e-pv 3665 by NEstar

Rast kredita i štednje Ukupni bruto krediti lani su porasli 8,2 posto, čemu je najviše pridonijelo povećano kreditiranje poduzeća

25.881 tvrtka, 0 zaposlenih Tvrtke bez zaposlenika lani su uprihodile 7,8 milijardi kuna, a dobavljačima duguju čak 10,3 milijarde kuna

Tjesteninom oko globusa Proizvodnjom tjestenine u Hrvatskoj bavi se 26 tvrtki od čega je devet izvoznika. Izvozi se i u arapske zemlje

SVIJET FINANCIJA STR. 29

AKTUALNO STR. 4

AKTUALNO STR. 14-15

3 6 6 5

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 21. veljače 2011. Godina LVIII / Broj 3665. www.privredni.hr

privredni vjesnik

JAVNI DUG / HRVATSKO-POLJSKA SURADNJA / PREDSTAVLJANJA TVRTKI / STIL / HRWWWATSKA / SVIJET FINANCIJA

PV ANALIZA: KONJUNKTURNI TEST

JOŠ JEDNO NEPOVOLJNO RAZDOBLJE Dok se u EU-u nastavljaju pozitivna kretanja, očekivanja naših gospodarstvenika i dalje su vrlo pesimistična >>16-17

INTERVJU: DR. GORAN KUŠEC

SVI SU LUDI ZA... BOROVNICAMA!

>> 12-13

>> 11

O medijskim “dimnim bombama” i stvarnim rizicima vezanim uz hranu govori predstojnik Zavoda za specijalnu zootehniku

Ni kod nas niti u Europi nema dovoljno borovnica pa je potražnja zaista velika: priča je to o uspjehu tvrtke Hellea

. 1 1 0 2 E K S T A V V L ADARI HR

nito čun s korupcijom korje ra ob s na iza ni di go U koji vladaju ra Hr vatske. adeIN donosi listu vlada poput Mladena Bajića vinuti su u sam vrh onih m m do re za nu di go ali. u Treć moći dobrovoljno odric nosu na 2009. i neke i, od tk u rije e o tsk iak va , Hr se ku su sli ki i stiti ne je promjen većina tron morala napu zemljom. I dok je velika

VI O N • O N E R N A JE JU V R TE IN A• HRVATI DOBILI BISKUPA CRNC TRUČNJAKE • FENOMEN JOSIPOVIĆ: S IT I Č A V O N A IJ F A M I: LC A IN KRIM E Z TE O P E K LI E V I I Ž A TR T S O N R VELIKA POPULA Za madeIN pišu: Feđa Vukić, Ljubo Jurčić, Božo Skoko, Ivan Hrstić

Hrvatski magazin broj 1

NA 13ic2e! stran

U PRODAJI NA KIOSCIMA TISKA I SLOBODNE DALMACIJE

Izbor iz PV prodaje! VODIĆ ZA RAZUMIJEVANJE POSLOVANJA S BANKAMA

INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ

SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ KOJ

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str. cijena

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str. cijena

nakladnik: TIMpress format: m 165 x 234 mm opseg: 156 str.

n nakladnik: K KIGEN fformat: 1 170 x 240 mm oopseg: 2 292 str.

cijena

90,00 kn

100,00

180,00 kn 200,00

cijena

153,00 kn 170,00

cijena

269,00 kn 299,00

ZAKON O RADU s komentarima i tumačenjima nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

cijena

261,00 kn 290,00

KULTURA U IZLOGU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

HRVATSKI DIZAJN SAD Croatian Design Now

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

cijena

90,00 kn

100,00

cijena

90,00 kn

100,00

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

privredni vjesnik

cijena

90,00 kn

100,00

cijena

107,00 kn 119,00

cijena

90,00 kn

100,00

cijena

315,00 kn 350,00

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

ČOVJEK I OKOLIŠ

NLP uvod u osobni rast i razvoj

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

cijena

351,00 kn 390,00

cijena

135,00 kn 150,00

cijena

179,00 kn 199,00

cijena

134,00 kn 149,00

UVOD

www.privredni.hr Broj 3665, 21. veljače 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Inzistirat ću na reformama Na srednju ili kraću stazu prijeti nam destabilizacija u političkom i socijalnom smislu jer ima puno nezaposlenih i puno obitelji koje nemaju za kruh ni za režije. To je glavni motiv zbog kojeg ću inzistirati na reformama. Nepravedno je reći da Vlada Jadranke Kosor ne čini ništa da se stanje poboljša. Rezultati još uvijek nisu onakvi kakve bismo željeli, reforme se provode presporo i možda treba širiti spektar reformi.

BOŽIDAR KALMETA, MINISTAR MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE:

Kreće natječaj za Zračnu luku Zagreb Vlada je zaključkom zadužila Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da započne postupak davanja koncesije za građenje i upravljanje novim putničkim terminalom i upravljanje postojećom Zračnom lukom Zagreb. Ponuđači koji budu kvalificirani u prvoj fazi, ići će u drugu. Mnogi su, a među njima i velike europske zračne luke, pokazali interes za koncesiju za zagrebačku zračnu luku. Vrijednost investicije u prvoj fazi je 192 milijuna eura, a u drugoj - kada broj putnika dosegne pet milijuna godišnje - iznosit će dodatnih 29 milijuna eura.

MARIJANA BAĐUN, INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE:

Povlašten je veliki broj umirovljenika Grubo gledajući, veliki broj umirovljenika na neki je način povlašten kad se pogleda koliko su doprinosa uplatili, a koliko dugo primaju mirovinu uz nedovoljno dug radni staž. Ne smijemo zaboraviti na mlade ljude kao buduće umirovljenike koji su, za razliku od prijašnjih generacija, suočeni s visokom nezaposlenošću, niskom sigurnošću posla i većom konkurencijom.

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: ZDENKA ZRILIĆ, DIREKTORICA MARKETINGA PRIRODNE IZVORSKE VODE SANTA

IVO JOSIPOVIĆ, PREDSJEDNIK RH:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Nikad jača konkurencija na tržištu vode Ukupna domaća proizvodnja mineralne i izvorske vode u posljednjih sedam godina porasla je za 33,8 posto te došla do brojke od čak 364 milijuna litara

rijednost domaćeg tržišta prirodnih izvorskih i gaziranih flaširanih voda lani je premašila 1,3 milijarde kuna. Iako Hrvatska raspolaže iznimno kvalitetnom vodom za piće u domaćinstvima, analize pokazuju kako tržište vode u zadnjih nekoliko godina nezaustavljivo raste. Tako su, prema podacima iz 2009. godine, Hrvati popili čak 327,8 milijuna litara flaširane vode, od čega je tek 17,8 milijuna litara bilo iz uvoza. Popilo se 43 litre po stanovniku ili ukupno 171 milijun litara gazirane te 32 litre po sta-

Prema podacima iz 2009., Hrvati su popili čak 327,8 milijuna litara flaširane vode novniku ili 139 milijuna litara prirodne izvorske vode. Iako bi se po ovim brojkama reklo da Hrvati preferiraju mineralnu vodu, podaci u zadnjih sedam godina govore kako je njena potrošnja pala za 24,3 posto, dok je potrošnja prirodne izvorske flaširane vode porasla za nevjerojatnih 376 posto. Država je domaćim tvrtkama izdala oko 30 koncesija za crpljenje

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

i prodaju vode, što je dovelo do nikad veće konkurencije među njima na ovom tržištu. Ukupna domaća proizvodnja mineralne i izvorske vode u posljednjih sedam godina porasla je za 33,8 posto te došla do brojke od čak 364 milijuna litara. Nema istraživanja koje bi sa sigurnošću odgovorilo na pitanje što je uzrok tolikom povećanju potražnje za flaširanom izvorskom vodom – globalni trend zdravog življenja, ulaganje u marketinšku komunikaciju ili nešto treće – no izvjesno je kako je voda jedna od rijetkih kategorija koje se uspješno nose s ekonomskom krizom i recesijom. Na hrvatskom tržištu prirodnih izvorskih voda četiri brenda drže gotovo 90 posto tržišta, dok je u segmentu gaziranih voda konkurencija još manja, pa isti postotak dijele samo tri vode. Ipak, sve je više malih igrača na tržištu koji uspijevaju dobiti svoj dio kolača pa smo se tako i mi odlučili na tržište izaći s novom vodom pod imenom Santa. Nakon višegodišnjeg procesa usklađivanja sa standardima Europske unije te zadovoljavanja ekoloških i tehničkih standarda gradnje i opre-

sti transporta proizvoda, ali ni u jednom trenutku nismo odustali. Danas smo ponosni na punionicu u kojoj je cijela proizvodna linija izvedena u materijalima koji udovoljavaju svim strogim standardima i propisima EU-a. Udovoljili smo, također, i uvjetima iz Pravilnika o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama, pa

U zadnjih sedam godina potrošnja izvorske flaširane vode porasla je za 376 posto manja, početkom prošlog ljeta otvorili smo punionicu smještenu u Parku prirode Južni Velebit te tržištu ponudili vodu koja se crpi tik uz izvor rijeke Krupe, iz bunara dubokog 33 metra. Iako je samo dobivanje dozvola za gradnju punionice, odnosno industrijskog postrojenja, u granicama Parka prirode Južni Velebit bio dug i složen posao, još je dulje trajalo dovođenje infrastrukture na razinu koja omogućuje normalan rad i funkcioniranje. U četiri smo se godine susreli s nekoliko tehničkih problema, od nedovoljno kvalitetne struje do nemogućno-

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

smo od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dobili Priznanje prirodne izvorske vode prije plasiranja Sante na tržište. Kako je Santa nova voda na tržištu, zabilježeni pad potrošnje od devet posto u segmentu voda u prvih šest mjeseci prošle godine nije nas pogodio. Vjerujemo da je, s obzirom na to da se tijekom četiri ljetna mjeseca u Hrvatskoj popije 45 posto ukupne godišnje potrošnje vode, trend pada potrošnje bio kratkoročan te da će rezultati za drugo polugodište ukazati na ponovni rast tržišta koji će se i nastaviti.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

*vijesti Seminari za poduzetnike i lokalnu samoupravu Tijekom veljače i ožujka Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom organizira ciklus seminara namijenjenih tijelima jedinica regionalne i lokalne samouprave i predstavnicima poslovnog sektora. Seminari se održavaju u okviru Ipa projekta Europske unije CroCompete – Jačanje politika tržišnog natjecanja i državnih potpora u RH, koji se provodi u AZTN-u. Sudionici seminara dobit će savjete koje će moći primijeniti u radu tijekom priprema za članstvo u EU-u, ali i nakon stjecanja članstva. Seminari će biti održani u mnogim gradovima, a dodatne informacije mogu se dobiti na mobitelu broj 091/5007 716 ili elektroničkom poštom na natasa. sulic@briefing.hr. Rast prihoda Grupe Atlantska plovidba Grupa Atlantska plovidba

lani je ostvarila konsolidirane prihode u iznosu od 927,2 milijuna kuna, što je u odnosu na godinu ranije rast od 11,8 posto. Kako je objavljeno u nerevidiranom konsolidiranom izvješću te kompanije na Zagrebačkoj burzi, 70 posto prihoda ostvarilo je pomorstvo, 23 posto avioprijevoz, a hotelijerstvo sedam posto. Troškovi su bili veći za jedan posto i iznosili su 888,4 milijuna kuna. Dobit Grupe iznosi 39,7 milijuna kuna, a čini ga 64,1 milijun kuna dobiti pomorstva, 20 milijuna kuna gubitka avioprijevoza i 4,5 milijuna kuna gubitka u djelatnosti hotelijerstva. Grupa raspolaže flotom od 19 brodova prosječne starosti 8,5 godina, a u okviru turističke djelatnosti ima udjele u hotelima Grand hotel Imperial i Lapad, ima putničku agenciju Atlant te 70-postotni udjel u Dubrovnik airlineu.

Privredni vjesnik Broj 3665, 21. veljače 2011.

( više od 25.800 tvrtki sa 0 zaposlenih ukupno registrirano krajem prošle godine

Podaci Financijske agencije za 2010. godinu

Poduzeća bez zaposlenih ostvarila prihod od 7,8 mlrd kuna Veliki broj poduzeća bez zaposlenih dugo je u blokadi i time sudjeluje u ukupnoj masi nenaplaćenih potraživanja Igor Vukić vukic@privredni.hr

oduzeća bez zaposlenih ostvarila su u 2010. godini prihod od 7,8 milijardi kuna, pokazuju podaci Financijske agencije. Na kraju godine bilo ih je registrirano 25.881. Imala su ukupan rashod od 9,07 milijardi kuna, što daje gubitak od 1,2 milijarde u 2010. godini. Takva poduzeća imaju potraživanja prema kupcima od 5,9 milijardi kuna, dok su im obveze prema dobavljačima čak 10,3 milijarde kuna. Najviše registriranih poduzeća bez zaposlenih bilo je u Gradu Zagrebu, 8904. Slijedi Istarska županija sa 3874, Splitskodalmatinska (2832), Primorsko-goranska (2450) i Zagrebačka županija sa 1231 registriranom tvrtkom bez zaposlenih. Samo u šest županija takva su poduzeća iskazala bruto dobit. U Zagrebačkoj županiji ostvarila su dobit od 18 milijuna kuna, u Sisačko-moslavačkoj šest milijuna kuna,

u Brodsko-posavskoj 5,6 milijuna, u Koprivničkokriževačkoj 2,5 milijuna kuna i po dva milijuna u Ličko-senjskoj i Virovitičko-podravskoj žu-

Poduzeća bez zaposlenih, smatra Lovrić, ostavljaju prostora i za pojedince s kriminalnim namjerama paniji. Među gubitašima očekivano prednjače poduzeća iz Grada Zagreba, s godišnjim minusom od 1,1 milijardu kuna. Brži stečaj Veliki broj poduzeća bez zaposlenih dugo je u blokadi i time sudjeluje u ukupnoj masi nenaplaćenih potraživanja. U želji da smanji ukupnu nelikvidnost i raščisti tržište, Vlada je prošle godine izmijenila Stečajni zakon radi provođenja stečajeva po ubrzanom postupku. Znatan rast broja poduzeća bez zaposlenih ostvaren je u vrijeme kad

su stranci morali osnivati poduzeća radi kupnje nekretnine, objašnjava Danko Sučević iz računovodstvene tvrtke Infokorp. Takve su tvrtke osnivali i zaposleni u drugim poduzećima, da bi obavljali svoje dodatne poslove. Na taj su način mogli legalno uštedjeti na plaćanju poreza. To je, zatim, i jedini zakonski model za zajedničke poslovne pothvate više gospodarskih subjekata. Poduzeća bez zaposlenih osnivaju se često u građevinskom sektoru za pojedine graditeljske pothvate i na taj način pomažu fleksibilnosti pravnih odnosa na tržištu. Sučević ocjenjuje da nije neobično što mnoga poduzeća koja nemaju zaposlene imaju i dugotrajne obveze. One su nastale kad je tvrtka upala u blokadu, pa su potom otpušteni i radnici. Stoga je, smatra, trebalo i ranije pokrenuti akciju ubrzanih stečajnih poslova. Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzeća pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, kaže da bi

zajedničke poslovne pothvate trebalo drukčije regulirati. Umjesto osnivanja poduzeća bez zaposlenih trebalo bi uvesti model “projektnih poduzeća”, kakav postoji u nekim inozemnim pravnim sustavima. Poduzeća bez zaposlenih, smatra Lovrić, ostavljaju dosta prostora i za pojedince s kriminalnim namjerama. Zaštita partnera Ipak, prema njegovim riječima, poduzetnici se mogu prilično dobro zaštititi od ulaska u poslovne odnose s takvim tvrtkama. Na raspolaganju su im transparentni registri poduzeća u kojima se mogu vidjeti imena njihovih osnivača. Od poslovnih partnera treba tražiti dokaze o solventnosti (BON 1, BON 2), i ostale informacije zbog kojih se može sigurnije poslovati. Đuro Tunjić, direktor tvrtke TÜV Croatia, kaže da su i certifikati koje posjeduje neka tvrtka znak njene ozbiljnosti. Tvrtke koje obavljaju certificiranje redovito pro-

vjeravaju snagu poduzeća koje obrađuju. Tunjić objašnjava da certifikate uglavnom i traže poduzeća koja imaju dovoljno zaposlenih za obavljanje poslova, a kod rijetkih iznimki zna se barem tko su im podizvođači koji će napraviti naručeni posao. Skraćene stečajne postupke za dugotrajno insolventna poduzeća bez zaposlenih, odnosno, poduzeća s pet i manje zaposlenih, pokretat će Porezna uprava. Dosad su na području Trgovačkog suda u Zagrebu pokrenuta dva takva postupka. Prema informaciji koju je Privredni vjesnik dobio od Maje Praljak, glasnogovornice Trgovačkog suda, jedan postupak završen je odbacivanjem stečajnog prijedloga, dok u drugom još nije donesena odluka. U medijima su se pojavile informacije da je dosad u cijeloj Hrvatskoj pokrenuto oko 50 takvih skraćenih stečajnih postupaka za poduzeća bez zaposlenih.

www.privredni.hr Broj 3665, 21. veljače 2011.

( oko 16%

udio kratkoročnog duga potkraj rujna 2010.

( veći od 70% udio duga u stranoj valuti

INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE

Korak prema kvalitetnijem upravljanju javnim dugom Za daljnji razvoj tržišta javnog duga Vlada bi trebala supstituirati postojeće kredite utrživim instrumentima. Iznimka mogu biti kreditna zaduživanja kod međunarodnih financijskih institucija Vesna Antonić antonic@privredni.hr

Proračunski deficit i javni dug Deficit proračuna opće države smanjivao se od 2006. do 2008., da bi pod utjecajem financijske krize 2010. narastao na oko pet posto BDP-a, dok se njegovo postupno smanjivanje očekuje tek nakon 2012. Rast proračunskog deficita povećao je potrebe države za zaduživanjem na domaćem i inozemnom tržištu kapitala pa je javni dug narastao sa 29,3 posto u 2008. na 41,6 posto BDP-a u 2010. Idućih godina, pak, planira se njegov daljnji rast na 50 posto BDP-a. Vlada je u provedbi Strategije prepoznala rizike protestiranja državnih jamstava koja su lani dosegnula 43,4 milijarde kuna i dug HBOR-a od 13,7 milijardi kuna. To pokazuje da će u idućem razdoblju pored izravnih, država biti izložena i uvjetnim obvezama po izdanim i još uvijek aktivnim financijskim jamstvima za zaduživanje javnih trgovačkih društava, naročito brodogradilišta. Prema PEP-u, testovi osjetljivosti javnog duga na promjene uvjetnih obveza (državnih jamstava) pokazuju da bi zbog njihovog mogućeg dospijeća javni dug mogao narasti na oko 50 posto BDP-a iduće godine.

lavni ciljevi upravljanja javnim dugom u razdoblju od 2011. do 2013. su: stabilizacija udjela javnog duga u BDP-u, produljenje prosječne ročnosti dospijeća i smanjenje udjela kratkoročnog duga u ukupnom iznosu duga, razvoj krivulje prinosa (omjer prinosa i vremena do dospijeća obveznice) na domaćem i vanjskim tržištima, uvođenje zaštite od valutnog rizika te razvoj i unaprjeđenje domaćeg tržišta vrijednosnih papira. Iako na prvi pogled u Strategiji nedostaje nekoliko ciljeva postavljenih u 2006., primjerice transparentno i predvidivo zaduživanje i upravljanje dugom te objava kalendara zaduživanja, oni se nalaze i u novoj Strategiji u sklopu cilja koji je nazvan Kontinuirani razvoj

Zašto se odustalo od uvođenja aukcija za izdavanje obveznica i uspostavljanja sustava primarnih dilera, pitaju analitičari IJF-a i unaprjeđenje domaćeg tržišta vrijednosnih papira. Ostaje otvoreno pitanje zbog čega se u Strategiji iz 2011. odustalo od uvođenja aukcija za izdavanje obveznica i uspostavljanja sustava primarnih dilera što bi mogao

biti značajan strateški prioritet Vlade u izgradnji učinkovitog tržišta vrijednosnih papira, smatraju analitičari Instituta za javne financije Ante Bajo i Marko Primorac u svojem osvrtu na Strategiju upravljanja javnim dugom. Neoptimalna valutna struktura Dodaju kako su, u odnosu na ciljeve, strateške mete poželjne vrijednosti strukture javnog duga koje se uglavnom odnose na poželjne omjere duga: u domaćoj i inozemnoj valuti, dugoročnog i kratkoročnog, s fiksnom ili varijabilnom kamatom, te ciljanih valuta. Strateške mete upravljanja javnim dugom iz 2006. djelomično su ostvarene, pa je tako udio kratkoročnog duga potkraj rujna 2010. bio oko 16 posto, prosječna ročnost dospijeća duga 4,6 godina, dok je

udio duga s promjenjivom kamatom manji od 19 posto. No valutna struktura duga još nije optimalna jer je udio duga u stranoj valuti bio veći od 70 posto. U novoj strategiji, pak, nisu detaljnije precizirane sve mete, nego samo one usmjerene na podešavanje ročne strukture, pa se tako predviđa smanjenje relativnog udjela kratkoročnog duga na 12 do 14 posto ukupnog duga. Bajo i Primorac smatraju daje Vlada iz objektivnih razloga utvrdila ograničene strateške mete, ponajprije zbog stanja na domaćem i inozemnim financijskim tržištima, neujednačene dinamike prikupljanja proračunskih prihoda te izloženosti potencijalnim obvezama. Najznačajniji poticaj unaprjeđenju upravljanja javnim dugom predviđen Strategijom 2011., smatraju oni, odnosi se na uvođenje zaštite od va-

lutnog rizika (valutna zamjena), kojom će se veći dio duga u dolarima (oko 13 posto državnog duga) zamijeniti dugom u eurima, zbog ublažavanja rizika većih promjena tečaja dolara. Utrživi dug u 2010. čini oko 78, a krediti 22 posto državnog duga. Za daljnji razvoj tržišta javnog duga Vlada bi, naglašavaju, trebala supstituirati postojeće kredite utrživim instrumentima, tj. državnim obveznicama. Iznimka mogu biti kreditna zaduživanja kod međunarodnih financijskih institucija (EBRDa, EIB-a, Svjetske banke...), ističu analitičari IJF-a, koji ocjenjuju pohvalnim objavu kalendara aukcija trezorskih zapisa koji “ukazuje na to da Vlada kontrolira kratkoročni dug i njegovu ročnost usklađuje sa stanjem likvidnosti te poduzima nužno upravljanje gotovi-

nom i likvidnošću usmjereno na uravnoteženje proračuna unutar godine”. Viškovi na Tržište novca Zagreb Prema njihovu mišljenju Vlada bi povremene viškove likvidnosti trebala plasirati na Tržište novca Zagreb. Time bi se Vlada izravno uključila u poticanje razvoja tržišta novca, ograničila bi međubankovnu trgovinu likvidnošću te bi vjerojatno pridonijela daljnjem smanjenju kratkoročnih kamata na tržištu novca i kamata na trezorske zapise Ministarstva financija. Iako analitičari IJF-a smatraju kako bi bilo poželjno da Vlada sadašnju, ali i buduće strategije upravljanja javnim dugom pošalje u saborsku raspravu, ističu kako je i sama njena izrada značajan korak prema kvalitetnijem upravljanju javnim dugom.

*vijesti Jednostavnije procedure u nautičkom turizmu U ovoj godini nema promjena propisa koji se odnose na nautički turizam niti povećanja naknada koje za tu granu turizma propisuje država, istaknuto je na prošlotjednom sastanku predstavnika Ministarstva turizma, MUP-a, Porezne uprave, HGK-a i HUP-a, na kojem je jedna od glavnih tema bila i pojednostavljenje administrativnih procedura u nautičkom turizmu. Brodari će tako od ove sezone moći prijavljivati goste putem interneta kroz sustav e-Nautika (prije su ih morali prijavljivati preko turističkih zajednica), a od sljedeće će godine dolaske stranih jahti i brodica moći prijavljivati izravno iz marina, od agenata i nautičara. Sada je ta prijava moguća samo preko lučkih kapetanija. EBRD ulaže u Hrvatsku 350 milijuna eura EBRD-ov investicijski plan za Hrvatsku u ovoj godini kreće se između 300 i 350 milijuna eura, kazala je Zsuzsanna Hargitai, direktorica EBRD-a za Hrvatsku na prošlotjednom javnom predavanju magazina Banka o prilikama i izazovima ulaska Hrvatske u EU. Pojasnila je da se radi na projektu hidroelektrane Ombla, na kreditnim linijama za energetsku učinkovitost te za malo i srednje poduzetništvo. Zainteresirani su i za projekte u sektoru transporta, kao što je modernizacija luke u Splitu. RSŠ-u uplaćeni državni poticaji Ministarstvo financija prošli je tjedan Raiffeisen stambenoj štedionici doznačilo cjelokupni iznos državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju u 2009. godini. Uplaćeno je 51,2 milijuna kuna, a štedišama će ta sredstva biti pripisana na račune u zakonskom roku od osam dana.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3665, 21. veljače 2011.

( 522,4 mil USD

robna razmjena Hrvatske i Poljske u 2010.

( za 4,7%

povećan izvoz roba iz Hrvatske u Poljsku

Hrvatsko-poljski gospodarski forum

Poljska nudi suradnju u zelenim tehnologijama Po broju dolazaka i noćenja poljski su turisti na šestom mjestu. Izravna ulaganja iz Poljske u Hrvatsku do rujna 2010. iznosila su 38,4 milijuna eura Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatska i Poljska mogle bi ostvariti snažnu suradnju na području tehnologija za zaštitu okoliša, rečeno je prošli tjedan na Hrvatsko-poljskom gospodarskom forumu održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Na forumu je sudjelovalo šezdesetak poljskih i hrvatskih tvrtki. Prilika za obje strane Poljski ministar zaštite okoliša Andrzej Kraszewski predstavio je projekt GreenEvo, u kojem se potiču male i srednje tvrtke na inovacije u području zelenih tehnologija. Waldemar Pavlek, ministar gospodarstva, podsjetio je da je i ta zemlja

zbog ulaska u EU morala reformirati i privatizirati brodogradnju. Poljska je zahvaljujući reformama globalnu krizu dočekala s dinamičnim poduzetnicima, koji su brzo usvojili konkurentne tehnologije za zaštitu okoliša. U krizi su izbjegli i znatan gubitak radnih mjesta.

Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a pozvao je goste iz Poljske da istraže velike potencijale hrvatskih luka za promet robe prema mediteranskoj regiji. “Hrvatskoj su potrebne nove investicije i za ulagače iz Poljske ima mnogo prilika”, rekao je Vidošević. Mini-

star gospodarstva Đuro Popijač predstavio je neke od tih prilika: izgradnju hidro i termoelektrana, novu prugu Rijeka–Zagreb, obnovu Zračne luke Zagreb, proširenje naftne i plinske infrastrukture. Popijač je dodao da bi Hrvatska posebno pozdravila investicije u proizvodne sektore.

