e-pv 3671 by NEstar

Oružjem u svijet Najbolje idu pištolji i jurišne puške, a ukupan izvoz vojne industrije lani je dosegnuo 120 milijuna dolara

I tekstilci mogu biti uspješni Od obiteljske krojačnice do proizvodnog pogona sa 40 milijuna kuna prihoda: priča o đakovačkoj tvrtki Hemco

Rad na crno u EU-u Na neprijavljeni rad, iako je krivično djelo, građani EU-a gledaju blaže nego na vožnju tramvajem bez karte

TEMA TJEDNA STR. 4-5

AKTUALNO STR. 15

EUROGLAS STR. 18-19

3 6 7 1

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 4. travnja 2011. Godina LVIII / Broj 3671. www.privredni.hr

privredni vjesnik

KOJIM BRENDOVIMA VJERUJEMO / STIL / NAUTIKA / EU: CARINSKE POVLASTICE ZA IZVORNE PROIZVODE / SVIJET FINANCIJA

TROŠKOVI ŽIVOTA I POSLOVANJA

CIJENE SVE VIŠE, A STANDARD SVE NIŽI

Obitelj s prosječnim primanjima pokriva tek 82 posto svojih potreba. No takvi su u manjini: većini Hrvata statistički prosjek je samo san >>16-17

INTERVJU: IVO USMIANI

Okretanjem Rusiji i ZND-u izbjegli smo svjetsku ekonomsku krizu, kaže direktor Jadran Galenskog Laboratorija

>> 8-9

ISTRAŽIVANJE TOMAS

Ima 41 godinu, završio je škole, urban je lik i obiteljski tip, a dnevno potroši 58 eura: on je naš prosječni strani turist

>> 6

Rok za slanje prijava: 18. travanj 2011

ZAKLADA “HRVOJE POŽAR” objavljuje

NATJEČAJ

29094053 Organizator:

Medijski Sponzori:

Znanstvenim i stručnim djelatnicima dodjeljuju se godišnje nagrade “Hrvoje Požar”, u obliku plakete i povelje.

II.

Studentima energetskog usmjerenja, četvrte (IV.) godine preddiplomskog sveučilišnog studija i diplomskog sveučilišnog studija, dodjeljuje se pet (5) godišnjih nagrada “Hrvoje Požar”, u obliku povelje i u novčanom iznosu: — za izvrstan uspjeh u studiju, i/ili za posebno zapažen diplomski rad iz područja energetike.

III.

Studentima energetskog usmjerenja dodjeljuje se pet (5) jednogodišnjih stipendija za četvrtu (IV.) godinu preddiplomskog studija, odnosno za sveučilišni studij.

IV.

Natječaj je otvoren od 1. do 30. travnja 2011. godine.

Pokrovitelji:

Sve obavijesti na tel. 01/ 60 40 609, hed@eihp.hr, www.hed.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3671, 4. travnja 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

IVAN ERGOVIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKE UDRUGE POSLODAVACA:

G(H)OST KOMENTATOR: HANS CHRISTIAN VALLANT, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISEN STAMBENE ŠTEDIONICE

Trebamo učinkovite, a ne popularne političare

U Hrvatskoj ima dovoljno stambenih štedionica

Trebamo osobu koja će moći pokrenuti važne promjene, kojoj će važniji biti interes države od interesa njegove stranke. Želim takvog prvog čovjeka Vlade kojemu će biti važnije da bude dobar premijer nego popularan političar. I kad izgubi izbore, da za njega možemo reći da je učinio puno dobrih stvari za zemlju.

BORIS SRUK, IZVRŠNI DIREKTOR MEDIKOL GRUPE:

HZZO ima ugovor sa 267 poliklinika i privatnih ordinacija Prvu suradnju s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje Medikol je počeo 2005. godine s ugovorom od 300.000 kuna. Ne postoji ugovor o javno privatnom partnerstvu nego natječaj o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti. HZZO takve ugovore ima sa 267 poliklinika i privatnih ordinacija, a mi smo jedna od njih. Godine 2007. javili smo se na natječaj s PET/CT uređajima i sklopili prvi trogodišnji ugovor, a 2010. novi ugovor za 11.000 pregleda i on traje do 2012. godine.

ANKICA PAUN JARALLAH, RAVNATELJICA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE:

Jedan savjetnik za 1100 nezaposlenih Nekad smo imali oko 700 nezaposlenih na jednog savjetnika, a sada ih imamo 1100. Ne moram naglašavati da je u javnim zavodima za zapošljavanje u Europskoj uniji neusporedivo manja opterećenost savjetnika, a time je omogućena i veća efikasnost i njihova pomoć nezaposlenim osobama u traženju posla. U tim zavodima jedan savjetnik zadužen je za najviše 300 nezaposlenih osoba. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Iako više od 600.000 građana uplaćuje stambenu štednju, jako ih malo koristi mogućnost podizanja povoljnog stambenog kredita

ustav stambene štednje zaživio je u Hrvatskoj prije nešto više od 10 godina kako bi se građanima omogućilo povoljno, dugotrajno i stabilno financiranje u stambene svrhe, odnosno podizanja životnog standarda u cjelini. Model stambene štednje preuzet je iz srednjoeuropskih zemalja poput Austrije i Njemačke te je u svim zemljama postavljen na isti način. Stambene štedionice isključivo se bave prikupljanjem stambene štednje te plasiranjem sredstava u stambene kredite građana. Razlika u modelima stambene štednje očituje se u zakonodavstvima zemalja i mentalitetu njihovih građana, gdje postoje znatna odstupanja. Istraživanja pokazuju kako Hrvati još uvijek nemaju naviku dugoročno štedjeti, pa je nepostojanje kulture štednje velika prepreka ostvarenju svjetlije budućnosti. U zadnje se vrijeme pokazala i velika razlika u stavu i odnosu građana prema gospodarskoj krizi. Ona je, primjerice, u Austriji, dovela do povećanja broja štediša koji su osobnu štednju prepoznali kao temelj sigurnosti, dok je u Hrvatskoj situacija drukčija, pa u prošloj godini bilježimo lagani porast štednje od

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

šest posto, ali i značajni pad ukupnog kreditiranja od čak 15 posto. S druge strane Atlantika, nakon propasti brojnih američkih banaka i narušavanja bankarskog sustava građani su shvatili da je model stambene štednje, iako konzervativan i mnogima dosadan, itekako vrijedan pažnje jer se ne može narušiti sumnjivim ulaganjima. Osim toga, pozitivno se reflektira na lokalno gospodarstvo i mikroekonomiju. Na takvu situaciju je sigurno utjecalo i nedavno izvješće Svjetske banke

Svjetska banka je stambenu štednju ocijenila kao najsigurniji i najbolji model štednje koja je stambenu štednju ocijenila kao najsigurniji i najbolji model štednje. U zapadnoeuropskim državama to je odavno prepoznato pa država stimulira stambenu štednju povećanim državnim poticajima, koji su u svim zemljama veći nego u Hrvatskoj. Ova činjenica zorno svjedoči o neznanju odgovornih osoba kako da malim mjerama potaknu građane na potrošnju koja bi u konačnici i njima i društvu donijela korist.

U Hrvatskoj trenutačno posluje pet stambenih štedionica i to je sasvim dovoljno za naše tržište. Međutim, iako više od 600.000 građana uplaćuje stambenu štednju, jako ih malo koristi mogućnost podizanja povoljnog stambenog kredita. Zato se mi u Raiffeisen stambenoj štedionici trudimo uliti povjerenje i sigurnost klijentima da će ulaganjem u stambenu štednju moći ostvariti sve svoje ciljeve vezane za podizanje životnog standarda, bez obzira na to je li riječ o kupnji novog ili adaptaciji postojećeg stambenog prostora. Tako štedišama nudimo brzu realizaciju najpovoljnijih kredita na tržištu s fiksnom kamatnom

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

stopom i istim mjesečnim anuitetom cijelo vrijeme otplate, pa naši klijenti mogu planirati budućnost i uz kredit. Bitno je napomenuti da sustav stambene štednje u ovom obliku ne bi mogao postojati bez stambenih štediša koji samo štede, a ne uzimaju kredit. Njihova je uloga osigurati priljev sredstava u fond iz kojeg se odobravaju stambeni krediti, a koji mora biti dovoljno velik kako bi mogao zadovoljiti zahtjeve svih onih štediša kojima je kredit potreban. Stambeni štediše koji ne podižu kredit nakon pet godina štednje slobodno raspolažu svojim cjelokupnim sredstvima uvećanim za državne poticaje te kamate koje im isplaćuje stambena štedionica. Kada je riječ o budućnosti stambene štednje u Hrvatskoj, osobno sam jako optimističan jer u bliskoj budućnosti očekujemo izlazak iz krize, a time i veći porast štednje i potražnje za kreditima. Siguran sam da će zbog ove krize naši građani shvatiti kako je dobro imati ušteđevinu te je dobro osloniti se na partnera kao što je Raiffeisen stambena štedionica, koja im, osim kamata na štednju, može osigurati i stambene kredite po odličnim uvjetima.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

BICRO SUFINANCIRA DVA NOVA PROJEKTA

Osniva se Centar kompetencije za eko tehnologije

a sedam milijuna kuna BICRO će pomoći Brodarskom institutu u osnivanju Centra kompetencije za eko tehnologije. Ugovor između poslovno-inovacijskog centra BICRO i Brodarskog instituta potpisan je prošloga tjedna, a cilj novog istraživačkorazvojnog centra bit će uvođenje napredne tehnologije obrade otpada i biomase, zahvaljujući kojoj se iz organskog otpada dobiva ekološki prihvatljiv bioplin. Bit će to prvi centar takve vrste u Hrvatskoj i regiji, a njegovi potencijalni korisnici su svi centri za gospodarenje otpadom, tvrtke koje upravljaju uređajima za

pročišćavanje otpadnih voda, stočarske i peradarske farme te prehrambena industrija. Pilot-postrojenje bit će mobilno, te će se moći smještati na lokacijama potencijalnih kupaca. Svojom potporom BICRO će pokriti više od 43 posto ukupnih troškova projekta, dok će Brodarski institut osigurati 30 posto sredstava. Preostali dio financirat će se iz prihoda samog Centra. Brodarski institut pomoći će i u realizaciji projekta razvoja specijalnog vagona za prijevoz rasutog tereta koji će se izraditi u Radionici željezničkih vozila Čakovec, a koji također potpomaže BICRO sa 600.000 kuna. (J.F.)

Privredni vjesnik Broj 3671, 4. travnja 2011.

( 138 izlagača iz 23 zemlje predstavilo se u splitskoj Spaladium Areni

IZ HRVATSKE S LJUBAVLJU

Uz pištolje i jurišne pu svijetu ponuditi i oklo

Ni u jednom području ekonomske djelatnosti Hrvatska nije uspjela stvoriti međunar opreme, rekao je predsjednik HGK-a Nadan Vidošević na otvorenju Jadranske vojne Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

eđunarodni sajam vojne industrije Adriatic Sea Defence&Aerospace Exibition (ASDA), odnosno Jadranska vojna i zrakoplovna izložba i konferencija održala se prvi put u Hrvatskoj. Grad domaćin ove velike izložbe bio je Split, a u njegovoj Spaladium Areni predstavilo se

regionalne stabilnosti i sigurnosti. Jadranska vojna i zrakoplovna izložba bit će doprinos uzajamnom razumijevanju u regiji te jačanju veza između vlada i industrije kao i unaprjeđivanju međunarodne suradnje”, istaknula je premijerka. Ministar obrane Davor Božinović naglasio je kako Hrvatska kao članica NATO-a surađuje s najznačajnijim vojskama svijeta. “Oni su naši sa-

Vojna industrija se ne subvencionira, a uz sebe veže niz proizvođača, napominje direktor Agencije Alan Ivica Nekić

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Pad BDP-a lani je bio 1,2 a ne 1,4 posto Državni zavod za statistiku objavio je prošli tjedan da je hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) lani, u odnosu na godinu ranije, pao za 1,2 a ne za 1,4 posto. Ovu veću stopu pada DSZ je bio objavio prije nešto više od mjesec dana, a temeljio ju je na procjeni pada u četvrtom tromjesečju za 0,7 posto, umjesto na 0,6 posto koliko je BDP u tom razdoblju stvarno pao. U DSZ-u ističu kako su u priopćenju o procjeni tromjesečnog BDP-a objavili revidiranu seriju podataka za razdoblje od prvog tromjesečja 2000. do četvrtog tromjesečja 2010. godine, a glavna svrha te revizije je prilagodba pro-

cjena BDP-a Europskom sustavu nacionalnih računa (ESA 95). Ti podaci, među ostalim, pokazuju manje stope rasta BDP-a u 2007. i 2008. godini, te nešto veći pad u 2009. u odnosu na ranije podatke. Revidirani su i tromjesečni podaci za prošlu godinu: BDP je u prvom i drugom tromjesečju pao po stopama od 2,3 posto (prvotna procjena je bila po 2,5 posto), u trećem je porastao za 0,3 posto (prvotno rast za 0,2 posto), a u četvrtom pao za 0,6 posto (prva procjena bila je pad za 0,7 posto). Na pad u četvrtom tromjesečju, ističe se, utjecao je pad bruto investicija u fiksni kapital za osam posto. (J.F.)

ovog događaja za hrvatsko gospodarstvo te je podsjetio kako su još tijekom Domovinskog rata nastala poduzeća koja danas imaju svjetski prepoznatljive brendove. Vidošević je posebno naglasio značaj oružanih snaga i povezanost ostalih industrijskih grana s njima. “Još 2003. godine u okviru Hrvatske gospodarske komore oformljeno je udruženje proizvođača hrvatske vojne

138 izlagača iz 23 zemlje, pri čemu je 54 izlagača bilo iz Hrvatske. Organizator sajma je američka tvrtka TNT Productions Inc, specijalizirana za organiziranje međunarodnih sajmova, izložbi i konferencija. Otvarajući sajam predsjednica Vlade Jadranka Kosor kazala je kako vjeruje da će on postati tradicionalan. “Važna dimenzija Jadranske vojne i zrakoplovne izložbe je njena okrenutost regiji. Na svoj način ASDA će dati bitan doprinos regionalnom dijalogu i biti dio mozaika izgradnje

veznici i ujedno najveći proizvođači vojne opreme i naoružanja, i to otvara prostor hrvatskoj namjenskoj industriji”, rekao je Božinović. Gospodarski značaj oružanih snaga Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević upozorio je na iznimnu važnost

opreme. Ni u jednom području ekonomske djelatnosti Hrvatska nije uspjela stvoriti međunarodno prepoznatljiv brend osim u segmentu naoružanja i vojne opreme”, kazao je Vidošević te dodao kako nema tehničkog i tehnološkog napretka, nema razvoja jedne

zemlje bez oružane komponente koja je ugrađena u nju. Izvoz hrvatske vojne opreme i naoružanja odvija se posredstvom Agencije Alan. Prema riječima direktora Agencije Ivice Nekića, ukupan izvoz hrvatske vojne industrije lani je iznosio 120 milijuna dolara, što je gotovo sedam posto više nego godinu prije. Činjenica je da izvoz naše vojne industrije raste iz godine u godinu. Kako su arapske zemlje najbolji kupci naših proizvoda, Nekić sada očekuje i povećanje izvoza u te države s obzirom na njihovu situaciju. “U pogonima tvrtke HP Produkt uspjeli smo proizvesti pištolj potpuno konkurentan na svjetskom tržištu koji je do sada u Sjedinjene Američke Države izvezen u milijun primjeraka. Zatim smo razvili jurišnu pušku koja se ubraja u sam svjetski vrh. Točnije, postoje samo dvije takve vrste jurišne puške.

www.privredni.hr Broj 3671, 4. travnja 2011.

( 54 izlagača

SLAMKA SPASA?

Vjetroelektrane za budućnost hrvatske brodogradnje

iz Hrvatske

ške, Hrvati žele pna vozila

rodno prepoznatljiv brend osim u segmentu naoružanja i vojne e i zrakoplovne izložbe u Splitu Geofotove vojne karte Na splitskom sajmu ASDA predstavila se i tvrtka Geofoto, jedna od najuspješnijih hrvatskih kompanija u svijetu. Geofoto ima svoje urede doslovno u svim krajevima svijeta te sudjeluje na međunarodnim natječajima izvan Hrvatske, a iskustvo rada za potrebe obrane stekla je samo u Hrvatskoj. Za Ministarstvo obrane, naime, izradila je jedan od najmodernijih geoinformacijskih sustava koji je na sajmu prezentirala i raznim inozemnim vojnim izaslanstvima. “Izradili smo dvije vrste vojnih karata Hrvatske koje su u potpunosti usklađene s NATO standardima. Geofoto posluje u cijelom svijetu, ali je za vojne potrebe radio samo u Hrvatskoj. Već smo ostvarili određene kontakte sa susjednim državama, tako da se nadamo da će naš know-how i projekti utemeljeni na znanju postati hrvatski izvozni proizvod u vojnoj industriji. Ovakav sustav nema granica tako da očekujemo narudžbe čak i izvan naše regije”, istaknuo je Mladen Rapaić, pomoćnik direktora tvrtke Geofoto. Uspjeli smo proizvesti jednu od najboljih vrsta kaciga u svijetu, koja se bez problema plasira na svjet-

cionira, a uz sebe veže niz proizvođača iz drugih segmenata gospodarstva”, pojašnjava Nekić.

skom tržištu... Izvozimo i patrolne brodove te niz drugih vrsta vojne opreme i naoružanja. Važno je istaknuti kako se vojna industrija ne subven-

Zajedno na treća tržišta U sklopu održavanja Jadranske vojne i zrakoplovne izložbe ASDA 2011. na izložbenom prostoru tvrtke Đuro Đaković-Specijalna vozila potpisan je Memorandum o razumijevanju između tvrtki Đuro Đaković i Patria Land Systems. “Tvrtke potpisnice će ubuduće zajednički nastupati na trećim tržištima. Ovakva suradnja je, s jedne strane, značajna zbog razmjene i preuzimanja tehnologije, a ujedno je i korak prema zajedničkom nastupu na trećim tržištima, što jamči isplativost takvih investicija”, naglasio je ministar obrane Božinović. Kao što je po-

znato, Đuru Đakovića je Ministarstvo obrane odredilo kao partnera Ministarstva tako da se svaki pobjednik natječaja za izradu oklopnih vozila obvezao proizvoditi vozila u suradnji s Đurom Đakovićem. Ta obveza je važila i za tvrtku Patria Land Systems koja je svojedobno pobijedila na natječaju, a potpis memoranduma je nastavak suradnje. Bartul Jerković, direktor tvrtke Đuro Đaković-Specijalna vozila, otkrio je kako od suradnje s tvrtkom Patria očekuje izlazak na međunarodno tržište. “To je naš cilj od samog početka. Naime, u tijeku je realizacija ugovora o opskrbi našeg ministarstva obrane kad je riječ o isporuci 126 oklopnih vozila ukupne vrijednosti 171 milijun eura. Apsolutno smo konkurentni na svjetskom tržištu, a imamo dovoljno kapaciteta da plasiramo nekoliko tipova oklopnih vozila u inozemstvo”, istaknuo je Jerković.

ova prilika za posrnulu hrvatsku brodogradnju mogli bi biti projekti vjetroelektrana na moru i posebnih plovila za izgradnju i održavanje ta-

na na moru i do 40 posto. Europske vjetroelektrane već sada proizvode električne energije kao 30 nuklearki Krško, a do 2020. EU planira izgraditi vjetroelektrane na

U svijetu se trenutačno projektira i gradi čak 929 vjetroparkova na moru u 36 zemalja kvih vjetroelektrana. Prijedlog je to akademika Božidara Liščića, iznesen na okruglom stolu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Prema podacima koje je Liščić iznio, u svijetu se trenutačno projektira i gradi čak 929 vjetroparkova na moru u 36 zemalja. Koeficijent iskoristivosti vjetroelektrana na kopnu je između 25 i 30 posto, a vjetroelektra-

moru ukupne instalirane snage 40.000 megavati (MW). Najveću vjetroelektranu na moru od čak 32.000 MW planira Velika Britanija, Švedska će 2014. početi gradnju plutajućeg vjetroparka od 1500 MW, dok će Francuska do 2015. izgraditi 3000 MW vjetroelektrana na moru i u to investirati 10 milijardi eura. Vjetroelektrane na moru grade se na dva osnovna nači-

na, a oba pružaju prilike za hrvatska brodogradilišta. Ako je dubina mora manja od 50 metara, stupovi turbina ukopavaju se u dno, a sastavne dijelove prevoze posebna plovila koja bi se mogla graditi i kod nas. Ako je more dublje od 50 metara, turbine se postavljaju na platforme koje se sastavljaju u brodogradilištima i potom tegle na pučinu. U izgradnji sudjeluju razni tipovi specijalnih plovila, poput brodova za polaganje kabela na morsko dno i plovećih dizalica. Riječ je o plovilima koja su nešto manja od tankera što ih sada grade hrvatski škverovi, ali su zbog tehnološke složenosti barem dvostruko skuplja. Neka zapadnoeuropska brodogradilišta već su se preorijentirala na izgradnju takvih plovila, a među prvima danski Odense Steel Shipyard, koji je u ljeto 2009. prestao proizvoditi brodove. (D.Ž.)

CBMTS INDUSTRY VII

Nova znanja o oružju za masovno uništenje

vjetski kongres o CBRN prijetnji i terorizmu (CBMTS Industry VII), koji će se održati od 10. do 15. travnja u hotelu Croatia u Cavtatu, okupit će stotinjak znanstvenika iz 35 zemalja, najavili su organizatori. Prigoda je to da se na jednom mjestu vide najnoviji postupci i mjere za sprječavanje širenja znanja i tehnologije u području oružja za masovno uništenje. Govorit će se i o postupcima detekcije i identifikacije svih potencijalnih kemijskih i bioloških agensa i radioaktivnih tvari, osobnoj i kolektivnoj zaštiti, te dekontaminaciji i medicinskom tretmanu. Voditelj znanstvenog odbora Slavko Bokan ističe kako će na skupu sudjelovati značajan broj stručnjaka za pružanje

žurnog odgovora kod masovnih nesreća, a posebno kod nuklearno-kemijskobiološkog terorizma. Uoči kongresa, 9. i 10. travnja održat će se radionica Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) o prevenciji terorističke uporabe oružja za masovno uništenje, na kojoj se očekuje oko 50 sudionika iz zemalja Jugoistočne Europe. Znanstveni dio kongresa održat će se u sedam sektora i 14 sekcija s ukupno 72

predavanja, a zajedno s radionicom bit će predstavljeno oko 90 stručnih radova. Svi će oni biti objavljeni u knjizi tri mjeseca nakon kongresa. Organizatori kongresa su Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo vanjskih poslova, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost, tvrtka ASA Ltd. iz SAD-a, OPCW, te hrvatske tvrtke Tectus i PerfectMeetings. (D. Ž.)

AKTUALNO

( 4973 ispitanika iz 21 zemlje

*vijesti Prijavite se za Zlatni indeks Kako bi se nagradilo tvrtke koje pomažu kvalitetnije obrazovanje i omogućavaju praksu studenata, Zagrebačko sveučilište pokrenulo je projekt Zlatni indeks 2010. Pod tim nazivom krije se nagrada koju će studenti dodjeljivati u šest kategorija velikim i malim te privatnim i javnim tvrtkama. Sveučilište poziva tvrtke da se prijave za nagradu, a više detalja može se vidjeti na internetskoj adresi http://www. zlatniindeks.com/prijave. Projekt Karijera i obrazovanje u skladu – za sve Hrvatska zajednica pučkih otvorenih učilišta započela je provedbu projekta Karijera i obrazovanje u skladu – za sve u sklopu grant sheme Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 3 unutar IV. komponente Ipe. Partneri u projektu su Selectio, Hrvatski zavod za zapošljavanje, MojPosao te područne službe HZZ-a u Šibeniku i Zagrebu. Projekt će trajati 12 mjeseci, vrijedi nešto manje od 116.000 eura, a gotovo 85 posto financira EU. Polaznici imaju priliku analizirati svoje mogućnosti za razvoj karijere i obrazovati se za programe koji su potrebni lokalnom tržištu rada.

Privredni vjesnik Broj 3671, 4. travnja 2011.

obuhvatila anketa Instituta za turizam

TOMAS LJETO 2010.

