e-pv 3677 by NEstar

Zaglibljeno zdravstvo Dospjeli dugovi iznose 1,7 milijardi kuna, dok ukupni dug koji tek treba platiti premašuje 5,4 milijarde

Ključna vještina Mnogi mali poduzetnici neće imati izgleda povući novac iz EU fondova ako ne budu članovi nekog klastera

Nada u boljitak Dvadesetak naših dizajnera vratilo se sa sajma u Milanu s pregrštima pohvala za svoj rad i kvalitetu namješaja

AKTUALNO STR. 8

TEMA TJEDNA STR. 4-5

AKTUALNO STR. 14-15

3 6 7 7

2010

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 16. svibnja 2011. Godina LVIII / Broj 3677. www.privredni.hr

IRAK - ŠANSA ZA DOMAĆE TVRTKE / KATAMARAN ZA OI U LONDONU / BIOMASA / HRVATSKA I REGIJA / SVIJET FINANCIJA

KLIZANJE OPASNOM NIZBRDICOM UGOSTITELJSTVO

Pad kupovne moć i globalna kriza uzroci su slabije posjećenosti restorana. No krivnju snosi i država koja, tvrde ugostitelji, uništava svaku poduzetničku inicijativu >>16-17

FASHION.HR

MATIJA MARTIĆ

>> 24

>> 12-13

Zahuktao se projekt ambicioznog, inovativnog i radikalnog zaokreta hrvatske modne scene

Našem telekom tržištu potrebno je osvježenje i konsolidacija, kaže predsjednik Uprave Optima Telekoma

4872 487

U sklopu konferencije predviđena je i zanimljiva izložba uz dodatni program i mogućnost predstavljanja tvrtki: • izložba u hotelskom prostoru u kojemu se održava konferencija; • sponzoriranje konferencije. Molimo tvrtke koje se odluče za jedan ili više oblika marketinškoga predstavljanja da se jave organizatoru na radi detaljnijih obavijesti i dogovora.

Society

dom za Hrvatortalom nferen-

skoj trudskog t o mjea i okonajširi nalnom a RepuZakonko mje-

mje-

ovi;

dnji;

Izložbe i marketinško predstavljanje

Seminari

mjeriteljstvo (DZM), Hrvatskom gospodarskom (HGK), Hrvatskom komorom inženjera elektrotehnike (HKIE)komorom i internetskim portalom skom komorom inženjera elektrotehnike (HKIE) i internetskim portalom Više o seminarima te načinu prijave doznajte na www.hmd.hr za trgovinu Suvremena.hr organizira međunarodnu mjeriteljsku konferenza trgovinu Suvremena.hr organizira međunarodnu mjeriteljsku konferenciju pod nazivom Hotelski smještaj ciju pod nazivom

„Odmjereno u Europu”

Rezervaciju smještaja „Solaris Hotels molimo dogovoriti isključivo s 19. -u21. svibanj 2011,Resort” „Solaris”, Šibenik hotelom. Za sudionike konferencije cijena polupansiona iznosi 385,00 kn po osobi u dvokrevetnoj te 535,00 kn u jednokrevetnoj sobi. Boravišna pristojba nije uključenaSupodrškom cijenu i iznosi 7,00 kn po danu. -Republike 21. svibanj 2011, „Solaris”, Ispunjeni prijavni 19. obrazac za hotelski smještaj poslatiŠibenik na fax 22 36 18 00 predsjednika Hrvatske, prof.dr.sc. Ive ++385 Josipovića 19. - 21. svibanj a2011, „Solaris”, Šibenik ili e-mail: milica.skocic@solaris.hr, informacije na tel ++385 22 36 10 08

„Odmjereno u Europu” „Odmjereno u Europu”

i pokroviteljstvom S podrškommarketinško Prijave za konferenciju, program, Sinformacije podrškom Vlade Republike Hrvatske predsjednika Republike Hrvatske, prof.dr.sc. Ive Josipovića predstavljanje i dodatne

hrana h rana

Dan prije početka konferencije HMD će održati četiri jednodnevna seminara (kotizacija za pohađanje seminara je 1.300,00 kn + PDV (23%) i nije uključena u cijenu kotizacije za konferenciju). • „Upravljanje rizicima” – predavač mr. sc. Ana Devčić-Jeras Hrvatsko mjeriteljsko društvo Croatian Metrology Society • „Statističke metode za analizu mjernih rezultata” – predavač Berislavićeva 8, HR-10000 Zagreb, Croatia, www.hmd.hr :: tel: + 385 (1) 4872 485, faks: + 385 (1) 4872 487 dr. sc. Miljenko Košiček • „Pojednostavljeni pristup računanju mjernih nesigurnosti primjenom Hrvatsko mjeriteljsko društvo Croatian Metrology Society Hrvatsko društvo (HMD) u suradnji s Državnim zavodom za Excelmjeriteljsko tablica” – predavač mr. sc. Višnja Gašljević). Hrvatsko mjeriteljsko društvo Croatian Metrology Society mjeriteljstvo (DZM), Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK), HrvatBerislavićeva 8, HR-10000 Zagreb, Croatia, www.hmd.hr :: tel: + 385 (1) 4872 485, faks: + 385 (1) 4872 487 • i u suradnji s HEP-ESCO seminar „Mjerenje i verifikacija ušteda u proBerislavićeva 8, HR-10000 Zagreb, učinkovitosti“ Croatia, www.hmd.hr– ::predavači tel:(HKIE) + 385 (1)mr. 485,Hrvoje faks: + 385 (1) 4872 487 skom komorom inženjera elektrotehnike i4872 internetskim portalom jektima energetske sc. Glamuzina za trgovinu Suvremena.hr organizira međunarodnu mjeriteljsku konfereni Ivana Rogulj, dipl. ing. Sudionici ovog seminara stječu 8 bodova temeljem Hrvatsko mjeriteljsko društvo (HMD) u suradnji s Državnim zavodom za Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osociju pod nazivom Hrvatsko mjeriteljsko društvo (HMD) uuređenja suradnjii graditeljstva s Državnim zavodom za mjeriteljstvo (DZM), Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK), Hrvatba koje obavljaju poslove prostornog (NN 24/08).

hrana h rana

Deset razlogah zašto hrana ranasudjelovati

Spoznat ćete i/ili pojasniti: 1. koje su zakonske obveze proizvođača i distributera vezane uz mjerenja i koja mjerila podliježu državnom nadzoru; 2. kako se nadziru pretpakovine u RH te koji su EU i svjetski trendovi; 3. koji se izrazi rabe za pretpakovine; 4. što sve mora sadržavati obavijest o proizvodu (deklaracija); 5. obveze trgovinskih organizacija pri preuzimanje pretpakovina od dobavljača i prema potrošaču; 6. kako mjeriteljska infrastruktura štiti potrošača od prijevarnih radnji; 7. kako djeluje mjeriteljska inspekcija i koja su njihova iskustva; 8. koji su najčešće nesukladnosti i kome se obratiti; 9. koje su propisane kazne za nepridržavanje zakonskih odredbi; 10. ........ i dobiti odgovore od stručnih osoba na vaša pitanja!!!!

predsjednika Republike Hrvatske, prof.dr.sc. Ive Josipovića Šibenika Hrvatsko mjeriteljsko Grada društvo, Berislavićeva 8, 10000 Zagreb i pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija www.hmd.hr i pokroviteljstvom Vlade Republike Ministarstva socijalne skrbi Tel: ++385 1 487 zdravstva 24 85, faks:iHrvatske ++385 1 487 24 87, Vlade Republike Hrvatske e-mail: odmjereno-u-europu@hmd.hr Grada Šibenika Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Grada Šibenika Ministarstvapoljoprivrede, vanjskih poslova i europskih integracija Ministarstva ribarstva i ruralnog razvoja Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske akreditacijske agencije Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Ministarstva gospodarstva, i poduzetništva Hrvatskog zavodarada za norme Ministarstva gospodarstva, rada i ipoduzetništva no Ministarstva poljoprivrede, ribarstva ruralnog razvoja Hrvatskog mjeriteljskog instituta novo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Hrvatske akreditacijske agencije novo Hrvatske akreditacijske agencije tehnici i svjetskoj trDanašnje društvo temeljeno na prirodnim Hrvatskog zavoda znanostima, za norme novo govini nezamislivo je Hrvatskog bez mjerenja. Gotovo da i ne postoji područje ljudskog Hrvatskog zavoda za norme vo mjeriteljskog instituta djelovanja u kojemu nije prisutno mjerenje pa je mjeriteljstvo (znanost o mjek! ra m Hrvatskog mjeriteljskog instituta u o Idem renjima) temelj razvoja, sigurnosti i zdravlja ljudi kao i zaštite potrošača i okoDanašnje društvo temeljeno na prirodnim znanostima, tehnici i svjetskoj trNovi magazin liša. Ova međunarodna mjeriteljska konferencija ima za cilj upoznati najširi Današnje društvo temeljeno na prirodnim tehnici i svjetskoj trgovini nezamislivo je bez mjerenja. Gotovoznanostima, da i ne postoji područje ljudskog krug građana sa zakonom propisanim mjeriteljskim zahtjevima, nacionalnom Privrednog vjesnika za zeleno govini nezamislivo bezprisutno mjerenja. Gotovopa dajei ne postoji područje ljudskog djelovanja u kojemujenije mjerenje mjeriteljstvo (znanost o mjemjeriteljskom infrastrukturom te usklađenošću zakonskog mjeriteljstva Repudjelovanja u kojemu nijesigurnosti prisutno mjerenje pa je mjeriteljstvo (znanost oi okomjerenjima) temelj razvoja, i zdravlja ljudi i zaštite potrošača gospodarstvo, zaštitu okoliša i blike Hrvatske sa zakonodavstvom EU. Glavne sukao teme konferencije „Zakonrenjima) temelj razvoja, sigurnosti i zdravlja ljudi kao i zaštite potrošačanajširi i okoliša. Ova međunarodna mjeriteljska konferencija ima za cilj upoznati sko mjeriteljstvo u trgovini (uključujući pretpakovine)” i „Zakonsko mjedruštveno odgovorno poslovanje. liša. Ova međunarodna mjeriteljska ima za cilj upoznati najširi krug građana sa zakonom propisanimkonferencija mjeriteljskim zahtjevima, nacionalnom riteljstvo u zaštiti potrošača”. krug građana infrastrukturom sa zakonom propisanim mjeriteljskim zahtjevima, nacionalnom mjeriteljskom te usklađenošću zakonskog mjeriteljstva Repumjeriteljskom te usklađenošću mjeriteljstva Republike Hrvatskeinfrastrukturom sa zakonodavstvom EU. Glavne zakonskog su teme konferencije „Zakonblikemjeriteljstvo Hrvatske sa zakonodavstvom EU. Glavne su teme konferencije „Zakonsko u trgovini (uključujući pretpakovine)” i „Zakonsko mjerazloga zašto sudjelovati sko Deset mjeriteljstvo upotrošača”. trgovini (uključujući pretpakovine)” i „Zakonsko mjeriteljstvo u zaštiti riteljstvo u zaštiti potrošača”. Spoznat ćete i/ili pojasniti: 1. koje su zakonske obveze proizvođača i distributera vezane uz mjeDeset sudjelovati renja irazloga koja mjerilazašto podliježu državnom nadzoru; Oni koji podupiru našu ideju: Deset razloga zašto sudjelovati 2. kakoćete se nadziru pretpakovine u RH te koji su EU i svjetski trendovi; Spoznat i/ili pojasniti: Spoznat ćete i/ili pojasniti: 3. koji se rabeobveze za pretpakovine; 1. koje suizrazi zakonske proizvođača i distributera vezane uz mje1. što kojesve su zakonske obveze proizvođača i distributera vezane uz mjerenja i koja mjerila podliježu državnom nadzoru; 4. mora sadržavati obavijest o proizvodu (deklaracija); Sponzori: Zlatni sponzor: Organizator: renja i koja mjerila podliježu državnom nadzoru; 2. kako se trgovinskih nadziru pretpakovine u RH koji su EU i svjetski trendovi; 5. obveze organizacija prite preuzimanje pretpakovina od 2. kako se nadziru pretpakovine u RH te koji su EU i svjetski trendovi; dobavljača i prema potrošaču; 3. koji se izrazi rabe za pretpakovine; 3. koji semjeriteljska izrazi rabeinfrastruktura za pretpakovine; Medijski sponzori: 6. kako štiti prijevarnih radnji; 4. što sve mora sadržavati obavijest o potrošača proizvoduod(deklaracija); 4. što sve mora sadržavati obavijest o proizvodu (deklaracija); 7. kako djeluje mjeriteljska inspekcija koja su njihova iskustva; od 5. obveze trgovinskih organizacija pri ipreuzimanje pretpakovina 5. obveze trgovinskih organizacija pri preuzimanje pretpakovina od dobavljača i prema potrošaču; i kome se obratiti; 8. koji su najčešće nesukladnosti dobavljača i prema potrošaču; 6. kakosu mjeriteljska štiti potrošačazakonskih od prijevarnih radnji; 9. koje propisaneinfrastruktura kazne za nepridržavanje odredbi; 6. kako mjeriteljska infrastruktura štiti potrošača od prijevarnih radnji; 7. kako djeluje mjeriteljska inspekcija i koja su njihova iskustva; 10. ........ i dobiti odgovore od stručnih osoba na vaša pitanja!!!! 7. kakosudjeluje mjeriteljska inspekcija i koja su njihova iskustva; 8. koji najčešće nesukladnosti i kome se obratiti; Osigurajte svoj promotivni primjerak 8. nesukladnosti i kome se obratiti; 9. koji koje su su najčešće propisane kazne za nepridržavanje zakonskih odredbi; na zmagazin@privredni.hr ili 01 56 000 27 9. koje isu propisane kazne nepridržavanje odredbi; 10. ........ dobiti odgovore odza stručnih osoba na zakonskih vaša pitanja!!!! 10. ........ i dobiti odgovore od stručnih osoba na vaša pitanja!!!!

Zeleni magaZin

UVOD

www.privredni.hr Broj 3677, 16. svibnja 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Poljoprivredna zemljišta neće se prodavati strancima Za prilagodbu domaćih subjekata u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prerađivačkoj industriji do ulaska Hrvatske u EU namijenjeno je oko 170 milijuna eura iz fonda IPARD. Uz to, 373 milijuna eura namijenjeno je za potporu ratarske ili stočarske djelatnosti, po 10 milijuna za minirana i sumnjiva minska područja te sektor vinogradarstva i 20 milijuna eura za uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda. Zbog zaštite domaćih poljoprivrednika u razdoblju od sedam plus tri godine bit će zabranjeno prodavati zemlju strancima.

IVAN TOLIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE TŽV-a GREDELJ:

Investirali smo 100 milijuna eura Lani smo u nove proizvodne pogone investirali 100 milijuna eura tako da raspolažemo najsuvremenijom tehnologijom. Povećani su proizvodni kapaciteti i produktivnost rada, čime je povećana i konkurentnost tvrtke na domaćem i ino tržištu. Uz angažiranje domaće industrije u okruženju Gredelj ima perspektivu izrasti u značajnog pokretača gospodarskih aktivnosti na hrvatskom tržištu.

TIHANA KRALJIĆ, DRŽAVNA TAJNICA U MINISTARSTVU GOSPODARSTVA:

Gotovo tri milijuna eura za konkurentnost Projekt SMEPASS, težak 2,78 milijuna eura, pružit će izravne konzultantske usluge malim i srednjim poduzetnicima diljem Hrvatske s naglaskom na područja osiguranja kvalitete, marketinga i razvoja proizvoda. Vlada ova područja prepoznaje kao ključna za hrvatsko malo i srednje poduzetništvo. To je prvi takav projekt u Hrvatskoj, a moći će ga koristiti 200 malih i srednjih poduzetnika. Krajnji cilj projekta je povećanje konkurentnosti gospodarstva i poboljšanje poduzetničke klime.

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: MARIJA KAŠTELAN-MACAN, PROFESOR EMERITUS NA FAKULTETU KEMIJSKOG INŽENJERSTVA I TEHNOLOGIJE

STJEPAN MIKOLČIĆ, DRŽAVNI TAJNIK U MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Farmaceuti kao ekolozi

Preporuka je relativno male i ne preskupe uređaje postaviti u postrojenjima na mjestima prije ispuštanja otpadnih voda u okoliš

farmaceuticima - kemijskim pripravcima koje rabimo svakodnevno, a stočne i peradarske farme te ribogojilišta koriste ih za liječenje i poticanje rasta - do prije desetak godina nije se razmišljalo kao o zagađivačima pa nisu ni na popisu opasnih tvari Okvirne direktive o vodama EU-a iz 2001. Među njima znanstveno su najzanimljiviji lijekovi, posebice antibiotici. Oni životinjskim i ljudskim izlučevinama dospijevaju u otpadne vode koje prolaze obradu ako postoje uređaji za pročišćavanje, ili se ispuštaju izravno u vodotoke i služe kao gnojivo. Tako se zagađuju ne samo površinske nego i podzemne vode koje su glavni obnovljivi izvor održive opskrbe pitkom vodom. Konvencionalni uređaji za obradu komunalnih otpadnih voda uklanjaju samo oko 20 posto tih tvari pa one većinom dospijevaju u okoliš. Premda je koncentracija antibiotika u vodi vrlo niska u usporedbi s maksimalnim koncentracijama nekih industrijskih zagađivala, zbog kontinuiranoga ispuštanja i izrazitih bioaktivnih svojstava oni mogu biti vrlo toksični.

TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

Te su spoznaje dovele do sve intenzivnijega istraživanja njihove prisutnosti i procjene utjecaja na žive organizme u okolišu te razvoja naprednih tehnika njihova uklanjanja iz otpadnih komunalnih i procesnih voda. Da bi se to postiglo, primjenjuju se sve moćnije kromatografske tehnike koje mogu dati pouzdane podatke o ponašanju farmaceutika u uređajima za obradu voda i osigurati stalan nadzor njihova pojavljivanja u vodama. Biokemijskim se ispitivanjima utvrđuje njihova ekotoksičnost. Ubrzan

Premda je koncentracija antibiotika u vodi vrlo niska, oni mogu biti vrlo toksični je i razvoj tehnologija za potpuno uklanjanje farmaceutika. Intenziviralo se istraživanje naprednih oksidacijskih procesa te tlačnih membranskih separacijskih procesa od kojih su neki već u uporabi, a u žarištu su istraživanja nanofiltracije (NF) i reverzne osmoze (RO) koje na membranama zadržavaju većinu anorganskih i organskih spojeva iz neobrađene vode.

Hrvatski su se znanstvenici uključili u međunarodna istraživanja te vrste 2002. u sklopu FP6 i produbili ih sudjelovanjem u programu fonda Jedinstvo uz pomoć znanja, koji je 2007. osnovalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Riječ je o projektu Smanjenje ekološkoga rizika - uzrokovanoga farmaceuticima i njihovim razgradnim produktima u procesnim vodama - obradom naprednim membranskim postupcima. Istraživanja su provedena u suradnji s Institutom za procjenu okoliša i istraživanje voda u Barceloni, što je mladim znan-

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

stvenicima omogućilo rad na najmodernijim uređajima i stjecanje novih znanja. Kao partnerska tvrtka pridružila nam se Veterina iz Kalinovice, shvaćajući važnost istraživanja membranskih separacijskih procesa za farmaceutsku industriju. Prijenosni RO/NF uređaj, ispitan u laboratorijskim uvjetima, postavljen je pokusno na egalizacijske bazene Veterine i na realnoj otpadnoj vodi potvrdio visoku učinkovitost zadržavanja antibiotika. Preporuka je takve relativno male i ne preskupe uređaje postaviti u procesnim postrojenjima na mjestima prije ispuštanja otpadne vode u okoliš, no s obzirom na gospodarski trenutak i nereguliranu maksimalnu koncentraciju farmaceutika u vodama, teško je povjerovati u pretjeran entuzijazam proizvođača i korisnika tih proizvoda. Dok državne institucije ne postanu svjesne rizika, znanstvenici će uzalud upozoravati i moljakati financijsku pomoć. Zahvaljujući fondovima koji su to razumjeli, danas smo ravnopravni sudionici međunarodnih nastojanja da preostale čiste vode, među kojima su i hrvatske, ostanu takve i našim nasljednicima.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3677, 16. svibnja 2011.

( 27 mil kn

POSLOVI U IRAKU

ukupne potpore klasterima od 2005.

RAZVOJ KLASTERA

Obnova tvornica šansa za hrvatske tvrtke Uskoro bi u Hrvatsku trebalo doći nekoliko iračkih ministara čiji su resori teški od četiri do šest milijardi dolara

ko 220 tvornica u Iraku treba temeljitu obnovu i to je velika prilika za hrvatske tvrtke, istaknuli su predstavnici hrvatske države i iračkog gospodarstva na prošlotjednom susretu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Veleposlanik Hrvatske u Iraku Jerko Vukas i voditelj Hrvatske gospodarske kuće Džasin Daher opisali su brojne investicijske mogućnosti predstavnicima sedamdesetak hrvatskih tvrtki.

Registracija tvrtki i povezivanje s ministarstvima najlakše je preko hrvatskih predstavnika Tvornice koje treba obnoviti iz različitih su industrijskih sektora. Riječ je o željezarama i čeličanama, kožarskim tvrtkama, proizvođačima akumulatora, tekstilnim tvornicama... Poslovima se najjednostavnije može pristupiti preko hrvatskih predstavnika u Iraku. Vukas, doajen diplomatskog zbora, i Daher u proteklih su nekoliko godina razvili bogatu mrežu kontakata i poslovnih veza koje su nekim hrvatskim tvrtkama već donijele unosne poslove. Prema Daherovim riječima, hrvatske tvrtke koje žele poslovati u Iraku trebaju osnovati pred-

stavništvo i registrirati se u ministarstvima iz sektora u kojem djeluju. Ministarstva neprekidno organiziraju javne natječaje, ali vrlo često i izravno pozivaju registrirane tvrtke te sklapaju neposredne pogodbe za poslove. Registraciju tvrtki i povezivanje s ministarstvima također je najlakše ostvariti preko hrvatskih poslovno-političkih predstavnika. Registracija prosječno stoji oko 7000 dolara, u što su uključeni troškovi knjigovođe i odvjetnika. Cijena ovisi o regiji – najviša je u Bagdadu, no odlični poslovi mogu se sklopiti i u relativno mirnom Kurdistanu, regiji na sjeveru Iraka. Solidne informacije o natječajima mogu se pronaći i na web-stranici www.investpromo.gov. iq., no svakako je dobro prije ulaska u posao obratiti se hrvatskim predstavnicima kako bi se izbjegli sigurnosni problemi, ali i moguće prijevare. U Hrvatskoj gospodarskoj kući i veleposlanstvu mogu se dobiti i pouzdane informacije o načinu dostave robe i poreznom sustavu. Hrvatske tvrtke na dobrom glasu Tako su, primjerice, poslove sklopile tvrtke iz sektora razminiranja, vrijedne od 20 do 50 milijuna dolara. Priprema se i gradnja bolnice od 110 milijuna dolara, ugovara suradnja u sektoru telekomunikacija od 200 miliju-

na dolara... Velike prilike pružaju se i u sektoru poljoprivrede. Hrvatske tvrtke na glasu su u Iraku kao ozbiljne i kvalitetne, kaže Vukas. Pamti se njihovo dobro obavljanje poslova još iz jugoslavenskih vremena. Iračani, s druge strane, traže sve višu razinu usluga, pri čemu su im europski proizvođači na prvom mjestu. Uskoro bi u Hrvatsku trebalo doći nekoliko iračkih ministara čiji su resori teški od četiri do šest milijardi dolara. Preko HGK-a i Ministarstva vanjskih poslova na ljeto će se organizirati posjet hrvatskih privrednika Bagdadu, a priprema se i nastup na jesenskom iračkom velesajmu. Budžet iračke vlade, u kojem je znatan dio namijenjen investicijama, utemeljen je na izvozu nafte. Ovogodišnji proračun iznosi 84 milijarde dolara, a izračunat je na osnovi cijene barela od 63 dolara, rekao je Daher. S obzirom na promjene cijene nafte, budžet će rebalansom narasti na više od 100 milijardi dolara. Irak izvozi oko 3,2 milijuna barela nafte dnevno, a nakon aktualnih investicija ruskih i norveških naftnih kompanija izvoz bi za tri-četiri godine trebao iznositi oko osam milijuna barela dnevno. Dokazane rezerve iračke nafte, druge po veličini u svijetu, procjenjuju se na 115 milijardi barela. (I.V.)

Suradnja postaje Mnogi mali poduzetnici neće imati nikakve izglede program potpora klasterima, ali njegovo pokretanje Drago Živković zivkovic@privredni.hr

lasteri nisu cilj, nego sredstvo za povećanje konkurentnosti, posebno malih i srednjih poduzetnika, na globalnom tržištu. Ne valja ih osnivati samo radi udruživanja, nego uvijek treba imati na umu tržište na koje klaster cilja, zaključeno je na Petoj međunarodnoj konferenciji o klasterima u Opatiji. U Hrvatskoj je od 2005. država uložila 27 milijuna kuna za potporu 46 klastera u kojima djeluju 504 tvrtke s ukupno 25.000 zaposlenih, rekao je ministar gospodarstva Đuro Popijač, domaćin Konferencije. Prosječno to iznosi tek nešto više od pet milijuna kuna godišnje, što su neki od predstavnika klastera na konferenciji ocijenili daleko premalim iznosom, posebice u usporedbi s poticajima u poljoprivredi. Najviše klastera osnovano je u Zagrebačkoj, Varaždinskoj i Osječko-baranjskoj županiji, a kao najuspješnije u Ministarstvu izdvajaju Hrvatske interijere sa 1500 zaposlenih, In parket, potom Tekstilno-kožarski klaster KLG grupa, Slavonsku lavandu koja okuplja 15 proizvođača, te osječki Klaster poljomehanizacije. Državna tajnica Tihana Kraljić predstavila je Strategiju razvoja klastera do 2020. godine, koju je Vlada usvojila u travnju. Izvozni konzorcij Prema njezinim podacima, dvije trećine hrvatskih klastera ima do 25 članica, a tri četvrtine su

organizirani kao udruge. Podatak da se samo 15 posto klastera ustrojilo kao trgovačka društva Kraljić tumači nepovjerenjem poduzetnika i još uvijek raširenim sjećanjem na negativna iskustva iz socijalističkih zadruga. Iz podužeg popisa ciljeva i mjera Strategi-

Za Europsku komisiju klasteri su poslovna okruženja koja potiču inovacije je vrijedi istaknuti mapiranje klastera, praćenje i ocjenjivanje njihova rada, specijalizaciju po regijama i usklađivanje s klasterskom politikom EU-a. Mnogi mali poduzetnici, predviđa državna tajnica, neće imati nikakve izglede povući novac iz EU fondova ako ne budu članovi nekog klastera. Kako su klasteri razmjerno nova pojava u svijetu, modeli i rješenja

vrlo su šarolika. Kakvi god bili, klasteri su dobitna kombinacija i ključni alat održivog razvoja, tvrdi Gerardo Patacconi iz UN-ove agencije za industrijski razvoj UNIDO. Najnoviji su hit u svijetu klastera, koji i Patacconi promiče, izvozni konzorciji. Navodi primjer Maroka, gdje djeluje 20 takvih konzorcija, a još 13 je u osnivanju. Klaster za djecu U Turskoj djeluje izvozni konzorcij u tekstilnoj industriji, u čije su osnivanje od samog početka bili uključeni njegovi kupci, globalne kompanije Nike i H&M. Upravo takav model usklađivanja poslovnog koncepta kroz osnivanje klastera Patacconi savjetuje i hrvatskim poduzetnicima. Po razvijenim klasterima poznata je Katalonija, autonomna regija u Španjolskoj, u kojoj se klasterima smatra-

www.privredni.hr Broj 3677, 16. svibnja 2011.

