e-pv 3674 by NEstar

Vukovarska luka Prvi u krizu, prvi iz krize: šesterostruko veći promet sjajan je početni rezultat Luke ove godine

Korak po korak u EU Pet i pol godina otkako su službeno otvoreni, hrvatski su pregovori nekako došepali do 30 zatvorenih poglavlja

Prava konkurencija tek stiže Poduzetnicima su za kršenje pravila tržišnog natjecanja u 2010. izrečene kazne od ukupno tri milijuna kuna

TEMA TJEDNA STR. 4-5

AKTUALNO STR. 8

AKTUALNO STR. 12

3 6 7 4

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 26. travnja 2011. Godina LVIII / Broj 3674. www.privredni.hr

privredni vjesnik

BISER MORA / PRIVLAČENJE ULAGANJA / TURSKA U ZAGREBU / PREDSTAVLJANJA / REGIJA / SVIJET FINANCIJA

ŠTO HRVATSKI POLJOPRIVREDNICI MORAJU ZNATI

POLJOPRIVREDI NA RASPOLAGANJU 745 MILIJUNA EU-ovih EURA Nakon dovršenih pregovora Hrvatska može biti zadovoljna - nije dobila manje od drugih zemalja, a uvažene su naše specifičnosti >>10-11

N EBA POS ILOG PR info EEN si

no rk Što do ope Netwo r u E e pris Enter

INTERVJU: BRANKO ROGLIĆ

Problem naše države nije toliki dug, nego to što se ne može prestati zaduživati, kaže vlasnik Orbico grupe

>> 6-7

HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK

HBOR je u prošloj godini odobrio ukupno 1606 kredita u iznosu od 6,6 milijardi kuna, a ostvario dobit od 118 milijuna kuna

>> 20

Izbor iz PV prodaje! INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ cijena

SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ

cijena

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

180,00 kn

200,00

180,00 kn

170,00

153,00 kn

299,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

ZAKON O RADU

KULTURA U IZLOGU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

200,00

s komentarima i tumačenjima

cijena

269,00 kn

cijena

261,00 kn

100,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

HRVATSKI DIZAJN SAD

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

290,00

cijena

90,00 kn

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

90,00 kn

100,00

Croatian Design Now

cijena

100,00

107,00 kn

119,00

90,00 kn

cijena

90,00 kn

ČOVJEK I OKOLIŠ

cijena

KIGEN

134,00kn

KRIZA SE PRODUBLJUJE

170,00kn

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

ETIČKA KLOPKA

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

149,00kn

EUROPSKO LOBIRANJE

314,00kn

Novum

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis

KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU ĆU HUOJ

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

KOMUNIKACIJSKI PLAN

KRIZA, A POSLIJE?

cijena

199,00

134,00 kn

149,00

23 1 40,00

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

RADNO VRIJEME

KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

171,00 kn

160,00

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

190,00

21176,00 kn

drugo izdanje

cijena

144,00 kn

cijena

269,00 kn

299,00

161,00 kn

179,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

HUOJ

117,00kn

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE 7,00kn

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 st

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU Reforma postupka odbora Novum

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI? Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

117,00kn

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA Novum

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća

108,00kn

genij elektrotehnike

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

2. izdanje Novum

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

NIKOLA TESLA

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

117,00kn

HUOJ

TIMpress

Mato Karačić

117,00kn

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

uvod u osobni rast i razvoj

171,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

179,00 kn

306,00kn

351,00 kn

135,00 kn

150,00

306,00kn

390,00

NLP

cijena

81,00kn

TIMpress

HUOJ

cijena

134,00kn

315,00 kn

350,00

POGLED U ZVJEZDANO NEBO

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

na pake

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

S komentarskim bilješkama TIMpress

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU kn TIMpress

81,00

UVOD

www.privredni.hr Broj 3674, 26. travnja 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

IVANA NIKOLIĆ, PREDSJEDNICA MREŽE ZA RAZVOJ I KREATIVNOST:

G(H)OST KOMENTATOR: LUKA ČARAPOVIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKE KOMORE INŽENJERA STROJARSTVA (HKIS)

Uz kreativnost postoji rješenje za sve

Energetska učinkovitost nije samo radi uštede

Hrvati su kreativan narod, svakodnevno nastaju nove kreativne i inovativne ideje, a naša je želja da barem jednom godišnje okupimo sve te kreativce i nagradimo njihove ideje i projekte. Kreativan način promišljanja i jest jedan od glavnih pokretača pozitivnog razmišljanja jer uvijek pruža osjećaj da postoji rješenje za sve, ali je i jedan od glavnih pokretača gospodarstva i društva. Četvrtu godinu za redom u svibnju će se održati Dan kreativnosti i inovativnosti u sklopu čega će se dodijeliti nagrade za kreativne i inovativne projekte, programe i pojedince.

IVAN ERGOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE NEXE GRUPE:

90 milijuna eura u obnovljive izvore U Ferićancima na jesen počinjemo gradnju prvog bioplinskog postrojenja od jednog megavata. S Hrvatskim šumama razgovaramo o mogućnosti zajedničke izgradnje postrojenja na biomasu. No, iz Hrvatskih šuma još nismo dobili nikakav odgovor. Jedan projekt postrojenja na biomasu razrađujemo i s Gradom Našice, a imamo ponude partnera za još nekoliko lokacija. Ideja je da i u Koprivnici napravimo kogeneraciju koja bi djelomično koristila otpad iz naše tamošnje pilane i biomasu. Vlada i Hrvatske šume nisu se izjasnile ima li država interesa sudjelovati u takvim projektima. No, ako to funkcionira u Austriji, ne vidim zašto ne bi moglo i ovdje.

GORAN ARAMBAŠIĆ, ČLAN UPRAVE GAVRILOVIĆA:

Sve tvrtke povezane jednim sustavom Gavrilović je u novoj tehnologiji jedinstvenog IBM XIV sustava za pohranu podataka prepoznao priliku koja će nam omogućiti jednostavnu konsolidaciju infrastrukture za sve tvrtke unutar grupacije. Implementacijom tog rješenja kompletno poslovanje Gavrilovića, Dione i Purisa prebačeno je na brz, skalabilan i pouzdan sustav nove generacije. Odluka da povjerenje damo Combisu i HT-u proizašla je iz odlične suradnje u dosadašnjim zajedničkim projektima. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Kroz sanaciju i izgradnju novih sustava grijanja moguće je pokrenuti cijeli investicijski ciklus, zapošljavajući stručnjake s područja grijanja, klimatizacije i ventilacije koji su trenutno slabo ili nikako zaposleni

otencijal povećanja energetske učinkovitosti u Hrvatskoj je ogroman, kako u industriji tako i u kućanstvima. S obzirom na stanje industrijske proizvodnje u Hrvatskoj i na starost većine industrijskih postrojenja može se pretpostaviti kako energetska učinkovitost u industriji kod nas nije na visokoj razini. Da bi se povećala energetska učinkovitost, potrebno je napraviti analizu tokova energije u proizvodnji, kao i proizvodnog procesa, te na osnovi toga izraditi prijedloge za poboljšanje. Upravo inženjeri strojarstva koji su i projektirali te proizvodne procese i tokove energije mogu najbolje odrediti energetsku učinkovitost te dati prijedloge za njeno poboljšanje. Kad govorimo o kućanstvima i zgradama, podatak kako dvije trećine ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj otpada na kućanstva te kako stambeni fond broji oko dva miljuna zgrada, od kojih je 45 posto izgrađeno prije 1970. godine, dovoljno govori sam za sebe. Dodajmo tome i činjenicu kako je u sve zgrade u Hrvatskoj građene prije 1990., a to je približno 1,6 milijuna

TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

zgrada, potrebno ugraditi nove, efikasnije sustave grijanja. Kroz sanaciju i izgradnju novih sustava grijanja moguće je pokrenuti cijeli investicijski ciklus, zapošljavajući stručnjake s područja grijanja, klimatizacije i ventilacije koji su trenutno slabo ili nikako zaposleni. Sličan je primjer proveden u Njemačkoj koja je prije nekoliko godina pokrenula akciju zamjene milijun kotlova. Dakle, uz znatnu uštedu energije omogućit će se značajno investiranje i zapošljavanje.

U sve zgrade građene prije 1990., a to je oko 1,6 milijuna zgrada, potrebno je ugraditi nove, efikasnije sustave grijanja Povećanje energetske učinkovitosti, osim smanjenja potrošnje energije uz istodobno zadržavanje udobnosti korisnika zgrade, ostvaruje financijsku uštedu, ali ima i druge efekte. Smanjenjem potrošnje energije u kućanstvima smanjuje se potreba za proizvodnjom energije, a samim time i

obveza izgradnje novih postrojenja za proizvodnju električne energije i uvoz fosilnih goriva. U stručnom pogledu ulazak Hrvatske u Europsku uniju ne donosi ništa novo. Ovlašteni inženjeri koji obavljaju poslove projektiranja strojarskih instalacija u graditeljstvu već rade u skladu s europskom regulativom te primjenjuju najnaprednije tehnologije u području grijanja, klimatizacije, hlađenja, izgradnje energetskih i procesnih postrojenja. To su dokazali radom u Hrvatskoj, zemljama u okruženju, ali i u Rusiji, Bjelorusiji, Siriji...

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Potencijalne probleme možemo očekivati u administrativnom dijelu s obzirom na jedan od osnovnih principa EU-a: slobodu kretanja radne snage. To znači da se otvara kako domaće tržište za inženjere iz zemalja Unije, tako i tržište Unije za naše inženjere. Moguće je očekivati poteškoće u provedbi ovih odredbi budući da u EU-u ne postoje jedinstveni uvjeti za rad ovlaštenih inženjera, a pojedine članice, pogotovo sa sjevera, nemaju ni strukovne komore. Kad je riječ o ovlaštenim inženjerima iz zemalja koje nisu članice EU-a, tu vrijedi princip reciprociteta. Kad je riječ o suradnji HKIS-a i komplementarnih fakulteta, ona je zadovoljavajuća, ali može biti i bolja. Ogleda se kroz zajedničku izradu raznih projekata, elaborata, studija, ekspertiza, softverskih alata, specijalističkih proračuna, laboratorijskih ispitivanja, mjerenja i ispitivanja na terenu te usluge konzaltinga i nadzora. Ti oblici suradnje između znanosti i struke omogućavaju primjenu najnovijih i optimalnih rješenja u projektiranju, proizvodnji u tvornicama, građenju i primjeni novih tehnologija.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3674, 26. travnja 2011.

(

MJERENJE ZADOVOLJSTVA PROMETNICAMA

Najgore u prometu: naravno, gužva! Prometna signalizacija izdvojena je kao najbolji element naših prometnica, a za neslavnu titulu najgore autoceste, prema mišljenju korisnika, konkuriraju podjednako Posavska A3 i Varaždinska A4 prometnica bolje, a neke lošije od europskih. Najviše ispitanika, njih 60 posto, zadovoljno je kvalitetom autoceste A1, popularnom Dalmatinom, a zatim slijedi autocesta A5 Slavonika i A6 u Primor-

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

edan od vodećih hrvatskih web oglasnika za vozila, 4Kotača, u ožujku je proveo istraživanje o kva-

liteti prometnica u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na uzorku od 500 ispitanika od kojih je 92 posto bilo muškaraca, a osam posto žena. Samo šest posto ispitanika u tom istraživanju smatra da su naše prometnice općenito bolje od prometnica u Zapadnoj Europi, a 45 posto ih smatra da su nam sve prometnice lošije. Preostalih 49 posto smatra da su neke vrste hrvatskih

Čak 45 posto ispitanih smatra da su nam sve prometnice lošije od onih u Zapadnoj Europi

sko-goranskoj županiji s kojima je zadovoljno po 12 posto ispitanika. Kvalitetom asfalta ispitanici su

Što je po vašem mišljenju općenito najbolje na našim prometnicama? Prometna signalizacija

51%

Kvaliteta asfalta

15%

Dostupnost parkirnih mjesta

11%

Dostupnost javnih garaža

11%

Količina parkirnih mjesta

Količina garažnih mjesta

Rješenje prometa/gužva Nešto drugo

6% 1%

Izvor: 4Kotača

najzadovoljniji na autocestama, i to njih 68 posto, dok ih 48 posto smatra da je asfalt u dobrom stanju i na brzim cestama. No, čak 92 posto ispitanika nezadovoljno je stanjem asfaltiranih cesta u naseljima. Najlošijom autocestom 16 posto ispitanika proglasilo je Posavsku autocestu ili A3, a 14 posto njih Varaždinsku A4. Žene lakše pronalaze parkirna mjesta Kada je promet u pitanju, mišljenja muškaraca i žena često se razilaze, ali u provedenom istraživanju ispitanici oba spola slažu se u tome da je prometna signalizacija najbolji element naših prometnica, i to po 51 posto muškaraca i 51 posto žena. Iako neki ispitanici imaju suprotno mišljenje, žene su izjavile da imaju manje problema s pronalaskom parkinga. Za većinu ispitanika, njih 69 posto, najgori element u prometu je prometna gužva. To mišljenje podjednako dijele muškarci i žene. Kvalitetu asfalta 15 posto ispitanika izdvojilo je kao najgori element prometnica, dok je 11 posto ispitanika izdvojilo dostupnost parkirnih mjesta i javnih garaža. Najmanje ispitanika, njih šest posto, kao najbolji element izdvojilo je prometna rješenja u gužvi. Prema rezultatima istraživanja, stariji ispitanici manje su nezadovoljni od mlađih te se time zaključuje kako su stariji vozači - smireniji. Od osam ponuđenih elemenata, ispitanici stariji od 46 godina kao loše su u prosjeku izdvajali 2,5 elementa, dok su mlađi od 35 godina jako lošim elementima u prosjeku smatrali 3,3 elementa.

88.000 t robe

pretovarili u prva tri mjeseca ove godine

VUKOVARSKA LUKA, NAJVEĆA HRVATSKA RIJEČNA LUKA

Prvi u krizu

Zbog kaotičnih gospodarskih uvjeta gotovo je nemoguće dugo Vukovar s razlogom su optimisti: u prvom kvartalu ove godine

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

i smo prvi osjetili ulazak u krizu, ali vjerujem i da prvi osjećamo izlazak iz krize, kaže Tomislav Mihaljević, predsjednik Uprave Luke Vukovar. Naime, u prva tri mjeseca ove godine u vukovarskoj su luci obavili pretovar 88.000 tona različitih roba, dok su u istom razdoblju prošle godine ostvarili promet od samo 15.000 tona.

Kako kaže Mihaljević, u vukovarskoj su luci krizu počeli osjećati u drugoj polovini 2008. godine i od tada pa do prvog ovogodišnjeg kvartala, stalno je bilježen pad prometa. Konkretno, do sada je rekordna poratna godina bila 2006. kada je u Luci Vukovar obavljen pretovar 915.000 tona. Iako to još uvijek nije ona količina posla kakva se obavljala u predratnim godinama, kada je redovito godišnje pretovarivano od milijun do 1,3 miliju-

Najveći korisnici Luke su kutinska Petrokemija i nova vukovarska tvrtka Adriatica Dunav na tona, bila je to godina koja je obećavala. I 2008. bila je dobra poslovna godina s ukupno 811.000 tona pretovara. Tada je počeo značajan pad, da bi u 2009. vukovarski lučki radnici obavili pretovar 123.000 tona.

Što nam znači kanal Sava-Dunav O tome što će vukovarskoj luci značiti kanal Sava-Dunav, predsjednik Uprave Luke Vukovar kaže: “S aspekta hrvatskog gospodarstva u cijelosti, kanal sam po sebi nema svrhe bez ukupne regulacije Save i bez nizinske pruge do Rijeke. To bi onda imalo smisla jer će to predstavljati približavanje Rijeke i roba koje bi mogle preko riječke luke dolazati kanalom iz Zapadne Europe. Osim toga, izgradnja kanala bi značila i otvaranje ostalih hrvatskih riječnih luka kao što su Slavonski Brod i Sisak. Ne treba zaboraviti da bi to onda značilo i značajnije otvaranje bosanskih luka Šamca i Brčkog. Za budući razvoj vukovarske luke ipak je najznačajniji razvoj vukovarskog gospodarstva, kao i gospodarstva u širem okružju. Luka nije svrha sama sebi nego mora iza sebe imati gospodarstvo koje radi i za koje će raditi luka”, objašnjava Mihaljević.

www.privredni.hr Broj 3674, 26. travnja 2011.

( samo 15.000 t

promet ostvaren u isto vrijeme prošle godine

( 915.000 t

rezultat rekordne poratne 2006.

– prvi iz krize

ročno planirati. Živi se doslovno iz mjeseca u mjesec, no u Luci zabilježeni promet tereta šest puta je veći nego lani Pretovar tereta po godinama (u tisućama tona) 2003. – 139 2004. – 290 2005. – 796 2006. – 915 2007. – 811 2008. – 430 2009. – 123 2010. – 193 2011. – 88 (prva tri mjeseca)

ni pristup, kao i nedostatak skladišnog prostora jer fizički nema značajnijih mogućnosti prostornog proširenja. To je od nastajanja bila rak-rana ove luke. Postoje planovi za proširenje sa sadašnja četiri hektara na još dva, ali taj posao najprije mora odraditi Lučka uprava. K tome, na središnjem mjestu današnje luke, u dugo-

Najveća prednost vukovarske luke je – Dunav. To znači 365 dana godišnje sigurne plovnosti, kaže Mihaljević

Stoga su dobri početni rezultati ove godine za osamdesetak zaposlenih u Luci Vukovar dokaz da privredni subjekti rade, da se ipak nešto kreće i da se polako izlazi iz krize. Nema ni jednogodišnjih ugovora “Najveći korisnici Luke su kutinska Petrokemija i nova vukovarska tvrtka Adriatica Dunav, nova mješaonica umjetnih gnojiva koju su Talijani izgradili u Vukovaru. Osim toga, pomalo je krenula i Bosna, konkretno ugljen iz Lukavca. Radimo još i uvoz ječma i izvoz slada, a bitno je naglasiti da je značajan partner Luke postao i Agrokor. Kupnjom Vupika pojačao se i promet roba za Agrokor. Konkretno, najveći dio roba koje se sada pretovaruju u našoj luci su umjetna gnojiva i sirovine

za umjetna gnojiva, željezna roba, ugljen i nešto žitarica”, objasnio je za Privredni vjesnik Tomislav Mihaljević. Inače, dugoročnije planiranje u današnjim gospodarskim uvjetima još uvijek je gotovo nemoguće jer ne postoje višegodišnji ugovori. Živi se doslovno iz mjeseca u mjesec. Luka je prije rata imala petogodišnje ugovore sa Zenicom, ali u sadašnjim poslovnim uvjetima nema ni jedno-

godišnjih ugovora. Unatoč tome, u Luci Vukovar su optimisti. “Najveća komparativna prednost vukovarske luke je – Dunav. To znači 365 dana godišnje sigurne plovnosti, jer još nikada nije bilo takvog niskog vodostaja da nismo mogli raditi. Stoga netko tko mora raditi cijele godine, sa sigurnošću može računati na Luku Vukovar”, kaže Mihaljević. Istodobno, najveći nedostatak Luke je cestov-

Kroz krizu bez zaduživanja U vukovarskoj luci s ponosom ističu kako su tvrtka koja je proteklo krizno razdoblje preživjela bez otkaza i zaduživanja. Likvidni su, a plaće i sve obveze prema radnicima, kao i dobavljačima, isplaćuju u redovitim mjesečnim rokovima. U godinama dobrog poslovanja u investicije su uložili 2,2 milijuna eura vlastitih sredstava bez ikakvih kreditnih zaduživanja. Inače, od 2007. Luka Vukovar je izdvojena iz sustava Vupika i od tada djeluje kao samostalna tvrtka u stopostotnom vlasništvu države, odnosno Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDI).

ročnim će planovima biti ušće budućeg kanala Sava-Dunav u rijeku Dunav, tako da će dio luke u budućnosti biti na samom Dunavu, a dio na ušću kanala u Dunav. No, to su dugoročni planovi. Ponajprije se treba napraviti proširenje kako bi se luka mogla izmjestiti, a tek onda se može raditi kanal.

Teglenice su golema ušteda Razloge za optimizam u poslovanju i intenziviranju riječnog teretnog prometa u vukovarskoj luci vide i u brojnim prednostima riječnog prometa, a osobito u aspektu sve skupljih energenata kada je o transportu roba riječ. “Konkretan primjer je nedavni slučaj. Dolazio nam je brod iz Njemačke, iz Regensburga, koji je dovezao 2000 tona šećera. Ekvivalentno tome u cestovnom prijevozu bilo bi 80 kamiona po 25 tona. Dakle, usporedba je u tome da 80 kamiona vozite od Regensburga do Vukovara ili da istu količinu prevezu dvije teglenice Dunavom. Pored financijskih, tu su i velike ekološke prednosti”, kaže Mihaljević dodajući kako o tome više nego slikovito govore izračuni napravljeni u Njemačkoj. Naime, tonski kilometar prevezenog tereta rijekom košta četiri eurocenta, željeznicom 14 centi, a cestom čak 24 eurocenta.

*vijesti U Agrokoru zaposleno 1000 mladih ljudi U koncernu Agrokor nedavno je zaposleno 1000 mladih ljudi različitih struka i razine obrazovanja. Zaposleni su temeljem inicijative Radom iz krize čiji je cilj bio stjecanje početnog radnog iskustva. Tisuću mladih zaposleno je na rok od tri mjeseca u tvrtkama koje posluju unutar koncerna Agrokor, od Vukovara do Dubrovnika. Ova inicijativa Agrokorov je odgovor na složenu gospodarsku situaciju i ujedno najveća pojedinačna akcija zapošljavanja u Hrvatskoj. Violeta od sada i hrvatski proizvod Nova tvornica higijenskih proizvoda tvrtke Violeta, jednog od najuspješnijih regionalnih brendova

u proizvodnji dječjih pelena, higijenskih uložaka, vlažnih maramica, toaletnog papira, kuhinjskih ručnika i salveta otvorena je prošli tjedan u Svetoj Heleni pored Zagreba. Vrijednost investicije je 12 milijuna eura. Violeta sada zapošljava 53 djelatnika, a u planu je da se u sljedeće dvije godine taj broj udvostruči, da bi kroz četiri godine broj zaposlenih u toj tvornici dosegnuo oko 200 osoba. Najmodernija proizvodnja u TŽV-u Gredelj Preseljenje na novu lokaciju u zagrebačkom Vukomercu za tvrtku TŽV Gredelj predstavljalo je istinsku prekretnicu u poslovanju. Tvrtka danas raspolaže najsuvremenijom sofisticiranom opremom, povećani su kapaciteti proizvodnje kao i produktivnost rada, a time je povećana i konkurentnost. Proizvodnja željezničkih vozila u TŽV-u Gredelj najmodernija je u regiji, a nova proizvodna postrojenja proteklog je tjedna razgledao hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3674, 26. travnja 2011.

TORBALI U ZAGREBU

Turci nude voće i povrće, a traže brašno i papir S Turskom imamo najveći obujam robne razmjene do sada, čak 14 puta veći nego 2001. godine Robna razmjena Hrvatske i Turske prošle se godine približila vrijednosti od 700 milijuna dolara, od čega je 112 milijuna hrvatski izvoz u Tursku, a 584 milijuna uvoz iz Turske. To je najveći obujam robne razmjene do sada, čak 14 puta veći nego 2001. U Hrvatskoj posluje oko 50 turskih tvrtki, od kojih su najpoznatije Ozel turizam, Rixos Grupa, Dogus Grupa i Turkish Airlines. Od hrvatskih tvrtki na turskom su tržištu najuspješnije Podravka i Poljoprivredni institut Osijek. Na razini gospodarskih komora suradnja je uspostavljena s Istanbulom, Izmirom i Ispartom, a odnedavno i s Torbalijem, gradićem blizu

Izmira. Predstavnici dvadesetak tvrtki iz Torbalija posjetili su Komoru Zagreb kako bi uspostavili kontakt sa 13 hrvatskih

Od hrvatskih tvrtki na turskom su tržištu najuspješnije Podravka i Poljoprivredni institut Osijek tvrtki zainteresiranih za poslovnu suradnju. Što se potražnje tiče, poduzetnici iz Torbalija zainteresirani su za kupnju brašna, ambalažnog papira, građevinskog materijala, strojeva i opreme. Na prodaju nude majonezu i kečap, voće i povrće, tekstil i staklenu robu. Naj-

više ih, međutim, zanima suradnja u graditeljstvu. Turska je 2010. izišla iz recesije, nakon pada BDP-a od 4,7 posto u 2009., a zabilježila je i iznimno visok rast od 8,9 posto. Inflacija je razmjerno visokih 8,8 posto, ali je inozemni dug tek oko 30 posto BDP-a. Najvažnija turska industrijska grana je tekstilna industrija, ali autoindustrija i industrija elektronike postaju sve važnije. Turizam donosi prihode veće od 20 milijardi dolara, pri čemu su najbrojniji gosti Nijemci, Rusi i Britanci. Tursku najviše muči visok vanjskotrgovinski deficit (gotovo 50 milijardi dolara) zbog čega su iznimno zainteresirani za izvoz na nova tržišta. (D.Ž.)

