e-pv 3670 by NEstar

Zlato u maslinicima Sa 6 milijuna stabala i 7 milijuna litara godišnje, Hrvatska je 19. proizvođač maslinovog ulja u svijetu

Brodogradilišta u fotofinišu Zabrana sklapanja novih poslova i dalje vrijedi za Brodotrogir, Kraljevicu i za riječki 3. maj

Lakše do novca Krediti poduzećima ponovno se kreću prema dugoročnom rastućem trendu, pokazuje analiza HUB-a

TEMA TJEDNA STR. 4-5

AKTUALNO STR. 8

SVIJET FINANCIJA STR. 20

3 6 7 0

2010

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 28. ožujka 2011. Godina LVIII / Broj 3670. www.privredni.hr

CROTOUR NA VELESAJMU / NELIKVIDNOST / EKO MEĐIMURJE / PREDSTAVLJANJA / HRWWWATSKA / SVIJET FINANCIJA

N EBAG S O P ILO PR info EEN

nosi rk Što do ope Netwo r u E e erpris

Ent

AMERIČKO-HRVATSKI EKONOMSKI ODNOSI

I TI MOŽEŠ INVESTIRATI U HRVATSKU >>10-11

INTERVJU: JOSIP MILAVIĆ

USKORO SARAJEVO BUSINESS FORUM!

>> 6-7

>> 14

Svi preferiraju svoje robne marke, kaže predsjednik Nadzornog odbora Narodnog trgovačkog lanca i vlasnik omiškog Studenca

Dolazak na sarajevski susret investitora potvrdilo je više od 300 ulagača, među njima i neki od najbogatijih ljudi svijeta

NOVA hrVAtskA Ljubo Jurčić otkriva novi model države blagostanja MALA POVIJEST HRVATSKIH PROSVJEDA

CICO KRANJČAR: Vraćam se u Dinamo Za madeIN pišu: Feđa Vukić, Ljubo Jurčić, Božo Skoko, Ivan Hrstić

Hrvatski magazin broj 1 U prodaji na kioscima tiska i slobodne dalmacije

na 13ic2e! stran

UVOD

www.privredni.hr Broj 3670, 28. ožujka 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

JADRANKA KOSOR, PREDSJEDNICA VLADE:

Sve za bolju turističku sezonu Ova vlada turizam smatra osobito važnom granom hrvatskog gospodarstva. Mi ćemo učiniti sve da ova turistička sezona bude bolja od prošlogodišnje - a prošlogodišnja je bila dobra. Po rezultatima smo bili ispred ukupne turističke godine u Europi: Europa je bilježila rast od tri posto, a Hrvatska pet posto. Imali smo, primjerice, 30 posto više ruskih turista, iz Poljske gotovo osam posto više, iz Slovenije više od šest posto, iz Slovačke više od pet posto, Austrije gotovo četiri posto i iz Njemačke gotovo tri posto više nego u godini prije.

PETAR RADAKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ERSTE BANKE:

Jača orijentacija na poduzetništvo S obzirom na vrlo zahtjevno tržišno okruženje, zadovoljni smo rezultatima poslovanja u 2010. Veseli nas porast tržišnih udjela u segmentu kreditiranja građana, što dokazuje ispravnost naših poslovnih modela. U 2011. još ćemo se intenzivnije posvetiti segmentu malog i srednjeg poduzetništva te ćemo pratiti sve kvalitetne projekte koji mogu pridonijeti rastu zaposlenosti u realnom sektoru. I dalje nam je cilj ostvarivati rast iznad prosjeka tržišta, a integrirani pristup klijentima i razumijevanje njihovih potreba vidimo kao preduvjete čije kvalitetno ispunjavanje omogućava postizanje tog cilja.

DAVOR TOMAŠKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE TDR-a:

Dogodine dovršavamo tvornicu u Iranu S tržišnim udjelom većim od 25 posto, TDR je vodeći proizvođač cigareta u Jugoistočnoj Europi. Svaki četvrti pušač u regiji potrošač je TDRovih proizvoda, a Ronhill je najprodavaniji cigaretni brend u Jugoistočnoj Europi. Osim u regiji, TDR svoje proizvode izvozi u Španjolsku, Češku, Italiju, Austriju, Ujedinjene Arapske Emirate i Iran, gdje je u tijeku gradnja tvornice. Tvornica bi s radom trebala krenuti početkom 2012. godine. Ovom investicijom, vrijednom 30 milijuna eura, TDR se još snažnije pozicionira kao jedan od vodećih hrvatskih izvoznika. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: ANTE MIHIĆ, PREDSJEDNIK CEHA UGOSTITELJA HOK-a I VLASNIK LANTERNE VODICE

Niti imamo brendirana jela niti nacionalne restorane Ugostiteljima je potrebno omogućiti kreditne linije i potpore za pripremu turističke sezone jer je ugostiteljstvo gotovo jedini turistički segment koji nema takav vid potpore

gostiteljstvo je jedna od djelatnosti koja je jače od drugih osjetila posljedice globalne krize. Na lošije poslovanje ponajprije utječe smanjenje platne moći građana te izbjegavanje troškova reprezentacije u tvrtkama kao posljedice smanjenja troškova poslovanja. Međutim, u sektoru ugostiteljstva imamo i druge probleme koji utječu na otežano poslovanje ugostiteljskih objekata, od kojih je najizrazitiji nedovoljno dostupna i educirana radna snaga, primjerice veliki nedostatak somelijera. Pogotovo je taj problem izražen u Dalmaciji gdje u nizu hotela s tisuću smještajnih jedinica nema somelijera kojeg bi morao imati svaki bolji restoran. Ugostiteljima troškove poslovanja povećavaju i cijene energenata koje su veće nego u domaćinstvima, tako da se niz vlasnika ugostiteljskih objekata upravo zbog cijene energenata i radne snage odlučuje na zatvaranje svojih objekata izvan turističke sezone, kada su prihodi osjetno manji, a rashodi se čak i povećavaju. Problem nastaje i zbog činjenice što se Hr-

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

vatska nije nametnula kao konkurentan proizvođač hrane tako da ugostitelji nisu ni promovirali hrvatsko jelo. Dobar primjer za to je Poljska koja se nametnula kao ozbiljan proizvođač hrane, a njihovi ugostitelji su tu činjenicu dobro iskoristili. Na taj su način iskorištene prednosti ekološke hrane, a do izražaja je došla kvaliteta hrane, kreativnost i specifičnost njihove kuhinje. Moram naglasiti

Podlegli smo utjecajima raznih kuhinja, a svoju smo zanemarili kako smo u Cehu ugostitelja pokrenuli inicijativu brendiranja hrvatskih jela gdje bi se istaknule naše posebnosti te gastronomska tradicija spremanja jela na bazi ribe, mesa ili povrća, uz korištenje naših tradicionalnih začina, maslinova i bučina ulja. Zbog dugog razdoblja uspješnih ugostiteljskih godina kod nas se za razliku od većine zemalja zanemarilo otvaranje nacionalnih restorana. Nešto se u tom smislu pokušalo napraviti s konobama, ali se i u tom se-

gmentu svaštari i nisu se ostvarili prepoznatljivi rezultati. Brendiranje naših restorana i kvaliteta usluge na bazi naših komparativnih prednosti i specifičnosti tradicije nije uspješno izvedeno jer smo podlegli utjecajima raznih kuhinja, a svoju smo zanemarili. Mislim da nije točna tvrdnja da su krivci tome razni objekti brze hrane ili veliki trgovački centri, već su isključivi krivci needuciranost radne snage u ugostiteljstvu te ekonom-

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

ski aspekti. Zbog krize se veliki broj ugostiteljskih objekata (zbog velikih troškova) zatvara na sve dulji period, a nerijetko i na osam-devet mjeseci. Ono što bi bilo poželjno učiniti zajedničkim akcijama je svakako omogućiti ugostiteljima kreditne linije i potpore za pripremu turističke sezone jer je ugostiteljstvo gotovo jedini turistički segment koji nema takav vid potpore. Isto tako, u Cehu ugostitelja inzistirat ćemo na tome da se smanji porez na dodanu vrijednost, odnosno da se uvedu stope koje ima naša konkurencija iz drugih turističkih zemalja. Primjera radi, ona je u Francuskoj pet posto, u Italiji deset... Naši ugostitelji su jedinstveni i po tome što imaju i poseban porez na promet od tri posto što oni u drugim zemljama nemaju. Smanjenjem nameta i brendiranjem naših jela može se puno postići; za to imamo primjere u nekim našim restoranima. Mi ćemo u Cehu ugostitelja provoditi razne edukacije našega kadra te nastojati promovirati našu autohtonu kuhinju, a provodit ćemo i akcije za smanjenje nameta.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

OČEKUJE SE DOBRA TURISTIČKA SEZONA

Privredni vjesnik Broj 3670, 28. ožujka 2011.

( 6 mil stabala

broj zasađenih maslina u Hrvatskoj

POČETAK PROLJEĆA U ZNAKU MASLINA

Novac leži u Nova kvaliteta za staru destinaciju Jedan od aduta Hrvatske je zaštita prirodnih resursa, pa stoga razvoj turizma treba prilagoditi održivom upravljanju destinacijom Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

renutačno stanje rezervacija aranžmana za glavnu turističku sezonu bolje je nego u isto vrijeme lani. Hrvatska se oslanja na vlastite kvalitete pri čemu se posebice ističe suradnja privatnog i javnog sektora. Kako bi se privuklo još

Turistički promet porastao nam je 5,3 posto, tvrdi Luigi Cabrini iz UNWTO-a više stranih turista, ovih dana započet će oglašavanje hrvatske turističke ponude na većini emitivnih tržišta, što će trajati do lipnja, rekao je ministar turizma Damir Bajs na Hrvatskom turističkom forumu održanom u sklopu međunarodnog turističkog sajma Crotour na Zagrebačkom velesajmu. I u posljednjem izvješću o aktualnostima na turističkom tržištu koje objavljuje European Travel Comission stoji kako će se predstojeća turistička sezona odvijati u gospodarski povoljnijem ozračju nego lani. No, situacija nije podjednako dobra na

svim emitivnim tržištima. Promatrajući hrvatski turizam, njegove se promjene događaju sporo i u nedovoljnoj mjeri što samo ukazuje na tromost turističkog sustava. To pojašnjava podatak da je prošle godine prvi put u Hrvatsku došlo samo 14 posto novih turista, rekao je Veljko Ostojić, predsjednik Kamping udruge Hrvatske. S njim se slaže i predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske Kristijan Šustar koji je istaknuo kako unatoč dobrim najavama u našem turizmu neće biti mnogo pomaka jer početak turističke sezone još uvijek ovisi o kalendaru te školskim i ostalim blagdanima. Prirodna prednost Unatoč svemu, jedan od aduta hrvatskog turizma zasigurno je zaštita prirodnih resursa, pa stoga razvoj turizma tre-

ba prilagoditi održivom upravljanju destinacijom, za što se zalaže i Svjetska turistička organizacija (UNWTO) jer Hrvatska kao turističko odredište ima jedinstven potencijal i prednost pred ostalim konkurentskim zemljama. “Ako Hrvatska želi biti održiva zemlja, mora zaboraviti na način razmišljanja koji ima javni sektor budući da je on veoma spor”, rekao je Xavier Font, direktor studija u međunarodnom centru za održivi razvoj Sveučilišta u Leedsu. No, napredak u hrvatskom turizmu pohvalio je Luigi Cabrini, jedan od direktora UNWTO-a, koji je rekao kako je u proteklih desetak godina turistički promet u našoj zemlji porastao 5,3 posto. To je, naglasio je, značajno veći rast od prosječnog rasta koji iznosi 2,6 posto u mediteranskim zemljama u promatranom razdoblju.

Potaknuti turistički nerazvijena područja Specijalizirani sajmovi Crotour, Inga, Vinovita i Hotel&Gastroteh održani su proteklog tjedna na Zagrebačkom velesajmu, a okupili su 525 izlagača i sudionika iz 28 zemalja. Otvarajući te sajmove predsjednica Vlade Jadranka Kosor je istaknula kako će Vlada učiniti sve što je u njenoj moći da se ove godine ostvare još bolji turistički rezultati nego lani. Svi želimo da sezona traje što dulje te da se turistički revitaliziraju područja koja imaju veliki a neiskorišten turistički potencijal, naglasila je Jadranka Kosor.

Hrvatski proizvođači maslinovog ulja nemaju što tražiti u proizv djevičanskog ulja koje ima kupce, smatra ministar Čobanković Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

a šest milijuna stabala maslina zasađenih na površini od oko 30.000 hektara i proizvodnjom od sedam milijuna litara maslinovog ulja, Hrvatska se po proizvodnji maslinovog ulja nalazi na 19. mjestu u svijetu. Kako je u Hrvatskoj potrošnja maslinovog ulja relativno mala, te iznosi oko dvije litre po glavi stanovnika godišnje, s pravom se može ustvr-

Namjeravamo imati oko 10 milijuna stabala maslina na oko 50.000 hektara i popeti se na 15. mjesto u svijetu, istaknuo je Čobanković diti da se radi o perspektivnoj kulturi i proizvodu kojem može biti osiguran plasman u cijelosti na domaćem tržištu, kao i preko najkvalitetnijeg oblika izvoza - turizma, kako to voli reći potpredsjednik Vlade i ministar Petar Čobanković. Prema Čobankovićevu mišljenju, ulazak Hrvatske u Europsku uniju neće onemogućiti naše maslinare da okrupne svoje površine te podižu nove nasade, bez obzira na to što neke zemlje stimuliraju krčenje maslinika. “Prema našoj strategiji u idućem desetljeću namjeravamo imati oko 10 milijuna stabala maslina na oko 50.000 hektara pod maslinicima i popeti se sa

19. na 15. mjesto u svijetu”, istaknuo je u Vodicama Čobanković otvarajući 13. Noćnjak. Pritom je rekao kako hrvatski proizvođači maslinovog ulja nemaju što tražiti u proizvodnji niskokvalitetnog maslinovog ulja, nego se trebaju okrenuti proizvodnji visokokvalitetnog ekstra djevičanskog maslinovog ulja koje ima kupce bez obzira na svoju visoku cijenu na tržištu, te ekološkoj proizvodnji. Ekološka proizvodnja Tomislav Petrović, načelnik Odjela za ekološku i integriranu poljoprivredu pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, otkriva kako je na

kraju prošle godine u Hrvatskoj zabilježeno 408 hektara ekoloških maslinika te 92 ekološka maslinara. Na globalnoj karti ekološkog maslinarstva šest država, koje zauzimaju čak 93 posto svjetskih eko površina, možemo nazvati značajnim proizvođačima. To su: Italija, Španjolska, Tunis, Grčka i Portugal. “Hrvatska je još uvijek marginalni proizvođač maslina i maslinova ulja na svjetskom tržištu. Ono čime se ona mora i može izboriti za svoje mjesto na svjetskom tržištu provjerena je i dokazana kvaliteta proizvoda, a ekološka poljoprivreda je bitan alat u postizanju tog cilja”, mišljenja je Ranko

www.privredni.hr Broj 3670, 28. ožujka 2011.

( oko 30.000 ha ( 7 mil litara površina pod maslinama

*vijesti

godišnja proizvodnja maslinovog ulja

ekološkoj proizvodnji odnji niskokvalitetnog maslinovog ulja, nego se trebaju okrenuti proizvodnji visokokvalitetnog ekstra Tadić, stručnjak za ekološku poljoprivredu projekta COAST. Primjera radi, Italija ima 139.675 hektara pod ekološkim maslinicima, od čega na regiju Puglia, vodeću talijansku regiju u proizvodnji ekološkog maslinovog ulja, otpada oko 45.000 hektara maslinika. “Italija je jedna od 10 zemalja u svijetu po broju ekoloških poljoprivrednih površina koje zauzimaju 1,1 milijun hektara. Na europskoj razini zauzima drugo mjesto, poslije Španjolske”, izjavio je Adolfo Ninni Piangevino, član Nacionalnog povjerenstva u talijanskom Institutu za ekološko i etičko certificiranje (Icea). Piangevino je i sam ekološki proizvođač. Upravitelj je i vlasnik ekološke farme površine 300 hektara, od čega

se ekološki maslinici protežu na 40 hektara. Charikleia Minotou, predsjednica IFOAM AgriBioMediterranea, regionalne grupe svjetske krovne organizacije - Međunarodne federacije pokreta za razvoj ekološke poljoprivrede na Mediteranu - te vlasnica ekološkog posjeda površine 15 hektara, koja proizvodi maslinovo ulje i vino, istaknula je kako ekološka poljoprivreda u Grčkoj zauzima četiri posto površine cjelokupne grčke poljoprivredne proizvodnje te bilježi konstantan rast. Sve veće površine u eko uzgoju Grčka je poznata po visokokvalitetnim proizvodima od maslina pa 55 posto cjelokupne grčke ekološke poljoprivrede, odnosno 52.000 hektara, otpada na

ekološko maslinarstvo, od čega se 51 posto proizvodnje odnosi na maslinovo ulje. “U svijetu, pa i u Hrvatskoj, površine pod ekološkim maslinicima u stalnom su porastu. Uloga ekološke poljoprivrede je nezamjenjiva u očuvanju svjetske bioraznolikosti i prirodnih dobara. Projekt

Projektom COAST potiče se zeleno poduzetništvo u Dalmaciji COAST aktivno pridonosi tom cilju poticanjem zelenog poduzetništva u Dalmaciji, u kojem ekološko maslinarstvo zauzima važno mjesto”, zaključila je Snježana Mihinica, suradnica ze ekološku poljoprivredu projekta COAST.

NA 14. SUSRETIMA ULJARA OCJENJIVANO 120 UZORAKA

Oleum olivarum: Sve više vrhunskih ulja U Krasici pokraj Buja u Istri održani su 14. susreti Oleum olivarum, a na taj vrlo značajan stručni skup maslinara ove je godine dostavljeno ukupno 120 uzoraka maslinovog ulja. Senzorskom ocjenjivanju podvrgavaju se samo uzorci koji predstavljaju količinu ulja od najmanje 400 litara te čiji je udio slobodnih masnih kiselina manji ili jednak 0,80 posto. Trideset stručnjaka iz Udruge senzornih analitičara maslinovog ulja iz Buja te članovi Znanstveno-ra-

ziskovalnog središča Univerze na Primorskem iz Kopra dodijelili su 90 bodova i zlatnu medalju tvrtki MIH za ulje San Gurmano te OPG-u Zigante za ulje Leccino. Zlatnu su medalju sa samo jedan bod manje, odnosno sa 89 bodova osvojili OPG Vošten za ulje Buža, Bruno Valenta za svoju Ascolanu, Agrolaguna također za ulje Ascolana, Poljoprivredni obrt Čeko za svoje ulje Bjelica, ulje proizvođača Marina Matešića, OPG Flego za svoja ulja Lecci-

no i Pendolino te ulje Familije Kmet. Zlatne medalje dobila su još 24 ulja. Tijekom manifestacije organiziran je okrugli stol udruge Gradova ulja pod nazivom Problematika trgovanja ekstra djevičanskim maslinovim uljem, a raspravljalo se o trenutnoj

situaciji u proizvodnji i potrošnji maslinovog ulja u svijetu, poziciji koju Hrvatska i Istra zauzimaju u svijetu, novim zakonima te kako će oni utjecati na budući plasman maslinovog ulja. Stručna predavanja održali su Marina Kocijančić i Nenad

Hrelja s temom Višestruka sukladnost, izravna plaćanja u poljoprivredi u 2011. i načela dobre poljoprivredne prakse, dok je Vlasta Radoičić održala predavanje na temu Ekološko maslinarstvo, isplativ model proizvodnje. Nekoliko tisuća posjetitelja uživalo je u degustiranju vrhunskih maslinovih ulja, kozjeg sira, prirodne čokolade, pršuta i vinske kapljice, a mogli su se upoznati i s kremama Oleatica na bazi maslinovog ulja iz Krasice. (K.S.)

Petrol ojačao opskrbu Slovenski Petrol u prošloj je godini u Hrvatskoj uspostavio cjelokupni nabavni lanac za ukapljeni naftni plin, od uvoza i skladištenja do distribucije u veleprodaji i maloprodaji. Kupljen je i 51-postotni udjel u tvrtki Jadran plin iz Šibenika, sa skladištem od 1000 prostornih metara. Plin se prodaje na njihovih 79 benzinskih crpki te u punionicama u Unešiću i Križevcima. Prema priopćenju iz kompanije, grupa Petrol ostvarila je lani prihod od 2,8 milijardi eura, a prodaju naftnih derivata povećala je za 23 posto. Nava banka povećala temeljni kapital

Nava banka povećala je temeljni kapital za 15 milijuna kuna, a dokapitalizacija je obavljenja izdavanjem novih 150.000 povlaštenih dionica serije B. Upis i uplata dionica započela je 16. ožujka, a 25. ožujka je dovršen upis svih 100 posto iz raspoložive emisije dionica. Upis i uplatu dionica obavili su ulagači iz kruga postojećih dioničara banke. Drvoprerađivači u Birminghamu Na sajmu graditeljstva The National Homebuilding and Renovating Show koji se održavao od 24. do 26. ožujka u Birminghamu u Velikoj Britaniji, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore te u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva predstavilo se sedam hrvatskih drvoprerađivačkih tvrtki iz područja proizvodnje parketa, prozora, vrata i drvenih kuća. Uz tvrtke Azelija i PPS Galeković koje su već počele izvoziti na područje Velike Britanije, te tvrtke Soldus koja je već prvog dana sajma ugovorila distribuciju svojih proizvoda, predstavile su se tvrtke Bilokalnik drvo, Lokve, Drvoproizvod i Domet.

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3670, 28. ožujka 2011.

IZBORNA SKUPŠTINA HRVATSKE UDRUGE POSLOVNIH ŽENA KRUG

Žene danas upravljaju s oko 20.000 hrvatskih tvrtki Nova predsjednica Kruga je Jadranka Radovanić, koja je u Hrvatskoj potaknula statističko praćenje ženskog poduzetništva

ada smo sredinom devedesetih godina osnovale Krug, u gospodarstvu je bilo samo 11 posto žena, a u politici osam posto. Danas ih je u gospodarstvu 25 posto, a u politici je i dalje taj broj mali. Žene su danas vlasnice ili menadžerice u oko 20.000 tvrtki, kazala je, među ostalim, nova predsjednica Hrvatske udruge poslovnih žena Krug Jadranka Radovanić, izabrana na Izbornoj skupštini održanoj prošli tjedan. Ja-

dranka Radovanić inače je predsjednica Županijske komore Hrvatske gospodarske komore u Splitu te predsjednica Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora, a zahvaljujući njezinoj upornosti i entuzijazmu u Hrvatskoj je prije četiri godine započet projekt statističkog praćenja ženskog poduzetništva. Na Skupštini su izabrane i nove članice Izvršnog odbora te je podneseno izvješće o radu, financijsko izvješće te prijedlog plana rada i financijski plan za ovu godinu. Govoreći o svom mandatu i budućem angažmanu Kruga, bivša predsjednica Marija Šola kazala je kako je i dalje osnovni zadatak te udruge unaprjeđenje ženskog poduzetništva. “Kada kažemo žensko poduzetništvo, mislimo na vlasnice i suvlasnice tvrtki te menadžerice, kao i one koje žele započeti s takvim po-

duzetništvom”, istaknula je, napomenuvši kako bez angažmana Kruga ne bi bilo ni posebne kreditne linije za žene u Ministarstvu gospodarstva, kao ni brojnih drugih projekata. Nadalje, zaslužne su i za povezivanje hrvatskih poslovnih žena s međunarodnim organizacijama poslovnih žena, a neke od njih postoje više od 50 godina. Gospodarska kriza, ocijenila je ona, pogodila je žene jednako kao i muškarce, i to najviše u prerađivačkoj industriji. Marija Šola je inače i savjetnica Uprave Karlovačke banke, te nam je potvrdila i medijske napise o prodaji te banke. Novi vlasnik mogao bi se znati potkraj travnja nakon dubinskog snimanja stanja u toj banci. Kako je rekla, u prodaju se mora ići jer im za daljnji razvoj treba dokapitalizacija, a sudeći po pristiglim ponudama - zainteresiranih kupaca je mnogo. (J.F.)

