e-pv 3678 by NEstar

Hrvatski izvoznici Trud i upornost izvoznika Vlada će podržati izmjenom zakona u njihovu korist, najavila je premijerka Kosor

Croma ima masterplan Menadžeri predlažu zaokret u pristupu: krajnje je vrijeme da rast počnemo temeljiti na proizvodnji i industriji

Uzbuna među mirovincima Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima tvrdi: Hanfin plan u suprotnosti je s Ustavom!

TEMA TJEDNA STR. 4-5

AKTUALNO STR. 12

SVIJET FINANCIJA STR. 21

3 6 7 8

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 23. svibnja 2011. Godina LVIII / Broj 3678. www.privredni.hr

privredni vjesnik

PREGOVORI S UNIJOM / NOVI KONČAREV VLAK / PREDSTAVLJANJA / GOSPODARSTVO U REGIJI / STIL / SVIJET FINANCIJA

KONTINENTALNI TURIZAM NA SLAVONSKOBARANJSKI NAČIN

MALO URBANOG, MALO RURALNOG... I PUNO DOBRE HRANE

Ako se po proljeću godina poznaje, turistička 2011. za istočnu će Hrvatsku biti bolja od svih dosadašnjih >>10-11

N EBAG O POS PRINL info EE osi

on work Što d rope Net u E e rpris

Ente

INTERVJU: PETER LÖSCHER

REGIONALNA KONKURENTNOST

>> 6-7

>> 5

Rastemo na svim tržištima jer imamo prave proizvode za novu energetsku eru, kaže glavni izvršni direktor Siemensa

Varaždinska županija po najnovijim je mjerenjima pretekla Grad Zagreb i sada je najkonkurentnija u Hrvatskoj

Izbor iz PV prodaje!

U organizaciji

Edukativna poslovna konferencija

13 vrhunskih hrvatskih predavača –

IndustrIjskI odnosI u hrVatskoj

soCIjaLna PraVa kao kao temeLjna Ljudska PraVa

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str. cijena

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str. cijena

cijena

90,00 kn

100,00

24. svibnja 2011. (utorak), The Westin hotel, Zagreb,

razloga zašto doći na 3. DANE POSLOVNE EDUKACIJE:

VodIć Za raZumIjeVanje PosLoVanja s bankama

Prijavite svoj dolazak na e mail:

poslovnisavjetnik@ripup.hr Informacije na telefon:

01 4921 742

predavanja namijenjena isključivo praksi (gđa. Lidija Prskalo) Sami kreirajte svoj obrazovni program Prezentacije predavača potražite – svaki sat vremena započinje novo nakon konferencije na: predavanje u 3 dvorane – sami odaberite u kojoj dvorani želite slušati predavanja www.poslovni-savjetnik.com Zanimljiv okrugli stol uz renomirane govornike i svečanost dodjele nagrade Primus Polugodišnja pretplata na časopis Poslovni savjetnik (5 brojeva i knjiga “Primjeri Pokrovitelj: najčešćih ugovora u poslovnoj praksi” Izuzetno povoljna cijena od samo 397,00 kn

200,00

soCIjaLnI dIjaLog I koLektIVno PregoVaranje u hrVatskoj atskoj

tehnIčka dIjagnostIka I monItorIng u IndustrIjI

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

cijena

153,00 kn 170,00

269,00 kn 299,00

200,00

Zakon o radu s komentarima i tumačenjima nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

cijena

261,00 kn 290,00

VodIč Za raZumIjeVanje kućnog budžeta I računoVodstVa računo

VodIč Za raZumIjeVanje PoduZetnIštVa

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

90,00 kn

100,00

cijena

90,00 kn

100,00

Sponzori:

knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr Medijski pokrovitelj:

180,00 kn

kuLtura u IZLogu

cijena

Partneri:

180,00 kn

privredni vjesnik

Zeleni magaZin Novi magazin Privrednog vjesnika za zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša i društveno odgovorno poslovanje.

cijena

90,00 kn

100,00

PLIVatI s Iso-om I ostatI žIV nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

cijena

107,00 kn 119,00

no novo novo novo vo

Osigurajte svoj promotivni primjerak na zmagazin@privredni.hr ili 01 56 000 27

UVOD

www.privredni.hr Broj 3678, 23. svibnja 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Treba još malo vremena za odluku Europskoj komisiji treba još malo vremena za procjenu je li Hrvatska spremna za zaključenje pristupnih pregovora, a od Zagreba se očekuju još neka objašnjenja i materijali u vezi s ispunjavanjem mjerila za zatvaranje. Procjenu Komisije o hrvatskoj spremnosti za zatvaranje pregovora ne treba očekivati vrlo brzo. Očekujemo i izvješće misije koju čine stručnjaci Europske komisije i zemalja članica a koja je nedavno posjetila Hrvatsku. Usred smo procesa proučavanja određenog broja dokumenata koje smo prošli tjedan dobili od hrvatske vlade vezano uz poglavlje Pravosuđe i temeljna prava te Tržišno natjecanje.

ANTE PULIĆ, PROFESOR NA PRAVNOM FAKULTETU ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA:

Ekonomska politika je promašena Poslovanje 96.661 tvrtke u Hrvatskoj rezultiralo je u 2010. gubitkom od 1,7 milijardi kuna, pokazuju podaci Fine. Poražavajući je podatak da su trećinu tih gubitaka stvorile tvrtke u državnom vlasništvu. Te tvrtke spadaju među 1000 najvećih u hrvatskom gospodarstvu. Najveći gubitnik među poduzećima je Zagrebački holding koji je u minusu od 500 milijuna kuna, a prate ga Brodosplit i poduzeće Autocesta Rijeka-Zagreb. Ni podaci Fine nisu dovoljni za širu sliku hrvatskog gospodarstva pa je potrebno tome dodati pojam dodane vrijednosti, čiji pad traje od 2006. Dodana vrijednost je ukupni prihod umanjen za sve na tržištu kupljene robe i usluge. Kada se uzme opći trend za ovih pet godina, vidi se da je riječ o promašenoj ekonomskoj politici koja se manifestirala kroz dugoročni pad stvaranja vrijednosti.

STJEPAN MIKOLČIĆ, DRŽAVNI TAJNIK U MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE:

Prostor za razvoj ambicioznih Hrvatskoj poljoprivredi i proizvođačima nakon ulaska u EU bit će raspoloživo 800 milijuna eura godišnje, što je gotovo 50 posto više nego što se iz proračuna ove i prethodnih godina ulagalo u poljoprivredu. Hrvatska će vjerojatno početkom 2013. postati članica EU-a, nakon ulaska u EU neće ostati na zatečenoj razini i bit će prostora za razvoj ambicioznih.

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: NEDJELJKO MIKELIĆ, DIREKTOR TZ-a GRADA RABA

NATASHA BUTLER, GLASNOGOVORNICA POVJERENIKA ZA PROŠIRENJE EU-a:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

I Rabljani su brend svoga otoka Rabska fjera, samostreličari, razvijena mala brodogradnja i nadaleko poznata rapska torta prepoznatljivi su brendovi zbog kojih sve više turista posjećuje “otok ljubavi”

NN-ova lista top 10 nudističkih destinacija među koje je uvršten Rab dodatno je promovirala taj otok, ali i cijelu Hrvatsku kao moderno, ali i tradicijsko i kulturno mjesto za odmor te mjesto sreće i ljubavi. Naime, turistički djelatnici otoka Raba, sadašnji i oni prijašnji, oduvijek u medijima i promotivnim akcijama diljem Europe promoviraju jednu od najstarijih nudističkih plaža na Jadranu. To je Uvala Kandarola koja je u Europi postala poznata nudistička plaža nakon što su se tamo 1936. godine prvi okupali tadašnji engleski kralj Edward VIII. i njegova buduća supruga Wallis Simpson. Temeljem te povijesne činjenice odlučili smo krenuti u agresivniju promidžbenu akciju turističkog oglašavanja, te smo 2009. godine u Londonu pozvali PR agenticu Juliju Berg da posjeti otok Rab, što je ona 2010. i učinila. Ispričali smo joj priču o povijesti nudizma i FKK (Freikörperkultur) na našem otoku koja je usko vezana s Velikom Britanijom pa se uskoro ta informacija pojavila u britanskom dnevnom listu Daily

TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

Mail. Kao vrsna PR agentica, Julia Berg načinila je poveznicu tadašnjeg i sadašnjeg tek vjenčanog kraljevskog para spomenuvši njihov mogući posjet otoku Rabu. Takve su informacije vrlo važne jer pomažu u promociji rapskog, ali i hrvatskog turizma te prepoznatljivog otočnog brenda, nudizma. Smatramo da taj brend treba dodatno učvrstiti i visoko pozicionirati na sve zahtjevnijem europskom tržištu. U prilog promociji ide i katalog Love Croatia X – turistički program Essentially Prestigea, jedina brošura u Velikoj Britaniji u kojoj su navedene rapske plaže i uvale, a kojom se koristi

Uvala Kandarola u Europi je postala poznata nudistička plaža nakon što su se tamo 1936. prvi okupali Edward VIII. i Wallis Simpson 3000 britanskih turističkih agenata. Naravno da su motivi dolaska turista na otok Rab različiti. Kupališni turizam je zasigurno glavni motiv dolaska

gostiju ne samo na Rab nego i u ostala jadranska turistička odredišta, a takav oblik turizma dolazi do punog izražaja od svibnja do listopada. Međutim, na Rabu su razvijeni i ostali oblici turizma poput zdravstvenog turizma i to zbog bogatstva rapskih šuma i čistog zraka koji pogoduje plućnim i srčanim bolesnicima, zatim je tu vrlo kvalitetan hotelski i obiteljski smještaj, kampovi te bogatstvo autohtone gastronomije. Turisti uži-

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

vaju u tradicijskim otočnim jelima, siru i pršutu, otočnoj janjetini uz kapljicu domaćeg crnog i bijelog vina, a na kraju sve to zaslade još jednim otočnim brendom - rapskom tortom. Osim toga, na Rabu je sve veća zastupljenost ekoloških izvornih otočnih proizvoda, primjerice lavande, ulja, meda i proizvoda od ljekovitog bilja. Otok Rab je i geopark što pogoduje razvitku znanstveno-edukativnog turizma. Posebno bih htio naglasiti projekte i prednosti koje otok Rab ima u odnosu na ostala turistička odredišta Hrvatske. Ujedno su to i vrlo važni i prepoznatljivi brendovi - manifestacija Rabska fjera, rapski samostreličari, već spomenuta rapska torta i rapska mala brodogradnja. Potrebno je naglasiti kako je Rab i jedno od najznačajnijih mediteranskih nautičkih odredišta. Naravno da ne smijemo zaboraviti 75. obljetnicu posjeta kraljevske obitelji i obljetnicu nudizma na našem otoku, ali pritom moramo istaknuti vrlo važnu kategoriju, tj. vrlo važan brend za realizaciju svih tih posebnosti, a to su Rabljani.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

ODRŽANA KONFERENCIJA ODMJERENO U EUROPU

Podizati kompetentnost i ujednačiti kriterije Na drugoj međunarodnoj konferenciji o mjeriteljstvu koja se pod nazivom Odmjereno u Europu proteklog tjedna održala u Šibeniku, okupilo se oko 140 sudionika koji su se upoznali s najnovijim pravilima i dostignućima u mjeriteljstvu. Glavni cilj konferencije bio je upoznavanje najšireg kruga korisnika s mjeriteljskim zahtjevima, s najjednostavnijim načinima korištenja nacionalne mjeriteljske infrastrukture, te stupnjem njene usklađenosti sa zakonodavstvom Europske unije. "Ovakva konferencija nije važna samo za mjeritelje. Važna je i za trgovce i proizvođače iz razloga što će biti upoznati sa svim aktivnostima koje provodi Vlada iz područja slobodnog kretanja roba. Bitno je da naši proizvođači i trgovci znaju koja je regulativa važna kako bi se proizvodi plasirali na tržište", istaknula je Ema Culi, ravnateljica Uprave za trgovinu i unutarnje tržište u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.

Drugi krug natječaja za Pleso u lipnju Stručno povjerenstvo za koncesiju novog putničkog terminala Zračne luke

( za 18,2% ili na 8,9 mlrd € rastao izvoz u 2010.

KONVENCIJA HRVATSKIH IZVOZNIKA

Na nužnost podizanja kompetentnosti i ujednačavanja kriterija svih osoba koje rade u sustavu mjeriteljstva ukazao je Krešimir Buntak, ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo. "To je nužno zbog otklanjanja bilo kakve mogućnosti malverzacija u trgovačkom smislu te osiguranja sigurnosti građana. Uz to nam je potrebno kadrovsko popunjavanje i stalna nabava suvremene opreme. Naime, imamo samo pet inspektora specijaliziranih za mjeriteljstvo, koji prosječno rade po 250 nadzora godišnje. Nužno nam je barem desetak takvih inspektora, te osnivanje još jednog tijela za stručni nadzor kako bi olakšali inspektorima posao", naglasio je Buntak. (J.V.)

*vijesti

Radio 101 na prodaju Početna cijena za prodaju zagrebačkog Radija 101 bit će 5,7 milijuna kuna, a natječaj će biti raspisan ovoga tjedna. Sudski vještak za marketing i medije procijenio je vrijednost brenda Radio 101 na 4,6 milijuna kuna, dok su pokretnine i oprema u njegovu vlasništvu procijenjeni na 1,1 milijun kuna. Otvaranje ponuda zakazano je za 20. lipnja.

Privredni vjesnik Broj 3678, 23. svibnja 2011.

Zagreb zadovoljno je brojem i kvalitetom natjecatelja koji su dostavili zahtjev za sudjelovanje u nadmetanju za javno privatno partnerstvo. Drugi krug natječaja održat će se u lipnju. Imena svih ponuditelja bit će poznata javnosti na otvaranju konačnih ponuda. U prošloj godini izgubljeno 1,66 milijardi kuna Hrvatski su poduzetnici u prošloj godini ostvarili neto gubitak u iznosu od 1,66 milijardi kuna, dok su u 2009. godini ostvarili neto dobit u iznosu od 2,4 milijarde kuna, podaci su Financijske agencije. Gubitak na godišnjoj razini poduzetnici su zadnji put ostvarili 2000. godine, i to u iznosu od 838 milijuna kuna.

Vlada će mijenjati korist izvoznika Izvoznici traže, uz ostalo, snažniju dokapitalizaciju HBOR-a radi dugoročnijeg finan uvođenje zaštitnih carina za proizvode koji su subvencionirani u inozemstvu te uvo nekvalitetnih inozemnih proizvoda Igor Vukić vukic@privredni.hr

rud i upornost izvoznika Vlada će podržati izmjenom zakona u njihovu korist, istaknula je premijerka Jadranka Kosor na prošlotjednoj Šestoj konvenciji Hrvatskih izvoznika. Prijedloge izvoznika ocijenila je pri-

U prošloj godini preko modela A plasirano je 583 kredita ukupne vrijednosti 2,5 milijardi kuna hvatljivim i pozvala predstavnike Hrvatskih izvoznika na sastanak na kojem bi se dogovorili o zakonskim izmjenama. Prijedloge izvoznika iznio je Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara i HIZ-a. Traži se, uz ostalo, snažnija dokapitalizacija Hrvatske banke za obnovu i razvoj radi dugoročnijeg financiranja izvoznih poslova. Predlaže se uvođenje zaštitnih carina za proizvode koji su subvencionirani u inozemstvu te uvođenje kontrole i zabrane uvoza nekvalitetnih inozemnih proizvoda. Domaće investicije treba provoditi tako da se omogući hrvatskim tvrtkama stjecanje referenci za strana tržišta. Izvoznici smatraju da treba reformirati po-

litiku subvencija i uvesti menadžerski tim koji bi novac za poticaje usmjeravao na učinkovitiji način. Premijerka Kosor istaknula je kako je u 2010. izvoz rastao za 18,2 posto, te dosegao 8,9 milijardi eura. Pohvalila je izvozna poduzeća jer mnogo ulažu u istraživanje i razvoj. Iako su u manjini u odnosu na ukupni broj poduzeća, izvoznici su uložili čak 565 milijuna kuna u istraživanje, što je više od 55 posto ukupnog takvog ulaganja u Hrvatskoj, naglasila je premijerka. Što je radila Vlada Vlada je izvozne napore izravno poduprla sa 70 milijuna kuna. Pomoć su primile 274 tvrtke, a sufinanciran je zajednički nastup na 107 sajmova. Na domaćem terenu Vlada je pomogla smanjivanjem neporeznih davanja i jačanjem likvidnosti javnih poduzeća koja više nisu dužnici i svoje obveze ispunjavaju za 42 dana. Prije godinu dana taj je rok iznosio 72 dana, podsjetila je premijerka, dodajući da zbog boljih rezultata HEP-a u 2010. nije bilo ni rasta cijene električne energije. Nastavljen je kreditni i jamstveni program po modelima A plus i B plus. U prošloj godini preko modela A plasirano je 583 kredita ukupne vrijednosti 2,5 milijardi kuna. Kamate su sada slične onima u eurozo-

ni, a premijerka je predbacila nekim bankama to što se i dalje na natječaje javljaju s neprimjereno visokim kamatnim ponudama, od osam i više posto. “Svi se moramo prilagoditi aktualnoj situaciji. Na riječima svi podržavaju reforme, a onda ih izbjegavaju kad dođemo u njihovo dvorište”, rekla je premijerka. Najavila je imenovanje novih trgovinskih atašea koji će pomagati izvoznicima u snalaženju na novim tržištima. Nagrade najboljima Završetak pregovora s Europskom unijom, koji se očekuje u lipnju, dat će hrvatskim privrednicima novi poticaj za izlazak na tržište od 500 milijuna potencijalnih potrošača,

zaključila je predsjednica Vlade. Hrvatski izvoznici dodijelili su nagrade Zlatni ključ najboljim izvoznicima na različitim tržištima. Iako njihovi prijedlozi često zvuče kao prizivanje netržišne

Većinu Zlatnih ključeva dobile su tvrtke koje su osnovane stranim kapitalom zaštite domaće proizvodnje, u nagradama su pokazali razmjernu otvorenost: većinu Zlatnih ključeva dobile su tvrtke koje su osnovane stranim kapitalom ili u njima strani investitori imaju pretežni utjecaj.

www.privredni.hr Broj 3678, 23. svibnja 2011.

( čak 565 mil kn izvoznici uložili u istraživanje

zakone u ciranja izvoznih poslova, a predlažu i đenje kontrole i zabrane uvoza

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI

Konkurentnost ne može biti herojski čin u neprijateljskom okruženju Da bi se regionalne razlike smanjile, potrebne su dugoročne politike i institucije koje ih provode. Kad bismo ih ustrojili, vjeruje Ivica Mudrinić, u idućih 15 godina mogli bismo udvostručiti hrvatski BDP Drago Živković zivkovic@privredni.hr

egionalne razlike u konkurentnosti u Hrvatskoj su i dalje vrlo velike, a u protekle tri godine ostvaren je vrlo mali napredak u njihovu premošćivanju. Pokazao je to i Regionalni indeks konkurentnosti, projekt Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) i UN-ovog programa za razvoj (UNDP), proveden ove godine drugi put. U usporedbi s podacima iz prvog istraživanja provedenog 2007. najveća je razlika skok Varaždinske županije, koja je sada najkonkurentnija u Hrvatskoj, ispred Grada Zagreba. Dno ljestvice i dalje drže uglavnom županije

Dobitnici nagrade Zlatni ključ za najbolje izvoznike u 2010. godini VELIKI IZVOZNIK

Končar D&ST

SREDNJI IZVOZNIK

Solaris

MALI IZVOZNIK

Navis Consult

NAJINOVATIVNIJI IZVOZNIK

AVL-AST

ITALIJA

Solaris

BIH

Koka

NJEMAČKA

Eko Međimurje

SLOVENIJA

PPC Buzet

AUSTRIJA

Eurocable Group

SRBIJA

Cedevita

SAD

Dok-Ing

MAĐARSKA

Sladorana

RUSIJA

Jadran-Galenski laboratorij

VELIKA BRITANIJA

Končar-energetski transformatori

JUŽNA AMERIKA (BRAZIL) LPT AZIJA I PACIFIK (EMIRATI) Šestan-Busch AFRIKA (NIGERIJA)

Končar D&ST

RASTUĆA TRŽIŠTA (KINA I HONG KONG)

Harburg-Freudenberger

Razlike među županijama najmanje su u Panonskoj regiji, ali to je ravnomjernost u siromaštvu na istoku Hrvatske, s tim što su Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska zamijenile mjesta. Upravo primjer Požeško-slavonske županije, bogate sirovinama, predsjednik NVK-a Ivica Mudrinić smatra znakovitim za cijelu raspravu o konkurentnosti: prije 60 ili 70 godina to je područje bilo među najrazvijenijima u Hrvatskoj jer se tada razvoj temeljio na resursima, a danas na znanju i inovacijama, kojih na

istoku Hrvatske očito nedostaje. Perceptivne ocjene Indeks konkurentnosti, pojasnila je članica NVK-a Slavica Singer, izračunava se na temelju 123 statistička i 68 perceptivnih kriterija. Upravo su perceptivni kriteriji Varaždinsku županiju iznijeli na vrh, unatoč upola manjem BDP-u po glavi stanovnika. Tako je Zagreb dobio vrlo niske ocjene poslovnog okruženja, dok je Varaždinska županija dobila najviše moguće. Prije tri godine Zagreb je dobio mnogo više perceptivne ocjene, a razlozi za toliki pad mogli bi se skrivati u promjeni metodologije izračuna. Na primjedbe da je metodologija loša, Slavica Singer uzvraća da ako je i loša, jednako je loša za sve. Na ljestvici konkurentnosti najveći je skok ostvarila Krapinsko-zagorska županija, sa 15. na 11. mjesto, a najveći pad Koprivničko-križevačka sa 7. na 12. mjesto. Razlike među županijama unutar statističkih regija (Sjeverozapadne, Jadranske i Panonske) najmanje su u Panonskoj, ali to je

Rezultati rangiranja županija Hrvatske ŽUPANIJA Varaždinska Grad Zagreb Istarska Međimurska Zagrebačka Zadarska Primorsko-goranska Splitsko-dalmatinska Dubrovačko-neretvanska Šibensko-kninska Krapinsko-zagorska Koprivničko-križevačka Osječko-baranjska Karlovačka Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Virovitičko-podravska Ličko-senjska Sisačko-moslavačka Vukovarsko-srijemska Požeško-slavonska

2010.

2007.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

4 1 3 2 5 9 6 8 10 13 15 7 14 12 11 18 17 19 16 21 20

Izvor: Reginalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010.

ravnomjernost u siromaštvu, tvrdi Slavica Singer, koja i sama dolazi iz tog dijela Hrvatske (profesorica je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku). Dinamika aktivnosti Zanimljivo, Panonska Hrvatska odskače i po dinamici poslovne aktivnosti, što znači da tamošnji poduzetnici aktivno pokušavaju promijeniti stanje. To što u tome zasad ne uspijevaju, podjednako je odgovornost i središnje države i lokalne

U Slavoniju tri milijarde Iako je sada najnerazvijenija, potencijali Panonske regije su golemi, tvrdi viša izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić. Hrvatski prehrambeno-trgovački div u Slavoniju je ušao 2005. godine i od tada su uložili više od tri milijarde kuna. Kadrovski, recesija im je pomogla, jer su zbog manjka posla u Zagrebu dobili stručnjake koji su bili voljni otići u Slavoniju. Za opće povećanje konkurentnosti nedostaju nam kapaciteti za promjene, smatra Ljerka Puljić koja ne vidi potrebe za promjenu tečajne politike jer tečaj ne utječe presudno na konkurentnost.

samouprave jer konkurentnost ne može biti herojski čin poduzetnika u neprijateljskom okruženju, ističe Slavica Singer. Omjer između dohotka u najsiromašnijim i najbogatijim županijama u Hrvatskoj je 1:3. To naoko ne izgleda loše ima li se na umu da je omjer unutar EU-a, između najbogatijeg Luksemburga i najsiromašnije Bugarske čak 1:7. Ipak, valja imati na umu da je to raspon na mnogo većem geografskom području od Hrvatske. I dok je cijela Hrvatska na 64 posto prosjeka razvijenosti EU-a, Sjeverozapadna regija je na 78 posto, a Panonska na samo 46 posto. Da bi se te razlike smanjile, potrebne su dugoročne politike i institucije koje ih provode. Kad bismo ih ustrojili, vjeruje Mudrinić, u idućih 15 godina mogli bismo udvostručiti hrvatski BDP.

