e-pv 3679 by NEstar

Mirovinski fondovi Kako ispraviti nepravdu prema osiguranicima koji su 2007. ostali bez prava na dodatak od 27 posto

Nacionalno savjetovanje Međusobna neplaćanja i dalje najviše muče poduzetnike. Svi se slažu da vjerovnike treba zaštititi

Ljepša slika trgovine Iz Virovitičko-podravske županije lani je izvezeno robe za 134 milijuna USD, a uvezeno za 50,2 milijuna

TEMA TJEDNA STR. 4-5

AKTUALNO STR. 7

AKTUALNO STR. 14

3 6 7 9

2010

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 30. svibnja 2011. Godina LVIII / Broj 3679. www.privredni.hr

DUNAVSKA STRATEGIJA / POGLED K RUSIJI / PREGOVORI S UNIJOM / HRWWWATSKA / STIL / SVIJET FINANCIJA

PROIZVODNJA PIVA

PIJEMO KOLIKO SMO TEŠKI

Prema statistikama, svaki Hrvat popije 73,8 litara piva godišnje, a hrvatska pivarska industrija godinama ostvaruje izvozni suficit od desetak milijuna eura >>16-17

ŽENE SE BOLJE SNALAZE U KRIZI

INTERVJU: IVAN MILOLOŽA, TVORNICA MUNJA

>> 5

>> 12-13

Svaka četvrta tvrtka i svaki treći obrt u ženskim je rukama; po udjelu poduzetnica na tržištu Hrvatska je pri europskom vrhu

Vratiti se na tržište dvostruko je teže nego ulaziti prvi put, kaže direktor tvornice akumulatora koja sad širi svoje poslovanje

UVOD

www.privredni.hr Broj 3679, 30. svibnja 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Neki konzultanti su preskupi Kod konzultanata za europske projekte moramo razlikovati dvije stvari. Jedno su veliki projekti od nacionalne važnosti na kojima se radi godinama. Druga stvar su manji projekti koji stoje nekoliko stotina tisuća eura. Oni se mogu odraditi tako da ljudi koji su završili fakultet, ovisno o usmjerenju, mogu sami ispuniti zahtjev i predati projekt. Nije dobro da neki konzultanti primaju po četiri-pet tisuća eura za takve projekte, jer kada se sve zbroji, vrlo malo tih projekata ide samim građanima. Ako to ne ograničimo, neki će pronaći način da na tomu dobro zarade.

DAVOR MAJETIĆ, DIREKTOR HRVATSKE UDRUGE POSLODAVACA:

Udaljavamo se od prosjeka Unije Kriza, koja je još više razotkrila fundamentalne slabosti hrvatskoga društva i gospodarstva, ne jenjava. Nakon višegodišnjeg približavanja prosječnoj razvojnoj razini EU-a, sada smo u fazi udaljavanja od toga prosjeka. Poslovati u krizi s neizvjesnim krajem a istodobno prilagođavati poslovanje još oštrijoj konkurentskoj utakmici, to su vjerojatno najveći izazovi s kojima su se naši gospodarstvenici ikad suočili.

VELJKO OSTOJIĆ, PREDSJEDNIK IZVRŠNOG ODBORA KAMPING UDRUŽENJA HRVATSKE:

Ulaganje u razvoj i kvalitetu kampova Dobri financijski rezultati poslovanja kampova omogućili su brojne investicije, a ponekad i preživljavanje hotelskog segmenta u kompanijama koje imaju takav miks proizvoda. Preduvjet za razvoj kampinga na dugi rok svakako je donošenje Zakona o turističkom zemljištu, koji će stvoriti osnovni okvir za rješavanje problema. Pred nama je još puno posla da se spremni projekti počnu realizirati. I tu očekujemo od Vlade brzo i kvalitetno djelovanje, usmjereno na razvoj.

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: ALEN RANILOVIĆ, DIREKTOR MARKETINGA ZA POSLOVNE KORISNIKE VIPNETA

BOŽIDAR PANKRETIĆ, MINISTAR REGIONALNOG RAZVOJA:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Poslovanje se seli ‘u oblake’

Analitičari predviđaju rast vrijednosti globalnog tržišta cloud computinga na gotovo 40 milijardi dolara u iduće tri godine

zadnje vrijeme svjedoci smo stalnih trendova koje nameće telekomunikacijska i informatička tehnologija zahvaljujući kojima se mijenja i koncept modernog poslovanja. Dok je prije bilo nezamislivo da se poslovanje tvrtki odvija izvan njenih fizičkih okvira, danas je to realan način upravljanja resursima. Cloud computing ili računalstvo u oblaku je koncept online upravljanja u kojem se pojam “oblak” koristi kao metafora za internet, preko kojeg treća strana nudi korisnicima hosting uslugu na svojim internetskim domenama za pristup podacima i softveru, bez potrebe za ulaganjem u informatičku infrastrukturu. Prednosti korištenja cloud computing usluga su brojne. Primjerice, charter tvrtke koje nemaju nadzor nad plovilima kad se otisnu iz luke sada mogu pratiti kretanje brodova i o tome dobiti detaljan izvještaj. Štoviše, u slučaju havarije mogu saznati točno vrijeme i mjesto događaja te lokaciju plovila, što u konačnici može spasiti živote. Dakle, tvrtka putem interneta ima potpunu kontrolu nad svojim vlasništvom bez investiranja u hardver, odnosno kupnje

TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

i licenciranja servera te ulaganja u konfiguraciju i održavanja baza podataka, što znatno smanjuje troškove poslovanja. Vipnetova najtraženija usluga, i prva predstavljena na tržištu, je Vip autonadzor. Ona obuhvaća cjelovit sustav nadzora autoflote kojim prijevozničke tvrtke mogu locirati i pregledati detaljne statistike korištenja vozila - ukupni put i vrijeme vožnje, maksimalnu brzinu, broj zaustavljanja i kretanje vozila izvan dozvoljenog vremena. Na taj način imaju uvid u apsolutno sve aktivnosti vozača jer ih, slikovito rečeno, nadzire oblak. Cloud computing usluge vrlo se jednostavno primjenjuju jer je za njihovu aktivaciju i korištenje potrebna samo internetska veza. Mjesečna naknada za korištenje tih usluga uključuje održa-

Usluge cloud computinga smanjuju troškove i štede vrijeme tvrtkama vanje softvera, nadogradnju sustava te potpunu korisničku podršku bez potrebe za instalacijom hardvera. To je idealno

rješenje za male i srednje tvrtke koje imaju manje postojanu infrastrukturu i manju birokraciju te znatno manje financijske mogućnosti za ulaganja u tradicionalne informatičke tehnologije. Bitno je spomenuti kako te usluge primjenu nalaze i kad su u pitanju zakonske regulative. Primjerice, prema revidiranom Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, tvrtke koje ne vode evidenciju o radnom vremenu zaposlenika ili je vode na način koji ne odgovara propisanom, čine povredu zakona s kaznama visokim i do 100.000 kuna.

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Prednost usluge Vip nadzor vremena je to što na jednostavan i sistematičan način vodi računa o radnom vremenu zaposlenika, a ručno unošenje u tablice postaje prošlost. Pristup internetu i čitač kartica koji se dobiju na korištenje dovoljni su da se zadovolje svi zakonski propisi bez dodatnih investicija te olakšavaju praćenje dolazaka i odlazaka s radnog mjesta što je prednost za tvrtke koje posluju na nekoliko lokacija. Korisnicima je zajamčena i sigurnost podataka u skladu s najvišim standardima informatičke tehnologije u bazi podataka pružatelja usluge. Neki analitičari predviđaju rast vrijednosti globalnog tržišta cloud computinga na gotovo 40 milijardi dolara u iduće tri godine. Iako postoji određeni skepticizam stručnjaka prema konceptu poslovanja izvan fizičkih granica tvrtki, pojavit će se sve više usluga, interesa i zahtjeva za tu inovativnu tehnologiju koja omogućava uštedu vremena i novca. Jedna od posljedica razvoja računalstva u oblaku bit će stavljanje većeg naglaska na same usluge, a manje na hardver i prateću tehnologiju, čime se osnovno poslovanje dovodi u prvi plan.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

ZA ISTOVRSNE PROIZVODE - U JEDINICAMA MJERE

Cijene pelena i po komadu Od 6. svibnja ove godine sve prodavaonice veće od 50 četvornih metara moraju istaknuti cijene za jedinicu mjere – kilogram, litru, metar, četvorni ili kubični metar proizvoda ili drugu jedinicu količine koja se koristi, a koja uključuje PDV. Na snagu je, naime, stupio Pravilnik o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga koji je proistekao iz obveza Zakona o zaštiti potrošača. Cijena za istovrsne proizvode mora biti istaknuta u jednakim jedinicama mje-

re. Tako će ispod svakog paketa dječjih pelena morati stajati i cijena za jednu pelenu. Novost je da se cijena mora istaknuti i na hrani (za ljude i za životinje), deterdžentima, dječjim pelenama, bojama i lakovima (osim slikarskih boja), uljima i tekućinama za motore i motorna vozila, destiliranoj vodi, proizvodima za njegu te za pranje i čišćenje lica i tijela, kose, zubi i usne šupljine. Nije potrebno isticanje cijene za jedinicu mjere za proizvode mase manje od 50 grama ili 50 mililitara, poklon-pakete ili komplete, proizvode na sniženju i rasprodaji, poslastice za kućne ljubimce, kolače, alkoholna pića u pakiranjima do 100 mililitara, zamrznute deserte do 500 mililitara te za voće i povrće koje se prodaje na komad ili u svežnju. (K.S.)

*vijesti Izložba industrijskog dizajna U Centru za dizajn Hrvatske gospodarske komore prošli je tjedan otvorena izložba industrijskog dizajna iz 70 hrvatskih poduzeća, članova Zajednice za industrijski dizajn. Direktor Centra za dizajn Luka Mjeda naglasio je kako se na izložbi predstavljaju recentni radovi industrijskih dizajnera, a cilj Zajednice je podizanje poduzetničke kulture uspostavom dijaloga industrijskih dizajnera i gospodarstvenika te promicanje društveno odgovornog poslovanja. Izložba će biti otvorena do 1. srpnja. Poduzetnici nedovoljno osigurani Samo 10 posto malih i srednjih poduzetnika ima odgovarajuće osiguranje, istaknuto je na okruglom stolu koji je organizirao časopis Banka. Najčešće su osigurana jedino mo-

torna vozila, što je obveza, a izbjegava se plaćanje osiguranja koja štite nekretnine, opremu tvrtke ili zaposlenike. Osiguranje se ne promatra kao sredstvo upravljanja rizikom, već samo kao trošak. Odnedavno je moguće uplatiti i osiguranje od odgovornosti menadžera pa je tako prijavljena i prva šteta kao posljedica antikorupcijske kampanje, istaknuto je na okruglom stolu. Poslodavci na prekretnici Hrvatska udruga poslodavaca održat će 6. lipnja tradicionalni Dan poduzetnika pod nazivom Hrvatski poslodavci na prekretnici. Tom će prilikom predstaviti dokument Za Hrvatsku 2011. do 2015: Kapital i radna mjesta ruku pod ruku. U njemu će iznijeti očekivanja i zahtjeve, ali i konkretne prijedloge za poboljšanje poslovnog okruženja.

Privredni vjesnik Broj 3679, 30. svibnja 2011.

( 5% stopa

izdvajanja za drugi stup

ODBAČEN HANFIN PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKIM FONDOVIMA

Mirovine manje i zbog izdvajanja za drugi stu O rješenjima problema koje imaju štediše u obveznim mirovinskim fondovima, više trebalo osmisliti način kako da se ispravi nepravda prema osiguranicima koji su 20 naknada za upravljanje imovinom osiguranika Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

inistarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva nije prihvatilo Hanfin prijedlog zakona o obveznim i mirovinskim fondovima koji je nedavno izazvao oštre reakcije kako Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, tako i stručne javnosti. “S pozicije ustavnosti, Hanfin je prijedlog iznimno sporan u dijelu u kojem predlaže da osiguranici postanu suvlasnici fondova. To je otprilike kao da su predložili da štediše u bankama mogu postati suvlasnici banaka”, rekao je, među ostalim, državni tajnik za rad Krešimir Rožman, nakon prošlotjednog sastanka Povjerenstva koje treba pripremiti mirovinsku reformu. Povjerenstvo u kojem se nalaze predstavnici mirovinskih fondova, Hanfe, Regosa, Ministarstva financija, HUP-a i sindikata, opet će se sastati za dva tjedna, a članovi do tada trebaju pripremiti prijedloge za rješavanje problema malih mirovina osiguranika koji su u drugi stup ušli dobrovoljno, pa im je mirovina zbog oduzetog prava na dodatak (Zakon iz 2007.) te kratkog roka štednje u drugom mirovinskom stupu bitno manja nego da su ostali u prvom stupu. Ministarstvo je već bilo pripremilo izmje-

ne Zakona kojim bi se pravo na dodatak proširilo i na te umirovljenike, no na način kako se to bilo zamislilo, ne bi se prikupilo dovoljno novca. MINGORP je, naime, bio predložio fondovima da sufinanciraju Regos sa 10 kuna po osiguraniku, te da se sredstva koja se sada koriste za financiranje Regosa usmjere na dodatak. Fondovima je taj prijedlog bio prihvatljiv, no kada se sve izračunalo, shvatilo se da to ne bi osiguralo dovoljno sredstava. Druga je mogućnost da se osiguranicima odobri povratak u prvi stup. “O svemu tome, ali i o modelu izračuna naknada za upravljanje imovinom osiguranika koje naplaćuju mirovinska društva, kao i o mogućim predstavnicima osiguranika u

Trebalo bi što hitnije podići stopu izdvajanja za drugi stup, smatra Zoran Anušić nadzornim odborima fondova - raspravljat ćemo na sljedećem sastanku”, kazao je Rožman, i dodao kako je svima cilj da se pronađu što kvalitetnija rješenja, posebice u dijelu ispravljanja nepravde prema onim osiguranicima koji zbog Zakona o naknadi primaju manju mirovinu. Odgovarujući pak na pitanje hoće li se i kada će se napokon povećati izdvajanja za drugi stup

(sada su pet posto, a reformom iz 2004. bilo je predviđeno da se ona svake godine povećaju za jedan posto dok ne dosegnu 10 posto), Rožman je kazao kako odgovor na to pitanje mora dati Ministarstvo financija. Izdvajanja ista, osiguranici na gubitku Za tu se svrhu u proračunu mora osigurati oko milijardu kuna godišnje. Bivši ministar financija Ivan Šuker, kako je poznato, radeći proračun za ovu godinu, to nije predvidio, jednako kao ni sve godine ranije. Hoće li se taj novac predvidjeti za sljedeću godinu, vidjet će se, ali da je

potrebno povećanje, već godinama ističu i mirovinski fondovi i stručnjaci koji su osmislili trostupanjski mirovinski sustav. Jedan od njih je i Zoran Anušić, viši ekonomist u uredu Svjetske banke u Zagrebu. “U svakom slučaju trebalo bi što hitnije podići stopu izdvajanja za drugi stup”, rekao je Anušić, a odgovarajući na pitanje bi li mirovine bile drukčije da se od početka išlo na povećanje izdvajanja, naglasio je kako bi najmlađe generacije svakako bile na dobitku. Oni koji su sada najviše zakinuti (koji su u drugi stup ušli između 40 i 50 godina starosti), također bi dobili više, ali opet ne toli-

www.privredni.hr Broj 3679, 30. svibnja 2011.

( šestinu niža mirovina iz drugog stupa zbog nepodizanja stope

Poduzetnice godine

Žene bolje veslaju recesijskim brzacima

nepovećavanja K p

Žene su sada vlasnice ili direktorice svakog četvrtog poduzeća i svakog trećeg obrta u Hrvatskoj

će se znati za dva tjedna. Povjerenstvo bi, naime, do tada 07. ostali bez prava na dodatak od 27 posto, te model izračuna polovinu jer je podrazumijevala da će doprinos za drugi stup narasti na 10 posto. Razlike su nastale ponajviše iz ova dva razloga. Davanjem dodatka i onim osiguranicima koji su u drugom stupu, proporcionalno stažu, te korekcijom osnovne mirovine prema proporciji stope za drugi stup, otklonile bi se razlike za većinu osiguranika u oba stupa. To bi međutim proizvelo značajan trošak koji bi s vremenom doveo do daljnjeg pogoršanja fiskalne održivosti mirovinskog sustava i zahtijevao pronalaženje fiskalnih ušteda kroz komplementarne promjene mirovinskog sustava.

ko da nadomjeste dodatak od 27 posto koji su izgubili 2007. godine. “Zbog tih šest-sedam godina nepodizanja stope, mirovina iz drugog stupa bit će otprilike za šestinu niža”, procijenio je. U trenutku, objasnio je dalje, kada su se osiguranici odlučivali za novi sustav, nitko nije mogao očekivati da će se onima koji su ostali u starom sustavu 2007. godine dati dodatak na mirovinu na koji oni koji su ušli u drugi stup trenutačno nemaju pravo premda su u starom sustavu možda radili i dulje od njih. Nadalje, formula za osnovnu mirovinu smanjuje mirovinu iz solidarnosti za

Mirovinci: Teško okruženje za normalan rad U Udruženju mirovinskih fondova ovaj put nisu bili voljni komentirati cijeli slučaj. Kako su rekli, sve su objasnili u svom nedavnom priopćenju, u kojem su, podsjetimo, Hanfin zakon ocijenili protuustavnim i suprotnim međunarodnim ugovorima i sporazumima te domaćim pozitivnim pravnim propisima. Pripremaju vlastiti prijedlog izmjena za Povjerenstvo, a do tada ne žele iznositi detalje. Ipak, kako smo neslužbeno saznali, zadovoljni su što je MINGORP odbacio Hanfin prijedlog, ali i pomalo ogorčeni jer se o njihovom radu već godinama uglavnom krivo izvještava i predmet su raznoraznih nesuvislih rasprava kada to politici odgovara. Tako

se, podsjeća naš izvor, za vrijeme bivšeg premijera Ive Sanadera predlagalo da se svi osiguranici vrate u prvi stup osiguranja. Često se nestručno raspravlja i o uspješnosti njihovog poslovanja. Primjerice, rijetko se spominje da su od početka poslovanja ostvarili prinos od 5,4 posto, a kad se u to uračuna i inflacija od 2,3 posto, prinos je opet veći nego što je on bio prvobitno zamišljen kako bi reforma bila uspješna (dva posto). Nadalje, premda ih Hanfa optužuje za suprot-

Udruženje mirovinskih fondova priprema vlastiti prijedlog izmjena zakona za Povjerenstvo no, oni i dalje imaju najniže naknade u okruženju za ulaganje u dionice (osam posto). Također, već godinama predlažu i potportfelje (mlađi bi članovi mogli birati hoće li štedjeti u rizičnijem ili konzervativnijem fondu), kao i mnogo toga drugog što bi pridonijelo uspješnijem radu fondova, no na njihove prijedloge nema pravog odgovora. Naš je sugovornik podsjetio i da su fondovi u više navrata reagirali na Zakon iz 2007., kojim su njihovi osiguranici oštećeni, ali ni ti se prigovori nisu uvažavali. Nadaju se ipak da bi sada sve moglo biti riješeno te da će imati stabilnije okruženje za rad.

atarina Majić iz tvrtke Ira-commerce poduzetnica je godine, a direktorica Croatiainspecta Jadranka Kvasnička menadžerica godine. Priznanja najuspješnijim poduzetnicama u prošloj godini na svečanosti u Hrvatskoj gospodarskoj komori prošlog je petka uručila premijerka Jadranka Kosor. Dodjelama priznanja obilježen je Svjetski dan poduzetnica, koji se u Hrvatskoj obilježava od 2006. godine. Jadranka Radovanić, predsjednica Hrvatske udruge poslovnih žena Krug, uručila je premijerki posebno priznanje, a okupljene poduzetnice premijerka je pozvala da se osobito angažiraju na pripremi programa za žene u okviru strukturnih fondova EU-a iz kojih bi Hrvatska u prve dvije godine članstva mogla povući do 3,5 milijardi eura. Po udjelu poduzetnica u gospodarstvu Hrvatska je

pri europskom vrhu, pokazuju službeni podaci. Još prije desetak godina, prisjetila se Jadranka Radovanić, žene su vodile tek svako deveto hrvatsko poduzeće, a sada su vlasnice ili direktorice svake četvrte tvrtke i svakog trećeg obrta. Na vrhuncu razdoblja gospodarskog rasta, 2007. godine žene su vodile oko 24.000 gospodarskih subjekata u kojima je bilo zaposleno oko 130.000 radnika. Od tada je recesija odnijela oko 15 posto ukupnog broja poduzeća i obrta, ali broj subjekata pod vodstvom žena smanjio se tek

dva posto. Žene se tako uspješnije nose s recesijom, možda zato što su manje sklone rizicima. Jadranka Radovanić očekuje rast udjela žena u poduzetništvu, s obzirom na to da žene sada čine 60 posto diplomanata fakulteta. Ipak, oštro se protivi uvođenju rodnog ključa jer je uvjerena da to dovodi do negativne selekcije. Odbacuje i tvrdnje da su žene manje plaćene za ista radna mjesta od muškaraca. Žene su, pojašnjava, u prosjeku manje plaćene jer u većem postotku rade u slabije plaćenim djelatnostima. (D.Ž.)

Međunarodni sajam novih tehnologija IFONT

Nove tehnologije su pravi put

splitskoj Spaladium areni održan je IFONT, međunarodni sajam novih tehnologija koji je organizirala tvrtka Interpretor iz Solina uz pokroviteljstvo predsjednika Ive Josipovića i premijerke Jadranke Kosor te uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Splitsko-dalmatinske županije, gradova Splita, Solina, Kaštela i Općine Dugopolje. Kako je na otvaranju istaknula većina govornika, nove tehnologije su put kojim je nužno krenuti u razvoj. Direktor sajma Ivo Duvnjak posebno je istaknuo potporu koja je

stigla od komora nordijskih zemalja i poslovnih odjela veleposlanstava Belgije i Poljske. Inače, u Spaladiumu se predstavilo šezdesetak izlagača, a održano je 40 konferencija. Proizvodi i projekti kojima su se predstavili kreću se u rasponu od pomagala za fitness i masažu, preko prvog hrvatskog elektromobila XD, rješenja za “pametne kuće”, korištenja solarne i drugih alternativnih izvo-

ra energije, energetske učinkovitosti u stanogradnji i industrijskim pogonima do zaštite od požara. U sklopu sajma gradonačelnik Siska Dinko Pintarić predstavio je projekt pametnog energetskog grada Smart Energy City Sisak. Sajam je humanitarnog karaktera i sav novac prikupljen od ulaznica donirat će se dječjem odjelu KBC-a Split za kupnju EKG holtera - uređaja za 24-satno praćenje rada srca. (J.V.)

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3679, 30. svibnja 2011.

POTPORE RIBARSKOM SEKTORU

Za EU spremni

Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u Splitu je održala prezentaciju pod nazivom Potpore ribarskom sektoru – prije, sada i nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Na prezentaciji se okupilo tridesetak predstavnika tvrtki, obrta, ribarskih zadruga i ribarskih udruga. Prezentaciji je nazočio i državni tajnik za ribarstvo Tonči Božanić koji je nazočnima skrenuo pozornost na raspisane ali i na natječaje o potporama koje će uskoro raspisati Ministarstvo po-

ljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. “Zbog lošijeg ulova ribara odlučili smo se na jednokratne potpore za kočarski ribolov u iznosu od 50.000 kuna. Isto tako odlučili smo poduprijeti i plivaričare”, istaknuo je Tonči Božanić. Božanić je tom prigodom najavio skoro raspisivanje dvaju natječaja koji se odnose na potporu uzgajivačima i prerađivačima ribe. Naglasio je također kako će se pristupom Hrvatske Europskoj uniji otvoriti široka lepeza potpora ribarskom sektoru. “Kako bismo spremni dočekali ulazak Hrvatske u Europsku uniju, u suradnji s ribarskim sektorom izradit ćemo svojevrsnu strategiju i definirati prioritete u ribarstvu”, naglasio je Božanić. (J.V.)

ROBIN HARRIS NA KONFERENCIJI FREE MARKET SHOW

Socijalisti svih boja, uklonite se!

Socijalisti svih boja glavni su krivci za ekonomske probleme Hrvatske. Rješenje je u slobodnom poduzetništvu - jer što su ljudi slobodniji, to su bogatiji, barem dugoročno, poručio je britanski povjesničar Robin Harris s konferencije Free Market Show održane na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Poznat i u Britaniji kao beskompromisan sljedbenik Margaret Thatcher, Harris se obrušio i na Europsku uniju predviđajući joj sigurnu propast. Hrvatskoj je preporučio da se ugleda u Čile koji se od svrgavanja socijalističkog predsjednika Salvadora Allendea 1973. do danas preobratio u gospodarski najnapredniju državu Južne Amerike. Na primjedbu da je prva faza te preobrazbe ipak bila okrutna diktatura generala Augusta Pinocheta, Harris

je uzvratio da nikome ne savjetuje diktaturu kao rješenje, ali da ni Pinochet nije bio tako loš budući da je znao slušati svoje ekonomske savjetnike. Trenutačno stanje Hrvatske Harris opisuje kao stagnaciju za koju najveće krivce nalazi u visokim porezima, prevelikoj javnoj potrošnji i rigidnom radnom zakonodavstvu. Protiv ovog zadnjeg, očekivano, pobunio se predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever za kojega nije sporno da je Hrvatska otklizila preduboko u neoliberalizam, ali i da su državne intervencije često krivo usmjerene. Nije ni država uvijek kriva, uzvratio je Severu član Uprave Adris Grupe Plinio Cuccurin. Katkad su, kaže on, više krivi poduzetnici koji ne znaju iskoristiti državne mjere potpore. (D.Ž.)

