e-pv 3675 by NEstar

Izravna strana ulaganja Tijekom čitave godine u Hrvatsku je uloženo manje od 440 milijuna eura. Riječ je o padu od čak 79 posto

Zločin i kazna Pravne osobe počinile su lani 101 kazneno djelo, a gotovo polovina optuženih na kraju je i osuđena

OLT ide u Afriku Posao u Maroku je zaključen: 152 stroja putuju iz Slavonije na sjever Afrike, a desetak milijuna kuna – u Slavoniju

TEMA TJEDNA STR. 4

AKTUALNO STR. 8

AKTUALNO STR. 14-15

3 6 7 5

2010

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 2. svibnja 2011. Godina LVIII / Broj 3675. www.privredni.hr

KAD ĆE TA ZAPOŠLJAVANJA / PODRAVSKI BRODOGRADITELJI / USPJEH VARAŽDINSKOG ATINELA / SVIJET FINANCIJA

PROIZVOĐAČI I DISTRIBUTERI VODE

ŠTEDNJA ZBOG KRIZE, ALI I PITKE VODE Bitka za vodu traje i danas, samo je drukčija: odvija se na trgovačkim policama. Zasad, hrvatski vlasnici drže sve punionice petgalonskog pakiranja >>16-17

JESTE LI ZA MALO REPROGRAMIRANJA?

INTERVJU: ŠTEFAN KASSAY

>> 29

>> 12-13

Tko ima, a tko nema pravo na reprogram poreznog duga te otplatu istog u čak 30 mjesečnih rata

Poduzetnici ne trebaju čekati pomoć države. Poduzeća više pomažu državi nego država njima, kaže slovački ekonomist

O konferenciji

Croatian Metrology Society

Berislavićeva 8, HR-10000 Zagreb, Croatia, www.hmd.hr :: tel: + 385 (1) 4872 485, faks: + 385 (1) 4872 487

Hrvatsko mjeriteljsko društvo

U sklopu konferencije predviđena je i zanimljiva izložba uz dodatni program i mogućnost predstavljanja tvrtki: • izložba u hotelskom prostoru u kojemu se održava konferencija; • sponzoriranje konferencije. Molimo tvrtke koje se odluče za jedan ili više oblika marketinškoga predstavljanja da se jave organizatoru na radi detaljnijih obavijesti i dogovora.

Hrvatsko mjeriteljsko društvo (HMD) u suradnji s Državnim zavodom za mjeriteljstvo (DZM), Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK), Hrvatskom komorom inženjera elektrotehnike (HKIE) i internetskim portalom za trgovinu Suvremena.hr organizira međunarodnu mjeriteljsku konferenciju pod nazivom

„Odmjereno u Europu”

Izložbe i marketinško predstavljanje

19. - 21. svibanj 2011, „Solaris”, Šibenik

Kotizacija iznosi 1.850,00 kn + PDV (23%) – članovi HMD ostvaruju 10% popusta. Kotizacija uključuje: sudjelovanje na konferenciji, potvrdu o sudjelovanju, svečanu večeru 19. svibnja, radni ručak 20. i 21. svibnja, sudjelovanje na tomboli 21. svibnja, kave i osvježenje u stankama.

S podrškom predsjednika Republike Hrvatske, prof.dr.sc. Ive Josipovića

i pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske Grada Šibenika Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Hrvatske akreditacijske agencije Hrvatskog zavoda za norme Hrvatskog mjeriteljskog instituta

Današnje društvo temeljeno na prirodnim znanostima, tehnici i svjetskoj trgovini nezamislivo je bez mjerenja. Gotovo da i ne postoji područje ljudskog djelovanja u kojemu nije prisutno mjerenje pa je mjeriteljstvo (znanost o mjerenjima) temelj razvoja, sigurnosti i zdravlja ljudi kao i zaštite potrošača i okoliša. Ova međunarodna mjeriteljska konferencija ima za cilj upoznati najširi krug građana sa zakonom propisanim mjeriteljskim zahtjevima, nacionalnom mjeriteljskom infrastrukturom te usklađenošću zakonskog mjeriteljstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom EU. Glavne su teme konferencije „Zakonsko mjeriteljstvo u trgovini (uključujući pretpakovine)” i „Zakonsko mjeriteljstvo u zaštiti potrošača”.

Kotizacija

Deset razloga zašto sudjelovati

Spoznat ćete i/ili pojasniti: 1. koje su zakonske obveze proizvođača i distributera vezane uz mjerenja i koja mjerila podliježu državnom nadzoru; 2. kako se nadziru pretpakovine u RH te koji su EU i svjetski trendovi; 3. koji se izrazi rabe za pretpakovine; 4. što sve mora sadržavati obavijest o proizvodu (deklaracija); 5. obveze trgovinskih organizacija pri preuzimanje pretpakovina od dobavljača i prema potrošaču; kako mjeriteljska infrastruktura štiti potrošača od prijevarnih radnji; kako djeluje mjeriteljska inspekcija i koja su njihova iskustva; koji su najčešće nesukladnosti i kome se obratiti; koje su propisane kazne za nepridržavanje zakonskih odredbi; ........ i dobiti odgovore od stručnih osoba na vaša pitanja!!!!

6. 7. 8. 9. 10.

Vrhunski međunarodni i domaći stručnjaci održati će predavanja o nadzoru nad pretpakovinama u EU i o zakonskom mjeriteljstvu u Republici Hrvatskoj. Posebno ističemo Stephen Patoray predsjedavajućeg WELMEC (Europska suradnja u zakonskom mjeriteljstvu) WG6 – Pakovine i Europskog odbora za norme/tehnički odbor CEN/TC 223, WG3 – Uzorkovanje i mjerenje količine, koji će govoriti o kontroli i označavanju pretpakovina. Predstavnici državnih zavoda za mjeriteljstvo iz zemalja u okruženju prikazat će svoja iskustva u primjeni zakonskoga mjeriteljstva što je naročito važno našim izvoznicima. Konferencija će omogućiti dvosmjernu komunikaciju u rješavanju konkretnih problema, uz primjenu načela „Iz prakse za praksu”, a voditelji „okruglih stolova” bit će korisnici mjerenih rezultata – predstavnici trgovaca, proizvođača ambalaže, potrošača,....! Sudionici konferencije moći će u posebnom bloku – VI PITATE – MI ODGOVARAMO – dobiti odgovore na specifična pitanja koja ih zanimaju. U raspravama će osim Mjeriteljske inspekcije sudjelovati i predstavnici Carine, HAKOM-a i Državnog inspektorata. Sudionici konferencije stječu 10 bodova, od čega 2 boda iz građevinsko tehničke regulative, temeljem Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva (NN 24/08).

Seminari

mjeriteljstvo (DZM), Hrvatskom gospodarskom (HGK), Hrvatskom komorom inženjera elektrotehnike (HKIE)komorom i internetskim portalom skom inženjera elektrotehnike (HKIE) i internetskim portalom Više okomorom seminarima te načinu prijave doznajte na www.hmd.hr za trgovinu Suvremena.hr organizira međunarodnu mjeriteljsku konferenza trgovinu Suvremena.hr organizira međunarodnu mjeriteljsku konferenciju pod nazivom Hotelski smještaj ciju pod nazivom

„Odmjereno u Europu”

Rezervaciju smještaja „Solaris Hotels molimo dogovoriti isključivo s 19. -u21. svibanj 2011,Resort” „Solaris”, Šibenik hotelom. Za sudionike konferencije cijena polupansiona iznosi 385,00 kn po osobi u dvokrevetnoj te 535,00 kn u jednokrevetnoj sobi. Boravišna pristojba nije uključenaSupodrškom cijenu i iznosi 7,00 kn po danu. -Republike 21. svibanj 2011, „Solaris”, Ispunjeni prijavni 19. obrazac za hotelski smještaj poslatiŠibenik na fax 22 36 18 00 predsjednika Hrvatske, prof.dr.sc. Ive ++385 Josipovića 19. - 21. svibanj a2011, „Solaris”, Šibenik ili e-mail: milica.skocic@solaris.hr, informacije na tel ++385 22 36 10 08

„Odmjereno u Europu” „Odmjereno u Europu”

i pokroviteljstvom S podrškommarketinško Prijave za konferenciju, program, podrškom Vlade Republike Hrvatske predsjednika RepublikeSinformacije Hrvatske, prof.dr.sc. Ive Josipovića predstavljanje i dodatne predsjednika Republike Hrvatske, prof.dr.sc. Ive Josipovića Šibenika Hrvatsko mjeriteljsko Grada društvo, Berislavićeva 8, 10000 Zagreb i pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija www.hmd.hr i pokroviteljstvom Vlade Ministarstva zdravstva socijalne skrbi Tel: ++385 1 487Republike 24 85, faks:iHrvatske ++385 1 487 24 87, Vlade Republike Hrvatske e-mail: odmjereno-u-europu@hmd.hr Grada Šibenika Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Grada Šibenika Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske akreditacijske agencije Ministarstva zdravstvarada i socijalne skrbi Ministarstva gospodarstva, i poduzetništva Hrvatskog zavoda za norme

hrana h rana

Dan prije početka konferencije HMD će održati četiri jednodnevna seminara (kotizacija za pohađanje seminara je 1.300,00 kn + PDV (23%) i nije uključena u cijenu kotizacije za konferenciju). • „Upravljanje rizicima” – predavač mr. sc. Ana Devčić-Jeras Hrvatsko mjeriteljsko društvo Croatian Metrology Society • „Statističke metode za analizu mjernih – predavač Berislavićeva 8, HR-10000 Zagreb, Croatia, www.hmd.hr :: tel: +rezultata” 385 (1) 4872 485, faks: + 385 (1) 4872 487 dr. sc. Miljenko Košiček • „Pojednostavljeni pristup računanju mjernih nesigurnosti primjenom Hrvatsko mjeriteljsko društvo Croatian Metrology Society Hrvatsko društvo (HMD) u suradnji s Državnim zavodom za Excelmjeriteljsko tablica” – predavač mr. sc. Višnja Gašljević). Hrvatsko mjeriteljsko društvo Croatian Metrology Society mjeriteljstvo (DZM), Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK), HrvatBerislavićeva 8, HR-10000 Zagreb, Croatia,seminar www.hmd.hr :: tel: + 385 i(1)verifikacija 4872 485, faks: ušteda + 385 (1) 4872 487 • i u suradnji s HEP-ESCO „Mjerenje u proBerislavićeva 8, HR-10000 Zagreb, učinkovitosti“ Croatia, www.hmd.hr– ::predavači tel:(HKIE) + 385 (1)mr. 485,Hrvoje faks: + 385 (1) 4872 487 skom komorom inženjera elektrotehnike i4872 internetskim portalom jektima energetske sc. Glamuzina za trgovinu Suvremena.hr međunarodnu mjeriteljsku i Ivana Rogulj, dipl. ing.organizira Sudionici ovog seminara stječu 8 bodovakonferentemeljem Hrvatsko mjeriteljsko društvo (HMD) u suradnji s Državnim zavodom za Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osociju pod nazivom Hrvatsko mjeriteljsko društvo (HMD) uuređenja suradnjii graditeljstva s Državnim zavodom za mjeriteljstvo (DZM), poslove Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK), Hrvatba koje obavljaju prostornog (NN 24/08).

hrana h rana

Deset razlogah zašto hrana ranasudjelovati

Spoznat ćete i/ili pojasniti: 1. koje su zakonske obveze proizvođača i distributera vezane uz mjerenja i koja mjerila podliježu državnom nadzoru; 2. kako se nadziru pretpakovine u RH te koji su EU i svjetski trendovi; 3. koji se izrazi rabe za pretpakovine; 4. što sve mora sadržavati obavijest o proizvodu (deklaracija); 5. obveze trgovinskih organizacija pri preuzimanje pretpakovina od dobavljača i prema potrošaču; 6. kako mjeriteljska infrastruktura štiti potrošača od prijevarnih radnji; 7. kako djeluje mjeriteljska inspekcija i koja su njihova iskustva; 8. koji su najčešće nesukladnosti i kome se obratiti; 9. koje su propisane kazne za nepridržavanje zakonskih odredbi; 10. ........ i dobiti odgovore od stručnih osoba na vaša pitanja!!!!

UVOD

www.privredni.hr Broj 3675, 2. svibnja 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

GORDANA KOVAČEVIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE ERICSSON NIKOLE TESLE:

Preispitujemo načine rada Zahtjevni tržišni uvjeti koji su prevladavali u 2010. godini nastavljeni su tijekom prvog tromjesečja ove godine. Na domaćem tržištu smanjenje investicija uvjetovano je manjim prihodima operatora te zasićenim mobilnim tržištem i postojećom penetracijom fiksnog i mobilnog širokopojasnog pristupa. Neprekidno preispitujemo svoje načine rada i organizaciju poslovanja kako bismo se prilagodili promjenjivom poslovnom okruženju. Strateški prioritet nam je zadržati i proširiti odgovornosti u određenim segmentima poslovanja te stvoriti nove poslovne prilike i sklopiti ključne poslove.

IVICA MUDRINIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE T-HT-a:

Trošarine koče ulaganja U prvom tromjesečju hrvatsko gospodarstvo je i dalje bilo pod utjecajem recesije, uz rastuću nezaposlenost i pad raspoloživog dohotka. Unatoč nepovoljnom okruženju u kojem poslujemo, zadržali smo vodeći položaj u svim segmentima i dodatno povećali bazu pretplatnika u pokretnoj telefoniji. U razdoblju koje je pred nama uspješnost nadolazeće turističke sezone i očekivani rast nacionalnog gospodarstva imat će znatan utjecaj na naše poslovne rezultate. Međutim, postojeće regulatorno okruženje i trošarina koja je nametnuta sektoru telekomunikacija i dalje će kočiti naša ulaganja u modernu komunikacijsku infrastrukturu koja bi, vjerujemo, pozitivno utjecala na razvoj hrvatskog gospodarstva.

NIKOLAJ IVČIKOV, GENERALNI DIREKTOR LUKOILA HRVATSKA:

Uložit ćemo više od 100 milijuna eura Po ulasku u Hrvatsku, naš je cilj bio imati stotinjak postaja u idućih četiri ili pet godina. Taj cilj ostvarujemo gradnjom i otvaranjem novih crpki, ali i preuzimanjem postojećih. Hrvatska ima oko 750 benzinskih crpki, dok ih BiH ima više od 1000, a populacija i BDP su manji. Smatramo da bi Hrvatska mogla imati dodatnih 150 crpki u idućih pet do 10 godina. S obzirom na to da nam je cilj širenje mreže za dodatnih šezdesetak crpki, ulaganja će biti veća od 100 milijuna eura. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: MLADEN JAKOVČIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKOG MJERITELJSKOG DRUŠTVA

Odmjereno u Europu Na konferenciji od 19. do 21. svibnja sudionici će se upoznati sa zakonskim mjeriteljskim zahtjevima, nacionalnom mjeriteljskom infrastrukturom te zakonodavstvom EU-a na tom području

jeriteljstvo je područje znanja, tj. znanost koja se bavi mjerenjima s ciljem osiguravanja točnih i usporedivih mjernih rezultata. “Kada možeš mjeriti o čemu govoriš i kada to možeš izraziti brojkama, onda znaš nešto o tome, ali kada ne možeš izraziti brojkama, tvoje je znanje šturo i nezadovoljavajuće”, izreka je lorda Kelvina koja možda najbolje opisuje razloge zašto mjeriti.

U većini suvremenih industrija troškovi mjerenja čine 10 do 15 posto troškova proizvodnje Danas se mjeri gotovo sve: broj sunčanih sati, koncentracija alkohola u krvi, težina pisama, sobna temperatura, tlakovi u gumama, brzina automobila, onečišćenje okoliša, buka, količina aktivne tvari u medicini, uzorci krvi i djelovanje kirurškog lasera, sadržaj bakterija u prehrambenim proizvodima, pomorske vlasti mjere istisninu broda, tvrtke mjereći kupuju sirovine i energiju... Bez mjerenja, odnosno mjeriteljstva, nema ni trgovine, razvoja no-

TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

vih proizvoda, vremenskih prognoza, medicinske dijagnostike, zaštite okoliša... Iako to često i ne primjećujemo, mjeriteljstvo je neizostavni dio naše svakodnevnice. Povijest mjeriteljstva seže daleko u stari vijek. Tri tisuće godina prije Krista štap dužine podlaktice vladajućeg faraona uvećan za širinu njegove šake prvi je poznati mjerni etalon. Dug je put do trenutka kada je dijelove tijela lokalnih moćnika zamijenila jedinstvena mjera za dužinu – metar. Dogodilo se to 20. svibnja 1875. godine, kada su u Parizu predstavnici 17 država potpisali Dogovor o metru, sa željom da se “osigura međunarodno jedinstvo i usavrši metrički sustav jedinica”. Taj se dan i danas slavi kao Svjetski dan mjeriteljstva. Mjeriteljstvo se dijeli na tri glavna područja: znanstveno, industrijsko i zakonsko mjeriteljstvo. Znanstveno mjeriteljstvo bavi se razvojem novih mjernih metoda i mjernih etalona najviše kakvoće. Njime se bave vrhunski mjeritelji na fakultetima i u mjeriteljskim institutima. Industrijsko mjeriteljstvo je najzastupljeniji dio mjeriteljstva i obuhvaća mjerila i mjerenja u industrijskoj proizvodnji kao temelj proizvodnog procesa (u razvoju,

zgotovljivanju, ugradnji i završnom ispitivanju) s ciljem osiguravanja vrijednosti, učinkovitosti i kakvoće proizvoda. Sve veća složenost industrijskih proizvoda i proizvodnog postupka stavljaju pred mjeriteljstvo sve veće zahtjeve. Smatra se da u većini suvremenih industrija troškovi mjerenja čine 10 do 15 posto troškova proizvodnje. Zakonsko mjeriteljstvo dio je mjeriteljstva koje uređuje država donošenjem zakona i propisa s ciljem osiguravanja točnosti mjerenja od posebnog interesa, kao što su mjerenja vezana uz tr-

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

govinu, zaštitu zdravlja i sigurnosti ljudi te zaštitu okoliša. U Hrvatskoj, glavni nositelji aktivnosti na području mjeriteljstva su Državni zavod za mjeriteljstvo, Hrvatska akreditacijska agencija, Hrvatski mjeriteljski institut i Hrvatsko mjeriteljsko društvo. Mjeriteljstvo i trgovina odvajkada su neraskidivo povezani, a globalizacija trgovine samo je pojačala tu vezu. Mjerenja se nalaze u praktično svim komercijalnim transakcijama, od trgovine robama kao što su nafta ili rude do maloprodaje roba potrošačima u trgovini, osiguravajući poštene odnose i konkurentno tržište. Na konferenciji Odmjereno u Europu, koja se održava od 19. do 21. svibnja, sudionici će se

Mjeriteljstvo i trgovina odvajkada su neraskidivo povezani, a globalizacija trgovine samo je pojačala tu vezu upoznati s propisanim mjeriteljskim zahtjevima, nacionalnom mjeriteljskom infrastrukturom te zakonodavstvom EU-a na tom području.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

*vijesti MOL priznao da je kupovao dionice Ine Mađarski MOL priznao je da je od privatnih investitora kupovao dionice Ine, ali tvrdi da se ta kupnja isključivo temelji na predanosti Ini i Hrvatskoj, te nema nikakve veze s promjenom prava i obveza strateških partnera. MOL ističe da vezano uz svoje vlasništvo u Ini još nije dosegnuo nijednu razinu obveze koja bi zahtijevala objavljivanje bilo kakve obavijesti na burzi.

Također, mađarska kompanija podsjeća da dioničarski ugovor koji ima s hrvatskom vladom osigurava prava najvećih dioničara Ine neovisno o razini vlasničkog udjela. Nakon MOL-ova priznanja, Hanfa je obustavila trgovanje dionicama Ine do kraja dana 6. svibnja. Višak u proračunu Zagrebačke županije Ukupni prihodi Zagrebačke županije u 2010. godini iznosili su 262,9 milijuna kuna, a rashodi 258,2 milijuna, utvrđeno je na kolegiju župana Stjepana Kožića. Odlučeno je i da će Zagrebačka županija sa 20 posto sufinancirati gradnju 9,4 milijuna kuna vrijedne školske dvorane u Brdovcu. Za potpore programima u kulturi izdvojeno je 2,66 milijuna kuna, a milijun kuna za organizaciju turističkih manifestacija. Decentralizirana sredstva u iznosu od 16,5 milijuna kuna raspodijelit će se zdravstvenim ustanovama na području županije. Madison Consulting partner IPREX-a Tvrtka za komunikacijski menadžment Madison Consulting službeno je primljena u članstvo IPREX–a, svjetskog udruženja neovisnih agencija za odnose s javnošću. Time je postala i ekskluzivni partner IPREX-a na tržištu Hrvatske, gdje posluje od 1999. godine.

Privredni vjesnik Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( 116,3 mil €

najveće prošlogodišnje strano ulaganje - iz Belgije

( 112,8 mil €

uloženo iz Italije u Hrvatsku

INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA

Čitave godine u Hrvatsku uloženo manje od 440 milijuna eura Preliminarni podaci HNB-a pokazuju kako je riječ o padu od čak 79 posto u odnosu na 2009. kada su ulaganja iznosila 2,09 milijardi eura Igor Vukić vukic@privredni.hr

eto inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u 2010. godine iznosila su 439,9 milijuna eura, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke. Riječ je o znatnom padu, od čak 79 posto u odnosu na 2009. godinu, kada su ulaganja iznosila 2,09 milijardi eura. Pad je još veći, čak 90 posto, u odnosu na 2008. kad je ostvaren ulagački rekord od 4,2 milijarde eura. Najveće prošlogo-

Pad je još veći, čak 90 posto, u odnosu na 2008. kad je ostvaren ulagački rekord od 4,2 milijarde eura dišnje strano ulaganje od 116,3 milijuna eura podrijetlom je iz Belgije. Iz Italije je u Hrvatsku uloženo 112,8 milijuna eura, a iz Luksemburga 11,6 milijuna eura. Na četvrtom mjestu je Slovenija čiji su ulagači dostavili 86,6 milijuna eura. Među prvih pet ulagačkih zemalja

je i Irska, sa 70,4 milijuna eura. Vlasnička ulaganja 25 posto manja Najveći dio prošlogodišnjih inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku vodi se pod stavkom “ostale poslovne djelatnosti”, a iznosi 249,3 milijuna eura. Slijedi “financijsko posredovanje, osim osiguravateljskih i mirovinskih fondova”, sa 186,6 milijuna eura. Vlasnička ulaganja u nekretnine donijela su 166,6 milijuna eura. No istodobno je odljev u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda bio 485 milijuna eura, a u djelatnosti pošte i telekomunikacija 132,2 milijuna. Kad se zbroje pri-

ljevi i oduzmu odljevi u svim djelatnostima, dolazi se do neto ulaganja od 439,9 milijuna eura. Analitičari Hrvatske gospodarske komore u travanjskom broju Gospodarskih kretanja ističu da su u 2010. godini ukupna vlasnička ulaganja iznosila 521 milijun eura, što je 25 posto manje nego prethodne godine, te najmanje od 2004. godine. Zadržane zarade iznosile su 540,5 milijuna eura što je pak 57 posto više nego 2009., te najviše od 2006. Kod ostalih ulaganja zabilježen je odljev na strani obveza u iznosu od 604,4 milijuna eura. U HGK-u naglašavaju da je struktura ulaganja bila netipična: financijsko

Izravna inozemna ulaganja u RH u posljednjem desetljeću (u milijunima eura) 2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

1467,5

1137,9

1762,4

949,6

1467,9

2768,3

3679

4218,4

2095,6

439,9

Izvor: Hrvatska narodna banka

posredovanje (186 milijuna eura) i trgovina (99 milijuna eura) nisu na prva dva mjesta po ulaganjima, iako su ranije godinama apsorbirali najviše stranih ulaganja. Istodobno je negativna vrijednost neto ulaganja zabilježena kod kemijske industrije (-485 milijuna eura), koja je inače sedma djelatnost po visini ukupnih ulaganja u posljednjih 17 godina. Dugoročno prednjače ulagači iz Austrije “Iz Nizozemske kao ulagača zabilježen je najveći neto odljev od 297,5 milijuna eura, ali istodobno i smanjenje hrvatskih ulaganja u Nizozemsku za 787 milijuna eura. Poveznica kemijske industrije i Nizozemske je Pliva”, objašnjava se u Gospodarskim kretanjima. Prema podacima HNB-a, inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kra-

ja prošle godine iznosila su ukupno 24,47 milijardi eura. Po visini inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku u proteklih 17 godina sa 6,22 milijarde eura prednjače ulagači iz Austrije. Slijede ulaganja iz Nizozemske sa 3,7 milijardi eura, Njemačke 2,9 milijardi, Mađarske sa 2,3 milijarde eura te Luksemburga sa 1,37 milijardi eura. Po djelatnostima najveći se iznos, od 8,6 milijardi eura, odnosi na ulaganja u financijsko posredovanje, odnosno, banke, a slijede ulaganja u trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini u iznosu od 2,8 milijardi eura. Proizvodnja naftnih derivata na trećem je mjestu sa 1,6 milijardi eura. Najveća ulaganja iz Hrvatske u inozemstvo u 2010. obavljena su u Sloveniji (315 milijuna

Na četvrtom mjestu po visini ulaganja je Slovenija, iz koje nam je stiglo 86,6 milijuna eura eura), Siriji (162,9 milijuna eura) te Njemačkoj (160,1 milijun eura). No zbog spomenutih transakcija s Nizozemskom proizlazi da se u zemlju na kraju vratilo 153 milijuna eura.

www.privredni.hr Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( 122.351 radno mjesto

( 1-2%

izgubljeno u samo dvije godine

očekivani rast BDP-a u ovoj godini

Okrugli stol Kretanja u gospodarstvu i na tržištu rada

Za veća zapošljavanja pričekajte... kraj 2013. godine Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

razdoblju od 2008. do kraja 2010. izgubljeno je 122.351 radno mjesto, a povećano zapošljavanje može se očekivati kada rast bruto domaćeg proizvoda bude između tri i četiri posto što se očekuje tek u drugoj polovini 2013. godine, rečeno je na prošlotjednom okruglom stolu Kretanja u gospodarstvu i na tržištu rada - analize i prognoze kojeg je organizirao Hrvatski zavod za zapošljavanje. Zrinka ŽivkovićMatijević iz Raiffeisen Consultinga istaknula je kako očekivani rast BDP-a u ovoj godini, koji bi mogao biti između jedan i dva posto, neće biti dovoljan

za kreiranje novih radnih mjesta, a tu su i brojni drugi nepovoljni ekonomski pokazatelji. Udio bruto inozemnog duga u BDP-u blizu je 100 posto, nema nužnih strukturnih reformi (u proračunu nisu predviđeni manji rashodi, iako su porezna opterećenja i dalje jako velika), a deficit će biti viši od planiranih pet posto. Doseći će, prema analizama RBA Consultinga, 5,8 posto BDP-a. Krizni porez potaknuo sivu ekonomiju “U slučaju izostanka konsolidacije koja je izgledna tek nakon 2012., javni dug bi u roku od dvije do tri godine mogao prijeći granicu od 60 posto BDPa, a to bi moglo imati zna-

čajne posljedice”, rekla je Zrinka Živković-Matijević podsjetivši kako je jedan od uvjeta za ulazak u EU i to da javni dug bude manji od 60 posto. Sve ono što se događalo u protekle dvije godine, primjerice uvođenje kriznog poreza koji je

Nezaposlenost će nakon turističke sezone porasti za oko tri posto, procjenjuje analitičar HZZ-a Darko Oračić smanjio potrošnju i potaknuo sivu ekonomiju, gubitak radnih mjesta, smanjenje izvoza, povećano zaduživanje, izostanak bitnih reformi, negativ-

ni demografski trendovi, rast inflacije... ostavlja težak teret budućim generacijama. Mladi su, istaknula je analitičarka RBA, trenutačno u najtežoj situaciji jer oni, nakon završenog školovanja, nemaju vremena godinama čekati da se gospodarstvo oporavi, zbog čega se može očekivati novi odljev mozgova. Ubrzana dinamika rasta duga znači i porast udjela izdataka za kamate u ukupnoj državnoj po-

trošnji, kao i manje šanse za rast gospodarstva. Ne treba previše očekivati ni od turizma, rekao je analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić ocjenjujući kako se ove godine zaista može očekivati veći prihod od turističke sezone (oko šest posto), ali da to ne može značajno utjecati na rast BDP-a. Želimo li biti Rumunjska Analitičar HZZ-a Darko Oračić ocijenio je,

pak, kako će nezaposlenost nakon turističke sezone porasti za oko tri posto, ali i da bi taj rast nakon toga mogao napokon stati jer, po njemu, za zaustavljanje nezaposlenosti potreban je rast BDP-a oko dva posto, točno onoliko koliko se predviđa za ovu godinu. No za kreiranje novih radnih mjesta, kako smo već rekli, potrebno je da BDP poraste još toliko. Zrinka Živković-Matijević upozorila je i kako je za veću zaposlenost potrebno obrazovni sustav prilagoditi tržištu rada te smanjiti opterećenja na plaće. Dobar primjer za to je Rumunjska gdje su bruto plaće gotovo dvostruko manje, zbog čega se onda strani investitori lakše odlučuju za ulaganja u tu zemlju.