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3678, 23. svibnja 2011.

( 38 mil kuna

( 5% prihoda

cijena Končarevog vlaka

odlazi na istraživanje i razvoj

PETER LÖSCHER, GLAVNI IZVRŠNI DIREKTOR SIEME

NOVA PRUŽNA UZDANICA

Naš posao proizvodi

Kriza je još jedan dokaz da je globalna ekonomija postala

Kvaliteta svjetska, cijena hrvatska Končarev niskopodni elektromotorni vlak četverodijelno je zglobno vozilo, dugačko 75 metara. Vlak je rezultat višegodišnjeg rada 250 stručnjaka Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ada bi se poredala sva vozila koja je u tridesetak godina rada proizveo Končar-Električna vozila, kolona bi bila duga 20 kilometara. Po današnjim cijenama, vrijednost svih tih vozila premašila bi milijardu eura. Najnoviji tračnički proizvod Končarevih inženjera je niskopodni elektromotorni vlak za regionalni promet, koji bi trebao biti isporučen HŽ Putničkom prijevozu. No, kako je HŽ obveznik Zakona o javnoj nabavi, najprije treba raspisati natječaj, ali predsjednik Uprave Končara Darinko Bago uvjeren je da će njihov vlak pobijediti jer je, kaže, kvalitetom na svjetskoj razini, a petnaestak posto jeftiniji. Cijena je, inače, oko 38 milijuna kuna. Končarev niskopodni elektromotorni vlak četverodijelno je zglobno vozilo, dugačko 75 metara, sa 212 sjedećih i 220 stajaćih mjesta. Deklarirana maksimalna brzina

je 160 kilometara na sat, ali stvarna ovisi, naravno, o prugama na kojima vlak vozi. Kako tvrde u Končaru, njegova konstrukcija, dizajn i vozna svojstva omogućuju vrhunsku udobnost i sigurnost vožnje. Putnički prostor vlaka je jedinstvena cjelina, bez pregrada i stepenica, a visina poda prilagođena je

Od ugovaranja do preuzimanja vlaka proteklo je 18 mjeseci za perone visine 55 centimetara. Vlak je podijeljen na prvi razred u kojem je 20 sjedala te drugi razred sa 192 sjedala, od kojih je 10 preklopnih. Okretna postolja Vlak ima osam širokih vrata za brzu izmjenu putnika. Putnički je prostor u potpunosti klimatiziran, pokriven videonadzorom i opremljen sustavom informiranja putnika. Vlak je rezultat višegodišnjeg rada 250 stručnjaka u Končaru, a u proizvodnji

su sudjelovali Tvornica željezničkih vozila Gredelj i brojni dobavljači. Voditelj projekta Josip Ninić ističe da je u sklopu razvoja vlaka prvi put na ovim prostorima proizvedena i originalna okretna postolja. U svijetu je, tvrde u Končaru, malo zemalja koje imaju industriju sposobnu razviti i proizvesti takav visokotehnološki proizvod kao što je niskopodni elektromotorni vlak. Od ugovaranja do preuzimanja vlaka proteklo je 18 mjeseci, uključujući i sva potrebna ispitivanja. Dio ispitivanja proveden je u Češkoj, a vlak je svjetsku premijeru doživio lani na sajmu Innotrans u Berlinu gdje su reakcije bile vrlo pozitivne. Sličan je vlak, kao pilot-projekt, već prodan Željeznici Federacije BiH. Službena predaja vlaka HŽ-u je u tijeku, kažu u Končaru. Član Uprave HŽ Putničkog prijevoza Mario Musa najavio je da bi vlak za početak mogao prometovati na linijama od Zagreba prema Koprivnici, Ogulinu i Sisku.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

proteklom tromjesečju Siemens je na globalnoj razini rastao u svim sektorima i u svim državama u kojima posluje. Tako je zato što imaju prave proizvode za novu energetsku eru - od supe-

Cilj nam je postići više od 40 milijardi eura prihoda od zelenih tehnologija do 2014. ručinkovitih plinskih turbina do solarnih elektrana i vjetroelektrana, tvrdi njihov glavni izvršni direktor Peter Löscher. Samo u energetskom sektoru nove narudžbe kod Siemensa oborile su rekord premašivši samo u ovom kvartalu devet milijardi eura. Siemensu je u Hrvatskoj nedavno povjeren posao energetski učinkovite modernizacije rafinerije nafte u Rijeci, a u veljači su s našim ministarstvom zdravstva potpisali ugovor vrijedan 50,5 milijuna kuna za isporuku četiriju uređaja za magnetsku rezonanciju. Uz core business - zelene tehnologije, Siemensova poslovna strategija usmjerena je na goruće trendove današnjice - klimatske promjene, demografske promjene i rastuću urbanizaciju. O svemu tome

razgovarali smo s Peterom Löscherom. Početkom ove godine Siemens je učvrstio svoj rast i postigao rekordnu zaradu. Na kojoj se uspješnoj poslovnoj metodi zasniva poslovanje Siemensa? - Održivost i inovacija temelj su našeg uspjeha. Rekao bih čak da je inovativnost žila kucavica Siemensa. Već dulje od 160 godina mi krčimo nove puteve i zalazimo tamo kamo nas druge kompanije ne mogu slijediti. A ako želite ostati na čelu, morate razvijati inovativne proizvode praktički svaki dan. To vrijedi za čitav naš portfelj. Zadnjih godina Siemens je na istraživanje i razvoj konstantno trošio oko pet posto svojih ukupnih prihoda. Te smo se kvote držali i usred globalne krize. To i znači održivost i dugoročna orijentacija. I to se isplati: danas je Siemens inovativniji no ikad jer zapošljavamo najbolje talente i nikad ne posustajemo u nastojanju da uvećamo svoju inovacijsku moć. K tome, ove ćemo godine značajno povećati ulaganja u istraživanje i razvoj. Prošle je godine naših oko 30.000 istraživača došlo do nekih 8800 izuma - to je 40 izuma po svakom radnom danu. Rezultat: Siemens je inovativniji nego ikad. I jači u svakom smislu: s oko 92 milijarde eura u obliku narudžbi dosegnuli smo vlastiti rekord, a naš utržak nikad nije bio

tako visok kao u financijskoj 2010. godini. Koja tržišta ostvaruju najbolje rezultate i zašto? - Naš posao pogone zeleni proizvodi. Možda znate da Siemens gotovo trećinu svojih ukupnih prihoda stvara svojim zelenim portfeljem. To nas čini najvećim dobavljačem zelenih, energetski učinkovitih tehnologija na svijetu. A cilj nam je postići više od 40 milijardi eura

www.privredni.hr Broj 3678, 23. svibnja 2011.

( 6 mlrd €

vrijednost ugovora s Deutsche Bahnom

( 1500 zaposlenika ima Siemens u Hrvatskoj

nsa AG

pogone zeleni

mnogo nepredvidljivija te da se kompanije moraju bolje pripremiti za brze promjene okolnosti prihoda od zelenih tehnologija do 2014. Zašto zeleno tržište raste tako brzo? Zato što naši klijenti znaju da se ulaganja u zelene proizvode naprosto isplate. Pogledate li oko sebe, vidjet ćete da se razvoj svjetske ekonomije odvija u dvije različite brzine. Na brzoj traci vidjet ćete ekonomije u nastajanju. Do 2015. one će pridonositi više od polovine globalnog ekonomskog rasta. U prošlom kvartalu tržišta u nastajanju ponovno su rasla znatno brže nego ukupne narudžbe - njihov je rast bio oko 52 posto, s bilancom od oko 7,5 milijardi eura, što je iznosilo 36 posto ukupnih narudžbi za cijelo tromjesečje.

Unatoč krizi - rast prihoda Koliko ste zadovoljni poslovanjem Siemensa u Hrvatskoj? - Povijest Siemensa u Hrvatskoj datira iz davne 1921. godine, kada su se tu počeli proizvoditi električni motori. Trenutačno imamo oko 1500 zaposlenika u Hrvatskoj. Unatoč financijskoj krizi, poslovanje Siemensa Hrvatska ostalo je stabilno u svim sektorima te je čak zabilježen i rast prihoda, novih narudžbi i profita u fiskalnoj 2010. godini. A mi smo savršeni partneri za gradove, tretiranje voda i proizvodnju energije u Hrvatskoj. Siemens upravo isporučuje prvi od niza projekata obnovljive energije koje je ra-

zvio Dalekovod, u suradnji s tvrtkom EKO (d.o.o. za gospodarenje otpadom Zadarske županije, op.a.) koja se bavi obnovljivim izvorima i industrijom okoliša. Siemens je tako isporučio četiri najsuvremenije 2,3-megavatne vjetroturbine za vjetroelektranu Velika Popina kod Gračaca. U komercijalnom radu je od prosinca 2010. godine, a trebala bi zadovoljiti potrebe za strujom oko 8000 hrvatskih kućanstava. Dakle, već smo poprilično učinili za razvitak države i uvjereni smo da će Siemensova rješenja i nadalje unaprjeđivati hrvatsku infrastrukturu, kako bi je učinila još konkurentnijom u Europi.

Kako ste svoje poslovanje prilagodili kriznim uvjetima? Koji sektori Siemensovog poslovanja su se pokazali otpornijima a koji ranjivijima? - Kriza je još jedan dokaz da je globalna ekonomija postala mnogo nepredvidljivija te da se kompanije moraju bolje pripremiti za brze promjene okolnosti. A pokazala je i to da mnogi menadžeri nisu svoje tvrtke vodili odgovorno ili pošteno. Time su ozbiljno ugrozili globalnu ekonomiju. Ljudi si više ne mogu priuštiti takvo ponašanje. Više no ikad danas je potrebno da poslovni lideri budu pouzdani. Moj prioritet uvijek je bio raditi pošteno i održivo. Isto vrijedi i za Siemens. Upravo smo tako - i to ne-

ovisno o krizi - kompaniju osigurali od budućih oluja i obavili najvažnije zadaće još prije globalnog ekonomskog pada. To što je Siemens sada jači nego prije krize govori da smo na pravom putu. Čak smo i svoja očekivanja od 2011. godine povisili na najmanje 7,5 milijardi eura profita. I rast narudžbi i rast prihoda bit će viši no što smo prije mislili. U kojim ste sektorima najprogresivniji i zašto? - U prošlom smo kvartalu ‘probili plafon’ u svim industrijama i u svim državama u kojima poslujemo. Tako je stoga što imamo prave proizvode za novu energetsku eru - od supe-

Rasli smo na staromodan način - zarađujući i odrađujući svaki dogovoreni posao ručinkovitih plinskih elektrana, do solarnih i vjetroelektrana. Naš Energetski sektor oborio je rekord u novim narudžbama. Samo u drugom kvartalu 2011. nove narudžbe premašuju devet milijardi eura. U Hrvatskoj je Siemens nedavno izabran za energetski učinkovitu modernizaciju rafinerije u Rijeci, a sličan posao dobili smo i u srbijanskom Pančevu. Za razliku od naših konkurenata, Siemens svoj rast nije kupovao akvizicijama. Mi smo rasli na staromodan

način - zarađujući i odrađujući svaki dogovoreni posao. Ali, ne ograničavamo se na organski rast. Budite uvjereni da motrimo svaki potencijalni cilj za akviziciju i da agresivno generiramo rast. Naš srednjoročni cilj je doseći snagu od 100 milijardi eura. Što je s ostalim sektorima? - Strategija Siemensa strogo je orijentirana na tri megatrenda: klimatske promjene, demografske promjene i rastuću urbanizaciju. Upravo ona jedan je od glavnih izazova za sve gradove u svijetu. Ljudi žele kvalitetan život. Trebaju im čist zrak i voda i pouzdani izvori električne energije. Ljudima treba dostupna zdravstvena usluga - primjerice, s hrvatskim ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi nedavno smo potpisali ugovor o opskrbi medicinskom opremom. Ljudi također moraju biti mobilni i imati adekvatne transportne sustave. Stoga je Siemens upravo ustanovio i novi, četvrti sektor Infrastruktura i gradovi. Početni skok u njemu smo već ostvarili, potpisavši s Njemačkom željeznicom (Deutsche Bahn) najveći ugovor u svojoj povijesti, koji će itekako osnažiti budući rast ovog novog sektora. Dio te narudžbe je izrada i isporuka do 300 kompozicija međugradskih vlakova, a vrijednost ugovora je gotovo šest milijardi eura.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3678, 23. svibnja 2011.

( 23. svibnja

Vijeće ministara razgovarat će i o hrvatskim pregovorima

PRISTUPNI PREGOVORI

ZADNJI ELEMENTI SLAGALICE Stvari se jesu počele kretati prema finalu, no sve je kao u američkoj izreci koja kaže da “nije gotovo dok ne zapjeva debela gospođa” Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

ada vijesti o hrvatskim pristupnim pregovorima objavljuju glavni urednici u svojim osvrtima, riječ je o kampanji uvjeravanja i trgovanja dobrim vijestima na terenu kandidatske zemlje. Iskustvo prošlog kruga proširenja ponavlja se i u ovome. Činjenica je da su se stvari konačno počele kretati prema finalu, no sve je kao u američkoj izreci da “nije gotovo dok ne zapjeva debela gospođa”. Države članice sjetile su se proširenja, zaključivši da je gotovo šest godina procesa ipak malo previše. Pomicanje Hrvatske prema finalu otvorit će put Islandu koji je u uvodnoj fazi pregovaračkog procesa, ali i na točki na kojoj će ga do daljnjega zaustavljati Velika Britanija i Nizozemska radi vraćanja dugova islandskih banaka tamošnjim štedišama. U ovom se krugu proširenja potvrdilo da kandidate najuspješnije stopiraju neriješena bilateralna pitanja... koja Europska komisija, kao zaštitnica Sporazuma i pregovarač u ime zajednice, ne želi vidjeti, priznati niti uzeti u obzir kao da se ne događaju. Bez konkretnih odluka EK je na prošlotjednom sastanku koledža 27 povjerenika pretresla hrvat-

ske pregovore, te uzela u obzir informacije i činjenice bez donošenja odluka. Opća uprava za proširenje primila je opširno izvješće hrvatske vlade o oba preostala poglavlja, Pravosuđu i Tržišnom natjecanju. “Treba još nešto vremena da bismo ih proučili”, priznala je glasnogovornica zadužena za proširenje Natasha Butler dodajući da posao teče jer će EK tražiti dodatne infomacije od hrvatske vlade. Isto tako, predstoji izvješće Komisijinog tima stručnjaka s puta po Hrvatskoj, obećan za nekoliko dana, što znači da se nikakva konkretna od-

luka u vidu prijedloga članicama neće donijeti i proslijediti u 27 prijestolnica prije kraja svibnja.

Zemlja s određenim datumom ulaska za ulagače je već zemlja u Uniji, s njenim zakonodavstvom i standardima Slika stanja u Hrvatskoj je mozaik, a za njegovo slaganje se, osim Vladinog izvješća i dodatnih pojašnjenja te opaski Komisijinog tima i redovnih infor-

macija zagrebačkog ureda EK-a, koriste i drugi izvori, poput civilnog društva. Priču može zasoliti i svježa UNDOC-ova analiza korupcije u regiji s nekim zanimljivim brojkama. Iako su odgovore slične hrvatskima nekidan dali anketirani u Nizozemskoj (gdje je trećina ispitanih spremna potplatiti kako bi dobila protuuslugu, pogotovo u poslu), Hrvatska je pod povećalom – što je zapravo dobro za nju, jer prisiljava sporovozne vlasti da se zaista suoče s problemom korupcije prelazeći s kampanja i velikih naslova na sudske procese finalizirane presudama. Još korisnije je to za poslovnu klimu – osjeća se da se na Zagreb snažnije pritišće kako bi iskoristio povoljnije poslovno okružje za poticanje gospodarskog oporavka i izlazak iz recesije. Svi analitičari podsjećaju kako se izvjesnost ulaska u EU, pogotovo od trenutka objave datuma, odražava na snažniji ulazak stranog kapitala i rast direktnih stranih ulaganja. Zemlja s datumom je ulagačima već zemlja u Uniji, s njenim zakonodavstvom i standardima. Lipanj ili srpanj Sve u svemu, nastavi li se živahni poticaj tromom pregovaračkom procesu, moguće je da pregovori budu zaključeni ili u lipnju ili najkasnije u srpnju. Vijeće ministara vanjskih poslova 23. svibnja

kao dodatak večeri ima hrvatske pregovore; odluke se ne očekuju osim, možda, okvirni datum završetka procesa i ulaska u EU. Ako Hrvatska promaši 21. lipnja za mađarskog predsjedanja i time propusti potvrdu summita EU-a tri dana kasnije, preostaje srpanjski termin, sada već za poljskog predsjedanja – četvrtog u nizu koje proširenje stavlja među prioritete ali možda prvog kome će se posrećiti rezultat. Budući da na rasporedu nema liderskog skupa, formu zaključenja procesa obavili bi ministri vanjskih poslova što nije primjereno običaji-

ma ali ni suprotno propisima. Pristupni sporazum Europski parlament, nakon rasprave, može potvrditi najranije u listopadu, a lidersko stavljanje potpisa na nekoliko kilograma težak dokument došlo bi na red ili u studenom ili prosincu. I, ne zaboravimo još dvije prepreke – mogući slovenski referendum i veoma neizvjestan ishod hrvatskoga, gdje trenutačno najkrupnija prijetnja prolasku leži u izjednačavanju članstva u EU-u i nepopularne vladajuće koalicije. Dakle, “debela gospođa” ni izdaleka nije zapjevala.

Monitoringa neće biti Bitno je za pregovore da se, u principu, odvijaju prema ispunjavanju određenih kriterija ne temeljeći se na rokovima. Datuma bi ipak moglo biti - navelike se špekulira o sredini 2013. godine čime bi se državama članicama dala uobičajena godina i pol za ratifikaciju pristupnog sporazuma. U igri ideja otpao je monitoring koji je apliciran Bugarskoj i Rumunjskoj - njihova je nespremnost bila glavni službeni argument za postroženi tretman kandidata novog kruga proširenja i preko stotinu mjerila određenih Hrvatskoj, a nepostojećih za kandidate prošlog kruga. Monitoringa neće biti - no od Hrvatske se očekuje obaviti preostale poslove u razdoblju između završetka pregovora i ulaska u EU - kada će joj nad glavom visjeti mač nekih članica koje, budu li nezadovoljne situacijom u medijima ili pravosuđu, imaju moćno sredstvo blokade - odgodu ratifikacije.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3678, 23. svibnja 2011.

( 30 mil kn

potpora svinjogojskom sektoru

( 100 mil kn kredita od HPB-a Hrvatskim autocestama

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Niži vodni doprinos za proizvodnju

*vijesti EBRD: Hrvatska će rasti za 1,4 posto I Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) za ovu godinu je snizila očekivanja o hrvatskom gospodarskom rastu. Sada

Mijenjat će se i način obračuna vodnog doprinosa koji se do sada plaćao na početku investicije i predstavljao veliko opterećenje za ulagače

lagači u proizvodne pogone i druge objekte za proizvodnu djelatnost uskoro bi mogli plaćati niže vodne doprinose, najavila je Vlada na prošlotjednoj sjednici. Mjera se nalazi u prihvaćenim dopunama Akcijskog plana za uklanjanje prepreka za investitore. Mijenjat će se i način obračuna vodnog doprinosa koji se do sada plaćao na početku investicije i predstavljao veliko opterećenje za ulagače. Najavljene su i nove olakšice za investitore u obnovljive izvore energije. HEP će se obvezati na izgradnju infrastrukture za preuzimanje električne energije iz alternativnih izvora energije u “konkretno određenom i

države i jedinica lokalne samouprave, koji su dosad često odgađali početak gradnje. Predlaže se da investitor u takvim slučajevima dobije dozvolu za građenje, ali uz pisanu suglasnost države i jedinice lokalne samouprave koje vode spor. Time bi se stranke u sporu obvezale na međusobno uređenje odnosa bez ometanja investicijskog projekta. Sve razumnom roku”. Oduzimat će se dozvole investitorima koji su rezervirali lokacije za vjetroelektrane, a u predviđenom roku nisu započeli s gradnjom. Prema riječima Domagoja Ivana Miloševića, potpredsjednika Vlade za investicije, dopunama Akcijskog pla-

na obvezat će se nadležne institucije da pojednostave propise za financiranje gradnje infrastrukture nužne za provedbu investicijskih projekata. Jednostavnije će biti i procedure prenamjene šumskog zemljišta. Vlada obećava i ubrzanje imovinskopravnih sporova između

Oduzimat će se dozvole investitorima koji su rezervirali lokacije za vjetroelektrane, a nisu u roku započeli s gradnjom

ove dopune Akcijskog plana trebale bi biti provedene do 15. lipnja. Nove cijene cestarina Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je dala suglasnost Hrvatskim autocestama za nove cijene cestarina. Iznosi novih i (vjerojatno) viših cijena nisu objavljeni. Hrvatske autoceste dobile su i pravo u Hrvatskoj poštanskoj banci koristiti kreditni okvir od 100 milijuna kuna. Sa 30 milijuna kuna Vlada će intervenirati u svinjogojskom sektoru radi ublažavanja pada broja domaće tovne prasadi. Vlasnici će ubuduće dobivati posebnu naknadu za držanje ženskih rasplodnih grla. (I.V.)

TEŠKI DANI ZA RUDARSKI SEKTOR

Traži se novi zakon o rudarstvu Zbog kašnjenja nove uredbe kojom se naknada smanjuje za 60 posto, i ove će se godine naknade plaćati po starom cjeniku

zadnje tri godine nije riješen ni jedan problem vezan uz rudarski sektor unatoč brojnim apelima koje su poslodavci i zaposlenici u rudarstvu uputili nositeljima vlasti. Posebice su nezadovoljni zbog otežane državne birokracije, provedbe nove Uredbe o visini koncesijskih naknada te kontradiktornog Zakona o rudarstvu koji treba promijeniti, rečeno je na konferenciji za novinare održanoj u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Hrvatska vlada 25. ožujka donijela je Uredbu o novčanoj naknadi za koncesiju za eksplo-

ataciju mineralnih sirovina za ovu godinu, prema kojoj bi se naknada smanjila za 60 posto. “No, ta je uredba objavljena u Narodnim novina-

Zakon o rudarstvu pogoduje sivoj ekonomiji i korupciji, smatraju rudari ma tek 6. travnja kada je stupila na snagu, a s obzirom na to da se koncesija plaća godinu dana unaprijed, zaključno sa 31. ožujka, to znači da će se za cijelu godinu morati platiti koncesija pre-

ma staroj Uredbi”, istaknuo je Žarko Horvat, predsjednik Udruge industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva pri HUP-u. Primjera radi, tvrtka koja koristi zemljište veličine 100 hektara umjesto 60 posto manje naknade tj. 120.000 kuna, zbog prekasnog stupanja na snagu nove uredbe morat će platiti 300.000 kuna naknade. Neprovediv zakon Članovi Udruge industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva smatraju kako je Zakon o rudarstvu neprovediv jer “u operativi

ima niz nelogičnosti koje onemogućavaju vođenje upravnih postupaka te nedvojbeno pogoduje sivoj ekonomiji i korupciji, a legaliste tjera u sivu zonu”. Zbog toga su najavili izradu novog zakona o rudarstvu. Na konferenciji za novinare istaknut je primjer građevinske tvrtke Obšivač iz Metkovića kojoj je ovih dana Rudarska inspekcija zabranila rad. Govoreći o tom problemu, član Uprave Obšivača Ivan Barišić rekao je kako im državna birokracija u više od godinu dana nije uspjela riješiti Zahtjev za produljenjem rudarske koncesije iako

je tvrtka ispunila sve svoje obveze. “Kamenolom u Bijelom Viru kod Metkovića koji eksploatiramo ne radi dulje od mjesec dana, a 80 od ukupno 300 zaposlenih već je dobilo otkaze. Ne dobijemo li produljenje koncesije, otpuštanja će biti i dalje, a tvrtka će se naći pred financijskim slomom. Za šest mjeseci ove godine tvrtka Obšivač dogovorila je poslove u vrijednosti 120 milijuna kuna, ali pitanje je hoćemo li to moći ispoštovati. Žalosno je to što nam se događa jer smo jedini legalni kamenolom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji”, zaključio je Barišić. (S.P.)

prognozira realan rast BDP-a za 1,4 posto, dok se prema siječanjskim prognozama taj rast procjenjivao na dva posto. U 2012. godini hrvatsko gospodarstvo moglo bi ubrzati rast po stopi od dva posto. Po konkurentnosti predzadnji Prema izvješću za 2011. koje je objavio Međunarodni institut za razvitak menadžmenta sa sjedištem u Lausanni, Hrvatska je na ljestvici globalne konkurentnosti zauzela 58. mjesto od 59. zemalja. Prema konkurentnosti gospodarstva pala je za dva mjesta u odnosu na prošlogodišnje izvješće. Na ljestvici globalne konkurentnosti iza Hrvatske je jedino Venezuela. Cromaris povećao prodaju Tvrtka za marikulturu Cromaris u prva je četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje ostvarila rast prodaje od 70 posto. Povećanje prodaje rezultat je ulaganja u povećanje kapaciteta i modernizaciju proizvodnje te obrazovanje zaposlenih, kažu u tvrtki. Cromaris više od 60 posto proizvodnje plasira na izvozna tržišta, što predstavlja rast od 260 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Početkom godine u Cro-

marisu koji je dio Adris Grupe dovršena je dokapitalizacija vrijedna više od 155 milijuna kuna s ciljem ulaganja u proizvodnju i tehnologiju prerade ribe i povećanje proizvodnje na 5000 tona godišnje.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3678, 23. svibnja 2011.

