e-pv 3672 by NEstar

Ron Brown forum Boksačkim rječnikom, Hrvatska zasad udara slabije od svoje kategorije, kaže veleposlanik James Foley

Tko je najslabija karika Jedino poduzeće koje u Hrvatskoj proizvodi lance godišnje zaradi oko 20 milijuna kuna

Upravljanje javnim dugom Postojeći način upravljanja osigurava samo dio svog osnovnog cilja, a to je pribavljanje novca za državu

TEMA TJEDNA STR. 4-5

PRIČA S RAZLOGOM STR. 12

SVIJET FINANCIJA STR. 21

3 6 7 2

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 11. travnja 2011. Godina LVIII / Broj 3672. www.privredni.hr

privredni vjesnik

FARMAKOEKONOMIKA / MEGGLE HRVATSKA / GEOPORTALOM PO HRVATSKOJ / REGIJA / STIL / SVIJET FINANCIJA

N EBAG S O P ILO PR info EEN

nosi rk Što do ope Netwo r u E e pris Enter

ISPITIVANJE I CERTIFICIRANJE

SKUP POSAO ZA MALO TRŽIŠTE ... ali konkurencija će vam uzeti posao ako ima normu, a vi ne >>10-11 INTERVJU: IGOR ĐURIĆ

USPJEH 2. SARAJEVO BUSINESS FORUMA

>> 6-7

>> 14

Privatno zdravstvo još bere plodove zbog određenih zastoja u razvoju javnog zdravstva, kaže ravnatelj Poliklinike Nemetova

Poduzetnici investitorima ponudili 153 projekta ukupno teška 14,7 milijardi eura; investitore zanima i turizam u Hrvatskoj

Rok za slanje prijava: 18. travanj 2011

ZAKLADA “HRVOJE POŽAR” objavljuje

NATJEČAJ

Organizator:

Znanstvenim i stručnim djelatnicima dodjeljuju se godišnje nagrade “Hrvoje Požar”, u obliku plakete i povelje.

II.

Studentima energetskog usmjerenja, četvrte (IV.) godine preddiplomskog sveučilišnog studija i diplomskog sveučilišnog studija, dodjeljuje se pet (5) godišnjih nagrada “Hrvoje Požar”, u obliku povelje i u novčanom iznosu: — za izvrstan uspjeh u studiju, i/ili za posebno zapažen diplomski rad iz područja energetike.

III.

Studentima energetskog usmjerenja dodjeljuje se pet (5) jednogodišnjih stipendija za četvrtu (IV.) godinu preddiplomskog studija, odnosno za sveučilišni studij.

IV.

Natječaj je otvoren od 1. do 30. travnja 2011. godine.

Pokrovitelji:

Medijski Sponzori:

Sve obavijesti na tel. 01/ 60 40 609, hed@eihp.hr, www.hed.hr

specijalizirani sportski televizijski kanal

Prva na svijetu u vlasništvu nacionalnog olimpijskog odbora - HOO

UVOD

www.privredni.hr Broj 3672, 11. travnja 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

STIPAN BILIĆ, DIREKTOR KONDINA:

JENS MOLLER MADSEN, DIREKTOR KING STURGEA HRVATSKA

Poljoprivredna politika je neodgovorno politikantstvo

Dno je iza nas, ali stope rasta neće biti kao prije

Hrvatska poljoprivredna politika danas nije ništa drugo nego slika neodgovornog politikantstva koje upropaštava domaću poljoprivredu i čini nas ovisnima o uvozu. Država svojim ponašanjem i sama potiče prosvjednike navikavajući ih da traktorskim barikadama u pravilu dobivaju više nego što im je ponuđeno. Većini njih prije bi trebala socijalna pomoć nego poticaji za konkurentnost koji su uludo bačeni. Kad bi kod nas poticaji, odnosno prihodi proizvođača iz državnog proračuna, bili kao u EU-u, 12 do 13 posto u odnosu na vrijednost prodanih poljoprivrednih proizvoda, za poticaje u Hrvatskoj ne bi trebalo izdvojiti više od jedne milijarde kuna.

ZRINKA ŽIVKOVIĆ MATIJEVIĆ, RAIFFEISEN CONSULTING:

Zemlja je u pesimizmu Podaci za prvo tromjesečje 2011. pokazat će blagi pad BDP-a, možda 0,5 ili 0,6 posto. Pad je izvjestan jer nisu učinjeni nikakvi pomaci u gospodarstvu. Osobna potrošnja ima premali rast, a i pozitivan doprinos neto izvoza jenjava. Ne oporavlja se ni industrijska proizvodnja. Investicije će sigurno pasti, bez obzira na najave Vlade o novim investicijskim projektima. Njihov utjecaj vidjet će se možda tek u drugom dijelu godine. Zemlja je upala u pesimizam, ne stižu poticaji za promjene i nema vizije koja bi mogla pokrenuti gospodarstvo.

BORIS VUKELIĆ, PREDSJEDNIK CEHA TRGOVINE HOK-a:

Mali trgovci nestaju s tržišta Zbog visokih cijena i pada kupovne moći građana te ograničenog asortimana mali trgovci najteže podnose krizu. Čak ih je 3000 od kraja 2008. stavilo ključ u bravu. Sve više gube i bitku s velikim trgovačkim lancima, među kojima pet najvećih drži više od polovine hrvatske maloprodaje. Dok mali zatvaraju, veliki su samo lani otvorili više od 100 novih trgovina. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Gospodarski oporavak do kojeg je u prvoj polovini 2010. došlo u većini razvijenih zapadnih zemalja mogao bi imati pozitivan utjecaj na povjerenje stranih investitora u Hrvatsku

roteklih 18 mjeseci na hrvatskom tržištu nekretnina bili su puni izazova. Svjedočili smo značajnom padu kupovne moći stanovništva, čiji su ključni uzroci bili Vladine mjere štednje, nesigurnost u zadržavanju radnih mjesta i nedostatak kreditiranja. Građevinska aktivnost u 2009. bila je na vrlo niskoj razini budući da se nekoliko domaćih developera u svjetlu loših gospodarskih kretanja povuklo s tržišta. Sektor stanogradnje najviše je pogođen – očekivanja developera i potencijalnih kupaca još su uvijek vrlo udaljena, što tržište stambenih prostora drži zaključano u niskoj likvidnosti. Štoviše, kao rezultat neizvjesnog razvoja gospodarskih kretanja, rizika vezanih uz poslovanje i pada profitabilnosti projekata ispod razine isplativosti, zabilježen je značajan pad aktivnosti korisnika prostora u svim segmentima tržišta nekretnina. No, gospodarski oporavak do kojeg je u prvoj polovini 2010. došlo u većini gospodarstava razvijenih zapadnih zemalja mogao bi imati pozitivan utjecaj na povjerenje stranih investitora u Hr-

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

vatsku. Iako su gospodarski oporavak u Hrvatskoj, a posebno njegova postojanost, još uvijek neizvjesni, do razvoja manjeg broja novih projekata ipak je došlo, naročito u segmentu trgovačkih centara, kako u Zagrebu tako i u nekim manjim gradovima. Aktivnost na tržištu skladišno-logističkih prostora također je

Strani investitori nisu izgubili povjerenje u Hrvatsku, barem za nekretnine razumnih cijena pojačana, a novi su projekti odgovor na postojeću potražnju za novim suvremenim skladišnim objektima. Dok u 2009. nije započeta gradnja nijednog novog značajnog uredskog objekta, u 2010. je započeta i traje gradnja njih nekoliko i to na špekulativnoj osnovi, što će, nadamo se, biti trend i u budućnosti. Tržište stambenih prostora koje je doživjelo pad cijena još u 2008. zbog prekomjerne ponude stanova i dalje je pod velikim pritiskom. Do

toga je najvećim dijelom došlo zbog velikog broja neprodanih stanova za koje stvarnih kupaca nema ili su prisutni u jako malom broju. Zbog manjka interesa međunarodnih ulagača, precijenjenog tržišta u usporedbi s ostalim zemljama Istočne Europe i dijelom zbog nedostatka financiranja, značajnijih transakcija na investicijskom tržištu u 2009. nije ni bilo. Međutim do naglog je zaokreta došlo već u ljeto prošle godine zajedno s povratkom likvidnosti kad su se

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

investitori vratili na tržište. U 2010. godini u Hrvatskoj je zabilježen rekordan obujam investicijskih transakcija stranih ulagača, i premda se to vjerojatno neće ponoviti u 2011., zbog nedostatka ponude investicijskih nekretnina koje zadovoljavaju potrebe institucionalnih investitora, ipak je to dobar pokazatelj da strani investitori nisu izgubili povjerenje u Hrvatsku, barem za nekretnine investicijske kvalitete i razumnih cijena. Na temelju rasta aktivnosti na lokalnom tržištu nekretnina opravdano je nadati se da je dno ciklusa iza nas i da nas očekuje postupan oporavak – iako vjerojatno spor. No, ne očekujemo

Do razvoja manjeg broja novih projekata ipak je došlo, naročito u segmentu trgovačkih centara da će stope rasta u sljedećih nekoliko kvartala doseći razinu kakvu su imale u onim godinama prije recesije.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3672, 11. travnja 2011.

U godini dana, koliko u Hrvatskoj zna proći dok administracija ne udari svoj pečat, Kinezi sagrade turistički centar na milijun kvadrata.

KONGRES FARMAKOEKONOMIKE

Treba nam reforma zdravstvenog sustava Farmaceutskoj industriji ne isplati se ulagati u nove antibiotike, pa uz nove imamo i povratak “starih” bolesti poput tuberkuloze

armakoekonomika ili analiza troška i učinkovitosti nekog lijeka te drugih načina liječenja može se koristiti za unaprjeđenje uspješnosti zdravstvenog sustava. Ona ukazuje koje intervencije omogućavaju najbolju “vrijednost za novac” te onima koji donose odluke u zdravstvu pomaže u odabiru intervencije koja će dovesti do najpovoljnijeg i najboljeg zdravstvenog učinka s mogućim ograničenim sredstvima. Rekao je to, među ostalim, predsjednik Međunarodnog kongresa farmakoekonomike i istraživanja ishoda liječenja Dinko Vitezić na trodnevnom skupu koji je prošli tjedan održan u Rovinju. Budući da se farmakoekonomske analize kod nas ne koriste dovoljno (primjerice, prilikom formiranja lista lijekova u obzir se uzima samo ci-

jena lijeka, a ne i neizravni troškovi poput gubitka zbog dugotrajnog bolovanja), Vitezić smatra kako se u Hrvatskoj treba uvesti sustav procjene zdrav-

Vitezić smatra kako se u Hrvatskoj treba uvesti sustav procjene zdravstvenih tehnologija stvenih tehnologija. Za to je potrebna zakonska infrastruktura te edukacija budućih farmakoekonomskih i već postojećih stručnjaka. Predavanjem o antimikrobnoj rezistenciji i njenom globalnom širenju, koje je

održano u suradnji s Uredom Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj, obilježen je i 7. travnja Svjetski dan zdravlja. Rezistencija na brojne antibiotike postaje sve veći zdravstveni problem, ponajprije zbog prekomjernog korištenja antibiotika u proizvodnji hrane (kod životinja se koriste kao terapija, za bolji rast, u profilaksi...). Tako uz brojne bakterije, za koje još nema lijeka jer se farmaceutskoj industriji ne isplati ulagati u nove antibiotike, imamo i povratak bolesti kao što je tuberkuloza. (J.F.)

Uskoro plinsko povezivanje Hrvatske i BiH

če–Čapljina–Mostar–Konjic–Sarajevo, odnosno Zagvozd–Imotski–Posušje–Tomislavgrad–Šuica– Kupres–Bugojno–Travnik te Slobodnica–Bosanski Brod–Zenica. S obzirom na to da je Plinacro u suradnji s mađarskim operatorom nedavno završio i pustio u rad interkonekcijski plinovod između Mađarske i Hrvatske (Dravaszerdahely–Donji Miholjac–Slobodnica), realizacija projekta sjeverne interkonekcije Slobodnica–Bosanski Brod– Zenica omogućila bi povezivanje bosanskohercegovačkoga plinskog transportnog sustava na

RON BROWN FORUM U DUBROVNIKU

Regija mož udarati mn Na sastanku koji je okupio dvjestotinjak predstav veleposlanika Foleya - otvoreno i bez skrivanja pr predlagali i rješenja za prevladavanje prepreka br Igor Vukić vukic@privredni.hr

PLINACRO I BH-GAS POTPISALI PISMO NAMJERE

linacro i BH-Gas potpisali su Pismo namjere kojim su se oba nacionalna operatora obvezala na nastavak zajedničkih aktivnosti na pripremi projekata povezivanja plinskih transportnih sustava Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine. Obje kompanije izrazile su spremnost za nastavak pripreme projekata povezivanja hrvatskog i bosansko-hercegovačkoga plinskoga transportnog sustava, i to izgradnjom interkonekcijskih plinovoda na čak tri koridora. Riječ je o pravcima Lička Jesenica–Tržac, zatim Plo-

Robert Benmosche, čelnik AIG-a

sve potencijalne buduće velike međunarodne projekte plinovoda poput Nabucca ili Južnog toka. S druge strane, nakon nastavka izgradnje Plinovodnog sustava Like i Dalmacije, odnosno magistralnog plinovoda Split– Ploče, realizacija projekta južne interkonekcije omogućila bi Bosni i Hercegovini da postane dijelom južnih plinskih koridora poput Jonsko-jadranskog plinovoda (Ionian Adriatic Pipeline = IAP) kao nastavka Trans Adriatic Pipelinea (TAP), a Republici Hrvatskoj ostvarenje znatnih prihoda od tranzita plina. (K.S.)

rvatska ima velike mogućnosti za privlačenje investicija, ali boksačkim rječnikom, zasad udara slabije od svoje kategorije, rekao je James Foley, veleposlanik SAD-a, zaključujući Ron Brown forum, održan prošlog tjedna u Dubrovniku. Sastanak posvećen 15. obljetnici pogibije američkog ministra trgovine, jednog od pionira promocije poslovne suradnje SAD-a i Hrvatske, iskorišten je za analizu ulagačkog potencijala i predlaganje rješenja za prevladavanje prepreka bržem poslovanju. Preduvjet za sklapanje posla – postojanje interesa – u ovom je slučaju zadovoljen. Okupilo se 200 predstavnika velikih i malih američkih i hrvatskih kompanija, voljnih da nađu partnere i istraže potražnju za svojim robama i uslugama. Postignut je i cilj organizatora da se zajednički predstave mogućnosti cijele regije. U svim panelima sudjelovali su govornici iz zemalja Jugoistočne i Srednje Europe, pokazujući mnoge zajedničke karakteristike, prednosti i slabosti. A kad

se zbroje njihovi stanovnici, dolazi se i do ozbiljnog tržišta za veće američke igrače. Brže, pa makar i negativno Sudionike su pozdravili hrvatski predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor. Upoznali su ih s mjerama hrvatske vlade za gospodarski oporavak. Pozvali su ih da se priključe nekim od investicijskih projekata koje Vlada pokreće preko državnih poduzeća. Osim promjena koje donosi buduće članstvo Hrvatske u Europskoj

Boksačkim rječnikom, Hrvatska zasad udara slabije od svoje kategorije, rekao je James Foley

uniji, najavljeni su i dodatni napori u unaprjeđenju ulagačke klime. “Ubrzat ćemo davanje odgovora na pitanja ulagača, pa makar odgovor bio i – ne”, istaknuo je Domagoj Milošević, potpredsjednik Vlade za investicije, koji je u Dubrovniku proslavio tri mjeseca od imenovanja u Vladu. Prema nje-

govu mišljenju, kretanje ljudi iz privatnog u državni sektor i obratno bitan je korak prema međusobnom upoznavanju tih dvaju, u Hrvatskoj često suprotstavljenih, svjetova. Prema ocjeni veleposlanika Foleya, razgovaralo se otvoreno i bez skrivanja problema. Robert Benmosche, čelnik AIG-a, na vlastitom je primjeru upoznao hrvatsku birokraciju. Kupio je vilu u Dubrovniku prije 14 godina, a onda mu je trebalo šest godina za uređenje, zbog raznih dozvola i inspekcija. Iako je davno kupio i vinograd, u njemu zbog različitih pravnih problema nije uspio izgra-

www.privredni.hr Broj 3672, 11. travnja 2011.

Nadam se da ovakve skupove uskoro nećemo morati ponovno organizirati. Poslovni život trebao bi se odvijati slobodno, po vlastitim zakonitostima. James Foley, veleposlanik SAD-a

že poslovno nogo jače nika američkih i hrvatskih tvrtki, razgovaralo se - prema ocjeni oblema. Uz analizu ulagačkog potencijala poduzetnici su žem poslovanju nisu upuštale u špekulativne investicije te s pomoći njihovih majki-banaka iz inozemstva. Ova i sljedeća godina mogle bi donijeti brži trend oporavka. Tržište je živnulo, svjedočimo velikim konsolidacijama i spajanjima u industriji hrane i trgovini, a vjerojatno i bankarstvu. Nastupa dobro vrijeme za ulaganje i treba brzo potražiti prilike, zaključio je Remenar.

diti vinariju. Kaže da u godini dana, koliko u Hrvatskoj zna proći dok neka “važna” osoba u administraciji ne udari svoj pečat, Kinezi već sagrade hotel i turistički centar na milijun kvadrata. Smatra ipak da Hrvatska ima velike prednosti u turizmu, ali on se, po svemu sudeći, neće time baviti. Potencijalni koncesionari Borislav Škegro, bivši hrvatski ministar financija, sada direktor investicijskog fonda Quaestus, smatra da je zaobilaženje prepreka lakše u zajedničkom poslu s lokalnim partnerom. Ilustrirao

je to vezom svog fonda i švedskog Tele 2 u natjecanju za koncesiju mobilne telefonije. “Uz nas je Tele 2 sigurno uštedio dosta vremena za razumijevanje našeg tržišta. Mogli smo mu dati pouzdane informacije i objasniti što treba tehnički riješiti da bi ponuda bila odgovarajuća. Kao konzorcij na svojoj smo strani imali veleposlanika iz zemlje Europske unije, što je dobro došlo kad smo prije natječaja lobirali kod ministara i regulatora”, rekao je Škegro. U Dubrovniku su bili i predstavnici aerodroma Huston, potencijalni natjecatelji za koncesiju

Zračne luke Zagreb. Njih kao i druge inozemne sudionike skupa zanimale su informacije o makroekonomskoj stabilnosti, stanju u bankarstvu, trendovima na tržištu nekretnina... Marko Remenar, član Uprave Zagrebačke banke, podsjetio je kako je stabilnost bankarskog sustava očuvana restriktivnom politikom HNB-a, oprezom banaka koje se

Nastupa dobro vrijeme za ulaganje, tvrdi Marko Remenar, član Uprave Zagrebačke banke

Obrazovani radnici privlače ulaganja Margareta Drzeniek Hanouz iz Svjetskog ekonomskog foruma ocijenila je da u regiji postoji relativno dobro obrazovana radna snaga. Uz približavanje Europskoj uniji, to predstavlja dobar temelj za izravna ulaganja. Važan adut je i zemljopisni položaj, osobito u sektoru prometa, turizma i logistike. No, poduzeća moraju više izvoziti, izlagati se međunarodnoj konkurenciji te je važno što više ograničiti utjecaj države u ekonomiji. “Nadam se da ovakve skupove uskoro nećemo morati ponovno organizirati. Poslovni život trebao bi se odvijati slobodno, po vlastitim zakonitostima”, zaključio je dvodnevni forum veleposlanik Foley.

APEL DRŽAVI ILI HVARU

Orco traži pomoć za dulju sezonu

Država ili lokalna zajednica trebala bi subvencioniranjem niskotarifnih zrakoplovnih kompanija pomoći produljenju turističke sezone u Hrvatskoj, smatra JeanFrancois Ott, predsjednik Orco Grupe, ulagača u Sunčani Hvar. S desetak eura po putniku, kako to rade regionalne vlade u Francuskoj, potakle bi se aviokompanije da dovode turiste u travnju, svibnju ili listopadu. Državi bi se ulaganje u transport turista vratilo kroz veći porez ubran od hotelskih kompanija i drugih usluga na tržištu. “Bez produljenja sezone nema razvoja. Sezona od 100 dana može biti dovoljna tek za preživljavanje turizma”, kaže Ott. Na prošlotjednom susretu s novinarima Ott je rekao

da je Orco s državom potpisao svojevrsni mirovni sporazum. Očekuje da će imovinsko pravni problemi koji priječe jače Orcovo ulaganje biti riješeni u idućih godinu dana. Problemi nisu riješeni u prošlih pet godina, no ministar Petar Čobanković pokazao je čvrstu volju da se to promijeni. Ott očekuje da će uskoro biti postignut i dogovor s bankama o reprogramiranju kredita za ranija ulaganja u Sunčani Hvar. Orco Grupa je u prošloj godini poslovala uspješno, sa 250 milijuna eura prihoda, dok se imovina koju posjeduje u nekoliko europskih zemalja procjenjuje na 1,7 milijardi kuna. “U 2011. godini očekujemo veliki rast”, rekao je Ott. (I.V.)

NAKNADE ZA EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA

Zakasnili s pojeftinjenjem Vlada je u ožujku donijela uredbu kojom se naknade za eksploataciju mineralnih sirovina smanjuju za 60 posto, no pitanje je hoće li koncesionari ove godine moći iskoristiti tu olakšicu. Nova uredba nije objavljena u Narodnim novinama do 31. ožujka, a do tog datuma je po staroj uredbi trebalo uplatiti skuplje koncesijske naknade za cijelu godinu. Sudionici okruglog stola koji je prošli tjedan organizirao Promins, udruženje rudarskih poduzeća, prosvjedovali su što će tvrtke koje sklope ugovor o koncesiji nakon stupanja na snagu nove uredbe plaćati manje od onih koje već imaju koncesiju. Slavko Repić, ravnatelj Uprave za rudarstvo

Ministarstva gospodarstva, objasnio je da su htjeli novu uredbu donijeti do Nove godine, ali Vlada je imala druge prioritete. Kad je uredba usvojena, nije objavljena na vrijeme, vjerojatno zbog gužve u Narodnim novinama. Razočarane koncesionare tješilo se obećanjem da će se pokušati pronaći način da ipak još ove godine dobiju niže naknade. One su težak teret u poslovanju jer su lani povećane više od 300 posto. (I.V.)

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3672, 11. travnja 2011.

MEGGLE – TREĆA HRVATSKA MLJEKARA

Europski proizvodi slavonskog podrijetla Mlijeko za sve Meggleove proizvode iz Hrvatske prikuplja se svakodnevno od više od 1000 kooperanata s područja Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije Svetozar Sarkanjac

mplementacija europskih standarda u proizvodnim procesima tvrtke Meggle Hrvatska bila je središnja tema skupa koji je u toj osječkoj tvornici zajednički organiziralo predstavništvo Slobodne države Bavarske u Hrvatskoj i Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora. Naime, današnji hrvatski proizvođač nastao je na temelju 125 godina duge tradicije mljekarstva u Bavarskoj, u obiteljskoj mljekari Meggle, te na više od šest desetljeća tradicije u mljekari u Osijeku, utemeljenoj 1949. Meggle Hrvatska je danas treća mljekara u Hrvatskoj koja prerađuje oko 120.000 litara mlijeka na dan. Upravo na činjenici da imaju domaću sirovinsku bazu zasnovan je i sadašnji slogan tvrtke – Iz srca Slavonije. “Kampanjom želimo dodatno ojačati imidž hrvatske kompanije, koja proizvodi od potpuno hrvatske sirovine, od mlije-

Gotovo 90 milijuna kuna ulaganja Od vremena potpunog preuzimanja osječke mljekare, Meggle je uložio gotovo 90 milijuna kuna u proizvodne procese, povećanje kapaciteta i modernizaciju proizvodnje, kao i unaprjeđenje distribucijskog lanca koji sada više nije regionalnog nego nacionalnog karaktera. Meggle Hrvatska danas zapošljava 235 radnika u Osijeku i u pet distributivnih centara - Zagrebu, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku. ka sa slavonskih farmi. U skladu s tom strategijom, sloganom Meggle iz srca Slavonije želimo promicati ovaj kraj kao srce poljoprivredne i prehrambene industrije jer on to i jest, a Meggle je sastavni dio njegovog razvoja”, objasnio je Marijan Vučak, predsjednik Uprave Megglea Hrvatska.