Trgovinski atašei kao oslonac većem izvozu

Izabrano pet prvih trgovinskih atašea Nikola Bunjevac u Ljubljani, Dunja Đurica u Beču, Ivan Biljan u Chicagu, Neven Lončarić u Milanu, a Danko Martinčević u Münchenu pomagat će hrvatskim izvoznicima Igor Vukić vukic@prvredni.hr

eđu 127 kandidata Ministarstvo vanjskih poslova nedavno je izabralo pet prvih trgovinskih atašea koji će biti zaduženi za promociju hrvatskog izvoza. Odabrani su Nikola Bunjevac, koji će raditi u Ljubljani, Dunja Đurica čije će radno mjesto biti u Beču, Ivan Biljan će interese hrvatskoga gospodarstva zastupati u Chicagu, Neven Lončarić u Milanu, a Danko Martinčević u

Münchenu. U odabiru hrvatskih trgovinskih atašea uz Ministarstvo vanjskih poslova sudjelovali su i Ministarstvo gospodarstva i Hrvatska gospo-

darska komora. Zadatak atašea bit će pomoć hrvatskim izvoznicima u pronalaženju poslovnih partnera, istraživanje tržišta i informiranje o poslovnim mogućnostima te pomoć u realizaciji izvoznih poslova. Ujedno će promovirati hrvatsku gospodarsku ponudu i predstavljati je potencijalnim inozemnim ulagačima, što je jedna od mjera iz Programa gospodarskog oporavka hrvatske vlade. Iskusni i dokazani Nikola Bunjevac, Dunja Đurica, Neven Lonča-

rić i Ivan Biljan su ekonomisti, a Martinčević je usto i inženjer strojarstva. Svi imaju dugogodišnje iskustvo u međunarodnim poslovima i govore više stranih jezika. Danko Martinčević je, primjerice, radio u Rusiji, SAD-u, Ukrajini, Njemačkoj i Italiji, i to za kompanije kakve su General Electric, Podravka i švicarski Glencore. Dunja Đurica je uz završeni studij ekonomije magistrirala i europske studije u Hamburgu, a radila je kao rukovoditeljica Odjela strategije i poslovnog

planiranja Zagrebačkog holdinga. Iskustvo je stjecala i u radu za niz njemačkih i hrvatskih tvrtki. Govori engleski, njemački i talijanski jezik. Može i na japanskom Nikola Bunjevac dvadesetak je godina radio na organiziranju sajmova u Zagrebačkom velesajmu. Ivan Biljan, ranije zaposlen u Lantei i tvrtki Bilmar, odlikuje se znanjem engleskog i - japanskog jezika. Neven Lončarić dugogodišnij je zaposlenik tvrtke Autocommerce i blisko je surađivao s Fiatom. Dobro po-

znaje talijansko tržište, i ne bi mu trebao biti problem snaći se u Milanu.

Na agendi naših atašea bit će i pomoć u realizaciji izvoznih poslova Plaće atašea bit će od 16.000 do 22.000 kuna, a imat će status ugovornih diplomata. Uz ostalo, njihov će se učinak ocjenjivati i prema rezultatima koje će hrvatske tvrtke postizati u zemljama u kojima će raditi.

Zeleni magaZin Novi magazin Privrednog vjesnika za zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša i društveno

no novo novo novo vo

odgovorno poslovanje.

Osigurajte svoj promotivni primjerak na zmagazin@privredni.hr ili 01 56 000 27.

www.privredni.hr Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( 200.000 €

osnovna cijena Enavigo Cutter broda

( od 50 do 100%

skuplji od sličnih plastičnih brodova

ENAVIGO, VIROVITICA

Na morsku pučinu ravno iz Podravine Hrast se pokazao kao dobar materijal za gradnju brodova iako ima svojih mana: pretežak je, ne ‘’ljubi’’ se s ljepilom i ispušta tanin, pa izgleda prljavo Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ada se govori o maloj brodogradnji, najčešće se misli na poduzetnike u jadranskim županijama. Kad se govori o maloj brodogradnji u unutrašnjosti, svi očekuju riječne brodove. Kad se govori o materijalima, pretpostavljamo da dominiraju plastika i metal. Virovitički Enavigo tako je trostruki kuriozitet: drveni brodovi za more usred kontinentalne Hrvatske, tamo gdje se Podravina sljubljuje sa Slavonijom. Svoj peti brod Enavigo je porinuo 19. travnja u Biogradu na Moru. Brod je isporučen domaćem kupcu, dok su prethodno dva slična broda kupili stranci. Ranije je Enavigo izgradio dva drvena broda za obuku pitomaca i ročnika Hrvatske ratne mornarice. Najnovi-

ji brod Enavigo Cutter je ručno izrađena jedrilica, pretežno od hrasta i bora, osim unutrašnjosti, koja je od tikovine i mahagonija. Drvo se lamelira epoksidnom smolom, čime se dobiva kompozitni materijal odličnih brodograđevnih osobina. Jamstvo na trup Zbog takvih materijala i ručne izrade, njihovi su brodovi od 50 do 100 posto skuplji od sličnih plastičnih brodova, čiji se

Svoj peti brod, isporučen domaćem kupcu, Enavigo je porinuo sredinom travnja u Biogradu trupovi najčešće izlijevaju iz kalupa. U trajnosti i održavanju, ističe direktor i vlasnik Tomislav Matasić, nema velike ra-

zlike, zato Enavigo daje jamstvo od 10 godina na trup, što je više i od mnogih proizvođača plastičnih brodova. Osnovna cijena Enavigo Cuttera je 200.000 eura, a konačna cijena ovisi o ugrađenoj opremi. Riječ je o maloj jahti za krstarenja, razvijenoj u suradnji s projektantom iz SAD-a. Osam ljudi gradilo ga je godinu i pol, pri

čemu ručni rad čini više od 50 posto. Brod ima međunarodni certifikat i suvremenu navigacijsku opremu. Na 10 metara dužine trupa i 3,5 metara širine, brod ima salon, šest ležajeva, kuhinju, sanitarni čvor i spremnik za 300 litara vode. Ima i motor od 55 konjskih snaga, proizvod riječke tvrtke Scam Marine. Nakon prošlotjedne isporuke u Enavigu ne

spavaju na lovorikama, već odmah kreću u izgradnju sljedećeg broda, koji će biti motorni i malo veći, ali od istih materijala. Nema dobrog bora Hrast se, kaže Matasić, pokazao kao dobar materijal za gradnju brodova iako ima svojih mana. Prva je da je pretežak, pa nije prikladan za trup, već za tvrde dijelove, poput

rebrenice. Drugi mu je nedostatak da se ne “ljubi’’ s ljepilom, a treći je da kad dođe u kontakt s vodom ispušta tanin, pa izgleda prljavo. Povoljnija je varijanta borovina, ali kako kod nas nema kvalitetnog bora, virovitički brodograditelj mora uvoziti oregonski bor. Iako je Enavigo na početku imao ambicioznije planove – tri broda godišnje i 25 radnika – Matasić ne odustaje od svoje brodograditeljske avanture u koju je ušao iz strasti zaljubljenika u brodove. Nije ga poljuljalo ni onih šest mjeseci najgore krize, kada je država uvela visoke trošarine i umalo uništila malu brodogradnju. Tržište se, kaže, polako oporavlja, a trošarine i nisu toliko veliki problem koliko svjetska kriza koja je posebno pogodila srednju klasu, potencijalne kupce Enavigo brodova.

IZVOZ U ŠVEDSKU

Dok-ing prodao još četiri stroja za razminiranje Tvrtka Dok-ing isporučit će švedskom ministarstvu obrane četiri stroja za razminiranje MV-4, vrijedna ukupno 1,6 milijuna eura. Ugovor o isporuci potpisali su u Zagrebu direktor Dok-inga Vjekoslav Majetić i Gunnar Endgvall iz švedskog ministarstva obrane. Četiri nova stroja zamijenit će pet starih strojeva MV-4, koje su

Šveđani kupili od Dokinga prije osam godina. Šveđani ih inače koriste u mirovnim operacijama i obuci svojih vojnih postrojbi. Prvi posao sa Šveđanima Dok-ing je realizirao na samom početku djelovanja tvrtke, čime su stekli reference koje su im otvorile vrata svjetskog tržišta. Od tada su prodali više od 150 stroje-

va koji se koriste u više od 20 zemalja diljem svijeta. Osim Hrvatske i susjednih zemalja, strojevi MV-4 trenutačno čiste minirane površine u Libiji, Libanonu, Iraku, Afganistanu, Tadžikistanu, Azerbejdžanu, Šri Lanki, Kolumbiji, Nikaragvi, SAD-u, Irskoj, Grčkoj, Italiji, Švedskoj, Sudanu, Angoli i Kongu. Gunnar Endgvall je ista-

knuo da su vrlo zadovoljni suradnjom s Dok-ingom od kojega dobivaju ne samo izvrsne proizvode, već i odličnu uslugu. Potpisivanju ugovora nazočio je i švedski veleposlanik u Zagrebu Fredrik Vahlquist kojega je u obilasku tvornice posebno impresioniralo električno vozilo XD Concept, kao i Dok-ingovo vatrogasno vozilo. (D.Ž.)

AKTUALNO

*vijesti Za potpore još 9,7 milijuna eura Mali i srednji poduzetnici te znanstvene ustanove i instituti u drugoj polovini ove godine ponovno će imati priliku prijaviti se za bespovratna sredstva iz pretpristupnih fondova EU-a. Prema planu programa Ipa utvrđene su dvije sheme. Jedna je investicijski fond za znanost i inovacije, iz kojeg će se moći povući do 6,7 milijuna eura za komercijalizaciju rezultata istraživanja i razvoja. Druga je potpora malom i srednjem poduzetništvu kroz poticanje ulaganja u tehnologije i proizvodne metode koje promiču zeleno gospodarstvo. Na raspolaganju su tri milijuna eura, a visina potpora kretat će se od 50.000 do 200.000 eura. Fashion.hr postaje regionalni lider

Sajam Fashion.hr Industrija u samo jednoj sezoni postao je središnje mjesto okupljanja modne scene, domaće industrije odjeće, obuće, nakita i kožne galanterije. Osim renomiranih brendova, na Sajmu se predstavljaju i mladi modni dizajneri koji svoje autorske kolekcije izlažu pod etiketom LIFT. Sljedeći sajam Fashion.hr Industrija, na kojem će se uz hrvatske predstaviti i slovenski dizajneri, održat će se od 30. rujna do 2. listopada na Zagrebačkom velesajmu. Sredinom svibnja počet će s radom slovenska inačica (Fashion.si) modnog portala Fashion. hr style community. Kreće novi poslovni magazin Novi poslovni magazin No1 Business People namijenjen je onima koji odlučuju i pokreću gospodarstvo u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Sloveniji. Magazin je franšiza već postojećeg u Austriji, u Hrvatskoj ga izdaje Poslovni dnevnik, a izlazit će dva puta godišnje.

Privredni vjesnik Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( osuđeno 44,7%

od ukupnog broja optuženih pravnih osoba

( 226

kaznenih djela utvrđeno 2010.

U 2010. GODINI PRIJAVLJENA SU 1104 PODUZEĆA

PRAVNE OSOBE POČINILE 101 KAZNENO DJELO Od 2006. godine kad je 17 pravnih osoba proglašeno krivim za kaznena djela, broj osuđenih narastao je šest puta djelo (primjerice, ako je već više puta kažnjavana) ili da će dovršiti pokušano kazneno djelo (pravna osoba nastavlja s djelatnošću iako prijeti veliko zagađenje okoliša). U petogodišnjem razdoblju bilo je 30 slučajeva primjene mjera opreza.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

prošloj godini 101 pravna osoba proglašena je odgovornom za kazneno djelo. Riječ je o 44,7 posto od ukupnog broja optuženih pravnih osoba. Od 2006., kada je odgovornima proglašeno 17 pravnih osoba, broj pravnih osoba proglašenih odgovornima za kaznena djela porastao je gotovo šest puta, stoji u podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku.

Najveći broj pravnih osoba osuđen je zbog narušavanja sigurnosti platnog prometa i poslovanja Pravne osobe optužene su u 2010. godini za počinjenje kaznenih djela u 226 slučajeva. U 2009. bile su 133 optužbe, što znači da je broj takvih optužnica u lanjskoj godini povećan čak za 70 posto.

U sličnom tempu rastao je i broj prijava. U 2010. prijavljena su 1104 poduzeća i druge pravne osobe, dok su u 2009. bile prijavljene 844 pravne osobe. Prije pet godina, kažu podaci DZS-a, bilo je prijavljeno tek 310 pravnih osoba. Najveći broj pravnih osoba, 65, osuđen je zbog narušavanja sigurnosti platnog prometa i poslovanja. U 2010. bilo je 758 prijava za to kazneno djelo, no u 374 slučaja prijava je odbačena. Na kraju je provedeno 118 postupaka za kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, u kojima su tvrtke proglašene krivima u 65 slučajeva. Na to kazneno djelo otpada čak 68,7 po-

sto svih kaznenih presuda pravnim osobama. Krivi pred okolišem Tvrtke su proglašene odgovornima i za kaznena djela protiv okoliša (11 presuda), protiv sloboda i prava čovjeka i građanina (10 presuda), imovine (pet presuda), opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa (četiri presude)... Za sva ta kaznena djela izrečene su novčane kazne. U 19 presuda kazna je iznosila više

od 20.000 kuna. U 24 slučaja globa je bila u rasponu od 10.000 do 20.000 kuna, dok je 58 pravnih osoba platilo od 5000 do 10.000 kuna. U 11 slučajeva izrečena je kazna oduzimanja protupravno stečene imovinske koristi. Sudovi su prošle godine izrekli i četiri sigurnosne mjere. Takve se mjere primjenjuju u slučajevima u kojima osobite okolnosti opravdavaju bojazan da će okrivljena pravna osoba ponoviti kazneno

Pravne osobe počinitelji kaznenog djela 2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Prijavljene

310

597

666

844

1104

Optužene

130

133

226

Proglašene odgovornima

101

Izvor: Državni zavod za statistiku

Kazna ukidanja Prema Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela može se izreći i kazna ukidanja pravne osobe. Takva kazna moguća je ako je pravna osoba osnovana radi činjenja kaznenih djela ili je svoje djelovanje pretežito iskoristila za počinjenje kaznenih djela (npr. gospodarske prijevare). Kazna ukidanja pravne osobe ne može se izreći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, političkim strankama, sindikatima i njihovim zajednicama. Također, kada pravna osoba služi kao paravan za pranje novca, radi ilegalnog prenošenja droge i slično, može doći u obzir primjena ove kazne. No dosad još nije izrečena ni jedna takva kazna.

ZAŠTITA NA RADU

Ipak primjetan pozitivan trend Primjetan je pozitivan trend u zaštiti radnika na radu i bolja provedba propisa, no to nije dovoljno jer je lani na poslu smrtno stradalo 35 radnika. Rekao je to načelnik Odjela zaštite na radu u Državnom inspektoratu Nenad Puljić na prošlotjednoj konferenciji za no-

vinare u povodu 28. travnja, Nacionalnog dana zaštite na radu. U odnosu na razdoblje od prije pet godina, broj smrtno stradalih manji je za 11, ali je među njima opet najviše stradalih u građevinarstvu i to radeći na crno. Broj ozljeda na radu ipak je u znatnijem padu pa je tako,

u odnosu na 2009. kada je bilo prijavljeno više od 25.000 ozljeda, taj broj lani pao na 18.109, kazala je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu Marija Zavalić. No dodala je kako istovremeno bitno raste broj profesionalnih bolesti. “Zdravo

radno mjesto jamči zdravog radnika, a onda i uštede jer nema bolovanja i dugotrajnog liječenja”, naglasila je. Predsjednik Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu Fran Marović napomenuo je kako u svijetu godišnje na radu strada oko dva milijuna ljudi. (J.F.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( 27 mil kn

*vijesti

utrošeno za poticanje udruživanja u klastere od 2005.

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Klasteri zapošljavaju 25.063 radnika

Postojeći klasteri u Hrvatskoj su relativno mali pa će se veća pažnja posvetiti njihovu jačanju Igor Vukić vukic@privredni.hr

a poticanje malih i srednjih tvrtki na udruživanje u klastere Vlada je od 2005. do 2010. utrošila 27 milijuna kuna, izvijestio je prošli tjedan ministar gospodarstva Đuro Popijač. Sufinancirano je 46 klasterskih inicijativa koje su obuhvatile 504 tvrtke sa 25.063 radnika. Vlada će nastaviti s poticajima takvom interesnom povezivanju. Na prošlotjednoj sjednici usvojena je Strategija razvoja klastera do 2020. i Akcijski plan razvoja klastera do 2013. godine. Pozitivni primjeri Prema Popijačevim riječima, najbolji efekti udruživanja u klastere zamijećeni su u drvnoj industriji, sektoru kože i obuće, tiskarstvu, graditeljstvu, ICT industriji, maloj brodogradnji, proi-

zvodnji medicinske opreme, proizvodnji komunalne opreme, prehrambenoj i metalurškoj industriji. Postojeći klasteri u Hrvatskoj u pravilu su relativno mali pa će se u sljedećem razdoblju osobita pažnja posvetiti njihovu jačanju i povezivanju na međunarodnoj razini. Nastojat će se iskoristiti i sredstva koja za tu namjenu daje

Podnijeli su i 1412 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 9,02 milijuna kuna te više od 150 kaznenih prijava zbog sumnji u počinjenje kaznenih djela (povrede prava iz rada, nelegalne eksploatacije mineralnih sirovina...).

Usvojeni su Akcijski plan i Strategija razvoja klastera Europska unija. Neki od uspješnih primjera povezivanja preko granica su Mreža drvnih klastera Jugoistočne Europe u kojoj surađuju klasteri i poduzeća iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Srbije i Makedonije. Tu je i BioQ klaster iz Osijeka koji povezuje poduzeća ekološke i tradicionalne proizvodnje s juga Europe, zatim Autoklaster SEE uspostavljen 2009. godine...

U Strategiji se najavljuje da će biti utemeljeno Nacionalno koordinacijsko tijelo za klastere koje bi objedinjavalo informacije i analize o politici razvoja klastera. Na iskustvima Europske unije ustrojit će se regionalni pristup organizaciji klastera, poticati inovacije i transfer tehnologije te povezivanje s akademskom zajednicom radi primjene istraživačkih projekata.

Vlada je prihvatila i Godišnji izvještaj o radu Državnog inspektorata u 2010. godini. Prema izvještaju koji je podnio glavni državni inspektor Kruno Kovačević, inspektori su proveli 111.130 nadzora u kojima su utvrdili 51.471 povredu propisa. Pri tome su naplatili 6576 kazni na mjestu počinjenja prekršaja, ukupne vrijednosti 9,7 milijuna kuna.

Zapečaćene tvrtke Predložili su oduzimanje imovinske koristi ukupno veće od 31,3 milijuna kuna te preko Državnog odvjetništva zatražili naknade štete nanesene Republici Hrvatskoj u vrijednosti 83 milijuna kuna. Kod 915 tvrtki i poslodavaca obavljeno je pečaćenje objekata, dijelova objekata, uređaja i opreme. Tvrtki HŽ Cargo Vlada je odobrila nabavu 100 novih vagona. Na međunarodnom natječaju za taj je posao odabrana kompanija Đuro Đaković iz Slavonskog Broda. Vrijednost posla je 68 milijuna eura, a uz jamstvo Vlade kreditirat će ga Hrvatska poštanska banka.

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

Prijateljima će se i dalje moći pomagati Nakon brojnih primjedbi na članak 5. Prijedloga zakona o zabrani obavljanja neregistrirane djelatnosti, po kojima prijatelji koji su jedni od drugih udaljeni više od 500 metara više ne bi smjeli pomagati besplatno, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva pripremilo je izmjenu tog spornog članka i zakon će se ovaj

tjedan naći na drugom čitanju u Saboru. Prema riječima državne tajnice za poduzetništvo Tihane Kraljić, po novom u neregistriranu djelatnost ne ubrajaju se rad za vla-

stite potrebe, obiteljska, prijateljska i susjedska pomoć, ako se rad obavlja bez plaćanja i druge materijalne koristi, te ako se ne obavlja redovito. Zakonom ne želimo onemogućiti

hrvatsku tradiciju, a to je susjedska i obiteljska pomoć, dodala je državna tajnica, već spriječiti nelojalnu konkurenciju onima koji svoju djelatnost imaju uredno registriranu. Zakonom se omogućuje kontrola i onih koji nemaju registriranu djelatnost, kada postoje indicije da rade “u fušu”, što do sada nije bio slučaj budući da su inspektori mogli ulaziti samo u

registrirane obrte i tvrtke. Sada će svi moći zatražiti dozvolu za dodatnu djelatnost ili će morati registrirati obrt ili tvrtku. To zapravo znači, da se omogućuje se legalizacija svih oblika rada, s tim da oni koji posao obavljaju kroz dopunsku djelatnost neće biti obvezni ulaziti u sustav PDV-a, kada im ukupni godišnji prihod prijeđe 85.000 kuna. (J.F.)

Tromjesečna dobit Ine 1,05 milijardi kuna U prva tri mjeseca ove godine Ina je ostvarila neto dobit od 1,053 milijarde kuna. U istom razdoblju 2010. Ina je imala gubitak od 131 milijun kuna. Bitno bolji rezultat ostvaren je povećanjem prihoda, znatnim uštedama u poslovanju i povoljnim kretanjem tečaja dolara. Prihod je povećan 23 posto, sa 5,6 na 6,9 milijardi kuna, zbog veće proizvodnje plina u sjevernom Jadranu i Siriji te boljim rezultatima moderniziranih rafinerija u Rijeci i Sisku. Najavljena je nova investicija od 500 milijuna kuna u dodatno iskorištavanje naftnih i plinskih polja Žutica i Ivanić Grad te nastavak modernizacije rafinerija i mreže benzinskih crpki. Kamilo Vrana u UN-ovom tijelu za JPP Ravnatelj hrvatske Agencije za javno-privatno partnerstvo Kamilo Vrana postao je član Izvršnog odbora tima stručnjaka za JPP Ujedinjenih naroda. Izabran je na zasjedanju u Ženevi, na kojem je sudjelovalo preko 200 predstavnika više od 40 zemalja. Na istom je zasjedanju usvojena i inicijativa da se pod vodstvom tima stručnjaka za JPP osnuje UNov međunarodni centar izvrsnosti za JPP, središnje tijelo za pomoć vladama u razvoju i primjeni JPP-a. Menadžeri nude master plan Hrvatska udruga menadžera Croma izradila je prijedlog master plana razvoja hrvatskog gospodarstva s fokusom na reindustrijalizaciju, zajedno s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom obrtničkom komorom. Master plan će biti razmotren na Prvom kongresu hrvatskih menadžera i poduzetnika 18. svibnja u Zagrebu, te proslijeđen nadležnim institucijama.