( 20% više

turista u Požeško-slavonskoj županiji

KONTINENTALNI TURIZAM NA SLAVONSKOBARANJSKI NAČIN

Dobitna kombinacija: spoj urba Uz već prilično prepoznatljivu Baranju, istočna Hrvatska posljednjih je godina iznjedrila niz novih Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

arafrazirajući staru narodnu izreku “ako se po jutru dan poznaje...”, većina slavonskobaranjskih turističkih djelatnika mogla bi reći “ako se po proljeću godina prepoznaje, onda bi ova turistička godina mogla biti bolja od svih dosadašnjih”. Naime, prema službenim statističkim podacima za prva tri mjeseca ove godine, tri od pet slavonskih županija bilježe veći broj turističkih posjeta i noćenja nego što je to bilo prošle, 2010. godine. Najveći napredak zabilježen je u Požeškoslavonskoj županiji (+20 posto), potom u Osječkobaranjskoj (+6 posto, te u Brodsko-posavskoj (+4 posto). Slabiji turistički posjeti zabilježeni su u Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Međutim, ukupno je u svih pet županija prvi kvartal 2011. godine bolji od lanjskog. Iako podaci za travanj još nisu obrađeni, prema pokazateljima s terena, travanj i uskrsni blagdani donijeli su još bolje rezultate. Posebno je “berićetno” bilo u Baranji koju su, pored mnogih domaćih

gostiju, protekloga travnja posjetile skupine turista iz Japana, Engleske, Francuske, Danske... Potvrđuje to i Nenad Bračun, direktor Turističke zajednice Baranje. “Nikada do sada nismo imali toliko gostiju kao u prva četiri mjeseca ove godine, a i dosadašnje razdoblje svibnja nastavlja se tim tempom. Rekorde smo bilježili početkom 2009. kada je održavano Svjetsko rukometno prvenstvo, ali ovogodišnji rezultati su još bolji”, kaže Bračun. Spoj urbanog i ruralnog Sve to potkrjepljuje tvrdnja kako je Osječko-baranjska županija, najviše od svih kontinentalnih županija, odmakla u razvoju turizma kao djelatnosti koja postaje sve značajnija u ukupnom gospodarskom razvoju Županije. Koje su to najznačajnije perjanice koje Osječkobaranjsku županiju stavljaju na mjesto lidera kontinentalnog turizma, te što se sve uopće krije iza sintagme “kontinentalni turizam”, za Privredni vjesnik objasnio je Antonio Sobol, direktor Ureda Turističke zajednice Osječko-baranjske županije:

“Kontinentalni turizam širok je pojam, ali najčešće se taj pojam veže upravo uz ruralni prostor i obi-

U Vukovarskosrijemskoj županiji turističke pravce razvoja vide i u riječnom kruzingu i tematskim putovima

teljska turistička gospodarstva. U našem slučaju, riječ je o kombinaciji kulture i prirode, urbanog i ruralnog, Tvrđe i Kopač-

kog rita, Đakovačke katedrale i ergele, Našičkog dvorca i perivoja i Feričanačkog vinogorja, Erdutske kule, Aljmaškog svetišta i sve popularnije Erdutske vinske ceste. To su nedjeljive cjeline koje u nas čine kontinentalni turizam”. Prije nekoliko godina izrađen je Program razvitka turizma u ruralnom prostoru na području Osječko-baranjske županije. Što se od tada konkretno napravilo i kakva je uloga TZ-a Osječko-baranjske županije u tome, pitamo ga. “Najbolje je pogledati kako je ta županija turistički izgledala tada, a kako danas. Brojne vinsko-turističke ceste, biciklističke rute, nove manifestacije uz njegovanje postojećih, tematske rute, projekti putničkih pristaništa na Dunavu u Batini i Aljmašu... TZ se trudi promijeniti odnos prema kontinentu globalno, nastupamo na brojnim sajmovima i posebnim prezentacijama u zemlji i inozemstvu, u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom odradili smo

mega projekt izrade imidž brošure Fantastična Baranja u pet jezičnih mutacija, a u lipnju smo domaćini dodjele nagrade Zlatna penkala koju HTZ dodjeljuje inozemnim turističkim novinarima za posebne zasluge u promociji Hrvatske. Domaćini smo brojnim stranim novinarima i turoperatorima, te organiziramo i potičemo brojne manifestacije”, pojašnjava Sobol. Dvije magnetmanifestacije A upravo neke nove manifestacije predstavljaju pravi “šlag na torti” postojeće ponude slavonskog, a osobito baranjskog turizma. Riječ je, prije svega, o Surduk festivalu i kiparskoj koloniji Land art festival Slama. Naime, u organizaciji Općine Kneževi Vinogradi, Turističke zajednice Baranja i tvrtke Kičendizajn, u mjestima sve razvijenije i turistički atraktivnije baranjske općine početkom lipnja održat će se treći Surduk festival međunarodni festival vina i umjetnosti kao jedin-

stven događaj koji objedinjuje vinarstvo, umjetnost i turizam. Ova trodnevna manifestacija prošle je godine privukla desetak tisuća posjetitelja. Inovativan pristup i vješta kombinacija umjetnosti u ambijentima baranjskih vinograda, surduka i gatora (vinski podrumi uklesani u baranjske padine) doista se pokazao kao dobitna kombinacija. Sajam vina, dani otvorenih vinskih podruma, koncerti, izložbe renomiranih umjetnika, umjetničke i etno radionice te etno sajam – dio su događanja koja se u tri dana intenzivno nude gostima. Naravno, sve je to protkano bogatom baranjskom trpezom i popraćeno nužnom medijskom promocijom. Nešto slično vrijedi i za Land art festival Slama koji se u drugoj polovini kolovoza održava u baranjskom mjestu Lug. Riječ je kiparskoj koloniji umjetnika iz desetak zemalja, a čiji je jedini medij stvaralaštva – slama. Nakon tjedan dana stvaranja, umjetnici svoje radove prezentiraju na izložbi po-

www.privredni.hr Broj 3678, 23. svibnja 2011.

( 2009. bila je

rekordna baranjska turistička godina

( više od 60 programa

nudi turistima Vukovarsko-srijemska županija

nog, ruralnog i gastronomije i do sada neotkrivenih turističkih destinacija atraktivnih domaćim, a osobito stranim turistima

stavljenoj na velikom baranjskom polju. Sve je, naravno, začinjeno pratećim radionicama, glazbenim i plesnim nastupima i opet – gastronomijom. I u ovom slučaju se posjetitelji broje na tisuće, i to su ponajviše oni koji žive izvan Baranje ili izvan Hrvatske. Turističke zajednice Baranje i Osječko-baranjske županije, kao i lokalna uprava, prepoznali su potencijale i pružaju značajnu potporu tim turističkokulturnim događanjima. Obje ove, kako je netko rekao – magnet-manifestacije – imaju još jedan zajednički nazivnik. Idejni začetnici, ali i neposredni organizatori su mladi ljudi čije obrazovanje i ranije mjesto življenja uopće nemaju

veze s Baranjom ni s turizmom. Začetnik Surduk festivala je nekadašnji Zagrepčanin Darko Pecotić, glazbenik i producent, a Slame Nikola Faller, akademski kipar školovan u Beogradu i Njemačkoj. Srijemske turističke novosti A kako je za Privredni vjesnik objasnila direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije Rujana Bušić Srpak, i u toj istočnohrvatskoj županiji itekako su svjesni potrebe razvijanja posebnih oblika turizma baziranih na postojećim prirodnim i tradicionalnim resursima. Tako Vukovarsko-srijemska županija turistima danas nudi

više od 60 atraktivnih turističkih programa namijenjenih onima koji na svom putovanju žele doživjeti nešto posebno. “Još do prije par godina Vukovarsko-srijemsku županiju opisivalo se kao

Surduk festival i kiparska kolonija Land art festival Slama su perjanice baranjskog i slavonskog turizma destinaciju dobrog lovnog i ribolovnog turizma s odličnom hranom, vinima i folklornim običajima, no danas je ona mnogo više od toga”, kaže Rujana Bušić Srpak. Pored uznapredovalog lovnog turizma, osnovna dva turistička pravca razvoja u toj županiji vide u riječnom kruzingu i tematskim putovima što objedinjuju sve zanimljivosti koje se kriju na ucrtanim pravcima. Turistima se nudi već respektabilni put Iločkih vinskih cesta, u ponudi su i uku-

pno tri označene biciklističke staze koje okružuju Srijem i spajaju cijelu Županiju. Od novijih projekata valja izdvojiti vožnju brodom kroz spačvanske hrastove šume, potom Ceste zlatne niti koja spaja osamdesetak domaćinstava i udruga čiji članovi njeguju izvornu slavonsku tradiciju. Među novijim je projektima i Put voćne kapi, tematska priča o slavonskoj rakiji koja danas ima osam registriranih punktova od kojih se na dva pruža i usluga smještaja. Tu je i već iskušan projekt Traminac Express koji turiste iz Zagreba vodi na slavonsku

Baranja kao Istra Neki odvažniji analitičari kažu kako bi posebno Baranja, ali i još neki dijelovi istočne Hrvatske, za koju godinu mogli dosegnuti turistički bum kakav je posljednjih godina ostvarila Istra u svom kontinentalnom dijelu. Antonio Sobol kaže kako su to dva različita pojma jer je Istra u neposrednom dodiru s Italijom, Austrijom ili Slovenijom te blizu mora. “Znači, dolazak na istarsku vinsku cestu može proizaći iz posjeta moru, dok naša vinska cesta mora biti primarni razlog dolaska. Autocesta i osječka zračna luka skraćuju vremenske udaljenosti prema nama i volimo kad nas uspoređuju s Istrom iako je put na koji su naši poduzetnici spremni znatno teži i zahtjevniji”, dodaje on. berbu grožđa, a tradicionalne poljoprivredne svečanosti nude se i u okviru već znanih manifestacija poput županjske Žetve i vršidbe. Nalik onima u

Baranji i ovdje postoje i programi urbane prirode poput Vukovar film festivala i vinkovačkog Festivala dokumentarnog rock filma DORF.

Značaj promocije i sajmova Uviđajući značaj kvalitetne promocije, turistički djelatnici pet slavonskih županija i ovih su dana, iako je turistička sezona za kontinentalce itekako u tijeku, aktivni u samopromociji. Naime, predstavili su se novinarima, turističkim djelatnicima i agencijama u Grazu i u prostorima Hrvatske turističke zajednice u Ljubljani. U tim aktivnostima važna je i uloga Hrvatske gospodarske komore, odnosno nadležnih županijskih komora sa svojim odgovarajućim sekcijama. Kako saznajemo od Marije Tapšanji iz Županijske komore Osijek (ŽKO), Odsjek za turizam HGK-ŽKO-a kontinuirano radi na razvoju kontinentalnog turizma i kroz rad Strukovne skupine kontinentalnog turizma i Sekcije kulturnog turizma ŽKO-a. “Našim članicama osiguravamo i organiziramo nastupe na turističkim sajmovima kao i edukacije i studijska putovanja radi razmjene iskustava i uspostave poslovnih kontakata”, rekla nam je Marija Tapšanji.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3678, 23. svibnja 2011.

( sa 0,8 na 2% BDP-a prijedlog povećanja ulaganja u ICT

( na 30 dana

traženo produljenje roka plaćanja carine

PRVI KONGRES HRVATSKIH MENADŽERA

STARA SE DOKTRINA POTROŠILA, NOVA JOŠ NASTAJE Masterplanom menadžeri predlažu novu doktrinu u kojoj je proizvodnja temelj ekonomskog prosperiteta, s industrijom kao glavnom polugom. Prijedlog promjena razvrstan je u 10 područja Drago Živković zivkovic@privredni.hr

mbiciozno zamišljeni Masterplan razvoja hrvatskog gospodarstva, čiji je inicijator Hrvatska udruga menadžera Croma, dobio je nešto jasnije obrise na Prvom kongresu hrvatskih menadžera i poduzetnika, održanom u Zagrebu. Usvojeni prijedlog masterplana sada čeka višemjesečno usuglašavanje s ostalim

udrugama u gospodarstvu (HUP, HOK, HGK i drugi), pa bi konačni tekst trebao biti objavljen uoči parlamentarnih izbora. Tvorci masterplana ne skrivaju političke ciljeve: preporučit će biračima, kaže predsjednik Crome Vladimir Ferdelji, da glasuju za one kandidate koji u svoje programe uključe što veći dio plana. Ferdelji smatra da je provedba Vladina Programa gospodarskog oporavka donijela dijametralno suprotne rezultate od očekivanih. Time nije iznenađen: problem je, tvrdi, u pogrešnoj doktrini da se visok rast može ostvariti na uslugama i potrošnji ba-

ziranoj na zaduživanju i prodaji imovine, a bez proizvodnje i industrije. Ribu glumi stiropor Nasuprot tome, masterplanom se predlaže nova doktrina u kojoj je proizvodnja temelj ekonomskog prosperiteta, s industrijom kao glavnom polugom. Prijedlog promjena razvrstan je u 10 područja, od kojih je prva koordinirana promjena monetarne i fiskalne politike, što uključuje smanjenje fiskalne potrošnje i stimuliranje proizvodnje. Nelikvidnost bi Ferdelji rješavao multilateralnim kompenzacijama, plaćanjem PDV-a po naplaćenoj fakturi i produljenjem roka plaćanja carine na 30 dana. Masterplanom se predlažu i promjene u načinu upravljanja državnim poduzećima, teritori-

PRVI DOMAĆI HOTEL U SKLOPU BOLNICE

jalni preustroj, efikasnija energetska politika, zakonodavstvo i pravosuđe, te uključivanje znanosti i obrazovanja u razvoj proizvodnje. Hrvatska obrtnička komora u Masterplanu bi htjela vidjeti niz dodatnih mjera. Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec tako predlaže da se i obrtnicima

Većina distributera ne ulaže u razvoj plinoopskrbnog sustava jer novca nema omogući odgoda i obročna otplata poreznog duga, te povoljniji kreditni programi i bespovratne potpore. Ranogajec bi uveo i obrazovanje za poduzetništvo, a prijedlog jača-

nja veza škola s obrtima i tvrtkama ilustrirao je primjerom školovanja kuhara kojima sada “ribu glumi stiropor’’. Širokopojasni svima Prijedloge ICT sektora sažela je predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle Gordana Kovačević, koja je nacrtu masterplana dala potporu i u ime Hrvatske gospodarske komore, gdje je potpredsjednica za gospodarstvo. Ona se zalaže za povećanje ulaganja u ICT industriju sa sadašnjih 0,8 na dva posto BDP-a u 2015. godini, razvoj e-uprave i dostupnost širokopojasne tehnologije svima i svugdje. Vizija Gordane Kovačević je da do 2020. godine svi stanovnici Hrvatske imaju pristup širokopojasnom internetu, što bi otvorilo 270.000

novih radnih mjesta i povećalo BDP za 30 posto. Direktor varaždinskog Termoplina Ivan Topolnjak založio se za smanjenje utjecaja države na cijenu opskrbe prirodnim plinom i tržišno natjecanje na svim razinama plinskog biznisa. Većina distributera ne ulaže u razvoj plinoopskrbnog sustava jer novca nema, zato nam je razvijenost sekundarnog plinovoda ostala na razini devedesetih godina, tvrdi Topolnjak. Ne može se, kaže, oteti dojmu da smo u proteklih 10 godina na području energetike fokusirani na zakonsku regulativu koja nije prilagođena našem okruženju i koja ne daje rezultate. Zakonski okvir jest temelj svakog poslovanja, ali on treba biti primjenjiv u praksi, poručio je Topolnjak.

KONFERENCIJA O SIGURNOSTI HRANE

Otvoren hotel uz KBC Rebro Visoka usklađenost s EU-om

Nakon mjesec i pol probnog rada, proteklog je tjedna i službeno otvoren hotel u sklopu Kliničkog bolničkog centra Zagreb (Rebro). Hotel s tri zvjezdice, kapaciteta 60 dvokrevetnih soba, namijenjen je pacijentima, njihovim obiteljima, ali i svim drugim posjetiteljima Zagreba. Uskoro će biti otvorene i dvije konferencijske dvorane za oko 100 posjetite-

lja. U sklopu poslovno-hotelskog kompleksa nalazi se i desetak poslovnih prostora u kojima će uskoro biti otvorena ljekarna, restoran, trgovina mješovitom robom, pekarnica, kafić i drugi sadržaji. U cijelom kompleksu bit će zaposleno oko 100 ljudi. Hotel Rebro sagrađen je 2007., a 2009. godine na natječaju za najam hotela i poslovnih prostora pobije-

dila je tvrtka Hotel Partner, čiji je vlasnik Ivica Čačić, u partnerstvu s konzultantom Davorom Šternom. Tvrtka Hotel Partner poslovno-hotelski kompleks Centar Rebro uzela je u najam na 20 godina i za njega plaća mjesečnu naknadu od 56.500 eura KBC-u Zagreb. Ministar turizma Damir Bajs kazao je pak kako je hotel Rebro 589. hotel u turističkoj ponudi Hrvatske koja sada ima 101.000 postelja, te kako je upravo ovaj projekt uspješan primjer javno privatnog partnerstva. Inače, Hotel Partner jedna je od vodećih konzultantskih tvrtki za hotelijerstvo. (J.F.)

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore održana je Peta konferencija o kakvoći i sigurnosti hrane na kojoj se ponajviše razgovaralo o prilagodbama Europskoj uniji. Hrvatska je donijela nacionalni program za unaprjeđenje objekata za prehrambene proizvode životinjskog podrijetla. Njih 735 ih je već sukladno propisima EU-a, dok njih 214 to još uvijek nije. Objekti koji nisu sukladni mogu poslovati za do-

maće tržište ili tržišta trećih zemalja, a prijelazno razdoblje traje do kraja 2015. Uspostavljen je i sustav službenih kontrola životinja i hrane životinjskog podrijetla, te je preuzeto 518 propisa i promijenjen sustav laboratorija. Službeno je akreditirano 16 laboratorija, a tri laboratorija su referentna. Od 124 veterinarske organizacije 40 ih je u postupku akreditaci-

je, 80 ih nije ni započelo taj proces, a jedna je u postupku zaključenja ugovora. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Stjepan Mikolčić smatra da Hrvatska može osigurati visoku razinu zaštite ljudi i interesa potrošača. ”Sloboda kretanja robe u EU-u može se postići samo ako su zahtjevi u području sigurnosti hrane isti u svim članicama Unije”, istak n u o je on. (K.S.)

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3678, 23. svibnja 2011.

( u 40 zemalja

( 2009. godine

posluje čakovečki Media-Soft

osnovan Nokaut

MEDIA-SOFT, ČAKOVEC

NOKAUT PROFI SISTEM, ZAGREB

Inovativnošću do globalne konkurentnosti

Visokokvalitetan domaći brend Najpoznatiji proizvod Media-Softa je Sales Vision Pharma CRM, softversko rješenje za farmaceutske kuće

harma CRM (Customer Relationship Management) rješenja za rad s klijentima u farmaceutskoj industriji fokus su poslovanja informatičke tvrtke Media-Soft. Sjedište joj je u Čakovcu, a osnovana je 1996. godine. Tvrtka posluje u otprilike 40 zemalja te ima osam ureda i partnera diljem svijeta sa stalnom tendencijom širenja i rasta. K tomu, Media-Soft surađuje sa 37 raznih farmaceutskih kuća kao što su Actavis, Abbott, Bayer, Berlin Chemie, Belupo, Beiersdorf, Bosnalijek, Grunenthal, GlaxoSmithKline, Krka, Sandoz, Pfizer, PharmaS, L’Oreal, Merck Serono, Nycomed... “Najpoznatiji proizvod Media-Softa je Sales Vision Pharma CRM, softversko rješenje za farmaceutske kuće koje omogućava njihovom prodajnom i marketinškom osoblju razvijanje i unaprjeđenje odnosa s liječnicima, institucijama i ostalim klijentima kroz tzv. sekundarnu prodaju”, objaš-

njava nam Damir Šafarić, osnivač i direktor ove tvrtke. Aplikacija kao prednost Uz već dobro poznate i uhodane prodajne kanale, Media-Soft je zakoračio i u iznimno dinamičan svijet aplikacija. “Našu Pharma CRM aplikaciju Sales Vision iTouch moguće je skinuti s Apple AppStorea te instalirati na iPhone ili iPad. Zanimljivo je da smo prva Pharma CRM

Trenutačno u regiji ne postoji ozbiljna konkurencija Media-Softu, ističe Damir Šafarić kuća koja je predstavila takvo inovativno rješenje te danas zbog toga uživamo veliku konkurentsku prednost. Zapravo, to je dokaz kako i manja poduzeća mogu biti inovativna, ali i globalno konkurentna jer se naše aplikacije koriste u oko 40 zemalja”, ističe.

Kako je aplikacija rasla i razvijala se, nastavlja on, vijest o Sales Visionu se vrlo brzo pročula te su mnoge farmaceutske kuće shvatile kako mogu s našim sustavom unaprijediti, ali i integrirati marketing i prodaju kao i druge menadžerske funkcije. Trenutačno u regiji, prema njegovim riječima, ne postoji ozbiljna konkurencija Media-Softu. “Naši su globani konkurenti francuska te američka kompanija koje zajedno imaju oko 13.000 zaposlenih te oko dvije milijarde eura prometa. Unatoč tomu, i dalje se uspijevamo nadmetati s njima upravo zbog fleksibilnosti i inovativnosti. Veliki su jako tromi i spori, što trenutačno mi dobro koristimo”, naglašava on. Inače, tvrtka radi na mnogo projekata za globalno tržište. Rast u budućnosti bazirat će se na razvoju novih rješenja i platformi kako bi i dalje ostali konkurentni jer nitko nema monopol na znanje. “Ako želite biti prvi, onda se tako i ponašajte”, zaključuje Šafarić. (B.O.)