A da to nije samo marketinški slogan, svjedoče činjenice kako se mlijeko za sve Meggleove proizvode iz Hrvatske prikuplja svakodnevno od više od 1000 kooperanata s područja Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Tridesetak posto tog mlijeka dolazi s velikih farmi, dok najveći dio pri-

stiže od malih proizvođača koji nerijetko imaju tek nekoliko krava. Meggle sve više slovi i kao najpouzdaniji platiša jer svoje opskrbljivače redovito isplaćuje do 15. u mjesecu. Stoga ne čudi što broj kooperanata stalno raste. No, Meggleu nije važna samo količina nego i kakvoća prikupljenog mlijeka. Naime, dok je 1998. udio mlijeka tzv. EU kvalitete u ukupnom ulazu iznosio oko 42 posto, u veljači ove godine taj je unos dostigao čak 94 posto. Kako navodi Branimir Bogdan, prokurist Megglea Hrvatska, osim velikog zalaganja kod samih proizvođača, to je i rezultat savjetodavne uloge stručnjaka samog Megglea u regiji. Od 24 sabirališta sirovog mlijeka koja su sredinom prošle godine među prvima unesena u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, sva su bila upravo sabirališta kooperanata tvrtke Meggle.

13. CBS U SPLITU OD 12. DO 17. TRAVNJA

Croatia Boat Show unatoč svemu ide dalje Ovogodišnji međunarodni sajam nautike Croatia Boat Show bilo je teže organizirati nego ijedan do sada, priznao je i Vicenco Blagaić, direktor tvrtke Profectus koja organizira sajam. Najavio je kako će 13. Croatia Boat Show površinski obuhvatiti manji prostor nego lani, a trajat će šest umjesto devet dana. “Unatoč krizi i stanju na tržištu, poglavito onom hrvatskom na kojem su trošarine uvedene prije dvije godine u bankrot otjerale mnoge proizvođače brodica, uspjeli smo organizirati sajam te s po-

nosom mogu reći kako će on ipak biti respektabilan. U tome su nam ponajprije pomogli naši stalni partneri, najznačajniji svjetski ‘igrači’ na području nautike, koji će se i ove godine na CBS-u pojaviti sa svojim vrhunskim plovilima, dijeleći naše uvjerenje kako će kriza ipak proći, što pokazuju i posljednji globalni trendovi, te kako će splitski sajam, ukoliko nastavimo raditi punom snagom, ponovno doći na razinu iz 2007. ili 2008., što su bile njegove udarne godine”, objasnio je Blagaić dodajući kako, zbog smanjenja troškova,

( 1978.

nastala od Centra za dijagnostiku

IGOR ĐURIĆ, RAVNATELJ POLIKLINIKE NE

Privatno moraju s Ključna poteškoća u poslovanju svake medi nepostojanje kategorizacije privatnih zdravs Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

oliklinika Nemetova nastala je 1978. od Centra za dijagnostiku, a 1997. registrirana je kao Poliklinika za medicinsku dijagnostiku te tako postala prva privatna poliklinička ustanova u Hrvatskoj. Od 2004. posluje u sklopu Basler osiguranja Zagreb, a od 2007. dio je Baloise Grupe. U njoj rade specijalisti brojnih specijalnosti, a surađuju i s vodećim imenima hrvatske medicine. O radu klinike i privatnom poduzetniš-

Privatno zdravstvo još uvijek bere plodove na račun određenih zastoja u razvoju javnog zdravstva tvu u medicini razgovaramo s Igorom Đurićem, ravnateljem Poliklinike Nemetova.

ove godine pred Rivom neće biti toliko glamura, baš kao ni tradicionalne parade brodova. Broj izlagača bit će za 10 do 20 posto manji u odnosu na prošli sajam, što je pak za 50 posto manje nego 2007. i 2008. “I ove smo godine domaćim proizvođačima ponudili dobre uvjete izlaganja,

no stanje na našem tržištu je takvo da mnogi od njih nemaju ni za gorivo, ni za hostese, tako da su odustali od nastupa u Splitu. Trošarine su ih jednostavno dovele do ruba egzistencije. Ipak, CBS će uvijek biti uz njih i pomagati im pri izlaganju koliko god to bude moguće”, zaključio je Blagaić. (J.V.)

U sektoru privatnog zdravstva posljednjih godina događaju se velike promjene. Kako vi vidite tu situaciju? - Dio Lisabonske agende u EU-u je promicanje zdravlja za građane kao osnove za prosperitetan život. Samim time, učinkovitost zdravstvenog sustava postaje vrijednost na temelju koje se

formira mišljenje o njegovoj kvaliteti. Zdravlje ljudi danas možemo poistovjetiti sa zaštitom potrošača. U zdravstvenom sektoru koji se temelji na radu s ljudima koji traže određenu skrb, važno je prepoznati potrebu svog potrošača, u našem slučaju pacijenta, i pružiti mu najkvalitetniju uslugu. Zdravlje je svakome najvažnije ili izrazito važno, a nerijetko se događa da upravo svoje zdravlje zanemarujemo najlakše. Ponekad je takva situaci-

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3672, 11. travnja 2011.

( više od 30 godina tradicije

*vijesti

Poliklinike Nemetova

METOVA

i javno zdravstvo urađivati cinske ustanove su česte izmjene zakonskih okvira, nepoznanice u zdravstvenoj strategiji i tvenih ustanova

ja i u samom zdravstvenom sektoru. Znamo da je on izuzetno važan za sveopće zdravlje nacije, no isto tako ponekad postoje drugi prioriteti koji preteknu zdravstveni sektor. Privatno zdravstvo još uvijek bere plodove na račun određenih zastoja u razvoju javnog zdravstva, no vjerujem kako će u budućnosti ta dva sustava morati intenzivno surađivati kako bi zadovoljili potrebe svojih pacijenata.

Koliko je kriza pogodila privatno zdravstvo? - Loša ekonomska situacija u našoj zemlji nije zaobišla ni sustav privatnog zdravstva, no Poliklinika Nemetova kroz 2010. godinu je provela restruktiranje koje je rezultiralo osnaživanjem tržišne pozicije i rastom poslovanja. Prva tri mjeseca ove godine pokazuju nam odlične rezultate i porast prihoda od preko 30 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Kakva je konkurencija u privatnom zdravstvu? - Govoriti o konkurenciji u trenutku kada još uvijek nije prisutna kategorizacija zdravstvenih ustanova u privatnom sektoru jako je teško. U Zagrebu postoji nekoliko privatnih poliklinika koje svojim korisnicima pružaju sveobuhvatnu medicinsku skrb, a Poliklinika Nemetova je vodeća među njima. Više od 30 godina tradicije svrstava nas u sam vrh medicinskih ustanova u ovom području Europe. Među prvima smo postavili poslovnu organizaciju i odlučili se samostalno boriti na tržištu. Biti privatna poliklinika nije lako, a upravo naš pristup pacijentima i korisnicima naših usluga razlikuje nas od većine ostalih klinika. Prvi smo prepoznali kako raditi s poslovnim sektorom i top-menadžmentom u tvrtkama i omogućili takozvane menadžerske preglede, namijenjene ljudima na menadžerskim pozicijama koji svakodnevno moraju podnositi stres, biti zdravi, voditi svoje kompanije i održati životni balans. Redovno se susrećemo s pozitivnim reakcijama menadžera iz srednjih ili manjih kompanija, koji su zadovoljni što kod nas mogu pronaći najkvalitetniju medicinsku uslugu, ali i uslugu koja je pripremljena upravo za njih. Svaki korisnik nam je važan i ne radimo razliku između toga je li on iz male, srednje ili ve-

like kompanije. Kod nas će dobiti najvišu razinu kvalitete usluge i individualan pristup. Koje su glavne poteškoće s kojim se susreću tvrtke u vašem poslovnom sektoru? - Jedna do ključnih poteškoća u poslovanju svake medicinske ustanove su česte izmjene zakonskih

Prvi smo prepoznali kako raditi s poslovnim sektorom i topmenadžmentom u tvrtkama okvira ili pak nepoznanice u sveukupnoj zdravstvenoj strategiji. No, na nama je da radimo u skladu sa zakonima, prilagođavamo se te održimo i unaprijedimo razinu kvalitete naših usluga. Vjerujem kako će se uskoro realizirati i projekt kategorizacije privatnih zdravstvenih ustanova jer što je ustanova u višoj kategoriji, mora osiguravati višu i opsežniju razinu usluge. U konačnici, to je odlično za korisnike koji će od privatnih ustanova tada dobiti još kvalitetniju uslugu. Što očekuje privatno zdravstvo u Europskoj uniji? - Kontinuirano promatramo aktivnosti u zdravstvenom sektoru u Europskoj uniji i spremni smo

krenuti u smjeru u kojem se kreću vodeće europske poliklinike. Tu su prije svega razne certifikacije, dodatni razvoj i ulaganje u specijalističke timove te tehnološki razvoj. U Nemetovoj imamo jedan od najsuvremenijih laboratorija koji planiramo i akreditirati kao što je praksa u Europskoj uniji, a od nas će zahtijevati uspostavljanje sustava kvalitete koji će omogućiti kontrolu cijelog laboratorijskog procesa. Gdje želite vidjeti vašu polikliniku u budućnosti? - Želimo biti top-ustanova usklađena sa svim svjetskim normama. Dodatno podizanje kvalitete usluge, osnaživanje dijagnostičkog centra i tehnološki razvoj ključne su smjernice za razvoj Poliklinike Nemetova, a ulaganje u kvalitetne specijalističke timove i edukacija liječnika nešto su na što ćemo također staviti snažan naglasak. Dijagnostika danas mora biti što kraća i što preciznija kako bi se poduzimale daljnje mjere u liječenju. Zahvaljujući upravo visokoobrazovanim i iskusnim liječnicima te vrhunskoj opremi, već danas pacijentima pružamo punu medicinsku uslugu, a za pet ili 10 godina održat ćemo vodeću poziciju na tržištu i ono što je najvažnije našim korisnicima – biti još bolji.

Kraš ulaže 15 milijuna eura u Karolinu Kraš, koji je u veljači preuzeo osječku tvornicu keksa i vafla Karolina, uložit će u proširenje proizvodnih kapaciteta ove tvornice oko 15 milijuna eura, što će omogućiti otvaranje 60 novih radnih mjesta. Do kraja godine četiri proizvodne linije preselit će se u osječku Karolinu, čime će Osijek postati najjači centar za proizvodnju ravnih vafla. Investicija će uz ovaj projekt omogućiti ne samo zapošljavanje novih 60 radnika, već i zadržavanje onih djelatnika koji bi inače izgubili posao zbog gubitka programa proizvodnje slanih grickalica koji Kraš nije preuzeo. Dobit Vetropack Straže 25 milijuna kuna Vetropack Straža, tvornica stakla iz Huma na Sutli, u prošloj je godini ostvarila ukupni prihod od 668 milijuna kuna te neto dobit od 25 milijuna kuna. Prošlogodišnji je rezultat bio lošiji nego 2009. godine, a na to je najviše utjecalo povećanje cijene plina i velike negativne tečajne razlike. Tvrtka je zbog pada potražnje na domaćem i susjednim tržištima dio kapaciteta plasirala na udaljenija tržišta Zapadne Europe na kojima je, zbog većih transportnih troškova, postignuta manja marža. Dioki se koncentrira na proizvodnju plastike Nadzorni odbor Diokija dao je načelnu suglasnost na odluku Uprave Društva o prodaji neoperativne imovine i koncentriranju poslovanja isključivo na osnovnu djelatnost - proizvodnju plastike u primarnim oblicima. O provedbi odluke javnost će, sukladno zakonskim obvezama, promptno biti obaviještena, poručili su iz Diokija. Iz tvrtke navode kako su se time očitovali na napise u medijima, uglavnom vezane uz moguću prodaju Novog lista.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3672, 11. travnja 2011.

ČETIRI SPECIJALIZIRANA SAJMA NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU

RAZNE STRUKE, A ISTI PROBLEMI Zagreb transport show, Graditeljstvo, Sajam obrtništva te Interklima zajedno su na prostorima Zagrebačkog velesajma okupili oko 450 izlagača iz 23 zemlje Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

a Zagrebačkom velesajmu proteklog tjedna održana su četiri specijalizirana međunarodna sajma - gospodarskih vozila,

Na sajmu su predstavljene mogućnosti povećanja dolaska turista iz Ruske Federacije prometa, logistike i prateće industrije Zagreb transport show, graditeljstva i opremanja Graditeljstvo, Međunarodni sajam obrtništva te sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i obrade pitkih voda Interklima. Na njima se predstavio 451 izlagač iz 23 zemlje. Na sajmovima su dodijeljena priznanja najboljim izlagačima kao i tradicionalne nagrade Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Vrijedne ruke najboljem poduzetniku izlagaču,

najboljem izvoznom proizvodu, najboljem tradicionalnom proizvodu i najboljem proizvodu ženskog poduzetništva. Što muči obrtnike Nelikvidnost, nelojalna konkurencija, blokade i zatvaranje obrta glavni su problemi koji muče hrvatske obrtnike, istaknuo je predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dragutin Ranogajec na Obrtničkom forumu koji se u sklopu Međunarodnog sajma obrtništva održao na Zagrebačkom velesajmu. Obrtništvo zadnjih godina ima silazni trend pa je tako primjerice 2005. bilo 105.107 aktivnih obrta, prošle godine njih 88.340, a u prva dva mjeseca ove godine evidentirano je 87.555 obrta. Obrtnike muči i nelojalna konkurencija, i to u svim djelatnostima. Predsjednik HOK-a smatra kako treba uvesti reda na tržište i da obrtnici trebaju imati jednak položaj kao i trgovačka društva. Zamjenica glavnog državnog inspekto-

ra Božena Vrbanić istaknula je kako inspektori ne mogu ući niti u jedan privatni prostor bez naloga prekršajnog suda. No iznijela je i primjer kako je lani zabranjen rad oko 1300 objekata ugostiteljske i turističke djelatnosti zbog neregistriranog posla što pokazuje da se nelegalni poslovi mogu učinkovito suzbijati. Na obrtničkom sajmu održani su i poslovni razgovori obrtnika, malih i srednjih poduzetnika Hrvatske i Slovenije. Građevinare trese kriza Na Danu graditelja u okviru sajma graditeljstva bilo je riječi o krizi u građevinarstvu koja ne jenjava. O tome svjedoče svi glavni pokazatelji građevinske aktivnosti, a hrvatski građevinari sve veći interes pokazuju za nastupe na stranim tržištima. Podaci Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK-a svjedoče o padu svih glavnih indikatora odnosno o krizi građevinarstva nakon završetka ve-

likih javnih investicijskih projekata te zbog krize stanogradnje i tržišta nekretnina. Tako je vrijednost obavljenih radova u 2010. godini u odnosu na 2009. pala za 25,7 posto, a u odnosu na 2008. za 34,7 posto. Broj zaposlenih u građevinskim tvrtkama prošle je godine u odnosu na 2009. pao za 12,5 posto, a prema 2008. za 21,2 posto. U građevinarstvu se u prosjeku gubi 1000 radnih mjesta mjesečno. Krajem 2008. godine u Hrvatskoj je ra-

dilo 108.000 građevinara, a krajem 2010. godine nešto više od 85.000. Procjene o broju neprodanih stanova kreću se od 9000 do 15.000, iako pouzdanih statistika nema. Turizam i transport ruku pod ruku Turizam bez transporta ne može, a kako je gotovo svako putovanje turizam, ni transport ne može bez turizma, rečeno je na Stručnom skupu o transportu i turizmu koji je održan u sklopu među-

Predstavljen hrvatski autobus U okviru sajma Transport show predstavljen je Crobus, proizvod tvrtke Auto Zubak. Protekle godine završena je nulta serija hrvatskog autobusa koji je prošao testiranja i dobio certifikate za nesmetan nastup na svjetskim tržištima. U izgradnju tvornice i cjelokupan posao u Sesvetskom Kraljevcu gdje se nalaze pogoni uloženo je 120 milijuna kuna, a ove godine će se uložiti još 60 milijuna kuna. Do 2013. godine kada će tvornica proraditi punim kapacitetom uložit će se još oko 100 milijuna kuna i zaposliti se ukupno 350 radnika te još oko tristotinjak u kooperaciji. Plan tvrtke je godišnje proizvoditi 300 do 350 autobusa.

narodnog sajma Zagreb transport show. Stoga je izuzetno značajno da uz već dobro razvijeni turizam imamo i dobro razvijeni transport. Istaknuto je kako se raspodjela proračunskoga novca ne ostvaruje prema Strategiji razvoja jer su na račun cestovnoga prometa zapostavljeni željeznički, riječni, morski i zračni promet. U našem turizmu zračni promet sudjeluje tek 18 posto, većinu ima cestovni, dok ostale grane skupljaju mrvice, a želimo li produljiti sezonu, moramo mijenjati ponašanje u transportu, istaknuto je na skupu. Na sajmu su predstavljene mogućnosti povećanja dolaska turista iz Ruske Federacije, iznesena je analiza utjecaja modela niskotarifnog zračnog prijevoza na razvoj Zračne luke Zagreb i prezentiran model hidroavijacije u svrhu poboljšanja turističkog prometa prema otocima.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3672, 11. travnja 2011.

PREGOVORI U ZAVRŠNICI

Barroso: Još malo napora, pa ulazak u Uniju Predsjednik Europske komisije Barroso i povjerenik za proširenje EU-a Štefan Füle obišli su prošli tjedan i Beograd i Sarajevo kako bi potaknuli europske reforme Igor Vukić vukic@privredni.hr

avršetak pregovora zaista je nadohvat ruke. U prošlim je godinama Hrvatska ostvarila znatan napredak i to je impresivan, povijesni rezultat, ocijenio je prošli tjedan u Zagrebu Jose Manuel Barroso,

Unatoč predizbornoj atmosferi ispunjavanje pregovaračkih uvjeta mora biti zajednički cilj, naglasio je Barroso predsjednik Europske komisije. Rekao je da je završetak pregovora u lipnju vrlo ambiciozan cilj te dodao da je hrvatska vlada već ispunjavala takve ciljeve. “No treba uložiti

još dosta dodatnih napora da se ispune svi zadaci. Uvijek smo naglašavali da su kvaliteta i sadržaj važniji od brzine”, naglasio je Barroso s kojim je bio i povjerenik za proširenje EU-a Štefan Füle. Dvojica političara obišli su prošli tjedan i Beograd i Sarajevo kako bi potaknuli europske reforme. Nabrajanje osuda “Nisam govorila o konkretnom datumu u lipnju, već o tome da nam je lipanj cilj“, rekla je premijerka Jadranka Kosor. Istaknula je da vjeruje kako Vlada predanim radom može ispuniti postavljene zahtjeve. Razgovaralo se i o Vladinom izvješću o ispunjavanju mjerila za završetak poglavlja 23. U izvješću su navedeni konkretni potezi Vlade, njenih tijela i drugih institucija: od smanjenja zaostalih sudskih postupaka, preko borbe

Proširenje suradnje s Ceftom Vlada je prošli tjedan prihvatila izmjene ugovora o suradnji sa zemljama Cefte. S Albanijom, Kosovom, Crnom Gorom i Moldavijom ukidaju se sve preostale carine i kvote u razmjeni poljoprivrednih, prehrambenih i ribarskih proizvoda. Sa Srbijom se povećava opseg koncesija u već liberaliziranoj trgovini poljoprivrednoprehrambenim proizvodima. Hrvatska će tako moći proširiti opseg robne razmjene s tim zemljama, koji je u 2010. iznosio 2,5 milijardi eura i rastao četiri posto. Hrvatska pri tome ima znatno veći izvoz od uvoza. U zemlje Cefte izvozi se 42 posto hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, gotovo jednako koliko se izvozi i u EU, rekao je potpredsjednik Vlade Petar Čobanković. protiv korupcije i organiziranog kriminala, zaštite manjinskih prava do suđenja za ratne zločine. Navedeno je, uz ostalo, da je prošle godine zbog koruptivnih kaznenih djela prijavljena 1101 osoba, a nabrojeni su i svi sudski postupci protiv visoko rangiranih osoba iz politike, biznisa, zdravstva...

Premijerka je ocijenila da bi u travnju Hrvatska mogla zatvoriti tri pregovaračka poglavlja, od sedam preostalih. Barroso je održao govor u Hrvatskom saboru, a sastao se i s predsjednikom Ivom Josipovićem te skupinom građana. U Saboru je naglasio da unatoč predizbornoj atmosferi is-

punjavanje pregovaračkih uvjeta mora biti zajednički cilj jer je riječ o pitanju koje nadilazi interese pojedinih političara ili stranaka. Početak kampanje Predsjednik Josipović zaključio je nakon razgovora da je Hrvatska došla tik do generacijskog

cilja, za koji će trebati još mnogo napora. U razgovoru s građanima analizirali su se izgledi za prolazak referenduma za članstvo u EU-u. Ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković najavio je početak informativne kampanje poticanja građana da podrže punopravno članstvo.

PRAVILNIK POJEDNOSTAVLJEN

Evidencija radnog vremena ukinuta za većinu poslodavaca Potkraj ožujka Ministarstvo gospodarstva konačno je izmijenilo Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima. Riječ je o Pravilniku koji je u svibnju prošle godine podigao buru zbog rigidnih odredbi o obvezi vođenja evidencije dolaska i odlaska radnika, koje su bile neprovedive u velikom broju djelatnosti. Prema tadašnjoj verziji pravilnika (članak 8., stavak 2.), svaki je poslodavac, bez ob-

zira na specifičnosti pojedine djelatnosti, morao voditi evidenciju o početku i završetku rada svakog radnika, a ta se evidencija morala nalaziti na mjestu rada. Obveza je bila neprovediva za mnoge, a najviše su se bunili terenski radnici, trgovački putnici i novinari. Ostatak tog spornog stavka 2. bio je vrlo nejasno formuliran, a dalo se zaključiti da je u sluča-

ju nejednako raspoređenog radnog vremena tijekom četiri mjeseca poslodavac morao evidentirati prekovremene sate ili na kraju mjeseca ili po isteku četiri mjeseca, kada tih prekovremenih sati bude više od 12. Ili tako nekako. Nova verzija spornog članka 8. bitno je proširena, ali ovaj put su je u Ministarstvu uspjeli sročiti barem u nekim stavcima razumljivije, što i nije neki uspjeh zna li se da im je za to trebalo punih 10 mjeseci. Podatke o početku i za-

vršetku posla za svakog radnika svakoga dana sada moraju voditi samo poslo-

Nova verzija spornog 8. članka ovaj put je malo razumljivija davci kod kojih je ta obveza ugovorena kolektivnim ugovorom, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ime i prezime radnika ne

mora se upisivati svaki mjesec iznova, a evidencija može biti fizički smještena i u izdvojenoj jedinici tvrtke, ako u njoj radi više od šest radnika. Uvedena je i iznimka za škole i vrtiće, koji moraju evidentirati samo normirane oblike rada, ali je nejasni ostatak stavka 2. iz starog pravilnika dodatno zapetljan uklanjanjem ograničenja od 12 prekovremenih sati. Novi pravilnik stupa na snagu 1. svibnja 2011. (D.Ž.)

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3672, 11. travnja 2011.

