e-pv 3676 by NEstar

Gospodarski zamašnjak Hrvatska sukoordinator u 2 od 11 prioritetnih područja u okviru Akcijskog plana Dunavske strategije

Novac nije nedostižan Postoji niz dobrih privatnih projekata, ali banke moraju biti kudikamo hrabrije kod donošenja odluka

U svim bojama Istre Istraturistov cilj je uspostavljanje gostcentrične organizacije i, dakako, podizanje kvalitete usluga

TEMA TJEDNA STR. 4-5

AKTUALNO STR. 8

INTERVJU STR. 6

3 6 7 6

2010

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 9. svibnja 2011. Godina LVIII / Broj 3676. www.privredni.hr

MIRISI I OKUSI MALOG LOŠINJA / LOBIST, ŠTO JE TO? / NOVA ŠANSA MLADIMA / PREDSTAVLJANJA / REGIJA / SVIJET FINANCIJA

ZADRUGARSTVO

U DRUŠTVU JE LAKŠE, ZAR NE? Udruživanje u zadruge može mnogim malim poduzetnicima otvoriti vrata novih tržišta, pomoći proširiti proizvodnju, poboljšati profitabilnost i kvalitetu >>10-11

N EBAG S O P RILO P N info EE onosi

work

Što d rope Net e Eu rpris

Ente

KREATIVNO RAZBARUŠENI

INTERVJU: ZLATAN PLENKOVIĆ

>> 17

>> 6-7

IT u Hrvatskoj je “up to date” sa svjetskim trendovima i stoga ima veliku šansu na globalnoj razini

Smatram da bi se izvozni poticaji trebali dobivati ne po litri, nego po vrijednosti, kaže vlasnik tvrtke Zlatan otok

Izbor naslova iz PV prodaje! VodIć Za raZumIjeVanje PosloVanja s bankama

IndustrIjskI odnosI u hrVatskoj

socIjalna PraVa kao kao temeljna ljudska PraVa

socIjalnI dIjalog I kolektIVno PregoVaranje u hrVatskoj atskoj

tehnIčka dIjagnostIka I monItorIng u IndustrIjI

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str. cijena

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str. cijena

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

cijena

90,00 kn

100,00

180,00 kn 200,00

knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

privredni vjesnik

290,00

PlIVatI s Iso-om I ostatI žIV

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

cijena

90,00 kn kn

cijena

90,00 kn

100,00

cijena

90,00 kn

100,00

cijena

107,00 kn 119,00

Zeleni magaZin

no novo novo novo vo

Novi magazin Privrednog vjesnika za zeleno

24. svibnja 2011. (utorak), The Westin hotel, Zagreb,

299,00

VodIč Za raZumIjeVanje PoduZetnIštVa

Edukativna poslovna konferencija

13 vrhunskih hrvatskih predavača –

cijena

261,00 kn

VodIč Za raZumIjeVanje kućnog budžeta I računoVodstVa

U organizaciji

razloga zašto doći na 3. DANE POSLOVNE EDUKACIJE:

170,00

cijena

269,00 kn

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

kultura u IZlogu

100,00

cijena

153,00 kn

Zakon o radu s komentarima i tumačenjima

gospodarstvo, zaštitu okoliša i društveno odgovorno poslovanje. Prijavite svoj dolazak na e mail:

poslovnisavjetnik@ripup.hr Informacije na telefon:

01 4921 742

predavanja namijenjena isključivo praksi (gđa. Lidija Prskalo) Sami kreirajte svoj obrazovni program Prezentacije predavača potražite – svaki sat vremena započinje novo nakon konferencije na: predavanje u 3 dvorane – sami odaberite u kojoj dvorani želite slušati predavanja www.poslovni-savjetnik.com Zanimljiv okrugli stol uz renomirane govornike i svečanost dodjele nagrade Primus Polugodišnja pretplata na časopis Poslovni savjetnik (5 brojeva i knjiga “Primjeri Pokrovitelj: najčešćih ugovora u poslovnoj praksi” Izuzetno povoljna cijena od samo 397,00 kn

Partneri:

Sponzori:

Medijski pokrovitelj:

Osigurajte svoj promotivni primjerak na zmagazin@privredni.hr ili 01 56 000 27

UVOD

www.privredni.hr Broj 3676, 9. svibnja 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

PETAR RADAKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ERSTE BANKE:

G(H)OST KOMENTATOR: JASMINA SOČKOVIĆ, DIREKTORICA ILBA AKADEMIJE

Nastavak pozitivnog trenda poslovanja

Podizanje kompetencija - prioritet hrvatskoga gospodarstva

Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima u prvom tromjesečju 2011. godine, posebice imajući u vidu činjenicu da su tržišni uvjeti koji nas okružuju još uvijek vrlo zahtjevni. Međutim, rast prihoda iz našeg redovnog poslovanja te rast ukupnih kredita uz istovremeno povećanje tržišnih udjela, ukazuju na činjenicu da smo 2011. započeli nastavljajući pozitivan trend poslovanja iz prethodnih godina. Uvjeren sam da ćemo i u ostatku godine nastaviti ostvarivati uspješne rezultate i ispuniti sve ciljeve koje smo si zadali za ovu godinu.

KASPER RORSTED, PREDSJEDNIK UPRAVE HENKELA:

Očekujemo povećanje organske prodaje Unatoč izazovnim tržišnim uvjetima, Henkel je objavio dobar početak financijske godine. Ostvarili smo vrlo dobro povećanje organske prodaje te još jednom nadmašili tržište. Svi naši poslovni sektori pridonijeli su ovom uspjehu i s kontinuiranim dvoznamenkastim povećanjem bili smo u mogućnosti proširiti svoju poziciju na tržištima u razvoju. Sigurni smo da ćemo u 2011. godini ponovno nadmašiti naša ključna tržišta i sada očekujemo povećanje organske prodaje u gornjoj granici od tri do pet posto.

MARJAN VUČAK, PREDSJEDNIK UPRAVE MEGGLEA HRVATSKA:

Outsourcingom do smanjenja troškova Meggle Hrvatska će sve djelatnosti koje ne predstavljaju bazičnu djelatnost pokušati outsourcingom izdvojiti iz firme. U svrhu optimiziranja poslovanja moramo zadržati samo ono što je core business, a outsourcing je najbolji način da neke dijelove posla zadržimo na potrebnoj razini, da smanjimo troškove, ali i da zatečenim radnicima osiguramo nastavak rada. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

ok hrvatsko gospodarstvo nastavlja s pokušajima da prebrodi sve zahtjevnije probleme koje pred njega postavlja aktualna recesija, postalo je posve jasno kako je ekonomska kriza, osim izazova za sve kompanije koje teže održivom razvoju, ujedno i odlična prilika za strateška ulaganja što tvrtkama može donijeti novi kvalitativni uzlet i pomak u produktivnosti i profitu. Problem je, međutim, što tržište rada ima manjak visokokvalitetno educiranih stručnjaka i menadžera. Drugim riječima, porast nedovoljno educiranih zaposlenika kompetencije hrvatskog gospodarstva spustio je na niske grane. Upravo je zato prioritet hrvatskog gospodarstva integracija znanja i podizanje razine kompetencija u 2011. godini. Uz pomoć znanstvene zajednice i poslovnih akademija, integracija teorije i prakse te sposobnosti i iskustva svih aktera uključenih u poslovne procese i znanstveni rad, održivi gospodarski i nacionalni razvoj, te podizanje konkurentnosti mnogo su lakše ostvarivi. Pritom treba naglasiti kako je gospodarski razvoj ključan za kvalitetu življenja u lokalnoj zajednici, a nužan je i za skoriji ulazak

TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

Hrvatske u EU, u čiju poslovnu sferu moramo stići dovoljno konkurentni u odnosu na ostale članice. Kako bi uspješno konkurirale na tržištu i dostigle poslovnu izvrsnost, kompanije u sve većem broju šalju svoje zaposlenike na edukaciju u poslovne akademije, na seminare s temama koje su odmah primjenjive u poslovanju i vrlo brzo donose mjerljivu korist za tvrtku. S ciljem smanjivanja razlika između potreba poslodavaca za radnicima određenih kvalifika-

Dodatnim obrazovanjem povećat će se broj educiranih ljudi koji se mogu nositi sa zahtjevima poslovnog tržišta cija i trenutačne ponude na tržištu, mogu se provesti različiti oblici naobrazbe. Programi poslovnih akademija primjenjivi su na moderne tehnologije u menadžmentu, a obuhvaćaju sadržaje za lidere, menadžere i djelatnike kako bi proširili znanje svakog zaposlenika. Kroz seminare pružaju platformu znanja, ali i platformu konkretnih rješenja, radionice i praksu. Na taj način promiču se nova znanja i nove metode pri-

mjene znanja vezane uz strateško upravljanje inovacijama i moderno poslovanje, postizanje konkurentske prednosti te širenje znanja do svakog zaposlenika s ciljem ukupne poslovne izvrsnosti. Mora se istaknuti kako brze promjene uvjeta poslovanja, tehnologija i stalni zahtjevi tržišta zahtijevaju cijeloživotno obrazovanje te stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija. Na taj način, integriranje znanja i vještina kroz takve programe pojedinca čini vrjednijim njegovoj tvrtki, ali i na tržištu rada. Širenjem znanja znanstvene zajednice i poslovnih akademija prema kompanijama i tvrtkama, potiče se izravan razvoj kom-

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

petencija u gospodarstvu. Istodobno, takva znanja predstavljaju edukacijski okvir i za pripremu nezaposlenih i povećanje njihove šanse za zapošljavanje. Zatim, povećava se broj visokoobrazovanih osoba, koje ujedno stječu i praktično znanje primjenjivo u stvarnoj radnoj okolini. Također, zanimljiva je činjenica da takvi programi poslovnih akademija uključuju sve pojedince u tvrtki, od radnika do menadžmenta, čime se prenosi znanje i iskustvo, ali i ojačavaju odnosi unutar kompanije. Lako je zaključiti kako su poslovne akademije važna karika u podizanju kompetencije posrnuloga hrvatskog gospodarstva. U vrlo kratkom vremenu pružaju praktično znanje i vještine potrebne kompanijama i zaposlenicima koji pod hitno moraju postati konkurentniji zbog razvoja tržišta. Dodatnim obrazovanjem povećat će se broj educiranih ljudi koji se spremno mogu nositi sa svim zahtjevima poslovnog tržišta. Kroz specijalizirane programe poslovne akademije pokrivaju čitavu paletu znanja za potrebe tvrtke ili institucije što je i više nego dobar razlog zašto bi tvrtke trebale ulagati u edukaciju svojih zaposlenika.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

EU FINANCIRA 23 PROJEKTA ZA ZAPOŠLJAVANJE MLADIH

Bespovratnih 20 milijuna kuna Stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj lani je iznosila visokih 30 posto. Najčešći problem s kojim se mladi suočavaju je prijelaz iz škole na tržište rada jer su zbog nedostatka radnog iskustva i neposjedovanja vještina i znanja potrebnih poslodavcu suočeni s nesavladivim preprekama, rekao je šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj, veleposlanik Paul Vandoren, prilikom prošlotjedne dodjele sredstava za projekte koji bi trebali potaknuti zapošljavanje mladih. Riječ je o nov-

cu iz pretpristupnog programa Ipa IV. komponente - Razvoj ljudskih potencijala - kroz koji je za Hrvatsku od 2007. do kraja 2011. osigurano 86 milijuna eura. Protekli su tjedan dodijeljena bespovratna sredstava u vrijednosti od 20 milijuna kuna za 23 projekta. Među njima su projekti poput Integriranog sustava zapošljavanja mladih u Brodsko-posavskoj županiji (166.515 eura), Mladi lovci (157.598 eura)

te Poticanje zapošljavanja mladih kroz razvoj ruralnog turizma (141.169 eura). “Osnovni cilj projekta Mladi na tržištu rada je povećati geografsku i profesionalnu agilnost, omogućiti prekvalifikaciju i profesionalno usmjeravanje”, kazala je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankica Paun Jarallah. Pritom je naglasila važnost civilnog sektora pri osmišljavanju projekata te najavila novi set natječaja u drugoj polovini godine. (J.F.)

OTOČNO VIJEĆE

Lani u otoke uloženo 1,3 milijarde kuna

Tijekom protekle godine država je u razvoj otoka uložila oko 1,317 milijardi kuna, od čega su oko 942 milijuna kuna bespovratna sredstva, dok se 374 milijuna kuna odnosi na ulaganja u obliku kreditiranja, istaknuto je među ostalim na sjednici Otočkog vijeća održanog na Visu. “Bez obzira na to što su sredstva za otoke u prošloj godini bila neznatno smanjena, u razvoj oto-

ka do sada je, unatoč gospodarskoj krizi i recesiji, uloženo mnogo”, ocijenio je Josip Borić, državni tajnik za otočni i priobalni razvoj koji je i predsjedao Vijećem. Prema njegovim riječima, u proteklih osam godina realizirano je 976 ugovora za izgradnju i obnovu otočne infrastrukture. Zbog nužnosti daljnje izgradnje infrastrukture, kao preduvjeta organiziranog i kvalitetnog života na otocima, Borić je dodao kako je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izradilo prijedlog novog projekta za zajam Europske investicijske banke kojim bi se u iduće četiri godine trebalo realizirati stotinjak novih projekata na otocima. Vijeće je izviješćeno

i o tome kako će se opskrba otočnih kućanstava pitkom vodom brodom vodonoscem ili cestovnim vozilom provoditi temeljem Pravilnika, a ne Naputka kao do sada. “Cilj je da otočani plaćaju opskrbu vode po cijeni jednakoj prosječnoj cijeni isporuke vode u matičnoj županiji i to za količine do 20 metara kubičnih mjesečno, odnosno 150 metara kubičnih godišnje po kućanstvu”, istaknuo je Borić. Državni tajnik za more Mario Babić najavio je pak skoro upućivanje u proceduru zakona o pomorskom dobru i morskim lukama kojim bi se trebalo decentralizirati upravljanje pomorskim dobrom. (J.V.)

Privredni vjesnik Broj 3676, 9. svibnja 2011.

( više od 200 mil stanovnika živi u 14 država članica Dunavske strategije

ODJECI VUKOVARSKE DUNAVSKE KONFERENCIJE

Prilika za veći U nastupima hrvatskih predstavnika prevladavale su go gospodarstva hrvatskog Podunavlja Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

oncept makroregionalne suradnje Europska unija počela je razvijati 2007. pokretanjem izrade strategije EU-a za regiju Baltičkog mora koju je Europsko vijeće usvojilo u listopadu 2009. Iste je godine pokrenuta inicijativa za stvaranje još jedne europske makroregije - one vezane uz Dunav. Dunavska strategija i Akcijski plan predstavljeni su lanjskoga prosincu u Bruxellesu te ih je usvojila Europska komisija. Njihovo usvajanje očekuje se na Europskom vijeću u lipnju ove godine. A upravo uoči velikog lipanjskog EU summita, Hrvatska je u Vukovaru bila domaćin Vukovarske dunavske konferencije u čijem su radu sudjelovali predstavnici svih 14 zemalja članica Dunavske strategije.

U nastupima hrvatskih predstavnika prevladavale su gospodarske teme, odnosno značaj suradnje zemalja dunavskog sliva na jačanju gospodarstva hrvatskog Podunavlja, ali i Hrvatske u cijelosti. Riječni promet i razminiranje “Rijeka Dunav nam je poveznica i prilika da potvrdimo naš zajednički dunavski identitet”, poručila je hrvatska premijerka Jadranka Kosor nagla-

Hrvatska preuzela obvezu sukoordinatora u dva od 11 prioritetnih područja u okviru Akcijskog plana sivši kako se u vrhu hrvatskih prioriteta unutar Dunavske strategije nala-

zi obnova Luke Vukovar, izgradnja višenamjenskog kanala Dunav-Sava te razminiranje poljoprivrednih i šumskih površina na području Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije. Govoreći o temeljnim hrvatskim interesima za suradnju od transnacionalnog značenja kakva je bez sumnje Dunavska strategija, ministar vanjskih poslova Gordan

LOBIRANJE PO ZAKONU

Hrvatski lobisti uče na am U Washingtonu djeluje oko 14.000 registriranih lobista, uz više od Države Jugoistočne Europe, koje tek ulaze u proces pravnog uređenja djelatnosti lobiranja, imaju priliku izbjeći pogreške što su ih dosad napravile i Sjedinjene Američke Države i Europska unija, poručio je James Thurber, profesor Sveučilišta u Washingtonu, na Četvrtom međunarodnom simpoziju o lobira-

nju. Unatoč dugoj tradiciji lobiranja, Amerikanci se još bore s nizom pro-

Hrvatska bi do ljeta mogla dobiti zakon o lobiranju blema u toj polulegalnoj profesiji, priznao je on. Zadnjim promjenama federalnog zakona uveli su niz strogih ograničenja za

lobiste, ali je rezultat bio suprotan očekivanom. U Washingtonu tako danas djeluje oko 14.000 registriranih lobista, uz više od 100.000 neslužbenih zastupnika (advocates), od kojih su velika većina zapravo lobisti koji se ne žele registrirati jer im to ograničava djelovanje. Među njima su i donedavno visoki državni dužnosnici, poput bivšeg

www.privredni.hr Broj 3676, 9. svibnja 2011.

( samo 10%

*vijesti Otvorena PharmaS-ova tvornica

potencijala Dunava iskorišteno za prijevoz tereta

zamah gospodarstva spodarske teme, odnosno značaj suradnje zemalja dunavskog sliva na jačanju Ciljevi Akcijskoga plana

Jandroković podsjetio je kako je Hrvatska preuzela obvezu sukoordinatora u dva od 11 prioritetnih područja u okviru Akcijskog plana Dunavske strategije. Tako će Ministarstvo gospodarstva sukoordinirati područje jačanja konkurentnosti poduzeća s njemačkom pokrajinom Baden Württemberg, dok će Ministarstvo kulture sličan posao voditi za područje očuvanja bi-

• do 2020. godine Dunav treba biti plo-

• do 2020. godine 80 posto vode trebalo

van 300 dana u godini, a teretni se promet treba povećati za 20 posto u odnosu na ovu godinu • do 2030. godine dovršiti željezničke mreže između glavnih gradova dunavske regije • emisije stakleničkih plinova trebale bi pasti za 20 posto u odnosu na 1990., a udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije trebao bi narasti za 20 posto u odnosu na istu godinu • broj turista izvan regije trebao bi narasti za 50 posto u odnosu na 2010., kao i kružna putovanja brodom po Dunavu

bi biti prihvatljivo za kupanje, rizik poplava smanjen za 25 posto, unutarnja trgovina narasti za 50 posto, kao i broj patenata • trideset posto stanovništva dunavske regije u dobi između 30 i 34 godine trebalo bi imati fakultetsku diplomu, a prosječne plaće trebale bi se udvostručiti • do 2015. trebao bi biti operativan učinkovit sustav razmjene informacija u svih 14 zemalja, te suradnja između policija u borbi protiv organiziranog kriminala

oraznolikosti, krajobraza i kvalitete zraka i tla u koordinaciji s Bavarskom. Uloga lokalnih vlasti Pored važnosti obnove Luke Vukovar Jandroković je naveo kako je za razvoj gospodarstva hrvatskog Podunavlja važno jačanje kapaciteta putničkih i teretnih terminala te unaprjeđenje cestovnog, željezničkog i zračnog prometa.

Govoreći o tome kako u državama članica Dunavske strategije živi više od 200 milijuna stanovnika, a u samoj dunavskoj regiji 115 milijuna, povjerenik EK-a za regionalnu politiku Johannes Hahn je ustvrdio kako je Dunav “najmeđunarodnija rijeka jer prolazi kroz čak 10 europskih zemalja”. "Stoga želimo uspostaviti snažnu suradnju

ne samo među državama članicama već i među regijama. Za sada je iskorišteno samo 10 posto potencijala Dunava za prijevoz tereta i tu su velike mogućnosti”, rekao je Hahn želeći ukazati na političke, a posebno ekonomske perspektive dunavske regije. Europski dužnosnici veliki značaj pridaju i regionalnim i lokalnim vlastima podunavskih regi-

ja. Tako je Hahn naglasio kako je uspješna provedba te strategije moguća jedino uz aktivno sudjelovanje regionalnih i lokalnih vlasti i civilnog društva cijele dunavske regije. Taj stav konkretnim je pokazateljima poduprla i Mercedes Bresso, predsjednica Odbora regija EU-a, rekavši kako oko 70 posto javnih ulaganja unutar EU-a otpada na lokalne i regionalne vlasti. Stoga su upravo te vlasti vrlo važni pokretači održivog razvoja i dunavske regije. Iskazano zanimanje Hrvatske u provođenju Dunavske strategije, posebno za riječno prometovanje ali i razminiranje dunavskog dijela Hrvatske, upravo regionalne i lokalne vlasti s područja Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije dovodi u poziciju da značajnije sudjeluju u kreiranju projekata Dunavske strategije.

meričkim greškama 100.000 neslužbenih zastupnika, od kojih su velika većina zapravo lobisti koji se ne žele registrirati vođe demokratske većine u Kongresu Toma Daschlea. I mutno i zapetljano Koliko je lobiranje u SAD-u mutan posao i nakon njegovog zakonskog reguliranja, Thurber je ilustrirao nizom podataka o sudskim presudama protiv 27 lobista koji su dosad uhvaćeni u nezakonitim radnjama. U EU

lobiranje je još zapetljanije jer se odvija u Bruxellesu gdje djeluje oko 50.000 lobista, ali i u državama

članicama. U nekima od njih, poput Francuske i Italije, lobiranje se smatra prljavim poslom na

rubu zakona. Sličan odnos prema lobiranju vlada i u dijelu hrvatske javnosti, a već tri godine to se trudi promijeniti Hrvatsko društvo lobista. Predsjednik Društva Mate Granić očekuje da će Hrvatska već do ljeta dobiti zakon o lobiranju, nakon što je Vlada zadužila Ministarstvo pravosuđa da izradi prijedlog. Zakon bi, prema Graniću, trebao uklju-

čivati uvođenje obveznog javnog registra lobista pri Hrvatskom saboru te kodeksa ponašanja koji bi jednako obvezivao lobiste i državne službenike. HDL će do tada nastaviti voditi brigu o edukaciji lobista te podržavati suradnju sa sličnim udrugama u okolnim zemljama. Udruge lobista već postoje u Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori. (D. Ž.)

U Poslovnoj zoni Mišička u Popovači prošli tjedan je otvorena novoizgrađena PharmaS-ova tvornica generičkih lijekova. Ulaganje od 300 milijuna kuna jedna je od najvećih investicija u proizvodnju posljednjih godina u nas. U tvornici se na površini od 6400 kvadratnih metara nalazi najsuvremeniji laboratorij za ispitivanje kvalitete lijekova, pogon za proizvodnju, skladište i uredski prostori, a zaposleno je 65 visokokvalificiranih stručnjaka. U prvoj fazi portfelj proizvoda tvrtke PharmaS, čiji je vlasnik Luka Rajić, sačinjavat će lijekovi za koje je uočena najveća potreba na domaćem tržištu. Cropak godine je ambalaža pjenušca Poj U sklopu festivala ambalaže Fest.A Cropak 2011. održanog protekli tjedan u Zagrebu dodijeljene su nagrade za najbolju ambalažu na hrvatskom te na tržištu regije. Organizatori festivala bili su Institut za ambalažu i tiskarstvo, zagrebačka tvrtka Tectus te stručni časopis Ambalaža/REGprint. U glavnoj kategoriji Cropak godine pobijedila je ambalaža pjenušca Poj, Podruma Mladina iz Jastrebarskog. Ta je ambalaža osvojila prvu nagradu i u kategoriji ambalaže hrvatskog proizvoda/serije - vina, dok je u kategoriji ambalaža hrvatskog proizvoda/serije - otočni proizvod pobijedio HIB, pogača od suhih smokava s otoka Visa. Nagrada Regpak dodijelila se također u dvije kategorije, pa je tako u kategoriji ambalaže proizvoda pobijedila nosiljka 11x50 cl za Sarajevsko premium pivo, dok je u kategoriji ambalaže serije proizvoda pobijedio Ronhill Unlimited White, Ronhill Unlimited Blue, rovinjske tvrtke TDR.

