e-pv 3680 by NEstar

Slab odziv privrednika Rok za predaju zahtjeva za reprogramiranje poreznog duga istječe 19. srpnja, zainteresiranih baš i nema

Samo najbolje za naše pivo Najveća tvornica pivarskog slada u regiji, Slavonija slad u Novoj Gradiški, profilirala se u proizvođača najviše kvalitete

3, 2, 1... Varaždin! Po udjelu u ukupnom izvozu su treći, po robnoj razmjeni drugi, po stopi izvoznog rasta prvi u Hrvatskoj

TEMA TJEDNA STR. 4

PRIČA S RAZLOGOM STR. 12

AKTUALNO STR. 8

3 6 8 0

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 6. lipnja 2011. Godina LVIII / Broj 3680. www.privredni.hr

privredni vjesnik

INTERGRAFIKA I MODERNPAK / NOVO ULAGANJE NEXE GRUPE / PREDSTAVLJANJA / REGIJA / STIL / SVIJET FINANCIJA ANALIZA HGK-a, HOK-a I IJF-a

POTPORA ZA EDUKACIJU IMA, ZAŠTO SE NE KORISTE? Procedura za korištenje potpora toliko je složena da se poduzetnici radije odlučuju sami plaćati dodatno obrazovanje ili prekvalifikaciju kadrova >>10-11

POS PRILEBAN EEN OG info

Što prise donosi Europ e Net w

Enter

ork

INTERVJU: ERNEST TOLJ

BAVARCE ZANIMA ENERGETIKA I PROMET

>> 7

>> 6

Naša tvornica kabela u Jakovlju bit će najrentabilnija i najsavršenija u Europi, kaže većinski vlasnik Eurocable Grupe

Poslovna delegacija od 40 poduzetnika iz Bavarske raspitivala se u Zagrebu za mogućnosti ulaganja

POSLOVNO IZVJEŠĆE

Privredni vjesnik Broj 3680, 6. lipnja 2011.

CROATIA zdravstveno osiguranje d.d., Miramarska 22, Zagreb

IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI (RAČUN DOBITI I GUBITKA) ZA 2010. GODINU OPIS ZARAĐENE PREMIJE (PRIHODOVANE) Zaračunate bruto premije Ispravak vrijednosti i naplaćeni ispravak vrijednosti premije osiguranja Promjena bruto pričuva prijenosnih premija Ukupno zarađene premije PRIHODI OD ULAGANJA Prihodi od ulaganja u zemljišta i građevinske objekte Prihodi od kamata Nerealizirani dobici od ulaganja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Dobici od prodaje (realizacije) financijskih ulaganja Neto pozitivne tečajne razlike Ostali prihodi od ulaganja Ukupno prihodi od ulaganja OSTALI PRIHODI Ostali prihodi Ukupno ostali prihodi IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE (NETO) Likvidirane štete Promjena pričuva za štete Ukupno izdaci za osigurane slučajeve IZDACI ZA POVRATE PREMIJA (BONUSI I POPUSTI) Ovisni o rezultatu (bonusi) Neovisni o rezultatu (popusti) Ukupno izdaci za povrate premija POSLOVNI RASHODI (IZDACI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI), NETO Troškovi pribave Troškovi uprave (administrativni troškovi) Ukupno poslovni rashodi TROŠKOVI ULAGANJA Amortizacija (građevinski objekti koji ne služe društvu za provođenje djelatnosti) Usklađenje vrijednosti (smanjenje) ulaganja Gubici ostvareni pri prodaji (realizaciji) ulaganja Neto negativne tečajne razlike Ostali troškovi ulaganja Ukupno troškovi ulaganja OSTALI TROŠKOVI, UKLJUČUJUĆI VRIJEDNOSNA USKLAĐENJA Ostali troškovi i vrijednosna usklađenja Ukupno ostali troškovi, uključujući vrijednosna usklađenja DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA Porez na dobit DOBIT TEKUĆE GODINE OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT Ostala sveobuhvatna dobit UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA U 2010. GODINI

2010. HRK

2009. HRK

97.208.104 -970.335 3.138.331 99.376.100

97.006.681 -458.550 1.973.826 98.521.957

292.587 2.154.504 4.770 157.820 37.143 0 2.646.824

243.120 3.164.870 0 11.452 26.442 750 3.446.634

490.338 490.338

336.557 336.557

-59.993.224 -1.102.498 -61.095.722

-61.892.475 2.504.174 -59.388.301

-335.194 4.317.208 3.982.014

0 0

-6.967.485 -31.290.750 -38.258.235

-6.160.496 -30.641.952 -36.802.448

0 -527.895 0 -57.372 -68.623 -653.890

-109.745 0 -11.580 -22.616 0 -143.941

-795.991 -795.991 5.691.438 -1.352.133 4.339.305

-294.342 -294.342 5.676.116 -1.195.935 4.480.181

0 4.339.305

0 4.480.181

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU (BILANCA) NA DAN 31. PROSINCA 2010. GODINE POZICIJA NEMATERIJALNA IMOVINA Ostala nematerijalna imovina Ukupno nematerijalna imovina MATERIJALNA IMOVINA Oprema Ostala materijalna imovina i zalihe Ukupno materijalna imovina ULAGANJA Ulaganja u zemljišta i građevinske objekte koji ne služe za provođenje djelatnosti Ulaganja u podružnice, pridružena društva i sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima Ostala financijska ulaganja Ukupno ulaganja POTRAŽIVANJA Potraživanja iz neposrednih poslova osiguranja Ostala potraživanja Ukupno potraživanja OSTALA IMOVINA Novac u banci i blagajni Ukupno ostala imovina PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA Ostali plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda Ukupno plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda UKUPNO AKTIVA KAPITAL I REZERVE Upisani kapital Rezerve Preneseni gubitak Dobit tekuće godine Ukupno kapital i rezerve TEHNIČKE PRIČUVE Prijenosne premije, bruto iznos Pričuva šteta, bruto iznos Pričuve za povrate premija ovisne i neovisne o rezultatu (bonusi i popusti), bruto iznos Ukupno tehničke pričuve OSTALE PRIČUVE Pričuve za mirovine i slične obveze Ukupno ostale pričuve ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA OBVEZA Tekuća porezna obveza Ukupno odgođena i tekuća porezna obveza FINANCIJSKE OBVEZE Ostale financijske obveze Ukupno financijske obveze OSTALE OBVEZE Obveze iz neposrednih poslova osiguranja Ostale obveze Ukupno ostale obveze UKUPNO PASIVA

31.12.2010. HRK

31.12.2009. HRK

619.962 619.962

878.592 878.592

4.378.744 125.920 4.504.664

5.923.201 119.206 6.042.407

9.344.081 10.145.000 45.800.619 65.289.700

9.411.590 10.145.000 43.450.621 63.007.211

40.869.130 5.029.892 45.899.022

46.926.259 4.507.035 51.433.294

722.227 722.227

1.019.566 1.019.566

7.915 7.915 117.043.490

5.750 5.750 122.386.820

44.363.000 8.113.410 -401.043 4.339.305 56.414.672

44.363.000 5.133.229 0 4.480.181 53.976.410

41.678.264 8.945.459 4.880.000 55.503.723

44.816.594 7.842.961 8.862.014 61.521.569

1.690.000 1.690.000

150.000 150.000

227.346 227.346

1.195.935 1.195.935

83.855 83.855

22.435 22.435

69.267 3.054.627 3.123.894 117.043.490

2.404.441 3.116.030 5.520.471 122.386.820

Mišljenje nezavisnog ovlaštenog aktuara o stanju tehničkih pričuva osiguranja za Croatia zdravstveno osiguranje d.d. na dan 31.12.2010. godine Na osnovi podataka koje sam dobila i za koje odgovara Uprava CROATIA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA d.d. utvrdila sam da je na dan 31.12.2010. godine CROATIA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE d.d. formiralo slijedeće tehničke pričuve: 1. Pričuve za prijenosne premije 2. Pričuve štete 3. Pričuve za bonuse i popuste. Stoga temeljem članka 9. Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društava za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje (NN 119/09) i članka 155. stavka 2. Zakona o osiguranju (NN 151/05, 87/08 i 82/09) kao nezavisni ovlašteni aktuar dajem slijedeće mišljenje o stanju tehničkih pričuva CROATIA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA d.d.

Smatram da su tehničke pričuve CROATIA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA d.d. na dan 31.12.2010. godine obračunate korektno, u skladu s Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja (NN 97/09, 135/09 i 150/09), načelima struke osiguranja i aktuarske struke. Stoga potvrđujem pozitivno Mišljenje o obračunu tehničkih pričuva imenovanog ovlaštenog aktuara CROATIA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA d.d. Pula, 22. travnja 2011. godine Iva Tkalac, prof. mat. i inf. ovlašteni aktuar

OPIS

Stanje 1. siječnja 2009. godine Povećanje upisanog kapitala Raspored dobiti 2008. godine Dobit tekuće godine Stanje 31. prosinca 2009. godine Stanje 1. siječnja 2010. godine Promjena računovodstvenih politika Ispravak pogreški prethodnog razdoblja Stanje 1. siječnja 2010. godine (prepravljeno) Raspored dobiti 2009. godine Isplata dobiti Dobit tekuće godine Stanje 31. prosinca 2010. godine

Uplaćeni kapital redovne dionice HRK 29.363.000 15.000.000 0 0 44.363.000

Zakonske rezerve

Statutarne rezerve

Ostale rezerve

Dobit tekuće godine

UKUPNO

HRK 1.101.624 0 2.563.814 0 3.665.438

Zadržana dobit/ preneseni gubitak HRK 0 0 0 0 0

HRK 916.400 0 551.391 0 1.467.791

HRK 0 0 0 0 0

HRK 3.115.205 0 -3.115.205 4.480.181 4.480.181

HRK 34.496.229 15.000.000 0 4.480.181 53.976.410

44.363.000 0 0

1.467.791 0 0

0 0 0

3.665.438 0 0

0 448.957 -850.000

4.480.181 0 0

53.976.410 448.957 -850.000

44.363.000 0 0 0 44.363.000

1.467.791

3.665.438

-401.043

4.480.181

53.575.367

224.009 0 0 1.691.800

1.120.045 0 0 1.120.045

1.636.127 0 0 5.301.565

0 0 0 -401.043

-2.980.181 -1.500.000 4.339.305 4.339.305

0 -1.500.000 4.339.305 56.414.672

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU ZA 2010. GODINU - NEIZRAVNA METODA POZICIJA

2010. HRK

2009. HRK

5.691.438 2.111.088 -4.770 -553.089 7.244.667 -1.300.000 2.900.000 5.534.272 -6.714 -2.165 -6.017.846 -968.590 61.420 -856.577 0 -656.200 -1.124.787 5.463.680

5.676.116 2.159.635 0 96.689 7.932.440 6.784.845 -6.410.000 -4.312.260 -32.419 519 -4.477.999 -207.482 22.435 3.591.623 -189.062 -5.229.800 -1.403.417 1.299.223

0 -218.209 -89.792 0 27.749.403 -31.682.192 -4.240.790

35.308 -343.712 -550.472 -2.040.058 14.696.954 -27.151.406 -15.353.386

0 -1.500.000 -1.500.000

15.000.000 0 15.000.000

ČISTI NOVČANI TIJEK UČINCI PROMJENE TEČAJEVA STRANIH VALUTA NA NOVAC SMANJENJE/POVEĆANJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA

-277.110 -20.229 -297.339

945.837 3.826 949.663

NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA DAN 1. SIJEČNJA NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA DAN 31. PROSINCA SMANJENJE/POVEĆANJE NOVC A I NOVČANIH EKVIVALENATA

1.019.566 722.227 -297.339

69.903 1.019.566 949.663

Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti Dobit prije poreza Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine Umanjenje vrijednosti i dobici od svođenja na fer vrijednost Ostala usklađenja Novčani tijek prije promjene poslovne imovine i obveza Povećanje/smanjenje ulaganja koja se vrednuju po fer vrijednosti Smanjenje/povećanje depozita, zajmova i potraživanja Smanjenje/povećanje potraživanja Povećanje ostale imovine Povećanje/smanjenje plaćenih troškova budućeg razdoblja Smanjenje tehničkih pričuva Smanjenje poreznih obveza Povećanje financijskih obveza Smanjenje/povećanje ostalih obveza Smanjenje odgođenog plaćanja troškova Povećanje/ smanjenje poslovne imovine i obveza Plaćeni porez na dobit Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti Novčani tokovi iz investicijskih aktivnosti Primici od prodaje materijalne imovine Izdaci za nabavu materijalne imovine Izdaci za nabavu nematerijalne imovine Izdaci za nabavu građevinskih objekata koji ne služe za obavljanje djelatnosti Primici od ulaganja koja se drže do dospjeća Izdaci za ulaganja koja se drže do dospjeća Neto primici od investicijskih aktivnosti Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti Novčani primici uskljed povećanja temeljnog kapitala Novčani izdaci za isplatu udjela u dobiti (dividendi) Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti

Vesna Dulibić Predsjednica Uprave

Hrvoje Parlov Zamjenik člana Uprave BDO Croatia d.o.o. Trg J. F. Kennedy 6b 10000 Zagreb

IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORA Vlasnicima i Upravi društva Croatia zdravstveno osiguranje d.d., Zagreb Predmet revizije Obavili smo reviziju priloženih financijskih izvještaja društva Croatia zdravstveno osiguranje d.d., Zagreb («Društvo»), koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju (bilancu) na dan 31. prosinca 2010. godine, izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (račun dobiti i gubitka), izvještaj o stanju i promjenama kapitala i izvještaj o novčanom toku za tada završenu godinu, te sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih bilješki s objašnjenjima. Reviziju financijskih izvještaja Društva za godinu koja je završila 31. prosinca 2009. godine obavila je druga revizorska kuća koja je u svom izvještaju od 18. ožujka 2010. godine izrazila mišljenje bez rezerve. Odgovornost Uprave Društva za financijske izvještaje Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivnu prezentaciju financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja odobrenim za primjenu u Republici Hrvatskoj. Ta odgovornost uključuje: oblikovanje, uvođenje i održavanje internih kontrola relevantnih za sastavljanje i objektivnu prezentaciju financijskih izvještaja bez materijalno značajnih pogrešaka u prikazu, kao posljedica prijevare ili pogreške, izbor i primjenu prikladnih računovodstvenih politika te davanje računovodstvenih procjena koje su primjerene u danim okolnostima. Odgovornost revizora Naša je odgovornost izraziti mišljenje o tim financijskim izvještajima zasnovano na obavljenoj reviziji. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike te reviziju planiramo i obavljamo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikaza.

Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o prosudbi revizora, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih prikaza u financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole važne za subjektovo sastavljanje i objektivnu prezentaciju financijskih izvještaja kako bi oblikovao revizijske postupke koji su prikladni u danim okolnostima, ali ne i za izražavanje mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva. Revizija također obuhvaća ocjenu prikladnosti primjenjenih računovodstvenih politika i razboritosti računovodstvenih procjena Uprave, kao i ocjenu cjelokupne prezentacije financijskih izvještaja. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i čine prikladnu osnovu za izražavanje našeg revizorskog mišljenja. Mišljenje Prema našem mišljenju, financijski izvještaji pružaju realan i objektivan prikaz financijskog položaja društva Croatia zdravstveno osiguranje d.d., Zagreb na dan 31. prosinca 2010. godine, te rezultate njegova poslovanja i njegove novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja odobrenim za primjenu u Republici Hrvatskoj. U Zagrebu, 23. veljače 2011. godine

Ines Rožić, ovlašteni revizor

Jeni Krstičević, predsjednica uprave

UVOD

www.privredni.hr Broj 3680, 6. lipnja 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

VESNA TRNOKOP TANTA, POTPREDSJEDNICA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE:

Ubrzano razvijanje novih usluga Slobodno kretanje usluga i liberalizacija tržišta usluga od iznimno je velike važnosti za hrvatsko gospodarstvo jer će, među ostalim, poboljšati konkurentnost brojnih naših gospodarskih subjekata. Strateško opredjeljenje Europske unije, koje mora slijediti i Hrvatska, je daljnje ubrzano razvijanje novih usluga prije svega temeljenih na internetskim tehnologijama. Te procese valja podupirati primjereni zakonski tj. normativni okvir. U tom pogledu nužna je kontinuirana i planska komunikacija s gospodarskim subjektima koju omogućava i olakšava komorska infrastruktura.

LJERKA PULJIĆ, IZVRŠNA POTPREDSJEDNICA AGROKORA:

Nadam se da ćemo proizvoditi hranu za vlastite potrebe i izvoz U prehrambenoj industriji imamo jako dobre kompanije i država bi trebala znati što s ovom granom te osigurati političku i drugu stabilnost za njihov izlazak iz regije. Nadam se da ćemo proizvoditi hranu za vlastite potrebe i izvoz, da ćemo imati konkurentan proizvod i količine da možemo konkurirati na globalnom tržištu. U Hrvatskoj se otvaraju trgovine, no trgovina nije naš problem, ona će sigurno još rasti, problem je što ostali sektori nisu razvijeni u dovoljnoj mjeri, a teza da nam je trgovine dosta - ne stoji.

IRA PAYER, PREDSJEDNICA HRVATSKOG DIZAJNERSKOG DRUŠTVA:

Dizajn pokreće kulturni i društveni razvoj Svrha projekta Dan D je istaknuti potencijal dizajna i potaknuti mlade dizajnere da pokažu što sve znaju i što rade. Želimo im dati prostor i priliku da se pokažu najširoj javnosti, prezentiraju poduzetnicima te razmijene iskustva s kolegama iz drugih zemalja regije. Nema sumnje da dizajn pokreće kulturni i društveni razvoj i da je bitan faktor razvoja konkurentnog gospodarstva, što uporno naglašavamo. Dan D ponovno afirmira i demonstrira tu činjenicu u vremenski kratkom, ali vrlo intenzivnom formatu. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: GORAN RAŽNJEVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ILIRIJE, BIOGRAD

Pravna sigurnost nema alternative

Budu li izglasovana rješenja iz prijedloga od 18. travnja 2011., zasigurno će biti ugrožena elementarna pravna sigurnost i ekonomski opstanak postojećih korisnika pomorskog dobra

onošenje novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama po hitnom postupku moglo bi imati nesagledive posljedice za tvrtke koje su dosad poslovale i ulagale na pomorskom dobru. Budu li izglasovana rješenja iz prijedloga od 18. travnja 2011., zasigurno će biti ugrožena elementarna pravna sigurnost i ekonomski opstanak, u prvom redu postojećih korisnika pomorskog dobra među kojima je i Ilirija iz Biograda. Zakonski prijedlog neprihvatljiv je i gospodarskim subjektima koji su s pomorskim dobrom povezani u tehnološkom i gospodarskom smislu u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu i poslovno su neodvojivi. Cjelovit model donošenja koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra u skladu sa Zakonom o koncesijama i prijedlogom novog zakona provodi se na osnovi javnog prikupljanja ponuda, odnosno provodi se svojevrsno nadmetanje na pomorskom dobru. Takav prijedlog može biti prihvatljiv radi li se o novim greenfield investicijama. Međutim, on nije prihvatljiv za zatečeno stanje, posebno u slučaju kada su

TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

hoteli, kampovi ili ostali postojeći turistički objekti neposredno funkcionalno gospodarski povezani s pomorskim dobrom. Tada je javno prikupljanje ponuda kao model dodjeljivanja koncesije apsolutno neprimjereno rješenje jer bi se na neamortiziranom zakonito stečenom kapitalu provodila svojevrsna licitacija imovine mnogih tvrtki, pa i Ilirije, a ako tvrtke ne bi uspjele dobiti koncesiju, i svojevrsna nacionalizacija imovine. Kako se radi o ulaganjima

Ulaganja nisu amortizirana, a koncesija je u međuvremenu istekla za koje se društvo ne bi čak ni obeštetilo, nastali bi veliki gubici zbog gubitka imovine koje tvrtka neće moći nadoknaditi. Tako se postaje gubitaš s realnom mogućnošću stečaja, sve kao konačni rezultat provedbe zakona. Rješavanje zakonito provedene pretvorbe na pomorskom dobru, kao i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, predstavlja ključno pitanje budućeg gospodarskog korištenja i ulaganja turističkog sektora na morskoj obali.

Zakonski prijedlog ne razlikuje korisnike pomorskog dobra koji su na pravno valjan i zakonit način proveli ulaganja i pretvorbu na pomorskom dobru od korisnika koji to nisu učinili. Smatramo da se ne smiju dovoditi u pitanje kapital i ulaganja trgovačkih društava koja su u postupku pretvorbe zakonito u vrijednost temeljnog kapitala unijela vrijednost ulaganja u objekte nadgradnje i infrastrukture izgrađene na pomorskom dobru. Zakonska rješenja koja, pak, ne bi priznala prava stečena zakonitim ulaganjem kapitala bila bi u suprotnosti s Ustavom, koji osigurava da se prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom ni drugim prav-

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nim aktom. U slučaju Ilirije provedena je istovremeno zakonita pretvorba te su provedena dodatna ulaganja na pomorskom dobru nakon pretvorbe po nalogu javne vlasti, novih tehničko-tehnoloških standarda, uvjeta kategorizacije, te zbog potrebe za rekonstrukcijom objekata. Ulaganja nisu amortizirana, a koncesija je u međuvremenu istekla. Upravo zato čitava stvar dobiva dodatnu dramatičnu dimenziju za društvo Ilirija. Sve negativne posljedice zakonskog prijedloga mogle bi se izbjeći kad bi se tvrtkama omogućilo pravo na prvenstvenu koncesiju, i to tako da zakoniti korisnici (hoteli, kampovi, ostali turistički objekti, restorani...) objekata nadgradnje i infrastrukture na pomorskom dobru imaju pravo podnijeti zahtjev za prvenstvenu koncesiju. Koncesija bi se trebala dodijeliti na određeni rok s obzirom na značenje objekta odnosno sadržaja za koji se daje. U slučaju da zakonita ulaganja na pomorskom dobru nisu amortizirana do dana podnošenja zahtjeva za prvenstvenu koncesiju, ovlaštenik koncesije ima pravo na umanjenu naknadu za koncesiju koja se obračunava do isteka trajanja koncesije.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

*vijesti Hotel Stella ušao u lanac Best Western Hotel Stella koji se nalazi nedaleko od Zračne luke Zagreb pridružio se Best Westernu, najvećem hotelskom lancu na svijetu.

Moderni hotel s tri zvjezdice od travnja se vodi pod nazivom Best Western Hotel Stella i time proširuje međunarodnu hotelsku ponudu u Zagrebu. Ingra ugovorila projekt u inozemstvu Tvrtka Ingra je na jednom od svojih tradicionalnih inozemnih tržišta ugovorila posao vrijedan približno 56 milijuna eura, priopćeno je iz te tvrtke. No, u priopćenju nije precizirano o kojem je poslu i tržištu riječ. Tradicionalna Ingrina tržišta su Rusija, Bliski istok i Alžir. Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke u Splitu Na splitskim Prokurativama održana je akcija Hrvatske gospodarske komore Kupujmo hrvatsko, kojoj je od prošle godine pridru-

žena i zajednička akcija Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, HGK-a i Hrvatske obrtničke komore Vrijedne ruke. Svoje proizvode predstavilo je oko 130 tvrtki, obrta te OPG-a iz Hrvatske, a manifestacija je izazvala i zanimanje turista. Recro-net kupio tvrtku Intenda Net Tvrtka Recro-net kupila je zagrebačku softversku tvrtku Intenda Net. Provedenom akvizicijom Recro-net će dodatno intenzivirati svoju lokalnu i regionalnu prisutnost širenjem na nove tržišne segmente. Inače, grupaciju Recro-net danas čini pet tvrtki u regiji i svijetu.

Privredni vjesnik Broj 3680, 6. lipnja 2011.

