e-pv 3669 by NEstar

Pleso, Plomin, Ombla U projektima teškim 13 milijardi kuna sudjelovat će i inozemni i domaći ulagači. Javljaju se, tvrdi Vlada, mnogi

Naša mala klinika Članovi Klastera medicinskog turizma imaju dogovor s ulagačima za gradnju čak triju medicinskih resorta

Dosta diskriminacije! U velike domaće objekte ugrađuje se drvo iz uvoza, a domaće proizvođače izguraju pravila javne nabave

S MARKOVA TRGA STR. 8-9

TEMA TJEDNA STR. 5

AKTUALNO STR. 14-15

3 6 6 9

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 21. ožujka 2011. Godina LVIII / Broj 3669. www.privredni.hr

privredni vjesnik

PUT JABUKA / ZAPOŠLJAVANJE MENADŽERA / GRADI SE NOVI PLATAK / ENERGETSKI CERTIFIKATI / SVIJET FINANCIJA ZAŠTITA POTROŠAČA

MAGIČNIM RIJEČIMA DO VEĆEG PROFITA

Prava potrošača? Svakako, isplati ih se poštovati - ne samo zbog kazni, nego i zbog imidža i konkurentnosti >>16-17

INTERVJU: IVAN VIDAKOVIĆ

90 GODINA ZVEČEVA

>> 12-13

>> 11

Imamo premalo IT stručnjaka i zato padamo na apsorpcijskom kapacitetu, kaže direktor Microsofta Hrvatska

Okrugli rođendan domaći će konditor proslaviti otvaranjem nove proizvodne linije u koju će uložiti 25 milijuna kuna

Izbor iz PV prodaje! INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ cijena

SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ

cijena

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

180,00 kn

200,00

153,00 kn

170,00

299,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

ZAKON O RADU

KULTURA U IZLOGU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

200,00

s komentarima i tumačenjima

cijena

269,00 kn

cijena

261,00 kn

100,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

HRVATSKI DIZAJN SAD

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

290,00

cijena

90,00 kn

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

90,00 kn

100,00

Croatian Design Now

cijena

100,00

107,00 kn

119,00

90,00 kn

cijena

90,00 kn

ČOVJEK I OKOLIŠ

cijena

KIGEN

134,00kn

KRIZA SE PRODUBLJUJE

170,00kn

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

ETIČKA KLOPKA

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

149,00kn

EUROPSKO LOBIRANJE

314,00kn

Novum

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis

KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU ĆU HUOJ

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

KOMUNIKACIJSKI PLAN

KRIZA, A POSLIJE?

cijena

199,00

134,00 kn

149,00

23 1 40,00

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

RADNO VRIJEME

KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

171,00 kn

160,00

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

190,00

21176,00 kn

drugo izdanje

cijena

144,00 kn

299,00

cijena

269,00 kn

161,00 kn

179,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

HUOJ

117,00kn

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE 7,00kn

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 st

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU Reforma postupka odbora Novum

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI? Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

117,00kn

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA Novum

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća

108,00kn

genij elektrotehnike

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

2. izdanje Novum

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

NIKOLA TESLA

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

117,00kn

HUOJ

TIMpress

Mato Karačić

117,00kn

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

uvod u osobni rast i razvoj

171,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

179,00 kn

306,00kn

351,00 kn

135,00 kn

150,00

306,00kn

390,00

NLP

cijena

81,00kn

TIMpress

HUOJ

cijena

134,00kn

315,00 kn

350,00

POGLED U ZVJEZDANO NEBO

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

na pake

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

S komentarskim bilješkama TIMpress

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU kn TIMpress

81,00

UVOD

www.privredni.hr Broj 3669, 21. ožujka 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

BORIS COTA, SAVJETNIK PREDSJEDNIKA HRVATSKE:

Važna je energija dobivena iz biomase Kada se govori o obnovljivim izvorima energije (OIE) u stručnoj i široj javnosti, uglavnom se misli na korištenje energije vjetra i sunca, no energija dobivena iz biomase je važnija. Bioenergetski se projekti mogu natjecati s drugim tehnologijama i biti održivi, a i u skladu su s energetskim razvojem naše zemlje. Hrvatska će ulaskom u EU iz strukturnih fondova moći koristiti 1,1 milijardu eura za javne projekte i programe te je nužno dio tih sredstava iskoristiti i za razvoj dobivanja energije iz biomase.

BOJAN MILKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR INE:

Ina postala članica HR PSOR-a Pristupanje Hrvatskom poslovnom savjetu za održivi razvoj (HR PSOR) nastavak je dugogodišnjeg Ininog usmjerenja prema održivom razvoju. Članstvom u HR PSOR-u Ina će s ostalim članovima udružiti znanje i odgovornost u pronalaženju razvojnih putova koji uravnotežuju poslovni uspjeh, društvenu dobrobit i zaštitu okoliša. U Ini se nadamo da ćemo zajedno s drugim predstavnicima hrvatskog gospodarstva potaknuti i ostale gospodarstvenike na povezivanje zalaganja za gospodarski rast s društvenom odgovornošću.

DIRK R. BLIEK, PREDSJEDNIK UPRAVE SUNČANOG HVARA:

Uprava Sunčanog Hvara zadovoljna sporazumom dioničara Za Sunčani Hvar sporazum između grupe Orco property i Hrvatskog fonda za privatizaciju kojim su konačno usuglašena stajališta oko zajedničkog rješavanja postojećih problema u Društvu i definirani temelji buduće suradnje, od ključne je važnosti i vjerujemo da on označava novo poglavlje za tvrtku. Posebice ohrabruje činjenica da su oba dioničara savjesno donijela zajedničku odluku da bez odlaganja pomognu Društvu te uložila maksimalne napore da u ključnom trenutku pronađu rješenja koja su prije svega u najboljem interesu Sunčanog Hvara i njegovih zaposlenika. Sada se konačno svi zajedno možemo okrenuti poslu, prije svega pripremi nadolazeće sezone koju očekujemo s optimizmom. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

JULIJE KATANČEVIĆ, DIREKTOR RAZVOJNE AGENCIJE SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE SI-MO-RA

Svi naši poslovni planovi dobili su zeleno svjetlo Dosadašnja izravna strana ulaganja tvrtki Applied Ceramics, Pharmas i CMC Sisak potvrđuju da je naša županija prepoznata kao mjesto investicija i ulaganja

azvojna agencija Sisačko-moslavačke županije SI-MO-RA osnovana je 2007. godine s ciljem poticanja regionalnog i lokalnog gospodarskog razvoja, i od tada pomažemo gradovima i općinama, malim i srednjim poduzećima, obrtnicima, zadrugama i nevladinim udrugama u realizaciji poslovnih projekata. Naš rad prepoznat je kako na županijskoj razini tako i u okviru regije Panonska Hrvatska gdje smo inicijatori zajedničkih projekata i koordinacija.

Lani se 119 poduzetnika koristilo savjetodavnim uslugama agencije SI-MO-RA Nakon što smo u koordinaciji s Upravnim odjelom za upravljanje pristupnim fondovima i poticajnim sredstvima Sisačko-moslavačke županije završili izradu Županijske razvojne strategije, kao i Akcijskog plana provedbe Strategije za razdoblje 2011.-2013., lani smo aktivnosti usmjerili na dobivanje certifikata koji ino-

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

zemnim partnerima jamči da je područje naše županije pogodno za ulaganje - Croatian Investor Friendly Region. Nakon dobivanja tog certifikata uz proaktivan rad projektnih timova očekujemo da će se Sisačko-moslavačka županija dodatno potvrditi kao regija za isplativo ulaganje. I dosadašnja izravna strana ulaganja tvrtki Applied Ceramics, Pharmas i CMC Sisak potvrđuju kako je ovo područje prepoznato kao mjesto investicija i ulaganja, i to zahvaljujući spremnim projektima i proaktivnom vodstvu Županije. Uskoro očekujemo nova ulaganja i to u nove tehnologije te stvaranje proizvoda veće dodane vrijednosti. Upravo provodimo projekt Biciklom za turizam bez granica. Kroz program Ipa osigurali smo 152.000 eura za realizaciju novog turističkog projekta - razvoj biciklističkog turizma. U sklopu projekta obilježit će se 340 kilometara biciklističkih staza u pograničnom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Projekt će se provoditi na području Parka prirode Lonjsko polje te Nacionalnog parka Kozara u BiH. Partneri u projektu su PREDA-PD, Agen-

cija za ekonomski razvoj Općine Prijedor, zajedno s brojnim drugim partnerima. Provedbom projekta trebala bi se poboljšati infrastruktura namijenjena cikloturistima. Kroz pretpristupni fond Ipa uspjeli smo osigurati i 2,8 milijuna eura za druga dva projekta: Lokalno partnerstvo za zapošljavanje i Elektroničko poslovanje. Prvim se želi na jednom mjestu okupiti sve ideje i projekte usmjerene na razvoj ljudskih potencijala, povezati sve ključne regionalne instance na stvaranju uvjeta za zapošljavanje te dugoroč-

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

no planirati politike obrazovanja i zapošljavanja. Drugim projektom poboljšat ćemo konkurentnost maloga gospodarstva putem poticanja i podržavanja e-business rješenja. Lani je 119 poduzetnika koristilo naše savjetodavne usluge, a napravili smo i 21 poslovni plan te investicijske studije, čime se posredno pomoglo u zapošljavanju 77 novih radnika na području Županije. Ukupna vrijednost tih planova i studija je 17,686 milijuna kuna, i svi su dobili zeleno svjetlo kod poslovnih banaka. Također, kroz tzv. garancijsku shemu Županije kojom upravlja SI-MO-RA lani je izdano pet garancija u vrijednosti nešto većoj od 6,1 milijuna kuna. U konačnici, imali smo 29 domaćih, međunarodnih i prekograničnih projekata na kojima je Agencija radila kao vodeći ili kao pridruženi partner. Problemi na koje svakodnevno nailazimo u radu s poduzetništvom su nedostatak financija, nelikvidnost, ali i pomanjkanje osnovnih projektnih znanja u poduzetništvu. Zato su naši projekti prvenstveno usmjereni na podizanje razine znanja u poduzetništvu.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( čak 128 zahtjeva ( oko 70.000 ljudi podnijeli sindikati Vladi

rade ali ne primaju plaću

VLADA I SINDIKATI PONOVNO RAZGOVARAJU

I kako sad do neisplaćenih plaća?! Čini se da ni Ministarstvo financija ni Porezna uprava nemaju točne podatke o zaposlenima koji ne primaju plaću, pa naravno niti o tvrtkama koje im duguju

a sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća koja će se održati ovaj tjedan, socijalni partneri raspravljat će o problemu neisplate plaća za oko 70.000 ljudi koji rade ali ne primaju plaću, te o neuplati doprinosa i poreza. Rasprava o tome započela je prošli tjedan, nakon što su se socijalni partneri iz redova sindikata nakon gotovo 10 mjeseci pauze odlučili na ponovni razgovor s Vladom. Do prekida je, podsjećamo, bilo došlo zbog Vladinog Prijedloga zakona o radu kojeg sindikati nisu htjeli prihvatiti i nakon čega su prikupljali potpise građana. Na dnevnom redu će se naći sindikalni prijedlog gos-

podarskog i društvenog oporavka koji su prošli tjedan predstavili čelnici pet sindikalnih središnjica.

radnicima ipak isplaćuje plaće ali “na ruke”, a pritom ne plaća poreze i doprinose. Ministarstvo financija nema točan podatak o takvim slučajevima, a čini se ni Porezna uprava koja jedina može reagirati u takvim situacijama. Problem je, dodaje Rožman, i to što tvrtke pa i sami radnici pokreću stečaj tek kada je tvrtka zaista u velikim teškoćama umjesto da se s njim započne već kod prve nemogućnosti isplate plaća. Smatra kako svakako treba pojačati kontrolu (ne)redovitih isplata, a u tom smislu prihvatljiv mu je i talijanski model kontro-

Nitko ništa ne zna Kako riješiti problem neisplate plaća čini se da još nitko sa sigurnošću ne zna, a ne zna se ni točan broj ljudi koji rade, a ne primaju plaću. Problem je, kazao je državnik tajnik za rad Krešimir Rožman, što jedan dio poslodavaca

le prema kojem pojedini članovi sindikata mogu elektronskim putem pro-

Sindikati Vladi daju rok do kraja lipnja, a ne budu li zadovoljni najavljuju štrajkove i prosvjede vjeriti jesu li plaćena sva davanja i isplaćene plaće u određenoj tvrtki. Popis zahtjeva raste Sudeći prema talijanskom iskustvu, tada bi se moglo promptno reagirati čak i u onim tvrtkama gdje ne postoje sindikati, a takvih u Hrvatskoj nije malo.

U svakom slučaju, u GSV-u bi sljedećih mjeseci moglo biti vrlo burno. Sindikati su, naime, u programu društvenog i gospodarskog oporavka naveli čak 128 zahtjeva prema Vladi, a ta lista nije konačna. Tražit će, među ostalim, smanjivanje kamatnih stopa, poticanje osobne potrošnje, jače investiranje u gospodarstvo, oporezivanje prihoda koji dolaze iz imovine i kapitala, jače oporezivanje plaća bogatih, smanjenje fiskalnih opterećenja na plaće... Ne budu li zadovoljni s mjerama koje bi Vlada trebala ponuditi do kraja lipnja, odgovorit će, kako su rekli, štrajkovima i prosvjedima. (J.F.)

PROMJENE U MIROVINSKOM SUSTAVU

Vlada priprema rezanje najviših mirovina Najviše mirovine ubuduće se ne bi određivale na temelju dvostrukih vrijednosnih bodova, a bitan kriterij bit će i stvarno odrađeni radni staž Državni tajnik za rad Krešimir Rožman opovrgnuo je napise u medijima u kojima se navodi kako bi se izmjene i dopune Zakona o najvišoj mirovini mogao naći u Vladi i Saboru do kraja ovog mjeseca, te da bi se promjene u obračunu tih mirovina mogle dogoditi već u travnju. Kako je rekao, na izmjeni Zakona radi radna skupina, službeni prijedlog još nije gotov, a kada će se postići definitivni dogovor - ni on sam nije siguran. Prema nacrtu prijedloga koji je prošli mjesec napisan u Ministarstvu

gospodarstva, rada i poduzetništva, a koji imamo u posjedu, Vlada bi dužnosničke mirovine sa 17.745 kuna srezala na 12.141 kunu, a policiji i vojsci pooštrila kriterije umirovljenja. Te povlaštene najviše mirovine sada prima oko 800 korisnika, a među njima su i bivši predsjednik Stjepan Mesić, suci Ustavnog suda, bivša državna revizorica, neki saborski zastupnici... Država bi tako ove godine uštedjela 18 milijuna kuna, sljedeće 28, a 2013. godine - 29 milijuna kuna. “Najviša mirovina ubuduće bi se određivala primjenom iste formule za izračun svim korisni-

cima, bez obzira na propise na temelju kojih je ostvarena ili određena nji-

Povlaštene mirovine u budućnosti moći će biti samo do 40 posto veće od najvećih ostalih mirovina hova mirovina. Međutim, sadašnjim korisnicima najviše mirovine osobni bodovi za izračun te mirovine određivali bi se na temelju 5,2 prosječna vrijednosna boda, uz primjenu ostalih veličina o kojima ovisi svota mirovine (miro-

vinski staž, polazni faktor i mirovinski faktor). Tako se mirovina tim korisnicima ubuduće više ne bi određivala na temelju dvostrukih vrijednosnih bodova u odnosu na druge korisnike te mirovine (7,6 prosječnih vrijednosnih bodova) i mirovinskog staža od 40 godina, kao do sada, nego bi određivanjem na temelju 5,2 prosječna vrijednosna boda i stvarno navršenog mirovinskog staža ta mirovina mogla biti do 40 posto veća od najviše mirovine koju ostvaruju ostali osiguranici na temelju istog mirovinskog staža”, navodi se u nacrtu prijedloga. (J.F.)

www.privredni.hr Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( 27 mil €

vrijednost projekta u Cavtatu

( 15,5 mil €

Klinika Schwarzwald na hrvatski način Dogovorena su tri projekta koja bi se trebala realizirati u roku od tri do pet godina i to u Cavtatu, Malom Lošinju i Vodicama

oznato je da medicinski turizam produljuje turističku sezonu, a pogodni mjeseci za odlazak na medicinske tretmane su ožujak, travanj, svibanj, polovina rujna, listopad i studeni. Budući da je hrvatski glavni adut u medicinskom turizmu mediteranski način života, članovi Klastera medicinskog turizma potiču strane investitore na ulaganja u izgradnju medicinskih resorta u našoj zemlji. “Dosad su dogovorena tri projekta s tri investitora iz inozemstva. Jedan projekt, težak 27 milijuna eura, dogovoren je s norveškom kompanijom Olympia Holding iz Osla, a vezan je uz izgradnju integriranog medicinskog naselja u Cavtatu koje će spajati medicinske i stambene uvjete. Riječ je o tzv. humanom pristupu medicini jer bolnice ne izgledaju kao bolnice nego kao apartmansko naselje”, rekao je Damir Jandriček, direktor za strategiju

i investicije u Klasteru medicinskog turizma. To naselje zatvorenog tipa prostirat će se na površini od 47.000 četvornih metara, a osim stambene i rehabilitacijske zone imat će i trgovine, restorane...

Liječnici, članovi Klastera medicinskog turizma željeli bi biti suvlasnici u novim resortima U sklopu naselja uzgajat će se organsko voće i povrće, a resort će omogućiti i zapošljavanje lokalnog stanovništva i medicinskog osoblja. Drugi projekt, vrijedan 15,5 milijuna eura, Klaster radi u suradnji s lošinjskom turističkom tvrtkom Jadranka i Europskom bankom za obnovu i razvoj. Kao u Cavtatu, i u Malom Lošinju izgradit će se medicinski resort. Treći projekt vezan je uz investitora koji je kupio hotel Olympia u Vodicima, ali Jandriček nije htio precizirati o čemu je točno riječ. Svi ti medicinski resorti trebali bi se izgraditi

Miroslav Kuskunović

težak malološinjski projekt gospodarski novinar godine

Ulaganja u medicinski turizam

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Nagrada Hrvoje Mateljić

za tri do pet godina, istaknuo je Jandriček. Šezdesetak liječnika, članova Klastera medicinskog turizma željeli bi biti suvlasnici u novim resortima, tj. klinikama, i to tako da svaki od njih ima po pet posto udjela u vlasničkoj strukturi. Inače, Klaster medicinskog turizma u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom razvija nacionalni certifikat kvalitete koji je važan u pregovorima s osiguravateljskim kućama u zemlji i inozemstvu. Standardi tog certifikata bit će usklađeni sa zahtjevima Europske unije o kvaliteti. Pet ino partnera O Klasteru medicinskog turizma koji u Hrvatskoj djeluje godinu dana još se ne zna dovoljno, a važno je istaknuti kako je to gospodarska udruga najuglednijih hrvatskih privatnih klinika. U njegovom su sastavu 42 klinike u kojima radi 60 liječnika, a cilj Klastera je gospodarsko djelovanje, otvaranje stranih tržišta i dovođenje klijenata iz inozemstva. Desetak klinika su suvlasnice Klastera, dok su ostale članice.

“Za sada je otvoreno pet tržišta na kojima imamo partnere, to su Norveška, Rusija, Njemačka, SAD i Velika Britanija. Slijedom dogovora s partnerima, u rujnu ove godine doći će prve grupe od po 40 osoba zbog medicinskog turizma, a uskoro ćemo s tih tržišta imati i čarter letove za Hrvatsku”, rekao je Jandriček dodavši da strance privlači mediteranski način života. Kako bi privukli što više inozemnih klijenata, promotivni turistički aranžmani medicinskog turizma u Hrvatskoj u početku će trajati četiri dana, dok takvi tipični aranžmani traju od sedam do 21 dan te uključuju razne rehabilitacijske tretmane, postoperativnu rehabilitaciju, nutricionističko savjetovanje te stomatološke, estetske i ortopedske programe. “Takvi su programi među najtraženijima u inozemstvu, a naša je boljka to što za prihvat turista koji trebaju neke oblike medicinskih programa još uvijek na Jadranu, posebice u Opatiji, nemamo dovoljno kapaciteta”, zaključio je Jandriček.

Miroslav Kuskunović, novinar Jutarnjeg lista, dobitnik je nagrade Hrvoje Mateljić kao najbolji gospodarski novinar u prošloj godini. Nagrada se sastoji od posebnog priznanja i novčanog iznosa od 10.000 kuna. U konkurenciji je bilo 11 novinara gospodarskih listova i rubrika, a pobjednika je izabrao žiri koji je činilo sedam glavnih urednika. Redakcija Lidera utemeljila je ovu nagradu u spomen na preminulog kolegu Hrvoja Mateljića. Kuskunović je istaknuo da se danas u hrvatskom novinarstvu doista teško boriti s kopiranjem i površnošću. “U svojim sam tekstovima nastojao iznijeti stajalište i omogućiti da istina dođe na vidjelo i do čitatelja. U tome ću ustrajati i dalje’’, dodao je.

Nagradu je uručio predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević koji smatra potrebnim ohrabriti ljude da pišu s odgovornošću, i to prije svega prema samome sebi. “Mi smo među najpesimističnijim narodima. Živjeli smo u javnom uvjerenju da živimo loše, a nikada u povijesti nismo živjeli bolje. Dakle, živimo u potpuno pogrešnim predodžbama. Zato vama novinarima nije lako. Ja vam želim da uspijete kako bismo se otrijeznili u ovom kaosu u kojem se cijeli svijet nalazi’’, rekao je Vidošević. (D.Ž.)

*vijesti

HŽ Infrastruktura ulaže više od milijardu kuna HŽ Infrastruktura ove će godine u modernizaciju pruga investirati 1,036 milijardi kuna, od čega će 409 milijuna dobiti iz državnog proračuna, 178 milijuna iz EU fondova Ipa i Ispa, a 448 milijuna iz kreditnih linija. To je znatno povećanje u usporedbi sa 2010. godinom, kada je realizirano 607,6 milijuna kuna investicija. Najveća ulaganja, od oko 450 milijuna kuna, ove su godine planirana na koridorima V.b i V.c, dok će u X. koridor (Vinkovci-Tovarnik) biti uloženo 181,4 milijuna. HŽ Infrastruktura lani je smanjila broj zaposlenih za 959 (na 7735), uz trošak za otpremnine od 62 milijuna kuna. Najviša otpremnina iznosila je 160.000 kuna brutto. Veliki interes za Pleso Za koncesiju nad Zračnom lukom Zagreb zain-

teresirani su, među ostalima, američki Houston Airport System, francuska građevinska tvrtka Bouygues, münchenski aerodrom te turska građevinska tvrtka TAV. Očekuje se da će sve te tvrtke predati svoje ponude za uzimanje Plesa u koncesiju, a to podrazumijeva gradnju i upravljanje nad novim putničkim terminalom. Procijenjena vrijednost te investicije je oko 200 milijuna eura. CCS: 25 milijuna eura u Karlovac Zagrebačka tvrtka CCS uložila je 25 milijuna eura u razvoj gospodarske zone Banija Ilovac II u Karlovcu čime je završena prva faza ulaganja CCS-a u tu zonu. Nastavak će uslijediti potkraj godine kada se očekuje početak gradnje trgovačkog centra Store Land. Uz izravno ulaganje u razvoj karlovačkog gospodarstva i otvaranje više od 100 radnih mjesta, tvrtka CCS uložila je više od tri milijuna eura u opremanje infrastrukture gospodarske zone Banija Ilovac II.

AKTUALNO

ZAKON KOJI SE ČEKAO 20 GODINA

Uskoro prve koncesije za turistička zemljišta

Privredni vjesnik Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( 435.000 €

težak Ipa Prekogranični program suradnje između Hrvatske i Srbije

IPA PREKOGRANIČNA SURADNJA HRVATSKE I SRBIJE

PUTOVANJE JED Poljoprivredni stručnjaci iz Osijeka i Novog Sada u dvije će godine pomoći voćarima kvalitete proizvodnje jabuka postanu konkurentniji na tržištu Nakon 20 godina hrvatska vlada odlučila je riješiti problem turističkog i ostalog građevinskog zemljišta neprocijenjenog u postupku pretvorbe i privatizacije, i to modelom dodjela koncesija, a ne prodajom. Donošenjem Zakona o turističkom zemljištu Hrvatska će i dalje raspolagati tom imovinom koja se prostire na oko 100 milijuna četvornih metara površine te na taj način sačuvati svoja prirodna bogatstva, rekao je ministar turizma Damir Bajs na prošlotjednoj konferenciji za novinare. Novi Zakon o turističkom zemljištu regulira oko 75 posto zemljišta oko hotela i kampova te time omogućava novi investicijski ciklus

na tom području. Bajs je podsjetio kako je, uz šumsko i poljoprivredno, i turističko zemljište od ključnog interesa za našu zemlju. Koncesije nad turističkim zemljištem davat će se na najdulje 50 godina, a tvrtke koje ih dobiju moći će odmah pokrenuti nova ulaganja. Modelom dodjele koncesijskih naknada prvi se put jasno razrađuje način na koji će se izravno poduprijeti turistički sektor, i to povećanjem razine kvalitete te smanjenjem sezonalnosti. Na taj će način, naglasio je Bajs, na dobitku biti država i lokalna samouprava jer će se 40 posto prikupljenih sredstava plasirati lokalnoj samoupravi, a 60 posto razvojno-turističkom fondu. (S.P.)