Tvrtka se bavi proizvodnjom i prodajom kvalitetnih i profesionalnih proizvoda za borilačke sportove i fitness, a obavlja i ostale djelatnosti vezane uz sport i rekreaciju

ri spomenu riječi nokaut pomislimo na boks te zamišljamo sliku boksača kako leži na podu arene u kojoj se bori za pobjedu. No, Nokaut je i naziv međunarodne tvrtke sa sjedištem u Zagrebu, osnovane 2009. godine. Tvrtku je osnovao tim stručnjaka s iskustvom u raznim borilačkim i fitness spor-

Tvrtka Nokaut organizira i razne sportske turnire tovima zbog toga što su zaključili kako na hrvatskom tržištu nedostaju razni kvalitetni i profesionalni proizvodi za borilačke sportove. No, kako ne bi sve ostalo samo na proizvodnji i prodaji, u tvrtki Nokat obavljaju se i ostale djelatnosti vezane uz sport i rekreaciju. Nokaut profi sistem ubraja se u sam svjetski vrh prema standardima i novim trendovima. Stoga je i cilj tvrtkinog poslovodstva vrlo visok: uslugom, cijenom i kvalitetom proizvoda dobiti zadovoljnog kupca, zaposliti viso-

kokvalificirane djelatnike te ostvariti vrhunsku kvalitetu i kontrolu proizvodnje raznih vrsta proizvoda, ističu u tvrtki Nokaut. Marketing ove mlade tvrtke posebnu pažnju obraća inovativnosti te visokoj razini suradnje s boks, taekwondo, karate, kickboxing, judo, hrvačkim, aikido, MMA, kung fu, savate, fitness i pilates savezima diljem svijeta. No, osnivači tvrtke Nokaut žele zaokružiti ponudu, pa će uskoro izdati specijalizirani časopis - zvat će se, naravno, Nokaut, a kako najavljuju u tvrtki, u prvom broju bit će objavljen ekskuzivni intervju sa Sašom Mučnjakom, članom Crocop teama. Profesionalci i rekreativci Tvrtka Nokaut organizira i razne sportske turnire s ciljem promocije sporta i rekreacije. Među brojnim proizvodima koji se mogu kupiti u Nokautovoj trgovini posebice se ističu ru-

kavice, vreće i fokuseri, zaštitna oprema, sportska odjeća i obuća, strunjače i borilišta, torbe i lopte, podloge za vježbanje, razne vrste suspenzora te fitness prehrana. Među širokom ponudom rukavica, ističu se rukavice za boks, fitness, taekwondo, karate i semi contact. Oni koji žele samo ojačati svoju muskulaturu u Nokautovoj trgovini mogu pronaći kolutove za jačanje šaka, klupe za bench press ili trbušnjake. No, i oni koji zbog nekog razloga vježbaju samoobranu doći će na svoje jer im Nokaut nudi široku paleta proizvoda, primjerice gumeno oružje - nož za trening samoobrane, razne vrste palica i sprejeva. U tvrtki kažu kako je vlastita proizvodnja tih proizvoda hrvatski brend koji maksimalno približava profesionalnog sportaša i rekreativca, stoga im je jedan od planova prezentacija Nokauta kao domaćeg brenda. (S.P.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Reality Check u Beogradu Porezna i fiskalna politika u Srbiji neće se mijenjati do kraja mandata ove vlade, ali rebalans proračuna je nužan, rekao je prošloga tjedna stranim investitorima u Beogradu premijer Srbije Mirko Cvetković na konferenciji Foreign Investment Councila Reality Check. PDV u Srbiji neće rasti “ni u ovoj niti u idućoj godini”, dodao je, ali o tome će se ponovno morati razgovarati za dvije godine jer će to biti jedini način smanjenja deficita proračuna, izazvanog manjim priljevom od carina i povećanja izvoza. Cvetković je podsjetio da se razvoj Srbije bazira na izvozu, a da se za izvoz PDV ne plaća, dok se za sve veću grupu proizvoda carinske stope smanjuju čime se umanjuje i budžetski priljev. Najavio je i početak razgovora s predstavnicima MMF-a o sklapanju stand-by aranžmana sa Srbijom. Jača suradnja Sarajeva i Varaždina Svi oblici suradnje između Kantona Sarajevo (KS) i Varaždinske županije intenzivirat će se i produbiti, što je proteklog tjedna u Sarajevu utvrđeno i potpisivanjem ugovora o suradnji. “Namjeravamo

organizirati i zajednički nastup naših privrednih subjekata i većih kompanija na regionalnom i inozemnom tržištu kako bi oni realizirali projekte financirane iz Ipa fondova Europske unije, ali i one koji se planiraju realizirati u okviru prekogranične suradnje zemalja regije”, istaknuo je premijer KS-a Fikret Musić nakon potpisivanja Sporazuma. Napomenuo je da će Kanton Sarajevo preuzeti iskustva Varaždinske županije i primijeniti modele organizacije i uređenja poslovnih i industrijskih zona, kao i razvoja malih i srednjih poduzeća.

Privredni vjesnik Broj 3678, 23. svibnja 2011.

( 328 milijuna KM kredita reprogramirano

( samo 100 mil KM

plasirano od oslobođenih 300 milijuna

BOSNA I HERCEGOVINA

Novca ima, krediti se ne traže

Mjera Centralne banke BiH o smanjenju stope obvezne pričuve za poslovne banke donesena u cilju poticanja gospodarstva polučila je slabe rezultate Zdravko Latal latal@privredni.hr

anke u Bosni i Hercegovini su uglavnom dobro podnijele negativne efekte globalne financijske krize, zadržale su stabilnost, likvidnost i solventnost, odnosno sačuvale su dobru kapitalnu osnovu. Ova ocjena o poslovanju banaka u BiH u prošloj i prvim mjesecima ove godine stigla je iz Centralne banke BiH uz obrazloženje da bankarsko poslovanje karakteriziraju pad profitabilnosti rasta štednje stanovništva, pojava gubitaka te nedostatak dobrih projekata u koje bi banke investirale novac. Lani je zabilježen pad kamatnih stopa.

Bolje štedjeti nego raditi Kapitala ima, ali je bio očit pad zahtjeva za kreditima. Moglo bi se konstatirati, kažu bankari, da je prevladala filozofija – “bolje je štedjeti, nego raditi”. Na nedostatak dobrih projekata ukazuje i činjenica da je mjera Centralne banke o smanjenju stope obvezne pričuve za poslovne banke, donesena početkom ove godine u cilju poticanja gospodarstva, imala skromne rezultate. Naime, obvezne rezerve su smanjene na kratkoročne depozite sa 14 na 10 posto, čime se oslobodilo za optjecaj oko 300 milijuna konvertibilnih maraka (KM) ili oko 150 milijuna eura. Tom su se mjerom sredstva ba-

naka povećala za oko 200 milijuna KM iz čega se da izračunati da je od 300 milijuna KM plasirano samo 100 milijuna KM. Krajnji rezultat jest taj da je u Federaciji BiH došlo do pada kreditne zaduženosti banaka, lani za 21 posto ili za 369 milijuna KM. Poduzetnici, međutim, ne dijele mišljenje bankara i stalno se žale na tešku dostupnost sredstava na financijskom tržištu. Na poslovanje bankarske industrije značajno su utjecali i tzv. loši krediti te činjenica da je banka-

ma lani upućeno 1374 zahtjeva za odgodu plaćanja, od čega je u Republici Srpskoj četiri puta više nego u Federaciji BiH. Ukupno je bilo reprogramirano 328 milijuna KM kredita. Naime, radi ublažavanja negativnih efekata globalne financijske i ekonomske krize, agencije za bankarstvo u RS-u i Federaciji BiH još potkraj 2009. godine donijele su odluke o privremenim mjerama za reprogram kreditnih obveza pravnih i fizičkih osoba, a zbog potreba klijenata primjena tih odluka produljena je i u ovoj godini. Banke u Federaciji lani su dobile 247 zahtjeva za odgodu plaćanja obveza, a odobrile su 182 zahtjeva u iznosu od 128 milijuna KM. Pravnim osobama prolongirana su plaćanja obveza u iznosu od 123 milijuna KM, dok ostatak otpada na fizičke osobe. Prema podacima Agencije za bankarstvo RS-a, stiglo je 1100 zahtjeva, a reprogramirano je 199,7 mili-

juna KM kredita, od čega poduzećima 195,9 milijuna KM, a 3,8 milijuna KM

Poduzetnici se, pak, stalno žale na tešku dostupnost sredstava na financijskom tržištu odnosi se na kreditne obveze stanovništva. Jamci otplaćuju kredite U ovoj godini bankari očekuju još veći broj zahtjeva za reprogramima kredita, posebice građana koji najčešće traže prolongiranje stambenih kredita. Ovi podaci ukazuju, upozoravaju analitičari, da je ekonomsko i socijalno stanje u oba entiteta, a posebice u srpskom, teško te da se i dalje usložnjava. Kod banaka u RS-u nije došlo do pada aktive, ali je prvi put u zadnjih nekoliko godina u šest banaka

zabilježen gubitak od 19,3 milijuna KM, dok je devet banaka ostvarilo dobit od 29,3 milijuna KM. U FBiH pet banaka imalo je gubitak od 102,6 milijuna KM, a 14 banaka dobit od 54,7 milijuna KM. Aktualan problem u cjelokupnom bankarskom sustavu je otplata kredita koja je pala na teret jamaca. Tako je samo u Federaciji BiH potkraj prošle godine bilo 3295 kreditnih partija kojima su obuhvaćena 3782 jamca, a koji su otplaćivali 62,8 milijuna KM. Ova godina, prema procjenama Centralne banke BiH, bit će teška za gospodarstvo zemlje, iako će se ekonomija blago oporaviti na što ukazuje kontinuirani rast industrijske proizvodnje u prva tri mjeseca 2011. godine. U ožujku je taj rast iznosio osam posto, dok je izvoz porastao za 28 posto. Međutim, tek tijekom 2012. godine može se očekivati značajniji ekonomski oporavak.

www.privredni.hr Broj 3678, 23. svibnja 2011.

( na 23 lokacije

u Prekmurju zabilježen pomor pčela

( od 10 do 50%

stopa smrtnosti pčelinjih društava

PESTICIDNI HAZARD

UBOD PROFITNIM ŽALCEM

Slovenija nije prošla ravnodušno pokraj epizode s umorstvom 2500 pčelinjih društava na području s intenzivnim ratarstvom u Prekmurju Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

ok hrvatski pčelari panično pokušavaju probuditi “državne foteljaše” iz dubine izvršnog mrtvila, njihovi slovenski kolege, zaprepašteni razmjerima proljetnog pomora pčela, uz svesrdnu pomoć mikrobiologa i toksikologa već pišu kaznenu prijavu protiv bivšeg ministra poljoprivrede Milana Pogačnika, koji je 2008. godine u nerazjašnjenim okolnostima dopustio po-

novnu uporabu neonikotinskih insekticida, za koje se sumnja da su ovog proljeća u Prekmurju po-

bili 15 posto pčelinjih društava. Aktualni ministar Dejan Židan, na prvu vijest o dramatičnom pomoru pčela na 23 lokacije u Prekmurju munjevito je reagirao zabranivši sijanje kontaminiranog kukuruza uz preuzetu obvezu da će njegov resor nadoknaditi štetu svim vlasnicima neutrošenog sjemena. Uzročnik pomora klotianidin? Sve je počelo istodobnom prijavom 45 pčelara iz Prekmurja da im je čak 2500 pčelinjih društava pokosila stopa smrtnosti 10 do 50 posto.

Sedam prvih analiza uginulih pčela pokazalo je kako je najvjerojatniji uzročnik pomora kemijska supstancija klotianidin ko-

jom se oblaže sjemenski kukuruz zbog nametnika pridošlih iz Sjedinjenih Američkih Država za vrijeme posljednjih sukoba na tlu bivše Jugoslavije. Sporna supstancija kojom se žuto zrno pretvara u ljubičastu sjemensku robu

Zabranjena sporna zaštitna sredstva Slovensko ministarstvo poljoprivrede na vijest o dramatičnom pomoru pčela u Prekmurju hitno je interveniralo uredbom kojom je zabranjen promet i uporaba fitofarmaceutskih sredstava poncho FS 600 crveni, te cruiser 350 FS i cruiser 70 WS. Uredbom je također zabranjena primjena biscaya i sredstava koja sadrže aktivne tvari klotiniadin, imidakloprid te riametoksam s primjenom na sjemenju kukuruza i uljane repice.

Pogibaju li pčele, opravdano je zaključiti da pogibaju i druge za ekosustav važne vrste navodno se prilikom sjetve raspršuje te uz pomoć vjetra prenosi na medna polja uljane repice. Specijalizirani njemački institut sada rasvjetljava dvojbu – je li krivac za pomor pčela samo nikotinski insekticid s ljubičastog kukuruza ili je sukrivac možda i pripravak biscay kojim se u cvatnji tretira uljanu repicu. Inače pogibaju pčele skupljačice zadužene da donose med, vodu i sve ostalo važno za život unutar košnice. Stacionarne pčele sada pro-

Iz ekosustava EU gubi 50 milijardi eura Janez Potočnik, europski komesar za okoliš, dužnosnik iz Slovenije, upravo ovih dana predstavio je novu strategiju Europske komisije za zaštitu i unaprjeđenje biotske raznovrsnosti. Europa je ugrožena - glasi alarm iz dokumenta. Vrste nestaju intenzitetom koji se ne može usporediti ni s čime u prošlosti. Godišnje se iz ekosustava gubi dobara u vrijednosti od 50 milijardi eura. Ne zaustavi li se taj pad, do 2050. gubitak bi mogao premašiti sedam posto ukupne europske potrošnje. EU-u prijeti izumiranje približno četvrtine vrsta u životinjskom svijetu, uključujući sisavce, gmazove, ptice i leptire. Prekomjerno je iskorišteno 88 posto ribljeg fonda. Zaštita biodiverziteta jeftinija je od šteta koje bi nastale da se nastavi dosadašnjim uništavanjima - zaključak je studije koja samo šest mjeseci nakon konferencije u Nagoji konkretizira obveze što će ih europske države ugrađivati u svoje sektorske politike.

življavaju težak šok. Pčelari strahuju da se pčelinja društva neće oporaviti te da će ostati bez meda s akacije koja upravo sada najizdašnije medi. Slovenija na nogama Cijela Slovenija skočila je na noge znajući da se radi o mnogo većem problemu nego što je gubitak očekivanih tona meda. Pogibaju li pčele, opravdano je zaključiti da pogibaju i druge za ekosustav važne vrste. Pčele imaju vlasnike koji odmah reagiraju na svaki uzgojni incident. Što s vrstama za koje nitko ne skrbi, a isto pogibaju od nesmotrene uporabe pesticida? Pčelarski incident u Sloveniji popraćen je podsjećanjem na sličan događaj u jednoj kineskoj provinciji u kojoj je

agilnim borcima za visoke prinose u poljoprivredi uspjelo satrti pčelinji rod do istrebljenja. Mnogo ljudi i mnogo školske djece tamo se prebacuje na ručno oprašivanje usjeva i voćaka. Na žalost, takvim oprašivanjem uspijeva se postići tek 20 posto uobičajenog uroda. Pčele doista obavljaju posao od presudne važnosti za ukupnu ekonomiju. Samo u Europskoj uniji godišnja korist od oprašivanja što ga obavljaju pčele procjenjuje se na 15 milijardi eura. Na sve strane previše je dokaza o spremnosti da se za određeni profit žrtvuju i same osnove poretka u prirodi. Albert Einstein nije se šalio kada je napisao – kad nestanu pčele, nestat će i čovjek.

*vijesti MOL se širi u Sloveniju Tuš Holding iz Celja, koji je lani imao 830 milijuna eura prometa, prodao je tvrtku kćer Tuš Oil sa 19 benzinskih crpki mađarskom MOL-u. S ukupno 37 benzinskih servisa MOL najavljuje u sljedećih pet godina pokriti najmanje 10 posto maloprodaje goriva u Sloveniji. Najnovijom transakcijom celjski poslovni čovjek Mirko Tuš ispunio je obvezu prema bankama koje su reprogram njegovih kredita uvjetovale prodajom dijela imovine. U Austriju i sa stranim radnicima Od 1. svibnja Austrija je otvorila svoje tržište za slovenska poduzeća. Slovenske tvrtke moraju radnike dovedene u Austriju zaposliti najmanje na godinu dana. Nije nužno da su takvi radnici slovenski državljani. Za obavljanje djelatnosti u Austriji i slanje radnika nužno je pribaviti opsežnu dokumentaciju. Gospodarska zbornica Slovenije preporuča slovenskim tvrtkama da zbog komplicirane procedure i strogih kazni koriste pomoć austrijskih savjetnika. Potresi između Triglava i Kopaonika Kriminalisti istražuju navodne nepravilnosti u osiguravateljskoj tvrtki Triglav Kopaonik u Beogradu kojom od 2007. upravlja Zavarovalnica Triglav. Na javni poziv Dragiše Kecojevića, bivšeg savjetnika uprave, srbijanska policija pregledava kupnju stanova, provizije, iznose najamnina, povećanje broja

zaposlenih sa 484 na 603, dok je poslovanje ostalo isto... Kecojević tvrdi da se slično događa i u tvrtkama kćerima u Hrvatskoj te u Makedoniji. On sluti da je u pozadini svega matično poduzeće u Ljubljani koje namjernim obezvrjeđivanjem zapravo priprema tvrtke kćeri u Hrvatskoj i Makedoniji za prodaju.

16 STIL *vijesti Istria Gourmet Festival Od 21. do 31. srpnja u Umagu će se održati 22. ATP Studena Croatia Open turnir, a u programu popratnih sadržaja važno mjesta ima Istria Gourmet Festival, manifestacija koja promiče doživljaje okusa i mirisa Istre. U tom projektu vodeću ulogu imaju restorani udruženi pod nazivom Naša kužina - Gourmet restoran San Rocco, konoba Bušćina i konoba taverna Nonno. Ove godine pridružili su im se i vinari iz Umaga i okolice - Coronica, Degrassi, Kozlović i Clai te proizvođač maslinovog ulja Klaudio Ipša. Svi Esplanadini djelatnici prodaju koktele Zagrebački hotel The Regent Esplanade ovih je dana pokrenuo koncept Thursday Night Chilli Out - kokteli za 30 kuna u razdoblju od 10. svibnja do 6. listopada. Cilj projekta je privući nove goste u Esplanade bar te na Oleander terasu te ujedno uključiti sve djelatnike hotela u aktivnu prodaju. Po uzoru na koncept Think strawberries razvila se ideja da se svi djelatnici hotela potaknu na zajedničko sudjelovanje u stvaranju prihoda, pritom se dobro zabave i osvoje atraktivne nagrade. Otvoren Family Fun Park Pepe u Čikatu Dječji zabavni park Family Fun Park Pepe nedavno je otvoren u kampu Čikat na Malom Lošinju. To je prvi zabavni park u Hrvatskoj, ali i u Europi, koji je smješten u kampu. Pepe je opremljen s četiri tematska sadržaja - Babyareom za djecu od jedne do četiri godine, Fun boxom s tunelima za provlačenje, penjalicama i toboganima, sportskom arenom za djecu od četiri do 12 godina te vanjskim dijelom u obliku trkaće staze za go-karte na pedale. Family Fun Park Pepe bit će otvoren i u vrijeme kada kamp ne radi.

Privredni vjesnik Broj 3678, 23. svibnja 2011.

( oko 300.000 l

( 1,5 mil l

domaćeg maslinjaka izvozimo

maslinovog ulja uvozimo

PROJEKT ZA UNAPRJEĐENJE MASLINARSTVA

Bliže Bogu, bliže maslini Proizvodnja i prodaja maslinovog ulja mora se povećati jer imamo autohtone vrste maslina koje ne postoje u ostalim zemljama. Cilj je godišnje proizvesti 10 milijuna litara toga ulja, kaže Vinko Milat skoj se godišnje proizvede samo pet milijuna litara. Uz dobru brigu, jedno stablo masline trebalo bi davati oko 30 kilograma ploda. Cilj nam je proizvesti 10 milijuna litara maslinovog ulja godišnje”, kaže on.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

a 30.000 hektara površine na hrvatskom Jadranu trenutno je zasađeno šest milijuna stabala maslina. Usporedbe radi, na istom području na površini od 15.000 hektara raste vinova loza što znači da maslinika ima dvostruko više nego vinograda. Ulazak naše zemlje u Europsku uniju izazvat će svojevrstan šok u proizvodnji i plasmanu vina i maslinovog ulja jer će vrijediti drukčija pravila nego do sada. Za sada u Hrvatskoj postoji 200 uljara, a 50.000 obitelji bavi se maslinarstvom. Za razliku od nas, koji godišnje po stanovniku trošimo dvije litre maslinova ulja, Grci primjerice troše 20 litara po stanovniku, kaže Vinko Milat, savjetnik u Ministarstvu poljopri-

vrede, ribarstva i ruralnog razvoja. “Proizvodnja i potrošnja tog ulja mora se povećati jer imamo očuvan prostor i stare, autohtone sorte maslina koje ne postoje u ostalim zemljama. Primjera radi, 100 stabala maslina, ako svako daje 10 kilograma ploda, može dati oko 300 litara ulja, a u Hrvat-

Stvaranje brenda Iako u našoj zemlji postoji dosta zapuštenih i napuštenih maslinika, ipak se godišnje zasadi 500.000 novih stabala. Milat dodaje kako bi nam cilj trebao biti zasađenih 30 milijuna stabala maslina, parafrazirajući staru izreku da “što je čovjek bliži Bogu, bliži je maslini, a ne vinovoj lozi”. Pritom je napomenuo kako Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja svake godine maslinarima daje poticaje za unaprjeđenje maslinarstva. ”Uvozimo 1,5 milijuna litara maslinovog ulja, a izvozimo oko 300.000

litara. Problem je i u tome što nismo konkurentni s cijenama. Ako želimo prodavati ekskluzivu, trebamo stvoriti brend. Stoga

Golemi iskorak učinjen je u poboljšanju kvalitete domaćeg ulja, kaže Leopold Botteri se proizvođači maslinovog ulja moraju kvalitetno organizirati kako bi se što uspješnije pojavili na svjetskom tržištu. S ciljem poticanja izvoza domaćeg maslinovog ulja te povećanja potrošnje u Hrvatskoj nedavno je pokrenut projekt Hrvatska - zemlja maslinovog ulja u koji su uključene tvrtke Manufaktura, Uje,

Zvijezda te Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. “Iako do sada nije dovoljno napravljeno u promociji i potrošnji maslinovog ulja, golemi iskorak učinjen je u poboljšanju kvalitete domaćeg ulja. Posebice je to vidljivo u segmentu premium i ulja domaćih maslinika. Stoga je vrlo važno neformalno udruživanje maslinara i zajednička promocija na inozemnom tržištu”, naglasio je Leopold Botteri, direktor tvrtke Uje.

RESTRUKTURIRANJE HOTELIJERSTVA I TURIZMA

Treba poticati investicije Kako bismo i dalje nastavili tržišnu utakmicu te kako ne bi došlo do daljnjeg pada učinkovitosti poslovanja u turizmu, Hrvatska se treba strateški odrediti prema turističkoj djelatnosti u skladu s njenom realnom pozicijom u nacionalnoj ekonomiji te pritom poticati investicije, rečeno je na sjednici saborskog Odbora za turizam. Iako je u posljednje tri godine u domaći turizam uloženo tri milijarde eura, to još nije dovoljno jer ta gospodarska grana mora postati generator

hrvatskog gospodarstva. Neki od ključnih problema s kojima se već godinama suočavaju domaći hotelijeri su previsoka stopa PDV-a, visoki troškovi rada i nelikvidnost. Za razliku od nas, u kon-

Zauzetost soba lani je iznosila 36,32 posto što je ispod razine rentabilnosti

kurentskim zemljama stopa PDV-a u turizmu iznosi u prosjeku 7,5 posto. Pro-

matrajući prema konkurentnosti, Hrvatska se od 2009. nije pomaknula ni za jedno mjesto te trenutačno drži 34. mjesto na ljestvici od 139 zemalja, rekao je Kristian Šustar, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske. Pritom je napo-

menuo kako hrvatski hoteli u ukupnim smještajnim kapacitetima sudjeluju sa 12 posto za razliku od europskih zemalja gdje taj postotak iznosi 30 posto ili čak 50 posto u Italiji i Francuskoj. U proteklih pet godina u domaćim hotelima povećao se broj

kreveta za 5000, a prošle je godine zauzetost soba iznosila 36,32 posto što je ispod razine rentabilnosti, istaknuo je Šustar dodavši kako je u našoj zemlji više od 7000 soba ili 20.000 kreveta trenutačno izvan funkcije. “Takvi neuređeni turistički objekti nagrđuju ukupni dojam cijele turističke slike Hrvatske te time šaljemo pogrešnu poruku u inozemstvo o domaćem turizmu. Upravo zbog toga i dalje trebamo poticati projekte izgradnje turističke infrastrukture”, zaključio je Šustar. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3678, 23. svibnja 2011.