( do 30 mjeseci

( 8,25% kamata

razdoblje reprograma duga

na dospjelu glavnicu duga

POREZNI DUG

Zahtjevi za reprogram do 19. srpnja Među poduzetnicima još nije bilo značajnijeg odjeka za taj način otplate duga i Ministarstvo financija, prema neslužbenim informacijama, zasad nije zaprimilo mnogo prijava Igor Vukić vukic@privredni.hr

Obvezan sadržaj zahtjeva

o 19. srpnja teče rok za predaju zahtjeva za reprogramiranje poreznog duga nastalog do 31. prosinca 2010. godine. Temelj za predaju zahtjeva je Zakon o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom, objavljen u Narodnim novinama broj 45 od 20. travnja 2011. godine. Među poduzetnicima još nije bilo značajnijeg odjeka za taj novi način otplate poreznog duga i Ministarstvo financija, prema neslužbenim informacijama, zasad nije zaprimilo mnogo poduzetničkih prijava. No do isteka roka još ima vremena, a Ministarstvo se ozbiljno priprema za prijam i obradu zahtjeva organiziranjem seminara u poreznim upravama. Upute na web stranicama Zahtjevi za reprogramom podnose se ispostavama Porezne uprave nadležnima prema sjedištu pravne osobe. Na web stranicama Ministarstva financija objavljene su i detaljne upute o podacima koje treba prikupiti i kako ispuniti zahtjev. Zakon se primjenjuje za naplatu poreznog duga poduzetnika koji se sastoji od glavnice i kamata, a koji je nastao na temelju neplaćenih poreza, carina, trošarina i dopri-

nosa. U to, međutim, nisu uključeni doprinosi za mirovinsko osiguranje osiguranika pojedinaca te mirovinskog osiguranja za starost na temelju individualizirane kapitalizirane štednje. Zakon se ne odnosi na financijske in-

Reprogram poreznog duga jedna je od mjera koje trebaju omogućiti smanjenje nelikvidnosti stitucije, kreditne institucije, investicijska društva, društva za osiguranje i reosiguranje, leasing društva, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac. Uvjet za postupanje po zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga je uredno ispunjavanje novih poreznih ob-

veza nakon 1. siječnja 2011. godine. Reprogram ne mogu zahtijevati ni poduzetnici, odnosno pravne osobe koje su u razdoblju od 1. listopada 2008. imale porezni dug, a u tom su vremenu isplaćivali dividende, udjele u dobiti ili predujmove dobiti. Porezni dug može se reprogramirati u cijelosti ili djelomično i to na razdoblje do 30 mjeseci. Na dospjelu glavnicu poreznog duga predviđenog za reprogram primjenjuje se kamatna stopa u visini od 8,25 posto godišnje. Ministrica financija Martina Dalić istaknula je prilikom donošenja Zakona da se njime nastoji poduprijeti kontinuitet i održivost punjenja državnog proračuna i da se ujedno daje podrška poduzetnicima u savladavanju posljedica gospodarske krize. Dodala je da ta mjera nije potpora niti nagrada za neuredno poslovanje i neuredno plaćanje obveza. “Porezi se mora-

ju uredno plaćati, a Porezna uprava će intenzivirati aktivnosti usmjerene na naplatu poreza. Model reprograma poreznog duga jedna je od mjera koje trebaju omogućiti smanjenje opće nelikvidnosti”, zaključila je ministrica Dalić. Može i na rate U porezne je propise od 2008. godine uvedena i mogućnost obročne otplate poreznog duga. Neki su je poduzetnici koristili zato što se sklapanjem dogovora o obročnoj otplati smatralo da tvrtka formalno više nema porezni dug pa se mogla javljati na javne natječaje na kojima se traži takav uvjet. Prema prošlotjednim podacima Ministarstva financija, u prvih pet mjeseci ove godine prihodi proračuna iznose 42,3 milijarde kuna. To je oko milijardu kuna manje nego u istom razdoblju prošle godine. Od toga porezni prihodi iznose 24,5 mili-

Zahtjev za reprogramiranje naplate poreznog duga mora sadržavati: • prijedlog načina i razdoblja reprogramiranja • OIB poduzetnika • poslovni i financijski plan za razdoblje za koje se traži reprogramiranje • razloge zbog kojih je nastao porezni dug • podatke o strukturi vlasništva • podatke o povezanim društvima • podatke o sudskim postupcima koji imaju utjecaj na poslovanje • prijedlog instrumenata osiguranja naplate poreznoga duga jardi kuna, što je oko 600 milijuna manje nego lani. No ove su godine poduzetnici uplatili oko 490 milijuna kuna više poreza na dobit nego prošle godine (ukupno 3,8 milijardi kuna). Zbog izmjene zakona i prihod od poreza na dohodak je veći za 105 milijuna kuna. U Ministarstvu smatraju da usporedba prvih pet mjeseci 2011. s istim lanjskim razdobljem daje mjerodavniju sliku nego prethodnih mjeseci, s obzirom na ujednačeniji broj radnih dana u prvih pet mjeseci, a ujedno je poništen i efekt ovogodišnjeg kasnijeg Uskrsa u odnosu na prethodnu godinu.

www.privredni.hr Broj 3680, 6. lipnja 2011.

( 8,93%

( 22 države

udjel grafičke industrije u BDP-u

sudjelovale na Intergrafici i Modernpaku

MEĐUNARODNI SAJMOVI INTERGRAFIKA I MODERNPAK

RUKU POD RUKU DO BOLJIH VREMENA Intergrafika i Modernpak ove su godine održani u znaku intenzivnih poslovnih kontakata i prezentacija najnovijih tehnoloških inovacija i suvremenih rješenja iz grafičke i ambalažne industrije Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

redišnji susret proizvođača strojeva, uređaja i pribora za grafičku industriju te ambalaže i pakiranja - međunarodni sajmovi Intergrafika i Modernpak - održani su proteklog tjedna na Zagrebačkom velesajmu, a na njima su izlagali predstavnici iz 22 zemlje. Ti su sajmovi ove godine održani u znaku intenzivnih poslovnih kontakata i prezentacija najnovijih tehnoloških inovacija i suvremenih rješenja iz grafičke i ambalažne industrije. S obzirom na to da u Europi ove godine nema niti jednog grafičkog sajma, zagrebačka je Intergrafika bila prilika za pokazivanje noviteta iz te industrije, a može se reći i da je ovo bio regionalni grafički sajam. Grafička industrija u Hrvatskoj ima veliki značaj jer sudjeluje sa 8,93 posto industrijske proizvodnje u bruto doma-

ćem proizvodu i zapošljava 6,81 posto ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji. S druge pak strane sajam Modernpak okupio je struku s misijom razmjene znanja i iskustava stečenih na području proizvodnje i primjene ambalaže te distribucije roba, istodobno prezentirajući najnovije trendove i inovacije u tehnologiji pakiranja kao i suvremena rješenja za ekološki prihvatljivu ambalažu. Ambalaža je ujedno i jedan od najvažnijih faktora u plasmanu proizvoda, a poznato je da “ambalaža prodaje proizvod”. Bez kvalitetne ambalaže kao nezaobilaznog dijela proizvoda nemoguće je pretpostaviti konkurentnu poziciju na tržištu. Živa gospodarska grana U sklopu sajmova Intergrafika i Modernpak održan je Dan karijera na kojem su se susreli ponuđači

radnih mjesta, predstavnici dvadesetak tvrtki te svi oni koji su zainteresirani za poslove u grafičkoj ili ambalažnoj industriji. Jedna od najjačih hrvatskih gra-

U Europi ove godine nema niti jednog grafičkog sajma, pa je zagrebačka Intergrafika bila prilika za pokazivanje noviteta iz te industrije fičkih tvrtki, zagrebački Grafik.Net, sudjelovala je u organizaciji prvog Dana karijera pod sloganom I love print. Cilj tog projekta bilo je cjelovito povezivanje grafičke branše, prije svega institucija za edukaciju - srednjih škola, veleučilišta i fakulteta s predstavnicima gospodarstva.

Govoreći o današnjim uvjetima poslovanja u grafičkoj industriji, direktor Grafik.Neta Krešo Culjak je istaknuo kako ono nije nimalo lako, vremena se mijenjaju i sajmovi nisu više ono što su bili. To je obrazložio činjenicom kako su nekada ljudi hrlili na sajmove, a sada ih treba privući i doslovno dovesti na neki sajam. “Grafička industrija također više nije ono što je nekad bila. Danas je to vrlo živa gospodarska grana u koju se, ako se želi pratiti trendove, mora ulagati svakih četiri do pet godina jer tehnologija napreduje”, rekao je Culjak. O ambalažnoj industriji govorio je Enis Kancelir, predsjednik Zajednice ambalažera Hrvatske gospodarske komore, koji je istaknuo kako, kao ni grafička, ni ambalažna industrija nije ostala imuna na gospodarsku krizu, pa je i u toj branši osjetan pad proizvodnje i prodaje proi-

zvoda. “Pritom su se neki snašli bolje, a neki lošije. Lagani rast prodaje primjetan je jedino u drvnoj i plastičnoj ambalaži, a pojačan je i izvoz tih proizvoda”, istaknuo je Kancelir. Vitalnost valja održavati Otvarajući ovogodišnje međunarodne sajmove Intergrafika i Modernpak, predsjednik HGK-a Nadan Vidošević je rekao kako su ti sajmovi otvoreni u nepovoljnim uvjetima za sajmovanje i u trenutku kada su ugašeni mno-

gi sajmovi iste tematike u ostalim zemljama. “Zbog toga treba čestitati organizatorima tih naših sajmova na hrabrosti što su ih organizirali u nemogućim vremenima. Sajmovi su vrlo značajni i za održavanje vitalnosti grafičke i ambalažne industrije”, istaknuo je Vidošević. No, te vrste industrije imaju lokalni karakter jer vrlo malo roba izlazi iz regije, a po tome je ova industrija karakteristična. U tim je uvjetima bitno pratiti ekonomska kretanja, zaključio je Vidošević.

ske trendove, ali i uvode svoje inovacije u gradnju”, rekao je predsjednik Odbora nagrade Ante Mihanović, profesor na Građevinsko-arhitektonskom fakultetu u Splitu i član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske. Predsjednik Uprave tvrtke CEMEX Hrvatska Trpimir Renić iskazao je zadovoljstvo što su rezultati ovog natječaja

dokazali da su hrvatska arhitektura i graditeljstvo u dobrim rukama. “Ovim projektom CEMEX nastoji nagraditi funkcionalne objekte koji svakodnevno služe društvu i pokazati kako upravo hrvatsko graditeljstvo obiluje kreativnim stručnjacima”, istaknuo je Renić nadajući se da će odabrani projekti biti nagrađeni i na međunarodnoj razini. (J.V.)

PROGLAŠENI DOBITNICI HRVATSKOG IZDANJA GRADITELJSKE NAGRADE CEMEX

Hrvatski graditelji prate svjetske trendove CEMEX Hrvatska i Odbor graditeljske nagrade CEMEX nakon raspisanog natječaja proglasili su najuspješnija graditeljska i arhitektonska dostignuća, odnosno dobitnike petog hrvatskog izdanja graditeljske nagrade CEMEX. Nagrađeni projekti konkurirat će najboljim svjetskim arhitektonskim i građevinskim dostignućima na 20. CEMEX Building Awar-

du koji će se održati u listopadu u Meksiku. Odbor nagrade najuspješnijima je proglasio stambenu građevinu Istarska u Zagrebu, koja je odnijela pobjedu u kategoriji stambenih građevina, dok je u kategoriji javnih i poslovnih građevina pobjednikom proglašena Gradska sportska dvorana u Novigradu. Ta je građevina također odnijela i posebnu nagradu za projekt koji po-

štuje načelo pristupačnosti. Poljana Pape Ivana Pavla II. u Zadru proglašena je najboljom u kategoriji infrastrukturnih građevina. “Unatoč krizi hrvatsko graditeljstvo i u zadnje dvije godine može ponuditi zanimljiva arhitektonska i građevinska rješenja tako da nije bilo lako odrediti pobjednike. Ono što je na prvi pogled vidljivo jest to da hrvatski graditelji prate svjet-

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3680, 6. lipnja 2011.

( sa 25% sudjeluje

Bavarska u našoj razmjeni s Njemačkom

( oko 530 mil €

robna razmjena s Bavarskom u 2010.

HRVATSKO-BAVARSKI POSLOVNI FORUM

BAVARCE ZANIMA ENERGETIKA I PROMET U delegaciji su bili i predstavnici Zračne luke München, koja sudjeluje u natječaju za koncesiju Zračne luke Zagreb Igor Vukić vukic@privredni.hr

oslovna delegacija od 40 poduzetnika iz Bavarske, predvođena Martinom Zeilom, ministrom gospodarstva Bavarske, razgovarala je prošli tjedan u Zagrebu o mogućnostima ulaganja u Republiku Hrvatsku. Predstavnici njemačkih poduzeća iz sektora energetike, zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije, prometa i logistike razgovarali su i s kolegama iz srodnih hrvatskih tvrtki. U prostorima Hrvatske gospodarske komore održana su i dva okrugla stola na kojima se raspravljalo o hrvatskim energetskim projektima, prometu i logistici te sektoru zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada.

“Zbog prometnog položaja, hrvatske luke, prometnice i energetski koridori imaju veliki razvojni potencijal”, istaknuo je ministar Zeil. Prilike za suradnju proširuju se i zbog skorog priključenja Hrvatske Europskoj uniji, naglasio je Zeil koji je o ekonomskoj suradnji Hrvatske i Bavarske održao sastanak i s ministrom gospodarstva Đurom Popijačem. Traži se partner za Plomin U bavarskoj delegaciji bili su i predstavnici Zračne luke München, koja sudjeluje u natječaju za koncesiju Zračne luke Zagreb. O tom natječaju Zeil je razgovarao s ministrom prometa Božidarom Kalmetom. Iz izvora bliskih izaslanstvu neslužbeno se moglo čuti da se hrvatskoj

strani predlaže da za koncesionara izabere “europsku varijantu” jer europski operatori imaju bolja iskustva i tradiciju u organizaciji zračnog prometa. Ministar Popijač pozvao je ulagače iz Bavarske da se uključe i u druge natječaje u investicijama koje se pokreću, osobito onima proizvodnog tipa. Najavio je da će uskoro biti raspisan natječaj za strateškog partnera u gradnji termoelektrane Plomin. Raspisat će se i natječaji za gradnju hidroelektrana. “Iako je ulaganje u obnovljive izvore sve atraktivnije, ne treba zaboraviti da postoje veliki potencijali i za razvoj konvencionalnih izvora energije. Prije svega je tu plin, kao energent budućnosti. Hrvatska će graditi nekoliko termoelektrana na plin”, rekao je Popijač. Pozvao je go-

ste iz Bavarske i da razmotre mogućnosti korištenja skladišnih kapaciteta u Janafovim terminalima koji se upravo grade i koji predstavljaju jednu od najvećih aktualnih investicija u Hrvatskoj. Novi zamah dobre suradnje Njemačka je drugi po veličini hrvatski trgovinski partner, a Bavarska u toj robnoj razmjeni sudjeluje sa 25 posto, rekao je

S Hrvatskom na različite načine surađuje 1340 bavarskih poduzeća Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a. Suradnja Hrvatske s Bavarskom razvija se od kasnih šezde-

setih godina, a ulaskom u Europsku uniju trebala bi dobiti novi zamah, ocijenio je Vidošević. Dodao je da su Hrvatskoj iznimno važni strani investitori jer bez njih neće biti ni gospodarskog rasta. S Hrvatskom i njenim tvrtkama na različite načine surađuje 1340 bavarskih poduzeća, a 90 ih ovdje ima svoje podružnice. Robna razmjena s Bavarskom u 2010. bila je oko 530 milijuna eura, pri

čemu je hrvatski izvoz vrijedan 226 milijuna eura. Neki od većih ulagača u Hrvatsku iz Bavarske su Siemens (u Končarevu tvrtku Energetski transformatori), zatim Hipp (dječja hrana), BHS Corrugated (strojogradnja), Meggle (u mljekarsku industriju investirao 6,5 milijuna eura). U financijskom sektoru prisutna je Bayerische Landesbank preko većinskog vlasništva u Hypo Alpe-Adria banci.

MICROSOFT DYNAMICS NAV

Nexe: 18 milijuna kuna za informatičko rješenje Microsoft Dynamics NAV, poslovno informatičko rješenje, implementirano je u sedam tvrtki Nexe Grupe. Do završetka projekta bit će implementirano i u dodatnih šest članica Grupe koje posluju u Hrvatskoj. U sljedećim godinama planira se implementacija i u tvrtkama u Srbiji te Bosni i Hercegovini. Integracija vrijedna 18 milijuna kuna najveći je takav projekt u regiji, koji je tijekom protekle dvije i pol godine implementirala tvrtka Adacta. Novo

rješenje omogućava standardizaciju procesa rada, te u konačnici učinkovitije izvještavanje, lakše i brže donošenje odluka. Integrirano softversko rješenje za podršku poslovanja u toj grupaciji obu-

hvaća gotovo sve poslovne procese, od planiranja, praćenja proizvodnje i održavanja pogona, nabave i skladišnog poslovanja te prodaje i distribucije. Na projektu radi 50 stručnjaka iz Nexe Gru-

pe te dvadesetak osoba iz Adacte. Konzultantsku podršku pružaju stručnjaci Microsofta Hrvatska. “U implementaciju novog sustava ušli smo zbog potrebe za jedinstvenim sustavom praćenja poslovanja i izvještavanja tvrtki članica. Osim kvalitetnijeg i bržeg zadovoljenja potreba kupaca, jer smo implementacijom Dynamicsa kroz unaprjeđenje poslovanja dobili još jedan značajan alat za stjecanje što veće konkurentnosti na tržištu, ispunili smo i glavni cilj projekta - jedno-

stavnije praćenje rezultata poslovanja i veću dostupnost informacija koje su važne za donošenje strateških odluka. To je za po-

Kolege iz Nexe Grupe znaju da u kriznim vremenima treba jednako ili čak i više ulagati, kaže Vidaković slovni sustav poput našeg vrlo važno”, rekao je Ivan Ergović, predsjed-

nik Uprave Nexe Grupe. Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, naglasio je kako je riječ o značajnom projektu za Microsoft u regiji, posebice uslijed smanjenih ulaganja u IT i posljedično pada domaćeg gospodarstva. “Kolege iz Nexe Grupe znaju da u kriznim vremenima treba jednako ili čak i više ulagati, a ova će im investicija sasvim sigurno povećati učinkovitost, smanjiti troškove i olakšati poslovanje”, zaključio je Vidaković. (B.O.)

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3680, 6. lipnja 2011.

( 25 milijuna € ( 100 radnika investirano u novu tvornicu

zaposlit će se u novom pogonu

ERNEST TOLJ, PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA EUROCABLE GROUPA

Greenfield investicijom do najsofisticiranijih kabela Uključujući proizvodnju iz novog pogona, kraj godine mogli bismo dočekati s ostvarenih milijardu kuna prihoda, te ukupno 250 zaposlenika Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rošloga je tjedna, nakon nešto više od godinu dana gradnje, proizvođač električnih vodova i kabela Eurocable Group pustio u rad svoju novu tvornicu u poslovnoj zoni u Općini Jakovlje. Kapacitet

Eurocable plasira svoje proizvode u 16 zemalja, a gotovo 90 posto prihoda ostvarujemo iz izvoza nove tvornice udvostručio je postojeće kapacitete te će osigurati ukupne prihode veće od milijardu kuna, uz 80-postotni udio izvoza usmjeren na dvadesetak zemalja, ali i omogućiti zapošljavenje novih 100 radnika. Otvaranjem ove tvornice kojom se u potpunosti zaokružuje tehnološki proces proizvodnje, uvođenjem proizvodnje repromaterijala te otvaranjem novih radnih mjesta Eurocable Group zauzima vodeće mjesto u domaćoj kabelskoj industriji i postaje lider u regiji. O ovoj investiciji, ali i o planovima tvrtke te stanju na tržištu kabela razgovarali smo s Ernestom Toljem, predsjednikom Nadzornog odbora Eurocable Groupa.

Kako je poslovao Eurocable Group i kakva mu je vlasnička struktura? - Sedamdeset posto tvrtke je u vlasništvu obitelji Tolj, a 30 posto je u vlasništvu Europske banke za obnovu i razvitak. Ulazak EBRD-a u vlasničku strukturu bio je planiran jer smo tako osigurali sredstva za novu investiciju u novi proizvodni pogon, odnosno tvornicu koja je otvorena prošloga tjedna u Jakovlju. Investicija je vrijedna 25 milijuna eura. EBRD je u ovom projektu sudjelovao sa 15,5 milijuna eura, dok je Eurocable preostalih 9,5 milijuna osigurao iz vlastitih sredstava. Projekt je klasična greenfield investicija koja u sebi sadrži kupnju zemljišta,

izgradnju objekata s potrebnom infrastrukturom te kupnju sofisticirane proizvodne i prateće opreme, uz ugradnju svih mehanizama koji osiguravaju održivi razvoj. U novoj tvornici posao će pronaći 100 novih ljudi. Uključujući proizvodnju iz novog pogona, očekujemo da bi kraj godine mogli dočekati s ostvarenih milijardu kuna prihoda, te ukupno 250 zaposlenika. U čemu je značaj vaše nove tvornice? - Riječ je o vrlo značajnoj investiciji. Izgradili smo novu halu te ugradili najnoviju top-tehnologiju njemačkih i austrijskih proizvođača. To će biti zasigurno najrentabilnija i najsavršenija

Proizvodnja vina - strast i ljubav Vi ste i vlasnik vinarije Saints Hills koja je u novije vrijeme značajna sredstva uložila u vinogradarstvo i proizvodnju vina. Kakvi su rezultati? - Nama ide više nego dobro. Razlog je to što čitava naša obitelj ulaže svu svoju snagu u taj projekt. Vino nije samo naš posao, nego je proizvodnja vina naša strast i ljubav. Jedino se tako može uspjeti. Odlučili smo se za proizvodnju visokokvalitetnih vina s najboljih položaja i s dvije ponajbolje hrvatske sorte, a to su malvazija i plavac mali. Naš cilj je izvoz. Naša trenutačna struktura prodaje je 70 posto izvoz na američko i europsko tržište, a 30 posto plasman na hrvatsko. tvornica kabela u Europi. U novoj tvornici proizvodit ćemo najsofisticiranije kabele kojima će se vjetroelektrane spajati na komercijalnu mrežu, a zatim i za solarne elektrane. Radi se o posebno zaštićenim specijalno armiranim kabelima. Ukratko, zadnja riječ tehnologije.

U kojim sve državama poslujete? - Eurocable Group posluje odnosno plasira svoje proizvode u 16 zemalja. Mogu reći da nam je hrvatsko tržište jedno od najmanjih, a glavninu prihoda, gotovo 90 posto, ostvarujemo iz izvoza. Najaktivniji smo na tržištima Austrije, Njemačke i Francuske.

Kakvo je trenutačno stanje na tržištu kad je riječ o proizvodnji kabela i električnih vodova? - Izrazito dinamično jer je bakar kao glavna sirovina na vrlo visokoj cjenovnoj razini, na kakvoj nikad nije bio. Zanimljivo je i da takva situacija traje godinu dana. Osim toga, promjene su nagle i dinamične jer se cijena bakra obračunava u dolarima, a mi izvozimo na euro tržišta. Tu nastaju razni problemi koji indirektno utječu na poslovanje tvrtke. Mogu stoga reći da je situacija dodatno otežana jer na našim glavnim tržištima poput Austrije, Njemačke, Francuske - dakle u državama koje su izišle iz recesije - nije došlo do značajnijeg oporavka građevinskog sektora. Kako je na drugim tržištima? - Imamo velike, dugoročne planove na ruskom i ukrajinskom tržištu. Ta tržišta su bila stabilna čak i za vrijeme krize te su imala svoj prirodan rast od nekakvih pet-šest posto. Najveći potresi su bili u Hrvatskoj i na europskom tržištu. Koliko je palo hrvatsko, a koliko tržište europskih zemalja? - Hrvatsko je, prema mojoj procjeni, palo za 50 posto, dok je njemačko palo za tridesetak posto. Sada je njemačko tržište na razini 2009. godine, ali bez rasta.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3680, 6. lipnja 2011.

9,8 % ( Robne marke kojima DODIJELJENE NAGRADE TRUSTED BRANDS

rast izvoza u prva tri mjeseca

vjerujemo

( za 2,2% porasle prosječno isplaćene plaće

POSLOVANJE PODUZETNIKA U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

Nagradu Trusted Brands, čiju je dodjelu u Hrvatskoj već tradicionalno organizirao časopis Reader’s Digest, u kategoriji 35 proizvoda i usluga dobio je 21 domaći i 13 stranih brendova. Istraživanjem koje je Reader’s Digest u suradnji s britanskom agencijom Wyman Dillon proveo u rujnu i listopadu prošle godine bilo je obuhvaćeno nasumce izabranih 8000 pretplatnika časopisa u našoj zemlji, a u Europi više od 33.000 ispitanika iz 16 zemalja. U različitim kategorijama od mliječnih i konzerviranih mesnih proizvoda do kava, čokolada i voda pobjednici su Dukat, Gavrilović, Franck, Kraš, Kutjevo, Cedevita, Lino u kategoriji dječje hrane, Jana u kategoriji voda, Pliva u kategoriji sredstava protiv bolova, Belupov Neofen u kategoriji sredstava za ublažavanje bolova...

Među pobjedničkim brendovima neki su pobjednici već peti put: čak devet domaćih brendova kao što su Dukat, Franck, Konzum, Ina, Croatia osiguranje, Generalturist, Gavrilović, Kraš, Cedevita i 10 stranih brendova: Nivea, Opel, Gorenje, Hewlett Packard, Nokia, TCom, Sony, American Express, Ariel i Lesnina. Nagrade su podijeljene prošli tjedan, a popis hrvatskih brendova koji su dobili nagrade po prvi put se može pročitati na europskoj listi svih nagrađenih. Europljani inače najviše vjeruju sljedećim markama: Nivea (kozmetika za njegu kože), Nokia (mobilni telefon), Visa (kreditna kartica), Canon (kamera i fotoaparat), HP/HP Compaq (osobno računalo), Ariel (prašak za pranje rublja), Kellogg’s (žitarice za doručak), Nestle (žitarice za doručak) i Miele (kućanski aparati). (J.F.)

NAGRADE KLASTERIMA

Najbolji - Klaster poljomehanizacije U sklopu 15. nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu uručene su nagrade poduzetnicima koji su ostvarili izniman poslovni rezultat u 2010. godini. Prilikom dodjele nagrada, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Tihana Kraljić izjavila je kako ovogodišnje nagrade imaju posebnu težinu budući da su poduzetnici prošle godine radili u iznimno teškim uvjetima. U kategoriji klastera najuspješnijim u Hrvatskoj proglašen je Klaster poljomehanizacije iz Osijeka, a direktor Klastera Željko Erkapić progla-

šen je najuspješnijim klaster-menadžerom. Ovo je priznanje stiglo nakon gotovo dvije godine od formalnog osnivanja, a kruna dosadašnjeg rada Klastera je potpisivanje ugovora kojim je predviđen godišnji izvoz hrvatske poljomehanizacije u Maroko u vrijednosti 3,5 milijuna eura. (S.S.)