NOVI FESTIVAL OGLAŠAVANJA

Prosvjed za boljitak umrtvljenog tržišta IdejaX naziv je novog hrvatskog festivala oglašavanja, nastalog na razvalinama negdašnjeg FESTO-a, premda organizatori ne žele da im se pripisuje pokušaj rekonstrukcije jedne odumrle manifestacije. A organizatori su Udruženje društava za tržišno komuniciranje (Hura) i hrvatska podružnica Europskog udruženja digitalnog i interaktivnog marketinga (IAB). Mjesto događaja je Zagrebački velesajam, termin 26. i 27. svibnja ove godine. Plan je organizatora dovesti sedam motivacijskih govornika, uz tri regionalne panel-rasprave o aktualnim temama. Na kraju će biti dodije-

( 8,3 mlrd kn godišnji prihod NTL-a

JOSIP MILAVIĆ, PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA NAROD

Svi trgovačk svoje robne U našim prodavaonicama i na našim policama u najvećoj su Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Josipom Milavićem, predsjednikom Nadzornog odbora Narodnog trgovačkog lanca (NTL) i, prema neslužbenim informacijama, glavnim inicijatorom udruživanja hrvatskih trgovačkih lanaca, razgovarali smo o dosadašnjim rezultatima i planovima NTL-a. Milavić je vlasnik trgovačkog

Naše povezivanje je bila nužnost. Udruživanjem smo se riješili slabosti pojedinih članica, te ostvarili sinergijski učinak lanca Studenac iz Omiša pa smo razgovarali i o poslovanju Studenca te o njegovim planovima vezanim za hotelijerstvo i turizam.

ljene nagrade X i Mixx za najbolje oglasne uratke na hrvatskom tržištu, i to u kategorijama tradicionalnih i online medija. Iako je riječ o okupljanju struke i industrije, ciljna su skupina zapravo klijenti, kojima se želi poslati poruka da kreativnost može imati najveći utjecaj na brend, kaže Siniša Waldinger, predsjednik žirija nagrade X. Za Jana Jileka iz IAB-a novi je festival zapravo prosvjed za

boljitak tržišta, dok Andrea Šumanovac iz Unexa priželjkuje da IdejaX potakne revitalizaciju pomalo umrtvljene oglašivačke scene. Organizatori tako očekuju barem 1000 sudionika i oko 300 prijavljenih radova za nagrade. Kotizacija je do 1. svibnja 999 kuna za oba dana, a potom 1499 kuna. Tko se želi natjecati za nagrade, mora platiti 749 kuna po prijavljenom radu. (D.Ž.)

Zašto su se domaći trgovci udružili? S kojim ciljem? - Narodni trgovački lanac nastao je spajanjem dviju trgovačkih grupacija NTL i CBA. Naše povezivanje je bila nužnost. Udruživanjem smo se riješili slabosti pojedinih članica, a uspjeli smo ostvariti i određeni sinergijski učinak. Postali smo snažna grupacija na domaćem tržištu i sada se možemo ravnopravno nositi sa

stranim trgovačkim lancima. U našim prodavaonicama i na našim policama u najvećoj su mogućoj mjeri zastupljeni domaći proizvodi. Nažalost, mnogi ne shvaćaju da je to tako. Neki ne shvaćaju da strani trgovački lanci preferiraju svoje robne marke, a da samo nužno uzimaju hrvatske proizvode, i to one bez kojih ne mogu. Suradnja s domaćim proizvođačima je naša dugoročna strategija, a zadovoljan sam što nas potrošači sve više prepoznaju. Kakav je odnos među članicama i kako ste pozicionirani na tržištu? - Narodni trgovački lanac je samostalna pravna osoba. Pojedine njegove članice su također samostalne. Mi kroz NTL imamo zajedničku nabavu, zajednički marketing i zajedničku robnu marku, koja već ima udjel od 10 posto u našoj ukupnoj prodaji. Narodni trgovački lanac postigao je takav sinergijski učinak da smo danas drugi trgovački lanac po udjelu i planiramo se još više približiti samom vrhu. Koliki su vam udjel i prihod? - Dakle, drugi smo lanac po veličini, odmah iza Konzuma. Imamo prihod od 8,3 milijarde kuna godišnje. Zapošljavamo oko 11.000 radnika. Imamo oko 1550 prodavaonica. Trenutačno poslujemo tako da svaka članica

djeluje samostalno, a dokapitalizacijom Narodnog trgovačkog lanca jačamo svoju poziciju na tržištu. Primjer nedavno preuzete hladnjače u Metkoviću vrijedne sedam milijuna eura korak je naprijed prema našem konačnom cilju. Nedavno preuzeti prostor bit će nam logistički centar za Jadran. Uvozit ćemo banane iz Kuvajta i u sklopu tog prostora urediti zrionicu. Planiramo otkupiti oko 4000 tona voća i povrća iz doline Neretve. Najviše ćemo otkupljivati lubenicu, salatu, rajčicu, papriku, krastavac i, naravno, mandarine.

www.privredni.hr Broj 3670, 28. ožujka 2011.

( 1,2 mlrd kn

( 1550 trgovina

prihod Studenca

postoji u lancu NTL-a

NOG TRGOVAČKOG LANCA I VLASNIK TRGOVAČKOG LANCA STUDENAC - OMIŠ

ki lanci preferiraju marke mogućoj mjeri zastupljeni domaći proizvodi. Suradnja s domaćim proizvođačima je naša dugoročna strategija Kad ste blizu mora, morate misliti o turizmu Bavite se i hotelijerstvom, a prošle godine ste pokušali preuzeti Hotel Le Meridien Lav. Gdje je zapelo? - Moj prvi izlet u hotelijerstvo je bio na omiškom području gdje je i sjedište Studenca. Naime, preuzeo sam Hotelsko naselje Ruskamen sa 600 postelja. Vlasnici smo triju lokacija, imamo ishođene građevinske dozvole za gradnju hotela. Moja namjera za preuzimanje Hotela Le Meridien Lav je neslavno završila. Imao sam neugodno iskustvo. Bili smo dogovorili jednu cijenu po završetku bilance, međutim iskrsnula su još neka potraživanja za koja nisam znao. Jeste li još zainteresirani za preuzimanje tog hotela? - O tom-potom. Ne bih u potpunosti odbacio tu mogućnost, ali vam ne mogu ni potvrditi namjeru. Zašto ste se odlučili za hotelijerstvo koje je niskoprofitabilan posao? - Istina je da se radi o niskoprofitabilnoj djelatnosti. Međutim, u primorju nemate puno izbora kad je riječ o tome čime se možete baviti. Jedan od mogućih izbora uz trgovinu i poljoprivredu svakako su turizam i ugostiteljstvo. Smatram da će se i ova kriza prebroditi. Moramo iz nje izići barem zbog naših nasljednika. Ključ je odgajati ljude u poštovanju rada, jer je odnos prema radu bitan, jer je čovjek ključan u svakom poslovanju. Hoćete li otkupljivati voće i povrće iz susjedne Bosne i Hercegovine? - Riječ je o gotovo istom polju, istim klimatskim uvjetima i sličnoj kvaliteti proizvoda, tako da će o tome presuditi kvaliteta i cijena proizvoda. Mi otvaramo veliku mogućnost domaćim proizvođačima za plasman njihovih proizvoda. Oni ubuduće neće morati “tezgariti” uz cestu, nego će se baviti uzgojem voća i povrća, a proizvode plasirati kod nas. Otvaramo im velike mogućnosti i prigodu jer samo u ovoj godini u ovom logističkom centru planiramo otkupiti svje-

žeg voća i povrća u vrijednosti 100 milijuna kuna. Kakvi su vam rezultati u proteklom dvogodišnjem razdoblju? - Više od 80 posto nabave ide preko NTL-a. Vlastitim robnim markama pokrivene su sve robne grupe i najvažniji artikli u maloprodaji. Naši zajednički marketinški projekti pridonijeli su daljnjoj koheziji unutar grupacije. Ojačali smo zajedničko uvozno poslovanje. Ostvarili smo kvalitetniji daljnji razvoj zajedničke maloprodaje kroz otvaranje novih prodajnih mjesta. Evo, započeli smo

proces zajedničke nabave voća i povrća, pokretanje procesa otkupa i distribucije voća i povrća. NTL ima četiri zajednička supermarketa i zajedničku upravnu zgradu. Koliko je odmaknuo proces još tješnjeg povezivanja? - Već su započete pripreme za kapitalno povezivanje unutar Grupe. Naš konačan cilj je postati jedno kapitalno povezano društvo, što je prije moguće. Provedeno je već snimanje stanja, a slijedi ishođenje odobrenja od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Svi vlasnici članica NTL-a

izvući će se iz upravljačke strukture Narodnog trgovačkog lanca, postojat će zajednički račun... Bilo je nekoliko međusobnih preuzimanja trgovina među članicama unutar grupacije; najavljivano je bilo čak i preuzimanje jedne značajnije članice NTL-a od strane konkurencije izvan Grupe? - Vjerujte da se ništa spektakularno nije događalo u tom smislu. Došlo je do prepuštanja pojedinih trgovina između pojedinih članica. Međutim, to su njihovi odnosi. Oni ne utječu na zajednički pro-

jekt. I nadalje okosnicu NTL-a sačinjavaju Čakovečki mlinovi, Kerum, Tommy, Studenac, Gavrilovićeva Dinova-Diona i ostali manji trgovački lanci. Trenutačno je unutar NTL-a udruženo 16 trgovačkih lanaca, odnosno 12 vlasnika. Ako ste mislili na Keruma, moram reći da on čvrsto stoji uz projekt NTL-a. Koliki je kapacitet hladnjače u Metkoviću? - Hladnjača ima 22 komore. Kapaciteta je 3540 tona. Raspolaže ukupnom hlađenom površinom od 3400 metara četvornih te 1550 metara četvornih zatvorenog manipulativnog prostora. Naš zajednički cilj je povećanje broja maloprodajnih mjesta, a osim ovog logističkog centra planiramo izgrad-

Drugi smo lanac po veličini, odmah iza Konzuma. Zapošljavamo oko 11.000 radnika nju još dva logističko-distributivna centra, jedan u okolici Zagreba i jedan u Slavoniji. Imate li planove za stimuliranje proizvođača? Kakvi su rokovi plaćanja? - Za takve opcije smo otvoreni i one su moguće. Pratit će se situacija na terenu, a cilj nam je da sve strane budu zadovoljne.

Posao je uspio ako su zadovoljni proizvođač, trgovac i kupac. Rokovi plaćanja će svakako biti kraći nego do sada. Što vi mislite, je li domaća poljoprivreda u lošem stanju? Prevladava mišljenje da nema jednolične kvalitete i dovoljnih količina? - Mislim da takva tvrdnja ne stoji iako se takve teze proturaju. U Hrvatskoj postoje kvalitetni poljoprivredni prozvođači te respektabilni subjekti unutar prehrambene industrije. Iako je pala potrošnja po glavi stanovnika, kod nas još uvijek ulaze neki strani trgovački lanci. Mislim da je to pomalo izmaklo kontroli. Tu ne vidim klasično opravdani poslovni interes ako se njihovi ulasci na naše tržište ne stimuliraju. Ima li NTL planova za izlazak na druga tržišta? - Ne bih u nekoj budućnosti odbacio ni tu mogućnost iako mislim da posla još uvijek ima kod nas. Mišljenja sam da treba podupirati domaće trgovce koji plasiraju proizvode domaćih proizvođača. Kako je protekle godine poslovao Studenac? - Studenac ima 1500 zaposlenih. Imamo 200 prodajnih mjesta i prihod od 1,2 milijarde kuna. Ostvarili smo dobit koju smo reinvestirali. Imali bismo i veću dobit da nas nije opteretio nepovoljan tečaj eura.

AKTUALNO

EK PRIHVATIO SUFINANCIRANJE

18,6 milijuna eura za CGO Kaštijun

Europska komisija je donijela odluku kojom se odobrava povećanje EU sredstava za sufinanciranje projekta izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom Istarske županije Kaštijun, s prethodnih 4,6 milijuna eura na 18,6 milijuna eura. Prema novoj odluci, ukupna vrijednost projekta iznosi 41,2 milijuna eura. Razlika će biti pokrivena sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te zajmom Europske investicijske banke. Uskoro se očekuje potpisivanje novog dvostranog sporazuma o projektu između Europske komisije i Vlade, a ubrzo nakon toga bit će raspisan natječaj za odabir izvođača radova.

Komisija je također nedavno donijela odluku o sufinanciranju projekta izgradnje Centra za gospodarenje otpadom za Primorsko-goransku županiju Marišćina. U veljači ove godine započeli su radovi u prvoj fazi izgradnje Centra za gospodarenje otpadom za Šibensko-kninsku županiju Bikarac koji se također provodi uz financijsku pomoć Europske unije. Podsjećamo, izgradnja ovog regionalnog centra provodit će se u tri faze, pri čemu se završetak prve faze sufinancirane sredstvima Europske unije iz pretpristupnog programa Ispa očekuje do kraja ove godine. Ukupna vrijednost investicije iznosi 8,82 milijuna eura, od čega se šest milijuna eura (68 posto) odnosi na sredstva Ispe, 1,57 milijuna eura (17,8 posto) osigurao je Šibenik, a 1,25 milijuna eura (14,2 posto) Vlada putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. (B.O.)

*vijesti TDR: veća prodaja, manji prihodi TDR je u 2010. godini prodao više od 13 milijardi komada cigareta, što je rast od 4,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, rast prodanih količina nije pratio i rast prihoda, koji su smanjeni sa 231 na 205 milijuna eura jer je TDR preuzeo dio rastućih trošarina i smanjio svoj udjel u ukupnoj cijeni. Gotovo 60 posto prodaje TDR ostvaruje u izvozu, uglavnom u zemlje regije, istaknuo je predsjednik Uprave Davor Tomašković. No, taj bi izvoz mogao biti ugrožen ulaskom Hrvatske u EU jer će se tada Hrvatska povući iz Cefte pa će drastično porasti carine za zemlje članice te zone slobodne trgovine. Stoga Tomašković očekuje od države da prije ulaska u EU s članicama Cefte postigne bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini.

AMC širi poslovanje i zapošljava Tvrtka Auto Management Centar (AMC) u prva dva mjeseca ove godine zaposlila je 11 novih djelatnika, a prošli tjedan otvorila je i novu poslovnicu rent-acara u Splitu. To je 17. poslovnica AMC rent-a-cara u Hrvatskoj, najvećeg u zemlji, koji će ove godine imati više od 1500 vozila u floti. “Usluga je osnova onoga što pruža AMC, a odlične usluge nema bez odličnih suradnika. Dobri projekti i proizvodi uvijek nađu svoj put do klijenata. Stoga i 11 novozaposlenih u prva dva mjeseca ove godine predstavlja nastavak uspješne poslovne politike koju ćemo provoditi i u budućnosti”, istaknuo je Ivan Zubak, potpredsjednik Uprave AMC-a.

Privredni vjesnik Broj 3670, 28. ožujka 2011.

( 2,9 mil kn

ukupne novčane kazne za kršenje tržišnog natjecanja

TRŽIŠNO NATJECANJE I EU

Brodogradilišta u fotofinišu Ako pregovori između DIV-a i Hrvatskog fonda za privatizaciju o Brodosplitu ne završe privatizacijom, sve se vraća na početak zacijom za vrijednost pomorskog dobra koje je država oduzela Uljaniku.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

išegodišnje natezanje oko restrukturiranja i privatizacije državnih brodogradilišta, koje je ključni uvjet za zatvaranje pregovora s Europskom unijom u poglavlju Tržišno natjecanje, nije još okončano kako bi se dalo zaključiti iz nekih javnih istupa i novinskih napisa. Kao što je poznato, potkraj veljače Agencija za tržišno natjecanje (AZTN) i Europ-

Iznimka među brodogradilištima je Uljanik koji je potpore vratio kompenzacijom s državom ska komisija odobrile su program restrukturiranja za Brodosplit i Brodogradilište specijalnih objekata (BSO). Time je ukinuta i zabrana sklapanja novih poslova u tim brodogradilištima, no ta zabrana još vrijedi za Brodotrogir, Kraljevicu i 3. maj. Važno je, međutim, znati, upozoravaju u AZTN-u, da odobrenje za Brodosplit i BSO vrijedi za program koji je podnio njihov potencijal-

Nel Pavletic/PIXSELL

ni novi vlasnik, samoborski DIV. Ako pregovori između DIV-a i Hrvatskog fonda za privatizaciju (koji se pretvara u Agenciju za upravljanje državnom imovinom) ne završe privatizacijom brodogradilišta, sve se vraća na početak. Potpore za pomorsko dobro Do kraja travnja AZTN i Europska komisija mogli bi dati mišljenja i o programu restrukturiranja Brodotrogira, a potom početkom svibnja i za Kraljevicu i 3. maj. Kakva će biti ocjena, ovisi i o tome koliko će investitor, poduzetnik Danko Končar, biti spreman na dorade ponuđenih progra-

ma. O nekim stvarima se, ističu u AZTN-u, ne može pregovarati, a među njima su, primjerice, koncesijske naknade, koje su bile propisane natječajnom dokumentacijom, ali i doprinos investitora, koji ne može biti manji od 40 posto. Moguće su i razlike u metodologiji obračuna, koje su se pojavile kao problem i u ocjeni programa restrukturiranja Brodosplita. Iznimka među svim brodogradilištima je Uljanik, koji jedini nije u poslovnim teškoćama. Pulsko brodogradilište tako više ne dobiva državne potpore, a i one koje je dobivalo od 2007. do 2009., za koje je AZTN utvrdio da su nezakonite, sada su vraćene kompen-

Kazne triput veće Iako je AZTN od listopada prošle godine dobio i ovlast izricanja novčanih kazni, u sudskom postupku su ostale i neke prekršajne prijave podnesene prije dobivanja tih ovlasti. Njihov ishod, ističu u Agenciji, potvrđuje opravdanost dosadašnje politike u zaštiti tržišnog natjecanja. Tako su prekršajni sudovi u 2009. godini izrekli novčane kazne u ukupnom iznosu od oko milijun kuna, dok je u 2010. taj iznos porastao na 2,9 milijuna. Najviša kazna lani je izrečena Zračnoj luci Zagreb koja je u ugostiteljskim uslugama pokušala zlorabiti svoj monopolistički položaj prema Croatia Airlinesu. Proplin je zbog sličnih postupaka kažnjen sa 525.000 kuna, dok je Adria Lada morala platiti globu od 300.000, a Slobodna Dalmacija 228.000 kuna. Agencija je dobila i sudsku bitku protiv Agrokora koji ju je tužio Ustavnom sudu u sporu oko distribucije dnevnog lista 24 sata na kioscima Tiska, čiji je Agrokor većinski vlasnik.

Nije sporan Pastor, već zakon Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, između ostaloga, daje i mišljenja u postupku izrade raznih zakona. Takva mišljenja nisu obvezujuća, pa nije rijetkost da konačno zakonsko rješenje bude suprotno stavu Agencije. Tako je bilo i u slučaju Zakona o zaštiti od požara iz ljeta prošle godine, koji je sada postao aktualan zbog

potpredsjednika Vlade Ivana Domagoja Miloševića, inače suvlasnika Pastor Grupe, vodećeg domaćeg proizvođača protupožarnih aparata. Za Agenciju je sporan bio članak 41. Zakona o zaštiti od požara, koji proizvođačima, pa tako i Pastoru, daje pravo izdavanja ovlaštenja za servisiranje aparata. Takvim se odredbama Agen-

cija općenito protivi jer smatra da proizvođači ne mogu biti regulatori na tržištu, nego bi to trebala raditi državna tijela, u ovom slučaju MUP. Ipak, u AZTN-u cijelu priču oko Miloševića smatraju ‘’lanjskim snijegom’’, koji se uz to ne tiče samo Pastora, nego i njihove konkurencije, uključujući i brojne uvoznike protupožarnih aparata.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3670, 28. ožujka 2011.

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

DRŽAVNA PODUZEĆA PONOVNO MOGU ZAPOŠLJAVATI Nove radnike tvrtke će smjeti angažirati samo ako posluju pozitivno i redovito podmiruju sve svoje obveze, dok njhove uprave moraju navesti koje pozitivne efekte očekuju od novog zapošljavanja

akon što je prošle godine Vlada donijela uredbu o smanjenju broja zaposlenih za pet posto u javnim poduzećima i tvrtkama u kojima ima više od 50 posto vlasništva, sada je tim poduzećima ponovno dopustila novo zapošljavanje. Ali nove radnike smjet će angažirati samo ako posluju pozitivno i redovito podmiruju sve svoje obveze. Uprave poduzeća moraju točno navesti koje pozitivne efekte očekuju od novog zapošljavanja. Kriteriji su, primjerice, nove investicije u proizvodnju, opremu i razvoj, proširenje prodajnih asortimana i izvoza. Ministar gospodarstva Đuro Popijač objasnio je da je novo angažiranje stručnjaka i drugih radnika potrebno i zbog provođenja investicijskih projekata u sklopu Vladinog Programa gospodarskog oporavka. Vlada je na sjednici utvrdila i nove iznose na-

knada za eksploataciju i istraživanje mineralnih sirovina. Fiksni dio naknade za koncesije za eksploataciju i za istraživanje tzv. neenergetskih mineralnih sirovina smanjuju se za 60 posto. Proračunski prihodi manji 50 milijuna kuna To bi prema riječima ministra Popijača trebalo znatno pomoći podu-

Mostarskom Aluminiju privremeno je dodijeljen status povlaštenog kupca zećima u ovom sektoru. Prihodi proračuna zbog novih iznosa naknada smanjit će se za oko 50 milijuna kuna godišnje. Fiksni dio naknade za eksploatacijska polja mineralnih sirovina manja od 20 hektara iznosit

će 800 kuna po hektaru. Ako je površina od 20 do 50 hektara, naknada iznosi 1000 kuna po hektaru, a za polja veća od 50 hektara bit će 1200 kuna po hektaru. Naknada za istraživanje takvih polja kretat će se od 600 do 1000

kuna po hektaru. Najveći iznos počinje se plaćati u trećoj godini istražnih aktivnosti. Iznosi koncesijskih naknada za eksploataciju nafte i plina ostaju nepromijenjeni. Kompaniji Aluminij iz Mostara privremeno je

dodijeljen status povlaštenog kupca električne energije jer je riječ o gospodarskom interesu Republike Hrvatske. Mostarski Aluminij dobavljač je aluminijskih trupaca i blokova koji se ne proizvode u Hrvatskoj, a potrebni

su u proizvodnom procesu Tvornice lakih metala iz Šibenika. Godišnje iz Aluminija stiže 60.413 tona materijala u TLM, a Aluminij dobiva 100 megavatsati električne energije po povlaštenoj cijeni. (I.V)

NEPODMIRENE OBVEZE U SIJEČNJU

Nelikvidnost povećana za 900 milijuna kuna

siječnju je ukupan iznos prijavljenih a nepodmirenih obveza dosegnuo 36,7 milijardi kuna. U odnosu na mjesec ranije, riječ je o povećanju od 2,5 posto ili 900 milijuna kuna. Na rast iznosa, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji za novinare koju je organizirala Uprava Fine, najviše je utjecalo povećanje nepodmirenih obveza poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi, od 181

do 360 dana, za 540 milijuna kuna te onih iznad 360 dana za 575 milijuna kuna. Istodobno je smanjen iznos nepodmirenih obve-

za poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi do 60 dana, i to za 400 milijuna kuna. Manji dio dugovanja, 6,1 milijarda kuna, odnosi se

na poslovne subjekte koji su u blokadi do 360 dana, a 30,6 milijardi kuna na one koji su u blokadi više od godinu dana. Broj onih koji su u blokadi do 60 dana, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, manji je za 15,7 posto, a iznos njihovih dugovanja manji je za 20 posto što, prema članu Uprave Fine Anti Šimunoviću, ipak pokazuje pozitivan trend u kretanju insolventnosti. Kod pravnih kao i kod fizičkih osoba koje

su u dugotrajnoj blokadi evidentiran je porast broja osoba insolventnih dulje od 360 dana, za prav-

Iznos dugovanja onih koji su u kratkotrajnoj blokadi u siječnju je smanjen za 400 milijuna kuna ne osobe 33,4 posto, a za fizičke osobe 24,2 posto. Također je porastao iznos

njihovih prijavljenih dospjelih nepodmirenih obveza, za pravne osobe 46 posto, a za fizičke osobe 44 posto. Gledano po županijama, nelikvidnost je - očekivano, zbog najvećeg broja poslovnih subjekata - najveća u Zagrebu (27,4) posto), potom u Splitsko-dalmatinskoj županiji (10,2 posto), a sve ostale županije u nelikvidnosti sudjeluju s manje od 10 posto. Najmanja je u Varaždinskoj županiji gdje iznosi 3,2 posto. (J.F.)

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3670, 28. ožujka 2011.