( 504 tvrtke

( 86 mlrd €

u klasterima koji su dobili potpore

predviđeno za inovacije u kohezijskoj politici EU-a

ključna poduzetnička vještina povući novac iz EU fondova ako ne budu članovi nekog klastera. EU još nema poseban planira se uskoro klaster ima profesionalnog menadžera, moguće je njime upravljati uz pomoć vanjskih konzultanata. U novoj generaciji klastera poduzetnici se okupljaju na zajedničkoj strategiji, a ne po industrijama, klasteri su transnacionalni i sve češće ne ovise o potporama države, nego se samofinanciraju.

ju i neformalna ad hoc udruživanja poduzetnika. Alberto Pezzi iz katalonskog Ministarstva inovacija i poduzetništva

upozorava da zbog stalnih promjena na tržištu neprestano treba mijenjati i politiku klastera. U Kataloniji se tako osnivaju

klasteri po ciljnim tržištima, a ne po sličnosti proizvodnje. Postoji, primjerice, klaster od nekoliko stotina tvrtki koje udruže-

no nude raznovrsne proizvode za djecu, od igračaka do hrane. Inovacije su i u načinu upravljanja klasterima, jer nije nužno da

Regijama više nego državama Razvoj regionalnih klastera nemoguć je bez angažmana samih regija, točnije županija. Zato je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Robert Markt u Opatiji okupio župane kako bi im prezentirao planove središnje države i ulogu jedinica lokalne samouprave. Ministarstvo bi željelo do sredine 2012. imati barem po jedan pilot-projekt regionalnog klastera u svakoj od tri statističke regije Hrvatske (NUTS 2), kako bi se već u 2013. mogao povući novac iz kohezijskih fondova EU-a. Pritom je bitno da su nositelji inicijative jedinice lokalne samouprave jer se u tom slučaju iz fondova dobiva 85 posto sredstava, a kada je to država, onda samo 50 posto. Marktov poziv nije naišao na preveliko oduševljenje lokalnih dužno-

snika, pa je tako savjetnik za gospodarstvo zagrebačkog župana Krunoslav Pilko prigovorio da nijedan zajednički program s Ministarstvom još nije realiziran. Pilko bi želio da se projekti temelje na gospodarski integrirajućim regijama, a ne na statističkim NUTS regijama, te da se za početak napravi analiza rada postojećih klastera. Varaždinski župan Predrag Štromar požalio se da bi za njihov projekt izgradnje industrije poluvodiča samo za projektnu dokumentaciju trebalo šest do sedam milijuna kuna, što njegova županija nikako ne može namaknuti. Markt je priznao da je to veliki problem, te najavio mogućnost promjene propisa o maksimalnom zaduženju jedinica lokalne samouprave.

Koordinator inovacija Mnoštvo klastera djeluje i u drugim područjima Španjolske, kaže konzultant Albert Sole, čija tvrtka radi na oko 30 klasterskih projekata godišnje. Soleov hodogram osnivanja klastera počinje definiranjem konkurencije, a završava akcijskim planom suradnje. Određivanje unutarnje strukture klastera je zadnja faza, zato što konačni cilj svakog klastera treba biti izlazak na globalno tržište. Zapadna Europa poznaje i udruženja klastera, superklastere, a možda najbliži nama nalazi se u Linzu i zove se Clusterland. Glavni menadžer Clusterlanda Werner Pamminger sebe ne vidi kao zajedničkog prodajnog predstavnika svih klastera, nego kao koordinatora inovacija radi povećanja produktivnosti. U Clusterland je udruženo više od 1700 tvrtki koje ostvaruju više od 50 milijardi eura prihoda i zapošljavaju 250.000 ljudi. Clusterland se financira članarinom i s godišnjim proračunom od 5,5 milijuna eura zapošljava četrdesetak klaster menadžera. Njihova je zadaća da traže najbolje partnere za klastere i izrađuju projekte koji će dobiti novac iz EU fondova.

Tako naprave oko 1500 obilazaka tvrtki godišnje, a da od toga ima koristi, Pamminger dokazuje podatkom o 343 njihova projekta koji su u 13 godina dobili novac iz EU fondova. Suradnja je, dakle, ključna vještina poduzetnika u Gornjoj Austriji, a suradnja se temelji na povjerenju, kaže Werner Pamminger. Klasteri privlače Za Europsku komisiju klasteri su poslovna okruženja koja potiču inovacije. A za inovacije je u razdoblju do 2013. predviđeno čak 86 milijardi eura iz fondova kohezijske politike, poručila je Maria Luisa Saldanha Sanches iz Europske komisije. Regije s razvijenijim klasterima lakše privlače strane investicije, pa nije ni čudo da svaki peti euro iz fondova kohezijske politike EU-a završava u klasterima. Cilj je Europske komisije što ravnomjerniji razvoj, pa će 86 milijardi eura biti raspoređeno

Zbog stalnih promjena na tržištu neprestano treba mijenjati i politiku klastera na što je više regija moguće, pri čemu svakoj regiji Maria Luisa Saldanha Sanches savjetuje osnivanje ICT klastera jer razvoj ICT tehnologije omogućuje razvoj svih ostalih djelatnosti. EU još nema poseban program potpora klasterima, ali njegovo pokretanje planira se uskoro, najavila je.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3677, 16. svibnja 2011.

Ivo Družić (1), Stjepan Zdunić (2), Gordan Družić (3), Božidar Jelčić (4), Dubravko Radošević (5) i Zvonimir Baletić (6) 1

KRIZA ILI DEPRESIJA?

Na putu u predindustrijsko doba Ukupni trošak ekonomske politike od 1980. je 30 milijardi dolara na ime razduživanja predaka, 60 milijardi u obliku zaduživanja potomaka i 90 milijardi dolara potrošenog nezarađenog novca Drago Živković zivkovic@privredni.hr

portunitetni trošak ekonomske politike u zadnjih 30 godina bio je 180 milijardi dolara, što Hrvatsku vodi u predindustrijsko doba, ustvrdio je profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivo Družić sudjelujući na znanstvenom skupu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Ukupni trošak Družić dijeli na 30 milijardi dolara na ime razduživanja predaka, 60 milijardi u obliku zaduživanja potomaka i 90 milijardi dolara potrošenog nezarađenog novca. Do tih je brojki došao uz pomoć četiri varijable: inflacije, tečaja, zaposle-

nosti i pokrivenosti uvoza izvozom. Prosječna godišnja inflacija u zadnjih 30 godina bila je 157 posto, BDP je porastao oko 0,5 posto, zaposlenost je ostala na istoj razini, a pokrivenost uvoza izvozom bila je prosječno 65 posto.

stojećih gospodarskih potencijala. Stjepan Zdunić s Ekonomskog instituta opet se pozabavio svojom omiljenom temom, tečajem, te je primjenom komplicirane metode MMF-a izračunao da je kuna precijenjena oko 15 posto.

Radošević poziva na reforme kojima bi se oslabio utjecaj poslovnih oligarhija

Novi porezi Član suradnik HAZU-a Gordan Družić smatra da bi tečajna politika uskoro mogla biti promijenjena silom prilika, kao jedino preostalo rješenje za realno smanjenje javne i osobne potrošnje. Družić se zalaže za novu strategiju razvoja temeljenu na proizvodnji, a konkretne prilike vidi u boljem iskorišta-

Vanjski dug povećao se, prema Družiću, sa 2,6 na 60 milijardi dolara, dok su izravne strane investicije dostigle 30 milijardi dolara, ali je njihov utjecaj bio neutralan jer je uglavnom bila riječ o kupnji po-

vanju prometnog položaja, razvoju energetskih i turističkih potencijala termalnih izvora te ekološkoj poljoprivredi i pitkoj vodi. Umirovljeni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Božidar Jelčić ne

vjeruje u znatnije smanjenje javnih rashoda, stoga predlaže uvođenje novih poreza i povećanje postojećih. Jelčić bi tako uveo progresivni porez na nasljedstvo, povećao najvišu stopu poreza na doho-

SMEPASS

KREĆE INTENZIVNA PROMOCIJA

Savjetovanje za jaču konkurentnost

Hrvatska - zemlja maslinovog ulja

U okviru Operativnog programa za regionalnu konkurentnost koji se financira iz pretpristupnih fondova Europske unije otvoren je projekt SMEPASS - Promocija i davanje savjetničkih usluga malim i srednjim poduzećima. Projekt vrijedan 2,78 milijuna eura u realizaciju je krenuo u prosincu prošle godine i trajat će

do sredine iduće godine. Sufinanciraju ga Europska unija kroz Operativni program za regionalnu konkurentnost Ipa III.c i Republika Hrvatska kroz državni proračun. Projekt provodi međunarodna konzultantska grupa CIFESAL u konzorciju s tvrtkom SGS iz Nizozemske. Korisnici ovog projekta su Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i partneri - Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, Agencija za regionalni razvoj, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora. Krajnji korisnici projekta bit će hrvatski mali i srednji poduzetnici.

Projektom SMEPASS želi se promovirati i pružati specijalizirane konzultantske usluge malom i srednjem poduzetništvu, posebice na područjima posebne državne skrbi. Najvećim dijelom riječ je o savjetovanju u područja marketinga, razvoja proizvoda i poboljšanja kvalitete u cilju povećanja konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva. Projekt prati i nacionalna promotivna kampanja Naučite biti uspješni koja uključuje niz seminara u regionalnim sjedištima kojima će se pozvati mala i srednja poduzeća na korištenje besplatnih usluga poslovnog savjetovanja u ovom projektu. (K.S.)

Projekt Hrvatska - zemlja maslinovog ulja usmjeren na podizanje imidža i svijesti o našoj zemlji kao zemlji u kojoj se proizvode izvrsna maslinova ulja, edukaciju stanovništva o ljekovitim svojstvima toga ulja i povećanje prodaje naših maslinovih ulja na domaćem i inozemnom tržištu predstavljen je proteklog tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Organizatori tog projekta - tvrtke Manufaktura, Zvijezda i Uje, te pokrovitelji - HGK i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja osmislili su niz edukativnih, promotivnih i za-

bavnih događanja u 16 hrvatskih gradova kroz koje će građane informirati o važnosti konzumiranja maslinovog ulja u svakodnevnom životu. Ovoga tjedna u Splitu započinje Tjedan maslinovog ulja u sklopu čega će se prezentirati najbolja domaća maslinova ulja, a održat će se i niz stručnih i popularnih predavanja te interaktivne radionice za djecu i odrasle o važnosti toga ulja. Razbijajući predrasude o ekskluzivnom korištenju maslinovog ulja kao začina za povrće i ribu, cilj je postići povećanje potrošnje koja trenutačno u Hrvatskoj iznosi oko dvije litre po stanovniku go-

dak i oporezivao kamate, dividende, kapitalnu dobit i višak stambenog prostora. Dubravko Radošević s Ekonomskog instituta poziva na reforme kojima bi se oslabio utjecaj poslovnih oligarhija, čija je pozicija, prema njemu, čak i ojačana zadnjom rekonstrukcijom Vlade. Akademik Zvonimir Baletić smatra, međutim, da vrijeme depresije nije dobro za reforme. Prije ove krize bili smo u kriznom stanju, svjetska kriza nas je bacila u krizu koju nismo iskoristili, a sada smo u poslijekriznom razdoblju, u fazi klizanja prema depresiji, objasnio je Baletić i zaključio: “Nije istina da se kod nas u HAZU-u spava, mi itekako radimo’’.

dišnje. Usporedbe radi, u nekim mediteranskim zemljama ona iznosi oko 20 litara po stanovniku godišnje. Nakon Splita, manifestacije se sele po cijeloj obali u sklopu projekta Ljeto s maslinovim uljem koji uključuje i predstavljanje najuspješnijih hrvatskih uljara. Sve završava u rujnu u Beogradu gdje će se održati Dani hrvatskih maslinovih ulja. Bit će to prilika da hrvatski proizvođači plasiraju svoje proizvode na tržište regije koja sve više otkriva maslinovo ulje. (S.P.)

www.privredni.hr Broj 3677, 16. svibnja 2011.

( do 3,5%

DRUGI GOSPODARSKI FORUM SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Otkloniti zapreke investitorima

kamata za kreditiranje ino kupaca

HRVATSKI IZVOZNICI

Izvozu treba dugoročnije financiranje Izvoznici predlažu da se HBOR u idućih 10 godina svake godine dokapitalizira sa 500 milijuna kuna kako bi mogao ispuniti ulogu dugoročnog financijera izvoznih poslova Igor Vukić vukic@privredni.hrl

reditiranje inozemnih kupaca na 10 i više godina s kamatom do 3,5 posto bila bi jedna od najsnažnijih poluga za jačanje hrvatskog izvoza, smatraju u udruzi Hrvatski izvoznici. Izvoz sada na sličan način kreditira Hrvatska banka za obnovu i razvitak, ali ona može ponuditi kredite najviše na sedam godina. Zato se često događa da su ponude hrvatskih tvrtki na inozemnim natječajima skuplje za nekoliko postotnih bodova te ne uspijevaju sklopiti poslove. Udruga Hrvatski izvoznici ovog će tjedna održati svoju šestu konvenciju pod nazivom Naš izlaz iz krize. Gost će im ponovno biti premijerka Jadranka Kosor, kojoj će predstaviti ideju da se HBOR u idućih 10 godina svake godine dokapitalizira sa 500 milijuna kuna kako bi mogao ispuniti ulogu dugoročnog financijera izvoznih poslova. Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara i predsjednik Hrvatskih izvoznika, podsjetio je da

12.000 izvozno orijentiranih poduzeća ostvaruje najveću dobit po zaposlenome i predstavlja motor cjelokupne privrede. Bago je rekao da je izvoz u posljednjem tromjesečju smanjen 2,5 posto u odnosu na isto vrijeme

Izvoznici više ne traže promjenu deviznog tečaja prošle godine, no takav je rezultat ostvaren najviše zbog zastoja u brodogradnji koja je u procesu privatizacije po pravilima EU-a. Kad se izdvoji brodogradnja (koja je pala za oko 700 milijuna kuna, jer nije bilo nove gradnje brodova) i pad izvoza nafte u BiH, ostala izvozna poduzeća poboljšala su svoj ukupni rezultat za 2,5 posto. Njihove napore država bi trebala poduprijeti primjerenim programima, istaknuo je Bago. Iako se očekuje aktivna uloga svih dijelova makroekonomskog okvira, izvoznici više ne traže promjenu deviznog tečaja. “To je trebalo napraviti mnogo ranije, zajedno s drugim popratnim mjerama.

Uz sadašnju razinu zaduženosti i euriziranosti gospodarstva, promjena tečaja mogla bi svima donijeti više štete nego koristi”, ocijenio je Bago. Pozitivni izvozni rezultati u prošloj se godini vide u drvnoj industriji, strojogradnji, proizvodnji električne opreme i poljoprivredi pa i u nekim posebnim poslovima vezanim uz brodogradnju, istaknuo je Ante Babić, potpredsjednik Hrvatskih izvoznika. U nekim od tih sektora nalaze se i tvrtke kojima će na konvenciji biti dodijeljena tradicionalna nagrada Zlatni ključ za izvrsne izvozne rezultate. Modeli poticanja izvoza Udruga izvoznika smatra da bi u ponudu HBOR-a trebalo uključiti i program za sustavno praćenje razvoja visokotehnoloških proizvoda koji bi mogli osigurati porast BDP-a iznad razine od 20.000 eura po stanovniku. Ocjenjuju da je potrebno zaštititi hrvatske poduzetnike i u domaćim javnim natječajima, jer se zna dogoditi da su uvjeti natječaja takvi da ih ne

mogu zadovoljiti domaće tvrtke. Poticanjem domaćih tvrtki na takvim natječajima one bi stjecale i reference za nastup na inozemnim tržištima. Premijerku će na konferenciji nastojati uvjeriti i u potrebu reformiranja sustava državnih subvencija. “Subvencije treba usmjeriti prema izvoznim poduzećima. Zašto se ne bi oformio moderni menadžerski tim koji bi upravljao s desetak milijardi državnih subvencija?”, upitao je Darinko Bago. Na konvenciji će uz raspravu o modelima poticanja izvoza biti održane i radionice o promjenama u europskoj carinskoj praksi. Sudjelovat će predstavnici Carinske uprave i drugi stručnjaci. Raspravljat će se i o dobrim praksama međunarodnog predstavljanja, odabiru sajmova, komunikaciji s inozemnim partnerima i opasnostima koje može donijeti internetsko poslovanje. Predstavnici HBOR-a i nekoliko komercijalnih banaka predstavit će sudionicima konvencije sadašnje mogućnosti kreditiranja izvoznih poslova.

Za Hrvatsku su jednako važna i mala i srednja i velika ulaganja. Svaki zakonito stečeni kapital je dobrodošao, kazao je potpredsjednik Vlade za ulaganja Domagoj Ivan Milošević otvarajući Drugi gospodarski forum Splitsko-dalmatinske županije. Predstavljajući Vladine mjere gospodarskog oporavka, rekao je kako je u Vladinom Uredu za ulaganja trenutačno 129 projekata vrijednih 44,6 milijardi kuna koji bi trebali otvoriti 12.000 novih radnih mjesta. U Ministarstvu gospodarstva još je 150 projekata. Ukupno, Vlada trenutačno raspolaže sa 277 projekata vrijednih 150 milijardi kuna. “Vlada intenzivno radi na uklanjanju prepreka ulagačima i stvaranju investicijske klime. Kreiramo sustav koji će omogućiti da stvari ne ovise ni o kome pojedinačno. Svi zajedno moramo raditi na

uspostavi zakonskih okvira koji će ubrzati procedure, pri čemu je posebno važna suradnja sa županijama”, rekao je Milošević. “Trebamo biti otvoreni i pozitivni prema ozbiljnim ulagačima. Uz taj kapital dolaze nam i nova znanja i ideje, što je također dobrodošlo. Trenutačno radimo i na programu poziva iseljenicima, koji su ponovno pokazali želju za ulaganjem u Hrvatsku”, zaključio je. Splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader predstavio je jedan od najvećih županijskih projekata – tehnološki park Vučevica, na kojem županija u suradnji sa Sveučilištem u Splitu radi već osam godina. (J.V.)

*vijesti Kozmo predstavio privatnu robnu marku Kozmo je protekli tjedan predstavio svoju privatnu robnu marku pod nazivom Kozmo. Liniju proizvoda čini ukupno 18 različitih artikala domaćih proizvođača (proizvodi za njegu lica i tijela, sredstva za pranje i čišćenje, omekšivači, sredstva za ručno pranje posuđa, svijeće, lučice, čokoladne praline), a tijekom godine asortiman će se dodatno proširiti nov i m kategorijama proizvoda.

CocaCola slavi 125. rođendan Coca-Cola ove godine slavi svoju 125. obljetnicu. Na našem je tržištu prisutna već 43 godine, a

u znak zahvale organiziran je projekt Optimizam u pokretu. Naime, dvojica rekreativnih biciklista Antun Čolig i Vanja Seršić u 25 dana obići će 125 hrvatskih gradova i mjesta te prenijeti poruku optimizma. HGK: osniva se udruženje ugostiteljskih djelatnosti Protekli je tjedan održan inicijativni sastanak s ciljem pripreme za osnivačku sjednicu i konstituiranje udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri HGK-u. Inicijativa je potekla od članica HGK-a koje zbog zastupanja zajedničkih interesa žele poboljšati suradnju s relevantnim stručnim udrugama. Uuz pomoć udruženja nastojat će se uskladiti način poslovanja, poboljšati konkurentnost te uspostaviti primjerena suradnja svih subjekata unutar ugostiteljske djelatnosti.

AKTUALNO

*vijesti Nagrađen sustav za testiranje vodenog medija Sustav za testiranje vodenog medija namijenjen za kontrolu kakvoće pitke vode, površinskih i podzemnih voda, autora Dmitrija Usanova, Alexandera Skripala, Anatolija Vagarina, Borisa Korotina i Vladimira Feklistova s ruskog Državnog sveučilišta Saratov dobio je Veliku nagradu na nedavno održanom Međunarodnom sajmu inovacija, eko ideja, proizvoda i tehnologija u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji Agro Arca 2011. u Slatini. Sajam je organizirala Europska poduzetnička mreža Hrvatske, Udruga inovatora Hrvatske i Hrvatska gospodarska komora pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Na Agro Arci bilo je 220 izlagača sa 250 autora koji su predstavili nove poljoprivredne proizvode i inovacije. Prijevoznici na sajmu Transport logistic u Münchenu Hrvatske prijevozničke i logističke tvrtke predstavile su se prošli tjedan na međunarodnom specijaliziranom sajmu transporta i logistike Transport logistic 2011 koji je održan u Münchenu. Nastup je organizirala Hrvatska gospodarska komora uz pokroviteljstvo Ministarstva mora, prome-

ta i infrastrukture. Na zajedničkom štandu površine 49 četvornih metara svoje proizvode i usluge predstavili su Ralu logistika, TŽV Gredelj, HŽ Holding i Zagrebtrans. “Naša najveća prednost je izuzetno pogodan zemljopisni položaj koji uz preduvjet razvijene infrastrukture ima sve mogućnosti biti veza EU-a s ostatkom svijeta”, istaknula je direktorica Sektora za promet i veze HGK-a Ljubica Herceg.

Privredni vjesnik Broj 3677, 16. svibnja 2011.

( više od 4,038 mlrd kn ukupni dug u zdravstvu potkraj 2010.

ZDRAVSTVENA REFORMA NIJE USPJELA

Prihodi veći, dugovi jednaki Dospjeli dugovi trenutačno iznose oko 1,7 milijardi kuna, dok ukupni dug u zdravstvu koji tek treba doći na naplatu iznosi 5,462 milijarde Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

rema priopćenju Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ukupni prihodi zdravstvenih ustanova lani su iznosili više od 15,5 milijardi kuna i veći su od ostvarenih prihoda u 2009., ali se ne navodi koliko. Najveći dio prihoda ustanove su ostvarile temeljem ugovora s HZZO-om, a bolničke zdravstvene ustanove ostvarile su značajno veće prihode od dopunskog zdravstvenog osiguranja koji su u 2010. godini iznosili 982,4 milijuna kuna te su za 43 posto veći nego u 2009. godini. Dug zdravstvenih ustanova je, pak, navodi se, smanjen za 261 milijun kuna. Međutim, kako smo neslužbeno saznali, riječ je o smanjenju samo dospjelih dugova koji trenutačno iznose oko 1,7 milijardi kuna (od toga je dug bolnica 1,4 milijarde), dok ukupni dug u zdravstvu koji tek treba doći na naplatu iznosi 5,462 milijarde kuna, od čega se samo na bolnice odnosi 4,6 milijardi kuna. Bolnice redovito plaćaju samo režije i plaće Komentirajući ove dugove, Saša Cvetojević, predsjednik Udruge ljekarnika pri HUP-u te član Upravnog vijeća HZZO-a, kazao je kako

Kako je rastao dug u zdravstvu Godina

Prihodi

Rashodi

Saldo

Nepl.obveze

1994.

6.224.092.892

5.767.191.872

456.901.020

1995.

7.482.240.623

7.423.179.505

59.061.118

1996.

7.910.900.153

7.951.422.583

-40.522.330

1997.

8.637.382.151

8.657.400.476

-20.018.325

2.254.991.331

1998.

10.705.075.399

10.686.185.624

-18.889.775

3.761.198.761

1999.

11.825.859.529

11.844.122.739

-19.263.210

4.089.331.593

2000.

13.965.557.004

14.020.881.037

55.324.033

4.793.241.182

2001.

13.358.797.532

13.350.804.411

7.993.121

4.875.784.359

2002.

14.181.485.304

13.856.725.736

324.759.568

5.773.815.036

2003.

14.590.281.712

14.717.989.723

127.698.011

3.999.961.986

2004.

14.686.599.605

15.856.972.933

-170.373.328

4.139.744.783

2005.

15.564.763.860

16.157.315.595

-592.551.735

4.639.403.983

2006.

16.897.030.712

17.388.629.205

-491.598.493

4.231.426.214

2007.

19.143.250.049

18.410.737.189

732.512.860

3.608.855.730

2008.

20.644.438.201

20.307.953.707

336.584.494

4.089.848.756

2009.

22.582.051.050

22.342.345.091

239.705.950

4.012.980.521

2010.

22.149.191.477

21.715.023.275

434.168.202

4.038.584.853

Izvor: HGK

u HZZO-u postoji želja da zdravstvene ustanove plaćaju dugove u razumnom roku, no to u praksi nije tako. “Bolnice redovito plaćaju samo režije i isplaćuju plaće, dok dugovi prema dobavljačima lijekova, hrane i svega drugog što bolnicama treba idu u drugi plan”, rekao je Cvetojević te dodao kako bolnice već pri samim nabavama ugovaraju vrlo velike rokove plaćanja (do 180 dana). Ugovori s rokovima od 30 dana sve su rjeđi. Bolnice ne poštuju ni te velike odgode, pa s plaćanjem često kasne i više od godinu dana. Sve to, smatra Cvetojević, bolnicama stvara još veće troškove poslovanja jer odgodom plaćanja kupac uvijek plaća i trošak financiranja.