( do 70 mil eura

( 21 EU direktiva

kazna u EU-u za proizvode koji nisu ispitani

propisuje stavljanje CE oznake

ISPITIVANJE I CERTIFICIRANJE

Skup posao za malo tr znalcima isplativ Za Hrvatsku je vrlo značajno da za direktive EU-a koje zahtijevaju CE označavanje ima vlastita tijela za ocjenu sukladnosti povećanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva Drago Živković zivkovic@privredni.hr

spitivanje i certificiranje zakučast je posao. Posebno kad je riječ o proizvodima visoke tehnologije, koji moraju biti usklađeni s nizom EU direktiva i hrvatskih pravilnika kako bi i proizvođač i potrošač bili sigurni da proizvod nije opasan za ljude, životinje, pa i biljke. Sukladnost se utvrđuje ispitivanjem, koje je najteži dio posla, a potvrđuje certificiranjem, koje je zapravo oblik jamstva. Na razini cijelog EU-a proizvođači iskazuju usklađenost svog proizvoda sa svim primjenjivim zahtjevima postavljanjem znaka CE. Za Hrvatsku je vrlo značajno da za direktive EU-a koje zahtijevaju CE označavanje ima vlastita tijela za ocjenu sukladnosti, prijavljena Uniji, i akreditirane ispitne laboratorije. Time se

Održavanje normi je izrazito skupo, ali neizbježno, jer one jamče minimum znanja pridonosi smanjenju troškova i povećanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva jer domaći proizvođači ne moraju ići sa svojim proizvodima u strane ispitne laboratorije. Podjednako je važan segment omogućavanje

nadzora tržišta Državnom inspektoratu, što ne bi bilo moguće bez akreditiranih laboratorija koji mogu provjeriti udovoljavanje proizvoda važećim normama. Pet direktiva Među tvrtkama koje već godinama pomažu Državnom inspektoratu u nadzoru tržišta, posebno kad je riječ o električnim i elektroničkim proizvodima, je

i Končar-Institut za elektrotehniku. Riječ je o jednoj od rijetkih hrvatskih tvrtki koje mogu konkurirati i na europskom tržištu usluga tehničkog ispitivanja. Končar-Institut obavlja usluge definiranja zahtjeva za proizvode, usluge ispitivanja i postupak kompletne ocjene sukladnosti prema pet direktiva EU-a. To su direktiva o elektromagnetskoj kompatibilnosti (EMC), električnoj sigurnosti (LVD), radijskoj i telekomunika-

cijskoj opremi (R&TTE), sigurnosti strojeva i plinskoj sigurnosti. Kako kaže predsjednik Uprave Stjepan Car, koji je i predsjednik Udruženja za ispitivanja i certificiranje pri HGK-u, Končar-Institut je netipičan u svojoj djelatnosti jer ne živi od usluga ispitivanja, već od primijenjenog razvoja i istraživanja na području elektroindustrije, od čega ostvaruju glavninu prihoda. Prihodi Instituta lani su bili 92 milijuna kuna, od čega je tek oko 10 posto činilo ispitivanje i certificiranje. Iako im to, dakle, nije core business, Car smatra da znaju o tome barem jednako, ako ne i više nego drugi. Unatoč tome, imali su, kaže, problema na domaćem tržištu, jer ih se katkad unaprijed eliminira zato što su dio sustava Končara iako njihovi ispitni protokoli vrijede u još pet-šest zemalja. Za razliku od nekih manjih tvrtki, koje glavninu prihoda ostvaruju ispitivanjem, Končar-Institut sebi može dopustiti negativne rezultate ispitivanja jer im gubitak jednog, dva ili 10 klijenata ništa ne znači, s obzirom na to da imaju tisuće klijenata. Nisu se, dakle, dali prodati, ističe Car. C ili CE? Koliko se u Hrvatskoj ljudi profesionalno bavi ispitivanjem i certificiranjem teško je procijeniti. Primjerice, Končar-Institut

ima 170 zaposlenih, ali ih je od toga tek dvadesetak u ispitivanju i certificiranju. U području direktiva koje zahtijevaju CE označavanje na proizvodima za tržište, Končar je u Hrvatskoj praktično jedina institucija akreditirana za laboratorijska ispitivanja i ovlaštena za certificiranje, tvrdi Saša Gros, voditelj laboratorija za EMC i sigurnost. Spremni su i za europsku konkurenciju, samo čekaju da ih nadležno ministarstvo

prijavi u Bruxelles kako bi se našli na sveeuropskom popisu od oko 180 prijavljenih tijela (notified body) koja mogu obavljati ispitivanja po određenoj direktivi u cijelom EU-u. U kompliciranoj i sveobuhvatnoj EU regulativi na snazi je 21 direktiva koja propisuje stavljanje CE oznake. Nema ustanove, ističe Gros, koja sve te direktive može ispuniti, tako da ih je za neke proizvode proizvođač sam obvezan primijeniti. Dok ne

uđemo u EU, naši proizvodi moraju imati oznaku C, a mogu imati CE ako ispunjavaju bitne zahtjeve relevantnih direktiva. Kompetentnost ispitivanja u laboratorijskom dijelu potvrđuje Hrvatska akreditacijska agencija prema normi 17025, a certifikacijski ured mora biti usklađen s normom 45011, što se također akreditira kod HAA. Dugoročno, Gros procjenjuje da će na tržištu opstati samo tvrtke koje rade i

www.privredni.hr Broj 3672, 11. travnja 2011.

( za 255 tvrtki

ULAZNICA ZA EU TRŽIŠTE

Što je CE oznaka i kako se dobiva?

ispitivanje i certificiranje je glavna djelatnost

žište – ali i akreditirane ispitne laboratorije. Time se pridonosi smanjenju troškova i jenjaju. Primjerice, samo za pet direktiva koje Končar-Institut primjenjuje na snazi je oko 2000 europskih normi. Sve su one ubrzanim postupkom morale postati hrvatske norme kako bi ih zainteresirane tvrtke mogle kupiti, jer se europske norme ne prodaju, nego samo implementiraju u nacionalna zakonodavstva. Iako su norme načelno dragovoljne, kroz domaće pravilnike su zapravo postale obvezne jer je proizvod sukladan samo ako ispunjava zahtjeve norme. U teoriji se može koristiti i neke druge specifikacije izvan norme, ali će se puno teže dokazati da je proizvod sukladan. “Drugi razlog za primjenu normi je konkurentnost. Naime, konkurencija će vam uzeti posao ako ima normu, a vi ne’’, pojašnjava Gros.

ispitivanje i certificiranje jer se samo od certificiranja ne može živjeti. Norme su tu Sve EU direktive relevantne za tehničko ispitivanje prenesene su u hrvatsko zakonodavstvo, a najnovije europske norme postale su hrvatske norme po ubrzanom postupku. To znači da je samo prva stranica prevedena s engleskog izvornika, jer nema smisla prevoditi cijele norme budući da se često mi-

Glavna uloga inspektorima Za uvozne tehničke proizvode u Hrvatskoj, kao i EU-u, nema obveznog certificiranja, već glavnu ulogu ima Državni inspektorat, koji sumnjive proizvode daje na ispitivanje akreditiranim laboratorijima. Ako proizvod nije sukladan nekoj od relevantnih direktiva, odnosno bitnim zahtjevima koji su za takve proizvode propisani normama, izriče se novčana kazna koja u EU-u može biti i do 70 milijuna eura.

Kako to izgleda u praksi, na primjeru mobitela, objašnjava Saša Gros: “Prvo gledate može li se mobitel preko adaptera priključiti na mrežu napajanja i je li električki siguran. To pokriva jedna direktiva. Onda se mora odrediti količina zračenja

Ispitivanje je vrlo stručan posao i zahtijeva višegodišnje iskustvo, pa tako obuka inženjera traje i pet-šest godina kao utjecaj na ljude, pa elektromagnetska kompatibilnost. To su već tri direktive. Onda gledamo prema radijsko-telekomunikacijskoj direktivi u kojem spektru mobitel radi, smeta li civilima, avionima ili vojsci. Gledamo i od kakvog je materijala, jesu li svi materijali od kojih je izrađen dozvoljeni. Nužno je znati i kakve sve oznake mora na sebi imati. Kad se svim tim ispitivanjima dodaju popis komponenti, električne sheme i opis proizvoda, dobije se tehnička mapa proizvoda. Na temelju toga predstavnik proizvođača potpisuje izjavu o sukladnosti, za što odgovara svojom osobnom imovinom”. Ispitivanje i certificiranje skup je posao za malo hrvatsko tržište pa

Car predviđa da će se mnoge od sadašnjih devedesetak tvrtki ugasiti. Nema iz garaže Ostat će oni kojima stranci daju posao ispitivanja jer se to u Hrvatskoj može obaviti upola jeftinije nego u EU-u. U tome Car vidi priliku za nove poslove ispitivanja za vanjske certifikacijske kuće. Ispitivanje je vrlo stručan posao i zahtijeva višegodišnje iskustvo, pa tako obuka inženjera traje i pet-šest godina. Uz to, dodaje Saša Gros, održavanje normi je izrazito skupo, ali neizbježno, jer one jamče minimum znanja i kompetencije. Dodatni trošak je i polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Zato više gotovo i nema certifikacijskih tvrtki “iz garaže”, koje su prije izdavale certifikate i bez ispitivanja. Ispitivanje i certificiranje je vrlo korisno cijelom gospodarstvu - za trošak od nekoliko tisuća kuna može se dobiti certifikat za proizvod za koji bi u slučaju neispravnosti proizvođač platio i do milijun kuna kazne. U praksi je veliki problem Državni inspektorat koji nema dovoljno ljudi, novca i stručnog kapaciteta da bi sve nadzirao. Prije je proizvođač morao dokazati da je njegov proizvod dobar, a sada inspekcija mora dokazati da proizvod nije dobar. Stoga se uređenost tržišta vidi kroz inspekcijski nadzor, zaključuje Saša Gros.

CE oznaka je ključni pokazatelj sukladnosti proizvoda s EU regulativom, koji omogućuje slobodno kretanje robe na europskom tržištu. Postavljanjem CE oznake proizvođač izjavljuje, i za to preuzima odgovornost, da je proizvod sukladan svim relevantnim propisima i da se može prodavati na području Europske ekonomske zone (27 članica EU-a, Island, Norveška, Lihtenštajn i Turska). CE oznaku ne moraju nositi svi proizvodi, nego samo oni za koje je to propisano nekom direktivom. CE ne znači da je proizvod nastao u Europi, već samo da je ispitan prije stavljanja na tržište. Kako bi proizvod bio spreman za tržište, po-

trebno je provesti sljedeći postupak: 1. odrediti direktive i usklađene norme koje se mogu primijeniti na proizvod 2. provjeriti je li u postupku ocjene sukladnosti proizvoda potrebno koristiti usluge prijavljenog tijela 3. obaviti ispitivanje proizvoda prema zahtjevima normi koje se na proizvod odnose 4. pripremiti i čuvati tehničku dokumentaciju, za potrebe inspekcijskog nadzora 5. označiti proizvod CE oznakom i napisati izjavu o sukladnosti

VEĆ 65 AKTIVNIH ČLANICA

Prihodi veći od milijardu eura Udruženje za ispitivanje i certificiranje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori osnovano je krajem siječnja ove godine i okuplja 65 aktivnih članica. Na popisu tvrtki kojima je to glavna djelatnost nalazi se njih 255, ali treba im pridodati i tvrtke kojima je ispitivanje i certificiranje jedna od djelatnosti, poput Končar-Instituta i IGH-a. Broj tvrtki Male

Srednje

Velike

UKUPNO

251

3**

255

Srednje

Velike

UKUPNO

Ukupni prihodi (kn) Male

650.675.935 165.659.428 336.984.675 1.153.320.038 Broj zaposlenih (krajem 2009.) Male

Srednje

Velike

UKUPNO

1666

250

836

2752

* Centar za vozila Hrvatske; **Zavod za ispitivanje kvalitete, Croatia Tehnički pregledi, Euroagram Tis Izvor: HGK

12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti S&P posebno prati kreditni rejting Agrokora Agencija za kreditni rejting Standard&Poor’s najavila je kako će razmotriti dugoročni rejting Agrokora B, te da daje negativnu prognozu zbog potencijalno negativnog efekta preuzimanja udjela u Mercatoru. Agrokor je početkom ožujka predao ponudu za kupnju 23,34 posto redovnih dionica Poslovnog sistema Mercator u vlasništvu Grupe Pivovarna Laško. Konačna odluka prodavatelja o zaprimljenim ponudama očekuje se do sredine travnja. Atlantska plovidba prodala udjele u Dubrovnik Airlineu Atlantska plovidba prodala je svoj udio u Dubrovnik Airlineu. Odluka o prodaji donesena je na sjednici Nadzornog odbora Atlantske plovidbe na kojoj je prihvaćen prijedlog Uprave koja više ne nalazi poslovni ni ekonomski interes sudjelovanja u djelatnosti avioprijevoza. Atlantska plovidba dosad je bila većinski udjelničar Dubrovnik Airlinea (70 posto). Kupac tog udjela nije poznat. Nema dogovora oko dugova HG Spota

Tvrtka HG Spot ni s jednom bankom, imateljem njihovih komercijalnih zapisa, nije postigla nikakav dogovor oko otpisa kamata po dospjelim financijskim obvezama. Na prijedloge daljnjih akcija imatelji komercijalnih zapisa trebaju se očitovati idućih tjedana, izvijestila je Uprava HG Spota u očitovanju na upit Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Uprava HG Spota je s bankama i imateljima komercijalnih zapisa HG Spota održala sastanak na kojem su im, uz prezentaciju dosadašnjeg poslovanja, iznijeli i prijedloge za daljnje aktivnosti.

Privredni vjesnik Broj 3672, 11. travnja 2011.

( 1953. u Zagrebu ( oko 20 mil kn Ivan Skomrak utemeljio Lanac

godišnji prihod tvrtke Lanac

LANAC, ZAPREŠIĆ, JEDINI HRVATSKI PROIZVOĐAČ LANACA

Neplaćanje je najslabija karika Osim što je jedina tvornica lanaca u Hrvatskoj, zaprešićka tvrtka zanimljiva je i zbog svog osnivača, Ivana Skomraka. Riječ je o čovjeku koji je vlastito strašno iskustvo rada u Jasenovcu pretvorio u biznis Igor Vukić vukic@privredni.hr

ad su novinari-štrajkaši Večernjeg lista nedavno došli na ulaz svoje tvrtke, vrata su bila zaključana i zavezana – lancem. Taj je metalni proizvod tako još jednom potvrdio svoju ulogu u svakodnevnom životu. Iako tehnologija nezaustavljivo napreduje, lanac je i dalje praktičan i nezamjenjiv element u mnogim granama industrije. Tvornica Lanac iz Zaprešića jedino je poduzeće koje u Hrvatskoj proizvodi lance. Njihovih 38 radnika stvara širok asortiman: od lanaca s malim karikama, za vezanje pasa, stoke i sličnu namjenu, preko lanaca za snijeg i kotače velikih građevinskih strojeva, do nizova krupnih karika dugačkih do 35 centimetara i debljine četiri centimetra koji služe za vezanje brodova. “ACI marina je naš redoviti kupac”, obavještava nas Ivan Vrbetić, većinski vlasnik i direktor Lanca, dok nas vodi po proizvodnoj hali. Proces

je zaokružen, od željezne žice taljenjem i oblikovanjem karika nastaju finalni proizvodi. Osim lanaca, proizvode se i čavli te žarena (paljena) žica koja se koristi u građevini za vezanje oplata i armatura. Sirovine su bitne Proizvodnja lanaca zahtijeva kvalitetan rad i pomni izbor sirovina, kažu u zaprešićkoj tvrtki. Oni koriste čelike odgovarajućih kemijskih i mehaničkih svojstava, a posebno ističu baš nautički program kod kojeg se primjenjuju najviši standardi da bi proizvodi mogli zadržati kvalitetu i trajnost u teškim uvjetima eksploatacije u morskoj vodi. Proizvodnja lanaca je automatizirana, s elektrootpornim zavarivanjem, a istodobno se provode stalna testiranja čvrstoće završnih proizvoda. Lanac posjeduje certifikat ISO 9001 i druge potvrde o kvaliteti proizvoda i može zadovoljiti sve zahtjeve kupaca. Vrbetić objašnjava da lance prodaju preko trgovačke mreže i stoga su vrlo zadovoljni što je Pe-

vec preživio jer im je bio jedan od najvećih kupaca. U trgovine stranih vlasnika, kaže, teško se probijaju. Veliki kupci su im i građevinske tvrtke, zatim šumarije, poljoprivredna i nautička poduzeća i mnogi drugi. Uz kvalitetu proizvodnje njihov je adut i dobro organizirana mreža trgovačkih putnika, izravna dostava naručenih la-

da je njihova proizvodnja konkurentna i da se mogu relativno dobro nositi s uvozom. No najveći problem predstavlja im sve snažniji trend neplaćanja. “Zaštita vjerovnika u Hrvatskoj još je preslaba. Od nas kao proizvođača država traži da podmirimo svoje obveze u roku, i ako kasnimo, odmah kreće u prisilnu naplatu. A nitko

Veliki kupci su im i građevinske tvrtke, šumarije, poljoprivredna i nautička poduzeća. No, u trgovine stranih vlasnika teško se probijaju naca kupcima, osigurana usluga servisiranja i druge pogodnosti. Godišnji prihod tvrtke Lanac kreće se oko 20 milijuna kuna. U 2009. uslijedio je pad na 18 milijuna, zbog opće krize u ekonomiji, osobito u građevinskoj industriji. Unatoč tim teškoćama uspijevaju redovito isplaćivati plaće i podmirivati sve obveze. Vrbetić kaže

se ne brine zbog toga što naši kupci probijaju svoje rokove plaćanja. Teško je dobiti i pravodobnu sudsku zaštitu od kupaca koji, recimo, uopće ne plate preuzetu robu”, ističe Vrbetić. Ima i za izvoz Muče ih i drugi problemi karakteristični za proizvodne pogone poput skupe struje ili rasta ci-

jena repromaterijala, ali i dalje smatraju da se proizvodnja isplati pa planiraju i njeno proširenje. Nešto uspijevaju i izvesti, u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Osim što je jedina tvornica lanaca u Hrvatskoj, zaprešićka tvrtka zanimljiva je i zbog svog osnivača, Ivana Skomraka. Riječ je o čovjeku kojeg su 1941. godine uhapsile vlasti NDH jer je bio povezan s komunističkim vođom Andrijom Hebrangom. Skomrak je bio zatvoren u logoru Jasenovac gdje je radio u “lančari”, tada jedinom pogonu za proizvodnju lanaca u cijelom NDH. Iz Jasenovca je pušten na intervenciju utjecajnog rođaka. Potom je bio u partizanima, da bi poslije rata, opet zbog veze s Hebrangom, bio zatvoren na Golom otoku. Nakon tog teškog iskustva 1953. utemeljuje Lanac, prvo u kovačkim radionicama u centru Zagreba, u Šenoinoj ulici, potom u Zaprešiću, gdje je tvornica i danas. Sa zanatom naučenim u Jasenovcu Skomrak se držao lanaca, sve do smrti 90-ih godina.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3672, 11. travnja 2011.

( 96 članova

ima udruga Agroturizam Konavle

AGROTURIZAM KONAVLE, KONAVLE

( 2 dobra duha

vode posjetitelje kroz Zagreb

TURISTIČKA AGENCIJA ZDENAC ŽIVOTA, ZAGREB

Postati vodeća ruralna destinacija

Cilj Udruge je razvoj i promocija ruralnog turizma te brendiranje dubrovačke okolice

a jugu hrvatskog Jadrana tik uz Dubrovnik nalaze se Konavle, općina sa 8000 stanovnika, 32 naselja, mnoštvom kulturnih spomenika i 18 objekata ruralnog turizma. S ciljem razvoja i promocije ruralnog turizma te brendiranja dubrovačke okolice, prošle je godine u Grudi osnovana udruga obrtnika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, Agroturizam Konavle u kojoj je 96 članova, uglavnom lokalnih poduzetnika. Kako je istaknuo tajnik Udruge Perica Pušić, cilj im je da uskoro Konavle uz Istru postanu vodeća ruralna destinacija u Hrvatskoj. Članovi su 14 iznajmljivača privatnog smještaja, 11 seoskih domaćinstava, među kojima su izletišta i kušaonice vina, devet proizvođača tradicionalnih konavoskih suvenira, četiri umjetnika te po jedan medar i proizvođač sira. “Jedna je od najznačajnijih kulturno-turističkih atrakcija toga kraja je manifestacija Mirisi Božića u Konavlima koju je pokrenula naša udruga. Prvi se put održala 2008., a u veljači ove godine do-

bila je nagradu Suncokret ruralnog turizma za najbolju ruralnu manifestaciju u prošloj godini”, rekao je Pušić. Mirisi Božića u Konavlima lani su trajali pet dana, a uz kulturnopovijesnu posebno je bila istaknuta i tradicionalna vrijednost tog događanja. Predvodnik agroturističke ponude Govoreći o važnosti te manifestacije, Pušić je istaknuo kako ona objedinjuje turističku ponudu Konavala. Prošle je godine na Mirisima Božića u Konavlima bilo 80 sudionika, a tu je manifestaciju posjetilo više od 3000 posjetitelja. Kao posebno

Jedna od najznačajnijih kulturno-turističkih manifestacija toga kraja su Mirisi Božića u Konavlima zaslužnu za povećan dolazak turista u Konavle Pušić je pohvalio Udrugu hrvatskih putničkih agencija (Uhpa). Naime, neke su se turističke agencije

članice Uhpe zainteresirale za Konavle i tu manifestaciju, pa su prodavale paket-aranžmane koji su uključivali i posjet Konavlima. U ovoj se godini očekuje još bolje pozicioniranje te manifestacije kao i bolja prodaja turističkih aranžmana, a u planu su četverodnevni i sedmodnevni paket-aranžmani. Kako bi se još više unaprijedila ruralna ponuda, u Konavlima je nedavno u sklopu projekta COAST Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP) i Regionalne razvojne agencije Dunea održan sastanak na temu Prijedlog standardizacije izvrsnosti u agroturizmu u skladu s marketinškom klasifikacijom i standardima prepoznatljivim na tržištima Europske unije. Pritom je napomenuto kako je dosadašnjim radom, brojnošću i iskustvom svojih članova udruga Agroturizam Konavle postala predvodnik u agroturističkoj ponudi Dalmacije i kao takva logičan partner u aktivnostima s ciljem daljnjeg razvoja hrvatske agroturističke ponude. (S. P.)

Povratak u zagrebačku prošlost... Najatraktivniji programi su Vještičje kolo, priča koja otkriva drugo lice Zagreba, te Knjigom po Zagrebu, šetnja s anegdotama o književnicima

onuda nove turističke agencije Zdenac života temelji se na specifičnom doživljaju koji se turistima nastoji osigurati kroz svaku pojedinu turističku uslugu, bilo kroz avanturu, odmor i relaksaciju, mistiku ili neko otkriće. Zdenac života bavi se destinacijskim menadžmentom

Domaćim i inozemnim turistima želi se ponuditi cjelokupan doživljaj Hrvatske s usmjerenjem na Zagreb i kulturni turizam, ali njegovi djelatnici rade i tailor made programe - skrojene prema želji turista. “Cilj poslovanja naše agencije je naglašavanje specifičnog doživljaja u svakom turističkom odredištu, obogaćivanje turističke ponude novim proizvodima, stvaranje jake mreže ponuđača turističkih usluga, što bolja suradnja s javnim sektorom te jači knowhow u turizmu”, rekao je

Hrvoje Kordić, projekt menadžer te agencije. Poslovodstvu i djelatnicima Zdenca života za stvaranje doživljaja važna je kvaliteta svakog aspekta - od organizacije i komunikacije na svim njenim razinama, informacija koje turisti dobivaju, lokacije i smještaja, pa sve do onih usluga čija je svrha ugoditi i pomalo razmaziti goste. To se posebice odnosi na enogastronomsku ponudu te dodatne sadržaje i aktivnosti poput raznih radionica, wellnessa, relaksacijskih aktivnosti te tematskih i ostalih razgleda. Tematske ture “Domaćim i inozemnim turistima želimo ponuditi cjelokupan doživljaj Hrvatske jer naša zemlja obiluje velikim turističkim bogatstvima, od prirodnih i kulturnih ljepota, specifičnih kulturnih i zabavnih događanja te atrakcija koje nadilaze granice nacionalne popularnosti kao što su primjerice nacionalni parkovi”, istaknuo je Kordić. No, dje-

latnici Zdenca života ipak su ponajviše usmjereni na organizaciju tematskih i ostalih tura i događanja. Najatraktivniji programi su Vještičje kolo, tj. posebna priča koja otkriva drugo lice Zagreba i njegove povijesti i kroz šetnju hrvatskom metropolom vraća posjetitelje u doba progona vještica, te Knjigom po Zagrebu, tematska šetnja na kojoj se turisti upoznaju sa životom književnika koji su nekada živjeli u hrvatskom glavnom gradu. Mnogi smatraju kako je kulturna tura inače dosadna, no program Knjigom po Zagrebu iznimno je zabavna tematska šetnja, kaže Kordić. Pritom napominje kako posjetitelje kroz Zagreb vode dva “dobra duha”, originalni i spontani turistički vodiči, koji na duhovit način prepričavaju manje ili više poznate anegdote o zagrebačkim književnicima koji su obilježili našu povijest. To su prije svega priče o djelu i radu Marije Jurić Zagorke, Miroslava Krleže i Tina Ujevića. (S.P.)

14 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3672, 11. travnja 2011.

