e-pv 3673 by NEstar

Farmaceutska industrija Na kliničkim ispitivanjima lijekova naše bolnice ipak nešto zarade: prošle godine okrenuo se milijunčić eura

Poslovne škole Primjeri triju izvrsnih domaćih kompanija pokazuju kako se obrazovnim procesima upravlja u praksi

Zajedničko ulaganje u Tuhelj Hrvatska i Slovenija skupa mogu povući više europskog novca, a prvi korak ka pravoj suradnji upravo je učinjen

TEMA TJEDNA STR. 4-5

AKTUALNO STR. 14-15

AKTUALNO STR. 8-9

3 6 7 3

2010

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 18. travnja 2011. Godina LVIII / Broj 3673. www.privredni.hr

CROATIA BOAT SHOW / KREATIVNA INDUSTRIJA / PREDSTAVLJANJA TVRTKI / TURIZAM / REGIJA / SVIJET FINANCIJA

KONJUNKTURNI TEST: PRVO TROMJESEČJE 2011.

PONOVNO OPTIMIZAM U GOTOVO SVIM SEKTORIMA Prerađivačka industrija prva najavljuje oporavak >>16-17

NOVE IDEJE: KAKO DOKINUTI KORUPCIJU

DUBRAVKA LEKIĆ, TERME JEZERČICA:

>> 20

>> 12-13

Jedna od ključnih dvojbi je koga i kako kažnjavati. Ugledni indijski ekonomist ima rješenje: davanje mita treba dekriminalizirati

Da, istina je da u ova ne baš lijepa vremena idemo u investiciju, no ako nitko ništa ne radi i ne ulaže, ništa se neće ni izgraditi

100 hrvatskih velikana PROSINEČKI: MOJI SRETNI BEOGRADSKI DANI

LILIĆ: Ispovijest kralja zagrebačkog noćnog života FENOMEN ROHATINSKI: VOLE GA KAPITALISTI I PROSVJEDNICI Zašto je Libija posvađala saveznike? Za madeIN pišu: Feđa Vukić, Ljubo Jurčić, Božo Skoko, Ivan Hrstić

Hrvatski magazin broj 1

na 13ic2e! stran

U prodaji na kioscima tiska i slobodne dalmacije

Izbor iz PV prodaje! VODIĆ ZA RAZUMIJEVANJE POSLOVANJA S BANKAMA

INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ

SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ KOJ

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str. cijena

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str. cijena

nakladnik: TIMpress format: m 165 x 234 mm opseg: 156 str.

n nakladnik: K KIGEN fformat: 1 170 x 240 mm oopseg: 2 292 str.

cijena

90,00 kn

100,00

180,00 kn 200,00

cijena

153,00 kn 170,00

cijena

269,00 kn 299,00

ZAKON O RADU s komentarima i tumačenjima nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

cijena

261,00 kn 290,00

KULTURA U IZLOGU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

HRVATSKI DIZAJN SAD Croatian Design Now

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

cijena

90,00 kn

100,00

cijena

90,00 kn

100,00

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

privredni vjesnik

cijena

90,00 kn

100,00

cijena

107,00 kn 119,00

cijena

90,00 kn

100,00

cijena

315,00 kn 350,00

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

ČOVJEK I OKOLIŠ

NLP uvod u osobni rast i razvoj

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

cijena

351,00 kn 390,00

cijena

135,00 kn 150,00

cijena

179,00 kn 199,00

cijena

134,00 kn 149,00

UVOD

www.privredni.hr Broj 3673, 18. travnja 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

ŽELJKO LOVRINČEVIĆ, EKONOMSKI INSTITUT:

Platit ćemo kamatu za sve propuštene prilike Program gospodarskog oporavka se provodi, ali fragmentarno i sporo. Očito je da nema, ali i da nije ni bilo političke hrabrosti da se oštrije reforme provedu u cijelosti. Danas, u izbornoj godini, više nitko ne može očekivati da Vlada nastavi s reformama iako je posve jasno da će sljedeća vlada, ma u kojem sastavu bila, morati nastaviti u istom smjeru. Platit ćemo kamatu za sve propuštene prilike. A da se program provodio, nedvojbeno bi premijerku kratkoročno učinio najnepopularnijom osobom u državi.

RUDOLF ROM, DIREKTOR SEKTORA ZA GRADITELJSTVO HGK-a:

Graditeljstvo teško dolazi do daha Prema izvještajima najvećih graditelja, stvari na terenu malo se poboljšavaju, kao da dolazimo do daha, no još se ne može govoriti o tome da izlazimo iz krize. U posljednje dvije godine vrijednost radova pala je 30 posto, odnosno više od milijardu eura. U svjetlu takvih podataka smanjenje negativnih pokazatelja dobar je rezultat jer je zaustavljen trend. Velike šanse vidimo na stranom tržištu. Izvoz građevinarstva je 2007. premašio 330 milijuna dolara i dalje kontinuirano raste, po stopi od 50 posto godišnje.

PAVO ZUBAK, VLASNIK AUTO ZUBAKA:

Autobus je za izvoz U Hrvatskoj ima 4800 autobusa, a 50 posto je starije od 20 godina. Ali tvrtke se neće uskoro upuštati u veće investicije obnove voznog parka. Da se vozni park u Hrvatskoj obnavlja između pet i 10 posto svih autobusa na godinu, odnosno između 300 i 400 vozila, ozbiljnije bismo računali s našim tržištem. Sada je obnova parka tek oko tri posto i jedini je izlaz izvoz. Naš novi autobus, Crobus, koji smo nedavno predstavili na Zagrebačkom velesajmu, namijenjen je stranim tržištima. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: JELKA TEPŠIĆ, DIREKTORICA TZ-a DUBROVNIK

Od početka godine Dubrovnik ne silazi sa svjetskih portala

U kontaktima s kolegama s inozemnih tržišta bezbroj smo se puta uvjerili da se za Dubrovnik češće čulo nego za Hrvatsku

d početka ove godine Dubrovnik i njegovi hoteli visokokategornici ne silaze sa svjetskih portala. Dubrovnik se spominje u britanskom Guardianu, talijanskom Corriere della Sera, Bangkok Postu, Travel Lady Onlineu i brojnim drugim portalima... Među njima je i ruski portal Travel.ru na kojem je, prema odabiru čitatelja, Dubrovnik u svjetskoj konkurenciji izabran za najbolju destinaciju za odmor. Nama turističkim djelatnicima te činjenice daju razloga za ponos, ali nas i ob-

U Dubrovniku je mnogo toga brend, čak i činjenica da ga njegovi stanovnici prepoznaju kao grad s velikim početnim G vezuju da štitimo i čuvamo naš grad za generacije koje dolaze. Slogan Turističke zajednice grada Dubrovnika Grad na dlanu upravo i sugerira kolika je važnost odgovornog ponašanja prema nasljeđu što ga darujemo i dijelimo s brojnim posjetiteljima koji svake godine dolaze u naš grad. Naime, svetac zaštitnik Du-

TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

brovnika sveti Vlaho nosi grad na dlanu podsjećajući na stoljeća u kojima nas je štitio i čuvao, pa čak i u ne tako davnim vremenima. Jedna od najuglednijih svjetskih organizacija za dodjelu turističkih nagrada World Travel Awards u ovoj je godini nominirala Dubrovnik i dubrovačke hotele u nekoliko kategorija među kojima su najvažnije one za vodeće europsko turističko odredište i vodeće europsko odredište za kružna putovanja. Ta se nominacija ponavlja nekoliko posljednjih godina. World Travel Awards najbolja je preporuka turističkog proizvoda, priznanje koje se svake godine dodjeljuje na međunarodnom turističkom sajmu WTM u Londonu. Ta organizacija ima 15-godišnju tradiciju u ocjenjivanju i nagrađivanju najboljih u svjetskoj turističkoj industriji. Zbog svih priznanja koje Dubrovnik dobiva može se zaključiti kako je taj grad u promociji hrvatske države posebno istaknut i prepoznatljiv. Time se potvrđuje teza da je Dubrovnik sam po sebi brend. U kontaktima s kolegama s inozemnih tržišta bezbroj smo se puta uvjerili da se za Dubrov-

nik češće čulo nego za Hrvatsku jer je svoj status prepoznatljivog turističkog odredišta stjecao desetljećima. Prema mišljenju dubrovačkih turističkih djelatnika brend Dubrovnika je - u smislu važnosti za ukupnu turističku ponudu Hrvatske - stabilan, a nova turistička kretanja i trendovi postavljaju pred nas nove izazove kojima se i mi trudimo prilagođavati istodobno bivajući u skladu sa skladnim nam Gradom. U Dubrovniku je mnogo toga brend, čak i činjenica da ga njegovi stanovnici prepoznaju kao grad s velikim početnim G i nikad ne kažu

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

“idem u stari grad” nego “idem u Grad”. S turizmom živimo gotovo oduvijek iako je Dubrovačka Republika svoju slavu stekla pomorstvom i diplomacijom. No, od 19. stoljeća Dubrovnik gradi svoj imidž kao turističko odredište, jedinstveno i prepoznato u svjetskim razmjerima. Želimo da se naši gosti u našem gradu osjećaju dobrodošlima, da dožive ono najbolje od Dubrovnika i, naravno, da nam se vrate u bilo koje godišnje doba jer je Grad uvijek jedinstven, neponovljiv i otvorena srca. Ove se godine obilježava 300. godina od rođenja velikog znanstvenika Ruđera Boškovića i to nas je inspiriralo da gostima ponudimo kulturno-turističke sadržaje objedinjene pod nazivom Dubrovnik 2011. - godina kulturnog turizma. Manifestacija Uskrs u Primorju, sajamska ponuda tradicionalnih suvenira, dijeljenje “penganih” jaja i probuđena priroda obilježavaju proljeće u Dubrovniku. Predlažemo vam da u dubrovačkim restoranima kušate kuke i šparoge i uživate u tim zanimljivim jelima. Želimo vam sretan Uskrs i ugodan boravak u Dubrovniku!

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3673, 18. travnja 2011.

( gotovo 729 mil kn

( između 8 i 10%

HZZO POTVRDIO

TRENDOVI U FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI

za izvanbolničku zdravstvenu zaštitu ove godine

godišnja stopa rasta potrošnje za lijekove

Ulaganja sve a novih lijeko Zbog velike konkurencije, skupih istraživanja i strože regulative kaže dr. Francetić, hrvatske bolnice ipak ponešto zarade - lani je

U privatne zdravstvene ustanove odlazi više od 200 milijuna kuna Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

rvatski zavod za zdravstveno osiguranje ove će godine za privatne zdravstvene ustanove izdvojiti više od 200 milijuna kuna, ali ne želi dati informacije o tome koliko će točno i zašto nekome nešto biti plaćeno. Tako bi se, naime, mogao protumačiti njihov odgovor na naše pitanje o iznosima i razlozima izdvajanja za privatno zdravstvo, te detaljima ugovora koji su potpisani. “Svi privatni ugovorni subjekti ugovoreni su s ciljem pružanja zdravstvene zaštite osiguranim osobama i osiguravanja njene dostupnosti te smanjenja listi čekanja. Ugovori su sklopljeni za trogodišnje razdoblje, a izvanbolnička specijalističko-konzilijarno zdravstvena zaštita za razdoblje od 2010. do 2012. objavljena je na našoj stranici http://www.hzzo-net. hr/03_01_11.php. Iznos utvrđen za provođenje te zaštite u koju spadaju i naprijed navedeni ugovorni subjekti za ovu godinu je 728,751 milijun kuna, a oko 30 posto tog iznosa odnosi se na zdravstvenu

zaštitu pruženu u poliklinikama”, navodi se u dijelu odgovora HZZO-a. Klik na nejasne podatke Sudeći prema tom općenitom odgovoru liječnici obiteljske medicine trebali bi znati kod kojeg privatnika mogu poslati pacijenta na pregled, primjerice, ultrazvukom, na kontrolu EKG-a..., a da bi to doznali trebali bi svakodnevno “klikati” na spomenutu web stranicu na kojoj nisu

Novac za privatne ustanove trebalo bi iskoristiti za unaprjeđenje sustava u javnom zdravstvu, smatra Malnar jasno odvojene privatne i javne ustanove. “HZZO očekuje da mi pacijente pregledamo u roku od sedam minuta i da pritom još imamo vremena računati kilometražu do specijalista kako bi pacijent imao pravo na putni nalog. Ako pogriješimo u kilometraži, to nam se odbija od glavarine”, kazao je liječnik obiteljske medicine Ma-

rio Malnar iz Retkovaca pored Vinkovaca, inače predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine. Kao i većina liječnika iz javnog zdravstva koji su nedavno upozorili na aferu Medikol, i Malnar je ogorčen što velik dio novca odlazi u privatne poliklinike umjesto da se obiteljskim liječnicima kupi oprema poput EKG-a i ultrazvuka jer bi tako mogli mnogo jeftinije te preglede obavljati u svojim ordinacijama. Pali na najniže grane “Hrvatska za primarnu zdravstvenu zaštitu odvaja 3,6 posto zdravstvenog proračuna. Ako vam kažem da je druga iza nas Estonija s izdvajanjem od 12 posto, te da je u Velikoj Britaniji taj postotak čak 47 posto, jasno je da je obiteljska medicina kod nas svedena na najniže grane”, istaknuo je Malnar nabrojavši nam još niz poteškoća koje imaju ti liječnici a na koje već godinama upozoravaju. Drugim riječima, i Malnar, kao i liječnici iz bolnica, smatra kako bi se novac koji se izdvaja za privatne zdravstvene ustanove trebao iskoristiti za unaprjeđenje sustava u javnom zdravstvu. (J.F.)

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

a nedavno održanom Međunarodnom kongresu o farmakoekonomici i istraživanju liječenja moglo se čuti kako se u Hrvatskoj farmakoekonomika gotovo uopće ne koristi kao sustav za unaprjeđenje liječenja, te kako se trendovi u farmaceutskoj industriji u posljednjih četrdesetak godina reflektiraju na zdravlje stanovništva. “Farmaceutska industrija danas puno ranije mora donijeti odluku o isplativosti lijeka nego što je to prije bio slučaj jer su konkurencija i investicije za razvoj nekog lijeka sve

Jaz između raspoloživog i novca dostupnog za lijekove sigurno će rasti veće. Primjerice, u Americi je 2009. u istraživanje i razvoj lijekova uloženo oko 80 milijardi dolara, a broj registriranih lijekova bio je značajno manji nego prije desetak godina, kada je investirano upola manje sredstava. Drugi razlog je i to što je današnja regulativa znatno stroža pa treba provoditi skuplja i dugotrajnija klinička ispitivanja. Jednom riječju, uvjeti za pronala-

zak i razvoj lijekova danas su puno teži nego prije 10 ili 20 godina”, kazao je prof. dr. Igor Francetić, redoviti profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i pročelnik Zavoda za kliničku farmakologiju u KBC-u Rebro. Antibiotici neisplativi Dodao je kako se od razvoja odustaje već u drugoj fazi kliničkog ispitivanja, a, kao što je poznato, postoje tri faze koje s procesom registracije lijeka traju oko 10 godina. To znači, naglasio je, da smo vjerojatno ostali bez nekih lijekova koji bi bili vrlo korisni u svim područjima medicine. Tako se, primjerice, bilo odustalo od antibiotika kolistina, ali se krajem devedesetih ipak nastavilo s ispitivanjem i danas je on registriran. Nadalje, odustalo se od razvoja određenih lijekova za depresiju i neke druge bolesti. Te se molekule ne uništavaju, one i dalje ostaju u vlasništvu farmaceutske tvrtke koja ih je razvila do druge faze, što znači da se s istraživanjem ipak može nastaviti ako se lijek pokaže isplativim. To je većim dijelom i razlog zašto već godinama nema novih antibiotika, a onda ni odgovora na pojavu sve većeg broja tzv. novih i sve ubojitijih bakterija. “Antibiotici su posebna priča jer se oni koriste kratko vrijeme i eventualno

nekoliko puta u životu, pa onda nisu komercijalno isplativi kao, primjerice, antihipertenzivi i drugi lijekovi koji se uzimaju doživotno. Posebno je malo novih antibiotika za bolničke infekcije. Nadalje, oni koji već postoje koriste se na način da potiču rezistenciju i to onda, u situaciji kada nema novih antibiotika, zaista postaje veliki javnozdravstveni problem”, naglasio je naš sugovornik. Troši se, troši... Odgovarajući na pitanje je li potrošnja lijekova kod nas zaista tako velika kao što se tvrdi, Francetić je kazao kako se trend

www.privredni.hr Broj 3673, 18. travnja 2011.

( oko 1 mil € 2010.

zaradile domaće bolnice od kliničkih ispitivanja lijekova

( oko 10 godina

traje proces razvoja i registracije lijeka

veća, va sve manje uvjeti za pronalazak novog lijeka danas su znatno teži nego prije 10 ili 20 godina. Na kliničkim ispitivanjima lijekova, to bio iznos od oko milijun eura je Francetić te dodao kako su liste lijekova administrativne mjere i kao takve su limitiranog efekta. Loš imidž “Edukacija je jedino što može dati bolji rezultat na duže staze, međutim i za nju treba novca. Živimo u instant-civilizaciji gdje se traže odmah vidljivi rezultati svake investicije. To je možda i razlog zašto se struka dovoljno ne konzultira jer ti savjeti daju rezultate nakon određe-

Farmakoekonomika ima sve značajnije mjesto u politici lijekova

Prosječni troškovi ispitivanja novog lijeka % 3,8 5,3 28,3 49,1 13,5

FAZA Pretkliničko (život.) Kliničko I. Kliničko II. Kliničko III. Dugotrajno na životinjama

• Ukupno 1 lijek 10.000 tvari • trošak razvoja lijeka 2003. • trošak razvoja lijeka 2010. potrošnje kod nas ne razlikuje puno od trenda u zemljama iz okruženja. “Potrošnja raste i količinski i financijski, s tim da je ovaj financijski ipak u

800 mil $ 1.6 mlrd $

opadanju. Razlog tomu je što je HZZO uspio dogovoriti razmjerno niske cijene lijekova. U svijetu se računa da je godišnja stopa rasta potrošnje za lije-

Milijun eura od kliničkih ispitivanja U Hrvatskoj ima kliničkih ispitivanja lijekova, a Francetić smatra da bi ih moglo biti i mnogo više. “Ta ispitivanja su s jedne strane priznanje hrvatskoj medicini jer nijedna farmaceutska tvrtka neće organizirati ispitivanja u zemlji za koju misli da ima lošu medicinu, a s druge - ona pružaju našim pacijentima priliku da dobiju lijekove koje inače ne bi mogli dobiti. Treće, tu je i financijska korist, kako za društvo tako i za pojedince koji provode ispitivanje. Bolnice su tako lani imale direktnu korist od nekih milijun eura”, rekao je Francetić. kove negdje između osam i 10 posto pa kada to stavite u odnos s rastom ili padom BDP-a kakav je bio kod nas, vidljivo je da je to daleko više od rasta

BDP-a. Stoga je za očekivati da će jaz između novca koji je potreban za lijekove i onoga koji nam je na raspolaganju sigurno biti još veći”, procijenio

nog vremena, a ne odmah. Mislim da će vrlo skoro biti nužno da pacijenti sudjeluju u plaćanju lijeka, tj. da će se uvesti participacija. Lijek je vrlo skupa roba i vrlo je mali broj zemalja koje svim svojim građanima mogu osigurati sve besplatne lijekove”, ocijenio je. Smatra također kako bi farmaceutska industrija puno manje mogla utjecati na liječnike koji propisuju lijekove kada bi se više ulagalo u njihovu edukaciju, jednako kao što bi i liječnici trebali davati više povratnih informacija o nuspojavama lijekova jer se bez tih podataka teško može govoriti o učinkovitosti, ali i rizičnosti nekog lijeka. Klinička ispitivanja

Prof. dr. Igor Francetić

nisu dovoljna za sve ono što se treba znati o lijeku. “Farmaceutska industrija u posljednje vrijeme zbog povlačenja nekih lijekova s tržišta ima loš imidž. No, s druge strane, da nije te industrije, sanitacije vode, kao i svijesti o zdravom načinu života, životni vijek čovjeka ne bi se ovoliko produljio. Percepcija te industrije je na neki način lošija nego što bi trebala biti. Po mom sudu, još uvijek ima prostora da novi lijekovi ne budu tako skupi kao što jesu. Osnovni cilj svih uključenih u područje lijekova treba biti nastojanje da se ograničena sredstva što bolje iskoriste. Upravo je to jedan od razloga za nastajanje i razvitak farmakoekonomike koja ima sve značajnije mjesto u politici lijekova. Nema razloga da i Hrvatska ne koristi mogućnosti koje pruža farmakoekonomika, a u svrhu unaprjeđenja liječenja”, zaključio je naš sugovornik.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3673, 18. travnja 2011.

( 60% tvrtki zatvoreno

u nautičkom sektoru od uvođenja trošarina 2008.

( 2% više

dolazaka brodica i jahti lani u Hrvatsku

13. CROATIA BOAT SHOW OKUPIO 150 IZLAGAČA IZ 17 ZEMALJA

Od uvođenja trošarina stopa rasta stalno pada Nautičku branšu ne čine samo proizvođači i prodavači brodica, nego i brojni radnici u marinama i na jahtama kojih ima preko 15.000, a to je više nego što ih imaju svi škverovi zajedno, istaknuo je Blagaić Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vogodišnji, 13. Croatia boat show okupio je 150 izlagača iz 17 zemalja. Izloženo je bilo nešto više od 100 plovila. Iako je ove godine sajam okupio osjetno manje izla-

Nasuprot Blagaiću, državni tajnik za more Mario Babić tvrdi da je nautički sektor u našoj zemlji u konstantnom porastu gača nego prošle godine, tako da je bilo upitno njegovo održavanje, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture čestitao je or-

ganizatoru što je i u vremenu recesije uspio ne samo održati sajam, nego ga svojom upornošću ipak učiniti relevantnom priredbom. Vicenco Blagaić, direktor tvrtke Profectus koja je organizator sajma, razlog dvostruko manjem obujmu sajma u odnosu na prošlu godinu nalazi u recesiji, ali i u nizu promašenih odluka kreatora zakonodavnog okvira koji se odnosi na nautički turizam. “U ime nautičkog sektora Hrvatske udruge poslodavaca moram kazati kako ovu branšu ne čine samo proizvođači i prodavači brodica, nego i brojni radnici u marinama i na jahtama kojih ima preko 15.000, a to je više nego što ih imaju svi škverovi zajedno. No, nautički sektor Vlada nikada nije subvencionirala. Štoviše,

zbog uvođenja trošarina od 2008. godine stopa rasta stalno pada, a 60 posto tvrtki do sada se ugasilo. U ime HUP-a stoga pozivam Vladu da ne donosi brzoplete zakone, nego da konzultira stručnjake koji znaju kako našoj obali Jadrana vratiti titulu vodeće svjetske nautičke destinacije”, istaknuo je Blagaić. Njegove tvrdnje demantirao je državni tajnik za more Mario Babić, koji je istaknuo kako je nautički sektor u našoj zemlji u konstantnom porastu. Nekom raste, nekom pada “U 2010. godini, u odnosu na 2009., bilježimo za dva posto više dolazaka brodica i jahti, bilo ih je 58.400, a za dva posto je bilo i više gostiju na tim plovilima, točno 160.000, dok je plovila u čarteru bilo za tri

posto više. Za više od 10 posto u odnosu na 2009. porastao je broj tvrtki registriranih za čarter, pa je ukupno 4100 čarter brodica i jahti, prevozeći oko 130.000 gostiju, lani plovilo našim morem”, naveo je Babić dodajući kako Ministarstvo mora svake godine daje potpore za gradnju brodica i jahti te je pozvao proizvođače da se prijave na natječaj koji je upravo u tijeku. “Svi koji su se prošle godine prijavili na natječaj, potporu su i dobili”, ustvrdio je Babić pohvalivši se i kako je Ministarstvo, zahvaljujući programu e-Nautika, pojednostavilo postupak za dulji boravak stranaca na jahtama, dok je za sljedeću godinu predviđen početak radova na vanjskome vezu splitske gradske luke kako bi se mogli vezati i najveći kruzeri.

opreme. Isto misli i Željko Šmitran, komercijalno-tehnički direktor tvrtke Ind-Eko, vodeće hrvatske tvrtke za sve vrste industrijskog čišćenja i gospodarenja industrijskim otpadom. “Osim što smo došli vidjeti koje sve opasnosti prijete prilikom velikih katastrofa, ovdje

uspostavljamo kontakte s odgovornim osobama kako bismo eventualno dobili prigodu ponuditi svoje usluge izvan Hrvatske. Inovacija i kontinuirano ulaganje u stručne djelatnike i napredne tehnologije naša je konkurentna prednost”, naglasio je Šmitran. (J.V.)