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( među 309 izlagača

( 410 vrsta vina

u Pragu Eco Terra je privukla najviše posjetitelja

u ponudi Kadene

BEKAN TRADING - RESTORAN KADENA, SPLIT

ECO TERRA, RIJEKA

Proizvodnja i izvoz ekoloških delicija

Ljudi vole probati nešto novo Iako se često misli kako mi odmah dobijemo novac za Uz vlastitu proizvodnju, tvrtka osigurava i uslugu, otežana naplata je i naš veliki problem, kaže promociju te prodaju hrvatskih ekoloških proizvoda vlasnik Kadene u zemljama EU-a

reuzimanjem tvrtke Bekan trading u čijem vlasništvu je bio kultni splitski restoran Bekan, donedavni vlasnik restorana Argole i Terre Bernard Križanović okrenuo je novu stranicu u svom poslovanju. Preuređenje restorana Bekan, čiji je interijer davno uredio Mate Milić, prvi arhitekt koji se u bivšoj dr-

Restoran ima odličnu ponudu svjetskih i hrvatskih pjenušaca žavi okušao u poduzetničkim vodama, te njegovo preimenovanje u Kadenu, nisu bili samo formalne prirode. Kadena je po modernom stilu uređenja te ponudi jela i pića postala tipični wine&lounge bar, odnosno ekskluzivni restoran, čije usluge najčešće koriste domaći poslovni ljudi kako bi primjereno ugostili svoje poslovne partnere izvan Splita. U tvrtki Bekan trading zaposleno je 16 radnika, a za gastronomsku ponudu zadužen je šef kuhinje, poznati hrvatski kuhar Braco Sanjin.

“U ponudi imamo jela koja sadrže na prvi pogled teško spojive elemente, odnosno namirnice koje u tradicionalnoj kuhinji nisu spojene. Postoje gosti koji žele probati nešto novo. Naravno da imamo i respektabilnu ponudu tradicionalnih jela, pogotovo baziranih na mediteranskoj kuhinji”, ističe Braco Sanjin. Mjesto promocije vina U svojoj ponudi Kadena ima čak 410 vrsta vina, a restoran je odnedavno postao mjesto promocije najboljih hrvatskih vinara i njihovih vina. Tu su promociju imali Korta Katarina, Krauthaker, Matuško, Matošević, Čamak, a pripremaju se i promocije Korakovih i Armanovih vina. Restoran se može pohvaliti odličnom i raznovrsnom ponudom najpoznatijih svjetskih i hrvatskih pjenušaca. U samo godinu dana od kada je otvoren, restoran Kadena je, prema ocjenama Gastronauta, uvršten među 20 najboljih hrvatskih restorana. Gotovo da i nije bilo raz-

doblja uhodavanja jer je restoran u prvoj godini poslovanja ostvario pozitivan rezultat unatoč krizi koja nije mimoišla ugostiteljstvo. “Nelikvidnost je vidljiv problem, a nas i naše dobavljače najviše opterećuje. Iako se često misli kako mi odmah dobijemo novac za našu uslugu, otežana naplata je i naš veliki problem jer smo omiljeno mjesto okupljanja poslovnih ljudi. To je začaran krug koji je vrlo teško presjeći. Stoga najviše pate dobavljači i ugostitelji”, ističe Bernard Križanović, vlasnik tvrtke Bekan trading. Križanović smatra kako će ovogodišnja turistička sezona donekle ublažiti probleme koje imaju ugostitelji na jadranskoj obali, a uz promocije vina priprema i novi projekt. U skoroj budućnosti u Kadeni bi sa svojim kuhinjama trebali gostovati najpoznatiji restorani iz svih hrvatskih regija te restorani iz susjednih zemalja. Kadena može istodobno primiti oko 200 gostiju. (J.V.)

dukacija za uzgajivača i prerađivača ljekovitog i aromatičnog bilja otvorila mi je oči i promijenila životnu perspektivu. Zainteresirala sam obitelj za sadnju prvih nasada ljekovitog bilja u Daruvaru i Lici, gdje smo prije par godina kupili imanje. U Lici smo zasadili planinsku lavandu (lavandula angustifolia) i očekujemo izvrsnu kvalitetu, a u Daruvaru lavandin (budrovku) i testni nasad prave lavande-viške modrulje. I tako je krenulo, kazala je direktorica riječke tvrtke Eco Terra Valenti-

U tijeku su pregovori za otvaranje trgovine u Pragu, kao i za nastup na slovačkom tržištu na Galjer Jagodnik. Tvrtku je osnovala prije godinu dana u suradnji s Davidom Kadlecom, a primarna im je djelatnost ekološka proizvodnja i zastupanje ta-

kvih proizvođača ljekovitog i aromatičnog bilja te zdrave i ekološki proizvedene hrane i ostalih sličnih proizvoda u zemljama Europske unije. Zbog zastupanja osnovali su i tvrtku u Pragu Tempest sro, preko koje su, na nedavno održanom međunarodnom sajmu Biostyl, predstavili brojne hrvatske tvrtke i proizvode. Riječ je inače o sajmu na kojem je nastupilo 309 tvrtki iz tog dijela Europe, a posjetilo ga je više od 14.000 posjetitelja. Internet trgovina Naša zemlja bila je predstavljena pod sloganom Hrvatska – zemlja ekologije, zdravlja i turizma, a na štandu su bili izloženi tartufi, smokvenjaci, eko proizvodi i kozmetika od ljekovitog bilja, malinovo i kupinovo desertno voćno vino, džemovi, konzervirano povrće, bakalar, maslinovo ulje, matičnjak, travarica, loza, te vina sorte graševina i rajnski rizling. Izložbu su podržali Hrvatska gospodarska komora-Komora Zagreb, Ministarstvo poljopri-

vrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstvo branitelja te Veleposlanstvo Hrvatske u Pragu. “Na naše iznenađenje, bili smo jedan od najposjećenijih štandova”, naglasila je ona. Dodala je i kako se nada dobroj posjećenosti internet trgovine koja će u funkciji biti već od ovog mjeseca, a može se pronaći na internetskoj adresi www.ecoterra.hr. U njoj će se za početak naći proizvodi svih koji su nastupili na sajmu, a s vremenom očekuju širenje ponude. No ne žele stati na internet trgovini u tijeku su pregovori za otvaranje prodavaonice u Pragu, kao i za nastup na slovačkom tržištu. Za početak će sudjelovati na sajmu Biostyl koji će se krajem rujna održati i u Bratislavi. “Svugdje u svijetu prepoznati smo kao zemlja ekologije, zdravlja, turizma, prelijepog mora, izvrsne gastronomske ponude... Mislim da je ovo način da se to dodatno promovira i pokaže u europskim zemljama”, zaključila je naša sugovornica. (J.F.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( samo 5 godina

( 90% usluga

postoji tvrtka Atinel

plasiraju na strana tržišta

*vijesti Novi uspjeh Bolfanovih vina na Decanteru

DOMAĆI AUTOMATIČARI POBIJEDILI KRIZU

Varaždinski Atinel u svjetskoj automobilskoj industriji Inženjeri Atinela ustrajno ostvaruju zapažene uspjehe na stranim tržištima. Korisnici njihovih usluga su Audi, BMW, Daimler, Chrysler, Mercedes, Magna i Volkswagen Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

araždinski Atinel dokaz je da i hrvatske tvrtke imaju što raditi u svjetskoj automobilskoj industriji. Riječ je o mladoj, ali vrlo perspektivnoj tvrtki koja djeluje od 2006. godine u sklopu Tehnološkog parka Varaždin. Inženjeri Atinela iz godine u godinu na stranim tržištima ostvaruju sve zapaženije uspjehe u realizaciji raznih projekata. Korisnici njihovih usluga su svjetski poznati proizvođači automobila - Audi, BMW, Daimler, Chrysler, Magna i Volkswagen. Osnovna djelatnost poduzeća je industrijska automatizacija, nadzor i upravljanje. Iako tvrtka djeluje tek nekoliko godina, iza sebe ima važne projekte u Austriji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Kini i SAD-u. Većina projekata u inozemstvu vezana je uz automobilsku industriju. Također, s njemačkim partnerima automatizirane su linije za proizvodnju preciznih odljevaka plastike sa složenim sustavima optičke kontrole, sustavom prepoznavanja i razvrstavanja proizvoda. Sustavi za štednju energije Krešimir Androlić, vlasnik i direktor Atinela, pet je godina i sam bio zaposlen u Njemačkoj. Iskustvo, reference i povjerenje korisnika koje je stekao radeći u toj zemlji omogućili su brz proboj Atinela na strana tržišta.

Tvrtka je zbog toga izrazito izvozno orijentirana, pa gotovo 90 posto svojih usluga plasira na strana tržišta. Ipak, sve je više projekata i na domaćem tržištu. Do sada su obnovili i automatizirali nekoliko

rad nove sustave za kontrolu potrošnje energije. Ti sustavi omogućuju stalno praćenje potrošnje električne energija, vode, plina, te obavještavaju korisnika ako dođe do neke anomalije. Sustavi su di-

nula i novu paletu usluga vezanu uz kućnu automatizaciju. Tako su na više obiteljskih kuća izvedeni sustavi zaštite, upravljanje grijanjem i hlađenjem, ugrađeni audio i videoportafoni te automatska

Za domaće korisnike projektirali su i pustili u rad nove sustave za kontrolu potrošnje energije betonara za proizvodnju transportnog betona i betonske galanterije. Razvili su dodatne aplikacije koje omogućuju praćenje svih relevantnih parametara u proizvodnji betona čime su betonare udovoljile novim standardima i obavile certificiranje po novim normama za proizvodnju. Posljednjih godina su za domaće korisnike uspješno projektirali i pustili u

zajnirani tako da kod pokretanja postrojenja vršna opterećenja ne prelaze ugovorene limite. Time su izbjegnuti svi nepotrebni gubici i prekomjerna potrošnja energije. Korisnici takvih nadzornih sustava ostvaruju značajne uštede energije i dobivaju točan izračun utrošene energije po jediničnom proizvodu. Zbog interesa domaćeg tržišta tvrtka je pokre-

vrata. Nekima od tih sustava moguće je upravljati i preko mobilnog telefona. Tvrtka kontinuirano razvija i poboljšava sustave daljinskog nadzora i upravljanja preko weba. Prednosti automatizacije “Tvrtka se razvija postupno, sukladno s projektima i zahtjevima tržišta. Kako su industrijski pro-

cesi sve složeniji, automatika je logičan slijed u poslovanju. Korisnici se odlučuju na ovakva dugoročna ulaganja jer se ona uvijek višestruko vraćaju snižavanjem troškova poslovanja”, naglasio je Androlić. Dodaje kako sve više hrvatskih proizvođača prepoznaje prednosti ulaganja u automatizaciju, nadzor i upravljanje tako da i Atinel širi svoje poslovanje. I ove godine tvrtka je povećala broj zaposlenih. Androlić smatra da je čak i kriza potpomogla rastu poduzeća jer su proizvođači počeli više pažnje posvećivati smanjivanju troškova proizvodnje, a u tom dijelu automatika dobiva sve veću važnost. Automatizacija pojednostavnjuje proizvodne procese, smanjuje trošak rada, pa rezultira kvalitetnijim, preciznijim proizvodom u kraćem vremenskom periodu. Početkom krize, 2009., očekivano je došlo do smanjenja narudžbi za strano tržište, posebice za autoindustriju. No, upravo je autoindustrija prva krenula s razvojem novih tehnologija, poboljšanjima i optimizacijom proizvodnje. Varaždinska tvrtka upravo sudjeluje u projektima za Mercedes u Mađarskoj te za BMW i VW u Njemačkoj, ali i širi mrežu poslovnih partnera kod kuće. Ciljevi su im razvijanje suradnje sa stranim partnerima i širenje suradnje s domaćim proizvođačima kojima treba pomoći da postanu što konkurentniji.

Izniman uspjeh postigla su Bolfan vina na Decanter World Wine Awards 2011 u Londonu. Prema neslužbenim rezultatima koji će biti objavljeni 17. svibnja, Pinot sivi Bolfan Libertin 2010 osvojio je srebrnu medalju. Još četiri vina Tomislava Bolfana iz istoimene vinarije u Hraščini okitila su se brončanim medaljama. Bolfan vina tek su drugu godinu sudjelovala na Decanteru, a veliki uspjeh postigla su i lani s dva odličja. Javna rasprava o e-komunikacijama Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture objavilo je putem interneta javnu raspravu o izmjenama Zakona o elektroničkim komunikacijama, koja traje do 20. svibnja. Izmjenama se dodatno jača neovisnost HAKOMa, koji dobiva i inspekcijske ovlasti, prava prepaid korisnika izjednačavaju se s pravima pretplatnika, propisuje se da opći uvjeti poslovanja operatora moraju biti napisani jednostavnim jezikom, te da operatori moraju redovito objavljivati usporedive podatke o cijenama usluga. Također, mogućnost zabrane odlaznih usluga proširuje se na SMS i MMS poruke. Odabrano 40 najboljih restorana Dalmacije U organizaciji festivala Dalmacija Wine Expo, poznavatelji gastronomije odabrali su 40 najboljih restorana Dalmacije. Najviše glasova dobio je restoran Pojoda s Visa, dok top 10 s popisa čine: Nautika, Dubrovnik; Gil’s, Dubrovnik; Kapetanova kuća, Ston; Foša, Zadar; Pelegrini, Šibenik; Nikola, Stobreč; Boškinac, Pag; Cantinetta, Skradin i Kod Marka, Šipanska luka. Odabir su tijekom tri mjeseca provodili gastronomski znalci i profesionalci.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3675, 2. svibnja 2011.

“

GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEĆE

Moguće osnivanje radničke komore Tek od početka iduće godine zaposlenici će moći pratiti uplate svojih poslodavaca u prvi mirovinski stup Jasminka Filipas filipas@privredni.hr Porezna uprava, REGOS i Fina osigurat će sve tehničke pretpostavke kako bi od 1. siječnja 2012. godine svi radnici mogli vidjeti uplate poslodavaca u prvi mirovinski stup.

Od 1. rujna slijedi sankcioniranje poslodavaca koji neredovito plaćaju poreze i doprinose Rečeno je to na posljednjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), na kojoj je dogovoreno kako će se konačno rješenje za problem neisplate plaća i doprinosa kod dijela poslodavaca pronaći do 1. rujna. Naime, kako je vidljivo iz

zapisnika sa sjednice koji smo dobili iz neslužbenih izvora, znatan broj poslodavaca neredovito uplaćuje obvezne doprinose i poreze (taj problem ima između 70.000 i 110.000 radnika), a između 18.000 i 25.000 radnika ne prima redovito ni plaće. Na isplate čekaju i po nekoliko mjeseci. S obzirom na to da je početkom travnja donesen Zakon o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodar-

skom krizom, pri čemu je omogućeno da se dug plati kroz 30 mjeseci, GSV je mišljenja kako poduzetnici do 1. rujna imaju priliku restrukturirati obveze prema državi i radnicima isplatiti plaće i doprinose koje duguju. Nakon toga, navodi se u zapisniku, državne će institucije sankcionirati one poslodavce koji neredovito plaćaju poreze i doprinose, odnosno koji isplaćuju samo neto plaće. Uz to, dvije radne skupine od kojih će jednu osnovati Vlada, a drugu GSV, do početka rujna trebaju predložiti i izmjene zakonskih propisa za praćenje isplata plaće te pronaći modalitet financiranja i kriterije za isplatu plaća u slučaju kada to poslodavac ne može učiniti, uključujući i mogućnost osnivanja radničke komore.

EUROPSKA MAKROREGIJA ZA 200 MILIJUNA EUROPLJANA

Dunavska strategija ojačana u Vukovaru

Vukovar je proteklog petka bio domaćin Dunavske konferencije koju je Hrvatska organizirala kao partnerska zemlja u okviru Strategije Europske unije za dunavsku regiju. U radu konferencije sudjelovali su dužnosnici 14 zemalja obuhvaćenih Dunavskom strategijom, kao i oni iz institucija EU-a. Konferenciji su nazočili premijerka Jadranka Kosor, potpredsjednik

Vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, povjerenik Europske komisije za regionalnu politiku Johannes Hahn, predsjednica Odbora regija EU Mercedes Bresso i povjerenica Vlade Republike Mađarske za Strategiju EU za dunavsku regiju Etelka Barsi-Pataky. Dunavska strategija obuhvaća 14 zemalja: Njemačku, Austriju, Slovačku, Češku, Mađarsku, Sloveniju, Rumunjsku i Bugarsku, te Hrvatsku, Srbiju, BiH, Crnu Goru, Moldaviju i Ukrajinu, s ukupno nešto više od 200 milijuna stanovnika. Projekt Dunavske strategije predstavljen je u prosincu u Bruxellesu kada je Europska komisi-

ja usvojila i Akcijski plan te strategije. Dunavska strategija se temelji na četiri područja: povezivanje dunavske regije, zaštita Dunava, jačanje prosperiteta makroregije i opće jačanje dunavske regije. Dakle, povezivanje regije u prometnom smislu, a ne samo riječnim putem te povezivanje euroregija. Kod zaštite misli se prije svega na zaštitu voda, bioraznolikosti i prirode. Kod jačanja prosperiteta te regije naglasak se stavlja na povezivanje slabije i snažnije razvijenih sredina i ulaganja u određene zemlje te umrežavanje. Na koncu vrlo važno područje je jačanje institucionalnih kapaciteta, koji će provesti promjene u makroregiji. (S.S.)

Osobe s visokim prihodima gledaju na po nesposobni i neambiciozni, gledaju na po

ŠTEFAN KASSAY, EKONOMIST I SUVLASNIK IDC HOLDINGA

Poduzetnici n pomoć držav Mnogo je važnije poboljšati produktivnost i radnu disciplinu, šk Igor Vukić vukic@privredni.hr

lovački ekonomist Štefan Kassay dugi se niz godina bavi ekonomskom teorijom. Ali nije ostao samo na teoretskim razmatranjima. Kao suvlasnik uspješne kompanije IDC holding, koja sa 1000 zaposlenih proizvodi kekse i slatkiše, mnoge je ideje testirao i u prak-

Prema mojem mišljenju, prije poduzeća pomažu državi, nego država poduzećima si. U Zagrebu je boravio na promociji druge knjige iz serije od pet knjiga posvećenih poduzetništvu i ekonomiji. Prva knjiga promovirana je jesenas na Interliberu, a nosi naziv Poslovanje i poduzetništvo - poduzetnička sredina. Druga knjiga se zove Ekonomija i financije, a

slijede Strateška komunikacija, Interni procesi te Učenje i rast. S Kassayem smo razgovarali o posljedicama koje je kriza ostavila na poduzetništvo u Srednjoj Europi. Koje pouke poduzeća u Srednjoj Europi mogu izvući iz prošle velike ekonomske krize? - Globalna ekonomska napetost ne može proći bez posljedica za zemlje kao što su Slovačka ili Hrvatska. Važno je poznavati uzrok krize i posebnosti zemlje u kojima se kriza javlja na određen način. Temeljem iskustava iz Slovačke može se pretpostaviti relativno brz oporavak s težnjom povećanja produktivnosti i sistematičnog uklanjanja štetnih elemenata. Pokazalo se da je važno u vremenu najvećeg utjecaja krize posvetiti se aktivnostima koje su iskoristive u budućnosti. Primjerice, proširiti školovanje i radionice za razvoj novih kvalifikacijskih sposob-

nosti koje se smatraju potrebnima u sljedećem razdoblju.

Kako ljude motivirati na poduzetništvo Kako ljude, a osobito mladež, potaknuti da se bave poduzetništvom? - Nikome ne bih ništa nametao. Poduzetnička djelatnost je vrijedna isto koliko i druga zanimanja. Međutim, zahtijeva izvjesne posebnosti i navike koje ne moraju svakome biti svojstvene. Zanimanje za poduzetništvo nastaje na osnovi vlastitih posebnosti i osobne motivacije. Česti su primjeri kada uspješni poduzetnik kaže da nikad nije imao namjeru poslovati. Njegove poduzetničke aktivnosti su se razvile na temelju konkretnog interesa kad su ideje pronašle primjenu, a njihov se realizator sve više i više udubljivao u problematiku. Tek potom je iznenađeno shvatio da mu se biznis razvija. Iz toga proizlazi da je naglasak na realizaciji vlastitih potreba, predodžbi i težnji. Daljnji motiv može biti predodžba o kvalitetnijem životu. Ali nije uvijek moguće dovoljno točno predvidjeti uspješnost u poslovanju jer se uvjeti poslovanja neprestano mijenjaju. Ako čovjek ima u sebi poduzetničkog duha, vidi prihvatljive uvjete poslovanja i ima predodžbu o tome što bi želio postići, tada je velika vjerojatnost da će postati poduzetnik. Stoga smatram da je poticanje doduše moguće, ali malo učinkovito ako osoba nema interesa za poslovanje.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3675, 2. svibnja 2011.

slovanje pozitivno, kao na korisnu djelatnost. Osobe s niskim primanjima, poneki među njima duzetništvo sa suprotnog stajališta. Imaju tendenciju degradirati poduzetništvo.

*vijesti

”

e trebaju čekati e olovati se i sistematski usavršavati proizvodne procese, smatra uspješni slovački poduzetnik

Kako se poduzeća mogu prilagoditi novoj, postkriznoj, situaciji? - Uzaludno je uzdisati nad posljedicama krize. Trauma iz prvih mjeseci može se svladati psihičkom ravnodušnošću i konkretizacijom planova za daljnje aktivnosti. Poduzeća moraju povisiti svoju produktivnost, a to je moguće samo povećanjem radne discipline, snižavanjem vlastitih troškova i sistematičnim usavršavanjem proizvodnih procesa. U tom je razdoblju važna ne samo tehnička oprema i besprijekoran rad proizvodnih tehnologija, već prije sve-

ga rad s ljudima i pomoć poduzeća radnicima koji to trebaju. Što države mogu činiti da im u tome pomognu? - Prema mojem mišljenju, prije poduzeća pomažu državi, nego država poduzećima. Krize se ne mogu riješiti akumulacijom sredstava od stanovništva i ponovnom preraspodjelom ljudima kojima je najgore, nego jedino očuvanjem produktivnosti i redovnim funkcioniranjem poduzeća. To je vrlo složeno pitanje. Ne treba se zavaravati razmišljanjem o pomoći države. Prije se treba kon-

centrirati na uklanjanje rasipanja i neproduktivnih aktivnosti. Zahtijevati pojednostavljivanje administracije. I početi pokretati proizvodne i trgovinske procese i međunarodnu suradnju. Jesu li u Slovačkoj uspješni poduzetnici cijenjeni ljudi ili ih se, kao u Hrvatskoj, naziva ‘tajkunima’ i sličnim pogrdnim imenima? - Kakav je čovjek, takvim ga nazivaju. Ako poduzetnik postiže izrazite rezultate čvrstim i ustrajnim radom, nailazi na poštovanje, a nekada i divljenje.

No nije iznimka ni to da se poduzetnik naziva tajkunom, lopovom ili mafijašem. Riječ poduzetnik ima pejorativni prizvuk što poslovanju uopće ne pomaže. Ako se pitamo zašto je to tako, onda se treba pitati i zašto se neki ponašaju kao lopovi i mafijaši. Rani oblici poduzetništva osnovani na primitivnim temeljima kupovanja, povišenju cijena i naknadnoj prodaji s velikim dobitkom davno su prevladani. Poznajem tvrtke i poduzetnike koji imaju zvučno ime i javnost ih cijeni jer su svojim rješenjima prodrli na strana tržišta i dosegli uspjeh i među najvećom konkurencijom u inozemstvu. Također poznajem i poduzetnike koji su daleko od ispunjavanja poslovne misije i usklađenosti sa zakonskim propisima ili običnim međuljudskim odnosima. To treba odijeliti. Zato bih radije koristio neke pojmove iz prošlosti i ne bih svako poslovanje nazivao poduzetništvom. Primjerice, ako se kaže ‘tvorničar’, zna se da je riječ o čovjeku koji posluje u velikom obujmu, a koji kad uspješno posluje nakon niza godina, ne može biti lopov i mafijaš jer bi već odavno propao. Kad se pak kaže ‘industrijalac’, to ima potpuno drukčiju dubinu poimanja – riječ je o poslovanju u određenoj struci sve do razine korporacije, koncerna ili konglomerata. U stvari, onda je riječ o tome da u našem shvaćanju odijelimo konkretnu vrstu dje-

latnosti koja se shvaća kao poduzetnička. Koristi li se u Slovačkoj uspjeh pojedinih poslovnih ljudi u motivaciji ostalih građana za bavljenje poduzetništvom? - Definitivno, uspješan poduzetnik može biti referentni uzorak za uspjeh u životu. Ovisi o tome kakve prioritete ima ljestvica vrijednosti svakog čovjeka. Čovjek čak ne mora žudjeti za uspjehom i uspjeh ne mora biti njegovim prioritetnim ciljem. Međutim, uspjeh poduzetnika na konkurentnim tržištima može biti za ambiciozne, a često mlade ljude, poticaj za početak vlastitog poslovanja. I to moramo razlikovati. Osobe s visokim prihodima gledaju na poslovanje pozitivno, kao na korisnu djelatnost. Osobe s niskim primanjima, poneki među njima nespo-

Definitivno, uspješan poduzetnik može biti referentni uzorak za uspjeh u životu sobni i neambiciozni, gledaju na poduzetništvo sa suprotnog stajališta. Imaju tendenciju degradirati poduzetništvo. Čak sam čuo i takav stav da veliki poduzetnici zapravo samo upravljaju imovinom ljudi čitavog društva i da je zato poduzetnik obvezan svoju dobit razdijeliti i dati onima kojima je najgore.