Robna razmjena Hrvatske i Poljske u 2010. godini iznosila je 522,4 milijuna dolara i u odnosu na prethodnu godinu smanjena je za 3,2 posto. Izvoz roba iz Hrvatske u Poljsku povećan je za 4,7 posto (na 118,9 milijuna dolara), a uvoz roba iz Poljske smanjen je za 5,3 posto te je iznosio 403,4 milijuna dolara. Deficit u robnoj razmjeni tako je smanjen za devet posto.

Hrvatska bi posebno pozdravila investicije u proizvodne sektore, rekao je Popijač

Rast turističkih dolazaka Hrvatsku je do studenoga 2010. godine posjetilo 454.035 poljskih turista ili 8,8 posto više nego u istom razdoblju 2009. Poljski turisti ostvarili su 2,89 milijuna noćenja ili 7,8 posto više nego godinu ranije. Po broju dola-

zemnim ulagačima u Hrvatskoj. Ulaganja Hrvatske u Poljsku iznosila su u isto vrijeme 132,3 milijuna eura ili tri posto od ukupnih ulaganja RH u inozemstvo. Poljska je na petom mjestu ukupnih hrvatskih ulaganja u inozemstvo.

stitelji, pripadnici vatrogasnih postrojbi, pomorci, članovi posada trgovačkih brodova i drugi, ako su sudjelovali u obrani suvereniteta države ili su bili zatočeni u logoru. Druga najbrojnija skupina su sudionici NOR-a i pripadnici hrvatske domovinske vojske u Drugom svjetskom ratu, potom oni koji su radili u unutarnjim poslovima i pravosuđu, pripadnici bivše JNA, politički zatvorenici, rudari i radnici koji su radili s az-

bestom, saborski zastupnici, članovi vlade, redovni članovi HAZU-a i drugi. Najveće mirovine, gotovo 9000 kuna, imaju saborski zastupnici, potom članovi HAZU-a (7976 kuna), branitelji (5285 kuna)... Uglavnom, Marijana Bađun smatra kako ima prostora za korekciju ili čak ukidanje nekih prava, a dio ušteđenog novca mogao bi se usmjeriti na rehabilitaciju i zapošljavanje branitelja ili obrazovanje mladih. (J.F.)

zaka i noćenja poljski su turisti na šestom mjestu. Izravna ulaganja iz Poljske u Hrvatsku do rujna 2010. iznosila su 38,4 milijuna eura i Poljska je na 26. mjestu među ino-

Analiza mirovinskog sustava

Brojne povlaštene mirovine ove će godine iznositi 6,9 milijardi kuna Hrvatski mirovinski sustav iskrivljen je brojnim posebnim pravilima za različite skupine građana, a to se, među ostalim, vidi i u analizi tzv. povlaštenih mirovina. Rečeno je to na drugom okruglom stolu o mirovinskom sustavu koji je u organizaciji mjesečnika Banka i Instituta za javne financije (IJF) održan prošli tjedan. Ovaj je put analiziran prvi mirovinski stup, dok je na prošlom, podsjećamo, istaknuto kako čak

oko 830.000 umirovljenika prima mirovine koje nisu pokrivene uplaćenim doprinosima. To su korisnici najnižih, invalidskih, obiteljskih i povlaštenih mirovina. “Njima treba pridodati i obrtnike i poljoprivrednike koji u uplatama sudjeluju s manje od dva posto, a u isplatama čine oko devet posto”, rekao je Mihovil Rismondo iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje predstavljajući propise prema kojima su se u

posljednja dva desetljeća ostvarivala prava na različite mirovine. Podsjetio je i na dokupe staža između 1990. i 1993., što je također pridonijelo deformaciji sustava i povećanju broja mladih umirovljenika. Lani 177.205 povlaštenih Govoreći o povlaštenim mirovinama, Marijana Bađun iz IJF-a kazala je kako je za njihovu isplatu ove godine u proračunu planirano 6,9 milijardi

kuna. Na kraju prošle godine bilo je 177.205 povlaštenih umirovljenika, a

Najveće mirovine, gotovo 9000 kuna, imaju saborski zastupnici najbrojnije skupine među njima su hrvatski branitelji kojima je za vrijeme rata organizam oštećen najmanje 20 posto. U tu skupinu spada i medicinsko osoblje, ratni izvje-

www.privredni.hr Broj 3665, 21. veljače 2011.

( 7155 prijava za zaštitu žiga podneseno u prvih 11 mjeseci 2010.

Intelektualno vlasništvo

U dobroj tvrtki i portir može biti inovator Najvažnije je pretočiti znanje u proizvod koji ima svog kupca. Zato je u nekim situacijama pametnije ideju i ne patentirati jer se time konkurenciji otkriva detalje, koje ona potom može iskoristiti za varijaciju patenta Drago Živković zivkovic@privredni.hr

rvatska ne treba biti društvo znanja, nego društvo primjene znanja, jer svako znanje treba materijalizirati. Možemo znati i malo, ali to malo treba efikasno upotrijebiti, jedna je od poruka s konferencije o intelektualnom vlasništvu Intelektiv, održane u Zagrebu.

Informacija je nesumnjivo roba, ali i javno dobro, jer je nepotrošiva Predsjednik Uprave Končar-Instituta za elektrotehniku Stjepan Car navodi svoju tvrtku kao dokaz da se u Hrvatskoj može živjeti od znanja. Končar-Institut živi isključivo od razvoja i istraživanja i ne radi samo za matičnu kompaniju jer bez poslova za druge partnere ne bi mogao preživjeti. Od tridesetak milijuna kuna prihoda od vlastitih proizvoda, oko 35 posto čini izvoz, uglavnom preko ostalih tvrtki Končara u zemlje Bliskog istoka.

Končar-Institut ima toliko dobar rejting, kako je to slikovito opisao Car, da naplaćuje u roku od 260 dana, a plaća u roku od 30 dana. Mogao bi, dodaje Car, plaćati i odmah, ali neće “iz pristojnosti’’. Vrjednovati patente Od znanja živi i tvrtka Ruđer inovacije, čiji direktor Domagoj Oreb kaže da su u zadnje tri godine osnovali pet spin-off tvrtki, od kojih su dvije stale na svoje noge, sudbina jedne je neizvjesna, a dvije su još premlade da bi se donijela konačna presuda. Tvrtke se bave biotehnologijom i informatikom. Procjena o isplativosti projekta u biotehnologiji donosi se tek nakon sedam do osam godina, dok je informatički

sektor karakterističan po brzom obrtaju kapitala: ako nema zarade nakon dvije godine, od projekta se odustaje. Oreb upozorava da ne treba samo bolje povezati sustav obrazovanja i poduzetništvo, o čemu svi govore, nego i više vrjednovati znanstveni rad kroz broj patenata, a ne samo prebrojavati znanstvene članke. Važni su i članci i patenti, slaže se Car, ali najvažnije je ipak pretočiti znanje u proizvod koji ima svog kupca. Zato je u nekim situacijama pametnije ideju i ne patentirati jer se time konkurenciji otkriva detalje, koje ona potom može iskoristiti za varijaciju patenta. Patent je imidž Na tu je pojavu upozorio i direktor magazina

Manje patenata i žigova U prvih 11 mjeseci 2010. godine Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (DZIV) podneseno je ukupno 7155 prijava za zaštitu žiga, što je za oko 1000 manje nego u cijeloj 2009. Za registraciju industrijskog dizajna podnesena je ukupno 581 prijava, što je na razini 2009. godine, ali manje nego u godinama prije krize. Prijava za priznanje patenta podneseno je 267, što je nešto manje nego u 2009. godini (318 prijava). Potkraj studenoga 2010. u Hrvatskoj je važilo ukupno 2510 patenata. Najviše ih je iz područja organske kemije te pripravaka za medicinske, stomatološke ili higijenske potrebe.

Banka Željko Ivanković, koji problem vidi u teškoćama u određivanju točnog sadržaja pojma informacije. Iako je informacija nesumnjivo roba i ima određenu tržišnu vrijednost, također je i javno dobro, jer je nepotrošiva. Ipak, patentiranje pridonosi imidžu tvrtke, vjeruje Stjepan Car, premda ga frustrira nemogućnost praćenja svih eventualnih kršenja patenta. Na razini tvrtke najvažnije je organizirano upravljati sustavom ideja i patenata, kao i stvarati atmosferu u kojoj se svakog radnika potiče da bude inovator, smatra Goran Radman, potpredsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Najgore će proći, prema Radmanu, tvrtke u kojima se radniku kaže “nije tvoje da misliš”, jer u dobroj tvrtki i portir može biti inovator. Radman se slaže da je Hrvatskoj najveća slabost vještina primjene znanja ili manjak praktičnosti, kako to kaže Car, koji zaključuje da nisu najvažniji inovatori koji dobivaju nagrade na sajmovima, iako su oni korisni za popularizaciju, nego su to inovatori u tvrtkama, oni za koje se i ne zna.

Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko

Novi dobitnici znakova kvalitete Na sjednici Savjeta vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda Hrvatske gospodarske komore, prošli su tjedan dodijeljena prava uporabe znakova kvalitete novim tvrtkama, čime je njihov ukupni broj dosegao 351. Znak Hrvatska kvaliteta dodijeljen je: proizvodu Caffe Monte Minas – proširenje linije u C-M Rovinj; liniji proizvoda Kočni umetak P-6, P-10 i P-30 Đuro Đaković Tradea iz Slavonskog Broda; proizvodu Cetina tvrtke Naturalis iz Civljana; proizvodu Mardešić frigana srdela u maslinovom ulju tvrtke Mardešić - Sali, Dugi Otok; proizvodu Traminac, vrhunsko vino, tvrtke Kutjevo iz Kutjeva; liniji proizvoda Rezanci, Mariolina, Krk; proizvodima Pašteta – namaz od dimljene gacke pastrve, Slani fileti jadranskih inćuna i Marinirani fileti srdele – Rolmopsi, Leko - Zagreb. Znak Izvorno hrvatsko mogu rabiti Udruga Poculica iz Malog Bukovca za proizvod Bukovečka poculica, potom tvrtka Mariolina za proizvod Krčke šurlice, te Leko iz Zagreba za liniju proizvoda Kavijar i Hladno dimljeni filet gacke pastrve.

*vijesti Gubitak Ingre 90 milijuna kuna

Ukupni prihodi Ingre lani su iznosili 305,95 milijuna kuna, a gubitak, koji će se pokriti iz vlastitih rezervi, 90,56 milijuna kuna. Gubitak je, kazali su u Ingri, posljedica značajnog usporavanja infrastrukturnih radova u Hrvatskoj i neočekivanog produljenja rokova ugovaranja poslova u inozemstvu. Ingra je u 2010. godini završila dva značajna projekta u Hrvatskoj: HE Lešće i poslovno-stambeni kompleks Dvori Lapad u Dubrovniku. U prvoj prioritetnoj skupini Ingrinih tržišta su Sjeverna Afrika, Bliski istok i Rusija. Na tim tržištima trenutačno imaju 12 aktivnih ponuda s realnim izgledima za ugovaranje poslova, a do kraja prvog kvartala počet će raditi i njihovo predstavništvo u Rusiji. Imunološki zavod izašao iz minusa Prema financijskom izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi, Imuno-

loški zavod je u zadnjem kvartalu prošle godine poslovao s dobiti od 1,43 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju 2009. zabilježen gubitak od 6,47 milijuna kuna. Ukupni prihodi iznosili su 43,85 milijuna kuna, rashodi 42,41 milijun kuna. Prihodi od prodaje manji su za 59 posto, no unatoč tome, izvijestili su iz Uprave, podaci pokazuju stabilizaciju poslovanja, a u tijeku je i izrada plana restrukturiranja. U svibnju sajam novih tehnologija

S ciljem prezentacije i popularizacije korištenja modernih tehnologija te ukazivanja na razvoj novih gospodarskih mogućnosti, u Splitu će se od 26. do 29. svibnja održati međunarodni sajam novih tehnologija - IFONT. Kako je najavljeno prošli tjedan, jedan od brojnih inozemnih partnera sajma je i Beltrade, gospodarski i trgovinski ured Kraljevine Belgije u Hrvatskoj. U sklopu sajma održat će se i niz konferencija, predavanja i seminara.

AKTUALNO

*vijesti Novo udruženje ugostitelja

U Trilju je osnovano Hrvatsko interesno udruženje ugostitelja. Na Osnivačku skupštinu odazvali su se gotovo svi značajniji ugostitelji sa šireg splitskog područja, a za predsjednika Udruženja izabran je Miro Bogdanović. Udruženje je osnovano s ciljem zajedničkog nastupa prema proizvođačima i zastupnicima hrane i pića te prema ZAMP-u, bankama i kartičarskim kućama. Manja dobit Zvečeva Prehrambena industrija Zvečevo iz Požege lani je ostvarila dobit od 653.500 kuna, što je u odnosu na godinu ranije osjetno manje. Tada je, naime, ona iznosila 3,2 milijuna kuna. Ukupni su prihodi iznosili 218,8 milijuna i povećani su za 12,8 posto, dok su poslovni 217,2 milijuna kuna. Glavninu čine prihodi od prodaje koji su iznosili 210,03 milijuna kuna i porasli su za 14,2 posto. Povećani su i ukupni rashodi, i to za 15,3 posto, na 218,2 milijuna kuna, pri čemu su poslovni rashodi iznosili 207,7 milijuna kuna. Zvečevo je glavninu prihoda, točnije 61 posto, ostvarilo na domaćem tržištu, a ostatak od 39 posto na stranim tržištima. Glavna izvozna tržišta su BiH, Srbija, Makedonija, Slovenija, Jordan te u manjim količinama SAD i neke zemlje Zapadne Europe. Članovi RDMF-a dobili poticaje Na račune članova Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog fonda Ministarstvo financija uplatilo je prošli tjedan državna poticajna sredstva za 2009. godinu u iznosu od 18.128.090,36 kuna. Time je imovina tog fonda s više od 44.000 članova premašila 565 milijuna kuna.

Privredni vjesnik Broj 3665, 21. veljače 2011.

PREDSJEDNIK NA RADNOM RUČKU HUP-a

Josipović traži iskreni socijalni dijalog Kuštrak je istaknuo kako se HUP zalaže za smanjenje proračunskih rashoda

ezaposlenost je u Hrvatskoj jedan od najvećih problema i zato bi trebalo razmotriti mogućnosti fleksibilizacije tržišta rada na korist obje strane, i poslodavaca i radnika. Za to će nam trebati mnogo strpljenja i iskrenog socijalnog dijaloga, istaknuo je hrvatski predsjednik Ivo Josipović gostujući prošli tjedan na radnom ručku Hrvatske udruge poslodavaca. Josipović je poslodavcima ispričao kako dobiva mnogo pisama poduzetni-

Krajnji je čas za provedbu reformi i približavanje izbora nije izgovor za njihovo odgađanje, smatra hrvatski predsjednik ka koji se žale na probleme s birokracijom, ali i mnogo pisama radnika koji se žale na protuzakonito ponašanje nekih poslodavaca. “Kod sindikata postoji strah od fleksibilizacije radnog zakono-

Jurica Galoic/PIXSELL

davstva zbog dosta loših iskustava. Mnogi govore da bi rješenje bila tzv. fleksigurnost kakvu poznaju zapadne zemlje, a o tome treba ozbiljno raspravljati i pošteno pregovarati”, ocijenio je Josipović. Predsjednik HUP-a Damir Kuštrak upoznao je Predsjednika s inicijativom te udruge za smanjenje proračunskih rashoda. U HUP-u govore o 18 do 20 milijardi kuna u nekoliko godina, a te bi se uštede iskoristile za porezno rasterećenje i podiza-

nje konkurentnosti hrvatske privrede. Kuštrak je upozorio i na antipoduzetničku klimu koja vlada u zemlji, na potrebu jačanja drugog mirovinskog stupa i podizanja postotka zaposlenosti. HUP će nastaviti predlagati i svoje prijedloge poreznog rasterećenja. Reforme, reforme Predsjednik se složio da je krajnji čas za provedbu reformi i da približavanje izbora nije izgovor za njihovo odgađanje. Jedna od reformi koju bi

trebalo što prije provesti je decentralizacija državne uprave, posebice s drukčijom raspodjelom poreznih prihoda između centralne države i lokalnih jedinica. Dodao je da poslodavci trebaju iskoristiti približavanje Europskoj uniji i pripremiti se na konkurenciju, ali i na mogućnosti financiranja projekata iz europskih fondova. Prilike se otvaraju i za plasman vojne proizvodnje u članice NATO saveza. Osim oružja i opreme, tu ima mjesta i za proizvođače

hrane, tekstilne proizvođače i druge poduzetnike. U svojim međunarodnim kontaktima Josipović će poticati suradnju i pozivati inozemne ulagače pa će tako u travnju na ekonomski forum u Hrvatsku doći stotinjak predstavnika investitora iz SAD-a. Josipović je pohvalio angažman HGK-a u organiziranju podrške izvoznim naporima domaćih gospodarstvenika, a očekuje da će dodatni pozitivan efekt na izvoz imati i angažman gospodarskih diplomata. (I.V.)

SUBVENCIJE MALIM I SREDNJIM PODUZETNICIMA

Odobrene potpore nakladništvu i drvnoj industriji Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je Prijedlog programa za financiranje nakladništva 2011.2013. i Prijedlog operativnog programa razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja 2011.-2014. Prijedlog programa za financiranje nakladništva od 2011. do 2013. godine odobren je na zahtjev Ministarstva kultu-

re. Program predviđa državne potpore u obliku subvencija za izdavanje knjiga, časopisa i elektroničkih publikacija, za književne manifestacije, te za književne programe u knjižarama. Program se odnosi na razdoblje od 1. ožujka 2011. do 31. prosinca 2013. godine, a planirana sredstva za njegovu provedbu osigurana su u državnom proračunu u

ukupnom iznosu od 57,5 milijuna kuna. Agencija je odobrila i Prijedlog operativnog programa razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja 2011.-2014. koji je ocijenila sukladnim Zakonu o državnim potporama. Prijedlog operativnog programa na ocjenu je podnijelo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Državne pot-

pore u obliku subvencija dodjeljivat će se malim i srednjim poduzetnicima, te za istraživanje, razvoj i inovacije te zaštitu okoliša svim poduzetnicima, osim poduzetnika u teškoćama. Program se odnosi na razdoblje od 2011. do 2015. godine, a planirana sredstva u ukupnom iznosu od 284,5 milijuna kuna osigurana su u proračunu Hrvatske. (PV)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3665, 21. veljače 2011.

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

BOOT 2011 U DÜSSELDORFU

Uspjeh hrvatskih proizvođača jahti

Država plaća pola rate stambenog kredita Kupcima sa subvencioniranim kreditima država će kod kredita od 100.000 eura prosječno bespovratno darovati 14.000 eura Igor Vukić vukic@privredni.hr

upci stanova, mlađi od 45 godina, prve četiri godine otplaćivat će samo polovinu kreditnog obroka. Polovinu će im plaćati država preko Agencije za promet nekretninama (APN). Kredit će im za to vrijeme biti obračunat po efektivnoj kamati od 4,95 posto. Nakon toga još dvije godine kamata će im smjeti rasti za 0,5 postotnih poena. Stan koji kupuju ne smije biti skuplji od 1900 eura s PDV-om po četvornom metru. Olakšica će se priznati do cijene stana od 100.000 eura, a kupci mogu kupiti i veći stan. A svi koji do kraja ove godine podignu stambeni kredit (i korisnici subvencioniranih, kao i ostalih komercijalnih kredita), imat će državno jamstvo za vraćanje kredita ako izgube posao. Država će, najviše 12 mjeseci, umjesto njih bankama vraćati iznos kamata. Novosti su to iz mjera kojima Vlada želi po-

taknuti zamrlo tržište stanova. Prema riječima premijerke Jadranke Kosor na prošlotjednoj sjednici Vlade, na taj bi se način moglo prodati oko 1900 stanova. Kupcima sa subvencioniranim kreditima država će kod kredita od 100.000 eura prosječno bespovratno darovati 14.000 eura.

Za malo i srednje poduzetništvo ove je godine osigurano oko 407 milijuna proračunskih kuna Kamata od 4,95 posto, manja za 1,2 postotna poena od prosječne komercijalne kamate dogovorena je na sastanku s predstavnicima najvećih banaka. One će tako, prema premijerkinim riječima, dati svoj doprinos bržem gospodarskom oporavku. Ministar graditeljstva Branko Bačić očekuje da će novcem od prodaje stanova građevinari pokrenuti novi ciklus stanogradnje, koja je u prošle dvije godine u velikom zastoju. Anali-

ze su pokazale da prosječni stambeni kredit u Hrvatskoj iznosi oko 500.000 kuna ili 70.000 eura. Pri izradi ovog modela Vlada se koristila iskustvima bankara koji su joj rekli da su kupcima bitni cijena stana, ali i sigurnost da u idućih tri do pet godina neće izgubiti posao, što znači i mogućnost otplate kredita. Vlada je na sjednici potvrdila i Operativni program podupiranja malog i srednjeg poduzetništva za 2011. godinu. Za tu je svrhu u državnom proračunu osigurano oko 407 milijuna kuna. Prema riječima ministra gospodarstva Đure Popijača, za programe jačanja konkurentnosti i inovacije namijenjeno je oko 80 milijuna kuna, a za poduzetničke zone oko 54 milijuna kuna. Sa 41 milijun kuna subvencionirat će se poduzetnički krediti. Početkom 2012. trebali bi, prema Vladinom planu, početi radovi na gradnji novog terminala i aviomostova u Zračnoj luci Zagreb. Vrijednost radova procjenjuje se na 220 milijuna eura. No

Prodaju se Dalmacijavino i Kaštelanski staklenici Vlada je zadala HFP-u da raspiše javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju dionica Dalmacijavina i Kaštelanskih staklenika. Dalmacijavino se prodaje za jednu kunu, a kupac mora podmiriti znatne obveze tog društva. Kaštelanski staklenici prodaju se pak za 601 milijun kuna, jer posjeduju 18 hektara atraktivnog poljoprivrednog zemljišta. Nekoliko je investitora već pokazalo veliko zanimanje za tu tvrtku, izvijestio je potpredsjednik Vlade Petar Čobanković.

državu to neće stajati ništa jer će sve financirati koncesionar, koji će uskoro biti izabran na međunarodnom javnom natječaju. Koncesionar će upravljati novim terminalom i postojećom Zračnom lukom Zagreb. Prema odluci Vlade, zaposlenima u Zračnoj luci Zagreb ponudit će se stjecanje do 10 posto dionica ZLZ-a po posebnim uvjetima. U Luci Ploče nastavlja se već započeti projekt proširenja lučkih kapaciteta. Međunarodna banka za obnovu i razvoj kreditirala ga je sa 58 milijuna eura. Budući da su se predstavnici Banke i država dogovorili da se taj projekt proširi, Vlada je dala suglasnost za novo zaduženje od 50 milijuna eura. U novoj fazi gradit će se uvozno-izvozno pristanište za dva broda, a gaz luke produbit će se na 17 metara. Vlada je dala i odobrenje javnom poduzeću HŽ-Infrastruktura za zaduživanje od 88 milijuna eura kod Zagrebačke banke, za financiranje investicija i obnovu željezničkih pruga.

Deset hrvatskih tvrtki iz sektora male brodogradnje ostvarilo je zapažen nastup na nedavno održanom sajmu nautike Boot 2011 u Düsseldorfu. Na 300 četvornih metara zajedničkog izložbenog prostora predstavile su se tvrtke Terra-nauta iz Zagreba, Vineta iz Splita, Marservis iz Kaštelira, Leidi iz Pule i Centaroprema iz Rijeke. Zajednički štand imali su NCP iz Šibenika, Scam marine iz Viškova i AAG nautika iz Zagreba, a AD Boats iz Splita i Elan Yachts iz Obrovca nastupili su samostalno. Svi su imali uspješne razgovore s broj-

nim potencijalnim kupcima. Tvrtka Elan Yachts je već na sajmu prodala pet motornih jahti, a velik interes izazvala je pulska jahta Leidi 600, koja se pojavila na naslovnicima triju uglednih nautičkih časopisa. Zbog krize je znatno porastao interes za manjim jahtama, a rezultati na sajmu su bili bolji od očekivanih, ocijenio je Mario Krizman, direktor Klastera male brodogradnje. Sudjelovanje jahtara na sajmu organizirali su Klaster male brodogradnje i Županijska komora Rijeka, uz financijsku potporu Ministarstva brodogradnje. (J.F.)

*vijesti Ulaganje u luke Njivice i Ilovik

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Primorsko-goranska županija uložit će 14,5 milijuna kuna u projekte razvoja luka Njivice i Ilovik, istaknuto je na prošlotjednom predstavljanju projekata razvoja tih dviju luka u sjedištu županije. Projekte, u koje će u iduće tri godine ulagati Ministarstvo i Županija, predstavili su primorskogoranski župan Zlatko Komadina i državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Borić. U luci Njivice na otoku Krku, za čiju dogradnju će se osigurati devet milijuna kuna, predviđena je izgradnja lukobrana. Radovi će se izvoditi u dvije faze. Pro-

dubit će se morsko dno i izgraditi 80-metarski produžetak lukobrana, čime će se akvatorij luke udvostručiti, a vezovi za prihvat brodova biti kvalitetniji i sigurniji. U luci Ilovik zbog dotrajalosti iskrcajne platforme planira se produženje gata za 64 metra i proširenje na ukupno šest metara. Time će se omogućiti sigurnost odvijanja redovitog brodskog i brzobrodskog linijskog prometa. Ukupna se vrijednost te investicije procjenjuje na 5,5 milijuna kuna. Počele prijave za HR menadžera godine U sklopu HR Summita koji će se održati u lipnju, a koji četvrtu godinu za redom organizira internetski portal Posao.hr, prošli su tjedan započele i nominacije za HR menadžere godine. Svi oni koji žele prijaviti nekoga od kandidata, mogu to učiniti do 28. siječnja. Detalji se mogu vidjeti na internetskoj adresi www.posao.hr.

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3665, 21. veljače 2011.