KONFERENCIJA POGLED K RUSIJI

Imamo hrabrosti za Rusiju, ali nam nedostaje kapitala Uz državnu potporu i dobru strategiju, hrvatska bi poduzeća u ruskim regijama mogla naći mnogo zainteresiranih kupaca, smatra Franjo Gregurić Igor Vukić vukic@privredni.hr

a rusko tržište je iznimno teško ući. Cijena smještaja robe na police trgovačkih lanaca gotovo je jednaka onima na Zapadu. No, zajedničkim nastupom i cjelokupnom nacionalnom izvoznom strategijom i u Rusiji možemo mnogo toga napraviti, ocijenio je Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, na prošlotjednoj konferenciji Pogled k Rusiji. Konferenciju su organizirali Akademija za politički razvoj i Moskovska škola političkih znanosti uz potporu HGK-a i drugih sponzora. Popraviti ulagačku klimu Vidošević je istaknuo da nakon dugog vremena zanemarivanja ruskog tržišta ponovno raste interes domaćih poduzetnika za njega. To se vidi i po velikom broju poduzeća registriranih pri Poslovnom vijeću za suradnju s Rusijom koje djeluje pri Komori. Komora je, prema Vidoševićevim riječima, unatoč oklijevanju politi-

ke odlučila osnovati predstavništvo u Moskvi i potaknuti sustavniji pristup toj državi. “Hrvatska ne može biti okrenuta samo na Zapad, već mora koristiti svoj odličan prometni

HGK je odlučio osnovati svoje predstavništvo u Moskvi i potaknuti sustavniji pristup toj državi položaj, povezivati Istok i Zapad i poput džiju-džicu borca koristiti tuđu snagu za zaštitu svojih interesa”, rekao je Vidošević. Dodao je da hrvatske tvrtke imaju hrabrosti upustiti se na izlazak na mnoga tržišta, pa i na rusko, ali im nedostaje snažnija financijska podrška, dugoročnije kreditiranje izvoznih poslova i općenito snažnija potpora državnih institucija. Robert Markarjan, veleposlanik Rusije u Hrvatskoj, ocijenio je da neke ruske kompanije, poput Lukoila i Zarubježnjefta, dobro posluju na hrvatskom tržištu, ali i dodao da bi prisutnost privatnih ruskih kompanija trebala biti mno-

go veća. Razlog tome su mnoge administrativne prepreke, nedovoljno transparentnosti u javnim natječajima i nejasno razgraničene ovlasti države i lokalnih jedinica. Markarjan je naglasio da ne postoji nekakvo antirusko raspoloženje, jer i ulagači iz drugih zemalja nailaze na iste probleme. Izrazio je podršku Hrvatskoj u dovršetku pregovora s Europskom unijom i punopravnom članstvu. Ispunjavanjem europskih pravila trebala bi se popraviti i ulagačka klima za strane investitore, zaključio je Markarjan. Hido Biščević, bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji, podsjetio je da u toj zemlji ima milijunskih gradova u pojedinim regijama, u kojima tržište još nije zasićeno kao u Moskvi ili Sankt Peterburgu. U udaljenijim gradovima hrvatske bi tvrtke mogle možda lakše naći poslovne partnere i zainteresirane potrošače. Važni su osobni kontakti S tim se mišljenjem slaže i Franjo Gregurić, predsjednik Poslovnog vijeća za suradnju s Rusijom,

koji je rekao da bi Hrvatska trebala napraviti popis konkurentnih roba koje bi bile njeni glavni aduti u robnoj razmjeni, i to ne samo s Rusijom. Uz državnu potporu i dobru strategiju, hrvatska bi poduzeća u ruskim regijama mogla naći mnogo zainteresiranih kupaca, smatra Gregurić. Gošća iz Rusije, osnivačica Moskovske škole političkih znanosti Lena Nemirovska istaknula je važnost osobnih kontakata i povezivanja poslovnih ljudi, studenata i javnih radnika iz različitih zemalja. Mnogi polaznici njezine škole sada su gradonačelnici, zastupnici u vijećima, poslovni ljudi i činovnici u administraciji, što može pomoći u lakšem rješavanju problema koji mogu iskrsnuti u poslovnom okruženju. Savjete i pomoć ulagači u Rusiju mogu dobiti i u Udruženju europskih poduzeća u Rusiji, rekao je potpredsjednik tog udruženja Roger Munnings. I prema njegovim riječima, rusko tržište ima velike mogućnosti, ali je za uspjeh, uz dobar proizvod, potrebno i mnogo znanja, dobrih informacija, volje i upornosti.

www.privredni.hr Broj 3679, 30. svibnja 2011.

( oko 700 mil kn

uloženo u infrastrukturu 325 poduzetničkih zona

( 45% hrvatskog izvoza ostvaruju male i srednje tvrtke

15. NACIONALNO SAVJETOVANJE O GOSPODARSTVU I PODUZETNIŠTVU

Kako do etičnog poslovanja Glavni problemi koji muče poduzetnike i dalje su nelikvidnost i problem naplate. Na dvodnevnom savjetovanju govorilo se o razvoju malog i srednjeg poduzetništva, infrastukturi i približavanju Europskoj uniji

elikvidnost i međusobna neplaćanja i dalje su najveći problem koji muči poduzetnike. Kako kažu sami poduzetnici u kuloarima Nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu koji je održan proteklog tjedna u Šibeniku, prije ove krize samo tridesetak posto poduzetnika lagali su svo-

Zadnjih je godina značajno porasla institucionalna i financijska podrška poduzetnicima, istaknuo je Popijač je partnere o tome kada će platiti isporučenu robu. Sada nas to čini više od 90 posto, kažu poduzetnici. Vjerovnike treba zaštititi, svi se slažu, no kako to izvesti - nitko zapravo nije siguran. Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač ocijenio je kako je zadnjih godina značajno porasla institucionalna i financijska podrška poduzetnicima, dok su potpore mijenjane i prilagođavane paralelno s reformama u institucijama. Zadnje promjene, pak, prilagođavaju nas situaciji koja nas čeka u Europskoj uniji. Iz državnih izvora, istaknuo je Popijač, u infrastrukturu 325 poduzetničkih zona bespovratno je uloženo gotovo 700 milijuna kuna. “U njima sada radi više od 2500 poduzetnika s više od 42.000

zaposlenih, a samo vrijednost poklonjenog državnog zemljišta premašuje milijardu kuna”, ustvrdio je on. Kroz jamstva vrijedna 900 milijuna kuna osigurano je 1,7 milijuna kuna kreditnih sredstava i investicije vrijedne više od tri milijarde kuna. Mala i srednja poduzeća te obrtnici sada zapošljavaju 580.000 radnika što je 67 posto ukupnog broja zaposlenih, te ostvaruju 45 posto hrvatskog izvoza. Ojačati poziciju vjerovnika No unatoč pohvalnim brojkama još uvijek postoje brojni problemi, ponajprije oni vezani uz nelikvidnost i neplaćanja. “Broj kratkotrajnih blokada je u padu, no i dalje je velik broj dugovanja duljih od godinu dana. Moramo ojačati poziciju vjerovnika i njihovu zaštitu, osigurati brzu prisilnu naplatu svim sredstvima koja moraju uključivati stečaje i ovrhe”, naglasio je Popijač. Napomenuo je kako su rokovi plaćanja javnih poduzeća znatno skraćeni, iznose prosječno 42 dana što je upola kraće nego prošle godine, no ostaje problem u tome što neki od izvođača velikih radova za državne tvrtke ne plaćaju svoje kooperante. “Zamrzavanjem visine proračuna na dvije godine zapravo smo uštedjeli 10 milijardi kuna koje moramo pronaći u preraspodjeli sredstava među njegovim stavkama, a kroz Operativni plan potpora poduzetnicima je osigurano 400 milijuna kuna”, dodao je ministar gospodarstva.

Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Kad je riječ o neetičnosti u poslovanju, rješenje nije u novim zakonima kojima će se tražiti zaštita vjerovnika. “Uvijek će biti ‘kreativnih’ poduzetnika”, kaže Popijač. “Treba provoditi zakone. Dugotrajnost procesa naplate otvara mogućnost špekulacije, pa moramo raditi na promjeni mentaliteta. Trebaju nam pošteni, pametni i moralni poslovni ljudi, a ovakvih modela ponašanja moramo se riješiti”, zaključuje Popijač. Kako poslovati u Uniji Na Savjetovanju su, primjerice, čelnici lokalnih zajednica istaknuli kako imaju problema s dovođenjem električne energije u svoje poduzetničke zone. Tako su u Općini Poličnik u tri podzetničke zone uložili 19 milijuna kuna vlastitih sredstava uz dr-

žavne potpore, no HEP u njih još nije doveo struju. Prema riječima prvog čovjeka HEP-a Lea Begovića, tek se odnedavna značajnije ulaže u prijenosne sustave poput ovogodišnjih 300 milijuna kuna za nove trafostanice. Dodao je kako struja za gospodarstvo u idućem razdolju neće poskupjeti te izrazio nadu kako će se “u zakone unijeti mogućnosti za poticanje ulagača da na krovovima svojih hala naprave mini solarne elektrane koje će im smanjiti troškove za energiju, dok bi eventualni višak otkupio HEP”. Pojedine dalmatinske općine imaju problem s cestama izgrađenim na privatnoj zemlji. Pokrenut će se inicijativa izvlašćivanja cesta kako bi se mogla iskoristiti sredstva iz europskih projekata namijenjena obnovi infrastrukture.

Tko su nagrađeni Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dodijelilo je i svoje tradicionalne godišnje nagrade. Najbolji mikro poduzetnik je Obrt Pezelj iz Zagreba, a najuspješniji mali poduzetnik je PIB Extra iz Čakovca. Najuspješniji srednji poduzetnik je tvrtka Ciprijanović iz Orahovice, najuspješniji mladi poduzetnik Nikola Lapčić iz Knina, a najuspješnija poduzetnica Blaženka Jurčić iz gospićkog Lika svjetla. Nagradu za najuspješnije izvoznike dobili su Fripol iz Ljubeščice, Monaris iz Gornje Stubice i Valis Fagus iz Požege. Najuspješniji inovator je Slobodan Mihelj iz tvrtke Hemco iz Đakova, a najuspješnija zadruga je Ribarska zadruga Lanterna iz Pule. Najbolji inkubator ili tehnološki park je Osvit iz Donjeg Miholjca, a klaster Poljomehanizacija iz Osijeka. Najbolja poduzetnička zona, prema izboru Ministarstva, je Zona male privrede Pakrac, a najbolja razvojna agencija virovitička Vidra. Poduzetnike je zanimalo i kako pronaći sredstva za izlazak na strana tržišta sa svojim proizvodima, a ribari su dobili odgovor da će svoju ribu od ulaska u EU moći prodavati na bilo kojoj dražbi na burzama ribe u zemljama Unije.

Inače, na dvodnevnom savjetovanju govorilo se o razvoju malog i srednjeg poduzetništva i poduzetničke infrastrukture, potom o procesu ulaska Hrvatske u Europsku uniju, te izazovima i mogućnostima koje očekuju male i srednje poduzetnike na tom tržištu.

AKTUALNO

*vijesti

Privredni vjesnik Broj 3679, 30. svibnja 2011.

( 21. lipnja

spominje se kao nadnevak kraja pregovora

( 23. lipnja

očekuje se potvrda na summitu EU-a

PREGOVORI HRVATSKE I EU-a U FINALU Jadranka Boban Pejić poduzetnica godine Europska banka za obnovu i razvoj dodijelila je priznanje Poduzetnica godine Jadranki Boban Pejić, direktorici i vlasnici tvrtke Biovega. Rezultat natječaja objavljen je na svečanosti EBRD-a Žene u businessu održanoj u Kazahstanu. Hrvatska poduzetnica direktorica je tvrtke sa 130 zaposlenih, koja se bavi uvozom i distribucijom ekoloških proizvoda. Ekonomisti za manje poreze

Nužno je smanjiti porezne stope i proširiti bazu za njihovo ubiranje, zaključili su ekonomisti na prošlotjednom skupu u organizaciji Ekonomskog fakulteta i RIFIN-a. Profesorica Marijana Ivanov smatra da bi smanjivanje plaća prema prijedlogu MMF-a povećalo produktivnost, ali i smanjilo prihode države. Guste Santini predložio je znatno povećanje neoporezivog dijela plaće koji sada iznosi 1800 kuna. Skupovi donijeli 35,6 milijuna kuna U prvom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj su održana 1153 poslovna skupa koji su ostvarili promet od 35,6 milijuna kuna, objavio je Državni zavod za statistiku. Na skupovima je bilo 81.860 sudionika, od toga oko 90,7 posto domaćih. Prosječno je svaki skup trajao dva dana. Od 505 skupova s noćenjem ostvaren je prihod od 25,9 milijuna ili 72,8 posto, dok je od 648 skupova bez noćenja zarada bila 9,7 milijuna kuna (27,2 posto).

Igra datuma Objavljivanje datuma ulaska je potvrda da će se proširenje dogoditi – pa makar i dogodine Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

omplimenti ništa ne koštaju, još manje obvezuju, dugo se pamte i mogu donijeti kamate: ministri vanjskih poslova većine članica Europske unije imali su usta puna hvale za napredak hrvatskih pristupnih pregovora. S obzirom na to da je već postignut politički dogovor kako ih privesti kraju, a potom i kako, povrh više od stotinu mjerila, instalirati još jednu sigurnosnu mjeru iliti aplicirati monitoring da se u Zajednicu ne prošverca nespremna zemlja, neki su si mogli dozvoliti luksuz te ustvrditi kako monitoring nije potreban. Ocjene i iz drugih izvora Sve odluke vezane uz proširenje, pa i ova, donose se jednoglasno. Nakon dugih uskoro šest godina procesa ispostavilo se da je Pravosuđe došlo na tapet za promjene tek u zadnjih nekoliko mjeseci, i to pod pritiscima iz EU-a. Od 10 mjerila u ožujku je bilo u potpunosti zadovoljeno samo jedno, preostalih devet većim dijelom, ali nisu kompletirana. Hrvatska vlada uvjerena je da je odradila posao, poslavši u Bruxelles finalno izvješće – za koje su odmah zatražena pojašnjenja, pa je bilo strke oko kompiliranja brojki. Intenzivno je i u Europskoj komisiji gdje su podaci iz Hrvatske na hrpi i provjeravanju. Izvješće hrvatske vlade uspoređuje se sa sličnim iz Komisijinog zagre-

Pristupni sporazum na jesen Nakon medijske graje Francuzi su se pobrinuli pojasniti neke stavove, sazvavši novinare na temu hrvatskih pregovora. Philippe Etienne, stalni veleposlanik pri EU-u, očekuje da će se politička odluka o završetku pregovora i, naravno, o datumu pristupanja donijeti na summitu EU-a 23. lipnja, što znači da pregovore mogu zatvoriti i ministri vanjskih poslova u srpnju. Potpisivanje pristupnog sporazuma slijedi na jesen, vjerojatno uporedo s davanjem velike nagrade Srbiji za hvatanje Mladića - statusa kandidatske zemlje ali bez otvaranja pregovora. bačkog ureda, a uskoro i s dojmovima koje je pokupilo stručno izaslanstvo. Konačnoj ocjeni pridonijet će i drugi izvori, poput pisma nevladinih organizacija koje nisu uvjerene da je posao završen, ali i zbivanja zadnjih dana u Hrvatskoj. Potvrdi li se da je policija radila po partijskom zadatku, sve skeptičnije članice raspolagat će s dovoljno argumenata za odgodu zatvaranja poglavlja Pravosuđe. Sve u svemu, države članice iščekuju Komisijin prijedlog kako s poglavljem Pravosuđa. Paralelno s njim je gotovo zaboravljeno Tržišno natjecanje s brodogradilištima. Komisija će svoje izvješće sastaviti do kraja mjeseca. Požuri li, možda i koji dan ranije jer je svaki dan dragocjen žele li se uhvatiti rokovi - 21. lipnja za kraj pregovora i potvrda da su pregovori završeni 23. lipnja na summitu Unije. Prva iduća prilika je jesenski summit EU-a ili sazivanje liderskog skupa za poljskog predsjedanja uoči ljeta, s jedinom svrhom potvrde kraja pregovora. Alt e rnativa je da to obave ministri vanjskih po-

slova, što do sada nije bio slučaj. Poljska je već četvrta predsjedajuća zemlja koja je među prioritete svog polugodišta uvrstila hrvatske pregovore! Monitoring će trajati do ulaska zemlje u Zajednicu. EK je pratio i ostale kandidate, no podnesena (javna) izvješća više su površna i općenita. Prošlo se proširenje ipak odvijalo u blagoj klimi snažne političke volje. Francu-

ski prijedlozi kako pratiti kandidata do trenutka pristupanja 1. srpnja 2013. godine precizno su definirali vidove provjera. Nije isključeno da EK, umjesto jednog izvješća kao za prošli krug proširenja, podnese novi svaka tri mjeseca. Svi naravno - i konačno! - priznaju da su posrijedi postroženi kriteriji kako se ne bi ponovi-

Čin završetka pregovora istodobno je zeleno svjetlo investitorima le Bugarska i Rumunjska. No, prije se može kazati da je riječ o finom podešavanju mreže za zaustavljanje (nespremne) Turske. Francusko je ministarstvo vanjskih poslova išlo toliko daleko da je objasnilo kako je dobro da se proširenje događa na ljeto “pa

javnost neće ni znati da se dogodilo”. Samo čvrst rok Službeni će datum ulaska biti objavljen s krajem pregovora, točnije uz zatvaranje poglavlja Financijske i proračunske odredbe. Hrvatska će u EU ući u zadnjem polugodištu srednjoročnog proračuna, ali se očekuje da će joj na raspolaganju stajati cjelogodišnji iznos, koji ionako neće uspjeti potrošiti. Objavljivanje datuma ulaska je značajno i zato što je on potvrda da će se proširenje dogoditi – ili da će ga, u najgorem od najgorih scenarija, odgoditi do godine dana, što se nije učinilo ni s dvjema nespremnim zemljama unatoč klauzuli u pristupnim sporazumima. Čin završetka pregovora istodobno je zeleno svjetlo investitorima jer je članstvo jamstvo za normalnije poslovanje i zaštitu njihovih ulaganja. Europska komisija je u proljetnoj ekonomskoj analizi napomenula da kraj pregovora otvara struju investicija pomažući izlasku iz recesije. Razumljivo je da neslužbeni, okvirni datum nije pokrenuo burze, to može postići samo čvrsti rok.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3679, 30. svibnja 2011.

( 3% rastao

broj stranih turista prošle godine

( 2% pao

NOVI USPJEH TVORNICE ŽELJEZNIČKIH VOZILA

broj domaćih turista prošle godine

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Legalizira se 150.000 bespravnih građevina Legalizacija neće biti moguća u zaštićenim zonama, na pomorskom dobru, u granicama nacionalnih parkova ili u objektima koji predstavljaju zaštićene kulturne spomenike Igor Vukić vukic@privredni.hr

a dva tjedna pred Vladom će se naći prijedlog zakona po kojem će se moći legalizirati oko 150.000 građevina, izgrađenih bez propisane dokumentacije i onih koje nisu u skladu s prostornim planovima, najavila je premijerka Jadranka Kosor. O kriterijima za provođenje postupka legalizacije još se raspravlja, a zasad se zna da legalizacija neće biti moguća u zaštićenim zonama, na pomorskom dobru, u granicama nacionalnih parkova ili u objektima koji predstavljaju zaštićene kulturne spomenike. Nakon završenih postupaka legalizacije te će građevine biti upisivane u zemljišne knjige i druge registre. Moći će poslužiti za ishođenje kredita ili kakvu legalnu gospodarsku djelatnost pa premijerka Kosor očekuje da će taj proces mnogim građanima donijeti i određene socijalne i gospodarske koristi. Oprost nakon naknade Legalizaciju će morati zatražiti sami bespravni graditelji i platiti naknadu čija će se visina poslije donošenja zakona odrediti Vladinom uredbom. Novac prikupljen naknadama za legalizaciju bespravnih građevina dijelit će se između jedinica lokalne samouprave i državnog proračuna, rekao

Usvojen je i Konačni prijedlog zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora je ministar graditeljstva Branko Bačić. Lokalne jedinice morat će ga koristiti namjenski za gradnju cesta i ostale infrastrukture u bespravno sagrađenim naseljima. Država će prikupljena sredstva usmjeriti u razvoj katastra i zemljišnih knjiga. Usvojen je i Konačni prijedlog zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora. Prema tom propisu poslovni prostor moći će kupiti poduzetnici koji najmanje pet godina imaju u zakupu poslovni prostor u vlasništvu države ili jedinice lokalne samouprave. Uvjet je da su redovito ispunjavali svoje obveze. Zahtjevi za kupoprodaju poslovnog prostora zakupnici će upućivati tijelima lokalne samouprave ili Agenciji za upravljanje državnom

imovinom, ako je prostor u vlasništvu Republike Hrvatske. Analiza turističke 2010. Donesena je i uredba kojom se Agenciji za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) omogućava zamjena dionica i poslovnih udjela u državnim poduzećima radi efikasnijeg upravljanja i restrukturiranja. Potpredsjednik Vlade Petar Čobanković objasnio je da će na temelju te uredbe AUDIO moći stavljati dionice državnih poduzeća pod hipoteku. Primjerice, da bi prikupio novac potreban za restrukturiranje, odnosno, ulaganje u poduzeća kojima raspolaže. Vlada je prihvatila i Analizu turističke godine 2010. koja obuhvaća izvještaj o provedenim aktivnostima na pripremi sezone, nabraja učinjeno u promociji i tržišnim aktivnostima, i navodi mjere koje su poduzela ministarstva i druge državne institucije te hotelske i druge

tvrtke. U analizi se ističe da je u 2010. godini povećan broj turista za 1,4 posto u odnosu na 2009. godinu, pri čemu je rast broja stranih turista iznosio tri posto, dok domaći turisti bilježe pad od dva posto. Broj smještajnih kapaciteta ostao je na razini prošle godine. Najveći rast turističkog prometa ostvarila je Šibensko-kninska županija, a slijede i ostale županije uz more. Najveći broj noćenja ostvaren je u privatnom smještaju, koji je u odnosu na godinu prije ostvario porast od 3,2 posto. Ujedno je prihvaćen i Program provedbenih aktivnosti za ovu turističku godinu. Za poboljšanje konkurentnosti i položaja na međunarodnom turističkom tržištu provodit će se intenzivne promotivne i druge tržišne aktivnosti, aktivnosti za poboljšanje sadržaja i kvalitete smještajne i ukupne turističke ponude, te aktivnosti za poboljšanje krupne (posebice prometne) i komunalne infrastrukture.

Gredelj isporučio lokomotive za Mozambik Tvornica željezničkih vozila Gredelj započela je prošli tjedan s isporukom 11 novih dizelskih lokomotiva u Mozambik. Lokomotive, ukupno vrijedne 20 milijuna američkih dolara, ondje će biti upotrijebljene za prijevoz rude i drugih teških tereta na uskotračnim i neelektrificiranim prugama. Prema riječima Ivana Tolića, predsjednika Uprave Gredelja, projekt je dio dugogodišnje suradnje s američkom tvrtkom National Railway Equipment za koju je Gredelj već isporučio veći broj obnovljenih i moderniziranih lokomotiva koje voze diljem Afrike, Azije i Amerike. U srpnju TŽV Gredelj i američka kompanija planiraju isporuku četiri takve lokomotive i u Sijera Leone. “Cilj nam je zadovoljiti zahtjeve i interese kupaca te biti konkurentni i prisutni na što više tržišta. U prvom kontingentu za Mozambik nalazi se šest novih lokomotiva, a ostalih pet lokomotiva planirano je za

isporuku u rujnu ove godine. TŽV Gredelj time je potvrdio znanje i sposobnost svojih stručnjaka te iznimnu reputaciju i konkurentnost u gradnji novih i održavanju postojećih željezničkih kapaciteta na zahtjevnom inozemnom tržištu”, istaknuo je Ivan Tolić. Gredeljeve lokomotive, vagoni i vlakovi konstruirani su u skladu s UIC i AAR standardima te prilagođeni za sve kolosijeke. Ta željeznička vozila danas vuku vlakove i prevoze putnike i robu širom svijeta, od Argentine preko Gvineje do Saudijske Arabije. (I.V.)

*vijesti

Podrška golfu na Srđu Prijedlog urbanističkog plana golfskog igrališta na Srđu kod Dubrovnika dobio je prošli tjedan snažnu podršku državnih institucija. Na sastanku u Ministarstvu graditeljstva uz ministra Branka Bačića sudjelovao je i potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević, predstavnici Savjeta za prostorno uređenje Hrvatske, članovi dubrovačke gradske i županijske uprave i predstavnici investitora. U idućih desetak dana održat će se još jedan sastanak kako bi se raspravila preostala sporna pitanja prije konačnog stavljanja projekta na javnu raspravu. TriGranitu nagrada za gradnju Graditelju Arena centra, kompaniji TriGranit, dodi-

jeljena je nagrada za najboljeg graditelja trgovačkih centara u regiji. Nagradu dodjeljuje udruženje Europaproperty SEE Real Estate. Na prošlotjednoj dodjeli nagrada u Budimpešti nagrađeno je ukupno 27 kompanija i graditeljskih projekata iz regije Južne i Jugoistočne Europe. Centar za bioznanosti u Borongaju U studentskom kampusu Borongaj bit će osnovan centar za bioznanosti. Osnivaju ga BICRO, državna poslovno-razvojna agencija, Grad Zagreb i Sveučilište u Zagrebu. U centar će se uložiti oko 18,8 milijuna eura, od čega će 16 milijuna stići iz pretpristupnog fonda Ipa. Inkubacijski centar od 4500 četvornih metara bit će opremljen pripadajućim laboratorijima, a služit će za razvoj malih tvrtki utemeljenih na visokim tehnologijama.

10 PREDSTAVLJAMO

( već 3 godine

Privredni vjesnik Broj 3679, 30. svibnja 2011.

( do 300 kućica

posluje manufaktura Bakine pite

godišnje apsorbira domaće tržište

BAKINE PITE, ZAGREB

EFFECTUS MANAGEMENT&CONSULTING, ZADAR

Crvenkapica je opet u modi

Prava adresa je uz more

Pite po recepturama naših baka pripremaju se bez ulja, konzervansa i emulgatora, a tijesta se razvijaju ručno

učna domaća izrada bakinih pita bez konzervansa i emulgatora, sa svježim i prirodnim sirovinama (nema ulja, koristi se domaći maslac) - projekt su tima mladih i obrazovanih ljudi, s kojim su započeli prije tri godine. U timu je 15 ljudi, a kombinacija mladosti i entuzijazma s iskustvom starijih čini idealan spoj, kazao je direktor zagrebačke tvrtke Bakine pite Rene Gami, inače diplomirani ekonomist. “Želimo razbiti predrasudu da su domaće pite nezdrave i masne kao slični pekarski proizvodi”, dodao je naš sugovornik ističući kako su postupnim razvijanjem poslovnih procesa i operativnog poslovanja (vlastita proizvodnja, građenje prodajne mreže i zauzimanje pozicije na tržištu) razvili novi segment poslovanja - low-cost catering. Drugim riječima, pite se trebaju naručiti barem dan ranije, a besplatnu dostavu obavlja brendirano vozilo i dostavljačica obučena u Crvenkapicu. Tako, pojašnjava, narudžba iz Bakinih pita znači potpuno novo iskustvo u naručivanju hrane za proslave, pro-

mocije, rođendane i slične prigode. Počeli u najgore vrijeme Počeli smo, rekao je Gami, 2008. godine s jednom kućicom na Trgu burze, upravo kada su drugi obeshrabreno gledali prema početku gospodarske krize. Njihova je prednost bila to što zapravo, osim prostora za stolove za razvlačenje tijesta i pećnice za pečenje kolača, nisu imali velike potrebe za kapitalnim ulaganjima za koje su potrebni veliki krediti - pojasnio je Gami. Kućice s crvenim kariranim stolnjacima nicale su po gradu jedna po jedna. U svaku je posebno uložen trud, za svaku su iz početka promišljali i

najmanje detalje tako da je svaka sljedeća bila sve bolja. Atraktivnost plasmana i visoka kvaliteta ručne izrade glavni su razlozi što su im se javili poslovni partneri za franšizno poslovanje. Tako se uskoro u Za-

Uskoro u Zagrebu otvaraju dvije nove franšize pod nazivom Štrukleraj grebu otvaraju dvije nove franšize pod nazivom Štrukleraj. Gamiju i suradnicima cilj je da takvih suradnji bude što više. “Konkurencija su nam većinom veliki industrijski sustavi, ali mi nećemo odustati od vizije da naša kvaliteta bude prepoznatljiva i prava konkurentska prednost”, ističe Gami te dodaje kako se pite rade od razvučenog tijesta pripremljenog po tradicionalnoj recepturi naših baka, neposredno prije samog pečenja. Također, sve postojeće proizvode konstantno unaprjeđuju, a u pripremi su i neki novi proizvodi, sve kako bi kupci osjetili nešto novo i potpuno drukčije od onoga što im mogu ponuditi drugi. (J.F.)