GOSPODARSKA SURADNJA S CRNOM GOROM

Suradnja s novim elanom

Hrvatska i Crna Gora uz dobrosusjedske odnose bilježe i dobru gospodarsku suradnju, no robna razmjena lani je gotovo prepolovljena pala je sa 160 milijuna eura iz 2009. na samo 85 milijuna eura. Kako bi se potaknula suradnja dviju država, Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Privrednom komorom Crne Gore u Zagrebu je organizirala poslovni skup Moguć-

nosti unaprjeđenja suradnje s Crnom Gorom. Na skupu su održani i individualni poslovni razgovori 15 crnogorskih tvrtki iz područja prometa, trgovine, organizacije sajmova, poljoprivrede i prehrambene industrije, konzaltinga i drugih područja s predstavnicima 50 hrvatskih tvrtki. Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović naglasila je kako je Crna Gora lani zabilježila povećanje ukupne robne razmjene te posebno dobre pokazatelje u turizmu, najveće u zadnjih šest godina. “Ove godine očekuje se povećanje BDP-a za 2,5 posto”, rekla je Ljiljana Filipović. (K.S.)

Svetozar Sarkanjac

akon uspješno obavljenog posla u prvom dijelu projekta, nedavno su na osječkom Poljoprivrednom institutu započele aktivnosti svih partnera u projektu Jabuka.net2 – umrežavanjem, marketingom i standardizacijom kvalitete prema ekonomskom razvoju. Financiranje projekta odobreno je kroz Program dodjele bespovratnih sredstava Europske unije, u okviru Ipa Prekograničnog programa

suradnje između Hrvatske i Srbije. Ukupna vrijednost je 435.000 eura, od čega 213.000 pripada hrvatskim partnerima. Nositelji projekta su Poljoprivredni institut Osijek i Poljoprivredni fakultet Novi Sad, a glavni partneri su Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, Razvojna agencija Alma Mons iz Srbije, udruga Klaster Slavonska jabuka, te suradnici - Hrvatska poljoprivredna komora i Osječko-baranjska županija. A upravo Osječko-baranjska županija ima višegodišnje pozitiv-

no iskustvo u provođenju niza projekata prekogranične suradnje financirane iz europskih fondova, kako s Mađarskom tako i sa Srbijom.

Udjel ekstra i prve kvalitete jabuke mora biti viši od 93 posto ukupne proizvodnje, kaže Keserović “Vrijednost i rezultati nekoga projekta mogu biti pozitivni jedino ako su obje strane dobri i ravnopravni partneri koji kroz konkretan projekt žele unaprijediti određenu problematiku”, rekao je Željko Kraljičak, osječ-

ko-baranjski dožupan. “Upravo su rješavanje problema i nastavak projekta Jabuka.net, koji je Osječko-baranjska županija provodila protekle četiri godine, omogućili da se mi danas možemo kandidirati za EU sredstva. Našli smo partnere u Srbiji, Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu, koji ima tehnologiju, znanje i iskustvo. S druge strane imaju određene probleme s proizvođačima i plasmanom jabuke, a kad se tome dodaju naši problemi i potreba njihova rješavanja, dobije se itekako dobar povod da zajedno pokušamo otkloniti teškoće. Namjera nam je stvoriti kvalitetan proizvod jer samo visokom kvalitetom i stabilnim prinosom u proizvodnji jabuka može se stvoriti konkurentna cijena. Izbor sortimenta i tehnologije, definiranje nastupa na tržištima, kao i organizacija proizvođača za zajednički nastup – to je pravi cilj ovoga projekta”, objašnjava dožupan Kraljičak. Iskustvo vojvođanskih voćara Nositelj projekta s hrvatske strane je ugledna znanstvena institucija Poljoprivredni institut u Osijeku, a sa srbijanske novosadski Poljoprivredni fakultet. Kako je došlo do te suradnje?

www.privredni.hr Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( od čega 213.000 € pripada hrvatskim partnerima

NE JABUKE iz Slavonije i Vojvodine da kroz standardizaciju i povećanje

Ciljevi projekta Glavni cilj projekta je povećanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora kroz standardizaciju i povećanje kvalitete proizvodnje jabuka na području Osječko-baranjske županije, te jačanje prekogranične i regionalne suradnje između poslovnih, znanstvenih, istraživačkih i stručnih subjekata koji sudjeluju u projektu.

Očekivani rezultati • Povezivanje znanstvenih i stručnih institucija s proizvođačima i dionicima lanca vrijednosti u definiranom poljoprivrednom sektoru • Jačanje suradnje između poljoprivrednih proizvođača: jačanje konkurentnosti smanjenjem troškova i zajedničkim nastupom na tržištu • Umrežavanje proizvođača s obje strane granice • Unaprjeđenje kvalitete proizvoda; okrupnjavanje proizvodnje; kontinuitet u kvaliteti i kvantiteti • Priprema proizvođača za jedinstveno tržište Europske unije • Jačanje suradnje i obnavljanje veza između znanstvenih institucija s obje strane granice: jačanje kompetencija • Jačanje kapaciteta provedbe EU projekata u okviru ključnih znanstvenih institucija s obje strane granice “Mi smo aplicirali za projekt EU-a koji izdvaja sredstva u okviru projekata prekogranične suradnje. Zašto baš Poljoprivredni fakultet iz Novog Sada? Pa, zato što je područje Vojvodine tradicionalno jaki voćarski kraj”, kaže Krunoslav Dugalić, predstojnik Odjela za voćarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek. “Mislim da naši voćari mogu profitirati od bogatog iskustva i tradicionalnih vrijednosti proizvodnje voća koju voćari s tog područja imaju. Isto tako valja znati da se Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu dugo bavi voćarskom proizvodnjom i da svojim iskustvom, znanjem, istraživačkim radom može pomoći i našim voćarima u transferu tehnologije i znanja. Poljoprivredni institut Osi-

jek i novosadski Poljoprivredni fakultet zajedno će svojim znanjima pomoći voćarima s obje strane granice da u budućnosti budu konkurentni na europskom i svjetskom tržištu”, ističe Dugalić. Smanjiti udjel industrijske jabuke Od buduće suradnje s osječkim Institutom i drugim slavonskim partnerima mnogo očekuju i ljudi s novosadskog Poljoprivrednog fakulteta. “Veoma mi je drago što kao partneri sudjelujemo u tom projektu”, istaknuo je Zoran Keserović s novosadskog Poljoprivrednog fakulteta. “Iako mnogi misle da je Vojvodina samo jedna velika žitnica, moram podsjetiti da tu postoje tipična voćarska područja, primjerice subotičko područje, južni Ba-

nat ili Fruška gora, koja je jedan od europskih bisera u proizvodnji jabuka. Zbog toga smo se zajedno s osječkim Poljoprivrednim institutom natjecali za ovaj projekt. Tim više jer slično razmišljamo o proizvodnji jabuka, osobito o tome kako da zajednički riješimo postojeće kritične točke u toj proizvodnji. Drago mi je što smo složni u stavu o nužnosti standardiziranja proizvodnje jabuke. To znači da moramo voditi računa o agroekološkim uvjetima, o izboru kvalitetnog sadnog materijala, te da se u ukupnoj proizvodnji smanji udjel tzv. industrijske jabuke. Odnosno da udjel ekstra i prve kvalitete mora biti viši od 93 posto ukupne proizvodnje. Složili smo se, nadalje, da se ne može

Izbor sortimenta i tehnologije, definiranje nastupa na tržištima te organizacija proizvođača za zajednički nastup, cilj je ovoga projekta, objašnjava Kraljičak uzgajati voće bez protugradne mreže i intenzivne proizvodnje. Samo na takav način, uz standardiziranje proizvodnje, možemo konkurirati na svjetskom tržištu”, uvjeren je Keserović. Svi sudionici projekta Jabuka.Net2, slikovito nazvanog i Putovanje jedne jabuke, uvjereni su kako će kroz iduća 24 mjeseca, koliko traje projekt, ostvariti planirane zadatke.

POSLOVNA SURADNJA S BELGIJOM

Robna razmjena ispod potencijala Poslovna suradnja Hrvatske i Belgije posljednjih je godina rasla te je u 2008. robna razmjena dosegla 399 milijuna američkih dolara. U 2009. je zbog globalne krize bila nešto manja, a podaci za 2010. pokazuju novi trend rasta pri čemu je povećanje hrvatskog izvoza u Belgiju povećano za čak 43 posto. U prošloj godini uvoz je smanjen pa je tako niži i hrvatski deficit u robnoj razmjeni. Unatoč rastu vrijednosti robna je razmjena daleko ispod potencijala i postojećih mogućnosti dviju zemalja, kaže Sunčanica Skupnjak Kapić, direktorica HGK-ova Sektora za međunarodne odnose. “Postoji dosta prostora za povećanje i unaprjeđenje gospodarske suradnje i ulaganja”, smatra ona. Belgija je Hrvatskoj na 15. mjestu po robnoj razmjeni, a na 10. je mjestu po ulaganjima u Hrvatsku. U Belgiju Hrvatska ponajviše izvozi

vatskim tvrtkama približilo tržište Belgije i predstavili uspješni primjeri suradnje hrvatskih i belgijskih gospodarstvenika. Seminar su organizirali Hrvatska gospodarska komora i Trgovinski ured Kraljevine Belgije u Hrvatskoj. Voditelj Gospodarskog i trgovinskog urekalupnike za ljevaonice metala, neprerađeni duhan, boce, staklenke, lonce, listove furnira, električne transformatore... Iz Belgije se u Hrvatsku najviše uvoze lijekovi, naftna ulja, osobni automobili, dijelovi za klipne motore, ostali motori i pogonski strojevi te električni motori i generatori. Vrijeme je novac Na seminaru Belgija – vaše poslovno odredište u srcu Europe, održanom prošlog tjedna u Zagrebu, sudjelovalo je 200 gospodarstvenika, predstavnika državnih institucija te stranih ureda. Seminar je organiziran kako bi se hr-

Belgijski gospodarstvenici su vole fokusiran sastanak, a na nove zamisli reagiraju oprezno da Kraljevine Belgije u Hrvatskoj Antonio Garcia je istaknuo kako su belgijski gospodarstvenici izravni, govore što misle, razmišljaju u skladu s devizom “vrijeme je novac”, vole definirani dnevni red odnosno strukturiran i fokusiran sastanak, majstori su kompromisa, a na nove zamisli reagiraju oprezno i suzdržano. (K.S.)

ISTRAŽIVANJE PORTALA MOJPOSAO.NET

Gdje bi radio? Po mogućnosti u dm-u Najnovije istraživanje o poslodavcima prvog izbora koje je MojPosao. net sedmu godinu za redom proveo u veljači ove godine, pokazuje da bi ispitanici, jednako kao i prošle godine, najradije radili u tvrtki dmdrogerie markt, a potom - opet isto kao lani - u T-HT Grupi. Na trećem mjestu su Agrokor i Vipnet s istim brojem glasova (3,5 posto), a potom Ina i prvi put Google. Ispitanicima se nisu unaprijed nudili odgovori, već se od njih tražilo da redom navedu tri poslodavca kod kojih bi se najradije zaposlili. Dm ne samo da je potvrdio svoje prvo mjesto, nego je ove godi-

ne dobio i znatno više glasova (12,5 posto), dok je lani imao 7,6 posto. Drugoplasirana T-HT Grupa imala je isti postotak glasova kao i lani (6,2 posto). Inače, T-HT je punih pet godina bio na prvom mjestu. Plaća tek na petom mjestu Tvrtke koje su najviše porasle u očima ispitanika su Google i Hrvatska pošta koja je na 17. mjestu. U top 20 prvi put je ušla i Podravka, zauzevši 16. mjesto. Presudni razlozi za izbor najpoželjnijeg poslodavca su sigurnost radnog mjesta i vodstvo u sektoru (44 posto ispitanika). Sigurnost radnog

mjesta ove se godine probila na prvo mjesto, za razliku od lani kada je bila na trećem mjestu, iza vodstva u sektoru i prilike za napretkom u struci. Na trećem mjestu ove su godine socijalna odgovornost poslodavca (42 posto) te harmonični odnosi na radnom mjestu (41 posto). Zanimljivo, visina plaće je tek na petom mjestu. Također je zanimljivo i da u ovoj gospodarskoj krizi čak 47 posto ispitanika često razmišlja o promjeni poslodavca, njih 37 posto ponekad razmišlja, a samo 15 posto je potpuno zadovoljno i uopće ne razmišlja o promjeni posla (lani 22 posto). (J.F.)

S MARKOVA TRGA

ZAPOŠLJAVANJE U STARIJOJ DOBI

Načelno da, u praksi ne

Dobna diskriminacija u Hrvatskoj prisutna je već desetljećima. Danas kada se umirovljeni i zaposleni približavaju omjeru jedan naprama jedan, što je neodrživo u bilo kojem ekonomskom sustavu, i kada zbog demografskog deficita i produljenja životnog vijeka postojeći mirovinski sustav nije održiv, potrebno je mijenjati kulturu ponašanja, rekla je Maja Vehovec, stručnjakinja Ekonomskog instituta, na okruglom stolu o mirovinskom sustavu Instituta za javne financije i časopisa Banka, održanom protekloga tjedna. Uz napomenu kako se gotovo svakodnevno mogu vidjeti primjeri dobne diskriminacije ne samo zaposlenih nego i onih koji traže posao, ona je predstavila i rezultate istraživanja koje je

Ekonomski institut u suradnji sa slovenskim kolegama proveo u Hrvatskoj i Sloveniji na uzorku od 416 poduzeća. Zaključak je da poslodavci u obje zemlje načelno podržavaju zapošljavanje ljudi u starijoj dobi, ali kada to trebaju učiniti - uvijek radije zaposle one mlađe. Smatra kako bi trebalo osmisliti aktivnu politiku zapošljavanja starijih te model po kojem bi i umirovljenici koji to žele, mogli raditi. Mnoge europske zemlje na taj su način znatno povećale i samo zapošljavanje i dulji ostanak u svijetu rada, dok je Hrvatska po tom kriteriju na samom začelju europskih zemalja. Marko Krištof iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja pokazao je kako sustav neoporezivih mirovina potiče rana umirovljenja. Savjetnica i urednica časopisa Računovodstvo i financije govorila je pak o kontroverzama važećeg sustava oporezivanja mirovina. (J.F.)

*vijesti List Vjesnik dobio 18 milijuna kuna Vlada je na zatvorenoj sjednici dodijelila 18 milijuna kuna dnevnom listu Vjesnik za podmirivanje troškova izlaženja u ovoj godini. U prošloj godini ta je pomoć iznosila 36 milijuna kuna. Utvrđeno je da je Vjesnik lani povećao prodanu nakladu za 23 posto pa je ona u 2010. prosječno iznosila 3900 primjeraka dnevno. Plan Vlade je da dnevnik Vjesnik do sredine 2012., uz dodatno restrukturiranje i smanjivanje troškova, dođe u poziciju samostalnog izlaženja, bez državnog sufinanciranja. Određena zaliha naftnih derivata Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata u ovoj godini iznosit će 502.000 tona, odredila je Vlada. Odluka je donesena prema količinama godišnje potrošnje koja je u 2010. bila 2,6 milijuna tona. Pri izračunu zaliha ta se količina umanjuje za 14,8 po-

sto koliko iznosi domaća proizvodnja naftnih derivata iz sirove nafte. Dio obveznih zaliha, propisala je Vlada, može se čuvati i u sirovoj nafti. Pomoć Japanu 3,5 milijuna kuna

Vlada će iz proračunske zalihe izdvojiti 3,5 milijuna kuna i preko Crvenog križa poslati kao pomoć građanima Japana stradalim od potresa i posljedica tsunamija. Japanu je odmah nakon izbijanja potresa iz Hrvatske ponuđena i pomoć u spasilačkim timovima, dekama i drugoj opremi, rekla je premijerka Kosor. Vlada će također ponuditi Japanu liječenje ranjenika u specijaliziranim klinikama KBC-a Rebro te ljetovanje na moru za majke s djecom.

Privredni vjesnik Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( 13 mlrd kn ( 70 mil € ukupna vrijednost projekata

iznos prvog ulaganja ICTSI-ja u Luku Rijeka

INVESTICIJSKI PROJEKTI VLADE RH

Za Zračnu luku Za 40 zainteresiranih Projekti koji se pokreću u idućem tromjesečju teški su ukupno 13 milijardi kuna. kojima se očekuje i sudjelovanje inozemnih i domaćih ulagača Igor Vukić vukic@privredni.hr

atječajnu dokumentaciju za koncesiju Zračne luke Zagreb otkupilo je dosad čak 40 zainteresiranih kompanija, objavila je prošli tjedan predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Predstavljajući novih pet grupacija investicijskih projekata

Od ulagača se očekuje da angažiraju brojne domaće izvođače radova koji se pokreću u idućem tromjesečju, premijerka Kosor je na primjeru zagrebačkog aerodroma ilustrirala zanimanje stranih i domaćih investitora za projekte koji trebaju sanirati posljedice velike ekonomske krize. “To je dokaz da smo na pravom putu i pokazuje povjerenje ulagača u hrvatsku stabilnost i gospodarsku perspektivu. Investicijski projekti i završetak pregovora s Europskom unijom naš su prioritet u mjerama za izlazak iz krize”, istaknula je premijerka. Projekti koji se pokreću u idućem tromjesečju teški su ukupno 13 milijardi kuna. Riječ je o projektima koje pokreću javna poduzeća, ali u kojima se očekuje i sudjelovanje inozemnih i domaćih ulagača. Od ulagača

se očekuje da angažiraju brojne domaće izvođače radova i utječu na smanjenje visoke razine nezaposlenosti. U dijelu investicija, primjerice, u gradnji sustava za odvodnju otpadnih voda u Slavonskom Brodu, vrijednome 210 milijuna kuna, koristit će se i novac iz europskih fondova u sklopu programa Ipa. Za gradnju novog bloka termoelektrane Plomin 3 glavni investitor bit će uskoro odabran na međunarodnom javnom natječaju. Uz financijske efekte, premijerka navodi da će prioritet imati ponuđač koji će svojim tehničkim rješenjima utjecati i na problem smanjivanja stakleničkih plinova. Pri kraju natječaj za Omblu Investicijski projekti iz prvog tromjesečja odvijaju se prema utvrđenim rokovima, izvijestila je premijerka. Radovi su otvoreni na obnovi luka u Šibeniku i Dubrovniku. Za Luku Rijeka odabran je strateški partner. U gradnju terminala Brajdica u Luci Rijeka filipinsko-američka tvrtka ICTSI uložit će u prvoj tranši 70 milijuna eura. Time će se razviti novih 300 metara obale i znatno povećati godišnji kapacitet kontejnerskog prometa. Uskoro će na sličan način biti završeni natječaji za izgradnju trafostanice Ombla kod Dubrovnika, a započela je i

gradnja novih Janafovih naftnih terminala u Omišlju i Sisku. U svibnju se očekuje i početak radova na obnovi željezničke pruge Križevci-Koprivnica. “Očekujem da će i novi projekti iz drugog kvartala imati takvu dinamiku realizacije”, naglasila je premijerka. Dodala je da će Vlada pomoći i bržoj realizaciji privatnih investicija koje su pripremili domaći poduzetnici. S njihove je strane stigla pomoć u realizaciji programa gospodarskog oporavka. Na sastanku održanom prošli tjedan u Ministarstvu gospodarstva, skupina od šezdesetak poslodavaca izvijestila je o programu Radom protiv krize, kojim žele na tromjesečni rok zaposliti mlađe nezaposlene osobe, kako bi

im omogućili da osjete svijet rada i steknu iskustva u traženju novog posla. Predvodnik te skupine je koncern Agrokor koji je već objavio oglas kojim traži 1000 radnika različitih zanimanja. Prema riječima Gordana Radina, člana Uprave Agrokora, zaposlit će se radnici različitih kvalifikacija, a pritom nije

U dijelu investicija koristit će se i novac iz europskih fondova u sklopu programa Ipa riječ o sezonskom zapošljavanju. “Mi svake godine zaposlimo oko 3000 sezonaca, pa ih poslije otpuštamo nakon sezone. No ovdje se radi o izvan-

www.privredni.hr Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( 210 mil kn

SJEDNICA VLADE: OPALI PO NAJSIROMAŠNIJIMA

za gradnju odvoda u Slavonskom Brodu

Susjedska pomoć samo u krugu od 500 metara

greb čak koncesionara Riječ je o projektima koje pokreću javna poduzeća, ali u sezonskom zapošljavanju ljudi različitih struka koji će imati priliku upoznati kako se radi u velikoj kompaniji. Neki među njima će ostati i poslije, a većina će steći iskustvo koje će im sigurno pomoći u daljnjem razvoju karijere”, rekao je Radin. Tromjesečni ugovori To zapošljavanje platit će sam Agrokor, a radnici će dobiti tromjesečne ugovore o radu. Agrokor neće koristiti državna poticajna sredstava ili kredite za koje je novac nedavno oslobodila Hrvatska narod-

na banka. Prema Radinovim riječima, Agrokor ima osigurano inozemno financiranje i od “novca Rohatinskog” neće koristiti ni lipe. Agrokorovoj inicijativi pridružile su se i druge uspješne hrvatske kompanije kao što su Pliva, Atlantic Grupa, Institut IGH, Dukat, Viro, Franck, Zagrebačka pivovara, Žito, Karlovačka pivovara, KTC, Kutjevo, Mlinar, Saponia, Tehnika, Vindija i druge. Oglasi za zapošljavanje školovanih ljudi, ali bez iskustva, objavljivat će se na portalu Posao.hr, a i drugim mjestima specijaliziranim za zapošljavanje.

DOMAGOJ MILOŠEVIĆ O POTICANJU INVESTICIJA

Izmjena zakona radi efikasnijeg investiranja

omagoj Milošević, potpredsjednik Vlade za investicije, dao je dodatna objašnjenja o načinu poticanja inozemnih investicija. Kako će se pronaći investitori u projekt Brijuni Rivijera? - Krećemo u ubrzavanje tog posla za koji planovi postoje već nekoliko godina. Prije tri godine postojali su zainteresirani partneri koje ćemo ponovno pozvati da sudjeluju u natječaju. Brijuni Rivijera, osim angažiranja poduzeća u gradnji, trebali

bi donijeti i znatan efekt u zapošljavanju. U prvom dijelu projekta, koji pokrećemo u idućem tromjesečju, planira se dugoročno zapošljavanje više od 1000 radnika, što izravno u hotelima i marinama, što neizravno - u tvrtkama koje će biti njihovi dobavljači. Na koji način će investitori ulaziti u taj projekt? - U ovom slučaju riječ je o raspisivanju natječaja za koncesije. Dakle, govorimo o dodjeljivanju prava na gradnju i upravljanje, a ne o prodaji zemljišta.

Pripremaju li se i drugi poticaji za ulagače? - Mijenjat ćemo nekoliko zakona kako bismo omogućili zainteresiranim poduzetnicima da ulože u različite sektore. Riječ je o zakonima o šumama, vodama, gradnji te dodatnim poticajima za velike ulagače. U razgovorima s investitorima stalno analiziramo moguće prepreke za ulaganje i tome ćemo prilagoditi zakonsku regulativu.

Kaznom od 10.000 kuna država će kažnjavati svakog tko za novac pomaže susjedu, a to nije prijavio vlastima Igor Vukić vukic@privredni.hr

omaganje susjedu da promijeni crjepove na krovu ili okopa vinograd, uskoro bi moglo pomagača stajati novčane kazne, ako su susjedova kuća ili vinograd udaljeni više od 500 metara od njegove kuće. Rad kod udaljenijeg susjeda, osobito ako se obavlja za novčanu naknadu, morat će biti registriran kod poreznih vlasti, prema Prijedlogu zakona o zabrani obavljanja neregistrirane djelatnosti. Ako pomagač pritom bude plaćen, a to ne prijavi, prijeti mu kazna do 10.000 kuna. Prema riječima ministra gospodarstva Đure Popijača, Vlada tim zakonom želi potaknuti fizičke i pravne osobe na registriranje svojih djelatnosti. Tko je kome tko Pored susjedske pomoći, koja će se tolerirati u krugu od 500 metara, pri čemu rad ne smije biti redovit i naplaćen, propisane su i druge iznimke. Dozvoljen je rad za vlastite potrebe kao i obiteljska pomoć. Ona se nekažnjeno smije obavljati samo za osobe u srodničkom odnosu. U zakonu je detaljno navedeno što se smatra srodničkim odnosom: od krvnog srodstva u ravnoj lozi, preko pobočne loze (brat, sestra, polubrat, polusestra

Osnovan Hrvatski odbor za investicije Vlada je osnovala Hrvatski odbor za investicije, savjetodavno tijelo koje će analizirati ulagačku klimu i Vladi predlagati rješenja za poboljšanja u ovom sektoru. U Odboru su ministri u Vladi Domagoj Milošević, Gordan Jandroković, Martina Dalić, Branko Bačić i Đuro Popijač, zatim predsjednik HGK-a Nadan Vidošević, predsjednik HUP-a Ivan Ergović, direktor HUP-a Davor Majetić te bankari Božo Prka, Franjo Luković i Anton Kovačev. Odbor će svakog mjeseca Vladi podnositi izvještaj o kretanjima na investicijskom tržištu. i njihovi potomci) do bivših bračnih drugova, maćehe i očuha te pastoraka i njihovih potomaka, ali dok traje međusobna obveza uzdržavanja. Fizičke osobe kažnjavat će se od 3000 do 10.000 kuna ako obavljaju djelatnost koju nisu registrirale nadležnim tijelima ili prijavile poreznim vlastima. Poduzeća će platiti kaznu do 50.000 kuna za poslove za koje nisu registrirana ili nisu prijavljena poreznim tijelima. Zabranjeno je svako oglašavanje neregistrirane djelatnosti. Stoga je propisano da svaki naručitelj oglasa u medijima mora dostaviti svoje ime, sjedište i OIB, kako bi inspektori mogli provjeriti je li registriran za oglašenu djelatnost. Za oglašavanje neregistrirane djelatnosti predviđena je kazna do 15.000 kuna. Poticaji za bioetanol Prema Popijačevim riječima, siva ekonomija u Hrvatskoj zauzima 20 do 30 posto ukupne ekonomske aktivnosti. Sličan propis, kojim se kažnjava

oglašavanje neprijavljene djelatnosti i proširuje nadležnost inspekcije, donesen je nedavno u turizmu, podsjetio je ministar Damir Bajs. Nakon prvih mjeseci provedbe, smanjen je obujam pružanja neregistriranih turističkih usluga, dodao je Bajs.