( 4,83 mlrd €

ukupna vrijednost 30 projekata iz energetike

DRUGI SARAJEVO BUSINESS FORUM: 153 PROJEKTA ZA 14,7 MILIJARDI EURA

Hit su projekti iz područja čiste obnovljive energije Male zemlje u regiji zajednički bi lakše dolazile do poslova na trećim tržištima i brže bi dobivale potreban kapital. Kočničari tome su, međutim, komplicirani propisi i birokratizirana administracija Zdravko Latal latal@privredni.hr

a drugom Sarajevo Business Forumu (SBF’11), koji se održavao u Sarajevu od 6. do 8. travnja, tvrtke, gospodarska udruženja i poduzetnici iz regije ponudili su 153 projekta ukupne vrijednosti 14,7 milijardi eura. Na lanjskom SBF-u bilo je ponuđeno 157 projekata vrijednih 12,5 milijardi eura. Na ovogodišnjem najvećem financijskom skupu u Jugoistočnoj Europi najviše je projekata iz područja turizma, čak 31, u vrijednosti 8,98 milijardi eura. Kako smo saznali od sudionika foruma, investitori su se posebno zanimali za projekte i turističke objekte u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a zatim u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Vlasnicima kapitala ponuđeno je 30 projekata iz područja energetike vrijednih 4,83 milijarde eura, a o tim je projektima također bilo dosta bilateralnih razgovora. Zapravo, hit u razgovorima bili su projekti i programi iz područja čiste obnovljive energije. Pokrovitelj SBF’11 Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, i guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić upoznali su nositelje kapitala s činjenicom da je BiH do sada iskoristila samo 39 posto vodnih potencijala. Zatim, po brojnosti i vrijednosti prednjačili su projekti iz poljoprivredne proizvodnje, njih 26 u

vrijednosti 339 milijuna eura, devet ih je bilo iz drvoprerađivačke industrije u vrijednosti 18,56 milijuna eura, te osam iz financijske djelatnosti u vrijednosti 33 milijuna eura. Pažnju sudionika SBF’11 pobudili su prvi put projekti iz područja visokog obrazovanja u vrijednosti 10,8 milijuna eura. Respektabilan odziv Događanja u ovoj godini - zbivanja na sjeveru Afrike, katastrofalne posljedice potresa i tsunamija u Japanu, te rast cijena energenata na svjetskim burzama - nisu išla u prilog organizatorima SBF-a (Bosna Bank International i Islamska razvojna banka), ali posjet 300 poslovnih ljudi sa Zapada i Istoka, unatoč tim problemima, bio je doista respektabilan. Organizatori

su sarajevski skup ocijenili više nego uspješnim uz obećanje da će on iz godine u godinu dograđivati fizionomiju i proširivati protok kapitala. Već prvog dana na konferenciji su najavljeni dobri poslovi. Jedan od najuglednijih vlasnika kapitala u svijetu, predsjednik Islamske trgovačke i industrijske komore i predsjednik Privredne komore Saudijske

Arabije Sheikh Saleh Abdullah Kamel izjavio je da će do idućeg SBF-a investirati u BiH 50 milijuna dolara. Uz to, 10 milijuna dolara investirat će ICR, islamska financijska institucija, potvrdio je njen generalni direktor Khaled M. al-Abudi. Među najaktivnijima bili su predstavnici Turske: zamjenik premijera Turske Ali Babacan izjavio je na kon-

Obnovljen hotel Bristol Najveći broj od 300 inozemnih sudionika drugog Sarajevo Business Foruma odsjelo je u obnovljenom, nekad poznatom a u ratu potpuno devastiranom Hotelu Bristol. U procesu privatizacije hotel je kupila investicijska kompanija Shiddi International iz Saudijske Arabije, koja je u njegovu rekonstrukciju uložila 21 milijun eura. Ta kompanija u najstrožem centru Sarajeva, na Marijin dvoru, gradi poslovno-kulturni centar, što je investicija dvostruko veća od rekonstrukcije devastiranog hotela. Bristol ima četiri zvjezdice, 186 luksuzno opremljenih soba, 16 apartmana od kojih su dva rezidencijalnog karaktera.

ferenciji za novinare da je vlada njegove zemlje naložila banci Exim da ulaže u infrastrukturu, telekomunikacije, energiju i turizam BiH, te da Banka otvori posebnu kreditnu liniju za zajednička poduzeća. Prema njegovim riječima, u BiH već posluje 50 turskih ili mješovitih kompanija. Khaled M. al-Abudi, koji je direktor i Islamic Development Bank Groupa, potvrdio je osnivanje kompanije za investiranje u regiji koja će u startu raspolagati sa 50 milijuna dolara. Već nakon drugog skupa SBF’11 je stekao široku reputaciju i dobio podršku uglednih svjetskih institucija i asocijacija, na što ukazuje i podatak da je konferenciju pratilo više od 200 novinara iz više zemalja regije i šire. Na prvom summitu SAD-Balkan, krajem ožujka u Baltimoreu, sarajevski forum predstavljen je i prihvaćen kao partnerski skup. SBF’11 predstavio se i na okruglom stolu u Europskom parlamentu u Bruxellesu, zatim u Džedi, a puna podrška stigla je i iz Unije gospodarskih komora Turske koju čini 356 gospodarskih komora. Lista visokih državnika i respektabilnih vlasnika kapitala koji su se okupili u Sarajevu upućuje na zaključak da se ne radi o nekoj lokalnoj poslovnoj konferenciji, nego o biznis forumu koji će iz godine u godinu izrastati u sve značajnije mjesto susreta proizvodnog i financijskog sektora.

Na forumu su zapaženi bili i istupi predstavnika vlasti i gospodarstva država regije: hrvatsku je vladu predstavljao državni tajnik Robert Markt, Srbija je prezentirala najviše projekata iz područja lječilišnog turizma i toplica, kao i Slovenija i Crna Gora, dok su iz Makedonije uglavnom prezentirani projekti proizvodnje zdrave hrane. Zajedno jači BiH i regija imaju dobre potencijale za razvoj biznisa i privlačenje stranih investicija, no prepreke čine komplicirane birokratske procedure, jedan je od bitnih zaključaka dru-

Investitori su se posebno zanimali za projekte i turističke objekte u Hrvatskoj i Crnoj Gori gog SBF-a. Marco Mantonaelli, šef Ureda Svjetske banke za BiH, iznio je viđenje te financijske institucije o prednostima i nedostacima investiranja na Balkanu. Dao je pozitivne ocjene kvalificiranoj radnoj snazi i resursima, dok je primjedbe uputio kompliciranoj registraciji i problemima na koje investitori nailaze kod birokratiziranog administrativnog aparata. Male zemlje, kao što su zemlje u regiji, zajedničkim projektima brže bi izlazile na treća tržišta i dolazile do potrebnog kapitala.

www.privredni.hr Broj 3672, 11. travnja 2011.

( 23% udjela u Mercatoru

*vijesti GZS – povratak na obvezno članstvo? Gospodarska zbornica Slovenije ulazi u izborni ciklus koji će završiti 25. svibnja konstituirajućom sjednicom skupštine u novom sastavu. Izvjesno je da će izbori donijeti znatne promjene, što i nije iznenađenje zna li se za teškoće u 2010. kad je Komora prvi put poslovala s gubitkom. Na razini zajedničkih poslova što ih se obavlja u centrali u Ljubljani gubitak je dosegao 890.000 eura, a nastao je pretežno kao posljedica osipanja članstva. Zakonska inovacija kojom je članstvo u GZSu učinjeno dobrovoljnim

i dalje traži “prihvatljivog” kupca

NOVA PRIVATIZACIJSKA DOKTRINA: KAPITAL U JEDNOSMJERNOJ ULICI

Kako je slovenska penzionerka postala vlasnica zadarske luke Dok antiagrokorovska histerija u Sloveniji poprima neslućene razmjere, u Hrvatskoj se bez puno buke dopustila prodaja udjela u Luci Zadar jednoj slamnatoj tvrtki Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

auk Agrokora i dalje kruži Slovenijom. Nisu stoga u pravu oni u Hrvatskoj koji su izjavu reanimacijskog direktora Pivovarne Laško Dušana Zorka, da s Agrokorom već ima skiciran ugovor o prodaji 23 posto dionica Mercatora, protumačili kao značajno približavanje mogućoj sinergiji vodećih trgovaca u Hrvatskoj i Sloveniji. Ako i postoji neka skica, postoji zato da izvrši dodatni pritisak na vladu, a pogotovo na banke u državnom vlasništvu, da još jednim reprogramom olabave omču oko prezaduženog vrata Pivovarne Laško. Agrokor je nešto napredovao, ali je još uvijek daleko od cilja svojih akvizicijskih namjera. Tri ministra – za financije, gospodarstvo te za poljoprivredu – i dalje se protive dolasku Agrokora tvrdeći isto ono što misli i tamošnja javnost: Agrokor nije dobronamjeran kupac – u Sloveniju dolazi s neprijateljskim pobudama! Hrvatski preuzimateljski predator po ulasku u vlasništvo prvo bi s polica Mercatora skinuo slovenske proizvode. Javnost i dalje vjeruje da Ivica Todorić može ugroziti slovensku poljoprivredu i veći dio prerađivačke

industrije. Na Agrokorovom akvizicijskom putu u Sloveniju još stoji rampa s natpisom: No pasaran! Antiagrokorovska histerija u Sloveniji poprimila je neslućene razmjere, pogotovo se proširila u smjeru shvaćanja da je kapitalu dopušteno samo jednosmjerno kretanje. Nadzemaljska posla i u Hrvatskoj Mercator je mogao kupiti Slobodu iz Velike Gorice, nedavno i Getro. Poželjno je da se slovenska poduzeća šire u zemlje bivše Jugoslavije, a svi se nakostriješe zaluta li poneki ulagač na slovensko bunjište. Ako Agrokor dolazi u Sloveniju s neprijateljskim pobuda-

Agrokor premalo radi na svom imidžu Branko Žibret iz tvrtke Partner, A. T. Kearney, upozorio je slovensku javnost da će svjetski investicijski fondovi, preuzmu li Mercator, najprije presložiti poslovanje tvrtke i čim se ukaže prilika za prodaju uz dodatnu premiju izručiti najvećeg slovenskog trgovca novom strateškom partneru. Žibret pretpostavlja da i Agrokor ima isti cilj, s tom razlikom da zbog vjerojatnog sinergijskog učinka Agrokor može ostvariti ciljeve brže nego fondovi. Žibreta posebno iznenađuje kako se Agrokor upustio u preuzimanje. “Agrokor ulaže premali napor da bi podigao imidž u slovenskoj javnosti, među dobaviteljima te posebno u samom Mercatoru”, kaže. udjele u Luci Zadar nekoj slamnatoj tvrtki. Njoj su za taj posao I.J.Storitve posudile 18 milijuna eura što ih novi tobožnji vlasnik nije mogao vratiti pa se kao vlasnica zadarske luke upisala umirovljenica Mlakar Kukovičeva. Tajna toga privatizacij-

Slovenci i dalje strepe da bi Agrokor s polica Mercatora skinuo slovenske proizvode ma, opravdano je pitati s kakvim je pobudama ušla u vlasništvo Luke Zadar tvrtka I.J.Storitve, slovenske umirovljenice Mlakar Kukovičeve, koja je do umirovljenja radila za crkvene holdinge Nadbiskupije Maribor. Hrvatska se ima sramiti što je dopustila da pet privatizacijskih mangupa proda svoje

skog posla nešto je jasnija pođe li se tragom novca do njegova izvorišta. Kukovičeva je dobila novac za zadarski posao od crkvenih holdinga – Zvon 1 i Zvon 2. Oni su, pak, taj novac dobili od Nove Ljubljanske banke. O dobrim namjerama i prijateljskim investitorima još samo sljedeće. Ekonomski po-

gon Nadbiskupije Maribor zapleo se i u gradnju luksuznih stanova uz obalu u Opatiji. Prodaja nije išla zbog ustrajavanja na previsokoj cijeni. Nije išla ni prenamjena zemljišta na Braču u koji su crkveni mešetari uložili 20 milijuna eura nadajući se velikoj zaradi nakon što zemljište pretvore u građevinsko. Zbog nezasitnog srljanja u širenje vlasničkog imperija, pod izgovorom da se time stvara osnovica za nesmetani pastoral, Nadbiskupija Maribor proizvela je aferu o kojoj se već pročulo daleko i u kojoj će stradati tridesetak slovenskih tvrtki, a pripadajući ceh platit će i porezni obveznici. Nakon neuspjelog prinudnog poravnanja, crkveni holdinzi - Zvon 1 sa 251 milijun eura gubitka i Zvon 2 sa 140 milijuna - odlaze u stečaj. Bože, oprosti im, jer kako sami kažu – nisu znali što rade.

Stanje izazvano najavljenom prodajom dionica Merc atora u vlasništvu Pivovarne Laško ostaje poprilično shizofreno. Banke su u panici kako će proći stresne testove što ih provodi monetarna vlast EU-a. Panika: stres test Zahtijevaju svoj novac natrag radi potrebne adekvatnosti kapitala i bolje likvidnosti. Utržak od 23 posto udjela u Mercatoru neće ići Pivovarni nego će završiti na računima slovenskih banaka. Guverner BS-a Marko Kranjc zbunio je javnost sumnjom da 250 milijuna eura upravo provedene dokapitalizacije NLB-a, i to sredstvima državnog proračuna, neće biti dovoljno da vodeća banka opstane iznad vode. Dao je naslutiti da će biti nužno još jedno dokapitalizacijsko spašavanje. Što to znači nego da su banke u gabuli te da Dušan Zorko iz Laškog ima minimalne šanse prinuditi vodstva banaka na još jedan reprogram. Najvjerojatnije je da će se Laško rastati s dionicama Mercatora. Pitanje je samo koji će investicijski ženik biti prihvatljiv za slovensku politiku. Sprema li Agrokor nastaviti svoju podoknicu, mora očekivati nove lavore vode s Mercatorovog prozorčića.

pokazalo se lošim. Naime, članstvo u Obrtničkoj zbornici i dalje je obvezno, pa je drukčije rješenje za GZS nepravedno. Sve što Komora radi za članstvo koriste i nečlanovi. U Ministarstvu gospodarstva već su pripremili moguću varijantu popravka zakona kojom bi se vratilo institut obveznog članstva, s time da poduzeća biraju kojoj će se komori pridružiti. Sto tvrtki zaslužno za 18 milijardi eura izvoza Za 18 milijardi eura slovenskog robnog izvoza u prošloj godini zaslužno je stotinjak tvrtki. Vodeće mjesto zadržao je Revoz iz Novog Mesta sa 7,1 posto ukupnog slovenskog izvoza. Slijedi Gorenje sa 6,1 posto, Krka sa 4,7 i Slovenska industrija čelika sa 2,7 posto udjela u izvoznom učinku. U države bivše Jugoslavije najviše je izvezao Petrol (230 milijuna eura), potom Gorenje (207 milijuna eura), Krka (84 milijuna), Droga Kolinska (69), Helios Domžale (65), Cimos Koper (48), Holding Slovenske elektrarne (43) i JUB iz Dola pri Ljubljani (34 milijuna eura izvoza na bivše zajedničko tržište).

16 STIL *vijesti Nove linije Croatia Airlinesa Hrvatska zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines (CA) za ovogodišnju turističku sezonu uvodi nove linije iz Dubrovnika za Atenu, Veneciju i Beograd i obratno, priopćeno je iz CA. Na relaciji Dubrovnik-Atena zrakoplovi CA letjet će tri puta tjedno, i to utorkom, četvrtkom i nedjeljom, a na liniji Dubrovnik-Venecija dva puta tjedno, četvrtkom i nedjeljom. Let na liniji Dubrovnik-Beograd uvodi se 20. lipnja, a trajat će do 7. rujna, i to ponedjeljkom i srijedom. Uskoro Atlas rijeke Save Dugo očekivana informativno-promidžbena publikacija Atlas rijeke Save za nautički turizam, za otprilike mjesec dana mogla bi biti prezentirana javnosti, rečeno je na devetoj sjednici foruma predsjednika projekta Ekonomska regija u slivu rijeke Save održanoj u HGK-Komori Zagreb. Tim se atlasom želi promovirati nautički turizam na Savi kako bi se privukli novi investitori te potaknuo razvoj turizma i poduzetništva na tom području. Završen Hrvatski kuharski kup

Hrvatski kuharski kup, festival koji povezuje pet kulinarskih manifestacija koje su se na zadane teme održavale proteklih godinu dana, završio je prošlog tjedna natjecanjem Medeno srce Zagreba održanim u zagrebačkom hotelu The Westin. Ukupnom pobjednicom svih natjecanja proglašena je Slađana Herman iz restorana Herman iz Goričana. Drugo mjesto osvojio je Željko Kukučka iz zagrebačkog restorana Cvjetno, dok su treće mjesto podijelili Željko Bešenić iz Hotela Minerva iz Varaždinskih Toplica i Predrag Galjevski-Galija, kuhar iz Udruge kuhara Primorsko-goranske županije.

Privredni vjesnik Broj 3672, 11. travnja 2011.

KAKVI SU AMERIKANCI TURISTI?

Zagreb

Opatija

Trogir

Šibenik

Amerikance zanima kultura i enogastronomija Amerikanci na odmoru u Hrvatskoj ostaju oko sedam dana, a sve se češće odlučuju na boravak od 14 dana pri čemu drugi tjedan provode krstareći našim morem Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ežernost, otvorenost, neformalnost... karakteristike su Amerikanaca, zapravo dojam kakav ostavljaju kada dođu na odmor u našu zemlju. No, kakvi su oni turisti, što ih sve zanima, jesu li površni ili ih ipak zanimaju i razne znamenitosti kao primjerice Europljane? Odgovor smo pokušali dobiti od Andreje Cvitković, direktorice predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Americi, koja nam je rekla kako američki turisti Hrvatsku posjećuju u sklopu ture po Europi, posebice u razdoblju pred i posezone. Američko tržište jedno je od najvećih i najvažnijih emitivnih tržišta u svijetu. Po turističkoj potrošnji Amer i kanci su pri vrhu, o čemu svjedoče i podaci

Svjetske turističke organizacije iz 2008. godine. Tada su na putovanjima u inozemstvu, pri čemu su ponajviše odabirali europska turistička odredišta, potrošili 118 milijardi dolara. Osim toga, američko je tržište i drugo najveće tržište promatrajući po broju putovanja izvan domicilne zemlje. Više od 40 milijuna Amerikanaca putuje u inozemstvo i godišnje ostvaruje oko 63,5 milijuna putovanja. Oko 51 posto spomenutih turista koji putuju u inozemstvo to čini kako bi posjetilo povijesna mjesta. Skoro jedna trećina njih putuje zbog kulturno-povijesnih znamenitosti, dok 25 posto Amerikanaca posjećuje galerije i muzeje.

“Trenutno je golem interes na američkom tržištu za Hrvatsku pa stoga promocija naše turističke ponude i dalje mora biti kontinuirana i agresivna. Mnogi mladi, ali i stariji Amerikanci traže avanturističke programe, kulturna događanja te sve više enogastronomske užitke pri čemu se posebno ističu hrvatska kontinentalna odredišta koja nude takve programe”, istaknula je Andreja Cvitković dodajući kako se Amerikanci sve više zanimaju za kulturni turizam. Osim Dubrovnika koji je već sam po sebi brend, Amerikance sve više zanima Istra, nacionalni parkovi, Šibenik, Trogir, Opatija i Zagreb. Amerikanci na od-

moru u Hrvatskoj ostaju oko sedam dana, ali se u tu skupinu ne ubrajaju oni koji dolaze cruiserima. Individualni gosti, pak, dolaze sedam dana na turu po Hrvatskoj, a potom još sedam dana ostaju na krstarenju našim morem. Cijena im ne predstavlja problem “Amerikanci su dobri potrošači, a ako im se nešto zaista dopadne, tada im cijena nije važna. Iako njihov broj u Hrvatskoj još uvijek nije onakav kakav bismo željeli, oni troše daleko iznad prosjeka ostalih turista”, rekla je Andreja Cvitković. Kako bi se Amerikancima što više približila naša turistička ponuda, potkraj prošle go-

Povećan broj američkih dolazaka u Hrvatsku Da sve više Amerikanaca posjećuje našu zemlju pokazuju i statistički podaci pa je tako tijekom prošle godine u našoj zemlji boravio 132.751 ame-

rički turist, 11,6 posto više nego 2009. Pritom je ostvareno 341.398 noćenja ili 8,6 posto više. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u siječnju ove godine u Hrvatskoj je boravilo 1880 Amerikanaca, 23 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Oni su ostvarili 3903 noćenja ili 25,5 posto više.

dine održana je promocija hrvatskog turizma u Americi na koju su došli najjači američki i kanadski turoperatori i novinari. Tada je Hrvatska prezentirana kao boutique i lifestyle odredište s mnogo kulturno-povijesnih objekata, prirodnih ljepota, nacionalnih parkova te bogatstvom enogastronomske ponude. Početkom ove godine američka turistička kompanija Universal Travel System u svoju je ponudu uvrstila luksuznu turu Hrvatskom od 14 dana koja obuhvaća sve naše znamenitosti pod zaštitom UNESCO-a. Osim toga, tura obuhvaća i obilazak Pule i njene Arene iako se ona ne nalazi na UNESCO-vom popisu. Kako bi se Hrvatska još više približila američkom tržištu, nedavno je potpisan tzv. open sky ugovor vezan uz izravne letove iz Amerike u Hrvatsku. No, za sada se Amerikanci najviše koriste zrakoplovnom linijom do Venecije te od tamo izravno lete Delta Airlinesom u odredišta u Hrvatskoj.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3672, 11. travnja 2011.

“ Praktički nema države koja se ne zanima za GeoPortal, razlika je samo u tome koliko je koja odmakla u specificiranju zahtjeva, provođenju nabave i implementaciji.”

Ivica Skender, prodajni savjetnik u GDi Gisdati

KLIKOM DO PROSTORNIH PODATAKA

Pogled s neba, cijena po izboru Za razliku od drugih javno dostupnih geografskih usluga, sustav GeoPortal jednako visokom rezolucijom pokriva i urbana i ruralna područja - zapravo čitav teritorij Hrvatske Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ustav GeoPortal, koji je za Državnu geodetsku upravu (DGU) razvila i podržava tvrtka GDi Gisdata, osnova je Nacionalne infrastrukture prostornih podataka Hrvatske. Nju definiraju mjere, norme, specifikacije i servisi s ciljem uspostave elektroničke uprave i učinkovitog prikupljanja, upravljanja, razmjene i korištenja prostornih podataka. Gotovo sve europske države imaju sustave slične ovom. Hrvatska je, kao prva u Jugoistočnoj Europi, vlastiti sustav uvela u svibnju 2009. Njegovom uspostavom u sklopu Vladinog Nacionalnog programa sređivanja zemljišnih knjiga i katastra skraćenog naziva Uređena zemlja, DGU je postao davatelj geopodatkovnih usluga za profesionalne korisnike u institucijama i tvrtkama. Osnovni pristup početnim stranicama je slobodan. Daljnji pristup i prava korištenja GeoPortala određuje DGU.