Uz mobilnu kućicu, tvrtka svojim klijentima pomaže u prikupljanju svih potrebnih dozvola te omogućuje transport i smještaj kućice na odabranoj lokaciji

ffectus management&consulting zadarska je tvrtka specijalizirana za usluge upravljanja, poslovnog i strateškog savjetovanja te promet i trgovinu proizvodima i uslugama usko vezanim uz turizam. Ta je obiteljska tvrtka prije dvije godine nastala iz obrta s dugogodišnjim iskustvom u turizmu, a posebnost njene ponude su - mobilne kućice za turiste. Effectus ih plasira na domaćem, ali i inozemnom tržištu, posebice u Sloveniji gdje tvrtka ima dosta kupaca mobilnih kućica. Osim pojedinaca, takve kućice kupuju i turoperatori, primjerice Relax. “U segmentu poslovnog savjetovanja i upravljanja većina realizacije odvija se na domaćem tržištu, a radimo za klijente duž cijelog Jadrana kao što su FinvestCorpHoteli Njivice. U pripremi su i projekti u koje će biti uključeni i neki međunarodni subjekti”, rekao je direktor i suvlasnik tvrtke Zvonimir Tudorović. Mobilne kućice u njihovom programu Adresa uz more samo su dio tog uspješnog projekta. Naime, prema Tudorovićevim riječima, oni prodaju komple-

tan doživljaj, a uz mobilnu kućicu klijentu osiguravaju i potrebne dozvole za njen transport i smještaj na jednu od izabranih lokacija na Jadranu, od Istre do južne Dalmacije. Novi pristup hrvatskom turizmu Kućice proizvodi tvrtka Shelbox. Jedna od njene tri tvornice nalazi se u Labinu, a po dizajnu i kvaliteti spada u europski vrh proizvođača takvih objekata. Od ukupno proizve-

Među kupcima mobilnih kućica su i mnogi manji, obiteljski privatni kampovi denih kućica u labinskom pogonu, od 600 do 800 mobilnih kućica plasira se na talijansko i europsko tržište, dok se za potrebe hrvatskog tržišta proizvede od 200 do 300 koma-

da godišnje. Potražnja za mobilnim kućicama sve je veća kako se mijenjaju standardi i potrebe kampista. Mnogi manji, obiteljski privatni kampovi također nabavljaju te kućice, a Effectus im uz njih nudi i know how potreban za organizaciju i funkcioniranje kampova. Govoreći o problemima s kojima se susreću u poslovanju, Tudorović je istaknuo kako su oni uglavnom vezani za funkcioniranje pravne države, ali i razumijevanje i suradnju s lokalnom samoupravom. No, naveo je i pozitivan primjer projekta repozicioniranja kampa Njivice gdje je suradnja s Općinom Omišalj i lokalnom samoupravom na profesionalnoj razini. Tvrtkini planovi za budućnost trenutno su vezani uz projekte osmišljavanja novog pristupa hrvatskom turizmu kroz drukčije vrjednovanje prostora, njegove jedinstvenosti, kulturnog nasljeđa i prirodne raznolikosti. “To je tzv. e3 koncept razvitka turističkih i kamping naselja koji će se, nadamo se, uskoro vidjeti u praksi kroz realizaciju jednog od projekta u pripremi”, zaključio je Tudorović. (S.P.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3679, 30. svibnja 2011.

( oko 20.000 boca višnjaka

*vijesti Končaru posao u HE Rama

godišnje proizvede Kuća sretnog čovjeka

KUĆA SRETNOG ČOVJEKA, MIMICE (OMIŠ)

Likeri i desertna vina recept za sretnu budućnost Upravo u njegovu vinogradu pronađeno je slavnih devet trsova crljenka koji su otvorili priču o hrvatskim korijenima zinfandela. No, Nikša Mimica nije stao na prošlosti, ali ni samo na vinima izvodi nisu naš cilj. Naš cilj je vrhunska kvaliteta. Ono što nas ometa u bržem ostvarenju zacrtanih ciljeva svakako su usitnjene parcele na omiško-mimičkom području. Stoga namjeravamo iznajmljivati i zakupljivati zemljište od privatnih vlasnika”, otkriva Nikša Mimica.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

sim što je uspio revitalizirati nekada moćno obiteljsko gospodarstvo s kojeg su njegovi preci izvozili vino u Austriju, Italiju i Francusku, Nikša Mimica, vlasnik vinske kuće poznate po nazivu Kuća sretnog čovjeka, bit će zapamćen i po tome što je u njego-

Mimica odnedavno izvozi tri vrste svog vina, i to u Poljsku vom vinogradu u selu Sviništu pronađeno devet trsova crljenka kojega tu nazivaju pribidrag. Stručnjaci Agronomskog fakulteta potom su dokazali kako je taj crljenak u stvari zinfandel koji je u Americi najpoznatija vinska sorta. Od tog trenutka je započela revitalizacija crljenka u našim krajevima; sada, desetak godina kasnije, po hrvatskim vinogradima raste i dozrijeva oko pola milijuna trsova te stare sorte. Odnedavno je Kuća sretnog čovjeka započela izvoz triju vrsta svog vina, i to u Poljsku. “Za sada su to male količine, ali s obzirom na potražnju, očekujemo značajan izvoz na

to tržište. Potrošnja vina u Poljskoj raste. Prije samo nekoliko godina iznosila je tri litre po glavi stanovnika, danas iznosi sedam, a predviđa se da će 2017. godine biti 17 litara po stanovniku”, ističe Mimica. Višnjak omiški Kuća sretnog čovjeka je, osim po vinima, na tržištu prepoznata i po voćnom likeru proizvedenom od višnje maraska - Višnjaku omiškom - koji je, prema riječima Nikše Mimice, na zagrebačkom području postao hit, slično kao što je svojedobno bila istarska biska. Mimica proizvede oko 20.000 boca tog likera, i to po staroj recepturi. Stoga je i posadio plantažu maraske kako bi se povećala sirovinska baza a samim time i proizvodnja. Zanimljivo je da su kroz povijest

za proizvodnju višnjaka bile zadužene isključivo žene, a do danas su sačuvani različiti tradicionalni recepti. Kuća sretnog čovjeka klasična je obiteljska tvrtka. U njoj su angažirani svi članovi obitelji, a Mimičin plan je da tvrtku razvije tako da od tog posla mogu solidno živjeti sin i kći koja uskoro završava studij na Agronomskom fakultetu. Obitelj Mimica vlasnik je oko pet hektara vinograda na kojem je zasađeno 25.000 trsova loze, te plantaže sa 180 stabala višnje maraska. Proizvodne kapacitete zadovoljava otkupljujući grožđe i višnje od stalnih kooperanata. “I dalje ćemo podizati nove nasade vinove loze i višnje maraska koji će davati vrhunski kvalitetnu sirovinu. Prosječni pro-

Odakle Kuća sretnog čovjeka Naziv obrta Nikše Mimice neobično će zazvučati samo onima koji ne poznaju povijest Omiša. U starom dijelu grada, još od renesanse, nalazila se poznata “kuća sretnog čovjeka”, nazvana tako zbog natpisa na lučnom nadvratniku koji je na latinskom jeziku (Gratias Ago Tibi Domine...), poručivao: Zahvaljujem ti, Gospode, što sam bio na ovomu svijetu. Kuća je porušena 1862. godine, a natpis, koji se nalazio nad vratima, ugrađen je u zid na glavnoj kali koja se proteže uzduž starog dijela grada.

Suradnja sa stručnjacima Puno nade Mimica ulaže u pribidrag odnosno crljenak, sortu koja, prema mišljenju mnogih, ima veliki potencijal, a kvaliteta mimičkog plavca odavno je dokazana. Od otkrivanja crljenka Mimica stalno surađuje sa stručnjacima Agronomskog fakulteta. Trenutačno je s njima angažiran na revitalizaciji stare sorte - muškat ruže. To je vrlo značajna sorta jer se svojedobno od nje, upravo na omiškom području, dobivao čuveni prošek. Mimica se namjerava značajnije posve-

titi proizvodnji likera i desertnih vina te pjenušaca. “Uporišta za to imam jer su se početkom prošlog i u pretprošlom stoljeću na ovom području dobivale zlatne medalje - za pjenušac u Parizu i za vermut u Beču. Proizvodnja prošeka i pjenušaca, uz proizvodnju višnjaka koju namjeravam podići na višu razinu od proizvodnje vina, bit će specifičnost Kuće sretnog čovjeka. Poslao sam uzorke u Ukrajinu, Kinu i Rusiju, a kada dobijem povratne informacije, a nadam se da će biti pozitivne, krećem s ozbiljnim razvojem projekata”, zaključuje Mimica. Kako bi povezao turizam i svoju proizvodnju, Mimica će uskoro urediti degustacijski prostor. Tu će se turisti moći upoznati s ponudom Kuće sretnog čovjeka, iz koje, uz Višnjak omiški i Pribidrag, na tržište dolaze još i Ruža omiška, Ruža omiška barrique te Plavac šćenac.

Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Končar-Energetski transformatori potpisali su ugovor o isporuci novih transformatora za hidroelektranu Rama u Bosni i Hercegovini. Blok transformatora koji će se isporučiti do 2013. vrijedan je 3,1 milijun eura. Ukupna vrijednost radova na obnovi HE Rama iznosi 39 milijuna eura. U obnovi uz Končar sudjeluju i hrvatske tvrtke Geotehnika i EnergoControl. Vagoni Đure Đakovića za HŽ Cargo

Tvrtka Đuro Đaković iz Slavonskog Broda sklopila je s HŽ Cargom ugovor o isporuci 100 teretnih vagona. Vrijednost radova bila bi 68 milijuna kuna. Početkom svibnja Đuro Đaković sklopio je i ugovor o isporuci teretnih vagona s francuskom tvrtkom Nacco. Objavljeno je i da je tvrtku iz Broda Janaf izabrao za graditelja novih tankova u terminalu na Krku. Posao od 218 milijuna kuna bit će potvrđen kad završe žalbeni rokovi na taj javni natječaj. Osijeku najviše iz eurofondova Osječko-baranjska županija bila je najuspješnija u prošlih 15 godina po privlačenju novca iz pretpristupnih fondova. Privukla je 46,5 milijuna eura. Slijede Zagrebačka županija sa 15 milijuna i Zadarska koja je privukla 14,6 milijuna eura. Na dnu ljestvice su Sisačko-moslavačka sa 9,3 milijuna, Virovitičko-podravska s dva milijuna i Ličko-senjska županija sa samo 0,5 milijuna eura.

12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3679, 30. svibnja 2011.

RADIONICA ZA NOVINARE: ZNANJEM PROTIV ZLOPORABA

Prijevare sasječene u korijenu Kao zemlja korisnica programa pomoći Europske unije, Hrvatska je u pretpristupnom razdoblju dužna osigurati zakonodavni okvir za zaštitu financijskih interesa EU-a te uspostaviti učinkovit sustav nadzora mogućih nepravilnosti povezanih s korištenjem financijskih sredstava Unije. Stoga je u Hrvatskoj još 2008. godine uspostavljena koordinacijska struktura za borbu protiv prijevara AFCOS (Anti Fraud Coordination Structure). Mirjana Jurić, načelnica Samostalnog odjela za suzbijanje nepravilnosti i prijevara, na prošlotjednoj radionici za novinare objasnila je kako AFCOS funkcionira. Taj sustav obuhvaća akreditirana tijela koja upravljaju i koriste sredstva pomoći

EU-a (sustav izvještavanja o nepravilnostima), zatim tijela koja se bave suzbijanjem prijevara, korupcije ili nekog drugog obli-

U sustavu AFCOS su i akreditirana tijela koja upravljaju i koriste sredstva pomoći EU-a ka nezakonitih aktivnosti (AFCOS mreža) te Samostalni odjel za suzbijanje nepravilnosti i prijevara u Ministarstvu financija. Izvještaj o nepravilnosti koji se šalje u OLAF

- Europski ured za borbu protiv prijevara, sadrži detaljan opis cijelog slučaja - tko je sklopio ugovor, koje je vrste ugovor, što je do sada poduzeto kako bi se nepravilnost otklonila ili, primjerice, koji je financijski učinak te nepravilnosti. Ako je utvrđena nepravilnost, navela je Mirjana Jurić, poduzimaju se koraci kako bi se ona ispravila, a ponekad je nužno dobivena financijska sredstva vratiti Europskoj uniji. Međutim, ako postoji dovoljno elemenata, moguća je i kaznena prijava protiv, primjerice, tvrtke koja uopće ne postoji, a prijavila se na neki natječaj ili pak osobe koja “frizira” cijenu u natječaju za dobivanje sredstava kojima bi željela sufinancirati nabavu nekog stroja. (B.O.)

IVAN MILOLOŽA, DIREKTOR I VEĆINSKI VLASNIK MUNJE

Vratiti se na teže nego ul Tu na Žitnjaku gdje se nalazi Munja nekad je bilo na desetke su proricali takvu sudbinu pa smo ipak preživjeli Igor Vukić vukic@privredni.hr

odili smo sudski spor u Rusiji protiv moćnog Olega Deripaske i dobili ga za tri godine. Postupak i žalbe tamo se vode u čak pet sudskih stupnjeva, dok su kod nas dva sudska stupnja. Pa ipak smo u relativno brzom roku dobili presudu i pet milijuna dolara koliko je iznosilo naše potraživanje. A u Hrvatskoj vodimo postupke protiv nekih državnih poduzeća koji nisu gotovi ni nakon 10 ili 15 godina. Takvim primjerima poslovno okruženje u Hrvatskoj opisuje Ivan Miloloža, direktor i većinski vlasnik tvornice akumulatora Munja. Predsjednik je i Vijeća

Imamo sreću da imamo dobar proizvod i da su nas poslovni partneri u inozemstvu htjeli čekati. Mi praktično godinu i pol nismo proizvodili članica Hrvatske udruge poslodavaca pa smo osim o stanju u industrijskom sektoru razgovarali i o širem gospodarsko-političkom okruženju. Miloloža je žustar zagovornik reformi koje bi pokrenule zapuštenu javnu upravu i modernizirale okošta-

le radno-pravne odnose. Takve reforme bi po njegovu mišljenju pomogle realnom sektoru, ali bi potaknule i dinamiku cijelog društva. Stoga smo ga pitali kako ocjenjuje aktualnu situaciju uoči završetka pregovora s Europskom unijom. - Vlada je donijela Program gospodarskog oporavka i to je dobro, ali se taj program jako sporo provodi. Znam da rezultate nije lako postići u kratkom roku jer se mnogo toga nagomilalo u proteklih 15 godina. Ali ipak vjerujem da bi se nešto moglo brže mijenjati. Kod nas u industriji nema previše vremena za gubljenje. Stanje je vrlo kaotično. U drugim zemljama se stvari već pomiču na bolje i polako se izlazi iz krize. Što su oni učinili da brže izađu iz krize, a mi smo propustili? - Teško je uspoređivati se sa zemljama koje imaju drukčiju tradiciju. Ipak, neke od njih bile su hrabrije u povlačenju oštrijih poteza. Više su učinili da potaknu realni sektor. Primjerice, Mađarska ili Srbija. Mi plaćamo danak našem oklijevanju. Imamo nasljeđe socijalizma, previše toleriramo nerad, a onda smo još u međuvremenu nagomilali mnoge nove tranzicijske probleme. Nakon svega, kao da se cijelo društvo prepustilo letargiji i čeka da netko drugi riješi probleme. A

to umjesto nas neće učiniti nitko, ni Europska unija. Kako je u tom okuženju prošao industrijski sektor u kojem radi vaša tvrtka? - Tu na Žitnjaku, gdje se nalazi Munja, nekad je bilo na desetke proizvodnih i sličnih poduzeća. Pogledajte sada. Nestalo je sve, a nije sve to trebalo propasti. I nama su proricali takvu sudbinu pa smo ipak preživjeli. Uspjeli smo se oporaviti i od dva teška udarca – nakon plinske krize došla je i globalna financijska kriza. Plinska kriza nam je nanijela veliku štetu. Novac koji

www.privredni.hr Broj 3679, 30. svibnja 2011.

nas u industriji nema previše vremena za gubljenje. Stanje je “ Kod vrlo kaotično. U drugim zemljama se stvari već pomiču na bolje.”

tržište dvostruko je aziti prvi put proizvodnih i sličnih poduzeća. Pogledajte sada. Nestalo je sve, a nije sve to trebalo propasti. I nama nekome prodate akumulator, morate se obvezati da ćete biti na tržištu barem dvije godine dok traje jamstvo. Već vas i to tjera na neprekidan rad. Nadam se da će to dati rezultate i kod kuće. Drugi je problem naše malo tržište, a i percepcija Hrvatske u svijetu. Na primjer, još i prije nego je proveden natječaj za nova borbena vozila, naša je tvrtka prošla testiranja i kod Patrije i kod Steyra. Nakon što je Patria dobila taj natječaj, rečeno nam je da se strpimo i da će uzeti naše akumulatore kad Hrvatska uđe u NATO. Sad dobivamo poruke da se opet strpimo, dok Hrvatska ne postane punopravna članica Europske unije.

smo uštedjeli i namijenili preseljenju tvornice morali smo uložiti u obnovu pogona. Osim sredstava HBOR-a nismo imali značajnu pomoć sa strane. Kako ste potom preživjeli financijsku krizu? - Još snažnije smo se okrenuli izvozu. Imamo sreću da imamo dobar i konkurentan proizvod i da su nas poslovni partneri u inozemstvu htjeli čekati dok ponovno ne stanemo na noge. Mi praktično godinu i pol nismo proizvodili. Mnogo smo snage potrošili na uvjeravanje naših partnera da ćemo nastaviti s proizvodnjom.

Proširili smo prodaju u zemljama bivše Jugoslavije te u Rusiji i Ukrajini. Na Istoku nam dodatni problem predstavlja tečaj dolara. Naime, tamo se gotovo svi poslovi ugovaraju u dolarima pa nas pogađa njegovo aktualno slabljenje na svjetskom tržištu. Kad se tome doda i tečaj kune, možete razumjeti u kojim smo problemima. Jeste li i osobno razgovarali s poslovnim partnerima i objašnjavali u kakvoj ste se našli situaciji? - Vratiti se na tržište dvostruko je teže nego ula-

ziti prvi put. Čitave mjesece sam bio na putu i obišao gotovo sve europske zemlje. Trebalo je dugo uvjeravati partnere da ćemo uspjeti ispuniti preuzete obveze. Kad

Osjećate li pozitivan efekt ponovnog buđenja europske autoindustrije? - Autoindustrija je bila prva na udaru pa sada već pomalo i izlazi iz krize. Tako smo i mi među prvima u Hrvatskoj upozo-

ravali da dolazi velika kriza, ali su nas rijetki htjeli čuti. Mi smo se prvi počeli i prilagođavati novoj situaciji. Sada raste broj upita i zbog skorog završetka pregovora s EU-om.

Autoindustrija je bila prva na udaru pa sada već pomalo i izlazi iz krize Ali mi se u Hrvatskoj za to ne pripremamo kako treba. Drugi, a posebno EU, vode mnogo više računa o svojem proizvodnom sektoru. Ne mijenjaju proizvođačima cijene energenata ili druga davanja državi ili javnom sektoru preko noći i to za velike postotke. Više ulažu u međunarodnu promociju. Mi tek sad uvodimo prve trgovinske atašee. To je dobro, napravili smo u državi i neke velike stvari, ali puno toga ide presporo. Ne bismo bili pred vratima Europe da nismo dosta i napravili.

*vijesti Kupujmo hrvatsko u Bjelovaru i Zaboku Akcije HGK-a Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke održane su protekli tjedan u Bjelovaru i Zaboku. U promotivnoj prodaji kvalitetnih hrvatskih proizvoda, nositelja znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, sudjelovale su 132 tvrtke u Bjelovaru i 71 u Zaboku. “Kupovati domaće kvalitetne proizvode je važno, posebice u vrijeme gospodarske krize. Time štitimo svoje radno mjesto, pomažemo svojoj i drugim obiteljima i razvijamo domaće gospodarstvo”, rekla je koordinatorica akcije, direktorica Sektora za trgovinu HGK-a Milica Rakuša-Martulaš. Startup srijeda u HGK Na Startup srijedi u Hrvatskoj gospodarskoj komori, okupljanju poduzetnika, ulagača, savjetnika i drugih koje zanimaju novopokrenute tvrtke, prošli je tjedan gostovao Filip Topol iz tvrtke iStudio. Predstavio je softverski alat Mediatoolkit koji pomaže novinarima, blogerima i drugim stvaraocima web sadržaja da bolje istraže potrebe čitatelja. Topol i njegovih osam suradnika program su razvijali devet mjeseci. Startup srijedu organizira udruga poslovnih anđela CRANE i HGK. Brodograditelji u Oslu Veliki interes za hrvatsku brodogradnju pokazan je prošli tjedan na sajmu u Oslu. U organizaciji HGKa na zajedničkom izložbenom prostoru sudjelovalo je 11 brodogradilišta i proizvođača brodske opreme.

Bitne promjene ne dolaze preko noći U zadnje dvije godine u Vladu su ušli i vaši kolege iz Udruge poslodavaca, Đuro Popijač i Domagoj Milošević. Kako ocjenjujete njihov angažman? - Oni su ušli u Vladu u vrlo nezgodnom trenutku. Popijač je došao na polovini mandata, nakon odlaska premijera Sanadera. Milošević je postao potpredsjednik praktično u izbornoj godini. Zbog tako kratkog vremena i bez stranačkog zaleđa teško je očekivati bitne promjene preko noći. Svakome treba prvo par mjeseci da upozna sustav. Vjerujem da njih dvojica kao odgovorni ljudi obavljaju svoj posao savjesno i predano. Kad se sve objektivno sagleda, i njihovo vrijeme u vlasti moći će se ocijeniti pozitivnim ocjenama. Ja nisam nikad radio u državnoj upravi, ali znam da tu vladaju drukčiji kriteriji nego u privatnom poslu. Ni u privatnom sektoru nije se lako riješiti nekoga tko ne želi raditi, a u državnoj administraciji to je još teže. Ruke su vam tako često vezane, a javnost traži brze rezultate.

“Poseban interes za gradnju u hrvatskim brodogradilištima iskazan je za specifične tržišne niše, npr. brodove jaružala, opskrbne brodove, sofisticirane ribarske brodove, brodove za prijevoz teških i specijalnih tereta”, rekla je Zoja Crnečki, direktorica Sektora za industriju HGK-a.

14 AKTUALNO *vijesti Uskoro nove tarife za zelenu energiju Do kraja lipnja trebao bi biti donesen novi tarifni sustav za obnovljive izvore energije, najavio je prošli tjedan Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva. Novi tarifni sustav trebao bi biti hrabriji nego do sada i donijeti manje administriranja, istaknuo je Horvat. Uz ostalo, ukinulo bi se ograničenje o jednom megavatu instalirane snage pa bi se alternativni izvori mogli graditi bez obzira na snagu i veličinu. Prema Horvatovim riječima, usko grlo u uvođenju obnovljivih izvora najčešće su lokalne jedinice, gdje ne postoji dovoljno razumijevanja za ovaj segment energetike. No dovršavanjem zakonodavnog okvira i osobito zakona o obnovljivim izvorima, taj bi sektor trebao dobiti snažan zamah. Horvat je govorio na skupu Energija iz biomase – kruta biomasa, bioplin i biogoriva koji je organizirala Hrvatsko-njemačka gospodarska komora, a na kojem su iskustva razmijenili brojni njemački i hrvatski poduzetnici. Mrak nagrade za kreativnost Udruga Mrak dodijelila je prošli tjedan nagrade za najkreativnije i najinovativnije projekte u prošloj godini. Projekt Halo Istra Turističke zajednice Istarske županije dobitnik je u kategoriji inovativnog proizvoda ili programa. Grad Pula nagrađen je za projekt e-Poslovanje, a Jadranka Boban Pejić iz Biovege je najkreativnija menadžerica. Najbolji turistički projekt je onaj TZ-a Jezera – Big game fishing. Varaždinski festival animiranog filma Vanima-VAFI dobitnik je u kategoriji kulture i umjetnosti, a Fashion.hr Industrija u kategoriji kreativne industrije. Hrvatska pošta je nagrađena za održivi razvoj za projekt Dobri ljudi djeci Hrvatske. Najkreativniji edukacijski program je Silabus Nataše Radan. Za toleranciju je nagrađena tvrtka Arteferro Dohomont, koja zapošljava 40 žena, od toga devet trudnica. Nagrađeni su i Grad Varaždin za poseban doprinos kreativnosti i inovativnosti te projekt Kvocijent inteligencije, koji su pokrenuli Lider, Sense Consulting i VERN. Najbolji europski proizvođači parketa u Cavtatu U Cavtatu je održan Europski kongres proizvođača parketa u organizaciji Europskog udruženja parketne industrije (FEP). Hrvatskoj parketnoj industriji je organizacijom skupa u Cavtatu iskazana velika čast s obzirom na to da se radi o središnjem godišnjem okupljanju proizvođača parketa na razini Europske unije. Europska parketna industrija umnogome je bila pogođena krizom, no posljednjih mjeseci polako vraća svoje pozicije iako je pod stalnim pritiskom ponude s Dalekog istoka, ističe Marijan Kavran, direktor Sektora drvoprerađivačke djelatnosti u HGK-u. Među članicama ovog udruženja danas se nalaze i četiri hrvatska proizvođača parketa (Pan Parket iz Orahovice, Drvoproizvod Jastrebarsko, Parketi Požgaj Veliki Bukovec te DI Novoselec), a interes za članstvom izrazile su i još neke hrvatske tvrtke. Hrvatski izvoz podnih obloga iznosi oko 120 milijuna dolara, dok se uvozi robe u vrijednosti 32 milijuna dolara te je izvozni suficit dobra podloga za daljnji razvoj domaće parketne industrije.

Privredni vjesnik Broj 3679, 30. svibnja 2011.

( 134 mil $

lanjski izvoz Virovitičko-podravske županije

VIROVITIČKO-PODRAVSKI PODUZETNICI

ŽUPANIJA KOJA ULJEPŠAVA SLIKU ROBNE RAZMJENE S obzirom na pozitivne uvozno-izvozne trendove i rast dobiti privreda te županije i 2011. godinu mogla bi završiti kao jedan od hrvatskih lidera Igor Vukić vukic@privredni.hr

a 83,8 milijuna dolara pozitivnog rezultata robne razmjene u 2010. godini, Virovitičko-podravska županija dala je relativno snažan doprinos ukupnoj robnoj razmjeni hrvatske privrede. Izvezeno je robe za 134 milijuna dolara, dok je uvoz iznosio samo 50,2 milijuna dolara. Daleko od svjetla javnih reflektora, Virovitička županija predvodi listu od pet županija (tu su još Vukovarska, Varaždinska, Požeška i Sisačka), koje donekle spašavaju ukupnu uvozno-izvoznu sliku. Po odnosu izvoza i uvoza Virovitičani se nalaze na uvjerljivom prvom mjestu među županijama. Po nominalnom saldu razmjene od 83,8 milijuna dolara nalaze se na šestom mjestu, iza Istarske, Varaždinske, Sisačke, Vukovarske i Krapinske županije. Izvozni rezultat ipak još nije na razini iz 2006. godine kad je izvezeno robe za više od 140 milijuna dolara. U 2007. i 2008. postignuto je još i više, 158 i 172 milijuna dolara, ali nakon kriznog pada, trend izvoza sada je opet u snažnom rastu. Virovitičko-podravska županija u Hrvatskoj prednjači još po jednom rezultatu. Bruto dobit njenih poduzetnika u 2010. ima indeks od 238 u odnosu na 2009. godinu. Drugi na listi su poduzetnici Vukovarskosrijemske županije s indeksom 226,3. Prosjek za Hrvatsku iznosi 73,5.