SPREGA ANTITERORIZMA I NAMJENSKE INDUSTRIJE

Proizvođači uz znanstvenike Na Sedmom svjetskom kongresu o kemijskoj, biološkoj, radiološkoj i nuklearnoj prijetnji i terorizmu proteklog tjedna u Cavtatu okupilo se oko 200 sudionika iz 40 zemalja. Među njima bio je niz visoko rangiranih znanstvenika i profesionalaca iz područja medicine, toksikologije, biokemijskih znanosti, fizike i biotehnologije, ali i stručnjaka iz područja osobne

i kolektivne zaštite, dekontaminacije, prosudbe mogućih posljedica, kao

U Cavtatu se okupilo oko 200 sudionika iz 40 zemalja i medicinskog tretmana u slučaju nuklearno-kemijsko-biološkog terorizma. Hrvatska gospodarska komora u sklopu kongre-

sa organizirala je izložbu Namjenska proizvodnja iz oblasti NRKB obrane. Izložba je organizirana s ciljem predstavljanja i razvoja namjenske proizvodnje u Hrvatskoj, razvijene u skladu sa standardima i procedurama EU-a i NATO-a, njene vrijednosti i konkurentnosti na domaćem i stranom tržištu. “Mi smo tu kako ovakav kongres ne bi ostao samo na znanstvenoj ra-

zini, nego da bi saznanja i razmjena iskustava njegovih aktera mogla pronaći primjenu u industriji. Isto tako svjesni smo da industrijska postrojenja mogu biti mete terorističkih napada, a njihovi proizvodi mogu doći u ruke terorista”, istaknula je Zoja Crnečki, direktorica Sektora za industriju pri HGK-u. Ovakav skup, smatra ona, prigoda je za proizvođače zaštitne

www.privredni.hr Broj 3673, 18. travnja 2011.

( samo 4 općepoznate ikone nisu dovoljne za brendiranje grada

MOGUĆNOSTI KREATIVNE I KULTURNE INDUSTRIJE

U potrazi za petim brendom Rezultati istraživanja provedenog u cilju brendiranja Zagreba nisu optimistični: na kraju se nije izdvojilo pet brendova po kojima bi hrvatska metropola mogla biti prepoznata u svijetu Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rend razvijanja kreativne i kulturne industrije zahvatio je i našu zemlju, a čak 98 posto hrvatske kreativne industrije locirano je upravo u Zagrebu, istaknula je Daniela Angelina Jelinčić iz Instituta za međunarodne odnose na Kreativnom forumu ADC*C 2011. Kreativna industrija - svjetska iskustva i lokalne mogućnosti održanom u Centru za dizajn Hrvatske gospodarske komore. Forum je okupio eminentne stručnjake iz područja kultu-

re i dizajna, kao i osobe iz prakse kreativne industrije. Kako bi se istražilo postoji li nešto po čemu je Zagreb prepoznatljiv, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada od Instituta za međunarodne odnose naručio je Razvojnu strategiju grada Zagreba od 2010. do 2020. godine nazvanu Zagreb kao kulturni proizvod. “Istraživanje je krenulo od redefiniranja uloge kulture te povezivanja s gospodarstvom s ciljem brendiranja grada. No, rezultati nisu jako optimistični jer se na kraju nije izdvojilo pet brendova po

kojima bi hrvatska metropola mogla biti prepoznata u svijetu. Dosadašnji zagrebački brendovi su, među ostalima, penkala, Zagrebačka škola crtanog filma, HNK, Teatar Exit, ali to nam još uvijek nije dovoljno”, rekla je Daniela Angelina Jelinčić. Kulturno poduzetništvo Govoreći o svjetskim trendovima u području kulturnih industrija, Jelinčić je napomenula kako 65 posto njih otpada na dizajn, a sve ostalo na nakladništvo, likovnu i glazbenu umjetnost, nove medije i film.

POTPISAN UGOVOR O SURADNJI S UKRAJINCIMA

Kreativne i kulturne industrije ključni su tržišni potencijali naše zemlje

Zagrebački brendovi su penkala, Zagrebačka škola crtanog filma, HNK i Teatar Exit i upravo njih je potrebno prioritetno definirati kako bi se prepoznali pravi potencijali Hrvatske. Međutim, promatrajući Zagreb, čak ni na političkoj razini kulturna industrija još nije prepoznata kao specifičan sek-

tor, a ne postoji ni sustav poticanja kulturnog poduzetništva. Razvoj kulturne industrije u Zagrebu događa se stihijski, disperzivno, fragmentirano i bez doticaja s javnom upravom. Ne ulaže se u sustavnu proizvodnju suvremenih kulturnih proizvoda, a kultura se općenito tretira na prilično statičan način. Potencijal razvitka kulturne i kreativne industrije u Zagrebu postoji, ali još uvijek ne postoji političko razumijevanje, pa stoga nema ni jedinstvenog zagrebačkog brenda. S time se složio i Feđa Vukić, profesor

na zagrebačkom Studiju dizajna, koji je istaknuo kako još uvijek izostaje okvir za stvaralaštvo iako pojedinci imaju iznimne uratke. Kreativna i kulturna industrija su industrije s velikom dodanom vrijednošću, a kako bi se one još više razvile potrebna je edukacija umjetnika, ali i svih ostalih građana. Na kraju foruma zaključeno je kako je potrebno umrežavanje svih sudionika u tim industrijama kako bi se one bolje pozicionirale prema javnosti i javnoj upravi te kako bi jasno definirale svoju tržišnu poziciju.

BELJE OSVOJILO VELIKI PEHAR NOVOSADSKOG SAJMA

Kijev zove na nogometno prvenstvo Šampioni okusa

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić i predsjednik Kijevske oblasti Anatolij Prysjažnjuk, potpisali su prošli tjedan u Zagrebu sporazum o suradnji. Tom je prigodom u Hrvatskoj gos-

podarskoj komori-Komori Zagreb održana i prezentacija gospodarskih potencijala dviju regija. Kako je kazao Prysjažnjuk, Ukrajina je zemlja sa 47 milijuna stanovnika, a tri milijuna ljudi živi u Kijevskoj oblasti. Investitori su lani u Kijevsku oblast uložili oko dvije milijarde dolara, dok će ove godine ulaganja biti upola manja. Kao što je poznato, u Ukrajini će se iduće godine održati europsko nogometno prven-

stvo, pa su već izgrađeni i još se ubrzano grade novi hoteli, sportski sadržaji, obnavlja se zračna luka... Najveći potencijali za ulaganje su u agraru, gradnji infrastrukturnih objekata, strojarstvu... Gosti su posjetili i nekoliko tvrtki u Zagrebačkoj županiji, među ostalim mljekaru Euro-Milk, tvrtku Kudelić koja se bavi preradom i trgovinom mesa i mesnih prerađevina, te najpoznatije vinarije. (J.F.)

U okviru priprema za 78. međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu tradicionalno je organizirano i jedno od najvećih ocjenjivanja kvalitete mliječnih proizvoda u ovom dijelu Europe. U jakoj konkurenciji od 28 proizvođača koji su prijavili ukupno 105 proizvoda, Tvornica mliječnih proizvoda Belje iz Belog Manastira osvojila je najveće priznanje sajma – Veliki šampionski pehar za

vrhunsku kvalitetu ocjenjenih svježih sireva i mliječnih namaza. Perjanice asortimana beljskih mliječnih proizvoda - ABC svježi krem sir i polutvrdi sir Baranjac - i na ovom su ocjenjivanju potvrdili svoju izni-

mnu kvalitetu. U kategoriji krem sireva ABC svježi krem sir proglašen je šampionom kategorije s ukupno šest zlatnih medalja za sve okuse. Šampion kategorije polutvrdih sireva je beljski Baranjac, autohtoni polutvrdi sir koji se proizvodi od biranog svježeg mlijeka s farmi Belja. Uspjehu mliječnih proizvoda Belja pridonijele su zlatne medalje mliječnog namaza Vajkrem i Abcela. (S.S.)

AKTUALNO

( 261,2 mil kn

Privredni vjesnik Broj 3673, 18. travnja 2011.

ukupni prihodi HGK-a prošle godine

( 20,2 mil kn

prihoda bit će preneseno u ovu godinu

OSMA SKUPŠTINA HGK-a

Pad i u prva tri mjeseca Očekivani gospodarski rast od 1,6 posto neće biti dovoljan za sustizanje tempa drugih zemalja u regiji vatska je previše orijentirana prema Bruxellesu, iako ne dovodim pri tome

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rema procjenama Hrvatske gospodarske komore hrvatsko bi gospodarstvo, nakon prošlogodišnjeg pada od 1,2 posto i unatoč padu BDP-a u prvom kvartalu, ovu godinu trebalo završiti s rastom od 1,6 posto. No kako je gospodarski pad u 2009. godini bio čak šest posto, ovaj rast neće biti dovoljan da se stignu druge tranzicijske zemlje koje su sve prošlu godinu završile u plusu, ističe direktorica Centra za makroekonomske analize HGK-a Jasna Belošević Matić. U prošloj su godini sve zemlje koje žele ući u EU, osim Islanda, zabilježile gospodarski rast od 0,7 do čak 8,9 posto, ko-

Izlaz iz krize ne može biti tamo gdje je ekonomski rast najusporeniji. Nužno je vratiti se na nekadašnja tržišta, rekao je Vidošević liko je zabilježeno u Turskoj. Hrvatska industrija tek počinje usporavati gospodarski pad - prva tri mjeseca 2011. pokazala su da se pad nastavlja. Građevinarstvo je najteže pogođeno krizom i iz nje ne izlazi, a trgovina se počela oporavljati tek krajem prošle godine. Poduzetnici su ostvarili dobit

manju za četvrtinu, investicije su manje za trećinu, a nepodmireni nalozi za plaćanje dosegli su u veljači 37,6 milijardi kuna. Ušteda od pet milijuna eura Hrvatsku pritišće i visoka nezaposlenost od 19,5 posto te sve veći broj umirovljenika. Državni proračun

zabilježio je pad prihoda i rashoda, a dug središnje države nastavio je oštro rasti. Predsjednik HGK-a Nadan Vidošević ističe kako nedovoljno koristimo institucije koje imamo, te kako je posebno važno biti organiziran prema vanjskim tržištima. “Politika mora biti fokusirana na ekonomski oporavak zemlje. Hr-

u pitanje važnost ulaska u EU. No izlaz iz krize ne može biti tamo gdje je ekonomski rast najusporeniji. Nužno je vratiti se na nekadašnja tržišta, nesvrstanima, zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, te svim zemljama od kineske granice do Istanbula”, istaknuo je Vidošević. Podsjetio je kako je dvije godine za redom

smanjen komorski doprinos, što je donijelo uštedu od pet milijuna eura, te najavio kako HGK u ovoj godini planira smanjiti broj zaposlenih za pet posto. Skupština je prihvatila izvješće o radu za 2010. te završni račun za prošlu godinu. Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 261,2 milijuna kuna, rashodi iznose 241,03 milijuna kuna, a razlika od 20,2 milijuna kuna bit će prenesena u ovu godinu. Skupština Komore prihvatila je i izvješće o radu HGK-a u protekloj godini, kao i izvješće Nadzornog odbora o pregledu završnog računa za 2010. godinu. Komora je na Skupštini razriješila dužnosti člana Uprave Komore Darka Marinca i na njegovo mjesto imenovala Marina Pucara.

JOSIPOVIĆ I TÜRK U TERMAMA TUHELJ

Zajednički do više europskog novca I u financijskoj podršci projektu vidi se jedan od modela suradnje: uz sedam milijuna eura vlastitih sredstava i kredita, gradnju će s pet milijuna eura financirati i dvije slovenske banke - Nova Ljubljanska banka i Banka Celje Igor Vukić vukic@privredni.hr

obri odnosi Hrvatske i Slovenije potvrđeni su prošli tjedan u Termama Tuhelj gdje su predsjednici Ivo Josipović i Danilo Türk postavili simbolični “zaglavni kamen” na gradilištu novog hotela. Zaglavni kamen stavlja se na vrh gotove konstrukcije kuće i time se htjelo poručiti da je građevina gotova, ali da još treba raditi na unutrašnjem i

vanjskom uređenju. Tako otprilike izgledaju i odnosi dviju zemalja. Suradnja postoji i razvija se, ali je potrebno još dosta rada i razumijevanja da se dobije novi zamah. “Potrebno nam je dodatno povjerenje, manje oholosti s obje strane i više podrške”, rekao je Ignac Rupar, predsjednik Poslovnog kluba hrvatskih i slovenskih gospodarstvenika, na prigodnom okruglom stolu Jačanje suradnje Hrvatske i Slovenije s na-

glaskom na programima EU-a i sektoru turizma. Suradnja pograničnih razvojnih agencija je-

sredstva za brojne obrazovne i ekološke projekte, a usvajanje europskih pravila pomoći će i kasni-

U novi hotel s četiri zvjezdice u Termama Tuhelj investirat će se 12 milijuna eura dan je od primjera snažne podrške prekograničnim projektima i poduzetnicima. Iz pretpristupnih fondova povlače se znatna

je kad stignu veća sredstva iz strukturnih fondova. Od 43 programa koji su dosad financirani iz fondova EU-a u sklopu

prekogranične suradnje, osam ih je iz Zagorja i susjedne regije Kozjansko. Prema riječima Ines Kos, direktorice Zagorske razvojne agencije, u završenim projektima povukli su 1,3 milijuna eura, a kad se realiziraju projekti koji su u tijeku, svota će narasti na još 5,8 milijuna eura. Programi su bogati, od sanacije divljih odlagališta smeća i pošumljavanja, preko obrazovnih seminara za poduzetnike-početnike, do kreiranja novih wellness ponuda.

U Zagorju su prepoznali važnost lobiranja u europskim institucijama pa je Siniša Hajdar Dončić, župan Krapinskozagorske županije, javno pozvao predsjednike Slovenije i Hrvatske da pišu u Bruxelles i traže više novca za slovensko-hrvatske projekte. I predsjednici su pristali na taj zadatak. Skupa i na rusko tržište Mislav Veselica, izvršni direktor Adriatica.neta, kaže da im je preuzima-

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3673, 18. travnja 2011.

( više od 130 mil kn poticaja

*vijesti

dobilo je 170 tvrtki od 2007. godine

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Niži kriteriji za poticaje ulagačima Potpora za tehnološko-inovacijska ulaganja moći će se dobiti i za samo pet novozaposlenih te nakon ulaganja vrijednog 100.000 eura broj novootvorenih radnih mjesta. Poduzetnici su se žalili da im za nove tehnologije nisu potrebni toliki radnici pa im je Vlada ovime izašla u susret. Potpore bi, prema riječima ministra gospodarstva Đure Popijača, sada mogli dobiti i oni koji su odbijeni zbog ranije važećih propisa.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

lada je odlučila ponešto sniziti kriterije za poticaje investitorima u hrvatsko gospodarstvo. Potpora za tehnološkoinovacijska ulaganja moći će se dobiti i za samo pet novozaposlenih te nakon ulaganja vrijednog 100.000 eura. Umanjenja poreza na dobit za 50 posto, na rok od 10 godina, dobit će se nakon ulaganja od najmanje 300.000 eura i sa 10 novih radnih mjesta otvorenih tim ulaganjem. Ulaganje od 1,5 do četiri milijuna eura te zapošljavanje 15 radnika smanjuje stopu poreza na dobit za 65

nje slovenskog Kompasa donijelo znatan sinergijski učinak. Međusobno se promoviraju turistička odredišta i lakše dolazi do potencijalnih gostiju. Primjer privatnih poduzetnika slijedile su i turističke zajednice Hrvatske i Slo-

posto. Ulaganja od četiri do osam milijuna eura i zapošljavanje 25 novih radnika smanjit će porez na dobit za 85 posto. Ulaganja veća od osam milijuna eura, uz otvaranje 75 novih radnih mjesta po-

vezanih s ulaganjem, poduzetnika će posve osloboditi obveze poreza na dobit, na razdoblje od 10 godina. I dosad su postojali slični programi, ali se zahtijevao mnogo veći

Zapreke? Ništa osobito! Turizam je već dugo snažna poluga suradnje. Ulaganje Termi Olimia iz Podčetrteka u Terme Tuhelj odvija se bez osobitih administrativnih zapreka, ispričao je Zdravko Počivalšek, direktor Termi Olimia. Prepreka za zaradu nije ni često spominjano rigidno hrvatsko radno zakonodavstvo. “Vjerujte, u Sloveniji je još gore”, kaže Počivalšek.

Uz poticaje do 4000 novih radnih mjesta Od lipnja 2007. za korištenje takvih poticaja prijavilo se oko 170 tvrtki. Preko poreznih olakšica, novčanih i drugih potpora, dosad im je isplaćeno više od 130 milijuna kuna. Ti su poduzetnici zauzvrat otvorili više od 4000 radnih mjesta. Od toga

venije. Prema riječima Vesne Trnokop Tanta, potpredsjednice HGKa, dobar primjer zajedničkog nastupa na trećim tržištima pokazao je nastup slovenske i hrvatske turističke zajednice u Kini, Indiji i Japanu. Slovenski predsjednik Danilo Türk spomenuo je i mogućnost izlaska na rusko tržište gdje bi se zajednički mogli promovirati objekti hrvatskog i slovenskog zdravstvenog turizma. Osim turizma, mogućnosti zajedničkog nastupa postoje u nizu drugih sektora, kao što su energetika, prehrambena industrija, financijska industrija i druge. Robna razmjena 2010. rasla je desetak posto, a i

su izravno poticana strana ulaganja donijela 2025 novih radnih mjesta. Prema prošlotjednom prijedlogu Vlade pomorci će dobiti beneficirani radni staž pa će u starosnu mirovinu moći sa 60 godi-

Potpore bi sada mogli dobiti i oni koji su odbijeni zbog ranije važećih propisa na i 15 godina provedenih na brodu. Sudske pristojbe u žalbama u parničnim postupcima poskupljuju da bi postupci trajali kraće. Tko se brzo nagodi, bit će oslobođen plaćanja pristojbi.

drugi trendovi razvijaju se u pozitivnom smjeru. U tom tonu nastavljaju i terme Olimia i Tuhelj. Pokrenuta je nova investicija od 12 milijuna eura u novi hotel s četiri zvjezdice u Termama Tuhelj. Hotel će imati 130 soba i kongresni centar i primati 450 gostiju. Prema riječima Ivane Kolar, direktorice Termi Tuhelj, i u financijskoj podršci projektu vidi se jedan od modela suradnje: uz dva milijuna eura vlastitih sredstava, gradnju će s pet milijuna eura financirati dvije slovenske banke – Nova Ljubljanska banka i Banka Celje, dok će pet milijuna eura uložiti Zagrebačka banka uz potporu HBOR-a.

Pevec će imati 600 dioničara Prema predloženu stečajnom planu, novi Pevec imat će 600 dioničara i to vjerovnika koji će potraživanja pretvoriti u vlasnički udjel. Banke će svoja potraživanja namiriti vlasništvom nad imovinom, objavio je tjednik Lider. Najveći dioničari nove tvrtke bit će država sa 20 posto vlasništva te tvrtke Samoborka i Končar. Ukupna vrijednost tvrtke bit će 750 milijuna kuna. Stečaj bi se trebao dovršiti do sredine godine. Iva Galić na čelu agencije AUDIO Vlada je razriješila dužnosti Vedrana Duvnjaka, predsjednika Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO). Duvnjak odlazi na mjesto državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede, a njegovo mjesto preuzima dosadašnja zamjenica Iva Galić. Duvnjak je na čelu Hrvatskog fonda za privatizaciju (koji je u AUDIO prerastao u travnju ove godine) bio od 2008. Za državne ceste dvije milijarde kuna

Hrvatske ceste utrošit će oko dvije milijarde kuna u gradnju novih državnih cesta u 2011. godini. Prema planu građenja koji je potvrdila Vlada na prošlotjednoj sjednici, u redovno održavanje cesta u ovoj godini uložit će se 330 milijuna kuna, a u izvanredno održavanje još 150 milijuna kuna. Bez plaće u 73 tvrtke Savez samostalnih sindikata objavio je da trenutno u Hrvatskoj 73 tvrtke svojim radnicima ne isplaćuju plaće. Broj radnika koji u njima rade nije objavljen. Sindikat je pripremio zakonski prijedlog po kojem bi se osnovao fond za isplatu triju plaća i polovine otpremnine za radnike kojima poslodavci više nisu kadri isplaćivati zarađeni novac.

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3673, 18. travnja 2011.

( još 2 tvrtke

( u 6 država

Luminus ima u Los Angelesu i Londonu

posluje Kuzmić pro

KUZMIĆ PRO, ČAKOVEC

LUMINUS, ZAGREB

Lider u regiji Prednost tvrtke je to što ima robu na lageru, pa može jamčiti brzinu isporuke i vrlo kvalitetan servis uređaja

Ne slijede trendove nego ih stvaraju

vrtka Kuzmić pro osnovana je 1991. godine. Njen osnivač Tomislav Kuzmić u početku se bavio projektiranjem i proizvodnjom elektroničkih uređaja. Prekretnica u poslovanju tvrtke bila je 1997. kada ju je vodeći svjetski proizvođač POS (Point-Of-Sale) opreme Posiflex prepoznao i sklopio s njom ekskluzivni ugovor o distribuciji svojih proizvoda. Uspješna suradnja se nastavljala i učvršćivala tijekom proteklih 11 godina. “Zastupnici smo za šest država. Osim u Hrvatskoj poslujemo u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji. Zapošljavamo osam radnika. U skoroj budućnosti namjeravamo još više raširiti Posiflex opremu na ovom području Europe. Prednost nam je to što imamo robu na lageru što jamči brzinu isporuke te vrlo kvalitetan servis uređaja”, istaknuo je Slaven Jambrović, pomoćnik direktora tvrtke Kuzmić pro. Uz već legendarne visokokvalitetne sustave s

ekranom osjetljivim na dodir serije Jiva koji se proizvode već sedam godina, proizvođač Posiflex ove je godine opet oduševio svoje kupce novim fanfree

Uz Hrvatsku, pokrivaju i Sloveniju, Srbiju, BiH, Crnu Goru i Makedoniju sustavom, bez ventilatora, KS serije s monitorom osjetljivim na dodir. “Kao i sistem Jiva, on je kompaktan, što znači da se u istom kućištu nalaze računalo i monitor. Zahvaljujući vrlo visokoj kvaliteti i stabilnosti, KS sustavi namijenjeni su najzahtjevnijim, ekstremnim uvjetima rada. Potpuno su bešumni i mogu raditi u prostorima gdje je povišena vlaga, niske i visoke temperature, prašina, dim... Posiflex je sa svojim sustavima s ekranom osjetljivim na dodir otvorio vrata prema budućnosti mnogim hotelima, restoranima i trgovinama”, ističe Jambrović. Svake godine Posiflex diljem svijeta održa-

va konferencije za svoje najbolje distributere, a na njima je Kuzmić pro redoviti sudionik. Svoj asortiman tvrtka Kuzmić obogatila je i proizvodima drugih proizvođača poput Zebexa, Argoxa, TVSa, Motexa i Chiyua. Svaki od tih proizvođača pokriva specifično područje POS opreme. Tako je Zebex poznati proizvođač čitača bar kodova i terminala za inventure. Argox proizvodi pisače naljepnica, a TVS je specijaliziran za POS monitore. Motex je vodeći svjetski proizvođač vaga, a Chiyu uređaja za kontrolu prolaza i praćenje radnog vremena. “Zahvaljujući iskustvu i stručnosti danas smo definitivno vodeća i najveća distributerska kuća POS opreme u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe. Uspjeh neke tvrtke ne mjeri se samo profitom već i zadovoljstvom klijenata. Ključan element uspješnog poslovanja je svakako kvalitetna i pouzdana oprema, a to naročito dolazi do izražaja kada je riječ o POS opremi”, napominje Jambrović. (J.V.)

Luminus posluje kao full-service tvrtka koja svakom klijentu može ponuditi cjelokupnu uslugu, od komunikacijske strategije, cjelovite kampanje, do finalnog proizvoda za svaki medij

agrebačka tvrtka Luminus Grupa osnovana je prije 10 godina s ciljem da tadašnjoj audiovizualnoj produkciji ponudi novu kvalitetu, i to ne bilo kakvu nego onu svjetskog ranga. U prvo vrijeme tvrtka se čak naglašenije afirmirala u inozemstvu nego u Hrvatskoj, ali su ovdje branši “zapeli za oko” po radovima poput špice za MTV televiziju te projektima za Oscare, američku profesionalnu nogometnu ligu NFL i televizijsku kuću ABC. “Ti su nam projekti, osim nekih visokoprofilnih nagrada, kao što je primjerice Emmy, donijeli i više povjerenja među ovdašnjim klijentima. Tijekom godina u Hrvatskoj smo razvili kvalitetnu i plodonosnu suradnju s mnogim poslovnim subjektima koji su prepoznali kreativnost, stručnost i profesionalnost naših timova”, rekao je Igor Mijoljević, predsjednik Uprave Luminusa. Danas ta proaktivna tvrtka posluje kao gru-

pacija i full-service tvrtka koja svakom klijentu može ponuditi cjelokupnu uslugu, od komunikacijske strategije, cjelovite kampanje, do finalnog proizvoda za svaki medij po sistemu “ključ u ruke”. Nude poslovna i komunikacijska rješenja Mijoljević kaže kako poslovodstvo, ali i Luminusovi djelatnici vole svoj posao i to baš zbog onoga što možda nekome djeluje stresno. To je uzbudljiv i nepredvidljiv posao pri čemu ni jedan dan nije isti jer se neprekidno pronalaze najbolje ideje kako bi se učinkovito i kreativno riješili poslovni i komunikacijski problemi klijenta. “U našoj tvrtki postoji raspon poslova od najmanjih do najvećih: osim što servisiramo velike brendove, volimo raditi i s ‘manjim’ klijentima budući da takav posao uvijek predstavlja kreativan izazov”, istaknuo je Mijoljević. U sklopu Luminusa posluje tvrtka Luminus Creative, danas

već dokazana i respektabilna kreativna agencija koja se bavi osmišljavanjem marketinških kampanja, te Luminus Studio koji je osnovan 2005. godine, a bavi se proizvodnjom televizijskih spotova, CGI (computergenerated-imagery) animacijom te proizvodnjom ostalih televizijskih formata. U inozemstvu postoje još dvije tvrtke - Luminus Studio Los Angeles i Luminus London. O tvrtkinim budućim planovima Mijoljević kaže kako će i dalje nastojati razvijati poslove u komuni-

Najprije su pridobili svjetske klijente i osvojili nagrade, među kojima i Emmy kacijskoj i produkcijskoj branši, a uporedo s tim razvijat će i svoju trendsetersku poslovnu kulturu. “Mi ne slijedimo trendove nego ih nastojimo stvarati i slijediti svoj put”, zaključio je Mijoljević. (S.P.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3673, 18. travnja 2011.