( 300

( 4,5 mlrd kn

informatizacijskih projekata

izdvojeno od 2007. do 2011.

COMBIS GOVERNMENT DAY

FINO UGAĐANJE POSLOVANJA Čak 80 posto digitalnih podataka prosječne organizacije čine nestrukturirani podaci kao što su dokumenti, e-pošta i fotografije Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

tijelima državne uprave provodi se više od 300 različitih projektnih aktivnosti vezanih uz informatizaciju. Za njih je u razdoblju od 2007. do 2011. godine iz državnog proračuna izdvojeno 4,5 milijardi kuna. Međutim, e-uprava se može susresti s problemima u onome trenutku kada pojedina tijela među sobom trebaju razmjenjivati podatke. To obično rezultira time da građani svoje podatke nose od vrata do vrata umjesto da ih tijela uprave razmjenjuju između sebe. Kako bi rad državne uprave bio što učinkovitiji, regionalni sistem-integrator Combis predstavio

je tijekom prošlotjednog Government Daya informatička rješenja čijim se korištenjem može uvelike unaprijediti rad državne uprave. Tako je predstavljen modul za praćenje javne nabave, razvijen u programskom sustavu MS NAV koji korisniku omogućava praćenje i realizaciju plana nabave te ComDigitalOffice, Combisovo rješenje za elektroničko uredsko poslovanje koje olakšava evidentiranje i pristup dokumentima. Brže i točnije Sonja Popović, poslovna direktorica razvoja u Combisu, ističe kako Gartnerovo istraživanje pokazuje da 30 posto radnog vremena svakog uredskog zaposlenika odlazi na pokušaje upravljanja nestrukturiranim

podacima i njihove prenamjene. “Uz to, 15 do 20 posto prihoda iz poslovanja troši se na ispravljanje problema izazvanih lošim podacima i procesima. K tomu, 80 posto digitalnih podataka prosječne organizacije čine nestrukturirani podaci kao što su dokumenti, elektronička pošta i fotografije. Količina takvih podataka svake se godine povećava za

50 posto”, napominje ona. Među prednostima implementacije ComDigitalOffice rješenja Sonja Popović naglašava bolje planiranje i praćenje poslovanja te činjenicu kako te aktivnosti zaposlenici mogu obaviti točnije i unutar predviđenog vremena. “Međutim uobičajena je situacija da često nema digitalizacije ulazne dokumentacije te je sto-

ga otežano praćenje rada na nekom predmetu kao i ostalih poslovnih procesa”, objašnjava ona. Ovo “rješenje koje fino ugađa poslovne zahtjeve korisnika”, kaže Sonja Popović, već je implementirano te integrirano s ostalim sustavima u Državnom zavodu za mjeriteljstvo, Studentskom centru te, među ostalim, Hrvatskom državnom arhivu.

VOLJATEL: RAST UKUPNIH PRIHODA OD 179 POSTO

Primjetan rast krizi unatoč

*vijesti Crna ovca u Tele2 Mobilni operator Tele2 predstavio je novi oglašivački koncept i novu jedinstvenu tarifu za smartphoneove. Oglašivački koncept zasnovan je na novom zaposleniku kompanije, Gregoru, crnoj ovci, koja će predstavljati Tele2 na svim komunikacijskim razinama. Nova tarifa Tele2 Smart korisnicima donosi besplatan glasovni promet, besplatan podatkovni promet te besplatne SMS poruke u okviru iznosa mjesečne potrošnje koji izaberu. Izvješće o odgovornom poslovanju HT-a Hrvatski Telekom predstavio je prošli tjedan Izvješće o odgovornom poslovanju za 2010. godinu. Aktivnosti odgovornog poslovanja tvrtke zasnivaju se na trima temeljnim stupovima održivoga razvoja: na vrhunskim mogućnostima komunikacije i povezivanja u privatnom životu i radu, na integraciji u društvo informacija i znanja te na stvaranju društva sa sniženim emisijama stakleničkih plinova. Ovo posljednje predstavlja područje kojim se kompanija sustavno bavi dugi niz godina, a čemu svjedoči i činjenica da je u 2010. Hrvatski Telekom stekao ISO 14001 standard za upravljanje okolišem. Dell u M Sanu

U samo dvije godine poslovanja Voljatel je uspio privući veliku pažnju poslovnih partnera Ukupan prihod hrvatske telekom tvrtke Voljatel u 2010. godini iznosio je 83,35 milijuna kuna što je u odnosu na 2009. porast od čak 179 posto. Ostvarena dobit prije oporezivanja lani je pak iznosila gotovo 7,9 milijuna kuna. U samo dvije godine po-

slovanja Voljatel je uspio privući veliku pažnju poslovnih partnera zbog brige prema korisnicima i spretnosti u zadovoljavanju potreba sve zahtjevnijeg i ubrzanijeg tržišta. Partnerskim pristupom svojim korisnicima, kojih je lani bilo 40 posto više u odnosu na 2009. godinu, Volja-

tel svakodnevno unaprjeđuje njihovo poslovanje, a ponudom najsuvremenije tehnologije u poslovnim krugovima prepoznat je kao pouzdan i učinkovit telekom operator. “Svoju prednost vidimo u mogućnosti da se brzo prilagodimo tržištu budući da nismo opterećeni kreditima i obvezama prema trećim osobama, što nam ostavlja prostora za investiranje u kvalitetne projekte”, naglasio je Boris Levenski, jedan od tri vlasnika i direktor tvrtke. U cilju da se poslovnim korisnicima maksimalno olakša korištenje tehnologija i omogući potpuni fo-

kus na njihovo primarno poslovanje, tvrtka će uskoro ući i u segment računalstva u oblaku, priopćeno je iz Voljatela.

Tvrtka će uskoro ući i u segment računalstva u oblaku

Inače, sadašnji vlasnici su tvrtku preuzeli 2009. godine te dotadašnju ponudu usmjerenu na veleprodaju, podatkovno povezivanje za potrebe međunarodnih i domaćih operatora upotpunili paletom usluga

s ciljem zadovoljenja posebnih potreba tržišta poslovnih korisnika. Točnije, prije dvije godine, Voljatel je svoje dugogodišnje iskustvo u pružanju platforme javno govornih usluga alternativnim operatorima poput B.net-a ponudio svim poslovnim korisnicima i opravdao svoju investiciju današnjom pozicijom stabilnog alternativnog telekom operatora. Stečeno znanje i praktično iskustvo u području pružanja podatkovnih usluga i telefonije poslovnim korisnicima tvrtka je krajem listopada 2010. godine stavila na raspolaganje i privatnim korisnicima. (B.O.)

M San Grupa, vodeći regionalni distributer IT proizvoda i usluga, postala je ovlašteni distributer tvrtke Dell. Distribucijski ugovor obuhvaća Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju. U distribuciji će se tako naći cjelokupna rješenja za velike korisnike, male i srednje tvrtke te kućne korisnike. Portfelj se sastoji od stolnog računala, prijenosnika, poslužitelja, softvera, radnih stanica, sustava za ispis te mrežnih sustava.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3678, 23. svibnja 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Poslovno savjetovanje u Poljskoj

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR STUART SLATTER, DAVID LOVETT KAKO SVAKU TVRTKU IZVUĆI IZ KRIZE? Mozaik knjiga

Kad tvrtke posluju tako loše da se neuspjeh može smatrati sigurnim, samo ih promjena smjera poslovanja može vratiti na put učinkovitosti i profitabilnosti. Ključ oporavka poslovanja leži u rigoroznoj dijagnostičkoj procjeni nakon koje je nužno provesti program stabilizacije, oblikovan tako da se nad tvrtkom uspostavi nadzor, nadvlada neposredna kriza i stvori prihod (i vrijeme) koji će omogućiti dugoročno uspješno poslovanje.

TERRY EAGLETON ZAŠTO JE MARX BIO U PRAVU Naklada Ljevak

U svojoj polemičkoj i kontroverznoj knjizi, Terry Eagleton bavi se predrasudom da je marksizam mrtav i kako je s njim gotovo. Uzimajući 10 najčešćih prigovora marksizmu (dovodi do političke tiranije, sve svodi na ekonomiju, utjelovljuje oblik historijskog determinizma...), on u analizama svake od tih kritika pokazuje kako su one tek bijedna travestija izvorne Marxove misli. U svijetu u kojem su velike krize iz temelja uzdrmale kapitalizam, ova je knjiga podjednako nužna i pravodobna kao što je odvažna i smiona.

CYRIL AYDON POVIJEST ČOVJEČANSTVA Znanje

Knjiga predstavlja zanimljiv i zabavan pregled ključnih događaja, osoba i ideja koje su oblikovale ljudsku civilizaciju. Autor na jednostavan i slikovit način vodi čitatelje kroz 150.000 godina ljudske povijesti, od čovjekovog prvobitnog odlaska iz Afrike, preko nastanka poljoprivrede, širenja jezika i religije, uspona velikih civilizacija, industrijske revolucije pa sve do tehnološkog napretka 21. stoljeća.

THOMAS BERNHARD BRISANJE. RASPAD. Meandarmedia

Franz-Josef Murau pripovijeda nam o “kompleksu svoga podrijetla”, što se dade opisati jednim pojmom: dvorac Wolfsegg. Tu je odrastao, tu je odlučio da će, želi li spasiti sebe i svoju duhovnu egzistenciju, morati napustiti dvorac. No ipak se, nakon pogibije roditelja i brata, opet vraća onamo, ali postaje mu jasno da se mora napokon odvojiti od dvorca. Stoga odlučuje da će pisati o Wolfseggu s ciljem da sve “opisano izbrišem, da izbrišem sve što podrazumijevam pod Wolfseggom i sve što Wolfsegg jest”.

MC Group, Piaseczno, Poljska, www. polishadviser.com. Savjetodavna tvrtka pruža usluge inozemnim tvrtkama koje žele ulagati u Poljsku, ostvariti poslovnu suradnju s poljskim tvrtkama, kupiti nekretninu u Poljskoj, osnovati tvrtku, pronaći radnike ili traže usluge računovodstva... Kontakt: Zbigniew Korol, info@ polishadviser.com. Industrijski dizajn i razvoj proizvoda

Evolve, Donja Stubica, www.evolve. hr. Tvrtka pruža usluge industrijskog dizajna i razvoja proizvoda, te srodne inženjerske usluge koje pokrivaju cijeli proces oblikovanja proizvoda, od istraživanja i iznalaženja rješenja, izrade koncepta proizvoda, industrijskog dizajna, mehaničkog dizajna do izrade alata za proizvodnju i funkcionalnih prototipa, te ostalih usluga kao što su konstrukcija, izrada tehničkih crteža, 3D modeliranje, reverse engineering. Kontakt: Natalija Knezić, natalija.knezic@evolve.hr, +385 49 286269, +385 95 9075252.

Partnerstvo

My GmbH, Westerstetten, Njemačka, www.my-gmbh.com. Tvrtka je dugogodišnji i iskusni prodajni partner na području teških tehničkih proizvoda i internih, automatiziranih transporta materijala. Komuniciraju s partnerima i klijentima na većini europskih jezika i vode tehnički telemarketinški centar s najmodernijim IT i komunikacijskim sredstvima kao i videoportalom. Reklamiraju proizvode i usluge te na taj način nude nove kontakte sa zainteresiranim klijentima u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj te eventualno u cijeloj Europi. Kontakt: Silvia Mešnjak, ms@my-gmbh.com, +49 7348 94984-0. Savjetovanje

Sapiens, Zagreb. Tvrtka nudi poslovno savjetovanje vezano za ulaganja stranih tvrtki na hrvatsko tržište, pravni, marketinški, računovodstveni, porezni i revizijski konzalting. Kontakt: Domagoj Nobilo, sapiens@hi.t-com.hr. Radovi na visini

Posredovanje

Toboc, Paris, Francuska, www.toboc. com. Tvrtka pomaže pri traženju prikladnih poslovnih partnera. Posjeduje rastuću bazu podataka o uvoznicima, izvoznicima, prijevoznicima, brokerima i uslužnim djelatnostima. Korištenjem mogućnosti pretraživanja moguće je uštedjeti vrijeme i pronaći kvalitetne poslovne partnere. Tvrtka želi pružiti maksimum informacija članovima kako bi im pomogli u donošenju odluka, a pokriva poslove u Kanadi, Kini, Indiji, SAD-u i Francuskoj. Kontakt: Walter Hindenoch, walter.hindenoch@toboc.com, +33 6 19800983. Partnerstvo

Spectrum International, Zagreb. Tvrtka traži poslovnog partnera iz područja turizma, nekretnina i građevinarstva kojeg bi zastupao na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Kontakt: Mato Rozić, mato.rozic@gmail.com, +385 91 3833074.

Fitnić Sistem, Sesvete, www.fitnic-sistem.com. Tvrtka nudi uslugu penjačkih vještina kako bi se efikasno odradio posao na teško dostupnim mjestima. Od čišćenja prozora, održavanja i rušenja stabala, zaštite metala, postavljanja reklama, montaže božićno-novogodišnje rasvjete, održavanja klima-uređaja i visokih dimnjaka do čišćenja i sanacije krovova. Većina radova se obavlja na alpinistički način pomoću užeta te nema dodatnih troškova postavljanja skela i platformi. Svi djelatnici su iskusni penjači, a najveća pozornost se daje sigurnosti. Svi radovi se obavljaju u ugovorenom roku, bez ometanja osoba koje borave u objektu. Kontakt: Berislav Fitnić, fitnic.sistem@fitnic-sistem.com, +385 98 9829741.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Usluge čišćenja

Libertas Dubrovnik nabavlja usluge čišćenja autobusa i poslovnih prostora. Rok dostave ponuda je 26. svibnja.

Klima-uređaji

Hrvatska pošta nabavlja prozorske klima uređaje. Rok dostave ponuda je 6. lipnja.

Indikatori tovarenosti REGIJA Kolica za prtljagu

BENEDIKT XVI. MISLI O OBITELJI

Britvice

Obitelj kao svetište ljubavi, života i vjere, kao kućna crkva, ali i kao škola čovječnosti, kao mjesto gdje se odgaja za korištenje razuma, za slobodu izbora, za služenje ljubavi, za dobro molitve, u kojoj se nada procvatu novih zvanja, misli su koje nam Sveti Otac dariva i o kojima želi da razmišljamo pozivajući nas da poduzmemo izvanredno putovanje “u potrazi za značenjem ljudskoga bića”. Papine su misli izvrstan poticaj za izgradnju obitelji u kojoj će svatko nalaziti put ljudskoga i duhovnog ostvarivanja.

Aerodrom Nikola Tesla u Beogradu nabavlja 542 komada kolica za prtljagu. Rok dostave ponuda je 11. lipnja.

PVC spremnici

Klupe za parkove i kante za otpatke

Verbum

KBC Split nabavlja britvice za jednokratnu upotrebu. Rok dostave ponuda je 6. lipnja. Prvi maj Labin nabavlja PVC spremnike za komunalni otpad. Rok dostave ponuda je 27. svibnja.

Budvi nabavlja 48 klupa za parkove i 232 kante za otpatke. Rok dostave ponuda je 13. lipnja.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u

Željeznice Federacije BiH u Sarajevu nabavljaju 180 indikatora tovarenosti. Rok dostave ponuda je 1. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3678, 23. svibnja 2011.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se livade, hoteli, apartmani, teniski tereni... Turistički kompleks u Svetom Filipu i Jakovu, procijenjene vrijednosti 109 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja hotel i prateće zgrade, teniske terene, samoposlugu, apartmane i zemljište ukupne površine 34.679 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 30. lipnja na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 115/I. kat. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od polovine procijenjene vrijednosti tj. ispod iznosa od 54.819.790 kuna. Razgledavanje nekretnine je moguće 15. i 16. lipnja 2011. od 10 do 11 sati u sobi broj 115/I. Općinskog suda u Zadru. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine, odnosno iznos od 10.963.958 kuna plaća se na žiro-račun ovoga suda broj 23900011300000793, poziv na broj 1-27-09.

Livada u Zaprešiću procijenjene vrijednosti 23,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja dvorište i livadu površine 32.040 četvornih metara. Dražba za nekretninu održat će se na Općinskom sudu u Zaprešiću, Trg žrtava fašizma 1, soba 13/I., 17. lipnja u 9 sati. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su naj-

kasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun ovog suda kod HPB-a na broj 23900011300002553, pozivom na broj 05-100-856-10, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego sudac pristupi dražbi. Zgrada u Gružu pokraj Dubrovnika, procijenjene vrijednosti 53 milijuna kuna. Dražba za ovu nekretninu održat će se 7. srpnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Imovina se prodaje kao cjelina, a dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 091/7854 372 od 9 do 13 sati svaki radni dan. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi je 10 posto procijenjene vrijednosti. Hotel u Karlovcu procijenjene vrijednosti 32,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja hotel i neplodno zemljište površine 11.974 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu održat će se 26. svibnja u podne na Općinskom sudu u Karlovcu. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti koja se mora uplatiti na broj računa: 23900011300000592, pozivom na broj 02-Ovr-481/10-02. Razgledavanje nekretnine moguće je 25. svibnja u 9 sati na adresi Rakovac bb, Karlovac.

Novi tehnološki boom? dr. Uroš Dujšin

K kanal u Slatini, procijenjene vrijednosti 21,7 milijuna kuna. Nekretnina ima ukupnu površinu od 77.205 četvornih metara i nalazi se u Industrijskoj ulici broj 6 u Slatini. Dražba za ovu nekretninu održat će se 14. lipnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Slatini. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 2.168.555,36 kuna. Hala, zgrada servisa, upravna zgrada i tvorničko dvorište u Županji, procijenjene vrijednosti 14,1 milijun kuna. Nekretnina je ukupne površine 31.453 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu održat će se 31. svibnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Županji, u sobi broj 3. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti koju je potrebno uplatiti na žiro-račun Općinskog suda u Županji broj 23900011300001421 s pozivom na broj 07 462101.

Tenisko igralište, zgrada, dvorište, oranica i

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

ada je boom internetskih tvrtki (tzv. dotcom boom) neslavno prasnuo potkraj 2000., žitelji Silicijske doline su na aute stavljali naljepnice s natpisom: “Daj nam Bože još jedan balon”. Izgleda da im je sada želja pred ispunjenjem, ističe Economist. Silicijska dolina je živnula, a cijene internetskih kompanija otišle su nebu pod oblake. Stampedo na Renren Facebook ne kotira na burzi, ali na sekundarnom tržištu se njegova vrijednost procjenjuje na 76 milijardi dolara (više nego Boeing ili Ford), a Twitter se procjenjuje na 7,7 milijardi dolara. Prošlog je tjedna LinkedIn, društvena mreža za profesionalce, priopćio kako vjeruje da će na početnoj javnoj ponudi (IPO) prikupiti 3,3 milijarde dolara. Sljedećeg je dana Microsoft objavio da kupuje internetski pozivni i videoservis Skype za vrtoglavih 8,5 milijardi – što je deseterostruki iznos njegovog prošlogodišnjeg prometa i 400 puta njegov tekući dohodak.

Kineski novaci na webu se u prvim evaluacijama procjenjuju na 15 do 20 milijuna dolara Cijene se čine još pretjeranijim kada je riječ o tek osnovanim poduzećima na privatnom tržištu gdje je Color, mreža za razmjenu fotografija, procijenjen na 100 milijuna dolara - čak i ako još nije testiran. Na dionice kineske mreže Renren, kineski Facebook, kao i na druge velike kineske web tvrtke u tijeku je pravi stampedo.

Ponavlja li se to povijest? Oni koji to osporavaju tvrde da se tehnološka scena nakon početka stoljeća bitno izmijenila. Tada je tek mali dio ljudi bio priključen na internet, dok ih je danas dvije milijarde od kojih mnogi na novim tržištima poput Kine. Prije desetak godina su superbrze širokopojasne veze bile rijetkost, danas su sveprisutne. Nekad su mnoge pridošlice, kao primjerice Pets. com imale velike ambicije ali mršave prihode. Da-

je rođen u Estoniji, a finski Rovio, čija je popularna igrica Angry Birds, nedavno je prikupio 42 milijuna dolara. Tu su i kineski Renren i Youku koji investitorima nude i koristi od brzog privrednog rasta zemlje kao i od sve većeg utjecaja interneta na poslovanje i društvo uopće. Kineski novaci na webu se u pravilu u prvim evaluacijama procjenjuju na 15 do 20 milijuna dolara, znatno više nego njihovi pandani u Americi.

našnje zvijezde weba poput Groupona i Zynga, koji lansiraju društvene igre, imaju fenomenalni promet i respektabilne profite. Optimisti ukazuju i na to da je boom kasnih 1990-ih krenuo tek nakon što su se brojne web tvrtke pojavile na burzama, a naivni investitori nabili njihove cijene do luđačkih visina. Ovoga je puta relativno malo velikih IPO-a i nema naznaka raširene manije u svijetu visoke tehnologije: NASDAQ-ov burzovni indeks, orijentacijska točka za tehnološke industrije, je u porastu, ali još uvijek daleko ispod svog maksimuma iz ožujka 2000.

Te će razlike imati dalekosežne posljedice. Prva je da se boom, stvaran na privatnom tržištu, znatno pojača u vrijeme kada se pojavi na burzama. Facebook bi mogao postati sljedeći Google, a LinkedIn ima sasvim solidan plan prihoda. No iza njih će se pojaviti znatno slabiji sljedbenici s već opasno napuhanim cijenama. K tome je malo investitora koji su navalili na kineske dionice te procijenili političke rizike kojima su te tvrtke izložene s obzirom na osjetljivost njihovog sadržaja. Oprezni optimisti vjeruju da, uz malo sreće, ovaj boom neće izazvati onoliku štetu kao onaj prethodni. Entuzijasti pak vjeruju da bi ovaj boom mogao biti uvod u novi tehnološki polet koji bi mogao pridonijeti izlasku iz sadašnje privredne krize.

Široki horizonti Horizonti ovog booma daleko su širi od onog prethodnog. Započeli su ga ruski investitori; Skype

20 SVIJET FINANCIJA 20. OBLJETNICA PARTNER BANKE

Prebrođene sve prepreke

Partner banka je obilježila svoju 20. obljetnicu poslovanja. Budući da je primarno okrenuta kreditno-depozitnom poslovanju s malim i srednjim poduzećima te obrtnicima, cilj joj je i dalje jačati taj segment, ali i širiti poslovanje prema građanstvu. S tržišnim udjelom od 0,33 posto nalazi se između 24 male banke, a veličinom svoje bilance pozicionirala se na sredinu ljestvice. Temeljni joj je kapital 89,1 milijun kuna, jamstveni 172 milijuna, dok je ukupna aktiva 1,318 milijardi kuna. Bruto dobit ostvarena u 2010. iznosila je 2,9 milijuna kuna. Banka nikada u svojih 20 godina poslo-

vanja nije poslovala s gubitkom. Jozo Matas, predsjednik Uprave Partner banke, ističe kako je banka tijekom 20 godina uspješnog, opreznog te prilično konzervativnog poslovanja prebrodila sve prepreke koje su bile zadesile hrvatski bankarski sustav. Očekuje kako će se u idućih nekoliko godina broj malih banaka prepoloviti te da će doći do okrupnjavanja. “Već postoji inicijativa o tome, ali je još u povojima”, naglasio je. Strateška orijentiranost banke prema korporativnim klijentima definirana od osnutka vidljiva je i danas kada više od 85 posto kreditnog portfelja čine plasmani korporativnim klijentima koji su tijekom 2010. godine porasli devet posto ili više od 65 milijuna kuna. (B.O.)