Obiteljska pomoć se nekažnjeno smije obavljati - samo u srodničkom krugu Vlada je na prošlotjednoj sjednici utvrdila i iznos poticaja za proizvodnju biogoriva u 2011. godini. Proizvođači biodizela iz uljane repice i otpadnog jestivog ulja dobit će 4,02 kune po litri proizvedenog goriva. Za litru bioetanola proizvedenog iz kukuruza i šećerne repe dobivat će se po 1,94 kune. Novac za te poticaje prikupit će se iz naknade koju će plaćati trgovci “običnim” dizelom i benzinom. Po svakoj litri koju stave na tržište, oni će u fond za poticaje plaćati četiri lipe.

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( 20 radnika

( 30.000 sadnica

zapošljava Usluga

USLUGA, PAKRAC

maslina godišnje proizvede Vibor

VIBOR, ŽRNOVNICA

Čvrst oslonac za dječju maštu

Unikatni ekološki proizvodi Drvo ima vrlo povoljna tehnička svojstva za izradu velikih igračaka, sprava i prateće opreme, a istodobno je riječ o ekološkom materijalu

jeci za zabavu na otvorenom ne treba mnogo. Nekoliko penjalica, tobogana i sličnih sprava. Djeci je važno da budu šareni i zanimljivi, a roditeljima da su sigurni. Poduzeće Usluga iz Pakraca je tu da ispuni sve te zahtjeve. Već 15 godina Usluga razvija i širi asortiman svojih proizvoda za najrazličitija dječja igrališta, poslujući i u teškim vremenima bez i jednog dana blokade. Opremili su igrališta od Savudrije do Cavtata i Iloka, a svoje su proizvode plasirali i u BiH i Srbiju. Njihovi su najčešći kupci komunalna poduzeća u brojnim hrvatskim gradovima, ali i turističke kompanije koje ne propuštaju pobrinuti se za dobro raspoloženje i najmlađih gostiju. “Ove godine pripremamo izvoz u Italiju, a zatim i u cijelu Europsku uniju”, kaže Marijan Turuk koji je uz Antuna Irića suvlasnik tvrtke. Njihovo poduzeće zapošljava 20 radnika, a posjeduje sve potrebne ateste i uvjerenja za izradu proizvoda i zaštitu djece kao što su ISO 9001, ISO 14001 te uvjerenje o ispravnosti proizvo-

da. U završnoj su fazi uvođenja certifikacije gotovih proizvoda za ulazak u EU. Osim elemenata za opremanje dječjih igrališta, pakračko poduzeće proizvodi i drugu komunalnu opremu. Primjerice, koševe za smeće svih vrsta i dimenzija, parkovne klupe u širokoj paleti, cvjetnjake, žardinjere, dr-

mladih stabala, a također i oblice za popločenja staza i drugih površina. Tijekom dugogodišnjeg rada s drvetom razvili su i različite programe dubinske zaštite drveta pod tlakom. Zbog toga se njihovi proizvodi mogu koristiti i za opremanje građevinskih i ugostiteljskih objekata. Drvo ima vrlo povoljna tehnička svojstva

Ove godine pripremamo izvoz u Italiju, a zatim i u cijeli EU, kaže Marijan Turuk vene stijene (pune i mrežaste), mostove, prijelaze, kioske, sjenice, kućice za igru i čuvanje djece... Obrada prema ergonomskim zahtjevima Pružaju i usluge cilindričnog tokarenja drveta pa tako mogu izrađivati i oblice za konjičke prepone i ograde rančeva i dvorišta ili šetnica. Izrađuju i poluoblice koje se mogu koristiti za oblaganje zidnih površina. U njihovoj ponudi su i stupići, odnosno kolci za učvršćivanje

za izradu velikih igračaka, sprava i prateće opreme, a istodobno je riječ o ekološkom materijalu, ističu u tvrtki Usluga. Najveću primjenu nalazi cjelovito impregnirano drvo, zatim debele, vodootporne furnirske ploče te tzv. debljinski uslojene grede, lijepljenje vodootpornim ljepilima. Drvo i drvni materijali lako se mehanički obrađuju prema potrebnim ergonomskim zahtjevima. Roditelji mogu biti mirni - dječja mašta imat će čvrsti oslonac. (I.V.)

Nedavno je ovoj tvrtki dodijeljena potpora HGK za projekt proizvodnje sadnica i revitalizaciju uzgoja buhača i kapara

biteljsku tvrtku Vibor osnovao je ovogodišnji dobitnik nagrade za životno djelo na maslinarskoj manifestaciji Maslina Vibor Mihanović, veteran proizvodnje sadnica kivija na ovim prostorima. Tvrtka se bavi proizvodnjom sadnica od kojih danas najviše proizvodi sadnice maslina. U Viboru su zaposlena dva radnika, a tvrtka koristi honorarne usluge priznatih stručnjaka. Osim po tome što je prepoznata kao pouzdan i korektan proizvođač sadnog materijala, tvrtka je u središte zanimanja poslovne javnosti došla u okviru nedavno održane dodjele Zlatne kune kada joj je dodijeljena potpora Hrvatske gospodarske komore za projekt proizvodnje sadnica i revitalizaciju uzgoja buhača i kapara kao unikatnog i autohtonog dalmatinskog ekološkog proizvoda. Manje je poznato da je povijest uzgoja buhača u Dalmaciji započela 1840. godine. Dvadeset godina kasnije prah buhača se izvozio u SAD. Početkom prošlog stoljeća u Dalmaciji je buhač bio

zasađen na više od 2000 hektara. Već 1934. godine Dalmacija je bila drugi proizvođač buhača u svijetu, odmah iza Japana. Danas je najveći proizvođač ove biljke Kenija. Perspektiva za uzgoj buhača je vrlo dobra budući da je on idealno sredstvo za zaštitu od štetnih insekata u ekološkoj proizvodnji koja je sve prisutnija i na našim prostorima jer sadrži piretrum, prirodni biljni insekticid. Kapar je jedna od biljaka čiji se plod nezaobilazno koristi kao začin u gurmanskim krugovima. Tvrtka Vibor je rijedak, ako ne i jedini proizvođač sadnica kapara u Hrvatskoj. 12 vrsta sadnica maslina “To znači da Hrvatska zahvaljujući klimatskim pogodnostima i nezagađenom okolišu može nametnuti proizvodnju ovih dvaju proizvoda kao europski centar eko poljoprivrede”, istaknuo je Siniša Miličić, voditelj prodaje i marketinga tvrtke Vibor. Uz proizvodnju sadnica kapara i buhača, Vi-

borov glavni proizvod je ipak sadnica maslina. Uz 12 vrsta sadnica masli-

Vibor je jedan od prvih proizvođača sadnica kivija na našim prostorima na proizvodi se sadni materijal smokava i šipaka te sadnice ukrasnog bilja i cvijeća. Osnivač tvrtke Vibor jedan je od prvih proizvođača sadnica kivija na našim prostorima pa se sadnice ovog voća, iako u manjoj mjeri, još uvijek uzgajaju u plastenicima ove tvrtke. Godišnje se proizvede oko 30.000 sadnica maslina na oko 2,5 hektara plastenika i staklenika. “Naše sadnice možete naći u gotovo svim trgovinama sadnog materijala. Sve sadnice deklarirao je Zavod za sjemeničarstvo i rasadničarstvo te Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu Republike Hrvatske. Stalni kupci mogu unaprijed dogovoriti proizvodnju određene vrste sadnica”, zaključio je Miličić. (J.V.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( 10.000 t čokolade ( 25 mil kn godišnje proizvede Zvečevo

*vijesti Projekti iz programa IRCRO vrijedni 1,1 milijun kuna U Poslovno-inovacijskom centru Hrvatske BICRO potpisani su novi ugovori unutar Programa poticanja istraživanja i razvoja IRCRO, kojim se financijski pomaže malim i srednjim poduzećima što žele investirati u istraživanje i razvoj kroz poslovnu suradnju sa znanstvenim ustanovama. Za istraživačko-razvojne aktivnosti poduzećima Bioterra, Lens i Pro Integris odobreno je financiranje projekata u ukupnom iznosu većem od 1,1 milijun kuna.

uloženo u novu proizvodnu liniju

Sladak, ali zahtjevan posao Domaće i izvozno tržište za ovu tvrtku je podjednako važno jer se jednake količine proizvoda plasiraju na oba tržišta. No domaće je tržište isplativije jer donosi čak 60 posto ukupnih prihoda Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

omaći proizvođač konditorskih proizvoda Zvečevo ove godine slavi 90. obljetnicu poslovanja što će obilježiti otvaranjem nove proizvodne linije u koju će uložiti 25 milijuna kuna, te će tržištu ponuditi nove konditorne i vafel, ali i alkoholne proizvode poput rakija (medovača) i likera. Krunoslav Alvir, izvršni direktor Zvečeva, kaže kako će proizvodnja ove godine biti usmjerena upravo na nove konditorske i alkoholne proizvode jer je to segment s najvećim potencijalom rasta. “Malo je poznato da je Zvečevo prije 90 godina izvorno počelo djelovati kao destilerija. Danas proizvodnja alkoholnih pića nosi 15 posto ukupnih godišnjih prihoda tvrtke. A po proizvodnji alkoholnih pića smo među tri najveća proizvođača u regiji. Konditorski proizvodi Zvečeva pak prepoznati su u zemljama diljem svijeta, a halal i košer certifikati, koje tvrtka ima od

svibnja prošle godine, pomoći će u širenju u najbogatije arapske zemlje. Trenutačno Zvečevo čokolade se izvoze u Sjevernu Ameriku, Novi Zeland, Austriju, Njemačku, Kanadu, Australiju, Mađarsku, Švicarsku, Jordan, te u sve zemlje bivše Jugoslavije gdje je Zvečevo kućni proizvod”, ističe on. Domaće i izvozno tržište za ovu tvrtku je podjednako važno jer se jednake količine proizvoda plasiraju na oba tržišta. No domaće je tržište isplativije jer donosi čak 60 posto ukupnih prihoda. A tijekom prošle poslovne godine Zvečevo je, osim novih proizvoda, zabilježilo i rast prihoda za 13 posto u odnosu na 2009. godinu. Surogati čokolade Konditorska industrija je, prema njegovim riječima, sladak, ali zahtjevan posao. “Česti problem su visoke cijene kakaovca, koje su na svjetskim burzama porasle i do 100 posto, kao i visoke cijene ostalih sirovina poput šećera, kakao maslaca te mlijeka. Kako osim ka-

kaovca sve sirovine nabavljaju od domaćih proizvođača, cijena završnog proizvoda je skuplja od konkurencije iz uvoza koja je često upitne kvalitete”, objašnjava Alvir.

Poslovanje otežava i rezerviranost potrošača spram domaćih proizvoda Nerijetka je stoga pojava onih proizvoda na tržištu koji su nepravilno deklarirani, posebice kad je u pitanju čokolada. Na polici se tako često mogu pronaći surogati čokolade poput kakao-krem tabli.

One se, naime, deklariraju kao čokolada, a znatno im je jeftinija proizvodnja. “Prilikom uvoza takvih proizvoda tržišna inspekcija bi tek nakon analize trebala odlučiti hoće li ih pustiti na tržište ili ih zabraniti”, ističe on. Među ostalim preprekama koje otežavaju poslovanje u ovoj niši je i rezerviranost potrošača spram domaćih proizvoda. K tomu, slabost domaćih proizvođača je razjedinjenost. “Zajedničkim nastupom u inozemstvu znatno bi se smanjili troškovi ulaska na nova tržišta, kao i troškovi logistike te, među ostalim, distribucije. Također, zajedničkom na-

bavom strateških sirovina poput kakaovca, kakao maslaca, mlijeka, šećera, brašna, smanjili bi se troškovi proizvodnje te na taj način povećala konkurentnost”, smatra on. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, napominje, otvorit će se nova vrata i tržišta, a zahvaljujući proizvodnim kapacitetima Zvečeva od 10.000 tona čokolade godišnje vjeruje kako tvrtka može biti snažna konkurencija svim europskim proizvođačima čokolade. “Širenje na nova tržišta značit će i nova ulaganja, otvaranja novih radnih mjesta, a time i poticaj domaćem gospodarstvu”, zaključuje Alvir.

Mikado - prva čokolada s rižom na svijetu Zvečevo je s poslovanjem započelo još 1921. godine kao Stock and Cognac. Poznata tvrtka Nestle 1934. godine nudi tvornici Stock and Cognac ugovor o najmu postrojenja za proizvodnju čokolade i bombona na razdoblje od 10 godina, te se proizvodnja konditorskih proizvoda, koja je službeno započela 1936. godine, nastavila do danas. Od 1951. godine tvornica Stock and Cognac djeluje pod imenom Zvečevo. Iz ove hrvatske tvornice konditorskih proizvoda izašla je i prva čokolada s rižom na svijetu Mikado još davne 1964. godine. Na Mikado, naime, otpada 70 posto tržišnog udjela u kategoriji čokolada s rižom i nalazi se među pet najprodavanijih čokolada u Hrvatskoj. U Zvečevu je trenutačno zaposleno 500 ljudi, a proizvodi se 160 različitih proizvoda. Osim Mikada, Zvečevo je poznato i po čokoladama Braco i Seka, najstarijem čokoladnom brendu u regiji, kojih je do danas prodano više od 1,4 milijarde komada.

Dusan Mirkovic/PIXSELL

90 GODINA POSLOVANJA ZVEČEVA

Holcim nudi najbolju uslugu kupcima U programu Best in Customer Service Award (Bisca) tvrtka Holcim Hrvatska dobila je nagradu za najbolju uslugu kupcima u kategoriji građevinskih tvrtki. Program je inicijativa tvrtke Vita komunikacije, a partneri u projektu bili su Ame-

rička visoka škola za menadžment i tehnologiju te Američka gospodarska komora u Hrvatskoj. Bisca je proces natjecanja razvijen sa svrhom nagrađivanja i prepoznavanja tvrtki koje pokazuju izvrsnost usluživanja. Project Management Excellence Day uskoro u Zagrebu Tvrtka KTC International u suradnji s HUP-om Udrugom za projektni menadžment PMI Hrvatska organizira regionalnu poslovnu konferenciju o projektnom menadžmentu Project Management Excellence Day 2011. Konferencija će se održati od 29. do 31. ožujka, a namijenjena je prije svega voditeljima projekata, projektnim inženjerima, direktorima tvrtki te strateškim donositeljima odluka vezanih za određene projekte.

12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( 14.465 kompanija ( više od 300 mil komada iz 47 zemalja sudjelovalo u istraživanju

ANTALOVO ISTRAŽIVANJE O ZAPOŠLJAVANJU MENADŽERA

operativnog sustava Windows 7 dosad prodano

IVAN VIDAKOVIĆ, DIREKTOR MICROSOFTA HRVATS

Imamo prema padamo na ap Gospodarski subjekti počeli su shvaćati da nam zajednič konkurenciju koja se na tim tržištima nalazi

Hrvatska zaostaje T za većinom zemalja u regiji

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Razina zapošljavanja u našoj je zemlji početkom 2011. pala, što znači da nije nastavljeno lagano poboljšanje registrirano u posljednjem lanjskom tromjesečju

ako više od trećine kompanija zapošljava ili planira zapošljavati profesionalni i menadžerski kadar u sljedećem tromjesečju, Hrvatska zaostaje za većinom zemalja regije koje su zabilježile znatno veće razine aktivnosti u zapo-

U zemljama Srednje i Istočne Europe najviše se zapošljava u Ukrajini, Rusiji i Češkoj šljavanju menadžera, navodi se u osmom globalnom istraživanju agencije za zapošljavanje Antal International, koje za našu zemlju potpisuju Nina Anđal i Sanja Novačić, direktorice Antala u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno u siječnju na uzorku od 14.465 kompanija u 47 zemalja na pet kontinenata. Sudioni-

ci istraživanja odgovarali su na ova pitanja: zapošljavaju li trenutačno na stručnim i menadžerskim razinama, namjeravaju li zapošljavati u nadolazećem tromjesečju, te otpuštaju li trenutačno zaposlene i namjeravaju li otpuštati kadrove s te razine u iduća tri mjeseca. Razina zapošljavanja, navodi se dalje, u Hrvatskoj je početkom godine pala, što znači da nije nastavljeno lagano poboljšanje registrirano u posljednjem tromjesečju 2010. godine. Inače, primjetan pad prvi je put zabilježen u prvoj polovini 2009., dok je potkraj te godine bio malo usporen. Potopljene nade za oporavak Lani se pak osjećala stagnacija s naznakama poboljšanja, no istraživanje u siječnju potopilo je nade za oporavak. Naime, 37 posto anketiranih kompanija potvrdilo je da tre-

nutačno zapošljavaju, njih 38 posto planira zapošljavati u sljedeća tri mjeseca, u procesu otpuštanja upravljačkog i stručnog kadra je 19 posto kompanija, dok njih 18 posto očekuje da će to učiniti u sljedećem razdoblju. Usporedbe radi, prošle je jeseni 49 posto ispitanih kompanija zapošljavalo, 44 posto planiralo zapošljavati, a 17 posto smanjivalo broj zaposlenih. Najveću aktivnost u zapošljavanju pokazuju američki kontinent i azijsko-pacifička regija, dok Zapadna Europa još uvijek osjeća posljedice recesije i znatno manje zapošljava. U zemljama Srednje i Istočne Europe najviše se zapošljava u Ukrajini (75 posto), Rusiji (72 posto) i Češkoj (64 posto). Mađarska je i dalje najniže sa 30 posto, što je ipak neznatno povećanje u odnosu na 27 posto iz prethodnog razdoblja. (J.F)

vrtka Microsoft Hrvatska osnovana je u siječnju 1997. godine. U cijelosti je u vlasništvu Microsofta, vodećeg svjetskog proizvođača softvera za poslovna i osobna računala, a odgovorna je za razvoj hrvatskog tržišta. Neposredni zadaci su joj organizacija prodajnog kanala, suradnja s velikim korisnicima, organizacija tehničke podrške, marketing te legalizacija i lokalizacija proizvoda. Ivan Vidaković je na poziciju direktora Microsofta Hrvatska došao prije nešto više od godinu dana. Kako ocjenjujete poslovanje u Hrvatskoj? - U posljednje dvije godine hrvatsko gospodarstvo bilježi kontinuirani pad koji, kao takav, prati i smanjenje ulaganja u IT. Međutim, s očekivanim dovršetkom pregovora s EU-om te vanjskim poticajem uzrokovanim početkom oporavka nama susjednih ekonomija i Hrvatska će zabilježiti oporavak u 2011. koji će sigurno biti daleko manji od onoga koji bismo htjeli vidjeti. Jedan od razloga tomu je i taj što je 2011. izborna godina, a prognoze analitičara predviđaju da će oporavak startati tek u drugoj polovini godine. Činjenica je da su gospodarski subjekti počeli shvaćati da nam zajednič-

ko EU tržište neće donijeti samo stotine milijuna novih potencijalnih korisnika nego i svu konkurenciju koja se na tim tržištima nalazi. Ono što nas treba zabrinjavati jest to

Vjerujem da i vrapci na grani već znaju koji fakulteti proizvode robu za skladište, a kojih stručnjaka nemamo dovoljno da mnogi naši obrtnici i mali poduzetnici - prema zadnjoj anketi Hrvatske gospodarske komore riječ je o njih 40 posto - nemaju dovoljno ni vještina niti sredstava za nabavu računala. To je sigurno značajna šansa za Microsoft i naše partnere. A jedan od zadataka koji smo stavili pred sebe je i značajniji doprinos konkurentnosti Hrvatske. Nadam se da ne trebam posebno naglašavati važnost tehnologije i obrazovanja za nacionalnu konkurentnost. Vista je brzo otišla u ropotarnicu povijesti i stigla je Sedmica. Kako je ona prihvaćena? - Windows 7 je definitivno uspješan proizvod i najbrže prodavan operativni sustav u povijesti IT-a i sa zadovoljstvom mogu potvrditi da ih je do danas u svijetu prodano više od 300 milijuna. Kako globalni, tako i

hrvatski korisnici imaju iznimno dobra iskustava s Windowsom 7. Povjerenje u kvalitetu platforme možemo vidjeti i u velikom broju već započetih ili planiranih migracija na Windowsu 7. Kakvo je, prema Vašem mišljenju, hrvatsko softversko tržište? - Ono je oduvijek nudilo vrlo kreativna i inovativna rješenja, u rangu najboljih svjetskih rješenja. Glavni

www.privredni.hr Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( više od 40%

domaćih malih poduzetnika nema novca za računala

alo IT stručnjaka i zato psorpcijskom kapacitetu ko EU tržište neće donijeti samo stotine milijuna novih potencijalnih korisnika nego i svu lizacija. One će se, naime, morati specijalizirati za određenu industriju, specifične procese ili tehnološku platformu. Područje malog i srednjeg poduzetništva, s obzirom na broj tvrtki, ali i sadašnju razinu (ne)automatizacije, sigurno nudi najveću tržišnu priliku hrvatskim softverskim tvrtkama.

izazov je nedostatak kritične mase, odnosno nepostojanje većih softverskih tvrtki koje bi mogle konkurirati projektima razvijenih tržišta. Kako bi poboljšao situaciju u Hrvatskoj, Microsoft daje značajnu podršku razvoju lokalne softverske ekonomije kroz podršku softverskim start-up tvrtkama. Na taj način pomažemo lokalnim zajednicama u razvoju lokalne softverske ekonomije (koja je inače

jedna od najpropulzivnijih ekonomija u svijetu). To činimo ponajprije kroz Microsoftove inovacijske centre i u Hrvatskoj trenutačno imamo dva, Varaždin i Split, a još nekoliko ih je u planu. Broj startup tvrtki u Hrvatskoj raste iz dana u dan, a trenutačno ih podržavamo više od 180. Upravo su to tvrtke koje u velikoj mjeri izvoze svoje znanje i pokazuju kako se predanim radom i partnerskom suradnjom

može stvoriti dobar gospodarski potencijal. Prirodan proces koji će se nadovezati na ove procese bit će okrupnjavanje, bilo da se radi o udruživanju manjih tvrtki u jednu veću i konkurentniju, ili o akviziciji u kojoj jedna veća tvrtka kupuje jednu ili više manjih. Ovaj proces se u Hrvatskoj događa - doduše, vrlo sporo. Za veći uspjeh hrvatskih softverskih tvrtki bit će potrebna veća specija-

Kakvi su hrvatski IT stručnjaci, ima li ih dovoljno? - Hrvatski IT stručnjaci su dobri, ali ih je premalo. To je ključni razlog zašto nemamo kritičnu masu. S druge strane danas gotovo i ne postoji posao koji se može obaviti bez upotrebe računala. Spojite prvo s drugim i vidi se da odmah padamo na apsorpcijskom kapacitetu. Već dugo ukazujem na nerazmjer broja studenata društvenih i prirodnih smjerova na štetu onih iz prirodnih smjerova. Nažalost, inercija sustava dovoljno je velika da se po tom pitanju nikakve bitne promjene ne događaju desetljećima. Vjerujem da i vrapci na grani već znaju koji fakulteti proizvode robu za skladište, a kojih diplomiranih stručnjaka nemamo dovoljno. Je li hrvatski obrazovni sustav dobar, isporučuje li kadar odgovarajuće kvalitete? - U proteklih nekoliko godina hrvatski obrazovni sustav napravio je vrlo pozitivan pomak prema

povećanju broja upisanih i završenih studenata. Sada bi fokus trebalo staviti na kvalitetu i nužno prilagoditi obrazovni sustav potrebama konkurentnog, održivog gospodarskog razvoja. To nije lagan proces i on će podrazumijevati kolateralne žrtve. Ako odmah ne započnemo proces, neravnoteža između onih koji pune proračun i onih koji ga troše - a među njima su i završeni studenti fakulteta koji su sa svojom stečenom strukom nezaposlivi - bit će sve veća. I sve teže održiva. U kojim IT segmentima Hrvatska može ponuditi regiji, Europi, ali i svijetu svoje proizvode? - Kao što sam već prije spomenuo, male, usko specijalizirane softverske tvrtke danas imaju veću šansu biti globalno uspješne nego “velike” softverske tvrtke. Jedan od razloga je i taj što one svojom uskom specijalizacijom ciljaju vrlo određena i specifična područja i brzo nalaze nove korisnike. Njihova veličina im omogućava brze prilagodbe, a ako je potrebno, i promjenu specijalizacije odnosno niše (ne nužno i tehnološke platforme). Mi to jako dobro vidimo na primjeru hrvatskih start-upova. Što bude veći broj takvih inovativnih i kreativnih tvrtki, veća je i šansa da će procesima okrupnjavanja ili akvizicija nastati i veća

hrvatska uspješnica izvan granica naše regije. Što očekujete od ulaska Hrvatske u EU? - Dovoljno je pogledati bivše države Srednje i Istočne Europe koje su već ušle u EU i vidjet ćemo da u prvom valu slijedi masovna dogradnja infrastrukture. Sljedeći val pokreće automatizaciju odnosno modernizaciju velikih sustava bez kojih nema učinkovite javne uprave. Nakon toga slijedi fokusiranje na kontinuirano jačanje upravljačkih sustava (podrška odlučivanju, praćenje učinkovitosti, kontrola i nadzor, sigurnost i privatnost, upravljanje odnosom s ko-

Male, usko specijalizirane softverske tvrtke danas imaju veću šansu biti globalno uspješne risnicima/građanima...). U Hrvatskoj će najveći fokus biti na drugom valu, a glavni izazov će biti s trećim. Ništa od ovoga nije održivo bez kontinuiranog i povećanog ulaganja u tehnologiju, obrazovanje te istraživanje i razvoj. Jedna od promjena koja će se također morati dogoditi je prihvaćanje sustava vrijednosti i standarda koji vrijede u razvijenom svijetu. Što prije se to dogodi, tim bolje.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( 65% prihoda

BESPOVRATNE POTPORE

Za nove tehnologije i do 400.000 kuna

Javni pozivi za dodjelu bespovratnih potpora u sklopu Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetništva nalaze se na web stranicama Ministarstva gospodarstva već gotovo mjesec dana. Rok za prijave istječe u drugoj polovini travnja, a na raspolaganju je ukupno 407,9 milijuna kuna. Prošle godine na raspolaganju je bilo 326 milijuna kuna, stigla su 7892 zahtjeva, a podijeljeno je 5089 potpora. Sadašnji sustav bespovratnih potpora bit će na snazi iduće godine i možda još 2013., jer nakon ulaska Hrvatske u EU više neće biti moguće potpore u punom izno-

su, već samo nacionalne participacije u strukturnim fondovima EU-a. Broj potpora bitno će se smanjiti, ali će porasti njihovi iznosi, jer je najmanji iznos u EU-u 50.000 eura, dok je u hrvatskom sustavu prosjek u zadnje četiri godine bio oko 50.000 kuna. Lani je dodijeljena i 1001 potpora poduzetnicama u ukupnom iznosu od 10,5 milijuna kuna, dok je ove godine za tu svrhu predviđeno 8,5 milijuna, uz maksimalni iznos potpore od 80.000 kuna. Potpore za nove tehnologije i certificiranje mogu se dobiti u iznosu do 400.000 kuna, pri čemu se financiraju sve vrste certifikata, ne samo ISO. Za poduzetništvo u kulturi potpore mogu biti do 100.000 kuna, a konkurirati mogu i samostalni umjetnici. Potpore bi trebale biti isplaćene do kraja lipnja. Dodatne informacije mogu se dobiti i na telefonu 080 234 505. (D.Ž.)