INTERVJU

( oko 12 mil €

( 1 mil l vina

uloženo prošle i ove godine

plasira se godišnje na tržište

ŽELJKO KUKURIN, PREDSJEDNIK UPRAVE ISTRATURISTA

Brend u svim bojama Istre Ukupnu ponudu Umaga kao turističkog odredišta želimo podignuti na višu razinu, među ostalim i s ciljem produljenja turističke sezone ting usmjerit ćemo na promociju destinacije te pokrenuti inicijativu o kreiranju zajedničkog marketinškog plana i promocije Umaga kao brenda. U tom projektu trebaju sudjelovati svi gospodarski subjekti iz Klastera sjeverozapadne Istre. Istraturist, četiri turističke zajednice i ostali partneri u marketinšku promociju Umaga ove će godine uložiti 40 milijuna kuna. Ove će godine taj grad biti domaćin pet ve-

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

mag koji spada u Klaster sjeverozapadna Istra, jedan od sedam klastera definiranih Masterplanom turističkog razvitka tog našeg poluotoka, ponajviše je poznat po svojoj turističkoj tvrtki Istraturist čija je tradicija duga 55 godina. Većina objekata iz njegova sastava ima kategoriju četiri i pet zvjezdica, a usluga se provodi po međunarodnim standardima španjolskog hotelskog lanca Sol Melia. O tome kakvi su razvojni planovi i očekivanja u ovoj godini razgovarali smo sa Željkom Kukurinom, predsjednikom Uprave Istraturista. Što očekujete od ove godine i kakvi su razvojni planovi Istraturista? - Plan nam je nastaviti trend rasta operativnog poslovanja i smanjenja zaduženja. Prošle i ove godine uložili smo oko 12 milijuna eura u poboljšanje

kvalitete proizvoda i usluga. I dalje ćemo težiti izvrsnosti rezultata te kvaliteti proizvoda, a ujedno želimo staviti u funkciju sve interne potencijale. Želimo kreirati marku Umag s obilježjima u svim bojama Istre te uspostaviti tzv. gostcentričnu organizaciju. To znači da trebamo obratiti pažnju na turiste povratnike, na to kakve su njihove želje i primjedbe. Naime, to su turisti starije dobi koji u Umag dolaze od malih nogu. Do 2012. bavit ćemo se samo destinacijskim menadžmentom i organizacijom raznih evenata, a od 2013. kreće novi investicijski ciklus. Tada planiramo obnoviti hotel Adriatic s njegovim pratećim objektima koji sada ima kategoriju dvije zvjezdice te rekonstruirati neke Istraturistove kampove. Na koji način Istraturist pomaže u brendiranju Umaga? - Kao kompanija sav svoj proračun i marke-

Od 2013. godine kreće novi investicijski ciklus likih sportskih, glazbenih i zabavnih manifestacija koje će se odvijati gotovo 50 dana, a njihova procijenjena marketinška vrijednost premašuje 30 milijuna kuna. Koji je strateški cilj vaše tvrtke i je li to na tragu ideje da Hrvatska postane lifestyle destinacija? - Da, naravno, jer ukupnu ponudu Umaga kao turističkog odredišta želimo podignuti na višu razinu, među ostalim i s ciljem produljenja turističke sezone. Dokaz tome je i ovogodišnje 22. izdanje teniskog turnira ATP Croatia Open Umag čiji je cilj zadržati poziciju jednog od najznačajnijeg hrvatskog sportskog događaja s kontinuitetom te promovirati turističku destinaciju Umag-Istra-Hrvatska.

ZLATAN PLENKOVIĆ, VLASNIK TVRTKE ZLATAN OTOK

Trenutak je z kao vinske z Smatram da bi se izvozni poticaji trebali dobivati ne po litri, visokokvalitetnom vinu. Poticanje po jednoj boci stimulira Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

jednim od pionira vinarstva u Hrvatskoj, Zlatanom Plenkovićem, razgovarali smo o stanju u vinarstvu i vinogradarstvu, mogućnosti izvoza hrvatskih vina te o prepoznatljivosti Hrvatske kao vinske zemlje. Plenković je govorio o mogućnostima naših vinara, odnosima ugostitelja i vinara te o planovima svoje tvrtke. Upravljate dvjema tvrtkama. Kako one posluju? - To je djelomično točno. Upravljam i vlasnik sam tvrtke Zlatan otok, dok u obiteljskom vlasništvu imamo tvrtku Vinoline. Zlatan otok je na šumskom zemljištu iznad Baškog Polja podigao novi vinograd površine 75 hektara. Tvrtka u svom vlasništvu ima 10 hektara vinograda na Hvaru. Iznad Žaborića kod Šibenika Vinoline do sada ima 56 hektara pod vinovom lozom, uz mogućnost širenja na otprilike još toliko površine. Na Hvaru smo razvili i kooperaciju. Imamo oko 80 kooperanata od kojih otkupimo oko 50 vagona grožđa. Zbog sadnje novih vinograda proizvodnju grožđa povećavamo po godišnjoj stopi od 30 posto. Prethodne godine smo proizveli 35 vagona grožđa. Godišnje na tržište plasiramo oko milijun litara vina. No, to je varljiv

podatak zato što pojedine naše berbe odležavaju i po nekoliko godina. Kakvi su rezultati ponovno otkrivene sorte crljenak? - Otkriće da je zinfandel podrijetlom s naših prostora, odnosno da je riječ o našoj sorti crljenak, odjeknulo je u svijetu. Među prvima sam zasadio tu sortu i zadovoljan sam rezultatima. Riječ je o sorti koja ima malo jače kiseline i prilično visoke alkohole. Malo je drukčiji od plavca malog, a prednost mu je i njegova prepoznatljivost u svijetu. Nadam da ćemo u Zlatan otoku najbolje rezultate postići s kupažom plavca malog, crljenka i dobričića. To su tri sorte iz iste obitelji, a mi ih nastojimo ponuditi u istoj boci. Je li plavac mali dovoljno prepoznat u svijetu? Bilo je izuzetnih ocjena, ali i nešto lošijih. - Još nije, a nije otkriven i njegov veliki potencijal. Mi smo dobili zlatnu medalju na ocjenjivanju u

je, usuđujem se reći, ponajveći uspjeh hrvatskih vina u svijetu. Osvojili smo veliki broj prvih mjesta u Hrvatskoj te više od stotinu nagrada, medalja i šampionskih titula. Istina je da se nismo puno bavi-

Proizvodnja vina je napravila golem iskorak u kvaliteti zadnjih godina Parizu, Zürichu, Ljubljani, Nürnbergu, Londonu... U Bordeauxu smo 2005. osvojili zlatnu medalju i plasirali se među 12 najboljih svjetskih vina što

li inozemnim tržištem jer smo uspijevali čitavu proizvodnju plasirati u Hrvatskoj. Kako smo povećali proizvodnju, počeli smo obrađivati svjetsko tržište.

www.privredni.hr Broj 3676, 9. svibnja 2011.

(

30% godišnje

stopa povećanja proizvodnje grožđa

( 35 vagona

grožđa proizvedeno 2010.

a brendiranje Hrvatske emlje nego po vrijednosti. Cijena litre vina može biti niska ako je riječ o niže kvalitetnoj vrsti vina, a visoka ako se radi o izvoz lošijih vina, što nije pravedno. To ima i loš učinak na imidž Hrvatske kao vinske zemlje tram da bi trebalo dati poticaje na izvoz, ali tako da se oni ne dijele po litri nego po vrijednosti. Cijena litre vina može biti niska ako je riječ o niže kvalitetnoj vrsti vina, a visoka ako se radi o visokokvalitetnom vinu. Poticanje po jednoj boci stimulira izvoz lošijih vina, što nije pravedno. To ima i loš učinak na imidž Hrvatske kao vinske zemlje. Takvim stimuliranjem se rješavaju određene količine vina, ali nas se svrstava među države koje proizvode loša vina. Moramo se promovirati kao zemlja vrhunskih vina jer za to imamo sve preduvjete.

Kakvi su rezultati? - Za sada nemamo zapaženih rezultata, ali ih uskoro očekujemo. Istina je da izvozimo i u SAD, Rusiju, Njemačku, Švicarsku, Austriju, države regije, ali do sad nismo nudili veće količine. Planiramo uskoro otvoriti britansko, dansko i nizozemsko tržište. Poslali smo uzorke u Kinu, Kanadu, za još jednog kupca iz SAD-a. U idućih nekoliko mjeseci očekujemo otvaranje i nekih drugih tržišta. Ono čime možemo biti zadovoljni jest činjenica da su naši uzorci zadovoljili na svakom mjestu gdje smo ih slali i, što

I gradnja vinarije Planirate li nova ulaganja? - Nastavljamo podizati nove nasade po planiranoj dinamici. Namjeravam izgraditi vinariju, odnosno podrum na kopnu, kako bismo smanjili troškove prijevoza grožđa s kopna na Hvar, a vina s Hvara na kopnu. Nažalost, prošlo je osam godina od kada sam zasadio vinograd kod Baškog Polja, no nisam uspio dobiti papire za izgradnju vinarije. Činjenica je da se kod nas griješi po tom pitanju, dok su u svijetu rijetki vinogradi veći od pet hektara koji nemaju objekt s vinarijom i kušaonicom, a česti su vinogradi u okviru kojih su objekti hotelskih karakteristika. je još bitnije, da je prihvaćena cijena koju smo mi odredili, odnosno izvozne cijene su jednake cijenama u Hrvatskoj. To znači da smo pogodili odnos cijene i kvalitete.

Jeste li zadovoljni izvoznim poticajima? - Sigurno je da bi državi trebao biti interes pojačati izvoz, a time i izvoz vina. Riječ je o svježem kapitalu koji dolazi izvana. Sma-

Koliko današnji vinari trpe zbog izvoza niskokvalitetnih vina sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća? - Trpimo ozbiljne posljedice na tržištu Njemačke, Švicarske i Austrije gdje su se tada takva vina izvozila. Međutim, u skandinavskim zemljama, SAD-u, Rusiji, Kini i Velikoj Britaniji imamo veliku prigodu za uspjeh. To su velika tržišta, a prednost je to što neke zemlje nemaju vlastitu proizvodnju i što raste potrošnja vrhunskih vina. Jasno, nemamo ni balast negdašnjeg izvoza loših vina. Kako komentirate aktivnosti u cilju brendiranja Hrvatske kao vinske zemlje? - Smatram da je sada trenutak za brendiranje Hr-

vatske kao vinske zemlje. Možemo kreirati dobru situaciju i zainteresirati potrošače za naša vrhunska vina. Ne bi bilo dobro da se na takvim tržištima pojavimo s lošim vinima, jer bi posljedice bile katastrofalne. Kakva je situacija na Hrvatskom tržištu? - Osjeća se pad potrošnje. Čak i oni koji vole piti vrhunsko vino i mogu si ga priuštiti izbjegavaju ga

Krupniji posjedi koje smo dobili na služnost, iako ih je teško privesti svrsi, umnogome pojeftinjuju proizvodnju naručivati. Jedini izlaz je kvalitetan izvoz. Tako bi se oslobodio i dio domaćeg tržišta za manje vinare koji nemaju snage ni količine za izvoz. Morate znati da 70 posto naših vinara proizvodi manje od 20.000 litara. Vrlo je bitno da se naši ugostitelji postave zrelo u turističkoj sezoni. To ne znači da trebaju forsirati samo skupa vina, nego sva vina koja nude moraju biti uredna. Čak i stolna vina imaju svoje kupce, ali je uvjet da moraju biti čista, a ne kao u nekim slučajevima gdje se nude ona oksidirana. Jeftina vina nastaju kao posljedica jeftine sirovine i visokorodnih sor-

ti, ali ona mogu biti uredna i svježa. Kakva je situacija unutar vinske branše? - Mogu bez ustručavanja reći da je zadnjih godina proizvodnja vina napravila golem iskorak u kvaliteti. Sjetimo se da smo prije dvadesetak godina u Splitu imali samo tri restorana koji su imali posebne čaše za vino, a posebne za vodu. Danas su rijetki koji nemaju posebne čaše za crveno, a posebne za bijelo i desertno vino. Na stranu to što smatram da nije dobro da danas ugostitelji uglavnom imaju zaradu na piću, a ne na hrani. Prvi ste uspjeli dobiti državno zemljište na služnost. Je li to bio dobar potez? - Riječ je o velikom iskoraku jer je niz drugih vinara i maslinara napravio isto. Krupniji posjedi koje smo dobili na služnost, iako ih je teško privesti svrsi, umnogome pojeftinjuju proizvodnju. Nije isto obrađivati desetak usitnjenih nasada i jedan golemi. Uz to je, pogotovo u Dalmaciji, podignuta i kvaliteta sirovine jer se radi o nagibnim površinama okrenutim suncu. Te površine su nekad bile zasađene vinovom lozom. Uvjeren sam da će Dalmacija, zahvaljujući upravo toj činjenici, postati svjetski prepoznata regija po proizvodnji vina.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3676, 9. svibnja 2011.

KONFERENCIJA SOURC{ SENCHADEV

KONFERENCIJA HRVATSKO NOVČANO TRŽIŠTE

Tehnologije brže od knjiga

Projekata ima, ali banke moraju biti hrabrije

Na konferenciji visokih tehnologija Sourc{ SenchaDev u Splitu, koja se prvi put organizirala u Europi, sudjelovalo je više od 300 stručnjaka i profesionalaca iz područja mobilne tehnologije 30 država. Zahvaljujući potpori e-Hrvatske, na njoj je sudjelovalo i 150 studenata i predavača s hrvatskih sveučilišta, što pokazuje kako u Hrvatskoj postoji velik interes za napredne tehnologije. Grgur Grisogono, član Uprave M.G. infa, organizatora Konferencije, ocijenio je kako ona pruža izvanrednu priliku za upoznavanje i razmjenu iskustava s developerima

i programerima iz cijeloga svijeta. “Zanimljivo je pratiti cijelu industriju proizvodnje web aplikacija jer učiti se može jedino povezujući se. Dobili smo prigodu upoznati najpoznatije svjetske stručnjake i vidjeti najnovije tehnologije od kojih je najstarija stara pet mjeseci. Draž konferencije je u tome što se na njoj mogu naučiti stvari koje ne možete pročitati u knjigama, jer se knjige ne mogu pisati brzinom kojom se razvijaju tehnologije”, istaknuo je on. Službeni partner organizatora bila je tvrtka Sencha, proizvođač vodećih tehnologija za izradu poslovnih web aplikacija za mobilne i desktop platforme, koja je u Splitu prvi put predstavila svijetu svoja dva najnovija proizvoda koja će uskoro plasirati na tržište. Riječ je o opensource softwareu Sencha.IO te frameworku za izradu web aplikacija Ext JS 4. (J.V.)

*vijesti CA: 20 godina letenja Croatia Airlines prošli tjedan obilježio je 20. obljetnicu prvog putničkog leta koji je obavljen 5. svibnja 1991. godine na liniji Zagreb-Split. U proteklih 20 godina u zrakoplovima CA prevezeno je gotovo 23 milijuna putnika. Pritom su zrakoplovi tvrtke ukupno obavili 380.000 letova. Ricardo distribuira Meggle u Dalmaciji Tvrtka Meggle Hrvatska nastavlja ostvarivati raniju najavu kako će sve djelatnosti koje ne predstavljaju bazičnu djelatnost pokušati izdvojiti iz tvrtke outsourcingom. Naime, nakon što je osječka tvrtka Ricardo lani preuzela distribuciju svih Meggleovih proizvoda u Slavoniji, od 1. lipnja posao logističke dostave obavljat će i za područje Dalmacije. I ovoga će puta Ricardo preuzeti dio zaposlenika na poslovima

vozača te će svima u idućih godinu dana biti zajamčeni isti uvjeti koje su imali i u Meggleu. Lakše do novca u pošti Predsjednici uprave Hrvatske pošte Robert Jukić i Poste italiane Massimo Sarmi prošloga su tjedna potpisali su ugovor o razmjeni elektroničkih poštanskih uputnica. Taj ugovor omogućuje isplatu uputničkih iznosa na šalterima poštanskih ureda uz poznavanje samo šifre odnosno broja uputnice, čime je ukinuta dosadašnja praksa isplate uputničkih iznosa na kućnoj adresi.

Guverner Rohatinski ispričao je kako se u razgovoru s poslodavcima uvjerio da postoje solidni privatni investicijski projekti, kojima treba financiranje s primjereno niskim kamatnim stopama Igor Vukić vukic@privredni.hr

uverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski i ministrica financija Martina Dalić složili su se u jednome: postoje dobri privatni investicijski projekati podobni za financiranje, ali i banke moraju u svojim odlukama biti malo hrabrije. Guverner je na konferenciji Hrvatskog novčanog tržišta prošli tjedan u Opatiji ispričao kako je osobno razgovarao s predstavnicima banaka i poslodavaca i saznao da postoje ozbiljni investicijski projekti kojima nedostaje primjerena financijska podrška. Stoga je HNB prošle godine oslobodio dodatnu likvidnost spuštajući stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja sa 17 posto na 14 posto, kako bi omogućio bankama da dobre projekte financiraju s niskim kamatama. Ministrica financija Martina Dalić podsjetila je pak na jamstvene sheme koje subvencionira Vlada. U njima Vlada jamči za 30 posto glavnice kredita i obvezuje se na isplatu u roku od dvije godine ako kredit postaje nenaplativ. “Koristite ove mogućno-

sti za kvalitetne projekte u privatnom sektoru”, pozvala je bankare dodajući da bi banke, uz takva Vladina jamstva, trebale donositi “hrabrije poslovne odluke”. Ubrzanje kreditne aktivnosti Rohatinski je rekao da bi nakon mjera HNB-a u ovoj godini trebalo uslijediti ubrzanje kreditne aktivnosti banaka, uz rast ukupnih plasmana od oko 9,5 posto, odnosno oko 26 milijardi kuna. To bi trebalo pridonijeti zaustavljanju dosadašnjeg trenda pada domaće potražnje i investicija. Uz realni rast izvoza roba i usluga od četiri posto, rast bruto domaćeg proizvoda u 2011. godini mogao bi biti jedan posto. Guverner je procijenio da bi se tečaj eura mogao kretati oko 7,40 kuna, s prosječnom inflacijom od tri posto. “U 2011. godini mogu se očekivati određeni pozitivni pomaci, ali će, kao što smo još prije dvije godine procjenjivali, oporavak hrvatske ekonomije biti dug i spor. Možda to baš nije moralo tako biti i za mnogo toga smo i sami krivi”, istaknuo je Rohatinski. U idućem razdoblju inflacija bi mogla biti jedan od važnijih problema

koji će opterećivati domaću ekonomiju. Rohatinski podsjeća da su generatori inflacije cijene hrane i tekućih goriva, što se opravdava kretanjem cijena na svjetskom tržištu. “Pri tome se ponovno zanemaruje pitanje koncesija na domaću naftu i problemi u sustavu subvencija u poljoprivredi”, naglasio je. I dalje je povećana vanjska ranjivost zemlje iako Rohatinski predviđa usporavanje rasta vanjske zaduženosti i stabiliziranje duga na 46 milijardi eura. Potrebe inozemnog financiranja u ovoj godi-

U idućem razdoblju inflacija bi mogla biti jedan od važnijih problema koji će opterećivati ekonomiju ni iznose 17,9 milijardi kuna (38,4 posto BDP-a) pa je vrlo važno očuvati kreditni rejting zemlje jer njegovo pogoršanje može znatno utjecati na mogućnosti financiranja i njegovu cijenu. Nužna su stoga fiskalna konsolidacija i strukturne reforme. Ostane li deficit na razinama iz 2010. i 2011., otvaraju se mogućnosti da javni dug postane neodrživ.

Rohatinski je pritom podsjetio da je i Europska komisija ocijenila kako su mjere HNB-a u posljednje dvije godine (primjerice održavanje tečaja, oslobađanje likvidnosti) bile primjerene i da su pomogle očuvanju stabilnosti sustava i održanju određene ekonomske aktivnosti. Mali manevarski prostor Ministrica financija Martina Dalić naglasila je kako je glavna pouka razdoblja prije krize da i u dobrim vremenima treba štedjeti i pripremati se za promjenu ekonomskog ciklusa. Iako nije otvoreno predbacila svojim prethodnicima to što nisu tako radili, ministrica je podsjetila da Vlada nema veliki manevarski prostor jer je naslijedila ranije određena proračunska davanja koja je morala ispuniti. No zato je donošenjem Zakona o fiskalnoj odgovornosti projektirano smanjenje proračunskih rashoda, što bi trebalo dovesti i do uravnoteženja deficita i njegova svođenja u održive veličine. Vlada će poticanjem investicija, preko javnih poduzeća i olakšicama za privatne investicije nastojati i dodatno potaknuti rast BDP-a, zaključila je ministrica Dalić.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3676, 9. svibnja 2011.

GOSPODARSKI OPORAVAK

ZAJAM SVJETSKE BANKE HRVATSKOJ

Kosor: Bez Vladinih mjera bilo bi neusporedivo gore

Za gospodarski oporavak 150 milijuna eura

U Vladi su uvjereni da program gospodarskog oporavka daje rezultate, te da će pravi efekti tek uslijediti Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

remijerka Jadranka Kosor protekli je tjedan po tko zna koji put govorila o učincima Vladinih mjera za gospodarski oporavak koje se provode od prošle godine. Odmah na početku konferencije za novinare ogradila se od nagađanja dijela medija kako je prezentacija Vladina gospodarskog plana zapravo odgovor na izjave guvernera HNB-a Željka Rohatinskog koji je dan ranije kazao da smo velikim dijelom i sami krivi što se nalazimo u teškoj gospodarskoj situaciji te da je ova godina u ekonomskom smislu izgubljena. Iznijela je podatke o prosječnom smanjenju rokova plaćanja u javnim poduzećima (sa 72 na 42 dana), lanjskom smanjenju gubitka u 21 javnom poduzeću i povećanju dobiti (gubitak smanjen sa 951 na 685 milijuna, a dobit je porasla na dvije milijarde kuna), pozitivnom poslovanju Fine i Hrvatskih pošta koje su ranije bile gubitaši... Podsjetila je i na kredite gospodar-

stvu kroz modele A i A+, te uputila kritiku bankama koje su na zadnjoj aukciji HBOR-a ponudile kredite uz, kako je rekla, nedopustivo visoke kamate (više od osam posto). U travnju 28.849 zaposlenih Spomenula je i poznati popis investicija koje su u tijeku i s kojima bi se tek trebalo započeti, uštede u javnoj nabavi, poticanje prodaje stanova (u pet dana stiglo je 109 zahtjeva), mogućnost reprograma poreznog duga, uklanjanje prepreka ulaganjima, sufinanciranje poduzetničkih

zona i poklanjanje zemljišta za poduzetničke zone, smanjenje materijalnih troškova... Premda Hrvatski zavod za zapošljavanje još nije službeno objavio podatak o broju nezaposlenih u travnju, premijerka je otkrila kako je u tom mjesecu zaposleno 28.849 ljudi, te da je potkraj travnja bilo 308.869 nezaposlenih. Smatra kako povećano zapošljavanje nije isključivo vezano za turističku sezonu. “Očekujemo rast BDP-a od 1,5 posto”, rekla je Jadranka Kosor odgovarajući na konstataciju novinara kako mjere nemaju učin-

Kritika bankama koje su na zadnjoj aukciji HBOR-a ponudile kredite uz kamatu višu od osam posto ka na stvarni život jer industrijska proizvodnja i osobna potrošnja i dalje padaju. Uvjerena je kako poduzete mjere već sada daju rezultate te kako će efekti svega poduzetog s vremenom biti i bolji. Konstatirala je kako bi situacija bila neusporedivo gora da program mjera nije donesen i da se ne provodi.

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Uskoro međunarodni natječaj za projekt Brijuni Rivijera

Vlada je na prošlotjednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o radu te o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, koji je, zajedno sa ZOR-om, poslan na drugo čitanje u Sabor. Izmjene ZOR-a odnose se prije svega na raspored i preraspodjelu radnog

vremena, korištenje godišnjih odmora u slučaju promjene poslodavca, te pojašnjenja oko otkaza radnicima s profesionalnom nesposobnošću za rad. Usvojena je i Odluka kojom se onemogućuje da zaposleni u državnoj službi dobivaju naknadu za rad u povjerenstvima, vijećima, savjetima, radnim skupinama i drugim sličnim tijelima što su ih osnovali vlada ili ministarstva, a ograničava se i cijena rada vanjskih stručnjaka koji za angažman u tim tijelima mjesečno mogu dobiti najviše 2000 kuna. Inače, po poda-

cima koje je iznijela Jadranka Kosor, lani je za tu namjenu potrošeno više od 49 milijuna kuna. Usvojena je i odluka o prethodnim radnjama koje treba provesti u svrhu realizacije projekta Brijuni Rivijera na lokacijama Pineta, Hidrobaza i otok Sv. Katarina – Monumenti. Kako je rečeno, uskoro će biti raspisan međunarodni natječaj za te tri lokacije koje obuhvaćaju više od sto hektara površine, a vrijednost investicije koja će se odobriti budućem koncesionaru procjenjuje se na oko dvije milijarde kuna.

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke Hrvatskoj je odobrio zajam za razvojnu politiku gospodarskog oporavka u iznosu od 150 milijuna eura (213 milijuna USD). Riječ je o prvom od dva predviđena zajma čiji je cilj poduprijeti napore koje Republika Hrvatska ulaže u ubrzavanje održivog gospodarskoga oporavka. Ovim se zajmom podupiru reforme u dva široka područja. Prvo područje odnosi se na napore u fiskalnoj konsolidaciji kroz smanjenje troškova javne uprave, zdravstva, mirovina i socijalne skrbi. Ti su napori unaprijedi-

li upravljanje javnom potrošnjom te osnažili srednjoročnu održivost javnih financija, s ciljem očuvanja makroekonomske stabilnosti. Uz to, zajmom se podupire razvoj dinamičnog privatnoga sektora kroz unaprjeđenje poslovnoga okruženja te smanjenje uključenosti države u poslovni sektor. Hrvatske su vlasti već poduzele mjere za povećanje fleksibilnosti tržišta rada, smanjivanje administrativnih i pravnih prepreka za tvrtke te su ubrzale privatizaciju trgovačkih društava u državnome vlasništvu. Ovaj je zajam odobren po šestomjesečnome EURIBOR-u za euro uvećanome za fiksnu kamatnu maržu (što bi trenutačno odgovaralo kamatnoj stopi od oko 2,5 posto) uz jednokratnu otplatu glavnice nakon 15 godina. (V.A.)