IVICA TODORIĆ PRED STUDENTIMA EKONOMSKOG FAKULTETA SPLIT

Agrokor povisio ponudu za Mercator U sklopu projekta Top Business Men, koji organizira Studentski zbor Ekonomskog fakulteta Split, predavanje studentima proteklog je tjedna održao Ivica Todorić, predsjednik Agrokora. Po završetku predavanja Todorić je otkrio da je za kupnju 23 posto udjela u Mercatoru povisio cijenu sa 206 eura po dionici na 221 euro po dionici i da je to konačna ponuda. Otkrio je i kako se prije petnaestak godina ozbiljno pribojavao bankrota te je razmišljao o prodaji Leda, ali je odbio ponudu Nestlea jer se nisu dogovorili oko cijene. I najnovije ponude za preuzimanje Leda je odbio. Istaknuo je kako je Agro-

Todorić je studentima rekao kako bi vrlo rado vidio Rohatinskog u svojoj tvrtki kor sve tvrtke kupio nakon javnog natječaja, a da tvrtke iz sustava Agrokora dobivaju poticaje u skladu sa zakonom. “U ovom trenutku Agrokor financira hrvat-

sko gospodarstvo i sve svoje obveze isplaćuje na vrijeme”, naglasio je predsjednik Agrokora. Isto tako napomenuo je kako je Agrokorov dug, unatoč tome što je značajan, kontroliran te da su zaduženja korištena točno za određene projekte, te se točno zna koliko, zašto i gdje je uloženo. Ključ Agrokorova uspjeha Todorić pripisuje ulaganju u zaposlenike i njihovu velikom angažmanu. Prema njegovu mišljenju Agrokor je učinio dosta za Hrvatsku, jer je uspio zaposliti oko 40.000 ljudi, a Vlada ne bi smjela prodavati tvrtke od strateškog interesa. Istaknuo je i kako bi vrlo rado vidio Rohatinskog u svojoj tvrtki. (J.V.)

( u 8 država

trenutačno posluje Orbico grupa

BRANKO ROGLIĆ, PREDSJEDNIK ORBICO GRUPE

Problem nije Hrvatska ne Svaki ministar financija treba dati ostavku ako dozvoli da poj Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rbico grupa ima oko 2300 zaposlenih i oko 1300 dostavnih vozila. S Brankom Roglićem, njenim vlasnikom i zasigurno jednim od najuspješnijih poduzetnika u regiji, razgovarali smo o poslovanju i planovima Orbico grupe, o mogućem preuzimanju Pivovarne Laško i o gospodarskoj situaciji u regiji. Roglić je pojasnio zašto je već nekoliko godina mišljenja da Meracator i Konzum trebaju razmijeniti dionice i udružiti se te zašto je još prije dvije-tri godine, upravo Privrednom vjesniku, izjavio i da javna poduzeća trebaju dobit uplaćivati u proračun, o čemu se posljednjih dana počelo ozbiljno razgovarati u Vladi Republike Hrvatske. Branko Roglić prvi je poznatiji poduzetnik koji je prijavio korupciju u Hrvatskoj. U kojim državama posluje Orbico grupa? - Poslujemo u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji, Kosovu, Makedoniji, Bugarskoj, Moldaviji. Ovih dana otvaramo tvrtke u Austriji i Njemačkoj, a pripremamo i otvaranje tvrtke u Rumunjskoj gdje smo, pored toga, zainteresirani za preuzimanje vodeće distributerske tvrtke. U svim zemljama u kojima poslujemo imamo vlastite skladišne prostore.

Kakva je bila prošla poslovna godina? - Osjećao se pad potrošnje, tako da je Orbico grupa poslovala nešto lošije nego godinu prije. Imali smo promet od oko 700 milijuna eura. Ove godine imamo plan ostvariti poslovne rezultate na razini 2009. godine. Znači, planiramo uprihoditi oko 795 do 800 milijuna eura. Možete li malo razjasniti posljednje novinske napise oko vaše navodne zainteresiranosti za Mercator i njegovo preuzimanje? - Moja grupacija se bavi distribucijom i nikada se nismo namjeravali okuša-

Javnost mora znati da stečaj nije usmjeren protiv radnika nego protiv loših poduzetnika ti u maloprodaji pa tako nismo zainteresirani ni za kupnju Mercatora. Istina je da smo kao dio jednog konzorcija zainteresirani za dokapitalizaciju Pivovarne Laško, koja ima svoj udio u Mercatoru i prodaje ga. Međutim, dokapitalizacija Laškog i prodaja Mercatorovih dionica su dva neovisna i potpuno odvojena procesa. Isto tako, imam toliko iskustva, a i takav poslovni rejting, da se ne bih nikada miješao u poslovne planove drugog poduzetnika i ometao ih. Svi koji me imalo poznaju znaju da je

to tako. Ne bih volio ni da mene netko ometa. Ukupna dokapitalizacija Laškog vrijedna je oko 100 milijuna eura. To bi se podijelilo unutar konzorcija. Zašto vam je bitan ulazak u vlasničku strukturu Pivovarne Laško? - Ja sam već pet godina distributer njihovih proizvoda na području Hrvatske i Makedonije. Moj poslovni interes je da distribuiram njihove proizvode i u ostalim državama u kojima poslujem. Kada sam bio pozvan da uđem u konzorcij koji namjerava dokapitalizirati Pivovarnu Laško, prihvatio sam jer je to moj poslovni interes, ali i moja moralna obveza jer sam počasni generalni konzul Slovenije u Splitu. Isto tako, ne treba smetnuti

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3674, 26. travnja 2011.

( u još 3

( 700 mil €

upravo otvara svoje tvrtke

promet Grupe prošle godine

toliki dug, nego to što se može prestati zaduživati edine tvrtke ne plaćaju porez državi, a posluju i dalje. Na taj način dovodi uredne tvrtke u nekonkurentan položaj ova dva velika regionalna lanca mogu obraniti od posljedica ulaska velikih europskih trgovačkih lanaca.

Kakva je sudbina NTL-a? - NTL se mora ujediniti, organizirati i nastojati biti konkurentan prema nadolazećim trgovačkim lancima. Koliko mi je poznato, takve poteze i povlače njegove članice.

Tvrdili ste prije par godina da nam je, ako se ne opametimo, potreban aranžman s MMF-om. Tvrdite li to i danas i jesmo li se opametili? - Nismo se opametili. Još uvijek se nateže konopac. Da je ušao MMF, mi cijenu kapitala ne bismo plaćali kamatama od šest ili sedam posto, nego najviše tri posto. Naš osnovni problem nije to što smo prezaduženi i što nam je dug toliki koliki jest. Naš je osnovni problem što se mi ne možemo prestati zaduživati.

Što nedostaje u gospodarskoj politici hrvatske vlade? - Nije uspostavljena ravnoteža između javne potrošnje i realnog gospodarstva. To je prvi korak. Mi moramo svesti broj županija na šest, broj gradova i općina na stotinjak, moramo restrukturirati javna poduzeća na način da raspišemo međunarodni natječaj za njihove uprave. Konkretno, moramo dovesti strane menadžere kako bi te tvrtke konačno bile profitabilne. Umjesto stalnog saniranja iz proračuna, treba ih srediti tako da posluju s dobiti i da je uplaćuju u proračun. Na taj način bi se rasteretio realni sektor. Potrebno je privatizirati preostale tvrtke. Naravno, ne bi se smjele priva-

Na koji način se možemo prestati zaduživati? - Činjenica je da realni sektor mora isfinancirati javni sektor. To je nemoguće napraviti ako su prihodi javnog sektora veći od rashoda realnog sektora. Stoga, zbog obveza državi realni sektor nema dovoljno prihoda da servisira svoje kreditne obveze, već je prisiljen servisirati ih tako da podiže nove kredite. Isto tako je potrebno prestati financirati iz proračuna pojedine privatne tvrtke koje su na ovaj ili onaj način bliske vladajućoj garnituri koja ih financira iz proračuna. Treba stručno procijeniti koja od njih ima smisla postojati. Poduzetnici su opterećeni velikim brojem fiskalnih i parafiskalnih nameta. Tu bih

Jurica Galoic/PIXSELL

Je li kod nas previše trgovačkih lanaca? - Po mojoj procjeni opstat će, slično kao u Austriji i Njemačkoj, samo oni najveći, a manji imaju prigodu jedino u specijaliziranju. U protivnom će ih preuzeti veći.

s uma da sam u Ljubljani započeo privatni biznis na području bivše države. Prethodno sam poslovao u Švicarskoj. Je li istinita tvrdnja da je Slovenija poprilično zatvorena za investitore iz inozemstva, pogotovo za one iz regije? - To je potpuno netočna tvrdnja. Slovenija samo brani svoje poslovne interese, što je vidljivo iz slučaja Mercator. Mercator je njihov kanal za izvoz. Teško će bilo kome dozvoliti da uđe u njegovo vlasništvo i da na taj način riskiraju zatvaranje toga izvoznog kanala. Je li to razlog zašto nema puno stranih trgovačkih lanaca u Sloveniji? - Ušlo je pet-šest stranih lanaca. Mislim da je više

razlog to što su njihovi kupci lojalni slovenskim proizvodima, nego nekakva antipoduzetnička klima. Iz tog razloga na tom tržištu ne postoji ni jedna strana pivovara. Slovenski potrošači vezani su uza svoje brendove koji su, istina, dobro razvijeni.

Odavno ste, upravo u Privrednom vjesniku, upozorili da se Mercator i Konzum moraju ujediniti. Stojite li i danas pri takvoj tvrdnji? - Drago mi je da se toga netko sjeća. Tada sam smatrao, a i danas tvrdim da se jedino na taj način

Dalmacija je europska Kalifornija Ostaje li distribucija vaš core business? U što još ulažete? - Distribucija ostaje naš osnovni posao. Višak sredstava investirao sam u Dalmaciji. To znači u maslinarstvo, vinarstvo i turizam. To su djelatnosti od kojih je Dalmacija tradicionalno živjela. Smatram da je ona europska Kalifornija. U Dalmaciju se isplati investirati. Pri tome ne mislim da je ona destinacija s pet zvjezdica, nego treba investirati u hotele s tri i četiri zvjezdice. Tu se može očekivati povrat investicije. Također se dobrim pokazala investicija u turističke vile. Namjeravam dodatno investirati u nautički sektor, a to osim čarter flote podrazumijeva i izgradnju marine. Općenito, nemam dobro mišljenje o velikim turističkim kompleksima. Moramo najprije popuniti postojeće kapacitete.

tizirati tvrtke od državnog značaja poput HEP-a, Hrvatskih voda, Hrvatskih šuma...

posebno istaknuo namete koje imaju jedinice lokalne samouprave, a o njima se vrlo malo govori. Mišljenja sam da svaki ministar financija treba dati ostavku ako dozvoli da pojedine tvrtke ne plaćaju porez državi, a posluju i dalje. Na taj način dovodi uredne tvrtke u nekonkurentan položaj. Javnost

Nismo se opametili. Da je ušao MMF, cijenu kapitala ne bismo plaćali kamatama od šest ili sedam posto, nego najviše tri posto mora znati da stečaj nije usmjeren protiv radnika nego protiv loših poduzetnika. Nazire li se izlazak iz krize u regiji? - Prije nepune dvije godine rekao sam da će kriza trajati pet godina. Još uvijek nismo dosegli dno. Smatram kako će dno krize biti dosegnuto potkraj ove ili početkom iduće godine. Imate li problema s naplatom potraživanja? - Taj problem je sveprisutan mada se mi još uvijek solidno nosimo s njim. Naime, mi nismo isplaćivali dobit grupacije nego smo je zadržavali, tako da smo uvijek imali slobodnih sredstava za premostiti eventualne probleme.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3674, 26. travnja 2011.

“ Predsjedništvo dijeli s Hrvatskom termin kraja lipnja kao datum završetka pregovora.”

Janos Martony, šef mađarske diplomacije

PET I POL GODINA ILI 2125 DANA OD OTVARANJA PRISTUPNIH PREGOVORA

Konačno tridesetica i “silan napredak” Čak je i Europska komisija počela priznavati da su za Hrvatsku vrijedila znatno stroža pravila nego za druge. Proces proširenja nije omiljen u EU-u, pa mu jedino puno pridržavanje svih propisa, kako kaže Štefan Füle, može “osigurati kredibilitet” Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

Rezultati u milijunima eura

Zaključeno poglavlje Poljoprivreda i ruralni razvitak podrazumijeva:

et i pol godina ili 2125 dana nakon noći u kojoj su službeno otvoreni, hrvatski su pristupni pregovori nekako došepali do 30 zatvorenih poglavlja. Ako je to ikakva utjeha rekordu po duljini trajanja, Turska (koja je proces započela nekoliko sati prije Hrvatske)

•

poljoprivrednicima •

352 milijuna eura na ime razvitka sela

•

10 milijuna eura za razvoj vinogradarstva

•

10 milijuna eura za razminiranje

Zaključeno poglavlje Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (ili pomoć iz strukturnih i kohezijskih fondova koja se daje zemljama i njihovim statističkim regijama s BDP-om ispod praga od 75 posto BDP-a EU27):

Viktor Orban se požalio da Mađari nalijeću na zidove kada je posrijedi hrvatski dosje čvrsto je usidrena na 13 otvorenih poglavlja. Europska komisija je konačno počela priznavati da su preduvjeti za otvaranje i zatvaranje poglavlja, dakle za zavrjeđivanje ulaznice u EU društvo, daleko striktniji nego ranije i istodobno se kune da ih neće olabavljivati jer u Uniji nevoljenom procesu proširenja tek njihovo puno pridržavanje “osigurava kredibilitet”. Ovo je omiljena konstrukcija povjerenika za proširenje Štefana Fülea. Na tiskovnoj konferenciji nakon Međuvladine konferencije na ministarskoj/povjereničkoj razini, a po zatvaranju poglavlja 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj i poglavlja 22. Regionalna politika i koordinacija struk-

373 milijuna eura izravnih plaćanja

•

2,2 milijarde eura tijekom prve dvije godine članstva

turnih instrumenata – ili utvrđivanju međusobnih financijskih računa za tri četvrtine proračuna EU-a koliko konzumiraju poljoprivreda i kohezijska politika – bila je opipljiva razlika u pristupu predsjedajuće Mađarske i Europske komisije, odnosno njenog prvog političara. Mađari nalijeću na zidove Füleovu suzdržanost, naime, ne dijele operativci u Općoj upravi za proširenje koje nerijetko frustrira povjerenikova nevoljnost da pogura dosje. Naravno, ne znamo je li i na češkog diplomata mislio mađarski premijer Viktor Orban kada se, rekapitulirajući polovinu posla predsjedajuće zemlje, požalio da Mađari nalijeću na zido-

ve kada je hrvatski dosje posrijedi ili je samo htio po prstima pacnuti države članice. Janos Martony, šef mađarske diplomacije, spominje “osjećaj obavljenog posla” koji i dalje želi završiti u lipnju. “Predsjedništvo dijeli s Hrvatskom termin kraja lipnja kao datum završetka pregovora”, decidiran je Martony. Füle je samo malo promijenio izbor riječi pozivajući se preoprezno na službeni papir, završnu izjavu gdje se hvali “silan napredak”. U umjetnosti slanja poruka između redova tamo gdje to ne dopušta politička korektnost Vijeće EU-a je, pod dirigentskom palicom Mađara, izdalo priopćenje sa spominjanjem “planirane daljnje konferencije u polugodištu” ili, razu-

mljivijim jezikom, računa se da će iduća (međuvladina) konferencija biti sazvana u svibnju kako bi zatvorila Ribarstvo, možda čak i Tržišno natjecanje. Druga konferencija bi morala uslijediti 21. lipnja, kada bi na red za zatvaranje stigla poglavlja Financijske i druge odredbe (ono se zatvara tek kada se utvrdi ciljani datum ulaska u EU), Ostala pitanja (o njemu se ne pregovara) te, naravno, Pravosuđe. S obzirom na nabrojene konstatacije o još neobavljenim zadacima, teško da u iduća dva mjeseca Hrvatska može puno toga učiniti osim uvjeriti EU kako je na pravome putu do donošenja, između ostalog, presuda u korupcijskim slučajevima. Na ruku joj nikako ne ide

još jedan kritičan izvještaj Transparency Internationala. U paketu zahtjeva nalaze se i procesuiranje ratnih zločina i nastavak povratka izbjeglica. Imamo i ekonomiju! Više će se znati u drugoj polovini svibnja prema prvim danima lipnja. Prvo u Hrvatsku kreće oveći stručni tim Europske komisije na misiju iznalaženja činjenica tako da bi do sredine mjeseca Komisija mogla izaći s još jednim privremenim izvještajem o tome kako je odrađeno pravosuđe. Početkom svibnja u Zagrebu će biti glavni haaški tužitelj, njegov se izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a očekuje 6. lipnja, a članice će se držati Brammertzovih preporuka, pogotovo neke,

poput Nizozemske, Belgije, Velike Britanije ili Skandinavaca. Suradnja s ICTY-jem još je na popisu neobavljenih zadataka i među 10 mjerila za zatvaranje poglavlja Pravosuđe od kojih je do ožujka i prijelaznog izvještaja bilo kompletirano samo jedno. Ostatak je neriješen u nekim fragmentima bez kojih nema cjeline, odnosno zatvaranja. Valja podsjetiti da se u zajedničkom priopćenju nakon redovnog, sedmog sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Europska unija sjetila da u Hrvatskoj postoji i ekonomija. Srednjoročno, funkcionirajuće tržišno gospodarstvo Hrvatske uspješno će broditi unutarnjim tržištem EU-a. Hrvatska je općenito ostvarila zamjetan napredak, a posebnu pažnju valja posvetiti temama vezanim uz funkcioni-

Računa se da će iduća međuvladina konferencija biti sazvana u svibnju ranje tržišta, javne nabave, tržišno natjecanje, poljoprivredu, sigurnost hrane, veterinarske i fitosanitarne mjere, ribarstvo, energiju, prometnu politiku, okoliš te, konačno, pravosuđe. Samo je ovo zadnje nepokriveno masivnim usklađivanjem s propisima EU-a, tzv. acquisom. Jer, Pravosuđe se za EU vrjednuje standardima.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3674, 26. travnja 2011.

( sa 50% na 5% vrijednosti zemljišta snižene naknade za zemljište koje postaje građevinsko

OČEKUJE SE 20 POSTO VIŠE IZLAGAČA

Uskoro Dani hrvatske male brodogradnje

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Brže raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem Bitno se pojednostavljuju procedure prodaje i davanja u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. To se posebno odnosi na zakup ribnjaka tara državnog poljoprivrednog zemljišta. No zbog različitih administrativnih prepreka do sada je prodano samo 56.243 hektara, odnosno, 25 posto predviđenih površina. Za zakup i dugogodišnji zakup namijenjeno je 89.316 hektara, a za povrat i ostale namjene predviđeno je 63.116 hektara.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

zmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koje je Vlada donijela na prošlotjednoj sjednici, bitno se pojednostavljuju procedure prodaje i davanja u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. To se posebno odnosi na davanje ribnjaka u zakup, gdje više neće biti potrebno sklapati ugovor o koncesiji. Snižene su naknade sa 50 posto na pet posto vrijednosti zemljišta za poljoprivredno zemljište koje postaje građevinsko nakon izmjena prostornog plana. Umjesto Ministarstva poljoprivrede, suglasnost za raspolaganje davat će Agencija za poljoprivredno zemljište. Zakupnina za minirano poljoprivredno zemljište,

koje je dano u dugogodišnji zakup, neće se plaćati 40 godina, umjesto dosadašnjih 10 godina. Hektari na čekanju Prema riječima ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, nizom se izmjena, usklađenih s prethodnim mišljenjem Ustavnog suda, nasto-

ji ubrzati postupak raspolaganja neiskorištenim poljoprivrednim zemljištem. Ekonomskim aktiviranjem tog zemljišta želi se postići veća zaposlenost i omogućavanje prava na poljoprivredne poticaje Europske unije. Ranijim programima bilo je predviđeno da će se prodati 223.673 hek-

Zna se što s viškom Vlada je utvrdila i način raspolaganja viškom građevinskog materijala i sirovina iskopanih prilikom gradnje. Investitor je dužan sav višak iskopanih mineralnih sirovina staviti na raspolaganje državi. Iskopani višak može se ugraditi u druge objekte od državnog interesa, prodati na javnom natječaju ili prepustiti jedinicama lokalne samouprave.

OKRUGLI STOL ČASOPISA BANKA I IJF-a: JESU LI HRVATI SHRVANI KRIZOM ILI BOLEŠĆU?

Preispitati uvjete za rehabilitaciju U Hrvatskoj je krajem prošle godine bilo više od 326.000 korisnika invalidskih mirovina. Na korisnike prema Zakonu o mirovinskom osiguranju otpada 254.555, a ostatak su invalidi Domovinskog rata i HVO-a. Prvi u prosjeku imaju mirovinu oko 1900 kuna (najviše ih je sa 70 posto oštećenja organizma), a branitelji imaju oko 5000 kuna i mogli su u mirovinu već sa 20 posto ošteće-

nja (takvih je 37,2 posto). Od 59.266 hrvatskih ratnih vojnih invalida, njih 861 ima stopostotno oštećenje, dok ih 80 posto ima invaliditet između 20 i 40 posto oštećenja. U Hrvatskoj nema jedinstvenog tijela za vještačenje prilikom odlaska u invalidsku mirovinu, niti jedinstvenog registra takvih umirovljenika, pa stručnjaci smatraju da pored rješavanja tog problema treba preispitati i

postojeće uvjete za profesionalnu rehabilitaciju. Naime, ta rehabilitacija kod nas nije postavljena kao obveza, ni za poslodavca ni za osiguranika. Prema postojećim propisima na rehabilitaciju se može poslati samo osoba mlađa od 50 godina kod koje oštećenje prelazi 50 posto, umjesto da na rehabilitaciju - i ponovno uključivanje u svijet rada - imaju pravo svi koji mogu raditi do 65 godina, ako ne i dulje. (J.F.)

Manifestacija Dani hrvatske male brodogradnje, koja će se održati u marini Lav hotela Le Meridien Lav u Podstrani pokraj Splita od 28. travnja do 1. svibnja 2011., okupit će, prema riječima organizatora, 20 posto više izlagača u odnosu na prošlu godinu. To ne uključuje izlagače nautičke i ribolovne opreme zbog čijeg će se povećanog interesa ove

godine u marini Lav uz postojeće uredske prostore postaviti i dodatni šator. Ove godine najavljeno je izlaganje 64 plovila, a predstavit će se preko 40 proizvođača plovila iz svih krajeva Hrvatske. Prednjače proizvođači Zagrebačke i Splitskodalmatinske županije (po 14 izlagača), slijede proizvođači iz Istre (šest), po tri proizvođača iz Primorsko-goranske županije i Šibensko-kninske županije, te po prvi put dva proizvođača s područja Zadarske županije. Tijekom ovogodišnjih Dana hrvatske male brodogradnje, što na suhom, što u moru, ljubitelji plovila moći će vidjeti čak 15 premijera. (J.V.)

ZAGREBAČKI TAKSI

Stigla konkurencija Od prošlog petka Radio taksi Zagreb, udruženje autotaksi prijevoznika Grada Zagreba, ima konkurenciju. Taxi Cammeo je započeo s radom sa svojih 76 vozila, koliko za sada imaju dozvola. Ukupno su pripremili 150 vozila - Škoda Octavija. Kako tvrtka nema svoja stajališta, funkcionira samo preko pozivnog centra koji se nalazi na Radničkoj cesti gdje imaju svoju benzinsku crpku i praonicu vozila koja će oprati svako vozilo svakih osam sati. Direktor Taxi Cammea Vladimir Minkovski ističe kako su automobili opremljeni najmodernijim uređajima i automatski izdaju račune na kraju vožnje, a klijenti se u vožnji mogu koristiti besplatnim bežičnim internetom.