Jedina županija u kojoj izvoz raste po stopi od 10 posto Izvoz je u prva tri mjeseca porastao za 9,8 posto, a mogao je biti i 15 posto, samo da su podzetnici mogli isfinancirati proizvodnju tj. povećanje narudžbi koje su imali

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

rema podacima varaždinske Županijske komore, poduzetnici u toj županiji, njih 2758 ili 1,1 posto više nego u 2009., lani su zapošljavali 35.682 radnika. U odnosu na 2009. godinu broj zaposlenih je pao za 2,6 posto, ali je krajem godine, u odnosu na prvih devet mjeseci 2010., porastao za 1,1 posto. Ukupni prihod iznosio je 19,9 milijardi kuna, što je za 1,7 posto manje nego u 2009., a u odnosu na prvih devet mjeseci - povećan je za 2,9 posto. Ukupni rashodi od 19,8 milijardi kuna niži su od prihoda i u odnosu na 2009. godinu manji za neznatnih 0,4 posto, a u odnosu na kraj rujna 2010. - veći su za 4,2 posto. Tako ostvareni prihodi i rashodi generirali su pad dobiti za 15,1 posto, porast gubitka za 30,8 posto i u konačnici negativni poslovni rezultat od 22,2 milijuna kuna. Istovremeno su ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu u vrijednosti od 1,1 mili-

jardu kuna sa stopom rasta od 14,9 posto. Prosječno isplaćena neto plaća po zaposlenom bila je 3663 kune, što je na razini prosječne plaće iz 2009. Rast u prerađivačkoj industriji U otežanim uvjetima poslovanja prerađivačka industrija ostvarila je stopu rasta ukupnih prihoda za 4,7 posto (9,1 milijardu kuna), a u ukupnim prihodima gospodarstva te županije sudjeluje sa 46 posto. Ostvarena dobit od

Nijedan strukturni problem u ovoj zemlji nije riješen i zbog toga će kriza još potrajati, kaže Cesarec 347 milijuna kuna i gubitak od 217 milijuna kuna generirali su pozitivni poslovni rezultat od 130 milijuna kuna. Iako je zabilježen pad vrijednosti poslovnog rezultata od 31,8 posto, poduzetnici u prerađivačkoj industri-

ji povećali su broj zaposlenih i prosječno isplaćenu plaću za 2,2 posto. U prva tri mjeseca ove godine izvoz je povećan za 9,8 posto, dok je na razini države zabilježen pad od 5,2 posto. Izvoznici Varaždinske županije u ukupnom izvozu države sudjeluju s osam posto i po tome su na trećem mjestu. U uvozu pak sudjeluju samo sa 3,3 posto. Iako je zabilježen lagani pad u odnosu na 2009., s pozitivnom bilancom robne razmjene od 59 milijuna američkih dolara nalaze se na drugom mjestu u Hrvatskoj. Komentirajući ove podatke predsjednik Županijske komore Čedomil Cesarec kazao je kako izvoz i dalje raste po mjesečnoj stopi od 10 posto, te da bi rezultati bili još i bolji (rast je mogao biti i 15 posto) da su poduzetnici mogli isfinancirati proizvodnju tj. povećane narudžbe iz inozemstva koje su imali. Dobri izvozni rezultati pokazatelj su i dobrog opredjeljenja te županije od prije par godina kada su se odlučili za razvoj prerađivačke indu-

strije. Ipak, imaju i jedan problem, a to su oko 30 posto manje plaće jer izvoznicima dobit “pojedu” tečajne razlike. Zato bi se, smatra Cesarec, taj problem morao naći u samom vrhu prioriteta koji se trebaju što prije riješiti. Uvijek pobjeđuju stranci Proizvođačima je problem i nedostatak obrtnih sredstava, loš položaj na domaćem tržištu (na natječajima za investicije i razne nabave pobjeđuju stranci), te svakako i nemogućnost da na domaćem tržištu naplate svoja potraživanja. “Hrvatsku samo izvoz može izvući iz krize. Oni koji pridonose razvoju gospodarstva, a to izvoznici svakako jesu, trebali bi imati veće koristi od toga. Umjesto toga, sada su kažnjeni manjim plaćama. Po tome se vidi da nijedan strukturni problem u ovoj zemlji nije riješen i zbog toga će kriza još potrajati. Pritom ne tješi to što je naša županija bolja od mnogih drugih”, istaknuo je Cesarec.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3680, 6. lipnja 2011.

( 36,3% veći izvoz

ZAŠTITA POTROŠAČA I FINANCIJSKA PISMENOST

Sav teret kreditnih rizika je na građanima

u travnju ove godine u usporedbi s travnjem 2010.

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Tekstilci, kožari i metalci lakše na izvozna tržišta Uskoro će se proizvodi naših proizvođača, ma gdje se dovršavali ili prerađivali, moći deklarirati kao potpuno hrvatski proizvod Igor Vukić vukic@privredni.hr

ad neki hrvatski tekstilni proizvođač kupi platno u Turskoj, sašije košulju i želi je prodati u zemlju Europske unije, ne može je, zbog podrijetla materijala, deklarirati kao potpuni “hrvatski proizvod”. Tako ne može ni iskoristiti carinske pogodnosti koje proizlaze iz sporazuma Hrvatske i Europske unije. No to će se uskoro promijeniti. Vlada je prošli tjedan prihvatila zakon kojim se, nakon provedenih pregovora, i Hrvatska pridružuje sustavu tzv. dijagonalne kumulacije. U taj sustav uključeni su Europska unija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija i Turska.

Povoljnije uvjete poslovanja dobit će i hrvatska poduzeća koja se bave distribucijom i logistikom Kad zakon po hitnom postupku bude prihvaćen u Saboru, hrvatski proizvođači ribe, primjerice, moći će ribu koju sada prerađuju u pogonima u Albaniji, a takvih primjera ima, prodavati kao potpuni hrvatski proizvod, odnosno, proizvod Europske unije. Prema riječima ministrice financija Martine Dalić, takvi će proizvodi imati povoljnije carinske i druge administrativne troškove i biti znatno

Premijerka zadovoljna rastom izvoza Hrvatski izvoz u travnju veći je 36,3 posto nego u travnju prošle godine, istaknula je premijerka Jadranka Kosor. U odnosu na ožujak rast iznosi čak 46,2 posto, dodala je analizirajući provedbu Programa gospodarskog oporavka. U pozitivne znakove proljetnog buđenja ekonomije ubrojila je i travanjski rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini od 2,7 posto, rast trgovine na malo od 6,7 posto te rast inozemnih turističkih dolazaka za 28 posto. konkurentniji nego dosad. Propis o dijagonalnoj kumulaciji, osim tekstilcima i proizvođačima ribe i ribljih proizvoda, mnoge koristi donijet će i tvrtkama u kožarskom i metalnom sektoru, kao i drugim dijelovima prerađivačke industrije. Posredno će povoljnije uvjete poslovanja zbog ovog zakona dobiti i hrvatska poduzeća koja se bave distribucijom i logistikom. Prema riječima ministra gospodarstva Đure Popijača, u Hrvatskoj je oko 200 većih distributera raznih vrsta roba, u kojima je zaposleno nekoliko tisuća radnika. Činjenica da Hrvatska još nije bila članica sustava dijagonalne kumulacije podrijetla znatno im je otežavala rad. Neki od njih čak su

najavljivali selidbu u susjedne zemlje koje pripadaju tom sustavu kako bi smanjili poslovne troškove. Sada će im uvjeti poslovanja biti slični kao i u zemljama Unije. Suglasnost za projekt Brijuni Rivijera Vlada je dala suglasnost za provedbu razvojnog programa Brijuni Rivijera, na lokacijama Pineta, Hidrobaza i otok Sv. Katarina-Monumenti. Sedam godina nakon pokretanja

projekta Brijuni Rivijera time su stvoreni preduvjeti za raspisivanje natječaja za pronalaženje koncesionara koji će graditi hotele i druge turističke sadržaje na tim lokacijama. Domagoj Milošević, potpredsjednik Vlade za investicije, najavio je da će uskoro biti formirana natječajna komisija od devet članova (pet iz Vlade i četiri iz Pule, Vodnjana i Fažane) koja će definirati detalje natječaja i provesti odabir ponuđača. Koncesionar će dobiti pravo građenja na pomorskom dobru. Na tim će lokacijama biti izgrađeni smještajni kapaciteti od 1850 kreveta, luke nautičkog turizma i drugi objekti. Ministar graditeljstva Branko Bačić ocijenio je da bi način na koji su riješeni prethodni imovinsko-pravni sporovi između države i lokalne samouprave u projektu Brijuni Rivijera, trebao postati model za pripremu gradnje atraktivnih turističkih naselja na cijelom Jadranu. Iako će detaljni planovi uređenja i dalje biti u nadležnosti lokalne samouprave, sudjelovanje predstavnika centralne države trebalo bi biti jamac bržeg i efikasnijeg rješavanja problema koji su dosad kočili takve investicije.

Pregovori s MOL-om o dioničkom ugovoru Ine Ministarstvo gospodarstva će prema odluci Vlade pokrenuti postupak izmjene dioničkih ugovora za upravljanje Inom, koji su 2003. i 2009. godine sklopljeni s MOL-om. Prema riječima ministra Popijača, u pregovore se ide zbog želje da se ojača hrvatska energetska sigurnost te ostvare investicijski projekti s čijom realizacijom Vlada zasad nije zadovoljna.

“Banke su sve kreditne rizike prebacile na klijente, a da to nigdje nisu jasno navele”, upozorila je na prošlotjednom okruglom stolu pod nazivom Zaštita potrošača i financijska pismenost za fer kreditiranje sudska vještakinja Marija Duljković. Dodala je kako se banke obično pozivaju na opće uvjete poslovanja koji u pravilu ne sadrže dovoljno podataka o uvjetima pružanja usluga. Tako i jedna velika banka, naglasila je, ima opće uvjete poslovanja iz 1999. godine što znači da ih nije mijenjala unatoč promjeni brojnih zakona, osobito onih o zaštiti potrošača. Skup je organiziralo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva s ciljem da se potakne veća briga za potrošačka prava na području financijskih usluga. Prema riječima načelnice Odjela za zaštitu potrošača u tom ministarstvu Đeme Bartulović, u

njihovom se odjelu mogu dobiti besplatni savjeti ali i zatražiti intervencija inspektorata. Primjetan je trend rasta upita vezanih za kredite, rekla je te dodala kako postoji “potreba za podizanjem razine financijske pismenosti hrvatskih potrošača kao i provođenjem učinkovitijeg nadzora na financijskom tržištu”. Državni tajnik za rad Krešimir Rožman rekao je pak kako treba težiti ravnoteži prava između onih koji daju kredite i onih koji ih koriste. Ravnatelj Uprave za financijski sustav u Ministarstvu financija Damir Kaufman najavio je skore izmjene Zakona o kreditiranju, daljnje jačanje zaštite potrošača te nove propise za utvrđivanje bonitetnosti korisnika kredita. (J.F.)

*vijesti Glavni plan razvoja turizma

Ministarstvu turizma Vlada je prošli tjedan odobrila 2,5 milijuna kuna čime će se financirati izrada Glavnog plana i strategije razvoja turizma Hrvatske. Sredstva za izradu plana izdvojit će se iz državnog proračuna za 2012. godinu, stoji u priopćenju sa zatvorenog dijela sjednice Vlade. Vjetroelektrane kod Zadra Iz tvrtke Dalekovod proteklog je tjedna objavljeno da je potpisan ugovor o kreditu za projektno fi-

nanciranje izgradnje vjetroelektrane kod Zadra u ukupnom iznosu od 53,5 milijuna eura. Ugovor je potpisan između Splitske banke Societe Generale kao vodećeg aranžera, agenta i kreditodavatelja i Privredne banke Zagreb kao suaranžera i kreditodavatelja, projektnog poduzeća EKO kao korisnika kredita, tvrtki Dalekovod Professio i Medviđa kao pokrovitelja te tvrtke Dalekovod. Vlada prodaje pijesak Oko 50.000 prostornih metara pijeska s deponija na nasipu kod Iloka, na desnoj obali Dunava, prodat će se odlukom Vlade na tržištu putem javnog nadmetanja. Prema priopćenju s prošlotjedne zatvorene sjednice Vlade, početna cijena prostornog metra tog pijeska bit će 79,95 kuna, a cjelokupan prihod uplatit će se u hrvatski državni proračun.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3680, 6. lipnja 2011.

( 64,2 mil kn

izdvojeno za jačanje konkurentnosti maloga gospodarstva u 2010.

ANALIZA HGK-a, HOK-a I IJF-a

POTPORA ZA EDUK ALI SE NEDOVOLJN Kao glavni razlog nekorištenja potpora poduzetnici ističu složenu proceduru zbog koje ih je većina sklonija samostalnom Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

eći dio znanja i vještina za koji je iskazan interes među poduzetnicima i obrtnicima pokriven je programima poticanja razvoja i obrazovanja malih i srednjih poduzetnika i obrtnika, navodi se u zaključku Analize edukativnih potreba i poduzetničkih vještina Centra za razvoj ljudskih potencijala Hrvatske gospodarske komore. Analiza se u Hrvatskoj radi već treću godinu za redom, svaki put u suradnji s Institutom za javne financije i Hrvatskom obrtničkom komorom te uz financijsku pomoć Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP). Kako je kazala Vesna Štefica, pomoćnica direktora Centra i voditeljica projekta, istraživanje za ovu godinu je pri kraju, a u listopadu će se provesti i regionalno

istraživanje u osam zemalja. Uz Hrvatsku, ono uključuje i Albaniju, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru i Tursku. “Možemo ustvrditi da su programi MINGORP-a relativno dobro prilagođeni potrebama potencijalnih

Programi MINGORP-a relativno su dobro prilagođeni potrebama potencijalnih korisnika korisnika te da su moguća tek mala poboljšanja u procesu definiranja programa”, ističe se, među ostalim, u prošlogodišnjem istraživanju. Potrebe vs. školstvo Jedan od tih programa je rješavanje problema i konflikata za što bi se trebali

osmisliti programi za edukaciju voditelja ljudskih resursa, a potom i programi informatičkih znanja i vještina, kao i neki drugi programi. “Za poboljšavanje usmene i pismene komunikacije na hrvatskom i stranom jeziku te za unaprjeđivanje matematičkonumeričkih znanja i vještina trebalo bi uspostaviti dvojaki sustav djelovanja. Prvo, sustav osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja trebalo bi prilagoditi kako bi se na dugi rok ostvarili pozitivni pomaci u tom smjeru. S druge strane, potrebno je omogućiti i kreirati programe obrazovanja za postojeće poduzetnike. Za znanje stranih jezika poduzetnicima se mogu omogućiti sufinancirani programi u dogovoru sa školama stranih jezika s naglaskom na poslovnu korespondenciju. Za komunikaciju na hrvatskom jeziku valjalo bi poduzetnike upoznati s po-

slovnim bontonom te povezati programe s razvojem informatičkih znanja i vještina poput obrade teksta (MS Word), prezentacijskih vještina (MS Powerpoint) i korištenja e-mail komunikacije (MS Outlook). Osnovne koncepte matematike i numerike valjalo bi povezati s poslovnim potrebama te uz nadogradnju

korištenja standardnih alata za manipulaciju podacima (npr. MS Excel, MS Access)”, stoji u istraživanju. Jednako kao i 2009., lanjsko istraživanje je pokazalo da se državne potpore za obrazovanje nedovoljno koriste. Mala i srednja poduzeća češće ih koriste kroz porezne olakšice, a manje u formi su-

financiranja ili potpunog financiranja obrazovnih programa. Ipak, korištenje poreznih olakšica u odnosu na 2009. znatno se povećalo, dok je stagnirao udio koji se odnosi na sufinanciranje. Još je nepovoljnije stanje kod obrtnika koji gotovo uopće ne koriste raspoložive poticaje za obrazovanje.

Što su državne potpore i koliko se koriste Kako se navodi u analizi, državnim potporama smatra se potpuno ili djelomično financiranje sudjelovanja korisnika obrazovanja - zaposlenika na seminarima, radionicama, treninzima i drugim oblicima obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja iz projekata državne uprave ili korištenjem porezne olakšice prema Zakonu o državnim potporama za obrazovanje i izobrazbu. Pod potporama se podrazumijevaju i školarine za stjecanje kvalifikacije, naknade za treninge, kongrese, usavršavanja, specijalizacije i drugo, naukovanje za obrtnička zanimanja, stručna literatura, predavači, treneri i savjetnici, otpis uređaja/opreme korištene u obrazovanju, te prijevoz i smještaj radnika u mjestu izobrazbe. Porezne olakšice najčešće su korišten oblik državnih potpora kod malih i srednjih poduzeća, a koristi ih prosječno 15 posto poduzeća. Na drugom su mjestu potpore u vidu sufinanciranja (pet posto), a na posljednjem

potpuno financiranje razvoja i obrazovanja zaposlenika (tri posto). Srednje velika poduzeća znatno više koriste državne potpore od mikro i malih poduzeća, što je direktna posljedica veće potrebe za kontinuiranim razvojem zaposleničkih kompetencija, za što se u srednje velikim poduzećima češće izrađuju i strateški planovi. Osim toga logično je i za pretpostaviti kako su srednje velika poduzeća kadrovski osposobljenija i educiranija za praćenje trendova i korištenje potpora, dok je kod malih i srednjih poduzeća pomalo iluzorno očekivati da, pored svakidašnjeg obujma posla, toliko kvalitetno prate i ovaj dio poslovanja. Obrtnici znatno manje koriste potpore za razvoj i obrazovanje zaposlenika od trgovačkih društava, a uglavnom koriste naknade za treninge, kongrese, usavršavanja i specijalizacije te naukovanje za obrtnička zanimanja i školarine za stjecanje kvalifikacije.

Udio poduzeća i obrta koji ne koriste državne potpore u obliku poreznih olakšica prema glavnim razlozima nekorištenja potpora (u %) 80 Obrti

Mikro MSP

Malo MSP

Srednje MSP

40 30 20 10 0 Ne znam da postoje

Složena procedura

www.privredni.hr Broj 3680, 6. lipnja 2011.

( 74,2 mil kn

lani izdvojeno za izgradnju poduzetničkih zona

( 222,6 mil kn

iznos potpora za 4246 poduzetničkih zahtjeva u 2009.

ACIJU IMA, O KORISTE financiranju cjeloživotnog obrazovanja. Drugi važan razlog je neinformiranost o potporama Preporuke za unaprjeđenje sustava potpora Kako bi se sustav potpora unaprijedio, analitičari, među ostalim, smatraju da treba osnažiti opću kampanju s ciljem upoznavanja potencijalnih korisnika s mogućnostima korištenja državnih potpora. Nadalje, preporučuju dodatno pojednostavljenje procedure, razmatranje mogućnosti objedinjavanja potpora za obrtnike i trgovačka društva, unaprjeđivanje informatičkih seminara, kao i to da se na seminarima iznose praktični i realni, a ne uopćeni primjeri iz prakse. Za povećanje motiviranosti, razvoj timskog rada i bolje rješavanje mogućih konfliktnih situacija predlažu osmišljavanje novih konkretnih programskih sadržaja, kao i daljnji razvoj mreža izvršitelja programa, lokalnih i regionalnih institucija te poslovnih udruženja. “Za efikasno provođenje edukativnih usluga nužno je umrežavanje provoditelja programa i lokalnih i regionalnih institucija te poslovnih asocijacija poput županijskih komora, regionalnih razvojnih agencija i slično. Potrebna je i intenzivnija kampanja prezentiranja i približavanja svih oblika potpora u javnosti putem šireg spektra dostupnih lokalnih i nacionalnih medija”, zaključuje se. Složena procedura i neinformiranost Istraživanje je pokazalo i zbog čega se potpore ne koriste dovoljno. Glavni je razlog, navodi se, složena procedura za njihovo dobivanje, zbog koje anketirani očito nemaju motivaciju takve potpore uopće tražiti i jednostavno su skloniji samostalnom financiranju jer smatraju da bi ih složena procedura

i birokracija mogle stajati puno vremena. Sljedeći važan razlog je neinformiranost ispitanika, koja se očituje u nepravodobnom dobivanju informacija o korištenju potpora ili pak potpunom nepoznavanju sustava državnih potpora. Zamjetno je da mikropoduzeća češće navode neinformiranost o postojanju potpunog financiranja obrazovnih programa (41 posto) od malih (29 posto) i srednje velikih poduzeća (25 posto). Krivnja za takvu neinformiranost nije isključivo i samo na malom i srednjem poduzetništvu nego i na onima koji takve potpore omogućavaju, jer je iz podataka očito kako prezentacija potpora i njihova prisutnost u medijima i glasilima nije dovoljna. Drugim riječima, možemo pretpostaviti kako bi konstantna i relativno jeftina kampanja prezentiranja takvih

potpora u javnosti dovela do boljih rezultata u njihovom korištenju, a svakako u tome svoje mjesto moraju naći i značajnu ulogu odigrati i državna, lokalna i regionalna tijela te druge cehovske organizacije. Zanimljivo je i to da je čak 18 posto ispitanika koji ne koriste potpore potpunog financiranja navelo da su znanja i vještine njihovih zaposlenika zadovoljavajuće pa im zbog toga te potpore nisu ni potrebne, dok je udio takvih kod obrtnika 24 posto. Inače, kako se navodi, MINGORP je u programu poticanja malog i srednjeg poduzetništva za razdoblje od 2008. do 2012. definirao smjernice provedbe poticaja za razvoj malog gospodarstva te utvrdio ciljeve, mjere i mehanizme provedbe i praćenja aktivnosti i projekata. Na taj je način Ministarstvo željelo stvo-

Znanja i vještine obuhvaćene programima MINGORP-a ZNANJA I VJEŠTINE

Obuhvaćeno programima MINGORP-a

Organizacija i rukovođenje Financije, računovodstvo i marketing Usluge i servisi orijentirani na kupca (marketing, nabava i sl.) Vođenje i motiviranje Rješavanje problema i konflikata Praćenje legislative i direktiva RH Praćenje legislative i direktiva EU-a Informatička znanja i vještine Prezentacijske vještine Matematičko-numerička znanja i vještine Usmena i pismena komunikacija na hrvatskom jeziku Usmena i pismena komunikacija na stranom jeziku Informiranost i opća kultura Administrativna znanja i vještine

riti uvjete i pretpostavke za daljnji razvoj malog i srednjeg poduzetništva koje obuhvaćaju i jačanje konkurentske sposobnosti, u prvom redu cjeloživotnim obrazovanjem u poduzetništvu i obrtništvu. Upravo iz tih razloga pokrenuti su i projekti kojima je cilj cjeloživotno obrazovanje i usvajanje specifičnih znanja i vještina za poduzetništvo i posebno za obrtništvo. Najviše malima Ukupan iznos dodijeljenih potpora u 2009. iznosi 222,6 milijuna kuna za odobrenih 4246 poduzetničkih zahtjeva, a najviše je zahtjeva odobreno za projekte jačanja konkurentnosti malog gospodarstva(1210) te dokvalifikacije i prekvalifikacije u obrt-

             

ništvu (1063). Najveći dio potpora odnosio se na poduzetničku infrastrukturu (68,2 milijuna kuna)

Lanjsko istraživanje je pokazalo da se državne potpore za obrazovanje nedovoljno koriste te također na jačanje konkurentnosti maloga gospodarstva (55,8 milijuna kuna). U 2010. je za jačanje konkurentnosti maloga gospodarstva izdvojeno 64,2 milijuna kuna,

Udio MSP-a Udio obrtnika (u %) (u %)

72,2 67,9 77,8 75,6 78,4 66,6 62,7 78,8 69,4 60,4 74,9 69,4 75,3 66,7

70,2 65,4 74,2 71,2 74,7 64,6 58,8 69,2 66,4 56,3 65,2 56,5 71,5 62,3

a za poduzetničku infrastrukturu, tj. izgradnju poduzetničkih zona 74,2 milijuna kuna.

12 PRIČA S RAZLOGOM

Privredni vjesnik Broj 3680, 6. lipnja 2011.