*vijesti Biomasom do regionalnog razvoja Tema Treće međunarodne energetske konferencije održane proteklog tjedna u Slavonskom Brodu bila je Kako iskoristiti drvnu biomasu za regionalni razvoj i nove ulagačke projekte u gospodarstvo i lokalnu samoupravu JIE. Na konferenciji se govorilo o stanju na tržištu biomase u zemljama Jugoistočne Europe, a sudionicima je ponuđena mogućnost kvalitetnog informiranja o svim raspoloživim i aktualnim programima. Na skupu su se susreli domaći i strani partneri i ulagači u područje biomase, dobavljači najnovijih tehnologija kao i stručnjaci za energetsko, tehnološko i komercijalno korištenje biomase. Be CROative u Bratislavi Na izložbi Be CROative Hrvatske gospodarske komore koja se na trgu Hviezdoslavovo u Bratislavi održava do 9. svibnja Slovaci su učili vezati kravate, informirali se o hrvat-

skim svjetski poznatim izumiteljima i proizvodima po kojima je Hrvatska poznata u njihovoj domovini. Izložba je vizualno predstavljena u obliku dvije kocke te osmišljena tako da simbolički predstavi Hrvatsku. 15 godina dm-a Kupnjom tandemskog spektometra za KBC Zagreb (Rebro), vrijednog 1,8 milijuna kuna, te akcijom poklanjanja 100.000 platnenih torbi i darivanjem 15.000 radnih sati svojih zaposlenika, dm - drogerie markt obilježava 15 godina uspješnog poslovanja u Hrvatskoj. Kako je rečeno na prošlotjednoj konferenciji za novinare dm promiče zdrav način razmišljanja još od vrtićke dobi financirajući 15 projekata sa 78.000 kuna.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3676, 9. svibnja 2011.

( oko 2600 zadruga ( 26.000 evidentirano u sudskom registru

registriranih zadrugara

ZADRUGARSTVO

U društvu je lakše, Udruživanje u zadruge može mnogim malim poduzetnicima otvoriti vrata novih tržišta, pomoći proširiti pr proizvoda te osigurati nova radna mjesta Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

adrugarstvo i socijalna ekonomija postaju sve važniji faktori europskog gospodarstva, ali ne treba zaboraviti kako oni i u Hrvatskoj imaju dugu povijest. Načela zadružnog organiziranja i poslovanja posebice su se nastojala prilagoditi nekadašnjem socijalističkom modelu centralnog planiranja zbog čega zadrugarstvo danas ima određeni negativni prizvuk što onemogućuje značajniji zamah tog sektora. Ipak, u sudskom registru trenutačno je evidentirano oko 2600 zadruga od čega ih je u Hrvatskom savezu zadruga oko 1700. Pritom je registrirano 26.000 članova (zadrugara) i 4329 zaposlenih u raznim zadrugama. Od ukupnog broja oko 50 posto odnosi se na poljoprivredne zadruge. No, i graditeljske, obrtničke, ribarske i socijalne zadruge čine dosta veliki segment u Hrvatskom savezu zadruga. “Naši članovi prepoznaju zadrugarstvo kao

organizirani oblik suradnje, pretežito se bave poljoprivredom, ali i svim ostalim djelatnostima. No kad se promatra struktura zadruga i zadrugara, odnos je nepovoljan: nije dobro da u jednom malom selu postoje tri poljoprivredne zadruge. Naša je namjera poticati stvaranje većih zadruga sa što više članova jer se sva logistika može organizirati na jednom mjestu. Postojeće zadruge trebaju se otvoriti novim člano-

Mala zadruga ne može napraviti konkurentan proizvod jer je opterećena visokom cijenom troškova vima koji ih također trebaju prepoznati kao mjesto koje će štititi njihove interese”, rekla je Vedrana Stecca, predsjednica Uprave Hrvatskog saveza zadruga. Zadruge, među ostalim, predstavljaju značajnu ulogu u povećanju zaposlenosti i životnog standarda

određenih skupina ljudi s niskim prihodima. Ipak, mala zadruga ne može napraviti konkurentan proizvod jer je opterećena visokom cijenom troškova. Stoga se one trebaju okrupnjavati, a taj će proces dovesti i do smanjenja cijena troškova proizvodnje nekog proizvoda. Zadruge nude određene pogodnosti Na zadrugarstvo treba gledati kao na dobro od općeg interesa koje ima širu društvenu važnost. Zahvaljujući svojoj otvorenosti, zadruge mogu okupiti razne ciljne skupine, primjerice, male proizvođače, nezaposlene osobe te osobe s poteškoćama, te ih organizirano usmjeravati u organizacijski sustav rada i socijalne prilagodbe. Zadruge su specifične i treba ih uvažavati u njihovim posebnostima. Upravo zbog tih posebnosti zadruge svojim članovima nude određene pogodnosti u Europskoj uniji, primjerice, porezne olakšice te ostale oblike materijalne potpore. Hrvatski savez za-

druga još uvijek upoznaje taj sustav pogodnosti te će stoga inzistirati da se u tom dijelu i na takav način potiče zadrugarstvo u Hrvatskoj, naglasila je Vedrana Stecca. Prema podacima Europske komisije, danas u EU-u posluje oko 250.000 zadruga sa 163 milijuna

zadrugara, što znači da je u njima zaposlen svaki treći građanin EU-a, a zapošljavaju blizu 5,4 milijuna ljudi. U Uniji postoje i djeluju cjelokupni zadružni sustavi, odnosno formiran je lanac zadruga - od izvora financiranja tj. bankarskog sektora, primjerice štedno-kreditnih

zadruga koje su kod nas ukinute, malih proizvođača, preko preradbenih zadruga do potrošača. Time je zatvoren lanac od proizvodnje do potrošnje gdje je potrošač ujedno i zadrugar i obrnuto. Potrošač dobiva dio u dodanoj vrijednosti i jeftiniju cijenu proizvoda, a u raspodjeli

I UDRUGE SE MOGU UDRUŽITI

Moguć osnutak i socijalnih zadruga Zadrugarstvo je po svom ustroju vrlo blisko ideji socijalnog poduzetništva, a to je prepoznato i u novom zakonu o zadrugama gdje je navedena mogućnost osnivanja socijalne zadruge. Udruge ne moraju postati zadruge kako bi se bavile socijalnim poduzetništvom, i obratno. Više udruga može se udružiti i

osnovati zadrugu koja će djelovati prema principu socijalnog poduzetništva. Pod pojmom takve vrste poduzetništva podrazumijeva se obavljanje poduzetničke aktivnosti koja uz ostvarivanje profita nastoji imati određenu društvenu korist. “Takav profit ne služi bogaćenju pojedinca nego se usmjerava u novo zapošlja-

vanje i investicije. No, u našoj zemlji još ne postoji institucionalni okvir za djelovanje socijalnog poduzetništva, pa su i primjeri različiti. Ipak, u praksi se pokazalo da se socijalnim poduzetništvom uglavnom bave udruge”, rekla je Sonja Vuković, predsjednica Udruge Slap koja se bavi takvom vrstom poduzetništva.

www.privredni.hr Broj 3676, 9. svibnja 2011.

( oko 250.000 zadruga sa 163 milijuna zadrugara posluje u EU-u

zar ne? oizvodnju, poboljšati profitabilnost i kvalitetu podacima Hrvatskog saveza zadruga, od trenutačno aktivne 1691 zadruge najviše njih,130, aktivno je u Koprivničko-križevačkoj, a najmanje,16, u Ličko-senjskoj županiji. I dalje najveći broj zadruga čine poljoprivredne, a slijede uslužne i obrtničke zadruge.

sudjeluje i proizvođač kao prvi u lancu. To je tzv. sustav partnerske suradnje koji se odvija na temelju pravične raspodjele - koliko je koji zadrugar pridonio zadruzi, toliko mu na kraju i pripada. Razvijen je sustav prepoznatljivog zadružnog proizvoda koji ima robnu marku COOP. To znači da se zna gdje je proizvod nastao te gdje je prerađen. “I mi u Hrvatskoj to zagovaramo, no pritom treba poraditi na edukaciji i prihvaćanju takvog modela. No, i šira društvena zajednica treba postaviti jednake uvjete za sve. U Europi postoje zadružne trgovine kakve bi trebalo osnovati i u našoj zemlji kako bi u njima zadrugari mogli kupovati razne proizvode”, ističe naša sugovornica.

Uspoređujući zadruge u EU-u s našima, prema istraživanju koje je provelo udruženje Cooperatives Europe Asbl., u 2010. najviše je zadruga bilo registrirano u Italiji (njih 41.552 s udjelom od gotovo 15 posto u ukupnom gospodarstvu), Španjolskoj (sa 24.276)

U EU-u je razvijen sustav prepoznatljivog zadružnog proizvoda koji ima robnu marku COOP i Francuskoj (21.000 zadruga). No, tim istraživanjem nisu bile obuhvaćene francuske školske zadruge te zadruge iz sektora osiguranja. Prema

Treba poticati razvoj zadrugarstva Najveći broj zaposlenih u zadrugama u 2009. godini imala je Osječko-baranjska županija s ukupno 431 zaposlenim. Iako Koprivničko-križevačka županija ima najveći broj registriranih zadruga, u njima je zaposleno 403 djelatnika, što je prosječno tri djelatnika po jednoj zadruzi. U Osječko-baranjskoj županiji bilježi se najveći broj zaposlenih djelatnika u zadrugama, no tamo je zaposleno prosječno pet djelatnika po jednoj zadruzi. S druge strane, najveći broj zaposlenih ima Krapinsko-zagorska županija sa 10 zaposlenih djelatnika po jednoj zadruzi. “Udruživanje u zadruge može otvoriti vrata mnogim malim poduzetnicima kako bi oni izašli na nova tržišta, proširili svoju proizvodnju, poboljšali profitabilnost i kvalitetu proizvoda te osigurali nova radna mjesta. Zbog svega toga poticanje razvoja zadrugarstva i socijalne ekonomije pridonosi ostvarenju socijalno osjetljivijeg modela ukupnog ekonomskog razvoja”, zaključila je Vedrana Stecca.

VEDRANA STECCA, PREDSJEDNICA UPRAVE HRVATSKOG SAVEZA ZADRUGA

Zadruga mora raditi u korist članova Prije ulaska u EU moramo se prilagoditi međunarodnim zadružnim načelima koja se primjenjuju u europskom i svjetskom zadrugarstvu

sljedećih godinu dana od trenutka stupanja na snagu novog zakona o zadrugama, hrvatske zadruge morat će se uskladiti s njegovim načelima. One zadruge koje se u tom razdoblju ne prilagode neće dobro proći jer ih čeka likvidacija, a imovina onih zadruga koje se do 1995. nisu uskladile s tadašnjim zakonom, nakon podmirenja vjerovnika pripast će jedinicama lokalne samouprave. Što zapravo donosi novi zakon o zadrugama rekla nam je predsjednica Uprave Hrvatskog saveza zadruga Vedrana Stecca. Zakon o zadrugama je stupio na snagu. Po čemu se on razlikuje od dosadašnjeg? - Moram izraziti zadovoljstvo što je taj zakon nakon dugo vremena ugledao svjetlo dana. To je jedan od rijetkih zakona koji je ujedinio vladajuću strukturu i oporbu. Saborski zastupnici prepoznali su značaj zadruga za naše društvo te je stoga i usvojen s većinom glasova. Dosadašnji Zakon o zadrugama iz 1995.

godine ostvario je svoju funkciju, osigurao kontinuitet zadrugarstva u tranzicijskom razdoblju, ali ovo novo doba ima i nove potrebe. Prema tome, prije ulaska u Europsku uniju moramo se prilagoditi međunarodnim zadružnim načelima koja se primjenjuju u europskom i svjetskom zadrugarstvu. Kojim se europskim standardima moraju prilagoditi hrvatske zadruge? - Razliku između trgovačkog društva i zadruge prema dosadašnjem zakonu nije bilo moguće decidirano utvrditi. Donošenjem novog zakona ta je dvojba otklonjena i jasno je što se smatra zadrugom. Definicija se temelji na izjavi o identitetu zadruge, a utvrdila ju je Međunarodna organizacija rada (ILO). Ta je definicija potvrđena u cijelom svijetu. Prema tome, zadruga je udruženje fizičkih ili pravnih osoba koje se udružuju, rade i ostvaruju cil j e v e zbog kojih je ona i osnovana. Ipak, po-

stoje i neke specifičnosti koje smo trebali uvažiti, ali ipak u globalu svih rješenja ugrađena su međunarodna zadružna načela. Pritom je posebice naglašena uzajamnost članova i zadruge što znači da s jedne strane

Zadruge mogu biti respektabilan faktor razvoja hrvatskog gospodarstva zadruga radi u korist članova, dok se s druge strane njen rad temelji na njihovim aktivnostima. Hoće li se u skorije vrijeme poboljšati status zadruga u hrvatskom gospodarstvu te hoće li one dobiti značaj kakav im ustvari i pripada? - Zadruge svoj značaj neće dobiti administrativnim propisima, međutim, prateći stanje u gospodarstvu, vidljivo je kako je potrebno napraviti određeni zaokret. Ako se gospodarstvo okreće proizvodnji, tu je prilika za zadruge. Potrebno je prepoznati značaj zadrugarstva, posebice u ovo krizno doba. Mali proizvođači i obrtnici te velik broj nezaposlenih posjeduju razna znanja i vještine koje treba iskoristiti. Zbog toga je važno poticati razvoj takvih zadruga čiji se rad i temelji na raznim vještinama ljudi koji rade u njima. Pritom je potrebno istaknuti radničke zadruge koje na taj način otvaraju i nova radna mjesta. No, sigurno je da se takve skupine ljudi ne mogu same organizirati te im je potrebna pomoć. Zadruge uistinu mogu biti respektabilan faktor razvoja hrvatskog gospodarstva koje ustvari i počiva na razvoju malog i srednjeg poduzetništva.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3676, 9. svibnja 2011.

KAKO SPOJITI STUDENTE I POSLODAVCE

Prvi korak do posla! Ovogodišnji Career Day najambiciozniji je do sada, kako po broju tvrtki koje su se došle predstaviti, tako i po zanimanju studenata Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

evetu godinu za redom Studentska organizacija AIESEC Osijek, ovaj put u suradnji sa Županijskim savjetom mladih Osječko-baranjske županije, organizirala je Career Day – projekt koji okuplja gospodarstvenike iz Osijeka i regije i studente završnih godina osječkih fakulteta. Dvadesetak tvrtki, od onih najvećih u nacionalnim razmjerima do nekih manjih lokalnog značaja, predstavilo se na prigodnim štandovima postavljenim u prostorima osječkog Ekonomskog fakulteta. U izravnoj komunikaciji gospodarstvenici su studente informirali o svome radu te vještinama i znanjima potrebnim za

uspješan rad i predstavljanje na tržištu rada. Osim neposredog razgovora s mogućim budućim poslodavcima, studenti su mo-

Poseban naglasak bio je na korištenju novih tehnologija u zapošljavanju gli ostaviti i svoje životopise, što je iskoristilo oko 1000 studenata završnih godina studija osječkog Sveučilišta. Ovogodišnji Career Day u organizacijskom smislu najambiciozniji je do sada, kako po broju tvrtki koje su se došle predstaviti, tako i po zanimanju studenata. To je svakako dobar znak i vrijedan pokušaj usporavanja odljeva mladih i stručnih ljudi, ponajprije

iz Slavonije, ali i iz čitave Hrvatske. Zadržati mlade i školovane Nažalost, godišnje više od 30 posto visokoo-

MENADŽERI NUDE MASTERPLAN

brazovanih osoba odlazi iz Hrvatske. U slavonskim županijama taj je postotak još veći. Naime, jasno je da su mladi školovani ljudi zapravo generatori novih

ideja, a ako nemamo tih novih generatora, neće biti ništa od novih zapošljavanja ili novih poduzetničkih ideja koje bi stvarale novi razvoj. U projekte kakav je Career Day nužno je uključivanje svih - od poslodavaca, lokalne i regionalne samouprave do sveučilišta. Nažalost, ta suradnja još nije na dovoljno visokoj razini, a upravo je to jedan od preduvjeta za izlazak iz recesije i krize u kojoj se nalazimo”, objasnio je Mario Marolin, predsjednik Savjeta mladih Osječko-baranjske županije, koji je uz AIESEC organizator Career Daya. “U vrijeme kada smo gotovo svakodnevno kroz većinu medija bombardirani samo lošim vijestima o gospodarstvu, ovakvi projekti su nešto

što definitivno budi nadu i što bi također trebalo dobiti mjesto u medijima. Važno je da svi ljudi, a pogotovo mladi, vide kako se nešto radi i kako situacija nije besperspektivna. Jer ljudi svojim radom, znanjem i pameću mogu pokrenuti Hrvatsku, Slavoniju ili ovu županiju”, izjavio je dr. Vladimir Cini, prodekan osječkog Ekonomskog fakulteta. Poseban naglasak ovogodišnjeg Career Daya bio je na korištenju novih tehnologija u procesu zapošljavanja. Razvoj novih tehnologija pruža i nove mogućnosti pri traženju posla, a upoznavanje studenata i poslodavaca s tim mogućnostima poboljšava njihovu komunikaciju i pridonosi bržem i učinkovitijem zapošljavanju.

CERTIFIKAT POSLODAVAC PARTNER

Ne treba nam piramida, nego Dobitnici Ina, Kozmo debeli trbuh i Jadran Galenski laboratorij Hrvatska udruga menadžera Croma predstavila je prijedlog masterplana razvoja hrvatskog gospodarstva. Njegovom provedbom, tvrdi predsjednik Crome Vladimir Ferdelji, u idućih 10 godina osigurao bi se godišnji rast gospodarstva između šest i 10 posto. Ferdelji je istaknuo da masterplan nije namijenjen sadašnjoj Vladi, nego budućima, jer je orijentiran srednjoročno i dugoročno. Plan ima 10 točaka, od kojih je prva promjena monetarne i fiskalne politike. Ključna mjera je ono što Ferdelji naziva otklanjanjem monetar-

nih škara koje definira kao zbroj godišnje stope inflacije i aprecijacije tečaja kune. U proteklih 15 godina, prema njegovim podacima, ukupna inflacija bila je 140 posto, a kuna je ojačala 17 posto, što znači da su monetarne škare 157 posto. Samo u prošloj godini inflacija je bila tri posto, a kuna je ojačala za jedan posto, pa su izvoznici u minusu četiri posto. Ferdelji bi to kompenzirao umanjenjem poreza na dobit za izvoznike, odnosno jednakim povećanjem poreza za uvoznike. Između ostaloga, masterpla-

nom se predlaže promjena načina upravljanja državnim poduzećima, produljenje roka za plaćanje carine na 30 dana, daljnje smanjenje parafiskalnih nameta i povezivanje cijene rada s rastom BDP-a. Prijedlog masterplana bit će 18. svibnja predstavljen sudionicima prvog kongresa hrvatskih menadžera i poduzetnika, a nakon toga će ga Croma usuglašavati s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom gospodarskom komorom. Konačni je cilj da hrvatsko društvo ne bude piramida, s bogatom manjinom na vrhu i mnoštvom siromaha na dnu, nego debeli trbuh s brojnom srednjom klasom u sredini, rekao je Ferdelji, aludirajući na vlastiti stas. (D. Ž.)

Od početka ove godine tri su kompanije dobile certifikat Poslodavac Partner: Ina, Kozmo i Jadran Galenski laboratorij. Riječ je o certifikatu koji dodjeluje tvrtka Selectio, a od 2005. do danas tako je certificirano gotovo 50 tvrtki u Hrvatskoj i regiji. U procesu certifikacije ocjenjuje se više od 40 procesa upravljanja ljudskim resursima u pet područja - strategiji, regrutiranju i selekciji, radu, motivaciji i nagrađivanju, usavršavanju i razvoju te odnosu prema zaposlenicima. Da bi dobile certifikat, tvrtke moraju imati barem 75 posto svih mogućih bodova, ali i 70 posto mogućih bodova u pojedinom području. Tim certifikatom, najkraće re-

čeno, potvrđuju kvalitetu svojih procesa upravljanja ljudskim resursima. Kako nam je rekla koordinatorica tog projekta u Selectiju Ana Vojnić Tunić, oni su jedina tvrtka u Hrvatskoj i regiji koja se na takav način bavi ocjenom kvalitete upravljanja ljudskim resursima. Kvaliteta se ocjenjuje prema knjizi najboljih svjetskih standarda, a sam proces ocjene, nakon što se tvrtka prijavi da je zainteresirana za dobivanje certifikata, provodi tročlani tim struč-

njaka. To je prilika, dodala je, da osim procjene stanja, tvrtka dobije i savjete kako poboljšati određeni dio poslovanja. To se najčešće radi kroz recertificiranje (obnovu certifikata koji inače vrijedi godinu dana), što je ove godine prvi napravio Tele2, i to s višim ocjenama nego što ih je dobio prošle godine. “Ovaj je certifikat dokaz kako Tele2 ima najbolju praksu i najviše standarde kvalitete u području upravljanja ljudskim potencijalima. To je definitivno potvrda našeg dosadašnjeg rada, ali i dodatni imperativ da letvicu kvalitete podignemo na još višu razinu”, kazala je Mirta Šalamon, direktorica ljudskih resursa u Tele2. (J.F.)

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3676, 9. svibnja 2011.

( 4,9 mil kn

( 2003. godine

prošlogodišnja dobit

osnovana Nada kao nastavak obiteljskog posla

NADA, ZAGREB

FEROKOTAO, DONJI KRALJEVEC

Kotlovima osvojili Europu Kupce pridobivaju proizvodima najviše kvalitete, izrađene vrsnim bravarskim, zavarivačkim i lakirerskim radom

Hrana kao domaća, a s police Tvrtka proizvodnju želi preseliti u Donju Zelinu, gdje bi u konačnici radilo oko stotinu radnika, no za to im je potreban kredit HBOR-a

O O

d Portugala preko Sjeverne i Srednje Europe pa sve do Bliskog istoka mogu se naći kupci tvrtke Ferokotao iz Donjeg Kraljevca. Međimursko poduzeće proizvodi kotlove za distributivne, energetske i specijalne transformatore i uz neprekidno tehnološko usavršavanje ostvaruje stabilan rast izvoznih rezultata. Počeli su prije 15 godina s tridesetak radnika, a sada ih je zaposleno 247. Zbog širenja proizvodnje i tržišta planiraju i nova zapošljavanja. Direktor Josip Vugrinec ocjenjuje da bi ova godina trebala biti još bolja nego 2010., kada su ostvarili prihod od 83 milijuna kuna i dobit od 4,9 milijuna kuna. Među ostalim najavljuju se novi poslovi u Sloveniji, Slovačkoj i Češkoj. Ferokotao nastavlja tradiciju tvrtke Končar-Feromont. I sada 16,5 posto udjela u Ferokotlu ima tvrtka Končar-Distributivni i specijalni tran-

sformatori, dok su ostali suvlasnici privatne osobe. Među njima je i poznati međimurski poduzetnik Đuro Horvat i

U razvoju proizvodnje i inovacijama surađuju s fakultetima i Ministarstvom gospodarstva njegova tvrtka Tehnix. U sinergiji s Končar-DSTom osvajaju se i kupci, a surađuje se i sa Siemensom (u Austriji i Njemačkoj) te drugim partnerima u tom sektoru. Nova ulaganja U Ferokotlu su ponosni na svoj program izobrazbe naučnika. Trenutačno imaju 18 mladih radnika, među njima četvoricu inženjera, koji će u budućnosti sudjelovati u razvoju tvrtke. U iduće dvije godine uložit će oko dva milijuna eura u nove vi-

sokotehnološke pogone. Posjeduju certifikate ISO 9001:2008 i ISO 14001:2009-11. Unaprjeđivanju kvalitete stalno se posvećuje velika pažnja jer, primjerice, konstrukcija tzv. valovitih kotlova mora izdržati sva opterećenja koja se mogu pojaviti prilikom upotrebe ili prijevoza transformatora. Stoga naglašavaju da udružuju iskustvo s modernom tehnologijom i na zahtjevnim zapadnim tržištima kupce pridobivaju proizvodima najviše kvalitete, izrađene vrsnim bravarskim, zavarivačkim i lakirerskim radom. U razvoju proizvodnje i inovacijama surađuju s fakultetima i Ministarstvom gospodarstva, a u financiranju investicija i izvoznih poslova koriste sredstva Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Od države, kaže Vugrinec, ne očekuju mnogo. Treba im stabilni zakonski i makroekonomski okvir da mogu razvijati proizvodnju, a za kupce će se pobrinuti sami. (I.V.)

d samog početka bavljenja proizvodnjom i ponudom hrane naš cilj i moto bio je i ostao isti, a to je pripremi hranu tako kao da je pripremaš svom najmilijem ili samom sebi, kaže Ivan Hrenović, vlasnik i direktor zagrebačke tvrtke Nada - proizvodnja hrane. Proizvodi ove tvrtke - razne vrste salata, rolani sir u paprici te pohani program (proizvodi od sira i ribe) - nude se u svim većim trgovačkim centrima, ali i u ugostiteljstvu. Tvrtka je osnovana 2003. godine kao nastavak obiteljskog posla u obrtu koji je osnovan 1990. godine, a koji se temelji na proizvodnji i plasmanu gotove hrane (uključujući širok asortiman salata u specijalnim pakiranjima), usluzi cateringa te klasičnoj ugostiteljskoj ponudi. “Obitelj je zaštitila žig i robnu marku salata Nada - priroda na tanjuru, a u postupku je i zaštita patenta za rolani sir u paprici”, naglašava Hrenović te dodaje kako su do sada za svoje proizvode dobili brojne nagrade i priznanja - brončanu medalju na sajmu inovacija u Žene-

vi 2007., zlatnu, brončanu i srebrnu medalju na sajmu Arca te posebno priznanje na tom sajmu inovacija. Plan je zaposliti 100 radnika Ako sve bude u redu s pregovorima s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, koji su u tijeku, Hrenović planira pripremu hrane preseliti u Donju Zelinu. Naime, kako kaže, ako dobije očekivani kredit, proizvodnja bi bila organizirana u prostoru od 1500 četvornih metara, a u konačnici bi tamo moglo raditi stoti-

Proizvodi se izrađuju po tradicionalnoj i zaštićenoj recepturi bez konzervansa i umjetnih boja njak radnika u četiri smjene. Sada je 27 radnika na čekanju, a odmah po dobivanju kredita svi bi se mogli vratiti na posao i u startu bi mogao zaposliti još toliko radnika. Nakon što se proizvodnja uhoda,

planira rad organizirati u sve četiri smjene. Također, ako bude trebalo, može proširiti i proizvodne pogone jer oko postojeće zgrade ima još 5500 četvornih metara gdje se mogu izgraditi dodatni objekti. Uz to, do početka sljedeće turističke sezone na tržište planira plasirati novi proizvod - domaće čvarke pripremljene po recepturi staroj 220 godina. Hrenović je zadovoljan uvjetima poslovanja jer, kako kaže, svi mu trgovački lanci uredno sve plaćaju, a proizvodi su vrlo traženi u cijeloj Hrvatskoj. Možda i zbog toga što su bez konzervansa, umjetnih boja i drugih dodataka te što su rađeni po tradicionalnoj i zaštićenoj recepturi. Problem mu je samo hoće li HBOR imati razumijevanja za njihove planove razvoja, te hoće li dobiti očekivani kredit. Nada se pozitivnoj odluci jer proširenje poslovanja znači i povećanje broja zaposlenih. (J.F.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Kapisu posao od 7,3 milijuna KM Tvornica kabela Kapis iz Tomislavgrada, inače u slovenskom vlasništvu, nakon što je dala najpovoljniju ponudu na međunarodnom natječaju, zaključila je ugovor s Elektroprivredom BiH o isporuci 1264 tone kabela u vrijednosti 7,3 milijuna KM. EP BiH niskonaponske kabele koristit će u modernizaciji distributivne mreže. U Kapisu očekuju da će u ovoj godini izvesti kabela u vrijednosti oko 100 milijuna KM. Dokapitalizacija Sarajevske burze Sarajevska burza SASE dobila je u neformalnoj korespondenciji obavijest da je Izvršni odbor Istanbulske burze donio odluku o upisu i uplati dionica kojom će se SASE dokapitalizirati. U idućim

danima očekuje se i formalna potvrda u vidu registracijske izjave, kako Istanbulske burze, tako i drugih dviju institucija tržišta kapitala Turske, Takasbanka i Centralnog registra Turske. Rok za upis i uplatu dionica u cjelini vrijednosti veličine emisije je 20. svibnja. Spojne točke jadransko-jonske autoceste BiH i Crna Gora dogovorile su se o spojnoj točki buduće jadransko-jonske autoceste čime je ostvarena mogućnost da dvije zemlje otpočnu s izradom investicijsko-projektne

dokumentacije. Kontaktno mjesto na bosanskohercegovačkoj strani bit će pogranično selo Nude, a na crnogorskoj strani Aranđelovo. Uskoro trebaju započeti i razgovori izaslanstava BiH i Hrvatske o utvrđenju mjesta gdje će se sastati ova prometnica.