Podaci Županijske komore Virovitice pokazuju da se u toj regiji isplatilo ulaganje u prerađivačku, prehrambenu i drvnu industriju. Prerađivačka industrija zauzela je 48,3 posto udjela u ukupnim poduzetničkim prihodima. Na trgovinu otpada 21,8 posto, a na poljoprivredu 14 posto. Prerađivačka industrija povećala je udjel čak i u kriznom razdoblju. U

Podaci ŽK Virovitice pokazuju da se isplatilo ulaganje u prerađivačku, prehrambenu i drvnu industriju 2009. godini on je iznosio 43,8 posto i sada se približava vrhuncima iz pretkriznog razdoblja kada je bio i 49,3 posto. Prehrambeni proizvodi čine najveći dio pozitivnog izvoznog rezultata. U 2010. izvezeno je prehrambenih proizvoda za više od 50 milijuna dolara (39 posto županijskog izvoza). Slijedi izvoz namještaja i proizvoda od drva (28 mi-

lijuna dolara ili 24,3 posto izvoza) te izvoz duhana (26 milijuna dolara ili 19 posto ukupnog izvoza). Uspjeh ima i svoje naličje Najviše robe izvezeno je u Mađarsku (12,4 posto), Italiju (11,5 posto), Grčku (11,2 posto), Njemačku (9,9 posto) i Belgiju (7,1 posto ukupnog izvoza). Uvozi se iz Njemačke (14,3 posto), Brazila (šećer, 13 posto), Italije (12,2 posto), BiH (10,1 posto) i Mađarske (9,1 posto). Najbolje izvozne rezultate postižu proizvođači namještaja poput Tvina, dugogodišnjeg dobavljača za Ikeu, zatim drvoprerađivači kao što su Pan Parket iz Čačinaca, Ciprijanović, Paneli Matasić, INPO iz Slatine, sve do malih obrtničkih poduzeća poput Hrastica iz Pitomače koji se na međunarodno tržište probija moderno dizajniranim namještajem od slavonskog hrasta i oraha. U poljoprivrednom segmentu prednjači šećerna industrija Viro, zatim Hrvatski duhani te vinari i poljoprivredni proizvođači iz PP Orahovice. Tu je i Jan Spider, najveći re-

gionalni prerađivač visokokvalitetnog ljekovitog bilja. U sektoru prerađivačke industrije ističu se RS metali, proizvođači metalnih odljevaka, proizvođači cigle i građevinskog materijala, graditelji poput Crominga i drugi. Županijska razvojna agencija Vidra ove je godine nominirana za najbolju takvu agenciju u Hrvatskoj. U naličju uspjeha stoje podaci koji pokazuju da su rezultate pratili pritisci na smanjenje rashoda i to za 4,1 posto u odnosu na 2009. godinu. Prosječne plaće, ionako niže od hrvatskog prosjeka za gotovo 30 posto, snižene su još za 3,4 posto (na prosječnih 3161 kunu). Kriza je smanjila i investicije u dugotrajnu imovinu za 38 posto. Virovitički poduzetnici brzo su se prilagodili krizi smanjivši nepodmirene obveze za 44,7 milijuna kuna, ili za 16,7 posto. Broj insolventnih poduzeća porastao je sa 254 na 295, no s obzirom na pozitivne uvozno-izvozne trendove i rast dobiti privreda Virovitičko-podravske županije i 2011. godinu mogla bi završiti kao jedan od hrvatskih lidera.

PV ANALIZA 15

www.privredni.hr Broj 3679, 30. svibnja 2011.

( čak 11%

( u prosjeku 8%

pali prihodi od trošarina u tom razdoblju

smanjeni prihodi u tri godine

PIERRE-OLIVIER BERGERON, GLAVNI TAJNIK EUROPSKOG UDRUŽENJA PIVARA

Kriza odnijela 200.000 radnih mjesta Broj zaposlenih u poslovima vezanima za pivarsku industriju u Europi smanjen je sa 2,3 na 2,1 milijun. Protiv krize pivari se bore novim proizvodima i inovacijama u poslovanju Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

uropsko udruženje proizvođača piva (The Brewers of Europe) osnovano je 1958. godine i najglasniji je predstavnik tog gospodarskog sektora u europskim institucijama. Članice su mu nacionalni proizvođači zemalja članica Europske unije te proizvođači iz Norveške, Švicarske i Turske. Cilj njihova rada je opremiti europske pivare alatom koji će im osigurati da slobodno, isplativo i odgovorno proizvode i prodaju pivo. O stanju na europskom tržištu piva razgovaramo s glavnim tajnikom Europskog udruženja proizvođača piva PierreOlivierom Bergeronom. Kako su europski pivari doživjeli recesiju? - Kriza je pogodila i naš sektor. Zaposlenost u proizvodnji, ali posebice u prodaji, indirektnoj prodaji i marketingu je smanjena. Prema našim podacima, u zemljama Europske unije od 2008. proizvodnja je pala za velikih šest posto, a potrošnja za četiri posto. Posljedica toga su i gubici u zaposlenosti, i izravnoj i neizravnoj. U 2008. godini bilo je 2,3 milijuna zaposlenih u poslovima vezanima za proizvodnju i prodaju piva. U to su, naravno, uključena i radna mjesta u pi-

vovarama, lancu dostave, maloprodaji i takozvanom hospitality sektoru. Prema našim procjenama, godinu kasnije u tom sektoru izgubljeno je oko 200.000 radnih mjesta. Najviše je izgubljeno u lancu dostave, točnije na njegovom kraju, u radnim mjestima

Veliki igrači se moraju oštro boriti za svoju poziciju, a mali su dio tržišta i stalno su tu promocije proizvoda u restoranima, kafićima i hotelima. To je nešto što izaziva zabrinutost, posebice u situaciji kada su neke države odlučile povećati porezne pritiske posebice na naš sektor. Kako se povećanje trošarina i poreza odrazilo na sektor? - Vrlo je zanimljvo pratiti promjene do kojih je došlo početkom recesije. Vladama mnogih zemalja nedostajao je novac i najjednostavniji način da do njega dođu je bilo povećavanje trošarina. U razdoblju od tri godine 15 zemalja članica Unije podiglo je poreze. Iako se očekivalo kako će prihodi državnih proračuna povećanjem poreznih davanja rasti, do toga nije došlo. U međuvremenu su nestala radna mjesta u ovom sek-

toru tako da je u protekle tri godine došlo do prosječnog osampostotnog smanjenja prihoda iz te industrije, a ako pogledamo samo prihode od trošarina - oni su pali za čak 11 posto. Trenutačno se osjeća tek blagi gospodarski oporavak, no vjerujem da ćemo u sljedećih pet godina vidjeti mnogo više pozitivnih signala. Mislim da smo prešli kritičnu točku i možemo očekivati pozitivne brojke. No rast će biti spor i on će ovisiti o razumnosti vlada u tim zemljama, jer ako se nastavi dizanje poreza i trošarina, izgubit će i pivovare ali i proračunski prihodi. U kojem smjeru će vaša udruga lobirati? - Kada želite uspješno lobirati, nužno je dobro informirati donositelje odluka. Ako oni nisu dobro informirani i ne znaju tko ste vi i koga predstavljate te koliko pridonosite gospodarstvu i društvu, ne postoji dijalog. Tada se događa da mi koji lobiramo kažemo stvari koje donositelji odluka ne razumiju. Oni tada iznose svoje stavove s kojima se mi ne možemo složiti. Zato je važno pripremati izvješća i analize koje nisu samo za nas nego i za sve zainteresirane, pa tako i one koji donose odluke. Ako nije poznato što se na tr-

žištu događa, doći će do novih grešaka i pogoršavanja situacije. Upravo je naš posao informirati vlade zemalja članica o podacima koje imamo i koliko pivovare utječu na stanje u gospodarstvu. Kako su recesiju osjetile velike, a kako male pivovare? - Naša asocijacija ne predstavlja samo dio sektora nego cijeli sektor pa u našim redovima odluke donose jednako male pivovare kao i velike. Na nekim tržištima želi se polarizirati odnos između malih i velikih i baš zbog toga je dobro imati sve proizvođače piva u našim redovima. Kada razmišljamo o interesima malih i velikih, ciljevi su

nam isti. Dat ću vam jedan primjer. Kad je riječ o reklamiranju, možete pomisliti da je to problem samo velikih koji imaju novac za intenzivnu promidžbu. Ako se reklamiranje zabrani, to pogađa i velike i male igrače na tržištu jer svi oni na neki način komuniciraju sa svojim kupcima, možda ne na televiziji jer je skupa, ali na internetu i novinama svakako. Na tržištu je stalan rast broja pivara

i sve je više malih novih proizvođača, što je i inače trend u drugim gospodarskim granama. U volumenu možda njihov udio nije velik, no njih je mnogo. Veliki igrači se moraju oštro boriti za svoju poziciju, a mali su dio tržišta i stalno su tu. U vrijeme krize na tržištu je došlo do diverzifikacije. I mali i veliki proizvođači stvarali su nove pozicije na tržištu radi prevladavanja krize. Kakvi su trendovi u pivarskoj industriji? - U Europi je veći izbor za nas ljubitelje piva. Izbor se širi u različitim smjerovima - ima sve više piva s posebnim dodacima i namijenjenih samo određenoj populaciji. U mnogim zemljama pojavljuju se razna niskoalkoholna ili bezalkoholna piva, a intenzivan je rast trenda piva s okusima. To je zdrava evolucija jer se može razviti mnogo različitih proizvoda kroz dijalog s kupcima i njihovim željama. Ako kupci kažu da imaju problem s gorkošću piva i zanima ih nešto što je slađe ili žele dodatan okus, pivari to moraju čuti i razviti nove proizvode. Fascinantno je promatrati kako se u tom zapravo tradicionalnom sektoru s proizvodom starim 6000 godina uvodi nevjerojatno puno inovacija i otvaraju novi prostori za širenje poslovanja.

16 PV ANALIZA SERGEY YESKOV, PREDSJEDNIK UPRAVE ZAGREBAČKE PIVOVARE

Hrvatsko tržište piva - zrelo i razvijeno Rasti se može jedino uz inovacije koje će kreirati nove navike potrošača i uz nove prilike za konzumaciju piva

oslovanje u protekloj godini na razini je očekivanog, ističe predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare Sergey Yeskov. “Iako je na ukupan rezultat značajan utjecaj imala kriza te pad tržišta, lansiranjem novih proizvoda proteklu godinu završili smo pozitivno. Udio na tržištu je stabilan i iznosi više od 40 posto”, kaže Yeskov. Unatoč padu proizvodnje i smanjenju broja zaposlenih koje je u posljednjim godinama pogodilo pivare u Europi, Zagrebačka pivovara krizu je dočekala spremno. Već dulji niz godina zaista kontroliramo troškove, ističe Yeskov. “Sa sustavnom kontrolom započeli smo znatno prije krize. Radimo to na način da nalazimo što je moguće više stavki na kojima se može uštedjeti, a koje nisu

Pivsko tržište koje je uvijek bilo tradicionalno, ulazi u fazu inovacija vezane uz sigurnost, kvalitetu, razvoj brendova i dostupnost. Te se uštede reinvestiraju u te elemente. Sustavno radimo i na učinkovitosti komercijalnih ulaganja i bez obzira na nepovoljnu ekonomsku situaciju, iskoristili smo priliku za ulaganje u planiranje i razvoj inovacija”, dodaje Yeskov. Uvijek nešto novo Hrvatska spada u kategoriju zemalja pivopija budući da se godišnje ovdje konzumira gotovo 80 litara piva po glavi stanovnika, što hrvatsko tržište piva svrstava u kategoriju zrelih i razvijenih tržišta. “Izazov predstavlja činjenica da je hrvatsko tr-

Privredni vjesnik Broj 3679, 30. svibnja 2011.

( 73,8 l godišnje

potrošnja piva po glavi stanovnika u Hrvatskoj

( 13,5 mil $

suficit s kojim je završena 2

PROIZVODNJA PIVA

Kriza usporila ra

Prema statistikama, hrvatska pivarska industrija značajan je izvoznik koji godinama ostv svako deseto pivo je iz uvoza Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

žište piva zrelo i razvijeno, pa se rasti može jedino uz inovacije koje će kreirati nove navike potrošača i uz nove prilike za konzumaciju piva. Pivsko tržište koje je uvijek bilo tradicionalno, ulazi u fazu inovacija, a Zagrebačka pivovara lider je i u tom segmentu. Svojim potrošačima uvijek nastojimo ponuditi nešto novo, omogućiti da kupnja naših proizvoda potrošačima nudi veću vrijednost i zadovoljstvo. Konačno, Starbev i Zagrebačka pivovara imaju uvjerljivo najveći portfelj brendova te stoga nude maksimalnu mogućnost izbora s fokusom na našim najvećim brendovima kao što je Ožujsko”, smatra Yeskov. U proteklih godinu dana lansirana su nova pakiranja i novi proizvodi - češki Staropramen, Ožujsko pšenično pivo te Ožujsko limun. “Kako je pivarsko tržište u Hrvatskoj izrazito sezonsko, za sezonu se uvijek ozbiljno pripremamo. Najvažnije nam je osigurati distribuciju te izbjeći nedostatak proizvoda na skladištu”, ističe Yeskov. (K.S.)

vake godine popijemo piva koliko težimo, kažu statistike. Iako je trend u ova krizna vremena silazan pa smo malo i smršavili, i dalje pijemo prosječno čak 73,8 litara piva godišnje po glavi stanovnika. Hrvatskim tržištem uglavnom dominiraju veliki igrači. Zagrebačka pivovara drži 40 posto tržišta i njen najjači brend Ožujsko pivo u rukama je pretežito hrvatskih ljubitelja tog napit-

ka. Drugi tržišni igrač s oko 25 posto udjela je Karlovačka pivovara, a njihov najjači brend je Karlovačko pivo. Pan pivo pivovare Carlsberg iz Koprivnice treći je hrvatski pivarski brend, a udio te pivovare na tržištu iznosi 17 posto.

Unatoč padu potrošnje, pivari, osobito veliki, zadovoljni su svojom pozicijom jer su zadržali svoj udio na tržištu ili ga povećali Brojkama značajniji igrači na tržištu su i Daruvarska pivovara i njihov najpoznatiji brend Staročeško, Osječka s istoimenim pivom,

te Buzetska koja proizvodi svoje pivo Favorit - vodeće pivo na istarskom tržištu. Danak recesiji, ali i lošem poslovanju, pao je u Splitu pa je pivovara u vlasništvu slovenskog Laškog tu prestala s proizvodnjom. U Hrvatskoj radi još niz manjih pivovara, poput Velebitske pivovare koja godišnje proizvodi između 10.000 i 15.000 litara ili mikropivovare Medvedgrad koja proizvodi pivo za prodaju samo u svojoj pivnici. Sve one zajedno godišnje proizvedu manje od jedan posto ukupne količine piva ili manje nego što Zagrebačka pivovara proizvede u jednom danu. Pad u dvije godine Domaće tržište piva u 2009. godini zabilježilo je pad od 6,5 posto i taj se trend nastavio, pa je prema podacima Grupacije proizvođača piva, slada i hmelja Hrvatske gospodarske komore u 2010. godini tržište palo još 5,8 posto. N o trendovi se u ovoj godini ipak okreću. U prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani prodaja je rasla za 3,2 posto. Zadrži li se pozitivan trend do kraja godine, što ovisi i o vremenskim prilika-

ma te uspješnosti turističke sezone, ova bi godina mogla donijeti preokret na tržištu piva. Pero Ivanković, predsjednik Grupacije proizvođača piva, slada i hmelja Hrvatske gospodarske komore, ističe kako je vrijeme stalni faktor u pivarstvu. “Kada promatramo promjene u događanjima na tržištu prethodnih godina, na njih je značajno utjecalo upravo vrijeme. Ovogodišnji rast od 3,2 posto pokazuje kako je pad zaustavljen i kako pomalo izlazimo iz recesije, no isto je tako značajan utjecaj na to imalo lijepo vrijeme”, ističe Ivanković. Tomu u prilog govori i činjenica kako je najbolja godina za pivsku industriju u Hrvatskoj bila 2003. godina. Tada je tržište potrošilo 3,87 milijuna hektolitara piva, a bila je riječ o vrlo toploj godini. “Najave govore o dobroj turističkoj sezoni. Ako nas i vrijeme posluži i nastavi se ovaj trend, možemo očekivati rast u odnosu na prošlu godinu od oko tri posto”, dodaje Ivanković. Premalo pijemo? Zadnjih godina pivare zabrinjava smanjenje potrošnje njihovih proizvoda. Po stanovniku se 2007. godine trošilo 86,3 litre. Godinu kasnije potrošnja je smanjena na 82,6, a u 2009. godini pala je na 77,8 litara. U prošloj godini po glavi stanovnika pilo se 73,8 litara piva. Udio stranog piva u raspoloživim količinama na tržištu također se smanjio. U 2007. godini 18 posto piva na tržištu bilo je stranog podrijetla. Godinu kasnije to je palo na 11 posto, a 2009. na samo 10 po-

www.privredni.hr Broj 3679, 30. svibnja 2011.

( 513.400 hl piva

2010.

vrijednih 36,6 milijuna dolara izvezeno lani

ast izvoza

Hrvatskim tržištem uglavnom dominiraju veliki igrači: Zagrebačka i Karlovačka pivovara te Carlsberg Uvođenje novog brenda Zlatni Pan primjer je za to. Zajedno sa 600 hrvatskih pivskih znalaca tvrtka je razvila novo hrvatsko pivo. U privlačenju novih korisnika svojih proizvoda i hrvatske pivovare prihvaćaju zapadne trendo-

Uvoz i izvoz piva (u mil. USD) 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0

Izvoz

2006.

2007.

2008.

2009.

Uvoz

2010.

Uvoz i izvoz piva (u hl) 800.000 700.000 600.000 500.000 400.000 300.000 200.000 100.000 0

Izvoz

2006.

2007.

2008.

2009.

Uvoz

2010.

Udio stranog piva na tržištu 20% 18% 16% 14% 12% 10% 8% 6% 4% 2% 0%

2007.

2008.

2009.

2010.

Potrošnja piva po glavi stanovnika (u l) 88 86 84 82 80 78 76 74 72 70 68 66

2007.

2008.

Hrvatska je pivska zemlja Velik broj potrošača u Hrvatskoj vrlo je privržen svom omiljenom pivu. Takvi potrošači ne mijenjaju brend zbog cijene

varuje suficit od desetak milijuna eura. Posljednjih godina potrošnja se smanjuje, a tek sto. U prošloj godini udio je malo porastao, pa je na policama trgovina oko 12 posto piva bilo strane proizvodnje. No unatoč padu potrošnje, pivari, a osobito veliki, zadovoljni su svojom pozicijom jer su ili zadržali svoj udio na tržištu ili ga povećali. Najmanji od tri velika - Carlsberg Croatia - na domaćem tržištu piva 2010. imao je 17,02 posto udjela, dok je 2009. završio sa 16,3 posto udjela. Kako kažu u Carlsbergu, nekoliko je razloga za pozitivan trend. Jedan od njih je uključivanje potrošača u aktivnosti brendova i uvažavanje njihovih zahtjeva.

ALEXANDER GERSCHBACHER, PREDSJEDNIK UPRAVE KARLOVAČKE PIVOVARE

2009.

2010.

Izvor: DZS, obrada HGK

Veliki izvoz Hrvatska industrija piva velik je izvoznik. U posljednjih pet godina izvozilo se piva u vrijednosti između 32 i 42 milijuna dolara, a uvozilo između 23 i 36 milijuna. Ostvarivan je značajan suficit, a jedina godina s minusom u trgovinskoj bilanci bila je 2007. kada je izvezeno piva za 32,5 milijuna dolara, a uvezeno ga je za 3,6 milijuna više. U 2006. godini izvezeno je 544.380 hektolitara piva vrijednog 32,6 milijuna američkih dolara, a uvezeno 461.050 hektolitara vrijednih 23,8 milijuna dolara. U 2008. godini izvezeno je 575.840 hektolitara vrijednih 42,4 milijuna dolara, a uvezeno 405.110 hektolitara i ostvaren suficit od 12,2 milijuna dolara. Godinu kasnije suficit je bio čak 15,7 milijuna dolara, a izvezeno je manje piva - 538.510 hektolitara vrijednih 40,6 milijuna. Prošla je godina završena suficitom od 13,5 milijuna dolara, a izvezeno je 513.400 hektolitara vrijednih 36,6 milijuna dolara.

ve, piva s niskim udjelima alkohola, bez alkohola ili piva s okusima. Voćni okusi i cider U Carlsbergu ističu kako je drugi razlog za rast njihova udjela inovativnost, poput otvaranja nove kategorije na domaćem tržištu i lansiranja jabučnog cidera Somersby. U ovoj godini počinju s proizvodnjom Holstena, njemačkog pivskog brenda koji će se početi nuditi hrvatskim kupcima po povoljnoj cijeni u PET boci od dvije litre. Početkom godine potrošači su sudjelovali u odabiru novog okusa Somersbyja između kruške, brusnice i bazge - i odabrali su krušku, a krenuli su i s novom reklamnom kampanjom za najjači brend tvrtke - Pan. Kako kažu u Carlsbergu, ove godine ne očekuju velike promjene u potrošnji piva. U Karlovačkoj pivovari također uvode novitete, no prije svega zadovoljni su zlatnom medaljom za svoje najjače oružje na tržištu - Karlovačko pivo. Na međunarodnom natjecanju Monde Selection u Bruxellesu dobili su zlatnu medalju. Svoju poziciju na tržištu gradit će i na svojem premium pivu Heineken i drugim markama, ali i na novitetu na tržištu Karlovačko Radleru. Riječ je o mješavini lager piva i osvježavajućeg bezalkoholnog soka od limuna, s dvopostotnim udjelom alkohola. Upravo u isto vrijeme i Zagrebačka pivovara krenula je sa svojim Ožujskim limun pivom - niskoalkoholnim pivom sa sokom od limuna.

egustacije piva, za razliku od degustacija vina, rijetke su u Hrvatskoj. Jednu od prvih organizirala je Karlovačka pivovara predstavivši devet piva iz portfelja svog vlasnika Heinekena. Predsjednik Uprave Karlovačke pivovare Alexander Gerschbacher kaže da se i Hrvatsku može smatrati pivskom zemljom, makar nema tako dugu tradiciju ni tako veliku potrošnju kao Austrija, Njemačka ili Češka. Kako je recesija utjecala na hrvatsko tržište piva? - Prilično nas je pogodila, moram priznati. U zadnje tri godine potrošnja piva po stanovniku Hrvatske smanjena je za 12 litara. Hrvatska je prije recesije bila na putu razvoja u zrelo tržište piva, ali kriza je ovo područje pogodila teže nego Zapadnu Europu. Sličan razvoj događaja uočili smo i na drugim tržištima Srednje i Istočne Europe. Je li do smanjenja potrošnje piva došlo zbog prelaska potrošača na druga pića? - Mislim da je smanjenje potrošnje posljedica prije svega financijske krize. Mnoga istraživanja pokazuju da je pivo među potrošačima i dalje popularno, možda i popularnije nego prije recesije, ali jednostavno nemaju dovoljno novca za potrošnju. Kako stoji Karlovačka pivovara u usporedbi s cijelim tržištem? - Stojimo vrlo dobro, stalno povećavamo svoj udjel na tržištu u zadnje tri godine. Uvjereni smo da ćemo i ove godine povećati prodane količine piva. I na malom tržištu rast je moguć, ako imate dobre ideje i dobre inovacije, poput Karlovačkog Radlera.

Hrvatska je prije recesije bila na putu razvoja u zrelo tržište piva, ali kriza je ovo područje pogodila teže nego Zapadnu Europu Koliko su hrvatski pivopije lojalni brendovima? - Veliki dio potrošača je vrlo privržen svom omiljenom pivu. Postoji, međutim, i jedna manja skupina potrošača, zovemo ih brand-switchers, oni uvijek traže najpovoljniju opciju. Općenito, pivopije su skloni određenom okusu i spremni su platiti pivo koje zadovoljava njihove afinitete. Zbog toga većina potrošača ne mijenja pivo samo zbog cijene. Hoćete li hrvatskom tržištu ponuditi još neki novi proizvod? - Upravo smo počeli s plasmanom Karlovačkog Radlera. Ubrzo ćemo imati još jednu novost, pivo Desperados. Uvjereni smo da će i ono biti dobro primljeno na hrvatskom tržištu. U segmentu tamnih piva na tržište smo lansirali tamni Gösser. Količine su male, jer je to i inače mali tržišni segment, ali mislim da bismo u njemu mogli biti i bolji. (D.Ž.)

18 EUROGLAS *vijesti Galileom do 60 milijardi eura Prva dva operativna satelita europskog globalnog satelitskog navigacijskog sustava Galileo bit će lansirana 20. listopada, najavila je Europska komisija. Galileo će biti tehnološka podrška između ostaloga i sustavima za financijske transakcije te operacije spašavanja i mirovne misije, objavljeno je na internetskim stranicama Hrvatskog sabora. Prema najavi, osigurat će i neovisnost EU-u u distribuciji električne energije i telekomunikacijama. Očekuje se da će u dvadesetogodišnjem razdoblju donijeti 60 milijardi eura gospodarstvu EU-a u obliku dodatnih prihoda za industriju te javnih i društvenih dobrobiti. Manje CO2, više radnih mjesta Odbor za okoliš prihvatio je prošli tjedan rezoluciju u kojoj stoji kako je potrebno obvezati Europsku uniju na smanjivanje emisije stakleničkih plinova (CO2) za 30 posto do 2020. u odnosu na one razine iz 1990. godine s čime su se složili i europski zastupnici. U toj rezoluciji ističe se studija prema kojoj se procjenjuje kako bi to smanji-

vanje emisije stakleničkih plinova moglo pridonijeti stvaranju šest milijuna novih radnih mjesta. Rast stranih ulaganja u Europu Prema rezultatima istraživanja revizorske tvrtke Ernst&Young, izravna strana ulaganja u Europu lani su uvećana za 14 posto u odnosu na 2009. godinu. Tomu su najviše pridonijeli projekti koje su financirali ulagači iz Sjedinjenih Američkih Država. Najveći rast izravnih stranih ulaganja prema broju projekata (560) ostvaren je u Njemačkoj, a porast ulaganja zabilježen je među ostalim u Mađarskoj, Poljskoj, na Baltiku. Najviše se ulagalo u automobilsku industriju.

Privredni vjesnik Broj 3679, 30. svibnja 2011.