( više od 500 mil €

*vijesti

vrijednost projekata koje razvija društvo CCS Ulaganja

INVESTICIJE ZAČINJENE PREPREKAMA: ISKUSTVO TVRTKE CCS ULAGANJA

Vrijedi ulagati, unatoč puževom koraku birokracije

Ingri posao u Iraku Ingra je dobila posao vrijedan 5,8 milijuna eura na obnovi hidroelektrane Haditha u Iraku, u čijoj je gradnji sudjelovala osamdesetih godina. Radovi će potrajati 24 mjeseca. Ingra je prošli tjedan sklopila i ugovore o poslovnoj suradnji s ruskim tvrtkama Mašinoimport i Interaktiva, čime im se otvaraju mogućnosti i za poslove u Ruskoj Federaciji. Parketari uspješni u Moskvi

Uvođenje kompetentnosti i odgovornosti u državnu upravu riješilo bi polovinu problema s kojima se ulagači susreću, smatra Ivan Radoš, direktor sektora razvoja u CCS Ulaganjima Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

u razvijanje rezidencijalnih projekata”, naglašava Radoš dodajući kako je na projektima CCS-a u Hrvatskoj dosad radilo nekoliko tisuća radnika. U već realiziranim projektima trenutačno radi oko 1000 ljudi. “Očekujemo kako će se po realizaciji naših projekata u Puli, Rijeci, Zagrebu i Kaštelima otvoriti najmanje još toliko radnih mjesta. A tom broju valja pridodati i radnike koji će sudjelovati u realizaciji tih projekata”, kaže on. Inače, najsvježiji ulagački primjer je projekt u

politici privlačenja stranih ulaganja Hrvatska baš i nije napravila mnogo. Netransparentni javni natječaji te administrativne, pravosudne, ali i mnoge druge začkoljice tjeraju investitore od ulaganja. Kad je o tome riječ, dobar primjer može nam biti Austrija. Ta je zemlja, naime, najveći ulagač u Hrvatsku - austrijski su investitori od 1993. godine u našu zemlju uložili 6,5 milijardi eura. Međutim, zbog navedenih razloga od 2007. izravna austrijska ulaganja iz godine u godine padaju. Godine do dozvole Kako bi neka tvrtka koja želi investirati prošla kroz jedva odškrinuta ulagačka vrata u Hrvatsku, ona mora - osim projekata i financijskih sredstava za njihovu realizaciju - imati i mnogo strpljenja, odlučnosti i volje. Jedna od kompanija koje već nekoliko godina uspješno krče taj trnoviti put je CCS Ulaganja. To društvo, osnovano 1998. godine u Zagrebu, izraslo je iz austrijskog developera CCS Consulting Group koji posluje diljem Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe, a u Hrvatskoj trenutačno razvija nekoliko

projekata vrijednih više od 500 milijuna eura. Kao jednu od najvećih ulagačkih prepreka Ivan Radoš, direktor sektora razvoja u CCS Ulaganjima, ističe tromost državnog i lokalnog birokratskog aparata zbog koje u nekim slučajevma prođu godine dok se ne ishodi dozvola za gradnju. “Najveći su problem nestručni ljudi zaposleni u državnoj upravi na središnjoj i lokalnoj razini. Uz to, ako se kao vlasnik dijela nekog projekta pojavljuje država ili neka državna tvrtka, često dolazi do umnožavanja zahtjeva za ispunjavanjem raznoraznih normi”, kaže. Zbog toga bi, dodaje, trebalo sustavno educirati državne i lokalne službenike kako da rade svoj posao.

“Uvođenje kompetentnosti i odgovornosti u državnu upravu riješilo bi polovinu problema s kojima se ulagači susreću”, smatra Radoš. Problem je i pronalaženje banke za financiranje projekata. Vodeće domaće banke odobravaju kredite najviše do 20 milijuna eura. Za veće iznose traže se odobrenja od matičnih banaka izvan Hrvatske. Odgovarajući na pitanje zašto se unatoč tim problemima tvrtka odlučila investirati u našu zemlju, Radoš kaže kako su iskustvo i znanje stečeno u inozemstvu željeli pretočiti u Hrvatsku jer vjeruju kako ovdje ipak vrijedi ulagati. Trenutačno ulažu u projekte (maloprodajni centri) u manjim gradovi-

ma – Varaždinu, Karlovcu i Kaštelima. Razlog tomu je činjenica da manje sredine nude nižu cijenu građevinskih zemljišta, komunalnih doprinosa, ponuda im je nerazvijena, a potražnja velika. Osim tih projekata, tvrtka u stambeno-poslovnu zonu Rijeka Svilno ulaže 210 milijuna eura, u trgovački centar Pula Šijana 121 milijun eura, te u maloprodajni park Kaštela 55 milijuna eura. Financirali i prilagodbu urbanističkog plana “Core business CCS-a je gradnja poslovno-trgovačkih sadržaja, a sa zagrebačkim projektom Savski park – istok, koji je vrijedan 160 milijuna eura i trebao bi se početi graditi početkom 2012., krećemo

Najveći problem su nestručni ljudi zaposleni u državnoj upravi, kaže Ivan Radoš Karlovcu, točnije gospodarska zona Banija Ilovac II. U izgradnju maloprodajnog parka na tom području bit će uloženo 25 milijuna eura. Ukupna vrijednost ulaganja u infrastrukturu zone penje se do 24 milijuna kuna. Osim 2,5 milijuna kuna komunalnih doprinosa plaćenih u punom iznosu, tvrtka je, među ostalim, financirala i prilagodbu urbanističkog plana, starog nekoliko desetljeća, trenutačno važećim zakonima i propisima.

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore i uz potporu ministarstava šumarstva i gospodarstva, na moskovskom sajmu MosBuild predstavilo se osam hrvatskih tvrtki iz područja proizvodnje parketa, prozora i vrata. Sudjelovali su Požgaj, Pan parket, Drvoproizvod, PPS Galeković, Pana, Lokve, Proizvodnja Javor i Spačva. Sklopili su više konkretnih poslova. “Rusko tržište vrlo je interesantno za domaću drvnu industriju koja ima proizvode koje bi Rusi rado kupili”, rekao je Rajko Ružička, pomoćnik direktora Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a. Plin stigao do Gospića

Plinacrov projekt dalmatinskog plinovoda stigao je do Gospića. Dionicu Josipdol-Gospić svečano je prošli tjedan otvorila premijerka Jadranka Kosor. Do svibnja bi trebala biti gotova dionica do Benkovca, a zatim i posljednja dionica od 165 kilometara do Dugopolja. Ukupna investicija vrijedna je 185 milijuna eura.

12 INTERVJU PODRUMI BELJE

Laser sadi vinograd

Najveći hrvatski vinogradar i proizvođač grožđa sa 583 hektara vlastitih vinograda, tvrtka Podrumi Belje, ovih je dana završio sadnju novih nasada. Ovog proljeća zasađeno je 36 hektara nasada popularne graševine. Time je nastavljen veliki posao sadnje novih nasada, ali i zanavljanja starih; od pretprošle je godine zanovljeno čak stotinu hektara. Prema riječima direktora Profitnog centra Vinski podrumi Belje Balde Matića, sadnja novih nasada odvija se na lokaciji Rosenberg. “Budući da imamo suvremenu opremu – vinogradarske traktore i stroj za sadnju vinove loze s laser-

skim uređajima kojima se definiraju dužine redova i pravci - za 15.000 komada cjepova potrebno je samo desetak dana”, objašnjava Matić. Stroj za sadnju vinove loze s laserskim uređajem zamjenjuje i do stotinu ljudi dnevno, a u proteklih je devet godina zasadio više od dva milijuna sadnica. Govoreći o planovima za budućnost predsjednik Uprave Belja Goran Pajnić je istaknuo kako plan sadnje i zanavljanja beljskih vinograda namjeravaju zaokružiti s ukupno 610 hektara vinograda prosječne starosti devet godina. Taj cilj žele dostići 2013. godine, a sudeći prema dosadašnjem tempu, plan će zasigurno i biti ostvaren. Osim toga, dobro napreduju i radovi na izgradnji nove velike vinarije i podruma kapaciteta osam milijuna litara vina godišnje. Grožđe koje će ove jeseni uroditi u beljskim vinogradima, prema planu, bit će obrađivano upravo u toj novoj vinariji. (S.S.)

10 HOTELA I PET KAMPOVA DOBILI PRIZNANJA

Dodijeljeni znakovi Prijatelj okoliša Premijerka Jadranka Kosor dodijelila je u Hvaru priznanja Prijatelj okoliša predstavnicima 10 hotela i pet kampova u vlasništvu 11 hrvatskih tvrtki. Hoteli-prijatelji okoliša su porečki Valamar Riviera Hotel & Residence, Sol Garden Istra iz Umaga, hotel Istra iz Rovinja, omiški Villa dvor, Vicko iz Starigrada, hvarska Amfora, potom Valamar Lacroma Dubrovnik, Maestral iz Novigrada, Borovik iz Tisnog te Villa Andrea u Tučepima. Nagrađeni kampovi su Polari-Umag, Mareda Novigrad, Park Umag, Solaris te Vira Hvar. Premijerka je tom prigodom pozvala turističke djelatnike na što veći angažman u korištenju novca europskih fondo-

va namijenjenog zaštiti okoliša. Naglasila je da će se skorašnjim ulaskom Hrvatske u EU proširiti prostor za razvoj turizma. “Ulaskom u EU postat ćemo jedna od najreprezentativnijih destinacija”, rekla je premijerka te upozorila na nužnost očuvanja čistog mora i okoliša te uređenosti naselja. Znak zaštite okoliša dodjeljuje se na rok od dvije godine, može se koristiti samo za promicanje usluge za koju je dodijeljen, a u tom razdoblju onaj koji ga posjeduje ima ga pravo otiskivati, postavljati na objekte ili u promidžbene materijale. (J.V.)

Privredni vjesnik Broj 3673, 18. travnja 2011.

( 21 mil kn

stajat će novi Vodeni park s wellnessom

DUBRAVKA LEKIĆ, VLASNICA TERMI JEZERČICA

U Zagorju gradim “slatkog” mora Da, istina je da u ova ne baš lijepa vremena idemo u investiciju, no ako nitko ništa pa se otvorenje očekuje već početkom kolovoza Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

erme Jezerčica koje se nalaze u srcu Hrvatskog zagorja, u Donjoj Stubici, početkom ovog mjeseca započele su s izgradnjom novog modernog Vodenog parka i nadogradnjom postojećeg wellness centra ukupne površine 2800 četvornih metara. Vrijed-

Koristimo bioenergiju umjesto plina, a cijeli park uskoro ćemo osvijetliti solarnom energijom nost investicije iznosi 21 milijun kuna, a u planu je izgradnja četiriju novih bazena s pratećim sadržajima. O čemu je točno riječ razgovarali smo s vlasnicom Termi Jezerčica Dubravkom Lekić koja je osim spomenutog objekta još i vlasnica Centra za rehabilitaciju za osobe s posebnim poteškoćama i Doma za starije i nemoćne u Varaždinu. U recesijskim vremenima krenuli ste s dodatnom investicijom u Termama Jezerčica. Nije li vas pomalo strah tog ulaganja? - Da, istina je da u ova ne baš lijepa vremena idemo u investiciju, no ako nitko ništa ne radi i ne ulaže, ništa

se neće ni izgraditi. Spomenutu investiciju podupire Hypo Alpe-Adria banka s kreditinim sredstvima u visini od 15,5 milijuna kuna, od čega kamatu za pet milijuna kuna subvencioniraju Krapinsko-zagorska županija, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Grad Donja Stubica. Ostatak sredstava podmirujemo sami. U planu je izgradnja rekreacijsko-plivačkog bazena s četiri uređaja za protustrujno plivanje u dužini od 25 metara, bazen za djecu s dvostrukim ravnim toboganima, bazen za neplivače s jacuzzijem, suvenirnica, ugostiteljski sadržaji te Vital bar unutar Vodenog parka. Nadogradnja postojećeg wellness centra obuhvatit će izgradnju triju novih panoramskih sauna sa solarijem, velikom terasom za sunčanje, dva whirpoola i hladni bazen. U koliko faza će se odvijati ta izgradnja i kada se planira završetak radova? - To je prva faza izgradnje, a u drugoj se planira spajanje postojećeg kupališta s olimpijskim bazenom te izgradnja etno kućica tj. bungalova sa po četiri apartmana. Ti će se bungalovi izgraditi u stilu tradicionalnih zagorskih kuća, ali će biti luksuzno opremljeni s modernim namještajem i jacuzzijem. Novim će se objektom spojiti postojeći hotel i kongresni centar tako da će se dobiti

tzv. topla veza između hotela i tog centra. Sada se u kongresnom centru nalaze četiri moderno opremljene kongresne dvorane u kojima se mogu održavati seminari, prezentacije i kongresi za oko dvjestotinjak osoba. U daljnjim fazama u planu je dogradnja stotinjak hotelskih soba kategorije četiri zvjezdice. Svi radovi u prvoj fazi trebali bi završiti do konca srp-

nja, pa se otvorenje očekuje već početkom kolovoza. Nakon novih graditeljskih zahvata, kome će sve biti namijenjene Terme Jezerčica? - Na spomenutu investiciju odlučili smo se kako bismo poboljšali popunjenost smještajnih kapaciteta. Do sada smo bili destinacija uglavnom za poslovne goste, a od sada ćemo privla-

www.privredni.hr Broj 3673, 18. travnja 2011.

( sa 15,5 mil kn kredita ( 5 mil kn kamata sudjeluje Hypo banka

subvencioniraju ministarstvo, županija i grad *vijesti

mo zaljev toplog ne radi i ne ulaže, ništa se neće ni izgraditi. Svi radovi u prvoj fazi trebali bi završiti do konca srpnja, čiti i obitelji s djecom. Željeli bismo postati dnevni spa resort kategorije četiri zvjezdice. Do sada smo redovno isplaćivali plaće, plaćali doprinose i poreze te poslovali s pozitivnom nulom. No, to nije bilo dovoljno. Shvatili smo da moramo nešto učiniti i motivirati ljude da dođu u Terme Jezerčica kako bismo i mi u sljedećim godinama počeli pozitivno poslovati. S postojećom infrastrukturom lani je popunjenost hotela bila na razini od 40 posto, a nakon završetka prve faze nadogradnje termi nadamo se kako će se ta popunjenost povećati na 60 posto, a u sljedećim godinama i na 80 posto. Stoga nam je važno da što prije pokrenemo kupališnu sezonu te da se ona produlji na cijelu godinu. Odlično surađujete s lokalnom upravom i županijom. Leži li u tome tajna vašeg uspjeha? - Prije šest godina krenuli smo u hotelski biznis i od tada se ostvaruje izvr-

sna suradnja s Krapinskozagorskom županijom i Gradom Donja Stubica. Sa županijskom turističkom zajednicom kreiramo programe udruženog oglašavanja, a odlično surađujemo i s gradskom turističkom zajednicom. Jedna od akcija je i preseljenje Vrta perunika u blizinu hotelskog kompleksa Termi Jezerčica. Dobru suradnju imamo i s Hrvatskom gospodarskom komorom-Županijskom komorom Krapina, a vrlo smo aktivni i u Zajednici wellness turizma pri HGK-u. Pomaže li vaša nova investicija u brendiranju Krapinsko-zagorske županije? - I naš župan Siniša Hajdaš Dončić rekao nam je kako je u kriznim vremenima to vrlo hrabar poduzetnički potez koji ide prema brendiranju Krapinsko-zagorske županije u termalnu rivijeru. Županija i poduzetnici zajednički rade na stvaranju jedinstvenog turističkog

proizvoda, pa stoga zagorske toplice koje investiraju u poboljšanje svojih kapaciteta nisu jedne drugima

Do sada smo bili destinacija uglavnom za poslovne goste, a od sada ćemo privlačiti i obitelji s djecom konkurencija nego se međusobno tjeraju da budu što kvalitetnije i bolje. U skladu s održivim razvitkom, vi ste ekološki osviješteni. Kakva se vrsta energije koristi u Termama Jezerčica i je li nova investicija na tragu pretvorbe hotela u tzv. zeleni hotel? - Da, koristimo bioenergiju umjesto plina, a cijeli kompleks parka i parkirališta uskoro ćemo osvijetliti solarnom energijom. To nam omogućava veliku uštedu električne ener-

Od pomoći djeci do prekrasnih termi Kada i na koji način su zapravo nastale Terme Jezerčica? - Cijeli kompleks nalazi se na 120.000 četvornih metara površine, ali još uvijek nije sve iskorišteno. Na četvrtoj licitaciji prodaje tadašnje Jezerčice, koja je bila u vlasništvu tvrtke Hidroelektra, prije 14 godina, kupila sam taj kompleks za 10 milijuna kuna s namjerom da tamo smjestim malu djecu s problemima u razvoju koja su došla iz Sarajeva. S obzirom na to da dolazim iz zdravstvene branše, nisam ni mislila da će to jednog dana postati terme, no želja tadašnjih djelatnika

Turističke zajednice Donje Stubice bila je da se tom objektu vrati turistički sadržaj. Tako smo prije šest godina objekt prenamijenili u Terme Jezerčica i gostima ponudili bogati sadržaj na samom izvoru prirodne ljekovite termalne vode temperature 38 Celzijevih stupnjeva. Na tim je temeljima nastao wellness centar Kapljica koji nudi bogat izbor zapadnih i istočnih tehnika masaža te beauty tretmana. U hotelu se nalazi 48 funkcionalno opremljenih soba, a prirodna izvorska voda provedena je kroz cijeli kompleks hotela.

gije. Želimo da se hotelski kompleks prepozna kao zeleni hotel, što je inače vrlo popularno u svijetu, pa se nadamo da ćemo iz pretpristupnih fondova moći dobiti sredstva kojima bismo vratili dio investicija u nadogradnju termi. Kako ćete riješiti problem s kadrovima? - Trenutačno u Termama Jezerčica radi 38 djelatnika, a nakon završetka izgradnje bazena i Vodenog parka zaposlit ćemo ih još 17. Mnogo pažnje posvećujemo kadrovima, pa tako u našem wellness centru rade obrazovani fizioterapeuti sa srednjom i višom zdravstvenom školom koji su završili i dodatne edukacije. Zaposlit ćemo i dobar ugostiteljski kadar jer moramo imati iznimnu gastronomsku ponudu. S Ugostiteljskom školom u Zaboku već godinama imamo ugovor o suradnji, a u planu nam je i stipendiranje ugostiteljskog kadra.

Agrokor produljio ponudu za Mercator Ponuda Agrokora za 23,24 posto dionica Mercatora, koja je istjecala 15. travnja, vrijedit će još dva tjedna. Agrokor je za dionice koje drži Pivovarna Laško ponudio 206 eura po dionici. S tržišta stižu neslužbene informacije da bi Agrokor mogao izaći i s javnom ponudom za većinski udjel u Mecatoru, a da bi cijena bila 230 eura po dionici. Europski novac za poduzetnike Helga Bubanović-Devčić iz tvrtke Razbor održala je prošli tjedan u Hrvatskoj gospodarskoj komori

seminar o mogućnostima financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove. Cilj seminara bio je upoznavanje predstavnika malih i srednjih tvrtki kao potencijalnih prijavitelja projekata s trenutnim mogućnostima korištenja tih fondova. Analizirane su metode priprema za korištenje strukturnih fondova koji će poduzetnicima biti na raspolaganju kad Hrvatska uđe u EU. Raste optimizam Članovi Njemačko-hrvatske gospodarske komore ove su godine u anketi manje pesimistični no što su bili lani. Pogoršanje sada očekuje upola manje ispitanih (27 posto), a pozitivan trend vidljiv je i pri ocjenjivanju razvoja poslovanja. Oko 42 posto sudionika očekuje poboljšanje poslovanja u 2011, dok je takvih lani bilo tek 15 posto. “Na budućnost se opet gleda s malo više optimizma”, komentirao je Ralf Blomberg, predsjednik Uprave Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3673, 18. travnja 2011.

( 1600 zaposlenih u ENT-u stalno se usavršava

( oko 20.000 polaznika prošlo kroz Konzumovu akademiju

ŠKOLOVANJEM SVOJIH KADROVA DO REGIONALNE I SVJETSKE KONKURENTNOSTI

Tri dokaza da se tržište os Primjeri triju izvrsnih hrvatskih kompanija - Ericsson Nikole Tesle, Agrokora i Privredne banke Zagreb - pokazuju Igor Vukić vukic@privredni.hr

spješne kompanije ništa ne prepuštaju slučaju. Pa ni obrazovanje svojih zaposlenika. Primjeri triju izvrsnih hrvatskih kompanija - Ericsson Nikole Tesle, Agrokora i Privredne banke Zagreb - pokazuju kako se obrazovnim procesima upravlja u praksi. Time se i otkriva dio tajne njihovih poslovnih uspjeha. Pitate li ljude iz kompanije Ericsson Nikola Tesla (ENT) koliko od njihovih 1600 zaposlenih u Zagrebu i Splitu prolazi programe dodatnog obrazovanja, kao iz puške će vam odgovoriti: “Svi, i to – stalno!” Sa svakim se

Kompanijska obrazovna mreža ENT-a omogućava i promjenu posla i pozicija u različitim zemljama čovjekom dvaput godišnje razgovara o zadovoljstvu poslom, o željama za napredovanjem i potrebi za stjecanjem novih znanja. Razgovore obavljaju menadžeri koji vode pojedine timove. O svakome se vodi evidencija kompetencija i vrjednuje motiviranost za nova znanja. Na razini kompanije sustavno se procjenjuje tko od zaposlenih ima potencijala za uspon na kompanijske rukovodeće položaje, u Hrvatskoj ili u nekoj od Ericssonovih tvrtki diljem svijeta. Svima je već desetak godina omogućeno pristupanje Ericssonovoj Aka-

demiji, koja ima čak 900 različitih programa. Ova baza omogućuje učenje o znanstvenim i stručnim aktualnostima u rasponu od tehnoloških i softverskih informacija preko menadžerskih i prezentacijskih vještina, do financijskih znanja i razumijevanja burzovnih kretanja. Samo pitajte Za bilo koje područje ili problem moguće je dobiti odgovor od mentora i stručnjaka iz cijelog svijeta. Nastava se obavlja online, izravnim predavanjima, okupljanjima na tehnološkim događanjima... Ili kako god se sudionici dogovore. Na taj način razvijaju se globalne obrazovne mreže i centri znanja. Snježana Ivezić-Torbarina, menadžerica za medije, aplikacije i konzalting, iz Zagreba predvodi timove koji se nalaze u Ericssonovoj regiji, a ona obuhvaća zemlje od Irske, preko Nizozemske i Njemačke do Mađarske i Hrvatske. Uz ostalo, njezina je odgovornost briga o 85 zaposlenika iz tih zemalja. Uz svoj menadžerski posao, ona prati njihovo napredovanje i razvoj karijera. Na sličan način rade i njezini kolege u drugim zemljama. Budući da Snježana Ivezić-Torbarina poznaje potencijale hrvatskih studenata, kao i inozemnih polaznika, pitali smo je postoje li među njima bitne razlike. “Naši studenti su apsolutno konkurentni inozemnima”, glasi jasan odgovor. Dokaz za to su i poslovi koje na međunarodnim natječajima osvajaju stručnjaci Ericsson Nikole Tesle.