( 132.751 turist iz SAD-a lani posjetio Hrvatsku

( više od 200 mil $

uložio CMC u obnovu sisačke Željezare

AMERIČKO-HRVATSKI EKONOMSKI ODNOSI

Poslovna utrka s broj Porezna i parafiskalna opterećenja su česta tema u poslovnim krugovima. Investitori ističu i probleme na lokalnoj razini, bilo Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatsko-američki ekonomski odnosi trebali bi dobiti snažan zamah na Forumu Rona Browna koji će se pod radnim nazivom Trgovina i ulaganja između SAD-a i Jugoistočne Europe, idućeg tjedna, od 4. do 6. travnja, održati u Dubrovniku. Na Forumu bi se trebalo okupiti oko 230 poslovnih ljudi i političkih predstavnika iz SAD-a, Hrvatske i zemalja regije. Uz predsjednika Republike Ivu Josipovića bit će tu i predsjednica Vlade Jadranka Kosor s ministrima zaduženima za gospodarska pitanja. Sastanak nosi snažnu simboliku. Obilježit će se 15. obljetnica smrti američkog ministra trgovine Rona Browna i tridesetak njegovih suradnika u zrakoplovnoj nesreći kraj Dubrovnika. Javnost će se ujedno podsjetiti da je upravo Ron Brown bio inicijator prvih dolazaka američkih poslovnih

ma koje su katkad ometale snažniji razvoj gospodarskih odnosa. Ranjivi dosadašnji modeli razvoja Razgovarat će se i o novim modelima razvoja ekonomija u zemljama Južne i Jugoistočne Europe, budući da su se dosadašnji, oslonjeni na inozemno zaduživanje, zbog globalne financijske krize, pokazali jako ranjivima. Da Hrvatskoj treba novi, održi-

Primjer karlovačkog HS Produkta pokazuje na koji način hrvatska poduzeća mogu pronaći mjesto na američkom tržištu vi model razvoja istaknuo je nedavno i James Foley, američki veleposlanik u Hrvatskoj, sudjelujući na konferenciji koju su organizirali Poslovni dnevnik i časopis Banka. Foley je ustvrdio da je hrvatska ekonomija trenutačno u lo-

Robna razmjena Hrvatske i SAD-a (u dolarima) Izvoz

Uvoz

Ukupno

Saldo

2005.

305.145

397.578

702.723

-92.433

2006.

327.191

366.963

694.154

-39.772

2007.

347.497

483.196

830.693

-135.699

2008.

350.328

625.275

975.603

-274.947

2009.

236.201

539.083

775.284

-302.882

Izvor: HGK

ljudi u Hrvatsku i regiju, kako bi se ekonomskom suradnjom ispravljalo negativno ratno nasljeđe. Organizatori skupa, Veleposlanstvo SAD-a i Ured predsjednika Republike, potaknut će razgovore o rezultatima dosadašnje suradnje, ali i o prepreka-

šem stanju, da ekonomski model nije održiv, ali se složio i da promjenu modela nije lako izvesti. Foley je naglasio da je Hrvatskoj potrebno poboljšanje poslovne klime i eliminiranje birokratskih prepreka za strane investitore, posebno na lokalnoj razini.

Nove, privatne investicije, donijet će i nova radna mjesta, a to će biti i jedna od ideja vodilja dubrovačkog foruma. Veleposlanik Foley ispričao je, primjerice, da je jedna grupa američkih investitora u turizam nekoliko godina čekala na rješavanje imovinskopravnih odnosa. Naposljetku su odustali, razočarani sporošću odgovora koje su na svoje inicijative dobivali od lokalnih vlasti. Predsjednik Josipović očekuje da će na skupu biti predstavljene nove mogućnosti ulaganja, zakonska rješenja koja ih ubrzavaju, kao i kadrovska rješenja, poput relativno novog potpredsjednika Vlade Domagoja Miloševića u čiji resor spada promocija ulaganja. Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), kaže da američki investitori kao i hrvatski poduzetnici očekuju transparentnost poslovanja, što uključuje transparentnu javnu nabavu, rješavanje pitanja korupcije, smanjivanje administrativnih prepreka poslovanju te funkcioniranje pravne države. “Porezna i parafiskalna opterećenja su česta tema u poslovnim krugovima. Gospodarstvo teško podnosi ovakvu situaciju i vjerujemo da su nužne promjene. Investitori ujedno ističu i probleme na lokalnoj i županijskoj razini, bilo da je riječ o nedostatku ili kašnjenju odgovora na upite, ishođenju dozvola ili neriješenim imovinskopravnim odnosima. Kada se uzme u obzir i dugo-

trajnost eventualnog sudskog postupka, dolazi se do pravne neizvjesnosti i više rizika pri odluci o ulaganju”, ističe Andrea Doko Jelušić. Američka gospodarska komora organizirat će 5. i 6. travnja izravan videoprijenos dubrovačke konferencije u zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade. Sudjelovanje je otvoreno za sve poslovne ljude, uz prethodnu najavu. Prijenos uključuje i mogućnost upućivanja pitanja. U AmChamu podsjećaju da će Forumu nazočiti i američke tvrtke koje još nisu prisutne u regiji. Turizam jedna od glavnih tema? Prema neslužbenim najavama, turistički sektor mogao bi biti jedna od glavnih tema u razgo-

vorima na Forumu. Američka ulaganja dodatno će potaknuti dolazak turista iz SAD-a kojih je prošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bilo 132.751. Riječ je o povećanju od 11,6 posto. Ove zime kruzeri su u Dubrovnik uplovljavali bez uobičajene zimske stanke, pa je u siječnju broj turista iz SAD-a porastao za čak 23 posto. Došlo ih je 1880, što je najava i dobre turističke sezone. Među sudionicima dubrovačkog sastanka bit će i predstavnik Marriotta, velikog hotelskog lanca. Grupacija Blackard predstavit će svoj projekt dalmatinskog sela koje su, kao repliku bračkog Supetra, sagradili u Teksasu. Blackard se spominje i kao mogući ulagač u golfske terene u okolici Zadra. Na Forumu se očekuje

zanimanje američkih ulagača i za energetski sektor, logistiku, investicije u nekretnine, proizvodnju hrane i druga područja. S obzirom na najavu da će sudjelovati i predstavnici kompanija kakve su General Electric ili Cuni-

Derek Westfall, savjetnik za gospo

Očekujemo pro Odnosi između Hrvatske i SAD-a su odlični i nema otvorenih političkih pitanja. Stoga je šteta što nisu bolji i na ekonomskom polju. Nadamo se da će susret u Dubrovniku pridonijeti da se to promijeni, kaže Derek Westfall, savjetnik za gospodarstvo u Veleposlanstvu SAD-a. Westfall smatra da uzrok malom broju investicija ne leži samo u

www.privredni.hr Broj 3670, 28. ožujka 2011.

( više od 50.000 komada pištolja HS2000 HS Produkt prodao do 2008.

nim preponama da je riječ o dobivanju odgovora, ishođenju dozvola ili imovinsko-pravnim odnosima, kaže izvršna direktorica AmChama

co Resources, moguća su ulaganja i u sektor metalne industrije i rudarstva te visokih tehnologija. Među ostalima, američkim investitorima predstavit će se i Turbina IPD, finalist prošlogodišnjeg natječaja za inovativne proizvode,

održanog u Zagrebu. Turbina IPD, poduzeće iz Kotor Varoši u BiH, proizvodi vjetrenjače s okomitom osi. Svoja iskustva s regionalnim poduzećima prenijet će i predstavnici korporacije Parsons. Riječ je o kompaniji iz građevinskog sektora koja radi u 50 zemalja, s godišnjim prihodom od oko 2,7 milijardi dolara. Bit će tu predstavnici teksaškog CMC-a (Commercial Metals Company), čije ulaganje u Hrvatsku obje strane svrstavaju u poželjni ekonomski model. CMC je od 2007. godine uložio više od 200 milijuna dolara u obnovu Željezare Sisak i osigurao posao za više od 1000 radnika. Investicija je uspješno provedena i razvija se, unatoč relativno slaboj podršci lokalnih vlasti u tom projektu. Dugo su s predstavnicima Grada Siska vođeni vrlo tvrdi pregovori o otpisu komunalne naknade od milijun kuna. Dogovor je naposljetku postignut, a Grad je pristao i na obročnu otplatu dugova-

nja za komunalne doprinose od 2,7 milijuna kuna. Nakon što su prikupljene i ostale dozvole, sagrađena su nova postrojenja. S njima je Željezara, odnosno, valjaonica bešavnih cijevi, uskoro postala jedan od najvećih hrvatskih izvoznika u SAD. Godišnji prihod Željezare rast će sa 100 na 350 milijuna dolara i uz strogu kontrolu troškova stići iduće godine u razinu rentabilnosti, kažu u Sisku. Vlastitim snagama Izvozni rezultat Hrvatske u SAD za prošlu godinu pojačat će i isporuka novih šest strojeva za razminiranje, razvijenih i proizvedenih u zagrebačkoj tvrtki Dok-ing. Isporuka je bila dio ugovora iz 2004. kojim je planirana isporuka 53 stroja. U međuvremenu je ugovor produljen na još dvije godine i obuhvaća isporuku novih 16 strojeva. I primjer karlovačkog HS Produkta pokazuje kako hrvatska poduzeća mogu pronaći mjesto na američkom tr-

darstvo u Veleposlanstvu SAD-a

izvodne greenfield investicije globalnoj ekonomskoj krizi. S jedne strane, hrvatsko tržište je malo i nije previše poznato velikim američkim kompanijama. No zajedno sa susjednim zemljama, sa sličnim jezikom i ekonomskim razvojem, dolazi se do prostora od dvadestak milijuna ljudi, što može lakše privući veće ulagače. SAD želi da regija postane konkurentnija, da se popravlja

investicijska klima i brže uklanjaju birokratske prepreke. Sve će to koristiti i hrvatskim investitorima. Najviše prilika leži u turizmu i energetici, ali tu su i brojni drugi sektori. Wesfall zaključuje da bi najbolji efekt Foruma bio rast broja greenfield ulaganja u proizvodne pogone jer bi to ubrzo povećalo i izvozni potencijal Hrvatske i regije.

žištu. Treba im prije svega dobar proizvod, a tek potom i linije financiranja i podrška državnih organa. HS Produkt je, primjerice, uglavnom sve

Očekuje se zanimanje američkih ulagača i za energetski sektor, logistiku, hranu, nekretnine... napravio sam. Odlično dizajnirani poluautomatski pištolj HS2000 postao je apsolutni hit na američkom tržištu. Do 2008. godine prodano je više od 50.000 komada i postao je dio službenog arsenala FBI-ja. Najveći dio proizvoda koje izrađuje više od 1000 radnika HS Produkta i dalje ide u SAD, a američka referenca otvorila im je vrata i brojnih drugih tržišta. Dobro dizajnirani i marketinški osmišljeni proizvodi, poput Agrokorove vode Jana, također su se izborili za prostor na zahtjevnom američkom tržištu. Ako volumen prodaje i nije velik, sigurno se dobivaju znatni posredni, reklamni i marketinški efekti. Voda Jana otvorila je i put za američki izvoz vina iz Agrokorova sve šireg vinskog programa. Zbog izvoza specifičnih proizvoda smatra se da robnoj razmjeni neće naštetiti odluka američkih vlasti da ukinu za Hrvatsku status povlaštenog partnera koji je imala kao manje razvijena zemlja. Naime, od 1. siječnja Hrvatska više nema taj status jer je SAD ocijenio da je Hrvatska - napredovala.

Izvozni i uvozni proizvodi u 2009. Izvoz iz Hrvatske u SAD Lijekovi Revolveri i pištolji Draguljarski predmeti Bešavne cijevi Cement Ukupni izvoz iz RH u SAD

Vrijednost u dolarima 72,111.648 55,891.631 27,483.261 8,376.974 7,289.823 171,153.337

Udjel 30,53 23,66 11,64 3,55 3,09

Vrijednost u dolarima 97,810.422 37,110.792 21,185.200 18,098.952 15,163.430 539,082.585

Udjel 18,14 6,88 3,93 3,36 2,81

Uvoz iz SAD-a u Hrvatsku Brodovi, vatrogasna plovila Lijekovi Automobili Medicinski instrumenti Koks i bitumen Ukupni uvoz iz SAD u RH Izvor: HGK

U Hrvatsku uloženo 115,3 milijuna eura Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupna izravna ulaganja iz SAD-a u Hrvatsku od 1993. godine ukupno iznose 115,2 milijuna eura, što SAD stavlja na 24. mjesto na ljestvici. No treba uzeti u obzir da su neka od većih ulaganja, poput Barrove kupnje Plive, bila obavljena iz Barrove nizozemske podružnice, pa su tako bila i registrirana. Kasnije se Barr povukao iz Plive, prodajući svoj udjel izraelskoj Tevi. Osim CMC Željezare Sisak, među većim ulaganjima nalazi se osnivanje tvornice Applied Ceramics, također u Sisku. Tvornica proizvodi poluvodiče od silicija, kvarca, safira i keramike i prodaje ih svjetskim IT divovima. Investiciju je ostvario Matt Darko Sertić, Amerikanac hrvatskog podrijetla. Leggett&Platt, multinacionalna kompanija za proizvodnju žičanih jezgri za madrace i drugi namještaj, u Prelogu gradi tvornicu na 4000 četvornih metara. Robna razmjena ni milijardu dolara Robna razmjena između SAD-a i Hrvatske vrhunac je dosegnula 2008. godine kada je iznosila 975 milijuna dolara. U 2009. obujam je smanjen na 775 milijuna dolara. U SAD se najviše izvoze Plivini lijekovi, zatim pištolji karlovačkog HS Produkta te cijevi iz CMC Željezare Sisak. Prema ocjeni Hrvatske gospodarske komore, prostor za suradnju postoji u brodogradnji i proizvodnji tračničkih vozila. Određenu suradnju u tom je sektoru ostvario TŽV Gredelj. U HGK-u napominju da SAD može zainteresiranim ulagačima u energetiku pomoći i odobravanjem sredstava za studije izvodljivosti putem svojih agencija kao što je TDA (US Trade and Development Agency). Ekonomski odnosi mogli bi se poboljšati i snažnijom suradnjom s hrvatskim iseljenicima kojih u SAD-u ima oko milijun. Njihovi predstavnici, članovi Nacionalne federacije američkih Hrvata, sudjelovat će i u radu dubrovačkog Foruma Rona Browna.

12 AKTUALNO *vijesti Brendiranje vinske Hrvatske U sklopu prošlotjednog 16. međunarodnog sajma vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo održala se panel-rasprava Brendiranje Hrvatske kao vinske regije i problematika izvoza vina u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Udruženja vinarstva pri HGK-u i Hrvatske poljoprivredne komore. “Velika je prednost Hrvatske u tome što posjeduje autohtone sorte koje su naš veliki potencijal te ga treba što učinkovitije iskoristiti planskim brendiranjem. U skoroj budućnosti valja artikulirati što atraktivniji brend naših vina te ostvariti konkurentne cijene uz visoku kvalitetu”, izjavio je Đuro Horvat, predsjednik Udruženja vinarstva pri HGK-u. Bambi na vodećem sajmu obuće Bambi, vodeći hrvatski proizvođač dječje obuće, nakon predstavljanja svojih novih kolekcija AMR for Bambi i Zigman for Bambi na manifestaciji Dove Fashion.hr, predstavio se i na vodećem internacionalnom sajmu obuće International Event for Shoes&Accessories GDS u Düsseldorfu. Taj sajam održava se dva puta godišnje, u ožujku i rujnu, te traje tri dana. U devet hala izlagalo je 830 izlagača iz 37 zemalja.

Investicije Karlovačke pivovare Karlovačka pivovara predstavila je prošli tjedan tri velike investicije koje premašuju vrijednost od 65,7 milijuna kuna. Riječ je o tri projekta: prvi se odnosi na modernizaciju varionice, drugi na izgradnju pročistača za otpadne vode, a treći na izgradnju novih fermentora. Izgradnja fermentora bi trebala početi ubrzo, a njome će se omogućiti povećanje kapaciteta proizvodnje za 14 posto.

Privredni vjesnik Broj 3670, 28. ožujka 2011.

( 83,3 % prihoda ( za 55 % ostvareno u inozemstvu

porasli prihodi prošle godine

EKO MEĐIMURJE

Stranci plaćaju u roku, problemi s naplatom samo kod kuće Kako bi povećali produktivnost, u Eko Međimurju će do kraja godine u proširenje prostora i novu opremu investirati 2,5 milijuna eura Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

ko Međimurje iz Šenkovca ubraja se u red velikih tvrtki, a bavi se proizvodnjom i prodajom dijelova za građevinske strojeve, opeka, plinske tehnike, uređaja za prehrambenu industriju... Nastala je

Tvrtka je lani zaposlila dodatnih sedamdesetak radnika i povećala proizvodne kapacitete na stoljetnoj tradiciji proizvodnje opeke u Međimurju, a prvi takav pogon u Šenkovcu osnovala je obitelj Morandini daleke 1906. godine. On 1963. ulazi u sastav GK-a Međimurje, a 25 godina kasnije djelatnost je proširena i na strojogradnju te plinsku tehniku, uz snažnu ekspanziju na inozemno tržište. Četiri godine kasnije tvrtka postaje dioničko društvo koje je podijeljeno u tri različita segmenta: Radna jedinica (RJ) Opeka, RJ Oprema i Ekocentar u kojem je maloprodaja građevinskog materijala. Objašnjavajući kako se oporavak europskog gospodarstva reflektirao na poslovanje ove izvozne tvrtke, predsjed-

nik Uprave Josip Kikelj kazao je kako je tržište na kojem djeluje Radna jedinica Oprema lani imalo uzlaznu putanju. Rast u zemljama kupaca “Budući da smo gotovo 100 posto orijentirani na izvoz, najviše u Francusku, Njemačku i Austriju, nagli rast u zemljama naših kupaca imao je pozitivne učinke i na našu tvrtku. S jedne smo strane bili suočeni s povećanim narudžbama, a s druge su se, pak, bili pojavili problemi s kapa-

citetima proizvodnje. Kasnili smo u isporuci, što naši kupci nikako nisu bili spremni prihvatiti i pred kraj godine smo bili suočeni s mogućnošću otkazivanja narudžbi. Sve smo poduzeli da se to ne dogodi, pa smo zaposlili dodatnih sedamdesetak radnika i povećali proizvodne kapacitete na rezanju limova, strojnom savijanju, strojnoj obradi, sastavljanju, zavarivanju, lakirnici...”, istaknuo je Kikelj. Tim su mjerama uspjeli sačuvati povjerenje kupaca, za što su dobili i brojne pohvale na nedavnom susretu dobavljača koji je organizirao njihov najveći kupac Liebherr, a na kojemu su bili i svjetski poznati proizvođači kao što su Bosch Rexroth, Cummins Deutschland GmbH... Na domaćem tržištu situacija je bitno drukčija. Radna jedinica Opeka, naime, svoje pro-

Josip Kikelj, predsjednik Uprave Eko Međimurja

“Mi smo uvijek veliku pažnju posvećivali ulaganju bez kojeg naprosto nema napretka, pogotovo na zahtjevnom europskom i svjetskom tržištu. Ove smo godine za investicije planirali 2,5 milijuna eura. Izgradit ćemo veliko postrojenje za lakiranje, proširiti proizvodni i skladišni prostor te osuvremeniti strojni park. Projektna je dokumentacija gotova i već smo započeli s pripremnim radovima, a sve bi trebalo biti gotovo do kraja godine. Uglavnom sve sami financiramo. Pokušat ćemo od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva dobiti povrat ulaganja u opremu, koji oni daju putem poticaja”, rekao je Kikelj objašnjavajući plan

izvode najvećim dijelom plasira na tržište Hrvatske i Slovenije, na kojem je oko dvadesetak aktivnih ciglana. Proizvodnja daleko nadilazi potrebe, a kupcima je izgleda glavni kriterij cijena, dok se kvaliteta ne prepoznaje ili ne uvažava u dovoljnoj mjeri. Sve to, uz krizu koja je zahvatila građevinarstvo, rezultiralo je padom cijena opeke, a plasman je otežan. To se naravno osjetilo i u rezultatu poslovanja, no unatoč tomu, naglasio je naš sugovornik, nisu otpuštali radnike.

Zaposleno je 507 radnika, a prosječna bruto plaća je 6960 kuna

Ništa bez ulaganja Veći dio radne snage su prebacili na rad u Radnu jedinicu Oprema, a manji dio ostao je raditi na redovnom remontu pogona. Nisu otpuštali ni u maloprodaji, premda je, u odnosu na godinu ranije, prodaja pala. Trenutačno imaju 507 zaposlenih, a prosječna bruto plaća je 6960 kuna. Prihodi su lani bili veći za 55 posto, s tim da je 83,3 posto ostvareno u inozemstvu.

investicija za ovu godinu. Kada je pak riječ o rokovima plaćanja u zemlji i inozemstvu, Kikelj je naglasio kako RJ Oprema nema problema s naplatom potraživanja jer su mu kupci neki od svjetski poznatih kompanija kao što su Liebherr, Komatsu, Wirtgen, Bucyrus i W&P, a rok plaćanja je do 30 dana. Problem likvidnosti javlja se samo kod domaćih kupaca, što se nekada zna protegnuti i do 120 dana.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3670, 28. ožujka 2011.

( od 50 do 85%

el. energije štede LED rasvjetna tijela

AURORA ENERGETIKA, SISAK

( 190 radnika zaposleno u ZTC-u

ZRAKOPLOVNO-TEHNIČKI CENTAR, VELIKA GORICA

U službi očuvanja prirode i energije

Vojna ekspertiza za civilno tržište Sisački stručnjaci osmislili su solarni rasvjetni stup za Udio vojnog sektora u ukupnim poslovima ZTC-a lani javnu rasvjetu koji se već koristi u Tkonu i Sisku te solarni je još bio 100-postotan, a ove godine planiraju dobiti pano koji se može vidjeti na ulazu u Sisak ovlaštenje i za servisiranje civilnih aviona

ao vlasnik i osnivač obrta Tehno 2000, u poduzetništvu sam od 1994. godine. S ciljem razvoja novih proizvoda za obnovljive izvore energije (OIE), u siječnju 2009. osnovao sam tvrtku Aurora Energetika. U obrtu i tvrtki trenutačno zapošljavamo 17 djelatnika, ispričao nam je direktor Željko Štignedec pojašnjavajući razvoj tvrtke te inovativna rješenja za javnu rasvjetu i LED tehnologiju. Nakon što je

nologije u rasvjeti. Ujedno je i savjetodavno te prodajno mjesto za svu opremu iz tog segmenta. Inovacije za nacionalne parkove Iste godine, dodaje Štignedec, realiziran je novi hrvatski proizvod – solarni rasvjetni stup za javnu rasvjetu koji energijom sunca i vjetra napaja LED svjetiljku. LED rasvjetna tijela imaju visoku energetsku učinkovitost jer štede električnu ener-

U pripremi je i solarni info stup za nacionalne parkove i turistička mjesta po osnivanju tvrtke osnovao stručni tim, povezao ga je s Tehničkom školom iz Siska i voditeljem kabineta OIE Stevčetom Arsoskim te potom i s Hrvatskom stručnom udrugom za sunčevu energiju i njenim predsjednikom Ljubomirom Majdandžićem. Ubrzo su zajednički pokrenuli Centar solarne i LED tehnologije koji educira i demonstrira mogućnosti primjene OIE i LED teh-

giju između 50 i 85 posto, a imaju i dugi radni vijek (do 100.000 sati). Ovu su tehnologiju primijenili u pilot-projektu u Tkonu na otoku Pašmanu gdje je osvijetljena ulica u dužini od 400 metara, te u rasvjeti glavnog sisačkog trga i dviju ulica u produžetku. Inače, ovaj se tip rasvjete sve više koristi u svijetu. “Za razvoj proizvodnje LED svjetiljki potrebna su znatna ulaganja. Mi smo

izradili prototip žarulje s grlom E27 za kućanstvo te koncept serije svjetiljki za cestovnu rasvjetu, no za sada još nismo pronašli tvrtku ili financijsku instituciju koja bi se u Hrvatskoj htjela uključiti u razvoj proizvodnje”, naglasio je Štignedec podsjećajući kako su razvili i solarni info pano koji je postavljen na ulazu u Sisak i za koji su na prošlogodišnjem sajmu inovacija Arca osvojili brončanu nagradu. To je idealno rješenje za oglašavanje u nacionalnim parkovima i turističkim mjestima, jednako kao i solarni rasvjetni info stup koji će biti izrađen od bračkog kamena u kamenoklesarskom ateljeu Goić na otoku Braču. Pri kraju su s razvojem još jednog ekološkog proizvoda za transport koji će, nadaju se, koristiti svi kojima je stalo do očuvanja prirode i održivog razvoja. Inače, svi ovi proizvodi proizvedeni su i proizvodit će se u domaćim tvrtkama koje imaju znanja i iskustva u proizvodnji i obradi metala, legura i prirodnih materijala te graditeljstvu. (J.F.)

rakoplovno-tehnički centar (ZTC) u Velikoj Gorici nasljednik je Zrakoplovno-tehničkog zavoda, čiji su se radnici sredinom rujna 1991. stavili na raspolaganje hrvatskoj vladi spriječivši popravak zrakoplova bivše JNA. Od prošle godine ZTC je samostalno dioničko društvo u vlasništvu države, koje i dalje prvenstveno obavlja poslove za Ministarstvo obrane (MORH), ali teži i prodoru na civilno tržište. Namjera im je, kako kaže predsjednik Uprave Zdravko Delić, postati regionalni centar za održavanje zrakoplova. Koliko su u toj namjeri odmakli? U svibnju prošle godine, podsjeća Delić, potpisan je sporazum s MORH-om o preuzimanju radnika i o poslovnoj suradnji, što su bili preduvjeti za osamostaljenje tvrtke. S prvim danom srpnja prošle godine od MORH-a su preuzeli 21 radnika, a mjesec dana kasnije njih još 147. U tom trenutku, međutim, financijske i pravne

poslove te nabavu i prodaju za njih je obavljao MORH, stoga su do kraja 2010. zaposlili još 22 radnika u tim službama. Ukupni broj zaposlenih dostigao je tako 190, što je još uvijek oko 25 posto manje nego prije izdvajanja, kada je ZTC imao 252 zaposlena. Više posla, manje radnika Unatoč manjem broju radnika, ZTC u potpunosti ostvaruje planove, ističe Delić, pa su tako do kraja 2010. dva kanadera i dva zračna traktora pripremljena za ovogodišnju protupožarnu sezonu. Cijela protupožarna flota od šest kanadera i šest Air Tractora svake se godine mora servisirati i pripremiti za novu sezonu, kako bi bila na raspolaganju od svibnja do rujna. S početkom ožujka završeni su radovi i na trećem kanaderu i trećem Air Tractoru za ovu sezonu. Ne bude li neugodnih iznenađenja, Delić predviđa da će svi avioni biti pripremljeni do 15. svibnja. Servisirano je i svih 15 kompleta vjedara za

gašenje požara iz helikoptera, a uz to se u ZTCu radi i redovito održavanje vojnih helikoptera Mi-8 i Mi-171, kao i servis zrakoplova Pilatus, te bazno održavanje borbe-

Ne bude li iznenađenja, Delić predviđa da će svi protupožarni avioni biti pripremljeni do 15. svibnja nih zrakoplova Mig. Udio vojnog sektora u ukupnim poslovima ZTCa lani je još uvijek bio 100-postotan, a i u ovoj godini ostat će ponajprije usmjereni na potrebe Ministarstva obrane. Uz ovlaštenje vojnih zrakoplovnih vlasti za održavanje zrakopova u vojnom registru, ove se godine planira dobiti ovlaštenje i od civilnih zrakoplovnih vlasti za servisiranje civilnih aviona. Time se otvara mogućnost radova u civilnom sektoru, u kojem bi prve ugovore, nada se Delić, ZTC mogao sklopiti već iduće godine. (D.Ž.)