( 8 država

dio su Jadransko-jonske regije

( od 2014. godine

bit će na snazi novi srednjoročni proračun EU-a

JADRANSKO-JONSKA INICIJATIVA UKLAPA SE EUROPSKU RAZVOJNU STRATEGIJU

Europa na kapaljku Strategija za makroregiju glasi: surađivati, poticati održivi razvoj, čuvati okoliš, intenzivirati prometne veze, efikasniju energiju, stvoriti mrežu kulturnih kontakata... Sve to pod snažnim utjecajem EU-a Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

ovi korak u makroregionalizaciji Europe je stvaranje europske strategije za Jadransko-jonsku regiju, nakon što je to uspješno obavljeno za Baltik, potom pokrenuto za Crno more i od nedavno za Podunavlje - s tim da je koncept za Podunavlje dobro uznapredovao. Koliko ulagati Ideja “zajedničkog upravljanja teritorijima” predsjednice Odbora regija (CoR) Mercedes Bresso ponovljena je na prvoj sjednici Jadransko-jonske inicijative na razini ministara vanjskih poslova osam zemalja regije – Albanije, BiH, Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Italije, Slovenije i Srbije. Među njima nije Makedonija, a predsjedanje od Crne Gore uskoro preuzima jedina država bez izlaza na more, Srbija. Strategija za makroregiju na riječima je jednostavna – surađivati, poticati održivi razvoj, čuvati okoliš, intenzivirati prometne veze, efikasniju energiju, stvoriti mrežu kulturnih kontakata. Dodatak: sve ovo sa sve snažnijim utjecajem EU-a kao budućeg okružja pet članica Inicijative. Jugoistočni ogranak Sredozemlja dijele tri članice EU-a (Grčka, Italija, Slovenija), skora članica Hrvatska te budući kandidati za članstvo (Albanija, BiH, Crna Gora, Srbija). Za njegov koordinirani razvoj vrijedi ista filozofija kao za Baltik ili Po-

dunavlje. Na hrpi je ograničena količina novca koji valja optimalno iskoristiti, bez dupliranja aktivnosti, koncentrirajući se na prioritete iz europske kohezijske politike, dakle na ono što utječe na boljitak regija pridonoseći napretku cjeline. Kao i za Podunavlje, i Jadransko-jonska inicijativa oslanja se na spojnicu djelovanja članica EU-a i kandidata čak i kad je posrijedi ova “posebno složena regija” iz čega slijedi apel predsjednice Odbora regija da se zemlje što prije konkretno povežu te da ih EU podrži svojom strategijom, znanjem, tehničkom pomoći, političkim utjecajem. “Europska strategija za regiju dat će nam vidove zajedničkog djelovanja prema svim značajnim pitanjima”, kaže Mercedes Bresso sugerirajući hitnost. Hitnost ima svoje puno opravdanje u datumi-

ma. Novi srednjoročni proračun EU-a bit će na snazi od 2014. godine, a trenutno se raspiruje rasprava o tome kako i koliko ulagati; na tapetu su ciljevi, projekti i prioriteti kohezijske politike. Ona nije jedina od interesa, tu su poljoprivreda, integrirani pomorski promet, energija, promet, okoliš - stoga se regija, želi li biti “motorom plave i zelene ekonomije”, kako kaže Mercedes Bresso, mora što prije dogovoriti o strateškim projektima. Za većinu će to biti jedan od korisnih treninga za članstvo u EU-u. Prijelazna zona Zanimljvo je da je Jadransko-jonska regija (“zatvoreni bazen gdje se preko noći mogu dogoditi prirodne nesreće”, kako stoji u Deklaraciji) istaknuta kao obrazac gdje bi bilo veoma korisno i mudro usuglasiti planove za pre-

venciju katastrofa ili brzu dostavu svih vrsta pomoći. Položaj Hrvatske u ovoj je priči zanimljiv budući da je ona poveznica

Na hrpi je ograničena količina novca koji valja optimalno iskoristiti Podunavlja s Jadranskojonskom makroregijom. S druge strane, uspostavljen je koridor Baltik-Jadran, i to je primjer kako se na kontinentalnim prometnim okosnicama mogu nadograđivati razvojne politike. U Briselskoj deklaraciji ministri osam država pozdravili su inicijativu Odbora regija da Jadransko-jonska inicijativa intenzivnije surađuje s institucijama EU-a kao i da ojača europsku dimenziju međusobne suradnje.

Naglasili su i značaj redovnih kontakata različitih organizacija i inicijativa kakvih je mnogo na ovom prostoru - a više na službenim internetskim stranicama vlada država regije nego u praksi. Računaju na živahniju razmjenu informacija o aktivnostima, kao i na izbjegavanje udvostručavanja poslova te na nalaženje mogućih točaka zajedničkog interesa. U okvirima razvojnih planova zemalja iz europske čekaonice ovakvo je povezivanje zamjena za punopravno članstvo – koje neće tako skoro biti na dohvatu većine u regiji, ali će institucionalizirani sustav suradnje za njih stvoriti prijelaznu zonu od izdvojenog otoka u europskom tkivu, preko postupnog uključivanja u europske poslove, do članstva, vjerojatno u idućem desetljeću.

www.privredni.hr Broj 3679, 30. svibnja 2011.

“ Hrvatska je na idealnoj poziciji kao jedina europska zemlja s

”

obalama u dvije makroregije, Jadransko-jonskoj i Dunavskoj. Andrej Plenković, državni tajnik u MVPEI-ju

Dunavska makroregija

Dunav postaje istinska europska rijeka Dunavska strategija je pred izglasavanjem na idućem summitu lidera EU-a – onom istom koji bi trebao donijeti političku odluku o završetku hrvatskih pregovora i, skupa s tim, o datumu ulaska Hrvatske u EU Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

unav, “rijeka sa značajem širim od vode”, kako je na konferenciji o unaprjeđivanju poslovne suradnje u okvirima Dunavske strategije kazao predsjednik HGK-a Nadan Vidošević, okosnica je razvoja država koje spaja u makroregiju. Mađarska i Hrvatska gospodarska komora potvrdile su organiziranjem skupa o novoj strategiji za makroregiju da je Dunavska strategija pred izglasavanjem na idućem summitu lidera EU-a – onom istom koji bi, prema izjavama francuskih diplomata, trebao donijeti političku odluku o završetku hrvatskih pregovora i, skupa s tim, o datumu ulaska Hrvatske u EU - da je lako okupiti zainteresirane strane oko zajedničke im teme.. Laszlo Parragh, predsjednik Mađarske trgovinske i industrijske komore, spominje prioritete. Glavni je učiniti cijeli Dunav kvalitetnim plovnim putem, koristiti intermodalni promet, osloniti se na prijevoz dobara i ljudi vodenim putevima jer je jeftiniji, pouz-

daniji i manje zagađuje. Na okosnici goleme europske rijeke potom nadograđivati energetsku učin-

Konferencija je polučila nekoliko pažnje vrijednih ideja, primjerice poziv na osnivanje dunavskog logističkog klastera kovitost i bolju, sigurniju opskrbu energentima, poboljšati kvalitetu vode i štititi okoliš. Financijske sjemenke za buduću žetvu Kao i sa svim makroregijama, i u Dunavskoj je bitan element koordinacija. Rijeka spaja sveopće šarenilo – bogate, najrazvijenije zemlje Europe i njen siromašni dio, spaja države osnivačice EU-a (Njemačka) i nove članice iz Srednje Europe (Mađarska ili Slovačka), kandidata pred krajem pregovora (Hrvatsku), kandidata za kandidata (Srbiju) i 150 milijuna ljudi stvarajući priliku ubrzanijeg razvoja na stranama gdje je potrebniji. Ako se napo-

ri koordiniraju oko definiranog zajedničkog interesa, rezultati će svima biti bolji. Pogotovo kada na raspolaganju stoje ograničena sredstva i kad je umjetnost izvući od njih maksimum, no ako se doživljavaju kao financijske sjemenke za buduću žetvu i ako, jednako kao i u velikim europskim projektima, privuku privatna ulaganja, uspjeh bi trebao biti zajamčen. Dakle, za budućnost Podunavlja bitan je dogovor o prioritetima i potom koncentracija na njihovu realizaciju. U tome je i razlika između starije strategije za Baltik i ove podunavske: Baltik još luta za svrhom organiziranja – dok Podunavlje zna da je primarno revitalizirati promet. Hrvatska je na idealnoj poziciji kao jedina europska zemlja s obalama u dvije makroregije, Jadransko-jonskoj i Dunavskoj, kao “spojnica Srednje Europe i Jadrana”, istaknut će Andrej Plenković, državni tajnik u MVPEI-ju, jedan od glasnih zagovornika koncepta rijeke za razvoj. Ideja Dunavske makroregije je nova i tek će analize, koje slijede nakon formalnog prihvaća-

nja koncepta na summitu EU-a, brojkama ukazati na korist od koordiniranog razvoja. Riječ je o postocima BDP-a. Njemačke procjene uvjeravaju da je, ugrubo, potencijal rasta do pet posto ekstra BDP-a za manje razvijene dijelove Podunavlja. Logistički klaster Konferencija je polučila nekoliko pažnje vrijednih ideja, primjerice poziv na osnivanje dunavskog logističkog klastera. Ili, Opća uprava EK-a za istraživanje i razvoj, njen odjel H zadužen za promet, prema direktoru Andrasu Siegleru raspolaže inovacijama za bolji promet, poput sustava navigacije u gustom prometu gdje se na zaslonima kompjutera – koje imaju svi brodovi – umjesto točkica pojavljuju “baloni”, sigurnosni virtualni mjehuri oko broda kojima se do maksimuma eliminira mogućnost ljudske greške. Ili, opcije razvoja koncepta brodova za Dunav, s primjerom velikih ro-ro bardževa za terete i vozila koji su sedam puta manji zagađivači od postojećih. Možda je izazov izgradnje broda za Dunav šansa posrnuloj hrvatskoj bro-

dogradnji... ako priliku ne ugrabe Rumunji. Primjer broda za Dunav – uz sugestiju stvaranja klastera za lakšu realizaciju zajedničkih interesa – ukazuje na to koje sve mogućnosti nude resursi rijeke. Turizam je poseban izazov. Suradnjom nekoliko zemalja (Mađarska, Slovačka) obnavlja se stari limes, granica Rimskog Carstva s tragovima ceste uz Dunav i utvrda. Slovenija i Hrvatska već su započele zanimljiv projekt na Muri (EU ga sufinancira kao projekt dviju prekograničnih regija, Međimurja i Pomurja), kojemu je cilj unaprjeđenje života Roma. Gospodarske komore prednjače u transnacionalnoj suradnji, izvijestila je potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta govoreći o seriji projekata uz obale rijeke. Udruge gospodarstava to rade bolje, brže i efikasnije od političara, stoga će se inicijativa za Dunav ostvarivati primarno kroz interese gospodarskog rasta. Kao i Jadransko-jonska makroregija, i Podunavlje je instrument poticanja razvoja, potvrđujući ono što je Dunav oduvijek bio - europska rijeka.

*vijesti Grčka prodaje udio u OTE-u Kako bi smanjila golemi javni dug te tako umanjila mogućnost pojave nove dužničke krize u eurozoni, Grčka je prošli tjedan odlučila ubrzati privatizaciju državne imovine. Tako će se u prodaji naći 16-postotni državni udio u najvećoj balkanskoj telekomunikacijskoj tvrtki OTE i vrlo prometne mediteranske luke Pirej i Tesaloniki. Georgij Papakonstantinu, grčki ministar financija, već je poslao pismo Deutsche Telekomu, koji kontrolira 30 posto OTE-a, o pokretanju procedure za preuzimanje državnog udjela u tom telekomunikacijskom divu. Manja neto dobit RBI Raiffeisen Bank International priopćio je prošli tjedan kako mu je neto dobit u prvom kvartalu umanjena za 19 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Drugim riječima, RBI je u prvom tromjesečju ostvario 270 milijuna eura neto dobiti, dok je u istom razdoblju 2010. godine ona iznosila 334 milijuna eura. S druge pak strane, neto prihodi od kamata bili su veći za tri posto te neto prihodi od naknada i provizija za šest posto. Održan 11. Zeleni tjedan

U Bruxellesu i širom Europe od 24. do 27. svibnja održavao se 11. Zeleni tjedan, najveća konferencija o politici zaštite okoliša. Ovogodišnja tema bila je Učinkovitost resursa – iskorištavati manje, a živjeti bolje. Oko 3500 znanstvenika, vodećih poslovnih ljudi, zagovornika zaštite okoliša i državnih dužnosnika dotaknulo se, među ostalim, tema kao što su ekološki prihvatljiviji kemijski spojevi, vještine, zapošljavanje i inovacije vezane uz zaštitu okoliša, financiranje ekoloških inovacija i pretvaranje otpada u resurse.

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3679, 30. svibnja 2011.

( oko 100 mil USD

koštalo rješavanje spora između SAD-a i kompanije Airbus

( na 645 stranica proteže se obrazloženje presude

KAKO IZGLEDAJU TRGOVINSKI RATOVI

Airbus vs. Boeing: nakon duge bitke, pobjeda obiju strana Druga runda transatlantskog meča superteškaša slijedi za europske tužbe zbog američkih subvencija razvoju Dreamlinera, Boeingove inačice putničkog zrakoplova za 21. stoljeće Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

tirati kao subvencija već investicija.

ratu zbog državnih potpora Airbusu, koji je pokrenut prije sedam godina tužbom SAD-a Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) da je europski proizvođač dobivao nedozvoljene subvencije, obje su strane objavile pobjedu. Rješavanje prijepora je koštalo stotinjak milijuna dolara i finalizirano je izvještajem od 645 stranica, poslasticom za sve koji su specijalizirali pravo u međunarodnoj trgovini. Riječ je o jednom od najvećih, ako ne i najvećem svjet-

Poticanje izvoza državnim potporama najozbiljnija je kategorija svjesnog remećenja tržišta skom trgovinskom sporu do sada. Ovo je prvi dio transatlantske priče o tržišnom natjecanju jer sad slijedi isto zbog sličnoga - tužba Europljana protiv nedozvoljenog subvencioniranja američke tvrtke Boeing. Trijumfalistički ton na obje strane Atlantika je razumljiv jer se tiče sudbine desetaka tisuća radnih mjesta i milijardi eura - ukoliko se potpore ukidaju, industrija gubi zamah. Suci WTOovog panela su se složili da izgradnja najvećeg putničkog zrakoplova

na svijetu, Airbusa A380 (u vlasništvu europskog koncerna Airbus SAS s britanskim, španjolskim, francuskim, talijanskim i njemačkim udjelima) nije najteži prekršaj, odnosno subvencioniranje izvoza – što je bio najjači američki adut. No, suci su naložili EU strani da u idućih pola godine prekine sve potpore koje jesu proglašene nelegalnima, poput poticaja za gradnju cestovne infrastrukture ili kredita s kamatama nižim od komercijalnih. Saznavši presudu, ame-

rička je strana očitovala “golemo zadovoljstvo” uz primjedbe kako avioindustrija u Francuskoj, Španjolskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji desetljećima prima goleme iznose kojima se remeti tržišno natjecanje. Najveći spor ikad Priča je počela 6. listopada 2004. kada je SAD otvorio proceduru tužbom na državne potpore neusklađene s pravilima svjetske trgovine. Sporni su bili pomoć za start projekta, državne potpo-

S Airbusom spojeni pupčanom vrpcom Airbus uz pomoć država razvija zrakoplove već četiri desetljeća. Amerikanci traže prekidanje financijske pupčane vrce između uspješnog koncerna i proračuna EU-a, država i regija - jer je Airbus financijski dovoljno snažan da to može činiti samostalno, sa 17 milijardi dolara na raspolaganju. Airbusovo poslovodstvo namjerava nastaviti partnerstvo s državama i za buduće projekte, računajući na pet milijardi eura za razvoj A450.

re za modernizaciju pogona, uvjeti kreditiranja, oproštena su neka ranija dugovanja što se također vodi kao potpora, uz set mjera isključivo skrojen u korist Airbusove obitelji a protiv ostatka tržišta, dakle Boeinga. Isto tako, potpore za A340 i A380 Amerika smatra ilegalnim subvencioniranjem izvoza. Amerikanci su se pozivali na preko 300 različitih potpora odobrenih Airbusu tijekom četiri godine te su odgovornima za navodno kršenje označeni EU i njene četiri članice. Panel WTO-a, zadužen za istragu slučaja, osnovan je godinu kasnije. Odmah je dao do znanja da će se spor oduljiti radi složenosti. Izvještaj je finaliziran na ljeto 2010. i proslijeđen članicama WTO-a. Amerikanci su potpore razdijelili u pet općih

kategorija – pomoć startu projekta, kredite Europske investicijske banke (EIB), grantove vezane uz infrastrukturu, korporativne mjere restrukturiranja i fondove za istraživanje i razvoj tehnologije. Sedam od mjera državnog subvencioniranja razvoja novih zrakoplova su, prema Amerikancima, predstavljale zabranjenu pomoć izvozu. Panel je odbacio teze o nelegalnom poticanju izvoza, procijenio je da su svih 12 kredita Europske razvojne banke legalne subvencije. Državne potpore u Njemačkoj i Španjolskoj pokazale su se u skladu s pravilima WTOa – što se nije moglo kazati za Francusku gdje nije prošla intervencija države kroz pomoć razvoju cestovne infrastrukture do jednog od Airbusovih pogona; ona se ne može tre-

Nelegalni grantovi Jednako su prošli regionalni grantovi u Velikoj Britaniji i Španjolskoj. Povoljni uvjeti kreditiranja njemačkih pogona Airbusa nisu obilježeni kao standardni aranžmani banaka i investitora nego kao potpore. Isto je tretiran kredit banke Credit Lyonnais, koji “iskače iz uobičajene ulagačke prakse privatnih investitora u Francuskoj”. Panel se potom dohvatio procjene jesu li mjere oštetile američke interese. Nakon dugog vijećanja prihvaćeno je da Airbusovih projekata ne bi bilo bez potpora EU-a i država članica, ali i da Airbus ne bi bez njih prestao postojati kao tvrtka. Amerikancima je prigovoreno da nisu podastrijeli dokaze prema kojima su intervencije država i EU-a donijele pad cijena niti su avioni prodavani ispod realne vrijednosti. No, panel je smatrao da su sve subvencije krojene i zato da bi se s tržišta širom svijeta uklonila konkurencija američkog proizvoda. Većina odluka panela prošla je na razini Žalbenog tijela WTO-a, uz neke korekcije koje su (na olakšanje europske strane) ublažile prve nalaze. Sad je na redu obrada europskih prigovora na državno subvencioniranje Boeingovih projekata, primarno Dreamlinera koji još nije ušao u redovni promet.

www.privredni.hr Broj 3679, 30. svibnja 2011.

( više od 5 dućana

namjerava otvoriti 77% ispitanih trgovaca

Trgovci na malo u Europi, Bliskom istoku i Africi

POGLED U SVIJET

EU: Što južnije, to tužnije dr. Uroš Dujšin

R Hrvatska u zlatnoj sredini Kako zapadnoeuropsko tržište sazrijeva, sve više trgovaca na malo bit će primorano potražiti nove kupce izvan tog okvira Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ovjerenje u tržište raste, bar kad je riječ o trgovcima na malo. Istraživanje How Active are Retailers in EMEA, koje je tijekom 2010. provela tvrtka CB Richard Ellis, pokazuje kako 77 posto njih namjerava u regiji EMEA (Europa, Bliski istok i Afrika)

Hrvatska na ovoj ljestvici 38 država Europe, Bliskog istoka i Afrike zauzima 20. mjesto otvoriti više od pet dućana do kraja ove godine. Najaktivniji među njima su oni u trgovačkim centrima. Oni brzo šire poslovanje jer im na ruku idu cijene zemljišta koje su pale zbog krize, ali i činjenica da rastu potrošački apetiti za restoranima, lancima brze hrane i kafeterijama. Trgovci na malo među 38 država koje je obuhvatilo ovo istraživanje odabrali su Njemačku kao najbolju zemlju za širenje svog poslovanja. Kako im je poslovna strategija širenja ponajprije usmjerena na najbolje lokacije u velikim gradovima, Njemačka im je odlična opcija jer ima više takvih središta.

Zasićeni trgovačkim kvadratima U pojedinim gradovima i dalje postoji potražnja, no četiri najveća grada u Hrvatskoj, posebice s projektima u razvoju, zasićena su trgovačkim kvadratima, kaže Emanuel Bakić, voditelj odjela maloprodaje u tvrtki CB Richard Ellis. S obzirom na demografsku strukturu i veliki broj malih gradova, dodaje, još ima mjesta za trgovačke parkove. Hrvatska, naime, ukupno ima oko 840.000 trgovačkih kvadrata, od čega je u Zagrebu nešto više od 300.000. Tako na 1000 stanovnika u nas ima više trgovačkih kvadrata nego što je prosjek u 27 država EU-a. Njemačko tržište preferira i 96 posto njemačkih trgovaca na malo, koliko ih je navelo da kane otvoriti nove trgovine unutar granica svoje zemlje. Nakon Njemačke, najvažnija tržišta su Poljska i Francuska (33 posto), a potom i Španjolska (30 posto), Ujedinjeno Kraljevstvo (29 posto) te Rusija (28 posto). Zanimljivo je kako manje od trećine trgovaca u Španjolskoj ove godine planira otvoriti nove trgovine na vlastitom tržištu, dok ostali trgovci traže načine kako bi zakoračili na španjolsko tržište - jer su tu zbog recesije pojeftinile nekretnine, a stezanje potrošačkog remena oslabjelo konkurenciju. Franšiza uz vlastitu trgovinu Kako zapadnoeuropsko tržište sazrijeva, sve više trgovaca na malo bit će primorano potražiti nove kupce izvan tog okvira,

no širenje izvan zapadnoeuropskih granica danas je za njih ipak manje zastrašujuće nego što je bilo nekada. Istraživanje pokazuje kako 41 posto trgovaca na malo “puca” na bar jednu državu Srednje, a 39 posto Južne Europe. Nadalje, trgovci na malo radije će otvoriti vlastite trgovine, dok 11 posto njih prednost daje franšizi. Ipak, ovom načinu širenja poslovanja u sadašnjem gospodarskom okruženju trgovci na malo pristupaju pažljivije. Zanimljiva je činjenica kako bi 40 posto njih za strategiju širenja koristili kombinaciju otvaranja vlastitog dućana uz franšizu. Inače, Hrvatska na ovoj ljestvici 38 država Europe, Bliskog istoka i Afrike zauzima 20. mjesto. Od 212 vodećih trgovaca koje je obuhvatilo prošlogodišnje istraživanje, 14 posto namjerava proširiti svoje poslovanje i na Hrvatsku.

anije je “Europa u dvije brzine” bila političko strašilo; danas je ona postala stvarnost, ističe Economist. K tome ona nastaje u eurozoni, središtu europske integracije. Na rubovima te zone tavore Grčka, Irska i Portugal; no u središtu - pokretane njemačkom konjunkturnom lokomotivom - sjeverne članice oživljavaju, a javne financije su im solidne. Sada se mnogi boje da će se ova ekonomska podjela pretvoriti u politički bezdan. Ekonomske nevolje Južne Europe najbolje pokazuju najnoviji podaci o kretanju BDP-a za prvi kvartal ove godine. Portugal je opet u recesiji. Grčka, iako je neočekivano najavila nagli rast, još uvijek ima proizvodnju za 4,8 posto nižu nego početkom 2010., a lani je prošla lošije od očekivanja. Španjolska i Italija uspjele su ostvariti mršavi rast. Stope nezaposlenosti u većini zemalja Južne Europe su katastrofalno visoke.

Izgleda da će Njemačka i dalje biti predvodnica ekspanzije u sjevernom dijelu eurozone Irska, koja još nije objavila svoje podatke za 2011., lani je zabilježila pad od 1,6 posto i tako se pridružila nevoljnom Jugu. Sjever uživa u oporavku S druge strane, sjeverni dio eurozone uživa u ekonomskom oporavku. Proizvodnja u Njemačkoj u prvom je kvartalu ostvarila rast od 1,5 posto što na godišnjoj razini čini 6,1 posto; francuska privreda, koja je lani

prilično posrtala, također je krenula naprijed, uz rast od jedan posto u prethodnom kvartalu. Budući da taj dvojac čini gotovo polovinu europskog BDP-a, to je dovelo do ubrzanja rasta čitave eurozone, pa je ona u prvom kvartalu ostvarila stopu rasta od 0,8 posto višu od Amerike i Velike Britanije – dok je proizvodnja bila za 2,5 posto viša nego u istom razdoblju 2010. U skladu s time je i euro prilično jak, s tečajem višim od 1,40 dolara. Najnoviji potresi oko Grčke nešto su ga srušili sa 1,50 dolara početkom svibnja. No taj je tečaj još uvijek viši nego početkom godine – uz ostalo i zbog toga što je Europska sre-

dećih šest mjeseci nešto umjerenija. Ipak, izgleda da će Njemačka i dalje biti predvodnica ekspanzije u sjevernom dijelu eurozone. Uz to, kako te zemlje rastu one će više i uvoziti, jačajući izvoz unutar eurozone. No to neće koristiti svima jednako.

dišnja banka prva među bogatim zemljama počela pritezati kočnice kada je u travnju povećala kamatnu stopu na 1,25 posto, uz vjerojatnost da je povisi za dodatnih 0,25 posto ovoga ljeta. Rast u ostatku eurozone vjerojatno će biti manje dinamičan, procjenjuju ekonomisti Barclays Banka. Proizvodnja u prvom kvartalu prigušena je zbog posljedica nevremena potkraj 2010. godine. Ima i znakova da bi i njemačka privreda mogla usporiti tempo rasta. U ožujku su se smanjile narudžbe industriji, a indeks ekonomske klime koju objavljuje institut ZEW bio je sjajan, ali su očekivanja za slje-

trče kako bi ostali tamo gdje jesu – a rast kamatnih stopa dodatno će im otežati stanje. Što dulje takvo stanje bude potrajalo, to će teže biti njegove političke posljedice. Birači na sjeveru sve se više opiru spašavanju južnjaka bez kraja i konca. Jedna nedavno provedena anketa u Njemačkoj pokazala je da se samo 20 posto ispitanika složilo sa spašavanjem Grčke, dok je 47 posto bilo protiv. No još će teže posljedice biti u Južnoj Europi i Irskoj. Te zemlje se već sada jedva bore s teškoćama, pa je pitanje koliko će dugo biti spremne gutati gorke pilule restriktivne politike.

Slabi će i dalje padati Unatoč početnom skoku slabe će privrede eurozone nastaviti s padom. Velik dio njemačkog uvoza dolazi iz Središnje a ne Južne Europe. K tome jaki euro otežava južnim zemljama povećanje svojeg izvoza u treće zemlje, dok njemačka uspješnost u održavanju niskih troškova rada po jedinici proizvoda tjera južnjake da

22 HRVATSKA & REGIJA

“ Cilj nam je da sa što manje proračunskog novca osiguramo što kvalitetniju razinu javnih usluga.”

*vijesti 80 tvrtki tužilo Ceste BiH zbog ljubljanskog SCT-a Do sada je 80 udruženih građevinskih tvrtki tužilo Ceste Federacije BiH, investitora na koridoru V.c, jer ih je za oko 12 milijuna konvertibilnih maraka prevario SCT na izgradnji prve dionice autoceste sarajevske zaobilaznice. Navodno je broj prevarenih izvođača mnogo veći, po nekima ih je više od sto. Te kompanije sada ne mogu naplatiti obavljene radove i uloženi materijal od SCT-ove tvrtke kćeri, SCTBBM-a, koja je u Sarajevu registrirana s početnim

kapitalom od samo 2000 eura. Menadžment Cesta FBiH odbacio je odgovornost za to što su domaći građevinari dovedeni pred bankrot jer nisu znali za ugovore, niti da SCT-BBM nije bio ovlašten sklapati ugovore bez suglasnosti investitora. Izigrani građevinari zatražili su od Cesta FBiH da ih obešteti iz sredstava bankarskih jamstava koje je SCT bio obvezan priložiti pri dobivanju posla. Tvrde da su i SCT, ali i druge građevinske tvrtke iz Slovenije, smišljeno na gradilištima u BiH, ali i Crnoj Gori, osnivali tvrtke kćeri s minimalnim početnim kapitalom koje bi nakon obavljenog posla - ili sudskih sporova - jednostavno bile ugašene. Nastavlja se rast industrijske proizvodnje Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH od siječnja do travnja ove godine imala je rast od 5,8 posto u odnosu na isti lanjski period. U području vađenja ugljena i kamena proizvodnja je bila veća za 12,9 posto, u prerađivačkoj industriji 5,3 posto, u opskrbi električnom energijom i vodom 3,1 posto, kod intermedijalnih proizvoda, osim energetike, rast je iznosio 12,3 posto. Pad je zabilježen samo u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju, i to za 5,3 posto.

