e-pv 3668 by NEstar

Milijarde spasa na vidiku Dobru vijest o otpuštanju 6,3 milijarde kuna iz rezervi zasjenile zbunjujuće reakcije domaćih političara

Luka Rijeka grabi naprijed U modernizaciju kontejnerskog terminala filipinska tvrtka ICTS uložit će najmanje 70 milijuna eura

Privatna i javna sigurnost Zaštitari, koji čuvaju ukupno 10.000 različitih objekata, zahtijevaju veće plaće i veće ovlasti

TEMA TJEDNA STR. 4-5

AKTUALNO STR. 6

AKTUALNO STR. 8

3 6 6 8

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 14. ožujka 2011. Godina LVIII / Broj 3668. www.privredni.hr

privredni vjesnik

PROSVJEDI SELJAKA, DOGOVOR S RIBARIMA / PREDSTAVLJANJA TVRTKI / REGIJA / STIL / HRWWWATSKA / SVIJET FINANCIJA

ZDRAVSTVENI I MEDICINSKI TURIZAM

BUDUĆNOST JE U VIZIJI I RAZVOJNIM PLANOVIMA Zdravstveni turizam nije vezan uz ljeto; njegov razvitak može znatno produljiti turističku sezonu >>10-11

N EBAG S O P ILO PR info EEN

nosi rk Što do ope Netwo r u E e is terpr

INTERVJU: DAMIR SKENDER

FASHION.HR INDUSTRIJA

>> 6-7

>> 12

Otkad on vodi Saponiju, tvrtka stalno raste i ni jednu godinu nije poslovala s gubitkom. “Dobra smo ekipa”, tvrdi šef Uprave

Suradnja hrvatskih modnih dizajnera i tekstilne industrije pokazala je rezultate tijekom trodnevnog sajma mode

18. ožujak 2011. Zagreb, Hotel antunović Organizacijski partneri:

Organizator:

Sudjelovanje institucija: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

logistička

DoDjela NaGRaDa Za

Gospodarska vozilaGodine

pozicija INteRNatIoNal vaN oF tHe yeaR 2011

INteRNatIoNal PICK-UP aWaRD 2011

regiji

INteRNatIoNal tRUCK oF tHe yeaR 2011

ulaskom

Najprodavanija marka kamiona u 2010. Najprodavanija marka autobusa u 2010. Najprodavanija marka dostavnih vozila u 2010. Najprodavanija marka priključnih vozila u 2010.

Glavni sponzor

priJAVA SudJeloVAnJA

hrvatske

Najznačajnija tehnička inovacija u 2010.

business Media Croatia d.o.o., bosutska 9, 10000 Zagreb tel: +385-1-6311-815, Fax: +385-1-6311-827, info@bmcroatia.hr

www.kamion-bus.com.hr www.transport-logistika.com.hr

NOĆNJAK 1907

SPLIT

*Pretplatite se na Privredni vjesnik. Članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori osiguralo je svakom poduzeću u Hrvatskoj jedan primjerak Privrednog vjesnika i njegovih specijalnih izdanja.

privredni vjesnik

Vašem poduzeću treba više od jednog primjerka? Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail pretplata@privredni.hr Godišnja pretplata za RH je 795,00, a polugodišnja 449,00 kn. Za naručenih 25 pretplata popust je 10%, dok je popust na 50 pretplata 20%.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3668, 14. ožujka 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

MARTINA DALIĆ, MINISTRICA FINANCIJA:

Jamstveni fond je podjela rizika Novim zakonom o jamstvenom fondu, koji bi iznosio milijardu kuna, želi se omogućiti otvaranje novih i dovršetak postojećih investicija na način da se ojača sposobnost gospodarstvenika da ostvare svoje projekte. Poticanje gospodarskog razvitka putem osnivanja jamstvenog fonda temelji se na podjeli rizika između banaka, HBOR-a i Vlade kao davatelja jamstva za pojedine projekte. Ta bi se jamstva davala putem HBOR-a, i to poslovnim bankama za poduzetničke kredite. To bi trebalo dovesti do povoljnijih uvjeta kreditiranja gospodarstvenika i pokretanja investicijskih projekata.

DRAGUTIN PAVLETIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ULJANIK PLOVIDBE:

Domaći brodovi bolji od korejskih Uvjeren sam da će ova godina biti bolja u odnosu na prošlu, kako u prijevozu suhih tako i tekućih tereta. Uljanik plovidba bi do 2015. mogla povećati flotu sa sadašnjih osam na 14 brodova. U gradnji trenutačno imamo pet brodova, a u iduće četiri godine naša flota će imati između 12 i 14 brodova srednje tonaže. Mi sve brodove naručujemo iz domaćih brodogradilišta. Kada naručujete brod, u situaciji ste kao da se pitate želite li Audi ili Kiu. Hrvatski brodovi su znatno kvalitetniji i izdržljiviji u odnosu na ono što nude kineska i vijetnamska brodogradilišta.

DAMIR GRBAVAC, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISEN OBVEZNOG MIROVINSKOG FONDA:

Na malom tržištu praktički nemamo izbora Vrlo smo aktivni u promicanju najbolje tržišne prakse i korporativnog upravljanja na hrvatskom tržištu. Smatramo se djelatnim promicateljem institucionalnog dioničarskog aktivizma i na tržištu općenito i u odnosima s društvima u koja ulažemo. Smatramo to još važnijim nego što bi bilo na nekim većim i likvidnijim tržištima budući da ulagatelji poput mirovinskih fondova praktički nemaju pravog izbora pri izlazu iz velikih pozicija na malom i nelikvidnom tržištu kakvo je hrvatsko. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: ARTUR MUŽIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR XYZ KONCEPTA I DIREKTOR MARKETINGA SPORTINA GROUPA

Kupnjom brendova do statusa

Hrvatski građani su nadasve modno osviješteni, poznaju modne brendove i jedni su od najbolje educiranih u regiji po pitanju mode

rbana populacija na svim tržištima ima slične modne navike i potrebe. Pogledamo li kako se odijeva mlađa urbana populacija u Zagrebu, Splitu, Beogradu, Ljubljani, Milanu ili Londonu, primijetit ćemo da nema velikih razlika u stilu. Hrvatski građani su nadasve modno osviješteni, poznaju modne brendove i jedni su od najbolje educiranih u regiji po pitanju mode, stoga očekujem dovoljan interes za XYZ koncept. Gotovo istodobno otvaramo XYZ Premium Fashion Store u

Potrošači danas troše drukčije i naprosto za svoj novac traže više Areni Zagreb i City Centeru one u Splitu. Na tržištu se još uvijek osjeća utjecaj recesije, ali Sportina Group je u 2010. godini poslovala bolje nego u 2009. jer smo poprilično brzo reagirali na promijenjenu situaciju prilagodivši ponudu i zalihe potrebama tržišta i na taj način troškovno optimirali poslovanje. Primjećuje se da ljudi općenito manje troše za odjeću i obuću, ali

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

još važnija od toga je činjenica da troše drukčije. Za svoj novac naprosto traže više. XYZ Premium Fashion Stores su sastavni dio našeg premium segmenta poslovanja i prodaja je odlična jer su brendovi poput Burberryja i Armanija prepoznatljivi. Kupnjom tih brendova naši kupci stvaraju svoj status u društvu. Svi XYZ Premium Fashion storeovi smješteni su na prostorima velike kvadrature koje je najjednostavnije pronaći u shopping centrima, to istodobno osigurava jednostavan pristup automobilom i parking-mjesto, što našim klijentima osigurava dodatan komfor. Sportina Group je 2010. godine najviše ulagala baš u Hrvatsku.To nam je trenutačno najvažnije tržište. Od ukupno 243 prodajna mjesta na sedam tržišta na kojima poslujemo, 92 prodajna mjesta nalaze se u Hrvatskoj. Sportina Group je inače poznata po tome da se brzo razvija i uvijek smo spremni prilagoditi se novim izazovima na tržištu. Zastupamo više od 70 modnih brendova, i to različitih cjenovnih kategorija, a ujedno imamo franšize za Coffeshop i BurgerKing. Potkraj ve-

ljače otvorili smo G-star prodavaonicu u Zagrebu, u ožujku otvaramo još devet prodajnih mjesta u Osijeku i na ljeto još dva prodajna mjesta u Kaptol Centru u Zagrebu. To je pokazatelj koliko nam je ovo tržište važno i kako svakako nastavljamo širenje našeg poslovanja u Hrvatskoj. Prvi XYZ Premium Fashion Store otvorili smo 2009. godine u Beogradu i u protekloj godini prodaja je porasla 35 posto. Beograd je evidentno grad koji je spreman puno uložiti u svoj imidž. U Ljubljani smo otvorili u ožujku prošle godine i tamo kup-

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

ci traže nešto klasičnije modele nego u Beogradu. Prema dosadašnjem iskustvu, Hrvatska bi trebala biti negdje između iako su navike potrošača u Zagrebu i Splitu nešto drukčije. XYZ koncept se prilagođava tržištima i potrebama kupaca, stoga se asortiman na našim prodajnim mjestima neznatno razlikuje. Naša je prednost to što zastupamo zaista puno brendova i brzo se možemo prilagoditi potrebama tržišta. Očekujem da će hrvatsko tržište jako dobro prihvatiti XYZ koncept. Takav tip trgovine u Hrvatskoj zasigurno još nije viđen jer XYZ Premium Fashion Store nudi potpuno drukčiji pristup kupnji. Na prostoru većem od 2000 četvornih metara u kojem se nudi više od 50 poznatih svjetskih brendova kupac može pronaći sve na jednom mjestu, kao u department storeu, a prezentacija i usluga su, s druge strane, na razini svjetskih trendseterskih konceptualnih prodavaonica. U ponudi imamo trenutačno najuspješnije svjetske modne marke kao što su Burberry, D&G, Armani Jeans, Armani Collezioni, DSquared, Juicy Couture i mnogi drugi.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3668, 14. ožujka 2011.

GUVERNER HNB-a PRITEKAO U POMOĆ POSRNULOM GOSPODARSTVU

Tajfun zbog 6,3 milija Odluka Željka Rohatinskog da hrvatski bankovni sustav dobije na raspolaganje oko 850 milijuna eura za kreditiranje proj izazvala je pravu kakofoniju priopćenja, izjava i (re)akcija Vesna Antonić antonic@privredni.hr

bunjeni? Svakako. Sluđeni? Svakako. Normalni? Ha, valjda - da. Jer kako drukčije objasniti prošlotjedni tajfun nastao nakon odluke guvernera Željka Rohatinskog da sa 850 milijuna eura ili oko 6,3 milijarde kuna pomogne hrvatskom gospodarstvu. Dakako da je bilo za očekivati da će se svi dići na noge, kako to uostalom biva svaki put kada se prvi čovjek hrvatske središnje banke oglasi. Ali nastalu kakofoniju priopćenja, izjava i (re) akcija teško da je itko mogao i zamisliti. I ako se na početku sve činilo kristalno jasnim, ispalo je da više ništa nije jasno. Bilo kako bilo, sve je započelo prošloga utorka, na Fašnik ili Dan žena ili dan prije uobičajene sjednice Savjeta središnje banke (već kako tko voli), kada je na stranicama HNB-a osvanulo priopćenje u kojem se navodi kako “hrvatski bankovni sustav dobiva na raspolaganje oko 850 milijuna eura ili oko 6,3 milijarde

kuna, za kreditiranje projekata u gospodarstvu, a temeljem smanjenja stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze s dosadašnjih 20 na 17 posto. Tom odlukom guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, koja će stupiti na snagu odmah nakon objave u Narodnim novinama, nastoje se potaknuti ulaganja u nove projekte,

Odabrani projekti financirali bi se u okviru bankovnog sustava, neovisno o dosadašnjim tzv. A i B modelima koji bi u što kraćem roku mogli pridonijeti poboljšanju izvoza i stanja platne bilance, a tako i otvaranju novih radnih mjesta, posebice kad je riječ o ulaganjima u prerađivačku industriju i turizam”. Iznenađena Vlada Odabrani projekti financirali bi se u okviru bankovnog sustava, potpuno neovisno o dosadašnjim

tzv. A i B modelima kreditiranja gospodarstva, koji nisu polučili očekivane rezultate, naglašavaju u HNB-u. O tome svjedoči i činjenica da od dvije milijarde kuna položenih za njihovu realizaciju na posebnom računu, od ukupno 2,9 milijardi kuna koje je središnja banka pustila u korištenje, do danas leži neiskorišteno više od polovine tih sredstava.

Podsjetimo, tada je HNB snizio stopu obvezne pričuve sa 14 na 13 posto, kako bi pomogao tom programu. S obzirom na to da je i već postojeća likvidnost u bankovnom sustavu visoka, ovaj dodatni iznos sredstava raspoloživih za ulaganja trebao bi donijeti lakšu realizaciju kredita i povoljnije kamatne stope od dosadašnjih za sve projekte, koji

se mogu brzo realizirati, s realnim izgledima za rentabilno i konkurentno poslovanje na domaćem i inozemnom tržištu, tvrde u HNB-u te ističu kako će pratiti način, dinamiku i svrsishodnost uporabe oslobođenih sredstava, te ovisno o tome poduzimati daljnje mjere. Također naglašavaju kako je guverner odluku donio samostalno nakon konzultacija

s predstavnicima vodećih banaka i poslodavaca. Za početak je u oči upala činjenica da predstavnici Vlade nisu konzultirani, ali reakciju Banskih dvora nije trebalo dugo čekati. Elem, i s Markova trga stiglo je priopćenje u kojemu se pak navodi kako Vlada “u načelu” pozdravlja donesenu odluku, a posebice doprinos koji će ta odluka dati

DAVOR MAJETIĆ, GLAVNI DIREKTOR HUP-a

DR. ŽARKO PRIMORAC, NEOVISNI EKONOMSKI ANALITIČAR

Prokrvit će se nelikvidni sustav

Bilo bi bolje da je od

Iako na konzultacijama kod guvernera Rohatinskog predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca nisu ni bili niti smo za njih znali, riječ

je u svakom slučaju o dobroj vijesti za gospodarstvo. Sigurno je da će taj dodatni novac koji će proći kroz poslovne banke omogućiti kvalitetnije i jeftinije kredite poslodavcima. Što se tiče kamata, njihovu visinu još ne znamo, ali se nadamo da će one biti niže nego što su sada na tržištu. Važno je da će taj novac biti utrošen na prerađivačku industriju i turizam u smislu povećanja zapo-

slenosti i proizvodnje, a ne u potrošnju i dobra vijest će biti ako se u tom smislu dogodi pozitivni pomak. Pretpostavljam da su banke razgovarale o projektima i poduzetnicima koji trebaju takve kredite za svoje investicije iako je teško reći koji su projekti dogovoreni. U svakom slučaju riječ je o velikom novcu koji što prije treba staviti na tržište kako bi prokrvio sadašnji nelikvidni sustav i ako se

u tome uspije, za razliku od Vladinih modela, vrlo brzo ćemo osjetiti povjetarac koji tjera nelikvidnost. Kad je riječ o otvaranju novih radnih mjesta i njihovu broju, to će ponajviše ovisiti o tome koliko će ti projekti biti ekstenzivni u pogledu radne snage. Inače, očekivali bismo da je bilo više koordinacije između Vlade i guvernera, ako je točno da Vlada nije bila obaviještena o tim konzultacijama.

Odluku guvernera smatram pozitivnom iz jednostavnog razloga što će ona omogućiti najmanje dvije stvari, a možda i tri. S jedne strane pomoći će se rješavanju nelikvidnosti u privredi. Likvidnost bankarskog sektora, što god tko pričao, nije visoka. Naime, prema podacima iz siječnja s kojima raspolažem, likvidnost je niža od uobičajene što ne znači da banke nisu imale prostora ništa financi-

rati. Čim je ponuda novca veća, a bit će, to će također biti pozitivan pritisak na banke da snižavaju kamatnu stopu. To nije samo u pitanju snižavanje kamat-

www.privredni.hr Broj 3668, 14. ožujka 2011.

arde kuna ekata u gospodarstvu, donesena nakon konzultacija s bankarima i poslodavcima,

Zeljko Lukunic/PIXSELL

Bankari o Rohatinskom

naporima Vlade u smanjenju kamata. No, ipak odluka HNB-a, donesena isključivo u konzultacijama s poslodavcima i bankama “čini se vrlo iznenađujućom s obzirom na prethodna stajališta središnje banke vezana uz takav oblik konzultacija”. Štoviše, kažu u Vladi, dodatno iznenađuje i selektivan pristup otpuštanja likvidnosti namijenjene projek-

Hrvatska udruga banaka ocjenjuje kako je najnovija odluka HNBa mjera monetarne politike koja je donesena sagledavajući stanje u gospodarstvu, a ciljevi su navedeni u priopćenju HNB-a. Ovom mjerom, pojašnjavaju, bankama se smanjuje regulatorni trošak koji je jedna od komponenti formiranja kamatnih stopa, što znači da se, sukladno najavama banaka, otvara prostor za njihovo daljnje spuštanje, a ono će biti izraženije kad se smanje i ostale ključne komponente rizik zemlje i rizik dužnika (“loši” krediti). I u PBZ-u na odluku guvernera HNB-a gledaju pozitivno. Naime, kažu u toj banci, smanjenjem regulatornih zahtjeva, kratkoročno i dugoročno se stvaraju preduvjeti za smanjenje troškova financiranja, a time i smanjenje kamatnih stopa te povoljnije uvjete kreditiranja. “PBZ aktivno podržava sve mjere i poteze koji će pridonijeti oporavku gospodarstva te smo u tom smislu spremni zajedno sa svojim klijentima podržati sve poduzetničke projekte i programe koji će u kratkom roku dati zamah gospodarstvu, potaknuti proizvodnju i rast izvoza te omogućiti otvaranje novih radnih mjesta”, naglašavaju u toj banci. U Zagrebačkoj banci, pak, ističu kako će odluka HNB-a omogućiti toj banci da oslobođenim sredstvima umjesto zaduživanja u inozemstvu financira već definirane projekte prvenstveno iz područja poljoprivrede, turizma i energetike te sektore orijentirane izvozu koji imaju multiplikativne učinke na rast zaposlenosti i kreiranje nove vrijednosti u kratkom i srednjem roku. U isto vrijeme, dodaju, pomoći će zadržavanju tendencije snižavanja kamatnih stopa na kredite jer navedena mjera smanjuje regulatorna izdvajanja banaka, a time i troškove finaciranja.

tima u specifičnim gospodarskim djelatnostima, a opet uzimajući u obzir stajališta središnje banke vezana uz takav način selekcije. “Međutim, ako odredbe ove odluke i proces njena donošenja predstavljaju znak promjene dosadašnjih stajališta HNB-a i njegovo aktivno uključivanje u brigu oko poticanja gospodarskog rasta u Republici Hrvatskoj, tada pozdravljamo spremnost HNB-a da u tom cilju napokon upotrijebi instrumente monetarne politike”, ističe Vlada.

u kojem su pak ustvrdili kako nikakav takav sastanak nije planiran. Da zbrka bude veća, oglasila se i

Ovoga tjedna bi se trebao održati sastanak s poduzetnicima, najavio je potpredsjednik Vlade za investicije

Zajednički napori Lavina je pokrenuta. U srijedu kasno poslijepodne stigao je poziv iz marketinške agencije Unex, za presicu grupe hrvatskih tvrtki među kojima su i Koncern Agrokor, Atlantic Grupa, Dukat, Franck, IGH, Saponia, Vindija, Viro..., koje su trebale predstaviti projekte kojima planiraju otvoriti više tisuća radnih mjesta. No, konferencija je otkazana s obrazloženjem da je na istu temu sazvan sastanak u Ministarstvu gospodarstva

Adris Grupa koja tvrdi da nije uključena u tu inicijativu hrvatskih poduzetnika, ali je pozdravljaju, usput joj promijenivši ime iz “Radom iz krize” u “Zajedno pokrećemo Hrvatsku”. Na svu sreću uobičajena sjednica Vlade bila je prigoda za opsjedanje ministara. Tako je potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Milošević izjavio kako pozdravlja to što su poduzetnici spremni na zapošljavanje i u tome imaju potporu Vlade, najavivši za ovaj tjedan sastanak s njima. Prisnažio je i Đuro Popijač, ministar gospodarstva, rekavši kako je u

turizma, regresiranja kamata u tekstilnoj i drugim industrijama. Ne mislim da tu ima nekih političkih kalkulacija ili povezanosti s nekim političkim ambicijama, ali ipak na nešto treba skrenuti pozornost. Naime, dobro čitajući priopćenje HNB-a, u njemu stoji da će HNB pratiti svrsishodnost i dinamiku korištenja oslobođenih sredstava. To da HNB prati dinamiku je sasvim

normalno jer on mora voditi računa o ponudi novca, ali kada se radi o namjeni sredstava, onda je to miješanje u poslovnu politiku banaka i poduzeća. Je li to bila namjera ne znam, ali ako se napominje svrsishodnost onda to malo “miriše” na selektivno kreditiranje čega se HNB do sada jako čuvao. U svakom slučaju, iz idućih poteza HNB-a vidjet ćemo što je bila prava namjera ovih mjera.

luka donesena ranije nih stopa, nego se oslobađanjem dijela ograničenih rezervi smanjuje i tzv. regulatorni trošak i to je moment koji utječe na troškove banaka, a time i na visinu kamata. Treći pozitivan efekt ove odluke je jedan svojevrstan pritisak na banke da više kreditiraju jer kada dobiju likvidnost moraju je negdje plasirati. Sve to skupa, kada se stavi na jednu stranu, su pozitivni efekti ove mjere. Zašto je ta odluka donese-

na sada, zašto baš u ovom momentu, teško je reći. Vlada je inertna Bilo bi bolje da je ona donesena ranije jer modeli kreditiranja A, B i C očito nisu uspjeli i očito je da je Vlada inertna u provođenju ikakvih mjera za rješavanje nelikvidnosti i drugih strukturnih problema hrvatskoga gospodarstva. I dobro je da je HNB povukao ovaj potez. No nije dobro što

nije bilo koordinacije između Vlade i HNB-a jer bi efekt te mjere bio mno-

Nije dobro što nije bilo koordinacije između Vlade i HNB-a jer bi efekt te mjere bio mnogo veći go veći i ozbiljniji da je uz nju išao i program poticanja primjerice izvoza,

pripremi skup “20 do 30 najvećih igrača na našem gospodarskom prostoru”. Na upit kako tumači guvernerove poteze, Milošević je kazao da je riječ “o zajedničkom naporu da se smanji nezaposlenost i stvore nova radna mjesta te potaknu nove investicije” te kako ne vjeruje da su poslodavci digli ruke od Vlade i okrenuli se Rohatinskom. Ispitivanje mogućih reakcija I da cijela zavrzlama ne stane na tome, za portal Danas.hr progovorio je i sam guverner, opovrgnuvši da je održan bilo kakav sastanak predstavnika HNB-a, bankara i poslodavaca. “Ništa o takvom sastanku ne znam. Znam da nisam na njemu bio, niti je bio ijedan predstavnik HNB-a, nego predstavnici Vlade. Prema tome, bojim se da njihova izjava o tome da su iznenađeni odlukom HNB-a ne stoji”, kazao je on, pojasnivši kako je “ispitivao moguću reakciju banaka i poslodavaca u slučaju da takva odluka bude donesena. Dakle, bilo je kontakata u smislu ‘ako HNB ovo uradi, što ćete vi učiniti’. Takve se odluke ne donose napamet”. Iz HNB-a je pak poručeno kako Rohatinski “nije prisustvovao nikakvim dogovorima poduzetnika povezanih s Unex grupom, niti je bio inicijator bilo kakvog iskazivanja javne podrške njegovim odlukama, niti ima bilo kakve veze s navodnim inicijativama skupine poduzetnika za njegov politički angažman, te i nadalje nema namjeru u tome sudjelovati”. U petak se pak Rohatinski susreo s premijerkom Jadrankom Kosor. E moj Joriče!

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3668, 14. ožujka 2011.