( više od 150 web stranica

( 10 mil metara

izradili kreativci tvrtke EuroART93

godišnja proizvodnja cijevi

UPONOR, ZAGREB

EUROART93, SISAK

Kreativa pri svakom kliku

Kako smanjiti potrošnju energije? S Uponorovim sustavom grijanja omogućena je energetska ušteda do 20 posto u usporedbi s konvencionalnim sustavima grijanja

Online prisutnost neke tvrtke danas više nije samo web stranica nego njena mobilna i facebook aplikacija ili pak web shop

edan od vodećih međunarodnih dobavljača vodovodnih i unutarnjih klimatizacijskih sustava za stambene i gospodarske građevine, korporaci-

jelokupno poslovanje tvrtke EuroART93 vrti se oko izrade web aplikacija. Jer online prisutnost neke tvrtke, kaže glavni izvršni i kreativni direktor u ovoj marketinškoj agenciji Jurica Vuković, danas više nije samo njena web stranica, nego i niz ostalih elemenata koji se sve više traže. Među tim elementima je izrada mobilnih i facebook aplikacija ili pak web

Kako bi se dodatno smanjio gubitak energije, posebno je prilagođen i materijal od kojeg su objekti izgrađeni ja Uponor, ima 18 tvrtki u 11 zemalja, a od prije dvije godine i svoje predstavništvo u Zagrebu. No, već niz godina njihov proizvodni program cjevovodnih sustava za sanitarnu vodu, radijatorsko i podno grijanje u Hrvatskoj se mogao naći i pod nazivima Polytherm, Unipipe, Velta i Wirsbo. U skandinavskim zemljama Uponor je istaknuti dobavljač cijevnih sustava za komunalnu infrastrukturu, a njegovi ključni proizvodi prodaju se u stotinjak država. “Tvrtka Uponor svoje je

proizvode ugradila u mnoge poznate građevine diljem svijeta, primjerice u zračne luke u Bangkoku i Hamburgu. Suvremeni sustav odleđivanja ugrađen je i u obnovljeni osječki Trg Ante Starčevića. To je sustav podnog grijanja za odleđivanje površine trga tijekom zime. Osim toga, Uponorovi sustavi podnog grijanja i hlađenja s plinskom kotlovnicom ugrađeni su u Sportski kompleks Zagrebello, dok je zgrada u sklopu tog kompleksa projektirana kao energetski učinkovita”, istaknuo je Vedran Gojčeta, voditelj predstavništva Uponora u Zagrebu. Sustav grijanja ugrađen je i u Spomendom Ovčara u blizini Vukovara, a uklopljen je tako da nije narušio koncept arhitektonskog rješenja. Velike uštede Ukupna neto prodaja korporacije Uponor u 2010. godini iznosila je 749,2 milijuna eura ili dva posto više nego 2009. Dobit od poslovnih aktivnosti iznosila je 52,4 milijuna eura što je povećanje od 27

posto. Uponor proizvodi više od 10 milijuna metara cijevi godišnje, a trenutačno u svijetu ima više od milijun objekata u kojima je položeno njihovo podno grijanje. Uporaba obnovljivih izvora energije i zaštita okoliša postali su neizbježan dio života, a u Uponoru i dalje razvijaju nove tehnologije za uštedu energije. “S Uponorovim sustavom grijanja omogućena je energetska ušteda do 20 posto u usporedbi s konvencionalnim sustavima grijanja. Kako bi se dodatno smanjio gubitak energije, posebno je prilagođen i materijal od kojeg su objekti izgrađeni, a mogući nedostaci u regulaciji sustava grijanja i hlađenja otklonjeni su uz pomoć sustava Uponor DEM (Dynamic Energy Management - dinamičko upravljanje energijom). integracijom i optimizacijom rada svih tih sustava i strukturnih elemenata moguće su uštede potrošnje energije u kućanstvima od čak 60 posto”, kaže Gojčeta. (S.P.)

Web sektor mijenja se iz dana u dan i izrazito je važno imati kvalitetne ljude u svom području rada, kaže Jurica Vuković shopova. “Većina klijenata danas traži kompletno rješenje svoje web prisutnosti, ali kroz znatno više komunikacijskih kanala nego ranije. Naravno, web stranica je i dalje osnova i temelj na koji se vežu ostali moduli”, objašnjava.

Trenutačno je u toj sisačkoj agenciji osnovanoj 1993. godine zaposleno 11 kreativaca koji izrađuju projekte za mahom srednje i velike tvrtke. U početku poslovanja tvrtka se uglavnom bavila grafičkim dizajnom, dok se u more web dizajna i aplikacija snažnije otisnula 1999. godine. A proteklih 10 godina u njoj je izrađeno više od 150 web stranica. Start-up projekt Web tržište i web agencije u Hrvatskoj su, prema njegovu mišljenju, prilično aktivne. “Postoje premium agencije koje rade autentične projekte, imaju vlastita snažna programerska rješenja i realno mogu stati uz rame s bilo kojom web agencijom u svijetu. Takvih je agencija malo, ali i ih ima i s njima imamo vrlo dobre odnose. Svaka od tih agencija ima neku svoju prednost koja je definira prema klijentima, pa je tako i postavljeno tržište. Postoje i low-budget agencije, koje opet imaju neke svoje klijen-

te kojima je u prvom redu bitna iznimno niska cijena usluge”, objašnjava on dodajući kako se web sektor mijenja iz dana u dan i izrazito je važno imati kvalitetne ljude u svom području rada, koji svaki dan uče i prate što je novo u web tehnologijama. Među novitetima ističe činjenicu kako je agencija napokon nakon sedam godina poslovanja pustila u rad novu vlastitu web stranicu s pregledno prikazanim referencama i uslugama koje nudi. Od budućih aktivnosti otkriva kako se u tvrtki ozbiljno razmišlja o pokretanju vlastitog web start-up projekta čija bi realizacija zahtijevala svježi kapital. “Ideja postoji, ali za realizaciju je potrebno zapošljavanje tri do četiri nove osobe, tako da još gledamo na koji način bi se takav jedan složeni projekt mogao ‘izvući’ sam od sebe ili pak osigurati neki drugi oblik financiranja”, zaključuje Vuković. (B.O.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3665, 21. veljače 2011.

( 20.000 sadnica ( 11 sorti kapacitet rasadnika u turnusu

*vijesti

američke borovnice uzgaja se u Donjoj Bistri

POMAMA ZA BOROVNICAMA

Europski certifikat i vakuumska sušara privukli kupce iz inozemstva Nakon investiranja u hladnjaču i sušaru te dobivanja međunarodnog certifikata, tvrtki Hellea otvorena su sva vrata inozemnih tržišta Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

rije dvije godine na ovim smo stranicama predstavili tvrtku Hellea iz Zagreba, koja je prije sedam godina svoju primarnu djelatnost - a to su trgovina, konzalting i posredovanje u prodaji nekretnina - proširila i na sektor poljoprivrede, točnije uzgoj borovnica. Danas ne samo da ne može podmiriti sve zahtjeve domaćeg tržišta nego teško prati i narudžbe iz inozemstva, što pokazuje da su pronašli dobru poslovnu nišu u koju se, s obzirom na potrebe tržišta, mogu uključiti i drugi proizvođači. Velika ulaganja Podsjećamo, Hellea je na četiri hektara vlastitog zemljišta u Donjoj Bistri kod Zagreba podigla plantažu tzv. američke borovnice, a nešto kasnije i rasadnik za proizvodnju sadnica visokogrmne borovnice. Ta borovnica i dalje je slabo zastupljena na području Hrvatske, a prema riječima direktorice Hellee Diane Lahovsky, i oni su informacije o uzgoju i kvaliteti te vrste borovnice dobivali mahom od uzgajivača iz Kanade i Sjeverne Amerike gdje je najzastupljenija. Prije nego što su zasnovali plantažu, zemljište su uz pomoć stručnjaka nasipali supstratom

koji je osigurao adekvatnu kiselost tla. Na plantaži su uređena dva dubinska bunara te veće akumulacijsko jezero iz kojih se crpi voda za navodnjavanje. Ono se obavlja automatiziranim rasprskivačima, mrežno razgranatim do svake pojedine biljke, kako bi se svakom grmu osigurala potrebna količina vode i stupanj vlažnosti. Nasadi su zaštiće-

Ni kod nas niti u Europi nema dovoljno borovnica pa je potražnja zaista velika ni mrežama koje služe za obranu od bočnih udara vjetra, čime je spriječeno polijeganje i oštećivanje mladih sadnica, a postavili su i protugradne mreže te mreže protiv ptica. Napravljeni su i odvodni kanali koji sprječavaju zadržavanje nepotrebnih oborinskih voda. Uz to, izgrađeni su i brojni servisni putevi unutar plantaže, potrebni za nesmetano prometovanje vlastite poljoprivredne mehanizacije i strojeva, te adekvatni upravni, gospodarski i prateći objekti za urede, smještaj radnika, strojeva i drugo. Trenutačno imaju stalno zaposlena četiri radnika, od čega su dva magistri agronomije. U sezoni branja borovnica (od lipnja do rujna) za-

pošljavaju i velik broj sezonskih radnika. Naša ulaganja, kaže Diana Lahovsky, pokazuju da je uzgoj zahtjevan i da treba imati početni kapital. Nakon tih prvih ulaganja u plantažu, dodaje, sa slovenskim su partnerom otkupili tehnologiju rasađivanja i uzgoja mladih sadnica borovnice, koje se prodaju isključivo kao trogodišnje ili višegodišnje biljke. Kapacitet rasadnika je oko 20.000 sadnica u turnusu, među kojima je zastupljeno 11 različitih sorti američke borovnice. U rasadniku su osigurani

kontrolirani uvjeti rasta i to automatiziranom regulacijom temperature, optimalnom vlažnosti zraka i intenzitetom svjetlosti. Proizvodnja i deklariranje poljoprivrednog sadnog materijala provodi se uz stručni nadzor Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo iz Osijeka. Investicija u hladnjaču i sušaru Želeći zatvoriti proizvodni krug, tvrtka je u međuvremenu investirala i u kupnju vlastite hladnjače te izgradnju vakuumske sušare za obradu svježih borovnica te ostalog voća i povrća. Riječ je o

posebnoj tehnologiji sušenja kojom se gotovo u cijelosti mogu sačuvati sve nutritivne vrijednosti. Također, kako bi osigurala bolju poziciju na širem tržištu, tvrtka je prošla proces provjere i sada ima međunarodni certifikat Global GAP koji je uspostavljen kao jamstvo dobre poljoprivredne prakse. Taj certifikat jamči da je proizvod siguran za konzumiranje, da je proizveden u kontroliranim uvjetima te da je u procesu proizvodnje posebna pažnja posvećena zaštiti okoliša i higijenskim uvjetima. To je izazvalo veliki interes inozemnih kupaca, na čijem tržištu, jednako kao i u Hrvatskoj, nema dovoljno tog vrlo kvalitetnog voća. Naime, znanstvena su istraživanja pokazala da borovnice sadrže mnogo vitamina i minerala, a osobito kalcija, fosfora i željeza, te iznimno veliku razinu antioksidansa. Kvalitetu i vrijednost borovnice prepoznao je i Centar za kvalitetu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pa je tvrtki dodijeljeno pravo uporabe znaka Hrvatska kvaliteta. Kupcu je taj znak, zaključila je naša sugovornica, jamstvo da je riječ o proizvodu i usluzi koji predstavljaju vrh ponude u svojoj klasi.

Lani izdano 14,1 posto manje odobrenja za građenje Lani je izdano 10.087 odobrenja za građenje, što je za 14,1 posto manje nego 2009. godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Od toga je za zgrade izdano 8629 odobrenja za građenje, a za ostale građevine 1458. Ukupna vrijednost radova predviđenih odobrenjima iznosi 29,6 milijardi kuna, što je za oko osam posto manje nego godinu ranije. Taksi Cammeo dolazi u Zagreb Kako je priopćeno prošli tjedan, tvrtka Cammeo i njene tvrtke kćeri, Autoprijevoz Oliva i Autoprijevoz Modem, u Zagrebu će početi s radom u travnju. Kako su najavili iz Cammea, s njima će taksi prijevoz u glavnom gradu biti bogatiji za novih 150 vozila i u znatnoj će mjeri poboljšati uslugu javnog autoprijevoza. “Ovu investiciju vrijednu 20 milijuna kuna podržale su i prate Zagrebačka banka i UniCredit Leasing Croatia, preko kojih su nabavljena vozila marke Škoda Octavia u bijeloj boji”, navodi se u priopćenju, u kojem dodaju da će zajedno s pratećom i financijskom službom tako zaposliti oko 450 ljudi. Objavljen Registar OIE projekata

U Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva proteklog je tjedna predstavljen Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP). Evidencija uključuje podatke o lokaciji i tipu postrojenja, tehničkim karakteristikama i uvjetima korištenja ovisno o primijenjenoj tehnologiji. Registar je dostupan na internetskoj stranici MINGORP-a (http://oie.mingorp.hr/default.aspx?id=24).

12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3665, 21. veljače 2011.

DR. GORAN KUŠEC, redoviti profesor osječkog

Recesija i porez krivi za pad prihoda

Jedemo li o afere ili stvarn

Sanjin Strukic/PIXSELL

Pad neto dobiti T-Hrvatskog telekoma u 2010.

Neto dobit T-Hrvatskog Telekoma u 2010. iznosila je 1,83 milijarde kuna što je čak 9,5 posto manje nego u 2009. godini kada je bila nešto veća od dvije milijarde kuna. K tomu, prihodi ostvareni u 2010. u visini od 8,34 milijarde kuna manji su za 1,7 posto u odnosu na 2009. godinu. Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave THT-a, prilikom objave prošlogodišnjih poslovnih rezultata rekao je kako je pad prihoda među ostalim posljedica duboke recesije u kojoj se još uvijek nalazimo te nametnutog poreza od šest posto na

usluge u pokretnim mrežama. Naglasio je kako su Uprava i Nadzorni odbor T-HT-a predložili raspodjelu dividende dioničarima u iznosu od 22,76 kuna po dionici što je također manje nego prošle godine kada je ona iznosila 34,05 kuna. “Za paket od 69 dionica to je 1570,44 kune”, ustvrdio je prvi čovjek T-HT-a. Dividenda će dioničarima biti isplaćena 23. svibnja. Od ostalih obilježja poslovanja u 2010. istaknuo je smanjenje kapitalnih ulaganja za čak 25,8 posto, sa 1,6 milijardi kuna u 2009. na prošlogodišnjih 1,2 milijarde

kuna. Glavni razlog odgode daljnjih ulaganja u modernu optičku infrastrukturu je činjenica da HAKOM nije razvio regulatorni i cjenovni okvir koji T-HT smatra zadovoljavajućim i pravednim. Mobilni operator TMobile u 2010. je ostvario 3,8 milijardi kuna prihoda što je za 9,1 posto manje nego u 2009. godini, dok je ukupan broj pretplatnika uvećan za 1,5 posto, na 2,9 milijuna. Istodobno, nastavljen je snažan rast u području internetskih usluga i IPTV-a. Tako je T-Com u prošloj godini ostvario 1,4 milijarde kuna prihoda od internetskih usluga što je za 19,1 posto više nego u 2009. godini. Broj ADSL linija povećan je za 13,4 posto, na 629.228, a broj korisnika IPTV-a za 26,1 posto, na 297.496. “Iako smo suočeni sa svim poteškoćama hrvatskog tržišta, recesije i visoke stope nezaposlenosti, očekujemo da će prihodi u ovoj godini biti na istoj razini kao i u 2010.”, zaključio je Mudrinić. (B.O.)

Lanjska dobit Ine 958 milijuna kuna

Neto dobit Ine u 2010. godini iznosila je 958 milijuna kuna, objavili su prošli tjedan čelnici te kompanije. Ukupni prihodi porasli su za 15,2 posto, na 27,8 milijardi kuna. EBIDTA, zarada prije kamata i poreza, porasla je gotovo za 80 posto u odnosu na 2009. godinu, dosegnuvši 5,04 milijarde kuna. Godinu dana ranije Ina je zabilježila neto gubitak od 392 milijuna kuna. “Obnovili smo kompaniju, vratili je na put profitabilnosti i sada je to opet tvrtka regionalnog značaja, na koju Hrvatska može biti ponosna”, izjavio je predsjednik Uprave Zoltan Aldott. Pozitivan rezultat ostvaren je zbog veće proizvodnje plina u sjever-

nom Jadranu i Siriji, većih rafinerijskih marži i znatnih ušteda u poslovanju. Smanjivanjem troškova na razinu prosjeka u naftnoj industriji ušteđeno je više od 450 milijuna kuna. Samo na provođenju novih natječaja za dobavljače trošak je smanjen za 100 milijuna kuna, istaknuo je izvršni direktor Ine Bojan Milković. Plinsko poslovanje i dalje negativno djeluje na kompaniju, i tu je ostvaren minus od 335 milijuna kuna. Negativan utjecaj od 810 milijuna kuna dale su i tečajne razlike, pogotovo rast cijene dolara. Za program zbrinjavanja viška radnika isplaćeno je 389 milijuna kuna. Bez obzira na dioničke odnose MOL-a i Vla-

Antonio Bronic/PIXSELL

Opet na putu profitabilnosti

de, Ina će nastaviti s investicijskim programom i obnovom rafinerija, tvrde u Upravi Ine. U istraživanje i proizvodnju nafte i plina u 2010. uloženo je 1,4 milijarde kuna, a u obnovu rafinerija 1,3 milijarde kuna. U idućem razdoblju nastavit će se rad na poboljšanju efikasnosti poslovanja. Nastojat će se osvojiti nova istražna polja za plin i naftu, a intenzivnije će se ulagati u obnovu mreže benzinskih postaja, istaknuo je Zoltan Aldott. (I.V.)

Uzroci skandala povezanih s hranom najčešće su nedostatak zn ako dođete na zao glas, to je onda zaista problem Svetozar Sarkanjac

r. Goran Kušec, redoviti profesor osječkog Poljoprivrednog fakulteta, predstojnik Zavoda za specijalnu zootehniku i voditelj poslijediplomskog specijalističkog studija Kakvoća i sigurnost animalnih proizvoda, svoja bogata znanstvena iskustva stečena u Hrvatskoj, ali i tijekom mnogih studijskih boravaka u Njemačkoj, Norveškoj, Slovačkoj, Austriji i Makedoniji, aktivno pokušava pretočiti i u praksu sudjelujući u rješavanju problema hrvatskog agrara. Kušec je bio i član hrvatskih pregovaračkih skupina u procesu hrvatskog približavanja EU-u u poglavljima Poljoprivreda i ruralni razvitak te Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor. Europom, posebno Njemačkom, kruži bauk zatrovane hrane životinjskog podrijetla. Zatvoreno je stotine peradarskih i svinjogojskih farmi. Što se zapravo dogodilo? - Nijemci su specifičan narod kada je u pitanju hrana, pogotovo medijska prezentacija takvih tema. Kolega s kojim sam radio na institutu u Marienseeu objasnio mi je to na slikovit način. On je rekao kako bi, da se kojim slučajem u novinama pojavi naslov: “Pronađena askorbinska kiselina u njemačkoj svinjetini”, većina Nijemaca rekla da je to skandalozno i da tome već treba stati na kraj. Šalu na stranu. U Njemačkoj se zadnjih godina dogodilo nekoliko skandala, od antibioti-

ka u svinjskom mesu koje se našlo na jelovniku u dječjim vrtićima do ovoga što se događa danas s dioksinom i slično, ali to nije specifično njemački problem. Sjetimo se sličnih situacija u Belgiji, Italiji, Španjolskoj i drugim zemljama EU-a. Zapravo, od pojave bovine spongiformne encefalopatije (BSE), takozvanog kravljeg ludila, i njegovog povezivanja s novom varijantom Creutzfeld-Jacobsove bolesti u čovjeka,

Naši su proizvodi zdravstveno sigurni, nutritivno kvalitetni i ni po čemu ne zaostaju za istovjetnim proizvodima stranih kompanija počinje vrlo pomno medijsko praćenje proizvodnje hrane, posebice animalnih proizvoda - mesa, mlijeka, jaja... To ne znači da prije toga sličnih problema nije bilo, nego se naš odnos prema tim problemima promijenio. Na tim problemima padale su vlade. Meni se čini da je sigurnost hrane znatno veća nego prije i da se ti skandali događaju rjeđe. Međutim, kada se dogode, onda jako odjeknu u javnosti, što je i dobro jer se tako održava budnost. Mnogi se pitaju – ako se to dogodilo u jednoj Njemačkoj, što zapravo jedemo mi u Hrvatskoj? - Zanimljivo, tako velikih skandala u nas baš i nema iako se sustavi sigurnosti hrane koji su u skladu s onima u EU-u uvode re-

lativno kasnije. Ne tako davno, u nas se pasterizirano mlijeko obvezno prokuhavalo prije uporabe, a trihineloza je bila puno učestalija nego danas. Tada broj mikroorganizama u mlijeku nije bio kriterij za formiranje cijene, a sustavi sljedivosti nisu bili razvijeni. Možda je razlog tome činjenica da naša poljoprivreda još nije toliko intenzivna kao u zapadnoeuropskim zemljama. Mislim da neke značajne razlike u kvaliteti namir-

www.privredni.hr Broj 3665, 21. veljače 2011.

kog Poljoprivrednog fakulteta

pasnu hranu? Medijske ni znak za uzbunu

n anja i/ili zanemarivanje etike u poslovanju. Danas je sustav sigurnosti hrane takav da je odgovornost na proizvođaču, pa čima; naši su proizvodi zdravstveno sigurni, nutritivno kvalitetni i ni po čemu ne zaostaju za istovjetnim proizvodima stranih kompanija. Naš najveći problem jest to što su Europljani u stanju ponuditi nižu cijenu, pogotovo kada govorimo o mesu. Ako već spominjemo strah, bojim se jedino za naše manje uzgajivače; kako će se oni naći u tim niskim cijenama. Možda je izlaz u udruživanju prema različitim interesima kao što je, primjerice, zaštita izvornosti ili zemljopisnog podrijetla poljoprivrednog proizvoda koji tada mogu postići višu cijenu. U svakom slučaju mislim da se mala stočarska proizvodnja, bez prerade u neki kvalitetan proizvod, neće održati. Strah glede zdravstvene ispravnosti je opravdan jedino ako kupujete na crnom tržištu gdje sljedivost nije moguća.

nica animalnog podrijetla između naše proizvodnje i uvoznih proizvoda

iz EU-a u biti nema. Pogotovo kada govorimo o našim velikim proizvođa-

Što je činiti običnim ljudima koji svoje potrebe za hranom zadovoljavaju na tržnicama i u trgovačkim centrima? - U trgovačkim se centrima prodaju namirnice animalnog podrijetla koje možemo pratiti do farme na kojoj je grlo uzgojeno jer

tako nalažu pravila, dok bi na tržnicama bilo razumno kupovati od samih proizvođača, dakle onih s istaknutom oznakom obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG), tako da u slučaju potrebe možemo doći do podrijetla namirnice odnosno do proizvođača. Danas je sustav sigurnosti hrane takav da se odgovornost nalazi na proizvođaču, pa ako dođete na zao glas, onda je to zaista problem; ne samo da ste pravno procesuirani nego vam u pitanje dolazi i opstanak na tržištu.

obično je riječ o ljudskim pogreškama, i to na početku prehrambenog lanca. Ponekad se radi i o neznanju, ili novim znanstvenim spoznajama koje prije nisu bile poznate. Animalna komponenta u krmivima za domaće životinje prije pojave BSE bila je posve uobičajena u vidu mesnog ili mesno-koštanog brašna. Danas su skoro svi čuli za prione, ali onda to nije bilo tako. Uzroci skandala povezanih s hranom najčešće su nedostatak znanja u danom trenutku i/ili zanemarivanje etike u poslovanju.

Imate iskustva iz pregovora s EU-om, ali i osobna iskustva stečena tijekom obrazovanja u europskim državama. Kako je moguće da se tako strogi kriteriji i pravila sigurnosti hrane ‘zaobiđu’? - Sustavi proizvodnje hrane, pogotovo animalnog podrijetla, vrlo su složeni, a proizvedene količine danas su goleme jer je takva i potražnja na tržištu. Zato mogućnost pogreške uvijek postoji, čak i uz najstrože pridržavanje kriterija. Osim toga, rijetko se dogodilo da je čimbenik rizika u lanac prehrane ušao negdje na sredini tehnološkog postupka obrade ili prerade,

Što se dogodilo s hrvatskim svinjogojstvom posljednjih godina – umjesto da zadovoljavamo svoje potrebe ako već ne izvozimo, postali smo veliki uvoznici svinjskog mesa? - To je izrazito složeno pitanje koje bi moglo biti tema čitavog broja Pri-

I mali mogu preživjeti, ali... Udruživanja malih proizvođača također su prokušan recept u razvijenim zemljama. Ima li u Slavoniji sličnih primjera? - Dobar primjer su udruge proizvođača kulena, kao što je udruga Kulen/Kulin koja je pokrenula zaštitu izvornosti slavonskog kulena, ili Baranjski kulen koja je u postupku stjecanja zaštite zemljopisnog podrijetla svog proizvoda. Zaštita autohtonih vrsta domaćih životinja također nije loša zamisao za manje proizvođače, ali nažalost u nas nije zaživjela. U njemačkoj pokrajini Baden Württenberg 1988. godine nekoliko obitelji pokrenulo je uzgoj lokalne autohtone pasmine svinja (Schwäbisch-Hällisches

Schwein). Cilj udruživanja bio je proizvodnja kvalitetnog mesa na ekološkim i sociološkim načelima, vođenje članova tijekom procesa proizvodnje, preuzimanje čitavog lanca od proizvodnje do potrošača u svoje ruke i lobiranje za male farmere. Udruga je za desetak godina porasla s osam na 340 članova, a godišnji promet dostigao je 40 milijuna tadašnjih DM-a. Svoje proizvode prodaju uglavnom hotelima i nezavisnim mesarima s kojima imaju ekskluzivne ugovore. Pomislite koliko bi se moglo zaraditi prodajući naše proizvode s valjanom zaštitom i pravim marketingom na našoj obali. Od mesa crne slavonske svinje do gotovih proizvoda kao što je slavonski kulen.

Strah glede zdravstvene ispravnosti je opravdan jedino ako kupujete na crnom tržištu gdje sljedivost nije moguća vrednog vjesnika, a mogućnost jednoznačnog odgovora ne bi bila velika. Poznato je da tržište svinja ima svoje cikličke stresove koji se pojavljuju svakih nekoliko godina, možda je nedovoljna priprema na te udare jedan od razloga. U nas je izostalo okrupnjavanje manjih proizvođača, svinjogojstvo je danas industrija, malo je tu prosto-

ra za greške. One mogu biti zaista menadžerske i možda tu leži problem. Edukacija je sigurno jedan od problema. Nadalje, neuspjeh našeg programa razvitka svinjogojske proizvodnje, stalno nepovjerenje između svinjogojaca i mesoprerađivača, globalna kriza, svjetski vremenski poremećaji, opća domaća nelikvidnost - sve su to okolnosti naše zbilje i sad je vrlo teško ispravljati krupne pogreške iz prošlosti. A griješili su i vlasti i svinjogojci. Oduzimanje dijela potpora sigurno neće pomoći. Čak i veliki sustavi pokazuju slabosti iako ima i suprotnih primjera kao što je Agrokorovo ulaganje u modernizaciju i oporavak VUPIK-a ili privatnu inicijativu obitelji Raknić iz Gudovca koja je nedavno otvorila 5,5 milijuna kuna vrijednu svinjogojsku farmu. Kako izaći iz takvog stanja? - Teško je sada govoriti o ad hoc rješenjima jer srž problema po meni ne leži u svinjogojcima. Današnji uvjeti na suvremenim farmama, pogotovo velikih sustava kao što su Belje ili Žito, zaista su vrhunski, što se može reći i za zaposlenike, većinom mlađe i obrazovane ljude. Bez poboljšanja opće poslovne klime teško je očekivati velike pomake. Kad je riječ o manjim proizvođačima, a to je nažalost kategorija u nestajanju, možda je jedino rješenje početi ozbiljno razmišljati o preradi svinjskog mesa te se na tržištu pojavljivati s proizvodima koji postižu znatno povoljniju cijenu od sirovog svinjskog mesa.