Privredni vjesnik Broj 3679, 30. svibnja 2011.

Igor Lukšić, predsjednik vlade Crne Gore

BALKANSKA INICIJATIVA ZA JAČANJE DRUŠTAVA JUGOISTOČNE EUROPE, BUDVA

Koncept umrežavanja je ključan Mreže same po sebi osnažuju društvenu solidarnost i to je možda najbolji model po kojem bi svijet trebao funkcionirati, istaknuo je u Budvi Bill Clinton Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

onferencija Inicijativa o stvaranju balkanske mreže za društveno osnaživanje Jugoistočne Europe okupila je oko 500 sudionika - političara, poslovnih ljudi, aktivista civilnog društva, znanstvenika te predstavnika medija iz zemalja Jugoistočne Europe ali i cijeloga svijeta. Dobar dio Konferencije odnosio se na poslovne prilike i mogućnosti suradnje, a promovirane su nove ideje i zajedničke vrijednosti u društvenom osnaživanju, razmjeni znanja i implementaciji prekograničnih privatno-javnih partnerstava. Konferenciju su organizirali vlada Crne Gore i predsjednik Atlas grupacije Duško Knežević, koji je istaknuo kako ni jedna država Jugoistočne Europe ne može samostalno izići iz krize. “Najefikasnije rješenje problema u našoj regiji je partnerstvo preko poslovnih interesa. Sudbina nam je suradnja naroda, ali i institucija. Zato bi se nova inicijativa trebala

temeljiti na krilatici misli, radi, stvaraj i djeluj. Samo tako možemo podignuti standard u obrazovanju, zdravstvu, socijali i infrastrukturi”, naglasio je Knežević. Svijet se temelji na međuovisnosti Najznačajniji gost Koferencije bio je Bill Clinton, bivši američki predsjednik i osnivač Zaklade William J. Clinton. Clinton je istaknuo kako se današnji svjetski odnosi temelje

Najefikasnije rješenje problema u našoj regiji je partnerstvo preko poslovnih interesa, naglasio je Knežević na međusobnoj ovisnosti i kako je ključni izazov suvremenih civilizacija pitanje hoće li prevladati pozitivne ili negativne sile, kao posljedice novijih povezivanja. “Svoje djelovanje kroz Zakladu temeljio sam na stvaranju mreže slobodne trgovine. Za vrijeme svog mandata potpisao sam oko 300

U Uniju svatko za sebe U sklopu Konferencije održan je i okrugli stol pod nazivom Dva desetljeća kasnije - naučene lekcije, nove ideje i zajedničke vrijednosti, na kojoj su sudjelovali bivši predsjednici Slovenije, Crne Gore i Hrvatske - Milan Kučan, Milo Đukanović i Stjepan Mesić. Raspravljalo se o modelima suradnje, ali i o ulasku država regije u EU. Kad je o tome riječ, sudionici su zaključili kako ulazak u tu europsku integraciju može biti provediv jedino po načelu “svatko za sebe”.

takvih ugovora. Koncept umrežavanja je ključan jer mreže same po sebi osnažuju društvenu solidarnost. To je možda najbolji model po kojem bi svijet trebao funkcionirati. Ne umanjujući pritom važnost djelovanja vlada pojedinih država, ključnim smatram poduzetničke inicijative i aktivnosti nevladinog sektora. Te inicijative su korisne jer popunjavaju prazninu nastalu uslijed onoga što propušta javni sektor”, naglasio je. Clinton je dodao i kako dužnosnici uvijek postavljaju pitanje tko će to učiniti i koliko to košta, te da rijetko pitaju na koji način nešto učiniti a da se pritom ne ugroze in-

teresi poput zaštite okoliša i standarda. Naveo je pozitivan primjer Brazila kao zemlje koja je uspjela iskoristiti energetski potencijal rijeka u Amazoniji te ujedno zaštititi prašumu. Clinton smatra kako državama u regiji ciljevi moraju biti ulazak u NATO i EU. Javno privatno partnerstvo “Uz ulazak u te dvije asocijacije, cilj država u regiji mora biti i u unutarnjim integracijama. Ako se bavimo objektivnim problemima i ako smatramo da naše razlike mogu biti prednosti, imat ćemo sjajnu budućnost”, zaključio je Clinton naglašavajući važnost umrežavanja.

Kad je pak riječ o javno privatnom partnerstvu, Crna Gora još nema zakon o njemu, ali ima nekih projekata po tom modelu. Dragan Lajović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, kao dobre primjere javno privatnog partnerstva naveo je Elektroprivredu i A2A energetske projekte te MOL Montenegro, ističući da projekt Zavala nije uspio jer je imao lošu financijsku konstrukciju. Predsjednik vlade Crne Gore Igor Lukšić rekao je da njegova vlada priprema zakonodavni okvir kako bi regulirala javno privatno partnerstvo. “Pri tome se oslanjamo na iskustva i znanje Europskog ekspertnog centra za JPP. U sklopu strukturnih reformi razmatramo primjenu javno privatnog partnerstva u sektorima zdravstva i obrazovanja. Cilj nam je da sa što manje proračunskog novca osiguramo što kvalitetniju razinu javnih usluga”, kazao je Igor Lukšić. Direktor Europske investicijske banke Thomas Barret na temu javno privatnog partnerstva rekao je kako ti odnosi i pravila moraju biti vrlo jasno regulirani i da se moraju poštovati. “Kada je o takvim projektima riječ, ključno je mišljenje finacijskog sektora koji treba procijeniti rizike projekta za oba sektora, i javni i privatni”, poručio je Barret.

www.privredni.hr Broj 3679, 30. svibnja 2011.

( 10,6% BDP-a ( 1,54:1 u Sloveniji odlazi na mirovine

*vijesti

omjer zaposlenih i umirovljenika

Slovenija na superreferendumskoj kušnji

Sukobi po međugeneracijskom ključu Padne li zakon o mirovinskoj reformi na nedjeljnom referendumu, Slovenija mora negdje drugdje naći 300 milijuna eura ušteda Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

uperreferendumska nedjelja, 5. lipnja, dan kada Sloveniju čeka izjašnjavanje o tri važna pitanja – mirovinska reforma, sprječavanje rada na crno te otvaranje tajnih arhiva – pokazat će jesu li građani spremni progledati kroz prste političkim elitama te ponovno

Za sindikate posebno je problematično siliti stare ljude na rad dok je trećina tridesetgodišnjaka bez posla kroz odricanja platiti ceh za loše vođenje državnih poslova. Na nedjeljnim referendumima Slovenci bi, uz ostalo, trebali sebe osuditi na niže mirovine, a za tri godine dulji radni staž. Zašto je vlada došla u takav financijski škripac da je prinuđena pozvati na stezanje remenja one koji ionako imaju malo? Kašu su, kao i drugdje, zakuhale kriza i demografija. Dakako, ovoj kaši dodano je i prilično posebnih slovenskih začina. Posljednje dvije godine vlada nikako ne uspijeva uravnotežiti javne financije bez posuđenog novca. Iznos koji mora

uzeti sa strane premašuje svake godine po dvije milijarde eura. Uz 15 milijardi eura duga roje se i odgovarajuće kamate zbog kojih bonitetne kuće već šalju Sloveniji upozoravajuće signale. Fiskalni savjet koji okuplja vodeće financijske stručnjake već je predložio vladi da postavi zakonsku brklju javnom dugu, i to na 45 posto BDP-a. Svima u Savjetu jasno je da mali ne mogu oponašati velike – da Slovenija nije SAD niti Japan. SAD je dogurao s javnim dugom na 90 posto BDP-a. Japan “vozi” sa 2,5 puta većom zaduženošću (220 posto BDP-a). Sloveniji se već na javnom dugu od 40 posto BDP-a šuška s prijetećim kamatama. U Gospodarskoj zbornici Slovenije već su izračunali da bi porast kamatne stope samo za jedan postotni bod donio 400 milijuna eura dodatnog kamatnog troška.

vati samo dobro uređene i dobro vođene države. Slovenija spada u krug zemalja koje se u panici laćaju velikih brojeva. Na mirovine, naime, odlazi 10,6 posto BDP-a. Neizbježno je stoga, rezonira vlada, zarezati u cjelovit mirovinski trošak, to više što demografija čini sadašnji sustav neodrživim – 1,54 zaposlenika u Sloveniji sve teže snosi financiranje jednog umirovljenika. Sve stranke iz oporbe protive se reformi mirovinskog sustava, ali cijeli odijum za opstrukcijski otpor prevaljuje se na sindikate. Oni nisu protiv promjena. Zalažu se za pravednija rješenja. Prigovaraju da zakon stavlja preveliko težište na godine života. Za sindikate je važno da svatko može u mirovinu sa 40 godina radnog staža. Tko počne prije raditi, prije se i istroši. Za sindikate poželjna je i veća fleksibili-

Svi protiv Vladi Boruta Pahora prigovara se da je previše oklijevala, da nije pravodobno ni dovoljno odlučno ispravljala preveliko zanošenje državnih financija u dužničke vode. Što je bilo, prošlo je. Nagli zaokret u financijsku konsolidaciju ne može se izvesti manevrom malih brojki. Uštede od malih brojki mogu dugoročno ostvari-

Arheologija krivnje

zacija mirovinskog sustava. Zalažu se za slobodan izbor – da ostane dulje raditi onaj tko može i tko to želi. Gdje je osam milijardi eura Dušan Semolič, predsjednik Saveza slobodnih sindikata, žestoko proziva poslodavce pitanjem – kamo su metnuli osam milijardi eura što su ih dobili od 1996. godine kada im je stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje smanjena sa 15,5 na 8,85 posto. Razliku je na sebe preuzela država. Semolič tvrdi da tih osam milijardi

Polemike što su se rasplamsale uoči predreferendumskog kreševa donekle su objasnile uzroke sadašnjeg stanja za koje se ne može optuživati samo Boruta Pahora. Javnost počinje spoznavati i “zasluge” prethodne vlade Janeza Janše koja u vrijeme pred krizu, dok se još imalo, nije ništa stavila na stranu za crne dane. Štoviše, Janšina vlada dopustila je da se tranziciju u Sloveniji shvati kao priliku za novu bezočnu koncentraciju kapitala. Mnogima u gospodarstvu bilo je važno menadžirati razna tajkunska preuzimanja. Razvoj je bio u drugom planu. Stoga je i oporavak Slovenije sporiji nego u drugih usporedivih zemalja.

što su ih uštedjeli poslodavci nigdje ne vidi – ni u novim radnim mjestima niti u poboljšanim radnim uvjetima, ponajmanje u novim tehnologijama. Za sindikate posebno je problematično siliti stare ljude na rad do 63. godine života u vrijeme dok je trećina tridesetgodišnjaka bez posla. Padne li zakon o mirovinskoj reformi na nedjeljnom referendumu, Slovenija dolazi u teška iskušenja. Razvojni ministar Mitja Gaspari već je najavio da u slučaju karambola vlada mora negdje drugdje naći 300 milijuna eura ušteda. Prinudnu štednju nameću notorne stavke – 220 milijuna eura neizbježna je cijena sniženja javnofinancijskog deficita ispod tri posto BDP-a u 2013. godini, 50 milijuna eura iznosi trošak za očekivano veći broj umirovljenika, a na 30 milijuna eura realno je procijeniti trošak porasta kamata zbog pogoršanog boniteta.

Tko iscrpljuje slovensko gospodarstvo Banke u stranom vlasništvu ne iscrpljuju slovensko gospodarstvo, izjavio je Marko Kranjec, guverner Banke Slovenije. Najveći dodatak na kamate zaračunavaju manje domaće banke. Srednje dodatke primjenjuju velike domaće banke – najmanje, pak, banke u stranom vlasništvu. Strano vlasništvo prakticira niže cijene od uobičajenih što baš i ne pomaže kapitalnoj adekvatnosti slovenskog bankarstva. U europodručju prosječna kapitalna adekvatnost iznosi 13,2 posto i dalje raste – u Sloveniji iznosi 11,3 posto i smanjuje se. Da bi se podiglo kapitalnu adekvatnost na prosječnu u EU području, banke u Sloveniji trebale bi 1,2 milijarde eura dodatnog kapitala. Nijemcima smeta korupcija i platna nedisciplina Poslovna anketa provedena među poduzećima Istočne i Srednje Europe dala je Slovensko-njemačkoj gospodarskoj komori dovoljno građe za zaključak da je Slovenija privlačna za njemačke ulagače. Međutim, visoko mjesto na tablici privlačnosti, odmah iza Njemačke i Srbije, počinju ugrožavati neke nove nepovoljne okolnosti. Zabrinjavajućom se smatra platna disciplina – 68 posto njemačkih poduzeća čeka više od dva mjeseca da bi u Sloveniji naplatilo svoja potraživanja. Njemački ulagači upozoravaju i na razmah korupcije koja je prijašnjih godina bila gotovo zanemariva. Slovensku produktivnost pohvalilo je 64, a motiviranost 60 posto anketiranih poduzeća. Dobro je ocijenjena i kvaliteta slovenskog obrazovnog sustava.

24 STIL *vijesti Vukovar dobio Zlatnu jabuku Predsjednik Svjetskog udruženja turističkih novinara i pisaca u turizmu (FIJET) Tijani Hadad protekli je tjedan u Vukovaru uručio vukovarskom dogradonačelniku Željku Pinjuhu nagradu Zlatna jabuka, svojevrsni turistički Oscar. Ove je godine ta novinarska asocijacija nagradila Vukovar za istraživanje vučedolske kulture i njenu promociju u Hrvatskoj i svijetu. Nagrada Zlatna jabuka svake se godine dodjeljuje za očuvanje i unaprjeđenje povijesno-kulturne baštine, tradicije i običaja u funkciji turizma. Izložba Prvi hoteli na Jadranu U Hrvatskom muzeju turizma u Vili Angiolini u Opatiji otvorena je izložba Prvi hoteli na Jadranu na kojoj su predstavljene fotografije hotelskih zgrada izgrađenih na obali hrvatskog Jadrana potkraj 19. i početkom 20. stoljeća. Razvoj turizma u to doba vezan je uz lječilišni turizam, a gradili su se veliki hoteli u prostranim perivojima. Središte hotelske izgradnje bila je Opatija gdje su 1884. i 1885. sagrađena dva hotela - Kvarner i Imperial. Izložba će biti otvorena do 26. veljače 2012. godine. Austrijski i njemački novinari posjetili Mali Lošinj

Nakon predstavljanja turističke ponude Lošinj Hotels&Villas u ožujku u Beču, na poziv te malošinjske turističke tvrtke 14 novinara iz Austrije, Njemačke i Lihtenštajna nedavno je boravilo na Malom Lošinju. Domaćini su strane novinare upoznali s ponudom Malog i Velog Lošinja, predstavili im koncept Miomirisni otočni vrt te projekt udruge Plavi svijet koja se bavi istraživanjem i nadzorom dobrih dupina iz lošinjsko-creskog arhipelaga.

Privredni vjesnik Broj 3679, 30. svibnja 2011.

( 11,7 mil € vrijedni

hrvatski projekti u Programu EU Kultura 2010.

( 3,4 mil €

vrijednost takvih projekata 2009.

NACIONALNI MODELI SUFINANCIRANJA PROJEKATA EU KULTURE

Mobilnost kulturnih proizvoda i interkulturni dijalog Ministarstvo kulture svake godine izdvaja dio sredstava za sufinanciranje nacionalnih projekata u Programu EU Kultura. Nositelji tih programa uglavnom su neprofitne institucije i nevladine udruge Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Programu EU Kultura 20072013 čiji su programski ciljevi mobilnost kulturnih djelatnika i kulturno-umjetničkih proizvoda te interkulturni dijalog, među ostalim europskim zemljama sudjeluje i Hrvatska kao država koja će uskoro ući u EU. Kako bi nositelji raznih nacionalnih programa koji žele sudjelovati u tom programu od EU-a mogli dobiti određena financijska sredstva, Ministarstvo kulture 2007. donijelo je Pravilnik kojim se određuju kriteriji i postupak prema kojem se izabiru i sufinanciraju nacionalni projekti. “Do prije dvije godine samo je nekoliko zemalja na nacionalnoj razini davalo potpore svojim korisnicima iz kulture, no kako je vrijeme prolazilo, sve se više zemalja uključivalo u ovoj program

kako bi sufinanciralo projekte svojih kulturnih subjekata”, istaknula je Anja Jelavić iz Odjela za kulturnu kontaktnu točku Ministarstva kulture na prošlotjednom predstavljanju Nacionalnih modela sufinanciranja projekata u zagrebačkom muzeju Mimara. Kako aplicirati Prema našem Pravilniku postoji obveza pravne osobe da u roku od 15 dana izvijesti Ministarstvo kulture o podnošenju prijave na natječaj Europskoj komisiji pri čemu sudjelovanje resornog ministarstva ne može biti veće od 60 posto ukupne vrijednosti hrvatskog dijela projekta. Oni koji žele aplicirati za neki program moraju podnijeti zahtjev za sufinaciranje Ministarstvu kulture u roku od 30 dana od potpisivanja ugovora s EK-om. “Projekti se najčešće financiraju u iznosu od 50 posto, pa je partnerima bitno pronaći iznos

Važno je cjeloživotno obrazovanje Europska unija podupire širok raspon aktivnosti u području obrazovanja, kulture, istraživanja i mladih u svojim zemljama članicama, ali i u onima koje će to uskoro postati. Prema svojoj Strategiji 2020. koja je dala novi zamah izgradnji konkurentne Europe održivog razvoja i zapošljavanja, EU se približava gospodarstvu visoke tehnologije s niskom emisijom ugljičnog dioksida u kojem prioritet imaju inovacije, kreativnost i mobilnost. Pritom se iznimna pažnja posvećuje obrazovanju i usavršavanju mladih, ali i odraslih koji žele pratiti program cjeloživotnog učenja. Među raznim programima EU-a posebice se izdvajaju programi Mladi na djelu, Comenius, Erasmus, Leonardo da Vinci, Transverzalni program, Erasmus Mundus, Jean Monnet, Tempus, Kultura, Media, stipendije Marie Curie te program suradnje s industrijski razvijenim zemljama.

za preostalih 50 posto programa koji mogu dobiti od lokalne samouprave, raznih sponzora ili donatora. Ugovor o sufinanciranju sklapa se na godinu dana, dok je kod višegodišnjih projekata uvjet za novi ugovor ispunjenje obveza iz prethodnog ugovora”, rekla je Anja Jelavić. Pritom je dodala kako svake godine Ministarstvo kulture izdvaja dio sredstava za projekte u Programu EU

Kultura naglasivši kako je 2010. ukupna vrijednost hrvatskih projekata iznosi-

Projekti se najčešće financiraju u iznosu od 50 posto

la 11,7 milijuna eura. Usporedbe radi, 2009. ta je vrijednost iznosila 3,4 milijuna eura, a 2008. godine 4,7 milijuna eura. Nositelji takvih projekata uglavnom su neprofitne organizacije i nevladine udruge. Europljani vole kratkoročne projekte Kako bi saznali kako izgleda rumunjsko sudjelovanje u projektu Program EU Kultura, prošle je godine provedeno online istraživanje na 1200 ispitanika - nositelja nacionalnih projekata od čega je na postavljena pitanja odgovorilo 30 posto ispitanika. “Rezultati istraživanja pokazali su da su nositelji projekata više surađivali sa zemljama Zapadne Eu-

rope nego s regijom ili s partnerima u vlastitoj zemlji. Projekti su uglavnom bili na području izvedbenih umjetnosti i baštine, a zanimljivo je i kako su rumunjske agencije i nevladine udruge koje su nositelji tih projekata zainteresirane samo za kratkoročne projekte, do dvije godine”, istaknula je Bianca Floarea iz Odjela za kulturnu kontaktnu točku Rumunjske. Pritom je dodala kako najviše projekata dolazi iz glavnog grada i Transilvanije. I Slovenija ima slično iskustvo kao i Rumunjska jer, kako je naglasila Ines Kežman iz Odjela za kulturnu točku Slovenije, najviše projekata također dolazi iz njihova glavnog grada. Iako Slovenci još uvijek traže najbolji način za provedbu svojih nacionalnih kulturnih projekata u Programu EU Kultura, iz proračuna za ovu godinu izdvojit će 230.000 eura za 50 projekata dok su, usporedbe radi, 2007. izdvojili 50.000 eura za samo pet projekata.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3679, 30. svibnja 2011.

( 46,8 mil transakcija

putem interneta obavili poslovni subjekti 2010.

( 632,7 mil kn

ukupna vrijednost tih transakcija

EPAY ARENA 2011

E-PLAĆANJEM PROTIV SIVE EKONOMIJE U zadnjih 10 godina u Hrvatskoj je broj kartica narastao 3,5 puta, bankomata pet puta, a broj POS uređaja 10 puta Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

lektroničko plaćanje u posljednjih 10 godina bilježi stalan rast. U Europi se u prošloj godini e-računom koristilo 2,5 milijuna tvrtki te 56 milijuna kupaca. Procjenjuje se da je pritom obavljeno 2,19 milijardi transakcija. Prema podacima Hrvatske narodne banke, poslovni subjekti u nas su u 2010. godini preko interneta obavili 46,8 milijuna transakcija u ukupnoj vrijednosti 632,7 milijuna kuna. A prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 85 posto tvrtki u Hrvatskoj financijski posluje preko interneta.

Domen Zadravec iz tvrtke A.T. Kearney tijekom prošlotjedne regionalne konferencije o platnom prometu i platnim sustavima ePay Arena 2011., istaknuo je kako postoji veliki prostor za daljnji rast elektroničkog plaćanja jer kućanstva u EU-u još uvijek 60 do 70

U Hrvatskoj 85 posto tvrtki financijski posluje preko interneta posto svojih transakcija obavljaju gotovinom. Dodao je i kako je razvoj eplaćanja u interesu države jer je istraživanje A.T.

Kearneyja pokazalo kako 10-postotno povećanje plaćanja karticom smanjuje udio sive ekonomije u BDP-u za pet posto. Izmjena pravilnika o PDV-u Tihomir Mavriček, direktor tvrtke Vizius, napomenuo je kako je u zadnjih 10 godina u Hrvatskoj broj kartica narastao 3,5 puta, broj bankomata pet puta, a broj POS uređaja 10 puta, po čemu Hrvatska prati trendove u EU-u. Dodao je kako je 2009. godine u Hrvatskoj “obavljeno bezgotovinskih transakcija u vrijednosti od dva bilijuna i 240 milijardi kuna i to najviše preko kartica i POS (Point of Sale) uređaja”. Razvoj

infrastrukture za e-plaćanje u nas blizu je razine EU-a, napomenuo je, ali veći naglasak treba biti na razvoju novih poslovnih modela (plaćanje iz naslonjača putem televizije utemeljene na internetskom protokolu IPTV-a ili smartphoneom), koji će korisnicima i pružateljima usluga smanjiti troškove, olakšati poslovanje i povećati prihode. Jedan takav model, m-pay (elektroničko plaćanje putem mobitela) djelomično je već prisutan na tržištu. Emir Memić, član Uprave tvrtke Asseco SEE Hrvatska, naveo je da se do 2014. očekuje kako će transak-

cije obavljene putem mobitela doseći vrijednost od 1,13 trilijuna dolara na globalnoj razini. Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, ustvrdio je da je velika prepreka široj primjeni e-računa, kao osnovi e-plaćanja, postojeći Pravilnik o PDV-u. Prema Strategiji e-poslovanja, on je trebao biti izmijenjen još 2008., što je podržala i Europska unija, ali se to treba dogoditi tek u ovoj godini.

*vijesti Otvorene prijave za Webfestival 2011 Otvorene su prijave na Webfestival 2011, natjecanje webova koje se tradicionalno održava u okviru CARNetove korisničke konferencije-CUC. Webfestival 2011 ove će se godine baviti primjenom mreža i alata društvenog softvera u obrazovanju. Prijave na natjecanje zaprimaju se u dvije kategorije - U klupi s društvom te Surfam i učim. Prijave su otvorene do 23. rujna. HT: nove tarife i opcije za poduzetnike Hrvatski Telekom predstavio je novosti u ponudi grupnih podatkovnih tarifa i opcija za poslovne korisnike koje im omogućavaju brzu i naprednu komunikaciju putem mobilnog interneta. Tako opcija Internet za tim omogućuje korištenje zajedničkog podatkovnog prometa među svim mobilnim uređajima u tvrtki. Tarife Mobile Internet paket Start i Plus omogućuju dijeljenje veće količine podatkovnog prometa na prijenosnim računalima i tabletima. Vipnet konzervativnije broji SIM kartice

ODRŽAN PRVI KONČAR ICT DAN

Računalni upravljački sustavi za sve: od tramvaja do vjetroagregata U sklopu međunarodnog skupa posvećenog informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, elektronici i mikroelektronici MIPRO u Opatiji je prvi put održan Končar ICT Dan gdje su predstavljeni proizvodi i rješenja ICT sustava i tehnologija s primjenom u području energetike i transporta te poslovnog i javnog sektora. U području energetike prvo računalno upravljanje bilo je u hidroelektrani Varaždin 1984. godine. Digitalna tehnika u industrijskim postrojenjima primijenila se i na rješe-

trične lokomotive 1994., te započela modernizaciju bugarskih lokomotiva 1999. godine. “Projekti Končara zasnovani

Projekti Končara zasnovani su na vlastitom istraživanju, razvoju i proizvodnji njima za Željezaru Zenica 1984. godine. U području transporta ova kompanija razvila je pretvarač grijanja vlaka za dizelske elek-

su na vlastitom istraživanju, razvoju i proizvodnji, prije svega s primjenom u sustavima i postrojenjima koje tvrtka isporučuje

po sistemu ‘ključ u ruke’, ali i pojedinačno. Zahvaljujući tradiciji, kontinuitetu, te obrazovanju i sposobnosti naših stručnjaka i radnika, razvijamo i proizvodimo konkurentne proizvode i rješenja iz ICT sektora koja su danas prisutna u postrojenjima energetike, industrije i željezničkog transporta na svim kontinentima”, ističe Renata Godek, direktorica marketinga i informiranja Končar-Elektroindustrije. U Društvima KončarElektronika i informatika, Končar-Inženjering za

energetiku i transport te Končar-Institut za elektrotehniku razvijaju se i proizvode računalni upravljački sustavi koji se ugrađuju u hidroelektrane, tramvaje, vlakove te, među ostalim, vjetroagregate. Razvijaju se i proizvode dispečerski centri, sustavi lokalnog i daljinskog upravljanja za postrojenja za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, IT sustavi za korporacije i javni sektor, informatička oprema (osobna i prijenosna računala, poslužitelji...) te uređaji i sustavi mjerenja, zaštite i nadzora. (B.O.)