( do 60.000 tona slada ( 45.000 tona slada godišnja proizvodnja Slavonija slada

godišnje potrebe hrvatske industrije piva

PROIZVODNJA JEČMA I SLADA

Klimatska ograničenja padaju pred oplemenjivačima Oko 50 posto pivarskog ječma proizvede se u Hrvatskoj. Uvoz je nužnost jer se Hrvatska nalazi u klimatskoj zoni ozimih ječmova, a pivari koriste mnogo više jarih ječmova Drago Živković zivkovic@privredni.hr

10 godina rada najveća tvornica pivarskog slada u regiji, Slavonija slad u Novoj Gradiški, profilirala se u proizvođača slada najviše kvalitete. Kada je bila izgrađena kao investicija belgijske tvrtke Boortmalt, sladara u Novoj Gradiški bila je najmodernija u Europi, a i danas je pri samom vrhu, ističe njen generalni direktor Vlado Bičanić. Bila je to prva sladara koja je proizvodila slad za sve kupce na tržištu jer je ranije bilo uobičajeno da svaka pivovara ima svoju sladaru. Pivovare su se tako snalazile s obzirom na to da je stara sladara u Novoj Gradiški imala ka-

pacitet od 18.000 tona, a hrvatska industrija piva godišnje treba oko 45.000 tona slada. Sadašnja sladara proizvodi između 55.000 i 60.000 tona slada, što znači da preradi do 75.000 tona ječma. Oko jedne trećine proizvodnje ide u izvoz, uglavnom u BiH, gdje Slavonija slad opskrbljuje 90 posto tržišta, te u Sloveniju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju i Srbiju. S preostale dvije trećine sladara u Novoj Gradiški pokriva potrebe 90 posto hrvatske proizvodnje piva. Uvoz nužnost Iako sladara zapošljava razmjerno mali broj radnika - 30 stalnih i 15-ak sezonaca – njena je važnost za lokalnu zajednicu mnogo veća, uzme li se u ob-

Od ječma do piva Pivo je treće najpopularnije piće na svijetu - iza vode i čaja - s ukupnom proizvodnjom od oko 150 milijardi litara godišnje. Kako je pivo razmjerno jeftino, mnogi misle da ga je lako napraviti. To je zabluda, ističe Tonči Rezić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Pivo je teže napraviti nego, primjerice, vino, zato što kod piva ječam treba prevesti u oblik koji kvasac može fermentirati, dok kod proizvodnje vina to s grožđem nije slučaj. Pivo je posve prirodan proizvod, sa samo četiri osnovna sastojka: voda, ječam, hmelj i kvasac. Ne dodaju se nikakvi aditivi, umjetne boje, okusi ili konzervansi. Voda može varirati od vrlo tvrde do vrlo meke, što se odražava i na konačnu boju piva. Hmelj pivu daje gorčinu, aromu i punoću okusa, stabilnost pjene, a ima i baktericidno djelovanje. Kvasac je živi mikroorganizam koji pretvara šećere u alkohol i daje dodatne arome. Pivarski slad je isklijalo i osušeno zrno pivarskog ječma vrste Hordeum sativum. Proizvodi se močenjem, klijanjem i sušenjem. Od 100 kilograma ječma dobije se oko 82 kilograma slada, a za 100 litara piva potrebno je između 18 i 20 kilograma slada te oko 200 grama hmelja.

zir oko 300 kooperanata koji proizvode pivarski ječam. Oko 50 posto ječma za preradu, a u nekim godinama i više, proizvede se u Hrvatskoj. Uvoz ječma je nužnost zbog klimatskog ograničenja. Hrvatska se, naime, nalazi u klimatskoj zoni ozimih ječmova, a pivari koriste mnogo više jarih ječmova. Zato se jari ječam uvozi, uglavnom iz Mađarske, s obzirom na to da zona jarog ječma počinje sjeverno od Pečuha. Ipak, i tu zadnjih godina ima velikih pomaka, jer se stalnim naporima oplemenjivača ozime sorte po pivskim kvalitetama približavaju jarim sortama, što povećava mogućnosti proizvodnje domaćeg ječma. Za Bičanića je to glavni cilj cijele industrije

slada. Postupno to shvaća i industrija piva koja povećava potrošnju slada iz ozimih pivarskih ječmova. Pokusima na poljima kooperanata utvrđeno je da je neke jare sorte ječma moguće sijati u jesen i da dobro prezime, možda i zbog klimatskih promjena. Najznačajniji takav pokus provode najveći pojedinačni proizvođači pivarskog ječma, Belje i Vupik, na polju od 100 hektara. Jesenas zasijani jari ječam na tom polju pokazuje izvanredne rezultate u ovoj godini, tvrdi Bičanić. I cijena i sljedivost Takvim jarim sortama smanjuje se rizik proizvodnje, produljuje se vegetacija te poboljšava fiziologija i transformacija dušika. Domaći ječam

nije samo jeftiniji nego je još važnija njegova sljedivost koja se za ječam proizveden u Hrvatskoj može osigurati u potpunosti. Za-

Pivarski ječam je dobar izbor za poljoprivrednika kao predusjev za mnoge kulture dnje dvije godine bile su loše za industriju piva, a njenu sudbinu dijelila je i Slavonija slad. Na sreću, kaže Bičanić, tržište ove regije nije toliko palo kao tržišta Istočne Europe gdje je, primjerice rumunjsko tržište piva sa 19,5 milijuna hektolitara palo na ispod 15 milijuna. U usporedbi s nekim dru-

gim granama, pivari ne bi trebali biti previše nezadovoljni, a i prvo tromjesečje ove godine ukazuje da je pad zaustavljen. Uzgoj pivarskog ječma ima budućnost, uvjeren je Bičanić. Pivarski ječam je dobar izbor kao jedan u paleti proizvoda, kao predusjev za mnoge kulture i kao prvi usjev koji donosi gotov novac u sezoni. Zato Slavonija slad ima stabilnu suradnju sa svojim kooperantima koja je čvrst temelj za daljnji napredak proizvodnje ječma i slada. Po onome što je postignuto u zadnjih 10 godina u organiziranoj proizvodnji pivarskog ječma, Hrvatska je, zaključuje Bičanić, daleko odmaknula ispred glavnih regionalnih konkurenata, Mađarske i Srbije.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3680, 6. lipnja 2011.

( nakon 18 godina staža ( 1838. godine

obitelj Puntijar otvorila svoju prvu gostionicu

Kristina Babić odvažila se na osnivanje PR agencije

SIMFONIJA, OSIJEK

STARI PUNTIJAR, ZAGREB

Promicanje starih jela i receptura

Kriza shvaćena kao izazov Zašto Slavonija i Baranja imaju relativno loš imidž na razini Hrvatske, pita se vlasnica Simfonije i odgovara: moramo bolje komunicirati

Uz restoran nalazi se hotel Kuća Stari Puntijar čije se otvorenje očekuje uskoro, tijekom ljeta. Imat će 33 sobe i dva apartmana

z slogan Vašoj tvrtki dajemo život, u rujnu 2009. godine, u vrijeme snažnog zamaha krize i recesije u Hrvatskoj, u Osijeku je osnovana agencija za odnose s javnošću Simfonija. Bila je to prva tvrtka te vrste na području svih pet slavonsko-baranjskih županija, a pripreme za otvaranje agencije za odnose s jav-

Tržište se polako počelo otvarati i posla je sve više, kaže vlasnica Simfonije

otišla u Ured Vlade RH za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, i to na radno mjesto odnosa s javnošću. Nakon toga sam dobila stipendiju i studirala odnose s javnošću i novinarstvo u Americi, a po povratku sam radila u Ministarstvu razvitka i obnove u Vukovaru, u civilnom društvu i Školskoj knjizi. S punih 18 godina radnog staža, iskustvom u novinarstvu, uredima Vlade i ministarstvima, civilnom društvu i trgovini – odlučila sam konačno osnovati svoju tvrtku u rujnu 2009., na početku velike ekonomske krize u Hrvatskoj”, prisjeća se.

nošću trajale su pune dvije godine. Naravno, u tim gospodarskim okolnostima nije bilo lako upustiti se u samostalno poduzetništvo, i to na terenu gdje PR, odnosno odnosi s javnošću, nisu bili na visokom mjestu potreba poslodavaca. Vlasnica i utemeljiteljica Simfonije, Kristina Babić, PR-om se bavi od 1996. godine. “Tada sam, na poziv Ivice Vrkića, iz Glasa Slavonije

Prazno tržište Tržište odnosa s javnošću u Osijeku u to je vrijeme bilo prazno. Taj izazov bio je privlačan, no s druge su strane bili opaki nagovještaji dugotrajne ekonomske krize. Te su dileme mučile i Kristinu Babić, ali neke druge emocije i spoznaje ipak su prevagnule. “Dugo sam razmišljala zašto Slavonija i Baranja, te njihovi najveći gradovi s Osijekom na čelu,

imaju relativno loš imidž na razini Hrvatske. Je li razlog taj da smo stvarno jako loši, ili je razlog u tome što ne znamo dobro ispričati svoju priču… Budući da cijeli život boravim u Osijeku, i znam da nismo uopće loši, mislim da se moramo potruditi i popraviti komunikaciju – na svim razinama! Bila sam uvjerena, a i danas to mislim, da se nešto konkretno mora poduzeti”, kaže Kristina Babić. Naravno, mnogi su ovaj poduzetnički potez osuđivali na propast, no činjenica je da unatoč velikom broju nepovoljnih elemenata Simfonija i dalje radi. “Trenutačno imamo zaposlenu samo jednu osobu, no tržište se polako počelo otvarati i posla je sve više, tako da se nadamo i povećanju broja djelatnika. Bitno je da sve više direktora tvrtki u Osijeku i široj regiji razumije potrebu za dobrom komunikacijom, kako internom tako i eksternom, te nas uključuju u osmišljavanje i provedbu komunikacijske strategije svoje tvrtke”, kaže Babić. (S.S.)

biteljska tradicija stare zagrebačke obitelji Puntijar seže u daleku 1838. godinu kada je Ivan Puntijar I. otvorio gostionicu-izletište u Gračanima. Nakon njega restorane su otvorili Ivan Puntijar II. i Ivan Puntijar III. Današnji restoran Stari Puntijar koji se nalazi u podnožju Medvednice na Gračanskoj cesti 1920. godine otvorio je Đuro Puntijar, djed današnjeg vlasnika Zlatka. “Moj deda je bio veliki poduzetnik te je osim restorana imao i mesnicu, a bavio se i prijevozničkim poslom. Mogu s ponosom reći kako je naš restoran najstarija obiteljska ugostiteljska tradicija u Zagrebu. Današnji restoran naslijedio sam 1987. godine i od tada se bavim promicanjem starih jela i receptura”, istaknuo je Zlatko Puntijar. Vjerojatno ne postoji Zagrepčanin koji nije bio u tom restoranu i uživao u raznim autohtonim jelima od kojih su mnoga spravljena po recepturama iz starih kuharica. Iako je temelj Starog Puntijara domaća kuhinja, ipak ta

jela moraju biti prilagođena okusima suvremenog čovjeka. “Promijenili su se okusi namirnica, ali osnova izrade neko-

U sklopu restorana nalazi se i muzej s najvećom privatnom zbirkom kuharica u Europi ga jela mora biti ista kao što je to bilo nekada. Uz predjela nudimo juhe, 54 glavna jela i deserte koje gosti mogu naći u jelovniku koji se kod nas naziva jestvenik”, rekao je Puntijar. Muzej s privatnom zbirkom kuharica Među brojnim delicijama Starog Puntijara posebice se ističu štrukli s bademima, napravljeni prema recepturi prve kuharice

tiskane na hrvatskom jeziku 1813. godine. Osim domaće hrane, gosti mogu uživati i u specifičnom ambijentu uređenom starinskim namještajem. Manje grupe mogu boraviti u prostorijama Sveti Juraj, Sveti Mihael i Sveti Martin, a gostima je na raspolaganju parkiralište za 30 automobila. Osim dobre gastronomske ponude, u sklopu restorana nalazi se i muzej s najvećom privatnom zbirkom kuharica u Europi, s više od 2000 naslova. I sam vlasnik tiska kuharice sa starinskim receptima, a kako kaže, to su prve knjige takve vrste u svijetu koje imaju predviđen prostor za zahvalu. Uz restoran, nalazi se i hotel Kuća Stari Puntijar čije se otvorenje predviđa tijekom ljeta ove godine. Hotel će imati 33 sobe i dva apartmana kategorije četiri zvjezdice, a ciljna skupina bit će poslovni ljudi. “Svaka soba bit će uređena u svom stilu, s antiknim namještajem i svaka će imati svoj naziv kao znak zahvalnosti mojim precima”, rekao je Puntijar.

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti BiH: javni dug 9,4 milijarde KM Prvog dana ove godine javni dug BiH iznosio je 9,4 milijarde konvertibilnih maraka, od čega je vanjski dug iznosio 6,2 milijarde KM, odnosno 3,1 milijardu eura, s tim da u obzir nisu uzete obveze po osnovi restitucije. Na FBiH alocirano je 5,6 milijardi KM, na Republiku Srpsku 3,7 milijardi KM, na Distrikt Brčko 60,11 milijuna KM, a na državne institucije 27,77 milijuna KM, priopćilo je Vijeće ministara BiH. Dug po osnovi stare devizne štednje u javnom dugu iznosio je 1,6 milijardi KM (50,11 posto unutarnjeg duga), a ratna potraživanja 1,05 milijardi KM. RS: nestao novac Sindikati Željezničara RS-a ponovno su vladi Republike Srpske zaprijetili općim štrajkom jer nije ispoštovala dogovor od 15. veljače da će za neisplaćene lanjske plaće i regrese uplatiti četiri milijuna KM. Ministarstvo za promet pak tvrdi da je vlada ispoštovala sporazum, ali je novac netragom otišao mimo radničkih nadnica. ŽRS je u očajnom materijalnom stanju, a ukupan dug je premašio 167 milijuna KM. Novi posao Končara Končar-Energetski transformatori i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne potpisali su ugovor vrijedan 3,1 milijun eura kojim je predvi-

đena ugradnja novog bloka transformatora u HE Rama. Ugovor je dio ukupne investicije na revitalizaciji HE Rama koja iznosi 39 milijuna eura. Pored Končara-Energetskih transformatora, na poslovima revitalizacije angažirane su još tvrtke Končar-KET, Geotehnika i EnergoControl iz Zagreba, Siemens iz Sarajeva, Lahmeyer international GmbH iz Njemačke i Stucky iz Švicarske.

Privredni vjesnik Broj 3680, 6. lipnja 2011.

( 34 mini hidrocentrale EPS će izgraditi uz pomoć države

( 90 mil €

ukupna vrijednost radova

BIJELA KNJIGA ELEKTROPRIVREDE SRBIJE

DO 2020. U SRBIJI SE GASI 10 ELEKTRANA Elektroprivreda Srbije planira najvećim dijelom preuzeti sektor alternativnih izvora energije, kao i izgradnju vjetroelektrana Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@pregled.rs

l e k t r oprivreda Srbije (EPS) planira, u okviru povećanja efikasnosti elektroenergetskog sustava, do 2020. godine ugasiti 10 elektrana ukupne snage 1100 megavata, istaknuo je generalni direktor EPS-a Dragomir Marković prošloga tjedna u beogradskom Belom dvoru na predstavljanju Bijele knjige Elektroprivrede Srbije. Naveo je da će se zatvoriti termoelektrane Kolubara A1 do A5, termoelektrana Morava, plinske elektrane Novi Sad, Zrenjanin i Sremska Mitrovica, kao i blokovi termoelektrana Kostolac A1 i A2 i Nikola Tesla (TENT) A1 i A2 te objasnio kako će se ta snaga nadomjestiti novim efikasnijim postrojenjima na ugljen i unaprjeđenjem postojećih kapaciteta. Elektroprivreda Srbije trenutačno raspolaže kapacitetima za proizvodnju struje instalirane snage 8359 megava-

ta. Od toga su termoelektrane na lignit snage 5171 megavat, hidroelektrane snage 2835 megavata, a termoelektrane-toplane na plin i tekuća goriva snage 353 megavata. Preuzimanje alternativnog sektora Elektroprivreda Srbije također planira najvećim dijelom preuzeti sektor alternativnih izvora energije, kao i izgradnju vjetroelektrana u Srbiji. Generalni direktor EPS-a ocijenio je realnim da realizacija tog projekta počne

EPS najviše računa na financijsku podršku EBRD-a, KfW-a i Svjetske banke već na jesen ove godine. Naglasio je da je lokacija ispitana i da na njoj ima 1800 sati korisnog vjetra godišnje te je moguća izgradnja vjetrenjače snage 30 megavata, ali još ne može otkriti o kojoj je lokaciji riječ budući da EPS

Još jedan Đerdap Bijela knjiga EPS-a dan nakon Beograda predstavljena je i u Beču na Investicijskoj konferenciji Energetske zajednice Jugoistočne Europe kao “prezentacijski dokument svih projekata i akcija koja će se poduzimati u borbi protiv klimatskih promjena i za veće korištenje obnovljivih izvora”. Na prezentaciji je između ostalog najavljena i gradnja reverzibilne hidroelektrane Đerdap kao i elektrane na gornjem dijelu Drine. Potpisanim predugovorom između EPS-a, Dunav osiguranja i općine Čajetina, na Zlatiboru se planira izgradnja solarne elektrane snage pet megavata.

traži način da zatvori financijsku konstrukciju. Dodao je da EPS najviše računa na podršku EBRDa, KfW-a, Svjetske banke i drugih međunarodnih financijskih institucija, ali su se već najavili i drugi potencijalni strani investitori. Koliko se značaja pridaje novoj energetskoj strategiji u Srbiji najbolje ilustrira nazočnost srbijanskog premijera Mirka Cvetkovića na promociji Bijele knjige Elektroprivrede Srbije. On je ocijenio da je to strateški dokument i prekretnica u investicijskim aktivnostima kompanije, ali i cijele zemlje koja zasigurno u području obnovljivih izvora energije i veće energetske učinkovitosti ide ususret ciljevima EU-a do 2020. godine. EPS svake godine ulaže oko 400 do 500 milijuna eura u proširenje kapaciteta i održavanje postro-

jenja i u tom kontekstu Bijela knjiga je strateška kad je riječ o privlačenju investicija i zapošljavanju ostatka privrede. Prema preporukama EU-a Savjetnik premijera za energetiku, donedavni ministar energetike Petar Škundrić naveo je da Srbija raspolaže golemim potencijalom obnovljivih izvora koji nisu dovoljno iskorišteni. Prema procjenama, riječ je o ekvivalentu od oko 4,4 milijuna tona nafte, od čega 64 posto ili 2,7 do 3,4 milijuna tona čini biomasa, hidropotencijal sudjeluje sa 10 posto, sunčeva energija 16 posto, a geotermalni izvori čine četiri posto. Ozbiljan posao oko realizacije investicijskih projekata predstavljenih u Bijeloj knjizi slijedi u idućih šest do sedam godina, a u skladu s preporukama EU-a, Srbija bi

do 2020. godine trebala proizvoditi 20 posto energije iz obnovljivih izvora. Ozbiljno se radi i na obvezi podizanja energetske učinkovitosti za 20 posto, što se bazira na sustavima prijenosa i distribucije putem posebnih mreža, a s druge strane, nužno je smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 20 posto, nabrojao je Škundrić. Ministar poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva i trgovine Dušan Petrović istaknuo je kako je potpisanim protokolom o suradnji tog ministarstva s EPS-om, vrijednim 90 milijuna eura, dogovorena izgradnja 34 mini hidrocentrale, ukupne snage 80 megavata. Zajednička realizacija trajat će dvije godine, a uključuje i izgradnju devet velikih akumulacija kojima upravlja Uprava za vode i Srbijavode, što će biti stavljeno u sustav EPS-a.

www.privredni.hr Broj 3680, 6. lipnja 2011.

( sa 202 mil € gubitka ( 1565 eura bruto NLB završio poslovanje u 2010. godini

regres isplaćen zaposlenicima NLB-a

Novi krimen državnih poduzeća

Tko s čime na godišnji Isplata problematičnih regresa u dijelu državnih poduzeća za većinu slovenskih građana čin je notorne nepravednosti Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

lovenska javnost opet je neugodno iznenađena manifestacijom sebičnosti koja se ovaj put dogodila pod krovom Nove Ljubljanske banke (NLB). U ožujku ove godine vodstvo najveće slovenske banke isplatilo je regres zaposlenicima – svakom po 1565 eura bruto. U formalnom smislu regresnoj isplati nema se što prigovoriti. Visina regresa određena je kolektivnim ugovorom za bankarsku djelatnost. Isplaćeno je 75 posto prosječne plaće iz tri prethodna mjeseca. Regresni dar uvećao je troškove NLB-a za oko šest milijuna eura. Javnost je ogorčeno reagirala na takvu bankarsku galantnost jer zna i za neke druge okolnosti koje ožujsku isplatu čine krajnje problematičnom. Naime, u 2010. godini NLB završio je poslovanje sa 202 milijuna eura gubitka. U trenutku isplate regresa ministarstvo finan-

cija bilo je u dramatičnoj potrazi za dokapitalizacijskim uloškom bez kojeg se NLB nije smio pustiti na stresni test što ga upravo dovršava europska monetarna vlast. Za

Unatoč lošim pokazateljima, slovenski menadžeri plaćeni su iznadprosječno dokapitalizaciju nije bilo interesenata, pa je vlada bila prinuđena iskeširati banci 243 milijuna eura javnog novca. Zna li se da NLB guta “bilančne žabe” uglavnom zbog velike upletenosti u donedavna tajkunska preslagivanja vlasništva u slovenskom gospodarstvu, razumljivo je ogorčenje javnosti koja zna i za neke druge “regresne parametre”. Dva svijeta u jednoj državi Radnici privatne proizvodne tvrtke Karoseri-

je, koja radi pretežno za Mercedes, upravo su prekinuli štrajk u kojem su od poslodavca uspjeli izboriti zaštitne rukavice, radna odijela i – 100 eura regresa. Zaostale regrese iz prethodne dvije godine pristali su da im se isplate u ratama tijekom godine. I neke druge tvrtke u državnom vlasništvu požurile su s isplatom regresa. Radnici Elektro Maribora otići će na ljetni odmor sa 1379 eura, a zaposleni u Elektri Slovenije sa 1715 eura regresne poputbine. Slovenske željeznice planiraju isplatiti 1082 eura. Sve su to bruto iznosi, ali ni približno takvi za kakve su se odlučili u Zavarovalnici Triglav. Najveći slovenski osiguravatelj koji je do prije mjesec dana također bio u potrazi za dokapitalizacijom prakticira individualne iznose regresa. Svatko ima pravo na regres u visini od 75 posto vlastite plaće, s time da nitko od zaposlenika ne može dobiti manje od 1125 eura. Većina od 2400 zaposlenih do-

bit će znatno više, članovi uprave najviše – svaki po 9100 eura! Prokazivanje iz Lausanne Dva svijeta u jednoj državi navela su Boruta Pahora da isplatu regresa u NLB-u označi – nepristojnom. Šefica Agencije za upravljanje kapitalnim investicijama Dagmar Komar već je najavila da će od nadzornih odbora ožigosanih poduzeća zatražiti da se s regresima vrate u društveno prihvatljive okvire, korespondirajuće s teškim kriznim okolnostima. To će, pak, biti novo streljivo protivnika svake državne regulacije koji i za najnovije regresne kritičke opservacije već kažu da su “loša refleksija komunjarskog nasljeđa”. Isplatu regresa u državnim poduzećima dodatno je zakompliciralo i ovogodišnje istraživanje o konkurentnosti (World Competitiveness Year Book) u kojem su slovenski menadžeri tvrdo aterirali na 57. mjesto

unutar 59 ukupno “izvaganih” zemalja. Međunarodni institut za razvoj menadžmenta iz Lausanne anketirao je 121 slovenskog menadžera. Iz dobivenih podataka Institut je locirao kao izrazito slaba mjesta slovenskog gospodarstva: neučinkovitost velikih korporacija (59. mjesto), slaba pokretljivost menadžera (57. mjesto), zaduženost poduzeća (57. mjesto), te premalo visokoosposobljenih kadrova iz inozemstva (58. mjesto). Uočljivo je da se Sloveniju u rangiranju troška na jedinicu proizvoda svrstalo na respektabilno 11. mjesto, što znači da su za slabije rezultate slovenskih poduzeća kriva uglavnom njihova rukovodstva. Unatoč lošim pokazateljima, slovenski menadžeri plaćeni su iznadprosječno. Po menadžerskim plaćama lausannski Ljetopis svrstava Sloveniju na visoko 20. mjesto. Nova enigma za odgonetavanje: kako je moguće da loša poduzeća vode dobro plaćeni menadžeri?

*vijesti Kazne za kupce Slovenski statistički ured izračunao je da skrivene ekonomije u Sloveniji ima za 3,5 milijardi eura, a prema bruto obračunu čak za 6,8 milijardi. U 4044 nadzora blagajničkog poslovanja porezni inspektori našli su 2259 prekršaja. Vlada stoga priprema uvođenje tzv. poreznih blagajni čiji se trošak nabave predlaže priznati kao odbitak od poreza. Predviđena je i dopuna zakona s ne baš bezazlenim kažnjavanjem kupaca. Sa 50 do 500 eura kazne kaznit će se kupac ako odbije primiti račun te ako ga ne sačuva do isteka dana u kojem je obavio kupnju. Hrvati su brži Postupak donošenja prostornog plana za koparsku luku i za drugi kolosijek pruge između Kopra i Divače traje predugo te je teško povjerovati da se Slovenija može profilirati kao logistička platforma za taj dio Europe. Sudionici okruglog stola 14. savjetovanja u prometnoj znanosti upozorili su na-

zočnog prometnog ministra Patricka Vlačiča da je Slovenija već okružena logističkim centrima (Palmanova u Italiji te Celovec i Graz u Austriji) te podsjetili da i u Hrvatskoj nastaje Cargo centar Zagreb u čiju se gradnju ulaže 250 milijuna eura. Novi razvojni centri Slovenija osniva tri nova razvojna centra – u Novom Mestu za farmaciju, u Pomurju za nove materijale i tehnologije te u Cerknici za interdisciplinarne tehnologije i istraživanja drvne industrije. Planira se otvoriti čak 17 razvojnih centara koje će ministarstvo gospodarstva podržati sa 180 milijuna eura na što se nadograđuje i 42 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3680, 6. lipnja 2011.

( 2 oltimer saveza ( oko 5000 eura

*vijesti Prezentacija Hrvatske u Parizu Hrvatska se do 9. lipnja predstavlja na pariškom Place du Palais Royal u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice kroz konceptualnu izložbu Le Village de la Croatie. Izložba na otvorenom podijeljena je u tri cjeline - hrvatski kvalitetni proizvodi i inovatori koji se predstavljaju putem multimedijalne izložbe Be CROative, hrvatski turistički proizvod koji predstavlja HTZ te Hrvatska kao zemlja prirode, tradicije i kreativnosti.