( 600.000 TEU

( 70.000 tona

bit će godišnji kapacitet prometa

dosegnula lanjska proizvodnja

MODERNIZACIJA TERMINALA LUKE RIJEKA

DAMIR SKENDER, PREDSJEDNIK UPRAVE SAPONIJE

Ulaganja u ljud marketing rece I danas, kada unatoč kriznim vremenima ostvarujemo dobre godina i predviđanja onog što nas čeka

Financijska injekcija riječkoj luci donosi posao i HŽ-u U modernizaciju riječkog kontejnerskog terminala filipinska tvrtka ICTS uložit će najmanje 70 milijuna eura Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

edavno potpisan ugovor o strateškom partnerstvu Jadranskih vrata, tvrtke kćeri Luke Rijeka, i filipinske tvrtke International Container Terminal Services Inc. - prema kojem će ICTS u modernizaciju riječkog kontejnerskog terminala uložiti najmanje 70 milijuna eura - i Hrvatskim željeznicama donosi znatno povećanje prometa kontejnera iz riječke luke prema Srednjoj Europi. Potvrdila nam je to šefica korporativnih komunikacija HŽ-a Vlatka Škorić, objasnivši što se sve poduzima kako bi se taj posao mogao nesmetano odvijati. Pripreme u tijeku U suradnji s HŽ Infrastrukturom Lučka uprava Rijeka provela je javno nadmetanje za izradu tehničke dokumentacije rekonstrukcije željezničkih kapaciteta na području kolodvora Rijeka i Zagrebačke obale te kolodvora i kontejnerskog terminala Brajdica. Izrada doku-

mentacije financirat će se iz sredstava Svjetske banke, a uskoro se očekuje potpisivanje ugovora s projektnom tvrtkom koja će izraditi idejno rješenje rekonstrukcije. HŽ Infrastruktura će s Lučkom upravom nadzirati izradu tehničke dokumentacije i aktivno sudjelovati u izboru obostrano prihvatljivog tehničkog rješenja koje

ICTS posjeduje i upravlja sa 22 pomorska terminala i 16 luka diljem svijeta će omogućiti učinkovito povezivanje željezničke i lučke infrastrukture te osigurati potrebne prometne kapacitete za dopremu i otpremu robe. To bi trebalo biti gotovo do kraja 2012. godine, do kada se očekuje i završetak radova na izmjeni sustava električne vuče koji se sada provode na pružnim dionicama Moravice-Rijeka, Škrljevo-Bakar, Sušak-Pećine-Rijeka Brajdica i Rijeka-Šapjane. Nakon završetka tih radova, u velikoj mjeri će se povećati pro-

metni kapacitet željezničke pruge Zagreb-Rijeka, koja će tada biti u stanju prihvatiti cjelokupan očekivani povećani prijevoz robe, naglasila je Vlatka Škorić, podsjetivši i da se obnavlja pružna dionica Lokve-Drivenik, a uskoro bi trebali započeti i radovi na pruzi Križevci-Koprivnica. Novih 330 metara obale Inače, tvrtka Jadranska vrata koncesionar je na kontejnerskom terminalu Brajdica, na kojem će se u procesu modernizacije razviti novih 330 metara obale s dubinom od 14,5 metara, te omogućiti godišnji kapacitet prometa od 600.000 TEU-a (jedinica za kontejnerski promet). ICTS posjeduje i upravlja sa 22 pomorska terminala i 16 luka diljem svijeta, i jedan je od najjačih operatora međunarodnih terminala. Ulaganja koja planira uključuju implementaciju modernih tehnologija koje će omogućiti potpunu automatizaciju praćenja iskrcaja, skladištenja i otpreme kontejnera s riječkog terminala.

Svetozar Sarkanjac

aponia je suvremena tvrtka izgrađena na stogodišnjoj tradiciji i inventivnosti svojih 820 zaposlenika. Utemeljena je prije gotovo 120 godina - 1894. godine - kao obrtnička radionica za proizvodnju sapuna. Nakon Prvoga svjetskog rata povezuje se sa svjetski poznatom tvrtkom Georga Schichta. Stariji

Ako sa svojom proizvodnjom i kvalitetom nisi jak na domicilnom tržištu, onda nemaš pravo imati ni velike izvozne ambicije Osječani dugo su govorili kako kupuju Plavi radion i Vim “od Schichta” iako tvornica ime Saponia nosi još od 1953. godine. Pored Vima, koji se i danas proizvodi, Saponia je tijekom desetljeća razvila prepoznatljive brendove - Faks helizim, Ornel, Arf, Likvi, Zirodent, Rubel, Nila - koji su postali sastavnim dijelom svakodnevnog života milijuna potrošača, a tvrtka se razvila do najvećeg proizvođača deterdženata i sredstava za pranje u kućanstvu u ovom dijelu Europe. Kada je 1998. godine Saponiju preuzela tvrtka Mepas iz Širokog Brijega, u vlasništvu poduzetnika Mirka Grbešića, promijenjeno je mnogo toga, pa i struktura uprave. Priliku

su dobili mladi stručnjaci, mahom ponikli upravo u dotadašnjoj Saponiji. Među njima je bio i Damir Skender koji je u Saponiji zaposlen od 1985. godine neposredno nakon što je diplomirao na osječkom Ekonomskom fakultetu. Nakon privatizacije najprije je obnašao dužnost direktora prodaje i marketinga, da bi 2000. godine postao predsjednikom Uprave. Otkako je Skender na čelnom mjestu Saponije, tvrtka stalno ostvaruje rast i ni jednu godinu nije poslovala s gubitkom. Uostalom, brojke najbolje govore: Saponia je 1998. godine proizvodila i prodavala 23.000 tona proizvoda, dok je lani dostigla 70.000 tona. Prihod je pak sa 240 milijuna kuna u 1998. godini narastao na prošlogodišnjih gotovo 540 milijuna kuna. I u zadnje dvije-tri krizno-recesijske godine bilježite rast. U čemu je tajna poslovnog uspjeha? - Možda u tome da smo kao ekipa dobro složeni, a poznato je da posao stvaraju ljudi. Imali smo sreću da smo 1998. dobili vlasnika koji razmišlja dugoročno. U startu je dao povjerenje ekipi koja je ponikla u Saponiji. Naime, počevši od mene, pa do većeg dijela direktora i Uprave, riječ je o ljudima koji su od početka svojih karijera u Saponiji, tako da se i takva lojalnost tvrtki može shvatiti kao određena dodana vri-

jednost. K tome, mislim kako je upravo 1998. bila jedna od zadnjih godina kada se nešto moglo napraviti zbog naleta strane konkurencije. Uspjeli smo uhvatiti taj zadnji vlak, te smo uz znatne investicije, ozbiljno poradili na promjeni asortimana i uz veliki angažman zaposlenih, osobito u prvih pet godina, učinili značajne korake. Stoga i danas, kada unatoč kriznim vremenima ostvarujemo dobre rezultate, moramo priznati da je to rezultat minulog rada i dobrog promišljanja strategije razvoja tvrtke prijašnjih godina i predviđanja onoga što nas čeka. Uostalom, stara je istina da kriza ujedno predstavlja i šansu da jaki postanu još jači.

www.privredni.hr Broj 3668, 14. ožujka 2011.

( gotovo 540 mil kn ( 820 radnika prošlogodišnji prihod Saponije

zaposleno u osječkoj tvornici

e, razvoj asortimana i pt su za uspjeh rezultate, moramo priznati da je to rezultat minulog rada i dobrog promišljanja strategije razvoja tvrtke prijašnjih I privremeno godišnje izvješće za 2010. godinu bilježi pozitivne brojke. - Nije trebalo biti previše pametan i zaključiti kako će, nakon 2009., i 2010. godina donijeti daljnji pad maloprodajnog tržišta kako u Hrvatskoj, tako i u regiji. Kao privatna tvrtka, odavno smo naučili stalno raditi na većoj efikasnosti, ali u 2010. pronašli smo prostora da budemo još efikasniji. Međutim, mislim da je jezičac na vagi našeg prošlogodišnjeg uspjeha bio u tome što smo od početka 2010. godine išli vrlo agresivno u nove proizvode i marketing. Ne da smo kao mnogi smanjili ulaganja u marketing, nego smo ih prošle godine dodatno U proteklom ste desetljeću u investicije uložili više od 250 milijuna kuna. Praktički ste napravili novu tvornicu. - Treba znati da smo 1991. pretrpjeli velike materijalne štete. Cjelokupnu proizvodnju smo morali povući na sadašnju lokaciju u središtu osječkog Donjeg grada. Naime, nekoliko godina prije rata počeli smo proizvodnju prebacivati na novu lokaciju kod Nemetina istočno od Osijeka. Tamo je prebačena proizvodnja tekućih deterdženata i toaletnokozmetičke kolekcije, te središnje skladište. Međutim, silom ratnih događanja, sve smo morali opet vratiti na raniju lokaciju u gradu. Zato je investicijski ciklus najprije morao

početi s obnovom strojnog parka, pa smo prvih godina nakon privatizacije sve investicije ulagali u pogone, u proizvodnju. Najvažnije nam je bilo obnoviti tehnologiju i strojni park za proizvodnju praškastih deterdženata koji nam donosi najviše u strukturi prihoda. Zatim je došao na red pogon tekućih deterdženata, te toaletno-kozmetička proizvodnja sa zubnim pastama. Nakon obnove strojnog parka, došle su na red investicije vezane uz zaštitu okoliša. Jer, iako ne spadamo u tzv. prljavu industriju, morali smo prilično uložiti i u taj segment. Poslije svih tih ulaganja, ne razmišljamo o povratku na predratnu lokaciju.

Strateško nam je opredjeljenje svake godine dobiti jedno ili dva nova potencijalna tržišta povećali. Novi i bogatiji asortiman uz dobar marketing jednostavno je morao donijeti dobre rezultate, a to se i dogodilo. Više od polovine prihoda ostvarujete u inozemstvu. Najveće izvozno tržište je BiH gdje bilježite rast prodaje od devet posto, dok je dvoznamenkasti rast ostvaren u Srbiji. To se nije dogodilo slučajno. - Nije, naravno. Prije svega, početkom prošle godine promijenili smo dis-

tributera, ali smo i znatno više uložili u marketinško pokrivanje srbijanskog tržišta. Stoga rezultat od 25 posto rasta prodaje na tom tržištu u prvoj polovini prošle godine nije došao slučajno. Uvjereni smo da je tržište Srbije izniman potencijal na koji računamo i u 2011. godini. Međutim, iako u izvozu imamo znatna ostvarenja, nimalo ne zanemarujemo domaće tržište. Dapače, smatram kako nam je hrvatsko tržište itekako važno, pa i ključno. Jer, ako sa svojom proizvodnjom i kvalitetom nisi jak na domicilnom tržištu, onda nemaš pravo imati ni velike izvozne ambicije. Dobre izvozne rezultate imate i u Albaniji i u Švedskoj. O kakvim je tu strategijama riječ? - Švedsko tržište pokrivamo preko jednog lokalnog distributera etnotrgovina. S obzirom na to da je zadnjih dvadesetak godina dosta ljudi s prostora ove regije otišlo u Skandinaviju, mi smo pronašli distributera koji plasira naše proizvode u cijelom nizu etnodućana i tamo smo prisutni već sedam-osam godina. Svjesni smo da je teško proširiti se u mreži redovnih trgovina, ali nama je sadašnji godišnji promet od oko pola milijuna eura zadovoljavajući, tim više što bilježimo stabilan trend rasta. U Albaniji je potpuno drukčija situacija. Tamo imamo najjačeg distributera. Naime, valja znati kako je u Albaniji specifična situa-

Štednja na marketingu je loša poslovna odluka Prošle ste godine u marketing uložili oko 35 milijuna kuna. Kako to objašnjavate u vrijeme kada mnogi troškove režu upravo na oglašavanju? - Naša branša je jednostavno takva da zahtijeva jak marketing. Ne možemo sebi dopustiti da jedne godine pauziramo s marketingom kako bi tobože povećali dobit. To bi dugoročno imalo negativne efekte za rad naše tvrtke. I zato je logično da je Saponia oduvijek imala jak marketing. Još prije četrdesetak i više godina Saponia je organizirala prve nagradne igre na ovim prostorima vezane uz tada popularni deterdžent Yeti, pa i Faks helizim. Mi koji smo naslijedili te generacije poslovno smo odrastali uz takav pristup iako je danas mnogo zahtjevnije vrijeme. Ranije je Saponia bila nedodirljivi lider na tržištu i ona je nametala trendove, a danas su multinacionalne kompanije te koje ih nameću, a mi, respektirajući jače, pratimo takve trendove. cija. Tamo ima jako mnogo malih trgovina, a veliki trgovački centri nisu zaživjeli. Naš distributer pokriva preko 6000 prodajnih mjesta, tako da smo prilični optimisti kada je riječ o rastu prodaje naših proizvoda. Nedavno ste spominjali nove izvozne akvizicije u Africi, ali i u nekim istočnim zemljama regije. O čemu se konkretno radi? - Jasno nam je da Saponia već niz godina ima stabilan rast dobiti i da ne može stalno tražiti rast na postojećim tržištima već je nužno uključivanje prema novim tržištima. To je vrlo teško napraviti prema Zapadnoj Europi gdje su police već zauze-

te, konkurencija je velika, a te police i koštaju. I kada bismo došli u priliku, to traži veliki marketinški budžet, a uspjeh je neizvjestan. Prema tome, mi smo usmjereni prema Sjevernoj Africi i Istoku te smo u Bugarskoj, Rumunjskoj i Ukrajini obavili već cijeli niz razgovora. Oprezni smo jer je važan odabir kvalitetnog distributera, kao i sigurnost naplate. Kad je riječ o Sjevernoj Africi, dugo smo prisutni u Egiptu, a imamo i dobre početne rezultate na tržištu Tunisa i nadam se da će se to nastaviti nakon stabiliziranja prilika u toj regiji. U svakom slučaju, strateško nam je opredjeljenje svake godine dobiti jedno ili dva nova potencijalna tržišta.

AKTUALNO

*vijesti Spačvi nedostaje sirovine Spačva daje sve od sebe kako bi se izbjegao najgori scenarij, poručio je predsjednik Uprave Dario Puljiz reagirajući na medijske napise o zaustavljanju strojeva. U posljednja tri mjeseca Spačva je zaposlila stotinjak radnika, plaće isplaćuje redovno, a prometi na izvoznim tržištima povećavaju se za sve hrvatske drvne proizvode, tvrdi Puljiz. Dodaje da razumije strah radnika koji se boje će Spačva uskoro ostati bez sirovine s obzirom na to da je Hrvatske šume ne isporučuju sukladno proizvodnim kapacitetima. Istragrafici tri znaka zaštite okoliša Ministar zaštite okoliša Branko Bačić donio je odluku kojom se Istragrafici iz Rovinja za kutije VIP,

( 24.416 ( 10.000 broj zaštitara s licencijom

Zaštitari žele veće plaće i veće ovlasti Veliki broj zaštitara u Hrvatskoj nedovoljno je iskorišten u sustavu unutarnje sigurnosti, stoga neki smatraju da bi ih trebalo angažirati kao drugi ešalon policije, slično Nacionalnoj gardi u SAD-u

TDR izvozi 58 posto proizvodnje TDR je objavio da više od 58 posto svoje prodaje ostvaruje u izvozu. S tržišnim udjelom većim od 25 posto, TDR je vodeći proizvođač cigareta u Jugoistočnoj Europi, a Ronhill je jedan od najprodavanijih cigaretnih brendova. Godišnje TDR u hrvatski državni proračun uplaćuje više od tri milijarde kuna. Uvjerljivu lidersku poziciju TDR ima u Hrvatskoj s oko 80 posto tržišnog udjela te u BiH s oko 38 posto. Tržišni udio TDR-a u Crnoj Gori veći je od 12 posto, na Kosovu 10 posto, u Srbiji i Makedoniji devet posto, dok u Sloveniji iznosi četiri posto.

broj objekata koje zaštitari nadziru

PRIVATNA I JAVNA SIGURNOST

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Mladina i Solana Pag dodjeljuje znak Prijatelj okoliša. Znak zaštite okoliša dodjeljuje se na rok od tri godine i može se koristiti samo za promicanje onog proizvoda za koji je dodijeljen. Dosad je pravo korištenja znaka imalo sedam proizvoda na hrvatskom tržištu.

Privredni vjesnik Broj 3668, 14. ožujka 2011.

aštitara s licencijom u Hrvatskoj ima ukupno 24.416, ali samo ih se 13.886 i bavi tim poslom. Na tržištu zaštitarskih usluga djeluje 268 trgovačkih društava, 122 obrta za tehničku zaštitu i 198 unutarnjih čuvarskih službi. Prema podacima koje je na okruglom stolu o položaju zaštitarstva iznio načelnik Sektora za inspekcijske poslove MUP-a Nikola Turkalj, u evidenciji je i 1912 čuvara od kojih su 1362 aktivna, te 1377 zaštitara tehničara od kojih je 918 aktivnih. Svi oni zajedno čuvaju oko 10.000 objekata na kojima njihov rad nadzire 45 inspektora MUP-a. Zaštitari su, ističe Turkalj, sve bolje usklađeni s propisima pa policija protiv njih podiže sve manje optužnih prijedloga. Problem je, međutim, veliki broj lažnih dojava iz novčarskih institucija, što Turkalj objašnjava nedovoljnom obučenošću bankovnih službenika. Ipak, izmjenama zakona kojima se regulira zaštita banaka učinjeni su veliki pomaci, posebno uvođenjem elektrokemijske zaštite, zbog

čega od 2007. godine do danas nije bilo nijedne oružane pljačke transporta novca. Ipak, lani je zabilježeno devet pljački banaka, no Turkalj tvrdi da je otkrivanje počinitelja pitanje trenutka, u čemu pomaže i videonadzor, od kojega inače nema nikakve koristi u smislu sprječavanja razbojništava, a upitna je i njegova korist u identifikaciji razbojnika. Kao javni autobus Veliki broj zaštitara u Hrvatskoj nedovoljno je iskorišten u sustavu unutarnje sigurnosti, stoga bi ih trebalo angažirati kao drugi ešalon policije, slično Nacionalnoj gardi u SAD-u, zalaže se umirovljeni brigadir Zvonko Orehovec, stručnjak za kemijsko, biološko, nuklearno i radiološko oružje. Nakon ukidanja obveznog vojnog roka, Hrvatska sada ima oko 100.000 mladih koji nisu prošli nikakvu sigurnosnu obuku, upozorio je Orehovec. Zaštitari su, prema njegovu mišljenju, snaga koja postoji i koja je uvježbana, ali da bi postala dio sustava sigurnosti, njihovo obrazovanje mora biti pod nadzorom države, slično kao i obrazovanje za policajce.

S prijedlogom pretvaranja zaštitara u svojevrsnu pričuvu MUP-a ili Civilne zaštite slaže se i Ante Perčin, direktor tjelesne zaštite u Sokol Mariću. Zaštitarska struka je sada kao javni autobus: ljudi ulaze, voze se nekoliko stanica i potom izlaze, slikovito je opisao Perčin. Tržište u isto vrijeme prihvaća samo najosnovnije i najjeftinije zaštitarske usluge, stoga je potrebna sinergija javne i privatne sigurnosti. Konkretno, Perčin smatra da bi općoj sigurnosti mogle pridonijeti i 64 interventne ekipe zaštitara Sokol Marića, a trebalo bi na neki način iskoristiti i oko 150 zaštitarskih vozila koja se svaki dan kreću samo po Zagrebu. Delegiranjem nekih poslova s policije na zaštitare policija sigurno neće izgubiti na važnosti, mišljenja je Perčin. Podržava i pooštravanje sigurnosnih propisa za benzinske postaje i trgovačke centre koji, primjerice, sada nemaju nikakve blindirane sobe za novac iako im je dnevni utržak i po nekoliko milijuna kuna. Sindikatima zaštitara najvažnije su pitanje njihove male plaće, zato se dopredsjednik Repu-

bličkog sindikata radnika Hrvatske Miomir Jačimović zalaže za uvođenje minimalne vrijednosti usluga zaštitara, prema uzoru na djelatnost autoškola. Za pretvaranje zaštitara u pričuvni sastav MUP-a ili Civilne zaštite nužne su brojne zakon-

Trgovački centri nemaju blindirane sobe za novac iako im je dnevni utržak i po nekoliko milijuna kuna ske izmjene, među njima, prema Jačimoviću, i izmjena Kaznenog zakona, tako da se napad na zaštitara kažnjava kao napad na službenu osobu. Za razliku od Ante Perčina, Jačimović smatra da se ne smije dopustiti rast tehničke nauštrb tjelesne zaštite jer će se tako smanjivati broj zaštitara koji bi se mogli angažirati na poslovima javne sigurnosti. Zaštitarima palice Bivši načelnik kriminalističke policije Željko Cvrtila, danas savjetnik za poslove sigurnosti, podržava uvođenje minimalne plaće za zašti-

tare, a smatra i da bi jednom dijelu zaštitara koji rade na osiguranju utakmica trebalo omogućiti da koriste palice, suzavce i zaštitne prsluke. Zakonske uvjete prema kojima zaštitari smiju koristiti oružje Cvrtila smatra prekompliciranima pa predlaže da se to pitanje regulira jednako kao za policajce. Zaštitari s vatrenim oružjem mogu čuvati objekte kritične infrastrukture, ali nijedan propis ne navodi koji su to objekti, pa zaštitarske tvrtke moraju svaki put policiji dokazivati da neki objekt doista jest od kritične važnosti. Cvrtila predlaže da se banke obvežu da zaštitarima osiguraju poseban zaštićeni prostor jer od sadašnje prakse u kojoj zaštitari sjede ili stoje negdje u blizini ulaza nema koristi, već samo štete. Iako načelno podržava uvođenje zaštitara u sustav javne sigurnosti, Cvrtila se pita tko će to platiti i gdje će se naći višak zaštitara za javne potrebe jer je u slučaju neke elementarne nepogode ili terorističkog napada realno očekivati da će zaštitari najprije pojačano štititi privatne objekte za čiju su zaštitu plaćeni.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3668, 14. ožujka 2011.

( gotovo 5 milijuna kn iz proračuna

*vijesti

dobiva Ministarstvo samo za pripreme

SJEDNICA VLADE

Popijaču nadzor rudarskih koncesija Ministarstvo gospodarstva od 2013. godine preuzima upravne poslove vezane uz istraživanje i vađenje ruda, a samo za pripreme za preuzimanje tog posla dobit će 4,8 milijuna kuna

ve upravne poslove povezane s istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina u Hrvatskoj od 1. siječnja 2013. preuzet će Ministarstvo gospodarstva, odlučila je Vlada na prošlotjednoj sjednici. Do sada su za eksploataciju, uporabu rudarskih objekata i proizvodnju građevnog materijala (kamen, pijesak i šljunak, ciglarska glina) bili nadležni uredi državne uprave i ured Grada Zagreba. Do roka za preuzimanje ovih poslova obavit će se pripremne radnje, za što će Ministarstvo gospodar-

stva iz proračuna dobiti 4,8 milijuna kuna. Izmijenjenim Zakonom o rudarstvu Vlada je propisala i obvezu budućih koncesionara da dostave potvrdu Državnog odvjetništva i inspektorata da se protiv njih ne vode postupci zbog nezakonitog istraživanja ili eksploatacije mineralnih sirovina. Unesena je i odredba po kojoj će se produljivati trajanje koncesije poduzećima koja imaju koncesiju na rok do pet godina, a u tom roku nisu uspjeli iskopati količine sirovina previđene rudarskim projektom.

Uvjet je da neuspjeh u pridobivanju željenih količina nisu sami skrivili. Zakonsko rješenje doneseno je kako bi se sačuvala radna mjesta i omogućio neprekinut rad tih poduzeća, objasnio je ministar gospodarstva Đuro Popijač.

proizvodnje drva i namještaja. U obzir dolaze i investitori koji u drvnom sektoru imaju namjeru uložiti više od 40 milijuna eura godišnje u dugotrajnu imovinu. Godišnja proizvodnja Hrvatskih šuma iznosi 4,2 milijuna prostornih metara, od čega je udjel oblovine koja se koristi u drvnoprerađivačkoj industriji približno 2,2 milijuna prostornih metara, a ostalo je prostorno drvo za proizvodnju drvnih ploča, celuloze te ogrjevno drvo. Hrvatske šume sirovinu većim dijelom prodaju teme-

Veće ovlasti Hrvatskih šuma Vlada je dala pravo Hrvatskim šumama da sklapa dugogodišnje ugovore za kupoprodaju drvne sirovine. Ugovori bi se sklapali na 10 godina s mogućnošću produljivanja, a potencijalni kupci moraju biti iz sektora

ljem godišnjih kupoprodajnih ugovora. Preostala količina sirovine koja se

Hrvatske šume dobile su pravo sklapati dugogodišnje ugovore za kupoprodaju drvne sirovine može ponuditi je približno 300.000 m³ prostornog drva (za proizvodnju drvnih ploča, celuloze i ogrjeva) te 200.000 m³ drvne oblovine bukve. (I.V.)

Obećanja smirila prosvjede Ribari dobili obećanja i čekaju mjesec dana do njihova ispunjenja; seljaci zadovoljni najavljenim isplatama poticaja

Dusko Mirkovic/PIXSELL

Procjenjuje se kako čak 80 posto seljaka ne može do novca nja. Do tada će se obraditi i svi zahtjevi za kapitalna ulaganja. Obećano je i da će na web stranicama

Ministarstva poljoprivrede biti objavljeni podaci o povlasticama, registar flote i znanstvene studije, a Ministarstvo je na sebe preuzelo sufinanciranje plaćanja vezova iskrcaja u svim lukama osim domicilnih. “Na ministru je da ispuni što je obećao u

mjesec dana. Ako to ne učini, prosvjedovat ćemo, a ono što su učinili seljaci je ‘šala mala’ naspram onoga što su spremni napraviti ribari”, rekao je u predsjednik Udruženja ribarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Miro Kučić. Dodao je kako to nisu prijetnje već konstatacija jer uvjeti u kojima se nalaze ribari nisu normalni. 1950 kuna poticaja po hektaru I seljaci su nakon razgovora s ministrom izašli zadovoljni. Vlada je pristala isplatiti 1950 kuna poticaja po hektaru do

Zagrebačka županija: 7,1 milijun kuna bespovratno Zagrebačka županija raspisala je natječaje za dodjelu 5,9 milijuna kuna bespovratnih sredstava za razvoj poljoprivrede, ruralnog razvitka i šumarstva kao i 1,2 milijuna kuna bespovratnih sredstava za razvoj i unaprjeđenje lovstva. Zahtjevi za subvencije podnose se do 31. kolovoza odnosno do 30. studenog 2011., ovisno o vrsti subvencije. Najviši ukupni godišnji iznos županijske subvencije koju jedan korisnik može ostvariti po svim vrstama subvencije je 100.000 kuna. PBZ smanjuje kamate Privredna banka Zagreb odlučila je od 1. svibnja za 0,25 postotnih bodova smanjiti kamate na postojeće i nove stambene kredite odobrene uz valutnu klauzulu u švicarskim francima i eurima. PBZ nudi i posebne stambene kredite za mlade do 40 godina, uz kamatu od 4,99 posto,

bez naknade u akcijskom razdoblju. Uvode se i novi stambeni krediti za kupnju ili gradnju energetski efikasnih objekata uz kamatnu stopu od 4,5 posto.