14 HRVATSKA & REGIJA

( 143 projekta

bit će predstavljena tijekom 2. SBF-a

Privredni vjesnik Broj 3670, 28. ožujka 2011.

( više od 300 investitora potvrdilo svoj dolazak u Sarajevo

2. SARAJEVO BUSINESS FORUM

Stižu investitori s Istoka i Zapada Stvaranje uvjeta za izlazak kompanija iz regije na treća tržišta jedan je od glavnih ciljeva Sarajevo Business Foruma koji će se održati u Sarajevu od 6. do 8. travnja Zdravko Latal latal@privredni.hr

a prvom Sarajevo Business Forumu (SBF) prošle godine u Sarajevu kompanije iz regije ponudile su investitorima 157 projekata u vrijednosti 12,5 milijardi eura. Za drugi susret investitora koji će se održati 6.,7. i 8. travnja zasad su kandidirana 143 projekta, a dolazak je potvrdilo više od 300 ulagača i visokih uzvanika. Među ostalima u Sarajevo dolaze premijer i ministar vanjskih poslova Turske Recep Tayyip Erdogan i Ahmet Davutoglu, premijer Malezije Malaka Dato Ali Rustam na čelu delegacije od 28 ulagača, Sheikh Saleh Kamel, jedan od 200 najbogatijih ljudi u svijetu. Potvrđen je dola-

zak premijera Srbije Mirka Cvetkovića, a očekuje se potvrda dolaska predsjednika Hrvatske Ive Josipovića i Erica Bessona, ministra industrije Francuske. Uspjeh lanjskog Foruma U Sarajevu će se početkom travnja okupiti investitori s Istoka i sa Zapada, pa i iz SAD-a. Početkom ožujka u Istanbulu je u organizaciji Unije privrednih komora Turske, koja okuplja 356 komorskih i gospodarskih asocijacija, održana promocija SBF-a na kojoj se razgovaralo o mogućnostima ulaganja u gospodarstvo zemalja regije, posebno u drvnu industriju, poljoprivredu i turizam. Turci su poseban interes pokazali za suradnju u području obrazovanja,

kako bi na sarajevskim fakultetima studiralo više tisuća turskih studenata. Organizatori SBF-a Bosna Bank International i Islamska razvojna banka ocijenili su da je prošlogodišnji SBF bio iznimno uspješan. Realizirano je na deset-

Lani je ulagačima ponuđeno 157 projekata vrijednih 12,5 milijardi eura; velik broj njih je realiziran ke ponuđenih projekata. Tako je ITC Constructor Group Sarajevo, čiji je osnivač ITC Kuwait u vlasništvu jednog od najbogatijih Kuvajćana Mohammada Amaha Alfaresija, uložila 7,5 milijuna konvertibilnih maraka

(KM) u projekt Educational hostel for male & female. Izgradnja tog hostela je u tijeku. Ista kompanija investirala je u projekt Investment in Bosnadrvo, drvnu industriju u Kaknju, te u gradnju kompletnog naselja od 30 kuća u blizini Sarajeva. Ovaj Kuvajćanin investira u još dva projekta vrijedna više od osam milijuna KM. Lativa je investirala u projekte izgradnje peradarskih farmi u više općina u BiH. Shakeb Elahi, generalni direktor kompanije Ardent Trading, biznismen iz Dubaija i jedan od vodećih trgovaca farmaceutskih proizvoda, nedavno je potpisao memorandum o razumijevanju kojim je uspostavljena poslovna suradnja, što ukazuje na to da se poslovi ne skla-

SBF-11 na summitu SAD-Balkan Na prvom Business summitu SAD-Balkan održanom na Sveučilištu u Baltimoreu predstavljeni su ciljevi 2. Sarajevo Business Foruma. Ovom skupu nazočile su i delegacije Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Makedonije i Albanije, a delegaciju BiH predvodio je član predsjedništva BiH i pokrovitelj SBF-a 2011. godine Bakir Izetbegović. paju samo tijekom održavanja foruma nego čitave godine. SBF i u Dubaiju Na ovogodišnjoj investicijskoj konferenciji vlasnici kapitala posebno zanimanje izrazili su za projekte iz sektora energije, poljoprivrede, infrastrukture, građevinarstva, drvne industrije, turizma, edukacije i financijskog sektora. Ovih dana tim organizatora Sarajevo Business Foruma putuje i u Bruxelles, a SBF će početkom trav-

nja biti predstavljen i na konferenciji u Dubaiju. U Sarajevu je potpisan i ugovor o formiranju konzorcija pet građevinskih bosanskohercegovačkih kompanija koje žele zajedno nastupati na međunarodnim natječajima. Nakon zbivanja na sjeveru Afrike, gdje su najviše štete pretrpjele upravo građevinske kompanije, organizatori skupa uputili su poziv građevinarima iz regije da se uključe u ovaj konzorcij kako bi zajednički lakše došli do velikih poslova u svijetu.

GOSPODARSKI UČINCI PUTINOVA POSJETA SRBIJI

Vojna oprema, tajne i milijarde dolara Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

akon posjeta ruskog premijera Vladimira Putina Beogradu, uz potvrdu suradnje, ostale su i špekulacije o tome što zaista sadrži njegova ponuda. Konkretni efekti dogovorenog možda će biti jasniji sljedećeg tjedna kad stiže delegacija ruskih privrednika u Beograd ili pak za dva mjeseca, poslije posjeta Borisa Tadića Rusi-

ji. Ono što se zna i što je potvrđeno jest: ruska podrška suverenitetu Srbije, jamstva za Južni tok, kredit za infrastrukturne projekte, tri potpisana međudržavna sporazuma i najava potpisivanja najvažnijeg strateškog sporazuma za nekoliko mjeseci. Potpisani su sporazumi o znanstveno-tehničkoj suradnji, suradnji u turizmu i cestovnom prometu te suradnji Grada Beograda i ruske kompanije Interrao.

Udjel u plinovodu Južni tok trebao bi Srbiji godišnje donositi najmanje oko 500 milijuna dolara, a prva količina plina trebala bi poteći krajem 2015. Rusija je voljna odobriti Srbiji i kredit od 800 milijuna dolara, namijenjen pronajprije željeznici. No, nisu poznati uvjeti tog kredita, rok otplate, kamata, kao ni to postoji li obveza da dio posla rade ruske tvrtke. Ono o čemu se ne zna dovoljno su špekulacije o

tome da je Putin ponudio paket od 10 milijardi dolara, da je dio paketa namijenjen vojnoj industriji težak nekoliko milijardi dolara, da se na listi nalazi i ponuda da Rusi nakon Naftne industrije Srbije preuzmu i Elektroprivredu Srbije. Ovo posljednje nailazi na “tvrd” negativan odgovor. Za razliku od investicije u novi stadion Crvene Zvezde (čiji je generalni sponzor Gazprom) od oko pola milijarde eura.

www.privredni.hr Broj 3670, 28. ožujka 2011.

“ Vlast udara tamo gdje će izazvati nepopravljivu štetu na vlastitom društveno moralnom tkivu, koliko ga je još ostalo.”

*vijesti

dr. Miro Cerar, profesor Pravnog fakulteta u Ljubljani

Slovenija i zabranjivanje susjedske pomoći

Cirkus oko rada na crno Nebulozni zakoni nisu isključiv privilegij Hrvatske. I u Sloveniji je iskorjenjivanje sivog tržišta započelo problematičnim mjerama istupio je u javnost tvrdnjom da je ograničavanje međususjedskog ispomaganja izrazito kontroverzno te da zadire u temeljne društvene odnose.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

isu samo u Hrvatskoj pravnička pera ispisala nebuloze nudeći ih kao rješenje za problem rada na crno. U Sloveniji je bilo mnogo više zbunjujućih prijedloga na istu temu, još neživotnijih od hrvatskog “izuma” da se međusobno ispomaganje ima ograničiti na 500 metara susjedstva. Tekstopisci slovenskih zakona nisu se odvažili iskolčiti mjeru primjerenog susjedstva, ali su nekim drugim inovacijama uznemirili javnost. Prst u oko bila je odredba da se vatrogasni dom u selu ili planinarska kuća ne može graditi onako kako su ih Slovenci gradili kroz cijelu prošlost – osobnim radom i bez novčane naknade. Stratezi borbe protiv rada na crno sada su se dosjetili da dom smije graditi samo ovlašteni izvođač, isključivo uz račun. Slovenska javnost posebno se nakostriješila na zabranu ispomaganja u špici poljoprivrednih radova. Nema više mōba na planinskim sjenokošama, u voćnjacima i vinogradima kada dođe vrijeme berbi. Dio ponuđenih mjera ocijenjen je pogub-

Nemoralni zakon “Vlast udara tamo gdje će izazvati nepopravljivu štetu na vlastitom društveno moralnom tkivu, koliko ga je još ostalo”, stoji u zapisu dr. Cerara. Njegovo pitanje – smije li vlast onemogućiti građane da u svakodnevnom životu djeluju dragovoljno i besplatno, pomažući bližnjem kad mu je najteže – potaknulo je građane na brojna prisjećanja što je sve u prošlosti učinim za određene oblike volonterskog rada. Najviše fušaju obrtnici Meandrima sive ekonomije, procijenila je Gospodarska zbornica Slovenije, valja se 15 do 20 posto slovenskog BDP-a. Stanje nije dobro. Previše fušera kruži Slovenijom vikendom i poslijepodne nakon povratka s redovitog posla. Najviše fušaju bivši obrtnici koji su otkazali obrt, ali nisu okrenuli leđa bivšim mušterijama. Zbog nepodnošljivog stanja s radom na crno Obrtnička zbornica Slovenije

napravila je svojevrsni cirkus s namjerom da senzibilizira javnost, a usput i iznudi od vlade rješenja za problem nelojalne konkurencije. Da se ovaj put ne šale, obrtnici su pokazali nizom prosvjednih akcija. Najprije su krenuli gušiti Poreznu upravu masovnim ulaganjem zahtjeva za odgodu poreznih obveza. Zatim su krenuli u masovna pražnjenja bankomata. Prosvjedovali su ispred parlamenta. Na kraju su zaprijetili i neplaćanjem poreza i doprinosa. Pod takvim pritiscima vladine službe istrčale su na poprište borbe protiv

rada na crno s više rješenja nego što su ih obrtnici očekivali. Nije čudno da se u bujici korektivnih rješenja našlo i poprilično bofla. U međuvremenu tekstovi problematičnih zakona prošli su kemijsko čišćenje u radnim tijelima Državnog zbora. Za vađenje “fleka” zaslužna je slovenska javnost koja je preplavila javna glasila s neuobičajeno velikim brojem komentara i prosvjeda. Posebnu težinu imala je javna riječ uglednog stručnjaka i profesora Pravnog fakulteta u Ljubljani, dr. Mire Cerara. Sin znanog gimnastičkog olimpijca

Mirovinska reforma ide na referendum Nakon peripetija s mjerama za suzbijanje rada na crno slovenska vlada uvalila se u još jednu reformsku neugodnost. Parlament je izglasao reformu mirovinskog osiguranja sa svim malusima za prijevremeno uzmicanje s radnog mjesta te s neizbježnim produljenjem staža i godina života za redovito umirovljenje. Postrožena su i mjerila za indeksaciju mirovina - sve to sa zadaćom da se mirovinski sustav učini dugoročno održivim. Parlament i vlada su napravili svoj dio posla. No, Sindikati su prikupili više od potrebnih 40.000 potpisa na osnovi ko-

jih se zakon mora uputiti na referendum. Padne li, ruši se cijela konstrukcija budućih slovenskih javnih financija. Vlada je zaključila da bi takav ishod bio - protuustavan. Vruć krumpir uvalila je Ustavnom sudu, u nadi da će suci zabraniti referendum u ime zaštite drugih ustavnih prava. Ustavni suci dugo su vagali prava da bi na kraju razočarali vladu: ipak su dali prednost neposrednom referendumskom izjašnjavanju. Mirovinska reforma, dakle, ide na referendum. Je li realno očekivati da će birači glasovati za dulji mirovinski staž i manje mirovine?

Slovenska javnost posebno se buni na zabranu ispomaganja u špici poljoprivrednih radova njeno besplatnim radom i nesebičnim pomaganjem. Mnogi su zaključili da je smisao za međusobno pomaganje prerastao u važnu kariku opstanka. Slovenske vladajuće elite shvatile su da moraju reterirati od dijela ponuđenih rješenja. Mjere za suzbijanje rada na crno već su posložene na drukčiji način. Legalni obrtnici nemaju razloga biti nezadovoljni. Sivu ekonomiju, naime, neće se stjerati u tjesnac samo množenjem novih zakona, i to pored postojećih koji već omogućavaju djelotvorno suzbijanje rada na crno. Na žalost, raspoložive mjere odvraćanja od nelojalnog konkuriranja nisu ni približno iskorištene.

Zaključno o Južnom toku kod Kranja Ruski Gazprom i slovenski Geoplin potpisali su prošli utorak ugovor o osnivanju zajedničke tvrtke za gradnju i korištenje plinovoda Južni tok, na trasi kroz Sloveniju. Potpisivanje je obavljeno u nazočnosti Vladimira Putina čiji je avion sletio na obližnji Brnik sat i 15 minuta izvan dogovorene satnice. To je poremetilo planirane događaje. Uz ostalo otkazan je susret s brojnom skupinom slovenskih gospodarstvenika koji su se za ovu priliku posebno pripremili kako bi ruskoj strani ponudili proširenje poslova. Uz tradicionalne farmaceutske proizvode slovensko gospodarstvo spremno je proširiti ponudu automobilskih dijelova. Nudi i slobodne kapacitete u građevinarstvu. Ruska strana želi nastaviti s energetskom suradnjom, a pokazuje i veliku spremnost za kupnju slovenskih poduzeća. Putin je u Sloveniji dobio na dar Elanove skije označene njegovim imenom. Ribljom večerom domaćini su željeli pokazati gostima da je Slovenija i priobalna zemlja. “Lobisti” kompromitirali europoslanika Thalera Bivši slovenski ministar vanjskih poslova Zoran Thaler, do prošlog ponedjeljka na dužnosti europoslanika, morao je dati ostavku na dobro plaćeno mjesto. Uhvaćen je s prstima u staklenki s pekmezom koju su mu namjestili novinari Sunday Timesa nudeći 100.000 eura godišnjeg honorara za suradnju s tobožnjom lobističkom tvrtkom. U prvom odzivu na optužbe Thaler je negirao svaku krivnju, rekavši da je žrtva spletke. Nakon razgovora s predsjednikom stranke Borutom Pahorom optuženi Thaler naglo je promijenio mišljenje i dao ostavku.

16 STIL *vijesti Ugostitelji dobivaju svoj oglasnik Tvrtka IBS promocija prepoznala je problem teškog zapošljavanja turističkih djelatnika u razdoblju pred i posezone kao i nedostatak “alata” pomoću kojeg se mogu pretraživati poslovi vezani isključivo za ugostiteljstvo i hotelijerstvo. Stoga je nastao portal ugostitelj.hr na čijim se stranicama mogu naći razne informacije i mogućnosti, od zapošljavanja do oglašavanja. Ujedno je to i jedini hrvatski internetoglasnik koji pokriva sve ugostiteljske potrebe, a namijenjen je osobama koje rade i žele raditi u ugostiteljstvu te onima koje svoje poslovanje temelje na ugostiteljstvu. Dan središta svijeta Stanovnici Ludbrega od davnina vjeruju da su upravo iz tog hrvatskog grada opisani drevni zemaljski krugovi na čijim su obodima smještene sve veće europske metropole, pa stoga svoj grad nazivaju i “središtem svijeta”. Prema tom vjerovanju, na suprotnoj strani zemaljske kugle nalazi se ludbreški antipod južnopacifički otočić Antipodes. U skladu s tom legendom, Ludbrežani svake godine 1. travnja obilježavaju Dan grada koji je ujedno i Dan središta svijeta te na podu glavnog gradskog trga dodaju po jednu sličicu koja ima naziv nekog od svjetskih gradova.

Chardonnay Aureus 2009. osvojio srebro Na 18. međunarodnom ocjenjivanju najboljih svjetskih vina sorte chardonnay s nazivom Chardonnay du Monde, održanom u Burgundiji, vino Chardonnay Kutjevo, berbe 2009., osvojilo je srebnu medalju u konkurenciji 914 uzoraka iz 38 zemalja. Nagrađeni kutjevački Chardonnay 2009. iz linije Aureus vino je žutozelene kristalnobistre boje i voćnih aroma.

Privredni vjesnik Broj 3670, 28. ožujka 2011.

( 220 izlagača iz 14 zemalja okupio sajam u Budvi

20. MEĐUNARODNA TURISTIČKA BURZA U BUDVI

Snovi, strasti i uzbuđenja uoči turističke sezone Na tradicionalnoj budvanskoj turističkoj burzi i sajmu turizma, opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo ove godine nastupilo je čak 14 hrvatskih tvrtki Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

ubilarni 20. METUBES - Međunarodna turistička burza i sajam turizma, opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo u crnogorskoj Budvi okupio je 220 izlagača iz 14 zemalja. Među izlagačima prisutan je bio, što direktno što indirektno, i zamjetan broj hrvatskih izlagača. Izravno je izlagalo 14 tvrtki iz Hrvatske, a zapažen nastup imali su kuharski reprezentativci Saveza kuhara mediteranskih europskih regija te hrvatski barmeni. Bolji koncept “Ovogodišnji sajam je ispunio naša očekivanja”, kaže Rajko Bujković, izvršni direktor METUBES-a. “Sudionici su uz mogućnost klasičnog izlaganja imali prigodu u okviru bogatog popratnog i stručnog programa saznati nove trendove i upoznati se sa situacijom u turističkom sektoru. Novost na ovogodišnjem sajmu

je jako uspješan Festival turističkih komunikacija kojem je cilj unaprjeđenje sajamske manifesticaje. U okviru Sajma održan je niz okruglih stolova, poslovnih susreta i prezentacija - jednom riječju bogat i kvalitetan stručni program”, istaknuo je Bujković. Ovogodišnji Festival održao se pod sloganom Snovi, strasti i uzbuđenja, a u odnosu na prethodne godine, koncept mu je unaprijeđen. Sajamska industrija, kaže Bujković, i u ovoj krizi dijeli sudbinu gospodarstva, ali ostaje glavni partner gospodarstvenicima te njihov najznačajniji komunikacijski i prezentacijski kanal. METUBES organizira tvrtka Jadranski sajam, a njena se poslovna politika, kako objašnjava Bujković - izvršni direktor i te tvrtke, temelji na zadržavanju izlagača. “Ne robujemo površini izložbenog prostora, nego nam je cilj zadržati izlagače. Isto tako, cilj Sajma nije prerastati regionalne okvire, već se

naša politika temelji na privlačenju izlagača iz zemalja naše regije”, dodaje ističući kako je budvanski sajam specifičan i po tome što ne naplaćuje ulaz posjetiteljima. Inače, tvrtka Jadranski sajam, koja je privatizirana i u vlasništvu je dioničara, godišnje organizira 13 sajmova. Među sudionicima iz Hrvatske ove je godine u Budvi prvi put izlagala i čakovečka tvrtka Kuzmić Pro, koja za Jugoistočnu Europu zastupa tajvanske aparate za POS opremu - poput čitača bar koda, terminala osjetljivih na dodir, samostojećih displeja za kupce, raznih vrsta vaga, pisača za naljepnice, aparata za identifikaciju pomoću otiska prsta, uređaja koji služe za automatsko otvaranje vrata te niza drugih uređaja. “Na sajmovima izlažemo kako bismo predstavili svoje proizvode koji imaju veliku mogućnost plasmana u hotelske kuće i ugostiteljske te razne gospodarske objekte. Naš osnovni cilj na

ovom sajmu je pronaći pouzdanog zastupnika za naše proizvode u Crnoj Gori”, istaknuo je Slaven Jambrović, pomoćnik direktora tvrtke Kuzmić Pro. Raste prodaja vina U Budvi je izlagao i distributer hrvatskih vina, tvrtka Vitis iz Podgorice koja zastupa Plenkovićeva, Krauthakerova, Grgićeva, Krajančićeva te vina Poljoprivredne zadruge Jedinstvo iz Smokvice.

Cilj Sajma nije prerastati regionalne okvire. Naša se politika temelji na privlačenju izlagača iz zemalja regije, kaže Bujković “Godišnje prodamo oko 30.000 boca vina iz Hrvatske, a već ove godine procjenjujemo kako ćemo prodati i 50.000 boca jer smo uspjeli ući u neke objekte s kojima

do sada nismo poslovali”, kaže Zdravko Radošević, direktor Vitisa. Osim brojnih oblika turističke ponude koju sačinjavaju hotelijeri, restorateri, turističke organizacije, turoperatori, turističke agencije, na Sajmu su bile zastupljene i brojne tvrtke koje nude opremu za hotelijerstvo i ugostiteljstvo, opremu za wellness i kozmetiku, hotelski softver i inženjering; bile su tu i obrazovne institucije, turistička udruženja, oglašivačke agencije, agencije za zapošljavanje, proizvođači suvenira, prijevoznici, stručni časopisi. Kad je riječ o predstojećoj turističkoj sezoni, u Budvi nije manjkalo optimizma. I izvršni direktor Jadranskog sajma i METUBES-a Rajko Bujković - na temelju dosadašnjih nastupa na sajmovima i s obzirom na trenutačno stanje bukinga - procjenjuje kako će ovo biti izrazito dobra turistička sezona na Jadranu, čak i bolja od dosta uspješne prošlogodišnje.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3670, 28. ožujka 2011.