“Tako veliki rokovi plaćanja rezultat su toga što su bolnice, pogotovo one velike (kliničko-bolnički centri i kliničke bolnice) u stalnom nerazmjeru između troškova i prihoda, te nisu u stanju rashode uskladiti s prihodima. Stalno slušamo izgovore o velikim troškovima povezanim s liječenjem pacijenata, no smatram da je ponajprije riječ o nedovoljno dobrom upravljanju. Reformom zdravstva značajno su povećani iznosi koje bolnice imaju na raspolaganju, no to nije pridonijelo smanjivanju dugova dobavljačima”, zaključio je Cvetojević. Prema podacima koje smo dobili od Hrvatske gospodarske komore koja evidenciju o dugovima u zdravstvu vodi

od 1997. godine, vidljivo je da je potkraj prošle godine ukupni dug u zdravstvu bio veći od 4,038 milijardi kuna, što je samo nešto malo manje od duga u vrijeme kada je ministar zdravstva Darko Milinović na Plitvicama predstavljao zdravstvenu reformu (4,3 milijarde). Loše održavanje i obnova objekata “Unatoč povećanju prihoda u protekle tri godine nije došlo do pada neplaćenih obveza. U svemu tome loše prolaze domaći proizvođači i gube trku s uvoznicima”, kazao je, među ostalim, Stjepan Turek, savjetnik predsjednika HGK-a za zdravstvo, istaknuvši pritom i kako zadnjih godina nema sustavnog održa-

vanja i obnove objekata, a jako lošim smatra i pripajanje HZZO-u Zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Ravnatelji bolnica uglavnom bježe od novinara jer ne žele govoriti o dinamici plaćanja u vlastitim ustanovama. Ipak, ravnatelj splitskog Kliničkog bolničkog centra Duje Marasović, otkrio nam je kako to izgleda u tom KBC-u. “Gorivo plaćamo avansom, a komunalne obveze u roku od 60 dana. Plaće se uvijek isplaćuju između 10-og i 14-og u mjesecu. Za hranu sam napravio redoslijed plaćanja i ona se plaća u roku od šest mjeseci. Rokovi za

Unatoč povećanju prihoda u protekle tri godine nisu se smanjile neplaćene obveze, kaže Stjepan Turek lijekove i ostali potrošni materijal su između osam i 12 mjeseci. Otkako smo uspostavili takav sustav, više me nitko ne zove i ne moljaka za plaćanje jer znaju da se držimo tih rokova”, kazao je Marasović dodavši kako jednostavno nema uvjeta za drukčiju dinamiku plaćanja. Kazao je također da je prije šest i više godina, kada je došao na čelo tog KBC-a, zatekao dug od 240 milijuna kuna. Pola toga je plaćeno, a pola KBC duguje i dandanas.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3677, 16. svibnja 2011.

( 8,15 mlrd kn

*vijesti Hrvatski obrtnici na sajmu u Prištini Hrvatska obrtnička komora prvi put organizira zajednički nastup 10 hrvatskih obrtnika na 10. međunarodnom sajmu Expokos koji će se održati od 18. do 21. svibnja u Prištini. Cilj nastupa na sajmu je prezentacija potencijala našeg obrtništva, obrtničkih proizvoda i usluga na jednom od najznačajnijih novih tržišta, Kosovu. Prištinski sajam čine četiri objedinjene izložbe – See-Tech (automatika i robotika, transport,

vrijednost pomorskog dobra

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Brodogradilišta dižu javni dug za 11,3 milijarde kuna Predviđen je i otpis poreznog duga škverovima, no takvo postupanje bit će jednokratno i odnosit će se samo na godinu u kojoj se provodi restrukturiranje Igor Vukić vukic@privredni.hr

ržavna jamstva izdana brodogradnji proteklih godina, ukupno vrijedna 11,3 milijarde kuna, mogla bi prijeći u javni dug prema zakonu što ga je Vlada predložila na prošlotjednoj sjednici. Javni dug možda neće biti opterećen cjelokupnim iznosom jer to ovisi o restrukturiranju i pregovorima s novim vlasnicima. No donošenje zakona, prema riječima premijerke Jadranke Kosor, omogućit će financijsku potporu dovršenju procesa privatizacije brodogradilišta. Nakon tog procesa i zatvaranja poglavlja 8, o politici tržišnog natjecanja, brodogradilišta bi trebala nastaviti raditi po tržišnim principima i prestati biti teret državnog proračuna. Prema podacima iz obrazloženja zakona, najveći iznos jamstava, ukupno 4,3 milijarde kuna, odnosi se na Brodosplit. Riječko brodogradilište 3. maj opterećeno je sa 2,9 milijardi kuna. Za Brodotrogir jamstva iznose 2,1 milijardu kuna, a za brodogradilište Kraljevica

980 milijuna kuna. Nenaplaćena jamstva pulskom Uljaniku iznosila su 733,4 milijuna kuna, dok je splitsko Brodogradilište specijalnih objekata opterećeno sa 59 milijuna kuna. Osim eventualnog preuzimanja jamstava, novi zakon predviđa i postupak otpisivanja poreznog duga brodogradilištima. Takvo postupanje bit će jednokratno i odnosit će se samo na godinu u kojoj se provodi restrukturiranje. Pripre-

Najveći iznos jamstava, ukupno 4,3 milijarde kuna, odnosi se na Brodosplit majući brodogradilišta za privatizaciju, Vlada je sa svakim od njih uredila i imovinsko-pravne odnose. Tako je umjesto njih na teret javnog duga preuzela i vrijednost pomorskog dobra od 8,15 milijardi kuna. Privatizirane tvrtke u budućnosti će zauzvrat plaćati koncesijsku naknadu. Iako će cijeli proces znatno opteretiti javne financije, ministrica Martina Dalić smatra da je riječ o nužnom ko-

raku koji će omogućiti da brodograđevna industrija nastavi živjeti na tržišnim temeljima. Privatizacija državne imovine Zadnja faza restrukturiranja i privatizacije brodogradilišta traje od 2006. godine, a najavljena je još Sporazumom o stabilizaciji (SSP) iz 2001. godine. “Mnoge su stvari trebale biti odrađene ranije. Sada smo ipak u zadnjim metrima pregovora s Europskom unijom i učinili smo sve da brodogradilišta opstanu i nastave raditi”, rekla je premijerka Kosor. Vlada je odobrila i nove načine privatizacije državne imovine. Osim javnim nadmetanjima, dionice državnih tvrtki moći će se prodavati i inicijalnim javnim ponudama, prodajom na burzi, javnim prikupljanjem ponuda, preuzimanjem dioničkih društava, istiskivanjem manjinskih dioničara i javnim pozivom za dokapitalizaciju. Javna nadmetanja u pravilu će se organizirati za prodaju poslovnih udjela manjih od 50 posto. Kod udjela većih od 50 posto, kad temeljni kapital iznosi do 750.000

kuna, pristupat će se javnom prikupljanju ponuda, ali moguće je i organiziranje javnih nadmetanja. Zakon kao i dosad predviđa mogućnost prodaje po posebnim uvjetima i cijenama za tvrtke koje su u poslovnim teškoćama. Potvrđen je i ugovor s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj, dijelom Svjetske banke, kojim Hrvatska uzima zajam od 150 milijuna eura na 15 godina, za prilagodbu javne potrošnje i stvaranje okvira za rast privatnog sektora. Prema riječima ministrice financija Martine Dalić, zajam predstavlja podršku Programu gospodarskog oporavka i odobren je na temelju njegovih prošlogodišnjih rezultata. Prihvaćeni su i sporazumi o financijskoj pomoći iz europskog programa Ipa, za 2010. i 2011. godinu. Pomoć je ukupno vrijedna 105,4 milijuna eura, a novac daju Europska komisija (76 milijuna), Mađarska (16,2 milijuna) i Slovenija (13,2 milijuna). Utrošit će se na poticanje prekogranične suradnje te na izgradnju lokalnih i nacionalnih institucija koje će upravljati strukturnim fondovima kad Hrvatska uđe u EU.

metalurgija, obrtništvo i poduzetništvo te nemetali), Energetic Fair (oprema i uređaji za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije), PNM (građevinarstvo) te Wood Industry (drvo). CA: izravan let Zadar - München Protekli je tjedan svečano obilježeno uvođenje izravnih međunarodnih letova Croatia Airlinesa na liniji Zadar-München, a od 20. svibnja uvodi se i linija Zadar-Zürich. Letjet će se dva puta tjedno, i to do kraja rujna. Nova linija putnicima iz Münchena i njemačke regije Bavarske pruža najbržu prometnu vezu sa Zadrom i srednjom Dalmacijom. Ina i Maziva Zagreb doniraju SOS Dječjem selu Protekli je tjedan predstavljena akcija doniranja SOS Dječjem selu Hrvatska koju su pokrenuli Ina i Maziva Zagreb. Od svake prodane litre goriva donirat će 20 lipa. Akcija će na svim Ininim benzinskim postajama trajati do 30. rujna. Cilj je prikupljanje novčanih sredstava kako bi se omogućila podrška razvoju suvremene udomiteljske skrbi za djecu te promocija udomiteljstva kao vrhunske humane geste.

Godišnji pad maloprodaje dva posto Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promet od trgovine na malo u ožujku je u odnosu na veljaču bio nominalno veći za 16,9 posto, a realno za 15,7 posto, dok je na godišnjoj razini nominalno porastao za 1,3 posto, a realno je manji za dva posto. Izložba Be CROative u Švedskoj Na 58. svjetskom natjecanju orača (World ploughing competition – WPC) koje je protekli tjedan održano u švedskom Lindevadu, HGK je višestruko nagrađivanom izložbom Be CROative promoviralo kvalitetne hrvatske proizvode, svjetski poznate hrvatske izume i izumitelje, te Hrvatsku kao zemlju inovativnih i kreativnih ljudi. Sudjelovanje na tom natjecanju ocijenjeno je iznimno važnim, posebice zato što će Hrvatska sljedeće godine biti domaćin tog natjecanja koje će se održati u rujnu u Biogradu na Moru. Predstavljeno je svih 235 proizvoda nositelja znakova Hrvatska kvaliteta i 116 proizvoda koji imaju znak Izvorno hrvatsko. Potrošači zadovoljni uslugom loyalty programa Prema istraživanju časopisa Ja trgovac, više od pola (52 posto) ispitanika ne koristi loyalty programe trgovačkih lanaca. Oni pak koji ih koriste, najviše povjerenja imaju u Konzumov MultiPlusCard (34 posto) i dm-ov program

vjernosti koji okuplja nešto više od 15 posto ispitanika. Mercatorovu Pika karticu ima oko osam posto kupaca, a slijede Billa sa 5,5 posto te Bipa i Getro sa po 2,6 posto.

10 PREDSTAVLJAMO

( 10 osoba

Privredni vjesnik Broj 3677, 16. svibnja 2011.

( 15 proizvoda

zaposleno u Pandora Studiju

nudi Vinovak

PANDORA STUDIO, ZAGREB

VINOVAK, ZAGREB

Virtualizacija stvarnog prostora

Tradicija i atraktivnost Jedan od ključnih problema u gaming industriji (razvoj računalnih igrica) je pronalaženje odgovarajućeg kadra

akon dvadesetak godina bavljenja multimedijalnim sadržajima u Kondorcommu, nekolicina stručnjaka odlučila je 2010. godine osnovati vlastitu tvrtku Pandora Studio koja se bavi razvojem trodimenzionalnih prostora te zabavnog softvera za široku populaciju. Među projektima iz njihovog studija koji će uskoro ugledati svjetlo dana je računalna igrica Gas Guzzlers. Andrej Levenski, tehnički direktor u tvrtki Pandora Studio, ističe kako je riječ o dinamičnoj utrci tijekom koje korisnici mogu koristiti i oružje čime se dodatno uvećava uzbuđenje za vrijeme igranja. Uz računalnu igricu jedan od ključnih proizvoda ove tvrtke, u kojoj je trenutačno 10 zaposlenih, je virtualizacija stvarnog prostora. Stručnjaci Pandora Studija to čine unutar rješe-

nja Virtualni grad. “Ključno kod ovog rješenja je da bilo koja osoba može s bilo koje lokacije pristupiti trodimenzionalnoj simulaciji prostora uz vrhunsku grafičku i interaktivnu podlogu i doslovce se prošetati središtem grada. Pritom se mogu koristiti sve mogućnosti interneta poput dobivanja informacija o povijesnim znamenitostima, rezervacije hotela, komunikacije s drugim osobama koje trenutačno virtualno šetaju tim prostorom. Naravno, najzanimljiva bi mogla biti promocija hrvatskih i svjetskih gradova, kao i atraktivnih domaćih te europskih povijesnih i turističkih odredišta”, objašnjava Levenski. Pretplata na igrice U praksi pak to znači širenje informacija i dovođenje stvarnih gradskih ulica pred oči 1,6 milijardi korisnika interneta koji mogu prošetati virtualnim ulicama, kao i ostalim znameni-

tostima iz topline svoga doma. “Uvidom u ljepotu i atraktivnost nekog grada na ovaj način korisnici ga mogu odabrati kao svoju sljedeću destinaciju za provođenje godišnjeg odmora ili vikenda”, objašnjava nam Levenski.

Računalna igrica Gas Guzzlers uskoro će ugledati svjetlo dana Tomislav Pongrac, kreativni direktor Pandora Studija, naglašava kako je jedan od ključnih problema u gaming industriji (razvoj računalnih igrica) pronalaženje odgovarajućeg kadra. “Teško je pronaći educirane ljude s određenom količinom iskustva pa smo primarno orijentirani na zapošljavanje mladih potencijala koje razvijamo kroz projekte”, ističe on. Nakon Gas Guzzlersa, otkriva Pongrac, tvrtka će snažnije zakoračiti u MMO (Massive Multiplayer Online) segment, tj. razvoj igara zasnovanih na mjesečnoj pretplati za veliki broj ljudi koji će ih kontinuirano igrati. (B.O.)

Prednost tvrtke je u atraktivnom i kvalitetnom opremanju podruma barrique bačvama, što je i najveći segment njihove ponude

vrtka Vinovak iz Zagreba podružnica je francuske tvrtke Vinovak SARL. Tvrtka je nastala iz želje da se francusko znanje i praksa te najnovija dostignuća u tehnologiji proizvodnje vina približe vinarima u Hrvatskoj i ostalim zemljama regije. Osnivačima tvrtke u Hrvatskoj prethodilo je dugogodišnje skupljanje iskustva i znanja u renomiranim francuskim vinarijama te tvrtkama specijaliziranim kako za tradicionalne tako i za najnovije tehnologije i know-how u vinarstvu. “Sve naše projekte osmislio je i prati multidisciplinarni tim stručnjaka koji su svoje znanje stjecali u najpoznatijim vinarijama širom svijeta”, ističe Irena Gržentić, direktorica Vinovaka Zagreb. Vinovak na tržištu nudi 15 proizvoda. “Osim dugogodišnje tradicije i iskustva, prednost naše tvrtke je u atraktivnom i kvalitetnom opremanju podruma barrique bačvama, što je najveći segment naše ponude. Osim što omogućuje proizvodnju najkvalitetnijih vina

koja dulje odležavaju i dozrijevaju, barrique podrum ima i vrlo bitnu ulogu u estetskom doživljaju same vinarije”, dodaje ona. Upravo zato Vinovak surađuje s najboljim proizvođačima bačvi koji imaju dugu tradiciju i konstantnu kvalitetu te idu u korak s najnovijim znanstvenim istraživanjima, kako u nabavi i odabiru sirovine tako

Cilj im je podizanje kvalitete kako bi ona što manje oscilirala od godine do godine i u samoj proizvodnji. Za suradnju su odabrane bačvarije koje su među vodećima u Francuskoj i svijetu poput Nadalie, Seguin Moreau, Radoux. Širok asortiman proizvoda “Oxoline struktura koju koristimo za slaganje barrique bačvi prema današnjim svjetskim iskustvima najbolji je način za dozrijevanje vina u tim bačvama, što pokazuje i zlatna medalja na saj-

mu Vinitech u Bordeauxu 2002. godine”, napominje Irena Gržentić. Vinovak nudi široki asortiman proizvoda za unaprjeđenje tehnologije i inovacija u proizvodnji vina, poput originalnih navojnih čepova Stelvin i Stelvin Lux, nove tehnologije u dozrijevanju vina Oenodev, drvenih komadića – čipsa (isključivo od francuskog hrasta kitnjaka) za enološku uporabu, što je jedan od najznačajnijih patenata za mikrooksigenaciju vina. U ponudi je i integrirana vinifikacija odnosno kompletna vinifikacija u barrique bačvama te Nomblot betonski tankovi kreirani po mjeri vinara, dok su posebno zanimljive bag in box kutije za vino. “Investicijska motivacija u Hrvatskoj je trenutačno najjača tako da je hrvatsko tržište najdinamičnije u regiji. Kao i do sada pratit ćemo visokokvalitetne projekte te proizvodni proces nadograđivati specifičnim tehnologijama. Cilj nam je podizanje kvalitete kako bi ona što manje oscilirala od godine do godine”, zaključuje Irena Gržentić. (J. V.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3677, 16. svibnja 2011.

( 2000. godine

*vijesti

osnovana Udruga Slap

ŠTO JE SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO

Samozapošljavanjem do egzistencije Cilj takvog poduzetništva je zapošljavanje ljudi koji se inače ne mogu zaposliti na tržištu rada te reinvestiranje profita u društveni razvoj Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

a koji način zaposliti ljude koji bi na tržištu rada sami teško našli posao pitanje je na koje osnivači Udruge Slap pokušavaju dobiti odgovor od 2000. godine, kada je Udruga osnovana. Socijalno zapošljavanje, prije svega kao temelj ruralnog razvitka, utkano je u sve projekte koje je ta udruga u 11 godina svoga postojanja do sada provela, a i dalje provodi na području Slavonije i cijele Hrvatske. Rezultati tih projekata te znanje i iskustvo stečeno u njihovoj pripremi, a kasnije i provedbi, omogućili su Slapu uspješnu realizaciju projekata koji se financiraju iz europskih fondova. Prijenos toga znanja partnerskim organizacijama iz civilnog, javnog i poslovnog sektora je Slapov ulog u neprekidan razvitak područja u kojem djeluje. “Projekti Slapa usmjereni su na razvitak dodatnog obrazovanja ljudi, umrežavanja i povezivanja, prije svega u organizacijama civilnog društva, a zatim među malim obrtima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i zadrugama”, rekla je Sonja Vuković, predsjednica Udruge Slap. Pritom je dodala kako se aktivnosti te udruge svrstavaju u četiri programska područja, a to su Pomak, Rural, Panona i Slap Consulting.

U Pomaku se radi na promociji i jačanju socijalne ekonomije kroz pružanje znanja i vještina socijalnim poduzetnicima, izgradnju mreže nacionalnih središta potpore za socijalne poduzetnike, koordiniranje nacionalne mreže socijalnog poduzetništva, tzv. SEFOR, i međunarodno umrežavanje. Stvaranje prilika za zapošljavanje u ruralnim krajevima panonske regije, primjerice promocija pristupa Leader i ustroj Lokalnih akcijskih grupa (LAG) koje će proaktivnim pristupom informirati stanovništvo o natječajima Europske unije te davati mišljenja o projektima poduzetnika i obrt-

nika, neki su od temeljnih karakteristika drugog programskog područja Rurala. U programu Panona radi se na promociji i tržišnom pozicioniranju brenda rukotvorina kao prilike za zapošljavanje skupina ljudi isključenih s tržišta rada, dok se u programu Slap Consulting pružaju konzultantske i marketinške usluge, odnedavno kroz Slapovu agenciju za društveni marketing Modra nit. Glavni cilj je zapošljavanje Govoreći o razlici socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj i inozemstvu, Sonja Vuković je istaknula kako u europskim zemljama postoje

različiti pristupi i zakonski okviri u kojima djeluju socijalni poduzetnici. Ipak, princip je svugdje isti što znači da je glavni cilj zapošljavanje ljudi koji se

U europskim zemljama postoje različiti pristupi i zakonski okviri u kojima djeluju socijalni poduzetnici

inače ne mogu zaposliti te reinvestiranje profita u društveni razvoj. U našoj zemlji socijalnim poduzetništvom uglavnom se bave udruge i to na dva različita načina. Prvi je način da se udruge time bave kao dohodovnom generirajućom aktivnošću u sklopu svog uobičajenog djelovanja gdje se na tržištu nudi usluga ili proizvod čijom se prodajom dobivaju sredstva za pokrivanje troškova funkcioniranja udruge koji nisu pokriveni donacijama. Drugi je način da se osnivaju zasebni gospodarski subjekti, primjerice obrti i tvrtke koje na tržištu nude proizvode i usluge ili pak zapošljavaju skupine ljudi koje ne mogu naći posao na tržištu rada. Pritom se ostvareni profit vraća natrag u zajednicu bilo putem natječaja za donacije drugim udrugama, za projekte udruge koja je osnovala tvrtku ili za otvaranje novih radnih mjesta.

Željezara Split mora vratiti 289 milijuna državnih potpora Željezara Split u stečaju mora vratiti 289 milijuna kuna državnih pot-

pora za restrukturiranje, odlučilo je prošli tjedan Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, a Ministarstvu financija naloženo je da u vezi s tim poduzme sve pravne radnje. Razlog su nepravilnosti u provedbi Plana održivosti Željezare, navodi se u obrazloženju Agencije. Navedeni se iznos odnosi na odobrene državne potpore za restrukturiranje od 221,69 milijuna kuna te zatezne zakonske kamate za razdoblje od 28. svibnja 2009. do 11. ožujka 2011. u iznosu od 67,32 milijuna kuna. Veliki potencijali ruskog tržišta Rusija je najuzbudljivije tržište na svijetu, na kojem se mora biti praktičan i prilagodljiv, poručeno je s okruglog stola Poslovanje i ekonomsko okruženje u Rusiji održanog prošli tjedan, uoči velike međunarodne konferencije Pogled ka Rusiji, koja će se krajem svibnja održati u Zagrebu. “Za Hrvatsku je Rusija jedna od glavnih šansi za povećanje proizvodnje i izvoza, tim više što u toj zemlji postoji pozitivna percepcija hrvatskih proizvoda kao tehnološki razvijenih”, kazao je Darko Delač, predstojnik katedre ekonomije i marketinga te višegodišnji predavač na Veleučilištu VERN. No da bi do toga došlo, smatra Delač, potrebno je umnogostručiti ulaganja u odnose te unaprijediti razinu komunikacije između Hrvatske i Rusije. “Ako Hrvatska ne počne izvoziti, a u Rusiji ima sjajnu priliku, uskoro će postati nekonkurentna i na vlastitom, domaćem tržištu”, naglasio je direktor Plinare Zagreb Opskr-

ba Mladen Pejnović, povratnik iz Rusije koji je 15 godina radio na menadžerskim poslovima. Slovenci imaju dvostruko bolji standard Prosječan hrvatski građanin za kupovinu roba i usluga godišnje raspolaže sa 35.250 kuna, dok primjerice slovenski građanin za tu svrhu ima 73.430 kuna. Rečeno je to na forumu o maloprodaji koji je prošli tjedan organizirao časopis Ja trgovac. Na forumu je, među ostalim, rečeno i kako su krizu bolje podnijeli oni koji su ulagali u inovacije i nove proizvode, a ne rezali troškove. Za razliku od svjetskog tržišta gdje kupovina putem interneta već neko vrijeme raste galopirajućim tempom, u Hrvatskoj raste ponajprije zbog brojnih portala za kolektivnu kupnju s velikim popustima. Mirovinci zaradili 43 milijuna kuna

Obvezni mirovinski fondovi zaradili su u prvom tromjesečju 42,8 milijuna kuna. Allianz ZB, PBZ Croatia osiguranje, Erste i Raiffeisen društva imala su dobit 10 posto višu nego u istom razdoblju lani, a najbolji među njima, prema porastu dobiti, bilo je Erste društvo koje upravlja Erste Plavim mirovinskim fondom. Tom društvu dobit je porasla čak 40,2 posto, na 4,4 milijuna kuna. Najlošije po rastu je bilo Raiffeisen društvo za upravljanje OMF-om. Dobit tog društva iznosila je 13,8 milijuna kuna i bila je tek 1,6 posto viša nego u prvom tromjesečju 2010. godine. Kao i lani, najvišu dobit ima Allianz ZB sa 18 milijuna kuna, dok je drugi najveći relativni rast dobiti zabilježilo društvo PBZ/ CO čija se zarada povećala za 17,8 posto, na 6,7 milijuna kuna.

12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3677, 16. svibnja 2011.

BIOMASA

Zanemareni potencijal

Hrvatska ima velike potencijale u iskorištavanju biomase, no za sada najveći dio završava u izvozu Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

bnovljivi izvori energije vrlo su trendi tema. O njoj pričaju mnogi, gospodarske strategije daju sve više prostora alternativnim energetskim izvorima, u taj sektor se sve više ulaže, a i otvaraju se mnoga radna mjesta. Upravo o tim potencijalima govorilo je više od 270 sudionika na Trećoj međunarodnoj energetskoj konferenciji održanoj u Slavonskom Brodu. Konferencija se održala pod naslovom Kako iskoristiti drvnu biomasu za regionalni razvoj i nove ulagač-

ra šumarstva ističe kako je biomasa iz šuma u zemljama regije zanemareni potencijal, a energetskih nasada gotovo i nema. “U svakom gospodarenju moramo voditi računa o ravnoteži šumskog ekosustava i uporabi modernih tehnologija koje neće ugroziti postojeće standarde gospodarenja u šumarstvu”, ističe Felak. Mnoge i dalje muči odabir optimalne veličine kogeneracijskih postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije. U Registru obnovljivih izvora energije iz biomase prijavljeno je više od 70 projekata, no samo je

Obnovljivi izvori energije posljednji su resurs koji se još nudi u svojoj izvornoj kvaliteti, kaže Kavran ke projekte u gospodarstvo i lokalnu samoupravu Jugoistočne Europe. Korištenje drva kao energenta u regiji je vrlo slično i - mnogi kažu - kaotično, posebice u procjeni raspoloživih količina biomase. Za Hrvatsku se navodi kako trenutačno raspolaže količinom od 600.000 kubičnih metara, dok optimističniji stručnjaci tvrde da se u budućnosti može iskoristiti čak do šest milijuna kubika biomase za energetske potrebe. Damir Felak iz Hrvatske komore inženje-

projekt Hrast Strizivojne u potpunosti završio kogeneracijsko postrojenje. Ostali projekti su na čekanju zbog procedure. Velik problem predstavljaju i ulagači u ovaj sektor koji nemaju vlastiti kapital nego iz strateških i špekulantskih razloga prijavljuju projekte obnovljivih izvora energije. Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera ističe kako su “obnovljivi izvori energije posljednji resurs koji se još djevičanski nudi u svojoj izvornoj kvaliteti pa s njima treba pažljivo”.