Sajam Web::Industrija 2011 – BeSeen Treći sajam Web::Industrija 2011 - BeSeen održat će se u Zagrebu 5. i 6. svibnja. Ulaz će biti besplatan, uz obveznu online registraciju. Sajam uključuje brojna predavanja, kao i Business Speed Dating, izravno upoznavanje poslovnih partnera. Novost u programu su online škole engleskog jezika i osnova web dizajna, organizirani u suradnji s hrvatskom školom Cognita. Drugoga dana sajma održavat će se radionice o poslovanju putem weba te o oglašavanju, marketingu i prodaji putem Facebooka i Twittera. Uskoro 18. Vinistra Osamnaesti sajam vina i vinarske opreme, Vinistra, u Poreču će od 13. do 15. svibnja okupiti dosad najveći broj sudionika. Organizatori očekuju 482 uzorka vina, 74 ulja i 20 rakija te ukupno 130 izlagača. Izložbu vina u sportskoj dvorani Žatika pratit će gastro događanja, kušanja, okrugli stol, predstavljanja i seminari. Ususret Vinistri, u Poreču je održano ocjenjivanje istarskih vina koja će biti nagrađena na samoj izložbi te treće međunarodno natjecanje Svijet malvazija. O automobilskim štetama u Opatiji U organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje i Europskog instituta za prometno pravo, u Opatiji će se 5. i 6. svibnja održati 19. savjetovanje o obradi i likvidaciji automobilskih šteta. Savjetovanje će, među ostalim, obraditi teme vezane uz primjenu Četvrte direktive o motornim vozilima, novosti vezane uz obradu imovinskih i neimovinskih šteta, razvoj prometnog prava u EU-u te prijevare u osiguranju.

14 AKTUALNO *vijesti Kamenoresci nezadovoljni Zakonom Sekcija obrade kamena pri Hrvatskoj obrtničkoj komori nije zadovoljna izmjenama Zakona o rudarstvu, koje je sredinom ožujka usvojila Vlada, jer smatraju da su promjene nedovoljne. Među ostalim, izmjenama Zakona propisano je da fizička ili pravna osoba kojoj je rješenjem odobreno eksploatacijsko polje mineralnih sirovina, a koja nije ishodila koncesiju u određenom roku, gubi pravo na eksploatacijsko polje te ono po sili zakona prelazi u vlasništvo države. Članovi Sekcije smatraju da takvo rješenje otežava poslovanje i uvodi pravnu nesigurnost. Za Uskrs Zagreb posjetilo 5800 gostiju

Uskrsne blagdane u Zagrebu provelo je 5800 posjetitelja, koji su ostvarili 8835 noćenja, prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, porast iznosi čak 48 posto u kategoriji dolazaka odnosno 37 posto u kategoriji noćenja. Od ukupnog broja posjetitelja, stranih je bilo 5058 i ostvarili su 7647 noćenja. Najviše gostiju bilo je iz Španjolske, potom Italije, Njemačke, Japana i Francuske. HD zvuk u Vip mreži Hrvatski radio prva je domaća radiopostaja koja koristi tehnologiju HD zvuka tijekom javljanja novinara s terena, omogućavajući nesmetano slušanje izravnih prijenosa događaja koji se zbivaju u uvjetima velike buke. Tehnologija HD zvuka, koju je Vipnet kao prvi i jedini operator u Hrvatskoj uveo prošle godine, omogućuje kristalno čist ton tijekom razgovora u 3G mreži pod uvjetom da oba mobilna telefona podržavaju tehnologiju HD zvuka, a to su na našem tržištu Nokia E5, E7 i C7.

Privredni vjesnik Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( oko 10 mil kn

vrijedi ugovor koji je OLT potpisao u Maroku

( 152 komada

OLT-ovih strojeva ide u Afriku

NOVI POSLOVI ZA OŽIVLJAVANJE OSJEČKE METALSKE INDUSTRIJE

POLJOPRIVREDNI OLT-a SIJAT ĆE U

U Maroku je, posredstvom Hrvatskog klastera poljomehanizacije, potpisan ugovor za plasman hrvatskih vrijednosti oko tri milijuna eura, od čega najveći dio otpada na plasman proizvoda osječkog OLT-a Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

reživjeli dijelovi nekada moćne osječke metaloprerađivačke industrije, u kojoj je bilo zaposleno i zarađivalo na tisuće Osječana i Slavonaca, pomalo opet staju na svoje noge. Naravno, ne u onoj mjeri i veličinama kako se nekada radilo, ali u prvim mjesecima računi OLT-a i MIO Standarda bilježe pozitivne predznake, a odjeli prodaje imaju sve više posla.

U Maroku je otvoreno i konsignacijsko skladište sa stalnom izložbom hrvatskih poljoprivrednih strojeva i mehanizacije Posljednjih mjeseci dobre vijesti dolaze posebno iz osječkog stogodišnjaka OLT-a – Osječke ljevaonice željeza i tvornice strojeva – utemeljene davne 1912. godine. Naime, nakon ratne kalvarije kada su najsuvremeniji pogoni OLT-a u osječkom prigradskom naselju Brijest bili izloženi razaranjima doslovno na ratnoj crti, uslijedilo je dramatično gubljenje većine dotadašnjih tržišta (zemlje bivše Jugoslavije i Istočne Europe), kao i pre-

tvorbene muke, stečajni proces i ples na rubu konačne propasti. Nekadašnji div osječke metalske industrije sa 3000 zaposlenih i tendencijom preseljenja proizvodnje iz samoga grada, danas je sveden na nešto više od stotinu zaposlenih i proizvodnju u starim pogonima. Žilavi stogodišnjak Unatoč tome, ponovnim otvaranjima ranijih tržišta Srbije, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja, ali prvenstveno zahvaljujući stručnoj i iskusnoj radnoj snazi, povećana je proizvodnja i plasman prepoznatljivih OLT-ovih proizvoda – poljoprivrednih strojeva – sijačica, plugova, tanjurača... I kada je napokon krenulo, dogodila se aktualna kriza koja je pogodila sve zemlje u okruženju. Potražnja za OLT-ovim poljoprivrednim strojevima ponovno je zamrla, a nad osječkim stogodišnjakom opet su se nadvili tamni oblaci. Međutim, gotovo čitavo stoljeće izgradnje kvalitetnog brenda pokazalo je svoj značaj. Današnje poslovodstvo te osječke kompanije, uz pomoć nedavno osnovanog Hrvatskog klastera poljomehanizacije čiji je OLT jedan od najznačajnijih članova, otvara nova tržišta i s puno dobre perspektive ulazi u drugo stoljeće postojanja i razvoja ove grane osječke industrije.

O čemu se radi, za Privredni vjesnik objašnjava Ante Ćerluka, predsjednik Uprave OLT-a. “Tržište je počelo pulsirati. Budući da proizvodimo zaista kvalitetne strojeve, mi smo to i očekivali. Teško je bilo predvidjeti kada će se to dogoditi, ali eto dogodilo se upravo uoči ove proljetne sjetve. S poslovanjem u prvom kvartalu, ali i u prvom dijelu travnja, smo izrazito zadovoljni. Vratili smo se na neka dobra stara vremena, kakva su bila

početkom 2000. godine”, kaže Ćerluka. Izvoz u Maroko A baš predprošlog tjedna predstavnici OLT-a, u sklopu izaslanstva Klastera poljomehanizacije, boravili su u Maroku. Cilj tog poslovnog posjeta bio je potpisivanje ugovora vrijednog desetak milijuna kuna za isporuku različitih poljoprivrednih strojeva iz OLT-ova proizvodnog programa. U kompaniji ističu kako će taj posao znatno

Gospodarska diplomacija Preduvjete za posao u Maroku odradio je Hrvatski klaster poljomehanizacije, ali, kako navodi Ante Ćerluka, u pripremi terena pomogao je i naš veleposlanik u Maroku. “Bez velikog i upornog napora niza segmenata, koji bi se mogli podvesti pod ono što se naziva gospodarskom diplomacijom, ne može se složiti ni jedan dobar posao”, kaže Ćerluka.

povećati realizaciju, a cjelokupni proces proizvodnje ući će u normalan tok, odnosno u proizvodnju većih serija poljoprivrednih strojeva. Jer, nakon isporuke naručenih 152 komada različitih poljoprivrednih strojeva mogu se očekivati i daljnje narudžbe, ali i proširenje sjevernoafričkog tržišta. Osim toga, OLT-u se ponovno javljaju nekadašnji kupci iz Rusije, što bi itekako povećalo ukupnu proizvodnju. Inače, posao u Maroku nije pao s neba. Naime, prije točno godinu dana Hrvatski klaster poljomehanizacije organizirao je nastup hrvatskih proizvođača na velikom sajmu u Maroku gdje su poljoprivredni strojevi naišli na iznimno velik interes. Nakon godinu dana pregova-

www.privredni.hr Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( 65% proizvodnje OLT-a trenutno završava na hrvatskom tržištu

STROJEVI AFRICI

poljoprivrednih strojeva ukupne

Lepeza proizvoda Temeljna proizvodnja osječkog OLT-a pokriva potrebe poljoprivrednih radova od pripreme zemljišta preko sjetve do žetve. Radi se o strojevima od razine tzv. teške poljoprivredne mehanizacije, pa sve do onih tzv. light varijante. Glavni proizvodi su pneumatske i meharanja usporenih zbog političke krize na sjeveru Afrike početkom ove godine, posao je konačno zaključen prije desetak dana u Maroku. Potpisan je ugovor s tamošnjim distributerom poljoprivred-

OLT-u se ponovno javljaju i nekadašnji kupci iz Rusije ne mehanizacije koji time postaje koncesionar i distributer poljoprivrednih strojeva tvrtki udruženih u Hrvatski klaster poljomehanizacije. Prvi ugovor

ničke sijačice, sjetvospremači, kultivatori, tanjurače i plugovi. Osim toga, OLT tradicionalno proizvodi i montira vodotornjeve, termoizolacijska vrata i opremu za klaonice.

težak je ukupno tri milijuna eura, od čega najveći dio (spomenutih desetak milijuna kuna, odnosno oko 1,4 milijuna eura) otpada na plasman proizvoda osječkog OLT-a. Dobra stara tržišta Pored potpisivanja ovog vrijednog ugovora, otvoreno je konsignacijsko skladište sa stalnom izložbom hrvatskih poljoprivrednih strojeva i mehanizacije. Čitav posao u perspektivi osobito dobiva na važnosti budući da marokanski poljoprivrednici ukupno obrađuju de-

setak milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Pored osvajanja novih, oživljavanje gospodarstva u OLT-u osjećaju i na dosadašnjim tržištima. “Mi i dalje radimo na našim tradicionalnim tržištima. Naime, oko 65 posto naše proizvodnje trenutno završava na hrvatskom tržištu, dok ostatak plasiramo prije svega na tržište Srbije i Bosne i Hercegovine. Pored oživljavanja hrvatskog tržišta u tom segmentu, sve je evidentnije oživljavanje tržišta upravo tih zemalja. To su definitivno pokazatelji koji nam jamče opstojnost i daljnje širenje, kaže Darko Marković, komercijalni direktor OLT-a. Prema njegovim riječima, dogovoreni posao u Maroku prava je odskočna daska i za druge zemlje Magreba. No, kako ističe, OLT-ova komercijala sa zanimanjem prati događanja na europskom sjeveroistoku, posebice u Rusiji i Ukrajini, koje su bile tradicionalna tržišta za OLTove proizvode.

PRIZNANJE ZA OSTVARENE REZULTATE POSLOVANJA

Zlatne kune hrvatskoga istoka: Saponia, Osatina i Hemco Damir Skender, Mirko Ervačić i Slobodan Mihalj, čelni ljudi Saponije, Osatine i Hemca, i za ovu godinu najavljuju nove investicije i nove proizvode, ali i nova tržišta Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ada bi Zlatna kuna, vrijedno komorsko priznanje za ostvarene rezultate poslovanja, poput nekih sportskih nagrada mogla prijeći u stalno vlasništvo onih koji su je višekratno osvajali, HGK-Županijska komora Osijek našla bi se u velikim problemima. Naime, ovogodišnji laureati, odnosno najuspješnije tvrtke s područja Osječkobaranjske županije po rezultatima u prošloj godini, su: u kategoriji velikih tvrtki - osječka Saponia, srednjih - Poljoprivredna zadruga Osatina iz Semeljaca i u kategoriji malih - đakovački Hemco. Naime, sve su one u posljednjih 10 godina, koliko se u Osijeku dodjeljuje Zlatna

Rezultati Saponije, Osatine i Hemca tim su vrjedniji jer su ostvareni u izrazito otežanim uvjetima poslovanja kuna, dva ili tri puta osvajale ovu vrijednu nagradu. Prema svim relevantnim mjerilima i službenim podacima, riječ je o tvrtkama koje u višegodišnjem kontinuitetu ostvaruju pozitivne rezultate u svim kategorijama mjerljivosti – ostvarenom ukupnom prihodu, dobiti, broju zaposlenih, investicijama... K tome, svi oni redovno i u potpunosti izvršavaju sve svoje obveze prema dobavljačima, zaposlenicima i državi. Imaju još jedan zajednič-

ki nazivnik: stalna i svakogodišnja ulaganja u razvoj, istraživanje tržišta i ponudu novih proizvoda. I, naravno, osvajanje i širenje na nova tržišta. Svatko u svojoj branši. Nitko nije imun, ali.. I njih u svakodnevnom poslovanju ometa kriza, a razvoj i planove otežava recesija, ali svejedno radnicima ne isplaćuju samo neto plaće, a od države ne moljakaju odgodu plaćanja poreza i doprinosa na 30 rata iako su takvim mjerama dovedeni zapravo u neravnopravan položaj. Jer dok oni svoje obveze uredno namiruju, drugi ta sredstva usmjeravaju u nešto drugo i time su zapravo postali konkurentniji od onih koji poštuju zakone. Damir Skender, Mirko Ervačić i Slobodan Mihalj, čelni ljudi Saponije, Osatine i Hemca, i za ovu godinu najavljuju nove investicije i nove proizvode, ali i nova tržišta. Naprosto zato što bez toga nema ni razvoja. Ili, kako je to objasnio Slobodan Mihalj iz Hemca, tvrtke koja se specijalizirala za proizvodnju zaštitne opreme i odjeće: od početka ove godine automobilom je prevalio nekoliko desetaka tisuća

kilometara. Naravno, ne zato što obožava putovanja, nego zato što stalno treba tražiti nove kupce i osvajati nova tržišta. Ostvareni rezultati Saponije, Osatine i Hemca tim su vrjedniji jer su ostvareni u izrazito otežanim uvjetima poslovanja. I predsjednik Komore Osijek Zoran Kovačević naglasio je kako je prošlu godinu obilježio pad gospodarskih aktivnosti i gubitak osječko-baranjskog gospodarstva. Čak 1600 tvrtki u dugu Naveo je kako je u toj županiji u protekle dvije godine izgubljeno oko 10.000 radnih mjesta, a ova će godina prema svim dosadašnjim pokazateljima biti tek godina gospodarske stagnacije jer ni nakon četiri mjeseca nema značajnijeg uzlaznog trenda. Pozitivni rezultati bilježe se jedino na vanjskotrgovinskoj razmjeni, a izvoz nastavlja rasti i ove godine. Međutim, nelikvidnost i dalje ostaje veliki problem budući da u Osječko-baranjskoj županiji čak 1600 tvrtki ima problema s nepodmirenim obvezama koje ukupno iznose oko 1,6 milijardi kuna, upozorio je Kovačević.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( 5. u Europi i 42. u svijetu ( oko 1 mlrd USD Hrvatska po dostupnosti vode i bogatstvu izvora

vrijednost vode koja samo iz Like dnevno oteče u more

PROIZVOĐAČI I DISTRIBUTERI VODE

ŠTEDNJA ZBOG KRIZ

Bitka za vodu traje i danas, samo je drukčija: odvija se na policama trgovačkih centara, malih obiteljskih prodavaonica i kio Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

sim što je izvor života, voda ima iznimnu gospodarsku važnost. Države bogate vodom često su morale oružjem braniti svoje izvore od onih zemalja koje oskudijevaju tim prirodnim resursom. Bitka za vodu traje i danas, samo je drukčija: odvija se na policama trgovačkih centara, malih obiteljskih prodavaonica i kioska. Istraživanja UNESCO-a pokazuju da je Hrvatska po dostupnosti vode i bogatstvu izvora peta u Europi i 42. u svijetu. Regija koja je iznimno bogata vodom u nas je Lika. Procjenjuje se kako iz nje dnevno u Jadransko more

U Hrvatskoj posluje 12 punionica koje pune prirodnu izvorsku ili stolnu vodu u 18,9-litarska (petgalonska) pakiranja otječe vode u vrijednosti oko milijarde dolara. Ponešto od tog kolača grizu domaći proizvođači i distributeri vode u petgalonskim bocama (18,9 litara) koje je kao i mnoge druge gospodarske grane pogodila kriza. Uvidjevši kako recesija ne jenjava, njihovi su klijenti, mahom tvrtke, režući troškove poslovanja nerijetko odlučili zavrnuti slavine upravo u onom segmentu potrošnje koji se odnosi na kupnju uredske pitke vode za zaposlenike. Sličan scenarij

odvija se i u kućanstvima koja su naručivala vodu od distributera i proizvođača te su zbog krize odlučila stegnuti remen u tom dijelu svog obiteljskoga proračuna. Kriza zavrnula slavinu Suzana Operman, tajnica Zajednice proizvođača i distributera vode u galonima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže kako je poslovanje s vodama u petgalonskom pakiranju ili HOD poslovanje (Home and Office Delivery) već u 2009. godini stagniralo. Loši poslovni pokazatelji nastavljeni su i u 2010. godini. “Razlog pada prodaje je gospodarska kriza, gdje se snažno osjetio pad građevinskog sektora te su uvedene štednje u poslovanje velikih tvrtki koje su otkazivale usluge najma aparata za vodu ili su smanjivale narudžbe. U 2010. uočen je pad prodaje vode putem javnih natječaja od 30 posto u usporedbi sa 2009. godinom. Prema dostupnim podacima u 2009. godini proizvedeno je 2,5 milijuna komada petgalonskog pakiranja vode, dok je, primjerice, u 2006. godini proizvedeno 1,7 milijuna komada. Od toga, 85 posto proizvodnje bila je prirodna izvorska voda i 15 posto stolna voda. Trenutačno se na tržištu nalazi oko 65.000 aparata za vodu. Problem koji se javio dolaskom krize je i pad mjesečne potrošnje vode po aparatu”, ističe ona. Prema podacima kojim raspolaže ova zajednica, u Hrvatskoj posluje 12 punionica koje pune

prirodnu izvorsku ili stolnu vodu u 18,9-litarska pakiranja (pet galona) i oko tridesetak distributera. “Za očekivati je da će u području distribucije doći do udruživanja jer pred većinom distributera je ulaganje dodatnih sredstava u opremanje prostora za obveznu sanitaciju aparata za vodu. Vjerojatno će stoga veći distributeri taj dio poslovanja uslužno raditi za ostale”, napominje ona. Proizvođači i distributeri vode u

pakiranjima od 18,9 litara većinom su mali i srednji poduzetnici koji su i u ovom teškom poslovnom okruženju prilogađavali poslovanje i tražili nove kupce. Još sredinom prošle godine isticali su i nelikvidnost kao jedan od najvećih problema u ovom poslovanju. Također, ovo je novi biznis na našem tržištu i u suradnji s Upravom za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi potrebno je utvrditi obve-

ze distributera prema Zakonu o hrani. Zbog toga je i u postupku izrada Vodiča dobre higijenske prakse za distribuciju vode namijenjene konzumaciji putem aparata za vodu. Nelojalna konkurencija Valja naglasiti kako za razliku od većine europskih zemalja u poslovanje s petgalonskim pakiranjem vode na hrvatsko tržište još uvijek nisu ušle strane multinacionalne

kompanije. Sve punionice petgalonskog pakiranja vode su u hrvatskom vlasništu. Do kada će tako ostati, teško je prognozirati. Tomislav Hegedušić, voditelj prodaje pićaHOD u Podravci, tvrtki u čijem se portfelju proizvoda nalazi i hrvatska prirodna izvorska voda Studena, naglašava kako su se negativni učinci krize odrazili i na HOD segment. “S obzirom na to da je voda u najvećem di-

www.privredni.hr Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( oko 65.000 aparata za vodu ( 12 punionica trenutačno na našem tržištu

posluje u Hrvatskoj

ZE, ALI I PITKE

oska. Sve punionice petgalonskog pakiranja vode u hrvatskom su vlasništvu. Do kada će tako ostati, teško je prognozirati jelu Hrvatske pitka, jedna od prvih stavaka na kojoj su provođene mjere štednje bio je upravo taj proizvod, odnosno usluga dostave vode u pakiranjima od 18,9 litara i održavanja pripadajućih aparata. Najveći gubici generirani su kod velikih tvrtki, mahom unutar građevinskog i bankarskog sektora. Te tvrtke su, naime, bile siguran izvor sredstava pa je njihov gubitak u uvjetima današnje opće nelikvidnosti dodatni udar na distributere i punionice”, kaže on te dodaje kako sličan trend očekuje i u ovoj godini. Međutim, do koje mjere će se taj trend nastaviti ovisi prije svega o brzini i intenzitetu provođenja mjera za oporavak tržišta. Trenutačna situacija na HOD tržištu je, nastavlja, dosta nesređena, što se može sagledati iz više kutova. “Osnovna podjela u petgalonskom pakiranju odnosi se na prirodne izvorske i stolne vode. Unutar jedne i druge skupine na tržištu nalaze se punionice i distributeri s višim cjenovnim pozicija-

ma što u pravilu uključuje više standarde u punjenju, kvaliteti vode, održavanju, kvaliteti aparata i cjelokupnoj usluzi. Paralelno se na strani ponude pojavljuju subjekti koji svoj tržišni udio grade na nižim cijenama, nižoj razini usluga te često predstavljaju nelojalnu konkurenciju. U 2010. nastavio se trend smanjivanja cijena iz 2008. i 2009. godine. Međutim, za razliku od prethodnih godina kad je tržište raslo i po prodanim količinama i po postavljenim aparatima, u prošloj godini je pad cijena popraćen i padom potrošnje”, objašnjava Hegedušić. Kabasti proizvod Uz navedene prepreke, Hegedušić smatra kako dodatne probleme generiraju i sami distributeri. “Stoga je jedan od razloga osnivanja Zajednice proizvođača i distributera vode u galonima, u suradnji s nadležnim ministarstvima, bio i izrada Vodiča dobre higijenske prakse za distribuciju vode u galonima. Taj vodič bi trebao sadržavati minimum mje-

ra koje svaka punionica i distributer koji stavlja cooler aparate i vodu na tržište mora zadovoljiti te poslužiti državnom inspektoratu za kontrolu. S obzirom na to da nadležne institucije u proteklom vremenu nisu ozbiljnije provodile kontrolu distributera i njihovih tehničko-zdrav-

Trenutačna situacija na HOD tržištu je dosta nesređena, ističe Tomislav Hegedušić stvenih uvjeta, to je otvorilo prostor za rad nelojalne konkurencije. Pojedini, u najvećoj mjeri manji distributeri regionalnog ili lokalnog karaktera, su put do kupaca pronašli s nižim cijenama koje imaju zaleđe u nižoj razini usluga te uštedama u propisanim tehničkim uvjetima i procesima”, pojašnjava Hegedušić. Gledajući veličinu i zrelost HOD tržišta u nas, Hegedušić ne očekuje važnije promjene ulaskom Hr-

NA POLICAMA 2468 SUPERMARKETA U VIŠE OD 30 AMERIČKIH SAVEZNIH DRŽAVA

Prekooceanski uspjeh Jane Nezaobilazni dio priče o proizvođačima voda u nas svakako predstavljaju Agrokor i tvrtka u njegovom vlasništvu - Jamnica. Ona je, naime, na tržištu prisutna u segmentu voda u boci do šest litara s brendovima Jana, Jamnica, Sarajevski kiseljak, Akvia, Mivela i Goda. Među njima je najznačajniji uspjeh, ne samo u Hrvatskoj, nego i

u svijetu, postigla prirodna izvorska voda Jana. Tanja Ivanko, voditeljica odnosa s javnošću Jamnice, kaže kako Jana u svojoj kategoriji na hrvatskom tržištu trenutačno zauzima udio nešto veći od 55 posto te se može reći kako je postala prepoznatljiv hrvatski izvozni proizvod. “Trenutačno je prisutna na više od 20 inozemnih tržišta. Osim u regiji, sve se više

prodaje na međunarodnim tržištima od kojih je svakako najzanimljivije američko na kojem je prisutna od 2005. godine. Svoju misiju na tom tržištu započela je na području države New York, a 2006. godine osnovana je i vlastita kompanija Jana North America. Od rujna prošle godine Jana se nalazi i na policama Krogera, drugog najvećeg lanca trgovina u SAD-u u čijem je sastavu 2468

supermarketa u više od 30 američkih saveznih država”, ističe ona. Prije ulaska u Kroger, Jana je izborila mjesto na policama Whole Foodsa, američkog lanca supermarketa poznatog po organskoj hrani i kvalitetnim prehrambenim proizvodima. Inače, u ukupnom hrvatskom izvozu voda u boci, napominje Tanja Ivanko, Jamnica ostvaruje udio od preko 90 posto.

vatske u punopravno članstvo u Europskoj uniji. Voda u bocama od 18,9 litara spada u skupinu kabastih proizvoda (velika masa, volumen, a niska cijena po jedinici) te kao takav nije baš pogodan za izvoz. “Dosadašnja iskustava iz okolnih zemalja bilježe ulaske globalnih igrača, uglavnom na veća europska tržišta na kojima je moguće ostvariti veće količine i brži povrat uloženih sredstava. Tržište Hrvatske je u globalnim okvirima malo, segmentirano, te uključuje veći broj punionica izvorske i stolne vode te njihovih pratećih distributera. Tom činjenicom opravdanost ulaska i vrijeme povrata investicije ne ide na ruku novim subjektima koji bi željeli ući na tržište. Pozitivna stvar ulaska u EU moglo bi biti lakše usvajanje normi i njihova primjena, čime bi se stvorili ravnopravniji tržišni uvjeti za sve subjekte i onemogućio rad nelojalnoj konkurenciji”, zaključuje on.