SELJACI I RIBARI

ećina zahtjeva ribara na razgovoru s potpredsjednikom Vlade Petrom Čobankovićem prihvaćena je, no ribari su ministru dali rok od mjesec dana da ispuni obećano. Obećana je ista cijena plavog dizela, a da se od sredine mjeseca kroz model strukturnih potpora pronađe način da se ribarima refundira dio troškova. Poticaji za treći kvartal za ulov i preradu male plave ribe trebali bi biti isplaćeni oko 20. ožujka, a tržišna kompenzacija za ulov bijele morske ribe i ostalih organizama bit će isplaćena početkom trav-

kraja travnja, što je 87 posto od 2250 kuna koliko su tražili seljaci. Na kompromis je seljake nagnala blokada računa, a procjenjuje se kako čak 80 posto seljaka ne može do novca. Strahuju i od toga da će isplate poticaja završiti u plaćanjima dugova. Predsjednik đakovačke udruge Brazda Matija Brlošić kaže kako se mnogo toga napravilo i pokrenulo. “Dobili smo što smo tražili i nema razloga da idemo na cestu”, smatra Brlošić. Unatoč dogovoru neke su seljačke udruge nastavile s prosvjedima i blokadama. (K.S.)

Zaba produljuje akcijsku prodaju stanova Zagrebačka banka najavila je novu akciju Moj prvi korak do stana u kojoj će kamatna stopa na stambene kredite biti već od 4,5 posto, fiksna na četiri godine. Na akcijske kredite neće se plaćati interkalarna kamata, naknada za obradu kredita ni troškovi procjene, a nije potreban niti status klijenta. Zaba savjetuje kupcima da odaberu i rezerviraju stan što prije kako bi iskoristili državne subvencije. Akcija traje od 18. ožujka do 16. travnja petkom i subotom, a u ponudi je preko 850 stanova i apartmana diljem Hrvatske po cijenama već od 1000 eura po četvornom metru.

Privredni vjesnik Broj 3668, 14. ožujka 2011.

( na prijelazu 18. u 19. stoljeće javlja se zdravstveni turizam u Hrvatskoj

ZDRAVSTVENI I MEDICINSKI TURIZAM

Budućnost je u viziji i razvojnim planovima Zdravstveni turizam još nema status koji mu pripada, a trenutačno se radi na unaprjeđenju zakonodavnog okvira kojim će stranim investitorima ulazak u razne projekte zdravstvenog turizma Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

dravlje je najstariji i najjači motiv turističkog kretanja, a zdravstveni turizam grana je turističke djelatnosti koju karakterizira kombiniranje prirodnih čimbenika s metodom fizikalne medicine kako bi se poboljšalo opće zdravstveno stanje ljudi. Taj oblik turizma nije vezan uz ljeto i dolaske turista, pa stoga njegov razvitak može znatno produljiti turističku sezonu. Počeci razvitka zdravstvenog turizma u Europi sežu u 18. stoljeće, dok se u Hrvatskoj javlja na prijelazu 18. u 19. stoljeće. U to su se doba na hrvatskom kontinentalnom dijelu razvili zdravstveni centri s termomineralnom vodom, dok su se u priobalju osnovala mnoga lječilišna i kupališna mjesta koja su već u to doba nu-

Potencijal razvoja zdravstvenog turizma je u specijalnim bolnicama koje se odnose na sustav HZZO-a dila razne terapijske i balneološke metode liječenja na osnovi prirodnih činitelja - sunca, mora, blage klime i blizine mediteranskog raslinja. S godinama su ta mjesta postaja-

la sve značajnija, a toplice su se odijelile od specijalnih bolnica. Na prijelazu milenija pojam zdravstvenog turizma se proširio, pa se danas u taj oblik turizma može uključiti i wellness. Prioritet dentalna medicina i ortopedija “U lječilištima, toplicama ili privatnim poliklinikama nalazi se oko 2000 kreveta ugovorenih s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) dok je još oko 4000 kreveta na slobodnom tržištu. Potencijal daljnjeg razvoja zdravstvenog turizma nalazi se u specijalnim bolnicama koje se odnose na sustav HZZO-a. No, prioritet u razvoju zdravstvenog turizma zasigurno imaju dentalna medicina i ortopedija”, istaknuo je Vibor Delić iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Ipak, zdravstveni turizam još nema status koji mu pripada, pa se tako u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi kao i u Ministarstvu turizma slažu kako što prije treba napraviti pravilnik o tom obliku turizma. Ministar turizma Damir Bajs naglasio je kako predstavnici ministarstava zdravstva i turizma u suradnji s klasterom i udrugama medicinskog i zdravstvenog turizma rade na unaprjeđenju zakonodavnog okvira tj. izradi pravilnika koji bi trebao olakša-

ti investicije u zdravstveni turizam. On bi trebao nadvladati postojeće administrativne prepreke kako bi što više privatnih domaćih i stranih investitora ušlo u projekte ove vrste turizma, budući da u svijetu ima zainteresiranih investitora koji žele ulagati u hrvatska lječilišta, wellness centre ili razvitak specijalnih bolnica. No, još se uvijek miješaju pojmovi zdravstvenog i lječilišnog turizma iako su to dva različi-

ta oblika turizma. Naime, korisnici zdravstvenog turizma zdrave su osobe i u toplice odlaze preventivno, dok su korisnici lječilišnog turizma bolesnici koji odlaze na liječenje, terapije i oporavak u specijalne bolnice. Još 1868. godine Hvar je imao higijeničko društvo i od tada se razvijao kao lječilišno mjesto, ali je to prestao biti prije desetak godina. Za razliku od zdravstvenog i lječilišnog, postoji i medicinski turizam što je

grana zdravstvene djelatnosti u kojoj medicinske i stomatološke usluge koriste i zdrave i bolesne osobe, i to pod stručnim nadzorom. Lječilišni hoteli još nisu kategorizirani U 2009. godini u Hrvatskoj je bilo registrirano 11 milijuna turističkih dolazaka te 56,3 milijuna noćenja od čega na zdravstveni turizam otpada 200.000 noćenja. Prema nekim statističkim poda-

cima, više od 20 milijuna korisnika zdravstvenog turizma godišnje putuje po Europi i pritom ostvaruje 120 milijuna noćenja. U Hrvatskoj je registrirano 28 specijalnih bolnica za medicinsku rehabilitaciju i lječilišta, a korisnicima je na raspolaganju 6000 kreveta. “Toplice su nositelj zdravstvenog, ali i ukupnog turizma svoga kraja i županije. Primjer su Daruvarske toplice koje imaju 288 kreveta od čega ih je 140 ugovore-

PV ANALIZA 11

www.privredni.hr Broj 3668, 14. ožujka 2011.

( 28 bolnica

MEDICINA U SLUŽBI TURIZMA

za medicinsku rehabilitaciju i lječilišta registrirano u Hrvatskoj

se nadvladati postojeće administrativne prepreke. Time će se olakšati domaćim i HGK-a. Broj noćenja u lječilištima i toplicama pada iz godine u godinu, a zdravstveni turizam sudjeluje s manje od dva posto u ukupnom turizmu.

no preko HZZO-a”, rekao je predsjednik Zajednice zdravstvenog turizma Hrvatske gospodarske komore (HGK) Ivan Bačić. Pritom je istaknuo kako će toplice u budućnosti primati sve manje bolničkih pacijenata te sve više uključivati wellness u svoju ponudu. Prema mišljenju Ivana Bačića, ograničavajući faktor za razvitak zdravstvenog turizma je, među ostalim, to što lječilišni hoteli još uvijek nisu katego-

rizirani, a osim toga treba prenamijeniti i naziv ustanove koja se do sada nazivala bolnicom kako bi mogla izaći na tržište. Iako naizgled naš zdravstveni turizam dobro funkcionira i imamo sve blagodati potrebne za njegov razvitak, ipak rezultati izostaju, pa se postavlja pitanje u čemu je problem, razmišlja Stjepan Turek iz

Prilagoditi se trendovima Primjera radi, u slovenskim termama tijekom devet mjeseci prošle godine boravilo je 16.000 hrvatskih državljana koji su zabilježili 52.000 noćenja. Njemačka je prije dvije godine od zdravstvenog turizma ostvarila 30 milijardi eura prihoda, a u tamošnjim lječilištima bilo je zaposleno 400.000 djelatnika. S obzirom na činjenicu da broj noćenja u slovenskim termama iz godine u godinu sve više raste, a kod nas pada, Turek smatra kako hitno treba nešto poduzeti. Prema njegovim riječima, sve ustanove koje se bave zdravstvenim turizmom trebaju prikazati pravo stanje poslovanja te izraditi razvojne programe prema

važnosti kao i troškovnike za potrebna ulaganja. “Treba se prilagoditi suvremenim trendovima i omogućiti ljudima zdrav život. Brinuti o zdravim ljudima kako bi se njiho-

Toplice su nositelj zdravstvenog, ali i ukupnog turizma svoga kraja i županije, ističe Ivan Bačić vo zdravlje sačuvalo budućnost je zdravstvenog turizma. Ako to prepoznamo, ostvarivat ćemo slične rezultate kao konkurentske zemlje. Pritom treba imati viziju, izraditi realne razvojne planove mogućih investicija u nove sadržaje i prostore kao što su napravili Slovenci”, zaključio je Turek.

Bolja ponuda i infrastruktura multipliciraju BDP Medicinski turizam može turističku sezonu produljiti na 365 dana, kazao je predsjednik Udruge za medicinski turizam Miljenko Bura na prošlotjednom skupu koji je u organizaciji te udruge, časopisa Lider i Medicinske grupe održan s namjerom da se apostrofiraju svi problemi zbog kojih Hrvatska još nije dovoljno iskoristila tu brzorastuću granu turizma. Kako je istaknuo Bura, one zemlje koje su razvile tu vrstu usluga i koje su poticale razvoj infrastrukture za medicinski turizam imaju godišnji rast između 15 i 25 posto. Zadnjih su godina Mađarska i Turska postale top-destinacije u kojima se uz odmor rješavaju i zdravstveni problemi. Naši zakoni dopuštaju bavljenje medicinom unutar turističkih objekata te bavljenje turizmom unutar medicinskih ustanova, ali nedostaju podzakonski akti, kao i poticaji za ulaganje u zdravstvene ustanove. Problem je, naglasio je Bura, i nedostatak od oko 2000 liječnika, zbog čega i privatne medicinske ustanove imaju problem s pronalaskom potrebnog kadra.

Iako je tu još niz drugih, doduše manjih problema, Bura smatra da Hrvatska uz pravilno planiranje i organiziranje može za dvije do pet godina postati vrhunsko odredište medicinskog turizma. Vlasnik klinike Svjetlost Nikica Gabrić istaknuo je da je nužno poraditi na promjeni percepcije Hrvatske u zemljama gdje je zdravstvo na daleko višoj razini nego u nas jer gostima iz tih zemalja na prvom mjestu nije cijena, nego visoki standard svih usluga. Zato je bitno da se nastavi s akreditacijom bolnica, kao i osmišljavanjem što bolje ponude za bogate Europljane koji bi u takvim uvjetima i u mediteranskoj klimi naša područja mogli birati za život u većem dijelu godine. Analitičar Damir Novotny smatra da bi se tako udio turizma u BDP-u multiplicirao barem dva do tri puta. (J.F.)

I NAKON 150 GODINA

Balneološki činitelji koriste se u suvremenim terapijama Prije 150 godina u turističkim mjestima izrađene su šetnice i staze koje i danas služe svojoj svrsi. “Ti ljekoviti, balneološki činitelji, primjerice termomineralne vode, peloidi i naftalan, koriste se u suvremenim terapijama u zdravstvenom turizmu”, istaknuo je Goran Ivanišević iz Akademije medicinskih znanosti. Kada neka osoba dođe u lječilište, nakon tri do 12 dana uporabe ljekovitih činitelja pojavljuje se balneoreakcija. Osobe mogu osjećati umor, depresiju, nesanicu, gubitak apetita, pa čak i probavne smetnje. No, bez obzira na to, ljudi trebaju shvatiti kako zbog preventive trebaju odlaziti na takva mjesta gdje će se morati ponašati prema određenom rasporedu, a imat će i zdravu ili dijetalnu prehranu, jutarnju tjelovježbu i boraviti na svježem zraku. Osim zdravstvenog aspekta, takva mjesta svojim korisnicima trebaju nuditi i dodatne kulturno-zabavne sadržaje.

12 PRIČA S RAZLOGOM KONFERENCIJA O PROVEDBI POLITIKE ZAŠTITE POTROŠAČA

Edukacija i informiranje potrošača

U organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva protekli je tjedan održana dvodnevna konferencija o provedbi politike zaštite potrošača, u sklopu koje su, uz suradnju s Hrvatskom gospodarskom komorom, o svemu informirani i trgovci. Kako je kazao državni tajnik za rad Krešimir Rožman otvarajući konferenciju, hrvatsko je zakonodavstvo u cijelosti usklađeno s onim Europske unije, a puno je napravljeno i na edukaciji i informiranju potrošača. No, ima još puno prostora za rad na

tom planu, čemu znatno mogu pridonijeti nevladin sektor i jedinice lokalne samouprave. Prvi tajnik u Delegaciji EU-a u Hrvatskoj Jean-Marie Moreau istaknuo je, među ostalim, kako je za rast gospodarstva nužno povjerenje potrošača. Kako bi se ono izgradilo, u Uniji do 2013. potrošače žele staviti u centar svih drugih politika EU-a, naglasila je Breda Kutin, predstavnica BEUC-a, europske asocijacije koja zastupa interese potrošača kroz 44 potrošačke organizacije u 31 zemlji. Postoji još i asocijacija ICRT u koju su uključenje organizacije iz više zemalja, pa tako i iz SAD-a, Australije, Novog Zelanda... Zanimljivo je da neke vlade, poput primjerice njemačke, sufinanciraju izdavanje časopisa za edukaciju i informiranje, i to kako bi mogli ostati neovisni i preživjeti bez reklama. (J.F.)

*vijesti U Osijeku 12. simpozij o kvaliteti Hrvatsko društvo menadžera kvalitete organizira 12. međunarodni simpozij o kvaliteti u Osijeku 17. i 18. ožujka 2011. U Hrvatskoj stalno raste broj organizacija s implementiranim i potvrđenim sustavom upravljanja sukladno zahtjevima međunarodnih ISO normi, a posebno ohrabruje to što sustav sve više uvode i organizacije u zdravstvu, obrazovanju i javnoj upravi. Hrvatsko društvo menadžera kvalitete poziva sve subjekte hrvatskoga društva da načela upravljanja kvalitetom prihvate kao odrednice svog poslovanja i tako pridonesu bržem razvoju konkurentske sposobnosti gospodarstva. ZG holding investira 715 milijuna kuna Skupština Zagrebačkog holdinga usvojila je plan poslovanja za 2011. godinu u iznosu od 4,53 mi-

lijarde kuna planiranih prihoda i isto toliko planiranih rashoda. Usvojen je i plan investicija za 2011. godinu u iznosu od 715,77 milijuna kuna te odluka Uprave o odobravanju poticajnih mjera radnicima Zagrebačkog holdinga za kupnju stana u naselju Novi Jelkovec. Hoto se odriče 12 milijuna kuna Hoto Grupa ponudila je Gradu Zagrebu da zadrži 12 milijuna kuna koje bi joj inače morao vratiti, pod uvjetom da se taj novac uloži u korist građana. Riječ je o iznosu koji je uložen u prilaznu rampu u Varšavskoj ulici zbog koje je prosvjedovao dio građana. Rampa u Varšavskoj prošla je tehnički pregled i uskoro će dobiti dozvolu za korištenje.

Privredni vjesnik Broj 3668, 14. ožujka 2011.

( oko 60 domaćih modnih kuća predstavilo se na sajmu mode Fashion.hr industrija

SAJAM MODE FASHION.HR INDUSTRIJA

Odličan modni dizajn postaje standard Posebno mjesto zauzele su kreacije nastale suradnjom šestero renomiranih dizajnera s pet tekstilnih tvornica Igor Vukić vukic@privredni.hr

vije godine nakon rađanja ideje o suradnji hrvatskih modnih dizajnera i domaće tekstilne industrije, pred publikom i kupcima pojavili su se prvi, vrlo atraktivni rezultati. Na Zagrebačkom velesajmu protekloga vikenda održan je trodnevni sajam mode Fashion. hr industrija, na kojem su predstavljeni kreativni vrhunci šezdesetak domaćih modnih kuća. Posebno mjesto zauzele su kreacije nastale suradnjom šestero renomiranih dizajnera (Ivice Klarića, Zorana Mrvoša, Igora Galaša, Roberta Severa, Ane Marije Ricov i Juraja Zigmana) s pet tekstilnih tvornica (to su Arena iz Pule, Rio Rijeka, Marli, Bambi i San Peter). Izložbu odjevnih predmeta, obuće, nakita, torbica i druge kožne galanterije, pratili su okrugli stolovi o raznim elementima modne i tekstilne industrije. Uvečer su bile organizirane modne revije. Snažnije povezivanje kreativaca i domaće tekstilne industrije podržali su Hrvatska

gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora i Grad Zagreb. Nosimo hrvatsko Prvi uspjesi u izradi dobro dizajniranih serija, koje bi trebale postati industrijski standard i izvozni adut, potaknuli su Vinka Filipića, direktora cijelog projekta, da za iduću godinu najavi oblikovanje znaka Hrvatska modna kuća, koji bi bio temelj za akciju Nosimo hrvatsko. Predsjednik HGK-a Nadan Vidošević ocijenio je da to neće biti lagan zadatak, no uz zajednički trud mogla bi se pronaći niša za hrvatske modne brendove koji bi se prije svega odlikovali kvalitetom izrade. “Ne možemo računati na jeftini rad. Tekstilne radnice dobivaju plaće koje su za trećinu manje od ionako nevelikog prosjeka prerađivačke industrije. Ne mogu se one uspoređivati s još jeftinijim radnicama u Indoneziji. Ali zato kvaliteta i dobar dizajn uvijek mogu naći kupce”, rekao je Vidošević. Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić podsjetio je na manifestaciju Zlatna igla, koja promovira kvalitetne krea-

cije obrtničkih radionica, a Nina Režek-Wilson, profesorica s Tekstilnotehnološkog fakulteta, rekla je da bi Grad mogao dizajnere promovirati isto kao Bruxelles ili Antwer-

Od 1200 obrtnika registriranih za proizvodnju tekstila i odjevnih predmeta samo trećina je još aktivna, rekla je Silvija Tržec pen. Ondje postoje ulice u kojima su gradske vlasti besplatno dale prostore dizajnerima za izlaganje njihovih kreacija. Uskoro su postali nezaobilazna turistička destinacija. Omjer dizajna i cijene Uz marketinške i kreativne prepreke za probijanje do probirljivih kupaca, domaći se dizajneri moraju nositi i s posljedicama ekonomske krize. Prema riječima Silvije Tržec iz Hrvatske obrtničke komore, od 1200 obrtnika registriranih za proizvodnju tekstila i odjevnih predmeta, samo trećina je još aktivna. Pritisnu-

ti su visokim poreznim davanjima, primjerice, PDV-om koji treba platiti na repromaterijal prije nego se proda konačni proizvod. Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a, smatra da bi proizvođačima trebalo pomoći smanjivanjem poreza i doprinosa koji opterećuju cijenu rada. Nužan je i uporan rad na promociji domaćne modne industrije, odnosno povezivanje dizajna i marketinga. Kriza je, pak, bila poticaj za razvoj tvrtke Amadeus, koja je i u lošim vremenima uspjela narasti na 800 zaposlenih. Ključ njihova uspjeha, prema riječima Jagode Divić, direktorice dizajna, bilo je neprestano osluškivanje odjevnih potreba “prosječnog hrvatskog čovjeka”. Nakon proizvodnje jeftinih traperica kojima su osvojili početno mjesto na tržištu, krenuli su u stvaranje brenda, dizajniranje i promoviranje preko pažljivo planiranih marketinških akcija. Dobar omjer dizajna i cijene - to je model koji može biti putokaz za brži izlazak iz krize, zaključeno je na sajmu mode Fashion.hr industrija.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3668, 14. ožujka 2011.

( oko 200 stručnjaka s raznih područja radi za Idi Vidi

IDI VIDI, VELIKA GORICA

( 2 zrakoplova

tipa Fokker 100 u vlasništvu Trade Aira

TRADE AIR, VELIKA GORICA

Totalno drukčiji od drugih

Prepreke su za njih izazovi Ova agencija za tržišno komuniciranje okuplja stručnjake Iskustvo posade i lokalni kontakti omogućili su im za marketing, PR, informatiku, grafički i web dizajn, detaljnu pripremu letova u nedavnom evakuiranju strane jezike, fotografiju te audiovizualne komunikacije hrvatskih državljana iz Libije

akon niza godina rada u raznim tvrtkama i na raznim radnim mjestima, primjerice u trgovini, financijama, medijima, telekomunikacijama, marketingu i odnosima s javnošću gdje je stekao potrebno znanje i iskustvo te radne navike, mladi stručnjak Ivan Matić s

Tvrtka širi poslovanje na prostor cijele Hrvatske, a sve se više okreće i regiji jednim svojim kolegom u kolovozu 2005. odlučio je osnovati vlastitu tvrtku Idi Vidi. U toj agenciji za tržišno komuniciranje danas je okupljeno oko 200 honorarnih stručnjaka za marketing, odnose s javnošću, informatiku, grafički i web dizajn, strane jezike, fotografiju te audiovizualne komunikacije koji klijentima nude razne usluge iz svih tih područja rada. “Unatoč aktualnoj gospodarskoj recesiji, tvrtka sigurnim koracima ide naprijed te iz dana

u dan širi svoje poslovanje na prostor cijele Hrvatske. Sve se više okrećemo i stranim tržištima, ponajprije zemljama u regiji, ali i prema zemljama članicama Europske unije. Dakako, kako bismo bili ukorak s vremenom, posebice u području marketinga, odnosa s javnošću, grafičkog i web dizajna te prijevoda i lektura što je glavni predmet našeg poslovanja, praktički svakodnevno pratimo i učimo nove, moderne, poslovne alate i odmah ih primjenjujemo. Možemo reći da smo totalno drukčiji od drugih”, istaknuo je Ivan Matić, direktor tvrtke Idi Vidi. Vizijom protiv recesije On je i sam bio među prvim hrvatskim žrtvama recesije kada je uslijed znatnog pada prometa u jednoj tvrtki ostao bez posla u kolovozu 2009. Do tada je radio na mjestu voditelja marketinga i odnosa s javnošću, a nakon toga se posvetio radu u sadašnjoj tvrtki. “Gledajući iz ove perspektive, gotovo mogu reći da mi je žao što se ni-

sam sasvim posvetio svojoj tvrtki još u ljeto 2005. kada smo je i osnovali jer bi možda danas tvrtka još bolje poslovala. U svim tim proteklim godinama paralelno smo radili i za tvrtke u kojima smo bili zaposleni, ali i za Idi Vidi. Naravno, za ozbiljan poslovni uzlet bilo koje privatne tvrtke njeni vlasnici moraju joj biti 100 posto posvećeni i to nam je cijelo vrijeme bilo jasno”, rekao je Matić. No, prema njegovim riječima, danas ne bi raspolagali svim potrebnim znanjima da ih nisu stekli radeći za druge. “Naprosto je tako moralo biti, ali ne treba žaliti za prošlim danima već odgovorno, strpljivo i nadasve uporno raditi i truditi se. Siguran sam da uspjeh neće izostati”, istaknuo je Matić. Osobe koje imaju poduzetnički duh, znanje, ideju i poslovnu viziju trebaju pokrenuti vlastiti posao i ne trebaju se bojati recesije jer oni koji imaju poduzetnički instinkt i spremni su se posve posvetiti vlastitome poslu, moraju prije ili kasnije uspjeti, zaključio je Matić. (S.P.)

vrtka Trade Air osnovana je u travnju 1994. godine u Zagrebu, a njen vlasnik Mihajlo Cvijin iznimno se ponosi misijom tog poduzeća kojoj je cilj omogućavanje brzog, pouzdanog i komercijalno optimalnog prijevoza putnika i roba diljem svijeta. Kvaliteta tog prijevoza u skladu je s najvišim industrijskim standardima. Tijekom proteklih godina, Trade Air specijalizirao se za organizaciju putničkih čarter letova i to tzv. adhoc čartera (na pojedinačnoj osnovi) i lanaca čarter letova te tzv. mokrih (wet lease) ili ACMI najma zrakoplova, zadržavajući status ovlaštenog zračnog prijevoznika opasnih tvari. U tvrtkinom su vlasništvu trenutačno dva zrakoplova tipa Fokker 100 s kapacitetom za prijevoz do 109 putnika po zrakoplovu. “Leteći u više od 300 destinacija diljem svijeta u gotovo dva desetljeća postojanja, Trade Air je do sada izveo čitav niz iznimno zanimljivih operacija za brojne domaće i inozemne klijente. Tvrtka organizira i letove za potrebe raznih sportskih klubova

te diplomatskih predstavništava”, rekao je Cvijin. Posljednji letovi u Libiju zbog povratka hrvatskih državljana u našu zemlju, inače organizacijski vrlo zahtjevni zbog niza potrebnih odobrenja, bili su im poseban izazov, kao i svakom zračnom prijevozniku. Budući da je siguran, opušten i pravovremen dolazak u traženu zračnu luku od iznimne važnosti svakom klijentu, hvatanje u koštac s nizom logističkih prepreka svakodnevni je zadatak Trade Airovog osoblja. Zahvaljujući sposobnosti, stručnosti i dinamičnosti djelatnika, ovisno o sezoni, i do 70 profesionalaca omogućuje klijentima Trade Aira uživanje mnogih personaliziranih i individualnih pogodnosti u zračnom prijevozu, rekao je Cvijin. Najvažnija je sigurnost putnika “Tijekom 2009. i 2010. godine radili smo za jednu libijsku tvrtku i svakodnevno prevozili njihove zaposlenike na zračne luke pored kampova duboko u pustinji. Tada je Trade Airova posada noćila u pustinjskom kampu OXY

103A iz kojeg smo nedavno evakuirali prvu skupinu hrvatskih državljana

Misija tvrtke je brz, pouzdan i komercijalno optimalan prijevoz putnika i roba diljem svijeta u Zagreb. Druga skupina naših državljana evakuirana je iz zračne luke Zella 74 na koju smo također letjeli tijekom našeg prijašnjeg boravka u Libiji”, istaknuo je Cvijin. Pritom je dodao kako su prethodno iskustvo posade i ostalih djelatnika tvrtke kao i lokalni kontakti omogućili detaljnu pripremu letova u toj izvanrednoj situaciji. Cvijin je naglasio kako je prema prethodnim iskustvima, osoblje Trade Aira odradilo evakuacijske letove iznimno profesionalno, imajući na umu prije svega vlastitu i sigurnost putnika. Poslovodstvo Trade Aira planira i dalje razvijati svoje poslovanje u putničkom, ali i teretnom segmentu te se raduje svim predstojećim izazovima. (S.P.)