14 AKTUALNO

( 26 tvrtki

*vijesti Voda Vira putuje u arapski svijet Punionica vode i sokova Zvir iz Rijeke potpisala je višegodišnji ugovor s inozemnim partnerom, temeljem kojeg planira, od lipnja 2011., godišnje izvoziti oko tri milijuna litara vode Vira na tržišta Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Omana, Kuvajta, Katra i Bahreina, objavio je Novi list. Siemens s Jankomira - u Kinu Siemens AG će do kraja rujna 2011. završiti s proizvodnjom transmitera tlaka i temperature na lokaciji Jankomir, priopćili su iz Siemensa Hrvatska. Kako ističu, analiza je pokazala da proizvodnja na Jankomiru nije ekonomski opravdana pa će je prebaciti na svoje druge lokacije, primjerice u Kinu. Siemens Hrvatska će 48 stalno zaposlenih u proizvodnji zbrinuti, kako su naveli, preraspodjelom, odlaskom u mirovinu ili kroz programe zbrinjavanja. Mljekari traže rast cijene mlijeka za 20 posto Otkupna cijena mlijeka trebala bi porasti bar 20 posto, izjavio je u četvrtak predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka (HSUPM) Igor Rešetar uoči skupštine Saveza. Cijena stočne hrane, koja čini 50 posto troškova, rasla je 60 do 70 posto, kazao je dodavši da se danas sa svim tvorničkim premijama za mlijeko prve klase dobije 2,5 kuna po litri. Istaknuo je i kako je cijena mlijeka zadnja tri mjeseca rasla tri do pet lipa mjesečno, no u zadnjih je godinu dana pala za više od kunu, pa to

zadnje povećanje nije dovoljno. Naglasio je i kako mljekari već dva mjeseca bezuspješno pokušavaju stupiti u kontakt i dogovoriti neke uvjete s Ministarstvom poljoprivrede.

Privredni vjesnik Broj 3665, 21. veljače 2011.

proizvodi tjesteninu u Hrvatskoj

( 13.034 tone

tjestenine proizvedeno 2010.

PROIZVODNJA TJESTENINE

Kvaliteta neupitna, br Ako smo svjesni da znamo i možemo proizvesti kvalitetno vino ili maslinovo ulje, ne postoji ni dostižan, smatra Zoran Šimunić, direktor Našeg klasja

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rvatska ima bogatu gastronomsku tradiciju i ponudu u kojoj značajno mjesto zauzimaju razne vrste tjestenine. Svaka hrvatska regija ima neke autohtone specijalitete napravljene od tijesta koji imaju i specifične nazive - šurlice, rezanci, fuži, taškrle, pljukanci... Tjestenina je dio bogate kulinarske tradicije, a u hrvatskim recepturama odoljela je globalnim trendovima. U zadnjih 10 godina industrija tjestenine u Hrvatskoj bilježi zanimljive rezultate. Tako je 2000. godine u nas proizvedeno 5388 tona tjestenine, dok je lani proizvedeno 13.034 tone ili gotovo 2,5 puta više. Potrošnja tjeste-

nine se gotovo udvostručila pa se s prijašnjih 3,9 kilograma po stanovniku povećala na 7,3 kilograma. Godišnji prosjek utrošene

Proizvođače čeka vrlo intenzivan rad na promociji i prodaji vlastitih proizvoda količine tjestenine u hrvatskim kućanstvima 2009. je iznosio 9,17 kilograma, a 2005. godine 9,44 kilograma, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U Hrvatskoj se najviše proizvodi nekuhana tjestenina bez jaja ili punjenja. Prema podacima udruženja Union of Organization Manufactures of Pasta Products Associations (UN.A.F.P.A.), potrošnja

tjestenine po stanovniku najveća je u Italiji i iznosi 26 kilograma, potom u Francuskoj 8,1 kilogram, Sloveniji 7,5 kilograma te Španjolskoj pet kilograma. Iako podaci o proizvodnji tjestenine u Hrvatskoj potvrđuju relativni optimizam, ipak je uvoz tjestenine daleko ispred izvoza - lani je uvezeno 19.896 tona raznih vrsta tjestenine u vrijednosti 24,4 milijuna američkih dolara. Prema prikupljenim podacima Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore, najviše uvoza - čak 80 posto - otpada na tjesteninu iz Italije koji iznosi 15.846 tona u vrijednosti 19,2 milijuna dolara. Slijedi uvoz iz Slovenije (2121 tona) u vrijednosti 2,2 milijuna kuna. S druge stra-

ne, 2010. izvezeno je samo 1497 tona domaće tjestenine u ukupnoj vrijednosti od 2,6 milijuna kuna. Izvoz u arapske zemlje Proizvodnjom tjestenine u Hrvatskoj se bavi 26 tvrtki od čega je devet izvoznika. Zadnjih se godina pojavilo i nekoliko novih proizvođača koji su primjenjujući nova tehnološka iskustva znatno povećali proizvodnju, pa čak i počeli izvoziti tjesteninu na europsko tržište. Osim toga, hrvatska tjestenina počela se izvoziti i u arapske zemlje, uz obvezni halal certifikat. Iako je tjestenina koja se proizvodi u Hrvatskoj kvalitetna, ona tek treba dobiti na ugledu i steći status domaćeg proizvoda kao što su ga stekli vino, maslinovo ulje, pršut... “Ako

smo svjesni da znamo i možemo proizvesti kvalitetno vino ili maslinovo ulje, ne postoji ni jedan razlog da se drukčije odnosimo prema tjestenini. Put je dug, ali cilj je dostižan”, rekao je Zoran Šimunić, direktor tvrtke Naše klasje. U proizvodnji tjestenine pratimo inozemne trendove i sve više proizvođača koristi kvalitetnu tzv. durum krupicu što je preduvjet za proizvodnju kvalitetne tjestenine. To predstavlja značajan odmak od ranijeg pristupa u proizvodnji. Šimunić kaže kako su domaći proizvođači tjestenine uhvatili i vrlo dobar priključak sa svjetskim trendovima u proizvodnji tzv. ekološke tjestenine. “S ponosom možemo primijetiti da su neki proizvođači izborom i izgle-

www.privredni.hr Broj 3665, 21. veljače 2011.

( 24,4 mil $

HGK vodi tvrtke na sajam IDEX

Hrvatski proizvođači naoružanja i vojne opreme u Abu Dhabiju

težak lanjski uvoz tjestenine

enda (još) nema jedan razlog da se drukčije odnosimo prema tjestenini. Put je dug, ali cilj je Industrijska proizvodnja (2000. - 2010.) Proizvodnja

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

INDEKS (2010/2000)

IND (t)

5388

6972

7674

8765

8520

8325

9215

9530

11.069

13.183

13.034

241,91

Izvor: DZS

Utrošene količine prehrambenih proizvoda i pića u kućanstvima - godišnji prosjek po članu kućanstva Tjestenine

jed. mjere

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

9,44

8,86

9,49

9,01

9,17

Izvor: DZS

Uvoz tjestenine po zemljama u 2010.g. ZEMLJA PODRIJETLA

Izvoz tjestenine po zemljama u 2010.g.

tona

USD

UKUPNO

19.896

100,00

24.415.036

100,00

ITALIJA

15.846

19.207.413

ZEMLJA NAMJENE UKUPNO

1.115.315

50,81

566.678

22,18

128

343.257

13,44

2121

2.186.188

407

1.078.190

SRBIJA

NJEMAČKA

306

708.370

462.075

200.271

BELGIJA

MAKEDONIJA

188.923

7,40

CRNA GORA

148.488

5,81

SAD

103.327

4,04

32.157

1,26

KOSOVO

MAĐARSKA

153

144.316

BOSNA I HERCEGOVINA

119

85.559

POLJSKA

114

84.933

AUSTRIJA

55.118

KANADA

ŠVICARSKA OSTALE

Najjeftnije nije i kvalitetno Nažalost, prema njegovim riječima, ta jela u osmišljavanju ponude imaju drugorazredni status. “Jelima od tjestenine ne posvećuje se dovoljno pažnje i posljedica toga je vrlo oskudna i neatraktiv-

MAĐARSKA ŠVEDSKA

22.916

0,90

16.870

0,66

10.794

0,42

4795

0,19

49.688

ISLAND

1032

0,04

152.915

BELGIJA

172

0,01

Izvor: DZS

dom ambalaže apsolutno u trendu. Činjenica da izvoz tjestenine raste, potvrđuje te stavove”, istaknuo je Šimunić. Govoreći o problemima s kojima se susreću u plasiranju domaćih jela od tjestenine u restoranima i hotelima, Šimunić je ocijenio kako je riječ o pomalo apsurdnim stvarima. Naime, potrošnja tjestenine raste, a jela od tjestenine su idealan izbor za veliki broj posjetitelja restorana.

% 100,00

917

SLOVENIJA

USD 2.554.724

213

FRANCUSKA

649

% 100,00

BOSNA I HERCEGOVINA SLOVENIJA

ČEŠKA

tona 1.497

Izvor: DZS

na ponuda. Izostanak originalnosti u pripremanju jela podsvjesno se kompenzira nabavom tjestenine iz Italije, kao da će time jelo dobiti na kvaliteti”, istaknuo je Šimunić. Naime, impresionirani snagom krovnog brenda “talijanska tjestenina” kupujući uvezenu tjesteninu mnogi ugostitelji previđaju činjenicu da najjeftinije nije i ne može biti kvalitetno, a oni upravo najnižu cijenu postavljaju kao kriterij broj jedan za kupnju tjestenine. Rješenje postoji i ono je u rukama proizvođača, a to je vrlo intenzivan rad na promociji i prodaji vlastitih proizvoda. Osnivanje udruge proizvođača i rad na podizanju ugleda tjestenine proizvedene u našoj zemlji bit će znakovi da je došlo vrijeme da ta prehrambena na-

mirnica postane hrvatski brend, smatra Šimunić. S njim se slaže i Stjepan Odobašić, direktor tvrtke Robinson i organizator Drugog festivala hrvatske tjestenine, koji kaže kako je Hrvatska zaštitila samo nekoliko autohtonih jela, dok su Italija i Francuska to napravile sa čak 150 svojih tradicionalnih gastro delicija. “Domaća hrana je brend koji moramo razviti i intenzivirati, a tjestenina je u tome vrlo bitna”, naglašava Odobašić. Da će se

tjestenina uskoro brendirati, vjeruje i Damir Crleni, predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza. Crleni ističe kako taj savez već četiri godine radi na projektu Hrvatska gastronomska baština u sklopu kojeg su obradili stotinjak jela iz naše zemlje, među kojima značajan dio čine upravo jela od tjestenine. Dio tog projekta odnosi se na edukaciju kuhara, koji su na seminarima imali priliku učiti upravo o domaćim autohtonim jelima.

Održan Drugi hrvatski festival tjestenine Na Drugom hrvatskom festivalu tjestenine održanom proteklog tjedna u Opatiji predstavljeno je stotinjak vrsta originalnih jela od tjestenine napravljenih prema hrvatskim autohtonim recepturama. Ta je manifestacija održana u organizaciji novinsko-nakladničkog poduzeća Robinson, pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i Ministarstva poljoprivrede, te glavnog pokrovitelja Hrvatske gospodarske komore.

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore pet hrvatskih tvrtki predstavit će se na vodećem međunarodnom sajmu naoružanja i vojne opreme - IDEX 2011 koji se održava od 20. do 24. veljače u Abu Dhabiju. Na zajedničkom izložbenom prostoru izlagat će Agencija Alan i Dok-Ing iz Zagreba, Đuro Đaković-Specijalna vozila iz Slavonskog Broda, Šestan-Busch iz Preloga te Inkop obuća iz Poznanovca. Ovaj je međunarodni sajam najveći sajam takve vrste na Bliskom istoku

i u Sjevernoafričkoj regiji, na njemu izlažu vodeće svjetske tvrtke te je izrazito dobro posjećen. Ove godine sajam će posjetiti ministar obrane Davor Božinović sa suradnicima te državni tajnik MINGORP-a Ruđer Friganović. Hrvatski izložbeni prostor posjetit će i afganistansko izaslanstvo ministarstava obrane i unutarnjih poslova, što je jedan od rezultata aktivnosti HGK-a nakon osnivanja predstavništva HGK-a u Afganistanu. “Od sajma očekujemo niz konkretnih poslovnih sastanaka s potencijalnim kupcima koji će biti posebno osnaženi prisustvom ministra obrane i državnom delegacijom”, rekla je Zoja Crnečki, direktorica Sektora za industriju HGK-a. (J.F.)

*vijesti HŽ Infrastruktura u IT ulaže 110 milijuna eura HŽ Infrastruktura planira do kraja godine raspisati natječaj za IT posao vrijedan 10 milijuna eura, a do 2015. za još jedan vrijedan između 50 i 100 milijuna eura. Trenutačno su to dva najveća informatička posla za koja se javni sektor priprema. Kako je objavljeno, ta najveća tvrtka unutar holdinga Hrvatskih željeznica trenutačno provodi projekt uvođenja SAP-a kojim rješavaju pitanje osnovnih servisa za podršku poslovanju kroz koji će se uskoro realizirati i javna nabava, a želja im je u idućem razdoblju informatizirati upravljanje imovinom i prometom kako bi optimizirali cjelokupno poslovanje. Agrokor želi dionice Mercatora Koncern Agrokor izvijestio je da razmatra odluku o uključivanju u natječaj za stjecanje dionica najvećeg slovenskog trgovačkog lanca, Mercatora, koje prodaje Pivo-

varna Laško. Pivovarna Laško uputila je poziv za javno prikupljanje pisanih obvezujućih ponuda za prodaju 23,3 posto Mercatora, koji istječe 9. ožujka. Prosječna najniža mirovina je 1336 kuna Prosječna najniža mirovina ostvarena po Zakonu o mirovinskom osiguranju lani je iznosila 1336 kuna, ali ima i nižih. Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini od 0,825 posto prosječne bruto plaće u 1998. godini. Od 1. srpnja 2009. najniža mirovina po godini staža iznosi 56,59 kuna. Inače, najniža braniteljska mirovina, koja spada u skupinu tzv. povlaštenih mirovina, iznosi 2389 kuna.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3665, 21. veljače 2011.

KONJUNKTURNI TEST: IV. TROMJESEČJE 2010.

Slijedi (još jedno) vrlo ne

Dok se u zemljama EU-a ili ne očekuju promjene ili se i dalje nastavlja period pozitivnih kretanja, doc. Mirjana Čižmešija Ekonomski fakultet, Zagreb

konjunkturnom testu Privrednog vjesnika za četvrto tromjesečje 2010. godine sudjelovale su 403 tvrtke iz područja prerađivačke industrije, trgovine, građevinarstva i uslužnog sektora. U tvrtkama koje su aktivno sudjelovale u istraživanju zaposleno je 8,5 posto svih zaposlenih i ostvareno devet posto ukupnog prihoda hrvatskog nacionalnog gospodarstva. U uzorku je najvećim dijelom zastupljena prerađivačka industrija (166 tvrtki), i to najviše iz područja prehrambene, farmaceutske i elektroindustrije, slijedi uslužni sektor sa 103 tvrtke, trgovina sa 81 i građevinski sektor sa 53 tvrtke.

Prema najnovijim rezultatima testa, pokazatelj konjunkture u trgovini na malo bilježi drastično smanjenje, dok su pokazatelji konjunkture u trgovini na veliko, trgovini motornim vozilima i u sektoru građevinarstva i dalje su u

području negativne vrijednosti iako su u blagom porastu. Pokazatelj konjunkture u industriji se zadržao na gotovo istoj razini, a onaj u sektoru usluga je porastao u odnosu na prethodno tromjesečje.

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima uslužnog sektora ODJELJCI

PKU

PROMJENA, BODOVI

H55 Hoteli i restorani

30,47

67,10

I63 Putničke agencije i prateće djelatnosti

43,70

50,63

M80 Obrazovanje

-28,17

17,17

O90 Uklanjanje otpadnih voda, smeća i dr.

0,33

2,90

O93 Ostale uslužne djelatnosti

-16,30

1,27

O92 Rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti

-50,80

-3,83

N85 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

-17,13

-12,10

K74 Ostale poslovne djelatnosti

-6,57

-15,97

K72 Računalne i srodne djelatnosti

0,80

-23,90

I60 Transport

-1,73

-47,93

SEKTOR USLUGA

23,20

24,40

GRAĐEVINARSTVO

Dok se u zemljama EU-a ili ne očekuju promjene ili se i dalje nastavlja period pozitivnih kretanja, u Hrvatskoj je gospodarska situacija i dalje vrlo nepovoljna, a očekivanja uglavnom pesimistična. Očekivano poslovanje u sljedećih šest mjeseci U trgovini na veliko i trgovini motornim vozilima pesimizam nije tako izražen. Iako je u trgovini motornim vozilima i trgovini na malo PKT u blagom porastu, i dalje je u području negativnih vrijednosti. Nepovoljna kretanja u trgovinskom sektoru najavljuju se i na razini EU-a. Prema posljednjim objavljenim podacima dostupnim na internetskim stra-

ODJELJCI NKD-a 2007. (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA)

PKI

C31 Proizvodnja namještaja

PROMJENA, BODOVI

8,5

12,4

C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda

27,1

11,4

C25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme

32,0

5,2

C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

27,7

-2,7

C30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava

-14,0

-4,6

C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta

31,7

-5,2

C14 Proizvodnja odjeće

2,2

-5,5

C28 Proizvodnja strojeva i uređaja

-4,4

-20,4

C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda

5,7

-21,2

C20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

-0,6

-22,5

-22,9

-25,3

6,9

-30,7

-29,9

-37,2

C17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira

-14,0

-44,3

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

16,17

0,73

C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa C27 Proizvodnja električne opreme C23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

nicama Europske komisije http://www.ec.europa.eu/ economy_finance/bcs za

siječanj 2011. godine, pokazatelj konjunkturne klime u trgovini se smanjio.

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

Iako je PKG u negativnom području, nastavlja se povećavati i sada iznosi -48,24 boda. Prema posljednjim rezultatima zabilježeno je njegovo treće uzastopno povećanje, i to za 10 bodova. Najava je to mogućeg, dugo očekivanog zaustavljanja nepovoljnih kretanja u građevinskom sektoru. Prehrabro bi bilo najaviti oživljavanje jer je još uvijek više od 65 posto anketiranih s poteškoćama u poslovanju. Više od polovine anketiranih te poteškoće izražava kao nedostatak financijskih sredstava, premale narudžbe i višak zaposlenih. Ne treba zanemariti da je i dalje najviše onih koji predviđaju da će u idućom tromjesečju graditi manje nego u prethodnom (49 posto anketiranih).

U prerađivačkoj industriji ocjene i očekivanja gotovo su isti kao i u prethodnom tromjesečju. PKI se povećao za manje od boda i sada iznosi 16,17 bodova. Budući da je ovom povećanju prethodilo gotovo jednako malo povećanje u tromjesečju ranije, ne očekuju se značajne promjene ni u idućih šest mjeseci. Kako gospodarska situacija u tom sektoru nije povoljna, ni zadržavanje postojeće razine nije nimalo dobro. Struktura odgovora menadžera na većinu pitanja ostala je gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno tromjesečje. I dalje je premalo narudžbi iz inozemstva, potražnja i konkurentski položaj su nepromijenjeni. U idućem tromjesečju ne očekuju se promjene u proizvodnji (52 posto anketira-

PKG > Građevinarstvo

nih). Nadu u poboljšanje poslovnog položaja u idućih šest mjeseci izražava manje od 50 posto anketiranih. Ipak, ohrabruje da jednako toliko anketiranih ne očekuje značajnije promjene odnosno pogoršanje i da je ocjena likvidnosti nešto povoljnija nego u prethodnom tromjesečju. Promatrano po odjeljcima, uočava se optimi-

zam u proizvodnji namještaja koja je dugo bila na dnu, zajedno s drvnom i tekstilnom industrijom. Ohrabruje i podatak da se u prehrambenoj industriji također bilježi porast PKI-ja koji se cijele 2010. godine (ako se zanemari jedno vrlo malo smanjenje u trećem tromjesečju) stalno i prilično snažno povećava. Pri tome valja istaknuti da je prehrambena industrija u strukturi ukupnog prihoda anketiranih prerađivačke industrije zastupljena sa 35 posto, a u strukturi zaposlenih sa 26 posto. Negativne trendove najavljuju u proizvodnji papira i proizvoda od papira, u proizvodnji električne opreme, kemijskih proizvoda, tiskarstvu i proizvodnji ostalih nemetalnih i mineralnih proizvoda.

PKI > Prerađivačka industrija

30 20

-20

-40

-10

-60

-20

-80

PKG

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima prerađivačke industrije

2006. II III

2007. II III

2008. II III

2009. II III

2010. II III

-30

18,42 15,94 5,34 5,95 -14,66 16,55 4,19 21,8 36,78 33,96 27,58 15,82 -51,20 -15,15 -37,00 -43,79 -63,31 -62,75 -58,69 -48,24

PKI

2006. II III

2007. II III

2008. II III

2009. II III

2010. II III

27,62 32,38 30,64 32,18 34,94 30,82 22,81 21,97 23,98 23,11 11,7 -5,55 -28,01 -10,22 -10,1 -1,75 -1,85 14,17 15,44 16,17

www.privredni.hr Broj 3665, 21. veljače 2011.

nepovoljno

razdoblje

, u Hrvatskoj je gospodarska situacija i dalje vrlo nepovoljna, a očekivanja uglavnom pesimistična INDEKS EKONOMSKOG RASPOLOŽENJA (ESI) ESI se u četvrtom tromjesečju 2010. godine smanjio za 22 boda i sada iznosi 74,5 bodova. Nakon blagog porasta u prvom i drugom tromjesečju prošle godine i gotovo nepromijenjene vrijednosti u trećem tromjesečju, posljednja promjena ESI-ja najavljuje vrlo nepovoljno razdoblje u idućih šest mjeseci. ESI se za hrvatsko nacionalno gospodarstvo izračunava iz desezoniranih salda varijabli komponenti PKI-ja (narudžbe, očekivana proizvodnja i zalihe finalnih proizvoda (s negativnim predznakom)), PKG-a (narudžbe i očekivano poslovanje) i PKT-a (sadašnji poslovni položaj, zalihe proizvoda i očekivani poslovni položaj). Izračun se provodi prema metodologiji definiranoj zajedničkim harmoniziranim programom konjunkturnih testova i testova potrošača EU-a objavljenoj u The Joint Harmonised EU Programme of Business and Consumer Surveys – User Guide (02/06/2003) odnosno po modificiranoj

metodologiji EU-a (04/07/2007) uz određene prilagodbe koje su bile nužne zbog specifičnosti hrvatskog nacionalnog gospodarstva. Kako u strukturi ESI-ja najveći udio imaju prerađivačka industrija, u kojoj je pokazatelj konjunkture ostao gotovo nepromijenjen, i trgovinski sektor, u kojem je zabilježeno drastično smanjenje pokazatelja konjunkture, došlo je do značajnog smanjenja pokazatelja ekonomskog raspoloženja. ESI je svoj minimum dosegnuo u prvom tromjesečju 2009. godine kada je iznosio samo 69,30 bodova. Nakon kraćeg oporavka uslijedilo je “drugo dno” u četvrtom tromjesečju iste godine. U posljednje vrijeme česti su komentari gospodarskih analitičara da je hrvatska kriza zapravo kriza s dvostrukim dnom. Ovo posljednje, veliko smanjenje ESIja u četvrtom tromjesečju prošle godine najavljuje nastavak krize, odnosno krizu s mogućim “trostrukim dnom”. ESI kao

130 120 110 100 90 80 70

ESI

mjesečje, a samo 12 posto njih očekuje porast prometa u sljedećem tromjesečju. Još je manje onih koji očekuju poboljšanje poslovanja u sljedećih šest mjeseci (11 posto). Vrlo nepovoljna situacija je i sa zalihama proizvoda: 70 posto anketiranih ima previsoke zalihe, a takvih je u prethodnom tromjesečju bilo samo 19 posto.

PKT > Trgovina na malo 40

-20

-40

PKT

2008. II III

2009. II III

2010. II III

115,23 119,26 116,63 116,96 112,57 116,68 117,4 116,3 122,6 104,83 105,52 101,99 69,39 91,19 82,46 79,61 82,51 96,56 96,95 74,52

nosno drugo tromjesečje iste godine. Prema dostupnim podacima službene statistike, gospodarska aktivnost u posljednjem tromjesečju je ponovno oslabjela. Ako se uvaže prediktivna svojstva ovog kompozitnog pokazatelja, za očekivati je da će se gospodarska situacija u Hrvatskoj do sredine ove godine i dalje pogoršavati.

2007. II III

tivne trendove u idućih tri do šest mjeseci očekuju u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, računalnim djelatnostima, a najveće smanjenje pokazatelja konjunkture bilježi se u transportu (48 bodova). Prema posljednjim rezultatima istraživanja povećao se relativni udio anketiranih koji su zabilježili porast prometa u posljednjem tromjesečju. Također je porastao i broj onih koji očekuju povećanje prometa u sljedećih šest mjeseci. Njih je u trećem tromjesečju bilo 19 posto, a u četvrtom 37 posto. Iako je ocjena likvidnosti pogoršana (sa 85 posto na 68 posto poduzeća bez poteškoća s likvidnosti), optimizma u tom sektoru ne nedostaje.

PKU > Sektor usluga 60

U uslužnom sektoru se ponovno javlja optimizam menadžera. PKU se u četvrtom tromjesečju 2010. godine povećao 24 boda u odnosu na prethodno tromjesečje i sada iznosi 23,2 boda. Porast pokazatelja najavljuje relativno stabilno razdoblje u tom sektoru u prvoj polovini ove godine što se jednim dijelom može objasniti povoljnim utjecajem sezone, a može se uočiti analizom dinamike pokazatelja po odjeljcima uslužnog sektora. Promatrano po odjeljcima, najoptimističniji su menadžeri u hotelima i restoranima kao i u putničkim agencijama i pratećim djelatnostima, što je i za očekivati zbog nadolazeće turističke sezone. Nega-

2007. II III

SEKTOR USLUGA

Sada je očito da za trgovinu na malo predstoji razdoblje vrlo nepovoljnih kretanja. PKT se 2010. povećavao, ali svakim kvartalom sve slabije, da bi se u četvrtom tromjesečju snažno smanjio za 81 bod. PKT sada iznosi -50,6 što je najmanja dosadašnja vrijednost toga pokazatelja. U trećem tromjesečju (velikim dijelom zbog utjecaja sezone) 74 posto anketiranih ocijenilo je svoj poslovni položaj dobrim, a prema najnovijim rezultatima, takvih je manje od četiri posto. Dok je u trećem tromjesečju bilo 21 posto anketiranih koji su imali manji promet u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, sada ih je više od 83 posto. Više od polovine anketiranih ima veće cijene u odnosu na prethodno tro-

2006. II III

kompozitni pokazatelj konjunkture na razini cjelokupnog nacionalnog gospodarstva koristi se u predviđanju kretanja bruto domaćeg proizvoda. Njegov porast u prva dva tromjesečja prošle godine najavljivao je moguće oživljavanje koje se zaista dogodilo u trećem tromjesečju kada je ostvaren rast BDP-a u odnosu na prvo od-

TRGOVINA

-60

2006. II III

2008. II III

2009. II III

2010. II III

-60

43,26 35,18 36,93 38,33 26,53 30,09 54,03 39,65 51,33 0,25 28,76 52,51 21,99 43,89 20,33 0,54 22,97 29,41 30,88 -50,60

PKU

2008.

