e-pv 3681 by NEstar

Pregovori konačno gotovi Europska komisija će do samog pristupanja pratiti što se zbiva s pravosuđem i tržišnim natjecanjem

Dan poduzetnika Hrvatski poduzetnici učinili su sve što su mogli u borbi s krizom. Sad su na redu i drugi - posebice Vlada

Zbogom, jeftina kvaliteto Domaća proizvodnja medicinskih pomagala uskoro bi mogla postati posve neisplativa

TEMA TJEDNA STR. 4-5

AKTUALNO STR. 6-7

AKTUALNO STR. 14-15

3 6 8 1

2010

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 13. lipnja 2011. Godina LVIII / Broj 3681. www.privredni.hr

100 GODINA KRAŠA / NAGRADE ZLATNA BILANCA / PREDSTAVLJANJA TVRTKI / HRWWWATSKA / SVIJET FINANCIJA

HRVATSKU DRVNU INDUSTRIJU OČEKUJE ČVRSTI EUROPSKI ZAGRLJAJ

ŠTO ĆE (I KOME) OSTATI OD DRVNOG SEKTORA Sa zapada dolaze ulagači koji nisu zainteresirani za proizvodnju namještaja nego za ulaganje u energetski sektor i korištenje biomase >>16-17

DOMAGOJ SAJTER, DOKTOR ZA STEČAJEVE

TROŠIT ĆEMO VIŠE I ŽIVJETI NA KREDIT

>> 12-13

>> 14

Kada bi se sutra zaključilo 45.000 stečajeva, nijedan radnik ne bi ostao bez posla. Kako to - objašnjava docent iz Osijeka

U EU-u ćemo biti u preraspodijeljenom ekonomskom ropstvu, smatra Željko Brigljević, direktor tvrtke Makromikro

6 . međunarodni sajam zaštite okoliša, ekotehnologija i komunalne opreme

9. međunarodni sajam energetike, elektronike i automatizacije

Prijave i informacije: tel. + 1 6503 557, 6503 341 • fax. + 1 6503 393 • mail: emat@zv.hr

10. međunarodni sajam zaštite osoba i imovine

Izbor iz PV prodaje! INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ cijena

SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA cijena

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ cijena

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

180,00 kn

200,00

153,00 kn

170,00

299,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

ZAKON O RA RADU ADU U

KULTURA U IZLOGU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

200,00

s komentarima arima i tumač tumačenjima mačenj enjima jima

cijena

269,00 kn kn

cijena

261,00 kn

100,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

HRVATSKI DIZAJN SAD

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

290,00

cijena

90,00 kn kn

cijena

107,00 kn

100,00

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

119,00

90,00 kn kn

90,00 kn

100,00

Croatian Design Now

cijena

90,00 kn

100,00

cijena

POGLED U ZVJEZDANO NEBO KIGEN

134,00kn

KRIZA SE PRODUBLJUJE

170,00kn

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

134,00kn

ETIČKA KLOPKA

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća TIMpress

81,00kn

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

306,00kn

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

149,00kn

EUROPSKO LOBIRANJE

314,00kn

Novum

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

306,00kn 171,00kn

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU HUOJ

117,00kn

315,00 kn

390,00

351,00 kn

KOMUNIKACIJSKI PLAN HUOJ

117,00kn

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

350,00

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE ,00 kn HUOJ

117

EUROPSKI MENADŽMENT

privredni vjesnik

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

144,00kn

UVOD

www.privredni.hr Broj 3681, 13. lipnja 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

HRVOJE PRPIĆ, SUOSNIVAČ I SAVJETNIK UPRAVE HGSPOTA:

G(H)OST KOMENTATOR: MR. SC. ŽELJKO ERKAPIĆ, DIREKTOR KLASTERA POLJOMEHANIZACIJE

Vjerujem u opstanak HGspota

Klaster nije trka na sto metara nego maraton

I dalje sam vrlo optimističan i nadam se pozitivnom ishodu pregovora jer vjerujem u dosadašnji rad svih djelatnika i Uprave koji su u teškoj gospodarskoj situaciji uspjeli poslovati pozitivno. Tu moram istaknuti sve naše ideje i inovativnost koju smo uveli u poslovanje, što dokazuju podaci IDC-a i istraživanje hrvatskog IT tržišta prema kojem je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na 2010. prodaja prijenosnih računala u Hrvatskoj pala za 45 posto, a HGspot je u istom kvartalu rastao 41 posto, što u odnosu na tržište iznosi čak 158 posto.

PETAR NOVOSELEC, AUTOR POGLAVLJA O GOSPODARSTVU NOVOG KAZNENOG ZAKONA:

Utaja poreza u fušu je kazneno djelo Do sada se odgovaralo samo za neplaćanje poreza iz zakonite, registrirane djelatnosti. No, ako ste radili nešto ilegalno, onako u fušu, dosad niste trebali plaćati porez. Sada tome kažemo - ne. I onaj koji radi ilegalno mora platiti porez, a ako prihod ne prijavljuje, čini kazneno djelo. Kod odmjeravanja visine poreza primjenjuje se slobodna ocjena. Naravno, tu je osnovno pitanje otkrivanja takvog djela. Taj problem smo imali i u bivšem sustavu sa sakupljačima starih krpa. Poprilično su zarađivali, ali nikad nisu plaćali porez.

MILAN ORŠANIĆ, DEKAN ŠUMARSKOG FAKULTETA U ZAGREBU:

Čovjek ne može bez šume Šume su najkompleksniji ekosustav na Zemlji. Stanište su biljnih i životinjskih vrsta, daju ekološku zaštitu, pružaju gospodarske i društvene pogodnosti. Sa 48 posto teritorija pod šumom, Hrvatska spada u srednje šumovite zemlje iznimna bogatstva šumskih vrsta. Iako neizmjerno važne, šume su, nažalost, podložne negativnim ljudskim aktivnostima. Poznavanje života šume preduvjet je i najbolji način da svi mi, a posebno generacije sutrašnjice, šumu počnemo sagledavati na ispravan način jer šuma može bez čovjeka, ali čovjek ne može bez šume. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Članicama klastera mora biti jasno da svoje dnevne probleme neće i ne mogu rješavati članstvom u klasteru

ilj klastera kao oblika udruživanja je povećanje konkurentnosti u žestokoj borbi protiv globalnih igrača. Mali i srednji gospodarski subjekti koji nisu dovoljno jaki ili tržišno prepoznatljivi moraju udruživanjem ojačati svoju pregovaračku poziciju i svoju tržišnu vidljivost. No, udruživanje nije samo proces rezerviran za mala i srednja poduzeća - u njemu sudjeluju i veliki igrači i globalne kompanije kako bi što spremnije dočekale sve oštriju tržišnu borbu i osigurale svoj opstanak. Mnogo je različitih definicija klastera, međutim, najvažniji je njegov sadržaj. Prema nekim podacima, u Hrvatskoj postoji šezdesetak klastera. Mnogi se nazivaju klasterom, ali u svom sadržaju su plitko povezani ili horizontalno ili vertikalno. Puni sadržaj klastera podrazumijeva i horizontalnu, i vertikalnu, ali i dijagonalnu povezanost. To znači da mora postojati i sprega sa znanošću, a ne samo s istorodnim poduzećima. Poanta klastera je, dakle, upravo u raznorodnosti i povezanosti s inovacijama, razvojem i znanošću; ako to postignemo, tada imamo klaster u njego-

TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

vu suštinskom značenju. Uostalom, mi klaster prevodimo kao grozd i kada ga pogledamo, on zaista ima tu višestruku povezanost. Međutim, članicama klastera mora biti jasno da svoje dnevne probleme neće i ne mogu rješavati članstvom u klasteru. Klaster nije trka na sto metara. Klaster je maraton. Klaster može i treba pomoći u restrukturiranju i inoviranju, u pozicioniranju tvrtke kako bi po-

Puni sadržaj klastera podrazumijeva i spregu sa znanošću stala spremnija za globalnu utakmicu koja slijedi ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Shvaćajući značaj znanosti u ukupnom razvoju, Klaster poljomehanizacije ima ugovore s osječkim Ekonomskim fakultetom, sa Zavodom za mehanizaciju Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, s Tehnologijskim razvojnim centrom, a uskoro očekujemo da nam se pridruži i Poljoprivredni fakultet iz Zagreba. Poanta je u tome da mi sada moramo tražiti svoje sudjelovanje u

strukturnim fondovima i projektima koji dolaze tek punopravnim članstvom u EU-u. U tom smislu je dobrodošla i nedavno donesena Strategija klasterizacije RH, što predstavlja preduvjet određenih radnji u kojima ćemo u budućnosti kao klasteri moći bolje participirati. Ovaj klaster je pokrenut potkraj 2007., a do 2009. sve smo članice uspjeli povezati i umrežiti. Tako je i nastao Klaster poljomehanizacije s osam članica osnivača i 15 pridruženih članica.

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Od početka prošle godine intenzivno smo radili ne projektu internacionalizacije tržišta, a do rezultata svih tih aktivnosti došlo je potkraj travnja ove godine kada smo potpisali šest vrijednih ugovora o izvozu proizvoda članica Klastera u Maroko. Ukupna vrijednost tih ugovora je oko tri milijuna eura. Rezultati postignuti u Maroku pokazuju da se sinergijskim učinkom i zajedništvom može nešto napraviti. Pritom valja istaknuti kako tek slijedi ulazak u najznačajnije razdoblje, a to je razdoblje postprodaje. Potpisivanjem ugovora otvorena su vrata, ali posao još nije obavljen. On će biti dobro obavljen ako isporučimo kvalitetnu robu, ako osiguramo opskrbu rezervnim dijelovima i servis, ako budemo u jamstvenom roku pravodobno i valjano rješavali reklamacije... U tom smislu, dohodak se seli iz prodaje u postprodaju, a to je dugoročni proces. Tu se mjeri zadovoljstvo kupca. Stoga otvorena vrata želimo dugoročno zadržati otvorenima. I to ne samo u Maroku i mogućem širem afričkom tržištu, nego planiramo osvojiti i druga značajna inozemna tržišta.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

NA JESEN NOVA MANIFESTACIJA

Poslovni tjedan na Velesajmu Zagrebački velesajam najavio je održavanje nove manifestacije, Zagrebačkog poslovnog tjedna, koji od 27. do 30. rujna ove godine okuplja tri specijalizirana sajma. EMAT je specijalizirani bijenalni sajam namijenjen proizvođačima i ponuđačima opreme za gospodarenje vodama i otpadom, zaštitom tla i zraka te komunalnih vozila i opreme. Interprotex je jedini specijalizirani sajam zaštite u Hrvatskoj koji bijenalno okuplja tvrtke iz područja zaštite osoba i imovine te objedinjuje tematska područja zaštite na radu, zaštite od požara, tehničke, mehaničke i tjelesne zaštite te zaštite podataka. Pokrovitelj sajma je Ministarstvo unutarnjih poslova, a partner je Hrvatski ceh zaštitara. U okviru Interprotexa održat će se i prvi regionalni forum o urbanoj sigurnosti, u organizaciji Udruge hrvatskih menadžera sigurnosti, uz predavače i goste iz institucija EU-a te uz

dajne mreže. Do kraja iduće godine Ina će modernizirati pedesetak postaja, uvesti nova goriva, bežični internet i proširiti gastro ponudu. U projekt će biti uloženo više stotina milijuna kuna, od čega u 2011. godini oko 200 milijuna. Vina u New Yorku U New Yorku se 13. lipnja održava kušanje hr-

( oko 500 mil ljudi potrošačko tržište Europske unije

PRIJELOMNA TOČKA PRISTUPNIH PREGOVORA

sudjelovanje više od 200 stručnjaka za upravljanje procesima urbane sigurnosti i prevencije kriminaliteta iz regije. Najavljeno je održavanje i devetog Međunarodnog natjecanja ekipa hitne medicinske pomoći CRORESCU, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i Grada Zagreba. Treći sajam u sklopu Zagrebačkog poslovnog tjedna je Energetika, specijalizirani poslovni sajam koji kroz izložbeni i stručni program analizira gospodarenje u energetskom sektoru, utjecaj energetike na gospodarski razvoj, ekološke aspekte razvoja energetskog sektora te prikazuje moguća energetska rješenja bazirana na suvremenim znanstvenim spoznajama. (D.Ž.)

*vijesti Ina obnavlja crpke Na benzinskoj postaji Galižana Zapad predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott i izvršni direktor za trgovinu na malo Darko Markotić predstavili su program modernizacije malopro-

Privredni vjesnik Broj 3681, 13. lipnja 2011.

vatskih vina u jednome od ponajboljih njujorških restorana, Hudson Terrace na Manhattanu, a u organizaciji Udruženja vinarstva HGK-a. Predstavit će se 34 hrvatske vinarije, a uzvanici će kušati i maslinovo ulje, paški sir i tartufe. Udruženje vinarstva osnovano je početkom ove godine, a predsjednik mu je Đuro Horvat iz Agrokor vina. Lakši izvoz u Libanon Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i osiguravateljsko društvo The Lebanese Credit Insurer (LCI) potpisali su u Bejrutu sporazum o suradnji. HBOR i LCI surađivat će u izdavanju garancija i osiguranju izvoza, uslugama naplate potraživanja, u poticanju trgovine i investicija između Libanona i Hrvatske, te u zajedničkim projektima na tržištima trećih zemalja.

Šest godina k promijenile Hr

Nakon odluke Europske komisije da smo, barem što se njih tiče, završili pregovore, H svega profitira i regija koja prima impuls za nastavak procesa proširenja. A on bi sad Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

akon gotovo šest godina različitog radnog tempa, od dosade i čekanja na uklanjanje (navodno nepostojeće) slovenske blokade, usklađivanja novog sustava superfiltera koji će u zajednicu ubuduće pripuštati samo dokazano spremne zemlje, preko hrvatskog natezanja s Haagom ili haaškog sa Zagrebom, do negativno intoniranog prijelaznog izvješća početkom ožujka koji je hrvatskoj vladi objasnio da je vrijeme prijeći s riječi na djela i zanovijetanja dijela članica veoma rezerviranih prema dokazano najuspješnijoj politici EU-a - proširenju Europska je komisija završila svoj dio posla i prijedlog za zatvaranje preostala četiri poglavlja poslala državama članicama. Hrvatska je finalizirala prvi dio

maratona uvjerivši EK, a valjda i članice, da su dva najtvrđa preduvjeta, reforma pravosudnog sustava i antikorupcija, nepovratni procesi. Europska komisija je procijenila da su promjene dostigle “kritičnu masu”, kako se očitovao povjerenik za prošire-

Priznato je da je restrukturiranje brodogradilišta u uvjetima recesije nemoguća misija i za njega je ostavljeno nešto prostora nje Štefan Füle, te je stoga jedini raspoloživi korak predložiti članicama zatvaranje pregovora. Prema povjereniku, raspoloženje u prijestolnicama je pozitivno, svi su spremni potvrditi prijedlog EK-a,

zatvoriti preostala poglavlja i objaviti datum ulaska. Jedina je nepoznanica hoće li se u ovoj općoj žurbi u finišu skoro šestogodišnjeg maratona države pokazati dovoljno hitrima uhvatiti rokove za mađarskog predsjedanja ono završava s ovim mjesecom - omogućivši ljetnom summitu EU-a 23. i 24. lipnja da objavi kraj pregovora. Pregovori kao katalizator Füle primjećuje da je šest godina promijenilo Hrvatsku, “transponiravši je u demokraciju temeljenu na slovu zakona, društvo je snažnije i dinamičnije”. Za to nisu zaslužni pregovori, oni su pomogli ubrzati proces “djelujući kao katalizatior reformi” i “dokazavši da su pripreme za članstvo težak posao - sređivanje kuće jest bolno no vrijedno je truda i Hrvatska je to potvrdila”.

Europska komisija je s francusko-njemačkim papirima u rukama iznašla okvir nadzora i računa da će se s njim složiti sve članice. Komisija će sve do zadnjeg dana uoči pristupanja (doslovno!) pratiti napredak, svakih šest mjeseci slagati izvještaj o dva najteža poglavlja, Pravosuđu i Tržišnom natjecanju kome će prethoditi učestale stručne misije u Hrvatsku. Priznato je da je restrukturiranje brodogradilišta u uvjetima recesije nemoguća misija i za njega je ostavljeno nešto prostora. Višestrani monitoring kretat će od ovojesenske analize napretka, pravni mu okvir daje slovo SSPa, Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. EK uvjerava da nije riječ o novitetima – kakvima su u ovom krugu proširenja bila mjerila za otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja te striktniji uvjeti uz neke specifične

www.privredni.hr Broj 3681, 13. lipnja 2011.

( 2013. godine

Hrvatska bi trebala postati članicom EU-a

( oko 30 mil € godišnje dobivat ćemo iz Europskog ribarskog fonda

ODRAĐENO I RIBARSTVO

Okvir za bolju industriju

koje su rvatsku

Ulaskom u zajednicu marikultura može računati na dodatni poticaj kao trajna, pouzdana alternativa sve slabijem ulovu u europskim vodama Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

Hrvatska preko noći postaje atraktivnijom za ulaganja, a od da, za druge, trebao ići brže za Hrvatsku poput povratka izbjeglica ili suradnje s kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Sustav nadzora viđen je u ranijim proširenjima - s iznimkom Pravosuđa i praćenja tzv. track recorda, doka-

Kritična je masa promjena ispunjena zadnjih nekoliko mjeseci. Dužnosnici EK-a rezultate opisuju “spektakularnima” za iz prakse da su se tražene promjene iz zakona i politika preselile u praksu. Kako bi članice bile posve mirne, ne toliko za Hrvatsku nego da bi se stvorio predložak nastavku proširenja u kojem čeka vrući krumpir Turske, poglavlje 35, ono s općim pitanjima, sadrži sigurnosne mje-

re u slučaju problema. Sustav monitoringa naime pretpostavlja slanje pisma upozorenja krenu li stvari na suprotnu stranu (“mada nemamo apsolutnog razloga sumnjati u Hrvatsku”, ograđuje se Füle), a pravna se podloga mjere vuče iz sadržaja zajedničke pravne stečevine, tako da EU ima opravdanje zašto to čini baš na takav način. Zamoreni zamorac Kritična je masa promjena ispunjena zadnjih nekoliko mjeseci. Dužnosnici EK-a rezultate opisuju “spektakularnima” usporedivši ih s mrcvarenjem koje im je prethodilo. Očito je da je negativno prijelazno izvješće iz ožujka osvijestilo Zagreb te se doslovno preko noći, čim je procese potaknula politička volja, dogodilo procesuiranje ratnih zločina u domaćim sudovima, antikorupcijski rezultati, promjene u Zakonu o javnim

nabavama, Zakon o financiranju stranaka, imenovanje sudaca... Prema mišljenju EK-a, proces ovog trenutka označavaju prvi ozbiljni, pouzdani obrisi potvrda da mijene zaživljavaju u praksi, a vrijeme do ulaska Hrvatske u EU će se upotrijebiti i da se skeptične članice uvjere u njihovu nepovratnu narav. Bit će zanimljivo pratiti hoće li poslovično sporovozne nacionalne administracije tijekom ovog tjedna zaista uspjeti probaviti poslate im dosjee – što će, u slučaju da se dogodi, biti iznimka koja potvrđuje pravilo. Izravne korisne posljedice odluke idu u dva smjera – Hrvatska postaje atraktivnijom za ulaganja, a regija, smještena u čekaonici, prima značajan impuls nastavku procesa. Za koji se previđa ubrzavanje sada, kada je vježba novih uvjeta odrađena na prvom raspoloživom zamorcu.

oglavlje 13. Ribarstvo konačno je privremeno zatvoreno nakon dugogodišnjeg natezanja - i to na trinaestoj po redu pristupnoj konferenciji. Još se ne zna koliko je točno sredstava Europskog ribarskog fonda namijenjeno Hrvatskoj, no brojka će se kretati nešto iznad 30 milijuna eura godišnje. Bitnije od eura je da se ribarska industrija u Hrvatskoj uklapa u jedan relativno uhodan sustav s dosta ograničenja skrojenih za održivi ribolov, uz poštivanje zahtjeva zaštite mora kao resursa. Ulazak industriji daje novu šansu za razvoj – o hrvatskoj strani ovisi koliko će je iskoristiti. Industrija će djelovati u bolje definiranim pravnim okvirima, uz nadzor koji neće biti samo hrvatski nego i europski. Još je jedan element značajan, a to je da ulaskom u zajednicu marikultura može računati na dodatni poticaj kao trajna, pouzdana alternativa sve slabijem ulovu u europskim vodama. Iza zatvorenog poglavlja velik je trud, pogotovo stručnjaka čiji su argumenti uspjeli nadglasati političare i politikan-

te u ovom visokoispolitiziranom poglavlju. Zadovoljni susjedi Ispregovarani aranžmani po pravilu su pažljivo kalibrirana sredina tako da su slovenski ribari izrazili zadovoljstvo (mada ne i proglasili “pobjedu”) – a hrvatska je strana također ocijenila da je postigla veoma dobar maksimum, pogotovo vezan uz kočarenje uz obale Istre gdje domaći ribari imaju pravo kočariti milju i pol od obale umjesto minimuma od tri milje iz europskih pravila. Izuzeće će vrijediti prvu godinu članstva. Isto tako, brodovi kraći od 15 metara moći će ribariti do milju od obale – s izuzetkom nekih kanala, što regulira domaće zakonodavstvo.

Dugi otok, Vis, Lastovo i Mljet dobili su status povlaštenih, s pravom sufinanciranja Ribarski dio bilateralnog sporazuma Slovenije i Hrvatske (SOPS) suspendiran je do trenutka kada se konačno razriješi pitanje razgraničenja, predano na arbitražu. Nakon toga se

Mali ribari moraju odlučiti Značajna je i konačna regulacija tzv. malog ribolova. Ove kategorije nema u europskom zakonodavstvu koje Hrvatska prihvaća ulaskom u EU. Naslijeđe je devedesetih, hibrid je između rekreativnog i profesionalnog ribarenja zamišljen kao olakšica u financijski teškim vremenima. Registrirano je 13.000 malih ribara, no nove licencije neće se izdavati, a stare se ne mogu nasljeđivati; u prvoj godini članstva 3500 malih ribara promijenit će status u profesionalne, a do dana ulaska u EU Hrvatska se obvezuje da neće imati više od 2000 registriranih malih ribara. Oni će tijekom prve godine članstva morati odlučiti na koju će stranu, rekreativnu ili komercijalnu.

slovenskim ribarima otvaraju vode do Vrsara, uz godišnju kvotu izlova, a hrvatskima slovenske vode, no ne spominje se “povijesno pravo izlova”. Privilegirani otoci Dugi otok, Vis, Lastovo i Mljet dobili su status povlaštenih, s pravom sufinanciranja projekata iz sredstava Europskog ribarskog fonda, pri čemu se financiraju svi oblici ribarske industrije. Za pro-

jekte na povlaštenim otocima Fond osigurava 80 posto sredstava, u drugim je slučajevima učešće novca iz EU-ove blagajne niže. Ostatak će namiriti država ili tvrtke. Riječ je o još jednoj formalnoj šansi poticanju revitalizacije najdaljih otoka. Većina tradicionalnih ribarskih alata, specifičnih za vode hrvatskog Jadrana, ušla je u izuzeća. Nije riječ o visokokomercijaliziranim tehnikama već o stoljetnoj tradiciji s potencijalom turističke atrakcije; to je dakle još jedna moguća razvojna šansa koja može računati na potporu fondova EU-a artikulira li se na pravi način. U izjavi na završetku pregovora Hrvatska se poziva na poštivanje odluke o suspenziji “svih aspekata ZERP-a za brodice iz EU-a (...) dok se ne nađe zajednički dogovor u europskom duhu”.

AKTUALNO

*vijesti Končar-D&ST gradi novi pogon Končar-Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) potpisao je sa splitskim Brodomerkurom i Končar-Inženjeringom za energetiku i transport ugovor o izgradnji visokonaponskog laboratorija za ispitivanje srednjih energetskih transformatora, te proširenju proizvodnih, skladišnih i uredskih prostora s pripadajućom opremom. Građevinski dio investicije vrijedan je 60 milijuna kuna, a s opremanjem i dokumentacijom ukupno 86 milijuna. Puštanje u probni rad planirano je u lipnju 2012. godine. Nikad više putnika Croatia Airlines prevezao je od početka siječnja do kraja svibnja ove godine ukupno 634.867 putnika, što je 18 posto ili gotovo 100.000 putnika više nego u istom razdoblju lani. To je rekordan broj prevezenih putnika u prvih pet mjeseci godine od početka komercijalnog letenja 1991. godine. U međunarodnom prometu Croatia Airlines prevezao je 445.625 putnika, 20 posto više nego lani, a na domaćim letovima 176.201 putnika, što je porast od 13 posto. Za sezonske letove u lipnju dosad je rezervirano 66 posto kapaciteta, a za srpanj 67 posto ponuđenih kapaciteta. T-HT u utrci za kosovski telekom

T-Hrvatski Telekom ispunio je uvjete za pretkvalifikaciju u postupku Pošte i Telekomunikacija Kosova i sada je pretkvalificirani kandidat. PTK pruža usluge nepokretne i pokretne telefonije te poštanske usluge kroz svoje brendove Telekom Kosova, Vala i Pošta Kosova. Očekuje se da će biti prodan samo telekomunikacijski dio poslovanja kada vlada Kosova bude prodavala svoj udjel od 75 posto u PTK-u.

Privredni vjesnik Broj 3681, 13. lipnja 2011.