UGROŽENA NEOVISNOST ODVJETNIKA?

Sve oštrija borba protiv pranja novca Propisivanjem obveze odvjetnicima da radi sprječavanja pranja novca moraju odavati povjerljive podatke o svojim strankama protiv kojih se vodi istraga krši se ustavna odredba samostalnosti i neovisnosti odvjetništva, poručili su sudionici 29. dana hrvatskih odvjetnika. Hrvatska odvjetnička komora (HOK) već je ranije zbog toga podnijela Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti spornih odredbi Zakona o sprječavanju pranja novca, ali odluka se još čeka. HOK je i u postupku donošenja Zakona iznosio iste primjedbe, ali one su odbačene s argumentom da je sprječavanje pranja novca važnije od očuvanja povjerljivosti odnosa odvjetnika i klijenta. Odvjetnici se žale i da je

zakonska regulativa sprječavanja pranja novca, koja uz Zakon uključuje čak devet pravilnika, prekomplicirana i preskupa, osobito za samostalne odvjetnike. Odvjetnica iz Zagreba Irina Jelčić iznijela je, među ostalim, i podatak da je u 2009. i 2010. evidentirano 298 slučajeva u kojima postoji sumnja u pranje novca ili financiranje terorizma. Obavljeno je i 889 nadzora, nakon kojih su podnesena 43 optužna prijedloga, te su naplaćene novčane kazne u ukupnom iznosu od 908.500 kuna. (D.Ž.)

domaćih drvara dolazi iz izvoza

HRVATSKE TVRTKE U DRVNOM SEKTORU SVE MANJE SUDJELUJU NA JAVNIM

Zaustaviti diskrimi domaćih tvrtki Milijarde kuna za unutarnje opremanje hrvatskih institucija drvenim podovima ili namješta javne nabave namještene tako da pogoduju stranim dobavljačima. Ne traže privilegije, ka Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

portske dvorane u Hrvatskoj opremljene su američkim i njemačkim parketom, unatoč tome što se hrvatski parket smatra najboljim na svijetu. Kuće stradale u ratu obnovljene su drvenim krovištima iz Bosne i Slovenije, a uredi državne uprave inzistiraju na talijanskom ili poljskom namještaju prema specifikacijama iz kataloga. Namještaj u hrvatskim veleposlanstvima je iz uvoza, a hotele na Jadranu obnavljamo namještajem iz Srbije ili Slovenije, ističu poslovni ljudi iz drvnog sektora. Na taj način nekoliko milijardi kuna kojima se opremaju hrvatske institucije i objekti odlazi izvan Hrvatske. Rade za Ikeu, a kod kuće ne prolaze Poduzetnici su već, kažu, umorni od složenih i neizvjesnih postupaka javne nabave, a “stišću” ih i kronična neplaćanja. Zato su drvari prisiljeni na izvoz pa im sada već 65 posto prihoda dolazi izvana. Posljednjih dana vlada veliko zanimanje javnosti za konkretne poslove provođenja postupaka javne nabave opremanja pojedinih hrvatskih državnih institucija. Stoga predstavnici domaće drvoprerađivačke industrije žele upozoriti na to da je njihova proizvođačka pozicija proteklih godina bila redovito u inferiornom položaju u odno-

su na uvoznički lobi. To je, nažalost, bilo vidljivo u rezultatima vanjskotrgovinske bilance cijeloga gospodarstva, posebice u segmentu uvoza namještaja kod kojeg se redovito ostvarivao veliki uvozni deficit (uvoz namještaja proteklih se godina kretao

Deindustralizaciju možemo spriječiti uključivanjem industrije u državne poslove, ističe Špiljarić između 450 i 600 milijuna USD), dok je cjelokupna drvna industrija među rijetkima u zemlji u proteklih pet godina ostvarivala izvozni suficit. “U izvozu se suočavamo s tečajnim proble-

mima, a kod kuće s nedovoljno pripremljenim natječajima”, kaže Ivan Slamić, direktor virovitičkog TVIN-a. “Naša tvrtka još uvijek zapošljava više od 1000 radnika i već godinama proizvodimo za švedsku Ikeu, ali ne prolazimo na mnogim domaćim natječajima. U Hrvatskoj se još uvijek ne cijeni rad pa se u turizmu i opremanju hotela s učešćem javnog financiranja događaju mnoge nelogičnosti, zbog čega smo izgubili poslove opremanja hotela u Cavtatu i Malom Lošinju, gdje su pobijedile tvrtke iz Srbije i Slovenije”, ističe Slamić. S njim se slaže i Milutin Pankrac, direktor zagrebačkog Edura. “Iskustva u javnoj nabavi su nam vrlo loša, javljamo se redovito, ali u proteklih 15

godina dobili smo samo nekoliko poslova”. Eduro je tržišno prepoznatljiv brend zahvaljujući ulaganjima u marketing, no to uglavnom nije dovoljno za hrvatske javne naručitelje. “Mnogo ulažemo u dizajn i kvalitetu proizvoda, što tržište cijeni, ali ne i javna nabava. Mislim da bismo se trebali ugledati na švicarski sustav javne nabave koji vrlo precizno i pravično obavlja izbor najboljeg ponuditelja eliminirajući najvišu i najnižu ponudu te je često pozivnog ili zatvorenog karaktera”, smatra Pankrac. “Apsurdno je da se u veliku dvoranu u Osijeku ugradio bukov parket iz inozemstva, a Spačva koja je u neposrednom susjedstvu i koja je takoreći okružena najboljom siro-

www.privredni.hr Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( više od 50.000 radnika

( oko 100 educiranih

zaposleno u drvnom sektoru

NABAVAMA

već dobilo ovlaštenje MZOPU-a

NISKOENERGETSKA GRADNJA

naciju jem odlaze izvan Hrvatske. Domaći proizvođači smatraju da su žu; traže samo da ih se prestane diskriminirati žemo spriječiti uključivanjem industrije u državne poslove. Moramo se i zapitati tko zapravo financira državu i čiji se novac troši u javnoj nabavi”, upozorava Špiljarić. Franjo Mihelčić, predsjednik Uprave tvrtke Lokve, kaže kako je propuštena velika prilika da se kroz javnu nabavu domaća industrija dugoročnije uključi u državne poslove. “To je snažan gospodarski alat koji vješto koriste u razvijenim zemljama jer se prema njihovim statistikama vidi da njihova industrija nije diskriminirana te da provode aktivan i gospodarski pristup. Postoji prostor i u poticajnoj stavinom u Europi, spačvanskim šumama slavonskog lužnjaka - proizvodi vrhunski hrastov parket koji uz to ima i sve svjetske certifikate”, kaže Darijo Puljiz, predsjednik Uprave Spačve. Ne pomaže iskustvo ni kvaliteta ”Inkea je proizvođač kvalitetnog, dizajnerskog namještaja kojim su proteklih godina opremani mnogi poslovni prostori u Zagrebu i Hrvatskoj, no na natječaje više ne idemo”, ističe direktor Inkee Darko Špiljarić. “Većina poslova je namještena pa nam ne pomaže ni naše iskustvo niti visoka kvaliteta našeg namještaja. U Hrvatskoj moramo početi razmišljati strateški, a ne parcijalno, jer deindustralizaciju mo-

Ni jedna zemlja se prema svojim sirovinama i resursima ne ponaša isključivo tržišno, nego strateški, kaže Kavran nogradnji, ali nije pronađen način za veće uključivanje drvne industrije u te poslove. Nadam se da nije i da s promjenom politike možemo ispraviti greške u budućnosti”, zaključuje Mihelčić. Društveno odgovorne javne nabave Predstavnici drvoprerađivačke industrije proteklih su godina organizirali niz stručnih i edukacijskih skupova i okruglih stolova

s temom društveno odgovorne javne nabave. Cilj je bio da se ključni faktori u donošenju odluka u javnoj nabavi upoznaju s prednostima uporabe drva i drvnih proizvoda u opremanju objekata javne namjene, s ekološkim i prirodnim prednostima drva te važnošću društveno odgovornog poslovanja i socijalno osjetljive javne nabave. No efekti toga truda su maleni, smatra direktor drvnog klastera Marijan Kavran. “Nisu u pravu oni koji ističu da samo tržište treba odraditi svoje i da samo najniže cijene mogu biti kriteriji ponude jer strane tvrtke na tržište poput hrvatskog dolaze s izdašnim izvoznim potporama i snažnim diplomatskim lobijima koji ne skrivaju čije interese promiču. Ni jedna zemlja se prema svojim sirovinama i resursima ne ponaša isključivo tržišno, nego strateški. Ako je 48 posto hrvatskog teritorija pod šumom i ako se u sektoru zapošljava više od 50.000 radnika, onda i država treba pronaći svoj strateški interes. Ako već ne favorizirati - što industrija ni ne traži iako bi i to moglo biti društveno i socijalno opravdano onda barem ne diskriminirati. Nije li vrijeme da se netko i u Hrvatskoj u javnoj nabavi založi za slavonski hrast koji krasi najluksuznije svjetske palače, a kod kuće ga tretiramo slabije od najlošije kineske iverice”, pita se Kavran.

Želite li postati stručnjak za energetsko certificiranje? U tijeku je program izobrazbe za stručno osposobljavanje nakon kojega polaznik stječe pravo obavljati energetske preglede građevina i vlasnicima izdavati energetske certifikate Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

iskoenergetska gradnja postaje sve važnija karika u suvremenoj arhitekturi i energetici. Zgrade, koje imaju posebno mjesto u toj gradnji, već se neko vrijeme kao veliki potrošači energije gledaju i iz aspekta energetske učinkovitosti te ekološke prihvatljivosti. U Hrvatskoj je ovo područje uređeno Pravilnikom o energetskom certificiranju zgrada kojim se propisuje energetsko certificiranje za određene nove te postojeće zgrade koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing. Vlasnici takvih objekata

Energetsko certificiranje zgrade, kao skup radnji i postupaka koji uključuje pregled, vrjednovanje radnji tog pregleda te izdavanje certifikata s preporukama za ekonomski povoljno poboljšanje energetskih svojstava zgrade, provode za to ovlaštene osobe. Stoga je krajem prošle godine u Hrvatskoj započeo program izobrazbe za stručno osposobljavanje i obvezno usavršavanje za provođenje energetskih pregleda i certificiranja zgrada. Za tu edukaciju mogu se prijaviti diplomirani inženjeri arhitekture, elektrotehnike, građevinarstva ili strojarstva. Nakon osposobljavanja polažu ispit te im,

U Hrvatskoj je do sada oko 500 osoba osposobljeno za energetsku certifikaciju zgrada kupcima ili najmoprimcima obvezni su predočiti certifikat o energetskim svojstvima zgrade kojem rok valjanosti nije dulji od 10 godina.

ako ga uspješno završe, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPU) izdaje ovlaštenje na temelju kojega se mogu bavi-

ti energetskim certificiranjem zgrada. Zgrade prijatelji prirode Željka Hrs Borković, voditeljica projekata energetske učinkovitosti u zgradarstvu pri Energetskom institutu Hrvoje Požar (EIHP), koji je nositelj ovog programa, ističe kako je do sada u Hrvatskoj otprilike 500 osoba završilo ovu edukaciju, od kojih je stotinjak već dobilo ovlaštenje MZOPU-a zahvaljujući čemu mogu provoditi energetsko certificiranje zgrada. “Riječ je o ozbiljnom osposobljavanju, a ne trivijalnoj edukaciji”, naglašava ona dodavši kako se ovlaštenja mogu i oduzeti ako se certificiranje zgrade ne izvodi stručno. Međutim, još uvijek vlada neinformiranost o tomu što je niskoenergetska gradnja, te se često ne znaju ni sve prednosti svrstavanja nekog objekta u što bolji energetski razred, kaže ova diplomirana inženjerka arhitekture. Inače, ovlašteni stručnjaci već su proveli nekolicinu energetskih pregleda zgrada te izdali certifikate za jedan dječji vrtić, trgovački centar i stambeni objekt.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( 266.000 kn vraćeno

( 35.645 kontrola

po 50 rješenja o prekomjerno naplaćenom iznosu

obavio lani Državni inspektorat

ZAŠTITA POTROŠAČA

MAGIČNIM RIJEČIMA

Zakonodavni okvir je riješen, no i dalje je veliki broj negativnih inspekcijskih nalaza, a naplata ka zbog jačanja konkurentnosti i povećanja profita Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

riča o brendu proizvoda neke tvrtke uvijek je priča o tome kako tvrtka želi da je javnost vidi. A pravo stanje pokazuje kvaliteta proizvoda ili usluge, kažu stručnjaci. Upravo pridržavanje zakonskih odredbi prema kupcima proizvoda pokazuje kakvo je stanje u pojedinoj tvrtki. Iako se približavanjem Hrvatske Europskoj uniji riješio zakonodavni okvir, prema nekim brojčanim pokazateljima čini se kako se prava sve više krše te se prekršitelji kažnjavaju sve većim novčanim kaznama. No oni koji se bave zaštitom potrošača ističu kako je zapravo riječ o tome da potrošači postaju svjesniji svojih prava i traže njihovu zaštitu. Maloprodaja - džungla za kupce Prava kupaca, pokazuju statistike inspektorata i udruga koje se bave zaštitom potrošača, najčešće se krše u području trgovine na malo. Udruga Potrošač u prošloj je godini dobila najviše prijava vezanih uz trgovinu - 1880, zatim slijede elektroničke komunikacije (749), komunalne usluge (404) te energetika (159). Najčešće greške odnose se na naplate viših cijena nego što su one istaknute na polici, potom izdavanja nečitkih računa ili računa tiskanih na termopapiru koji nakon nekog vremena izblijedi. Greške su česte i kod jamstava te informacija o proizvodu na jamstvenom

listu, a često se spominje i zavaravajuće reklamiranje proizvoda. Kod telekomunikacijskih problema najčešće je riječ o previsokim računima do kojih dolazi zbog računalnih programa koji sami zovu određene telefonske brojeve. Kod problema s električnom energijom najčešće je riječ o prisilnim naplatama i nižoj kvaliteti isporuke električne energije odnosno naponu nižem od standarda. U prošloj godini Državni inspektorat je obavio 35.645 kontrola primjene odredbi Zakona o zaštiti potrošača, od čega je 30.837 redovnih kontrola,

Strana konkurencija uvela je visoke standarde zaštite potrošača i tom izazovu trebalo je odmah parirati, ističe Ljerka Puljić 1768 kontrola po ciljanim akcijama, te 3040 kontrola temeljem prijava potrošača. Najveći dio prijava došao je preko Centralnog informacijskog sustava za zaštitu potrošača. Inspektori su pronašli 6700 povreda, zbog čega je doneseno 1067 rješenja. Njima je u 69 slučajeva zatraženo otklanjanje nedostataka, a u 110 slučajeva donesena je odluka o zabrani prometa robe. Doneseno je i 50 rješenja o vraćanju prekomjerno naplaćenog iznosa, i to, kad se zbroje iznosi po svih 50 rješenja, u ukupnom iznosu od 266.000 kuna. Zbog povreda zakona podneseno je i

Primjer dobre prakse - Mercator Mercator kao svaka druga velika trgovačka tvrtka ima dobro razrađen sustav reklamacijskog postupka. Kako kaže direktorica sektora općih poslova i kvalitete Mercatora-H Tanja Dinić, reklamacije na rad i proizvode kupci mogu predati u knjigu žalbe, putem e-maila i na info telefon. Žalbe dolaze do marketinga tvrtke i preko kontaktnog centra kluba vjernosti Pika, posredstvom službe za odnose s kupcima i putem kontakata na web stranicama tvrtke. U rješavanju problema konzultiraju se i tvrtkina služba za odnose s javnošću kao i pravna služba, a obavijesti služe i službi interne kontrole u slučaju opoziva proizvoda u grupi, te pri kontaktima s nadležnim javnim tijelima. 3675 optužnih prijedloga za pokretanje prekršajnog postupka, te doneseno 38 prekršajnih naloga u kojima su izrečene novčane kazne u iznosu od 926.300 kuna.

Deseci tisuća kontrola Prethodnih godina obavljeno je između 30.000 i 48.000 redovnih kontrola, a izrečene kazne su udvostručene. U 2008. i 2009. godini zbog nalaza inspekcije iz

U postupcima reklamacije proizvoda kupljenih u trgovinama ovog lanca koristi se poseban dokument - reklamacijski zapisnik, kao i određen tehnološki postupak u rješavanju reklamacija. Podnose se i redovna izvješća o pritužbama i pohvalama, a evidencije o nesukladnosti i povlačenju proizvoda koristan su izvor informacija za odjel nabave prilikom ocjenjivanja dobavljača. Kako ističe Tanja Dinić, u prošloj godini u trgovačkim centrima Mercatora u Hrvatskoj zabilježene su 1304 reklamacije. Njih 358 riješeno je vraćanjem novca, u 688 slučajeva roba je zamijenjena, a nedostaci na 258 proizvoda riješeni su njihovim servisiranjem. prodaje je povučeno robe u vrijednosti gotovo 13 milijuna kuna. Predsjednica Udruženja trgovine pri Hrvatskog gospodarskoj komori i starija izvršna potpred-

sjednica Agrokora Ljerka Puljić kaže kako odnos trgovaca i potrošača ipak nije konfliktan te ga sve veći broj menadžera u trgovini shvaća kao važan segment unaprjeđivanja poslovanja.

www.privredni.hr Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( 3040 kontrola

obavljeno temeljem prijava potrošača

( 1880 prijava vezanih uz trgovinu dobila tijekom 2010. udruga Potrošač

DO VEĆEG PROFITA

azni raste. Tvrtke postaju svjesnije da se prava potrošača poštuju ne samo zbog zakona nego i Kontrole, kontrole 2007. broj kontrola broj povreda propisa izrečene kazne (kn) vrijednost robe stavljene izvan trgovanja (kn)

2008.

2009.

2010.

47.889

32.510

30.001

30.837

9222

6695

6229

6700

388.700

447.000

926.300

5.111.784 7.808.535

izvor: Državni inspektorat

ima visoke standarde zaštite potrošača”, dodaje Rožman. Odnos prema kupcu u našoj se zemlji stalno poboljšava te se koriste iskustva najbolje svjetske prakse u tom području, smatra predsjednik HGK-a Nadan Vidošević. “Taj odnos koji ima ekonomski i politički aspekt treba i dalje sustavno poboljšavati. Razvoj hrvatskoga gospodarstva i uspješno nadmetanje s inozemnom konkurencijom može se ostvariti samo kvalitetom i konkurentnošću, a ne po svaku cijenu niskim cijenama te niskom kvalitetom”, dodaje. “U proteklih dvadesetak godina trgovina je u Hrvatskoj zabilježila jedan od najdinamičnijih razvoja unutar cijeloga gospodarstva te se među prvima suočila s iznimno snažnom inozemnom konkurencijom. Strana konkurencija uvela je visoke standarde zaštite potrošača i tom izazovu trebalo je odmah parirati”, ističe Ljerka Puljić. Naglasila je kako danas zaštitu potrošača regulira niz zakona i pravilnika, kao i standardi kvalitete. “Velike tvrtke su osnovale posebne odjele za rješavanje reklamacija potrošača koji ujedno služe i za komuniciranje s njima te se tako zaprimi veliki

broj prijedloga i mišljenja. Recesija potencira cjenovnu orijentiranost kupaca pa se i brižljivije razmatra omjer kvalitete i cijene. Potrošači postaju sve svjesniji sebe i svog značaja za trgovačke i proizvodne tvrtke”, smatra Ljerka Puljić. No i tržišna situacija postupno se mijenja, kažu trgovci, pa sve više trgovačkih tvrtki dobavljačima nameće standarde kvalitete. Odnos trgovačkih tvrtki i dobavljača više se ne svodi samo na model “kupi – prodaj” već postaje znatno sofisticiraniji. Trgovci ističu kako se udruge za zaštitu potrošača moraju konstruktivnije odnositi prema trgo-

vačkim tvrtkama pri čemu je najveći broj primjedbi usmjeren na proizvođače, a ne na trgovce. Najbolje svjetske prakse Svi se slažu da je potrebno ostvariti visoki stupanj zaštite porošača, ocjenjuje Krešimir Rožman, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. “Tvrtke imaju široki raspon odgovornosti koji obuhvaća oglašavanje, kvalitetu i sigurnost. Pri tome potrošači žele imati izbor i pristup informacijama kako bi kupili najpovoljniji proizvod ili uslugu. Najveći broj naših trgovačkih tvrtki

Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, ističe kako su obrtnici sudjelovali u izradi Zakona o zašti-

U 2008. i 2009. zbog nalaza inspekcije iz prodaje je povučeno robe u vrijednosti gotovo 13 milijuna kuna ti potrošača kako bi praktična iskustva bila uvažena prilikom zakonskog reguliranja. “Mislim da je važno afirmirati hrvatske proizvo-

de što izravno utječe na stabilizaciju tržišta”, zaključio je Ranogajec. Iako mnoge tvrtke ističu kako ih na poštivanje prava potrošača tjera zakon i konkurencija, važan element za poticaj je i želja za većom dobiti, kaže Kristina Horbec, vlasnica Heraklee, agencije za mystery shopping. “Statistike govore kako samo petpostotni rast kvalitete usluge dovodi do 25-postotnog rasta profita”, ističe ona. “No, kako bi se do toga došlo, potrebno je nešto i dati. To se može i magijom, kaže Kristina Horbec, a četiri čarobne riječi pri tom su - izvoli, molim, hvala i oprosti.

Što se sve NIJE radilo u trgovinama Kako kaže glasnogovornica Državnog inspektorata Vedrana Cetina, povrede odredbi Zakona o zaštiti potrošača od strane trgovaca uglavnom su se odnosile na: neisticanje obavijesti o načinu podnošenja pisanih prigovora, neodgovaranje na prigovore potrošača te nevođenje pisane evidencije prigovora potrošača, nepropisno isticanje obavijesti o proizvodu, nenavođenje oznake zemlje podrijetla na proizvodu, neisticanje maloprodajne cijene i cijene za jedinicu

mjere, neizdavanje računa, nepridržavanje istaknute maloprodajne cijene i uvjeta prodaje, nepoštenu poslovnu praksu trgovca, neuručivanje pisane obavijesti potrošaču o pravu na raskid ugovora odnosno potvrde prethodne obavijesti u slučaju ugovora sklopljenih izvan poslovnih prostorija odnosno ugovora sklopljenih na daljinu, te druge povrede. U obavljanju uslužnih djelatnosti znatan broj povreda odnosio se na neispostavljanje ponude i radnog naloga, te proširenje naloga bez suglasnosti potrošača.