14 HRVATSKA & REGIJA

( za 45 mil €

kupio Mišković dva trgovačka lanca prije sedam godina

*vijesti Plin za Aluminij i Feal BH Gas i izraelsko-američka kompanija Energetek Inc. potpisali su ugovor o isporukama prirodnog plina u idućih 10 godina za opskrbu mostarskog Aluminija i Feala iz Širokog Brijega. BH Gas će u tom razdoblju isporučivati hercegovačkim kompanijama od 12 do 14 milijuna kubika zemnog plina. Vrijednost desetgodišnjeg posla procjenjuje se na 60 do 70 milijuna konvertibilnih maraka (KM), a godišnjih isporuka od šest do sedam milijuna KM. Čeka se 18 milijuna KM Početak gradnje dvaju velikih mostova između BiH i Hrvatske preko Save kod Svilaja na koridoru V.c i autocesti Banja Luka-Bosanska GradiškaStara Gradiška koju zajednički financiraju dvije države ovisi, bar kad

je BiH strana u pitanju, o tome hoće li krajem ožujka tri BiH telekoma uplatiti prvu tranšu od 18 milijuna KM na ime dozvola za univerzalne mobilne telekomunikacijske sustave. U roku od sedam godina svaki operator mora uplatiti 30 milijuna KM, a prva tranša dospijeva krajem ovog mjeseca. Blagi optimizam na Sarajevskoj burzi Lani su transakcije na Sarajevskoj burzi dotakle dno, a u prva dva mjeseca ove godine očit je trend rasta. Može se reći da se tržište vrijednosnica budi iz letargije i da na tržištu prevladava blagi optimizam. To je za novinare izjavio direktor SASE Zlatan Dedić objasnivši kako se bilježi pojačan interes globalnih skrbničkih banaka za tržište BiH.

Privredni vjesnik Broj 3668, 14. ožujka 2011.

( za 935 mil €

sad ih prodao pod zajedničkim imenom Delta Maxi

BELGIJSKI DELHAIZE PREUZEO NAJVEĆI SRBIJANSKI TRGOVAČKI LANAC DELTA MAXI

Novi igrači i stare podjele Što se javnosti tiče, ova transakcija shvaćena je kao kraj ere jednog ne baš omiljenog tajkuna koji je većina građana Srbije željela vidjeti mnogo ranije. I drugačije Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

itko u Srbiji nije previše (ne)sretan zbog prodaje Maxija, a čini se ni njen vlasnik Milorad Mišković jer mu je bez obzira na sve, odnosno činjenicu da će inkasirati lijepu svotu eura, ipak izmakla jedina zlatna koka. Što se javnosti tiče, ova transakcija shvaćena je kao kraj ere jednog ne baš omiljenog tajkuna i monopolista (mada monopol i dalje ostaje) koji je većina građana Srbije željela vidjeti mnogo ranije. I drugačije. Prijelazni period - za svaki slučaj Nitko naime nije zaboravio kako je (nepodnošljivo lako i ne baš legalno i transparentno) ovaj biznismen došao do najvećeg dijela srbijanskog maloprodajnog tržišta: kupnjom dvaju najvećih lanaca C marketa i Pekabete prije sedam godina za ukupno samo 45 milijuna eura. Da bi prošlog tjedna čitav lanac pod zajedničkim imenom Delta Maxi prodao belgijskom gigantu Delhaizeu za 935 milijuna eura. Gotovo milijarda eura, ali kad se zbroje sve stavke i uzme u obzir da neke i nisu za javnost, onda se postavlja pitanje koliko je dosadašnji vlasnik od prodaje zapravo profitirao. Dugovanja dobavljačima - prije svega u Srbiji s kojima se javno kalkulira - veća su od 300 milijuna eura. Porez na transakciju iznosi oko 100 milijuna eura, a samo udjel bivše poslovne partnerice i dioničarke Milke Forcan procjenjuje se na oko 65 milijuna eura.

Transakcija podrazumijeva i “prijelazni period” od nekoliko mjeseci, što znači da je belgijski partner očito veoma dobro informiran i ne želi neugodna iznenađenja u obliku naknadnih faktura, pa se može dogoditi, s obzirom na ponašanje dosadašnjeg vlasnika, da dugovi pojedu najveći dio iznosa iz kupoprodajnog ugovora. Samo mjesec dana ranije Mišković je najavio prodaju 50 posto vlasništva Maxija što znači da se u jako kratkom vremenu predomislio. To daje za pravo veoma rašire-

nom mišljenju kako je uz sve veće dospjele obveze, ponajprije zbog golemog kreditnog zaduženja kod banaka, bilo i političkih pritisaka koji su ga u finalu pregovora s Belgijancima (a pregovori su trajali više od godinu dana!) natjerali da “proda sve”. Što će reći - 435 prodajnih objekata u Srbiji i velike trgovačke i prodajne centre u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Makedoniji. Da je uspio provesti prvobitni plan, vjerojatno bi mu pošlo za rukom - s obzirom na već pokazanu vještinu u toj vrsti tran-

Mercator: Okrupnjavanje tek predstoji Stanka Čurović, članica uprave Mercatora za Jugoistočnu Europu, ne očekuje da će prodaja Delta Maxija utjecati na promjenu cijena u Srbiji, ali smatra da će svakako izazvati određene promjene, prije svega u trgovačkoj tehnologiji, koju će novi vlasnik donijeti. Ona pretpostavlja da će belgijski vlasnik voditi računa o tome što srbijanski potrošač voli vidjeti na policama i dodaje da se može očekivati atraktivna ponuda. “S preuzimanjima u trgovini tek se trebamo suočiti jer će se okrupnjavanje u Srbiji zbivati u idućih pet godina, i to u svim granama, ne samo u trgovini”, rekla je Stanka Čurović.

sakcija - povratiti i Maxi jednog dana jer bi Belgijanci pokrili dugove u kritičnom trenutku, a već bi se poslije na miru i “na domaćem terenu” našle opcije da se udjel starog vlasnika nekako uveća barem za jedan posto, odnosno zlatnu dionicu. Mišković je naime na početku otvaranja Srbije prema svijetu, početkom dvijetisućitih godina, uspio zaustaviti i ulazak prvog međunarodnog trgovačkog lanca, francuske Core, tako što je dogovorio i najavio s francuskim partnerima zajednički posao, s čijim početkom se otezalo toliko da je partner odustao. Mnogo nepoznanica Sada je s tom pričom završeno: na srbijanskom tržištu je novi veliki igrač, nova podjela i mnogo nepoznanica. Profesor Ljubodrag Savić ocjenjuje da će se sada stvoriti uvjeti za konkurenciju, sniženje cijena i poboljšanje kvalitete i asortimana proizvoda.

Direktor Centra za slobodno tržište Miroslav Prokopijević smatra da bi u Srbiju trebalo doći još pet do šest velikih trgovačkih lanaca poput Delhaizea, i to na područje čitave Srbije, kako bi se pospješila konkurencija i kako bi se to odrazilo na cijene.

Miškovićeva dugovanja dobavljačima, ponajprije u Srbiji, veća su od 300 milijuna eura Suradnik Instituta za tržišna istraživanja Saša Đogović očekuje da će Delhaize postaviti pravila igre koja vladaju na tržištima gdje taj trgovački lanac posluje: fer odnos s komitentima, podmirenje obveza na vrijeme, a ne uz odgode od šest ili devet mjeseci, što ugrožava dobavljače i njihovu likvidnost, kao i niže cijene zbog nižih marži. Barem na početku.

www.privredni.hr Broj 3668, 14. ožujka 2011.

( 35 mil € kompenzacije za nestanak šećerane završilo kod Nizozemca

SLOVENIJA: LOŠE STRANE EUROPSKOG ZAJEDNIŠTVA

SAVJETNICI IZ PAKLA U ime zajedničke agrarne politike Slovenija se odrekla jedine šećerane u Ormožu. Sada sve teže podmiruje potražnju za tim proizvodom Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

lovenska javnost sve je nervoznija zbog savjeta i njihovih donositelja koji s institucionalnim putnim nalozima dolaze pametovati u deželu. Dođu, kažu svoje i prije nego što zbunjeni domaćini uspiju nešto reći, susret je već završio s – doviđenja! U jednom takvom “doviđenja” nestala je jedina slovenska šećerana u Ormožu. Bivša prva poljoprivrednica Eutopske unije, komesarka Mariann Fischer Boel, u svom mandatu uspjela je uvjeriti članice da proizvode 20 milijuna tona šećera preko svojih potreba, također i to da je subvencionirani izvoz u treće zemlje jednostavno preskup. To je bio razlog za europsku šećernu reformu koja je završila prije pet godina s poraznim ishodom za Sloveniju. Kao malog i besperspektivnog proizvođača Sloveniju se uspjelo nagovoriti na restrikciju. Na oltar zajedničke poljoprivredne politike tadašnja vlast položila je jedinu šećeranu.

Pet godina kasnije prilike sa šećerom drastično su se promijenile. Danas Žito, Gorenjka, Šumi i druge slovenske tvrtke čija proizvodnja uključuje i tzv. slatki program, sve teže obnavljaju zalihe šećera za daljnju preradu. Dejan Židan, slovenski ministar poljoprivrede, ne pretjeruje kad kaže da se Slovenci mogu lupati po glavi zbog gubitka šećerane, posebno zbog načina kako se tvornicu u Ormožu pustilo iz ruku. Savjeti od kojih skače tlak Naime, EU je obećao kompenzirati nestanak šećerane sa 50 milijuna eura. No, tih 50 milijuna nije dobila Slovenija. Tadašnji slovenski zadrugari brzopleto su prodali šećeranu novom nizozemskom vlasniku koji je akviziciju bez velikog razmišljanja eutanizirao pospremivši u džep 35 milijuna eura. Za prestanak proizvodnje Slo-

Četverostruko siromašniji Slovenci moraju pomagati Irskoj Prihvaćanje razmjernog dijela obveza u okviru pomoći prezaduženoj Grčkoj prošlo je u Sloveniji s poprilično gunđanja. Na red za infuziju došla je sada Irska. Opet su zaredala razna spočitavanja. Priznaje se da siromašni Irac ne može živjeti od 260 eura socijalne pomoći. To je malo. Toliko pomoći dobiva i sirotinja u Sloveniji, dakle, u državi koja mora jamčiti Irskoj za kredit spasa. Zemlja se, eto, zaigrala u stvaranju gospodarskog čuda. Uz cijelu priču o pomoći i pomaganju u Sloveniji ide i mala fusnota. Irac dobiva 260 eura pomoći svaki tjedan. Slovenac, pak, dobiva isto toliko socijalne pomoći - ali za cijeli mjesec! venija je dobila sitniš od tri milijuna eura. San o 50 milijuna eura se raspršio – ostala je opora spoznaja o varljivoj sigurnosti zajedničkog EU tržišta. Novi nemir među Slovence prošlih dana unio je i sjedokosi gospodin iz Kanade, William White, i to u ulozi predsjednika Odbora OECD-a za ekonomske i razvojne analize. Dužnosnik iz Pariza pred auditorij okupljen na Brdu kod Kranja istresao je torbu sa savjetima o tome kako Sloveniju učiniti boljom i prosperitetnijom.

Pristojni domaćini do danas nisu došli k sebi od onoga što su čuli, a čuli su da imaju previsoke mirovine i preveliku minimal-

Za prestanak proizvodnje šećera Slovenija je dobila sitniš od tri milijuna eura nu plaću. Raskoš je 500 eura minimalne plaće, pa im je gospodin White savjetovao da sve to zbog bolje budućnosti pokušaju smanjiti. Uzimajući na nišan slovensko školstvo, White je dirnuo u osinje gnijezdo. OECD je pronašao da Slovenija ima premalo učenika u razredu, da je posljedično previše učitelja i da bi i to trebalo racionalizirati. Takvi racionalizatorski savjeti bili su prst u oko pobornicima obrazovanja kao temeljne razvojne karike. Neki među njima odmah su se dali u pretraživanje raspoložive baze podataka pa su pro-

našli da je Kanada, iz koje dolazi kritičar, u školstvu neracionalnija od Slovenije. U Whiteovom rodnom mjestašcu Kenora u Ontariju, u tamošnjoj školi Evergreene prosječni razred ima samo 20 učenika. U Sloveniji u prosječnom razredu sjede 22 učenika. Dobri čovjek iz Kanade prošao je loše na svom slovenskom putovanju. Povrijeđeni domaćini pronašli su da u OECD-u White ima plaću 11.000 eura uz 18 posto dodatka za život u stranoj zemlji, šest posto apanaže za suprugu, dnevnice... A sad nema šećera u EU-u White je brzo završio instruktivni posjet ostavljajući Sloveniji da razmišlja o blagostanju do kojeg joj valja doći pretrpavanjem razreda. I zajednička agrarna politika u ime koje je prije toga ugašena jedina šećerana, a sve to na savjete izvana, pruža dovoljno povoda za razmišljanja. Doznalo se da je Europska komisija isključila šećer s popisa roba što ih članice EU-a mogu podijeliti kao humanitarnu pomoć socijalno ugroženim građanima. U intervencijskim skladištima EU-a jednostavno nema šećera.

*vijesti Patria upletena u industrijsku špijunažu? Poslovi s finskom Patrijom u Sloveniji izrodili su se u dvije paralelne afere. Javnost više zna o aferi potkupljivanja, a znatno manje o industrijskoj špijunaži koju sada jače istražuje Austrijska protuobavještajna služba. Njen protuteroristički odjel ovih dana u istrazi je angažirao i neke zaposlenike General Dynamicsa. Ta američka oružarska kompanija, nova vlasnica austrijskog Steyera, s istražiteljima nastoji otkriti tko je Fincima dostavio konkurentsku ponudu tvrtke Sistemske tehnike iz Ravna na Koroškem. Direktor Sistemske tehnike Milan Švajger pretpostavlja da je ponudu Fincima “otkucao” netko iz slovenskog Ministarstva obrane. Finski kriminalisti usmjerili su se na Hansa Wolfganga Riedla koji je 27 godina radio u Steyeru prije nego što je postao vanjski suradnik Patrije. Slovenski novinari imaju naznake da su špijuni unutar General Dynamicsa radili i na poslovima Patrije u Hrvatskoj. L oblik krize

Sve je manje dvojbi o obliku financijsko-gospodarske krize u Sloveniji. Kriza najvjerojatnije neće protutnjati Slovenijom u obliku slova V (veliki pad i brzi oporavak), niti u obliku U (pad i nešto sporiji oporavak). Nisu vjerojatna niti dva uzastopna sloma u obliku slova W. Rasto Ovin iz Poslovno-ekonomskog fakulteta u Mariboru smatra da se Sloveniji već događa L kriza. Nakon sloma slijedi spori, spori oporavak. Nezaposlenost ne prestaje rasti. Potkraj veljače Slovenija je imala čak 116.000 ljudi bez posla. U 2009. godini BDP se smanjio za osam posto. Cijele prošle godine porastao je sporije od prosjeka za eurozonu – samo 1,2 posto.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3668, 14. ožujka 2011.

( 1,5 mil Nijemaca

*vijesti Po konkurentnosti tek 101. na svijetu Švicarska, Njemačka i Francuska najatraktivnije su države u svijetu kad je riječ o razvoju industrije turizma i putovanja, stoji u ovogodišnjem izvješću Svjetskog gospodarskog foruma (WEF). Na WEFovoj ljestvici konkurentnosti turističke industrije Hrvatska je među 139 zemalja zauzela 34. mjesto. Najbolji plasman ostvarila je u kategoriji turističke infrastrukture (četvrto mjesto), a ne stojimo loše ni kad je riječ o sanitarnim propisima i sigurnosti (32. i 33. mjesto). No, da bi postala konkurentnija, Hrvatska mora poboljšati prometnu infrastrukturu, posebno u segmentu zračnog, te željezničkog i pomorskog prometa. Poboljšanja su poželjna i u segmentu regulative kojom se potiče razvoj turizma, ističu u WEF-u. Najslabiji plasman Hrvatska je ostvarila u kategoriji konkurentnosti cijena, zauzevši 101. mjesto. Konferencija o sigurnosti u turizmu U organizaciji Udruge hrvatskih menadžera sigurnosti i turističke agencije Atlas 7. i 8. travnja u Vodicama održat će se prva regionalna konferencija Turizam i sigurnost. Sigurnost u turizmu nameće se kao osnova uspješne sezone, prije svega na temelju aktualnih političkih događanja u pojedinim državama Mediterana. Pustolovni turizam - projekt Hrvatske i Crne Gore

Prekogranični projekt Poslovna suradnja i unaprjeđenje vještina u razvoju pustolovnog turizma, koji se provodi u sklopu programa Ipa prekogranične suradnje Hrvatske i Crne Gore, predstavljen je u Dubrovniku. Ukupna vrijednost projekta je 387.257 eura, od čega EU financira 322.609 eura. Projekt bi trebao biti gotov do lipnja 2012. godine.

lani boravilo u Hrvatskoj

TURISTIČKA BURZA U BERLINU

Hrvatska - preporučeno odredište za odmor Hrvatska se na ITB-u predstavila kao kvalitetna, otvorena i pristupačna turistička destinacija kojoj je posebice značajno njemačko tržiste Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

nteres njemačkih turoperatora i ostalih turističkih partnera za Hrvatsku veći je nego lani, pa to hrvatskim turističkim djelatnicima daje dodatni vjetar u leđa budeći još veći optimizam u vezi s ovogodišnjim dolaskom turista u našu zemlju. Općenito gledajući, stanje bukinga na hrvatskim emitivnim tržištima od pet do 10 posto je bolji nego lani u isto vrijeme, rekli su naši turistički djelatnici na prošlotjednoj Međunarodnoj turističkoj burzi ITB u Berlinu. No,

Nijemci su naši najznačajniji turisti, a lani ih je u Hrvatskoj boravilo 1,5 milijuna ipak za sada je rezervirana samo jedna trećina aranžmana za sezonu u Hrvatskoj, pa je pred nama još jedno razdoblje intenzivnog rada na popunjavanju ostatka slobodnih smještajnih kapaciteta. Posebice se to odnosi na razdoblje pred i posezone kada se očekuje povećani dolazak turista u našu zemlju. Članovi Udruge hrvatskih putničkih agencija (Uhpa) zajedno s ostalim turističkim subjektima kreiraju i plasiraju posebne programe kojima će privući turiste u tom razdoblju u Hrvatsku, rekao je Boris Žgomba, predsjednik Uhpe. Na upit Privrednog vjesnika o tome po-

goduje li aktualna politička situacija u Egiptu i Tunisu europskim mediteranskim zemljama, posebice Hrvatskoj u smislu povećanog dolaska turista, Žgomba je naglasio kako u Hrvatsku neće doći turisti koji su inače odlazili u te destinacije jer su se oni već preorijentirali na Tursku, Grčku i eventualno Španjolsku. Naša najznačajnija emitivna tržišta i dalje ostaju Njemačka, Italija, Slovenija, Skandinavija te Češka, Poljska i Mađarska. Hrvatska se na ITB-u predstavila kao kvalitetna, otvorena i pristupačna turistička destinacija kojoj je posebice značajno njemačko tržište. Prošle je godine 1,5 milijuna Nijemaca ili četiri posto više nego 2009. boravilo u Hrvatskoj i oni su i dalje naši najznačajniji turisti, rekao je ministar turizma Damir Bajs. S njim se slaže i direktor predstavniš-

tva Hrvatske turističke zajednice u Frankfurtu Mato Radić koji je istaknuo kako je njemačka vlada preporučila da ovo bude godina putovanja tim više što Njemačka izlazi iz recesije. Projekt TUI Inside u Hrvatskoj Hrvatska na ITB nije došla praznih ruku, pa je tako njemačkim turoperatorima predstavljen set dopunskih mjera za oglašavanje na tom tržištu.

Naime, prema programu Dođi u Hrvatsku već ranije je potpisan ugovor s predstavnicima njemačkih turoperatora i zrakoplovnih kompanija. Taj je ugovor potpisan s ID Rivom, Atlasom/FTI, Gulliver Travelom/TUI, Germanwingsom, Unilineom te Adriom 24. Ugovori su potpisani za organizirane turističke dolaske u zračnom, autobusnom i željezničkom prijevozu te autobusnim turama. Ukupna vrijednost svih ugo-

Najbolja destinacija naslijeđa i doživljaja Berlinska međunarodna turistička burza ITB najvažniji je svjetski turistički sajam, a ove godine je na površini od 160.000 četvornih metara sudjelovalo više od 11.000 izlagača iz cijelog svijeta. U sklopu toga sajma održana je dodjela nagrada Udruženja turističkih novinara i putopisaca Pacifika - Patwa, koja okuplja članove iz 70 zemalja. Tom je prigodom ministru turizma Damiru Bajsu u ime Hrvatske uručeno priznanje za Hrvatsku kao najbolju destinaciju naslijeđa i doživljaja. To je drugo priznanje koje je Patwa dodijelila našoj zemlji. Naime, prije četiri godine nagrada je dodijeljena Dubrovniku u kategoriji Dubrovnik - grad naslijeđa.

vora s njemačkog tržišta iznosi 1,7 milijuna eura, a ti su turoperatori obećali kako će zahvaljujući tim mjerama u Hrvatsku oni ove godine sigurno dovesti više od 445.000 njemačkih turista. Kako bi se dodatno pojačala promocija Hrvatske na njemačkom tržištu, u suradnji s Europskom udrugom putničkih agencija Ectaa dogovoreno je da Hrvatska bude preporučena destinacija za odmor za ovu i 2012. godinu. U suradnji Hrvatske turističke zajednice i TUI-ja u svibnju će se u Hrvatskoj održati akcija TUI Inside na kojoj se očekuje oko 9000 njemačkih agenata. No, što to zapravo znači za našu zemlju? Projekt TUI Inside dosad se održavao u tzv. velikim turističkim zemljama, primjerice Španjolskoj ili Grčkoj, a sada je došao u jednu malu zemlju. Tim marketinškim projektom TUI želi pokazati da Hrvatska nije jeftino nego kvalitetno odredište u koje se isplati doći, istaknuo je Goran Hrnić, direktor putničke agencije Gulliver. Pritom je dodao kako je u prvoj fazi tog projekta sudjelovalo 9000 njemačkih agenata educiranih za prodaju aranžmana za Hrvatsku. Nakon drugog kruga natjecanja izdvojeno je 1500 najboljih agenata koji idu u zadnji krug i natjecat će se u tome tko će prodati najviše aranžmana za Hrvatsku. Najboljih 900 u svibnju će doći u Hrvatsku gdje će se pak najboljima od njih dodijeliti šest nagrada.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3668, 14. ožujka 2011.