( 5% učenika

( 66% učenika

elektronički zlostavljano

nikad nije doživjelo e-nasilje

E-ZLOSTAVLJANJE

POTRAGA ZA ZABAVOM, ALI POD POVEĆALOM Elektroničko nasilje se sve češće odnosi na nekoliko oblika komunikacije, uključujući zvuk, slike, animacije i fotografije na internetu traženje zabavnih sadržaja (glazba, filmovi, igre), dopisivanje s prijateljima te korištenje specijaliziranih stranica za druženje kao što su Facebook ili MySpace.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ukladno povećanju broja internetskih korisnika i sve većoj dostupnosti mreže svih mreža, raste i opasnost od elektroničkog nasilja. Ono, naime, uključuje sve oblike višestruko slanih poruka internetom ili mobitelom čiji je cilj povrijediti, uznemiriti ili na bilo koji drugi način oštetiti korisnike koji se ne mogu zaštititi od takvih postupaka. Može biti u obliku tekstualnih ili videoporuka, fotografija ili poziva, a nasilje se sve češće odnosi na nekoliko oblika komunikacije, uključujući zvuk, slike, animacije i fotografije. UNICEF je stoga između siječnja i travnja 2010. godine u 23 osnovne škole u Hrvatskoj proveo istraživanje Iskustva

Djeca koja trpe e-nasilje i zlostavljanje imaju mnogostruke stresne reakcije i stavovi djece, roditelja i učitelja prema elektroničkim medijima. Istraživanje, koje je obuhvatilo više od 8000 djece, roditelja i učitelja, otkriva kako čak 96 posto anketiranih

učenika ima vlastiti mobitel. Računalo je prisutno u 95 posto domova, a pristup internetu od kuće ima 85 posto učenika i roditelja te 91 posto učitelja. Gotovo polovina učenika i nešto manje učitelja ističe kako svakodnevno pristupaju internetu, kao i trećina roditelja. Martina Tomić Latinac iz Ureda UNICEF-a za Hrvatsku istaknula je kako su omiljene aktivnosti učenika

Oprezno s društvenim mrežama Ovo istraživanje, koje je predstavljeno prošli tjedan u Hrvatskome Telekomu tijekom stručne rasprave o prevenciji elektroničkoga nasilja među djecom u Hrvatskoj, pokazuje kako je elektroničko zlostavljanje doživjelo pet posto učenika, sporadično iskustvo nasilja 29 posto učenika, dok 66 posto njih nikada nije doživjelo e-nasilje. Među učenicima koji trpe elektroničko nasilje dva do tri puta mjesečno, dakle koje zlostavljaju, gotovo 40 posto djece to doživi putem Facebooka ili

neke druge stranice specijalizirane za druženje, a više od 30 posto putem SMS poruka. Djeca koja trpe e-nasilje i zlostavljanje imaju mnogostruke stresne reakcije. Poteškoće sa spavanjem, prehranom, glavoboljom i trboboljom te izbjegavanje interneta češće su reakcije zlostavljane djece nego djece koja povremeno iskuse nasilje. Zabrinutost, uznemirenost, ljutnja i smanjena koncentracija u blagom obliku češće su reakcije djece koja povremeno iskuse nasilje, a u snažnom su obliku daleko češće kod zlostavljane djece. Blagi osjećaj nevoljkosti odlaska u školu ima podjednak broj djece koja trpe nasilje i zlostavljanje, međutim zlostavljana djeca snažnije doživljavaju osjećaj da ne žele ići u školu.

PROBLEMI ZBOG OMETANJA SIGNALA U ISTRI I SJEVERNOJ DALMACIJI

Medijska okupacija ili rat frekvencijama Nakladnici hrvatskih elektroničkih medija očekuju od politike da ustraje na rješavanju problema ometanja signala u Istri i sjevernoj Dalmaciji, zaključeno je na javnoj sjednici Vijeća za elektroničke medije u Novigradu. To je gospodarski problem, za koji su odgovorni talijanska država i talijanski nakladnici koji protivno međunarodnim sporazumima emitiraju na hrvatskim frekvencijama s pojačanim signalom i tako hrvatskim

televizijskim i radijskim postajama nanose višemilijunsku štetu. Predstavnici Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) te Odašiljača i veza (OIV) istaknuli su da se ometanje signala ne može riješiti tehnički već samo političkim dogovorom jer bi sva ulaganja u pojačavanje signala bila uzaludna. Predstavnici hrvatskih nakladnika u Novigradu su Italiju optužili za medijsku okupaciju i krađu frekvencija, za aroganciju i

nepristojnost nepriličnu dobrosusjedskim odnosima. Čuli su se i prijedlozi da se napravi zajednička procjena štete i uputi hrvatskoj vladi koja bi potom tu štetu pokušala naplatiti od Italije. Talijanski veleposlanik Alessandro Pignatti, pomalo uvrijeđen silinom optužbi uzvratio je da je Italija uvijek poštivala sve sporazume i da želi surađivati i u ovom problemu. Jedan digitalni kanal već je oslobođen za hrvatske nakladnike, tvrdi on, i predlaže da se osnuje

zajednička radna skupina koja će usuglasiti tehničke detalje. Veleposlanik je upozorio da nije u redu govoriti o ratu frekvencijama dodajući da i Hrvatski radio svojim signalom ometa talijanske radiopo-

staje u pokrajini Marche. Predstavnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin složio se da je krivnja na Italiji i da problem treba hitno riješiti. Ipak, neopravdanom smatra bojazan da će se ometanje signala proširiti na cijelu Dalmaciju jer vjeruje da će Italija do tada riješiti problem na svojoj strani. Hrvatski nakladnici očekuju da će ometanje signala prestati do početka ljeta jer tada problem eskalira zbog promjena vremenskih uvjeta. (D.Ž.)

*vijesti U susret IDC ERP Forumu 2011 U zagrebačkom hotelu Antunović 28. travnja održava se konferencija IDC ERP Forum 2011. IDC najavljuje kako će konferencija okupiti neovisne stručnjake, analitičare, vodeće industrijske stručnjake te krajnje korisnike iz svih sektora gospodarstva u svrhu predstavljanja najnovijih trendova na području ERP (Enterprise Resource Planning) rješenja. Registracija za ovu konferenciju obavljat će se na hrvatskom i engleskom jeziku i moguća je putem stranice: http://www.idc-adriatics.com/events/eas2011 ili e-maila apapez@idc.com. Za više informacija potrebno je nazvati broj telefona 01/3040 050. Brže surfanje na selu Vipnet je prošli tjedan predstavio LTE (Long Term Evolution) tehnologiju na 800 MHz (megaherca) koja će Vip korisnicima u ruralnim područjima

omogućiti jednaku kvalitetu surfanja i znatno veće brzine prijenosa podataka, sumjerljive onima u gradskim središtima. Inače, prošle godine Vipnet je uložio 48,3 milijuna eura u dugoročnu strategiju osiguravanja kvalitete usluga i pokrivenosti Vip mrežom te inovativnih proizvoda i usluga. IBM predstavio uređaje Netezza IBM Hrvatska i lokalni partner tvrtka Poslovna inteligencija predstavili su prošli tjedan hrvatskom tržištu uređaje za skladištenje podataka Netezza, jednu od najznačajnijih akvizicija IBM-a u posljednje vrijeme u području upravljanja informacijama. Netezza uređaji za skladištenje podataka sjedinjuju funkcionalnost poslužitelja, sustava za masovnu pohranu podataka i softvera za upravljanje bazama podataka.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3670, 28. ožujka 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Otpad

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR JOHN MCCORMICK RAZUMJETI EU

Palgrave Macmillan/Mate

Sa 27 država članica i gotovo pola milijarde stanovnika, EU je značajan akter na svjetskoj pozornici. Ipak, EU je često predmet nerazumijevanja, a mnogi Europljani još su uvijek neodlučni - i zbunjeni glede njegove uloge u svojim životima. Ova uspješnica Johna McCormicka namijenjena je svima onima koji trebaju kratak i jasan uvod u EU, te predstavlja jedinstvenu kombinaciju konciznosti i širokog pregleda funkcioniranja Unije.

Excellent Enterprises, Khanna, Indija, traži metalni otpad (HMS-I, HMS-I+II), autootpad (motori, zupčanici...), strojeve za zemljane radove, PET boce (otpad) u balama, granulama, PET pahuljicama u kontejnerima od 20 stopa (6,1 m). Kontakt: Harinder Singh, singhh@satyam. net.in, +91 99143 38223. Metalni otpad

Raško, Zagreb, www.rasko.de.tl. Tvrtka otkupljuje metalni otpad: aluminij, bakar, mesing, inox, prokrom, rostfrei, kablovi, željezo i ostali otpad. Nudi usluge demontaže. Kontakt: Damir Hokić, damire@net.hr, +385 1 2001143, +385 91 5056310.

rid - 10 g, KHP - g, glutaminska kiselina - 20 g. Nudi se i živa iz baždarenih manometara od umjeravanja kućnih vodomjera. Kontakt: Željka Malec, laboratorij1@ varkom.hr, +385 42 351235. Otkup metalnog otpada

Laura, Šenkovec, www.laurametali.com. Tvrtka kupuje otpadne kabele na bazi bakra i aluminija te otpadni bakar i aluminij. Kontakt: Sandra Lauš, laura@ zg.t-com.hr, +385 1 3395733. Pamučne krpe

Leondy, Duga Resa. Tvrtka nudi pamučne krpe - ostatak od krojenja. Dimenzija cca. 30x30 cm. Kontakt: Anđelko Blašković, sanda.leondy@email.t-com.hr, +385 47 811055, +385 91 1696093.

Otkup polimernog otpada

Eko Velebit, Gračac, www.eko-velebit. hr. Tvrtka otkupljuje polimere PEHD, PELD, PP iz proizvodnog i komunalnog otpada. Kontakt: Ronald Milanja, ronald.milanja@eko-velebit.hr, +385 23 773132, +385 91 3334004.

Željezo, lim, plastika

LARS FR. H. SVENDSEN FILOZOFIJA DOSADE

Otkup metalnog otpada

Knjiga propituje prirodu dosade, zašto nas pogađa i zašto je snagom volje ne možemo prevladati. Svendsen spaja zapažanja iz filozofije, književnosti, psihologije, teologije i popularne kulture, ispitujući predromaničke manifestacije dosade u srednjem vijeku, filozofska razmatranja dosade od Pascala do Nietzschea te moderna istraživanja otuđenosti i transgresije umjetnika 20. stoljeća, od Becketta do Warhola.

Ferosirovina, Glina. Tvrtka otkupljuje metalni otpad. Kontakt: Igor Lisac, ferosirovina@sk.t-com.hr, +385 44 882703, +385 98 376616.

Komunalno poduzeće, Križevci. Tvrtka nudi aukcijsku prodaju 29 tona razne PET ambalaže i ostale plastike sljedećeg sadržaja: streč folija - 2530 kg (balirana u bale od 290 kg); šarena folija - 6380 kg (balirana u bale od 290 kg); PET ambalaža, razna - 13.490 kg (balirana u bale od 250 kg); plastika miješana - 1820 kg (balirana u bale od 130 kg); plastika razna - 2500 kg (balirana u bale od 130 kg); plastika razna - 2000 kg (u rinfuzi); 10 tona otpadnog željeza; 4,8 tona otpadnog lima. Navedena količina može varirati na više do 10 posto zbog kontinuiranog pristizanja otpadne plastike i PET ambalaže za vrijeme trajanja aukcije. Detaljnije na www.aukcije.komunalno-krizevci.hr. Kontakt: Goran Žarinac, aukcije@ komunalno-krizevci.hr, +385 48 720911, +385 91 5141111.

Otpadne kemikalije

Otkup autokatalizatora

JONATHAN FRANZEN SLOBODA V.B.Z.

Kao da je izišao iz Tolstojeva šinjela, Franzen je napisao roman koji pokriva sve što je nesloboda u današnjem svijetu: ekološko razaranje, pohlepa, korporacije, rat (u Iraku), kapitalizam, a s njima i najvažnije međuljudske odnose - rodbinske relacije, prijateljstvo, ljubav, seks, preljub. Opisi kapitalističkih/korporacijskih makinacija i djelovanja novca za njega nisu samo poligon razotkrivanja velikih prevara u suvremenom svijetu nego i područje na kojem se izoštruje moral pojedinca.

TIMpress

HANS FALLADA SVATKO UMIRE SAM Znanje

U jednom od i najpotresnijih romana iz vremena Drugoga svjetskog rata opisuje se život malih običnih ljudi u Berlinu, njihovom buntu i borbi protiv Hitlerova režima. Služeći se i zapisima Gestapoa, tajne državne policije, Fallada slijedi sudbine muža i žene, nakon pogibije sina jedinca, koji u zgradama širom Berlina ostavljaju dopisnice antiratnog i antihitlerovskog sadržaja. Njihova opasna djelatnost povući će u zatvore i ludnice ne samo njih nego i sve njihove rođake i prijatelje.

JULIA GREGSON ISTOČNO OD SUNCA Naklada Ljevak

Tri žene putuju u Indiju u nadi da će započeti novi život: Rose, lijepa ali naivna buduća mladenka, nestrpljiva da napusti obitelj i uda se za čovjeka kojeg jedva poznaje; Victoria, Roseina djeveruša, sretna što može pobjeći od svoje majke i odlučna da u Indiji pronađe muža; i Viva, njihova neiskusna pratiteljica, u potrazi za Indijom iz svojeg djetinjstva. Vivi je na brigu povjeren Guy Glover, labilni šesnaestogodišnjak koji će dovesti u opasnost sve tri žene.

Tehnološki otpad

Arcus Prerada, Rijeka. Tvrtka se bavi sakupljanjem neopasnog tehnološkog otpada (papir i polimeri) koji prerađuje u poluproizvode koje želi ponuditi na tržištu EU-a. Kontakt: Ronald Milanja, ronald.milanja@hi.t-com.hr, +385 98 9819488.

Varkom, Varaždin, www.varkom.com. Tvrtka nudi otpadne kemikalije nastale u laboratoriju, kojima je prošao rok trajanja: bakar-sulfat - 200 g, silika gel - 3000 g, borna kiselina - 250 g, kalij-dikromat 50 g, amonij-peroksidisulfat - 200 g, kalij-dihidrogen fosfat - 50 g, amonij-klo-

Otkup zlata, Cres, www.otkupzlata.hr. Tvrtka otkupljuje autokatalizatore, koji sadrže platinu i paladijum. Rade i rekuperaciju katalizatora nafte i drugih katalizatora koji sadrže plemenite metale. Kontakt: Jean Louis, gotovina@ otkupzlata.hr, +385 99 8166300.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Uređaj za provođenje terapijske hipotermije

KBC Zagreb nabavlja uređaj za kontrolirano provođenje terapijske hipotermije. Rok dostave ponuda je 4. travnja. Mjerenja sunčeva zračenja i studija izvodljivosti fotonaponske elektrane

HEP-Obnovljivi izvori energije – Elektrodalmacija Split nabavlja usluge mjerenja sunčeva zračenja na otoku Hvaru te izradu studije izvodljivosti fotonaponske elektrane. Rok dostave ponuda je 4. travnja.

Vozila

Ured za središnju javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske nabavlja šest vozila za inspektore cestovnog prometa. Rok dostave ponuda je 7. travnja. Audionaglavne slušalice

Hrvatska kontrola zračne plovidbe nabavlja audionaglavne slušalice za kontrolore zračnog prometa. Rok dostave ponuda je 7. travnja. REGIJA Vozila

JP Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine u

Mostaru nabavlja putnička vozila. Rok dostave ponuda je 18. travnja. Računala i računalna oprema

Republička uprava za geodetske i imovinskopravne poslove Banja Luka nabavlja računala i računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 22. travnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3670, 28. ožujka 2011.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Čeka li nas Klijet s vinogradom i šuma naftni šok? za 8600 kuna Vinograd s klijeti i šuma, ukupne površine 1129 četvornih metara u Rasinji, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 8600 kuna. Dražba se održava 29. ožujka u 8 sati u sobi 21/I. na Općinskom sudu u Koprivnici. Nekretnine se ne mogu prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Oranica i livada, ukupne površine 38.383 četvorna metra u Budrovcu Lukačkom, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 74.704 kune. Dražba se održava 30. ožujka u 8.30 sati u sobi 24 na Općinskom sudu u Virovitici. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Dvorište ukupne površine 1259 četvornih metara, u Ilici 425, Grad Zagreb, procijenjene vrijednosti 1,8 milijuna kuna. Dražba se održava 31. ožujka u 11 sati u sobi 90/II. na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Na dražbi mogu sudjelovati samo one osobe koje su prethodno dale osiguranje i dokaz o tomu dostavile najkasnije na ročište za javnu dražbu. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti te ju je potrebno uplatiti na na žiro-račun broj 23900011300000460 pri Hrvatskoj poštanskoj banci s pozivom na broj 05 256-05. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 01/2338 534. Zgrada, dvorište i parkiralište, ukupne površine 11.997 četvornih

metara u Pregradi, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 11.967.984,72 kune. Dražba se održava 1. travnja u 10 sati u sobi 94/II. na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine te ju je potrebno uplatiti na račun sudskog depozita broj 23900011300000460 pri Hrvatskoj poštanskoj banci i dokaz o tome predočiti stečajnom sucu prije početka dražbe. Razgledavanje moguće nakon dogovora sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/855 370. Pašnjak i put, ukupne površine 629 četvornih metara, u naselju Šikići, Pula, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 100.000 kuna. Dražba se održava 1. travnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Pazinu. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Razgledavanje je moguće uz dogovor nakon poziva na broj mobitela 098/313 008. Poslovni prostor, ukupne površine 77 četvornih metara u Čakovcu, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 332.033 kune. Dražba se održava 4. travnja u 12.30 sati u sobi 232/ II. na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju samo one pravne i fizičke osobe koje su prethodno dale osiguranje u vidu plaćene jamčevine i originalni dokaz o tomu dostavile na sudski spis pozivom na broj St-20/05 najkasnije dva dana prije ročišta za javnu dražbu. Osiguranje u iznosu od 10 posto početne cijene uplaćuje se na žiro-

račun stečajnog dužnika na broj 2392007-1100041023 kod Međimurske banke s naznakom - Uplata osiguranja u predmetu broj St20/05. Nekretnina se može razgledati uz prethodnu najavu stečajnoj upraviteljici Mariji Holetić na broj mobitela 098/494 017. Oranica, ukupne površine 712 četvornih metara u Biogradu na Moru, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 122.500 kuna. Dražba se održava 5. travnja u 9 sati u sobi 224/II. na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije ročišta za dražbu jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti uplatile na račun stečajnog dužnika broj 2489004-1131203136 kod Vabe. Potvrdu o uplati jamčevine svaki sudionik dužan je predočiti prije početka dražbe. Zainteresirane osobe mogu razgledati predmetne nekretnine i dokumentaciju koja se odnosi na ovu imovinu uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 091/2010 001. Kuća i dvorište, ukupne površine 275 četvornih metara u Zvonarskoj 2 u Vinkovcima, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 315.824,73 kune. Dražba se održava 4. travnja u 8.45 sati u sobi 9 na Općinskom sudu u Vinkovcima. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

ijena nafte ima uznemirujuće svojstvo da potrese svjetsku privredu, pri čemu je Bliski istok često služio kao detonator - podsjeća Economistov uvodničar. Arapski embargo iz 1973., iranska revolucija

u 1979., Saddamova invazija na Kuvajt 1990. bolni su podsjetnici kako zapaljiva smjesa geopolitike i geologije ovog područja može prouzročiti nevolje. Hoće li nemiri koji tresu čitavo područje Arabije dovesti do još jednog naftnog šoka u 2011.? Pitanje je na mjestu i ima razloga za zabrinutost. Bliski istok i Sjeverna Afrika proizvode više od trećine svjetske proizvodnje nafte. Borbe u Libiji pokazuju kako je lako poremetiti opskrbu naftom. Širenje nemira u čitavoj ovoj regiji prijeti dodatnim poremećajima. Ekonomisti (još) ne brinu Reakcija tržišta bila je relativno mirna. Kada su izbili nemiri u Libiji cijena sirove nafte Brent skočila je 24. veljače na 120 dolara za barel. No ubrzo je obećanje Saudijske Arabije da će povećati proizvodnju srušilo cijenu na 116 dolara početkom ožujka, što je za petinu manje nego početkom godine. I znatno niže od maksimu-

ma u 2008. Na sve ovo većina ekonomista je prilično mirna, procjenjujući da bi se globalni privredni rast mogao usporiti tek za nekoliko promila. No ta procjena ispušta iz vida dva velika rizika. Prvi je da bi ozbiljniji poremećaj opskrbe naftom mogao dovesti do naglog ra-

sta cijena, a drugi je da bi skuplja nafta mogla ubrzati inflaciju i izazvati reakciju monetarnih vlasti – koja bi opet mogla ugroziti oporavak. Zasad su poremećaji u opskrbi naftom bili relativno mali. Rat u Libiji smanjio je svjetsku proizvodnju nafte za samo jedan posto. U 1973. on je iznosio 7,5 posto, a k tome danas postoje državne rezerve kojih 1973. nije bilo – a i komercijalne su zalihe veće no što su bile kada su cijene dosegle svoj maksimum iz 2008. Saudijska Arabija ima dovoljno rezervnih kapaciteta da nadomjesti cjelokupnu libijsku proizvodnju, a saudijske su vlasti dale znati da su spremne povećati proizvodnju. Ipak, dodatni se poremećaji ne mogu u potpunosti isključiti. Naftna je industrija veoma složena – za nju je bitno isporučiti pravu vrstu nafte na pravo mjesto u pravo vrijeme. A što se tiče Saudijske Arabije, ona ima niz obilježja koja su izazvala nerede u njenom su-

sjedstvu, uključujući i velik broj frustriranih mladih ljudi. Nemiri bi izazvali paniku na tržištu nafte. Manja ovisnost, ali... No čak i bez poremećaja u opskrbi, cijene nafte su pod pritiskom zbog postupnog nestajanja slobodnih kapaciteta. Uz brzi rast svjetske privrede potražnja za naftom daleko nadmašuje povećanja u raspoloživoj ponudi. Na taj način će svi potresi s Bliskog istoka ubrzati i potencirati rast cijena koji je ionako već prisutan. Doduše, izvjesnu utjehu pruža činjenica da je svjetska privreda manje osjetljiva na rast cijena nafte no što je bila u sedamdesetima. Globalna proizvodnja je manje

Globalna proizvodnja danas je manje ovisna o nafti. No manja ovisnost ne znači i imunitet ovisna o nafti; inflacija je niža i manje je vjerojatno da će nadnice slijediti rast cijena izazvan skupljom naftom. No manja ovisnost ne znači i imunitet. Empirijsko je pravilo da 10 posto povećanja cijene nafte smanjuje globalnu stopu rasta za 0,25 posto. Uz sadašnju globalnu stopu rasta od 4,5 posto tek bi skok cijene nafte na 150 dolara za barel mogao dovesti u pitanje privredni oporavak – iako bi i manji porast usporio rast i ubrzao inflaciju. Možda su svi ovi rizici prilika da se svijet suoči sa svojom ranjivošću u odnosu na naftu i Bliski istok, tvrdi Economist. Ako je tako, tada bi naftni šok iz 2011. mogao, kao i oni raniji, preobraziti svjetsku privredu.

20 SVIJET FINANCIJA VIJEĆE ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

I dalje privremena referentna kamatna stopa Na zadnjoj sjednici Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja naknadno su odobrene državne potpore za zapošljavanje, a produljena je i primjena privremene referentne kamatne stope u razdoblju gospodarske krize. Naime,

osnovna referentna stopa od 4,1 posto te privremena osnovna referentna stopa od 3,54 posto i nadalje će se primjenjivati. Budući da prosječna kamatna stopa na trezorske zapise zabilježena u prosincu 2010. te siječnju i veljači 2011. ne odstupa više od ±15 posto od stope utvrđene 1. siječnja,

te će se stope primjenjivati i nakon 1. travnja. Podsjetimo, referentna stopa primjenjuje se kao granična kamatna stopa pri utvrđivanju je li određeni kredit odobren pod uvjetima koji su povoljniji od tržišnih, a izračunava se temeljem prosječne kamatne stope na trezorske zapise Ministarstva financija s rokom dospijeća od 364 dana zabilježene u prethodna tri mjeseca. Sukladno privremenim pravilima o državnim potporama kojima se hrvatskim poduzetnicima omogućava lakši pristup kapitalu u razdoblju gospodarske krize, privremena osnovna referentna stopa i dalje se primjenjuje u 2011. i na taj način ublažava negativne posljedice globalne ekonomske i financijske krize za hrvatsko gospodarstvo. (B.O.)

*vijesti CO: zbog poplava isplaćeno 14,98 milijuna kuna Croatia osiguranje je u 2010. godini građanima i poduzetnicima za štete na njihovoj imovini nastale zbog poplava isplatilo 14,98 milijuna kuna. Zbog učestalih poplava tijekom prošle godine štete su povećane za 17,79 posto u odnosu na 2009. godinu. Zbog rasta rizika od poplava, Croatia osiguranje povećalo je krajem prošle godine i pričuve za ovu vrstu osiguranja za 38 posto u odnosu na kraj 2009. godine. Građani su za osiguranje kućanstava lani izdvojili 33,78 milijuna kuna. HAAB kreditira Terme Jezerčica Krapinsko-zagorska županija i Hypo Alpe-AdriaBank potpisale su ugovor za pokretanje novog investicijskog ciklusa Termi Jezerčica. Ukupna investicija iznosi 2,8 milijuna eura, a sa Županijom je dogovorena subvencija kredita od pet milijuna kuna. Kamatnu stopu subvencionirat će Ministarstvo gospodarstva, rada

i poduzetništva te Krapinsko-zagorska županija i Grad Donja Stubica. Ovom investicijom modernizira se poslovanje te poboljšava ukupna ponuda Termi Jezerčica, a očekuje se i zapošljavanje 17 novih radnika. 50 godina Raiffeisen stambene štedionice

Raiffeisen stambena štedionica u Austriji (Raiffeisen Bausparkasse) u Beču je prošli tjedan proslavila 50 godina postojanja i rada. Među više od 600 uzvanika bio je i Hans Christian Vallant, predsjednik Uprave RSŠ-a u Hrvatskoj. “Iznimno smo ponosni što smo dio ovako uspješne i priznate kompanije. Raiffeisen stambena štedionica u Hrvatskoj već 12 godina uspješno nudi različite modele stambene štednje i kredita te me veseli što nas brojni klijenti prepoznaju kao najboljeg partnera za rješavanje stambenih pitanja”, izjavio je Vallant.