Neke od europskih zemalja poput Švedske, Austrije i Finske pokrivaju između 15 i 25 posto svojih energetskih potreba iz drva, ističe Christian Rakos, predsjednik udruge za promicanje uporabe peleta proPellets. “Cijena goriva iz šume konkurentna je drugim energentima, no investiranje u postrojenja za iskorištavanje tog energenta znatno je viša”, ističe Rakos. Slovenija pod pritiskom EU zelene regulative mora reducirati ili prilagoditi potrošnju ugljena u svojim termoelektranama pa za sada većinu svojih potreba za drvnom biomasom zadovoljava u Hrvatskoj. Elektroprivreda BiH najavila je prilagodbu bloka TE Kakanj korištenju biomase, dok su u Hrvatskoj slični projekti još daleko. Stručnjaci smatraju da država mora zauzeti aktivniju ulogu u promociji goriva na bazi drva, posebice drvnog peleta koji je u Europi najtraženiji bioenergent. Energija, a posebno ona proizvedena iz obnovljivih izvora postaje jedna od glavnih gospodarskih tema i u nas, ističe ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Darko Horvat. “Ministarstvo gospodarstva priprema novi zakon o obnovljivim izvorima energije te poboljšanje tarifnog sustava koji bi trebao još više odgovarati proizvođačima energije iz obnovljivih izvora energije”, kaže Horvat.

( gotovo 1 mlrd kn uložena u Optimu u šest godina

MATIJA MARTIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE OPTIMA TELEKOMA

Hrvatskom t je osvježenje

Početna ulaganja u telekomunikacije su golema i mnogi alternat internet usluga i poslovnih korisnika Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ptima Telekom je potkraj prošle godine obilježio petu obljetnicu poslovanja na hrvatskom tržištu. Pojava tog prvog (i najvećeg) alternativnog operatora u nas donijela je mogućnost izbora i pokrenula trend snižavanja cijena. Ideja o pokretanju tvrtke sazrijevala je tijekom devedesetih godina, a na osnivanju se počelo raditi nakon odluke o liberalizaciji tržišta. U studenom 2004. stekli su potrebnu licenciju i s radom započeli u svibnju 2005. godine. Optima Telekom u 2011. planira povećati rast tvrtke za 15 posto i premašiti brojku od 300.000 korisnika. Predsjednik Uprave Matija Martić ističe kako gotovo

dvije trećine ukupnih prihoda alternativnih operatora otpada na Optimu. Kako ocjenjujete telekomunikacijsko tržište u nas? - Unatoč svim poteškoćama zbog protežiranja pojedinih operatora smatram kako se domaće tržište telekomunikacija dobro razvija. Liberalizacija je službeno počela 2004. godine, no ozbiljni pomaci na tom polju učinjeni su tek nedavno. Alternativni operatori tek se u posljednjih godinudvije počinju oslobađati dominacije HT-a koji je dugo vremena bio u znatno povoljnijem tržišnom položaju od konkurencije. Zahvaljujući alternativnim operatorima, građani danas imaju 50 posto niže cijene telekomunikacijskih usluga i ponosan

sam na tu činjenicu jer je Optima Telekom bio predvodnik vala tržišne liberalizacije. Istina je da su početna ulaganja u te-

Pojedine telekomunikacijske tvrtke bilježe stalan pad zbog aktivnosti ostalih operatora na tržištu lekomunikacije golema i da mnogi alternativci čekaju dane kada će početi ubirati vrhnje od toga. Vjerujem kako će se to dogoditi u sljedeće dvije godine. Domaće telekom tržište ne zaostaje za onima razvijenijih zemalja i slobodno se može kazati kako pratimo sve relevantne trendove. Smatram kako se najviše prostora za rast otvara u segmen-

Prvi među alternativnim operatorima Jeste li zadovoljni mjestom koje Optima Telekom zauzima na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu? - Optima Telekom uvjerljivo drži prvu poziciju među alternativnim operatorima na domaćem telekom tržištu. Prema svim relevantnim poslovnim pokazateljima i dalje ćemo biti predvodnici među ‘alternativcima’, ne samo po prihodima nego i njihovoj strukturi te po opsegu usluga. U prvom kvartalu zabilježili smo rast u segmentu internet usluga (ADSL) od 25,3 posto, broj korisnika OptiTV usluge porastao je 163,3 posto i popeo se na gotovo 12.000, a za 11,1 posto porastao je broj korisnika koji su izravno priključeni na mrežu Optima Telekoma (LLU) kojih sada ima 106.327. Bolje rezultate ostvarili smo i u segmentu poslovnih korisnika te smo stekli nekoliko velikih klijenata. Ti rezultati dio su poslovne strategije tvrtke čiji je cilj promijeniti strukturu prihoda i povećati maržu. Očekujemo kako će se isti trend nastaviti i u ostatku godine. Kada sam lani preuzeo tvrtku, nisam bio zadovoljan dijelom poslovanja, međutim sada su stvari posložene onako kako treba. Rezultati iz prvog kvartala ulijevaju nam nadu i govore kako na domaćem telekom tržištu ima još prostora za napredak, unatoč recesiji koja i dalje traje.

www.privredni.hr Broj 3677, 16. svibnja 2011.

( oko 2/3 ukupnih prihoda ( 15% alternativnih operatora otpada na Optimu

planiran rast tvrtke u 2011.

elekom tržištu potrebno i konsolidacija

tivci čekaju dane kada će početi ubirati vrhnje od toga.Smatram kako se najviše prostora za rast otvara u segmentima tima internet usluga i poslovnih korisnika. Je li dobar postojeći zakonodavni okvir? - U tijeku je javna rasprava o prijedlogu novog zako-

na o telekomunikacijama koji će biti prilagođen standardima Europske unije. Optima Telekom s ostalim alternativnim operato-

rima sudjeluje u njegovoj izradi i iznijeli smo svoje prijedloge. Najvažnije je da novi zakon svima omogući jednake tržišne uvjete. To je jedna od većih mana važećeg zakona koja će, nadamo se, uskoro biti otklonjena. Konsolidacija operatora? - Hrvatskom telekom tržištu potrebno je osvježenje i konsolidacija jer je u pojedinim tržišnim segmentima došlo do zasićenja. Svjetski trendovi pokazuju da postoji sve više integriranih telekomunikacijskih operatora. Prednost integriranih telekoma su quadruple play integrirana usluga, značajno veća tržišna snaga i značajne operativne sinergije. Ponekad, fiksni alternativ-

ni operatori sami razvijaju mobilnu mrežu, što je vrlo dugotrajno i vrlo skupo. Mnogo brže i učinkovitije je ujedinjavanje postojećih mobilnih s fiksnim operatorima. Ne volim donositi procjene, no do konsolidacije tržišta moglo bi doći krajem 2011. ili početkom 2012. godine. U potrazi ste za strateškim partnerom, ima li zainteresiranih? - O opciji strateškog partnera razmišljamo zbog nastavka ulaganja u razvoj tvrtke i procjene da će doći do konsolidacije tržišta. O tome, nažalost, ne možemo reći više jer su dionice tvrtke izlistane na Zagrebačkoj burzi. Mogu samo reći kako Optima ima brojne tržišne prednosti koje se najviše očituju u miksu rezidencijalnih i poslovnih korisnika i kvalitetnoj infrastrukturi. Koliko je telekomunikacijski sektor važan za gospodarstvo? Telekomunikacijski sektor je jedna od rijetkih gospodarskih grana koje su u nepovoljnim gospodarskim uvjetima pokazale veliku otpornost. Unatoč značajnom padu potrošnje izbjegao je veće potrese. Sačuvana su brojna radna mjesta i očuvan kontinuitet ulaganja u nove usluge. Optima je za vrijeme krize uspjela zadržati jednaku razinu prihoda i značajno povećati operativnu

dobit. Istina je da pojedine telekomunikacijske tvrtke bilježe stalan pad, no to nije zbog krize već zbog aktivnosti ostalih operatora na tržištu. Činjenica da je u 2010. godini telekomunikacijsko tržište doseglo vrijednost od 15 milijardi kuna najbolje pokazuje njegovu važnost za domaće gospodarstvo. Koliko ste do sada uložili u razvoj u Hrvatskoj i u što najviše? - U Optimu je u šest godina uloženo gotovo milijardu kuna. Za ta sredstva ku-

Zahvaljujući alternativnim operatorima građani danas imaju 50 posto niže cijene telekomunikacijskih usluga pljena je najsuvremenija telekomunikacijska oprema, podignuto je 257 kolokacija, sagrađeno 2329 kilometara vlastite optičke mreže koja se temelji na IP tehnologiji koja osigurava veću umreženost i prisutni smo u više od 100 gradova. S tim ulaganjem prvi smo otvorili bitku za liberalizaciju tržišta koja je dovela do utrke u inovacijama i pada cijena telekom usluga. Danas Optima ima 193 zaposlenika koji brinu za više od 270.000 korisnika.

Ima li prostora u Hrvatskoj za još jednog mobilnog operatora? - S obzirom na to da je Hrvatska po broju korisnika mobitela nadmašila europski prosjek i da na tržištu postoje tri velika igrača koja se tuku za svakog korisnika smatram kako bi četvrti mobilni operator imao velikih problema u uzimanju svog dijela kolača. Ipak, Hrvatska nije veliko tržište. Možete li istaknuti neke buduće poslovne poteze? - Optima Telekom svojim kapacitetima trenutačno pokriva više od 44 posto potencijalnog tržišta. Jedan od najvažnijih tržišnih ciljeva je iskorištavanje te prednosti i znatno povećanje broja korisnika. Također, cilj nam je i utjecati na strukturu prihoda i povećati broj internet korisnika u čemu postižemo vrlo dobre rezultate. Nedavno smo uveli usluge bitstreama i OptimaLAN ured, koja je namijenjena za male i srednje poslovne korisnike. Uskoro ćemo predstaviti i uslugu eRačun kojom ćemo omogućiti plaćanje računa elektronskim putem s ciljem jačanja ekološke svijesti u Hrvatskoj i modernizacije poslovanja. Nastavljamo s uvođenjem inovacija jer jedino tako možemo držati konkurentnost na tržištu i biti ispred ostalih alternativnih operatora.

14 AKTUALNO

( 20-ak

*vijesti Unaprijediti gospodarske odnose s Norveškom Izvrsni odnosi Hrvatske i Norveške mogu biti nadopunjeni intenzivnijom gospodarskom suradnjom, istaknuli su predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović i norveški kralj Harald V. u obraćanju hrvatskim i norveškim gospodarstvenicima na prošlotjednom Hrvatsko-norveškom gospodarskom forumu održanom u Zagrebu. Odnose dviju zemalja kralj je ocijenio izvrsnima te istaknuo da ima prostora za poboljšanje suradnje u gospodarstvu. Seminari na poslovnom forumu ukazali su na pravac u kojem bi se poslovni kontakti mogli razvijati, rekao je norveški kralj te spomenuo obnovljive izvore energije, obranu i geoinformatiku. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna robna razmjena između Hrvatske i Norveške lani je iznosila 62,1 milijun eura. Norveške su tvrtke, prema podacima Hrvatske narodne banke, u razdoblju od 1993. do kraja prošle godine u Hrvatsku uložile 151,1 milijun eura. Agrolaguna se pridružila Vinistri Agrolaguna, istarska vinarija koja posluje u sastavu Agrokora, postala je 119. članica Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre. Agrolaguna trenutačno pod nasadima vinove loze ima oko 520 hektara na vinogradarskom području Poreštine. Na potpisivanju pristupnice bio je i predsjednik Agrokora Ivica Todorić. “Članstvo Agrolagune u Vinistri velik je korak za istarsko i hrvatsko vinarstvo. Prije svega, Vinistra je prihvaćanjem zahtjeva Agrolagune pokazala kako njeni ravnopravni članovi mogu biti vinari svih veličina, od malih do velikih proizvođača”, rekao je predsjednik Vinistre Ivica Matošević.

Privredni vjesnik Broj 3677, 16. svibnja 2011.

hrvatskih dizajnera predstavilo se u Milanu

INDUSTRIJSKI DIZAJN

Osmisli, izradi, proiz

Velike tvrtke u Hrvatskoj koje proizvode namještaj još nisu prepoznale značaj dizajnerskog namještaja, Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ndustrijski dizajn u Hrvatskoj danas je bolji nego ikada. To je posebice bilo vidljivo na nedavno održanom sajmu dizajnerskog namještaja u Milanu na kojem su, među ostalima, nastupili i naši dizajneri namještaja. Dojmovi s toga sajma su pozitivni, dok su hrvatski dizajneri dobili pohvale za svoj rad i kvalitetu namještaja. O nastupu naših dizajnera na milanskom sajmu porazgovarali smo s Lukom Mjedom, direktorom Centra za dizajn Hrvatske gospodarske komore. Na tom sajmu nastupilo je dvadesetak hrvatskih dizajnera sa svojim proizvodima, a njihov su

nastup zajednički organizirali Zajednica za industrijski dizajn HGK-a, Hrvatsko dizajnersko društvo i ReAktor. No,

Dizajnirani namještaj može biti za široke mase, ali se može proizvoditi i kao unikat ili u malim serijama za nastup hrvatskih dizajnera posebice je zaslužan Zoran Jedrejčić, naš dizajner koji živi u Milanu za kojeg Luka Mjeda kaže kako Milano ima u “malom prstu”. Naglašen brend kroz dizajn “Na sajmu u Milanu nastupili smo prvi put i na-

TRENDOVI

Sve aktivnija i inteligentnija am Pri odabiru nekog proizvoda, osim njegove kvalitete, kupca privlači i njegov dizajn i njegova ambalaža. važni simboli i riječi, moguće ilustracije i boje Kada se govori o ulozi ambalaže u marketingu proizvoda, najčešće se misli na dizajn, boju i etiketu. Međutim, ambalaža potrošaču odašilje marketinške poruke i preko nekih drugih elemenata pri čemu se posebice ističe materijal od kojeg je napravljena. Iako mu se najčešće pristupa s tehnološkog aspekta, ambalažni materijal ima određeni komunikacijski potencijal koji

na potrošača može djelovati pozitivno ili negativno te time pridonijeti mar-

na stručnom skupu održanom u sklopu festivala ambalaže Fest.A Cro-

Hrvatska nastoji pratiti sve što se događa na svjetskom tržištu, no nerijetko nailazi na probleme ketinškom pozicioniranju nekog proizvoda i njegove robne marke, rečeno je

pak. Pri odabiru nekog proizvoda, osim njegove kvalitete, kupca privlači

i njegov dizajn i njegova ambalaža. Pritom su posebice važni simboli i riječi, moguće ilustracije i boje na ambalaži. “U doba oštre tržišne konkurencije brzina, fleksibilnost i kreativnost postaju sve važniji faktori. Zbog toga je digitalna tehnologija tiska u sve većem porastu, pa je stoga danas teško zamisliti suvremenu tiskaru bez digitalnog tiskarskog stroja. Digitalni tisak

omogućuje da je svaki otisak unikat”, rekao je Andrej Štrus iz austrijske tvrtke Xeikon 3500. U području tiska ambalaže, ta se tehnologija tek počela uvoditi kako bi zadovoljila potrebe sve kraćih rokova proizvodnje. O tzv. aktivnoj i inteligentnoj ambalaži govorio je Kemal Aganović s Austrijskog instituta za kemijska i tehnološka istraživanja te pritom istaknuo kako aktivna

www.privredni.hr Broj 3677, 16. svibnja 2011.

( 1300 €

cijena ekskluzivnog naslonjača

vedi i prodaj

, pa stoga neki naši dizajneri sami otkrivaju tehnologiju i postaju proizvođači, kaže Luka Mjeda kon obilaska štandova stranih dizajnera zaključili smo kako imamo kvalitetan dizajnirani namještaj. No, problem je u tome što velike tvrtke u Hrvatskoj koje proizvode namještaj još nisu prepoznale značaj dizajnerskog namještaja, pa stoga neki naši dizajneri sami otkrivaju tehnologiju i postaju proizvođači tog namještaja”, istaknuo je Mjeda. Prije odlaska u Milano hrvatski dizajneri svoje su proizvode predstavili na sajmu Furnitura u Splitu pri čemu su predstavnici 15 malih tvrtki zajedno s dizajnerima osmišljavali proizvode. Dizajneri su nakon toga naučili tehnologiju i proizvodnju te postali proizvođači vlastitog namještaja. Govoreći o Sajmu u Milanu, Mjeda je rekao

kako je to dizajnerski najzanimljiviji europski sajam jer se tamo mogu vidjeti sve inovacije, čak i u sektoru rasvjete i opreme. Naime, pojedine tvrtke od dizajnera naručuju specijalne proizvode samo za taj sajam kako bi dizajn još više istaknuo njihov brend i posjetitelji ga bolje zapamtili, rekao je Mjeda napomenuvši kako je to posebice bilo vidljivo na japanskom štandu gdje je bila prikazana ekskluzivna rasvjeta. “Bit priče bio je da posjetitelji zapamte kako je ta rasvjeta japanski brend, a ne da kupuju te svjetiljke”, kazao je on, dodavši kako dizajnirani namještaj može biti za široke mase, ali se može proizvoditi i kao unikat ili u malim serijama. Da je hrvatski dizajnerski namještaj iznimno

balaža Pritom su posebice ambalaža omogućuje da se proizvodu produlji rok trajanja, spriječi gubitak kvalitete i poveća sigurnost hrane. Inteligentna ambalaža “nadgleda” kvalitetu proizvoda i detektira promjene na njemu. Iako Japanci koriste te dvije vrste ambalaže kako bi sačuvali kvalitetu proizvoda, one u Europi još uvijek nisu dovoljno zaživjele. Kako bi uhvatili korak sa svjetskim trendovima u

ambalažnoj industriji, članovi Zajednice ambalažera pri Hrvatskoj gospodarskoj komori nastoje pratiti sve što se događa na svjetskom tržištu. Uvoz ambalaže veći od izvoza No, nerijetko nailaze na probleme, a neki od njih su niska likvidnost i zaduženost, manje, usitnjene narudžbe, rast cijena sirovina i porast općih troškova. U rješavanju

tih problema najčešće se koriste mjere poput restrukturiranja procesa i optimizacije troškova, rekao je Enis Kancelir, predsjednik Zajednice ambalažera, dodavši kako je početkom ove godine stanje u industrijama proizvodnje ambalaže ovisilo o kretanjima i stanju u primarnoj industriji. Kancelir je napomenuo kako je uvoz raznih vrsta ambalaže još uvijek veći od izvo-

za, a od 2004. do lani uvoz je neprekidno rastao. Primjera radi, prošle je godine u Hrvatsku uvezeno 26.154 tone plastične ambalaže, 24.444 tone ambalaže od drva i 15.722 tone ambalaže od papira i kartona. Istodobno je izvezeno 13.301 tona plastične ambalaže te 20.938 tona drvne ambalaže. Jedino je izvezeno više ambalaže od papira i kartona, i to 32.686 tona. (S.P.)

Promocija industrijskog dizajna HGK je osnovao Centar za dizajn radi poticanja i unaprjeđivanja suradnje gospodarskih subjekata s industrijskim dizajnerima. Tijekom 2008. i 2009. godine Centar za dizajn je industrijski dizajn promovirao izložbama i radionicama u svom galerijskom prostoru u Draškovićevoj ulici u Zagrebu. Proizvodi hrvatskih dizajnera namještaja prvi put predstavljeni su lani na sajmu Ambienta na Zagrebačkom velesajmu. kvalitetan dokaz je i naslonjač koji je prije Sajma kupila jedna strana tvrtka i izložila ga na svom štandu. Tamo je prikazan kao ekskluzivan naslonjač s ponuđenom cijenom od 1300 eura, gotovo dvostruko većom nego što je može postići u našoj zemlji. No, na njemu nije bilo natpisa proizvođača, pa nitko nije znao da je taj naslonjač ustvari proizveden u Hrvatskoj. Može i od recikliranih čarapa Među hrvatskim dizajnerima na milanskom sajmu posebice se istaknula Maja Mesić koja je predstavila čak svoja tri proizvoda, a pozornost na svoje proizvode svratili su i dizajneri Filip Despot, Tihana Gotovuša i Ivana Pavić iz Grupe, Filip Gordon Frank, Roberta Bratović, Nina Bačun i Tomislav Mostečak, Sven Jonke, Christoph Katzler i Nikola Radeljković iz skupine ForUse/Numen, Ksenija Jurinec, Ljiljana Kolundžić, Simon Morasi Piperčić, Neven i Sanja Kovačić iz Redesigna, Antonio Šunjerga te Svjetlana Despot koja je izložila stolac od recikliranih čarapa. Mnogi izloženi proizvodi hrvatskih dizajnera mogu se nabaviti u hrvatskim

prodajnim salonima, primjerice Modusu i Inkei. Stolac od recikliranih čarapa zapazila je milanska galerija Dilmos koja ga je i otkupila. Dizajnerica Svjetlana Despot je istaknula kako je to jako značajno jer ta galerija otkupljuje samo vrhunske proizvode i prezentira vrhunska dizajnerska imena. O svojoj kolekciji Data by Despot rekla je kako je ona sastavljena od stotinjak proizvo-

Mnogi izloženi proizvodi hrvatskih dizajnera mogu se nabaviti u našim prodajnim salonima da koji se mogu i serijski proizvoditi. Jedna kolekcija naziva se i Recycle Bin Collection i tu se nalaze reciklirani ili proizvodi s greškom. Primjer je i spomenuti stolac koji se ručno plete, a može se i serijski proizvoditi. U izradi toga stolca Svjetlana Despot koristi čarape s greškom koje dobiva iz Tvornice čarapa Jadran. Proizvodi Svjetlane Despot prodaju se u Muzeju suvremene umjetnosti, a u tijeku je sklapanje ugovora s Data Decorom u Rijeci te u Zagrebu s tvrtkom Themelia.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3677, 16. svibnja 2011.

( 1582 prijave i 1995 odjava ugostiteljskog obrta tijekom 2010.

UGOSTITELJSTVO

KLIZANJE OPASNOM N

Pad kupovne moći i globalna kriza glavni su uzroci slabije posjećenosti restorana. No krivac za loše stanje u branši je i držav Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rema mišljenju većine vlasnika ugostiteljskih objekata, ugostiteljstvo u Hrvatskoj proživljava jednu od najvećih kriza i postalo je brojnim vlasnicima gotovo neisplativ posao. Godinama se povećavaju ulazni troškovi, dok cijene ugostiteljske ponude ne prate njihov rast ponajprije zbog pada kupovne moći građana. To donekle potvrđuju i podaci Hrvatske obrtničke komore koji otkrivaju da je u 2009. godini bilo 1406 prijava novih obrta za bavljenje ugostiteljstvom, a 1851 odjava, dok je lani bilo 1582 prijave i 1995 odjava. Godine 2010. u ugostiteljstvu u djelatnosti pripremanja hrane i pića pravne osobe ostvarile su 92 posto prometa u odnosu na 2009. godinu, a obrtnici 98,5 posto. Inače, u ugostiteljstvu je potkraj prošle godine bilo ukupno (smještaj i priprema hrane i pića) 1865 pravnih osoba i 11.419 obrtnika. U prošlogodišnjem četvrtom kvartalu u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića bile su aktivne 1203 pravne osobe i 10.826 obrtnika. U ugostiteljstvu je u istom razdoblju bilo ukupno 64.699 zaposlenih, od čega u djelatnosti smještaja 24.904 (38,5 posto), a u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića 39.155 (60,5 posto), od toga pravne osobe zapošljavale su 10.808 osoba, a obrtnici 29.815 osoba. Prilagodba situaciji Bez obzira na to što zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu još uvijek poslu-

je pozitivno, vlasnik nagrađivanog restorana Četiri ferala Zoran Katić iz Starigrada Paklenice smatra kako su pad kupovne moći i globalna kriza glavni uzrok slabije posjećenosti restorana. Ističe da i država nema sluha jer u takvoj situaciji ne omogućava članovima obitelji da pomažu u obiteljskim ugostiteljskim objektima. “Pad kupovne moć i kriza osnovni su uzroci slabije posjećenosti restorana u cijeloj Europi. Isto tako, ako imate u blizini hotel s all inclusive ponudom, opet ste u vrlo teškoj situaciji. Mi se, pak, protiv toga borimo tako što prodajemo isključivo do-

Godinama se povećavaju ulazni troškovi, dok cijene ugostiteljske ponude ne prate njihov rast maće proizvode i jela priređena po tradicionalnim receptima”, ističe Katić dodajući kako su hrvatski ugostitelji zakazali i zato što su zanemarili ponudu jela obiteljima. “Možda je razlog u tome što u Hrvatskoj, za razliku od Slovenije, nije razvijena tradicija obiteljskih druženja vikendom i izlaska u prirodu, a onda i odlaska na obiteljske ručkove. Kako bismo vikendom privukli obitelji, osmislili smo ponudu koja se pokazala dobitnom već za Uskrs, gdje u našem hotelu noćenje s doručkom stoji 130 kuna, a uz to se može pojesti i kompletan meni za 90 kuna”, kaže Katić, koji smatra da se

unatoč krizi i velikim troškovima može poslovati ako se prilagodite situaciji. Vlasniku restorana Savus u Slavonskom Brodu Ivanu Bogoviću većinom je dolazila poslovna klijentela. Međutim, zbog osjetnog smanjenja troškova reprezentacije u zadnje dvije godine broj takvih gostiju se smanjio. Kako bi ublažio posljedice slabijeg prometa, u suradnji s turističkim agencijama osmislio je izlete u okolicu uz ponudu tradici-

onalnih slavonskih specijaliteta. Nedavno je u Trilju osnovana Hrvatska interesna udruga ugostitelja s ciljem zaštite njihovog položaja. Pero Šare, njen član i vlasnik pet restorana, mnogo očekuje od udruge jer smatra kako kriza i pad potrošnje nisu osnovni razlog lošeg stanja u ugostiteljstvu. “Krizu i pad potrošnje jako smo osjetili u našim ugostiteljskim objektima, ponajviše u Zagrebu. No

Poslovni subjekti, zaposleni i promet prema NKD-u 2007. u četvrtom tromjesečju 2010.