“Vozači imaju svoje uniforme - odijela radnim danom i ležerniju odjeću vikendom i pružit će novu kvalitetu usluge na zagrebačkom tržištu. Naši vozači će otvoriti stranci vrata i ponašati se pristojno, neće se naplaćivati prijevoz prtljage, a za početnih 15 kuna moći će se prevesti dva kilometra. Nakon toga svaki kilometar naplaćuje se pet kuna, a cijene danju i noću bit će iste”, ističe Minkovski. Vožnja od središta grada do aerodroma prema njihovim procjenama neće biti dvjestotinjak nego 90 kuna. Taksi vozilo se naručuje pozivom na broj 1212, a može se naručiti SMS-om i elektroničkom poštom. Na svaki poziv vozilo bi trebalo doći po klijenta u roku od tri do pet minuta. (K.S.)

10 PV ANALIZA

( 352 mil €

Privredni vjesnik Broj 3674, 26. travnja 2011.

namijenjeno za ruralni razvoj Hrvatske

( 10,5 mil €

samo za programe u vinogradarstvu

ŠTO HRVATSKI POLJOPRIVREDNICI MORAJU ZNATI O ZAJEDNIČKOJ POLITICI EU-a

Hrvatskoj poljoprivredi na je 745 milijuna EU-ovih Nakon dovršenih pregovora o poljoprivredi, Hrvatska može biti zadovoljna jer nije dobila manje od drugih naše specifičnosti, što će se odraziti na proračunskim sredstvima namijenjenim poljoprivredi i ruralnom Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

oglavlje Poljoprivreda i ruralni razvoj zatvoreno je u paketu s još jednim, Regionalnom politikom. Oba poglavlja pokrivaju oko tri četvrtine proračuna, u čemu i jest njihova posebna težina. Poljoprivreda je za pregovore otvorena u listopadu 2009., za otvaranje se tražilo jedno mjerilo, za zatvaranje još tri. Za razliku od razvikanog Pravosuđa, Poljoprivreda je prošla tiho, uz sitne špekulacije u javnosti – što je golema razlika u odnosu na prošli krug proširenja kada je poljoprivreda bila u srcu ne samo eko-

Hrvatska se obvezala da do 2015. godine neće saditi nove vinograde nomskih nego i političkih prepucavanja. U priopćenju nakon Međuvladine konferencije navodi se da je Hrvatska zatvorila poglavlje nakon što je uspostavila tercet bez kojeg se u ovom valu širenja ne može u EU: integrirani administrativni i kontrolni sustav isplate poticaja (IACS, Integrated Administration and Control System), sustav identifikacije zemljišnih parcela (LPIS, Land

Parcel Identification System) te postavljeni temelj agencije za isplatu potpora. Agencija za isplate posebno je značajna s obzirom na iskustva iz prošlog kruga proširenja. Poljska je kasnila nekoliko mjeseci što je izazvalo metež među poljoprivrednicima i dovelo gotovo do revolucije; kada su isplate krenule, najkonzervativniji dio poljskog društva, seljaci, postali su najzagriženiji zagovornici EU-a. Raspoloživ je novac stajao neiskorišten za Rumunjsku sve dok tamošnja agencija nije proradila na adekvatan, transparentan način. Hrvatska je morala predstaviti i plan priprema za primjenu uredbi unutarnjeg tržišta EU-a u područjima šećera, voća i povrća te mlijeka istodobno “demonstrirajući dostatan napredak” svojim prilagodbama europskom tržištu. Minska omotnica Ulaskom u EU nova članica mijenja svoj sustav poticaja poljoprivrede usklađujući ga sa zajedničkim, europskim, a poticaji se ne isplaćuju iz državnog nego iz europskog proračuna. Privremenim zatvaranjem poglavlja posao ni izdaleka nije završen. Monitoring se nastavlja s naglascima na najvažnije elemente sustava, naročito agenciju za isplatu potpora, te sheme direktnih potpora. Monitoring će trajati do-

slovno do zadnjeg trenutka, do dana ulaska Hrvatske u EU. Dan ulaska bit će i dan velike mijene u načinima i vidovima isplata poljoprivrednika. “Financijska je dimenzija na tragu naših očekivanja. Iskazano u brojkama, paket za izravna plaćanja težak je 373 milijuna eura”, objasnio je pregovarač Miroslav Božić. Božić je pogonski motor u svim pregovorima Hrvatske o poljoprivredi. Pregovori su bili ne tako dugi koliko naporni, valjalo se suprotstaviti stavovima 27 članica - neke, najveće (kad je riječ o poljoprivredi, to je Francuska), tukle su se doslovno oko svake tone u šećernim kvotama. Do-

govor Europske komisije i hrvatske strane je, kao što to uvijek biva u pregovorima, da se ne izlazi u javnost s detaljima dok sve ne bude ispregovarano. Odatle i šutnja. Nakon serije sastanaka na različitim razinama, Hrvatska u konačnici može biti zadovoljna jer nije dobila manje od drugih zemalja – a istodobno su prepoznate i uvažene neke njene specifičnosti tako da se i to odražava na proračunskim sredstvima namijenjenim našoj poljoprivredi i ruralnom razvoju. Prvi je korak tzv. minska omotnica: dodatnih 9,6 milijuna eura stavljeno je na raspolaganje Hrvatskoj. Sredstva se aktiviraju ako se minirani

teren prenamjenjuje u poljoprivredno zemljište, a razminiranje se financira iz ovog fonda. Zanimljivo je da su probleme s minama imale neke nove članice (na granici s Rusijom), no tada nije prošlo njihovo traženje za uklanjanje mina podržano novcem iz proračuna EU-a. Manje čokota U poljoprivrednom je paketu još 10,5 milijuna eura za programe u vinogradarstvu. Istodobno, Hrvatska se obvezala da do 2015. godine, slijedeći europski trend, neće saditi nove vinograde. Derogaciju nisu dobile ni druge zemlje, a zadnjih je godina europski prora-

čun financirao smanjenje broja čokota i prijelaz s masovne produkcije vina - dio famoznog europskog botterberga, viška proizvedene hrane - na kvalitetnije buteljirano vino. Za ruralni je razvoj u proračunu Unije za Hrvatsku namijenjeno 352 milijuna eura. Ruralni razvoj postaje sve zanimljiviji, a sudeći prema prvim najavama, to će se dodatno naglasiti reformom poljoprivredne politike EU-a iduće godine. Kada se sve zbroji, poljoprivredi u Hrvatskoj na raspolaganju je 745 milijuna eura – prema dosadašnjih 450 do 500 milijuna. “Riječ je o većem raspoloživom paketu nego što ga imamo

www.privredni.hr Broj 3674, 26. travnja 2011.

( dodatnih 9,6 mil €

iz EU-ova proračuna za tzv. minsku omotnicu

( 100% sredstava

za ruralni razvoj već nakon 3 godine članstva

prijelazni period za razvoj hrvatskih sela traje samo tri godine

raspolaganju h eura zemalja – a istodobno su prepoznate i uvažene neke razvoju na 750.000 tona. Proizvodnja je opala nakon te najproduktivnije godine, ali kvota ostaje. Sa šećerom je isto bilo igara oko godina i prosjeka da bi se konačna kvota utvrdila na 192.877 tona. Koliko jedna godina u računici igra ulogu, pokazuje primjer hrvatskog traženja da se prosječna potrošnja šećera izračunava kroz razdoblje 2004.-2008. Do zadnjeg trena u pregovorima Komisija je baratala starijim prosjecima za period 2003.-2007. Godi-

Samo su dva proizvoda dobila kvote - šećer i mlijeko danas”, kaže Miroslav Božić. Samo su dva proizvoda dobila kvote - šećer i mlijeko. Rasprava tijekom pregovora bila je zanimljiva, Hrvatska je izašla sa 2007. kao referentnom godinom jer je ona po proizvodnji bila najbolja. Bilo je primjedbi i prigovora (“zašto baš Hrvatskoj”), ali je ostalo

nu 2003. proizvođači šećera pamte kao najgoru u povijesti, sa snažnom sušom zbog koje je proizvedena tek trećina uobičajenih količina. EK je prihvatio hrvatske argumente i kasnije ih tijekom pregovora redovno branio pred članicama. O razlici koju jedna sušna godina čini u dugoročnim aranžmanima govori procjena

da bi prosjek proizvodnje sa 2003. godinom vodio nižim kvotama za šećer, a time i zatvaranju jedne šećerane. U pregovorima je Hrvatska dobila i pravo rafiniranja 40.000 tona šećera od šećerne trske. Hrvatsko, a europsko Pregovori o poljoprivredi riješili su pitanje autohtonih proizvoda. Specifični hrvatski proizvodi naći će se na europskoj listi, poput pića (opolo, plavac, pelinkovac, lozovača, slavonska šljivovica, samoborski bermet...). Postupak zaštite počeo je za proizvode s hrvatskim oznakama (slavonski kulen, istarski pršut...), a procedura će trajati dulje nego čekanje za ulazak u EU. Ispregovarani aranžman sadrži korištenje nacionalnih rezervi za četiri osjetljiva proizvoda – mlijeko, duhan, govedinu i ovce/koze. Prijelazno razdoblje zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima je standardno, sedam plus dvije godine. Poljska je jedina imala dulji rok, 12 godina.

Rasprava o reformi zajedničke poljoprivredne politike Dogodine će u punom jeku biti rasprava o reformi zajedničke poljoprivredne politike, čije izmjene će se odraziti i na Hrvatsku. Ona neće izravno sudjelovati u odlučivanju jer će sve biti usuglašavano tijekom 2012. godine. No, Hrvatska će s krajem pregovora i potpisivanjem pristupnog sporazuma imati pravo sudjelova-

nja na svim skupovima, sastancima, radnim grupama, istina, bez prava glasa ali s mogućnošću da se čuje njezino mišljenje. Danas nitko ne zna kako će izgledati konačan reformski proizvod osim da će više naglašavati potrebe održivog ruralnog razvoja, poštivanje zaštite okoliša i da će preferirati kvalitetu u proizvodnji.

Krećemo od 25 posto u prvoj godini Povoljno je to što se Hrvatska u pregovorima doslovno izborila da postotak dopunjujućeg plaćanja već od prve godine bude 100 posto Posebno je važno što je Hrvatska u pregovorima dobila postupan prijelaz na pune iznose, ravne onima u EU-u. Za ruralni razvoj prijelazno razdoblje traje samo tri godine. U prvoj godini članstva na raspolaganju će biti 60, drugoj 80 i nakon treće 100 posto sredstava. Sporije će ići s izravnim plaćanjima. Jednako kao i nove članice koje su članstvo u Uniji i s tim participaciju u zajedničkoj poljoprivrednoj politici - započele na niskim granama, postupno dostižući isplate kakve su u “staroj” Europi, tako će i Hrvatska krenuti s polazne točke od 25 posto u prvoj godini članstva. U prve četiri godine članstva davanja će godišnje rasti po pet posto, a nakon toga se ubrzava smanjivanje razlika s godišnjom promjenom od 10 postotaka. Dakle, sa 25 posto (2013. ili 2014.?) ide se na 30, potom na 35 i 40 posto, da bi od tada usklađivanje napredovalo do 50, 60, 70... posto, odnosno Hrvatska bi se u 10. godini članstva poravnala s EU-om. Povoljno je to

što se Hrvatska u pregovorima doslovno izborila da postotak dopunjujućeg plaćanja već od prve godine bude 100 posto. Europska komisija u pregovore je ušla sa standardnim zahtjevom da startna pozicija ne bude viša od 30 posto, što je uobičajena dopuna za nove članice (osim Slovenije i Latvije). S točke gledišta poljoprivrednika zaista je

Dobili smo što nam pripada, kaže hrvatski pregovarač Miroslav Božić svejedno je li novac koji dobiva europski ili hrvatski, bitno mu je da stiže na račun; njemu je nevažno daje li 25 posto novca EU, a ostatak država. Razlika je značajna za državni proračun koji će nakon krize popriličan broj godina biti u fazi stezanja remena. “Dobili smo što nam pripada”, decidiran je pregovarač Miroslav Božić. Dopuna isplata poljoprivrednicima iz državnog proračuna u prvoj godini nadograđuje

se do stopostotnog iznosa – Slovenci su imali 85, Latvijci 65, a ostatak zajednice 55 posto. “Nismo željeli da dođe do pada, ovim je priznata naša situacija, naše specifičnosti”, veli Božić. Dogovor je postignut i zato što je Hrvatska usvojila zakon kojim se obvezala odvojiti potpore od proizvodnje (dekapliranje), kao što je praksa u EU-u. Zakon je osnažio hrvatske pregovaračke pozicije i doveo do zadovoljavajućeg ishoda. Važno je i da se u prve tri godine članstva petina paketa namijenjenog ruralnom razvoju može prebaciti u dopunjujuća plaćanja (top-ups) iz čega slijedi da će u prve tri godine članstva udjel europskog novca u troškovima biti 50 a ne samo 25 posto, čime se smanjuje pritisak na državni proračun. Miroslav Božić ovo ocjenjuje drugim najvrjednijim, najznačajnijim dosegom pregovora i kaže: “Mogućnost kombiniranja sredstava za poljoprivredu sa sredstvima za ruralni razvoj omogućuje veći udjel iz europskog proračuna i to je sjajno”.

12 AKTUALNO *vijesti Investitori pripremaju 94 projekta U Hrvatskoj udruzi poslodavaca protekli se tjedan, među ostalim, razgovaralo o uklanjanju prepreka za ulagače kao putu do novih radnih mjesta. Istaknuto je kako su kroz razgovore s investitorima evidentirana 94 investicijska projekta od kojih je 58 otišlo korak dalje od idejne faze. Tih 58 projekata vrijedno je 36,95 milijardi kuna, a daju mogućnost za otvaranje 12.000 novih radnih mjesta. Nuklearke u susjedstvu su sigurne Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva organiziralo je prošli tjedan okrugli stol Sigurnost nuklearnih elektrana i budućnost nuklearne energetike. Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku u ovome ministarstvu, istaknuo je kako su dvije nuklearne elektrane u našem okruženju, Krško u Sloveniji te Paks u Mađarskoj, siguran i stabilan izvor električne energije. Hrvoje Perharić, član Uprave Nuklearne elektrane Krško, napomenuo je kako se u njenu modernizaciju godišnje ulaže 30 milijuna eura. “Cilj je u sljedećih 10 godina uložiti 400 milijuna eura u poboljšanje nuklearne sigurnosti elektrane Krško”, naglasio je Perharić. Ponovno akcije Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke Hrvatska gospodarska komora i ove godine nastavlja najveću i već općepoznatu nacionalnu akciju Kupujmo hrvatsko kojoj se prošle godine pridružila i zajednička akcija Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, HGK-a i Hrvatske obrtničke komore Vrijedne ruke. Obje akcije održavat će se od svibnja do rujna u 21 gradu diljem Hrvatske. Akcijom Kupujmo hrvatsko, HGK i dalje nastoji promovirati kvalitetne domaće proizvode, nositelje znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta.

Privredni vjesnik Broj 3674, 26. travnja 2011.

( 3 mil kn

kazne za kršenje tržišnog natjecanja 2010.

( samo 60 tvrtki

ima godišnji prihod od milijardu kuna

KONFERENCIJA O TRŽIŠNOM NATJECANJU

Prava konkurencija tek s ulaskom u EU Nije rijedak slučaj da pojedini poduzetnici, tek kad dođu pod udar AZTN-a zbog navodnog kartelnog sporazumijevanja, shvate kako se zakoni u tom području odnose i na njih Igor Vukić vukic@privredni.hr

oduzetnicima su za kršenje pravila tržišnog natjecanja u 2010. godini izrečene kazne od ukupno tri milijuna kuna. No još uvijek mnogi od njih ne znaju što piše u Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja, ustvrdila je Olgica Spevec, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. U raspravi na konferenciji o tržišnom natjecanju, koju je prošli tjedan organizirala Američka gospodarska komora u Hrvatskoj, ista-

Nekoliko kuna sniženja za pojedine proizvode neće utjecati na opće odnose na tržištu, rekao je Boris Vukelić knuti su i drugi primjeri sporog prihvaćanja korektnog tržišnog ponašanja. Na neke od izrazitih teškoća ukazao je Sanjin Katinić, član Uprave Metroneta. Ta kompanija, kao i drugi mali telekomunikacijski operatori, žali se na ponašanje velikog HT-a, bivšeg monopolista. Smatraju da Zakon o elektroničkim komunikacijama ide u velikoj mjeri na ruku HT-u. Situacija je postala još lošija nakon što je HT kupio tvrtku Iskon. Katinić je opisao kako se potom na natječajima HT-a često počeo pojavljivati s

dvije ponude, s tim da je Iskonova namjerno niska, s uračunatim gubitkom, kako bi se ugrozio opstanak drugih manjih takmaca. “Nadamo se da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i naš regulator biti hrabriji i naslanjati se na europska iskustva i pomoć”, istaknuo je Katinić. Ništa bez pomoći EU-a Olgica Spevec odgovorila je da je pomoć EU-a već korištena i u gradnji sadašnjeg zakonodavnog okvira. “Bez pomoći EU-a mnogo toga sami ne bismo mogli provesti”, rekla je Olgica Spevec. Prema njezinu mišljenju, problem predstavlja i činjenica da se tržišnim natjecanjem bave i druge institucije. Primjerice, za tržišno ponašanje kreditnih institucija zadužen je dijelom AZTN, ali se njima bavi i Hrvatska narodna banka. Za telekome je nadležan i HAKOM. Ipak, na prvom je mjestu poznavanje problematike. Nije rijedak slučaj da su pojedini poduzetnici, primjerice, nakladnici, tek kad bi došli pod udar AZTN-a zbog navodnog kartelnog sporazumijevanja, shvatili da se zakoni u tom području odnose i na njih. Gordan Radin, član Uprave Agrokora, smatra da su u zakonima previše restriktivno postavljene odredbe o velikim poduzetnicima. “U Hrvatskoj je samo 60 kompanija koje imaju godišnji prihod od milijardu kuna. U

europskim razmjerima to nije tako znatna veličina. Sputavanje takvih poduzetnika zakonima je pucanje u noge vlastitom razvoju”, rekao je Radin. Dodao je da istodobno u Hrvatskoj velike strane kompanije osnivaju svoje male podružnice, koje se u poslovanju mogu osloniti na golemu financijsku snagu i izvore matičnih kompanija. I Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle, ukazuje na relativno slabu zaštitu koju domaće kompanije imaju pred nelojalnim tržišnim nastupom nekih elektroničkih divova s Dalekog istoka. Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, smatra da je AZTN prestrogo ocijenio akcije koje su zajednički provodile članice “Plus marketa”. S obzirom na

ugroženost malih trgovaca, nekoliko kuna sniženja za pojedine proizvode neće utjecati na opće odnose na tržištu, ocijenio je Vukelić. Natjecanje pod pritiskom S pritiskom jakog domaćeg igrača na manje tržišne igrače susreli su se u kompaniji Japan Tobacco International. Njihov predstavnik Goran Pekez kaže da mali trgovci, a i neki trgovački lanci ne pristaju uzimati njihove proizvode zbog aranžmana s Tvornicom duhana Rovinj. “Iako smo nudili vrlo atraktivne uvjete za robu, u nekim slučajevima smo morali dugo čekati na odgovor ili odgovor za te ponude uopće nismo ni dobili”, rekao je Pekez. Na neravnopravnu tržišnu utakmicu s Hrvatskom radiotelevizijom

ukazao je Dražen Mavrić, predsjednik Uprave Nove TV. Založio se za jasno odvajanje i nadzor financiranja javnih sadržaja za koje se prikuplja pristojba i komercijalnih sadržaja kod kojih u borbi za oglašivače konkuriraju privatne televizije. Veleposlanik SAD-a James Foley istaknuo je da fer tržišna utakmica može lakše privući i strane ulagače. Prema riječima Harryja Eichhorna, potpredsjednika Odbora Američke komore za tržišno natjecanje, izostanak kontrole regulatora nad tržišnim ponašanjem kompanija vrlo brzo dovodi do gubitaka za potrošače, ali i kompanije. Boris Cota, savjetnik predsjednika Ive Josipovića, složio se s konstatacijom da je u Hrvatskoj prevelika uloga države u ekonomiji pa je posljedično slaba i opća konkurentnost.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3674, 26. travnja 2011.

( 1994. godine

osnovana tvrtka za informatičku djelatnost Elting P

ELTING P, BRDOVEC

( od 14 vrsta vina čak je 7 vrhunskih

KRONOS AGRO - VINA KALAZIĆ, BATINA

Čudotvorne nosiljke Priča o informatičkoj tvrtki koja kreće u posao s nosiljkama počela je kad je direktorica - postala mama. Tvrtka je sada ekskluzivni distributer njemačkog proizvođača nosiljki Amazonas

Vrhunske kapljice s baranjskih padina Matematika je pokazala da mali vinari mogu pozitivno poslovati jedino ako se opredijele za proizvodnju vrhunskih vina, kaže Kalazić

nformatička djelatnost i pružanje usluga u tom segmentu od 1994. do prošle godine bila je glavna orijentacija tvrtke Elting P. Od prošle godine ta obiteljska tvrtka, koja trenutačno zapošljava pet osoba, bavi se i dječjom opremom s naglaskom na nosiljkama. Tako Elting P postaje ekskluzivni distributer za Hrvatsku njemačkog proizvođača Amazonas koji u svom asortimanu ima široku paletu nosiljki. Direktorica Dunja Sabljak objašnjava nam kako je poslovni zaokret u za njih neistraženo tržište dječje opreme zapravo inspiriran time što je nedavno postala majka. “Naime, kad sam se vratila iz rodilišta nakon rođenja kćeri, ubrzo sam shvatila kako više ništa nije kao prije. U prvih mjesec dana, zbog potreba svoje kćeri, bila sam u konstantnom kontaktu s njom. Moj životni tempo nikad nije bio tako usporen, te sam se iz dana u dan osjećala sve nemoćnije. No, prijateljica mi je

donijela svoju ‘sling’ maramu kako bih u njoj probala nositi kćer. Nakon prvih nekoliko nesigurnih pokušaja uspjela sam je udobno smjestiti u ma-

Odjednom se dogodilo čudo imala sam dvije slobodne ruke, olakšanje je bilo neopisivo, a dijete je na meni spokojno spavalo, prisjeća se Dunja Sabljak ramu. Odjednom se dogodilo čudo - imala sam dvije slobodne ruke, olakšanje je bilo neopisivo, a dijete je mirno i spokojno spavalo na mojim prsima. Drugi dan sam se odvažila, stavila dijete u maramu i krenula u šetnju. Osjećaj je bio prekrasan, te je pala odluka - meni treba marama”, objašnjava nam. Roditelji i entuzijasti Međutim, tu je nastupio problem jer u Hrvatskoj

takve marame nisu se mogle naći ni u jednoj trgovini za koju je znala. “I eto tu zapravo započinje priča o jednoj informatičkoj tvrtki koja kreće u posao s nosiljkama”, ističe. Korisnici ovih proizvoda su svi roditelji koji žele na prirodan način pružiti svom djetetu najbolju njegu te istodobno sebi omogućiti aktivniji i ispunjeniji dan, kaže Dunja Sabljak. Govoreći o konkurenciji, naglašava kako su poduzetnici u ovoj branši uglavnom roditelji entuzijasti kao i ona jer svi žele najbolje za svoju i ostalu djecu. “Tim bolje ako je moguće usput još nešto i zaraditi”, dodaje. Novih ideja, kaže, ne nedostaje, ali za njihovu realizaciju je potrebno mnogo truda. Među budućim poslovnim aktivnostima jest i rad na razvoju jednog novog proizvoda kojeg se nadaju plasirati u skorijoj budućnosti i iskoračiti s njime u regiju. “Međutim, o tome nešto kasnije”, tajnovita je Dunja Sabljak. (B.O.)

adomak Dunava, na blagim južnim padinama Banske kose, prije sedam godina zasadio je Slavko Kalazić na nešto više od 16 hektara stotinjak tisuća trsova vinove loze. Time je njegov Kronos Agro postao drugi po veličini baranjski vinogradar, odmah iza golemih beljskih vinograda. I nije htio biti tek jedan od mnogih dobrih vinogradara i vinara. Htio je biti među najboljima. Brojne diplome i medalje koje su uslijedile za njegova vina to su i po-