Privredni vjesnik Broj 3670, 28. ožujka 2011.

HUB ANALIZA

Kreditiranje poduzeća vraća se u normalu Na oporavak su utjecali posebni kreditni programi koje su putem HBOR-a pokrenule Svjetska banka, Europska investicijska banka i Vlada (model A) Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

roteklu godinu obilježio je početak oporavka kreditiranja poduzeća uz smanjenje kamatnih stopa. Za razliku od kredita stanovništvu, krediti poduzećima ponovno se kreću prema dugoročnom rastućem trendu, pokazuje 29. analiza Hrvatske udruge banaka (HUB) Rast kreditiranja poduzeća u krizi: što leži iza pozitivnih brojki. Zoran Bohaček, direktor HUB-a, ističe kako je ovaj segment poduzeća u 2010. porastao za 8,8 posto u odnosu na 2009. godinu te je bio na razini 2008., inače zadnje pretkrizne godine. “Već u 2009. godini smo imali smanjenje tog rasta. Stoga se može reći kako se kreditiranje poduzeća vraća u svoje normalne trendove”, objašnjava Bohaček. Ovaj oporavak, međutim, nije bio slučajan. Na njega su utjecali posebni kreditni programi koje su putem HBOR-a pokrenule Svjetska banka, Europska investicijska banka i Vlada (model A). Kroz te su im programe ponuđena kreditna sredstva po relativno povoljnim uvjetima. Ako se pak analizira ovaj segment, primjećuje se kako su upravo velika poduzeća odgovorna za cijeli rast, dok su mala i srednja poduzeća (SME) bila blizu nule te su im i kreditna potraživanja bila blago smanjena. “Glavni razlog tomu bila je njihova rizičnost. Uz to, prosječni loši plasmani u SME bili su na razini između 16 i 17 posto. Dakle, svaki šesti kredit je ocijenjen kao loš. No to nije bilo zbog nji-

hovih gubitaka, već zbog problema s otplatom pa su stoga bili klasificirani kao loši”, napominje on te dodaje kako su još prošle godine banke bile optimistične u davanju kredita malim i srednjim poduzetnicima jer su smatrale da ih treba kapitalno ojačati. Zbog toga su navele i

Sva predviđanja za ovu godinu otkrivaju kako će loši plasmani vjerojatno malo rasti nekoliko poticajnih mjera te, među ostalim, predložile da se dobit malih i srednjih poduzeća ne oporezuje ako je opet ulože u kapital čime bi takve tvrtke ponovno ojačale. Jedan od prijedloga bio je i taj da se u hrvatsko zakonodavstvo prenese europska Direktiva o kasnim plaćanjima kako bi se u SME segmentu smanjila nelikvidnost. No u prošloj godini većina tih mjera

i prijedloga nije ugledala svjetlo dana. “Nadam se da će ove godine te mjere biti redefinirane i da će imati više uspjeha”, naglašava Bohaček. Daljnji rast loših plasmana Nadalje, analiza pokazuje kako su i kamatne stope bile u padu u svim segmentima. U nekim dijelovima bile su na razini 2008. godine što je još uvijek bilo više u odnosu na povijesni minimum od prije nekoliko godina. “Taj trend smanjenja se nastavlja, međutim brzina pada kamatnih stopa ovisi o puno faktora. HUB je u nekoliko analiza istaknuo tri glavna elementa kamatnih stopa. Ponajprije, to je cijena izvora sredstava kod koje trenutačno najveću ulogu ima rizik zemlje, a on ovisi o rejtingu Hrvatske. Zatim, drugi element je regulatorni trošak koji je sada srećom smanjen, a treće je rizik dužnika koji ovisi o lošim kreditima jer banka mora ugraditi premiju za rizik”, kaže on. Sva predviđanja

za ovu godinu otkrivaju kako će loši plasmani vjerojatno malo rasti, ali ne u takvoj mjeri kao do sada. Njihovo smanjenje, prema Bohačekovim riječima, započet će u 2012. godini. Banke su prošle godine nastavile povećavati izloženost prema državi. Potraživanja od središnje države zabilježila su rast od 13,7 posto ili 6,1 milijarde kuna. Usporavanje pada BDP-a u drugoj polovini 2010. velikim se dijelom može objasniti povezanošću kredita i ekonomske aktivnosti zdravoga dijela gospodarstva. Međutim, prošlogodišnji podaci također pokazuju da krediti (odnosno banke) ne mogu sami pokrenuti gospodarski rast. Kreditni je impuls preslab da bi nadomjestio izostanak rješenja za druge strukturne slabosti koje i dalje opterećuju hrvatsko gospodarstvo. Kreditna ekspanzija više nikada neće moći “prekriti” strukturne slabosti kao što je bio slučaj sredinom prošloga desetljeća.

www.privredni.hr Broj 3670, 28. ožujka 2011.

( 1,5 mlrd $ teško

izdanje obveznica na američkom tržištu

( više od 300 pokazalo interes za njih

ZADUŽIVANJE

Ove godine još dva izdanja državnih obveznica Tijekom 2011. treba refinancirati oko 28 milijardi kuna državnih dugova pa će stoga trebati ponovno izlaziti na obvezničko tržište

U Ministarstvu financija američko izdanje smatraju dobro provedenom operacijom za refinanciranje državnih dugova ove godine iznose gotovo 28 milijardi kuna pa će stoga biti potrebno ponovno izlaziti na obvezničko tržište. Planira se jedan set obveznica prodati, vjerojatno prije lje-

ta, na europskom tržištu, dok bi drugi bio plasiran na domaćem. Američke obveznice izdane su uz zaštitu od valutnog rizika. To znači da je njihova dolarska vrijednost pretvorena u eure pa će 2020. i biti vraćene u eurima, uz kamatu od 6,664 posto. U Ministarstvu financija američko izdanje smatraju dobro provedenom operacijom. Trenutak izdanja naglo je postao nepovoljan zbog potresa na financijskim tržištima koji je izazvala japanska prirodna katastrofa. Velik interes Ipak, interes je na predstavljanju ponude pokazalo više od 300 investitora. Obveznicu je

naposljetku upisalo 58 posto američkih ulagača, 20 posto ih je iz Velike Britanije, 19 posto iz kontinentalnog dijela Europske unije, a tri posto iz Azije. Ulagači su time pokazali solidno povjerenje u osnovne ekonomske pokazatelje zemlje. Gotovo sva pitanja odnosila su se upravo na tzv. ekonomske fundamente, dok proces priključivanja Hrvatske Europskoj uniji nije bio u žarištu interesa. Novac prikupljen ovom obveznicom iskoristit će se za vraćanje ranijih dugova, ali i za podmirenje tekućih troškova državnog proračuna. U Ministarstvu financija doznaje se da državni financijaši raspolažu i sa 350 milijuna dolara ušteđenih iz

prošle godine. U međuvremenu je kratkoročnim zaduživanjem kod domaćih banaka (Zaba, RBA, Hypo i Erste) premoštena isplata obveznice od 750 milijuna eura koja je dospjela 14. ožujka. Nova dva izdanja obveznica bit će potrebna i zbog otplate tog kratkoročnog zaduženja. Ministarstvo financija uskoro će objaviti i podatke o priljevu prihoda državnog proračuna u veljači. Iz Ministarstva se upozorava da pri ocjenjivanju tih podataka treba uzeti u obzir da ove godine nema izvanrednih prihoda, poput prošlogodišnjih uplata dugovanja Ine (700 milijuna kuna), ili prihoda od kriznog poreza, oko dvije milijarde kuna. (I.V.)

Boris Scitar/PIXSELL

akon uspješno obavljenog izdanja državnih obveznica na američkom tržištu od 1,5 milijardi dolara, Hrvatska će ove godine još dvaput izdavati državne obveznice, doznaje se u Ministarstvu financija. Ukupne potrebe

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK

Lanjski profit 610 milijuna kuna Erste&Steiermärkische Bank je u 2010. ostvario povećanje prihoda iz redovnog poslovanja za 9,4 posto, sa 1,92 milijarde kuna u 2009. na lanjskih 2,1 milijardu kuna. Neto dobit u 2010. godini iznosila je 610 milijuna kuna, što je za 0,5 posto više u odnosu na godinu ranije, čime je banka i u ovim težim vremenima zadržala stabilnu razinu profitabilnosti. Iako nešto smanjenom dinamikom u odnosu na ranija razdoblja, prije svega s obzirom na smanjenu potražnju, Er-

sto. Uspoređujući prošlu sa 2009. godinom, krediti gospodarstvu porasli su za 10,9 posto te su u 2010. iznosili 19,9 milijardi kuna.

ste banka nastavila je s kreditnim aktivnostima te su krediti i potraživanja od klijenata porasli na 35,02 milijarde kuna, što je za 7,9 posto više u od-

nosu na kraj 2009., kada su iznosili 32,45 milijardi kuna. U razdoblju od 2007. do 2010. godine krediti gospodarstvu uvećani su za čak 47,7 po-

Kamate smanjivane više puta Ukupna aktiva banke 31. prosinca 2010. iznosila je 50,51 milijardu kuna, što je 3,2 posto više u odnosu na kraj 2009. kada je iznosila 48,94 milijarde kuna. Prinos na aktivu (RoA) u 2010. iznosio je 1,25 posto, a povrat na kapital (RoE) 10,56 posto. Banka je nastavila s

racionalizacijom troškovne strane poslovanja što je rezultiralo i daljnjim smanjenjem omjera troškova i prihoda, sa 41,5 posto u 2009. na 38,2 posto u 2010. godini. Banka je 2010. u više navrata smanjivala kamatne stope na nove kredite. Tako su početkom srpnja 2010. smanjene kamatne stope na većinu modela novoodobrenih gotovinskih kredita u prosjeku za 1,1 postotni bod. Sredinom kolovoza smanjena je kamatna stopa i za određene modele novoodobrenih stambe-

nih kredita, u prosjeku za 0,3 postotna boda. Banka je u 2010. uspješno finali-

Banka je 2010. godine u više navrata smanjivala kamatne stope na nove kredite zirala značajan IT projekt, migraciju na novu informatičku platformu, što joj sada osigurava još kvalitetnije tehnološke uvjete za ostvarivanje uspješnih poslovnih rezultata u budućnosti. (B.O.)

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3670, 28. ožujka 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Niža kamata na prekonoćne depozite Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

21.3.-25.3.2011.

14.3.-18.3.2011.

1,5 200 1

onuda novca na novčanom tržištu i dalje je izrazito visoka. Zbog skromne potražnje viškovi likvidnosti svakodnevno se na kraju dana usmjeravaju u središnju banku kao noćni polog. Početkom prošlog tjedna stupila je na snagu nova odluka Hrvatske narodne banke na temelju koje je kamatna stopa na prekonoćne depozite sma-

100 0,5

21.3.2011.

22.3.2011.

23.3.2011.

njena sa 0,5 posto na 0,25 posto. Unatoč tako niskoj kamatnoj stopi i dalje je ovo rješenje zanimljivo depozitnim institucijama dok ne pronađu bolji način upravljanja dnevnim viškovima likvidnosti. U ovome je razdoblju, pre-

24.3.2011.

25.3.2011.

ma očekivanju, došlo do daljnjeg smanjenja kamatne stope. Prosječna tjedna prekonoćna stopa iznosila je 0,36 posto. Ministarstvo financija prošli je utorak održalo aukciju trezorskih zapisa, koja je ponovno izazva-

ponedjeljak

utorak

la veliki interes sudionika. Ovoga puta aukcija je održana samo na rokove dospijeća od 182 i 364 dana. Planirani iznos izdanja bio je 450 milijuna kuna, a sudionici su pokazali interes za upisom 1,878 milijardi kuna. Zbog velikog inte-

srijeda

četvrtak

petak

resa sudionika došlo je do daljnjeg blagog smanjenja kamatne stope na zapise. Na rok od 182 dana upisano je 100 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 2,9 posto i na rok od 364 dana 400 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 3,4 po-

sto, odnosno ukupno 500 milijuna kuna trezorskih zapisa. Za trezorske zapise u eurima od planiranih pet milijuna eura upisano je 4,2 milijuna eura s rokom dospijeća od godine dana i uz kamatnu stopu od 2,9 posto. Kamatne stope su, u skladu s našim očekivanjem, nastavile padati. Zbog izrazito dobre likvidnosti i u idućem razdoblju je realno očekivati visoku ponudu novca uz vrlo skromnu potražnju. Potražnja za novcem neće jačati ni zbog potrebe održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija budući da ovo razdoblje održavanja traje do 13. travnja.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna ojačala u odnosu na euro, dolar i franak

Rast vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro ojačala za blagih

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka dosegnula razinu od 160,5441 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast na tjednoj razini od gotovo 0,7 posto.

valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,333247

CAD

kanadski dolar

5,344832

JPY

japanski jen (100)

6,415563

CHF

švicarski franak

5,709891

GBP

britanska funta

8,392163

USD

američki dolar

5,213466

EUR

euro

7,381747

Izvor: HNB

je u usporedbi s američkim dolarom uvećana za gotovo 0,03 posto. Također, kuna je u odnosu na

0,06 posto. U razdoblju od prošlog ponedjeljka do petka vrijednost domaćeg platnog sredstva EUR

7.40

USD

5.23

7.39

22.3.

23.3.

24.3.

CHF

5.78

5.21

5.76

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

162

160

160 158

7.38

5.19

5.74

7.37

5.17

5.72

7.36

5.15

5.70

158

5.68

156

7.35

primjena od 26. ožujka 2011. 21.3.

švicarski franak u navedenom razdoblju ojačala za nešto manje od 0,9 posto.

25.3.

4.13 21.3.

22.3.

23.3.

24.3.

25.3.

21.3.

22.3.

23.3.

24.3.

25.3.

156 24.2.

3.3.

13.3.

24.3.

21.3.

22.3.

23.3.

24.3.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 24.3.2010.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond

161,7773

Burzovni indeksi tjedan završili u plusu

Erste Plavi obvezni mirovinski fond

165,3875

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond

153,5220

Objava američkog telekomunikacijskog diva AT&T-a da će od Deutsche Telekoma kupiti T-Mobile USA za 39 milijardi dolara te smirivanje situacije u

Raiffeisen obvezni mirovinski fond

160,7087

MIREX

160,5441

6200 6040

japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima početkom prošlog tjedna ohrabrilo je ulagače na svjetskim burzama. Sredinom tjedna na svjetskim tržištima kapita12500

FTSE 100

12300

la ulagalo se oprezno zbog situacije u Japanu i Libiji, nemira na Bliskom istoku te financijskih problema u Portugalu. Kraj tjedna promatrani su burzov2900

Dow Jones

2800

5880

12100

2700

5720

11900

2600

5560

11700

2500

5400

11500

2400

21.3. 5000 4500

22.3.

23.3.

24.3.

25.3.

21.3. 7400

CAC40

7200

22.3.

23.3.

24.3.

25.3.

21.3. 10000

DAX

9700

4000

7000

9400

3500

6800

9100

3000

6600

8800

2500

6400

8500

21.3.

22.3.

23.3.

24.3.

25.3.

21.3.

22.3.

23.3.

24.3.

25.3.

NASDAQ

22.3.

23.3.

24.3.

25.3.

NIKKEI 225

21.3.

22.3.

23.3.

24.3.

25.3.

ni indeksi završili u plusu. Tako je vrijednost američkog Dow Jonesa od prošlog ponedjeljka do petka uvećana za 1,73 posto. Rast vrijednosti zabilježili su tehnološki indeks Nasdaq koji je na prošlotjednoj razini uvećan za 2,53 posto te indeks Tokijske burze Nikkei čija je vrijednost narasla za 3,24 posto. Istodobno, rast vrijednosti zabilježio je i frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju ojačao za 2,1 posto, indeks Pariške burze CAC40 koji je uvećan za 1,87 posto te indeks Londonske burze FTSE za 2,23 posto.

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond

167,4116

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond

199,0753

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond

139,6199

Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond

133,0966

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond

157,0106

Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

186,9085

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

182,1638

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

195,6041

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

141,3823

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond

120,4994

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla

163,1178

Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata

170,8814

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR

150,0546

Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen

120,3712

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

133,4608

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile

122,5315

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3670, 28. ožujka 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 519,741 milijuna kuna

Pad redovnog dioničkog prometa Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi prošli tjedan je iznosio 107,63 milijuna kuna što je pad od 20,35 posto u odTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Ina d.d. Dom Holding d.d. Atlantic Grupa d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Atlantska plovidba d.d. Uljanik Plovidba d.d. Ingra d.d. Jadranska banka d.d.

nosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 1,83 posto te je njegova posljednja vrijednost iznosila 2.302,05 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.278,72 boda što je porast od 2,11 posto. Najviše

tjedna promjena +4,35% +1,39% +20,65% -0,63% +1,24% +1,47% +2,47% -3,27% -0,50% +4,88%

zadnja cijena 297,00 4.010,07 61,05 799,94 1.630,00 273,96 750,00 620,01 14,02 2.150,00

promet 38.294.423,87 13.850.160,87 7.640.899,67 6.494.866,33 5.706.913,95 4.885.567,20 2.985.553,48 2.227.631,17 2.085.133,30 1.839.946,06

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 107.630.069,61 kn

se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 38,294 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 297 kuna što je porast od 4,25 posto. Najveći porast među najtrgovanijima zabilježi10 dionica s najvećim rastom cijene Karlovačka banka d.d. Valamar grupa d.d. Elektropromet d.d. Hoteli Podgora d.d. Dom Holding d.d. Sunčani Hvar d.d. Badel 1862 d.d. Banka Brod d.d. Maistra d.d. Hoteli Maestral d.d.

la je dionica Dom Holdinga koja je porasla za 20,65 posto te je trgovanje završila na 61,05 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 7,640 milijuna kuna.

tjedna promjena +33,66% +30,77% +24,95% +20,73% +20,65% +20,29% +18,62% +16,67% +14,07% +13,86%

zadnja cijena 86,88 61,50 24,99 26,56 61,05 58,34 70,00 3.500,00 68,49 91,09

promet 174.241,18 747.822,92 1.249,50 8.600,62 7.640.899,67 962.875,18 47.265,97 10.500,00 83.584,34 9.109,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

na bio je fond Ilirika Gold kojem je vrijednost porasla za 4,11 posto. Jedini gubitnik kod dioničkih fondova bio je fond MP Mena HR kojem je vrijednost smanjena za 1,36 posto. Kod mješovitih fondova najveći dobitnik je OTP uravnoteženi koji je ostvario porast vrijedno-

sti od 2,43 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced kojem je vrijednost smanjena za 0,49 posto, a iza njega je Raiffeisen Balanced s padom od 0,1 posto. Najveći dobitnik kod obvezničkih fondova je Raiffeisen

Bonds (0,34 posto), a slijedi ga Erste Bond (0,29 posto). Kod obvezničkih fondova nijedan fond protekloga tjedna nije imao pad vrijednosti. Novčani fondovi imali su također pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Erste Euro-Money s porastom od 0,36 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 17. do 24. ožujka 2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

97,3704

0,91

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,3390 45,0868 8,3544 131,8300 12,8315 106,6600 105,5900 76,1836 164,8400 66,8100 89,2749 91,3371 94,6300 94,1541 105,7400 50,7193 63,8363 45,8050 27,0352 78,7586 52,2532 71,0239 72,9205 5420,6300 95,6555 14,2076 35,7600 48,1927 7,5133 57,6700 45,5792 81,0960 50,7025 434,5411 334,7664 94,9014 90,0000 314,6189 77,3300 139,1757 118,3808 10,8114 115,6475 108,0000 112,7225 11,1176

1,05 1,53 1,21 1,93 2,64 2,71 3,48 0,73 2,73 1,14 0,55 0,74 1,49 0,79 0,78 1,44 1,94 1,58 0,87 1,47 2,95 2,39 0,82 1,90 2,82 0,37 0,85 1,88 1,82 1,02 1,83 2,76 2,17 -1,36 0,45 3,23 3,13 2,16 1,71 1,93 1,11 0,41 3,13 2,82 1,58 1,48

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

zadnja vrijednost 2.302,05 1.278,72 96,74

Najveći pad među 10 najtrgovanijih imala je dionica Uljanik plovidbe koja je pala za 3,27 posto te je tr10 dionica s najvećim padom cijene Hoteli Cavtat d.d. Nava banka d.d. Hotel Excelsior d.d. Transadria d.d. Hrvatska poštanska banka d.d. Đakovština d.d. Hoteli Živogošće d.d. Imunološki zavod d.d. Jamnica d.d. Arenaturist d.d.

tjedna promjena +1,83% +2,11% -0,04%

govanje završila na 620,01 kuni, a njome je trgovano u vrijednosti od 2,227 milijuna kuna.

tjedna promjena -79,60% -48,00% -39,99% -16,67% -16,02% -14,85% -14,29% -12,86% -8,60% -6,67%

zadnja cijena 51,00 39,00 60,00 1.000,00 2.310,00 7,80 24,00 122,00 45.700,00 56,00

promet 765,00 23.400,00 2.880,00 2.000,00 4.620,00 8.369,71 2.400,00 6.746,00 91.400,00 57.344,04

*vijesti

Najuspješniji dionički fond bio je Ilirika Gold Iza nas je odličan tjedan u kojem je čak 90 od ukupno 93 fonda zabilježilo porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -1,36 posto pa do +4,11 posto, a 45 fondova zabilježilo je rast veći od jedan posto. Najuspješniji dionički fond protekloga tjed-

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

103,1900 96,2797

*Tjedna promjena [%] 2,18 4,11

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

126,3600 148,1700 110,6475 10,0563 117,7097 156,8400 171,4726 67,0581 102,5915 116,2856 8,3024 149,3258 79,1111 5,6479 70,7279 10,9361 117,2020 109,7600

1,04 0,92 0,41 0,86 0,94 -0,10 1,27 1,00 1,03 2,43 0,60 2,37 -0,49 1,37 1,61 0,51 1,10 0,07

€ € € € € kn € €

159,7100 11,5581 177,1700 130,9614 132,4800 164,8271 127,5039 128,8384

0,11 0,09 0,34 0,02 0,29 0,25 0,20 0,06

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

133,1468 163,7713 140,5263 126,5770 146,1300 139,4300 139,6154 136,1675 125,0231 133,0813 123,4389 117,9790 11,4007 109,1468 10,7521 102,7642 106,4300 100,4042

0,04 0,06 0,05 0,04 0,08 0,04 0,06 0,06 0,01 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,01 0,36 0,03

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

Kraš većinski vlasnik Karoline

Kraš i Lorenz Bahlsen Snack World iz Klagenfurta zaključili su Ugovor o prijenosu i stjecanju poslovnog udjela. Zaključenjem tog ugovora Kraš u Karolini, tvornici keksa, vafla i slanica Osijek, postaje vlasnik poslovnog udjela koji predstavlja 99,57 posto temeljnog kapitala. Vrijednost transakcije iznosi 7,3 milijuna eura, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Preuzimanje Karoline dio je Kraševe inicijative za konsolidaciju hrvatskog konditorskog tržišta pokrenute prije nekoliko godina, pa se ovom akvizicijom namjerava nastaviti razvoj kompanije u cjelini. AD Plastik podnio ponudu za kupnju francuske tvrtke Sealynx

Solinski AD Plastik podnio je ponudu Trgovačkom sudu u Nanterreu u Francuskoj, preko stečajnog upravitelja, za kup-

nju imovine francuske tvrtke Sealynx Automotive Transieres SAS. Kupnjom imovine tvrtke AD Plastik kupuje sve dionice rumunjske tvrtke Sealynx Automotive. Sealynx se u Francuskoj, kao i Rumunjskoj, bavi proizvodnjom brtvenih sustava za automobilsku industriju. Kako je dio proizvodnog programa AD Plastika proizvodnja statičkih brtvi, preuzimanjem komplementarnog programa Sealynxa solinska tvrtka bi postala globalnim razvojnim dobavljačem brtvenih sustava. HFP-u kredit od 100 milijuna kuna

Vlada je dala suglasnost Hrvatskom fondu za privatizaciju za kreditno zaduženje kod Privredne banke Zagreb u iznosu od 100 milijuna kuna. Riječ je o kratkoročnom kunskom okvirnom kreditu. Upravni odbor HFP-a donio je u veljači odluku kojom je odobrio Fondu kreditno zaduženje kod poslovne banke, s time da se sredstva osiguraju putem javnog natječaja, sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi. Privredna banka Zagreb odabrana je kao najpovoljnija od tri pristigle ponude.

enterprise europe

info

Broj 35, 28. ožujka 2011.