( 1,9 mlrd KM

vrijednost izvoza u tri mjeseca

Privredni vjesnik Broj 3676, 9. svibnja 2011.

( 25,4% BDP-a otpada na javni dug

BOSNA I HERCEGOVINA

IZAŠLI IZ RECESIJE I ZAGLIBILI U KRIZI Iako su od prošle godine industrijska proizvodnja i izvoz u stalnom porastu, broj nezaposlenih i dalje raste, a ino kapital odlazi negdje drugdje Zdravko Latal latal@privredni.hr

prvom ovogodišnjem tromjesečju industrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine bila je veća 7,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a u Republici Srpskoj 4,6 posto. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u ožujku je industrijska proizvodnja na razini cijele zemlje zabilježila rast od osam posto. Izvoz je u tri mjeseca porastao 28 posto, dosegavši 1,9 milijardi konvertibilnih maraka, dok je uvoz imao stopu rasta od 23 posto te je iznosio 3,3 milijarde KM. Pada broj zaposlenih No, broj zaposlenih se već dvije godine konstantno smanjuje. Na nedavnom sastanku guvernera središnjih banaka BiH, Srbije i Crne Gore Kemala Kozarića, Dejana Šoškića i Radoja Žugića, zaključeno je kako je nezaposlenost u BiH, koja iznosi 27,2 posto, najveća u regiji, dok je u Srbiji dosegnula 20, a u Crnoj Gori 12,1 posto. Kad je riječ o javnome dugu, on je najmanji u BiH i iznosi 25,4 posto bruto domaćeg proizvoda, dok u Srbiji iznosi 34 posto BDP-a, a u Crnoj Gori 39,5 posto. BiH je izašla iz recesije, ali ne i iz gospodarske krize, izjavio je na konferenciji za novinare u Mostaru predsjednik Gospodarske komo-

re Federacije BiH Jago Lasić. Od prošle godine industrijska proizvodnja i izvoz stalno rastu, ali ti pozitivni trendovi nisu dovoljni da bi se izašlo iz teške gospodarske krize. Kao dokaz toj tvrdnji Lasić je naveo podatak da je broj zaposlenih u stalnom padu. Tako je u veljači pravo na zdravstveno osiguranje preko zavoda za zapošljavanje koristilo 215.000 ljudi. Lasić je uvjeren i kako je istodobno njih najmanje 150.000 radilo na crno. U BiH se barata s brojkom od 43 posto nezaposlenih, no analitičari ukazuju na to da se stvarna nezaposlenost kreće u rasponu od 24 do 27 posto, dok ostali rade na crno, pa čak i u tvrtkama u većinskom dr-

Lanjski deficit veći od šest milijardi KM mogao se suzbijanjem prekomjernog uvoza prepoloviti žavnom vlasništvu. Kako bi se koliko-toliko stalo na kraj sivoj ekonomiji, zatraženo je da se zdravstveno osiguranje makne sa zavoda za zapošljavanje kako bi se saznalo koliko točno ljudi radi na crno. Izravne investicije su generator razvoja, a njihov iznos u BiH je u stalnom padu iako je radna snaga jeftina i valuta stabilna. Poražavajući je po-

datak da se u zemlji ne zna točno koliko je pristiglo stranih investicija. Koliko je uloženo ino kapitala? U Ministarstvu za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH tvrde da su u proteklom tromjesečju direktna strana ulaganja iznosila samo 25 milijuna KM ili oko 12,5 milijuna eura, a u državnoj Agenciji za unaprjeđenje stranih investicija spominju brojku od oko 79 milijuna KM. Bez obzira na to čiji je podatak točan, činjenica je da ino kapital zaobilazi zemlju. Najveći investitori su Srbija, Saudijska Arabija i Njemačka. Dva bitna razloga za to što

strani kapital ide negdje drugdje, prema Lasiću, su nepovoljna politička situacija u zemlji i nepostojanje uređenog prostornog plana. Sličnog je mišljenja i predsjednik uprave tvrtke Violeta iz Gruda Petar Ćorluka koji je nakon otvaranja nove tvornice u blizini Zagreba izjavio Oslobođenju da okružje za poslovanje u BiH nije sjajno. Kako bi se realizirali investicijski projekti te tvrtke, nužno je da i država učini nešto u korist gospodarstva. Jago Lasić, pak, pripada onoj grupi gospodarstvenika koji se u kontinuitetu zalažu za kontrolirani uvoz onih roba koje se u dovoljnim

količinama proizvode za potrebe domaćeg tržišta. Uglavnom se traži zaštita poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije od prekomjernog uvoza. Prošle godine bosanski agrar izvezao je proizvoda u vrijednosti od 564 milijuna KM, dok je u zemlju uvezeno hrane za oko 2,5 milijardi KM. Tako je samo u agraru ostvaren deficit od 1,9 milijardi KM. Ako bi se u taj minus uključili i deficiti ostvareni u području pivarske proizvodnje, voćnih sokova i prirodnih voda, prošlogodišnji deficit veći od šest milijardi KM mogao se suzbijanjem prekomjernog uvoza prepoloviti.

www.privredni.hr Broj 3676, 9. svibnja 2011.

( 1000 ljudi

ostaje bez posla selidbom

( 2,5 puta veću

dodanu vrijednost ostvaruje radnik u Austriji

*vijesti Obećavajući početak turističke sezone

SLOVENSKE KRIZNE AKTUALIJE

Odlazimo, drugdje su jeftiniji Slučaj njemačkog odlaska otvorio je raspravu u kojoj gospodarstvenici samo usputno spominju državnu nadgradnju kao kritično stanište tradicionalnih neracionalnosti nosti. Međutim, pogoni objedinjeni u kombinat utapaju se u jugoslavenskoj prosječnosti.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

edno već ostvareno preseljenje slovenske proizvodnje u inozemstvo i najnovija najava sličnog proizvodnog dezerterstva pod egidom “odlazimo, drugdje su jeftiniji” uzbunila je slovensku javnost koja se zabrinuto pita što ne valja u Sloveniji da je bolje imati tvornicu u inozemstvu. Nitko se nije previše nervirao dok su slovenske tvornice nicale po Kini i drugim arealima izrazito jeftine radne snage. Uzbuna je nastala kada su njemački vlasnici objavili da proizvodnju kompresora iz Črnomelja sele u Slovačku. Za Črnomelj i Belu Krajinu to će biti težak udarac. Zajedno s isporučiteljima bez posla ostaje 1000 ljudi. Prije toga udar proizvodnog dezerterstva doživjela je Ljubljana iz koje je Gorenje prebacilo proizvodnju električnih bojlera u Srbiju. Za postupak Gorenja nekako se još nalazi opravdanje. Sele proizvodnju niske dodane vrijednosti u zemlju koja izdašno pomaže otvaranje svakog novog radnog mjesta. Šokantna je bila najava njemačkih vlasnika da sve to što imaju u Sloveniji mogu jeftinije dobiti u Slovačkoj. Isto, a različito Što ne valja u Sloveniji da je čak i najbliže europsko susjedstvo privlačnije za investitore? Slučaj

dezerterstva otvorio je raspravu u kojoj gospodarstvenici samo usputno spominju državnu nadgradnju kao kritično stanište tradicionalnih neracionalnosti. Ovaj put više

Od samoupravljačkih kongresa do danas dogodile su se mnoge promjene, ali nisu anulirale razliku u dodanoj vrijednosti

metu pred svojim pragom. Za uvod u cijeli problem gospodarstvenicima je poslužila nešto starija usporedba Slovenije i Austrije na području drvne industrije. Obje su zemlje bogato obdarene šumama, obje imaju jednako marljive i stručno osposobljene radnike, obje su članice EU-a te su im stoga jednako dostupna strana tržišta, u obje zemlje drvna industrija na približno je jed-

nakoj tehničkoj razini. Zašto onda radnik u Austriji ostvaruje dva i pol puta veću dodanu vrijednost od kolege u Sloveniji? Radnici s obje strane Karavanki jednako prido-

kao opasna razvojna bolest još davno u Jugoslaviji dijagnosticirano na tako bizarnom mjestu kao što je bio Kongres samoupravljača. Poslovođa iz tada uspješnog tekstilnog

Je li problem u boljoj organiziranosti? Gosti iz inozemstva u prigodnoj televizijskoj emisiji o dodanoj vrijednosti također su zaključili da je problem u organiziranosti. “Drugi su bolje organizirani za isti rezultat treba im manje izvršitelja”, ustvrdili su. Kao iznimno značajna naznačena su ulaganja u bazična i aplikativna istraživanja. Ohrabruje što su tvrtke, primjerice, Iskra Mehanizmi, Domel i Kolektor, uspjele udružiti sredstva i vrhunski kadar za zajednički prodor među najbolje u svijetu. No ostaje nejasnim namjeravaju li gospodarstvenici pritisnuti i državu da svojom preskupom i jalovom birokracijom previše ne kvari sliku buduće dodane vrijednosti. Ima, naime, skeptika koji govore da je poprilično gospodarstvenika uhvaćeno s prstima u privatizacijskom pekmezu. Takvi će navodno paziti da se “ne talasa”, što bi u dogledno vrijeme moglo otežati postizanje kritične mase za djelotvoran pritisak na politiku kako bi i ona pustila racionalizaciju u svoje dvorište. nose zajedničkoj dodanoj vrijednosti. Što je “ono između” što konačni rezultat čini dva i pol puta nepovoljnijim za slovenskog drvoprerađivača? To nije ništa posebno i ne mnogo drukčije od onog što je

kombinata zbunio je kongresni auditorij lucidnom pričom o različitim razinama proizvodnosti. Rekao je da dolazi iz sredine u kojoj su pogoni pojedinačno već tada dosezali europsku razinu proizvod-

Opet neke davne priče Od vremena samoupravljačkih kongresa do danas dogodile su se mnoge promjene, ali ni približno takvih razmjera da bi anulirale bolnu razliku u dodanoj vrijednosti. Slovenija je dobila novu usporednu analizu, ovaj put za područje kemijske industrije. Kemijsko sučeljavanje Austrije i Slovenije pokazalo je da se beznadno ponavljaju neke davne priče. U neposrednoj proizvodnji Slovenija i Austrija imaju otprilike jednak broj radnika. Zanemarive su i razlike u broju radnika angažiranih u promociji i na istraživanju tržišta. Drama se događa u najvitalnijoj poslovnoj funkciji. U razvoju koji mora neprestano stvarati nove proizvode, zbog konkurentnosti i dugoročnog opstanka, slovenska prosječna tvrtka ima dva zaposlena. U usporedivoj austrijskoj tvrtki u razvoju radi 10 ljudi. Konačni pečat na razlike u dodanoj vrijednosti udarile su prateće službe. Slovenska tvrtka ima upola više ljudi u informatici, dvaput previše u održavanju i čak triput previše u financijskoračunovodstvenoj službi. Umiješa li se u sve to i balast iz državne nadgradnje, eto razloga za gorko posluženje na tanjuru dodane vrijednosti.

Slovenski turistički djelatnici zadovoljni su posjetom za vrijeme uskršnjih blagdana. U portoroškim hotelima zabilježili su 26 posto više noćenja (ukupno 25.600). Hoteli u Rogaškoj Slatini bili su popunjeni 70 do 100 posto. Najluksuzniji tamošnji hotel Aleksander s pet zvjezdica bio je u cijelosti popunjen, unatoč tome što za apartman u njemu treba izbrojiti od 400 do 1500 eura za noć. Poreznici utjerali 693 milijuna eura duga Slovenska porezna uprava lani je uspjela utjerati 693 milijuna eura poreznog duga. Za podmirenje obveza najčešće plijeni redovne prihode (plaću, mirovinu i naknadu plaće). Dužniku koji nije redovno zaposlen plijene se vrijednosni papiri i udjeli, najčešće, pak, njegove pokretnine (automobili, plovila, osnovna sredstva i zalihe). Trenutačno poreznici u Ptuju prikupljaju ponude za prodaju jahte dužine 12 metara. Izvozne cijene rastu brže od domaćih Cijene industrijskih proizvoda što ih slovenska poduzeća prodaju na stranim tržištima porasle su u godinu dana 7,5 posto. Cijene proizvoda za domaće tržište u isto vrijeme rasle su nešto manje, oko pet posto. Najviše su porasle izvozne cijene sirovina – 11 posto, te energenata – 16 posto. U ožujku ove godine čak je i proizvodnja odjeće zabilježila porast izvoznih cijena.

Nije mnogo – 1,8 posto, ali djeluje ohrabrujuće za tekstilce. Još je poticajniji podatak da su narudžbe za izvoz ukupno porasle 18 posto.

16 STIL *vijesti U Dubrovniku 900 njemačkih turističkih agenata U sklopu zajedničke akcije njemačkog turoperatora TUI-ja i Hrvatske turističke zajednice pod nazivom TUI Inside ovoga će tjedna u Hrvatskoj boraviti 900 njemačkih turističkih agenata. Naime, TUI je ove godine odabrao Dubrovnik i Dubrovačkoneretvansku županiju kao odredište koje će posebno promovirati na njemačkom i europskom tržištu. Cilj te akcije je promicanje identiteta i ugleda hrvatskog turizma, bolje pozicioniranje naše zemlje na turističkoj karti te promidžba organiziranog turističkog prometa u Njemačkoj. Zlatni otok i Rabac pripajaju se Rivieri Poreč Na sjednici nadzornih odbora tvrtki Zlatni otok iz Krka te Rabac iz Rapca predloženo je njihovo pripajanju turističkoj tvrtki Riviera Poreč čime će nastati nova tvrtka Riviera Adria sa sjedištem u Poreču. Time će Riviera Poreč preuzeti ukupnu imovinu tih društava te sva njihova prava i obveze u zamjenu za svoje dionice, čija će ukupna nominalna vrijednost iznositi 334,76 milijuna kuna. Time će nastati najveća turistička tvrtka u Hrvatskoj po prihodima i ukupnim kapacitetima. Nova faza u razvoju Umaga

Projekt stvaranja identiteta i brenda Umaga kao jednog od najpopularnijih turističkih odredišta na hrvatskom Jadranu dobio je novi poticaj potpisivanjem Povelje o suradnji na izgradnji Grada Umaga kao destinacije aktivnosti i sporta. Stvaranje destinacije i brenda složen je proces koji ujedinjuje interese građana, turista, gradske uprave i turističkih poduzeća.

Privredni vjesnik Broj 3676, 9. svibnja 2011.

( 145 mil kn

( više od 80 mil €

lanjski prihodi Jadranka hotela

težak investicijski program

MIRISI I OKUSI MALOG LOŠINJA

Ljepote i na tanjuru i u sobi i u wellnessu Tvrtka Jadranka hoteli podupire cilj lošinjske Turističke zajednice da se sezona na otoku produlji na cijelu godinu te stoga još više proširuje svoju ponudu i uslugu Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

iše od 35 milijuna eura uloženo je u obnovu Wellness&Conference hotela Aurora i Family hotela Vespera iz sastava brenda Lošinj Hotels&Villas malološinjske turističke tvrtke Jadranka hoteli. U portfelju Lošinj Hotels&Villas nalazi se šest hotela kategorije tri i četiri zvjezdice, među kojima je i obiteljski hotel Vespera, koji je ujedno nositelj licencije Kinderhotels Europa. Hoteli Aurora i Vespera nalaze se u Sunčanoj uvali koja se smatra jednom od najljepših lošinjskih uva-

la. “Ta dva hotela dio su tzv. miomirisnog projekta Turističke zajednice grada Malog Lošinja te stoga nude mirise i okuse otoka u svojoj wellness, gastronomskoj i sadržajnoj po-

U obnovu hotela Punta planira se uložiti 12 milijuna eura, a otvorenje se očekuje 2012. nudi. Miomirisni kalendar predložak je za osmišljavanje ponude i svih vezanih aktivnosti kako bi se ljepote otoka na što bolji i kreativniji način približile gostima”, istaknula je Vesna Hocenski, glasnogo-

Promocija Lošinja u Zagrebu U zagrebačkom hotelu Dubrovnik u sljedećih mjesec dana održat će se promocija turističke ponude Malog Lošinja pod nazivom Okusi i mirisi otoka Lošinja. Jedan tjedan posvetit će se lošinjskoj gastronomiji u restoranu Piccolo Mondo, a posjetitelji će moći isprobati otočke specijalitete. Strani gosti koji će boraviti u hotelu Dubrovnik u sobama će naći promotivne brošure i letke toga otoka. Kako kažu u Turističkoj zajednici Malog Lošinja, ni prolaznici neće biti zaobiđeni jer će u maloj barci “usidrenoj” u Gajevoj ulici moći naučiti više o tom otoku te degustirati neka otočna jela.

vornica brenda Lošinj Hotels&Villas. Family hotel Vespera pruža idealan odmor po mjeri cijele obitelji, a u potpunosti je infrastrukturno i sadržajno prilagođen djeci, pa stoga roditelji mogu bezbrižno planirati svoj odmor. “Tijekom sezone taj hotel nudi i razne animacijske sadržaje, organizaciju izleta ili sportske aktivnosti. Tvrtka Jadranka hoteli sa svojim brendom Lošinj Hotels&Villas podupire cilj lošinjske Turističke zajednice da se sezona na otoku produlji na cijelu godinu te stoga još više usavršava i proširuje svoju ponudu i uslugu”, dodala je ona. Investicijski ciklus Govoreći o budućim investicijama, Vesna Hocenski je naglasila kako na jesen i hotel Puntu koji sada ima kategoriju tri zvjezdice čeka obnova nakon čega će taj hotel dobiti četiri zvjezdice. U obnovu Punte planira se uložiti 12 milijuna eura, a otvorenje se očekuje u svibnju 2012. godine. Cijeli investicijski ciklus bit

će završen tek kada turistički objekti iz zone Čikat budu u potpunosti obnovljeni i prenamijenjeni u kategoriju s četiri i pet zvjezdica, a izgradit će se i novi centar za talasoterapiju. Investicijski program po kojem će se obnoviti i repozicionirati svi objekti iz portfelja Lošinj Hotels&Villas iznosi više od 80 milijuna eura. Ukupni prihodi Jadranka hotela lani su iznosili 145 milijuna kuna što je šest posto više nego 2009. Pritom je bruto operativna dobit bila 17 posto viša nego preklani. No, zbog povećanja troškova vezanih uz investiranje tj. troškove amortizacije i kamata, ukupni bruto gubitak iznosio je

4,36 milijuna kuna, rekla je Vesna Hocenski. Sudeći prema ostvarenim turističkim rezultatima za uskrsne i prvosvibanjske blagdane, u ovogodišnjoj turističkoj sezoni očekuju se bolji rezultati nego lani. Primjera radi, u travnju je u objektima Lošinj Hotels&Villas ostvareno 20 posto više noćenja nego u istom lanjskom mjesecu, dok je u razdoblju od siječnja do travnja zabilježeno 15 posto više noćenja nego u istom razdoblju 2010. “Zadovoljni smo s rezervacijama za ovogodišnju sezonu, trend je bolji nego lani, pa se nadamo da neće doći do nekih naglih promjena”, istaknula je Vesna Hocenski.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3676, 9. svibnja 2011.

“ Kako bi IT sektor bio konstruktivniji trebamo smanjiti udio opterećenja porezima i davanjima na i iz plaće.” Ivo Špigel, član izvršnog odbora HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti

PREPORUKE ZA RAST I RAZVOJ

Kreativno smo razbarušeni

*vijesti Rekordna Oracle konferencija Na prošlotjednoj petoj Oracle konferenciji Oracle Day: The Information Age 2011 okupilo se više od 500 sudionika. Središnja tema Konferencije bila je cloud computing. Predstavljene su i brojne

IT u Hrvatskoj je “up to date” sa svjetskim trendovima i stoga ima veliku šansu na globalnoj razini Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

eđu glavnim problemima s kojima se susreće IT industrija u Hrvatskoj su rascjepkanost gospodarskih subjekata koji djeluju unutar nje te skupoća stručnjaka. Također, ne manje bolna činjenica jest i ta da informacijske tehnologije u nas još uvijek nisu snažnije prepoznate kao industrija. Predsjednik Udruženja za informacijske tehnologije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Ante Mandić ističe kako je unatoč tomu IT u Hrvatskoj up to date sa svjetskim trendovima. Zbog toga, ima veliku šansu na globalnoj razini koju, na žalost, do sada ni-

smo znali bolje iskoristiti. “Jedan od razloga tomu je i naš kreativno razbarušen nastup”, napominje Mandić koji je ujedno i predsjednik Uprave tvrtke IN2, jedne od vodećih softverskih kompanija u regiji. Drugim riječima, hrvatske IT tvrtke nisu pronašle jednu nišu nego su plovile u nekoliko smjerova. Neke drža-

Moramo reći što želimo i to je jedan od naših najvećih problema, ističe Ante Mandić ve pak čvrsto su uhvatile kormilo i odlučile snažnije krenuti u jednom pravcu. Tako nešto je, primje-

rice, učinila Rumunjska koja se odlučila za razvoj usluga. “Stoga, moramo reći što želimo i to je jedan od naših najvećih problema”, kaže on. Širokopojasni internet za sve Član izvršnog odbora HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti Ivo Špigel na

prošlotjednoj konferenciji Izazovi ICT industrije u Hrvatskoj predstavio je nekoliko ključnih preporuka za rast i razvoj IT industrije kao strateškog i visokokonkurentnog sektora u gospodarstvu. Tako, ponajprije, treba smanjiti udio opterećenja porezima i davanjima na plaću i iz nje, kako bi IT sektor bio konkurentniji u među-

narodnoj tržišnoj utakmici, a Hrvatska prihvatljiva za privlačenje izravnih stranih investicija. Zatim, potrebno je poticati visoko obrazovanje ICT radne snage i njenu bitno bržu integraciju u gospodarstvo. Nužno je uvesti i dostupnost širokopojasnog interneta u formi temeljnog građanskog prava kao tehnologiju dostupnu svima. Valja sistematizirati i organizirati strateške informacijsko tehnologijske projekte središnje države, uz odabir dobavljača isključivo prema transparentnim i tržišno prihvatljivim principima. Zadnja, ali ne manje važna preporuka je snažno poticanje izvoza informatičkih proizvoda i usluga implementiranih na domaćem ili drugim tržištima.