Planovi tvrtke okrenuti su prema ruralnom turizmu koji postaje zaštitni znak Baranje tvrdile. Ovih su dana stigle nove potvrde kvalitete Kalazićevih vina. Najprije je na BeoWine festivalu u Beogradu njegov traminac iz 2009. osvojio ne samo Veliku zlatnu diplomu, nego postao i šam-

pion kvalitete. Samo nekoliko dana potom stigla su priznanja sa splitskog sajma GAST: vina tvrtke Kronos iz Batine osvojila su zlato za pinot bijeli i ponovno za traminac, te srebro za chardonnay barrique. Berba medalja nastavljena je i na zagrebačkoj Vinoviti gdje je traminac iz 2009. osvojio još jednu zlatnu medalju. Iznimka među kontinentalcima Vinogradarska djelatnost Slavka Kalazića specifična je i po tome što u ukupnom asortimanu graševina nije vodeća sorta. “Graševina je kod nas zastupljena sa samo sedam posto u ukupnom sortimentu. A koliko je to nedostatak ili prednost, pokazat će vrijeme”, kaže Kalazić. K tome, u ovoj za naše krajeve neuobičajenoj vinskoj priči, prevladavaju vrhunska vina. Čak tri prefiksa “vrhunsko” Kalazićeva vina osvojila su već nakon prve berbe. “Obično se mlade vinare tretiralo tako da naj-

prije imaju stolno vino, pa kvalitetno i tek onda poneko vrhunsko. Međutim, nama je kvaliteta grožđa omogućila da odmah proizvedemo vrhunsko vino, a tehnologijom u podrumu to smo i uspjeli”, objašnjava Kalazić. Budući da su u vinogradarsku i vinarsku djelatnost kretali iz početka, sadnjom vinograda, pomno su mogli isplanirati svoj poslovni put. Kako kaže Kalazić, matematika je pokazala da mali vinari mogu pozitivno poslovati jedino ako se opredijele za proizvodnju vrhunskih vina. To je i ostvareno, pa sada od ukupno 14 vrsta vina njegova paleta sadrži čak sedam vrhunskih. Takva su vina, naravno, namijenjena zahtjevnijoj klijenteli. Planovi tvrtke okrenuti su i prema ruralnom turizmu koji sve više postaje zaštitni znak Baranje. U Kronosu Agro uvjereni su kako će zaokruživanjem djelatnosti ostvariti bogatu ponudu vlastitih proizvoda krajnjem potrošaču, turistima i posjetiteljima. (S.S.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Slovenski alatničari izašli iz krize Gorenje Alatnica dobilo je priznanje na Celjskom sajmu za tehničku usavršenost naprednog oruđa koje je francuskom Peugeotu omogućilo smanjiti težinu automobilske karoserije. Nagrađena Alatnica razvila je i više drugih kompleksnih alata, ali naručitelji ne dopuštaju da ih se izlaže upravo zbog naprednih rješenja. Inače, slovenski alatničari zadovoljni su porastom narudžbi što je znak da se europska automobilska industrija uspješno oporavlja. To je važno jer danas nema automobila proizvedenog u Europi a da nije izrađen uz pomoć slovenskog znanja i alata te sa slovenskim ugradbenim dijelovima. Bez posla 113 doktora znanosti Među 115.608 nezaposlenih u Sloveniji u veljači bilo je i 9215 ljudi sa sedmim stupnjem obrazovanja te 113 doktora znanosti. Slovenija je 2009. među zaposlenima u dobi od 30 do 34 godine imala 31,6 posto onih s visokom izobrazbom (a Hrvatska 20,5 posto). Strateškim dokumentom o razvoju visokog školstva određeno je da Slovenija do 2020. ima taj omjer podići na 40 posto. Svađe zbog sezone

Zbroj svih posjetitelja slovenskih skijališta (1,2 milijuna) smanjio se ove sezone za 20 posto. Kranjska Gora imala je čak 25 posto manje gostiju. Slovenski žičničari, nakon što su u svoje naprave lani uložili 15 milijuna eura, sada traže krivce za dramatičan podbačaj. Okomili su se na Ministarstvo za školstvo i sport zbog termina zimskih školskih ferija, što je navodno brojne Slovence potjeralo na inozemna skijališta. Prozvani ministar podsjeća da je smisao učeničkih praznika nešto drugo, a ne popravak poslovnih rezultata vlasnika žičara.

Privredni vjesnik Broj 3674, 26. travnja 2011.

( 27 tvrtki i zavoda ( 36,5 mil USD radi u namjenskoj industriji BiH

vrijednost sklopljenog ugovora Igmana iz Konjica

VLASTI BOSNE I HERCEGOVINE ZAUSTAVILE IZVOZ ORUŽJA I VOJNE OPREME

Atentat na namjensku industriju

Saznavši da su pojedine kompanije prilikom izvoza naoružanja kršile embargo UN-a predsjedništvo BiH zabranilo je izdavanje dozvola za izvoz svim proizvođačima iz te djelatnosti Zdravko Latal latal@privredni.hr

mjesto da pruže podršku kompanijama namjenske industrije koje su prije dvadesetak godina predstavljale jednu od osnova ekonomskog razvoja zemlje i umjesto da se priključe dogovorima susjednih zemalja o zajedničkim nastupima na trećim tržištima, vlasti u BiH obustavile su izdavanje dozvola za cjelokupan izvoz naoružanja i vojne opreme. Premijeri Hrvatske i Slovenije Jadranka Kosor i Borut Pahor, te predsjednik Srbije Boris Tadić početkom travnja u rezidencijalnoj vili kod Smedereva u Srbiji založili su se za jačanje ekonomske suradnje, napose u području građevinarstva, namjenske i prehrambene industrije. Nasuprot logičnim očekivanjima da se zemlja priključi ovim dogovorima u vlastitom interesu, predsjedništvo BiH je sredinom ožujka, zbog sumnji da pojedine kom-

panije krše embargo Ujedinjenih naroda na prodaju municije, vojne tehnike i viškova oružja pojedinim državama, umjesto krivaca kaznilo sve kompanije i zamrzlo ukupan izvoz. Kobna odluka predsjedništva BiH u samo tride-

U prva tri mjeseca ove godine bio je ugovoren izvoz vrijedan 40 milijuna dolara setak dana rezultirala je milijunskim štetama za tvrtke koje kompletnu godišnju proizvodnju gotovo isključivo izvoze. Eksplozivni problemi Pojedine kompanije, kao Ginex iz Goražda, proizvođač inicijalnih kapsula, morale su obustaviti proizvodnju zbog rizika od nagomilavanja eksplozivnih proizvoda u skladištima. Ginex je samo nekoliko dana prije odluke predsjedništva BiH okončao višemilijunsku inve-

sticiju u suvremene tehnologije koje omogućavaju veću proizvodnju uz poboljšanu sigurnost, a cjelokupna proizvodnja namijenjena je izvozu u 33 zemlje. U 1989. godini Združena industrija naoružanja i vojne opreme Jugoslavije brojala je 53 kompanije, a više od pola je bilo skoncentrirano u BiH. U kooperativnim odnosima za vojnu industriju bilo je vezano oko 1000 tvrtki, a sve one zajedno zapošljavale su oko 80.000 radnika od kojih je 7000 bilo s visokom školskom spremom. U to su vrijeme tvrtke namjenske proizvodnje bile životno vezane jedna za drugu i gotovo ni jedna nije mogla sama proizvesti neko oružje. Njihova godišnja proizvodnja iznosila je 1,8 milijardi dolara od čega je na izvoz išlo od 700 milijuna do milijardu američkih dolara. Danas u BiH u izuzetno teškim uvjetima posluje 27 kompanija i remontnih zavoda. Njihova proizvodnja bazirala se u 90 posto slučaje-

va na domaćim resursima. Tvrtka Igman iz Konjica, koja se svrstava među najveće proizvođače streljiva u Europi, neposredno pred donošenje zabrane sklopila je svoj najveći poslijeratni ugovor o proizvodnji i izvozu streljiva vrijedan 36,5 milijuna dolara. Ukoliko se zabrana izvoza ubrzo ne ukine, od ovog posla, koji bi uz stalnih 300 trebao zaposliti još 300 radnika, neće biti ništa. A taman im krenulo Grupacija namjenske industrije pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH zatražila je hitno ukidanje zabrane izvoza i jači utjecaj države u tom području, kako to upravo čine susjedne zemlje. Ako predsjedništvo i vijeće ministara najkasnije za tridesetak dana ne povuku zabranu tvrtke iz ove djelatnosti moći će staviti lokote na ulaze u tvornice. Na sastanku u Komori naglašeno je da namjenska industrija u posljednjih pet godina, nakon brojnih teškoća, ima kon-

tinuirani rast proizvodnje i izvoza. Prošle godine izdana je 121 dozvola za izvoz naoružanja, a u prva tri mjeseca ove godine bio je ugovoren izvoz vrijedan 40 milijuna dolara, što ukazuje na to da bi se do kraja godine mogao ostvariti rekordan izvoz od oko 100 milijuna dolara. U rješavanje spora između predsjedništva BiH i tvrtki namjenske proizvodnje vrlo brzo se uključila novokonstituirana vlast u Federaciji BiH. Goraždanski Ginex, koji je morao obustaviti proizvodnju, posjetili su predsjednik i potpredsjednik Federacije BiH Živko Budimir i Svetozar Pudarić, a u rješavanje problema uključila se i vlada FBiH. Vlasti iz ovog entiteta inzistirat će kod državnih vlasti da se što prije utvrdi tko je narušavao embargo Ujedinjenih naroda o izvozu oružja i da se u međuvremenu iz zabrane izuzmu “čiste” kompanije kako bi nesmetano mogle nastaviti proizvodnju i poslovanje.

www.privredni.hr Broj 3674, 26. travnja 2011.

( 70% zaposlenih u SCT-u ( čak 530 poslano kućama na čekanje

građevinskih obrta zatvoreno u dva mjeseca

RAZGRADNJA SLOVENSKOG GRAĐEVINARSTVA

DAJ HITNO POJAS ZA SPAŠAVANJE Godinu dana oklijevanja bacilo je slovensko građevinarstvo u krizu kakve nije bilo posljednjih 40 godina. Vlada je konačno pristala intervenirati Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

pak će Slovenija zagristi u kiselu jabuku što je pala iz krošnje građevinarstva, nedvojbeno najteže krizom pogođene djelatnosti unutar cijelog gospodarskog korpusa. Dok je građevinarstvo bilo na koljenima, vlast je odbijala svaku pomisao o intervenciji izgovarajući se da je sektor predimenzioniran i da kriza nije najveće zlo jer će svojom logikom svesti djelatnost na mjeru realnih potreba. Banke i cijene stanova Slovensko građevinarstvo nije više na koljenima – sada je u rasulu! Najveće tvrtke ili su duboko u stečaju poput Vegrada i Cestnog podjetja Maribor ili su u kolotečini koja neumoljivo vodi u istom smjeru, što se trenutno događa najvećem

građevinaru SCT-u iz kojeg je 70 posto zaposlenih poslano kućama na čekanje. Tri mjeseca nije stigla plaća, a ne stiže ni obećani kredit od hrvatske tvrtke EMS s kojim bi SCT pokrenuo nove projekte i platio radnike. U isto vri-

krpaju bilance problematičnim poslovima za koje državno tužilaštvo pronalazi da su ponekad i s druge strane zakona. Veliki građevinari osim što su upropastili sebe, napravili su i pravu pustoš među podizvođa-

inače ne može dobiti uporabne dozvole za određene dionice. Prosvjednici su ponudili dokumentaciju na otkup - za cijenu u visini potraživanja. Mateja Duhovnik, šefica DARS-a, odbila je ponudu izgovarajući

Osim što su upropastili sebe, veliki građevinari su napravili i pravu pustoš među podizvođačima jeme građevinski baron Ivan Zidar, većinski vlasnik i šef uprave SCT-a, nateže se sa sudskim vještacima koji mu odbijaju uvažiti križobolju kao razlog za nedolazak na sud. A razloga za sve učestalije suočenje sa sudom – sve je više. Agonija građevinarstva ne traje od jučer. Godinama uprave

čima. Ovih dana 30 podizvođača s pomurske autoceste uputilo se pred upravnu zgradu DARSa (autocestnog društva) u očajničkom pokušaju da naplate 8,5 milijuna eura potraživanja. Podizvođači su na kolicima, u osam velikih kartonskih kutija, dovezli svu izvedbenu dokumentaciju bez koje DARS

se da posao ne smije dvaput platiti. Samo u siječnju i veljači građevinske obrte zatvorilo je 530 članova Obrtničke zbornice Slovenije. U građevinskim obrtima inače zaposleno je 52.000 ljudi. Vodstvo OZS-a očajno je što se tim ljudima baš nitko ne želi baviti. Prigovor je upućen vladi koja se nije

pretrgla ni od brige za tzv. veliko građevinarstvo. Protukrizne mjere za spas građevinarstva najavljene su prije godinu dana. Ništa od najavljenog dosad nije provedeno zbog svojevrsne pat-pozicije. Građevinski lobi sve vrijeme navlačio je državu na otkup velikog broja neprodanih stanova. Darja Radić, ministrica gospodarstva, uporno je vraćala lopticu građevinarima uvijek uz preporuku da učine ono što ne vole banke – snize prenapuhane cijene stanova. Banke su radije reprogramirale kredite građevinarima. Sniženjem cijena stanova morale bi sniziti i najvažnije poslovne gabarite koji su i bez građevinskog kala na razini dokapitalizacijskog pokrića bankarskih gubitaka. Mitja Gaspari, razvojni ministar, kaže da bi država time stavila smokvin list

na promašaje banaka i građevinara. Unutar slovenske vlade ipak jača struja koja se zauzima za povećanje broja socijalnih i neprofitnih stanova, pa će vjerojatno i određeni otkup neprodanih stanova doći na popis mjera za spašavanje građevinarstva. Mjesec dana za program Kriza će svakako ubrzati odluke o nekim važnim projektima, poput gradnje VI. bloka Termoelektrane Šoštanj, drugog kolosijeka željezničke pruge prema Kopru te ceste na tzv. trećoj razvojnoj osi (Ravne na Koroškem-Novo Mesto-granica na Kupi). Obje zbornice, Gospodarska i Obrtnička, dale su članove u radnu skupinu koja s nadležnim ministarstvima treba u roku od mjesec dana izraditi cjeloviti program revitalizacije slovenskog građevinarstva.

Kako drugi već oživljavaju građevinarstvo Sasvim je izvjesno da će se program mjera za sanaciju slovenskog građevinarstva temeljiti na energetskoj i konstrukcijskoj sanaciji zgrada, na velikim infrastrukturnim radovima, na internacionalizaciji poslovanja te na stranim izravnim ulaganjima. Država već radi na promjeni radno-pravnog zakonodavstva te na zakonima o izgradnji objekata. Obećala je poboljšati platnu disciplinu i postrožiti inspekcijski nadzor. S posebnom pozornošću proučavaju se mjere što su ih pravodobno poduzele pojedine europske zemlje.

AUSTRIJA: U 2009. i 2010. godini s milijardu eura potaknute su savezne građevinske mjere za novogradnje i obnovu starih zgrada. BELGIJA: Snizila je PDV sa 21 na šest posto za građevinske radove do vrijednosti 50.000 eura i stopu PDV-a sa 12 na šest posto za gradnju socijalnih stanova. Povećala je porezne olakšice za investicije u energetsku učinkovitost zgrada te povećala investicije u željeznice, zatvore, škole, ceste i javni transport. Mjere su procijenjene na četiri milijarde eura. NJEMAČKA: Protukrizne mjere za graditeljstvo procijenjene su na 25 milijardi eura, a odnose se na transportnu i gradsku infrastrukturu, energetsku obnovu

zgrada te na lokalna ulaganja u objekte obrazovanja i kulture. Povećane su porezne olakšice za obrtnike, također i za obnovu kuća. ITALIJA: Dodatnih protukriznih 40 milijardi eura namijenjeno je za infrastrukturne objekte. Porezne olakšice mogu dosegnuti 55 posto vrijednosti energetske obnove zgrada. Pojednostavljuju se i uvjeti smještaja objekata u prostor. NIZOZEMSKA: Smanjila je PDV za izolaciju stambenih zgrada sa 19 na šest posto. Smanjeno je i porezno opterećenje za energetsku obnovu zgrada u vlasništvu stambenih poduzeća. Skratili su postupke i dodatno povećali sredstva za velike infrastrukturne projekte.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3674, 26. travnja 2011.

ANALIZA NJEMAČKE UDRUGE ADAC

Hrvatska peta po cijenama u kampovima

( oko 250 kuhara iz 17 zemalja okupio ovogodišnji Biser mora

6. BISER MORA ODRŽAN U SUPETRU

Njemačka automobilska udruga ADAC nedavno je objavila analizu cijena kampova u europskim zemljama prema kojoj se hrvatski kampovi nalaze na petom mjestu. Tako prosječna cijena noćenja u kampu srednje kategorije u Hrvatskoj, za dvije odrasle osobe i jedno desetogodišnje dijete, uključujući kamp mjesto, mjesto za automobil, struju, tuširanje toplom vodom, dodatne troškove i boravišnu pristojbu iznosi oko 34,68 eura što je 3,4 posto više nego lani. Promatrajući ovogodišnje najave i buking s glavnih kamping tr-

žišta, vidljivo je kako neki kampovi u Hrvatskoj imaju porast bukinga za više od 20 posto u odnosu na isto lanjsko doba. Iako se takvi pokazatelji ipak ne mogu aplicirati na očekivanja u glavnoj sezoni, jer kampovi u srpnju i kolovozu ostvaruju oko 71 posto godišnjeg broja noćenja, to ipak daje prostora za lagani optimizam. Sukladno postojećim najavama, sezona u kampingu mogla bi biti na razini lanjske, dok će najkvalitetniji kampovi vjerojatno ponovno registrirati porast turističkih dolazaka, ističu u Kamping udruženju Hrvatske. (S.P.)

*vijesti G2 Investment Group ulaže u šibenski kraj Investicijska tvrtka G2 Investment Group odlučila je uložiti oko pola milijarde eura u hrvatski turizam. U okolici Šibenika planira se izgradnja dvaju hotela, više stotina vila, kongresnih dvorana, privatnih marina sa 150 vezova te golf terena. Osim toga, šibenski hotel Krka obnovit će se i prenamijeniti u grand hotel kategorije pet zvjezdica. Las Vegas u Hrvatskoj? Skupina američkih poduzetnika predstavila je projekt izgradnje grada zabave World L a s Ve g a s , vrijednog milijardu i pol dolara, na hrvatskoj obali. Moguće lokacije su u Istri, kod Zadra i u okolici Dubrovnika. Projekt predvodi Zoran Savičić, poduzetnik iz Banje Luke s prebivalištem u Las Vegasu i povremenim boravištem u Istri. World Las Vegas uključivao bi

izgradnju tri veća hotela s oko 1500 ležajeva, većeg broja poslovnih paviljona, kongresnog centra, umjetnog jezera i vodenog parka grijanog solarnom energijom, otvorenih i zatvorenih sportskih objekata te niza restorana, kafića i sličnih sadržaja. Oglašavanje na TV U tijeku je oglašavanje hrvatskog turizma na globalnim televizijskim postajama. Spotovi u trajanju od 30 sekundi pod nazivom Mediteran kakav je nekad bio, Recepti i Brojevi koji prikazuju autentičnost, način života, enogastronomiju i turističke atrakcije prikazuju se na CNN-u, BBC Worldu, Euronewsu i Eurosportu. Karamarko najbolji kuhar Balkana Na nedavno održanom Balkanskom kulinarskom kupu u Beogradu pobijedio je Tomislav Karamarko iz zadarskog hotela Funimation. Prema ocjeni međunarodnog ocjenjivačkog suda, on je pripremio najbolji meni od tri slijeda.

Ambasadori s kuhačom idu u svijet Kao ambasadori SKMER-a, kuhari 13 zemalja će okupljati svoje nacionalne timove koji će promovirati hrvatsku kuhinju te sudjelovati na raznim projektima vezanim uz razvoj gastronomije Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vogodišnji šesti po redu Biser mora, jedna od vodećih gastronomskih manifestacija u Hrvatskoj, okupio je od 13. do 17. travnja u Supetru oko 250 kuhara i 40 članova žirija iz 17 zemalja, i to Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Italije, Slovenije, Češke, Austrije, Rumunjske, Turske, Ukrajine, Latvije, Moldavije, Albanije, Saudijske Arabije i Rusije. Biser mora organizira splitski Savez kuhara mediteranskih i europskih regija (SKMER), a novost je da će od ove godine taj savez djelovati posredstvom ambasadora u 13 novih država. Podružnice u 13 država Kuhari iz 13 zemalja objeručke su prihvatili ideju otvaranja podružnica SKMER-a u svojim državama. “Kao ambasadori, kuhari će okupljati nacionalne kuharske timove svojih zemalja koji će sudjelovati na događanjima u organizaciji SKMER-a, promovirati hrvatsku kuhinju i kuhinju mediteranskih i europskih zemalja, razmjenjivati tradicionalne recepte te sudjelovati na raznim projektima vezanim uz razvoj gastronomije uopće. Ovo je najbolji

način promicanja Hrvatske kao gastronomske destinacije što je jedna od najvažnijih karika hrvatskog turizma”, istaknuo je Miro Bogdanović, predsjednik Saveza kuhara mediteranskih europskih regija. Pobjednik ovogodišnjeg Bisera mora je poljski kuhar Prezemek Czekata, srebro je dobio Rumunj Stefan Bercea, dok su broncu podijelili Hrvat Frane Šerka i Turčin Erol Saridogan.