Turistička destinacija Zagorje Krapinsko-zagorska županija želi stvoriti regionalnu turističku ponudu koja će objedinjavati sve što ima predznak zagorsko, a svi ostali gospodarski subjekti moraju biti potpora brendiranju Hrvatskog zagorja kao jedinstvene i prepoznatljive turističke destinacije, rečeno je na konferenciji za novinare u Termama Tuhelj. Pritom se Hrvatsko zagorje mora predstavljati kao cjeloviti turistički proizvod, dok će Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije biti središnje mjesto uniformiranja ponude kroz jedinstvenu promociju temeljenu na sloganu Bajka na dlanu. Četvrto izdanje projekta Lijepa naša Sava Promocijom internetske stranice posvećene ekološkim i turističkim potencijalima rijeke Save i filma o višegodišnjem projektu povratka građana na tu rijeku najavljeno je četvrto izdanje projekta Lijepa naša Sava. Jedna od novina je obrazovno-zabavna radionica Vidljivi i nevidljivi svijet u vodi koja će biti dio ponude ovogodišnjih savskih sajmova 11. lipnja u Županji, 18. lipnja u Sisku, te 1. srpnja u Slavonskom Brodu.

zajedno okupljaju oko 70 klubova

danas vrijedi Fićo iz 1967. godine

OLDTIMERI KAO TURISTIČKA ATRAKCIJA

Dobri duh starine Stari automobili restauriraju se zbog očuvanja kulture, tradicije, ali i u promidžbene svrhe, primjerice snimanja raznih spotova ili reklama Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

MW, Mercedes, Ford model T, Mini Moris... nekada i sada. Automobili stariji od 30 godina imaju veću tržišnu vrijednost od svoje “mlađe braće”, automobila današnjice. Trend u Europi je da se takva vozila uređuju i restauriraju zbog očuvanja kulture, tradicije, ali i u promidžbene

U nekim jadranskim mjestima restaurirani autobusi prevoze turiste, a na Rabu i Mljetu oldtimeri se i iznajmljuju svrhe, primjerice snimanja raznih spotova i reklama. Taj je trend sve više prisutan i u našoj zemlji, pa je zato nedavno u Zagrebu održan Oldtimer sajam Zagreb 2011. na kojem je bilo izloženo oko 300 automobila, muzealnog značaja, proizvedenih između 1899. do prije četrdesetak godina. “Bio je to prvi sajam takvog tipa i u takvom obliku. Hrvatska treba

sajmove na koje bi mogli dolaziti svi oni koji nude, ali i traže stare automobile. U Europskoj uniji razvijena je kultura očuvanje starine, posebice starih automobila. To se najbolje može vidjeti na oldtimer sajmovima u Padovi, Beču, Rimu, Essenu..”, rekao je Drago Desančić, direktor Oldtimer sajma Zagreb 2011. Iznajmljivanje turistima Bez obzira na to što mnogi u Hrvatskoj još uvijek nisu u potpunosti prepoznali značaj starih automobila, Desančić je rekao da naši zaljubljenici u takva vozila redovno posjećuju strane sajmove gdje skupljaju iskustvo, prate trendove te sve to žele preslikati i na hrvatske oldtimere. Govoreći o zagrebačkom sajmu o l d t i - mera, Desančić

je naglasio kako je taj sajam pokazao da glavni hrvatski grad može postati raskrižje jednog takvog kulturnog djelovanja u regiji i Jugoistočnoj Europi. Pritom je istaknuo činjenicu kako u našoj zemlji ima dosta obrtnika koji imaju svoje radionice u kojima popravljaju oldtimere, ali zbog krize imaju poteškoća u poslovanju. Ulaskom Hrvatske u EU, postali bismo konkurentniji i k nama bi mogli dolaziti stranci koji žele popraviti svoje oldtimere, kaže Desančić. Zbog toga bi se mogli školovati mladi mehaničari koji bi se zapošljavali u radionicama za popravak oldtimera. Kako bi se neki automobil registrirao kao oldtimer, prije svega mora zadovoljiti određene starosne kriterije. Osim toga, njegovi dijelovi u potpunosti moraju biti originalni. Pri registraciji plaća se

samo 50 posto cijene određene za tu vrstu i kubikažu vozila, a na tehničkom pregledu oldtimer ne podliježe eko testu. Vozila starija od 40 godina ne trebaju imati ni pojas za vezanje vozača i suputnika. “Oldtimeri pridonose zaštiti prirode - njihovi dijelovi se ne odlažu na divljim odlagalištima, a automobili ne završavaju na deponijima već se renoviraju i izlažu na raznim izložbama. Značajni su i kao turistička atrakcija, a u nekim jadranskim mjestima restaurirani autobusi prevoze turiste, dok se na otocima Rabu i Mljetu oldtimeri iznajmljuju”, rekao je Desančić. Domaći savezi i klubovi U Hrvatskoj postoje dva oldtimer saveza koji okupljaju sedamdesetak oldtimer klubova. Svaki od tih klubova jednom godišnje organizira reli oldtimera. Tako će Oldtimer klub Zagreb 11. i 12. lipnja održati svoj 26. oldtimer

reli koji će prvoga dana imati izložbeni karakter, dok će se drugoga dana održati natjecanje starih automobila. “Takav reli ima sportsko-turistički značaj što također pridonosi razvoju turizma. Svake godine nam dolazi oko 150 natjecatelja iz Hrvatske, Austrije, Njemačke, Italije, Srbije, Slovenije i Bosne i Hercegovine”, naglasio je Desančić. Govoreći o cijenama oldtimera, Desančić je rekao kako oni imaju tzv. dvostruke cijene. Prvu cijenu diktira tržište što znači da ako se pojavi više istih izložbenih primjeraka, tada je cijena niža. Druga je cijena osobna vrijednost vozila u što su uključeni radni sati i popravak dijelova. No, važno je znati da vrijednost takvih vozila iz godine u godinu raste, odnosno da sa starošću vozila raste i cijena. “Iako se cijene nekada i danas ne mogu uspoređivati, ipak treba istaknuti kako bilo koji automobil danas vrijedi više nego kada je bio proizveden. To znači da, primjerice, popularni Fićo iz 1967. godine danas vrijedi oko 5000 eura za razliku od godine kada je proizveden i kada mu je cijena bila oko 2000 do 3000 njemačkih maraka”, zaključio je Desančić.

Šest kategorija oldtimera Svjetska udruga veteranskih vozila sa sjedištem u Parizu (Fiva) podijelila je oldtimere u šest kategorija. Kod mnogih svjetskih poznatih natjecanja oldtimera ta podjela služi kao osnova i koristi se za kategorizaciju vozila. Prva kategorija su tzv. antikna vozila izrađena prije 31. prosinca 1904. godine. U drugu kategoriju spa-

daju veteran-vozila izrađena od 1. siječnja 1905. do 31. prosinca 1918., dok u treću vintage kategoriju spadaju vozila izrađena od 1. siječnja 1919. do 31. prosinca 1930. Post-vintage kategorija broji se od 1. siječnja 1931. do 31. prosinca 1945. godine, dok se u kategoriji Post 1945.

nalaze automobili izrađeni od 1. siječnja 1946. do 31. prosinca 1960. godine. U šestoj kategoriji koja se često naziva i kategorijom tzv. povijesnih vozila B nalaze se automobili izrađeni od 1. siječnja 1961. do početka devedesetih ili po drugima do početka osamdesetih godina 20. stoljeća.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3680, 6. lipnja 2011.

( 3 države

pokrivat će Googleov zagrebački ured

( oko 15 proizvoda

Google je već prilagodio lokalnim potrebama

IZ SILICIJSKE DOLINE U REGIJU

u Hrvatskoj Zagrebački će ured nuditi lokalnu podršku oglašivačima omogućujući im da profitiraju od pojave digitalne ekonomije Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

merička tvrtka sa sjedištem u Silicijskoj dolini Google, koja je postala poznata po istoimenoj internetskoj tražilici, najavila je širenje poslovanja u Hrvatskoj i regiji Adriatic. Stoga će ovoga mjeseca otvoriti ured u Zagrebu čime namjerava osigurati veću ponudu proizvoda, bolje rezultate pretraživanja i učinkovitija rješenja oglašavanja za klijente i partnere u Hrvatskoj i regiji. Zagrebački ured tvrtke Google, na čijem je čelu Joško Mrndže, bit će uz hrvatsko, zadužen i za tržišta Srbije i Slovenije. Nakon ograničene prisutnosti u Hrvatskoj tijekom prijašnjih godina, zagrebački će ured neposredno nuditi lokalnu podršku oglašivačima omo-

gućujući im da profitiraju od pojave digitalne ekonomije. “Korisnici interneta u regiji postaju sve zahtjevniji, ali i sve aktivniji online. Google je to prepoznao i trudi se ponuditi najbolje online alate prilagođene lokalnim jezicima. Isto vrijedi i za tvrtke koje posluju u regiji Adriatic”, izjavio je Joško Mrndže, direktor tvrtke Google za regiju Adriatic. Pretraga u službi marketinga Google je već prilagodio lokalnim potrebama petnaestak proizvoda namijenjenih pojedincima i tvrtkama na hrvatskom, slovenskom i srbijanskom tržištu. Među njima se nalazi paket aplikacija Google Apps, zemljopisne online karte Google Maps, Google Prevoditelj i drugi proizvodi koji olakšavaju poslovanje. Tako-

đer, ova kompanija koju su 1998. godine osnovali Larry Page i Sergey Brin, studenti s kalifornijskoj sveučilišta Stanford, namjerava dodatno proširi-

informiranje o trendovima pretraga Insights for Search ili Google Trends putem kojeg tvrtke mogu saznati koji se pojmovi najčešće pretražuju

tvrtke, primjerice Google AdWords – koji prikazuje oglase povezane s korisnikovim upitom u tražilici. Za dodatnu zaradu mogu se priključiti Google Con-

te prilagoditi svoju online kampanju ili web stranice kako bi što bolje odgovorili potrebama potrošača.

tent Networku – Google AdSense – i unovčiti sadržaj vlastite web stranice, prikazujući na njima relevantne Google oglase, priopćeno je iz tvrtke za odnose s javnošću Grayling. Google također nudi savjete tvrtkama kako učinkovito koristiti AdWords na svojim blogovima na hrvatskom jeziku.

Google tražilica može poslužiti i kao pokazatelj najnovijih trendova i ekonomske dinamike

ti podršku i ponudu lokalnim tvrtkama. Budući da broj korisnika koji informacije traže online raste, Google, inače najkorištenija internetska tražilica na svijetu, može poslužiti i kao pokazatelj najnovijih trendova i ekonomske dinamike. Tako Google nudi poseban besplatan alat za

Online oglašavanje sve jače S obzirom na to da se online oglašavanje dokazalo kao učinkovito i sve popularnije, Google nudi nekoliko opcija za lokalne

TELE 2 SMART BUSINESS

Za one koji traže najviše Tržište smartphone uređaja nikad nije bilo razvijenije. Svaki četvrti prodani mobilni uređaj je smartphone, a prodaja je na godišnjoj razini porasla nevjerojatnih 85 posto. Ni Hrvatsku nije zaobišao taj trend. Najčešći korisnici tih uređaja su poslovni korisnici, kojima mobilni telefon nerijetko predstavlja jedan od najvažnijih alata za

uspješno poslovanje i izvan ureda. U skladu sa svjetskim trendovima Tele2 je nedavno u svoj portfelj za poslovne korisnike uveo i novu tarifu Smart Business, namijenjenu zahtjevnijim korisnicima, koji osim glasovnih usluga imaju potrebe i za podatkovnim paketima. Tako tvrtke mogu birati između četiri različita iznosa mje-

sečne potrošnje u Smart ponudi. Poslovni korisnici koji se odluče za jedan od Smart tarifnih modela mogu iskoristiti i posebnu akciju za kupnju uređaja Samsung Galaxy S. Osim tarife Smart Business, svim je poslovnim korisnicima dostupan i tarifni portfelj Knockout Business i Knockout Team Business. Tarifna ponuda Tele2 skrojena je prema potrebama tvrtki za učinkovitim rješavanjem svakodnevnih

poslovnih obveza uz potpunu kontrolu troškova. Konkretno, nove poslovne tarife nude tvrtkama uštedu, i to u prosjeku čak 30 posto. Tako Tele2 nastavlja pratiti svjetske trendove te osluškuje želje i potrebe svojih korisnika pružajući im napredne telekomunikacijske usluge visoke kvalitete po najpovoljnijim cijenama učvršćujući svoj položaj best deal ponuđača mobilnih usluga. (B.O.)

*vijesti Combis partner BKT Elektronika Combis je ostvario status prvog i jedinog regionalnog partnera poljske tvrtke BKT Elektronik, jednog od vodećih proizvođača i distributera pasivne mrežne opreme koja se koristi u strukturnom kabliranju. Strukturno kabliranje smatra se temeljem svake ICT infrastrukture. Partnerstvo s tvrtkom BKT Elektronik označava Combisovo širenje palete proizvoda u ovom segmentu. Intenda Net dio Recro-net grupacije Recro-net preuzeo je većinski udio u zagrebačkoj tvrtki Intenda Net. Na taj način Intenda Net postaje dio Recro-net grupacije. Intenda će usko surađivati s Recro-netom, no i dalje će poslovati samostalno. Tvrtkom će upravljati njen osnivač i dosadašnji direktor Ivan Demoli. Ova softverska tvrtka radila je na mnogo projekata na području IT-a te je usporedno razvila nekoliko vlastitih proizvoda. Neki od najznačajnijih proizvoda Intenda Neta su EagleEye - Lawful interception sustav za praćenje govornog i podatkovnog prometa, te inMapper - GIS platforma za dokumentiranje optičke mreže. Siemens u Eurolineu Siemens IT Solutions and Services Hrvatska u svibnju je u cijelosti preuzeo

brigu o IT infrastrukturi i povezanim IT uslugama Eurolinea, jedne od vodećih kompanija na hrvatskom tržištu automobila. U sklopu petogodišnjeg ugovora Siemens IT Solutions and Services isporučuje Eurolineu zajamčenu uslugu visoke razine, i to od usluga podatkovnog centra, preko mreže i korisničke podrške, do računala za svako radno mjesto na svim lokacijama Eurolinea i povezanog poduzeća Autoline u Hrvatskoj te na lokaciji u Sarajevu.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3680, 6. lipnja 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Potražnja za dobavljačima biodizela

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR PETER SLOTERDIJK FILOZOFSKI TEMPERAMENTI OD PLATONA DO FOUCAULTA

UBM Umwelt-Beratung und Management, Kirchdorf OT Norting, Njemačka, www.ubm-produktmanagement.de. Tvrtka traži novo tržište i nove dobavljače. Tvrtka treba biljna ulja, masne kiseline i ostale sporedne proizvode. Traži proizvođače biodizela. Kontakt: M. Hirth, m.hirth@ubm-produktmanagement. de, +49 8166 728689. Boje i lakovi

Naklada Ljevak

Nazvavši knjigu Filozofski temperamenti Sloterdijk je htio naglasiti da je tu riječ o portretima filozofa. On slika filozofske temperamente od antike do 20. stoljeća, primjerice Platona, Aristotela, Augustina, Descartesa, Kanta, Fichtea, Hegela, Schellinga, Marxa, Sartrea, Foucaulta... otvarajući time novi pristup majstorima mišljenja na Zapadu. Njegove sjajne zdravice savršen su način stvaranja ovisnosti o filozofiji.

VLADIMIR STOJSAVLJEVIĆ ŽIVOT BEZ IMENA Fraktura

Riječ je o romanu koji o vječnim temama istini i laži, ljubavi i mržnji, dobru i zlu pripovijeda na sasvim novi način. Stojsavljević paralelnim pričama stvara sliku o ljudskoj prošlosti i sadašnjosti, a kroz likove Marije Magdalene, Isusa, Marije, Poncija Pilata, međugorskih vidjelica Marije i Varje, njihovih roditelja, udbaša te Sarajlija, od psihologinje Zuhre do stare povjesničarke Estere, ispisuje veličanstveni roman o ljubavi.

BOYD MORRISON POTRAGA ZA NOINOM ARKOM Znanje

Potraga za Noinom arkom napet je triler koji, nalik megahitu DaVincijev kod, zagonetku po zagonetku otkriva tajnu koju skriva mitska priča o brodu koji je spasio ljudsku vrstu i život na Zemlji. Ujedno je i prvi roman iz serijala o Tyleru Lockeu, bivšem vojnom inženjeru, kojem je Morrison, nezadovoljan klišejom kako je znanstvenicima i stručnjacima primjereno tek pomagati akcijskom junaku, namijenio ulogu svojevrsnog Indiane Jonesa tehnološkog svijeta.

YOUCAT

Verbum YOUCAT (Youth Catechism) je prvi katolički katekizam za mlade. Ovaj vjerski priručnik pisan je jezikom mladih, a predgovor mu je napisao papa Benedikt XVI. preporučivši ga svim mladim katolicima kao nužno sredstvo za upoznavanje vlastite vjere. Sadržaj YOUCAT-a podijeljen je u četiri velike cjeline: “Što vjerujemo?” (o vjerskom nauku); “Kako slavimo kršćanska otajstva?” (o sakramentima), “Kako ćemo imati život u Kristu?” (o ćudorednom životu), “Kako trebamo moliti?” (o molitvi i duhovnosti).

DEBBIE FORD ZAGRLI SVOJU SJENU Planetopija

Neke vas osobine, poput lijenosti, škrtosti ili grubosti iznimno uzrujavaju. Primjećujete ih kod drugih i zbog toga osuđujete, uvjereni da ste bolji od njih. Debbie Ford objašnjava da su osobine na koje ste osjetljivi zapravo osobine koje i sami imate, ali ih smatrate “lošima” i pokušavate ih sakriti. To je vaša mračna strana. No, ono čemu trebamo težiti nije da odbacimo dijelove sebe koje ne volimo, nego da u njima otkrijemo ono pozitivno i da ih zagrlimo s ljubavlju.

Usluge transporta

Anadolija Transport, Istanbul, Turska. Tvrtka se bavi međunarodnim transportom (kompletnim i zbirnim) iz Turske za zemlje bivše Jugoslavije (Makedonija, Kosovo, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija) kao i iz tih zemalja u Tursku. Kompletne utovare obavljaju iz svih dijelova Turske, uz najavu od jednog do dva dana ranije. Daju uslugu prijevoza iz svih zemalja jugoistoka Europe za Iran, Irak, Siriju, Gruziju, Armeniju i Azerbejdžan. Kontakt: Alen Ramovic, Kanarya Mahallesi Bozdoğan Caddesi No:3/1 Küçükçekmece, İstanbul, Turkey, +90 539 210 19 95 +90 212 540 12 19/540 37 77/540 62 06. Slušni aparati

Alma-Color, Gniew, Poljska, www. almacolor.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom boja i lakova na bazi poliesterske smole, akrila i alkida, namijenjenih antikorozijskim prevlakama, sintetičkim materijalima (pete, podstave, ručice na namještaju), drvu i MDF-u, automobilskoj branši odnosno specijalnoj upotrebi (boje koje provode struju). Osnovu proizvodnje čine sljedeći proizvodi: 1. sustavi antikorozijskih prevlaka za zaštitu čeličnih, betonskih, aluminijskih i pocinčanih površina - proizvodi od poliestera, poliuretana, alkida, akrila odnosno vinila; 2. podstave za povremenu zaštitu čeličnih konstrukcija, među njima vodena podstava za koju su dobili certifikat Germanischer Lloyd; 3. lakovi za sintetičke materijale tipa ABS, PS, PVC, PU i TR svih boja, podstave za korekciju koje prikrivaju sitne nedostatke materijala koji nastaju tijekom njegove proizvodnje; 4. sustav lakiranja kupaonskog namještaja: izolacija, akrilna podstava, akrilni lakovi u boji i bezbojni; 5. visokospecijalizirane boje koje provode niskonaponsku struju. Kontakt: Dariusz Okonski, almacolor@ almacolor.pl, +48 58 5352285.

Lisound Hearing Aid, Fuzhou, Fujian, Kina, www.lisound.org. Tvrtka je proizvođač digitalnih i analognih aparata za poboljšanje sluha. Nudi svoje proizvode i traži poslovne partnere za suradnju na području poboljšanja sluha. Kontakt: kirby@lisound.org, +86 591 83519673, +86 13509352849. Pređa za pletenje

Akkon Iplik San, Kucukcekmece, Turska, www.akkon.com.tr. Tvrtka je jedan od vodećih proizvođača klasične pređe za pletenje u Turskoj. Bavi se proizvodnjom pređe već 25 godina, ima 400 zaposlenih i radni prostor od 25.000 četvornih metara. Glavni proizvodi su klasične pređe za ručno pletenje: akrili, vuna, moher i miješani poliamidi. Proizvodi i industrijsku pređu za pletenje i tkanje te različite vrste pređe za industriju tepiha. Akkon Iplik ima pogone za bojenje i tiskanje. Proizvodni kapacitet tvrtke je do devet tona pređe za ručno pletenje po danu. Kontakt: factory@akkon.com.tr, +90 212 5492002. PVC stolarija

ASC Plastik, Mersin, Turska, www.ascplastik.com.tr. Tvrtka je proizvođač i izvoznik PVC prozora i vrata, te traži kupce u Hrvatskoj. Kontakt: info@ascplastik. com.tr, +90 324 6764540.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Informatička oprema

Hrvatske ceste nabavljaju informatičku opremu hardver. Rok dostave ponuda je 15. srpnja. Sagovi, zavjese i zidne tapete

uredskih stolica. Rok dostave ponuda je 15. lipnja.

lakove i alate. Rok dostave ponuda je 29. lipnja.

Medicinske otopine

Usluge kontrole i održavanja telefonskih uređaja

Klinička bolnica Merkur nabavlja medicinske otopine. Rok dostave ponuda je 6. srpnja.

Ustavni Sud Republike Hrvatske u dva nadmetanja nabavlja sagove, zavjese i zidne tapete. Rok dostave ponuda je 10. i 27. lipnja.

Dječji vrtić Mostar nabavlja napitke i prehrambene artikle. Rok dostave ponuda je 30. lipnja.

Uredske stolice

Boje, lakovi i alati

Hrvatska banka za obnovu i razvitak nabavlja 180

REGIJA Napici i prehrambeni artikli

Željeznice Federacije BiH u Sarajevu nabavljaju boje,

Vlada Crne Gore – Uprava policije nabavlja usluge kontrole i održavanje telefonskih uređaja. Rok dostave ponuda je 21. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3680, 6. lipnja 2011.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Svjetska privreda: Industrijske nekretnine, zgrade i zemljišta na bubnju usporavanje Poslovni prostor, ukupne površine 173 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,4 milijuna kuna, u Ulici Ivana Gundulića u Novoj Gradiški, prodaje se na dražbi 8. lipnja u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 91/II. (ulična zgrada). Prodaja se obavlja prema načelu “viđeno-kupljeno” što isključuje sve naknadne prigovore kupaca. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/202 877. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Industrijska nekretnina koja u naravi predstavlja industrijsko dvorište, poslovnu zgradu i parkiralište, ukupne površine 4113 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 2,5 milijuna kuna, u Ulici hrvatskih pavlina 41 u Lepoglavi, prodaje se na dražbi 8. lipnja u 13 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba 224/ II. Nekretnina se prodaju u viđenom stanju prema načelu “viđeno-kupljeno” i u skladu s postojećim upisom u zemljišne knjige što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke pravne ili činjenične naravi. Nekretnina se može razgledati uz prethodnu najavu stečajnoj upraviteljici Mariji Holetić na broj telefona 098/494 017. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Poslovni prostor, ukupne površine 137 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 168.000 kuna, u Čakovcu, prodaje se na dražbi 9. lipnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba 224/II. Prodaja se provodi prema

načelu “viđeno-kupljeno” što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu prema prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/2010 001. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Poljoprivredno zemljište, ukupne površine 3564 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 28.616 kuna, u Ulici Ribnik b.b., u naselju Ribnik u Karlovačkoj županiji, prodaje se na dražbi 9. lipnja u 13 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/ III., soba 331. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa ste-

čajnom upraviteljicom Jasnom Brajdić na broj mobitela 091/5170 411. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Zemljište, ukupne površine 12.808 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 124.500 kuna, u naselju Veljun, Općina Slunj, prodaje se na dražbi 9. lipnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/III. Prodaja se obavlja prema načelu “viđeno-kupljeno” što isključuje naknadne prigovore po svim osnovama. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/387

098. Jamčevina 10.000 kuna.

iznosi

Industrijska nekretnina, ukupne površine 36.308 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 6,5 milijuna kuna, u Općini Veljun, naselje Slunj, prodaje se na dražbi 9. lipnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/III. Predmet prodaje može se razgledati prema dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/387 098. Jamčevina iznosi 250.000 kuna. Zgrada, dvorište i parkiralište, ukupne površine 11.977 četvornih metara, procijenjene vrijednosti oko 12 milijuna kuna, u Pregradi u Krapinsko-zagorskoj županiji, prodaje se na dražbi 9. lipnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 94/II. (ulična zgrada). Nekretnina će se prodavati na sedmom ročištu za javnu dražbu po početnoj prodajnoj cijeni od 3,3 milijuna kuna i ispod te cijene ne može se prodati na tom ročištu. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/855 370. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Zgrada, ukupne površine 2105 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 2,6 milijuna kuna, u Dugopolju, Splitsko-dalmatinska županija, prodaje se na dražbi 10. lipnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, sudnica broj 118/I. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/379 939. Jamčevina iznosi 120.000 kuna.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

posljednjih nekoliko godina privredni oporavak najvećih zemalja tekao je, po MMF-ovoj terminologiji, po sistemu “više brzina”. No u zadnjih nekoliko mjeseci došlo je do općeg usporavanja. Ono je vidljivo po cijenama sirovina koje su od sredine veljače prema Economistovom indeksu pale za 8,6 posto. U SAD-u su nove narudžbe za trajna dobra, kao primjerice strojeve i vozila nakon snažnog porasta u ožujku, u travnju pale za 3,6 posto. Industrijska proizvodnja je prema najnovijem izvješću FED-a Philadelphia još u sporom porastu, ali je od ožujka usporila više no u bilo kojem dvomjesečju nakon studenoga 2008. godine. Smanjuju se i izgledi eurozone Američki se oporavak oslanjao na fiskalne injekcije dulje nego bilo gdje. Na početku kolovoza savezna će vlada dosegnuti limit zaduženja koji joj je nametnuo Kongres. A svaki dogovor o njegovom povećanju sigurno će zahtijevati smanjenje državnih izdataka, a neuspjeh u postizanju sporazuma zahtijevao bi oštre rezove kada vlada prestane s “kvantitativnim labavljenjem” (quantitative easing) u okviru kojega je kupovala dugoročne vrijednosnice novim emisijama novca. Prema anketama među menadžerima za nabavu agencije HSBC i Markit, smanjuju se i izgledi eurozone da se izvuče iz nevolja. Njihov preliminarni indeks za eurozonu pao je od 57,8 u travnju na 55,4 u svibnju što je najviše od 2008. Kod usluga je pesimizam o izgledima za sljedeću godinu

sličan onome iz 2009., prije nego što je oporavak uopće i počeo. No najoštrije usporavanje prošlog tjedna nije nastupilo u Europi nego u Kini. HSBCova preliminarna procjena kretanja kineske industrijske proizvodnje pala je na 51,1, što je daleko ispod dugoročnog prosjeka od 52,3 čime je potvrđeno usporavanje vidljivo u travanjskim podacima

o proizvodnji. Objava tih podataka utjecala je na financijska tržišta diljem svijeta, pa je u samo jednom danu indeks kotacija Šangajske burze pao za onoliko koliko je porastao u cijeloj protekloj godini. Tako snažna reakcija bila je neobična. U Kini, za razliku od eurozone i Amerike, usporavanje je prilično zakasnilo. U zadnja dva kvartala rast je bio tako brz da je postao neodrživ, pa je došlo do zabrinjavajućeg rasta inflacije. Vlada je nastojala usporiti privredu putem ograničavanja kreditnog volumena. Usporavanje rasta industrije je dobrodošao dokaz da poduzete mjere djeluju. Prenapregnuto tržište nekretnina Tako nagli rast izazvao je strahovanja od naglog prizemljenja, smatra HSBC. Neki promatrači strahuju da se inflacija već otela kontroli prisiljavajući vladu da pritisne privre-

du kako bi opet dovela cijene pod kontrolu. Tako je primjerice 1994. Kina bila suočena s inflacijom od 25 posto, pa je u sljedeće dvije godine restriktivna makroekonomska kontrola smanjila stopu rasta za 4,6 posto. No sada kineska inflacija iznosi tek 5,3 posto; cijene povrća su pale pa bi cijene nepoljoprivrednih proizvoda mogle pasti. Ipak, kineska

Neki promatrači strahuju da se inflacija u Kini već otela kontroli se inflacija pokazala upornijom no što se očekivalo, ali privredni rast neće biti potrebno smanjiti za četiri boda da bi ju se obuzdalo. Neki promatrači strahuju da bi privreda mogla usporiti jer je ugljen sve skuplji a ima i problema s opskrbom električnom energijom jer elektrane rade s gubitkom. No daleko ozbiljniji razlog za zabrinutost je prenapregnuto tržište nekretnina. Ako ovdje dođe do kolapsa, građevinari će teško stradati i upasti u nepodnošljivo visoke dugove. No u Kini, za razliku od Amerike, nekretnine se financiraju štednjom a ne zaduživanjem. Kućevlasnici nisu zaduženi do guše, pa bi pad cijena nekretnina mogao dovesti do smanjenja osobne potrošnje.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3680, 6. lipnja 2011.