18 EUROGLAS

( 143 nuklearke ( 28% struje

*vijesti Konferencija Ugljični otisak - trag odgovornosti Prva hrvatska konferencija Ugljični otisak - trag odgovornosti održat će se 7. travnja u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva s ciljem unaprjeđenja svijesti o nužnosti održivog i konkurentnog poslovanja. Konferencija je namijenjena menadžerima i stručnjacima zaduženima za zaštitu okoliša, održivi razvoj i korporativne komunikacije koji su već prepoznali vrijednosti poslovanja prema načelima održivog razvoja. Podravka Poljska primila priznanja za uspješno poslovanje Tvrtka Podravka Poljska primila je dva vrijedna priznanja Dijamanti Forbesa i Gazela Business čime je potvrdila status uspješne i perspektivne kompanije koji ima na tom tržištu. Naime, Dijamanti Forbesa ove su godine dodijeljeni treći put, a analitičari Dun&Bradstreeta zajedno s redakcijom Forbesa uvrstili su Podravku među najuspješnije kompanije u 2010. godini. Ocjenjivalo se tzv. švicarskom metodom, kombinacijom vrijednosne i dohodovne metode. Internet će preuzeti prevlast u prodaji turističkih aranžmana

Na specijaliziranom internetskom portalu za kongresni i poslovni turizam www.poslovniturizam. com objavljeno je istraživanje o ulozi interneta u prodaji i marketingu turističkih usluga. Istraživanje je provedeno metodom online ankete, a obuhvatilo je voditelje prodaje i marketinga u 95 hotela diljem Hrvatske. Rezultati istraživanja ukazuju na sve značajniju ulogu interneta u hotelskom poslovanju dok se njegova prava prevlast nad ostalim oblicima prodaje aranžmana očekuje u sljedećih pet godina.

Privredni vjesnik Broj 3669, 21. ožujka 2011.

postoje u Europi

2009. dobivalo se iz nuklearki

EUROPA I NUKLEARKE

Još su nezamjenjive Očito je da će najavljena nova nuklearna direktiva Europske komisije doživjeti korekcije u smislu postroženja minimalnih standarda i zamjetnije centralizacije sigurnosnih mjera Lada Stipić Niseteo niseteo.lada@skynet.be

katastrofom u japanskim nuklearnim elektranama i europske su 143 nuklearke postale objekti za brigu na Starome kontinentu. Greenpeace je dočekao pravi trenutak za novi val pobune protiv nuklearki, a budući da se ekološka svijest građana i te kako uračunava u rezultate lokalnih izbora njemačka je kancelarka promptno naložila prekid rada najstarijih od 17 tamošnjih nuklearki. Taj populistički potez, naravno, nema nikakve veze s dugoročnom energetskom strategijom, no dobro je da se u svjetlu japanskog suočavanja s atomima otrgnutim kontroli otvaraju pitanja sigurnosti. Očito je da će se izgradnja novih kapaciteta u skoroj budućnosti osmišljavati i s pogledom na japanska ružna iskustva te da će za ljeto najavljena nova nukelarna direktiva Europske komisije

U Europi se udio nuklearki u ukupnoj proizvodnji električne energije nije bitno promijenio u zadnjih 15 godina doživjeti korekcije u smislu postroženja minimalnih standarda i zamjetnije centralizacije sigurnosnih mjera, trenutačno u domeni država članica. Svojih će pet minuta dočekati i cvjetajuća francuska industrija nuklearki s uspješnim sigurnosnim rješenji-

Gdje su nuklearke Broj nuklearki u Europi Belgija Bugarska Češka Finska Francuska Njemačka Mađarska Nizozemska Rumunjska Slovačka Slovenija Španjolska Švedska V. Britanija ma potvrđenim praksom. Napokon, u francuskom je interesu pozivnica predsjednika Sarkozyja da se G20 hitno pozabavi nukearkama i njihovom sigurnošću kako se Japan ne bi ponovio na nekoj drugoj, bližoj adresi. Korekcije nisu isključene ni u europskoj strategiji “dvadesetica”, planu da do 2020. godine udio obnovljivih izvora energije dosegne petinu sveukupnih potreba – jednako kao i uštede u potrošnji stvorene čitavom lepezom mjera, poput onih u građevinarstvu. U Europi se udio nuklearki u ukupnoj proizvodnji električne energije nije bitno promijenio u zadnjih 15 godina. Nove su članice, istina, prošle pakao u pregovaračkom procesu radi svoje ruske tehnologije. Tako su Česi dobro zapamtili kakve su sve muke istrpjeli radi Temelina i Austrijanaca, uključujući prijetnju

Proizvodnja električne 143 energije (2009., Eurostat) 7 2 6 4 58 17 4 1 2 4 1 8 10 19

Ugljen Lignit Mazut Plin Atomska energija Obnovljivi izvori energije

blokadom pregovora. Češka je među rijetkim zemaljama Europske unije koje su u domaću energetsku bilancu unijele udvostručenu proizvodnju električne energije iz atoma. U zadnjih 15 godina kapacitete je udvostručila Nizozemska, a gotovo prepolovila Velika Britanija, Rumunjska je također dio napora uzložila u suvremenu nuklearku s aktualnim dvojbama o razini sigurnosti. Neobvezujući stres test Francuska i dalje ostaje europskim bastionom atomske energije jer nuklearke

9,6% 11,6% 13,1% 19,3% 28,0% 18,4%

osiguravaju oko 70 posto struje. Prema Eurostatovim podacima o količini energije dobivene iz atoma izvjesno je kako je proizvodnja neizmijenjena u odnosu na 1997. godinu, a u dobrom je dijelu članica s nuklearkama i smanjena. Sustav uzbunjivanja u Europi dignut je na razinu zajednice nakon Černobila. Znan kao ECURIE ili hitna razmjena radioloških informacija u europskoj zajednici do sada je praktički jedan jedini put napravio javnu uzbunu. Glavna je zvijezda bilo Krško s curenjem rashladne tekućine iz primarnog

sustava hlađenja. ECURIE odmah prosljeđuje informacije svim članicama, a temeljem sporazuma u sustavu su također Hrvatska i Švicarska. Procedura nalaže da se obavijest šalje faksom te da se o svakom, pa i najmanjem incidentu izvješćuje IAEA, Agencija za atomsku energiju i njen noti-

fikacijski sustav ENATOM. U slučaju Krškog službena je informacija dana u javnost dva sata nakon obavijesti o incidentu – koji, srećom, nije imao nikakvih posljedica osim malo gunđanja slovenske strane o “histeriji oko minorne epizode”. Povjerenik za energiju EK-a Günther Oettinger otvorio je kampanju provjere sigurnosti nuklearki neobvezujućim stres testom. Sudeći prema povjereniku, testovi će biti različiti, ovisno o starosti nuklearke, njenom geografskom položaju i geologiji.

www.privredni.hr Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( 3000 predmeta ( 13.000 čeka na rješenje još iz 90-ih godina

predmeta 10 godina čeka na sudsku pažnju

PRAVOSUĐE I PREGOVORI

*vijesti

Teško dostižan lipanj Od 10 mjerila Europska komisija smatra kako je u potpunosti zadovoljeno samo jedno osvježavanje strategije reforme pravosuđa Lada Stipić Niseteo niseteo.lada@skynet.be

teta što Europska komisija nije sastavila prijelazno izvješće za preostala nezatvorena poglavlja s kojima još ima problema, recimo za poljoprivredu, možda čak i za ribarstvo

Borba protiv korupcije značajan je preduvjet koji će tražiti više od umjetničkog dojma da se nešto uistinu radi gdje bi, istina, EK morao priznati da baš svi odgovori ne leže na terenu kandidatske zemlje osim ako nije riječ o njenoj nespremnosti da zadovolji baš svaki zahtjev država članica. Trenutačno je aktualno Pravosuđe sa svojom dugačkom listom poluzavršenih poslova i s potpuno nejasnim perspektivama kako će se stvari dalje odvijati. Naznake pokazuju da je lipanjski rok – koji je sama sebi odredila Hrvatska – teško dostižan cilj. Skepticizam glede toga je li ga je uopće moguće ostvariti osjeća se na objema stranama. Europska je komisija požurila s prijelaznim izvješćem u nadi da neće morati, negdje na jesen, opet nešto ranije od uobičajenog roka u studenome, donositi analizu napretka i za Hrvatsku. Pregovori bi tada trebali biti gotovi nakon rekordnih šest godina natezanja. Tek su u ovoj godini dužnosnici EK-a priznali da su pre-

govori teži, složeniji, zahtjevniji od onih u ranijim proširenjima. Povećan broj starih predmeta Kada je na teške muke poglavlje Pravosuđa otvoreno, određeno je 10 glavnih tematskih mjerila za njegovo zatvaranje, podijeljenih u podmjerila, pri čemu je EK smatrao mudrim da se ne ide u detalje kako se Zagreb ne bi obeshrabrio veličinom zadatka. Poglavlje Pravosuđa uistinu je specifično. Iako se na proces pristupanja gleda kao na proces usklađivanja zakonodavstva i prakse buduće članice sa slovom zakona u Europskoj uniji (ili acquisa, zajedničke pravne stečevine), toga u Pravosuđu nema. Umjesto toga naredani su kriteriji koji karakteriziraju pravnu državu. Mjerila su pojačale hrvatske specifičnosti, suradnja s Haaškim sudom (koja može dobiti nove elemente ili izgubiti stare

nakon presude Gotovini, Čermaku i Markaču), povratak izbjeglica, tretman njihove imovine. Od 10 mjerila, EK smatra kako je u potpunosti zadovoljeno samo jedno - osvježavanje strategije reforme pravosuđa. Profesionalizam u sudstvu, neovisnost sudova zajedno s potvrdom u praksi da je sve to zaživjelo još se čekaju. Jasna, objektivna mjerila za napredovanje sudaca, transparentni kriteriji za njihovo imenovanje, više znanja o poslu i profesionalne odgovornosti ulaze u masu podataka koji će odlučivati je li taj dio posla obavljen. Novi model imenovanja državnih odvjetnika i sudaca tek se treba dokazati kroz praksu. Mjerilo smanjenja broja predmeta na sudovima, kroz koje se mjeri efikasnost pravosudnog sustava, serviralo je neugodno iznenađenje javnosti informacijom da je broj zaostalih starih pred-

meta čak povećan. Problem je, čini se, nastao kad se za kampanje u sudovima, žureći raščistiti nagomilanu hrpu predmeta, uglavnom skidalo slučajeve stare tri godine zapostavljajući one najstarije. Prema nekim podacima, neobrađeno je još 3000 predmeta iz devedesetih godina, 13.000 neriješenih predmeta čeka na sudsku pažnju desetljeće. Cilj je da se svi odrade do kraja godine. Mjerilo procesuiranja ratnih zločina na domaćim sudovima pokriva, računa se, oko 500 slučajeva koji čekaju sudsku obradu. Vladina strategija za rješavanje ratnih zločina sugerira kriterije za prioritete. Suradnja s Haagom misterij Borba protiv korupcije značajan je preduvjet koji će tražiti više od umjetničkog dojma da se nešto uistinu radi. U tom će segmentu Europska ko-

misija i te kako pažljivo analizirati učinke mjera, primarno kroz pravomoćne presude koje su istodobno test efikasnosti cijelog pravosudnog sustava. U kontekstu kampanje bitan je i preventivni okvir, stvoren usvajanjem triju zakona – o financiranju političkih stranaka, o sprječavanju sukoba interesa te o pravu na pristup informacijama. Mjerilo o zaštiti manjina sadrži akcijski plan – kao potvrdu konkretnih namjera – ostvarivanja prava manjina proisteklih iz Ustavnog zakona, pri čemu EK u prvi plan stavlja njihovo razmjerno zapošljavanje u organima državne uprave. U mjerilu zaštite ljudskih prava EK je istaknuo instituciju pučkog pravobranitelja koji zahtijeva jačanje, materijalno i u ljudstvu. Zadnje mjerilo, suradnja s Tribunalom za ratne zločine je misterij, jer ni jedna strana ne govori konkretno o čemu je riječ. Očekuje se da će cijeli slučaj otići ad acta travanjskom presudom generalima i obraćanjem glavnog tužitelja Vijeću sigurnosti u svibnju. Realno gledajući, za sve ovo je preostalo četrdesetak dana, nakon čega bi počela europska procedura provjere. Bude li predsjedajuća Mađarska požurivala države članice, čudo bi se moglo dogoditi i bez da se finalizacija tog poglavlja prepusti idućoj predsjedajućoj zemlji - Poljskoj. Naravno, prepreke završetku pregovora su i druga nezatvorena, trenutačno medijski zaboravljena, poglavlja.

Seoba Poljaka u Austriju i Njemačku

Nakon otvaranja austrijskog i njemačkog tržišta rada za Poljake 1. svibnja u te dvije zemlje godišnje bi moglo emigrirati više od pola milijuna Poljaka. Stručnjaci varšavskog Centra za istraživanja migracija očekuju da će godišnje 415.000 Poljaka odlaziti na rad u Njemačku, a oko 100.000 u Austriju; poljske i njemačke industrijske komore procjenjuju da bi broj migranata mogao biti i dvostruko veći. Očekuje se da će poljski radnici u Austriji i Njemačkoj najviše poslova naći u građevini i poljoprivrednom sektoru. Rast graditeljskih aktivnosti u eurozoni Graditeljske aktivnosti u eurozoni u siječnju su bile veće za 1,8 posto nego u prosincu 2010., objavio je Eurostat. Najveći rast aktivnosti od 36,3 posto zabilježen je u Njemačkoj, slijedi Francuska (7,9 posto) te Slovenija (3,8 posto). Najveći pad bilježe Velika Britanija (9,4 posto), Rumunjska (6,4 posto) i Poljska (3,1 posto). EK želi istu osnovicu poreza za tvrtke Kako bi smanjila birokraciju i potaknula prekogranično poslovanje, Europska komisija predstavila je prošlog tjedna prijedlog jedinstvene osnovice po-

reza za tvrtke na području Europske unije. Njome bi se izbjeglo prekomjerno oporezivanje te bi tvrtke godišnje mogle uštedjeti čak 1,3 milijarde eura.

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( 35 mlrd dolara

izravna šteta od potresa i tsunamija

( 92.000 mlrd jena državni proračun Japana

POSLJEDICE POTRESA U JAPANU

IZ TRAGEDIJE U OBNOVU I GOSPODARSKI USPON Unatoč optimizmu, japanski su dužnosnici oprezni zato što moraju pažljivo kročiti po uskoj stazi između povećanja potrošnje radi obnove i održanja fiskalne stabilnosti u zemlji koja ima proračunski deficit dvostruko veći od BDP-a proračunski deficit dvostruko veći od BDP-a.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

svakom zlu nađe se i zrnce dobra. Tako bi se i tragedija katastrofalnog potresa i tsunamija koji su u Japanu odnijeli tisuće ljudskih života i nanijeli golemu materijalnu štetu mogla prometnuti u novu fazu razvoja i gospodarskog rasta. Izravna šteta, prema prvim procjenama, iznosit će najmanje 35 milijardi dolara, dok će neizravna – a to uključuje i obustavu proizvodnje u mnogim pogonima – biti barem nekoliko puta veća. Svemu tome unatoč, Japanci s optimizmom gledaju u budućnost procjenjujući da će potres dovesti do usporavanja rasta u iduća dva tromjesečja, ali će potom uslijediti brz oporavak na krilima

obnove. Japan je odnedavno treće gospodarstvo po veličini u svijetu (nakon što ga je Kina pretekla) i ostvaruje više od sedam posto globalnog BDP-a. Međutim, područje razoreno potresom, sjeverozapadna obala otoka Honshua, ostvaruje samo oko četiri posto nacionalnog BDP-a. Stoga, čak i ako se potvrdi procjena da je trećina gospodarstva na tom području uništena, to

Naknade štete od potresa teško će pogoditi japanska osiguravateljska društva

ma koji muče tu bogatu naciju od 127 milijuna ljudi, od kojih je svaki peti stariji od 65 godina. Smanjivanje goleme administracije i visokih subvencija poljoprivredi dosad su bile nepremostiva prepreka svakoj vladi. U ozračju nacionalne ugroženosti političari na vlasti, ali i oni u oporbi, ovaj bi put mogli naći snage za jedinstvenu odluku da raskinu višedesetljetne okove klijentelizma. Da su sposobni za takvo jedinstvo Japanci su dokazali i u danima nakon potresa: pljački i krađa, tipičnih za razdoblje nakon takvih katastrofa, gotovo nije ni bilo, mnoge su trgovi-

vrlo nepopularna mjera. Izvjesno je, međutim, da će i najštedljiviji Japanci morati posegnuti u svoje crne fondove kako bi barem obnovili kuće. Paradoksalno, šok javnosti zbog velikih žrtava i nacionalna homogenizacija oko saniranja šteta mogli bi pomoći japanskoj vladi u prevladavanju strukturnih proble-

ne snizile cijene osnovnih namirnica, a bilo je i onih koji su unesrećenima dijelili hranu i piće s polica.

Okovi klijentelizma I u ovogodišnjem je proračunu planirano da će Japan gotovo polovinu od svog proračuna (92.000 milijardi jena) pokriti zaduživanjem u iznosu od 44.000 milijardi jena. Povećanu potrošnju moglo bi se pokriti i povećanjem poreza, ali to je svugdje, pa i u Japanu, politički

Područje razoreno potresom ostvaruje oko četiri posto japanskog BDP-a bi značilo pad BDP-a od oko 1,2 posto, upola manje nego što su govorile prve procjene. Japansko gospodarstvo tako će jedva i osjetiti posljedice, a obnova bi čak mogla i ubrzati rast, optimističan je japanski ministar gospodarstva Kaoru Yosano. Uska staza Prema njegovoj računici, ulaganja u obnovu razorenih područja sigurno će premašiti 3300 milijardi jena, koliko je nakon zadnjeg katastrofalnog potresa 1995. uloženo u Kobe i okolicu. To će povećati BDP za jedan do dva postotna boda, pa bi

neto rezultat ove godine mogao biti i bolji od planiranih 1,5 posto. Japansko gospodarstvo prošle je godine raslo po stopi od 3,9 posto, najviše u zadnjih dvadesetak godina, unatoč blagom padu od 0,3 posto u zadnjem tromjesečju. Iako je potres poremetio lance opskrbe u dijelu automobilske industrije i industrije elektroničkih uređaja, Yosano tvrdi da će se ti poremećaji brzo otkloniti. Na negativnoj strani valja imati na umu da će naknade štete od potresa teško pogoditi japanska osiguravateljska društva, a moguć je i porast cijene hrane na svjetskom tržištu ako Japan bude povećao uvoz žitarica i riže kako bi održao stabilnost zaliha. Zbog curenja radioaktivnosti iz nuklearke Fukushima njen vlasnik, Tokyo Electric Power Corporation,

proizvodi za četvrtinu manje električne energije, ali japanska se vlada nada da će se većina tog manjka nadoknaditi pojačanom proizvodnjom iz termoelektrana. Ipak, unatoč optimizmu, japanski su dužnosnici oprezni zato što moraju pažljivo kročiti po uskoj stazi između povećanja potrošnje radi obnove i održanja fiskalne stabilnosti u zemlji koja ima Kinezi razgrabili sol

Potres u Japanu, a potom i panika zbog curenja radioaktivnosti iz nuklearne elektrane Fukushima, doveli su i do nekih neobičnih poremećaja na okolnim tržištima. Tako je u dijelovima Kine, posebno Šangaju i Pekingu, cijena soli u trgovinama skočila i do 10 puta. Uzrok su bile glasine, proširene SMS-om i e-mailom, da jodirana sol štiti od radioaktivnosti, nakon čega je razgrabljena sva sol s polica trgovina. Iako se jod inače koristi za ublažavanje posljedica radioaktivnosti, kinesko ministarstvo zdravstva upozorilo je da bi čovjek za potrebnu količinu joda morao pojesti tri kilograma soli dnevno. Unatoč pomami za solju, najveći kineski proizvođač China National Salt Industry poručio je da su rezerve i više nego dovoljne i da nema razloga za skupljanje zaliha.

www.privredni.hr Broj 3669, 21. ožujka 2011.

EUROPSKO IZVJEŠĆE O OKOLIŠU

POGLED U SVIJET

Je li na pomolu raskol u EU-u? dr. Uroš Dujšin

O Iscrpljivanje zaliha narušava gospodarstvo

vaj bi tjedan mogao biti upamćen kao tjedan kada se Europa počela raspadati, upozorava Economist. Povod tome su dva prošlotjedna sastanka od kojih je na prvom sudjelovalo svih 27 šefova država i

euro, tadašnji se britanski ministar financija Gordon Brown usprotivio stvaranju “euro grupe” ministara financija iz koje je bio isključen; na to mu je njegov francuski kolega Dominique Strauss-Kahn odgovorio da se, kad je u pitanju brak, strance ne poziva u spavaću sobu.

Unija nije parlament Iskustvo pokazuje da formalno glasovanje i prava na veto na europskim sastancima na vrhu ne pružaju dovoljnu zaštitu. Unija je klub, a ne parlament. Kada prijedlozi dospiju na sastanak, oni imaju svoju inerciju: može se osporiti jedan ili

Transformacija prema zelenijoj europskoj ekonomiji omogućit će dugoročnu održivost okoliša u Europi, ali i široj regiji Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

oticanje gospodarskog rasta u razvijenim zemljama - desetljeća intenzivnog iskorištavanja zaliha prirodnih bogatstava i propadanja ekosustava - dovelo je do globalnog zatopljenja, gubitka biološke raznolikosti te raznih negativnih utjecaja na naše zdravlje. Različite perspektive Perspektive europskog okoliša su različite, ali sveukupno gledano, ipak postoje mogućnosti za poduzimanje aktivnosti koje bi pridonijele boljoj prilagodbi okoliša mogućim rizicima i promjenama u budućnosti. To podrazumijeva uključivanje do sada nepovezanih tehnologija i podataka o okolišu, spremnost na razvijanje novih metoda proračuna kapaciteta prirodnih resursa i obnavljanje opredjeljenja za načela opreza i prevencije te nadoknade šteta i principa “onečišćivač plaća”. Ove sveobuhvatne spoznaje potkrijepljene su sa 10 ključnih poruka koje je objavila Europska agencija za okoliš u Europskom

izvješću o okolišu – stanje i izgledi 2010: Sinteza. Tako se među tim ključnim porukama ističe kako će stalno iscrpljivanje zaliha prirodnih vrijednosti i usluga ekosustava Europe u konačnici narušiti europsko gospodarstvo i ugroziti socijalnu koheziju. Zatim, Europska unija je smanjila emisije stakleničkih plinova te je trenutačno na putu smanjenja svojih obveza prema Kyoto protokolu. Međutim, europsko i svjetsko smanjenje stakleničkih plinova daleko je od dostatnog kako bi se prosječni porast temperature u svijetu zadržao ispod dva stupnja Celzijusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Onečišćenje vode i zraka smanjuje se, no nedovoljno za postizanje zadovoljavajuće ekološke kakvoće svih voda ili za osiguravanje dobre kakvoće zraka u svim gradskim područjima. Pravedne fiskalne reforme Nadalje, prostorno planiranje, raspolaganje izvorima te usklađivanje sektorskih politika i njihova provedba na svim razinama mogu pridonijeti us-

postavi ravnoteže između potrebe za očuvanjem prirodnog bogatstva i njegove upotrebe u poticanju gospodarstva. Transformacija prema “zelenijoj” europskoj ekonomiji omogućit će dugoročnu održivost okoliša u Europi i široj regiji. U tom kontekstu važnu će ulogu imati promjene stavova. Stoga zakonodavci, poslovni subjekti i građani zajedno mogu na širem

ti korak prema usklađivanju poreznih stopa. Sarkozyjeva ekonomska vlada teško bi prihvatila britansko protivljenje strožoj regulaciji rizičnih fondova ili njegov prijedlog da se ukine pomoć za regionalni razvoj zemljama koje provode “štetnu konkurenciju u oporezivanju”, ili da se bori za uklanjanje barijera trgovini uslugama.

Europsko i svjetsko smanjenje stakleničkih plinova daleko je od dostatnog

vlada, no zato su na drugom izostavljena desetorica čije zemlje nisu članice eurozone. To je čas u kojem se, smatra Economistov uvodničar, Unija dijeli na jednu dominantnu, korporativističku jezgru eurozone i manju, liberalnu periferiju. Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja u rukama drži ključ za prevladavanje dužničke krize eurozone, dovoljno je pametna da to shvati i da to ne voli, ali je iz unutarnjopolitičkih razloga bila prisiljena tako postupiti.

planu sudjelovati u upravljanju prirodnim bogatstvom i uslugama ekosustava, osmišljavati nove i inovativne metode učinkovite uporabe resursa te pravednih fiskalnih reformi. Ipak, u izvješću se navodi kako je politika zaštite okoliša u EU-u i susjednim zemljama dovela do značajnih poboljšanja u stanju okoliša. Međutim, ako se istaknuti glavni problemi ne riješe, posljedice za Europu bit će značajne.