Kompanijska obrazovna mreža omogućava i promjenu posla i pozicija u različitim zemljama. I u Zagreb dolaze mladi stručnjaci iz Nizozemske, Irske i Švedske da bi učili i osjetili kako se radi u Hrvatskoj. Interno obrazovanje i briga o zaposlenima element su zadržavanja kadrova u kompaniji. Marijana Đuzel, direktorica ljudskih potencijala, objašnjava da su, uz Akademiju, zaposlenima na raspolaganju i mnogi drugi oblici stjecanja znanja. U njihovu kreiranju surađuje se s poslovnim školama i fakultetima, primjerice zagrebačkim FER-om ili splitskim FESB-om. Ericsson NT ne zadržava svoje znanje samo za sebe. Posebna pažnja usmjerena je i na kupce kompanijskih usluga, rješenja i proizvoda. Upoznaje ih se s tehnološkim inovacijama koje razvija kompanija i koje postoje u svijetu. Tako se podiže razina znanja i kod kupaca, ali i učvršćuju temelji za nastavak suradnje. Znanje za globalnu ekonomiju Kako je poslovanje Agrokora raslo i razvijalo se, tako su se sve jasnije isticale specifične potrebe za usavršavanjem zaposlenika. “Budući da edukacijsko tržište brzinom, cijenom i ponudom nije pratilo naše potrebe, donesena je strateška odluka o osnivanju internih sustava edukacije zaposlenika koncerna. Sustavi su objedinili najbolje interne i eksterne prakse i spoj su naših i vanjskih resursa”, ističe Anja Linić, glasnogovornica Agrokora.

Program s najduljom tradicijom u koncernu je Futura A program, namijenjen mladim, visokoobrazovanim zaposlenicima koncerna iz cijele regije. Proučava se organizacija, poslovanje i kultura koncerna. Program

Futura A programe u Agrokoru prošlo je više od 500 odabranih zaposlenika, a mnogi od njih sada su na vodećim pozicijama je započeo 2000. godine te ga u potpunosti provode Agrokorovi zaposlenici, istaknuti kao najbolji stručnjaci u području, ali i prenošenju znanja i informacija iz poslova-

nja koncerna. Proučavaju se financije, budžetiranje i kontroling, marketing, prodaja, maloprodaja, veleprodaja, razvoj novih proizvoda, logistika i distribucija, izrada investicijskih studija, zaštita okoliša, ljudski resursi, informatika... Futura A mlade zaposlenike provodi kroz radionice i case study natjecanje te uključuje obilazak kompanija. Do danas je održano 15 Futura A programa, koje je prošlo više od 500 odabranih mladih zaposlenika, od kojih danas mnogi zauzimaju vodeće i značajne pozicije unutar koncerna. Zatim je 2004. započeo proces edukacije u Konzumu, pod imenom K akademija. Prvi trening održan je u travnju 2005. godine. Konzumova akademija samostalno

provodi: treninge vezane na standarde i procedure, norme i kvalitetu, odnos prema kupcu i uslugama, specijalističke treninge, treninge interpersonalnih i timskih vještina, te mnoge druge vrste edukacija prema zahtjevima i potrebama poslovanja. Ciljana populacija su zaposlenici u Konzumovim prodavaonicama i VELPRO centrima, zaposlenici u nadgradnji te menadžment. Interna znanja i najbolja praksa kroz Konzum akademiju i trenere prenose se i u srodne kompanije Agrokora u regiji (IDEA Srbija, Konzum Bosna i Hercegovina). Do danas je na oko 2000 treninga sudjelovalo više od 20.000 zaposlenika. Također, s vanjskim partnerima K akademija surađuje na specifičnim potrebama menadžmenta,

www.privredni.hr Broj 3673, 18. travnja 2011.

( 327 diplomanata

PRIPREMA ZA PRAKTIČAN RAD

Konzum ima i ‘školsku prodavaonicu’

Poslovne škole Privredne banke Zagreb

vaja - učenjem kako se obrazovnim procesima upravlja u praksi

informatičkim znanjima zaposlenika, te svim ostalim oblicima usavršavanja (seminari, konferencije, sajmovi, zakonom obvezne edukacije...). U rujnu 2005. s radom je započela Agrokor akademija, centralno mjesto stvaranja i razmjenjivanja znanja i iskustava svih zaposlenika koncerna. Akademija organizira i provodi posebno osmišljene treninge, radionice i seminare za što se angažiraju domaće i inozemne edukacijske kuće i predavači, kao i interni treneri iz Agrokorovih kompanija. Jedan od bitnih zadataka Akademije jest edukacija i razvoj internih trenera kompanija koji imaju ulogu prijenosa značajnih znanja, informacija i procesa u svojoj matičnoj kompaniji. Kroz barem jedan program Akademije

prošlo je više od 5000 zaposlenika iz svih Agrokorovih kompanija. U 2009. godini osnivaju se Tisak akademija i Akademija vina. Intenzivne treninge prolaze svi maloprodajni zaposlenici Tiska i Tisak medije. Samo u prvoj godini rada, kroz 178 treninga, educirano je 3435 zaposlenika (od toga 2700 prodavača). Interni programi uključuju i prate procese novih tehnologija, znanja i vještine upravljanja asortimanom i prodajom, category i supply management, merchandising, dok se s vanjskim suradnicima i u suradnji s Agrokor akademijom brinu za razvoj menadžmenta, potencijala i nasljednika, za informatička znanja i znanja stranih jezika, te prate i organiziraju ostale oblike vanjske edukacije kao što su seminari, konferencije, sajmovi... Misija Akademije vina je okupljanje vinogradara, vinara i svih željnih srodnih znanja. Želi se ponuditi mogućnost razvoja i unaprjeđenja vinske profesije. Znanje o kulturi vina i kulturi stola nudi se kupcima Agrokor vina i drugim poslovnim partnerima, kao i zainteresiranim građanima. Programe je dosad prošlo 1616 sudionika. Poslovna škola PBZ-a Privredna banka Zagreb već pet godina provodi jedinstveni projekt u hrvatskom bankarskom sektoru: njihovu Poslovnu školu završilo je 327 polaznika, a ukupno se školuje više od 550 zaposlenih. Polaznici su selektirani temeljem rezultata analize

cjelokupnog kadra banke. Zaposlenicima sa stažem od jedne do tri godine namijenjen je program općeg menadžmenta. Uče se temeljne komunikacijske vještine, timski rad, planiranje osobnog razvoja i razumijevanje poslovne okoline. Zaposlenicima s tri i više godina staža u PBZu na raspolaganju je program operativnog/prodajnog menadžmenta. Izučavaju se menadžerske vještine višeg stupnja te učinkovita poslovna

Zaposlenici PBZ-a rado sudjeluju u obrazovnim programima: uz ostalo, tako osjećaju i da se banka brine za njihovu karijeru komunkacija, izgradnja timova i stvaranje partnerstava. Za izvršne direktore, odnosno visoki menadžment, tu je program strateškog menadžmenta. Svaki program ima svojeg nositelja, tj. vanjsku kuću koja provodi edukaciju dogovorenu s timom Poslovne škole. Nositelji programa izabrani su među najboljim hrvatskim i svjetskim kućama za profesionalni razvoj. Osim međunarodnog trenerskog iskustva, predavači moraju biti i praktičari, ljudi s referentnim poslovnim iskustvom. Nakon završetka trogodišnjeg programa svaki polaznik stječe diplomu koja označava posjedovanje kompetencija potrebnih za napredovanje u organizaciji te se automatski kandidira za idu-

ći, viši stupanj programa. Ida Martinjak, direktorica Direkcije za trening u PBZ-u, kaže da zaposleni vrlo rado sudjeluju u ovim programima. Uz ostalo, na taj način imaju osjećaj da se banka brine za njihovu karijeru pa i to utječe na njihovo povezivanje s bankom i smanjuje odlazak u konkurentske organizacije. “Ponekad nas pitaju ne radimo li sami sebi štetu jer naši ljudi katkad ipak odlaze, nakon dodatnog obrazovanja, u konkurentske tvrtke. Ne zamaramo se time, tim više što se često događa da nam se uskoro vrate jer drugdje ne brinu o njima, kao što se to radi kod nas”, kaže Ida Martinjak. O trošku banke u inozemstvo na studij U programima sudjeluju zaposleni u PBZ-u i društvima u sastavu PBZ Grupe, kao što su PBZ Card ili PBZ Leasing. Uz PBZ poslovnu školu postoje i brojni drugi programi razvoja i usavršavanja zaposlenika. Primarno, to su programi vezani za pojedine poslovne uloge u bankarstvu, primjerice programi za službenike banke, osobne bankare i menadžere za odnose s klijentima. Takve programe provode interni treneri banke, u trening centru u Zagrebu i regionalno u cijeloj Hrvatskoj. Zaposlenici stječu interne certifikate koji su preduvjet za obavljanje poslova određene razine. Uz financijsku potporu banke, zaposlenima se omogućava i nastavak školovanja (diplomski, magisterij i doktorski studij) u zemlji i inozemstvu.

Sredinom 2010. godine otvoren je Konzumov centar za selekciju i edukaciju. U suvremeno opremljenom Centru na gotovo 1500 četvornih metara svakodnevno se odvijaju procesi obrazovanja zaposlenika za Konzumove prodavaonice i veleprodajne centre, skladišta, transport i ostale dijelove poslovnog sustava. Sve aktivnosti odvijaju se u tri moderno opremljene modularne učionice, predavaoniciamfiteatru, dvije informatičke učionice te informatičkom laboratoriju. U sklopu Centra nalazi se i u potpunosti uređena “škol-

ska Konzumova prodavaonica”, koja svim novim zaposlenicima omogućava pripremu za praktičan rad i komunikaciju s kupcima, u kontroliranima uvjetima. Centar zapošljava 10 djelatnika, a uz njih edukaciju drže i ostali zaposlenici Konzuma kao i vanjski treneri.

VIŠE OD 800 MLADIH STRUČNJAKA

Znanje donosi Tesli nova radna mjesta

Rezultati ulaganja u držanje koraka s vrhunskim tehnologijama u Ericsson Nikoli Tesli su lako mjerljivi. Osvajaju se novi poslovi i zadržava tržišni udio na domaćem i inozemnim tržišti-

ma. Rast intelektualnog kapitala u Hrvatskoj primijećen je također i u globalnom Ericssonu. U posljednih pet-šest godina u ENT-ovim istraživačkim i tehnološkim jedinicama u Zagrebu i Splitu zaposleno je više od 800 mladih stručnjaka, pretežno inženjera elektrotehnike i računarstva. Rezultat je to i dodatnih odgovornosti koje je hrvatski dio dobio na internom Ericssonovu tržištu u području istraživanja i razvoja te drugim poslovima.

DOBRA SURADNJA S VISOKIM ŠKOLAMA

Interno školovanje rađa i nove poslovne ideje Osnivanjem PBZ poslovne škole stvorili smo podlogu za uspješno odgovaranje na tržišne trendove u bankarskoj industriji Hrvatske i regije. Tijekom pohađanja programa začete su brojne inovacije, poslovne inicijative i organizacijska unaprjeđenja koja pridonose izgradnji nove korporativne kulture i dobivaju svakodnevnu potvrdu u našim poslovnim rezultatima, ističu u Privrednoj banci Zagreb.

U toj su banci česta i specijalistička predavanja koja se na teme iz financija i gospodarstva organiziraju u suradnji s visokoškolskim ustanovama ili s ekspertima i praktičarima iz zemlje i inozemstva.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3673, 18. travnja 2011.

KONJUNKTURNI TEST: PRVO TROMJESEČJE 2011.

Ponovno optimizam u g svim sektorima Prerađivačka industrija najavljuje oporavak: PKI je porastao za nešto manje od pet bodova, a to je njegovo dr. Mirjana Čižmešija, Ekonomski fakultet, Zagreb

konjunkturnom testu što ga je potkraj ožujka proveo Privredni vjesnik sudjelovalo je 440 tvrtki, i to 168 iz prerađivačke industrije, 54 iz građevinarstva, 83 iz trgovine i 135 iz uslužnog sektora. Te tvrtke ostvaruju 10,4 posto ukupnog prihoda i 9,6 posto ukupnog broja zaposlenih svih tvrtki hrvatskog gospodarstva. Prema najnovijim rezultatima testa ponovno se javlja optimizam i to u svim sektorima osim u građevinarstvu.

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

Prerađivačka industrija najavljuje oporavak: PKI je

porastao je za nešto manje od pet bodova i sada iznosi 20,8 bodova. To je njegovo osmo uzastopno po-

većanje započeto u drugom tromjesečju 2009. godine. Iako povećanja pokazatelja nisu bila velika, optimi-

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima prerađivačke industrije ODJELJCI PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE (NKD 2007) Proizvodnja prehrambenih proizvoda

PROMJENA, BODOVI

3,2

Proizvodnja odjeće Proizvodnja električne opreme Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava

-23,8

-17,4

-19,5

-9,7

-16,6

-18,9

Proizvodnja kože i srodnih proizvoda

-4,9

7,0

1,3

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

34,3

6,6

Proizvodnja namještaja

17,3

8,9

Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme

22,0

13,8

Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa

-7,3

15,6

Prerada drva i proizvoda od drva i pluta

51,8

20,1

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

27,1

27,7

Proizvodnja papira i proizvoda od papira

14,1

28,1

Proizvodnja strojeva i uređaja

35,6

40,0

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

44,5

74,4

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

20,8

4,8

GRAĐEVINARSTVO

PKG se ponovno smanjio i to za nešto manje od 10 bodova. Sada iznosi -54,3. Posljednje dvije godine ovaj je pokazatelj kontinuirano u negativnom području i pritom na najnižoj zabilježenoj razini do sada. Gospodarstvenici u

PKI

zam u tom sektoru je ipak prisutan. Gospodarstvenici očekuju oživljavanje prerađivačke industrije krajem drugog i u trećem tromjesečju ove godine. Optimizam menadžera u prerađivačkoj industriji uočava se kroz njihove ocjene i očekivanja. Porastao je relativni (ponderirani) udio gospodarstvenika koji potražnju za svojim proizvodima ocjenjuju poboljšanom u odnosu na prethodno tromjesečje. Povoljnija je i struktura odgovora na pitanja o domaćim i inozemnim narudžbama, očekivanoj proizvodnji, očekivanom izvozu i ocjeni sadašnjeg poslovnog položaja. Valja istaknuti i podatak da je više od 15 posto anketiranih

svoj konkurentski položaj ocijenilo poboljšanim u odnosu na prethodno tromjesečje, dok je takvih u četvrtom tromjesečju lani

bilo manje od pet posto. Unatoč tome, sve je izraženiji problem likvidnosti. U prethodnom tromjesečju bilo je 34 posto anketi-

Državnog zavoda za statistiku, zabilježen je pad realnog prometa u četvrtom tromjesečju prošle godine. Iako se on u prvom tromjesečju lagano povećao, ipak se ne očekuje oživljavanje trgovinske djelatnosti. Prema podacima potrošačkog testa koje objavljuje Hrvatska narodna banka, sva tri kompozitna indeksa su se u prva tri mjeseca 2011. kontinuirano smanjivala. Budući da su prema rezultatima prethodnog testa gospodarstvenici u trgovini

na malo bili izuzetno pesimistični, njihove najnovije ocjene i očekivanja su pozitivni. Tako je tri četvrtine ispitanika ocijenilo svoj sadašnji poslovni položaj dobrim. Prije tri mjeseca takvih je bilo manje od četiri posto. Također je više od

tri četvrtine njih ocijenilo da je njihov promet u odnosu na prethodni kvartal, kao i promet u odnosu na isti kvartal prethodne godine, bio veći. Zalihe ocjenjuju zadovoljavajućima, a prodajne cijene nepromijenjenima. Porast prometa u

tom sektoru ističu problem viška zaposlenih (78 posto anketiranih) i problem nedovoljnih financijskih sredstava. To je usko povezano s lošom ocjenom likvidnosti (62 posto). Građevinski sektor najviše osjeća utjecaj recesije, ne samo u Hrvatskoj, već i u eurozoni. Isti pokazatelj na EU razini je i dalje vrlo niskih vrijednosti i očituje nestabilnost. Prema najnovijim podacima koje objavljuje Europska komisija, i PKG za EU se smanjio.

U sektoru trgovine na malo prisutna je velika nesigurnost. PKT je u četvrtom tromjesečju prošle godine zabilježio vrlo veliko smanjenje (81 bod), a u prvom tromjesečju ove porastao za 78 bodova tako da se vratio na gotovo istu vrijednost iz trećeg tromjesečja prošle godine (28 bodova). Iako je pokazatelj porastao, nije za očekivati poboljšanje u tom gospodarskom sektoru. Zbog slabljenja osobne potrošnje, prema podacima

PKU

Umjetnost, zabava i rekreacija

PROMJENE, BODOVI

4,47

-28,87

Informacije i komunikacije

43,23

-24,32

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

-23,50

-23,85

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

-23,80

-6,69

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

44,07

-5,80

Obrazovanje

-32,43

-4,28

Ostale uslužne djelatnosti

-26,27

-0,74

6,43

7,71

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

Prijevoz i skladištenje

15,80

19,85

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane

56,60

26,15

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

58,03

42,65

USLUŽNA DJELATNOST

22,17

3,32

PKI > Prerađivačka industrija

30 20

-20

-40

-10

-60

PKG

ODJELJCI USLUŽNE DJELATNOSTI (NKD 2007)

TRGOVINA

PKG > Građevinarstvo

-80

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima uslužnog sektora

-20

2006. II III IV

2007. II III

2008. II III

2009. II III

2010. II III

2011. IV I

15,94 5,34 5,95 -14,66 16,55 4,19 21,08 36,78 33,96 27,55 15,82 -51,20 -20,66 -45,54 -36,30 -55,31 -51,73 -52,87 -44,43 -54,31

-30

PKI

2006. III IV

2007. II III

2008. II III

2009. II III

2010. II III

2011. I

32,38 30,52 31,94 35,04 30,82 22,81 21,97 24,20 23,11 11,73 -5,55 -28,00 -9,90 -8,72 -2,85 -1,24 10,93 13,56 15,99 20,83

www.privredni.hr Broj 3673, 18. travnja 2011.

gotovo osmo uzastopno povećanje INDEKS EKONOMSKOG RASPOLOŽENJA (ESI) ESI se u prvom tromjesečju 2011. povećao za osam bodova i sad iznosi 102. Njegov porast rezultat je rasta PKI-ja kao najviše ponderiranog pokazatelja u njegovoj strukturi, a zatim i PKT-a. U prethodnom tromjesečju njegova se vrijednost smanjila zbog snažnog smanjenja pokazatelja konjunkture u trgovini. Nestabilnost u kretanju ESIja u posljednjih nekoliko tromjesečja izražava nesigurnost gospodarstvenika u ocjenama i očekivanjima. Kako hrvatsko gospodarstvo uglavnom nije izvozno orijentirano, učinci oporavka razvijenih tržišta nisu se odrazili na ranih koji su imali povremene teškoće, a u ovom tromjesečju je takvih čak 46 posto. Promatrano po odjeljcima prerađivač-

domaće tržište. Prema dostupnim podacima službene statistike, gospodarska aktivnost Hrvatske je u posljednjem tromjesečju prošle godine oslabjela. Budući da se ESI u četvrtom tromjesečju prošle godine smanjio, predviđalo se da će se gospodarska situacija u Hrvatskoj do sredine ove godine i dalje pogoršavati. Uvažavajući prognostička svojstva ESI-ja, temeljem njegovog posljednjeg porasta, krajem drugog i početkom trećeg tromjesečja ove godine očekuje se zaustavljanje daljnjeg smanjenja BDP-a, odnosno razdoblje gospodarske aktivnosti bez značajnijih promjena.

ke industrije, samo su četiri zabilježila smanjenje PKI-ja u odnosu na prethodno tromjesečje. Najveće smanjenje je u prehram-

benoj industriji i industriji odjeće. U posljednje dvije godine koje je obilježila recesija i nestabilnost u gotovo svim odjeljcima je

130 120 110 100 90 80 70

ESI

2006. III IV

2007. II III

2008. II III

2009. II III

2010. II III

2011. I

119,26 116,63 116,96 112,50 116,69 117,37 116,32 122,59 104,83 105,52 101,99 69,39 91,56 82,34 79,19 83,95 96,40 97,05 73,51 101,90

prisutna nesigurnost gospodarstvenika što se očituje izmjeničnim povećanjem i smanjenjem PKI-ja. Drvna industrija pak, zbog

svoje izvozne orijentiranosti, a time i sposobnosti apsorbiranja pozitivnih inozemnih gospodarskih trendova, tijekom protekle

godine očituje pozitivni trend PKI-ja, a to je najava povoljnih kretanja tijekom 2011. Slična situacija je i u proizvodnji namještaja.

SEKTOR USLUGA

sljedećem tromjesečju očekuje više od 80 posto gospodarstvenika, a 95 posto očekuje poboljšanje cjelokupnog poslovanja. U trgovini motornim vozilima gotovo tri četvrtine anketiranih smatraju da je njihov poslovni po-

ložaj zadovoljavajući. Promet u prvom tromjesečju ove godine u 61 posto slučajeva bio je veći u odnosu na četvrti kvartal prethodne godine, a gotovo 70 posto gospodarstvenika je izjavilo da je njihov promet bio veći u odnosu na isto tromjesečje lani. Čak 70 posto anketiranih je izjavilo da su njihove cijene niže u odnosu na prethodni kvartal. Optimizam se očituje u odgovoru na pitanje o očekivanom prometu u sljedećem kvartalu. Njih 90 po-

sto očekuje veći promet, a u sljedećih šest mjeseci gotovo 70 posto njih očekuje poboljšanje u poslovanju. U trgovini na veliko gotovo da nema promjene u odnosu na prethodno tromjesečje. Gospodarstvenici uglavnom ocjenjuju svoj poslovni položaj zadovoljavajućim ili čak lošim, promet u odnosu na prethodno tromjesečje je bio manji, stanje zaliha ocjenjuju dobrim i očekuju približno isti promet u narednom tromjesečju.

PKT > Trgovina na malo

U uslužnom sektoru ne očekuju se značajnija poboljšanja, ali ni pogoršanja. Iako je PKU porastao za 3,32 boda u odnosu na prethodno tromjesečje i sada iznosi 22,17 bodova, nije za očekivati značajniji oporavak u idućih tri do 60

-20

-40

PKT

2006. II III IV

2007. II III

nje poslovanja. Promatrano po odjeljcima uslužnog sektora, i dalje se uočava smanjenje PKU-a u većini odjeljaka. Porast bilježe samo četiri djelatnosti: prijevoz i skladištenje, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, djelatnost pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane i, s najvećim porastom pokazatelja, financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (u analizi nisu sudjelovale tvrtke iz djelatnosti Poslovanje nekretninama).

PKU > Sektor usluga

-60

šest mjeseci. Porast pokazatelja najavljuje razdoblje stabilnosti do jeseni. To se zaključuje i na temelju pojedinačnih ocjena u anketnom upitniku. Tako svoje poslovanje u protekla tri mjeseca gospodarstvenici ocjenjuju uglavnom nepromijenjenim, potražnja i ukupna zaposlenost nisu se mijenjali, a promjenu ne očekuju u iduća tri mjeseca. Likvidnost je uglavnom dobra, a 48 posto gospodarstvenika u idućih šest mjeseci očekuje poboljša-

2008. II III

2009. II III

2010. II III

2011. IV I

35,18 36,93 38,33 26,24 30,09 54,03 39,65 51,33 0,25 28,76 52,51 21,99 43,89 20,31 0,50 22,95 29,41 30,88 -50,60 27,88

-60

PKU

2008.

2009.

2010.

2011.

III

51,03

-20,27

-34,63

-26,92

1,07

-18,19

4,08

16,37

0,90

18,84

22,17

18 EUROGLAS *vijesti Portugal iskupio obveznice Portugal je prošli tjedan uspješno iskupio 4,2 milijarde eura vrijedne dospjele obveznice, priopćilo je portugalsko Ministarstvo financija. Unatoč tome, cijena osiguranja povrata portugalskog duga porasla je za dodatnih 13 baznih bodova, na 603 bazna boda, što znači da sada osiguranje povrata 10 milijuna eura vrijednih obveznica stoji dodatnih 603.000 eura. Grčka s novim paketom štednje Novi paket ekonomskih mjera, vrijedan 23 milijarde eura, pripremljen je u Grčkoj, a namijenjen je rezanju državnog duga za 20 posto do 2015. godine. Uoči donošenja novih mjera toj su zemlji porasli troškovi zaduženja. Prvi paket mjera štednje lani se počeo primjenjivati u zamjenu za financijsku pomoć Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda u iznosu od 110 milijardi dolara, koja je Grčku spasila od bankrota. Javni dug Njemačke 2080 milijardi eura Javni dug Njemačke prošle je godine porastao za 319 milijardi eura i na kraju 2010. iznosio je 2080 milijardi eura. Time je njemački javni dug sa 73,5 porastao na 83,2 posto bruto domaćeg proizvoda. Visokom državnom zaduženju pridonijela je prije svega financijska kriza. Samo na mjere stabilizacije financijskog tržišta otišla je 241 milijarda eura. Iako pravila Europske unije traže da državni dug ne bude veći od 60

posto BDP-a, maastrichtske kriterije uz Njemačku ne zadovoljavaju ni druge članice EU-a. Njemačka vlada prognozira da bi tek 2015. godine razina javnog duga mogla pasti na 75,5 posto BDP-a.

Privredni vjesnik Broj 3673, 18. travnja 2011.