WEB::INDUSTRIJA 2011-BESEEN

Brzo i dramatično Niska razina kulture start up projekata, premalo tržište za velike igrače, recesija... neke su od prepreka u pokretanju online posla u Hrvatskoj. S druge strane, prednosti su prepoznatljivost Hrvatske kao turističkog odredišta, njen geostrateški položaj te dobra stručna potkovanost inženjera, istaknuo je tijekom svojeg predavanja na sajmu

Web::Industrija 2011-BeSeen Jeffrey Treichel, suvlasnik i direktor Kolektive, uspješne online tvrtke koja u suradnji s partnerima svakoga dana korisnicima nudi posebne popuste za kupnju proizvoda i usluga.

Zvonimir Stanić, ravnatelj CARNeta, naglasio je kako se nijedno područje ljudskog djelovanja ne mijenja tako brzo i dramatično kao ICT. “Ova činjenica stoga mijenja i načine rada, učenja i života jer nas od informacije najčešće dijeli samo jedan klik mišem”, smatra Stanić. Ovogodišnji sajam okupio je dvadesetak izla-

gača. Prvoga dana govorilo se o svijetu internetskog poslovanja, internet marketingu, društvenim mrežama u poslu, mobilnim platformama, razvoju web aplikacija te online trendovima. Lakše izravnim kontaktom Sljedeći dan održane su radionice na kojima su polaznici mogli poboljšati znanja u poslovanju putem interneta. Ciljevi trećeg izdanja Web::Industrije bili su promocija i usmjeravanje ponude internetskih usluga i proizvoda ciljanim tržištima. Uz raznoliko predstavljanje ponude web usluga i proizvoda, prednosti tog sajma su i

izravni B2B (Business to Business) i B2C (Business to Consumer) kontakti i pregovori s poslovnim partnerima i kupcima te istraživanje web tržišta radi novih strategija. Valja naglasiti kako je ovogodišnji sajam bio namijenjen domaćim i stranim tvrtkama za izradu web stranica (web trgovina i aplikacija), web portalima i servisima, studijima za web dizajn, hosting kompanijama, agencijama za internetski marketing, pružateljima telekomunikacijskih usluga, obrazovnim i edukacijskim ustanovama te stručnim i profesionalnim marketinškim, poslovnim i IT organizacijama i udrugama. (B.O.)

studije slučaja Oracle korisnika i partnera iz Hrvatske te susjednih zemalja. Za razliku od prethodnih godina, kada je konferencija bila podijeljena na tehnološki i aplikativni panel, ove je godine naglasak stavljen na praktičan pristup i prezentacije studija slučaja Oracle partnera i korisnika. BSA “trenirao” inspektore U suradnji s Državnim inspektoratom, Business Software Alliance (BSA) održao je tijekom veljače i ožujka diljem Hrvatske niz regionalnih treninga o programskom licenciranju za gospodarske inspektore. Organizaciju treninga podržalo je javno učilište Algebra, koje je osiguralo računalne učionice. Treninge je pripremio i održao neovisni sudski vještak za područje informatike. Zbogom papirnatoj birokraciji

Grad Pula prvi je u Hrvatskoj u potpunosti prešao na e-poslovanje. Prilikom prošlotjednog početka primjene elektroničkog potpisa (e-potpis) u poslovanju gradske uprave Pule, gradonačelnik Boris Miletić je naglasio da Pula na ovaj način potvrđuje vodeću poziciju u primjeni novih tehnologija te iskazuje veliku otvorenost za prihvaćanje novih znanja. K tomu, istaknuo je brojne prednosti e-poslovanja kao što su bolja organizacija rada, veća učinkovitost te cjelokupna percepcija poslovanja u upravi.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3676, 9. svibnja 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Oprema za industriju ulja

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR ZANE K. QUIBLE MENADŽMENT UREDSKOG POSLOVANJA Mate

Knjiga vam omogućuje da budete ukorak s tehnološkim napretkom i shvatite što rade uredski menadžeri. Quible ističe ljudski element kao ključnu poveznicu reda, pri čemu naglašava procese upravljanja, organizacije i komunikacije. Kao osnovne uredske teme, knjiga proučava uredsku okolinu, zaposlenike, sustave i funkcije, a sve to temeljitim pokrivanjem tema poput upravljanja postrojenjima, multikulturalnih različitosti, menadžmenta cjelokupne kvalitete i uredskih funkcija.

MICHAEL FOLEY DOBA APSURDNOSTI Naklada Ljevak

U svijetu koji nameće konzumaciju, površne međuodnose i trajnu mladost, često osjećamo nezadovoljstvo, tjeskobu... Foley raspravlja o tom mučnom problemu u ovoj knjizi, u kojoj na zabavan i domišljat način istražuje kako potreba za ispunjenjem obmanjuje ljude 21. stoljeća u njihovu radu, ljubavi i starenju. Zaključno, predlaže strategiju koja nas navodi da prigrlimo moderan život, i ne samo da ga prihvatimo - ali prethodno moramo shvatiti da je apsurdnost nova uzvišenost.

TANO PARMEGGIANI, CARLO EUGENIO SANTELIA VELIKA KNJIGA ZAGONETKI Profil

Poznat vam je paradoks o Ahileju i kornjači? Znate za Rubikovu kocku i labirint u Knososu? Poznati su vam tangrami, no možda niste čuli za Bertoldovo stablo ili za pentamine? Ovakve i slične zagonetke i probleme autori su kreativno postavili varirajući matrice o kojima problemi ovise te ih uobličili u priče, u ovoj ili onoj pustolovini, u Africi, na Sjevernom polu, Aziji, svemirskim postajama ili u kućnoj partiji pokera.

ISPOD STOLA V.B.Z.

Kroz priče 10 eminentnih domaćih autora te pet priča nagrađenih na antikorupcijskom natječaju Transparency Internationala Hrvatska i V.B.Z-a provlače se, na literarno uvjerljiv način, različiti oblici korupcije kojima smo svi, bilo izravno bilo posredno, bili izloženi u Hrvatskoj. Što, pak, književnost može učiniti kada je o korupciji riječ? Nedvojbeno je da literarno suočavanje s tematikom korupcije ne može ni samu književnost ostaviti nepromijenjenom.

JAN GUILLOU KRALJEVSTVO NA KRAJU PUTA Znanje

Jan Guillou započeo je herojsku priču grandioznih razmjera objavljivanjem Puta u Jeruzalem, prvog naslova iz ciklusa povijesnih romana o templarima. Drugim je naslovom, Vitez templar, te završnim, Kraljevstvo na kraju puta, uspio pomaknuti granicu između činjenica i mašte te na uzbudljiv i inspirativan, intrigantan i tankoćutan način spojiti srednjovjekovno doba križarskih pohoda u nadasve moderan, suvremeni klasik s velikim uspjehom prenesen i na filmsko platno.

Tan, Chernihiv, Ukrajina, www.tan.com. ua. Tvrtka je proizvođač opreme i strojeva za industriju ulja. Asortiman proizvoda uključuje: filtere (vertikalne, horizontalne...), spremnike, supergrijače, hvatače masnoće, kristalizatore, deodorizatore, kuhače, uređaje za ispiranje, izmjenjivače topline, kompletne linije za rafiniranje, adsorpciju i deodorizaciju biljnih ulja. Kontakt: tan@tan.com.ua, +38 0462 653373. Mehanički, kemijski i elektronski proizvodi

Shenzhen Yiho Technology, Shenzhen, Kina, www.yiho.cc. Odjel uvoza/izvoza Shenzhen Yiho Technology Co. Ltd. zadužen je za izvoz mehaničkih, kemijskih i elektronskih proizvoda. U to spadaju različiti proizvodi od čelika (kutni čelik, čelične šipke), čelični tornjevi za komunikaciju ili za emitiranje električne energije, metalni proizvodi (žice za lemljenje), visokotlačni čelični spremnici, svijetleće lampe i žarulje, mehanička oprema. Odjel za internacionalne projekte je angažiran na polju internacionalnih ugovora za projektiranje pogona, izvoz cijelog asortimana opreme i tehnologije kao i za EPC i turnkey ugovore (čeličane, valjaonice, pogoni za odvajanje zraka - proizvodnja kisika, argona, dušika). Kontakt: Danny Chen, cb0588@163. com, +86 755 83690888. Plastični proizvodi

Thomas Co., Kairo, Egipat, www.thomas-eg.com. Tvrtka je proizvođač i izvoznik raznih ambalaža i pakiranja od plastike za cigarete, DVD-e, CD-e... Ambalaža i pakiranja dostupni su u svim veličinama. Kontakt: Mr. Maged Thomas, maged@thomas-eg.com, +20 2 24839170. Kemijski proizvodi

Chemspec Chemicals, Mumbai, Indija, www.chemspec.co.in. Tvrtka je proizvođač kemikalija. Primarna djelatnost tvrtke je proizvodnja sastojaka za farmaceutsku industriju. Glavni proizvodi kojima tvrtka opskrbljuje industriju

osobne njege i njege kose su: 1. Trichlorocarbanilide (TCC), antibakterijski agens/antifungalni agens, 2. Octyl methoxy cinnamate - UV-B absorbent, 3. Butyl methoxy dibenzoyl methane (avobenzone) - UV-A absorbent, 4. Phenyl benzimidazole sulphonic acid (chemsol-HS) - UV-B absorbent, 5. Octocrylene, UV-B absorbent. Kontakt: manoj.n@ chemspec.co.in, +91 22 22072482. Vatrogasna oprema

Červinka ČR, Uherske Hradište, Češka, www.hasicitechnika.com. Tvrtka je proizvođač aparata i opreme za gašenje požara. Nudi aparate za gašenje, aparate za gašenje na kotačima, hidrante, crijeva za hidrante, mlaznice, sigurnosne ormare, sigurnosne oznake, ventile, hidrant kutije, sprejeve za gašenje, plastične kontejnere za vatru i drugo. Kristyna Hablova, cervinkaczechrepublic@email.cz, +420 572 570961. Kemijska sidra

YBS, Corum, Turska, www.chemicalanchor.com. Tvrtka specijalizirana za proizvodnju kemijskih sidra traži kupce i komercijalne partnere u Hrvatskoj za distribuciju svojih proizvoda. Kontakt: info@chemicalanchor.com, +90 364 2346257 Sportska oprema

Envoy Industries, Saikot, Pakistan. Tvrtka je proizvođač i izvoznik sportske opreme i odjeće. Asortiman proizvoda uključuje: lopte za trening, promotivne lopte, nogometne, košarkaške i ragbi lopte, lopte za plažu, golmanske rukavice, trenirke, nogometne dresove, odjeću za plivanje, boksačke rukavice, biciklističku odjeću te razne sportske dodatke. Kontakt: Malik Nawaz, hillson@ cyber.net.pk, +92 52 4601690, +92 300 6195056.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Osobna vozila

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti nabavlja 25 osobnih vozila. Rok dostave ponuda je 15. lipnja.

nje ceste. Rok dostave ponuda je 16. svibnja. Zimske odore

Ministarstvo financijaCarinska uprava nabavlja zimske odore. Rok dostave ponuda je 15. lipnja.

Medalje i odlikovanja

Hrvatska vatrogasna zajednica nabavlja medalje, odlikovanja i predmete od plemenitih metala. Rok dostave ponuda je 18. svibnja.

REGIJA Prometna oprema

Boja za označavanje ceste

Plastične čaše

Zelenilo iz Karlovca nabavlja boju za označava-

stičnih čaša za jednokratnu uporabu. Rok dostave ponuda je 9. lipnja.

Monteput iz Podgorice nabavlja prometnu opremu. Rok dostave ponuda je 25. svibnja. JAT Airways iz Beograda nabavlja 3.000.000 pla-

Informatička oprema

Ured predsjednika Republike Kosova nabavlja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 18. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3676, 9. svibnja 2011.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se kuće, kuglana, drvena baraka... Kuća i gospodarske zgrade na adresi Štefanje 203, Bjelovarsko-bilogorska županija, ukupne površine 1996 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 401.500 kuna. Dražba se održava 10. svibnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Ivanić Gradu, Stalna služba u Čazmi, soba 7. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, zgrada i dvorište u Ulici Ivana Lepušića 30, Križevci, Koprivničkokriževačka županija, ukupne površine 2197 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 103.977 kuna. Dražba se održava 10. svibnja u 11.30 sati na Općinskom sudu u Križevcima, soba 20. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Stan na adresi Ribnjaci 1, Lipik, Požeško-slavonska županija, ukupne površine 41 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 62.000 kuna. Dražba se održava 11. svibnja u 12 sati na Općinskom sudu u Daruvaru, Stalna služba u Pakracu. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene vrijednosti. Oranica u Sesvetama Ludbreškim, Varaždinska županija, ukupne površine 3093 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 5100 kuna. Dražba se održava 11. svibnja u 14 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba 107/I. Nekretnina se ne može prodati za

cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na broj 2390001-1300000154, poziv na broj 05-19-02275410. Kuća, gospodarske zgrade, kuglana te igrališta Svežanj na adresi Rožići 11, Kostrena Sveta Lucija, Primorsko-goranska županija, ukupne površine 14.219 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 28,35 milijuna kuna.

Ročište za prodaju održava se 12. svibnja u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Zadarska 1 i 3, soba 11/I. Jamčevina iznosi 500.000 kuna. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem pozivom na broj 091/1711 707. Kuća i dvorište u Sisku, Sisačko-moslavačka županija, ukupne površine 240 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 554.500 kuna. Dražba se održava 13. svibnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Sisku, Trg Ljudevita Posavskog 5, soba 22/I. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Zemljište s drvenom barakom u Zelinu Mrzlovodičkom, Lokve, Primorsko-goranska županija, ukupne površine 291 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 55.000 kuna. Rok za pristizanje ponuda je 15. svibnja. Prodaja

se obavlja po načelu “viđeno-kupljeno”. Jamčevina iznosi 10 posto od početne kupoprodajne cijene. Više informacija na telefon 031/ 229 300. Kuća i dvorište u Ulici Josipa Kozarca 110 k, Vinkovci, Vukovarskosrijemska županija, ukupne površine 589 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 170.000 kuna. Rok za pristizanje ponuda je 15. svibnja. Prodaja se obavlja po načelu “viđeno-kupljeno”. Jamčevina iznosi 10 posto. Dodatne obavijesti o nekretnini mogu se dobiti na broj 031/229 300. Poslovni prostor u Jankomiru, Zagreb, ukupne površine 31 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 200.000 kuna. Ročište za otvaranje ponuda održava se 16. svibnja u 12 sati u prostorijama Trgovačkog suda u Osijeku. Prodaja se obavlja po načelu “viđeno-kupljeno”. Jamčevinu u iznosu od 10 posto istaknute cijene potrebno je uplatiti do 12. svibnja. Dodatne obavijesti o nekretnini mogu se dobiti na broj 091/5372 757. Stambeno-poslovna zgrada i dvorište u Ivankovu, Vukovarsko-srijemska županija, ukupne površine 1200 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 543.407 kuna. Dražba se održava 16. svibnja u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Prodaja se obavlja po načelu “viđeno-kupljeno”. Jamčevina iznosi jedan posto od utvrđene početne cijene. Sve informacije o nekretnini mogu se dobiti radnim danom od 7 do 15 sati na telefon 031/209 353 ili na mobitel 098/338 446.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Globalizacija? Koja globalizacija? dr. Uroš Dujšin

iteratura na temu globalizacija već je postala nepregledna. No čini se da se i ovdje dogodilo ono što se često događa s komentarima značajnih pojava, a to su reakcije po načelu “najprije pojednostavni, a zatim pretjeraj”, upozorava Economist. Razlog tome je objava knjige Pankaja Ghemawata sa španjolske poslovne škole IESE pod naslovom World 3.0, a koju bi, smatra Economistov komentator, trebao pročitati svatko tko želi razumjeti najvažniju ekonomsku pojavu našeg vremena. Za razliku od čestog gledišta da globalizacija “razdire ljudske živote” kako smatra Ghemawatov sunarodnjak Arundhati Roy, Ghemawat dokazuje da su mnogi indikatori globalne integracije “iznenađujuće niski”. Suženi kanali Tako primjerice samo dva posto studenata studira na stranim sveučilištima, a samo tri posto ljudi živi izvan svoje domovine. Tek sedam posto riže je predmet međunarodne trgovine, a samo sedam posto direktora s liste S&P 500 su stranci, dok manje od jedan posto američkih poduzeća ima podružnice u inozemstvu. Neki od najvažnijih kanala globalizacije su znatno suženi: zračni je promet ograničen bilateralnim sporazumima, a svjetskim brodarstvom dominiraju karteli. I razvoj vanjskotrgovinskih odnosa određuju specifični faktori: dvije će zemlje međusobno trgovati 42 posto više ako imaju zajednički jezik, a 47 posto više ako pripadaju istom trgovinskom bloku; to će činiti za 114 posto više ako imaju zajedničku valutu, a 188 posto više ako imaju zajedničku kolonijalnu prošlost.

Slično je i u pogledu kretanja kapitala. Inozemne direktne investicije čine tek devet posto ukupnih fiksnih investicija, a manje od 20 posto dionica kojima se trguje na burzama drže strani investitori. Napokon, i manje od petine internetskog prometa prelazi nacionalne granice. A što se tiče smjera kretanja globalizacije, i tu se često griješi u procjenama. Današnji razmjeri emigracije daleko su niži

2008. skratilo svoje linije opskrbe, a sada je potrebno triput više vremena za obradu prolaza jednog kamiona robe preko kanadsko-američke granice.

od onih prije stotinjak godina, kada je emigriralo 14 posto Iraca i 10 posto Norvežana. Tada vize nisu bile potrebne, dok se danas troši 88 milijardi dolara na izdavanje putnih isprava, a u desetini zemalja svijeta putovnica stoji više od jedne desetine godišnjeg

kon 1980. ostao uglavnom konstantan: prije 60 godina na dva je proizvođača automobila otpadala polovina svjetske proizvodnje, dok danas polovinu čini šest tvrtki. Jednako je tako netočna tvrdnja da globalizacija znači homogenizaciju. Razlike u ukusima potrošača tjeraju i globalne kompanije na prilagođavanje: tako McDonalds u Indiji nudi vegetarijanske, a u Meksiku dobro zapaprene hamburgere. Ovaj trijezni pogled na globalizaciju zaslužuje opće prihvaćanje, zaključuje Economist. Drugo je pitanje hoće li to tako i biti: to je dijelom zbog toga što je World 3.0 znatno manje uzbudljiv od naslova poput Jihad vs. McWorld. Djelomično je to i stoga što ljudi po prirodi precjenjuju mogućnosti tehnologije da skraćuje udaljenosti i briše granice – koje su i na dan današnji veoma prisutne u našim životima.

Zračni je promet ograničen bilateralnim sporazumima, a svjetskim brodarstvom dominiraju karteli dohotka. To što su direktne inozemne investicije od gotovo 2000 milijardi u 2007. prepolovljene u 2009. može se pripisati globalnoj financijskoj krizi. No i drugi trendovi pokazuju da se trend globalizacije može preokrenuti. Oko četvrtine američkih i europskih poduzeća je u

Globalizacija nije homogenizacija Jednako tako je Ghemawat razobličio i mit o tome da svijetom vlada šačica velikih kompanija. Nakon 1950. stupanj koncentracije naglo je smanjen u nizu ključnih industrija, i na-

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3676, 9. svibnja 2011.

( 391,6 mlrd kn

ukupn aktiva poslovnih banaka potkraj 2010.

VEĆI I OD BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA

Aktiva podebljana za 13 milijardi kuna

Gotovo polovinu novca u bankama, 16,8 milijardi kuna, držala su trgovačka društva, dok je stanovništvo na računima imalo 15,3 milijarde

kupna aktiva 33 poslovne banke koje djeluju na hrvatskom tržištu posljednjeg je dana prošle godine dostigla 391,6 milijardi kuna, što je za 3,5 posto ili

Gotovo četvrtina aktive koncentrirana je u najvećoj, Zagrebačkoj banci oko 13 milijardi kuna više nego na kraju 2009. godine. Dobit prije oporezivanja ostvarena je u iznosu od 4,5 milijardi kuna, što je za oko 200 milijuna kuna više nego 2009. Aktiva banaka veća je od cijelog bruto domaćeg proizvoda Hrvatske, koji se nakon dvije godine uzastopnog pada sada kreće oko 330 milijardi kuna. Gotovo četvrtina aktive koncentrirana je u najvećoj, Zagrebačkoj banci, koja raspolaže sa 96,4 milijarde kuna,

pri čemu joj je aktiva porasla za gotovo četiri posto. Druga je Privredna banka Zagreb s aktivom od gotovo 68 milijardi kuna, a treća Erste banka sa 50,7 milijardi. Slijedi Raiffeisen sa 40,5 milijardi, Hypo sa 38,9 i Societe Generale-Splitska banka sa 26,9 milijardi kuna. Uvjerljivo najmanja banka je A štedna banka malog poduzetništva s aktivom od 10,7 milijuna kuna, koja je uz to prepolovljena u usporedbi sa 2009. godinom. Aktivu manju od milijardu kuna ima još šest banaka: Primorska (177 milijuna), Splitsko-dalmatinska (296 milijuna), Nava (304 milijuna), Samoborska (388 milijuna), Banka Brod (527 milijuna) i BKS Bank (753 milijuna). Depoziti veći Uz A štednu banku, pad aktive lani su zabilježile Nava banka (za sedam posto) i SG-Splitska banka

Privremeni nerevidirani podaci za kreditne institucije

nja ove godine, prema podacima HNB-a, banke su držale 34,6 milijardi kuna depozitnog novca. To je za

715,5 milijuna kuna više nego krajem prosinca prošle godine, odnosno za 1,1 milijardu više nego godinu dana ranije. Gotovo polovinu novca u bankama, 16,8 milijardi kuna, držala su trgovačka društva, dok je stanovništvo na računima imalo 15,3 milijarde. Ostatak čine lokalna država te ostale bankarske i nebankarske institucije. Kad se gleda cijela prošla godina, vidljive su sezonske oscilacije u visini depozita: u prvoj polovini godine depoziti stanovništva rastu, a depoziti trgovačkih društava uglavnom padaju. Od rujna do studenoga depoziti stanovništva padaju, dok se novac na računima trgovačkih društava gomila, da bi se situacija preokrenula u prosincu, kada je pad depozita tvrtki gotovo jednak rastu depozita građana. Objašnjenje se vjerojatno skriva u prosinačkim isplatama božićnica, bonusa i trinaeste plaće. (D.Ž.)

dardom, ali usporedbu ipak omogućuje internacionalizacija hrvatskog bankarstva, njegova rana konsolidacija i privatizacija te s time povezana konkurentnost. Pri tome ne treba zaboraviti da se uspoređuju hrvatske banke, koje posluju u hrvatskom institucionalnom okružju, s hrvatskim klijentima i uz hrvatske rizike. Upravo te činjenice ukazuju na to gdje leže barijere konačnoj konvergen-

ciji kamatnih stopa, kažu u HUB-u. Tvrdokornost premije rizika zemlje odražava hrvatske strukturne slabosti uključujući i one fiskalne i političke zbog kojih se kasno ulazi u EU i kasni s reformama. To su ujedno ključevi za vrata čije će otvaranje u budućnosti omogućiti da hrvatska poduzeća i građani plaćaju istu cijenu kapitala kao poduzeća i građani razvijenih država Unije, zaključuju u Udruzi banaka. (I.V.)

(na dan 31. prosinca 2010., u tisućama kuna i postocima) Naziv institucije (banke i štedne banke)

Ukupna aktiva

Rast aktive

A ŠTEDNA BANKA MALOG PODUZETNIŠTVA d.d. BANCO POPOLARE CROATIA d.d. BANKA BROD d.d. BANKA KOVANICA d.d. BANKA SPLITSKO-DALMATINSKA d.d. BKS BANK d.d. CENTAR BANKA d.d. CREDO BANKA d.d. CROATIA BANKA d.d. ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d. HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. IMEX BANKA d.d. ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d. JADRANSKA BANKA d.d. KARLOVAČKA BANKA d.d.* KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. MEĐIMURSKA BANKA d.d. NAVA BANKA d.d. OTP BANKA HRVATSKA d.d. PARTNER BANKA d.d. PODRAVSKA BANKA d.d. PRIMORSKA BANKA d.d. PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. SAMOBORSKA BANKA d.d. SLATINSKA BANKA d.d. SOCIÉTÉ GÉNÉRALE-SPLITSKA BANKA d.d. ŠTEDBANKA d.d. VABA d.d. BANKA VARAŽDIN VENETO BANKA d.d. VOLKSBANK d.d. ZAGREBAČKA BANKA d.d. UKUPNO ZA SVE BANKE I ŠTEDNE BANKE

10.729 2.419.703 527.241 1.324.835 296.067 753.212 1.602.759 1.741.241 1.892.139 50.717.699 14.795.484 38.941.067 1.577.347 2.421.970 2.707.199 2.314.182 2.110.177 2.931.064 303.843 12.829.213 1.307.994 2.808.133 177.677 67.936.876 40.543.669 387.937 1.226.065 26.936.176 1.241.115 1.429.017 1.195.074 7.762.136 96.449.575 391.618.617

-49,77 15,94 7,26 10,29 30,80 22,19 13,76 20,47 6,88 3,21 5,79 0,45 18,23 7,75 18,64 9,65 28,12 3,27 -6,99 1,58 4,04 1,51 16,78 4,42 2,64 6,18 13,00 -2,77 9,05 17,94 26,92 1,28 3,92 3,50

Dobit (gubitak) prije oporezivanja -8.005 8.989 5.251 -48.570 1.795 384 1.037 5.101 -41.796 757.940 55.737 279.072 10.253 22.154 5.727 -83.206 5.355 46.779 -13.364 92.268 3.222 16.069 -6.917 1.043.005 449.957 934 4.391 256.155 34.256 1.034 3.192 56.033 1.558.596 4.522.827

*Zbog neudovoljavanja zakonskim odredbama o minimalnoj stopi adekvatnosti jamstvenoga kapitala, u tijeku je poduzimanje supervizorskih mjera Izvor: HNB

(2,77 posto). Najveći porast aktive od 30,8 posto imala je Banka splitskodalmatinska, a slijede Kre-

ditna banka Zagreb (porast od 28 posto), Veneto banka (27 posto) i BKS Bank (22 posto). Potkraj siječ-

HRVATSKA UDRUGA BANAKA

Reforme nose manje kamate Iako je u posljednjih nekoliko mjeseci došlo do trenda ujednačavanja kamatnih stopa u Hrvatskoj i eurozoni, kratkoročni krediti poduzećima u Hrvatskoj i dalje su prosječno skuplji, pokazuju posljednje analize Hrvatske udruge banaka (HUB). Dugoročni krediti poduzećima nalaze se u gornjem dijelu raspona eurozone, slično kao i kamatne stope na kredite stanovniš-

tvu. Razlika nastaje zbog ulazne cijene novca i premije rizika. Razdoblje pada kamata započelo je prošle godine, kada se preokrenuo i trend pada kamatnih stopa u EU-u. Konvergencija je spora i izraženija kod sektora stanovništva, s time da su pasivne kamatne stope na depozite stanovništva još uvijek iznad prosjeka EU-a. Trošak rizika predstavlja najvažniju odrednicu razlike između aktivnih

i pasivnih kamatnih stopa. Taj je element najčešće važniji i od troškova posredovanja i od troškova regulacije i od očekivane zarade banke. Tvrdokornost premije rizika zemlje i rast kamata ECB-a postavljaju barijeru povratku kamatnih stopa na razine od prije krize. U HUB-u ocjenjuju da je možda nepravedno zemlju koja je izvan EU-a i eurozone uspoređivati s visokim europskim stan-

www.privredni.hr Broj 3676, 9. svibnja 2011.