Odlučujuća uloga Njemačke Strahovanje da bi jedinstvena valuta mogla podijeliti Europu datira još iz vremena Maastrichtskog ugovora, a Njemačka je odigrala odlučujuću ulogu u osiguravanju europskog jedinstva. Godine 1990. Njemačka se oštro suprotstavila francuskom planu o osnivanju “ekonomske vlade” kao protuteže europskoj središnjoj banci, ne želeći ugroziti njenu neovisnost. Još i prije nego što je 1999. uveden

Ovaj raskol na dvojnu Europu ipak je važan, iako mnoge institucije i političke mjere djeluju bez obzira na to što ne uključuju sve članice – kao Schengenska zona, suradnja u obrani ili planirano uvođenje europskog patenta. No povijest europske integracije puna je primjera u kojima su određene mjere koje je osmislila neka uža grupa kasnije nametnute ostalim članicama - primjerice zajednička poljoprivredna politika, proračun, socijalna povelja i povelja temeljnih prava. Neke zemlje izvan eurozone, kao Švedska, Danska i Poljska, oštro su se usprotivile ideji da se čelnici zemalja eurozone sastaju češće i snažnije utječu na vođenje politike. To nije samo stvar odnosa moći nego i općeg stava. Grupa eurozone je manje liberalna nego Europa svih članica. “Pakt o konkurentnosti” - odnosno sadašnji “pakt za euro” u režiji kancelarke Merkel i predsjednika Sarkozyja uključuje i ideju o usklađivanju osnovica poreza na poduzeća, što je oči-

Povijest europske integracije opterećena je tenzijama između ekonomskog liberalizma i ekonomskog nacionalizma dva, ali ne i svi ostali. Zemljama članicama izvan eurozone to nameće dilemu: priključiti se eurozoni i tako povratiti izgubljeni utjecaj ili – kao što to neki u Velikoj Britaniji priželjkuju – napustiti Uniju, što bi bez sumnje obradovalo mnoge euroskeptike. Povijest europske integracije stalno je bila opterećena tenzijama između ekonomskog liberalizma koji se zalaže za otvorenost i ekonomskog nacionalizma koji je skloniji tvrđavi Europi. Do sada se Angela Merkel brinula ne samo da održi liberalne tendencije u EU-u nego i da očuva europsko zajedništvo. Bude li protekli sastanak o “paktu za euro” samo jednokratni krizni sastanak, raskol u EU-u bit će, barem ovaj put, izbjegnut.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Prve vjetroelektrane Potpisivanjem ugovora o koncesiji za korištenje zemljišta između Hercegovačko-neretvljanske županije i Elektroprivrede BiH počinje gradnja prvih dviju od 16 vjetroelektrana ukupne snage 46 megavatsati na Podveležju kod Mostara. Krajem godine prve dvije vjetroelektrane bit će puštene u rad. Iz EP-a BiH su najavili da će ove godine po-

Privredni vjesnik Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( 20 milijuna KM ( 167,2 milijuna KM lanjski gubitak Željeznica RS-a

gubitak iz prethodnih godina

ŽELJEZNICE RS-a NA KORAK DO STEČAJA

Brzim vlakom u negativne trendove Zbog dva štrajka željezničara gospodarstvo Federacije BiH izgubilo je 14 milijuna maraka, a koliko će zemlju stajati desetodnevni štrajk željezničara srpskog entiteta, još se ne zna

četi i gradnja četiriju od 10 mini HE na rijeci Neretvici, također na području Hercegovačko-neretvljanske županije. Građevinski radovi na tim objektima bit će povjereni domaćoj operativi, što će, kako kažu u EP-u BiH, predstavljati podršku razvoju graditeljstva u vrijeme složenih ekonomskih prilika u zemlji. U BiH 190 osoba dnevno gubi posao Potreba za novom radnom snagom u Bosni i Hercegovini se smanjuje, a broj otkaza se povećava. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u siječnju su registrirane 5893 osobe kojima su vraćene radne knjižice, što znači da je dnevno 190 ljudi ostajalo bez posla. Turci žele u SASE Tri turske institucije s tržišta kapitala, Istanbulska burza, Taksbank, koja za Istanbulsku burzu obavlja poslove poravnanja, i Središnji registar Turske uputili su pismo namjere i iskazali interes za stjecanje vlasništva Sarajevske burze, SASE, s po pet po-

sto dionica. Nadzorni odbor SASE podržao je ulazak u vlasništvo turskih institucija putem emisije novih dionica zatvorenom prodajom te naložio upravi Burze da pokrene proceduru dokapitalizacije.

Zdravko Latal latal@privredni.hr

poravak svjetskog gospodarstva nastavlja se neujednačeno, ali je brži no što se očekivalo, ocjena je MMF-a uz poboljšanu prognozu da će svjetska ekonomija umjesto za 4,2 posto porasti za 4,4 posto. Bosnu i Hercegovinu, međutim, ne krase pozitivne prognoze. Naprotiv, stručnjaci ne očekuju da će ove godine doći do ekonomske stabilizacije, uvjereni su da će stanje biti i teže nego lani. Analitičari Vanjskotrgovinske komore BiH, na temelju relativno uspješnog trgovanja s inozemstvom prošle godine i u prvom mjesecu ove, najavili su nastavak pozi-

Stanje financija u Republici Srpskoj je katastrofalno tivnih izvoznih trendova na bazi ukupnog gospodarskog rasta. A upravo u vrijeme kad je komorska administracija pred članstvo izašla s optimističkim prognozama, došlo je do desetodnevnog štrajka 3600 zaposlenih na Željeznicama RS-a kojima menadžment i entitetske vlasti duguju 21 milijun konvertibilnih maraka za pet plaća, regrese i druga primanja, uz najavu smanjenja plaća. Željeznice RS-a lani su poslovale s gubitkom od 20 milijuna KM, gubitak iz prethodnih godina iznosio je

167,2 milijuna KM, dugoročna zaduženja iznose 72 milijuna KM, a kratkoročna 87 milijuna KM. Izvoz manji za sedam posto U prvom tjednu dok se odvijao znatno umanjen promet, samo dvije tvrtke iz Fedracije BiH iska-

Štrajk je okončan i vlakovi su krenuli kad je premijer RS-a Aleksandar Džombić obećao da će do travnja biti ispunjeni zahtjevi Sindikata. Da je štrajk izbjegnut, izbjegli bi se i golemi gubici u gospodarstvu, a Željeznice RS-a ne bi bile dovedene na korak do stečaja.

nova velikih bosanskohercegovačkih izvoznika obaju entiteta i cjelokupno gospodarstvo te dodatno usložnjava poslovanje dviju željezničkih kompanija koje ove godine trebaju ući u velike investicije modernizacije prometa. Posebno teške posljedice zbog štrajkova

zale su milijunske gubitke i uputile molbe Sindikatu željezničara RS-a da ispoštuju ranije potpisane ugovore o prijevozu. Željeznička kompozicija s armirano-betonskim pločama Širbegović Groupa iz Gračanice, koje su namijenjene za ugradnju u Zagrebu, stajala je nekoliko dana, a u pitanju je bila prva isporuka od 125.000 tona betonskih elemenata u vrijednosti 2,2 milijuna KM. Obustava prometa pogodila je i Global Ispat koksnu industriju Lukavac. Zbog štrajka proizvodnja je prepolovljena. Umjesto 2100 tona ugljena dnevno, koji se nalazio u Luci Ploče, u Lukavac je stizalo 1100 tona.

Potkraj prošle godine iz istih su razloga dva puta štrajkali željezničari u Federaciji BiH. U Ministarstvu prometa i komunikacija FBiH izračunali su da su štrajkom uzrokovane štete od oko 14 milijuna KM. Riječ je o štetama prouzročenim samo u jednom entitetu. “Zahvaljujući” tim štrajkovima vrijednost vanjskotrgovinskog prometa u prosincu prošle godine u odnosu na studeni bila je manja za sedam posto, pokrivenost uvoza izvozom smanjena je za 11,48 posto, a deficit je povećan za čak 21,17 posto. To su službeni statistički pokazatelji. Štrajk željezničara u srpskom entitetu ozbiljno je ugrozio realizaciju pla-

željezničara trpjela je proizvodnja u željezari ArcelorMittal Zenica, jer nije imala osiguranu redovnu opskrbu željeznom rudom iz Rudnika Omarska. Željezničari u raljama politike Opozicija u srpskom entitetu iskoristila je štrajk željezničara da bi oštro kritizirala aktualnu vlast, a posebice bivšeg premijera i sadašnjeg predsjednika RS-a Milorada Dodika, ustvrdivši da su entitet doveli u kolaps. Željeznice RS-a su 2005. godine poslovale pozitivno, a kad je na vlast došao Dodikov SNSD, došlo je i do strmoglavog pada, ustvrdio je bivši predsjednik RS-a a sa-

dašnji oporbeni lider Demokratske partije Dragan Čavić. Od 2006. do 2010. godine kadrovi SNSDa na Željeznici su zaposlili 2000 novih radnika, od čega 1000 neposredno pred prošlogodišnje opće izbore u listopadu. Čavić i SDS oštro su kritizirali novu vladu da je s računa posebnih namjena uzela 60 milijuna KM pozajmice kako bi zaustavila najavljen izlazak na ulicu pripadnika boračkih organizacija i visokih odlikovanja kojima su prethodno, po dogovoru s MMF-om o smanjenju javne potrošnje, umanjena ili ukinuta socijalna davanja. Ova pozajmica je, kako tvrdi oporba, uzeta bez suglasnosti parlamenta, a svima je nejasno odakle će Džombić namaknuti 21 milijun KM ako ne iz nove pozajmice. Proračunski deficit RS-a iznosio je lani, prema procjeni glavnog revizora, 445 milijuna KM, a ove godine doseći će iznos od pola milijardi KM. Ukupna dugovanja poduzeća prema bankama i međusobno u RS-u za devet mjeseci prošle godine veća su od 1,7 milijardi eura, stoji u procjeni Ekonomskog instituta u Bijeljini. Kad nestane i ono malo preostalog novca koji je ostao od prodaje Telekoma Srbiji i kad iduće godine počne vraćanje kredita MMF-u, srpskim entitetom neće vladati SNSD-e i Dodik, nego socijalni bunt i građanski nemiri, upozorava opozicija.

www.privredni.hr Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( 23,34%

dionica Mercatora ponuđeno na prodaju

( 1 godina

prošla od prve javne ponude

MJERA SLOVENSKOG NACIONALNOG INTERESA

Idem i ja! Ne, ti ne! Zašto ne? Zato jer - ne! U šifru “narodno-gospodarskih ciljeva” zapakiran je zapravo strah da će Agrokor skinuti s Mercatorovih prodajnih polica robu slovenskih proizvođača murka već su pokojnici, Laško je tik pred stečajem, Droga-Kolinska najprije je strancima rasprodala najbolje robne marke, a potom je u općoj histeriji ostatak prodan Atlanticu. Još 2008. godine Damjan je pisao kako slovenska prehrambena industrija ne može

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

evjerojatna je količina tekstova i raznih medijskih istupa kojima se u Sloveniji zadnjih desetak dana pokušava objasniti zašto je Agrokor najnepoželjniji od svih mogućih kupaca udjela u Mercatoru. Nakon svega izrečenog i napisanog razlozi privatizacijske zbrke nisu mnogo jasniji. Moguće objašnjenje možda je najbliže refrenu iz pjesme zbog koje je nekadašnji kvartet 4M bio rado slušan na cijelom području bivše državne zajednice: “Idem i ja! Ne, ti ne! Zašto ne? Zato jer – ne!” “Pokret otpora” protiv Agrokora Zato jer – ne! To je bio odgovor na prvo javljanje Agrokora na javnu ponudu Mercatorovih dionica čijom se prodajom Pivovarna Laško prije godinu dana pokušala zaštititi od prijetećeg financijskog tsunamija. Velika je vjerojatnost da će Agrokor dobiti isti odgovor i na sadašnju ponudu, neovisno o tome koliko je izdašnija od ponude dvaju privatno-investicijskih fondova – Mid Europa Partners i Warburg Pincus. Ne, ti ne! Ulazak Agrokora ugrozio bi šire slovenske narodno-gospodarske ciljeve. U šifru “narodno-gospodarskih ciljeva” zapakiran je zapravo strah da će Agrokor skinuti s Mercatorovih prodajnih polica robu

Jože P. Damjan sluti da se u cijeloj priči o Mercatoru radi o problemu ega Ništa ne treba isključiti Iako je veća vjerojatnost da će Agrokor dobiti odbijenicu, ipak ne treba isključiti ni mogućnost drukčijeg raspleta događaja s prodajom 23,34 posto dionica Mercatora. Pivovarna Laško mora prodati dragulj iz svog vlasničkog portfelja jer tek s tim utrškom može s bankama složiti križaljku dugoročne sanacije. U prvom pokušaju laški pivari samo su fingirali prodaju, ne bi li na valu nacionalnog interesa dobili reprogram tajkunskih kredita. I sada je Pivovarna Laško sastavila ponudu bez ikakvih obveza prema ponuđačima. Prodavatelj ne mora prodati oglašeni udjel najboljem ponuđaču, štoviše ne mora prodati nikome ništa. Vrata za državnu intervenciju tako ostaju i dalje odškrinuta. Bitno je nova okolnost da banke ne mogu raznim reprogramima slijediti politiku “nacionalnog interesa”. NLB najmanje može štititi Mercator od neželjenih preuzimatelja jer i sam mora prodati stečeni udjel u Mercatoru. Osim toga, najnovija dokapitalizacija NLB-a nije počela najsretnije. Pravi ulagači očekuju se tek u drugom krugu. Mnogo toga daje naslutiti da će 250 milijuna eura planirane dokapitalizacije poslužiti tek za pokriće gubitaka. slovenskih proizvođača. Za dokaz takve tvrdnje Agrokoru se uporno seciralo njegovo vertikalno ustrojstvo. Nalaz glasi: tko ima proizvodnju od njive do stola, taj je spreman samo za neprijateljsko preuzimanje.

U “pokret otpora” protiv Agrokorove ponude bez oklijevanja uključili su se u Sloveniji svi oni poljoprivrednici i veći dio prerađivačke industrije koji su do jučer panično zvali resornog ministra da im pomogne spriječi-

ti maržne ucjene kojima ih tlači vodeći slovenski trgovac. U bistrenju pojmova ne pomažu ni rijetki istupi mlađih ekonomista koji se drznu javno kazati kako im je sasvim svejedno za koga radi prodavačica u susjedstvu – za slovenskog ili kakvog tuđeg vlasnika. Jože P. Damjan, jedan od glasnijih oponenata takvom “nacionalnom interesu” pitao je svoje sugrađane zašto smatraju da u “tuđem” Mercatoru neće više moći kupiti slovenske proizvode. “A zašto ih sada možete kupiti u stranom Intersparu, Leclercu, Hoferu, Lidlu? Zato što trgovci paze da imaju na policama robe koje privlače kupce”, kaže on. Mercator je još uvijek u slovenskom vlasništvu. Pokrenuti gospodarski rast Unatoč tome, podsjeća Damjan, slovenski prehrambeni dobavljači ubrzano izumiru. MIP i Po-

temeljiti opstanak i razvoj samo na Mercatoru. Preživjet će i rasti pod uvjetom da razvija odlične i cjenovno konkurentne proizvode te da ih zna prodati po cijeloj Europi. Na žalost, ništa od toga nije se dogodilo. Jože P. Damjan sluti da se u cijeloj priči o Mercatoru radi o problemu ega. Pojavili su se ti Hrvati. A tko bi drugi pristao platiti toliku cijenu za dolazak na tržište sa samo dva milijuna stanovnika. To se može isplatiti onome tko zna ostvariti sinergiju trgovca i dobavljača s ovih prostora. Očito, Austrijance, Talijane, Nijemce i Francuze to ne zanima – tek toliko o nacionalnoj važnosti Mercatora, zaključuje Damjan, precizirajući da ne pledira za prodaju Mercatora, ali da je protiv nacionalne histerije te da je sada najvažnije usredotočiti se na pokretanje gospodarskog rasta kako bi Slovenci uopće mogli što kupovati.

*vijesti Gorenje: uspješno i uz gubitak važnih kupaca Gorenje je prošle godine ostvarilo rekordnih 1,38 milijardi eura prihoda od prodaje, unatoč teškim prilikama na stranim tržištima. Nezaposlenost te valutni i platni rizici usporavali su Gorenje cijele prošle godine, ali se proizvodima ekologije, energetike i uslugama (rast od 34 posto) uspjelo anulirati podbačaj u diviziji unutarnje opreme (minus 15,6 posto). Gorenje je lani izgubilo dva važna kupca koja su otišla u stečaj – Quelle u Njemačkoj i Peveca u Hrvatskoj. Nadzorni odbor Gorenja obaviješten je o cijenama sirovina koje su počele izrazito rasti u posljednjem kvartalu prošle godine. Pošto je Gorenje dosad već iskoristilo sve moguće racionalizacije, nove poteškoće bit će prinuđeno ublažiti porastom cijena njegovih proizvoda. U Gorenju se tješe da poskupljenja sirovina zagorčavaju život i konkurenciji. Slovenija s manje predstavništava? Sve što je slovensko ministarstvo vanjskih poslova učinilo prošle godine da bi ukupnu djelatnost ukalupilo u 10 posto manju proračunsku stavku, uskoro mora ponoviti. Sada se od ministarstva zahtijeva da svoje zadaće obavlja s još manje novca nego lani kada je u ime štednje zatvorilo 35 radnih mjesta te preselilo veleposlanstva u jeftinije poslovne prostore. Nije bezbolno prošlo ni smanjenje cenzusa za sta-

nove i plaće diplomatskog osoblja. Proračun ministarstva srezat će se za dodatnih 10 posto. Radna skupina zadužena za uštede prinuđena je razmišljati i o smanjenju broja diplomatsko-konzularnih predstavništava, kojih Slovenija trenutno u svijetu ima 57.

24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3669, 21. ožujka 2011.

PRIZNANJA ZA LANJSKI NASTUP U ŠANGAJU

Živi oceani i obala tema Expoa u Koreji Svim sponzorima, donatorima, institucijama i pojedincima koji su pomogli i pridonijeli uspjehu hrvatskog nastupa na Svjetskoj izložbi Expo 2010. u Šangaju proteklog su tjedna u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija dodijeljena priznanja hrvatskog Nacionalnog odbora. Izložba u Šangaju bila je dosad najveća izložba u povijesti Expoa, a posjetilo ju je 73 milijuna posjetitelja. Hrvatska je na Expou sudjelovala peti put, a hrvatski štand posjetilo je 3,5 milijuna posjetitelja, rekao je Petar Uzorinac, predsjednik Nacionalnog odbora za Expo u Šangaju. Pritom je dodao kako će sudjelovanje naše zemlje na toj izložbi pridonijeti unaprjeđenju gospodarske i turističke suradnje Hrvat-

( za 10 godina

trebao bi biti dovršen novi Platak

KREĆE NAJVAŽNIJI PROJEKT PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

ske i Kine. U sklopu prošlotjedne svečane dodjele priznanja predstavljen je projekt prvog zajedničkog hrvatsko-slovenskog nastupa na Svjetskoj izložbi Expo 2012. u Yeosu u Koreji. Glavna tema izložbe bit će Živi oceani i obala, a Hrvatska i Slovenija u tu će se izložbu uklopiti sa zajedničkom temom o Jadranu kao poveznicom dviju susjednih i prijateljskih zemalja. Uz jačanje prijateljskih regionalnih odnosa, cilj zajedničkog hrvatskog i slovenskog nastupa u Koreji je zajednička turistička promocija, ali i gospodarska te kulturna suradnja. (S.P.)

Milijun po milijun do novog Platka Novi Platak obuhvatit će područje od 430 hektara, smještajni kapacitet bit će 10.000 ležajeva, a imat će tri nove žičare, 11 novih skijaških staza i jednu akumulaciju

*vijesti Uskršnja regata u Vodicama Petnaesta uskršnja regata održat će se od 14. do 16. travnja u Vodicama u organizaciji PBZ Leasinga i Jedriličarskog kluba Ana iz Bakra. Očekuje se veliki broj sudionika jer se za natjecanje mogu prijaviti sve jedrilice. Sportski dio natjecanja rezerviran je za elitu koja jedri u sustavu ORC kupa Hrvatske, dok će ostali sudionici jedriti po Open razvrstanju. Organizatori su kao dar natjecateljima ukinuli startninu i osigurali besplatan privez za jedrilice u gradskoj luci. Nagrada filmu Moonlight sonata Zagreb

Nagradu Das Goldene Stadttor dobila je Turistička zajednica grada Zagreba za svoj promidžbeni film Moonlight Sonata Zagreb u izvedbi Ane Rucner, u kategoriji

music video. Svečana dodjela nagrada održana je u sklopu Berlinske međunarodne turističke burze. Štrukle za bolji turistički tek Stručni skup Štrukli i srodni proizvodi namijenjeni unaprjeđivanju ponude u turizmu održat će se 24. ožujka u hotelu Borik u Zadru pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka te u organizaciji novinsko-nakladničke tvrtke Robinson. Cilj tog skupa je intenziviranje uvođenja tradicijskih jela u ponudu jadranskih hotela i restorana čime bi hrvatska gastronomska ponuda postala još atraktivnija. Novi Atlasovi polasci za Egipat Stručnjaci turističke agencije Atlas utvrdili su kako ne postoje sigurnosne prepreke za nove polaske prema Sharm el Sheikhu i Hurgadi. U suradnji sa slovenskim partnerima proteklog su tjedna ponovno krenuli letovi u Egipat s polascima iz Ljubljane.

Barbara Marjanović

upanijski turističko-sportski centar Platak jedan je od najznačajnijih, ali i najzahtjevnijih projekata Primorsko-goranske županije (PGŽ), za koji je prijedlog programa razvoja usvojen 21. veljače ove godine. Prema tom dokumentu uvrštenom u Strateške smjernice rada PGŽ-a za razdoblje 2009.-2013., novi Platak obuhvatit će područje od 430 hektara, smještajni kapacitet bit će 10.000 ležajeva, a imat će tri nove žičare, 11 novih skijaških staza i jednu akumulaciju. Stoga je nemoguće očekivati, kazao je nedavno v.d. pročelnika novog županijskog Odjela za razvoj, infrastrukturu i upravljanje projekata Hrvoje Marušić, da će se u cijelosti realizirati za manje od 10 godina. Razlog tomu je nedostatak financijskih sredstava, neriješeni vlasnički odnosi, nedostatak infrastrukture, nezadovoljavajući smještajni kapacite-

ti, nepostojanje uređenih sportskih terena i parkirališta. No, Županija je ove godine osigurala 2,1 milijun kuna za izradu projektne dokumentacije za par-

Cilj je razviti Platak kao centar planinskog turizma s cjelogodišnjom ponudom kiralište tog objekta, čija će izgradnja najvjerojatnije započeti u prvom kvartalu iduće godine. Privatni partneri dobrodošli Cilj je razviti Platak kao centar planinskog turizma regionalnog značaja s cjelogodišnjom ponudom sadržaja. Marušić je odbio govoriti o sredstvima koja su potrebna za realizaciju tog projekta naglašavajući da će se rokovi, troškovi i modaliteti preciznije moći definirati tek po izradi predinvesticijske studije ove godine, temeljem važećeg prostorno-planskog okvira, te izrade tehničke projek-

tne dokumentacije barem na razini idejnih rješenja. Marušić je mišljenja kako postoje velike šanse za dobivanje bespovratnih sredstava Europske unije jer ih neće biti moguće osigurati samo iz proračuna Županije i Općine Čavle. Za neke smještajne objekte tražit će se i privatni partneri. Na novinarsko pitanje na koji će se način Rijeka uključiti u realizaciju tog projekta, s obzirom na to da Platak u najvećem broju posjećuju Riječani, Marušić je kazao da za sada to još nije poznato, te da o tome svakako treba postići sporazum. “Realizaciju, u smislu konkretnih materijalnih investicija pojedinih elemenata projekta, bit će moguće započeti početkom 2012. godine, a već sada su u tijeku intenzivne aktivnosti na dovršetku pravnih i imovinskih pretpostavki bez kojih gradnja nije zakonski moguća. Prioritetno se planira pristupiti osnovnim sadržajima, a to su: rekonstrukcija parkirališta na Platku, zamjena ili rekonstrukcija po-

stojeće žičare Radeševo, rekonstrukcija postojećih staza vezanih uz tu žičaru, izgradnja jedne akumulacije vode i sustava za zasnježenje za Radeševo, te rekonstrukcija pristupne ceste od odvojka sa stare ceste Rijeka-Zagreb do Platka”, najavio je Marušić. Nevidljivi rad Dodao je da, iako do sada nisu realizirani oku vidljivi zahvati, iza ovakvog programa razvoja Platka stoji iznimno opsežan i složen rad Županije i Županijskog zavoda za prostorno uređenje, a to se posebno odnosi na pripremu prostorno-planske dokumentacije, akata prostornog uređenja i imovinsko-pravne pripreme zemljišta. Istodobno se radilo i na izradi projektne dokumentacije s ciljem dobivanja potrebnih dozvola. Zamjenica župana Nada Turina Đurić podsjetila je pak kako je Županija sa 150.000 kuna bila i pokrovitelj Jadranskog slaloma koji se 8. ožujka održao na Platku.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( 83.934 domene

( 5631 domena

registrirane u Hrvatskoj do 1. ožujka 2011.

*vijesti

bila registrirana potkraj 2000.