( 80 mlrd € pomoći

ide u Portugal iz Europskog fonda za financijsku stabilnost

PORTUGAL U PROBLEMIMA

Eurozona dobacila pojas za spašavanje Posuđivanje novca postalo je preskupo i taj si luksuz Portugal više nije mogao priuštiti. Nakon dugog oklijevanja, pomoć je zatražena, a stiže iz Europskog fonda za financijsku stabilnost Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

godilo, kako će zemlja od 10 milijuna stanovnika svoje naglo stečeno blagostanje zamijeniti s nekoliko gladnijih, mizernijih godina i izvlačiti se iz krize kombinacijom općih mjera štednje, s višim porezima, nižim plaćama i uz dug koji će svakog građanina zemlje opteretiti iznosom od tri i pol prosječne portugalske plaće.

reća zemlja eurozone kojoj je bačen pojas za spašavanje je Portugal, premijer u ostavci službeno je zatražio pomoć zbog “dramatične situacije financija”. Opis nije nikakvo pretjerivanje političara u ostavci; banke u Portugalu dale su vladi do znanja da više ne mogu otkupljivati državni dug i da je sustav pred kolapsom. Posuđivanje novca postalo je preskupo i to je luksuz koji si Portugal nije mogao više priuštiti. Premijer Jose Socrates mjesecima je dvojio zatražiti pomoć ili ne, računajući da će mjere štednje i opći ekonomski oporavak u okruženju dati rezultata. Na kraju je morao popustiti. O dramatici zbivanja svjedoče, istina s podacima na kapaljku, portugalski mediji. “Razuman i nužan potez”, glasio je prvi komentar, naravno iz Njemačke, glavnog igrača u poticanju financijske discipline. Europska komisija, koja vodi cijeli ovaj posao, šutjela je kao zalivena dok su tržišta nestrpljivo iščekivala izjašnjavanje Lisabona. Potvrda dogovora o pomoći iz Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF, European Financial Stability Fund, težak 440 milijardi eura) uslijedila je tek nakon premijerova televizijskog obraćanja naciji. Jose Socrates demisionirao je krajem ožujka,

kada je na parlamentu pao vladin program mjera štednje. U zamjenu za, računa se, 80 milijardi eura pomoći Portugal mora ići i preko granica koje su zastupnici odbacili. Za sada, višerangirani dužnosnici i političari primaju pet posto niže plaće, PDV je porastao za jedan posto (i Portugal ima svoj harač!), budžet za obranu je prepolovljen, a svi kojima godišnja primanja prelaze 150.000 eura plaćat će dodatni porez. I to nije sve. Milijarde stižu Pomoć dolazi nešto prije izbora 5. lipnja i na vrijeme da Portugal isplati najhitnija dugovanja: 4,2 milijarde koje dospijevaju u travnju i iduću tranšu, 4,9 milijardi u lipnju. Prema nekim računanjima cijela procedura, dakle defini-

ranje konačnog programa štednje i cijene pomoći, trajat će između dva i tri tjedna, ne dulje. Problem je to što nitko nije siguran ima li vlada u ostavci mandat za pregovore i odluku. A treba “izboksati” povoljne uvjete za dobivanje pomoći koji ne bi smjeli biti stroži od onih za Grčku ili Irsku. Portugal je uzbunio susjedstvo – Španjolska se u špekulacijama već dulje spominje kao iduća žrtva financijske krize. “Nadam se da je Portugal zadnja zemlja koju valja spašavati. Španjolska nije u opasnosti čak ni kada njene tvrtke i banke nisu imune na portugalsku krizu; španjolsko je gospodarstvo solidno iako nije imuno na zbivanja u susjedstvu”, oglasio se Španjolac Joaquin Al-

Portugal je uzbunio susjedstvo. Španjolska se spominje kao iduća žrtva financijske krize munia, povjerenik za tržišno natjecanje. Španjolska je, rastumačio je njen EK dužnosnik, u boljoj situaciji zbog mjera koje je već poduzela tamošnja vlada. Mjere stezanja remena izvukle su na ulice stotine tisuća prosvjednika, ali su provedene i Španjolska sada zaista lakše diše. Prema jednoj procjeni, intervencija u Španjolsku morala bi biti pozamašna - 365 milijardi eura, uključi li se u iznos rekapitalizacija banaka. Mnogi se Portugalci pitaju kako se to sve do-

Ništa bez financijskog zaleđa Portugal je krenuo u velika ulaganja dižući kredite prvenstveno za modernizaciju prometne infrastrukture što će mu dugoročno donijeti samo beneficije. No, svjetska je kriza došla u najgorem trenutku po visokozaduženu zemlju. Najjednostavnije rečeno, dogodilo se da država više ne može otplaćivati vlastiti dug a da ne tone u još dublju zaduženost. Vlada je bila dovoljno mudra - ili su je uspješno uvjerili! - da prizna situaciju i obrati se za pomoć umjesto da posuđuje uokolo te da kao dio paketa preuzme obveze kresanja troškova. Na to ju je, konačno, obvezivalo i članstvo u eurozoni. Eurozona nakon uspješno riješene treće problematične zemlje zaista očekuje mirnije dane. Članstvo u eurozoni pokazalo se korisnim u slučaju terceta Grčke, Irske i Portugala: bez zaleđa monetarne unije svaka od ove tri članice teško bi dobila kredite po relativno povoljnim uvjetima.

www.privredni.hr Broj 3673, 18. travnja 2011.

( više od 150 mil ljudi ( 101 inicijativa živi na područjima uz Dunav

već osmišljena za razvitak podunavske regije

RAĐANJE EUROPSKE MAKROREGIJE

Hrvatska kao most između Dunava i Jadrana Kao razvojni koncept, dunavska regija na listi je europskih prioriteta. Dunav je okupio šareno društvo zemalja, a rezultat inicijative bit će koristan svim zemljama uz rijeku, pa i šire Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

unavska je regija postala realitet, pridruživši se baltičkoj – sada je kao razvojni koncept na listi europskih prioriteta, nova zvjezdica u skoru mađarskog predsjedanja Europskom unijom. Janos Martony, ministar vanjskih poslova predsjedajuće zemlje, ističe da je svaka članica EU-a, iako mnoge nisu izravno vezane uz Dunav, zainteresirana za uspješnu privedbu strategije i želi je slijediti kao razvojni model. Bit rađanja nove europske makroregije je koordinirati napore kako bi se od raspoloživih inicijativa i sredstava izvukao maksimum ili postiglo “kompletno ili gotovo kompletno korištenje resursa”, prema povjereniku za regionalni razvoj Johannesu Hahnu.

Uspjeh strategije, dodaje Martony, ovisi o provedbi a ona, opet, o sinergiji postojećih razvojnih mehanizama. Novi pristup makroregiji Podunavlja znači bolje usklađivanje potencijala razvojnih fondova – što je posebno značajno za članice EU-a koje svoj regionalni razvoj temelje na sredstvima iz kohezijskih fondova – potom, bolju koordinaciju i razmjenu ideja. Ispune li se ovi preduvjeti, rezultat će biti koristan svim zemljama uz rijeku, pa i šire. Ne gubiti ni trena Povjerenik za regionalni razvoj najavljuje vrjednovanje uspješnosti koncepta kontinentalnih makroregija. Ove je godine na dnevnom redu Baltik koji je prva ozbiljna inicijativa prekograničnog povezivanja temeljem zajedničke geografije; potom, dogodine, na red dolazi i Podunavlje.

Iako se za službeni start čeka zeleno svjetlo u vidu formalnog izglasavanja lipanjskog skupa lidera EU-a, koncept je već zaživio, uzevši u obzir

Prioriteti hrvatskog dijela Podunavlja su razvoj intermodalnog prometa i efikasno povezivanje regije uz Dunav s Jadranom samo činjenicu da je danas na stolu “stotinjak inicijativa” s izgledima “unaprjeđivanja života 150 milijuna ljudi”, koliko ih je na područjima uz Dunav, upozorava povjerenik. “Ne želimo gubiti ni trena”, naglašava, što znači da će prvi rezultati koordiniranja inicijativa biti opipljivi već dogodine. Dunav je okupio šareno društvo zemalja, kom-

binirajući stare članice EU-a (na primjer, Njemačku koja je cijelo vrijeme osmišljavanja koncepta dunavske strategije bila izuzetno poduzetna), nove (primjerice Mađarska) i buduće članice EU-a (Hrvatska), kandidate za kandidate (Srbija) kao i zemlje koje vjerojatno neće ići dalje od statusa specijalnih Unijinih susjeda (Ukrajina). Sve su zemlje već dostavile svoje viđenje prioriteta, mnoge su se prve varijante naknadno dorađivale ili izlazile s novim idejama. Trenutno je na popisu 101 inicijativa s različitih adresa. Koliko je pitanje kompleksno lijepo ilustrira hrvatski unos. Prema nonpaperu prioriteti hrvatskog dijela Podunavlja – koji ujedno realizacijom znače boljitak okolnim prostorima, u čemu i jest osnovna filozofija zajedničkog napora – jesu razvoj intermodalnog prometa i efikasno

povezivanje regije uz Dunav s Jadranom, atraktivan cilj koja odražava sve značajke europske politike razvoja prometa. Stvaranje ulagačke klime Hrvatska predlaže pojačavanje ekonomske kompetitivnosti kroz razvoj poduzetništva, modernizaciju poljoprivrede i razvoj specijalnih vidova turizma. Slično viđenje ponudile su još neke zemlje, Njemačka, Mađarska i Rumunjska na primjer. Hrvatska je među prioritete uključila zaštitu okoliša, preventivu incidenata i razvoj izvora obnovljive energije. Općenite smjernice sadrže posebne projekte – revitalizaciju vodnog puta Sava-Drava s kanalom i lukama te programima koji bi pomirivali zahtjeve gospodarskog razvoja i potrebe očuvanja okoliša. Na listi su klasterizacija i izvozni

poticaji, projekti transfera znanja i tehnologija, jačanje poslovnih aktivnosti, školovanje kadrova, stvaranje klime za privlačenje direktnih stranih ulaganja, poboljšanje uvjeta stanovanja, čitav set mjera za osuvremenjivanje poljoprivrede (identifikacija parcela, statistika...) koji za Hrvatsku predstavlja dio vlastitih priprema za članstvo u EU-u. “Hrvatska sebe vidi kao most između Dunava i Jadrana odnosno Sredozemlja... Samo će aspekti makroregionalne strategije s dobro definiranim ciljevima i prioritetima osigurati korisnu strukturu i pristup obraćajući se izazovima i prilikama; štoviše, identificiranje potreba i izdvajanje raspoloživih resursa omogućit će hrvatskom dijelu Podunavlja održivost okoliša i optimalan ekonomski i socijalni razvoj”, stav je Hrvatske.

20 MERIDIJANI *vijesti Svjetski rast bit će 4,4 posto Međunarodni monetarni fond ocjenjuje da je globalni ekonomski oporavak očvrsnuo, no nije dovoljno snažan da značajnije smanji visoku nezaposlenost. Za ovu godinu MMF prognozira rast globalnog gospodarstva za 4,4 posto, a za 2012. bi to bilo 4,5 posto. Očekivane su stope rasta ipak nešto niže u usporedbi s lanjskih pet posto na globalnoj razini. Gospodarski rast najrazvijenijih zemalja iznosio je lani samo tri posto, a još niže ih stope očekuju u ovoj i idućoj godini, u visini od 2,4 i 2,6 posto. Nafta i zlato dvostruko skuplji U sljedećih pet godina cijena nafte se može udvostručiti, a također i zlata, jer kod 50 posto svjetskog stanovništva rastu novčani dobici za više od 15 posto godišnje, ocijenio je američki ekonomski analitičar Frank Holmes iz tvrtke US Global Investors. Padovi cijena su ipak mogući, ali za sada izgledi idu u prilog tome trendu, osim ako ne dođe do potpunog usporavanja u svijetu. Holmes očekuje da će zlato, koje je prošloga mjeseca postiglo rekordnu cijenu od 1447,40 dolara za uncu, poskupljivati u drugoj polovini godine. Kina raste neočekivano brzo

Rast kineskog gospodarstva brži je od očekivanog, ali taj tempo počinje izazivati inflaciju. Cijene hrane su samo u ožujku narasle prosječno 5,4 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Stoga je kineski premijer Wen Jiabao prošli tjedan predložio mjere restriktivnije monetarne politike kako bi ohladio ekonomiju. Inflatorni pritisci, ocjenjuju analitičari, mogli bi smanjiti i razinu opće potrošnje u Kini.

Privredni vjesnik Broj 3673, 18. travnja 2011.

“ Primatelja mita treba kazniti zbrojem sadašnjih kazni za davanje

i primanje mita, a davatelju mita čak refundirati iznos mita ako prijavi primatelja. Kaushik Basu, gl. ekonomski savjetnik indijskog ministarstva financija

”

DEKRIMINALIZACIJA KAO LIJEK

I davatelji mita mogu biti borci protiv korupcije Kada bi se davanje mita dekriminaliziralo, davatelj i primatelj mita više ne bi bili sudionici iste igre, nego bi im interesi bili upravo suprotni Drago Živković zivkovic@privredni.hr

orba protiv korupcije nije hrvatski specifikum. Sa sličnim se problemima i dvojbama bore sve zemlje svijeta, s više li manje uspjeha. Jedna od ključnih dvojbi je koga i kako kažnjavati. Glavni ekonomski savjetnik indijskog ministarstva financija Kaushik Basu ponudio je koliko jednostavno, toliko i radikalno rješenje: dekriminalizaciju davanja mita. Basuova ideja i njegov znanstveni rad temelje se na teoriji igara i ponajprije su primjenjivi na slučajeve kada državni službenik traži mito za nešto na što građanin ima pravo po zakonu. U sadašnjoj pravnoj situaciji, davatelj mita nije stimuliran prijaviti korupciju, jer i njemu prijeti kazna kao i primatelju mita. Primjerice, u hrvatskom kaznenom zakonu je za primanje mita zaprijećena kazna do pet godina, a za davanje mita do tri godine. U takvoj situaciji, davatelj i primatelj mita postaju suučesnici u kaznenom djelu i zajednički im je interes prikriti to kazneno djelo. Kada bi se davanje mita dekriminaliziralo, argumentira Basu, davatelj i primatelj mita više ne bi bili sudionici iste igre, nego bi im interesi bili upravo suprotni. Davatelj bi bio stimuliran da odmah po davanju mita prijavi primatelja i svjedoči protiv njega.

Primatelju zbroj Basu ide i korak dalje: predlaže da se primatelja mita kažnjava zbrojem sadašnjih kazni za davanje i primanje mita, te da se davatelju mita čak refundira iznos mita ako prijavi primatelja. Tako bi davatelj imao i materijalni interes da se okrene protiv primatelja, a primatelj bi, znajući da je takav zakon, bio nesklon prima-

Iznimke su serijski davatelji mita - oni koji često posluju s javnim službenicima ti mito. Ukupni bi rezultat bio oštar pad korupcije u društvu. Važno je znati da se Basu ne zalaže za dekriminalizaciju korupcije, već za kažnjavanje samo jedne strane u korupcij-

skom procesu: primatelja mita. Također, ne zalaže se ni za retroaktivnu primjenu jer opisani mehanizam funkcionira samo ako obje uključene strane znaju kako ih zakon tretira. Mogući prigovor je sljedeći: kada postane jasno da davatelj mita ima imunitet od kaznenog progona, bit će mnogo više onih koji će nuditi mito. Istina, priznaje Basu, ali uzvraća: budući da je svakom davatelju mita u interesu da prijavi korupciju, primatelju koji to zna nije u interesu uzeti mito. A podmićivanje traži dvije suglasne strane, i davatelja i primatelja. Postoje ograničenja, priznaje Basu. Mehanizam nije primjenjiv na slučajeve korupcije u kojima najviša državna tijela, poput vlada, dodjeljuju velike poslove nakon podmićivanja, niti je djelotvorna u slučajevima kada

primatelj mita, nakon što je razotkriven, podmićuje upravo onoga tko bi ga trebao kazneno progoniti. Postoje iznimke No, i u takvim slučajevima, vjeruje Basu, davatelje mita trebalo bi kažnjavati mnogo blaže nego primatelje, jer bi se time oslabilo suučesništvo u zajedničkom činu korupcije. Postoji, međutim, bojazan da bi ovakvo rješenje povećalo vjerojatnost da javni službenici postanu žrtve ucjene ili lažnih optužbi za primanje mita. Zato bi trebalo istodobno pooštriti kazne za takva kaznena djela. Valja imati na umu da uvođenje imuniteta za davatelje mita ne bi do kraja uništilo korupciju. Iznimke su, naime, oni koje Basu naziva serijskim davateljima mita. To su ljudi koji često posluju s javnim službenici-

ma i često nude ili se od njih traži mito. Oni moraju odvagnuti što im je važnije: gubitak ugleda među službenicima s kojima često posluju i daju im mito, s jedne strane, ili povrat mita u slučaju prijave primatelja, s druge strane. Kod nekih bi procjena mogla biti da prijavom jednog primatelja gube sve što inače dobivaju podmićivanjem ostalih. Međutim, iako Basuov prijedlog ne uklanja sve motive za korupciju, on ipak povećava nepovjerenje između davatelja i primatelja mita, tako smanjujući manevarski prostor korupcije. Za potpuni obračun s korupcijom nužna bi bila promjena kolektivne svijesti i sustava vrijednosti, a takvim se pitanjima, zaključuje Basu, klasična ekonomska teorija gotovo uopće ne bavi.

www.privredni.hr Broj 3673, 18. travnja 2011.

( 26 mlrd USD

POGLED U SVIJET

Crne konture “mirovinske bombe”

prihod 2010. na globalnoj razini

INDUSTRIJA JEZIČNIH USLUGA

dr. Uroš Dujšin

Ima i bogatih prevoditelja... samo ne u našem susjedstvu Drago Živković zivkovic@privredni.hr

lobalna industrija jezičnih usluga (prevođenja) jedna je od rijetkih koja recesiju nije ni osjetila. Štoviše, u recesiji je rasla po stopi od 15 posto, barem kada se računa 40 najvećih kompanija u svijetu. Prihodi cijele industrije u 2010. dostigli su 26 milijardi dolara, a predsjednik Europskog udruženja jezične industrije (Elia) Renato Beninatto očeku-

Najveći kupac prevoditeljskih usluga je javni sektor u Europskoj uniji, SAD-u i Kanadi je da će u 2013. narasti do 38 milijardi. Od toga se 43 posto ostvaruje u Europi, 42 posto u SAD-u, a 15 posto u ostatku svijeta. Najveći kupac prevoditeljskih usluga je javni sektor u EU-u, SAD-u i Kanadi, ali to je tržište, s obzirom na obujam i specifičnost poslova, dostupno samo velikim prevoditeljskim kompanijama. Veliki kupac je i softverska industrija, potom au-

tomobilska i telekomunikacijska, ali i turistički sektor. Globalna su pojava, primjerice, loši prijevodi jelovnika u restoranima, što je uočljivo i u Hrvatskoj, primijetio je Beninatto tijekom boravka u Zagrebu. Stoga hrvatskim kolegama predlaže izradu generatora prijevoda jelovnika kako bi se izbjegli biseri poput acid milk za kiselo mlijeko ili bistecca alle droghe (biftek s drogama) za biftek s aromatičnim travama. Globalizacija i automatizacija Dva su trenda koja trenutačno ponajviše utječu na razvoj jezične industrije: globalizacija i automatizacija. Oba trenda Beninatto smatra blagotvornima. Sa širenjem interneta svaka kompanija postaje globalna čim postavi svoj website. A sadržaj se na internetskim stranicama velikih kompanija u prosjeku pojavljuje na barem 12 jezika. U slučaju EU-a to su čak 23 službena jezika, što znači 23 tržišta za prevoditelje i 506 mogućih jezičnih parova. Ulaskom Hrvatske u EU broj mogućih parova povećat će se na 552, a među njima će biti i neki rijetki,

poput estonsko-hrvatskog. Prevoditeljima koji znaju tako rijetke parove jezika otvara se široko područje u kojem svoje usluge mogu skupo naplaćivati. Iako se mnogi prevoditelji pribojavaju automatizacije, posebno besplatnog servisa Google Translate, Beninatto vjeruje da je tu više prilika nego opasnosti. Automatski prevoditelji, bili oni besplatni i univerzalni ili skupi i specijalizirani, ne mogu u potpunosti zamijeniti živog prevoditelja. Mogu, međutim, povećati produktivnost i ubrzati rad grubim prevođenjem koji potom živi prevoditelj dorađuje. S obzirom na to da ukupni broj prevoditelja u Europi stagnira, a količina posla stalno raste, automatizacija je nužna kako bi se popunio rastući jaz između ponude i potražnje. Cijena prijevoda u Europi uglavnom stagnira i računa se u eurocentima po riječi. Poanta, međutim, nije u samoj cijeni jer jeftin prijevod, ako je loš, može na kraju ispasti skup za kupca. Prevoditelji su u tom smislu kao toaletni papir, kaže Beninatto: jeftini su kad ih ima, ali skupo nas koštaju kad ih nema.

oštovani čitatelji, radujte se! Zbog demografskih kretanja i opadanja prinosa na investicije bit ćete prisiljeni raditi znatno dulje no što ste mislili – upozorava autor posebnog Economistovog priloga. U razvijenom svijetu to više i nije novost, i mnoge su se vlade počele baviti problemom starenja stanovništva. Najavile su povećanje granice za umirovljenje kako bi smanjile troškove državnih mirovina i poticale radnike da

rade i dalje. No čak i najsmjeliji planovi nisu adekvatni. Stariji će ljudi biti prisiljeni ostati ekonomski aktivni daleko dulje no što to predviđaju vlasti – što zahtijeva drukčije ponašanje kako vlada, tako i poslodavaca i zaposlenika. Od 1971. nadalje prosječno očekivanje trajanja života šezdesetpetogodišnjaka povećalo se za četiri do pet godina. Prema procjenama bi u 2050. ono trebalo biti produljeno za još tri godine. Do sada su ljudi u tom dodatnom produljenju života uživali uglavnom u mirovini; u 2010. prosječna je dob umirovljenja iznosila 63 godine, ili godinu dana manje nego 1970. godine. To i ne bi bio problem da se ujedno povećava i ponuda radne snage. No smanjenje fertiliteta ura-

đa pretpostavkom da će u 2050. godini 2,6 američkih zaposlenika uzdržavati po jednog umirovljenika, a u Francuskoj, Italiji i Njemačkoj taj će broj biti 1,9, 1,5 i 1,6. Otuda i niz ozbiljnih problema. Raditi do smrti Većina vlada već planira povećanje granice za punu mirovinu. Amerika ide na 67, a Britanija na 68 godina. Međutim, Belgija dozvoljava ženama odlazak u punu mirovinu sa 60, a i do 2050. ta bi granica trebala biti niža od 65 godina. No budući da pro-

sječno očekivanje trajanja života raste, čak su i američki i britanski planovi neadekvatni; Economist procjenjuje da bi do 2040. dobnu granicu za umirovljenje trebalo povećati na 70 godina, a Amerika bi si, zbog nešto mlađe populacije, mogla dozvoliti nešto nižu granicu.

Ideja da društvo može postati bogatije ako bude plaćalo većem broju ljudi da ne radi očito je besmislena Većina ljudi smatra dulji radni vijek teretom. Mnogi strahuju da neće biti dovoljno radnih mjesta, a ta zabluda se nekad koristila kao razlog da žene trebaju ostajati kod kuće i prepustiti zaposle-

nje muškim hraniteljima obitelji. Sada se opet tvrdi da zadržavanje starijih zaposlenika oduzima mladim ljudima mogućnosti zapošljavanja; no ideja da društvo može postati bogatije ako bude plaćalo većem broju ljudi da ne radi očito je besmislena. Ali podizanje dobne granice za punu mirovinu samo je dio rješenja jer mnogi zaposlenici odlaze u prijevremenu mirovinu. Prema jednoj analizi washingtonskog Instituta Peterson, već bi produljenje stvarnog radnog vijeka do službene granice kompenziralo učinke starenja stanovništva za dodatnih 20 godina. Samo ružna iznenađenja To, međutim, nije sve; nužne su i promjene u dosadašnjoj praksi. Sigurno je da većina zaposlenika neće biti u stanju raditi teške fizičke poslove i da su onima s ograničenom radnom sposobnošću potrebne invalidnine. No to bi sada trebao biti manji problem kada se privredna aktivnost više temelji na uslugama nego na prerađivačkim djelatnostima. Pa ako su stariji ljudi i konzervativniji, stekli su vrijedna iskustva i vještine. Uza sve to, produktivnost većine ljudi opada s godinama, a to bi se trebalo odraziti i na smanjenju njihovih plaća. Ma radosti nikad kraja! Problemi nastaju i zbog prijelaza sa sustava međugeneracijske solidarnosti na sustav kapitalnog pokrića. Zbog neizvjesnosti prinosa nije sigurno hoće li nakon odlaska u mirovinu ljudi moći od nje živjeti – i što ako ne budu imali dovoljno ušteđevine da popune kućne proračune? Sve u svemu, konture mirovinske bombe doista su zastrašujuće.