18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( oko 150.000 radnika

iz novih članica apsorbiralo tržište rada EU15 ove godine

KRAJ ERE DVIJU EUROPA

Tržište rada bez granica Tisuće stranica ekonomskih analiza potvrdile su da je dolaskom radnika iz novih članica zaustavljen rast rada na crno, plaće lokalnih radnika nastavile su rasti i nitko nije dobio otkaz zbog novodošlih na tržište rada U godinu dana 285.000 radnih dozvola Govoreći o brojkama, poplava pridošlica na tržište rada starijih članica EU-a zaista se nije dogodila: prema Eurostatovim podacima iz 2010., u zemljama “stare” Europe je živjelo oko 2,3 milijuna ljudi iz novih članica, a to je porast u rasponima od 0,3 posto 2004. do 0,6 posto 2010. godine. Novodošli su pristigli raditi; Eurostatova je procjena da je postotak zaposlenosti u sveukupnoj populaciji 72,4 posto prema prosjeku od 65 posto kod starih članica EU-a i 56 posto kod građana iz nečlanica EU-a. U 2009. godini izdano je 285.000 radnih dozvola, najviše Poljacima i mahom u Njemačkoj. Zaklada Friedrich Ebert je procijenila da je prvih godina po velikom prasku tržište rada u EU15 apsorbiralo oko 200.000 radnika iz novih članica, u ovoj je godini tempo smanjen na 150.000, a prognoze kažu da će do 2015. godine broj radnika migranata na unutarnjem tržištu pasti ispod 100.000. Do 2015. udjel građana novih članica u populaciji starih jedva će dostići jedan posto... ili dvostruko do peterostruko manje od broja migranata iz neeuropskih zemalja, uključujući naturalizirane.

Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

ema više ograničenja za zapošljavanje radnika iz zemalja zadnjeg kruga proširenja. Sedam godina nakon ulaska osam država iz Srednje Europe u EU istekla su prijelazna razdoblja do pune liberalizacije tržišta rada. Njihovi su pristupni sporazumi omogućili zemljama tzv. stare Europe - ili EU15 - sedmogodišnje razdoblje limitiranja jedne od četiriju sloboda na unutarnjem tržištu zajednice, slobodan protok radne snage. Prijelazni aranžman je uobičajen, prema formuli dvije plus tri plus dvije godine. Neopravdani strah od “poljskog vodoinstalatera” Na startu, tri su članice odmah otvorile tržište – Velika Britanija, Irska i Švedska. Istodobno,

tri su nove zemlje iskoristile pravo reciprociteta limitiravši ulazak radnika iz EU15, čemu su pribjegle Mađarska, Poljska i Slovenija. U drugoj fazi,

Očekuje se da će većina članica EU-a već na startu članstva Hrvatske ukloniti barijere za zapošljavanje od 2006. do 2009. godine Slovenija i Poljska uklonile su svoje restrikcije, a od stari(ji)h članica na mjeru su se odlučile Grčka, Španjolska, Portugal, Finska i Italija u 2006. godini, godinu kasnije Nizozemska i Luksemburg te 2008. godine Francuska. S ulaskom u treću fazu od ograničenja su odustale Belgija i Danska, a i Mađarska je ocijenila da joj je vrijeme maknuti barijere. Kada se sve zbroji, samo su Njemačka i Au-

strija iskoristile puno trajanje razdoblja ograničenja. Ista razdoblja vrijede za Bugarsku i Rumunjsku, rok istječe sa 2013. godinom. Zaostali dvojac nije pribjegao vlastitim restriktivnim mjerama. Unatoč nepopularnosti proširenja, garniranom svim mogućim strahovima od jeftine radne snage, socijalnog dampinga i nelojalne konkurencije studije su pokazale da se brza liberalizacija svima isplatila. Bukači protiv poljskog vodoinstalatera, populističkog simbola prodora s istočnih strana u zabrane domaćih terena, utišani su činjenicama – poput one da je u Francuskoj, zemlji rođenja krilatice o prijetećem Poljaku, zaposlen jedan jedini poljski vodoinstalater! Tisuće stranica ekonomskih analiza potvrdile su da je dolaskom radnika iz novih članica zaustavljen rast rada na crno koji je dijelom i zauzdan, plaće

lokalnih radnika nastavile su normalno rasti i nitko nije dobio otkaz zbog novodošlih na tržište rada. Radnici iz Srednje Europe su u nekim zemljama uspješno popunili rupe u ponudi na tržištu rada u poslovima koje nisu htjeli raditi domaći, poput vozača ili zdravstvenih i poljoprivrednih radnika. Ekonomska kriza je usporila trendove, oporavak ih vraća na staru razinu: ljudi idu tamo gdje je posao, u čemu i je smisao zajedničkog tržišta bez granica. Jedine prave žrtve liberalizacije su nove zemlje: dogodio se odljev mozgova, najkvalitetniji radnici potražili su lukrativnije angažmane na zapadnim stranama Europe i to do mjere da je u Poljskoj nekoliko godina bio prisutan zaista težak manjak radnika u zdravstvu. Porast plaća primirio je krizu. Posebna je karakteristika procesa da su na rad išli uglavnom mla-

đi, školovani radnici i da im je angažman bio privremen. Umjesto zabrane, ubrzana procedura Novi je (navodni) europski problem radna snaga iz Bugarske i Rumunjske. Unatoč ograničenjima koja su na snazi još dvije i pol godine, Belgija je uvela ubrzanu, petodnevnu proceduru zapošljavanja, ali u poslovima gdje manjka radnika. Njemački poslodavci zaboravljaju postojanje limita žele li

Jedine prave žrtve liberalizacije su nove zemlje: dogodio se odljev mozgova kvalitetan inženjerski kadar, u Irskoj je posao dostupan Bugarinu ili Rumunju ne zainteresira li se za njega bilo tko od građana 25 ostalih članica, Fran-

cuska prati stanje na tržištu rada uz popis 150 zanimanja, u Italiji neće tražiti radne dozvole za sezonske poljoprivredne, ugostiteljske i građevinske poslove ili usluge u domaćinstvima. Velika Britanija je za visokostručnu radnu snagu uvela poseban zakon, za manualce u poljoprivredi su određene kvote, a Austrija, unatoč ograničenjima, koristi popis 65 tržištu potrebnih zanimanja. U zemljama EU-a, tvrdi statistika, živi 105.000 Rumunja i Bugara, 70 posto Rumunja je u članici EU-a Mađarskoj, ostatak uglavnom u Češkoj ili na Cipru. U slučaju teških poremećaja na tržištu rada EK ima ovlasti suspendirati slobodan protok radnika, u čemu je smisao opće sigurnosne klauzule. Isti je paket s ograničenjima složen za Hrvatsku. Očekuje se da će većina članica EU-a već na startu članstva Hrvatske ukloniti barijere.

www.privredni.hr Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( 13

redni je broj pregovaračkog poglavlja Ribarstvo

( oko 400 dopuštenja

potrebno ishoditi u proceduri ratifikacije svih 27 članica

RIBARSTVO U ZNAKU TRINAESTICE

ZAŠTIĆENI POJAS JE LEGITIMNA ODLUKA

Nismo se odrekli gospodarskog pojasa

ZERP je trn u oku jadranskog susjedstva Tehnički jednostavno poglavlje postalo je taocem dobrosusjedstva, izravnog, glasnog Slovenije i jednako efikasne ali diskretne blokade Italije Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

eđu 35 pregovaračkih poglavlja Ribarstvu je pripao nesretni broj 13. Tehnički jednostavno poglavlje postalo je taocem dobrosusjedstva - izravnog, glasnog Slovenije i jednako efikasne ali diskretne blokade Italije. Europska je komisija tek nedavno zatvorila dosje Ribarstva uputivši ga Vijeću s nadom da će se – ali samo možda – ono zatvoriti na ranije neplaniranoj međuvladinoj konferenciji u svibnju. Kada poglavlje prođe filtere Europske komisije, to je znak da je tehnički sređeno i objektivno spremno za zatvaranje te da samo čeka privolu političara. Na početku, izgledalo je da će ovo poglavlje ići glatko. Proces znan kao screening ili usporedna analiza usklađenosti zakona kandidatske zemlje sa zajedničkom pravnom stečevinom (acquis) išao je brzo, screening – ili dijalog struke u koji politika nije imala pristupa niti ga

razumije – startao je 24. veljače 2006. godine, a zaokružen je mjesec dana kasnije. Onda su počeli problemi. Vijeće EU-a je tek 29. srpnja 2008. godine razmatralo preduvjete za otvaranje pregovora. Hrvatska je svoja pregovaračka stajališta dostavila 26. rujna. Onda je na sve pala zavjesa. Ili, potvrda da se u zboru može kvocati o odlukama Bruxellesa, ali da konce procesa drže u ovom slučaju Ljubljana sa zaleđem Rima i da Rupelove mušice, pojačane histerijom u dijelu slovenskog političkog miljea, imaju snažniji utjecaj na tzv. zajedničku politiku od stavova ostalih 26 članica. Mjerila odavno ispunjena Da, proširenje je proces u kojem se svaka, pa i najmanja odluka o pomaku donosi konsenzusom. Netko je izračunao da se u cijeloj proceduri traži ni manje ni više nego četiristotinjak privola svih 27 članica. Led u dobrosusjedstvu je slomljen za nastavak pristupne plo-

vidbe dogovorom obiju zemalja o arbitražnom postupku. Vijeće EU-a je lani, 18. veljače usvojilo zajednička stajališta da bi dan kasnije poglavlje bilo otvoreno za pregovaranje i objavljena tri mjerila za zatvaranje. Ona su odavno ispunjena, makar

Jedno je sigurno, EK će se u pregovorima istinski truditi da Hrvatska ne dobije manje (ali ni više!) od ostalih članica EU-a po tvrdnjama dvaju igrača u cijeloj priči, Hrvatske i Europske komisije koja se opet iskazala kao zaista neutralan igrač u službi cijelog EU-a, i nečega što bi se trebalo okrstiti zdravim razumom. Europska komisija je početkom travnja uputila Ribarstvo na Vijeće koje će se sada baviti ponuđenim mu paketom rastežući ga između država članica. U igri mačke i miša značajnu ulogu igra predsje-

dajuća zemlja. Mađarska je iskazala istinsku volju i želju pogurati preostala poglavlja ne krijući ambiciju da pregovori budu finalizirani za njenog mandata, dakle do kraja lipnja, što će biti više nego čudo s obzirom na sve čime su bivali i jesu opterećeni. Solidni argumenti Hrvatske Jedno je sigurno, Europska komisija će se u pregovorima istinski i iskreno truditi da Hrvatska ne dobije manje (ali ni više!) od ostalih članica EU-a, a hrvatska strana tek solidnim argumentima može izboksati ono što smatra da zaslužuje, poput priznanja nekih tradicionalnih alata i načina lova – no problem je to što konačna odluka leži na političarima u 27 prijestolnica, a ne na Bruxellesu i Unijinom poslovodstvu. Uzgred, ribarska akcija blokade u Šibeniku kao da je preslikana od Francuza – tamošnji ribari učestalo je koriste čim su nečim nezadovoljni, cijenom goriva ili novim europskim kvotama.

Sukladno dogovoru Europske unije i Hrvatske, detalji pregovora nisu poznati niti će biti službeno objavljeni sve do privremenog zatvaranja poglavlja. Svi nalazi u analizama napretka ukazuju na to da blokade nisu na operativnoj razini nego da je u igri politika, primarno ZERP. ZERP je trn u oku jadranskog susjedstva, od njegove su primjene nakon žestokih pritisaka isključene ribarice sa zastavama EU-a. Legitimna hrvatska odluka da proglasi zaštićeni pojas temeljem međunarodnog prava (UNCLOS, UN-ova Konvencija o pravu mora) naišla je na

protivljenje Slovenije i Italije... i šutnju ostatka zajednice. Bilo je čak pokušaja da se Hrvatska u svom pristupnom sporazumu deklarativno odrekne ZERP-a, no članice su odbacile tu ideju jer bi predstavljala neugodan presedan kršeći međunarodno pravo mora. Problem je i to što se Vlada Hrvatske nije baš proslavila u komunikaciji s ribarima.

“BRZO RJEŠENJE” KOJE SE ČEKA GODINAMA

Malo kronologije

U 2007. godini treći sastanak Zajedničkog odbora za provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju konstatirao je “izvjestan napredak Hrvatske u daljnjem usklađivanju resursa i upravljanja flotom i izvjesno jačanje inspekcijskih usluga”. Vijeće je “uzelo u obzir” tekući rad Slovenije i Hrvatske, uz pomoć Europske komisije, kako bi uskladili provedbena pravila za ribarski dio Sporazuma o lokalnom graničnom prometu, očekujući “brzo rješenje”. U zadnjoj analizi napretka iz listopada prošle godine Europska komisija je ustvrdila “dobar napredak” u resursima i upravljanju flotom, inspekci-

jama i nadzoru “koji su ključni elementi za pristupne pregovore u ovom poglavlju”. Hrvatska je završila usklađivanje s acquisom u većini područja, samo nije kompletiran satelitski sustav praćenja brodova. Dobro se napredovalo i u usklađivanju priprema za provedbu Europskog fonda za ribarstvo, također ključnog za pregovore jer Hrvatska prelazi s državnih na europske potpore. Hrvatska je – stoji u zaključku – uznapredovala u pripremama, a valja pojačati finalno usklađivanje za vođenje flote, inspekcije, nadzor i strukturnu politiku. To je istaknuto i u zaključcima Vijeća EU-a o procesu proširenja. (L.S.N.)

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( 1,15 mlrd barela ekvivalenta nafte dokazane OMV-ove rezerve nafte i plina

OMV SE ŠIRI U TUNISU

Budući rast temeljiti na novim poljima i akvizicijama OMV je osigurao pozicije u Tunisu dobivanjem koncesije na 30 godina za crpljenje nafte na području Durra, površine 40 četvornih kilometara ća. Prije osam godina od njemačkog su Preussaga kupili nekoliko proizvodnih naftnih polja na jugoistoku zemlje, a potom ojačali svoje pozicije preuzimanjem Pioneerovog ogranka u Tunisu. OMV u Tunisu trenutačno ima udjele u šest istraživačkih

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ako se libijska kriza polako pretvara u libijski građanski rat, tako jača njen negativan utjecaj na globalno tržište nafte i plina. Jedan od većih gubitnika u ovom je trenutku austrijska energetska grupacija OMV, koja je prošle godine iz Libije crpila oko 10 posto svoje ukupne proizvodnje od 318.000 barela ekvivalenta nafte (BOE) dnevno. Dio trenutačnih gubitaka OMV će kompenzirati u Tunisu, gdje je u veljači za 866 milijuna dolara kupio kompaniju Pioneer Natural Resources. Dva mjeseca kasnije, OMV je povezao bušotinu El-Badr-5, koja proizvodi 1500 BOE dnevno, sa svojim postrojenjima na lokaciji Cherouq u pustinji Sahara. Dugoročno, OMV

OMV u Tunisu trenutačno drži devet proizvodnih koncesija je osigurao pozicije u Tunisu nakon odluke tamošnjeg ministra industrije i tehnologije da austrijskoj kompaniji i njenim partnerima dodijeli koncesiju za crpljenje nafte na području Durra, površine 40 četvornih kilometara. Koncesija je dodijeljena na 30 godina i omogućit će OMV-u početak proizvodnje na dva polja iz

već postojećih istraživačkih nalazišta. Kako bi ubrzao proizvodnju, OMV će postaviti privremena postrojenja za koja se očekuje da će biti u funkciji u drugom tromjesečju 2011. godine. OMV je na kraju 2010. imao dokazane rezerve nafte i plina od oko 1,15 milijardi BOE. Kako su nalazišta u ključnim zemljama, Rumunjskoj

i Austriji, u prirodnom padu, OMV planira budući rast temeljiti na razvoju novih polja, istraživanju i međunarodnim akvizicijama na kaspijskom području, Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi. Devet koncesija OMV je aktivan u Tunisu od početka sedamdesetih godina prošlog stolje-

dozvola i drži devet proizvodnih koncesija. Proizvodnja je u 2010. godini dostigla 6500 BOE dnevno. S prihodima od 23,3 milijarde eura, neto dobiti od 920 milijuna eura i više od 31.000 zaposlenih, OMV je jedna od najvećih austrijskih industrijskih kompanija. U 2010. prodali su oko 18 milijardi prostornih metara plina,

upravljaju mrežom od oko 2000 kilometara plinovoda u Austriji, kroz koju distribuiraju preneseno gotovo 90 milijardi prostornih metara plina. Rafinerije OMV-a imaju kapacitet 25,8 milijuna tona, a naftne prerađevine prodaju na oko 4800 benzinskih postaja u 13 zemalja, uključujući i Tursku, gdje su preuzeli Petrol Ofisi, vodeći lanac benzinskih postaja. Na svom matičnom, austrijskom tržištu OMV drži oko 18 posto udjela u maloprodaji, ali je pod pritiskom nove konkurencije, posebno poduzetnika Markusa Friesachera koji je s trgovačkim lancem Hofer otvorio 26 diskontnih benzinskih postaja. OMV je uzvratio širenjem mreže benzinskih postaja pod brendom Avanti, na kojima je gorivo nešto jeftinije nego na ostalim OMV-ovim postajama.

TRUMPA ZA PREDSJEDNIKA?

Bombastična obećanja dvojbeno uspješnog poduzetnika Sam Trump hvali se da je njegova imovina vrijedna sedam milijardi dolara, dok ga je magazin Forbes procijenio na 2,9 milijardi Gromoglasna medijska kampanja kojom je američki poduzetnik Donald Trump ušao u utrku za predsjednika nikoga u SAD-u nije ostavila ravnodušnim. Iako ga većina Amerikanaca i dalje ne smatra ozbiljnim kandidatom, on se naveliko razbacuje obećanjima iz arsenala desnice. Među njima su: ograničiti pravo na po-

bačaj, liberalizirati posjedovanje oružja, ukinuti obvezno zdravstveno osiguranje i drastično smanjiti useljavanje. Sve ta obećanja Trump redovito nakiti bombastičnim pričama o svojim poslovnim uspjesima. Koliko je, međutim, stvarno uspješan? Sam Trump hvali se da je njegova imovina vrijedna sedam milijardi dolara, dok ga je magazin Forbes procije-

nio na 2,9 milijardi. I dok Trump tvrdi da je sedam miljardi čista imovina, bez hipoteka i kredita, američki mediji brzo su mu našli hipoteku od 160 milijuna dolara na 80 godina star poslovni neboder od 70 katova na Wall Streetu u New Yorku. Uz taj neboder, Trump posjeduje i veće ili manje udjele u još nekoliko poslovnih i stambenih zgrada te trgovačkih cen-

tara na Manhattanu. U imovinu ubraja i osam golf igrališta diljem SAD-a, luksuzno odmaralište u Palm Beachu na Floridi i 320 hektara vinograda u Virginiji. Trump ima i pedese-

tak aktivnih investicija diljem svijeta, ali neke od njih baš ne stoje najbolje. Prodaja prostora u Trump International hotelu i poslovnom tornju zapela je u recesiji, a Deutsche Bank, koja je Trumpu dala zajam, nije dopuštala snižavanje cije-

ne. Trump je onda odbio vratiti dug od 40 milijuna dolara, s argumentom da je recesija “viša sila’’. Deutsche Bank je uzvratila da je Trump poznat po izbjegavanju dugova, na što ih je on tužio za uvredu i klevetu. U međuvremenu su obje strane povukle tužbe, a većina poslovnih prostora navodno je prodana. Po kojoj cijeni, ne zna se. (D.Ž.)

www.privredni.hr Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( od 141 mil USD razmjene na hrvatski izvoz otpada tek oko 41 milijun dolara

HRVATSKA I BUGARSKA: SURADNJA ISPOD REALNIH MOGUĆNOSTI

Bugarska privlači ulagače malim porezima

orez na dobit od 10 posto, mogućnost korištenja europskih strukturnih fondova i najava infrastrukturnih radova neki su od aduta kojima Bugarska poziva inozemne ulagače, rečeno je na Hrvatsko-bugarskom gospodarskom forumu, održanom prošlog tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Prema riječima Vesne Trnokop-Tante, potpredsjednice HGK-a, gospodarski odnosi Hrvatske i Bugarske su dobri, ali ispod realnih mogućnosti. Potencijal za unaprjeđenje međusobne gospodarske suradnje leži u području prometa, graditeljstva, energetike, prehrambeno-poljoprivrednog sektora te turizma. Forum je održan u okviru posjeta predsjednika vlade Republike Bugarske Bojka Borisova Hrvatskoj. Bugarski premijer snažno se založio za ulazak Hrvatske u EU i najavio da će u europskim forumima lobirati za hrvatsku kandidaturu. Tridesetak hrvatskih i bugarskih kompanija održalo je individualne razgovore o potencijalnoj suradnji. Sudjelovale su bugarske tvrtke iz sektora proizvodnje autodijelo-

va, građevine, organiziranja sajmova, proizvodnje transformatora i strojeva te elektroenergetskih instalacija. Iako se kriza

Nešto manje od 30.000 bugarskih turista boravilo je lani u Hrvatskoj odrazila na međusobnu vanjskotrgovinsku robnu razmjenu, osobito u 2009. godini, već u 2010. godini bilježi se rast robne razmjene od 16,5 posto. Ukupna razmjena bila je 141 milijun američkih dolara, s time da je hrvatski izvoz vrijedan tek oko 41 milijun dolara. Hrvatska u Bugarsku najviše izvozi naftni plin i ulja, polimere, etilen i šećer, a uvozi naftna ulja, kruh, peciva, kolače, kekse, toplo valjane proizvode od željeza, čokoladu... Želimo bugarske stručnjake U razgovorima je istaknuto da dobre mogućnosti za razvijanje suradnje postoje osobito u korištenju plovnih putova Save i Dunava. Postoji interes za Slobodnu zonu Osijek te korištenje kapaciteta Luke Rijeka. S druge strane, hrvatske su kompanije pokazale zanimanje za sudjelovanje

Terapija za državne bankrote dr. Uroš Dujšin

Iz Bugarske uvozimo naftna ulja i proizvode od željeza, ali i kruh, peciva, kolače, kekse, čokoladu... Igor Vukić vukic@privredni.hr

POGLED U SVIJET

na natječajima za izgradnju autocesta te otvaranje podružnica u Bugarskoj koje bi zapošljavale bugarske stručnjake. Postoje i brojne mogućnosti zajedničkog nastupa na trećim tržištima. U energetici su mogući projekti izgradnje hidroelektrana, trafostanica i elektropostrojenja, kao i plinovoda te naftovoda. Mogućnosti suradnje Predsjednik Trgovinske i industrijske komore Bugarske Cvetan Simeonov spomenuo je i mogućnosti suradnje u vojnoj i kemijskoj industriji, sajmovima te turizmu. Dogovorena je i međusobna suradnja u korištenju arbitraže pri gospodarskim komorama dviju zemalja. Hrvatski ministar gospodarstva Đuro Popijač pozvao je bugarske privrednike da se uključe u neki od investicijskih projekata koje je predstavila hrvatska vlada. Njegov kolega Trajčo Trajkov, bugarski ministar gospodarstva, naglasio je velike mogućnosti suradnje u turizmu, osobito zdravstvenom. Bugarsku godišnje posjeti oko sedam milijuna stranih turista. Prošle je godine u Hrvatskoj boravilo nešto manje od 30.000 bugarskih turista.

rci su opet dužni kao Grčka. Prinosi na njihove državne obveznice naglo su porasli, pa su 18. travnja bili viši od 20 posto na dvogodišnje papire. No ono što se čini kao loša vijest, zapravo izgleda dobro, tvrdi Economistov uvodničar. Prinosi na grčke obveznice naglo rastu, jer europske vlasti počinju uviđati da grčki državni dug treba restrukturirati. Čak je i njemački ministar financija Wolfgang Schäuble postao skloniji toj ideji. Službeni je stav da restrukturiranje duga ne dolazi u obzir, ali rasprave o tom problemu napokon se počinju baviti pitanjem kako ga provesti.

Pristalice odlaganja grčkih otplata ukazuju na primjer Urugvaja čija je vlada uvjerila vjerovnike da zamijene svoje obveznice za nove s istom glavnicom i istom kamatnom stopom, ali s rokom otplate dužim za pet godina. Time je teret otplate duga smanjen za otprilike 15 posto uz neznatan trošak. Ubrzo nakon toga Urugvajci su se opet mogli pojaviti na međunarodnim financijskim tržištima. Nijemci se nadaju da bi Grci mogli učiniti nešto slično jer bi tako i službeni fond za pomoć bio manje opterećen. K tome bi na taj način financijske vlasti mogle dozvoliti europskim bankama

tinske Amerike iz 1982., kada je posrnuo Meksiko s još nekoliko manjih zemalja. Tadašnji američki ministar financija James Baker ponudio je tim zemljama plan privremene odgode plaćanja sličan onom koji se sada nudi Grčkoj. On je, doduše, američkim bankama dao dovoljan respiro za oporavak, ali su zemlje dužnici posrtale pod teretom dugova koje nisu mogle otplatiti. Tek je 1989. jedan drugi ministar financija, James Brady, svojim planom učinio teret dugova podnošljivim. Takvo rasterećenje potrebno je i Grcima. Ono bi doduše pogodilo neke europske banke, pogotovo grč-

da svoje obveznice knjiže po nominalnoj vrijednosti. Problem je, međutim, u tome što Grčka u 2011. nije Urugvaj iz 2003. Grčko zaduženje iznosit će u 2012. godini 160 posto BDP-a, što je dvaput više nego ono urugvajsko. K tome, malo je vjerojatno da bi Grčka mogla krenuti u snažan privredni oporavak kao Urugvaj, koji je, zahvaljujući globalnom sirovinskom boomu, zabilježio stopu rasta od 6,1 posto. Stoga tek skromno preslagivanje ne može učiniti grčke financije održivim.

ke; no za ostale europske banke taj je teret restrukturiranja podnošljiv, a k tome je bolje da iskažu realnu vrijednost svojih potraživanja nego da se zanose iluzijama. Neugodna je istina da teret grčkih dugova treba u najmanju ruku prepoloviti. Europski bi dužnosnici mogli ponuditi niz modaliteta da se to postigne – od smanjenja glavnice duga do smanjenja kamatnih stopa pa do produljenja rokova otplate. Terapija za državne bankrote pruža mnoge mogućnosti za izbjegavanje ili ublažavanje državnih bankrota. Zanositi se idejom da do njih neće doći nije pravi način da se to postigne.