LIBERALIZACIJA DOMENSKOG PROSTORA

Virtualni identitet sve prepoznatljiviji Korisnici vrlo često poistovjećuju internetsku stranicu s domenama što je potpuno krivo Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

roj registriranih domena u Hrvatskoj raste iz godine u godinu. Prema najnovijim podacima Hrvatske akademske i istraživačke mreže CAR-

Hrvatske pravne i fizičke osobe sada ne mogu registrirati .eu domene Net, do 1. ožujka u nas je bilo registrirano ukupno 83.934 domene. Usporedbe radi, potkraj 2000. godine bila je registrirana tek 5631 domena. Zoran Vlah, koordinator za .hr domenu u CARNetu, kaže nam kako je posljednjih nekoliko godina taj rast nešto manji. Međutim, on se i dalje očekuje zbog liberalizacije domenskog prostora. “Naime, do 1. srpnja 2010. godine svaki korisnik mogao je registrirati samo jednu, i to besplatnu sekundarnu domenu. Od tog datuma korisnici i dalje imaju pravo na registraciju jedne besplatne sekundarne domene, ali mogu registrirati i naplatne sekundarne domene. Zbog mogućnosti registracije besplatne sekundarne domene jedinstveni smo u Europi, a vjerojatno je vrlo mali broj registara u svijetu koji to omogućuju”, ističe on. Osim tih promjena važno je naglasiti i koja je razlika između besplatnih i naplatnih sekundarnih domena. Besplatne sekun-

Raspodjela domena com.hr

12%

from.hr name.hr

iz.hr besplatne.hr naplatne.hr

77%

Izvor: CARNet

darne domene, objašnjava Vlah, mogu registrirati sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu registriranu djelatnost kao što su obrtnici ili, primjerice, umjetnici, radi ostvarivanja svojih prava na virtualni identitet. Naplatne sekundarne domene pak mogu registrirati sve pravne i fizičke osobe iz

Hrvatske, ali samo za svoje komercijalne potrebe. K tomu, .com.hr domene, koje su također naplatne, mogu registrirati strane pravne i fizičke osobe za svoje komercijalne potrebe. Neregistrirane internetske stranice Međutim, nastavlja on,

korisnici vrlo često poistovjećuju internetsku stranicu s domenama, što je u stvarnosti potpuno krivo. “Sva računala na internetu posjeduju numeričku adresu (IP adresu). Tako se, primjerice, upisivanjem 161.53.160.25 u web preglednik dobiva web stranica CARNeta. S druge strane, DNS (Domain Name System) omogućava nam da umjesto niza brojeva pamtimo adrese poput www.carnet. hr”, napominje. U praksi nije nužno da korisnik koji ima registriranu domenu ima i aktivnu web stranicu. Korisnik može svoju domenu koristiti za druge servise, primjerice samo za e-mail. Domene se u .hr domenskom prostoru registriraju u skladu s Pravilnikom o ustrojstvu i upravljanju

nacionalnom vršnom internetskom domenom. Internetske stranice nigdje se ne registriraju, odnosno ne postoji registar internetskih stranica. “Korisnici iz Hrvatske mogu imati internetske stranice i u drugim domenama (poput .com, .org, .net, .info, .eu). Vlah ističe i kako je teško odgovoriti na pitanje zaostaje li Hrvatska po registraciji domena za regijom, Europom i svijetom. “Slovenija ima oko 94.000 registriranih domena, Austrija 1,02 milijuna, Njemačka nešto manje od 14,3 milijuna, Srbija 65.000, a Japan 123.000. Liberalizacijom sustava i značajnim smanjenjem cijena registracije .com.hr domena nadamo se kako ćemo povećati broj domena u .hr domenskom prostoru”, kaže Vlah. O nekim dugoročnijim prognozama, kao i o tomu što će se s hrvatskim domenskim prostorom dogoditi nakon ulaska u Europsku uniju, nije želio špekulirati. “U ovom trenutku hrvatske pravne i fizičke osobe ne mogu registrirati .eu domene jer nemaju sjedište u EU-u, tako da je moguće da će određeni dio korisnika željeti .eu domenu. No teško je procijeniti hoće li istodobno odustati od ‘virtualnog nacionalnog identiteta’ odnosno .hr domene. S druge strane, kako se povećava broj korisnika interneta u Hrvatskoj tako će se vrlo vjerojatno povećavati i broj registriranih domena, što uostalom pokazuju i statistički podaci”, zaključuje Vlah.

Combis virtualizirao više od 9000 radnih mjesta Regionalni sistem integrator Combis virtualizirao je više od 9000 radnih mjesta čime je potvrdio svoju poziciju najvećeg pružatelja te vrste usluga u Hrvatskoj i regiji. U 2011. Combis planira prijeći broj od 10.000 virtualiziranih radnih mjesta. Neke od prednosti koje virtualizacija donosi tvrtkama su brži rad, veća sigurnost podataka i manji operativni troškovi. Uspjeh aplikacije Remoter Hrvatska aplikacija Remoter, koju su razvili asistenti na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike Boris Tomaš i Zlatko Stapić, jedna je od popularnijih aplikacija na Nokijinoj Ovi trgovini - preuzelo ju je više od 117.000 ljudi. Riječ je o jednostavnoj aplikaciji za udaljeni pristup računalu pomoću mobitela Nokia. Korisnici Remoter najčešće koriste za upravljanje računalom tijekom prezentacija, gledanje videozapisa te u zabavne svrhe. Nove tarife za male poduzetnike Hrvatski Telekom kreirao je novu ponudu uz koju mali poduzetnici mogu jednostavnije i fleksibilnije koristiti telekomunikacijske usluge u skladu sa svojim potrebama. FlexBiz, nova poslovna ponuda za male poduzetnike, nudi dvije tarife - Mobile START i Mobile PLUS kojima se zamjenjuju sve dosadašnje Flex Team tarife. Tarifa Mobile START krojena je prema potrebama korisnika koji u manjoj mjeri koriste mobilne usluge, dok Mobile PLUS zadovoljava sve potrebe poslovnih korisnika koji u većoj mjeri komuniciraju putem mobilnih uređaja.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3669, 21. ožujka 2011.

NOVE KNJIGE: MATE BABIĆ, EKONOMIJA, UVOD U ANALIZU I POLITIKU

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR R. H. K. VIETOR KAKO SE ZEMLJE NATJEČU

Harvard Business School Press/Mate

Prikazujući povijesni kontekst, ekonomske analize i intervjue s izvršnim direktorima i državnim službenicima diljem svijeta, Vietor nudi analizu različitih pristupa državnim strategijama koje vode do (ne)uspjeha. Poglavlja opisuju Kinu, Indiju, Japan, Singapur i SAD, jednako kao i Meksiko, Rusiju, Saudijsku Arabiju, Južnu Afriku i Italiju te otkrivaju jedinstvene društvene, ekonomske, kulturne i povijesne snage koje su odredile zemljinu putanju razvoja.

JO NESBØ NEMEZA Znanje

Snimka sigurnosne kamere prikazuje muškarca kako ulazi u banku i službenici prislanja pištolj uz glavu. Govori joj da broji do 25, a kada mu ona preda novac sa zakašnjenjem, ubije je. Slučaj je dodijeljen Harryju Holeu... Dok mu je djevojka u Rusiji, Harry susreće staru ljubav. Odlazi k njoj na večeru i kasnije se probudi bez sjećanja na proteklih 12 sati. Istoga jutra ona je pronađena ustrijeljena u svome krevetu. Harryju počinju stizati prijeteće poruke. Pokušava li mu netko smjestiti zločin?

CHARLES LEWINSKY SUDBINA OBITELJI MEIJER Fraktura

Godine 1871., nakon Francusko-pruskog rata, na vrata obitelji Meijer u švicarskom selu, jednom od rijetkih u kojem su mogli živjeti Židovi, pokucao je daleki, izmučeni rođak. Njegov dolazak promijenit će sve. Riječ je o epskom romanu koji govori o četiri generacije švicarskih Židova na prijelazu stoljeća, u vremenima velikih promjena, o njihovim poslovnim, ljubavnim i drugim uspjesima i neuspjesima, o onima koji su uvijek obilježeni svojim podrijetlom.

NIKOLA PETKOVIĆ KAKO SVEZATI CIPELE Algoritam

Camusovski ton ove Petkovićeve proze govori o uzajamnom otuđenju onih koji bi morali biti najbliži. Uz mnogo napora i slamanja otpora i obzira rekonstruira se ono što je postojalo između oca i sina. No, toga je bilo toliko malo da je praznina njihova odnosa “dublja” od svega ostaloga. Ovaj roman vapi za suočenjem, verbalizacijom, refleksijom potragom za katarzom, za ključem koji bi otvorio brave - samo da je naći barem neke od tih brava.

MOHAMMED HANIF SANDUK PREZRELOG MANGA Naklada Ljevak

17. kolovoza 1988. Pak One, predsjednički avion u kojemu je letio pakistanski diktator general Zia s još nekoliko najviših vojnih ličnosti, srušio se i nitko od putnika nije preživio. Unatoč dugoj i temeljitoj istrazi uzroci nesreće nisu otkriveni. Autor prati nekoliko tragova planova za atentat, uključujući tako različite elemente kao što je sablja s otrovnom oštricom, otrovni plin, kletva uvrijeđene prve dame i vrana koja se prejela prezrelih plodova manga.

Jednostavno o složenim putevima ekonomije Referentni udžbenik koji objašnjava glavne ekonomske pojmove i pomaže shvaćanju problema s kojima se mnogi ljudi svaki dan susreću

snovni ekonomski pojmovi, potom mikroekonomija i teorija poduzeća te makroekonomija i međunarodna ekonomija, pregledno su prikazani u drugom izdanju knjige uglednog ekonomista dr. Mate Babića.

Rezultati funkcioniranja privrede su tim bolji što je njena otvorenost veća Prema namjeri autora, knjiga pod imenom Ekonomija, uvod u analizu i politiku (nakladnik Znanje) pisana je vrlo jednostavnim jezikom, kako bi bila što razumljivija studentima prve godine ekonomskih, ali i drugih fakulteta. Knjiga bi trebala poslužiti i ljudima u praksi, kao referentni udžbenik u kojemu će naći jednostavna objašnjenja glavnih ekonomskih pojmova i bolje shvatiti probleme s kojima se svakodnevno susreću. Babić je stoga odlučio matematiku, od koje, kako kaže, mnogi zaziru, svesti uglavnom na linearne funkcije i grafove. Više prostora posvetio je jasnom definiranju ekonomskih pojmova i ilustrirao ih primjerima iz prakse i povijesnih ekonomskih događaja i kretanja. Osobito su iscrpni primjeri iz hrvatske ekonomske politike. Primjerice, u dijelu knjige koji

se odnosi na mikroekonomiju uvršteno je i poglavlje Ekonomija javnog sektora gdje se analiziraju elementi hrvatskog poreznog sustava i daje prikaz faza u izradi hrvatskog državnog proračuna. Ovdje se Babić osvrće na dvojbu država ili tržište te naglašava da je riječ o “nekorektnoj dvojbi”. Prema njegovu mišljenju, ulogu u privredi imaju i država i tržište, i to tako da država uklanja nedostatke tržišta, a tržište

nedostatke države, poput nepotizma ili korupcije. Ideal poreznog sustava Kad govori o poreznom sustavu, autor naglašava da ideal treba biti jednostavnost i stabilnost: “To implicira proširenje porezne osnovice s manje poreznih stopa i manje iznimaka.” U knjizi su detaljno opisani uzroci i djelovanje inflacije, kao i efekti različito vođene politike deviznog tečaja. Opisani su i elemen-

ti koji utječu na privredni razvoj zemalja različitog stupnja razvijenosti. Babić podsjeća da brojne studije pokazuju kako su rezultati funkcioniranja privrede tim bolji što je njena otvorenost veća. Mnogobrojne su studije slučajeva potvrdile da liberalizacija vanjske trgovine, a ne politika supstitucije uvoza i ograničavanja uvoza, utječe na ubrzanje procesa privrednog razvoja. Postoji i pozitivna korelacija između otvorenosti privrede i dohotka po stanovniku. Navodi pritom i rezultate vlastitih empirijskih studija koje su pokazale da izvozna poduzeća ostvaruju i veću produktivnost. U ovom poglavlju razmatraju se pozitivne i negativne posljedice inozemnog zaduživanja te uloga koju u međunarodnom ekonomskom sustavu imaju institucije međunarodne pomoći. Završna poglavlja knjige posvećena su uzrocima posljednje velike svjetske ekonomske krize koja je izbila 2008. godine. Uz ostalo, objašnjava se zašto su središnje banke razvijenih zemalja smanjivale referentne kamatne stope (i zašto su to mogle učiniti) kako bi potaknule svoja gospodarstva zahvaćena recesijom. Babićeva knjiga bi tako mogla, osim kao studentski priručnik, poslužiti i širem krugu čitatelja koje zanima međuodnos ekonomije, ekonomske politike i privrednog razvoja. (I.V.)

O autoru Dr. Mate Babić, dugogodišnji profesor na Ekonomskom fakultetu i čest gost javnih rasprava o aktualnim gospodarskim pitanjima, doktorirao je ekonomske znanosti na Sveučilištu u Zagrebu. Predavao je i na drugim hrvatskim visokoškolskim ustanovama, u Rijeci, Osijeku i Dubrovniku. U prvoj vladi samostalne Republike Hrvatske (1990.1991.) bio je potpredsjednik za gospodarstvo. Autor je brojnih knjiga, udžbenika, studija i rasprava s naglaskom na makroekonomiju i gospodarski razvoj.

www.privredni.hr Broj 3669, 21. ožujka 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Plastični proizvodi

Na prodaji kuće i industrijske nekretnine Industrijski objekt koji zapravo predstavlja halu s pratećim sadržajima, ukupne površine 700 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 4,1 milijun kuna, u Ulici J. P. Kamova 101 u Rijeci, prodaje se na dražbi na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1 i 3, sudnica 2, I. kat, 22. ožujka u 9 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod početne cijene, a polog kupovnine je u roku od 30 dana od pravomoćnosti Rješenja o dosudi. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/284 574. Kuća, gospodarska zgrada i dvorište, ukupne površine 723 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,5 milijuna kuna, nalazi se u naselju Brdovec, Zagrebačka županija, prodaje se na dražbi Općinskog suda u Zaprešiću, Trg žrtava fašizma 1, soba 31/II., 24. ožujka u 12.30 sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Zgrada i dvorište, ukupne površine 2309 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 3,6 milijuna kuna, nalazi se u Općini Ivankovo, Vukovarsko-srijemska županija, prodaje se na dražbi Općinskog suda u Vinkovcima, soba 12/I., 24. ožujka u 8.30 sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Dva poljoprivredna zemljišta, od čega jedno ima ukupnu površinu 3564 četvorna metra i njegova procijenjena vrijednost iznosi 30.122,32 kune, a drugo ima ukupnu površinu 9696 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 81.957, 37 kuna, nalaze se u Ribniku bb, Ribnik u Karlovačkoj županiji. Ta se zemljišta prodaju na dražbi Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/III., soba 331, 25. ožujka u 10 sati. Prodaja se obavlja po načelu “viđeno-kupljeno”, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnom upraviteljicom Jasnom Brajdić, na broj mobitela 091/5170 411. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije održavanja ročišta za dražbu uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Industrijska nekretnina koja u naravi predstavlja crpku za sva motorna goriva, četiri agregata i sustav za prodaju autoplina te poslovni prostor za trgovinu i ugostiteljstvo, ukupne površine 36.308 četvornih metara, procijenjene vrijednosti devet milijuna kuna, nalazi se u naselju Veljun, Općina Slunj, Karlovačka županija, prodaje se usmenom javnom dražbom po pravilima ovršnog postupka u zgradi Suda u Karlovcu. Sud se nalazi na Trgu hrvatskih branitelja 1/III., a dražba će se održati 25. ožujka u 10 sati. Nekretnina se može razgledati u svako vrijeme, a dodatne informacije vezane uz način i predmet prodaje mogu se dobi-

ti od stečajnog upravitelja na broj mobitela 098/387 098. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju sve osobe koje najkasnije dva dana prije održavanja dražbe uplate jamčevinu u iznosu od 500.000 kuna. Kuća i dvorište te livada, ukupne površine 1151 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 1,4 milijuna kuna, nalazi se u naselju Peršaves, Općina Mače, Krapinsko-zagorska županija, prodaje se na dražbi Općinskog suda u Zlataru 25. ožujka u 8.30 sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 1762 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 2,5 milijuna kuna, nalazi se u naselju Nova Vas u Poreču, prodaje se 25. ožujka u 13 sati na dražbi Općinskog suda u Poreču, soba broj 3. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od tri četvrtine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine. Stambeno-poslovna zgrada, dvorište i oranica, ukupne površine 2388 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 515.702,53 kune, nalazi se u naselju Slobodnica, Općina Sibinj, Brodsko-posavska županija, prodaje se na dražbi Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba 27/I., 28. ožujka u 8 sati. Nekretnina se ne može prodati za nižu cijenu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Pensito Adriatik, Tar, www.pensito.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom plastičnih proizvoda po mjeri od ideje do gotovog proizvoda tehnologijom rotacijskog lijevanja plastike. Kontakt: Denis Mušković, denis.muskovic@pensito.hr, +385 52 434520, +385 99 4440724. Namještaj od PVC-a i aluminija

Drvostil, Primorski Dolac. Tvrtka je proizvođač namještaja od PVC materijala i aluminija. Izrađuju prozore i vrata te ostale vrste namještaja po narudžbi. Proizvodi se mogu razgledati na više lokacija u Omišu, Splitu, Kaštelima, Trogiru i Šibeniku. Kontakt: Jerko Šimac, drvostil.d.o.o@st.t-com.hr, +385 21 899202, +385 98 293123. Željezna rudača

Crimea Technology, Kerch, Crimea, Ukrajina, www.crimeatechnology.com. Tvrtka je spremna isporučivati neobrađenu željeznu rudaču koja se uglavnom koristi za proizvodnju cementa. Poduzeće se nalazi na Krimu, u gradu Kerch, blizu komercijalne luke. Isporuke proizvoda su moguće i morem ali i Dunavom. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s hrvatskim cementarama. Kontakt: Larisa Kovalenko, larisa.kovalenko@ ct.crimea.ua, +380 93 2249888. Plastični proizvodi

VM-Plast, Sveta Nedelja. Tvrtka se bavi proizvodnjom plastičnih proizvoda za široku potrošnju i specifičnih proizvoda za ostale velike kupce tehnologijom brizganja, puhanja i ekstrudiranja. Kontakt: Mladen Javor, vmplast04@inet.hr, +385 91 3404963. Plastični proizvodi

Mihovljan, Samobor. Tvrtka proizvodi plastične vješalice za mušku i žensku konfekciju i polikarbonatne čaše za plaže, bazene, dječje vrtiće, domove umirovljenika, diskoteke, kampere i domaćinstva. Kontakt: Stjepan Dragu-

tin Vučković, mihovljan@zg.t-com.hr, +385 1 3363876. Plastični i metalni proizvodi

MS Metaloplast, Zagreb, www.metaloplast.hr. Tvrtka proizvodi pribor za zavjese, gumbe, vješalice za tekstilnu industriju i domaćinstvo. Kontakt: Zlatko Tkalčević, zlatko.tkalcevic@zg.t-com. hr, +385 1 3450048. Keramički proizvodi

Tarštok, Zagreb. Tvrtka se bavi proizvodnjom i plasmanom ukrasno-uporabnih keramičkih proizvoda (farmaceutske posude, suveniri, biopiramide...) te doradom keramike, porculana i stakla (ručno oslikavanje i aplikacija logotipa). Kontakt: Božena Rouhi Tarablsi, tarstok@ gmail.com, +385 1 6688760, +385 91 7647939. Instalacija i prodaja keramike

Orion, Karlovac. Tvrtka se bavi keramičarsko-pećarskim radovima i nudi prodaju i postavu keramičkih pločica, kamina, krušnih i kaljevih peći te nabavu materijala za isto. Kontakt: Zoran Brkić, orionkarlovac@gmail.com, +385 47 423231, +385 98 1705811. Metalni proizvodi

Filet, Luzzara, Italija, www.filetslr.it. Tvrtka proizvodi navojne šipke, U-vijke, zatvarače i isječke te nudi svoje proizvode za hrvatsko tržište. Proizvodi imaju certifikat koji je potreban na tržištu Europske unije. Kontakt: Dubravka Anna Roknic, roknic@interfree.it, +39 05 9645943, +39 3929302835. Partnerstvo

Heckl, Kralupy nad Vltavou, Češka Republika, www.heckl.cz. Tvrtka traži poslovne partnere iz područja ljevaoničke industrije, proizvođače ili dobavljače lijevanih dijelova od duktilnog željeza. Kontakt: Jaroslav Gregor, gregor@ heckl.cz, +420 313 034326, +420 732 827397.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Ukrcajne propusnice i privjesci za prtljagu

Zračna luka Zagreb nabavlja ukrcajne propusnice i privjeske za prtljagu. Rok dostave ponuda 30. ožujka. Stolna i prijenosna računala

Agronomski fakultet u Zagrebu nabavlja stolna i prijenosna računala. Rok dostave ponuda je 28. ožujka.

Olovne plombe i žica za plombiranje

Ministarstvo financija Carinska uprava nabavlja olovne plombe i žicu za plombiranje. Rok dostave ponuda 22. travnja. REGIJA Klima-uređaji

Dom zdravlja Cazin nabavlja usluge kupnje, ugradnje i servisiranja klima-uređaja. Rok dostave ponuda je 12. travnja.

bavlja pilotske kacige, slušalice i kombinezone. Rok dostave ponuda je 11. travnja. Poštanski žigovi

Preduzeće za poštanski saobraćaj Republike Srpske nabavlja poštanske žigove, žigove za poštare i plombir kliješta. Rok dostave ponuda je 11. travnja.

Samoljepljive trake

Zagrebački holding nabavlja samoljepljive trake. Rok dostave ponuda 6. travnja.

Pilotske kacige, slušalice i kombinezoni

Ministarstvo unutarnjih poslova u Podgorici na-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA

( 2 do 3%

nominalni rast plaća u 2011.

Privredni vjesnik Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( 3%

prosječna inflacija

PBZ ANALIZE

Ove godine samo statistički rast plaća Očekujemo još jednu godinu slabe potražnje građana za kreditima, posebice dugoročnima i rast štednje slijedom čega znatan rast osobne potrošnje nije izgledan, kaže Ana Lokin

rosječna neto plaća lani je iznosila oko 5240 kuna (uzevši u obzir učinak kriznog poreza), što je realno pad od oko 0,8 posto u odnosu na 2009. godi-

Prosječna neto plaća lani je iznosila oko 5240 kuna nu, odnosno nominalni rast od oko 0,3 posto. Pad neto plaća bio bi i viši da se nije izmijenio Zakon o porezu na dohodak, na što ukazuje podatak o bruto plaćama koje su u 2010. na godišnjoj razini smanjene za realnih 1,5 posto te činjenice da realan me-

đugodišnji rast plaća bilježimo tek od srpnja kada su zakonske izmjene stupile na snagu, a niža stopa kriznog poreza je ukinuta, pojašnjava analitičarka PBZ-a Ana Lokin. Pritom ističe kako slijedom toga u ovoj godini možemo očekivati samo statistički rast plaća koje će, kao i u razdoblju od srpnja prema prosincu, biti više zbog niske prošlogodišnje baze. U uvjetima visoke nezaposlenosti pritisak zaposlenih na rast plaća zapravo ne postoji, a povećani troškovi sirovina i energenata u uvjetima nižih prihoda s jedne te tek djelomična mogućnost prevaljivanja troškova na kupce s druge stra-

ne, većini poduzeća ne daje znatnijeg prostora za povećanje plaća zaposlenicima. Opet pad plaća Stoga ove godine očekujemo, kaže Ana Lokin, kako ćemo zabilježiti nominalni rast neto plaća od dva do tri posto na godišnjoj razini, dok u realnim vrijednostima ocjenjujemo da će ponovno doći do pada plaća kao posljedice više prosječne stope inflacije od oko tri posto koju predviđamo za ovu godinu. Time bi 2011. bila treća godina zaredom u kojoj bilježimo pad neto plaća, a koji bi kumulativno unutar tri godi-

ne dosegnuo nezanemarivih 2,5 posto. Ako se tomu doda snažan porast nezaposlenosti, odgoda usklađivanja mirovina u 2011. te procjene sindikata o desecima tisuća zaposlenih koji ne primaju plaće, očekujemo još jednu godinu opreznosti, odnosno slabe potražnje građana za kreditima i rast štednje slijedom čega znatan rast osobne potrošnje nije izgledan. To je vidljivo iz indeksa pouzdanja potrošača HNB-a i rezultata ankete GfK-a prema kojoj gotovo 80 posto kućanstava ocjenjuje da ima nedostatne prihode, naglašava analitičarka PBZ-a. (V.A.)