2009.

2010.

III

51,03

-20,27

-34,63

-21,70

2,17

-17,37

2,37

17,27

-1,20

23,20

18 EUROGLAS

( 11. ožujka ( 19. travnja

*vijesti Vandoren i Ivić o poglavlju 23 Šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj veleposlanik Paul Vandoren sastao se prošli tjedan s ministrom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislavom Ivićem. Veleposlanik i ministar razmijenili su stajališta o trenutačnoj situaciji glede nestalih osoba, hrvatskih branitelja te ratnih zločina u kontekstu poglavlja 23. Vandoren je kazao kako se u kontekstu tog poglavlja od Hrvatske očekuje da provodi jasnu strategiju s ciljem osiguravanja odgovarajuće istrage i sudskog progona neprocesuiranih ratnih zločina. Rumunjske banke u gubitku Podaci Rumunjske središnje banke (Banca Nationala a Romaniei) pokazuju kako je tamošnji bankarski sustav u prošloj godini zabilježio nešto više od 70 milijuna eura gubitka, što je najviše u zadnjih 11 godina. Valja istaknuti kako su u posljednje dvije krizne godine banke u Rumunjskoj kreditirale vladu te tako nisu imale većih problema u poslovanju. Rumunjska vlada taj je novac utrošila za plaće državnim službenicima te isplatu mirovina. EU parlamentarci za održiv mirovinski sustav U rezoluciji Europskog parlamenta koja je usvojena prošli tjedan ističe se kako članice EU-a moraju osigurati stabilne, pouzdane i održive mirovinske sustave. Također, moraju osigurati i odgovarajuće mirovine kako Europljani ne bi živjeli u siromaštvu. Europski zastupnici upozoravaju i na raskorak između zakonske i stvarne dobi za mirovinu te se zauzimaju za veću rodnu ravnopravnost jer zbog nejednakosti žene imaju niže mirovine.

Privredni vjesnik Broj 3665, 21. veljače 2011.

analiza napretka u Pravosuđu

međuvladina konferencija na ministarskoj razini

APEL EUROPSKOG PARLAMENTA:

Ne stavljajte im umjetne prepreke Očito je da Hrvatskoj neće biti popuštanja, ali i da se europska obitelj, između sebe, sve učestalije pita je li pretjerala s traženjima i kakav signal time šalje ostatku “crne mrlje” na europskoj karti, regiji zapadnog Balkana Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

ako nije obvezujuće naravi, rezolucija Europskog parlamenta o Hrvatskoj ima težinu usklađenog stava predstavnika 27 država članica. Prošla je velikim brojem glasova nakon standardno dugačke procedure u kojoj ovoga puta nije bilo previše disonantnih tonova, opaženo je čak nešto posipanja pepelom, a zadržan je osnovni ton - kuraženje Hrvatske da u “zadnjim metrima utrke” ne mijenja tempo i odradi preostale zadatke. Parlament smatra realnim cilj završetka pregovora do kraja mađarskog predsjedanja u lipnju ove godine. Mađarsko je predsjedništvo, istina, utišalo početno oduševljenje tako da sada u svakoj prilici napominje da će se pregovori završiti, što je naravno prioritet Mađara, ali “pod uvjetom da Hrvatska ispuni što se od nje očekuje”, veli Janos Martonyi, predsjedajući Vijećem. Povjerenik za proširenje izlistao je sve preostale zadatke iz “finalne milje” pregovaračkog maratona, nakon pet i pol godina truda ili fingiranja truda valja raditi na reformi pravosuđa, naravno na antikorup-

ciji (gdje se računa na još poneku presudu ali i suočavanje s problemom korupcije na svim razinama), nastaviti reformirati javnu upravu, restrukturirati brodogradilišta, nastaviti zbrinjavati izbjeglice, bolje poštivati manjinska prava i, naravno, ne zaboraviti punu suradnju s Haaškim tribunalom za ratne zločine. Ekonomija na margini Parlament po pravilu više govori o demokraciji nego o ekonomiji, hrvatski problemi u gospodarstvu spomenuti su marginalno. Nakon jednogodišnjeg izlijevanja žuči i blokade pregovora događa se i da slovenski zastupnik konstatira da je “Hrvatska možda predugo čekala” - za tu izjavu je zaslužan Ivo Vajgl. A da problema u pregovorima ima, pokazuju opetovani apeli prema kojima, kako reče Štefan Füle, povjerenik za proširenje, “EU Hrvatskoj ne bi trebao postavljati umjetne prepreke” jer to erodira kredibilitet zajednice te se stoga “valja držati samo preuzetih obveza i obećanja”, kako je napomeuo Hannes Swoboda, parlamentarni izvjestitelj. Hrvatskoj treba pošten i rav-

nopravan tretman, čulo se – što znači da ga trenutačno baš i ne uživa. Izvjesno je da su pojedine države počele postavljati dodatne uvjete, pogotovo vidljivo u fazi sastavljanja pristupnog sporazuma, i da Europska komisija, koja u ime zajednice vodi pregovore, muku muči kako sva

među sebe, sve učestalije pita je li pretjerala s traženjima i kakav signal time šalje ostatku “crne mrlje” na europskoj karti, regiji zapadnog Balkana. S druge strane, neki još uvijek misle da će “biti šteta postane li pristupanje formalnost prije nego što se riješe otvorena pitanja” - ta

Hrvatskoj treba pošten i ravnopravan tretman, čulo se – što znači da ga trenutačno baš i ne uživa traženja izbalansirati. To je problem i za koordinatora procesa, predsjedajuću državu, jer je proširenje jedna od europskih politika u kojoj doslovno svaki korak podrazumijeva jednoglasnost te se bez konsenzusa ne miču naprijed ni poglavlja tehnički odavno spremna za zatvaranje, poput Ribarstva. Većina izvolijevanja nije javna ali je realna, traže različite aranžmane s komprimisima, izgleda da je trn u oku ZERP što predvodi Italija. Evidentno je da Hrvatskoj neće biti popuštanja, ali i da se europska obitelj, iz-

izjava pripada Geoffreyu van Ordenu iz manje skupine nezavisnih i minornih krajnje desnih stranaka protivnih članstvu Hrvatske i izrazito kritičnih prema situaciji u zemlji. Ali, oni su i jedini koji upozoravaju na ugrožene medijske slobode, pogotovo na javnoj televiziji, što je zanimljivo jer je to tema po pravilu bliža glavnim strankama bez obzira na ideološku orijentaciju. Samo djela Dva će datuma odlučiti hoće li Mađari zaista, kao treća predsjedajuća država

za redom koja je proširenje stavila među prioritete prioriteta, zaista zabilježiti uspjeh krajem hrvatskih pregovora. Prvi je 11. ožujka, za kada je najavljena analiza napretka u Pravosuđu. Štefan Füle uvjerava da su mjerila “veoma jasna”, dakle da neće biti prostora za različite interpretacije činjenica. “Hrvatske vlasti i te kako dobro znaju što im je preostalo činiti”, ističe Füle. Dakle, ako 11. ožujka ne donese željenu preporuku, to će biti odgovornost Zagreba. Premijerka Jadranka Kosor se dan prije izglasavanja rezolucije, po tradiciji, sastala s predstavnicima parlamentarnih stranačkih blokova, predsjednikom EP-a te povjerenikom za proširenje. Optimizam parlamentaraca zasnovan je i na danim obećanjima i garancijama, no rampu će u ovom slučaju dizati djela, a ne samo riječi. Drugi je datum 19. travnja, kada je sazvana međuvladina konferencija na ministarskoj razini na kojoj bi se, bude li sve prema očekivanjima i bez novih problema, zatvorila većina od sedam nezatvorenih poglavlja, uključujući i neka s proračunskim provizijama poput Regionalne politike ili Poljoprivrede.

www.privredni.hr Broj 3665, 21. veljače 2011.

( 45% viši nego danas

očekivani prihodi europskih poljoprivrednika do 2020.

( 85,4 kg mesa

godišnje će pojesti prosječan Europljanin

Cijene poljoprivrednih proizvoda: poskupjelo sve osim maslaca

Europa će tražiti sve više žitarica Smatra se da će prosječan prinos žitarica u EU-u do kraja ovog desetljeća rasti godišnjom stopom od 0,5 posto. Ne očekuju se potresi u cijenama – prema scenariju bez meteoroloških iznenađenja Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

redovnoj analizi trendova cijena poljoprivrednih proizvoda Europska komisija ističe da je većina proizvoda poskupjela, no ne do mjere da dohvati rekorde iz 2007.-2008. No, poljoprivredni proizvodi su bez razlike poskupjeli u studenom – prosječno 6,6 posto više nego godinu dana ranije i 0,6 posto u odnosu na listopad. Inflacija izražena kroz cijene hrane (6,6 posto) nadišla je trogodišnju inflaciju u cijenama potrošačkih dobara, kumulacija za tri godine je 6,2 posto. Trendovi u pojedinim zemljama počesto se razilaze od rezultata cijele zajednice 27 država, poput cijene kukuruza koji

Općenito, do 2020. godine će se u poljoprivredi više zarađivati – ali manje zapošljavati je u Litvi 10 posto jeftiniji nego godinu dana ranije, u Slovačkoj pet, a u Francuskoj tri posto skuplji. Cijene sira oscilirale su od petpostotnog poskupljenja u Slovačkoj ili četiripostotnog u Španjolskoj, do pojeftinjenja od tri posto u Sloveniji. Piletina je u Španjolskoj pojeftinila 10, a u Austriji poskupjela dva posto. Namirnica koja

je ove godine bila općenito jeftinija nego lani je maslac, s prosječnim pojeftinjenjem od jedan posto – u što je ugrađno poskupljenje od tri posto u Velikoj Britaniji. Stabilno skupo Dugoročno, cijene poljoprivrednih proizvoda u EU-u ne bi trebale doživljavati dramatične promjene. Iznimke su moguće tamo gdje su povezani poljoprivreda i energetika i nepredvidljivo vrijeme koje može donijeti visoke prinose ili uništiti žetvu. EK prognozira da će EU proizvođači još uvijek proizvoditi ispod maksimalnih kapaciteta te da će rast troškova ograničiti porast prihoda. Općenito, do 2020. će se u poljoprivredi više zarađivati – ali manje zapošljavati. Dolazeće će se desetljeće ipak u nečemu razlikovati od

prošlog - prinosi žitarica bit će viši. Smatra se da će prosječan prinos žitarica u EU-u do kraja ovog desetljeća rasti godišnjom stopom od 0,5 posto, ne očekuju se potresi u cijenama – prema scenariju bez meteoroloških iznenađenja. Europsko će tržište zahtijevati sve više žitarica što se može zahvaliti rastućoj industriji bioetanola i biomase vezanoj uz izmijenjenu energetsku politiku EU-a. Naglasak se stavlja na proizvodnju ulja. Proizvodnja mesa u idućih bi desetak godina trebala rasti stopom od 0,3 posto godišnje, oporaviti se od posljedica ekonomske krize tako da će godišnja produkcija u EU-u 2020. stići do 44,4 milijarde tona ili četiri posto više nego lani. U prosjek su ugrađene prognoze da će proizvodnja govedi-

ne/teletine i janjetine/jaretine pasti za sedam odnosno 11 posto, ali da će proizvodnja piletine i svinjetine do kraja desetljeća narasti za sedam posto. Pojačana konzumacija piletine i svinjetine nosit će mesnu industriju. Računa se da će prosječan Europljanin 2020. jesti 85,4 kilograma mesa godišnje ili dva posto više nego u 2009. godini. On će konzumirati sve više piletine (šest posto), ali će svinjetina zadržati titulu najpopularnijeg mesa s potroš-

njom od 43,3 kilograma po tanjuru Europljanina u 2030. Na piletinu će otpadati 24,7 kilograma, govedinu 15,4, a na janjetinu/ jaretinu manje od dva kilograma godišnje konzumacije. Prognoze vele da će Europa pojačavati uvoz mesa i smanjivati izvoz, sa svinjetinom kao jedinim mesom koje će imati pozitivnu izvoznu bilancu. I mlijeko sve traženije Do 2020. Europa bi konzumirala četiri posto više

Cijene divljaju, glad se širi Prema OECD-u, bitno je zauzdati divljanje cijena hrane za što se traži više discipline na tržištima, uključujući i restrikcije u robnoj razmjeni. Svjetska banka u svojoj svježoj analizi prognozira nestabilne, visoke cijene žitarica u svijetu sve do 2015. godine upozoravajući na posljedice poskupljenja na najsiromašniji dio svjetske populacije, mahom žene, na “milijardu ljudi širom svijeta koji su gladni”.

mlijeka i mliječnih proizvoda, trend je već dugoročan. Budućnost je u apetitima potrošača prema složenijim, kvalitetnijim i skupljim mliječnim proizvodima s porastom do 10 posto. Udjel europskih proizvođača na globalnom tržištu sireva održat će se na razini nešto višoj od 30 posto. U 2015., kada se napušta europski sustav kvota za maslac, očekuje se blag porast proizvodnje koji će – privremeno – povećati izvoz iz EU-a. Izvoz će ovisiti o vrijednosti eura. Poljoprivrednim bi proizvođačima do 2020. trebalo biti bolje – prognoza EK-a sadrži procjenu da će im dohodak sustavno rasti, ne dramatično ali preskočivši prosjeke iz razdoblja od 2005. do 2009. za petinu. Nije riječ o naglom priljevu novca, nego prije o poravnavanju razlika u prihodima između poljoprivrednika u “staroj” Europi (EU15) i onih u novim članicama EU-a. Analiza EK-a ne spominje moguće nove članice, u ovom slučaju Hrvatsku i Island. Do 2020. godine prihodi poljoprivrednika u zemljama Srednje Europe te na Malti i Cipru bili bi 45 posto viši nego danas. Zgodan, znakovit podatak za hrvatske poljoprivrednike – i argument hrvatskim pregovaračima.

20 MERIDIJANI *vijesti Porast stranih ulaganja u Kinu Kineska vlada objavila je prošli tjedan kako su u siječnju izravna strana ulaganja porasla za 23,4 posto u usporedbi s istim mjesecom 2010. godine. Tako su prvog ovogodišnjeg mjeseca strana ulaganja u najmnogoljudniju zemlju svijeta iznosila 10,03 milijarde dolara. Uspoređujući izravna strana ulaganja na godišnjoj razini, u priopćenju stoji kako su 2010. ona iznosila 105,7 milijardi dolara, što je 17,4 posto više u odnosu na 2009. godinu. Obama predložio Kongresu proračun za 2010. godinu Prošlog tjedna predsjednik SAD-a Barack Obama predložio je Kongresu

Privredni vjesnik Broj 3665, 21. veljače 2011.

( više od 400 mil € ( 153 mil € očekivani Barcelonin prihod ove sezone

zaradio Manchester City

20 nogometnih klubova = prihod 4,3 milijarde eura

Ma kakva recesija Već šestu godinu za redom Real Madrid je vodeći klub na Deloitteovoj ljestvici, druga je Barcelona, a treći Manchester United

proračun za 2012. godinu u iznosu od 3730 milijardi dolara. Obama je pozvao na zamrzavanje domaće potrošnje u idućih pet godina čime je moguće ostvariti do 400 milijardi dolara ušteda. Prvi čovjek SAD-a predložio je smanjenje deficita za 1100 milijardi dolara u idućih 10 godina i najavio kako će se ograničavati prekomjerna potrošnja te da će proračun Pentagona biti umanjen za 78 milijardi dolara. Rusija prodala udio u VTB-u Ruska vlada priopćila je prošli tjedan kako je prodajom 10 posto udjela u državnoj banci VTB domaćim i inozemnim ulagačima namaknula više od 3,2 milijarde dolara. Istaknula je kako je to bila najuspješnija ponuda dioničkog kapitala na tom tržištu nakon financijske krize. Koji su točno novi dioničari ove banke nije objavljeno, već je priopćeno da su mnoge velike američke, azijske, bliskoistočne i europske kompanije uložile primjetna sredstva u gospodarstvo te zemlje.

kupan prihod 20 svjetskih nogometnih klubova s najvišim prihodima prvi put premašuje četiri milijarde eura, objavio je Deloitte u svojem izvješću Financijska nogometna liga. Klubovi su ostvarili prihod od 4,3 milijarde eura, zahvaljujući porastu od osam posto u odnosu na prošlu godinu. Već šestu godinu za redom Real Madrid je vodeći klub na Deloitteovoj ljestvici. Tom klubu sada nedostaju samo dvije godine kako bi dostigao osmogodišnju uzastopnu vladavinu Manchester Uniteda na ovoj ljestvici, koja je počela u sezoni 1996./1997. kada je izašla prva Deloitteova Lista nogometnih klubova s najvećim prihodom. Barcelona je zadržala drugo mjesto, ispred Manchester Uniteda, te je time ponovljen uspjeh dva španjolska kluba koji vode na Deloitteovoj ljestvici već dvije godine za redom. Rast prihoda “Od 20 vodećih nogometnih klubova, njih 17

ostvarilo je rast prihoda u sezoni 2009./10., te su time pokazali otpornost prema recesiji. Vodeći klubovi su dokazali da se, zahvaljujući velikoj i lojalnoj navijačkoj bazi, sposobnosti privlačenja televizijskih gledatelja te dobrim odnosima s korporativnim partnerima, mogu nositi s ekonomskim izazovima”, rekao je Dan Jones, partner u Deloitteovom Odjelu za sport. Unatoč relativno skromnim rezultatima na terenu, Real Madrid je ostvario prihod koji je za 41 milijun eura veći od prihoda Barcelone u sezoni 2009./2010. Barcelonin prihod bi u sljedećem iz-

danju Liste trebao premašiti 400 milijuna eura te bi time Barcelona mogla postati drugi klub kome je to uspjelo. Klub je potpisao prvi plaćeni višegodišnji sponzorski ugovor za promociju na nogometnim dresovima. Zajamčeni iznos od 165 milijuna eura za vrijeme trajanja ugovora predstavlja novi svjetski rekord. Očekuje se kako će se borba dvaju španjolskih klubova za prvo mjesto na Deloitteovoj ljestvici nastaviti i idućih nekoliko godina. Inače, na Listi su ponovno vodeći španjolski klubovi. Engleska je zadržala poziciju zemlje s najviše zastupljenih klubova, njih sedam. Manchester

United, Arsenal i Chelsea zadržali su lanjske pozicije, točnije treću, petu i šestu poziciju. Liverpool je pao za jedno mjesto zauzevši osmo mjesto. Najuspješniji Manchester City Manchester City postigao je najveći uspjeh na ovogodišnjoj Listi, popev-

Svi klubovi s ovogodišnje Top 20 ljestvice dolaze iz Lige petice ši se sa 20. na 11. mjesto. Nakon značajne investicije u tim, klub je osvo-

Lista nogometnih klubova s najvećim prihodom (sezona 2009/10) Prošlogodišnja pozicija 1 (1) 2 (2) 3 (3) 4 (4) 5 (5) 6 (6) 7 (10) 8 (7) 9 (9) 10 (8) Izvor: Deloitte

Klub Real Madrid FC Barcelona Manchester United Bayern Munich Arsenal Chelsea AC Milan Liverpool Internazionale Juventus

2009/10 Prihod (mil. £) 359.1 325.9 286.4 264.5 224.4 209.5 193.1 184.5 184.1 167.8

2009/10 Prihod (mil. €) (2008/09 Prihod) 438.6 (401.4) 398.1 (365.9) 349.8 (327.0) 323.0 (289.5) 274.1 (263.0) 255.9 (242.3) 235.8 (196.5) 225.3 (217.0) 224.8 (196.5) 205.0 (203.2)

jio peto mjesto u Premier ligi, što je najviši plasman od kada je Liga počela. Klub je također zabilježio rekordni prihod u iznosu od 153 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 44 posto. To je istodobno najveći apsolutni i relativni rast u odnosu na ostale klubove na Deloitteovoj ljestvici. Tottenham Hotspur je jedno mjesto iza Manchester Cityja, ali s obzirom na to da se u sezoni 2010./11. prvi put plasirao u UEFA Ligu prvaka, bit će konkurent Liverpoolu u borbi za četvrto mjesto po zaradi među engleskim klubovima, kao i za poziciju među prvih 10 na ljestvici svih klubova. Aston Villa se nakon pet godina vraća među prvih 20 klubova, poslije nastupa na Wembleyu te nastupa u oba domaća kupa u sezoni 2009./2010. Svi klubovi s ovogodišnje Top 20 ljestvice dolaze iz Lige petice, pri čemu je Engleska zastupljena sa sedam klubova, Njemačka i Italija s po četiri kluba, Španjolska s tri i Francuska s dva kluba. (V.A.)

www.privredni.hr Broj 3665, 21. veljače 2011.

( za 13 mil ha

POGLED U SVIJET

Daniel Bell, sociolog 2011. GODINA - MEĐUNARODNA GODINA ŠUMA Šume koje život znače kapitalizma svake godine se smanji šumski pokrov Zemlje

Gotovo trećina svih šuma koristi se za neku proizvodnju, a trgovina proizvodima šuma godišnje prelazi 330 milijardi dolara Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ume pokrivaju 31 posto kopnenog područja svijeta, a više od milijardu i 600 milijuna ljudi životno ovisi o njima. Istodobno 80 posto svih vrsta bilja i životinja obitava u njima, a čak 300 milijuna ljudi živi u šumama. Gotovo trećina svih šuma koristi se za proizvodnju različitih proizvoda od drva, a trgovina proizvodima šuma godišnje prelazi 330 milijardi dolara. Prema procjenama stručnjaka, između 12 i 20 posto povećanja emisije stakleničkih plinova posljedica je upravo smanjenja šumskog pokrova na Zemlji, a svake godine on se smanji za 13 milijuna hektara. Šume nam stvaraju kisik i upijaju ugljični dioksid, čuvaju vodu, štite nas od poplava i sprječavaju eroziju tla. Zbog svega toga Ujedinjeni narodi proglasili su ovu, 2011. godinu godinom šuma, uz slogan Šume za ljude. Akcije pošumljavanja Godina šuma obilježit će se na svim razinama, od svjetskih foruma do lokalnih aktivnosti. Planiraju

Čak 95 posto naših šuma ima prirodni sastav, što je iznimno vrijedno se velike akcije pošumljavanja, sajmovi proizvoda iz šume, konferencije i natjecanja - od umjetničkih do triatlonskih. Tijekom godine objavit će se i niz knjiga, obrazovnih materijala, bit će održane medijske kampanje i javni pozivi, a mnoge države,

Tajne hrvatskih šuma Hrvatske šume su vrlo raznolike. U njima obitavaju brojne zaštićene vrste. Poplavne šume hrasta lužnjaka uz Savu i Dravu, primjerice, dom su danas rijetkih i ugroženih vrsta - štekavca, orla kliktaša i crne rode. Dinarske šume bukve i jele životni su prostor velikih zvijeri - vuka, risa i medvjeda. One su i dio 34 hrvatska rezervata šumske vegetacije koji obuhvaćaju površinu od 2946,84 hektara. pa i sami Ujedinjeni narodi, najavili su izdavanje posebnih poštanskih maraka kojima obilježavaju ovu godinu. Pretjeranim iskorištavanjem i pretvaranjem šuma u oranice i plantaže ugrožava se i budućnost čovjeka na planetu. Šume su otpornije na vanjske utjecaje i promjenu klime, dok monokulture na plantažama i oranicama to nisu. Nestankom šuma šire se pustinje i ruše eko sustavi koji postoje stotinama tisuća godina. No posljednjih godina svijest o značenju šuma sve je veća i mnoge zemlje ponovno intenzivno sade šume. I hrvatske šume nestaju Šume u Hrvatskoj pripadaju prvoj ili drugoj generaciji nakon prirodne ob-

nove iznimno prostranih prašuma na području između rijeka Save i Drave te krške regije južno od rijeke Krke. Sastavom su prirodne i slične prašumama od kojih su potekle. Stupanj očuvanosti šuma posebice u područjima Gorskog kotara, Velebita, Lonjskog polja i Spačve vrlo je visok, a čak 95 posto naših šuma ima prirodni sastav što je rijetko i iznimno vrijedno i na svjetskoj razini. No i naše šume su ugrožene. Za to snosi krivnju onečišćenje zraka, tla i vode od kojeg, kažu naši šumari, prvo strada obična jela. Promjene vodnog režima zbog neprimjerenih vodno-gospodarskih zahvata ugrožavaju šume hrasta lužnjaka, a ugrožava ih i gradnja prometnih koridora kroz velike šume.

dr. Uroš Dujšin

mro je Daniel Bell, jedan od velikih sociologa kapitalizma. Karijeru je započeo kao novinar u uglednom časopisu Fortune, koji je iznjedrio još jednog poznatog ekonomista – Johna Kennetha Galbraitha. Dvadeset godina bio je urednik za pitanja industrijskih odnosa, nakon čega je prešao na Sveučilište Harvard, privučen mogućnošću da uživa u praznicima od lipnja do kraja rujna. Stručnjaci za pitanja rada i radnih odnosa očito znaju cijeniti vrijednost dokolice.

sko upravljanje. U nečemu je ipak imao pravo: ideologija komunizma se iscrpila - nju je u Kini zamijenio “tržišni lenjinizam”, a u Rusiji poduzetništvo “silovika” iz tajnih službi. Drugo je Bellovo značajno djelo The Coming of Post-Industrial Society, objavljeno 1973. – termin koji je on smislio a koji je naširoko prihvaćen. Bell ovdje govori o prijelazu od proizvodnje robe na proizvodnju usluga, rastućoj važnosti stručnjaka i nestajanju klasne borbe. Ono što mu je promaklo je tranzi-

ve temeljne vrijednosti. To su, kako reče Max Weber, puritanske zasade kao što je marljivi rad, štedljivost i odlaganje nagrade u obliku zadovoljenja potreba. Nju podriva potrošačko društvo i kulturna alternativa. No uza sve to, kapitalizam je još itekako snažan. Visokotehnološke tvrtke poput Googlea uspješno kombiniraju težnju za profitom i etiku sveučilišnog kampusa. No zato je Bell imao pravo kad je upozoravao na to da potrošački kapitalizam potiče ljude da pozajmljuju više novca no što će ga ikad moći vratiti. Ta-

cija od sustava menadžerskog kapitalizma u poduzetnički, ali zato su danas još uvijek aktualna njegova upozorenja o sukobu jednakosti i meritokraciji u visokom školstvu; anticipirao je i sadašnje rasprave o sreći, ukazujući na to da napredak u materijalnoj sferi ne može ukloniti nezadovoljstvo inherentno borbi za moć i ugled. Što su ljudi ovisniji o napretku utemeljenom na zaslugama, to će više težiti višem društvenom statusu.

kođer je imao pravo kada je ukazivao na kulturne suprotnosti države blagostanja: po Bellu ona je neodrživa jer ne može opstati ako netko ne stvori nove vrijednosti za nju. No interesne grupe stalno traže više, a političari – obećavaju, podrivajući volju ljudi da sami budu kovači svoje sreće. Jedna ideja koja je prisutna u svim Bellovim djelima je svakako ona da pojedina društva mogu funkcionirati prema različitim načelima. Bell je za sebe govorio da je “socijalist u ekonomiji, liberal u politici i konzervativac u kulturi”. Stoga je smatrao da kapitalizam može postojati u suživotu s kineskom autoritarnošću kao i s američkom demokratičnošću. I to mu se ostvarilo, na veliko žaljenje bogatog Zapada.