( 10% udio

*vijesti Nava banka pokriva samo 7,77 milijuna kuna gubitka

prijevremenih starosnih mirovina lani

( 46% udio starosnih mirovina

MIROVINSKI SUSTAV

Nava banka će samo djelomično pokriti lanjski gubitak od 27,45 milijuna kuna, dok se ostatak prenosi na teret budućeg poslovanja banke. Od ukupnog iznosa gubitka samo se 7,77 milijuna kuna planira pokriti na teret ostalih kapitalnih rezervi. Prvi kvartal ove godine Nava banka je završila sa 2,82 milijuna kuna gubitka što je gotovo trostruko manje nego u istom lanjskom razdoblju. Erste banka uvela kunske gotovinske kredite Erste&Steier märki sche Bank uključila je u svoju ponudu kunske gotovinske kredite s rokom do sedam godina te kunske kredite namijenjene poljoprivrednicima, također s rokom otplate do sedam godina. Prednost te

vrste kredita je gotovinsko kreditiranje bez preuzimanja valutnog rizika. Erste banka nudi klijentima kredite bez jamaca i garantnog pologa, kredite uz kreditno sposobnog jamca ili kredite s policom osiguranja uz jednokratnu uplatu premije. RBA snižava kamate na stambene kredite u otplati Raiffeisenbank Austria (RBA) snižava kamatne stope na stambene kredite u otplati s valutnom klauzulom u eurima i švicarskim francima za prosječno 0,25 postotnih bodova. Smanjenjem kamatnih stopa na stambene kredite RBA nastoji klijentima olakšati teret otplate kredita.

Čak 27 posto mirovina su invalidske Prema planu proračuna za ovu godinu, 50 posto rashoda za mirovine čine starosne mirovine, 19 posto mirovine po povoljnijim uvjetima, 17 posto invalidske i 14 posto obiteljske mirovine Vesna Antonić antonic@privredni.hr

irovinski je sustav na neki način odraz Hrvatske u ogledalu, što je osobito izraženo kod invalidskih mirovina. Preciznije, većina vodećih problema s kojima je Hrvatska suočena, odražava se na mirovinski sustav. Nedovoljno promišljen zakonski okvir, posljedice rata, loša obrazovna struktura, visoka nezaposlenost, nedovoljno dobri uvjeti rada, nejednakosti u pravima, relativno loše zdravstveno stanje građana i nedovoljna briga o vlastitom zdravlju te raširena korupcija utjecali su na činjenicu da Hrvatska ima velik broj korisnika invalidskih mirovina (27 posto ukupnih korisnika mirovina), a to su istodobno i problemi koje Hrvatska treba rješavati neovisno o mirovinskom sustavu. Osim toga, valjalo bi bolje promišljati zakonske promjene jer je teško naknadno ispraviti pogreške te poboljšati uvjete rada i zdravstvenog statusa, posebice brigu pojedinaca za vlastito zdravlje. Također bi trebalo poraditi na poboljšanju obrazovne strukture, suzbijanju korupcije te izjednačavanju u pravima po osnovi invalidnosti. Uz to bi trebalo poraditi na smanjivanju nezaposlenosti, poboljšanju baza podataka, pri čemu se to ponajprije odnosi na evidenciju korisnika invalidskih mirovi-

na prema grupama bolesti te izraditi jedinstvene liste tjelesnih oštećenja kao i uspostaviti jedinstveno tijelo vještačenja, ističe, među ostalim, Marijana Bađun, analitičarka Instituta za javne financije u najnovijem Newsletteru IJF-a. Nagli porast 1999. U ožujku 2011. u Hrvatskoj je bilo 328.018 korisnika invalidskih mirovina. Najveći dio – njih 255.358 – pravo na invalidsku mirovinu ostva-

U ožujku je u Hrvatskoj bilo 328.018 korisnika invalidskih mirovina rio je prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), dok su preostalih 72.660 njih korisnici invalidskih mirovina Hrvatske vojske (8746), Hrvatskog vijeća obrane (6358) i hrvatskih brani-

telja (57.556) prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. U ukupnom broju korisnika mirovina, invalidske mirovine činile su 21, odnosno 27 posto, kad se korisnicima invalidskih mirovina prema ZOMO-u dodaju invalidske mirovine spomenutih triju skupina, dodaje ona. U razdoblju od 1995. do 2010. do najvećeg porasta korisnika invalidskih mirovina došlo je 1999. zbog donošenja novog Zakona o mirovinskom osiguranju kada su dotadašnji invalidi rada, koji su primali novčanu naknadu zbog invalidnosti, “prevedeni” u invalidsku mirovinu. Otad je broj korisnika invalidskih mirovina prema ZOMO-u relativno stabilan, s time da se od 2005. do 2010. povećao za osam posto. S druge strane, broj korisnika HRVI, odnosno braniteljskih invalidskih mirovina prema ZOPHB-

DR-u, porastao je gotovo tri puta u razdoblju od 2003. do 2010. Najveći je porast zabilježen 2007. jer je tada 5500 branitelja, koji su primali naknadu za profesionalnu nesposobnost, “prevedeno” u invalidsku mirovinu. Ako se gleda kretanje broja samo novih korisnika invalidskih mirovina prema ZOMO-u, još je uočljiviji nagli porast 1999. od 37.112 novih korisnika, što je činilo 45 posto ukupnih novih korisnika te godine. Ističe se i 1995. godina zbog rata, a primjetni su i veći porasti 1998. te 2008. i 2009. godine. I kriza utjecala na broj korisnika Ekonomska kriza utjecala je na porast broja korisnika invalidskih mirovina, ali još više na povećanje broja korisnika prijevremenih starosnih mirovina. Promatrano prema udjelima pojedinih kategorija po ZOMO-u (po-

daci ne uključuju HV, HVO i branitelje prema ZOPHBDR-u), udio obiteljskih i invalidskih mirovina nije se s vremenom znatno mijenjao, ali je zato uočljiv rast udjela prijevremenih starosnih mirovina. Naime, njih je 2000. bilo tri posto, a 2010. čak 10 posto. Potkraj 2010. uz 10 posto prijevremenih starosnih mirovina bilo je i 46 posto korisnika starosnih mirovina, 23 posto invalidskih i 21 posto obiteljskih. Za očekivati je da će s penalizacijom prijevremenog umirovljenja rasti pritisak na invalidske mirovine, zaključuje Marijana Bađun, ističući kako se struktura korisnika mirovina preslikava na državni proračun. Naime, prema planu proračuna za ovu godinu, 50 posto rashoda za mirovine čine starosne mirovine, 19 posto mirovine po povoljnijim uvjetima, 17 posto invalidske i 14 posto obiteljske mirovine.

www.privredni.hr Broj 3680, 6. lipnja 2011.

( oko 12 mlrd kn

Analitičari Rolanda Bergera

Nenaplativost kredita nije dosegnula vrhunac

nenaplaćeni porezi u Hrvatskoj u 2010.

Naplaćeni i nenaplaćeni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji

Smanjiti i naplatiti svaki porezni dug Ministarstvo financija moralo bi posebnu pozornost posvetiti što boljem prikupljanju državnih prihoda uključujući i nenaplaćene poreze Vesna Antonić antonic@privredni.hr

enaplaćeni porezi u Hrvatskoj posljednjih godina značajnije rastu, pa ih je potrebno uključiti u analize radi preciznije usporedbe s porezima u Europskoj uniji. Osim toga, Hrvatska ima značajan deficit i visoki javni

Tijekom 2009. i 2010. nenaplaćeni porezi i doprinosi rasli su više od tri milijarde kuna svake godine dug, pa joj je nužna fiskalna konsolidacija. Državne rashode je trenutačno teško smanjivati, a prihodi su prilično neizvjesni. Premda se očekuje dovršetak pregovora s EU-om, uz velike investicijske projekte i bogatu turističku sezonu, zemlja je i dalje suočena sa značajnom nezaposlenošću i nelikvidnošću zbog čega se državni proračun možda neće puniti u skladu s očekivanjima. Zbog toga bi Ministarstvo financija moralo posebnu pozornost posvetiti što boljem prikupljanju državnih prihoda uključujući i nenaplaće-

ne poreze, ističe u svojoj analizi o (ne)naplaćenim porezima u Hrvatskoj i EU-u Mihaela Bronić, analitičarka Instituta za javne financije. Oporezivanje potrošnje Prema dostupnim podacima, ukupan porezni teret u Hrvatskoj, odnosno udio svih poreza i doprinosa u BDP-u, u razdoblju od 2000. do 2009. bio je malo niži od prosjeka EU27, te malo viši od prosjeka EU12. No ta usporedba nije objektivna, napominje ona, jer se u Hrvatskoj porezi prikazuju isključivo u trenutku naplate (gotovinsko načelo), a u većini država EU-a prikazuju se čim nastanu bez obzira jesu li naplaćeni (obračunsko načelo). To znači da u podacima za Hrvatsku nisu prikazani nenaplaćeni porezi te bi ukupni porezni teret u Hrvatskoj bio nešto viši. Važan element usporedbe poreza u EU-u i Hrvatskoj je i struktura poreza (udio određene vrste poreza u ukupnim poreznim prihodima). Naime, svugdje dominiraju doprinosi, ali je u Hrvatskoj i EU12 snažnije izraženo oporezivanje potrošnje (uglavnom PDV-om),

a u zemljama EU27 oporezivanje dohotka. Važno je napomenuti i da je u razdoblju od 2000. do 2009. udio prihoda od poreza na potrošnju (PDV, trošarine i ostali porezi na potrošnju), u ukupnim poreznim prihodima u EU27 rastao, dok se u Hrvatskoj smanjivao. Prema dostupnim podacima, navodi dalje Mihaela Bronić, ukupno (kumulativno) nenaplaćeni porezi u Hrvatskoj su u 2010. iznosili oko 12 milijardi kuna, a ukupno nenaplaćeni doprinosi oko dvije milijarde. To je oko 13 posto od ukupno naplaćenih poreza i doprinosa u 2010. Budući da prema Općem poreznom zakonu apsolutni rok zastare za utvrđivanje porezne obveze i kamata te njihovu naplatu nastupa šest godina od dana kada je zastara počela prvi put teći, vjerojatno bi dio prikazanih nenaplaćenih poreza i doprinosa trebalo otpisati. I u državama EU-a prikazuju se samo oni porezi i doprinosi za koje se smatra da će biti naplaćeni. Reprogram da, ali... Nenaplaćeni porezi i doprinosi značajnije su porasli tijekom 2009. i 2010. (svake godine više

od tri milijarde kuna). Iz te perspektive pohvalno je izglasavanje Zakona o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom, smatra analitičarka, jer se njime određenim obveznicima, koji trenutačno ne mogu plaćati poreze, omogućuje reprogramiranje poreznog duga. No kriteriji po kojima će Ministarstvo financija nekome odobravati reprogram tog duga, a nekome neće, nisu u potpunosti jasni. Kako će Ministarstvo financija moći utvrditi je li dug koji se odgađa posljedica krize? U Zakonu piše da je reprogramiranje moguće za dug nastao do 31. prosinca 2010., ali ne i od kojeg vremenskog razdoblja do tog roka. Stoga bi taj, ali i druge kriterije trebalo detaljnije razraditi i objaviti. Također, radi poboljšanog punjenja državnog proračuna Ministarstvo financija treba što prije istražiti i ostale slučajeve neplaćanja poreza (koji nisu uzrokovani krizom), utvrditi tko i zašto ne plaća poreze i doprinose te svim raspoloživim načinima pokušati smanjiti i naplatiti i ta dugovanja, ali i pokušati spriječiti nastanak novih, zaključuje Mihaela Bronić.

Stopa nenaplativosti kredita u Hrvatskoj lani je iznosila 10 posto. Manja stopa nenaplativosti kredita od one u nas u 2010. godini zabilježena je u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, a veća u Rumunjskoj, Rusiji i Ukrajini. Analitičari Rolanda Bergera smatraju kako nenaplativost kredita u Hrvatskoj još nije dosegnula vrhunac. Čak 85 posto menadžera u bankama Srednje i Istočne Europe ne očekuje da će se u ovoj godini smanjiti broj nenaplativih kredita, dok njih gotovo dvije trećine smatra kako će se takvo stanje zadržati i tijekom iduće godine. Razlog tome je gospodarska kriza koja je primorala banke na različite strategije saniranja kreditnog portfelja. Tako više od dvije trećine banaka pri naplati potraživanja u akutnim fazama dugovanja angažira vanjske tvrtke, dok njih gotovo 80 posto dug

već prodaje ili to planira u dogledno vrijeme. Bez učinkovite naplate potraživanja banke će danas teško održati profitabilnost, smatraju menadžeri u bankama Srednje i Istočne Europe, pokazuju rezultati studije Retail bankarstvo u zemljama Srednje i Istočne Europe - utjecaj krize na naplatu bankovnih potraživanja. Istraživanje je provedeno među menadžerima iz Poljske, Češke, Mađarske, Rumunjske, Rusije, Ukrajine i Hrvatske, a zajednički su ga proveli Roland Berger Strategy Consultants i Europska udruga za financijski menadžment i marketing. Studija je pokazala kako je, uslijed krize, gotovo trećina banaka kontrolu nad procesom naplate pojačala osnivanjem posebnih organizacijskih jedinica te zapošljavanjem dodatnog osoblja. (B.O.)

*vijesti HAC se zadužuje za 290 milijuna eura Hrvatska vlada je prošli tjedan dala suglasnost za jamstvo Hrvatskim autocestama za kredit od 130 milijuna eura koji će biti podignut kod frankfurtske KfW IPEX banke. Kredit će se utrošiti na gradnju mosta preko Drave i dijelova dionice Beli Manastir-Osijek-Svilaj-Ploče na koridoru V.c. HAC je dobio i jamstvo Vlade za kredit od 160 milijuna eura kod londonske banke Credit Suisse International. Taj novac iskoristit će se za refinanciranje dospjelih kredita. Usluge osiguranja U protekloj godini državne institucije utrošile su 180 milijuna kuna za nabavu usluga osigu-

ranja, od toga 73,3 milijuna kuna ili više od 40 posto utrošio je HEP, kao najveći pojedinačni naručitelj, rezultati su analize Briefing e-servisa, tvrtke specijalizirane za praćenje, analizu i savjetovanje u području javne nabave. Croatia osiguranje bilo je najuspješnije u poslovanju s državom, sklopivši najviše ugovora, ukupne vrijednosti 134 milijuna kuna.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3680, 6. lipnja 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Oskudna potražnja za novcem Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

zrazito visoka likvidnost sudionika i obilna ponuda novca pokazuju se i na početku lipnja. Skromna potražnja određuje dnevni ritam trgovanja koje je, u ovakvim okolnostima, iznimno tromo. Značajni dnevni viškovi likvidnosti usmjeravaju se u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Zbog vrlo oskudne potražnje kratkoročna kamatna stopa bilježi iznimno nisku razinu. Neravnoteža ponude i potražnje novca na novčanom tržištu traje vrlo dugo te bi promjena toga

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

400

30.5.’11. - 3.6.’11.

23.5.’11. - 27.5.’11.

300 2 200 1 100

30.5.2011.

31.5.2011.

1.6.2011.

odnosa dobro došla svim sudionicima jer bi potaknula dinamiku trgovanja. Ministarstvo financija protekli je utorak održalo aukciju trezorskih zapisa. Pad prinosa na sve rokove uz smanjenje iznosa trezorskih zapisa u valutnoj klauzuli obilježilo je ovu

2.6.2011.

3.6.2011.

aukciju. Planirani iznos izdanja bio je 900 milijuna kuna, a upisan je iznos od 1,18 milijardi kuna, iako je interes sudionika bio, prema svim očekivanjima, znatno veći i iznosio je 2,728 milijardi kuna. Najviše zapisa upisano je na rok od 364 dana. Na rok

ponedjeljak

utorak

od 91 dan upisano je 100 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 1,45 posto, na rok od 182 dana upisano je 180 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 2,25 posto, a na rok od 364 dana upisano je 900 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 2,7 posto. Iako je planira-

srijeda

četvrtak

petak

ni iznos izdanja trezorskih zapisa u eurima bio 10 milijuna eura s rokom dospijeća od 364 dana, upisana su 22 milijuna eura zapisa po kamatnoj stopi od 2,7 posto. Ministarstvo je ponovno najavilo aukciju trezorskih zapisa, te je na novčanom tr-

žištu pažnja sudionika usmjerena na iduću aukciju trezorskih zapisa. Unatoč tome što depozitne institucije ulaze u zadnji tjedan razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, ne očekujemo nikakvu napetost u odnosu ponude i potražnje novca. Uz aktualno stanje likvidnosti teško je očekivati rast potražnje za novcem koji redovito potiče isplata obveza u prvoj dekadi mjeseca, među kojima su najznačajnije plaće i mirovine. Stoga će, sudeći po raspoloživim pokazateljima, i kamatna stopa u idućem razdoblju biti stabilna i vrlo niska.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Pad vrijednosti kune

I dalje porast Mirexa

Kuna je proteklog tjedna oslabjela prema euru za 0,32 posto. Potkraj tjedna tečaj eura iznosio je valuta AUD CAD

EUR

Srednji tečaj za devize australski dolar

7.47

5,486726

kanadski dolar

USD

dolara u petak je iznosio 5,145557 kuna. 5.22

CHF

6.14

7.46

5.20

6.12

7.45

5.18

6.10

7.44

5.16

6.08

7.43

5.14

6.06

7.42

5.12

6.04

5,265846

JPY

japanski jen (100)

6,382940

CHF

švicarski franak

6,119429

GBP

britanska funta

8,386853

USD

američki dolar

5,145557

EUR

euro

7,455912

Izvor: HNB

kuna. No, potkraj proteklog tjedna na vrijednosti je izgubio američki dolar, i to 1,11 posto. Tečaj

7,455912 kuna. Prema kuni neznatno je pala vrijednost švicarskog franka, za 0,06 posto, na 6,119429

31.5.

1.6.

2.6.

3.6.

30.5.

31.5.

1.6.

2.6.

3.6.

30.5.

31.5.

1.6.

2.6.

3.6.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Ponovno strah od recesije

6100

FTSE 100

6040

globalnom ekonomskom tržištu. Ponovno se nazire pravi strah od recesije. Novosti iz eurozone su različite: inflacija u svibnju pala je za 2,7 posto što navješta blago poboljšanje, 12600

Dow Jones

12520

ali stopa nezaposlenosti od 9,9 posto ostala je nepromijenjena u odnosu na travanj. Cipar je, primjerice, svoj dug vratio. U nekim zemljama poput Grčke, Španjolske, Italije i 3020

12440

2900

5920

12360

2840

5860

12280

2780

5800

12200

2720

31.5.

1.6.

5000

2.6.

3.6.

CAC40

4700

30.5.

31.5.

1.6.

2.6.

7640

3.6.

DAX

7520

30.5.

9800

4100

7280

9600

3800

7160

9400

3500

7040

9200

1.6.

2.6.

3.6.

30.5.

31.5.

1.6.

2.6.

3.6.

1.6.

2.6.

3.6.

NIKKEI 225

10000

7400

31.5.

10200

4400

30.5.

NASDAQ

2960

5980

30.5.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

164

162

160

160 158

158

primjena od 4. lipnja 2011. 30.5.

Protekli je mjesec bio loš mjesec na svim svjetskim financijskim tržištima jer je promet prosječno smanjen za oko dva posto. To utječe na pesimizam ulagača na američkom, ali i

Obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex potkraj prošlog tjedna došla je na vrijednost od 162,8569 bodova. To je skok za 0,13 posto u odnosu na tjedan ranije kada je Mirex iznosio 162,6445 bodova.

30.5.

31.5.

1.6.

2.6.

3.6.

Irske dramatično se usporio rast proizvodnje u proteklih mjesec dana. I u Kini je usporen rast proizvodnje, a to je rezultat politike Bank of China odnosno smanjenja kreditiranja i usporavanja stope inflacije u toj zemlji. U Americi stopa nezaposlenosti dramatično raste i trenutno iznosi 9,1 posto, a postoje mnogi znaci koji upozoravaju na to da zbog pada ekonomije i cijene naglo padaju. Cijena nafte na svjetskom tržištu nastavlja rasti, a sada iznosi između 100 i 117 dolara, dok se cijena zlata kreće između 1525 i 1540 dolara po unci.

2.5.

12.5.

22.5.

2.6.

30.5.

31.5.

1.6.

2.6.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 2. lipnja 2011. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

165,3750 167,7361 155,1868 161,6239 162,8569

170,6289 204,6582 123,1140 141,5038 135,7876 156,7972 192,1870 187,6204 201,3033 145,9961 123,6449 107,8307 163,9158 111,7624 120,9462 171,3735 151,0346 121,3390 108,9345 134,9859

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3680, 6. lipnja 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 743,021 milijuna kuna

Dionica Ingre najtrgovanija Marko Repecki www.hrportfolio.com Proteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 127,227 milijuna kuna što je porast od čak 54,10 poTop 10 po prometu Ingra d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Belje d.d. Dom Holding d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Dalekovod d.d. AD plastik d.d. Atlantska plovidba d.d. Atlantic Grupa d.d. Petrokemija d.d.

sto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 0,76 posto te je njegova posljednja vrijednost iznosila 2.269,90 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.240,16 bodova što je porast od 0,48 posto.

tjedna promjena +15,14% -1,06% +4,16% -0,65% +8,56% -5,68% +4,88% +0,15% +1,06% +6,12%

zadnja cijena 16,73 256,30 100,01 91,90 52,00 243,33 144,00 698,05 742,86 175,10

promet 25.094.589,00 21.060.720,90 7.891.699,40 6.204.518,57 5.992.026,32 5.339.279,29 3.952.061,10 3.293.536,98 3.062.656,61 2.886.889,68

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 127.227.168,94 kn

Najviše se trgovalo dionicom Ingre kojom je ostvareno 25,094 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 16,73 kuna što je porast od 15,14 posto te je time ujedno i najveći dobitnik među najtrgovanijim 10 dionica s najvećim rastom cijene

izdanjima. Solidne poraste imale su i dionice Petrokemije (+6,12 posto), AD plastika (+4,88 posto) te Belja (+4,16 posto). Najveći pad imala je dionica Dalekovoda koja je pala za 5,68 po-

tjedna promjena

Hotel Medena d.d. Hoteli Podgora d.d. Uljanik d.d. Agromeđimurje d.d. Finvest Corp d.d. Montmontaža d.d. Solaris d.d. Laguna Novigrad d.d. Puljanka d.d. Ingra d.d.