Hrvatski turizam zadržao korak s konkurencijom Turisti su sve zadovoljniji boravkom u našoj zemlji, a unatoč krizi u odnosu na 2007. godinu njihova prosječna dnevna potrošnja porasla je za 4,5 posto, na 58 eura Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ve i kupnje. Turska, pak, turistička ponuda ima sve elemente vrijednosti za novac za razliku od naše. Ipak, turisti kažu kaku su hrvatske prednosti i dalje ljepota krajolika, ekološka očuvanost, čistoća mjesta te sigurnost i gostoljubivost domaćina.

omaći ili strani turist koji boravi na odmoru u Hrvatskoj prosječno ima 41 godinu, a u odnosu na zadnje tri godine ta se dobna granica povisila za godinu dana. Takav je turist relativno visokog obrazovanja, a 60 posto svih ispitanika imali su višu ili visoku stručnu spremu, rezultati su istraživanja Tomas ljeto 2010. koje Institut za turizam kontinu-

HGK predstavlja Hrvatsku u Poljskoj Hrvatska gospodarska komora nastavlja promociju hrvatskoga gospodarstva u svijetu putem izložbe Be CROative, pa će tako od

U hrvatskim turističkim odredištima i dalje dominiraju tzv. vjerni gosti, kaže Zrinka Marušić

1. do 3. travnja u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom predstavljati Hrvatsku i u poljskoj prijestolnici, na turističkom sajmu Lato. HGK će na 150 četvornih metara izložbenog prostora predstaviti 38 hrvatskih proizvoda, nositelja prestižnih znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta.

irano provodi od 1987. godine. To je istraživanje lani provedeno osmi put, a obavljeno je metodom osobnog intervjua. Pritom su bili obuhvaćeni turisti koji su se odmarali u komercijalnim turističkim objektima u 85 mjesta u sedam primorskih županija tijekom četiriju ljetnih mjeseci. Ispitano je 4973 ispitanika iz 21 zemlje. Prema rezultatima istraživanja vidljivo je da 70 posto turista dolazi iz gradova s više od 10.000 stanovnika, ali je primjetan porast gostiju iz rural-

nih područja i manjih gradova. Promatrajući prema mjesečnim primanjima, 47 posto ispitanih turista po kućanstvu ima primanja do 2000 eura, 36 posto između 2000 i 3000 eura, a 17 posto iznad 3000 eura mjesečno. I nadalje je dominantan obiteljski dolazak, dok s partnerom češće od prosjeka putuju Nizozemci, Britanci, Austrijanci i Rusi. “U hrvatskim turističkim odredištima i dalje dominiraju tzv. vjerni gosti, njih 73 posto od ukupnog broja turista, dok iz Velike Britanije, Rusije i Francuske dolazi najveći broj novih gostiju. Unatoč dobrim zrakoplovnim vezama s europskim metropolama, i dalje nam gosti najčešće dolaze automobilom, dok svaki drugi gost koji dolazi redovnim letom koristi

usluge niskotarifnih zrakoplovnih prijevoznika”, rekla je Zrinka Marušić iz Instituta za turizam. Nedostaje zabavnih sadržaja Govoreći o rezultatima lanjskog istraživanja u odnosu na ono od prije tri godine, Zrinka Marušić je istaknula kako je sve više turista koji su motivirani aktivnim odmorom, dok je pao broj dolazaka zbog prirodnih ljepota, kulture i sporta. Pritom Francuze i Slovence češće od ostalih na dolazak u Hrvatsku motivira mogućnost aktivnog odmora, Talijane mogućnost zabave, a Ruse kultura. Promatrajući duljinu boravka turista u našoj zemlji, primjetno je kako se zadnjih nekoliko godina ona skratila, pa je

tako lani prosjek iznosio 9,5 noćenja. No, kako bi se dobili pravi rezultati istraživanja o tome kakva je zapravo hrvatska turistička ponuda, važna je usporedba s konkurentskim zemljama. Tako je većina ispitanika odgovorila kako je, primjerice, u Španjolskoj bolja mogućnost zabave, sporta, rekreacije, kupnje i informacija, u Francuskoj prometna dostupnost, smještajna i ugostiteljska ponuda te razni sadržaji, a u Italiji zabava i kupnja. Turistička ponuda Crne Gore u odnosu na našu, prema mišljenju ispitanika, bolja je u mogućnostima zabave, dok je grčka turistička ponuda bolja zbog kvalitete i raznolikosti ugostiteljske ponude, prezentacije kulturne baštine, zaba-

Koliko troše turisti No, jedno od najvažnijih pitanja istraživanja Tomas bila je prosječna dnevna potrošnja po osobi koja se lani u odnosu na 2007. povećala 4,5 posto, na 58 eura. Od toga se 28,62 eura odnosilo na smještaj, a 11,70 eura na hranu u i izvan objekta. Promatrajući prema strukturi turista, vidljivo je da najviše troše Britanci, i to 126 eura, a slijede Rusi sa 118 eura, Francuzi sa 107 eura i Nizozemci sa 63 eura dnevne potrošnje. Naši najemitivniji gosti, Nijemci, dnevno troše 58 eura. “Nakon svega može se naglasiti kako je hrvatski turizam lani ostvario rezultate adekvatne odrazu gospodarske krize na emitivnim područjima, ali je hrvatska turistička ponuda zadržala korak s konkurencijom. Turisti su sve zadovoljniji boravkom u našoj zemlji, a unatoč krizi porasla je njihova prosječna dnevna potrošnja”, zaključila je Zrinka Marušić.

www.privredni.hr Broj 3671, 4. travnja 2011.

( oko 100

poslovnjaka na Forumu

( 40,7 mil €

uložio Izrael u Hrvatsku od 1993. do 2010.

IZRAELSKO-HRVATSKI GOSPODARSKI FORUM U TEL AVIVU

Zdravstveni turizam privlači Izraelce Hrvatsko izaslanstvo na Forumu je pokušalo potaknuti izraelske investitore na greenfield investicije Igor Vukić vukic@privredni.hr

totinjak poslovnih ljudi iz Izraela i Hrvatske okupilo se prošli tjedan u Tel Avivu, na Izraelsko-hrvatskom gospodarskom forumu. Skup su organizirale gospodarske komore Izraela i Hrvatske, a otvorila ga je premijerka Jadranka Kosor koja je u Izraelu boravila u dvodnevnom službenom posjetu. Poslovni ljudi Izraela pokazali su zanimanje za suradnju u mnogim sektorima, od turizma, preko građevinske industrije do sektora visokih tehnologija i vojne proizvodnje. O suradnji u obrambenom sektoru razgovarali su i ministri obrane Davor

Božinović i Ehud Barak. Zdravstveni turizam privukao je poseban interes. Prema riječima Nadana Vidoševića, predsjednika HGK-a, u posljednjih je pola godine uloženo

dosta napora na promociji hrvatskog zdravstvenog turizma u Izraelu pa se očekuje i veći broj posjeta turista iz te zemlje. Na Forumu su sa svojom ponudom bili i predstav-

nici Daruvarskih toplica i toplica Biokovka iz Makarske. Poticaj investitorima Vidošević je dodao da je hrvatsko izaslanstvo na

Forumu pokušalo potaknuti izraelske investitore na greenfield investicije. Podsjetio je da su potkraj 19. i početkom 20. stoljeća mnoge industrije utemeljene u Hrvatskoj upravo zahvaljujući kapitalu i inicijativi Židova i tako nešto bi trebalo ponoviti, u duhu sadašnjih prijateljskih odnosa dviju država. Premijerka Kosor očekuje da će izraelske investitore privući i neki od velikih Vladinih investicijskih projekata. Privatnim ulagačima najavila je mjere koje će olakšati i ubrzati izravna ulaganja. Premijerka očekuje i da će se nastaviti rast broja turista iz Izraela, kojih je prošle godine bilo 15 posto više nego 2009. Budući da Hrvatska sa svima ima uzorne političke odnose, pri susretima

s izraelskim i palestinskim političarima fokus je bio na gospodarskim temama.

Premijerka Kosor očekuje da će izraelske investitore privući i neki od velikih Vladinih investicijskih projekata Robna razmjena Izraela i Hrvatske dosezala je u boljim godinama do 48 milijuna dolara, pri čemu je uvoz iz Izraela vrijedio oko 40 milijuna. Hrvatska u Izrael najviše izvozi električne transformatore i drvo. Prema podacima HNB-a, izraelska izravna ulaganja od 1993. do kraja 2010. ukupno su iznosila 40,7 milijuna eura.

REGIONALNA EKSPANZIJA

HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE

Geofoto osvojio tržište Crne Gore, slijedi BiH

Pad prihoda od naplate cestarina

Hrvatska tvrtka Geofoto potpisala je s Upravom za nekretnine Crne Gore ugovor o provedbi projekta Katastar nekretnina za 18 katastarskih općina općine Plav. Ugovor je vrijedan više od 840.000 eura, a projekt financira Svjetska banka. Na površini od 45.106 hektara projekt obuhvaća gotovo 11.000 parcela za koje sada ne postoje katastarske podloge u grafičkom obliku. Rok izvedbe je 14 mjeseci. To je već treći ugovor koji u zadnjih nekoliko mjeseci Geofoto potpisuje s Crnom Gorom gdje je osvojio cijelo tržište, istaknuo je predsjednik Uprave Zvonko Biljecki. Ukupna vrijednost

Društva koja gospodare autocestama u Hrvatskoj - Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ), Autocesta Zagreb-Macelj (AZM), Bina-Istra te Hrvatske autoceste (HAC) - u 2010. ukupno su ostvarila 1,98 milijardi kuna prihoda bez PDV-a od naplate cestarina, što je za 0,9 posto manje nego 2009. godine. Kao razlozi tog pada u Nacionalnom izvješću za 2010. godinu Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine, čiji su članovi ova četiri društva, ističu se globalna ekonomska kriza i smanjenje prometa gospodarskih vozila. Uspoređujući pak svako društvo zasebno, ARZ i HAC su ostvarili pad

svih ugovora je gotovo 20 milijuna kuna, a najveći je posao ortofoto snimanje i lasersko skeniranje cijelog teritorija Crne Gore, što je jedinstveni projekt u svijetu. Ravnatelj Uprave za nekretnine Crne Gore Mićo Orlandić istaknuo je da je Geofoto dobio posao na međunarodnom natječaju provedenom po pravilima Svjetske banke. Posebno je važnim ocijenio to što u regiji postoji tvrt-

ka poput Geofota koja se može uhvatiti u koštac s tako značajnim poslovima. Geofoto u ovoj godini očekuje prihode od oko 200 milijuna kuna, dvostruko više nego lani, u čemu bi izvoz trebao činiti preko 70 posto. Tvrtka radi u dvadesetak zemalja svijeta, a u regiji, uz Crnu Goru, još i u BiH, gdje su započeli s pripremama za projekt digitalnog ortofoto snimanja cijele države, vrijedan tri milijuna eura. U tijeku su i projekti u Gvatemali i Brazilu, te u nekim zemljama Srednje Azije. Na domaćem tržištu Geofoto radi veliki projekt vojno-geografskog snimanja za Ministarstvo obrane prema standardima NATO-a. (D. Ž.)

prihoda od naplate cestarine, dok su AZM i Bina-Istra lani ostvarili rast. Drugim riječima, u prošloj godini ARZ je ostvario 447,2 milijuna kuna prihoda bez PDV-a od naplate cestarina što je za 3,62 posto manje nego u 2009. Istodobno, HAC je lani uprihodovao 1,23 milijarde kuna prihoda od cestarina bez PDV-a što je za 1,03 posto manje nego u prethodnoj godini. S druge strane, Bina-Istra je u 2010. ostvarila 135 milijuna kuna tih istih prihoda ili 9,02 posto više nego u 2009. godini. Tako primjetan porast prihoda posljedica je prelaska s otvorenog na zatvoreni sustav naplate na dijelu mreže ovog koncesionara. Također, AZM je u istom raz-

doblju uprihodovao nešto manje od 167 milijuna kuna prihoda bez PDV-a od naplate cestarine što je za 0,24 posto više nego u 2009. Ukupna mreža autocesta u Hrvatskoj kojom upravljaju ove četiri tvrtke početkom godine iznosila je 1240,7 kilometara. Tada su u tijeku bili radovi na novih 89 kilometara autocesta, od čega će 11,5 kilometara biti pušteno u promet u 2011. godini. (B.O.)

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3671, 4. travnja 2011.

GORAN BRKIĆ, SUVLASNIK I DIREKTOR TVRTKE BRKIĆ IZUMI

Strojarstvo je svedeno na minimum

( 636 mil kn

prihod JGL-a u 2010. godini

IVO USMIANI, DIREKTOR JADRAN GALENSKOG LAB

OKRETANJEM SMO SVJETS Naša je priča krenula 1998. - ušli smo na ta tržišta, konkretno da je to bio ključni strateški i vizionarski potez zbog kojeg sada Tvrtka će u vlastitom prostoru moći smanjiti troškove proizvodnje te tako postati konkurentnija kako na domaćem, tako i na stranom tržištu

agrebačka tvrtka Brkić izumi, koja je zasnovana na proizvodima po vlastitim izumima za strojarstvo (oko 50 posto proizvoda sami su izumili), u vlasništvu je Gorana i Blage Brkića. Pored vlastitih laboratorijskih kapaciteta, tvrtka je zakupila i dio laboratorija na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, a koristi i laboratorijske usluge Končara-IET. Dobitnici su više državnih priznanja i nagrada za inovativni rad, a Gorana Brkića je 2007. Ministarstvo gospodarstva proglasilo najinovativni-

Također za HŽ radimo velike ventilacijske sisteme za otplinjavanje servisnih radionica. Kako se kriza reflektirala na rad vaše tvrtke i kakva je općenito situacija u strojarskoj industriji? - Strojarska industrija u Hrvatskoj svedena je na minimum. Kako smo mi razvojno-proizvodna tvrtka, sudjelovanjem u razvoju zajedno sa stručnjacima Končara nastojimo osigurati zapošljavanje proizvodnih djelatnika. Broj radnika u 2010. nije smanjen nego povećan sa 27 na 28, plaće nisu sma-

Naše inovacije vezane su uz ventilaciju i hlađenje jim poduzetnikom. Kako prolaze kroz gospodarsku krizu i kakvi su im planovi, doznali smo u razgovoru s direktorom Goranom Brkićem. Uspijevate li i dalje razvijati inovacije i tko su vam najveći kupci? - Koncern Končar, Hrvatske željeznice i Telegra su naši najveći kupci. Naše inovacije vezane su uz ventilaciju i hlađenje, a ugradili smo ih u hrvatske tramvaje, vlakove, lokomotive i vjetroelektrane.

njene, ali prvi put nisu ni povećane. Realizacija je manja za oko 15 posto, a dobit je četverostruko manja. Iz ovoga je jasno da se dobit mogla uvećati otpuštanjem zaposlenika, ali odlučili smo se za očuvanje radnih mjesta. Planirate li neke nove investicije? - Ovaj prostor od 700 četvornih metara nije nam dovoljan, pa smo u Kerestincu kupili zemljište od 5000 kvadrata. U postupku smo dobiva-

nja građevinske dozvole za poslovni objekt od 1900 četvornih metara. Zahvaljujući suradnji s Erste bankom vjerujemo da ćemo dobiti kredit HBOR-a i potkraj ljeta useliti u svoj prostor. Tako ćemo dobiti veći proizvodni prostor i moći ćemo smanjiti troškove proizvodnje te postati još konkurentniji i na domaćem i na stranim tržištima. Koliko je investiranje kod nas skuplje u odnosu na zemlje gdje se potiče ulaganje u proizvodne pogone? - Evo vam konkretnih podataka, pa procijenite. Komunalni doprinos je 80 kuna po kvadratu poslovnog prostora. Dakle, samo za to moramo imati 608.000 kuna. Tu je i vodni doprinos od 20 kuna po kvadratu, a priključak struje koštat će oko 170.000 kuna... Najviše zapanjuje to što su na isti način opterećeni poslovnica banke, prodavaonica Mercator i proizvodna djelatnost. S druge strane, primjerice u Srbiji, konkretno u Općini Nova Pazova, bili bismo kao strani investitori oslobođeni tih nameta i još bi nam ta općina dala 5000 eura za svakog novozaposlenog čovjeka. Uz to, i cijena zemljišta je tamo simbolična, samo pet do 10 eura po kvadratu. (J.F.)

Igor Vukić vukic@privredni.hr

adran Galenski Laboratorij (JGL) brzorastuća je farmaceutska kompanija utemeljena 1991. godine u Rijeci, kada su registrirani prvi lijekovi i kada se krenulo u iskorištavanje dostupnih i profitabilnih niša na području generičkih li-

Danas nije dovoljno imati kvalitetan i cjenovno konkurentan proizvod, na prvom mjestu su ulaganja jekova na hrvatskom tržištu. Zahvaljujući sustavnom ulaganju u znanje gotovo 400 zaposlenih, tvrtka kontinuirano razvija i lansira nove proizvode te širi portfelj na postojećim i otvara nova tržišta. JGL je od osnutka rastao po vrlo visokim stopama, i to isključivo organski. Ukupni prihod je sa 1,5 milijuna kuna iz 1991. godine narastao na 636 milijuna kuna u 2010. godini. Prosječna stopa rasta u tom je razdoblju bila 25 posto godišnje. Prihodi od prodaje na inozemnim tržištima rasli su prosječno po stopi od 40 posto i čine 65 posto udjela u ukupnoj prodaji JGL-a u 2010. godini. U JGL-u se vrlo rano razvila svijest o tome da je Hrvatska ne samo premalo tržište nego i tržište pod velikim pritiskom stalnog sniženja cijena i

široke konkurencije. Jasno je bilo da napore treba usmjeriti prema izvozu. Procijenjeno je da je Istok šansa, posebice Rusija zbog percepcije Hrvatske kao zapadnog proizvođača, ali i zato što tržište još nije bilo visokokonkurentno što je sada, nakon gotovo 10 godina poslovanja, postalo. Ostvaren 50-postotni rast izvoza u prošloj godini pokazuje kako je izlazak na ta tržišta bio ključan za JGL, a 300 milijuna kuna od izvoza svrstava JGL na 70. mjesto na ljestvici hrvatskih izvoznika. Nakon desetogodišnjeg prisustva na tim prostorima, JGL i dalje ima veliki potencijal rasta pa zato u Rusiji, u Moskvi i velikim gradovima, ima 120 zaposlenih, u Ukrajini 45, a u Kazahstanu 26. Proizvodi su registrirani i prodaju se u Gruziji, Azerbejdžanu, uglavnom na svim tržištima bivšeg SSSR-a. Direktor JGL-a Ivo Usmiani za Privredni vjesnik na primjeru Kazahstana opisao je kako JGL posluje na istočnim tržištima. Koliko je vrijedna prodaja u Kazahstanu i o kojim se proizvodima radi? - U Kazahstanu uglavnom prodajemo proizvode iz kategorije bezreceptnih lijekova jer je potražnja iznimno velika. To su Aqua Maris, Dramina, Vagilak, Rozamet, Folacin, Feminal i ostali. Ali to ne znači da u bliskoj budućnosti nećemo ući u se-

gment lijekova na recept i pokušati konkurirati na bolničkim listama lijekova, koje se financiraju iz državnog budžeta. Rast tržišta je izniman, čak do 61 posto, a od 2008. do 2010., u kriznim godinama, realizacija nam je bila iznad planiranog i kretala se od 600.000 eura u 2007. do gotovo dva milijuna eura u 2010. Plan za 2011. je vrlo

www.privredni.hr Broj 3671, 4. travnja 2011.

( 300 mil kn ( više od 60% uprihodovano od izvoza

udio izvoza u strukturi prodaje JGL-a

ORATORIJA

RUSIJI I ZND-u IZBJEGLI KU EKONOMSKU KRIZU u Rusiju, u jeku najveće krize, kada se većina kompanija počela povlačiti i zatvarati svoja predstavništva. Danas se vidi ubiremo plodove te: preko svog predstavništva, u partnerstvu s lokalnim tvrtkama ili izravno veleprodajnim tvrtkama? - Prepoznavši potencijal tržišta Kazahstana, JGL je već 2006. osnovao predstavništvo u glavnom gradu, Almati. Naši kupci u Kazahstanu su nacionalne veledrogerije, s kojima imamo direktne ugovore. Distribucija robe je kvalitetna, a i s naplatom do sada nismo imali problema. Cijene su među najvišima, više su nego u Ukrajini i Rusiji. Predstavništvo je fokusirano na marketinške i prodajne aktivnosti. Imamo 26 zaposlenih u promociji, trudimo se prepoznatljivost na terenu graditi u skladu s našim korporativnim vrijednostima. Kako procjenjujete daljnje mogućnosti rasta na tom tržištu i općenito u zemljama ZND-a? - Mogućnosti su jako velike. Tržište i ekonomska situacija su dosta stabilni, za razliku od Ukrajine koja je politički i ekonomski vrlo rizična zemlja za ambiciozan, ali, prema našim očekivanjima, ostvariv. Planiramo realizirati 2,9 milijuna eura. Je li struktura proizvoda ista kao u dosadašnjim prodajama u toj zemlji ili je riječ o novom asortimanu? - JGL ima sličnu strukturu proizvoda za sva tržišta ZND-a, s obzirom na to

da su doktrina liječenja i navike potrošača poprilično ujednačene. Ipak, veliku pozornost pridajemo onim sitnim, ali vrlo bitnim razlikama među pojedinim državama i vrlo smo pažljivi u odabiru marketinške strategije na konkretnom tržištu. Tko su kupci tih proizvoda i kako ih prodaje-

poslovanje. To i mi osjećamo i vrlo smo oprezni. Prema iskustvu i poznavanju prilika na pojedinom tržištu, naš bi redoslijed rizika bio - na prvom mjestu Ukrajina, potom Rusija i tek na kraju Kazahstan. Imate li kakvu podršku države u tim poslovima, poput primjerice subvencije marketinških aktivnosti ili nastupa na sajmovima, odnosno pomoći u ishođenju dokumentacije? - Nažalost, iako smo najveći izvoznik u Rusiju, podrška je vrlo mala i oslanjamo se na vlastite snage i prosudbe. Što bi, prema vašem iskustvu, država mogla učiniti da pomogne onima koji izvoze na ta tržišta? - Država bi uz nas izvoznike morala stati na način da nam izvoz u zemlje ZND-a osigura od potencijalnih rizika naplate potraživanja i ostalih rizika. Mogli bismo, na primjer, uskladiti promidžbene kampanje. Naša kampa-

nja za Aqua Maris promovira Jadransko more kao najčistije i najljepše more na svijetu! Kakve su šanse drugih hrvatskih tvrtki na tim tržištima? - Šanse su svima jednake. Naša je priča krenula 1998. - ušli smo na ta tržišta, konkretno u Rusiju, u jeku najveće krize, kada se većina kompanija počela povlačiti i zatvarati svoja predstavništva. Danas se vidi da je to bio ključni strateški i vizionarski potez zbog kojeg sada ubiremo plodove. Udio izvoza u strukturi prodaje JGL-a je veća od 60 posto, dok je

Iako smo najveći izvoznik u Rusiju, podrška je vrlo mala i oslanjamo se na vlastite snage i prosudbe ostvarena stopa rasta izvoza gotovo 50 posto. Na žalost, danas je daleko teže ući na jedno od takvih tržišta. Gotovo nemoguće, jer je konkurencija gole-

Slijedi osvajanje SAD-a i ostalih zemalja BRIK-a Nakon uspjeha u Rusiji, Ukrajini i Kazahstanu te ostalim zemljama ZND-a, JGL već dulje razmatra prilike ulaza na tržište SAD-a. U New Yorku je u siječnju ove godine osnovano predstavništvo. Intenzivno se razmatraju i tržišta Brazila, Kine i Indije. Istina je, kažu u JGL-u, da je ulaz na ta tržišta pun rizika, jer je riječ o drugim krajevima svijeta i sasvim drukčijim kulturama poslovanja, no u JGL-u su ciljevi visoko postavljeni. Internacionalizacija poslovanja je temeljni izazov. JGL se za to priprema tako da ulaže veliki postotak prihoda u istraživanje i razvoj. Tvrtka je otvorila i novi proizvodni pogon u modernom okruženju koji u potpunosti zadovoljava međunarodne standarde dobre proizvođačke prakse za proizvodnju sterilnih tekućih farmaceutskih oblika, uključujući pakiranje i skladištenje. Danas JGL može ponuditi više od 300 proizvoda pod svojim tržišnim imenom kao i pod drugim privatnim tržišnim imenima.

ma. Konkretno, u Rusiji ima oko 800 registriranih domaćih i inozemnih proizvođača, a JGL se nalazi na visokom, 50. mjestu po prodaji. Naš blockbuster Aqua Maris nalazi se u top 30 među 6000 do 7000 proizvoda, a u svom segmentu je na prvom mjestu. To su pozicije koje su stečene dugim i predanim radom, pozicije koje obvezuju da ih se brani i iz godine u godinu jača. Na kakvom su glasu hrvatske tvrtke u tim zemljama? Koristimo li dovoljno njihov tržišni potencijal u izvoznim poslovima? - Hrvatska je generalno na dobrom glasu kao i njeni proizvodi, a korijeni se vuku još iz doba Jugoslavije. Tržišni potencijal je malo iskorišten zbog velikih ulaznih barijera. Legislativa je vrlo složena i dugotrajni su procesi registracije. Treba prihvatiti činjenicu da su ulaganja veoma velika, što je i velika barijera pa tvrtke nisu spremne, a nemaju ni financijsku snagu upustiti se u rizik. Danas nije dovoljno imati kvalitetan i cjenovno konkurentan proizvod, to se podrazumijeva da svaki proizvođač ima. Na prvom mjestu su ulaganja. Mi smo izdržali prvih nekoliko godina ulaganja, bili strpljivi i gradili svoje pozicije na tržištu, prvenstveno ulagali u ljude i njihovo znanje i vještine, i to nam se višestruko isplatilo. Isto smo iskustvo prenosili na ostala tržišta.

10 PREDSTAVLJAMO

( 2008. godine

nastala agencija Marko Bubalo Kreativna rješenja

MARKO BUBALO KREATIVNA RJEŠENJA, ZAGREB

Privredni vjesnik Broj 3671, 4. travnja 2011.