I danas aktualan Njegova gledišta aktualna su i danas, primjerice ono o prijelazu iz industrijskog u potrošački kapitalizam. Čak i kada nije imao pravo, njegova su gledišta bila vrijedan poticaj na razmišljanje, komentira Economist.

Ideja prisutna u svim Bellovim djelima jest da pojedina društva mogu funkcionirati prema različitim načelima Bell je za sobom ostavio tri značajna djela, od kojih je prvo The End of Ideology iz 1960. u kojem je ocrtao svijet nakon završetka hladnog rata puna tri desetljeća prije no što je on završio. Knjigu nije mogao objaviti u gore vrijeme: upravo je to razdoblje bilo jedno od ideološki najbremenitijih u američkoj povijesti. Bell je tvrdio kako je ideološka borba iz prve polovine stoljeća iscrpljena te da će se novi način vođenja politike svesti na tehnokrat-

Materijalno obilje potkopava Najzapaženija Bellova knjiga svakako je The Cultural Contradictions of Capitalism iz 1978. u kojoj je ukazao na mogućnost da materijalno obilje koje je kapitalizam stvorio može potkopati njego-

22 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3665, 21. veljače 2011.

( do 1. siječnja 2012.

*vijesti Najviše goriva uvezeno iz Hrvatske

suglasnost na cijene struje i prirodnog plina daje vlada Srbije

SRBIJA PRIPREMA NOVI ZAKON O ENERGETICI

Od 700.000 tona naftnih derivata, koliko iznose bilančne potrebe Federacije BiH, u 2010. godini uvezeno je 647.336 tona što je 10,84 posto manje u odnosu na 2009. godinu. Smanjenje uvoza nije uzrokovano manjim potrebama, nego nabavom goriva iz Rafinerije Bosanski Brod, stoji u izvješću Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH. Iz domaće rafinerije lani je nabavljeno 274.134 tone goriva ili 37 posto više od planiranog. Federacija BiH najviše je goriva uvezla iz Hrvatske (468.367 tona, odnosno 72 posto ukupnog uvoza), zatim iz Italije (14,31 posto) i Mađarske (6,20 posto). Najveći uvoznici su Hifa-Oil iz Tešnja, Holdina, Energopetrol i Petrol BiH. Vlada zamrznula marže na kruh

U protekla tri mjeseca cijene kruha, drugih pekarskih proizvoda i brašna u BiH povećane su za oko 50 posto s tendencijom daljnjeg rasta. Do poskupljenja je došlo, tvrde pekari, zbog konstantnog rasta cijena pšenice na svjetskim burzama. Kako bi ublažila posljedice enormnog poskupljenja osnovnih živežnih namirnica, vlada Federacije BiH donijela je odluku o zamrzavanju marži na te prehrambene proizvode u apsolutnim iznosima zatečenim 1. siječnja ove godine. Tom odlukom zamrznula je marže na cijene brašna, kruha, peciva i drugih pekarskih proizvoda, te ulja i šećera. Pekari su ocijenili da administrativne mjere neće zaustaviti daljnji rast cijena peciva.

Kraj ere jeftine energije Srbija uvodi tržišne elemente i u energetiku, što znači da je odzvonilo tretiranju struje i plina kao socijalne kategorije Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

ovi zakon o energetici koji je u nacrtu, a koji bi do kraja ove godine trebao biti usvojen, praktično označava kraj ere jeftine energije u Srbiji i uvodi tržišne elemente i u energetiku, što znači da je tretiranju struje i plina kao socijalne kategorije odzvonilo. Na predstavljaju nacrta tog zakona u Privrednoj komori Srbije prošloga tjedna ministar energetike Petar Škundrić najviše pažnje posvetio je dijelu koji se odnosi na harmonizaciju zakona o energetici s direktivama EU-a (tamo je struja odavno roba) i na investicije u taj sektor. Električna energija je u fokusu novog zakona jer se na nju računa u svakom pogledu: i da bude glavni energent i da još donosi devize jer, kako je najavio ministar, “Srbija bi trebala nakon povećanja kapa-

Uvode se trgovci koji će moći struju kupovati od EPS-a, te je preprodavati uz marže citeta postati neto devizni izvoznik”. Uz to, struja je još uvek “domaća” i tako bi, sudeći prema strateškim opredjeljenjima, trebalo i ostati iako se u Srbiji nikad ne zna koliko su strategije čvrste sve dok se ne dogodi nešto konkretno, što najbolje ilustrira primjer “iznenadne” prodaje Telekoma.

Manje ulaganja u plin Sudeći prema najavljenim ulaganjima, malo manje se računa na plin, ali svakako se računa na ruski plin i ruskog partnera, a ponajviše na dobit od izgradnje Južnog toka, paneuropskog plinovoda. Predstavljajući novi zakon, državni tajnik u Ministarstvu energetike Nikola Rajaković istaknuo je kako su operatori transportnog sustava tvrtke Srbijagas i Jugorosgas, a da na drugoj strani postoji nova podjela i tri operatora: proizvođačopskrbljivač, operator za javnu opskrbu i operator za javnu opskrbu na veliko. Rajaković je naveo i agendu koju novi zakon

predviđa: od 1. siječnja 2015. pravo na javnu opskrbu preko Elektroprivrede Srbije (EPS) imat će samo mali kupci odnosno domaćinstva (oko 60 posto potrošača električne energije u Srbiji) za koje će vrijediti regularne (niže) cijene, dok će svi ostali - gospodarstvo i drugi veliki potrošači biti prepušteni tržištu, odnosno nezaštićeni. Što to znači? To znači da se uvode trgovci (u zakonu definirani kao opskrbljivači) koji će moći struju kupovati od EPSa ili nezavisnih proizvođača, a onda će je moći (pre)prodavati “nezaštićenim” kupcima, naravno uz maržu i sve ostalo što

zida cijene. Ako se nezaštićeni ne snađu ili ne žele promijeniti opskrbljivača, u ovom slučaju EPS, za njih je predviđena posebna stavka u zakonu pod radnim nazivom: “opskrba posljednjeg izbora”. Pod ovom na prvi pogled nerazumljivom formulacijom krije se jednostavna formula prema kojoj sve ostaje isto, samo se mijenja cijena, pa će nezaštićeni istu struju kao i prije toga EPS-u plaćati više od zaštićenih. I zaštićeni bez zaštite Problem je, međutim, što će i zaštićeni kupci biti mnogo manje pod zaštitom države nego do sada kad je riječ o cijeni elek-

Ulaganja 14 milijardi eura Započeli smo investicijski ciklus u energetici od 14 milijardi eura koji će “povući” čitavo srbijansko gospodarstvo i zaposliti oko 50.000 ljudi izvan tog sektora, izjavio je ministar energetike i rudarstva Petar Škundrić. Najveći dio ulaganja od oko devet milijardi eura namijenjen je Elektroprivredi Srbije, naveo je on i ocijenio kako nema većeg investitora u Srbiji od EPS-a i

energetskog sektora. EPS godišnje u investicijsku potrošnju plasira oko 600 milijuna eura, i to iz vlastitih izvora. Škundrić je dodao da će prema investicijskom planu u razvoj plinskog sektora biti uloženo oko dvije milijarde eura, u naftni sektor oko milijardu eura, dok će investicije u obnovljive izvore energije iznositi od dvije do šest milijardi eura u idućih pet do sedam godina.

trične energije. Država se u ovom slučaju preko zakona polako izvlači iz pozicije čuvanja socijalnog mira depreciranim cijenama energenata, ili barem to pokušava, a koliko će uspjeti, tek će se vidjeti. U svakom slučaju u nacrtu zakona predviđeno je da do 1. siječnja 2012. godine ostane status quo i da suglasnost na cijene struje i prirodnog plina daje vlada Srbije, dok će od iduće godine cijene prijeći u nadležnost Agencije za energetiku. U zakonu će također biti uveden automatizam u reguliranje cijene prirodnog plina u skladu s cijenama na tržištu, što sada nije slučaj. Dalekosežne posljedice imat će razdvajanje distribucije odnosno električne mreže od opskrbe električnom energijom, čime bi se - u slučaju da netko odluči prodati i EPS - ostavila mogućnost da se spasi barem jedan od ta dva dijela, što bi bilo dobro da je učinjeno i u slučaju telekomunikacijske infrastrukture.

www.privredni.hr Broj 3665, 21. veljače 2011.

( oko 120

istražitelja i eksperata u CSI ekipi

( 7000 zaposlenika

ljubljanskog Hypa dobilo “nemoralnu” ponudu

*vijesti Može li kodeks ukrotiti marže

NOVA ISTRAŽNA PRAKSA

CSI Hypo očistio Ljubljanu U munjevitoj akciji austrijski istražitelji odnijeli su sve što treba za potvrdu čvrstih indicija da je i slovenska podružnica pridonijela krahu naglo rastuće banke Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

stražitelji iz skupine CSI Hypo točno su znali što treba pokupiti u Ljubljani, u slovenskoj podružnici Hypo Alpe-Adria-Banka koja

Svi se pitaju koliki je doprinos slovenske podružnice blamaži banke koja se javlja pod cimerom nilskog konja je sve do prošlog tjedna slovila kao manje kontaminirani dio problematične austrijske banke. U munjevitoj akciji austrijski istražitelji napunili su torbe svom potrebnom dokumentacijom koju se sada već trančira na stolovima austrijskih revizorskih forenzičara. Odnijeli su sve što treba za potvrdu čvrstih indicija da je i slovenska podružnica pridonijela krahu naglo rastuće banke čiji su poslovni grijesi došli na naplatu poreznim obveznicima. Napuštajući nakratko zaposjednutu luksuznu zgradu u Ljubljani, gosti iz Austrije ostavili su na stolu kuvertirane otkaze dvojici predsjednika (Anton Romih – Hypo Alpe-Adria i Andrej Potočnik – Hypo Leasing) te članovima njihovih uprava. Slovenska javnost još se nije oporavila od šoka što ga je u drugom tjednu veljače priredila CSI skupina koju je osnovalo austrijsko ministarstvo financija, a u kojoj djeluje

stotinjak istražitelja potpomognuto s dvadesetak neovisnih financijskih, poreznih i pravnih eksperata čija je obveza da istraže sve što je Hypo banku dovelo na loš glas. Daš informaciju, dobiješ amnestiju Forenzički komandosi dobro su znali što treba pokupiti u Ljubljani jer su raspolagali pouzdanim informacijama, a do njih došli su poprilično jednostavno. Novo vodstvo Hypo banke ponudilo je zaposlenicima amnestijski aranžman što ga nije bilo lako odbiti. Nekih 7000 sadašnjih i bivših zaposlenika dobilo je ponudu za zanimljivu razmjenu: vi nama ispričajte sve što znate o neetičnim poslovnim potezima iz vremena

stare banke, zauzvrat bit ćete krajnje blago sankcionirani za eventualna iznuđena asistiranja u bankarskim nedjelima. Amnestijska ponuda trajala je do 8. siječnja i zacijelo se isplatila. Došavši do brojnih novih spoznaja, uprava je zajedno s istražiteljskim snagama mogla žestoko udariti u meki trbuh bankarskih indiskrecija, pa i onih u Sloveniji. Vodstvo slovenske podružnice bilo je iznenađeno udarom. Da je išta znalo o tome koliko znaju istražitelji, ponašalo bi se drukčije, uvjeren je ekonomist dr. Bogomir K o v a č koji se p r v i upustio u pokušaj smirivanja slovenskejavnosti

uzrujane ne toliko silovitošću udara koliko samovoljnim ponašanjem istražitelja. Oni su u Ljubljanu došli u pratnji austrijske zaštitarske službe. Na televizijskim snimkama čuje se kako se na slovenskom tlu zapovijedalo na njemačkom jeziku. Nadležne slovenske institucije sada istražuju jesu li austrijski “sigurnjaci” imali potrebna ovlaštenja i nisu li uredovali u javnom prostoru, zadirući u integritet i suverenitet slovenskog teritorija. Inače, Kovač je pokušao objasniti javnosti da je riječ o klasičnom unutarnjem revizijskom postupku što ga je Banka započela u centrali, a zatim proširila i na slovenski dio koncerna. Uključene i obavještajne službe? Centrala u Klagenfurtu zasad ne želi govoriti o smjeni u slovenskoj podružnici, možda i s razlogom – riječ je o pljački širokih razmjera s mnogo sudionika. Nedvojbeno je kako će Hypo

banka biti poučan primjer štetnosti povezivanja regionalne politike i bankarskog financijskog sektora, te ilustracija invalidnosti nadzornih mehanizama, posebice unutarnjeg nadzora. U Austriji stara Hypo banka slovila je kao osobni bankomat pokojnog koruškog poglavara i njegovih pajdaša. Narodna predaja širi priču o podružnicama u Hrvatskoj, BiH i Srbiji kao o privlačnim pribježištima lokalnih financijskih mutikaša. U Sloveniji gdje se sada svi pitaju koliki je doprinos slovenske podružnice blamaži banke koja se javlja pod cimerom nilskog konja, pomno se iščitava i knjiga Richarda Schneidera u kojoj autor piše kako sve istražne radnje o staroj Hypo banci temeljito prate obavještajne službe najmanje polovine ukupnog broja europskih zemalja te Rusije i SAD-a. Sve događaje povezane s istragom ima razloga pozorno pratiti i pozamašan broj tangiranih u nizu zemalja, svakako i u Hrvatskoj.

U čije će ruke Delo? Mnogo je u Sloveniji zainteresiranih za što brži rasplet slučaja povezanog sa zemaljskom bankom iz Koruške. Hypo banka, naime, uključena je trenutačno u spašavanje nekoliko važnih slovenskih tvrtki. Na krizu slovenskih financijskih holdinga poznatih po krahu privatizacijskih preuzimanja, Hypo je uzvratio aktiviranjem bankarskih jamstava. Na taj način postao je vlasnikom: dva posto Mercatora, 2,09 posto Istrabenza, sedam posto Pivovarne Laško i čak 25 posto kranjskog Merkura. Prošloga tjedna, točnije 15. veljače, Pivovarni Laško istekao je rok za otplatu 58 milijuna eura privatizacijskog kredita, inače pokrivenog dionicama novinskog izdavača Delo. Iz Laškog zamolili su Hypo banku za produljenje roka otplate. Što ako Hypo banka ne pristane na odgodu? Žustri pobornici “slovenskog nacionalnog interesa” otvoreno strahuju da će Delo pasti u austrijske ruke.

Najnovija poskupljenja hrane rasplamsala su u Sloveniji žustre rasprave i potaknula međusobne optužbe o tome tko u prehrambenom lancu uzima previše – trgovci, poljoprivrednici ili međuprerađivači. Istraživanja Trgovinske zbornice pokazala su da je prosječna marža u Sloveniji do 14 posto veća od prosječne u zemljama EU12 te da takva razlika, na slovenskom opsegu prometa, iznosi čak 100 milijuna eura. Ministri za gospodarstvo i poljoprivredu, Darja Radić i Dejan Žitan, zahtijevaju dodatne podatke o tome tko je slaba karika u opskrbnom lancu, odnosno odakle izviru visoke marže. Dosad ponuđeni podaci, ovisno o izvoru, znatno se razlikuju. Ministri stoga upozoravaju da bi bilo opasno intervenirati u marže na nepouzdanim podacima. Inače, većina sudionika u raspravi o poskupljenjima sve je bliže odluci da se problem marže uredi obveznim kodeksom sa sankcijama za neprimjenjivanje. KBC bi rado izašao iz kapitala NLB-a Udjel belgijske banke KBC u Novoj Ljubljanskoj banci ostaje na popisu za prodaju, potvrdio je predsjednik uprave Jan Vanhevel, uz dodatak da banka pokušava naći kupca, ali da takva transakcija trenutačno nije realna jer “udjel u NLB-u očito nikoga ne zanima”. Šef belgijske financijske skupine KBC dopušta mogućnost da izlazak iz kapitala NLB-a može potrajati nekoliko godina. Inače, slovenska vlada uporno traži rješenje za dokapitalizaciju NLB-a. Planirani dokapitalizacijski uložak od 250 milijuna eura bit će dovoljan tek za pokriće lanjskoga gubitka.

24 STIL *vijesti Priznanje Allegru za prvoklasne usluge Češki turoperator Vitkovice Tours na nedavno održanom turističkom sajmu Holiday World 2011. u Detenicama u Češkoj dodijelio je rabačkom hotelu Allegro priznanje za prvoklasne usluge u 2010. godini. U konkurenciji za ukupno 15 nagrada bili su svi smještajni objekti koje je Vitkovice Tours imao u svojoj lanjskoj ponudi, a to je oko 200 hotela u Hrvatskoj te oko 20 hotela i turističkih naselja u Crnoj Gori. Priznanja za prvoklasne usluge najboljim hotelima na Jadranu rezultat su procjene gostiju i stručnjaka te zahvala za uspješnu suradnju. Zagrebačka županija subvencionira dolazak turista

Zagrebačka županija raspisala je javni natječaj u vrijednosti 300.000 kuna za subvencioniranje organiziranog dolaska turista na područje te županije. Na natječaj koji je otvoren do utroška planiranih sredstava, ili najkasnije do 15. prosinca ove godine, mogu se javiti turističke agencije sa sjedištem u Hrvatskoj koje cijele godine organiziraju izlete ili višednevni boravak turista u Zagrebačkoj županiji. Ukupna sredstva natječaja iznose 300.000 kuna, a turistička agencija po svakom dovedenom gostu može ostvariti iznos od 35 kuna. Više turista u Zagrebu Zagreb je u siječnju posjetilo 28.766 turista ili osam posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Oni su ostvarili 52.250 noćenja što je šest posto više, podaci su Zagrebačke turističke zajednice. Od ukupnog broja turista, 17.964 su bili stranci koji su ostvarili 33.562 noćenja. U ovogodišnjem siječnju u Zagrebu su inozemni turisti zabilježili 13 posto više dolazaka i 12 posto više noćenja nego 2010.

Privredni vjesnik Broj 3665, 21. veljače 2011.

( oko 54 mlrd €

lanjski prihod od turizma u Španjolskoj

( 200.000

španjolskih turista lani je boravilo u Hrvatskoj

SURADNJA HRVATSKE I ŠPANJOLSKE U TURIZMU

Kad konkurenti postanu partneri Hrvatska, Španjolska i Portugal, a vjerojatno i Slovenija, zajednički će nastupiti na turističkim sajmovima na dalekim tržištima Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ako Španjolska nema dugu turističku povijest, danas je ta zemlja jedna od vodećih turističkih zemalja na Mediteranu, ali i u Europi. Turizam je jedan od glavnih izvora prihoda, a prošle je godine u toj zemlji boravilo 52,6 milijuna stranih turista što je jedan posto više nego 2009. Ujedno je to i prvi blagi rast od 2007. godine. Mada je primjetan pad dolazaka turista iz Velike Britanije, Njemačke i Francuske, još uvijek najveći broj dolazaka ostvaruju upravo Nijemci i Britanci. Lani je prihod od turizma u Španjolskoj iznosio oko 54 milijarde eura. Usporedbe radi, prije desetak godina oni su ostvarivali više od 60 milijardi eura turističkog prihoda. Iz državnog proračuna za ovu godinu španjolska vlada odobrila je 780 milijuna eura, dok je, primjerice, taj iznos prije tri godine bio oko 400 milijuna eura. Bajs u gostima Na poziv glavnog tajnika Svjetske turističke organizacije (UNWTO) Taleba Rifaija, hrvatski ministar turizma Damir Bajs s delegacijom i novinarima posjetio je protekli tjedan Madrid i Barcelonu. S državnim tajnikom za turizam i unutarnju trgovinu Kraljevine Španjolske Joanom Mesquidom Ferrandom tom je prigodom dogovorio

Svjetski kongres turističkih novinara u Zagrebu Ministar turizma Damir Bajs i glavni tajnik UNWTO-a Taleb Rifai potpisali su Memorandum o suradnji čime se intenzivira suradnja Hrvatske i UNWTO-a. To znači još bolje informiranje te aktivnosti hrvatskih predstavnika u brojnim tijelima UNWTO-a kao i zajedničku organizaciju različitih događaja i rad na projektima u sljedeće dvije godine. Dio memoranduma je i organizacija prvog UNWTO-vog svjetskog kongresa turističkih, ali i gospodarskih i političkih novinara te PR stručnjaka. Kongres će se održati u Zagrebu, a očekuje se sudjelovanje oko 500 novinara iz cijelog svijeta. osnivanje radne skupine koja će se sastati ove godine u Hrvatskoj te odlučiti o oblicima zajedničkog nastupa na dalekim tržištima, možda već od 2012. godine. To je nastavak puta kojim je dosad kročila Španjolska zajedno s Portugalom, Italijom i Francuskom, a očekuje se da bi se zajedničkom nastupu uz Hrvatsku mogla pridružiti i Slovenija. Time će se zaokružiti regionalna suradnja predstavljanja Mediterana na dalekim tržištima. Nastavak suradnje s Hrvatskom očekuju i španjolski turoperatori koji su se također sastali s ministrom Bajsom te ustvrdili kako je Hrvatska rastuća turistička destina-

cija s mnogim zanimljivim resursima. “Španjolci Hrvatsku doživljavaju kao jako lijepu zemlju s prekrasnom prirodom i bogatom kulturnom baštinom te nadasve gostoljubivim ljudima. Ipak postoje i neke stvari koje im smetaju, a to je nedovoljno hotelskih kapaciteta te automobila za najam u špici turističke sezone. Osim toga, Španjolci mogu pripomoći u produljenju turističke sezone u Hrvatskoj jer ih zanimaju i ostali oblici turizma, poput kulturnog turizma, a ne samo sunce i more”, rekao je Gabriel Costa iz Panavision Toursa, španjolskog turoperatora. Dodao je da Španjolci putuju u parovima

ili grupama, a prije nekoliko godina bili su “ludi” za čarter letovima, dok danas više vole putovati redovnim zrakoplovnim linijima. Stoga su izrazili nadu da će Hrvatska poraditi na poboljšanju i uvođenju još više izravnih linija između hrvatskih i španjolskih turističkih središta. Sada su povezani Zagreb i Dubrovnik s Madridom, a u planu je i uvođenje zračne linije Barcelona-Split. Očekivani rast “Nema velikih i malih, nego samo kvalitetnih ili nekvalitetnih turističkih odredišta. Španjolska nam nije samo konkurentska zemlja nego i veliko emitivno tržište. Najviše

turista dolazi iz Madrida, Barcelone, Bilbaoa, Valencije i Seville. U toj zemlji Hrvatska ima dobar imidž, a lani je kod nas boravilo 200.000 španjolskih turista što je 15 posto više nego 2009. No, takav turistički uspjeh ne bi smio ostati samo na jednoj sezoni, nego trebamo uvažiti primjedbe španjolskih kolega kako bismo bili još bolji i konkurentniji”, istaknuo je Bajs. Za ovu godinu predviđa se, dodao je, 15 do 20 posto više dolazaka španjolskih turista u Hrvatsku nego lani. Sanja Jelić, direktorica predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Madridu, istaknula je kako su Španjolci radoznali turisti koji unatoč brojnim objavlje-

Zajednička promocija mogla bi početi već 2012. godine nim reportažama još uvijek malo znaju o našoj zemlji. Ponajviše ih privlači očuvana prirodna baština, ono što je Španjolska imala prije 30 ili 40 godina. Devedesetih godina 20. stoljeća ta je zemlja doživjela pravi graditeljski boom, a u to doba izgrađeni su brojni hoteli s četiri i pet zvjezdica. Hrvatska još nije prošla kroz takvo razdoblje i postoje brojni španjolski pozitivni primjeri iz kojih možemo još mnogo naučiti, smatra Sanja Jelić.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3665, 21. veljače 2011.

( 25 mil korisnika ( 1500 pravila ima Internet Explorer 9

*vijesti

za upravljanje instalacijama preglednika

NOVA GENERACIJA NAJRAŠIRENIJEG PREGLEDNIKA

MIRNIJE SURFANJE UZ DEVETKU Novosti u odnosu na prošlu verziju preglednika su novo korisničko sučelje, hardversko ubrzavanje prikaza stranica, ali i povezivanje funkcionalnosti s onima operativnog sustava Windows 7 Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

icrosoft je u veljači, pet mjeseci nakon objave dostupnosti beta inačice, predstavio posljednju radnu verziju (Release Candidate) svog internetskog preglednika, Internet Explorer 9. Novu verziju preglednika, koji je dostupan u 40 jezičnih inačica uključujući i hrvatsku, do sada je sa stranica te američke softverske kompanije preuzelo više od 25 milijuna korisnika u svijetu. Kristijan Kramarić, voditelj Grupe proizvoda klijentskog softvera u Microsoftu Hrvatska,

kaže nam kako se najveće novosti u usporedbi s prošlom verzijom preglednika odnose na novo korisničko sučelje, hardversko ubrzavanje prikaza stranica, ali i povezivanje funkcionalnosti s onima operativnog sustava Windows 7. “Preglednik je razvijen tako da u potpunosti iskorištava hardverske mogućnosti računala, što razvojnim inženjerima omogućava izradu grafički bogatih internetskih stranica i aplikacija s brzim odzivom. Oslanja se na procesorsku snagu čitavog računala, te su u njega ugrađeni i tzv. F12 developer tools, niz softverskih razvojnih alata koji će inženjerima

omogućiti brz razvoj i testiranje internetskih stranica, budući da mogu unijeti izmjene koda izravno

distribucije zlonamjernog softvera kroz socijalni inženjering (nedopušteni ulaz u nečije računalo i

Korisniku su sada važnije obavijesti bliže, a one manje bitne prebačene su u drugi plan kroz preglednik. Veliku pozornost posvetili smo zaštiti privatnosti korisnika, kao i zaštiti korisničkog računala i pohranjenih podataka”, objašnjava Kramarić. Ugrađena zaštita Osim što je “devetka” opremljena zaštitom od

krađa povjerljivih podataka i informacija) te zaštitom od krađe identiteta, poboljšan je i nadzor privatnosti tijekom pregledavanja i načina na koji korisnici prate određena web mjesta. Također, korisniku su sada važnije obavijesti bliže, a one manje bitne prebačene su u

drugi plan kako bi ga što manje ometale prilikom pregledavanja sadržaja, napominje Kramarić. U korporativnom okružju Internet Explorer 9 također će doći do izražaja budući da sustav automatizmom vodi računa o najnovijim sigurnosnim i kritičnim nadogradnjama, a IT profesionalcima pruža poboljšanu podršku za pravila grupe (Group Policy), s ugrađenom bazom od gotovo 1500 pravila koja olakšavaju upravljanje instalacijama preglednika nakon implementacije. A kada će se komercijalna verzija Internet Explorera 9 pojaviti na hrvatskom tržištu, još nije utvrđeno.