( 100% BDP-a

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA

Deset kvartala pada

granica koju ne bi trebao prijeći vanjski dug

EKONOMSKI INSTITUT, ZAGREB

Ukupna industrijska proizvodnja u prvom je ovogodišnjem kvartalu zabilježila pad od 4,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je 10. uzastopni kvartal u kojem industrija bilježi pad. U odnosu na pretkrizni prvi kvartal 2008. godine industrijska proizvodnja bilježi minus od oko 14,5 posto, upozorava Ivana Jović, analitičarka PBZ-a. Zabrinjava činjenica da se pad unutar prerađivačke industrije opet intenzivirao. Naime, nakon pada od 6,9 posto u siječnju te 3,2 posto u veljači, ožujak je donio -4,1 posto, što je prvo tromjesečje spustilo na -4,7 posto. Istodobno, potkraj ožujka zalihe gotovih proizvoda pri proizvođačima bilježe rast od 1,4 posto, a u prerađivačkoj industriji od 1,7 posto. Rast zaliha i nastavak pada obujma industrijske proizvodnje potvrđuje tezu o nestabilno-

Rast BDP-a 1,3 posto, inflacija 2,7 Početkom 2011. industrijska proizvodnja i aktivnost građevinarstva opadaju, promet u trgovini na malo stagnira, a rast je izvoza usporen, no prognoze za nastavak godine su nešto povoljnije

rvatsko je gospodarstvo u četvrtom tromjesečju 2010. zabilježilo pad aktivnosti čime su poništeni prvi znakovi oporavka, opaženi u trećem tromjesečju prošle godine. Početkom ove godine, gospodarski su pokazatelji također razočaravajući; industrijska proizvodnja i aktivnost građevinarstva opadaju, promet u trgovini na malo stagnira, a rast izvoza je usporen. Ipak, prognoze Ekonomskog instituta, Zagreb za nastavak godine su nešto povoljnije. Tako se očekuje blagi oporavak potaknut povoljnijim kretanjima u sektoru investicija, djelomice

Prosječna stopa registrirane nezaposlenosti u ovoj bi godini mogla iznositi 18 posto i osobne potrošnje te rastom izvoza roba i usluga, posebice turističkog sektora. Rast BDP-a bi u ovoj godini mogao iznositi 1,3 posto, a u idućoj 2,4 posto. Takvom razvoju događaja pogodovat će zaključivanje pristupnih pregovora s EU-om. Visoka likvidnost financijskog sustava i blago jačanje kreditiranja pridonijet će jačanju domaće potražnje. Iako će zbog toga doći do povećanja uvoza, očekuje se da će deficit u razmjeni roba i usluga s inozemstvom

Sažetak prognoza 2011.

2012.

Rast realnog BDP-a (u %)

1,3

2,4

Saldo tekućeg računa bilance plaćanja (u % BDP-a)

-1,7

-2,5

Inflacija potrošačkih cijena (u %)

2,7

2,9

Izvor: EIZ

ostati umjeren i u 2011. i u 2012. i bitno manji nego u razdoblju prije krize. Vanjski dug ne bi trebao prijeći granicu od 100 posto BDP-a. Analitičari EIZ-a također smatraju da nedavno slabljenje negativnih trendova u kretanju broja nezaposlenih nije dovoljno za zaključak o oporavku tržišta rada tako da se u 2011. očekuje daljnji pad zaposlenosti. No, očekuje se i da će se negativna kretanja uglavnom iscrpiti u ovoj godini kako bi u idućoj, bude li BDP rastao u skladu s predviđanjima, došlo do određenog oporavka. Rast domaćih cijena Prosječna stopa registrirane nezaposlenosti u ovoj bi godini mogla iznositi

18 posto, dok bi se u idućoj ona trebala smanjiti na 17,6 posto. Zbog rastućih inflacijskih pritisaka sa svjetskog tržišta hrane i energije očekuje se ubrzani rast domaćih cijena. Stopa inflacije mogla bi porasti s prosječnih lanjskih 1,1 posto, na 2,7 posto u ovoj i 2,9 posto u idućoj godini. Relativno visoka likvidnost financijskog sektora trebala bi se postupno preliti u povećano kreditiranje, premda će visok stupanj neizvjesnosti o stanju na europskim financijskim tržištima dovesti tek do blagog pada kamatnih stopa. U pogledu fiskalne politike ne očekuju se vidljive promjene u ovoj godini, tako da će deficit biti veći nego lani, dok bi

proces konsolidacije javnih financija mogao započeti iduće godine, nakon izbora. Analitičari EIZ-a ukazuju i na rizike od nepovoljnijih kretanja od očekivanih koji uključuju mogućnost da državni proračun bude suočen s neočekivanim obvezama na osnovi ranije izdanih jamstava te da smanjena zaposlenost i potrošački pesimizam dodatno ograniče osobnu potrošnju. Ukazuje se i na moguću opasnost da ponašanje koje održava status quo onemogući oporavak. S druge strane, očekuje se pozitivan učinak završetka pregovora o članstvu u EU-u, ali i znatni problemi ako proces neće teći u skladu s očekivanjima. (V.A.)

sti inozemne potražnje i presporom oporavku domaće potražnje. Također, to potvrđuju i podaci o kretanju robne razmjene u prvom ovogodišnjem kvartalu. Naime, robni je izvoz zabilježio smanjenje od 4,1 posto, dok je uvoz zabilježio rast od 1,2 posto. Pad robnog izvoza u prvom tromjesečju posljedica je 21,5-postotnog pada zabilježenog u ožujku do kojeg je, između ostalog, doveo i za 43,4 posto manji izvoz ostalih prijevoznih sredstava (brodova). Sudeći dakle prema kretanjima robnog izvoza i uvoza, te činjenici da je riječ o turistički slabo značajnom prvom kvartalu, možemo očekivati negativni doprinos neto izvoza ukupnom gospodarskom rastu, što će uz slabu domaću potražnju i daljnji pad investicija dovesti do pada BDP-a u prvom tromjesečju od oko jedan posto, zaključuje Ivana Jović. (V.A.)

*vijesti Prihod Magme 205,4 milijuna kuna Magma Grupa je u prvom tromjesečju ostvarila konsolidiran prihod u iznosu od 205,4 milijuna kuna i sveobuhvatnu konsolidiranu dobit u iznosu od 70,7 milijuna kuna. Ovaj je kvartal ujedno i prvo izvještajno razdoblje po transakciji prodaje 51 posto udjela u društvu Adria Design, nakon čega prihodi koji se odnose na Turbo limač više nisu dio konsolidiranih prihoda Grupe. Subvencije i za RBA stambene kredite

Raiffeisen stambena štedionica jedna je od dvije u Hrvatskoj u kojoj je

moguće podići stambeni krediti za kupnju novih stanova uz državnu subvenciju. Riječ je o kreditima uz međufinanciranje koji se odobravaju za kupnju novih stanova čija cijena po četvornome metru ne prelazi 1900 eura. Tijekom prve četiri godine otplate kredita iz državnog proračuna subvencionira se otplata kredita u iznosu polovine mjesečnog otplatnog anuiteta. ACI: veći prihodi od stalnog veza ACI je u prvom tromjesečju ostvario 28,6 milijuna kuna prihoda i bruto dobit u iznosu od 32.314 kuna. Najveći udio u poslovnim prihodima prvog tromjesečja ima prihod stalnog veza koji sa 79 posto udjela u ukupnim poslovnim prihodima bilježi povećanje od sedam posto u odnosu na isto razdoblje 2010.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3676, 9. svibnja 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Neusklađenost ponude i potražnje Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

organiziranom povezivanju ponude i potražnje novca na Tržištu novca Zagreb ukupno prijavljena ponuda bila je neusporedivo viša od potražnje. Zbog visoke likvidnosti većine sudionika skromna potražnja za novcem rezultirala je razmjerno skromnim opsegom trgovanja. Tjedna struktura pozajmica pokazuje da sudionici ističu potražnju za kratkoročnim pozajmicama s različitim rokovima dospijeća, ali najveći dio trgovanja i dalje se odnosi na prekonoćne pozajmi-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

200

100

2.5.2011.

3.5.2011.

4.5.2011.

ce. Iako je ponuda novca bila nekoliko puta viša od potražnje, dio prijavljene potražnje i dalje ostaje nenamiren. Razlog tome je neusklađenost ponude i potražnje, osobito kamatne stope koju su potencijalni korisnici pozajmica spremni prihvatiti.

5.5.2011.

6.5.2011.

Upravljanje viškovima likvidnosti u ovako značajnoj neravnoteži ponude i potražnje novca vrlo je zahtjevno. Depozitne institucije djelomično rješenje nalaze u svakodnevnom polaganju respektabilnih iznosa noćnog depozita u sre-

2.5.’11. - 6.5.’11.

25.4.’11. - 29.4.’11.

ponedjeljak

utorak

dišnju banku uz kamatnu stopu od 0,25 posto godišnje. Kako su i aukcije trezorskih zapisa u posljednje vrijeme prorijeđene, ponuda na aukciji koja je održana 3. svibnja bila je višestruko veća od iznosa izdanih trezorskih zapisa. Tako

srijeda

četvrtak

petak

su za planirani i ostvareni iznos emisije od 700 milijuna kuna zapisa pristigle ponude u iznosu od 2,624 milijarde kuna. Za planirani iznos od 10 milijuna eura, a ostvareni iznos emisije od devet milijuna eura pristigle su ponude od 23 milijuna

eura. U odnosu na izdanje od 29. ožujka kamatne stope po svim dospijećima su smanjene, pri čemu su na tromjesečni i šesteromjesečni trezorski kunski zapis postigle povijesno najniže vrijednosti (1,75 posto i 2,45 posto). Trezorski zapis na godinu dana izjednačio je najnižu razinu kamatne stope u zadnjih više od osam godina na tri posto. Kamatna stopa na jednogodišnji zapis uz valutnu klauzulu smanjena je sa 2,85 posto na 2,75 posto. Kratkoročni dug Ministarstva financija po osnovi svih trezorskih zapisa iznosi 21,85 milijardi kuna.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna oslabjela u odnosu na euro, dolar i franak

Mirex u padu

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro oslabjela za

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 161,2597 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se pad od 0,09 posto.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

7.39

5,414029

kanadski dolar

USD

nak u navedenom razdoblju oslabjela za gotovo 1,7 posto. 5.12

CHF

5.85

7.38

5.08

5.82

7.37

5.04

5.79

7.36

5.00

5.76

7.35

4.96

5.73

7.34

4.92

5.70

5,256234

JPY

japanski jen (100)

6,312969

CHF

švicarski franak

5,810677

GBP

britanska funta

8,314816

USD

američki dolar

5,070511

EUR

euro

7,376073

Izvor: HNB

poredbi s američkim dolarom bila manja za 2,3 posto. Također, kuna je u odnosu na švicarski fra-

0,2 posto. U razdoblju od prošlog ponedjeljka do petka vrijednost domaćeg platnog sredstva je u us-

3.5.

4.5.

5.5.

6.5.

2.5.

3.5.

4.5.

5.5.

6.5.

2.5.

3.5.

4.5.

5.5.

6.5.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Pad vrijednosti burzovnih indeksa

6160 6100

na vrijednosti burzovnih indeksa pale su zbog slabijih poslovnih rezultata nekih kompanija, makroekonomskih pokazatelja, ali i činjenice da su europ13000

FTSE 100

12912

ski ulagači odlučili prodavati dionice čija je vrijednost rasla nešto više od tjedan dana. Kraj tjedna promatrani burzovni indeksi završili su u minusu. 3020

Dow Jones

2960

6040

12824

2900

5980

12736

2840

5920

12648

2780

5860

12560 2.5.

4400 4280

3.5.

4.5.

5.5.

6.5.

CAC40

7600

3.5.

4.5.

5.5.

6.5.

2.5. 10200

DAX

10040

4160

7520

9880

4040

7440

9720

3920

7360

9560

3800

7280 2.5.

3.5.

4.5.

5.5.

6.5.

NASDAQ

2720 2.5.

7680

MIREX - tjedni

162

161

160

159

primjena od 7. svibnja 2011. 2.5.

Optimizam ulagača na svjetskim burzama početkom prošlog tjedna ponajviše su potaknula dobra kvartalna poslovna izvješća tvrtki. Sredinom tjed-

MIREX - mjesečni

3.5.

4.5.

5.5.

6.5.

4.5.

5.5.

6.5.

NIKKEI 225

9400 2.5.

3.5.

4.5.

5.5.

6.5.

2.5.

3.5.

Tako je vrijednost američkog Dow Jonesa od prošlog ponedjeljka do petka umanjena za 0,66 posto. Pad vrijednosti zabilježili su tehnološki indeks Nasdaq, koji je na prošlotjednoj razini umanjen za 0,59 posto, te indeks Tokijske burze Nikkei čija je vrijednost pala za 1,73 posto. Istodobno, pad vrijednosti zabilježio je i frankfurtski DAX koji je u spomenutom razdoblju oslabio za 0,53 posto, indeks Pariške burze CAC40 koji je umanjen za 1,29 posto, te indeks Londonske burze FTSE koji je oslabio 1,8 posto.

159 5.4.

15.4.

25.4.

5.5.

2.5.

3.5.

4.5.

6.5.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 5.5.2011. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mirov. fond Sindikata hrv. Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

163,2897 165,7218 153,7501 160,7917 161,2597

169,7644 201,7757 121,9828 139,7362 133,9543 156,1629 189,6216 184,7988 198,5156 143,8843 121,2213 106,8725 162,8437 110,8039 119,9501 170,5698 149,7088 121,0905 107,6504 133,9526

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3676, 9. svibnja 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 481,100 milijuna kuna

Najviše se trgovalo dionicom HT-a Marko Repecki www.hrportfolio.com Proteklog tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 81,332 milijuna kuna što je pad od 33,38 posto Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Metalska industrija Varaždin d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Petrokemija d.d. Dom Holding d.d. Zlatni otok d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Zagrebačka banka d.d. Belje d.d. Ingra d.d.

u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 1,21 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 2.206,95 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.233,34 boda što je pad od 1,04 posto. Najviše

tjedna promjena -6,64% +7,14% +0,43% -2,78% +15,35% +36,25% +1,12% -1,62% -0,89% -3,11%

zadnja cijena 257,71 3.000,00 1.636,05 155,55 69,50 163,50 270,00 241,02 89,20 12,45

promet 32.036.440,49 9.927.000,00 3.921.905,84 3.379.243,09 2.709.880,19 2.085.606,00 1.969.957,52 1.868.222,87 1.764.947,05 1.730.116,46

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 81.332.671,38 kn

se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 32,036 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na iznosu od 257,7 kuna što je pad od 6,64 posto, te je time ujedno i najveći gu10 dionica s najvećim rastom cijene Hrvatski duhani d.d. Hotel Excelsior d.d. Lucidus d.d. Zlatni otok d.d. Dubrovnik - Babin kuk d.d. Končar el. aparati sr. napona d.d. Hoteli Rabac d.d. Sunčani Hvar d.d. Kandit Grupa d.d. TEP-tvornice el. Proizvoda d.d.

bitnik među najtrgovanijim izdanjima. Najveći porast među najtrgovanijima zabilježila je dionica Zlatnog otoka koja je porasla za 36,25 posto te je trgova-

tjedna promjena +99,99% +48,33% +42,36% +36,25% +27,91% +24,61% +23,67% +22,12% +21,12% +20,04%

zadnja cijena 149,99 89,00 28,40 163,50 165,00 1.148,99 209,00 51,90 195,00 30,01

promet 241.116,94 3.808,00 39.264,76 2.085.606,00 354.693,05 55.588,55 630.334,42 15.808,81 145.161,97 3.480,70

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis

zadnja vrijednost 2.206,95 1.233,34 97,63

nje završila na 163,5 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 2,085 milijuna kuna. Svih 10 najtrgovani10 dionica s najvećim padom cijene Mlinar d.d. Dalekovod tvornica istegnutih metala d.d. IPK Osijek d.d. Nava banka d.d. Saponia d.d. Slobodna Dalmacija d.d. HTP Korčula d.d. Magma d.d. Karlovačka banka d.d. Croatia osiguranje d.d. (povlaštena)

-54,48% -50,00% -40,68% -13,54% -13,49% -13,06% -12,50% -12,09% -8,54% -8,06%

nički (+0,47 posto). Najveći gubitnik kod dioničkih fondova bio je NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost smanjena za -9,39 posto, a slijedi ga Ilirika Gold s padom od 6,98 posto. Kod mješovitih fondova najveći dobitnik je HPB Global koji je ostvario porast vrijednosti

od 0,57 posto, a slijedi ga OTP uravnoteženi s porastom od 0,52 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond ZB Global kojem je vrijednost smanjena za 2,39 posto, a iza njega je Ilirika JIE Balanced s padom od 1,89 posto. Najveći dobitnik kod obvezničkih fondova

je Capital One (+0,23 posto), a slijedi ga ZB Bond (+0,22 posto), dok je jedini s negativnim rezultatom OTP euro obveznički (-0,48 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,12 posto. (M.R.)

Valuta

od 28.04. do 05.05.2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

96,8610

-0,52

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,1002 43,6650 8,2232 129,3700 12,5152 104,5200 106,1500 74,6232 158,7454 63,3100 87,2946 90,1768 91,9000 91,8742 100,0600 52,0356 58,7054 40,9334 25,4602 76,5805 50,2588 68,6709 70,3205 5390,3300 97,3312 14,1644 34,9700 47,5711 7,0471 54,7500 44,2848 82,7560 51,4409 436,8545 315,7574 94,2148 86,5200 310,8006 74,5700 129,1786 116,8498 10,5882 113,0296 101,9723 109,1494 10,2977

0,23 -1,24 -1,80 -1,95 -2,81 -2,71 -1,99 -0,23 -2,63 -0,81 0,08 0,47 0,07 -2,71 -2,82 0,70 -1,95 -5,49 -5,59 -0,53 -3,62 -3,64 -2,69 -1,88 -1,54 -2,81 -0,65 -2,29 -4,85 -3,61 -0,15 -2,39 -1,05 -1,77 -5,47 -0,95 -0,52 -0,96 -0,59 -9,39 0,00 -1,97 -2,49 -4,43 -0,10 -6,22

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

zadnja cijena 637,00 50,00 16,01 51,00 121,11 30,02 70,00 16,00 64,08 5.700,00

promet 28.665,00 50,00 1.567,80 2.550,00 1.453,32 630,42 11.722,56 207.216,18 36.378,36 23.200,00

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

jih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a pet ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena

Većini fondova umanjena vrijednost Proteklog su tjedna prevladavali negativni rezultati te je 35 od ukupno 93 fonda ostvarilo porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -9,39 posto do +0,7 posto. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježili su HPB Dynamic (+0,7 posto) i HPB Dio-

tjedna promjena -1,21% -1,04% +0,12%

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

95,2500 87,8534

*Tjedna promjena [%] -6,03 -6,98

€ € kn € kn € kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

125,7700 141,9900 109,2810 9,9984 119,2779 151,7300 166,1736 103,5402 114,1813 8,1748 149,0113 76,8653 5,6928 68,5714 10,7213 117,0004 108,6100

0,51 -2,39 0,02 -0,94 -1,19 -0,78 -0,88 0,57 0,52 -0,97 -1,89 -1,13 -0,79 -0,30 -1,60 0,00 -0,41

€ € € € € kn € €

161,3700 11,7200 177,9900 131,8822 134,5000 166,5004 129,0780 125,5778

0,22 0,22 0,01 0,11 0,19 0,23 0,13 -0,48

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

133,5275 164,3208 140,8601 126,9323 146,6100 139,8400 140,2556 136,6358 125,1717 133,4605 123,8547 118,3882 11,4548 109,4857 10,7876 102,9760 106,8200 100,6803

0,08 0,04 0,02 0,05 0,05 0,05 0,07 0,04 0,02 0,05 0,07 0,06 0,04 0,06 0,05 0,12 0,06 0,05

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

Rast operativne dobiti Optima Telekoma Optima Telekom je u prvom kvartalu ostvario rast operativne dobiti od 18,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2010., a koja iznosi 17,8 milijuna kuna. Istodobno, ukupni prihodi Optime porasli su za 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani te iznose 117,1 milijun kuna. Nastavljen je i trend smanjivanja gubitka (EBT) koji je u prva tri mjeseca 2011. smanjen za 35,6 posto u odnosu na prošlogodišnji kvartal te sada iznosi 12,3 milijuna kuna. Ovi rezultati pokazuju kako Optima nastavlja s pozitivnim trendom poslovanja, ponajviše zahvaljujući kvalitetnim promjenama u strukturi prihoda. Erste banka u skladu s planovima Erste&Steiermärkische Bank u prvom je tromjesečju ostvario financijske rezultate koji su u potpunosti u skladu s poslovnim planovima i postavljenim ciljevima za 2011. godinu. Ukupna aktiva banke 31. ožujka iznosila je 51,1 milijardu kuna, što je za 1,2 posto više u odnosu na kraj 2010. godine. Banka je ostvarila povećanje priho-

da iz redovnog poslovanja za 13,3 posto, sa 472 milijuna kuna u prva tri mjeseca 2010. na 535 milijuna kuna u istom razdoblju tekuće godine. Neto dobit u prva tri mjeseca iznosila je 148,4 milijuna kuna, što je za 26,8 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Croatia zdravstveno osiguranje uvećalo imovinu

Croatia zdravstveno osiguranje, prema nerevidiranim podacima, u 2010. ostvarilo je bruto dobit u iznosu od 5,7 milijuna kuna, što unatoč pogoršanim gospodarskim prilikama predstavlja porast od 0,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Navedeni pokazatelji rezultat su blagog povećanja bruto policirane premije u iznosu od 97,2 milijuna kuna, uz porast od 0,2 posto u odnosu na 2009. godinu. Istodobno u 2010. smanjeni su izdaci za osigurane slučajeve za 3,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Croatia zdravstveno je 31. prosinca 2010. evidentiralo ukupnu imovinu od 65 milijuna kuna, što je povećanje od 3,1 posto u odnosu na isti dan 2009. godine.

KONFERENCIJA

O SIGURNOSTI I KAKVOÆI HRANE Opatija 16.-18. svibnja 2011.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi HR-10000 ZAGREB, Rooseveltov trg 2 Tel: +385 (1) 4826 066, 4561 646 Fax: +385 (1) 4561 545 E-mail: poljoprivreda@hgk.hr www.hgk.hr

Grand hotel - 4 opatijska cvijeta

Konferencija o sigurnosti i kakvoći hrane u RH, u organizaciji Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, održat će se od 16. do 18. svibnja 2011. godine u Opatiji, Grand hotelu 4 opatijska cvijeta. CILJEVI Osnovni cilj svih aktivnosti koje se provode u području sigurnosti hrane je osigurati visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i interesa potrošača u vezi s hranom. Cilj Konferencije je da se sudionici pravovremeno obavijeste o aktivnostima koje nadležne institucije poduzimaju u području sigurnosti i kakvoće hrane kako bi se odgovarajuće aktivnosti i postupci primijenili u proizvodnji, preradi i distribuciji. Jednako tako, cilj je i upoznavanje sudionika s različitim stručnim novostima u području sigurnosti i kakvoće hrane. SUDIONICI I TEME Konferencija će okupiti predstavnike nadležnih tijela, drugih institucija te poslovnog sektora kako bi se predstavile novosti, raspravili dosad poduzeti koraci u području sigurnosti i kakvoće hrane te najavile daljnje aktivnosti. Uz okrugli stol o komunikaciji, upravljanju i odgovornom izvještavanju o rizicima u hrani, bit će govora i o aktualnoj problematici

kemijskih i fizikalnih opasnosti u hrani. Te opasnosti su tema jednog od tri posebna programa trećeg dana Konferencije. U druga dva programa raspravljat će se o higijeni i kakvoći proizvoda ribarstva te o temelju svakog sustava sigurnosti hrane: sustavu samokontrola i mikrobiološkim kriterijima. Predavanja, aktivni angažman sudionika Konferencije, interakcija nadležnih institucija i poslovnog sektora, te rasprave održane na Konferenciji predstavljat će podlogu za stvaranje povoljnijeg okruženja za stavljanje sigurne hrane na tržište te će zasigurno pomoći poslovnim subjektima u njihovim svakodnevnim aktivnostima. ORGANIZACIJA Kotizacija u iznosu od 930,00 kn (PDV uključen) uplaćuje se na žiro-račun tvrtke EURO-REGIJA d.o.o. Zbog ograničenog broja sudionika, molimo Vas da pravovremeno dostavite svoje prijave.