( u roku od 48 sati ( više od 300.000 € isporučili Rusima gotov softverski proizvod

vrijednost inicijalnog ugovora

SOFTVER ZA RUSKO TRŽIŠTE

Po kratkoj silicijskoj praksi GDi Atlas je jedinstvena integrirana baza podataka za automobilsku navigaciju na području Južne i Istočne Europe Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Di Gisdata, osnovana 1989. u Zagrebu, a danas najveća tvrtka za geoinformatiku u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, pojačava svoju nazočnost na ruskom tržištu. Nedavno zaključeni izvozni ugovor s Navitelom za isporuku i licenciranje vlastitog softvera i intelektualnog vlasništva (u sklopu palete proizvoda GDi Atlas) znači i početak izvoza GDi Gisdate na rusko tržište te bitno proširenje njene aktivno-

Izvoz je ostvaren bez fizičkog odlaska u Moskvu sti i u Zajednici neovisnih država (ZND). Podsjetimo, Gisdata je lani potpisala ugovor o suradnji i s MTS-om, najvećim telekom operatorom u Ukrajini. Navitel je pak brzorastuća visokotehnološka tvrtka. Ona, kažu u Gisdati, predstavlja novu vrstu ruskih poduzeća koja se ne vežu na energetiku, sirovine i srodne industrije, već rade isključivo na području visokih tehnologija. No, što im Gisdata zapravo prodaje? Atlasem po svijetu Gisdatin GDi Atlas jedinstvena je integrirana baza podataka za automobilsku navigaciju za područje Južne i Istočne Europe. Koristi se uz navigacijske (GPS) uređaje u profesionalnim i specijaliziranim poslovnim rješenjima. Uz koordinaciju s ekipom u Zagrebu, izrađena je uz pomoć GDi-jevih tvrtki u Bo-

sni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji. Za taj je proizvod već isporučena inicijalna dogovorena licencija, a vrijednost inicijalnog ugovora iznosi nešto više od 300.000 eura, s mogućnošću daljnjeg razvoja. Boran Lončarić, predsjednik Uprave GDi Gisdate, ističe kako tu nije riječ o IT usluzi ili IT projektu (što je najčešći oblik prodaje informacijske tehnologije u Hrvatskoj) nego o isporuci gotovog softverskog proizvoda. Isporuka je obavljena u roku od 48 sati nakon potpisivanja licencnog ugovora; tako se to radi i u vodećim svjetskim tvrtkama iz Silicijske doline, objašnjava. A izvoz je, k tome, ostvaren bez fizičkog odlaska u Moskvu. “Ovaj ugovor bio je iznimka i u brzini reakcije jer je klijent vrlo dinamična i poduzetna tvrtka. A i mi smo imali odgovarajući proizvod baš za njihove potrebe”, kaže. Lončarić ističe kako GDi

*vijesti

Gisdata ima bogato iskustvo u sklapanju poslova izvan granica Hrvatske. Već ima naznaka i novih suradnji u nekoliko zemalja bivšeg SSSR-a, no predsjednik Uprave GDi Gisdate ističe kako uvijek valja biti oprezan i realan. “Dug je i naporan put od iskazivanja interesa i početka razgovora do stjecanja povjerenja i potpisivanja ugovora”, napominje. Dolje prepreke Na pitanje koje su hrvatskim tvrtkama glavne prepreke u ostvarivanju uspješnih izvoznih poslova, Lončarić kaže kako prva prepreka leži u glavama ljudi i - kako on to šaljivo kaže - “u nadrastanju kulture rada”, što je, uz smijeh dodaje, autentičan hrvatski proizvod. Druga prepreka je nedovoljna specijalizacija i nedostatak usmjerenja, koje je na svjetskom tržištu važno. “To usmjerenje mora biti izgrađeno na relevantnim projektima na domaćem tržištu u okviru jedne niše. Ne može

se svaštariti”, upozorava. Treću prepreku mogu predstavljati vrijeme, resursi i iskustvo te akumulacija vlastitog znanja i razvoja - sve to potrebno je kako bi tvrtka stvorila vlastite proizvode koje može licencirati. K tomu, valja zaposliti djelatnike koji razumiju tržišta za koja se radi i poznaju lokalne jezike. “Primjerice, mi imamo djelatnika koji je već prije radio na ruskom tržištu, tečno govori ruski i poznavatelj je tamošnje kulture.

To uvelike pomaže.” Tek na kraju dolaze klasične tehničke i financijske stvari kao što su novac za marketing ili pristup svjetskim tržištima. Ključno je naglasiti važnost vlastitog proizvoda - softvera ili sadržaja - bez obzira licencira li ga se, kao u ovom slučaju, ili ga se daje kao cloud servis. “Izvoz isključivo usluga iz Hrvatske je vrlo, vrlo težak i ograničeno relevantan, ponajprije radi visoke cijene hrvatske stručne IT radne snage”, zaključuje Lončarić.

Za širokopojasni internet 654 milijuna kuna Na Sedmoj SEE Telekom Areni koja je prošli tjedan održana u Zagrebu državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Danijel Mileta istaknuo je kako bi Hrvatska ove godine trebala usvojiti Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa internetu do 2015. godine. “Strategija predviđa da bi do 2013. fiksni pristup širokopojasnom internetu trebao biti dostupan za 75 posto građana Hrvatske, a uključujući i mobilni pristup, taj bi postotak trebao iznositi 90 posto”, naglasio je. Dodao je kako se za ostvarivanje tog cilja u telekomunikacijsku infrastrukturu planira uložiti oko 654 milijuna kuna. Priznanje Visokoj školi za primijenjeno računarstvo Nizozemsko-flamanska akreditacijska organizacija NVAO, jedan od europskih autoriteta za neovisnu procjenu kvalitete u visokom školstvu, ocijenila je Visoku školu za primijenjeno računarstvo visokim ocjenama u svim segmentima. Visoka škola pohvaljena je zbog kvalitete njenih stručnih kolegija i suradnje s gospodarskim subjektima, ali i zbog internih procedura osiguravanja kvalitete obrazovanja koje će omogućiti buduću kvalitetnu implementaciju novih programa. HPB dostupan i na iPhoneu Asseco SEE Hrvatska, vodeća IT tvrtka u području rješenja za mobilno bankarstvo i autentifikaciju, završila je implementaciju rješenja Aseba Mobilni Token u Hrvatskoj poštanskoj banci. Od sada HPB klijentima, pored hardverskih tokena i PKI (Public Key Infrastructure) kartica, nudi i metodu autentifikacije kod pristupa internet bankarstvu putem iPhonea.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3668, 14. ožujka 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Društvene i edukativne igre

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR FREDERIC S. MISHKIN EKONOMIJA NOVCA, BANKARSTVA I FINANCIJSKIH TRŽIŠTA Mate

Iznimna vrijednost ovoga udžbenika jest u tome što čitatelj pojedine aspekte koji se obrađuju lako može uklopiti i povezati s relevantnim cjelinama i poglavljima koje izučava na srodnim stručnim kolegijima ili s problemima i izazovima s kojima se susreće u svome profesionalnom okruženju. Tako se u ovom izdanju dodatno obrađuje, primjerice, sukob interesa, dodani su novi materijali i vježbe vezani za financijska tržišta i institucije...

Društvene i edukativne igre, T.W.B. d.o.o.. Gradec, www.twb.hr, tvrtka nudi društvene i edukativne igre hrvatske inovacije i proizvodnje. Povoljne cijene i brza isporuka. Kontakt Brnić Josip, t/f 01 2979 501, gsm 098 415 904, t.w.b@zg.t-com.hr Staklenici

Bayram Akkan, Antalya, Turska, www. yurtser.com. Tvrtka proizvodi i nudi staklenike od 100.000 četvornih metara i veće od toga kao turn-key projekte. Tvrtka nudi ISO i EU standarde za svoje projekte. Kontakt: bayramakkan@msn. com, +90 242 3212082. Gnojivo

TANJA MRAVAK MORAMO RAZGOVARATI Algoritam

Ova prva knjiga Tanje Mravak donosi dvadesetak priča, od kojih većina prikazuje skalu nesporazuma u svakodnevnom životu, uglavnom onih niskog intenziteta koji s vremenom i trajanjem eskaliraju i dovode do pogubnog završetka. U srži svih tih odnosa je tendencija da se nesporazum prešućuje kao da se vjeruje kako će stvari same od sebe krenuti na bolje, da se gura pod tepih, da se pristane na manje, da se ljubav žrtvuje za komfor da bi se najčešće na kraju dogodilo - obratno.

JIM BESSMAN RAMONES, AMERIČKI BEND V.B.Z.

Joey, Johnny, Dee Dee, Tommy, Marky, Richie, C.J.... Svi su ti dečki bili Ramones, neki dvije gaže, drugi nebrojeni niz turneja. Karijera duga 22 godine zapravo nikada nije ni prestala jer danas su Ramonesi jednako popularni kao i na samom početku karijere. Riječ je o izvrsnoj kronici grupe koja je, pokušavajući uhvatiti esenciju rock’n’rolla u vrijeme kad to nije bilo ni moderno niti lukrativno, potpalila eksploziju punka i nepovratno promijenila kulturu 20. stoljeća.

VADIM ZELAND TRANSURFING 6

Planetopija U novom nastavku serije o transurfingu Zeland ponovno odgovara na pitanja čitatelja. Kako proširiti posao? Treba li slijediti vlastite želje ili osjećaj dužnosti? Prekinuti loš brak ili ostati u njemu? Kako pomoći djetetu da se riješi ovisnosti? Gdje prestaje suosjećanje, a počinje krivnja? Glavni preduvjeti uspješnoga transurfanja su visoka razina energetike i mnogo životne radosti. Za to je potrebno pročistiti i tijelo i svijest. Kako? Učite od Vadima Zelanda.

EMIL KERŠEK GI KOLAČI Profil

Svima koji su se pribojavali da se zbog prijetnje od dijabetesa tipa 2 moraju odreći Sacher torte, čokoladnih kocki ili čupavaca, Keršek nudi originalnu knjigu najpopularnijih, probranih slastičarskih recepata. U njoj su predstavljeni originalni recepti tradicionalnih i kod nas popularnih kolača uz recepte u kojima se ne koristi bijeli šećer već pripravak stevije i fruktoza. Kolači su i u jednoj i u drugoj verziji istog izgleda i okusa.

Krawtost, Klucze, Poljska. Tvrtka se bavi prodajom umjetnih gnojiva, krmiva za potrebe poljoprivrede i vrtlarstva. Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: Beata Nowak, nowakbeata@wp.pl, +48 32 6428438, +48 609 159986. Rabljena poljoprivredna oprema

Dan-Bos, Thiestad, Danska, www.bosnia.dk. Tvrtka nudi povoljno korištene linije za mužnju mlijeka kapaciteta od 2x8 do 2x14 jedinica. Proizvođači SAC, Alfa-Laval, Strangko. Također nude različite kapacitete tankova za držanje mlijeka kao i drugu stočarsku i poljoprivrednu opremu. Posjetite nas na www.bosnia. dk ili na engleskom www.secondhandequipment.com. Sva se ponuđena oprema nalazi u Danskoj. Kontakt:info@ secondhand-equipment.com, +45 97926100. Žitarice i poljoprivredni proizvodi

Proficentar, Novi Sad, Srbija. Tvrtka je zainteresirana za poslovnu suradnju u trgovini žitaricama, brašnom i drugim

poljoprivrednim proizvodima te kupoprodaju i razmjenu informacija. Proizvodnim tvrtkama nudi i usluge zastupništva, posredništva i ispitivanja tržišta. Kontakt: Vladislava Štimac, stimac@neobee.net, +381 64 9604294. Protuprovalna vrata

TIC-dizajn, Zagreb, www.tic-design.hr. Tvrtka nudi specijalna protuprovalna vrata: protuprovalna s certifikatom protuprovalnosti, obložena antibalističkim (protupropucavajućim) materijalom s certifikatom, s ugrađenim antibalističkim staklom s certifikatom, protupožarna s certifikatom, replika postojećih, posebna, ekstra kvalitetna, ugrađena u najkraćem mogućem roku uz kvalitetnu završnu obradu. Paneli za vrata izrađuju se od drva, furnira, medijapana, čelika, stakla i obrađuju se u boji i materijalu po želji (bajc, lak, eko lak, plastifikacija). Kontakt: Igor Jakopović, igor@ tic-design.hr, +385 1 3733531, +385 98 665518. Namještaj i dijelovi namještaja od životinjske kože

STS Export Trading, Johannesburg, Južnoafrička Republika. Tvrtka nudi namještaj i dijelove namještaja napravljene od životinjske kože. Asortiman proizvoda uključuje: sagove, jastuke, okvire za ogledala i slike, otomane... Kontakt: Ishmael Mbambo, stsexporttrading@gmail. com, +27 11 9316003, +27 78 9445407. Dizalice

Hidrokon, Konya, Turska, www.hidrokon.com. Tvrtka je proizvođač dizalica iz Konye. Tvrtka je osnovana 1993. godine i ima 200 zaposlenih. Tvrtka traži kupce za svoje proizvode: zglobnu dizalicu s krakom montiranu na kamion, od 10t-m do 270t-m i teleskopsku dizalicu, od 60t-m do 180t-m. Kontakt: export@ hidrokon.com, +90 332 4448811.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Pogrebna oprema

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti nabavlja pogrebnu opremu. Rok dostave ponuda je 23. ožujka. Etikete za deklariranje

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo nabavlja etikete za deklariranje. Rok dostave ponuda je 22. ožujka. Računalna oprema i dijelovi računala

Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu nabavlja računalnu opremu i dijelove računala. Rok dostave ponuda je 1. travnja.

Strojevi za žigosanje

Hrvatska pošta nabavlja strojeve za žigosanje. Rok dostave ponuda je 28. ožujka. Baletne špice i plesne papuče

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu nabavlja baletne špice i plesne papuče. Rok dostave ponuda je 18. ožujka.

Aparati za testiranje na droge

Vlada Distrikta Brčko nabavlja aparate za testiranje na droge. Rok dostave ponuda je 21. ožujka. Prostirke za tramvaje i tapetarski materijali

KJKP Gras iz Sarajeva nabavlja podne prostirke za tramvajska vozila i tapetarske materijale. Rok dostave ponuda je 5. travnja.

REGIJA Održavanje odmarališta

Ministarstvo za javnu upravu u Ljubljani nabavlja usluge održavanja odmarališta, opskrbe opremom i sitnim alatom. Rok dostave ponuda 18. ožujka.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3668, 14. ožujka 2011.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Vrt, pašnjak i poslovni prostor - sve za manje od 5000 kuna Asfaltna baza WKM tip 130 u kamenolomu Mironja u Podmiću, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 2,07 milijuna kuna. Imovina se prodaje kao cjelina i ne može se prodati ispod utvrđene cijene. Jamčevina je 10 posto i plaća se na račun Trgovačkog suda u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku, zaključno sa 15. ožujkom. Dodatne informacije kod stečajnog upravitelja Dragana Josipa Kneževića na mobitel 091/7854 372, svaki radni dan od 9 do 13 sati. Dražba se održava 17. ožujka u 9 sati na Trgovačkom sudu u Dubrovniku, sudnica 2. Asfaltna baza WIBAU tip WHC 60-45, drobilično postrojenje, sekundarna drobilica, mosna cestovna vaga i utovarivač u kamenolomu Mironja u Podmiću, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 2,88 milijuna kuna. Imovina se prodaje kao cjelina i ne može se prodati ispod utvrđene cijene. Jamčevina je 10 posto i plaća se na račun Trgovačkog suda u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku, zaključno sa 15. ožujkom. Dodatne informacije kod stečajnog upravitelja Dragana Josipa Kneževića na mobitel 091/7854 372, svaki radni dan od 9 do 13 sati. Dražba se održava 17. ožujka u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Dubrovniku, sudnica 2. Etažna peć Bongard i fermentacijska komora u Kotoribi, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 193.280 kuna. Pokretnine se ne mogu prodati ispod istaknute početne vrijednosti. Jamčevina je 10 posto i plaća se na žiro-račun broj 2340009-1190018033.

Pregled pokretnina može se obaviti uz prethodnu najavu na telefon 098/407 337. Dražba se održava 18. ožujka u 12 sati u uredu odvjetnika Damira Barišića, Basaričekova 27, Koprivnica. Poslovni prostor površine 46 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 485,76 kuna te kuća, dvorište i oranica ukupne površine 888 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 2078 kuna, sve u Selnici Šćitarjevskoj, Zagrebačka županija. Nekretnine se ne mogu prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina je 10 posto i plaća se na žiro-račun Općinskog suda u Velikoj Gorici. Dražba se održava 16. ožujka u 9 sati u Općinskom sudu u Velikoj Gorici, soba broj 24. Poslovno-skladišni prostor u suterenu površine 129 četvornih metara u Stobreču, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 1.022.545 kuna. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina je 103.000 kuna i plaća se na račun Općinskog suda u Splitu. Dražba se održava 16. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, soba 51/II. Mini-farma, staje za muzne krave i pomoćne građevine, ukupne površine 6828 četvornih metara, te oranica površine 6922 četvorna metra, sve u Valpovu, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 1,5 milijuna kuna. Nekretnine se ne mogu prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina je 155.000 kuna

i plaća se na žiro-račun Općinskog suda u Valpovu. Dražba se održava 16. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Valpovu, soba broj 5. Stan na četvrtom katu u Osijeku, površine 61 četvorni metar i procijenjene vrijednosti 406.659 kuna. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina je 40.000 kuna i uplaćuje se na blagajni Općinskog suda u Osijeku ili na račun Suda. Dražba se održava 16. ožujka u 10.15 sati na Općinskom sudu u Osijeku, soba broj 1, Ovršni odjel. Vrt površine 1000 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 644,60 kuna u Vrbovcu, Zagrebačka županija. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina je 10 posto i plaća se na žiro-račun Općinskog suda u Vrbovcu. Razgledavanje je moguće 16. ožujka od 13.30 do 14.30 sa sudskim ovršiteljem. Dražba se održava 17. ožujka u 8 sati na Općinskom sudu u Vrbovcu, soba broj 11. Pašnjak od šest četvornih metara, procijenjene vrijednosti 3528 kuna, i pravo građenja na njemu, procijenjene vrijednosti 1181 kuna, u Puli. Imovina se ne može prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina je 10 posto i plaća se na račun Općinskog suda u Puli. Razgledavanje je moguće 14. ožujka od 13 do 13.30 sati, uz najavu sudskim ovršiteljima na telefon 052/377 600. Dražba se održava 17. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Puli, soba broj 22.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Umjetnici i biznismeni dr. Uroš Dujšin

mjetnici se, u pravilu, podsmjehuju biznismenima kao pohlepnim bezveznjacima. Kad god se u Hollywoodu snimi neki film o poslovnom svijetu, ispadne da se radi o nekoj zavjeri budala. Tako Wall Street ocrnjuje svijet financija, The Social Network je veoma kritičan prema Facebooku, a The Constant Gardener ružno govori o farmaceutskim tvrtkama. S druge strane, mnogi biznisme-

ni smatraju da su umjetnici skup pretencioznih spadala. Doduše, može se desiti da i oni objese neko modernističko platno na zidove svojih ureda kao i da odu na gala predstave u operu. No rijetko kada gledaju na umjetnost kao na značajan izvor nadahnuća, komentira Economist. Te predrasude nastaju već u poslovnim školama gdje vladaju konkretne stvari poput brojeva ili tržišnih analiza. I kad čitaju, rijetko se kada prihvaćaju knjiga poput Umjetnosti ratovanja legendarnog Sun Tzua. Umjetnici kao uspješni poduzetnici Čini se da se u novije vrijeme taj odnos mijenja, pa su izdavači poslovnih knjiga počeli izlaziti s naslovima kao što su primjerice, The Fine Art of Success J. Andrewsa ili

Artistry Unleashed H. Austen. Poslovna škola Sveučilišta u Torontu nastoji poučiti polaznike o koristi umjetničkog pristupa, a i nove konzultantske tvrtke poučavaju svoje klijente kako se koristiti umjetnošću. U svemu tome, dakako, ima i mnogo pretjerivanja. Madonna je već zaokupila i previše pažnje i bez toga da bude proglašena pionirkom organizacijske obnove. Ali biznismeni i bez toga doista mogu mnogo naučiti od umjetnika. Uostalom, mnogi su poznati umjetni-

ci bili i uspješni poduzetnici. Tintoretto je proširio venecijansku umjetničku elitu time što je otkrio novu kategoriju klijenata koji su bili siromašniji od vrhunskih mecena za koje je radio Tizian radeći freske, oslikavajući namještaj i slikajući portrete. A Damien Hirst je spoznao kako će novi bogataši plaćati goleme svote za skulpture mrtvih krava ili lubanje optočene draguljima. Što god mislili o njemu, biznismeni sigurno cijene činjenicu da je na dan kada je propao Lehman Brothers prodao jedan od svojih artefakata za 126,5 milijuna dolara, komentira Economist. Bavljenje umjetnošću može pomoći biznismenima da efikasnije komuniciraju. Većina čelnika tvrtki troši silno mnogo vremena šaljući poruke javnosti, no malo ih je

koji su u tome dobri. Njihova su istupanja prepuna klišeja i stručne šatre, no zato su mnogi najuspješniji među njima trijumfirali stvarajući mitove. Dominacija pametnjakovića Tako su Marlboro i Jack Daniel’s oličenje Divljeg zapada, no poslovne škole još uvijek posvećuju znatno više pažnje poučavanju kako proizvoditi i plasirati svoje proizvode nego kako im dati osobnost. Bavljenje umjetnošću može pomoći poduzećima i u tome kako da upravljaju pametnim ljudima. Najproduktivnijim tvrtkama danas dominiraju pametnjakovići s kojima je vraški teško raditi. Oni odbijaju naređivanje šefova i ponašaju se kao primadone. No svijet umjetnosti ima bogato iskustvo u radu s tako teškima naravima. Izdavači uspijevaju iscijediti rukopis iz autora koji kasne, a režiseri znaju kako

Bavljenje umjetnošću moglo bi pomoći poslovnom svijetu u onom najvažnijem, a to je kako postati inovativniji natjerati glavnu glumicu da ljubi glumca kojeg ne podnosi. Bavljenje umjetnošću moglo bi pomoći poslovnom svijetu u onom najvažnijem, a to je kako postati inovativniji. No i umjetnici bi trebali shvatiti biznismene. Trgovanje je oduvijek bilo ključni dio življenja. Drugim riječima, to je ono čime se milijuni ljudi bave svakog dana pa je razumljivo da ono i zaslužuje suptilnije propitivanje u literaturi i scenskoj umjetnosti. No što je to sada slučaj.

20 SVIJET FINANCIJA

( za 538 mil €

Privredni vjesnik Broj 3668, 14. ožujka 2011.

( 10,1 mlrd kn

porastao ino dug u studenome

vanjski dug banaka

HRVATSKA NARODNA BANKA

Ino dug 43,8 milijardi eura Rastu inozemnog duga od siječnja do studenog protekle godine pridonio je isključivo javni sektor, dok zaduživanje privatnog sektora stagnira, ocjenjuju analitičari RBA

rema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, u studenom je inozemni dug, isključujući kružna izravna ulaganja, zabilježio blagi rast od

čiji je dug potkraj studenoga iznosio 5,9 milijardi eura, što je 14,8 posto više nego potkraj 2009. godine.

Dug države je u studenome iznosio 5,9 milijardi eura, što je 14,8 posto više nego potkraj 2009. 538 milijuna eura ili 5,2 posto te je iznosio 43,8 milijardi eura. Tijekom prvih 11 mjeseci protekle godine vanjski dug je gotovo stagnirao pa je u odnosu na kraj 2009. godine zabilježio blagi rast od 1,4 posto što je, procjenjuju

analitičari RBA, posljedica visokih potreba za refinanciranjem u javnom sektoru te slabe gospodarske aktivnosti privatnog sektora. Naime, dug privatnih tvrtki, koji čini 24,6 posto ukupnog duga, u prvih

je 11 mjeseci 2010. porastao samo 2,7 posto, dok je dug financijskog sektora, čiji je udio u ukupnom dugu 30,3 posto, pao za čak osam posto. U financijskom sektoru dominiraju banke čiji je vanjski dug potkraj stude-

noga iznosio 10,1 milijardu kuna, što je 5,3 posto manje u odnosu na kraj 2009. godine. Dug javnog sektora, koji u ukupnom dugu sudjeluje sa 31,2 posto, porastao je za 11,8 posto, čemu je najviše pridonio sektor države

Blagi rast u 2011.? Očito je, dakle, kako je rastu ino duga od siječnja do studenog protekle godine pridonio isključivo javni sektor, dok zaduživanje privatnog sektora praktički stagnira, uglavnom zbog slabe domaće potražnje i neizvjesnosti glede brzine gospodarskog oporavka. Privatne tvrtke kao i one u većinskom državnom vlasništvu zajedno čine nešto manje od polovine ukupnog javnog duga, oko 21 milijardu eura. U ovoj godini analitičari očekuju da će se privatna trgovačka društva

uglavnom zaduživati radi refinanciranja dospjelih obveza, dok bi nebankarske financijske institucije u uvjetima znatno manje potražnje za svojim uslugama i dalje mogle bilježiti veće otplate od novih zaduživanja. Osim toga, zbog potrebe za refinanciranjem starih obveza i dalje očekuju, doduše sporijom dinamikom, i rast zaduživanja javnih poduzeća. Ne isključuju ni mogućnost da bi u ovoj godini i država mogla izaći na inozemno tržište kada ocijeni da je za to najpovoljniji trenutak s obzirom na sklonost investitora prema riziku. Uz skroman rast ukupnoga inozemnog duga, njegov udio u BDP-u trebao bi tek blago porasti. (V.A.)