Nove tarife za poslovne korisnike Tele2 Poslovne tarife Knockout Business i Knock-out Team Business novosti su koje je prošli tjedan u svoju ponudu uveo mobilni operator Tele2. Nove tarife omogućuju najjeftinije telefonske pozive prema svim mrežama i besplatne razgovore unutar tvrtke. IT Europa nagradio Combis Regionalni sistem integrator Combis osvojio je nagradu međunarodno priznatog časopisa IT Europa za razvoj rješenja Overseas Internet Shipping. Riječ je o web aplikaciji koja pojednostavljuje, ubrzava i čini dostupnijim postupak naručivanja usluga dostave pošiljaka putem interneta, koja je razvijena za potrebe Overseas Expressa. Nagrada je osvojena u kategoriji Solution Provider – Mobility, u kojoj se nagrađuje značajan pozitivan utjecaj razvijenog rješenja na poslovanje u smislu pokretljivosti, komunikacije i novih načina upravljanja poslovnim procesima, koji ujedno povećavaju produktivnost i profitabilnost korisnika. HAKOM: MPEG-2 je dovoljan

ISTRAŽIVANJE UČILIŠTA ALGEBRA I PRIZME CPI

Gotovo četvrtina radno sposobnih ne koristi se računalom Rezultati redovitog zajedničkog istraživanja Učilišta Algebra i Prizme CPI otkrivaju kako poznavanje rada na računalu korisnim za pronalaženje novog posla smatra 23 posto ispitanih. Samo sedam posto ispitanika u dobi od 17 do 40 godina (dakle radno najdinamičniji segment stanovništva) ne koristi se računalom. Računalo za zabavu (u što se ubraja igranje računalnih igrica, korištenje socijalnih mreža, neobavezno surfanje webom...) koristi 42 posto, u poslovne svr-

tva – njih 22 posto. Inače, Algebra je u suradnji s partnerima - Microsoftom Hrvatska, portalima EduCentar i MojPosao, Hrvatskom gospodarskom komorom i Visokom školom za primijenjeno računarstvo - prošlog tjedna pokrenula prohe 29 posto, a za obrazovanje 21 posto ispitanih. Primjetan je blagi porast korištenja računala – dva posto u odnosu na prošlu godinu, odnosno tri posto više ispitanih u odnosu na rezultate istraživanja pretprošle godine. Odnosi korištenja računala za zabavu, posao i u edukacijske

svrhe ostali su uglavnom unutar istih postotaka te u nepromijenjenim omjerima tijekom posljednje tri godine. Međutim, u uzorku cijelog radno sposobnog stanovništva, od 17 do 65 godina, još uvijek se računalom ne koristi gotovo jedna četvrtina stanovniš-

Samo 21 posto ispitanih računalom se koristi i za obrazovanje jekt Put do boljeg radnog mjesta u sklopu kojeg se svi zainteresirani mogu kandidirati za dodjelu vri-

jednih stipendija za informatičko školovanje. Prošle su godine polaznici u okviru tog projekta dobili priliku iskoristiti stipendije ukupne vrijednosti veće od pola milijuna kuna. U sklopu ovogodišnjeg projekta ponuđene su stipendije za niz vrlo traženih edukacijskih programa poput onih za obrazovanje web i grafičkih dizajnera, stručnjaka za digitalnu fotografiju ili video, sistemskih i mrežnih administratora, servisera računala te samostalnih knjigovođa. Prijave za stipendije u Zagrebu otvorene su do sredine ovog tjedna. (B.O.)

Osnovna namjena uvođenja digitalne televizije u Hrvatskoj jest učinkovitija uporaba radiofrekvencijskog spektra s ciljem otvaranja mogućnosti za pružanje novih servisa i kvalitetnijih usluga krajnjim korisnicima. Izabrani standard kodiranja slike i zvuka (MPEG-2) trenutačno u potpunosti zadovoljava taj cilj te, kažu u HAKOM-u, krajnjim korisnicima osigurava kvalitetu i mogućnosti istovjetne onima drugih standarda. Stoga, netočne su tvrdnje kako će građani u dogledno vrijeme morati kupovati nove digitalne prijamnike s MPEG-4 dekoderom.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3665, 21. veljače 2011. NOVA KNJIGA: VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE POSLOVANJA S BANKAMA

Ima neka tajna veza Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR VOJO ŠILJAK ULICAMA KRUŽIM NE BIH LI SE SREO V.B.Z.

Ova knjiga spomenar je i spomenik jednoj generaciji i epohi unutar pola stoljeća, nikako zlatnoj, ali po mnogočemu blistavoj, za kojom mnogi još žale i često je prizivaju, po dobru spominju u obiteljskim i poslovnim razgovorima, u kulturnim krugovima. No, ova je knjiga i oštroumni zapis o “novom dobu” i “javnim djelatnicima”, o veličini malenih i bijedi velikih, o jednostavnosti i ljepoti života, kada ga se živi otvorena srca i bez kalkulacija.

SUE TOWNSEND ADRIAN MOLE I NEMOĆNE GODINE Mozaik knjiga

Adrian Mole ima 39 godina i jednu četvrtinu. I život mu je, najblaže rečeno, jadan. Budući da nije mogao plaćati račune, morao se preseliti u preuređeni svinjac, tik do vrata svojih roditelja. No, njegova supruga Daisy mrzi selo, a oboje su svjesni da među njima više nema strasti. Pripiti telefonski poziv staroj simpatiji, dr. Pandori Braithwaite, budi sjećanja na zajedničku strast i navodi ga da se zapita je li ona jedina koja ga sada može spasiti.

MILANA VLAOVIĆ BOMBONI OD MEDA Naklada Ljevak

Marta je trebala biti obična otočka žena, koja će svoj vijek proživjeti uredno - stasati, udati se, raditi u polju, ići u crkvu, nositi udovičku crninu - kao mnoge prije i poslije nje. No, oko Marte događala se povijest, veliki događaji 20. stoljeća, i rat, a ona se fatalno i krvavo zaljubljivala, živeći svoju sudbinu. O Marti pričaju oni koji su došli nakon nje, pa skupljaju ono što je ostalo. A nije, zapravo, ostalo ništa. Iza čovjekove sudbine ionako ne ostaje ništa.

NIKOLA VUKOJA CRKVA IZ KRISTA Teovizija

Pavao VI. je bio dar Gospodinov njegovoj Crkvi, pisao je o Pavlu VI. jednako tako veliki, dobri papa Ivan Pavao II. Izrekao je to papa Ivan shvaćajući kolika je bila želja i rad Pavla VI. za puno zajedništvo Crkve i među Crkvama. Autor je ovim opsežnim radom omogućio čitateljima da iscrpno i temeljito upoznaju njegov nauk o ustroju, obilježju i duhovnoj funkciji Crkve, prije svega s obzirom na kristološku dimenziju Crkve, koja je za Pavla VI. osobito znakovita i značajna.

JOACHIM BAUER PAMĆENJE TIJELA Planetopija

Bauer tvrdi da geni reagiraju na utjecaje iz okoline. Stil života, stres, traume, bolovi, lijekovi, droge - sve to upravlja genima i utječe na zdravlje. No, najvažniji su međuljudski odnosi jer ako se oni pogoršaju, povećava se rizik od oboljenja. Polazeći od toga, autor odgovara na niz pitanja, primjerice jesu li neki ljudi skloniji obolijevanju od raka ili postoji li veza između (neliječene) depresije i obolijevanja od teških bolesti.

Kako biste lakše odlučili koja će banka biti vaša, morate pronaći odgovor na pitanje koja banka daje najviše za novac koji joj morate ustupiti za obavljene usluge

aže se da krv, ljubav i novac uvijek pronađu put. Isto tako kažu da ljubavi i novca nikad dosta. Novac je čudesan - natječe se s ljubavlju. Nažalost, novac je prolio mnogo krvi. Na još veću žalost, novac čini to i danas. Nije malo onih koji smatraju da novac može

Banka nam je nezamjenjiv partner u osobnim financijama zamijeniti sve, pa i ljubav. Neki zamjenjuju ljubav novcem. Drugi idu još dalje, daju novcu status božanstva. Dovoljno je sjetiti se zlatnoga teleta koje su Židovi, čekajući Mojsija s Deset zapovijedi Božjih, podigli na rang božanstva. Ma koliko novac voljeli i koliko zbog njega činili zla, ipak je on kroz povijest ljude činio nesigurnima. Dijelom su bili nesigurni zbog mogućeg gubitka novca uslijed rata, krađa, razbojstava... Nesigurni su i kad ga ima u izobilju jer mu je vrijednost mala: što više, to gore. Što ga više imamo, to je manje vrijedan. Ako je vrijedan, ima ga objektivno malo; subjektivno, najveći broj ljudi će se složiti, uvijek ga je malo, piše u uvodu svoje knjige Vodič za razumijevanje poslovanja s bankama Guste Santini (nakladnik RIFIN).

Htjeli-ne htjeli, s bankama iliti novčarskim kućama svi smo povezani. Preko njih nam stižu plaća, mirovina, u njima držimo ušteđevinu (ako je imamo), podižemo kredite (nužno zlo za preživljavanje za neke, rješenje niza problema - primjerice kupnja stana - za druge). Riječju, banka nam je nezamjenjiv partner u našim osobnim financijama (pa čak kad nas i pecne po prstima jer smo preduboko zaglibili “u crveno”), a koju ćemo odabrati ili se osloniti na nju kao partnera, stvar je, dakako, osobne odluke. I, u skladu s našim mentalitetom (jer svi recimo nogomet imamo u malom prstu i bili bismo bolji izbornici nego Slaven Bilić), o bankama i njihovoj (ne)poslovnosti svi sve znamo. Kako se odnositi prema banci No, je li baš tako? Naravno da nije. Stoga nije naodmet

uzeti u ruke ovaj vodič koji nudi otvorene i zanimljive odgovore za one koji žele steći nova znanja, proširiti postojeća ili dobiti praktični uvod u tu kompleksnu problematiku. Uz to, vodič donosi i niz korisnih informacija potrebnih pri donošenju razboritih odluka. Tako u obujmom nevelikoj knjizi, vrlo pregledno, s mnogo grafikona i tablica i, što je za nevježe najvažnije, na jednostavan način, Santini pojašnjava kako radi poslovna banka i kako se prema njoj treba odnositi. Vodič, među ostalim, približava povijest banaka, njihova obilježja i poslovne aktivnosti, internacionalizaciju hrvatskog bankarskog sustava, politiku HNB-a, DAB-a, HBOR-a, Fine, Tržišta novca, šanse i ograničenja kreditnih aranžmana. Posebnu pozornost privući će poglavlje o poslovanju s poslovnom bankom koji je parnerski odnos i zašto nam je on potreban te o tome kako odabrati svoju poslovnu banku. Pri tome uvijek valja imati na umu: kako biste lakše odlučili koja će banka biti vaša, morate pronaći odgovor na pitanje koja banka daje najviše za novac koji joj morate ustupiti za obavljene usluge.

O autoru Guste Santini poslovni je konzultant, nastavnik po pozivu na dodiplomskim i postdiplomskim studijima iz područja poslovnih kombinacija, monetarnog i fiskalnog sustava/politike i ekonomske politike. Pokretač je i glavni urednik znanstvenoga časopisa Ekonomija/Economics. Urednik je ekonomske redakcije časopisa Informator, član je uredništva časopisa Suvremena trgovina te član redakcije časopisa Montenegrin Journal of Economics. Pokretač je web stranice www.rifin.com. Član je Znanstvenoga vijeća za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo HAZUa. Organizator je brojnih znanstvenih i stručnih nacionalnih i međunarodnih skupova. Objavio je 19 knjiga kao autor ili koautor te pedesetak znanstvenih i više stotina stručnih članaka.

www.privredni.hr Broj 3665, 21. veljače 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Na bubnju kuće, stanovi i poslovni prostori Kuća, dvorište i oranica u Bukovlju, Brodsko-posavska županija, površine 1136 četvornih metara, ukupne vrijednosti 80.082,87 kuna, prodaju se na ročištu koje će se održati 23. veljače u Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba broj 37/I., s početkom u osam sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevinu u iznosu od 10 posto procijenjene vrijednosti nekrenine treba uplatiti na račun Suda 23900011300000988 poziv na broj 03-213-28890-080.

Dio poslovne zgrade u Đakovu, J. Gotovca 122, površine 798 četvornih metara. Nekretnina se sastoji od prizemlja koje nije u funkciji i dijelova na katu koji su stambeni, a prodaje se 23. veljače u 8.10 sati na Općinskom sudu u Đakovu. Početna vrijednost nekretnine je 590.100 kuna, ne može se prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina u iznosu od 59.100 kuna uplaćuje se na žiro-račun Suda na broj 23900011300001341. Kupac je potvrdu o uplati dužan priložiti sucu prije nego on pristupi dražbi.

Na istom sudu, istoga dana u 8 sati u sobi 55/I. održat će se ročište za stan površine 29 četvornih metara, u Ulici E. Kumičića u Slavonskom Brodu. Početna cijena je 150.000 kuna, a nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevinu od 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine treba uplatiti na račun Suda 23900011300000988, poziv na broj 03-213-23050-090 i predočiti sucu prije dražbe.

Kuća, zgrada i dvorište u Slatini, Braće Radića 134, ukupne površine 588 četvornih metara, vrijednosti 96.595,80 kuna, prodaje se 23. veljače u 8.30 sati na Općinskom sudu u Slatini. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto.

Kuća i dvorište u Vinkovcima, P. Preradovića 131, površine 471 četvorni metar, prodaju se na ročištu koje će se održati 23. veljače na Općinskom sudu u Vinkovcima, soba broj 5, s početkom u 8 sati. Početna vrijednost nekretnine je 357.526 kuna, a ne može se prodati za manje od trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina je 10 posto. U oglasu nije naveden broj računa na koji se jamčevina uplaćuje, zbog čega je potrebno kontaktirati Sud.

Dvosobni stan u Zaboku, površine 52 četvorna metra, vrijednosti 392.547,56 kuna, prodaje se 23. veljače u 8.30 sati na Općinskom sudu u Zaboku, soba 13a. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto. Zgrada i dvorište u Pustodolu Začretskom, Općina Sveti Križ Začretje, površine 2028 četvornih metara, vrijednosti 1.778.960,68 kuna, prodaju se 23. veljače u 10 sati na Općinskom sudu u Zaboku. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti,

a jamčevina je 10 posto. Detalji o broju računa na koji se uplaćuje jamčevina, kao i samoj nekretnini, mogu se doznati na Sudu. Kuća s lokalom, dvorištem i oranicom u Kneževim Vinogradima, površine 10.402 četvorna metra, vrijednosti 1.811.738 kuna, prodaje se 23. veljače u 10.15 sati na Općinskom sudu Beli Manastir, Kralja Tomislava 53, soba 10. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se može uplatiti na blagajni Suda ili na račun broj 23900011300000937, s naznakom “jamčevina u predmetu br.Ovr-875/10”. Ponuditeljima čija ponuda ne bude prihvaćena jamčevina će se vratiti odmah nakon zaključenja dražbe. Na istom sudu, istoga dana, na ročištu koje će se održati u 11.15 sati, prodaju se kuća i dvorište u Dardi, površine 633 četvorna metra, vrijednosti 662.748,85 kuna. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se može uplatiti na blagajni Suda ili na račun broj 23900011300000937, s naznakom “jamčevina u predmetu br.Ovr-327/10”. Ponuditeljima čija ponuda ne bude prihvaćena jamčevina će biti vraćena odmah nakon zaključenja dražbe.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Kožne radne rukavice

Ibrahim trading company, Saikot, Pakistan, www.ibrahimtrading.com.pk. Tvrtka je proizvođač kožnih radnih rukavica visoke kvalitete. Kontakt: Muhammad Ayyaz, info@ibrahimtrading.com.pk, +92 3214111965.

području Hrvatske. Ponuda obuhvaća: DICO digital - digitalni rendgenski aparat (operating theatre), negatoskope, UV-C germicidne lampe, lampe za fototerapiju Fotovita. Kontakt: Elzbieta Wilczak, e.wilczak@ultraviol.pl, +48 42 7171176.

Sajam biotehnologije

Voda

BioForum, Lodz, Poljska, www.bioforum.pl. U razdoblju od 11. do 13. svibnja 2011. godine održat će se BioForum 2011 - srednjoeuropski sajam biotehnologije i inovativne bioekonomije u Lodzu. Taj sajam je najveći događaj za biotehnologiju, farmaciju i life science u Srednjoj Europi. BioForum 2011 spaja elemente sajma, konferencije te poslovnih susreta B2B (BioPartnering). Predstavit će se inovativni razvojno-istraživački projekti te usluge iz zemalja Srednje Europe (Poljske, Češke, Mađarske, Estonije, Litve, Latvije i Slovačke). Sajam također pruža jedinstvenu platformu za uspostavljanje novih poslovnih veza u Srednjoj Europi, a dodatni cilj je istaknuti trendove brzog razvoja biopoduzeća u Aziji. Svim tvrtkama iz sektora biotehnologije i farmacije iz Hrvatske organizatori upućuju poziv za sudjelovanje. Kontakt: Edyta Wodzinska, bioforum@bioforum.pl, +48 42 2996079, +48 795 540329.

Bijela voda, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. Tvrtka ima novu, modernu punionicu vode u potpuno ekološkom okruženju, bez ikakvih ekoloških zagađenja u krugu 100 kilometara oko tvornice. Voda je na izvoru kemijski i bakteriološki u potpunosti prikladna za potrošnju. Ponuda je veoma povoljna i predstavlja dobru priliku za potencijalne ulagače koje pozivaju da ih posjete te se upoznaju s njihovim proizvodima. U ponudi imaju 0,25 l boce od stakla (pc) - 0,26 eura; 0,5 l pet boce (pc) - 0,26 eura; 1,5 l pet boce (pc) - 0,31 euro; 5-litarske pet boce (pc) - 0,46 eura; 18,9 litara - galon (ambalaža i komentar) (pc) -1,97 eura. Punionica je udaljena 62 kilometra od Sarajeva, na nadmorskoj visini od 1200 metara. Punionica posjeduje certifikate HACCAP, ISO 9001:2004 i u cijelosti je u skladu s europskim standardima. Kontakt: Haris Peki, sobhodas@ yahoo.com. Dodaci prehrani

Ulaganje

Davila Capital, Osijek, www.wix.com/ bestbuyhr/davila-capital. Tvrtka je private equity kompanija te ulaže u tvrtke koje se bave maloprodajom, nekretninama, tehnologijom, marketingom i e-poslovanjem. Razvijaju i upravljaju s nekoliko koncepata, preuzimaju poslovanje ili nude financiranje tvrtkama koje zadovoljavaju njihove kriterije. Trenutačno traže nove investicije u SAD-u, Hrvatskoj, Njemačkoj, Italiji, Belgiji i Japanu. Kontakt: Valerija Bašić, business@davila.com.hr, 0800/200306, +385 98 19282268. Medicinska oprema

Ultraviol, Zgierz, Poljska, www.ultraviol. pl. Tvrtka dizajnira i proizvodi medicinsku opremu te traži distributere na

Shan Dong Longlive BioTech, Quingdao, Kina, www.longlive.cn. Tvrtka nudi razne sastojke i dodatke prehrani. Zaslađivači: dekstroza, maltozni sirup, glukozni sirup, maltitol u prahu i sirup, sorbitol u prahu i sirup, manitol prah, natrijev saharin, natrijev ciklamat, aspartam. Konzervansi: benzoatna kiselina, natrijev benzoat, kalijev sorbat, sorbinska kiselina, kalcijev sorbat, kalcijev propionat. Regulator kiselosti: limunska kiselina. Obogaćenje prehrane: taurin, vitamin A, askorbinska kiselina, inozitol. Okus: vanilin, etil vanilin. Zgušnjivači: maltodekstroza DE-8-38, izolat sojinog proteina, CMS, polidekstroza, škrob tapioke... Kontakt: Vincent Lee, vincent@ longlivegroup.com, +86 532 85769515, +86 13573820386.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Opremanje atletske staze

Grad Sinj nabavlja usluge opremanja atletske staze u Sinju. Rok dostave ponuda je 1. ožujka. Informatička oprema

Ministarstvo unutarnjih poslova u Zagrebu nabavlja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 30. ožujka. Audio-videooprema

Ministarstvo pravosuđa nabavlja audio-videoopremu. Rok dostave ponuda je 4. travnja.

Vojne odore

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja maskirne i plave vojne odore. Rok dostave ponuda je 29. ožujka. REGIJA Kolica za prtljagu

Međunarodni aerodrom Sarajevo nabavlja 15 kolica za prtljagu. Rok dostave ponuda je 16. ožujka.

galerije Distrikta Brčko. Rok dostave ponuda je 28. veljače. Informatička oprema

BH Pošta u Sarajevu nabavlja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 17. ožujka.

Usluge uramljivanja

Vlada Distikta Brčko nabavlja usluge uramljivanja slika, crteža i grafika za potrebe Umjetničke

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3665, 21. veljače 2011.

( za 75.000 kuna

GOSPODARSKA KRETANJA

smanjen iznos premije u godinu dana

Nepodmirene obveze 35,8 milijardi kuna Nepodmirene obveze pravnih osoba i obrtnika u Hrvatskoj na kraju prosinca prošle godine premašile su iznos od 35,8 milijardi kuna, što je za 782,3 milijuna kuna više nego u mjesecu prije, a 8,7 milijardi kuna ili 32,1 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, objavljeno je u Gospodarskim kretanjima Hrvatske gospodarske komore. Pritom je ukupni iznos nepodmirenih naloga za plaćanje 33.521 insolventne pravne osobe sa 48.807 zaposlenih iznosio 29,5 milijardi kuna, dok su neplaćene dospjele obveze 42.139 obrtnika sa 25.040 zaposlenih iznosile gotovo 6,3 milijarde kuna. Podaci poka-

zuju kako je 2010. druga uzastopna godina visokog pogoršavanja likvidnosti i novčanih tokova u realnom sektoru. U razdoblju od te dvije krizne godine vrijednost dospjelih nepodmirenih naloga povećala se za čak 17,3 milijarde kuna ili 93,7 posto, broj poslovnih subjekata s blokiranim računima porastao je za 23,3 tisuće ili 44,4 posto, a broj zaposlenih u njima za gotovo 17.000 ili 32 posto. Analitičari HGK-ovog Centra za makroekonomske analize uočili su kako 84 posto ukupne vrijednosti nepodmirenih naloga čine neplaćanja dulja od 360 dana, u čemu je vjerojatno velik dio onih višegodišnjih, i to od tvrtki koje ne postoje već godinama.

*vijesti

Neto dobit Konzuma porasla za 20,8 posto Najveći hrvatski maloprodajni lanac, Konzum, lani je zabilježio neto dobit u iznosu od 412,79 milijuna kuna, što je u odnosu na godinu ranije porast od 20,81 posto, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi iznosili su 12,71 milijardu kuna i nisu puno veći od onih iz 2009. koji su iznosili 12,66 milijardi. Ukupni rashodi blago su smanjeni na 12,18 milijardi kuna. Smanjena neto dobit PBZ-a Dobit prije oporezivanja Privredne banke Zagreb iznosila je 1,03 milijarde kuna, a dobit nakon oporezivanja 859,6 milijuna

kuna, što je za 7,2 posto ili 67 milijuna kuna manje nego godinu ranije, vidljivo je u preliminarnom i nerevidiranom godišnjem izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Kako se navodi, zbog negativnih makroekonomskih prilika troškovi vrijednosnog usklađenja i rezerviranja za gubitke iznose 388,1 milijun kuna ili 7,5 posto više nego godinu ranije. Zaba: dobit veća za 5,4 posto Zagrebačka banka lani je ostvarila 1,28 milijardi kuna dobiti nakon oporezivanja, što je za 5,4 posto više nego 2009. godine, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Istodobno su troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke povećani za 33,9 posto ili 749 milijuna kuna. Poslovni prihodi iznosili su 4,1 milijardu kuna te su za 247 milijuna kuna veći nego godinu ranije.

OSIGURANJE U SIJEČNJU

Bruto premija dosegnula 857,8 milijuna kuna U neživotnim osiguranjima premija je na godišnjoj razini smanjena za 0,8 posto, a u životnima povećana za 3,2 posto

rema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, u siječnju ove godine 26 društava za osiguranje zaračunalo je bruto premiju od 857,8 milijuna kuna, što je 75.000 kuna manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Neživotna osiguranja U skupini neživotnih osiguranja zaračunata je bruto premija u iznosu od 681,6 milijuna kuna što je na godišnjoj razini 0,8 posto manje te čini 79,46 posto ukupne premije (dok je u istom razdoblju prošle godine činila 80,10 posto ukupno zaračunate premije). Kod obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti zaračunata je bruto premija od 196,4 milijuna kuna, što je 2,7 posto više u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije. U promatranom razdoblju je zabilježen i porast u broju

ugovorenih osiguranja za 2857 ili 2,4 posto, što je također rezultiralo nešto većom prosječnom premijom, sa 1579,24 kune na 1584,10 kuna. Pad premije u skupini neživotnih osiguranja bilježe osiguranje od nezgode (smanjenje za 6,3 posto), potom zdravstveno osiguranje (smanjenje za 3,3 posto), osiguranje cestovnih vozila – kasko (smanjenje za 14,7 posto), osiguranje tračnih vozila (smanjenje za 55,1 posto), osiguranje zračnih letjelica (smanjenje za 27,1 posto) te osiguranje plovila (smanjenje za 15,7 posto). Pad je zabilježen i kod osiguranja robe u prijevozu (-15,3 posto), osiguranja od požara i elementarnih šteta (-10,4 posto), osiguranja od odgovornosti za upotrebu zračnih letjelica (-43,5 posto), osiguranja od odgovornosti za upotrebu plovila (-89,3 posto), osiguranja kredita

(-44,4 posto) i osiguranja troškova pravne zaštite (-36 posto). S druge strane, porast premije zabilježen je kod ostalih osiguranja imovine (+19,1 posto), osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vo-

U ukupnoj premiji na neživotna osiguranja otpada 79,46, a na životna 20,54 posto zila (+2,4 posto), ostalih osiguranja odgovornosti (+31,5 posto), osiguranja jamstava (+49,8 posto), osiguranja raznih financijskih gubitaka (+98,1 posto) i putnih osiguranja (+2,2 posto). Životna osiguranja Za razliku od neživotnih, skupina životnih osiguranja bilježi porast od 3,2 posto sa zaračunatom bruto premijom od 176,1

milijun kuna te u ukupnoj premiji sudjeluje sa 20,54 posto (dok je u siječnju 2010. godine činila 19,90 posto ukupne zaračunate premije). Prema strukturi, najveći udio ima klasično životno osiguranje s porastom premije od 3,5 posto u odnosu na isto razdoblje protekle godine te iznosi 154,1 milijun kuna. Slijedi ga rentno osiguranje sa zaračunatom premijom od 553.900 kuna ili 28,5 posto manje; dodatna osiguranja uz životno osiguranje sa zaračunatom premijom od 12,1 milijun kuna ili 8,8 posto više; osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja s premijem od 696.300 kuna ili 10,3 posto više te životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik sa zaračunatom premijom od 8,6 milijuna kuna ili 6,6 posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. (V.A.)

www.privredni.hr Broj 3665, 21. veljače 2011.