Vipnet, Deloitte i Ericsson Nikola Tesla predstavili su nove trendove u telekomunikacijskoj industriji za koje je izgledno da će imati značajne i dugoročne utjecaje na poslovanje cijele telekom industrije. Tako je istaknuto da će stvarni indikator tržišnih performansi telekom tvrtki postati udio u vrijednosti tržišta. To je razlog zbog kojeg Vipnet mijenja metodu brojanja i priklanja se konzervativnijem pristupu - mjerenju samo onih SIM kartica koje su u posljednjih 90 dana zabilježile aktivnost u Vip mreži. Korištenjem takvog pristupa Vipnet je u svojoj korisničkoj bazi potkraj travnja zabilježio 2,04 milijuna SIM kartica.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3679, 30. svibnja 2011.

MODERNI MENADŽMENT, 10. IZDANJE

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR GARY VAYNERCHUK EKONOMIJA ZAHVALNOSTI Znanje

Internet je omogućio potrošačima da izraze svoje mišljenje, a moć njihovih stavova na društvenim mrežama pokazuje da se tvrtke i brendovi moraju natjecati na posve drugoj razini od one na koju su naviknuli. Vaynerchuk, pak, otkriva kako tvrtke takvu osobnu pozornost mogu prenijeti na svoju potrošačku bazu, rabeći društvene platforme koje prenose mišljenja njihovih kupaca. Oni koji ukrote moć društvenih mreža i kulturu poslovanja usmjere prema mušterijama, izdvojit će se iz mnoštva i najviše zaraditi.

GAYATRI CHAKRAVORTY SPIVAK NACIONALIZAM I IMAGINACIJA Fraktura

Riječ je o knjizi koja se na teorijski kompleksan i etički odgovoran način bavi ključnim problemima književne, postkolonijalne i feminističke teorije. U svim esejima te predgovoru pisanom posebno za hrvatsko izdanje autorica artikulira kritiku neokolonijalnoga kapitalizma, financijalizacije svijeta i globalizacije uporedo s kritikom epistemičkog nasilja, stvarajući “živu teoriju”, a teoriju shvaćajući kao “strategiju preživljavanja”.

ROBERT SKIDELSKY KEYNES: POVRATAK VELIKANA Algoritam

Biograf Johna Maynarda Keynesa, lord Skidelsky, će iz Keynesove karijere i života sintetizirati aspekte razmišljanja koji se najviše odnose na svijet u kojem živimo. Pokazat će kako je Keynesova mješavina pragmatizma i realizma primjenjivija i aktualnija nego ikad prije. No, ono što je najbitnije, Keynes će nervoznim kapitalistima dati odgovor na pitanje s kojim se svijet danas suočava: postoji li alternativa kad razuzdani kapitalizam posrne?

BRANKO MIJIĆ MEGASTORE HRVATSKA V.B.Z.

Novinarstvo Branka Mijića je sazdano na kategorijama koje je sve teže pronaći u poprilično degradiranoj profesiji. To je stav bez ostatka i pardona, uz hrabra pa i čudna predviđanja. To je priča koja taj stav izdiže iznad pukog lamentiranja i šupljeg teoretiziranja te ga čini zanimljivim i dojmljivim. U njegovim kolumnama na neki čudan način progovara se jezikom tribuna čije su misli temeljito ukorijenjene u elementarno narodsko poimanje pravde i pravice.

KERSTIN GIER SVAKO RJEŠENJE IMA SVOJ PROBLEM Mozaik knjiga

Zamislite što bi se dogodilo kad bi vaša obitelj, prijatelji i poznanici znali što uistinu mislite o njima? Upravo se to dogodilo mladoj spisateljici ljubavnih romana Gerri Thaler. Usamljena, bez dečka i upravo otpuštena s posla, odlučuje zauvijek napustiti ljude oko sebe i piše oproštajna pisma svima koje poznaje i ne okoliša s istinom. Igrom slučaja, Gerri će morati ostati gdje je, a pisma će stići na odredišta...

Inovativna pedagogija za buduće menadžere Knjiga je napisana s ciljem predstavljanja vrijednih menadžerskih pojmova i značajnih suvremenih izazova upravljanju, kao i davanja uvida u načine na koje se ti pojmovi i izazovi problematiziraju

eseto izdanje kompleta za učenje pod nazivom Moderni menadžment nastavak je priznate i osebujne tradicije obrazovanja u menadžmentu koja se proteže na gotovo 25 godina. Uz temeljito i pravovremeno ažuriranje te jasno, sažeto i pragmatično izlaganje, ovu tradiciju odlikuje i inovativna pedagogija čiji je cilj unaprijediti proces učenja studenata. Komplet Moderni menadžment postao je općeprihvaćena akademska norma na visokim školama i fakultetima u svijetu.

Ažurirani podaci uključuju nove razine plaće za najbolje plaćene menadžere Kao i sva prijašnja izdanja, i ovo deseto stremi k jednome cilju: maksimalnom stjecanju znanja o ključnim pojmovima upravljanja. Temeljna je svrha knjige pripremiti studente da postanu menadžeri. Studenti menadžmenta još nikad nisu raspolagali tolikim bogatstvom znanstvenih

istraživanja i praktičnog menadžerskog iskustva koji im daju uvid u stvaranje organizacijskog uspjeha. Sva ta istraživanja i iskustva u ovoj su knjizi predstavljena jasno i jezgrovito, a relevantni menadžerski izazovi vidno su istaknuti i međusobno povezani. Dani su i primjeri mnogih različitih vrsta organizacija kako bi se studentima omogućilo razumijevanje različitih gospodarskih grana. Knjiga je napisana s ciljem predstavljanja vrijednih menadžerskih pojmova i značajnih suvremenih izazova upravljanju, kao i davanja uvida u načine na koje se ti pojmovi i izazovi problematiziraju. Niz novosti Deseto izdanje Modernog menadžmenta donosi niz novina u odnosu na prethodna. Ažurirani podaci uključuju nove razine plaće za najbolje plaćene menadžere, dodano je planiranje etičnog i društveno odgovornog poslovanja, objašnjeni su rizici

Definicija menadžmenta Riječ menadžment koristi se na različite načine. Može se, primjerice, jednostavno odnositi na proces koji menadžeri slijede da bi postigli zadane organizacijske ciljeve. Može se primjenjivati i na skup znanja i informacija koji omogućuje uvid u upravljanje. Menadžmentom često nazivamo i ljude koji upravljaju kompanijama, a katkad tom riječju opisujemo i djelatnost vođenja i upravljanja. Autori udžbenika Moderni menadžment, Samuel C. Certo i S. Trevis Certo, odabrali su definiciju prema kojoj je menadžment proces postizanja organizacijskih ciljeva radom s ljudima i ostalim resursima kompanije. Takva definicija uključuje tri glavna obilježja: aktivnosti u procesu moraju biti kontinuirane i povezane, težište je na postizanju organizacijskih ciljeva, a uz ljudske resurse koriste se i novčani resursi, sirovine i kapital.

donošenja odluka s međunarodnim posljedicama te razrađeni koraci uspješnog delegiranja. Dodano je cijelo novo poglavlje o kreativnosti i inovacijama, u kojem se posebno ističe korištenje interneta u poticanju kreativnih ideja te nove ideje u telekomunikacijskoj industriji. Poglavlje o informacijskoj tehnologiji opsežno je revidirano uz naglasak na korištenje informacijske tehnologije s ciljem zadržavanja radnika, na korištenje baza podataka za upravljanje informacijskim kanalima te na osmišljavanje i ugradnju korisnog informacijskog sustava. Često pitanje koje studenti postavljaju profesorima je kako najbolje i najbrže naučiti. U ostvarenju tog cilja podjednako je važno naučiti pojmove ali i kako te pojmove primijeniti. Moderni menadžment zato donosi i sveobuhvatni Portfelj vještina upravljanja, podijeljen na razumijevanje pojma upravljanja i primjenu vještina. Na kraju svakog poglavlja navode se primjeri iz prakse i zadaci za vježbu. Dodatni materijali za učenje dostupni su na internetu (www.prenhall.com/centro) ili na CD-ima.

www.privredni.hr Broj 3679, 30. svibnja 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Suradnja

Na prodaju vinograd, autosalon i zalihe tekstilne robe Vinograd, kuća i oranica, ukupne površine 1833 četvorna metra, prodaju se u Samoboru. Nekretnina se nalazi na adresi Giznik 53, Samobor, a dražba će se održati 3. lipnja na Općinskom sudu u Samoboru, Obrtnička 2, u sudnici broj 10. Jamčevinu od 10 posto treba uplatiti na sudski depozit Općinskog suda u Samoboru, broj 2390001-1300000074, s pozivom na broj 04 1979209-90727. Kupac potvrdu o uplati jamčevine mora predočiti sucu prije nego što se pristupi javnoj dražbi. Kuća s četiri apartmana, restoranom i dvorištem s bazenom prodaje se u naselju Kaštelir,

u Istarskoj županiji. Nekretnina je procijenjena na 3,2 milijuna kuna, a ne može se prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Ukupna površina iznosi 1097 četvornih metara. Dražba će se održati 3. lipnja na Općinskom sudu u Poreču, u sobi broj 3, u 9.30 sati. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a treba je uplatiti na račun Suda broj 23900011300002432, s pozivom na broj 06-37-09 i uplatnicu predočiti Sudu prije dražbe. Građevinsko zemljište u Novigradu, Istarska županija, prodaje se za 5,2 milijuna kuna. Dražba će se održati na Općinskom sudu u Bujama, 6. lipnja u 14 sati, u sobi broj 20. Nekretnina u naravi predstav-

lja građevinsko zemljište s izgrađenim objektom od 308 četvornih metara. Ukupna površina zemljišta je 1182 četvorna metra. Jamčevina iznosi 10 posto, a razgledavanje je moguće radnim danom od 8 do 10 sati u dogovoru sa sudskim ovršiteljem na telefon 052/725-230. Zgrada od 306 četvornih metara i oranica od 600 kvadrata prodaju se u Žeževici, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ukupna cijena iznosi 3,16 milijuna kuna, a dražba će se održati 6. lipnja u 8.30 sati, na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba broj 53/ II. Nekretnina se ne može prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevinu od 10 posto treba uplatiti na račun Suda 23900011300000195, model 00, šifra 88, poziv na broj 2011131-11, te dati na uvid sucu do početka dražbe. Stambeno-poslovna zgrada procijenjena na 2,02 milijuna kuna prodaje se u Vinkovcima. Ukupne je površine 387 četvornih metara, a nalazi se na adresi Kralja Zvonimira b.b. Dražba će se održati 7. lipnja na Općinskom sudu u Vinkovcima, u sobi broj 15/I. Zgrada s pripadajućim dvorištem ne može se prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Autosalon, servis i praonica, zajedno s parkiralištem bit će na dražbi 7. lipnja, u 10 sati, na Trgovačkom sudu u Osijeku. Nekretnina ima 1945 četvornih metara, a procijenjena je ukupno na 8,1 milijun kuna. Nekretnina se nalazi na adresi Ulica hrastova 2. Sve informacije o

nekretnini moguće je dobiti od 7 do 15 sati na telefon 031/209-353 ili mobitel 098/338-446. Jamčevina je 10 posto. Cjelokupna zaliha tekstilne trgovačke robe (ženske, muške i dječje konfekcije) te repromaterijal zagrebačkog poduzeća Kamensko prodaje se s rokom ponude 4. lipnja. Gotovi proizvodi procijenjeni su na 1,6 milijuna kuna, a repromaterijal na 902.395,48 kuna. Pisane ponude treba dostaviti u zatvorenoj omotnici na adresu Kamensko trgovina d.o.o. u stečaju, Ured stečajnog upravitelja, Mrazovićeva 10, 10000 Zagreb, p.p. 465. Razgledavanje robe i repromaterijala moguće je uz prethodni dogovor na telefon 01/4874-550 ili mobitel 091/5197-631. Višenamjenski strojevi za obradu drveta i metala (glodalice, bušilice, preše, viljuškari i kancelarijski materijal), procijenjeni ukupno na 6,4 milijuna kuna, prodaju se u Varaždinu. Dražba će se održati 7. lipnja u 10 sati na adresi Pavleka Miškine 59a u Varaždinu. Pregled pokretnina i uvid u pojedinačne cijene

Moj izziv - Maat Entertainment, Kranj, Slovenija, www.maatentertainment.com. Tvrtka traži korisnike licencije/proizvođače/distributere za hrvatsko i bosanskohercegovačko tržište na području odjeće, prehrane i pića, mobilnih sadržaja, igračaka, knjiga te ostalih dječjih proizvoda pod brendom Funny Face. Traže zainteresirane za izgradnju svježeg, vizualno dojmljivog i pozitivnog brenda. Kontakt: Matjaž Frelih, info@maatentertainment. com, +386 590 94000. Burza znanja

Burza znanja, Slavonski Brod, www.burzaznanja.com.hr. Burza znanja radi na principu prave burze s tim da trgujemo s idejama, gotovim inovacijama ili prodajemo znanje. S jedne strane imamo inovatore koji svoje inovacije oglašavaju na stranici, a s druge investitore koji kupuju ono što im treba ili oglašavaju koji problem trebaju otkloniti u procesu poboljšanja poslovanja. Na taj način povezujemo one koji imaju znanje i one koji imaju novac i žele ulagati u nove proizvode. Kontakt: Bratislav Bukvić, info@burzaznanja.com.hr, +385 35 225335, +385 98 464940. Brojilo kave

Tehno Futura, Sveta Nedelja, www.tehnofutura.hr. Tvrtka nudi digitalno brojilo kave, patentirani hrvatski proizvod koji služi za preciznu evidenciju espresso kave u ugostiteljstvu. Kontakt: Miroslav Kovač, m.kovac@dbk.hr, +385 1 3370089. Aditivi za piće

yet2.com Europe, Liverpool, Velika Britanija, www.yet2.com. Tvrtka traži aditive koji sprječavaju mikrobnu kontaminaciju pića (konzervanse za različita pića). Zainteresirani su i za nove proi-

Libertas Dubrovnik nabavlja gume za autobuse. Rok dostave ponuda je 6. lipnja.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Ambalaža i pakiranja u prehrambenoj industriji

GA Consulting, Koprivnica, www.gaconsulting.hr. Tvrtka specijalizirana za pružanje usluga iz područja ambalaže i tehnologije pakiranja u prehrambenoj industriji nudi svoje usluge. Kontakt: Goran Andrilović, goran.andrilovic@gaconsulting.hr, +385 48 221300, +385 99 2175139. Suradnja

Nord JSC, Devnya, Bugarska, www.nordbg.com. Tvrtka se bavi proizvodnjom nestandardne opreme i rezervnih dijelova za kemijsku, cementnu, brodogradilišnu, energetsku te ostale industrije. Tvrtka posjeduje veliki prostor, pogodan za skladišta (69.630 četvornih metara), raznovrsne prometne veze: blizina Varne zapad i Varne istok, luke Varna, carinarnice, pristup cestom do autoputa, vlastita željeznička linija na mjestu postrojenja koja se spaja s državnom željezničkom prugom. U 2009. godini tvrtka je izgradila sustav za zaštitu od korozije koji je u skladu s europskim ekološkim zahtjevima. Sustav se sastoji od komore za izbacivanje pijeska i komore za bojenje. NORD JSC je certificiran u skladu s DIN EN ISO 9001:2008 (DQS GmbH). Tvrtka posjeduje još nekoliko certifikata za kvalitetu. Traži poslovnu suradnju, zajedničko ulaganje ili investiranje u tvrtku. Kontakt: Velemira Nikolova, office@nordbg.com, +359 52 900877, +359 88 7497945.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Gume

za strojeve i opremu može se obaviti u sjedištu stečajnog dužnika, Pavleka Miškine 59a, radnim danom od 7 do 15 sati, uz najavu na telefon 042/350-883 ili mobitel 091/5707-442. Jamčevinu od 10 posto treba uplatiti do 6. lipnja.

zvode koji imaju antimikrobne učinke. Aditivi/konzervansi moraju odgovarati sljedećim zahtjevima: 1. moraju biti sigurni za potrošače, 2. moraju biti bezbojni, bez mirisa i bez okusa, 3. moraju imati sposobnost da djeluju kao konzervansi protiv bakterija, plijesni, kvasca i gljivica te da budu učinkoviti u manjim koncentracijama (ispod jedan posto) jer ne smiju promijeniti prirodu pića, 4. ne smiju utjecati na fizička svojstva i karakteristike pića, 5. to mora biti proizvod koji se može nanovo proizvesti. Kontakt: Conrad Shields, cshields@yet2.com, +44 7833 650559.

Oprema za rasvjetu

Hrvatska radiotelevizija nabavlja dijelove za opremu studijske i terenske rasvjete. Rok dostave ponuda je 7. lipnja. Laserski telefaks uređaji

Hrvatska pošta nabavlja 280 laserskih telefaks uređaja. Rok dostave ponuda je 10. lipnja.

Vozila hitne medicinske pomoći

Hitna medicinska pomoć Osječko-baranjske županije nabavlja tri vozila za hitnu medicinsku pomoć. Rok dostave ponuda 25. srpnja. REGIJA Kolica za prtljagu

Međunarodni aerodrom Sarajevo nabavlja 15 kolica za prtljagu. Rok dostave ponuda je 27. lipnja. Metalni kontejneri

JKP Bioktoš iz Užica nabavlja 170 metalnih kon-

tejnera. Rok dostave ponuda je 24. lipnja. Ortopedska i druga pomagala

Zavod zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog Kantona u Bihaću nabavlja ortopedska i druga pomagala. Rok dostave ponuda je 22. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 POSLOVNO IZVJEŠĆE

Privredni vjesnik Broj 3679, 30. svibnja 2011.

CROATIA zdravstveno osiguranje d.d., Miramarska 22, Zagreb

IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI (RAČUN DOBITI I GUBITKA) ZA 2010. GODINU Veza MRS/MSFI

MSFI 4 MSFI 4 MSFI 4 MRS 40 MRS 39 MRS 39 MRS 39 MRS 21

MSFI 4 MSFI 4 MSFI 4 MSFI 4 MRS 1.88 MRS 1.88 MRS 40 MRS 40 MRS 39 MRS 21

MRS 1.88 MRS 12

OPIS ZARAĐENE PREMIJE (PRIHODOVANE) Zaračunate bruto premije Ispravak vrijednosti i naplaćeni ispravak vrijednosti premije osiguranja Promjena bruto pričuva prijenosnih premija Ukupno zarađene premije PRIHODI OD ULAGANJA Prihodi od ulaganja u zemljišta i građevinske objekte Prihodi od kamata Nerealizirani dobici od ulaganja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Dobici od prodaje (realizacije) financijskih ulaganja Neto pozitivne tečajne razlike Ostali prihodi od ulaganja Ukupno prihodi od ulaganja OSTALI PRIHODI Ostali prihodi Ukupno ostali prihodi IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE (NETO) Likvidirane štete Promjena pričuva za štete Ukupno izdaci za osigurane slučajeve IZDACI ZA POVRATE PREMIJA (BONUSI I POPUSTI) Ovisni o rezultatu (bonusi) Neovisni o rezultatu (popusti) Ukupno izdaci za povrate premija POSLOVNI RASHODI (IZDACI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI), NETO Troškovi pribave Troškovi uprave (administrativni troškovi) Ukupno poslovni rashodi TROŠKOVI ULAGANJA Amortizacija (građevinski objekti koji ne služe društvu za provođenje djelatnosti) Usklađenje vrijednosti (smanjenje) ulaganja Gubici ostvareni pri prodaji (realizaciji) ulaganja Neto negativne tečajne razlike Ostali troškovi ulaganja Ukupno troškovi ulaganja OSTALI TROŠKOVI, UKLJUČUJUĆI VRIJEDNOSNA USKLAĐENJA Ostali troškovi i vrijednosna usklađenja Ukupno ostali troškovi, uključujući vrijednosna usklađenja DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA Porez na dobit DOBIT TEKUĆE GODINE OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT Ostala sveobuhvatna dobit UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA U 2010. GODINI

2010. HRK

2009. HRK

97.208.104 -970.335 3.138.331 99.376.100

97.006.681 -458.550 1.973.826 98.521.957

292.587 2.154.504 4.770 157.820 37.143 0 2.646.824

243.120 3.164.870 0 11.452 26.442 750 3.446.634

490.338 490.338

336.557 336.557

-59.993.224 -1.102.498 -61.095.722

-61.892.475 2.504.174 -59.388.301

-335.194 4.317.208 3.982.014

0 0

-6.967.485 -31.290.750 -38.258.235

-6.160.496 -30.641.952 -36.802.448

0 -527.895 0 -57.372 -68.623 -653.890

-109.745 0 -11.580 -22.616 0 -143.941

-795.991 -795.991 5.691.438 -1.352.133 4.339.305

-294.342 -294.342 5.676.116 -1.195.935 4.480.181

0 4.339.305

0 4.480.181

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU (BILANCA) NA DAN 31. PROSINCA 2010. GODINE Veza MRS/MSFI MRS 38 MRS 16 MRS 2 MRS 40 MRS 27 MRS 39 MRS 1.68 MRS 1.68 MRS 1.68 MRS 1.68

MRS 1.69 MRS 1.69 MRS 1.69 MRS 1.69 MSFI 4 MSFI 4 MSFI 4

POZICIJA NEMATERIJALNA IMOVINA Ostala nematerijalna imovina Ukupno nematerijalna imovina MATERIJALNA IMOVINA Oprema Ostala materijalna imovina i zalihe Ukupno materijalna imovina ULAGANJA Ulaganja u zemljišta i građevinske objekte koji ne služe za provođenje djelatnosti Ulaganja u podružnice, pridružena društva i sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima Ostala financijska ulaganja Ukupno ulaganja POTRAŽIVANJA Potraživanja iz neposrednih poslova osiguranja Ostala potraživanja Ukupno potraživanja OSTALA IMOVINA Novac u banci i blagajni Ukupno ostala imovina PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA Ostali plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda Ukupno plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda UKUPNO AKTIVA KAPITAL I REZERVE Upisani kapital Rezerve Preneseni gubitak Dobit tekuće godine Ukupno kapital i rezerve TEHNIČKE PRIČUVE Prijenosne premije, bruto iznos Pričuva šteta, bruto iznos Pričuve za povrate premija ovisne i neovisne o rezultatu (bonusi i popusti), bruto iznos Ukupno tehničke pričuve OSTALE PRIČUVE Pričuve za mirovine i slične obveze Ukupno ostale pričuve ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA OBVEZA Tekuća porezna obveza Ukupno odgođena i tekuća porezna obveza FINANCIJSKE OBVEZE Ostale financijske obveze Ukupno financijske obveze OSTALE OBVEZE Obveze iz neposrednih poslova osiguranja Ostale obveze Ukupno ostale obveze UKUPNO PASIVA

31.12.2010. HRK

31.12.2009. HRK

619.962 619.962

878.592 878.592

4.378.744 125.920 4.504.664

5.923.201 119.206 6.042.407

9.344.081 10.145.000 45.800.619 65.289.700

9.411.590 10.145.000 43.450.621 63.007.211

40.869.130 5.029.892 45.899.022

46.926.259 4.507.035 51.433.294

722.227 722.227

1.019.566 1.019.566

7.915 7.915 117.043.490

5.750 5.750 122.386.820

44.363.000 8.113.410 -401.043 4.339.305 56.414.672

44.363.000 5.133.229 0 4.480.181 53.976.410

41.678.264 8.945.459 4.880.000

44.816.594 7.842.961 8.862.014

55.503.723

61.521.569

1.690.000 1.690.000

150.000 150.000

227.346 227.346

1.195.935 1.195.935

83.855 83.855

22.435 22.435

69.267 3.054.627 3.123.894 117.043.490

2.404.441 3.116.030 5.520.471 122.386.820

Mišljenje nezavisnog ovlaštenog aktuara o stanju tehničkih pričuva osiguranja za Croatia zdravstveno osiguranje d.d. na dan 31.12.2010. godine Na osnovi podataka koje sam dobila i za koje odgovara Uprava CROATIA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA d.d. utvrdila sam da je na dan 31.12.2010. godine CROATIA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE d.d. formiralo slijedeće tehničke pričuve: 1. Pričuve za prijenosne premije 2. Pričuve štete 3. Pričuve za bonuse i popuste. Stoga temeljem članka 9. Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društava za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje (NN 119/09) i članka 155. stavka 2. Zakona o osiguranju (NN 151/05, 87/08 i 82/09) kao nezavisni ovlašteni aktuar dajem slijedeće mišljenje o stanju tehničkih pričuva CROATIA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA d.d.