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

ŽENE UTJEČU NA 80 POSTO ODLUKA O KUPNJI

Maloprodaja i dalje u blagom porastu

Pod kontrolom 20 bilijuna dolara potrošnje

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promet od trgovine na malo u siječnju 2011. je na godišnjoj razini porastao za 0,2 posto realno, što je jednaka godišnja stopa pada kao i u prosincu prošle godine, ili za 2,6 posto nominalno. Niska stopa rasta pokazuje da su potrošači i dalje oprezni, ponajviše zbog utjecaja negativnih kretanja na tržištu rada. Naime, broj nezaposlenih u siječnju je premašio 334.000, pa je ponašanje potrošača određeno neizvjesnošću u mogućnost ostvarivanja budućih dohodaka, što zbog straha od gubitka radnog mjesta, što zbog neizvjesnosti re-

Vlade i mnoge uspješne tvrtke trebale bi više pažnje posvetiti ženama jer su upravo one neiscrpan i neiskorišten izvor ekonomskog rasta, tvrdi izvješće revizorskokonzultantske tvrtke Deloitte Rodna podjela: Poslovni razlozi za investiranje u žene. Prema Deloitteovom istraživanju, žene kontroliraju oko 20 bilijuna dolara ukupne potrošnje na globalnoj razini i donose ili imaju utjecaja na 80 posto odluka o kupnji u svijetu. Vlade i javni sektori, u procesu kreiranja politike eko-

dovitosti mjesečnih primanja. Osim toga, ističu analitičari RBA, podaci o maloprodaji po sektorima vjerojatno će pokazati

da potrošači i dalje razmišljaju racionalno trošeći na nužna dobra i usluge, dok kupnju manje potrebnih dobara odgađaju za neka bolja vremena. Od kada je lanjskoga srpnja prekinut gotovo

dvije godine dug negativan trend godišnjih stopa pada, trgovina na malo bilježi rast na godišnjoj razini. No, riječ je o vrlo niskim stopama (osim kolovoza i studenoga kada su bile manje od jedan posto), što posebno zabrinjava s obzirom na bazni učinak. Tako i blagi rast u siječnju ove godine predstavlja zapravo pad od 21,5 posto u odnosu na siječanj 2008. godine. Zbog toga se, naglašavaju, još ne može govoriti o oporavku trgovine na malo, a tako će vjerojatno ostati do kraja prve polovine ove godine. Štoviše, očekivani rast od oko tri posto u 2011. tek je naznaka oporavka. (V.A.)

nomskog razvoja, moraju voditi računa da njihova politika odražava utjecaj žena kao donositelja odluka - birača, potrošača, kao i lidera u javnom i privatnom sektoru. Zanemarivanje značaja žena može utjecati na konkurentnost gospodarstva, financijsko zdravlje, pa čak i na društveno-političku stabilnost zemlje. Da-

nas sve veći broj obrazovanih žena, za razliku od muškaraca, na svoju inicijativu odlazi u potragu za poslom izvan granica svoje zemlje. One zemlje koje ostanu bez obrazovanih žena zapravo imaju veliki gubitak - gube perspektivnog radnika, uzor i potencijalnog mentora. Upravo zbog toga, potrebno je poduzeti konkretne mjere u smjeru otklanjanja svih nedostataka. One zemlje koje zadrže perspektivne i obrazovane žene u okviru svojih granica bit će konkurentnije, navodi se u Deloitteovu izvješću. (V.A.)

www.privredni.hr Broj 3668, 14. ožujka 2011.

( 1,8%

rast BDP-a u 2011.

( oko 2,5%

DUN&BRADSTREET

Nezaposlenost će i dalje rasti

ovogodišnja inflacija

EKONOMSKI IZGLEDI HRVATSKE 2011.-2012.

Usamljena kornjača Hrvatsko je gospodarstvo zabilježilo najsporiju stopu rasta bruto domaćeg proizvoda u regiji, a pokazuje veoma malu spremnost da se mijenja, ocijenio je Hrvoje Stojić Vesna Antonić antonic@privredni.hr

rvatsko je gospodarstvo poput usamljene kornjače - zabilježilo je najsporiju stopu rasta bruto domaćeg proizvoda u regiji, a pokazuje veoma malu ili nikakvu spremnost da se mijenja, dok odgađanje reformi povećava mogućnost pada kreditnog rejtinga zemlje, naglasio je, među ostalim, Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-AdriaBanka na predstavljanju Ekonomskih izgleda Hrvatske 2011.-2012. protekloga tjedna, dodajući kako bi ovogodišnji rast BDP-a u našoj zemlji mogao iznositi 1,8 posto, a 2012. godine dva posto. Nakon što je u protekle dvije godine hrvatski BDP smanjen za 7,1 posto, zaostajanje za regijom bit će očito u idućem kratkoročnom razdoblju. Osim toga, dodao je Sto-

jić, unatoč povoljnom baznom efektu te mogućem predizbornom podgrijavanju potražnje, očekujemo daljnji rast nezaposlenosti. Štoviše, ističe, u ozračju smanjenog poslovnog optimizma, jedva olabavljenih uvjeta kreditiranja te (pre)niske produktivnosti, odnosno profitabilnosti, još se ne nazire značajnija potražnja za radom. Nepovoljnim kretanjima pridonio je i pad industrijske proizvodnje, dok zaostajanje domaće proizvodnje

Vanjski bi dug, pak, ove godine mogao porasti na gotovo 102 posto BDP-a u odnosu na regiju reflektira slabu domaću potražnju, pad konkurentnosti te visoku orijentiranost domaćih proizvođača na polugotove proizvode s niskom dodanom vrijednošću. Unatoč negativ-

nim utjecajima produljene slabosti domaće potražnje te neizbježnih i skupih restrukturiranja, rast industrijske proizvodnje u ovoj godini vidimo bliže potencijalnoj stopi rasta od 3,5 posto temeljem još uvijek solidne inozemne potražnje, obnove zaliha, ali i zahvaljujući bržem rastu produktivnosti od troška rada te blagom porastu realnog efektivnog tečaja. Proračunski deficit 7,5 posto BDP-a Iako globalni pritisci rastućih cijena energenata i hrane podižu inflatorne tenzije, posebice u svjetlu hrvatskog statusa neto uvoznika i visokog udjela prerađene hrane u indeksu potrošačkih cijena - što može izazvati efekt prelijevanja - stopa inflacije će se u ovoj godini kretati oko 2,5 posto s obzirom na slabu domaću potražnju i stabilnost tečaja. Ove se godine također očekuje i usporavanje

rasta izvoza te blagi porast robnog deficita nešto iznad 14 posto uslijed rasta uvoza početkom stabilizacije domaće potražnje te viših cijena energenata i hrane. Postupan rast deficita u robnoj razmjeni, viši troškovi refinanciranja te isplate dividendi nerezidenata mogu deficit platne bilance dovesti na razinu od oko 3,5 posto BDP-a, no njegov je rast ograničen očekivanim porastom turističkih prihoda od tri do četiri posto. Vanjski bi dug, pak, ove godine mogao porasti na gotovo 102 posto BDP-a, ponajprije zbog državnog zaduživanja, povećanih troškova refinanciranja i slabije kune. Sve to pogoduje anticikličkoj monetarnoj politici s ciljem podrške petpostotnom rastu kredita. Konsolidirani deficit proračuna mogao bi ove godine doseći oko 7,5 posto BDP-a što javni dug ostavlja na putanji neodrživog rasta.

U najnovijem izdanju publikacije International Risk&Payment Review koja obuhvaća rizike poslovanja u 132 države svijeta, najstarija bonitetna kuća na svijetu, Dun&Bradstreet i dalje Hrvatsku svrstava u zemlje s blagim rizikom ulaganja, priopćeno je iz bonitetne kuće Bon Line. Zadnji dostupni podaci DZS-a potvrđuju da je Hrvatska zabilježila blagi rast BDP-a u zadnjem kvartalu 2010 godine. Investicije i javna potrošnja su i dalje smanjeni, a privatna potrošnja i izvoz su glavne komponente rasta. No, pokazatelji kao što su industrijska proizvodnja, nezaposlenost i maloprodaja ukazuju na to da je aktivnost pala u zadnjem kvartalu te da će BDP na godišnjoj razini iznositi oko -1,5 posto. D&B navodi kako je trenutačno vrlo teško prognozirati industrijsku proizvodnju za ovu godinu – treba uzeti u obzir razvoj

glavnih hrvatskih izvoznih tržišta, te utjecaj povećanja cijena robe na međunarodnom tržištu što povećava troškove proizvodnje. Kad je riječ o maloprodaji, zabilježen je pad volumena i vrijednosti u zadnjem lanjskom kvartalu, a prosječno je pala za 1,5 posto u cijeloj 2010. D&B smatra da u ovoj godini neće biti novih nameta zbog izbora te da će plaće u prosjeku lagano rasti, dok će nezaposlenost i dalje predstavljati problem za ekonomski oporavak. Naime, D&B prognozira kako će nezaposlenost još porasti u prvom dijelu 2011., dok se u drugom dijelu godine očekuje blagi pad. Prosječno, za 2011. očekuje se stopa nezaposlenosti od 12,7 posto, a u 2012. godini 11,9 posto zbog ekonomskog oporavka. (V.A.)

*vijesti ROMF najbolji fond

Raiffeisen obvezni mirovinski fond proglašen je mirovinskim fondom godine u Hrvatskoj u izboru časopisa World Finance. Iako je Hrvatska još u recesiji, Fond se oporavio od gubitaka te je trenutačna vrijednost udjela iznad razina iz 2007. godine. Prosječan godišnji prinos Fonda od osnivanja iznosi 5,4 posto, dok je volatilnost 4,4 posto, što je niže u usporedbi s drugim fondovima. Fitch potvrdio kreditni rejting Hrvatske Agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Fitch Ratings potvrdila je investicijski kreditni rejting Hrvatske BBB-. Potvrđena je i ocjena kratkoročnog zaduži-

vanja u stranoj valuti F3, kao i ocjena dugoročnog zaduživanja u domaćoj valuti BBB. Fitch se tako pridružio ranijim potvrdama investicijskog rejtinga Hrvatske koje su objavile agencije Moody’s i Standard&Poor’s. Na A+ aukciji kamate ispod 4,5 posto Na drugoj aukciji za program kreditiranja po modelu A+ sedam poslovnih banaka zatražilo je kvotu kredita od ukupno 208,4 milijuna kuna. HBOR je odobrio 100 milijuna kuna po kamatnim stopama između 4,27 i 4,39 posto. Najveću kvotu dobila je Raiffeisen banka, gotovo 27 milijuna kuna, slijedi Hypo sa 25 milijuna i Erste sa 20 milijuna. Najmanje kvote zatražili su i dobili Vaba banka s nešto više od milijun kuna i Istarska kreditna banka Umag s oko 808.000 kuna.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3668, 14. ožujka 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Dobra likvidnost dodatno poboljšana Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

jedan je započeo visokom ponudom novca i niskom kamatnom stopom što je za kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve bilo očekivano. U srijedu je započelo novo razdoblje održavanja kada uobičajeno počinje rasti potražnja za novcem. Ovoga puta početak razdoblja bio je mirniji jer su depozitne institucije bile suzdržane. Visina kamatne stope ostala je gotovo nepromijenjena. Ionako dobra likvidnost sustava dodatno će se povećati za 850 milijuna eura, odnosno za oko 6,3 milijarde kuna koliko

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

1000

7.3.’11. - 11.3.’11.

28.2.’11. - 4.3.’11.

800 2

600 400

200 0

7.3.2010.

8.3.2010.

9.3.2010.

će biti pušteno u bankarski sustav nakon stupanja na snagu odluke HNB-a. Jačanju likvidnosti pridonijet će i odluka o smanjenju kamatne stope na prekonoćne depozite banaka sa 0,5 na 0,25 posto, koja je donesena na Savjetu

10.3.2010.

11.3.2010.

Hrvatske narodne banke. Obrazloženje za donošenje ove odluke je kretanje kamatnih stopa na novčanom tržištu, te namjera da se banke potakne na plasiranje viškova likvidnosti u druge instrumente koji će biti atraktivniji od depozita

ponedjeljak

utorak

u središnju banku, a time i korisniji za gospodarstvo. Uz to, ukinuta je naknada na izdvojeni kunski dio obvezne pričuve, kao što je već ranije učinjeno s naknadom za devizni dio obvezne pričuve. U utorak je Ministarstvo

srijeda

četvrtak

petak

financija održalo aukciju trezorskih zapisa, koja je i ovoga puta izazvala veliki interes. Na planirani iznos izdanja od 550 milijuna kuna sudionici su pokazali interes za upisom 2,217 milijardi kuna, zbog čega je došlo do daljnjeg blagog

smanjenja kamatne stope na zapise. Na rok od 91 dan upisano je 100 milijuna kuna zapisa po kamatnoj stopi od 2,15 posto, na rok od 182 dana upisano je 200 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 3,15 posto i na rok od 364 dana upisano je 816 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 3,75 posto. Za trezorske zapise u eurima interes je bio skroman, te je upisano 562.000 eura na rok od godine dana po kamatnoj stopi od 2,85 posto. Sljedeća aukcija najavljena je za 15. ožujka 2011. Iza nas je zanimljiv tjedan koji je donio značajne promjene u sferi monetarnih mjera, a u idućim razdobljima vidjet ćemo kako će se donesene mjere odraziti na novčano tržište, osobito na kratkoročnu kamatnu stopu.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Franak opet raste, euro u padu

Mirex u blagom oporavku

Više loš nego dobar tjedan za kunu, mogao bi biti sažetak događanja na tečajnici Hrvatske narodvaluta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

USD

Američki dolar bio je uobičajeno nestabilan, ovaj put u porastu za oko jedan posto. 5.38

CHF

5.75

7.405

5.36

5.74

7.400

5.34

5.73

7.395

5.32

5.72

7.390

5.30

5.71

7.385

5.28

5.70

5,507784

JPY

japanski jen (100)

6,523169

CHF

švicarski franak

5,739699

GBP

britanska funta

8,583875

USD

američki dolar

5,365779

EUR

euro

7,388141

Izvor: HNB

7.410

5,36461

kanadski dolar

franak, na žalost dužnika u taj valuti, opet ojačao i to za oko 0,6 posto, blizu 5,74 kune za franak.

ne banke. Euro je, istina, oslabio za oko 0,3 posto i stabilizirao se ispod 7,4 kune, ali je švicarski

9.3.

10.3.

11.3.

12.3.

8.3.

9.3.

10.3.

11.3.

12.3.

8.3.

9.3.

10.3.

11.3.

12.3.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Međunarodno tržište kapitala

6200 6040

FTSE 100

tres je imao na cijenu nafte, koja je pala ispod 100 dolara za barel prvi put u zadnja tri tjedna. Prošli je tjedan obilježilo opće otklizavanje indeksa, ponaj-

više zbog loših vijesti iz područja državnih financija. Agencija Moody’s snizila je kreditni rejting Grčke i Španjolske, signalizirajući sve veću sum-

12500

2900

12300

Dow Jones

2800

5880

12100

2700

5720

11900

2600

5560

11700

2500

5400

11500

2400

7.3. 5000 4500

8.3.

9.3.

10.3.

11.3.

7.3. 7400

CAC40

7200

8.3.

9.3.

10.3.

11.3. 11400

DAX

11100

7000

10800

3500

6800

10500

3000

6600

10200

2500

6400

9900

8.3.

9.3.

10.3.

11.3.

7.3.

8.3.

9.3.

10.3.

11.3.

NASDAQ

7.3.

4000

7.3.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

161

160

159

158

primjena od 12. ožujka 2010. 8.3.

Katastrofalni potres u Japanu nije u prvi mah dramatično utjecao na svjetska tržišta kapitala iako jest pridonio nastavku pada. Najveći utjecaj po-

Iako se blago oporavila za oko 0,2 posto, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda nije prošli tjedan uspjela dostići rekordne razine od prije mjesec dana, kada je nakratko premašila 160 bodova. Zaustavila se na 159,6268.

8.3.

9.3.

10.3.

11.3.

NIKKEI 225

7.3.

8.3.

9.3.

10.3.

11.3.

njičavost oko skorog oporavka. Loša vijest bio je i rast trgovinskog manjka SAD-a, kao i usporavanje rasta kineskog izvoza. Kinezi su zato u prva dva mjeseca ove godine kupili sedam milijuna unci zlata, gotovo pola ukupne svjetske prodaje zlata, kako bi se osigurali od opasnosti rastuće inflacije. Unatoč trenutačnom usporavanju, ulagačke ambicije Kine i dalje su golemih proporcija: izgradnja 36 milijuna jeftinih stanova i 16.000 kilometara brzih pruga u idućih pet godina. Cijena? Prava sitnica: 150 milijardi dolara godišnje.

158 10.2.

19.2.

28.2.

10.3.

7.3.

8.3.

9.3.

10.3.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 10.3.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia Osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond sindikata pomoraca hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile

160,811 164,3274 152,7839 159,8235 159,6268

166,1804 198,1825 121,5994 139,0865 132,8726 156,4264 185,77 181,0435 194,4777 140,591 119,7126 106,4778 161,9548 110,3967 119,6967 169,5045 149,1572 119,631 107,5334 132,7733 121,9046

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3668, 14. ožujka 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 463,520 milijuna kuna

Ina raste, HT-om se trguje nije. Indeks Crobex porastao je za 0,49 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 2.252,45 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.244,76 bodova, što je porast od 0,73 posto. Najviše se trgovalo dioni-

Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 73,485 milijuna kuna, što je pad od 26,56 posto u odnosu na tjedan raTop 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Ina d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Dalekovod d.d. Belje d.d. Luka Rijeka d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Atlantic Grupa d.d. Podravka d.d. Atlantska Plovidba d.d.

-0,73% +3,54% +1,97% +2,62% +1,78% -8,48% -1,78% -1,58% -0,11% -1,34%

zadnja cijena 284,90 3.800,01 275,00 258,60 99,48 225,13 1.601,00 780,50 322,05 737,00

promet 12.835.346,94 6.908.681,75 5.572.940,79 4.449.050,93 3.284.096,45 2.931.765,22 2.891.796,53 2.666.329,48 2.365.670,57 2.052.091,37

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 73.485.016,22 kn

com Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 12,835 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 284,90 kuna, što je pad od 0,73 posto. Najveći porast imala je dionica Ine koja je porasla za 3,54 posto 10 dionica s najvećim rastom cijene Hoteli Omišalj d.d. SEM 1986 d.d. Sunčani Hvar d.d. Elektrometal d.d. Dukat mliječna industrija d.d. HG Spot d.d. Transadria međun. šped. d.d. Hoteli Makarska d.d. Liburnia Riviera Hoteli d.d. Metalska industrija Varaždin d.d.

te je trgovanje završila na 3800 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 6,908 milijuna kuna. Najveći pad među najlikvidnijim izdanjima imala je dionica Luke

tjedna promjena +56,86% +48,15% +19,68% +14,78% +12,74% +10,70% +10,05% +8,14% +7,65% +6,72%

zadnja cijena 10,98 200,00 36,49 154,95 620,06 17,80 1.150,00 66,00 2.163,99 2.350,00

promet 2.196,00 10.000,00 116.312,79 10.846,50 66.701,38 43.654,29 80.446,24 50.490,00 49.837,78 28.200,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis

zadnja vrijednost 2.252,45 1.244,76 96,05

Rijeka, koja je pala za 8,48 posto te je trgovanje završila na 225,13 kuna, a njome je trgovano u vrijedno10 dionica s najvećim padom cijene Mundus d.d. Slavonija modna konfekcija d.d. Puljanka d.d. Jadrankamen d.d. Tehnomont montaža d.d. RIZ-odašiljači d.d. Hoteli Maestral d.d. Jadranska banka d.d. Dioki d.d. Excelsa nekretnine d.d.

-78,25% -62,96% -38,32% -29,96% -29,52% -22,09% -20,00% -17,53% -14,10% -11,95%

je NFD Aureus US Algorithm, kojem je vrijednost smanjena za sedam posto, a slijedi ga KD Energija s padom od 5,1 posto. Kod mješovitih fondova najuspješniji je Erste Balanced, koji je ostvario porast od 1,68 posto, a slijedi ga HPB Global s porastom od 0,69 posto. Najveći pad

kod mješovitih fondova zabilježio je fond ST Aggressive, kojem je vrijednost smanjena za 2,45 posto, a iza njega je NFD Aureus Emerging Markets Balanced s padom od 1,75 posto. Najveći dobitnik kod obvezničkih fondova je HPB Obveznički (+0,41 posto), a slijedi ga

Erste Bond (+0,35 posto), dok su najveće padove u ovoj grupi zabilježili OTP euro obveznički (-0,71 posto) i Raiffeisen Bonds (-0,14 posto). Novčani fondovi imali su uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Certus Cash s porastom od 0,11 posto.

Valuta

od 3. do 10. ožujka 2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

98,3581

-0,51

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,4858 44,3771 8,4343 133,4000 12,9714 107,4700 105,6400 76,3601 163,2205 66,9300 90,5288 90,9674 94,9300 95,5617 106,9300 49,8791 63,1149 46,8595 27,3041 78,2098 53,7520 71,4749 73,7465 5500,8900 95,9630 14,4236 35,6800 48,5887 7,4133 58,1500 45,0355 81,7015 49,9582 443,5090 338,0566 93,5055 89,4800 317,8519 77,7000 141,2914 117,7088 11,0084 114,3707 110,1777 110,8277 10,8813

1,17 -1,70 -2,31 -2,10 -1,81 -2,13 -2,83 0,69 -0,57 1,23 1,17 1,03 1,69 -3,01 -2,20 0,40 -0,80 -2,02 -2,14 1,97 -1,24 -1,82 -2,01 -2,92 -1,66 -3,56 1,22 -3,02 -1,79 -1,31 1,92 -2,43 -2,37 2,55 -1,25 0,32 2,60 -2,27 1,83 -7,00 1,97 0,24 -2,06 -2,81 1,99 -5,10

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

zadnja cijena 50,03 5,00 33,00 56,01 105,67 109,00 80,00 2.000,00 67,00 35,21

promet 1.300,78 1.250,00 5.346,00 56,01 7.608,24 7.630,00 36.013,14 915.066,74 222.710,70 14.176,40

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

sti od 2,931 milijuna kuna. Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od dva milijuna kuna.

tjedna promjena

Svaki drugi fond u plusu Od ukupno 93 fonda, njih 46 je protekloga tjedna zabilježilo porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond bio je Alternative A1 kojem je vrijednost porasla za 2,6 posto, a slijedi ga MP Mena HR s porastom od 2,55 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova zabilježio

tjedna promjena +0,49% +0,73% +0,46%

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

102,5300 95,7751

*Tjedna promjena [%] -3,01 -4,26

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

126,7700 148,9100 110,7645 10,1156 117,3874 157,9700 171,2471 66,0605 102,3545 115,6271 8,3899 147,0539 80,5782 5,6135 71,1309 11,1002 116,9372 110,0300

1,68 -1,23 0,62 -1,15 -0,03 0,36 -0,59 -2,45 0,69 -0,68 -0,29 -0,29 -1,75 -1,57 -0,06 0,10 0,05 0,00

€ € € € € kn € €

159,3600 11,4848 176,2100 130,6143 131,5500 163,9888 126,6788 127,8943

0,08 0,29 -0,14 0,16 0,35 0,28 0,41 -0,71

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

133,0347 163,5675 140,4054 126,4660 145,9000 139,3000 139,4452 136,0126 125,0066 132,9648 123,2656 117,8553 11,3892 109,0410 10,7414 102,5954 106,0000 100,2080

0,04 0,05 0,02 0,04 0,05 0,05 0,06 0,06 0,01 0,06 0,10 0,05 0,05 0,05 0,05 -0,16 0,05 0,11

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

70.000 kuna, a svako sljedeće jednokratno ulaganje može iznositi najmanje 2000 kuna.