EURO-REGIJA d.o.o. Slovenska 9 10000 Zagreb MB: 2306166 , OIB: 66220278503 Tel: 01 3701 139 Faks: 01 3701 369 E-mail: info@euro-regija.hr

enterprise europe

info

Broj 39, 9. svibnja 2011.

PROGRAM TEST

Projekt marketinške analitike Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO potpisao je novi ugovor unutar programa Eureka za razvojni projekt E! 6265 OBC Intelligence pod nazivom Razvoj aplikacije internetske marketinške analitike. Ugovor je vrijedan 51.000 eura, a poduzeće Hand studio, koje taj projekt provodi u suradnji sa slovenskom tvrtkom Demanda, osigurat će drugu polovinu sredstava. Njime će se razviti računalni program koji će omogućiti povezivanje podataka mrežne (web) analitike s postojećim, komplementarnim poslovnim podacima iz drugih izvora podataka, primjerice sustavom upravljanja odnosima s potrošačima (CRM – Customer Relationship Management), sustavom upravljanja sadržajem (CMS – Content Management System), te sustavom poslovnih aplikacija za cjelokupno upravljanje poduzećem (ERP – Enterprise Resource Planning). S novim rješenjem korisnici će dobiti kvalitetniju marketinšku analizu kako bi pružali bolje usluge svojim klijentima.

Čipovi za dijagnostiku neurorazvojnih bolesti Hrvatski institut za tehnologiju potpisao je ugovor sa zagrebačkim Medicinskim fakultetom za financiranje projekta razvoja čipova za detektiranje neurorazvojnih bolesti Hrvatski insititut za tehnologiju je s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu potpisao ugovor u okviru svog programa Test kojim se financira 1,5 milijuna kuna vrijedan projekt razvoja ciljanih aCGH čipova za dijagnostiku neurorazvojnih bolesti. Taj projekt trebao bi pridonijeti boljem razumijevanju razvojnih intelektualnih poremećaja. Gotovo svatko od nas poznaje osobe s mentalnom retardacijom, tj. razvojnim intelektualnim poremećajem, što pokazuje da je broj osoba s tim deficitom itekako velik. U cilju medicine, ali i društva općenito, jest saznati što više o tom poremećaju, pogotovo o njegovoj genetskoj podlozi. Razvojni intelektualni poremećaj zastupljen je u općoj

populaciji od jedan do tri posto, a unatoč mnogim kliničkim i laboratorijskim ispitivanjima specifičan genetski uzrok ostaje nerazjašnjen u više od 50 posto slučajeva. Ubrzani razvoj u području

Projektom vrijednim 1,5 milijuna kuna razvit će se ciljani čipovi za analizu bolesnika s razvojnim intelektualnim poremećajima istraživanja humanog genoma otvorio je brojne nove mogućnosti u otkrivanju genetske podloge kompleksnih bolesti. Koristeći najnovije genomske metode, istraživački tim s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - Lu-

krecija Brečević i Sanja Hajnšek, s voditeljem projekta Franom Borovečkim - predložio je, a Hrvatski institut za tehnologiju podržao, projekt Ciljani aCGH čipovi za dijagnostiku neurorazvojnih bolesti. Projektom vrijednim 1.546.500 kuna stručnjaci žele razviti nove ciljane čipove za analizu bolesnika s razvojnim intelektualnim poremećajem, namijenjene dijagnostičkoj obradi bolesnika u kojoj standardne citogenetske metode nisu učinkovite. Novorazvijeni genski čipovi sadržavat će novootkrivene i poznate sekvence relevantne za nastanak razvojnog intelektualnog poremećaja, a njihova specifična tehnologija omogućit će analizu više uzoraka odjednom što će dovesti do sniženja troškova provedbe dijagnostičkih postupaka.

enterprise europe AGRO EKO INOVACIJE

VISOKE TEHNOLOGIJE u proizvodnji hrane Kao prateći događaji sajma inovacija, eko ideja i tehnologija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji održani su konferencija i poslovni razgovori Na imanju Pustara Višnjica nedaleko od Slatine održan je Europski dan agro i eko inovacija, konferencija međunarodnog karaktera i poslovni razgovori tvrtki iz Hrvatske, Mađarske i Srbije. Konferenciju je organizirala Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža i Udruga inovatora Hrvatske kao prateći događaj Agro Arce, četvrtog međunarodnog sajma inovacija, eko ideja, proizvoda i tehnologija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji koja se proteklog vikenda održala u Slatini. Stotinjak sudionika, gospodarstvenika, akademskih i javnih stručnjaka i službenika, govorilo je o agro inovacijama, eko inovacijama i obnovljivim izvorima energije. O agro inovacijama su govorili stručnjaci sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta te osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta. Zlatko Janječić s Agronomskog fakulteta govorio je o alternativnoj proizvodnji jaja na

i Martina Grdiša s Agronomskog fakulteta u Zagrebu govorile su o neiskorištenim potencijalima ljekovitog i aromatičnog bilja. Njihovi kolege Goran Pečurlija i Hrvoje Kutnjak predstavili su tehnologiju proizvodnje junadi za tov u sustavu “krava-tele” na prirodnim travnjačkim resursima, te tehnologiju biljnih pročistača na poljoprivrednim gospodarstvima.

obiteljskim gospodarstvima, a profesorica Renata Bažok prenijela je iskustva u realizaciji programa edukacije poljoprivrednika o procjeni rizika od kukuruzne zlatice i integriranoj zaštiti kukuruza od štetnika. Andrija Pozderović s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku govorio je o suvremenim postupcima u tehnologiji vina. Klaudija Carović-Stanko

Predavanja o eko inovacijama i obnovljivim izvorima energije održali su Nikola Čupin, direktor industrijskog klastera Grupacija Biotoplifikacija koji je govorio o značaju obnovljivih izvora energije u razvoju hrvatskog gospodarstva, a Mladen Perkov je predstavio rad i ulogu klastera obnovljivih izvora energije Inteligentna energija te načine na koje taj klaster odgovara izazovima regionalne konkurentnosti. Predavač iz Mađarske, Andras Vedres, glavni tajnik Saveza inovatora Mađarske, ocrtao je globalnu sliku izazova s kojima se susreću inovatori i inovacije u da-

našnjem svijetu, dok je Alen Novosad iz češke tvrtke Eurovision predstavio češka iskustva u korištenju sredstava iz europskih fondova za inovacije. Nacionalna kontakt-osoba za europski program CIP Eko-inovacije u Hrvatskoj pri HGK-u Kristina Cappucci predstavila je trenutno otvoren natječaj Europske unije koji sufinancira eko inovativne projekte. Primjer uspješno povučenih sredstava iz tog programa predstavio je Mađar Edward Someus, koji je govorio o projektu Protector i tehnologiji pretvaranja otpada prehrambene industrije u prirodna gnojiva. Tijekom susreta u konjičkom klubu ergele Višnjica 27 tvrtki iz triju zemalja održalo je preko 50 poslovnih sastanaka. Na susretima su mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, poduzeća, klasteri, inovatori i sveučilišni istraživači imali priliku razmijeniti sve ono što traže i nude, svoje proizvode, usluge, poduzetničke ideje te promicati svoje ciljeve (KC).

Imagine Cup

projekt zazadjecu Pobjednički projekt djecu s cerebralnom paralizom cerebralnom paralizom Tim Apptenders s projektom KiDnect pobijedio je u konkurenciji sedam najboljih studentskih radova na ovogodišnjem hrvatskom natjecanju Imagine Cup. To je natjecanje održano pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića.

Na finalu Imagine Cupa, na kojem su studenti sedam najboljih hrvatskih timova odmjerili snage u znanju i vještini izrade tehnoloških rješenja na temu svladavanja svakodnevnih poteškoća, pobijedio je projekt KiDnect. Ovo tehnološko rješenje pomaže djeci oboljeloj od cerebralne paralize korištenjem uređaja Kinect i pratećeg softvera kao alata za fizikalnu terapiju.

pobjedi na domaćem natjecanju predstavljat će Hrvatsku na svjetskom finalu u New Yorku.

Projekt KiDnect osmislio je tim studenata Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Medicinskog fakulteta i Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, a zahvaljujući

Drugo mjesto osvojio je ION Team rješenjem koje umanjuje problem “vampirske” potrošnje elektroničkih uređaja u kućanstvu, a treće mjesto zauzeo je

tim M-Box inteligentnim sustavom doziranja lijekova kroničnim bolesnicima, sportašima i drugim pacijentima, neovisno o dobnoj skupini. Pokrovitelj natjecanja Ivo Josipović, uz čestitke sudionicima ovogodišnjeg Imagine Cupa, rekao je kako se Hrvatska na-

lazi na kraju puta pridruživanja europskoj zajednici naroda. “Pri tome se od cijele znanstvene i sveučilišne zajednice očekuje pridonošenje ostvarivanju ideje o hrvatskom društvu kao društvu znanja, uspostavljanju intenzivne suradnje na znanstvenim projektima i sa znanstvenicima u Europi i svijetu te afirmiranju znanosti i obrazovanja kao važnih poluga napretka i očuvanja vlastitog identiteta u globalnom i multikulturnom društvu”, rekao je Josipović. Imagine Cup svake godine privlači sve više studenata. Hrvatski timovi sudjeluju osmu godinu za redom te se posljednjih nekoliko godina plasiraju među vodeće u svijetu. Pretprošle godine hrvatski tim osvojio je čak dva prva mjesta (u kategorijama Photography i Windows Mobile Award), a tim Think Green lani se plasirao u TOP12 rješenjem za uzgoj hrane u kontroliranim uvjetima sa softverom koji optimizira troškove uzgoja i potrebe usjeva.

www.een.hr

9. svibnja 2011.

2 3

EU fondovi

Još uvijek puno novca na raspolaganju Iako su neki europski programi namijenjeni Hrvatskoj iskorišteni gotovo u potpunosti, iz IPARD-a je iskorišteno manje od 10 posto sredstava Prema podacima Ministarstva financija, do kraja travnja 2011. od prve generacije pretpristupnih programa CARDS-a, PHARE-a, SAPARD-a i Ispe iskorišteno je 256,3 milijuna eura od ukupno 289,9 milijuna koliko je bilo na raspolaganju. Ovaj broj će porasti sa sadašnjih 88,4 posto iskorištenosti jer program Ispa još traje. Kako kažu u Ministarstvu, pojedini programi iskorišteni su više od 90 posto, a razlog tome zašto u potpunosti nije iskorišten novac su uštede u postupcima javne nabave. U programu Ipa 749,8 milijuna eura Novi pretpristupni program Ipa sastoji se od pet komponenti i u razdoblju od 2007. do 2009. godine na raspolaganju je 417,9 milijuna eura. Za 2010. i 2011. osigurano je 331,9 milijuna eura za koji su potpisani financijski sporazumi i stupili su na snagu. Rok za ugovaranje je istekao za komponentu I. za 2007. godinu, a postignuta je iskorištenost od 92,2 posto, odnosno od 39,39 milijuna eura ugovoreno je 36,8 milijuna. Za sve ostale komponente Ipa programa ugovaranje je u tijeku i postoci ugovaranja se povećavaju. Od ukupno 315 milijuna eura iz prvih četiriju komponenti programa Ipa ugovoreno je 43 posto, odnosno 124,1 milijun eura. Trenutačno su u postupku ugovaranja projekti iz područja prometa i okoliša i očekuje se kako će ukupno biti ugovoreno 219,1 milijun eura odnosno 70 posto.

U Ipinoj komponenti III.a Promet ugovoren je tek prvi infrastrukturni projekt - Sustav signalno-sigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru vrijedan 11,6 milijuna eura. Stoga je stopa ugovaranja 17,7 posto. U pripremi je raspisivanje natječaja za drugi veliki infrastrukturni projekt Okučani-Novska u vrijednosti 40,1 milijuna eura u kojem sudjeluje novac iz Ipinog fonda od 34 milijuna pa će postotak ugovorenih sredstava skočiti na više od 81 posto. Vodoopskrba i odvodnja - Slavonski Brod, Drniš i Knin tri su projekta vrijedna 27, 6,4 i 16,6 milijuna eura u komponenti III.b. Iskorište-

Pripreme za EU fondove U ministarstvima i drugim državnim tijelima izrađuje se drugi nacrt operativnih programa za korištenje strukturnih i Kohezijskog fonda. Nakon konzultacija s Europskom komisijom ovaj program bit će prezentiran javnosti. U području prometa, zaštite okoliša i voda pripremaju se projekti koji će se poslati na odobrenje komisiji još ove godine kako bi se moglo početi s ugovaranjem odmah nakon pristupa Hrvatske Europskoj uniji. Prvi od tih projekata je već poslan. Riječ je o projektu željezničke pruge Dugo Selo-Križevci vrijednom 198 milijuna eura. Predana je i dokumentacija za izgradnju spojne ceste Vučevica-čvor Kaštel Kambelovac vrijednu 148 milijuna eura.

nost ove komponente je nešto veća od 29 posto. Postotak bi trebao porasti u kratkom roku jer su u tijeku ugovaranja projekata upravljanja otpadom - izgradnja regionalnih centara za upravljanje otpadom Kaštijun i Marišćina. Njihovim ugovaranjem iskorištenost će porasti na 58,9 posto. U projektima Ipa komponente III.c Regionalna konkurentnost ugovoren je niz manjih projekata te projekata po pozivnim natječajima namijenjenih jačanju gospodarstva i razvojnih potencijala ekonomski zaostalih područja. Iz ove komponente ugovoreno je 44,7 posto projekata. Za komponetnu IV. namijenjenu razvoju ljudskih potencijala ugovoreno je 71,2 posto odobrenih sredstava. Riječ je o malim projektima koji se ugovaraju i provode brže od infrastrukturnih jer je za njihovu provedbu potrebno manje dozvola. Programi su namijenjeni jačanju zapošljivosti, socijalnom uključivanju, poboljšanju pristupa zapošljavanju kao i održivom uključivanju na tržište rada. U IPARD-u iskorišteno 9,97 posto novca Za program IPARD od 2007. do 2011. godine osigurano je 129,3 milijuna eura iz Europske unije. Natječaji po pojedinim mjerama raspisuju se kontinuirano i do sada je provedeno šest natječaja. Četiri natječaja bila su namijenjena mjerama ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i unaprjeđenje prerade te trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda, a jedan za

ulaganja u ruralnu infrastrukturu i diverzifikaciju. Ugovorena su samo 44 projekta, odnosno utrošeno je samo 9,97 posto sredstava koja su na raspolaganju. Ukupno je za njih osigurano 10,26 milijuna eura. U tijeku je obrada prijava primljenih u natječajima provedenim početkom ove godine. Ovako niska stopa ugovaranja, kako kažu u Ministarstvu financija, posljedica je kratkog vremena provedbe. Europska komisija je Ipa regulativu donijela tek sredinom 2007. godine, a naše institucije su tek tada mogle započeti s pripremama za dobivanje dozvola za rad. Dozvole za rad za IPARD program najzahtjevnije su jer je riječ o radu u sustavu bez prethodne kontrole Delegacije Europske unije. One su dobivene tek potkraj 2009. godine, dok su za ostale programe dozvole dobivene više od dvije godine ranije. I sami natječaji za ove programe, posebice one za ulaganje u ruralnu infrastrukturu, naišli su na kritike korisnika - jedinica lokalne samouprave. Primljeno je 67 prijava, a čak ih je 52 odbijeno u kontroli kompletnosti i prihvatljivosti ulaganja. Najvećim dijelom projekti su odbijani zbog toga što su nedostajale dozvole za investiranje te zbog pogrešaka u primjeni procedura javne nabave. To se pokušalo riješiti edukacijama koje je organiziralo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u travnju ove godine. Tijekom ovog svibnja i lipnja objavit će se novi natječaji za projekte iz ovog EU programa. (K. S.)

enterprise europe STJEPAN LAKUŠIĆ, GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

NACIONALNI INFO DAN CIP EKOINOVACIJE

Ekološke zvučne barijere U sklopu projekta Ruconbar patentiran je i ispitan novi proizvod - beton s recikliranom gumom koji će osim u upijanju buke s prometnica svoju primjenu naći i u drugim građevinama gume, a dobivamo laki beton s dobrim mogućnostima upijanja zvuka. Proizvod je ujedno i dvostruko ekološki jer osim zbrinjavanja otpada smanjujemo utjecaj buke na okoliš.

Neuobičajeno je da se iz CIP Eko-inovacija financira projekt konzorcija koji je isključivo iz jedne zemlje, a posebno ako je riječ o nečlanici Europske unije. Takav projekt mora biti izniman, a Ruconbar je upravo to, ističe idejni začetnik i koordinator projekta, profesor na Građevinskom fakultetu Stjepan Lakušić. Kako teče razvoj tog proizvoda? - Proizvod je gotov, ispitan, i može ići na tržište, no kako nas financira europski fond, prva primjena proizvoda mora ići u okviru projekta. Tako će prva primjena biti zid između prometnice i Zagrebačkog zoološkog vrta. Osim toga, Grad Zagreb je pokazao interes za naš projekt, kao i Hrvatske željeznice koje bi taj ekološki proizvod koristile u gradnji bukobrana uz prometnice. Kakva je prednost Ruconbara u usporedbi sa sličnim proizvodima? - Moj Zavod za prometnice Građevinskog fakulteta već niz godina radi projekte zaštite od buke uz prometnice. Većina proizvoda za zaštitu od buke donedavna je dolazila iz uvoza i ni jedna tvrtka iz Hrvatske nije bila u cijelosti uključena u proizvodnju takvih proizvoda. Upravo zato smo krenuli u projekt s betonskim barijerama na kojima je apsorpcijski sloj, najvažniji dio barijere, bio proizveden od ekspandirane gline koje nema u Hrvatskoj. Sve učestalijom gradnjom barijera uz prometnice i autoceste uvoz je postao problem te je došlo do povećanja cijene i poteškoća u nabavi. Kako smo tražili nešto što bismo sami mogli proizvesti, i to po mogućnosti od recikliranog materijala, pronašli smo rješenje u automobilskim gumama. Njihovom primjenom rješavamo se otpadne

Kakva je budućnost proizvoda? - Proizvod je zanimljiv jer ga je jednostavno replicirati na drugim tržištima. Dovoljno je imati proizvodnju betonskih elemenata u uhodanoj tvornici i reciklažu istrošenih automobilskih guma. Sve to zemlje u okruženju imaju, jedino je važno povezati

Ruconbar je primjenjiv i u projektima izrade kolosjeka na betonskoj podlozi ta dva biznisa i napraviti novi proizvod. Troškovi prijevoza gotovog proizvoda na udaljena tržišta su preveliki pa je najlakše prenijeti svoja znanja. Vaš je proizvod lako kopirati. Kako štitite svoje intelektualno vlasništvo? - Prije izlaska na natječaj patentno smo zaštitili proizvod u Hrvatskoj. Zaštitu na europskom tržištu financirat ćemo sredstvima za projekt koja smo dobili iz CIP Eko-inovacija. Postoji li mogućnost primjene tih materijala i u drugim građevinama? - Istraživanjem smo dokazali primjenjivost ovog proizvoda u praksi, a kako radimo u znanstvenoj instituciji, nismo stali samo na tome. Prije tri mjeseca smo potpisali ugovor s Agencijom BICRO, Sveučilištem u Zagrebu i Ministarstvom gospodarstva kako bismo financirali istraživanje kolosijeka na betonskoj podlozi, gdje upravo pokušavamo iz produkata reciklaže gume dobiti betone koji dobro upijaju vibracije specifične za tu vrstu prometa. Hrvatska se sprema u gradnju novih pruga, a za sada nemamo domaću tehnologiju za proizvodnju modernih kolosijeka. Vjerujemo da ćemo uskoro imati gotov proizvod. (K. S.)

Za ZELENE 38 milijuna e

Hrvatske tvrtke sa svojim projektima sudjeluju na natječajima CIP Eko dva projekta u kojima sudjeluju hrvatski partneri CIP Eko-inovacije dio je Programa za inovacije i konkurentnost Europske unije CIP (Competitiveness and Innovation Programme). Njime se želi dati potpora inovacijama te malim i srednjim tvrtkama u EU-u i zemljama koje članstvom sudjeluju u programu, a financijski se podupiru projekti koji se bave prvom aplikacijom ili tržišnom replikacijom eko inovativnih tehnologija, proizvoda, usluga ili praksi od europskog značaja, koji su već tehnički ispitani i dokazani kao uspješni, no koji, s obzirom na tržišne rizike, još nisu uspjeli jače prodrijeti na tržište. Hrvatske su tvrtke sudjelovale na natječajima 2008. i 2009. godine, ali su tek 2010. godine na natječaju prošla dva projekta u kojima sudjeluju hrvatski partneri. Hrvatska gospodarska komora - Europska poduzetnička mreža već treću godinu za redom, odmah nakon otvaranja natječaja i info dana u Bruxellesu, organizira i nacionalni info dan u Hrvatskoj, istaknula je voditeljica HGK-EEN-a Vesna Torbari-

na. “Incijativa CIP Eko-inovacije dio je programa za poduzetništvo i inovacije kojim se nastoji premostiti jaz između istraživanja i tržišta, smanjiti negativan utjecaj na okoliš te na učinkovitiji način koristiti resurse. Ova incijativa pridonosi ciljevima unaprjeđenja ekoloških tehnologija istodobno jačajući gospodarski rast i konkurentnost”, rekla je Vesna Torbarina. Inicijativa Eko-inovacije ne odnosi se na istraživanja, sve ideje moraju biti razvijene, praktične te nuditi dugoročnu održivost kako bi se kvalificirale za dodjelu financijskih sredstava. Projekti se također ne odnose jednostavno na zaštitu okoliša, već inicijativa pruža potporu inovativnim i ekološki orijentiranim proizvodima, uslugama i procesima, pomažući im da se postave na vlastite noge prema punoj komercijalnoj perspektivi, spremni da ih usvoji gospodarstvo te industrija. Projektna savjetnica iz Izvršne agencije za konkurentnost i inovacije (EACI) Europske komisije Judit Fejes ističe kako program CIP Eko-inovacije traje od 2007. do 2013. godine, godišnje je predviđeno 38 milijuna eura za financi-

Marine Clean Marine Clean (Marine debris removal and preventing further litter entry) je projekt kojim se želi uspješno očuvati vodotokove, jezera, mora... Projektom međunarodnog konzorcija želi se, među ostalim, ostvariti alat za prikupljanje čvrstog i tekućeg otpada s vodotokova, razvijanje biorazgradive ambalaže te proizvodnju ribarske mreže od recikliranog materijala. Članice konzorcija su: • Centar za transfer tehnologija, Litva • Turna, Velenje, Slovenija • Institut za istraživanje mora Sveučilišta u • Biološki institut za istraživanje mora u Klaipedi, Litva Piranu Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija • EcoCortec, Beli Manastir, Hrvatska • Drava - poduzeće za upravljanje • Katedra za preradu polimera, Fakultet vodama, Ptuj, Slovenija strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u • Tehnološki centar PoliEko, Celje, Zagrebu, Hrvatska Slovenija

www.een.hr

9. svibnja 2011.

4 5

MLADEN ŠERCER, FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Proizvodi za čišće more, jezera i rijeke

INOVACIJE eura

o-inovacija još od 2008., no tek su prošle godine zeleno svjetlo dobila

Projektom MarineClean priprema se proizvodnja niza proizvoda od recikliranih materijala kojima će se smanjiti onečišćenje ili olakšati čišćenje vodotokova i mora Projektom MarineClean, na kojem surađuju tvrtke i institucije iz Slovenije, Litve i Hrvatske, želi se napraviti niz proizvoda kojima će se osigurati čišće more, jezera i vodotokovi, ističe voditelj Katedre za polimere Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Mladen Šercer. Ideju za ovaj projekt pokrenula je slovenska tvrtka? - Da. Turna, inovativno slovensko poduzeće sa 150 radnika, pokrenula je inicijativu za ovaj projekt. Njime se kroz radne pakete pripremaju proizvodi koji će omogućiti čišćenje i zaštitu vodotokova jezera i mora. S hrvatske strane u projektu sudjeluje tvrtka EcoCortec, prva hrvatska tvornica biorazgradive ambalaže, te moja Katedra za polimere Fakulteta strojarstva i brodogradnje zagrebačkog sveučilišta. O kakvim je proizvodima riječ? - Prvi proizvod koji pripremamo je alat za sakupljanje tekućeg otpada s površine mora. Želimo napraviti vrpcu od dva dijela - onog ispod i iznad površine mora. Dio iznad površine može se povećati stlačenim zrakom kako bi mu se

ranje 45 do 50 projekata, a surađuju sa 37 zemalja. “U projektima je posebice važna poslovna orijentacija i ekološka svijest. Prosječna je veličina jednog projekta oko 1,4 milijuna eura, a iz programa se osigurava 50 posto sredstava za projekt, a 50 posto osiguravaju tvrtke u konzorciju”, kazala je Judit Fejes. Ugovori se potpisuju na tri godine. U 2008. godini na natječaju je bilo 134 prijave, a

Ruconbar Ruconbar (Rubberised Concrete Noise Barrirers) je projekt kojim se želi proizvesti novi tip barijera za zaštitu od buke. Načinjen je od laganog betona u kojem se kao materijal koristi i reciklirana guma. Članice konzorcija za ovaj projekt su isključivo hrvatske: • Zavod za prometnice, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, • Beton Lučko • Institut IGH • Gumiimpex-GRP • Zagreb Zoo

2010. godine već je bilo 287 prijava. Korisnika sredstava iz privatnog sektora ima 80 posto, a 60 posto ih je iz malog i srednjeg poduzetništva. Eko-inovacije financiraju projekte u različitim sektorima koji smanjuju negativan učinak na okoliš ili promiču učinkovitije korištenje resursa. Prioritetni sektori koji se financiraju su recikliranje materijala, zgradarstvo, sektor hrane i pića, voda koja je novi prioritet ove godine te zeleno poslovanje. Uspješni primjeri projekata su boca za mlijeko od recikliranog papira, ekološki prihvatljivi materijali za proizvodnju cipela, organski mulj koji se može pretvoriti u krute građevne materijale i drugo. Ove je godine natječaj otvoren 28. travnja, a traje do 8. rujna. Prijave je potrebno predati što ranije, a moguće su i dodatne nadopune predanih projekata u zadanom roku. Projekti će se razmatrati do kraja 2012. godine, a provedba prvih počinje u svibnju 2012. godine. Važno je ispuniti sve zadane kriterije, objašnjenja trebaju biti jasna, a prijedlozi se predaju na engleskom jeziku, isključivo putem interneta.