Poslovni subjekti

glavni krivac za loše stanje u našoj branši je država koja uništava svaku poduzetničku inicijativu. Mi smo idealna zemlja i imamo vrhunsku ugostiteljsku i, pogotovo, gastronomsku ponudu. Međutim, u našim restoranima smo u posljednje dvije godine imali više od 80 inspekcijskih nadzora kojima nije cilj ispraviti eventualne nepravilnosti, nego traže način kako kazniti ugostitelja. Stoga vodimo niz sporova, a državZaposleni X. - XII. 2010.

ne službe moraju shvatiti da ugostitelji nisu krivci za sivu ekonomiju koja u Hrvatskoj cvjeta. Kažnjavajući ugostitelje inspektorat neće iskorijeniti sivu ekonomiju, nego će uništiti i ono malo zdravog tkiva koje legalno posluje”, ističe Šare. Nedostaci i zahtjevi Najveći nedostaci naše ugostiteljske ponude, što Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika ističe već godinama, su visoki troš-

Promet, tis. kn indeksi X. - XII. 2010./ I. - XII. 2010. X. - XII. 2009. 99,7 16.220.735

indeksi I. - XII. 2010./ I. - XII. 2009. 100,7

Ukupno

13.284

64.699

2.269.730

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića

13.278

64.059

2.260.768

99,7

16.164.100

100,7

1249

24.904

894.618

101

9.646.761

104,1

12.029

39.155

1.366.150

98,8

6.517.339

95,2

640

8962

95,7

56.635

95,4

55 Smještaj 56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića Lječilišta (86.1) Pravne osobe

1865

34.884

1.377.735

100,7

11.674.713

101,6

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića

1859

34.244

1.368.773

100,7

11.618.078

101,6 104,2

55 Smještaj 56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića Lječilišta (86.1)

656

23.436

854.169

102,2

9.353.780

1203

10.808

514.604

98,2

2.264.298

92,1

640

8962

95,7

56.635

95,4

Obrtnici

11.419

29.815

891.995

98,1

4.546.022

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića

11.419

29.815

891.995

98,1

4.546.022

55 Smještaj 56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića Izvor: DZS

593

1468

40.449

80,1

292.981

98,6

10.826

28.347

851.546

99,2

4.253.041

98,5

www.privredni.hr Broj 3677, 16. svibnja 2011.

( za 8% smanjen promet kod pravnih osoba u ugostiteljstvu

MIRO BOGDANOVIĆ, PREDSJEDNIK SAVEZA KUHARA MEDITERANSKIH I EUROPSKIH REGIJA

Stanje je vrlo loše

NIZBRDICOM S

Smatram da se poslovanje u ugostiteljskom sektoru bazira na stihiji, a činjenica je da nismo postigli određene standarde u ugostiteljskoj ponudi

va koja uništava svaku poduzetničku inicijativu, tvrde ugostitelji

teljskim sektorom, s posebnim naglaskom na provedbu praktične nastave u ugostiteljskim objektima. Zatražena je i izmjena Zakona o otkupu poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske i je-

Kažnjavajući ugostitelje inspektorat neće iskorijeniti sivu ekonomiju, tvrdi Pero Šare

kovi poslovanja, nedostatak stručnih kadrova, visoka stopa PDV-a, skupe namirnice, nedostatak vizije lokalne vlasti kod registracije restorana u nekom mjestu, nedovoljna povezanost s domaćom proizvodnjom… I na zadnjem Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika, održanom u studenome prošle godine, zatraže-

no je smanjenje PDV-a u ugostiteljstvu - kao što je u Europskoj uniji - te smanjenje dijela parafiskalnih davanja. Pokrenuta je inicijativa izmjena Zakona o radu kako bi se mogli angažirati radnici za obavljanje povremenih poslova, kao i izrada novog kvalifikacijskog okvira za ugostiteljska zanimanja koji će biti usklađen s ugosti-

Manji PDV, bolje poslovanje Izmjenom Europske direktive (Direktiva 2006/112/EC) od 1. lipnja 2009. sve zemlje članice EU-a smiju koristiti sniženu stopu PDV-a također na usluge restorana (uključujući sva pića), dok Republika Hrvatska ima mogućnost dogovoriti sniženu stopu PDV-a za ugostiteljstvo u pristupnim pregovorima. Slijedom toga sniženu stopu PDV-a za restorane ima 14 zemalja EU-a, među kojima i Hrvatskoj konkurentne zemlje kao što su Italija (koja ima stopu PDV-a za restorane od 10 posto), Francuska (5,5 posto), Grčka (13 posto), Portugal (13 posto), Španjolska (osam posto)... “Smanjena stopa PDV-a u tim zemljama, pokazuju analize, dovela je do stvaranja novih radnih mjesta, novih ulaganja u ugostiteljski sektor, te atraktivnih cijena za goste”, ustvrdio je u svom nedavnom izlaganju Daniel Makay, savjetnik pri HOTREC-u (Trade association of hotels, restaurants and cafes in the European Union - Udruženje hotela, restorana i cafe barova EU-a u Bruxellesu).

dinica lokalne samouprave i uprave. Ugostitelji su ustali i protiv nelojalne konkurencije u trgovačkim centrima koja drži gastropultove s gotovim toplim i hladnim jelima. Turističko poslovno vijeće koje djeluje unutar Sektora za turizam pri HGK-u uputilo je u nekoliko navrata prijedloge resornim ministarstvima za uvođenje stope PDV-a od šest posto na usluge prehrane u svim vrstama ugostiteljskih objekata smještajnog ili prehrambenog karaktera te na bezalkoholna pića u svim vrstama ugostiteljskih objekata. Radna snaga Jedan od najvećih problema ugostiteljstva je nedostatak kvalitetnog osoblja. Zato je Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika od Ministarstva turizma zatražio stipendiranje deficitarnih kadrova ugostiteljske struke, što se provodi već treću godinu. No, osim nedovoljno kadrova na tržištu problem je i preskupa radna snaga, radno vrijeme je neadekvatno, dok ugostitelji sami premalo ulažu u svoju edukaciju.

Mirom Bogdanovićem, predsjednikom Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija te predsjednikom Hrvatskog interesnog udruženja ugostitelja, razgovarali smo o stanju u ugostiteljstvu. Kakvo je trenutačno stanje u hrvatskom ugostiteljstvu? - Mislim, a tako misle i moji kolege, da je stanje u ugostiteljstvu vrlo loše. Činjenica je da turistička sezona, a to je razdoblje u godini kada ugostiteljski objekti solidno rade, traje vrlo kratko i trebalo bi je nekako produljiti. S druge strane, i sama ponuda naših ugostiteljskih objekata je loša. Smatram da se poslovanje u ugostiteljskom sektoru bazira na stihiji, a činjenica je da nismo postigli određene standarde u ugostiteljskoj ponudi. Ne postoji nikakav red u našoj branši. Isto tako, ugostitelje se poziva i uključuje u projekte samo ako nešto trebaju financirati ili donirati. Smatram da nas odgovorni bez potrebe kažnjavaju iako smo mi gotovo najbolje platiše. Kakva je ponuda naših restorana? - Ponuda hrane, kad je riječ o njenoj ispravnosti, još je uvijek dobra, s obzirom na uvjete u kojima radimo. Stalan je pritisak na ugostitelje da skidaju cijene, a to se svakako odražava i na nabavu namirnica, pa se kalkulira s nabavom onih jeftinijih. Ako želite imati vrhunsku ponudu, morate imati vrhunsku sirovinu, a ona ima svoju cijenu. Postoje li projekti kojima bi se u restorane privukli obiteljski ljudi,

pripadnici srednjeg staleža? - Po meni je to vrlo teško, odnosno nemoguće. Iznimke su pojedine akcije u Zagrebu u kojem postoji dio građana i veći broj poslovnih ljudi koji imaju naviku odlaziti u restorane. Izvan Zagreba situacija je mnogo teža. Nekako posluju restorani, odnosno konobe i pizzeri-

Ako želite imati vrhunsku ponudu, morate imati vrhunsku sirovinu, a ona ima svoju cijenu je koje imaju jeftiniju ponudu jela te objekti brze hrane. Za ponudu ozbiljnijih i zahtjevnijih restorana nema interesa. To je vrlo ozbiljan problem. Koja je osnovna poruka manifestacije Biser mora? - Osnovni cilj naše manifestacije, koju organizira Savez kuhara mediteranskih europskih regija, uvijek je isti. To je stvaranje

vlastitog gastronomskog brenda, temeljenog na našim autohtonim namirnicama. Kako bismo poboljšali turističku ponudu, u gastronomiju se treba ulagati. Gastronomija je najvažniji segment turističke ponude. To odgovorni moraju jedanput shvatiti. Turizam je najkonkurentniji dio našeg gospodarstva. Zadovoljan sam što smo uspjeli napraviti prepoznatljivu gastronomsku manifestaciju na europskoj razini, ali nisam zadovoljan s podrškom koju bismo trebali imati. Postoji li nada da će Hrvatska imati jednu jedinstvenu kuharsku reprezentaciju, a ne dvije kao što imamo? - Savez kuhara mediteranskih europskih regija, bez obzira na to što ima najviše osvojenih medalja na svjetskim natjecanjima, stalno inicira i suradnju s Hrvatskim kuharskim savezom. Međutim, nema značajnijih pomaka u suradnji. Iako smo udruženje regija, svi moraju shvatiti da u inozemstvu zastupamo Hrvatsku. (J.V.)

18 EUROGLAS *vijesti Rizično restrukturiranje grčkog duga Olli Rehn, europski povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja, prošle je srijede pred zastupnicima Europskog parlamenta u Strasbourgu izjavio kako bi restrukturiranje grčkog duga dovelo do niza negativnih posljedica po tu zemlju, ali i eurozonu. Tako upozorava kako postoji mogućnost da bankovni sustav Grčke postane insolventan, a restrukturiranje bi moglo imati i loš utjecaj na rast i zapošljavanje u toj zemlji. Inače, odluka o novom paketu pomoći trebala bi biti donesena u sljedećih nekoliko tjedana nakon revizije grčkih financija. Sve manje opasnih proizvoda u EU-u U godišnjem izvješću Europske komisije ističe se kako na tržište Starog kontinenta dolazi sve manje opasnih proizvoda. Razlog tomu je rana identifikacija te njihovo povlačenje prije negoli stignu do potrošača. Lani je zabranjeno ili povučeno s EU tržišta 2244 proizvoda što je za 13 posto više nego u 2009. godini. Najrizičnijima su se pokazali tekstilni proizvodi, odjeća, motorna vozila te igračke. Rumunjska u eurozoni 2015. godine Rumunjski predsjednik Traian Basescu susreo se prošli tjedan s predstavnicima Europske komisije, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Na sastanku je naglasio kako inzistira na tome da Rumunjska uđe u eurozonu 2015. godine premda je do nedavno, zajedno s premijerom Emilom Bocom te guvernerom Rumunjske nacionalne banke Mugurom Isarescuom, dijelio neodlučnost prema uvođenju eura. Istaknuo je i kako se za ovu godinu prognozira ekonomski rast od 1,5 posto, a za 2012. od 3,5 posto.

Privredni vjesnik Broj 3677, 16. svibnja 2011.

( 1600 tvrtki

iz više od 80 zemalja sudjelovalo na sajmu

( oko 24.000 posjetit u četiri dana obišlo izložbene prostore

19. SEAFOOD

Jeste li za piranu? Sajam je prostor sraza bezbrojnih ideja – riba ili školjke ne moraju biti najbolji na svijetu ili naju ambalažirani su moderno, praktično i maštovito (što u pravilu manjka hrvatskim proizvodima), Lada Stipić Niseteo niseteo.lada@skynet.be

va su pokazatelja što tržište želi, očekuje i traži od proizvođača morske hrane - nagrade najboljima i interes posjetitelja. Na europskom sajmu u Bruxellesu, jednom od najvećih skupova te vrste u svijetu, prodefiliralo je 1600 tvrtki iz više od 80 zemalja – uključujući i one iz Hrvatske. Prema statistici organizatora, posjetitelji pristižu iz

Na 19. izdanju Seafooda sudjelovalo je, u organizaciji HGK-a, devet hrvatskih tvrtki 140 zemalja, većinom su to poslovni ljudi, ugostitelji, predstavnici tvrtki, resorni ministri ili povjerenici za ribarstvo Europske komisije koji na jednom mjestu mogu precizno vidjeti što im konkurencija radi i kakvi su trendovi. Informacije iz prve ruke Više od polovine od oko 24.000 posjetitelja za četiri dana trajanja sajma prvo će privući zaleđeni morski plodovi. Cjelogodišnje rješenje za ugostitelje i gurmane svake godine pokazuje sve više raznolikosti, posebice kad je riječ o pripremljenoj hrani. Slijedi svježa morska hrana. Izlovom osiromašena europska mora ne

mogu se nositi s uvozom s azijskih i afričkih strana (ni s tamošnjim propisima koji u ime ekonomije zaboravljaju na krhkost ribljeg fonda riskirajući mu održivost) tako da do jučer egzotične ribe – poput brazilske rođakinje pirane koja se pokazala feštom za nepca najrazmaženijih – na velika vrata ulaze na europske tanjure. Anketa među zainteresiranima ukazuje da oko 80 posto posjetitelja dolazi na sajam kako bi se iz prve ruke informirali o novim proizvodima, tvrtkama, tehnologijama i uslugama te sklopili poslovne aranžmane. Ovo je i razlog zašto je na sajmu svake godine prisutna mala (ali izabra-

na) hrvatska reprezentacija devet tvrtki – na 19. izdanju Seafooda zadarski Arbacommerce i Cromaris, splitski Ancora commerce, solinski Conex trade, Okus mora iz Novog Vinodolskog, stankovačka Ostrea, Riba Mljet iz Dubrovnika, Ribarstvo F s Cresa te Žuvela s otoka Hvara. Hrvatska gospodarska komora, koja je organizator njihova sudjelovanja, ističe kako je riječ o industriji s pozitivnom vanjskotrgovinskom bilancom. Izuzetak od hrvatskog pravila uvozi godišnje 102 milijuna dolara vrijednosti izvozeći 135 milijuna dolara. Vrijedno je spomena da se uvozi 41.000 a izvozi 34.000

Uvozni rekorderi - riblji fileti Prema podacima Europske konfederacije agro-prehrambene industrije, proizvodnja plodova mora je po ulaganjima po zaposlenom pri europskom dnu s oko 5000 eura ili skoro četiri puta manje od pića. Isti su omjeri za produktivnost. Proizvodnja ribe i ribljih proizvoda čini šest posto prometa europske prehrambene industrije, ali sa samo tri posto zaposlenih. U 2008. godini zemlje EU-a su izvezle 1,065 milijardi eura zaleđene ribe, a uvezle 1,3 milijarde eura. Uvozni rekord drže riblji fileti sa 4,1 milijardom eura, školjkaši sa 3,9 milijardi eura te pripremljena i konzervirana riba sa 2,2 milijarde eura. Ilustracije radi: između školjkaša i pripremljene ribe smjestio se uvoz vina vrijedan 2,4 milijarde eura. tona proizvoda, od jednostavnih inćuna u staklenkama (vrhunske kvalitete, ali ne i vrhunskog dizajna ambalaže) do složenijih inovativnih delikatesa s kojima hrvatski proizvođači svake godine ugodno iznenade.

No, najbolji od najboljih još su uvijek na drugim stranama. Glavnu je nagradu za novi proizvod - Seafood Prix d’Elite - između 37 finalista odnijela vijetnamska tvrtka Vinh Hoan iz Ho Chi Min Cityja s Provocakeom. Ri-

( 10,8% rast izvoza

elja

u Hrvatskoj ove godine, prognozira EK

EKONOMSKO PROLJEĆE U EUROPI

kusniji, no mnogi izgledaju lijepo, dok se najluđi okusi hrabro kombiniraju ječ je o predjelu ili lakom obroku – kolaču od mješavine ribljeg mesa pangasiusa (riba koja je osvojila europske stolove), kozica i gljiva okruženom šparogama i s vrhom od zelenog luka. Proizvod je impresionirao originalnošću prezentacije, kvalitetom sastojaka i, naravno, okusom. Druga velika nagrada dodijeljena je Halieutisu iz francuskoga Lorienta za Tambaqui rebarca. Tambaqui je poznat stručnjacima, ne i širokoj publici, a riječ je o amazonskom rođaku pirane koji se u Brazilu uzgaja na farmama kao jadranski lubin. Struktura ribe dozvoljava da se porcija prezentira kao popularna svinjska rebarca, kreatori delicije su ih zalili s marinadom za roštilj. Žiri je očaran teksturom ribljeg mesa i inovativnim pristupom u kome je porcija oblikovana kao rebro. Priča o najboljima od najboljih ilustrira do kojih mjera industrija mora ići da bi se izborila za tržište. Haringa u voćnoj marinadi Sajam je prostor sraza bezbrojnih ideja – riba ili školjke ne moraju biti najbolji na svijetu ili najukusniji, no mnogi izgledaju lijepo, ambalažirani su moderno, praktično i maštovito (što u pravilu manjka hrvatskim proizvodima), dok se najluđi okusi hrabro kombiniraju. Primjerice, specijalna nagrada pripala je begijskoj tvrtki Gilco za Fruit and Fish. Inovativni je proizvod s dvije različite voćne ma-

rinade od tropskog voća i borovnice zalio običnu haringu. Ambalaža je odlično dizajnirana, a sadrži malu plastičnu vilicu.

EU ubrzava, Hrvatska u minusu

U analizi EK-a naglašava se da će ova godina u našoj zemlji ostati godinom recesije, prosječan godišnji pad BDP-a iznosit će 1,2 posto, dok će se uvjeti na tržištu rada pogoršavati Lada Stipić Niseteo niseteo.lada@skynet.be

Koliko ambalaža znači za prodaju govori primjer također nagrađenog škotskog lososa. S lososom nema previše filozofiranja – osim ako ne mislite osvojiti nagradu kao Macrae Edinburgh s lososom dimljenim na tradicionalnoj hrastovini ali posutoj listićima čaja laspang souchong – no priznanje stiže ako su riblji fileti ambalažirani u “prelijepo srebrno pakiranje s fotografijama Hebrida i QR kodom koji se može skenirati smart phoneom za dodatnu informaciju o proizvodu”. Dobro došli u 21. stoljeće! Uvezena riba, još jedna učestala u prodavaonicama u nedostatku domaćih sorti, tilapija, doživjela je drastičnu intervenciju u Danskoj gdje su je dimili nad brezovinom, dobili veoma specifičan okus, a onda sve to zapakirali tako da se može dijeliti u porcije. Koncentrirani niskokalorični kvalitetni protein ribljeg fileta bez masnoće konzumira se topao ili hladan, a s time je došla i nagrada za najzdraviji novi proizvod.

onačno dobre vijesti, oporavak gospodarstava Europske unije i eurozone uhvatio je maha do te mjere da će bruto domaći proizvod dogodine prijeći razinu iz pretkriznog razdoblja. Projekcije kazuju kako će europski BDP u ovoj godini rasti oko 1,75 posto, dok će inflacija biti više od dva posto (2,5 u eurozoni i gotovo tri posto u EU27). I fiskalna konsolidacija ide uzlaznom putanjom s proračunskim deficitom koji bi u 2012. dosegao 3,75 posto, rekao je povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn objavljujući protekloga tjedna proljetnu gospodarsku prognozu. Glavne su poruke analize, naglasio je, da ekonomija nastavlja neravnomjeran oporavak, da se rast temelji na domaćoj potrošnji čemu se dodaju pozitivni aspekti općeg globalnog oporavka te da se smanjuju rizici u poslovnom okružju EU-a. No naglašava se kako se nezaposlenost stabilizirala na “nedopustivo visokoj razini” te bi se trebala

početi smanjivati tek iduće godine. Hrvatski tromi oporavak U proljetnoj prognozi eksperti EK-a pokrivaju i kandidatske zemlje. Hrvatski je dio opisan kao “tromi opravak uoči pristupanja EU-u”. Naglašava se da će ova godina ostati godinom recesije, prosječan

Odgoda fiskalne konsolidacije može oštetiti i ulaganja i potrošnju putem viših troškova kreditiranja godišnji pad BDP-a iznosit će 1,2 posto. Uvjeti na tržištu rada pogoršavat će se, tako da će zaposlenost pasti za četiri posto uz rast nezaposlenosti od 11,8 posto. Hrvatska će ove godine manje uvoziti ali više izvoziti zahvaljujući oporavku u njezinom okružju. EK je objavio i podatak kako će izvoz dobara i usluga u ovoj godini porasti za 10,8 posto, uz nizak rast uvoza od 1,1 posto. Pojačan izvoz najzaslužniji je za (relativan) oporavak BDP-a i njegovo približavanje pozitivnom trendu.

Drugi je unosnik u smanjenje negativnog rasta osobna potrošnja. Stagnacija rasta plaća pridonijet će niskoj inflaciji od 1,1 posto. Analiza također zaključuje da najsvježiji podaci o BDP-u “ne pružaju jasnu sliku o stanju gospodarstva” pri čemu se minimalan rast BDP-a u zadnjem kvartalu 2010. tumači kao posljedica tržišnih mjera a ne realnog rasta gospodarstva. Iako se ekonomska aktivnost odlijepila od dna, nema izgleda da se u kratkoročnom razdoblju vrati na stope rasta od prije krize, ističe analiza. Banke su, s druge strane, dobile komplimente za žilavost u kriznom razdoblju, opisane su kao “dobro kapitalizirane i profitabilne”, za održivi oporavak ključno je održanje zdravlja financijskog sektora. Vladin program kreditiranja putem HBOR-a ocjenjuje se kako je “dao miješane rezultate”, stoga “može i ne osigurati željeni poticaj kreditiranju korporativnog sektora”. Visoke kamate, neprimjerene stanju financijskih tržišta reducirat će potrošnju i tvrtki i pojedinaca. Analiza je ustvrdila i da je Vlada objavila paket projekata javnih ulaganja ali bez obrazlo-

ženja kako ga financirati, stoga utjecaj mjera na opću ulagačku aktivnost ostaje neizvjesnim. Iz ovoga se dijela izvodi i zaključak da se ne očekuje ulaganje proračunskog novca u oporavak. Lakše će se disati 2012. Boljim rezultatima mogao bi pridonijeti opći oporavak na izvoznom tržištu Hrvatske, a “približavajuće pristupanje EU-u može osigurati dodatan poticaj gospodarstvu i kroz veća direktna strana ulaganja”. S druge strane, dobre utjecaje mogu poništiti pad aktivnosti privatnog sektora i ovisnost o financiranju izvana. Upozorenje EK-a: odgoda fiskalne konsolidacije može oštetiti i ulaganja i potrošnju putem viših troškova kreditiranja. Ostatak indikatora iz prognoze obećava ne jednu, nego više teških godina ispred građana Hrvatske kroz niže plaće, slabu zaposlenost, manjak raspoloživih sredstava u proračunu krojenom za rast a ne recesiju. Dogodine će se lakše disati što se oporavka tiče, no Hrvatska se suočava s porastom proračunskog deficita i javnog duga.

20 MERIDIJANI

( 400 milijuna Kineza

*vijesti Toyoti pala dobit Najveći svjetski proizvođač automobila Toyota objavio je kako mu je tromjesečna dobit od 314 milijuna dolara pala za više od 75 posto. Među razlozima ističu se tsunami i razorni potres koji su uništili dobavljače dijelova što je ozbiljno ugrozilo proizvodnju. Taj japanski

proizvođač očekuje kako će zbog katastrofalne prirodne nepogode General Motors u 2011. prodati više automobila u svijetu od njega. Rast kineskog izvoza Kineski izvoz u travnju, koji je iznosio 155,7 milijardi dolara, bio je za 29,9 posto veći u odnosu na isti mjesec prošle godine. Također, prema podacima koje su objavile kineske vlasti, rastao je i uvoz. Tako je uvoz u Kinu u travnju iznosio 144,3 milijarde dolara te je bio za 21,8 posto veći nego u istom mjesecu lani. Kina je u travnju u odnosu na ožujak povećala izvoz u EU za 19,7 posto, u SAD za 22,4 posto te u Japan za 27 posto. Microsoft kupio Skype

Prošli je tjedan The Wall Street Journal objavio kako je vodeći svjetski proizvođač softvera za poslovna i osobna računala Microsoft zaključio ugovor o kupnji tvrtke Skype Technologies za više od 8,5 milijardi dolara. To je najveća akvizicija ove američke kompanije u njenoj 36-godišnjoj povijesti, a Skype postaje nova Microsoftova poslovna divizija. Inače, Skype, koji omogućava besplatne razgovore i videopozive za 663 milijuna svojih korisnika, ima sjedište u Luksemburgu.

Privredni vjesnik Broj 3677, 16. svibnja 2011.

nije rođeno zbog politike jednog djeteta

DEMOGRAFSKA KRIZA

Prirodni prirast prepolovljen, Kinezi sve stariji Kineski demografi sve glasnije traže da se odustane od politike jednog djeteta u korist politike dvoje djece jer istraživanja pokazuju da većina Kineza ionako ne želi imati više od dvoje djece nim sredinama, pod prijetnjom visokih novčanih kazni, zabranjeno imati više od jednog djeteta, uz rijetke iznimke koje variraju od pokrajine do pokrajine.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ma ih k’o Kineza, česta je uzrečica kojom metaforički opisujemo veliko mnoštvo ljudi, uz naravno, onu “nas i Rusa 300 milijuna’’. Za Ruse znamo da ih nema ni blizu 300 milijuna, ali ni Kinezi nisu što su bili, pokazuju nedavno objavljeni prvi rezultati njihovog popisa stanovništva, provedenog potkraj prošle godine. Iako su i dalje najmnogoljudnija zemlja svijeta, sa 1,34 milijarde stanovnika na dan 1. studenoga 2010. Kineza se ipak rađa sve manje. U 10 godina broj stanovnika povećan je za 74 milijuna, što znači da je prosječna godišnja stopa rasta stanovništva pala na samo 0,57 posto, što je upola manje nego u zadnjem desetljeću 20. stoljeća. Opća stopa plodnosti, definirana kao broj djece koji žene reproduktivne dobi u prosjeku rađaju, pala je na samo 1,4, daleko ispod minimalne stope za održavanje broja stanovnika koja iznosi 2,1. Usporavanje rasta broja stanovnika dovelo je, očekivano, do naglog starenja populacije. Kinezi stariji od 60 godina sada čine 13,3 posto ukupnog broja stanovnika, dok ih je 2000. bilo 10,3 posto. U istom razdoblju

Kina u brojkama Stanovništvo: 1.339.724.852 na dan 1. studenog 2010. Prirodni prirast: 5,84 posto (73,9 milijuna od 2000.) Broj kućanstava: 401,52 milijuna Prosjek članova kućanstva: 3,1 osoba (2000. godine 3,44) Spolna struktura: 51,27 posto muškarci, 48,73 posto žene Dobna struktura: djeca do 14 godina 16,6 posto, stariji od 60 godina 13,26 posto Etnička struktura: 91,51 posto Han, 8,49 posto ostali Obrazovna struktura: udjel visokoobrazovanih od 2000. povećan sa 3,6 na 8,9 posto, stopa nepismenosti smanjena sa 6,72 na 4,08 posto Distribucija po naseljima: udjel urbanog stanovništva povećan sa 36,22 na 49,68 posto. Geografska distribucija: pet najmnogoljudnijih pokrajina su Guangdong, Shandong, Henan, Sečuan i Jiangsu je udjel mlađih od 14 godina smanjen sa 23 na 17 posto. Ekonomske posljedice Nastavak takvog trenda ima i ozbiljne ekonomske posljedice: rastu troškovi mirovinskog i zdravstvenog sustava, a Kina polako gubi i svoju dosad ključnu komparativ-

nu prednost u globalnom gospodarstvu – rastući udio radno sposobnih u općoj populaciji. Najveći utjecaj na preokretanje demografskog trenda u Kini je imala tzv. politika jednog djeteta, drastična mjera planiranja obitelji uvedena 1980. godine. Od tada je bračnim parovima reproduktivne dobi u urba-

Politika dvoje djece Politika jednog djeteta dovela je ne samo do pada nataliteta, nego i do velikog nerazmjera među spolovima. Snažna kulturno uvjetovana sklonost prema muškoj djeci mnoge je parove navela na drastične mjere kako bi jedino dopušteno dijete bio sin. U prvim godinama provedbe politike jednog djeteta nisu bili rijetki ni slučajevi ubijanja novorođenih djevojčica, dok su zadnjih godina, s poboljšanjem dostupnosti ultrazvučnih pretraga, česti pobačaji motivirani spolom nerođenog djeteta. Tako Kina statistički danas ima čak 118 muškaraca na 100 žena. Rezultati popisa stanovništva ponovno su u Kini oživjeli raspravu o opravdanosti politike jednog djeteta. I dok državna administracija tvrdi da bi bez tako drastičnih mjera Kina danas imala barem 400 milijuna stanovnika više, demografski stručnjaci navode primjere zemalja koje su iste ciljeve postigle mnogo blažim mjerama ili bez ikakvih posebnih mjera. Upozoravaju i

da je opća stopa plodnosti u Kini već bila u padu i prije uvođenja politike jednog djeteta: sa 5,8 u 1950. godini na 2,3 u 1980. godini. Zemlje poput Tajlanda i Indonezije uspjele su smanjiti natalitet samo mjerama olakšanog pristupa kontracepciji, dok se na Tajvanu,

Kina statistički danas ima čak 118 muškaraca na 100 žena koji Kina smatra svojim teritorijem, broj stanovnika stabilizirao bez ikakvih posebnih mjera populacijske politike. Trend pada nataliteta veže se ponajmanje uz populacijsku politiku, a puno više ima veze sa stupnjem ekonomskog razvoja, poboljšanjem zdravstvene skrbi i smanjenjem stope smrtnosti djece. Kineski demografi zato sve glasnije traže da se odustane od politike jednog djeteta u korist politike dvoje djece jer istraživanja pokazuju da većina Kineza ionako ne želi imati više od dvoje djece. Spoznaja, izgleda, polako dolazi i do najvišeg vrha: komentirajući rezultate popisa, kineski je predsjednik Hu Jintao najavio da će Kina zadržati nisku stopu nataliteta, ali će se i potruditi poboljšati postojeću politiku planiranja obitelji.

www.privredni.hr Broj 3677, 16. svibnja 2011.