22 HRVATSKA & REGIJA

( 80% glasača

OVISNI ISKLJUČIVO O UVOZNOM ŠEĆERU

Prijeti li Sloveniji nestašica šećera? Obavijest istaknuta na policama Mercatorovog hipermarketa u Šiški da se do daljnjega ograničava prodaja šećera trgovačke marke Mercator na 10 kilograma, tj. na količinu realne kupnje za domaćinstvo, uznemirila je javnost koja se zabrinuto pita je li na pomolu nestašica tog važnog prehrambenog proizvoda. Trgovci pokušavaju smiriti javnost. Obavijest u Šiški odnosi se na najjeftiniji šećer čija je cijena privlačna za kupce. U sjeverozapadnom dijelu Slovenije povremeno ponestaje šećera i to zbog navale kupaca iz Mađarske. Nastave li kupci pojačano odnositi šećer, trgovci ne isključuju određene poremećaje. Slo-

Odzvonilo fondovima Zvon 1 i 2 Na vijest da fondovi Zvon 1 i Zvon 2 Nadbiskupije Maribor nude vjerovnicima isplatu 16, odnosno 15 posto od ukupno 376 milijuna eura potraživa-

bilo je protiv Zakona o malom radu

BLOKIRANE REFORME U SLOVENIJI

Izgubljeni u refe vensko tržište ovisno je isključivo o uvoznom šećeru. “Trendovi su izrazito nestabilni – uz pomanjkanje šećera prognozira se i rast njegove cijene, što je posljedica šećerne politike EU-a”, odgovaraju slovenski trgovci koji ne vide ništa loše u tome ako se kupcu sa 30 kilograma šećera na blagajni pristojno kaže da je za potrošnju u domaćinstvu sasvim dovoljno kupiti pet do 10 kilograma.

*vijesti

Tvornica iz Črnomelja seli u Slovačku Najava njemačkih vlasnika da će proizvodnju kompresora iz Črnomelja preseliti u Slovačku uznemirila je Belu Krajinu. Nerazvijeni dio Slovenije uz granicu na Kupi tako ostaje bez 700 radnih mjesta u Secopu čije ukidanje dovodi u pitanje i 300 mjesta iz kruga dobavljača. Zanimljivo je da je Secopovu tvornicu u Slovačkoj, organizacijski, kadrovski i proizvodno postavio Andrej Kavšek iz Črnomelja. Domaća tvornica ima odgovarajući kadar i zadovoljavajući proizvod, ali sve to njemački vlasnik može dobiti jeftinije u Slovačkoj.

Privredni vjesnik Broj 3673, 18. travnja 2011.

nja, munjevito je reagirala Nova kreditna banka Maribor i to zapljenom založene imovine dvaju crkvenih fondova. Banka je odmah zaplijenila dionice Heliosa, Cinkarne, Petrola i Krke u vrijednosti 23,7 milijuna eura. Potez NKBM-a s učinkom domina potaknut će i druge banke da počnu unovčavati založene dionice. Sve to učinit će nemogućim predloženo prinudno poravnanje. Oba Zvona će najvjerojatnije završiti u stečaju. Migranti se vraćaju kao invalidi Radnici migranti, ostavši bez posla u Sloveniji, vraćaju se kućama u pravilu kao invalidi, tvrdi Institut za medicinu rada. Sindikati smatraju da bi država trebala donijeti novi zakon o zapošljavanju i radu stranaca kako bi se migrantima omogućilo da lakše i brže pribave osobne radne dozvole. Problematična je i spora primjena socijalnog sporazuma između Slovenije i BiH, a ostalo je i mnogo otvorenih pitanja povezanih s ostvarivanjem prava dnevnih migranata koji dolaze iz Hrvatske.

Zakon o malom radu pao je na referendumu, a zakazana su već i nova referendumska onaj mirovinski, Slovenija dramatično snižava sposobnost ovladavanja svojim javnim Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

ijepa sunčana nedjelja u kojoj se 33,8 posto ukupnog biračkog tijela u Sloveniji umjesto na izlete uputilo na birališta, iznenadila je sve, ponajviše premijera Boruta Pahora koji ni u najcrnjoj slutnji nije mogao predvidjeti da će 80 posto izašlih na glasačka mjesta opaliti šamar prvom od tri važna reformska zakona kojima treba osposobiti Sloveniju za bolji odziv na krizu i njene izazove. Zakon o malom radu doživio je karambol na referendumskom

Vlada je predložila da se Ustavom odredi o čemu nije dopušteno glasovati, no za promjenu Ustava nema potrebnu većinu izjašnjavanju 10. travnja ove godine. Državni zbor dva dana kasnije bio je prinuđen raspisati referendum na kojem će se slovenski glasači 5. lipnja izjašnjavati o novim zakonskim rješenjima podešenim za suzbijanje crne ekonomije. Izvjestan je i treći izlazak na referendumsko izjašnjavanje na kojem bi glasači trebali sebe obvezati da dulje rade za manje mirovine. Ako je na referendumu pao zakon o malom radu koji nikome ništa ne uzima, nema

nikakvih izgleda da prođe sljedeći zakon, onaj o suzbijanju rada na crno koji se unatoč poboljšanjima nije uspio osloboditi odijuma da bezočno zadire u običaje međususjedskog pomaganja pri gradnji kuća ili u špicama poljoprivrednih radova. I treći referendum: samo naivni mogu očekivati da će glasači, pogotovo stariji koji najmanje apstiniraju od izbora, dati glas za strože uvjete (svoga) umirovljenja. Mirovinski zakon kao kruna promjena Padnu li tri reformska zakona, pogotovo mirovinski koji se smatra krunom svih promjena, Slovenija dramatično snižava sposobnost ovladavanja svojim javnim financijama, upozorio je premijer Pahor slovensku javnost neposredno pred izlazak na glasačka mjesta. Kako je

počelo, Slovenija bi zaista mogla doći na glas kao zemlja u kojoj političke odluke ne donosi vlada i parlament, odnosno kao zemlja u kojoj razne interesne skupine, u uvjetima glasačkog apsentizma, mogu referendumskim kanalima nametnuti svoj interes kao opći. Na takav rasplet događaja strani kreditori obično uzvraćaju drastičnim povećanjem kamatnih stopa. Slovenija je sada u prilici pomagati drugima (Grčka, Irska, Portugal). Izbjegavanjem reformskih promjena može se brzo naći u položaju primatelja pomoći. Šok nedjeljnog referendumskog ishoda otvorio je u Sloveniji cijeli niz tema za raspravu od kojih neke mogu biti itekako poučne i za Hrvatsku. Slovenija se guši u referendumima, a taj instrument moguća je tema

budućih preinaka i u Hrvatskoj. U Sloveniji to je prečest instrument provjere narodne volje, zaključila je Ustavna komisija, uvjerena da bi trebalo započeti postupak smanjenja referendumskih prava kako su postavljena u Ustavu. Od 1996. godine u Sloveniji je provedeno 13 referenduma. U Pahorovom mandatu bila su dva – o Radioteleviziji Slovenija (zakon srušen) te o ratifikaciji arbitražnog sporazuma s Hrvatskom (prošao s neznatnom većinom glasova). Do lipnja izvjesna su još najmanje dva referenduma (rad na crno i mirovinska reforma), a može se dogoditi da Ustavni sud dopusti referendum i o otvaranju tajnih arhiva povezanih s “dilanjem” oružja u vremenu borbe za osamostaljenje. Javnosti i Ustavnoj komisiji jasno je da insti-

www.privredni.hr Broj 3673, 18. travnja 2011.

( 13 referenduma

provedeno u Sloveniji od 1996. godine

( 680 mil € za gradnju

rudnika i TE Banovići moglo bi stići iz Južne Koreje

Bosna i Hercegovina: vidljivi rezultati netom nakon SBF’11

rendumima izjašnjavanja. Padnu li još dva reformska zakona, pogotovo financijama tut referenduma treba zaštititi od političke banalizacije, koja, usput rečeno, nije nimalo jeftina. Nedjeljni referendum o malom radu stajao je 4,3 milijuna eura. Tri referenduma - 18 milijuna eura Još tri najavljena referenduma olakšat će državnu blagajnu za 18 milijuna eura. Ispravno je tvrditi da za demokraciju ništa ne smije biti skupo. No, pojedini referendumi u Sloveniji nemaju mnogo zajedničkog s demokracijom. Anton Anderlič, član Ustavne komisije, zaključio je poprilično rezignirano da će Slovenija biti

“jedina država u kojoj ljudi na referendumu presuđuju da je rad na crno moguć i dopustiv”.

Izvjestan je i treći referendum na kojem bi glasači trebali sebe obvezati da dulje rade za manje mirovine Ustavna komisija dobila je od vlade prijedlog mogućih rješenja za stabiliziranje referendumskog instrumentarija. Referendumsko izjašnjavanje i dalje bi moglo zahtijevati

40.000 birača. Vrijedio bi ako se odazove najmanje četvrtina biračkog tijela, a Ustav bi posebno odredio o čemu nije dopušteno glasovati na referendumu. “Suglasan sam s takvim promjenama”, rekao je Bojan Kontič iz vladajuće stranke SD, ali je i dodao da od promjena neće biti ništa. Ustav se, naime, može mijenjati tek s dvotrećinskom većinom, a opozicijski SDS Janeza Janše zajedno sa saveznicima ujedinjuje više od trećine zastupnika Državnog zbora. Slovenija na svoj način ostaje paralizirana. Sve je više uvjerenih da je zagazila u političku krizu.

dobar zakon pao zbog loše izvedbene politike

Glasovali o vladi, a ne o malom radu Posao što ga sada obavljaju studenti i učenici ne može biti privilegirano pravo samo te skupine. Studentski rad od sljedeće godine trebalo je ograničiti na format malog rada s time da u takvom radu mogu participirati još i umirovljenici te nezaposleni. Sindikati su se uplašili da će mali rad potiskivati trajno zapošljavanje. Studentske organizacije i njihovi privilegirani servisi skočili su na noge od straha da ne izgube lukrativne poslove. Tako su se dva oprečna tabora našla u ulozi polagača mina pod zgradu malog rada. Godinu dana od referenduma vlada ne može stavi-

ti u proceduru isti zakon. Međutim, poražena strana dala je znati da neće čekati prekriženih ruku. Već se razmišlja o drugim mogućnostima ovladavanja specifičnim oblikom rada koji je sada u ekskluzivnoj domeni studentskih servisa. Reduciranje studentskog rada predlaže se provesti progresivnim oporezivanjem. Studentski rad sada n i j e oporezivan, a kroz oblik

malog rada studentski angažman bio bi i dalje triput povoljniji za korisnike. Najveća pouka prošlonedjeljnog slovenskog referenduma leži u spoznaji da su se birači najmanje izjašnjavali o ideji malog rada kao platformi za uvođenje elastičnijih oblika zapošljavanja. Odlučivalo se zapravo o povjerenju u politiku i političare. To je priznao i Borut Pahor rekavši da su se birači izjašnjavali općenito i o vladi. Dogodilo se što se moralo dogoditi – dobar zakon pao je zbog lošeg predlagača i loše izvedbene politike u kojoj razni parcijalni interesi uspijevaju dezavuirati vladu i parlament kao ključna mjesta političkog odlučivanja. (F.K.)

Prvi milijunski ugovori odmah nakon sarajevskog foruma Saudijski fond za razvoj već je odobrio vrlo povoljan kredit za autocestu kroz Zenicu, a Energoinvest s Al-Shiddi Groupom potpisao ugovor o osnivanju kompanije s početnim kapitalom od 10 milijuna dolara Zdravko Latal latal@privredni.hr

akon drugog Sarajevo Business Foruma koji je, svi se slažu, bio vrlo uspješan, u javnosti su potvrđeni prvi milijunski ugovori. Bosna i Hercegovina je na SBF-u sa Saudijskim fondom za razvoj potpisala izrazito povoljan kreditni aranžman od 25 milijuna dolara za izgradnju osam kilometara autoceste kroz Zenicu s rokom otplate od 25 godina, grace periodom od pet godina i kamatom od dva posto na godišnjoj razini. Za razliku od ranijih kreditnih aranžmana za izgradnju brzih prometnica, Saudijci nisu postavljali uvjete u izboru izvođača pa će, prema najavama, biti raspisan natječaj kako bi domaći izvođači mogli konkurirati i dobiti posao te tako barem djelomično ublažiti gubitak poslova u Libiji. Sarajevski Energoinvest, koji se našao u nezavidnoj situaciji nakon što se morao

povući s gradilišta u Libiji (i poslova vrijednih više od 200 milijuna konvertibilnih maraka), potpisao je gotovo spasonosni ugovor s tvrtkom Al-Shiddi Group o osnivanju zajedničke kompanije (joint venture) s početnim kapitalom od 10 milijuna dolara. Saudijci otvaraju brojna vrata Direktor Energoinvesta Džemail Vlahovljak izrazio je uvjerenje da se ulaskom na tržište Saudijske Arabije otvara mogućnost ulaska i na druga tržišta u toj regiji. Već sama Saudijska Arabija je veliki izazov za ulagače samo u sektoru energetike planira investicije od 80 milijardi dolara. Sličan ugovor o osnivanju joint venturea, s početnim kapitalom od pet milijuna dolara, s Al-Shiddi Groupom potpisala je i kompanija ANS Drivea za poslove u građevinarstvu. Za jedan od najvećih projekata iz energetike ponuđenih na sarajevskom fo-

rumu - izgradnju rudnika i TE Banovići u tuzlanskom industrijskom bazenu, u vrijednosti 680 milijuna eura - ozbiljan interes pokazali su vlasnici kapitala iz Južne Koreje. Iako nitko nije vjero-

Saudijci nisu postavljali uvjete u izboru izvođača pa će domaće tvrtke konkurirati za posao vao da će zbog zbivanja u zemlji stići na forum, Japanac Shunsuke Nakagawara, generalni direktor Centra za poslovni razvoj za Istočnu Europu i Rusiju kompanije Mitsui&Co, iskazao je interes za suradnju s Bosnalijekom jer, kako je rekao, ta farmaceutska kuća ima razgranate poslove u Africi i na Bliskom istoku. Uz to je zanimanje pokazao i za izgradnju obnovljivih izvora energije.

24 STIL *vijesti Rast bukinga u Atlasu U turističkoj agenciji Atlas trenutno je 25 posto više rezervacija turističkih aranžmana za Jadran nego u isto doba lani. I ove će nam se godine vraćati turisti sa svih emitivnih tržišta koja tradicionalno odabiru Hrvatsku za odmor, ali najveći interes za dolascima bilježi se na tržištima Francuske, Njemačke, Austrije, zemalja Skandinavije, Rusije, Turske i Grčke. Pisanica u Bruxellesu Velika oslikana Pisanica od srca izložena je na briselskom trgu Grand Sablom uz potporu Hrvatske turističke zajednice te u suradnji s Turističkom zajednicom Koprivničko-križevačke županije i hrvatskim veleposlanstvom u Belgiji. Hrvatska pisanica izrađena je u znaku hrvatske tradicije obilježavanja uskrsnih blagdana. Uz pisanicu, na trgu je postavljena i “mala hrvatska kuća” kao promidžbeni štand naše turističke ponude. Otvorena sezona u Zračnoj luci Rijeka

Prvim letom zračnog prijevoznika Ryanair proteklog je tjedna otvorena sezona letenja u Zračnoj luci Rijeka. Ryanairovi avioni prvi put povezuju tu zračnu luku s Londonom i Stockholmom. Osim te niskotarifne kompanije, riječka zračna luka imat će redovne linije zračnih prijevoznika Croatia Airlinesa, Air Berlina i VIP Wingsa s Londonom, Kölnom, Stuttgartom, Košicama, Düsseldorfom i Münsterom/Osnabrückom. Nagrade i priznanja TZ-a Zagreba Turistička zajednica grada Zagreba osvojila je još jednu nagradu za svoj promidžbeni film Moonlight Sonata Zagreb u režiji Jakova Sedlara i izvedbi Ane Rucner. Riječ je o nagradi u kategoriji Commercial tourism koju je TZ Zagreba dobila na festivalu International Tourfilm festival-Tourfilm Riga.

Privredni vjesnik Broj 3673, 18. travnja 2011.

( 70 konja

( 30 zaposlenika

arapske, quarter i paint pasmine

brine za imanje i njegove goste

PUSTARA VIŠNJICA - HRVATSKI POBJEDNIK EDENA

Zelena oaza na plodnim slavonskim oranicama Do sada je u obnovu Višnjice uloženo više od pet milijuna eura, a da bi se cijeli projekt završio potrebno je još najmanje dva milijuna eura Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

toljetno imanje okruženo perivojem kestena, lipa i borova, pustara Višnjica koja se nalazi u općini Sopje u Slavoniji, ovogodišnji je hrvatski pobjednik za izbor Europske destinacije izvrsnosti (Eden). To nekadašnje poljoprivredno dobro danas je gotovo potpuno obnovljen lokalitet prenamijenjen u turističko odredište koje najviše brige posvećuje održivom razvoju turizma. Pustara Višnjica prvi put se spominje sredinom 19. stoljeća kao prostrano poljoprivredno zemljište na kojem su živjeli bezemljaši i koje je služilo za ispašu stoke. Prvi vla-

Napravit će se i devet tematskih vrtova poput keltskog vrta, šume Striborove ili vrta dobrih susjeda snici Višnjice bili su plemićka obitelj Pejačević. U doba gospodarskog i demografskog procvata njime su gospodarile dvije plemićke obitelji – njemačka kneževska obitelj Schaumburg-Lippe koja je u Slatini pokrenula prvu proizvodnju pjenušca u Hrvatskoj te grofovska obitelj Drašković koja je Višnjicu u to doba pretvorila u najrazvijenije imanje u Slavoniji. U drugoj polovini 20. stoljeća pustara je bila pod upravom industrijsko-po-

ljoprivrednog kombinata Osijek, a potom se našla u stečaju privatne tvrtke koja je preuzela to imanje. No, početkom 2005. pojavila se Ksenija Plantak, nova vlasnica Višnjice koja je spasila propalo i devastirano imanje s ergelom arapskih konja. Novinari pomogli Spašavanje Višnjice, napominje Ksenija Plantak, zapravo su pomogli novinari i mediji kada su nakon Domovinskog rata popularizirali problem ergele zapuštenih i zakovanih arapskih konja. Tri godine te su plemenite životinje, naime, provele u okovima koje su im na noge zavarili četnici. “Konji su kao dio stečajne mase na trećoj dražbi trebali otići u klaonicu, ali u nama se probudio osjećaj da gubimo nešto iznimno vrijedno jer su se u toj ergeli nalazili konji iz ergele Borike iz BiH, Iloka i Karađorđeva”, rekla je Ksenija Plantak. To što su roditelji Ksenije Plantak iz tog kraja, a pradjed joj je bio uzgajivač konja, bio je dovoljan motiv da se ona počne baviti uređenjem Višnjice. No, za sve to bio je potreban novac, a nakon dugotrajne potrage pronašla je partnera - Branka Perkovića, povratnika iz Australije rodom iz Đakova, i njegovu obitelj. Oni su postali većinski vlasnici pustare Višnjica, a u obiteljskom partnerstvu funkcioniraju dvije godine. Za sada je u Višnjici zaposleno 30 djelatnika, a nakon što budu gotovi i

ostali potprojekti, pustara će zapošljavati 50 djelatnika. Višnjica je otvorena 24 sata svaki dan tijekom cijele godine, a kao stvorena je za lovni turizam, školu u prirodi, posjete poslovnih ljudi, umirovljenika i obitelji s djecom.

ti i u sportsko-rekreacijskim sadržajima, primjerice biciklizmu i jahanju, a u planu je i izgradnja nekoliko sportskih terena. Osim toga napravit će se i devet tematskih vrtova poput keltskog vrta, šume Striborove ili vrta dobrih

Uskoro tvornica za preradu batata Vlasnici Višnjice namjeravaju izgraditi tvornicu za preradu druge i treće klase batata u gris i brašno, za što se očekuju i sredstva iz IPARD programa. S obzirom na to da u Europi ne postoji takva tvornica za preradu batata, Ksenija Plantak se nada kako će uspjeti nešto iskoristiti od znanja i tehnologije iz Amerike gdje gris i brašno od batata po kilogramu postiže cijenu od oko 10,5 dolara. Godišnje se na Višnjici proizvede oko 300 tona batata, a njime se uglavnom opskrbljuju hrvatski trgovački lanci, dok se dio izvozi u Makedoniju, Grčku, Srbiju i Mađarsku. U ratarskom dijelu, na 15 hektara površine, 2006. pokrenuta je prva komercijalna proizvodnja batata (sweet potato), a tu se osim toga proizvode i gljive bukovače, šparoge i ljekovito bilje. Uz ergelu konja, restoran i hotel sa 18 soba tamo se nalaze i radionice starih zanata, keramičke, gastronomske i tkalačke radionice. Posjetitelji mogu uživa-

susjeda koje će posjetitelji sami uređivati i održavati. Teksaški konji uz arapske Na Višnjici se uz arapske uzgajaju i quarter i paint konji uvezeni iz Teksasa za koje je zainteresirano europsko tržište. “U našoj ergeli je i lanjski europski prvak u kategoriji quarter konja. Imamo 70 grla, a očekujemo još 20 ždrje-

badi”, istaknula je Ksenija Plantak. Na Višnjici se uzgajaju i mufloni te jeleni lopatari, čije je meso zbog svojih nutricionističkih prednosti i nešto mekše strukture vrlo traženo na europskom tržištu. Oni se uzgajaju na 36 hektara površine u sklopu imanja koje se nalazi sedam kilometara od Višnjice. Danas se na Višnjici obrađuje 160 hektara površine, a kada cijeli projekt bude gotov, obrađivat će se 250 hektara površine od čega se 70 hektara nalazi pod pašnjacima. No, zbog administracije i prikupljanja dokumentacije već se tri godine pokušava riješiti koncesija nad Višnjicom. Do sada je u obnovu Višnjice uloženo više od pet milijuna eura, a da bi se cijeli projekt završio, potrebno je još najmanje dva milijuna eura, istaknula je Ksenija Plantak.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3673, 18. travnja 2011.

( uštede i do 80%

*vijesti Konferencija Sourc{ SenchaDev u Splitu U splitskom hotelu Le Meridien Lav od 5. do 7. svibnja održava se konferencija za proizvođače mobilnih i desktop web aplikacija Sourc{ SenchaDev. Tijekom tri dana te konferencije bit će održana predavanja, radionice i treninzi koji će pokrivati teme od osnova JavaScripta i HTML5 do razvijanja naprednih aplikacija za zaslone osjetljive na dodir. Konferenciju organizira tvrtka M.G. info u partnerstvu sa Senchom, proizvođačem tehnologija za izradu web aplikacija za mobilne i desktop platforme. Pokrovitelji su i eHrvatska, SAP, TYPO3 i ACMT.

omogućuju rješenja u oblacima velikim korisnicima

RAČUNALNA ‘ZRAČNA LINIJA’

Leti, leti, leti - usluga! Migracija u oblak omogućit će da se briga o postojećem sustavu djelomično ili u cijelosti prebaci na pružatelja usluga, uz znatno učinkovitije korištenje IT resursa Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

tijeku je globalna računalna transformacija, evolucija načina na koji nam računalstvo pomaže u svakodnevnom poslovanju. Hrvatsko tržište, kao i svjetsko, živi “u oblaku” već dulji niz godina. Oblak koriste tvrtke različitih profila i veličina, ali i kućni korisnici. Upravo ti privatni korisnici prvi su masovno prihvatili usluge u oblacima kao što su servisi e-pošte. Tako, primjerice, Hotmail u svijetu koristi više od 369 milijuna ljudi. U Hrvatskoj pak danas oko 400.000 ljudi aktivno koristi Live Messenger, a gotovo 600.000 korisnika ima Hotmail pretince elektroničke pošte. S druge strane, poslovni su korisnici obično u cijelosti upravljali IT sustavom, objašnjava nam Zoran Šegić, voditelj odjela poslovnih rješenja Microsofta Hrvatska. To je dovelo do toga da više od 70 posto vre-

mena troše na održavanje postojećih IT rješenja, dok je relativno malo vremena i resursa ostajalo za implementaciju novih rješenja koja bi unaprijedi-

Korištenje usluga u oblacima u budućnosti će biti još povoljnije la korisničko poslovanje. “Migracija u oblak omogućit će da se kroz različite tipove usluga u oblacima briga o postojećem sustavu djelomično ili u cijelosti prebaci na pružatelja usluga, uz znatno učinkovitije korištenje IT resursa”, kaže on. Brzi rast Gartnerovo istraživanje ukazuje na to da će se do 2012. godine 80 posto Fortune 1000 tvrtki koristiti nekim od usluga računalstva u oblaku, dok 20 posto neće ni posjedovati IT sredstva. Istraživanja IDC-a pokazuju da će vrijednost javnih usluga u oblaku 2014. godine dostići 55,5 milijardi do-

lara, a već u ovoj godini iznosit će oko 15 posto ukupne globalne potrošnje na poslužitelje, sustave za pohranu podataka te aplikativni razvojni softver. “Stoga očekujemo da ćemo ove godine vidjeti prve značajnije ponude rješenja u oblacima, među kojima su svakako i Microsoft Dynamics NAV i CRM u online inačicama”, kaže Šegić. Jedan od glavnih razloga sve gušćeg zračnog prometa među oblacima svakako je financijska ušteda. “U današnjem poslovanju vrijeme je doslovno novac i traži se ušteda na svakom koraku, a nju donosi ulaganje u usluge u oblaku. Naime, prve primjene rješenja u oblacima pokazuju kako se kod velikih korisnika troškovi mogu umanjiti i do 80 posto, dok malima prvi put postaju dostupne usluge i rješenja koja su do sada bila rezervirana za velike tvrtke s visokim stupnjem zrelosti IT sustava. Vjerujemo kako će upravo potonje biti vrlo zani-

mljivo malim i srednjim tvrtkama u Hrvatskoj, kojih je oko 97 posto od ukupnog broja registriranih poslovnih subjekata”, naglašava Šegić. Poslovni modeli pod pritiskom Korištenje usluga u oblacima, smatra, bit će u budućnosti još povoljnije, a proizvođačima softvera omogućit će rast poslovanja kroz razvoj novih rješenja i širenje ponude na nove tržišne segmente. Nezavisni razvojni programeri, dodaje, moći će razvijati aplikacije u novom okružju, a malim i srednjim tvrtkama oblak će ukloniti barijere koje bi predstavljalo eventualno ulaganje u skupe softverske alate i tehnologije, čime dobivaju više vremena za fokusiranje na inovacije. Velikim tvrtkama oblak će omogućiti znatnu optimizaciju troškova i povećanje učinkovitosti IT sustava, a interne IT resurse moći će preusmjeriti na razvoj aplikacija od ključne važnosti za poslovanje.