Najveći problem bit će pripremiti javnost za kupnju ovih proizvoda, posebice jestive ambalaže. Zato se kroz ove projekte aktivno radi s vladama u zemljama sudionicama projekta kakob i se ljudi potaknuli na korištenje ovih proizvoda visina mogla podići ovisno o tome radi li se o tekućem ili krutom otpadu. Središnji dio vrpce bio bi načinjen od recikliranog materijala, a vanjski dio od kevlara koji će jamčiti čvrstoću. Ideja je da se s obale ili čamca ogradi onečišćeno mjesto i omogući njegovo čišćenje. Drugi proizvod je jestiva ambalaža koju bi mogli pojesti i ljudi i morski organizmi. Ona bi se ponajprije koristila za hranu na brodovima, posebice onima na kružnim putovanjima koji su veliki onečišćivači. Jestiva ambalaža već postoji, no ono što mi želimo postići je višesloj-

na ambalaža koja će jamčiti dulju trajnost zapakiranih proizvoda, posebice hrane. Važno je i da se takva ambalaža može ukloniti ili ispiranjem vodom ili da se može skuhati zajedno s hranom. Treći proizvod bio bi ribarska mreža od recikliranih materijala i kevlara koja će sadržavati i male magnete. Magneti će služiti da se mreža, u slučaju da se izgubi, skupi u kuglu koja neće smetati morskom životinjskom svijetu. Izgubljena mreža moći će se pronaći posebnim senzorima zahvaljujući magnetima i vlasniku smanjiti troškove kupnje nove mreže. Hoće li svi ti proizvodi doći na tržište u roku od tri godine koliko traje vaš projekt? - Vjerujem da će svi proizvodi biti tada na tržištu, ali naravno, moguća su iznenađenja u istraživanju. Još nemamo gotova rješenja za sve proizvode i nastojat ćemo ih pronaći, no vjerujem da je to moguće. U sljedećih nekoliko mjeseci predstoji nam još i pregovor s financijerima projekta o visini sredstava koja su nam na raspolaganju. Prototipni proizvodi bit će spremni za tržište u roku od tri godine, no siguran sam da će biti potrebno još nekoliko godina za njihovu serijsku proizvodnju. Najveći problem, čini mi se, bit će pripremiti javnost za kupnju takvih proizvoda, posebice jestive ambalaže. Dijelovi ovih naših projekata vezani su za rad s vladama u svim ovim zemljama u kojima se projekt provodi kako bi se ljudi potaknuli na korištenje ovih proizvoda. (K.S.)

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javnu nabavu u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www.een.hr/?hr/javnenabave/ 15/.

CIJEVI I VENTILI Norconsult AS, Sandvika, Norveška, traži nabavu cijevi i ventila. Natječaj je otvoren do 20. svibnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Norconsult AS (Forsyning) Postboks 626, NO-1303 Sandvika Contact: Energi Attn: Odd Martinsen 1338 Sandvika, Norway, oma@ orconsult.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. RADOVI NA OBNOVI VODOVODA Nacionalno komunalno poduzeće (Khojagiyu Manziliyu Kommunali) traži izvođača radova na obnovi i izgradnji vodoopskrbnog sustava u južnom Tadžikistanu. Natječaj je otvoren do 9. lipnja. Prijave na ovaj natječaj predaju se na Mr. Musso Gafurov, The State Unitary Enterprise (SUE) “Khojagiyu Manzi-

liyu Kommunali”, N. Karabaeva street 56, Dushanbe, Republic of Tajikistan, postal code: 734018., mussogafurov@mail. ru. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

OBNOVA CESTA Vlada Moldove objavila je poziv za pretkvalifikaciju za izvođenje radova na obnovi ceste Chisinau-Giurgiulesti. Natječaj je otvoren do 17. lipnja, a prijave se predaju na State Road Administration, Bucuriei str. 12A, MD 2004, Chisinau, Republic of Moldova, Atn: Mr. Gheorghe Curmei, gheorghe.curmei@asd.md. Više podataka o nadmetanju na www.asd. md/ENG/docs/Prequalification. OBNOVA PUMPI, VENTILA I KONTEJNERA SC Dalkia Termo Prahova SRL, Brazii de Sus, Rumunjska, traži izvođača radova na obnovi i održavanju pumpi, ventila i metalnih kontejnera. Natječaj je otvoren do 17. svibnja, a prijave na rumunjskom jeziku predaju se na SC Dalkia Termo Prahova SRL str. Trandafirilor, nr. 71 Contact: Niculae Neicu, 107084 Brazii de Sus, Romania, nicolae.neicu@dalkia.ro. Više podataka o nadmetanju na www. e-licitatie.ro.

MEDICINSKA OPREMA Akershus Universitetssykehus v/ Innkjøpsavdelingen, Lørenskog, Norveška, traži nabavu medicinske opreme. Natječaj je otvoren do 18. svibnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Akershus Universitetssykehus v/ Innkjøpsavdelingen Attn: Innkjøps- og forsyningsavdelingen 1478 Lørenskog, Norway, maria.estenstad@ ahus.no, www.ahus.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. FOTOKOPIRNI PAPIR Postelprint SpA, Rim, Italija, traži nabavu fotokopirnog papira. Natječaj je otvoren do 23. svibnja, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na Postelprint SpA V.le Guglielmo Massaia, 31 Attn: Emanuela Anziano – Viviana Sole 00154 Roma, Italy, emanuela.anziano@postel.it, viviana.sole@postel.it. Više podataka o nadmetanju na www.postelprint.com. MEDICINSKA OPREMA I LIJEKOVI Groupement hospitalier de l’Ouest Lémanique, Nyon, Švicarska, traži nabavu medicinske opreme, lijekova i sredstava za osobnu higijenu. Natječaj je otvoren do 30. svibnja, a prijave na francuskom jeziku primaju se na Groupement hospi-

talier de l’Ouest Lémanique, Chemin Monastier 10 Attn: Christophe Perret, 1260 Nyon, Switzerland, christophe.perret@ ghol.ch. Više podataka o nadmetanju na www.simap.ch/shabforms/servlet/ web/DocumentSearch?NOTICE_NR= 627953. NAMJEŠTAJ Ferservizi SpA - Gruppo FS, Rim, Italija, traži nabavu namještaja. Natječaj je otvoren do 6. lipnja, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na Ferservizi SpA - Gruppo FS - (società con socio unico soggetta alla direzione e coordinamento di Ferrovie dello Stato SpA) in proprio e in nome e per conto delle Società del Gruppo Ferrovie dello Stato via Tripolitania, 30, Contact: assistenza gare e appalti, 00199 Roma, Italy, a.dilario@ferservizi. it. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa. eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. PILEĆE I GOVEĐE MESO (20110114013) Bosanski proizvođač pilećeg i goveđeg mesa i mesnih prerađevina traži trgovačke posrednike, tvrtke za preuzimanje, nudi usluge podugovaranja te traži partnere za recipročnu proizvodnju.

SMRZNUTO VOĆE I POVRĆE (20101022018) Srbijanski trgovac, prerađivač i izvoznik smrznutog voća i povrća, nudi usluge trgovačkog posredništva, podugovaranja i pomoć u transportu i logistici.

ELEKTRONSKI SUSTAVI (20110107016) Britanski proizvođač elektronskih kontrolnih sustava za krajnju potrošnju ali i industrijsku primjenu traži trgovačke posrednike za izgradnju trgovačke mreže. PRECIZNA OPREMA (20101028048) Njemački proizvođač precizne strojarske opreme (rotacijske osi, strojarski alati, mjerni instrumenti, oprema za lasersku i mikroindustriju) traži trgovačke posrednike za prodaju svojih proizvoda. RAZVOJ SPECIJALIZIRANIH SOFTVERA (20101027005) Rumunjska tvrtka, specijalizirana za razvoj specijaliziranih softvera, web dizajn, multimediju i izradu financijskih aplikacija nudi usluge podugovaranja. SOFTVERSKI SUSTAVI (20101019023) Srbijanska tvrtka, specijalizirana za razvoj sustava softvera i uvođenje novih tehnologija na području direktnog marketinga, nudi trgovačke posrednike, traži podugovaratelje, a zainteresirani su i za joint venture i recipročnu proizvodnju. MOLEKULARNA MEDICINA (20110117010) Luksemburški klaster, koji okuplja dionike s područja novih tehnologija u zdravstvu, nudi partnerstvo, ali traži i partnere za po-

dugovaranje i pokretanje novih projekata s tematikom molekularne medicine. ISTRAŽIVAČKA TVRTKA U MEDICINI (20101028018)

Mađarska tvrtka specijalizirana za provođenje pokusa na području medicine (debljina, dijabetes) traži partnera kojemu je potrebna ekspertiza u ovom području. TKANINE ZA TAPECIRANJE (20110104025) Škotska tvrtka koja se bavi krojenjem tkanina za tapeciranje traži posrednike za ekskluzivnu distribuciju svojih proizvoda. KEMIJSKI PROIZVODI U GRAĐEVINI (20101028031) Bugarski proizvođač kemijskih proizvoda za građevinsku industriju (vodootporni materijali, maziva, poliprepilenska vlakna...) traži partnere za joint venture i podugovaranje. BIOGAS (20101025026) Britanska tvrtka koja je razvila fleksibilne spremnike bioplina za upotrebu u

tretiranju otpadnih voda traži trgovačke posrednike ili tvrtke zainteresirane za franšizni oblik suradnje za promociju proizvoda diljem Europe. PROJEKTI RURALNOG RAZVOJA (20110118036) Luksemburški konzultanti, specijalizirani na području ruralnog razvoja, nude savjetničke usluge, izrade studija i upravljanje projektima za potencijalne klijente iz toga sektora. KONZULTANTI ZA IT SEKTOR (20110104020) Njemačka konzultantska tvrtka koja se bavi planiranjem infrastrukture za informatičku i telekomunikacijsku industriju traži partnere za joint venture ili podugovaranje. EKO TEHNOLOGIJE (20110117023)

Luksemburški klaster, koji se sastoji od različitih tvrtki, istraživačkih instituta i drugih javnih institucija koje djeluju na području eko tehnologija, nudi i traži usluge podugovaranja te partnere za nove, inovativne projekte.

www.een.hr

9. svibnja 2011.

6 7

Europski tjedan u Hrvatskoj

Hrvatska obilježava Dan Europe Kulturnim, informativnim i zabavnim događanjima po cijeloj Hrvatskoj obilježava se Europski tjedan uniji i institucija EU-a (Parlamenta, Komisije i Vijeća) te postavljaju pitanja vezana uz EU. Na Cvjetnom trgu cijeli tjedan su bili postavljeni info štandovi na kojima su tijela državne uprave u procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji prezentirala svoj dosadašnji rad te dijelila svoje publikacije i letke. Održana je i likovna radionica za djecu, zabavni program uz nastup DJ-a i podjelu promotivnih materijala.

Već 12 godina za redom u Hrvatskoj se obilježava Europski tjedan. Nizom događanja i aktivnosti koje organizira ili u njima sudjeluje Delegacija Europske unije slavi se važan datum u povijesti europskog ujedinjenja – 9. svibnja, Dan Europe. Proslava Europskog tjedna započela je 2. svibnja na zagrebačkom Cvjetnom trgu

predstavljanjem glavnih aktivnosti obilježavanja Europskog tjedna. Šef Delegacije Europske unije veleposlanik Paul Vandoren i Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković predstavili su EU poštanski sandučić koji je postavljen na Cvjetnom trgu, te pozvali građane da u sandučić ubace poruke u kojima navode svoja očekivanja od hrvatskog pristupanja Europskoj

U subotu je održan veliki koncert Ritam Europe na zagrebačkom Bundeku, a nastupili su Jacques Houdek, TBF, Elemental, Pikzibner, te austrijski sastav Doyobe, nizozemski GMBisGerryMendes, kao i mađarski Balkan Fanatik. Lokalne radiopostaje po cijeloj Hrvatskoj provodile su EU kvizove, a slušatelji su nagrađivani ulaznicama za Europsku filmsku večer, kao i promo materijalima Delegacije EU-a.

U Dubrovniku je u Gradskoj kavani održana IPA Caffe debata za mlade pod nazivom Don’t Worry Be Europe! koju je suorganizirala Dunea - regionalna razvojna agencija dubrovačko-neretvanske županije. U Osijeku su predsjednik Ivo Josipović i veleposlanik Paul Vandoren sudjelovali u javnoj raspravi Što Europska unija donosi Hrvatskoj? koja je održana u rektoratu Sveučilišta u Osijeku. Tjedan završava 9. svibnja predstavljanjem uspješnih projekata sufinanciranih iz programa EU Kultura 2007.2013.: Kultura u pokretu - iskustva i mogućnosti u Muzeju Mimara, na Rooseveltovom trgu u Zagrebu. Navečer će se u kinima Cinestar u Osijeku, Rijeci, Splitu, Šibeniku, Zagrebu i Zadru organizirati Europska filmska večer u sklopu koje će biti prikazani europski filmovi financirani iz EU programa Media.

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Multi-MW plutajuća vjetroturbina bazirana na WEMU konceptu za postavljanje u dubokim vodama (Ref: 11 ES 24D4 3KJE) • Španjolska tvrtka traži partnere za zajednički istraživački projekt s ciljem izrade u potpunosti plutajuće verzije WEMU turbine i izgradnje demonstracijskog postrojenja. Vjetroenergetski pomorski uređaj (WEMU) je vjetroturbina vertikalne osi i male brzine s velikim plutajućim rotorom. Traže se tvrtke u vjetroenergetskom sektoru s velikim iskustvom u bilo kojim pomorskim aktivnostima, posebice u velikim dubinama (dubina > 50 m).

Upleteni snop optičkih vlakana (Ref: 08 ES NWCC 0K6J) • Španjolska tvrtka iz kompjuterskog i telekomunikacijskog sektora traži tvrtku koja bi mogla predložiti sustav sklopova optičkih vlakana. Ovaj sklop bi trebao pružati dobru energetsku učinkovitost bez zagrijavanja optičkih vlakana. Tvrtka traži tehnološki centar ili tvrtku za daljnju podršku u istraživanju i razvoju te razmjeni podataka. Partnerstvo za nadzor putem senzora za seizmičku mrežu u Španjolskoj (Ref: 10 ES 23C6 3J6Y) • Španjolska tvrtka traži partnere zainteresirane za razvoj sustava za nadzor seizmičke mreže u Španjolskoj pomoću senzora u moru.

Ne postoji dostupna metoda za detekciju neminovne seizmičke aktivnosti, što znači da bi predviđanje pridonijelo smanjenju učinaka potresa i tsunamija na minimum. Tvrtka traži tehnološku suradnju.

Mikro i nanomanipulacijski procesi za primjenu u reproduktivnoj medicini (Ref: 10 BG 0538 3J98) • Bugarsko društvo u početnoj fazi razvoja ima iskustvo u robotičkim mikro i nanopostupcima u domeni ubrizgavanja stanica. Traži nove mikro i nanomanipulacijske procese koji se primjenjuju u reproduktivnoj medicini. Partneri koji se traže mogu biti industrijska društva, znanstvene organizacije ili laboratoriji za in vitro oplodnju. Rad s LCD zaslonima (zaslonima s tekućim kristalima) i plazma ekranima (Ref: 09 DK 20B7 3FM1) • Danska tvrtka za recikliranje koja reciklirane materijale obrađuje u proizvode koji se mogu prodati i plasirati na tržištu traži nositelja tehnologije koji može raditi s LCD i plazma ekranima. Tvrtka je zainteresirana za licenciranje i/ili tehničku pomoć. Traži se tehnologija za proizvodnju akustičkih mikrokonvertera (Ref: 10 PL 63AW 3GO1) • Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju zaštita za sluh izrađenih po narudžbi i distribuciju po-

magala za sluh traži tehnologiju za proizvodnju akustičkih mikrokonvertera. Tražena tehnologija mora biti u potpunosti razvijena. U potrazi za inovativnom kombinacijom materijala za umetke i proizvodnih metoda (Ref: 10 NL 60AH 3JR1) • Nizozemsko malo/srednje poduzeće (SME) dizajnira i proizvodi umetke koji zamjenjuju dijelove kosti u maksilofacijalnom području lubanje. Tvrtka traži bolje i ekonomičnije materijale za umetke i proizvodne metode. PEEK i titan trenutačno su poželjni materijali. Tvrtka je zainteresirana za sklapanje komercijalnog ugovora uz tehničku pomoć s dobavljačem materijala – proizvodnim društvom.

Simultano glodanje na pet osovina za obradu dijelova za automobilsku industriju (Ref: 11 DE 0855 3KBR) • Njemačko malo/srednje poduzeće (SME) usredotočeno na razvoj i izradu plastičnih komponenata za automobilsku industriju traži iskusnog partnera za sklapanje ugovora o proizvodnji. Partner treba biti specijaliziran u području simultanog glodanja na pet osovina za proizvodnju obrađivanih dijelova za unutrašnjost automobila i izradu prototipa.

enterprise europe

Međunarodna i međusektorska suradnja u industrijskom istraživanju Znanstveno istraživanje koje vodi do inovativnih proizvoda okosnica je modernog poslovanja, ali i čitavog gospodarstva. Kako bi to istraživanje bilo što uspješnije, potrebno je povezati znanstvene i proizvodne sektore, ne samo unutar Hrvatske nego i izvan nje. • Znate li kako možete brzo i efikasno zaposliti izvrsnog stranog istraživača? • Znate li kako možete ostvariti suradnju sa znanstvenim organizacijama u Hrvatskoj? • Znate li koji vam financijski instrumenti stoje na raspolaganju za unaprjeđenje istraživanja i razvoja? Odgovore na ova i druga pitanja ponudit će vam 12. svibnja u 14 sati u dvorani Hrvatske gospodarske komore-Komora Zagreb, u Draškovićevoj 45 (kod hotela Sheraton). Neven Duić, nacionalni koordinator mreže mobilnosti istraživača, govorit će o važnosti međunarodne i međusektorske mobilnosti,

Vesna Babaja iz Agencije za mobilnost i programe EU-a govorit će o pravnim aspektima međunarodne i međusektorske mobilnosti u Hrvatskoj, a Radan Spaventi, CEO Galapagosa, predstavit će primjer tvrtke s međunarodnom suradnjom u istraživanju. Voditeljica Enterprise Europe Networka u Hrvatskoj Vesna Torbarina govorit će o podršci HGK-a i ulozi EEN-a, a Srđan Novak, voditelj Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, govorit će o ulozi i aktivnostima tog centra. Smiljka VikićTopić, voditeljica Ureda za znanost i transfer tehnologije u Centru za translacijska i klinička istraživanja Medicinskog fakulteta u Zagrebu i KBC-a Zagreb, predstavit će primjer uspješne suradnje znanosti i industrije u Hrvatskoj. Predavanja će zaključiti Vesna Babaja kratkim pregledom hrvatskih i europskih instrumenata za financiranje istraživanja. Sudjelovanje je besplatno, ali ga je nužno najaviti na e-mail adresu: vesna.babaja@mobilnost.hr.

9. svibnja 2011.

Kalendar događanja u suorganizaciji EEN-a Hrvatska i europskih EEN konzorcija 12. svibnja - Web X.O - ICT poslovni susreti, Porto, Portugal 12. svibnja - Info dan: Međunarodna i međusektorska suradnja u industrijskom istraživanju, Zagreb 12. svibnja - multilateralni poslovni razgovori tvrtki iz sektora zelene ekonomije, EOS - Sajam održivog razvoja, Udine, Italija 16. svibnja - Motivacijski seminar - Europska mreža ambasadorica poduzetništva, Zagreb 25. svibnja - Seminar Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.-

2013. za predstavnike privatnog sektora, Sisak 26. svibnja - poslovni razgovori na Međunarodnim danima strojarstva 2011., Nitra, Slovačka 30. svibnja - Info dan: Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Rijeka 31. svibnja - Info dan: Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Pula 1. lipnja - First Eureka Investors Shop, međunarodni susret inovativnih tvrtki i investitora, Jeruzalem, Izrael

FP7 People Info dan u Splitu

Međunarodni susret inovativnih tvrtki i investitora Izraelski kolege u EEN-u pozivaju hrvatske inovativne tvrtke na međunarodni susret tvrtki i investitora, prvi put organiziran pod okriljem međunarodne inicijative za potporu inovacijama Eureka. First Eureka Investors Shop međunarodni je susret inovativnih tvrtki i investitora i održava se 1. lipnja u Jeruzalemu, a organizatori skupa su Udruga industrije visokih tehnologija (High-tech Industry Association) i Eureka. Susret je namijenjen tvrtkama utemeljenim na znanju iz ICT-ja, biomedicine, biotehnologije i čistih tehnologija (clean-tech) koje traže investitora te investitorima koji žele upoznati inovativne tvrtke i njihove projekte spremne za tržište. Izrael je jedna od tri vodeće zemlje svijeta po broju venture capital međunarodnih fondova i novih brzorastućih tehnoloških tvrtki. Svake godine organizira se godišnja konferencija koja okupi i do 5000 sudionika, uključujući delegacije i top-menadžere investicijskih društava iz cijelog svijeta (Silikonske doline, SAD-a, Kine, Indije, Rusije, Čilea i Europe). Dosadašnjem organizatoru, Udruzi industrije visokih tehnologija, pridružila se i Eureka budući da Izrael ove godine predsjeda tom međunarodnom mrežom za tržišno usmjereno istraživanje i razvoj. Rok za registraciju je 16. svibnja, a formulare je

moguće naći na internet stranici http:// www.een.hr/?hr/kalendar/event/pozivna-medjunarodni-susret-inovativnihtvrtki-i-investitora-1-6-2011/216.

Poslovni razgovori strojara Enterprise Europe Network u Slovačkoj u suradnji s agencijom SARIO 26. svibnja u prostorijama izložbenog prostora Agrokomplex organizira Međunarodne dane strojarstva 2011. u okviru 18. međunarodnog sajma strojarstva, koji se održava od 23. do 27. svibnja u Nitri u Slovačkoj. Poslovni razgovori bit će posvećeni poduzetnicima koji nude ili traže tehnologije, strojeve i rješenja drugih proizvoda,

usluga, razvoja proizvodnih procesa, te trgovinskoj i kooperacijskoj djelatnosti u području strojarstva. Skupom se želi osigurati prostor za bilateralne pregovore slovačkim i stranim subjektima koji planiraju uspostaviti poslovnu suradnju. Bilateralni razgovori između slovačkih i stranih gospodarskih subjekata bit će organizirani prema osobnim preferencijama svake registrirane tvrtke prema čemu će se unaprijed ugovoriti vrijeme pojedinih sastanaka. Formular za registraciju i sve relevantne informacije o ovim poslovnim razgovorima možete pronaći na stranicihttp:// www.sario.sk/?projektyilihttp://www. een.sk/engineering2011/. Radni jezik: engleski. Ako imate dodatnih pitanja, možete ih postaviti na e-mail: matchmaking@ sario.sk.

U prostorijama Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu 26. svibnja održat će se Info dan o stipendijama i darovnicama dostupnim istraživačima unutar People potprograma Sedmog okvirnog programa Europske komisije. Teme kojima će se baviti na Info danu su međunarodna suradnja u znanosti, razvijanje znanstvene karijere u inozemstvu, Marie Curie stipendije, financijski aspekti Marie Curie stipendija, stjecanje novih znanja i vještina uz atraktivna primanja i puno socijalno osiguranje, rad u međunarodnom okružju na najboljim europskim ali i svjetskim sveučilištima i institutima, integracija u europske i svjetske znanstvene tokove, financijska potpora za povratak u matičnu zemlju nakon istraživanja, rad u komplementarno-interdisciplinarnoj sredini, pravni aspekti mobilnosti istraživača, te ugošćivanje znanstvenika i profesora iz inozemstva. Dio Info dana se održava na engleskom jeziku. PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA GLAVNI UREDNIK

Darko Buković

UREDNIK PRILOGA

Krešimir Sočković