IRCRO

Dodijeljena sredstva iz PoC-a U Tehnološkom parku Varaždin potpisani su ugovori s osam poduzetnika korisnika bespovratne potpore drugog kruga Programa provjere inovativnog koncepta (PoC). Ukupno je u dva kruga tog programa u samo 10 mjeseci 16 tvrtki iz Tehnološkog parka Varaždin dobilo gotovo pola milijuna eura bespovratnih sredstava. Program provjere inovativnog koncepta podupire pretkomercijalne aktivnosti istraživača i poduzetnika na putu razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, u ranoj fazi razvoja inovacije, kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj i smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi. U drugom krugu Programa ukupno 1,6 milijuna kuna dodijeljeno je tvrtkama Top Element, MKP, Altpro, Mala radionica interneta, Intesis, Veski, Rast i razvoj, te MediaTrend i Viking.

Novi ugovori za tri projekta Za tri projekta istraživanja i razvoja tvrtki u suradnji sa znanstvenim ustanovama potpisani su ugovori o financiranju vrijedni 1,1 milijun kuna Vladina agencija za provedbu programa potpora tehnologijskog razvoja Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO potpisala je nove ugovore u okviru programa poticanja istraživanja i razvoja IRCRO, kojim se financijski pomaže malim i srednjim poduzećima koja žele investirati u istraživanje i razvoj kroz poslovnu suradnju sa znanstvenim ustanovama. Za istraživačko-razvojne aktivnosti poduzeću Bioterra, Lens i Pro Integris odobreno je financiranje projekata u ukupnom iznosu većem od 1,1 milijun kuna što je više od polovine ukupnih troškova projekata. Pomoć poduzeću Bioterra u projektu Razvoj i unaprjeđenje kapsuliranih proizvoda na bazi ekstrakata bilja osigurat će Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek. Cilj projekta je razvoj kapsuliranih proizvoda na bazi ekstrakata bilja, kao i proizvoda na bazi biljnih mješavina primjenom suvremene tehnologije. Istraživanja tržišta pokazala su da potrošnja proizvoda na bazi bilja ima tendenciju rasta kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj.

Tvrtka Lens će projekt TEMP LINE IN - sustav za nadzor procesa u prehrambenoj industriji raditi u suradnji s Prehrambenobiotehnološkim fakultetom i Fakultetom strojarstva i brodogradnje iz Zagreba. Projektom se želi nastaviti razvoj temp line in sustava nadzora procesa u prehrambenoj industriji. Stupanjem na snagu paketa zakona i pravilnika iz područja hrane Hrvatska je preuzela obveze i prava iz EU legislative. Jedna od obveza svakog subjekta u poslovanju s hranom je prilagodba poslovanja prema HACCPu (sustavu kontrole zdravstvene ispravnosti hrane) koji propisuje svakodnevne kontrole određenih procesa te samim time dodatni ljudski angažman. Sustav temp line in omogućava putem bežične tehnologije kontinuiran nadzor, kontrolu zapisa i alarmne opcije za određene procese, te jednostavnu primjenu i mogućnost prilagodbe specifičnim potrebama pojedinih korisnika. Primjenom sustava smanjuje se potreba za dodatnim ljudskim angažmanom kao i mogućnost pogreške uzrokovane ljudskim faktorom. Projektu pod nazivom Akvizicijsko-prilagodna jedinica (Merging unit - MU) poduzeća Pro Integris pomoć će osigurati Fakultet elektrotehnike, strojarstva i bro-

dogradnje iz Splita. Cilj projekta je razvoj uređaja tj. akvizicijsko-prilagodne jedinice čiji koncept predstavlja sučelje za mjerne veličine prema uređajima zaštite, upravljanja i obračunskog mjerenja. Koncept MU pruža mogućnost nezavisnog proizvoda primjenjivog u elektroenergetskim (EE) postrojenjima srednjeg i visokog napona bez obzira na konfiguraciju. Primjena uređaja, između ostalog, omogućava bržu tranziciju EE mreže prema viziji smart grid i olakšava projektiranje i implementaciju modernih uređaja/elemenata sustava automatizacije EE postrojenja. Proizvod osim elektroprivrednim tvrtkama i sistem integratorima može biti interesantan i proizvođačima konvencionalnih mjernih transformatora i nekonvencionalnih senzora.

enterprise europe 7. okvirni program

Obrtništvo u EU-u

I obrtnici se moraju pripremiti za EU

Tera Tehnopolis ušao u EU projekt PROCEED Tera Tehnopolis je potpisao partnerski ugovor za provedbu projekta PROCEED - Promoviranje i koordinacija istraživanja iz područja zaštite okoliša za održivi razvoj u Središnjoj i Istočnoj Europi uz podršku Enterprise Europe Networka. Predviđeno trajanje projekta je 36 mjeseci u razdoblju od 2011. do 2013. godine, a financira se kroz FP7 Program (Seventh Research Framework Programme). Projektom će se integrirati postojeći razvojno istraživački projekti za zaštitu okoliša, ispitati primjenjivost istraživačkih rezultata u praksi i identificirati učinkoviti modeli komunikacije i diseminacije istraživačkih rezultata. Za provedbu projekta u Hrvatskoj zadužen je Tera Tehnopolis, a ostale zemlje članice kon-

zorcija u projektu su Italija, Rumunjska, Grčka, Bugarska, Slovenija, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Grčka, Latvija, Litva, Poljska i Danska. Osim sudjelovanja u europskim projektima, Tera Tehnopolis se još bavi i razvojem tehnologija, komercijalizacijom javno financiranih istraživanja, inkubacijom te zaštitom intelektualnog vlasništva. Provedba projekta PROCEED usko je povezana s provedbom drugog FP7 projekta - ENVIMPACT, što je omogućilo da se pojedine aktivnosti oba projekta udruže, a prikupljanje podataka proširi na dodatni teritorij u Mađarsku, Njemačku, Belgiju, Luksemburg i Češku. Konzorcij projekta ENVIMPACT ukupno obuhvaća 12 zemalja.

Hrvatska bi se trebala moći nositi s pritiscima konkurencije u Uniji pod uvjetom da provede temeljne strukturne reforme kao što su rezanje javne potrošnje, reforma radnog prava i poboljšanje poslovne klime, kazao je veleposlanik Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj na međunarodnoj konferenciji Obrtništvo u Europskoj uniji, održanoj u Hrvatskoj obrtničkoj komori. Vandoren je kazao kako država mora otvoriti prostor za izravna strana ulaganja te poboljšati ukupnu investicijsku klimu u zemlji. Govoreći o procesu integracije Hrvatske na jedinstveno tržište EU-a, obrtnicima i poduzetnicima je poručio da ulože više napora u istraživanje svojih mogućnosti i analizu tržišta EU-a kako bi definirali specijalizirane segmente tržišta u kojima imaju komparativne prednosti.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec je istaknuo kako je u ovom trenutku, kada je riječ o spremnosti za ulazak u EU, hrvatsko obrtništvo na pola puta. Najavio je i novi projekt odobren Hrvatskoj obrtničkoj komori, vrijedan četiri milijuna kuna u okviru programa Ipa. Riječ je o projektu prekogranične suradnje Hrvatske i Slovenije u kojem će hrvatski i slovenski obrtnici razmjenjivati poslovna iskustva i tehnologiju u području obnovljivih izvora energije. Štefan Pavlinjek, predsjednik Obrtnopodjetniške zbornice Slovenije istaknuo je kako obrtnici u Uniji mogu koristiti strukturne fondove, jeftiniji im je i brži pristup novim tehnologijama i znanjima, a prednost je i ukidanje carinskih i ostalih troškova na granicama, lakša trgovina i promet, kao i više platne discipline i poslovne etike.

Potražnja za tehnologijama Elektronički sustavi za marketing u poljoprivredi (Ref: 09 RU 86FG 3FQF) · Rusko poduzeće (Kaliningrad) traži sustav za e-marketing podršku poljoprivrednih poduzeća u obliku elektroničke razmjene dobara, usluga i kadrova. Poduzeće traži tehničko savjetovanje na izradi sustava u okviru ugovora o tehničkoj suradnji ili komercijalni ugovor s tehničkom pomoći. Učinkovita tehnologija za proizvodnju tvrdih sireva (Ref: 09 MK 82EW 3FAB) · Makedonsko poduzeće specijalizirano za proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda traži tehnologiju za proizvodnju tvrdih sireva tipa gauda, za potrebe uvođenja novih proizvoda i širenja na nova tržišta. Tvrtka traži partnere koji imaju iskustva s tehnologijom proizvodnje i obrade mlijeka za ugovor o proizvodnji i komercijalni ugovor koji uključuje transfer nove tehnologije, tehničko inženjerstvo, ugradnju i održavanje.

Mjerna tehnologija za brzo mjerenje sadržaja pepela u proizvodnji peleta (Ref: 10 PL 62AP 3IRW) · Poljska tvrtka za proizvodnju peleta traži tehnologiju za mjerenje postotka pepela u talogu. Peleti kao visokoorgansko gorivo proizvode se od piljevine, iverja, strugotine drveta, prešane pod visokim tlakom, bez dodataka kao što su lakovi i ljepila. Tvrtka je u potrazi za mjernom tehnologijom koja bi omogućila brzo mjerenje sadržaja pepela u proizvodnji peleta. Traži se gotova tehnologija (komercijalni ugovor s tehničkom pomoći).

Inovativni sustav u realnom vremenu za mjerenje dioksina proizvedenog u procesu izgaranja (Ref: 08 IT-53V2 0IX5) · Talijanska tvrtka traži tehničkotehnološko znanje u području tretiranja onečišćujućih tvari, proizvedene u procesu izgaranja. Zainteresirani su za zajednički razvoj tehnološkog procesa za mjerenje u realnom vremenu.

Sustav za uzbunu kod situacije utapljanja (Ref: 10 NL 60AH 3HW9) · Nizozemska tvrtka aktivna u razvoju i proizvodnji kabina operatora i kabinskih komponenata za dizalice, specifična vo-

Razvoj alata za donošenje odluka u nogometu (Ref: 10 FR 31I8 3H7O) · Francuska tvrtka razvija alat za mjerenje i analizu individualnog ili kolektivnog učinka, s fokusom na fizičku pripremu, tehničku

zila i strojeve diljem svijeta, traži tehnologiju za detektiranje utapljanja. Tvrtka je u potrazi za sustavom koji se može integrirati u njihovim kabinama ili postaviti na operatora i, ako je potrebno, sinkronizirati na specifične aspekte zadatka operatora. Traži se komercijalna suradnja s tehničkom pomoći.

kvalitetu, taktiku i strategiju, u prvom redu za nogomet, ali i sve kolektivne i individualne sportove na otvorenom. Tvrtka je u potrazi za tehničkom suradnjom ili partnerom za licenciranje kako bi dovršila razvoj tehnologije. Gumene cijevi različitih netipičnih veličina i oblika (Ref: 10 PL 63AZ 3GHR) · Poljska tvrtka traži pružatelje tehnologije za proiz vodnju gumene zračnice različitih netipičnih veličina i oblika. Tvrtka traži partnere za tehničku suradnju, zajedničko ulaganje, proizvodnju ili komercijalni ugovor s tehničkim sporazumom. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude.

www.een.hr

28. ožujka 2011.

2 3

Europski fond za zapadni Balkan

Sav novac u jednom loncu

Ulagački okvir za zapadni Balkan potvrdio je korisnost ideje da se sva sredstva za razvoj stave na jedno mjesto. Iz njega je odobren 81 poticaj u vrijednosti od 139,2 milijuna eura s potencijalom privlačenja investicija od 6,8 milijardi eura se aplikacije putem nacionalnih koordinatora Ipa programa (program pretpristupne pomoći). Ako projekt ne dobije zeleno svjetlo nacionalnoog koordinatora (NIPAC), nema izgleda ići u dalju proceduru. Projekt se potom pretresa; ako je dobio pozitivnu procjenu, prijedlog o davanju potpore za njegovo pokretanje ide na Upravni odbor WBIF-a koji će kasnije pratiti kako mu se odvija realizacija. Zanimljivo je da je Svjetska banka redovan gost sastanaka Upravnog odbora – ali kao promatrač. Prošle je godine Upravni odbor identificirao, pretresao i procijenio 62 ulagačka projekta te proslijedio 36 zahtjeva za nepovratnu pomoć. Većina novca u projekte Srbije, Kosova i Albanije Raspodjela sredstava iz fonda na prvi je pogled neravnomjerna – glavnina novca otišla je za start projekata u Srbiji (17 posto), Kosovu (21 posto) te u Albaniji (26 posto). To je stoga što kandidatske zemlje koriste druge vidove pomoći. Ovo naročito vrijedi za Hrvatsku koja je dobila tek jedan posto sveukupnih WBIF-ovih sredstava. Druga kandidatska zemlja, Makedonija, primila je tri posto. Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be Nakon godine dana od osnivanja, Ulagački okvir za zapadni Balkan (WBIF) potvrdio je korisnost ideje da se sva inicijalna razvojna sredstva za regiju stave na jedno mjesto i da se financijske institucije uključene u sve ove poslove koordiniraju, razmatrajući u kojoj će kombinaciji izvući najviše koristi od uloženog novca ne smetajući jedna drugoj u natjecanju tko će više učiniti. Strategija koordinacije ulaganja smatra se inovativnom i kao koncept će se primjenjivati u nekim drugim slučajevima s doprinosima iz proračuna EU-a, europskih razvojnih banaka ili donatorskih priloga. Nakon regije JI Europe prvi je ozbiljan kandidat sjever Afrike. Ulagački okvir za zapadni Balkan na hrpu, u jedan lonac, stavlja sredstva na raspolaganju potencijalnim kandidatima i kandidatima za članstvo u EU-u. On spaja pretpristupni program EU-a (Ipa), doprinos iz CEB-a

(Razvojna banka Vijeća Europe), EBRD-a (Europska banka za obnovu i razvoj) i Europska investicijska banka (EIB). Kompletiraju ih bilateralni donatori Austrija, Kanada, Češka, Danska, Finska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Poljska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska i Velika Britanija. Oni su lani osigurali 25,8 milijuna eura, najkrupniji su donatori Velika Britanija, Švedska, Austrija i Norveška. Sveukupno je odobren 81 poticaj u vrijednosti od 139,2 milijuna eura s potencijalom privlačenja investicija kroz različite vrste kreditnih aranžmana (od EIB-a i MMF-a pa nadalje) u vrijednosti od 6,8 milijardi eura – ili na svaki darovani euro dolaze 44 eura privučenih ulaganja. Trenutačno za 12 projekata koji su ušli u fazu realizacije za svaki euro sredstava iz proračuna EU-a osigurana su po 2,2 eura ostalih članova fonda. Prvi novac za energiju promet i okoliš U prvoj punoj godini rada fond se bavio infrastrukturom, glavnina je investici-

ja išla na energiju, promet i okoliš. U regiji je 45 gradova dobilo nepovratnu pomoć za izradu studija otpadnih voda za što je izdvojeno 55 milijuna eura. Koridor V.c u BiH ili studije rehabilitacije željezničkih pruga također su uzeli udjela u raspodjeli sredstava tvoreći podlogu za ozbiljne investicije u modernizaciju prometnica. Novi ciklus projekata na red dolazi u prvom kvartalu ove godine sa skorim raspisivanjem natječaja i obećanjem da se odluke o tome koga podržati donesu na sastanku Upravnog odbora WBIF-a u lipnju. Prema najavama iz Europske komisije, u utvrđivanju prioriteta slijedit će se strategija EU-a u oporavku od gospodarske krize stavljanjem naglaska na potporu malom i srednjem poduzetništvu i to je nesporni novitet. Razmotrit će se i zamjetniji ulazak privatnog kapitala, slično obrascima kakve primjenjuje Europska investicijska banka za velike europske infrastrukturne zahvate. Proces dobivanja sredstava odvija se u etapama. Zainteresirane države podno-

U utvrđivanju prioriteta slijedit će se strategija EU-a u oporavku od gospodarske krize stavljanjem naglaska na potporu malom i srednjem poduzetništvu U Hrvatskoj je podržan samo jedan program novog zatvora u Šibeniku. Za pripremu projekta WBIF je izdvojio 0,8 milijuna eura kao start za ukupnu investiciju od 72 milijuna eura. Predstavnik Razvojne banke Vijeća Europe ističe ovo kao primjer ulaganja u socijalnu infrastrukturu budući da su standardi u zatvorima također dio obveza zemalja – članica VE. “Projekt je u skladu s prioritetima navedenim u analizama napretka EK-a i u SAA sporazumu iz listopada 2001. godine”, citirana je Nataša Mikuš Žigman (Ured za koordinaciju fondova EU-a), uz isticanje da će projekt osloboditi prostor u centru grada za druge socio-ekonomske svrhe, pridonoseći tako gospodarskom razvoju.

enterprise europe EUROPSKO IZVJEŠĆE O OKOLIŠU

OTPAD se sve više smatra resursom i IZVOROM ENE

Porast ukupne uporabe dobara i stvaranja otpada u Europi usko je povezan s gospodarskim rastom i sve većim bogatstv Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

tne industrije te posljedica sukoba s početka 1990-ih godina.

Svako društvo koje je u svojoj povijesti doživjelo brzi rast industrije i potrošnje suočilo se s pitanjem održivog gospodarenja otpadom. U Europi to je pitanje izazvalo veliku zabrinutost. Zbog toga Europska unija predano radi na smanjenju stvaranja otpada, no bez uspjeha. Valja naglasiti kako su 2006. godine zemlje EU27 proizvele otprilike tri milijarde

Gospodarenje otpadom ipak se poboljšalo gotovo u svim zemljama EU-a, objavila je Europska agencija za okoliš u Europskom izvješću o okolišu – stanje i izgledi 2010.: Sinteza, budući da se sve više otpada oporablja, a manje odlaže. Unatoč tomu, u 2006. godini još se uvijek polovina od tri milijarde tona ukupno stvorenog otpada u EU27 deponirala. Ostatak je oporabljen, recikliran i ponovno upotrijebljen ili spaljen.

Gospodarenje otpadom poboljšalo se gotovo u svim zemljama EU-a

Raste izvoz opasnog otpada Gospodarenje otpadom u Europi temelji se na načelima hijerarhije otpada, a to su sprječavanje njegova nastanka, ponovna uporaba proizvoda, recikliranje, oporaba (uključujući energiju dobivenu spaljivanjem) te najzad zbrinjavanje. Otpad se, dakle, sve više smatra proizvodnim resursom i izvorom energije. Međutim, ovisno o regionalnim i lokalnim uvjetima, ove aktivnosti gospodarenja otpadom mogu različito utjecati na okoliš. Iako je učinak zbrinjavanja otpada na okoliš znatno smanjen, još ima prostora za daljnje poboljšanje, ponajprije cjelovitom provedbom postojećih propisa, a zatim i širenjem postojećih strategija o otpadu kako bi se potaknule prakse održive potrošnje i proizvodnje s učinkovitijom uporabom dobara.

tona otpada – ili u prosjeku šest tona po osobi. Značajne su razlike u stvaranju otpada među zemljama članicama, čak i do 39 puta, ponajprije zbog njihove industrijske i društveno gospodarske strukture. Također, stvaranje komunalnog otpada, koji je u EU27 u 2008. godini u prosjeku iznosio 524 kilograma per capita, razlikuje se za 2,6 puta od jedne do druge zemlje. U porastu je i stvaranje otpada iz građevinskih aktivnosti i rušenja, kao i ambalažnog otpada. Vremenski podaci za električni i elektronski otpad ne postoje, međutim, nedavne prognoze pokazuju kako je ovo jedan od najbrže rastućih tokova otpada. Količina opasnog otpada, koja je 2006. godine u zemljama EU27 iznosila tri posto od ukupno stvorenog otpada, također raste te ostaje ključnim problemom. K tomu, u zemljama zapadnog Balkana postoje neki specifični problemi s otpadom koji proizlaze iz prakse u prošlosti, poput nezbrinutog otpada iz rudnika, obrade nafte, kemijske i cemen-

Iako kvalitetno gospodarenje otpadom smanjuje negativan utjecaj na okoliš, ono stvara i nove gospodarske izazove. Procijenjeno je da otprilike 0,75 posto BDP-a u EU-u korespondira s gospodarenjem otpadom i njegovom oporabom. Sektor oporabe, prema procjenama, ima promet od 24 milijarde eura te zapošljava oko pola miliju-

na ljudi. EU, stoga, drži oko 30 posto udjela u svjetskoj eko industriji te 50 posto u industriji otpada i recikliranja. Otpadom se sve više trguje preko granica, uglavnom zbog oporabe ili korištenja u svrhu ušteda na energiji. Na ovakav razvoj utjecala je politika EU-a, koja zahtijeva minimalni stupanj oporabe za određene tokove otpada, ali i gospodarski čimbenici. Naime, više od desetljeća cijene sirovina su visoke ili u porastu, što čini otpadne tvari sve vrjednijim resursom. Istodobno, izvoz rabljene robe (primjerice, automobila) i njihovo kasnije neodgovarajuće zbrinjavanje kao otpada u zemljama primateljicama može pridonijeti značajnom gubitku dobara.

materijala. U prosjeku se godišnje koristi 16 tona materijala po glavi stanovnika u EU-u, od čega se glavnina prije ili kasnije pretvori u otpad. Tako je od šest tona ukupno proizvedenog otpada per capita godišnje, oko 33 posto nastalo u aktivnostima gradnje i rušenja, oko 25 posto u rudnicima i kamenolomima, 13 posto u proizvodnji, a osam posto u kućanstvima. Međutim, izravne

Zatim, sve se više izvozi opasni, ali i druge vrste problematičnog otpada. Podaci otkrivaju kako je izvoz tog otpada između 1997. i 2005. godine porastao gotovo četiri puta. Glavnina opasnog i drugog problematičnog otpada prenosi se iz jedne u

Sektor oporabe otpada, prema procjenama, ima promet od 24 milijarde eura drugu članicu EU-a, a na kretanja utječe dostupnost kapaciteta za njegovo tretiranje u pojedinim zemljama, različiti standardi zaštite okoliša te troškovi. A porast nelegalnih pošiljki otpada, primjerice, električne i elektronske opreme, trend je koji treba suzbijati. Selidba okolišnih problema Recikliranje otpada (i sprječavanje njegova nastanka) usko se povezuje s uporabom

veze između uporabe resursa i stvaranja otpada teško je brojčano procijeniti temeljem postojećih pokazatelja zbog metodoloških razlika u njihovom obrazloženju dugoročnog vremenskog niza podataka. Porast ukupne uporabe dobara i stvaranja otpada u Europi usko je povezan s gospodarskim rastom i sve većim bogatstvom. Uporaba prirodnih dobara porasla je za 34 posto između 2000. i 2005. godine u zemljama EU12. Od 8,2 milijarde tona materijala upotrijebljenih 2005. godine u EU27, više od polovine činili su minerali i metali, a fosilna goriva i biomasa otprilike četvrtinu. Kategorija uporabe dobara, koja je najviše

www.een.hr

28. ožujka 2011.

4 5

proizvodnim ERGIJE

vom

porasla od 1992. do 2005. godine, su minerali u građevinarstvu i industrijskoj uporabi. Među čimbenike koji određuju uporabu dobara po osobi ubrajaju se klima, gustoća stanovništva, infrastruktura, dostupnost dobara, razina gospodarske razvijenosti te struktura gospodarstva. Istodobno, problemi okoliša povezani s iskorištavanjem i obradom brojnih materijala i prirodnih dobara premještaju se iz Europe na druge regije. Kao posljedica toga, europski utjecaj potrošnje i uporabe dobara na globalni okoliš raste. Budući da je uporaba dobara iznad mogućnosti koje pruža sama Europa, ovisnost i konkurentnost Starog kontinenta u dobrima iz drugih krajeva svijeta nameću pitanje sigurnosti dugoročne opskrbe dobrima, a u sebi nose i potencijal za sukobe u budućnosti. Nedostatno smanjenje stakleničkih plinova Zbog svega ovoga, perspektive europskog okoliša su različite, ali sveukupno gledano, ipak postoje mogućnosti za poduzimanje aktivnosti koje bi pridonijele boljoj prilagodbi okoliša mogućim rizicima i promjenama u budućnosti. To podrazumijeva uključivanje do sada nepovezanih tehnologija i podataka o okolišu, spremnost na razvijanje novih metoda proračuna kapaciteta prirodnih resursa i obnavljanje opredjeljenja za načela opreza i prevencije te nadoknade šteta i principa “onečišćivač plaća”. Ove sveobuhvatne spoznaje potkrijepljene su sa 10 ključnih poruka koje je također Europska agencija za okoliš objavila u ovom izvješću. Tako se među tim ključnim porukama ističe kako će stalno iscrpljivanje zaliha prirodnih vrijednosti i usluga eko sustava Europe u konačnici narušiti

europsko gospodarstvo i ugroziti socijalnu koheziju. Zatim, Europska unija je smanjila emisije stakleničkih plinova te je trenutač-

Transformacija prema “zelenijoj” europskoj ekonomiji omogućit će dugoročnu održivost okoliša no na putu smanjenja svojih obveza prema Kyoto protokolu. No, europsko i svjetsko smanjenje stakleničkih plinova daleko je od dostatnog da bi se prosječni porast temperature u svijetu zadržao ispod dva stupnja Celzijusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Onečišćenje vode i zraka smanjuje se, no nedovoljno za postizanje zadovoljavajuće ekološke kakvoće svih voda ili za osiguravanje dobre kakvoće zraka u svim gradskim područjima. Nadalje, prostorno planiranje, raspolaganje izvorima te usklađivanje sektorskih politika i njihova provedba na svim razinama mogu pridonijeti uspostavi ravnoteže između potrebe za očuvanjem prirodnog bogatstva i njegove upotrebe u poticanju gospodarstva. Transformacija prema “zelenijoj” europskoj ekonomiji omogućit će dugoročnu održivost okoliša u Europi i široj regiji. U tom kontekstu važnu će ulogu imati promjene stavova. Stoga zakonodavci, poslovni subjekti i građani zajedno mogu na širem planu sudjelovati u upravljanju prirodnim bogatstvom i uslugama eko sustava, osmišljavati nove i inovativne metode učinkovite uporabe resursa te pravednih fiskalnih reformi. Ipak se u izvješću tvrdi kako je politika zaštite okoliša u EU-u i susjednim zemljama dovela do značajnih poboljšanja u stanju okoliša. No, ako se istaknuti glavni problemi ne riješe, posljedice za Europu bit će značajne.

Humana ekonomija

Mreža za eko društvenu ekonomiju

U Europi danas djeluje više od dva milijuna društvenih poduzeća, što čini 10 posto ukupnog broja poduzeća, te ona zapošljavaju 11 milijuna ljudi, što je 6,7 posto svih zaposlenih. No ta poduzeća imaju i više od 160 milijuna članova (kooperanata socijalnih zadruga), što znači da se radi o daleko većem broju ljudi uključenih u takav oblik društveno-gospodarskog djelovanja. Inicijativa ESENSEE (Eco Social Economy Network South and East Europe) je nedavno predstavljena regionalna mreža organizacija koja promiče kulturu društveno-gospodarske suradnje i napretka kroz načela i vrijednosti eko društvene ekonomije. Konzorcij partnera te inicijative čine Zdravi grad iz Splita, Slap iz Osi-

jeka i Autonomni centar iz Čakovca, ESCOOP– European Social Cooperatives iz Italije, Grupa 484 iz Srbije, ORT iz Makedonije i Little People of Kosovo iz Kosova, te kao pridružena institucija pojavljuje se UNDP - Project COAST. Projekt je podržala Europska unija kroz Social Economy Partnership Grant shemu, DG Enlargement te su odobrena financijska sredstva za projekt u iznosu od 453.000 eura. Ukupni proračun projekta je veći od 670.000 eura, a većina pilot-aktivnosti odradit će se u Hrvatskoj. Dodatna financijska sredstva prikupit će se kroz poticajne programe koji potiču razvoj društveno odgovornih institucija, tvrtki i pojedinaca. Projektom se želi promovirati održivi razvoj u skladu sa 3P načelom UN-a: people-planet-profit (ljudi-planet-profit), smanjiti broj nezaposlenih i siromašnih te educirati sve interesne skupine o humanoj/eko društvenoj ekonomiji. Projektom se želi i potaknuti samozapošljavanje, malo poduzetništvo, inovativni oblici poslovnog udruživanja (inovativna društvena poduzeća, zadruge, eko društveni klasteri...) te promicati društvenu odgovornost u poslovanju.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Donosimo pregled dijela aktualnih EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javnu nabavu u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www. een.hr/?hr/ javne-nabave/15/. KOMUNIKACIJSKA OPREMA Swissgrid SA, Frick, Švicarska, traži nabavu komunikacijske opreme. Natječaj je otvoren do 22. travnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se do 22. travnja na Swissgrid SA Dammstrasse 3 Attn: Zentraleinkauf, 5070 Frick, Switzerland, zentraleinkauf@swissgrid.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. ARHITEKTONSKE USLUGE Statsbygg Hovedkontor, Oslo, Norveška, traži arhitektonske usluge. Natječaj je otvoren do 8. travnja, a prijave na engleskom ili norveškom jeziku predaju se na Statsbygg Hovedkontor Biskop Gunnerusgt. 6, Postboks 8106 Dep Attn: Anne Mette Raaholt, 0032 Oslo, Norway, amra@statsbygg.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

LOŽ ULJE, UGLJEN I NAFTNI DERIVATI

Rikiskaup Reykjavik, Island, traži nabavu lož ulja, ugljena i naftnih derivata. Natječaj je otvoren do 26. travnja, a prijave na engleskom ili islandskom jeziku predaju se na Rikiskaup (The State Trading Centre) Borgartun 7c Attn: Sveinsdottir, 105 Reykjavik, Iceland, utbod@rikiskaup. is. Više podataka o nabavi na istoj adresi. DIZELSKO GORIVO Directorate of Compulsory Reserves of Oil and Oil Derivatives, Makedonija, traži nabavu dizelskog goriva. Natječaj je otvoren do 11. svibnja, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Directorate of Compulsory Reserves of Oil and Oil Derivatives Orce Nikolov street no. 71 Attn: Stanisha Nikolovski 1000 Skopje FRY Macedonia, stanisha.nikolovski@dcor.gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

UREDSKI NAMJEŠTAJ Centrale d’achats et d’ingénierie biomédicale des hôpitaux universitaires Vaud-Genève, Ženeva, Švicarska, traži nabavu uredskog namještaja. Natječaj je otvoren do 5. svibnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Centrale d’achats et d’ingénierie biomédicale des hôpitaux universitaires Vaud-Genève avenue de la Roseraie 70, 1205 Genève, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na http://www. simap.ch/shabforms/ser vlet/web/ DocumentSearch?NOTICE_NR=601371. TELEKOMUNIKACIJSKA OPREMA SNCF - direction des achats, Lyon, Francuska, traži nabavu telekomunikacijske opreme i potrošnog materijala. Natječaj je otvoren do 13. travnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na SNCF - direction des achats 120 bou-

levard Vivier Merle Contact: A-DDSOASC-P - services centralisés-prestations Attn: Pascale Garbati, 69502 Lyon Cedex 03 France, pascale.garbati@sncf. fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. LIJEKOVI

Ministarstvo zdravstva Republike Makedonije traži nabavu lijekova. Natječaj je otvoren do 15. travnja, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Ministry of Health, 50 divizija No6 Contact: Mr. Betim Lamallari 1000 Skopje, FRY Macedonia, betim.lamallari@zdravstvo. gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa. eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. ORGANIZACIJA VINSKIH DOGAĐANJA, SAJMOVA, IZLOŽBI (20110322014)

Rumunjska tvrtka specijalizirana za organiziranje vinskih događanja, sajmova, izložbi, kongresa, konferencija nudi se kao vanjski suradnik. PRIRODNI KAMEN (20110311032) Grčka tvrtka specijalizirana u sektoru prirodnog kamena traži partnera koji nudi

usluge trgovačkog posrednika. Tvrtka također nudi podugovaranje.

logistike. Također traži partnera za recipročnu suradnju.

SOFTVERSKA RJEŠENJA (20110311019) Grčka tvrtka specijalizirana za softverska rješenja zahtijeva trgovačko-posredničke usluge. Također traži partnera za joint venture ugovor.

NEKRETNINE (20110304019) Bosanska tvrtka koja se bavi nekretninama nudi prodaju kompletne tvrtke ili dijela.

SUSTAVI ZA SORTIRANJE OTPADA (20110301007) Njemačka tvrtka specijalizirana za prodaju i servisiranje sustava za sortiranje otpada traži partnere za suradnju u Istočnoj Europi. Zainteresirani su za trgovačkoposredničke usluge i otvoreni za podugovaranje. PLASTIČNA AMBALAŽA, RJEŠENJA ZA PAKIRANJE (20110311024) Grčka tvrtka, uključena u proizvodnju i trgovinu plastične ambalaže koja pokriva širok spektar profesionalnih rješenja za pakiranje, zainteresirana je za komercijalne ugovore te traži trgovačke posrednike (agente i distributere) za svoje proizvode. PROIZVODI OD MRAMORA I OBRADA (20110311015) Grčka tvrtka specijalizirana za proizvodnju i obradu raznih proizvoda od mramora traži partnera koji nudi trgovačkoposredničke usluge i usluge transporta i

JEDNOKRATNE PELENE, HIGIJENSKI ULOŠCI (20110302001) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju jednokratnih pelena za bebe, higijenskih uložaka i drugih higijenskih proizvoda nudi trgovačko-posredničke usluge, zajedničko ulaganje i uzajamnu proizvodnju. ORGANSKA HRANA (20110301029) Austrijska tvrtka za proizvodnju visokokvalitetne organske hrane traži distributere. TRADICIONALNI I MODERNI TEPISI (20110228011) Armenska tvrtka specijalizirana za proizvodnju tradicionalnih i modernih tepiha traži trgovačke posrednike. Tvrtka također nudi/traži joint venture i recipročnu proizvodnju. PRIKOLICE ZA KAMIONE (20110226001) Turska tvrtka za proizvodnju prikolica za kamione traži partnere za trgovačko-

posredničke usluge, transport i logistiku te nudi i traži zajedničko ulaganje i recipročnu proizvodnju. ODVJETNIČKE USLUGE (20110303012 ) Njemačka odvjetnička tvrtka koja pruža profesionalne usluge (pravni savjeti i zastupanja u njemačkom zakonodavstvu, nacionalnom i međunarodnom poslovnom zakonodavstvu, zakonodavstvu Europske unije i zakonu o javnoj nabavi) traži partnere za suradnju u vezi s podugovaranjem/eksternaliziranjem aktivnosti. DIZALICE, LIFTOVI (20110224012) Poljska tvrtka, proizvođač i distributer svih vrsta dizalica i liftova, traži partnere za međunarodnu suradnju. Tvrtka nudi usluge agenta, zastupnika, otvorena je za podugovaranje, recipročnu proizvodnju te traži investitore. PRIRODNA KOZMETIKA (20110222011) Francuska tvrtka specijalizirana za dizajniranje i distribuciju prirodne kozmetike traži partnere koji pružaju trgovačko-posredničke usluge u inozemstvu. IGRAČKE (20110221031) Turska tvrtka, specijalizirana za prodaju igračaka traži trgovačke posrednike.

www.een.hr

Europski dan agro i eko inovacija Međunarodna konferencija i poslovni razgovori koji će okupiti tvrtke iz Mađarske, Poljske, Srbije, Slovenije i Bosne i Hercegovine prateći su događaji Četvrtog međunarodnog sajma inovacija, eko ideja, proizvoda i tehnologija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji - Agro arca 2011., koji će se održati od 6. do 8. svibnja 2011. u Slatini. Agro arca najvažniji je međunarodni događaj u toj grani industrije u Hrvatskoj, a 2010. godine okupio je više od 250 izlagača. Razgovorima se može pristupiti putem prijave na www.enterprise-europenetwork.ec.europa.eu/public/bemt/registration.cfm?eventid=2617&layout=3 najkasnije do 22. travnja. Nakon registracije zaprimit ćete podatke za prijavu radi daljnje obrade profila vaše tvrtke. Zahvaljujući opisu tvrtki, profili suradnje omogućuju posjetiteljima sajma i izlagačima da odaberu potencijalne partnere za uspostavu poslovnih kontakata. Izaberite tvrtke koje odgovaraju vašim interesima, obavijestite nas o svom izboru putem interneta, a mi ćemo za vas izraditi osobni raspored poslovnih razgovora. Više informacija o poslovnim razgovorima u HGK-u (tel: 01/4561 761) ili na www.een.hr/?hr/kalendar, a o sajmu na www.agro-arca.com.hr. INTEL CHALLENGE EUROPE 2011

Intel Challenge Europe (ICE) je projekt kojim se želi pridonijeti poduzetničkom pokretu kreirajući interes i razvoj tehnoloških projekata s velikim poslovnim potencijalom. Unaprjeđujući tehnološko poduzetništvo, ICE pomaže projekte koji kreiraju proizvodnju s dodanom vrijednošću. Prijave se šalju putem interneta do 1. svibnja. Na natječaj se primaju projekti koje rade studenti ili nedavni diplomanti na bilo kojoj razini formalnog akademskog studija (bakalaureat, diplomirao ili diplomski). Projekti moraju biti u fazi radnog prototipa i imati poslovni plan na en-

28. ožujka 2011.

gleskom jeziku. Prijedlozi trebaju biti usmjereni na razvoj bežične računalne tehnologije, digitalnog doma, razvoj poduzeća, softvera, energije, nanotehnologije, poluvodiča, zdravlja i biotehnologije. Projekti nisu ograničeni samo na ova područja. Ocjenjivat će se tehnološka inovativnost i ostvarivost projekta, koliko je projekt zanimljiv tržištu te solidnost poslovnog plana. Više podataka o natječaju na www.intelchallenge.eu. Savjetodavne usluge – projekt green Projekt GREEN, punog naziva „GReening business through the Enterprise Europe Network“, europski je projekt pokrenut iz potrebe za poboljšanjem ekoloških performansi malih i srednjih poduzeća u Europi. Predviđeno trajanje projekta je 24 mjeseca u periodu od 2010. do 2012. godine, a financira se iz programa CIP/EIP (Entrepreneurship and Innovati-

on). Za provedbu projekta u Hrvatskoj je zadužen Tera Tehnopolis, a ostale zemlje članice konzorcija u projektu su Italija, Rumunjska, Grčka, Bugarska, Slovenija, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Srbija i Turska. GREEN u svojoj provedbi uspostavlja mrežu lokalnih sustava za koordiniranje tzv. pružateljima ekoloških usluga, kako bi se malim i srednjim poduzećima omogućio pristup besplatnim ili vrlo povoljnim uslugama i edukaciji. Na taj način se osigurava potpora za stjecanje novih znanja i ekološke svijesti, uz poboljšanje ekoloških performansi proizvodnje, nove poslovne mogućnosti i porast ugleda poduzeća uključenih u projekt. U tu svrhu u Ljubljani je održan trodnevni trening u području zaštite okoliša. Partneri uključeni u projekt prošli su edukaciju za pružanje savjetodavnih usluga u spomenutom području. Projekt je ponajprije usmjeren prema prehrambenoj industriji i proizvodnji građevinskog materijala. Navedeni primjeri industrije imaju vrlo velik utjecaj na stanovništvo, a prepuni su problema poput velikih količina otpada i velike potrošnje energije. Sljedeći korak u provedbi je sklapanje ugovora s tvrtkama koje su aktivne u području zaštite okoliša kako bi i same pružale savjetodavne usluge na spomenutu temu. Svi zainteresirani koji se žele uključiti u projekt, posebice poduzetnici koji trebaju informacije na spomenute teme, mogu nas kontaktirati na telefon 031/251 000 ili e-mail ured@tera.hr. Više informacija na www.green-eu.net.

6 7

Kalendar događanja u suorganizaciji EEN-a Hrvatska i europskih EEN konzorcija Hrvatska 30. ožujka: Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.-2013. za MSP, Krapina 6. travnja: Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.-2013. za MSP, Dubrovnik 8. travnja: Zagrebački energetski tjedan - Mogućnosti financiranja projekata i razvoja investicija u energetici 15. travnja: Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.-2013. za MSP, Zagreb 18. travnja: Poziv na gospodarski match-making susret u Moskvi, Rusija 19. travnja: Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.-2013. za MSP, Karlovac 27. travnja: Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.-2013. za MSP, Zadar 28. travnja: Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i

strukturne fondove 2012.-2013. za MSP, Split 2. svibnja: Nacionalni info dan CIP Eko-inovacije, Zagreb 5. svibnja: Međunarodna konferencija i poslovni razgovori Europski dan agro i eko inovacija, Višnjica

Europa 30. ožujka: Međunarodni B2B softverski dani - Beč (Austrija) 13. travnja: Gospodarski susret s fokusom na nanoznanost i mikrotehnologiju - Bilbao, Španjolska 15. travnja: Gospodarski susret Cleantech 2011, Fribourg (Švicarska) 15. travnja: International Wine Brokerage Event 28. travnja: B2B LOCO FP7 projekt - radionica i poslovni susreti 12. svibnja - Web X.O – ICT poslovni susreti, Porto (Portugal) 3. svibnja - European Seafood Exposition (ESE), Bruxelles (Belgija)

Objavljen poziv za podnošenje cip ict psp prijedloga projekata Europska komisija usvojila je Radni program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP) Okvirnog programa za konkurentnost i inovativnost vrijedan 115,5 milijuna eura. Po usvajanju Radnog programa 1. ožujka objavljen je poziv za podnošenje CIP ICT PSP prijedloga projekata, koji će biti otvoren do 1. lipnja ove godine. Peti poziv za podnošenje projekata usmjerava se na sljedećih pet tema i 15 vezanih ciljeva: 1. Informacijsko-komunikacijska tehnologija za niskougljičnu ekonomiju i digitalnu mobilnost (24 milijuna eura) 1.1. Inovativni svjetlosni sustavi utemeljeni na Solid State rasvjeti SSL (pilot B) 1.2. ICT za energetsku učinkovitost u javnim zgradama (pilot B) 1.3. Pametno povezana elektromobilnost (pilot B) 2. Digitalni sadržaj (38 milijuna eura) 2.1. Sakupljanje sadržaja na Europeani, mreži najbolje prakse 2.2. Digitalizacija sadržaja za Europeanu (pilot B) 2.3. Podizanje razine svijesti o Europeani i promocija njene uporabe mreža najbolje prakse 2.4. E-learning (pilot B)

3. Informacijsko-komunikacijska tehnologija za zdravlje, ugodno starenje i uključivost (18 milijuna eura) 3.1. ICT rješenja za prevenciju pada te ICT i mreža starenja (pilot B) 3.2. Digitalne kompetencije i socijalna uključivost (pilot B) 3.3. E-dostupnost (pilot B) 3.4. Osnaživanje pacijenata i podrška širokoj primjeni telemedicinskih usluga i tematska mreža (pilot B i tematska mreža) 4. Informacijsko-komunikacijska tehnologija za inovativno upravljanje i javne usluge (21,5 milijuna eura) 4.1. Prema oblaku javnih usluga (pilot B) 4.2. Prema jedinstvenom europskom području e-identifikacije i autorizacije (pilot A) 4.3. Pilotiranje nadogradnje iPv6 za elektroničke usluge uprave u Europi (pilot B) 5. Otvorene inovacije za buduće usluge omogućene putem interneta u ‘’pametnim gradovima’’ (14 milijuna eura) 5.1. Otvorene inovacije za buduće usluge omogućene putem interneta u ‘’pametnim gradovima’’ (pilot B) Više informacija na:http://ec.europa.eu/ information_society/activities/ict_psp/ participating/calls/call_proposals_11/ind

enterprise europe

28. ožujka 2011.

EEN KINA

Članice konzorcija

Mreža na Dalekom istoku

China Council for the Promotion of International Trade, Hunan Sub-Council Hunan International Commerce Centre Building 1 6th floor, Section nr 1139, Dong Er Huan 410016 Changsha, Hunan Province, China een.changsha@gmail.com, www.hnccpit.org Center of International Scientific Exchanges 5th floor, Technology Mansion, Yuelu Avenue, Yuelu Dist., 410013 Changsha Hunan Province, China wallong@126.com www.gb.hninfo.gov.cn/pub/gingbao China Council for the Promotion of International Trade Fujian Sub Council 11th Floor Pingdong Building, 139 Hualin Road 350003 Fuzhou, China inccpit@pub5.fz.fj.cn, www.ccpitfujian.org

Europsku poduzetničku mrežu na području Kine čini 14 institucija raspoređenih po cijeloj zemlji

Fujian Productivity Promotion Centre n° 7 Hudong Road, 350003 Fuzhou, China zhengxiaoguo@yahoo.com.cn China Council for the Promotion of International Trade Hainan Sub Council 6th Floor n° 1 Building Hainan Plaza n° 69 Guoxing Avenue, 570203 Haikou, China Hain@ccpit.org China Council for the Promotion of International Trade Guangdong Sub Council Room 1808, 18th Floor Huaxin Centre Building, n° 450 East Hu, 510075 Guangzhou, China www.gdefair.com China Council for the Promotion of International Trade Guangxi Sub Council 3rd Dongge Road, 530022 Nanning, China www.ccpitgx.org China Council for the Promotion of International Trade Zhejiang Sub Council 6-7 n° 466 Yan’An Road, 310006 Hangzhou, China www.ccpitzj.gov.cn Northern Technology Exchange Market (NTEM) 248 Baidi Road, 300192 Tianjin, China zhangyx@ntem.com.cn, www.ntem.com.cn Trade Promotion Center of Tianjin Economic Technological Development Area (TEDA TPC) 300457 Tianjin, China tianlei@teda.gov.cn, www.tradeteda.org

Europska poduzetnička mreža ima svoje urede i u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta, Kini. Nju čini 14 institucija raspoređenih po cijeloj zemlji. Otvaranjem ovih kontakt-točaka potkraj

bavi se izvozom te je u protekle tri godine surađivala s tvrtkama ili prodavala proizvode izvan zajedničkog tržišta Unije. Sa 589 partnerskih organizacija u 47 zemalja, uključujući svih 27 država

Švedska tvornica čokolade proširila je svoje poslovanje na tržište Kine tražeći partnere preko ureda EEN-a u švedskom Borlängu i kineskom Wuhanu

prošle godine europske male i srednje tvrtke dobile su lakši pristup tom atraktivnom tržištu. Jačanju konkuretnosti europskih tvrtki, posebice u vrijeme krize, može pomoći i izlazak na velika izvaneuropska tržišta jer, prema statistikama, čak četvrtina malih i srednjih poduzeća u Europi

članica EU-a, Mreža djeluje kao inovativan i jedinstven kanal za pomoć malim i srednjim poduzetnicima u njihovom poslovanju. Jedan od uspješnih primjera izlaska europskih proizvoda na kinesko tržište dolazi iz Švedske. Tamošnja tvornica čokolade htjela je proširiti svoje poslovanje u Kini. Preko najbližeg ureda EEN-a u Borlängu povezali su se s uredom u kineskom Wuhanu i zahvaljujući toj suradnji pronašli partnera za dis-

tribuciju i promociju svog brenda na kineskom tržištu. Europsku poduzetničku mrežu pokrenula je Europska komisija u veljači 2008. godine. Ona je ključni dio europskih projekata za povećanje konkurentnosti i inovacija. Preko nje njeni korisnici - više od dva milijuna europskih malih i srednjih poduzeća - dobivaju podršku i savjete kako bi im se pojačala konkurentnost i pomoglo na međunarodnom tržištu koje uključuje zemlje članice Europske unije, zemlje kandidate za članstvo, te tržišta Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Kine, Meksika i Južne Koreje. Usluge mreža daje preko 589 specijalističkih, poslovnih i tehnoloških organizacija s više od 3000 stručnjaka. Mreža pruža i informacije o EU zakonodavstvu i financiranju iz europskih fondova, nudi savjete o tome kako razviti inovativne ideje i pomaže tvrtkama da povećaju svoje šanse za uspjeh kada se prijavljuju za EU financiranje.

Tianjin TEDA International Business Incubator (TTIBI) 12, Taihua Road Fifth Avenue TEDA 300457 Tianjin, China lix@teda.net, www.innovateda.org Huanbohai Area Enterprise Cooperation & Promotion Association (HAECPA) Tasly TCM Garden, 2, Pujihe East road Beichen District, 300410 Tianjin, China ytb81187008@163.com, www.hbhqc.org Wuhan Science & Technology Exchange and Technology Transfer Center 14th floor, Wuhan Science and Technology Building, 164 FaZhan Avenue, Hankou 430023 Wuhan, Hubei Province, China wwkl@163.com, wtte@hottech.com.cn eencc_wh@163.com, www.hottech.org.cn Xiamen Torch High Tech Industrial Zone Xiamen Torch Torch Building Torch High Tech Zone 361000 Xiamen, China zj@xmhjjt.com

PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA GLAVNI UREDNIK

Darko Buković

UREDNIK PRILOGA

Krešimir Sočković