+70,30% +40,46% +27,27% +22,75% +22,62% +22,24% +18,26% +17,36% +16,51% +15,14%

zadnja cijena 68,12 29,96 84,00 749,99 297,97 11.002,00 330,00 10,68 35,01 16,73

promet 9.520,23 778,36 420,00 11.199,86 145.729,73 22.004,00 6.600,00 282.031,67 3.465,99 25.094.589,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

iffeisen HR dionice (+3,09 posto). Najveći gubitnik kod dioničkih fondova bio je fond Ilirika Gold kojem je vrijednost smanjena za -2,47 posto, a slijedi ga MP Mena HR s padom od 2,01 posto. Kod mješovitih fondova najveći dobitnik je OTP uravnoteženi koji je ostvario porast vrijednosti

od 2,20 posto, a slijedi ga Erste Balanced s porastom od 1,83 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced kojem je vrijednost smanjena za 1,27 posto, a iza njega je Ilirika JIE Balanced s padom od 0,90 posto. Jedini dobitnik kod ob-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

€

96,9988

-0,40

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,6863 43,2935 8,3613 129,6500 12,6126 103,1900 106,5600 78,9501 159,0249 63,8400 90,1334 95,9435 96,4900 92,1678 104,1100 53,3450 61,4682 41,9160 26,6491 79,7204 50,8520 69,5315 74,4192 5470,8300 98,6839 14,3641 37,1700 48,0135 7,1496 55,7900 45,8253 82,9242 52,2374 451,9770 332,2458 94,7778 91,5600 317,3654 77,4800 132,9782 113,5551 10,6776 113,2339 102,6977 109,7834 10,5390

2,55 -0,09 -1,55 -1,87 -0,44 -1,55 -0,30 1,07 -0,38 1,85 2,24 2,13 2,20 -1,50 0,84 -0,05 0,92 3,25 -0,21 2,68 -0,63 1,02 1,17 1,09 0,25 1,55 2,26 -0,85 1,21 -0,41 1,67 -0,48 0,24 -2,01 -0,45 1,65 1,09 -0,97 3,09 -1,77 -0,68 0,27 -1,71 -0,16 0,51 -1,39

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

vezničkih fondova je ZB bond (+0,03 posto), dok je najveći pad zabilježio HIconservative (-0,22 posto), a slijedi ga HPB Obveznički s padom od 0,15 posto. Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,21 posto. (M.R.)

od 26. svibnja do 2. lipnja 2011. godine *Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

zadnja vrijednost 2.269,90 1.240,16 97,89

sto te je trgovanje završila na 243,33 kune, a njome je trgovano u vrijednosti od 5,339 milijuna kuna. Svih

tjedna promjena +0,76% +0,48% -0,06%

10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od dva milijuna kuna, a osam ih je zabilježilo porast cijene.

10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena

Transadria d.d. Croatia airlines d.d. Varteks d.d. Elektrometal d.d. Elektroprojekt d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Hotel Excelsior d.d. Lucidus d.d. Lavčević d.d. Đakovština d.d.

-32,77% -24,95% -22,23% -13,88% -10,68% -10,00% -10,00% -8,33% -6,94% -5,96%

zadnja cijena 671,00 75,05 20,22 155,02 803,00 2.700,00 90,00 29,93 181,00 7,89

promet 51.650,97 2.251,50 60.310,60 15.376,50 4.818,00 1.491.584,40 4.500,00 38.717,20 58.324,91 5.720,55

*vijesti

Fondovi uglavnom u pozitivi Proteklog tjedna ponovno su prevladavali pozitivni rezultati te je 57 od ukupno 92 fonda ostvarilo porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -2,47 posto pa do +3,25 posto. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježili su AC Rusija (+3,25 posto) i Ra-

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

98,9100 89,5406

*Tjedna promjena [%] 0,99 -2,47

€ € kn € kn € kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

130,7200 144,2500 111,8222 10,0690 124,7728 152,3500 165,9785 105,1760 117,3209 8,1871 146,5047 78,3974 5,7460 70,4446 10,8006 118,8994 108,5400

1,83 0,22 1,52 -0,66 0,12 0,55 0,11 0,58 2,20 0,99 -0,90 -1,27 0,28 1,34 0,59 0,41 0,30

€ € € € € kn € €

161,1100 11,7258 177,6400 131,7972 134,6400 166,7395 128,6458 125,9189

0,03 -0,22 -0,09 -0,10 -0,05 -0,05 -0,15 -0,01

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

133,7254 164,5544 141,0627 127,1538 146,8300 140,0900 140,6313 136,8861 125,2201 133,6946 124,0397 118,6559 11,4793 109,7207 10,8121 104,1396 107,1700 100,8418

0,03 0,03 0,04 0,04 0,03 0,04 0,05 0,03 0,01 0,03 0,00 0,06 0,05 0,05 0,06 0,21 0,15 0,03

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

Program kreditiranja obrtnih sredstava U Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) proteklog je tjedna održana četvrta aukcija za dodjelu kvota kredita HBOR-a za provedbu Programa kreditiranja obrtnih sredstava. HBOR je ponudio ukupno 386 milijuna kuna, a pristiglo je 10 ponuda poslovnih banaka u ukupnom iznosu od 731,9 milijuna kuna. Budući da je interes bio znatno veći od ponuđenog iznosa na aukciji, prihvaćeno je šest ponuda poslovnih banaka u ukupnom iznosu od 386 milijuna kuna. Dividenda Ericssona 190 kuna po dionici Na Glavnoj skupštini tvrtke Ericsson Nikola Tesla donesena je odluka o isplati redovne dividende u iznosu od 20 kuna po dionici i izvanredne dividende od 170 kuna po dionici što je ukupno 190 kuna po dionici. Dividenda će biti isplaćena 29. lipnja, priopćeno je iz te tvrtke. Adris Grupa ostvarila 3,1 milijardu kuna prihoda U protekloj je godini Adris Grupa ostvarila ukupne prihode u iznosu od 3,1 milijarde kuna što je 1,4 posto manje od prihoda u 2009. Poslovni prihodi iznosili su 2,84 milijarde kuna i manji su 1,3 posto od preklanjskih. Izvoz je u 2010. iznosio 1,25 milijardi kuna što je 18 posto više nego u 2009. Grupa Adris ostvaruje 45 posto prihoda od pro-

daje proizvoda i usluga na stranom tržištu. U travnju porasla potrošnja U travnju je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo realno porastao za 3,7 posto na godišnjoj razini, znatno više nego što se očekivalo, što se ponajviše zahvaljuje kasnijim uskrsnim blagdanima, podaci su Državnog zavoda za statistiku. No, nominalno je promet na malo porastao za 6,7 posto, a realno za 3,7 posto u odnosu na travanj 2010. Povećanje kapitalnih investicija

Direktori tvrtki u Hrvatskoj iskazali su u drugom kvartalu 2011. najveći pomak prema optimizmu u odnosu na treći kvartal prošle godine, pa je stoga indeks optimizma porastao za 13 posto. Najveći pomak zabilježen je u području ekonomskog okruženja, rasta prodaje ili očekivanih investicija. Ipak, očekivanja direktora tvrtki u Hrvatskoj u području naplate potraživanja, zapošljavanja ili regulatornog okruženja još uvijek se ne mogu opisati kao optimistična, ističe se u istraživanju Pokazatelj stavova u biznisu, koje je tvrtka Deloitte provela u šest zemalja Srednje Europe.

Lijepa naša

Sava

VRATIMO SE SAVI! Savski sajam u Županji Savska šetnica, 11. lipnja od 16 do 20 sati – predstavljanje tradicijskih obrta, zanata i rukotvorina savskoga kraja – Dječje čobanske igre – predstavljanje tradicijskih žetvenih jela – bogat kulturno-umjetnički program uz nastup mjesnih kulturno-umjetničkih društava – obrazovno-zabavna radionica „Vidljivi i nevidljivi svijet u vodi”

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

R E P U B L I K A

H R V A T S K A

enterprise europe

info

Broj 41, 6. lipnja 2011.

BICRO BIOCENTAR

Odabrana 33 POC projekta

Inkubacijski centar za bioznanosti Potpisan je ugovor o osnutku bioznanstvenog inkubacijskog centra vrijednog 18,8 milijuna eura. Njegovi osnivači su BICRO, Sveučilište u Zagrebu i Grad Zagreb

Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO objavio je rezultate tehničko-tehnološke evaluacije projekata u trećem krugu prijava za Program provjere inovativnog koncepta (POC). Provoditelji prihvaćenih programa će preko prepoznatih centara dobiti daljnje upute u vezi s usklađivanjem proračuna, rješavanjem primjedbi interne BICRO-ove poslovno-financijske evaluacije i ispunjavanjem eventualnih drugih uvjeta koje su postavili evaluatori koji trebaju biti zadovoljeni prije pristupanja potpisivanju ugovora o financiranja projekta. Ugovori će biti potpisani ovisno o dostupnosti sredstava financiranja. Višerangirani projekti imat će pravo prvenstva, dok će nižerangirani projekti za koje trenutno nisu dostupna sredstva privremeno biti stavljeni na listu čekanja. Natjecatelji čiji su projekti negativno ocijenjeni bit će obaviješteni pismenim putem o razlozima odbijanja projekta.

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa potpisan je Društveni ugovor BICRO BIOcentar i Ugovor o provedbi projekta Inkubacijskog centra za bioznanosti između Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske (BICRO), Grada Zagreba i Sveučilišta u Zagrebu. BICRO BIOcentar osniva se kao tvrtka koja će upravljati Inkubacijskim centrom za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije (BIOCentar). Temeljni kapital tvrtke

Inkubacijski centar će imati površinu od 4500 četvornih metara te će biti prvi centar takve vrste u Hrvatskoj i jedinstven projekt u regiji sastoji se od tri poslovna udjela: BICRO financira 60 posto vrijednosti, Sveučilište u Zagrebu 27 posto, a Grad Zagreb 13 posto temeljnog kapitala tvrtke. BIOCentar je projekt vrijedan 18.823.995,70 eura (oko 140 milijuna kuna) i bit će

smješten u sklopu budućeg kampusa Sveučilišta u Zagrebu na Borongaju. Riječ je o inkubacijskom centru površine oko 4500 četvornih metara i ujedno prvom centru takve vrste u Hrvatskoj te jedinstvenom projektu u regiji. U posebno osmišljenom okružju bit će udruženi centralni laboratorij, priručni laboratoriji i uredski prostori kako bi poduzeća u razvoju u području bioznanosti dobila sve potrebne uvjete za obavljanje djelatnosti. S obzirom na rastuću važnost bioznanosti za gospodarski razvoj zemlje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je prepoznalo BIOCentar kao projekt od velike važnosti, a hrvatska vlada uvrstila ga je u strateške dokumente za fi-

nanciranje iz Instrumenta pretpristupne pomoći Europske unije (IPA), u okviru Operativnog programa za regionalnu konkurentnost. Europska komisija odobrila je financiranje ovog projekta u veljači 2011. godine.

enterprise europe JEDINSTVENA KONTAKTNA TOČKA

Sve o uslugama na jednom mjestu Na jednom mjestu moguće je dobiti sve podatke o uslugama te je na taj način olakšano poslovanje poduzetnika i omogućen brži ulazak stranog kapitala U sklopu Zakona o uslugama temeljem Direktive EU-a koja je važna za pružatelje i primatelje usluga uspostavljena je u Hrvatskoj gospodarskoj komori Jedinstvena kontaktna točka za usluge kojom će se olakšati poslovanje poduzetnika te ubrzati ulazak stranog kapitala. ”To je mjesto na kojem će se omogućiti pristup svim relevantnim informacijama o uslužnim djelatnostima u Hrvatskoj i u državama članicama Europske unije, odnosno europskog gospodarskog prostora”, rekla je Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a, na otvaranju konferencije Zakon o uslugama i uspostava Jedinstvene kontaktne točke za usluge u Republici Hrvatskoj. Konferenciju je organizirao HGK u suradnji s nizozemskim partnerima iz Centra za ekspertizu i Veleposlanstvom Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj te uz podršku Ministarstva gospodarstva, rada i po-

duzetništva. Liberalizacija tržišta usluga je za hrvatsko gospodarstvo važna jer će poboljšati konkurentnost hrvatskih tvrtki, a Direktiva EU-a uslugama omogućava učinkovitije funkcioniranje europske ekonomije, dodala je. ”Nužno je ojačati svijest ne samo poslovne već i šire javnosti o značaju i učincima koje će proizvesti Zakon o uslugama i uspostava Jedinstvene kontaktne točke za usluge u Hrvatskoj. Strateško opredjeljenje EU-a, koje mora slijediti i Hrvatska, je daljnje ubrzano razvijanje novih usluga prvenstveno temeljenih na internetskim tehnologijama. Te procese valja podupirati primjereni zakonski, odnosno normativni okvir. U tom pogledu nužna je kontinuirana i planska komunikacija s gospodarskim subjektima koju omogućava odnosno olakšava komorska infrastruktura kako bi poduzetnici bili aktivni sudionici tih događanja”, istaknula je Vesna Trnokop Tanta. Prijedlog zakona o uslugama Vlada je

uputila u saborsku proceduru, a donošenje se očekuje potkraj lipnja, kaže Ema Culi, ravnateljica Uprave za trgovinu i unutarnje tržište Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. ”Donesen je i implementacijski plan, a Ministarstvo je nacionalno koordinacij-

bruto domaćeg proizvoda, a sudjeluju s oko 60 posto u otvaranju novih radnih mjesta. Elke Koning, voditeljica Ekonomskog odjela Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske, ističe kako se posljednjih godina vrijednost trgovinske razmjene Hrvatske

Strateško opredjeljenje Hrvatske mora biti daljnje ubrzano razvijanje novih usluga posebno onih temeljenih na internetskim tehnologijama sko tijelo koje svakih šest mjeseci Vladi podnosi izvješće o provedbi”, dodala je Ema Culi. Jedinstvena kontaktna točka za usluge je jedna od ključnih sastavnica elektroničkog poslovanja. Tržišta usluga u razvijenim zemljama ostvaruju i do 70 posto

i Nizozemske povećava. ”U Hrvatskoj je potrebno poboljšati poduzetničku klimu što bi, pored ostalog, u većoj mjeri privuklo strane investitore te ubrzalo gospodarski razvoj. U tom kontekstu usvajanje Zakona o uslugama, odnosno usklađivanje s regulativom EU-a, predstavlja važan korak”, istaknula je Elke Koning.

www.een.hr

6. lipnja 2011.

2 3

Andreas Wolf, koordinator projekta smE-MPOWER

Inoviranje - ključni izazov Tržište zahtijeva prilagođavanje prilikama u kratkom roku uz dugoročni razvoj znanja i sposobnosti. Strateško partnerstvo kao odgovor na ovaj izazov omogućava da se do toga lakše dođe Nikola Balić Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu u okviru Europske poduzetničke mreže organizirao je krajem 2010. godine seminar za znanstvenike i poduzetnike. Sudionicima je smEMPOWER metodologiju i set alata koji pruža podršku u stvaranju i vođenju zajedničkih, kolaborativnih inovativnih projekata predstavio Andreas Wolf, suradnik instituta Fraunhofer IFF iz Njemačke i koordinator projekta smE-MPOWER. Koji su izazovi poslovne inovacije? - U prošlosti se naglasak stavljao na poticanje inoviranja u tvrtkama u svrhu preživljavanja na globalnom tržištu. Pretpostavljalo se kako je taj proces prirodan te je dovoljno postići kritičnu količinu tehnološkog razvoja koji bi se zatim jednostavno prenio na tržište. Veliki broj studija pokazao je da to nije točno iako još uvijek mnogi političari i institucije vjeruju u ovu linearnost. Poslovna inovacija nije

SmE-MPOWER je metodološki pristup za treniranje suradnje. Baza mu je desetogodišnje iskustvo profesionalnih trenera te besplatni i javno dostupni materijali za interaktivno rasuđivanje i odlučivanje međutim isto što i tehnološka inovacija zasnovana na napornom istraživačkom radu. Kako bi inovirali na tržištu, potrebno je stvoriti značajnu novu vrijednost za kupca. Ovo je velik izazov za tvrtke usredotočene na rutinsko poslovanje. Potrebna je uvjerljiva strategija koja će obuhvatiti poslovnu inovaciju, poslovni razvoj i stratešku suradnju koja nastupa u trenu kada tvrtka shvati da više ne može sama odraditi sljedeći korak. Koliko je danas važna međunarodna suradnja? - Kolaboracijska inovacija postaje apsolutno ključna za dugoročni uspjeh. Raspon poslovno inovacijskih prilika kojima

se može upravljati isključivo unutar tvrtke je ograničen. Bilo da se radi o novoj tehnološkoj komponenti, unaprijeđenom algoritmu utemeljenom na znanju ili jednostavno nastupu na internet tržištu, realizacija poslovne inovacije bez jakog vanjskog partnerstva postala je gotovo nemoguća. U mnogim slučajevima, posebno u međunarodnom kontekstu, dodatni interes može predstavljati prilika za stjecanje novih kompetencija. Dobro partnerstvo odlikuje se sviješću o motivaciji partnera koja se reflektira u dizajnu i postavkama projekta. Što donosi projekt smE-MPOWER? - SmE-MPOWER (www.sme-mpower. eu) je više od projekta iako je začet kao projekt koji je sufinancirala Europska unija. SmE-MPOWER je ponajprije metodološki pristup za treniranje suradnje. Njegova je baza znanja desetogodišnje iskustvo grupe profesionalnih trenera. Razvijeni materijali su izrazito vizualni i pružaju okvir za interaktivno rasuđivanje i odlučivanje te su javno dostupni i besplatni. SmE-MPOWER također aktivno utječe na regionalnu inovacijsku politiku za što je najbolji primjer svakako Švicarska koja je u 2009. godini preuze-

la smE-MPOWER pristup kao osnovu za državnu akreditaciju kooperacijskih trenera. Koje su to dodirne točke europskih tvrtki? - Mala i srednja poduzeća (MSP) ne razlikuju se toliko jedna od drugih. U Švicarskoj je 2008. provedeno istraživanje koje je precizno detektiralo gdje su strateški problemi tvrtki. Na primjer, znamo da preko 50 posto svih MSP-a smatra suradnju sa sveučilištem od strateške važnosti za budući razvoj. U isto vrijeme te iste tvrtke priznaju da se ne smatraju spremnima za ostvarenje takve suradnje. Ovo je vrlo uobičajen strateški problem, dok su ostali problemi vezani uz veličinu same tvrtke. Kakva su iskustva Švicarske u rješavanju problema ekonomskih kriza? - Ekonomski rast i pad kroz zadnjih 30 godina ubrzali su strukturnu promjenu švicarske ekonomije. Od 1980-ih većina dominantnih i tradicionalnih industrija je nestala ili je svedena na male igrače. U periodu od 1995. do 2000. zapadna Švicarska je izgubila 42.000 radnih mjesta u industrijama s niskim inovacijskim

performansama. Taj tekući strukturni pritisak urodio je aktivnijim i napokon sistematičnim mjerama koje su potaknule obnovu regionalne ekonomije. Neke od implementiranih mjera uključuju poticanje start-up tvrtki kroz edukacije, programe inkubacije i tehnološke parkove, poboljšanje sustava aktivnog transfera tehnologije i znanja sa znanosti na industriju, te razna poboljšanja poslovno inovacijskog sustava postojećih tvrtki. Kakva je vrijednost znanja u vrijeme krize? - Za vrijeme aktualne recesije veliki broj malih tvrtki ulagao je u poslovno inovacijske pothvate unatoč prihodima smanjenim u prosjeku i do 60 posto. Poslovna inovacija se smatra glavnim ili čak jedinim načinom za stvaranje prilika u vrijeme krize. Ta nastojanja aktivno su podržavana regionalnim mjerama i povećanim financijskim poticajima od savezne vlade za tehnološko inovacijske projekte. Drugim riječima, te su tvrtke pretvorile negativan utjecaj ekonomske recesije u strukturnu korist. Intenzivno korištenje vanjskih znanja postalo je ključni faktor za uspješnu implementaciju te proaktivne politike.

enterprise europe RIBARSTVO

Glasno do svojih PRAVA Iako naši ribari mogu očekivati izdašnu pomoć ulaskom u EU, bez strategije i točnih znanstvenih podataka o resursima teško je očekivati da će se dobro upravljati ribolovom prioritete svojeg ribarskog sektora. Svaka pojedina država određuje koliko će novca, na koji rok i na koje projekte potrošiti. Mjere od zajedničkog interesa, primjerice, financiraju se i u 100-postotnom iznosu. Najveći dio potpora dobiva akvakultura, prerada ribe i trženje. Važno se dobro pripremiti i procijeniti što se može, a što ne može financirati, jer Europski fond za ribarstvo ima sustav nadzora financiranja. Nova financijska

Izrada hrvatske strategije ribarstva i određivanje prioriteta ići će teško jer nismo na znanstvenom temelju utvrdili ni morske resurse

Jozo Vrdoljak Svugdje u svijetu ribari imaju teške uvjete rada i zajedničko im je to da su vrlo glasni u traženju svojih prava. U Europskoj uniji je započeo trend poticanja ribara da smanje flotu i trajno se prestanu baviti određenom ribarskom djelatnošću. Primjera radi, Italija mora smanjiti svoju ribarsku flotu za 640 brodova, od čega čak 400 u Jadranu. Međutim, u Europskoj uniji ribari će dobivati sredstva za saniranje posljedica loših okolnosti poput elementarnih nepogoda ili dodatnih zabrana ribolova. “Ribarska politika EU-a je komplicirana. Donedavno su zemlje članice stimulirale obnovu flote, a danas ulažu proračunska sredstva u smanjenje flote odnosno rashod ribarskih brodova”, istaknuo je Tonči Božanić, državni tajnik za ribarstvo. Europski fond za ribarstvo Potpore ribarstvu unutar Europske unije nisu vezane uz proizvodnju nego usmjerene sufinanciranju različitih aktivnosti i projekata. Slični mehanizmi uvode se postupno i kod nas kako bi se osiguralo daljnje financiranje ribarstva. Do sada smo u pretpristupnom razdoblju mogli koristiti sredstva iz fondova SAPARD i

IPARD. Međutim, nakon stupanja u članstvo zamjenjuje ih Europski fond za ribarstvo. Očekuje se da će Hrvatskoj dostupna sredstva iz tog fonda iznositi oko 30 milijuna eura godišnje. Naš ribarski sektor će imati i mogućnost korištenja dodatnih sredstava iz državnog proračuna u vrijednosti od oko 25 posto sredstava kojima raspolaže iz Europskog fonda za ribarstvo. Na taj način bi raspoloživa sredstva dosegla oko 40 milijuna eura na godišnjoj razini. O izradi nacionalnog strateškog plana i određivanju prioriteta u ribarskom sektoru ovisi na koji način i u kojoj mjeri će profitirati ribarski sektor. “Ulaskom u Europsku uniju na raspolaganju će nam biti široka lepeza potpora. Iz tog razloga ćemo skupa s ribarskim sektorom izraditi svojevrsnu strategiju i definirati prioritete u našem ribarskom sektoru”, kaže Božanić. Osim sredstava iz Europskog ribarskog fonda postoje i fondovi namijenjeni regionalnom i ruralnom razvoju, ali i dodatna mogućnost Hrvatske da određene projekte i investicije financira iz vlastitih sredstava, i to kroz mehanizme potpora male vrijednosti te potpora usklađenih s ostalim potporama u Europskoj uniji. Mogućnosti su velike jer u EU-u postoje tri sustava potpora - strukturne koje traže projekte, državne potpore te

tržišne intervencije. Da bi pojedina država sudjelovala u sustavu potpora, mora imati izrađene strateške dokumente. Europski fond za ribarstvo propisuje puno mogućnosti, a na državama je da odrede

Poticaji u ovoj godini Državnim proračunom predviđeno je 25 milijuna kuna tržišnih kompenzacija za ulov bijele ribe. Predviđeno je 70 milijuna kuna novčanih poticaja za ulov plave ribe te za uzgoj i preradu ribe. U određenom iznosu sufinanciraju se troškovi kupnje opreme, ribolovnih alata, plovila, pogonskih strojeva za obnavljanje gospodarskog ribolova na moru. Djelomično se sufinanciraju investicije za uzgoj i preradu ribe. Zbog pada ulova u sektoru male plave ribe Ministarstvo je omogućilo jednokratnu potporu od 50.000 kuna u kočarskom ribolovu, a omogućit će se jednokratna potpora plovilima koja se bave ulovom sitne plave ribe. Sufinancira se cijena plavog dizela iznad pet kuna po litri. Pri kraju su pregovori oko sufinanciranja troškova veza i iskrcaja ribe za plovila koja se vežu izvan matičnih luka. Ribari će u tim lukama biti oslobođeni svih troškova iskrcaja i veza.

perspektiva počinje 2014. godine jer se politika potpora iz Unije revidira svakih sedam godina u financijskom, a svakih 10 u zakonodavnom smislu. U tekućem razdoblju za ribarski sektor rezervirano je četiri milijarde eura, od kojih samo Španjolska povlači gotovo četvrtinu. Trendovi potpora su takvi da se sve veći značaj daje potporama horizontalnih mjera i mjera od opće koristi, rekla je Neda Skakelja, savjetnica ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Teško do prioriteta Predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe pri HGK-u Miro Kučić smatra da će izrada naše strategije ribarstva, a potom određivanje prioriteta ići vrlo teško jer nisu utvrđeni ni naši resursi. “Mi čekamo ulazak u EU bez izrađene strategije, a bez nje nećemo dobiti ništa. Prioriteti se određuju na osnovi strategije, strategija se donosi na osnovi resursa, a resurse utvrđuje znanost. Problem je to što se znanstveni projekti nisu naručivali od naših znanstvenika koji su ih mogli izraditi i na taj način utvrditi resurse”, ističe on. Kučić kaže i kako odavno upozorava na to da možemo doživjeti kolaps jer se od ribara ne može očekivati da vode računa o resursima i da sami uvode red. “Red proizlazi iz zakona i pravilnika koje netko treba donijeti i nadzirati njihovu provedbu. Rezultat toga je smanjenje flote u Italiji, što im se doduše odlično plaća. Kako stimulirati rashodovanje viška naše ribarske flote? Odakle nam novac za to?”, pita se Kučić.

www.een.hr

6. lipnja 2011.