( ispod 8%

pala bi stopa nezaposlenosti u 4 godine

( rast od 4%

moguće postići do 2015., misle u HUP-u

DAN PODUZETNIKA

REFORME NEĆE DOĆI S Treba imati volje za nepopularne poteze koji će na dulji rok svima u državi donijeti korist. Poduzetnici nose postaje nepodnošljiv, poručio je Ivan Ergović, čelnik HUP-a Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatski poduzetnici učinili su sve što su mogli u borbi s krizom. Povukli smo brojne poteze koji nisu bili laki, ali morali smo se mijenjati kako bismo preživjeli. Sad su na redu i drugi, osobito sadašnja i buduća vlada koja neće imati uobičajenih 100 dana za proučavanje stanja. Treba raditi brzo jer reforme neće doći same od sebe. Treba imati volje za nepopularne poteze koji će na dulji rok svima u državi donijeti korist. Poduzetnici se zalažu za brže reforme i rado će ih podržati jer teret koji nose postaje nepodnošljiv. Poručio je to Ivan Ergović, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, na prošlotjednom Danu poduzetnika. Tradicionalna HUP-ova manifestacija održana je ove godine pod sloganom Poslodavci na prekretnici. Među glavnim strukturnim problemima Ergović je naveo rigidno radno zakonodavstvo, neefikasnu i glomaznu javnu upravu,

preveliko porezno opterećenje i druge visoke poduzetničke troškove. Ergović je dodao da čarobni štapić u promjeni takvog modela ne treba tražiti od Europske unije. Ulaskom u EU problemi hrvatskih poduzetnika još će se i zaoštriti, a bit će izloženi još snažnijoj međunarodnoj konkurenciji. Potrebna stroga fiskalna disciplina Za promjenu sadašnjeg modela HUP je ponudio program pod nazivom Za razvoj Hrvatske 2011.-

Ulaskom u EU problemi hrvatskih poduzetnika još će se i zaoštriti, a bit će izloženi još snažnijoj konkurenciji 2015., kapital i radna mjesta ‘ruku pod ruku’. Smatraju da bi njegovom provedbom bilo moguće postići ekonomski rast od četiri posto. Stopa nezaposlenosti pala bi ispod

osam posto, a na kraju razdoblja bilo bi 1,6 milijuna zaposlenih, 200.000 više nego sada. Prema riječima HUPova direktora Davora Majetića, na razini makroekonomskog okvira Hrvatskoj je potrebna stroga fiskalna disciplina. To znači nominalno zamrzavanje državnih rashoda opće države u 2011. i 2012. te realno zamrzavanje rashoda, odnosno rast jednak stopi inflacije, od 2013. do 2015. Postupni prijelaz u zonu proračunskog suficita omogućit će bolji kreditni rejting i jeftinije kredite za državu, ali i za sve sudionike na tržištu. To će omogućiti i smanjenje poreznog opterećenja rada i kapitala, smatraju u HUP-u. Tada bi bilo moguće smanjiti i snažnu progresivnost pri oporezivanju plaća, što Hrvatsku sada čini nekonkurentnom kada se radi o višim plaćama za visokostručni rad, posebice u visokotehnološkom sektoru. Majetić je poručio da realne plaće mogu rasti samo onoliko koliko raste produktivnost rada. Do-

Okrugli stol: mirovinske i carinske dileme U izbornoj godini možda nije iznenađenje da su na okruglom stolu Dana poduzetnika sudjelovali uglavnom političari. Političari kao političari, razbacivali su se obećanjima. Tako je Gordan Maras u ime SDP-a obećao da će poduzetnicima, dođu li na vlast, vratiti pet milijardi kuna kroz smanjenje troška rada za osam postotnih bodova, od čega će pola ostati poslodavcima, a pola ide u mirovinski sustav. Maras bi i produljio rok plaćanja PDV-a na 45 dana, a carine na 30 dana. Ovo zadnje, tvrdi ministar gospodarstva Đuro Popijač, bilo bi protivno praksi Europske unije, ali HDZ nije nesklon produljenju roka

plaćanja PDV-a kada se promijeni struktura prihoda proračuna. Popijač se oštro usprotivio onima koji tvrde da se u Hrvatskoj ništa ne proizvodi i ništa ne izvozi. Za predsjednika HSS-a Josipa Friščića najveći problem je 16 milijardi kuna deficita u mirovinskom sustavu, dok Dragan Kovačević iz HNS-a upozorava da se u toj brojci nalazi i sedam milijardi koje ondje ne spadaju. Na to se nadovezao Josip Budimir iz HSLS-a koji predlaže da se za početak povlaštene mirovine prestanu isplaćivati iz prvog mirovinskog stupa.

datna povećanja standarda moguća su jedino poreznim rasterećenjem rada. Zbog malog tržišta hrvatski poduzetnici moraju biti usmjereni na izvoz. Uz državne poticaje treba im i produljenje roka plaćanja PDV-a sa 30 na 60 dana i plaćanje carine sa 10 na 30 dana. Tržište treba osloboditi i reformom prevelikog sustava javnih i državnih poduzeća koja treba restrukturirati i nastaviti proces privatizacije na svim razinama. Treba im postaviti jasne financijske i operativne ciljeve i pratiti ih u usporedbi sa sličnim poduzećima u razvijenim zemljama. Broj zaposlenih u javnim i državnim

poduzećima trebalo bi, po mišljenju HUP-a, smanjiti sa sadašnjih 12,5 posto od ukupnog broja zaposlenih na ispod 10 posto. Uz nastavak smanjenja neporeznih nameta, poduzetnici traže jačanje HBOR-a kao izvozne banke, poticajne mjere za mala i srednja poduzeća, jednostavnije procedure kod privatnih investicija u energetski sektor i slično. Detalji HUP-ova programa mogu se pronaći na www.hup.hr. Prihvatljivi HUP-ovi prijedlozi Predsjednica Vlade Jadranka Kosor ocijenila je HUP-ove prijedloge prihvatljivima i podsjetila da je Vlada neke od takvih mjera već provela i

www.privredni.hr Broj 3681, 13. lipnja 2011.

( 408 mil kn

100. ROĐENDAN KRAŠA

osigurano za poticanje poduzetništva

AME OD SEBE se zalažu za brže reforme i rado će ih podržati jer teret koji

Od bečkog dvora do svjetskog tržišta Tvornica Union u Zagrebu započela je s radom 1911. kao prvi industrijski proizvođač čokolade u Jugoistočnoj Europi

one daju prve rezultate. Istaknula je da je unatoč smanjivanju i zamrzavanju proračunskih rashoda ove godine osigurano 408 milijuna kuna za poticanje poduzetništva. Oko 670 milijuna kuna uloženo je u opremanje gospodarskih zona u kojima je vrijednost darovanog zemljišta veća od milijardu kuna. Smanjeni su neporezni nameti do 25 posto, što nije napravila nijedna ranija vlada. Skraćeni su rokovi plaćanja javnih poduzeća sa 72 dana u 2010. na 42 dana u 2011. godini. Poduzetnicima se pomaže i reprogramom poreznog duga za što je dosad izdano 50 rješenja, a zanimanje je izrazilo oko 700 podu-

zetnika s ukupnim dugom od milijardu kuna. Premijerka je iznijela i optimistične brojke o rastu izvoza. Ukupan hrvatski izvoz

Realne plaće mogu rasti onoliko koliko raste produktivnost rada, ocijenio Davor Majetić u travnju od 921 milijuna eura najveći je mjesečni rezultat u zadnje tri godine. Porastao je i promet u trgovini za 3,7 posto, kao i proizvodnost rada za 2,2 posto. Zbog toga, a i gospodarskih kretanja u ovom dijelu godine, broj nezaposlenih opet je pao ispod

300.000 (na točno 298.719 osoba). “Kad je 2003. godine rast BDP-a bio četiripet posto, nezaposlenih je bilo više nego danas”, uzvratila je premijerka svojim kritičarima. Predsjednik Republike Ivo Josipović također je podržao poduzetnike u njihovim zahtjevima. Upozorio ih je da u stjecanju dobiti i investicijama ne zaborave i na pravila društveno odgovornog poslovanja. Složio se s potrebom bržih reformi javne uprave i državnih institucija i ocijenio da se u postupcima racionalizacije i spajanja pojedinih državnih tijela često samo mijenjaju pločice s imenima institucija, a sadržaj i trošak ostaju isti.

raš, prehrambena industrija d.d., najveći i najpoznatiji hrvatski proizvođač konditorskih proizvoda slavi 100. rođendan. Povijest Kraša započinje 1911. godine utemeljenjem tvornice čokolada i bombona Union u Zagrebu. Već od samog početka tvornica postaje službeni carski i kraljevski dobavljač za dvor u Beču. Godine 1923. u Zagrebu, na Savskoj cesti, tvrtka Bizjak započinje proizvodnju dvopeka, keksa i vafla. Zahvaljujući umješnosti svog vlasnika, tvrtka je ubrzo na tržištu šire regije postala poznata po svojim domaćim keksima. Spajanjem tih dviju poznatih tvornica i nekoliko manjih proizvođača konditorskih proizvoda nastaje tvornica koja dobiva ime Josip Kraš, po antifašističkom borcu i istaknutom rukovodiocu tadašnjeg sindikalnog pokreta.

bombonskih proizvoda. Nove generacije Kraševih stručnjaka na temeljima originalnih konditorskih receptura primjenjuju nova znanja u izradi slastica, zahvaljujući kojima se sustavno povećava ponuda asortimana i dalje zadržava vodeća pozicija na prostoru regije. Od 1992. godine Kraš je u vlasništvu malih dioničara. Od tada pa do danas Kraš se razvija kao suvremeno organizirana i tržišno orijentirana kompanija

Od 1992. godine Kraš je u vlasništvu malih dioničara

Nove generacije stručnjaka Ubrzo po osnivanju Kraš preuzima poziciju najvećeg proizvođača konditorskih proizvoda u jugoistočnom dijelu Europe. Svoj razvoj bazira na sve tri grupe konditorskih proizvoda: kakao proizvoda, keksa i vafla te

čiji su proizvodi prisutni i priznati na svjetskim tržištima. Pri tome, kako ističu u toj tvrtki, poštuju i njeguju svoju bogatu prošlost temeljenu na vrhunskoj kvaliteti proizvoda koje su svojom vjernošću nagradile generacije potrošača. O Krašu najbolje govore njegovi brendo-

zvoda, od kojih se gotovo polovina uspješno izvozi na sva svjetska tržišta. Razvojni planovi usmjereni su na snažan izvoz, uz naglasak na jačanje vodeće pozicije na tržištima regije, na kojima Kraš već posluje putem vlastitih komercijalnih podružnica i Mire - tvornice keksa i vafla u Prijedoru. Odnedavno Kraš je većinski vlasnik osječke Karoline. Povodom 100. rođendana Kraš je okupio svoje poslovne partnere i zaposlenike u Eko parku Bratina, u koji je uložio 3,5 milijuna eura. Riječ je o parku s drvenim kućicama u kojima može boraviti oko 60 osoba, a zamišljen je kao svojevrsni hommage Životinjskom carstvu. (PV)

vi poput Bajadere, Griotte deserta, Dorina čokolade, Životinjskog carstva, Domaćice, Napolitanki, Kiki i Bronhi bombona te ostali proizvodi dobro poznati brojnim potrošačima. Veliki izvoznik Godišnja proizvodnja Društva premašuje 33.000 tona konditorskih proi-

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3681, 13. lipnja 2011.

( 2976 poduzetnika

( 11 nagrađenih

bilo u izboru za Zlatnu bilancu ove godine

po pet glavnih kriterija

NAGRADE ZA POZITIVNE POSLOVNE REZULTATE

HOTEL DUBROVNIK NAJBOLJI OD NAJBOLJIH U okviru Fina foruma posvećenog ulaganjima dodijeljene su nagrade Zlatna bilanca najuspješnijima u pojedinim djelatnostima prema profitabilnosti, likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i ekonomičnosti Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

agrebački Hotel Dubrovnik ukupni je pobjednik među dobitnicima nagrade Zlatna bilanca za 2010. godinu. Nagradu Fina dodjeljuje posljednje tri godine najuspješnijim poduzetnicima u pojedinim djelatnostima, a u izbor su uključene tvrtke koje su predale financijska izvješća za prošlu godinu. U izbor za ovogodišnju Zlatnu bilancu od 96.758 poduzetnika obveznika poreza na dobit - koji ne uključuje banke i osiguravateljska društva - ušlo je 2976 malih, srednjih i velikih poduzetnika koji su ostvarili pozitivne poslovne rezultate i ispunili druge kriterije za ulazak među 11 najboljih. Cijene će još rasti Kriza je pokazala kako više nije moguć gospodarski rast utemeljen na državnoj potrošnji i visokim državnim investicijama, istaknula je na dodjeli nagrada ministrica financija Martina Dalić. “Takav model je doveo do rasta vanjskog duga i povećanja proračunskog deficita do razine koja je onemogućila državnu intervenciju kad je bilo najpotrebnije. Stoga je država na krizu morala odgovoriti štednjom kako bi osigurala stabilnost i pristup financijskom tržištu”, rekla je ministrica. Najavila je da će politika Vlade i dalje biti racionalno upravljanje javnim financijama i stroga financijska disciplina.

Gospodarski rast ove godine trebao bi iznositi 1,3 posto, a iduće 2,4 posto, procjene su Ekonomskog instituta koje je iznijela njegova ravnateljica Sandra Švaljek. “Potrošačke cijene ove godine trebale bi rasti 2,7 posto, a u 2012. godini 2,9 posto”, dodala je Sandra Švaljek. Istaknula je kako su novi sektori počeli vući hrvatsko gospodarstvo. Zabilježen je snažan pad prihoda građevinarstva i povezanih djelatnosti, a rast se pojavio u neočekivanim sektorima - proizvodnji strojeva i uređaja, tekstila i odjeće te poljoprivredi i ribarstvu. Sandra Švaljek je upozorila kako je u provođenju programa gospodarskog oporavka propušteno promijeniti radno zakonodavstvo, snažnije konsolidirati javne rashode, u potpunosti primijeniti OIB, privatizirati trgovačka društva u državnom vlasništvu, pripremiti teritorijalni preustroj te ostvariti veće financijske učinke zdravstvene reforme. Kakve investicije nam trebaju Hrvatskoj trebaju bilo kakve investicije jer ćemo bez njih teško izaći iz krize, rekla je Ivana Šoljan, glavna izvršna direktorica Jupiter Adrije, tvrtke koja se bavi investiranjem u turizam, na okruglom stolu održanom u okviru Fina foruma. Naziv okruglog stola bio je Kakve investicije trebaju Hrvatskoj i na njemu

projekti kako bi povukli sredstva iz Europske unije”, naglasio je Matiegka. Tomislav Čorak, voditelj projekata u A.T. Kearneyu, ističe pak kako u pogledu investicija ne možemo biti previše izbirljivi. “Ipak moramo imati smjer razvoja te se usredotočiti na to da ponudimo investitorima posebne kompetencije i prednosti. Prednost trebaju imati oni koje povećavaju zaposlenost, imaju izvozni potencijal i uključuju ulaganja u infrastrukturu”, kaže Čorak.

Sandra Švaljek je istaknula kako se rast pojavio u neočekivanim sektorima proizvodnji strojeva i uređaja, tekstila i odjeće te poljoprivredi i ribarstvu su financijski stručnjaci i gospodarstvenici govorili o procjeni kvalitete investicija, odnosu privatnih i državnih investicija te pitanjima vezanim uz neefikasnost realizacije ulaganja u Hrvatskoj. “Trenutak je da uvjerimo investitore, koji su do sada u mnogim navratima ostali razočarani, da smo zemlja koja drži do vrijednosti i odrađuje projekte”, kaže Ivana Šoljan. Dodaje kako procedure, dozvole i lokalne vlasti koče i otežavaju investicije.

Teško možemo očekivati pomake bez stranih ulaganja, rekao je Marko Lesić, direktor tvrtke Nexus Private Equity Partner. “Investicije moraju ići u sektore koji mogu biti konkurentni u regiji te one koje stvaraju izvozničku klimu. Važna je i brzina jer su strani investitori obično objektivniji, donose brze odluke, ali i brzo idu dalje”, dodaje Lesić. Važno je identificirati investitore po tome donose li nove vrijednosti i znanja, ističe Krešimir Kvaternik, član Uprave Fine. “Trebaju nam investicije koje stvaraju multiplikacijski efekt u gospodarstvu te one koje su dugoročno održive”, kaže Kvaternik. Moramo biti zavodljivi kako bismo privukli investicije, smatra Dražen Matiegka, predsjednik Uprave Eurocable Grupe. “Ne koristimo sve moguće ponuđene resurse, no nužni su nam i dobri

DOBITNICI ZLATNE BILANCE Zlatna bilanca je nagrada koju dobivaju najuspješniji poduzetnici u pojedinoj djelatnosti prema ukupnom rangu dobivenom temeljem rangiranja prema profitabilnosti, likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i ekonomičnosti. DOBITNICI PO SEKTORIMA: poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo: PPK, Nova Gradiška rudarstvo i vađenje: Pag 91, Pag prerađivačka industrija: PAB Akrapović, Buzet opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija: Termo servis, Zagreb opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša: CE-ZA-R, Zagreb građevinarstvo: MIK-Eling, Zagreb trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla: Jak, Čakovec prijevoz i skladištenje: Croatiašped-pilot, Rijeka pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane: Hotel Dubrovnik, Zagreb informacije i komunikacije: Ekobit, Zagreb stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti: Zagrebačke otpadne vode - upravljanje i pogon, Zagreb najuspješnije poduzeće prema ukupnom financijskom rejtingu: Hotel Dubrovnik, Zagreb

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3681, 13. lipnja 2011.

( do 70m od mora

PREPREKA INVESTICIJAMA

Uskoro manje vodne naknade

moći će se legalizirati bespravno sagrađeni objekti

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Omogućeno etažiranje apartmana u turističkim naseljima Izmjenom zakona dopuštena je i gradnja za potrebe obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na udaljenosti od 100 metara od mora (na otocima 50 metara) Igor Vukić vukic@privredni.hr

grade u turističkim naseljima na obalnom području moći će se etažirati, predložila je Vlada u izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Ta će promjena omogućiti i prodaju pojedinačnih apartmana sagrađenih u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja. Izmjenom zakona dopuštena je i gradnja građevina za potrebe obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na udaljenosti od 100 metara od mora (na otocima 50 metara), dok je dosad ta udaljenost morala biti najmanje 300 metara. Te građevine mogu imati prizemlje do 400 četvornih metara (dosad 200 kvadrata) i ukopan podrum do 1000 četvornih metara. Time će se, primjerice, omogućiti gradnja vinskih podruma u pojedinim vinogradima. Dosadašnjim propisima je uz ostalo sprječavan razvoj vinarstva, pogotovo onog zasnovanog na domaćim, autohtonim sortama. Prema novom zakonskom rješenju, u zaštićenom obalnom pojasu moći će se graditi i pojedinačne smještajne građevine (hoteli, pansioni, prenoćišta) i s više od 80 kreveta. Plati pa zadrži Izmjene Zakona o gradnji i prostornom uređenju trebale bi znatno pridonijeti razvoju turističke djelatnosti, ocijenio je ministar turizma Damir Bajs. Po-

jednostavljuju se također i druge procedure za dobivanje dozvola za gradnju i donošenje prostorne dokumentacije, što bi trebalo potaknuti investicijsku aktivnost u građevinskom sektoru, dodao je ministar graditeljstva Branko Bačić. Vlada je donijela i najavljeni zakon o legalizaciji bespravne gradnje po kojem se mogu legalizirati nezakonite građevine nastale prije 30. studenog 2009. Njihovi vlasnici moraju platiti komunalni i vodni doprinos. Zatim, uz zahtjev za legalizacijom, trebaju podnijeti i geodetski elaborat ovjeren u geodetskom uredu, arhitektonsku snimku zgrade te mišljenje inženjera građevinarstva o stabilnosti zgrade. Vlasnici će morati platiti i posebnu naknadu za “zadržavanje nezakonite zgrade u prostoru”. Visinu naknade odredit će Vlada posebnom uredbom. Ministar Bačić objasnio je da vlasnici nezakonitih zgrada moraju platiti sve ono što su platiti i gra-

ditelji legalnih objekata kako ne bi bili u povoljnijem položaju. Novac prikupljen “naknadom za zadržavanje” Vlada namjerava potrošiti za uređenje katastarskog sustava i za poboljšanje infrastrukture u nelegalnim naseljima. Dio sredstava uložit će se i u državni program podizanja energetske efikasnosti obiteljskih kuća. Primjerice, najavljeno je subvencioniranje postavljanja toplinskih fasada. Vlada procjenjuje da će ovim zakonom biti legalizirano više od 150.000 nezakonitih objekata. Legalizaciju neće moći dobiti objekti sagrađeni u zaštićenim područjima i nacionalnim parkovima. Na pomorskom dobru do 70 metara od mora moći će se legalizirati samo objekti koji se koriste za stalno stanovanje i za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga. Investicijsku aktivnost u infrastrukturnim projektima Vlada nastoji potaknuti i odlukom da neće naplaćivati naknade za prava građenja ili stjecanja

vlasništva između države i državnih poduzeća, odnosno, između države i jedi-

Ovim promjenama omogućit će se i gradnja vinskih podruma u pojedinim vinogradima nica lokalne samouprave. Naplata tih naknada dosad je često usporavala gradnju velikih infrastrukturnih projekata, a financijskih efekata u proračunu od naknada faktično nije bilo. Slična je praksa i u Europskoj uniji. Popust za dužnike Hrvatske šume moći će prema odluci Vlade svoja potraživanja od dužnika namirivati preuzimanjem imovine, primjerice, građevinskog zemljišta, poslovnog prostora ili stanova. S druge strane, dužnici koji svoja dugovanja nastala do 31. prosinca 2010. podmire jednokratno, dobit će popust do 30 posto.

U uredu potpredsjednika Vlade za investicije Domagoja Ivana Miloševića prikupljeno je čak 277 mogućih investicija ukupne vrijednosti oko 150 milijardi kuna. Ipak, većina tih investicija u ranoj je fazi ili tek na razini ideje, dok su najbliže realizaciji već poznati projekti poput trećeg bloka termoelektrane Plomin, za koji bi uskoro trebao biti raspisan natječaj. Gostujući na radnom ručku Američke trgovinske komore, Milošević je najavio da će do kraja lipnja biti smanjena vodna naknada, a investitorima bi od velike pomoći trebao biti i novi zakon o prostornom uređenju i gradnji, čiji je prijedlog Vlada poslala Saboru. Veliki broj projekata planiran je u području obnovljive energije, a Milošević ističe da se u realizaciji tih projekata blisko surađuje s Hrvatskom elektroprivredom i Hrvatskim šumama, koji

bi trebali ubrzati svoje procedure i pojednostaviti pravilnike. Uz Plomin, blizu je realizacije i projekt hidroelektrane Ombla, kao i druga faza izbora koncesionara Zračne luke Zagreb. Najsloženiji je projekt Brijuni rivijere, ali on bi, uspije li ga se provesti, mogao biti putokaz za slične projekte u turizmu, vjeruje Milošević. Uz energiju, prijevoz, turizam i vodoopskrbu, što su glavna područja ulaganja, potpredsjednik Vlade vidi velike mogućnosti i u poljoprivredi i drvnoj industriji. Upozorava, međutim, da Hrvatska nije zemlja jeftine radne snage niti će to biti, pa investitorima treba ponuditi neke druge komparativne prednosti poput prometnog položaja ili obrazovanih radnika. (D.Ž.)

PREDSTAVLJENA NOVA BADELOVA VINA

Vina s krša osvajaju svijet

U Badelovoj vinariji Benkovac predstavljena su vina dobivena iz novog vinograda s Korlata, sorti merlot, syrah i cabernet sauvignon berbe 2008. godine. Radovi na vinogradu Korlat u benkovačkom kraju započeli su u ožujku 2004., a zbog težine terena priprema je trajala sve do proljeća 2005. godine. Iste godine posađeno je prvih 73 hektara cjepova loznih sadnica, a sljedeće ostalih 30 hektara. Ukupno je zasađeno 550.000 loznih cjepova, a vrijednost investicije od pripremnih radova

iznosi gotovo 30,5 miljuna kuna. Badel 1862 prvi je kod nas započeo sadnju vinograda u kamenitom terenu na ovako velikoj površini. U samo nekoliko mjeseci od svečanog predstavljanja prve berbe 2007. u listopadu prošle godine, vina Badela s Korlata oduševila su ne samo hrvatsko tržište, nego i svjetske poznavatelje vina. Naime, samo u prvih nekoliko mjeseci ove godine vina Badela s Korlata berbe 2007. osvojila su tri zlatne, četiri srebrne i nekoliko brončanih medalja na svjetskim ocjenjivanjima vina u Francuskoj, Italiji i Luksemburgu, kao i brončane medalje na svjetskom ocjenjivanju Decanter World Wine Awards, najuglednijeg svjetskog časopisa posvećenog vinima. (J.V.)

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3681, 13. lipnja 2011.

( 90 min nakon narudžbe

( 8 sati

moguća je isporuka

traje tečaj kuhanja piva

OPG BOŠNJAK, NOVA GRADIŠKA

SIM-TAM EKSPRES, ZAGREB

Brza dostava - rješenje za mnoge probleme Uz rakiju od piva hrana bolje klizi Demonstriraju i pečenje rakije od kukuruza, tzv. komadare, srodne viskiju, što traje oko jedan sat. Kuriozitet OPG-a Bošnjak je i mogućnost igranja turnira u tzv. beer pongu ili pivskom stolnom tenisu

biteljsko poljoprivredno gospodarstvo Bošnjak iz Sičice (Općina Vrbje) kod Nove Gradiške proizvodi domaće pivo već desetak godina. U početku je proizvodnja bila primitivna i s puno improvizacija, ali u zadnje tri-četiri godine ozbiljnije su se prihvatili posla. Da-

specijaliteta. Među njihovim tekućim specijalitetima ističu se rakije od piva i kukuruza, a među jelima kruh na listu kupusa i namaz od svinjske masti. Uz sve to idu, naravno, potoci domaćeg piva, jer se OPG Bošnjak od drugih sličnih seljačkih gospodarstava razlikuje upravo po promoviranju piva.