Korisnici GeoPortala tako mogu zatražiti, primjerice, mrežno korištenje digitalne ortofoto karte, Hrvatske osnovne karte ili skenirane katastarske planove. Mrežno ili online korištenje znači s jedne strane mogućnost naručivanja, odnosno kupnje, i mrežnog preuzimanja naručenih i isporučenih proizvoda, a s druge strane korištenje podataka putem standardnih mrežnih usluga, onda kad ih korisnik treba i u opsegu u kojem ih treba, a bez pohranjivanja njihove kopije na korisnikovo računalo. Više metoda plaćanja Ivica Skender, prodajni savjetnik u GDi Gisdati za područje upravljanja zemljištem, geodezije, kartografije i infrastrukture prostornih podataka, ističe kako su prije pojave GeoPortala korisnici DGU-a naručivali one podatke koji su im trebali te ih i fizički preuzimali. “Osim što je financijski nepovoljniji, takav način korištenja iziskuje opetovano naručivanje podataka svaki put kad ih korisnik zatreba, što troši mnogo vremena. Ako

se to želi izbjeći, valja unaprijed naručiti veću količinu proizvoda, što opet iziskuje nabavu kapaciteta za pohranu podataka, a pod upitnik stavlja ažurnost preuzetih zaliha podataka. GeoPortal, za razliku od toga, omogućava korištenje onoliko podataka koliko korisniku treba i onda kada ih treba. Ukoliko se naručeni podaci i preuzimaju, na raspolaganju je više metoda plaćanja, a stižu u najkraćem mogućem vremenu”, objašnjava Skender koji je vodio projekt izgradnje ovog sustava. Razvoj GeoPortala trajao je od početka 2006. do svibnja 2007. godine. Razloga zašto nije odmah pušten u službeni rad ima nekoliko. Među njima su izgradnja poslužiteljske sobe u DGU-u te kašnjenje u dobivanju građevinske dozvole za neke objekte potrebne za tu svrhu. “Zanimljivo je da su nekoliko mjeseci dva ormara s poslužiteljima i ostalim hardverom bila smještena u hodniku Državne geodetske uprave, gdje su pravili veliku buku a postojao je i rizik

pregrijavanja, dok se nije ugradilo provizorno hlađenje”, prisjeća se on. Za razliku od drugih javno dostupnih geografskih usluga kao što su Bing Maps, Google Maps ili Digital Globe, one DGU-a pokrivaju jednako urbana i ruralna područja, a k tomu i cijeli teritorij Hrvatske istom visokom rezolucijom. “Ima primjera velikih hrvatskih tvrtki u telekomunikacijama i energetici koje su se ranije zanimale za mogućnost korištenja neke besplatne usluge Bing Maps, a bile su spremne i plaćati za usluge poput Digital Globea, samo kad bi imali satelitske ili aerosnimke visoke rezolucije za ruralna, čak i potpuno nenastanjena, a ne samo urbana područja. Međutim, jedino GeoPortal odgovara na zahtjeve tih tvrtki”, kaže. Nema koga ne zanima Nakon uspostave sustava u Hrvatskoj 2009., GDi Gisdata je provela niz istovrsnih projekata u susjednim zemljama regije. Tako je radila i na izradi GeoPortala za potrebe uprave za ne-

kretnine Crne Gore gdje je implementacija odrađena u rekordno kratkom vremenu. Zanimanje za GeoPortal, nastavlja Skender, veliko je samim time što većina država u našoj regiji ili već jesu članice Europske unije ili se bore da to što prije postanu, pa mo-

Hrvatska je prva država u Jugoistočnoj Europi koja je uvela GeoPortal raju u većoj ili manjoj mjeri provoditi direktivu INSPIRE (Infrastructure for Spatial Information in European Community) koja se odnosi na prostorne podatke. “Osim toga, raste razumijevanje važnosti izgradnje svih razina infrastrukture prostornih podataka, a GeoPortal je središnje mjesto jedne takve infrastrukture. Praktički nema države koja se ne zanima za GeoPortal, razlika je samo u tome koliko je koja odmakla u specificiranju zahtjeva, provođenju nabave i implementaciji”, zaključuje on.

*vijesti Besplatna aplikacija Erste banke Svim korisnicima iPhone telefona dostupna je, putem iPhone app store web trgovine, besplatna aplikacija Erste Grupe, koja obuhvaća i modul Erste banke u Hrvatskoj. Putem nje korisnici mogu pronaći ažurne popise poslovnica i bankomata te najnovije vijesti iz poslovanja banke. Slična aplikacija dostupna je i za mobitele koji podržavaju Google Android operativni sustav. U budućnosti na isti će način korisnicima biti dostupna i tečajna lista, najvažniji makroekonomski pokazatelji i komentari analitičara. Osiguranje preko iPhonea Allianz Zagreb od prošlog tjedna svim korisnicima smartphone uređaja iPhone nudi novi način kupnje putnog osiguranja pomoću aplikacije m-Allianz. Ponuda m-Allianza pored osnovnog zdravstvenog osiguranja nudi i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja u inozemstvu s trajnim posljedicama, osiguranje privatne odgovornosti te osiguranje prtljage. Uštede od računalstva u oblaku Windows Azure i SQL Azure, okosnice dijela Microsoftove ponude računalstva u oblaku, službeno su predstavljeni hrvatskim IT profesionalcima na prošlotjednoj konferenciji Microsoft WinDays11 u Rovinju. “Analitička kuća Gartner procjenjuje da će do 2012. godine 80 posto tvrtki u SAD-u koristiti usluge računalstva u oblaku. Vidljiv je trend prebacivanja infrastrukture i servisa u podatkovne centre velikih pružatelja usluga. Hrvatskim bi tvrtkama to moglo biti još zanimljivije jer postoji potencijal ostvarivanja znatnih ušteda”, izjavio je Tomislav Tipurić, urednik sadržaja konferencije WinDays11.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3672, 11. travnja 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Strojevi

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR PHILIP KOTLER, JOHN T. BOWEN, JAMES C. MAKENS MARKETING U UGOSTITELJSTVU, HOTELIJERSTVU I TURIZMU Mate

U knjizi se jasno objašnjavaju marketinške koncepcije te kako se one primjenjuju u stvarnom životu. Poslovna su tržišta postala međunarodna - domaće tvrtke šire se u inozemstvo, a strane tvrtke žele ući na američko tržište - stoga je nužno da čitatelji budu izloženi poslovnim i kulturnim primjerima iz drugih dijelova svijeta. Umjesto jednog poglavlja posvećenog međunarodnom marketingu, takvi su primjeri uključeni u cijelu knjigu.

IVICA DOŠEN ŽUTI KRVOP’JA Oceanmore

Petorica neženja u zabačenom velebitskom zaseoku Podkuk žive svoje usamljeničke svakodnevice. Josu, Antinu, Blaža, Marka i Matu autor prati od zore do mraka jednog dana šezdesetih godina 20. stoljeća. Kroz njihova sjećanja rekonstruira noviju povijest toga kraja, surovu povijest obilježenu emigracijama (od prvih odlazaka u Ameriku početkom 20. stoljeća do planskog raseljavanja nakon Drugoga svjetskog rata), ratovima, siromaštvom, gladi...

ANDERS ROSLUND/BÖRGE HELLSTRÖM TRI SEKUNDE Znanje

Piet Hoffmann vodi dvostruki život. Jedan s voljenom obitelji koju po svaku cijenu nastoji zaštititi. I drugi, tajni život, u kojem svakoga dana stavlja sve na kocku. On je najbolji tajni operativac švedske policije, a za njegovo postojanje zna samo jedna osoba. Nakon što isporuka droge u kojoj sudjeluje krene po zlu, mora se infiltrirati u najozloglašeniji švedski zatvor. Jedna prilika i tri sekunde da izvuče živu glavu... Hoće li biti dovoljne?

AGNES IMHOF KRALJICA PUTA SVILE Naklada Ljevak

Arib je još dijete kada po naredbi kalifa Haruna al-Rašida ubiju cijelu njezinu obitelj. No, ona uspije pobjeći prastarim rutama Puta svile. Na putu se zaljubi u stranca iz daleke Franačke - i time sve stavlja na kocku. Kad je uhvate, Arib se nađe u Al-Rašidovu haremu. No ona je darovita pjevačica, a svojom putenošću izluđuje najmoćnije muškarce u Bagdadu. Na vrhuncu svoje moći Arib se mora odlučiti - između osvete ubojici svoje obitelji i ljubavi svojeg života.

MIKE GEORGE 7 MITOVA O LJUBAVI PUTOVANJE OD GLAVE PREMA SRCU DUŠE

Planetopija Što je ljubav... zapravo? I gdje je ljubav... točno? Je li ljubav nešto što bi prirodno trebalo doći? Moramo li je zaslužiti, ili će doći sama od sebe? Možemo li očekivati da ćemo biti voljeni, ili je to samo privilegij nekolicine sretnika? Mike George vam u ovom vodiču pomaže raskrinkati mitove na putu prema najskrivenijem mjestu u vašem srcu, gdje ljubav živi i gdje je uvijek živjela.

RPA Group of companies MAGR, Chernihiv, Ukrajina, www.magr.com.ua. Znanstveno-proizvodna grupa tvrtki MAGR bavi se razvojem i proizvodnjom opreme i strojeva za obradu drva i metala. Asortiman proizvoda uključuje: 1. opremu za obradu drva (strojeve za piljenje, mljevenje, rezanje i cijepanje, glodanje te proizvodnju parketa, preše, stezaljke, linije za razvrstavanje...), 2. građevnu opremu i strojeve (razne vrste preša, miješalice...), 3. ostalu opremu. MAGR grupa osigurava i postprodajne usluge, rezervne dijelove i komponente, popravak i modernizaciju opreme. Kontakt: office@magr.com.ua, +380 462 677824. Mjerna oprema za električne instalacije Sonel, Swidnica, Poljska, www.sonel. pl. Tvrtka je vodeći poljski proizvođač mjerne opreme za električne instalacije i traži distributere. Kontakt: Piotr Pawlik, p.pawlik@sonel.pl, +48 74 8583861, +48 607 862393.

Društvene i edukativne igre

T.W.B. doo, Gradec, wwww.twb.hr, tvrtka nudi društvene i edukativne igre hrvatske inovacije i proizvodnje, uz povoljne cijene, brzu isporuku. Kontakt, Brnić Josip, 01-2797501, 098-415904, t.w.b@zg.t-com.hr Solarni sustavi

Green Energy Technology, Shenzhen, Kina, www.cleannergy.com. Tvrtka se bavi dizajniranjem i proizvodnjom sustava solarne energije. Nudi svoje proizvode koji uključuju: solarne sustave za kuće i poslovne prostore, solarne sustave za industriju, solarnu rasvjetu, solarne torbe, solarne module, solarne punjače baterija. Najnoviji proizvod je prenosivi solarni laptop punjač koji se može koristiti i za mobilne telefone, DC, DV, ipod, mp3 i igraće konzole. Kontakt: Danny Zhang, zdfdan@163.com, +86 755 26444492.

LED zasloni

Shenzhen Haisheng Photoelectricity, Shenzhen, Kina, www.hsgdled.com. Tvrtka proizvodi LED zaslone, single color, dual color, za vanjske i unutarnje videozidove. Proizvodi tvrtke koriste se uglavnom u bankama, komunikacijskim uredima, industriji električne energije, prometu, sportskim dvoranama i stadionima, poslovnim prostorima, za reklamiranje proizvoda... Tvrtka nudi visokokvalitetne proizvode, konkurentne cijene i dobru uslugu. Haisheng Photoelectricity Co., Ltd za europsko tržište posjeduje CE i RoHS certifikat. Kontakt: Amy Li, amyli76@163.com, +86 755 29784452. Ugljene četke

Nan Tong Xin-aote Carbon, Nan Tong City, Kina, www.xatts.com. Tvrtka je proizvođač svih vrsta ugljenih četki za elektropokretače, različitih ugljenih četki za kućanske električne uređaje i za industrijske pogone te različitih vrsta mehaničkih brtvi od ugljika. Kontakt: xat@ xatts.com, +86 513 82577115. Suradnja

Subpretium Import Export, Granollers, Barcelona, Španjolska, www.subpretium. com. Tvrtka se bavi izvozom iz Španjolske opreme za gradnju i materijala, kako novog tako i rabljenog u dobrom stanju. Traže dobro pozicioniranu tvrtku koja ima dobre komercijalne kontakte i koja bi bila zainteresirana za dugotrajnu suradnju i prodaju opreme za gradnju, strojeva i materijala. Kontakt: Zoran Šeremet, news@subpretium.com, +34 93 8618669, +34 630062855.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Dvogledi

Žigovi i štambilji

Motorna vozila i motocikli

REGIJA Minske oznake

Izgradnja postaja

TV prijamnici

Osobna vozila - operativni leasing

Prikupljanje otpada

Ministarstvo unutarnjih poslova u Zagrebu nabavlja dvoglede. Rok dostave ponuda je 20. travnja. Hrvatska lutrija nabavlja TV prijamnike. Rok dostave ponuda je 18. travnja.

Hrvatska energetska regulatorna agencija u Zagrebu nabavlja osobna vozila putem operativnog leasinga. Rok dostave ponuda je 21. travnja.

Hrvatska pošta nabavlja žigove i štambilje. Rok dostave ponuda je 27. travnja.

Ministarstvo civilnih poslova BiH u Sarajevu nabavlja minske oznake. Rok dostave ponuda je 4. svibnja. Općine Bjeljina, Čelić, Lopare, Teočak i Ugljevik nabavljaju opremu za prikupljanje otpada. Rok dostave ponuda je 17. svibnja.

Vlada Brčko Distrikta nabavlja motorna vozila i motocikle. Rok dostave ponuda je 6. svibnja. Direkcija Republike Slovenije za ceste nabavlja usluge izgradnje autobusnih postaja. Rok dostave ponuda je 4. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3672, 11. travnja 2011.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Milijunske uštede pri kupnji skupih zemljišta i kuća Poslovni prostor na Gružu u Dubrovniku, procijenjene vrijednosti 105,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovne prostore u Vukovarskoj ulici 17, ukupne površine 3687 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 18. travnja u 13 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku u sobi 17/I. Nekretnina se ne može prodati za manje od trećine procijenjene vrijednosti. Nekretnina se može razgledati svakog radnog dana, a prethodno je potrebno obratiti se Sudu. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Uplate se predaju tri dana prije ročišta za prodaju, na račun Općinskog suda u Dubrovniku broj 23900011300000120 pozivom na broj 10 707. Potvrdu o prethodnoj uplati kupac je dužan predočiti Sudu prije početka dražbe. Kuća i zemljišta u Tribunju procijenjene vrijednosti 19,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću, dvorište, pašnjake i šumu ukupne površine 5779 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 25. svibnja, na Općinskom sudu u Šibeniku, u sobi broj 9 u 13 sati. Nekretnina se ne može prodati za manje od trećine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije 10 dana prije dražbe položile osiguranje u iznosu od 20 posto vrijednosti nekretnine na račun Suda broj 2390001-1300001202 kod Hrvatske poštanske banke, depozitna sredstva Općinskog suda u Ši-

beniku, poziv na broj 05 51-800-109. Od polaganja osiguranja oslobođen je ovrhovoditelj. Potvrdu o uplati kupci su dužni dostaviti sudu najkasnije tri dana prije zakazanog ročišta dražbe. Razgledavanje nekretnine je moguće po zahtjevu kupca svakim radnim danom od 13 do 16 sati, u sobi broj 9 Općinskog suda u Šibeniku.

dvorište u Ulici kneza Domagoja 3, ukupne površine 931 četvorni metar. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Općinskom sudu u Zaprešiću 18. travnja u 9.30 sati. Jamčevina za ovu nekretninu iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a nekretninu nije moguće prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti.

Građevinsko zemljište u Sutivanu na Braču, procijenjene vrijednosti 20,7 milijuna kuna. Nekretnina je neizgrađeno građevinsko zemljište 1000 metara jugoistočno od naselja Sutivan, u naravi poljoprivredno zemljište - maslinik i pašnjak ukupne površine 28.687 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 19. travnja na Općinskom sudu u Supetru, u podne u sobi 27/II. Jamčevina iznosi 2,07 milijuna kuna i potrebno ju je uplatiti na račun Suda broj 2390001-1300002465, poziv: 102-233-10, te dostaviti na uvid uređujućem sucu prije početka dražbe. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti.

Pašnjak, gromača i voćnjak u Zadru, procijenjene vrijednosti 11,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja pašnjak, gromaču i voćnjak ukupne površine 10.602 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu održat će se 21. travnja u 11.30 sati na Općinskom sudu u Zadru. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i plaća se na žiro-račun ovoga suda broj 23900011300000793, poziv na broj 1-28510.

Kuća, dvije zgrade i dvorište u Zaprešiću, procijenjene vrijednosti 4,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgrade i

Zemljište na Murvici u Zadru, procijenjene vrijednosti 7,6 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zemljište bez hale i kuće, od 1036 četvornih metara, dvorište od 1858 četvornih metara, terase površine 400 četvornih metara i zemljište površine 1256 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 10. svibnja u 10.30 sati na Općinskom sudu u Zadru, u sobi 117/1. Nekretnina se ne može prodati za manje od trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 761.920 kuna i plaća se prije dražbe na žiro-račun ovoga suda broj 23900011300000793, poziv na broj 1-42809.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Industrija ili usluge? dr. Uroš Dujšin

noge ljude u bogatim zemljama uznemiruje stalno opadanje udjela industrije u BDP-u, ističe Economist. To brine i neke ekonomiste: Jedna analiza njujorškog Savjeta za međunarodne odnose upozorava da bi Amerikanci morali naći načina da povećaju zaposlenost u proizvodnji robe za međunarodno trgovanje. Ta vr-

mjesta u američkoj industriji smanjen, no zato je dodana vrijednost po radniku naglo porasla. Kod svih uslužnih djelatnosti dogodilo se isto. Što je u tome loše? Industrija kao fetiš Autori spomenute analize pribojavaju se da bi potražnja za uslugama koje nisu predmet međunarodne trgovine mogla usporiti rast zbog smanjenja raspoloživih sredstava dr-

jeftinih nadnica i nije jasno zašto bi se takvom stanju stvari trebalo protiviti. Profesor Jagdish N. Bhagwati sa Sveučilišta Columbia kaže da je fascinacija industrijom svojevrstan fetiš. Nije točno da je industrija tehnološki dinamičnija od uslužnih djelatnosti. On ukazuje na logistička poduzeća, velike maloprodajne lance i mobilnu telefoniju kao značajne izvore inovacija, dok su u poljoprivredi primjer za to genetski modificirani organizmi. Jednako tako je pogrešna i postavka “fetišista” da je industrija uspješnija u stvaranju radnih mjesta. Usluge se traže sve više Promjena u strukturi proizvodnje u korist industrije ne mora biti od kritične važnosti za stvaranje radnih mjesta. Jednako tako može dobro poslužiti i potražnja za osobnim

sta proizvodnje, ističu autori, od 1990. gotovo da nije pridonijela rastu zaposlenosti. Od tada pa do 2008., u Americi je otvoreno 27,3 milijuna radnih mjesta – no gotovo sva su u uslužnim djelatnostima za domaće potrebe, kao što su obrazovanje, zdravstvo, maloprodaja i državne službe. Slične tendencije prisutne su i u drugim bogatim zemljama. Kako to? Izgleda da su glavni razlozi globalizacija i tehnički napredak, koji su doveli do toga da se pojedine zemlje ne specijaliziraju u proizvodnji kompletnih proizvoda ili usluga, nego u specifičnim fazama procesa proizvodnje. Dijelovi proizvodnog procesa s nižom dodanom vrijednošću izmješteni su u siromašnije zemlje s jeftinijom radnom snagom, dok su oni berićetniji zadržani kod kuće. Stoga je broj radnih

žave i stanovništva; time bi se usporio rast maloprodaje zdravstva i usluga države. Stoga se zalažu za to da Amerika usmjeri dio investicija javnog sektora u tehnologiju koja bi povećala značenje sektora proizvodnje robe za trgovinu – a to se, tvrde oni, može efikasno učiniti. Uz pitanje kako bi takva politika bila provediva, skeptici pitaju je li ona uopće potrebna. Uz niske kamatne stope i slabi dolar proizvodnja robe za trgovanje porast će i bez pomoći politike. Amerika je i dalje najveći industrijski proizvođač; i Amerika i Japan su od 1980. do 2009. godine otprilike udvostručili industrijsku proizvodnju, a ni u jednoj zemlji grupe G7 industrijska proizvodnja nije smanjena u apsolutnom iznosu. Jednostavnija proizvodnja je, doduše, izmještena u Kinu zbog

Glavni izvoznici usluga su bogate zemlje uslugama što je vidljivo i u ova krizna vremena. Malo je vjerojatno i to da će se potražnja za uslugama smanjiti. Kako siromašne zemlje postaju bogatije, trebat će sve više sofisticiranih usluga iz razvijenih zemalja. Često se zaboravlja da je sve veći broj usluga predmet međunarodne trgovine i da su njihovi glavni izvoznici bogate zemlje. Problem u međunarodnoj trgovini uslugama je, međutim, u tome da je ona još uvijek podložna brojnim restrikcijama. Samo jedna petina usluga u Europskoj uniji ima neku transnacionalnu komponentu, pa bi liberalizacija trgovine uslugama možda bila prava stvar.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3672, 11. travnja 2011.

( 250 mil € ( više od 2,4 mlrd € lanjski zajam EIB-a

plasirao EIB u Hrvatsku od 2001. godine

EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA

EIB lani u Hrvatskoj uložio 511 milijuna eura Ahnen je najavio da će se ove i iduće godine razina ukupnih financijskih aranžmana kretati od 400 do 500 milijuna eura. Znatan dio pomoći EIB-a bit će usmjeren u jačanje hrvatskih kapaciteta za preuzimanje novca iz europskih fondova Igor Vukić vukic@privredni.hr

reditna aktivnost Europske investicijske banke u Hrvatskoj prošle je godine dosegnula vrhunac sa 511 milijuna eura odobrenih zajmova, rekao je Matthias Kollatz Ahnen, potpredsjednik EIB-a. Na prošlotjednoj konferenciji za novinare Ahnen je najavio da će se ove i iduće godine razina ukupnih financijskih aranžmana kretati od 400 do 500 milijuna eura. Od 2001. godine EIB je u Hrvatsku plasirao više od 2,4 milijarde eura. S kamatama povoljnijim od klasičnih komercijalnih kredita, financijski po-

ticaj EIB-a imao je snažan utjecaj osobito u području kreditiranja malih i srednjih poduzeća. EIB je tako u prošloj godini odobrio zajam od 250 milijuna eura, koji se preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak plasirao malim i srednjim tvrtkama te jedinicama lokalne samouprave. EIB-ov novac korišten je i za podmirivanje hrvatskog udjela u projektima koji se sufinanciraju iz pretpristupnih fondova Ipa i Ispa. Za tu je namjenu izdvojeno 200 milijuna eura. Ništa za most kopnoPelješac U sljedećem razdoblju također će znatan dio pomoći koju pruža EIB biti

BiH i Hrvatska biti članice Europske unije i stoga se trebaju dogovoriti o jeftinijem režimu prelaska granice.

Najviše novca EIB je uložio u kreditiranje (888 milijuna eura), dok je na projekte iz sektora prometa otišao 831 milijun eura usmjeren u jačanje hrvatskih kapaciteta za preuzimanje novca iz europskih fondova, istaknuo je Ahnen. EIB je zainteresiran i za ulaganje u sektor prometa, energetike, zaštitu okoliša i druge infrastruk-

RAIFFEISEN BANK INTERNATIONAL

turne projekte. Sudjelovat će u razvoju prometnog koridora V.c, od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča. Neće, međutim, financirati izgradnju mosta kopno-Pelješac, zato što će u doglednom vremenu

Među prometnim rješenjima koje će EIB podupirati nalaze se i novi dijelovi zagrebačke obilaznice, na jugoistočnom ulazu u Zagreb iz pravca Velike Gorice, vrijedni 185 milijuna eura. EIB će

u tom poslu s Hrvatskim autocestama sudjelovati sa 60 milijuna eura. Oko 75 milijuna eura uloženo je u vodozaštitne projekte koje realizira Ministarstvo šumarstva i vodnoga gospodarstva. Najviše novca od 2001. godine EIB je u Hrvatskoj uložio u kreditiranje (888 milijuna eura), dok je na projekte iz sektora prometa otišao 831 milijun eura. U gradsku i komunalnu infrastrukturu uloženo je 334 milijuna eura. Za energetiku su osigurani zajmovi vrijedni 281 milijun eura. Od 2001. do 2010. godine Europska investicijska banka osigurala je za hrvatsku industriju i sektor usluga više od 60 milijuna eura.

IZRAVNA INOZEMNA ULAGANJA U HRVATSKU

Konsolidirana dobit porasla za Stranci lani uložili samo 439 141,5 posto milijuna eura

Raiffeisen Bank International u prošloj je godini ostvario konsolidiranu dobit od 1,087 milijardi eura što je 141,5 posto više nego godinu ranije, objavio je časopis Banka. Kako navode, neto prihod od kamata porastao je devet posto, na 3,6 milijardi eura, dok su rezervacije pale za 46,5 posto, na 1,19 milijardi eura. Neto

prihodi od naknada i provizija porasli su za 4,9 posto, na 1,49 milijardi eura. Povrat na kapital prije poreza poboljšao se u odnosu na godinu ranije za 4,2 postotna boda, na 13,7 posto, dok je omjer temeljnog kapitala Tier 1 porastao 0,4 postotna boda i sada iznosi 9,7 posto. Zarada po dionici također je porasla i to za 3,27 eura, na 4,56 eura. “Unatoč značajnim dodatnim troškovima proizašlim iz spajanja, Raiffeisen Bank International je lani u prvoj zajedničkoj poslovnoj godini ostvario vrlo zadovoljavajuću

neto dobit u iznosu većem od milijarde eura. Štoviše, spajanjem smo osigurali dobru poziciju za buduće izazove i zahtjeve tržišta. Srednja i Istočna Europa u cjelini su postigle zaokret i sve zemlje regije vratile su se na put rasta u 2011. To bi trebalo rezultirati jasnim rastom potražnje za financijskim proizvodima, za što smo također dobro pripremljeni”, kazao je izvršni direktor banke Herbert Stepić. Inače, analitičari RBI-ja očekuju da će rast SIE u 2011. iznositi 3,9 posto, a u 2012. godini 4,1 posto. (J.F.)

Prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke, izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku lani su iznosila 439,9 milijuna eura, dok su 2009. bila gotovo pet puta veća (2,09 milijardi eura). Statistika po djelatnostima pokazuje kako je najveći priljev od 249,3 milijuna eura ostvaren u dijelu “ostale poslovne djelatnosti”. Slijedi financijsko posredovanje sa 186,6 milijuna eura (u to nisu uključeni osiguravateljski i mirovinski fondovi) te vlasnička ulaganja u nekretnine (166,6 milijuna eura). Kod nekoliko djelat-

nosti ulaganja bilježe negativne vrijednosti, najviše u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda gdje je odljev bio 485 milijuna eura, te u pošti i telekomunikacijama s odljevom od 132,2 milijuna eura. Gledano po zemljama, najveća ulaganja (116,3 milijuna eura) imali su ulagači iz Belgije. Slijede ulagači iz Italije sa 112,8 mili-

juna eura, Luksemburga sa 111,6 milijuna eura, Slovenije 86,6 milijuna eura... Inače, inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja prošle godine iznosila su ukupno 24,47 milijardi eura. Gledano po visini ulaganja, najviše su u proteklih 18 godina uložili Austrijanci (6,22 milijarde eura), potom Nizozemci (3,7 milijardi eura), Nijemci (2,9 milijardi) te Mađari (2,3 milijarde eura). Najveći iznos (8,6 milijardi eura) uložen je u banke, a potom u trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini (2,8 milijardi eura). (J.F.)

www.privredni.hr Broj 3672, 11. travnja 2011.

( priljev od 1,7 mlrd €

INTESA SANPAOLO

osigurali Irci svojoj državi ulaganjem u razne štedne instrumente

Povećanje kapitala za pet milijardi eura

KONFERENCIJA INSTITUTA ZA JAVNE FINANCIJE

Javni dug spašavati i građanskim obveznicama U posljednje dvije godine obavljeno je sedam uspješnih izdanja obveznica na stranom tržištu, ali postojeći način upravljanja osigurava samo jedan dio svog osnovnog cilja, a to je pribavljanje novca za državu Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatski javni dug mogao bi se držati pod kontrolom i preko prodaje državnih obveznica građanima, predložili su uz ostalo sudionici konferencije o upravljanju javnim dugom, koju je u petak organizirao Institut za javne financije. U Mađarskoj su tako u jeku krize građanima ponuđene obveznice vezane uz inflaciju. U Irskoj je uvedena obveznica nacionalne solidarnosti da bi se potaknuli pojedinci i obitelji na dugoročnu štednju s rokom dospijeća od 10 godina. I prije toga su irski građani, ulaganjem u različite štedne instrumente, državi osigurali neto priljev od 1,7 milijardi eura. Održivost hrvatskog javnog duga posebice je bitna do 2015. godine, jer ovisi o očekivanim proračunskim deficitima, a postoje i rizici vezani uz nepovoljnu valutnu strukturu duga i aktivna državna jamstva. Stoga je nužno pojačati koordinaciju monetarne politike i politike upravljanja javnim dugom, ali i razvijati tržišta državnih vrijednosnica, koja će omogućiti da se to usklađivanje obavlja na tržištu.

Povod za konferenciju bila je objava knjige “Javni dug: upravljanje i izazovi razvoja tržišta”, čiji su autori Anto Bajo, Marko Primorac i Ana Andabaka Badurina, znanstvenici s Instituta za javne financije i Ekonomskog fakulteta. Na pragu druge faze Hrvatsko upravljanje javnim dugom nalazi se na pragu druge faze, koju odlikuje tržišno upravljanje, ocijenila je Ana Andabaka Badurina. No njezina je ocjena da je dostupnost informacija o upravljanju javnim dugom vrlo slaba. Sustav upravljanja nije unaprijeđen od 2004.

bavljanje novca za državu. Time se ne jamči postizanje minimalnog troška uz prihvatljivu razinu rizika i ne može se pružiti primjeren doprinos fiskalnoj politici u smislu smanjenja izdataka za kamate. Sudionici konferencije stoga su sastavili nekoliko preporuka za Vladu i Sabor. Predlažu više zaduživanja u obveznicama, a manje uzimanja kredita. Trebalo bi razvijati tržište izdavanjem većeg broja obveznica manje vrijednosti, ravnomjerno tijekom godine, i objavljivati kalendar izdanja državnih obveznica. U raspravi je istaknuto da bi po uzoru na zemlje

Sudionici konferencije predlažu više zaduživanja u obveznicama, a manje uzimanja kredita kad su Svjetska banka i MMF izradili izvješće o stanju upravljanja javnim dugom. U posljednje dvije godine obavljeno je sedam uspješnih izdanja obveznica na inozemnom tržištu, ali postojeći način upravljanja osigurava samo jedan dio svog osnovnog cilja, a to je pri-

Europske unije trebalo uvesti sustav tzv. primarnih dilera i razvijati napredne tehnike izdavanja i trgovanja državnim vrijednosnicama. Ne treba bježati od transparentnih aukcija kojima bi se dugoročno izbrisale granice između domaćeg i inozemnog tržišta.

Preduvjet svemu je i restrukturiranje javnih poduzeća i njihova privatizacija, čime bi se postigle uštede i veća kontrola troškova. Potrebno je i bolje upravljanje i nadziranje financija lokalnih jedinica i njihovih komunalnih društava. Nužno je precizno utvrditi vrijednost cjelokupne državne imovine i povećati transparentnost izdanih državnih jamstava. Nepoznata struktura jamstava Anto Bajo kaže da su sada državna jamstva rijetko sastavni dio utvrđenih strategija i ciljeva upravljanja javnim dugom i njegovim rizicima. Unatoč stalnom rastu, nepoznata je struktura aktivnih jamstava i njihov utjecaj na hrvatski javni dug. Na konferenciji su među ostalima izlagali i Ante Samodol iz Hanfe, Dubravko Štimac iz PBZ-mirovinskog fonda, Josipovićev savjetnik Boris Cota, Zorica Raspudić-Golomejić iz Hrvatske narodne banke, Vesna Živković iz SKDD-a, Gorana Roje s Ekonomskog instituta i drugi. Izlaganja i prezentacije pripremljene za konferenciju mogu se pročitati na www.ijf.hr/ javni dug.

Upravni odbor i Nadzorni odbor Intese Sanpaolo usvojili su Poslovni plan Grupe za 2011.-2013./2015. godinu. Na izvanrednoj skupštini dioničara predložit će povećanje kapitala za pet milijardi eura. Povećanje kapitala usmjereno je na jačanje kapitalizacije Grupe Intesa Sanpaolo, a u isto će vrijeme Grupi osigurati mogućnost da se povoljno pozicionira na tržištu i iskoristi prilike koje će proizaći iz budućeg gospodarskog rasta. Na temelju procijenjenih učinaka novih zakonskih propisa, pozicija kapitala je već usklađena sa zahtjevima Basel

III koji određuju da kapitalizacija mora uključivati koeficijent temeljnog kapitala u visini od barem 4,5 posto, čemu treba dodati kapitalnu zaštitu od 2,5 posto. Grupa Intesa Sanpaolo bi konsolidacijom svoje kapitalizacije trebala dodatno osnažiti poziciju na talijanskim i europskim financijskim tržištima. Osim toga, dostupnost adekvatnog kapitala je i obveza Grupe Intesa Sanpaolo kako bi mogla dodatno povećati tržišni udio na relevantnim tržištima, financirati organski rast i osigurati veću fleksibilnost u odnosu na strategiju Grupe i politiku isplate dividendi. Grupa bi do 2015. godine mogla doseći omjer temeljnog kapitala od 10 posto korištenjem vlastitih resursa i usvajanjem vrlo konzervativne politike dividendi te određenim ograničenjem rasta. (K.S.)

*vijesti U kreditima 273,7 milijardi kuna Na kraju veljače ukupni su krediti iznosili 273,7 milijardi kuna, što je 7,8 posto više nego na kraju veljače lani te 0,3 posto više u odnosu na kraj 2010., pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Godišnjem rastu kredita najviše su pridonijela trgovačka društva čiji su krediti dosegnuli 109,4 milijarde kuna (+9,3 posto), što bi moglo upućivati na ulazak u novi poslovni ciklus i početak novog proizvodnog procesa. Tome u prilog ide i razmjerno visok rast uvoza industrijskih materijala i kapitalnih proizvoda u prva dva mjeseca ove godine (+10,9 posto, odnosno +5,4 posto godišnje). Građani dominantni ulagači u fondovima Hrvatski građani u novčane investicijske fondove ulažu više nego kompanije, pokazuje tromjesečni izvještaj Hanfe. On pokazuje da su krajem godine fizičke osobe u novčanim

fondovima imale 2,7 milijardi kuna, dok su kompanije držale 2,45 milijardi. Čak 52,3 posto imovine u fondovima držale su fizičke osobe. U dioničkim fondovima imali su posljednjeg dana prosinca 1,9 milijardi kuna, a u mješovitim 1,47 milijardi. Ukupno su građani investirali 6,8 milijardi kuna. Kamate na štednju padaju brže od kamata na kredite Prema podacima HNB-a, prosječne kamate na dugoročne stambene kredite građanima, uz valutnu klauzulu, su se s kraja 2009. do kraja 2010. godine smanjile sa 6,45 na 6,02 posto. U isto vrijeme kamate na dugoročne oročene devizne depozite stanovništvu u eurima sa 5,43 smanjile su se na 4,29 posto.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3672, 11. travnja 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Obilje novca i visoka likvidnost Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

prvoj dekadi travnja novčano tržište bilo je jednako likvidno i obilovalo je novcem. Sredinom ovog tjedna završava razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija i započinje novo. Stoga će u srijedu zasigurno doći do promjene odnosa ponude i potražnje novca. Sudionici uobičajeno na početku razdoblja ističu višu potražnju, dok je ponuda novca nešto suzdržanija. Unatoč tome, nije razložno očekivati značajniju promjenu kamatne stope. U proteklom razdoblju održavanja obvezne

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

4.4.’11. - 8.4.’11.

28.3.’11. - 1.4.’11.

250 3 200 150

100 1 50 0

4.4.2011.

5.4.2011.

6.4.2011.

pričuve depozitne institucije su održale potrebne prosjeke svojih računa znatno prije kraja razdoblja održavanja. Zbog toga je na kraju razdoblja zabilježen snažan rast ponude novca, uz skromnu potražnju. Potražnja za novcem

7.4.2011.

8.4.2011.

redovito ostaje djelomično nepodmirena zbog limita sudionika i niske kamatne stope koju plaćaju tražitelji kredita, a po kojoj dio sudionika nije spreman plasirati svoja sredstva. Unatoč smanjenju kamatne stope na preko-

ponedjeljak

utorak

noćne depozite središnje banke na 0,25 posto, i dalje se značajni viškovi likvidnosti krajem dana plasiraju u središnju banku kao prekonoćni depozit. Tjedna prosječna prekonoćna kamatna stopa iznosila je 0,28 posto. Prošlog tjedna

srijeda

četvrtak

petak

Ministarstvo financija je otkazalo najavljenu aukciju trezorskih zapisa, a sljedeću aukciju najavit će naknadno. U uvjetima ovako visoke ponude novca, aukcija trezorskih zapisa sudionicima predstavlja dobro rješenje u upravljanju viš-

kovima likvidnosti i djelomično neutralizira ponudu novca. S druge strane, neodržavanje najavljene aukcije poruka je sudionicima da država trenutno ima dovoljno kratkoročne likvidnosti. Stoga je realno očekivati da će zanimanje sudionika na idućoj aukciji biti još izraženije što će se odraziti na kamatne stope. U idućem razdoblju na novčanom tržištu ne očekujemo značajnije promjene. Početak razdoblja održavanja obvezne pričuve utjecat će na promjenu odnosa ponude i potražnje, dok će kamatna stopa, zahvaljujući i dalje vrlo dobroj likvidnosti, zadržati vrlo nisku razinu.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Lagani nastavak jačanja kune

Mirex nastavlja rasti

Kuna je proteklog tjedna nastavila blago jačati prema većini svjetskih valuta. U tjednu je ojačavaluta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

USD

kuna. Švicarski franak je kliznuo na niže za šest lipa pa je na kraju tjedna iznosio 7,61 kunu. 5.20

CHF

JPY

japanski jen (100)

5,999982

švicarski franak

5,608023

GBP

britanska funta

8,383312

USD

američki dolar

5,116406

EUR

euro

7,365578

7.370

5.18

5,64

7.368

5.16

5,63

7.366

5.14

5,62

7.364

5.12

5,61

7.362

5.10

5,60

5.4.

6.4.

7.4.

8.4.

4.4.

5.4.

6.4.

7.4.

8.4.

4.4.

5.4.

6.4.

7.4.

8.4.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Unatoč lošim vijestima indeksi stabilno

6200 6140

FTSE 100

zvođači očekuju kako će se situacija u sljedeća tri mjeseca pogoršati. Kineska središnja banka ponovno je digla kamate kako bi smanjila inflaciju

i rast kredita. Na tamošnjem tržištu cijene hrane porasle su samo u veljači za 11 posto, dok je opći rast cijena bio veći od pet posto.

12600

2900

12520

Dow Jones

2840

6080

12440

2780

6020

12360

2720

5960

12280

2660

5900

12200 4.4.

5000 4700

5.4.

6.4.

7.4.

8.4.

CAC40

7280

5.4.

6.4.

7.4.

8.4.

4.4. 10000

DAX

9800

4400

7160

9600

4100

7040

9400

3800

6920

9200

3500

6800 4.4.

5.4.

6.4.

7.4.

8.4.

NASDAQ

2600 4.4.

7400

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

162

161

160

159

primjena od 9. travnja 2011. 4.4.

Unatoč relativno lošim vijestima tjedni svjetski burzovni indeksi nakon pada u petak vratili su se na početne pozicije. Na japanskom tržištu proi-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog mirovinskog fonda, protekli je tjedan nakon dvotjednog rasta lagano kliznula na 161,07 bodova. Od početka godine Mirex je porastao za 4,2566 bodova.

5,65

5,354058

CHF

Izvor: HNB

7.372

5,383407

kanadski dolar

7,37 kuna. U odnosu na dolar porasla je za osam lipa pa je krajem prošlog tjedna dolar vrijedio 5,12

la prema euru za lipu pa je krajem tjedna euro prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke vrijedio

5.4.

6.4.

7.4.

8.4.

6.4.

7.4.

8.4.

NIKKEI 225

9000 4.4.

5.4.

6.4.

7.4.

8.4.

4.4.

5.4.

Središnja europska banka također je digla kamate za 0,25 posto kako bi spriječila inflaciju. Španjolska nezaposlenost porasla je na 20,5 posto; kod mladih ispod 25 godina ona je zabrinjavajućih 42,5 posto. U Sjedinjenim Američkim Državama traju problemi s izglasavanjem proračuna unatoč sedmomjesečnim pregovorima demokrata i republikanaca. Nafta se krajem tjedna kretala od 108 do 125 dolara po barelu, a srebro je sa 40 dolara za uncu na najvišim razinama od osamdesetih godina prošlog stoljeća.

159 7.3.

17.3.

28.3.

7.4.

4.4.

5.4.

6.4.

7.4.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 7. 4. 2011. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mir. fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatv. dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile

162,5549 165,7647 153,8824 161,0564 161,07

168,6451 201,0972 121,9943 139,9745 133,5524 157,3293 188,5641 184,0504 197,5317 142,9068 120,642 106,8622 163,4901 110,7831 120,0359 171,2591 150,3441 120,5534 107,7728 133,5128 122,6403

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3672, 11. travnja 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 321,870 milijuna kuna

I dalje slab promet je porast od 1,23 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 1,04 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 2.245,47 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.250,51 bod što je pad

Marko Repecki www.hrportfolio.com

edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi prošli je tjedan iznosio 64,263 milijuna kuna, što Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) d.d. Končar - elektroindustrija d.d. Dom Holding d.d. Ingra d.d. Dalekovod d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Belje d.d. Atlantska plovidba d.d. Tisak d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 64.039.930,93 kn

-1,59% +0,37% +0,01% -0,34% +1,78% +0,51% -1,37% -0,02% -1,35% +5,96%

zadnja cijena 287,90 268,00 550,05 57,80 13,70 250,26 1.618,01 92,30 711,30 176,95

promet 19.402.811,27 5.156.108,63 4.502.922,69 3.447.201,95 2.746.651,42 2.692.921,18 2.271.269,53 1.989.257,20 1.650.915,85 1.483.025,43

od 0,63 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 19,402 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 287,90 kuna što je pad od 1,59 posto te je time 10 dionica s najvećim rastom cijene

ujedno i najveći gubitnik među 10 najtrgovanijih dionica. Najveći porast među najtrgovanijima zabilježila je dionica Tiska koja je porasla za 5,96 po-

tjedna promjena

Dubrovnik - Babin kuk d.d. Transadria d.d. Validus d.d. Metalska industrija Varaždin d.d. RIZ-odašiljači d.d. Jadran tvornica čarapa d.d. Kutjevo d.d. Zlatni otok d.d. Proficio d.d. Vukovarski poljop. ind. kombinat d.d.

+80,02% +37,29% +27,75% +25,68% +25,58% +21,94% +21,37% +18,79% +16,10% +14,43%

zadnja cijena 120,00 1.620,00 11,60 2.765,00 135,00 100,00 30,95 120,00 15,00 75,99

promet 20.790,00 155.202,52 1.312.006,83 1.075.445,00 6.300,00 6.000,00 6.086,80 21.900,00 38.697,36 394.969,04

INVESTICIJSKI FONDOVI

Europe kojem je vrijednost porasla za 2,85 posto, a slijedi ga Ilirika Gold s porastom od 1,81 posto. Najveći gubitnik kod dioničkih fondova bio je fond NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost smanjena za -2,32 posto, a slijedi ga OTP indeksni s padom od 1,91 posto. Kod mješovi-

tih fondova najveći dobitnik je Ilirika JIE Balanced koji je ostvario porast vrijednosti od 2,18 posto, a slijedi ga OTP uravnoteženi s porastom od 1,19 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond ICF Balanced kojem je vrijednost smanjena za 1,66 posto, dok je iza njega ST Balanced s padom od 1,09 posto. Najve-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

€

98,1416

-0,74

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,6890 44,7671 8,5160 132,4900 13,1877 107,5500 106,7400 75,7266 169,4994 66,1300 88,7840 90,7107 93,6400 94,9927 106,1500 51,2588 63,5298 46,1441 28,0799 77,6915 53,7467 72,4701 74,1550 5537,7100 97,4405 14,1947 35,9900 48,6851 7,7344 59,2600 44,6909 82,7312 51,3557 453,0422 348,0609 95,9576 88,1600 321,2114 76,2900 145,0612 121,4967 11,0206 116,6335 110,2673 110,8156 11,3560

0,32 -0,22 0,05 -0,08 0,95 0,42 1,40 -0,61 1,61 -0,88 -0,53 -0,88 -0,57 -1,08 -0,15 -0,06 -0,23 -0,42 1,20 -1,53 0,75 0,84 0,90 1,54 0,96 0,03 1,18 0,12 1,46 0,83 -1,91 0,26 0,51 0,04 1,34 1,10 -1,25 0,63 -1,65 -2,32 2,85 0,63 0,11 0,30 -1,42 -0,66

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

ći dobitnik kod obvezničkih fondova je ZB bond (+0,69 posto), a slijedi ga ZB europlus (+0,08 posto). Kod obvezničkih fondova niti jedan fond protekloga tjedna nije imao pad vrijednosti. Novčani fondovi imali su također uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio ZB plus s porastom od 0,08 posto. (M.R.)

od 31. ožujka do 7. travnja 2011. godine *Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

zadnja vrijednost 2.245,47 1.250,51 97,14

sto te je trgovanje završila na 176,95 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 1,483 milijuna kuna. 10 dionica s najvećim padom cijene Herbos d.d. Tekstilpromet d.d. Končar - el. aparati sr. nap. d.d. Žitnjak d.d. Uljanik d.d. Kandit Grupa d.d. Sunčani Hvar d.d. Lovački rog d.d. ZIF Slavonski d.d. Maistra d.d.

tjedna promjena -1,04% -0,63% +0,24%

Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a pet ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena -56,54% -20,00% -17,79% -13,75% -10,89% -8,11% -7,67% -7,33% -6,86% -6,60%

zadnja cijena 29,99 360,00 730,00 138,00 90,00 147,00 49,85 1.390,00 26,07 63,50

promet 10.676,44 3.600,00 1.460,00 2.898,00 830,00 5.285,78 16.776,61 380.860,00 45.901,44 35.028,04

*vijesti

Većina fondova u plusu Proteklog je tjedna od ukupno 93 fonda njih 62 zabilježilo porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -2,32 posto pa do +2,85 posto, a 12 fondova zabilježilo je rast veći od jedan posto. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je NFD Aureus New

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

106,5000 97,3613

*Tjedna promjena [%] 0,68 1,81

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

126,3900 149,3500 110,3045 10,1584 118,5679 156,8200 168,8396 66,2658 103,6220 117,3729 8,4007 154,4485 79,0818 5,6827 70,0585 11,0883 117,1744 109,7600

-0,17 0,05 -0,22 -0,07 -1,66 -0,08 -1,09 -0,58 0,29 1,19 0,45 2,18 -1,09 0,45 -0,93 0,31 -0,29 0,10

€ € € € € kn € €

160,8600 11,6176 177,9400 131,3675 133,6100 165,4775 128,0323 129,8956

0,69 0,45 0,32 0,24 0,68 0,27 0,29 0,42

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

133,2590 163,9846 140,6932 126,6909 146,3000 139,5700 139,8800 136,3440 125,0787 133,2102 123,6029 118,1210 11,4326 109,2540 10,7639 102,4740 106,5800 100,4984

0,04 0,08 0,08 0,04 0,05 0,06 0,06 0,06 0,03 0,05 0,07 0,06 0,05 0,05 0,06 -0,16 0,08 0,05

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

Štednja u bankama raste Oročeni depoziti građana krajem veljače iznosili su 121,8 milijardi kuna što je milijardu i pol kuna više nego krajem 2010. godine, pokazuje agregirano izvješće HNB-a. Kuna je u prva dva mjeseca deprecirala samo 0,4 posto, što znači da je utjecaj kretanja tečaja na rast depozita vrlo mali. U protekloj godini oročeni depoziti građana porasli su za 9,5 milijardi kuna ili više od osam posto. Rast depozita nije spriječio niti pad kamatnih stopa na oročenu štednju. Dobit SKDD-a 8,3 milijuna kuna Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) prošlu je godinu zaključilo s neto dobiti od 8,3 milijuna kuna. Pokazuje to najnovije izvješće depozitorija objavljeno na njegovoj internetskoj stranici. Iako je SKDD poslovao s dobiti na kojoj bi mu neke kompanije iz realnog sektora mogle pozavidjeti, primjetan je i negativan utjecaj krize. Prošlogodišnja zarada gotovo je upola manja od one ostvarene 2009. godine. Tada je dobit SKDD-a iznosila 15,8 milijuna kuna. Gubitak Varteksa 97 milijuna kuna Varaždinska tvrtka Varteks u 2010. godini poslovala je s gubitkom od 96,7 milijuna kuna, što je malo manji gubitak nego 2009.

kada je iznosio 98,9 milijuna kuna. Za stabilizaciju poslovanja i realizaciju razvojnih projekta tvrtke nužna je primjena Modela C za pomoć poduzetnicima u teškoćama, smatra Uprava. Varteks je među prvima podnio zahtjev Ministarstvu gospodarstva za primjenu modela C, a izrađen je i integralni plan poslovnog i financijskog restrukturiranja koji su u potpunosti podržale poslovne banke.