( 8,2% rast

( za 4,8% porasli

ukupnih bruto kredita u 2010.

depoziti u protekloj godini

ANALIZA 2010.

RAST KREDITA I ŠTEDNJE, ALI I LOŠIH KREDITA Kvaliteta kreditnog portfelja banaka lani se nastavila pogoršavati, ponajprije zbog smanjenja gospodarske aktivnosti koje je dovelo do problema s likvidnošću poduzeća, posebice srednjih i malih, te nižih dohodaka kućanstava

kružna ulaganja iskljućena

Poduzeća

35,0

30,0 30,0

30,0

25,0 25,0

25,0

20,0 20,0

20,0

15,0 15,0

Poduzeća

-15,0

Stanovništvo

Ukupno

XI XI

IX IX

VII VII

IIIIII

I/10 I/10

XI XI

Ukupno

IX IX

VII VII

Stanovništvo

IIIIII

I/09 I/09

XI XI

IX IX

VII VII

IIIIII

I/08 I/08

Poduzeća

XI XI

IX IX XI

VII VII IX

VII

III

I/10

VII

III

IX XI IX IX VXI XI XI XI I/09 I/09 I/09 VII I/09 IIIIII III I/09 IXV V III VIII VII VII XI VIIIXVV IX I/10 XI VII XI VII IX III I/10 I/10 IX IX XI III VIII XI V XI I/10 V VII VII VII I/10 I/10 III IXIX IX III VIII XI XI XI VIIVV

I/09

VII

VII VII VII IX

III

VII

III

I/09V

III

III VIII

I/08

VIIVVV

XIIII

I/08

VII

III

I/08

I/08 I/08 III

I/08

kupni bruto krediti lani su porasli 8,2 posto, čemu je najviše pridonijelo povećano kreditiranje poduzeća koje čini gotovo 50 posto rasta ukupnih kredita. Tako su krediti tvrtkama porasli za 9,6 posto na godišnjoj razini, ponajviše zbog povećanog kreditiranja priKrediti, godišnja stopa promjene i iznos Krediti, godišnja stopa promjene i iznos Krediti, godišnja stopa promjene i iznos Izvor: HNB Izvor: HNB HNB Krediti, godišnja stopa promjeneIzvor: i iznos vatnih poduzeća (+10,6 270.000 20,0% 270.000 270.000 20,0%20,0% Izvor: HNB posto). Krediti središnjoj 260.000 270.000 20,0% 15,0% državi su, pak, isto kao i u 260.000 260.000 Krediti, godišnja stopa promjene i iznos 15,0% 250.000 2009., nastavili rasti15,0% tako Izvor: HNB 260.000 Krediti, godišnja stopa promjene i iznos 10,0% 270.000 Krediti, godišnja stopa Izvor: promjene i iznos HNB da je potkraj15,0% protekle go- 20,0% novništva 250.000dosegnuo 7,5, 240.000 250.000 270.000 20,0% 10,0% 5,0% 10,0% 260.000 dine iznos tih kredita bio 15,0% 250.000 a kod poduzeća 15,9 po230.000 260.000 240.000 vrstama kreviši za 16,7 10,0% posto. Kredi- 15,0% sto.240.000 Prema 250.000 0,0% 10,0% 220.000 240.000 5,0% 250.000 ti stanovništvu porasli 5,0%su dita stanovništvu, najviši 240.000 10,0% 230.000 230.000 za 3,8 posto, 5,0% no stvarna je 5,0%-5,0% udio loših kredita od 11,1 210.000 240.000 230.000 230.000 stopa negativna i kreće se posto je u kategoriji osta0,0% 5,0% 0,0% 220.000 220.000 230.000 Ukupno, mln kn-desno Poduzeća Ukupno Stanovništvo oko -1 posto,0,0%dok je no- 0,0% lih kredita (nenamjenski, 220.000 220.000 0,0% 220.000 minalna brojka najvećim potrošački, prekoračenja), -5,0% 210.000 -5,0% 210.000 -5,0% 210.000 dijelom rezultat jačanja -5,0% -5,0% 210.000 dok je udio loših kredita u 210.000 švicarskog franka uz koji stambenima, kreditima za Ukupno, mln kn-desno Poduzeća Ukupno Struktura bruto inozemnog duga po sektorima (% BDP-a)* Stanovništvo Ukupno, mln kuna - desno Poduzeća Ukupno Ukupno, mln kn-desno Ukupno Stanovništvo Ukupno, mln kn-desno Poduzeća Ukupno Stanovništvo Izvor: HNB; Poduzeća Obrada: PBZ Ukupno, mln kn-desno Poduzeća Ukupno Stanovništvo je vezano oko 40 posto kupnju automobila te kar100,0 Izvor: HNB Stanovništvo Ukupno, mln kn-desno Poduzeća Ukupno Stanovništvo Država Banke Ostali stambenih, odnosno oko tičnima znatno niži - do 90,0 četvrtina ukupnih kredi- Struktura četiri posto. bruto inozemnog duga po sektorima 80,0 Struktura bruto inozemnog duga po sektorima (% BDP-a)* ta plasiranih stanovništvu. (%70,0 Pogoršana kvaliteBDP-a)* Struktura bruto inozemnog Izvor: HNB; Obrada: PBZ duga po sektorima (% BDP-a)* Izvor: HNB; Obrada: PBZ 60,0 Da je stopa promjene ui- 100,0 ta plasmana dovela je do Država Banke Ostali Država Banke Ostali Struktura inozemnog po sektorima (% BDP-a)* Struktura brutobruto inozemnog dugaduga po sektorima (% BDP-a)* 100,0 90,0 50,0 Država Banke Ostali Izvor: Obrada: stinu negativna jasno po-Struktura znatnog rasta troškova Izvor: HNB; HNB; Obrada: PBZ PBZ bruto inozemnog duga po sektorima (% BDP-a)* 90,0 80,0 40,0 100,0100,0 Izvor: HNB; Obrada: PBZ kazuje i smanjenje krediispravaka vrijednosti ba80,0 70,0 DržavaDržava BankeBanke OstaliOstali v30,0 100,0 90,0 90,0 60,0 ta po kreditnim karticama naka, no banke su prema 70,0 Država20,0 Banke Ostali 60,0 za 12,5 posto 90,0 te za kupnju prvim podacima HNB-a 50,0 80,0 80,0 10,0 50,0 40,0 automobila za80,0 18 posto. uspjele povećati neto do0,0 70,0 70,0 40,0 v30,0 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010p bit u godinu dana za goto70,0 v30,0 60,0 60,0 20,0 Pogoršana kvaliteta vo 18 posto što je rezultat, 20,0 60,0 10,0 50,0 50,0 plasmana ističu analitičari PBZ-a, 10,0 Krediti, godišnja stopa promjene i iznos 0,0 50,0 . 2001. 2002. 2003. 2004 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010p. p Izvor: HNB Lani se kvaliteta kreditnog konsolidacije prihoda i 40,0 40,0 Izvor: HNB 0,0 Obrada:PBZ Kružna 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 ulaganja 2009 isključena 2010p 270.000 20,0% 40,0 270.000 20,0% nastavi-v30,0 Izvor: HNB;2001 portfelja banaka troškova poslovanja. v30,0 Depoziti, godišnja stopapromjene promjene, u % la pogoršavati,v30,0ponajprije20,0 Depoziti, godišnja Uporedo s rastom stopa Izvor: HNB 20,0 260.000 260.000 35,0 15,0% 15,0% zbog smanjenja gospodarkredita domaćih bana20,0 10,0 30,0 ske aktivnosti koje je 10,0 doka poduzećima, zaduži250.000 250.000 10,0 0,0 0,0 25,0 velo do problema Depoziti, godišnja stopa promjene, u % vanje tvrtki u inozemstvu 10,0% 10,0%s likvidIzvor: HNB 20,0 2001 2002 2002 2003 2003 2004 2004 2006 2007 2007 2008 2008 2009 20092010p2010p 2001 2005 2005 0,0 Depoziti, godišnja stopa promjene, u %2006 nošću poduzeća, posebicekružna35,0 je značajno usporeno pa 240.000 240.000 Izvor: HNB 15,0 ulaganja iskljućena 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010p kružna ulaganja iskljućena 35,0 30,0 srednjih i malih, te nižih je lanjskom rastu inoze5,0% 10,0 5,0% kružna ulaganja iskljućena 230.000 230.000 dohodaka kućanstava. 25,030,05,0 mnog duga najviše prido25,0 20,0 0,0 Udio kredita 0,0% klasificiranijelo povećano zaduži20,0 0,0% 15,0 220.000 220.000 nih u B i C kategoriju po- 10,015,0-5,0 vanje države. U listopadu -10,0 većan je sa 7,8 posto pot- 5,010,0 je bruto inozemni dug bio -5,0% 210.000 -15,0 -5,0% 210.000 kraj 2009. na 10,2 posto u 0,05,0 tek 0,1 posto veći nego Depoziti, godišnja promjene, Depoziti, godišnja stopastopa promjene, u% u% trećem tromjesečju 2010., -5,00,0Depoziti, godišnja stopa promjene, potkraj 2009., dok je njeIzvor: HNB Izvor: HNB u% -5,0 -10,0 35,0 Ukupno, 35,0staPoduzeća Ukupno Izvor: HNB mln kn-desno Ukupno Stanovništvo Stanovništvo Izvor: Poduzeća HNB Ukupno, mln kn-desno Poduzeća Ukupno Stanovništvo pri čemu je udio kod gov udio u BDP-u u 2010. -10,0 -15,0

Prošlogodišnji rast depozita iznosio je 4,8 posto na godišnjoj razini. Recesija, pad zaposlenosti i plaća te povećana neizvjesnost potaknuli su opreznost građana te povećali sklonost štednji, pa su depoziti stanovništva porasli 8,1 posto. Depoziti trgovačkih društava su, nakon pozitivnog trenda zabilježenog većim dijelom protekle godine, u studenom i prosincu ponovno zabiljeporastao za oko jedan postotni poen, na 96 posto (isključujući kružna ulaganja). Rast depozita Uz nepovoljno gospodarsko okruženje, značajan utjecaj na kretanje kredita, posebice stanovništvu, imala je i razina aktivnih kamata koje su se unatoč stabilnom spreadu na CDS-u, niskim referentnim kamatnim stopama te nižim pasivnim kamatama zadržale na razinama višim od pretkriznog razdoblja te su se kretale oko osam posto na kredite s valutnom klauzulom (kao i u 2009.), odnosno u prosjeku oko 10,4 posto na kunske kredite, što je posljedica povećane rizičnosti zajmoprimaca.

Značajan utjecaj na kretanje kredita, posebice stanovništvu, imala je i razina aktivnih kamata žili pad te su na godišnjoj razini porasli za samo 1,6 posto. Kad je riječ o valutnoj strukturi depozita, nakon pada kunskih depozita godinu ranije, u 2010. je ostvaren njihov postupan oporavak, a najvišu stopu rasta ponovno bilježe devizni depoziti zahvaljujući povećanju štednje građana. Recesija je tako dovela do povećanja stupnja euroizacije te je unutar dvije godine udio deviznih depozita povećan sa 57 na 68 posto. (V.A.)

I ove godine rast kredita i depozita U ovoj godini, pak, analitičari očekuju lagano dinamičniji rast kredita i depozita te stabilizaciju rasta loših kredita. S obzirom na niže dohotke, ne vide dramatične promjene u ponašanju kućanstava i očekuju daljnju suzdržanost u potražnji za kreditima te povećanu sklonost štednji. Snažnije kreditiranje poduzeća će se, vjerujemo, nastaviti, dok po pitanju kamata u uvjetima dobre likvidnosti očekujemo stagnaciju pasivnih te blagi trend pada aktivnih kamata, zaključuju analitičari.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3665, 21. veljače 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Do kraja mjeseca bez većih promjena Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

rotekli je tjedan bio vrlo miran na novčanom tržištu. Potražnja za novcem, koja je prethodna dva tjedna uzastopno bilježila rast, ponovno je znatno skromnija, dok je istodobno ponuda u porastu. No, unatoč tomu što je novčano tržište zasićeno viškovima, i dalje dio potražnje ostaje nenamiren zbog iskorištenih međusobnih limita sudionika. Kratkoročna kamatna stopa neznatno je iznad kamatne stope koju središnja banka obračunava na prekonoćni depozit. Kao i u prethodnom raz-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

14.2.-18.2. 2011.

7.2.-11.2. 2011.

1,5 200 1 100 0,5

14.2.2011.

15.2.2011.

16.2.2011.

doblju, svakodnevno na kraju dana depozitne institucije značajne viškove likvidnosti usmjeravaju u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je za prošli tjedan 0,61 posto.

17.2.2011.

18.2.2011.

Sudionici su bili fokusirani na aukciju trezorskih zapisa Ministarstva financija. Interes za zapise bio je više nego tri puta veći od planiranog izdanja. Na planiranih 400 milijuna kuna sudionici su pokazali interes za upisom u iznosu od 1,363 milijar-

ponedjeljak

utorak

de kuna. Ostvareni iznos emisije bio je 761 milijun kuna. Na rok od 91 dan upisano je 110 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 2,35 posto, na rok od 182 dana upisano je 150 milijuna kuna po stopi od 3,35 posto i na rok od 364 dana upisan je najveći iznos,

srijeda

četvrtak

petak

501 milijun kuna, po stopi od 3,95 posto. Visina kamatnih stopa mijenjala se za sve rokove dospijeća, tj. manja je za pet do 10 baznih poena u odnosu na prethodnu aukciju. Za trezorske zapise u eurima pokazan je nešto manji interes. Planirano izdanje bilo

je 20 milijuna eura, a ponuđeno je 29,7 milijuna eura. Upisano je nešto manje od planiranog iznosa, 19,7 milijuna eura na rok od godine dana po srednjem tečaju koji je iznosio 7,410382 kune. Kamatna stopa na trezorske zapise u eurima nije zabilježila promjene i bila je 2,9 posto. Do kraja veljače nije realno očekivati značajniju promjenu odnosa ponude i potražnje novca. Zbog vrlo visoke likvidnosti sustava koja podržava izrazito povoljnu kamatnu stopu, neće biti napetosti u trgovanju, čak ni u slučaju da potražnja za novcem poraste.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Dolar i euro u blagom padu

Blagi pad Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošlog tjedna ojačala prema euru za blagih 0,04

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka u odnosu na tjedan ranije pala za 0,24 posto. Tjedan je završio na 159,5418 bodova.

valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,509669

CAD

kanadski dolar

5,516668

JPY

japanski jen (100)

6,660416

CHF

švicarski franak

5,678773

GBP

britanska funta

8,814812

USD

američki dolar

5,565746

EUR

euro

7,382405

Izvor: HNB

ojačala za 0,84 posto, dok je u odnosu na švicarski franak - oslabjela za 1,38 posto.

posto, ali se tečaj eura i dalje zadržao iznad 7,4 kune. U odnosu na dolar kuna je na tjednoj razini EUR

primjena od 19. veljače 2010. 15.2.

7.43

16.2.

17.2.

18.2.

USD

5.51

CHF

5.74

6500 6300

12620

FTSE 100

12400

5.70

7.40

5.45

5.68

158

7.39

5.43

5.66

156

7.38

4.41

5.64

19.2.

15.2.

16.2.

17.2.

18.2.

19.2.

redom, tjedni rast indeksa nije bio veliki. Londonski FTSE porastao je samo za 0,10 posto, franfurtski DAX za 0,20 po-

2900

12180

2800

11960

2700

5700

11740

2600

11520

5000 4500

15.2.

16.2.

17.2.

18.2. 7800

CAC40

7600

15.2.

16.2.

17.2.

18.2.

14.2. 11240

DAX

11020

4000

7400

10800

3500

7200

10580

3000

7000

10360

2500

6800 14.2.

15.2.

16.2.

17.2.

18.2.

NASDAQ

2500 14.2.

15.2.

16.2.

17.2.

18.2.

16.2.

17.2.

18.2.

NIKKEI 225

10140 14.2.

15.2.

16.2.

17.2.

18.2.

158

5.47

5900

14.2.

160

7.41

6100

5500

160

5.72

3000

Dow Jones

162

5.49

15.2.

16.2.

17.2.

18.2.

19.2.

Pozitivan tjedan za sve burze je, na svjetskim burzama osjećao blagi optimizam ulagača. Iako su cijene dionica na europskim burzama rasle šest dana za

MIREX - tjedni

162

7.42

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Unatoč rastu inflacije u Kini i SAD-u (najviše zbog porasta cijena hrane), i protekli se tjedan, jednako kao i tjedan rani-

MIREX - mjesečni

14.2.

15.2.

sto, dok je pariški CAC 40 imao najveći rast, 1,39 posto. Veći rast imao je i indeks Tokijske burze Nikkei koji je porastao za 1,10 posto, dok su američki Dow Jones i Nasdaq porasli za samo 0,51 i 0,53 posto. Zbog prosvjeda u nizu zemalja Bliskog istoka cijena nafte rasla je nekoliko dana, što je pozitivno utjecalo na dionice u energetskom sektoru. No pravi optimizam mogu donijeti pozitivni rezultati o poslovanju kompanija čije se izvješće očekuje ovaj tjedan, kao i drugi makroekonomski pokazatelji.

156 18.1.

31.1.

10.2.

17.2.

14.2.

15.2.

16.2.

17.2.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 17.2.2011 Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dob. mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara Zatvoreni dob. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile

160,0637 164,6638 153,1619 160,1735 159,5418

164,2433 198,0905 121,6226 138,9444 132,1798 157,1694 185,3949 180,7848 194,2151 140,2278 118,8859 106,5219 162,6511 110,3727 119,6146 169,8556 149,8132 118,9489 107,5836 132,1883 121,3256

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3665, 21. veljače 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 873,892 milijuna kuna

Dobitnik tjedna je dionica Kaštelanskih staklenika Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekli je tjedan iznoTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Belje d.d. Ina d.d. Dalekovod d.d. Atlantska plovidba d.d. Atlantic Grupa d.d. Podravka d.d. Viro tvornica šećera d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Ingra d.d.

sio 193,124 milijuna kuna ili 6,15 posto više nego tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 3,31 posto, na 2.256,59 bodova, dok je Crobex10 tjedan zavr-

tjedna promjena -8,24% -12,85% -0,66% -12,79% -2,74% +2,79% -6,80% -6,38% +40,15% -2,87%

zadnja cijena 288,09 98,48 3.626,00 274,00 781,00 797,90 315,02 455,00 4.625,00 15,22

promet 74.680.582,85 23.868.717,64 14.598.414,56 10.197.391,33 7.006.415,71 5.873.917,95 4.476.817,00 4.426.626,31 4.307.020,39 2.924.922,80

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 193.124.283,08 kn

šio s padom od 3,63 posto, na 1.236,26 bodova. Najviše se trgovalo dionicom HT-a kojom je ostvareno 74,68 milijuna kuna prometa, a trgovanje je 10 dionica s najvećim rastom cijene Nava banka d.d. Kaštelanski staklenici d.d. TEP-tvornice elektroteh. proizv. d.d. Kreditna banka Zagreb d.d. Slobodna Dalmacija d.d. Dukat mliječna industrija d.d. Kutjevo d.d. Valamar grupa d.d. Jadroagent d.d. PPK Karlovačka mesna ind. d.d.

završila s padom od 8,24 posto (288,09 kuna). Najveći porast imala je dionica Kaštelanskih staklenika koja je porasla za čak 40,15 posto te je trgova-

tjedna promjena +49,67% +40,15% +39,49% +14,29% +13,33% +5,15% +4,50% +4,47% +4,33% +3,46%

zadnja cijena 75,00 4.625,00 34,90 160,00 34,00 510,00 31,35 42,99 699,00 478,00

promet 5.920,00 4.307.020,39 17.709,40 110.880,00 46.066,29 139.108,50 433,50 43.579,46 61.231,80 10.038,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

nički fond bio je NFD Aureus BRIC koji je porastao 4,79 posto, a slijedi ga Ilirika Gold sa 4,39 posto. Najveći pad zabilježio je fond KD Victoria (3,42 posto), a slijedi ga Raiffeisen HR dionice s padom od 3,37 posto. Kod mješovitih fondova najuspješniji je NFD

Aureus Emerging Markets Balanced koji je porastao za 2,13 posto, a slijedi ga C-Premium sa 0,92 posto. Najveći pad imao je KD Balanced (2,56 posto), a potom ICF Balanced sa 2,27 posto. Najveći dobitnik kod obvezničkih fondova je HPB obveznič-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

€

100,5876

1,19

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,6328 45,8689 8,7872 139,2200 13,4194 112,8000 110,2200 76,0180 170,7176 67,9100 91,5760 91,9107 95,3600 102,8690 108,8000 50,1170 64,8424 47,7531 27,8546 78,2066 56,3702 71,7614 75,7103 5682,0600 98,6758 15,4007 35,2800 50,6443 7,4020 59,6200 44,9575 86,2025 52,5934 471,2961 341,8006 93,1818 88,3700 332,6413 78,5700 158,8364 120,5439 11,1497 118,3839 114,7429 110,0375 11,5203

-3,42 -0,50 1,46 3,09 1,79 1,94 1,87 -1,20 0,71 -2,15 -1,74 -1,05 -2,10 1,59 0,29 -0,06 -1,36 0,30 4,79 -2,19 1,06 0,52 0,99 0,33 0,36 1,00 -0,68 1,26 1,05 1,22 -2,94 1,52 1,00 0,89 3,90 -1,09 -2,67 1,90 -3,37 3,93 0,31 0,15 1,27 2,52 -2,99 2,57

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

ki (0,44 posto) a slijedi ga OTP euro obveznički s rastom od 0,26 posto. Zaključno, ni jedan fond u toj, kao ni u grupi novčanih fondova, nije imao pad vrijednosti. Najuspješniji novčani fond bio je Platinum Cash s porastom od 0,14 posto. (M.R.) od 10. do 17. veljače 2010. godine

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

zadnja vrijednost 2.256,59 1.236,26 95,55

nje završila na 4625 kuna. Najveći pad imala je dionica Belja koja je pala za 12,85 posto te je trgova10 dionica s najvećim padom cijene Agromeđimurje d.d. Atlas turistička agencija d.d. Uljanik d.d. Metalska industrija Varaždin d.d. PIK-Vinkovci d.d. Elektroprojekt d.d. VABA banka Varaždin d.d. Elektropromet d.d. Centar banka d.d. Tisak d.d.

tjedna promjena -3,31% -3,63% +0,33%

nje završila na 98,48 kuna. Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od dva milijuna kuna.

tjedna promjena -30,00% -23,39% -23,37% -22,46% -17,94% -17,39% -16,83% -16,33% -14,40% -14,22%

zadnja cijena 700,00 19,00 95,02 2.210,00 262,50 800,50 70,06 25,00 220,00 193,00

promet 15.071,00 342,00 8.375,88 24.310,00 42.865,59 8.005,00 34.702,50 2.575,00 34.472,08 1.382.298,59

*vijesti

U plusu svi obveznički i novčani fondovi

Od ukupno 92 fonda njih 64 proteklog je tjedna zabilježilo porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dio-

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond) ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

104,7800 100,3859

*Tjedna promjena [%] 3,33 4,39

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

126,6200 150,8200 111,2018 10,3545 118,6155 161,3700 174,4400 68,1975 104,0563 116,7861 8,5123 152,5317 84,0808 5,7983 72,8745 11,2341 117,5482 110,3100

-1,17 0,35 -1,47 0,75 -2,27 -0,83 -0,82 0,66 -0,30 -0,96 -2,56 0,81 2,13 0,92 -1,09 -0,05 -0,55 -0,03

€ € € € € kn € €

159,1700 11,4133 176,2800 130,2371 130,8200 162,8364 126,3742 128,6416

0,21 0,18 0,12 0,12 0,07 0,16 0,44 0,26

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

132,8848 163,3235 140,2682 126,3022 145,6600 139,1100 139,1797 135,8185 124,9228 132,7155 122,9542 117,6628 11,3714 108,8911 10,7271 102,3920 105,8700

0,03 0,05 0,03 0,04 0,08 0,04 0,06 0,04 0,01 0,04 0,07 0,06 0,05 0,04 0,05 0,14 0,03

Valuta

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Gubitak Dioki Grupe 239,15 milijuna kuna

Prema financijskom izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi, Dioki Grupa lani je zabilježila gubitak u iznosu od 239,15 milijuna kuna, što je za 25 posto više nego godinu ranije, kada je iznosio 159,01 milijun kuna. Samo u četvrtom kvartalu zabilježen je gubitak od 96,7 milijuna kuna, što je povećanje od 45,67 posto. Ukupni su prihodi bili 2,04 milijarde kuna i veći su za 25 posto. Istodobno su rashodi iznosili 2,28 milijardi kuna i veći su za 27,37 posto. Hypo banka kreditira kupnju stanova u Sesvetama Hypo Alpe-Adria-Bank i Zagrebački holding potpisali su ugovor o povoljnijem kreditiranju kupnje stanova koje je Holding izgradio u sesvetskom naselju Novi Jelkovec. Banka kupcima stanova nudi povoljnije uvjete kreditiranja, a Holdingu pomaže u prodaji tih stanova. Stambeni krediti mogu se do-

biti s maksimalnim rokom otplate od 30 godina, a što se tiče kamata, ponuđena su tri modela, s tim da je kamata neovisno o modelu fiksna prve dvije godine. Nominalna kamatna stopa za Model A iznosi 4,98 posto (EKS 6,12 posto) uz učešće od 30 posto, za Model B 5,40 posto (EKS 6,35 posto) uz učešće od 15 do 30 posto, a za Model C 5,80 posto (EKS 6,64 posto), s tim da kupac može i ne mora imati učešće od 15 posto. Cijena četvornog metra stana kreće se od 1149 do 1295 eura, ovisno o kvadraturi. Nestlé Grupa povećala profit

Kako je priopćeno prošli tjedan, Nestlé Grupa lani je postigla organski rast od 6,2 posto i porast EBIT marže od 0,2 posto (dobit prije oporezivanja). Prodaja je porasla za dva posto i iznosi 109,7 milijardi švicarskih franaka. Grupa bilježi i porast neto profita koji je u 2010. godini iznosio 34,2 milijarde CHF, a 2009. 10,4 milijarde CHF. “Unatoč krizi i nepovoljnim okolnostima ostvarili smo porast jer smo stalno ulagali u naše brendove i inovacije”, kazao je predsjednik Uprave tvrtke Nestlé Adriatic Marco Travaglia.