( 599 putnika

POGLED U SVIJET

Indijski lijek za korupciju

brod će voziti po Temzi

BRODOGRADNJA

dr. Uroš Dujšin

pomen korupcije u pravilu zaziva priče o mutnim poslovima između lobista, megapoduzeća i korumpiranih dužnosnika. No ona je često mnogo prizemnija jer dužnosnici često traže mito čak i kad trebaju učiniti neku rutinsku

Katamaran za London Novi futuristički katamaran dizajniran i proizveden u Hrvatskoj promovirat će hrvatsku brodogradnju tijekom Olimpijskih igara

rvatska brodogradnja je na koljenima, ističu mnogi. Nema puno novih projekata, a Europska unija brani izdašno davanje državnih poticaja tom sektoru pa je svaki novodogovoreni posao velika vijest.

energiju osiguravati kombinacija solarnih ploča i biogoriva. Glavni direktor Brodarskog instituta Vladimir Koroman ističe kako su posao dobili u jakoj konkurenciji britanskih i zapadnoeuropskih dizajnera zbog kvalitetnog projekta

gove su posebnosti suvremeni dizajn eksterijera i interijera, kao i vrlo mala potrošnja goriva koja je posljedica posebno oblikovanih asimetričnih trupova katamarana. Brod će imati integrirani sustav nadzora i upravljanja, te au-

Posao je dobiven zbog kvalitetnog projekta i dizajna, prihvatljive cijene i brze izrade broda, kaže Vladimir Koroman Za vrijeme Olimpijskih igara u Londonu turiste će po Temzi voziti katamaran dizajniran u Brodarskom institutu, a sagrađen u pulskom brodogradilištu Tehnomont. Opremu broda koji će prevoziti 599 putnika napravit će slovenska Metalika, a plovilu će pogon i

i dizajna, prihvatljive cijena i brze izrade broda. Prema njegovim procjenama, pola brodske opreme bit će iz Hrvatske. Maksimalna brzina broda bit će 12,5 čvorova, a bit će dug 37 metara i širok 14,6 metara. Brod će biti plitkog gaza od samo 1,45 metara, a nje-

tomatsko upravljanje sadržajem balastnih tankova koje će omogućiti podešavanje u uvjetima brze izmjene plime i oseke. Brod će preko dana voziti, a preko noći bit će restoran. Ovaj višemilijunski projekt radi se za tvrtku City Cruises iz Londona. (K.S.)

Na web stranici ipaidabribe.com izneseno je više od 8500 slučajeva podmićivanja teških 8,4 milijuna dolara uslugu, upozorava Economist. Podaci Gallupove ankete pokazuju da je riječ o iznimno raširenoj pojavi: u 2010. je u Albaniji zatraženo mito od polovine anketiranih, u Rumunjskoj od gotovo dvije petine, u Pakistanu tek od svakog osmog, a u Južnoj Africi tek od svakog desetog. Podataka o Hrvatskoj, srećom, nema. Ekonomisti tvrde da je upravo ta sitna korupcija veoma štetna. Ucjene dužnosnika potkopavaju povjerenje. A kako su to spoznale vlasti u zemljama poput Grčke, suzbijanje porezne evazije je teško ako ljudi nemaju povjerenja u poštenje poreznika. Davanje kažnjivo kao i primanje Koliko ta pojava može biti raširena dokazuje jedna lani u Indiji otvorena web stranica, ipaidabribe.com, na kojoj je izneseno više od 8500 slučajeva podmićivanja u ukupnoj vrijednosti od 8,4 milijuna dolara. Ovamo spada 100 rupija policajcu koji treba evidentirati krađu mobitela, do 500 rupija činovniku da izda vjenčani list. Znatno veći iznosi potrebni su za dobivanje povra-

ta poreza, gdje se u pravilu traži 10 posto iznosa – pa to može iznositi i do 50.000 rupija. No kolikogod takvo stanje stvari ljutilo davatelje mita, problem je u tome da je u pravilu davanje jednako tako kažnjivo kao i primanje mita. U slučaju da prijavi da je dao mito, prijavitelj bi bio kažnjen kao i primatelj mita, pa se stoga i ne može očekivati da će se odlučiti na tako nešto. Kako bi doskočio tome, Kaushik Basu, glavni ekonomski savjetnik indijskog ministarstva financija, predlaže da se zbog toga legalizira

rumpiranog dužnosnika u tome da će se zbog toga na prijavljivanje nekog slučaja korupcije odlučiti relativno malen broj ljudi. Stoga bi Basuov prijedlog mogao dovesti do toga da se broj slučajeva korupcije još i – poveća. Pojedinci, koji bi ranije odbili platiti mito sada bi se možda odlučili i na to da – plate.

neke oblike davanja mita. Basu ističe kako bi davanje mita za kršenje zakona i dalje trebalo biti kažnjivo, ali da bi trebalo osloboditi krivnje davatelje mita za one usluge na koje imaju zakonsko pravo. U tom slučaju bio bi kažnjen samo korumpirani službenik, pri čemu bi davatelju mita plaćeni iznos bio vraćen. Time bi žrtve korupcije dobile poticaj da prijavljuju korupciju; a strah od toga da bude uhićen mnoge bi službenike odvratio od traženja mita. U teoriji to obećava. No indijski su sudovi poznati po sporosti (i u tome nisu jedini). Jean Drèze, stručnjak za ekonomiju privrednog razvoja, smatra kako su teškoće u provođenju postupka protiv nekog ko-

nicu ukazuje na to da su ljudi itekako voljni uzvratiti udarac korumpiranim dužnosnicima. Budući da bi Basuova ideja tako nešto olakšala, nju je vrijedno razmotriti, smatra Economist. Jednako tako bi se korupcija mogla smanjiti obavljanjem mnogih transakcija elektronski jer se time smanjuje broj neposrednih kontakata s činovnicima. Dodajmo tome i ograničenje mogućnosti diskrecijskog odlučivanja o nekom slučaju gdje god je to moguće. Takvo ograničavanje birokratske moći nužno bi smanjilo i mogućnost zloporabe položaja i ovlasti, kako mi to lijepo kažemo. Ipak, očito je da borba protiv korupcije zahtijeva više od par pametnih ideja.

Uzvraćanje udarca Ipak, kad je riječ o mitu koje treba dati za nešto na što netko ima pravo, mnogim se ljudima čini malo vjerojatno. No ton onih koji šalju priloge na antikorupcijsku web stra-

22 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3677, 16. svibnja 2011.

“Izvoz Končara u Srbiju 2010. godine iznosio je sedam milijuna eura, a i ovogodišnji plan je približno isti.”

*vijesti Gubici Željeznica RS-a 173 milijuna maraka

Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara

HRVATSKE TVRTKE NA SAJMU TEHNIKE U BEOGRADU

Mjere za stabilizaciju Željeznica RS-a ostale su bez rezultata. U prva tri mjeseca ta kompanija ostvarila je gubitak u poslovanju od 6,4 milijuna KM, čime su njeni kumulativni gubici porasli na 173 milijuna KM. Gubitak u prvom kvartalu ove godine veći je za 2,4 milijuna KM u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Poziv za dokapitalizaciju Postbanka BiH Nakon što je propao posljednji pokušaj dokapitalizacije Postbanka BiH, ovih će dana biti objavljen novi poziv. Između ostalih na prvi poziv ponude su predali Investment banka iz Banje Luke i švicarski FAM-fond, ali iako su zadovoljili uvjete, zbog proceduralnih grešaka proces se ponavlja. U Banci očekuju da će na novi poziv osim Investment banke i FAM-fonda ponudu dostaviti i Global-fond, investicijska grupa iz Londona. Aviolinija TuzlaDubai-Tuzla

Od 1. srpnja bit će uspostavljena direktna zračna linija Tuzla-Dubai-Tuzla, a zrakoplovi će letjeti dvaput tjedno. Međunarodna zračna luka Tuzla i Mepss Group potpisali su ugovor o uspostavljanju prometa na toj liniji, a putnici će letjeti avionima kompanije Air Arabia iz Ujedinjenih Arapskih Emirata s kojom je također potpisan ugovor. U tijeku su pregovori da se u prometovanje uključe međunarodne zračne luke u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci.

BYPASS ZA SRBIJANSKO TRŽIŠTE Predstavnici Končara pozvali su tvrtke iz Srbije da zajednički nastupaju na trećim tržištima te da u budućim poslovima do izražaja dolazi struka i poslovnost a ne politika

Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@pregled.rs

zlažemo standardni program, to su pumpe za ulje i goriva raznih namjena s kojima smo prisutni na tržištu Srbije više od 50 godina koliko je i tvrtka stara, izjavio je komercijalni rukovoditelj MPD Tvornice pumpi Daruvar Dobrivoj Lukić. “Na Sajmu tehnike u Beogradu nastupali smo i prije rata, a tu smo i u zadnjih pet godina u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Imamo mnoge poslovne partnere koji nam se obično javljaju kada smo ovdje, mnoge korisnike za koje i ne

znamo da imaju naše proizvode. Trebaju dijelove ili im je drago da smo ovdje da mogu riješiti neki svoj problem oko dijelova, servisa, popravka... Nema još konkretnih ugovora i obično se oni ne potpisuju na sajmu nego je to prilika za obnovu kontakata. Nakon sajma uvijek je više upita i ponuda te konkretnih poslova. Imamo mnogo novih malih partnera, a tradicionalno surađujemo s termoelektranama, tvrtkama koje se bave cestama, asfaltnim bazama... Partneri nas još prepoznaju”, istaknuo je on. Dodao je kako su zadovoljni s nastupom iako je posjet slabiji nego ranijih godina, ocijenivši to

Na Sajmu oko 700 izlagača Međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća okupio je oko 700 izlagača iz 28 zemalja koji su predstavili suvremene tehnologije iz područja automatizacije, robotike, bežične komunikacije... Na 55. sajmu tehnike bilo je predstavljeno 170 tehnoloških noviteta, a čak 77 iz kompjuterske integracije i automatizacije svih procesa kao i 34 nova proizvoda iz područja klimatizacije, elektroenergetike, elektronike i rasvjete.

vjerojatno kao rezultat krize. “Srbija je kao zemlja partner u vrhu zemalja s kojima poslujemo i među prve tri od država bivše Jugoslavije. Na srbijansko tržište plasiramo oko 20 posto naše proizvodnje, dodao je Lukić. Sajam i dalje ima određeni rejting jer je i dalje prisutna većina renomiranih proizvođača iz branši koje se bave tehnikom i temama vezanim za ovaj sajam. Isplati se izlagati jer imamo određenu podršku Hrvatske gospodarske komore koja nam daje logistiku i to je stimulacija koja se u svakom slučaju vraća. Ovo je za nas jeftinija i ekonomičnija varijanta da ostanemo u kontaktu sa srbijanskim tržištem, pojasnio je Lukić. Sve aktualnija robotizacija Upravo iz tih razloga Hrvatska gospodarska komora podupire hrvatske izlagače, tako da se njih osam predstavilo u orga-

nizaciji HGK-a, dok je Končar kao i ranije nastupio samostalno, izjavila je Gordana Ribarić iz Sektora za industriju HGKa. Pored MPD Tvornice pumpi na sajmu su sudjelovali i ARC-PRO iz Za-

U organizaciji HGK-a predstavilo se osam tvrtki, dok je Končar nastupio samostalno greba, zastupnik tvrtki za robotizaciju, zatim Đuro Đaković Tvornica kotlova i Tvornica kompenzatora, riječki Industroplan, čakovečki MIP Weyland, Spirofex iz Slavonskog Broda te Centrometal iz Macineca. Gordana Ribarić je naglasila kako je posebnu pozornost izazvao izloženi Panasonicov robot za zavarivanje koji je demonstrirao ARK-PRO, jer je robotizacija sve više aktualna. Vode se prego-

vori, ali ima i dosta interesa i upita, kazala je istaknuvši kako je Privredna komora Srbije u okviru sajma organizirala gospodarske razgovore zemalja Cefte u kojima je sudjelovalo više od 40 tvrtki, a od toga 17 iz Hrvatske čiji je dolazak realizirala HGKŽupanijska komora Sisak. Predstavnici hrvatske kompanije Končar pozvali su tvrtke iz Srbije da zajednički nastupaju na trećim tržištima te da u budućim poslovima do izražaja dolazi struka i poslovnost a ne politika. “Izvoz Končara u Srbiju 2010. godine iznosio je sedam milijuna eura, a i ovogodišnji plan je približno isti”, rekao je predsjednik Uprave Končara Darinko Bago. Predstavljajući Končar na Međunarodnom sajmu tehnike u Beogradu, Bago je istaknuo kako ta tvrtka u Srbiju najviše izvozi bijelu tehniku, transformatore, generatore i motore. Končar iz Srbije uzvozi bakar, metalske proizvode i repromaterijal.

www.privredni.hr Broj 3677, 16. svibnja 2011.

( 40% BDP-a

ostvaruju tvrtke u vlasništvu države i paradržavnih fondova

( 40% BDP-a dosegao javni dug

NOVO PRESLAGIVANJE VLASNIŠTVA

Ponestalo streljiva za obranu nacionalnog interesa Svi koji su u Sloveniji najviše kupovali sada su prinuđeni najviše prodavati. Država nema novca za intervencije – okazion tek počinje Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

ekad jake neoliberalističke porive da sve vrijedno u portfelju tranzicijskih zemalja treba prodati, najmanje na tri sesije hrvatskih ekonomista u Opatiji, gost iz Slovenije dr. Jože Mencinger bremzao je tada smionom tvrdnjom da je razložno prodati samo ono čime se ne zna upravljati. “Zašto bi prodavali ono što dobro radi i što dobro funkcionira”, govorio je senior slovenskih ekonomista koji je baš ovih dana izabran i u članstvo Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. To što je u Opatiji davnih dana on propovijedao, slovenska vlast provodila je ustrajno i beskompromisno sve od osamostaljenja. Na ža-

lost, s konačnim ishodom koji je iznevjerio očekivanja i grubo dezavuirao zagovornike nacionalnog interesa u gospodarstvu. To je onaj isti interes koji je prošli mjesec definitivno prevalio balvan preko ceste kojom se Agrokor na javni poziv za prodaju 23 posto dionica Mercatora uputio prodavatelju u Laško. Vlasnička pomama Slovenija ima danas daleko najveći udio državnih poduzeća među novim članicama EU-a. Čak 40 posto slovenskog BDP-a ostvaruju poduzeća u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu paradržavnih fondova. Zemlje s kojima se Slovenija rado uspoređuje u poduzećima s takvim vlasništvom ostvaruju oko 20 posto BDP-a.

Politici teško padaju samoopskrbni šokovi Strateško vijeće za poljoprivredu i prehrambenu industriju, hitno sazvano na prvi nagovještaj da se za prodaju Fructala zanima tvrtka iz Italije, predložilo je da se kupca iz inozemstva onemogući okupljanjem domaćih voćara i zainteresiranog stanovništva iz okolice Ajdovščine kako bi udruženim snagama kupili poduzeće što ga Pivovarna Laško također mora prodati zbog podmirenja 400 milijuna eura dospjelih obveza prema bankama. Strateško vijeće zgranuto je još jednim samoopskrbnim šokom. Ubrzo nakon epizode s Fructalom otkrilo je da slovenski potrošači svako jutro kupuju u Lidlu svježe pečeni domaći kruh napravljen od tijesta što ga se mijesi u Španjolskoj i dovozi na pečenje u Sloveniju.

Izvod iz popisa aktualnih prodaja koje su počele ili su u pripremi Poduzeće Intereuropa Mercator Žito Abanka Vipa NLB Banka Celje Delo Večer Fructal Ljubljanske mlekarne Sistemska tehnika Štore Steel Adria Airways Paloma Elan

Forsiranje nacionalnog interesa u gospodarstvu donijelo je protagonistima sve ono što nisu željeli, prije svega omogućili su vlasničku pomamu. Poduzeća su došla u priliku doista bezglavo kupovati druga poduzeća. Najviše se prodavalo i kupovalo u mandatu Janeza Janše. Tada su u privatno vlasništvo prešli udjeli u Mercatoru, Merkuru, Delu, Splošnoj plovdbi, Savi Re, Alpini, Istrabenzu i cijelom nizu srednjih poduzeća. Kupovali su slovenski menadžeri, njihove satelitske tvrtke i financijski holdinzi, dakako uz svesrdnu pomoć banaka. U opći okazion banke su ulupale oko pet milijardi eura. U međuvremenu pokazalo se da Slovenci

Udjel za prodaju u postotku

51 58,8 51 50,1 11 60 100 79,24 93,7 51 100 30 ulaz strateškog partnera ulaz stateškog partnera ulaz strateškog partnera

vole gomilati imovinu, ali i to da njome ne znaju uvijek dobro upravljati. Osim toga, velik dio onoga što su “naštrikale” tajkunske ruke, rasparala je svjetska kriza. Presušili su krediti – mnogim tajkunskim zgrtačima ponestalo je novca čak i za plaćanje kamata. Očekivanja da će banke reprogramirati tajkunske kredite i tako spriječiti urušavanje važnog dijela gospodarske strukture pokazala su se iluzornima. Čeka se vlada Najveće banke jedva su uz pomoć države nastrugale 350 milijuna dokapitalizacijskih eura što je najniži iznos bez kojeg NLB i NKBM teško da bi mogli proći aktualni test izdržljivosti. Banke ne samo da

ne mogu pomoći poduzećima u tajkunskim dugovima, nego su zbog svog opstanka prinuđene gurati dužnike u drastično dezinvestiranje. Svi sada čekaju što će reći vlada. Ona bi trebala odriješiti mošnju i pokupovati ono što zbog nacionalnih interesa nikako ne bi smjelo doći u tuđe ruke. Država ne želi izvrnuti džepove, ali se po zvuku razaznaje da su prazni. Slovenski javni dug dosegnuo je 40 posto BDP-a, ima tendenciju daljnjeg rasta, pa

Velik dio onoga što su “naštrikale” tajkunske ruke, rasparala je svjetska kriza se i Strateško financijsko vijeće ovih dana svrstalo na stranu zagovornika posebnog zakona kojim bi se javni dug oštro ograničilo na 45 posto BDP-a. Vijeće ne krije da bi javni dug bilo razumno skresati na 35 posto BDP-a. Sve preko te veličine pije krv gospodarstvu kroz kamatne sisaljke. Nema, dakle, govora da slovenska država ima streljiva za dosadašnji oblik zaštite nacionalnog interesa u gospodarstvu. Sasvim je izvjesno da pravi okazion tek počinje.

*vijesti Revoz prinuđen ukinuti noćnu smjenu Nestašica japanske elektronike kao posljedica potresa u Japanu prinudila je vodstvo Revoza u Novom Mestu na tešku odluku: od 23. svibnja prekida proizvodnju automobila u noćnoj smjeni. Otkaz će dobiti 130 zaposlenika na određeno vrijeme i 390 radnika koji rade preko posredničkih agencija. Najamni radnici dobit će otpremninu u visini plaće za jedan radni tjedan. Radnici na određeno vrijeme imat će prednost prilikom ponovnog pokretanja treće smjene. Sava Re želi u države sa šerijatskim pravom Najveći slovenski reosiguravatelj Sava Re iskazala je namjeru pojačati svoju nazočnost na azijskim tržištima. Zvonko Ivanušič, predsjednik uprave, izjavio je da ih posebno privlači ulazak u države sa šerijatskim pravom. Pretpostavlja se da će Sava Re financirati najavljeno širenje novcem iz dokapitalizacije. Uprava će također pojačati napore za stabilizaciju poslovanja na tržištima bivše Jugoslavije. Krka na Varšavskoj burzi? Jože Colarič, predsjednik uprave Krke, razočaran niskom cijenom dionice koju bi rado vidio kao znak prepoznavanja uspješne farmaceutske tvrtke, najavio je neke nove poteze usredotočene na promociju dionica. Generički farmaceut iz Novog Mesta odlučio se pojaviti sa svojim dio-

nicama na nekoj od inozemnih burzi. Spominje se burza u Londonu, ali slovenski analitičari daju veće izglede burzi u Varšavi i to stoga što Krka u Poljskoj ima pogon s uhodanom proizvodnjom.

24 STIL *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3677, 16. svibnja 2011.

( 10% zaposlenih ( 6,21% ukupnog izvoza u prerađivačkoj industriji su tekstilci

otpada na tekstilnu industriju

PROJEKT FASHION.HR INDUSTRIJA Britanski turisti zainteresirani za Hrvatsku Istraživanje Skyscannera, britanske web stranice za online pronalaženje najjeftinijih letova na 23 jezika, Hrvatsku je smjestilo u 10 najtraženijih turističkih odredišta Britanaca za ovogodišnju turističku sezonu. Na popisu je stotinjak destinacija, a u top 10 ušli su i Španjolska, SAD, Italija, Turska, Francuska, Grčka, Portugal, Cipar i Velika Britanija. Naša ponuda u njemačkim agencijama U suradnji s njemačkim putničkim agencijama Misir Sonnenlandreisen i Novasol, nedavno je u Essenu predstavljena hrvatska turistička ponuda. Tom je prigodom predstavljen Novasolov katalog privatnog smještaja u Hrvatskoj u kojem se nalazi više od 3500 smještajnih objekata. Cilj prezentacije bio je Nijemcima približiti hrvatsku kulturnu, prirodnu i povijesnu baštinu te enogastronomsku ponudu. Kvarner na Facebooku

S ciljem što kvalitetnije promocije regije Kvarner, Turistička zajednica Kvarnera otvorila je još jedan kanal komunikacije na internetu, i to na Facebooku. Na njihovoj se stranici nalaze aktualne vijesti, brojne najave, preporuke događanja, galerije fotografija i informacije atraktivnih destinacija kao i sve informacije o tome što je potrebno znati o toj hrvatskoj regiji.

Zaokret na domaćoj modnoj sceni U modelima Amadeusove potkolekcije AMDS by Alduk zadovoljit će se komercijalni aspekt iako će oni na sebi imati estetski i kreativni potpis mladog dizajnera Ivana Alduka Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

projekt Fashion.hr industrija koji ujedinjuje ambiciju, inovaciju i radikalan korak za domaću modnu scenu protekli se tjedan uključila i šesta hrvatska tekstilna tvrtka - Amadeus Jeans koja je sklopila suradnju s mladim dizajnerom Ivanom Aldukom. Amadeus Jeans modna je marka osnova-

Projekt Fashion. hr već u njegovoj početnoj fazi prepoznale su hrvatske tekstilne tvrtke na 1988. godine, a iz obiteljskog obrta narasla je u kompaniju s vodećim brendom jeans i casual odjeće u Hrvatskoj. Zbog neprekidnog povećanja posla tijekom godina rastao je i broj radnika u toj tvrtki, da bi ih danas bilo više od 650 raznih profila te više od 200 zaposlenika u mreži franšiznih partnera. Osim toga, tvrtka Amadeus Jeans ima 35 maloprodajnih trgovina i dva veleprodajna objekta diljem Hrvatske te još 34 trgovina na malo u Bosni i Hercegovini. “Amadeus je brend koji svoje kolekcije pažljivo lansira, a cilj suradnje s dizajnerom Ivanom Aldukom je ponuditi postojećim kupcima dizajnersku kolekciju namijenjenu masovnom tržištu te ojačati Amadeus Je-

ans kao prepoznatljiv hrvatski brend s dugogodišnjom tradicijom i odanim kupcima. Nova kolekcija s Aldukovim potpisom bit će mladenačka, svježa i moderna nastala na temelju prepoznatljivog Amadeus stila. Time namjeravamo privući i nove kupce”, rekla je Jagoda Divić, direktorica dizajna Amadeus Jeansa. Govoreći o novoj kolekciji AMDS by Alduk, Ivan Alduk je rekao kako na njoj radi već mjesec dana te dodao kako će u svim novim modelima biti zadovoljen komercijalni

aspekt kolekcije iako će ona imati i njegov estetski i kreativni potpis. Na taj će način kupci dobiti najbolje od Amadeusa i Alduka, i u dizajnu i cijeni. Nova kolekcija predstavit će se na jesenskom izdanju Dove Fashion.hr, a ti će modeli imati nešto više cijene od prosječnih cijena postojećih Amadeusovih kolekcija. Važna je promocija u regiji Projekt Fashion.hr već u njegovoj početnoj fazi prepoznale su hrvatske tekstilne tvrtke koje su se i uključile u njega te ostvarile suradnju s domaćim dizajnerima, istaknuo je Vinko Filipić, direktor Fashion.hr koncepta. Filipić je na-

pomenuo kako se projekt odvija u tri faze, a prva u kojoj se još uvijek nalazi je definiranje suradnje sa šest tekstilnih tvornica koje ukupno zapošljavaju oko 1100 djelatnika. U drugoj fazi projekta poradit će se na otvaranju maloprodajnih trgovina i distribuciji novih kolekcija. Svaka tvornica koja je uključena u taj projekt unutar svojih maloprodajnih lanaca prodavat će dizajnerske kolekcije, a dodatno će se na još jednom mjestu osigurati i zajednička maloprodaja svih kolekcija. Treća faza projekta uključuje širenje na regiju s ciljem da cijeli projekt dobije regionalnu dimenziju kako bi Zagreb već ove jeseni postao regionalno modno središte. Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop

Tanta istaknula je kako se hrvatska tekstilna industrija nalazi pred velikim izazovom te joj je stoga potreban zaokret, posebice prema inozemnom tržištu. Pritom je naglasila kako u domaćoj tekstilnoj industriji radi 10 posto zaposlenih u prerađivačkoj industriji, a na tekstilnu industriju otpada 6,21 posto ukupnog izvoza. Govoreći o promociji na regionalnoj razini, Vesna Trnokop Tanta je rekla kako su u tijeku razgovori o mogućnostima promocije projekta Fashion.hr u zemljama regije. Pritom je istaknula kako će taj projekt i dalje imati punu potporu HGK-a jer je sada trenutak kada proaktivni mladi ljudi trebaju napraviti zaokret u razmišljanju, posebice u sektoru gospodarstva.