4 5

Poljoprivreda

U tri godine članstva – dvije milijarde eura Rast cijena poljoprivrednih proizvoda zadnjih godina daje dobar temelj za rast poljoprivrede u sljedećim godinama. Hrvatskim poljoprivrednicima najvažnije je to što već od prve godine članstva mogu računati na stopostotne iznose potpora Svetozar Sarkanjac Poljoprivredna politika i ruralni razvoj - perspektive i očekivanja od Europske unije naslov je međunarodne konferencije koja je u organizaciji Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, Udruge Slap i Hrvatske mreže za ruralni razvoj održana nedavno u Osijeku. O tome kakve su perspektive hrvatske poljoprivrede u Europskoj uniji i što ulaskom u EU dobivaju poljoprivrednici pojasnio je ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede Miroslav Božić. “Nije lako ukratko objasniti što sve čini naš pregovarački paket, ali ono što je važno jest činjenica da će u sveukupnom odobrenom financijskom paketu Hrvatska biti treća najizdašnija zemlja kada se zbroje prvi i drugi stup. Ispred nas su je-

dino Malta i Grčka. Prema tome, za naše je poljoprivrednike važno da već od prve godine mogu računati na stopostotne iznose. Kombinacija plaćanja iz sredstava EU-a i hrvatskih je ono što je zapravo najbolje jer je velik udio EU sredstava”, rekao je Božić. Kad je riječ o proizvodnim ograničenjima koja hrvatski agrar očekuju ulaskom u EU, Božić je pojasnio kako su ona, primjerice za mlijeko, veća za 140.000 tona od naše isporuke u prošloj godini. Proizvodna kvota za šećer je 190.000 tona, što je po prilici hrvatska petogodišnja potrošnja. Uz to postoji i kvota za rafiniranje, a uvaženi su i hrvatski zahtjevi u vezi sa zaštitom naših proizvoda u području vinarstva i alkoholnih pića. Solidne perspektive Na konkretan upit kakva je perspektiva hrvatske poljoprivrede u EU-u, Miroslav Božić kaže kako je ona vrlo solidna. ”Za cijelu Europu je vrlo važno da ove ra-

Nema skrivanja Nakon zatvaranja 11. poglavlja o poljoprivredi u pregovorima s EU-om, Hrvatska poljoprivredna komora je tražila da dobije uvid u to poglavlje. Nisu dobili tu mogućnost i odmah se stvorio dojam kako se nešto skriva. “Nema, naravno, nikakvih skrivanja. Uostalom, nedavno sam Upravnom odboru HPK-a održao opširnu prezentaciju kojom je pokazano sve što je ispregovarano. Međutim, kao što je ranije bio slučaj i sa svim drugim zemljama prilikom prijama u EU, tako i u našem slučaju vrijedi pravi-

lo da se taj papir fizički ne daje nikome dok i službeno ne budu potpisani svi pristupni sporazumi. Kako se stvar odvija, očekujemo da će to biti vrlo brzo i moguće. Uostalom, ni Europska komisija sa svoje strane nije objavila taj dokument, ali ona ga komunicira što znači da je u njemu sve dostupno i nije nikakva tajna. To je pitanje zajedničke odluke da se nijedno pregovaračko stajalište ne objavljuje, pa tako onda ni ovo naše poljoprivredno”, objasnio je Miroslav Božić.

stuće cijene kao i globalni rast svjetskog stanovništva pružaju dobre osnove za daljnji rast. Procjena je da se u idućih tridesetak godina proizvodnja mora povećati za čak nekih sedamdesetak posto. To

Izravna plaćanja se daju za javna dobra a ne više za proizvodnju. Potpore u EU isključivo idu za dobru poljoprivrednu i okolišnu praksu i očuvanje površina je podatak koji i za Hrvatsku znači jako puno. K tome, hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji i nadalje ostaje značajan i neizostavan turizam koji ima velike mogućnosti. Nama je to korisno upravo zbog onih proizvoda za koje je potrebna veća dodana vrijednost, a tako odgovara nama koji imamo usitnjena gospodarstva jer se ne možemo tući s onima u konvencionalnoj proizvodnji, ali zato definitivno imamo velike šanse s vrhunskim proizvodima s dodanom vrijednosti”, dodaje on. Na upit koliko ćemo sredstava za poljoprivredu privući ulaskom u EU, Božić je odgovorio vrlo precizno: “Kada je riječ o izravnim plaćanjima, naša omotnica iznosi 373 milijuna eura na što se dodaje 9,6 milijuna eura po osnovi miniranih površina. K tome, imamo još 10,8 milijuna eura za tzv. vinsku omotnicu koja se u cijelosti financira EU sredstvima. To su sve godišnji iznosi. S druge strane, imamo ono što nazivamo ruralnim razvojem, a to u prvoj godini iznosi 60, u drugoj 80 posto, a u trećoj godini dolazimo do 352 milijuna eura koliko iznosi puna omotnica za taj segment

samo iz EU sredstava. Tome se pridodaje 110 milijuna eura naših sredstava, a što u konačnici znači da ta ruralna omotnica, a to je važno za poljoprivrednike – iznosi 470 milijuna eura. Kada se sve zbroji, uzimajući u obzir i manji postotak uplata, ukupan iznos u prve tri godine dostiže 2,053 milijarde, što je i u odnosu na današnje stanje prilično izdašan iznos. Izravna plaćanja Nadalje, kad je riječ o tzv. izravnim plaćanjima, Božić je pojasnio kako su izravna plaćanja u EU-u vezana uz pružanje javnih usluga. ”Znači da se izravna plaćanja daju za javna dobra, a ne više za proizvodnju. To je ključna poruka jer moramo odvojiti davanje potpora od proizvodnje. Konkretno, u Europi se potpore iz prvog stupa daju isključivo za dobru poljoprivrednu i okolišnu praksu i očuvanje poljoprivrednih površina u dobrom stanju, a ne više za ono što će se proizvoditi. Ta odluka se u cijelosti prepušta poljoprivrednicima. Međutim, u našem slučaju ono što će biti proizvodno vezano odnosi se na četiri osjetljiva sektora, a to su mlijeko, tov goveda, koze i ovce, te duhan. Sve ćemo to, na osnovi referentne proizvodnje u ovoj godini, moći ubaciti u nacionalnu rezervu kao svojevrsno povijesno plaćanje. Ali, naravno, odvojeno od proizvodnje. K tome ćemo tri godine nakon ulaska sačuvati pet proizvodnih vezanih poticaja, a to su mliječne krave, rasplodne krmače, šećerna repa, maslinovo ulje i dio duhana. To će biti plaćeno isključivo nacionalnim sredstvima, ali upravo da bi se ublažio taj prenagli prelazak na prozvodno nevezana plaćanja”, zaključio je Božić.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javnu nabavu u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http:// w w w.een.hr/?hr/javnenabave/ 15/. RADOVI NA OBNOVI VODOVODA Nacionalno komunalno poduzeće (Khojagiyu Manziliyu Kommunali) traži izvođača radova na obnovi i izgradnji vodoopskrbnog sustava u južnom Tadžikistanu. Natječaj je otvoren do 9. lipnja. Prijave na ovaj natječaj predaju se na Mr. Musso Gafurov, The State Unitary Enterprise (SUE) “Khojagiyu Manziliyu Kommunali”, N. Karabaeva street 56, Dushanbe, Republic of Tajikistan, postal code: 734018., mussogafurov@mail. ru. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. OBNOVA CESTA Vlada Moldove objavila je poziv za pretkvalifikaciju za izvođenje radova na obnovi ceste Chisinau-Giurgiulesti. Natje-

čaj je otvoren do 17. lipnja, a prijave se predaju na State Road Administration, Bucuriei str. 12A, MD 2004, Chisinau, Republic of Moldova, Atn: Mr. Gheorghe Curmei, gheorghe.curmei@asd.md. Više podataka o nadmetanju na www.asd. md/ENG/docs/Prequalification.

GRAĐEVINSKI RADOVI Schweizerische Bundesbahnen SBB spezialgesetzliche Aktiengesellschaft mit Sitz in Bern, Bern, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 18. srpnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Schweizerische Bundesbahnen SBB Infrastruktur – Einkauf, Supply Chain und Produktion Einkauf Bauprojekte Region Ost Kasernenstrasse 95 Attn: Herr Samuel Maier 8021 Zürich, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. USLUGE PRIJEVOZA NAV Hjelpemiddelsentral Troms, Tromsø, Norveška, traži nabavu prijevozničkih usluga. Natječaj je otvoren do 1. srpnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na NAV Hjelpemiddelsentral Troms Stakkevollveien 49/51 Attn: Marit Stavnes Mørck 9010 Tromsø, Norway.

nav.hms.troms@nav.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. INŽENJERSKE I GRAĐEVINSKE USLUGE Stortingets Administrasjon, Oslo, Norveška, traži inženjerske i usluge izvođenja radova. Natječaj je otvoren do 12. srpnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Stortingets Administrasjon Karl Johansgate 22, Attn: Christian Sundelin, 0026 Oslo, Norway, christian.sundelin@stortinget.no. Više podataka o nadmetanju na http:// www.doffin.no//search/Search_AuthProfile.aspx?ID=AA3344. USLUGE BUŠENJA Bulgartransgaz EAD, Sofija, Bugarska, traži usluge bušenja. Natječaj je otvoren do 30. lipnja, a prijave na bugarskom jeziku predaju se na Bulgartransgaz EAD bul. Pancho Vladigerov No. 66 Contact: Ralitsa Velkova, 1336 Sofiya, Bulgaria, rvelkova@bulgartransgaz.bg. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. RAZLIČITI PROIZVODI Swedavia upphandling, Stockholm, Švedska, traži nabavu poljoprivrednih, ribarskih, šumskih proizvoda te autobu-

sa za javni prijevoz. Natječaj je otvoren do 4. srpnja, a prijave na švedskom jeziku predaju se na Visma Opic AB Box 396 Attn: Beställning, SE-581 04 Linköping, Sweden, request@opic.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. POPRAVCI I ODRŽAVANJE Dimosia Epicheirisi Ilektrismoy AE - Dieythynsi Ylikoy kai Promitheion Paragogis, Atena, Grčka, traži usluge popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 15. srpnja, a prijave na grčkom jeziku predaju se na Dimosia Epicheirisi Ilektrismoy AE - Dieythynsi Ylikoy kai Promitheion Paragogis Solomoy 56 Contact: Dieythynsi Ylikoy kai Promitheion Paragogis Attn: P. Nikolopoyloy, A. Tzanis, P. Malisianos, 106 82 Athina, Greece, p.nikolopoulou@dei.com.gr, a.tzanis@dei.com.gr, p.malisianos@dei. com.gr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. PODRŠKA POSLOVANJU (20110518009) Poljska tvrtka koja se bavi uvođenjem stranih tvrtki (npr. iz Hrvatske, Srbije i Slovenije) na poljsko tržište i podržava razvoj poljskih tvrtki na području Jugoistočne Europe (SEE) traži tvrtke zainteresirane za širenje na strana tržišta i nudi se kao podizvođač za EU tvrtke. KEMIJSKI PROIZVODI (BAKAR-OKSID I PRAŠKOVI) (20110526036) Britanski dobavljač kemijskih proizvoda, bakar-oksida i praška traži distributere i zastupnike u BiH, Bugarskoj, Hrvatskoj, Republici Češkoj, Estoniji, Finskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Turskoj za prodaju svojih proizvoda. Nude i trgovačko-posredničke usluge

tvrtkama koje se bave bakrenim kemijskim proizvodima. METALNI PROIZVODI ZA PROIZVODNJU SVIJEĆA (20110513001) Slovenska tvrtka koja proizvodi male metalne ploče izrađene od bijelog metala za proizvodnju svijeća traži distributere ili kupce u zemljama Europske unije, Srbiji, Hrvatskoj i BiH. RIBA I MORSKI PLODOVI (20110526010) Tvrtka iz Srbije, specijalizirana za veleprodaju i maloprodaju ribe i morskih plodova traži distributere svojih proizvoda na tržište, kao i partnere za franšizu (oni nude franšizu). Također, tvrtka je zainteresirana za recipročnu proizvodnju i spremni su prodati dio ili kompletnu tvrtku potencijalnom partneru. PROJEKTI “KLJUČ U RUKE” U PERADARSTVU I UZGOJU SVINJA (20110525025) Izraelska tvrtka specijalizirana za izgradnju ekološki prihvatljivih uzgajališta pilića, brojlera i slično. Tvrtka nudi kompletne unaprijed projektirane i proizvedene projekte po principu “ključ u ruke” za integraciju peradi, uključujući i mrjestilišta, mlinove za hranu i klaonice, kao i projekte za svinjce. Tvrtka traži trgovač-

ko-posredničke usluge od strane konzultantskih tvrtki za industriju peradarstva i stočarstva. POMAGALO ZA POBOLJŠANJE TEHNIKE U SKIJANJU (20110525016) Švedska tvrtka je razvila pomagalo za poboljšanje tehnike u alpskom skijanju. Pomagalo koristi nekoliko skijaških i sportskih škola u Europi. Proizvod je u obliku elastične trake koja poboljšava držanje pri skijanju tako što vas tjera da se nagnete prema naprijed i time postignete optimalno držanje. Tvrtka traži trgovačke posrednike, prije svega prodajne agente, u nekoliko europskih zemalja. GLOBALNA RJEŠENJA ZA POŠTANSKE OPERATORE (20110524036) Francuska tvrtka, pružatelj globalnih rješenja za poštanske operatore, traži partnera za outsourcing aktivnosti i predlaže podugovaranje u Istočnoj Europi. Tvrtka razmatra suradnju u smislu automatizacije obrade mailova za privatne ili javne operatore. OMOTNICE ZA AUTOMATSKO PAKIRANJE POŠTE (20110524019) Poljska tvrtka, koja je prvi i najveći proizvođač omotnica dizajniranih za automatsko pakiranje pošte u Poljskoj, traži

trgovačko-posredničke usluge i nudi se da postane podizvođač. INTERIJERI, KUHINJE, NAMJEŠTAJ (20110524004) Privatna slovačka tvrtka za projektiranje, proizvodnju i izvoz jedinstvenih interijera, kuhinja i dječjeg namještaja traži distributere. DISTRIBUCIJA PREHRAMBENIH PROIZVODA (20110520023) Mađarska tvrtka, koja se bavi distribucijom različitih prehrambenih proizvoda, traži trgovačko-posredničke usluge, agente, zastupnike i distributere te logističke usluge. Tvrtka je također zainteresirana za podugovaranje (i kao podizvođač i glavni izvođač) te izvozno-uvozne aktivnosti. Tvrtka traži i partnere koji žele otvoriti poslovna predstavništva u Mađarskoj. NAMJEŠTAJ (20110520004) Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju namještaja različitih vrsta, rezervnih dijelova za namještaj, posebne vrste vrata, drvenih stepenica i ostalih drvenih proizvoda traži trgovačko-posredničke usluge, franšizu i joint venture te nudi podugovaranje. Tvrtka je također zainteresirana za prodaju cijele ili jednog dijela tvrtke, a otvoreni su i za spajanje ili razmjenu dionica te se nude i kao podizvođač za veće proizvođače.

www.een.hr

6. lipnja 2011.

6 7

RAPEX IZVJEŠĆE RAPEX IZVJEŠĆE RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http:// ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/ rapex_archives_en.cfm.

Dječje cipelice Biene - Saison 111 Product group: 833, Order No: 5413400; kik 54134000833100000399, veličina: za 3-6 mjeseci, zemlja podrijetla Kina. Dva para cipelica za bebe u dizajnu pčelice sa žutim i crnim prugama, napravljena od tekstila i plastike. Proizvod predstavlja opasnost za korisnike zbog prevelikog ispuštanja aminoazobenzena i ne udovoljava REACH uredbi. (slika 1) Šal od crnog tekstila nepoznatog podrijetla, metar dugačak i 25 centimetara

2 3

5 širok. Predstavlja rizik za korisnika zbog toga što ispušta preveliku količinu aminoazobenzena i ne udovoaljava REACH uredbi. (slika 2) Igračka Baby funny toys, kineskog podrijetla Model: 699-12 Barcode: 6932987850689. Glazbeni mobil namijenjen stavljanju iznad dječjeg krevetića. Predstavlja rizik od gušenja jer oči psića mogu ispasti. Igračka ne odgovara EU direktivi o sigurnosti igračaka niti standardu EN 71-1. (slika 3) Tretman za ojačavanje kose Spazzola Progressiva, Lifting Ristrutturante 2, brenda Claudia Pazzini Barcode:

8010820 012291; Batch No 0223311; uporaba do 2/2016, talijanskog podrijetla. Proizvod predstavlja rizik za korisnika zbog toga što sadrži 0,49 posto formaldehida. Proizvod ne odgovara kozmetičkoj regulativi. (slika 4) Dječja igračka Puška s dodacima, brend Police warriors action, NO. A 032, EAN code: 6900365192454. Igračka napravljena od plastike sadrži crvenu i crnu pušku te pištolj, dva tipa projektila za njih, lisice i male mete. Proizvod predstavlja rizik od davljenja jer dijelovi igračke mogu otpasti i biti progutani. Proizvod ne odgovara standardu EN 71-1. (slika 5)

4 Medvjedić Alldeco bvba, 99351009 TRUI STREEP BRUI 5414006703455, mekani medvjedić bež boje, s prugastom jaknicom, kineskog podrijetla. Proizvod predstavlja rizik od gušenja jer mali dijelovi mogu otpasti s njega, a i vezica na njemu je duža od 22 centimetra i može se zaplesti oko vrata. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 71-1. (slika 6) Anatomske dude varalice Griptight Nearer to Nature, model: 5 012011 250010, proizvedene u Velikoj Britaniji, za djecu iznad tri mjeseca starosti. Proizvod predstavlja rizik jer se gumeni dio lako može otkinuti i progutati. (slika 7)

POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA Izrada alata za modeliranje ubrizgavanjem za automobilsku industriju (Ref: 11 DE 0855 3KA3) • Njemačko malo/srednje poduzeće (SME) usredotočeno na razvoj i izradu plastičnih komponenata za automobilsku industriju traži iskusnog partnera za ugovor o proizvodnji. Partner treba biti specijaliziran u području izrade alata za modeliranje ubrizgavanjem za proizvodnju obrađenih dijelova koji se koriste u unutrašnjosti automobila i izradi prototipa.

Rješenja za sprječavanje gubitka topline za spojeve/spajanje cijevi (Ref: 10 NO 79EL 3ILF) • Norveško društvo koje razvija tehnologiju za geotermalnu energiju traži materijal za cijevne stijenke ili izolacijski materijal koji ima vrlo nisku termičku provodljivost. Unutar cijevi će teći voda temperature do 300º C. Točke spojeva između dijelova cijevi bi vjerojatno bile točke gubitka topline. Zato navedeno norveško društvo traži društva koja mogu isporučiti rješenja za gubitak topline za spojeve/spajanje cijevi. Termički izolirana cijev za vruću vodu (Ref: 10 NO 79EL 3IFX) • Norveško društvo koje razvija tehnologiju za geotermalnu energiju traži materijal za cijevne stjenke ili izolaciju veoma niske termičke provodljivosti. Unutar cijevi će teći

voda temperature do 300º C. Koeficijent prijenosa topline cijevnog zida treba biti nizak – 1,0 W/m2K. Traže se tvrtke koje mogu isporučiti izolacijski materijal i/ili koncepte cijevi koji ispunjavaju njihove potrebe.

učinkovitosti u korištenju vodenih resursa. Društvo, koje djeluje kao partner, traži velike kompanije, mala/srednja poduzeća i nadležne uprave za vodu da sudjeluju u ovom projektu kao koordinator, tehnički partneri i partner za demonstraciju.

Izgradnja proizvodne linije za prozorska stakla promjenjive boje (Ref: 10 NL 60AH 3J87) • Nizozemska tvrtka traži društvo za osmišljavanje i razvoj fleksibilnog proizvodnog procesa za zarezivanje, lomljenje i obradu stakla za prozore promjenjive boje uz integrirano generiranje solarne energije. Prozor se izrađuje pomoću procesa tipa tekućeg kristala (Liquid Crystal Display) i sastoji se od staklenog sendviča sa slojem promjenjive boje između. Fleksibilnost znači proizvodnju različitih dimenzija, male serije i kratak rok isporuke.

Metoda ili sredstvo za prikupljanje stanica ljudske kože za daljnju izolaciju i analizu RNA (Ref: 10 BE 0213 3I6T) • Multinacionalno društvo bazirano u Bruxellesu koje posluje u sektoru potrošačke robe traži robusnu, ali u minimalnoj mjeri invazivnu, metodu ili sredstvo za sakupljanje stanica stratum corneum za daljnju izolaciju i analizu RNA da bi došlo do saznanja kako okoliš utječe na ekspresiju gena na koži. Društvo je otvoreno za različite vrste partnerstava.

PS - FP7-ICT-2011-8: Gospodarenje vodama – vodenim resursima i distribucijskim mrežama pomoću ICT rješenja (Ref: 10 TR 99PD 3JPV) • Turska tvrtka koja pruža čista energetska rješenja priprema projektnu ponudu pod pozivom na broj: FP7-ICT-2011-8. Cilj projekta je razvoj ICT rješenja za integrirano upravljanje vodenim resursima uključujući nadzor potražnje za vodom u stvarnom vremenu u svrhu postizanja bolje

Optimizacija glikosilacijskog profila za terapeutske proteine (Ref: 09 NL 60AH 3EGS) • Nizozemska tvrtka uključena u razvoj inovativnog pristupa i tehnologije koja će značajno skratiti vrijeme istraživanja, a čiji je cilj kombinacija optimalnog modificiranog terapeutskog proteina/proizvodnog procesa u ranoj fazi razvojnog procesa. Društvo traži partnere koji mogu pružiti podršku u razvoju i partnere s iskustvom u razvijanju i proizvodnji terapeutskog proteina. Partneri mogu biti sveučilišta ili trgovačka društva.

enterprise europe

Inovacija vođena ishodima

6. lipnja 2011.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 6. lipnja - Info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, ŽK Split 7. lipnja - Poljskobelgijski poslovni susreti – ICT i građevinski sektor, Varšava, Poljska

Inovacija vođena ishodima - Outcome-Driven Innovation - prezentacija postupka stvaranja inovacija, novih proizvoda i usluga održat će se 10. lipnja u središnjici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu u 11 sati. Outcome-Driven Innovation je globalno najuspješniji postupak stvaranja novih i unaprjeđivanja postojećih proizvoda i usluga u kojem proces inovacije ne započinje genijalnom idejom nego jasnim i provjerenim postupkom, a poslovni uspjeh nije ni slučajan ni neizvjestan.

Iskustva primjene metodologije Outcome-Driven Innovation pokazuju stopu uspjeha inovacija od čak 86 posto (u odnosu na uobičajenu stopu uspjeha inovacija od oko 20 posto), što poduzećima omogućava smanjenje ulaganja u razvoj proizvoda od 75 posto te fokusiranje napora i resursa na inovacije koje će kupci cijeniti i htjeti platiti, odnosno one inovacije koje će poduzećima donijeti rast prihoda, veću konkurentnost i bolju zaradu.

12. lipnja - Radionica Žig i industrijski dizajn, stvaranje tržišne prepoznatljivosti, Ured za transfer tehnologija, Split 17. lipnja – poslovni razgovori Health+eHealth, Rim, Italija

9. lipnja – poslovni susreti iz područja solarne tehnologije, München, Njemačka 10. lipnja - prezentacija postupka stvaranja inovacija - novih proizvoda i usluga Inovacija vođena ishodima - Outcome-Driven Innovation, Zagreb, HGK

CIP Eko inovacije 2011

Promidžba transnacionalnih tematskih turističkih proizvoda Raspisan je natječaj za promociju transnacionalnih tematskih turističkih proizvoda u EU-u u okviru održivog turističkog razvoja (12/G/ENT/ TOU/11/411B). Projekti moraju biti predani do 1. srpnja. Cilj projektnih prijedloga je dodavanje vrijednosti europskom turističkom sektoru jačajući održivost i konkurentnost europskog turizma. Ovim pozivom želi se podržati i promovirati prekogranična

i transnaciolnalna suradnja u turizmu kroz rute, itinerere i staze, fizičke i virtualne, sa željom da se izravno ili neizravno pridonese samoodrživosti turizma. Do toga će doći kroz širenje lokalne kulture i tradicije, promociju rastućih destinacija izvan utabanih staza, smanjivanje emisija CO2 uzrokovanih turističkom industrijom te drugim postupcima. Specifični ciljevi uključuju i promociju kulturnog nasljeđa, bicikli-

stičkih ruta, zelenih ruta, zaštićenih područja, zdravlja i wellness turizma, obrazovnih ruta, vinskih i gastronomskih cesta, sportskih turističkih objekata, religijskog turizma, agro, ruralnog, morskog, podvodnog te idustrijskog turizma. Više podataka o natječaju moguće je naći na http://ec.europa.eu/enterprise/ newsroom/cf/itemlongdetail.cfm? item_id=5090.

U okviru programa CIP Eko inovacije 2011 otvoren je natječaj Eko inovacije, potprogram Programa zajednice CIP. Prijavljuju se svi oblici inovacijskih aktivnosti koje rezultiraju ili čiji je cilj bitno poboljšanje zaštite okoliša. Eko inovacije uključuju nove proizvodne procese, nove proizvode ili usluge te nove metode poslovanja i upravljanja, čije će korištenje ili provedba spriječiti ili znatno smanjiti rizike za okoliš, zagađenje i sve druge negativne posljedice uporabe resursa tijekom životnog ciklusa srodnih aktivnosti. Prioritetna područja sukladno politici Europske unije su: recikliranje i iskorištavanje otpadnih materijala, sektor graditeljstva - smanjenje potrošnje resursa i otpada u proizvodnji, prehrambeni proizvodi i učinkovito korištenje vode, zeleno poslovanje i “inteligentna” nabava. PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA GLAVNI UREDNIK

Darko Buković

UREDNIK PRILOGA

Krešimir Sočković