Štednja u eurima, tečajni rizik korisnicima Oko 80 posto štednje u hrvatskim bankama je u stranoj valuti, od čega velika većina u eurima. To ima značajne posljedice na funkcioniranje financijskog tržišta, ocijenio je viceguverner HNB-a Boris Vujčić. Dodao je kako visok stupanj eurizacije sužava stupanj slobode za monetarnu politiku i ponekad traži da se koriste inovativni instrumenti monetarne politike. Vujčić je rekao i kako je posljedica eurizacije vrlo visok tečajni rizik, zato što banke imaju štednju u eurima pa onda daju i kredite vezane uz euro i time prevaljuju tečajni rizik na korisnike.

Izbor iz PV prodaje! INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ cijena

SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ

cijena

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

180,00 kn

200,00

153,00 kn

170,00

299,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

ZAKON O RADU

KULTURA U IZLOGU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

200,00

s komentarima i tumačenjima

cijena

269,00 kn

cijena

261,00 kn

100,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

HRVATSKI DIZAJN SAD

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

290,00

cijena

90,00 kn

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

90,00 kn

100,00

Croatian Design Now

cijena

100,00

107,00 kn

119,00

90,00 kn

cijena

90,00 kn

ČOVJEK I OKOLIŠ

cijena

KIGEN

134,00kn

KRIZA SE PRODUBLJUJE

170,00kn

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

ETIČKA KLOPKA

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

149,00kn

EUROPSKO LOBIRANJE

314,00kn

Novum

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis

KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU ĆU HUOJ

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

KOMUNIKACIJSKI PLAN

KRIZA, A POSLIJE?

cijena

199,00

134,00 kn

149,00

23 1 40,00

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

RADNO VRIJEME

KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

171,00 kn

160,00

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

190,00

21176,00 kn

drugo izdanje

cijena

144,00 kn

299,00

cijena

269,00 kn

161,00 kn

179,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

HUOJ

117,00kn

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE 7,00kn

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 st

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU Reforma postupka odbora Novum

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI? Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

117,00kn

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA Novum

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća

108,00kn

genij elektrotehnike

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

2. izdanje Novum

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

NIKOLA TESLA

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

117,00kn

HUOJ

TIMpress

Mato Karačić

117,00kn

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

uvod u osobni rast i razvoj

171,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

179,00 kn

306,00kn

351,00 kn

135,00 kn

150,00

306,00kn

390,00

NLP

cijena

81,00kn

TIMpress

HUOJ

cijena

134,00kn

315,00 kn

350,00

POGLED U ZVJEZDANO NEBO

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

na pake

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

S komentarskim bilješkama TIMpress

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU kn TIMpress

81,00

enterprise europe

info

Broj 36, 11. travnja 2011.

IRCRO

Centar za eko tehnologije Brodarski institut i BICRO potpisali su ugovor kojim će se financirati pokretanje Centra kompetencije za eko tehnologije. Riječ je o istraživačko-razvojnom centru orijentiranom na implementaciju napredne tehnologije obrade otpada i biomase procesom anaerobne digestije (AD) kako bi se zbrinuo organski otpad te proizvodio ekološki prihvatljiv bioplin. To je prvi centar takve vrste u Hrvatskoj i regiji, a njegovi potencijalni korisnici su svi županijski i regionalni centri za gospodarenje otpadom, poduzeća koja upravljaju uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, stočarske i peradarske farme te prehrambena industrija. Projekt će, putem BICRO programa razvoja tehnologijske infrastrukture - TEHCRO dobiti financijsku potporu u iznosu od preko sedam milijuna kuna, što je više od 43 posto ukupnih troškova projekta. Brodarski institut će sufinancirati 30 posto sredstava, a preostali dio financirat će se iz prihoda Centra.

Za molekularnu dijagnostiku 400.000 kuna Osječki Genos dobio je gotovo polovinu sredstava za razvoj novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka u molekularnoj dijagnostici u području ginekologije i porodništva

Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO, vladina agencija za provedbu vladinih programa potpore tehnologijskom razvoju, potpisao je novi ugovor unutar programa poticanja istraživanja i razvoja IRCRO, kojim se financijski pomaže malim i srednjim poduzećima koja žele investirati u istraživanje i razvoj kroz poslovnu suradnju sa znanstvenim ustanovama.

Za istraživačko-razvojno poduzeće Genos iz Osijeka odobreno je sufinanciranje projekta u visini od 400.000 kuna što čini preko 48 posto ukupnih troškova projekta. Projektom se žele razviti novi dijagnostički i terapijski postupci u molekularnoj dijagnostici u području ginekologije i porodništva, koji su važni u zdravstvenoj zaštiti populacije i imaju veliku mogućnost primjene (primjerice, dobivanje informacija u najkraćem mogućem roku u prenatalnoj dijagnostici Downovog sindroma). Pomoć poduzeću u realizaciji ovog projekta osigurat će Medicinski fakultet u Splitu. Genos je u manje od dvije godine poslovanja uspio zauzeti značajnu tržišnu poziciju u segmentu komercijalne i istraživačke analize DNA u Hrvatskoj. Ugovor s poduzećem Genos za financiranje projekta pod nazivom Razvoj metoda molekularne dijagnostike potpisali su u ime direktora Poslovno-ino-

vacijskog centra Hrvatske Dalibor Marijanović i predsjednik Uprave Genosa Gordan Lauc. Hrvatska je vlada kroz program Poticanje poduzetništva utemeljenog na inovacijama i novim tehnologijama uložila od 2007. godine do danas više od 181 milijun kuna u poduzetništvo utemeljeno na inovacijama i novim tehnologijama.

enterprise europe B2FAIR

PRONALAZAK PARTNERA

na sajmovima

Na mnogim europskim međunarodnim sajmovima održavaju se matchmaking susreti na kojima tvrtke pronalaze partnere, kupce i dobavljače. Na njima je moguće naći i dobru poslovnu ideju kao i razmijeniti poslovna iskustva B2fair naziv je za matchmaking događaje koji se organiziraju u okviru međunarodnih trgovačkih sajmova, mjesta na kojima se razmjenjuju poslovna iskustva u svrhu otvaranja novih tržišta putem individualno odabranih i unaprijed dogovorenih poslovnih sastanaka. Njihova je svrha pronalaženje novih poslovnih partnera, kupaca i dobavljača, produktivni efektivni i učinkoviti poslovni dijalozi, dolazak do visokovrijednih poslovnih kontakata te pronalaženje dobrih ideja i razmjena iskustava.

naznačuju s kakvim partnerom bi voljele ostvariti kontakt te tip poslovne suradnje koje traže. Na istome mjestu tvrtka može vidjeti i koje su se sve druge tvrtke registrirale te same odabrati partnera s kojim bi se željele sastati, a u određeno vrijeme prije samog događanja prijavljena tvrtka e-mailom dobiva raspored bilateralnih susreta sa svim izabranim partnerima. Osim toga, tvrtka ima mogućnost da se njen profil pojavi u katalogu sajma.

Matchmaking događanja koja su organizirana u okviru međunarodnih sajmova posebno su prilagođena potrebama malih i srednjih poduzeća, pri čemu se u obzir uzimaju njihova osjetljivost na troškove i ograničenja u resursima. Matchmaking ima za cilj otvaranje novih tržišta i uspostavu održivih partnerskih odnosa, zahvaljujući unaprijed planiranim sastancima s partnerima po vlastitom izboru. Stručni sajmovi omogućavaju tvrtkama da iskoriste manifestacije međunarodnog karaktera kao i susrete s mnogo širim profilom tvrtki, dajući priliku za istraživanje najnovijih trendova i kretanja u relevantnim sektorima industrijske i poslovne prakse.

unaprijed pripremiti za sam događaj. Preko b2faira pruža se individualizirana poslovna podrška prilagođena potrebama tvrtke, tvrtki se daju vrijedne informacije o potencijalnim kontaktima prije događaja i raspored sastanaka sa sudionicima koje je ona sama odabrala, a moguće je doći i do novih poslovnih kontakata i partnera za suradnju. Tijekom jednog dana moguće je organizirati do 12 sastanaka, a korisnici usluge ističu kako se na taj način dolazi do uspješnog prijenosa znanja na međunarodnoj razini.

se na provjeru profila tvrtke kako bi se pronašao odgovarajući poslovni partner, planiranje individualnih poslovnih razgovora kao i unos profila tvrtke u online katalog. Tijekom sastanka sudionicima su na raspolaganju prevoditelji u slučaju da su im potrebni, kao i b2fair tim koji može pomoći u davanju dodatnih informacija. Kad je riječ o aktivnostima nakon događanja, one uključuju raspolaganje online katalogom i kontaktima u njemu, korištenje b2fair mreže, koja se sastoji od partnerskih organizacija u više od 40 zemalja, za daljnje aktivnosti i drugo.

B2fair matchmaking događaji uvelike olakšavaju poslovna umrežavanja. Tim alatom tvrtke se jednostavno mogu

B2fair omogućuje planiranje prije, tijekom i nakon samog događanja. Aktivnosti koje prethode događanju odnose

Kako bi sudjelovale na određenom događaju, zainteresirane tvrtke se registriraju online prilikom čega unose svoj profil i

Vodeće organizacije koje stoje iza b2faira su Obrtnička komora Baden-Württemberga i Trgovačka komora Luksemburga koje zajedno s Enterprise Europe Networkom i drugim partnerskim organizacijama u Europi i izvan nje organiziraju brojne b2fair matchmaking događaje. Od početka rada projekta u 2004. godini, b2fair spojio je više od 3000 tvrtki iz 30 zemalja na 20.000 sastanaka. S poslovnom potporom Enterprise Europe Networka, kao i brojnim poslovno razvojnim organizacijama diljem Europe i izvan nje, organiziraju se brojne b2fair platforme svake godine, a neki od trgovačkih sajmova i sastanaka klastera su i Woodtec koji se održava u Brnu u Češkoj, Elmia Subcontractor u Jonköpingu u Švedskoj te AMB i Hannover Messe u Njemačkoj. B2fair susreti događaju se i na sajmu LFE/BICT u Liègeu u Belgiji kao i na mnogim drugim sajamskim događanjima diljem Europe.

Potražnja za tehnologijama Videotehnologija za inspekciju kanalizacijskih cijevi za identificiranje začepljenja (Ref: 10 PL 63AY 3I8Q) · Poljska tvrtka traži tehnologiju za inspekciju kanalizacijskih cijevi i identificiranje začepljenja. Ova tehnologija bi trebala omogućiti otkrivanje začepljenja koristeći videorješenja. Videokamera bi trebala biti na teško dostupnim mjestima i prenositi videosnimku detektiranog začepljenja. Tehnologija bi trebala biti potpuno razvijena. Tvrtka je zainteresirana za komercijalnu suradnju s tehničkom pomoći. Digitalno vizualiziranje u visokoj rezoluciji za laserski tretman kože (Ref: 10 IT 56Z6 3HLB) · Talijanska tvrtka koja radi minijaturne lasere za operacije, traži sustav vizualizacije s visokokvalitetnom

rezolucijom područja ljudskog tijela koji će biti tretiran laserskom tehnologijom. Sustav bi trebao omogućiti skeniranje i prepoznavanje područja za tretiranje unatoč nepravilnostima područja, kako bi se laser uputio točno na potrebno područje. Tehnologija bi trebala biti dostupna za demonstraciju. Različite dužine valova pomiješanih u istom optičkom vlaknu kako bi unaprijedili iskoristivost lasera u medicinskim tretmanima (Ref: 10 IT 56Z6 3HN1) · Tehnološka tvrtka iz Italije, specijalizirana za dizajniranje i proizvodnju lasera za medicinske aplikacije, želi razviti inovativni sustav sposoban kombinirati više dužina laserskih valova odjednom u istom optičkom vlaknu kako bi ostvari-

može integrirati u njihovim kabinama ili postaviti na operatora i, ako je potrebno, sinkronizirati na specifične aspekte zadatka. Traži se komercijalna suradnja s tehničkom pomoći.

la bolje performanse u korištenju lasera u medicini. Vrsta suradnje: tehnološka rješenja i stručni partneri za suradnju. Sustav za uzbunu kod utapanja (Ref: 10 NL 60AH 3HW9) · Nizozemska tvrtka aktivna u razvoju i proizvodnji kabina operatora i kabinskih komponenata za dizalice, specifična vozila i strojeve diljem svijeta, traži tehnologiju za detektiranje utapanja. Tvrtka traži sustav koji se

Inovativni sustav za mjerenje u realnom vremenu dioksina proizvedenog u procesu izgaranja (Ref: 08 IT-53V2 0IX5) · Talijanska tvrtka traži tehničko-tehnološko znanje u području tretiranja onečišćujućih tvari proizvedenih u procesu izgaranja. Zainteresirani su za zajednički razvoj tehnološkog procesa za mjerenje u realnom vremenu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude.

www.een.hr

11. travnja 2011.

2 3

Europski dan agro i eko inovacija

Za zdravu poljoprivredu i okoliš U Višnjici se početkom svibnja održava međunarodna konferencija i poslovni razgovori uoči sajma Agro Arca Europska poduzetnička mreža i Udruga inovatora Hrvatske organizira u Višnjici 5. svibnja međunarodnu konferenciju i poslovne razgovore pod nazivom Europski dan agro i eko inovacija. Europska poduzetnička mreža u protekle je tri godine organizirala na desetke poslovnih susreta ovakvog tipa, koji su rezultirali zanimljivim poslovnim kontaktima te velikim brojem potpisanih partnerskih ugovora. Kon-

ferencija se održava u idiličnom ambijentu preko 200 godine stare Pustare Višnjica u sklopu koje postoji ergela konja i farma jelena lopatara. Posjeduje smještajni kapacitet od 150 soba što omogućuje sudionicima i organizatorima udoban smještaj na jednom mjestu.

Međunarodna će se konferencija održavati u dvije paralelne plenarne sesije posvećene agroinovacijama i obnovljivim izvorima energije. U prvom dijelu radnog dana predstavit će se napredne tehnologije u poljoprivrednoj proizvodnji, primjeri dobre prakse upravljanja poljoprivrednim resursima na lokalnoj razini, uloga kolateralnih aktivnosti u promicanju poljoprivredne proizvodnje, a brojni stručnjaci predstavit će inovativna postignuća. U popodnevnom dijelu poslovni posjetitelji moći će održati razgovore sa svojim međunarodnim partnerima iz Mađarske, Slovenije, Srbije, Poljske i Češke. Na skupu je moguće odabrati i druge tvrtke iz Hrvatske i inozemstva s kojima se može razgovarati prema unaprijed definiranom rasporedu. Ovakvi susreti organiziraju se radi izravnih, neposrednih i ciljanih kontakata koji će za posljedicu imati poslovnu suradnju. Za sudjelovanje na poslovnim razgovorima potrebno se prijaviti na web stranicama www.een.hr. prije 22. travnja. Nakon registracije prijavljeni dobivaju podatke za prijavu radi daljnje obrade profila tvrtke. Do 28. travnja potrebno je odabrati tvrtke s kojima se želi ostvariti poslovni kontakt, a raspored sasta-

naka bit će poslan svakoj tvrtki do 2. svibnja. Zahvaljujući opisu tvrtki, profili suradnje omogućuju posjetiteljima sajma i izlagačima odabrati potencijalne partnere za uspostavu poslovnih kontakata. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno. Na konferenciji će se predstaviti nove ideje i proizvodi te ekološki uzgojeni poljoprivredni proizvodi. Predstavit će se i novi znanstveni i tehnologijski projekti, kao i proizvodi i tehnologije za poljoprivredu i prehrambenu industriju. Pojedine tvrtke predstavit će svoja inovativna rješenja, a o svojim istraživanjima izlagat će i asistenati, studenti i mladi inovatori. Konferencija će se održati uoči 4. međunarodnog sajma inovacija, eko ideja, proizvoda i tehnologija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji - Agro Arca koji će se događati na istom prostoru od 6. do 8. svibnja. Agro Arca je najvažniji međunarodni događaj u ovoj grani industrije. Prošle je godine sajam okupio više od 250 izlagača.

Nacionalni info dan CIP Eko-inovacije Povodom otvaranja ovogodišnjeg natječaja za ovaj europski program koji počinje krajem travnja, Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva organiziraju nacionalni info dan CIP Eko-inovacije. Svi zainteresirani moći će dobiti osnovne informacije i savjete o tome kako razviti dobar projektni prijedlog i kako ga uspješno prijaviti na natječaj. Na info danu se također nudi mogućnost za pronalaženje projektnih partnera, razmjenu mišljenja i stručnosti, kao i mogućnost besplatnih individualnih kon-

zultacija sa stručnjakom iz Europske komisije. Info dan će se održati u Hrvatskoj gospodarskoj komori na Rooseveltovom trgu u Zagrebu 2. svibnja u 10 sati. CIP Eko-inovacije dio je Programa za inovacije i konkurentnost Europske unije CIP (Competitiveness and Innovation Programme) čiji je cilj potpora inovacijama te malim i srednjim tvrtkama u EU-u i zemljama koje članstvom sudjeluju u programu. Uz to financijski podupire projekte koji se bave prvom aplikacijom ili tržišnom replikacijom eko-inovativnih tehnologija, proizvoda, usluga ili praksi od europske važnosti, koji su već tehnič-

ki ispitani i dokazani kao uspješni, no koji se, s obzirom na tržišne rizike, još uvijek nisu plasirali na tržište. Ove će godine info dan biti posebno zanimljiv jer će se predstaviti dva uspješna hrvatska projekta koji su na natječaju iz 2010. ostvarili financiranje iz programa CIP Eko-inovacije. Na info danu sudjelovati može svatko tko želi prijaviti projekt, a želi znati više o postupku prijave. Na događanju su dobrodošli predstavnici malih i srednjih poduzeća, udruga, europskih i nacionalnih udruženja, institucija, fakulteta, savjetodavnih tvrtki i drugi.

enterprise europe CROENERGO.EU

PALJENJE VIŠKOVA PLINA

Praksa koj IZGARA

Računa se da svijet godišnje zapali neiskorištenog plina u ko sveukupnih europskih potreba

Regionalni portal o energiji i okolišu Središnji portal o pitanjima energije i okoliša, pratećoj industriji i tehnologijama trebao bi dati doprinos u poticanju razvoja obnovljivih izvora energije, zaštite okoliša i održivog razvoja Savez za energetiku, obnovljive izvore energije, poticanje energetske efikasnosti i zaštitu okoliša grada Zagreba predstavio je središnji portal Croenergo.eu o pitanjima energije i okoliša, pratećoj industriji i tehnologijama te srodnom investicijskom i financijskom tržištu. Ta krovna organizacija time želi dati doprinos široj društvenoj i gospodarskoj javnosti u poticanju razvoja obnovljivih izvora energije, zaštite okoliša i održivog razvoja u cjelini. Izradu portala partnerski su podržali Grad Zagreb-Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža Hrvatske, Banco Popolare Croatia te tvrtke Corvus Info i Iluminata Ad.

Poseban je naglasak stavljen na društvene inicijative, stručne rasprave i stručno savjetovalište – servise namijenjene fizičkim i pravnim osobama. Značajan dio informacija na portalu odnosi se na aktualnosti iz Europske unije u koje je uključena i Baza poslovne suradnje iz Eu-

Na portalu je moguće naći podatke o burzovnim indeksima energetskih kompanija, cijenama energenata, poljoprivrednih sirovina, plemenitih i industrijskih metala te usporedne cijena goriva na domaćem i europskom tržištu

Portal je podijeljen u desetak glavnih grupa i preko 50 podgrupa, a trenutno sadržava 350 članaka iz Hrvatske, regije, Europske unije i svijeta.

ropske unije ostvarena kroz suradnju s Hrvatskom gospodarskom komorom-Europskom poduzetničkom mrežom Hrvatske.

Poseban dio posvećen je burzovnim indeksima energetskih kompanija, burzovnom stanju energenata, poljoprivrednih sirovina te plemenitih i industrijskih metala, prikazu maksimalnih cijena energenata na domaćem tržištu, prikazu cijena goriva i naftnih derivata na domaćem i europskom tržištu, a tu su i baze ponude i potražnje te dnevne novosti.

CBNet (Croatian Business Network) je segment portala namijenjen informiranju i promociji o aktualnim programima Saveza za energetiku Zagreba i njegovih članova, nagradi Greenovation – prvoj hrvatskoj nagradi za razvoj zelenog gospodarstva, te stručnim kolumnama, flash intervjuima i intervjuima s gospodarstvenicima.

Lada Stipić-Niseteo Baklje na naftnim crpilištima kojima se pali neiskorišteni plin dugo su vremena zaštitni znak industrije – i razlog za zbrajanje gubitaka. Računa se da svijet godišnje zapali neiskorištenog plina u količinama dostatnim za trećinu sveukupnih europskih potreba ili svih američkih domaćinstava. Danas u zrak ide pet posto globalne produkcije zemnog plina. Baklje na svim stranama svijeta, izračunala je studija američkog energetskog diva General Electrica, proizvedu 400 milijuna tona ugljičnog dioksida, a to je emisija trećine američkih automobila ili petine željezara ili pak trećine cementara na svijetu. Neiskorišteni plin ide u zrak ne proizvodeći ništa doli zagađenje – u slučaju da ga se iskoristi, to bi bilo ravno produkciji 125 elektrana na ugljen srednje veličine ili 67 posto indijske proizvodnje struje.

Tehnološka rješenja za smanjenje rasipanja postoje, variraju od regije do regije, uglavnom se radi o reinjektiranju plina, skupljanju i procesuiranju ili različitim generatorima koji ga pretvaraju u električnu energiju. Sve su tehnologije provjerene u praksama Kanade, Norveške ili Velike Britanije, zemalja kojih ni nema na svjetskoj karti paljenja viškova plina. Zemlje koje su kasnije ili tek nedavno ušle u intenzivniju eksploataciju nafte i plina ugrađuju ih u planove novih postrojenja. No, stariji pogoni i dalje u zrak šalju ekvivalent emisije ugljičnog dioksida 77 milijuna osobnih automobila. Vaganje troškova Studija General Electrica sugerira međunarodnu koordinaciju. Dok se svi u igri ne sjete da u bakljama nestaju (i) značajne pare, prakse će biti različite. Ruska vlada pokušava riješiti problem, ali su planovi za povišenje kazni zbog spaljivanja viškova odnosno obveza korištenja 95 posto izvađenog plina odgođeni za financijski bolja vremena, 2014.

www.een.hr

11. travnja 2011.

4 5

STRUKOVNA UDRUŽENJA

ja milijarde

oličinama dostatnim za trećinu

Udruženo do svojih INTERESA Kroz poslovna udruženja na nacionalnoj razini, ali i na razini Europske unije, moguće je utjecati na odluke koje mijenjaju stanje na tržištu Ulazak Hrvatske u Europsku uniju pretpostavlja preuzimanje obveza odnosno pravne stečevine zajednice (EU acquis), ali ulaskom u EU Hrvatska dobiva i prava iz članstva. U tom smislu Hrvatska će ravnopravno s ostalim zemljama članicama sudjelovati u procesu usvajanja zakonodavstva. Time će hrvatski subjekti moći štititi i zastupati svoje interese i utjecati na odluke koje se donose u EU-u, a izravno se odnose na njihovo poslovanje (računa se kako se u EU-u donosi 75 posto nacionalnog zakonodavstva koje ima utjecaja na gospodarstvo). Kako bi hrvatski subjekti mogli donositi kvalificirane odluke, ključno je imati informacije i poznavati sustav i proces donošenja odluka. Tim povodom u organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Europske poduzetničke mreže Hrvatska 19. travnja u zagrebačkom Hotelu Westin održat će se konferencija Uloga strukovnih udruženja Hrvatske gospodarske komore u zastupanju interesa na nacionalnoj i europskoj razini.

godinu. Zemlje Bliskog istoka muče se sa starim postrojenjima. Ističe se da se u slučajevima kada se plin prodaje po fiksnim cijenama daleko iznad cijene njegovog crpljenja tvrtke baš i ne trse razmišljati o uštedama i istovremeno uvažavati ekološke potrebe su-

Danas u zrak odlazi pet posto globalne produkcije zemnog plina sjedstva. Neke su međunarodne kampanje, poput one Svjetske banke i Međunarodne agencije za energiju, dale rezultata u suradnji s vladama – Angola, Indonezija i Sirija u znatnoj su mjeri eliminirale spaljivanje viškova plina, a Kuvajt i Kazahstan su uveli čvrste zakonske obveze s respektabilnom provedbom i visokim kaznama. S druge strane, Nigerija, iako je zadnjih godina smanjila rasipanje za 28 posto, i dalje baca 15 bcm zemnog plina što je neprihvatljivo za zemlju gdje je

polovina stanovnika bez struje, a godišnje financiranje elektrana na mazut košta 13 milijardi dolara. Korištenje plina koji se trenutno spaljuje utrostručilo bi potrošnju električne energije, tvrde stručnjaci. Traži se globalna akcija Prema studiji GE-a, potencijal smanjenja spaljivanja plinskih viškova značajan je i mogao bi se iskoristiti u razdoblju od idućih pet godina. U slučaju pokretanja koordinirane globalne akcije kroz novi međunarodni sporazum – kao nastavak dobrovoljnog sustava koordinacije kroz program smanjivanja paljenja viškova plina sponzoriran od Svjetske banke – razvijene bi zemlje s iskustvom i praksom korištenja novih tehnologija sudjelovale u njihovom transferu na preostale adrese. Sporazum bi sadržavao i razmjenu informacija o najkorisnijim praksama. Za uvertiru, studija predlaže da se podnese matematika ušteda zainteresiranima, primarno na lokalnoj i regionalnoj razini.