Primjer Urugvaja To je svakako dobro, no čini se kako europski čelnici u tome neće biti dovoljno smioni. Naime, europski političari nisu motivirani željom da grčke dugove svedu na podnošljivu mjeru. Njihov prioritet je da što više

Europske vlasti počinju uviđati da grčki državni dug treba restrukturirati smanje grčke potrebe za novim financijskim injekcijama; sadašnji plan da se Grci već sljedeće godine pojave na financijskim tržištima očito nije ostvariv. Drugi je – zaštita banaka, prvenstveno njemačkih, od kojih mnoge imaju grčke obveznice, zbog čega se protive svakom otpisivanju dugova. No to skromno preslagivanje grčkog zaduženja tek privremeno odlaže njegovu otplatu, ali ne omogućava obnovu solventnosti zemlje.

Neugodna istina Grčki je primjer sličniji jednom drugom (i tragičnom) primjeru iz La-

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti U FBiH najmanje 150.000 osoba radi na crno Predsjednik Privredne komore Federacije BiH Jago Lasić izjavio je na tiskovnoj konferenciji prošloga petka u Mostaru kako u većem bosanskohercegovačkom entitetu najmanje 150.000 osoba radi na crno. “Pravo na zdravstveno osiguranje u veljači je koristilo 215.000 ljudi i siguran sam da od njih barem 150.000 radi na crno”, ustvrdio je Lasić predloživši da se zdravstveno osiguranje “skine” sa zavoda za zapošljavanje kako bi se dobio pravi uvid u stanje nezaposlenosti. Lasić je naglasio kako je u FBiH objektivno nezaposleno od 25 do 27 posto ljudi. Inače, u veljači je u FBiH bila registrirana 366.481 nezaposlena osoba, te je nezaposlenost iznosila 43 posto. Trgovinski deficit veći od 413 milijuna KM Prema prošloga tjedna objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, Federacija BiH u ožujku je ostvarila izvoz u vrijednosti 475,507 milijuna KM, što je za 8,4 posto više u odnosu na veljaču. Vrijednost uvoza

je 889,141 milijun KM i veća je 18,5 posto u odnosu na mjesec ranije. Trgovinski deficit na razini Federacije u ožujku tako je iznosio oko 413,633 milijuna KM. Pokrivenost uvoza izvozom u ožujku je dosegnula 53,5 posto i manja je za pet posto u odnosu na veljaču. U ožujku se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku (90,162 milijuna KM) te Hrvatsku (72,076 milijuna KM). Najviše se pak uvozilo iz Hrvatske (162,576 milijuna KM) te opet Njemačke (111,504 milijuna KM).

Privredni vjesnik Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( 66,3 mil KM

investicija u gradnju mini HE na Neretvici

( 50 mil €

investicija u HE Vranduk na rijeci Bosni

BOSANSKA STRUJA ZA EUROPSKO TRŽIŠTE

STANI VODO DA IZGRADIM ELEKTRANU

Prioritet će imati obnovljivi izvori energije, hidrocentrale i vjetroelektrane. Do kraja godine EP BiH će početi s gradnjom prve dvije od 15 mini hidroelektrana na Neretvici, a to je tek jedan u dugačkom nizu projekata vezanih za gradnju energetskih sustava Zdravko Latal latal@privredni.hr

megavata. Još je neizvjesno hoće li EP HZ HB-a graditi najveći objekt, rudnik i TE Kongora čemu se protive ekološke udruge i mjesno stanovništvo uvjereni da bi ta investicija prouzročila ekološku katastrofu za općinu koja je oduvijek bila poljoprivredno-stočarsko područje.

ast cijena struje na Europskoj burzi nakon gašenja oko 7000 megavat sati u njemačkim nuklearkama potaknuo je Bosnu i Hercegovinu da intenzivnije pristupi izradi planova za revitalizaciju postojećih i izgradnju novih tvornica struje iako je zemlja i sada aktivni izvoznik električne energije. Što zbog cijene koštanja, što zbog brzine gradnje i već ranije obavljenih projekata, prioritet će imati obnovljivi izvori energije, hidrocentrale i vjetroelektrane. Do kraja godine EP BiH će početi s gradnjom prvih dviju od 15 mini hidroelektrana na rijeci Neretvici kod Konjica ukupne snage 26,2 MW. Riječ je o investiciji vrijednoj 66,3 milijuna maraka. Nedavno je raspisan natječaj za izgradnju parka od 16 vjetroturbina na Podveležju kod Mostara ukupne snage 46 MW od kojih će prve dvije biti puštene u rad do kraja godine. Ove godine u EP-u BiH očekuju početak gradnje HE Vranduk, prve od 25 hidroelektrana manje snage na rijeci Bosni. HE Vranduk će imati snagu 21 MW, a predračunska vrijednost investicije iznosi 50 milijuna eura. Frankfurtska KfW banka potpisala je ugovor sa EP-om BiH za zajam od 640.000 eura za izradu studije izvodljivosti za gradnju druge hidrocen-

trale na Bosni, Janjići kod Zenice, snage 13,3 MW. Iz KfW-a su izrazili spremnost da po izradi studije izvodljivosti sudjeluju i u zatvaranju konstrukcije financiranja za Janjiće, kao i za kreditiranje cjelokupnog programa izgradnje HE na rijeci Bosni. Strategija do 2030. U srpskom entitetu okončana je javna rasprava o strategiji razvoja elektroenergetskog sektora do 2030. godine kojom su predviđena ulaganja od oko 11 milijardi maraka, a Elektroprivreda RS-a priprema projekte pet protočnih manjih hidroelektrana na Bosni od Doboja do Bosanskog Šamca. Očekuje se da će radovi na prvim mini hidroelektranama početi već ove godine. Vlada Republike Srpske dala je koncesiju kompaniji EFT za gradnju i

upravljanje hidroelektranom Ulog na gornjem toku Neretve, snage 35 MW, vrijednosti 65 milijuna eura, a EP RS-a planira u suradnji sa Srbijom pristupiti izradi projekata za četiri HE na Drini - HE Buk Bijela, HE Foča, HE Sutjeska i HE Paunci. EP Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, treća energetska kompanija u BiH, pustila je lani u probni pogon HE Mostarsko blato i usvojila odluku o revitalizaciji dviju najstarijih HE u BiH, HE Jajce I i HE Jajce II, te HE Rama i crpne HE Čapljina. U planu je i izgradnja HE Vrilo i MHE Mokronoge kod Tomislavgrada. Prema riječima generalnog direktora EP HZ HB-a Mate Žarića, u završnoj fazi je procedura dobivanja urbanističke suglasnosti za priključenje na elektroenergetski sustav parka

vjetroelektrana Mesihovina kod Tomislavgrada čiji se početak gradnje uskoro očekuje. Mesihovina će imati 22 vjetroturbine ukupne snage 44 do 66 MW, a investicija iznosi 78 milijuna eura. Osim vjetroparka Mesihovina, koju mostarska kompanija gradi na području općine Tomislav-

U revitalizaciju HE Rama Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne investirat će 39 milijuna eura grad, u planu je izgradnja vjetroparkova Velika Vlajna, Mostar i VE Podklečani, Posušje. Na području Livna planira se izgradnja vjetroparka od 30 vjetroturbina snage od po dva

Veliki planovi U revitalizaciju najveće hidrocentrale - Rama - ova kompanija uložit će 39 milijuna eura, a ugovori su već sklopljeni s konzorcijem Končar-KET, Litostrojem iz Slovenije i Siemensom BiH. Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH dostavilo je EP-u BiH okolišnu dozvolu za gradnju bloka VII Termoelektrane Tuzla, najveće tvornice struje u BiH, instaliranog kapaciteta 450 megavata, što je ključni dokument za podnošenje zahtjeva za dobivanje urbanističke suglasnosti. Investicija se procjenjuje na 842 milijuna eura. Početak gradnje predviđa se za 2012. godinu. Još ranije EP BiH je dobio okolišnu dozvolu za gradnju novog, osmog bloka u TE Kakanj od 300 MW, predračunske vrijednosti 544 milijuna eura i plinskoparne turbine snage 100 megavata koja će godišnje trošiti 170 milijuna kubnih metara plina, a toplinska energija će se koristiti za grijanje više mjesta od Kaknja do Sarajeva. Početak gradnje planiran je za 2013. godinu.

www.privredni.hr Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( za 5. lipnja

zakazan referendum o mirovinskoj reformi

( nakon 20 godina

samostalnosti Slovenija u krizi kao 1980.

SLOVENIJA BLOKIRANA POLITIKOM

Loš brak politike i gospodarstva Prodavatelji iz Laškog zahtijevaju jamstvo banaka da će doplatiti razliku ako nekom trećem prodaju dionice po nižoj cijeni od one koju je ponudio Agrokor Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

palivši nedavno referendumsku zaušnicu vladi i Državnom zboru, slovenski birači kaznili su i sebe – morat će na prijevremene izbore. To je najvjerojatniji ishod duboke političke krize u koju Slovenija nije došla iznenada niti bez razloga. Dugo tinjajući sukobi snažnih osobnosti unutar vlade ubrzali su dramati-

Janšina SDS zatražila je raspisivanje prijevremenih izbora; sutradan se za to zauzeo i predsjednik Danilo Türk zaciju događaja. U Pahorovoj vladi od samog početka prometno je kao na željezničkom kolodvoru. Ministri odlaze, zbog neslaganja, iz zdravstvenih razloga, pa čak i zbog previše nađenog alkohola u krvi. Nove, pak, ministre sve je teže naći.

Kronični kadrovski propuh stranka Zares sada je pretvorila u tajfun koji će najesen samljeti političku nomenklaturu u smjesu za novi parlamentarni nadjev. Gregor Golobič, šef stranke Zares, ujedno i ministar za visoko školstvo, znanost i tehnologiju, dao je ostavku nezadovoljan što Borut Pahor nije pristao na njegov prijedlog da se krizu vlade pokuša riješiti preseljenjem svih triju predsjednika koalicijskih stranaka iz vlade u klupe slovenskog parlamenta. Iz vlade bi, dakle, trebali izaći Borut Pahor, Gregor Golobič i Katarina Kresal. Pahor je bio zgrožen. Golobič, međutim, ustraje na demisiji. Pahor ga je uspio nagovoriti da ostane u vladi do referenduma 5. lipnja. Do tada neće tražiti novog ministra, pa će se moći posvetiti referendumu o mirovinskoj reformi, kojoj svi, osim Pahora, prognoziraju propast. Prijevremeni izbori Dok se Pahoru gomilaju promašaji, Janšin SDS zgrabio je priliku – zatražio je raspisivanje prije-

vremenih izbora. Sutradan se za prijevremene izbore zauzeo i predsjednik Danilo Türk. Pahor je to doživio kao urotu cijele Slovenije protiv sebe. No, ne svađaju se samo stranke međusobno. Još su veća trenja unutar pojedinih stranaka. U tom pogledu znakovit je slučaj dvaju važnih ministara. Obojica su članovi iste stranke – Pahorovih Socijalnih demokrata. Obojica su ekonomisti. Svaki pokriva iznimno važan dio izvršne vlasti – Franc Križanič kao ministar financija i Mitja Gaspari kao razvojni ministar dodatno od-

Kriza iznevjerenih ideala Stvarni razlozi slovenske krize mnogo su dublji. U biti, radi se o iznevjerenim idealima. Slovenski ljudi vidjeli su u EU-u spas od topčiderske Jugoslavije. Vjerovali su u vladavinu prava i u snagu poduzetništva. Što se, međutim, dogodilo u dva desetljeća slovenske samostalnosti? Preraspodjela društvenih dobara nije bila u funkciji razvoja. Dijelilo se po diktatu grube pohlepe. Zanemaren je tehnološki i općegospodarski razvitak. U tranziciji začete elite - politička i gospodarska - uz očita monopolna mešetarenja i lobističke smicalice navukle su Sloveniju na igru marži i varljivih burzovnih zarada. Imovinu iz socijalizma rasprodalo se uglavnom za uspostavu novih vlasničkih imperija koji pod naletom krize padaju kao snoplje. Država je opet na raskršću kao što je bila krajem osamdesetih.

govoran za europsku sliku Slovenije. Javnost se već pomirila s činjenicom da se dva ekonomista iz iste stranke ne slažu gotovo ni oko čega. Najočitije razlike iskazuju na osjetljivoj dionici političkog djelovanja – dokle je razborito državno uplitanje u gospodarstvo. Tko će platiti razliku Mitja Gaspari čini sve da gospodarstvo stekne što veći imunitet od lošeg političkog djelovanja. Franc Križanič, međutim, ortodoksni je pobornik “zaštite nacionalnih interesa u gospodarstvu”. Predvodnik je onog mišljenja u Sloveniji koje ne može zamisliti Agrokor kao udjelničara u Mercatoru. Križaničev glas bio je itekako važan i u najnovijoj izrazito političkoj odluci kojom je Agrokor potjeran iz dvorišta Mercatora. Prošli utorak, posljednjeg dana natječajnog roka, usred sjednice Nadzornog odbora Pivo-

varne Laško na stol nadzornika stigla je depeša iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja kojom se pivarima zabranjuje trgovanje dionicama Mercatora. Državni regulator tek sada se sjetio da su pivari prije dvije i pol godine, kupujući dionice Mercatora, propustili nešto pitati regulatora o tom poslu. I sada im je za kaznu zabranio prodaju dionica. Moš’ mislit’! Jahanje na nacionalnom interesu toliko je rastrojilo Sloveniju da Pivovarna Laško s nepodnošljivo visokim dugovima prema slovenskim bankama, može te iste banke ucjenjivati nečuvenim zahtjevima. Ako će slovenske banke prodavati svoje dionice Mercatora u paketu sa 23 posto u vlasništvu Pivovarne Laško, prodavatelji iz Laškog zahtijevaju jamstvo banaka da će doplatiti razliku u slučaju da nekom trećem prodaju dionice po nižoj cijeni od one koju je ponudio Agrokor.

*vijesti Pod istragom i krediti? Istraga koju slovenski Nacionalni istražni ured provodi zajedno s austrijskim, hrvatskim i lihtenštajnskim kriminalistima nad spornim poslovima Hypo banke u Sloveniji trenutno je fokusirana na indicije da je u Vegradovom projektu Skiper i Kempinski u Savudriji “zamračeno” preko Liechtensteina 11,4 milijuna eura. Vrlo je vjerojatno da će se istraga u Sloveniji proširiti na tajkunske kredite i na veće građevinske pothvate, jer je tu Hypo banka podržavala većinu menadžerskih preuzimanja, među kojima i tri najveća (Pivovarna Laško, Istrabenz i Merkur). Hypo Leasing, pak, polovinu imovine ima u slovenskim nekretninama. Ekvivalent te vrijednosti izražava se u 8600 stanova. Dokapitalizacija na popravnom Agencija (AUKN) koja u ime slovenske države upravlja kapitalskim investicijama zapaprila je namjeravanu dokapitalizaciju Zavarovalnice Triglav. Agencija a priori ne odbija dokapitalizaciju, no ne slaže se da se to obavi u okviru kapitala što ga je Skupština dioničara odredila još u travnju 2008. Očekuje se da će o dokapitalizaciji odlučivati dioničari na novoj skupštini i to nakon što uprava Triglava detaljno objasni zašto joj treba svježi kapital. Pljušte narudžbe za elektromotor Izumitelj Roman Sušnik značajno je poboljšao elektromotor kojim je 2005. godine, prvi u Sloveniji i treći u svijetu, podigao u nebo jedrilicu. Novi motor težak je samo 11,5 kilograma, jednostavniji je za izradu te cjenovno prihvatljiv. Sušnik je ove godine već isporučio 35 motora sveučilištima i institutima diljem svijeta. Njegov motor ugrađen je, primjerice, u Pipistrelov taurus elektro, u cessnu 172, DG 1001-E flugzeugbau GmbH te u solar-flight. Motor je inače prikladan i za pogon automobila i čamaca.

24 STIL *vijesti Dan kulturnog turizma u Dubrovniku Hrvatska turistička zajednica i turističke zajednice Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije 19. svibnja organiziraju Dan kulturnog turizma u Dubrovniku. Održavanje te manifestacije za Dubrovnik ima posebnu važnost budući da dubrovački TZ u ovoj godini obilježava godinu kulturnog turizma snažnom promidžbom kulturno-turističkih proizvoda. Središnji dio programa održat će se u tvrđavi Revelin, a obilježit će ga stručni skup Ispričajmo priču: interpretacijom do doživljaja s posebnim osvrtom na projekte razvoja i destinacijskog menadžmenta u kulturnom turizmu. Letovi unutar Hrvatske za 250 kuna

Privredni vjesnik Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( 41.184 noćenja

registrirano u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

( to je 88% više

nego tijekom Uskrsa prošle godine

OČEKIVANJA OD TURISTIČKE SEZONE

Dobre najave unatoč trendu last minute aranžmana Uskrsni turistički rezultati daju razloge za optimizam. Posebice su bili zauzeti hoteli u Istri, Opatijskoj rivijeri, Kvarneru, južnoj Dalmaciji i Dubrovniku

Croatia Airlines ove godine obilježava 20 godina od prvog komercijalnog leta. U želji da putnicima zahvali na povjerenju i još im više približi uslugu zračnog prijevoza, ta nacionalna zrakoplovna tvrtka u četvrtak, 5. svibnja, upravo na 20. obljetnicu prvoga leta, uvodi posebnu pogodnost za putovanja u Zagreb, Split, Dubrovnik, Zadar i Pulu. Jednosmjerne zrakoplovne karte za te destinacije po cijeni od 250 kuna moći će se isključivo kupiti toga dana, a vrijedit će do 30. svibnja ove godine. Istra među 10 najboljih turističkih odredišta Časopis National Geographic preporučuje Istru kao jedno od 10 najboljih turističkih odredišta u svijetu za ljetovanje u ovoj godini. Više od 40 plaža na 500 kilometara dugoj obali Istre zaslužilo je Plavu zastavu za kvalitetu mora i očuvanje okoliša, obrazložio je National Geographic u prilogu na svojim internetskim stranicama.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

vriježeno je mišljenje kako predsezona u Hrvatskoj počinje uskrsnim blagdanima koji su ove godine bili prilično kasno, samo tjedan dana prije 1. svibnja, Međunarodnog praznika rada. Možda zbog činjenice što su ti blagdani pali potkraj travnja ili pak zbog toga što jenjava gospodarska kriza u Europi, turistički rezultati u našim destinacijama bili su vrlo dobri, čak i obećavajući za nastavak dobre predsezone, ali i početak glavne sezone. Gotovo svi turistički objekti od Istre do Dubrovnika bilježili su dobru popunjenost, a posebice su bili zauzeti hoteli u Istri, na Opatijskoj rivijeri, Kvarneru, južnoj Dalmaciji i Dubrovniku. Golem skok Da je predsezona optimistično započela slaže se i Iva Bahunek, direktorica Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH). U toj udruzi,

kako kaže, nadaju se da će se dobri turistički rezultati nastaviti i početkom svibnja kada se očekuje poveći broj turista iz susjedne Slovenije. Primjera radi, za uskrsne blagdane na području Dubrovačko-neretvanske županije bilo je registrirano 11.985 dolazaka turista koji su ostvarili 41.184 noćenja. To znači da je bilo 83 posto više dolazaka te 88 posto više noćenja nego za vrijeme Uskrsa prošle godine, koji je bio tri tjedna ranije nego ove godine. Na području te županije za vrijeme ovogodišnjih uskrsnih blagdana bilo je 10.937 inozemnih turista, 87 posto više, koji su zabilježili 37.955 noćenja, 89 posto više nego lani. Pritom je najviše gostiju došlo iz Francuske, Španjolske, Bugarske, Grčke i Velike Britanije. “Dolazak oko 2000 turista u 17 hotela na području Crikveničko-vinodolske rivijere dobar je početak i još bolji znak za ovogodišnju predsezonu, ali i najavu glavne sezone još bolje od sezona u proteklim godinama. U tim je hotelima zabilježen dobar

posjet i domaćih i stranih gostiju. Pokazatelji su dobri i u unutrašnjosti te rivijere, posebice u planinskom dijelu vinodolske općine”, istaknula je Iva Bahunek. Još je rano Uz Kvarner u čijim su se turističkim odredištima odmarali talijanski i slovenski turisti, i južna Dalmacija ovog je Uskrsa zabilježila dobre turističke rezultate pri čemu se posebice istaknula Makarska. U tamošnjim su hotelima ponajviše odsjedali

gosti iz Velike Britanije i Francuske. Govoreći o procjenama za ovogodišnju glavnu sezonu, Iva Bahunek je rekla kako je još

aranžmana, pa se stoga ne može sa sigurnošću tvrditi što nas očekuje u sezoni. Ipak, svi dosadašnji pokazatelji daju nam razloga

U kontinentalnom dijelu po turističkoj ponudi izdvajaju se Zagreb, Varaždin i Osijek prerano utvrditi kakva će biti sezona do koje nas dijeli gotovo mjesec dana. Istaknula je kako se i dalje nastavlja trend last minute

Hotelijeri postaju mađioničari Iako još uvijek nisu usklađeni fiskalni sustav i pravna legislativa (primjerice PDV, Zakon o autorskim i srodnim pravima, Zakon o vodama i Zakon o strancima) s potrebama hotelijera, ti se problemi ipak neće negativno odraziti na tijek ovogodišnje sezone. Hotelijeri će i ove godine poput vrsnih mađioničara iznjedriti sezonu i dovesti što više gostiju, rekla je Iva Bahunek. Tome u prilog idu i podaci Turističke zajednice grada Zagreba o posjećenosti turističkih kapaciteta, posebice hotela za uskrsne blagdane. U Zagrebu je u tom razdoblju ostvareno 5800 turističkih dolazaka, 48 posto više nego u isto lanjsko doba. Pritom je zabilježeno 8835 noćenja ili 37 posto više nego godinu ranije. U zagrebačkoj Turističkoj zajednici iznimno su zadovoljni ostvarenim rezultatima te očekuju nastavak pozitivnih rezultata i u dolazećim mjesecima.

za optimizam. U sezoni se ponajviše očekuje dolazak turista iz Slovenije, Austrije, Italije, Mađarske i južnih pokrajina Njemačke. Iako je Istra već niz godina naša najturističkija regija, a u hrvatskom hotelijerstvu je svojevrstan lider, Iva Bahunek naglašava kako u turističkoj ponudi Hrvatske trebamo sve više ulagati i u kontinentalnu Hrvatsku u kojoj se posebice izdvajaju gradovi Zagreb, Varaždin i Osijek po svojoj turističkoj, povijesnoj i kulturološkoj ponudi. U njihovom razvoju aktivno sudjeluju turističke zajednice, lokalne samouprave te hotelijeri kao nositelji turističkih destinacija.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( 2139 tvrtki

u IT sektoru zapošljavale više od 27.800 ljudi 2009.

( 32,4 mlrd kn

ukupni prihod domaćeg IT sektora iste godine

ANALIZA HRVATSKE ICT INDUSTRIJE 1999.-2009.

SUSTIŽU NAS SUSJEDI IT industrija, kao i obujam potrošnje informatičkih proizvoda i usluga u Hrvatskoj, gube vodeću poziciju među središnjim i istočnim europskim zemljama Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatska informatičko-komunikacijska (ICT) industrija u 2009. godini sastojala se od 2139 poduzeća sa 27.881 radnim mjestom. Njen ukupni prihod dosegao je 32,4 milijarde kuna, a dodana vrijednost 11,5 milijardi kuna. IT komponenta ICT industrije uključivala je 1853 tvrtke s ukupno 15.114 radnika. Ukupni prihod IT sektora iznosio je 12,6 milijardi kuna, a dodana vrijednost 3,3 milijarde kuna. Telekom sektor sačinjavalo je 285 tvrtki sa 12.767 radnih mjesta. Telekom industrija ostvarila je ukupni prihod od 19,8 milijardi kuna i generirala gotovo 8,2 milijarde kuna dodane vrijednosti. U razdoblju od 1999. do 2009. godine ukupni prihod hrvatske ICT industrije je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi rasta (PGSR) od 10,6 posto. Ta bi stopa bila i viša da u 2009. nije, prvi put u promatranom razdoblju, zabilježen pad u odnosu na godinu dana ranije za 11,4

posto. Unutar toga, PGSR za IT industriju je iznosio 12,4 posto, dok je u telekom segmentu ova stopa rasta bila 9,6 posto, podaci su iz Analize hrvatske ICT industrije 1999.2009. koju je pripremila analitička kuća IDC Adriatics, a naručili Središnji državni ured za eHrvatsku, Udruga za informatičke i komunikacijske djelatnosti Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Udruga za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore (HGK). Gubitak vodstva Studija počiva na odabranom nizu pokazatelja iz službenih podataka iz računa dobiti i gubitka ICT tvrtki u Hrvatskoj koje obrađuje i priprema Fina. K tomu, za potrebe izrade analize obrađeni su podaci koje prikuplja IDC Adriatics, Eurostat, Međunarodni monetarni fond (MMF), Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te Svjetska banka. U studiji se ističe kako IT industrija, kao i obujam potrošnje informatičkih proizvoda i usluga u Hrvatskoj, gube

vodeću poziciju među središnjim i istočnim europskim zemljama, koja je dostignuta dinamičnim razvitkom IT industrije i tržišta u osamdesetim, a koja je uvelike bila odraz prijašnje otvorenosti zemlje (tada Jugoslavije) zapadnim utjecajima i uvozu. Rat do prve polovine devedesetih, neadekvatna i štetna privatizacija, izostanak industrijske strategi-

Od 1999. do 2009. ukupni prihod hrvatske ICT industrije rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi od 10,6 posto je i odgovarajućih poticajnih politika, relativno spor gospodarski rast, politika precijenjene kune, zajedno s ograničenjima relativno malog tržišta rezultirali su time da hrvatski IT već niz godina gubi trku sa susjednim zemljama - Slovenijom i Mađarskom, zatim Slovačkom, a u zadnje vrijeme s brzorastućima Rumunjskom i Bugarskom.

Raspadom nekadašnjih relativno velikih IT tvrtki (Velebit, Iskra Delta, TRS ili RIZ), kao i računarskih centara u velikim poduzećima koja su nestala u privatizacijskoj džungli, IT industrija se početkom devedesetih godina prošlog stoljeća još više atomizira. Lokalni šampioni Poduzetniji informatički stručnjaci, bivši zaposlenici tih poduzeća utemeljuju nekoliko stotina novih veoma malih IT tvrtki. U 1999., početnoj godini ovog istraživanja, od ukupno 1141 registrirane IT tvrtke tek tri zapošljavaju nešto više od 100 radnika, dok 958 ima

manje od 10 zaposlenih. Jasno, takva poduzeća u pravilu nisu mogla doseći kritičnu masu u smislu ekspertize, financijske snage, upravljačkih i marketinških vještina za preuzimanje većih i složenijih IT projekata. Stoga, velika većina svoje aktivnosti usmjerava na sastavljanje osobnih računala, programiranje poslovnog softvera za mala i srednja poduzeća i jednostavnije oblike pružanja IT usluga. Sve to, u pravilu, rade u ograničenim, lokalnim okvirima. A s vremenom, oni poduzetniji i uspješniji među njima uspostavljaju partnerske odnose s međunarodnim IT kompanijama, stječu ekspertizu,

brzo rastu i šire svoje poslovanje na cijelu državu te susjedne zemlje. Tako se postupno izdvaja tridesetak IT tvrtki “lokalnih šampiona” (a neke od njih i značajnih regionalnih igrača), kako u distribuciji i prodaji IT opreme, tako i u područjima sistemske integracije, proizvodnji softvera i implementaciji softverskih rješenja. To su tvrtke koje danas predvode IT industriju u zemlji. Međutim, u međunarodnim razmjerima, a i u domaćim okvirima komparirano s drugim djelatnostima, one su još uvijek relativno skromne veličine gledajući broj radnih mjesta i promet koji generiraju.

U SKLADU SA SVJETSKIM TRENDOVIMA

HT proširuje ponudu usluga u oblaku U posljednje vrijeme puno se govori o računalstvu u oblacima, uslugama koje omogućuju brz i jednostavan način potpune informatizacije bez kapitalnih troškova ulaganja u IT segment poslovanja. Razloga za njegovu popularnost je mnogo. Naime,

usluge u oblaku omogućuju usmjeravanje kapaciteta na primarnu djelatnost, poslovanju daju novu dinamiku te ga maksimalno optimiziraju. U skladu sa svjetskim trendovima, HT je svojim korisnicima već ponudio usluge na principima računalstva u oblacima. Tako je usluga

Virtual Private Server Hosting odnedavno prisutna u komercijalnoj ponudi, a od lipnja će ponuda biti bogatija za dvije potpuno nove inovativne usluge Virtual Desktop i Software as a Service. Ove usluge su namijenjene svim poslovnim korisnicima od tvrtki sa samo jednim

zaposlenikom do velikih kompanija. Virtual Desktop korisnicima će omogućavati pristup i korištenje virtualne informatičke opreme te aplikacija koje se nalaze u oblaku. Ovisno o potrebama, korisnici će iz ponude moći odabrati između nekoliko paketa usluga. Uslu-

ga Software as a Service će omogućavati korištenje softvera bez potrebe njegove instalacije na računalo. Odabrane softvere korisnici će moći koristiti neovisno gdje se nalazili - bez komplikacija oko instalacija te bez dodatnih troškova za licenciranje. (B.O.)

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3675, 2. svibnja 2011.

NOVE KNJIGE

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR TOM VANDERBILT VOŽNJA ZAŠTO VOZIMO KAKO VOZIMO - I ŠTO TO GOVORI O NAMA Algoritam

Jeste li se ikad zapitali koliko vas ponašanje u prometu određuje? Jeste li znali da se vozačke navike cijele jedne nacije mogu odrediti prema njezinu stupnju korupcije? Ovo su samo neki od uvida koje nam otkriva Tom Vanderbilt u svom fascinantnom putovanju kroz misterije ceste. Nakon što je mjesecima bila na top-listama najprodavanijih knjiga u SAD-u, “Vožnju” je New York Times proglasio jednom od najznačajnijih knjiga 2008. godine.

TERRY EAGLETON NEVOLJE SA STRANCIMA Algoritam

Poslije knjige “Teorija i nakon nje”, u kojoj Eagleton razvija svoje stare neomarksističke ideje u novom svjetlu, u ovoj istražuje etičke teorije od Aristotela do Alaina Badioua i Slavoja Žižeka, pokušavajući odgovoriti na pitanje što uzrokuje naše nevolje sa strancima. Dovitljiva, elokventna i jasna, Eagletonova knjiga razmatra i sva ključna pitanja o etici, posebno se fokusirajući na nastojanja filozofa morala da altruizam postave na čvrsto tlo.

GEORGE R. R. MARTIN IGRA PRIJESTOLJA PJESME LEDA I VATRE - KNJIGA PRVA Algoritam

Eddard Stark danas je Knez Sjevera i vladar Oštrozimlja, no odavno je on svoj mač stavio u službu Roberta Baratheona, brata po oružju. Kralj Baratheon sad sjedi na samotnom Željeznom prijestolju, okružen ljudima kojima ne može vjerovati... Američki pisac Martin uspio je na poharanom polju suvremene fantastike uzgojiti potpuno novu sortu romana. Kompleksna, monumentalna, zastrašujuća priča!

ROBERT GOOLRICK POUZDANA ŽENA Mozaik knjiga

Zabačeni ruralni Wisconsin, 1907. Šiban ledenim vjetrom, Ralph Truitt, uspješni poduzetnik, stoji sam na peronu i čeka ženu s kojom je dogovorio vezu preko oglasa u novinama. No kada Catherine Land siđe s vlaka, Ralph će shvatiti da je prevaren... Pun neizvjesnosti, drame i seksualne napetosti, roman Roberta Goolricka bio je sjajno iznenađenje i priskrbio autoru epitet novog imena na koje čitatelji mogu ubuduće ozbiljno računati.

SEMEZDIN MEHMEDINOVIĆ RUSKI KOMPJUTER Fraktura

“Ruski kompjuter” pjesnika Semezdina Mehmedinovića jedna je od onih knjiga koja vam se od prvih redaka uvuče pod kožu. Prepun emocija, taj svojevrsni dnevnik selidbe nastajao je pomalo slučajno, a još je slučajnije iznova pronađen i spašen. Govori o sudbini intelektualca, ali i svakoga čovjeka u vremenima rata i izbjeglištva, te o potrazi za sigurnošću.

Posredovanje i zastupanje u osiguranju Uz to što sadrži pregled bitnih zakona i pravilnika, Ćurkovićevo djelo važno je i informativno štivo za sve kojih se na bilo koji način tiče tržište osiguranja

ovratak profesionalnog posredovanja u osiguranju, pod čime podrazumijevamo posrednike/brokere i zastupnike/ agente, u hrvatsku industriju osiguranja, njihovo sve značajnije mjesto u distribuciji osiguravateljskih proizvoda i u razvoju tržišta osiguranja, pojava je koja se u samoj industriji, bar kad su u pitanju osiguravatelji, vrlo često omalovažava, izbjegava ili toleri-

Zagreb) koje je prošloga tjedna predstavljeno javnosti. Provizije: kome, kada i kada ne Uz to što sadrži pregled bitnih zakona i pravilnika te jasne naputke o europskim direktivama na tom području, Ćurkovićevo djelo važno je i informativno štivo za sve kojih se tiče tržište osiguranja. A tiče se, sve više, sve većeg broja ljudi. Zainteresirani čita-

Marijan Ćurković objavio je dvjestotinjak stručnih radova i napisao desetak knjiga iz područja osiguranja ra kao nužno zlo bez kojega se ne može. Samo posredovanje i zastupanje pojavilo se i počelo razvijati protivno volji osiguravateljskih društava, a zahvaljujući činjenici da su vrijednost tih kanala distribucije prepoznali najprije sami potencijalni ugovaratelji osiguranja, koji su inicirali kontakt s posrednicima/ brokerima namećući osiguravateljima potrebu i nužnost komuniciranja preko posrednika, piše u predgovoru svoje najnovije knjige ugledni stručnjak s područja osiguranja prof. dr. sc. Marijan Ćurković. Želite li doznati koji su najčešći nesporazumi između profesionalnih posrednika/brokera i profesionalnih zastupnika/agenata s jedne strane i osiguravatelja s druge strane, svakako odgovor potražite u ovom izdanju (naklada Inženjerski biro,

telj tu će otkriti i što se ne smatra djelatnošću posredovanja u osiguranju, koji se sve poslovi ubrajaju u poslove posrednika/brokera u (re)osiguranju, tko se tom djelatnošću može baviti, što je sve zabranjeno osiguravateljima... Uz razjašnjavanje pojmova s kojima se i laici sve češće susreću (predmet osiguranja, šteta pokrivena osiguranjem, troškovi sudskog postupka, nastanak osiguranog slučaja...), čitatelji će dobiti i korisne podatke o, primjerice, registraciji posredničkog društva na trgovinskom sudu, formama ugovora, obvezama i odgovornostima posrednika. I onima koji se s osiguravateljima susreću isključivo kao klijenti bit će zanimljivo doznati kada zastupnik osiguranja stječe pravo na proviziju, koji iznos provizije se smatra uobičajenim a koji pravičnim, i u kojim se slučajevima pak gubi pravo na proviziju. (PV)

O autoru Prof. dr. Marijan Ćurković rođen je 1943. godine u Perožiću blizu Benkovca. Diplomirao je pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, magistrirao na poslijediplomskom studiju iz pomorskog prava i osiguranja, a potom i doktorirao na temu “Međunarodno osiguranje od automobilske odgovornosti - Međunarodna karta osiguranja”. U dugom razdoblju, od 1969. pa sve do 2004., radio je u Croatia osiguranju, a od 2005. godine zaposlen je u Koncernu Agram. Napisao je desetak knjiga iz područja osiguranja (Naknada štete iz prometne nesreće s inozemnim vozilom, Međunarodna karta osiguranja, Pravo osiguranja Europskih ekonomskih zajednica (suautorstvo), Ugovor o osiguranju života, Obvezna osiguranja u prometu, Ugovor o osiguranju osoba, Sustav zelene karte, Novi sustav zelene karte (suautorstvo), Zbirka propisa iz osiguranja - komentar). Objavio je dvjestotinjak stručnih radova iz područja osiguranja u časopisima u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 2002. docent je na Pravnom fakultetu u Zagrebu gdje vodi poslijediplomski studij građanskog prava i kolegij pravo osiguranja. Od 2007. je izvanredni profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu gdje predaje na poslijediplomskom studiju građanskog prava.

www.privredni.hr Broj 3675, 2. svibnja 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Potražnja za dobavljačima biodizela

Petnaest tkaonica za jednu pilanu Pogoni za proizvodnju čeličnih gredica, betonskog i armaturnog željeza u Kaštel Sućurcu i Splitu, ukupne površine 140.776 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 585.481.228 kuna. Jamčevina iznosi 100.000 kuna. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 021/202 108 svakim radnim danom od 8 do 14 sati. Ponude se predaju do 4. svibnja, a javno otvaranje ponuda održat će se 5. svibnja 2011. u 9 sati u sudnici broj 118/I Trgovačkog suda u Splitu. Tvornica namještaja sa strojevima i opremom, dvorište, parkiralište i oranica u Novoj Gradiški, ukupne površine 26.626 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 27.007.782 kune. Jamčevina je 10 posto. Razgledavanje u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj 091/7276 561. Dražba se održava 4. svibnja u 11 sati na Trgovačkom sudu Osijek, stalna služba u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13. Pogon pilane u Novoj Gradiški, sa svim zgradama, strojevima, opremom i zemljištem ukupne površine 81.024 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 43.599.007 kuna. Jamčevina je 10 posto. Razgledavanje u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj 091/7276 561. Dražba se održava 4. svibnja u 11 sati na Trgovačkom sudu Osijek, stalna služba u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13. Strojevi i oprema pogona za obradu drveta i proizvodnju tapeta, zajedno sa skladištem i zemljištem u Novoj Gradiški, ukupne

površine 60.504 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 49.862.123 kune. Jamčevina je 10 posto. Razgledavanje u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj 091/7276 561. Dražba se održava 4. svibnja u 11 sati na Trgovačkom sudu Osijek, stalna služba u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13. Bivši pogon tkaonice zajedno s priključcima i opremom u Generalskom Stolu, Karlovačka županija, ukupne površine 22.047 četvornih metara (od čega je tvornička

hala 2528 četvornih metara) i procijenjene vrijednosti 2.750.000 kuna. Jamčevina je 100.000 kuna. Razgledavanje uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/5170 411. Dražba se održava 6. svibnja u 9 sati na Trgovačkom sudu Zagreb, Stalna služba u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/III., Karlovac, soba 340. Industrijsko dvorište, poslovna zgrada i parkiralište u Lepoglavi, Varaždinska županija, ukupne površine 4113 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 2.729.341 kunu. Jamčevina je 10 posto početne cijene. Razgledavanje uz prethodnu najavu stečajnoj upraviteljici Mariji Holetić. Dražba se održava 5. svibnja u 9 sati na

UBM Umwelt-Beratung und Management, Kirchdorf OT Norting, Njemačka, www.ubm-produktmanagement.de. Tvrtka traži novo tržište i nove dobavljače. Tvrtka treba biljna ulja, masne kiseline i ostale sporedne proizvode. Traži proizvođače biodizela. Kontakt: M. Hirth, m.hirth@ubm-produktmanagement.de, +49 8166 728689.

Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba broj 224/II. Imovina koja je predmet prodaje prodavat će se na prvom ročištu po početnoj cijeni.

Suradnja

Restoran, upravna zgrada, briketirnica, lakirnica, proizvodni pogon, tri skladišne zgrade, dvorište i nadstrešnica, pašnjak i industrijsko dvorište u Varaždinu, ukupne površine 40.280 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 17.500.000 kuna. Jamčevina je 10 posto početne cijene, a uplaćuje se na žiro-račun Suda 2390001-1300002754. Razgledavanje uz prethodnu najavu stečajnoj upraviteljici Mariji Holetić na broj telefona 042/350 883. Dražba se održava 4. svibnja u 13 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu.

Distribucija robe

Poslovna građevina, skladište i uredi s pratećim sadržajima u Osijeku, ukupne površine 3649 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 2.500.000 kuna. Jamčevina je pet posto početne cijene. Razgledavanje u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 091/5372 757. Dražba se održava 9. svibnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba br. 40/II. Kuća u Gornjem Muću, Splitsko-dalmatinska županija, površine 78 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 25.466 kuna. Jamčevina je 2600 kuna i plaća se na račun Suda broj 2390001-1300000195. Dražba se održava 5. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 51/II. kat. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od četiri petine procijenjene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Agencija Mreža, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, www.prodaja.ba. Tvrtka traži druge tvrtke za uspostavljanje trgovinske suradnje. Kontakt: Daniel Andrić, office@med.ba. WDF Dostava vode, Globočec Ludbreški, www.wdf.hr. Tvrtka ima organiziranu infrastrukturu dostave po čitavoj Hrvatskoj. Posjeduje 26 dostavnih vozila koja su svakodnevno raspoređena u cijeloj državi. Uz to ima organizirane skladišne prostore i administraciju potrebnu za kvalitetnu dostavu. Tvrtka je zainteresirana za suradnju distribucije različitih proizvoda. Kontakt: Franjo Gal, franjo.gal@wdf.hr, +385 42 818151, +385 91 1181909.

plovila i optimalno korištenje vezova u marinama i lučicama - temelji se na aktivnom RFID sustavu i GPS prijamniku. Kontakt: Marko Vukšić, info@spinsplit.hr, +385 21 542764. Peći za keramiku

Over industrijska elektronika, Sveta Nedelja, www.over.hr. Tvrtka izrađuje peći za keramiku, staklo, raku, fussing stakla, emajliranje; standardne dimenzije, konstrukcija željezo, oplata aluminij, izolacija najkvalitetniji keramički materijali. Grijači od kanthala koji se nalaze u utorima stranica i poda peći. Maksimalna temperatura 1150 odnosno 1320°C. Digitalna regulacija pomoću regulatora ili procesora. Garancija, servis i rezervni dijelovi osigurani. Kontakt: Anita Obelić, darko.obelic@ zg.t-com.hr, +385 1 3324200, +385 91 2059163. Namještaj i drveni stalci

Ratan, Ludbreg, www.ratan.hr. Tvrtka proizvodi namještaj (kombinacija drvo i bambus) te drvene reklamne stalke za razne proizvode. Kontakt: info@ratan.hr, +385 42 811174, +385 98 805220. Parket

Posredovanje u zapošljavanju

Target RT, Skopje, Makedonija, www.ajvar.mk. Tvrtka posreduje u pronalaženju radne snage iz Makedonije za sezonski rad u hotelima i restoranima hrvatskog primorja. Kontakt: Tomislav Rilkov, tomislavrilkov@yahoo.co.uk, +389 2 2770561, +389 75 235309. Promocija proizvoda

Jacob Markt, Zagreb, nudi usluge promocije proizvoda ili usluga uz pomoć prodajnih promotora i hostesa. Kontakt: Ivan Marjanović, jacob.markt@gmail.com. Sustav za nadzor plovila

Industrijska elektronika SPIN, Split, www. spin-split.hr. Tvrtka nudi sustav za nadzor

Veta, Pleternica, www.veta.t-com.hr. Tvrtka proizvodi klasični i industrijski parket od visokokvalitetnog slavonskog hrasta, mozaik parket i parketne kocke. Kontakt: Petar Arambašić, veta@po.tcom.hr, +385 34 269227, +385 98 212512. Proizvodi od drva

Drvoexport, Mostar, Bosna i Hercegovina. www.drvoexport.com. Tvrtka je tvornica ljuštenog furnira i otpresaka. Asortiman proizvoda uključuje: ljušteni furnir, ploče, šperploče, multipleks ploče, latofleks lajsne, otpreske za tapeciranje, sjedišta i naslone za školski namještaj, sjedišta i naslone za opremanje amfiteatara, stranice kreveta, elemente za dovratnike vrata, štokove i latofleks ležaje. Kontakt: Marinko Bošnjak, info@drvoexport.com, +387 36 350138.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Penjalice i opasači

HEP-Operator distribucijskog sustava, Elektrodalmacija Split nabavlja penjalice i opasače. Rok dostave ponuda je 9. svibnja. Promidžbeni materijal

Nacionalni park Krka nabavlja promidžbeni materijal za 2011. Rok dostave ponuda je 16. svibnja.

REGIJA Opasači s futrolama

Ministarstvo unutarnjih poslova RS-a u Banjoj Luci nabavlja 800 opasača s futrolama. Rok dostave ponuda je 25. svibnja. Sol za zimsko održavanje cesta

Ceste Federacija BiH u Sarajevu nabavljaju sol za zimsko održavanje cesta. Rok dostave ponuda je 6. lipnja.

Žarulje

Hrvatska radiotelevizija nabavlja žarulje. Rok dostave ponuda je 9. svibnja.

Knjižice za davatelje krvi

Kosovski nacionalni centar za transfuziju krvi u Prišti-

ni nabavlja knjižice za davatelje krvi. Rok dostave ponuda je 20. svibnja. Putnička vozila

Ministarstvo unutarnjih poslova Tuzlanskog kantona nabavlja 20 putničkih vozila. Rok dostave ponuda je 23. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA *vijesti U Rovinju najproduktivniji

Privredni vjesnik Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( 15,7 mlrd kn

ukupna bruto dobit poduzetnika u devet mjeseci 2010.

( 425,8 mlrd kn ukupni prihodi poduzetnika

POSLOVANJE PODUZETNIKA

Među ukupno 556 gradova i općina Hrvatske, prema bruto dobiti po zaposlenom najproduktivniji su radnici u Rovinju, objavila je Financijska agencija. Od siječnja do rujna 2010. po jednom radniku u Rovinju ostvareno je 139.507 kuna bruto dobiti, što je za 121.122 kune ili čak 659 posto više od prosječne hrvatske produktivnosti, koja je u tom razdoblju iznosila 18.385 kuna. Kod 810 poduzetnika grada Rovinja u prvih devet mjeseci 2010. bilo je zaposleno 4285 ljudi, koji su ostvarili ukupnu bruto dobit od 598 milijuna kuna. Prosječna plaća bila je 5588 kuna. Cijene sirovina smanjile dobit Kraša Kraš Grupa je u prvom tromjesečju ostvarila konsolidirane ukupne prihode od 204,1 milijun kuna, što je za sedam posto manje nego u istom razdoblju lani. Neto dobit je pala 63 posto, na 1,62 milijuna kuna. Na domaćem tržištu prihodi od prodaje iznosili su 111,8 milijuna kuna, a u inozemstvu 87,3 milijuna kuna. Tijekom prvog kvartala nastavljen je rast cijena glavnih sirovina, što je utjecalo na rast troškova poslovanja, ističu u Krašu. Lošiji rezultati Janafa Jadranski naftovod ostvario je u prvom tromjesečju prihode od 97,8 milijuna kuna, milijun manje nego u istom razdoblju lani, dok je neto dobit pala 24,8 posto, na 17 milijuna kuna. U odnosu na plan, prihodi su manji za 9,3 posto. U izvješću Janafa navodi se da je u prošlom kvartalu transportirano manje nafte za Rafineriju Bosanski Brod, a izostao je i transport za mađarski MOL. Rashodi su dosegnuli 77,1 milijun kuna, 6,3 milijuna više nego u istom razdoblju lani.

Recesija odnijela četvrtinu bruto dobiti Investicije u dugotrajnu imovinu ostvarene su u vrijednosti 29,1 milijarde kuna, što je za 12,8 milijardi manje nego u prvih devet mjeseci 2009. Vidljiv je pad u svim segmentima Drago Živković zivkovic@privredni.hr

posto) te opskrba vodom i gospodarenje otpadom (10,3 posto).

prvih devet mjeseci prošle godine hrvatski su poduzetnici ostvarili ukupne prihode u iznosu od 425,8 milijardi kuna i ukupne rashode od 410,1 milijarde kuna, pokazuju podaci iz zadnje publikacije Gospodarska kretanja Hrvatske gospodarske komore. Više od tri četvrtine prihoda ostvareno je od prodaje u zemlji, gdje je zabilježen međugodišnji pad od 7,5 posto. Istodobno su prihodi od prodaje u inozemstvu porasli za 6,4 posto i dostigli udjel u ukupnim prihodima od 14,5 posto. Smanjena ekonomičnost Izvještaje o poslovanju za devet mjeseci prošle godine podnijelo je 90.038 poduzetnika, nešto više nego u prvih šest mjeseci, a iz njihovih se rezultata može iščitati da je nastavljen negativan trend. Broj zaposlenih pao je za 3,1 posto, što je nešto više nego u šest mjeseci, dok je trend pada ukupnih prihoda za pet posto, rashoda za 3,9 posto, bruto dobiti za 26,5 posto i neto plaća za 0,7 posto ipak nešto sporiji nego u prvih pola godine. Pad je zabilježen i kod prihoda od kompenzacija, subvencija i dotacija, za šest posto, dok su ostali prihodi, uključujući i prihode od poslovnog najma porasli između 0,6 i 3,5 posto. U strukturi rashoda od 410,1 milijarde kuna isti-

Ostvareni prihodi na 100 kuna rashoda 106

105,2

105,0

101,6

102

100

103,8

103,5

104

2007.

2008.

2009.

I.-IX. 2009.

I.-IX. 2010.

Izvor: Fina; Obrada: HGK

ču se četiri grupe troškova, koje zajedno premašuju 80 posto: nabavna vrijednost prodane robe (34,9 posto), usluge (16,9 posto), materijalni troškovi (16,2 posto) i troškovi osoblja (14,2 posto ukupnih rashoda). Kod sve četiri grupe troškova zabilježen je pad na godišnjoj razini, pri čemu je najveći pad bio kod troškova usluga (9,2 posto) i naknada zaposlenima (6,1 posto). Povećanje rashoda zabilježeno je u kategorijama financijskih i ostalih rashoda (12,8 posto), amortizacije (1,7 posto) i ostalih troškova poslovanja (0,6 posto). S obzirom na brži pad prihoda u odnosu na

rashode, smanjena je i ekonomičnost poslovanja, pa su poduzetnici na 100 kuna rashoda ostvarili 103,84 kune prihoda, što je za 1,1 posto manje nego u istom razdoblju 2009. godine. Ukupna bruto dobit poduzetnika u prvih devet mjeseci 2010. iznosila je 15,7 milijardi kuna, što je za čitavih 5,7 milijardi ili 26,6 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Rast bruto dobiti ostvarilo je samo pet djelatnosti: u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (404,4 posto), umjetnosti, zabavi i rekreaciji (69,1 posto), informaci-

jama i komunikacijama (55,4 posto), opskrbi vodom i gospodarenju otpadom (39,6 posto), te javnoj upravi i obrani (21,5 posto). U strukturi dominira pet djelatnosti koje

U automobile je investirano 1,8 milijardi kuna, 25,2 posto manje na godišnjoj razini zajedno ostvaruju preko 80 posto bruto dobiti: prerađivačka industrija (22,1 posto), trgovina (20,6 posto), informacije i komunikacije (15 posto), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (13

Investicije prepolovljene Investicije u dugotrajnu imovinu ostvarene su u vrijednosti 29,1 milijarde kuna, što je za 12,8 milijardi manje nego u prvih devet mjeseci 2009. Vidljiv je pad u svim segmentima, od 52,9 posto kod zgrada do 23,1 posto kod domaće opreme. Poduzetnici su najviše investirali u ostale građevine (43,1 posto), uvoznu opremu (21,5 posto) i domaću opremu (17,6 posto), dok su ulaganja u preostale segmente pojedinačno manja od osam posto. U kategoriju uvozne opreme uključeni su i automobili, u koje je investirano 1,8 milijardi kuna što je pad od 25,2 posto na godišnjoj razini. Promatrano po djelatnostima, povećanje investicija uočljivo je u samo dvije: javnoj upravi i obrani za 565,5 posto te u obrazovanju za 138 posto. Međutim, njihov je udjel u ukupnim investicijama samo 0,4 posto, pa se tako drastična povećanja u cijeloj strukturi gotovo i ne primjećuju. Najveća ulaganja zabilježena su u sljedećih pet djelatnosti: graditeljstvo (4,3 milijarde kuna), prerađivačka industrija (četiri milijarde), poslovanje nekretninama (3,4 milijarde) te prijevoz i skladištenje (3,3 milijarde kuna). Ostale djelatnosti su pojedinačno imale ulaganja manja od 1,7 milijardi kuna.

www.privredni.hr Broj 3675, 2. svibnja 2011.

( 8,25%

Udruga gradova upozorava

Dolazi teško vrijeme za jedinice lokalne samouprave

kamatna stopa na reprogramirani dug

Rok za prijavu 19. srpnja

Reprogram poreznog duga na 30 mjeseci Porezni dug ne mogu reprogramirati financijske institucije i oni poduzetnici koji su isplaćivali dividendu ili dobit Drago Živković zivkovic@privredni.hr

inistarstvo financija objavilo je Uputu o načinu obrade zahtjeva i provođenja postupka sukladno nedavno donesenom Zakonu o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom. Stupanjem na snagu tog zakona poduzetnicima je omogućen reprogram poreznog duga nastalog do 31. prosinca 2010. godine na rok od 30 mjeseci, uz kamatnu stopu od oko 8,25 posto. Svi porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete za reprogram duga mogu predati zahtjev najkasnije do 19. srpnja 2011. godine. Reprogram ne mogu dobiti financijske institucije. Naplata se provo-

di na zahtjev poduzetnika reprogramiranjem naplate poreznog duga u cijelosti ili djelomično, na rok do 30 mjeseci, a prema uvjetima iz Zakona. Pisani zahtjev poduzetnik podnosi ispostavi Porezne upra-

Radi lakšeg podnošenja zahtjeva kreiran je obrazac koji će biti postavljen na web stranici Porezne uprave ve nadležnoj prema sjedištu pravne osobe. Radi lakšeg podnošenja zahtjeva kreiran je obrazac koji će biti postavljen na web stranici Porezne uprave, a može se podići i u njenim ispostavama. Uvjet za postupanje po zahtjevu

za reprogramiranje naplate poreznog duga je uredno ispunjavanje novih poreznih obveza nakon 1. siječnja 2011. Dodatni uvjet za poduzetnike koji su od 1. listopada 2008. imali porezni dug je da od tada nisu isplaćivali dividendu, udjele u dobiti ili predujmove dobiti. Poduzetnika se smatra urednim poreznim obveznikom nakon 1. siječnja 2011. ako su njegove uplate jednake zaduženju ili je do podnošenja zahtjeva u cijelosti podmirio zaduženje. Poreznim dugom nastalim u 2011. smatraju se i obveze plaćanja lokalnih poreza, spomeničke rente, doprinosi komorama, članarine turističkim zajednicama, kazne i pristojbe kao i obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Obvezan sadržaj zahtjeva Zahtjev za reprogramiranje naplate poreznog duga mora sadržavati: • prijedlog načina i razdoblja reprogramiranja • OIB poduzetnika • poslovni i financijski plan za razdoblje za koje se traži reprogramiranje • razloge zbog kojih je nastao porezni dug • podatke o strukturi vlasništva • podatke o povezanim društvima • podatke o sudskim postupcima koji imaju utjecaj na poslovanje • prijedlog instrumenata osiguranja naplate poreznoga duga

Cijena pripajanja

Atlantic u gubitku zbog Droge Kolinske Atlantic Grupa je u prvom tromjesečju 2011. godine ostvarila ukupan prihod od prodaje u iznosu od 976,2 milijuna kuna, što je porast od 93,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Dobit prije kamata, oporezivanja i amortizacije (EBITDA) veća je 116,1 posto, ali neto gubitak iznosi 11 milijuna kuna. U Atlanticu taj gubitak objašnjavaju linearnim utjecajem financijskih rashoda koji su povećani akvizicijom Droge Kolinske i uobičajeno nepovoljnijim sezonskim utjecajem na poslovanje. Prihodi od prodaje gotovo su udvostručeni, po-

najviše zbog pribrajanja prihoda Droga Kolinske, ali porasli su i prihodi divizije Sportske i aktivne prehrane za 26,2 posto te divizije Pharma za 14,7 posto. Rast u Njemačkoj i Britaniji Integracija Droge Kolinske u sustav Atlantic Grupe provedena je spajanjem prodajno-distribucijskog poslovanja na svim tržištima regije, potpisani su novi ugovori sa svim ključnim kupcima, s proširenim asortimanom, te su objedinjeni logistički procesi. Dodatni napori uloženi su u analizu proizvodnih procesa s namjerom

povećanja iskorištenosti proizvodnih kapaciteta, kažu u Atlanticu. U ukupnoj prodaji Atlantic Grupe hrvatsko tržište sudjelu-

robne marke nakon uključenja brendova Droge Kolinske sudjeluju u prodaji sa 69,3 posto, distribucija proizvoda robnih mar-

Atlantic Grupa je u prvom tromjesečju ostvarila 976,2 milijuna kuna prihoda od prodaje je sa 28,6 posto, a slijede ga tržišta Srbije sa 23,1 posto, Slovenije sa 11,6 posto, te Zapadne Europe sa 10,3 posto. Atlantic Grupa na tržištu Njemačke bilježi rast od 22 posto, a Velike Britanije 25 posto. Vlastite

ki principala sa 18,1 posto, farmacija sa 6,6 posto, dok proizvodi koje Atlantic Grupa proizvodi kao privatne robne marke za velike poslovne sustave u zemlji i inozemstvu čine 6,1 posto prodaje. (D.Ž.)

Jedinice lokalne samouprave naći će se u izrazito teškoj financijskoj situaciji u razdoblju od svibnja do listopada ove godine, budući da će se građanima isplatiti povrat poreza uključujući olakšice koje su bile na snazi u prvih šest mjeseci 2010., a smanjenje prihoda od poreza na dohodak zbog izmjena poreznih stopa i osnovica bit će prisutno tijekom cijele godine, navodi se među ostalim u priopćenju Udruge gradova, koja je provela analizu ostvarenja prihoda od poreza na dohodak na uzorku od 89 gradova za razdoblje od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2010. godine. Na razini konsolidirane lokalne države (svi gradovi, općine i županije) prihodi od poreza na dohodak u 2010. bili su za

1,17 milijardi kuna (10,33 posto) manji nego u 2009. Prihodi gradova smanjeni su za 871 milijun kuna, općina za 135 milijuna, a županija za 167 milijuna kuna. U prvom polugodištu 2010. prihodi su bili manji za 8,1 posto nego u istom razdoblju 2009., a u drugom polugodištu na dodatno smanjenje koje je na kraju iznosilo 12,7 posto - utjecale su izmjene Zakona o porezu na dohodak. Podsjećamo, Udruga je zbog tog zakona Ustavnom sudu podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti, a temelji ga na povredi Europske povelje o lokalnoj samoupravi prema kojoj je Vlada bila dužna konzultirati lokalnu samoupravu prije donošenja izmjena Zakona o porezu na dohodak, ali je to odbila učiniti. (J.F.)

Poslovni rezultati T-HT-a

Prihodi i dobit u padu, Combis raste T-Hrvatski Telekom ostvario je u prvom tromjesečju 2011. ukupne prihode od 1,894 milijarde kuna, što je za 49 milijuna kuna ili 2,5 posto manje nego u istom razdoblju lani. Prihodi su manji za šest posto ako se isključi doprinos Combisa, koji je iznosio 68 milijuna kuna. Dobit prije oporezivanja smanjena je za 6,4 posto na 767 milijuna kuna, dok je neto dobit manja za 8,5 posto i iznosi 351 milijun kuna. U izvješću Uprave T-HT-a ističe se da recesija i posebni porezi i dalje utječu na poslovanje, ali je primjetan snažan rast broja pretplatnika u pokretnoj mreži, ADSL-u i IPTV-u. U segmentu privatnih korisnika T-HT je zadržao vodeći položaj na sva tri tržišta (pokretna i nepokretna telefonija te IP). Broj pretplatnika u pokretnoj mreži povećao se za 7,9 posto, broj ADSL priključaka za

13,2 posto, a broj korisnika MaxTV-a za 23,4 posto. Ipak, prihodi su smanjeni za 5,1 posto, zbog pada prihoda od govornih usluga. U segmentu poslovnih korisnika broj pretplatnika u pokretnoj mreži povećao se za 4,5 posto, broj ADSL priključaka za 6,2 posto, a TV korisnika za 24,4 posto. Ukupni prihodi povećani su za jedan posto, ali ako se isključi doprinos Combisa onda su manji za 7,5 posto. Na dan 31. ožujka 2011. T-HT je opsluživao 1,4 milijuna korisnika u nepokretnoj mreži, tri milijuna u pokretnoj mreži, te 642.000 širokopojasnih i 317.000 IPTV priključaka. (D.Ž.)

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3675, 2. svibnja 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Izbor mogućnosti iznimno sužen Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Promet

300

200

100

skladu s našom procjenom, ovo je razdoblje bilo iznimno mirno na novčanom tržištu. U organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb, i dalje je vidljiv veliki nerazmjer ponude i potražnje novca zbog gotovo trajne zasićenosti visokom ponudom novca. S druge strane, potražnja koja uobiča-

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

25.4.2010.

26.4.2010.

27.4.2010.

jeno daje poticaj i živost trgovanju, vrlo je skromna te je i opseg trgovanja u ovome razdoblju skromniji. Tome je pridonijela i činjenica što je radni tjedan skraćen za jedan dan. Zanimljivo je, ipak, da su u ovome razdoblju sudio-

28.4.2010.

29.4.2010.

nici češće trgovali na dulje rokove, pa je i prekonoćno trgovanje u ukupnoj strukturi pozajmica bilo manje zastupljeno. Stoga je prosječna tjedna kamatna stopa iznosila 1,49 posto na godišnjoj razini. U ovakvim okolnosti-

25.4.’11. - 29.4.’11.

18.4.’11. - 22.4.’11.

ponedjeljak

utorak

ma, dnevni viškovi likvidnosti depozitnih institucija dosežu zaista visoke razine. Zbog toga su i noćni depoziti u središnjoj banci ovih dana bili iznimno visoki. Kako aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija nije održa-

srijeda

četvrtak

petak

na od kraja ožujka, izbor mogućnosti za upravljanje kratkoročnim viškovima likvidnosti iznimno je skučen. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama neutralizira vrlo mali dio raspoložive ponude budući da većina sudionika ima

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Dolar opet ispod pet kuna

Mirex raste

Dobro razdoblje za hrvatske dužnike, mogao bi biti sažetak poslijeuskrsnog tjedna na tečajnici Hrvatvaluta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

7.37

5,405225

kanadski dolar

USD

se tjedna uspeo iznad 5,7 kuna, da bi potom do petka ipak izgubio nekoliko lipa na vrijednosti. 5.04

CHF

JPY

japanski jen (100)

6,074460

švicarski franak

5,706354

GBP

britanska funta

8,245710

USD

američki dolar

4,947426

EUR

euro

7,354349

7.36

5.02

5.72

7.35

5.00

5.70

7.34

4.98

5.68

7.33

4.96

5.66

7.32

4.94

5.64

27.4.

28.4.

29.4.

26.4.

27.4.

28.4.

29.4.

26.4.

27.4.

28.4.

29.4.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Tjedan rekorda završen stagnacijom

6160 6100

kog gospodarstva. Stopa rasta u prvom je tromjesečju bila 1,8 posto, najniža u zadnjih godinu dana, a broj nezaposlenih čak se i povećao. Rezultat je rast 12800

FTSE 100

12720

cijene nafte na 112 dolara po barelu, kao i slabljenje dolara u odnosu na euro i jen. Najviše razine u ovoj godini burzovni su indeksi dostigli u srijedu, 3020

Dow Jones

2960

6040

12640

2900

5980

12560

2840

5920

12480

2780

5860

12400 25.4.

4400 4280

26.4.

27.4.

28.4.

29.4.

CAC40

7520

26.4.

27.4.

28.4.

29.4.

25.4. 10000

DAX

9800

4160

7440

9600

4040

7360

9400

3920

7280

9200

3800

7200 25.4.

26.4.

27.4.

28.4.

29.4.

NASDAQ

2720 25.4.

7600

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

162

161

160

159

primjena od 30. travnja 2010. 26.4.

Rekordan tjedan na burzama, barem kad je o ovoj godini riječ, okončan je stagnacijom, ponajviše zbog razmjerno loših podataka o stanju američ-

Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, potkraj prošlog tjedna došao je na vrijednost od 161,3616 bodova. To je skok za 0,6 posto u odnosu na tjedan ranije kada je iznosio 160,3490 bodova.

5.74

5,204040

CHF

Izvor: HNB

torno nestabilni američki dolar opet, nakon dugo vremena, pao ispod pet kuna. Švicarski franak u početku

ske narodne banke. Najvažnija valuta, euro, ostala je stabilna na razinama od oko 7,35 kuna, dok je no-

26.4.

27.4.

28.4.

29.4.

27.4.

28.4.

29.4.

NIKKEI 225

9000 25.4.

26.4.

27.4.

28.4.

29.4.

25.4.

26.4.

višak likvidnosti. Ni u idućem razdoblju nije realno očekivati promjenu odnosa ponude i potražnje novca. Iako će idući tjedan općenito biti življi, ponuda novca bit će još obilnija jer će se vratiti gotovina koja je povodom blagdana bila pojačano korištena. Ni podatak da depozitne institucije ulaze u zadnju dekadu razdoblja održavanja obvezne pričuve neće utjecati na značajniji rast potražnje za novcem. Zato će novčano tržište i početkom svibnja biti jednako zasićeno viškovima likvidnosti i visokom ponudom novca, a kratkoročna kamatna stopa i dalje će biti krajnje niska.

potaknuti najavom predsjednika Federalnih rezervi Bena Bernankea da će američka središnja banka zadržati niske kamatne stope. U Europi investitore zabrinjava rast inflacije u eurozoni, zbog čega je europska središnja banka pod pritiskom da podigne kamate. Bude li tako, povećat će se troškovi najvećih dužnika, Grčke, Irske i Portugala, a to će onda usporiti njihov izlazak iz krize. Stopa nezaposlenosti je u cijeloj eurozoni ostala stabilna na 9,9 posto, iako je u Španjolskoj dostigla novi rekord od 21,3 posto.

159 28.3.

9.4.

20.4.

28.4.

26.4.

27.4.

28.4.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 28.4.2011. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mirov. fond Sindikata hrv. Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

163,0667 166,1679 153,9821 161,1060 161,3616

169,0818 201,8376 121,9559 140,0743 133,6033 156,7262 189,6485 184,7960 198,4957 143,8021 120,7795 106,8571 163,3464 110,7513 119,9928 171,2073 150,2293 120,9165 107,6592 133,8142

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3675, 2. svibnja 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 313,978 milijuna kuna

Dobitnik tjedna Hrvatski duhani Marko Repecki www.hrportfolio.com Unatoč skraćenom radnom tjednu, nije došlo do pada prometa te je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 122,088 Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. INA-industrija nafte d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Atlantic Grupa d.d. Petrokemija d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Belje d.d. Podravka d.d. Dalekovod d.d. Hrvatski duhani d.d.

milijuna kuna, što je porast od 52,48 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 0,44 posto te je njegova posljednja vrijednost 2.233,97 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.246,29 bo-

tjedna promjena -3,76% +4,35% +2,13% -1,32% +2,63% +0,76% -2,92% 0,00% -0,62% +49,97%

zadnja cijena 276,03 4.200,00 1.629,00 750,00 160,00 267,01 90,00 320,00 240,50 75,00

promet 69.898.844,00 12.742.567,69 4.707.618,82 3.794.505,23 3.629.574,60 2.594.483,28 2.546.037,19 1.610.330,18 1.510.945,18 1.084.542,00

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 80.068.769,85 kn

dova što je porast od 0,49 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 69,898 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 276,03 kune, što je pad od 3,76 posto te 10 dionica s najvećim rastom cijene Hrvatski duhani d.d. Rabac d.d. Brodomerkur d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Slobodna Dalmacija d.d. Končar el. ap. sr. napona d.d. (pov.) Industrogradnja Grupa d.d. Božjakovina d.d. Elektropromet d.d. Lucidus d.d.

je time ujedno i najveći gubitnik među 10 najtrgovanijih. Najveći porast među najtrgovanijima zabilježila je dionica Hrvatskih duhana koja je porasla za čak

tjedna promjena +49,97% +30,00% +22,67% +15,71% +15,10% +15,05% +14,02% +13,57% +11,68% +10,83%

zadnja cijena 75,00 169,00 552,01 4.050,00 34,53 922,10 728,00 105,62 30,03 19,95

promet 1.084.542,00 103.699,54 635.947,56 980.808,99 19.470,01 47.949,20 124.962,59 5.281,00 11.975,62 12.657,92

INVESTICIJSKI FONDOVI

dova bio je fond Ilirika BRIC kojemu je vrijednost smanjena za -2,72 posto, a slijedi ga Ilirika Azijski Tigar s padom od 2,66 posto. Kod mješovitih fondova najveći dobitnik je C-Premium koji je ostvario porast vrijednosti od 1,09 posto, a slijedi ga Erste Ba-

lanced s porastom od 0,39 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond OTP uravnoteženi kojemu je vrijednost smanjena za 1,31 posto, a iza njega je Ilirika JIE Balanced s padom od 0,85 posto. Najveći dobitnik kod obvezničkih fondova

je HI-conservative (+0,20 posto), a slijedi ga Erste Bond (+0,19 posto), dok je jedini s negativnim rezultatom OTP euro obveznički (-0,80 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,16 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 20. do 28. travnja 2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

97,3694

-0,20

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,0673 44,2154 8,3736 131,9400 12,8768 107,4300 108,3100 74,7933 163,0314 63,8300 87,2266 89,7563 91,8400 94,4293 102,9600 51,6719 59,8734 43,3125 26,9684 76,9892 52,1454 71,2632 72,2657 5493,3700 98,8549 14,5734 35,2000 48,6874 7,4062 56,8000 44,3511 84,7823 51,9857 444,7297 334,0194 95,1181 86,9700 313,8100 75,0100 142,5637 116,8530 10,8006 115,9103 106,6938 109,2603 10,9812

-0,50 0,03 -0,35 0,16 -0,79 1,28 1,53 0,02 -1,67 -0,31 0,40 0,05 0,08 0,30 -0,76 0,28 -0,99 -2,10 -2,27 1,29 -2,66 -0,57 -0,90 -0,47 1,42 -0,17 0,40 0,54 -1,59 -1,92 1,65 0,06 1,88 0,15 -1,99 -0,02 -0,31 -0,41 0,03 0,79 -0,46 -0,32 0,49 -2,72 2,15 -1,03

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

zadnja vrijednost 2.233,97 1.246,29 97,51

49,97 posto te je trgovanje završila na 75 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 1,084 milijuna kuna. 10 dionica s najvećim padom cijene Sunčani Hvar d.d. Apartmani Medena d.d. Kutjevo d.d. Transadria d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. BC institut d.d. Riviera Poreč d.d. Luka Rijeka d.d. Laguna Novigrad d.d. Lavčević d.d.

tjedna promjena +0,44% +0,49% +0,14%

Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a pet ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena -21,30% -15,67% -13,33% -9,27% -8,07% -7,40% -7,14% -6,99% -5,26% -5,12%

zadnja cijena 42,50 51,02 26,00 998,00 125,01 250,01 195,00 186,03 9,00 185,00

promet 19.339,84 816,08 546,00 9.348,00 224.617,10 32.001,28 476.158,00 515.222,85 27.918,00 5.545,13

*vijesti

Većina fondova u plusu Proteklog su tjedna prevladavali pozitivni rezultati te je 56 od ukupno 93 fonda ostvarilo porast vrijednosti udjela. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježili su VB Crobex10 (+2,15 posto) i C-Zenit (+1,88 posto). Najveći gubitnik kod dioničkih fon-

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

101,3600 94,4417

*Tjedna promjena [%] -2,16 -1,90

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

125,1300 145,4700 109,2628 10,0930 120,7185 152,9300 167,6467 64,9938 102,9491 113,5938 8,2550 151,8869 77,7464 5,7382 68,7799 10,8956 116,9981 109,0600

0,39 -0,73 0,08 -0,15 0,23 -0,13 0,04 0,01 0,05 -1,31 -0,41 -0,85 -0,67 1,09 -0,49 -0,07 0,07 0,18

€ € € € € kn € €

161,0100 11,6939 177,9800 131,7414 134,2500 166,1141 128,9098 126,1803

0,18 0,20 0,06 0,08 0,19 0,08 0,17 -0,80

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

133,4265 164,2549 140,8290 126,8725 146,5300 139,7700 140,1543 136,5795 125,1525 133,3927 123,7711 118,3226 11,4497 109,4232 10,7819 102,8517 106,7600 100,6343

0,04 0,05 0,03 0,05 0,04 0,05 0,07 0,06 0,02 0,05 0,02 0,06 0,05 0,05 0,06 0,16 0,06 0,04

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

Zaba snižava kamate na stambene kredite Zagrebačka banka snizit će od 1. srpnja kamatne stope za 0,25 postotnih bodova za sve stambene kredite u otplati. Time će se kamate na kredite vezane uz euro vratiti na razinu s početka 2008., dok će za kredite vezane uz švicarske franke biti na još nižoj razini. S ukupnim portfeljem većim od 18 milijardi kuna, Zagrebačka banka financirala je svaki treći stambeni kredit u Hrvatskoj. Do kraja 2010. plasirala je više od 1,6 milijardi kuna stambenih kredita, što je 30 posto više nego godinu ranije. Metronet u porastu

Metronet telekomunikacije ostvarile su porast prihoda od 11 posto u prvom tromjesečju 2011. Sa 33,8 milijuna kuna prihodi su porasli na 37,6 milijuna. Operativna dobit iznosi 17,6 milijuna, što je za 1,6 milijuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Na kraju prvog tromjesečja 2011. operativni novčani tok otišao je u plus te dosegao 670.000 kuna, dok je u isto vrijeme lani bio -3,9 milijuna kuna. Porast od 11 posto zabilježen je i u broju poslovnih korisnika, kojih Metronet sada ima gotovo 3500.

Podzemno skladište plina ostvarilo dobit Podzemno skladište plina (PSP) ostvarilo je 2010. prihod u iznosu od 157,4 milijuna kuna te dobit od 35,5 milijuna kuna. Dogradnjom podzemnog skladišta u Okolima prošle godine omogućena je rekordna isporuka plina od 280.000 prostornih metara na sat, te skladištenje plina do 630 milijuna prostornih metara, što je znatno više od dosadašnjih 553 milijuna prostornih metara. Direktorica Dragica Krpan najavila je da će PSP nastaviti dobre rezultate dogradnjom postrojenja u Okolima te izgradnjom novog podzemnog skladišta plina u Grubišnom Polju. ENT: rast prihoda, pad narudžbi Ericsson Nikola Tesla u prva je tri mjeseca ove godine povećao prihode za dva posto, na 307,6 milijuna kuna, ali su knjižene narudžbe smanjene za 31 posto, na 256,3 milijuna kuna. Operativna dobit iznosila je 29,9 milijuna, a neto dobit 31,9 milijuna kuna. Novčani tok iznosio je 60,7 milijuna kuna, dok su ukupna sredstva porasla na gotovo 793 milijuna kuna. Smanjenje knjiženih narudžbi predsjednica Uprave Gordana Kovačević tumači odgodom poslova u BiH te činjenicom da su narudžbe lani uključivale ugovor s bjeloruskim operatorom Beltelekomom u iznosu od 65 milijuna kuna.

KONFERENCIJA

O SIGURNOSTI I KAKVOÆI HRANE Opatija 16.-18. svibnja 2011.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi HR-10000 ZAGREB, Rooseveltov trg 2 Tel: +385 (1) 4826 066, 4561 646 Fax: +385 (1) 4561 545 E-mail: poljoprivreda@hgk.hr www.hgk.hr

Grand hotel - 4 opatijska cvijeta

Konferencija o sigurnosti i kakvoći hrane u RH, u organizaciji Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, održat će se od 16. do 18. svibnja 2011. godine u Opatiji, Grand hotelu 4 opatijska cvijeta. CILJEVI Osnovni cilj svih aktivnosti koje se provode u području sigurnosti hrane je osigurati visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i interesa potrošača u vezi s hranom. Cilj Konferencije je da se sudionici pravovremeno obavijeste o aktivnostima koje nadležne institucije poduzimaju u području sigurnosti i kakvoće hrane kako bi se odgovarajuće aktivnosti i postupci primijenili u proizvodnji, preradi i distribuciji. Jednako tako, cilj je i upoznavanje sudionika s različitim stručnim novostima u području sigurnosti i kakvoće hrane. SUDIONICI I TEME Konferencija će okupiti predstavnike nadležnih tijela, drugih institucija te poslovnog sektora kako bi se predstavile novosti, raspravili dosad poduzeti koraci u području sigurnosti i kakvoće hrane te najavile daljnje aktivnosti. Uz okrugli stol o komunikaciji, upravljanju i odgovornom izvještavanju o rizicima u hrani, bit će govora i o aktualnoj problematici

kemijskih i fizikalnih opasnosti u hrani. Te opasnosti su tema jednog od tri posebna programa trećeg dana Konferencije. U druga dva programa raspravljat će se o higijeni i kakvoći proizvoda ribarstva te o temelju svakog sustava sigurnosti hrane: sustavu samokontrola i mikrobiološkim kriterijima. Predavanja, aktivni angažman sudionika Konferencije, interakcija nadležnih institucija i poslovnog sektora, te rasprave održane na Konferenciji predstavljat će podlogu za stvaranje povoljnijeg okruženja za stavljanje sigurne hrane na tržište te će zasigurno pomoći poslovnim subjektima u njihovim svakodnevnim aktivnostima. ORGANIZACIJA Kotizacija u iznosu od 930,00 kn (PDV uključen) uplaćuje se na žiro-račun tvrtke EURO-REGIJA d.o.o. Zbog ograničenog broja sudionika, molimo Vas da pravovremeno dostavite svoje prijave.

EURO-REGIJA d.o.o. Slovenska 9 10000 Zagreb MB: 2306166 , OIB: 66220278503 Tel: 01 3701 139 Faks: 01 3701 369 E-mail: info@euro-regija.hr