Prema pokazateljima analitičke kuće IDC, uslužno računalstvo i virtualizacija, koji prelaze u fazu oblaka, obilježit će idućih dvadesetak godina. Poslovni modeli mnogih tvrtki bit će pod pritiskom. “Model infrastrukture kao usluga (IaaS) promijenit će poslovanje hardverskih dobavljača, a model softvera kao usluga (SaaS) promijenit će način na koji tvrtke, pa tako i veliki dobavljači, isporučuju softver. Za očekivati je i da će računalstvo u oblaku biti zanimljiva prilika telekomunikacijskim operatorima, kojima će ono biti nova niša, mogućnost za širenje poslovanja.” Inače, brojne ugledne tvrtke u svijetu već su prihvatile rješenja i usluge u oblacima, a među njima su i Microsoftovi klijenti kao što su CocaCola, GlaxoSmithKline, McDonalds i Starbucks. Zbog toga Šegić vjeruje kako će i korisnici u Hrvatskoj odlično prihvatiti nove usluge i rješenja računalstva u oblaku.

Emporia Telecom bliži hrvatskim korisnicima Tvrtka Emporia Telecom, vodeći austrijski proizvođač mobilnih telefona za starije osobe, pokrenula je novu web stranicu na hrvatskom jeziku. Na adresi www.emporia.eu/hr/home korisnici od sada mogu pronaći više informacija o proizvodima u ponudi Emporia Telecoma, kao i o aktualnim promotivnim akcijama. Direktori na Otvorenom danu

Otvoreni dan Visoke škole za primijenjeno računarstvo održava se 20. travnja u 17.30 sati u dvorani Nikola Tesla, u Ilici 242 u Zagrebu (ulaz iz Domobranske ulice). Svi zainteresirani imat će tada priliku čuti kakva je budućnost poslova u informacijskim tehnologijama, a moći će se informirati i o samoj školi. Na Otvorenom danu zainteresirani će neposredno od direktora nekih od vodećih hrvatskih informatičkih tvrtki – Pet minuta, SPAN, drap i IN2 – čuti kako je to raditi u ovom zanimljivom sektoru i kakve profile stručnjaka trebaju u svojim tvrtkama koje posluju na svjetskim tržištima.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3673, 18. travnja 2011.

ELIA PATRICIA PEKICA PAGON:

Na Diogenovu putu Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR TOMICA ŠĆAVINA BROD ZA LAJKU

Ne posve nemoguća priča iz bliže budućnosti

Jesenski i Turk Zagreb, 2017. Tamara je studentica psihologije koja nakon obiteljske tragedije postaje opsjednuta smislom svog postojanja. U glavi raspreda ideje o kaosu, vječnosti i ništavilu, dok se u stvarnosti susreće s neobičnom galerijom likova: starcem koji gaji čudnu sklonost prema šampitama, slikaricom koja voli slikati jednoroge i pećnice, psihijatricom koja psihoanalizira likove iz sapunica...

MATE KAPOVIĆ ČIJI JE JEZIK? Algoritam

O hrvatskom jeziku se često raspravlja i o njemu mnogi imaju svoje mišljenje. Ima ga i Mate Kapović, a njegova je knjiga plod višegodišnjeg bavljenja jezikom i lingvistikom. Autor, koji bi se mogao nazvati nekonvencionalnim znanstvenikom, ujedno je i bespoštedan komentator zbilje i kritičar društva. On na jednostavan način govori o nekim jezičnim pitanjima koja se često spominju, a nerijetko nisu posve jasna čak ni onima koji se profesionalno bave jezikom.

DOUGLAS THOMPSON CLINT EASTWOOD Profil

Već više od 40 godina Clint Eastwood dominira Hollywoodom, a njegovi su mu uspjesi, kako ispred tako i iza kamera, zajamčili mjesto u holivudskom panteonu - uz Marlona Branda, Johna Waynea i Roberta De Nira. Knjiga Douglasa Thompsona “Clint Eastwood - Čovjek od milijun dolara” otkriva što se krije iza mita o najvećoj filmskoj zvijezdi svih vremena, a jedinstvena je po tome što je to jedina knjiga o Clintu Eastwoodu pisana uz njegovu suradnju.

MICHELLE MORAN NEFERTITI Znanje

Legendarna egipatska kraljica Nefertiti bila je čuvena po izvanrednoj ljepoti. U ovom je romanu prikazana kroz oči svoje sestre koja opisuje njezin život ispunjen slavom, ambicijom i političkim spletkama. U dobi od 15 godina, Nefertiti se udala za Ekhnatona, egipatskog prijestolonasljednika. Bila je ljubimica naroda i najbliža savjetnica svog supruga. No, Ekhnatonova luda ambicija Egipat dovodi do ruba propasti...

ALEJANDRO JUNGER CLEAN - PROGRAM ZA DETOKSIKACIJU ORGANIZMA Obnavljanje prirodne sposobnosti tijela da se samo izliječi Planetopija

Patite od alergija, probavnih tegoba, depresije, lupanja srca? Ili ste “samo” stalno umorni, slabog imuniteta i promjenjivog raspoloženja? Knjiga ovog liječnika postala je bestseler vjerojatno i stoga što je sve metode koje nudi isprobao prvo na vlastitom tijelu. U učinkovitost Clean programa kunu se glumice Gwyneth Paltrow i Demi Moore, ali i brojni liječnici.

Na više od tisuću bogato ilustriranih stranica, autorica donosi razmišljanja svojih doista brojnih sugovornika na temu globalizacije

lobalizacija je kao svaki drugi novitet u čovječanstvu: opasan kad se pogrešno primjenjuje, a to je uvijek u početku. Globalizacija smije biti jedino ekonomske naravi, a na žalost se i dalje proteže na kulturnu sferu i u samu srž svake civilizacije. Tu definiciju globalizacije ne nudi neki poznati ekonomist, nego (ipak poznati) hrvatski prevoditelj Marko Kovačić. On je jedan od brojnih sugovornika koje je Elia Patricia Pekica Pagon intervjuirala tijekom nekoliko godina, tražeći odgovore na razna pitanja. A one koje je dobila o globalizaciji svojoj višegodišnjoj preokupaciji - ukoričila je u

Je li ovo rana faza prve globalne revolucije u povijesti, i to revolucije koja novčane vrijednosti pretvara u životne vrijednosti? podebelu i gramažom tešku knjigu Na Diogenovu putu (u izdanju Sono Grupe/Unex Grupe/Znanja, 2010.) Među njezinim sugovornicima - njih gotovo 90 - brojna su imena poznata iz hrvatskog, ali i svjetskog gospodarskog, kulturnog i javnog života - od Slavka Kulića, Borisa Bućana i Elizabete Gojan do Noama Chomskog,

Dona Georgea i Georgea Campbella. Noam Chomsky, primjerice, definira globalizaciju na više načina: upotrijebljen neutralno, taj pojam jednostavno označava međunarodnu integraciju. U tehnološkom smislu, pak, globalizacija se odnosi na određeni oblik međunarodnog gospodarskog ujedinjavanja koje je vrlo pažljivo kreirano tako da služi interesima svojih tvoraca, što, kako naglašava Chomsky, nikako ne iznenađuje. Kolonizacija ili revolucija Je li globalizacija novi oblik kolonizacije, kako smatra Ante Gavranović, ili je globalizam zapravo

O autorici Elia Patricia Pekica Pagon rođena je 16. rujna 1971. u Zagrebu gdje je diplomirala engleski i talijanski jezik te književnost. Na Sveučilištu u Zagrebu završila je i poslijediplomski studij amerikanistike. Do sad je objavila tri zbirke pjesama (“Sama”, Ceres, 1998., “U podnožju neba”, Ceres, 1999., “Ljubavne pjesme”, Matica hrvatska, 1999.). Godine 2008. objavila je knjigu eseja “Globalno usijanje” u izdanju Elpelube iz Zagreba. Novinarskim radom bavi se već 12 godina, a većinu intervjua objavljenih u knjizi “Na Diogenovu putu” napravila je kao glavna urednica časopisa Epoha.

državni terorizam, terorizam moćnih spram bespomoćnih, kako kaže Kulić? Je li ovo rana faza prve globalne revolucije u povijesti, kao što misli australska sociologinja Jan Currie, i to revolucije koja novčane vrijednosti pretvara u životne vrijednosti? I kako se, naposljetku, prema toj revoluciji postaviti budući da sudjelovanje - nije moguće izbjeći? O globalizaciji se doista može razgovarati s različitih aspekata, a prolistate li tih 1147 stranica koliko zaprema Na Diogenovu putu, zacijelo ćete pronaći i brojne kontroverzne i brojne duboke misli koje se ne tiču samo globalizacije nego i ekonomije, religije, umjetnosti... Jer globalizacija, uostalom, obuhvaća sve i zadire u sva područja ljudskog djelovanja. “Jedini odgovor za mrak je svjetlo”, kaže kipar Franjo Haramina, jedan od sugovornika autorice. Ona je pak kompilacijom svojih intervjua unijela dosta svjetla u temu od koje mnogima, s razlogom ili ne, i dalje pada mrak na oči. (A.M.)

www.privredni.hr Broj 3673, 18. travnja 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Proizvodi od inoxa

Igrališta, kuće, poslovni prostori i alatni strojevi Igrališta s kuglanom i drugim zgradama u Kostreni, u Primorsko-goranskoj županiji. Ukupna površina je 14.219 četvornih metara, a procijenjena vrijednost iznosi 31,4 milijuna kuna. U naravi je riječ o kućama, igralištima, parku, kuglani i gospodarskim zgradama na lokaciji Svežanj u naselju Kostrena Sveta

Lucija. Dražba će se održati 21. travnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1 i 3, u sobi 11 na prvome katu. Nekretnine se ne mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 500.000 kuna. Ekonomsko dvorište od 11.894 četvorna metra, procijenjeno na 13,4 milijuna kuna. Nalazi se u Ernestinovu, u Osječko-baranjskoj županiji. Ročište za dražbu održat će se 20. travnja na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, u sobi broj 2, u 9 sati. Ekonomsko dvorište ne može se prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. U naravi riječ je o upravnoj zgradi, zgradi za sanitarije, mlinu, silosu, skladištu, limenom skladištu, sušari, istovarnoj rampi i trafostanici. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a uplaćuje se na blagajni Općinskog suda u Osijeku ili na račun Suda broj 2390001-1300000419,

poziv na broj odobrenja 05 140-1651-2010 s naznakom “jamčevina u predmetu broj 2 OVR1651/10”. Poslovni prostor u Zagrebu, Heinzelova ulica 62, procijenjen na 6,5 milijuna kuna. U naravi je riječ o dvoetažnom poslovnom prostoru, kojem glavni dio korisne površine ima 562 četvorna metra. Uz prostor ide i nekoliko parkirnih mjesta u podrumskom dijelu zgrade. Dražba će se održati 26. travnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi 89/II., u uličnoj zgradi. Prodaja se obavlja po načelu “viđenokupljeno” što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretnine i dokumentaciju u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 091/5266 982, uz prethodnu uplatu naknade u iznosu od 500 kuna na žiro-račun stečajnog dužnika: 2495009- 1136006998, otvoren kod Nava banke d.d. Zagreb. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, garaža i dvorište u Poreču, procijenjeni na 4,7 milijuna kuna. Površina nekretnine je 684 četvorna metra. Dražba će se održati 26. travnja na Općinskom sudu u Poreču, u sobi broj 3, u 13 sati. Nekretnina se ne može prodati za manje od trećine procijenjene vrijednosti. Razgledanje je moguće 20. travnja od 13 do 14 sati. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine, a treba je uplatiti na ra-

čun Suda broj 23900011300002432, pozivom na broj 06-258-09 i predočiti sudu prije dražbe. Kuća u Samoboru procijenjena na 3,1 milijun kuna. Ukupna površina nekretnine iznosi 2236 četvornih metara, a u naravi predstavlja kuću, zgradu i zemljište. Ročište će biti 27. travnja 2011. u 9 sati na Općinskom sudu u Samoboru, Obrtnička 2, u sobi broj 14/II. Nekretnina se ne može prodati za manje od trećine procijenjene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 26. travnja od 10.30 do 11 sati. Jamčevina je 10 posto, a uplaćuje se na sudski depozit Općinskog suda u Samoboru 2390001-1300000074, pozivom na broj 04 192509-91561. Kupac je potvrdu o uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi javnoj dražbi. Teretno vozilo marke Volkswagen transporter 2,5TDI prodaje se za 75.000 kuna u Osijeku. Dražbeno ročište održat će se 23. travnja u 11 sati, u ekonomskom dvorištu tvrtke Panonija u stečaju, Sv. Leopolda Mandića bb. Vozilo je proizvedeno 2003. godine, a prodaje se po načelu “viđeno-kupljeno”. Jamčevina iznosi 10 posto. Etažna peć Bongrad i fermentacijska komora prodaju se za 130.464 kune u Kotoribi. Dražba će se održati 20. travnja 2011., u uredu odvjetnika Damira Barišića u Basaričekovoj 27. Jamčevina od 10 posto procijenjene vrijednosti uplaćuje se na žiro-račun 23400091190018033.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Plinotehnika, Slavonski Brod, www. plinotehnika.hr. Tvrtka proizvodi inox ograde, stepeništa, balkonske ograde, razne rukohvate, ugostiteljsku opremu, plinske roštilje, friteze, kuhala, peći za pizzu, aparate za palačinke, ražnjeve za piliće i odojke, tople kupke, inox nape, stolove, ormariće i drugo. Kontakt: Anto Ćosić, plinotehnika@ sb.htnet.hr, +385 35 250730, +385 98 340808.

DRVENI ELEMENTI ZA PROZORE

Lož Metalpres d.o.o.Plešce, 51303 PLEŠCE, A. Muhvića 52, Hrvatska, www.loz-metalpres.hr. Tvrtka je proizvođač krovnih prozora i tavanskih stepenica. Traži kooperanta za proizvodnju drvenih elemenata (štokovi i krila), te termoizolacijskih poklopaca za tavanske stepenice. Kontakt: Anton Štimac, tel. 051 825 231, anton.stimac@loz-metalpres.hr

Boje i Lakovi

Alma-Color, Gniew, Poljska, www.almacolor.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom boja i lakova na bazi poliesterske smole, akrila i alkida, namijenjenih antikorozijskim prevlakama, sintetičkim materijalima (pete, podstave, ručice na namještaju), drvu i MDF-u, automobilskoj branši odnosno specijalnoj upotrebi (boje koje provode struju). Osnovu proizvodnje čine sljedeći proizvodi: 1. Sustavi antikorozijskih prevlaka za zaštitu čeličnih, betonskih, aluminijskih i pocinčanih površina - proizvodi od poliestera, poliuretana, alkida, akrila odnosno vinila; 2. Podstave za povremenu zaštitu čeličnih konstrukcija, među njima vodena podstava za koju su dobili certifikat Germanischer Lloyd; 3. Lakovi za sintetičke materijale tipa ABS, PS, PVC, PU i TR svih boja, podstave za korekciju koje prikrivaju sitne nedostatke materijala koji nastaju tijekom njegove proizvodnje; 4. Sustav lakiranja kupaonskog namještaja: izolacija, akrilna podstava, akrilni lakovi u boji i bezbojni; 5. Visokospecijalizirane boje koje provode niskonaponsku struju. Kontakt: Dariusz Okonski, almacolor@ almacolor.pl, +48 58 5352285.

Proizvodi od fosfata

Shifang Chuangxin Chemical Co, Deyang, Kina. Tvrtka se bavi proizvodnjom i prodajom proizvoda od fosfata. Asortiman proizvoda uključuje: natrijev trifosfat (STPP), natrijev heksametafosfat (SHMP), monoamonij fosfat (MAP), diamonij fosfat (DAP), monokalij fosfat (MKP), dikalij fosfat (DKP) 3H2O, trinatrij fosfat (TSP), dinatrij fosfat (DSP), mononatrij fosfat (MSP), natrijev kiseli pirofosfat (SAPP), tetra-natrij pirofosfat (SPP), amonijev polifosfat (APP), tetrakalij pirofosfat (TKPP), fosfornu kiselinu, urea fosfat (UP). Kontakt: Robert Mi, mijiamijiamijia@ 163.com, +86 838 2222371. Zastupanje

CFC Ltd, Leeds, Ujedinjeno Kraljevstvo. Tvrtka nudi zastupanje na području Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kontakt: Leyla Murr, leylamurr@hotmail .com, +44 79 50466425. Distribucija

Mihovljan, Samobor. Tvrtka traži distributere za prodaju proizvoda iz vlastite proizvodnje. Plastične vješalice za mušku i žensku konfekciju i polikarbonatne čaše za plaže, bazene ugostiteljske objekte i domaćinstva. Kontakt: Stjepan Dragutin Vučković, mihovljan@zg.t-com.hr, +385 1 3363876.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Brojači za papirnati novac

Hrvatska pošta nabavlja 195 brojača za papirnati novac. Rok dostave ponuda je 28. travnja. Informatička oprema

Hrvatski centar za razminiranje nabavlja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 2. svibnja. Oprema za snimanje i reprodukciju

Hrvatska radiotelevizija nabavlja slušalice i pribor za snimanje i reprodukciju, snimače audio i videosignala, specijalizirane uređaje za reproduk-

ciju audio i videomaterijala. Rok dostave ponuda je 28. travnja. Sanitetska vozila

Dom zdravlja Zagrebačke županije nabavlja sanitetska vozila. Rok dostave ponuda je 3. svibnja. REGIJA Plastenici

Skupština Glogovac nabavlja 33 mini plastenika. Rok dostave ponuda je 3. svibnja. Izgradnja autobusnog kolodvora

Općina Široki Brijeg nabavlja usluge izgradnje

autobusnog kolodvora. Rok dostave ponuda je 4. svibnja. Informatička oprema

Federalno ministarstvo unutarnjih poslova, Federalna uprava policije u Sarajevu nabavlja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 11. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3673, 18. travnja 2011.

IZVJEŠĆE MMF-a

Postupni i nejednak oporavak Europe Globalni oporavak dobiva na snazi, a u Europi ga mnogi još ne osjećaju. Hrvatska je, kao jedna od malobrojnih, i dalje u recesiji Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ako globalni gospodarski oporavak dobiva na snazi, u Europi se očekuje polagan i nejednak oporavak, piše u polugodišnjem izvješću Međunarodnog monetarnog fonda. Prekidi opskrbe naftom predstavljaju nove rizike za proces oporavka u svijetu, a globalno zabrinjava visoka nezaposlenost i povećanje cijena robe široke potrošnje. Europa može u ovoj godini očekivati prosječan gospodarski rast od 1,75 posto i rast od oko dva posto u 2012. godini, smatra MMF. Tranzicijske zemlje mogu očeki-

vati prosječan rast od 3,75 posto u ovoj godini i četiri posto u idućoj. Hrvatska nakon prošlogodišnjeg pada od 1,4 posto, može očekivati rast od 1,3 posto u ovoj i

Uz Tursku, visoke stope rasta u ovoj godini očekuju i Litva, Poljska, Latvija te Bugarska i Srbija 1,8 u idućoj godini. Stopa nezaposlenosti trebala bi nastaviti rasti na 12,8 posto, pa se u idućoj vratiti na prošlogodišnjih 12,3 posto. Potrošačke cijene, prema procjenama MMF-a, trebale bi u nas rasti za 3,5 posto u

Realni BDP Albanija Bosna i Hercegovina

Prosjek 1993-2002. 6,7

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.*

2012.*

2016.*

5,8 3,5

5,7 6,3

5,8 4

5,4 6,1

5,9 6,1

7,7 5,7

3,3 -3,1

3,5 0,8

3,4 2,2

3,6 4

4,5 5

Bugarska

-1,2

5,5

6,7

6,4

6,5

6,4

6,2

-5,5

0,2

3,5

Hrvatska Mađarska Kosovo Latvija Litva Makedonija Crna Gora Poljska Rumunjska Srbija Turska

2,9 3,1

5 4 5,4 7,2 10,2 2,8 2,5 3,9 5,2 2,4 5,3

4,2 4,5 2,6 8,7 7,4 4,6 4,4 5,3 8,5 8,3 9,4

4,2 3,5 3,8 10,6 7,8 4,4 4,2 3,6 4,2 5,6 8,4

4,7 3,3 3,4 12,2 7,8 5 8,6 6,2 7,9 5,2 6,9

5,5 0,8 6,3 10 9,8 6,1 10,7 6,8 6,3 6,9 4,7

2,4 0,8 6,9 -4,2 2,9 5 6,9 5,1 7,3 5,5 0,7

-5,8 -6,7 2,9 -18 -14,7 -0,9 -5,7 1,7 -7,1 -3,1 -4,7

-1,4 1,2 4 0,3 1,3 0,7 1,1 3,8 -1,3 1,8 8,2

1,3 2,8 5,5 3,3 4,6 3 2 3,8 1,5 3 4,6

1,8 2,8 5,2 4 3,8 3,7 3,5 3,6 4,4 5 4,5

3 3,2 4,5 4 3,6 4 3,8 3,9 4 5 4

2,9 0 4,6 1,7 3

Izvor: MMF; *procjena

ovoj i 2,4 posto u idućoj godini. Koga čeka bolja godina Među zemljama eurozone negativan rast u ovoj godini očekuje se u Grčkoj (tri posto) i Portugalu (1,5

posto). Portugal bi mogao, prema procjenama MMF-ovih stručnjaka, ostati u minusu od pola posto i u 2012. godini. Najveći rast u eurozoni zabilježit će Malta (3,6 posto), Estonija (3,3 posto) i Luksemburg (tri posto).

Među tranzicijskim zemljama najbolje procjene dobivaju Turci koji bi, nakon prošlogodišnjih 8,2 posto, u ovoj godini mogli nastaviti rasti 4,6 posto te u idućoj još 4,5 posto. Visoke stope rasta u ovoj godini očekuju i Litva (4,6 po-

sto), Poljska (3,8), Latvija (četiri posto) te Bugarska i Srbija (po tri posto). Prema procjenama fonda, Srbiju čeka još bolja iduća godina s rastom od pet posto, no i dalje će je mučiti velika nezaposlenost koja bi mogla dosegnuti i 19,8 posto.

BANKA NA FACEBOOKU

PRVI ROĐENDAN DIONIČKOG FONDA

Erste ima prvu virtualnu poslovnicu

Manje izlazne naknade u fondu ZB BRIC+

Erste banka predstavila je prvu virtualnu poslovnicu u Hrvatskoj koja se nalazi na Facebook stranici banke i dostupna je klijentima i svim ostalim posjetiteljima. Virtualna poslovnica nudi interaktivni prostor dizajniran po uzoru na pravu poslovni-

Povodom prve godišnjice rada dioničkog fonda ZB BRIC+, sve uplate koje u taj fond budu obavljene do 29. srpnja 2011. bit će oslobođene

Posjetiteljima je ponuđen i brzi izbornik s pristupom najčešće korištenim opcijama cu, kroz koji se posjetitelji mogu kretati i pristupati informacijama o proizvodima i uslugama. Poslov-

nica se sastoji od pet povezanih prostornih cjelina koje su podijeljene po vrsti dostupnih informacija. Posjetiteljima je ponuđen i brzi izbornik koji im omogućava neposredan pristup najčešće korištenim opcijama, kao što su netbanking, chat ili neki od kalkulatora. “Odlučili smo se za Facebook jer je

postao sastavnim dijelom života velikog broja naših klijenata, a sada smo im se još više približili otvarajući na Facebooku prvu virtualnu poslovnicu ne samo u Hrvatskoj nego i šire”, rekao je Igor Strejček, direktor Direkcije upravljanja distributivnim kanalima Erste banke. (I.V.)