“Kuhari su se natjecali u nekoliko kategorija, a natjecanje se odvijalo u otvorenim kuharskim boksovima gdje su pripremali razna zadana jela. Uz natjecanje kuhara, festival svake godine uključuje i održavanje predavanja, degustacija, tematskih večeri, okruglih stolova, zabavni pro-

gram, sajam proizvođača. Ove godine upriličena je i projekcija filmova prvog gastronomskog festivala Kino okusi, a sudionici natjecanja i Supetrani na rivi su za Guinnessovu knjigu rekorda zamijesili i izradili cijeli kilometar njoka”, istaknuo je Braco Sanjin, predsjednik žirija za Grand prix Biser mora. Nova udruga ugostitelja Savez kuhara mediteranskih i europskih regija već niz godina organizira razna natjecanja, festivale, sajmove, gastro izložbe i ostala događanja na kojima se promovira gastro-

Svjetske kuhinje na mediteranskom pjatu Amasadori kuhari Saveza kuhara europskih mediteranskih regija su: iz Bosne i Hercegovine - Hamid Hadžić, iz Srbije - Đorđe Kostić, iz Makedonije - Venera Andrevska i Zoran Krsteski, iz Crne Gore - Vuko Mitrović, iz Slovenije - Jozef Oseli, iz Ukrajine - Leonida Bilenko, iz Rumunjske - Cristian Crainiseanu, iz Albanije - Denis Cefa, iz Poljske - Roman David Tauber, iz Češke - Dražen Horvat, iz Turske - Yalcin Manav, iz Saudijske Arabije/Njemačke - Tomas A. Gugler, iz Velike Britanije - Burc Tuncel, te iz Rusije - Natalija Chernikova i Elena Suchkova.

nomija, ali i s njome povezane tvrtke i proizvodi. Tijekom ovogodišnjeg Bisera mora održan je i sastanak nedavno osnovane Hrvatske interesne udruge ugostitelja. Članovi izvršnog odbora uvjereni su kako bi do kraja godine njihova udruga mogla okupiti između 2000 i 3000 ugostitelja iz svih krajeva Hrvatske, a sve u cilju zaštite njihovih

Ovo je najbolji način promicanja Hrvatske kao gastronomske destinacije, smatra Miro Bogdanović interesa. Tijekom manifestacije Biser mora na supetarskoj rivi održao se i kulinarski gastro show na kojem nije manjkalo zabavnih momenata. Dobro su se zabavili i kuhari koji su, u sklopu showa, vozili alku na Segwayima, što je “sportska disciplina” koju su sami osmislili.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3674, 26. travnja 2011.

recesiji, postoje znatna financijska sredstva raznih stranih i “ Unatoč domaćih ulagača, od investicijskih fondova, velikih tvrtki do pojedinaca koji traže projekte za ulaganje. ” Željko Kovač, direktor i osnivač portala

NOVI PORTAL ZA PRIVLAČENJE INVESTICIJA

*vijesti

Strani ulagači, evo nas! Na portalu Croadriainvest nalazi se niz informacija potrebnih stranim i domaćim ulagačima, kao i podaci o malim i srednjim tvrtkama te projektima koji su spremni za financiranje

entar za poduzetništvo Zagreb pokrenuo je specijalizirani portal za privlačenje stranih investicija. Portal Croadriainvest zamišljen je kao mjesto na kojem se mogu pronaći informacije o tvrtkama, projektima i partnerstvu ponuđenom ulagačima iz inozemstva. Croadriainvest će organizirati i posjete potencijalnih ulagača na investicijske lokacije, pružiti podršku u procesu izdavanja svih relevantnih dozvola, pomoći u primjeni različitih poticajnih paketa te osigurati podršku nakon provedbe ulaganja. Projekt su podržale nadležne hrvatske institucije, a osnovni mu je cilj neposredno povezivanje poduzetnika i ulagača. Namjera pokretača portala je da on postane središnje mjesto na kojem će mali i srednji poduzetnici

objavljivati svoje projekte, ideje ili inovacije kako bi investitori mogli izabrati ono što im je najzanimljivije za ulaganje. Želje poduzetnika Željko Kovač, direktor i osnivač portala, kaže kako je ideja o pokretanju portala proizašla iz niza razgovora s poduzetnicima koji su često isticali da imaju razvijene projekte, no ne mogu

Croadriainvest će organizirati i posjete investicijskim lokacijama te pružiti podršku u procesu izdavanja dozvola ih provesti jer im za realizaciju nedostaje novac. “Naše financijske institucije ne prakticiraju projektno financiranje već

samo financiraju projekte koji su snažno pokriveni hipotekama kao osiguranjem za povrat posuđenih sredstava, pa su poduzetnici primorani svoje razvojne ideje držati u ladicama i čekati vrijeme kad će imati dovoljno sredstava za njihovu realizaciju. S druge strane, unatoč recesiji, postoje znatna financijska sredstva raznih stranih i domaćih ulagača, od investicijskih fondo-

va, velikih tvrtki do pojedinaca koji traže projekte za ulaganje”, naglasio je Kovač. Besplatno za tvrtke Promocija prema investitorima provodi se putem informacija koje se dostavljaju veleposlanstvima stranih zemalja u Hrvatskoj te gospodarskim udruženjima i predstavništvima stranih tvrtki u našoj zemlji. Ako je po-

duzetnik zainteresiran za objavu svoje ponude na portalu, djelatnici Centra mu dostavljaju upitnik u koji se upisuju osnovne informacije o projektu za koji traži financiranje. Svi podaci iz upitnika prevode se na engleski jezik te se putem operatora portala objavljuju u jednoj od predviđenih rubrika. Ako se investitor zainteresira za neki projekt, taj se projekt provjerava putem službenih servisa Hrvatske gospodarske komore te se nakon provjere povezuje s poduzetnikom. Poduzetniku se, po potrebi, nudi sva pravna i ostala stručna pomoć tijekom realizacije projekta. Važno je naglasiti da je sav postupak prikupljanja podataka, obrade, prijevoda, prikupljanja ponuda te provjere investitora besplatan što portal čini vrlo atraktivnim za domaće poduzetnike.(PV)

PIRATSTVO NA INTERNETU: 99 POSTO DOWNLOADA JE ILEGALNO

Ukupan legalan promet: nekoliko tisuća kuna U Hrvatskoj je 99,9 posto downloada s interneta ilegalno, a ukupan promet na svim legalnim stranicama iznosi tek nekoliko tisuća kuna, upozorio je na prošlotjednoj konferenciji za novinare Nenad Marčec, glavni direktor Zaštite autorskih muzičkih prava Hrvatskog društva skladatelja. Konferencija je održana u organizaciji Državnog zavoda za intelektualno vla-

sništvo, radi najave cjelodnevne akcije Stop krivotvorinama i piratstvu koja je prošlog četvrtka održana na zagrebačkom Cvjetnom trgu. U projektu su sudjelovali i predstavnici Carinske uprave, Državnog inspektorata, Ministarstva unutarnjih poslova, Državnog od-

vjetništva i Američke gospodarske komore u Hrvatskoj. Marčec je kazao kako kod nas nit-

Vrlo često su “pirati” djeca od 12-13 godina ko mlađi od 35 godina više ne kupuje CD-ove s glazbom i filmovima, zbog čega su - kao i u svijetu - najviše oštećeni vlasnici autorskih prava. “Oni ne dobivaju ništa, a na njima zarađuju

svi, pa i oni koji pružaju usluge spajanja na internet i downloada”, naglasio je Marčec dodavši kako taj problem, unatoč brojnim pokušajima, nisu riješile ni najrazvijenije zemlje. S takvom ocjenom složio se i ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Željko Topić te upozorio kako su vrlo često “pirati” djeca od 12-13 godina koje država ne smije kriminalizirati. Topić je podsjetio kako je zadatak Zavoda osigurati onu razinu zaštite intelektualnog vlasništva koja postoji u Eu-

ropskoj uniji i ostatku razvijenog svijeta. Da se ide u dobrom smjeru pokazuje i to što su pregovori s EU-om u tom dijelu završeni još 2008. godine. Inače, brojni podaci pokazuju kako se lani povećavao broj kaznenih prijava zbog autorskih prava (38,1 posto) te broj oduzetih i uništenih proizvoda (vrijednost tih proizvoda veća je za 70,5 posto i iznosila je 23,7 milijuna eura), dok se broj kaznenih prijava u pogledu prava industrijskog vlasništva smanjio sa 102 na 65 (36,3 posto). (J.F.)

Novi sustav u Gavriloviću Hrvatski Telekom u suradnji s Combisom implementirao je za tvrtke Gavrilović Grupacije jedinstveni IBM XIV sustav za pohranu podataka. IBM XIV predstavnik je sljedeće generacije diskovnih sustava. Najveća mu je posebnost to što upravlja podacima i raspoređuje ih bez upotrebe tradicionalnih RAID (Redundant Array of Independent Disks) polja. Takva tehnologija omogućuje iznimno kratko vrijeme oporavka u slučaju ispada jednog diska te istodobno i ravnomjerno korištenje svih resursa, odnosno ujednačenost performansi sustava. Sigurnija HP prijenosna računala Tvrtka HP je osvježila liniju prijenosnih računala namijenjenih korporacijama i poduzetnicima te malim i srednje velikim tvrtkama. Među ostalim, rješenja HP ProtectTools u svim novim prijenosnim računalima poduzetnicima pomažu u zaštiti podataka i imovine te pri korištenju sigurnos n i h zakrpa. H1 u Hrvatskoj pošti Usluge H1 Telekoma od prošlog tjedna se prodaju u 180 poštanskih ureda, što značajno proširuje prodajnu mrežu tog telekom operatora. Na ovaj način govorne i internet usluge H1 Telekoma postaju dostupne korisnicima diljem Hrvatske. Partnersku suradnju s Hrvatskom poštom H1 Telekom je ostvario u trenutku kada na tržište izlazi s četiri nova H1 BIT paketa koji uz govornu uslugu korisnicima omogućavaju i pristup širokopojasnom internetu (ADSL).

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3674, 26. travnja 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE PVC profili

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR MJESTA KOJA VAS PLAŠE PEMA CHÖDRÖN Naklada Ljevak

Budistička redovnica Pema Chödrön izaziva nas da životnim problemima pristupimo na duhovan način. Poučava nas važnom umijeću - kako da ne bježimo od problema u lažno skrovište. Sreća proizlazi iz osjećaja da smo “ovdje i sada”. Tjeskoba, depresija i bijes proizlaze iz bijega od problema. Ako nelagodu sagledamo u njezinu “ovdje i sada”, spoznat ćemo sebe i osjetiti duboku sreću življenja. Pema Chödrön svaku uputu temelji na slojevitoj tradiciji tibetanskog budizma, no prenosi je jednostavno, jasno i duhovito.

NOVI POČETAK TONY PARSONS Profil

Policijski službenik George Bailey dobio je dar o kojem ponekad svi sanjamo - priliku da ponovno bude mlad. Nakon što u 47. godini doživi srčani udar, presađuju mu srce poginulog mladića - i njegov se život mijenja. George, mlad u srcu, postaje savršen ljubavnik svojoj supruzi i odličan prijatelj svojim sinovima; on sada želi promijeniti svijet, ali nakon nekog vremena otkriva da biti opet mlad i nije toliko zabavno. Ovo je priča o tome kako odrastamo i starimo, te o tome zašto odustajemo od mladenačkih snova.

Eldeco, Istanbul, Turska, www.eldeco.com.tr. Tvrtka proizvodi dekorativne profile od aluminija i PVC-a, i to keramičke profile (unutarnje i vanjske), fasadne profile, profile za kupaonice, MDF i PVC profile, te aluminijske i PVC zavjese... Tvrtka traži prodajnog agenta. Kontakt: Hilmi Yilmaz, export@ eldeco.com.tr, +90 216 6118822, +90 532 6686312. Modularne i mobilne kuće

BK Housing Sp., Glinianka, Poljska, www.bkhousing.pl. Tvrtka je vodeći proizvođač mobilnih i modularnih kuća. Također grade ljetnikovce, jeftine socijalne građevine, nadograđuju i grade javne objekte (dječje vrtiće, urede, hotele...). Zainteresirani su za suradnju s osobama i tvrtkama koje su specijalizirane za distribuciju objekata toga tipa. Kontakt: Ewa Brolska, info@bkhousing. pl, +48 22 7899542.

Hrvatska sveučilišna naklada

U ovoj knjizi skupljeni su radovi posvećeni piscima i problemima starije i novije hrvatske književnosti. Nastali su u posljednjih desetak godina, kao prilozi za različite znanstvene skupove, pa je većina njih (oko dvije trećine) već publicirana u zbornicima, dok se ostali mogu naći u materijalima sa simpozija o Nikoli Nalješkoviću, Ranjininu zborniku, Petrarci i petrarkizmu te Antunu Šoljanu.

RECORD STORIES PRIČE IZ PRODAVAONICE PLOČA SKUPINA AUTORA Aquarius Records

Zbirka sadrži 21 kratku priču, uz jedan esej (Viktor Žmegač) i jednu pjesmu (Samuel Sacher), odabrane nakon natječaja koji je lani u prosincu raspisao Aquarius Records. Od 155 pristiglih priča žiri je odabrao 12 najboljih, pa i jednu najbolju od najboljih - onu Ivana Jozića, te njima pridodao i priče 11 pozvanih autora. Zbirka je objavljena na Međunarodni dan prodavaonice ploča i neizostavno je štivo za ljubitelje teksta i glazbe.

ANĐELI ĆE SAMO ZASPATI MERITA ARSLANI Naklada Ljevak

Mnogima omiljena novinarka Merita Arslani objavila je roman prvijenac, a on govori o tridesetogodišnjoj Katarini, punoj života, i njezinom anđelu čuvaru koji joj mora najaviti da će uskoro umrijeti. “Umrijet ćeš” je rečenica koja zvuči poput kletve, kao da umirućeg osuđuje na vječni pakao, a ne na vječni život. No, ni anđeli ne znaju zašto netko mora umrijeti. Doznajmo hoće li Katarina na kraju i nama otkriti tajnu u koju su upućeni samo odabrani.

Burza kompenzacija u graditeljstvu

Antracit, Zagreb, sites.google.com/site/ antracit2000. Tvrtka posreduje u kompenzacijama u graditeljstvu u svrhu pronalaska rješenja za proizvođače, trgovce i kupce. Posreduje u financiranju graditeljskih pothvata od najvećih do najmanjih. Kontakt: Vanja Zlatović, antracit@ zg.t-com.hr, +385 1 6601504, +385 99 5724990. Čepovi za gips ploče

Helgi Snorrason, Reykjavík, Island. Poduzetnik proizvodi čepove za gips ploče - novi proizvod koji pomaže u popravljanju gips ploča. Traže se tvrtke u Hrvatskoj za distribuciju i prodaju tog proizvoda. Kontakt: Helgi Snorrason, helgi. snorrason@gmail.com, +354 6152426

Montažni objekti

Elenika International, Ivanjica, Srbija, elenika.mojsajt.info. Tvrtka se bavi projektiranjem, proizvodnjom i montažom montažnih objekata, prizemnih i katnih, te traži zastupnika za tržište Hrvatske. Kontakt: Nenad Zotin, office@elenika. info, +381 61 1166251. Niskoenergetske kuće

PETNAEST RIJEČI RASPRAVE O HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI PAVAO PAVLIČIĆ

štitu betona, te ugradnju poliuretanskih i epoksidnih premaza vlastite proizvodnje. Kontakt: Silvije Štetić, silvijestetic@ its-kem.hr, +385 1 3498592, +385 98 278568.

Kern-Haus, Karlshrue, Njemačka, www. kern-haus.de. Tvrtka traži poslovne partnere u Hrvatskoj, zainteresirane za građenje niskoenergetskih kuća. Kontakt: Vlado Bulić, kern-haus@decro.de, +49 721 8302721, +49 171 7139504. Podovi

ITS Kem podovi, Zagreb, www.its-kem. hr. Tvrtka prodaje epoksidne i poliuretanske podove i premaze za beton, epoksidne i poliuretanske mortove i mase za izravnavanje betona. Nudi dvokomponentna ljepila i mase za zalijevanje elektronike. Tvrtka nudi i ugradnju industrijskih i dekorativnih podova, kiselootpornu za-

Suradnja

Proficentar, Novi Sad, Srbija. Tvrtka je zainteresirana za poslovnu suradnju u trgovini žitaricama, brašnom i drugim poljoprivrednim proizvodima te kupoprodaji i razmjeni informacija. Pored ovoga, proizvodnim tvrtkama nudi usluge zastupništva, posredništva i ispitivanja tržišta. Kontakt: Vladislava Štimac, stimac@ neobee.net, +381 64 9604294. Voćne i sadnice maslina

Geront, Kaštel Novi, www.rasadnik-geront.hr. Tvrtka proizvodi visokokvalitetni sadni materijal, u skladu s pravilima struke koristeći suvremene metode uzgoja. Nudi veliki izbor sorti šljive, višnje, trešnje, marelice, jabuke, kruške i masline. Tvrtka nudi stručnu i tehničku pomoć prilikom planiranja i podizanja višegodišnjih nasada (voćnjaka), kao i usluge obrade tla, pripreme za sadnju, sadnju te održavanje voćnjaka. Kontakt: Mate Žanić, info@rasadnik-geront.hr, +385 21 230169, +385 99 3333884.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Borbeni obroci

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja individualne borbene obroke. Rok dostave ponuda je 1. lipnja. Telefonski uređaji

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja 411 telefonskih uređaja. Rok dostave ponuda je 9. svibnja. Održavanje strojeva za brojanje novca i platnene poštanske vreće

Hrvatska pošta u dva nadmetanja nabavlja usluge održavanje strojeva za bro-

janje novca i platnene poštanske vreće. Rok dostave ponuda je 1. i 2. svibnja. Ljetne radne cipele

Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba nabavlja 416 pari ljetnih radnih cipela. Rok dostave ponuda je 2. svibnja.

Kamion kiper

Šume Republike Srpske, Direkcija Sokolac, nabavljaju osam kamiona kipera. Rok dostave ponuda je 27. svibnja. Računala

JP Elektroprivreda BiH u Sarajevu nabavlja računala. Rok dostave ponuda je 16. svibnja.

REGIJA Carinske plombe i užad

Uprava za indirektno oporezivanje BiH iz Banje Luke nabavlja metalne carinske plombe i užad. Rok dostave ponuda je 5. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3674, 26. travnja 2011.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Na dražbama poslovni prostori i industrijske hale Oranica ukupne površine 2663 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,5 milijuna kuna, u naselju Jalkovec u Varaždinu, prodaje se na dražbi 27. travnja u 10.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radić 2, soba 224/II. Na navedenoj nekretnini upisano je razlučno pravo u korist razlučnog vjerovnika Raiffeisenbank Austrija Zagreb, Petrinjska 59. Nekretnina se prodaje po načelu “viđeno-kupljeno”, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke, pravne ili činjenične naravi. Oranica se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 098/481 953. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Tri poslovna prostora od kojih je jedan površine 44 četvorna metra procijenjene vrijednosti 523.651,50 kuna, drugi 135 četvornih metara procijenjene vrijednosti 1,24 milijuna kuna, a treći površine 222 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 2,43 milijuna kuna, nalaze se u Ulici Ignacija Henckea 1 u Rijeci, a prodaju se na dražbi 28. travnja na Trgovačkom sudu u Rijeci. Još uvijek nije poznato točno vrijeme održavanja dražbe. Početna prodajna cijena prvog navedenog poslovnog prostora iznosi 71.100 eura, dok početna cijena drugog poslovnog prostora iznosi 168.800 eura. Treći prostor prodaje se po početnoj cijeni od 329.400 eura. Spomenute nekretnine prodaju se po navedenim početnim cijenama u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a na dan uplate. Nekretnine se kupuju po načelu “viđeno-kupljeno” te kupac ne može

izjavljivati prigovore na pravne i materijalne nedostatke nekretnina. Na ponudama treba naznačiti “Ponuda za kupnju imovine ST-65/98 - ne otvarati”. Pisanoj ponudi treba priložiti dokaze o identitetu. Informacije o navedenim nekretninama mogu se dobiti radnim danom od 8 do 14 sati, uz prethodni dogovor na telefon 051/212 220. Jamčevina za sve navedene nekretnine iznosi pet posto. Industrijska nekretnina ukupne površine 19.706 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 3,5 milijuna kuna, u Ogulinu, prodaje se na dražbi 29. travnja u 9 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, soba broj 342/III. Prodaja se obavlja po načelu

“viđeno-kupljeno”, što isključuje sve naknadne prigovore kupaca. Nekretnina i dokumentacija vezana uz nju može se razgledati prema prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/2026 292. Jamčevina iznosi 300.000 kuna. Industrijska hala ukupne površine 11.660 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 6,8 milijuna kuna nalazi se u Maloj Švarči 155 u Karlovcu, prodaje se na dražbi 29. travnja u 9.15 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Stal-

na služba u Karlovcu, soba 342/III. Nekretnina će se prodavati na petom ročištu za dražbu po početnoj cijeni koja je jednaka utvrđenoj vrijednosti nekretnine i ispod te cijene se ne može prodati na petom ročištu. Prodaja se obavlja po načelu “viđeno-kupljeno”, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Spomenuta nekretnina može se razgledati u vrijeme dogovoreno sa stečajnom upraviteljicom Jasnom Brajdić na broj 091/5170 411. Jamčevina iznosi 300.000 kuna. Dvorište površine 1259 četvornih metara na kojem se nalazi poslovna građevina izvan funkcije površine 189,81 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 1,5 milijuna kuna, nalazi se u Ilici 425 u Zagrebu i prodaje se na dražbi 3. svibnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 90/ II. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 01/2338 534. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene. Zemljište površine 12.808 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 138.327 kuna, nalazi se u naselju Veljun u Slunju i prodaje se na dražbi 3. svibnja u 12 sati u zgradi Suda u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/III. Prodaja se obavlja po načelu “viđeno-kupljeno”, što isključuje sve naknadne prigovore po svim osnovama. Spomenuta nekretnina može se razgledati u svako doba, a dodatne informacije vezane uz način i predmet prodaje mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na telefon 098/387 098. Jamčevina iznosi 10.000 kuna.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Ekonomija nasilja dr. Uroš Dujšin

nogi ljudi misle kako razvoj koči pojava nazvana “zamkom siromaštva”: poljoprivrednici ne kupuju dovoljno gnojiva iako znaju da bi time dobili veće prinose; ako nema ceste, vi-

šak njihovog uroda istrunut će na polju. Rješenje problema je – izgraditi cestu, a ako to neka siromašna zemlja ne može sama, tu trebaju uskočiti donatori. No najnoviji izvještaj Svjetske banke, World Development Report, ukazuje na to da najvažnije ograničenje razvoja nije zamka siromaštva, nego zamka nasilja - upozorava Economist. Ipak manje ratova Mirne zemlje uspijevaju se othrvati siromaštvu, koje je prisutnije u zemljama razdiranim građanskim ratovima, etničkim sukobima i organiziranim kriminalom. Nasilje i nesposobne vlade sprječavaju ih u bijegu iz zamke siromaštva. Autori izvještaja procjenjuju da otprilike 1,5 milijardi ljudi živi u zemljama pogođenim nasiljem. Pri tome gotovo svih 39 zemalja pogođenih građanskim ratovima nakon 2000. godine pate od cikličkih ponavljanja nasilja. Uz to i neki “blaži”

oblici nasilja mogu postati smrtonosniji i od samih građanskih ratova: tako u Gvatemali svake godine smrtno strada više ljudi nego što ih je ubijeno u građanskom ratu u toj zemlji u 1980-im godinama. To je utoliko važnije što se tradicionalno državno nasilje smanjuje. Iako se

broj svjetskog stanovništva povećao nakon 1990., broj ratova - međunarodnih i građanskih, kao i državnih udara - je smanjen, a isto tako i broj stradalih u njima. To znači da je manji broj država pogođen intenzivnim nasiljem, ali i da se ono ponavlja u državama koje su nasiljem pogođene. Uslijed toga dvaput je vjerojatnije da ljudi u tim zemljama pate od neishranjenosti, triput manje pohađaju osnovnu školu i dvaput je veća smrtnost u dječjoj dobi nego u drugim siromašnim zemljama. Ti su ljudi također izloženiji šokovima: u zemljama s najnestabilnijim vladama prosvjedi tijekom prehrambene krize 2007.2008. godine bili su češći i češće su bili popraćeni nasiljem. No sada se postavlja pitanje jesu li te zemlje nasilne zbog toga što su siromašne, ili su siromašne zato što su nasilne. Ovo posljednje je donekle točno. Tražeći odgovor na to pitanje, autori izvještaja pitali su mlade ljude zašto

se pridružuju gangsterima i pobunjenicima. Oko dvije petine ispitanika odgovorilo je da to čine zbog nezaposlenosti, a tek je 10 posto izjavilo da su to učinili iz uvjerenja. Implikacije te analize su dalekosežne. Ona dokazuje da, kao prvo, prevenciji nasilja treba posvetiti mnogo više pažnje. Nažalost, analize koje se bave mjerilima ne vode računa o efikasnosti sudstva ili sigurnosti građana. Kao drugo, vlasti bi trebale naučiti koje su mjere efikasne u suzbijanju nasilja. Vlade dobrih namjera Vlade bi također trebale pokazati dobre namjere postavljanjem ljudi kojima javnost vjeruje na važne položaje. Kao treće, autsajderi ne bi trebali tretirati nove sukobe kao tradicionalne ratove u kojima su jasne uloge diplomata, vojnika i humanitaraca. U ovom slučaju svi moraju zajedničkim naporima spriječiti eskalaciju nasilja. Napokon, potrebno je više strpljenja. Od 1985. nadalje je i u ze-

Mirne zemlje uspijevaju se othrvati siromaštvu, koje je prisutnije u zemljama razdiranim ratovima mljama s najodlučnijim reformatorima bilo potrebno 27 godina da bi se korupciju svelo na podnošljivu razinu. No malo je onih koji su uključeni u smirivanje stanja nakon sukoba koji mogu čekati tako dugo. Pouka svega toga je da arapske zemlje zahvaćene demokratskom revolucijom moraju proći nekoliko tranzicija; no to je lakše reći nekom ekonomistu Svjetske banke nego čelniku zemlje zahvaćene nemirima i nasiljem.