HGK organizira ovu konferenciju kako bi svojim članicama omogućio uvid u praksu zastupanja interesa tvrtki kroz strukovna udruženja u Europskoj uniji te osvijestio značaj i snagu koju predstavnici strukovnih udruženja uživaju u europskim institucijama. Cilj konferencije je pravovremeno informirati članice o mogućnostima koje im pruža članstvo u strukovnim udruženjima pri HGK-u u zastupanju njihovih interesa na nacionalnoj i EU razini te motivirati ih na veći angažman. U HGK-u djeluje 54 strukovna udruženja, 31 zajednica te 82 grupacije. Od toga, 22 udruženja već jesu u punopravnom ili pridruženom članstvu EU asocijacija gdje aktivno prate i sudjeluju u aktivnostima važnim za pojedine grane industrije. Ulaskom Hrvatske u EU ta će se suradnja dodatno intenzivirati. Dosadašnja iskustva članstva u EU udruženjima iznimno su pozitivna, no puni efekt moguće koristi od članstva moguće je postići samo aktivnijim sudjelovanjem članica. Uz pravodobne informacije značajne za poslovanje tvrtki, članstvo u udruženjima nudi i razne druge zajedničke aktivnosti, kao što je mogućnost suradnje u EU projektima, mrežu kontakata, dostupnost raznih studija,

Članice strukovnih udruženja u Europskoj uniji imaju mogućnosti lobiranja za vlastite interese. No za to se moraju same više angažirati dokumenata i podataka te popust kod plaćanja nekih naknada. Na konferenciji će predstavnici europskih udruženja predstaviti iskustva dugogodišnje prakse zastupanja interesa svojih članica u EU-u. Za članice HGK-a, posebno one koje još nisu aktivne u svojim EU udruženjima, sigurno će biti zanimljiv model suradnje EU udruženja s nacionalnim udruženjima kao i koristi koje im pruža članstvo u njima. Predavači na skupu dolaze iz Europskog udruženja proizvođača polimera – PlasticsEurope, Europskog udruženja proizvođača piva – The Brewers of Europe, Europskog udruženja maloprodaje, prodaje na veliko i međunarodne trgovine – Eurocommerce te Udruženje sjevernonjemačkih gospodarskih komora. Poseban gost konferencije je Daniel Gueguen, ugledni lobist svjetskog glasa, izvršni predsjednik European Training Institutea (ETI) te autor knjige Europsko lobiranje. Konferencija je namijenjena tvrtkama članicama strukovnih udruženja pri HGK-u, predstavnicima državnih institucija te ostalim predstavnicima poslovne zajednice zainteresiranim za ovakve vidove komunikacije i zastupanje interesa u EU-u.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Donosimo pregled dijela aktualnih EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javnu nabavu u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www. een.hr/?hr/ javne-nabave/15/.

MEDICINSKA OPREMA Akershus Universitetssykehus v/ Innkjøpsavdelingen, Lørenskog, Norveška, traži nabavu medicinske opreme. Natječaj je otvoren do 18. svibnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Akershus Universitetssykehus v/ Innkjøpsavdelingen Attn: Innkjøps- og forsyningsavdelingen 1478 Lørenskog, Norway, maria.estenstad@ahus.no, www.ahus.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. DIZELSKO GORIVO Directorate of Compulsory Reserves of Oil and Oil Derivatives, Makedonija, traži nabavu dizelskog goriva. Natječaj je otvoren do 11. svibnja, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Directorate of Compulsory Reserves of Oil

and Oil Derivatives Orce Nikolov street no. 71 Attn: Stanisha Nikolovski 1000 Skopje FRY Macedonia, stanisha.nikolovski@dcor.gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

ODRŽAVANJE DIJELOVA VOZILA Budapesti Közlekedési Zártkörűen Működő Részvénytársaság, Budimpešta, Mađarska, traži uslugu održavanja određenih dijelova vozila. Natječaj je otvoren do 20. travnja, a prijave na mađarskom jeziku predaju se na Budapesti Közlekedési Zártkörűen Működő Részvénytársaság Akácfa u. 15. Attn: Gazdasági Igazgatóság Beszerzési Főosztály, Schifner Marianna, 1980 Budapest, Hungary, kozbeszerzes@bkv.hu. Više podataka o natječaju na istoj adresi.

KOMUNIKACIJSKA OPREMA Swissgrid SA, Frick, Švicarska, traži nabavu komunikacijske opreme. Natječaj je otvoren do 22. travnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se do 22. travnja na Swissgrid SA Dammstrasse 3 Attn: Zentraleinkauf, 5070 Frick, Switzerland, zentraleinkauf@swissgrid.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

KONTROLA SIGURNOSTI NA MORU Bord Gáis Éireann, Cork, Irska, traži uslugu kontrole sigurnosti morskih plovila. Natječaj je otvoren do 5. svibnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Bord Gáis Éireann P.O. Box 51, Gasworks Road Contact: Networks Procurement Attn: The Networks Procurement Manager, Cork, Ireland, cwhite@bge.ie. Više podataka o natječaju na istoj adresi.

LOŽ-ULJE, UGLJEN I NAFTNI DERIVATI Rikiskaup Reykjavik, Island, traži nabavu lož-ulja, ugljena i naftnih derivata. Natječaj je otvoren do 26. travnja, a prijave na engleskom ili islandskom jeziku predaju se na Rikiskaup (The State Trading Centre) Borgartun 7c Attn: Sveinsdottir, 105 Reykjavik, Iceland, utbod@rikiskaup. is. Više podataka o nabavi na istoj adresi.

UREDSKI NAMJEŠTAJ Centrale d’achats et d’ingénierie biomédicale des hôpitaux universitaires Vaud-Genève, Ženeva, Švicarska, traži nabavu uredskog namještaja. Natječaj je otvoren do 5. svibnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Centrale d’achats et d’ingénierie biomédicale des hôpitaux universitaires Vaud-Genève avenue de la Roseraie 70, 1205 Genève, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na http://www. simap.ch/shabforms/servlet/web/ DocumentSearch?NOTICE_ NR=601371. LIJEKOVI Ministarstvo zdravstva Republike Makedonije traži nabavu lijekova. Natječaj je otvoren do 15. travnja, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Ministry of Health, 50 divizija No6 Contact: Mr. Betim Lamallari 1000 Skopje, FRY Macedonia, betim.lamallari@zdravstvo. gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa. eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. PROJEKTIRANJE (20110322028) Rumunjska tvrtka specijalizirana za projektiranje u industriji izgradnje strojeva traži trgovačke posrednike za svoje usluge i zainteresirani su za joint venture (zajedničko ulaganje) te žele biti podizvođač za partnere. MEDICINSKA OPREMA (20110321023) Poljska tvrtka proizvođač medicinske opreme traži partnere za suradnju. Tvrtka traži veletrgovce ili tvrtke s dobrom distribucijskom mrežom te trgovačke posrednike za terapijske madrace. Nudi marketinšku i financijsku te tehničku podršku. MEDICINSKA OPREMA – INVALIDSKA KOLICA (20110321016) Poljski proizvođač medicinske opreme nudi invalidska kolica za aktivnu reha-

bilitaciju za djecu i odrasle. Traže veletrgovce ili tvrtku s dobrom distribucijskom mrežom. Tvrtka nudi marketinšku i financijsku te tehničku podršku. ANTENE (20110309021) Austrijski proizvođač prilagođenih antena (za širok raspon bežičnih aplikacija primjenom 3D-elektromagnetskog polja simulacije) traži distributere. SLADILA I INSTANT NAPICI (20110309005) Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju sladila i instant napitaka u prahu traži uvoznike, distributere, trgovce, proizvođače koji koriste šećer i zaslađivače u Europi i svijetu. Tvrtka također nudi razvoj i proizvodnju sladila, praha za napitke i sličnih proizvoda kao podizvođač zainteresiranim tvrtkama. STAKLENI PROIZVODI (200807071161) Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i dekoraciju staklenih proizvoda (bokala, naočala...) traži trgovačke posrednike i nova tržišta za svoje proizvode. OPREMA OD VALOVITOG KARTONA ZA SLANJE POŠTE (20110307021) Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju opreme od valovitog kartona za slanje pošte traži trgovačkog posred-

nika, distributera. Tvrtka je također otvorena za distribuciju proizvoda vrhunske kvalitete (koji još uvijek nisu dostupni u Mađarskoj) iz područja ambalaže i ostalih sektora. OPREMA ZA ZAŠTITU NA RADU (20110225005) Bosanska tvrtka, proizvođač i distributer profesionalne opreme za zaštitu na radu - oprema za zaštitu glave, zaštitne rukavice, zaštitna radna odjeća, zaštitne/sigurnosne cipele, zaštitne jakne - traži trgovačke posrednike. PROJEKTIRANJE I IZGRADNJA ŠTANDOVA (20110225002) Njemačka tvrtka za projektiranje i izgradnju štandova za sajmove i izložbe (nacionalne i međunarodne) traži partnere za komercijalnu suradnju u vidu recipročnih sporazuma (distributeri, podugovaranje, prijevoz i logistika). RAZVOJ AUTOMOBILSKIH DIJELOVA (20110224007) Njemačka tvrtka s više od 10 godina iskustva u razvoju kompletnog automobilskog eksterijera i interijera, plastičnih komponenti, električnih i elektronskih sustava, u razvoju proizvoda i procesa te radova na površinskom sloju, traži partnere zainteresirane za zajednički razvoj tehničke suradnje ili podugovaranje.

VILJUŠKARI (20110303007) Njemačka tvrtka, jedan od najvećih proizvođača viljuškara i dobavljača rabljenih viljuškara u svijetu, nudi i traži trgovačkoposredničke usluge i pruža odgovarajuću logističku potporu. TEHNIČKA PLATFORMA ZA ANALIZU PODATAKA IZ FINANCIJSKOG SEKTORA (20110301039)

Tvrtka iz Srbije, specijalizirana za kreiranje tehničkih platformi za trgovanje i analizu podataka za klijente iz financijskog sektora, traži trgovačke posrednike i partnere za kupnju (spremni su prodati dio ili kompletnu tvrtku). ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ (20110223007) Mađarska R&D tvrtka specijalizirana za razvoj i proizvodnju novih ekološki prihvatljivih materijala i tehnologije traži inozemne partnere. Tvrtka traži trgovačkog posrednika kako bi komercijalizirala svoje patentirane izume, partnera za joint venture i partnere za franšizu.

www.een.hr

11. travnja 2011.

6 7

Info dani Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7

Kalendar događanja u suorganizaciji EEN-a Hrvatska i europskih EEN konzorcija

Hrvatska gospodarska komora - Europska poduzetnička mreža u suorganizaciji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva te Hrvatskim institutom za tehnologiju (HIT) organizira ciklus info dana pod nazivom Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7 koji će se održati prema sljedećem rasporedu: • ŽK Osijek – 15. travnja – početak u 12 sati • ŽK Dubrovnik – 18. travnja – početak u 10 sati • ŽK Slavonski Brod - 19. travnja – početak u 11 sati • ŽK Rijeka – 16. svibnja – početak u 11 sati • ŽK Pula - 17. svibnja – početak u 11 sati Na info danima bit će predstavljen otvoreni natječaj za Eko inovacije u okviru programa CIP - EIP (Competitiveness and Innovation Programme Program za inovacije i konkurentnost Europske unije), te Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj, glavni financijski instrument za potporu aktivnosti znanstvenog istraživanja i tehnološkog razvoja Europske unije koji pokriva gotovo sve znanstvene discipline.

11. travnja: Motivacijski seminar projekt Žene poduzetnice, Osijek 13. travnja: Motivacijski seminar projekt Žene poduzetnice, Zagreb 15. travnja: Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.-2013. za MSP, Zagreb 15. travnja: Info dan o EU programima CIP i FP7, Osijek 18. travnja: Info dan o EU programima CIP i FP7, Dubrovnik 19. travnja: Info dan o EU programima CIP i FP7, Slavonski Brod 19. travnja: Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.-2013. za MSP, Karlovac 19. travnja: Uloga strukovnih udruženja HGK-a u zastupanju interesa na nacionalnoj i europskoj razini, Zagreb 26. travnja: Razvoj inovacijskog kapaciteta kao osnova konkurentne tvrtke, Zagreb 27. travnja: Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.-2013. za MSP, Zadar 28. travnja: Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.-2013. za MSP, Split 2. svibnja: Nacionalni info dan CIP Eko inovacije, Zagreb

Program i prijavnicu za svaki od gradova možete pronaći na web stranicama www.een.hr (u kalendaru događanja).

Okrugli stol Znanost i inovacije

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Tehnička pomoć za Fond za ulaganje u znanost i inovacije (SIIF), zajedno s Europskom poduzetničkom mrežom te partnerima Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu i Hrvatskom gospodarskom komorom – ŽK Split, uz potporu Centra za poticanje poduzetništva i obrtništva i Tehnološkog centra Split pozivaju predstavnike znanstveno-istraživačkih skupina (s visokoškolskih institucija i javnih instituta) te poduzeća utemeljenih na znanju na sudjelovanje na okruglom stolu Znanost i inovacije koji će se održati 5. svibnja 2011. u prostorijama Sveučilišne knjižnice u Splitu, Ruđera Boškovića 31. Svrha okruglog stola je umrežavanje istraživačkih skupina zainteresiranih za suradnju s gospodarstvom i poduzeća utemeljenih na znanju te prezentacija njihovih kompetencija, ekspertiza, usluga i potreba za suradnjom.

Sudjelovanje na okruglom stolu sudionicima omogućuje da: • objave poslovni profil/profil iskustava/potreba svoje istraživačke skupine/tvrtke; • prezentiraju svoju istraživačku skupinu/tvrtku, njene kompetencije i potrebe; • pokrenu raspravu o mogućim zajedničkim interesima tijekom okruglog stola; • dogovore sastanke s prepoznatim potencijalnim partnerima prilikom okruglog stola. Profili će biti objavljeni na internetskoj stranici Fonda za ulaganje u znanost i inovacije http://www.siif-croatia.com/hr/. Prijave i informacije na: • http://www.siif-croatia.com/hr/ okrugli-stol-znanost-i-inovacije • Eli Mohamad, e-mail: info@siif-croatia. com, telefon: 01/4819 005, 098/9333 126, Science and Innovation Investment Fund, Planinska 1, Zagreb 01/ 2352 695, 01/2352 699 • Nikola Balić, e-mail: nikola@utt.hr, telefon 021/302 430, 092/2853 272, Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu, Livanjska 5, Split, www. utt.hr. Sudjelovanje je besplatno. Broj mjesta je ograničen, a mjesta se popunjavaju po redoslijedu prijave.

5. svibnja: Međunarodna konferencija i poslovni razgovori Europski dan agro i eko inovacija, Višnjica 16. svibnja: Info dan o EU programima CIP i FP7, Rijeka 16. svibnja: Motivacijski seminar projekt Žene poduzetnice, Zagreb 17. svibnja: Info dan o EU programima CIP i FP7, Pula 19. svibnja: Info dan o EU programima CIP i FP7, Koprivnica

Europa 13. travnja: Gospodarski susret s fokusom na nanoznanost i mikrotehnologiju - Bilbao, Španjolska 15. travnja: Gospodarski susret Cleantech 2011, Fribourg, Švicarska 15. travnja: International Wine Brokerage Event, Temišvar, Rumunjska 18. travnja: Poziv na gospodarski match-making susret u Moskvi, Rusija 28. travnja: B2B LOCO FP7 projekt radionica i poslovni susreti 12. svibnja: Web X.O – ICT poslovni susreti, Porto, Portugal 3. svibnja: European Seafood Exposition (ESE), Bruxelles, Belgija

Radionice projekta Kvocijent inovativnosti Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO poziva vas 26. travnja u 9.30 u Hrvatsku gospodarsku komoru (Dvorana A) u Zagrebu, na Rooseveltovom trgu 2, na radionicu Razvoj inovacijskih kapaciteta kao osnova konkurentne tvrtke. Radionica je zamišljena kao dio projekta Hrvatski kvocijent inovativnosti - HKI - prvog istraživanja inovacijskog kapaciteta hrvatskih tvrtki. Projekt su pokrenuli savjetnička tvrtka Sense Consulting, poslovni tjednik Lider i veleučilište VERN. Na radionici će poduzetnici imati prilike saznati više o tome kako biti inovativan, čuti uspješne primjere iz prakse te ispuniti upitnik u sklopu istraživanja Hrvatskog kvocijenta inovativnosti na temelju kojega mogu dobiti smjernice za preispitivanje svojih inovacijskih aktivnosti, podatke o stanju inovacijskog kapaciteta tvrtke u usporedbi s vrijednostima drugih hrvatskih tvrtki slične veličine, mišljenje i smjernice grupe stručnjaka s područja razvoja inovacijskih kapaciteta te mogu identificirati potencijal i područje za poboljšanje. Predavanje je besplatno. Maksimalan broj sudionika je 120, a zbog ograničenog broja nužno je najaviti se do 20. travnja na vedran.didara@bicro.hr. Projekt Hrvatski kvocijent inovativnosti ima za cilj procijeniti inovacijski kapacitet malih, srednjih i velikih hrvatskih tvrtki

iz raznih sektora gospodarstva. Rangiranje hrvatskih tvrtki koje sudjeluju u istraživanju provest će se na temelju njihovih inovacijskih kapaciteta, po kategorijama malih, srednjih i velikih tvrtki. Kroz projekt će se izraditi preporuka za poboljšanje inovacijskih kapaciteta na razini tvrtke i na razini cjelokupnog gospodarstva. Projekt uključuje i dodjelu priznanja najbolje ocijenjenim tvrtkama za sustavnu izgradnju, upravljanje i učinkovitu primjenu poslovno inovacijskih postupaka usmjerenih na inovativnost, te procesa i modela koji dovode do stvaranja novih inovativnih proizvoda i usluga. Usporedno istraživanje i rangiranje inovativnosti domaćih tvrtki osigurat će uvid u stanje inovacijskog kapaciteta hrvatskog gospodarstva uopće te omogućiti njegovu usporedbu s drugim gospodarstvima. Metodologiju provedbe istraživanja razvili su vodeći hrvatski stručnjaci iz područja inovacija, na temelju najbolje međunarodne prakse. Tri tvrtke s najvišim kvocijentom inovativnosti u svakoj kategoriji (male, srednje i velike) dobit će posebna priznanja kao vodeće hrvatske inovacijske tvrtke u 2011. godini. Za sudjelovanje u istraživanju potrebno je ispuniti upitnik za svoju tvrtku i provjeriti njen kvocijent inovativnosti. Ispunjavanje upitnika moguće je na http:// www.inovativnost.hr/HKI-projekt.

enterprise europe

11. travnja 2011.

EEN NA AMERIČKOM KONTINENTU

Mreža s DRUGE STRANE Atlantika

Europska poduzetnička mreža prostire se i s druge strane Atlantika. Nju sačinjavaju institucije u Sjedinjenim Američkim Državama, Čileu i Francuskoj Gvajani

Europska poduzetnička mreža svoje suradnike ima i na američkom kontinentu. Članice mreže u Sjedinjenim Američkim Državama, Čileu i Francuskoj Gvajani pružaju europskim tvrtkama pomoć u izlasku na tamošnja tržišta kao i u uspostavljanju suradnje na njima. Trgovinska i industrijska komora Gvajane (Chambre de Commerce et d’Industrie de la Guyane) zapravo je dio Europske poduzetničke mreže Francuske, no kako se geografski nalazi na južnoameričkom kontinentu, pruža članicama pristup tamošnjem tržištu, a daje i informacije o

tržištima susjednih zemalja. U Sjedinjenim Američkim Državama članice mreže su NineSigma, Intrasoft International, RTI International i European-American Business Organization. NineSigma je davatelj usluga otvorenih inovacija i zadužena je za transfer tehnologija među tvrtkama diljem svijeta. Svoje urede osim u SAD-u imaju i u Europi i Japanu. Intrasoft International je tvrtka koja se bavi informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i ima sjedište u Europi, ali urede u Sjedinjenim Državama, pa nudi pomoć članicama mreže u svojoj branši.

Članice mreže Fundación Empresarial Comunidad Europea -Chile Hernando de Aguirre 1549, Providencia 7510543 Santiago Chile jaravena@eurochile.cl info@eurochile.cl www.eurochile.cl NineSigma 23611 Chagrin Blvd Suite 320, Cleveland 441225540, United States brez@ninesigma.com www.ninesigma.com www.us-eu-match.com

Intrasoft International 9 b rue Nicolas Bove Luxembourg (Europe) 1253, United States raimund.broechler@ intrasoft-intl.com www.intrasoft-intl.com www.us-eu-match.com Chambre de Commerce et d’Industrie de la Guyane Place de l’Esplanade, BP 49, 97321 Cedex Cayenne, Guyane Française, France d.thegat@guyane.cci.fr www.guyane.cci.fr

RTI International je jedan od najvećih istraživačkih instituta u svijetu s više od 2800 zaposlenika koji se bave istraživanjima u području zdravstva, statistike, obrazovanja, naprednih tehnologija, međunarodnog razvoja, energetike, zaštite okoliša, kemijske analize i laboratorijskih istraživanja. European-American Business Organization je konzultantska tvrtka specijalizirana za transatlantski poslovni razvoj i međunarodne porezne usluge. Nudi svojim klijentima kao i tvrtkama korisnicima usluga Europske poduzetničke mreže usluge poput ranog venture investiranja,

izradu tržišnih strategija, planiranje nastupa na međunarodnim sajmovima te komunikacijsko i pravno zastupanje. Na čileanskom tlu postoji Fondacija za poslovnu komunikaciju Europe i Čilea (Fundación Empresarial Comunidad EuropeaChile), privatna neprofitna organizacija koju su ustanovile država Čile i Europska unija. Od 1992. godine oni rade na trgovinskoj i tehnologijskoj suradnji poslovnih ljudi i institucija u Čileu i europskim zemljama. Rade i na promociji poslovanja, tehnološkom transferu, transferu znanja i projektima kojima se jača poslovno okruženje i povećava konkurentnost tvrtki.

Ponude za suradnju RTI International 3040 Cornwallis Road, Research Triangle Park NC 27709, United States jcope@rti.org www.rti.org www.us-eu-match.com The European American Business Organization Inc. 405 Lexington Avenue 37th fl. New York 10174 United States oehme@eabo.biz www.eabo.biz www.us-eu-match.com

20091204044 Američka tvrtka specijalizirana za proizvodnju prilagodljive tehnologije za pred-obradu otpadnih voda traži distributera u ciljanim europskim zemljama. 20100108028 Čileanski poduzetnici koji se bave razvojem inovativnog proizvoda - prve čileanske medice izvozne kvalitete, traže zajedničko ulaganje, partnere za udruživanje ili razmjenu udjela, recipročnu proizvodnju i eksternaliziranje aktivnosti. Proizvod je u fazi razvoja. 20100804041 Čileanska tvrtka nudi aktivne i netradicionalne turističke usluge kao što su

aktivnosti koje uključuju botanički vrt, ZOO i parkove prirode, lov, biciklistički turizam, ekstremne sportove... Tvrtka traži trgovačke posrednike. 20101215046 Američka tvrtka koja dizajnira jedinstvene i funkcionalne tehnološke uređaje (gadgets) za poslovne ljude traži trgovačke posrednike u Europi koji bi prodavali njihove praktične i moderne uređaje (jedinstvena i funkcionalna oprema za mobitele – slušalice, bluetooth slušalice, rotirajuće zvučnike za iphone...).