INOZEMNI DUG

U siječnju nastavak stagnacije Po podacima HNB-a u siječnju je bruto inozemni dug iznosio 45,6 milijardi eura, što je 0,3 posto manje nego potkraj 2010., dok na godišnjoj razini taj dug i dalje bilježi blagu stopu rasta od 3,6 posto. Gledajući strukturu rasta ino duga po sektorima, javni sektor bilježi mjesečni pad ino duga, a privatni rast. Vanjski dug ostalih sektora, koje čine uglavnom trgovačka društva, potkraj siječnja dosegnuo je gotovo 22 milijarde eura što je više od 48 posto ukupnog ino duga. Među trgovačkim društvima rast je posljedica snažnijeg zaduživanja privatnih tvrtki, čiji je inozemni dug porastao za 2,5 posto. Dug banaka i države zabilježio je blagi pad na mjesečnoj razini i smanjenje udjela u ukupnom dugu, tako da je ukupni vanjski

dug banaka iznosio 10,6 milijardi eura, a države 5,8 milijardi eura. U usporedbi s lanjskim siječnjem, najveći rast ostvarili su ostali sektori, i to nešto više javna trgovačka društva nego privatna. Na godišnjoj razini i dalje se vidi snažniji rast ino duga javnog nego privatnog sektora. Razmjerno slab rast duga privatnih tvrtki rezultat je slabe domaće potražnje i slabe gospodarske aktivnosti. S druge strane, zaduživanje javnih poduzeća bilo je nešto intenzivnije zbog visokih potreba financiranja te neprilagođivanja uvjetima poslovanja u krizi. (V.A./RBA)

Privredni vjesnik Broj 3678, 23. svibnja 2011.

( 19,5% ili 9 mlrd kn pad ino aktive banaka

BANKARSTVO

Kontrolom troškova do rasta dobiti Krediti banaka u ožujku su bili viši za 2,3 posto, dok je godišnja stopa premašila razinu od osam posto, na kojoj će se vjerojatno zadržati do kraja godine, što je rezultat pojačanog kreditiranja poduzeća i države

onsolidirana aktiva banaka, koja je u pretkriznim godinama redovito bilježila dvoznamenkaste godišnje stope

trenutačno miruje te ocjenjujemo kako će se ove godine omjer bankovne aktive i BDP-a zadržati na razini prošlogodišnjih 117 posto, dok se ponovna di-

Neto dobit banaka u prvom kvartalu povećana za 19 posto na godišnjoj razini rasta je, nakon oporavka u 2010., u prvom ovogodišnjem kvartalu mirovala u usporedbi s krajem protekle godine. Došlo je tek do restrukturiranja među stavkama imovine i obveza. Najvidljiviji je pad ino aktive banaka od 19,5 posto, odnosno devet milijardi kuna, što je ponajviše posljedica smanjenja stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja sa 20 na 17 posto. “Takvo kretanje aktive banaka upućuje na to da proces financijskog produbljivanja

namizacija procesa može očekivati samo u slučaju postizanja viših stopa rasta”, smatra analitičarka PBZ-a Ana Lokin. Krediti banaka u odnosu na kraj prošle godine u ožujku su bili viši za 2,3 posto, dok je godišnja stopa premašila razinu od osam posto, na kojoj će se vjerojatno zadržati do kraja godine, što je rezultat pojačanog kreditiranja poduzeća i države. Tako su krediti poduzećima u ožujku bili viši za 1,5, a državi za 18,4 posto u usporedbi s lanjskim prosin-

cem. S obzirom na to da su u istom razdoblju krediti građanima pali za 1,5 posto, pokazuje se da je rast kredita poduzećima i stanovništvu zajedno u prvom kvartalu iznosio nula posto, a u prirastu kredita od 6,3 milijarde kuna rast kredita državi pridonio je sa 5,9 milijardi. Kreditiranje korporativnog sektora Promatraju li se ukupna potraživanja banaka od domaćih sektora, trend je jednak – potraživanja prema državi povećana su za 13,6 posto, dok su prema ostalim domaćim sektorima stagnirala. U nastavku godine analitičari očekuju pojačano kreditiranje korporativnog sektora. U sektoru stanovništva pozitivne stope (kad se isključi utjecaj tečajnih kretanja) bilježe stambeni krediti, no uz visoku nezaposlenost i pesimizam oporavak potražnje tijekom 2011. nije izgledan, a

na što, pak, ukazuju visoke stope rasta štednje građana. Iako podaci o kvaliteti kreditnog portfelja u prvom kvartalu još nisu dostupni, s obzirom na spor oporavak gospodarstva te niže dohotke kućanstava u 2011. procjenjuje se da je nastavljen rast udjela loših kredita, iako sporije nego lani. Unatoč nepovoljnom trendu kretanja kvalitete plasmana te posljedičnom rastu troškova ispravaka, banke su u prvom kvartalu 2011. povećale neto dobit za 19 posto na godišnjoj razini što je, sudeći prema izvješćima najvećih banaka, proizašlo iz smanjenja kamatnih troškova (Zaba -15 posto, PBZ -13 posto) te kontrole operativnih troškova, na što ukazuje poboljšanje omjera troškova i prihoda (C/I) koji je smanjen za 5,2 postotna boda u Zabi, 2,9 kod PBZ-a te 2,2 postotna boda kod Erste Grupe. (V.A.)

Slijede spajanja i preuzimanja Ova bi godina trebala biti zanimljivija kad je riječ o spajanjima i preuzimanjima na bankovnom tržištu. Već su nerevidirani rezultati poslovanja banaka u prošloj godini pokazali kako su problemi s kvalitetom kredita, odnosno problemi srednjih i malih tvrtki opteretili neke manje banke, pa je tako prošlu godinu šest banaka završilo s bruto gubitkom, pri čemu je za svih šest 2010. predstavljala drugu godinu zaredom s gu-

bicima u poslovanju. Stoga analitičari vjeruju kako će održavanje adekvatnosti kapitala na propisanim razinama predstavljati izazov za pojedine banke te da će to potaknuti spajanja i preuzimanja. No ti procesi neće dramatično preokrenuti pozicije najvećih igrača u industriji s obzirom na to da 24 male banke u aktivi bankovnog sustava imaju zajednički tržišni udio od samo devet posto.

www.privredni.hr Broj 3678, 23. svibnja 2011.

treba unaprijediti, ali uz poštivanje svih ustavnih, “Sustav zakonskih, ekonomskih i socijalnih načela. ” Dragan Kovačević

HANFIN ZAKON O OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA UZVITLAO DUHOVE

“Nesagledive posljedice za mirovinski sustav” Prijedlog je protuustavan, u suprotnosti s međunarodnim ugovorima i sporazumima te pozitivnim pravnim propisima jer predstavlja djelomičnu nacionalizaciju privatne imovine bez naknade, tvrde u Udruženju mirovinskih fondova pri HGK Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

druženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori upozorilo je prošli tjedan da je Hanfin prijedlog zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koji je objavljen na internetskim stranicama Hanfe 17. svibnja, a kojim se predviđa da oko 1,5 milijuna članova tih fondova postanu suvlasnici u fondovima (tzv. ovlaštenici na udjelima) - u suprotnosti s Ustavom, međunarodnim ugovorima i sporazumima te domaćim pozitivnim pravnim propisima. “Eventualno donošenje ili prihvaćanje ovakvog zakona i njegovo izvjesno rušenje na Ustavnom sudu dovelo bi do nesagledivih posljedica za mirovinski sustav i negativno bi se odrazio na

pridruženje Hrvatske Europskoj uniji”, navodi se, među ostalim u priopćenju, te dodaje kako se tim zakonskim prijedlogom predviđa djelomična nacionalizacija društava za upravljanje mirovinskim fondovima bez ikakve naknade što je protivno Ustavu. Udruženje podsjeća kako se u članku 48. stavak 1. jamči pra-

Sve što je izneseno u prijedlogu je isključivo Hanfin stav, kaže Krešimir Rožman vo vlasništva, a člankom 49. jasno je utvrđeno da su “poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske”, te da “država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu”. Također se ističe kako “prava stečena ulaganjem kapi-

tala ne mogu se umanjiti zakonom ni drugim pravnim aktom”. Također, člankom 49. stavak 4. Ustava, propisano je da se “inozemnom ulagaču jamči slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala”, a upravo se ta ustavna odredba ograničava prijedlogom. Suprotan i međunarodnim sporazumima Prijedlog je, navodi se dalje, u suprotnosti i sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju koji propisuje slobodno kretanje kapitala koje se odnosi na izravna ulaganja u društva, a propisana je i sloboda kretanja kapitala s obzirom na potraživanja, portfeljna ulaganja i financijske zajmove i kredite. Za države potpisnice Sporazuma postoji obveza da neće uvoditi nikakva nova ograničenja na kretanja kapitala niti će postojeća rješenja dodatno

ograničavati, a restriktivne mjere se neće primjenjivati na ulaganja i povrat uloženog. Prijedlog zakona nije sukladan ni međunarodnim sporazumima tj. ugovorima o poticanju i zaštiti ulaganja koje je Hrvatska potpisivala s brojnim zemljama, članicama Europske unije, a u svrhu promicanja i poticanja gospodarskog razvoja i napretka. “Kao primjer navodimo ugovor između Hrvatske i Austrije o poticanju i zaštiti ulaganja kojim se definira da međusobna ulaganja dviju država i njihovi povrati uživaju punu zaštitu prema tom ugovoru. Definirano je također da ulaganja ulagatelja niti jedne od ugovornih stranaka neće biti izvlaštena na teritoriju druge ugovorne stranke, osim u javnu svrhu, zakonskim putem i uz naknadu”, ističe se i zaključuje kako se prijedlog protivi i domaćim pravnim propisima. Udruženje će u

idućim danima pripremiti očitovanje i na ostale tvrdnje navedene u obrazloženju prijedloga zakona. Dodatno stvaranje kaosa Dragan Kovačević, koji je početkom 2000. godine sudjelovao u definiranju mirovinske reforme, ocijenio je Hanfin prijedlog kao “dodatni doprinos stvaranju kaosa u društvu”. Slaže se s Udruženjem da je prijedlog protuustavan te da krši sve zakone i međunarodne sporazume. Podsjetio je također kako je čelni čovjek Hanfe Ante Samodol, kojemu mandat istječe za nekoliko mjeseci, sličnu, kako je rekao, populističku mjeru pokušao provesti za vrijeme bivšeg premijera Ive Sanadera. Tada se, podsjećamo, predlagalo prebacivanje novca iz drugog u prvi mirovinski stup. “Sustav treba unaprijediti, ali uz poštivanje svih ustavnih, zakonskih,

ekonomskih i socijalnih načela. Ovo što oni predlažu znači eksproprijaciju privatnog vlasništva, a to onda znači da bi se sutra netko mogao sjetiti i nacionalizacije banaka, kao i svega drugog”, zaključio je Kovačević. Državni tajnik za rad u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Krešimir Rožman rekao je kako Ministarstvo nije sudjelovalo u izradi tog prijedloga, te da je sve što je u njemu izneseno - isključivo Hanfin stav. “Prijedlog je vrijedan razmatranja, ali i Ministarstvo ima neke svoje prijedloge”, naglasio je Rožman. Dodao je kako će se sredinom ovog tjedna u Ministarstvu održati sastanak s predstavnicima mirovinskih fondova, Hanfe, Ministarstva financija, Regosa i socijalnih partnera. Tek tada će moći više reći i o stavu Ministarstva.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3678, 23. svibnja 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Visoka likvidnost i niske kamate Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

ako je novo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija na samom početku, okolnosti trgovanja sudionika novčanog tržišta ostale su nepromijenjene. Zbog iznimno visoke likvidnosti potražnja za novcem znatno je ispod očekivane na početku razdoblja održavanja. Stoga je i kratkoročna kamatna stopa ostala na vrlo niskoj razini. Krajem dana sve više sredstava depozitne institucije usmjeravaju u središnju banku kao prekonoćni depozit uz kamatnu stopu od 0,25 posto. Iako u or-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

200

100

16.5.2011.

17.5.2011.

18.5.2011.

ganiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb ponuda novca svakodnevno višestruko nadmašuje potražnju, potražnja se samo djelomično namiruje zbog neslaganja uvjeta ponude i potražnje. Unatoč tome, nema nika-

19.5.2011.

20.5.2011.

kve napetosti u trgovanju. Prosječna kamatna stopa za prošli tjedan iznosila je 0,52 posto. Prošlog utorka Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, a izgledno je da se aukcija neće održati ni ovaj tjedan. Sudio-

16.5.’11. - 20.5.’11.

9.5.’11. - 13.5.’11.

ponedjeljak

utorak

nicima bi zasigurno više odgovaralo da se aukcije održavaju što češće kako bi barem dio svojih viškova mogli usmjeriti u ove kratkoročne vrijednosnice. Ovako visoka ponuda novca omogućit će daljnje snižavanje kamatne stope

srijeda

četvrtak

petak

na trezorske zapise, odnosno, još povoljnije kratkoročno zaduživanje države na idućoj aukciji. Vrlo visoka likvidnost sustava zadržat će se i u idućem razdoblju, te će obilna ponuda novca i dalje podržavati iznimno nisku kamat-

nu stopu. Zbog skromne potražnje za novcem trgovanje sudionika je slabijeg intenziteta. Iako ulazimo u zadnju dekadu svibnja i sve smo bliže početku turističke sezone, potražnja za novcem još nije započela rast koji se očekuje uz pojačano trošenje gotovine. Značajnije promjene u kretanjima na novčanom tržištu, koje će potaknuti i dinamika ostalih segmenata financijskog tržišta, za sada se još iščekuju.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Dolar pada, ostali rastu

Nastavak rasta

Kuna je u tjednu dobila pet lipa na vrijednosti prema američkom dolaru. Prema srednjem tečavaluta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

EUR

7.42

5,535657

kanadski dolar

USD

gubila vrijednost, ali samo za lipu krajem tjedna franak je vrijedio 5,89 kuna. 5.23

CHF

JPY

japanski jen (100)

6,352168

švicarski franak

5,885319

GBP

britanska funta

8,418301

USD

američki dolar

5,178818

EUR

euro

7,407263

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je tjedna dosegla 162,2214 bodova, što je za 0,1661 bod više nego tjedan ranije.

5.90

7.41

5.22

5.89

7.40

5.21

5.88

7.39

5.20

5.87

7.38

5.19

5.86

7.37

5.18

5.85

5,366415

CHF

Izvor: HNB

lipe, pa je zaključno euro vrijedio 7,41 kunu. I prema švicarskom franku kuna je iz-

ju Hrvatske narodne banke, dolar je vrijedio 5,18 kuna. Prema euru kuna je prošli tjedan izgubila tri

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

164

162

160

158

primjena od 21. svibnja 2011. 16.5.

17.5.

18.5.

19.5.

20.5.

16.5.

17.5.

18.5.

19.5.

20.5.

16.5.

17.5.

18.5.

19.5.

158 18.4.

28.4.

8.5.

18.5.

16.5.

17.5.

18.5.

20.5.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 18.5.2011.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Tjedan bez velikih promjena Protekli tjedan na svim svjetskim burzama počeo je laganim klizanjem prema dolje, sredinom tjedna došlo je do oporavka, da 6100 6040

bi se na kraju tjedna opet dogodio pad. Tako su početak i kraj tjedna bili na istim razinama. Američko tržište zabilježilo je najve12840

FTSE 100

12760

ću inflaciju u protekle tri godine, ponajprije zbog rasta cijene hrane i nafte. Istodobno minus u američkom državnom prora3020

Dow Jones

2960

5980

12680

2900

5920

12600

2840

5860

12520

2780

5800

12440 16.5.

5000 4700

17.5.

18.5.

19.5.

20.5.

CAC40

2720 16.5.

7640 7520

17.5.

18.5.

19.5.

20.5.

16.5. 10200

DAX

10000

4400

7400

9800

4100

7280

9600

3800

7160

9400

3500

7040 16.5.

17.5.

18.5.

19.5.

20.5.

NASDAQ

17.5.

18.5.

19.5.

20.5.

18.5.

19.5.

20.5.

NIKKEI 225

9200 16.5.

17.5.

18.5.

19.5.

20.5.

16.5.

17.5.

čunu porastao je na 14 bilijuna dolara tako da vlast razmišlja ili o rezanju troškova ili povećavanju dopuštenog zaduženja. Japansko gospodarstvo ponovno je ušlo u recesiju koja je posljedica potresa i tsunamija. Međunarodni monetarni fond upozorio je Grčku da su joj nužne daljnje reforme kako bi ostala na željenim razinama deficita.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatv. dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

164,6867 166,7751 154,4540 161,2616 162,2214

170,5859 204,0956 122,5510 140,1895 134,9016 191,6434 187,0781 200,6683 145,6818 122,6645 107,3642 163,2194 111,2959 120,4321 170,9363 150,2099 121,3984 108,3147 134,4585

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3678, 23. svibnja 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 586,128 milijuna kuna

Ingra porasla gotovo 12 posto Marko Repecki www.hrportfolio.com

roteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 83,717 milijuna kuna Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Dom Holding d.d. Atlantic Grupa d.d. Belje d.d. Ingra d.d. Luka Rijeka d.d. Dalekovod d.d. Petrokemija d.d.

što je porast od 16,06 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 1,52 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 2.243,47 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.235,60

tjedna promjena -0,11% -11,00% +0,74% +15,56% +2,05% +3,25% +11,83% +3,75% +7,89% +3,93%

zadnja cijena 260,71 1.455,12 273,98 83,20 745,00 93,00 12,95 193,00 244,90 169,40

promet 23.167.097,01 10.040.225,82 5.861.665,51 3.781.791,63 3.633.881,43 2.964.073,38 2.568.041,91 2.462.752,93 2.359.477,55 2.284.737,96

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 83.717.455,91 kn

bodova što je porast od 0,14 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 23,167 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 260,71 kuni što je pad od 10 dionica s najvećim rastom cijene Varteks d.d. Transadria d.d. Finvest Corp d.d. Jadran tvornica čarapa d.d. Excelsa nekretnine d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Maistra d.d. Dom Holding d.d. Božjakovina d.d. Banka Brod d.d. (povlaštena)

0,11 posto. Najveći porast među najtrgovanijima zabilježila je dionica Ingre koja je porasla za 11,83 posto te je trgovanje završila na 12,95 kuna. Najveći pad imala je dioni-

tjedna promjena +53,02% +34,85% +33,14% +25,00% +21,81% +20,53% +16,07% +15,56% +15,53% +12,30%

zadnja cijena 21,50 820,00 244,97 125,00 43,00 675,00 69,64 83,20 122,02 3.200,50

promet 163.516,94 47.562,01 201.020,84 2.375,00 252.198,76 15.995,00 214.533,42 3.781.791,63 7.696,36 91.703,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

Equity (+3,05 posto). Najveći gubitnik kod dioničkih fondova bio je fond Ilirika BRIC kojem je vrijednost smanjena za -1,54 posto, a slijedi ga NFD Aureus New Europe s padom od 1,29 posto. Kod mješovitih fondova najveći dobitnik je Erste Balanced koji je ostvario porast

vrijednosti od 2,38 posto, a slijedi ga ICF Balanced s porastom od 2,04 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond KD Balanced kojem je vrijednost smanjena za 1,06 posto, a iza njega je OTP uravnoteženi s padom od 0,71 posto. Najveći dobitnik kod ob-

vezničkih fondova je Erste Bond (+0,15 posto), a slijedi ga HI-conservative (+0,08 posto), dok je najveći pad zabilježio OTP euro obveznički (-0,37 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,28 posto. (MR)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 12. - 19. svibnja 2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

97,4855

-0,47

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,0775 43,5625 8,5064 132,0200 12,7330 106,0100 107,4100 77,1257 159,5083 63,1600 87,6148 93,3411 94,4900 94,7096 101,5900 53,0519 60,6490 41,7886 26,5340 77,9096 51,3407 68,6189 73,1172 5412,4200 99,3280 14,2468 36,2100 48,5640 7,0963 55,7800 45,3929 83,9586 52,5591 461,4376 329,5153 93,4528 89,4300 319,8125 75,5100 132,5329 114,5848 10,6812 116,1413 102,9348 111,0830 10,5528

-0,63 -0,78 1,06 -0,13 0,10 -0,33 -0,58 3,05 -0,33 0,35 0,60 2,29 3,03 0,41 1,60 1,68 2,94 0,30 1,72 1,09 -0,90 -0,22 2,67 0,78 -0,08 -1,13 3,93 0,25 0,96 -0,32 2,10 -0,75 0,16 0,26 0,99 -0,45 1,71 -0,66 1,75 -0,30 -1,29 -0,61 0,30 -1,54 1,33 0,79

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

zadnja vrijednost 2.243,47 1.235,60 98,06

ca Ericsson NT-a koja je pala za 11 posto te je trgovanje završila na 1455,12 kuna. Svih 10 najtrgova10 dionica s najvećim padom cijene Croatia airlines d.d. Slobodna Dalmacija d.d. Karlovačka banka d.d. Uljanik d.d. Imunološki zavod d.d. Đakovština d.d. TEP-tvornice elektroteh. proiz. d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Hoteljerstvo Imperial d.d. Saponia d.d.

tjedna promjena +1,52% +0,14% +0,09%

nijih dionica imalo je promet veći od dva milijuna kuna, a osam ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena -37,50% -32,47% -18,71% -17,50% -16,67% -16,18% -11,61% -11,00% -10,86% -9,14%

zadnja cijena 100,00 20,26 65,03 66,00 100,00 7,25 38,00 1.455,12 156,00 145,35

promet 4.000,00 4.895,46 1.300,60 2.046,00 56.789,00 411,41 10.032,00 10.040.225,82 6.084,00 7.676,55

*vijesti

Pretežno pozitivno kretanje Proteklog tjedna prevladavali su pozitivni rezultati te je 62 od ukupno 92 fonda ostvarilo porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -1,54 posto pa do +3,93 posto. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježili su Erste Total East (+3,93 posto) i Fima

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

97,2500 88,6692

*Tjedna promjena [%] 0,54 0,00

€ € kn € kn € kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

128,8500 142,3700 109,5226 10,1678 123,3197 152,2100 166,1332 103,9996 113,9996 8,1295 147,7855 79,4645 5,7601 68,9185 10,7689 118,1763 108,7400

2,38 0,67 0,33 0,39 2,04 -0,22 -0,31 0,15 -0,71 -1,06 -0,59 0,92 -0,07 0,78 -0,59 0,58 0,11

€ € € € € kn € €

161,2900 11,7763 178,1200 132,0237 134,8300 166,7660 129,1191 126,5818

0,02 0,08 -0,05 0,04 0,15 0,06 -0,10 -0,37

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

133,6338 164,4497 140,9507 127,0451 146,7300 139,9800 140,4764 136,7752 125,1930 133,5960 124,0063 118,5211 11,4672 109,6070 10,7998 103,4806 106,9200 100,7720

0,04 0,03 0,03 0,03 0,05 0,05 0,09 0,05 0,01 0,05 0,06 0,06 0,05 0,06 0,06 0,28 0,05 0,04

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

Bruto premija osiguravatelja 3,29 milijardi kuna Zaračunata bruto premija 26 osiguravateljskih društava u Hrvatskoj iznosila je krajem travnja 3,29 milijardi kuna. To je za 0,7 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci Hrvatskog ureda za osiguranje. Krajem prvog tromjesečja ove godine bilježio se blagi rast zaračunate premije na godišnjoj razini, no u travnju je zabilježeno njeno smanjenje. ENT gradi mobilnu mrežu u BiH Ericsson Nikola Tesla (ENT) je ugovorio proširenje i modernizaciju postojeće mobilne mreže HT-a Mostar, u 2G i 3G dijelu. Njime ENT postaje jedini isporučitelj radijskog dijela mreže HT-a Mostar, a predstavlja i temelj za uvođenje atraktivnih 3G funkcionalnosti korisnicima ovog operatora, kao i veću kvalitetu, brzinu i dostupnost usluga na cijelom području Bosne i Hercegovine. S HT-om Mostar je potpisan i ugovor o isporuci i implementaciji usluge prenosivosti brojeva u fiksnoj mreži, kao i ugovor o pružanju usluga podrške za fiksnu i mobilnu mrežu za tekuću godinu. Petrol ulaže 75 milijuna eura Ulaganjima od 75 milijuna eura na hrvatsko tržište slovenska naftna tvrtka Petrol do 2014. godine namjerava

broj svojih benzinskih crpki u Hrvatskoj povećati sa sadašnjih 80 na 100. Ujedno se želi snažnije pozicionirati i u plinskom biznisu. Najavili su preuzimanje dviju manjih hrvatskih tvrtki u plinskom biznisu. M-zaba i na Androidu

Zagrebačka banka je prva banka u Hrvatskoj koja je omogućila svojim klijentima, građanima, korištenje aplikacije mobilnog bankarstva m-zabe i na mobitelima s operativnim sustavom Android. Mobiteli s Googelovim operativnim sustavom Android uz iPhone predstavljaju trenutnu top ponudu mobilne tehnologije na hrvatskom i svjetskom tržištu. RBA nudi povoljnije nenamjenske kredite Raiffeisenbank Austria građanima nudi povoljnije uvjete nenamjenskih kredita. Povećan je maksimalni iznos kredita bez jamaca do maksimalno 30.000 eura uz obvezno ugovaranje paketa osiguranja za sve iznose kredita iznad 20.000 eura. U ponudi nenamjenskih hipotekarnih kredita RBA ima i niže iznose kredita, a polica životnog osiguranja nije više obvezan instrument osiguranja.

enterprise europe

info

Broj 40, 23. svibnja 2011.