20 SVIJET FINANCIJA

( 118 mil kn ( manje za 28,7%

*vijesti Prva aukcija za model B+ Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) uskoro će održati prvu aukciju za model B+, a njen iznos je 150 milijuna kuna. Na toj će aukciji prednost imati poslovne banke koje ponude nižu kamatnu stopu na kredite za koje se traži jamstvo. Jamstveni fond iznosi milijardu kuna, a jamstva će se moći izdavati do 30. travnja 2012. godine. Poduzetnici koji zadovolje uvjete poslovne banke i HBOR-a moći će dobiti državno jamstvo do 30 posto vrijednosti kredita, ali najviše do 50 milijuna kuna. Očekuje se rast prihoda od turizma Za razliku od prošle godine kada rast fizičkih pokazatelja nije pratio i rast prihoda od turizma, u ovoj godini u tom segmentu analitičari RBA očekuju povoljnije rezultate i rast od 4,4 posto godišnje. Ukupni prihodi od turizma lani su iznosili 6,24 milijarde eura, a u ovoj se godini očekuje veći prihod, i to za 274,56 milijuna eura. Invalidske mirovine više od prosjeka EU-a

U Hrvatskoj se u prosjeku, promatrajući u odnosu na 27 zemalja Europske unije, izdvaja manje novca za starosne, a više za invalidske mirovine. Primjera radi, prije četiri godine izdaci za invalidske mirovine kretali su se oko 2,6 posto bruto domaćeg proizvoda što je nešto više od prosjeka EU-a koji je tada izdvajao oko 2,1 posto BDP-a za tu vrstu mirovina. U našoj se zemlji za invalidske mirovine daje nešto više od četvrtine ukupnih mirovinskih izdataka, dok u EU-u taj prosjek iznosi oko 16 posto.

Privredni vjesnik Broj 3674, 26. travnja 2011.

dobit HBOR-a u 2010.

u odnosu na dobit ostvarenu u 2009. godini

GODIŠNJE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE HBOR-a

Pozitivno, ali uz manje prihode i veće rashode U idućem razdoblju banka nastavlja s provođenjem mjera za gospodarski oporavak i razvitak, te će i nadalje učvršćivati suradnju s međunarodnim financijskim institucijama lim, moguće je refundirati ona sredstva koja su utrošili u proteklom razdoblju. Tu su uključena i sredstva koja su, primjerice, utrošena tijekom proljetne sjetve”, ističe on. HBOR je ponovno započeo i s provedbom programa Restrukturiranje koji je u 2008. i 2009. godini bio obustavljen. Taj program, napomenuo je Kovačev, bitan je za gospodarstvenike jer mogu povoljnim dugoročnim kreditiranjem izmijeniti ročnost izvora sredstava, povećati stabilnost i uspješnost poslovanja te stvoriti kvalitetnije preduvjete za ulazak u nove investicije. Banka u idućem razdoblju nastavlja s provođenjem mjera za gospo-

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u 2010. godini ostvarila je 921 milijun kuna ukupnih prihoda što je dva posto manje u odnosu na 2009. godinu. Ukupni rashodi banke lani su iznosili 803 milijuna kuna što je tri posto više nego u 2009. godini. Do povećanja rashoda došlo je zbog novih zaduženja te povećanja rezerviranja za reprogramirane plasmane. Neto krediti porasli Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, ističe kako je banka u 2010. ostvarila dobit u iznosu od 118 milijuna kuna te da je ona manja za 28,7 posto u odnosu na onu ostvarenu u 2009. godini. “Unatoč povećanju kamatnih stopa na međunarodnom tržištu zbog čega su i naša

Ukupan lanjski prihod iznosio je 921 milijun kuna ili dva posto manje nego godinu ranije prošlogodišnja zaduživanja bila nešto nepovoljnija nego u 2009., svjesno smo zadržali iste kamatne stope kao i prije krize. To je jedan od glavnih razloga smanjene dobiti, koje smo se tako odrekli radi bolje potpore gospodarstvenicima”, kaže prvi čovjek HBOR-a.

U odnosu na 2009. godinu neto krediti porasli su za 5,2 posto te su na kraju 2010. iznosili 21,25 milijardi kuna što čini 93 posto ukupne aktive banke. Prošle godine ukupne obveze su se povećale za 35 posto u odnosu na početak godine te su na koncu 2010. iznosile 15,9 milijardi kuna ili 68 posto ukupne pasive. HBOR je u prošloj godini odobrio ukupno 1606 kredita u iznosu od 6,6 milijardi kuna. Oko 78 posto kredita odobreno je za potrebe ulaganja u obrtna sredstva. U promatranom razdoblju došlo je do porasta broja odobrenih investicijskih kredita, i to sa 321 u 2009. na 401 odobreni kredit u 2010. godini. Ovaj trend je nastavljen i u prvom tromjesečju

ove godine u kojem je došlo do više nego dvostrukog povećanja broja odobrenih kredita u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tako je u prvom ovogodišnjem kvartalu odobreno 165 investicijskih kredita u ukupnom iznosu od 434 milijuna kuna, dok su u istom razdoblju 2010. godine odobrena 72 kredita u iznosu od 444 milijuna kuna. Iz toga se može zaključiti kako se sve više poduzetnika odlučuje za manja ulaganja. HBOR je ove godine uveo pet novih kreditnih programa - Priprema poljoprivredne proizvodnje, Poduzetnice, Likvidnost, IPARD mjere 101. i 103. - a uveo je i izmjene uvjeta u postojećim programima. Promjene su ponajprije vidljive u povećanju

udjela kredita u investiciji do 75 ili čak 85 posto po pojedinim programima, smanjenju kamatnih stopa i produljenju početka i roka otplate. Žmikanje kamate Kovačev je tijekom prošlotjednog predstavljanja godišnjeg financijskog izvješća naglasio kako se program Priprema poljoprivredne proizvodnje odnosi na kreditiranje pripreme proizvodnje i otkup poljoprivrednih proizvoda te da uključuje sve poljoprivredne djelatnosti. “Kamatu, koja uobičajeno iznosi četiri posto, uspjeli smo ‘ižmikati’ na tri posto, sve kako bismo poljoprivrednicima osigurali što povoljnije zaduživanje. A korisnicima ovog kreditnog programa, među osta-

HBOR je u prošloj godini odobrio ukupno 1606 kredita u iznosu od 6,6 milijardi kuna darski oporavak i razvitak putem modela A+ i unaprijeđenog modela B, te s učvršćivanjem suradnje s međunarodnim financijskim institucijama. Tako planira potpisati nove ugovore s IBRDom u vrijednosti 200 milijuna eura za financiranje turizma i infrastrukture, s KfW-om u vrijednosti 18 milijuna eura za financiranje projekata vodoopskrbe i odvodnje, te s EIB-om u vrijednosti 100 milijuna eura za financiranje malog i srednjeg poduzetništva.

www.privredni.hr Broj 3674, 26. travnja 2011.

( 5,7%

udio loših stambenih kredita u francima

( 3,5%

*vijesti

udio loših stambenih kredita u eurima

PBZ analize

Krediti u francima ostaju veliki uteg i u ovoj godini Slabljenje švicarskog franka ispod razine od pet kuna ne može se očekivati prije sredine sljedeće godine

vicarski franak je od početka ove godine otklizio za oko četiri posto, ali njegovo se znatnije slabljenje ispod razine od pet kuna ne može očekivati prije sredine sljedeće godine, procjenjuje se u analizi Privredne banke Zagreb. Analitičari švicarske banke UBS procjenjuju da će se u ovoj godini dogoditi tek blago slabljenje franka, dok je Bloombergova prognoza da će se tečaj franka prema euru u prosjeku kretati od 1,31 do 1,35 franaka za euro u ovoj godini (što je prema

sadašnjem tečaju eura između 5,5 i 5,65 kuna). Jačanje franka donijelo je znatne dobitke globalnim špekulantima, ali je u Hrvatskoj i nekim drugim europskim zemljama naštetilo dužnicima koji su kredite uzeli u švicarskoj valuti. Prema podacima HNB-a, kod stambenih kredita u francima udio loših kredita dosegnuo je 5,7 posto u studenome 2010., dok se istovremeno kod stambenih kredita vezanih uz euro udio loših kredita kreće oko 3,5 posto. Udio loših stambe-

nih kredita rastao je bitno brže kod onih vezanih uz franak (u 11 mjeseci prošle godine za 2,9 postotnih bodova) u odnosu na kredite vezane uz euro (+1,1 postotni bod). Neće sam od sebe devalvirati Imajući na umu da se učinci na kvalitetu kredita očituju s vremenskim odmakom, uzlet franka u prošloj godini imat će veći efekt na kvalitetu kreditnog portfelja tek u ovoj godini. Zato je realno očekivati da će u 2011. krediti vezani uz franke i

dalje biti veliki uteg i zajmoprimcima i zajmodavcima, s obzirom na to da je uz švicarsku valutu vezana gotovo četvrtina kredita plasiranih građanima.

Uz švicarsku valutu vezana je gotovo četvrtina kredita plasiranih građanima Kakva-takva brana pred naletom franka cijelo ovo vrijeme bila je Švicarska narodna ban-

ka, koja je nizom intervencija na tržištu pokušavala suzbiti rast. Švicarci su to i debelo platili pa je njihova središnja banka prošlu godinu okončala s gubitkom od 21 milijarde franaka. Bitni razlozi koji održavaju franak na visokoj razini i dalje su prisutni, ne toliko u samoj ekonomiji Švicarske, već više u problemima izvan nje. Sve dok Švicarska bilježi stabilan rast, a u eurozoni vlada strah od raspada, franak neće sam od sebe devalvirati, zaključuje se u PBZ analizi. (D.Ž.)

Imate li D-U-N-S RegisteredTM certifikat?

Novi certifikat za kvalitetu na webu D&B je do danas omogućio postavljanje certifikata na internetske stranice više od 25.000 društava u svijetu Bonitetne kuće Dun&Bradstreet i Bonline iz Zagreba lansirale su prošli tjedan novi proizvod za dokazivanje kredibiliteta hrvatskih trgovačkih društava na internetu. Riječ je o internetskom certifikatu D&B DU-N-S RegisteredTM za područje Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Kako je pojašnjeno u priopćenju, certifikat je uveden jer je na globalnim tržištima sve veći nedostatak internetske transpa-

rentnosti postao ozbiljna prepreka u poslovanju. Zato je dokazivanje kredibiliteta novim zainteresiranim partnerima izazov za svako trgovačko društvo. Kada poslovni partneri sa sigurnošću znaju tko stoji iza neke internetske stranice, lakše će donijeti odluku o suradnji. To vrijedi kako za kupce tako i za dobavljače. Hrvatske će tvrtke sada imati mogućnost da na svoje web stranice postave D-U-N-S RegisteredTM certifikat, koji

će dokazivati da je trgovačko društvo provjerila najstarija bonitetna kuća D&B. D&B je do d a n a s omogućio postavljanje certifikata na internetske stranice više od 25.000 društava u svijetu. U Europi to je novi servis, budući da su ga do sada uveli samo u Švedskoj i Finskoj. Bonline je sa svojim partnerskim druš-

tvima osigurao da certifikat mogu dobiti sve tvrtke iz većine ze-

malja bivše države (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina i Srbija). Klikom na internetski certifikat otvara se poseban prozor s osnovnim podacima o društvu koje stoji iza web stranice. D&B na taj način kredibilitetom svoje trgovačke marke i svojim ugledom osigurava vjerodostojnost društva koje se predstavlja na internetu. Kako funkcionira certifikat, možete pogledati na www.bonline. hr. (J.F.)

RBA nudi nove stambene kredite Raiffeisenbank Austria (RBA) proširila je postojeću ponudu stambenih kredita novim Flexi Green stambenim kreditom za stanovništvo. Ti su krediti namijenjeni za kupnju i izgradnju energetski učinkovitih stambenih nekretnina, kao i za povećanje energetske učinkovitosti postojećih stambenih nekretnina. RBA će te kredite odobravati u iznosu od 5000 do 200.000 eura za kupnju ili izgradnju stambenih nekretnina. Krediti za adaptaciju odobravat će se do iznosa od 100.000 eura. Državne subvencije za kredite Erste banke

Erste banka pripremila je posebnu ponudu stambenih kredita u sklopu programa povezanog sa Zakonom o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita. Nominalna kamatna stopa za prve četiri godine otplate iznosi 4,5 posto. U sljedeće dvije godine kamatna stopa može se uvećati za maksimalno 10 posto u odnosu na efektivnu kamatnu stopu iz prethodnog razdoblja. Od sedme godine otplate kredita primjenjivat će se redovna kamatna stopa. Kredit koji podliježe subvenciji može iznositi do 100.000 eura, a za kredite većeg iznosa bit će subvencioniran iznos glavnice kredita do 100.000 eura. Rok otplate je do 30 godina. Nexe ulaže u obnovljive izvore Nexe Grupa planira investirati u obnovljive izvore energije, a do 2015. godine planira uložiti oko 90 milijuna eura u izgradnju bioplinskih postrojenja, postrojenja na biomasu za proizvodnju topline i struje te mini hidrocentrale. U Ferićancima u jesen ove godine počinje izgradnja prvog bioplinskog postrojenja od jednog megavata.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3674, 26. travnja 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Nema napetosti na novčanom tržištu Radmila Nižetić

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

proteklom razdoblju ponuda novca na novčanom tržištu zabilježila je daljnji porast, a potražnja ostala na gotovo istoj, vrlo niskoj razini. U organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb tijekom proteklog razdoblja nije bilo nikakve napetosti unatoč činjenici što je sredinom prošlog tjedna započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija. Sudionici su razmjerno skromno trgovali, a prosječna tjedna kamatna stopa zabilježila je blagi porast. Ra-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

18.4.’11. - 2.4.’11.

11.4.’11. - 15.4.’11.

250 200

150 100

50 0

18.4.2011.

19.5.2011.

20.4.2011.

zlog tome je struktura pozajmica među kojima je bilo onih na dulje rokove s nešto višom kamatnom stopom. Prekonoćna kamatna stopa, uz koju se uobičajeno ugovara najviše pozajmica, iznosila je 0,30 posto.

21.4.2011.

Uz tako obilnu ponudu dobro bi došla aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija na kojoj bi zanimanje sudionika bilo zasigurno vrlo veliko. Međutim, drugi tjedan za redom aukcija nije održana, a prema objavlje-

ponedjeljak

utorak

nim informacijama neće se održati ni ovog utorka. Tako prorijeđene aukcije trezorskih zapisa pokazuju sve manju oslonjenost države na kratkoročno zaduživanje. S druge strane, sudionicima bi baš sada odgovarale obilne i redo-

srijeda

četvrtak

petak

vite aukcije trezorskih zapisa koje bi djelomično neutralizirale visoku likvidnost. Zbog nedostatne potražnje za novcem i izostanka aukcije trezorskih zapisa najveći dio dnevne ponude novca ostaje ne-

raspoređen. Stoga ne čudi to što se dnevni viškovi na kraju dana usmjeravaju u središnju banku kao noćni polog uz kamatnu stopu od 0,25 posto godišnje. Upravljanje viškovima likvidnosti uz ovako sužen izbor instrumenata postaje vrlo zahtjevno. U sljedećem razdoblju očekujemo blagu promjenu odnosa ponude i potražnje novca, uz zadržavanje povoljnih uvjeta trgovanja. Razdoblje održavanja obvezne pričuve tek je započelo pa će potražnja za novcem u određenoj mjeri biti podržana potrebom ispunjavanja zadanog prosjeka na računima.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna neznatno oslabjela prema euru

I dalje porast Mirexa

Potkraj prošloga tjedna kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na početak tjedvaluta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

7.360

USD

sila 5,027371 kunu. Švicarski franak je također pao za neznatnih 0,6 posto, na 5,697635 kuna. 5.16

CHF

5.74

7.356

5.12

5.72

7.352

5.08

5.70

7.348

5.04

5.68

7.344

5.00

5.66

7.340

4.96

5.64

5,302302

JPY

japanski jen (100)

6,131021

CHF

švicarski franak

5,697635

GBP

britanska funta

8,326618

USD

američki dolar

5,027371

EUR

euro

7,359065

Izvor: HNB

EUR

5,407896

kanadski dolar

kuna. Srednji tečaj američkog dolara zabilježio je također pad za 2,1 posto, pa je njegova vrijednost izno-

na oslabjela neznatnih 0,04 posto prema euru. Srednji tečaj eura u tjednu uoči Uskrsa iznosio je 7,359065

19.4.

20.4.

21.4.

18.4.

19.4.

20.4.

21.4.

18.4.

19.4.

20.4.

21.4.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Rekordno visoka cijena srebra

6100 6040

FTSE 100

svjetskim burzama. Pritom je Dow Jones dosegnuo najvišu razinu u gotovo tri godine. Protekli tjedan počeo je izjavom predsjedni-

ka Svjetske banke Roberta Zoellicka da je globalna ekonomija jedan korak dalje od ozbiljne krize. Ipak, iz Svjetske banke je naglašeno kako su ci-

12600

2900

12520

Dow Jones

2840

5980

12440

2780

5920

12360

2720

5860

12280

2660

5800

12200 18.4.

5000 4700

19.4.

20.4.

21.4.

22.4.

CAC40

7280

19.4.

20.4.

21.4.

22.4.

18.4. 10000

DAX

9800

4400

7160

9600

4100

7040

9400

3800

6920

9200

3500

6800 18.4.

19.4.

20.4.

21.4.

22.4.

NASDAQ

2600 18.4.

7400

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

162

161

160

159

primjena od 22. travnja 2011. 18.4.

Zbog odličnih poslovnih rezultata uglavnom tehnoloških kompanija u prvom ovogodišnjem tromjesečju, protekli su tjedan porasle cijene dionica na svim

Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, potkraj prošlog tjedna došao je na vrijednost od 160,3490 bodova. To je skok za 0,04 posto u odnosu na tjedan ranije kada je Mirex iznosio 160,2810 bodova.

19.4.

20.4.

21.4.

22.4.

20.4.

21.4.

22.4.

NIKKEI 225

9000 18.4.

19.4.

20.4.

21.4.

22.4.

18.4.

19.4.

jene hrane dramatično porasle u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Primjera radi, cijena kukuruza ove je godine porasla 74 posto, pšenice 69 posto, soje 36 posto te govedine 30 posto u odnosu na prva tri mjeseca 2010. Jedino je cijena riže pala za dva posto. Cijene nafte kreću se od 110 do 125 dolara po barelu, dok je cijena zlata između 1475 do 1510 dolara po unci. Iznenađenje je srebro koje je dosegnulo najvišu cijenu u zadnjih 30 godina, 44 dolara po unci.

159 20.3.

30.3.

9.4.

20.4.

18.4.

19.4.

20.4.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 20.4.2011. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mirov. fond Sindikata hrv. Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

161,9471 164,8085 153,0946 160,3264 160,3490

168,7927 199,9516 121,8569 138,9649 133,4256 156,5527 187,4117 182,9359 196,3334 142,4060 120,5599 106,7779 162,7682 110,6925 119,8766 170,4095 149,5687 120,8306 107,6819 133,1659

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3674, 26. travnja 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 380,622 milijuna kuna TJEDNI DIONIČKI PROMET: 66.644.748,73 kn

Najtrgovanija dionica HT-a Marko Repecki www.hrportfolio.com U skraćenom razdoblju od 18. do 21. travnja, obuhvaćenom ovim izvješćem, bez jednog trgovinskog dana, redovni dionički promet na ZaTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) INA-industrija nafte d.d. Podravka d.d. Atlantska plovidba d.d. Belje d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Dalekovod d.d. Končar - elektroindustrija d.d. Ingra d.d.

grebačkoj burzi iznosio je 66,644 milijuna kuna. Indeks Crobex pao je za 0,13 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 2.194,64 boda, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.222,24 boda što je pad od 0,01 posto. Naj-

tjedna promjena -0,52% -0,75% +5,83% +1,16% -3,94% +4,42% -2,13% -3,25% -1,08% -0,52%

zadnja cijena 285,50 265,00 3.810,00 320,00 680,00 92,93 1.585,50 240,04 552,00 13,41

promet 31.972.665,17 5.682.621,47 3.635.232,72 3.257.006,76 2.394.219,94 2.109.065,72 1.941.116,49 1.096.365,86 963.010,38 953.398,15

više se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 31,972 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 285,50 kuna što je pad od 0,52 posto. Najveći pad zabilježila je dionica Atlantske polovidbe 10 dionica s najvećim rastom cijene Sunčani Hvar d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Hrvatski duhani d.d. Solaris d.d. Lucidus d.d. Medika d.d. Uljanik d.d. Jadroagent d.d. Riviera Poreč d.d. INA-industrija nafte d.d.

koja je razdoblje završila na 680 kuna što je pad od 3,94 posto, a njome je trgovano u vrijednosti od 2,394 milijuna kuna. Najveći porast među najtrgovanijima zabilježila je di-

tjedna promjena +20,00% +19,32% +11,11% +8,67% +8,59% +7,14% +7,10% +6,51% +5,84% +5,83%

zadnja cijena 54,00 599,00 50,00 250,06 19,97 7.500,00 85,72 622,00 214,00 3.810,00

promet 35.562,14 193.225,96 250,00 250,06 6.417,45 29.000,00 3.085,92 1.831,00 100.606,40 3.635.232,72

INVESTICIJSKI FONDOVI

sto do + 4,62 posto, a 12 fondova zabilježilo je porast veći od jedan posto. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježili su NFD Aureus US Algorithm (+ 4,62 posto) i Ilirika Gold (+ 2,68 posto). Najveći gubitnik kod dioničkih fondova bio je Prospectus JIE kojem je

vrijednost smanjena za 2,89 posto. Kod mješovitih fondova najveći dobitnik je NFD Aureus Emerging Markets Balanced koji je ostvario porast vrijednosti od 1,98 posto. Najveći dobitnik kod obvezničkih fondova je Erste Bond (+0,16 posto), a slijedi ga HPB Obve-

znički (+0,15 posto), dok su najveće padove u toj grupi imali OTP euro obveznički (-1,65 posto) i Raiffeisen Bonds (-0,04 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,19 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 14. do 20. travnja 2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

97,5087

0,12

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,2153 44,2218 8,4613 132,7700 12,9184 106,3800 106,8400 74,8864 166,3825 64,4000 86,9001 89,1759 92,0400 94,5635 104,0500 51,4400 60,2437 44,6115 27,7612 75,8714 53,3970 71,2946 73,1033 5502,5700 97,5956 14,4379 35,0200 48,5133 7,5476 58,1700 43,5390 84,8036 50,9112 451,2461 342,7734 94,6182 87,6000 315,6716 74,9600 142,4058 116,9413 10,8377 116,1709 109,4421 106,4877 11,1419

-2,65 -0,89 0,85 1,51 0,01 0,22 0,77 -0,64 0,03 -1,75 -1,79 -1,70 -1,17 1,93 -0,40 -0,17 -2,89 -0,26 1,75 -0,75 0,29 -0,13 0,38 0,67 1,35 1,37 -1,27 0,95 -0,21 1,04 -0,99 2,57 0,03 -0,18 0,99 -0,93 -0,69 0,41 -1,32 4,62 -2,14 -0,01 0,84 0,73 -0,54 1,36

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

zadnja vrijednost 2.194,64 1.222,24 97,38

onica Ine koja je porasla za 5,83 posto te je trgovanje završila na 3810 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 3,64 milijuna 10 dionica s najvećim padom cijene RIZ-odašiljači d.d. Finvest Corp d.d. Božjakovina d.d. Hoteli Podgora d.d. Vjesnik d.d. Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Đakovština d.d. Magma d.d. VABA banka Varaždin d.d. Croatia Lloyd d.d.

tjedna promjena -0,13% -0,01% +0,14%

kuna. Osam od 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a dvije su zabilježile porast cijene.

tjedna promjena -41,46% -23,38% -22,53% -20,73% -20,00% -16,36% -15,05% -13,42% -13,23% -10,33%

zadnja cijena 120,00 150,00 93,00 20,61 20,00 9,20 7,51 18,20 72,01 2.600,50

promet 19.275,00 207.895,26 30.432,58 618,30 3.240,00 846,40 2.962,60 2.922,20 18.003,52 7.801,50

*vijesti

Fondovima porasla vrijednost udjela Kod izračuna tjednih promjena fondova, u obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 13. do 20. travnja. Proteklog su tjedna prevladavali pozitivni rezultati te je 54 od ukupno 93 fonda ostvarilo porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -2,89 po-

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

104,1800 95,8778

*Tjedna promjena [%] 0,99 2,68

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

124,9200 146,9900 109,0814 10,1531 120,1601 154,1500 167,5620 65,0926 102,6754 114,7929 8,2698 153,5819 78,9483 5,6494 68,8677 10,9293 116,8789 108,9600

-0,98 -0,14 -0,97 0,78 1,45 -1,10 -0,40 -0,82 -0,94 -2,47 -0,16 0,68 1,98 0,28 -0,57 -0,10 -0,40 -0,35

€ € € € € kn € €

160,6300 11,6621 177,8900 131,6592 134,0200 165,9897 128,7070 127,4464

-0,03 0,06 -0,04 0,02 0,16 0,11 0,15 -1,65

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

133,3613 164,1755 140,7760 126,7993 146,4500 139,6900 140,0414 136,4898 125,1223 133,3225 123,7223 118,2467 11,4431 109,3580 10,7749 102,7824 106,7000 100,5832

0,04 0,07 0,03 0,04 0,05 0,05 0,05 0,06 0,01 0,04 0,04 0,06 0,05 0,05 0,05 0,19 0,06 0,05

Vrijednost udjela

HNB ostvario rekordnu aktivu Ukupna aktiva Hrvatske narodne banke potkraj ožujka iznosila je 84,36 milijardi kuna čime je dosegnula svoju najvišu razinu od kada su podaci dostupni. U usporedbi s krajem veljače ukupna aktiva HNB-a bila je viša za 6,8 milijardi kuna ili 8,7 posto. Rast ukupne aktive ostvaren je na godišnjoj

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

razini, i to za 11,7 milijardi kuna tj. 16,1 posto. To je povećanje prije svega posljedica rasta najznačajnije stavke ukupne aktive. Osiguravatelji žele obveznice na dulji rok Osiguravateljske kuće predlažu da se izdaju vrijednosni papiri koji će biti namijenjeni isključivo ulaganjima sredstava iz pričuva životnih osiguranja. Naime, osiguravatelji smatraju kako su obveznice izdane na prekratak rok u usporedbi s rokovima na koje se obično sklapaju police životnih osiguranja. Oni traže da se produlji rok obveznica na 15 i više godina. Podravki porasla dobit 239 posto Neto dobit Grupe Podravka u prvom kvartalu ove godine iznosila je 25,8 milijuna kuna što je 239 posto više nego u isto lanj-

sko doba, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Prihodi od prodaje iznosili su 797,1 milijun kuna što je dva posto više. Rast prodaje zabilježila su oba Podravkina poslovna područja, Prehrane i pića te Farmaceutike. Premija osiguravatelja 2,55 milijardi kuna Bruto premija 26 osiguravateljskih društava u Hrvatskoj potkraj ožujka iznosila je 2,55 milijardi kuna, što je 0,5 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, objavio je Hrvatski ured za osiguranje (HUO). Rast je zabilježen kod zaračunate bruto premije u segmentu neživotnih osiguranja i to za 0,7 posto, na 1,99 milijardi kuna, dok je zaračunata premija životnih osiguranja u odnosu na lanjski ožujak manja za 0,5 posto i iznosila je 561,42 milijuna kuna. Stabilan rast prihoda Tele2 Hrvatska Poslovni prihodi Tele2 Hrvatska potkraj prvog tromjesečja ove godine iznosili su 231 milijun kuna što je sedam posto više nego u isto lanjsko doba. Pritom je nastavljen trend poboljšanja EBITDA koji sada iznosi 539.000 kuna. Tele2 Hrvatska u promatranom je razdoblju stekao 17.000 novih korisnika, pa je to razdoblje zaključio sa 755.000 korisnika. Na ukupnoj korisničkoj bazi taj rast iznosi 21 posto.