( preko 150 darova u ponudi portala PokloniMe.hr

POKLONIME.HR, ZAGREB

Dizajn i marketing kao ključevi uspjeha Sretan rođendan, jednodnevni pastiru! Osim brendiranjem ova se agencija bavi i uslugama grafičkog i web dizajna te online promocijom i gerila marketingom

Svi koji žele postati pastiri, na ovim stranicama mogu pronaći darove pod nazivom Rent-a-koza ili Postani pastir na jedan dan

z projekta brendiranja satova Cubus 2008. godine nastala je agencija Marko Bubalo Kreativna rješenja. Danas se, osim brendiranjem, agencija bavi i uslugama grafičkog i web dizajna te online promocijom i gerila marketingom. Bruno Smiljan, izvršni direktor, kaže kako je projekt Cubus bio prilično opsežan. U njemu su sudjelovali brojni stručnjaci, a cilj je bio predstaviti i pozicionirati taj brend na tržištu. “U početku su mnogi partneri i kooperanti bili skeptični prema takvom

reiranje jedinstvene majice u suradnji s priznatim dizajnerom Robertom Severom, tečaj crtanja grafita s najpoznatijim hrvatskim writerom Slavenom Lunarom Kosanovićem, učenje plesa u plesnom studiju Lane Jurčević, pripremanje kok-

nju, u razvojnoj fazi. Stoga se i u početku poslovanja agencija susretala s brojnim poduzećima čiji su vlasnici zazirali od ulaganja u marketing smatrajući kako je to bačen novac i nepotreban trošak. “No, kod domaćih se poduzetnika u sve većoj mjeri razvija svijest o potrebi da od svojeg posla stvore prepoznatljiv brend”, dodaje on. Delicija na plastičnom tanjuru Domaći proizvodi, smatra on, često se kritiziraju zbog lošeg dizajna. To je posljedica činjenice da

Domaći proizvodi često se kritiziraju zbog lošeg dizajna, ističe Smiljan projektu, neki su nam čak savjetovali da satove brendiramo kao strane. No na kraju se ta upornost isplatila te danas imamo prepoznatljiv i jak hrvatski brend”, kaže on. Područje marketinga u Hrvatskoj je, prema njegovu mišlje-

poduzetnici često štede na dizajnerskim rješenjima. Tako nerijetko imaju funkcionalno izvrstan proizvod koji zbog zastarjelog pakiranja ili dizajna nitko ne kupuje. “To je kao da vrsnu deliciju umjesto lijepo aranžiranu poslužite na

plastičnom tanjuru”, slikovito je objasnio Smiljan. Velik utjecaj na ovu perspektivnu djelatnost ima i sadašnja gospodarska situacija. Međutim, recesija je samo ciklička faza – kako je došla, tako će i proći, a na tržištu će opstati samo oni koji su ulagali, čuvali te nadograđivali svoj brend. “Recesija je utjecala i na to da na tržištu prolaze samo ona komunikacijska rješenja koja zaista daju rezultate u vidu povećanja prodaje i prihoda kod klijenata. Tako će biti i u budućnosti”, ističe. Svoje djelovanje agencija u cijelosti financira iz vlastitih izvora jer je to na neki način i najbolja motivacija i poticaj da uvijek daje najbolje od sebe. “Državne bi institucije svakako mogle napraviti mnogo po pitanju edukacije poduzetnika i poticaja za ulaganje u marketing. Nadamo se da će prepoznati važnost brendiranja, dizajna i promocije kao bitnih faktora uspjeha poduzeća, ne samo na domaćem nego i na stranom tržištu”, zaključuje Smiljan. (B. O.)

U ponudi ovog web shopa nalaze se i personalizirane čokolade tela s koktel-majstorom Marinom Nekićem te svladavanje osnova enologije i kuhanja s Reneom Bakalovićem neki su od preko 150 zanimljivih darova koji se nalaze u ponudi portala PokloniMe. hr. Također, svi koji žele postati pastiri, na ovim stranicama mogu pronaći darove pod nazivom Rent-a-koza ili Postani pastir na jedan dan. Osobe koje ih dobiju na dar tako se mogu družiti s pastirom i kozama na Zrmanji, musti ih, naučiti raditi sir

i uživati u izvrsnoj domaćoj hrani i prirodi, objašnjava nam Kata Barišić, suvlasnica ovog portala koji je zapravo prvi hrvatski web shop za, kako kaže, iskustvene i personalizirane darove za sve prigode. Provjera na vlastitoj koži Valja naglasiti kako ovaj projekt nije nastao preko noći već je nakon dvije godine rada i sveobuhvatnih priprema pokrenut u veljači. “PokloniMe je priča nastala u vjeri da se sretan život ne mjeri (samo) brojem na bankovnom računu već i zbrojem iskustava koja nam pomažu da naučimo nešto novo o svijetu i sebi. Temeljita analiza stranog i domaćeg tržišta, istraživanje navika potrošača, nadolazećih trendova te lokalnih dobavljača po svim regijama Hrvatske, bili su prvi koraci za postavljanje kvalitetnih temelja projekta. Nakon toga uslijedio je zabavni dio - letenje, kuhanje, sviranje, penjanje po drveću, adrenalinske vožnje, masaže... Zbog vi-

sokih standarda kvalitete dobavljača koji su postavljeni na početku poslovanja, sve što se nalazi u ponudi na web stranici bilo je potrebno isprobati i analizirati u svim fazama te odabrati najbolje kako bismo bili sigurni da će nas kupci prepoznati kao mjesto s najboljim i najkvalitetnijim izborom za sve njihove prigode”, objašnjava ona. Osim navedenih darova, u ponudi ovog web shopa nalaze se i personalizirane čokolade, a u pripremi su i personalizirana vina, pjenušci te žestoka pića. U budućnosti će ovaj portal, o kojem se trenutačno brine pet osoba, kontinuirano uvoditi inovacije i nove originalne darove, planiraju kroz dvije godine postati prvo mjesto na hrvatskom tržištu s najkvalitetnijom, najoriginalnijom i najvećom ponudom darova za sve prigode. Istodobno, plan je u suradnji s lokalnim partnerima širiti projekt na područje cijele regije. (B.O.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3671, 4. travnja 2011.

( bespovratnih 88.000 €

PRIJAVE DO SREDINE TRAVNJA

iz programa PHARE 2006 iskoristili za razvoj i oglašavanje u inozemstvu

PRESENTA NOVA IZVOZI U VIŠE OD 60 ZEMALJA

U godini najveće krize prihod povećali za 15 posto Kada se vidjelo da su manji kupci neodlučni zbog krize, tvrtka se posvetila velikima, a u međunarodnoj promociji im je pomogao i novac povučen iz pretpristupnog fonda su postigli veliki uspjeh i sklopili trogodišnji ugovor s jednim od najvećih lanaca optika u Njemačkoj, Apollo Optik. S njima razvijaju partnerski odnos, a njemački partner donosi i nove narudžbe. Radnike nisu otpuštali niti su im smanjivali plaće. U ovoj godini planiraju dodatno zaposliti inženjera strojarstva i dizajnera te nekoliko radnika u proizvodnji.

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

ahvaljujući stalnom razvoju novih tehnologija u projektiranju i proizvodnji sustava za opremanje optičarskih prodavaonica sigurnosnim sustavima protiv krađe, zagrebačka tvrtka Presenta Nova u nepunih devet godina postojanja uspjela je svoje proizvode plasirati u više od 60 zemalja. Osim toga, za projekt Povećanje konkurentnosti izvoznih proizvoda u Europskoj uniji kroz bivši pretpristupni program PHARE 2006 povući 88.000 eura bespovratnih sredstava. “To je veliki iznos za jednu malu

Za nas bi što raniji ulazak u EU omogućio daljnu ekspanziju na nova tržišta, kaže Iva Pintur tvrtku kao što je naša, što smo iskoristili za daljnji razvoj proizvoda i oglašivačke aktivnosti na stranim tržištima. Nadalje, natječajna procedura koju smo prošli pomogla nam je u stjecanju iskustva s pretpristupnim fondovima EU-a koje danas koristimo za kvalitetnije prijave za sredstva Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva”, kazala je voditeljica marketinga Iva Pintur. Dodala je i da su u svim aktivnostima vezanim uz projekt morali imati znak Sufinancirano sredstvima EU-a, što je

kod potencijalnih klijenata stvorilo još pozitivniju sliku o njima, a to je važno jer su im glavni konkurenti iz Njemačke i Nizozemske. Nova zapošljavanja Sama procedura dobivanja novca dosta je složena. Za natječaj su doznali putem e-maila koji su dobili iz HBOR-a, a ostalo su saznali na informativnoj radionici MINGORP-a. Projekt su napisali u suradnji s konzultantima tvrtke koju je u Hrvatskoj osnovao jedan slovenski državljanin s bogatim iskustvom u prijavljivanju za sredstva iz pretpristupnih fondova. Ta je suradnja, objasnila je naša sugovornica, za njih bila vrlo važna budući da do tada, za razliku od Slovenaca, nisu imali takvih iskustava. Konzultanti paze da se ne zaboravi

popuniti neki dio obrazaca, kao i na druge “sitnice” bitne prilikom ocjenjivanja projekta. Na poduzeću je, pak, da osmisli koje će aktivnosti staviti u projekt te kako će ih provesti. Tvrtka je inače imala manji pad prihoda u 2009., a u prošloj godini koja je mnogima bila najgora – rast od 15 posto. “Gospodarska kriza reflektirala se tako da su manji kupci bili neodlučniji pri narudžbama. Zato smo se posvetili uspostavljanju kvalitetnih odnosa s velikim kupcima. Malim kupcima u Njemačkoj pružili smo mogućnost kupnje naših proizvoda preko leasinga”, objasnila je Iva Pintur dodavši kako u Njemačkoj imaju poduzeće Presenta Nova GmbH, koje distribuira njihove proizvode na teritoriju Njemačke. Tamo

Tržišta Sjeverne Amerike i Bliskog istoka Najviše izvoze u Njemačku, Francusku, Španjolsku, Veliku Britaniju, Italiju..., a plan im je povećati prisutnost u Sjevernoj Americi i na Bliskom istoku. U Kanadi su angažirali agenta koji ispituje tržište i pokreće posao, pa su tako već isporučili prvu pošiljku za Walmartove prodavaonice. “Uspjeh temeljimo na inovativnosti, modernom dizajnu i vrhunskoj kvaliteti. Posebnu pažnju posvećujemo intelektualnom vlasništvu kao svom najvećem potencijalu za rast. Imamo jedan patent na europskoj razini (u postupku je dobivanje i američkog patenta), šest zaštićenih ‘korisnih modela’ te 20 zaštićenih ‘industrijskih obličja’ na europskoj razini. Rast usporava nerealni tečaj kune u odnosu na euro. Za nas bi što raniji ulazak u EU omogućio daljnu ekspanziju na nova tržišta, povećanje prihoda od prodaje i zapošljavanje novih radnika”, zaključila je Iva Pintur.

Je li vaša tvrtka prijatelj obitelji? Male, srednje i velike tvrtke mogu se do 15. travnja javiti na natječaj za priznanje Tvrtka prijatelj obitelji koji je objavljen na internetskim stranicama Hrvatske gospodarske komore (pogledati u rubriku Izdvajamo). Riječ je o natječaju koji je raspisalo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti za tvrtke s najkvalitetnijim rješenjima u postizanju prijateljskog ozračja prema zaposlenicama/ima i njihovim obiteljima. Ocjenjuje se, među ostalim, postotak zaposlenih žena i zaposlenica/ka s invaliditetom, koliko je žena na rukovodećim položajima, zatim koliko je njih nakon rodiljskog dopusta zadržalo isto radno mjesto, koliko je zaposleno roditelja s troje i više djece, koja su

rješenja ponuđena na korištenje zaposlenicama/ ima roditeljima u skrbi o djeci predškolske dobi... Priznanja će biti dodijeljena povodom obilježavanja 15. svibnja, Međunarodnog dana obitelji, a na natječaj se mogu prijaviti i tvrtke koje su i ranije dobile ta priznanja ako je od tada prošlo tri godine. Detalji o svemu, kao i obrazac za prijavu, mogu se pogledati i na internetskim stranicama Ministarstva http://www.mobms. hr/natjecaji-i-javna-nabava/aktualni-natjecaji. aspx. (J.F.)

*vijesti Na MOS-u 160 obrtnika Hrvatska obrtnička komora organizira nastup obrtnika na 53. međunarodnom sajmu obrtništva (MOS) u Zagrebu, koji će se održati od 5. do 9. travnja. Obrtnici iz cijele Hr-

vatske, njih 160, predstavit će se na 751 četvornom metru unutarnjeg i više od 100 četvornih metara vanjskog izložbenog prostora. Tradicija ovog sajma u Zagrebu duga je preko pola stoljeća, a nastup obrtnika HOK sufinancira sa 50 posto troškova. ADC*E izložba u Centru za dizajn HGK-a U HGK-ovom Centru za dizajn 4. travnja otvara se izložba ADC*E Awards 2010 - Best of European Design&Advertising, koja je organizirana u suradnji s Hrvatskim klubom kreativaca, osnovanim u Zagrebu 2009.

godine. ADC*E je neprofitna organizacija europskih klubova kreativaca koja djeluje u 19 zemalja. Osnovana je s ciljem promoviranja izvrsnosti u europskom dizajnu i oglašavanju. Već 20 godina ADC*E dodjeljuje nagrade Najbolje od najboljeg radovima koji su već nagrađeni u zemljama iz kojih potječu. Na izložbi će biti svi lani nagrađeni radovi. Siemens donirao Škrinje otkrića školama Zaklada Siemens Stiftung donirala je prošli tjedan 50 zagrebačkih škola sa 200 Škrinja otkrića koje u suradnji s gradovima i županijama dodjeljuju školama diljem Hrvatske. Škrinju otkrića čine dvije čvrste drvene kutije do vrha napunjene svim materijalima, opremom i priborom koji učenici i njihovi nastavnici trebaju kako bi izveli 22 znanstvena pokusa iz područja energije, elektriciteta, okoliša i zdravstva. Vrijednost ove donacije je oko 100.000 kuna.

Posljednji pozdrav

IVICI GAŽIJU (1936. - 2011.) predsjedniku Hrvatske gospodarske komore u razdoblju od 1990. do 1993. kojeg ćemo pamtiti po iznimnom doprinosu razvoju hrvatskoga gospodarstva, ali i cjelokupnoj hrvatskoj politici Nadan Vidošević i djelatnici Hrvatske gospodarske komore

In memoriam: Ivica Gaži

Neizbrisiv trag na gospodarskoj i političkoj sceni Ostat će zapamćen po svom velikom angažmanu u borbi za neovisnost Hrvatske, kao i po kasnijem djelovanju za postizanje njenog ekonomskog i političkog napretka

akon duge i teške bolesti u 75. godini preminuo je Ivica Gaži, prvi predsjednik Hrvatske gospodarske komore u neovisnoj Hrvatskoj, nekadašnji saborski zastupnik HDZ-a, ministar i župan Zagrebačke županije. Na čelo Hrvatske gospodarske komore došao je 1990. godine te se osobno založio za donošenje Zakona o HGK-u, kojim je do tada Privredna komora Hrvatske preimenovana u Hrvatsku gospodarsku komoru. Od 1992. do 2000. godine bio je saborski zastupnik HDZ-a, predsjednik Odbora za ekonomsku politiku i razvoj te predsjednik Odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo. Godine 1993. postaje župan Zagrebačke županije te član Županijske skupštine Varaždinske županije, a 1995. godine postaje ministar poljoprivrede i šumarstva. Bio je član saborskog Odbora za turizam, član

Državne komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, te nositelj zajedničke liste HGSS-a, DPS-a i HND-a za Županijsku skupštinu Županije zagrebačke na lokalnim izborima 2001. godine. Svojim je velikim angažmanom u borbi za neovisnost Hrvatske, ali i kasnijim djelovanjem za postizanje njenog gospodarskog i političkog napretka ostavio neizbrisiv trag na hrvatskoj političkoj sceni. U Hrvatskoj gospodarskoj komori sjećat će ga se s ponosom i zahvalnošću. Životopis Ivica Gaži rođen je 19. studenog 1936. u Hlebinama, kotar Koprivnica. Obitelj Gaži bila je aktivna u lijevom krilu Hrvatske seljačke stranke, pa se nakon što su ustaše 1942. uhitile pisca i pučkog tribuna Mihovila Pavleka-Miškinu veći dio obitelji pridružio par-

tizanima. Od 1945. Ivica Gaži živi u Zagrebu, gdje se školuje do završetka Poljoprivrednog fakulteta. Tijekom studija bio je predsjednik Kluba za međunarodnu suradnju, radio je kao predstavnik trgovačke tvrtke, a jedan semestar studirao je na njemačkom sveučilištu Justus-Liebig u Giessenu. Nakon što je diplomirao s radom Problemi poljoprivrede sjeverozapadne Baranje, Gaži je na prijedlog Poljoprivredne komore Osijek postavljen za direktora Poljoprivrednog dobra Jedinstvo u Topolju, koje je nedugo potom integrirano u PIK Belje. Od 1962. godine radi u Agrokombinatu Zagreb, gdje je u devet godina napredovao od referenta kooperacije do pomoćnika glavnog direktora. U to vrijeme upisuje i poslijediplomski studij iz Ekonomike agrara, te postaje član Upravnog odbora Privredne komore

Jugoslavije. U ime Zagreba kandidiran je za direktora Direkcije za robne rezerve u Beogradu, a koncem 1971. odlazi za direktora vanjske trgovine Vinoprodukta Zagreb. Međutim, sa slomom Hrvatskog proljeća, kao član Izvršnog odbora Matice hrvatske, ubrzo biva smijenjen sa svih funkcija, optužen da je tehnomenadžer i nacionalist, zbog čega je četiri i pol mjeseca bio u istražnom zatvoru. Ipak, na kraju je oslobođen svih optužbi, ali mu je 1975. kao politički nepodobnom preporučeno da napusti Vinoprodukt. Zapošljava se kao referent u Voćarsko-vinogradarskoj stanici Zagreb, gdje nakon dvije godine postaje direktor. Pod Gažijevim vodstvom tvrtka se razvija i sa sedam raste na 300 zaposlenih. Nakon prvih demokratskih izbora, Gaži iz gospodarstva prelazi u politiku, gdje je obnašao niz istaknutih dužnosti.

AKTUALNO 13

www.privredni.hr Broj 3671, 4. travnja 2011.

( 21 domaći brend ( 33.000 osoba dobio nagradu Trusted Brands

sudjelovalo u istraživanju

READER’S DIGEST TRUSTED BRANDS

Domaće marke - robne marke kojima vjerujemo Čak devet domaćih brendova već pet godina ne silazi s trona onih kojima se najviše vjeruje nisko. Dvije su institucije dobile više od 50 posto glasova potrošača – brak (67 posto) te televizija i radio (51 posto).

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

agradu Trusted Brands, koju je u Hrvatskoj ove godine peti puta dodjeljivao časopis Reader’s Digest, u kategoriji 35 proizvoda i usluga dobio je 21 domaći i 13 stranih bren-

Najmanje povjerenja imamo prema Vladi (sedam posto) i pravnom sustavu (14 posto) dova. Istraživanje je proveo časopis u suradnji s britanskom agencijom Wyman Dillon i u njemu je sudjelovalo ukupno više od 33.000 ljudi. Pitanja o robnim markama su otvorenog tipa i dopuštaju sudioniku nominiranje bilo kojeg brenda. Trusted Brands je europsko istraživanje koje ispituje odnos potrošača prema proizvodima i brendovima. Primarni fokus istraživanja je identificiranje brendova, svakodnevnih proizvoda i usluga kojima potrošači najviše vjeruju. Istraživanje također mjeri razinu povjerenja raznim institucijama i zanimanjima. U nas se ovo istraživanje provodi od 2007. godine. Volimo domaće brendove Dodatni fokus ove je godine stavljen i na stavove građana prema Europskoj uniji i euru. Prema rezultatima istraživanja, Europljani najviše vjeruju markama koje su pobjedi-

Trusted Brands Hrvatska 2011 Kategorija

Pobjednik

Automobil

OPEL

Kuhinjski uređaji

GORENJE

Osobno računalo

HEWLETT PACKARD

Mobilni telefon

NOKIA

Mobilni operater

T-MOBILE

Fotoaparati i kamere

SONY

Internetski poslužitelj

T-COM

Turistička agencija

GENERALTURIST

Banka

ZAGREBACKA BANKA

10.

Kreditna kartica

AMERICAN EXPRESS

11.

Osigurateljsko poduzeće

CROATIA OSIGURANJE

12.

Benzinski servis

INA

13.

Vitaminski proizvodi

CEDEVITA

14.

Sredstvo za ublažavanje bolova

NEOFEN

15.

Sredstvo protiv prehlade i kašlja

MAXFLU

16.

Kozmetika za njegu lica

NIVEA

17.

Sredstva za njegu kose

NIVEA

18.

Sredstva za njegu kože

NIVEA

le u više od sedam zemalja: Nivea (kozmetika za njegu kože), Nokia (mobilni telefon), Visa (kreditna kartica), Canon (kamera i fotoaparat), HP/HP Compaq (osobno računalo), Ariel (prašak za pranje rublja), Kellogg’s (žitarice za doručak), Nestle (žitarice za doručak) i Miele (kućanski aparati).

U različitim kategorijama od mliječnih i konzerviranih mesnih proizvoda do kava, čokolada i voda pobjednici su Dukat, Gavrilović, Franck, Kraš, Kutjevo, Cedevita; Lino u kategoriji dječje hrane, Jana u kategoriji voda, Pliva u kategoriji sredstava protiv bolova, a Belupov Neofen u katego-

19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35.

Kategorija Deterdžent za rublje Žitarice za doručak Majoneza Dječja hrana Čokolada Voda Kava Mliječni proizvodi Vino/proizvođač vina Sredstvo za čišćenje Trgovački centar Smrznuta hrana Konzervirani mesni proizvodi Namještaj Dnevne novine Televizor Zubna pasta

Pobjednik ARIEL NESTLE ZVIJEZDA LINO MILKA i KRAŠ (2 pobjednika) JANA FRANCK DUKAT KUTJEVO DOMESTOS KONZUM LEDO GAVRILOVIĆ LESNINA 24 SATA SAMSUNG ZIRODENT

· Istraživanje je tijekom rujna i listopada 2010. realizirala agencija Wyman Dillon iz Bristola, Velika Britanija (www.rdtrustedbrands.com)

riji sredstava za ublažavanje bolova. Među pobjedničkim brendovima neki su pobjednici istraživanja već peti put: čak devet domaćih kao što su Dukat, Franck, Konzum, Ina, Croatia osiguranje, Generalturist, Gavrilović, Kraš i Cedevita te 10 stranih: Nivea, Opel, Gorenje,

Hewlett Packard, Nokia, TCom, Sony, American Express, Ariel i Lesnina. Ako se za Hrvate, dakle, može reći da vole domaće brendove, takve emocije ne gaje za svoje institucije i političare. Doduše, u svih 16 europskih zemalja u kojima je provedeno istraživanje povjerenje u institucije je

Najviše vjerujemo vatrogascima U Hrvatskoj najviše povjerenja imamo u instituciju braka (81 posto) te televiziju i radio (58 posto). Više od pola Hrvata vjeruje internetu, euru te institucijama, poduzećima i civilnim akcijama koje vodu brigu o okolišu. Najmanje povjerenja imamo prema Vladi (sedam posto) i pravnom sustavu (14 posto). U svih 16 zemalja koje su sudjelovale u istraživanju, povjerenje u Europsku uniju je niskih 37 posto, a nešto manje povjerenja imaju i Hrvati - 35 posto. Najveće povjerenje u EU imaju Poljaci (56 posto), Mađari (52 posto) i Rumunji (51 posto). Među državama EU-a koje imaju euro, povjerenje prema toj valuti prosječno je oko 51 posto, a Hrvati vjeruju toj novčanoj jedinici za postotak više - 52 posto. U Europi anketirani potrošači najviše vjeruju vatrogascima (93 posto), a jednako toliko povjerenja prema njima imaju i hrvatski građani. U Europi se najmanje vjeruje političarima, prodavačima vozila i nogometašima. U Hrvatskoj se najmanje vjeruje političarima, u koje povjerenje ima samo tri posto ispitanih. Političarima manje nego u Hrvatskoj vjeruju samo u Rumunjskoj i Češkoj.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3671, 4. travnja 2011.

JEDNOSTAVNIJA PROCEDURA U NAUTIČKOM TURIZMU

Ploviti je sada... tako lako

Od ove sezone brodari će konačno svoje goste moći prijavljivati putem interneta Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

autički turizam u Hrvatskoj konstantno ostvaruje rast. Tako je prošle godine prijavljeno 58.394 dolazaka stranih jahti i brodica, što je rast od oko dva posto, dok je broj gostiju na plovilima za iznajmljivanje porastao za 3,2 posto. “U ovoj godini nema promjena propisa koji se odnose na nautički turizam ni povećanja naknada koje za nautički turizam propisuje država”, istaknuo je Mario Babić, državni tajnik za more, na sastanku o pripremi ovogodišnje turističke sezone u nautičkom sektoru.