PROJEKT WE-EEN

Velik interes i u trećem krugu Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO primio je u trećem krugu prijava u Program provjere inovativnog koncepta PoC (Proof of Concept) 79 prijava. Ukupna vrijednost traženih sredstava iznosi više od 14 milijuna kuna, dok bi privatni sektor uložio dodatnih gotovo osam milijuna kuna u projekte. Program financira hrvatska vlada kroz zajam Svjetske banke, a pokrenut je u suradnji s partnerima: Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveučilišta u Rijeci SteP Ri, Tehnološkim parkom Varaždin, Tehnološko-inovacijskim centrom Međimurje u okviru Regionalne razvojne agencije Međimurje ReDeA, Tera Tehnopolisom i Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu.

Čarobnjak za okoliš

Nadogradnja projekta GREEN namijenjena je i hrvatskim partnerima, posebice tehnologijskim centrima, istraživačkim institutima i komorama. Nositelj projekta u Hrvatskoj je Tera Tehnopolis Projekt WE-EEN, punog naziva Wizard of the Environment: the Enterprise Europe Network, u travnju je odobrila Europska komisija. Riječ je o svojevrsnoj nadogradnji projekta GREEN (Unaprjeđivanje zaštite okoliša u poslovanju kroz Europsku poduzetničku mrežu), s proširenim

Fokus projekta je zbrinjavanje otpada, tretiranje površina i proizvodnja električnih i elektroničkih komponenti popisom partnera iz zemalja Europske unije i Jugoistočne Europe. Ona bi trebala omogućiti iskorištavanje već postojećih znanja i rezultata istraživanja GREEN projekta, kao i razmjenu iskustva s drugim srodnim pro-

jektima. Partneri su institucije poput tehnologijskih centara, istraživačkih instituta te gospodarskih komora. Nositelj projekta u Hrvatskoj je Tera Tehnopolis. Projekt WE-EEN cilja na poboljšanje pružanja usluga zaštite okoliša srednjim i malim poduzetnicima kroz Europ-

sku poduzetničku mrežu. Fokus mu je na tri ključna sektora: zbrinjavanje otpada, tretiranje površina i proizvodnja elektroničkih i električnih komponenti. Veliko područje koje pokrivaju partneri osigurava da će tehnologija, metodologija i iskustvo, koji su razvijeni i u upotrebi u razvijenijim područjima poput Njemačke i Italije, biti primijenjeni i na područja gdje takve usluge dosad nisu bile lako dostupne, poput zemalja Jugoistočne Europe.

enterprise europe

TRENING ZA ČLANSTVO

Proračun u NERAVNOTEŽI, reforme čekaju Analiza ekonomskih programa Hrvatske kao kandidata za EU pokazala je kako planeri nisu računali da će kriza biti ovako duboka i jaka. Ona je pokazala sve strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva Lada Stipić-Niseteo Kao ni u ostatku svijeta, ni planeri u Hrvatskoj nisu računali da će kriza biti toliko žestoka. Ovo je jedan od zaključaka iz analize hrvatskog gospodarstva, pripremljene – prvo u vidu ocjene Europske komisije, potom zaključaka Vijeća ministara EU-a – za potrebe redovnog godišnjeg pretresanja pretpristupnih ekonomskih programa (PEP) kandidatskih zemalja na ECOFIN-u, Vijeću ministara financija. Odlukom iz 2000. godine kandidatske zemlje potkraj siječnja podastiru svoje srednjoročne ekonomske planove što se smatra odličnom vježbom za buduće članstvo u monetarnoj uniji (EMU). Planovi pokrivaju dvije godine, obrađuju makroekonomski scenarij, fiskalne okvire i

Brojni parafiskalni nameti i komplicirane uredbe pogoršali su ulagačku klimu. Kriza je pojela radna mjesta uz oštar pad stope zaposlenosti strukturne reforme – istovremeno, s hrpom ekonomskih podataka ispred sebe, EU članice mogu zaključiti više o stanju ekonomija u svojoj čekaonici. PEP-ovi se odnose na kandidatske zemlje, bez obzira bile u pregovorima (Island, Turska, Hrvatska) ili strpljivo čekale start procesa (beskrajno dugo Makedonija, za EU još uvijek

FYROM, te od nedavno Crna Gora). Kriza je različito pogodila europsku čekaonicu, Turska juri ogromnim koracima sedampostotnim godišnjim rastom, slijede je Crna Gora i Makedonija čijoj statistici ne smeta nezaposlenost skoro trećine stanovništva – Island je lani doživio tripostotno sažimanje BDP-a mada je još uvijek među najbogatijim zemljama Europe, a Hrvatska će se iz recesije iskoprcati tek dogodine. Analiza je potvrdila i da se Makedonija približava statusu funkcionirajuće tržišne ekonomije koji već odavno imaju Island, Turska i Hrvatska. Hrvatsku na putu za EU nije stopirala ekonomija nego politika, mada se kao preduvjet intenzivnijeg gospodarskog rasta spominje i funkcioniranje pravne države te efikasnija administracija - ponad uobičajenih upozorenja o potrebi hitnog restrukturiranja gospodarstva.

Hrvata bez obzira na dob, samo jamstva brodogradilištima opterećuju svakog stanovnika sa, ugrubo, 2500 kuna, nadograđujući se na skoro polamilijun-

Hrvatski je državni proračun i dalje u stanju neravnoteže što će, između ostaloga, rezultirati porastom proračunskog deficita te javnog duga. Ministrica financija Martina Dalić potvrdila je nakon sastanka računicu da će samo izdavanje državnih jamstava brodogradilištima povećati javni dug sa sadašnjih 41,4 na 47 do 48 posto BDP-a, još uvijek ispod gornje maastrichtske granice (60 posto), ali dovoljno za upozorenje da kreatorima politike predstoji “provedba mjera potrebnih za obuzdavanje javne potrošnje i ispunjavanje planiranih proračunskih ciljeva”. Tek ako se realizira plan, “Hrvatska će se približiti dostizanju srednjoročne fiskalne stabilnosti”. Ako se minusi u državnoj blagajni prebiju na leđima prosječnog

Analiza EK-a, koju je usvojio ECOFIN, ustvrdila je i da su ekonomska kriza i veoma spor, slab (u srodnom dokumentu, proljetnoj analizi EK-a, opisan kao “trom”) oporavak naglasili “strukturne slabosti” hrvatske ekonomije – čime se valja hitno pozabaviti. Lijek za boljku na papiru je lako definirati, brza i efikasna provedba strukturnih reformi u privatizaciji, restrukturiranju korporativnog sektora, tržištu rada, okružju u kome rade tvrtke, socijalnoj sigurnosti, obrazovanju i javnoj upravi. Komisijina analiza napretka Hrvatske, sačinjena prošle jeseni, upozoravala je na sporovozne strukturne reforme “ne samo vezane uz privatizaciju i restrukturiranje gubitaša”. Brojni parafiskalni nameti i komplicirane uredbe po-

goršali su ulagačku klimu. Kriza je pojela radna mjesta uz oštar pad stope zaposlenosti. Nalaz konstatira i da su vlasti mlako reagirale pokušavajući krotiti fiskalni de-

Ekonomija bi se trebala izvući iz recesije u iduće dvije godine, nošena uglavnom domaćim potrebama

ski iznos državnih dugova statistički raspodijeljen po stanovniku.

ficit istovremeno čineći efikasnijom potrošnju proračunskog novca. Direktne i indirektne potpore i jamstva velikom broju državnih tvrtki kompletiraju sliku loših financija. Sve ovo je ozbiljno upozorenje da Hrvatska može dobiti zeleno svjetlo za ulazak u EU odrađujući pravosuđe, ali da se nije ozbiljno reformirala za bit EU-a, unutarnje tržište. Ekonomija bi se trebala izvući iz recesije u iduće dvije godine, nošena uglavnom domaćim potrebama. Zanimljivo je da analitičari EK-a očekuju da će apetiti potrošača dijelom rasti približavanjem članstva u EU-u – zaključak je labav jer je izvučen iz ponašanja građana zemalja prošlog kruga proširenja koje se odvijalo u posve drukčijim okolnostima, konačno i zemljama različitim od Hrvatske. Kao i u svim dosadašnjim dokumentima, i ovaj PEP, istina u manjoj mjeri, pati od bolesti prevelike općenitosti, manjkaju mu uvjerljiviji plan strukturnih reformi, bolja vezanost pojedinih reformskih mjera i ključnih ciljeva ekonomske politike s fiskalnom strategijom.

www.een.hr

23. svibnja 2011.

2 3

ENTREPRENEURSHEP CROATIA

Motiviranje žena za poduzetništvo Motivacijskim seminarima projekta EnterpreneurSHEp Europska mreža ambasadorica ženskog poduzetništva želi pomoći ženama da se odluče na iskorak u poduzetništvo Prošlog tjedna u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore održan je treći od 10 motivacijskih seminara u okviru projekta EntrepreneurSHEp Croatia - Europske mreža ambasadorica ženskog poduzetništva.

ra u okviru projekta kojim se na primjeru i uz sudjelovanje odabranih uspješnih poslovnih žena u Hrvatskoj želi potaknuti prvenstveno nezaposlene žene da započnu poduzetničku djelatnost i osnuju vlastite tvrtke, ali i da se podigne svijest o poduzetništvu žena.

Organizirala ga je Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje te s projektnim partnerima Tera Tehnopolis iz Osijeka, Tehnološkim parkom Varaždin i Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba. Projektom se želi zajednički pridonijeti poticanju razvoja ženskog poduzetništva koje je u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno iskorišteno.

”Nakon ciklusa seminara održat će se i pet radionica kojima je cilj da zainteresirane žene pokrenu svoje vlastite tvrtke, te izbor najperspektivnije žene u svakoj regiji kojoj će se pružiti dodatna potpora. Tom će prilikom tri sudionice imati mogućnost postati nove ambasadorice koje će nastaviti nadahnjivati druge perspektivne poduzetnice i nakon završetka projekta”, ističe Vesna Torbarina.

Voditeljica projekta EntrepreneurSHEp Croatia Vesna Torbarina ističe kako je ovo jedan u nizu motivacijskih semina-

Ciljane su grupe seminara nezaposlene žene, žene koje prvi put traže posao te mlade žene koje su upravo zavr-

šile svoje obrazovanje. U dvogodišnjem planu Zavoda za zapošljavanje od 2011. do 2012. godine jedna od mjera je samozapošljavanje, istaknula je voditeljica Odsjeka u Zavodu za zapošljavanje Ljiljana Špoljarić. ”U Gradu Zagrebu je lani bilo 57 samozapošljavanja od čega su 50 posto bile žene. Zajednički je cilj što brže i kvalitetnije zaposliti nezaposlene osobe te je stoga posebno važno predstaviti se na najbolji način, uz podatke o dosadašnjem radu navesti i svoje interese i hobije, a ako je osoba pripravnik bez radnog iskustva, treba navesti i pohađanje radionica, volontiranje, samoeduciranje i drugo”, kaže Ljiljana Špoljarić.

Važno je prepoznati poduzetnički duh i raditi sa strašću i srcem, fokusirati se na jedno područje i maksimalno se tome predati, pa i pomoći drugima. Kako bi se ostvarila sredstva za samozapošljavanje, potrebno je šest mjeseci biti na Zavodu, napraviti osobni poslovni plan te imati cilj i viziju što se želi postići, a potrebno je i poduzetničkog duha i hrabrosti. Sredstva iznose između 19.000 i 37.000 kuna, a do sada se ulagalo u proizvodnju prehrambe-

nih proizvoda i sokova, prilagođavanje garderobe, knjigovodstvo te informatičke i promidžbene usluge. Među hrvatskim ambasadoricama poduzetništva koje su odgovorale na pitanja i razgovarale s polaznicama seminara, Ivana Nikolić iz tvrtke Indigo Plavo govorila je o svom poduzetničkom putu koji je započela prije 12 godina osnivanjem marketing i PR agencije, a iskustvo stjecala i kao predavač na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. ”Važno je prepoznati poduzetnički duh te raditi sa strašću i srcem. Važno je učiti te postići kvalitetu radom, fokusirati se na jedno područje i maksimalno se tome predati, također i pomoći nekome da uspije. Najvažnija je upornost pa i kroz kritiku i odbijanje, pritisak rokova, drugih ljudi, raznih situacija, isplata plaća. Žene se i inače moraju puno više truditi, dokazivati te biti kvalitetnije nego muškarci, koji imaju puno jaču startnu poziciju”, naglašava Ivana Nikolić. Poduzetnica Sanja Opačak, vlasnica Paprenjaka, preporučila je nezaposlenima da sljedećih godinu i pol dana sve što imaju ulože u sebe i svoje obrazovanje, prate natječaje i na internetu. “Ako je moguće, probajte prvu godinu raditi na početnom kapitalu i ušteđevini i bez kredita. A tek nakon godine dana uđite u kredit ili krenite u franšizu”, savjetuje Sanja Opačak.

O projektu Projekt EntrepreneurSHEp Croatia započeo je 2009. godina te obuhvatio 150 žena ambasadorica iz 10 europskih zemalja. Prošle je godine održan drugi natječaj i priključeno je još 12 zemalja te danas u projektu sudjeluju 22 zemlje sa 250 poduzetnica. Projekt traje 24 mjeseca, od prosinca 2010. do prosinca 2012. godine. Cilj mu je uspostaviti mrežu ambasadorica u Hrvatskoj koje će poticati poduzetničku djelatnost, poduzetničku sposobnost žena te povezivanje s drugim

mrežama. Ambasador ženskog poduzetništva može biti i ženska i muška osoba, a kriterij je najmanje tri godine uspješnog poslovanja tvrtke u privatnom vlasništvu u Hrvatskoj u pet makroregija, zatim broj zaposlenih, orijentiranost na izvoz te komunikacijske vještine. Iz pet hrvatskih regija 30 ambasadorica imat će zadatak govoriti pred grupama, školama, fakultetima te medijima, aktivno sudjelovati na konferencijama, povezivati se s europskim ambasadoricama, te razmjenjivati iskustva i dobru praksu.

enterprise europe

MEĐUNARODNI POLJOPRIVRE

OPERATIVNI PROGRAM OKOLIŠ I ENERGETIKA

EUR

hrva

Prioriteti su OTPAD i VODE Od presudne važnosti za odobrenje infrastrukturnih projekata je kvalitetno izrađena studija izvedivosti s analizom troškova i koristi Boris Odorčić Punopravnim članstvom u Europskoj uniji Hrvatskoj se kroz razne programe otvaraju mogućnosti korištenja strukturnih i Kohezijskog fonda, namijenjenih postizanju ujednačenog razvoja svih država odnosno EU regija, te financiranju provedbe aktivnosti koje proizlaze iz zajedničkih europskih politika. U skladu s tim, u svibnju je započela izrada operativnog programa radnog naziva Okoliš i energetika za 2013. godinu. Radi se, naime, o dokumentu kojim se predviđaju načini i uvjeti korištenja fondova, i to Kohezijskog fonda te Europskog fonda za regionalni razvoj. Opći strateški cilj programa je unaprjeđenje okolišne i energetske infrastrukture koja će pridonijeti održivom razvoju, zaštiti prirode, očuvanju biološke raznolikosti te energetskoj učinkovitosti u Hrvatskoj. Za prvo razdoblje korištenja tih fondova te uzimajući u obzir obveze iz procesa pridruživanja i visinu ulaganja potrebnih za usklađivanje sa zahtjevima iz EU zakonodavstva, Hrvatska planira predložiti sektore gospodarenja otpadom i upravljanja vodama kao prioritetne za financiranje. Uz ta dva sektora, za financiranje se predlažu i područja zaštite prirode, kakvoće zraka i energetike. S ciljem omogućavanja izbora prioriteta nadležna tijela Hrvatske su 2009. godi-

ne zatražila od svih resornih institucija, tijela državne uprave, županijskih, gradskih i općinskih vlasti te komunalnih tvrtki dostavu informacija o potencijalnim projektima zajedno s kratkim opisom i statusom pripremljenosti. Temeljem dobivenih podataka sastavljena je indikativna lista na kojoj je otprilike 215 projekata. Važno je naglasiti kako lista nije konačna, već se u nju mogu uključiti i dodatni, strateški opravdani projekti za koje mora postojati pripremljena dokumentacija. Nepoznat iznos sredstava U Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPU) su nam rekli kako je operativni program Okoliš i energetika, čiji je nacrt u izradi, u prvom redu usmjeren na velike infrastrukturne projekte u području gospodarenja otpadom (centri za gospodarenje otpadom te sanacija odlagališta otpada). Zatim, na gospodarenje vodama (izgradnja sustava odvodnje s uređajima za obradu otpadnih voda te vodoopskrbni sustavi) i na energetske projekte. Iako je put do fondovskih financijskih sredstava trnovit, u MZOPU-u ističu kako dobro pripremljen ili “zreo” projekt podrazumijeva, između ostalog, riješene imovinsko-pravne odnose, da je lokacija unesena u prostorne planove te da su ishođene sve potrebne dozvole. K tomu, da je osigurano nacionalno sufinanciranje, izrađena projektnotehnička dokumentacija kao i projektna aplikacija. “Ta aplikacija mora biti izrađena u skladu s EU pravilima i smjernicama. A od presudne važnosti za odobrenje in-

frastrukturnih projekata su kvalitetno izrađena studija izvedivosti (feasibility study) s analizom troškova i koristi (costbenefit analysis)”, objašnjavaju nam u Ministarstvu. S obzirom na to kako datum ulaska u EU još uvijek nije utvrđen, trenutačno je nepoznato koliko sredstava će biti dodijeljeno Hrvatskoj. Također, nepoznato je i koliko će sredstava biti dodijeljeno za ovaj operativni program. “Podsjećamo da je prema Financijskoj omotnici koju je Vijeće EU-a prihvatilo potkraj 2009. godine - uz pretpostavku da će Hrvatska postati članicom u siječnju 2012. a što više nije slu-

“Zreo” projekt podrazumijeva, između ostalog, riješene imovinsko-pravne odnose, osigurano nacionalno sufinanciranje te izrađenu projektno-tehničku dokumentaciju čaj - u prve dvije godine članstva, dakle za 2012. i 2013., u proračunu Europske unije za Hrvatsku bilo ukupno namijenjeno 3,5 milijardi eura. Konačni iznos financijskih sredstava koji će nam biti na raspolaganju nakon ulaska u EU ovisi o datumu članstva. Trenutačno se sa sigurnošću može samo reći da će to biti znatno veća sredstva od onih koja su nam sada na raspolaganju u ovom pretpristupnom razdoblju”, ističu u resoru.

Hrvatske tvrtke već 11. godinu i Svetozar Sarkanjac Međunarodni poljoprivredni sajam, koji se u Novom Sadu proteklog tjedna održao već 78. put, najveći je sajamski događaj u Srbiji i jedan od pet najvećih europskih poljoprivrednih sajmova. Sajam okuplja najznačajnije tvrtke u poljoprivrednoj proizvodnji, mehanizaciji i stočarstvu i nezaobilazno je mjesto za poljoprivrednike i sve one kojima je agrar područje zanimanja. Zadnjih godina sajam bilježi oko 300.000 posjetitelja, koliko ih u osam dana sajmovanja posjeti brojne izložbene paviljone. Ove godine sudjelovalo je nešto više od 1500 izlagača iz 60 zemalja, a u okviru kolektivnih izložbi predstavila se Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Mađarska i Portugal, koji je ove godine bio zemlja partner. Sajam je otvorio predsjednik Srbije Boris Tadić, i to u društvu čak 18 ministara poljoprivrede među kojima je bio i hrvatski ministar Petar Čobanković. Uvažavajući značaj ovakvoga sajma kao važne gospodarske aktivnosti, HGK-Županijska komora Osijek ove godine već 11. put organizira nastup hrvatskog gospodarstva na zajedničkom štandu na kome se predstavilo dvadesetak hrvatskih tvrtki. Zanimljive najave ”Smatramo da je taj oblik prezentacije hrvatskog gospodarstva dobar put s ciljem jačanja i konkurentnosti, ali i ozbiljnijeg pristupa na strana tržišta, pogotovo Istočne Europe. Nerijetko smo u HGK-u isticali značaj regionalnog liderstva u gospodarskom smislu, to više što gospodarska razmjena između Hrvatske i Srbije iznosi preko milijardu dolara sa suficitom u našu korist. Bez svake sumnje smo uvjereni kako je nastupanje naših tvrtki na ovakvom sajmu pravi put promidžbe vlastitog gospodarstva”, izjavio je za Privredni vjesnik Ernest Nad, stručni suradnik u HGK-ŽK-u Osijek.

www.een.hr

23. svibnja 2011.

4 5

EDNI SAJAM NOVI SAD 2011.

ROPSKI IZLOG

atske poljoprivrede

imaju zapažen nastup na novosadskom Međunarodnom poljoprivrednom sajmu manifestacija čime žele još više unaprijediti prepoznatljivost najjačih vinskih brendova kao što je čuvena kutjevačka graševina. Uvijek dobar nastup Veliku važnost nastupu hrvatskih tvrtki pridaju i čelni ljudi Novosadskog sajma. ”Hrvatske kompanije spadaju u tradicionalne izlagače na ovom sajmu i, koliko znamo, uvijek imaju zapažen nastup - i one koje nastupaju samostalno, a još više one koje dolaze u

Po strukturi izlagača i ponudi, ovaj je sajam jedan od pokazatelja stanja u agraru organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Svi oni uviđaju značaj nastupanja na ovom sajmu koji pored regionalnog, ima utjecaja i u europskom kontekstu. Naime, prema podacima istraživanja koje su provele pojedine monitoring kuće iz Njemačke, naš je sajam svrstan u prvih pet u Europi. Po strukturi izlagača i ponudi, Međunarodni poljoprivredni sajam je jedan od pokazatelja stanja u agraru i dostignuća koja su posebno vidljiva u post periodu ekonomske krize”, objasnila je Maja Baračkov, stručna suradnica Novosadskog sajma. Među hrvatskim izlagačima bio je i Miroslav Žakula, direktor vinkovačke tvrtke Euclid koja se bavi proizvodnjom sušara za voće i povrće.

vo na ovakvim specijaliziranim priredbama – onda ćemo se još teže probijati na strana tržišta. Kriza će kad-tad proći i treba biti spreman za taj trenutak”, objasnio je Žakula.