Od proizvodnje piva OPG Bošnjak stvara prepoznatljivi turistički proizvod nas imaju modernu opremu za kuhanje i cijeđenje pivarskog slada, tankove za fermentaciju i odležavanje piva, kao i hladnjaču za čuvanje mladog piva. Pivo OPG-a Bošnjak je drukčije od većine domaćih piva, nefiltrirano je, bogatog, pomalo grubog okusa, s izraženim ječmenim aromama. Proizvode ga ponajprije za vlastito seljačko gospodarstvo i kušaonicu domaćeg piva i služe uz bogatu ponudu slavonskih

Od proizvodnje piva stvaraju prepoznatljivi turistički proizvod kroz kušanje piva u kušaonici, organizaciju kratkih tečajeva kuhanja piva, festival izvornog piva i druge slične manifestacije povezane s pivom. Kirvajsko i s logom Iako proizvode pivo prvenstveno za vlastite potrebe, u OPG-u Bošnjak pivo se može kupiti i u bačvama za razne prigode poput svadbi, rođenda-

na ili kirvaja, uz dostavu piva i prateće opreme na adresu kupca. Pivo može biti i prigodno (božićno, svatovsko, kirvajsko ili s logom tvrtke) u atraktivnoj ambalaži ili kao suvenir. Kratki tečaj kuhanja piva održavaju dva puta mjesečno, a uz upoznavanje sa sirovinama i tehnikama dobivanja piva tečaj traje oko osam sati. Demonstriraju i pečenje rakije od kukuruza, tzv. komadare, srodne viskiju, što traje oko jedan sat. Kuriozitet OPG-a Bošnjak je i mogućnost igranja turnira u tzv. beer pongu ili pivskom stolnom tenisu. Za igru su potrebni stol, čaše s pivom i loptice za stolni tenis. Iako pravila beer ponga variraju i dobrim dijelom su stvar dogovora, igra obično počinje sa šest čaša piva poslaganih u istostranični trokut. Cilj je ubaciti lopticu u čašu koju onda treba iskapiti. Tko prvi isprazni sve čaše, pobjednik je. Može se, naravno, igrati i na tri dobivene, ali to je već malo zahtjevnija varijanta. (D.Ž.)

Osim dostave poslovne dokumentacije ili raznih proizvoda, djelatnici ove tvrtke mogu skoknuti i u Poreznu upravu, Finu, Zavod za mirovinsko ili zdravstveno osiguranje...

reba vam netko da skokne prijaviti ili odjaviti radnika na Zavod za mirovinsko ili zdravstveno osiguranje, ili možda ode u Poreznu upravu, Finu, po mobitel sa servisa, ali i da u istom danu isporuči pozivnice, dostavi cvijeće, paket ili ugovor poslovnim partnerima? Sve to, ali i mnogo toga drugog (primjerice, izbaviti partnera kojeg ste greškom zaključali u stanu!), u roku od 90 minuta može riješiti kurirska služba tvrtke Sim-tam Ekspres iz Zagreba. Riječ je o obiteljskoj tvrtki, osnovanoj prošle godine, a osnivači dva brata i otac - odlučili su se na pokretanje vlastite tvrtke nakon višegodišnjeg iskustva u obavljanju poštanskih i kurirskih djelatnosti. “Glavna djelatnost tvrtke je hitna distribucija raznih vrsti pošiljaka na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije tj. isporuka po sistemu od vrata do vrata uz potpis primatelja prilikom preuzimanja pošiljke. Ova usluga na području gra-

da postoji već niz godina, a konkurentske tvrtke su brojne. Međutim, uvidjeli smo da se konkurentnim cijenama, a ponajviše kvalitetnom i fleksibilnom uslugom kreiranom prema specifičnim potrebama klijenata, možemo izboriti za dio tržišta”, kazao je vlasnik i direktor tvrtke Marko Đuretić. Od samog početka imaju vrlo jasan cilj: kvalitetnom uslugom, zapošljavanjem kvalificiranih djelatnika i konstantnim prilagođavanjem potrebama klijenata - ostati u samom vrhu ponude po omjeru cijene i kvalitete usluge. Prihodi u porastu Trenutačno posluju s pedesetak poduzeća iz raznih grana gospodarstva i bilježe kontinuiran porast broja zadovoljnih korisnika i prihoda iz poslovanja. Ovisno o potrebama, isporuke se obavljaju skuterima, automobilima i lakim teretnim vozilima. “Naše usluge koriste poduzeća mnogih djelatnosti, odvjetnički i javnobilježnički uredi, tiskare,

dizajnerski studiji, marketinške i turističke agencije, stomatološke ordinacije, zubotehnički i medicinski laboratoriji, cvjećarnice... Zapravo, svi čije poslovanje ovisi o žurnoj i profesionalnoj distribuciji njihove poslovne dokumentacije, proizvoda, radnog materijala...”, ističe Đuretić. Korištenje usluga

Trenutačno posluju s pedesetak poduzeća iz raznih grana gospodarstva je vrlo jednostavno. Pozivom na broj tvrtke klijent stupa u kontakt s dispečerom i dogovara mjesta prikupa i isporuke, rok isporuke, način plaćanja (gotovinom ili virmanom), te druge moguće uvjete isporuke. Nakon toga dispečer angažira kurira s adekvatnim vozilom i šalje ga na adresu prikupa dostave. Isporuka se, ovisno o zahtjevima klijenta, može obaviti već u roku od 90 minuta od zaprimljene narudžbe. (J.F.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3681, 13. lipnja 2011.

( 25 djelatnika ( više od 1200 uređaja zapošljava Zel-Cos

Zel-Cos popravlja mjesečno

20 GODINA ZEL-COSA

Kad imate IT u malom prstu One stop shop je najbolje rješenje za brzu informatizaciju tvrtke – sve što korisnik treba učiniti jest definirati svoje potrebe u poslovanju, kaže direktor Zel-Cosa Dubravko Puhelek Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

zgradnja IT sustava jedan je od najvažnijih koraka u poslovanju neke tvrtke. Međutim, velik broj poslovnih subjekata svoju neučinkovitost i visoku cijenu izlaznih proizvoda može zahvaliti lošoj IT infrastrukturi koja u tom slučaju služi kao uteg poslovanju. Trenutačno, kad tvrtke na sve načine pokušavaju umanjiti posljedice krize i nametnuti se tržištu, sve je jasnije da će opstati oni poduzetnici

Kao IBM partner Zel-Cos je dobio ekskluzivno pravo na servis Lenovo poslužitelja koji nude kvalitetnu uslugu, brza rješenja i profesionalan pristup. U ostvarenju tih zahtjeva nužan je odgovarajući IT sustav, koji će omogućiti lakšu organizaciju poslovanja i brz pristup potrebnim informacijama. Jedna od tvrtki koja je među prvima prepoznala važnost izgradnje IT sustava u Hrvatskoj je Zel-Cos koji ove godine slavi 20 godina postojanja. Tvrtka je specijalizirana za izgradnju i održavanje IT sustava, odnosno projektiranje, izvedbu, uspostavu i održavanje složenih i cjelovitih informatičkih rješenja, te tehničku podršku i servis informatičke opreme. “Zel-Cos je u protekla dva desetljeća postao jed-

na od vodećih hrvatskih tvrtki u tom segmentu. Danas ima 25 zaposlenih koji kontinuirano prolaze stručna usavršavanja te tako stječu certifikate i diplome kojima dokazuju svoje široko tehničko znanje potrebno za kvalitetan i profesionalan servis informatičke opreme te kompetentnost za održavanje IT sustava”, kaže Dubravko Puhelek, direktor Zel-Cosa. Suradnja s institucijama Na popisu klijenata tvrtke nalaze se ministarstva, zavodi, agencije, banke, obrazovne i zdravstvene ustanove te brojne renomirane domaće i strane tvrtke. Njima Zel-Cos omogućava da na jednom mjestu dobiju cjelovito rješenje od projektiranja, preko nabave opreme i izgradnje infrastrukture do tehničke podrške. Također, manjim i start-up tvrtkama nudi, uz nabavu poslužitelja, i

cjelokupno podešavanje u skladu s njihovim potrebama, te brojne dodatne pogodnosti. “Uz pomoć noviteta moderne tehnologije te implementacijom rješenja koja Zel-Cos predlaže nakon temeljite analize situacije, tvrtke unaprjeđuju učinkovitost i razinu sigurnosti poslovnih podataka, a djelatnicima osiguravaju neprestan protok informacija te im olakšavaju suradnju na različitim projektima”, napominje Puhelek. Osim usluga izgradnje i održavanja računalnih sustava, tvrtka je i ovlašteni serviser prijenosnih računala Lenovo, HP, Samsung, Acer i Viewsonic. Uz to je i ovlašteni serviser stolnih računala Acer i HP, poslužitelja IBM, monitora Viewsonic, Acer i Fujitsu te pisača HP, Epson i Samsung. Kao IBM partner Zel-Cos je dobio ekskluzivno pravo na servis Lenovo poslužitelja te su prvi i trenutačno jedi-

ni servisni centar za njih. Uz to, tvrtka je i Microsoft Gold Certified Partner na području mrežnih tehnologija i informacijskih sustava, što predstavlja najviši stupanj partnerstva koji neka informatička tvrtka može ostvariti s tim najvećim i najpoznatijim svjetskim proizvođačem softvera. Personalizirani modeli usluga Tvrtka, nastavlja Puhelek, mjesečno prima i popravlja više od 1200 uređaja od čega prosječno 680 prijenosnih računala (gotovo 55 posto), što govori o velikoj zastupljenosti prijenosnih računala u ukupnoj prodaji osobnih računala. Zel-Cos je vodeći servis u tom segmentu uz uspješnost popravaka od 95 posto. Pokrenuli su i uslugu One stop shop, kojom klijentima nude potpunu izgradnju IT sustava na jednom mjestu kroz tri

personalizirana modela, ovisno o njihovim potrebama. “One stop shop je najbolje rješenje za brzu informatizaciju tvrtke – sve što korisnik treba učiniti jest definirati svoje potrebe u poslovanju. Zatim ga stručnjaci savjetuju te zajednički odlučuju o odabiru modela usluge”, napominje prvi čovjek ove tvrtke. Nakon toga Zel-Cos u potpunosti na sebe preuzima brigu o nabavi i isporuci opreme i softvera, povlačenju mrežnih kabela te implementaciji i optimizaciji poslužiteljske infrastrukture. Svi korisnici paketa usluga ostvaruju i besplatno informatičko savjetovanje i izradu rješenja prilagođenog njihovim poslovnim zahtjevima, kao i prednosti poput povoljnijih mogućnosti i cijena nabave informatičke opreme i softvera, prioriteta u rješavanju problema u radu te povlaštene usluge servisa.

*vijesti Odobrene potpore HAMAG-a Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja odobrilo je državne potpore u obliku jamstava za male i srednje poduzetnike, sadržane u prijedlogu Pravilnika o izdavanju jamstava Hrvatske agencije za malo gospodarstvo. Državna potpora, kako je to propisano prijedlogom Pravilnika, odgovara razlici između minimalne godišnje premije za rizik i stvarno zaračunate godišnje premije koju HAMAG određuje posebnim aktom. Minimalne godišnje premije za rizik iznose između 0,4 i 3,8 posto. Tržište automobila u porastu U prvih pet mjeseci ove godine registrirano je 18.516 novih osobnih vozila, što je za 17,5 posto više nego u istom razdoblju lani, prema podacima redovitog mjesečnog istraživanja Promocije plus. U svibnju je prodano 3875 novih automobila, 224 više nego u istom mjesecu prošle godine. Najprodavanija marka u prvih pet mjeseci je Volkswagen, s udjelom od 11 posto, slijedi Renault sa 10,5 posto, Opel sa 9,99 posto i Škoda sa 8,18 posto. Razvoj carinskog laboratorija

Carinska uprava počela je twinning projekt razvoja carinskog laboratorija, vrijedan 500.000 eura, koji se provodi u suradnji s Poreznom agencijom Španjolske. Cilj projekta je povećanje naplate carine i poreza ispravnim utvrđivanjem vrste, tarifne oznake, podrijetla i vrijednosti robe, pružanje podrške u sprječavanju nezakonitog prometa roba i pripremi Carinske uprave za efikasno upravljanje zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a. Projekt traje do 27. lipnja 2012., a financira se iz nacionalnog IPA programa za 2007. godinu.

12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3681, 13. lipnja 2011.

( više od 32 mlrd kn

( 78,9%

duguje 63.000 poslovnih subjekata

privatnih tvrtki među poslodavcima

ANKETA HZZ-a MEĐU POSLODAVCIMA

DOMAGOJ SAJTER, DOCENT NA EKONOMSKOM FAKULTETU

Stečajevi su nu preduvjet održ Stečaj ne mora nužno biti ‘smrt’ pravne osobe, već dužnik nastavlja poslovati u više ili manje izmijenjen

Nezaposleni se mogu nadati samo privremenom poslu Nešto više od 50 posto anketiranih poslodavaca najavilo je zapošljavanje, ali uglavnom na određeno vrijeme Prema najnovijoj anketi koju među poslodavcima već tradicionalno provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom obrtničkom komorom, 976 poslodavaca ili 50,9 posto anketiranih planira u ovoj godini zaposliti ukupno 13.169 radnika, uglavnom na određeno vrijeme (73,8 posto). Najveće potrebe za radnicima imaju privatnici (78,9 posto). Čak 34 posto anketiranih (652 poslodavca) izjasnilo se da će, barem prema sadašnjim očekivanjima, povećati broja radnika. Nasuprot tome, 404 poslodavca ili 21,1 posto anketiranih najavilo je smanjenje broja zaposlenih. “Od 1918 anketiranih poslodavaca njih 862 ili 44,9 posto nije odgovorilo na postavljeno pitanje, bilo zato što ne očekuju promjenu broja zaposlenih ili ne mogu predvidjeti situaciju na tržištu koja se, naravno, odraža-

va i na njihovo poslovanje”, navodi se u istraživanju HZZ-a. Otkazi zbog gubitka tržišta Najveće povećanje broja radnika očekuje se u djelatnosti trgovine, popravku motornih vozila i motocikala te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, dok se najveća smanjenja očekuju u gra-

ne stručnosti (19,1 posto). Zanimanja koja bi se ponajprije mogla pojaviti na popisu viškova su - transportni radnik, administrativni službenik, radnik visokogradnje i čistačica. Poteškoće s pronalaženjem radnika imalo je 258 poslodavaca ili 13,5 posto. Dio poslodavaca (485 ili 25,3 posto) iskazao je potrebu za dodatnim obrazovanjem po-

Poteškoće s pronalaženjem radnika imalo je 13,5 posto poslodavaca đevinarstvu i prerađivačkoj industriji. Poslodavci su kao glavne razloge za otpuštanje naveli reorganizaciju proizvodnje/radnog procesa, smanjenje proizvodnje, gubitak tržišta i drugo. Tako se izjasnilo 258 tvrtki ili 63,9 posto od ukupnog broja anketiranih. Potencijalni višak pretežito čine radnici starije dobi (25,5 posto) te radnici niže razi-

stojećih radnika, i to u djelatnosti gdje su potrebna uža strukovna i tehnička znanja. Kad je pak riječ o suradnji s HZZ-om, i dalje najveći broj poslodavaca koristi njegove usluge i to kroz objavu potrebe za radnikom na web stranici HZZ-a (77,2 posto), te kroz objavu u dnevnom biltenu, dnevnom listu ili na oglasnoj ploči HZZ-a (64,2 posto). (J.F.)

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ako su mu tek 32 godine, docenta s osječkog Ekonomskog fakulteta Domagoja Sajtera mnogi smatraju jednim od kompetentnijih stručnjaka za pitanja stečaja. Upravo o toj temi smo razgovarali s njime. Prema nekim podacima, lani je 1300 hrvatskih tvrtki otišlo u stečaj, gotovo 24 posto više nego 2009. godine. - Zakoni kažu: onaj tko je blokiran dulje od 60 dana, mora u stečaj, a ako stečaj ne otvori na vrijeme, može ga se kazniti i s dvije godine zatvora. No, u Hrvatskoj postoji više od 63.000 poslovnih subjekata koji duguju više od 32 milijarde kuna, blokiranih dulje od godine dana, a nad njima se ne otvara stečaj. Od tih 63.000 njih 45.000 su tzv. zombi-poduzeća, odnosno nemaju ni jednog zaposlenog, a to praktično znači da kada bi se sutra otvorilo i zaključilo 45.000 stečajeva, ni jedan hrvatski građanin ne bi ostao bez posla! Stoga, u brojnim slučajevima ne stoji argument da se stečajevi ne otvaraju kako bi se sačuvala radna mjesta. Nažalost, ni ovdje ne završavaju tragične brojke, jer u statistici dugotrajno blokiranih poslovnih subjekata daleko najveći udio (41 posto) imaju oni koji su blokirani dulje

od pet godina. Dakle, njihova blokada traje i više nego 30 puta dulje nego što je dopušteno, ali se njihovi stečajevi svejed-

Neplaćanje se promatra kao normalno ponašanje jer su akteri sve redom ‘ugledni’ poduzetnici, članovi ‘visokog’ društva no ne otvaraju. I, na kraju, moram ispraviti podatak iz vašeg pitanja o tome da je prošle godine u Hrvatskoj bilo 1300 stečajeva. Naime, taj je broj bitno manji. Nasuprot ovih desetaka i desetaka tisuća blokada stoji minornih 422 stečaja zaista otvorenih u cijeloj Hrvatskoj tijekom 2010. godine. Zašto se stečajevi ne otvaraju? - Postoji mnogo razloga, iznijet ću samo neke od njih. Prvo, opseg posla je impozantan. U Hrvatskoj radi 113 trgovačkih sudaca i sudskih savjetnika; kad bi se na te pravosudne djelatnike raspodijelilo 63.000 poslovnih subjekata blokiranih dulje od godine dana, svaki od njih na stol bi dobio 560 predmeta. Osim toga, ne postoji motivacija vjerovnika za pokretanje stečaja. Prvo, vjerovnici su svjesni da se ni u stečaju če-

sto neće moći naplatiti jer su u brojnim slučajevima vlasnici iz dužnika već ‘isisali’ svu vrjedniju imovinu, i tvrtki ostavili samo dugove. Drugo, troškovi postupka nisu zanemarivi. Mora se platiti sudska pristojba, zatim posebna pristojba od 10.000 kuna, pa predujam troškova prethodnog postupka, onda enormno visoki troškovi odvjetnika, kao i predujmi za troškove održavanja posebnih ročišta. Što zauzvrat dobiva vjerovnik koji je sve to platio? Apsolutno ništa: u potpuno je jednakom položaju kao i svi ostali vjerovnici. Dakle, vjerovnik A koji pasivno promatra kako vjerovnik B plaća sve te troškove, ima u stečajnom postupku jednaka prava kao i vjerovnik B. Jasno, u tako definiranoj igri malo tko želi biti naivčina koja će snositi troškove za druge. Zašto je bitno pokretati stečajeve? - Stečajevi su nužan i neizbježan preduvjet održanja fer tržišne igre. Naime, kada sudac u nogometu pokaže igraču crveni karton jer je igrao rukom, to može biti stoga jer je taj igrač namjerno igrao protivno pravilima ili što je zbog neiskustva napravio glupost. U svakom slučaju, isključivanjem s terena stvara se preduvjet za nastavak normalne igre, i šalje se poruka da se nefer postupanje neće

www.privredni.hr Broj 3681, 13. lipnja 2011.

( 560 predmeta

na 1 pravosudnog djelatnika ako se pokrenu stečajevi

( 45.000 zombi-tvrtki nema ni jednog zaposlenog

U OSIJEKU

žan i neizbježan anja fer tržišne igre postupak posvemašnje reorganizacije nakon koje om obliku tolerirati. Kada bi statistika pokazala da nogometni suci daju vrlo malo crvenih kartona, to bi moglo značiti ili da je igra postala vrlo ‘nevina’ (odnosno, bez realnih razloga za strogo kažnjavanje), ili da suci toleriraju igru protivnu pravilima. Posljedica ovog drugog bilo bi da se nogomet igra i rukama. Upravo ovo posljednje događa se u Hrvatskoj: tržišna igra je postala potpuno suprotna suštinskoj ideji tržišta. Ako tržište služi razmjeni, te nakon preuzimanja robe ili usluga suprotna strana ne plati tu robu ili usluge, odnosno ne ispuni svoju obvezu, onda ta strana ne igra prema pravilima. Stečaj je mehanizam naplate neispunjenih obveza i, slično kao crveni karton, ima dvostruku ulogu: signalizira svim sudionicima da se neplaćanje obveza ne tolerira, te daje zadovoljštinu oštećenima. Ako se gol da rukom, mora biti poništen. Isto tako, ako pojedinac sagradi poslovno carstvo preko leđa dobavljača i radnika kojima ne isplaćuje plaće i doprinose, ti dobavljači i radnici (kao i svi ostali vjerovnici) moraju imati na raspolaganju mehanizam koji će ih obeštetiti. Ako taj mehanizam ne funkcionira, dolazi do apsolutne perverzije i izopačenja tržišne igre, jer se golovi počinju davati rukama, a da nitko na to ne reagira.

Kakve su sankcije protiv onih koji ne poštuju zakonske odredbe? - Slabe ili nikakve. Prema podacima iz Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, za stečajna kaznena djela na području istočne Hrvatske u cijeloj 2010. zaprimljena je jedna prijava. Iste godine za kazneno djelo nepokretanja stečaja doneseno je 17 osuđujućih presuda, od čega je njih pet dobilo samo uvjetne kazne. Ista je tendencija i u drugim hrvatskim regijama - neplaćanje se promatra kao normalno, uobičajeno ponašanje. Zašto je to tako? Zato što su akteri sve redom ‘ugledni’ poduzetnici, članovi ‘visokog’ društva, tzv. elita. Malo tko ima hrabrosti viknuti: ‘Car je gol! Zgrnuli ste imovinu na račun vjerovnika, a iza sebe imate more neplaćenih računa i paralelnih tvrtki u dugovima’. Kada voda dođe do grla, ti poduzetnici jednostavno otvore novu tvrtku i ponašaju se kao da se nikad ništa nije dogodilo… Možemo se samo nadati da će ovi problemi doći na red ulaskom u EU, jer je očito da ih sami ne rješavamo. Kakvi su primjeri rješavanja pitanja stečaja u zemljama EU-a? - Tendencija u zemljama EU-a je promocija postupaka restrukturiranja u stečaju. Naime, mnogi još nisu svjesni kako stečaj ne mora nužno biti ‘smrt’

pravne osobe, već postupak posvemašnje reorganizacije nakon koje dužnik nastavlja poslovati u više ili manje izmijenjenom obliku. Istraživanja pokazuju kako se restrukturiranjem u stečaju uspijeva sačuvati bitno veći postotak imovine nego likvidacijom, odnosno rasprodajom. Nažalost, postoje brojne prepreke restrukturiranju, od nesposobnosti vjerovnika da se dogovore o svojim potraživanjima, do otezanja s otvaranjem stečaja tijekom kojega ‘nestaje’ vrijedna imovina.

U brojnim slučajevima ne stoji argument da se stečajevi ne otvaraju kako bi se sačuvala radna mjesta Stoga zakonodavci uvode zakonska rješenja koja pomažu dužnicima prebroditi oluje, a ne ih još dodatno opteretiti i time potopiti. Ne postoji nekakav europski standard stečajnog postupka, te nas nakon ulaska u EU ne očekuje novi stečajni sustav. No, s druge strane, kad nam se otvore vrata tog tržišta, čisto sumnjam da će vjerovnici iz EU-a tolerirati neplaćanje, odnosno otezanja u plaćanju kao što to domaći nevoljko čine. Stoga se nadam uređenijem i stabilnijem sustavu koji će funkcionirati u korist svih, a ne samo nekih.

Transfer zakona može, ali mentaliteta - teško Aktualni hrvatski stečajni zakon zapravo je preuzet iz njemačkog zakonodavstva. Zašto tamo funkcionira, a kod nas ne? - Često se kaže da ne treba izmišljati toplu vodu, i da je dovoljno samo prevesti tuđi zakon pa će se problemi valjda riješiti sami od sebe. Zamislimo jedan stari sat koji visi na zidu nekog švicarskog urara. Taj je fini i precizni mehanizam bio u uporabi stoljećima, a da bi uredno funkcionirao, moralo ga se redovno servisirati, popravljati, i po potrebi mijenjati neke dijelove. Pretpostavimo da je netko taj sat prenio beduinima u pustinju, koji su čuli za sat, znaju kako satovi izgledaju i što rade, ali nikada nisu zaista imali jedan takav mehanizam. Kako u šatorima nema zidova, uslijed neodržavanja i loših uvjeta on je vrlo brzo prestao radi-

ti. Nitko od beduina nije imao ni znanja, ni vještine, ni iskustva da bi ga popravio. I što se dogodilo? Zurili su u taj sat koji nije funkcionirao, divili se njegovom finom i složenom mehanizmu, i čudili se kako je stoljećima sasvim lijepo radio u Švicarskoj, a kod njih ne kuca. Slično ovoj pričici, prepisali smo složeni i fini njemački stečajni mehanizam, koji kod nas nikada zapravo nije proradio, i neprestano se čudimo kako taj isti aparat uredno funkcionira u Njemačkoj. Transfer jednog tako bitnog zakona je ujedno i transfer kulture i mentaliteta koji je iznjedrio originalni zakon, a Hrvati očito nemaju isti mentalitet ni kulturu kao Nijemci, pri čemu ne želim rangirati dva naroda, već samo konstatirati kako smo jednostavno različiti.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3681, 13. lipnja 2011.

ŽELJKO BRIGLJEVIĆ, DIREKTOR TVRTKE MAKROMIKRO

Bit će nam gore kad uđemo u EU Nitko ništa konkretno ne poduzima da se kriza počne rješavati. Sve se prikriva ulaskom u EU i dnevnopolitičkim događajima kojima se zabavljaju mase

direktorom Makromikra Željkom Brigljevićem razgovarali smo u vrijeme objave financijskih pokazatelja tvrtki. Kako je rekao, s rezultatima se ne želi hvaliti, treba biti svjestan ukupnog stanja u gospodarstvu, a ono nije dobro i sve je gore. Makromikro je nastao prije 21 godinu u kućnoj radinosti, a danas zapošljava 82 radnika. Temeljna djelatnost tvrtke je trgovina informatičkih komponenti i gotovih proizvoda (računala, printera...), te reciklaža potrošenih ink i toner kazeta koju rade s najsuvremenijom tehnologijom. Zaposlenici su za taj posao dodatno educirani u Austriji. Kako se gospodarska kriza reflektirala na Vaše poslovanje? - Vidi se da je besparica. To je konstanta, a bit će i još gore. Međutim, nitko ništa konkretno ne poduzima da se kriza počne rješavati. O tome se svakodnevno govori i donose se razni zaključci, no u stvarnosti se samo još jače opeterećuje krajnji potrošač. Sve se prikriva ulaskom u Europsku uniju i dnevnopolitičkim događajima kojima se zabavljaju mase. Zato se u medijima plasiraju teme o izručenju Hrvatskoj bivšeg premijera Ive Sanadera, dolazak Pape, a po potrebi navodi se i nepravedna presuda generalima... Kakvi su uopće uvjeti poslovanja u Hrvatskoj? - Ne treba čuditi što nema stranih investitora. Uvjeti su i do sada bili loši, a sada su još gori. Primjerice, da bih produljio jednu dozvolu čije izdavanje stoji 1000 kuna, moram prethodno prikupiti raznu do-

( oko 750 mil kn

za medicinska pomagala dao HZZO u 2010.

U PRIPREMI NOVI PRAVILNIK O ORTOPEDSKIM POMAGALIMA

Hoće li proizvodnja postati neisplativa? Mali proizvođači ortopedskih pomagala smatraju kako svjetski pro na tržište s daleko manjim cijenama, ali samo do trenutka dok se proizvodnja. Kada se to dogodi, najavljuju, cijene pomagala višes Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

kumentaciju za što moram potrošiti više od 20.000 kuna. I to sada već traje više od sedam mjeseci. Država na taj način dodatno zapošljava ljude po ministarstvima i agencijama te pogoduje javnim bilježnicima i odvjetnicima. Najteže je to besmisleno lamatanje političara koji se utapaju u živom pijesku i svako malo po hitnom postupku izglasaju novi zakon ne bi li nečim nadopunili državnu blagajnu. Tako su lani usred ljeta donijeli Zakon o evidenciji radnog vremena koji je neprovediv, ali oni su to shvatili tek za nekoliko mjeseci. Inspektori su, naravno, u međuvremenu izmrcvarili poduzeća. Gospodarstvenici su uložili novac i vrijeme da se prilagode, ali, eto, nakon nekoliko mjeseci – više ništa od toga nije bitno. Kako ocjenjujete hrvatsko ICT tržište? - Naše se tržište svodi na zabavnu elektroniku i telekomunikacije, te održavanje postojeće IT infrastrukture. IDC Hrvatska objavila je kako 28.000 IT tvrtki radi 30 posto prihoda, a telekomunikacije ostalo, i jedine imaju mogućnost razvoja i ostvarivanja profita. Međutim, u zemlji gdje ne postoji proizvodna potrošnja i gdje je sve temeljito uništeno,

sve se svodi samo na održavanje postojećeg stanja. Kakva je onda perspektiva mladih ljudi koji se obrazuju za taj sektor? - Veseli to što se svaki dan rađa dovoljno mladih potencijala koji svoja softverska rješenja plasiraju putem interneta za neke segmente poslovnih zahtjeva. Imamo dosta pametnih ljudi, no nema mogućnosti organizirano ih i funkcionalno zaposliti. Što tržište očekuje nakon ulaska u EU? - Ništa što već nismo vidjeli, samo puno profesionalnije zapakirano. Globalna pljačka ispast će

Ljudi će trošiti sve više onog što im ne treba i sve više živjeti na kredit kao spas pri stvaranju bolje rang-liste suvremenog robovlasničkog odnosa. Nekad se on zasnivao na osnovnim građanskim slobodama. U EU-u ćemo biti u preraspodijeljenom ekonomskom ropstvu. Mediji će još jače ispirati mozgove i ljudi će sve više raditi ono što marketinški magovi korporacija žele - trošit će sve više onog što im ne treba i sve više živjeti na kredit. (J.F.)

ovom trenutku Hrvatska ima najjeftinija i najkvalitetnija ortopedska pomagala u regiji, a usudio bih se reći i u svjetskim okvirima. To je zato što se tom djelatnošću u pravilu bave male obiteljske tvrtke koje su mnogo godina nabavljale opremu i usvajale znanje i iskustvo u tom poslu. Temeljem pregovora s “velikima”, pri čemu se gledalo na veličinu po kriteriju prometa i dobiti, stvari pomalo kreću u drugom smjeru. Sada sve kalkulacije govore da je ukupna knjigovodstvena dobit u ovom poslu oko pet posto od ukupnog prometa, rekao je Saša Boban, direktor splitske tvrtke Protetika. S Bobanom, kao i direktoricom riječke tvrtke ORT ED Protetika Elizabetom Čulinom, razgovarali smo o uvjetima proizvodnje ortopedskih pomagala u Hrvatskoj te novom pravilniku koji će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) uskoro usvojiti i s kojim će se, sasvim je sigurno, dosta toga promijeniti. S postojećim su inače jako nezadovoljni brojni

pacijenti, a s novim će – po svemu sudeći – još nezadovoljniji biti proizvođači. Pritužbe sa svih strana “Sudeći po pritužbama koje se mogu čuti sa svih strana, a posebice od pacijenata, sadašnji način dobivanja medicinskih pomagala nije dovoljno

Proizvođači i distributeri pomagala imat će slične uvjete kao farmaceuti koji su prisiljeni stalno snižavati cijene, rekao je Cvetojević dobro reguliran i od HZZO-a se očekuju nova rješenja. Međutim, mislim da proizvođači ne trebaju imati iluzija o značajnijim povećanjima cijena. HZZO-u je cilj ušteda sredstava koja daje za tu namjenu a koja su 2010. iznosila oko 750 milijuna kuna, za razliku od 640 milijuna kuna potrošenih 2009., uz zadržavanje ili

čak povećanje postojećeg standarda pacijentima. To znači da će proizvođači i distributeri pomagala imati slične uvjete poslovanja kao farmaceuti koji su prisiljeni stalno snižavati cijene. Mislim da će to više pogoditi veće proizvođače, tj. one koji proizvode za šire tržište, dok oni koji izrađuju pomagala po mjeri neće osjetiti veće promjene”, kazao je Saša Cvetojević, predsjednik Udruge ljekarnika u Hrvatskoj udruzi poslodavaca i član Upravnog vijeća HZZO-a. “Pad cijena pomagala uz zadržavanje istih troškova koji su, nažalost, neizbježni znači daljnji pad dobiti za 50 posto”, kaže Saša Boban. “S obzirom na to da će nova cijena biti fiksna u duljem vremenskom razdoblju, za očekivati je da će naša djelatnost vrlo brzo postati neprofitabilna. Jedini izlaz je u smanjenju troškova proizvodnje što u ovom slučaju znači otpuštanje radnika, prestanak investiranja u proizvodnju i selekcija proizvodnje na najprofitabilnija pomagala. Nakon toga slijedi selekcija u proizvodnji na ona pomagala koja se privat-

www.privredni.hr Broj 3681, 13. lipnja 2011.

( 640 mil kn

GLOBAL COMPACT HRVATSKA

u istu svrhu HZZO dao 2009.

medicinskih pomagala

Iako je društveno odgovorno poslovanje (DOP) u Hrvatskoj na daleko višoj razini nego prije desetak godina, puno je još prostora da ono zaživi u pravom smislu, kako u poslovnom tako i u javnom i civilnom sektoru. To se, naime, moglo zaključiti iz brojnih izlaganja na Drugoj nacionalnoj konferenciji o DOP-u koju je u suradnji s partnerima prošli tjedan u Zagrebu organizirao Global Compact Hrvatska, koji djeluje u okviru UN-a. Da bi tvrtke trebale biti društveno odgovornije, upozorili su i predsjednik Republike Ivo Josipović i državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva,

izvođači mogu “uskočiti” ne ugasi domaća truko će se povećati no naručuju i brže naplaćuju sa slobodnim formiranjem cijene. Sada smo već vrlo blizu prestanku izrade proteza za HZZO, te orijentaciji na ortopedske uloške na slobodnom tržištu, laku ortotiku kao podršku privatnoj medicini te izradi visokosofisticiranih proteza za privatne naručitelje”, naglasio je Boban. I tu dolaze korporacije Takvim razvojem događaja, dodao je, proizvodnju pomagala za HZZO pomalo će preuzimati međunarodne velike korpora-

Proizvodnju pomagala za HZZO pomalo će preuzimati korporacije kojima nije problem podnijeti gubitke radi preuzimanja tržišta, kaže Boban cije kojima nije problem podnijeti određene gubitke u svrhu postupnog preuzimanja tržišta. Štoviše, s obzirom na to da imaju nabavu na svjetskoj razini i distribuciju modulnih dijelova i repromaterijala koji proizvode, gubitke će kompenzirati kroz manju nabavnu cijenu materijala. Onog momenta kad hrvatskih malih proizvođača više ne bude, a to će nažalost biti u vrlo skoroj budućnosti, hrvatska država

Josipović: Tvrtke bi trebale biti društveno odgovornije

rada i poduzetništva Ruđer Friganović, kao i sudionici okruglog stola koji je održan u sklopu konferencije. Govoreći o važnosti DOP-a, Josipović je kazao kako je uvjeren da tvrtke koje u svoj poslovni plan ne budu imale ugrađen koncept DOP-a na tržištu neće dobro prolaziti. One koje su u svoje poslovanje integrirale smjernice DOP-a imaju bolje poslovne rezultate, a zaposleni bolje radne uvjete, istaknuo je predsjednik. Friganović je pak kazao kako je DOP “jezik” Europe, i ako hrvatske tvrtke ne budu govorile tim jezikom, tj. ne budu li usvajale te standarde, ispast će iz kruga koji posluje s Europom. (J.F.)

*vijesti i HZZO će biti suočeni s puno tvrđim pregovaračima o cijenama i uvjetima isporuke nego što je to šačica malih obiteljskih tvrtki koje ni ne mogu zaprijetiti obustavom isporuke jer ne bi financijski preživjele ni kraće razdoblje. Dakle, cijena pomagala će se višestruko povećati i doći na onu razinu koja je svjetski prihvaćena. “Kome odgovara da se unište domaći proizvođači i njih zamijeni onima koji će to raditi puno skuplje i beskrupuloznije, što se može vidjeti na primjeru telekomunikacija, banaka...?”, pita se Boban. Najtragičnije od svega je, ističe, što je riječ o zapravo minornim troškovima u sustavu osiguranja, tako da ovu pojavu šira javnost neće ni primijetiti. Međutim, kad se rade male štete na mnogim mjestima, onda dobijemo veli-

ku štetu i tako kvalitetno uništenu ekonomiju da ju je nemoguće u budućnosti oporaviti. Tako je propala proizvodnja štaka u Hrvatskoj. Njihova cijena bila je takva da su se uvozile sa Zapada i u jednom dijelu proizvodile u Hrvatskoj. Snižavanjem cijene u HZZO-u dobili smo jeftine štake s Dalekog istoka, a hrvatska proizvodnja je propala. Kada bi se napravila dublja analiza, kazao je Boban, vidjelo bi se da je ukupnoj ekonomiji napravljena veća šteta nego korist. Ne može sve iz Kine Ne mogu se, međutim, svi proizvodi zamijeniti uvozom iz Kine. Primjerice, protezama je nemoguće smanjiti cijenu na takav način jer se one mogu raditi samo po ekonomski održivoj cijeni rada na domaćem tržištu.

S obzirom na sveukupnu situaciju, to će moći raditi samo svjetski “igrači”, a ne domaće tvrtke. Zato je, zaključuju i Boban i Elizabeta Čulina, novi pravilnik potpuni promašaj koji će dugoročno izazvati pad kvalitete i strahoviti porast troškova u tom segmentu proizvodnje. Smatraju kako bi HZZO pod hitno trebao odvojiti individualno proizvedena pomagala u posebnu grupu proizvoda i provesti ugovaranje i dogovaranje ukupnog postupka propisivanja, izrade, aplikacije i naplate takvih proizvoda s kompetentnim predstavnicima tih proizvođača. To ne mora uroditi povećanjem nego, naprotiv, smanjenjem troškova u tom segmentu opskrbe jer je primarni interes domaćih malih proizvođača očuvanje proizvodnje i štednja sredstava HZZO-a.

Dalmacija - vječna inspiracija

Marketinška agencija McCann Erickson i županijska Agencija za razvoj dovršile su Strateški plan brendiranja Splitskodalmatinske županije. Generatori razvoja trebali bi biti slow travel, medicinski, kulturni, eko-agrarni i pustolovni turizam, te korištenje obnovljivih izvora energije. Krovni slogan je Dalmacija. Vječna inspiracija!, a sekundarni Dalmacija. Za dušu. Za tilo. Na energiji ušteđeno 7,4 milijuna kuna Provedbom Vladina programa poticanja energetske efikasnosti ušteđe-

no je 7,4 milijuna kuna, dok su radom potaknute uštede od 12,9 milijuna kuna godišnje. Potencijal za uštede je 129 milijuna kuna godišnje, izjavila je Vlasta Zanki, voditeljica programa Dovesti svoju kuću u red, na prvom od četiri regionalna skupa tehničkog osoblja. Malom promjenom navika, pak, moguće je smanjiti potrošnju za 10 posto. Calcit gradi tvornicu u Gospiću Hrvatski i slovenski premijeri u Gospiću su postavili kamen temeljac za izgradnju tvornice kalcitnih punila, slovenske tvrtke Calcit. U izgradnju tvornice Calcit će uložiti 15 milijuna eura, a predviđena godišnja proizvodnja bit će 150.000 tona. Tvornica zadovoljava najviše ekološke standarde, a zaposlit će 35 radnika.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3681, 13. lipnja 2011.

( 10 puta manji prihod nego u EU ( 19.000 zaposlenih imamo i po hektaru šume i po zaposlenom

u hrvatskoj drvnoj industriji

HRVATSKU DRVNU INDUSTRIJU OČEKUJE ČVRSTI EUROPSKI ZAGRLJAJ

Vjerojatna budućnost sektora u stranom vla

U prva četiri mjeseca ove godine bilanca drvne industrije porasla je na 127 milijuna dolara, a prošle godine izvezen industrija bi ove godine mogla dosegnuti izvoz od milijarde dolara - ili oko 200 milijuna više nego lani Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvna industrija još uvijek proživljava krizu, kažu u tom sektoru. Izgubljena su mnoga radna mjesta, najviše 2008. godine kada je otpušteno više od 8000 radnika, a prihodi su pali za gotovo trećinu. Mnoge tvrtke tresu se u temeljima i izgubljen je žar kojim se donedavno tražila bolja i jeftinija sirovina, jeftinija električna energija ili izdašnije državne potpore. No utješno je to što je bilanca drvne industrije dobra. U prva četiri mjeseca ove godine porasla je na 127 milijuna dolara, dok je u cijeloj prošloj godini ipak izvezeno više nego što je uvezeno - i to za 100 milijuna dolara. Vrlo je vjerojatno da će se ove godine

dosegnuti izvoz od milijarde dolara - gotovo 200 milijuna više nego u prošloj godini. Prosječne plaće u sektoru su i dalje jako niske. Najveći dio od 19.000 zaposlenih u drvnoj industriji prima samo 2100 kuna minimalca, a uvjeti rada nisu u skladu sa sigurnosnim standardima. I statistički podaci o sektoru nisu pouzdani pa je teško dobiti potpunu i realnu sliku stanja i usporediti je s drugim europskim državama. Hrvatska drvna industrija u ukupnom izvozu u prošloj godini sudjelovala je s osam posto. Pro-

U ovoj godini potpore drvnom sektoru iznose 65 milijuna kuna, istaknuo je ministar Pankretić sječan prihod po hektaru šume u Hrvatskoj je samo 302 eura što je gotovo 10 puta manje nego u Europskoj uniji, a prihod po zaposlenom je samo 27.000 eura što je znatno manje od europskog prosjeka od 213.000 eura. Mnogi u sektoru upozoravaju kako je vjerojatna budućnost drvne industrije prodaja strancima. Da je to doista vjerojatno, govore i činjenice kako se u sektor investira ali samo nužno, a sa zapada dolaze ulagači koji nisu

zainteresirani za proizvodnju namještaja nego za ulaganje u energetski sektor i korištenje biomase. U prošloj godini ulaganja u ovom sektoru iznosila su u Europskoj uniji 650 milijuna eura, a u ovoj godini se očekuje čak 900 milijuna. Što nas čeka Kako kaže direktor Drvnog klastera Marijan Kavran, upravo Ikeina kupovina tvornice u Plaškom i njihovi zahtjevi za 400.000 kubika sirovine pokazuju što nas čeka. “Stora Enso ili UPM, finski giganti koji pojedinačno ostvaruju prihode veće od naše drvne industrije, već rade u Austriji i susjedstvu i dobro prate što se događa u Jugoistočnoj Europi”, dodaje Kavran. Hrvatsku drvnu industriju očekuje europski zagrljaj i upravo zbog toga su, u organizaciji časopisa Drvo&Namještaj i Drvnog klastera Delnice, na Osmoj drvno-tehnološkoj konferenciji govorili o spremnosti drvne industrije za Europu. Konkurentnost hrvatskih izvoznika opada, kaže predsjednik udruženja drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Zdravko Jelčić. “Osnovni razlozi zašto je to tako su u gospodarskom položaju izvoznika i nepovoljnom tečaju za izvoz, previsokim poreznim opterećenjima, previsokoj cijeni rada, visokim imputima, visokim kamatama, premalim poti-

cajima i broju investicija. Od 1994. godine do danas izvoz se udvostručio, no uvoz je učetverostručen”, ističe Jelčić. Drvari smatraju kako ne postoji razvojna strategija, ne samo njihovog sektora nego i drugih industrija. Nije nam problem tržište nego administracija, kaže Mirko Jakovčić, vlasnik TPS-a Sveti Ivan Žabno i Javora Križevci. “Nama nije problem naći tržište jer imamo kvalitetan proizvod koji zadovoljava kupce čak i u Šved-

skoj. Veći nam je problem dobiti kvalitetnu sirovinu u Hrvatskoj pa umjesto iz obližnjih šuma moramo dovoziti drvo s istoka Slavonije”, kaže Jakovčić. Rješenje trenutnog stanja po njemu je vrlo jednostavno. “Svi se trebamo prihvatiti posla i raditi, a Vlada mora odraditi svoj dio i osigurati nam mogućnost za razvoj”, kaže Jakovčić. Hrvatske šume kao partner Hrvatska makroekonomska politika nije bila naklo-

njena industriji pa tako ni drvnoj, ističe predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. “Ono što je pozitivno je dobra suradnja s državom i sustavan rad na promociji drva u Hrvatskoj i svijetu. No brend se ne stvara preko noći. Akcija Kupujmo hrvatsko traje 13 godina, a slična akcija u Austriji više od 70 godina”, ističe Vidošević. Naglasio je kako svi moraju biti dionici jedne politike, Hrvatske šume ne mogu biti krava muzara

www.privredni.hr Broj 3681, 13. lipnja 2011.

( samo 2100 kn minimalca ( udjel od 8% prima većina zaposlenih u drvnom sektoru

drvne industrije u ukupnom izvozu 2010.

t: veći dio drvnog asništvu

no je robe za 100 milijuna dolara više nego što je uvezeno. Domaća drvna Uvoz (u mil. USD)

nego partner, a vertikalnih poticaja ne bi smjelo biti. “Ne mogu neki proizvođači ne plaćati poreze godinama,

600 500 400 300 200 100 0

2008.

Drvo i drvni proizvodi

2009.

2010.

Pokućstvo, nosači madraca, oprema za krevete i slični proizvodi

Izvoz (u mil. USD) 700 600 500 400 300 200 100 0

2008.

Drvo i drvni proizvodi

Nije lako raditi na Šumarskom fakultetu na kojem je stavljena PVC stolarija, kaže profesor Turkulin

2009.

2010.

Pokućstvo, nosači madraca, oprema za krevete i slični proizvodi

Izvor: DZS, obrada HGK

Mjere za brži rast

Domaće znanje plus domaći proizvodi i sirovine

Udruženje drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori predložilo je niz mjera kojim bi se osigurao brži rast ovog sektora u Hrvatskoj. Prema njihovom prijedlogu potrebno je otkloniti monetarne škare (razlika između stvarnog tečaja i tečaja valute koji slijedi inflaciju), jače podupirati izvoz i to s najmanje 250 milijuna kuna godišnje - ponajprije za razvojne investicije, te ojačati suradnju znanosti i gospodarstva. Drvari predlažu i akcije za promociju domaćeg namještaja i drvnih proizvoda i društveno odgovorniju javnu nabavu. Uređenjem područja obnovljivih izvora energije i ubrzavanjem procedura osiguralo bi se brže investiranje u ovaj sektor. Drvna industrija želi transparentniji obračun električne energije na temelju stvarne potrošnje. Nužnim smatraju i nultu stopu tolerancije na neplaćanje kao i bolju suradnju Hrvatskih šuma i industrije ponajprije kroz dugogodišnje ugovore za sirovinu i povoljnije uvjete plaćanja.

Dušanka Šimunović iz Hrvatske komore arhitekata upozorava kako se drvo ne koristi dovoljno. “Ne postoji sinergija nas arhitekata i domaće proizvodnje drva. Ne treba nam skupi uvozni know how jer stvara ovisnost. Treba nam domaće znanje i domaći proizvodi i sirovine”, kaže Dušanka Šimunović. Javna nabava je i pitanje društvene odgovornosti, ističe Ljiljana Rukonić Arbutina, suvlasnica Duka interijera. “Kroz specifikacije se može osigurati da ne prolaze jeftini kineski laminati i talijanski stolovi. Članak 70 Zakona o javnim nabavama to dozvoljava. Dio proračunskih sredstava mora se vratiti u industriju i to se mora osigurati”, smatra ona. Nikola Radeljković, nagrađivani produkt dizajner, ističe kako nije teško postići Ikein dizajn. “Dizajneri, drvoprerađivači i trgovci moraju raditi zajedno. Imamo kvalitetne proizvođače kao i

dok oni drugi koji plaćaju zaostaju po konkurentnosti”, smatra Vidošević. Drvna industrija ima budućnost i to nije sporno, no ono o čemu trebamo razgovarati je brzina kojom se nešto može ostvariti, kaže ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Božidar Pankretić. “Nemamo čarobni štapić koji će moći riješiti probleme nagomilavane više od 20 godina. Prema operativ-

nom planu do 2011. godine, drvnom sektoru je na raspolaganju 285 milijuna kuna, a u ovoj godini potpore su 65 milijuna kuna. Slažem se da je to nedovoljno, no svi trebamo biti realni i reći koliko možemo”, kaže Pankretić. Profesor Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Hrvoje Turkulin rekao je kako i stanje u znanstvenoj zajednici ne ide u prilog drvnoj industriji. “Postoje akreditirani laboratoriji, no stručni rad bi nam trebao biti posljednji problem, a normalna bi stvar trebala biti da industrija treba servis sSveučilišta. Nije lako raditi na Šumarskom fakultetu na kojem je tijekom obnove stavljena PVC stolarija. Mnogi još ne shvaćaju kako drvo nije samo zanimljiv materijal. Drvo je strast”, kaže Turkulin.

kvalitetne dizajnere, no prodavatelji proizvoda su u krizi”, kaže Radeljković. Hrvatske proizvođače uglavnom smatraju loan proizvođačima čija dodana vrijednost u proizvodima završava na stranom tržištu, dodaje Radeljković i naglašava kako je hrvatski jeftini proizvod preskup. “Najlakše je preko izvoza zatvoriti krug - brendirati se u izvozu i takav jaki izvozni proizvod vratiti u Hrvatsku”, zaključuje Radeljković.

18 HRVATSKA & REGIJA PRVE INVESTICIJE MEGGLEA U SRBIJI

Četiri milijuna eura u kragujevačku mljekaru

Samo tri mjeseca otkako je u ožujku kompanija Meggle preuzela tvrtku Mlekara Mladost iz Kragujevca u Srbiji, ovih je dana potpisan ugovor s tvrtkom Tetra pak, čime su započele investicije najavljene prilikom preuzimanja kragujevačke mljekare. Vrijednost ove investicije iznosi dva milijuna eura, a sastoji se od investicije u opremu za procesnu liniju te liniju za punjenje UHT proizvoda, prije svega trajnog mlijeka. Uz ovu investiciju Meggle će do listopada u Mlekaru Mladost uložiti dodatnih dva milijuna eura u obnavljanje infrastrukture, restrukturiranje proizvod-

nih pogona te osiguravanje novih skladišnih kapaciteta. Uz veliki tehnički i tehnološki napredak, ove nove investicije znače i proširenje postojećih kapaciteta mljekare. “Na svečanosti preuzimanja mljekare u ožujku ove godine direktor Meggle AG-a Sil van der Ploeg najavio je značajne investicije u mljekaru već ove godine. U skladu s najavama Meggle je već u punom zamahu obnavljanja proizvodnih pogona mljekare, a ovogodišnje će investicije biti tek početak ulaganja”, podsjeća Sanja Šijanec, voditeljica odjela razvoja ljudskih potencijala i odnosa s javnošću iz Megglea. Te investicije u kragujevačkoj mljekari donijet će i inovaciju u ambalaži na srbijanskom tržištu – novo pakiranje, tzv. kvadrat, na policama se očekuje početkom listopada. (S.S.)

*vijesti Generalni štrajk željezničara RS-a Željezničari u Željeznicama Republike Srpske su ponovno, drugi put ove godine, stupili u generalni štrajk koji će trajati do ispunjenja njihovih zahtjeva upućenih vladi RSa. Sindikalne organizacije željezničara donijele su jedinstvenu odluku o štrajku jer vlada RS-a nije ispunila obećanja dana 15. veljače nakon čega je okončana prva ovogodišnja obustava prometa. Zadnju plaću željezničari su dobili za siječanj, i to u visini od 70 posto bez toplog obroka. Na ime primanja željezničarima se duguje više od 20 milijuna konvertibilnih maraka. Sindikati su prvo izjavili da će ispoštovati minimum procesa rada te da će i dalje prometovati teretni vlakovi (kako štete ne bi imale druge kompanije) i međunarodni putnički vlakovi. Međutim, nakon odluke uprave da pokrene postupak protiv pojedinih štrajkaša, sindikat je 8. lipnja preki-

nuo sav promet na prugama RS-a. Vlakom od Sarajeva do Ploča

Prvi put od 1966. kada je izgrađena, željeznička pruga Sarajevo-Ploče doživjela je generalni remont. Završen je remont 53 kilometra pruge na prvoj dionici, od hrvatske granice i Čapljine do Mostara i Raške Gore, a radovi su nastavljeni na drugoj dionici od Raške Gore do Konjica i Sarajeva. Kad se krajem godine završi remont, vlakovi će od Sarajeva do Ploča voziti prosječnom brzinom od 100 kilometara na sat. Ukupna vrijednost investicije iznosi 51 milijun eura, a sredstva su osigurana putem kredita EBRD-a i EIB-a iz Luksemburga, dok je EK donirao četiri milijuna eura.

Privredni vjesnik Broj 3681, 13. lipnja 2011.

( 691,9 mil KM (rast 20,5%) uvoz iz Hrvatske u BiH u 4 mjeseca 2011.

KOSOVO UVODI CARINE ZA PROIZVODE IZ BIH I SRBIJE

SVI ZA CEFTU, SVI PROTIV CEFTE Na Forumu gospodarskih komora Cefte utvrđeno je da su se bescarinske barijere među članicama morale ukinuti još lani, a sredinom ove godine pojavljuju se nove - i ne samo bescarinske Zdravko Latal latal@privredni.hr

lasti Kosova najavile su da od lipnja uvode carine od 10 posto za proizvode iz BiH i Srbije, kao recipročnu mjeru jer ove dvije zemlje ne priznaju kosovske carinske pečate. Službeni Beograd, naime, Kosovo smatra sastavnim dijelom Srbije, a Republika Srpska blokirala je namjeru BiH da prizna Kosovo kao suverenu državu. Politika tako i dalje destruktivno utječe na poslovnu i trgovinsku suradnju među članicama Cefte. Bosanske gospodarstvenike odluka Prištine dodatno je zabrinula jer s tom zemljom BiH ima pozitivnu platnu bilancu. Koliku, to se može saznati samo “preko veze” jer u priopćenjima Agencije za statistiku BiH o vanjskotrgovinskom prometu nema podataka za Kosovo, pa ni ukupno za članice Cefte. A trebalo je biti lakše No, odluka Kosova o selektivnom uvođenju carina nije i jedini problem koji tišti članice Cefte, konstatirano je na nedavno održanom Forumu gospodarskih komora

Cefte u Sarajevu. Cefta je osnovana s ciljem da se olakša trgovina i ukinu sve izvancarinske barijere do kraja 2010. godine, a to nije učinjeno do polovine ove godine niti se zna kada će carinske ram-

Gospodarska komora Federacije BiH zatražila je od države uvođenje privremene zabrane uvoza voća i povrća, no BiH još nema novu vladu pe biti visoko podignute. Naprotiv, pojedine članice, posebno Srbija i Hrvatska, kako su ustvrdili predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH, uvode nove barijere koje su mimo sporazuma o Cefti i mimo pravila Europske unije, tako da su tvrtke iz BiH dodatno financijski opterećene i prisiljene kasniti s isporukama roba. Privredna komora Crne Gore ima istovjetne primjedbe kao i bosanska, a glavni problem vide u međusobnom nepriznavanju certifikata, kao i u nedovoljnoj suradnji vlada

koje bi te probleme mogle brzo riješiti. Crnogorci su ustvrdili da nemaju problema u trgovanju s BiH, ali barijere postoje na granicama Srbije i Hrvatske. Predstavnici nekoliko bosanskohercegovačkih tvrtki ustvrdili su kako njihovi proizvodi ispunjavaju sve europske standarde, posjeduju odgovarajuće certifikate i znak CE, te da nesmetano izvoze u zemlje EU-u. Zatražili su od državnih vlasti uvođenje protumjera, ali ni osam mjeseci nakon općih izbora nije konstituirano vijeće ministara BiH, barem ne još dok ovo pišemo, a stara vlada radi u tehničkom mandatu, bolje rečeno – ne radi. Raste uvoz iz Hrvatske Već godinama najveći trgovinski debalans BiH ima upravo s Hrvatskom i Srbijom. Tijekom četiri mjeseca ove godine uvoz iz Hrvatske dostigao je vrijednost od 691,9 milijuna konvertibilnih maraka (KM) uz trend rasta od 20,5 posto, dok su kontraisporuke iznosile 397,7 milijuna KM uz trend rasta od 33,2 posto. Izvoz u Srbiju je iznosio 333,6 milijuna KM uz trend ra-

sta od 25,3 posto, a uvoz iz Srbije vrijedio je 432 milijuna KM uz rast od 3,3 posto. Karakteristično je da pokrivenost uvoza izvozom Republike Srpske sa Srbijom iznosi 55,2 posto, dok Federacija BiH sa Srbijom ima pozitivnu bilancu. Federalna gospodarska komora, izjavio je njen predsjednik Jago Lasić, zatražila je prije dva mjeseca od države da privremeno zabrani uvoz određenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji se proizvode u dovoljnim količinama za potrebe domaćeg tržišta i za izvoz, međutim, državne vlasti u tehničkom mandatu do sada nisu reagirale iako bi ta mjera pridonijela rastu domaće proizvodnje i smanjenju negativne vanjskotrgovinske bilance. Naime, ova komora je predlagala da se od svibnja do rujna privremeno zabrani ili ograniči uvoz voća i povrća, kaže Lasić i sugerira državi da mjerama koje nisu u suprotnosti s Ceftom uspori rast uvoza, a stimulativnim mjerama poveća izvoz, jer je u četiri mjeseca BiH ostvarila deficit od 1,8 milijardi maraka, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 59,74 posto.

www.privredni.hr Broj 3681, 13. lipnja 2011.

( 91.590 zaposlenih u građevinarstvu u rujnu 2008. godine

( 68.880 ljudi radilo u ožujku ove godine

DRAMA SLOVENSKOG GRAĐEVINARSTVA

Poput čunjeva na kuglani Kriza je presjekla dotok budućih prihoda na kojima je građevinarstvo temeljilo poslovanje i sada se najveće građevinske tvrtke koprcaju u stečajnom glibu Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

tečajni tsunami kroz koji prolazi slovensko građevinarstvo pokazao je da propadaju redom najveće tvrtke koje su sebi dopustile financirati tekuće poslovanje iz budućih prihoda. Opasnu igru zaustavila je kriza koja je u međuvremenu dramatično presjekla dotok budućih prihoda. Slovenija sada nijemo gleda kako se poput čunjeva na kuglani ruše građevinski velikani. Građa za tajkunske imperije Od šest najvećih građevinskih poduzeća u 2009. godini stečaj je već pokopao Cestno podjetje Maribor, velenjski Vegrad i GP Grosuplje. Najveći SCT, poduzeće građevinskog baruna Ivana Zidara, trenutačno prolazi ritualno sanacij-

sko šamaranje. Svima je jasno da se i vodećoj slovenskoj građevinskoj tvrtki, sa 10.000 zaposlenih na vrhuncu autocestne euforije, također broje čavli

Propadaju tvrtke koje su financirale tekuće poslovanje iz budućih prihoda za zakucavanje u stečajni lijes. Saldo je deprimirajući: u rujnu 2008. godine u slovenskom građevinarstvu radilo je 91.590, a u ožujku ove godine samo 68.880 ljudi. Preostali radnici nisu sigurni da se neće morati pridružiti kolegama na burzi. Ako se u dvije godine opseg posla u slovenskom građevinarstvu doslovno prepolovio, malo je vjerojatno da broj zaposlenih može proći bezazlenija kresanja.

Zašto su baš velike tvrtke “prešaltale” poslovanje na buduće prihode? Bile su privlačna građa za gradnju tajkunskih imperija. Sve posrnule tvrtke preusmjerile su tijekove novca u novo preslagivanje vlasničke strukture. Znajući što javnost misli općenito o slovenskoj tajkunizaciji, koalicijska vlast nije se usudila na mjesto privatizacijskog karambola poslati ekipu hitne pomoći. Demisionirani ministar gospodarstva Matej Lahovnik svojedobno je javno govorio za građevinare – neka kusaju što su skuhali! Zbog takve politike slovensko građevinarstvo previše je krvarilo i sada je to težak pacijent, daleko još od ozdravljenja. Ivan Zidar brani se osobnim bolestima od izlaska na sud. Hildu Tovšak, koja se iz Vegrada povukla na hacijendu u Savinjsku dolinu, tek čeka izlazak pred

Mjere za reanimaciju građevinarstva Nakon očitog rasula slovenska vlada odlučila je pripremiti sklop mjera za spas građevinske djelatnosti. U kratkoročne mjere uključen je mehanizam za hitni prijenos radova na druge izvođače, za slučaj da osnovni nositelj posla završi u stečaju. Sva ministarstva skoncentrirat će raspoloživa investicijska sredstva na projekte spremne za izvedbu, a pripremit će se i novi investicijski ciklus. Ministarstvo financija priprema zakon o porezu na bilančnu svotu banaka i štedionica, nadajući se da će time potaknuti banke na veće kreditiranje gospodarstva. U tijeku je javni natječaj za energetsku sanaciju objekata vrijedan

80 milijuna eura. U sklopu dugoročnih mjera važno je obećanje ministra financija Franca Križaniča da će vlada spašavati građevinski sektor dodatnim jamstvima. Protagoniste javnih narudžbi ministar je već pozvao da ne tjeraju građevinare dublje u cjenovni dumping. Ministarstvo za okoliš preuređenjem odgovarajućih zakona omogućit će lakše ishođenje građevinskih dozvola te pojednostaviti postupak u fazi pripreme objekta za gradnju. U razradi je i repozicioniranje Republičkog stambenog fonda što bi u kombinaciji s drugim mjerama trebalo bitno povećati gradnju stanova za iznajmljivanje.

suce kojima treba objasniti kako je mogla za svoja tajkunska bajpasiranja iskoristiti čak i 10.000 eura posmrtne pripomoći koju su radnici solidarno prikupili za obitelj poginulog kolege u Bosni i Hercegovini. Oporavak nije na vidiku Kriza slovenskog građevinarstva ima višestruke kolateralne žrtve. Otpušteni radnici u Vegradu, pretežito iz BiH, morali su osnovati Udrugu nevidljivih radnika kako bi izborili ostanak u samačkom hotelu gdje žive u sobama s po četiri kreveta, a za svaki se plaća 100 eura mjesečne naknade. Građevinsko poduzeće iz Ajdovščine nakon 57 godina neprekinutog pomaganja povlači se iz pokroviteljstva nad tamošnjim nogo-

metnim prvoligašem koji je već zbog besparice izgubio licenciju za igranje u bilo kojem slovenskom ligaškom natjecanju. Jože Pernar, direktor Zbornice graditeljstva i industrije građevnog materijala, smatra da se slovensko građevinarstvo neće oporaviti ove godine. Bit će dobro prestane li “slobodni pad” sljedeće godine. Otežavajuća je okolnost što se građevinarstvo predugo ostavilo pod vodom, a još je nezgodnije što akciju spašavanja vodi koalicijska vlast za koju nitko ne zna dokle će biti za kormilom. Vlada je prošla tešku koalicijsku eroziju. Doživjela je i debakl s mirovinskom reformom. Oporba, sindikati i dio kritičke javnosti ne prestaju zazivati prijevremene izbore.

*vijesti Slovenija povećava isporuke Togliattiju Ruski Avtovaz zadovoljan je dugogodišnjom suradnjom sa slovenskim Heliosom koji već dugo isporučuje lakove za njegove automobile. Eduard Vaino, drugi čovjek Avtovaza, inače supredsjednik Slovensko-ruskog poslovnog savjeta, u okviru prve konferencije održane ovih dana na Bledu potvrdio je da Avtovaz sa slovenskom tvrtkom TPV osniva zajedničko poduzeće koje će u Togliattiju proizvoditi sjedala za novi model Lade. Poprilično tehnologije Avtovaz je kupio i od slovenskog Rika. Rebalansom protiv 70 milijuna eura kazne Što nakon neobičnog referenduma na kojem su se slovenski građani nedvojbeno odredili o sljedećem: da žele što prije u mirovinu i da ne prihvaćaju da ih se do tada ometa u radu na crno? Poražena vlada odmah je najavila intervencijski zakon kojim bi vratila iznos uštede izgubljen odbacivanjem mirovinske reforme. Međutim, većina u Sloveniji smatra da je vlada izgubila povjerenje te da neće biti u prilici ispravljati reformske promašaje novim reformskim pokušajima. Tvrdi se da Borut Pahor može izvesti još samo munjevit rebalans državnog proračuna zbog previsokog proračunskog manjka koji je dosegao zabrinjavajućih pet posto BDP-a. Slovenija je obećala Bruxellesu da će manjak vratiti na tri posto BDP-a. Zbog takvog obećanja vlada je

prinuđena skratiti ovogodišnje proračunske izdatke najmanje za 500 milijuna eura. Ne uspije li ukrotiti proračunski manjak, Slovenija će već u 2013. godini platiti Europskoj komisiji 70 milijuna eura kazne.

20 POSLOVNA IZVJEŠĆA

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU (BILANCA) na dan 31. prosinca 2010. godine Oznaka pozicije

Opis pozicije

NEMATERIJALNA IMOVINA

B C 1. 2.

u 000 kuna

Opis pozicije

ZARAĐENE PREMIJE (prihodovane )

PRIHODI OD ULAGANJA

1.252.688

III

5.244.751

IV V

OSTALI PRIHODI

31.12.2010.

7.124

11.455

MATERIJALNA IMOVINA

1.284.357

ULAGANJA

4.974.818

Ulaganja u zemljišta i građ. objekte koji ne služe za prov. djelatnosti

653.700

677.015

Ulaganja u pod.,pridruž. društva i sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima

451.135

436.931

AKTIVA

Ostala financijska ulaganja

ULAGANJA ZA RAČ. I RIZIK POL. ŽIVOT. OS.

UDIO REOSIGURANJA U TEHNIČKIM PRIČUVAMA

ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA IMOVINA

3.869.983

4.130.805

22.328

22.375

313.844

306.083

594

10.188

POTRAŽIVANJA

969.442

830.818

Potraživanja iz neposrednih poslova osiguranja

722.425

650.756

Potraživanja iz poslova suosiguranja i reosiguranja

13.834

Ostala potraživanja

233.183

180.062

OSTALA IMOVINA

41.552

38.817

Novac u banci i blagajni

15.888

19.041

Ostalo

25.664

19.776

PLAĆ. TROŠK. BUDUĆEG RAZDOBLJA I NED. NAPL. PRIHODA

21.044

43.315

7.635.103

7.760.490

UKUPNO AKTIVA: J

IZVANBILANČNI ZAPISI

IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI (RAČUN DOBITI I GUBITKA) ZA RAZDOBLJE 01.01.2010. - 31.12.2010. u 000 kuna Oznaka pozicije

31.12.2009.

Privredni vjesnik Broj 3681, 13. lipnja 2011.

662.611

646.552

1.535.448

1.653.193

PASIVA A

KAPITAL I PRIČUVE - VLASTITI KAPITAL

Upisani kapital

442.887

Revalorizacijske rezerve

462.272

530.698

Rezerve

423.895

443.931

Prenesena (zadržana ) dobit

136.704

192.073

Dobit tekuće godine

69.690

43.604

TEHNIČKE PRIČUVE

5.594.096

5.624.090

Prijenosne premije , bruto iznos

1.052.556

971.450

Matematička pričuva osiguranja, bruto iznos

1.636.192

Pričuva šteta , bruto iznos

2.890.948

31.12.2009.

31.12.2010.

2.650.837

2.467.296

487.515

315.900

PRIHODI OD PROVIZIJA I NAKNADA

29.734

27.068

OST. OSIGURATELJNO-TEHNIČKI PRIHOD, NETO OD REOS.

29.324

36.314

36.537

41.942

UKUPNI PRIHODI

3.233.947

2.888.520

IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE, NETO

1.663.333

1.484.115

Likvidirane štete

1.731.722

1.504.028

Promjena pričuva za štete

-68.389

-19.913

VII

PROMJENA OSTALIH TEH. PRIČUVA, NETO OD REOSIG.

138.987

135.045

Promjena matematičke pričuve osiguranja

138.787

134.688

Promjena ostalih tehničkih pričuva,neto od reosiguranja

200

357

VIII

PROMJENA POSEBNE PRIČUVE ZA OSIG. IZ SUPINE ŽIVOTNIH OSIG. KOD KOJIH UGOVARATELJ OSIG. PREUZIMA INVESTICIJSKI RIZIK, NETO OD REOS.

6.412

-1.918

POSLOVNI RASHODI ( izdaci za obavljanje djelatnosti), NETO

1.067.143

960.002

TROŠKOVI ULAGANJA

155.922

180.281

OSTALI TEHNIČKI TROŠKOVI, NETO OD REOSIGURANJA

104.405

73.922

XII

OSTALI TROŠKOVI, UKLJUČUJUĆI VRIJEDNOSNA USKLAĐ.

UKUPNI RASHODI DOBIT OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA PRIJE POREZA

97.004

56.771

POREZ NA DOBIT

27.314

13.167

DOBIT OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA POSLIJE POREZA

69.690

43.604

OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT

359.865

68.426

XII

UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT

429.555

112.030

Uprava društva: Zdravko Zrinušić, predsjednik; Silvana Ivančić, članica

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU za razdoblje od 1.01.2010. do 31.12.2010. OPIS POZICIJE

1.770.878

2.867.005

1.1. 1.2.

Usklađenja:

2. 3.

Novčani tijek prije promjene posl. imovine i obveza

-56.166

162.315

Dobit/gubitak prije poreza

97.005

56.771

-153.171

105.544

Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza

75.677

145.401

Plaćeni porez na dobit

-10.104

-40.748

-38.661

-269.339

14.400

14.757

POSEBNA PRIČ. ZA OSIG. IZ SKUPINE ŽIVOTNIH OSIG KOD KOJIH UGOVARATZELJ OSIGURANJA PREUZIMA INVEST. RIZIK

22.328

22.375

OSTALE PRIČUVE

78.872

80.546

NOVČANI TIJEK IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI

ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA OBVEZA

144.131

125.399

III

NOVČANI TIJEK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

FINANCIJSKE OBVEZE

OSTALE OBVEZE

ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠK. I PRIHOD BUD. RAZDOBLJA

UKUPNO PASIVA: I

IZVANBILANČNI ZAPISI

Uprava društva: Zdravko Zrinušić, predsjednik; Silvana Ivančić, članica

ČISTI NOVČANI TIJEK IV

2010. 266.968

Ostale osigurateljno - tehničke pričuve, bruto iznos

150

u 000 kuna IZNOS 2009. 9.407

201.014

2.831.749

XIV

NOVČANI TIJEK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI

191

302

3.136.943

XIII

199.205

741

UČINCI PROMJENE TEČAJEVA STRANIH VALUTA NA NOVAC I NOVČANE EKVIVALENTE

-950

-988

-30.204

-3.359

624

60.832

53.723

NETO POVEĆANJE/SMANJENJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA

-30.109

-2.735

7.635.103

7.760.490

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja

71.661

41.552

662.611

646.552

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

41.552

38.817

Uprava društva: Zdravko Zrinušić, predsjednik; Silvana Ivančić, članica

www.privredni.hr Broj 3681, 13. lipnja 2011.

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA za razdoblje 01.01.2010. do 31.12.2010.

u 000 kuna

Raspodjeljivo vlasnicima matice Redni broj

Opis pozicije

Stanje na 01. siječnja prethodne godine

Promjena računovodstvenih politika

Ispravak pogreški prethodnih razdoblja

Uplaćeni kapital (redovne i povlaštene dionice)

Premije na emitirane dionice

442.887

Rezerve (zaRevalorizacijkonske, statutarne, ske rezerve ostale)

102.406

Ukupno kapital i rezerve

147.556

64.911

1.162.993

-56.122

64.911

1.106.871

69.690

429.556

69.690

405.233

II.

Stanje na 01. siječnja prethodne godine (prepravljeno)

III.

Sveobuhvatna dobit ili gubitak prethodne godine

Dobit ili gubitak razdoblja

Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak prethodne godine

359.866

2.1.

Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti)

288.442

2.2.

Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

52.389

2.3.

Realizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

19.035

2.4.

Ostale nevlasničke promjene kapitala Transakcije s vlasnicima (prethodno razdoblje)

Povećanje/smanjenje upisanog kapitala

Ostale uplate vlasnika

Isplata udjela u dobiti/dividenda

Ostale raspodjele vlasnicima

Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja u prethodnoj godini

442.887

VI.

Stanje na 01. siječnja tekuće godine Promjena računovodstvenih politika

Ispravak pogreški prethodnih razdoblja

405.233

91.434

359.866

IV.

102.406

Ukupno kapital i rezerve

Dobit / gubitak tekuće godine

-56.122 442.887

Raspodjeljivo nekontrolirajućim interesima

Zadržana dobit ili preneseni gubitak

18.662

45.269

-64.911

-980

18.662

45.269

-63.931

462.272

423.895

136.703

69.690

1.535.447

442.887

462.272

423.895

136.703

69.690

1.535.447

442.887

462.272

423.895

136.703

69.690

1.535.447

6.696

43.604

118.726

43.604

75.122

VII.

Stanje 1. siječnja tekuće godine (prepravljeno)

VIII.

Sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine

Dobit ili gubitak razdoblja

Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine

68.426

6.696

2.1.

Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti)

-5.357

5.357

2.2.

Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

-12.151

2.3.

Realizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

85.934

2.4.

Ostale nevlasničke promjene kapitala

IX.

Transakcije s vlasnicima (tekuće razdoblje)

Povećanje/smanjenje upisanog kapitala

Ostale uplate vlasnika

Isplata udjela u dobiti/dividenda

Ostale transakcije s vlasnicima

Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja u tekućoj godini

68.426

1.339

442.887

530.698

1.339

20.036

48.674

-69.690

-980

20.036

48.674

-68.710

443.931

192.073

43.604

1.653.193

Uprava društva: Zdravko Zrinušić, predsjednik; Silvana Ivančić, članica

MIŠLJENJE NEZAVISNOG OVLAŠTENOG AKTUARA O STANJU TEHNIČKIH PRIČUVA OSIGURANJA ZA CROATIA OSIGURANJE d.d. Na dan 31.12.2010. godine Na osnovi podataka koje sam dobila i za koje odgovara Uprava CROATIA OSIGURANJA d.d. utvrdila sam da je na dan 31.12. 2010. godine CROATIA OSGIURANJE d.d. formiralo sijedeće tehničke pričuve: 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Pričuve za prijenosne premije Pričuve šteta Druge tehničke pričuve osiguranja Pričuvu za kolebanje šteta Matematičku pričuvu Posebnu pričuvu životnih osiguranja kod kojih osiguranik preuzima na sebe investicijski rizik (posebnu pričuvu za naknade osigurane ugovorom o osiguranju koje su direktno vezane za vrijednost ulaganja).

Stoga temeljem članka 9. Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društava za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje (NN 119/09) i članka 155. stavka 2. Zakona o osiguranju (NN 151/05, 87/08 i 82/09) kao nezavisni ovlašteni aktuar dajem sljedeće mišljenje o stanju tehničkih pričuva CROATIA OSIGURANJA d.d. Smatram da su tehničke pričuve CROATIA OSIGURANJA d.d. na dan 31.12.2010. godine obračunate korektno, u skladu s Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja (NN 97/09, 135/09 i 150/09), načelima struke osiguranja i aktuarske struke. Stoga potvrđujem pozitivno Mišljenje o obračunu tehničkih pričuva imenovanog ovlaštenog aktuara CROATIA OSIGURANJA d.d. Pula, 26. travnja 2011. godine Iva Tkalac, prof.mat. i inf. Ovlašteni aktuar

IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORA

Vlasnicima i Upravi Društva Croatia osiguranje d.d., Zagreb Predmet revizije Obavili smo reviziju priloženih financijskih izvještaja društva CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb /“Društvo“) koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju (bilancu) na dan 31. prosinca 2010. godine, izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (račun dobiti i gubitka), izvještaj o stanju i promjenama kapitala i izvještaj o novčanom toku za tada završenu godinu, te sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih bilješki s objašnjenjima. Reviziju financijskih izvještaja Društva za godinu koja je završila 31. prosinca 2009. godine obavila je druga revizorska kuća koja je u svom izvješću od 16. ožujka 2010. izrazila pozitivno mišljenje na financijske izvještaje Društva za 2009. godinu. Odgovornost Uprave za financijske izvještaje Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivnu prezentaciju tih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja odobrenim za primjenu u Republici hrvatskoj. Ta odgovornost uključuje: oblikovanje, uvođenje i održavanje internih ko-

trola relevantnih za sastavljanje i objektivnu prezentaciju financijskih izvještaja bez materijalno značajnih pogrešaka u prikazu, kao posljedica prijevare ili pogreške; izbor i primjenu prikladnih računovodstvenih politika te davanje računovodstvenih procjena koje su primjerene danim okolnostima. Odgovornost revizora Naša je odgovornost izraziti mišljenje o tim financijskim izvještajima zasnovano na obavljenoj reviziji. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike, te reviziju planiramo i obavljamo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome da li su financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikaza. Revizija uključuje obavljanje postupka radi pribavljanja dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o prosudbi revizora, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih prikaza o financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri procjenjivanju rizika,

BDO Croatia d.o.o. Trg J.F. Kennedy bb 10 000 Zagreb

revizor razmatra interne kontrole važne za subjektovo sastavljanje i objektivnu prezentaciju financijskih izvještaja kako bi oblikovao revizijske postupke koji su prikladni u danim okolnostima, ali ne i za izražavanje mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva. Revizija također obuhvaća ocjenu prikladnosti primijenjenih računovodstvenih politika i razboritosti računovodstvenih procjena Uprave, kao i ocjenu cjelokupne prezentacije financijskih izvještaja. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i čine prikladnu osnovu za izražavanje našeg revizorskog mišljenja.

Poseban naglasak Skrećemo pozornost na činjenicu da politika u određenim klasama ulaganja koju je Društvo provodilo u prethodnim obračunskim razdobljima, zbog promijenjenih tržišnih uvjeta, može imati utjecaj na nemogućnost ostvarivanja očekivanih prinosa u budućnosti . Naime, postojeći dijelovi portfelja ulaganja u uvjetima pada prihoda od uložene imovine i smanjenog volumena prodaje, mogu otežati promjenu strukture ulaganja Društva u kratkom roku, a time i umanjiti sposobnost Društva u ostvarivanju očekivanih prinosa od takvih ulaganja. U Zagrebu, 28. ožujka 2011. godine

Mišljenje Prema našem mišljenju, financijski izvještaji pružaju realan i objektivan prikaz financijskog položaja društva CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb na dan 31. prosinca 2010. godine te rezultate njezina poslovanja i njezine novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja odobrenim za primjenu u Republici Hrvatskoj.

BDO Croatia d.o.o. Trg J.F. Kennedy bb 10 000 Zagreb Ines Rožić, ovlašteni revizor Jeni Krstičević, predsjednica uprave

22 POSLOVNA IZVJEŠĆA

Privredni vjesnik Broj 3681, 13. lipnja 2011.

GRUPA KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU (BILANCA) na dan 31. prosinca 2010. godine Oznaka pozicije

Opis pozicije

31.12.2009.

u 000 kuna 31.12.2010.

AKTIVA

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI (RAČUN DOBITI I GUBITKA) ZA RAZDOBLJE 01.01.2010. - 31.12.2010.

u 000 kuna

Oznaka pozicije I II III

NEMATERIJALNA IMOVINA

62.099

68.608

MATERIJALNA IMOVINA

1.638.414

1.556.568

ULAGANJA

5.660.086

5.929.691

Ulaganja u zemljišta i građ. objekte koji ne služe za prov. djelatnosti

800.366

816.718

Ulaganja u pod.,pridruž. društva i sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima

19.221

19.140

V VI 1. 2.

Ostala financijska ulaganja

4.840.499

5.093.833

VII

ULAGANJA ZA RAČ. I RIZIK POL. ŽIVOT. OS.

22.328

22.375

UDIO REOSIGURANJA U TEHNIČKIM PRIČUVAMA

151.033

170.589

ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA IMOVINA

6.156

11.455

POTRAŽIVANJA

1.297.020

1.092.179

Potraživanja iz neposrednih poslova osiguranja

805.833

731.209

Potraživanja iz poslova suosiguranja i reosiguranja

63.913

29.146

Ostala potraživanja

427.274

331.824

OSTALA IMOVINA

88.487

85.213

Novac u banci i blagajni

61.866

65.437

Ostalo

26.621

19.776

PLAĆ. TROŠK. BUDUĆEG RAZDOBLJA I NED. NAPL. PRIHODA

47.816

67.397

8.973.440

9.004.076

662.616

704.570

1.786.104

1.935.295

UKUPNO AKTIVA: J

IZVANBILANČNI ZAPISI PASIVA

KAPITAL I REZERVE

Upisani kapital

442.887

Revalorizacijske rezerve

492.571

560.772

Rezerve

423.895

443.931

Prenesena (zadržana ) dobit

274.247

402.755

Dobit tekuće godine

152.504

84.950

MANJINSKI INTERES

62.855

68.598

TEHNIČKE PRIČUVE

6.180.830

6.233.096

Prijenosne premije , bruto iznos

1.248.997

1.177.184

Matematička pričuva osiguranja, bruto iznos

1.739.462

1.877.152

Pričuva šteta , bruto iznos

3.140.702

3.117.026

Pričuve za povrate premija ovisne i neovisne o rezult. (bonusi i popusti), bruto iznos

9.759

5.977

Druge tehničke pričuve osiguranja, bruto iznos

41.910

55.757

POSEBNA PRIČ. ZA OSIG. IZ SKUPINE ŽIVOTNIH OSIG. KOD KOJIH UGOVARATELJ OSIGURANJA PREUZIMA INVEST. RIZIK

22.328

22.375

OSTALE PRIČUVE

83.488

87.864

ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA OBVEZA

145.210

129.439

FINANCIJSKE OBVEZE

232.369

161.207

OSTALE OBVEZE

353.612

303.470

ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠK. I PRIHOD BUD. RAZDOBLJA

106.644

62.732

8.973.440

9.004.076

662.616

704.570

UKUPNO PASIVA: J

IZVANBILANČNI ZAPISI

Uprava društva: Zdravko Zrinušić, predsjednik; Silvana Ivančić, članica

VIII IX X XI XII XIII XIV XV XVI 1. 2. XVII XVIII XIX XX 1. 2.

Opis pozicije ZARAĐENE PREMIJE (prihodovane ) PRIHODI OD ULAGANJA PRIHODI OD PROVIZIJA I NAKNADA OST. OSIGURATELJNO-TEHNIČKI PRIHOD, NETO OD REOS. OSTALI PRIHODI IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE, NETO Likvidirane štete Promjena pričuva za štete PROMJENA MATEM. PRIČ. I OSTALIH TEHNIČKIH PRIČ, NETO OD REOS. Promjena matematičke pričuve osiguranja Promjena ostalih tehničkih pričuva,neto od reosiguranja PROMJENA POSEBNE PRIČ. ZA OSIG. IZ SKUP. ŽIVOTNIH OSIG. KOD KOJIH UGOVARATELJ OSIG. PREUZIMA INVESTICIJSKI RIZIK, NETO OD REOS. IZDACI ZA POVRATE PREMIJA (BONUSI I POPUSTI), NETO POSLOVNI RASHODI ( izdaci za obavljanje djelatnosti), NETO TROŠKOVI ULAGANJA OSTALI TEHNIČKI TROŠKOVI, NETO OD REOSIGURANJA OSTALI TROŠKOVI, UKLJUČUJUĆI VRIJEDNOSNA USKLAĐ. DOBIT OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA PRIJE POREZA POREZ NA DOBIT DOBIT OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA POSLIJE POREZA PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE PRIPISANO NEKONTROLIRAJUĆIM INTERESIMA UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE PRIPISANO NEKONTROLIRAJUĆIM INTERESIMA

31.12.2009.

31.12.2010.

3.137.234 512.092 48.994

2.966.615 348.992 45.993

35.968

40.375

307.815 1.987.769 2.040.330 -52.561

246.578 1.779.635 1.809.405 -29.770

163.198

150.354

158.804

136.507

4.394

13.847

6.412

-1.918

139

-3.614

1.219.327

1.136.358

93.198

176.042

115.729

82.484

257.850

210.162

198.481 42.867

119.050 30.751

155.614

88.299

152.504 3.110 4.042.103 3.843.622 362.363 517.977 514.478 3.499

84.950 3.349 3.648.553 3.529.503 80.693 168.992 164.844 4.148

Uprava društva: Zdravko Zrinušić, predsjednik; Silvana Ivančić, članica

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU za razdoblje od 01.01.2010. do 31.12.2010. OPIS POZICIJE I

u 000 kuna IZNOS 2009.

2010.

NOVČANI TIJEK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI

151.908

273.729

Novčani tijek prije promjene posl. imovine i obveza

160.900

284.065

1.1.

Dobit/gubitak prije poreza

198.481

119.050

1.2. 2.

Usklađenja:

-37.581

165.015

Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza

16.665

44.001

Plaćeni porez na dobit

-25.657

-54.337

NOVČANI TIJEK IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI

-109.676

-178.277

III

NOVČANI TIJEK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

-107.615

-99.539

-65.383

-4.087

942

812

ČISTI NOVČANI TIJEK IV

UČINCI PROMJENE TEČAJEVA STRANIH VALUTA NA NOVAC I NOVČANE EKVIVALENTE

NETO POVEĆANJE/SMANJENJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA

-64.441

-3.275

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja

152.928

88.487

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

88.487

85.212

Uprava društva: Zdravko Zrinušić, predsjednik; Silvana Ivančić, članica

www.privredni.hr Broj 3681, 13. lipnja 2011.

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA za razdoblje 01.01.2010. do 31.12.2010. u 000 kuna Raspodjeljivo vlasnicima matice Redni broj

Opis stavke

Stanje 1. siječnja prethodne godine

Uplaćeni kapital (redovne i povlaštene dionice)

Premije na emitirane dionice

Revalorizacijske Rezerve (zakonske, rezerve statutarne, ostale)

442.887

130.859

405.233

1. Promjena računovodstvenih politika

Stanje 1. siječnja prethodne godine (prepravljeno)

III.

Sveobuhvatna dobit ili gubitak prethodne godine

Dobit/gubitak tekuće godine

Ukupno kapital i rezerve

289.593

61.131

1.329.703

-56.123

2. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja II.

Zadržana dobit ili preneseni gubitak

-263 442.887

130.596

Ukupno kapital i rezerve

56.557

1.386.260

-56.123

263 405.233

233.734

361.974

1. Dobit ili gubitak razdoblja

-56.123 4.821

4.821

61.131

1.273.580

61.378

1.334.958

152.504

514.478

3.499

517.977

152.504

3.110

155.614

2. Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak prethodne godine

361.974

389

362.363

2.1. Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti)

287.036

2.2. Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

52.777

2.3. Realizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

19.035

2.4. Ostale nevlasničke promjene kapitala IV.

Raspodjeljivo nekontrolira-jućem interesu

3.126

Transakcije s vlasnicima (prethodno razdoblje)

287.036 329

53.106 19.035

3.126

3.186

18.662

40.512

-61.131

-1.957

-2.022

-3.978

-1.957

-2.022

-3.978

18.662

40.512

-59.174

1. Povećanje/smanjenje upisanog kapitala 2. Ostale uplate vlasnika 3. Isplata udjela u dobiti/dividenda 4. Ostale raspodjele vlasnicima V.

Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja u prethodnoj godini

442.887

492.570

423.895

274.246

152.504

1.786.102

62.855

1.848.957

VI.

Stanje 1. siječnja tekuće godine

442.887

492.570

423.895

274.246

152.504

1.848.957

1. Promjena računovodstvenih politika 2. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja VII.

Stanje 1. siječnja tekuće godine (prepravljeno)

VIII.

Sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine

-7.526 442.887

485.044

423.895

75.728

1.786.102

62.855

907

1.746

2.653

-6.134

-13.660

836

-12.825

269.019

152.504

1.773.349

65.437

1.838.786

4.167

84.950

164.845

4.148

168.992

84.950

3.349

88.299

799

80.693

1. Dobit ili gubitak prethodnog razdoblja 2. Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine (AOP 025 do 028)

75.728

4.167

79.895

2.1. Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti)

-3.245

5.357

2.112

2.2. Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

-7.747

2.3. Realizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

85.934

2.4. Ostale nevlasničke promjene kapitala IX.

785

Transakcije s vlasnicima (tekuće razdoblje) (AOP 030 do 033)

-1.190

2.112 246

-7.501 85.934

-405

553

148

20.036

129.569

-152.504

-2.899

-987

-3.886

-2.899

-987

-3.886

20.036

129.569

-149.605

443.931

402.755

84.950

1.935.294

68.598

2.003.892

1. Povećanje/smanjenje temeljnog kapitala 2. Ostale uplate vlasnika 3. Isplata udjela u dobiti/dividenda 4. Ostale transakcije s vlasnicima X.

Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja u tekućoj godini

442.887

560.772

Uprava društva: Zdravko Zrinušić, predsjednik; Silvana Ivančić, članica

IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORA

BDO Croatia d.o.o. Trg J.F. Kennedy bb, 10 000 Zagreb

Vlasnicima i Upravi Društva Croatia osiguranje d.d., Zagreb Predmet revizije Obavili smo reviziju priloženih konsolidiranih financijskih izvještaja grupe CROATIA OSIGURANJE, Zagreb (“Grupa“) koji obuhvaćaju izvještaj o konsolidiranom financijskom položaju (bilancu) na dan 31. prosinca 2010. godine, izvještaj o konsolidiranoj sveobuhvatnoj dobiti (račun dobiti i gubitka), konsolidirani izvještaj o stanju i promjenama kapitala i konsolidirani izvještaj o novčanom toku za tada završenu godinu, te sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih bilješki s objašnjenjima. Reviziju konsolidiranih financijskih izvještaja Grupe za godinu koja je završila 31. prosinca 2009. godine obavila je druga revizorska kuća koja je u svom izvješću od 16. ožujka 2010. izrazila pozitivno mišljenje na konsolidirane financijske izvještaje Grupe za 2009. godinu. Odgovornost Uprave za konsolidirane financijske izvještaje Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivnu prezentaciju tih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja odobrenim za primjenu u Republici Hrvatskoj. Ta odgovornost uklju-

čuje: oblikovanje, uvođenje i održavanje internih kotrola relevantnih za sastavljanje i objektivnu prezentaciju financijskih izvještaja bez materijalno značajnih pogrešaka u prikazu, kao posljedica prijevare ili pogreške; izbor i primjenu prikladnih računovodstvenih politika te davanje računovodstvenih procjena koje su primjerene danim okolnostima. Odgovornost revizora Naša je odgovornost izraziti mišljenje o tim financijskim izvještajima zasnovano na obavljenoj reviziji. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike, te reviziju planiramo i obavljamo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome da li su financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikaza. Revizija uključuje obavljanje postupka radi pribavljanja dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o prosudbi revizora, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih prikaza o financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri procjenjivanju rizika, revizor razmatra

interne kontrole važne za subjektovo sastavljanje i objektivnu prezentaciju financijskih izvještaja kako bi oblikovao revizijske postupke koji su prikladni u danim okolnostima, ali ne i za izražavanje mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva. Revizija također obuhvaća ocjenu prikladnosti primijenjenih računovodstvenih politika i razboritosti računovodstvenih procjena uprave, kao i ocjenu cjelokupne prezentacije financijskih izvještaja. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i čine prikladnu osnovu za izražavanje našeg revizorskog mišljenja. Mišljenje Prema našem mišljenju, konsolidirani financijski izvještaji pružaju realan i objektivan prikaz financijskog položaja grupe CROATIA OSIGURANJE, Zagreb, na dan 31. prosinca 2010. godine te rezultate njezina poslovanja i njezine novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja odobrenim za primjenu u Republici Hrvatskoj.

Poseban naglasak Skrećemo pozornost na činjenicu da politika u određenim klasama ulaganja koju je Grupa provodila u prethodnim obračunskim razdobljima, zbog promijenjenih tržišnih uvjeta, može imati utjecaj na nemogućnost ostvarivanja očekivanih prinosa u budućnosti. Naime, postojeći dijelovi portfelja ulaganja u uvjetima pada prihoda od uložene imovine i smanjenog volumena prodaje, mogu otežati promjenu strukture ulaganja Matice u kratkom roku, a time i umanjiti sposobnost Matice u ostvarivanju očekivanih prinosa od takvih ulaganja. U Zagrebu, 31. ožujka 2011. godine BDO Croatia d.o.o. Trg J.F. Kennedy bb 10 000 Zagreb

Ines Rožić, ovlašteni revizor

Jeni Krstičević, predsjednica uprave

24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3681, 13. lipnja 2011.

2. MEĐUNARODNI FESTIVAL SIRA DRNIŠ 2011

Sir iz mišine novi stari hit Potaknut odjekom koji je imao prošlogodišnji prvi Međunarodni festival sira, Ured Hrvatske gospodarske komore za područja posebne državne skrbi Knin u suradnji s Gradom Drnišom i ove godine organizirao je Festival sira u Drnišu. Okupilo se čak 60 izlagača, prisutni su bili i proizvođači sira iz Bosne i Hercegovine, a u ponudi se uz razne vrste sireva našao i drniški pršut, razni suveniri i vina. Povjerenstvo za ocjenjivanje sireva pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu temeljem analize uzoraka sireva ocijenilo je da su zlatne plakete zaslužili Ante Petrović iz Pakova Sela za Polutvrdi ovčji sir i Ovčji sir iz mišine, Krunoslav Vidas iz Novalje za Paški sir i Mladenka

Vukušić iz Mirlović Polja za Kravlji sir iz mišine. Cilj ove manifestacije je promocija sirarske proizvodnje Šibensko-kninske županije kao dijela ponude sirarske proizvodnje Dalmacije ali i cijele Hrvatske. Ovaj festival daje i izravan poticaj stvaranju brenda tradicijskih sireva, posebice sira iz mišine. Pokrovitelji manifestacije su Šibensko-kninska županija i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. (J.V.)

*vijesti Otkrijte kontinentalnu Hrvatsku Otkrijte kontinentalnu Hrvatsku ili Discover the heart of Croatia je pilot-projekt niza partnera kojemu je cilj poticanje stranih turista na “još jedan” dolazak u Hrvatsku

izvan glavne sezone, ali i privlačenje novih gostiju. Stranim turistima nudi se paket-aranžman koji uključuje nekoliko dana boravka u hotelu u Zagrebu ili Zagorju, posjet okolici, jednom od muzeja te obrok u restoranu ili agroturizmu ili pak odlazak u wellness u zagorskim toplicama. Promotivni letak s ponudom turističkih paket-aranžmana s popustom od 10 posto za područje Zagreba te Zagrebačke i Krapinskozagorske županije dijelit će se na graničnim prijelazima, predstavništvima HTZ-a, turističkim saj-

movima u svijetu te info uredima. Obnovljeni hotel Lafodia Na otoku Lopudu nakon tri godine obnove ponovno je otvoren hotel Lafodia koji sada ima kategoriju četiri zvjezdice. U njegovu su obnovu vlasnici, talijanska obitelj Marazzi, uložili 40 milijuna eura. Hotel Lafodia zapošljava sedamdesetak djelatnika, a već bilježi dobru popunjenost. U nacionalnim parkovima 22.444 posjetitelja U prvom tromjesečju ove godine sedam nacionalnih parkova u Hrvatskoj posjetilo je ukupno 22.444 posjetitelja, od čega ih je najviše bilo na Plitvičkim jezerima i to 12.097. Iz Državnog zavoda za statistiku kažu kako ovogodišnji statistički podaci nisu usporedivi s istim lanjskim razdobljem jer je tada statistikom bilo obuhvaćeno šest nacionalnih parkova. Naime, prošle godine nije bilo podataka za nacionalni park Mljet.

( više od 500.000

korisnika American Express kartice u Hrvatskoj

THE PLATINUM CARD - NOĆ U KAZALIŠTU POD ZVIJEZDAMA

Kada san postane java

I na hrvatskom tržištu prihvaćena je inovativna kartica namijenjena onima koji rado troše, mnogo putuju i vode bogat društveni i kulturni život Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

vjetska gospodarska kriza usporila je potrošnju, a upravo se povećanom kupnjom može ojačati hrvatsko gospodarstvo i neutralizirati negativni utjecaj recesije. Iako se mnogima u ovo doba život na visokoj nozi čini kao neodsanjani san, europskim ali i hrvatskim uglednicima iz gospodarskog, poslovnog, političkog i društvenog života on je na dohvat ruke. Naime, neke kartičarske kuće u svom inovativnom pristupu izdale su kreditne kartice namijenjene korisnicima više platne moći, koji u nemilosrdnoj utrci za brojnim obvezama i poslom nemaju vremena sebi i svojim najdražima organizirati odlazak u kazalište, na koncerte, modne revije, putovanja... Kako bi im se to olakšalo, PBZ Card je prije sedam godina u svoje poslovanje uveo The Platinum Card American Express. PBZ Card prema svojim pravilima određuje tko može postati korisnik te kartice, a u Hrvatskoj je ima više tisuća osoba. Bez ograničenja Korisnici The Platinum Carda su brojni uglednici iz društvenog i gospodarskog života koji uz tu karticu dobivaju razne pogodnosti. To su, primjerice, potrošnja bez unaprijed određenog limita, podizanje gotovine, realizacija potrošačkih kredita, mogućnost obročne otpla-

te bez kamata i naknada, zaštita u slučaju gubitka ili krađe kartice, sigurnost pri online kupnji, sudjelovanje u Membership Rewards i My Cards programima te online uslugama pregleda i ispisa svih troškova. Jedna od mogućnosti koje pruža The Platinum Card svojim korisnicima je ekskluzivno

Platinastu karticu American Expressa u Hrvatskoj ima više tisuća osoba korištenje usluga u jednom od hotela iz svjetski poznatog lanca luksuznih hotela i restorana Relais&Châteaux. Hoteli i restorani iz tog lanca nalaze se na lokacijama u 58 zemalja na pet kontinenta, a poznati su po vrhunskim kuharima i individualiziranoj usluzi koja

Platinum pod zvijezdama Svake godine PBZ Card organizira Platinum noć, pa je tako proteklog tjedna organizirano sedmo tradicionalno događanje za korisnike The Platinum Carda. Ovogodišnji The Platinum Card Party odvijao se pod nazivom Noć u kazalištu pod zvijezdama, a duh kazališne čarolijenastojao se dočarati baletnim točkama i koncertom Tonyja Cetinskog. gostima omogućava prvorazredan doživljaj.Bez ograničenja Snaga kartice “The Platinum Card ima razne programe među kojima se posebice izdvaja 24-satna podrška korisnicima sedam dana u tjednu i tijekom cijele godine. Postoji i Platinum Travel Service tj. posebna služba za cjelovitu organizaciju svih vrsta putovanja prema potrebama i željama pojedinog korisnika”, rekla je Irena Markolini, direktorica Sektora razvoja odnosa s korisnicima i marketinga PBZ Carda. Na upit Privred-

nog vjesnika o tome kolika je prosječna godišnja potrošnja po Platinum kartici, Irena Markolini objasnila je kako je to poslovna tajna. Svaka AmEx kartica ima svoje točno određene pogodnosti i karakteristike, a neke od njih imaju uži opseg pogodnosti od onoga što nudi platinasta kartica. No, ukupno gledajući, u Hrvatskoj postoji više od 500.000 korisnika AmEx-a. O tome kolika je snaga tih kartica dovoljno govori podatak da je vrijednost brenda American Expressa lani u svijetu procijenjena na 14 milijardi američkih dolara.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3681, 13. lipnja 2011.

( 93 mil eura ( 100 mil kn platio Vipnet za B.net

*vijesti

platio HT za Iskon 2006. godine

KONSOLIDACIJA HRVATSKOG TELEKOMUNIKACIJSKOG TRŽIŠTA

Vipnet kupio B.net Među prednostima preuzimanja ističe se kako B.net nudi najnapredniju tehnologiju za fiksni broadband i televizijski sadržaj Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

onsolidacija hrvatskog telekomunikacijskog tržišta se nastavlja. Naime, Vipnet je prošli tjedan preuzeo B.net. Ukupna operativna vrijednost transakcije, uključujući i preuzimanje duga, iznosi 93 milijuna eura (što je trenutačno oko 690 milijuna kuna). Završetak transakcije se očekuje u drugoj polovini ove godine, a podložna je odobrenju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta, ističe kako je B.net tvrtka s odličnim poslovnim rezultatima, vrhunskom tehnologijom, jasnom vizijom rasta i razvoja, vođena vrhunskim profesionalcima. “Ovime dodatno osnažujemo svoju poziciju u ukupnoj vri-

jednosti telekom tržišta te možemo korisnicima ponuditi i napredne televizijske usluge. B.net je bio logičan izbor za nas jer ima naprednu i vlastitu infrastrukturu čime je osigurana neovisnost poslovanja”, smatra prvi čovjek tog privatnog mobilnog operatora. Adrian Ježina, predsjednik Uprave B.neta, napominje kako je ova akvizicija dio prirodne i očekivane konsolidacije telekomunikacijskog tržišta u Hrvatskoj. “Vipnetovo dugogodišnje tržišno iskustvo, inovativnost i prepoznatljivost osigurava B.netu, vodećem alternativnom i najbrže rastućem telekom operatoru u Hrvatskoj, stabilnost i daje dodatni poti-

caj za daljnji rast i razvoj”, kaže on. Satelitska pokrivenost Među prednostima preuzimanja ističe se kako podatkovni promet posljednjih godina bilježi eksponencijalni rast, jačajući potra-

žnju za raznolikim uslugama koje se baziraju na snažnom rastu podatkovnih usluga i payTV-a. K tomu, B.net nudi najnapredniju tehnologiju na tržištu za fiksni broad-

Ovime osnažujemo svoju poziciju u ukupnoj vrijednosti telekom tržišta, kaže Mladen Pejković band i televizijski sadržaj, dok je nacionalna pokrivenost postignuta satelitskom ponudom. Podsjećamo kako je sporazumom između britanskog investicijskog fonda Mid Europa Partners i Bewaga, B.net 1. prosinca 2010. preu-

zeo operacije Total TV-a u Hrvatskoj. Total TV je regionalna DTH (direct to home) satelitska platforma, tj. kabelska televizija koja se emitira putem satelita Eutelsa. Kako B.net pokriva gotovo 270.000 hrvatskih kućanstava putem vlastite mreže u najvećim nacionalnim zemljopisnim i gospodarskim sjedištima (Osijeku, Rijeci, Solinu, Splitu, Velikoj Gorici, Zadru i Zagrebu), Total TV je tom integracijom postao satelitska platforma B.neta, najvećeg domaćeg kabelskog operatora koji nudi fiksnu telefoniju. Vipnetova kupnja B.neta prema vrijednosti je višestruko premašila zadnje veliko preuzimanje na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu, ono iz 2006. godine, kada je Hrvatski Telekom kupio IskonInternet za 100 milijuna kuna.

IN2 KUPIO DVIJE HRVATSKE SOFTVERSKE TVRTKE

Recesija ne dozvoljava pasivnost Nedavnim pridruživanjem dvaju novih članova - tvrtki LabNet iz Osijeka i Par-am iz Zagreba - IN2 Grupa je obogatila ponudu aplikativnih proizvoda i pripadajućih usluga na području zdravstvenog i javnog sektora. BioNET LIS-om, rješenjem za informatizaciju laboratorija u sklopu bolnica, domova zdravlja i privatnih laboratorija, LabNet je postao vodeća domaća tvrtka u tom specijaliziranom tržišnom segmentu, dok je Par-am poznat po softver-

skim rješenjima u području veterine. IN2 će do kraja godine integrirati obje tvrtke, a LabNet će biti temelj novoosnovanog ureda IN2 Grupe u Osijeku, u sklopu njihovog sektora zdravstva. “Smatramo da recesija ne dozvoljava pasivnost tako da otežani uvjeti poslovanja ujedno predstavljaju izazov i šansu. IN2 Grupa svojom veličinom, izvoznom orijentacijom i regionalnom prisutnošću omogućava daljnji razvoj i prodor izvan lokalnog tržišta ma-

lim softverskim tvrtkama koje imaju kvalitetna rješenja. Drago nam je da su

nije utjecala”, istaknuo je Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2.

U zadnje tri godine imali smo pet akvizicija, kaže Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2 to neke tvrtke prepoznale. U zadnje tri godine imali smo pet akvizicija i vjerujem da će ih biti još jer je to bitna odrednica našeg rasta. Posebno smo ponosni što kriza na to

LabNetovo rješenje BioNET LIS predstavlja integrirani informatički sustav za biokemijske laboratorije koji uz upravljanje podacima i informacijama u sklopu

središnje baze podataka osigurava automatizirani pristup i komunikaciju s laboratorijskom opremom. Među Par-amovim rješenjima ističu se softverska rješenja Mala praksa (za doktore veterinarske medicine u ambulantama za male životinje), Velika praksa (za doktore veterinarske medicine u praksi za velike životinje), te Lysacan (registar cijepljenih pasa za Upravu za veterinarstvo u sklopu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja). (B.O.)

Rješenje za HGspot? Nakon što je prošli tjedan tvrtka Microline, vjerovnik HGspota, podnijela Trgovačkom sudu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka HGspota, sve činjenice i dugotrajni pregovori Uprave davali su naznake da je njegov stečaj neminovan. Međutim, nakon prvih vijesti o otvaranju stečajnog postupka, ponovno su otvoreni pregovori za pronalazak dugotrajnog rješenja i nastavak rada HGspota. “U ovom trenutku mogu potvrditi da su i vjerovnici i dobavljači spremni za pronalazak dugotrajnog rješenja na obostranu korist i zadovoljstvo”, istaknuo je suosnivač i savjetnik Uprave HGspota Hrvoje Prpić. Rast dobiti Optima Telekoma Ukupni prihodi Optima Telekoma u travnju su po-

rasli za 14 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je bruto dobit povećana za čak 39 posto. Operativna dobit (EBITDA) značajno je poboljšana i iznosi nešto više od 6,1 milijun kuna, što je 43 posto bolji rezultat u odnosu na onaj iz prošle godine. Trenutačni broj potencijalno dostupnih priključaka popeo se na 677.548, što je 44,3 posto ukupno dostupnih priključaka na tržištu. Prema tome je Optima Telekom iznad prosječnog udjela koji alternativni telekom operatori imaju na razvijenim tržištima. Usluga mPBZ i na Androidu Usluga mobilnog bankarstva Privredne banke Zagreb već je dulje vrijeme dostupna na iPhone i iPad uređajima koji rade na Appleovom operativnom sustavu te na mobitelima koji podržavaju Java ME MIDP 2.0 CLDC 1.1., a odnedavno i na uređajima s operativnim sustavom Android. Aplikacija se može preuzeti s Android Marketa.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3681, 13. lipnja 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Voda

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR ROBERT PERIŠIĆ UVOD U SMIJEŠNI PLES Profil

Odrastanje u okružju turizma, brucoški dolazak u veliki grad, socijaliziranje i vječno adaptiranje u metežu podstanarstva, seljakanja i putovanja, specifični oblici gradskog života - poput kafića, koji su ovdje dobili svoju unikatnu (sub)teoriju - neke su od tema u kojima će mnogi prepoznati i dio svog iskustva. U ovom dinamičnom non-fictionu autobiografsko se miješa s esejističkim, refleksija s pričom, melankolično sa smiješnim.

DEBORAH HARKNESS OTKRIVANJE VJEŠTICA Fraktura

Otkriće alkemičarskog rukopisa u Oxfordu povjesničarku Dianu Bishop, inače moćnu vješticu koja ne želi upotrebljavati svoje moći i jedinu osobu na svijetu koja ga može otvoriti, odvest će u potragu za podrijetlom. Snažna magija oslobođena iz izgubljene knjige u Oxford privlači vještice, vampire i demone. Diana Bishop u životnoj je opasnosti, a pomoći će joj genetičar Matthew Clairmont, vampir star više od 1500 godina. No ljubav vještice i vampira zabranjena je od davnina...

C.S.LEWIS VELIKA RASTAVA Verbum

Ova algorična priča vodi nas na putovanje kroz raj i pakao i upoznaje nas s anđelima i nadnaravnim bićima koja mijenjaju način našeg razmišljanja o dobru i zlu. Zamišljajući se u snu - u autobusu koji vozi između pakla i raja - Lewis započinje pripovijest o vječnim pitanjima postojanja pakla i raja, mogu li oni postojati jedan bez drugoga te izaziva znatiželju o životu nakon smrti, istodobno izoštravajući svijest o ovome svijetu.

Bijela voda, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. Tvrtka ima novu, modernu punionicu vode u potpuno ekološkom okruženju, bez ikakvih ekoloških zagađenja u krugu od 100 kilometara oko tvornice. Voda je na izvoru kemijski i bakteriološki u potpunosti prikladna za potrošnju. Ponuda je veoma povoljna i predstavlja dobru priliku za potencijalne ulagače koje pozivaju da ih posjete te se upoznaju s njihovim proizvodima. U ponudi imaju 0,25 l boce od stakla (pc) - 0,26 eura; 0,5 l pet boce (pc) - 0,26 eura; 1,5 l pet boce (pc) 0,31 euro; 5-litarske pet boce (pc) - 0,46 eura; 18,9 litara - galon (ambalaža i komentar) (pc) -1,97 eura. Punionica je udaljena 62 kilometra od Sarajeva, na nadmorskoj visini od 1200 metara. Punionica posjeduje certifikate HACCAP, ISO 9001:2004 i u cijelosti je u skladu s europskim standardima. Kontakt: Haris Peki, sobhodas@yahoo.com. Dodaci prehrani

Shan Dong Longlive BioTech, Quingdao, Kina, www.longlive.cn. Tvrtka nudi razne sastojke i dodatke prehrani. Zaslađivači: dekstroza, malto-

STÉPHANE HESSEL POBUNITE SE! V.B.Z.

Stéphane Hessel, heroj francuskog Pokreta otpora, diplomat te jedan od sastavljača UN-ove Opće deklaracije o pravima čovjeka, kratko, jasno i gromoglasno progovara pozivajući građane svijeta na otpor. Stojeći na braniku humanističkih i demokratskih principa, on zagovara nužnost dizanja vlastitog glasa, nužnost borbe protiv svih mogućih eksploatacijskih mehanizama koji, nauštrb prava naroda, rade u korist besprizornog bogaćenja manjine.

BRUNO ŠIMLEŠA LJUBAVOLOGIJA Naklada Ljevak

Šimleša nas u ovoj knjizi uči kako izgraditi zdrave, sretne i strastvene odnose s drugima. Bilo da je riječ o partnerskoj ljubavi ili obiteljskim, prijateljskim i poslovnim odnosima, autor upozorava na uobičajene zablude i pogrešna očekivanja koja namećemo jedni drugima, ali isto tako predlaže i rješenja koja će vratiti povjerenje i zadovoljstvo u ova najbitnija područja života. Kad bi postojala znanost o ljubavi, onda bi ova knjiga bila udžbenik!

zni sirup, glukozni sirup, maltitol u prahu i sirup, sorbitol u prahu i sirup, manitol prah, natrijev saharin, natrijev ciklamat, aspartam. Konzervansi: benzoatna kiselina, natrijev benzoat, kalijev sorbat, sorbinska kiselina, kalcijev sorbat, kalcijev propionat. Regulator kiselosti: limunska kiselina. Obogaćenje prehrane: taurin, vitamin A, askorbinska kiselina, inozitol. Okus: vanilin, etil vanilin. Zgušnjivači: maltodekstroza DE-8-38, izolat sojinog proteina, CMS, polidekstroza, škrob tapioke... Kontakt: Vincent Lee, vincent@longlivegroup. com, +86 532 85769515, +86 13573820386. Troslojni parket

Callere, Sisak, www. callere.hr. Tvrtka nudi troslojni parket. Kontakt: Jelena Žiha, callere@callere.hr, +385 98 9746932, +385 99 7998542.

Kontakt: info@hhb-expo. com, +90 312 2322305. Zastupstvo za brend

Moj izziv, Maat Entertainment, Kranj, Slovenija, www.maatentertainment. com. Tvrtka traži korisnike licencije/proizvođače/distributere za hrvatsko i bosansko tržište, na

području odjeće, prehrane i pića, mobilnih sadržaja, igračaka, knjiga te ostalih dječjih proizvoda pod brendom Funny face. Kontakt: Matjaž Frelih, info@maatentertainment. com, +386 590 94000. Savjetovanje za ulazak na japansko tržište

HHB Danismanlik Organizasyon, Ankara, Turska, www.hhb-expo.com. Tvrtka je specijalizirana za pomaganje inozemnim tvrtkama koje žele proširiti svoje poslovanje na tursko tržište te nudi svoje usluge.

Hello-Global.com, Tokio, Japan, www. hello-global. com. Tvrtka pruža usluge savjetovanja i istraživanja tržišta inozemnim tvrtkama koje žele ući na japansko tržište. Usluge uključuju: prodajno strateško planiranje, financijsko praćenje, praćenje i detektiranje konkurencije, praćenje industrije, poslovno pregovaranje, kvalitativno i kvantitativno istraživanje, interpretacija/prevođenje. Hello-Global.com je u vlasništvu i pod upravom Hello G Co.&Ltd-a iz Shizuokea, Japan. Kontakt: Kanako Nakamura, info@hello-global.com, +813 6721 8114.

OŠ Ivana Brlić Mažuranić. Rok dostave ponuda je 17. lipnja.

nije nabavlja alkotestove. Rok dostave ponuda je 5. srpnja.

Ukrasno i vrtno bilje

Plantist, Sekarya, Turska www.plantist. com. Tvrtka se bavi uzgojem vrtnog i ukrasnog bilja i nudi svoje proizvode. Kontakt: Mehmet Caglar, plantist@plantist.com, +90 5326331154. Konzultantske usluge

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Osobna vozila

Osječko-baranjska županija nabavlja osobna vozila putem operativnog leasinga. Rok dostave ponuda je 24. lipnja. Kombinezoni za šumske požare

Državna uprava za zaštitu i spašavanje nabavlja kombinezone za šumske požare. Rok dostave ponuda je 21. lipnja. Oprema za učionice

Grad Virovitica nabavlja opremu za učionice u

Bar kod čitači

Hrvatska pošta nabavlja 447 bar kod čitača. Rok dostave ponuda je 27. lipnja. REGIJA Plastenici

Općina Stari Grad Sarajevo nabavlja plastenike. Rok dostave ponuda je 20. lipnja. Alkotestovi

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Slove-

Informatička oprema

Ministarstvo za pravosuđe i upravu Zeničko-dobojskog kantona nabavlja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 7. srpnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3681, 13. lipnja 2011.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Razvoj: iz klompe u Kvadrat pašnjaka 60 kn, papuču? kvadrat skladišta 390 kn Asfaltna baza WKM tip 130 u kamenolomu Mironja u Podimoću, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 1.760.000 kuna. Jamčevina je 10 posto i dostavlja se zaključno do 14. lipnja. Dodatne informacije kod stečajnog upravitelja na broj 091/7854 372. Dražba se održava 16. lipnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, sudnica 2. Asfaltna baza WIBAU tip WHC 60-45, drobilično postrojenje, sekundarna drobilica, mosna cestovna vaga i utovarivač u kamenolomu Mironja u Podimoću, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 2.448.000 kuna. Jamčevina je 10 posto i dostavlja se zaključno do 14. lipnja. Dodatne informacije kod stečajnog upravitelja na broj 091/7854 372. Dražba se održava 16. lipnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, sudnica 2. Kompleks skladišta u naselju Santalezi, Općina Sveta Nedelja, Istarska županija, ukupne površine 19.017 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 7.400.000 kuna. Jamčevina je 10 posto, a dodatne informacije i razgled nekretnine uz prethodni dogovor na telefon 052/855 133. Pisane ponude se predaju do 17. lipnja, a otvaranje ponuda je 21. lipnja s početkom u 10 sati, u Labinu, Vinež b.b. Industrijska hala i dvorište, gospodarska zgrada i zemljište u Labinu, ukupne površine 5753 četvorna metra i procijenje-

ne vrijednosti 12.600.000 kuna. Jamčevina iznosi 837.216,43 kune, što je pet posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Dodatne informacije i razgled nekretnina uz prethodni dogovor na telefon 098/367 040. Dražba se održava 17. lipnja u 12 sati u zgradi Trgovačkog suda u Pazinu, Dršćevka 1, soba broj 1. Bivša prodavaonica u prizemlju, te stanovi na prvom i drugom katu u Drnišu, ukupne površine 354 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 1.411.846 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće po prethodnoj najavi na mobitel 098/1616 906. Pisane ponude se predaju do 15. lipnja, a njihovo otvaranje i usmeno javno nadmetanje u slučaju više ponuda održat će se 17. lipnja u 10 sati u sobi 212 Trgovačkog suda u Zadru, Stalne službe u Šibeniku. Pašnjak u Gaćelezima kod Vodica, Šibensko-kninska županija, ukupne površine 4091 četvorni metar i procijenjene vrijednosti 250.000 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće po najavi na mobitel 098/1616 906. Pisane ponude prikupljaju se do 15. lipnja, a njihovo otvaranje i usmeno nadmetanje u slučaju više ponuda održat će se 17. lipnja u 11 sati u sobi 212 Trgovačkog suda u Zadru, Stalne službe u Šibeniku. Maloprodajni prostor na prvom katu trgovačkoposlovnog centra u Gradu Krku, površine 24 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 180.000 kuna. Jamčevine nema, a nekretnina nije opterećena hipotekom. Razgledavanje uz

prethodni telefonski dogovor na telefon 098/313 008. Pisane ponude dostaviti najkasnije do 15. lipnja na adresu: Stečajni upravitelj SIMM d.o.o. Markovići 21, 51000 Rijeka. Poslovni prostor u Zagrebu površine 112,55 četvornih metara, s tri garažna mjesta ukupne površine 70,55 četvornih metara, u podrumu dviju stambenoposlovnih zgrada, procijenjene vrijednosti 252.400 eura, prema srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja. Jamčevina je 10 posto, a na nekretnini postoji založno-razlučno pravo u korist Hypo Alpe-Adria banke. Razgledavanje prema dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 099/7039 907, radnim danom od 12 do 15 sati. Usmena javna dražba održava se 14. lipnja u 12 sati u Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 10. Poslovni prostor, čajna kuhinja i sanitarni čvor u Splitu, površine 107 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 199.200 eura, prema srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja. Jamčevina je 10 posto, a na nekretnini postoji založno-razlučno pravo u korist

Raiffeisen banke. Razgledavanje prema dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 099/7039 907, radnim danom od 12 do 15 sati. Usmena javna dražba održava se 14. lipnja u 12 sati u Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 10.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

oš otkako je daleke 1940. britanski ekonomist Colin Clark knjigom Conditions of Economic Progress utemeljio političku ekonomiju privrednog napretka, znalo se: put napretka trasiran je od poljoprivrede preko prerađivačkih djelatnosti da bi se na kraju završio u ekonomiji usluga. Logika toga je jasna: razvojni proces znači premještanje radnika iz sektora s niskom produktivnošću (seljačka po-

ljoprivreda) u sektore s visokom produktivnošću. To su prerađivačke djelatnosti koje omogućavaju specijalizaciju i korištenje ekonomije razmjera. Prerađivačke djelatnosti ubrzavaju razvoj i stoga što se njihovi proizvodi mogu izvoziti. Usluge, naprotiv, gotovo da nemaju mogućnosti postizanja ekonomije razmjera, jer se – poput usluga brijača ili konobara u restoranu - obavljaju neposredno i ne mogu se izvoziti. Ljudi troše više usluga onda kada su im druge potrebe zadovoljene. Uslužna djelatnost prednjači Sve ovo navelo je još u 1960-ima Williama Baumola da ustvrdi kako će bogate zemlje, sklonije korištenju usluga, zbog toga trpjeti od opadanja opće produktivno-

sti. No sada je tu konvencionalnu mudrost osporio zbornik radova u redakciji Ejara Ghanija iz Svjetske banke. Autori tvrde da tehnologija i outsourcing omogućuju uslugama da prevladaju ranija ograničenja. Moderne usluge kao trgovina, hotelijerstvo, razvoj softvera, pozivni centri i niz drugih usluga, poput obrade odštetnih zahtjeva u osiguranju, koriste obrazovane zaposlenike, ostvaruju ekonomije razmjera i, poput materijalnih proizvoda, mogu ići u izvoz. Ako

je tako, i siromašne zemlje bi glatko mogle prijeći iz poljoprivredničke klompe u kompjuterašku papuču, preskačući prerađivačko čistilište. Tu je Indija najbolji primjer, no isto se događa u Pakistanu, Šri Lanki i Nepalu. U tim je zemljama produktivnost viša no u industriji – u Nepalu čak triput viša. I u siromašnim zemljama u cjelini uslužne su djelatnosti pridonijele privrednom razvoju više no industrija. Za razliku od Jugoistočne Azije čiji se razvoj temelji na industriji, u Južnoj Aziji obilježja razvoja su sličnija onima u Irskoj ili Norveškoj. Kao pokretač privrednog napretka izvoz usluga siromašnih zemalja porastao je od šest posto njihove proizvodnje u 1985. na 10 posto u 1995. Burundi, Swaziland i Ruanda su od 1995. do 2008.

ostvarile stopu rasta izvoza usluga od čak 25 posto godišnje. Usluge nisu rješenje za sve U odnosu na materijalnu proizvodnju uslužne djelatnosti imaju nekoliko prednosti. U njima se lakše mogu zapošljavati žene. Vezane za velike gradove ubrzavaju urbanizaciju i manje zagađuju okoliš, a i manje su izložene protekcionizmu nego materijalna dobra. Ipak, usluge nisu rješenje za razvoj svih zemalja. Zemlje Južne Azije u tom pogledu imaju nekoliko prednosti. Najvažnije izvoznike softvera iz Indije razvili su inženjeri obrazovani u Americi, a opća upotreba engleskog jezika omogućuje plasman u brojnim zemljama tog govornog područja. K tome, moderne usluge zahtijevaju obrazovane zaposlenike kojih u siromašnim zemljama i nema mnogo. Za obav-

Put napretka trasiran je od poljoprivrede preko prerađivačkih djelatnosti da bi završio u ekonomiji usluga ljanje tih poslova nužno je barem srednjoškolsko ako ne i visoko obrazovanje. U Indiji je tek dva milijuna ljudi od ukupno 1,2 milijarde zaposleno u uslužnim djelatnostima, zbog čega Indija i dalje potiče razvoj industrije. Izgleda da je stoga konvencionalna mudrost ipak prava stvar: prerađivačka industrija obećava daleko veći broj pristojno plaćenih radnih mjesta. Radnička cipela nije kompjutoraška papuča, ali je ipak bolja od seljačke klompe.

28 SVIJET FINANCIJA *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3681, 13. lipnja 2011.

( 33.677 blokiranih ( 30,9 mlrd kn pravnih osoba su iz sektora gospodarstva

njihov nepodmireni dug

INSOLVENTNOST Vraćeno 644 milijuna kuna poreza Povrat poreza na dohodak za prošlu godinu do 7. lipnja dobilo je više od 372.000 hrvatskih građana, a vraćeno im je gotovo 644 milijuna kuna poreza, prema podacima Ministarstva financija. Od gotovo 864.000 zaprimljenih prijava poreza na dohodak za 2010. obrađeno je njih 46,5 posto ili 402.255 prijava. Prvi povrati poreza na dohodak za prošlu godinu krenuli su 18. travnja. Na temelju podnesenih prijava, u Ministarstvu financija očekuju da će biti isplaćeno 1,7 milijardi kuna povrata. Lani je bilo isplaćeno oko 1,8 milijardi kuna povrata poreza. Kreditiranje stagnira Kreditna aktivnost banaka u travnju je u odnosu na ožujak stagnirala, a mjesečni rast kreditiranja poduzeća gotovo je poništen padom kredita stanovništvu i državi, prema analizi RBA temeljenoj na podacima HNB-a. Na kraju travnja ukupni krediti banaka iznosili su 279,2 milijarde kuna, što je tek 0,04 posto više nego u ožujku. Godišnja stopa rasta je 7,9 posto, slično kao i prethodnih mjeseci. Krediti poduzećima na kraju travnja su dosegnuli 111 milijardi kuna, što je 2,6 posto više nego na kraju 2010.

Krediti stanovništvu čiji udio u ukupnim kreditima iznosi 45 posto, na kraju travnja su iznosili 125,6 milijardi kuna, što je 1,5 posto manje nego na kraju prošle godine. Stambeni krediti zabilježili su pad od dva posto.

Nepodmirene obveze u travnju 39,1 milijarda kuna Više od 73 posto pravnih osoba, njih 19.637, koje su u dugotrajnoj blokadi, nemaju zaposlenih radnika i njihov ukupan dug iznosi 13,3 milijarde kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 70 posto ili 26.154 također nemaju zaposlenih, dok im je dug dosegao 4,2 milijarde kuna Vesna Antonić antonic@privredni.hr

rema podacima Financijske agencije (Fina), u travnju ove godine broj poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi, znači do 60 dana, smanjen je za 3,2 posto u odnosu na kraj 2010., dok je

Povećanje vrijednosti nepodmirenih obveza rezultat je učinkovitosti reforme sustava ovrha iznos neizvršenih osnova za plaćanje manji za 26,1 posto. Na godišnjoj razini, iznos je ovogodišnjega travnja manji za 12,6 posto, dok je broj nelikvidnih poslovnih subjekata povećan 4,6 posto. Osim toga, nastavljen je rast broja insolventnih poslovnih subjekata blokiranih dulje od 360 dana, kao i rast vrijednosti blokada starijih od 360 dana. To je istodobno i glavni uzrok porasta ukupne vrijednosti nepodmirenih obveza. Vrijednost blokada stari-

jih od 360 dana povećana je u odnosu na ožujak za 2,4 posto ili nominalno za 757,2 milijuna kuna. Inače, ukupna vrijednost nepodmirenih obveza u travnju iznosi 39,1 milijarda kuna. Više od 77 posto poslovnih subjekata u blokadi je više od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 84 posto iznosa ukupnog duga. Kod poslovnih subjekata koji su u dugotrajnoj blokadi, dulje od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 41,5 posto. Zbog nepodmirenih obveza u razdoblju do 60 dana bile su blokirane 2043 pravne osobe, a njihov je dug premašivao 740 milijuna kuna. Nepodmirene obveze će rasti Podaci jasno pokazuju kako je povećanje ukupne vrijednosti nepodmirenih obveza rezultat učinkovitosti reforme sustava ovrha nad novčanim sredstvima i povećanja točnosti izvješćivanja, dok se nelikvidnost mjerena blokadama kraćim od 60 dana smanjuje. Za očekivati je stoga da će i u nadolazećem razdoblju rasti ukupna vrijednost nepodmirenih obveza, ali učinke

Pregled broja blokiranih pravnih osoba u sektoru gospodarstva, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 30. travnja 2011. Trajanje blokade

do 30 dana 31 - 60 dana 61 - 180 dana 181 - 360 dana više od 360 dana UKUPNO

Iznosi u tisućama kuna Broj blokiranih Struktura Broj zaposlenih kod Struktura Iznos prijavljenih Struktura pravnih osoba u % blokiranih pravnih u % neizvršenih osnova u% osoba za plaćanje 1.075 3,2 5.928 13,1 401.984 1,3 872 2,6 3.099 6,9 334.177 1,1 2.378 7,1 7.654 17,0 1.489.517 4,8 3.410 10,1 6.338 14,1 2.889.932 9,4 25.942 77,0 22.034 48,9 25.765.684 83,4 33.677 100,0 45.053 100,0 30.881.294 100,0

Pregled broja blokiranih pravnih osoba izvan sektora gospodarstva, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 30. travnja 2011. Trajanje blokade

do 30 dana 31 - 60 dana 61 - 180 dana 181 - 360 dana više od 360 dana UKUPNO

Iznosi u tisućama kuna Broj blokiranih Struktura Broj zaposlenih kod Struktura Iznos prijavljenih Struktura pravnih osoba u % blokiranih pravnih u % neizvršenih osnova u% osoba za plaćanje 56 5,2 185 23,7 2.054 0,6 40 3,7 50 6,4 6.436 2,0 102 9,6 54 6,9 5.427 1,7 134 12,6 198 25,4 46.222 14,4 734 68,9 293 37,6 261.315 81,3 1.066 100,0 780 100,0 321.454 100,0

Broj insolventnih pravnih osoba više od 360 dana, broj zaposlenih i iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 30. travnja 2011. Trajanje blokade

Broj insolventnih pravnih osoba

više od 360 dana

19.637 7.039 26.676

UKUPNO

Iznosi u tisućama kuna Struktura Broj zaposlenih kod Iznos prijavljenih Struktura u % insolventnih pravnih neizvršenih osnova za u% osoba plaćanje 73,6 0 13.338.040 51,2 26,4 22.327 12.688.959 48,8 100,0 22.327 26.026.999 100,0

Broj insolventnih fizičkih osoba više od 360 dana, broj zaposlenih i iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 30. travnja 2011. Trajanje blokade

Broj insolventnih pravnih osoba

više od 360 dana

26.154 11.228 37.382

UKUPNO Izvor: FINA

Iznosi u tisućama kuna Struktura Broj zaposlenih kod Iznos prijavljenih Struktura u % insolventnih pravnih neizvršenih osnova za u% osoba plaćanje 70,0 0 4.156.790 59,8 30,0 17.432 2.790.843 40,2 100,0 17.432 6.947.633 100,0

www.privredni.hr Broj 3681, 13. lipnja 2011. DUN&BRADSTREET

I dalje spor ekonomski oporavak

reforme i povećanu točnost izvješćivanja ne treba miješati s kretanjem nelikvidnosti, ističu u Fini. Posljednjega dana ovogodišnjega travnja broj nelikvidnih poslovnih subjekata do 60 dana smanjen je na godišnjoj razini za 4,6 posto. Još je povoljniji trend kretanja iznosa prijavljenih a nepodmirenih osnova za plaćanje, koji je u travnju u odnosu na lanjski prosinac manji za 26,1, a u odnosu na travanj 2010. za 12,6 posto. Po trajanju blokade dominiraju poslovni subjekti blokirani dulje od godinu dana, kako po broju tako i po iznosu blokade. Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih nepodmirenih osnova za plaćanje nelikvidnih pravnih osoba do 60 dana, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana i koji premašuje 26 milijardi. Od 34.743 blokirane pravne osobe, njih 33.677 ili 96,9 posto odnosi se na pravne osobe iz sektora gospodarstva, dakle na trgovačka društva, banke, društva za osiguranje, zadruge, inozemne osnivače, investicijska društva, kreditne unije i zajedničke financijske institucije. Na pravne osobe iz sektora gospodarstva odnosi se 30,9 milijardi ili 99 posto nepodmirenih dugovanja, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sektor gospodarstva (ustano-

ve, neprofitne organizacije, lokalna samouprava, političke stranke), otpada 321,5 milijuna kuna ili jedan posto. Više od 77 posto poslovnih subjekata u blokadi je više od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 84 posto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata koji su u dugotrajnoj blokadi, dulje od godinu dana, dominiraju oni koji su blo-

ba koje su dugotrajno blokirane njih 70 posto ili 26.154 nemaju zaposlenih, dok im je dug dosegao 4,2 milijarde kuna. I kod pravnih i kod fizičkih osoba u dugotrajnoj blokadi, u odnosu na stanje prije godinu dana, evidentiran je porast broja insolventnih osoba više od 360 dana, pravnih za 31,5, a fizičkih 24,1 posto. Također je porastao

Više od 77 posto poslovnih subjekata blokirano je više od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 84 posto duga kirani pet i više godina, a kojih je 41,5 posto. Gleda li se insolventnost prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, očito je da dominiraju pravne i fizičke osobe u blokadi od 360 i više dana. Gotovo 77 posto blokiranih pravnih osoba odnosi se na one koje su blokirane dulje od godinu dana. S druge pak strane, neznatno je veći udio fizičkih osoba u dugotrajnoj blokadi - 77,7 posto. Više od 73 posto pravnih osoba, njih 19.637, koje su u dugotrajnoj blokadi, nemaju zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 13,3 milijarde kuna. Kod fizičkih oso-

iznos njihovih prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje, kod pravnih osoba za 39,1 posto, a kod fizičkih 46,4. Povećanje dugotrajnih blokada Zbog neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju do 60 dana, bile su blokirane 2043 pravne osobe, čiji je dug premašivao 740 milijuna kuna. U odnosu na stanje prije godinu dana, broj blokiranih pravnih osoba smanjen je za 21,3 posto, a iznos njihovih neispunjenih obveza neprekidna trajanja do 60 dana za 13,9 posto. Trend smanjenja broja pravnih osoba u kratkotrajnoj blokadi i iznosa njihovih dugovanja nastavljen je i prema kraju 2010. godine,

pa je tako broj blokiranih pravnih osoba smanjen za 25,2, a iznos njihovih blokada za 29,4 posto. Na godišnjoj razini, broj fizičkih osoba u kratkotrajnoj blokadi povećan je za 34,3 posto, ali je iznos njihova duga smanjen za 4,7 posto. Zadnjega dana travnja ove godine, zbog nepodmirenih osnova za plaćanje u razdoblju do 60 dana, bilo je blokirano 3029 fizičkih osoba, čije su evidentirane prijavljene dospjele, a nepodmirene obveze iznosile 135,6 milijuna kuna. U odnosu na kraj lanjskoga prosinca, broj blokiranih fizičkih osoba u blokadi do 60 dana povećan je za 20,9 posto, dok se iznos njihovih nepodmirenih obveza malo smanjio (0,2 posto). Prezentirani podaci o poslovnim subjektima ukupno, i promatrano posebno pravne i fizičke osobe, pokazuju trend povećanja dugotrajnih blokada, 360 i više dana, te smanjenje kratkotrajnih blokada, do 60 dana, što je potvrda pozitivnog trenda u kretanju nelikvidnosti, kažu u Fini i ističu kako je taj trend prisutan kroz dulje promatrano razdoblje, a očekivanja su da će se nastaviti i idućih mjeseci zahvaljujući poduzetim mjerama na suzbijanju nelikvidnosti koje su osim Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima propisane i novim Ovršnim zakonom.

U najnovijem izdanju publikacije International Risk&Payment Review koja obuhvaća rizike poslovanja u 132 države svijeta, najstarija bonitetna kuća u svijetu Dun&Bradstreet i dalje Hrvatsku svrstava u zemlje s blagim rizikom ulaganja, prenosi bonitetna kuća Bon Line, inače ekskluzivni zastupnik D&B-ja za područje Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine. D&B ocjenjuje kako će hrvatski ekonomski oporavak i dalje biti veoma spor, a kao rizike navodi slabu domaću potražnju, visoku stopu nezaposlenosti, povećanje cijena nafte te indirektni utjecaj dužničke krize u eurozoni. U idućim mjesecima ne možemo očekivati rast domaće potražnje, a visoka nezaposlenost će kočiti osobnu potrošnju, dok će zbog opreza banaka kreditna aktivnost i dalje biti slaba te će privatne investicije biti ograničene. Isto tako, inflatorni pritisci zbog rasta cijena nafte također mogu negativno utjecati na domaću potražnju.

Vlada planira poduzeti nekoliko poteza kako bi se potaknuo ekonomski oporavak i otvorila nova radna mjesta. Neki od njih su, primjerice, raspisivanje više natječaja u turizmu i infrastrukturnim projektima, te porezne olakšice na nova radna mjesta. No, D&B smatra kako će efekti tih poteza biti ograničeni. Također, veliki rizik za hrvatsku ekonomiju je slaba fiskalna pozicija, te povećanje zaduženosti zemlje. Unatoč Vladinim optimističnim planovima smanjenja deficita u iduće dvije godine, nedostatak ozbiljnog plana za fiskalnu konsolidaciju može imati negativne posljedice na troškove zaduživanja, zaključuje D&B. (V.A.)

HRVATSKA NARODNA BANKA

Eskontna stopa smanjena na sedam posto S obzirom na trend postupnog opadanja kamatnih stopa na novčanom i kreditnom tržištu, Savjet Hrvatske narodne banke na prošlotjednoj je sjednici odlučio smanjiti eskontnu (diskontnu) stopu s devet na sedam posto godišnje. Iako ova stopa nema značajniji izravni utjecaj na naša novčana kretanja, ovo smanjenje trebalo bi dodatno utjecati na snižavanje kamatnih stopa u odnosima između pravnih osoba i u odnosima između pravnih i fizičkih osoba, stoji u priopćenju HNB-a objavljenom na njegovoj internetskoj stranici. Prema Zakonu o obveznim odnosima eskontna

stopa služi za izračun zakonske zatezne kamate, koja se određuje za svako polugodište iznova, a zakonska zatezna kamata polazna je veličina za određivanje najviše dopuštene ugovorne kamatne stope. To znači da će, slijedom donesene odluke i odredbi Zakona o obveznim odnosima, od 1. srpnja 2011. zakonska zatezna kamata u poslovnim odnosima između pravnih osoba biti 15 posto, a u odnosima između pravnih i fizičkih osoba 12 posto godišnje, te da najviša ugovorna kamatna stopa u poslovima između pravnih osoba može iznositi 22,5 posto, a između pravnih i fizičkih osoba 12 posto. (V.A.)

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3681, 13. lipnja 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Stanje likvidnosti potiče smanjenje kamata Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

prošlome je tjednu bila smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, koja se redovito obavlja svake druge srijede u mjesecu. Početak novog razdoblja održavanja na novčanom tržištu nije izazvao nikakve promjene. Uz visoku likvidnost sustava smjene razdoblja nemaju gotovo nikakav odraz na odnos ponude i potražnje novca kao ni na visinu kamatne stope. Na samom početku razdoblja iznimno veliki viškovi likvidnosti krajem dana deponiraju se u središnju banku kao preko-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

500

6.6.’11. - 3.6.’11.

30.5.’11. - 3.6.’11.

400 2

300 200

100 0

6.6.2011.

7.6.2011.

8.6.2011.

noćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Aktualna kretanja na novčanom tržištu, kojima je glavno obilježje opadanje kamatne stope, potaknula su središnju banku da donese odluku o smanjenju eskontne stopu s devet na sedam po-

9.6.2011.

10.6.2011.

sto. Trend na novčanom tržištu i transparentno objavljivanje podataka koristi svim pravnim i fizičkim osobama koje će ubuduće imati priliku ugovarati niže kamatne stope. Stanje likvidnosti sudionika zasigurno će poticati daljnje

ponedjeljak

utorak

snižavanje svih ostalih kamatnih stopa. Ministarstvo financija u utorak je održalo aukciju trezorskih zapisa. Interes sudionika bio je dvostruko veći od planiranog izdanja. Stoga su prinosi na zapise po svim rokovima dospijeća zabi-

srijeda

četvrtak

petak

lježili pad. Planirani iznos izdanja kunskih trezorskih zapisa bio je 800 milijuna kuna, dok je upisano 1,148 milijardi kuna. Na rok dospijeća od 91 dan upisano je 170 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 1,45 posto, na 182 dana upisano je

178 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 2,25 posto, a na 364 dana upisano je 800 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 2,64 posto. Na ovoj aukciji je udio nebankarskog sektora u ukupnom iznosu emisije bio veći, osobito na rok dospijeća od 91 dan i to 70,59 posto. Za trezorske zapise u eurima nije pokazan veći interes. Od planiranih 10 milijuna kuna upisano je 800.000 eura na rok od 364 dana po kamatnoj stopi od 2,5 posto. Sljedeću aukciju Ministarstvo je najavilo za utorak 14. lipnja. Slična kretanja na novčanom tržištu očekujemo i u idućem razdoblju, a to znači visoku ponudu novca i nisku kamatnu stopu. Rast potražnje koji bi promijenio trend za sada se ne naslućuje.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Franak čvrsto iznad šest kuna

Mirex stagnira

Iako prošli tjedan na tečajnici HNB-a nije bio pretjerano turbulentan, za dužnike u stranim valutama valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,441752

CAD

kanadski dolar

5,25622

JPY

japanski jen (100)

6,388796

CHF

švicarski franak

6,080252

GBP

britanska funta

8,346061

USD

američki dolar

5,121892

EUR

euro

7,415475

Izvor: HNB

kuna. Svojevrsno iznenađenje tjedna je neuobičajeno stabilan američki dolar koji se s minimalnim osci-

nema dobrih vijesti. Švicarski franak čvrsto se drži iznad šest kuna, dok euro pliva na granici oko 7,45

7.46

USD

5.125

7.45

primjena od 11. lipnja 2011. 6.6.

7.6.

8.6.

9.6.

lacijama vrti oko 5,1 kune. Uzorno je stabilna bila i druga inače prevrtljiva valuta, britanska funta. CHF

6.10

5.115

6.09

7.44

5.105

6.08

7.43

5.095

6.07

7.42

5.085

6.06

7.41

5.075

6.05

10.6.

6.6.

7.6.

8.6.

9.6.

10.6.

6.6.

7.6.

8.6.

9.6.

5940

je zadržao putanju rasta. Burzovni analitičari nisu optimistični: u idućih nekoliko tjedana očekuje se više negativnih nego pozitivnih vijesti. Raste, na12300

FTSE 100

12220

ime, zabrinutost ulagača kako se približava kraj programa “kvantitativnog opuštanja” (zapravo tiskanja novca) američkog Feda. Unatoč Fedo2820

Dow Jones

2760

5880

12140

2700

5820

12060

2640

5760

11980

2580

5700

11900

2520

6.6. 4500 4200

7.6.

8.6.

9.6.

10.6.

6.6. 7440

CAC40

7320

7.6.

8.6.

9.6.

10.6. 10000

DAX

9800

7200

9600

3600

7080

9400

3300

6960

9200

6840 6.6.

7.6.

8.6.

9.6.

10.6.

NASDAQ

6.6.

3900

3000

7.6.

8.6.

9.6.

10.6.

NIKKEI 225

9000 6.6.

7.6.

MIREX - tjedni

164

163

162

161

161 9.5.

18.5.

29.5.

9.6.

6.6.

7.6.

8.6.

9.6.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 9. lipnja 2011.

Puno novca, malo optimizma

6000

MIREX - mjesečni

10.6.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Trendovi na svjetskim burzama proteklog su tjedna bili vrlo slični od New Yorka preko Londona do Frankfurta, a jedina je iznimka bio Nikkei koji

Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, potkraj prošlog tjedna spustio se na vrijednost od 162,7484 boda. To je minimalan pad za 0,07 posto u odnosu na tjedan ranije kada je iznosio 162,8569 bodova.

8.6.

9.6.

10.6.

6.6.

7.6.

8.6.

9.6.

10.6.

vom ubrizgavanju više od dva bilijuna dolara svježeg novca u financijski sustav, američko gospodarstvo ne uspijeva zadržati trend rasta. Globalne ulagače dodatno brinu i podaci o padu njemačkog izvoza i uvoza. Dobra je vijest rast kineskog izvoza i uvoza u svibnju, ali uz rastući trgovinski višak koji je dostigao 13 milijardi dolara. Kako se zemlje OPEC-a opet nisu mogle dogovoriti o proizvodnim kvotama, očekuje se nastavak rasta cijene nafte. Sličan je trend i sa cijenom zlata koja je već debelo premašila 1500 dolara po unci.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE

165,1646 167,5166 155,1171 161,6870 162,7484

170,8340 204,1014 122,9608 141,0686 135,5631 191,6516 187,0728 200,7394 145,5664 123,5018 107,7207 111,6586 120,8966 171,3324 121,3774 108,7792

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3681, 13. lipnja 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 431,660 milijuna kuna

Đuro Đaković šlager tjedna Marko Repecki www.hrportfolio.com

roteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 132,053 milijuna kuna što Top 10 po prometu

Ingra d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Podravka d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Belje d.d. Petrokemija d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Dom Holding d.d. AD plastik d.d. Končar EI d.d.

je porast od 3,79 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 0,23 posto te je njegova posljednja vrijednost 2.275,04 boda, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.245,04 boda, što je po-

tjedna promjena +0,78% +0,80% -1,95% +18,06% +5,50% +4,49% +0,37% -7,51% -7,18% 0,00%

zadnja cijena 16,86 258,35 322,00 61,39 105,51 182,96 273,00 85,00 133,66 670,00

promet 16.378.407,65 15.013.371,21 10.453.009,92 10.277.728,74 8.010.479,50 5.689.200,72 5.436.625,29 4.703.673,94 4.667.634,36 3.553.381,05

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 132.053.281,30 kn

rast od 0,39 posto. Najviše se trgovalo dionicom Ingre kojom je ostvareno 16,378 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 16,86 kuna, što je porast od 0,78 posto. Uvjerljivo najveći porast imala je di10 dionica s najvećim rastom cijene Božjakovina d.d. IPK Osijek d.d. Atlas turistička agencija d.d. Transadria d.d. ZIF Quaestus nekretnine d.d. Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Genera d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Proficio d.d. Laguna Novigrad d.d.

onica Đuro Đaković Holdinga koja je porasla za 18,06 posto, a trgovanje je završila na 61,39 kuna uz promet od 10,277 milijuna kuna. Najveće padove među najtrgovanijima

tjedna promjena +65,79% +36,55% +32,43% +27,57% +24,73% +19,46% +18,35% +18,06% +17,90% +16,20%

zadnja cijena 199,00 25,03 19,93 855,99 49,89 10,99 71,00 61,39 22,99 12,41

promet 39.876,50 2.252,70 59,79 28.892,04 27.504,46 3.077,20 206.410,22 10.277.728,74 79.340,33 1.815.160,56

INVESTICIJSKI FONDOVI

Crobex10 (+1,45 posto). Najveći gubitnik kod dioničkih fondova bio je fond Platinum Global Opportunity kojem je vrijednost smanjena za -6,44 posto, a slijedi ga NFD Aureus US Algorithm s padom od 6,04 posto. Kod mješovitih fondova najveći dobitnik je

NFD Aureus Emerging Markets Balanced s porastom od 0,34 posto, a slijedi ga Allianz Portfolio s porastom od 0,14 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond ZB global kojem je vrijednost smanjena za 2,11 posto, a iza njega je HI-balanced s padom

od 1,09 posto. Najveći dobitnik kod obvezničkih fondova je ZB bond (+0,07 posto), dok je najveći pad zabilježio OTP euro obveznički (-0,63 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,07 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 2. do 9. lipnja 2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

96,0175

-1,01

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,7227 43,1794 8,1622 126,7400 12,4026 101,3800 105,5000 78,6793 158,5544 63,3600 88,9920 94,3923 95,3200 91,2391 101,6500 52,4873 60,6071 42,7945 25,8672 79,9244 49,4372 69,2234 71,4002 5348,4700 97,1662 13,4387 36,0700 47,1202 7,1745 54,8900 45,9953 80,8897 51,9901 447,0136 323,6119 93,8171 91,4500 310,5198 78,0100 124,9503 113,5432 10,5186 111,5157 101,2758 111,3710 10,3700

0,25 -0,26 -2,38 -2,24 -1,67 -1,75 -0,99 -0,34 -0,30 -0,75 -1,27 -1,62 -1,21 -1,01 -2,36 -1,61 -1,40 2,10 -2,93 0,26 -2,78 -0,44 -4,06 -2,24 -1,54 -6,44 -2,96 -1,86 0,35 -1,61 0,37 -2,45 -0,47 -1,10 -2,60 -1,01 -0,12 -2,16 0,68 -6,04 -0,01 -1,49 -1,52 -1,38 1,45 -1,60

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

zadnja vrijednost 2.275,04 1.245,04 97,54

imale su dionice Dom Holdinga i AD Plastika koje su pale za 7,51 odnosno 7,18 posto. Svih 10 najtr10 dionica s najvećim padom cijene

govanijih dionica imalo je promet veći od tri milijuna kuna, a sedam ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena

Jadran tvornica čarapa d.d. Hoteli Podgora d.d. Dubrovnik - Babin kuk d.d. Solaris d.d. Magma d.d. Zlatni rat d.d. HG Spot d.d. Lucidus d.d. Uljanik d.d. Finvest Corp d.d.

tjedna promjena +0,23% +0,39% -0,36%

-19,98% -19,56% -18,13% -14,97% -12,50% -12,10% -11,99% -11,26% -10,71% -9,39%

zadnja cijena 100,03 24,10 140,00 280,59 14,00 65,00 14,17 26,56 75,00 270,00

promet 700,21 4.458,21 42.199,40 30.583,76 581.711,53 1.300,00 409.025,63 23.992,05 17.100,00 74.980,36

*vijesti

Dvije trećine fondova u minusu Proteklog tjedna prevladavali su negativni rezultati, te je 61 od ukupno 92 fonda zabilježio pad vrijednosti udjela. Rezultati su se kretali u rasponu od -6,44 posto pa do +2,10 posto. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježili su AC Rusija (+2,10 posto) i VB

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

97,7800 86,5002

*Tjedna promjena [%] -1,14 -3,40

€ € kn € kn € kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

129,3100 141,2000 110,6942 9,9596 124,2749 151,5900 165,3855 104,5487 116,2746 8,1107 146,0025 78,6668 5,6965 69,9698 10,6866 119,0652 108,6300

-1,08 -2,11 -1,01 -1,09 -0,40 -0,50 -0,36 -0,60 -0,89 -0,93 -0,34 0,34 -0,86 -0,67 -1,06 0,14 0,08

€ € € € € kn € €

161,2200 11,7109 177,6600 131,6621 134,5700 166,7744 128,5412 125,1252

0,07 -0,13 0,01 -0,10 -0,05 0,02 -0,08 -0,63

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

133,7725 164,6177 141,1105 127,2109 146,8700 140,1400 140,6964 136,9499 125,2380 133,7356 124,0699 118,7230 11,4852 109,7733 10,8180 104,2136 107,2100 100,8739

0,04 0,04 0,03 0,04 0,03 0,04 0,05 0,05 0,01 0,03 0,02 0,06 0,05 0,05 0,05 0,07 0,04 0,03

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

Nexe izdao obveznice za 120 milijuna eura Nexe Grupa uspješno je izdala najveće korporativno izdanje obveznica u povijesti hrvatskog tržišta kapitala u visini od 120 milijuna eura, na 30 mjeseci uz kupon od 7,825 posto. Agent izdanja bio je Auctor. Obveznice su kupile brojne banke, mirovinski fondovi, investicijski fondovi, osiguravateljska društva te ostali institucionalni investitori. Nexe Grupa je u prva četiri mjeseca ove godine, unatoč još uvijek teškoj situaciji u građevinskom sektoru, ostvarila rast prihoda od 22,58 posto, na 312,4 milijuna kuna. Dobit prije kamata i poreza porasla je više od šest puta, na 30,9 milijuna kuna. Telegra dokapitalizira Dalekovod

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

Uprava Dalekovoda donijela je odluku o povećanju temeljnog kapitala sa 270,25 milijuna na 286,7 milijuna kuna, uplatom 164.753 nove dionice po cijeni od 245 kuna po dionici. Sve nove dionice u vrijednosti od oko 16,5 milijuna kuna uplatit će tvrtka Telegra iz Svete Nedelje, proizvođač inteligentnih sustava za upravljanje i kontrolu prometa na auto-

cestama i u tunelima. Ostali dioničari isključeni su iz kupnje dionica. Nove dionice daju ista prava kao i ostale redovne dionice Dalekovoda. Turisti na Visi potrošili 829 milijuna dolara Strani su turisti putem Visa kartica u Hrvatskoj 2010. godine potrošili 829,1 milijun dolara, prema podacima Vise. Njemačka je bila vodeće tržište za hrvatski turizam u 2010. godini, s potrošnjom od 80,7 milijuna dolara, što je porast od 10,1 posto u odnosu na 2009. godinu. Italija je prošle godine pala na treće mjesto po potrošnji sa 75,8 milijuna dolara, a na drugo mjesto izbili su gosti iz Velike Britanije s potrošnjom od 78,4 milijuna dolara. Slijede Norvežani sa 58,9 milijuna dolara i Francuzi sa 52,5 milijuna dolara. Imex banka: 12,1 milijun kuna dobiti Imex banka u prvih pet mjeseci ove godine bilježi dobit od 12,1 milijuna kuna, što je porast od 9,43 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ukupna aktiva u porastu je za 26,77 posto i iznosi 1,78 milijardi kuna. Depoziti bilježe porast od 25,65 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznose 1,42 milijarde kuna. Štednja građana čini 74 posto ukupnih depozita i porasla je za 33,52 posto. Ukupni prihodi veći su za 11,59 posto i iznose 61,2 milijuna kuna.

Lijepa naša

Sava VRATIMO SE SAVI! Savski sajam u Sisku Stari grad, 18. lipnja od 16 do 20 sati — organizacija u sklopu Lipanjskih susreta — bogat kulturno-umjetnic ˇki program uz nastup kulturno-umjetnic ˇkih društava savskog kraja — predstavljanje tradicijskih obrta, zanata i rukotvorina savskog kraja — degustacija tradicijskih jela i pic´a savskog kraja — obrazovno-zabavna radionica “Vidljivi i nevidljivi svijet u vodi” MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

R E P U B L I K A

H R V A T S K A