CROZILLA.COM

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Cijene stanova u stagnaciji

Potrošačke cijene skočile 2,2 posto

U veljači cijene stanova u Hrvatskoj nisu zabilježile značajnija odstupanja u odnosu na siječanj, dok su na godišnjoj razini stanovi pojeftinili za 3,8 posto. Prema podacima portala Crozilla.com, najveći je pad cijena stanova u veljači zabilježen u Dubrovniku gdje je sa siječanjskih 3250 eura četvorni metar pao na 3110 eura ili za 4,3 posto. Stanovi su pojefitinili u Splitu, pa je tako u veljači stambeni kvadrat u tom gradu stajao 2119

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošačke su cijene porasle 2,2 posto na godišnjoj te 0,5 posto na mjesečnoj razini. Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, veliki utjecaj na rast cijena imale su cijene prehrane i bezalkoholnih pića (31 posto u strukturi potrošačke košarice) koje su porasle 3,6 posto mjesečno, odnosno 1,2 posto godišnje. Pri tom je godišnji rast cijena zabilježen kod svih skupina prehrambenih proizvoda, osim mesa, dok je na mjesečnoj razini i meso poskupjelo. Rast cijena

eura što je 1,5 posto manje od siječanjskih 2151 eura. U Puli se pak kvadrat u siječnju plaćao 1402 eura da bi u veljači taj iznos pao na 1392 eura što je pojeftinjenje od 0,7 posto. Hrvatska metropola se također može pohvaliti nižim cijenama stambenih kvadrata koje su u veljači iznosle 1801

euro, što je 0,6 posto niže od 1802 eura koliko se u Zagrebu plaćalo tijekom siječnja. I zadarski stanovi su također bili jeftiniji i to za 0,1 posto, tako da se četvorni metar plaćao 1593 eura za razliku od siječanjskih 1595 eura. U Osijeku su pak stanovi poskupjeli, pa je tako u veljači prema podacima Crozilla.coma četvorni metar stajao 959 eura, što je 0,5 posto više od siječanjskih 954 eura. Više novca u veljači valjalo je izdvojiti i za stan u Rijeci gdje je četvorni metar stajao 1595 eura, što je za 0,8 posto više nego u siječnju kada se za istu površinu trebalo izbrojiti 1582 eura. (V.A.)

prehrambenih proizvoda bio je očekivan s obzirom na to da su tijekom cijele prošle godine troškovi za proizvođače i trgovce rasli, ali zbog niske potražnje nisu se uspijevali prevaliti na krajnje potrošače. To potvrđuje i činjenica da su tijekom 2010. cijene pri proizvođačima rasle znatno brže nego potrošačke cijene. Iako je domaća potražnja još razmjerno niska, cijene pri potrošačima ipak brže rastu. Cijena duhanskih proizvoda porasla je 7,6 posto na godišnjoj razini, dok je na mjesečnoj ostala nepromijenjena. Globalna kretanja utječu i na cijene energenata u Hr-

vatskoj, a posljedično i na druge sastavnice indeksa. Zbog rasta cijena tekućih goriva za 23 posto u odnosu na siječanj 2010. porasle su cijene upotrebe prometnih sredstava za 11,8 posto godišnje. Na mjesečnoj razini cijene tekućih goriva porasle su 2,9 posto. S druge strane, cijene odjeće i obuće i dalje bilježe pad, i to od tri posto na godišnjoj te 0,3 posto na mjesečnoj razini. (V.A./RBA)

www.privredni.hr Broj 3669, 21. ožujka 2011.

( 1,31 mlrd kn ( 349,75 mil kn premija neživotnih osiguranja

*vijesti

premija životnih osiguranja

OSIGURAVATELJSKA INDUSTRIJA

Bruto premija u veljači 1,66 milijardi kuna Na vrhu rang-ljestvice osiguravatelja i dalje je Croatia osiguranje koje je potkraj veljače iamlo zaračunatu premiju veću od 661,8 milijuna kuna

aračunata bruto premija 26 društava za osiguranje u Republici Hrvatskoj je, prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, potkraj ovogodišnje veljače iznosila 1,663 milijarde kuna što je 2,1 posto više nego prije godinu dana. Na vrhu rang-ljestvice osiguravatelja i dalje je Croatia osiguranje koje je potkraj veljače imalo zaračunatu premiju veću od 661,8 milijuna kuna, što je na godišnjoj razini povećanje od 3,7 posto, dok je u ukupnoj premiji riječ o udjelu od 39,79 posto. S udjelom od 11,22 posto tržišnog kolača, uz zaračunatu premiju od 186,62 milijuna kuna što je povećanje na godišnjoj razini od 2,3 posto, drugo je mjesto zauzeo Allianz, dok je treći Euroherc uz premiju od 137,4 milijuna

atia uz premiju povećanu za 3,8 posto, na 608,68 milijuna kuna, uz udio od 46,33 posto na tržištu neživotnih osiguranja. Drugi je Euroherc s premijom većom od 137,6 milijuna kuna, uz rast od 1,4 posto i udjel od 10,47, a treći, s udjelom od 10,16 posto i premijom od 133,45 milijuna uz godišnji rast od 2,1 posto, je Allianz. kuna (1,4 posto više nego lani u istom razdoblju) i udio od 8,27 posto u ukupnoj premiji. S druge pak strane zamjetan pad premije zabilježen je u Kvarner VIG-u. Naime, lanjske je veljače njihova premija premašivala 84,1 milijun kuna, da bi godinu dana kasnije ona pala na 70,7 milijuna. Premija Triglav osiguranja je ove godine dosegnula 84,86 milijuna kuna što je 10,2 posto više od lanjskih

77 milijuna, uz tržišni udio od 5,1 posto. Novo osiguravateljsko društvo Izvor, inače u vlasništvu Jake Andabaka, u nekoliko je mjeseci rada prikupilo premiju od 2,38 milijuna kuna te drži 0,14 posto tržišta. Croatia i dalje prva Kad je riječ o neživotnim osiguranjima, zaračunata bruto premija iznosila je 1,31 milijardu kuna što je u godinu dana porast od 2,8 posto. I tu je prva Cro-

Prema vrstama, prvo je osiguranje od odgovornosti za uporabu motornih vozila s premijom od 405,58 milijuna kuna Zaračunata bruto premija u životnim osiguranjima, prema podacima HUO-a, u veljači je iznosila 349,75 milijuna kuna,

što je za 0,4 posto manje nego prije godinu dana. Na ljestvici opet vodi Croatia s premijom od 53,19 milijuna kuna i udjelom od 15,21 posto na tržištu životnih osiguranja. Slijedi ga Allianz s premijom od 53,16 milijuna kuna i udjelom od 15,20 posto, dok se na treće mjesto smjestilo Merkur osiguranje s udjelom od 10,41 posto i zaračunatom bruto premijom od 36,41 milijun kuna. Gledano prema vrstama osiguranja, najveća zaračunata bruto premija bila je kod osiguranja od odgovornosti za uporabu motornih vozila, 405,58 milijuna kuna. Slijedi životno osiguranje na koje se potrošilo 305,74 milijuna kuna, pa ostala osiguranja imovine s više do 195,49 milijuna, osiguranje od požara i elementarnih šteta sa 156,05 milijuna kuna... (V.A.)

NEZAPOSLENOST

U veljači registrirano 336.411 osoba U veljači je u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo registrirano 336.411 osoba, što je 2033 osobe više nego u siječnju. Pri tome valja imati na umu da je u veljači gotovo 3000 osoba brisano iz evidencije HZZ-a zbog nejavljanja na vrijeme, neprihvaćanja ponuđenih poslova... Na godišnjoj razini negativni trendovi nastavljaju slabjeti pa je godišnja stopa rasta iznosila 5,9 posto, nakon siječanj-

skih osam. No, uzme li se u obzir bazni učinak te činjenica da broj nezaposlenih na godišnjoj razini još raste, oporavak na tržištu rada (isključivši sezonske utjecaje) nije izgledan prije posljednjeg tromjesečja ove godine. Naime, broj nezaposlenih neprestano raste (na godišnjoj razini) već dvije godine pa je u tom razdoblju registrirano gotovo 74.000 novonezaposlenih što je povećanje od 28 posto, pojašnjavaju analitičari RBA.

Podaci Zavoda za veljaču pokazuju kako je broj ulazaka u nezaposlenost iz rada na godišnjoj razini smanjen za 17,4 posto, što je donekle i očekivano budući da su u zadnje dvije godine tvrtke već smanjile svoje kapaci-

tete do potrebne razine, no zabrinjava podatak da je broj ulazaka u registriranu nezaposlenost iz redovitog školovanja porastao 20,7 posto u proteklih godinu dana. Ovi podaci upućuju na dva trenda, kažu analitičari. Naime, tvrtke

su u velikoj mjeri prestale otpuštati radnike s obzirom na to da su one koje su o(p)stale uglavnom uspjele konsolidirati svoje poslovanje. No, zbog neizvjesnosti glede brzine oporavka poslodavci su još neskloni većem zapošljavanju pa je stvaranje novih radnih mjesta i dalje preslabo da bi potaknulo oporavak tržišta rada. U konačnici, kretanja u realnom sektoru ne stvaraju potrebu za novim radnim mjestima. (V.A.)

Ministarstvo financija otplatilo euroobveznicu Ministarstvo financija proteklog je tjedna u cijelosti otplatilo iznos od 800.625.000 eura na temelju desetogodišnje dospjele euroobveznice izdane 2001. godine. Sredstva su dijelom osigurana namjenskim uštedama ostvarenim 2010. te kreditnim aranžmanima s domaćim i inozemnim bankama ugovorenim u veljači ove godine, priopćeno je iz Ministarstva financija. Sustav za nadzor poslovnih aplikacija u OTP banci OTP banka je u suradnji s tvrtkom IT Sistemi pustila u rad sustav za nadzor poslovnih aplikacija na Microsoft System Center Operations Manager (SCOM) platformi. Cilj projekta je uspostavljanje nadzora nad najvažnijim poslovnim aplikacijama banke poput internet bankarstva, šalterskih aplikacija, e-mail sustava i kontakt centra kroz sve komponente sustava. Erste banka: manje kamate na švicarce Erste & Steiermärkische Bank od 1. svibnja smanjuje kamatnu stopu na postojeće stambene kredite za kupnju i izgradnju nekretnina uz valutnu klauzulu u švicarskom franku (CHF) za 0,3 postotna boda. Najniža kamatna stopa nakon smanjivanja može biti 4,80 posto, a primjenjivat će se na anuitete koji na naplatu dospijevaju 1. lipnja ove godine. Povoljni krediti Prve stambene štedionice Do 30. lipnja traje akcijska ponuda kredita Prve stambene štedionice koji se ugovaraju bez naknade, imaju nižu kamatu i dulji rok otplate. Zeleni krediti Prve stambene štedionice namijenjeni su poboljšanju energetske učinkovitosti, a sada se odobravaju uz kamatnu stopu već od 4,50 posto. Krediti za međufinanciranje odobravat će se uz kamatnu stopu od 5,10 posto.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3669, 21. ožujka 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Očekuje se dodatni pad kamatne stope Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

isoka likvidnost sudionika bilo je glavno obilježje trgovanja i u proteklom razdoblju. Iako je novo razdoblje održavanja obvezne pričuve tek započelo, ponuda novca višestruko je nadmašivala potražnju za kunama. Značajni viškovi dnevne likvidnosti depozitnih institucija na kraju dana polagali su se kao noćni depozit u središnju banku. Budući da je, u skladu s odlukom Hrvatske narodne banke, smanjena kamatna stopa na prekonoćne depozite sa 0,5 na 0,25 posto, i prosječ-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

14.3.’11. - 18.3.’11.

7.3.’11. - 11.3.’11.

250 200

150 100

50 0

14.3.2011.

15.3.2011.

16.3.2011.

na prekonoćna kamatna stopa u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb u prethodnom tjednu iznosila je 0,51 posto. Kako će primjena te odluke uslijediti od početka ovoga tjedna, realno je očekivati do-

17.3.2011.

18.3.2011.

datni pad kamatne stope. Ministarstvo financija je protekli utorak održalo aukciju trezorskih zapisa, koja je i ovoga puta izazvala veliki interes sudionika. Planirani iznos izdanja bio je 700 milijuna kuna, a sudionici su po-

ponedjeljak

utorak

kazali interes za upisom 2169 milijuna kuna. Kao i prethodnih tjedana, zbog velikog interesa došlo je do daljnjeg blagog smanjenja kamatne stope na zapise. Na rok od 91 dan upisano je 100 milijuna kuna zapisa po kamatnoj

srijeda

četvrtak

petak

stopi od 2,1 posto, na rok od 182 dana upisano je 95 milijuna kuna po kamatnoj stopi od tri posto i na rok od 364 dana 698 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 3,6 posto ili ukupno 893 milijuna kuna trezorskih zapisa. Za tre-

zorske zapise u eurima interes je bio nešto skromniji, upisano je 3,8 milijuna eura s rokom dospijeća od godine dana uz blagi porast kamatne stope koja je iznosila 2,95 posto. Sljedeća aukcija najavljena je za 22. ožujka. Povoljne okolnosti na novčanom tržištu zadržat će se i u sljedećem razdoblju. Dodatna likvidnost u sustavu, kao posljedica novih monetarnih mjera, izravno pridonosi daljnjem smanjenju kratkoročne kamatne stope. Stoga će sudionici koji ističu potražnju imati mogućnost još povoljnijeg kratkoročnog zaduživanja.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna ojačala prema euru

Mirex pao 0,16 posto

Kuna je proteklog tjedna ojačala prema euru za 0,21 posto. Na tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

EUR

7.397

5,186476

CAD

kanadski dolar

JPY

japanski jen (100)

6,423352

USD

je 5,232846 kuna. Prema kuni ojačao je švicarski franak i to za 1,6 posto te dosegnuo 5,796314 kuna. 5.33

CHF

5.90

CHF

švicarski franak

5,796314

britanska funta

8,428171

USD

američki dolar

5,232846

EUR

euro

7,37465

primjena od 19. ožujka 2010. 14.3.

15.3.

16.3.

17.3.

6200 6040

12500

FTSE 100

12300

5.27

5.75

159

7.377

5.25

5.70

158

7.372

5.23

5.65

18.3.

14.3.

15.3.

16.3.

17.3.

18.3.

sto. Svjetsko tržište dionica slijedilo je taj trend, a trgovanje dionicama na burzi u New Yorku 15. ožujka bilo je suspendirano na jedan sat. Cijene di2800

5720

11900

2600

5560

11700

2500

5400

11500

2400

5000 4500

17.3.

18.3.

14.3. 7400

CAC40

7200

15.3.

16.3.

17.3.

18.3.

9700

4000

7000

9400

3500

6800

9100

3000

6600

8800

2500

6400

8500

14.3.

15.3.

16.3.

17.3.

18.3.

14.3.

15.3.

16.3.

17.3.

18.3.

NASDAQ

14.3. 10000

DAX

159

7.382

2700

16.3.

160

5.80

12100

15.3.

160

5.29

5880

14.3.

161

7.387

2900

Dow Jones

MIREX - tjedni

161

5.85

14.3.

15.3.

16.3.

17.3.

18.3.

Potresi i na svjetskim burzama nja. Početak prošlog tjedna ukazivao je na golemu prodaju dionica koja je uzrokovala da indeks Nikkei na Tokijskoj burzi u dva dana padne za 16 po-

MIREX - mjesečni

5.31

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Protekli tjedan na svjetskim burzama bio je u znaku straha od nuklearne katastrofe u Japanu, pa su se ulagači užurbano povlačili iz rizičnijih ulaga-

Nakon laganog porasta u proteklom razdoblju vrijednost Mirexa je prošlog tjedna pala za 0,16 posto. Tako je prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova, izražen kroz Mirex, pao sa 159,6268 na 159,3686 bodova.

7.392

5,32312

GBP

Izvor: HNB

čala i prema američkom dolaru za 1,08 posto. Srednji tečaj američkog dolara potkraj prošlog tjedna iznosio

srednji tečaj eura potkraj proteklog tjedna iznosio je 7,374650 kuna. Hrvatska je valuta na tjednoj razini oja-

15.3.

16.3.

17.3.

18.3.

NIKKEI 225

14.3.

15.3.

16.3.

17.3.

18.3.

onica na toj burzi su oštro pale čime su izbrisani svi dobici od početka godine. Sredinom proteklog tjedna Tokijska burza počela se oporavljati s pet posto dobiti na dan plus još 2,5 posto u petak. Portugal se našao u velikom dugu koji će se još više povećavati u budućnosti. Rezultat je to nepopularnih mjera tamošnje vlade koja je uvela strogu proračunsku štednju. Inače, cijene nafte u svijetu bile su stabilne, kretale su se od 95 do 117 dolara po barelu, dok je cijena zlata iznosila od 1400 do 1425 dolara po jednoj unci.

158 17.2.

26.2.

8.3.

17.3.

14.3.

15.3.

16.3.

17.3.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 17.3.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatv. dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile

160,9613 163,9284 152,2336 159,2402 159,3686

166,9588 197,9964 121,427 138,3323 133,1043 155,4753 185,9454 181,1722 194,5575 140,7558 120,1943 106,3578 162,085 110,2677 119,5438 169,8007 149,1674 120,0502 107,412 133,1708 122,2708

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3669, 21. ožujka 2011. BURZA

Najtrgovanija dionica Ine sto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 0,37 posto te je njegova posljednja vrijednost iznosila 2.260,72 boda, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.252,33 boda što je po-

Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekli je tjedan iznosio 135,134 milijuna kuna što je porast od 83,89 poTop 10 po prometu

tjedna promjena

Ina d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantic Grupa d.d. Dalekovod d.d. Belje d.d. Atlantska plovidba d.d. Institut IGH d.d. Ingra d.d. Dom Holding d.d.

+4,08% -1,82% -0,10% +3,14% +0,60% +0,42% -0,69% -3,88% +2,85% -3,62%

zadnja cijena 3.955,00 270,00 284,61 805,00 260,14 99,90 731,90 1.860,00 14,09 50,60

promet 23.227.247,93 22.952.103,76 22.119.323,77 5.781.026,04 4.837.651,75 4.759.631,12 3.539.254,79 3.186.554,62 3.087.183,48 2.714.447,38

UKUPAN TJEDNI PROMET:789,486 milijuna kuna TJEDNI DIONIČKI PROMET: 135.134.746,47 kn

rast od 0,61 posto. Najviše se trgovalo dionicom Ine kojom je ostvareno 23,227 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 3955 kuna što je porast od 4,08 posto te je time ujedno i najveći 10 dionica s najvećim rastom cijene Sunčani Hvar d.d. Finvest Corp d.d. Banka Brod d.d. Lucidus d.d. ZIF Jadran Kapital d.d. Čakovečki mlinovi d.d. Elektrometal d.d. Zagrebačka banka d.d. Lošinjska plovidba - holding d.d. Đakovština d.d.

dobitnik među najtrgovanijim izdanjima. Najveći pad među 10 najtrgovanijih imala je dionica IGH koja je pala za 3,88 posto te je trgovanje za-

tjedna promjena +32,91% +25,01% +12,60% +8,76% +8,70% +8,57% +6,45% +5,83% +5,49% +5,17%

zadnja cijena 48,50 150,01 2.850,00 18,49 25,00 3.800,00 164,95 272,50 151,90 9,16

promet 279.320,66 148.299,70 71.250,00 4.188,07 4.276,00 121.100,00 3.299,00 628.622,91 57.388,91 70.817,90

INVESTICIJSKI FONDOVI

na bio je KD Energija kojem je vrijednost porasla za 0,69 posto, a slijedi ga HPB Dynamic s porastom od 0,24 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova protekloga tjedna zabilježio je Ilirika Azijski Tigar kojem je vrijednost smanjena za 5,57 posto, a potom slije-

di Ilirika BRIC s padom od 4,67 posto. Kod mješovitih fondova jedini dobitnik je ST Aggressive koji je ostvario porast vrijednosti za 0,51. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je Agram Trust kojem je vrijednost smanjena za 2,14 posto, a iza nje-

ga je AC GBEM s padom od 1,98 posto. Kod obvezničkih fondova ni jedan fond protekloga tjedna nije imao pad vrijednosti. Novčani fondovi imali su također pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,16 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 10. do 17. ožujka 2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

96,4916

-1,90

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,1904 44,4083 8,2543 129,3300 12,5018 103,8500 102,0400 75,6329 160,4659 66,0600 88,7862 90,6695 93,2400 93,4187 104,9200 49,9998 62,6202 45,0909 26,8020 77,6144 50,7575 69,3676 72,3289 5319,7300 93,0339 14,1548 35,4600 47,3041 7,3788 57,0900 44,7606 78,9181 49,6263 440,5455 333,2619 91,9295 87,2700 307,9634 76,0300 136,5351 117,0849 10,7668 112,1380 105,0371 110,9707 10,9559

-2,04 0,07 -2,13 -3,05 -3,62 -3,37 -3,41 -0,95 -1,69 -1,30 -1,92 -0,33 -1,78 -2,24 -1,88 0,24 -0,78 -3,77 -1,84 -0,76 -5,57 -2,95 -1,92 -3,29 -3,05 -1,86 -0,62 -2,64 -0,47 -1,82 -0,61 -3,41 -0,66 -0,67 -1,42 -1,69 -2,47 -3,11 -2,15 -3,37 -0,53 -2,19 -1,95 -4,67 0,13 0,69

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

zadnja vrijednost

tjedna promjena

2.260,72 1.252,33 96,78

+0,37% +0,61% +0,76%

vršila na 1860 kuna. Njome je trgovano u vrijednosti od 3,186 milijuna kuna. Svih 10 najtrgo10 dionica s najvećim padom cijene Elektropromet d.d. ZIF Quaestus nekretnine d.d. Zlatni rat ugost. i turizam d.d. Istraturist Umag d.d. Banka Splitsko-Dalmatinska d.d. Vukovarski poljop. Ind. kombinat d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Badel 1862 d.d. Atlas turistička agencija d.d. Hoteli Podgora d.d.

vanijih dionica imalo je promet veći od dva milijuna kuna, a pet ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena -31,81% -21,89% -16,67% -13,70% -13,04% -10,78% -10,72% -9,24% -9,12% -8,41%

zadnja cijena 20,00 42,56 60,00 250,10 100,00 73,13 3.907,01 59,01 15,05 22,00

promet 1.960,00 425,60 6.000,00 1.515.932,97 14.300,00 225.433,08 2.607.428,69 98.397,85 6.339,45 683,00

*vijesti

Trećini fondova porasla vrijednost udjela Od ukupno 93 fonda, njih 31 je protekloga tjedna zabilježio porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -5,57 posto do +0,69 posto, a 44 fonda zabilježila su pad veći od jedan posto. Najuspješniji dionički fond protekloga tjed-

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

100,9900 92,4768

*Tjedna promjena [%] -1,50 -3,44

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

125,0600 146,8200 110,1966 9,9710 116,6148 156,9900 169,3245 66,3956 101,5477 113,5320 8,2531 145,8623 79,4984 5,5718 69,6054 10,8803 115,9300 109,6800

-1,35 -1,40 -0,51 -1,43 -0,66 -0,62 -1,12 0,51 -0,79 -1,81 -1,63 -0,81 -1,34 -0,74 -2,14 -1,98 -0,86 -0,32

€ € € € € kn € €

159,5400 11,5475 176,5700 130,9367 132,1000 164,4204 127,2543 128,7593

0,11 0,55 0,20 0,25 0,42 0,26 0,45 0,68

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

133,0903 163,6661 140,4583 126,5211 146,0100 139,3700 139,5367 136,0909 125,0166 133,0165 123,3766 117,9171 11,3950 109,0943 10,7465 102,7576 106,0500 100,3712

0,04 0,06 0,04 0,04 0,08 0,05 0,07 0,06 0,01 0,04 0,09 0,05 0,05 0,05 0,05 0,16 0,05 0,16

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

HPB smanjuje kamatne stope na stambene kredite Hrvatska poštanska banka nastavlja s akcijom smanjivanja kamatnih stopa na kredite te od 1. travnja snizuje kamate na stambene kredite. Nova kamatna stopa za prvu godinu otplate kredita je fiksna i iznosi 4,95 posto godišnje, a potom 5,95 posto promjenjivo na kredit za kupnju ili adaptaciju stana, kuće, garaže ili parkirnog mjesta. ORCO i HFP se dogovorili u vezi Sunčanog Hvara Predstavnici Orco Grupe i Hrvatskog fonda za privatizaciju dogovorili su suradnju vezanu uz tvrtku Sunčani Hvar. Naime, obje strane otpisuju 41,21 milijun kuna kredita koje je dobio Sunčani Hvar te se u tom iznosu povećavaju njihovi vlasnički udjeli u toj tvrtki. Osim toga, otpisuje se i 22 milijuna kamata, a HFP će Sunčanom Hvaru osigurati novi kredit u iznosu od 19,9 milijuna kuna. Zaba zadržava lanjsku dobit Zagrebačka banka cjelokupnu će prošlogodišnju dobit u iznosu od 1,28 milijardi kuna rasporediti u zadržanu dobit, predloženo je skupštini dioničara sazvanoj za 27. travnja. U obrazloženju predložene odluke navodi se da je to nastavak ostvarenja ranije politike zadržavanja dobiti u toj banci.

Podravka ostvarila 84,2 milijuna neto dobiti

Grupa Podravka u prošloj godini ostvarila je neto dobit u visini od 84,2 milijuna kuna, nakon izvršenih korekcija za izvanredne stavke u iznosu od 66,9 milijuna kuna. Bio je to ugovorni odnos s OTP Bank Nyrt. od 21 milijun kuna, usklađenja vrijednosti obveznica od 34,2 milijuna kuna te isplaćenih otpremnina u iznosu od 12,5 milijuna kuna. Zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita Nakon što je proteklog tjedna objavljen u Narodnim novinama, Zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita stupio je na snagu. Tim se zakonom omogućuje subvencioniranje kredita koji građanin uzima od poslovne banke za kupnju stana. Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) javnim će prikupljanjem ponuda odabrati banke te s njima u ime Hrvatske sklopiti ugovor o subvencioniranim kreditima. Banke trebaju spustiti kamatnu stopu za oko dva posto pri čemu ona ne smije prelaziti 4,95 posto.