Za svakoga ponešto... Fashion.hr industrija projekt je koji je Fashion.hr koncept osnovao uz pokroviteljstvo Hrvatske gospodarske komore. Projekt služi kao glavna poveznica i vitalni inicijator dugoročne i jedinstvene suradnje između poznatih domaćih dizajnera i tvornica tekstilne, kožarske, obućarske i industrije satova. Do sada su sklopljene suradnje: kolekcija torbi Roberta Severa za San Peter Hera by Robert Sever, Additive collection Igora Galaša za Arena Pulu - Arena add Galaš, Ivica Klarić i Zoran Mrvoš za RIO Rijeku - RIO Men collection by Klarić i RIO Women collection by Mrvoš, dječja kolekcija obuće Ane Marije Ricov i odjeće Jurja Zigmana za Bambi - AMR for Bambi i Bambi by Zigman te kolekcija satova Jurja Zigmana za Marli - Marli by Zigman.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3677, 16. svibnja 2011.

( 389 milijuna kn teški

*vijesti

nelicencirani računalni programi

NELICENCIRANI PROGRAMI

PIRATSKO VESLANJE PO ZRAKU Softver se najčešće piratizira kupnjom jedne kopije koja se potom instalira na više računala Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

omercijalna vrijednost nelicenciranih računalnih programa instaliranih na osobna računala u Hrvatskoj u 2010. godini iznosila je 389 milijuna kuna. Istodobno, 54 posto instaliranih računalnih programa bilo je nelicencirano, pa tako ova stopa softverskog piratstva u nas stagnira već četvrtu godinu zaredom. Od ukupno 24 zemlje Srednje i Istočne Europe, Hrvatska dijeli šesto, sedmo i osmo mjesto s Litvom i Poljskom koje imaju istu stopu piratstva od 54 posto. Uspoređuju li se rezultati u okviru Europske unije, Hrvatska se nalazi tek na 22. mjestu u konkurenciji 28 zemalja, pokazuje Osma globalna godišnja studija o stopama softverskog piratstva koju su prošli tjedan objavile IDC - tvrtka za istraživanje tržišta i Međunarodno udruženje proizvođača poslovnog softvera Business Software Alliance BSA. Andrej Matijević, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj, ističe kako su, unatoč stagnaciji stope piratstva, gubici IT

industrije u Hrvatskoj u 2010. bili za 13 posto veći u odnosu na 2006. godinu. Do-

dao je kako najzastupljeniji nelicencirani softver otpada na proizvode kompanija Microsoft i Adobe. Ipak, Hrvatska je u 2010. godini stajala bolje od ostatka zemalja u užoj regiji, kod kojih se ostvaruju znatna povećanja u materijalnim gubicima od softverskog piratstva. Božena Vrbanić, zamjenica glavnog inspektora Državnog inspektorata, tijekom predstavljanja rezultata ove studije napomenula je kako nelicencirani računalni programi imaju primjetan udio u sivoj ekono-

sništva. “Očekujem kako ćemo novim zakonom dobiti ovlasti za provođenje posebnih dokaznih radnji. Drugim riječima, to je alat kojim ćemo imati pravo za ulazak u prostorije oso-

miji. Stoga, Državni inspektorat je za to područje posebno educirao 145 inspektora koji su u prošloj godini proveli 8000 nadzora te prikupili 800.000 kuna od kazni. Pojasnila je kako se visina novčanih kazni kreće između 2000 i 50.000 kuna, ovisno o tomu je li kradljivac nekog autorskog djela pravna ili fizička osoba. Tajno praćenje Krešimir Sikavica, načelnik Odjela za organizirani kriminal i korupciju u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknuo je kako se u novom zakonu o kaznenom postupku traže šire ovlasti nadležnih tijela u suzbijanju piratstva i ostalih kaznenih djela računalnog kriminaliteta i povreda intelektualnog vla-

ba za koje postoji osnovana sumnja da krše zakon, njihovo tajno praćenje pa čak i simuliranu otkupninu materijala koji su nelegalno stekli”, napomenuo je Sikavica.

Nerazvijena tržišta su pokretačka snaga softverskog piratstva Među ostalim, studija ističe kako je komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u regiji Srednje i Istočne Europe u prošloj godini iznosila 5,5 milijardi dolara. Globalno, vrijednost nelicenciranog softvera porasla je do rekordnih 59 milijardi dolara, što je gotovo dvostruko više nego u prvoj

studiji provedenoj 2003. godine. Polovina od 116 zemalja koje je obuhvatila studija ima stopu piratstva od 62 posto ili višu, dok je globalna stopa piratstva 42 posto. Nerazvijena tržišta su pokretačka snaga softverskog piratstva koje je u nerazvijenim zemljama 2,5 puta više od onog u razvijenom svijetu. Softver se najčešće piratizira kupnjom jedne kopije koja se potom instalira na više računala. Ovogodišnja studija uključila je jednu novost - ispitivanje javnog mnijenja računalnih korisnika o ključnim društvenim stajalištima i postupcima povezanima s programskim piratstvom, koje je proveo Ipsos Public Affairs. Istraživanje pokazuje čvrstu podršku korisnika pravu na intelektualno vlasništvo. Neobična je činjenica da najjaču podršku pravima na intelektualno vlasništvo pružaju tržišta s visokim stopama piratstva. Ispitivanje također otkriva kako korisnici licencirani softver drže boljim od piratskog, jer se podrazumijeva da je sigurniji i pouzdaniji. Ipak, problem je u tome što mnogi korisnici ne razumiju jesu li “uobičajeni” načini nabave i korištenja softvera - kao što su kupnja jedne licencije pa instalacija na više računala ili preuzimanje računalnih programa putem P2P (peer-to-peer) mreža - legalni ili ne.

Sigurnost vrijedna 13 milijuna dolara Tržište softvera za sigurnost IT sustava lani je u Hrvatskoj doseglo ukupnu vrijednost od 13 milijuna dolara. To pokazuje kako i domaće tvrtke vode računa o sigurnosti IT sustava, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji IDC IT Security and Datacenters Transformation Roadshow koju je organizirala analitička kuća IDC. Naglasak konferencije, koja je okupila dvjestotinjak sudionika, bio je na poslovnim modelima informacijske sigurnosti, optimizaciji sigurnosne arhitekture i sigurnosti u virtualnoj okolini, sprječavanju gubitaka podataka te sigurnosti u računalnom oblaku. Održan Dan pametnijih rješenja U sklopu godišnje konferencije pod nazivom Dan pametnijih rješenja koja je prošli tjedan održana u Zagrebu, IBM je predstavio najnovije softverske proizvode i inovacije te razvojnu strategiju poslovanja. Pred više od 300 sudionika, IBM-ovi stručnjaci, poslovni partneri i korisnici prezentirali su kroz pet nizova predavanja svoja iskustva i projekte temeljene na IBM-ovim tehnologijama i softverskim rješenjima koja pomažu u smanjenju troškova, optimizaciji poslovnih procesa i povećanju učinkovitosti. MIPRO uskoro u Opatiji

U Opatiji se od 23. do 27. svibnja održava 34. međunarodni skup za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku-MIPRO 2011. Na skupu će sudjelovati više od 1000 sudionika iz 43 zemlje koji djeluju u državnoj administraciji, gospodarstvu, obrazovanju, znanstvenim, istraživačkim i razvojnim ustanovama.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3677, 16. svibnja 2011.

NOVE KNJIGE: PODUZETNIŠTVO

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR SNJEŠKA KNEŽEVIĆ ZAGREB: GRAD - MEMORIJA - ART Meandarmedia

Knjiga sadrži 22 članka objavljena u znanstvenim i stručnim časopisima, zbornicima, tjednicima i novinama od 2003. do danas uz nekoliko iznimaka. Obuhvaćaju raspon od znanstvenog članka do rasprave, od feljtona do kritike, a tematski od urbanizma, arhitekture i zaštite spomenika do kulturne povijesti i likovne umjetnosti, fotografije i scenografije. Izbor upućuje ne samo na težišta autoričinog rada, nego predstavlja aktualne teme i opće probleme.

MARTIN BOJOWALD ŠTO JE BILO PRIJE VELIKOG PRASKA Fraktura

Premda je još Stephen Hawking ustvrdio da je pitati što je bilo prije početka svemira jednako besmisleno kao i pitati što je sjeverno od Sjevernoga pola, pred nama je upravo pokušaj odgovora na to intrigantno pitanje. Bojowald je u ovoj knjizi odlučio prekoračiti granicu i istražiti što je bilo prije velikog praska. Knjiga pruža zapanjujuće uvide u uzbudljivi i nepoznati svijet “obratnih prostornih odnosa” i kozmosa koji se skuplja kako bi se nakon big banga ponovno proširio.

GAILE PARKIN MAGIČNE TORTE IZ KIGALIJA Naklada Ljevak

Angel Tungaraza u ruandskom Kigaliju vodi uspješan slastičarski posao, ponosna na svoje torte raskošna izgleda i čarobnog okusa koje ljudi od nje naručuju. No osim magije koju kreira svojim tortama, ona transformira živote ljudi s kojima dolazi u dodir donoseći nadu u njihove živote. Usred kaosa i kakofonije različitih jezika, ljubavnih afera, tragičnih životnih priča, njena je kuhinja oaza u kojoj joj ljudi povjeravaju svoje tajne i iz koje odlaze ispunjeni nadom...

WILL TUTTLE HRANA ZA MIR

Dvostruka duga

U djetinjstvu smo upijali vrijednosti i nevidljive pretpostavke društva koje se odnose na najrazvijeniji zajednički obred, a to je jedenje hrane. Sada, u odrasloj dobi, stres i problemi koje smo sami stvorili nagrizaju naše živote. Stoga s pravom nastojimo shvatiti izvor naše nesposobnosti skladnog življenja u ovom svijetu. Ova knjiga istražuje duboke društvene i duhovne posljedice naših prehrambenih navika i mentaliteta koji ih podržava.

NICK VUJICIC ŽIVOT BEZ OGRANIČENJA Planetopija

Nick Vujicic rođen je s poremećajem poznatim kao sindrom tetra-amelia. U autobiografiji iskreno progovara o svim poteškoćama s kojima su se morali suočiti on i njegova obitelj, te kako je, unatoč svoj boli i poniženjima, uspio nadići svoj hendikep i ostvariti ne samo samostalan nego i ispunjen život. Na inspirativan način otkriva kako izgraditi samopouzdanje, kako naučiti vjerovati drugima, kako razvijati međusobno podržavajuće odnose te kako skupiti snagu bez obzira na okolnosti u kojima se čovjek nalazi.

Glavu gore i hrabro naprijed Sve bitno povezanije je sa stvarnim životom. I uspjesi i stečajevi. I uspjesi nakon stečajeva i mnogo rjeđi stečajevi nakon uspjeha

ko ima imalo sklonosti prema poduzetništvu i pročita ovu knjigu, sigurno će se upustiti u taj životni izazov. Doduše, netko će reći da pravom poduzetniku i ne treba knjiga da bi se bacio u te vode. Knjiga Poduzetništvo, u izdanju kuće Mate, čitatelju kaže da je sve moguće s dovoljno predanosti, razmišljanja i malo sreće. Gotovo kao Paulo Coelho. Ovdje je ipak sve bitno povezanije sa stvarnim životom. I uspjesi i stečajevi. I uspjesi nakon stečajeva i mnogo rjeđi stečajevi nakon uspjeha. Time se i hrabre aktualni i potencijalni poduzetnici. Autori su se potrudili naći nestereotipne poduzetničke priče. Osim Opre Winfrey, o kojoj se sve zna, i koja je počela iz teškog siromaštva, tu je i priča o Federicku W. Smithu. Njemu je uz 10 milijuna obiteljskog nasljedstva trebalo još kapitala da bi krenuo u poduzetništvo. Iako ga je ismijao profesor ekonomije i dao mu slabu trojku za ideju o zrakoplovnoj tvrtki za dostavu paketa, Smith se nije predavao. Ni kad je njegov FedEx (o toj je kompaniji naime riječ) u prve dvije godine skupio minus od 27 milijuna dolara. Ali u trećoj godini, 1976., zaradilo se 3,6 mi-

lijuna dolara. Mnogo kasnije FedEx si je mogao priuštiti i film s Tomom Hanksom u glavnoj ulozi. Političke slobode kao preduvjet Iako su autori američki profesori, između tridesetak poduzetničkih primjera smjestili su i dvojicu poslovnjaka iz ovih krajeva. Riječ je o Zvonimiru Beziću i Željku Peroviću, dvojici Riječana koji su 1988. počeli izrađivati jedra za različite tipove jedrilica. Koristili su se iskustvom iz jedrenja na malim jedrilicama klase optimist i leteći Holandez te znanjem stečenim u školi i poduzetničkom inicijativom. U knjizi je utkana i poruka da poduzetništvo uspijeva uz nužan preduvjet političkih slo-

O autorima Robert D. Hisrich, Michael P. Peters i Dean A. Shepherd profesori su i analitičari poduzetničkih procesa iz Sjedinjenih Američkih Država. Hisrich je diplomirao na Sveučilištu u Cincinnatiju, gostovao je kao predavač u Europi (Austrija, Mađarska, Slovenija, Rusija), autor je više od 250 članaka i studija o poduzetničkom ponašanju. Peters je sa Sveučilišta u Bostonu, a specijalizirao se za obiteljsko poslovanje. Savjetovao je brojne poduzetnike u razvoju proizvoda, tržišnom planiranju i marketinškim aktivnostima. Shepherd je znanstvenu karijeru napravio na Sveučilištu u Indiani. Njegov teritorij su financiranje poduzetničkih pothvata, strategije razvoja i recenzije brojnih poduzetničkih pothvata. U Hrvatskoj je objavljeno sedmo izdanje njihove knjige Poduzetništvo.

boda. Priča o njihovim jedrima u knjizi završava 2001. godine. U međuvremenu Bezić je poginuo u prometnoj nesreći 2006. godine, no kompanija je stabilno rasla na čelu sa Željkom Perovićem. Pod imenom OneSails posluje u Hrvatskoj, Austriji, Sloveniji, Mađarskoj, Irskoj, Italiji i Španjolskoj i suvremenim jedrima opskrbljuje vrhunske marke jedrilica. Knjiga Poduzetništvo puna je minucioznih analiza takvih primjera. Dilema, dobrih poteza, grešaka, savjeta kako izbjeći greške... Savjeti o akvizi-

Između tridesetak poduzetničkih primjera su i dvojica poslovnjaka iz ovih krajeva cijskom financiranju odnosno, “otkupu uz polugu”, mladom poduzetniku neće mnogo reći, ali zato je tu mnoštvo inspirativnih priča o ljudima koji su izložili svoje ideje bezobzirnom tržištu, i uspjeli. Bez pomoći rođaka u državnoj službi, na političkoj funkciji ili u višem menadžerskom kadru velikog poduzeća koje je otkupilo baš sredstva za čišćenje koje su oni zastupali. Knjiga bi mogla biti inspiracija za još jedan, recimo tako, poduzetnički pothvat: knjigu s primjerima iz hrvatske prakse. Možda ne baš na 632 stranice koliko ih ima Poduzetništvo, ali našlo bi se i tu zanimljivog materijala. (I.V.)

www.privredni.hr Broj 3677, 16. svibnja 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

UKRASNO-UPORABNI KERAMIČKI PROIZVODI

Prodaju se kuće, šume, oranice... Kuća u Valpovu, površine 572 četvorna metra, vrijednosti 420.000 kuna, prodaje se na dražbi koja će se održati na Općinskom sudu u Valpovu, soba 10, prvi kat, 17. svibnja u 8 sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a može se svakodnevno razgledati. Kao kupci na dražbi mogu sudjelovati sve pravne i fizičke osobe koje najkasnije na dan ročišta uplate 10 posto vrijednosti nekretnine na žiro-račun Općinskog suda u Valpovu broj 2390001-1300000621, model 05, poziv na broj 78-1081-10. Pašnjak, šuma, kuća, oranice pod Goljakom u Hruškovcu, te vinograd Goljak, Općina Rakovec, Zagrebačka županija, površine 30.337 četvornih metara, vrijednosti 666.858,10 kuna, prodaju se 17. svibnja u 8 sati na ročištu na Općinskom sudu Vrbovec, soba 11/ II. Jamčevina je 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a detalje o žiro-računu ili drugom načinu uplate treba potražiti na Sudu. Livada u Vratima, Općina Fužine, Primorsko-goranska županija, površine 16.627 četvornih metara, vrijednosti 582.015 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 17. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Delnicama, soba 5. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevinu u iznosu od 388.010 kuna treba uplatiti na žiro-račun Suda, broj 2390001-1300002490.

Kuća, dvorište i dvorišne zgrade u Sesvetama, površine 367 metara četvornih, vrijednosti 1.117.901 kunu, prodaju se na ročištu koje će se održati 17. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sesvetama, soba 8/1. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti, a razgledati se može 16. svibnja u 15 sati. Kao kupci mogu sudjelovati samo fizičke i pravne osobe koje najkasnije na dan ročišta uplate 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine na žiroračun Suda broj 23900011300000355, s pozivom na broj 05 1170-28192006. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Poslovno-stambeni objekt sa zemljištem u Kaptolu, Požeško-slavonska županija, površine 4229 četvornih metara, vrijednosti 440.332,29 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 17. svibnja u 9.15 sati na Općinskom sudu u Požegi, soba 9. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina od 10 posto utvrđene vrijednosti uplaćuje se na žiro-račun Suda 23900011300001376, s pozivom na broj 02 54506. Kuća u izgradnji, površine 464 četvorna metra te zemljište površine 498 metara u Pagu, vrijednosti 516.780,44 kune, prodaje se na ročištu koje će se održati 17. svibnja u 10 sati na Općinskom sudu u Pagu, soba 7. Nekretnina se ne može pro-

dati ispod utvrđene vrijednosti, tj. ispod iznosa od 516.780,44 kune. Osobe zainteresirane za kupnju mogu kod sudske savjetnice Lorene Šugar u sobi 7 na istom sudu svaki radni dan između 7 i 8 sati dobiti uvid u elaborat nekretnine. Jamčevina u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine plaća se na žiro-račun Suda broj 239001-13000002537, poziv na broj 333-132-05. Šuma, kuća, dvije gospodarske zgrade, dvorište, oranica i cesta u Kominu, Sveti Ivan Zelina, površine 2047 četvornih metara, vrijednosti 878.400 kuna, prodaju se 17. svibnja u 10 sati na Općinskom sudu Sveti Ivan Zelina, sudnica 1. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo fizičke i pravne osobe koje najkasnije na dan ročišta za dražbu uplate iznos u vrijednosti 10 posto nekretnine. Osiguranje se upla-

Tarštok, Zagreb. Tvrtka se bavi proizvodnjom i plasmanom ukrasno-uporabnih keramičkih proizvoda (farmaceutske posude, suveniri, biopiramide...), doradom keramike, porculana i stakla (ručno oslikavanje i aplikacija logotipa). Kontakt: Božena Rouhi Tarablsi, tarstok@ gmail.com, +385 1 6688760, +385 91 7647939. PLASTIČNA I PET AMBALAŽA

Brin, Labin. Tvrtka proizvodi plastičnu ambalažu za kozmetiku (čepove za šampone s nadčepom, posudice za kreme) te PET ambalažu. Kontakt: Ante Samardžija, brin@pu.t-com.hr, +385 52 851772, +385 91 5889780.

tone (samostojeće i viseće), samoljepive etikete, letke, blister pakiranja i drugo. Kontakt: Ermin Terzić, Simrak-grafika@zg.t-com.hr, +385 1 3470431, +385 91 2098257. ENERGETSKI ORMARIĆI ZA MARINE

Industrijska elektronika SPIN, Split, www.spin-split.hr. Tvrtka proizvodi i postavlja energetske ormariće za distribuciju električne energije i vode u lučicama, marinama, autokampovima s LED rasvjetom - Tri u jednom. Ormarić je napravljen od inoksa i ima dvije izvedbe: s naplatom (prepaid) i bez naplate. Kontakt: Marko Vukšić, info@spin-split.hr, +385 21 542764. HLADNJACI I KLIMA-UREĐAJI

PVC STOLARIJA I NAMJEŠTAJ

Drvostil, Primorski Dolac. Tvrtka je proizvođač namještaja od PVC materijala i aluminija. Izrađuju i prozore i vrata te ostale vrste namještaja po narudžbi. Kontakt: Jerko Šimac, drvostil.d.o.o@ st.t-com.hr, +385 21 899202, +385 98 293123.

Ajster, Zagreb. Tvrtka servisira i prodaje klima-uređaje i rashladnu opremu, klima-komore, rashladne uređaje za specijalne namjene, rashladnike vode, ledomate, rashladne vitrine i ormare te medicinske hladnjake. Kontakt: Luca Ajster, ajster@ajster.hr, +385 1 6188011. PROJEKTIRANJE, GRADNJA I NADZOR

PROTEKTIRANE GUME

Akrima Export, Zagreb. Tvrtka proizvodi protektirane gume za kamione, prikolice i autobuse postupkom na hladno. Traže kupce u regiji kao i mogućnost sklapanja godišnjih ugovora za opskrbu. Kontakt: akrima@net.hr, +385 1 6556001, +385 98 1808272. SITOTISAK I TAMPON TISAK

Era Nova, Vidovec, www.era.hr. Tvrtka daje uslugu sitotiska i tampon tiska za sve materijale s kratkim rokom izrade i isporuke. Kontakt: Antonio Mađarić, antonio@era.hr. +385 42 561190, +385 91 6018262. TISAK

Šimrak usluge, Zagreb. Tvrtka nudi kompletne tiskarske usluge i proizvodi komercijalne ambalaže (kutije za lijekove, čajeve, kavu...) te ambalaže za vinarstvo (pakiranja za jednu, dvije, tri i šest boca), reklamne materijale, ogledne kar-

Trio-projekt, Zagreb, www.trio-projekt.hr. Tvrtka traži poslove projektiranja, gradnje, nadzora i inženjeringa za sve vrste stambenih, poslovnih, skladišnih i proizvodnih objekata. Iskustvo u radu prema zahtjevima EU normi. Svi projektanti su članovi Komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Za izvedene radove i projekte daju jamstvo. Kontakt: Dragan Tadić, dragan@trioprojekt.hr, +385 1 3704040, +385 91 3704040. KNJIGOVODSTVO

Peski LM, Bregana. Tvrtka nudi knjigovodstvene, računovodstvene i administrativne usluge te usluge poslovnog savjetovanja. Pomažu i savjetuju pri osnivanju tvrtke, izradi poslovnih i marketinških planova te izradi planova restrukturiranja. Posreduju u trgovini na domaćem i inozemnom tržištu. Kontakt: Lovorka Vlašić, lovorkavlasic@net.hr, +385 99 5109861.

IZBOR IZ NADMETANJA ćuje na depozit Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini, broj 23900011300000355, poziv na broj 116-1113-106, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se osiguranje odmah nakon zaključenja javne dražbe.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

HRVATSKA Vozila

Zagrebački holding nabavlja teretna, radna i specijalna vozila. Rok dostave ponuda 31. svibnja.

Papir i karton

Državni zavod za statistiku nabavlja papir i karton za potrebe tiskare. Rok dostave ponuda je 20. svibnja.

Vozila

Odbojne ograde

REGIJA GPS uređaji

Izlijevanje reljefa u bronci

Usluge tiskanja obrazaca

Županijska uprava za ceste Karlovac nabavlja zaštitne odbojne ograde. Rok dostave ponuda je 26. svibnja. Grad Dubrovnik nabavlja usluge izlijevanja reljefa u bronci. Rok dostave ponuda 30. svibnja.

novništva, domaćinstava i stanova u 2011. u Republici Srpskoj. Rok dostave ponuda je 7. lipnja.

Radiotelevizija Federacije BiH u Sarajevu nabavlja GPS uređaje s pripadajućim softverom. Rok dostave ponuda je 6. lipnja. Republički zavod za statistiku iz Banje Luke nabavlja usluge tiskanja obrazaca za Popis sta-

Vlada Distrikta Brčko nabavlja vozila za potrebe policije. Rok dostave ponuda je 10. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA

( 21.261 manje

nezaposlenih u travnju nego u ožujku

Privredni vjesnik Broj 3677, 16. svibnja 2011.

( 17.318 osoba novoprijavljeno na Zavod

TRŽIŠTE RADA

POTKRAJ TRAVNJA 308.869 NEZAPOSLENIH Zapošljavanje je najviše poraslo u tipično sezonskim djelatnostima kao što su pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane

rema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nezaposlenost bilježi pozitivne trendove na mjesečnoj razini, dok na godišnjoj bilježi tek blage stope rasta. Prema evidenciji Zavoda, potkraj travnja bilo je 308.869 nezaposlenih osoba. Broj nezaposlenih je tako za 21.261 osobu manji nego u ožujku što predstavlja pad broja nezaposlenih od 6,4 posto na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini broj nezaposlenih za 194 nezaposlene osobe veći što, pak, predstavlja blagi rast od 0,1 posto.