Erste kreditira studente Erste banka je potpisala ugovor o poslovnoj suradnji sa Studentskim centrom Sveučilišta u Zagrebu (SC) u isplatama studentima uz posredovanje SC-a. Studenti koji u Erste banci otvore žiro-račun dobivaju Maestro karticu i postaju članovi Erste Cluba te mogu koristiti brojne popuste. U prošloj godini Erste banka je plasirala gotovo 7,5 milijuna kuna Erste Club kredita za školarine i kredita za troškove školovanja, što je porast od 33 posto. Najčešći iznos kredita za školarine bio je oko 30.000 kuna, a kredita za troškove oko 15.000 kuna. Raiffeisen Prestige: prinos iznad 10 posto Raiffeisen Prestige, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom pod upravljanjem Raiffeisen Investa, obilježio je prvu godinu poslovanja. Na dan 4. ožujka 2011. godine Fond je upravljao sa 223,95 milijuna kuna imovine, a prinos Fonda od osnivanja iznosio je 10,09 posto. Do 30. lipnja 2011. ne naplaćuje se ulazna naknada za Raiffeisen Prestige. Najmanji početni ulog u Fond je

Imex banka: štednja građana preko milijardu kuna Početkom veljače ove godine štednja građana u Imex banci premašila je milijardu kuna što čini 75 posto ukupnih depozita u Banci, uz porast od 40 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema financijskim izvješćima na dan 28. veljače 2011., dobit Imex banke iznosi 4,7 milijuna kuna i na razini je dobiti iz veljače prošle godine, dok ukupna imovina iznosi 1,69 milijardi kuna i bilježi porast od 21 posto. Ukupni prihodi porasli su 10 posto u odnosu na veljaču 2010. godine. Dividenda Siemensa 49,82 kune Nadzorni odbor Siemensa prihvatio je odluku o upotrebi prošlogodišnje dobiti i predložio Glavnoj skupštini da se dioničarima isplati dividenda u iznosu od 49,82 kune po dionici. Dividenda će biti isplaćena iz dobiti ostvarene u 2010. Pravo na isplatu imaju dioničari koji su u Središnjem depozitarnom klirinškom društvu upisani kao vlasnici dionica Siemensa na dan kada dioničari stječu tražbinu za isplatu dividende. Siemens je u 2010. ostvario dobit nakon oporezivanja u iznosu od 46,29 milijuna kuna.

enterprise europe

info

Broj 34, 14. ožujka 2011.

POSLOVNI INKUBATORI

Projekt FIDIBE Projekt FIDIBE (akronim od Development of Innovative Business Parks to Foster Innovation and Entrepreneurship – Razvoj inovativnih poslovnih parkova sa svrhom jačanja inovativnosti i poduzetništva) je transnacionalni razvojni projekt u okviru SEE programa (South East Europe Transnational Cooperation Programme). U projektu sudjeluje devet partnera iz sedam zemalja (Grčke, Italije, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Hrvatske), u kojima svaki predstavlja ključnu instituciju za područje inovacija i razvoj poslovnih parkova unutar svoje regije. Financiranje je osigurano iz strukturnih fondova EU-a u sklopu Transnacionalnog programa Jugoistočne Europe iz kojih će se za potrebe provođenja projekta izdvojiti više od dva milijuna eura. Osnovni cilj projekta FIDIBE je povećanje inovativnog potencijala i konkurentnosti u regiji, razvoj i podrška inovacijama i inovativnim malim i srednjim poduzećima koja djeluju unutar regije te promocija poduzetništva i razvoj gospodarstva koje se u prvom redu temelji na znanju.

Priručnik za inovativniji i bolji rad Priručnik za razvoj inovativnih parkova i analiza rada Tehnološkog parka Varaždin koji su napravljeni u sklopu europskog projekta FIDIBE pokazuju inovativne prakse u radu inkubatora. Drugim inkubatorima i tvrtkama u njima mogu pomoći u povećanju učinkovitosti i jačanju konkuretnosti Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO predstavio je Priručnik za razvoj inovativnih poslovnih parkova i Analizu najbolje prakse inovativnih poslovnih inkubatora u Hrvatskoj – Studija slučaja Tehnološkog parka Varaždin. Riječ je o dokumentima razvijenim u sklopu EU projekta FIDIBE, namijenjenog razvoju inovativnog potencijala i konkurentnosti u regiji te promociji poduzetništva i razvoja gospodarstva koje se temelji na znanju. Dalibor Marijanović, direktor BICRO-a, predstavio je neke od najznačajnijih inicijativa u kojima BICRO trenutačno sudjeluje. Projekt BIOCentar, inkubacijski centar za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije koji je nedavno odobrila Europska komisija, vrijedan je više od 18 milijuna eura, od čega će oko 16 milijuna za izgradnju, nadzor i opremanje objekta biti financirano putem EU instrumenta pretpristupne pomoći. ”Temeljni cilj BICRO-a i programa koje provodi u suradnji

s partnerima je stvaranje nove dodane vrijednosti kroz sveobuhvatno inovativno djelovanje i prijenos stečenih iskustava. U sklopu projekta FIDIBE osmišljeni su i izrađeni Priručnik i Analiza, a tijekom izrade i prijave drugih EU projekata stekli smo dragocjena znanja i iskustva. To će nam olakšati daljnji rad na pripremi niza novih projekata za strukturne fondove i u konačnici osigurati financijska sredstva za daljnji razvoj hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva”, kaže Marijanović. BICRO je do sada zaključio ugovore za razvoj tehnološke infrastrukture u iznosu

od preko 63 milijuna kuna, a te će se investicije nastaviti. Direktor Tehnološkog parka Varaždin Andrija Petrović ističe kako učinkovitost inovativnih poslovnih parkova izravno ovisi o učinkovitosti njegovih stanara. U njegovom se tehnološkom parku iskorištenost prostora od 2007. do 2009. godine povećala sa 85 na 95 posto, omjer samoodrživosti (postotak omjera ukupnih rashoda poslovanja) sa 30 na više od 75 posto, a broj stanara odnosno poduzeća koja djeluju u sklopu parka sa 15 na 30. “Veliki dio uspjeha Tehnološkog parka Varaždin svakako treba pripisati TEHCRO programu za potporu osnivanju i rastu objekata tehnološke infrastrukture, a koji zbog skorog pristupanja Hrvatske EU-u imaju odličnu perspektivu za dodatno proširenje infrastrukture i kapaciteta”, zaključuje Petrović. Brošura Analiza najbolje prakse inovativnih poslovnih inkubatora u Hrvatskoj - Studija slučaja Tehnološkog parka Varaždin može se u PDF formatu preuzeti sa stranica BICRO-a www.bicro.hr na kojima je dostupna i Studija inovativnog potencijala Hrvatske koju je BICRO za potrebe projekta FIDIBE izradio još početkom prošle godine.

enterprise europe POTPISANI NOVI UGOVORI IZ POCa

Novi ciklus provjere INOVATIVNIH PROJEKATA U Rijeci i Zagrebu potpisani su novi ugovori iz Programa provjere inovativnog koncepta U Zagrebu na Sveučilištu potpisano je 11 novih ugovora vezano uz financiranje projekata prijavljenih u drugom krugu provedbe programa Provjere inovativnog koncepta PoC (Proof of Concept). Riječ je o potpisivanju ugovora za projekte koje će ostvariti istraživači iz četiri sastavnice Sveučilišta u Zagrebu - Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Građevin-

Iz Programa je moguće financirati do 75 posto ukupnih troškova. Ostatak od najmanje 25 posto natjecatelj treba osigurati iz vlastitih ili drugih izvora skog fakulteta, Agronomskog fakulteta i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, te Instituta Ruđer Bošković, Instituta Hrvoje Požar, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, kao i tvrtke Timeco i Fotosoft. Za 10 projekata prijavljenih preko Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu osigurana su sredstva u iznosu od oko pet milijuna kuna, od čega će šest projekata sastavnica Sveučilišta u Zagrebu biti financirana s oko tri milijuna kuna. U Rijeci je u Znanstveno-tehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci potpisano pet ugovora o sufinanciranju iz programa PoC. Novih pet korisnika sredstava iz Programa su Medicinski fakultet s dva projekta, Tehnički i Filozofski fakultet te tvrtka Dingo iz Splita sa po jednim pro-

jektom. Ukupan iznos financiranja iz programa za ove projekte iznosi 4,6 milijuna kuna, dok će privatni sektor sufinancirati sa 2,5 milijuna kuna. Program Provjere inovativnog koncepta PoC financiraju Vlada Republike Hrvatske i Svjetska banka, a pokrenut je u suradnji s partnerima: Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveučilišta u Rijeci SteP Ri, Tehnološkim parkom Varaždin, Tehnološko-inovacij-

skim centrom Međimurje u okviru Regionalne razvojne agencije Međimurje Redea i Tera Tehnopolisom iz Osijeka. Program bespovratnim sredstvima u iznosima od 35.000 do 350.000 kuna po projektu financira provjeru i zaštitu intelektualnog vlasništva, demonstraciju tehničke izvedivosti i izradu funkcionalnog prototipa. Iz Programa je moguće financirati do 75 posto ukupnih troškova. Ostatak od najmanje 25 posto natjecatelj treba osigurati iz vlastitih ili drugih izvora. Smisao provjere inova-

tivnog koncepta je utvrditi tehničke karakteristike i komercijalni potencijal rezultata istraživanja, čime će se premostiti jaz između istraživanja i razvoja i tržišta. Program provjere inovativnog koncepta podupire pretkomercijalne aktivnosti istraživača i poduzetnika na putu razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, s ciljem pružanja potpore u ranoj fazi razvoja inovacije, kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj i smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi.

Poduzećima Altpro, IN2 i Banko financiranim iz BICRO-vog programa RAZUM dodijeljene Zlatne kune Hrvatska gospodarska komora već 18 godina dodjeljuje vrijedno priznanje Zlatna kuna najuspješnijim poduzećima i pojedincima, u želji da ih nagradi, ali i potakne na održavanje kontinuiteta uspješnosti u poslovanju. Ove godine na svečanoj dodjeli Zlatne kune priznanje su, između ostalih, primila i tri poduzeća čiji su projekti bili sufinancirani sredstvima BICRO-vog programa RAZUM (Razvoj na znanju utemeljenih poduzeća). Zlatnu kunu u kategoriji malih poduzeća dobilo je poduzeće Altpro iz Zagreba, a u kategoriji srednjih poduzeće IN2 iz Zagreba.

Tvrtki Banko iz Splita dodijeljena je za Banko pneumatsku brusilicu Zlatna kuna za inovaciju. Vlada je kroz program Poticanje poduzetništva utemeljenog na inovacijama i novim tehnologijama, čija je provedba povjerena Poslovno-inovacijskom centru Hrvatske BICRO, uložila od 2007. godine do danas više od 180 milijuna kuna u poduzetništvo utemeljeno na inovacijama i novim tehnologijama. BICRO je i nacionalni partner u Europskoj poduzetničkoj mreži Hrvatske koja pruža potporu malim i srednjim tvrtkama u pronalaženju puta prema jedinstvenom tržištu Europske unije, pristupu informacijama i uslugama, te transferu tehnologije, znanja i inovacija.

www.een.hr

14. ožujka 2011.

2 3

Miroslav Čapka, predsjednik uprave Eurovision a.s.

Treba se potruditi za novac iz EU-a Gotovo nigdje nije moguće dobiti euro za 50 centi i zato se za dobivanje novca iz EU fondova treba dobro pripremiti Novac iz europskih fondova stoji na ulicama i samo ga treba uzeti - rečenica je koju često čujemo kada se govori o poslovanju u sljedećim godinama. No svi oni koji su krenuli u ostvarivanje svojih projekata i pripremu dokumentacije za dobivanje sredstava suočili su se s papirnatim zidom zbog kojeg su često odustajali, a u slučajevima predaje papira mnogi su dobili negativan odgovor iz različitih razloga, a najčešće zbog neadekvatne dokumentacije koju su predali uz projekt. O tome kako doći do sredstava iz EU fondova i češkim iskustvima razgovaramo s predsjednikom uprave jedne od prvih čeških konzultantskih tvrtki specijaliziranih upravo za savjetovanje u dobivanju sredstava iz europskih fondova - Eurovision, Miroslavom Čapkom. Njegova tvrtka sudjelovala je u pripremi i realizaciji mnogih projekata koji su koristili bespovratna sredstva iz pretpristupnih programa - PHARE, Ispa, SAPARD i sada Česima aktualnih strukturnih fondova i kohezijskog fonda. Njihovi klijenti povukli su do sada više od 400 milijuna eura bespovratnih sredstava. Kako su se češki poduzetnici snašli pred mogućnostima koje nude sredstva iz EU fondova? - Češki poduzetnici zapravo nisu pojma imali što mogu očekivati od europskih fondova niti kako da se za njih pripreme. Mediji i javnost su imali euforičnu predodžbu kako se novac nalazi na ulici i kako ga samo treba uzeti i potrošiti na što želiš. Velika većina tvrtki, ali i institu-

cija nije bila svjesna da one same moraju odraditi priličan posao. Nije postojala svijest o ograničenjima ni informacije o tome da će sve djelatnosti biti podupirane kao i da će svojim novcem morati sudjelovati u realizaciji projekata. Što se dogodilo kada su se pojavili prvi natječaji? - Došlo je do brzog otrježnjenja i prihvaćanja činjenice da je ipak riječ o povoljnom načinu kako dobiti novac, no da se za njega treba potruditi. Već je postojala grupa poduzetnika koja se dobro pripremila i oni su povukli sva sredstva u tom prvom krugu upravo po principu ‘tko prvi, njegova djevojka’. Kakvi su uvjeti dobivanja sredstava za češke poduzetnike? - Češki poduzetnici dobivaju do 50 posto sredstava za svoje projekte iz fondova, a ostatak moraju sami osigurati kreditima ili vlastitim sredstvima. Projekti se prate da bi se vidjelo koliko su isplativi i kako su iskorištena sredstva. Zahvaljujući takvim kriterijima poduzetnici ulaze u projekte koji su im stvarno potrebni i koji su održivi. Gdje je tu posao za konzultante? - Mi možemo našim iskustvom pomoći ljudima u procjeni ima li smisla ulaziti u određeni projekt. Možemo im pomoći pravilno usmjeriti projekt kako bi lakše bio prihvaćen. Konzultanti ne pišu poslovne planove ili projekte, ali možemo preporučiti kako da se on prepravi kako bi prošao na natječaju. Naš je posao i priprema dokumentacije koja je potrebna za prijavu za dobivanje sredstava. Podu-

zetnici moraju biti svjesni da je u projektu potrebno detaljno prikazati koristi tog projekta. Nije dovoljno reći da će se za-

Vidim i veliku ulogu HGK u kreiranju operativnih dokumenata koji će određivati uvjete po kojima će poduzetnici povlačiti sredstva posliti novi radnici, već se mora dokazati održivost i korisnost projekta. Mnogima se čini da je u ovom postupku previše papirologije i birokracije, no treba shvatiti da se nigdje ne daje euro za 50 centi i da se za to treba nešto žrtvovati. Gdje najčešće dolazi do pogrešaka pri dobivanju sredstava? - Svaki projekt koji se odobri mora u sebi sadržavati i obvezu da će se do svih usluga i materijala potrebnih za njegovu provedbu ići preko javnih natječaja. Često nailazimo na klijente koji znaju koji stroj žele kupiti jer imaju s njim dobra iskustva i jer je kvalitetan, no to tako ne funkcionira i potrebno je provesti postupak javne nabave. Javna nadmetanja su prvo što kontroliraju nadzorna tijela i upravo su tu najčešći slučajevi otkazivanja dodjele sredstava ili izdavanja naloga za njihovim vraćanjem. Što čeka hrvatske tvrtke u sljedećem razdoblju? - U usporedbi s fondovima koji su sada otvoreni Hrvatskoj, ulaskom u EU novi fondovi će izravnije biti okrenuti upravo poduzetnicima i to znatno većim sred-

stvima i u širem području za koje su namijenjeni. Pri tome vidim i veliku ulogu Hrvatske gospodarske komore u kreiranju operativnih dokumenata koji će određivati uvjete po kojima će hrvatski poduzetnici povlačiti sredstva koja su im namijenjena. Na temelju čeških iskustava mislim da je važno odrediti prioritete ulaganja kao i preraspoređivati sredstva između traženih programa i onih koji su poduzetnicima manje interesantni. Veliki problem nastat će ako će se sredstva davati retroaktivno i ako bude odugovlačenja s isplatama. Papirologija mora biti jednostavna i pregledna i bilo bi dobro da sve bude u elektronskom obliku jer za neke projekte u Češkoj hrpa papira bila je veća od pola metra. Koliko stoje usluge konzultanata? - U Češkoj su cijene gotovo standardizirane među većinom konzultanata. Kod tvrtki se plaća paušal za režijske troškove i rad, a po prihvaćanju projekta postotak iz dobivenih sredstava. Za javne projekte nije moguće dobiti postotak, pa su paušali viši. No mnogi javni projekti u sebi imaju uračunate troškove konzultantskih usluga. Koliko je potrebno vremena za pripremu projekta? - Prema najavama u skoroj budućnosti, iza 2014. godine fondovi će se više fokusirati na istraživanje i razvoj i bilo bi dobro da tvrtke razmišljaju o tome već sada. Iako se ta godina čini dalekom, za kvalitetniji ili veći projekt potrebno je više vremena, najmanje dvije godine. Upravo stoga ako poduzetnici imaju neku dobru ideju, bilo bi dobro da u njenu pripremu krenu već sada. (K.S.)

Susreti na GAST-u Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Split, kao dio Europske poduzetničke mreže, početkom ožujka u okviru sajma GAST organizirala je Treće multilateralne gospodarske susrete. Susreti su okupili predstavnike Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Privredne komore Zeničkodobojskog kantona, Privredne komore Unsko-sanskog kantona, Razvojne agencije Srednje Bosne, Europske poduzetničke mreže Srbije, Privredne komore Srbije, Regionalne komore Užice, europske partnere iz Europske poduzetničke mreže Yorkshire (Velika Britanija) i Njemačko-hrvatske komore te brojne hrvatske poduzetnike. Na susretima su održane dvije prezentaci-

je vezane uz središnju temu Istraživanje u korist malih i srednjih poduzeća koju je predstavio Hrvatski institut za tehnologiju. Po završetku prezentacija organizirani su i multilateralni gospodarski susreti u šest termina na 25 stolova. Na dvjestotinjak individualnih sastanaka okupili su predstavnike stotinjak tvrtki sudionica iz zemlje i inozemstva. Interes za sastanke s hotelskim kućama, agencijama i institucijama bio je veći od predviđenog, te su zainteresirani razgovore nastavili i naknadno. Sudionici susreta bile su tvrtke iz Bosne i Hercegovine, Njemačke, Slovenije, Srbije, Velike Britanije i Hrvatske. I ove godine zadovoljni sudionici izrazili su želju za ponovnom organizacijom upravo ovog tipa gospodarskih susreta.

enterprise europe PROJEKT CABBS

Za bolje savjetničke usluge

INTELIGENTNA ENERGIJA

Projektom CABBS želi se ojačati konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva, i to poboljšavanjem savjetodavnih usluga kako bi se poduzetnici pripremili za strukturne fondove. Projekt je vrijedan 1,3 milijuna eura, a provodit će se do proljeća iduće godine

U rujnu prošle godine započeo je projekt CABBS (Capacity Building for Business Support) - Izgradnja kapaciteta stručnjaka za područje obavljanja poslovnih usluga i ustanova zaduženih za pružanje potpore u poslovanju. Ovaj projekt financira se kroz Operativni program za regionalnu konkurentnost 2007.-2011. odnosno sredstvima pretpristupnih fondova EU-a (Ipa – komponenta III.C) uz sufinanciranje državnog proračuna. Projekt ima proračun od 1.344.900 eura, a provodi ga međunarodni konzorcij EuroMed (European-Mediterranean Networks) iz Bruxellesa, koji čine

Voditelj projektnog tima Bill McConkey ističe kako je postojanje kvalitetne poslovne infrastrukture za mala i srednja poduzeća preduvjet za održivu dodanu vrijednost ekonomske djelatnosti i da nepostojanje takve strukture djeluje kao prepreka za ekonomski rast. “Zato će projekt nastojati poboljšati kvalitetu i dostupnost usluga poslovne podrške malim i srednjim poduzećima razvijanjem stručnog znanja i povećanjem kapaciteta poslovnih usluga stručnjaka i institucija za podršku poslovanju”, kaže McConkey. Cifesal, PEM, Danish Technological Institute i Micro project. Ključni partneri i korisnici ovog projekta su Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, mreža hrvatskih poduzetničkih potpornih institucija, ali i tvrtke. Očekuje se kako će projekt trajati do proljeća iduće godine. Tim se projektom želi povećati konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva pružanjem visokokvalitetne podrške poslovnog savjetovanja, poboljšati kvalitetu i raspoloživost usluga pružanja podrške u poslovanju te male i srednje poduzetnike pripremiti za nadolazeće strukturne fondove.

Veća u i obnov

Na nacionalnom info danu za energetsk

Kroz komponentu I. projekta CABBS radit će se s poslovnim konzultantima na poboljšavanju njihove vještine i sposobnosti u odnosu na savjetovanje i podršku malim i srednjim poduzećima, posebno u osiguravanju kvalitete, marketinga i razvoja proizvoda. Razvit će se i temelji za integriranu nacionalnu mrežu savjetnika i bazu podataka.

Inteligentna energija u Europi je program ustanovljen radi razvoja netehnoloških akcija na području iskoristivosti energije i obnovljivih izvora energije. Osnovni mu je cilj podržati održivi rast u energetici, osiguravanje stalne opskrbe energijom, postizanje konkurentnosti energetskog sektora EU-a i bolje zaštite okoliša.

Komponenta II. projekta CABBS namijenjena je jačanju kapaciteta institucija za podršku poslovanju u cijeloj Hrvatskoj te pružanju poboljšane podrške usluga malim i srednjim poduzetnicima, posebice početnicima i poduzetnicama. Stručnjaci smatraju kako nova poduzeća moraju voditi stručnjaci s resursima potrebnim za povećanje svojih šansi za uspjeh i prevladavanje prepreka koje muče početnike.

Ovaj program čini jednu od komponenti Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (Competitiveness and Innovation Framework Programme - CIP), a provodi ga Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije (Executive Agency for Competitiveness and Innovation EACI), uz suradnju i nadzor Opće uprave za promet i energetiku (DG TREN). Nacionalni info dan za program Europske unije organizirali su Hrvatska gos-

Potražnja za tehnologijama Francuska tvrtka traži partnera s iskustvom u raspršivanju tekućina i lakova (Ref: 09 FR 36l5 3EDO) · Francuska tvrtka je razvila različite lakove na bazi mokre kemije i akrilne/silikonske kemije. Traže industrijsko ili komercijalno partnerstvo s tvrtkom s opremom za raspršivanje tekućina/lakova na srednje/velike površine i 3D objekte. Materijali otporni na eroziju za kontrolu tokova (Ref: 10 NO 79EL 3IM0) · Norveška tvrtka razvila je razdvajajući koncept ventila koji smanjuje miješanje (emulziju) ulja i vode. Testiranja u vrlo realnim uvjetima su potvrdila

uspješnost tehnologije. Emulzija je nedostatak kontrole toka petroleja. Tvrtka želi unaprijediti proizvod s fokusom na implementaciji novih materijala u dijelovima izloženima abrazivnim djelovanjima. Traže se partneri sa znanjem, iskustvom i postrojenjima za testiranje ove tehnologije. Varenje bakra, varenje mjedi (Ref: 10 PL 63AX 3G7A) · Tvrtka iz Poljske, koja proizvodi metalne elemente za konstrukciju i dizajn, traži rješenja za varenje elemenata od bakra i mjedi. Tvrtka traži partnere za tehničku kooperaciju, proizvodnu i komercijalnu suradnju te tehničku pomoć.

Tehnologija za izbjeljivanje zubi (Ref: 09 GB 44O7 3E39) · Globalna tvrtka sa sjedištem u Londonu traži tehnologije izbjeljivanja zubi na bazi optičkih materijala koji djeluju na površinu zuba. Tvrtka je zainteresirana upoznati nove vrste materijala i njegove karakteristike, načine uklanjanja i zadržavanja, te ideje kako bi se taj materijal dao isporučiti korisnicima u obliku paste za zube, vodice za ispiranje, žvakaće gume ili bombona. Inovativne tehnologije za proizvodnju termalne energije (Ref: 09 IT 53U9 3DBT) · Talijanska tvrtka iz

mehaničkog sektora koja dostavlja rješenja za upravljanje tekućinama u javnim i industrijskim postrojenjima traži inovativne tehnologije proizvodnje termalne energije. Tvrtka je zainteresirana za licenciranje ili komercijalnu suradnju s tehničkom pomoći.

www.een.hr

14. ožujka 2011.

