrambenu industriju.

Upravljanje otpadom iz pamučne prerađivačke industrije (Ref: 09 TR 98OF 3EOW) Turska tvrtka koja radi u tekstilnoj industriji (proizvodnja prediva) traži eko inovativno rješenje za upravljanje otpadom iz industrije obrade pamuka u velikim količinama. Trenutačno se pamučni otpad spaljuje u ruralnom predjelu u regiji. Budući da je transport i zbrinjavanje skupo, a i ekološki štetno, tvrtka traži tehnologiju, ekonomski prihvatljivu, za vrjednovanje i/ili sigurno odlaganje otpada.

www.een.hr

14. veljače 2011.

4 5

ZBOGOM ŽICAMA

JEDAN punjač ZA SVE mobitele Novi mobilni telefoni na tržištu morat će se puniti preko univerzalnih punjača koji imaju mikro USB priključak Lada Stipić – Niseteo, Bruxelles Nevidljiva minirevolucija upravo se dogodila u EU-u: mobilni telefoni, preko 90 posto prodanih na europskom tržištu, prodavat će se bez novih punjača. Zamijenit će ih univerzalni punjač, standardiziran za sve modele najvećih proizvođača. Novi univerzalni punjač temelji se na mikro USB-u. Iza tog poteza je čista matematika; računa se da svake godine u EU-u nastaje 51.000 tona beskorisnih punjača za mobilne telefone od čega će u reciklažu možda trećina iako je cilj dosegnuti 65 posto. Tržište konzumira 185 milijuna mobilnih telefona godišnje uključivši i punjače u kutiji, a više od polovine su zamjena za stariji model. Neke

računice pokazuju da je ovog trenutka po ladicama, kutijama i otpadima oko milijarda punjača koji nikome ne trebaju. Punjači za mobitele postali su noćna mora korisnika - komplicirani, teški, različiti, drukčiji sa svakim novim modelom. Dogovor pod pritiskom EU-a Četrnaest najvećih proizvođača mobilnih telefona - čiji brend nosi devet od deset telefona prodanih u Europi - složilo se sa standardizacijom, nakon nešto

uvjeravanja i pritisaka Europske komisije koja od 2009. godine snažno zagovara univerzalni punjač. Potpisnici su Apple, Atmel, Emblaze Mobile, Huawei Technologies, LGE, Motorola, NEC, Nokia, Qualcomm, RIM, Samsung, Sony Ericsson, Alcatel Mobile Phones i Texas Instruments. Da priča bude još zanimljivija, standardizacija se izgleda širi iz Europe dalje jer su druge međunarodne organizacije za standardizaciju počele dogovarati kako europski model punjača aplicirati na svjetsko tržište. Proizvođači punjača, mahom u Kini, neće biti sretni – ali će svaki novi telefon biti ili bi trebao biti jeftiniji za bespotrebnu hrpu elektronike. Moguće je i da primjer mobitela utre put standardizaciji punjača za druge elektronske naprave iako je standardizacija u, primjerice, punjačima za laptope daleko složenija negoli ova za mobilne telefone. Kupci ne moraju kupiti punjač Novi će se punjači na tržištu pojaviti uskoro, u idućim mjesecima – prilagodba standardu je u tijeku. Kupac će, obećali su u Europskoj komisiji koja je cijelo vrijeme gurala projekt, pri kupnji moći izabrati želi li novi telefon

BržeBrže i bolje iubolje pripremi EU projekata EU projekata Obrazovanje za EU projekte

Varaždinska županija krenula je u projekt stručnog usavršavanja za menadžera za izradu EU projekata namijenjen nastavnicima, profesorima i školama

Dobro napisati projekt, učiniti to brzo i predati sve na vrijeme više je od pola posla u dobivanju novca iz zajedničkih fondova Europske unije. Upravo zbog toga u Varaždinskoj županiji kreću u program stručnog usavršavanja za menadžera za izradu i provedbu EU projekata kojim će se pomoći nastavnicima, profesorima i školama da brže i bolje apliciraju za financijska sredstva iz različitih programa. Troškove usavršavanja profesora i nastavnika u cijelosti snosi Varaždinska žu-

panija, koja će sa 120.000 kuna financirati usavršavanje ukupno 18 nastavnika osnovnih škola i 21 profesora srednjih škola.

te žele naučiti više o mogućnostima financiranja svojih poslovnih pothvata iz fondova EU-a i drugih donatorskih fondova.