U evidenciji nezaposlenih novoprijavljeno je 17.318 osoba (16 posto manje nego ovogodišnjega ožujka te tri posto više nego lanjskoga travnja),

Broj nezaposlenih u travnju u odnosu na ožujak smanjen za 6,4 posto dok je iz evidencije izašlo ukupno 28.849 osoba, od čega 20.646 zbog zapošljavanja te 8203 iz tzv. ostalih razloga. Zapošljavanje je najviše poraslo u tipično sezonskim djelatnostima

kao što su pružanje smještaja te priprema i usluživanja hrane (čak 162,3 posto više na mjesečnoj razini), a slijede trgovina, javna uprava i obrana, građevinarstvo, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. Ipak pozitivna kretanja Unatoč nastavku negativnih trendova u realnom sektoru, zbog sezonskog zapošljavanja na mjesečnoj razini vidljiva su pozitivna kretanja. Posljedično, broj korisnika novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti smanjio se u ožujku za 11,6

posto na mjesečnoj razini, dok na godišnjoj bilježi pad od 7,2 posto. I dok su na mjesečnoj razini pozitivna kretanja zabilježena i kod novoprijavljenih nezaposlenih osoba iz radnog odno-

sa, i kod osoba iz redovitog školovanja, kao i kod osoba iz neaktivnosti, na godišnjoj razini ulasci u evidenciju nezaposlenih smanjeni su samo kod osoba iz radnog odnosa, dok ulasci iz redovitog

DUN&BRADSTREET

CROATIA OSIGURANJE

Dosta rada za kraj pregovora

Dvostruko veći rast od tržišta

U najnovijem izdanju publikacije International Risk&Payment Review koja obuhvaća rizike poslovanja u 132 države svijeta, najstarija bonitetna kuća na svijetu Dun&Bradstreet i dalje Hrvatsku svrstava u zemlje s blagim rizikom ulaganja, prenosi bonitetna kuća BonLine. Zaključenje pregovora za pristupanje Eu-

ropskoj uniji koje se očekuje u lipnju sve više se čini nerealnim, procjenjuje D&B. Samim time postavlja se pitanje ulaska Hrvatske u EU u 2012. godini. Iako je Hrvatska zatvorila 28 od 35 poglavlja, u izvješću Europske komisije iz ožujka navodi se kako je potrebno još dosta rada kako bi se zaključili pregovori. Glavni problem i dalje ostaju

sudstvo, korupcija, neriješeni ratni zločini i povratak izbjeglica te restrukturiranje i privatizacija brodogradilišta. Pozitivno, ekonomski izgledi su se poboljšali. BDP je u prošloj godini pao za 1,2 posto što je manje od 1,5 posto koliko je D&B predviđao. Isto tako, zbog slabije kune, smanjuje se i vanjski deficit. Zbog tih ali i ostalih ekonomskih pokazatelja D&B je revidirao procjenu rasta BDP-a za ovu godinu na 1,5 posto te 2,2 posto za 2012. Ipak, D&B i dalje iskazuje zabrinutost zbog visoke nezaposlenosti koja je najveća u zadnjih osam godina.

U prva tri mjeseca ove godine Croatia osiguranje ostvarilo je bruto dobit od 19,3 milijuna kuna, što je 34,9 posto više nego u istom razdoblju 2010. godine. Ukupna zaračunata premija povećana je za jedan posto, na 980,1 milijun kuna, i to 0,7 posto u neživotnim osiguranjima i 4,9 posto u životnim osiguranjima. Rečeno je to na prošlotjednoj konferenciji za novinare koju su održali predsjednik Uprave Zdravko Zrinušić i članovi Uprave Silvana Ivančić i Svemir Kalinić. “U odnosu na ukupno hrvatsko tržište osigura-

nja koje je u prvom tromjesečju zabilježilo povećanje ukupnih premija od 0,5 posto, Croatia osiguranje raste dvostruko više. Rast je nekoliko puta veći u životnim osiguranjima u kojima je na ukupnom hrvatskom tržištu do kraja ožujka ostvaren pad premija od 0,5 posto. S takvim rezultatima možemo biti zadovoljni s obzirom na utjecaj gospodarske krize koji još uvijek osjećamo u Hrvatskoj, ali i u regiji”, rekao je Zrinušić. Grupa Croatia osiguranje, u čijem su sastavu 24 društva, povećala je premije za 2,1 posto, na 1,087 milijardi kuna, i to

školovanja i neaktivnosti i dalje rastu. S obzirom na smanjene kapacitete poduzeća očekivan je pad novoprijavljenih nezaposlenih iz radnog odnosa, dok nastavak rasta novoprijavljenih nezaposlenih iz redovitog školovanja upućuje na stagnaciju gospodarstva. Naime, realni sektor se još uvijek ne oporavlja pa nema stvaranja novih radnih mjesta, što je uvjet za oporavak tržišta rada. Međutim, sezonsko zapošljavanje bi i u idućim mjesecima trebalo utjecati na pad broja nezaposlenih, smatraju analitičari RBA. (V.A.)

1,8 posto u neživotnim i 4,9 posto u životnim osiguranjima. Zbog provođenja mjera štednje i smanjenja troškova, ukupni rashodi Grupe smanjeni su za 8,2 posto, na 757,7 milijuna kuna. Zrinušić je također kazao kako će, sukladno odluci Vlade, više od pola ovogodišnje dobiti biti uplaćeno u državni proračun. Riječ je, otkrio je, o iznosu od oko 28 milijuna kuna. Predstavljen je i projekt financijskih potpora Prijatelj za humanitarno djelovanje, kulturu i obrazovanje. Projekt je težak 1,05 milijuna kuna, a na natječaj je pristiglo oko 200 ponuda. (J.F.)

www.privredni.hr Broj 3677, 16. svibnja 2011.

( 109,7 mlrd kn

dosegli krediti trgovačkim društvima

( 125,8 mlrd kn teški krediti stanovništva

HRVATSKA NARODNA BANKA

Krediti u ožujku dosegnuli 279,1 milijardu kuna Rastu kredita najviše su pridonijela trgovačka društva, što bi moglo upućivati na ulazak u novi poslovni ciklus i početak novog proizvodnog procesa

udeći prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke dinamika oporavka kreditiranja je sve snažnija. Potkraj ožujka ukupni su krediti iznosili 279,1 milijardu kuna, što je 8,4 posto više nego krajem prošlogodišnjeg ožujka te 2,3 posto više u odnosu na kraj 2010. godine. Godišnjem rastu kredita najviše su pridonijela trgovačka društva čiji su krediti dosegnuli 109,7 milijardi kuna

(+8,2 posto godišnje), što bi moglo upućivati na ulazak u novi poslov-

Potražnja stanovništva za kreditima i dalje je razmjerno slaba ni ciklus i početak novog proizvodnog procesa. Tome u prilog ide i razmjerno visok rast uvoza industrijskih materijala u prvom tromjesečju (+5,3

posto godišnje). Međutim, to se odnosi uglavnom na veća poduzeća, dok su ona mala i srednja još uvijek opterećena nelikvidnošću. Potražnja stanovništva za kreditima i dalje je razmjerno slaba, ponajprije zbog nepovoljnih kretanja na tržištu rada i visoke razine pesimizma. Potkraj ožujka krediti stanovništva su iznosili 125,8 milijardi kuna, što je 2,5 posto više na godišnjoj razini, dok su u odno-

su na kraj 2010. zabilježili pad od 1,3 posto. Oporavak kreditiranja u 2011. Stambeni krediti, koji čine 45,2 posto kredita stanovništvu dosegli su 56,9 milijardi kuna, pri čemu je godišnja stopa rasta od 6,1 posto približno u skladu s prethodnim mjesecima, ali je znatno niža nego prije krize pa se o značajnom oporavku još ne može govoriti. Osim toga, i u odnosu na kraj

2010. stambeni krediti bilježe pad od 1,9 posto. Iznos kredita državi u prva je tri ovogodišnja mjeseca porastao za nešto više od šest milijardi kuna, na 40,5 milijardi kuna. Najveći dio ovogodišnjeg porasta odnosi se na ožujak (+5,1 milijarda kuna u odnosu na veljaču), a posljedica je zaduženja države za 825 milijuna eura radi otplate dospjele euroobveznice. U ovoj godini analitičari RBA očekuju opo-

ravak kreditiranja što će primarno biti posljedica potražnje poduzeća. Tome bi moglo pridonijeti i otpuštanje 850 milijuna eura likvidnosti nakon što je HNB smanjio stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze sa 20 na 17 posto. Iako namjena za oslobođena sredstva nije unaprijed utvrđena, dijelom bi se moglo povećati kreditiranje trgovačkih društava. (V.A.)

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Proizvođačke cijene i dalje rastu Uz energiju povećava se utjecaj i drugih sastavnica na kretanje cijena, za razliku od lani kada je ukupni rast industrijskih cijena bio gotovo u potpunosti rezultat rasta cijena energije

tijekom travnja se nastavio ubrzani rast proizvođačkih cijena industrije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvođačke cijene za ukupnu industriju porasle su na godišnjoj razini 8,1 posto. Pri tome još uvijek veći rast ostvaren je na nedomaćem tržištu, i to od 9,5 posto, dok je na domaćem tržištu zabilježen rast od 7,5 posto. Ukupne proizvođačke cijene u travnju na mjesečnoj razini zabilježile su rast od 0,8 posto, pri čemu je mjesečni rast proizvođačkih cijena

cijena energije. Kretanje cijena prema GIG-u također potvrđuje povećanje

Cijene proizvodnje prehrambenih proizvoda u godinu dana porasle su za 9,4 posto na domaćem tržištu iznosio jedan posto, a na nedomaćem tržištu 0,5 posto. Ako isključimo energiju, godišnji rast proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu bilježi povećanje od 5,6

posto, što upućuje na zaključak da se uz energiju povećava utjecaj i drugih sastavnica na kretanje cijena, za razliku od lani kada je ukupni rast industrijskih cijena bio gotovo u potpunosti rezultat rasta

cijena ostalih sastavnica. Tako su cijene energije zabilježile blago usporavanje godišnjeg rasta (12,3 posto), dok su intermedijarni proizvodi i netrajni proizvodi za široku potrošnju zabilježili blago

intenziviranje rasta cijena (7,3 odnosno 6,3 posto). Prelijevanje i na potrošačke cijene? Podaci prema područjima i odjeljcima NKD-a pokazuju da je rast proizvođačkih cijena na domaćem tržištu i dalje najviše vezan uz energente i proizvodnju prehrambenih proizvoda. Vađenje sirove nafte i prirodnog plina, iako bilježi niži rast u travnju, i dalje poskupljuje za visokih 19,1 posto, kao i proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda koji poskupljuju za

25,2 posto godišnje. Cijene proizvodnje prehrambenih proizvoda međutim bilježe intenziviranje rasta te su u travnju više za 9,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Analitičari RBA u ovoj godini očekuju (uz rast cijena energenata) pojačan utjecaj rasta cijena i drugih sastavnica (posebice prehrambenih proizvoda) na ukupan rast proizvođačkih cijena. Za razliku od prošle godine, u ovoj bi se dio rasta proizvođačkih cijena mogao preliti i na potrošačke cijene. (V.A.)

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3677, 16. svibnja 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Velika ponuda kuna uz vrlo nisku kamatnu stopu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

roteklog je tjedna završilo jedno razdoblje održavanja obvezne pričuve i započelo novo. Početkom tjedna ponuda kuna bila je vrlo visoka, dok je potražnja bila skromna jer su sudionici podmirili potrebne razine računa. U srijedu je započelo novo razdoblje održavanja, a da se gotovo ništa na novčanom tržištu nije promijenilo. Vrlo visoka likvidnost sustava traje i dalje, pa se čak i na samom početku održavanja obvezne pričuve odnosi ponude i potražnje nisu promijenili, a kamatna stopa zadržala se

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

9.5.’11. - 13.5.’11.

2.5.’11. - 6.5.’11.

250 200

150 100

50 0

9.5.2011.

10.5.2011.

na vrlo niskim razinama. Zbog nemogućnosti boljih plasmana, ogromna sredstva krajem dana plasiraju se u središnju banku po skromnih 0,25 posto, koliko iznosi kamatna stopa

11.5.2011.

12.5.2011.

13.5.2011.

na prekonoćne depozite. Prosječna tjedna kamatna stopa na Tržištu novca iznosila je 1,27 posto. Prošli utorak Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapi-

ponedjeljak

sa, a s obzirom na sadašnje okruženje za pretpostaviti je da će se sljedeća aukcija održati tek krajem mjeseca svibnja kada dospijeva oko 600 milijuna kunskih i 100 milijuna tre-

utorak

srijeda

zorskih zapisa u eurima. Iako je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, pomaka na novčanom tržištu nema. Dominira ponuda viškova kuna uz vrlo nisku

četvrtak

petak

kamatnu stopu. U sljedećem razdoblju ne očekujemo značajnije promjene. Visoka likvidnost sustava uz obilje kuna zasigurno će se zadržati još neko vrijeme.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna blago ojačala prema euru i franku

Porasla vrijednost Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je proteklog tjedna blago ojačala prema euru (0,04 povaluta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

USD

i 1,7 posto), dok je prema dolaru nastavila padati (prethodni je pad bio 2,3 posto). 5.21

CHF

JPY

japanski jen (100)

6,660416

švicarski franak

5,678773

GBP

britanska funta

8,814812

USD

američki dolar

5,565746

EUR

euro

7,382405

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 162,0553 boda. U odnosu na tjedan ranije vrijednost mu je porasla za 0,49 posto.

5.880

7.380

5.19

5.865

7.376

5.17

5.850

7.372

5.15

5.835

7.368

5.13

5.820

7.364

5.11

5.805

5,516668

CHF

Izvor: HNB

7.384

5,509669

kanadski dolar

ma euru i franku donekle je ublažen pad prema tim valutama koji je zabilježen pretprošlog tjedna (0,2

sto) i švicarskom franku (0,12 posto), dok je prema američkom dolaru pala za 0,70 posto. Jačanjem pre-

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

162

163

161

162

160

161

159

primjena od 14. svibnja 2010. 9.5.

10.5.

11.5.

12.5.

13.5.

9.5.

10.5.

11.5.

12.5.

13.5.

9.5.

10.5.

11.5.

12.5.

160 12.4.

22.4.

2.5.

12.5.

9.5.

10.5.

11.5.

12.5.

13.5.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 12.5.2011.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Oporavak europskog gospodarstva zazelenio burze Ulagače na europskim burzama u petak su oraspoložili podaci o rastu gospodarstva u eurozoni 6100 6040

za 0,8 posto, a posebice u Njemačkoj i Francuskoj gdje je BDP u prvom tromjesečju porastao za 1,5 12840

FTSE 100

12760

i jedan posto. Zabrinutost vlada jedino zbog Grčke, Portugala i Irske. Podaci iz SAD-a pokazuju 3020

Dow Jones

2960

5980

12680

2900

5920

12600

2840

5860

12520

2780

5800

12440 9.5.

5000 4700

10.5.

11.5.

12.5.

13.5.

CAC40

2720 9.5.

7640 7520

10.5.

11.5.

12.5.

13.5.

9.5. 10200

DAX

10000

4400

7400

9800

4100

7280

9600

3800

7160

9400

3500

7040 9.5.

10.5.

11.5.

12.5.

13.5.

NASDAQ

10.5.

11.5.

12.5.

13.5.

11.5.

12.5.

13.5.

NIKKEI 225

9200 9.5.

10.5.

11.5.

12.5.

13.5.

9.5.

10.5.

pak da, iako postoji blagi oporavak, još uvijek nema značajnijeg povećanja novih radnih mjesta. Stopa nezaposlenosti je devet posto, što znači da je bez posla 13,7 milijuna ljudi. Ipak, oporavak cijena sirovina pridonio je smirivanju nervoze na Wall Streetu pa je Dow Jones u petak oko 13 sati porastao za 18 posto, dok je tehnološki Nasdaq potonuo za blagih 0,60 posto. Indeksi svih europskih burzi u petak su bili u plusu, dok je indeks Tokijske burze Nikkei pao za 0,70 posto.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatv. dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

164,3360 166,7073 154,3953 161,2447 162,0553

170,1724 203,3694 122,3472 140,3242 134,4138 156,3435 191,0579 186,3549 200,0030 145,0948 122,0280 107,1759 162,8115 111,1229 120,2905 170,6053 149,7865 121,2534 108,0784 134,2119

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3677, 16. svibnja 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 365,038 milijuna kuna

Dobitnik tjedna je dionica Končara-EI 11,31 posto manje nego tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 0,13 posto, na 2.209,87 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.233,91 bodu ili s porastom od 0,05 posto.

Marko Repecki www.hrportfolio.com

roteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 72,131 milijun kuna ili Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Ingra d.d. Dom Holding d.d. Podravka d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Dalekovod d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Belje d.d. Adris grupa d.d. (redovna) Končar - elektroindustrija d.d.

+1,28% -6,99% +3,60% +1,24% +0,73% -5,81% -0,06% +0,98% -0,65% +4,24%

zadnja cijena 261,01 11,58 72,00 319,00 271,98 227,00 1.635,00 90,07 303,02 583,90

promet 17.144.725,88 5.678.524,52 5.247.513,17 3.760.384,60 3.435.494,31 2.823.184,09 2.722.641,28 2.643.685,90 2.570.755,90 2.472.102,68

Najviše se trgovalo dionicom HT-a kojom je ostvareno 17,144 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 261,01 kuni što je porast od 1,28 posto. Najveći porast zabilježila je dionica Kon10 dionica s najvećim rastom cijene IPK Osijek d.d. RIZ-odašiljači d.d. TEP-tvornice el. proizvoda d.d. Arenaturist d.d. Saponia d.d. Zlatni otok hoteljerstvo d.d. Hoteli Podgora d.d. Bilokalnik-ipa ind. papirne ambalaže d.d. Đakovština d.d. Podravska banka d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 72.131.019,12 kn index Crobex Crobex10 Crobis

čara-EI (4,24 posto) te je trgovanje završila na 583,90 kuna. Najveći pad imala je di-

tjedna promjena +87,32% +50,00% +43,25% +34,73% +32,09% +29,66% +26,20% +25,63% +20,14% +11,67%

zadnja cijena 29,99 180,00 42,99 73,43 159,98 212,00 26,01 100,50 8,65 448,00

promet 6.557,10 3.150,00 15.162,38 1.497.080,00 29.841,41 51.137,11 1.092,42 100,50 8,65 25.984,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

Europe (0,66 posto), a slijedi ga Raiffeisen C. Europe s padom od 0,58 posto. Kod mješovitih fondova najveći dobitnik je NFD Aureus Emerging Markets Balanced koji je porastao za 2,44 posto, a slijedi ga ICF Balanced s rastom od 1,32 posto. Najveći pad zabilježio je fond

zničkih fondova je OTP euro obveznički (1,17 posto), a slijedi ga HI-conservative (0,40 posto), dok je jedini s negativnim rezultatom ZB bond (0,07 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,21 posto. (M.R.)

ZB Global (0,40 posto), a iza njega je Agram Trust s padom od 0,27 posto. Najveći dobitnik kod obve-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

od 5. do 12. svibnja 2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€

97,9495

1,12

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,1674 43,9066 8,4173 132,1900 12,7202 106,3600 108,0400 74,8463 160,0304 62,9400 87,0951 91,2528 91,7100 94,3210 99,9900 52,1770 58,9146 41,6623 26,0852 77,0699 51,8075 68,7710 71,2175 5370,7400 99,4036 14,4099 34,8400 48,4412 7,0288 55,9600 44,4609 84,5948 52,4729 460,2322 326,2864 93,8710 87,9300 321,9456 74,2100 132,9254 116,0827 10,7469 115,7954 104,5431 109,6215 10,4703

0,48 0,55 2,36 2,18 1,64 1,76 1,78 0,30 0,81 -0,58 -0,23 1,19 -0,21 2,66 -0,07 0,27 0,36 1,78 2,45 0,64 3,08 0,15 1,28 -0,36 2,13 1,73 -0,37 1,83 -0,26 2,21 0,40 2,22 2,01 5,35 3,33 -0,36 1,63 3,59 -0,48 2,90 -0,66 1,50 2,45 2,52 0,43 1,68

Valuta

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

onica Ingre koja je pala za 6,99 posto te je trgovanje završila na 11,58 kuna. Svih 10 najtrgova10 dionica s najvećim padom cijene

nijih dionica imalo je promet veći od dva milijuna kuna, a šest ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena

Transadria d.d. Hrvatski duhani d.d. Agromeđimurje d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Hrvatska poštanska banka d.d. ZIF Jadran Kapital d.d. Medika d.d. Koka d.d. ZIF Quaestus nekretnine d.d.

tjedna promjena +0,13% +0,05% +0,35%

-39,19% -33,33% -32,11% -19,74% -17,65% -16,48% -14,66% -12,50% -12,50% -11,87%

zadnja cijena 608,07 100,00 611,00 3.050,00 560,01 1.921,00 23,05 7.000,00 210,00 37,06

promet 7.497,12 4.214,70 14.053,00 998.137,68 7.353,01 1.921,00 1.000.313,20 14.001,00 420,00 12.270,72

*vijesti

Većina fondova u plusu Proteklog su tjedna prevladavali pozitivni rezultati te je 76 od ukupno 92 fonda ostvarilo porast vrijednosti udjela. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježili su MP Mena HR (5,35 posto) i MP Global HR (3,59 posto). Najveći gubitnik bio je fond NFD Aureus New

zadnja vrijednost 2.209,87 1.233,91 97,97

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

96,7300 88,6723

*Tjedna promjena [%] 1,55 0,93

€ € kn € kn € kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

125,8500 141,4200 109,1658 10,1279 120,8518 152,5500 166,6559 103,8445 114,8139 8,2163 148,6626 78,7379 5,7642 68,3871 10,8325 117,4980 108,6200

0,06 -0,40 -0,11 1,30 1,32 0,54 0,29 0,29 0,55 0,51 -0,23 2,44 1,25 -0,27 1,04 0,43 0,01

€ € € € € kn € €

161,2600 11,7666 178,2100 131,9740 134,6300 166,6685 129,2475 127,0479

-0,07 0,40 0,12 0,07 0,10 0,10 0,13 1,17

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

133,5823 164,3946 140,9052 127,0055 146,6600 139,9100 140,3483 136,7094 125,1779 133,5274 123,9315 118,4545 11,4612 109,5462 10,7938 103,1915 106,8700 100,7285

0,04 0,04 0,03 0,06 0,03 0,05 0,07 0,05 0,00 0,05 0,06 0,06 0,06 0,06 0,06 0,21 0,05 0,05

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

Porasla štednja u Imex banci

Štednja građana u Imex banci potkraj travnja iznosila je 1,02 milijarde kuna što čini 74 posto ukupnih depozita u banci i porast od 35 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dobit je iznosila 8,4 milijuna kuna što je 26 posto više nego lani, dok je ukupna aktiva iznosila 1,72 milijarde kuna i bilježila porast od 25 posto u odnosu na kraj 2010. Ukupni prihodi porasli su za 12 posto. Plasmani kredita iznosili su 1,32 milijarde kuna i veći su 31 posto u odnosu na isto razdoblje lani. HNB odobrio preuzimanje A štedne banke

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

Savjet Hrvatske narodne banke proteklog je tjedna dao suglasnost novosadskom Fondu za razvoj Autonomne pokrajine Vojvodine za stjecanje više od 50 posto udjela u temeljnom kapitalu A štedne banke malog poduzetništva Zagreb, i to dijelom kupopro-

dajom sadašnjih redovitih dionica, a dijelom dokapitalizacijom te banke. Uz već uloženih šest milijuna kuna vojvođanski fond sada će u A štednu banku - koja mijenja ime u Tesla banka d.d. - uložiti još 100 milijuna kuna, čime će se omogućiti realizacija ambicioznih planova koje za tu banku imaju njeni dioničari i članovi Uprave. Pripajanje ZDMF-ova pod pokroviteljstvom T-HT-a

U dogovoru s Raiffeisen mirovinskim društvom za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, proteklog je tjedna Fond TMobile pripojen Zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu T-HT čime su uvećani njegova imovina i broj članova. Hrvatski Telekom je, ističe se u priopćenju, jedna od tvrtki koja je vrlo rano prepoznala prednosti dobrovoljne mirovinske štednje, posebice prednosti osnivanja zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda te je, u suradnji s RMD-om za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, osnovala Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT. Nedugo nakon toga i T-Mobile je osnovao takav fond.

Izbor iz PV prodaje! INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ cijena

SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ

cijena

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

180,00 kn

200,00

153,00 kn

170,00

299,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

ZAKON O RADU

KULTURA U IZLOGU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

200,00

s komentarima i tumačenjima

cijena

269,00 kn

cijena

261,00 kn

100,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

HRVATSKI DIZAJN SAD

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

290,00

cijena

90,00 kn

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

90,00 kn

100,00

Croatian Design Now

cijena

100,00

107,00 kn

119,00

90,00 kn

cijena

90,00 kn

ČOVJEK I OKOLIŠ

cijena

KIGEN

134,00kn

KRIZA SE PRODUBLJUJE

170,00kn

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

ETIČKA KLOPKA

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

149,00kn

EUROPSKO LOBIRANJE

314,00kn

Novum

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis

KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU ĆU HUOJ

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

KOMUNIKACIJSKI PLAN

KRIZA, A POSLIJE?

cijena

199,00

134,00 kn

149,00

23 1 40,00

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

RADNO VRIJEME

KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

171,00 kn

160,00

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

190,00

21176,00 kn

drugo izdanje

cijena

144,00 kn

299,00

cijena

269,00 kn

161,00 kn

179,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

HUOJ

117,00kn

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE 7,00kn

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 st

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU Reforma postupka odbora Novum

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI? Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

117,00kn

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA Novum

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća

108,00kn

genij elektrotehnike

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

2. izdanje Novum

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

NIKOLA TESLA

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

117,00kn

HUOJ

TIMpress

Mato Karačić

117,00kn

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

uvod u osobni rast i razvoj

171,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

179,00 kn

306,00kn

351,00 kn

135,00 kn

150,00

306,00kn

390,00

NLP

cijena

81,00kn

TIMpress

HUOJ

cijena

134,00kn

315,00 kn

350,00

POGLED U ZVJEZDANO NEBO

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

na pake

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

S komentarskim bilješkama TIMpress

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU kn TIMpress

81,00