Smatram da su tehničke pričuve CROATIA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA d.d. na dan 31.12.2010. godine obračunate korektno, u skladu s Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja (NN 97/09, 135/09 i 150/09), načelima struke osiguranja i aktuarske struke. Stoga potvrđujem pozitivno Mišljenje o obračunu tehničkih pričuva imenovanog ovlaštenog aktuara CROATIA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA d.d. Pula, 22. travnja 2011. godine Iva Tkalac, prof. mat. i inf. ovlašteni aktuar

Opis

Stanje 1. siječnja 2009. godine Povećanje upisanog kapitala Raspored dobiti 2008. godine Dobit tekuće godine Stanje 31. prosinca 2009. godine Stanje 1. siječnja 2010. godine Promjena računovodstvenih politika Ispravak pogreški prethodnog razdoblja Stanje 1. siječnja 2010. godine (prepravljeno) Raspored dobiti 2009. godine Isplata dobiti Dobit tekuće godine Stanje 31. prosinca 2010. godine

Uplaćeni kapital redovne dionice HRK 29.363.000 15.000.000 0 0 44.363.000

Zakonske rezerve

Statutarne rezerve

Ostale rezerve

Dobit tekuće godine

UKUPNO

HRK 1.101.624 0 2.563.814 0 3.665.438

Zadržana dobit/ preneseni gubitak HRK 0 0 0 0 0

HRK 916.400 0 551.391 0 1.467.791

HRK 0 0 0 0 0

HRK 3.115.205 0 -3.115.205 4.480.181 4.480.181

HRK 34.496.229 15.000.000 0 4.480.181 53.976.410

44.363.000 0 0

1.467.791 0 0

0 0 0

3.665.438 0 0

0 448.957 -850.000

4.480.181 0 0

53.976.410 448.957 -850.000

44.363.000 0 0 0 44.363.000

1.467.791

3.665.438

-401.043

4.480.181

53.575.367

224.009 0 0 1.691.800

1.120.045 0 0 1.120.045

1.636.127 0 0 5.301.565

0 0 0 -401.043

-2.980.181 -1.500.000 4.339.305 4.339.305

0 -1.500.000 4.339.305 56.414.672

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU ZA 2010. GODINU - NEIZRAVNA METODA POZICIJA

2010. HRK

2009. HRK

5.691.438 2.111.088 -4.770 -553.089 7.244.667 -1.300.000 2.900.000 5.534.272 -6.714 -2.165 -6.017.846 -968.590 61.420 -856.577 0 -656.200 -1.124.787 5.463.680

5.676.116 2.159.635 0 96.689 7.932.440 6.784.845 -6.410.000 -4.312.260 -32.419 519 -4.477.999 -207.482 22.435 3.591.623 -189.062 -5.229.800 -1.403.417 1.299.223

0 -218.209 -89.792 0 27.749.403 -31.682.192 -4.240.790

35.308 -343.712 -550.472 -2.040.058 14.696.954 -27.151.406 -15.353.386

0 -1.500.000 -1.500.000

15.000.000 0 15.000.000

ČISTI NOVČANI TIJEK UČINCI PROMJENE TEČAJEVA STRANIH VALUTA NA NOVAC SMANJENJE/POVEĆANJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA

-277.110 -20.229 -297.339

945.837 3.826 949.663

NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA DAN 1. SIJEČNJA NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA DAN 31. PROSINCA SMANJENJE/POVEĆANJE NOVC A I NOVČANIH EKVIVALENATA

1.019.566 722.227 -297.339

69.903 1.019.566 949.663

Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti Dobit prije poreza Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine Umanjenje vrijednosti i dobici od svođenja na fer vrijednost Ostala usklađenja Novčani tijek prije promjene poslovne imovine i obveza Povećanje/smanjenje ulaganja koja se vrednuju po fer vrijednosti Smanjenje/povećanje depozita, zajmova i potraživanja Smanjenje/povećanje potraživanja Povećanje ostale imovine Povećanje/smanjenje plaćenih troškova budućeg razdoblja Smanjenje tehničkih pričuva Smanjenje poreznih obveza Povećanje financijskih obveza Smanjenje/povećanje ostalih obveza Smanjenje odgođenog plaćanja troškova Povećanje/ smanjenje poslovne imovine i obveza Plaćeni porez na dobit Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti Novčani tokovi iz investicijskih aktivnosti Primici od prodaje materijalne imovine Izdaci za nabavu materijalne imovine Izdaci za nabavu nematerijalne imovine Izdaci za nabavu građevinskih objekata koji ne služe za obavljanje djelatnosti Primici od ulaganja koja se drže do dospjeća Izdaci za ulaganja koja se drže do dospjeća Neto primici od investicijskih aktivnosti Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti Novčani primici uskljed povećanja temeljnog kapitala Novčani izdaci za isplatu udjela u dobiti (dividendi) Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti

Vesna Dulibić Predsjednica Uprave

Hrvoje Parlov Zamjenik člana Uprave BDO Croatia d.o.o. Trg J. F. Kennedy 6b 10000 Zagreb

IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORA Vlasnicima i Upravi društva Croatia zdravstveno osiguranje d.d., Zagreb Predmet revizije Obavili smo reviziju priloženih financijskih izvještaja društva Croatia zdravstveno osiguranje d.d., Zagreb («Društvo»), koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju (bilancu) na dan 31. prosinca 2010. godine, izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (račun dobiti i gubitka), izvještaj o stanju i promjenama kapitala i izvještaj o novčanom toku za tada završenu godinu, te sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih bilješki s objašnjenjima. Reviziju financijskih izvještaja Društva za godinu koja je završila 31. prosinca 2009. godine obavila je druga revizorska kuća koja je u svom izvještaju od 18. ožujka 2010. godine izrazila mišljenje bez rezerve. Odgovornost Uprave Društva za financijske izvještaje Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivnu prezentaciju financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja odobrenim za primjenu u Republici Hrvatskoj. Ta odgovornost uključuje: oblikovanje, uvođenje i održavanje internih kontrola relevantnih za sastavljanje i objektivnu prezentaciju financijskih izvještaja bez materijalno značajnih pogrešaka u prikazu, kao posljedica prijevare ili pogreške, izbor i primjenu prikladnih računovodstvenih politika te davanje računovodstvenih procjena koje su primjerene u danim okolnostima. Odgovornost revizora Naša je odgovornost izraziti mišljenje o tim financijskim izvještajima zasnovano na obavljenoj reviziji. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike te reviziju planiramo i obavljamo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikaza.

Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o prosudbi revizora, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih prikaza u financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole važne za subjektovo sastavljanje i objektivnu prezentaciju financijskih izvještaja kako bi oblikovao revizijske postupke koji su prikladni u danim okolnostima, ali ne i za izražavanje mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva. Revizija također obuhvaća ocjenu prikladnosti primjenjenih računovodstvenih politika i razboritosti računovodstvenih procjena Uprave, kao i ocjenu cjelokupne prezentacije financijskih izvještaja. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i čine prikladnu osnovu za izražavanje našeg revizorskog mišljenja. Mišljenje Prema našem mišljenju, financijski izvještaji pružaju realan i objektivan prikaz financijskog položaja društva Croatia zdravstveno osiguranje d.d., Zagreb na dan 31. prosinca 2010. godine, te rezultate njegova poslovanja i njegove novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja odobrenim za primjenu u Republici Hrvatskoj. U Zagrebu, 23. veljače 2011. godine

Ines Rožić, ovlašteni revizor

Jeni Krstičević, predsjednica uprave

SVIJET FINANCIJA 29

www.privredni.hr Broj 3679, 30. svibnja 2011.

( 238 kn

veća neto plaća u ožujku

( 7894 kn

*vijesti

iznosila prosječna bruto plaća

LAGANO NIZBRDO

OŽUJSKA NETO PLAĆA 5480 KUNA Iako je prosječna neto plaća u prvom kvartalu zabilježila nominalan rast od 1,8 posto na godišnjoj razini, realno je manja 0,4 posto

akon tri uzastopna mjeseca pada, prosječna neto plaća u ožujku je zabilježila rast na mjesečnoj razini. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna je neto plaća u ožujku iznosila 5480 kuna, što je nominalno 238 kuna ili 4,5 posto više nego u veljači. U odnosu na ožujak 2010., dakle na godišnjoj razini, ona i dalje bilježi nominalni rast što je posljedica ukidanja kriznog poreza na plaće, mirovine i ostala primanja, koji se obračunavao na iznos neto plaće, te promjena u sustavu poreza na dohodak. Međutim, kada se nominalni godišnji rast, koji je iznosio 2,3 posto, ko-

rigira za stopu inflacije, očito je da prosječna neto plaća na godišnjoj razini i dalje bilježi pad - od 0,3 posto, i to četvrti mjesec zaredom. Slična kretanja mogu se primijetiti i na razini prvog tromjesečja. Iako je prosječna neto plaća zabilježila nominalan rast od 1,8 posto u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine, u realnom je izrazu ostvarila pad od 0,4 posto. Kao i kod neto plaće, i prosječna je bruto plaća u ožujku zabilježila razmjerno snažan rast u odnosu na veljaču. U tom je mjesecu prosječna bruto plaća iznosila 7894 kune, što je 411 kuna ili 5,5 posto više nego u veljači. Na godišnjoj razini nomi-

nalni je rast osjetno manji nego kod neto plaća (+0,8 posto). Iščekivanje blagoga rasta Naime, budući da se posebni porez na plaće, mirovine i ostala primanja obračunavao na iznos neto plaće, pozitivan doprinos na bruto plaće s te je strane izostao. Prosječ-

Prosječna bruto plaća 411 kuna viša nego u veljači na bruto plaća za prvo tromjesečje iznosila je 7672 kune, što je u nominalnom izrazu samo 0,5 posto više u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine pa je realno ostva-

ren pad od 1,7 posto godišnje. “Provedene promjene u sustavu oporezivanja dohotka i ukidanje kriznog poreza najviše su utjecali na nominalni godišnji rast neto dohotka građana, a tako će ostati i u sljedećim mjesecima. U cijeloj 2011. godini očekujemo blage prosječne nominalne stope rasta pa će realna promjena isplaćene prosječne neto plaće, uz očekivanu prosječnu stopu inflacije od tri posto, biti blago negativna (-0,6 posto). Uz stagnaciju plaća, slabo tržište rada (malu zaposlenost i visoku nezaposlenost) te visoku razinu pesimizma, potrošnja stanovništva je ograničena”, kažu analitičari RBA.

PODUZETNICI U 2010.

Neto gubitak 1,7 milijardi kuna

Javni dug dosegao 58,8 posto BDP-a Dug konsolidirane opće države uvećan za državna jamstva i dug HBOR-a na kraju 2010. godine iznosio je 196,4 milijarde kuna, odnosno, 58,8 posto ukupnog BDP-a. Javni dug povećan je u godinu dana za 8,4 posto. Državna jamstva iznosila su 44,5 milijardi kuna (15,4 posto više nego u 2009.). Javni dug mogao bi se povećati i za 11 milijardi kuna jamstava brodogradilištima, koje je Vlada u procesu restrukturiranja brodogradnje odlučila preuzeti u javni dug. Rebalansa proračuna neće biti Ministrica financija Martina Dalić izjavila je u Saboru da ove godine neće biti rebalansa proračuna, osobito ne takvog koji bi širio fiskalne neravnoteže. Na raspravi o izvršenju državnog proračuna u 2010. u Odboru za financije, ministrica Dalić istaknula je da ove godine nije bilo jednokratnih prihoda proračuna kao prošle godine, pa smatra da rebalans nije potreban. Opozicijski zastupnici upozorili su na slabije punjenje proračuna od četiri posto u prva četiri mjeseca. No predstavnici Vlade su i na sjednici GSV-a odbacili najave o mogućem rebalansu proračuna. EBRD priprema zajam za HEP

Prema Fininim podacima u 2010. godini, u odnosu na 2009. poduzetnici su povećali izvoz za 11,5 posto, dok je uvoz smanjen za 8,9 posto U Registru godišnjih financijskih izvještaja koji vodi Financijska agencija (Fina) za 96.758 poduzetnika evidentirani su godišnji financijski izvještaji te druga dokumentacija koju su podnijeli u skladu sa Zakonom o radu. Prema podacima prikazanim u godišnjim financijskim izvještajima, poduzetnici su u 2010. godini ostvarili 1,7 milijardi neto gubitka (dobit minus gubici), prema 2,4 milijarde kuna neto do-

biti u 2009. godini. Dobit u ovom razdoblju u iznosu od 28,2 milijarde

od 598,2 milijarde kuna i 593,8 milijardi kuna ukupnih rashoda.

Vanjskotrgovinski suficit lani je dosegao 1,4 milijarde kuna kuna ostvario je 55.541 poduzetnik, dok je gubitke ukupne vrijednosti 29,9 milijardi kuna iskazalo 41.217 poduzetnika. Rezultat je to ostvarenog ukupnog prihoda

Poduzetnici obveznici poreza na dobit u prošloj godini izvezli su robe na strana tržišta u vrijednosti 90,1 milijarde kuna i uvezli robe za 88,7 milijardi kuna te su ostvari-

li trgovinski suficit od 1,4 milijarde kuna. U 2010. godini, u odnosu na 2009. poduzetnici su povećali izvoz za 11,5 posto, dok je uvoz smanjen za 8,9 posto. U odnosu na prethodnu, 2009. godinu, broj zaposlenih je smanjen za 2,9 posto, ukupni prihodi za dva posto, ukupni rashodi za 1,5 posto, dok je dobit povećana za 13,8 posto. Porasli su gubici razdoblja (gubitak nakon oporezivanja) za 33,6 posto te je zbog većeg povećanja gubitaka od povećanja

dobiti ostvaren konsolidirani financijski rezultat neto gubitak (dobit minus gubici) nakon ostvarene neto dobiti u 2009. godini. Tijekom prošle godine poduzetnici su u dugotrajnu imovinu investirali 37,8 milijardi kuna, što je 25,2 posto manje nego godinu dana ranije. Za svoj su rad zaposlenici kod poduzetnika primili u protekloj godini prosječnu mjesečnu neto plaću od 4664 kune, što je nominalno 0,2 posto više nego 2009. (V.A.)

Europska banka za obnovu i razvoj razmatra dodjeljivanje zajma od 123,2 milijuna eura za Hrvatsku elektroprivredu, objavljeno je na web stranici EBRD-a. Riječ je o mogućem zajmu za gradnju hidroelektrane Ombla kod Dubrovnika. Elektrana vrijedna 152,4 milijuna eura imala bi 68 megavata. EBRD razmatra i investiciju od 23 milijuna u Kaštelanskom zaljevu. Zajam bi bio dodijeljen splitskoj tvrtki Vodovod i kanalizacija.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3679, 30. svibnja 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

S nestpljenjem se čeka nova aukcija trezorskih zapisa Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

rlo visoka likvidnost sustava zadržala se i u proteklome razdoblju. Obilna ponuda novca uz skromnu potražnju te iznimno niska kamatna stopa glavne su karakteristike novčanog tržišta već dulje vrijeme. U takvom okruženju trgovanje sudionika je smanjeno, a zbog međusobnih limita dio potražnje ostaje nenamiren unatoč visokoj ponudi viškova. Osim limita, koji su glavni razlog što dio potražnje ostaje nenamiren, pojedini sudionici nisu spremni plasirati svoja sredstva uz tako niske kamatne sto-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

200

100

23.5.2011.

24.5.2011.

pe. Zbog skučenog izbora ostalih instrumenata novčanog tržišta, značajni viškovi likvidnosti depozitnih institucija krajem dana usmjeravaju se u središnju banku kao prekonoćni depozit uz kamatnu stopu od 0,25 posto.

25.5.2011.

26.5.2011.

27.5.2011.

Iako su tijekom ovoga razdoblja na deviznom tržištu prevladavali deprecijacijski pritisci na kunu u odnosu na euro, što inače za ovaj dio godine nije uobičajeno, nije došlo do promjene odnosa ponude i potražnje na novčanom

23.5.’11. - 27.5.’11.

16.5.’11. - 20.5.’11.

ponedjeljak

utorak

tržištu. Prosječna kamatna stopa na Tržištu novca za prošli tjedan iznosila je 0,86 posto. U idući četvrtak dospijeva 640 milijuna kuna i 102,8 milijuna eura trezorskih zapisa Ministarstva financija. Nakon gotovo mjesec dana

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

srijeda

četvrtak

petak

pauze, aukcija trezorskih zapisa koja je najavljena za sljedeći tjedan čeka se s nestrpljenjem. Planirani iznos izdanja je 900 milijuna kuna i to 100 milijuna s rokom dospijeća od 91 dan, 100 milijuna s rokom dospijeća od 182 dana i

700 milijuna s rokom dospijeća od 364 dana. Planirani iznos izdanja trezorskih zapisa u eurima je 10 milijuna eura s rokom dospijeća od 364 dana. Realno je očekivati veliki interes sudionika za upisom zapisa s obzirom na visoku likvidnost sustava, nedostatnu potražnju za novcem i vrlo niske kamatne stope. U takvim uvjetima izgledno je i smanjenje prinosa na trezorske zapise. Za sada nema nikakvih naznaka da će se sadašnji pokazatelji na novčanom tržištu mijenjati. Vrlo visoka likvidnost sustava te obilna ponuda novca i dalje će podržavati iznimno nisku kamatnu stopu.

MIROVINSKI FONDOVI

Švicarski franak zadržao se iznad šest kuna

Mirex u usponu

Nakon što je početkom proteklog tjedna probio “magičnu granicu” od šest kuna, švicarski franak

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog tjedna je narasla na 162,6445 bodova. No to je još 0,0522 boda manje od vrhunca postignutog 19. svibnja.

valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

EUR

7.45

5,584564

kanadski dolar

čala jedino prema dolaru i to za blagih šest lipa. Dolar je na kraju tjedna vrijedio 5,23 kune.

USD

5.3

CHF

6.15

7.44

5.30

6.10

7.43

5.28

6.05

7.42

5.26

6.00

7.41

5.24

5.95

7.40

5.22

5.90

5,352275

JPY

japanski jen (100)

6,459547

CHF

švicarski franak

6,104335

GBP

britanska funta

8,60426

USD

američki dolar

5,234006

EUR

euro

7,437522

Izvor: HNB

tjednu i prema euru koji je dosegnuo najveću cijenu od 7,43 kune. Kuna je u proteklome tjednu oja-

je iznad te razine ostao do kraja tjedna, završivši ga na 6,10 kuna. Domaća valuta oslabila je u prošlom

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

164

162

160

158

primjena od 28. svibnja 2011. 24.5.

25.5.

26.5.

27.5.

28.5.

24.5.

25.5.

26.5.

27.5.

28.5.

24.5.

25.5.

26.5.

27.5.

158 26.4.

6.4.

16.5.

26.5.

23.5.

24.5.

25.5.

26.5.

28.5.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 26.5.2011.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Nesigurnost u eurozoni trese burze Nesigurnost u eurozoni se nastavlja. Međunarodni monetarni fond najavio je čak da će obustaviti sljedeću tranšu pomoći 6100 6040

Grčkoj ako ta zemlja jasnije ne pokaže da će stabilizirati svoje gospodarstvo u idućih 12 mjeseci. MMF ima teškoća i u usu12600

FTSE 100

12520

glašavanju s Europskom unijom o novim načinima pomoći europskim zemljama u teškoćama. Uz Grčku, problemi s dugovi3020

Dow Jones

2960

5980

12440

2900

5920

12360

2840

5860

12280

2780

5800

12200 23.5.

5000 4700

24.5.

25.5.

26.5.

27.5.

CAC40

2720 23.5.

7640 7520

24.5.

25.5.

26.5.

27.5.

23.5. 10200

DAX

10000

4400

7400

9800

4100

7280

9600

3800

7160

9400

3500

7040 23.5.

24.5.

25.5.

26.5.

27.5.

NASDAQ

24.5.

25.5.

26.5.

27.5.

25.5.

26.5.

27.5.

NIKKEI 225

9200 23.5.

24.5.

25.5.

26.5.

27.5.

23.5.

24.5.

ma kompliciraju se i u Italiji, a novi financijski bolesnik je i Belgija. Nakon informacija da je američki rast BDP-a iznosio 1,8 posto, što je manje od očekivanog te da je agencija Fitch snizila japanski rejting sa “stabilnog” u “negativan”, analitičari OECD-a zaključili su da bi globalni oporavak mogao biti mnogo sporiji od očekivanog. U pojedinim zemljama bi moglo doći do stagflacije i rasta nezaposlenosti. Sve se to odrazilo i na burze. U SAD-u su, primjerice, na mjesečnoj razini burzovni indeksi pali za četiri posto.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 165,4163 AZ obvezni mirovinski fond 167,1973 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 154,9177 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 161,2432 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 162,6445 MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 170,8986 AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 204,8372 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 122,9947 CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 140,7444 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 135,6195 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 156,3477 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 192,3362 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 187,7961 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 201,3872 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 146,2188 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 123,4680 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 107,7529 CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 163,8106 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 111,7156 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 120,8197 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 171,3777 Zatvoreni dobrovoljni mir. fond Hrvatskog liječničkog sindikata 150,8494 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen 121,5032 108,8015 Zatvoreni dobrovoljni mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 134,8914 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3679, 30. svibnja 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 348,245 milijuna kuna

Đuro Đaković uzletio 20 posto Marko Repecki www.hrportfolio.com Proteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 82,559 milijuna kuna što je pad od 1,38 posto u odTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Ingra d.d. Dom Holding d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Belje d.d. Dalekovod d.d. Dalekovod d.d. Atlantic Grupa d.d. Podravka d.d.

nosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 0,41 posto na 2252,74 boda, dok je Crobex10 tjedan završio na 1234,28 bodova što je pad od 0,11 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih te-

tjedna promjena -0,64% +12,20% +11,18% +20,44% +2,05% +3,25% +5,34% -2,11% -1,33% -1,51%

zadnja cijena 259,05 14,53 92,50 47,90 1.485,00 96,02 257,98 268,20 735,10 325,01

promet 22.703.575,44 8.033.192,92 5.278.857,25 4.798.477,43 3.569.973,40 3.348.123,79 2.733.726,25 2.405.095,17 2.101.216,46 1.772.171,20

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 82.559.514,49 kn

lekomunikacija kojom je ostvareno 22,703 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 259,05 kuna što je pad od 0,64 posto. Najveći porast među najtrgovanijima, zabilježila je dionica Đuro Đaković 10 dionica s najvećim rastom cijene Proficio d.d. Elektrometal d.d. Excelsa nekretnine d.d. Transadria d.d. Varteks d.d. Đuro Đaković Holding d.d. PPK Karlovačka mesna ind. d.d. Slobodna Dalmacija d.d. Hoteli Omišalj d.d. Kutjevo d.d.

Holdinga koja je porasla za 20,44 posto, na 47,90 kuna. Njome je trgovano u vrijednosti od 4,798 milijuna kuna. Najveći pad imala je povlaštena dionica Adrisa. Pala je za 2,11

tjedna promjena +27,49% +24,14% +23,26% +21,71% +20,93% +20,44% +20,00% +19,45% +18,40% +16,25%

zadnja cijena 17,90 180,00 53,00 998,00 26,00 47,90 599,99 24,20 13,00 34,99

promet 105.257,09 19.440,00 240.141,65 5.298,00 307.813,70 4.798.477,43 2.399,96 9.683,47 2.600,00 419,88

INVESTICIJSKI FONDOVI

kih fondova zabilježili su Ilirika Gold (+3,54 posto) i NFD Aureus US Algorithm (+2,14 posto). Najveći gubitnik kod dioničkih fondova bio je fond AC Rusija kojem je vrijednost smanjena za -2,85 posto, a slijedi ga VB Crobex10 s padom od 1,67 posto. Kod mješovitih

isen Prestige s padom od 0,48 posto. Jedini dobitnik kod obvezničkih fondova je Capital One (+0,04 posto) dok je najveći pad zabilježio OTP euro obveznički (-0,51 posto). Slijedi ga HPB Obveznički s padom od 0,22 posto. Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,42 posto.

fondova najveći dobitnik je ZB Global koji je ostvario porast vrijednosti od 1,10 posto a slijedi ga ICF Balanced s porastom od 1,05 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond C-Premium kojem je vrijednost smanjena za 0,52 posto. Iza njega je Raiffe-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 19. - 26. svibnja 2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

97,3863

-0,10

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,3208 43,3335 8,4927 132,1200 12,6678 104,8100 106,8800 78,1173 159,6274 62,6800 88,1587 93,9405 94,4100 93,5742 103,2400 53,3717 60,9092 40,5959 26,7040 77,6422 51,1768 68,8275 73,5571 5412,0600 98,4373 14,1444 36,3500 48,4231 7,0639 56,0200 45,0747 83,3225 52,1144 461,2476 333,7426 93,2378 90,5700 320,4809 75,1600 135,3694 114,3359 10,6487 115,2031 102,8573 109,2258 10,6875

1,73 -0,53 -0,16 0,08 -0,51 -1,13 -0,49 1,29 0,07 -0,76 0,62 0,64 -0,08 -1,20 1,62 0,60 0,43 -2,85 0,64 -0,34 -0,32 0,30 0,60 -0,01 -0,90 -0,72 0,39 -0,29 -0,46 0,43 -0,70 -0,76 -0,85 -0,04 1,28 -0,23 1,27 0,21 -0,46 2,14 -0,22 -0,30 -0,81 -0,08 -1,67 1,28

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

zadnja vrijednost 2.252,74 1.234,28 97,95

posto, na 268,20 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 2,405 milijuna kuna. Svih 10 najtrgova-

tjedna promjena +0,41% -0,11% -0,11%

nijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a šest ih je zabilježilo porast cijene.

10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena

IPK Osijek d.d. Montmontaža d.d. Hoteli Podgora d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Istraturist Umag d.d. Sunčani Hvar d.d. Validus d.d. Božjakovina d.d. Vis d.d. HG Spot d.d.

-38,88% -18,18% -17,99% -10,45% -8,83% -6,86% -6,39% -5,71% -5,00% -4,79%

zadnja cijena 18,33 9.000,00 21,33 3.000,00 240,04 47,50 12,15 115,05 19,00 15,70

promet 1.926,00 9.000,00 1.959,90 626.088,98 837.431,75 11.383,90 708.487,87 4.061,50 950,00 29.157,74

*vijesti

Gubitnik tjedna je AC Rusija Proteklog tjedna bio je podjednak broj fondova s porastom odnosno padom vrijednosti udjela: četrdeset i osam od ukupno devedeset i dva fonda ostvarilo je porast vrijednosti. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -2,58 posto pa do +3,54 posto. Najveći porast kod dionič-

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

97,9400 91,8058

*Tjedna promjena [%] 0,71 3,54

€ € kn € kn € kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

128,3700 143,9300 110,1526 10,1364 124,6197 151,5100 165,7995 104,5740 114,5485 8,1070 147,8294 79,4057 5,7300 69,5114 10,7377 118,4108 108,2200

-0,37 1,10 0,58 -0,31 1,05 -0,46 -0,20 0,55 0,48 -0,28 0,03 -0,07 -0,52 0,86 -0,29 0,20 -0,48

€ € € € € kn € €

161,0600 11,7517 177,8000 131,9226 134,7100 166,8273 128,8347 125,9376

-0,14 -0,21 -0,18 -0,08 -0,09 0,04 -0,22 -0,51

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

133,6809 164,5005 141,0109 127,0982 146,7900 140,0300 140,5639 136,8403 125,2058 133,6503 124,0375 118,5885 11,4733 109,6638 10,8059 103,9169 107,0100 100,8082

0,04 0,03 0,04 0,04 0,04 0,04 0,06 0,05 0,01 0,04 0,03 0,06 0,05 0,05 0,06 0,42 0,08 0,04

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

Dobit Hrvatske pošte 35,3 milijuna kuna Hrvatska pošta je u 2010. godini ostvarila 35,3 milijuna kuna dobiti, priopćeno je iz te kompanije. Prihodi su povećani na 1,7 milijardi kuna, dok je s druge strane nastavljen trend smanjenja ukupnih rashoda. Oni su iznosili 1,66 milijardi kuna te su u odnosu na 2009. godinu smanjeni za 14,3 posto. EBITDA marža Hrvatske pošte u 2010. godini iznosila je 123,7 milijun kuna te je u odnosu na 2009. godinu (45,8 milijuna kuna) povećana 2,7 puta. Hrvatska pošta je i u prvom kvartalu 2011. godine ostvarila neto dobit od 9,4 milijuna kuna. BDP manji za 0,9 posto Hrvatski bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju ove godine manji je za 0,9 posto u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Riječ je o nešto većoj stopi pada nego u tromjesečju prije, s obzirom na to da je u četvrtom tromjesečju 2010. u odnosu na isto razdoblje 2009., BDP realno pao za 0,6 posto. Pad BDP-a počeo je u prvom kvartalu 2009., a u dvogodišnjem je razdoblju prekinut jedino u trećem tromjesečju prošle godine, kada je zabilježen njegov blagi rast, za 0,3 posto. Centar banka želi Obrtničku banku Centar banka ponudila je za preuzimanje Obrtničke štedne banke 40 miliju-

na kuna, objavio je dnevni list Business.hr pozivajući se na izvore iz bankarskih krugova. Ponudu je potvrdio i Ivo Markotić, predsjednik Uprave Centar banke. Sljedeći je korak da likvidatori analiziraju ponudu i ako ona bude udovoljavala uvjetima natječaja, bit će prezentirana velikim deponentima, među kojima je jedan od najvažnijih Grad Zagreb. Obrtnička štedna banka našla se na prodaji početkom studenog prošle godine nakon što je HNB u nju uvela posebnu upravu kako bi joj osigurao financijsku stabilnost. Poslodavci zadovoljni radom HNB-a

Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca zadovoljni su radom Hrvatske narodne banke jer je u krizi uspjela sačuvati stabilnost sustava i osloboditi znatna sredstva da bi se povećala likvidnost bankarskog sustava. Nakon sjednice Gospodarskog socijalnog vijeća Matko Bolanča, predsjednik Uprave Plive, u ime HUP-a zatražio je da se dobra likvidnost bankarskog sustava što prije prelije na gospodarstvo preko nižih kamatnih stopa i jeftinijih kredita. Niže kamatne stope za kredite podržao je i Krešimir Sever, predstavnik sindikata u GSV-u.