”Drugu godinu smo na ovom sajmu i izrazito smo zadovoljni zanimanjem za naše proizvode. Nažalost, besparica je, u Hrvatskoj a još više u Srbiji, pridonijela tome da se poslovni ljudi teško odlučuju za nove investicije. Imamo zanimljivih najava kupnje naših postrojenja, a što će se u konkretnom smislu zaista dogoditi, tek ćemo vidjeti. U svakom slučaju, nastupe na ovakvim sajmovima smatram vrlo korisnim. Jer ako nas nema, ako ne predstavljamo svoje proizvode potencijalnim poslovnim partnerima, pogoto-

Jači probitak na srbijansko tržište, i to između ostalog i nastupanjem na Novosadskom sajmu, pokušava i ugledna vinska tvrtka Kutjevo. Prema riječima Darka Vukmira, komercijalnog predstavnika Kutjeva za Bosnu i Hercegovinu,, Srbija je kao najveće tržište s područja bivše Jugoslavije itekako zanimljiva Kutjevu. Dobra iskustva koja je Kutjevo ostvarilo u BiH sada žele prenijeti na srbijansko tržište. Samo na području Novog Sada tvrtka Kutjevo je tijekom godine sponzor brojnih turističko-gospodarskih

Nagrade hrvatskim tvrtkama U kategoriji mliječnih proizvoda Veliki šampionski pehar za vrhunsku kvalitetu ocijenjenih svježih sireva i mliječnih namaza dobilo je baranjsko Belje, a Srebrni šampionski pehar za vrhunsku kvalitetu proizvoda od mlijeka dobila je Mini mljekara Veronika iz Desinića. U kategoriji konditorskih proizvoda priznanje Pehar Novosadskog sajma dodijeljeno je osječkom Kanditu za vrhunsku kvalitetu i širok asortiman konditorskih proizvoda.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javnu nabavu u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http:// w w w.een.hr/?hr/javnenabave/ 15/. RADOVI NA OBNOVI VODOVODA Nacionalno komunalno poduzeće (Khojagiyu Manziliyu Kommunali) traži izvođača radova na obnovi i izgradnji vodoopskrbnog sustava u južnom Tadžikistanu. Natječaj je otvoren do 9. lipnja. Prijave na ovaj natječaj predaju se na Mr. Musso Gafurov, The State Unitary Enterprise (SUE) “Khojagiyu Manziliyu Kommunali”, N. Karabaeva street 56, Dushanbe, Republic of Tajikistan, postal code: 734018., mussogafurov@mail. ru. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. OBNOVA CESTA Vlada Moldove objavila je poziv za pretkvalifikaciju za izvođenje radova na obnovi ceste Chisinau-Giurgiulesti. Natje-

čaj je otvoren do 17. lipnja, a prijave se predaju na State Road Administration, Bucuriei str. 12A, MD 2004, Chisinau, Republic of Moldova, Atn: Mr. Gheorghe Curmei, gheorghe.curmei@asd.md. Više podataka o nadmetanju na www.asd. md/ENG/docs/Prequalification.

e in nome e per conto delle Società del Gruppo Ferrovie dello Stato via Tripolitania, 30, Contact: assistenza gare e appalti, 00199 Roma, Italy, a.dilario@ferservizi.it. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

MEDICINSKA OPREMA I LIJEKOVI Groupement hospitalier de l’Ouest Lémanique, Nyon, Švicarska, traži nabavu medicinske opreme, lijekova i sredstava za osobnu higijenu. Natječaj je otvoren do 30. svibnja, a prijave na francuskom jeziku primaju se na Groupement hospitalier de l’Ouest Lémanique, Chemin Monastier 10 Attn: Christophe Perret, 1260 Nyon, Switzerland, christophe.perret@ ghol.ch. Više podataka o nadmetanju na www.simap.ch/shabforms/servlet/ web/DocumentSearch?NOTICE_NR= 627953.

RAZLIČITE USLUGE Cooperation Office Dhaka, Bangladeš, traži nabavu različitih usluga za uspostavljanje rada tržnica u različitim gradovima. Natječaj je otvoren do 9. lipnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se Swiss Agency for Development and Cooperation (SDC) Cooperation Office Dhaka House 31-B, Bir Bikram Major Hafiz Sarak - Road 18 Attn: Stefan Gamper 1213 Banani, Dhaka, Bangladesh, stefan. gamper@sdc.net. Više podataka o natječaju moguće je naći na http://www. simap.ch/shabforms/ser vlet/web/ DocumentSearch?NOTICE_NR=633739.

NAMJEŠTAJ Ferservizi SpA - Gruppo FS, Rim, Italija, traži nabavu namještaja. Natječaj je otvoren do 6. lipnja, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na Ferservizi SpA - Gruppo FS - (società con socio unico soggetta alla direzione e coordinamento di Ferrovie dello Stato SpA) in proprio

GRAĐEVINSKI RADOVI Schweizerische Bundesbahnen SBB spezialgesetzliche Aktiengesellschaft mit Sitz in Bern, Bern, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 18. srpnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Schweizerische Bundesbahnen SBB Infrastruktur

– Einkauf, Supply Chain und Produktion Einkauf Bauprojekte Region Ost Kasernenstrasse 95 Attn: Herr Samuel Maier 8021 Zürich, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. USLUGE PRIJEVOZA NAV Hjelpemiddelsentral Troms, Tromsø, Norveška, traži nabavu prijevozničkih usluga. Natječaj je otvoren do 1. srpnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na NAV Hjelpemiddelsentral Troms Stakkevollveien 49/51 Attn: Marit Stavnes Mørck 9010 Tromsø, Norway. nav.hms.troms@nav.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. ŽELJEZNIČKA OPREMA Régie autonome des transports parisiens, Pariz, Francuska, traži nabavu željezničke opreme. Natječaj je otvoren do 8. lipnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Régie autonome des transports parisiens 54 quai de la Rapée Attn: Fabrice Maarek 75599 Paris, Francem, fabrice.maarek@ratp.fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. OPREMA ZA BUŠENJE (20110415011) Finska tvrtka specijalizirana za proizvodnju visokokvalitetne i inovativne opreme za bušenje i potrebe geotehnike traži prodajne predstavnike za svoje proizvode (oprema za bušenje geotehničkih lokacija, kao i podzemno bušenje). ELEKTRONIČKA INDUSTRIJA (20110506021) Rumunjska tvrtka koja radi u elektroničkoj industriji nudi treninge, obrazovanje i certifikacije s međunarodnim priznanjem. Tvrtka traži podugovaranje/outsourcing aktivnosti. UZGOJ PERADI, GOVEDA, FARME (20110506020) Tvrtka iz Poljske koja djeluje na lokalnom tržištu podržavajući uzgoj peradi, gove-

da i farme svinja traži trgovačke posrednike. Tvrtka traži zastupnika ili distributera s iskustvom u dostavljanju proizvoda za uzgajačke farme/gospodarstva. Tvrtka nudi visokokvalitetne proizvode za sprječavanje bolesti životinja. MEDICINSKA OPREMA (20071219063) Ruska tvrtka aktivna u proizvodnji medicinske opreme - prijenosnih visokonaponskih noževa za operaciju - traži trgovačke posrednike (distributere medicinske opreme ili trgovačke lance specijalizirane za medicinsku opremu), partnere za prijevoz/logistiku i za istraživanje i tehnološki razvoj. POLJOPRIVREDNO-ŠUMSKI PROIZVODI (20110506017) Španjolska tvrtka specijalizirana za trgovinu na veliko i distribuciju poljoprivredno-šumskih proizvoda (pluto, biomasa, kompost, sjemenke...) nudi i traži usluge trgovačkog posrednika u Europi i svijetu. IZGRADNJA ZGRADA, ČELIČNE KONSTRUKCIJE, INSTALACIJE (20110506004) Litvanska tvrtka, specijalizirana za izgradnju zgrada, prodaju čeličnih konstrukcija i instalacija, prozora, vrata i garažnih vrata nudi podugovaranje/

outsourcing aktivnosti i recipročnu proizvodnju. KONZERVIRANO VOĆE I POVRĆE (20110505009) Srbijanska tvrtka, proizvođač konzerviranog voća i povrća, traži trgovačko-posredničke usluge. ELEKTRIČNA OPREMA (20110504026) Rumunjski proizvođač električne opreme, transformatorskih pod-stanica, kablova, zvučno izoliranih dizel generatora, električne opreme za željezničke pruge te uličnih svjetiljki prema posebnim narudžbama kupaca traži potencijalne trgovačke posrednike. GRADITELJSTVO, IZGRADNJA ZGRADA (20110504018) Srbijanska tvrtka specijalizirana za graditeljstvo traži/nudi joint venture. Tvrtka ima dugogodišnje iskustvo u gradnji, posebno stanova i visokih zgrada. STROJEVI I POSTROJENJA (20110503016) Njemačka tvrtka specijalizirana za instaliranje strojeva i postrojenja nudi svoje usluge kao podugovaratelj/outsourcing partner te traži podnarudžbe. Tvrtka nudi usluge od sklapanja do instaliranja, te preseljenja i održavanja strojeva.

RUČNO IZRAĐENI NAKIT (20110504022) Turska tvrtka specijalizirana za ručnu izradu nakita uglavnom od zlata traži trgovačke posrednike i partnere za joint venture. Tvrtka također nudi recipročnu proizvodnju. MED I SOK OD LIMUNA (20110503009) Mađarska tvrtka koja se bavi proizvodnjom meda i stopostotnog soka od limuna u malim pakiranjima traži agente, zastupnike i distributere. MOBILNE APLIKACIJE (20110502010) Grčka tvrtka specijalizirana za razvoj mobilnih aplikacija traži partnera nudeći/ tražeći trgovačko posredničke usluge. Tvrtka također nudi podugovaranje. STROJEVI I OPREMA (20110502009) Grčka tvrtka koja se bavi trgovinom na malo strojevima i opremom traži trgovačke posrednike ili distributere kako bi proširila svoje poslovanje u inozemstvu. KOZMETIKA (20110429018) Vodeća poljska tvrtka u proizvodnji i prodaji proizvoda za njegu lica i tijela traži distributere/trgovačke posrednike.

www.een.hr

6 7

23. svibnja 2011.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće 4 1 RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http:// ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/ rapex_archives_en.cfm. Metalni držač za lampu s keramičkim prstenom, pakiran u kartonske kutije; zemlja proizvodnje Kina. Moguć električni udar jer je okvir napravljen od metala

i ne postoji izolacijski materijal između unutarnjeg i vanjskog dijela proizvoda (slika 1). Kupaće gaćice za dječake Candy Floss Familia 13, bar kod: 8436538562024, proizvedene u Tajlandu. Postoji opasnost od ozljeda jer je konopac u gaćicama predug. Proizvod ne udovoljava standardu EN 14682 (slika 2). Kutije za motocikle Honda CBF1000F, MJ 2010/11, SC64, e4*2002/24*2395*00; CBF1000, MJ 2009/10, SC58, e3* 2002/24*0373*00; Transalp, MJ 2009, RD13, e9*2002/24*0223*00; Ab MJ 2010: RD15, e9*2001/24*0426*00; CBF600, 2099-11, PC43, e3*2002/24*0490*00; Varadero, MJ2009, SD02, e9*92/61 *0059*00; Ab MJ 2010: SD03, e9*2002/ 24*0421*00 proizvedene u Njemačkoj. Proizvod predstavlja rizik za ozljeđivanje

jer se gornja strana kutije može slomiti i otpasti s motocikla u vožnji. (slika 3)

sne pa se mogu slomiti pod normalnim opterećenjem i uzrokovati pad. (slika 5)

Renault Fluence, modeli serijskih brojeva od C043118 do R048083, proizvedeni u Turskoj. Rizik predstavljaju moguće neispravna računala sustava za aktiviranje zračnih jastuka. (slika 4)

Usisavač Milbensauger Clean-Maxx P00183, nepoznatog podrijetla. Proizvod je opasan za zdravlje zbog mogućeg oštećenja kože i očiju UV zrakama. ( slika 6)

Motocikli MV Agusta F4 1000, neki modeli proizvedeni od listopada 2009. do rujna 2010. u Italiji. Gornje fiksne točke stražnjeg poluokvira nisu dovoljno robu-

Muške cipele Artus, artikl broj 7011, nepoznatog podrijetla. Unutarnja koža sadrži krom i stoga predstavlja opasnost za zdravlje. (slika 7)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama

Tehnologija za produljenje roka trajanja salata na bazi majoneze i jogurta (Ref: 11 BG 0528 3KBV) • Bugarsko malo/srednje poduzeće (SME) koje je specijalizirano za proizvodnju salata na bazi majoneze i jogurta traži tehnologiju za produljenje roka trajanja gotovih salata. Takva tehnologija mora poboljšati vrijeme čuvanja i rok trajanja salata. Također mora omogućiti čuvanje izvan hladnjaka, a konzerviranje se ne smije temeljiti na kemijskim konzervansima. Ovo društvo traži licencni ugovor ili trgovinski sporazum s tehničkom pomoći. Tehnologija za proizvodnju instant zamjenske kave (Ref: 10 IL 80EP 3JR7) • Izraelsko malo/srednje poduzeće (SME), proizvođač zelene zamjene za kavu od datulja, planira razviti instant kavu na temelju postojeće proizvodne linije društva. Traže se partneri iz područja prehrambene industrije koji posjeduju tehnologiju i/ili su stručnjaci za postupak proizvodnje instant kave ili drugih odgovarajućih instant proizvoda za tehničku suradnju, licenciranje ili osnivanje zajedničkog pothvata. Kako spriječiti kondenzaciju vode na površinama u tvornici za proizvodnju hrane (Ref: 10 FI 30h9 3JJ8) • Finsko društvo za proizvodnju hrane traži rje-

šenja (know how i tehnologiju) za postupanje s kondenziranom vodom na površinama, strojevima i drugoj opremi, na temperaturama između +4 i +12 stupnjeva. Ta će se rješenja koristiti za rješavanje problema korozije, kapanja i radnih uvjeta za osoblje zaposleno u tvornici. Najbolje bi bilo kada bi društvo već imalo traženo znanje, no zajednički projekt istraživanja i razvoja također se može uzeti u obzir.

Tehnološka proizvodna linija za brikete (Ref: 10 PL 64BJ 3J6X) • Društvo iz Poljske traži tehnološku proizvodnu liniju za brikete. Tehnološka linija za proizvodnju briketa sklop je povezanih strojeva koji čine zatvoreni tehnološki ciklus. Ta tehnologija trebala bi biti dostupna na tržištu. Društvo kao temelj za suradnju prihvaća licencne ugovore. Inovativne tehnologije za zbrinjavanje otpada (vode, mulja) (Ref: 10 AT 0105 3JXA) • Austrijsko društvo specijalizirano za upravljanje pogonima za otpadne vode i vodu za piće traži inovativne tehnologije za proširenje proizvodnih kapaciteta. Tehnologije za koje su zainteresirani uključuju područje obrade otpadnih voda i kanalizacijskog mulja te proizvodnje topline. Društvo traži licencni ugovor ili ugovor o proizvodnji.

Proizvodnja energije pomoću ugljičnih nanocjevčica i primjena za okoliš (Ref: 10 GR 49R2 3K37) • Grčko malo/ srednje poduzeće (SME) koje se bavi sintezom ugljičnih nanocjevčica (eng. carbon nanotubes – CNT) visoke čistoće traži tehnologije (kako u laboratorijskoj fazi, tako i one do kraja razvijene) koje iskorištavaju svojstva ugljičnih nanocjevčica za optimizaciju energetskih primjena (gorive ćelije, skladištenje vodika, baterije, solarne ploče) i postupke koji nisu štetni za okoliš (vjetroturbine, desalinizaciju i pročišćavanje vode). Traže se industrijski i istraživački partneri za tehničku i komercijalnu suradnju.

Elektrana na biomasu koja koristi otpadne vode iz pogona za preradu maslina (Ref: 10 TR 97NA 3HHH) • Turski proizvođač maslinovog ulja svake sezone proizvodi velike količine otpadnih voda iz pogona za preradu maslina (Olive Mill Waste Water – OMWW), a u svojoj regiji imaju kapacitet za skupljanje mnogo većih količina. Kako bi se iskoristila ta otpadna voda, društvo planira gradnju elektrane. Društvo traži komercijalni ugovor o tehničkoj pomoći, ugovore o tehničkoj suradnji i o zajedničkom pothvatu s poduzećima koja posjeduju tehnologiju potrebnu za gradnju takve elektrane.

Inovativne tehnologije za recikliranje otpada (Ref: 11 PL 63AY 3KHB) • Poljsko poduzeće koje djeluje u sektoru zbrinjavanja otpada traži inovativne tehnologije za ponovno korištenje ili reciklažu industrijskog otpada. Društvo traži partnera s kojim bi surađivalo na temelju licencnog ugovora, ugovora o zajedničkom pothvatu, ugovora o suradnji ili komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći. Mobilni filtar za abrazivni mulj koji nastaje brušenjem i poliranjem kamenih ili betonskih podova (Ref: 10 NL 60AH 3H3C) • Nizozemsko malo/ srednje poduzeće (SME) traži tehnologiju koja će omogućiti skupljanje, filtriranje i zadržavanje mulja koji nastaje prilikom brušenja kamenih i betonskih podova. Traženi uređaj treba biti mobilan. U idealnom slučaju mulj bi se skupljao u filtru, miješao s vodom i odbacio zajedno s filtrom. Društvo, koje je konzultant za primjenu prirodnog kamena, zainteresirano je za suradnju s poduzećima koja mogu pružiti dokazanu tehnologiju.

enterprise europe Seminar Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove za MSP Seminar Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.-2013. za predstavnike privatnog sektora održat će se 25. svibnja u Županijskoj komori Sisak, Kranjčevićeva 16. Europska poduzetnička mreža Hrvatske u suradnji s konzultantskom tvrtkom Razbor organizira seminar za predstavnike privatnog sektora. Na njemu će se upoznati predstavnike malih i srednjih tvrtki, kao potencijal-

ne prijavitelje projekata, s trenutačnim mogućnostima korištenja pretpristupnih fondova kao i nadolazećih strukturnih fondova koji će im biti na raspolaganju kada Hrvatska postane članica EU-a. Na seminaru će se obraditi sljedeće teme: • Okvir za korištenje pretpristupnih programa i mogućnosti za poduzetnike do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju • Kohezijska politika EU-a – okvir za korištenje sredstava iz strukturnih fondova po ulasku RH u Europsku uniju • Vrste projekata pod strukturnim fondovima i procedure za njihovu pripremu i financiranje • Pripreme RH za provedbu kohezijske politike EU-a tj. za buduće trošenje raspoloživih sredstava iz strukturnih fondova • Predstavljanje nacrta Operativnih programa Regionalna konkurentnost i Razvoj ljudskih resursa 2012.-2013. – u kontekstu mogućnosti financiranja za privatne poduzetnike po ulasku u Europsku uniju i potrebnih priprema.

23. svibnja 2011.

Kalendar događanja u organizaciji ENN U Hrvatskoj 25. svibnja - seminar Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.2013. za predstavnike privatnog sektora, ŽK Sisak 26. svibnja - Croenergo - forum o ekološkim tehnologijama, inovacijama, poslovanju i srodnim europskim pitanjima, Spaladium Arena, Split 30. svibnja - info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, ŽK Rijeka 31. svibnja - info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, ŽK Pula 2. lipnja - prezentacija postupka stvaranja inovacija - novih proizvoda i usluga Inovacija vođena ishodima - OutcomeDriven Innovation, Rijeka, Znanstveno-tehnologijski park 6. lipnja - info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, ŽK Split

Inovacija vođena ishodima - OutcomeDriven Innovation Europska poduzetnička mreža poziva na prezentaciju Outcome-Driven Innovation – globalno najuspješnijeg postupka stvaranja novih i unaprjeđivanja postojećih proizvoda i usluga u kojem proces inovacije ne započinje genijalnom idejom nego jasnim i provjerenim postupkom, a poslovni uspjeh nije ni slučajan ni neizvjestan. Prezentacije će se održati: 2. lipnja u Rijeci, Znanstveno tehnologijski park, od 11 do 13 sati. Prijave na step-ri@uniri.hr. 10. lipnja u Zagrebu, HGK, od 11 do 13 sati. Prijave na https://spreadsheets0.google. com/spreadsheet/viewform?formkey= dERMMDVqNmxHZDc2enREOG92SHFL MEE6MQ#gid=0 Iskustva primjene Outcome-Driven Innovation metodologije pokazuju stopu uspjeha inovacija od čak 86 posto (u odnosu na uobičajenu stopu uspjeha inovacija od oko 20 posto) što poduzećima omogućava smanjenje ulaganja u razvoj proizvoda od 75 posto te fokusiranje napora i resursa na inovacije koje će kupci cijeniti i htjeti platiti odnosno

one inovacije koje će poduzećima donijeti rast prihoda, veću konkurentnost i bolju zaradu. Uzrok uspjeha i glavna prednost Outcome-Driven Innovation metodologije u načinu je na koji se u proces razvoja inovacije uključuju kupci: umjesto prikupljanja informacija o potrebama, očekivanjima i rješenjima identificiraju se vrijednosti koje kupci zaista žele, te je omogućeno razumijevanje kako kupci ocjenjuju koristi koje kupuju, u kojim okolnostima i po kojim kriterijima donose odluke. Outcome-Driven Innovation je postupak koji je Harvard Business Review proglasio jednom od najboljih poslovnih ideja za 2002. godinu te je u međuvremenu početna ideja razvijena u preciznu, sustavnu i univerzalnu metodologiju inoviranja, primjenjivu bez obzira na djelatnost, razvijenost ili veličinu poduzeća te tržište primjene i komercijalizaciju inovacije. Metodologiju će predstaviti Boris Golob, direktor Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci. Boris Golob je predavač i savjetnik, sudjelovao je u projektima razvoja i komercijalizacije

inovacija proizvoda, usluga i načina poslovanja u trgovini, uslužnim djelatnostima, ugostiteljstvu, metalnoj industriji, proizvodnji roba široke potrošnje, IT sektoru i energetici. Godine 2008. polazi edukaciju Excellence in Innovation Management EFQM Brussels, krajem 2009. objavljuje e-knjigu Inovacija od ideje do tržišta te 2011. završava edukaciju iz Outcome-Driven Innovation metodologije na Strategy Instituteu u SAD-u. Nakon prezentacije u trajanju od dva sata predviđeno je vrijeme za diskusiju uz osvježenje.

10. lipnja - prezentacija postupka stvaranja inovacija - novih proizvoda i usluga Inovacija vođena ishodima Outcome-Driven Innovation, Zagreb, HGK

Izvan Hrvatske 26. svibnja - poslovni razgovori na Međunarodnim danima strojarstva 2011, Nitra, Slovačka 31. svibnja - 11. međunarodni sajam za preradu ribe i riblje proizvode, Gdanjsk, Poljska 1. lipnja - First EUREKA Investors Shop, međunarodni susret inovativnih tvrtki i investitora, Jeruzalem, Izrael 7. lipnja - Poljsko-belgijski poslovni susreti – ICT i građevinski sektor, Varšava, Poljska 9. lipnja – poslovni susreti iz područja solarne tehnologije, München, Njemačka 17. lipnja – poslovni razgovori Health+eHealth, Rim, Italija

Info dani Mogućnosti za poduzetnike u programima CIP i FP7 Hrvatska gospodarska komora - Europska poduzetnička mreža poziva na info dane Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, koji će se u suorganizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, te Hrvatskog instituta za tehnologiju, održati 30. svibnja 2011. u HGK-ŽK-u Rijeka, Bulevar oslobođenja 23, Rijeka; 31. svibnja u velikoj dvorani HGK-Županijske komore Pula, Carrarina 5, Pula i 6. lipnja u velikoj dvorani HGK-Županijske komore Split, Obala A. Trumbića 4, Split. U okviru info dana bit će predstavljen otvoreni natječaj za Eko-inovacije u okviru programa CIP - EIP (Competitiveness and Innovation Programme - Program za inovacije i konkuretnost Europske unije), te Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj, glavni financijski instrument za potporu aktivnosti znanstvenog istraživanja i tehnološkog razvoja Europske unije koji pokriva gotovo sve znanstvene discipline. PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA GLAVNI UREDNIK

Darko Buković

UREDNIK PRILOGA

Krešimir Sočković