24 OGLAS

Privredni vjesnik Broj 3674, 26. travnja 2011.

enterprise europe

info

Broj 38, 26. travnja 2011.

PROGRAM EUREKA

Poduzetništvo i znanje – svjetliji dio priče

U sklopu otvaranja Festivala znanosti održao se motivacijski seminar za poduzetnice pod nazivom Znanje i poduzetništvo – svjetliji dio priče. Seminar je održan na Rektoratu Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, a prisustvovalo je pedesetak žena koje su se prijavile i imaju interes ili otvoriti vlastiti posao ili unaprijediti postojeći. Ideja seminara bila je podijeliti iskustva pet odabranih ambasadorica ženskog poduzetništva, žena koje su uspješno pokrenule vlastiti posao, te na taj način motivirati druge žene na poduzetništvo. Kao nastavak seminara organizirat će se edukativna radionica o osnovama poduzetništva. Projekt Poduzetništvo žena – EntrepreneurSHEp financira se u okviru programa CIP – Programa Unije za konkurentnost i inovacije, u suradnji s HGK-om, Tehnološkim parkom Varaždin i Visokom školom Nikola Šubić Zrinski.

Elektronička analiza poslovnih partnera Tvrtka EI koncept dobila je 150.000 eura za izradu aplikacije za pregled informacija o financijskom poslovanju koje radi s još četiri partnera iz Hrvatske i Slovenije Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO, vladina agencija za provedbu programa potpore tehnologijskom razvoju, potpisao je novi ugovor unutar programa Eureka kojim se osigurava financiranje tržišno usmjerenih razvojnih projekata međunarodne suradnje. Financijska potpora odobrena je za razvojni projekt E! 6283 @FINESSENCE Detaljna analiza sadašnjih i budućih poslovnih partnera - dodatna vrijednost financijskim izvješćima poduzeću El koncept iz Zagreba. Odobreno je 150.000 eura, što čini 44 posto ukupnih troškova hrvatskog dijela projekta, dok su za ostale troškove zaduženi projektni partneri. Projektni konzorcij čini pet partnera. Hrvatskom poduzeću partneri su poduzeće BSS iz Hrvatske i poduzeća B2 i 3Sigma te Ekonomski fakultet Sveu-

čilišta u Ljubljani iz Slovenije. Cjelokupnim projektom upravljat će El koncept, uspješna hrvatska tvrtka na području fi-

alata. Projektom će se razviti nova mrežna aplikacija koja će korisnicima osigurati pregled ključnih informacija o finan-

Projektni konzorcij čine EI koncept i BBS iz Hrvatske, te slovenske tvrtke B2 i 3Sigma te Ekonomski fakultet Sveučilišta u Ljubljani. Projektom se razvija nova mrežna aplikacija koja će korisnicima dati pregled ključnih informacija o drugim poduzećima nancijske analize i analize kreditnih rizika. Tvrtka je kreator izvornog dizajna, sadržaja i većine modela koji će biti ugrađeni u aplikaciju, te će osigurati većinu financijskog znanja i stručnih kompetencija potrebnih za razvoj mrežnih

cijskom poslovanju i kreditnim rizicima hrvatskih poduzeća na jednom mjestu. Aplikacija će omogućiti značajnu uštedu vremena, poboljšanje upravljanja rizicima, smanjenje troškova i povećanje efikasnosti u prodaji proizvoda.

enterprise europe INFO DAN CIP EKOINOVACIJE

Iskustva iz PRVE RUKE Povodom otvaranja novog natječaja na info danu predstavit će se dva projekta hrvatskih tvrtki financirana iz CIP Eko-inovacija Povodom otvaranja ovogodišnjeg natječaja za eko inovativne projekte Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva organiziraju nacionalni info dan na kojem će se davati osnovne informacije i savjeti o tome kako razviti dobar projektni prijedlog i kako ga uspješno prijaviti na natječaj. Tijekom info dana sudionici će moći istražiti mogućnost za pronalaženje projektnih partnera te razmjenu mišljenja i stručnosti, a bit će omogućene i individualne konzultacije sa stručnjakom iz Europske komisije. Program CIP Eko-inovacije dio je Programa za inovacije i konkurentnost Europske unije CIP (Competitiveness and Innovation Programme) čiji je cilj potpora inovacijama te malim i srednjim tvrtkama u EU-u i zemljama koje članstvom sudjeluju u programu, a financijski podupire projekte koji se bave prvom aplikacijom ili tržišnom replikacijom eko inovativnih tehnologija, proizvoda, usluga ili praksi od europskog značaja koji su već tehnički ispitani i dokazani kao uspješni, no koji, s obzirom na tržišne rizike, još uvijek nisu penetrirali na tržište. Natječaj za ovu godinu otvara se 28. travnja. Ove će se godine na info danu predstaviti dva uspješna hrvatska projekta koji su na natječaju prošle godine ostvarili financiranje iz programa CIP Eko-inovacije.

Jedan od njih je projekt Ruconbar, što je skraćeno od Rubberised Concrete Noise Barriers (gumirane betonske zvučne barijere). Njime se žele izgraditi zidovi za zaštitu od buke uz prometnice (cestovne i željeznicu) kombinacijom betona i granulata od gume dobivenim od recikliranog otpada industrije gume (automobilske gume i drugo). Na taj način se smanjuje upotreba betona i pronalazi izvrsna prenamjena gumenom otpadu. Prva primjena ovog projekta bit će uz Zagrebački zoološki vrt, duž Maksimirske ceste u Zagrebu (nasuprot Dinamova stadio-

na). Vrijednost ovog projekta je 1,35 milijuna eura, a provodit će se tri godine. Projekt izvodi hrvatski konzorcij koji čine Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Beton Lučko, Institut građevinarstva Hrvatske, Gumi Impex i Zagrebački ZOO. Drugi projekt koji će biti predstavljen je Marine Clean projekt (Marine debris removal and preventing further litter entry - uklanjanje otpada i prevencija daljnjeg bacanja smeća). Riječ je o projektu u kojem sudjeluje hrvatska strana, a koordinator projekta u Hrvatskoj je Fakul-

tet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Info dan je namijenjen svima koji žele prijaviti projekt i saznati više o postupku prijave. Na događanju su dobrodošli predstavnici malih i srednjih poduzeća, udruga, europskih i nacionalnih udruženja, institucija, fakulteta, savjetodavnih tvrtki... Info dan će se održati 2. svibnja u 10 sati u Hrvatskoj gospodarskoj komori na Rooseveltovu trgu 2 u Zagrebu. Sudionici se trebaju prijaviti preko mail adrese jravlic@hgk.hr.

Potražnja za tehnologijama Sredstvo za profiliranje malih RNA (Ref: 09 DE 1169 3FS5) · Istraživački institut u Njemačkoj čiji je prioritet istraživanje epigenetike namjerava razviti pribor za obogaćivanje male RNA iz različitih uzoraka (ljudskih, životinjskih i biljnih). Institut traži privatnog partnera koji bi bio zainteresiran za suradnju na razvoju pribora i njegovom stavljanju u promet. Preferira se zajednički poduhvat ili prijedlog projekta u obliku malog međunarodnog istraživačkog konzorcija. Zajednički razvoj nekemijskog rješenja za zaštitu zakopanih cijevi i konstrukcija od oštećenja uslijed djelovanja korijenja drveća (Ref: 10 IL 80EP 3JYG) · Izraelsko malo/srednje poduzeće (SME) razvilo je vlastitu nekemijsku

tehnologiju koja sprječava oštećenje biljaka i usjeva uslijed proliferacije korijenja drveća. Navedeno društvo traži partnere iz industrijskog i akademskog segmenta te iz istraživačkih instituta za zajedničko razvijanje rješenja temeljenog na tehnologiji tog društva koje će, osim toga, sprječavati oštećenje podzemnih cijevi i konstrukcija uslijed djelovanja korijenja drveća. Službe za ugljični otisak/carbon footprint za organske poljoprivredne proizvode (Ref: 10 GR 49R2 3K6E) · Grčko poduzeće za poljoprivredu i preradu traži društvo koje pruža know-how (društvo/tijelo za certifikaciju) i koje je stručnjak za mjerenje ugljičnog otiska poljoprivrednih proizvoda i upravljanje njime,

kako u postupku poljoprivredne proizvodnje tako i u lancu dobave. Taj partner treba biti priznati pružatelj usluga i posjedovati znanstveni know-how te poslovnu stručnost na polju ugljičnog otiska.

Tehnologija za proizvodnju svježeg sira (Ref: 11 TR 99PB 3KL2) · Tursko društvo s iskustvom u proizvodnji mliječnih proizvoda, konzervirane hrane i

voćnih sokova traži novu tehnologiju za proizvodnju svježeg sira. To društvo zainteresirano je za komercijalni ugovor s tehničkom pomoći. Tehnologija za produljenje roka trajanja salata na bazi majoneze i jogurta (Ref: 11 BG 0528 3KBV) · Bugarsko malo/srednje poduzeće koje je specijalizirano za proizvodnju salata na bazi majoneze i jogurta traži tehnologiju za produljenje roka trajanja gotovih salata. Takva tehnologija mora poboljšati vrijeme čuvanja i rok trajanja salata. Također mora omogućiti čuvanje izvan hladnjaka, a konzerviranje se ne smije temeljiti na kemijskim konzervansima. Ovo društvo traži licencni ugovor ili trgovinski sporazum s tehničkom pomoći.

www.een.hr

26. travnja 2011.

2 3

Goran Masnec, direktor predstavništva HGK-a u Srbiji

Veliki potencijali u zajedničkoj proizvodnji

Hrvatske i srbijanske tvrtke mogle bi zajedno proizvoditi automobile, brodove, avione i tenkove. Velik je i potencijal zajedničkog nastupa građevinskih tvrtki na trećim tržištima Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

tencijale za razvoj u ovom trenutku ima srbijanska prehrambena i automobilska industrija.

Hrvatska gospodarska komora osnovala je svoje predstavništvo u Srbiji prije 10 godina i od tada je gospodarska razmjena višestruko uvećana. Mnoge hrvatske tvrtke uspješno posluju na tom tržištu, a i tamošnje tržište velik je uvoznik hrvatskih proizvoda. Gospodarsku razmjenu srezala je kriza, no postoje i do sada neiskorišteni potencijali za suradnju. O radu predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Srbiji i potencijalima gospodarske suradnje razgovaramo s direktorom predstavništva HGK-a u Beogradu Goranom Masnecom. Kojim aktivnostima se bavi predstavništvo HGK-a u Srbiji? - Uloga predstavništva HGK-a u Srbiji je prikupljanje i dostava različitih vrsta informacija koje su potrebne hrvatskim tvrtkama. Najčešće dobivamo upite: kako pronaći poslovnog partnera, koji se proizvodi uvoze ili izvoze iz Srbije, kako dobiti poslovnu vizu, kako iznajmiti poslovni prostor ili stan, kako kupiti zemljište ili tvrtku. Predstavništvo sudjeluje u organizaciji susreta gospodarstvenika dviju središnjih komora, županijskih i regionalnih komora i granskih udruženja. Također pružamo organizacijsku potporu hrvatskim tvrtkama prilikom njihovih nastupa na sajmovima, a uključeni smo u projekte prekogranične suradnje savskog i dunavskog sliva te u rješavanje problema vezanih za sporazum Cefte. Predstavništvo je iniciralo i osnivanje Hrvatskog poslovnog kluba i organizira sve njegove aktivnosti. Koliko zapravo hrvatskih tvrtki posluje u Srbiji? - Prema podacima koje posjedujemo, u Srbiji danas posluje oko 220 hrvatskih tvrtki kćeri i predstavništava hrvatskih tvrtki i kompanija. Kakve su posebnosti poslovanja na tom tržištu? - Jedna od glavnih prednosti za hrvatske tvrtke je činjenica da smo nekad živjeli u istoj državi, govorimo sličan jezik, poznajemo običaje, a mnogi od nas od ranije imaju prijateljske, rodbinske ili poslovne

U kojim gospodarskim sektorima vidite mogućnosti za napredak gospodarske suradnje Hrvatske i Srbije? - Prilikom susreta predsjednika HGK-a Nadana Vidoševića i predsjednika Privredne komore Srbije Miloša Bugarina u

Glavne prednosti za poslovanje hrvatskih tvrtki na području Srbije su sličan jezik, poznavanje običaja te raniji prijateljski, rodbinski ili poslovni kontakti

Adresa predstavništva: Predstavništvo HGK-a u Srbiji Resavska 34, 11000 Beograd, Republika Srbija 00381 11/3226 101; 3226 934; 3030 268 00381 11/3226 101; 3226 934; 3030 268 hgkrs@hgk.hr kontakte. To svakako pridonosi lakšem poslovanju i razumijevanju tržišta. Kakva je prema vašim procjenama gospodarska suradnja dviju država? - Suradnja uvijek može biti bolja i veća. Međutim, bez povećanja industrijske proizvodnje u Hrvatskoj i rasta konkurentnosti teško ćemo se vratiti na gospodarsku razmjenu prije 1990. godine. Danas u Srbiji posluju tvrtke iz gotovo cijelog svijeta i konkurencija je vrlo oštra. Posljednjih godina robna razmjena stalno raste, no rast je usporen po-

sljednjom krizom. Očekujete li brz oporavak? - Bojim se da do brzog oporavka neće doći. Ukupna robna razmjena je u 2008. iznosila 1,2 milijarde dolara. U 2009. godini ona je pala na 844 milijuna američkih dolara, a u prošloj godini na samo 768 milijuna američkih dolara. Srbija je još prošle godine izašla iz krize i očekuju je, prema procjenama stručnjaka, visoke stope rasta, no čini se da će velika nezaposlenost i dalje ostati problem. Koji sektori tamošnjeg gospodarstva imaju najveće potencijale? - Moje je mišljenje da Srbija ipak nije izašla iz krize. Stoga i ne očekujem visoku stopu rasta BDP-a. Velika nezaposlenost bit će i dalje ozbiljan problem. Prema dosadašnjem iskustvu, strana ulaganja u tekstilnu, obućarsku i metalnu industriju - osim Fiata - ne mogu bitnije poboljšati standard stanovništva, nego eventualno smanjiti broj nezaposlenih. Najveće po-

Zagrebu, u studenom prošle godine dogovoreno je da komore fokusiraju suradnju hrvatskih i srbijanskih tvrtki na četiri proizvoda: automobil, brod, avion i tenk. To su ključni proizvodi koji su se nekad proizvodili na području bivše Jugoslavije. Za dijelove koji se ne proizvode u Hrvatskoj i Srbiji po potrebi bi se uključivale i tvrtke iz drugih država bivše zemlje. Također, u Beogradu je nedavno održan i prvi sastanak građevinara iz Hrvatske i Srbije s naglaskom na zajedničkom nastupu na trećim tržištima, a u Puli za vrijeme sajma brodograđevne opreme Pula boat fair održan je susret hrvatskih i srbijanskih gospodarstvenika iz područja proizvodnje brodskih dijelova. Očekujemo kako će i za vrijeme Sajma autokomponenti u Kragujevcu u svibnju 2011. godine biti održan uspješan susret proizvođača autodijelova. Hrvatske tvrtke mogu očekivati i poslove na revitalizaciji srbijanskih lokomotiva, a hrvatska strana zainteresirana je za plasman tramvaja, prigradskih i međugradskih vlakova što također može biti predmet suradnje dvaju gospodarstava. Srbija se nalazi na putu europskog integriranja. Kako ono teče i kada se očekuje njen ulazak u Europsku uniju? - Srbija u ovom trenutku očekuje dobivanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji. No procijeniti kada će Srbija postati punopravni član Unije vrlo je teško.

enterprise europe DOMAĆI OTOČNI PROIZVODI

Jedinstveni hrvatski suveniri Kako bi se provjerila kvaliteta tih elitnih proizvoda izrađenih u malim serijama, oni svake tri godine moraju proći novu analizu na predstavljanju projekta Hrvatski otočni proizvod - jedinstveni turistički suvenir održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Otočni proizvodi koji su rezultat otočne tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije visoke razine kvalitete trebaju postati jedinstveni turistički suveniri. Takvi proizvodi potječu s ograničenih otočnih lokaliteta i izrađuju se u malim serijama. Kako bi se zadržali stanovnici na otocima, na kojima trenutno živi 125.000 stanovnika, prije pet godina Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pokrenulo je projekt Hrvatski otočni proizvodi. Njime je obuhvaćeno 16 otoka, a važno je istaknuti kako proizvođač nekog otočnog proizvoda mora biti registriran na otoku i tamo djelovati. “Proizvođač koji smatra da ima kvalitetan proizvod treba prijaviti taj proizvod Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, a nakon toga proći tehničku komisiju i analizu kvalitete proizvoda. Nakon toga Savjet projekta odlučuje o tome tko će na tri godine dobiti besplatnu oznaku Hrvatskog otočnog proizvoda”, rekla je voditeljica projekta Ljubica Ugarković Ajduković

Elitni proizvodi vrhunske kvalitete Otočni proizvodi s tom oznakom su elitni proizvodi, vrhunske kvalitete, izrađeni u malim serijama. No, oni podliježu reviziji svake tri godine kako bi se provjerila njihova kvaliteta. S ciljem promocije otočnih proizvoda napravljen je katalog na hrvatskom i engleskom jeziku u kojem je predstavljeno 168 proizvoda i proizvodnih linija 70 otočnih proizvođača. Svi su ti proizvodi izrađeni od netretiranih namirnica i sirovina, a oni jestivi napravljeni su po izvornoj recepturi od autohtonih namirnica. No, da bi se projekt još više približio domaćim i stranim turistima, trebalo ga je pozicionirati u glavnom hrvatskom gradu, te će se stoga najkasnije u prvoj polovini rujna u Zagrebu otvoriti trgovina u kojoj će se svi ti proizvodi moći vidjeti, kušati i kupiti. U planu je i osnivanje zadruge Hrvatski otočni proizvod sa sjedištem također u Zagrebu. “Dio tih otočnih delicija trebao bi se naći i u zrakoplovima Croatia Airlinesa kako bi ih putnici na domaćim i stranim letovima mogli degustirati. Proizvodi će se moći kupiti u Duty Free Shopu zagrebačke zračne luke, a možda i drugim hrvatskim zračnim lukama, u pojedinim trgovinama u velikim hrvatskim gradovima, a u planu je i da se otočni proizvodi nađu u hotelima kategorije pet zvjezdica”, istaknula je Ljubica Ugarković Ajduković.

PREMUDRA

Mađarska iskustva u korištenju EU fondova Studijskim putovanjem i konferencijom završen je projekt jačanja prekogranične suradnje sjevera Hrvatske i juga Mađarske Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Varaždin u suradnji s agencijom Redea, partnerom u projektu PrE-Mu-Dra, organizirala je studijsko putovanje hrvatskih poduzetnika u mađarsku županiju Zala. Uz neposredno upoznavanje mađarskih proizvodnih tvrtki, ovim studijskim putovanjem željelo se upoznati hrvatske poduzetnike u pograničnom pojasu s iskustvima mađarskih poduzeća u korištenju fondova Europske unije. Skupina predstavnika poduzeća iz Varaždinske i Međimurske županije posjetila je poduzeće Nemeth Fa, Lenti, proizvođača drvenih vrata i prozora, drvenih obloga te kućica od drva. Slje-

deći domaćin, metaloprerađivačka tvrtka 3B Hungaria iz Zalaegerszega kao proizvođač strojeva i opreme za potrebe rudarstva u više je projekata koristila financijsku potporu iz EU fondova. Od 2005. godine ta je tvrtka iskoristila ukupno oko milijun eura bespovratnih sredstava iz europskih i nacionalnih programa. Uprava tvrtke je svoja pozitivna i bogata iskustva rada u EU projektima podijelila s predstavnicima hrvatskih poduzeća. Studijsko putovanje jedna je od posljednjih aktivnosti projekta PrE-Mu-Dra kojim se povezuje poslovna zajednica u pograničnom hrvatsko-mađarskom pojasu. Projekt je završio konferencijom koja je održana 20. travnja u mađarskom Zalaegerszegu.

LOBIRANJE

Kako iskor MOĆ Euro

Na konferenciji o lobiranju u Europskoj uniji istaknuta je važnost biti umrežen, a osobito je važna komunikacija. Što je jača kompe Krešimir Sočković Nevidljiva moć lobista Europske unije godišnje proizvede 50 direktiva te 2500 uredbi. Gotovo se 86 posto zakonodavstva usvoji kroz tu nevidljivu moć, rekao je lobist, izvršni predsjednik European Training Institutea i autor knjige Europsko lobiranje Daniel Gueguen na međunarodnoj konferenciji Uloga strukovnih udruženja Hrvatske gospodarske komore u zastupanju interesa na nacionalnoj i europskoj razini. Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža konferenciju je organizirala kako bi svojim članicama omogućila uvid u praksu zastupanja interesa tvrtki kroz strukovna udruženja u EU-u te osvijestila značaj i snagu koju predstavnici strukovnih udruženja uživaju u europskim institucijama. Bitna je kompetentnost “Lisabonski ugovor je radikalno modificirao sustav donošenja zakona i odredbi te izmijenio odnose moći u EU-u. On je kompleksan i više je pravnog karaktera s kompleksnim procedurama. Njegovom ratifikacijom pobjednik je Europski parlament, no i Europska komisija, koja ima značajniju moć pri donošenju uredbi”, ističe Gueguen. Lobist smatra kako je Lisabonski ugovor donio više utjecaja od dna odlučivanja prema vrhu, više suodlučivanja, novih politika, glasova kvalificiranom većinom, više suodlučivanja poljoprivrednika i drugih udruženja. Za lobiste je bitna kompetencija za razgovor s EU službenikom, u koju je uključeno i donošenje odluka. Postoji 20.000 lobista, na nacionalnoj ih je razini 1500, a oko 1000 je europskih strukovnih udruženja, stoga je puno zainteresiranih, s različitim početnim pozicijama i različitim ciljevima. ”Važno je imati operativne i poslovne informacije, a izuzetno je važna i umreženost koja donosi i veći utjecaj”, smatra Gueguen.