Program će se održavati u prostorijama Gospodarske škole, koja je i nositelj programa, u trajanju od 156 sati. Nakon prvog ciklusa s nastavnim osobljem, slijedi edukacija za sve zainteresirane. Usavršavanje mogu upisati osobe koje imaju završenu visoku ili višu stručnu spremu, poznaju engleski jezik i osnove služenja računalom

Program će obuhvaćati sedam cjelina: uvod u upravljanje projektnim ciklusom, kohezijska politika i EU fondovi, planiranje projekata korištenjem logičke matrice, pisanje prijavnice i detaljno planiranje aktivnosti, izrada proračuna projekta, implementacija, monitoring i izvještavanje, analiza troškova i koristi te studija izvodljivosti.

sa ili bez punjača. Komisija naravno ne namjerava sugerirati kako će se formirati cijene jer to nije njen posao, no očekuje se da će telefoni biti jeftiniji. Dodatna korist od prijelaza na univerzalni punjač je ušteda energije budući da je punjač koncipiran u skladu s najnovijim europskim standardima štednje. Drugi je dio koristi ekološki, smanjit će se količina elektronike za otpad. Cijeli je posao bio dovršen relativno brzo. Na ljeto 2009. godine najveći proizvođači mobitela potpisali su memorandum o razumijevanju za razvijanje zajedničkog punjača za sve njihove modele. Zadnjeg radnog dana prošle godine oba europska tijela za standardizaciju, ETSI i CENCENELEC, objavila su standarde za punjač napominjući da modeli bez mikro USB-a mogu imati adapter na novi punjač te da nitko od kupaca neće biti zapostavljen. Direktorica Digitaleuropea Bridget Cosgrave opisala je prijelaz na univerzalni punjač za mobitele “uzbudljivim”. Novost će biti odmah dostupna i hrvatskim kupcima modela 14 proizvođača. Mijena je, dakako, na snazi i za Hrvatsku koja će je formalno morati aplicirati ulaskom u EU.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Donosimo pregled dijela aktualnih EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javne nabave u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www. een.hr/?hr/ javne-nabave/15/

USLUGE U GRAĐEVINARSTVU Office fédéral des routes OFROU, Bern, Švicarska, traži nabavu inženjerskih, arhitektonskih, konstrukcijskih usluga, te usluga nadzora, istraživanja i razvoja. Natječaj je otvoren do 18. veljače, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Office fédéral des routes (OFROU) division circulation routière secteur données des accidents et sécurité de l’infrastructure case postale Attn: Offre ISSI – ne pas ouvrir – dossier d’offre 3003 Berne, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. GRAĐEVINSKI RADOVI EBRD raspisuje natječaj za radove na obnovi pumpnih stanica u Dušanbeu u Tadžikistanu. Natječaj je otvoren do

4. ožujka, a dokumentaciju potrebnu za pristupanje natječaju moguće je dobiti na adresi: Mr. Musso Gafurov, The State Unitary Enterprise (SUE) Khojagiyu Manziliyu Kommunali, N. Karabaeva street 56, 734018 Dushanbe, Republic of Tajikistan, mussogafurov@mail.ru.

ELEKTRIČNI MOTORI, GENERATORI I TRANSFORMATORI EDP Distribuição - Energia, Lisabon, Portugal, traži nabavu električnih motora, generatora i transformatora. Natječaj je otvoren do 10. ožujka, a prijave na portugalskom jeziku predaju se na EDP Distribuição - Energia, SA Praça Marquês de Pombal, 13 1250-162 Lisboa Portugal, bizgov@saphety.com, www.bizgov. pt. Više podataka o nadmetanju kao i dokumentacija može se dobiti na EDP Distribuição - Energia, SA Rua Camilo Castelo Branco, 43 1050-044 Lisboa, Portugal. ODRŽAVANJE PROTUPOŽARNE OPREME FGSZ Földgázszállító, Siófok, Mađarska, traži uslugu održavanja i popravaka protupožarne opreme. Natječaj je otvoren do 23. veljače, a prijave na mađarskom jeziku predaju se na FGSZ

Földgázszállító Zártkörűen Működő Részvénytársaság Tanácsház út 5. II. emelet 229. Attn: FGSZ Zrt.TÁSZ Beszerzés Licsik Katalin 8600 Siófok, Hungary, beszerzes01@fgsz.hu, www.fgsz.hu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. GRAĐEVINSKI RADOVI Ministarstvo transporta i komunikacija Republike Makedonije traži izvođača radova na obnovi i unaprjeđenju zgrade ministarstva. Natječaj je otvoren do 14. ožujka, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Ministry of Transport and Communications of the Republic of Macedonia str. Crvena Skopska Opstina No. 4 Attn: Elena Angelovska - Atanasovska 1000 Skopje FYR Macedonia, elena.angelovska@mtc.gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. CJEVOVOD Landsvirkjun, Reykjavik, Island, traži nabavu cijevi i opreme za cjevovode. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a prijave na engleskom ili islandskom jeziku predaju se na Landsvirkjun Haaleitisbraut 68 Contact: Purchasing Department Attn: Mr. Petur Petursson 103 Reykjavik, Iceland, innkaup@lv.is. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

INŽENJERSKE I GRAĐEVINSKE USLUGE Hedmark fylkeskommune, Hamar, Norveška, traži inženjerske i građevinske usluge na izgradnji škole i stomatološke klinike. Natječaj je otvoren do 4. travnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Hedmark fylkeskommune Postboks 4404 Bedriftssenteret Contact: Eiendom og Innkjøp Attn: Per Kr. Ljødal 2325 Hamar, Norway, per.kr.ljoedal@ hedmark.org. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. MODULARNE I MONTAŽNE KUĆE Régie autonome des transports parisiens, Pariz, Francuska, traži nabavu montažnih i modularnih zgrada. Natječaj je otvoren do 4. ožujka, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Régie autonome des transports parisiens (RATP) - département ESP - GS-HA 1 rue Philidor - LAC PH03 - bureau P008 Attn: Mme Cécile Migeon 75980 Paris Cedex 20 France, cecile.migeon@ratp.fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa. eu

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

tarne opreme, namještaja, kućanskih proizvoda, željezarije i hardvera, tekstila, odjeće, krzna, obuće i kožnih proizvoda, električnih aparata za kućanstvo, radio i TV aparata...) nudi svoje usluge tvrtkama za proizvodnju i opskrbu inovativnih proizvoda i onima koje žele ući na nova tržišta. Tvrtka također nudi usluge financijskog posredovanja, te druge poslovne i savjetodavne aktivnosti. U slučaju zanimljivih projekata dolazi u obzir i joint venture (zajedničko ulaganje).

POPRAVCI KUPAONICA I SANITARNE OPREME (20100316004) Austrijska tvrtka specijalizirana za popravak/renoviranje kupaonica i sanitarne opreme, nudi franšizne ugovore partnerima u Hrvatskoj, Grčkoj, Nizozemskoj i Sloveniji.

PRODAJA VOZILA (20101227051) Srbijanska tvrtka specijalizirana za prodaju vozila nudi usluge trgovačkog posrednika.

DETERDŽENTI I SREDSTVA ZA POLIRANJE (20101222133) Srbijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju različitih deterdženata i sredstava za čišćenje i poliranje, traži predstavnike za svoje proizvode. DISTRIBUCIJA I POSREDOVANJE (20090417005) Slovenski veletrgovac i agent specijaliziran za distribuciju raznih proizvoda (drva, građevinskog materijala i sani-

ZAČINI I ULJA (20101208037) Crnogorska tvrtka specijalizirana za proizvodnju univerzalnih dodataka/ začina jelima i mješovitih ulja traži distributere/predstavnike i nudi franšizu. DIZAJN INDUSTRIJSKIH PROIZVODA (20101104068) Dizajnerski studio, vodeći u sektoru (sjedište u južnom središnjem dijelu Italije), traži partnere za zajedničko ulaganje i investitore koji žele razvijati koncepte i dizajn za industrijske proizvode, hranu, pakiranja hrane i odjeću.

KONZULTANTI (20100903015) Turska tvrtka specijalizirana za međunarodne konzultantske usluge nudi trgovačko-posredničke usluge i podugovaranje tvrtkama koje žele ući na tursko tržište. PREKIDAČI ZA SVJETLO (20100114045) Mađarska tvrtka specijalizirana u prodaji jedinstvenih prekidača za svjetlo traži trgovačke posrednike (veletrgovci, distributeri, predstavnici) diljem Europe.

kođer zainteresirana za recipročnu proizvodnju. MLIJEČNI PROIZVODI (20101224019) Makedonski proizvođač mliječnih proizvoda koji proizvodi bijele i žute sireve i druge tradicionalne mliječne proizvode traži agente, distributere, partnere za zajedničko ulaganje ili za spajanje tvrtki s industrijskim partnerima aktivnima u tom sektoru. PRERADA DRVA (20101223109)

MALOPRODAJA ODJEĆE (20101229120) Portugalska tvrtka specijalizirana za maloprodaju odjeće traži distributere za svoje proizvode. DŽEMOVI, KONZERVIRANI I PEKARSKI PROIZVODI (20101230025) Izraelska tvrtka specijalizirana za proizvodnju premium džemova, konzerviranih i pekarskih proizvoda traži trgovačke posrednike (distributere) za svoje proizvode. DRVENI SPREMNICI (20101228085) Slovenska tvrtka koja se bavi proizvodnjom drvenih spremnika traži trgovačke posrednike i franšizu te je ta-

Crnogorska tvrtka za preradu drva i proizvodnju gotovih elemenata od drveta traži trgovačke posrednike za svoje proizvode. METALNE KONSTRUKCIJE (20101222126) Rumunjski proizvođač metalnih konstrukcija i dijelova traži distributere, agente, a zainteresiran je i da bude podugovaratelj.

www.een.hr

14. veljače 2011.

Zagrebački energetski tjedan

Drugi zagrebački energetski tjedan pod pokroviteljstvom gradonačelnika Zagreba održat će se od 4. do 9. travnja. Zajednički ga organiziraju Grad Zagreb - Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj i Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske. S porukom Razvoj ne želimo zaustaviti, ali onečišćenje možemo cijeli tjedan u gradu će se održavati niz predavanja i radionica na temu energije, globalnog zatopljenja, primjena mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, kao i stručna predavanja priznatih europskih i hrvatskih znanstvenika na više fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Također će se održati i tematske tribine u koje su uključene obrazovne i znan-

stvene institucije, strukovna udruženja, stručne udruge i udruge civilnog društva. Posebno mjesto zauzimaju prezentacija europske inicijative Sporazuma gradonačelnika te skup razvojnih i energetskih agencija koje djeluju na području Hrvatske i šire regije s njihovim gostima i partnerima iz inozemstva. Isto tako, Grad Zagreb će biti domaćin 21. godišnje konferencije europskog udruženja Energy Cities (6.-8. travnja) na kojoj se očekuje više od 300 sudionika iz europskih zemalja. Kao središnji događaj Zagrebačkog energetskog tjedna 9. travnja od 8 do 20 sati na Trgu bana Josipa Jelačića održat će se prezentacija proizvodnih programa i djelovanja tvrtki, poduzetnika i stručnih udruga koje djeluju na području energetike, energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša. Predviđeno je predstavljanje proizvoda i usluga te izravna komunikacija s građanima. Pridružite se Zagrebačkom energetskom tjednu, a za dodatna pitanja obratite se u Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj ili posjetite internetsku stranicu http://www.zagrebenergyweek.info/.

Poslovni susret za tvrtke iz turizma i vinarstva

Kalendar događanja u suorganizaciji EEN-a Hrvatska i europskih EEN konzorcija 17. veljače - Konferencija o intelektualnom vlasništvu, Zagreb

4. ožujka - Gospodarski susreti Tourism@GAST 2011., Split

19. - 22. veljače - Sajam Sapore 2011, Rimini, Italija

19. ožujka - Međunarodni poslovni razgovori iz sektora poljoprivrede, Konya, Turska

22. - 24. veljače Četvrta međunarodna konferencija Eilat-Eilot o obnovljivim izvorima energije, Eilat, Izrael 25. - 26. veljače Poslovni susreti na Međunarodnom sajmu turizma i Međunarodnom sajmu vina, Beograd, Srbija

To će događanje biti izvrsna prilika za sve sudionike da bez plaćanja kotizacije uspostave kontakte s potencijalnim poslovnim partnerima. Međunarodni sajam turizma u Beogradu jedan je od najvažnijih turističkih sajmova u regiji. U četiri dana, koliko sajam traje, više od 700 izlagača iz 38 zemalja na 30.000 četvornih meta-

Prošlogodišnji, prvi Intelektiv okupio je 150 sudionika koji su konferenciju ocijenili izrazito uspješnom u sadržajnom i organizacijskom smislu. Na okruglim ra izložbenog prostora predstavlja svoje proizvode i usluge za više od 50.000 posjetitelja.

interes u poslovnoj zajednici. Intelektiv 2011 jednodnevna je poslovna konferencija koja se sastoji od kratkih izlaganja stručnjaka, menadžera i poduzetnika koji će pokazati svoja iskustva u upravljanju intelektualnim kapitalom. Tema konferencije je komercijalizacija, upravljanje i zaštita intelektualnog vlasništva. Cilj konferencije je dati pregled prednosti i dobrih praksi upravljanja nematerijalnom imovinom unutar tvrtke, kao i komercijalizacije i zaštite intelektualnog vlasništva. Sudionici će moći čuti koji su lokalni praktični pozitivni primjeri i izazovi komercijalizacije intelektualnog kapitala, naučiti kako poboljšati upravljanje i procjenu nematerijalne imovine tvrtke, primijeniti iskustva u svojoj kompaniji i upoznati relevantne stručnjake i poduzetnike.

Međunarodni sajam turizma od 2003. godine član je Europskog udruženja sajmova za turizam i trgovinu. Međunarodni sajam vina održat će se 26. veljače, a poslovni susret na tom sajmu namijenjen je tvrtkama koje traže poslovne partnere u proizvodnji vina. Sve informacije o registraciji, sudionicima, rasporedu individualnih sastanaka i rokovima bit će dostupne na stranici www.EENBrokerage.info. Za sve dodatne informacije molimo kontaktirati HGK-Europsku poduzetničku mrežu Hrvatske (Jelena Ravlić, jravlic@hgk.hr, 01/4561 526).

4. - 9. travnja - Zagrebački energetski tjedan, Zagreb

Konferencija o intelektualnom vlasništvu Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO pokrovitelj je Intelektiva, konferencije o intelektualnom vlasništvu koja se održava 17. veljače u Zagrebu. Organizatori su tvrtka Vernexo i Američka gospodarska komora u Hrvatskoj.

HGK-Europska poduzetnička mreža Hrvatske u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom Srbije 25. i 26. veljače organizira poslovne susrete u okviru Međunarodnog sajma turizma i Međunarodnog sajma vina Beograd, za tvrtke koje traže poslovne partnere u sektoru turizma i proizvodnje vina.

6 7

stolovima sudjelovalo je 26 predavača i stručnjaka koji su interaktivnim i sažetim predavanjima stvorili bogat konferencijski program te tako pobudili velik

Intelektiv 2011 još je bogatiji i sadržajniji - poslijepodnevni program podijeljen je u dvije odvojene tematske cjeline: upravljanje imovinom industrijskog vlasništva (žigovi, patenti, industrijski dizajn) i specifičnosti autorskih prava u digitalnom dobu. Više informacija i prijava sudjelovanja na: www.intelektiv.com

enterprise europe

14. veljače 2011.

EEN ESTONIJA

BALTIČKI TIGAR pred novim skokom Ponude za suradnju 20100708044 Estonski dobavljač digitalnih senzora koji pokazuju razinu goriva za vozila i građevinske strojeve traži trgovačke posrednike te također nudi podugovaranje. 20100303050 Estonski izvoznik alata (ručnog, vrtnog, električnog...), koji također zastupa ruske brendove alata, traži posredničku suradnju s tvrtkama koje imaju vlastita prodajna mjesta (prodaja alata i/ili građevinskog materijala), bave se uvozom ili su aktivne u veleprodaji.

Iako ozbiljno pogođeni recesijom 2009. godine, Estonci su se lani oporavili i 2010. godinu završili s gospodarskim rastom od 1,9 posto. U tome im je pomogla i Europska poduzetnička mreža koju čini pet institucija Estonija, zemlja na Baltičkom moru, nekadašnji je dio Sovjetskog Saveza, a od ulaska u EU zahvaljujući otvorenosti svojih granica i reformama u ekonomiji preporodila se i postala gospodarsko čudo sjevera Europe. No gospodarski rast te zemlje s nešto više od 1,3 milijuna stanovnika prekinut je 2008. godine. Gospodarstvo je godinu kasnije palo za više od 15 posto, a nezaposlenost je s manje od šest posto, koliko je iznosila prethodnih godina, porasla na 13,8 posto. No prošla je godina bila godina oporavka, te je zaključena s gospodarskim rastom od 1,9 posto. Samo u trećem kvartalu prošle godine proizvodne djelatnosti porasle su za više od 25 posto, a veći rast od 10 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine bio je i u poljoprivredi, financijskim uslugama, rudarstvu i proizvodnji energenata, dok je izvoz porastao za 36 posto. Ukupni gospodarski rast u tom razdoblju iznosio je pet posto. Gospodarskom oporavku sigurno je pridonio i rad Europske poduzetničke mreže koju u toj zemlji čini pet institucija: Estonska trgovinska i industrijska komora, Znanstveni park u Tartuu, Fondacija Talinskog tehnološkog parka, Invent Baltics i Baltička inovacijska agencija. Kao i druge članice mreže, estonski EEN pruža usluge povezivanja poslovnih partnera u zemlji i inozemstvu, transfer tehnologija,

Članice konzorcija Tartu Science Park Riia 185, 51014 Tartu, Estonia henri.hanson@ sciencepark.ee www.teaduspark.ee

Invent Baltics Oü Akadeemia Tee 19 12618 Tallinn, Estonia silver@invent.ee www.invent.ee

Tallinn Technology Park Development Estonian Chamber of Foundation Baltic Innovation Commerce and Industry Akadeemia Tee 19 Agency Toom-Kooli 17, 10130 12618 Tallinn, Estonia Lai 30, 51005 Tartu, Estonia Tallinn, Estonia raivo.tamkivi@tehnopol.ee rene@bia.ee, www.bia.ee lea@koda.ee, www.koda.ee www.tehnopol.ee savjetodavne usluge vezane uz poslovanje na zajedničkom tržištu Europske unije te pristup svojim bazama podataka. Estonsko se gospodarstvo od izlaska iz zagrljaja Sovjetskog Saveza značajno promijenilo i postalo jedno od najnaprednijih tržišta u Srednjoj i Istočnoj Europi ponajprije zbog uspjeha u provedbi socijalnih i ekonomskih reformi. Tamošnje vlade pazile su na uravnoteženi proračun i nisku razinu javnog duga. Proizvodnja energije utemeljena na vlastitim izvorima, telekomunikacijski i računalni proizvodi, tekstilna industrija, kemijski proizvodi ali i bankarske usluge, proizvodnja hrane i ribe, kao i drva te brodogradnja i dalje ostaju ključni sektori tamošnje ekonomije. Energetski je gotovo neovisna zemlja jer čak 90 posto svojih potreba za električnom energijom

sama proizvodi koristeći naftu iz škriljevca, a još devet posto osigurava korištenjem biomase. Zahvaljujući svojoj poziciji i lukama na sjeveru zemlje, Estonija je važan prometni koridor između Zapadne Europe i Rusije. Upravo zahvaljujući tim prednostima očekuje se kako će već iduće godine svoje gospodarstvo vratiti na razinu prije krize, a jedino će zaposlenost ostati na višoj razini nego prije. Međunarodnom poslovanju sigurno će pridonijeti i ovogodišnje uvođenje eura kao platnog sredstva u zemlji. Estonija je privlačna za strane ulagače i zbog završene privatizacije, liberalnog režima trgovine i jednostavnog sustava oporezivanja pa je Svjetska banka svrstava na visoko 17. mjesto u svijetu po lako-

ći poslovanja. Jedina mana koju ulagači vide je veliki broj lokalnih jedinica samouprave. U Estoniji je za otvaranje tvrtke potrebno proći samo pet koraka, početni potreban kapital je 2500 eura, a od početka godine novo društvo s ograničenom odgovornošću moguće je osnovati i prije nego što se osigura taj početni kapital. Od 2007. godine tvrtku je moguće elektronski registrirati preko internetskog portala za registraciju i cijela procedura traje najdulje dva sata.