4 5

Seminari Seminari o fondovima fondovima Europska poduzetnička mreža Hrvatske u suradnji s konzultantskom tvrtkom Razbor organizira ciklus seminara pod nazivom Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.-2013. za predstavnike privatnog sektora.

učinkovitost vljivi izvori

ki program EU-a predstavljene su mogućnosti za hrvatske tvrtke podarska komora i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva prošloga tjedna u Vijećnici HGK-a. Do sada su uspjeh u ovom programu imali gradovi Zagreb, Osijek i Koprivnica, a koristi od programa su bile u osnivanju lokalnih energetskih agencija, provedbi pravne stečevine EU-a, edukacijama, partnerskim vezama, boljem korištenju europskih fondova te prijenosu znanja i vještina. Ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Darko Horvat ističe kako o nama samima, educiranosti te pripremljenosti za sudjelovanje ovisi koliko ćemo sredstava iz fondova dobiti te iskoristiti. U prošloj je godini za program Inteligentna energija u Europi iz Hrvatske bilo prijavljeno 56 konkretnih projeka-

Obnavljanje energije iz izgaranja otpada (Ref: 09 DE 1592 3EMV) · Njemačka tvrtka aktivna u razvoju, proizvodnji i održavanju integriranih sustava za upravljanje otpadom za različita plovila, bolnice, hotele i shopping centre traži tehnologiju za obnavljanje energije iz izgaranja otpada od hrane i uljnih taloga. Tvrtka traži partnere za tehničku suradnju, proizvodnu ili komercijalnu suradnju s tehničkom pomoći. Brze elektroničke dizajn metodologije (Ref: 09 TR 98OA 3G1N) · Turska tvrtka istražuje nadolazeće

ta, a odobreno je njih 13, koji su trenutno u visokoj fazi spremnosti za zaključivanje ugovora. Sredstva za projekte koja će se dobiti iz toga programa iznose 1,152 milijuna eura. Potrebno je osigurati trend rasta broja aplikacija i iznosa sredstava te njihovu kvalitetu, istaknuo je Horvat. U 2009. godini u EU-u je ostvaren rast uporabe obnovljivih izvora energije od 11,4 posto. U planu je da do 2020. godine udjel obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji iznosi 20 posto. U Hrvatskoj je do 2020. planirano da udjel biomase u obnovljivim izvorima energije bude 40 posto, energije vodotokova 26 posto, biogoriva 11 posto i energije vjetra 10 posto. U 2009. godini u Hrvatskoj je instalirano 100 megavata kapaciteta, većinom u području energije vjetra.

tehnologije u obrani, te ih želi i komercijalizirati - inovativne dizajn metodologije u audio i video procesuiranju aplikacija za obrambenu industriju. Potrebna visoka razina stručnosti, a tražena tehnologija može biti u fazi dizajna ili naprednija. Tvrtka je zainteresirana za zajedničko ulaganje ili licenciranje uz što je ponuđena i tehnička pomoć. Prirodna metoda produljenja trajnosti svježih škampa (Ref: 10 PL 63AW 3IRB) · Poljski proizvođač škampa i rakova traži tehnologiju koja će omogućiti produljenje trajnosti do

Na seminarima će se predstavnici malih i srednjih tvrtki upoznati s mogućnostima koje im se pružaju kao potencijalnim prijaviteljima projekata s trenutnim mogućnostima korištenja pretpristupnih fondova. Radit će se i na njihovoj pripremi za korištenje nadolazećih strukturnih fondova koji će im biti na raspolaganju kada Hrvatska postane članica EU-a.

Seminari su organizirani u 10 županijskih komora: ŽK Osijek - 18. ožujka, ŽK Rijeka 21. ožujka, ŽK Pula - 22. ožujka, ŽK Varaždin - 24. ožujka, ŽK Krapina - 30. ožujka, ŽK Dubrovnik - 6. travnja, Zagreb Središnjica - 15. travnja, ŽK Karlovac - 19. travnja, ŽK Zadar - 27. travnja i ŽK Split - 28. travnja.

Za više informacija, dnevni red i prijave slobodno se obratite u najbližu županijsku komoru u kojoj će seminar biti održan ili pratite kalendar događanja na www.een.hr.

Na seminaru će se obraditi sljedeće teme: • Okvir za korištenje pretpristupnih programa i mogućnosti za poduzetnike do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju •

Kohezijska politika EU-a – okvir za korištenje sredstava iz strukturnih fondova po ulasku RH u Europsku uniju

•

Vrste projekata pod strukturnim fondovima i procedure za njihovu pripremu i financiranje

•

Pripreme RH za provedbu kohezijske politike EU-a tj. za buduće trošenje raspoloživih sredstava iz strukturnih fondova

•

Predstavljanje nacrta operativnih programa Regionalna konkurentnost i Razvoj ljudskih resursa 2012.- 2013. – u kontekstu mogućnosti financiranja za privatne poduzetnike po ulasku u Europsku uniju i potrebnih priprema.

18 dana. Tehnologija se mora temeljiti na prirodnim metodama i biti potpuna razvijena.

zetnik specijaliziran za gradnju i održavanje krovova traži tehnologiju i komponente za praćenje temperature i vlage krovova i zgrada. Cilj je stalno praćenje toplih krovova zgrada i otkrivanje eventualnih negativnih utjecaja tekućina ili isparavanja. Potencijalni partner treba osigurati poseban know how, komponente ili kompletan sustav. Moguća je tehnička suradnja, adaptacija i/ili daljnji razvoj komponenata ili sustava.

Komponente ili kompletan sustav za nadgledanje krovova zgrada  (Ref: 10 u 0109 3IYJ) Austrijski podu-

Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Donosimo pregled dijela aktualnih EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javne nabave u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www. een.hr/?hr/ javne-nabave/15/. KOMUNIKACIJSKA OPREMA Swissgrid SA, Frick, Švicarska, traži nabavu komunikacijske opreme. Natječaj je otvoren do 22. travnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se do 22. travnja na Swissgrid SA Dammstrasse 3 Attn: Zentraleinkauf, 5070 Frick, Switzerland, zentraleinkauf@swissgrid.ch. VIše podataka o nadmetanju na istoj adresi. ARHITEKTONSKE USLUGE Statsbygg Hovedkontor, Oslo, Norveška, traži arhitektonske usluge. Natječaj je otvoren do 8. travnja, a prijave na engleskom ili norveškom jeziku predaju se na Statsbygg Hovedkontor Biskop Gunnerusgt. 6, Postboks 8106 Dep Attn: Anne Mette Raaholt, 0032 Oslo, Norway, amra@statsbygg.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

LOŽ ULJE, UGLJEN I NAFTNI DERIVATI Rikiskaup Reykjavik, Island, traži nabavu lož ulja, ugljena i naftnih derivata. Natječaj je otvoren do 26. travnja, a prijave na engleskom ili islandskom jeziku predaju se na Rikiskaup (The State Trading Centre) Borgartun 7c Attn: Sveinsdottir, 105 Reykjavik, Iceland, utbod@rikiskaup. is. Više podataka o nabavi na istoj adresi.

OSOBNA RAČUNALA Deutsche Bahn AG, München, Njemačka, traži nabavu osobnih računala. Prijave na njemačkom jeziku predaju se na Deutsche Bahn AG, Vorstandsressort Technik, Strategischer Einkauf IT Hardware und Netzwerktechnik Verkaufstechnik - TEA 5 (3), Richelstrasse 3, 80634 München, Deutschland Contact: TEA 5 (3) Attn: Herrn Karl Wiedemann 80634 München, Germany, karl.wiedemann@ deutschbahn.com do 7. travnja. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. CJEVOVOD Landsvirkjun, Reykjavik, Island, traži nabavu cijevi i opreme za cjevovode. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a prijave na engleskom ili islandskom jeziku predaju se na Landsvirkjun Haaleitisbraut 68 Contact: Purchasing Department

Attn: Mr. Petur Petursson 103 Reykjavik, Iceland, innkaup@lv.is. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Batsányi u. 15. Attn: Görög Tibor 9400 Sopron Hungary, tgorog@ gysev.hu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

INŽENJERSKE I GRAĐEVINSKE USLUGE Hedmark fylkeskommune, Hamar, Norveška, traži inženjerske i građevinske usluge na izgradnji škole i stomatološke klinike. Natječaj je otvoren do 4. travnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Hedmark fylkeskommune Postboks 4404 Bedriftssenteret Contact: Eiendom og Innkjøp Attn: Per Kr. Ljødal 2325 Hamar, Norway, per.kr.ljoedal@ hedmark.org. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

LIJEKOVI Ministarstvo zdravstva Republike Makedonije traži nabavu lijekova. Natječaj je otvoren do 15. travnja, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Ministry of Health, 50 divizija No6 Contact: Mr. Betim Lamallari 1000 Skopje, FRY Macedonia, betim.lamallari@zdravstvo. gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POPRAVAK, OBNOVA I ODRŽAVANJE PRUGE Győr-SopronEbenfurti Vasút Zrt., Sopron, Mađarska, traži nabavu usluge održavanja, obnove i popravaka opreme na željezničkoj pruzi. Natječaj je otvoren do 29. ožujka, a prijave na mađarskom jeziku predaju se na Győr-Sopron- Ebenfurti Vasút Zrt. Mátyás király u. 19. Contact: Gysev Zrt. Beszerzés és Készletgazdálkodás, Közbeszerzési Iroda, 9400 Sopron,

INSTALACIJA NISKONAPONSKE MREŽE E.ON Balgariya Mrezhi AD, Varna, Bugarska, traži uslugu instalacije niskonaponske mreže. Natječaj je otvoren do 24. ožujka, a prijave na bugarskom jeziku predaju se na E.ON Balgariya Mrezhi AD ul. Devnya No.2 Contact: Zlatka Georgieva Attn: gr. Varna, Biznes Park Varna, Sgrada V6, 9000 Varna, Bulgaria, Zlatka. Georgieva@eon-bulgaria.com. Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa. eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. REPTILI/GMAZOVI (20110221005) Njemački trgovac reptilima/gmazovima traži distributere i nudi usluge u transportu i logistici. EKOLOŠKE KADE (20110218027) Srbijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju različitih vrsta ekoloških kada traži trgovačko-posredničke usluge te traži/nudi joint venture. PRIJEVOZ PUTNIKA (20110209012) Mađarska tvrtka specijalizirana za prijevoz putnika prema različitim državama i unutar Mađarske nudi besplatan prijevoz potencijalnim partnerima. KONTROLA PTICA (20110208029) Izraelska tvrtka s jedinstvenim proizvodom za kontrolu ptica traži europske dis-

tributere i predstavnike koji bi distribuirali i instalirali svoje proizvode. Tvrtka također nudi franšizu. ELEKTRONIČKI UREĐAJI (20110204016) Litvanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju elektroničkih uređaja traži trgovačke posrednike. Tvrtka traži podugovaranje za različite projekte gdje su potrebni visokokvalitetni elektronički uređaji. Nudi uzajamnu proizvodnju, iskustvo i mogućnost izrade velikih i malih količina proizvoda po posebnim narudžbama kupaca. HIGIJENSKI PROIZVODI, SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE (20110203008) Tvrtka iz Turske specijalizirana za proizvode osobne higijene, sredstva za čišćenje kućanske i industrijske namjene te deterdženata traži dobavljače natrijevog lauril sulfata (SLS). Tvrtka je spremna biti distributer, agent i predstavnik spomenutog proizvoda u Turskoj. SLATKIŠI I KOLAČI (20091230025) Turska tvrtka koja se bavi proizvodnjom slatkiša i kolačića, sa sjedištem u Izmiru (Turska), želi proširiti svoje tržišta na

europske zemlje. Tvrtka traži trgovačka društva koja bi djelovala kao posrednik ili veletrgovac za njihove proizvode u Europi i ostalim zemljama u mreži, a otvorena je i za franšizu. Ugovor o proizvodnji pod drugim imenom, kao i uzajamna proizvodnja su prihvatljivi. MREŽICE PROTIV KUKACA (20110128011) Talijanska tvrtka s više od 30 godina iskustva, specijalizirana za proizvodnju mrežica protiv kukaca za prozore i roleta s nabranom tkaninom traži usluge trgovačkog posrednika. INDIVIDUALIZIRANI NAMJEŠTAJ, UNUTARNJI ELEMENTI (20091221035) Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju individualiziranog namještaja i unutarnjih elemenata traži poslovne partnere koji su zainteresirani za podugovaranje/outsourcing (eksternaliziranje aktivnosti). ŽELJEZNI STUPOVI I ČELIČNE KONSTRUKCIJE (20091221010) Rumunjska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju željeznih stupova i ostalih čeličnih konstrukcija, traži trgovačke posrednike (agenti, zastupnici, distributeri), podugovaranje ili partnere za ugovore o zajedničkom ulaganju.

SOLARNA TERMALNA ENERGIJA (20091222005) Austrijska tvrtka, aktivna u području solarne termalne energije, traži trgovinske partnere u Europi. KABELSKI PRIBOR, ELEKTROMATERIJALI (20091220004) Srbijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju kabelskog pribora, elektromaterijala, alata, opreme, i instalacija, zainteresirana je za instaliranje, trgovinu i zastupstvo svojih proizvoda u zainteresiranim zemljama. PLASTIČNI PROIZVODI (20091209012) Slovenska tvrtka, prisutna već 35 godina na domaćem i inozemnom tržištu kao uspješan proizvođač plastičnih proizvoda, traži distributere, franšizu i logističke usluge. SIGURNOSNI SUSTAVI (20091208013) Rumunjska tvrtka specijalizirana za uslužne djelatnosti na sigurnosnim sustavima zainteresirana je za pronalaženje stranih partnera koji rade na području automatizacije sustava, sigurnosnih i električnih sustava kako bi distribuirali njihove proizvode putem svoje rumunjske mreže. Tvrtka je otvorena i za sve ostale oblike suradnje kao što su joint venture ili podugovaranje/outsourcing.

www.een.hr

U okviru 19. međunarodnog sajma elektrotehnike i elektronike Amper 2011, Enterprise Europe Network Češke Republike 30. ožujka u Brnu organizira poslovne susrete za tvrtke iz područja elektrotehnike i elektronike te njihove primjene u različitim industrijskim sektorima. Ovi susreti trebali bi potaknuti međunarodnu tehnološku, istraživačku i poslovnu suradnju. Na susretima se očekuju predstavnici tvrtki, tehnoloških centara, R&D instituta, istraživačkih laboratorija i sveučilišta, koji će imati priliku predstaviti svoje znanje i inovativne tehnologije, susresti se s potencijalnim poslovnim partnerima i ostvariti nove kontakte, pronaći nova tehnološka rješenja, kao i partnere za europske projekte istraživanja i razvoja. Profili tvrtki za sudjelovanje na poslovnim susretima moraju se predati do 21. ožujka, prijava mora biti predana do 25. ožujka, a rezervacije za pojedinačne sastanke predaju se do 30. ožujka. Sudjelovanje na susretima je besplatno. Susrete organizira Tehnološki centar Akademije znanosti Republike Češke i drugi partneri Enterprise Europe Networka. Više podataka o sajmu na www.amper.cz/?lang=en.

Gospodarski susret Cleantech 2011

U Friborgu u Švicarskoj 15. travnja održat će se Fokus susret na teme obnovljive energije i mobilnosti, ekoloških i energetski efikasnih zgrada, tehnologija koje ne štete okolišu te tvornica budućnosti. Na susretima Cleantech 2011 želi se potaknuti partnerstvo, ubrzati inovacije i inicirati novi istraživački projekti. Sudionici će kreirati svoje profile s informacijama o tehnologiji, proizvodima i uslugama. Temeljem tih profila sudionici će moći identificirati potencijalne partnere s komplementarnim znanjem prije samog susreta i dogovoriti sastanak s njima. Registrirati se, ali i dobiti više podataka na www.cleantechb2b. ch. Industrijski sektori za koje je susret namijenjen: • Industrijska proizvodnja • Transport • Tehnologija građenja • Materijali

• Automacija/Robotika • Elektronika, mikroelektronika • Procesiranje informacija, informacijski sustavi • Energija • Zaštita okoliša

European Seafood Exposition (ESE)

U Bruxellesu u Belgiji u sklopu najvećeg svjetskog sajma morskih prehrambenih namirnica, koji okuplja preko 1600 izlagača iz više od 140 zemalja, 4. i 5. svibnja održava se gospodarski susret poduzetnika. Ako planirate posjetiti taj sajam, sada imate priliku unaprijed dogovoriti poslovne sastanke s potencijalnim partnerima. Kao i prošle godine, teme sastanaka ostvarenih na gospodarskom susretu bile su inovativni procesi, tehnička rješenja, otvaranje novih tržišta te traženje novih razvojnih partnera. Prijave se predaju na ees.b2b-match. com/ese2011/p_index.php. Teme susreta su: • Hrana, zdravlje i okoliš • Održiva poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo • Konkurentan i održivi rast • Kopneni transport • Održivi pomorski eko sustavi

6 7

Kalendar događanja u suorganizaciji EEN-a Hrvatska i europskih EEN konzorcija 15. ožujka - Seminar Belgija - poslovno odredište, Zagreb 19. ožujka Međunarodni poslovni razgovori iz sektora poljoprivrede, Konya, Turska 30. ožujka Međunarodni B2B softverski dani, Beč, Austrija 30. ožujka - Poslovni susreti na sajmu AMPER 2011, Brno, Češka 4. - 9. travnja Zagrebački energetski tjedan, Zagreb 15. travnja Gospodarski susret

Cleantech 2011, Friborg, Švicarska 15. - 17. travnja Brokerage event za vinsku industriju na VinVestu, Temišvar, Rumunjska 2. svibnja - Web X.O – ICT susret, Porto, Portugal 5. svibnja Međunarodni poslovni razgovori u Višnjici iz područja agro i eko inovacija 4.- 5. svibnja Gospodarski susreti u okviru sajma European Seafood Exposition, Bruxelles, Belgija

Web X.O – ICT susret u Portugalu

U Portu u Portugalu 12. svibnja se održava susret tvrtki iz ICT područja. Malo se stvari mijenja brzo kao tehnologija, a pogotovo web tehnologija. Društveno umrežavanje, geolociranje i slične stvari napreduju i omogućuju povećanu interakciju s korisnicima. EEN Portugal organizira susret između tvrtki iz područja ICT-ja sa željom kreiranja novih partnerstava na temelju inovativnih tehnologija i proizvoda. Teme koje će biti zastupljene na susretu: • Digitalni sadržaji • Igre • Audiovizualni materijali • Semantic Web • Web GIS • Mobilni internet Prijaviti se treba do 22. travnja, a odabrati sastanak do 1. svibnja. Više informacija na vedran.didara@ bicro.hr.

Boris Scitar/PIXSELL

Poslovni susreti na sajmu AMPER 2011

14. ožujka 2011.

Mjesec inovacija i istraživanja na Zagrebačkom sveučilištu Na Sveučilištu u Zagrebu od 9. do 31. ožujka održava se manifestacija Mjesec inovacija i istraživanja koju organizira sveučilišni Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije. Manifestacija se održava drugi put, ove godine na temu Linije financiranja inovativnog istraživanja i razvoja. U okviru manifestacije na Sveučilištu u Zagrebu bit će održano niz predavanja, seminara i radionica na kojima će istraživači dobiti detaljnije informacije o financiranju inovativnog istraživanja i razvoja, upravljanju intelektualnim vlasništvom, suradnji s industrijom, te će biti predstavljeni najznačajniji nacionalni i europski modeli financiranja istraživanja. Manifestacija traje do kraja mjeseca u auli

Sveučilišta u Zagrebu. Paralelno s programom u auli, koji je sastavljen od nekoliko predavanja, u predvorju će biti održan sajam na kojem će svi zainteresirani moći dobiti detaljnije informacije o specifičnim programima financiranja istraživanja, kao i uvjetima prijave. Na sajmu će se također predstaviti nekoliko institucija i organizacija kao što su Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska zaklada za znanost, Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO, Hrvatski institut za tehnologiju, Agencija za mobilnost... Tijekom predavanja u auli, prisutnim istraživačima i ostalima zainteresiranima bit će predstavljeni programi RAZUM, IRCRO, Eureka, TEST, PoC, UKF, Erasmus za doktorande i FP7.

enterprise europe

14. ožujka 2011.

EEN BELGIJA

Dvadesetak karika za čvršći POSLOVNI LANAC EEN Belgija čini dvadesetak institucija rasprostranjenih u tri belgijske regije. Suradnjom preko Europske poduzetničke mreže nekoliko belgijskih tvrtki iz medicinskog sektora pronašlo je partnere u Njemačkoj Europsku poduzetničku mrežu u Belgiji čini dvadesetak institucija u tri regije, Flandriji, Valoniji i području Bruxellesa, koje pružaju usluge savjetovanja, poslovnog informiranja i povezivanja tvrtki u zemljama koje su članice mreže. Primjer njihova uspješnog rada su i suradnje ostvarene između njemačkih i belgijskih tvrtki koje se bave medicinom. Više od 50 posto dojenčadi povraća zbog gastritičkog refluksa. Tako je, u suradnji s pedijatrima, belgijska tvrtka dizajnirala je krevet koji je prvo dokazano učinkovito sredstvo u tretmanu protiv povraćanja u dojenčadi. Krevetić ima podlogu za ležanje pod kutom od 40 stupnjeva i prema istraživanju provedenom na Sveučilišnoj bolnici u Bruxellesu pokazao se učinkovit u 75 posto slučajeva. Vleeschouwer, tvrtka iz Ghenta koja je dizajnirala krevetić, preko Europske poduzetničke mreže pronašao je partnera na sajmu Medica, vodećem svjetskom medicinskom sajmu koji se održava u Düsseldorfu u Njemačkoj. Vleeschouwer je potpisao ugovor o proizvodnji s njemačkim

proizvođačem medicinske opreme AirMed Plus iz Bochuma i sada se njihov krevetić već nalazi na tržištu. Druga uspješna poslovna priča vezana je za istraživanje moždanog udara koji je krivac za smrt oko 650.000 Europljana godišnje. Do njega dolazi zbog začepljenja moždanih krvnih žila koje za posljedicu ima blokiranje rada dijela mozga. Multitel, belgijski istraživački institut, sudjeluje u razvoju novog fotonskog čipa koji bi smanjio broj moždanih udara. Europska poduzetnička mreža osigurala je tvrtki pristup partnerima s kojima sada rade na 2,6 milijuna eura teškom projektu koji se financira iz fonda FP7. Partnere je Multitel pronašao na konferenciji njemačkog dijela EEN-a održanoj u ožujku 2009. godine u Düsseldorfu. Međunarodni projekt omogućit će liječnicima ranu dijagnozu i liječenje na prijemu bolesnika umjesto standardnog čekanja na kompliciraniji pregled koji dugo traje i smanjuje mogućnost liječenja te povećava rizik od posljedica za pacijenta.

Članice konzorcija

Ponude za suradnju

Agentschap Ondernemen Antwerpen Office Lange Lozanastraat 223, 2018 Antwerpen, Belgium Els.compernolle@agentschapondernemen.be www.agentschapondernemen.be

IWT - Agentschap voor Innovatie door Wetenschap en Technologie Koning Albert II-laan 35, 1030 Brussels do@iwt.be, www.iwt.be

IDELUX - Association Intercommunale pour le Développement Economique durable de la Province de Luxembourg 6700 Arlon, Belgium arnaud.schmitz@idelux-aive.be, www.idelux-aive.be

HERACLES - Centre Européen d’Entreprise et d’Innovation Avenue Général Michel, 1E, 6000 Charleroi, Belgium ewatelet@heracles.be, www.heracles.be

Agentschap Ondernemen West-Vlaanderen Office Jan Breydellaan 107 bus 1, Sint-Andries, 8200 Brugge Belgium Patrick.demolder@agentschapondernemen.be www.agentschapondernemen.be BECI - Chambre de Commerce et d’Industrie de Bruxelles/Kamer Voor Handel En Nijverheid Van Brussel Avenue Louise 500, 1000 Brussels, Belgium jpm@beci.be, www.beci.be Agence de Développement de l’Economie et de l’Environnement de la Province de Hainaut Boulevard Initialis, 22, 7000 Mons, Belgium anne.pagani@hainaut.be www.hainaut-developpement.be Agentschap Ondernemen (Enterprise Flanders) Koning Albert II-laan 35 bus 12, 1030 Brussels, Belgium Lutgart.spaepen@ewi.vlaanderen.be www.vlaanderen.be/enterprise.europe

ABE - Agence Bruxelloise pour l’Entreprise Avenue Du Port 86 C B 211, 1000 Brussels bene@abe.irisnet.be, www.abe-bao.be Agentschap Ondernemen Oost-Vlaanderen Office Seminariestraat 2, 9000 Gent, Belgium marleen.heyse@agentschapondernemen.be www.agentschapondernemen.be Agentschap Ondernemen Limburg Office Kempische Steenweg 305 bus 201, 3500 Hasselt, Belgium lieve.apers@agentschapondernemen.be www.agentschapondernemen.be SPW - DGO6 - Région wallonne Place de la Wallonie, 1, 5100 Jambes, Belgium jeanclaude.disneur@spw.wallonie.be recherche-technologie.wallonie.be Interface Entreprises - Université de Liège Avenue Pré-Aily 4 B60, 4031 Liège, Belgium c.caulier@ulg.ac.be, www.interface.ulg.ac.be

Chambre de Commerce et d’Industrie du Luxembourg belge Grand Rue 1, 6800 Libramont, Belgium am.barbette@ccilb.be, www.ccilb.be Services Promotion Initiatives en Province de Liege Rue Du Vertbois, 11, 4000 Liège, Belgium monique.rover@spi.be, www.spi.be CAP INNOVE - Centre d’Accompagnement de Projets Innovants Rue de l’Industrie, 20, 1400 Nivelles, Belgium georges.delacoste@solvayentrepreneurs.be www.solvayentrepreneurs.be La Maison de l’Entreprise Rue Descartes, 2 7000 Mons, Belgium christiaens@lme.be, www.lme.be Bureau Economique de la Province de Namur Avenue Sergent Vrithoff, 2, 5000 Namur, Belgium mdh@bep.be, gar@bep.be, www.bepentreprises.be

20091013040 Belgijska tvrtka specijalizirana za energetske usluge traži suradnju s europskim proizvođačem ili uvoznikom sustava sunčeve energije. Različite vrste suradnje su moguće. Belgijska tvrtka može djelovati kao trgovački posrednik, franšiza ili podizvođač. 20100127002 Belgijska korporativna videoprodukcijska tvrtka sa sjedištem u Bruxellesu traži trgovačko-posredničke usluge i recipročnu proizvodnju. 20081027015 Belgijska tvrtka, partner velike belgijske grupe, specijalizirana u proizvodnji i distribuciji proizvoda od umjetne trave, traži partnere za distribuciju u različitim zemljama diljem svijeta. Joint-venture je također opcija.