U lobiranju je važno usmjeriti se na jedan ili dva prioriteta te raditi u europskom, a ne nacionalnom duhu. Također mora se raditi i sa svim političkim strankama te nacionalnostima. “Osobito je važna i vjerodostojnost te želja za pobjedom. Hrvatske tvrtke ne smiju biti sramežljive i imati komplekse. Važan je i osobni faktor te sudjelovanje u kreiranju rješenja, a korupciju treba izbjegavati na svim razinama. Europska su pitanja od velikog interesa u Hrvatskoj koja je pred završetkom pristupnih pregovara. Kako znamo, na kraju je uvijek najteže”, istaknuo je Gueguen. Šanse regije u jadranskim lukama Udruženja su kralježnica komorskog sustava u svijetu i kod nas, istaknuo je predsjednik HGK-a Nadan Vidošević. ”Hrvatska su udruženja u organizaciji Komore otvarala regionalno tržište još od 1996. godine, a zabilježili smo u tom periodu rast multilateralne suradnje i do

www.een.hr

26. travnja 2011.

4 5

ristiti NEVIDLJIVU opske unije

t strukovnih udruženja u ostvarivanju lokalnih, nacionalnih ili granskih interesa. Važno je imati operativne i poslovne informacije, etencija, profesionalnost i umreženost, veći je utjecaj na stvaranje zakonodavnog okvira

Važne su informacije i poznavanje sustava Stupanjem Hrvatske u članstvo EU-a počet će pravi pregovori u kojima će važnu ulogu imati strukovna udruženja jer su sadašnji dio prilagođavanja hrvatskog europskom zakonodavstvu te utvrđivanja prijelaznih razdoblja, ističe Zvonimir Frka-Petešić iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. “Hrvatska će dobiti aktivnu ulogu u stvaranju budućeg europskog zakonodavstva, a strukovna udruženja lobiranjem pridonijeti ostvarivanju njihovih partikularnih interesa. Stoga je od važnosti uključivanje tvrtki i udruženja u europska udruženja te prisutnost i aktivnosti u Bruxellesu. Na tome rade i naša ministarstva kao i diplomati”, dodaje Frka-Petešić.

ne stečevine (EU acquis), ali ulaskom u EU Hrvatska dobiva i prava iz članstva. U tom smislu Hrvatska će ravnopravno s ostalim zemljama članicama sudjelovati u procesu usvajanja zakonodavstva. Time će hrvatski subjekti moći štititi i zastupati svoje interese i utjecati na odluke koje se donose u EU-u, a izravno se odnose na njihovo poslovanje (računa se kako se u EU-u donosi 75 posto nacionalnog zakonodavstva koje ima utjecaja na gospodarstvo). Kako bi hrvatski subjekti mogli donositi kvalificirane odluke, ključno je imati informacije i poznavati sustav i proces donošenja odluka”, zaključuje Frka-Petešić.

“Ulazak Hrvatske u EU pretpostavlja preuzimanje obveza odnosno prav-

pokrenut je instrument Registar transparentnosti zasnovan na dobrovoljnosti, s pravilima ponašanja, koja se potpisuju te sustavom pritužbi i sankcija”, kaže Paolo Berizzi. Registar ima oko 3900 potpisnika iz profesionalnih tvrtki, udruga, lobista, regionalnih udruženja te mreže nevladinih organizacija, naglasio je Berizzi.

Nadan Vidošević

Paolo Berizzi

Zvonimir Frka-Petešić

305 posto. Komore zemalja bivše države svake se godine sastaju te rade na ostvarivanju tehničkih olakšica i prevladavanju granica, kao što je naprimjer ukidanje međusobnih viza. U Europi različitih interesa za Hrvatsku je važno pratiti procese te imati saveznike. Od važnosti je širiti ideju zajedničkog djelovanja u okviru sektora i udruženja, regionalno, a zatim i na kontinentu, te globalno. Na našem zajedničkom području nema rentnih bo-

gatstava kao što su metali, minerali, energetski izvori itd., ali zato imamo položaj i jadranske luke koje zajedno predstavljaju četvrtu luku u Europi. Tu je naša šansa, moramo biti udruženi kako bismo bili konkurentni velikim ekonomijama”, smatra Vidošević.

čin, a predstavljanje interesa je legitimno i nužno, istaknuo je voditelj odjela za politička, gospodarska i trgovinska pitanja, tisak i informiranje Delegacije EU-a u Hrvatskoj Paolo Berizzi govoreći o percipiranju strukovnih udruga u Europskoj uniji.

Lobisti - partneri institucija Lobisti su vrlo bitan partner, europske institucije moraju djelovati na otvoren na-

”Etika i transparentost su ključni i EU se usmjerava prema punoj transparentnosti lobista i institucija. Od 2008. godine

Na konferenciji su govorili i predstavnici europskih udruženja s dugogodišnjom praksom zastupanja interesa svojih članica u EU-u, poput Europskog udruženja proizvođača polimera (Plastics Europe) i Europskog udruženja industrije piva (The Brewers of Europe). Prenesena su iskustva lobiranja kroz aktivnosti HGK-a u vezi s Uredbom REACH, EuroCommerceom i međunarodnom trgovinom, a predstavljeni su i primjeri dobrih praksi u lobiranju Udruženja sjevernonjemačkih gospodarskih komora.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javnu nabavu u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www.een.hr/?hr/javnenabave/15/.

OPREMA ZA VODOVOD Bole Baptist Bible Church child care&community, Addis Ababa, Etiopija, traži nabavu vodovodnih cijevi i opreme. Natječaj je otvoren do 9. svibnja, a prijave na engelskom jeziku predaju se na Bole Baptist Bible Church child care&community Bole sub city, beside Kebele 01/02 Office Contact: Bole Baptist Bible Church child care&community, The Programs Manager, Attn: Senbet Elmo Addis Ababa, Ehtiopia, bbbcccdp@ethionet.et. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. CIJEVI I VENTILI Norconsult AS, Sandvika, Norveška, traži nabavu cijevi i ventila. Natječaj je otvoren do 20. svibnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Norconsult AS

Guglielmo Massaia, 31 Attn: Emanuela Anziano – Viviana Sole 00154 Roma, Italy, emanuela.anziano@postel.it, viviana.sole@postel.it. Više podataka o nadmetanju na www.postelprint.com.

(Forsyning) Postboks 626, NO-1303 Sandvika Contact: Energi Attn: Odd Martinsen 1338 Sandvika, Norway, oma@ orconsult.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. ELEKTRIČNA VOZILA Aena, Aeropuertos Españoles y Navegación Aérea, Madrid, Španjolska, traži nabavu električnih vozila. Natječaj je otvoren do 9. svibnja, a prijave na španjolskom jeziku predaju se na Aena, Aeropuertos Españoles y Navegación Aérea C/ Peonías, 12 Contact: División de Contratación de Obras y Suministros Attn: Dirección de Contratación 28042 Madrid, Spain, jtejeda@aena.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. FOTOKOPIRNI PAPIR Postelprint SpA, Rim, Italija, traži nabavu fotokopirnog papira. Natječaj je otvoren do 23. svibnja, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na Postelprint SpA V.le

MEDICINSKA OPREMA Akershus Universitetssykehus v/ Innkjøpsavdelingen, Lørenskog, Norveška, traži nabavu medicinske opreme. Natječaj je otvoren do 18. svibnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Akershus Universitetssykehus v/ Innkjøpsavdelingen Attn: Innkjøps- og forsyningsavdelingen 1478 Lørenskog, Norway, maria.estenstad@ ahus.no, www.ahus.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. DIZELSKO GORIVO Directorate of Compulsory Reserves of Oil and Oil Derivatives, Makedonija, traži nabavu dizelskog goriva. Natječaj je otvoren do 11. svibnja, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Directorate of Compulsory Reserves of Oil and Oil Derivatives Orce Nikolov street no. 71 Attn: Stanisha Nikolovski 1000 Skopje FRY Macedonia, stanisha.nikolovski@ dcor.gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

KONTROLA SIGURNOSTI NA MORU Bord Gáis Éireann, Cork, Irska, traži uslugu kontrole sigurnosti morskih plovila. Natječaj je otvoren do 5. svibnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Bord Gáis Éireann P.O. Box 51, Gasworks Road Contact: Networks Procurement Attn: The Networks Procurement Manager, Cork, Ireland, cwhite@bge.ie. Više podataka o natječaju na istoj adresi. UREDSKI NAMJEŠTAJ Centrale d’achats et d’ingénierie biomédicale des hôpitaux universitaires Vaud-Genève, Ženeva, Švicarska, traži nabavu uredskog namještaja. Natječaj je otvoren do 5. svibnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Centrale d’achats et d’ingénierie biomédicale des hôpitaux universitaires Vaud-Genève avenue de la Roseraie 70, 1205 Genève, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na http:// www.simap.ch/shabforms/servlet/ web/DocumentSearch?NOTICE_NR= 601371. Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa. eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. KUĆE OD MASIVNOG DRVETA, BALVANA I PASIVNE KUĆE (20110323010) Njemački proizvođač kuća od masivnog drveta, kuća od balvana i pasivnih kuća traži trgovačke posrednike. Te tvrtke bi također trebale sastaviti montažne kuće i osigurati pred i postprodajne usluge na gradilištu. Njemački proizvođač može ponuditi i trening. MARKETINŠKE AKTIVNOSTI (20110407031) Mađarska tvrtka koja se bavi marketinškim aktivnostima i drugim uslugama za tvrtke zainteresirane za ulazak na nova tržišta nudi svoje kapacitete i iskustva kao podugovaratelj. Traže partnere u Bosni, Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori.

KOZMETIKA (20110414008) Francuska tvrtka koja je razvila inovativni koncept u području kozmetike (npr. make-up proizvodi za žene koje se bave sportom) traži distributere. FILTERI ZA VODU (20110412009) Mala poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju filtera za vodu i pribora za pročišćavanje vode traži trgovačke posrednike. ONLINE SUSTAV OBRAZOVANJA ZA UČENJE ENGLESKOG JEZIKA (20110408030) Škotska tvrtka koja je proizvela online sustav obrazovanja traži agente u Europi. Tvrtka je razvila novu stranicu namijenjenu učenju engleskog jezika. Agenti su potrebni kako bi privukli učenike da na taj način uče engleski jezik. Tvrtka također trenira engleske nastavnike koji predaju engleski kao strani jezik, a željeli bi proširiti mogućnosti obrazovanja na nastavnike engleskog jezika u Europi. INOVATIVNE OLOVKE ZA LJEVAKE (20110408010) Britanska tvrtka je istražila i razvila niz inovativnih olovaka koje omogućuju lakše pisanje ljevacima. Traže trgovačke posrednike za distribuciju svojih proizvoda.

VELEPRODAJA TEKSTILNIH PROIZVODA (20110407011) Litvanska tvrtka, specijalizirana u veleprodaji tekstilnih proizvoda (čarape, donje rublje, majice) nudi trgovačko-posredničke usluge. MIRISNI UREDSKI MATERIJAL (20110407007) Britanski dobavljač mirisnog uredskog materijala/opreme (mirišljave olovke, ravnala i slično, proizvedeno od ekoloških materijala) traži distributere u Europi koji bi prodavali njihove proizvode. VELEPRODAJA DETERDŽENATA (20110407006) Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i veleprodaju deterdženata, među njima i vlastite robne marke, traži trgovačke posrednike. Tvrtka također nudi svoje brendove kao franšizu, te je otvorena i za joint venture. OPREMA ZA BORAVAK NA OTVORENOM, ŠATORI (20110331021) Britanska tvrtka, koja je razvila inovativnu opremu za boravak na otvorenom, traži proizvođača (podizvođača) šatora i kamp opreme za izradu i opskrbu šatora za dvije i četiri osobe u više boja i uzoraka izrađenih po navedenom dizajnu.

DRVENI NAMJEŠTAJ ZA DJECU (20110331010) Bugarska tvrtka specijalizirana za projektiranje i proizvodnju drvenog namještaja za djecu traži komercijalno zastupanje i podugovaranje. Tvrtka ima značajno iskustvo u poslovnoj suradnji sa stranim tvrtkama. ČAJ, BILJNE I VOĆNE MJEŠAVINE (20110329019) Njemačka tvrtka s dugogodišnjom tradicijom u miješanju, proizvodnji i pakiranju čaja, bilja, biljnih mješavina, voća i voćnih mješavina, traži nove partnere širom svijeta. Tvrtka traži trgovačko-posredničke usluge i partnere za zajedničko ulaganje i također je zainteresirana za pronalaženje tvrtki zainteresiranih za razvoj franšizne mreže. PRODAJA AUTODIJELOVA, SERVISIRANJE (20110329003) Litvanska tvrtka, specijalizirana u prodaji autodijelova, koja također pruža usluge popravka automobila, traži/nudi trgovačko-posredničke usluge (agenti, predstavnici, distributeri). Tvrtka traži investitore kako bi se proširilo poslovanje. Također traže partnere za recipročnu proizvodnju i podugovaranje kako bi proširili usluge popravka automobila, nove poslovne politike, te podržali razvoj postojećih proizvodnih linija.

www.een.hr

26. travnja 2011.

Info dan - Industrijsko istraživanje

Kalendar događanja u suorganizaciji EEN-a Hrvatska i europskih EEN konzorcija U Hrvatskoj

Znanstveno istraživanje koje vodi prema inovativnim proizvodima okosnica je modernog poslovanja, ali i čitavog gospodarstva. Kako bi to istraživanje bilo što uspješnije, potrebno je povezati znanstvene i proizvodne sektore, ne samo u Hrvatskoj, nego i izvan nje. Znate li kako možete brzo i efikasno zaposliti izvrsnog stranog istraživača? Znate li kako možete ostvariti suradnju sa znanstvenim organizacijama u Hr-

vatskoj? Znate li koji vam financijski instrumenti stoje na raspolaganju za unaprjeđenje istraživanja i razvoja? Odgovore na ova i druga pitanja ponudit ćemo 12. svibnja poslijepodne, u dvorani Hrvatske gospodarske komore-Komora Zagreb, u Draškovićevoj 45 (kod Sheratona). Prisustvovanje je besplatno, uz najavu na e-mail adresu: vesna.babaja@ mobilnost.hr.

Razvoj inovacijskih kapaciteta kao osnova konkurentne tvrtke ta, saznati o stanju inovacijskog kapaciteta tvrtke u usporedbi s vrijednostima drugih hrvatskih tvrtki slične veličine te identificirati potencijal i područja za poboljšanje.

Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO poziva vas 26. travnja 2011. godine od 9.30 do 13 sati u Hrvatsku gospodarsku komoru (dvorana A) u Zagrebu, na Rooseveltovom trgu 2 na radionicu Razvoj inovacijskih kapaciteta kao osnova konkurentne tvrtke. Radionica je zamišljena kao dio projekta Hrvatski kvocijent inovativnosti (HKI) - prvog istraživanja inovacijskog kapaciteta hrvatskih tvrtki. Na radionici će poduzetnici imati prilike saznati više o tome kako biti inovativan, čuti uspješne primjere iz prakse te ispuniti upitnik u sklopu istraživanja Hrvatskog kvocijenta inovativnosti na temelju kojega mogu dobiti smjernice za preispitivanje svojih inovacijskih aktivnosti, kao i mišljenje grupe stručnjaka s područja razvoja inovacijskih kapacite-

Projekt uključuje i dodjelu priznanja najbolje ocijenjenim tvrtkama za sustavnu izgradnju, upravljanje i učinkovitu primjenu poslovnih inovacijskih postupaka usmjerenih na inovativnost te procesa i modela koji dovode do stvaranja novih inovativnih proizvoda i usluga. Usporedno istraživanje i rangiranje inovativnosti domaćih tvrtki osigurat će uvid u stanje inovacijskog kapaciteta hrvatskog gospodarstva uopće te omogućiti njegovu usporedbu s drugim gospodarstvima. Metodologiju provedbe istraživanja razvili su vodeći hrvatski stručnjaci iz područja inovacija, na temelju najbolje međunarodne prakse. Rezultati istraživanja publicirat će se u tjedniku Lider i na mrežnim stranicama pokretača projekta – u obliku završne studije koja će uključivati i preporuke za poboljšanje u svim segmentima inovativnosti. Tri tvrtke s najvišim kvocijentom inovativnosti u svakoj kategoriji (male, srednje i velike) dobit će posebna priznanja kao vodeće hrvatske inovacijske tvrtke u 2011. godini. Uključite se u istraživanje, ispunite upitnik za svoju tvrtku i provjerite njen kvocijent inovativnosti.

6 7

26. travnja - Radionica Razvoj inovacijskih kapaciteta kao osnova konkurentne tvrtke, Zagreb 27. travnja - Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.-2013. za MSP, Zadar 28. travnja - Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.-2013. za MSP, Split 28. travnja - B2B LOCO FP7 projekt - radionica i poslovni susreti, Zagreb

2. svibnja – Nacionalni info dan CIP Eko inovacije, Zagreb 4. svibnja - Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.-2013. za MSP, Zagreb 5. svibnja - Međunarodna konferencija i poslovni razgovori Europski dan agro i eko inovacija, Višnjica

U Europi 12. svibnja - Web X.O - ICT poslovni susreti, Porto, Portugal 3. svibnja - European Seafood Exposition (ESE), Bruxelles, Belgija

Greenovation

- natječaj za učinkovito i održivo poslovanje

Od 22. veljače do 15. studenog 2011. godine provodi se prvi nacionalni natječaj za dodjelu godišnje nagrade Greenovation koji, pod pokroviteljstvom banke Banco Popolare Croatia, zajednički organiziraju Savez za energetiku, obnovljive izvore energije, poticanje energetske efikasnosti i zaštitu okoliša Zagreba i Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža Hrvatske. Program Saveza za energetiku, obnovljive izvore energije, poticanje energetske efikasnosti i zaštitu okoliša Zagreba za razvoj zelenog gospodarstva Greenovation™ odnosi se na cjelovito poboljšanje performansi gospodarstva Republike Hrvatske kroz održivi razvoj što uključuje učinkovito i održivo korištenje resursa, zaštitu okoliša i sprječavanje gubitka

biološke raznolikosti, razvoj novih zelenih usluga, proizvoda, tehnologija i metodologije proizvodnje te druge koncepte koji čine štedno, zeleno i konkurentno gospodarstvo. Programom se želi sustavno poticati poslovna zajednica na razvoj štednog, zelenog i konkurentnog gospodarstva. Nagrada se dodjeljuje u 10 kategorija - za najbolji ukupni program hrvatskog zelenog gospodarstva, za najbolji start-up, najbolju uslugu, najbolji proizvod, najbolju tehnologiju, najbolju marketinšku kampanju, najbolji web program, najboljeg menadžera, najboljeg novinara i najbolji tim hrvatskog zelenog gospodarstva. Nagrada se dodjeljuje 5. prosinca 2011. godine. Sve informacije i natječajnu dokumentaciju možete dobiti na www.croenergo.eu ili slanjem upita na info@croenergo.eu.

enterprise europe

26. travnja 2011.

ISLAND I LUKSEMBURG

Mreža na sjeveru i u srcu Europe Zahvaljujući radu Europske poduzetničke mreže islandska mikrokompanija razvila je ekološku tehnologiju za produljenje života školjki, ribe i druge svježe hrane, a tvrtka STG Multi-Ice proizvela inovativan stroj za tekući led Poduzetničku mrežu u ove dvije male zemlje na sjeveru i u srcu Europe čini šest institucija.

nička komora Luksemburga (Chambre des Métiers du Grand-Duché de Luxembourg).

Luksemburšku Europsku poduzetničku mrežu čine inovacijska tvrtka Luxinnovation GIE, nacionalna agencija za istraživanje i razvoj koja usko surađuje sa šest privatnih i javnih sektorskih partnera, ministarstvom ekonomije i trgovine, ministarstvom visokog školstva i istraživanja, ministarstvom malog i srednjeg poduzetništva i turizma, te Fedilom poslovnom federacijom Luksemburga. Članice poduzetničke mreže su i Trgovinska komora (Chambre de Commerce du Grand-Duché de Luxembourg) i Obrt-

Islandsku poduzetničku mrežu čini Islandski inovacijski centar (Nýsköpunarmiðstöð Íslands), Islandski centar za istraživanje (Rannsóknamiðstöð Íslands) i Islandsstofa - agencija za promociju Islanda. Zahvaljujući radu Europske poduzetničke mreže islandska mikrokompanija razvila je ekološku tehnologiju za produljenje života školjki, ribe i druge svježe hrane. Tvrtka STG Multi-Ice proizvela je inovativan stroj za tekući led. Led se

Članice konzorcija Luxinnovation GIE 7, rue Alcide de Gasperi 2981 Luxembourg Kirchberg Luxembourg een@luxinnovation.lu www.luxinnovation.lu Chambre des Métiers du Grand-Duché de Luxembourg 2, Circuit de la Foire Internationale 1016 Luxembourg Luxembourg een@cdm.lu www.cdm.lu

Chambre de Commerce du Grand-Duché de Luxembourg 7, rue Alcide de Gasperi 2981 Luxembourg Luxembourg een@cc.lu www.cc.lu Nýsköpunarmiðstöð Íslands - Innovation Center Iceland Keldnaholt 112 Reykjavik, Iceland kristinh@nmi.is www.een.is/

u njemu sporo otapa te održava hranu svježom dulje vrijeme i po znatno nižoj cijeni jer se ujedno štedi energija. Njihov sustav koristi morsku sol za prevenciju rasta bakterija, a može se upotrebljavati na kopnu i na moru. Kako bi svoj proizvod proširili, partnera su tražili preko Islandskog inovacijskog centra. Preko njih su pronašli dva francuska akreditirana laboratorija koji rade u lučkom gradu Boulogne-sur-Mer na obali La Manchea i s njima pripremaju proizvod za svjetsko tržište. Na isti način do suradnje su došli britanski stručnjaci u nanotehnologiji i luksemburška tvrtka specijalizirana za sustave

kemijske detekcije. Tri studenta s Cambridgea osnovali su Owlstone, kompaniju koja je razvila novi sustav za kemijsku detekciju. Senzor koji koristi čip 100 je puta manji i 1000 puta jeftiniji od onih u dotadašnjoj uporabi, a može detektirati širok raspon tvari u vrlo malim količinama i s visokom točnošću. Owlstone je tražio partnera s kojim bi izašli na tržište sa svojom inovacijom. Preko EEN-a pronašli su tvrtku IEE sa sjedištem u Luksemburgu, koja je svjetski lider u sigurnosnim senzorima za autoindustriju. Nakon tri godine dogovoren je transfer tehnologije i dugoročna suradnja između dvije tvrtke.

Ponude za suradnju Rannsóknamiðstöð Íslands - Icelandic Centre for Research Laugarvegi 13 101 Reykjavik Iceland elisabet@rannis.is www.rannis.is Islandsstofa Borgartún 35 105 Reykjavik Iceland erna@icetrade.is www.icetrade.is

20110118036 Luksemburška tvrtka nudi savjetodavne usluge, studije, planiranje, olakšavanje, projektni menadžment i njegovu provedbu u području održivog ruralnog razvoja. Tvrtka nudi trgovačko-posredničke usluge. 20110118002 Luksemburška tvrtka je vodeći pružatelj revizorskih, poreznih i konzultantskih usluga u Luksemburgu, a nudi i traži podugovaranje. 20110117023 Luksemburški klaster se sastoji od tvrtki, javnih organizacija i istraživačkih instituta koji su aktivni u području eko teh-

nologija. Tvrtka nudi i traži podugovaranje u cilju razvoja novih i inovativnih projekata. 20110117010 Ovaj luksemburški klaster je mreža koja okuplja važnije javne i privatne dionike aktivne u zdravstvu i tehnologijama u Luksemburgu. Nudi i traži podugovaranje za razradu inovativnih projekata u području molekularne medicine. 20100818034 Islandska tvrtka za dizajn specijalizirana za dizajniranje kućnog pribora traži proizvođače koji mogu omogućiti visokokvalitetne proizvode od plastike, metala i drva.