S ciljem pojednostavljenja administrativne procedure u nautičkom

Lani je bilo 58.394 prijavljenih dolazaka stranih jahti i brodica turizmu, brodarima u turističkoj djelatnosti od ove će se sezone omogućiti prijava boravka gostiju putem interneta kroz sustav e-Nautika, što su prije radili preko turističkih zajednica. “To je svakako pomak u odnosu na prošlu godinu kada su turističke zajednice morale dodatno zapošljavati osobu koja je obavljala te poslo-

ve. Sjetimo se samo kakva je zbrka bila prije dvije sezone oko prijava gostiju. Ovime je akterima u nautičkom sektoru potpuno olakšano prijavljivanje gostiju”, istaknula je Ivona Smoljić iz Marine Kaštela. Kao daljnje unaprjeđenje sustava za 2012. godinu najavljena je mogućnost da dolazak stranih jahti i brodica putem interneta prijavljuju izravno marine i agenti te nautičari, a što su do sada radile isključivo lučke kapetanije. Najava bolje sezone Udruga marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) posebno je po-

zdravila zaključak da će MUP u suradnji s Ministarstvom mora, prometa

i infrastrukture pripremiti rješenje o jednostavnijem postupku reguliranja pri-

Tražena usluga servisa Manja prodaja plovila proteklih godina te lagani oporavak tržišta prošle godine rezultirao je jačanjem važnosti servisnih usluga u nautičkom servisu. “Sve je veći broj upita, kako domaćih tako i stranih vlasnika plovila. Nažalost, infrastrukturno smo loše opremljeni za prihvate plovila iznad 60 tona, pogotovo na području srednjeg i južnog Jadrana”, kaže Serđo Dvornik, voditelj postprodajne podrške i servisa za Hrvatsku klijenata vodećih brodograditelja kao što su Mochi, Ferretti Yachts, Bertram, Dehler, Hanse... “Stoga su za pohvalu inicijative i napori tvrtki poput šibenskog NCP-a, koje iz godine u godinu ulažu napore u infrastrukturnu opremljenost i obučenost ljudstva. Primjetni su napori ACIja u praćenju tih trendova, poput nabave 130-tonskog travler lifta u marini ACI-Komolac, čije aktiviranje uskoro očekujemo. Smanjenje papirologije sigurno će dovesti do jačanja ponude servisnih usluga u nautičkom turizmu”, istaknuo je Dvornik.

vremenog boravka stranaca, čime bi se omogućio boravak dulji od 90 dana članovima posade na stranim megajahtama, a time i dulji boravak takvih plovila u hrvatskim marinama i brodogradilištima. Predsjednik Uprave ACI-ja i predsjednik Udruge marina pri HGK-u Anto Violić očekuje još uspješniju sezonu od prošle, koja je bila odlična. “Prema dosadašnjim rezultatima bukinga i povratnim informacijama sa sajmova, ACI bi mogao imati desetak posto uspješniju nautičku sezonu od prošle. Zadovoljan sam što su nautičari prepoznali ulaganja u najve-

ZAJEDNIČKI PROJEKT HRVATSKIH I MAĐARSKIH POSLODAVACA

Proizvodnja hrane je strateška pred Potencijali za ulaganja u prehrambenom sektoru su veliki: hrana će u bliskoj budućnosti postati strateška i komparativna Svetozar Sarkanjac

entar za europske pretpristupne procese Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u sklopu Ipa programa prekogranične suradnje Hrvatske i Mađarske organizirao je u Osijeku završnu konferenciju Ulagački potencijal Osječko-baranjske županije. Time je zaključen jednogodišnji projekt koji je HUP kao partner organizirao u suradnji s Regionalnom konfederacijom mađarskih poslodavaca i industrijalaca. Projekt je završen izradom Studije izvodljivosti za podizanje učinkovitosti direktnih stranih ulaganja, a ta

je studija darovana predstavnicima lokalne uprave i samouprave – Osječko-baranjskoj županiji, te zainteresiranim gradovima, općinama i institucijama. Privlačenje stranih ulaganja Specifičnost projekta je veoma aktualna problematika privlačenja inozemnih stranih ulaganja koja su usred recesije u Slavoniji doslovno prepolovljena. To, naravno, negativno utječe na daljnji razvoj ionako oslabljenog gospodarstva te hrvatske regije. Stoga je projekt fokusiran na potporu jačanju djelotvornog poslovnog i investicijskog

okruženja u prekograničnom prostoru mađarske i hrvatske Baranje, identifikaciju gospodarskog potencijala kao i razumijevanje potreba ulagača. Također, naglašena je važnost poslovnog umrežavanja kao modaliteta razmjene znanja i iskustava, kao i prepoznavanje zajedničkih gospodarskih interesa i iniciranje suradnje putem međunarodnih projekata. Govoreći o rezultatima poticanja poslovnog umrežavanja na području mađarske Baranje i Osječko-baranjske županije s ciljem otvaranja novih radnih mjesta, pomoćnik glavnog direktora HUP-a

Bernard Jakelić ističe kako je to dobra polazišna osnovica za promociju i marketing istočne Hrvatske. Mnogo korisnika Kroz ovaj projekt su, kaže, ostvarili sjajnu su-

radnju s mađarskom udrugom poslodavaca. “Mislimo da je to dobar kapital za zajednička ulaganja, ali isto tako i za promociju ove regije u čitavoj Europi. Tržište hrane i prehrambenih proizvoda je zaista široko i neograni-

čeno i stoga sam uvjeren kako bismo trebali ići prema složenijoj proizvodnji i, naravno, novim vrstama proizvoda. Sigurno je da postoje veliki potencijali za ulaganja u prerađivačku industriju u prehrambenom sektoru i zbog toga

www.privredni.hr Broj 3671, 4. travnja 2011.

( više od 300.000

komada različite zaštitne odjeće proizvodi se godišnje

HEMCO, ĐAKOVO: KAKO OSTVARITI AMERIČKI PODUZETNIČKI SAN

ći hrvatski lanac marina i što su zainteresirani za naše usluge. Očekujemo i globalno uspješnu nautičku sezonu jer su nautičari prepoznali naš dio Jadrana kao jednu od najatraktivnijih destinacija”, istaknuo je Violić. I on pozdravlja početak uklanjanja administrativnih smetnji u poslovanju ističući da je to želja i svih aktera nautičkog turizma. “Smatram da mnogo toga još možemo riješiti i da je resorno ministarstvo zadnjim mjerama pokazalo da je na dobrom putu rješavanja većine zapreka koje usporavaju razvoj nautičkog sektora”, zaključio je Violić.

nost prednost što hrana u skoroj budućnosti, ali već i sada, postaje strateška i komparativna prednost”, kaže Jakelić. Dodanu vrijednost u projektu svakako

Korisnici projekta su, među ostalim, gospodarske zone i institucije potpore poduzetništvu čini široka lepeza krajnjih korisnika od gospodarskih zona, poduzetničkih centara i institucija potpore poduzetništvu do lokalne samouprave i akademske zajednice čije su inicijative i projekti pod istim ulagačkim nazivnikom.

I TEKSTILCI MOGU BITI USPJEŠNI Od obiteljske krojačke radionice do ugledne tekstilne tvrtke, specijalizirane za proizvodnju zaštitne odjeće Svetozar Sarkanjac

ri i ostali stručnjaci godišnje tržištu ponude više od 500 modela različite zaštitne odjeće i opreme. Temeljni proizvodni program sastoji se od tri osnovna brenda.

riča o đakovačkoj tvrtki Hemco na prvi pogled izgleda poput nekog obrasca na temu kako ostvariti američki poduzetnički san. Puno je sličnosti, ali riječ je o priči koja se događa ovdje, u Hrvatskoj. K tome – u tekstilnoj branši. Naime, sve je počelo kao obiteljski posao u kome su Slobodan Mihalj i njegova supruga

Njihove proizvode biraju vatrogasci, vojnici, ali i liječnici i konobari Joka davne 1992. godine osnovali tekstilnu radionicu proizvodeći prsluke. Tijekom godina pothvatu najstarijeg brata Slobodana pridružila su se i dva mlađa brata – Ivica i Tihomir, zajedno sa suprugama. U početku nije bilo lako. Vlastite obiteljske kuće, tada smještene na đakovačkoj periferiji, bile su prvi poslovni i prodajni prostori. Kako se posao širio, bilo je sve manje stambenog, a sve više nadograđenog poslovnog prostora. Izgradnjom đakovačke obilaznice, a potom i autoceste u sklopu koridora V.c, njihove kuće, odnosno poslovni prostori najednom su se našli na vrlo povoljnom prometnom položaju. U zadnje četiri godine ušli su veliki investicijski zahvat vrijedan petnaestak

milijuna kuna. Rezultat toga su novi proizvodni prostori veličine 2600 četvornih metara u kojima se nalazi moderna tehnološka oprema, niz specijalnih strojeva i kompjutorizirana krojačnica, kao i suvremeno prostrano skladište sirovina i gotove robe. Sve je to omogućilo povećanje kvalitete gotovih proizvoda, veću produktivnost, a time i konkurentnost na domaćem, ali i svjetskom tržištu. Spasonosna specijalizacija U proteklih 19 godina rada nekadašnja skromna obiteljska krojačka radionica izrasla je u moderan proizvodni pogon, a đakovački Hemco danas je primjer poduzetničkog uspona u tekstilnoj branši. I dok su mnogi tekstilci u

Slavoniji i čitavoj Hrvatskoj pritisnuti čudnim privatizacijama i gubljenjem domaćeg i inozemnog tržišta stavljali ključ u bravu ili se okretali sumnjivim lohn poslovima, u Hemcu su na vrijeme uočili značaj specijalizacije i odabira konkretne proizvodne niše. Odabrali su zahtjevnu, ali tržišno prilično izvjesnu nišu proizvodnje odjeće namijenjene zaštiti na radu. “Godišnje proizvedemo nešto više od 300.000 komada različite zaštitne odjeće i ostvarujemo oko 40 milijuna kuna prihoda. Osjećamo krizu jer nismo ostvarili rast kakav smo bilježili godinama ranije, ali u protekloj recesijskoj godini nismo zabilježili pad. Trenutačno zapošljavamo nešto više od stotinu radnika, a planiramo i

nova zapošljavanja”, kaže Slobodan Mihalj, direktor i utemeljitelj Hemca, dodajući kako sve obveze prema državi redovito podmiruju, a plaće zaposlenika su pri tome nešto veće od prosjeka tekstilne branše. Na pitanje u čemu je tajna uspjeha, Mihalj kaže kako nema nikakvih tajni. “Nužna je specijalizacija proizvodnje, ulaganje u tehnologiju, a potrebni certifikati i provjerena kvaliteta proizvoda najbolje su jamstvo za povjerenje kupaca. Tome valja dodati i našu intenzivnu obradu tržišta, nastupe na sajmovima te stalnu edukaciju. Rezultati poslovanja ne ovise o branši u kojoj tvrtka posluje, već o ljudima”, kaže Mihalj. Hemcovi dizajneri, krojači, inženje-

Štiti i svijetli u mraku U grupi Protect nalazi se zaštitna odjeća za rad - klasična radna odjeća, odjeća za zaštitare, odjeća visoke vidljivosti, odjeća za šumare... Važan segment u tom brendu je odjeća za vatrogasce. Dvadesetak modela vatrogasnih odijela i kombinezona napravljenih od najkvalitetnih materijala daju maksimalnu slobodu pokreta, a materijali štite tijelo i takvih su dimenzija da bez poteškoća odolijevaju rizicima kojima je vatrogasac izložen. U grupi brenda Gaston nalazi se posebna odjeća za ugostitelje – kuhare, konobare, recepcionare, sobarice, pomoćne radnike u kuhinji... Treća grupa Hemcovih proizvoda je Medica odjeća – namijenjena medicinskom osoblju. Investicijski ciklus zaključili su ovih dana otvaranjem izložbeno-prezentacijskog salona u krugu tvornice, a uoči obilježavanja 20. obljetnice osnivanja tvrtke pokrenuli su akciju Dani otvorenih vrata u Hemcu. Kako kažu, time dosadašnje i buduće poslovne partnere i javnost žele upoznati s radom i razvojem tvrtke, ali i sa svojim novim proizvodima.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3671, 4. travnja 2011.

( između 39,7 i 40%

udio hrane u proračunu prosječne hrvatske obitelji

( 1,7 mlrd kn smanjeni

ukupni rashodi poslovanja lokalne samouprave u 2010.

TROŠKOVI ŽIVOTA I POSLOVANJA

Cijene sve više rastu (do ka a standard sve niži

Prema izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata, potkraj veljače četveročlana obitelj koja ima vlastiti stan s prosječn a umirovljenici tek 59,79 posto

Neki osnovni pokazatelj

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

Indeksi potrošačkih cijena

natoč najavama da neće biti enormnog poskupljenja osnovnih životnih namirnica, koje su se mogle čuti nakon zadnje sjednice Povjerenstva za cijene održane početkom ožujka, analiza portala Supermarketi.info napravljena petnaestak dana kasnije pokazuje da su te najave bile bez osnove. Naime, mnoge su cijene ubrzo porasle: suncokretovo ulje Zvijezda u mjesec dana poskupjelo je u svih sedam supermarketa koje taj portal analizira, u prosjeku za 8,31 posto, pa je sada za litru ulja potrebno izdvojiti 13,99

Prosječnu plaću između 5000 i 6000 kuna - prima 16,1 posto zaposlenih kuna. To je, navode na portalu, najviša cijena tog ulja u protekle dvije i pol godine, otkada oni prate cijene. Nadalje, poskupjelo je i brašno, i to od 15,97 posto do 17,53 posto, potom alkoholni ocat (14,67 posto), polutvrdi sir (17,82 posto), kava, mlijeko, kao i niz drugih namirnica koje su imale još i veći rast cijena. Primjerice, češnjak je poskupio čak 57,03 posto, bijeli grah 37,51 posto, krumpir 12,23 posto... Očito je, dakle, da je potrošačku košaricu sve teže napuniti, pa je tako, prema izračunu Nezavisnih hrvat-

INDEKSI POTROŠAČKIH CIJENA - UKUPN PREHRANA I BEZALKOHOLNA PIĆA PREHRANA Kruh i žitarice Meso Ribe Mlijeko, sir i jaja Ulja i masti Voće Povrće Šećer, džem, med, čokolada i konditor Ostali prehrambeni proizvodi BEZALKOHOLNA PIĆA Kava, čaj i kakao Mineralna voda, osvježavajuća pića i

BDP, inflacija i plaće

skih sindikata, potkraj veljače četveročlana obitelj koja već ima vlastiti stan (dakle ne plaća stambeni kredit), s prosječnim primanjima mogla pokriti 82 posto svojih potreba, podstanari 63,93 posto, a umirovljenici tek 59,79 posto. Podsjetimo, u ovu košaricu nisu uključeni troškovi automobila, nabava novih kućanskih aparata, lijekovi, odlazak u kazalište (predviđen je samo jedan odlazak u kino)... Riječ je, dakle, samo o zaista najnužnijim troškovima života koji se s prosječnom plaćom od 5450 kuna ne mogu do kraja pokriti. Većina radi za manje od prosječne plaće Pritom valja reći i da prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku

tu prosječnu plaću - točnije između 5000 i 6000 kuna - prima 16,1 posto zaposlenih, a više od 6000 kuna njih 25,5 posto. Svi ostali, dakle, imaju plaću manju od prosječne. Ipak, ekonomskog analitičara NHS-a Gorana Bakulu ne zabrinjava toliko trenutačno povećanje cijena osnovnih životnih namirnica, već činjenica da se udio hrane u proračunu prosječne hrvatske obitelji u zadnjih 14 mjeseci kreće između 39,7 i 40 posto, dok je taj isti udio u razvijenim europskim zemljama, čiji građani imaju i do tri puta veća primanja - između sedam i 11 posto. “Ako usporedimo rast plaća, inflaciju i rast cijena hrane u zadnjih sedam godina, vidljivo je da nije bilo nekog zaista velikog ra-

sta cijena hrane, a neke namirnice su, poput primjerice mesa, lani čak i pojeftinile. Ponavljam, problem je hrana koja je u startu jako skupa pa na nju odlazi gotovo pola kućnog budžeta, a ne ono što je, kao primjerice voće i povrće u ovom dijelu godine, uobičajeno vrlo skupo”, rekao je Bakula dodavši i kako vrlo velik problem hrvatskim građanima predstavlja to što moraju otplaćivati skupe stambene i druge kredite. A unatoč najavama o smanjivanju kamata za stambene kredite, banke u Hrvatskoj nešto niže kamate nude samo novim korisnicima kredita, dok kod onih koji su kredit uzeli ranije - sve ostaje isto ili su smanjenja tek simbolična. Za usporedbu, banke u Ve-

likoj Britaniji osim što potencijalnim klijentima nude preuzimanje kredita iz neke druge banke i njegovu otplatu po povoljnijim uvjetima, ne naplaćuju ni naknade za vođenje računa. Skupoću su najviše osjetili oni koji su kredite podigli u švicarskim francima: njima je rata kredita u posljednje tri godine narasla čak za oko 2000 kuna. Rast troškova poslovanja Poskupljenja hrane su logična jer su osnovne sirovine prehrambene industrije najskuplje u zadnjih 20 godina, a visoke su i cijene energije, izjavio je predsjednik Uprave Atlantic Grupe i član Savjeta za gospodarstvo predsjedni-

Godina

BDP

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

3,8 4,3 4,7 5,5 2,4 -5,8 -1,4

Izvor: Nezavisni hrvatski sindikati

ka Republike Emil Tedeschi, isti dan kada je održana i sjednica Povjerenstva za cijene. Tedeschi je tada rekao i kako proizvođači i trgovci ne mogu u takvim okolnostima zadržati cijene. Međutim, koliko su cijene zaista porasle u posljednjih godinu-dvije, ne znaju točno ni u Državnom zavodu za statistiku jer se one naprosto pojedinačno ne pra-

www.privredni.hr Broj 3671, 4. travnja 2011.

( 14,9% porasla

Porez na dohodak

prosječna prodajna cijena struje za krajnje kupce u 2009.

U minusu i jedinice lokalne samouprave

ad će, ne znamo),

nim primanjima mogla je pokriti 82 posto svojih potreba, podstanari 63,93,

Manje prihode od poreza mogla bi kompenzirati povećana stopa prireza

ji o kretanju cijena hrane i bezalkoholnih pića u zadnjih sedam godina

rski proizvodi

sokovi Stopa inflacije (Indeks potrošačkih cijena) 2,1 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1,1

2004. 102,1 101,4 101,4 108,1 100,3 103,3 103,6 97,3 95,7 95,2 103,4 103,9 101,9 103,0 101,0

2005. 103,3 104,6 104,7 103,8 108,2 104,0 104,3 101,6 99,2 101,1 103,5 106,5 103,5 103,8 103,2

Neto plaća

te. Doći do nekakvog konkretnog podatka o svim troškovima poslovanja gotovo je nemoguće jer oni ovise o djelatnosti tvrtke, o tome uvozi li se potrebna sirovina, odakle se uvozi...

4.173,00 4.376,00 4.603,00 4.841,00 5.178,00 5.311,00 5.343,00

2006. 103,2 102,5 102,1 102,4 100,7 104,9 102,6 103,7 105,0 100,6 102,3 109,4 106,7 104,0 108,7

2007. 102,9 103,3 103,4 104,4 100,1 103,2 104,6 108,2 105,8 105,0 102,9 103,7 103,1 102,0 103,8

Stopa rasta neto plaće 4,86 5,19 5,17 6,96 2,57 0,60

Dio podataka o porastu cijena energenata dobili smo od voditelja Odjela za energetiku i elektroin-

Velik problem hrvatskih građana je otplata skupih stambenih i drugih kredita, kaže Goran Bakula dustriju u Sektoru za industriju Hrvatske gospodarske komore Krešimira Štiha. “Cijene energije mogu se promatrati u okviru stručnih analiza, a one su provedene zaključno

2008. 106,1 110,0 110,6 115,5 106,4 106,8 114,3 121,6 118,6 103,1 106,8 108,6 103,5 102,9 103,9

Bruto plaća 5.985,00 6.248,00 6.634,00 7.047,00 7.544,00 7.711,00 7.679,00

2009. 102,4 101,6 101,7 103,2 104,3 102,0 99,7 92,3 94,2 103,5 103,1 104,3 100,5 100,9 100,2

2010. 101,1 98,5 98,3 100,2 94,3 99,2 96,8 94,3 99,6 105,3 102,3 100,9 100,3 102,5 98,8

Stopa rasta bruto plaće 4,39 6,18 6,23 7,05 2,21 -0,41

sa 2009. godinom, dok se one za prošlu godinu, osim za plin, još rade”, kazao je Štih. Prosječna prodajna cijena električne energije za krajnje kupce porasla je u 2009. godini za 14,9 posto. Pritom je cijena za kupce na srednjem naponu porasla za 18 posto, za kupce poduzetništva na niskom naponu za 11,5 posto te za kupce kućanstava na niskom naponu za 9,4 posto. Cijena plina u prvih šest mjeseci prošle godine kućanstvima je porasla za 15 posto. Cijena plina u rukama Vlade “Cijenu plina za poduzetništvo određuje Vlada. Na-

bavna cijena u skladu s ugovorom o prodaji plina sklopljenim s jedinim dobavljačem plina, tvrtkom Prirodni plin, mijenja se prema posebnoj ‘eskalacijskoj’ formuli koja uzima u račun promjene cijena energenta i valutnih tečajeva za USD i EUR, a koja se do 1. listopada 2010. godine mijenjala tromjesečno, a od tada svakog mjeseca. Svi distributeri u Hrvatskoj obvezni su obavijestiti potrošače o promjeni cijene”, objasnio je Štih kako se računaju cijene plina iz kojih se ne može sa sigurnošću reći koliko je on doista poskupio niti koliko će stajati u budućnosti. Prema podacima koje smo dobili iz tvrtke Auroraenergetika, vidljivo je pak da je eurosuper 95 BS na OMV-ovim benzinskim crpkama u dvije godine (točnije od 19. siječnja 2009. do 12. siječnja 2011.) poskupio sa 5,06 kuna za litru (nije uključen PDV) na 7,61 kunu (plus PDV). Cijena eurodizela BS sprint u istom je razdoblju porasla za oko dvije kune. Već i ovaj kraći prikaz troškova poslovanja ukazuje na krajnju nesigurnost u planiranju poslovanja, zbog čega je onda teško govoriti i o nekakvoj stabilizaciji cijena i zaštiti standarda građana u zemlji u kojoj je gotovo svaki peti građanin nezaposlen ili ne zarađuje dovoljno da može preživjeti mjesec. Za očekivati je, naime, da će cijene i dalje rasti, što uostalom predviđaju i na portalu Supermarketi.info.

oskupljenje hrane i kredita nije jedino što bi moglo pogoditi građane. Naime, prema riječima Darija Runtića, savjetnika u Udruzi gradova, da bi lokalna samouprava kompenzirala smanjenje prihoda od poreza na dohodak koje je nastalo kao posljedica jednostrane odluke središnje države da od 1. srpnja 2010. smanji stope poreza na dohodak, svi gradovi i općine morali bi povisiti stope prireza u prosjeku za 10,5 posto. Ova procjena temelji se na analizi stanja u 66 gradova od početka 2009. do kraja listopada prošle godine. “Na osnovi tih podataka procijenili smo pad prihoda od poreza na dohodak konsolidirane lokalne države na 1,2 milijarde kuna za cijelu 2010. Ostali podaci pokazuju da su ukupni prihodi, u odnosu na rujan 2009., manji za 1,4 milijarde kuna ili 6,53 posto. Zbog stanja u gospodarstvu porez na imovinu manji je za 18,3 posto ili 165 milijuna kuna, a ko-

munalni doprinos i naknada za 9,76 posto (312 milijuna kuna). Na kraju 2009. godine konsolidirana lokalna samouprava je prvi puta iskazala proračunski deficit u visini od 1,2 milijarde kuna. S obzirom na to da se lokalna samouprava ne smije zaduživati za financiranje deficita, ukupni rashodi poslovanja lokalne samouprave u 2010. godini smanjeni su za 1,7 milijardi kuna s ciljem smanjenja deficita. Za ilustraciju, takvo smanjenje rashodovne strane državnog proračuna iznosilo bi 10,6 milijardi kuna”, istaknuo je Runtić. Budući da se iz županijskih, gradskih i općinskih proračuna na lokalnoj razini financira mnogo toga, pa i velik dio obveza nastao prije smanjenja stope poreza na dohodak (primjerice, programi javno privatnog partnerstva, kapitalni projekti...), jasno je kako je kvaliteta života na lokalnim razinama, kao i pomoć ugroženim skupinama stanovništva, dodatno smanjena.

Prihodi konsolidirane lokalne države od poreza na dohodak 13,00 milijardi kuna 12,80 12,60 12,40 12,20 12,00 11,80 11,60 11,40 11,20 11,00 2007. Izvor: Udruga gradova

2008.

2009.

2010.

Porez na dohodak

18 EUROGLAS

( do 5 % BDP-a iz rada na crno

*vijesti Putovnice za kredite Kako bi financijskim institucijama i njihovim klijentima pružila više sigurnosti, Europska komisija je prošli tjedan prihvatila novu direktivu o stambenim kreditima. Osim toga, usvajanjem ove direktive EK želi prokrčiti put prema jedinstvenom europskom tržištu stambenih kredita koje bi trebalo potaknuti mobilnost klijenata i prekogranične aktivnosti te stvoriti jednake i konkurentne uvjete za sve na tržištu. EK stoga predlaže da financijske institucije koje nude kredite imaju “putovnice” kako bi njihove usluge mogli koristiti klijenti i u drugim članicama EU-a. EK podupire razvoj električnih automobila Green eMotion, četverogodišnji europski projekt električnih automobila kojim se želi olakšati njihova komercijalizacija, vrijedan 41,8 milijuna eura, odlučila je poduprijeti Europska komisija u suradnji sa 42 partnera. Zbog toga će EK na raspolaganje staviti 24,2 milijuna eura, objavljeno je na web stranici europa.eu. Projekt Green eMotion uključuje različite vrste električnih automobila, razvoj pametnih mreža, rješenja informacijske i komunikacijske tehnologije te koncepte urbanog prometa. Novo zaduživanje Portugala

Portugal se krajem prošlog tjedna aukcijom obveznica zadužio za dodatnih 1,65 milijardi eura. Vladina agencija za dugove objavila je kako će kamata na ove obveznice biti 5,8 posto. Valja naglasiti kako je ovo zaduživanje za obveznice koje dolaze na naplatu u lipnju 2012. godine primjetno nepovoljnije u odnosu na sličnu prošlogodišnju aukciju kada je kamata bila 3,2 posto.

Privredni vjesnik Broj 3671, 4. travnja 2011.

svake godine uprihode poslovični legalisti Šveđani

RAD NA CRNO U EUROPSKOJ UNIJI

Mi se čudimo, a

U jednoj paneuropskoj anketi preko polovine anketiranih potvrdilo je da je anga Također, više od polovine radnika u fušu izjavilo je da im je to jedini način zarađi Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

ad na crno – ili neprijavljeni rad – simptom je neravnoteže nacionalnih tržišta rada, nezaposlenosti ili manjka profesionalaca. U jednoj paneuropskoj anketi više od polovine anketiranih je potvrdilo da je angažiralo radnike na crno jer nije bilo druge ponude. Također, više od polovine radnika u fušu izjavilo je da im je to jedini način zarađivanja za život. Neprijavljeni rad se, iako krivično djelo, među ljudima gleda daleko blaže od primanja lažne invalidnine ili vožnje tramvajem bez karte. Jedan od bizarnih podataka iz ankete Eurobarometra jest da bogatiji i obrazovaniji više angažiraju ilegalce. Rad na crno je europski, ne hrvatski fenomen, svi to rade. On je i dio tradicija – na sjeveru Europe više je iznimka koja potvrđuje pravilo, na jugu i u središtu Europe je pravilo s iznimkama. U Velikoj

Britaniji ili Nizozemskoj na njega otpada sitnih dva posto BDP-a. Ove dvije zemlje pokazuju izrazitu fleksibilnost u zapošljavanju radne snage; Nizozemci su europski prvaci u skraćenom radnom vremenu čime zaposlenici mogu uživati sve prednosti socijalnog paketa - što je često snažniji razlog za zapošljavanje od plaće - i istovremeno raditi manji broj sati. Priče o moralu ili o porezu Nešto leži i u kulturi rada, odnosno običajima svake zemlje. Češka je, primjerice, deklarirala da je 2004. godine na radnike na crno otpadalo samo 0,6 posto radne snage. Slovačke brojke su drukčije rad na crno stvarao je sredinom prošlog desetljeća 13 do 15 posto BDP-a da bi intenzivan razvoj zemlje, praćen valom zapošljavanja, počeo snižavati ove brojke. Iako je radna etika jedan od postulata u koje se kunu, Šveđani su ipak uspjeli dotjerati do

pet posto BDP-a iz rada na crno. Analitičari smatraju da mu je najveći razlog kombinacija želje za dodatnim prihodima koji se nadograđuju na socijalnu pomoć ali i elegantan način izbjegavanja plaćanja poreznih obveza, naravno usitno. Po pravilu, rad na crno nigdje se ne smatra ozbiljnim prekršajem, unatoč kampanjama koje su, kao one u Njemačkoj, pokušavale uvjeriti ljude da je nemoralan nelegalni angažman radnika (dakle, bez plaćanja poreza) kao što je jednako nemoralno raditi u fušu. Kada su 2004. godine analitičari Eurostata provjeravali količinu rada na crno u

Na neprijavljeni rad, iako je krivično djelo, ljudi u EU-u gledaju daleko blaže od primanja lažne invalidnine ili vožnje tramvajem bez karte

pojedinim zemljama, naletjeli su na rekordera Bugarsku - sa 35 posto BDP-a stvorenog radom ljudi izvan legalnog sustava. Koji se tek počeo izgrađivati. Štoviše, trend je ukazivao da je rad na crno u porastu – za razliku od ostalih zemalja Srednje Europe gdje je privredni rast automatski uzrokovao njegov pad. Prije pola desetljeća iz rada na crno u Mađarskoj se stvaralo 18 posto BDP-a, uz napomenu da se taj fenomen polako povlači zbog smanjenja broja samozaposlenih i porasta primanja iz socijale. U zemljama Srednje Europe rad na crno bio je u zenitu u razdoblju konsolidacije društava i ekonomija. Učiti od Nijemaca i Belgijanaca U Italiji je glavni izvor radnika-ilegalaca imigracija. Amnestija ilegalaca 2002. godine nakratko je smanjila unos u talijanski BDP, procijenjen između 16 i 17 posto, no novi valovi su ponovno povećali

brojke podržani poslovičnom talijanskom šeprtljavošću kad je o primjeni zakona riječ. Talijani bi mogli učiti od Nijemaca, tamošnji su analitičari

Jedan od bizarnih podataka iz ankete Eurobarometra jest da bogatiji i obrazovaniji više angažiraju ilegalce za početak razdijelili unos u BDP, koji radu na crno može zahvaliti za svoja četiri i pol postotka. Točno 3,1 posto BDP-a izvučeno je iz neprijavljenih aktivnosti, a 1,4 posto iz najobičnijeg izbjegavanja plaćanja poreza na vodoinstalaterovo namještanje nove slavine. Sličan je omjer u Danskoj gdje je udjel rada na crno u sveukupnom BDP-u u konstantnom padu. Fenomenu da se rad na crno događa u situacijama u kojima se želi izbjeći plaćanje pore-

www.privredni.hr Broj 3671, 4. travnja 2011.

(

samo 2 % BDP-a

Konačno usklađeno

otpada na rad na crno u Britaniji i Nizozemskoj

svi to rade

Balkansko-arapska zona izvoznih povlastica Izvorni proizvodi iz Albanije, BiH, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Kosova te iz Alžira, Egipta, Izraela, Jordana, Libije, Maroka, Sirije, Tunisa, Palestinske uprave i Turske dobivaju povlaštene carinske stope Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

žiralo radnike na crno jer nije bilo druge ponude. vanja za život za na uslugu suprotstavile su se neke zemlje uvođenjem nižih stopa PDV-a na specifične usluge koje traže brojnu radnu snagu, poput održavanja, pomoći u domaćinstvima ili građevinarstva. Jedan jedini zakon u praksi stvorio je doslovno preko noći više od 40.000 radnih mjesta u Francuskoj. Belgijanci su došli do istog rezultata pojednostavivši svoju poslovično kompliciranu administrativnu proceduru, uvedeni su vaučeri za unajmljivanje radnika za kućne poslove. Princip je jednostavan, u malim tvrtkama za pružanje usluga u domaćinstvu – peglanje, čišćenje, pranje, laštenje parketa ili kuhanje – razmještenima po gradskim kvartovima naruči se željeni posao, plati se vaučer i posao je obavljen. Koristi se internet, GSM poruke, usluge su kvalitetne i pouzdane jer je konkurencija velika te dobar glas tvrtke donosi stalne mušterije a time i prihod. Isti je sistem primijenjen u Španjolskoj i Austriji.

Rad na crno je... najprisutniji: u uslugama u domaćinstvima, građevinarstvu, trgovini

prisutan: rad na crno uglavnom postoji jer je korist obostrana, izbjegava se plaćanje poreza

u porastu:

najpopularniji: kod studenata, nezaposlenih, samozaposlenih

najprihvaćeniji: kod ljudi koji su procijenili da je mali rizik da ih se uhvati u prekršaju

u padu:

u zemljama s rastućim u zemljama sa snažnim brojem ilegalnih gospodarskim rastom imigranata i u zemljama u krizi Građevinci prednjače U Italiji, Belgiji, Irskoj i Francuskoj povezale su se na nacionalnoj razini institucije socijalne zaštite, poreznici i inspekcije rada, a u Portugalu su uveli direktnu vezu između baze podataka inspekcija kako bi lakše detektirali radnike na crno. Najveći se rat vodi u građevinarstvu gdje su

u pravilu dvojica od petorice angažiranih radnika ilegalci. U Belgiji su uvedene visoke kazne za neprijavljene radnike i nekoliko horror-priča o tisućama eura kazne plaćenih za zapošljavanje ilegalne čistačice iz Konga u domaćinstvu, zakotrljano od usta do usta, bilo je efikasnije od svih kampanja.

emlje arapskog svijeta, za EU “zemlje barcelonskog procesa” i zemlje zapadnog Balkana, za EU “zemlje procesa stabilizacije i pridruživanja”, objedinjene su u nečemu što je zapadnobalkancima obećavano prije gotovo desetljeća na summitu EU-a u Solunu kao velik dar, ali je prije dano Arapima. Riječ je o kompromisnom rješenju sadržaja Konvencije o paneuro-mediteranskoj kumulaciji podrijetla roba. Njime proizvodi iz tih zemalja dobivaju i formalno pravo na preferencijalni carinski tretman. O ovome se pregovaralo dvije i pol godine temeljem prijedloga EK-a iz 2007. Svrha sustava je da proizvodi iz Albanije, BiH, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Kosova (uz poseban aneks da ovo ne prejudicira situaciju s priznavanjem) te Alžira, Egipta, Izraela, Jordana, Libije, Maroka, Sirije, Tunisa, Palestinske uprave i Turske (s posebnim aranžmanima) uživaju povlaštene carinske stope pod uvjetom da su proizvedeni u bilo kojoj od ovih zemalja ili da su u finalni domaći proizvod ugrađeni elementi podrijetlom iz zemalja u sustavu. Mjerenje izvornosti Sustav će olakšati – tako se barem tumači svrha cijelog ovog dugogodišnjeg pothvata – određivanje praga do kojeg se proizvod namijenjen izvozu na tržište EU-a i zemalja Europskog ekonomskog prostora (EEA) smatra izvornim i kao takav ima pravo na povlašteni tretman nižih

carina. Mađarsko predsjedništvo je “izboksavanje” godinama kovanog sustava proglasilo svojim velikim uspjehom deklariravši i da će zamjena za dosadašnju mrežu šarenih bilateralnih, a u nekim situacijama i multilateralnih, trgovinskih sporazuma “pomoći ekonomijama ovih zemalja u bržem ra-

ma je napomenuto da poslove paneuro-mediteranskog sustava regulira zajednički odbor, koji, između ostaloga, presuđuje u sporovima. Treća strana može se uključiti temeljem zahtjeva. Konvencija definira značenje izvornosti proizvoda, pokrivajući minerale iz tla i mora, povrće, životinje i proizvo-

Provjere da je riječ o zaista izvornim proizvodima obavljat će se detaljno i opetovano

stu, pridonoseći stabilnosti regije i olakšavajući pritisak imigranata”. Doprinos ove vrste za zapadni Balkan debelo kasni za obećanjem, razglašenim na velika zvona. Trenutno je stanje prilično konfuzno, EU prakticira preferencijalni tretman proizvoda iz nekih zemalja obiju regija. Posebnu je poteškoću predstavljalo, objasnit će Mađari, to što je svaka promjena u mreži, poput ulaska nove zemlje u sustav, pretpostavljala izmjene u šezdesetak različitih bilateralnih trgovinskih sporazuma. Novim je sustavom to eliminirano. Istodobno su, istina djelomično, osuvremenjena pravila izvornosti proizvoda. Kazne za prijevare Sama je konvencija uobičajeno dugačak, suhoparan i precizan dokument od gotovo 200 stranica, “jednostavan pravni spis u obliku regionalne konvencije”, opisali su ga u Vijeću EU-a. U detalji-

de od njih, ribu, divljač, strane proizvode od domaćih sirovina, te otpad za reciklažu. Detaljizirani su, primjerice, brodovi koji se smatraju izvornima tek ako plove pod zastavom bilo koje od zemalja u Konvenciji, najmanje polovina je u vlasništvu domaćih tvrtki, s kapetanom i časnicima te 75 posto posade nacionalnosti zemlje potpisnice Konvencije. Predviđene su i kazne za prijevare. Ono što posebno upada u oči je snažna konstrukcija provjere da je riječ o zaista izvornim proizvodima. Detaljizirana pravila i ovdje tumače koji se materijali i u kojoj mjeri smiju koristiti da proizvod zadrži značajke originalnoga, pri čemu je velik dio posvećen tekstilu. Procedura dokumentiranja izvora podrijetla također je čvrsto definirana i, makar na prvi pogled, primjerena interesima EU-a da svaki povlašteni proizvod zaista bude u skladu s uvjetima. Predviđaju se i česte provjere.

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3671, 4. travnja 2011.

( oko 40%

svjetske proizvodnje pamuka već sada kupuje Kina

( i do 30% poskupljuje odjeća

TRŽIŠTE SIROVINA U PREVIRANJU

Skuplji pamuk poskupljuje hranu Prinosi pamuka ove godine će porasti za 14 posto, a iduće za još 11 posto. Cijena pamuka mogla bi se spustiti ako ne poraste potražnja zbog Kine koja želi napuniti svoje robne zalihe Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Kretanje cijene pamuka (u $/funti) 250

nažan rast cijena pamuka na svjetskom tržištu i oštra konkurencija u tekstilnoj industriji znatno su smanjili profite najvećih svjetskih maloprodajnih lanaca. Švedski H&M (Hennes&Mauritz), koji uskoro otvara prve trgovine u Zagrebu, tako je

Cijena pamuka je u godinu dana porasla sa 80 centi za funtu (0,45 kilograma) na preko dva dolara u prvom tromjesečju zabilježio 30 posto manju dobit nego u istom razdoblju lani. Cijena pamuka je, naime, u godinu dana porasla sa 80 centi za funtu (0,45 kilograma) na preko dva dolara početkom ožujka.

200 150 100 50 0

4.’10. 5.’10. 6.’10. 7.’10. 8.’10. 9.’10. 10.’10. 11.’10. 12.’10. 1.’11. 2.’11.

Izvor: Index Mundi

Zbog žestoke konkurencije, H&M se nije usudio prenijeti rastuće troškove na kupce, već su se radije odrekli dijela profita. Zato im je neto dobit u prvom tromjesečju bila 2,6 milijardi švedskih kruna (413 milijuna dolara), u usporedbi sa 3,7 milijardi kruna (587 milijuna dolara) u istom razdoblju lani. Cijena dionica H&M-a na Stockholmskoj burzi pala je za 14 posto u zadnjih šest mjeseci, a nakon objave lošijih poslovnih rezulta-

ta od očekivanja, otklizila je još četiri posto. Osjetno skuplja odjeća Izravni konkurenti švedskog tekstilnog diva izabrali su, čini se, drukčiju strategiju. Tako je britanski Next već podigao cijene za prosječno šest posto i najavio daljnja poskupljenja odjeće za 10 posto. Američki VF, vlasnik brendova Wrangler i Lee Jeans, povećao je cijene dijela svog asortimana i do 30 posto, jer im je

rast cijene pamuka povećao proizvodne troškove za 15 posto. Španjolski Inditex (vlasnik brendova Zara i Bershka) još se uvijek odupire poskupljenjima zbog snažnog širenja u Indiji i Kini, gdje velikim rastom prodaje zasad kompenziraju rast troškova. Američke kompanije Gap i Nike razmatraju mogućnost da u dijelu asortimana smanje udjel pamuka i počnu koristiti više umjetnih materijala, poput poliestera i akrila.

Svima njima ostaje nada da je cijena pamuka ipak dostigla maksimum, a na to upućuju i kretanja zadnjih nekoliko tjedana. Cijena je na američkom tržištu pala ispod dva dolara po funti, pa neki analitičari predviđaju daljnji pad do kraja godine. Kina kupuje Razloge pada nalaze u razlozima rasta: kako se cijena pamuka povećavala, tako je rastao broj onih koji su se odlučili zasijati pamuk ili povećati po-

vršine pod tom kulturom. Tako se očekuje da će prinosi pamuka ove godine porasti za 14 posto, nakon tri uzastopne godine pada proizvodnje. U idućoj godini očekuje se dodatni rast prinosa za 11 posto, a bude li tako, cijena pamuka mogla bi se spustiti i do jedan dolar po funti. A možda i ne, ako potražnja nastavi rasti, posebno kad je riječ o Kini koja već sada kupuje oko 40 posto svjetske proizvodnje pamuka. Taj bi udjel mogao i rasti jer je vlada u Pekingu najavila da će od rujna ove do ožujka iduće godine otkupljivati pamuk od domaćih proizvođača po cijeni od 1,4 dolara po funti, radi punjenja državnih robnih zaliha. Ostane li cijena na visokoj razini, sve više farmera sijat će pamuk i odustajati od riže, kukuruza ili soje, što će onda povećati cijene osnovnih životnih namirnica. A onda će nam biti skuplja i hrana i odjeća.

PREMALO ŽENA U VRHU VELIKIH KOMPANIJA

Njemačke kompanije otvaraju vrata menadžericama Njemački su se poslodavci žestoko opirali namjeri vlade da im uvede kvote po spolovima, ali su na kraju uspjeli ishoditi tek kompromis Trideset najvećih njemačkih kompanija izlistanih na Frankfurtskoj burzi popustilo je pod snažnim pritiskom njemačke vlade, posebno ministrice obitelji Kristine Schröder. Pristali su odrediti dobrovoljne kvote za udjel žena na menadžerskim pozicijama jer je alternativa bila da im vlada takvu obvezu nametne zakonom. Riječ

je o golemoj promjeni u njemačkoj korporativnoj kulturi, u kojoj su žene vrlo rijetka pojava na visokim pozicijama. Prema podacima Njemačkog ekonomskog instituta, u 30 najvećih njemačkih kompanija na višim menadžerskim pozicijama samo je 2,2 posto žena. Njemački su se poslodavci žestoko opirali namjeri vlade da im uvede kvo-

te po spolovima, ali su na kraju uspjeli ishoditi tek kompromisno rješenje po kojem će moći sami sebi odrediti kvote, ovisno o sektoru u kojem posluju. Prvi je to učinio Deutsche Telekom, zadavši si cilj da do 2015. godine 30 posto menadžerskih pozicija na različitim razinama preuzmu žene. Donekle su popustile još neke velike kompanije, poput Si-

emensa, SAP-a, BASF-a i Daimlera, koje su u zadnjih godinu dana izabrale žene u svoje upravne odbore. No, i nakon takvog popuštanja ministrica Kristina Schröder nije odustala od namjere da do 2013. godine ipak zakonski nametne obvezu minimalnog udjela žena na višim menadžerskim pozicijama. U tome, kako se čini, ima pot-

poru kancelarke Angele Merkel, koja je mali udjel žena u vrhu velikih kompanija nazvala skandaloznim. Otpor s druge strane pružaju koalicijski partneri liberali, tradicionalno skloni njemačkim poslovnim krugovima. Oni su, međutim, teško poraženi na nedavnim lokalnim izborima, što im je znatno oslabilo utjecaj u vladi. (D.Ž.)

www.privredni.hr Broj 3671, 4. travnja 2011.

( gubitke od 100 mlrd $ uzrokovao potres 1995. u Kobeu

DUN&BRADSTREET SNIZIO DRŽAVNI REJTING JAPANU

POGLED U SVIJET

Ekonomija prirodnih nepogoda dr. Uroš Dujšin

Ozbiljnije nego nakon potresa u Kobeu Najveća bonitetna kuća na svijetu revidirala je prognozu realnog rasta BDP-a sa +0,6 na -0,4 posto, dok će inflacija biti pozitivna (0,6 posto)

un&Bradstreet (D&B), najveća bonitetna kuća na svijetu, snizila je rejting Japanu uz negativnu daljnju prognozu zbog stanja s nuklearnom elektranom u Fukushimi čime je izazvana nestašica elek-

Prekidi u prometu otežat će isporuku ugljena, plina i naftnih derivata trične energije u istočnom Japanu otkako je tsunami pogodio regiju Tohoku u ožujku, prenosi bonitetna kuća BonLine. Ako se i riješe pitanja sigurnosti s nuklearkom, u D&B-u očekuju kako će se s njenom rekonstrukcijom pričekati do trećeg tromjesečja ove godine zbog težih poremećaja u lancima dobave i infrastrukturi. Obujam potresa u lancima dobave u Japanu te tamošnjoj vanjskoj trgovini postat će jasniji idućih tjedana, dok je opća procjena ana-

litičara u D&B-u da je stanje znatno ozbiljnije nego što je to bilo 1995. kada je potres pogodio Kobe i izazvao ekonomske gubitke od 100 milijardi američkih dolara. Pod pretpostavkom da neće biti većih civilnih izvanrednih situacija zbog straha od nuklearnog zračenja, D&B je revidirao prognozu realnog rasta bruto domaćeg proizvoda za 2011. sa +0,6 na -0,4 posto, kao i prognozu za inflaciju u Japanu koja će ove godine biti pozitivna (0,6 posto) u odnosu na prethodnu prognozu blage deflacije. Strah od nuklearnog zračenja I u najboljem slučaju glavni nedostatak je bazno opterećenje pri generiranju kapaciteta u istočnom Japanu, zbog prekinutog rada nekoliko nuklearnih tvornica koje će dovesti do zatvaranja industrija i u dijelovima zemlje udaljenijim od neposrednog utjecaja tsunamija, što može trajati tjednima

i ometati početak rekonstrukcije i nakon završetka drugog tromjesečja. Energija će biti restriktivna i za domaćinstva koja imaju prioritet nad industrijom. Prekidi u radu cestovnog, željezničkog i vodenog prometa, kao i prekidi u struji, otežat će isporuku ugljena, prirodnog plina i naftnih derivata iz inozemstva, tako da će nekoliko glavnih uvoznika vjerojatno biti prisiljeno da neposredno proglase stanje više sile. Ne samo nuklearna postrojenja, već su i neke termoelektrane zatvorene u ožujku kao i trećina kapaciteta naftnih rafinerija. U međuvremenu strah od nuklearnog zračenja ne prestaje, uz pokušaje da se osiguraju nuklearni reaktori i riješe mogući lančani problemi u Fukushimi. U svjetlu tih činjenica, i pored toga što su japansko gospodarstvo i naseljeni centri uglavnom izvan područja pogođenih tsunamijem, ostaje negativna prognoza za rizik ove države. (V.A.)

eličina štete koju je Japanu prouzročio tsunami 11. ožujka prema nekim procjenama iznosi oko 200 milijardi dolara, navodi Economist. No uz ove direktne troškove postavlja se pitanje koliko iznose oni indirektni, odnosno kolika će biti trajna šteta za japansku privredu. Dakako, mnogo toga ovisi o tome koliko će biti uspješni pokušaji sprječavanja nuklearne katastrofe u Fukushimi. Uspije li se u tome, tada se mogu predvidjeti i obrisi ekonomskih posljedica tsunamija. Prirodne katastrofe, naime, izazivaju poremećaje u gospodarskoj aktivnosti na način na koji to čini i loše vrijeme. Tako je, primjerice, prekid opskrbe strujom imao za posljedicu pad proizvodnje i u drugim područjima. No takav poremećaj je rijetko kada trajan. Prirodne nepogode prije imaju za posljedicu odlaganje nego gubitak proizvodnje. To potvrđuju studije ekonomskih posljedica prirodnih nepogoda, kao i japansko iskustvo s potresom u Kobeu iz 1995. Njihovi nalazi upućuju na to da makroekonomske posljedice tsunamija, iako značajne, neće biti razorne niti će trajati dulje vrijeme. Ovisi gdje udari Koliko će neka prirodna nepogoda srednjoročno smanjiti gospodarsku aktivnost ovisi o tome je li pogođena neka industrijska zona ili neko osamljeno mjesto. Jednako tako i svaka nepogoda ima specifično djelovanje. Učinci potresa su uvijek očito loši jer potresi ruše tvornice, ceste, električnu mrežu i zgrade. Time se direktno utječe na proizvodne kapacitete zemlje – kao

što je to i u ovom slučaju. Dokle god su ti kapaciteti izvan funkcije, njihova proizvodnja je u načelu izgubljena. No u stvarnosti ona se može nadoknaditi korištenjem pogona na pošteđenim područjima koji često ne rade punim kapacitetom pa mogu nadoknaditi nastali manjak. To potvrđuje analiza učinaka potresa u Kobeu iz 1995. godine Georgea Horwicha sa Sveučilišta Purdue. Tim su potresom uništeni mnogi dijelovi

šeste po veličini kontejnerske luke svijeta i oko 40 posto industrijskih kapaciteta. Razrušeno je više od 100.000 zgrada, 6000 ljudi je poginulo, a 300.000 ostalo bez krova nad glavom. Unatoč tome, lokalna se privreda veoma brzo oporavila. Za godinu dana obnovljeno je manje od polovine lučkih uređaja, a ipak je volumen uvoza obnovljen u cijelosti, čak se i izvoz povratio na razinu prije potresa. Za manje od 15 mjeseci industrijska je proizvodnja na području Kobea dose-

gla razinu od 98 posto ranije proizvodnje. Horwich smatra da je razlog tako brzog oporavka u tome što se isti opseg proizvodnje može ostvariti različitim kombinacijama rada i kapitala pa se gubitak opreme može nadoknaditi intenzivnijim korištenjem rada. K tome, ugradnja nove i bolje opreme pridonosi i povećanju produktivnosti. Zamah obnove I sam proces obnove pridonosi kompenzaciji negativnih učinaka nepogode. Naglo raste djelatnost u građevinarstvu i proizvodnji građevinskog materijala te kapitalnih dobara. Pa iako nepogode u načelu nisu poticaj privredi - jer rast proizvodnje jednog sektora obično znači da su za te svrhe izdvojena sredstva koja su uskraćena negdje drugdje - činjenica je da je 1995., dakle u godini potresa, stopa rasta japanske privrede iznosila 1,9, dok je u 1994. godini bila tek 0,9 posto. Vjerojatno je, stoga, da ni ova nepogoda neće nanijeti trajnu štetu japanskoj privredi – iako ima razloga za zabrinutost. Krizno stanje zbog nuklearki znači i dodatne rizike i neizvjesnost,

Gubitak opreme može se nadoknaditi intenzivnijim korištenjem rada, smatra Horwich pa je i raspoloženje potrošača i gospodarstvenika pesimistično. K tome, manje je raspoloživih kapaciteta nego 1995. i bit će teže nadoknaditi izgubljenu proizvodnju. Važno je, dakle, ne samo što se dogodilo nego i kada se dogodilo.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Tisuću radnika iz Libije ostalo bez posla Još se ne zna koliki su gubici 18 tvrtki iz BiH koje su zbog ratnih djelovanja morale napustiti gradilišta u Libiji, ali vrijednost njihovih poslova tamo procjenjuje se na milijardu eura. Sarajevska Hidrogradnja u Libiji je ostavila 100 milijuna eura vrijedne strojeve i imovinu. Oko 1000 radnika koji su u Libiji imali dvostruko veće plaće od kolega u zemlji završit će na ulici. Energoinvest je već raskinuo ugovor sa 40 od 70 radnika koje je povukao iz Libije. Ta tvrtka sigurno gubi 100 milijuna konvertibilnih maraka poslova ugovorenih za ovu godinu, a i neizvjesna je sudbina potraživanja za već obavljene poslove u vrijednosti 11,5 milijuna eura. U BiH 1.693.466 kartica Od 29 poslovnih banaka koje su prošle godine pružale usluge klijentima njih 25 je izdalo 1.693.466 kartica, odnosno 80.000 manje nego krajem 2009. godine. Dominantne su bile debitne kartice, njih 1.404.491, a zatim kreditne kartice (176.000) i kartice s odgodom plaćanja (111.000). Ukupna vrijednost kartičnog poslovanja iznosila je 5,47 milijardi konvertibilnih maraka (KM), što je za 594 milijuna KM više nego godinu ranije. Obnova Luke Brčko

Svjetska banka će sa 80 milijuna dolara financirati revitalizaciju plovnog puta rijeke Save od Siska do Beograda, a Bosni i Hercegovini će za te poslove, te razminiranje i obnovu međunarodne luke u Brčkom pripasti 30 milijuna dolara. Za obnovu pripremljeni su svi projekti. Poslovi će, kako se planira, krenuti početkom iduće godine, a biti okončani do 2014. godine.

Privredni vjesnik Broj 3671, 4. travnja 2011.

( ukupno 970 mil € ( oko 900 mil € Rusi će investirati u rafineriju Bosanski Brod

teška ruska ulaganja u RS

BOSANSKOHERCEGOVAČKI ODJECI PUTINOVE BALKANSKE TURNEJE

Rusi dolaze

Nakon susreta Vladimira Putina i Milorada Dodika najavljena su nova ruska ulaganja u naftnu industriju RS-a teška 500 milijuna eura. Ruski biznismen s Cipra Rašid Sardarov investira 400 milijuna eura u TE Ugljevik Zdravko Latal latal@privredni.hr

trgovinski debalans zemlje biti smanjen za pola milijarde konvertibilnih maraka. No, do toga, sudeći prema statističkim podacima, nije došlo. Naprotiv, zbog sve većeg uvoza sirove nafte i plina najveći deficit u prva dva mjeseca ove godine BiH bilježi u području nafte i naftnih derivata, od 268,6 milijuna KM što je na godišnjoj razini rast od 33,8 posto.

alkanska turneja ruskog premijera Vladimira Putina, prema izjavama predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, bit će iznimno korisna za srpski entitet. Nakon razgovora Putina i Dodika u Beogradu, predsjednik RS-a potvrdio je nastavak ekonomske suradnje s Rusijom. Ruska Vnješkon banka odobrit će u travnju dodatnih 500 milijuna eura kredita za modernizaciju naftne industrije RS-a, za dvije rafinerije i distributivnu mrežu koji se nalaze u ruskom vlasništvu. Aleksandar Džombić, premijer RS-a je, pak, kazao kako se u Beogradu s ruskim premijerom razgovaralo i o izgradnji Južnog toka koji bi jednim krakom kapaciteta 1,5 milijardi prostornih metara zemnog plina godišnje ulazio i u Republiku Srpsku. Također, bilo je govora i o koncesiji za istraživanja naftnih polja koju je Jadran-Naftagas iz Srbije, inače u vlasništvu ruskog Gazproma, dobio za istraživanja na području RS-a. Modernizacijom Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, za vjerovati je kako će biti riješeni i sadašnji problemi zaštite okoliša koje imaju stanovnici Slavonskog i Bosanskog Broda i okoline. Povećanje proizvodnih kapaciteta Jurij Nikolajevič Belov, direktor Nestro Optima Grupe koja je vlasnik bo-

sanskobrodske Rafinerije nafte, potom Rafinerije motornih ulja Modriča

Razgovaralo se i o izgradnji Južnog toka koji bi jednim krakom ulazio i u RS i mreže benzinskih stanica Petrol, izjavio je medijima kako je usvojen plan razvoja do 2015. godine. Ovogodišnjim ulaganjima u bosanskobrodsku Rafineriju, uz modernizaciju koja će osigurati proizvodnju goriva po standardima euro5, povećat će se i proizvodni kapaciteti na 1,5 milijuna tona prerade nafte, dok bi 2015. godine proizvod-

nja trebala dosegnuti 3,5 milijuna tona što uveliko premašuje potrebe bosanskohercegovačkog tržišta. Već sad, kaže Belov, tvrtka izvozi goriva i maziva na tržišta Hrvatske, Srbije i Slovenije, a dijelom i u Austriju, Italiju i Njemačku. U Hrvatskoj i Srbiji otvorili su tvrtke koje se bave istraživanjima i razvojem tržišta u regiji. Vlada RS-a i ruska naftna kompanija NeftegazInKor, koja posluje u sastavu državnog Zarubežnjefta, potpisali su 3. veljače 2007. godine ugovor o prodaji Naftne industrije RS-a. Rafinerija u Bosanskom Brodu prije toga tri godine nije radila, a njenih 1700 radnika tri godine nije dobivalo pla-

ću. Rusi su se ugovorom obvezali kako će u tu tvrtku investirati oko 970 milijuna eura. Danas, kaže Belov, ukupno je zaposleno 3500 radnika, od kojih i 45 ruskih stručnjaka, modernizirana je prodajna mreža Petrola, kao i pogoni Rafinerije motornih ulja Modriča koja je izrasla u trećeg proizvođača baznih ulja u Europi. U istraživanja i bušotine nafte i plina do 2013. godine investirat će se oko 20 milijuna eura. Od uvoznika, Bosna i Hercegovina izrasta u izvoznika naftnih derivata, ustvrdio je Belov. Pri ulasku Rusa na naftno tržište BiH tvrdilo se kako će puštanjem u rad domaće rafinerije vanjsko-

Raste vanjskotrgovinski debalans Upravo stoga BiH ima najveći deficit upravo s Rusijom. U dva mjeseca vrijednost uvoza iznosila je 230,7 milijuna KM uz rast od 22 posto, dok je izvoz robe dosegnuo 10,7 milijuna KM. Ekonomisti procjenjuju kako bi BiH, ili RS, u pregovorima s Rusima morali razmotriti mogućnost većeg izvoza bosanskohercegovačkog gospodarstva u Rusiju kako bi se ublažili ti negativni efekti. Vlada RS-a usvojila je i pismo namjere ciparske tvrtke Comsar Energy u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Sardarova za izgradnju drugog bloka TE Ugljevik. Investicija iznosi oko 400 milijuna eura. Idućih mjeseci očekuje se osnivanje mješovite tvrtke Comsar Energy RS u kojoj će ciparska kompanija imati 90 posto, a TE Ugljevik 10 posto udjela. Predviđena snaga TE Ugljevika II je 300 megavata, dok će na izgradnji biti angažirano oko 1000 radnika, a po puštanju u rad posao u termoelektrani dobit će 700 radnika.

www.privredni.hr Broj 3671, 4. travnja 2011.

( 68,4 mil €

platit će se za članstvo u ESM vlaku

( do 45% BDP-a ograničenje zaduženja

SLOVENSKA STABILIZACIJSKA KUŠNJA

Za sebe ili za kamatare

Pahor se odlučio spasiti uskakanjem u njemačko-francuski vlak koji je krenuo u smjeru čvršćeg usklađivanja ekonomskih politika na europodručju Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

lovenski premijer Borut Pahor plaća danak političkoj naivnosti. Teško izboreni mandat započeo je uvjeren da neuralgično političko stanje u državi može popraviti infuzijom političke kulture i tolerancije. Nije uspio – štoviše izgubio je previše dragocjenog vremena prije nego

Raštimani Pahorov orkestar svoju političku sudbinu povezuje s borbom protiv prezaduživanja Slovenije što je shvatio da pruženu ruku ne znaju prihvatiti ljudi iz suprotne političke opcije, poput Dimitrija Rupela koji je nizanjem skandala sam sebe otjerao s dobro pozicioniranog mjesta u novoj izvršnoj vlasti. Pahor se teško nosio i s vrećom vlastitog koalicijskog rogovlja.

Njegovim moćnim koalicijskim partnerima bilo je važnije pokazati tko je koliko jak, a ne koliko je predan poslu. Utapanje u prezaduženosti Shvativši koliko je vremena potrošio u jalovom rasadniku nove političke kulture, Pahor se odlučio spasiti uskakanjem u njemačko-francuski vlak koji je krenuo u smjeru čvršćeg usklađivanja ekonomskih politika na europodručju. Pahor najvjerojatnije nije pogriješio. Uspije li Sloveniji nadjenuti pojas pakta za konkurentnost, spasit će državu od utapanja u prezaduženosti. Slovenci neće raditi vjerovnicima za kamate. Radit će za sebe. To je sveti cilj Pahorovog kabineta godinu i pol prije isteka mandata. Pakt za stabilnost, kako su ga konstruirali njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, a u koji se bez velikog razmišljanja ukrcao i Pahor, ne sviđa se mnogima u Sloveniji. Pakt donosi stroge

mjere i velika odricanja a u ime bolje budućnosti. Prvo su sindikati napali premijera. Dušan Semolič, predsjednik Saveza slobodnih sindikata, ukorio je Pahora da počinje pljeskati Angeli Merkel prije nego što ona uspije dovršiti rečenicu. Dio slovenske javnosti najviše se protivi mirovinskoj reformi, koja je važan dio stabilizacijske prtljage. Samo podizanjem dobne granice za umirovljenje na 65 godina te s modificiranom švicarskom formulom za indeksaciju mirovina može se održati mirovinski sustav bez povećanog zahvaćanja sljedećih 15 godina u proračunsku blagajnu, uvjerava vlada javnost. Cijena vozne karte za njemačko-francuski vlak uključuje i kljaštrenje radno-socijalnih prava. Fleksibilizacijom rada najavljuje se poništenje gotovo nedodirljivih prava, poput prava na dodatak za staž čime se plaće ruše za oko 20 posto. Poslodavci predlažu sat pauze za ručak, ali da se taj sat isključi iz radnog vre-

mena. Također su spremni odreći se instituta zapošljavanja na određeno vrijeme, no pod uvjetom da se svakom zaposleniku može otkazati ugovor o radu bez navođenja razloga. Zakon o mirovinskoj reformi sindikati su potjerali na referendumsko izjašnjavanje. Padne li mirovinska reforma na referendumu, Pahor je unaprijed najavio “popravak” s približno istim stabilizacijskim rješenjima. Zaista je pitanje tko će dulje izdržati u tom ratu živaca. Ugrožavanje socijalne države Sindikati nisu usamljeni u obrani radno-socijalnih prava. Utjecajni slovenski ekonomist Bogomir Kovač sažeo je cijeli spor u rečenicu: “Najveći je problem Europe što paktovskim mjerama ugrožava samu svoju bit – socijalnu državu”. Sindikati ne mogu vjerovati da itko upućen u stanje stvari može tvrditi da su za današnju krizu krivi radnici. Radnička prava nisu naročito velika, pa ih se u Sloveniji sve češće uspore-

đuje s pravima vlasnika i menadžera. Na tajkunska preuzimanja počinjena uz blagoslov banaka spiskano je u Sloveniji oko pet milijardi eura kreditnog potencijala. Sada se uz strašno veliki kalo taj izdatak pokušava ublažiti dezinvestiranjem. Borut Pahor grčevito se drži za kvaku na vratima vagona ESM vlaka za čije će članstvo slovenska vlada platiti u pet obroka, počevši od srpnja 2013., ukupno 68,4 milijuna eura. Spreman je čak i zakonom ograničiti klizanje Slovenije u preveliku zaduženost. Maastrichtska mjerila toleriraju zaduženost do razine 60 posto BDP-a. Pita li se Pahora, zakonom će zavezati Sloveniju na zaduženje najviše do 45 posto BDP-a. Nije to izraz dodvorničkog mazohizma, kako to neki tvrde. To je razina duga kada “kamatari” počinju tjerati zemlje dužnice na brže trčanje u mjestu. Raštimani Pahorov orkestar svoju sudbinu doista je odlučio povezati s borbom protiv prezaduživanja Slovenije.

*vijesti Slovenski građevinari daleko od poslova u Sočiju Tek na marginama Putinova boravka u Sloveniji postalo je jasno da slovenski građevinari neće graditi hotel u Sočiju za potrebe Zimske olimpijade 2014. godine. Rusi, naime, očekuju takvog graditelja koji bi nastavio upravljati hotelom nakon što iz njega izađu olimpijski gosti. Dakako, slovenski građevinari nisu osposobljeni za takvu vrstu investiranja. Ruski Olimpstroj ponudio je slovenskom konzorciju gradnju 900 stanova u Olimpijskom selu, ali pod jednako neprihvatljivim uvjetima. Nakon Olimpijade slovenski graditelji trebali bi sami naći kupce za takve stanove. “To za nas nije prihvatljivo”, izjavio je Simon Jan, direktor slovenskog Energoplana, tvrtke koja objedinjava nastojanja domaće operative da se domogne spasonosnih poslova na olimpijskim gradilištima. Pregovori se nastavljaju. Slovenski građevinari pokušat će nagovoriti rusku stranu da preuzme obvezu financiranja gradnje stanova u Olimpijskom selu. Tužba za raskid ugovora s Patrijom

Slovenska vlada naložila je Državnom pravobraniteljstvu da pripremi tužbu za poništenje ugovora s finskom Patrijom o isporuci 135 oklopnjaka vrijednih 280 milijuna eura. Dokumenti o isporuci oklopnjaka nose oznaku – povjerljivo. Stoga se i ne može saznati nešto više o pojedinostima na kojima će se temeljiti buduća tužba. Nedvojbeno je sljedeće: u Okružnom sudu u Ljubljani već je uložena optužnica protiv petorice upletenih u aferu Patria i to na temelju pretpostavljene koruptivnosti.

24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3671, 4. travnja 2011.

( davne 1877. godine

*vijesti

Još snažnija promocija Hrvatske Ugovor o marketinškoj suradnji Hrvatske turističke zajednice i Europskog udruženja nacionalnih udruga putničkih agencija i turoperatora (ECTAA) ukupne vrijednosti 50.000 eura potpisali su proteklog tjedna ministar turizma Damir Bajs i predsjednica ECTAA-e Irena Georgieva. Ta će suradnja trajati godinu dana tj. do 31. ožujka 2012. godine, a ugovorom se omogućuje bolja turistička promocija Hrvatske, snažnija konkurentnost u odnosu na ostale zemlje Sredozemlja te označavanje naše zemlje kao ECTAA-inog odredišta godine. Etno plakati dobili nagradu u Budvi Na Međunarodnom festivalu turističkih komunikacija Snovi, strasti i uzbuđenja održanom u Budvi potkraj ožujka, etno plakati Hrvatske turističke zajednice osvojili su drugo mjesto u skupini komunikacije u kategoriji tiskanih materijala. Projekt etno plakata inicirao je i osmislio HTZ, a realiziran je u ožujku 2009. godine.

osnovan osječki Muzej Slavonije

MUZEJ SLAVONIJE I TRAŽENJE POZICIJE U KULTURNOM TURIZMU

Mali korak jednoga muzeja – veliki iskorak prema tržištu kulture Na beogradskom je sajmu bilo mnoštvo različitih agencija i touroperatora kojima se valjalo predstaviti kako bi nas u svojim turističkim rutama prepoznali kao zanimljivo odredište, kaže ravnatelj muzeja Grgur Marko Ivanković Svetozar Sarkanjac

načaj i uloga promocije sve je važnija kategorija djelovanja i tzv. etabliranih institucija kulture. Mnoge institucije kulture, pa i one vodeće u nacionalnom smislu, suočene su sa sve većim rezanjem proračunskih sredstava, stoga oni poduzetniji pokušavaju iznaći svoje mjesto na tzv. kulturno-turističkom tržištu. Nešto takvo dogodilo se ovih dana osječkom Muzeju Slavonije, inače najvećem hrvatskom kompleksnom muzeju i najstarijoj instituciji kulture u Osijeku, osnovanom davne 1877. godine. Naime, HGK-Županijska komora Osijek prvi put se ove godine predstavila na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu koji je jedna je od najvećih turističkih manifestacija u Jugoistočnoj Europi. Sinergija kulture i gospodarstva Kao gost na izložbenom prostoru Privredne komore Srbije predstavljen je turistički potencijal Osječkobaranjske županije kojemu je poveznica Dunav, odnosno Dunavska strategija. Na tom zajedničkom štandu Muzej Slavonije predstavio se pojačan mladim gudačkim kvartetom osječke Glazbene škole Franje Kuhača. Sinergija kulture, tradicije i gospodarstva Osječko-baranjske županije, predstavljena na ovom sajmu, dodatni je poticaj razvoju turizma kontinentalne Hrvatske.

Krunoslav Petric/PIXSELL

Predstavljeni finalisti za hrvatski Eden U Ninu, lanjskom hrvatskom pobjedniku Europske destinacije izvrsnosti (Eden), proteklog je tjedna predstavljeno ovogodišnjih pet finalista koji su se natjecali na temu Turizam i prenamjena obnovljenih fizičkih lokaliteta. Predstavljeni su porečka Parenzana - put zdravlja i prijateljstva, Muzej Staro selo Kumrovec, Turistički kompleks Cimper iz Murskog Središća, Pustara Višnjica te Vukovarski nokturno. O ovogodišnjem hrvatskom pobjedniku Edena u travnju će odlučiti Povjerenstvo Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice.

Vrata Muzeja otvorena do 22 sata Jedan od prvih iskoraka prema potencijalnom tržištu kulturnih događanja svakako je i promjena radnog vremena kako bi bili što dostupniji javnosti. “Novim proširenjem radnog vremena Muzeja želimo pojedinim danima u tjednu omogućiti posjet Muzeju i u kasnijim poslijepodnevnim i večernjim satima, čak i do 22 sata, upravo onako kako to već neko vrijeme čine pojedini zagrebački muzeji, ali i mnogi europski muzeji. Jednako kao što smo se uklopili u manifestacije poput MeđunaKomentirajući za Privredni vjesnik ovaj neobičan iskorak jednog muzeja, ravnatelj Muzeja Slavonije Grgur Marko Ivanković nije krio zadovoljstvo što im je omogućena takva značajna sajamska prezentacija. “Za početak smo se odazvali pozivu Županijske komore koji su nas postavili kao jednog od svojih eksponenata na beogradskom Sajmu turizma. Na tome smo im zahvalni jer su nam otvorili neke puteve na kojima se do sada nismo kretali. Pot-

rodnog dana muzeja i Međunarodne noći muzeja, kada je Muzej zabilježio rekordnu posjećenost, želimo svoja vrata širom otvoriti svim potencijalnim korisnicima naših usluga”, objasnio je Grgur Marko Ivanković. Prilagodba radnog vremena interesima posjetitelja svakako je preduvjet bolje posjećenosti, a sada trebaju uslijediti i oni drugi - sadržajni i promotivni potezi kako bi Muzej Slavonije i druge institucije kulture uzeli što veći dio kolača nazvanog kulturni turizam.

puno je sigurno da se mi sami ne bismo odlučili na potez da iz nekakve znatiželje odemo na jedan takav međunarodni turistički sajam kakav je bio u Beogradu i prezentiramo naš muzej. Takvim pozivom oni su nam omogućili jedan do sada nepoznat iskorak i na tome smo im zahvalni. Uočivši prednosti takvog nastupa i vlastite promocije, postalo nam je jasno da ubuduće svakako moramo sudjelovati na takvim i sličnim događanjima. Jer, bilo je tamo mnoštvo različitih agencija i touropera-

tora kojima se valjalo predstaviti kako bi nas ubuduće u svojim turističkim rutama prepoznali kao zanimljivo odredište. Naprosto, bila je to prilika za širenje informacije o našem postojanju kako bi nas uvrstili u svoje programe. Primijetili smo, obilazeći druge štandove, da su i poneki manji muzeji, čak i iz duboke srbijanske unutrašnjosti, imali svoje štandove. Stoga se nadam da ćemo i mi sljedeće godine na takvom velikom međunarodnom sajmu turizma imati svoj vlastiti štand i javnosti

predstaviti svoje potencijale, vrijednosti i atraktivnosti u turističkom smislu”, rekao je Ivanković. Pobuditi interes javnosti “Nije nam, naravno, namjera da budemo institucija kulture koja će djelovati iza nekakvih zatvorenih vrata. Muzej je javna institucija i sukladno tome mora djelovati i na javnost,

Muzej Slavonije najveći je hrvatski kompleksni muzej i najstarija institucija kulture u Osijeku ali isto tako mora pobuditi i interes javnosti. Uostalom, ne radimo to što radimo radi sebe, nego je važno da naše postojanje prepozna naša bliža i dalja okolina jer to radimo upravo za javnost”, jasno je definirao buduće tržišno djelovanje Muzeja ravnatelj Ivanković.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3671, 4. travnja 2011.

( do 1,3 mlrd kn

moguća godišnja ušteda samo zbog e-računa

( 42% velikih tvrtki u EU-u već šalje ili prima e-račune

E-POSLOVANJE

Može i bez papira Korištenjem e-računa kao glavnog dokumenta e-poslovanja, jača unutarnje tržište zemlje i uvećava se njena nacionalna konkurentnost, a javni sektor postaje učinkovitiji Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rimjenom elektroničkog poslovanja tvrtke mogu ubrzati razmjenu roba i usluga, poslovne procese te primjetno smanjiti troškove poslovanja.

Uz uštede, e-račun ima važan ekološki aspekt jer znatno smanjuje potrošnju papira Korištenjem e-računa, kao glavnog dokumenta e-poslovanja, bolje se umrežava cjelokupno gospodarstvo, jača unutarnje tržište zemlje i uvećava njena nacionalna konkurentnost. Time javni sektor postaje učinkovitiji, a poslovanje transparentnije. Ema Culi, ravnateljica Uprave za trgovinu i unutarnje tržište Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, ističe kako se Europska unija obvezala do 1. siječnja 2013. godine izjednačiti postupanje s papirnatim i e-računima. Prema procjenama, na taj će se

način u EU-u od 2007. do 2012. godine uštedjeti oko 238 milijardi eura. U Studiji razvoja elektroničkog poslovanja u Hrvatskoj, koju je 2007. godine izradila tvrtka IDC Adriatics, procjenjuje se kako bi se primjenom ulaznih e-računa u javnoj upravi moglo uštedjeti oko 168 milijuna kuna. S ciljem uvođenja e-računa u Hrvatsku 2008. je osnovano Povjerenstvo za e-račun. Sada je, međutim, došao pravi trenutak za njegovo uvođenje jer je stvorena kritična masa, naglašeno je na trodnevnoj 10. e-biz konferenciji o elektroničkom poslovanju, održanoj prošloga tjedna u Zagrebu. Izjednačiti papirnati i e-račun Darko Gulija, pomoćnik izvršnog direktora tvrtke Infodom, napominje kako se i do sada radilo na tomu te da je samo bio privid da proteklih godina nije bilo novih poteza i pomaka u smjeru uvođenja e-računa. “Pohvalno je da je Ministarstvo financija konačno prepoznalo važnost elektroničkog poslovanja i e-računa kao njegovog najvažni-

jeg dokumenta koji nam omogućava ostvarivanje najvećih ušteda. Stoga je u tijeku rad na posebnom pravilniku unutar Zakona o PDV-u, koji zapravo predstavlja zadnju barijeru za uvođenje e-računa. Iz tog ministarstva obećano je da će Zakon biti izmijenjen na kraju prvog ili početkom drugog ovogodišnjeg kvartala. Dakle, nadamo se vrlo skoro”, kaže Gulija koji je ujedno i član Povjerenstva za e-račun MINGORP-a i Nacionalnog vijeća za informacijsko društvo. Međutim, kako se na tom polju i u EU-u prilično toga izmijenilo, u nas je okupljena neformalna radna skupina koja će Ministarstvu financija pomoći da Zakon o PDV-u izmijeni prema načelima najbolje prakse. Također, ta neformalna radna skupina zalaže se za to da se u Hrvatskoj odmah pokuša izjednačiti papirnati i eračun uz, naravno, prijelazno razdoblje do njegovog potpunog uvođenja. Antirecesijsko oružje Europska unija je, valja naglasiti, prepoznala da između papirnatog i e-računa ne treba biti razlike.

Stoga u EU-u čak 42 posto velikih te 22 posto malih i srednjih poduzeća već šalje ili prima e-račune koji se koriste i u Hrvatskoj. “Neke velike kompanije u nas, kao što su Agrokor ili Podravka, već se godinama koriste elektroničkim poslovanjem pa tako i e-računima. No, u skladu sa zakonskim odredbama moraju razmjenjivati i one papirnate”, kaže Darko Gulija. Kako bi mali i srednji poduzetnici do 2020. godine u što većoj mjeri prešli na e-račun, izrađene su procjene kolike bi uštede od toga mogle biti ostvarene. “Na temelju grubih procjena rađenih prema određenim pokazateljima kao što su prosječna plaća i ostali troškovi poslovanja, uvođenjem e-računa u Hrvatskoj bi se godišnje

moglo uštedjeti između milijarde i 1,3 milijarde kuna na razini cijele ekonomije. Kada se promatraju tako velike uštede, valja uzeti u obzir njihovu širu sliku. Naime, e-račun ima značajan ekološki aspekt jer se u velikoj mjeri smanjuje potrošnja papira. Osim materijalnih ušteda, važne su i promjene poslovnih procesa i ponašanja. Jer djelatnik poslodavca ne košta samo onoliko kolika mu je plaća nego i koliko na radnom mjestu potroši papira, električne energije ili vode”, objašnjava Gulija. Ne manje važno je i to da u ovom trenutku takva ušteda veća od milijarde kuna predstavlja i snažnu antirecesijsku mjeru i oružje koje može pomoći gospodarstvu da što brže izađe iz krize.

Cijena ovisi o veličini tvrtke Cijena uvođenja e-poslovanja ovisi o veličini tvrtke. Promjena poslovnih procesa i prelazak na nov način poslovanja nije mala stvar. Darko Gulija iz tvrtke Infodom napominje kako na tržištu ima sve više tvrtki (informacijski posrednici) koje e-poslovanje nude drugim poduzećima kao uslugu. Na taj način poduzetnici mogu imati predvidljive troškove te im je na koncu i jeftinije tako uvesti e-poslovanje nego da to čine u vlastitoj režiji. Oni, pak, koji žele to samostalno učiniti, povrat investicije mogu očekivati, kaže Gulija, za manje od godinu dana.

*vijesti Počelo najveće fotonatjecanje Najveće fotonatjecanje u Hrvatskoj Hrvatski foto izazov održava se u sedam gradova od ožujka do lipnja. Organiziraju ga hrvatski fotografski festival Rovinj Photodays i Učilište Algebra. Natjecanje je zamišljeno kao fotografska ruta koja se održava u Splitu, Zadru, Rijeci, Puli, Osijeku, Zagrebu i Rovinju. Stručni žiri ovog natjecanja ocjenjuje kreativnost, izvornost, inovativnost i izvedbenu kvalitetu pristiglih fotografija. Nagradni fond od 100.000 kuna osigurali su pokrovitelji Maistra, Gant, Olympus, Sony, Canon, Pentax, Fuji Film i Nissan Hrvatska. HTC Desire je najbolji hrvatski mobitel Najbolji hrvatski mobitel u 2010. godini je HTC Desire, ocijenili su posjetitelji prvog hrvatskog web portala o mobitelima Mobil.hr. Ovaj smartphone se na hrvatskom tržištu pojavio u proljeće 2010. U izboru za titulu najboljega sudjelovalo je 45 mobitela koji su tijekom te godine privukli najviše pozornosti i uspjeha, i koji su bili najkomentiraniji na najvećem forumu o mobitelima cafe.mobil.hr. HT: LTE testna mreža

Hrvatski Telekom je implementirao LTE (Long Term Evolution) testnu mrežu u Rijeci te prezentirao praktičnu primjenu LTE tehnologije, četvrte generacije mobilnih mreža. S partnerima iz tvrtke Huawei, čiju opremu HT u svojoj mreži testira, predstavljene su najveće brzine downloada podataka u mobilnoj mreži ikad postignute u Hrvatskoj. Prvi put u Hrvatskoj uživo je iz Rijeke uspostavljena visokokvalitetna videokonferencijska veza sa Zagrebom gdje su svi sudionici bili spojeni preko LTE mreže.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3671, 4. travnja 2011.

KEMIJSKE I FIZIKALNE OPASNOSTI U HRANI

Opasnost iz tanjura Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR LUDWIG VON MISES ANTIKAPITALISTIČKI MENTALITET Mate

Antikapitalistički mentalitet zamišljen je kao niz tekstova koji govore u obranu slobodnog tržišta, dok zagovornicima, kao i protivnicima istog ipak pruža dovoljno argumenata i tumačenja. Pošteno je reći i to da su se mnogi politički i ekonomski odnosi u svijetu promijenili otkad je ova knjiga napisana, ali kao što je slučaj i s drugim velikim knjigama, ideje koje su u njima izražene uvijek se mogu i moraju iznova razmatrati.

TONKO MAROEVIĆ SKLADIŠTE MJEŠTE SKLADA V.B.Z.

Motivacija kojom se Maroević rukovodio pri pisanju ovih tekstova rezultirala je jednim od najrelevantnijih uvida u novije hrvatsko pjesništvo. Konglomerat autorovih tekstova tako u sebe zaprima eseje koji tumače širi plan pjesništva, napisane kao pokušaje sistematizacije, problemske tekstove koji se dotiču nekih fenomena, veće portrete nekolicine pjesničkih osobnosti, te prikaze i kritike knjiga objavljenih krajem 60-ih i početkom 80-ih godina 20. stoljeća.

EDUARDO MENDOZA ČUDESNO PUTOVANJE POMPONIJA FLATA Fraktura

U Isusovo doba nekada ugledni rimski građanin Pomponije Flat kreće u potragu za eliksirom mudrosti te se jednoga dana nađe u Nazaretu. Tamo se sprema raspeće tesara Josipa koji je optužen za umorstvo gradskog uglednika. Mali Isus ne vjeruje da je njegov otac kriv, te za šaku srebrnjaka unajmi Pomponija da mu pomogne istražiti umorstvo... Riječ je o spoju povijesnog i detektivskog romana te priča iz Isusova života, začinjenom s mnogo humora i fine ironije.

CHRIS HEDGES CARSTVO OPSJENA: KRAJ PISMENOSTI I TRIJUMF SPEKTAKLA Algoritam

Hedges opisuje uspon post-pismenog društva koje žudi za fantastikom, ecstasyjem i opsjenom. Danas, tvrdi on, živimo u dva tabora. Jedan, u manjini, počiva na pismenom svijetu koji se zna nositi s kompleksnošću i može odvojiti opsjenu od istine. Drugi, a to je većina, povlači se iz realnosti u lažnu sigurnost i čaroliju. U tom su društvu ozbiljni filmovi, novine, knjige i smisleni razgovori na marginama, a na vidjelo izlazi bijeda samoopsjene.

NELSON ALGREN HOD TAMNOM STRANOM Šareni dućan

Riječ je o tek naoko skarednoj priči o svijetu čudaka, ovisnika o opijatima, svodnika i prostitutki, kriminalaca i pijanaca... No, ova priča nije ni najmanje trivijalna - ona u prvi plan dovodi ljude izgubljene u barovima i kuplerajima, koji su “rijetko lijegali na počinak, skrivali se iza obećanja reklamnih plakata, u smećem posutom pozadinskom svijetu, izbjegavajući bezglavu trku za novcem i slavom”; ljude koji su iskusili, ne uvijek svojom krivnjom, onu gorču stranu života.

Knjiga je nastala kao dio kontinuiranog obrazovanja potrošača, a govori o kemijskim i fizikalnim tvarima u hrani, razlozima njihove uporabe te mogućem utjecaju na zdravlje

vakoga dana s hranom unesemo mnoge kemijske i fizikalne tvari. Većina njih čini hranu boljom, probavljivijom, produljuje joj vijek trajanja i olakšava njeno čuvanje. No pod određenim uvjetima neki od njih mogu nam umjesto sitosti zadati želučane pa i druge zdravstvene probleme. Prema istraživanjima, potrošači su zabrinuti za hranu - najviše ih zabrinjava kvaliteta i svježina hrane, pesticidi, GMO, aditivi, ostaci antibiotika i hormona u hrani, a u brizi o hrani najviše vjeruju Europskoj agenciji za sigurnost hrane, te Hrvatskoj agenciji za hranu. Upravo o tim temama govori knjiga Kemijske i fizikalne opasnosti u hrani nastala kao dio kontinuirane edukacije potrošača koju provodi Hrvatska agencija za hranu. Autori ove knjige su Frane Delaš, Marijan Katalenić, Đurđa Vasić-Rački, Kata Galić, Tomislav Klapec, Dubravka Kipčić, Nino Dimitrov i Bojan Šarkanj. U knjizi se govori o tvarima koje se mogu naći u hrani, njihovim karakteristikama, razlozima uporabe te mogućem utjecaju na zdravlje

ljudi. Kao izvor informacija namijenjena je srednjoškolcima, studentima, prehrambenim tehnolozima i laboratorijskom osoblju, ali i široj javnosti. Rječiti primjeri Frane Delaš, jedan od autora, ističe kako su ovim priručnikom željeli široj populaciji predstaviti moguće izvore kemijskih i fizikalnih opasnosti u hrani, koji mogu nepovoljno utjecati na zdravlje potrošača. “Odabrani su primjeri koji pokazuju spektar potencijalnih rizika. U priručniku su predočeni mnogi tipični rizici koji se mogu svakodnevno pojaviti u prehrambenoj indu-

O autorima Autori knjige su Frane Delaš, pročelnik laboratorija za opću mikrobiologiju i mikrobiologiju namirnica zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta te stručnjak za mikotoksine i mikrobiologiju namirnica, njegova kolegica s fakulteta Kata Galić, stručnjakinja za karakterizaciju permeacijskih svojstava polimera i utjecaj različitih čimbenika na promjenu njihovih barijernih svojstava, te Đurđa Vasić-Rački, redovna profesorica Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, koja se bavi biokemijskim inženjerstvom. Koautori su i Tomislav Klapec, predsjednik Katedre za biokemiju i toksikologiju Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, Dubravka Kipčić, voditeljica Odsjeka za pesticide u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Marijan Katalenić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane, Nino Dimitrov, stručni suradnik u Odjelu za predmete opće uporabe i medicinske proizvode tog zavoda, te Bojan Šarkanj, znanstveni novak s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku.

striji i predstavljaju opasnost za zdravlje krajnjeg korisnika – potrošača. Željeli smo razjasniti i neke zablude kojima su potrošači izloženi te izložiti znanstveno utemeljene

Primjeri pokazuju spektar potencijalnih rizika dokaze o sigurnosti kemijskih dodataka hrani, dobroj proizvođačkoj praksi te čvrstoj zakonskoj regulativi kojom je dodatno osigurana sigurnost prehrambene proizvodnje”, istaknuo je Delaš. Kad je riječ o zaradi, krivotvorenje hrane je danas četvrta djelatnost u svijetu, dodaje suautor knjige Marijan Katalenić. “Čak pet do sedam posto godišnjeg prometa na tržištu, prema procjenama, odnesu krivotvoreni proizvodi. Na taj se način u EU-u na godinu izgubi više stotina tisuća radnih mjesta. Krivotvorenje uzrokuje štetu cijelom nizu sudionika od proizvodnje originala do prodaje, a razina ugroženosti se odnosi i na zdravlje ljudi zbog konzumacije hrane, čiji je očekivani prehrambeni profil promijenjen krivotvorenjem”, zaključuje Katalenić. (K.S.)

www.privredni.hr Broj 3671, 4. travnja 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se kuće, industrijski pogoni, oranice... Zgrada i industrijsko dvorište u Pustodolu Začretskom, Općina Sveti Križ Začretje, površine 2028 četvornih metara, vrijednosti 1.778.960,68 kuna, prodaju se 6. travnja na roči-

štu koje će se održati na Općinskom sudu u Zaboku, 1. kat, soba 13a, s početkom u 8.30 sati. Jamčevina je 10 posto od utvrđene cijene, a nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Oranica u Lugu Subotičkom, Općina Koška, Osječko-baranjska županija, površine 21.903 četvorna metra, vrijednosti 80.822,07 kuna, prodaje se 6. travnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Našicama, soba broj 30, II. kat. Oranica se može razgledati 5. travnja, a jamčevina je 8.082,20 kuna i uplaćuje se na žiro-račun Suda br. 2390001-1300001392, s napomenom “jamčevina u predmetu Ovr-628/10”. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Kuća, dvorište i oranica u Slatini, Matije Gupca 225, ukupne površine 5585 četvornih metara, vrijednosti 407.220 kuna, prodaju se 6. travnja na

Općinskom sudu u Slatini, na ročištu koje će se održati u 8.30 sati. Jamčevina iznosi 40.722 kune, a nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti.

Prizemna kuća s podrumom i zemljište u Trnavi, Osječko-baranjska županija, površine 7330 četvornih metara, vrijednosti 259.971,47 kuna, prodaju se 6. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Đakovu. Na ročištu za dražbu mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno uplatile jamčevinu od 25.998 kuna na žiro-račun Općinskog suda broj 2390001-1300001341, s napomenom “jamčevina u predmetu OVR-284/10”. Potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine kupac je obvezan predočiti sucu prije dražbe. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Istoga dana na istom sudu u isto vrijeme prodaje se i kuća u Đakovu, površine 917 četvornih metara, po cijeni od 259.971,47 kuna. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevinu u iznosu od 25.998 kuna uplaćuje se na žiro-račun Suda broj 2390001-1300001341, s

napomenom “jamčevina u predmetu OVR-284/10”. Potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine kupac je obvezan predočiti sucu prije dražbe. Kuća, dvorište i oranica u Vuki, Stjepana Radića 21, Osječko-baranjska županija, površine 2278 četvornih metara, vrijednosti 283.095,61 kunu prodaju se 6. travnja na Općinskom sudu u Osijeku, Europska avenija 10, na ročištu koje će se održati u Ovršnom odjelu Suda u 9 sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevinu od 28.000 kuna može se uplatiti na blagajni Suda ili na račun broj 2390001-1300000419, s pozivom na broj (odobr.) 05 140-531-2010 i naznakom “jamčevina u predmetu broj Ovr-531/10”. Stambena zgrada i dvorište u Zagrebu, Draganička ulica 17, površine 345 metara četvornih, vrijednosti 2.058.196,04 kune, prodaje se 6. travnja na Općinskom sudu u Zagrebu, Ul. grada Vukovara 84, soba 104/I., na ročištu koje će se održati u 9 sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB-a na broj 2390001-1300003265, pozivom na broj 05-116581-10, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Motocikli i skuteri

Sustavi za detekciju plina

Strojevi za puhanu ambalažu

Sustavi za čišćenje plinskih dimnjaka

Xiamen Chengjing, Xiamen, Kina, www. asian-motor.com. Tvrtka je kineski proizvođač različitih vrsta motocikala i skutera. Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: Johnson Zou, sales@asian-motor. com, +86 592 3939670. Fridrich, Osijek. Tvrtka prodaje rabljene strojeve za puhanu ambalažu i brizganje s alatima. Kanistri od tri do 25 litara i bačve od 30 do 110 litara. Kontakt: Ivan Fridrich, fridrich@os.t-com.hr, +385 91 5935151. Alatni strojevi

Unitool Europe, Plzen, Češka Republika, www.unitool.cz/stroje. Tvrtka nudi različite vrste strojeva (strojeve za bušenje, tokarilice...). Alena Bilkova, stroje@unitool.cz, +420 377 444981. Alatni strojevi

Fermat CZ, Brno - Slatina, Češka Republika, www.fermatmachinery.com. Tvrtka nudi sljedeće rabljene alatne strojeve: 1. horizontalne bušače - BFT 80/2 (101714), W 100 A (101764), MT 150/100 (091360), W 9 (101668), HB 125 (101713), 2. strojeve za bušenje VR 4 (101768), VR 4 (101765), 3. vertikalne tokarilice - SK 25 (101756), SK 12 (101590), SKJ 8 A (101739), SKJ 10 B (101519), 4. ostale strojeve - FRP 12 (101684), HD 12B/6000 (101760). Kontakt: Sabina Fertova, fertova@ fermatmachinery.com, + 420 774 339638. Električni materijali

Tongun, Gebze/Kocaeli, Turska, www. tongunpano.com. Tvrtka je proizvođač električnih materijala i proizvoda od stakloplastike-poliestera. Asortiman proizvoda uključuje: panel-brojila, razvodne kutije, distribucijske kabinete, poklopce za revizijska okna (šahtove), poklopce za drenažna okna... Kontakt: Ilker Sarigul, ilker@tongunpano.com, +90 262 7293360.

TLM Corporation, Južnoafrička Republika, www.tlmcorp.co.za. Tvrtka nudi sustave i opremu za detekciju plina za industrijsku, komercijalnu i kućnu upotrebu. Kontakt: Alex Clay, alex@tlmcorp. co.za, +27 21 6893964, +27 82 3329685. Lab, Stuttgart, Njemačka, www.labgmbh.com. Tvrtka je njemački proizvođač sustava čišćenja plinskih dimnjaka, osobito pogodnih za postrojenja koja se bave spaljivanjem komunalnog otpada. Svoje proizvode želi plasirati na hrvatsko tržište. Tvrtka je otvorena za poslovnu suradnju s hrvatskim partnerima zainteresiranima za kupnju proizvoda. Kontakt: labgmbh@labgmbh.com, +49 711 222 493521. Strojevi za industriju ulja

Tan, Chernihiv, Ukrajina, www.tan.com. ua. Tvrtka je ukrajinski proizvođač opreme i strojeva za industriju ulja. Asortiman proizvoda uključuje: filtere (vertikalne, horizontalne...), spremnike, supergrijače, hvatače masnoće, kristalizatore, deodorizatore, kuhače, uređaje za ispiranje, izmjenjivače topline, kompletne linije za rafiniranje, adsorpciju i deodorizaciju biljnih ulja... Kontakt: tan@ tan.com.ua, +38 0462 653373. Oprema za gašenje požara

Červinka ČR, Uherske Hradište, Češka Republika, www.hasicitechnika.com. Tvrtka je proizvođač aparata i opreme za gašenje požara i nudi sljedeće proizvode: aparate za gašenje, aparate za gašenje na kotačima, hidrante, crijeva za hidrante, mlaznice, sigurnosne ormare, sigurnosne oznake, ventile, hidrant-kutije, sprejeve za gašenje, plastične kontejnere za vatru... Kontakt: Kristyna Hablova, cervinkaczechrepublic@email.cz, +420 572 570961.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Fotelje i stolovi

Ministarstvo unutarnjih poslova u Zagrebu nabavlja kongresne, radne i konferencijske fotelje i stolove s preklopnom pločom za pisanje. Rok dostave ponuda 19. travnja. Sisaljke, gumeni spremnici i hidraulički alat

Državna uprava za zaštitu i spašavanje nabavlja leđne, potopne i plivajuće sisaljke, gumene spremnike za gašenje s helikopterom te hidraulički alat za nepristupačne i urbane sredine. Rok dostave ponuda je 12. travnja.

Softverske licencije

Fina Zagreb nabavlja softverske licencije. Rok dostave ponuda 18. travnja. Ručni prijenosni terminali i printeri

Promet d.o.o. iz Splita nabavlja ručne prijenosne terminale i printere. Rok dostave ponuda 15. travnja. REGIJA Računala i računalna oprema

Uprava za indirektno oporezivanje BiH u Sarajevu nabavlja usluge štampanja obrazaca. Rok dostave ponuda je 22. travnja.

Kontejneri za otpad

KJKP Rad iz Sarajeva nabavlja 500 do 700 komada kontejnera za otpad. Rok dostave ponuda je 25. travnja. Odjeća i tkanine za uniforme

Ministarstvo obrane Slovenije u Ljubljani nabavlja odjeću i tkanine za bojne uniforme. Rok dostave ponuda je 4. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA

( najveći pad -25 %

bilježi proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju

Privredni vjesnik Broj 3671, 4. travnja 2011.

( pad 3,2 %

ima prerađivačka industrija na godišnjoj razini

I DALJE NIZBRDO

Industrijska proizvodnja pala 4,1 posto U ovoj godini analitičari RBA ipak očekuju rast industrijske proizvodnje od 2,3 posto u odnosu na lani

skladu s očekivanjima analitičara RBA negativni trendovi u industrijskoj proizvodnji nastavili su se i tijekom veljače, što potvrđuje činjenicu da samo oporavak

U veljači su zalihe industrijskih proizvoda pale za 7,5 posto inozemne potražnje prema hrvatskim proizvodima ne uspijeva potaknuti oporavak domaćeg realnog sektora. Naime, budući da hrvatsko gospodarstvo nije orijentirano na izvoz, pozitivni učinci oporavka razvijenih zemalja su ograničeni. Istodobno, domaća potražnja je još razmjerno slaba,

čemu pridonose nepovoljni trendovi na tržištu rada i visoka razina potrošačkog pesimizma. Prema kalendarski prilagođenim podacima Državnog zavoda za statistiku, industrijska je proizvodnja pala 4,1 posto u odnosu na veljaču protekle godine. Prema kategorijama glavnih industrijskih grupacija (GIG) najveći godišnji pad i dalje bilježi proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju (čiji je udio u ukupnoj proizvodnji razmjerno mali) koja je pala za čak 25 posto. Međutim, godišnji pad su zabilježile i sve ostale kategorije GIG-a osim intermedijarnih proizvoda. Pad, pad Prema područjima nacionalne klasifikacije dje-

latnosti (NKD), sva tri glavna područja su na godišnjoj razini zabilježila pad. Rudarstvo i vađenje te opskrba elek-

tričnom energijom pali su za 6,5 posto, a prerađivačka industrija za 3,2 posto na godišnjoj razini. Na mjesečnoj razini,

prema desezoniranim podacima zabilježen je rast industrijske proizvodnje od 1,9 posto. Tome je osim intermedijarnih pro-

izvoda pridonijela i proizvodnja trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Iako je u siječnju prekinut 19 mjeseci dug trend pada zaliha industrijskih proizvoda na godišnjoj razini, u veljači su zalihe ponovno pale, i to za 7,5 posto. U ovoj godini očekujemo rast industrijske proizvodnje od 2,3 posto u odnosu na 2010. uglavnom pod utjecajem baznog učinka i inozemne potražnje. Nadalje, dugotrajan i razmjerno snažan pad zaliha industrijskih proizvoda upućuje na zaključak da su zalihe vjerojatno gotovo iscrpljene. Pozitivna kretanja bit će izraženija u drugoj polovini godine kada će se i domaća potražnja početi oporavljati, zaključuju analitičari RBA. (V.A.)

NAJBOLJA GODINA U POVIJESTI JGL-a

NETO DOBIT U 2010. IZNOSILA 227,1 MILIJUN KUNA

Prihod povećan 23 posto

Hypo Alpe-Adria-Bank povećao dobit

Jadran Galenski Laboratorij iz Rijeke ostvario je u 2010. godini najbolji poslovni rezultat od osnutka: ukupan prihod grupe iznosio je 630 milijuna kuna, 23 posto više nego u 2009. godini. Ostvarena je dobit od 36 milijuna kuna, što je 33 posto više nego u prethodnoj godini. U prvoj godini nakon osnivanja 1991., prihod JGL-a iznosio je samo 1,5 milijuna kuna. “Rezultat je to stalnog ulaganja u inovativne proizvode, timskog rada i okretanja izvozu. Naši proizvodi prisutni su u 30 zemalja”, istaknuo je Teo Rakočević, direktor kor-

porativnog brendiranja JGL-a, na prošlotjednoj konferenciji za novinare. Osim poslovnog rezultata predstavljen je i novi vizualni identitet tvrtke. U 2010. godini vrijednost JGL-ova izvoza rasla je 67 posto. Zaposleno je 30 radnika i sad ih je ukupno 480. Investirano je 28 milijuna kuna uz visoku profitabilnost. EBITDA marža iznosila je 16,3 posto, EBIT marža 10,3 posto, a neto marža 7,37 posto. U protekle četiri godine tvrtka je lansirala 149 novih proizvoda, od toga 31 u prošloj godini. Program generičkih lijekova koji se izdaju na recept JGL-u je

donio 137,2 milijuna prihoda. Prevladava prodaja na domaćem tržištu (83 posto). Među proizvođačima lijekova JGL zauzima 15. mjesto na hrvatskom tržištu, s udjelom od 2,66 posto. Prihod od tzv. bezreceptnog programa (OTC lijekovi i kozmetika) iznosio je 155 milijuna kuna. Posebni program Aqua Maris, koji je vrlo uspješan na ruskom tržištu, ostvario je prihod od 179 milijuna kuna. Ova dva programa imala su lani mali pad na hrvatskom tržištu (od sedam posto i 20 posto za Aqua Maris), ali su zato izvozni rezultati znatno premašili plan. (I.V.)

Peta po veličini banka u Hrvatskoj, austrijska Hypo Alpe-Adria banka, lani je ostvarila neto dobit od 227,1 milijun kuna, dok je godinu ranije ona bila 151,4 milijuna kuna. Kako se navodi u prioćenju iz te banke, ukupan neto kreditni portfelj iznosio je 28,47 milijardi kuna ili 4,6 posto više nego godinu ranije, a posebno snažan rast ostvaren je u segmentu depozita stanovništva koji je na kraju godine iznosio 10,5 milijardi kuna ili 19,34 posto više nego u 2009. “Dobit prije oporezivanja iznosila je 279 milijuna kuna, što je povećanje u odnosu na prošlu

godinu te jasan pokazatelj uspješnosti nove strategije, kvalitete poslovanja, stabilnosti banke te povjerenja i zadovoljstva klijenata. Unatoč padu operativne dobiti značajan utjecaj na dobar ukupni rezultat imalo je smanjenje troškova rezervacija za loše kredite, koji su zbog otežanih uvjeta poslovanja neminovni. Pozitivni utjecaj imalo je i dodatno poboljšanje efikasnosti poslovanja što je rezultiralo daljnjim smanjenjem operativnih troškova od četiri posto, a omjer troškova i prihoda (CIR) iznosio je 45,05 posto”, navodi se dalje. Dodaju i kako su uveli niz pozitivnih mje-

ra za klijente i poticanje gospodarstva, te proširili mrežu poslovnica i bankomata, što namjeravaju nastaviti i ove godine. “Prema našim predviđanjima ova će godina biti godina početka oporavka, a jedan od naših ciljeva jest pridonijeti revitalizaciji i bržem gospodarskom rastu čemu svjedoči i plan od četiri milijarde kuna koje planiramo plasirati putem novih kredita“, rekao je predsjednik Uprave Markus Ferstl. (J.F.)

www.privredni.hr Broj 3671, 4. travnja 2011.

( samo 36% ispitanika

bira trgovinu prema kriteriju prihvatljivosti cijena

GfK SHOPPING MONITOR 2010/2011

Oko 2000 kuna mjesečno troši se na hranu, piće... Oko 70 posto anketiranih potrošača kupuje bar neke privatne marke pojedinih trgovačkih lanaca, a oko 19 posto njih su redoviti kupci takvih proizvoda

ako maloprodaja (posebno robe široke potrošnje za svakodnevnu uporabu) u svijetu i u Hrvatskoj doživljava iznimne i vrlo brze promjene, jedna od redovitih godišnjih sindiciranih (multi-client) studija u GfK-u Hrvatska predstavlja analizu potrošačkih navika u maloprodaji.

Kupljena roba, posebno pri velikim kupnjama, plaća se gotovinom (70 posto) Tako prema zadnjem istraživanju GfK-a, provedenom na reprezentativnom uzorku od 883 ispitanika/kućanstava u studenome protekle godine, kada se promatra prodaja proizvoda svakodnevne potrošnje, Konzum je, i dalje, apsolutni lider u spontanoj i ukupnoj poznatosti (98 posto) trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. Značajnu ukupnu poznatost - veću od 90 posto - imaju još i Lidl, Kaufland i Billa, a slijede ih Plodine, dm, Getro i Mercator (ukupna poznatost

svakog od njih je između 80 i 90 posto). Najčešće u kupnju u Konzum Gledano po učestalosti odlazaka u kupnju u neki trgovački lanac, u zadnja tri mjeseca prije ispitivanja, potrošači također na prvo mjesto stavljaju Konzum (66 posto), a potom dolaze Kaufland, Lidl, dm i Plodine (između 30 i 35 posto). Osobna ocjena iznosa novca potrošenog u pojedinim trgovačkim lancima na vodeće pozicije stavlja Konzum, Kaufland, Plodine i Lidl. U Konzumu je 30 posto kupaca ostavilo najviše novca kao prvom izboru i još 23 posto kao drugom izboru za kupnju robe široke potrošnje. Osnovni razlozi zbog kojih se najviše novca potroši u određenoj prodavaonici su njena blizina stanu ili poslu (više od 50 posto), širina ponuđenog asortimana (44 posto) te vrijednost za novac (38 posto), odnosno prihvatljivost cijena (što je važno za više od 36 posto ispitanika/kupaca). Jedno kućanstvo mjesečno potroši na hranu, piće i ostale proizvode svakodnevne potrošnje

prosječno oko 2000 kuna. Samo oko 20 posto kućanstava troši više od 3000 kuna mjesečno. Kod kupnje hrane kupcima su osobito važni svježina i kvaliteta proizvoda, razina cijene, širina asortimana, jasno istaknuta cijena, potom čistoća prodavaonice i okoline, orijentacija u trgovini, ljubazno osoblje, brzina rada blagajni, sniženja i promotivne akcije – sve su to ocjene između 4,2 i 4,8 (na ljestvici od 1 do 5). Potaknuti problemima koje je donijela recesija, u 62 posto kućanstava u kupnju se odlazi s unaprijed pripremljenim popisom, ali tek polovina ih uspije kupiti zaista samo ono što su zapisali. Mjesečne veće kupnje Veće nabave za kućanstvo najčešće se rade jednom mjesečno (više od 60 posto kućanstava), ali oko četvrtina kućanstava takve nabave obavlja svaka dva tjedna i nešto manje na tjednoj razini. Karakteristično je da se često u nabavu ide automobilom (52 posto često i još 21 posto povremeno), posebice ako se ide u veliku kupnju.

Kupljena roba, posebno pri velikim kupnjama, plaća se gotovinom (70 posto), ali u oko 30 posto slučajeva i karticama. Kod plaćanja karticama polovina potrošača plaća debitnim karticama, oko 20 posto kreditnim, a ostatak kombinira obje vrste kartica. Loyalty kartice su postale uobičajena praksa te ih danas već ima oko 70 posto potrošača. I tu vodi Konzum, a slijedi ga dm. Polovina potrošača ima samo po jednu loyalty karticu a ostali po dvije ili više kartica. Informiranje putem letaka postalo je uobičajeno za oko 70 posto kupaca, a na drugom je mjestu informiranje putem oglasa na televiziji (oko 50 posto). Približno 30 posto potrošača koji primaju letke u svoje sandučiće kupuju prema tim obavijestima. Privatne marke pojedinih lanaca definitivno su dobile svoje kupce. Naime, oko 70 posto anketiranih potrošača sada kupuje bar neke privatne marke, a oko 19 posto njih izjašnjavaju se kao redoviti kupci takvih proizvoda. (V.A.)

NEMA VIŠE HRVATSKOG FONDA ZA PRIVATIZACIJU

Državna imovina na jednom mjestu Prošlog su tjedna prestali postojati Hrvatski fond za privatizaciju i Središnji ured za upravljanje državnom imovinom, a njihov je posao preuzela Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO). Na čelu će joj biti dosadašnji ravnatelj HFP-a Vedran Duvnjak. Nadzor poslovanja obavljat će sedmočlano Upravno vijeće, koje će voditi potpredsjednik Vlade Petar Čobanković. Prema podacima iznesenim na predstavljanju Agencije, država posjeduje 56 poduzeća u kojima ima natpolovični vlasnički udjel. Nominalna vrijednost tih dionica je 10,7 milijardi kuna. AUDIO će upravljati i sa 394 tvrtke u kojima država ima udjele ispod 50 posto. Nominalna vrijednost iznosi oko 1,8 milijardi kuna. Tome treba dodati i teško procjenjivu vrijednost zemljišta i državnih nekretnina. Vlada je Agenciji dala i zadatak da ostvari upis vlasništva na neupisano zemljište u pretvorbi, a to zemljište zaprema oko 100 milijuna četvornih metara.

AUDIO ipak neće upravljati baš svom državnom imovinom. Šume ostaju u resoru Hrvatskih šuma, poljoprivrednim zemljištem raspolagat će Ministarstvo poljoprivrede, a turističkim Ministarstvo turizma. AUDIO će restrukturirati poduzeća u većinskom vlasništvu, upravljati, ali i prodavati udjele. Prodavat će ih kao i dosad na burzi i dražbama, ali će moći organizirati i javne ponude dionica ili javne pozive za dokapitalizaciju. No prije svega bit će napravljen precizan popis državne imovine koji će biti objavljen na internetskim stranicama Agencije, najavio je Čobanković. Agencija će imati oko 200 zaposlenih, preuzetih iz HFP-a i Središnjeg ureda za upravljanje državnom imovinom. (I.V.)

*vijesti Erste: manje kamate na nove kredite

Erste banka smanjit će od 15. travnja kamate na nove stambene i adaptacijske kredite u redovnoj ponudi. Kamata kod prvih smanjuje se za 0,25 postotnih bodova, za kredite s ostatkom vrijednosti 0,15, za nove adaptacijske kredite 0,45, a za tzv. stambene eko kredite 0,6 postotnih bodova. RBA: Niže kamate na sve stambene kredite RBA je smanjio kamate za 0,25 posto na sve nove stambene kredite s valut-

nom klauzulom u eurima i švicarskim francima, a od 1. lipnja smanjit će i na one koji su već u otplati. Porasla dobit Grupe Banco Popolare Grupa Banco Popolare zabilježila je lani konsolidiranu neto dobit u iznosu od 308 milijuna eura, dok je godinu ranije ona bila 267 milijuna eura. Ukupni operativni prihodi porasli su za dva posto, na 3,72 milijarde eura, dok je operativna dobit porasla za 3,3 posto, na 1,268 milijardi eura.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3671, 4. travnja 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Dobra likvidnost i trgovanje bez napetosti Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

ožujku je, kao i u cijelom prvom kvartalu ove godine, prevladavala iznimno dobra likvidnost sudionika novčanog tržišta. Iako je prosječna kamatna stopa u ožujku bila 1,12 posto, tj. nešto veća nego u siječnju i veljači, izdvojena prosječna mjesečna prekonoćna kamatna stopa iznosila je 0,46 posto. Premda je kamatna stopa na položeni depozit u središnjoj banci od 21. ožujka smanjena sa 0,5 na 0,25 posto godišnje, sklonost deponiranju viškova likvidnosti u središnju banku nije smanjena.

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

21.3.’11. - 25.3.’11.

500

28.3.’11. - 1.4.’11.

400 2

300 200

100 0

28.3.2011.

29.3.2011.

30.3.2011.

U organiziranom trgovanju svakodnevna ponuda novca višestruko je nadmašivala potražnju. Unatoč tome potražnja je bila djelomično nepodmirena zbog limita sudionika s jedne strane, te vrlo niske kamatne stope uz koju su-

31.3.2011.

1.4.2011.

dionici nisu spremni plasirati višak sredstava. Ministarstvo financija je u prošli utorak održalo aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima s rokom dospijeća od godine dana. Planirani iznos izdanja u kunama bio je

ponedjeljak

utorak

400 milijuna, a sudionici su pokazali interes za upisom 1,024 milijarde kuna. Od toga je prihvaćena samo polovina ponuđenog iznosa. Ovako obilna ponuda za upis trezorskih zapisa rezultirala je daljnjim smanjenjem kamatne

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

srijeda

četvrtak

petak

stope na zapise. Upisano je 500 milijuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 dana uz kamatnu stopu od 3,3 posto. Zanimanje za trezorskim zapisima u eurima i na ovoj je aukciji bilo skromnije od planiranog iznosa izdanja.

Stoga su, umjesto planiranih pet milijuna eura upisana četiri milijuna s rokom dospijeća od godine dana uz kamatnu stopu od 2,85 posto. Sljedeću aukciju trezorskih zapisa Ministarstvo financija najavit će naknadno. Sudeći prema odnosu ponude i potražnje novca, početak travnja bit će bez napetosti u trgovanju. Povoljna kamatna stopa neće se mijenjati unatoč činjenici što razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija ulazi u zadnju dekadu. Samo bi radikalniji rast potražnje mogao potaknuti promjenu uvjeta trgovanja, što se u kratkom roku ne očekuje.

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna dodatno ojačala prema svim važnijim valutama Mirex opet porastao Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je dodatno - drugi tjedan za redom - neznatno ojavaluta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

7.386

USD

na iznosila je 7,377617 kuna, dolara 5,187468 kuna, a franka 5,673781 kunu. 5.28

CHF

5.72

7.384

5.26

5.70

7.382

5.24

5.68

7.380

5.22

5.66

7.378

5.20

5.64

7.376

5.18

5.62

5,516668

JPY

japanski jen (100)

6,660416

CHF

švicarski franak

5,678773

GBP

britanska funta

8,814812

USD

američki dolar

5,565746

EUR

euro

7,382405

Izvor: HNB

EUR

5,509669

kanadski dolar

posto, a u odnosu na američki dolar za 0,5 posto. Srednja vrijednost eura potkraj prošlog tjed-

čala prema euru, američkom dolaru i švicarskom franku. U odnosu na euro i franak ojačala je za 0,6

29.3.

30.3.

31.3.

1.4.

28.3.

29.3.

30.3.

31.3.

1.4.

28.3.

29.3.

30.3.

31.3.

1.4.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Burzovni indeksi u plusu

6200 6040

FTSE 100

je stopa nezaposlenosti pala na 8,8 posto, najnižu razinu u gotovo dvije godine, pokazali su u prošli petak objavlje-

ni podaci američke vlade. Plaće su porasle za 0,3 posto, a potrošnja za 0,7 posto. To će svakako dobro utjecati na Wall

12500

2900

12300

Dow Jones

2800

5880

12100

2700

5720

11900

2600

5560

11700

2500

5400

11500 28.3.

5000 4500

29.3.

30.3.

31.3.

1.4.

7200

29.3.

30.3.

31.3.

1.4.

28.3. 10000

DAX

9700

4000

7000

9400

3500

6800

9100

3000

6600

8800

2500

6400 28.3.

29.3.

30.3.

31.3.

1.4.

NASDAQ

2400 28.3.

7400

CAC40

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

162

161

160

159

primjena od 2. travnja 2011. 28.3.

Američki poslodavci u ožujku su otvorili približno isti broj radnih mjesta kao i prethodni mjesec (216.000), čime

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog mirovinskog fonda Mirexa, protekli je tjedan, u odnosu na tjedan ranije, kada je također imala rast od 0,7 posto, porasla za dodatnih 0,36 posto - na 161,1239 bodova. Tjedan ranije, podsjećamo, vrijednost mu je bila 160,5441 bod.

29.3.

30.3.

31.3.

1.4.

NIKKEI 225

8500 28.3.

29.3.

30.3.

31.3.

1.4.

28.3.

29.3.

30.3.

31.3.

1.4.

Street na kojem je prošli tjedan zbog očekivanja podataka o zaposlenosti bio prilično “mršav”, ali ipak dobar. Naime, Dow Jones indeks imao je najbolje prvo tromjesečje od 1999. godine (12.397 bodova), a tjedan je završio s plusom od 1,63 posto. Tehnološki Nasdaq imao je pak tjedni rast od 2,34 posto. Unatoč zabrinutosti zbog visoke zaduženosti Grčke, Irske i Portugala, i u eurozoni su svi indeksi imali tjedni rast od 1,81 (FTSE) do 3,50 (DAX), dok je indeks Tokijske burze Nikkei porastao 3,26 posto.

159 28.2.

10.3.

20.3.

31.3.

28.3.

29.3.

30.3.

31.3.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 31.3.2011. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile

162,3495 165,9963 154,1583 161,2557 161,1239

167,7731 200,0055 140,0807 133,4274 157,4191 187,7737 183,0496 196,5178 142,0499 120,8554 163,5523 171,278 150,4578 120,5299 108,1746 133,6894 122,7456

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3671, 4. travnja 2011. BURZA

Redovni dionički promet gotovo prepolovljen na kuna, što je u odnosu na tjedan ranije, pad od 41,22 posto. Indeks Crobex pao je za 1,44 posto, na 2.268,99 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.258,45 bodova

Marko Repecki www.hrportfolio.com Krajem proteklog tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 63,263 milijuTop 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Dom Holding d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Podravka d.d. Institut IGH d.d. Dalekovod d.d. Atlantska plovidba d.d. Belje d.d.

-1,50% +0,98% 0,00% -5,00% +0,64% -1,22% +3,99% -6,01% -3,87% -5,42%

zadnja cijena 292,55 41,40 10,00 58,00 1.640,50 321,01 1.929,00 248,99 721,00 92,32

promet 15.887.022,59 5.842.415,12 4.889.921,00 3.281.741,63 3.227.312,44 2.567.569,88 1.993.855,62 1.910.954,15 1.752.977,53 1.590.150,00

UKUPAN TJEDNI PROMET: 275,563 milijuna kuna TJEDNI DIONIČKI PROMET: 63.263.298,59 kn

ili s padom od 1,59 posto. Najviše se trgovalo dionicom HT-a kojom je ostvareno 15,887 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 292,50 kuna (pad od 1,50 posto). Naj10 dionica s najvećim rastom cijene Nava banka d.d. Končar el. aparati sr. napona d.d. Agromeđimurje d.d. Transadria d.d. Elektroprojekt d.d. Kraš d.d. Elektropromet d.d. ZIF Slavonski d.d. Prehrambeno ind. kombinat d.d. Liburnia Riviera Hoteli d.d.

veći porast među najtrgovanijima zabilježila je dionica Instituta IGH koja je porasla za 2,99 posto te je trgovanje završila na 1929 kuna. Najveći pad ima-

tjedna promjena +51,26% +21,64% +19,82% +18,00% +9,80% +9,26% +7,84% +7,12% +7,09% +6,83%

zadnja cijena 58,99 888,00 899,92 1.180,00 878,96 460,00 26,95 27,99 300,00 2.190,00

promet 33.891,28 1.776,00 899,92 1.180,00 50.100,72 680.663,07 1.293,60 13.047,09 1.124.204,00 46.342,90

INVESTICIJSKI FONDOVI

Proteklog je tjedna od ukupno 93 fonda njih 73 zabilježilo porast vrijednosti udjela. Rezultati su se kretali u rasponu od -0,80 posto do +6,71 posto, a 27 fondova zabilježilo je rast veći od jedan posto. Najuspješniji dionički fond bio je fond NFD Aureus US Algorithm s rastom od 6,71

posto, a potom MP Mena HR (4,21 posto). Najveći gubitnik bio je fond Alternative A1 kojem je vrijednost smanjena za 0,80 posto, a potom Ilirika Gold (0,68 posto). Kod mješovitih fondova najveći dobitnik je ICF Balanced (2,43 posto) te Ilirika JIE Balanced (1,23 posto), dok su gu-

bitnici ST Aggressive (0,61 posto) i ST Balanced (0,45 posto). Najveći dobitnik kod obvezničkih fondova je OTP euro obveznički (0,40 posto) te Erste Bond (0,17 posto). Obveznički fondovi nisu imali padova, slično kao i novčani od kojih je najuspješniji bio HI-cash s porastom od 0,13 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta

od 24. do 31. ožujka 2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

98,8759

1,55

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,6426 44,8659 8,5117 132,5900 13,0636 107,1000 105,2700 76,1949 166,8207 66,7200 89,2600 91,2779 94,1800 96,0263 106,3100 51,2888 63,6791 46,3395 27,7478 78,8984 53,3450 71,8666 73,4926 5453,7400 96,5138 14,1906 35,5700 48,6266 7,6230 58,7700 45,5628 82,5134 51,0927 452,8433 343,4537 94,9143 89,2800 319,1961 77,5700 148,5117 118,1347 10,9512 116,5060 109,9415 112,4111 11,4316

2,12 -0,49 1,88 0,58 1,81 0,41 -0,30 0,01 1,20 -0,13 -0,02 -0,15 -0,48 1,99 0,54 1,12 -0,25 1,17 2,64 0,18 2,09 1,19 0,78 0,61 0,90 -0,12 -0,53 0,90 1,46 1,91 -0,04 1,75 0,77 4,21 2,60 0,01 -0,80 1,45 0,31 6,71 -0,21 1,29 0,74 1,80 -0,28 2,82

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

zadnja vrijednost 2.268,99 1.258,45 96,91

la je dionica Dalekovoda (6,01) posto te je trgovanje završila na 248,99 kuna. Svih 10 najtrgova10 dionica s najvećim padom cijene Karlovačka banka d.d. Kutjevo d.d. Vukovarski poljopr. Ind. kombinat d.d. Valamar grupa d.d. Hrvatska poštanska banka d.d. Koka d.d. Validus d.d. Varteks d.d. TEP d.d. Jadroagent d.d.

tjedna promjena -1,44% -1,59% +0,18%

nijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a tri su zabilježile porast cijene.

tjedna promjena -19,38% -19,28% -15,64% -13,64% -13,42% -12,79% -12,69% -12,44% -11,76% -10,01%

zadnja cijena 70,04 25,50 66,41 53,11 2.000,00 218,00 9,08 14,01 30,00 630,00

promet 68.276,48 3.791,50 600.183,14 259.741,45 6.021,00 15.677,05 194.591,11 1.344,96 1.500,00 44.133,51

*vijesti

Od 93 fonda njih 73 imalo je porast udjela

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

105,7800 95,6259

*Tjedna promjena [%] 2,51 -0,68

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

126,6000 149,2800 110,5479 10,1656 120,5722 156,9500 170,6972 66,6502 103,1802 115,9918 8,3631 151,1558 79,9539 5,6575 70,1305 11,0541 117,5160 109,6500

0,19 0,75 -0,09 1,09 2,43 0,07 -0,45 -0,61 0,62 -0,25 0,73 1,23 1,07 0,17 -0,84 1,08 0,27 -0,10

€ € € € € kn € €

159,7500 11,5652 177,3700 131,0559 132,7100 165,0332 127,7175 129,3579

0,03 0,06 0,11 0,07 0,17 0,13 0,20 0,40

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

133,2038 163,8556 140,5798 126,6344 146,2300 139,4900 139,7974 136,2655 125,0456 133,1472 123,5126 118,0541 11,4260 109,1996 10,7570 102,6335 106,5000 100,4473

0,04 0,05 0,04 0,05 0,07 0,04 0,13 0,07 0,02 0,05 0,06 0,06 0,23 0,05 0,05 -0,13 0,07 0,04

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

Global Finance: PBZ najbolja banka u Hrvatskoj

Ugledni svjetski financijski časopis Global Finance proglasio je Privrednu banku Zagreb najboljom bankom u Hrvatskoj u kategoriji The World’s Best Emerging Market Banks 2011 in Central&Eastern Europe. Već 18 godina zaredom Global Finance provodi odabir najboljih banaka na tržištima u razvoju. Istraživanje pokriva Aziju, Bliski istok i Afriku, Latinsku Ameriku te Srednju i Istočnu Europu. Kriteriji za odabir najboljih banaka bili su financijski pokazatelji, strateški odnosi, korisničke usluge, konkurentnost cijena te inovativnost proizvoda. Zaba više ne koristi usluge Moody’sa Zagrebačka banka (Zaba) više neće koristiti uslugu rejtinga Moody’sa, priopćeno je prošli tjedan iz Zabe. Odluka o prestanku korištenja usluge rejtinga donesena je kao stvar racionaliziranja i usklađivanja broja rejtinga s potrebama Banke, navodi se u priopćenju. Zaba će i dalje imati direktni rejting Standard&Poor’sa i Fitch Ratingsa. Inače, u prosincu

2010. Moody’s je objavio svoje izvješće za Zagrebačku banku i time ujedno zaključio godišnji ciklus utvrđivanja rejtinga, s indiciranjem oko izgleda s obzirom na rejting: rejting financijske snage nosi ocjenu D+, globalni rejting depozita u lokalnoj valuti ocjenu Baa2, rejting depozita u stranoj valuti (foreign currency deposit rating) dobio je ocjenu Ba1. U objavi Moody’sa naglašava se kako je rejting Zagrebačke banke “s izgledom da se održi kao stabilan” potvrđen prije obustave praćenja. Na treću aukciju HBOR-a javilo se devet banaka

Hrvatska banka za obnovu i razvitak održala je prošli tjedan treću aukciju za kredite po modelu A+. HBOR je na aukciji ponudio 400 milijuna kuna, a pristiglo je devet ponuda u iznosu od 468,08 milijuna kuna. Zbog većeg iskazanog interesa u odnosu na ponuđenu kvotu, HBOR je prihvatio osam ponuda uglavnom većih poslovnih banaka. Ponderirana kamatna stopa za krajnje korisnike kreće se u rasponu od 4,18 do 4,30 posto.

Visoko pokroviteljstvo: Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović

Pokrovitelji:

Dobrodošli u Svpetrvs Hotele, Supetar - otok Brač hoteli vrhunskih enogastronomskih događanja

Turistička zajednica Županije splitsko - dalmatinske

Organizator:

Suorganizatori:

Grad Supetar

Turistička zajednica grada Supetra

Partner:

MEĐUNARODNI KULINARSKI FESTIVAL „BISER MORA”, SUPETAR, OTOK BRAČ 13.04. - 17.04. 2011.

Sponzori:

HRVATSKI OTOČNI PROIZVODI

UDRUŽENJE OBRTNIKA SPLIT

Službeni segway festival

Službeno vozilo festivala

Medijski pokrovitelji:

VI međunarodni kulinarski festival „Biser mora" održat će se u hotelima Svpetrvs, Supetar, otok Brač, od 13.04. do 17.04.2011. Sve informacije o festivalu možete potražiti na web stranici Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija www.dalmatinskikuhar.hr

GRADITELJSTVO Međunarodni sajam graditeljstva graditeljstvo@zv.Hr MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREÐENJA I GRADITELJSTVA

međunarodni sajam obrtništva obrtnistvo@zv.hr MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

Prijatelj festivala:

interklima Međunarodni sajam interklime interklima@zv.hr

05. - 09. 04. 2011.

ZAGREB TRANSPORT SHOW međunarodni sajam transporta transport@zv.hr