Imovina fonda do sredine travnja ove godine dosegla je iznos veći od 140 milijuna kuna izlaznih naknada prilikom isplate udjela iz fonda. ZB Invest je sredinom travnja prošle godine osnovao dionički fond ZB BRIC+ s fokusiranom strategijom ulaganja pretežno u port-

felj dionica kompanija iz Brazila, Rusije, Indije i Kine. Ulagačka strategija novog dioničkog fonda ZB BRIC+ dodatno je proširila postojeću ponudu ZB Investa te investitorima omogućila jedno-

stavan pristup i ulaganja na dinamičnim tržištima budućnosti uz konkurentne naknade. Mogućnost ulaganja na dinamičnim tržištima privukla je značajan interes ulagača, pa je tako imovina fonda ZB BRIC+ do sredine mjeseca travnja 2011. godine dosegla iznos veći od 140 milijuna kuna. Ukupan broj ulagača koji su se pridružili tom investicijskom fondu premašio je broj od 1100. ZB Invest krajem mjeseca ožujka kroz investicijske fondove i individualne portfelje vrijednosnih papira upravlja imovinom vrijednom više od 4,7 milijardi kuna. (I.V.)

www.privredni.hr Broj 3673, 18. travnja 2011.

Životno osiguranje

*vijesti

Porezna olakšica bila bi vjetar u leđa Dodatnu društvenu važnost životno osiguranje dobiva znamo li da se tri četvrtine novca prikupljenog policama ulaže u državne obveznice državne obveznice, a tako prikupljen novac znatnim se dijelom ulaže u infrastrukturne objekte od koje koristi ima cijela zajednica. Stoga je za Puretu životno osiguranje zapravo osiguranje čovjekovih najvećih vrijednosti.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ivotno osiguranje trebalo bi imati isti porezni tretman kao i dobrovoljna mirovinska štednja, osnovna je poruka okruglog stola održanog u organizaciji Banka magazina i Udruženja osiguravatelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Prema podacima koje je iznio Igor Pureta, zamjenik predsjednice Udruženja, premija životnog osiguranja po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi samo 75 eura, dok je u EU-u prosjek 1100 eura, a u zemljama poput Danske ili Švicarske premija je čak 2500 eura po stanovniku. Također, premija životnog osiguranja

čini manje od jedan posto hrvatskog BDP-a, dok je prosjek EU-a pet posto, a rekorder je Velika Britanija, gdje premija dostiže i 10 posto BDP-a. Životno osiguranje vrlo je zahtjevan i kompleksan financijski proizvod koji se zadnjih desetljeća transformirao u oblik dugoročne mirovinske štednje. Dodatnu društvenu važnost dobiva znamo li da

Premija životnog osiguranja čini manje od jedan posto hrvatskog BDP-a, dok je prosjek EU-a pet posto se tri četvrtine novca prikupljenog policama životnog osiguranja ulaže u

Niz zabluda Puna porezna olakšica, slično kako je to riješeno u Austriji i Njemačkoj, dala bi vjetar u leđa životnim osiguranjima, slaže se i Željko Jukić, direktor Sektora za životna osiguranja u Croatia osiguranju. Ova je kriza, prema Jukiću, možda bila i potrebna, kako bi se konačno shvatilo da su životna osiguranja jedan od motora izlaska iz recesije, što su pokazale zemlje u kojima je takvo osiguranje mnogo razvijenije

nego u Hrvatskoj. Jukić je optimističan i očekuje da će po izlasku iz recesije hrvatsko tržište opet bilježiti dvoznamenkasti rast životnih osiguranja. Niz je zabluda oko životnih osiguranja, tvrdi članica Uprave GRAWE Hrvatska Nataša Kapetanović. To je zapravo oblik dugoročne i disciplinirane štednje, stoga je logično, pojašnjava Nataša Kapetanović, da se u slučaju raskida ugovora prije isteka polovine ugovorenog trajanja police dobiva manje novca nego što je dotad uplaćeno. No, po njezinoj računici, u slučaju uplate 500 eura godišnje (ili 10 kuna dnevno) na rok od 30 godina, žena stara 35 godina dobit će najmanje 15.400 eura, a mogući prinos je i do 60 posto.

Suradnja Mađarske, Slovenije, Srbije, Makedonije, Crne Gore, BiH i Hrvatske

Osiguravatelji udruženo protiv prijevara Štete od prijevara u osiguranju samo u Hrvatskoj procjenjuju se na iznos do 350 milijuna kuna Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

druženja osiguravatelja iz Mađarske, Slovenije, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske potpisala su prošli tjedan u Zagrebu Protokol o suradnji u sprječavanju prijevara u osiguranju. Obvezali su se na razmjenu informacija o prijevarama, uz istodobno vođenja računa o nacionalnim zakonskim propisima koji štite osobne podatke građana. Štete od prijevara u osiguranju samo u Hrvatskoj procjenjuju se na iznos do 350 milijuna

kuna. Sporazum je potpisan u sklopu Međunarodnog okruglog stola koji je organizirao Hrvatski ured za osiguranje i na kojem su iznesena iskustva o pri-

te državnim proračunima, socijalnim, mirovinskim i zdravstvenim fondovima, građanima i poduzetnicima, društvima za osiguranje, odnosno ekonomiji i društvu pojedinih država.

Osiguravatelji iz sedam država obvezali su se na razmjenu informacija o prijevarama

Potrebne i promjene zakona Veliki napredak u suzbijanju pokušaja prijevara učinjen je u razvoju sustava informatičke podrške procesu otkrivanja prijevara u Hrvatskoj. Hrvatski ured za osiguranje razvio je kvalitetnu bazu podataka, a razmjenom informacija s osiguravateljima i MUP-om stvaraju se pretpostavke za lakše otkrivanje pokušaja pri-

jevarama u osiguranju i borbi protiv njih. Sudionici su istaknuli da je važno ozbiljno pristupiti rješavanju problema prijevara jer one nanose goleme šte-

jevara. Potrebne su, smatraju osiguravatelji, i promjene određenih zakona koje će omogućiti učinko-

vitiju borbu protiv prijevara. “Da bi ta borba bila uspješna, u nju se moraju uključiti svi osiguravatelji i državne institucije, mora se uspostaviti suradnja međunarodnog karaktera te širiti svijest o tome kako prijevare osiguravatelja nisu niti mogu biti prihvatljivo društveno ponašanje. Hrvatski ured za osiguranje i u ovoj će godini pokrenuti niz aktivnosti s ciljem sprječavanja prijevara te i dalje unaprjeđivati postojeće baze i informacijski sustav koji uvelike olakšava otkrivanje prijevara”, zaključio je Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje.

Imovina mirovinaca 38,46 milijardi kuna Imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova – AZ, Raiffeisen, PBZ/CO i Erste Plavi - krajem ožujka dosegla je 38,46 milijardi kuna, što je 831 milijun kuna ili 2,21 posto više nego krajem veljače, objavila je Hanfa. Tržišni udjeli fondova neznatno su promijenjeni pa je tako krajem ožujka AZ u ukupnoj imovini svih fondova sudjelovao sa 39,76 posto, Raiffeisen sa 30,06 posto, PBZ/CO sa 16,87 posto, a Erste Plavi sa 13,30 posto. Ina želi zadržati dobit Na sjednici Glavne skupštine Ine, koja će se održati 23. svibnja, dioničarima će biti predloženo da se prošlogodišnja do-

bit od 1,7 milijardi kuna zadrži u kompaniji. Dobit bi se rasporedila u zakonske rezerve (88 milijuna kuna) i zadržanu dobit (1,67 milijardi). No Vlada Republike Hrvatske najavila je ranije da će tražiti da se barem polovina dobiti u poduzećima s djelomičnim državnim vlasništvom uplati u državni proračun. Očekuje se da će do početka Glavne skupštine MOL i Vlada kao najveći dioničari postići dogovor o upotrebi dobiti. Viro daje 22 kune po dionici Glavna skupština dioničara Viro tvornice šećera usvojila je odluku o isplati dividende dioničarima u iznosu od 22 kune po dionici. Dividenda će biti isplaćena do 6. svibnja 2011. svim dioničarima koji su na dan donošenja odluke o isplati, 12. travnja 2011. godine, bili evidentirani kao dioničari Vira u depozitoriju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva. Za isplatu dividende izdvojit će se 29,8 milijuna kuna, dok će 12,3 milijuna kuna biti raspoređeno u zadržanu dobit.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3673, 18. travnja 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Visoka ponuda novca i vrlo niska kamatna stopa Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

natoč činjenici što je sredinom prošlog tjedna započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, odnos ponude i potražnje novca nije promijenjen. Ponuda novca je i dalje dominantna, a potražnja skromnija. Ionako vrlo dobra likvidnost financijskog sustava u proteklome je razdoblju dodatno poboljšana za pet milijardi kuna temeljem otkupa deviza od države. Time je ponuda novca na novčanom tržištu postala još obilnija. Unatoč smanjenju kamatne stope na položen novčani depozit

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

200

100

11.4.2011.

12.4.2011.

13.4.2011.

kod središnje banke, depozitne institucije značajna sredstva krajem dana usmjeravale su u središnju banku uz kamatnu stopu od 0,25 posto. Prosječna tjedna prekonoćna kamatna stopa u ovome je razdoblju iznosila 0,3 posto.

14.4.2011.

15.4.2011.

Ni u proteklome razdoblju nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, a prema objavljenim informacijama neće se održati ni idućeg utorka. Ovako prorijeđene aukcije trezorskih zapisa poka-

11.4.’11. - 15.4.’11.

4.4.’11. - 8.4.’11.

ponedjeljak

utorak

zuju sve manju oslonjenost države na kratkoročno zaduživanje. S druge strane gledano, sudionicima bi baš sada odgovarale obilne i redovite aukcije trezorskih zapisa koje bi djelomično neutralizirale viso-

srijeda

četvrtak

petak

ku likvidnost. U svakom slučaju, novčano tržište trenutno ima dovoljno likvidnosti uz iznimno povoljnu kamatnu stopu, te će biti podrška eventualnom kratkoročnom zaduživanju države. U idućem razdoblju

očekujemo zadržavanje povoljnih uvjeta zaduživanja sudionika, odnosno visoku ponudu novca i vrlo nisku kamatnu stopu. Budući da je pred nama blagdanski tjedan, realno je očekivati razmjeran rast potražnje za novcem. U tom smislu bi i opseg trgovanja u idućem razdoblju mogao porasti. U svakom slučaju, upravljanje viškovima kratkoročne likvidnosti sudionicima nikada nije bilo zahtjevnije, budući da je izbor instrumenata u ovome razdoblju reduciran, a potražnja za kratkoročnim pozajmicama znatno ispod potencijala ponude novca.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Opet jača švicarski franak

Mirex kao u ožujku

Ovog se tjedna lijepo mogla vidjeti korelacija između zbivanja na europskom tržištu i jačanja švicarskog franvaluta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,361517

CAD

kanadski dolar

5,286062

JPY

japanski jen (100)

6,114026

CHF

švicarski franak

5,704245

GBP

britanska funta

8,323232

USD

američki dolar

5,091216

EUR

euro

7,361899

Izvor: HNB

ti. U tjednu je tako prema kuni odskočio gotovo dva posto, sa 5,60 kuna na 5,70 kuna na kraju tjedna.

ka. Nastavak teškoća u Portugalu, Grčkoj i Španjolskoj usmjerio je opet ulagače prema franku pa je on stao naglo jačaEUR

primjena od 16. travnja 2011. 12.4.

7,39

13.4.

14.4.

15.4.

USD

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog mirovinskog fonda, rasla je lagano cijeli tjedan, ali nije uspjela dosegnuti 161 bod iz prethodnog tjedna. Mirex je stao na 160,2810 bodova, a toliko je imao i na kraju ožujka. 5,12

CHF

5,72

6200 6140

12600

FTSE 100

12520

5,64

7,36

5,09

5,60

160

7,35

5,08

5,56

159

7,34

5,07

5,52

16.4.

12.4.

13.4.

14.4.

15.4.

16.4.

ni spasitelj svjetske ekonomije nakon globalne krize, sada pomalo zabrinjava aktualnim rezultatima. Iako podaci o njenu rastu 2840

12440

2780

12360

2720

5960

12280

2660

5900

12200

5000 4700

13.4.

14.4.

15.4. 7400

CAC40

7280

12.4.

13.4.

14.4.

15.4.

11.4. 10000

DAX

9800

4400

7160

9600

4100

7040

9400

3800

6920

9200

3500

6800 11.4.

12.4.

13.4.

14.4.

15.4.

NASDAQ

2600 11.4.

12.4.

13.4.

14.4.

15.4.

NIKKEI 225

9000 11.4.

12.4.

13.4.

14.4.

15.4.

160

5,10

6020

12.4.

161

7,37

6080

11.4.

161

5,68

2900

Dow Jones

162

5,11

12.4.

13.4.

14.4.

15.4.

16.4.

Rast cijene nafte počinje utjecati na potražnju u SAD-u gdje polako pada i opći uvoz i izvoz roba pa se deficit i dalje kreće oko 45,8 milijardi dolara. Na drugoj strani, Kina, glav-

MIREX - tjedni

162

7,38

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Cijene nafte koje na tržištima variraju od 113 do 127 dolara po barelu polako počinju izazivati i lagani pad potražnje. To se vidi

MIREX - mjesečni

11.4.

12.4.

13.4.

14.4.

15.4.

nadmašuju očekivanja, taj rast istodobno prati i snažan rast inflacije. Prvi put u sedam godina Kina je zabilježila i deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom. U prvom tromjesečju ove godine uvoz robe u Kinu porastao je 32,6 posto, dok je izvoz rastao po nešto slabijoj stopi od 26,5 posto. Ostvarena je jedna milijarda dolara deficita, no prognoze kineskog rasta i dalje ostaju vrlo stabilne. Očekuje se da će i u idućoj godini kineski BDP rasti gotovo 10 posto, dok će prosjek za cijeli svijet iznositi 4,4 posto.

159 14.3.

24.3.

4.4.

14.4.

11.4.

12.4.

13.4.

14.4.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 14.4.2011. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mir. fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatv. dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara Raiffeisen Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

161,7040 164,8171 153,1564 160,3881 160,2810

169,1861 199,3651 122,0008 138,9490 156,7586 186,8450 182,3779 195,7560 142,0434 121,2477 106,8740 162,6199 110,8361 120,0818 170,2249 149,4898 120,8783 107,7818 133,3254

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3673, 18. travnja 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 398,656 milijuna kuna

Umorno tržište čeka Uskrs Marko Repecki www.hrportfolio.com Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 67,674 milijuna kuna što je porast od 5,68 posto u odnosu na tjedan Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. INA-industrija nafte d.d. Belje d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Čakovečki mlinovi d.d. Končar - elektroindustrija d.d. Ingra d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) HUP - Zagreb d.d. Atlantic Grupa d.d.

ranije. Indeks Crobex pao je za 2,14 posto te je njegova posljednja vrijednost 2197,49 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1222,37 bodova što je pad od 2,25 posto. Najviše se trgovalo dionicom

tjedna promjena -0,31% -10,23% -3,58% +0,12% +1,88% +1,45% -1,61% -0,37% +0,74% 0,00%

zadnja cijena 287,00 3.600,00 89,00 1.620,00 3.800,00 558,00 13,48 267,00 1.360,00 780,00

promet 11.352.256,11 9.294.628,47 4.772.285,33 4.158.627,77 3.803.750,00 3.483.790,51 2.948.402,07 2.845.790,86 1.796.900,00 1.622.402,28

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 67.674.382,39 kn

HT-a kojom je ostvareno 11,352 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 287 kuna što je pad od 0,31 posto. Najveći pad zabilježila je dionica Ine koja je tjedan završila na 3600 kuna što je pad 10 dionica s najvećim rastom cijene Končar-el. aparati sr. napona d.d. RIZ-odašiljači d.d. Finvest Corp d.d. Croatia Lloyd d.d. VABA d.d. banka Varaždin d.d. Hrvatska poštanska banka d.d. Končar-el. ap. sr. nap. d.d. (povlaštena) Hoteli Rabac d.d. Hrvatski duhani d.d. Varteks d.d.

od 10,23 posto. Njome je trgovano u vrijednosti od 9,294 milijuna kuna. Najveći porast zabilježila je dionica Čakovečkih mlinova, od 1,88 posto te je

tjedna promjena +64,38% +51,85% +22,36% +16,56% +15,26% +15,00% +12,89% +12,15% +8,43% +8,14%

zadnja cijena 1.200,00 205,00 195,77 2.899,99 82,99 2.300,00 801,50 129,00 45,00 15,15

promet 100.008,08 3.330,00 148.349,63 70.833,28 1.244,85 2.300,00 22.442,00 200.035,69 495,00 8.678,50

INVESTICIJSKI FONDOVI

su Platinum Global Opportunity (+0,62 posto) i HPB Dynamic (+0,41 posto). Najveći gubitnik kod dioničkih fondova bio je fond NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost smanjena za -4,89 posto, a slijedi ga AC Rusija s padom od 4,22 posto. Kod mješovitih fon-

dova jedini dobitnik je Allianz Portfolio koji je u proteklom tjednu ostvario porast vrijednosti od 0,19 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced kojem je vrijednost smanjena za 2,32 posto, a iza njega je ZB global

s padom od 1,72 posto. Najveći dobitnik kod obvezničkih fondova je HPB Obveznički (+0,33 posto), a slijedi ga HI-conservative (+0,30 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio fond Platinum Cash s porastom od 0,13 posto (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 7. do 14. travnja 2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

97,3253

-0,83

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,5200 44,5162 8,3650 130,7300 12,8602 105,4600 105,2800 75,1756 165,3328 65,1900 88,1897 90,2130 92,6500 92,7048 103,9600 51,4713 61,2296 44,1959 27,2686 76,2939 53,1437 71,0959 72,3498 5487,9400 95,9361 14,2829 35,1000 47,8361 7,4728 57,3700 43,8103 82,6465 50,5963 451,2595 337,8544 94,8186 87,8900 312,6091 75,7300 137,9730 118,4898 10,8315 114,2684 108,4820 106,8130 10,9425

-1,15 -0,56 -1,77 -1,33 -2,48 -1,94 -1,37 -0,73 -2,46 -1,42 -0,67 -0,55 -1,06 -2,41 -2,06 0,41 -3,62 -4,22 -2,89 -1,80 -1,12 -1,90 -2,43 -0,90 -1,54 0,62 -2,47 -1,74 -3,38 -3,19 -1,97 -0,10 -1,48 -0,39 -2,93 -1,19 -0,31 -2,68 -0,73 -4,89 -2,47 -1,72 -2,03 -1,62 -3,61 -3,64

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

zadnja vrijednost 2.197,49 1.222,37 97,24

trgovanje završila na 3800 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 3,803 milijuna kuna. Svih 10 naj10 dionica s najvećim padom cijene Transadria d.d. TEP-tvornice el. Proizvoda d.d. Proficio d.d. Uljanik d.d. INA-industrija nafte d.d. Sunčani Hvar d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Tehnika d.d. Riviera Poreč d.d. Lucidus d.d.

tjedna promjena -2,14% -2,25% +0,10%

trgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a četiri ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena -25,93% -16,37% -13,27% -11,07% -10,23% -9,73% -8,36% -8,30% -8,09% -7,91%

zadnja cijena 1.200,00 25,09 13,01 80,04 3.600,00 45,00 3.400,00 1.160,00 202,20 18,39

promet 4.825,01 3.888,95 23.606,24 2.961,48 9.294.628,47 24.965,85 211.879,05 377.083,76 262.706,03 10.480,61

*vijesti

Većina fondova u minusu Iza nas je negativan tjedan u kojem je samo 26 od ukupno 93 fonda ostvarilo porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -4,89 posto pa do +0,62 posto, a 45 fondova zabilježilo je pad veći od jedan posto. Jedini dobitnici kod dioničkih fondova

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

102,2000 93,7811

*Tjedna promjena [%] -4,04 -3,68

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

125,5000 146,7800 109,9865 10,0580 118,3824 155,2800 168,2119 65,5065 103,3427 116,7773 8,2617 151,8659 77,2474 5,6170 69,1835 10,9311 117,4002 109,0800

-0,70 -1,72 -0,29 -0,99 -0,16 -0,98 -0,37 -1,15 -0,27 -0,51 -1,65 -1,67 -2,32 -1,16 -1,25 -1,42 0,19 -0,62

€ € € € € kn € €

160,5700 11,6527 177,8600 131,6574 133,7800 165,9549 128,4602 129,2361

-0,18 0,30 -0,04 0,22 0,13 0,29 0,33 -0,51

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

133,3134 164,0786 140,7348 126,7516 146,3900 139,6300 139,9874 136,4227 125,1083 133,2737 123,6692 118,1903 11,4383 109,3100 10,7698 102,6106 106,6400 100,5445

0,04 0,06 0,03 0,05 0,06 0,04 0,08 0,06 0,02 0,05 0,05 0,06 0,05 0,05 0,05 0,13 0,06 0,05

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

Za poticane kredite konkurira 12 banaka Dvanaest hrvatskih banaka odazvalo se Vladinom pozivu na sudjelovanje u novom modelu subvencioniranja kupnje stanova. U državnoj Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama prošli su tjedan otvorene ponude banaka čija efektivna kamatna stopa, sukladno Zakonu o subvencioniranju stambenih kredita koji je na snagu stupio u ožujku, u ovom modelu ne smije prelaziti 4,95 posto u prve četiri godine otplate, a još najmanje dvije godine nakon toga ne smije rasti više od 10 posto. CO ima novu policu osiguranja Croatia osiguranje građanima nudi novu Start Invest policu osiguranja života vezanu uz ulaganje u investicijske fondove. Start Invest umjesto plaćanja uloga odjednom omogućuje mjesečnu uplatu, a ulagač se može postati već s minimalnim ulogom od 20 eura. U suradnji s PBZ Investom, građanima se nudi ulaganje

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

u četiri investicijska fonda – PBZ Bond, Global, Equity i I-Stock fond. Ulagač sam bira fond u koji želi ulagati, a može ga mijenjati svake godine i to bez naknade. Polica se može zaključi-

ti na rok od pet do 25 godina. Mjesečni ulog može se povećavati, a uz prihvaćanje rizika ulaganja ovom policom moguće je ostvariti veću dobit nego kod klasičnog osiguranja života. Dobit Optime rasla 135 posto Operativna dobit Optima Telekoma prošle je godine, prema revidiranom financijskom izvješću, porasla 135 posto u odnosu na godinu ranije, na 53,4 milijuna kuna, priopćeno je iz kompanije. Ukupni prihodi Optima Telekoma dosegli su 459,6 milijuna kuna čime je ostvaren približno jednak rezultat kao i 2009. Nastavljen je trend smanjenja ukupnog gubitka tvrtke te je u 2010. gubitak prije oporezivanja iznosio 62,6 milijuna kuna. Time je u odnosu na 2009. gubitak smanjen za 48,5 milijuna kuna. Poslovni rashodi tvrtke umanjeni su pak za 38 milijuna kuna. Novi nadzorni odbor HPB-a Na prošlotjednoj glavnoj skupštini Hrvatske poštanske banke usvojene su odluke o opozivu dotadašnjih i odabiru novih članova Nadzornog odbora HPB-a. Nakon provedenog javnog natječaja odlukom glavne skupštine u novi NO Banke izabrani su Damir Kaufman, Anita Pavković, Krešimir Bračić, Dario Čorić, Mario Mikulić, Dražen Kobas i Marin Palada. Predsjednik i zamjenik NO-a izabrat će se na konstituirajućoj sjednici NO-a HPB-a.

5. i 6. 05. 2011. Web::INDUSTRIJA 2011 � BeSeen Treći sajam web usluga, uz cjelodnevna besplatna edukativna predavanja okupit će u zagrebačkom Hypo centru ponuđače i kupce web usluga, te regionalne stručne predavače iz područja web poslovanja, internetskog marketinga, te web developmenta. Drugi dan je Web::Edukacija pripremila dvije najprodavanije specijalističke radionice u VMD zgradi: Drugi dan (petak 6.05.2011.): WEBURA (radionica) - naučite pravila poslovanja putem interneta DRUMARA SPECIJAL (radionica) - edukacija o oglašavanju, marketingu i prodaji putem društvenih mreža Facebook i Twitter U sklopu ovogodišnjeg sajma, organizatori su po prvi puta, u suradnji s online školom Cognita d.o.o., osigurali webinare za sve posjetitelje željne dodatnog znanja: Intenzivna online škola engleskog jezika Online škola osnova web dizajna nja

ljiva predava

vna i zanim rojna edukati

Mnogob

ja svojih uslu

redstavljan t izlaganja i p

Mogućnos

Ostvarivanje

duće suradnje

takata za bu oslovnih kon

nica z a l u A N T A L P uno BES

Potp

Registrirajte se što prije putem kontakt-obrasca na službenim stranicama sajma.

www.WebIndustrija.com/2011 Zlatni medijski pokrovitelji sajma: