e-pv 3682 by NEstar

Arhitekti protiv Vlade Zakon o postupanju s nezakonitim zgradama toliko je loš da bi od njega trebalo posve odustati

Hrvati grade nuklearku Radnici tvrtke Đuro Đaković Montaža sudjeluju u izgradnji četvrte nuklearne elektrane u Finskoj

Made in Pitomača Obrtnici i poduzetnici iz Pitomače često u razvoju vuku jedni druge, a uspjeha tako imaju – sve više

AKTUALNO STR. 8

AKTUALNO STR. 5

PRIČA S RAZLOGOM STR. 12

3 6 8 2 3 6 8 3

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 20. lipnja 2011. Godina LVIII / Broj 3682/3683. www.privredni.hr

privredni vjesnik

POČINJE ŽETVA PŠENICE / MIROVINE: ODABRATI 1. ILI 2. STUP? / PREDSTAVLJANJA TVRTKI / STIL / HRWWWATSKA

PV ANALIZA: SLASTIČARSTVO

ZA PRAVE MAJSTORICE UVIJEK IMA POSLA Slastičara nam nedostaje, a čini se da nam manjka i autohtonih slastica >>10-11

N EBAG S O P RILO P N info EE onosi

work Što d rope Net u se E erpri

Ent

INTERVJU: MIRKO GRBEŠIĆ, GRUPA MEPAS Grupa Mepas je, u različitim većinskim omjerima, vlasnik Koestlina, Brodomerkura, Maraske, Saponije, Kandita... >> 6-7

KAKO SE EU BORI PROTIV KORUPCIJE

Više od pola Nizozemaca u nedavnoj je anketi izjavilo da su spremni potplatiti koga već treba ako im to osigurava korist >> 4 (EEN info)

POVRATAK ROBERTA KNJAZA rEPOrTaŽa

KarL Marx

Obamine pripreme za izbore

Zašto (ni)je bio u pravu

PUTOVaNJa

Grčki otoci i Italija

Za madeIN pišu: Feđa Vukić, Ljubo Jurčić, Božo Skoko, Ivan Hrstić

Hrvatski magazin broj 1

na 13ic2e! stran

U prodaji na kioscima tiska i slobodne dalmacije

Izbor iz PV prodaje! VODIĆ ZA RAZUMIJEVANJE POSLOVANJA S BANKAMA

INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ

SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

cijena

180,00 kn

90,00 kn

100,00

200,00

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ KOJ nakladnik: TIMpress format: m 165 x 234 mm opseg: 156 str.

cijena

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI n nakladnik: K KIGEN fo format: 1 170 x 240 mm oopseg: 2 292 str.

153,00 kn 170,00

cijena

269,00 kn 299,00

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

privredni vjesnik

Lijepa naša

Sava

cijena

180,00 kn 200,00

ZAKON O RADU s komentarima i tumačenjima

VRATIMO SE SAVI!

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

Savski sajam u Slavonskome Brodu pokraj stadiona uz Savu 1. srpnja od 16 do 24 sata – organizacija u sklopu tradicionalne brodske manifestacije „Fišijada” – predstavljanje tradicijskih obrta, zanata i rukotvorina savskoga kraja – degustacija tradicijskih jela i pića savskoga kraja – nastup Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO – zabavni program – obrazovno-zabavna radionica „Vidljivi i nevidljivi svijet u vodi”

cijena

261,00 kn 290,00

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

cijena

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

R E P U B L I K A

H R V A T S K A

90,00 kn

100,00

GRAD SLAVONSKI BROD TZ GRADA SLAVONSKOG BRODA

TURISTIČKA ZAJEDNICA I ŠPORTSKO-RIBOLOVNI SAVEZ BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

UVOD

www.privredni.hr Broj 3682/3683, 20. lipnja 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

pvinfo

Sljedeći broj Privrednog vjesnika izlazi 4. srpnja 2011.

ZSUZSANA HARGITAI, DIREKTORICA EBRD-a ZA HRVATSKU:

HRVOJE HORVAT, KOORDINATOR PROJEKTA SVJETSKE BANKE “KONTROLA ONEČIŠĆENJA U POLJOPRIVREDI”

Milijarde za obnovljivu energiju

Nitratna direktiva za spas naših voda

Tražimo nove projekte u Hrvatskoj i regiji, ispitujemo što je izvedivo, kako istražiti nove načine iskorištavanja energije, a sve s ciljem veće regionalne suradnje pri čemu se osobito zalažemo za veće promicanje investicija država. Već nekoliko godina EBRD izdvaja oko dvije milijarde eura godišnje u projekte održive energije i obnovljivih izvora u ovom području. Uložili smo oko 10 milijardi eura u ovoj regiji, a nastavit ćemo i dalje investirati.

BOŽICA MARKOVIĆ, DIREKTORICA SEKTORA ZA POLJOPRIVREDU HGK-a:

Perspektiva vinarstva u snažnijem brendiranju Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja podupiru hrvatske vinare u nastupima na vanjskim tržištima u cilju brendiranja Hrvatske kao vinske zemlje. Perspektiva hrvatskog vinarstva je u snažnijem brendiranju vina kako bi se na izvoznim tržištima naglasila njihova kvaliteta i autohtonost. Izvozni trendovi naših vina iz godine u godinu pomiču se prema višoj kategoriji i kvaliteti. Hrvatska vina postaju sve zanimljivija stranim tržištima koja traže posebnost i autohtone sorte, a posebno razvijenim tržištima s rastom prosječne potrošnje - poput Njemačke i Velike Britanije gdje vlada zasićenost najpopularnijim internacionalnim sortama.

ANTON KOVAČEV, PREDSJEDNIK UPRAVE HBOR-a:

Nužnost ulaganja u znanje Obrazovanje i usavršavanje u različitim interesnim područjima iznimno su važni za uspjeh pojedinca, institucija i društva, a brze promjene u okruženju u kojem živimo i radimo nameću nam nužnost stalnih ulaganja u stjecanje novih znanja i razvoj ljudskih potencijala. Sporazum Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Ekonomskog fakulteta u Rijeci omogućit će kvalitetniju razmjenu informacija i primjera iz teorije i prakse što će pridonijeti uspješnijem poslovanju obje institucije, kvalitetnijem obrazovanju mladih stručnjaka, a time i ukupnom razvoju hrvatskog gospodarstva. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Istraživanjima je povrđeno da u Hrvatskoj svaki treći bunar u područjima intenzivne poljoprivrede ima povećanu koncentraciju nitrata

rilagođavanje novim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi važan je proces s kojim su već neko vrijeme suočeni naši proizvođači. Skup novih mjera s normama u zaštiti okoliša, zdravlja ljudi i životinja poznat je i pod nazivom crosscompliance ili višestruka sukladnost. Važno mjesto u tome skupu zauzima često spominjana Nitratna direktiva. Zašto nam je toliko važna? Je li u pitanju birokratski hir ili ipak nešto više? Jedna od značajnih novosti u vrijeme ekspanzije poljoprivrede 1960ih godina bila su umjetna gnojiva koja su uskoro prešla u masovnu primjenu. Danas znamo da je gnojidba umjetnim gnojivima prilično površan način nadoknade hranjiva u tlu, veoma različit od prirodnih načina održanja plodnosti. Njihova dugoročna upotreba dovodi do smanjenja količine humusa – osnovne organske supstance tla, kao i do zakiseljavanja tla, erozije, nakupljanja teških metala u tlu i ispiranja dušičnih spojeva (nitrata) u podzemne vode. Prekomjerna i neselektivna primjena umjetnih gnojiva izrazito oštećuje finu strukturu živog

TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

tla: ono s vremenom postaje u biološkom smislu nefunkcionalno. Takvo tlo u intenzivnoj proizvodnji ne stiže se liječiti prirodnim postupcima, već se najčešće provodi još jača umjetna fertilizacija kako bi se kompenzirali proizvodni nedostaci. Time započinje negativna spirala koja je u samo pola stoljeća dovela do gubitka i do 50 posto humusa u istočnoj Slavoniji. Najveći izvor nitrata u vodi upravo su umjetna, mineralna gnojiva. U nas manji dio potječe i od stajskog gnoja, ali u ukupnom udjelu on je gotovo zanemariv. U određenoj mjeri onečišćenju mogu pridonijeti i tzv. točkasti izvori kao što su nea-

Kontrolu upotrebe nitrata morat ćemo povećati, ne zbog EU-a, nego zbog nas samih i budućih generacija dekvatno zbrinuti stajski gnoj i septičke jame. S obzirom na ukupne udjele i vrlo laku distribuciju u vodi, najvažniji i daleko najopasniji izvor nitrata upravo je gnojidba mineralnim gnojivima (tzv. raspršeni izvori).

Znamo da nitrati vrlo štetno utječu na zdravlje - odgovorni su za cijanozu kod male djece (sindrom plavih beba - blue baby syndrom), dovode do reproduktivnih problema, hipertireoidizma, utječu na pojavu dijabetesa. Metaboličkim procesima prelaze u nitrite koji su izrazito toksične tvari. Ovi pak u želucu dijelom prelaze u nitrozamine koji su jako kancerogeni. Najnovija saznanja potvrđuju sumnje da dugotrajna izloženost manjim dozama dovodi

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

do mutacija na kromosomima te različitih oblika raka. Prijašnjim istraživanjima povrđeno je da u Hrvatskoj svaki treći bunar u područjima intenzivne poljoprivrede ima povećanu koncentraciju nitrata. Temeljni akt Europske unije koji određuje način postupanja i preventivne mjere u gnojidbi je Nitratna direktiva. Kako bismo povećali osviještenost i prihvaćanje nužnih promjena, u sklopu projekta Svjetske banke Kontrola onečišćenja u poljoprivredi započeli smo s kampanjom analize bunarske vode po selima. Trenutačni nalazi ispitivanja ukazuju na priličan broj bunara s povećanim koncentracijama nitrata. Analiza je sada u početnoj fazi, a prve rezultate objavit ćemo u idućim tjednima. No možemo zaključiti da nove mjere, među kojima je i Nitratna direktiva, imaju dalekosežni zdravstveni pa čak i strateški značaj za Hrvatsku. I bez obzira na proces pristupanja Europskoj uniji, prije ili kasnije morali bismo ih primijeniti - zbog nas samih i budućih generacija. S druge strane, u pitanju je uglavnom jednostavan skup mjera koje će svaki iole ozbiljniji proizvođač s lakoćom primijeniti.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

HRVATSKI PRISTUPNI PREGOVORI

Komisija uvjerena u spremnost Hrvatske Europska komisija državama članicama EU-a nije predložila unošenje klauzule odgode ulaska Hrvatske u EU u slučaju problema s nezadovoljenim kriterijima, i to iz jednostavnog uvjerenja da je kandidatska zemlja spremna. Zbog toga u prijedlogu nema ni dodatnog monitoringa, osim uobičajenih mehanizama i analiza svakih pola godine. “Imamo solidne dokaze da će to biti slučaj s Hrvatskom, u suprotnom ni ne bismo predlagali ono što smo predložili”, rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso nakon susreta s predsjednikom Ivom Josipovićem u Bruxellesu prošlog petka. Europska komisija vidi cijelu proceduru i kao niz napora koji ne smiju usporiti, a još manje prestati. Smisao monitoringa, očito, jest održati pun reformski napon. Predsjednik Josipović ističe da je riječ o nepovrat-

( između 1,50 i 1,70 kn/kg aktualna cijena po kilogramu pšenice

OČEKIVANJA OD OVOGODIŠNJE ŽETVE PŠENICE

Rekordne cijene una nom procesu. “Nitko ne može vratiti kotač povijesti unazad niti otupiti borbu protiv korupcije jer su se naša stajališta, mentalitet, odnos ljudi prema kriminalu promijenili”, rekao je. Do summita EU-a 23. i 24. lipnja iskristalizirat će se jesu li stavovi EK-a prihvatljivi članicama. Pripreme summita odvijaju se tako da se sve uskladi prije liderskog okupljanja, kako bi čelnici 27 zemalja - uz datum pristupanja 1. srpnja 2013. godine - donijeli političku odluku o kraju pregovora. Više će se znati 20. lipnja na sastanku Vijeća ministara vanjskih i općih poslova u Luxembourgu – adresi presudnoj za sve korake Hrvatske na putu pristupanja. (L.S.N.)

UDRUGA PROMINS

Pravednije podijeliti prihode od koncesija

Koncesijske naknade za eksploataciju mineralnih sirovina previsoke su za tvrtke koji se bave tim poslom, a preniske za jedinice lokalne samouprave na čijim se područjima nalaze kamenolomi i druga eksploatacijska polja. To su neki od zaključaka prošlotjednog okruglog stola udruge koncesionara Promins, kojim se želi potaknuti javna rasprava o drukčijoj raspodjeli prihoda od koncesija. Država je sada najveći dobitnik, proizlazi iz analize Miralema Alečkovića, načelnika Općine Hlebine. Na primjeru kamenoloma iz svoje općine, Aleč-

Privredni vjesnik Broj 3682/3683, 20. lipnja 2011.

ković je pokazao da najveću štetu od obavljanja te djelatnosti trpi lokalna zajednica (buka, kamionski promet na cestama, nagrđivanje krajolika), dok od ukupnih prihoda koji se uberu od koncesionara općinama pripadne manje od 20 posto - ni izdaleka dovoljno da se nadoknadi počinjena šteta. I koncesionari su spremni podržati pravedniju raspodjelu, a voljeli bi da rasprava završi dodatnim smanjenjem i dalje previsokih naknada. Promins je svojim zalaganjem ipak pridonio jednoj olakšici za koncesionare: nove, snižene koncesijske naknade plaćat će se u zadnja tri kvartala ove godine, dok će stare, skuplje tarife, vrijediti samo za prvi kvartal. Zbog kašnjenja u donošenju uredbe o jeftinijim tarifama prijetila je opasnost da više cijene vrijede cijelu godinu. (I.V.)

Trenutačna cijena pšenice definitivno je najviša koja se u vrijeme žetve pojavila još upozoravaju kako će o prinosima u konačnici odlučiti vrijeme, a o cijenama burze u Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

oljoprivrednici, otkupljivači, proizvođači sjemena i stručnjaci prilično su složni u ocjeni kako se ova godina neće pamtiti po rekordnim urodima ozimih kultura. Prošle godine zasijano je 15 posto manje ječma, izvan optimalnih rokova i bez primjene odgovarajućih agrotehničkih mjera, a posegnulo se i za sjemenskim rezervama. Slično vrijedi i za pšenicu koje je, prema procjenama, prošle godine na razini Hrvatske posijano između 100.000 do maksimalno 120.000 hektara, čak 50.000 hektara manje nego inače. K tome, očekuje se ispodprosječan urod zrna. Svi ti, relativno loši pokazatelji ipak nisu nikakav znak za uzbunu u smislu da će Hrvatska ostati bez dovoljnih količina pšenica za svoje potrebe. Naime, naša godišnja potrošnja je negdje između 540.000 i 550.000 tona, a to se može ostvariti na ovoj procijenjenoj količini zasijanih površina. Sijana čak i jara pšenica K tome, krajem prošle i početkom ove godine zabilježeni su brojni primjeri netipične sjetve. Relativno dobri vremenski uvjeti u prosincu, pa čak i u siječnju, iako je to daleko od optimalnih agrotehničkih rokova, omogućili su veći interes za pšenicu. Čak se dogodilo da su zasijane i određene količne površina pod jarom pšenicom. Takvom interesu proizvođača za

pšenicu pogodovala su i događanja na svjetskom tržištu koja su rezultirala rekordno visokom cijenom pšenice od čak 2,20 kuna po kilogramu početkom godine. Naravno, u međuvremenu je ta cijena na svjetskim burzama znatno pala, ali je još uvijek ostala na prilično visokoj razini. Kad je riječ o očekivanoj otkupnoj cijeni pšenice, voditelj odsjeka za poljoprivredu HGK-Županijske komore u Osijeku Ernest Nad kaže kako treba očekivati ozbiljnije razgovore. Već sada postoje primjedbe

Troškovi skladištenja su veliki i seljaku se ne isplati davati pšenicu na skladištenje, ističe Antun Laslo i Žitozajednice kao i nekih gospodarskih subjekata koji ne žele prihvatiti određena pravila igre jer smatraju da se ona više odnose na državu ako se ona javlja kao otkupljivač pšenice, a ne na one koji se u tom poslu javljaju prema tržišnim pravili-

Opasna pšenica koja nikome ne treba A, što će biti s onima koji su sijali tzv. tavanušu, sjeme koje nije prošlo nikakve tretmane? Koga će ta pšenica zanimati? “U principu, baš nikoga. To je vrlo opasna pšenica. Ono što znam jest činjenica da mi ni od koga nećemo kupiti ni jedan kilogram pšenice ako proizvođač nema potvrdu da je preuzeo deklarirano sjeme. Sve drugo neka prodaju kome znaju, jer to je potpuno neupotrebljiva pšenica. Ona nije niti za stočnu hranu. To je praktično neupotrebljiva roba”, poručuje Drago Šurina iz Granolia.

ma igre. Konkretno, ako je riječ o dva gospodarska subjekta, smatraju kako su to pitanja njihovih internih dogovora u kojima će utvrditi standarde i visinu otkupne cijene. U tome će bitnu ulogu imati i dinamika isplate jer će proizvođači pšenice, osobito mali proizvođači, tražiti jasnija pravila igre s poznatim rokom isplate i s utvrđenim tzv. zavisnim troškovima. Nema plaćanja bez faktura A kada o cijeni pšenice roda 2011. pitate one koji će je otkupljivati i prerađivati, onda stižu puno oprezniji odgovori. Tako Drago Šurina iz tvrtke Granolio, koja će otkupiti približino četvrtinu ovogodišnjeg hrvatskog uroda pšenice, naglašava kako će se cijena i ove godine formirati na bazi burzi koje kontroliraju tržište pšenice, a to je mađarska burza u Budimpešti, te burza u Parizu. “Osim

www.privredni.hr Broj 3682/3683, 20. lipnja 2011.

( max 120.000 ha

posijano prošle godine u čitavoj Hrvatskoj

( oko 120 milijuna USD robna razmjena Finske i Hrvatske prije krize

ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA NA SJEVERU EUROPE

atrag 20 godina od 1991. godine. Poljoprivrednici očekuju prosječan prinos te Budimpešti i Parizu Umjesto hrane, uzgajaju poticaje! “Tamo gdje je sijano normalno sjeme, gdje su poštivani agrotehnički rokovi i primjenjivane sve potrebne mjere, može se očekivati prosječan prinos. No, to nije specifično hrvatski problem ove godine. Pšenice nema ni izvan Hrvatske jer su i Srbija i Mađarska posijale prošle godine gotovo dvostruko manje površine od uobičajenih. Međutim, kod nas već dulje vrijeme postoji problem u tome što se dio proizvođača, umjesto proizvodnjom hrane, bavi proizvodnjom poticaja”, smatra Milutin Bede s osječkog Poljoprivrednog fakulteta.

toga, uvijek se orijentiramo prema našim susjedima koji su veliki proizvođači pšenice, a to su prije svega Mađarska i Srbija, odnosno Vojvodina”, kaže Šurina. “Konkretno, sadašnja cijena prema svim burzovnim kriterijima kreće se između 1,50 i 1,70 kuna po kilogramu. Međutim, danas je to teško izrijekom tvrditi jer stalno se događaju promjene. Recimo, kiše koju su početkom lipnja zabilježene na europskim prostorima sigurno će zadržati rast cijene na tom području. Što se pak prinosa tiče, struka koja je stalno na terenu, smatra kako ćemo imati prosječan prinos. Ništa specijalno, ali niti ništa jako loše”, zaključuje Šurina. Kada je o postupku otkupa riječ, što itekako zanima sve, a osobito male proizvođače, u Granoliu tvrde kako su preko banaka osigurali kreditna sredstva i proizvođači će vrlo brzo dobiti svoj novac, a

to znači odmah po prezentaciji potrebnih dokumenata i faktura. ”Sve je sada pitanje samih proizvođača, odnosno seljaka. Jer, ne možemo nekome nešto platiti ako nam nije isporučio fakturu. Ovisi, dakle, o seljacima koliko će oni biti zadovoljni formiranom cijenom. Međutim, valja znati da je ova cijena definitivno najviša cijena koja se u vrijeme žetve pojavila još od 1991. godine. Radi se o cijeni između 1,50 i 1,70 kuna

U Žitozajednici smatraju da se pravila igre više odnose na državu ako se ona javlja kao otkupljivač pšenice

po kilogramu. Međutim, u svemu tome postoji i veliki strah prerađivača budući da se ta visoka cijena na svjetskim burzama može i srušiti”, upozorava Drago Šurina. Zabrinjava model i standard otkupa Još oprezniji u prognozama predstojeće žetve su seljaci proizvođači pše-

nice. Kako je za Privedni vjesnik izjavio Antun Laslo, poljoprivrednik iz Đakovštine i predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, još je uvijek teško govoriti o tome kakva će biti aktualna žetva. Naime, priroda u poljoprivrednoj proizvodnji još uvijek ima zadnju riječ, a to su početkom lipnja na svojoj koži neposredno osjetili proizvođači s područja Đakovštine kada ih je pogodila ledotuča. Stoga je još uvijek teško govoriti o mogućim prinosima. Laslo smatra kako sada ne bi trebalo izlijetati s nekim konkretnim cijenama budući da se radi o vrlo dinamičnom tržištu. “Sada više zabrinjava model i standard otkupa. To znači vlaga i lom zrna. Ne postoji jedinstveni europski standard nego svaka zemlja donosi svoje kriterije, ali naši otkupljivači za sada ne žele ništa mijenjati. Pri tome, seljak nema izbora. Troškovi skladištenja su veliki i seljaku se ne isplati davati pšenicu na skladištenje. Bilo bi bolje kada bi se seljaci bolje organizirali i kada bi kroz zadruge imali vlastite silose. Nažalost, kod naših seljaka je to još uvijek nespojivo”, zaključuje Antun Laslo.

HRVATI GRADE NUKLEARKU U FINSKOJ Finska je zemlja vrhunske konkurentnosti, s ekonomijom zasnovanom na znanju. Veoma je svjesna potrebe da se zaštiti prirodni okoliš, pa se zbog svega toga i ne boji nuklearne energije Igor Vukić vukic@privredni.hr

adnici tvrtke Đuro Đaković Montaža sudjeluju u izgradnji četvrte nuklearne elektrane u Finskoj. Tehnološka suradnja hrvatskih i finskih tvrtki i stručnjaka ima velike mogućnosti, rečeno je na prošlotjednom poslovnom Hrvatsko-finskom seminaru održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Finsku delegaciju od 15

duzetnicima i građanima Hamilo je poručio kako finsko iskustvo pokazuje da članstvo u EU-u svojim koristima bitno nadmašuje određene nedostatke. Nanotehnologija iz Zagreba Finska i Hrvatska već surađuju na području nanotehnologije. Institut Ruđer Bošković i finski istraživački centar na sveučilištu Yjvaskyla prošle su godine u Dubrovniku organizirali Prvu ljetnu ško-

trije, tvrtke koja je Hrvatskoj prodala tehnologiju izrade borbenih oklopnih vozila. Mnogo se očekuje od dodatnih, tzv. offset poslova, koji prate takve ugovore iz vojne sfere. Sve bolja suradnja je i na području turizma: prošle godine došlo je 27.000 finskih turista, 10 posto više nego godinu ranije. Robna razmjena između Finske i Hrvatske bila je prije krize oko 120 milijuna dolara. Hrvatski izvoz je u tome dosegnuo

lu nanoznanosti i nanotehnologije. Finska agencija za financiranje u području tehnologije i inovacija (TEKES), iskazala je interes za suradnju s hrvatskim istraživačkim institucijama i proizvodnim tvrtkama. Preko TEKES-a se može doći i do partnera u finskim tvrtkama. U finskoj delegaciji bili su i predstavnici Pa-

oko 20 milijuna dolara, a s finske strane oko 10 milijuna dolara otpada na Nokijine prijenosne telefone i drugu telekomunikacijsku opremu. Robna razmjena opet raste jer se oporavljaju finska ekonomija i izvoz, koji podupire Finpro, agencija sa 3500 zaposlenih, s podružnicama u 40 zemalja svijeta.

Finsko iskustvo pokazuje da članstvo u EU-u svojim koristima bitno nadmašuje određene nedostatke

članova predvodio je Esko Hamilo, podtajnik za gospodarstvo u Ministarstvu vanjskih poslova Finske. S hrvatske strane sudjelovali su predstavnici 25 poduzeća i institucija. Finska je zemlja vrhunske konkurentnosti, s ekonomijom zasnovanom na znanju. Veoma je svjesna potrebe da se zaštiti prirodni okoliš, pa se zbog svega toga i ne boji nuklearne energije. Prema riječima podtajnika Hamila, prilike za suradnju postoje i u razvoju softvera, šumarstvu, metaloprerađivačkoj industriji, brodogradnji i drugim područjima. Hrvatskim po-

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3682/3683, 20. lipnja 2011.

( gotovo 1:1

sadašnji omjer zaposlenih i umirovljenika

RAZAPETI IZMEĐU DVA (MIROVINSKA) STUPA

( 8 uspješnih tvrtki objedinjuje Grupa Mepas

MIRKO GRBEŠIĆ, VLASNIK GRUPE MEPAS

DOZVOLIMO IZBOR Prvi PRI UMIROVLJENJU

korak: jaka i

Svi mi moramo ostvariti puno veće količine u proizvodnji i prodaji unutar Grupe Mepas

Većina bi sada mogla izabrati povratak u prvi stup, a to znači da će oko 70 posto ljudi pogriješiti i imati manju mirovinu, kaže Dubravko Štimac

e tjerajmo dobrovoljne članove mirovinskih fondova da sada donose odluku o ostanku ili povratku u prvi mirovinski stup jer će uslijed neracionalne hajke na drugi mirovinski stup, većina izabrati povratak u prvi stup, a to znači da će vrlo vjerojatno oko 70 posto ljudi pogriješiti i ubuduće imati manju mirovinu. Radije dozvolimo ljudima da izbor naprave pri umirovljenju jer to je najbolje za ljude, a državu neće značajno koštati”, upozorio je Dubravko Štimac, predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima HGK-a, na okruglom stolu magazina Banka i Instituta za javne financije Razapeti između dva stupa koji je prošli tjedan održan u Zagrebu. Dodao je kako se svi oni koji misle raditi do 65 godina života ne bi trebali vraćati u prvi mirovinski stup jer izračuni pokazuju da će čak i oni sporni članovi (koji su u drugi stup ušli nakon 40 godina) imati veću mirovinu ako ostanu u drugom stupu. Sve opcije otvorene Upozorenje je stiglo nakon što je Povjerenstvo koje u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva priprema mirovinsku reformu, odlučilo dati prijedlog da oko 130.000 budućih umirovljenika bira žele li ostati u drugom stupu ili se vratiti u sustav generacijske solidarnosti. Taj izbor imali bi oni koji su 2002. bili stari između 40

i 50 godina i mogli birati žele li ući u drugi stup. Druga će mogućnost vrlo vjerojatno biti da budući umirovljenici o povratku u prvi stup mogu odlučiti u trenutku umirovljenja, ako im to tada bude povoljnije. Rasprave se, uglavnom, još vode i nijedan prijedlog nije konačan dok ga ne usvoji Vlada.

U Hrvatskoj je 1950-ih za jednog umirovljenika radilo šest zaposlenih Štimac je podsjetio i kako je mirovinskim fondovima ušteđeno 38 milijardi kuna, te da je prosječni prinos fondova lani bio 8,63 posto, što je više od cilja s početka mirovinske reforme (dva posto iznad inflacije), i više od primjerice austrijskih i njemačkih fondova koji su imali prinos od 6,6 i pet posto. Rekao je kako ne stoje optužbe za visoke naknade mirovinskih fondova jer su one među najmanjima u svijetu. Iznose 0,8 posto (ulazna naknada) i 0,5 posto (upravljačka naknada), a manje naknade od hrvat-

skih imaju samo u Švedskoj, Boliviji i Čileu. Lako je bilo prije Istodobno, kako je rekla Elaine Fultz, nezavisna konzultantica o mirovinskom osiguranju i bivša direktorica Ureda Međunarodne organizacije rada za Istočnu Europu, te naknade su u Poljskoj iznosile 8,7 posto, a u Mađarskoj 7,1 posto. Ona je govorila i o problemima u mirovinskim sustavima tih zemalja, a koji su izazvani pogrešnim odlukama vlada (u Mađarskoj je drugi stup nacionaliziran, a u Poljskoj su smanjeni doprinosi). Zaključila je kako je “povećanje produktivnosti jedini način da sve manje brojno stanovništvo u radnoj dobi financira sve veću populaciju umirovljenika, bez obzira o kojem je kapitaliziranom sustavu riječ”. A o kolikom je zapravo problemu riječ, govori i podatak koji je iznio Štimac. U Hrvatskoj je pedesetih godina prošlog stoljeća za jednog umirovljenika radilo šest zaposlenih, osamdesetih četiri zaposlena, a danas je omjer gotovo jedan naprama jedan. (J.F.)

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

osanskohercegovački poduzetnik Mirko Grbešić iz Širokog Brijega putem svoje Grupe Mepas ima golem utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Naime, Mepas je u različitim većinskim omjerima vlasnik bjelovarskog Koestlina, splitskog Brodomerkura, zadarske Maraske, osječke Saponije, a nedavno je od poduzetnika Marka Pipunića kupio i osječku tvornicu čokolade Kandit. Već ranije ste imali doticaje s tvrtkom Kandit. Koji je konkretan povod za kupnju Kandita? - Naša suradnja s Kanditom traje preko 15 godina. Mepas je ekskluzivni distributer Kandita za tržište Bosne i Hercegovine i odnos nam je u tom segmentu zaista odličan. Koestlin i Kandit su dva apsolutno kompatibilna programa koji se asortimanski nadopunjuju i koji ovakvim udruživanjem imaju višestruke obostrane koristi. Kandit je uvijek imao potencijal, kvalitetne i prepoznatljive proizvode, međutim nije uvijek imao dovoljno snage da ih pozicionira na odgovarajući način i iskoristi taj potencijal. Ulaskom u našu grupu dobit će snagu koja će mu omogućiti da se tran-

sformira u jednu modernu tvornicu, s jakim brendovima i jakom tržišnom pozicijom. U kakvom se stanju zatekli Kandit? - Situacija u Kanditu odgovara našim očekivanjima. Postoji puno prostora za napredak i poboljšanje poslovanja u svakom smislu. Trenutačno se analiziraju svi segmenti poduzeća, a nakon te analize

U blizini Osijeka planiramo izgraditi modernu tvornicu koja će odgovarati našim ambicijama s Kanditom definirat će se konkretna strategija nastupa na tržištu, odnosno strategija ukupnog poslovanja. Kandit i njegovi proizvodi nisu bili adekvatno marketinški praćeni zadnjih godina, tako da će nam prioritet biti vraćanje prepoznatljivosti, ulaganje u brend i zauzimanje odgovarajuće tržišne pozicije. Prema dostupnim inoformacijama, kupili ste sve što se tiče Kandita osim prostora u kojem tvrtka djeluje. Kakvi su daljnji planovi? - S dosadašnjim vlasnikom smo dogovorili aranžman u kojem imamo rok

Što je Grupa Mepas? - Mepas Grupu čine tvrtke: Saponia Osijek, Koestlin Bjelovar, Maraska Zadar, Brodomerkur Split, Kandit Osijek i Mepas HR, dok se u Bosni i Hercegovini nalazi distributerska kuća Mepas BiH, te tvornica metalnih konstrukcija Metalac iz Širokog Brijega. Grupa ukupno zapošljava preko 2600 ljudi i u prošloj je godini ostvarila 360 milijuna eura godišnjeg prihoda.

od tri godine za preseljenje na neku od lokacija u blizini Osijeka. Planiramo izgraditi modernu tvornicu koja će aposolutno odgovarati svim zahtjevima tržišta i našim ambicijama s Kanditom. Situacija za konditorske proizvođače u Hrvatskoj nije sjajna. U najslađoj industriji stanje je i te kako gorko, tvrde upućeni. Što bi moglo biti rješenje ove apsurdne situacije u kojoj domaći proizvođači rade visokokvalitetne, prepoznatljive proizvode koje uspješno izvoze, a istodobno na hrvatskom tržištu prevladavaju strani, nerijetko manje kvalitetni proizvodi? - Kompletan konditoraj je suočen s velikom konkurencijom stranih proizvođača, padom kupovne moći i ukupne potrošnje, te rekordno visokim cijenama ulaznih sirovina. U toj situaciji je teško očekivati neke zavidne rezultate. Mišljenja sam da se rješenje trenutačne situacije mora tražiti prvenstveno u samom poduzeću, jer bez obzira na teško okruženje moramo biti efikasni i otkloniti sve unutarnje nedostatke. Ako ne postoji temelj unutar poduzeća za postizanje konkurentnosti, onda nikakva pomoć sa strane ne može biti dugoročno rješenje. Država treba koristiti sve one mehanizme koje koriste ostale države da bi zaštitile domaću proizvodnju, a

www.privredni.hr Broj 3682/3683, 20. lipnja 2011.

( više od 2600 ljudi ( 360 mil € zaposleno u Grupi Mepas

lanjski prihod Grupe

SVJETSKA BANKA ZA POBOLJŠANJE INFRASTRUKTURE

Teretnim vlakom do Istanbula za 35 sati

stabilna pozicija u regiji ako želimo opstati, a za to su dobar preduvjet sinergijski efekti koje želimo postići mi unutar poduzeća konstantno moramo raditi na povećanju konkurentnosti. Također treba stalno ukazivati na značaj korištenja domaćih proizvoda jer je očito da kod nas ta svijest nije baš na nekom nivou, za razliku od ostalih ze-

malja koje prepoznaju, cijene i posebno vrjednuju domaće proizvode. Pored Kandita, u Hrvatskoj ste vlasnik bjelovarskog Koestlina i zadarske Maraske. Kako u tom kontekstu vidite potencijalne sinergijske efekte tih prehrambenih djelatnosti? - Sinergijski efekti su mnogobrojni, počevši od ušteda u nabavi, logistici, do razmjene znanja, jače tržišne pozicije, otvaranja novih tržišta... Kandit je nova članica Grupe i normalno je da će sve naše tvrtke, a posebno Koestlin i Maraska, učiniti sve što je potrebno da se Kandit dovede na željenu razinu kada je u

Trgovina, ali i proizvodnja Kao i mnogi današnji ugledni poduzetnici, i Vi ste započeli s trgovinom. I danas se njome bavite, međutim, sudeći prema vlasničkom portfelju, itekako veliki značaj pridajete proizvodnji i stvaranju novih vrijednosti. Otkud takva orijentacija? - Mepas se u početku bavio isključivo trgovinom. Bili smo između ostalog distributer Saponije, Koestlina i Kandita za područje Bosne i Hercegovine prije nego što smo vlasnički ušli u te tvrtke. Dobro smo poznavali sve potencijale koje te tvrtke imaju, a kad se ukazala mogućnost, odlučili smo se na ulazak u vlasničku strukturu - prvo Saponije, a onda Koestlina, Maraske, te na kraju Kandita. pitanju organizacija, proizvodnja i tržišna pozicija. Kako se u tu poslovnu priču uklapa osječka Saponia i splitski Brodomerkur? - Saponia nema isti asortiman, ali ima iste kupce, iste poslovne procese i mora dati veliki doprinos u marketinškom, organizacijskom, logističkom i svakom drugom smislu. Saponia u svakom slučaju može biti putokaz za sve naše tvrtke koje se bave proizvodnjom i prodajom roba široke potrošnje. Brodomerkur se bavi nekim drugim robama, koje nemaju toliko doticaja s Kanditom, tako da je mogućnost sinergije manja u odnosu na ostale članice Grupe. Neki ekonomski stručnjaci zagovaraju tezu kako je za hrvatske proizvođače najvažnije i najrealnije osvajanje tr-

žišta zemalja bivše Jugoslavije. Je li to dovoljno? - Slažem se da je najlogičniji put prvo ‘pospremiti’ domaće i regionalno tržište. Potrošači iz zemalja bivše Jugoslavije prepoznaju naše proizvode, imaju naviku potrošnje i poznaju kvalitetu tih pro-

Država treba koristiti sve one mehanizme koje koriste ostale države da bi zaštitile domaću proizvodnju izvoda. Na tim tržištima nema velikih jezičnih barijera, manji su troškovi transporta, lakše je marketinški pratiti proizvode i jednostavno je ekonomski isplativije glavninu snaga usmjeriti na ta tržišta dok na njima ima prostora za rast. S druge strane, svi mi moramo ostvariti puno veće količine u proizvodnji i prodaji ako želimo opstati, a to ne ide bez iskoraka u treće zemlje. Prvi korak treba biti jaka i stabilna pozicija u regiji, a drugi korak osvajanje ostalih tržišta.

Vrijeme putovanja željeznicom od Ljubljane do Istanbula moglo bi se prepoloviti, odnosno, skratiti za 25 sati, ako se provedu odgovarajuće reforme, tvrdi se u izvješću Svjetske banke koje je prošli tjedan predstavljeno u Zagrebu. Pokusnoj kompoziciji Bosphorus Europe Express, natovarenoj kontejnerima, trebalo je 2009. godine 35 sati od Ljubljane do Istanbula, no sada je uobičajeno da se tih 1577 kilometara prelazi za više

od 60 sati. Vlak prolazi kroz pet država, osam puta mijenja lokomotive, nailazi na različite sisteme elektronapajanja, a 200 kilometara pruga ima samo jedan kolosijek. Osim tehnoloških poboljšanja i ujednačavanja, stručnjaci Svjetske banke smatraju da je važno do kraja provesti prometne preporuke Europske unije i željeznička poduzeća više poslovno orijentirati. Vasile Olievschi, glavni stručnjak Svjetske banke za željeznicu u ovoj regiji, ocjenjuje da novac treba upotrijebiti za poboljšanje infrastrukture i usluga, a ne za podupiranje neučinkovitih državnih željeznica, opterećenih prevelikim brojem zaposlenih i zastarjelom praksom rukovođenja. (I.V.)

ŽELJEZNICAMA TREBA 25 MILIJARDI KUNA

Croatia Airlines u gubitku Hrvatska bi se u prometnoj strategiji trebala maksimalno preorijentirati na željeznicu, u koju treba uložiti bar 25 milijardi kuna u idućih 20 godina, istaknuto je na okruglom stolu o prometnoj infrastrukturi u sklopu treće konferencije Novi model rasta hrvatskog gospodarstva. U prvoj fazi trebalo bi investirati dvije milijarde kuna u prugu Rijeka-Zagreb, isti iznos u prugu Dugo Selo-Novska, a oko 870 milijuna kuna u zagrebačko prometno čvorište koje bi funkcioniralo kao suha luka Rijeke. Prema računici Tomislava Josipa Mlinarića s Fakulteta prometnih znanosti, tako bi se prijevoz robe na riječkom pravcu povećao na 13 milijuna tona, a sada iznosi oko šest milijuna, od čega samo četvrtina ide željeznicom. Hrvatsko tržište zračnog prijevoza danas vrijedi 450 milijuna eura, a do 2030. vrijedit će najmanje milijardu eura, ustvrdio je pred-

sjednik Uprave Croatia Airlinesa Srećko Šimunović. Croatia Airlines (CA) već danas ima čak 85 konkurenata, a u 10 godina skupio je gubitak od 350 milijuna kuna. U isto vrijeme su hrvatske zračne luke ostvarile dobit od 600 milijuna, a nacionalni prijevoznik im donosi 40 posto prometa. Iako CA dobiva državne poticaje za domaće linije, taj je iznos znatno manji od članarine koju plaća Hrvatskoj turističkoj zajednici. Šimunović se zato pita kad će se napokon bolje regulirati odnosi u sustavu zračnog prijevoza i predlaže model zajedničkog holdinga. Ne riješi li se taj problem, Šimunović se pribojava da će CA završiti kao nacionalni brodski prijevoznik Croatia Line – u stečaju. (D.Ž.)

AKTUALNO

*vijesti Novi mandat Fröhlichu Gospodarsko vijeće Komore Zagreb na prošlotjednoj sjednici za predsjednika Vijeća, a ujedno i Komore Zagreb, u mandatnom razdoblju od 2011. do 2015. jednoglasno je izabralo Zlatana Fröhlicha koji je tu dužnost obnašao i u protekle četiri godine. Fröhlich je istaknuo da je Komora Zagreb servis i partner poslovnom sektoru te da će se njene aktivnosti i dalje provoditi sukladno interesu članica i njihovim inicijativama, posebice u pogledu tržišne promocije i edukativnih programa. Za vozila 300 milijuna kuna Državne institucije su u 2010. utrošile gotovo 300 milijuna kuna za nabavu vozila ukupne mase do 3,5 tona, što je povećanje od približno 30 posto u odnosu na godinu ranije. Od toga, više od pola ili oko 170 milijuna kuna utrošio je Ured za središnju javnu nabavu Vlade. Najuspješniji ponuditelj bila je Zajednica ponuditelja SG Leasing i ALD Automotive koja je s državom sklopila ugovore u iznosu od gotovo 100 milijuna kuna ili

33 posto ukupne vrijednosti nabave. Analizu nabave vozila ukupne mase do 3,5 tona provela je tvrtka Briefing e-servisi. Trgovinski atašei u Splitu, Omišu i Trilju U prostoriji i u organizaciji HGK-Županijske komore Split održan je sastanak gospodarstvenika s novoizabranim atašeima pri hrvatskim veleposlanstvima u Milanu, Beču, Münchenu, Ljubljani i Chicagu. Sudionici sastanka obišli su i tvornicu trikotaže Galeb iz Omiša te gospodarsku zonu Čaporice Trilj. Cilj posjeta bio je dati uvid u mogućnosti i izvozni potencijal tvrtki zbog što bolje prezentacije u zemljama u kojima će atašei u iduće četiri godine obavljati svoje dužnosti.

Privredni vjesnik Broj 3682/3683, 20. lipnja 2011.

( 150.000 bespravnih objekata moglo bi se legalizirati novim zakonom

PROSTORNO PLANIRANJE I BESPRAVNA GRADNJA

DIJAGNOZA DOBRA, TERAPIJA POGREŠNA Arhitekti podržavaju investicije, ali smatraju da bi se ubrzanje procedure prije postiglo efikasnijim radom državne uprave i bržim rješavanjem imovinsko-pravnih sporova Drago Živković zivkovic@privredni.hr

brzanje postupka izdavanja dozvola, otvaranje šireg prostora za investicije i konačno rješavanje višedesetljetnog problema bespravne gradnje temeljni su ciljevi dvaju prijedloga zakona koje je Vlada usvojila početkom lipnja. Dijagnoza je ispravno postavljena, ali odabrana je posve pogrešna terapija, smatraju arhitekti okupljeni u Hrvatskoj komori arhitekata (HKA) i Udruženju hrvatskih arhitekata (UHA). Prijedlog izmjena Zakona o prostornom uređenju i gradnji tako neće ispuniti zadani cilj ubrzanja procedura, a predloženi Zakon o postupanju s nezakonitim zgradama toliko je loš da bi od njega trebalo posve odustati, tvrde arhitekti. Iz niza primjedbi na izmjene Zakona o gradnji predsjednik HKA Tomislav Ćurko-

vić tako izdvaja slabljenje zaštite obalnog pojasa i nejasne odredbe o etažiranju u turističkim zonama koje izazivaju bojazan da će se te zone pretvoriti u stambena geta za bogate.

Pozitivno je uvođenje u zakon pravilnika o cijenama usluga arhitekata Arhitekt Niko Gamulin u tom je pitanju mnogo oštriji: za njega predložene odredbe o etažiranju otvaraju prostor za pljačku zemljišta uz obalu. Korak unatrag Dogodit će nam se Palma de Mallorca, u svakoj uvali će izrasti zone privremenog i stalnog stanovanja bez socijalnih sadržaja i pod upravom turističkih kompanija koje će parazitirati na infrastrukturi lo-

kalne zajednice, upozorio je Gamulin. Ćurković smatra lošim i predloženo ukidanje nadležnosti resornog ministarstva u izradi prostornih planova, kao i ukidanje povjerenstava za arhitektonsku uspješnost projekata. Ako prijedlog ostane u ovom obliku, za Ćurkovića će to biti jasan korak unatrag u sustavu gospodarenja prostorom. Ipak, nalazi i nekoliko pozitivnih izmjena, ponajprije uvođenje u zakon pravilnika o cijenama usluga arhitekata, jer su one tijekom recesije pale za čak pet puta. Cjenik nije samo poslovni interes arhitekata, tvrdi predsjednik UHA-e Hrvoje Hrabak, nego je i javni interes, jer su jeftini projekti u pravilu i loši projekti. Hrabak smatra da se u pripremi izmjena puno više slušalo investitore i developere, a ne arhitekte, iako i arhitekti podržavaju investicije. Uvjereni su, međutim, da bi se ubrzanje

procedure prije postiglo efikasnijim radom državne uprave i bržim rješavanjem imovinsko-pravnih sporova. Dosadašnji zakon, njihovo je iskustvo, sasvim je dobro funkcionirao u nekim dijelovima Hrvatske, a u nekima nije, što znači da je problem i u lokalnoj samoupravi. Duboko antieuropski Drugi sporni zakon, poznatiji po neformalnom nazivu zakon o legalizaciji bespravne gradnje,

Zbog nejasnih odredbi turističke zone mogle bi se pretvoriti u stambena geta za bogate

za Hrvoja Hrabaka je duboko antieuropski. Njime je, naime, izjednačen postupak legalizacije za be-

spravne objekte koji su u skladu s prostornim planovima i one koji nisu, bez obzira na vrstu objekata. Tako se država može dovesti u situaciju da legalizira objekte građene u poplavnim područjima i time preuzme obvezu zaštite od poplave objekata koji nisu ni smjeli biti izgrađeni. Nije svejedno je li bespravni objekt nastao iz socijalnih razloga, je li riječ o investiciji koja zapošljava radnike ili je to neki ogromni objekt izgrađen za brzu preprodaju, ističe Hrabak. Smeta mu i premali broj dokumenata propisanih za pokretanje legalizacije, a posebno ga iritira i suženje obalnog pojasa na 70 metara. Iako bi se Hrvatsku, u usporedbi s Grčkom ili jugom Italije, moglo smatrati urbanistički sređenom državom, Hrabak ne vidi zašto bismo se uspoređivali s njima, a ne, primjerice, s Austrijom ili Njemačkom.

Ministarstvo: sustav upravljanja prostorom se ne mijenja Predložene izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji, kako pojašnjavaju iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, nastale su nakon analize oko 3000 prostornih dokumenata. Utvrđeno je da postupak donošenja prostornih planova traje od 450 do 510 dana, što će se ovim izmjenama skratiti za prosječno 210 dana. Također, skratit će se procedura dobivanja lokacijske i građevinske dozvole, te potvrde glavnog projekta. Pritom se, ističu iz Ministarstva, osnov-

ni sustav upravljanja prostorom neće mijenjati budući da ga postojeći model štiti na odgovarajući način. Zakonom o postupanju s nezakonitim zgradama omogućit će se legalizacija velikog broja od oko 150.000 objekata koji nemaju akt o građenju i rješavanje stambenog pitanja za približno isto toliki broj obitelji. Pritom iz Ministarstva naglašavaju da nije riječ o sveopćoj legalizaciji jer su izuzeti objekti u nacionalnim i regionalnim parkovima, parkovima priro-

de, infrastrukturnim koridorima, te na pomorskom i javnom dobru. Zahtjev za legalizaciju moći će se podnijeti do kraja 2012. godine uz prilaganje geodetskog elaborata, arhitektonskog snimka i mišljenja o mehaničkoj stabilnosti i otpornosti objekta. Podnositelj zahtjeva morat će platiti komunalni doprinos, vodni doprinos i posebnu naknadu za zadržavanje u prostoru. Njome će se financirati nova katastarska izmjera i obnova fasada radi povećanja energetske učinkovitosti.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3682/3683, 20. lipnja 2011.

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

ZA VODNI DOPRINOS 200 MILIJUNA KUNA MANJE Vlada je u “proizvodne građevine”, na koje se primjenjuje povoljnija tarifa, uključila i skladišta i gospodarske objekte Igor Vukić vukic@privredni.hr

lada je izmijenila Uredbu o visini vodnog doprinosa u namjeri da poduzetnicima na godišnjoj razini uštedi oko 200 milijuna kuna. Prema objašnjenju ministra Božidara Pankretića, zaduženoga za vodno gospodarstvo, izmjena se sastoji u premještanju skladišta, servisnih hala i drugih proizvodnih objekata iz “poslovnog” u “proizvodni” sektor, u kojem su propisane znatno niže naknade za vodni doprinos. Prema Uredbi, “poslovnim građevinama” smatraju se zatvoreni prostori koji su namijenjeni prometu roba, radova i usluga, kao primjerice trgovine, prodajni centri i

druge građevine slične namjene. Za njih pri plaćanju vodnog doprinosa važi tarifni broj 1, odnosno, u zoni A naknada iznosi 52,5 kuna po prostornom metru, u zoni B 31,50 kuna, a u zoni C 15,75 kuna po prostornom metru. Za

Prihvaćena je i uredba o horizontalnim sporazumima između poduzetnika “proizvodne građevine” primjenjuje se povoljnija tarifa 5, što u zoni A iznosi 9,35 kuna po prostornom metru. U zoni B iznos naknade je 5,60 kuna, a u zoni C 1,85 kuna. U želji da pomogne investitorima i potakne ih na

gradnju proizvodnih investicija, Vlada je u “proizvodne građevine” uključila i skladišta koja su namijenjena za proizvodne, industrijske i servisne svrhe (doradu, popravak, remont, održavanje i slično). Tu su zatim i gospodarske građevine namijenjene obavljanju djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

ma unutarnjih voda i zračnim lukama. Vlada je prošle godine smanjila visine svih tarifa za 25 posto, a ova nova olakšica najavljena je u Akcijskom planu za uklanjanje prepreka za ulaganje u Republiku Hrvatsku. Uredbama je propisan i način na koji će Agencija za državnu imovinu davati na korištenje nekretnine iz

Manje prepreka Među “proizvodne građevine” uvrštene su i prodajne ili izložbene prostorije sajmova, zatvoreni objekti komunalne infrastrukture, zatvorene vodne građevine, zgrade željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih luka i helidroma. U odjeljak s nižim tarifama smještena su po novoj uredbi i tranzitna skladišta u morskim lukama, luka-

Lakše sa švicarcima

svog portfelja te na njima osnivati pravo građenja i služnosti. Donesena je i odluka o sufinanciranju izgradnje ribarske luke u Komiži u iznosu od osam milijuna kuna. Prema riječima ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, Komiži gravitira veliki broj ribara u tom području pa se pojavila potreba za gradnjom takve luke.

Pomoć za krizno razdoblje dobili su i građani koji imaju stambene kredite denominirane u švicarskim francima. Vlada je s osam poslovnih banaka (Erste, Hypo, OTP, Privredna, Zagrebačka, Splitska, Volksbank i RBA) sklopila memorandum u kojem je dogovorila model za ublažavanje rasta mjesečnih rata, uzrokovanih jačanjem franka u odnosu na kunu. Prema memorandumu, u iduće dvije godine svaki dužnik može ugovoriti produljenje roka otplate kredita i tako smanjiti

Prihvaćena je i uredba o horizontalnim sporazumima između poduzetnika, usklađena s Europskom unijom. Uredba će omogućiti lakše sklapanje sporazuma o zajedničkom djelovanju u sektoru osiguranja i prometa, bez narušavanja pravila konkurencije. Provedbu će nadzirati Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

mjesečnu ratu. Kredit se može produljiti na najdulji rok od 40 godina, odnosno do 75. godine dužnikova života. Pogodnost se sastoji u tome što dužnik u dvogodišnjem roku može ponovo skratiti rok otplate, ako švicarski franak u međuvremenu oslabi u odnosu na kunu. Izmjene kreditnog ugovora banke će obavljati bez naknade, a javni bilježnici će za solemnizaciju naplaćivati minimalnu naknadu od 300 kuna plus PDV, umjesto uobičajenih 2000 do 3000 kuna.

FIŽULIĆ VS. VUČIĆEVIĆ

Poslovno partnerstvo pred raskidom Drago Živković zivkovic@privredni.hr Ulazak Slobodana Vučićevića u vlasništvo Magme prije šest mjeseci je predstavljan kao najveća srbijanska investicija u Hrvatskoj. U međuvremenu se pretvorio u teško razumljivu zavrzlamu u kojoj se obje strane optužuju za prijevare i međusobna dugovanja. Kada je krajem 2010. postignut sporazum, Magma je objavila da će Vučićević - inače bivši vlasnik srbijanske konditorske tvrtke Štark i suvlasnik slovenske Droge Kolinske - za ukupno 24,66 milijuna eura preuzeti 51 posto udjela u Magminim tvrtkama kćerima u Srbiji i BiH, kao i u tvrtki Adria Design, koja je vlasnik

brenda Turbo limač. Nije sporno da je Vučićević sa 15 milijuna eura preuzeo 51 posto Adria Designa i

“Najveća srbijanska investicija u Hrvatskoj” pretvorila se u zavrzlamu u kojoj se obje strane optužuju za prijevare potom ga dokapitalizirao s tri milijuna eura. Ono što jest sporno su tri tvrtke kćeri u Srbiji i BiH, te jedna u Hrvatskoj, za koje je, prema tumačenju Magme, Vučićević do kraja svibnja trebao platiti 6,6 milijuna eura, što nije učinio.

Vučićević, međutim, tvrdi da je prethodno do kraja ožujka Magma trebala dokapitalizirati sporne tvrtke s tri milijuna eura, što nije učinila, pa ugovori o preuzimanju udjela nisu ni potpisani. Stoga on smatra da Magmi ništa

ne duguje i da ga vlasnici Magme Goranko i Biserka Fižulić neutemeljeno optužuju za prijevaru. Sporni brendovi Štoviše, Vučićević tvrdi da Magma krši pravo upotrebe robnih mar-

ki asortimana za djecu, kojih se odrekla u korist Adria Designa, te da bespravno koristi brend Turbo limač, zbog čega su ih prijavili inspekcijama i pokrenuli arbitražni spor u Parizu. Izgubi li Magma arbitražu, ugovorena kazna je 10 milijuna eura. Također, Vučićević optužuje Magmu da je zadržavala novac za zakup trgovina, zbog čega se sada trgovinama Turbo limača isključuje struja i otkazuje zakup. Na Vučićevićeve tvrdnje Magma je uzvratila optužbom da je od početka imao prikrivenu zamisao uplatom dijela ugovorene cijene ostvariti potpunu kontrolu nad spornim tvrtkama. Magma je zato podnijela pet tužbi Trgovačkom sudu u Zagrebu kojima traži po-

ništenje sklopljenih pravnih poslova, jer smatra da za suradnju ne postoje više ni minimalne pretpostavke. Iako je većinski vlasnik Adria Designa, Vučićević, kako kaže, ne može ni ući u sjedište tvrtke, a Fižulići mu odbijaju predati knjigovodstvo, pa čak i radne knjižice zaposlenih. Unatoč svemu, Vučićević ne odustaje od svoje investicije, želi preuzeti sve trgovine i svu prodaju pod brendom Turbo limača, u nadi da će se Adria Design uskoro izvući iz, kako ga naziva, “smrtonosnog zagrljaja” Magme. Posebno ističe kako ne želi da se njegov poslovni spor s Fižulićem podiže na međudržavnu ili nacionalnu razinu, već samo očekuje da sudovi i inspekcije odrade svoj posao.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3682/3683, 20. lipnja 2011.

( 12,7% veći promet slasticama ( 1151 obrt u ožujku ove godine u odnosu na veljaču

ima registriranu djelatnost priprave slastica

SLASTIČARSTVO KAO POSAO

Rožata ili tiramisu - kiti tuđim perjem? Naša zemlja nema tradiciju slastičarstva kao što to imaju Francuska ili Italija, a naše slastičarstvo nije u toli inozemnom tržištu. Struka to nastoji promijeniti radeći na brendiranju hrvatske autohtone ponude Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

dje se ne jede i ne pije, tu ljubavi nije, kaže poslovica, a često se govori i da tko voli slatko, vjerojatno nema sreće u ljubavi jer na taj način kompenzira ono što mu nedostaje u životu. Je li to doista tako, nije poznato, no vjerojatno ne postoji čovjek koji nema svog favorita

Do sada su već neke slastice brendirane, poput dubrovačke rožate, rapske torte, viškog hiba... među kolačima. Slastičarstvo je zanimljiv posao, a vrhunski slastičari od torta i kolača spravljaju prava umjetnička djela. Pokušali smo saznati kakvo je stanje u slastičarstvu u Hrvatskoj i kakva je budućnost toga zanimanja. Budući da je riječ o užoj specijalizaciji u kuharstvu, za zanimanje slastičara ne postoji toliki interes učenika kao primjerice za zanimanje kuhara. Osim toga, naša zemlja nema tradiciju slastičarstva kao što to imaju Francuska ili Italija, a naše slasti-

čarstvo nije u tolikoj mjeri prepoznato ni prezentirano na domaćem te pogotovo inozemnom tržištu. Stoga su nastojanja struke usmjerena na to da se slastičarstvu posveti mnogo više pozornosti nego što je to bilo do sada. Mijenjaju se navike potrošača “Ministarstvo turizma i Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore od prošle godine zajedno rade na brendiranju hrvatske autohtone eno-gastronomske ponude. Nakon razmatranja, zaključili smo da postoji dosta domaćih slastica koje želi-

mo brendirati”, rekao je Ante Mihić, predsjednik Ceha. Do sada su

već neke slastice brendirane, poput dubrovačke rožate, rapske torte, viškog hiba... Kako bi neke domaće slastice što prije postale brend, osnovano je posebno povjerenstvo s ciljem utvrđivanja određenih pravila. Takvim brendiranjem podupirat će se i ugostitelji u njihovom obogaćivanju eno-gastronomske ponude i unaprjeđenju kvalitete domaćih autentičnih jela i vina. “To je značajan adut hrvatskog turizma koji u sve većoj mjeri pomaže rastu te gospodarske grane. Ako postoji zaštićeni/

brendirani proizvod, tada su jasno definirani kriteriji izvrsnosti određenih namirnica”, istaknuo je Mihić. U posljednje vrijeme sve se više otvaraju nove slastičarnice, dok se stare obnavljaju i vraća im se nekadašnja funkcija. Na upit Privrednog vjesnika znači li to da su se ljudi zasitili kafića i da se sve više vraćaju “tradicionalnoj kavi i kolaču”, Mihić je odgovorio kako se prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti i Pravilniku o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupine

restorani, barovi, catering objekti i objekti jednostavnih usluga u kafiću mogu pripremati i usluživati ili pak samo usluživati slastice. To je moguće i u ostalim objektima tipa barovi, a “kolač uz kavu” mogao se i do sada konzumirati u velikoj većini ugostiteljskih objekata. “Vjerojatno je riječ o prihvaćanju novih trendova i povratku nekih starih običaja, ali i o promjeni navika potrošača uslijed zabrane pušenja. Time se Hrvatska kao tržište sve više otvara novoj ponudi. No, ako se i otvaraju nove slastičarnice, one uglavnom

www.privredni.hr Broj 3682, 20. lipnja 2011.

( 667 nezaposlenih slastičara ( + 13 zabilježeno na burzi na dan 30. travnja ove godine

majstora slastičara

prema nacionalnoj klasifikaciji

mo li se

Ne postoji djelatnost slastičari

koj mjeri prepoznato ni prezentirano na domaćem te pogotovo

nude tradicionalne slastice iz ostalih zemalja, a u manjoj mjeri domaće kolače”, istaknuo je Mihić. Osim toga, u hrvatskom slastičarstvu vlada velika zbrka jer se kolači prodaju u mnogim pekarnicama i trgovinama, a i svaki hotel ima svoju slastičarnicu, pa je zato teško ustvrditi koliko je zapravo pravih slastičarnica u zemlji. Dobri stari trendovi Govoreći o trendovima u slastičarstvu, Mihić je naglasio kako se na razini HOK-a nisu pratili europski trendovi u slastičarstvu, ali to se planira

promijeniti osnivanjem sekcije kuhara i slastičara. Naime, takvu sekciju u sklopu svog ceha žele osnovati članovi Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a te će tu inicijativu predložiti na skorašnjoj sjednici. Mihić to pojašnjava namjerom da vrsni kuhari i slastičari budu edukatori te da se po cijeloj Hrvatskoj organiziraju seminari za članove kako bi oni mogli biti u toku s novim znanjima i tehnologijama. U proteklim je godinama Ceh imao izvrsnu suradnju s francuskom obrtničkom komorom, a

njihovi kuhari i sommelieri dolazili su u našu zemlju educirati hrvatske kolege. U Zagrebu postoji petnaestak majstora slastičara udruženih u Sekciju slastičara Udruženja ugostitelja grada Zagreba, a njihova pročelnica Martina Dumančić kaže kako ih posao zadovoljava jer oni vole to što rade. Iako je, prema njezinom mišljenju, stanje relativno dobro, moglo bi biti i bolje jer u zadnjih 15 godina slastičarstvo nema veliku ulogu u ugostiteljstvu. Budući da gosti očekuju što bolju uslugu i ponudu, kafići koji ne nude slastice ili sitne zalogaje gube na vrijednosti, a mnogi od njih se zatvaraju. Martina Dumančić ističe kako zagrebački slastičari prate trendove u slastičarstvu, i to uglavnom odlazeći na razne sajmove u Europi i svijetu. Po majstore na burzu? “U spravljanju raznih vrsta slastica prednost se daje domaćim namirnicama jer su kvalitetnije od većine uvezenih. U našoj slastičarnici M&M nudimo barem petnaestak vrsta autohtonih kolača, primjerice imotsku ili splitsku tortu, tortu Bijeli Zagreb, dalmatinsku tortu, varaždinsku tortu, međimursku gibanicu, štrukle...”, kaže ona. No, da bi slastičarnice funkcionirale kako treba, bit-

ni su vrsni slastičari kojih u Hrvatskoj baš i nema. Martina Dumančić napominje kako majstora slastičarstva danas treba tražiti u svijetu jer ih na burzama u našoj zemlji nema, a i iz naših strukovnih škola izlazi vrlo malo kvalitetnih slastičara. Je li doista tako, pokušali smo doznati na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje: prema njihovim posljednjim stati-

Domaće slastičarnice uglavnom nude tradicionalne slastice iz ostalih zemalja, a u manjoj mjeri domaće kolače, istaknuo je Ante Mihić stičkim podacima, na dan 30. travnja registrirano je 667 nezaposlenih slastičara. Na isti dan prošle godine bilo ih je 598, a pretprošle 469. Isto tako, 30. travnja ove godine na HZZ-u je bilo registrirano 13 majstora slastičara, prošle godine šest, a 2009. pet nezaposlenih majstora slastičara. Prema tim statističkim podacima može se zaključiti kako iz godine u godinu ipak raste broj nezaposlenih slastičara i majstora slastičarstva. Ipak, Martina Dumančić ističe kako za kvalitetnog slastičara posla uvijek ima.

Kad je riječ o obrtima koji se bave slastičarstvom, prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), ne postoji djelatnost slastičari nego se oni klasificiraju prema NKD 2002 i 2007 djelatnosti. To znači da ne postoji oznaka restoran-slastičarnica nego samo restoran. Primjera radi, na dan 30. travnja ove godine u Hrvatskoj je bio registriran 1151 aktivan obrt koji ima registriranu jednu od sljedećih djelatnosti: NKD 2002 proizvodn j u sladol e d a , kruha, peciva, svježe tjestenine i kolača, dvo-

peka i keksa, trajnog peciva i kolača, proizvodnju kakaa, čokolade i bombona; te NKD 2007 - proizvodnju sladoleda, kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, dvopeka, keksa i srodnih proizvoda te trajnih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača. Nije poznato koliko se točno na državnoj razin proizvede i proda samo slastica, ali je prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku vidljivo kako je promet od maloprodaje kruha, peciva, tjestenine i slatkiša u ožujku ove godine bio 12,7 posto veći nego u veljači.

Istodobno je zabilježen i 2,3 posto manji promet nego u ožujku 2010.

NATJECANJE SVETI PELEGRIN U UMAGU

Slovenka je najbolja slastičarka Zbog razvoja i promocije slastičarske struke, Sekcija slastičara Hrvatskog kuharskog saveza i Udruga kuhara Istarske županije organizirali su prije mjesec dana u Umagu međunarodno slastičarsko natjecanje Sveti Pelegrin. Sudjelovalo je osam natjecatelja s pomoćnicima iz Hrvatske,

Slovenije, Italije i Bosne i Hercegovine. Zadatak im je bio pripremiti internacionalnu slasticu tortu Saint Honore, svadbenu tortu te restoranski desert. Pobijedila je Alma Rakič iz Bleda, dok je drugo mjesto osvojila Ivana Vidaković iz Umaga. Na trećem je mjestu bio Kenan Suljović iz Sarajeva.

12 AKTUALNO *vijesti Edukacija za izdavatelje Zagrebačka burza i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga održale su drugu zajedničku edukaciju namijenjenu izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na Uređeno tržište, a koji su obveznici primjene Zakona o tržištu kapitala. Ovogodišnja edukacija okupila je više od 200 predstavnika iz preko 130 izdavatelja. Seminar o tržišnom natjecanju

Privredni vjesnik Broj 3682/3683, 20. lipnja 2011.

( 3. put

održana izložba proizvoda i usluga u Pitomači

( oko 40 izlagača

okupilo Udruženje obrtnika Općine Pitomača

OBRTNIČKA IZLOŽBA U PITOMAČI

Znanjem i upornošću do kupaca u inozemstvu Obrtnici iz Pitomače često u razvoju vuku jedni druge. Primjer za to pružaju i tvrtke Jan Spider i Herba S - prva proizvodi ljekovito bilje i čajeve, a druga za njih izrađuje specifične strojeve Igor Vukić vukic@privredni.hr

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) u sklopu projekta IPA 2007 CRO Compete-Jačanje politika tržišnog natjecanja i državnih potpora u Hrvatskoj održala je u Vukovaru u suradnji s HGKŽupanijskom komorom Vukovar praktični seminar za predstavnike lokalne vlasti i poslovne zajednice Vukovarsko-srijemske i okolnih županija. Cilj seminara bio je upoznati poduzetnike i predstavnike lokalne vlasti s promjenama u sustavu zaštite tržišnog natjecanja te s osnovama dodjele državnih potpora kroz praktične savjete i primjere najvećih kršenja tržišnog natjecanja u Europskoj uniji. Egis prvi u Hrvatskoj dobio energetski certifikat Tvrtka Egis road operation Croatia, operator na autocesti Zagreb-Macelj, prva u Hrvatskoj dobila je certifikat EN 16001 za upravljanje energijom. Certifikat joj je prošlog tjedna dodijelila tvrtka DQS. Egis Croatia je prvi dobitnik takvog certifikata i unutar matične grupacije Egis, velike francuske kompanije specijalizirane za infrastrukturni inženjering, s podružnicama u 100 zemalja u svijetu.

edaleko od trgovačkog centra Westgate u Zaprešiću bijele se plastenici u kojima se na 2,5 hektara uzgaja salata. Uzgajano hidroponski, vrhunskom poljoprivrednom tehnologijom, na vodenoj podlozi bez zemlje, pliva polje salate, koje svakog dana u godini daje urod od pet tona. Plastenik je djelo ruku zaposlenih u pitomačkoj tvrtki Meta-plast, vlasnika i direktora Damira Blažinčića. Njihov proizvodni program predstavljen je nedavno među četrdesetak izlagača na trećoj izložbi proizvoda i usluga Pitomača 2011, koju organizira Udruženje obrtnika Općine Pitomača. Obrtnici ovog kraja vrlo su vješti u obliko-

Rast proizvodnje duhana i ljekovitog bilja trebalo je pratiti razvojem odgovarajućih strojeva, kažu u Herbi vanju plastenika. Dražen Hrvojić iz DH plastenika kaže da svoje proizvode, koje izrađuju prema narudžbama kupaca, izvoze u BiH, Srbiju i Austriju. Metalne konstrukcije proizvode sami, dok se folija uvozi iz Italije, Njemačke ili Francuske. Samo petšest proizvođača iz tih zemalja pokriva cjelokupno svjetsko tržište tog tipa

Smrekom i jasenom protiv globalne konkurencije Obrtnička izložba održava se istodobno s pitomačkim glazbenim festivalom Pjesme Podravine i Podravlja. Obrtnici su stoga organizirali i Tambura fair, izložbu na kojoj su predstavljeni proizvođači tradicionalnih drvenih glazbala. Tu su se mogle vidjeti tamburice, mandoline, cimbala, trzalice od kosti, žice i druga glazbena oprema. Drago Jovanović iz Muzikalija čvrste folije, objašnjava Hrvojić. Do kupaca i preko Fejsa Pitomački obrtnici i ove su godine nominirali nekoliko kolega za nagrade. Postavili su visoke i jasne kriterije. Čist bon 1 i bon 2, podmirena sva potraživanja i obveze prema državi, vlasnik bez ikakvih kaznenih prijava... Dodatni kriterij su rast prihoda i izvoza te stalni nastup na domaćim i međunarodnim sajmovima. U uži izbor ušli su Tapetarija Veličan, DH plastenici i proizvodni tekstilni obrt Merkur. Tapetarija Veličan, vlasnika Ivana Veličana, specijali-

Cremona proizvodi tamburice od jasena i smreke odolijevajući globalnoj konkurenciji, uglavnom iz Kine. Kupci su mu kulturno-umjetnička društva, tamburaški sastavi i svi koji žele imati kvalitetan, autohtoni proizvod. Tako je neka glazbala uspio prodati i u Austriju (Gradišće), BiH i Sloveniju, udrugama Hrvata koji ondje žive i čuvaju stare nacionalne običaje.

zirala se za izradu stolaca i fotelja. Obrt postoji 19 godina, ima 26 radnika, a gotovo 80 posto proizvodnje prodaje se u inozemstvu. Kvalitetom izrade i materijalom kupce privlači i Matija Škrinjar iz Merkura. Njihov program odjeće za djecu do jedne godine (svakodnevna odjeća za djecu i dojenčad, pokrivači, svečana odjeća za krstitke i slične prigode) prodaje se po cijeloj Hrvatskoj, a pronašli su kupce i u inozemstvu. Razvili su i vlastiti brend Mali anđeo i u svojoj branši žele postati top-klasa i postići prepoznatljivost na zahtjevnom tržištu. Kupce pronalaze i preko interneta odnosno

Facebooka, i bilježe porast online prodaje. Upravo se spremaju u Köln na veliki međunarodni sajam na kojem će predstaviti svoju ponudu. Tvrtka Gigant, za proizvodnju plastične stolarije, i parketar Željko Jakopec dijele sudbinu građevinske industrije. Manje je posla no kvaliteta, dobar glas i spremnost da se za poslom ode i do Dalmacije pomažu da se i u krizno vrijeme ostvare prihodi. Zajedno smo jači Obrtnici iz Pitomače često u razvoju vuku jedni druge. Primjer je tvrtka Jan Spider, sve poznatiji proizvođač ljekovitog bilja i

čajeva, te Herba S, tvrtka koja za njih proizvodi strojeve za preradu bilja. Vladimir Hrvojić, vlasnik Herbe, kaže da je rast proizvodnje duhana i ljekovitog bilja trebalo pratiti razvojem odgovarajućih strojeva. Tako su u njegovoj tvrtki nastali kombajni za branje bundeva, oprema za proizvodnju bundevina ulja, rezači glavica kamilice, vibracijska sita, strojevi za pakiranje i druga oprema. Strojeve u pogonu u Kloštru Podravskom proizvodi 26 radnika. Oko 30 posto proizvodnje izvozi se u BiH i Srbiju, a upiti stižu iz Mađarske i Srbije. Novi razvojni zadatak bit će im proizvodnja kotlova za proizvodnju energije na drvnu biomasu. Energija će se koristiti za sušenje duhana i bit će četiri puta jeftinija od plina koji se sada koristi u tu svrhu. Kalkulacija je napravljena na cijeni drvne sječke od 300 kuna po toni. Izložbom su bili zadovoljni i Željko Palković, predsjednik Udruženja obrtnika Općine Pitomača i Mladen Balić, voditelj sekcije proizvodnih obrtnika, vlasnik obrta Tehnohit, poznatog po programu namještaja Hrastico. Za iduću godinu najavljuju i nove izlagače. Milan Vanđura, tajnik HGK-Županijske komore Virovitica pozdravio je izlagače najavljujući komorine izložbe Vrijedne ruke i Kupujmo Hrvatsko, u kojima se također predstavljaju proizvodi lokalnih obrtnika i drugih proizvođača.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3682/3683, 20. lipnja 2011.

( na više od 300 mjesta

korisnike ZEC-a čekaju popusti i besplatne usluge

ZAGREB EXCLUSIVE CARD

( 3D format

koriste za prikaz projekta

HORTIART, ZAGREB

Kad ZEC nije u šumi, već u ruci

Misli zeleno! U našoj zemlji ljudi rijetko ulažu u izgled svojih vrtova, dok je u inozemstvu to sasvim normalna pojava Zagreb Exclusive Card jedinstvena je kartica kojom korisnici ostvaruju brojne povlastice kod više od 300 partnera

a hrvatskom se tržištu nedavno pojavila kartica Zagreb Exclusive Card (ZEC). Cilj joj je promovirati Zagreb te pratiti svog vlasnika pri kupovini, zabavi, kulturnim i sportskim događanjima, edukaciji... Riječ je, kaže idejni začetnik, direktor ZEC-a Domagoj Delač, o proizvodu orijentiranom i prema kupcima i prema partnerima. Radi se, zapravo, o kartici koja svojim korisnicima omogućuje VIP tretmane i posebne popuste u brojnim kulturnim, sportskim, gastro i lifestyle odredištima Grada Zagreba. “S obzirom na stanje u državi i sve što se događa unazad desetak godina, slobodno mogu reći da je poticaj bio isključivo recesija. Htio sam pomoći ljudima da im život postane kvalitetniji i jeftiniji. Uz to, želio sam pomoći i mladima te, s obzirom na njihove financijske mogućnosti, stvoriti nešto kako bi im život, izlasci i odrastanje bili bolji. Moram naglasiti da je kartica, s obzirom na sadržaj,

namijenjena ljudima različite životne dobi”, ističe Delač. I dok većina kartica u današnje vrijeme ima funkciju skupljanja bodova ili popusta samo u određenoj kategoriji, Zagreb Exclusive Card svojim korisnicima omogućuje da kupnjom kartice u godinu dana ostvare popuste ili besplatne usluge na

U planu je širenje kartice i na ostale hrvatske regije više od 300 prodajnih mjesta. Sa zanimljivog popisa koji sadrži više od 300 partnera Delač izdvaja mogućnost besplatnog ulaska s karticom na brojna sportska događanja. Party i Lifestyle S obzirom na ciljanu populaciju i njihovu dobnu skupinu, te njihove preferencije, krovna kartica je podijeljena na dvije potkartice: Party Card i Lifestyle Card. Sama imena govore da Party Card obuhvaća sve što se tiče zabave i noćnog života – be-

splatne ulaze u klubove, bez popisa i čekanja, popuste na utakmice, koncerte, restorane i kafiće, kinopredstave, taksi prijevoz... Lifestyle Card nudi širok spektar povlaštenih usluga koje sežu od usluga škola stranih jezika, preko turističkih agencija, do kemijskih čistionica. Zagreb Exclusive Card se ostvaruje u suradnji s TELE2, Europapress holdingom i RTL-om, uz podršku Grada Zagreba. Prednost ulaska u projekt ZEC za partnerske tvrtke i obrte je, kaže Delač, usmjeravanje korisnika kartica na kupnju baš njihova brenda u njihovom objektu, no još je važnije to što tvrtke i obrti dobivaju besplatnu izravnu reklamu prema korisnicima putem weba i e-mail newslettera. On stoga poziva sve obrtnike i poduzeća da se priključe ZEC-u, otkrivajući da je u planu širenje kartice i na ostale hrvatske regije. “Za takvo širenje, koje obuhvaća i PR i event ekspanziju, potreban je i strateški partner, o čemu smo spremni razgovarati”, naglašava Delač. (PV)

apanski vrt na zagrebačkom Tuškancu, krovna terasa u naselju Perjavica, fontana hotela Westin, atrij Muzeja za umjetnost i obrt, Hemingway bar... neki su od uređenih projekata mladog obrta Hortiart koji su prije dvije godine osnovali Darko i Tonko Katović, vrtni dizajner i diplomirani inženjer hortikulture. Hortiart se bavi projektiranjem, izvođenjem, održavanjem privatnih, javnih i poslovnih vrtova i parkova. Prije 10 godina, još kao studenti, Darko i Tonko Katović počeli su stjecati znanja i iskustvo u radu s biljem i modernim vrtnim materijalima. Svaki im je vrt jednako velik i jednako važan te ga s radošću nastoje učiniti kreativnim, funkcionalnim, inovativnim, a ponajvi-

še ugodnim za boravak jer njihova filozofija je Misli zeleno. Izrađuju sve vrste idejnih i izvedbenih projekata te dijagrama, skica i koncepata. Projekte prikazuju u 3D formatu s detaljnim troškovnikom pojedinih faza radova. Prepoznatljiv brend Nakon što klijent izloži svoje želje, ekipa Hortiarta pristupa projektnom rješenju. Prvu fazu odrađuju na terenu gdje analiziraju postojeće stanje, a nakon toga razvijaju ideju od prvih skica do izvedbenog projekta. Darko Katović kaže kako je konkurencija u ovom poslu golema. “Ima pregršt registriranih tvrtki koje se bave istim poslom, no veći je problem obilje neprofesionalaca koji nude usluge ispod svake cijene, naru-

šavajući kredibilitet nama profesionalcima. Drugi je problem što kultura uređenja vrtova i nije na razini kakva je u nekim drugim zemljama. U našoj zemlji ljudi rijetko ulažu u izgled svojih vrtova, dok je u inozemstvu to sasvim normalna pojava”, pojašnjava. Neka od njihovih rješenja moguće je pogledati i na internetskoj stranici www.hortiart.hr koju je osmislio međunarodni dizajnerski studio Bunch.

Svaki im je vrt jednako velik i jednako važan “Bunch je za nas stvorio prepoznatljivi brend koji je poznat i izvan granica Hrvatske. Tako su Hortiart prepoznali i ruski investitori angažirajući nas za uređenje reprezentativne vile u okolici Opatije”, ističe on. Hortiart kontinuirano ulaže u nova znanja i tehnologije kako bi mogao ponuditi usluge koje će ga izdvojiti od konkurencije. “Tako već od jeseni uvodimo ekološko-inovativna rješenja u vrtnoj arhitekturi koja će podići kvalitetu življenja budućih korisnika”, zaključuje Katović. (B.O.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti U BiH najlošija trgovačka usluga Agencija za mystery shopping Heraklea objavila je rezultate istraživanja kvalitete trgovačkih usluga u regiji i ocijenila da je Bosna i Hercegovina treću godinu za redom na najnižem mjestu. Trgovci u Sloveniji su najljubazniji, a slijede ih trgovci iz Makedonije i Hrvatske. Istraživači-kupci ove agencije tajno su obišli 960 trgovina, autosalona, banaka, ugostiteljsko-turističkih objekata i benzinskih crpki u zemljama bivše Jugoslavije i Bugarskoj, a posebnu pažnju obraćali su na pet elemenata dobre usluge – pozdrave dobrodošlice, utvrđivanje potreba i želja kupca, predstavljanje proizvoda, nuđenje dodatnih proizvoda ili usluga i izražavanje zahvalnosti. Rezultati su pokazali da se u BiH trgovci najmanje trude zadovoljiti kupce, u Crnoj Gori kupce uglavnom ne pozdravljaju, a u Bugarskoj im se ne zahvaljuju. Poljski turisti žele u BiH Ne bude li nepredviđenih zbivanja, ova godina bi u BiH mogla biti rekordna po broju turista. U prva tri mjeseca broj noćenja domaćih gostiju imao je trend rasta od 14,8 posto, a inozemnih 6,3 posto. I zimska je sezona, i uz sve žalopojke hotelijera, bila po posjećenosti dosad najbolja. Dobre su i prognoze za nastavak godine, a sve veći interes za BiH pokazuju građani Poljske: svi sudionici prezentacije turizma, gastronomije i vina Bosne i Hercegovine u Varšavi vratili su se u zemlju s konkretnim, potpisanim ugovorima. Najviše

zanimanja je bilo za Međugorje, za etno selo Herceg u Međugorju, a interes je pokazan i za ponudu toplica. Ugovore o izvozu vina potpisale su vinarije iz Čitluka.

Privredni vjesnik Broj 3682/3683, 20. lipnja 2011.

( 3622 radnika

zapošljava Željeznica BiH, od toga 600 viška

( 45 mil KM

gubitak u 2010. godini

BOSNA I HERCEGOVINA

VAGONI PUNI PROBLEMA Javne prometne kompanije u državnom vlasništvu “proizvode” stotine milijuna konvertibilnih maraka gubitka, najkritičnije je na željeznicama, ali ništa bolje nije ni u gradskom prijevozu i u zrakoplovnim tvrtkama Zdravko Latal latal@privredni.hr

tanje na željeznicama u Bosni i Hercegovini je kritično. U Republici Srpskoj prijetnje sankcijama, koje su vlada RS-a i menadžment Željeznica RS-a uputili zaposlenicima ako stupe u generalni štrajk, izazvale su pravi rat i rezultirale blokadom željezničkog prometa u srpskom entitetu, a time i u BiH. Sindikat željezničara odlučio se na neposluh iz dvaju razloga: prvog što su u ovoj godini dobili samo jednu i to nepotpunu plaću umjesto četiri te jedan topli obrok umjesto četiri. Regres radnicima nije isplaćen za 2009. i 2010. godinu. Drugi razlog uzrokovale su prvo prijetnje a potom i otpuštanje određenog broja štrajkaša. Željezničari su ušli u pravi rat s vladom RS-a jer su prevareni - naime, oni su sredinom svibnja prekinuli generalni štrajk nakon što im je vlada RS-a obećala uplatiti, ali nije uplatila,

neisplaćene plaće i druga višegodišnja dugovanja koja iznose 26,5 milijuna konvertibilnih maraka (KM). Dobavljačima Željeznice RS-a duguju 27 milijuna maraka, a od korisnika usluga potražuje se 10 milijuna KM. Ukupni gubici željeznica iz ranijih godina procjenjuju se na 160 milijuna KM. Tvrtka za uhljebljenje podobnih Štrajk je na svjetlo dana izbacio prave krivce katastrofalno lošeg poslovanja Željeznica BiH, a to su vlada RS-a i vladajuće stranke; svi redom se sada pravdaju kako nisu od ranijeg, već smijenjenog menadžmenta, bili istinito informirani o visini dugova i problema. U poduzeću je mnogo prekobrojnih. Željeznica BiH sad zapošljava 3622 radnika od kojih više od 600 gotovo ništa ne radi. Kad bi se i prepolovio taj broj, odvijanje prometa ne bi trpjelo. Željeznice RS-a postale su neka vrsta socijalno-političke institucije za uhljebljenje

podobnih partijskih osoba i njihovih obitelji i prijatelja. Prije svakih izbora broj zaposlenih se na Željeznici drastično povećavao. Samo pred izbore prošlog listopada zaposleno je 900 ljudi, među

Za samo nekoliko dana obustave prometa Željeznice RS-a napravile su štete za 1,4 milijuna KM kojima čak 10 pomoćnika direktora s ministarskim prinadležnostima. Za samo nekoliko dana obustave prometa Željeznice RS-a napravile su štete za 1,4 milijuna KM, ali prave štete tek se najavljuju. Valja očekivati milijunske tužbe velikih korisnika željezničkih usluga, kao što su Mittalovi rudnici željezne rude u Ljubiji, Mittalove željezare u Zenici, Koksara u Lukavcu, u čijem krugu stoje kompozicije koksa namijenjene izvozu i

koja je zbog nedostatka ugljena za koksiranje odmah po obustavi prometa prepolovila proizvodnju kako bi sačuvala postrojenja od gašenja. Štrajk Željeznica RS-a drastično će se odraziti na zastoj u industrijskoj proizvodnji koja je u prva četiri mjeseca ove godine bilježila rast od 8,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i smanjen obujam izvoza koji je bilježio rast od čak 25,8 posto. Tuga na zemlji i u zraku Ništa bolje stanje nije ni na Željeznicama FBiH. I ovdje se radnicima po raznim obvezama duguje 25 milijuna maraka. Prošle godine u dva navrata su željezničari blokirali promet, a ranija vlada je povjerovala da će rješenje za mir u kompaniji i izlazak iz gubitaka naći u smjeni kompletnog menadžmenta. Čini se da je situacija još gora. U 2010. godini poslovni gubitak iznosio je 45 milijuna maraka, a kreditne i druge dugo-

ročne i kratkoročne obveze popele su se na oko 600 milijuna KM. Da stvar bude i lošija, protiv 12 zaposlenika zbog zloporabe položaja Federalna uprava policije je podnijela krivične prijave zbog višemilijunskog kriminala počinjenog nakon dolaska novog menadžmenta. Veoma loše poslovne rezultate bilježi i nacionalna aviokompanija BH Airlines koja je u 51-postotnom vlasništvu Federacije BiH, a vlasnik 49 posto kompanije je Turkish Airlines. Gubitak u prošloj godini od 44,8 milijuna maraka premašio je ukupni kapital aviokompanije za 7,5 milijuna KM. Po revizorskom izvještaju BH Airlines ukupno duguje dobavljačima 17,2 milijuna KM. Gubici su naglo počeli rasti nakon dokapitalizacije kad su pored dva manja u promet uključena tri mlazna zrakoplova. Zbog nerentabilnosti ukinuto je pet međunarodnih linija, a na čelo kompanije je došao Turčin iz Turkish Airlinesa.

www.privredni.hr Broj 3682/3683, 20. lipnja 2011.

“Posljednji put podigli smo cijene jaja kada je za tonu kukuruza trebalo platiti 190 eura. Sada nema kukuruza ispod 250 eura. Godišnji porast cijena sirovina poskupljuje Jata Emoni proizvodnju 100 milijuna jaja točno za milijun eura!

”

Stojan Hergouth, direktor Jata Emone

SEBIČNOST ZAJEDNIČKOG TRŽIŠTA

Povratak u samoopskrbu Slovenija je prema naputku EU-a disciplinirano likvidirala svoju jedinu šećeranu. Sada se njena prehrambena industrija mora zadovoljiti onim što se prosipa u manipulacijama velikih dobavljača Godišnji porast cijena sirovina poskupljuje Jata Emoni proizvodnju 100 milijuna jaja točno za milijun eura”, kaže on. Menadžerski skup je s time u vezi razvio više mogućih scenarija. U svakom je našao dovoljno razloga za odlučan prelazak u viši stupanj samoopskrbe.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

globalnoj Europi globalizam ne donosi samo pozitivne učinke. Donosi i globalne probleme! Takva spoznaja obilježila je tradicionalni godišnji sastanak na kojem se okupljaju slovenski menadžeri iz poljoprivrednih i prehrambenih poduzeća. Sudionici ovogodišnjeg skupa s razlogom su se podsjetili na slučaj s jedinom slovenskom šećeranom, onom u Ormožu, koja je disciplinirano likvidirana kao suvišan pogon u prekapacitiranoj proizvodnji šećera u EU-u. “Poslušali smo EU, uvjereni da će nas zajedničko tržište uvijek pokriti potrebnim količinama šećera”, objasnio je svojevrsnu zabludu slovenske politike Dejan Židan, ministar poljoprivrede. Pokazalo se da slobodno tr-

Sve što Slovenija proživljava sa šećerom u još težem obliku moglo bi se ponoviti sa žitaricama

đenog proizvoda, odmah se vidi tko se pobrinuo za sebe, a tko je ostao na cjedilu. Ministar Židan bio je više nego jasan: slovenski proizvođači hrane i

žište djeluje samo dok postoje viškovi roba. Čim se pojavi nestašica odre-

Opskrbna sigurnost ima višu cijenu Na važnost samoopskrbe Sloveniju je upozorio i njen ključni čovjek u Europskoj komisiji. Janez Potočnik, komesar EU-a za okoliš, rekao je da svaki dan svijet dobiva 140.000 novih usta koja treba hraniti. Do 2050. godine, zbog dvije milijarde novih ljudi, također i zbog očekivanog porasta standarda, treba povećati proizvodnju hrane za 70 posto. Za proizvodnju, pak, ključna je voda koje će 2030. godine biti 40 posto manje od potreba, a važan je i fosfor čije zalihe nestaju za 30 godina. Ministri vanjskih poslova Europe i Azije na nedavnom sastanku u Mađarskoj također su govorili o iznimnoj ranjivosti svjetskog tržišta hrane. Sve veća neravnoteža između proizvodnje i očekivane potrošnje vodi svijet u teška iskušenja s mogućnošću provale socijalnih nemira i političkih nestabilnosti. Sve to opravdava povratak na vlastitu proi-

zvodnju hrane. Samoopskrba će, na žalost, biti skuplja, a izazvat će i niz promjena u sadašnjem ustrojstvu i ponašanju. Ministar Dejan Židan iskoristio je menadžersku konferenciju za javni poziv trgovcima da ne ucjenjuju slovenska poljoprivredna gospodarstva, odnosno da od njih ne traže krastavce, rajčicu i salatu po cijenama po kojima se takvu robu može dobiti u Španjolskoj i Portugalu nakon panike s bakterijom E. coli. “Povrtlari su mali dio slovenske poljoprivrede, ali će biti svojevrsni lakmus-papir koji će pokazati postoji li uopće poslovni moral. Pokaže li se da ne postoji, znat ćemo gdje i kako ga početi stvarati”, bio je rezolutan Dejan Židan.

napitaka kojima u proizvodnji treba šećer u posljednjih pet mjeseci ovisni su o onome što se velikim europskim dobavljačima prosipa iz vreća. Ista stvar sa žitaricama Sve što Slovenija proživljava sa šećerom u još težem obliku moglo bi se ponoviti sa žitaricama. Nastave li kiše zalijevati veći dio premočene Europe, izvjesno je da su mogući veći poremećaji u opskrbi krušaricama i žitnim krmivima. I bez novih nevolja prehrambena industrija teško izlazi na kraj s cijenama današnjih sirovina. Stojan Hergouth, direktor Jata Emone, posvjedočio je o nemogućim disparitetima. “Posljednji put podigli smo cijene jaja kada je za tonu kukuruza trebalo platiti 190 eura. Sada nema kukuruza ispod 250 eura.

Zar samo manjak znanja? Slovenija je upala u preveliku ovisnost o uvozu. Što ako presuše viškovi i nestašice grubo pogase svaki mogući otpor na više cijene? Očito je da pretežu razlozi u prilog veće samoopskrbe. Kako, međutim, povećati nisku prehrambenu sigurnost u maloj zemlji s pretežno strmo položenim poljoprivrednim zemljištem zbog čega je obrada skupa? Kako to učiniti u zemlji koja je poljoprivredu “unaprjeđivala” isključivo subvencijskim transferima – neposrednim plaćanjima poljoprivrednim proizvođačima koji dobivenim novcem nisu povećavali konkurentnost nego su “podmazivali” vlastitu tekuću potrošnju. Agrarni ekonomist Aleš Kuhar zbunio je sudionike menadžerskog skupa tvrdnjom utemeljenom na istraživanjima, da je manjak marketinških, tehnoloških i ekonomskih znanja glavna smetnja bržem prešaltavanju Slovenije na veći stupanj samoopskrbe. Menadžeri su živjeli u uvjerenju da su ta znanja u poljoprivrednoprehrambenoj djelatnosti zadovoljavajuća.

*vijesti Zapinje paketna prodaja dionica Mercatora Paketna prodaja dionica Mercatora, što je bila izlika za odbijenicu Agrokoru, ne ide onako kako su zamislili slovenski pobornici “zaštite nacionalnog interesa”. Dan prije isteka roka za pristupanje konzorcijskom ugovoru, zamisao o zajedničkoj prodaji još nije uspjela pridobiti toliko vlasnika da bi se njihovim udjelima zaokružilo graničnih 50 posto dionica. Uprava Pivovarne Laško dobila je odmah signal da počne pripremati organizaciju drugog konzorcija. Izjalovi li se i drugi pokušaj zajedničke prodaje, Pivovarna Laško vratit će se na prodaju svoga udjela u Mercatoru, kakvu je već pokušala provesti s Agrokorom. Kupac za GH Adriatic? Za kupnju Grand hotela Adriatic u Opatiji navodno se zainteresiralo jedno financijsko društvo iz Italije. Prezaduženi Istrabenz vjeruje u uspješnu prodaju svoje opatijske akvizicije, ponajviše stoga što je hrvatski turizam u usponu. Opatijski hotel spada među perspektivnije investicije, dijelom i zbog posjedovanja vile Galeb te zemljišta pogodnog za daljnje širenje djelatnosti. SCT u stečaj U pet mjeseci dugom postupku prinudnog poravnanja SCT – najveća slovenska građevinska tvrtka – nije uspjela isplatiti radnike, nije našla novac za nastavak ugovorenih radova, a nije se pojavio ni strateški partner. Sud će u roku od osam dana odlučiti o početku stečajnog postupka. Talijanski Vidoni bio je jedan od triju kandidata za dokapitalizaciju SCT-a, pa se pretpostavlja da će biti zainteresiran i za kupnju stečajne ostavštine.

16 STIL *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3682/3683, 20. lipnja 2011.

( 15.080 Turaka

( 60.904 noćenja

dovela UHPA prošle sezone

Osnovano Hrvatsko udruženje ugostiteljskih djelatnosti Hrvatsko udruženje ugostiteljskih djelatnosti osnovano je protekli tjedan u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Za predsjednika je izabran Miroslav Folnegović, a za dopredsjednike Ivan Bogović i Tullio Fernetich. Jedan od prioritetnih ciljeva tog udruženja je organizacija prvog turističkog kongresa koji će okupiti subjekte iz svih turističkih segmenata. Zagreb je poznata kongresna destinacija Zagreb je u svibnju posjetio 65.041 turist, tri posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Istodobno je ostvareno 107.150 noćenja, jedan posto manje. Prema podacima zagrebačke Turističke zajednice, od ukupnog broja turista, 51.088 bili su stranci koji su ostvarili 83.514 noćenja i time ostvarili pet posto više dolazaka te jedan posto više noćenja nego u svibnju 2010. Od ukupno 309 gradova, Zagreb je sa nekadašnjeg 171. mjesta na ljestvici svjetskih kongresnih destinacija skočio na 79. mjesto. Rezultat mu je u Europi još bolji, pa je među 159. europskih gradova Zagreb zauzeo 42. mjesto, podaci su koje je objavio International Congress and Convention Association (ICCA). Projekt Kultura turizma Projekt Kultura turizma koji je nastao u suradnji Turističke zajednice Grada Zagreba i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport predstavljen je protekli tjedan u Zagrebu. U projekt je na prijedlog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport uključeno 10 zagrebačkih srednjih škola kojima turizam i ugostiteljstvo nisu primarni, a s ciljem edukacije mladih o važnosti i gospodarskim učincima turizma.

ostvarili ti turisti

HRVATSKA PROMOVIRA TURSKE DESTINACIJE, TURSKA NE PROMOVIRA HRVATSKE

UHPA PREPORUČA TURSKU ZA ODMOR U ovoj i do kraja ožujka 2012. Turska će biti označena kao UHPA-ina destinacija godine u svim objavljenim informativnim i promotivnim materijalima Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

druga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) preporuča Tursku za odmor i poslovna putovanja u ovoj i 2012. godini. Stoga je direktor UHPA-e Željko Trezner s Deryom Polatom, atašeom Ureda za kulturu i turizam turskog veleposlanstva u Hrvatskoj, proteklog tjedna potpisao ugovor o marketinškoj suradnji. Trezner je rekao kako je Turska destinacija koja zaslužuje poticaj za povećanje organiziranog prometa i putovanja hrvatskih građana u tu zemlju, ali ujedno treba poticati i dolazak

Turaka u Hrvatsku. Potpisivanju tog ugovora pridonijela je i iznimno dobra suradnje UHPA-a i Udruge turskih putničkih agencija (TURSAB).

Ugovor neće donijeti dodatne popuste na aranžmane za turska ljetovališta U ovoj i do kraja ožujka 2012. godine Turska će biti označena kao UHPAina destinacija godine u svim objavljenim informativnim i promotivnim materijalima. Tu marketinšku suradnju podupi-

re i Croatia Airlines pa će uskoro dvije zemlje povezivati i 12 letova tjedno iz Zagreba u Istanbul i obratno. Sezonski let i dalje će se odvijati na relaciji Dubrovnik-Istanbul i obratno. Vrijednost ugovora tajna Na upit o tome koliko je težak taj marketinški ugovor, Trezner je odgovorio da je to poslovna tajna dodavši kako je namjera turskog veleposlanstva i UHPA-e razvijanje suradnje dviju zemalja i njihovih turističkih agencija. No, taj ugovor neće donijeti dodatne popuste na aranžmane za turska ljetovališta. Iako je za sada to

jednostrani proces jer Hrvatska promovira Tursku ali ne i obratno, ipak će taj ugovor, prema Treznerovim riječima, pridonijeti da što više turskih građana dođe u našu zemlju. Lani je u Hrvatskoj ostvareno ukupno 37.590 turi-

stičkih dolazaka i 115.659 noćenja, od čega je posredstvom UHPA-e došlo 15.080 Turaka koji su zabilježili 60.904 noćenja. Istodobno je u Turskoj bilo registrirano 5925 hrvatskih turističkih dolazaka i 28.795 noćenja.

DOBRA TURISTIČKA SURADNJA HRVATSKE I RUSIJE

Dolazi nam sve više Rusa Hrvatsku je prošle godine posjetilo 165.000 ruskih turista što je 35 posto više nego 2009. Ostvarili su i 31 posto više noćenja nego godinu prije - oko 1,4 milijuna noćenja. Očekuje se da će se taj znatan porast turističkog prometa s ruskog tržišta nastaviti i u ovoj te sljedećoj godini, rekao je ministar turizma Damir Bajs na prošlotjednom sastanku u Moskvi s predstavnicima petnaestak vodećih ruskih turoperatora. Među njima su bili i neki od najvećih ruskih turoperatora kao što su Interunion Travel Company, Atlantis Holiday i Ascent Travel. Rusi

su specifični po tome što u našu zemlju dolaze putem turističkih agencija,

pa je stoga hrvatska vlada i ove godine odobrila mjeru o privremenoj suspenzi-

ji viznog režima za turiste s dalekih tržišta među kojima je i Rusija. Kako bi doveli što više Rusa u Hrvatsku, Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica i ove su godine na ruskom tržištu poduzeli niz tržišnih aktivnosti vrijednih više od milijun eura. Na sastanku u Moskvi bilo je riječi i o snažnijoj turističkoj suradnji Hrvatske i Rusije te aktivnijem sudjelovanju dviju zemalja na međunarodnim turističkim sajmovima. Predstavnici ruskog turizma, među ostalim, izrazili su želju za dvosmjernim povećanjem broja turista u obje zemlje te pohvali-

li visoku razinu sigurnosti u Hrvatskoj. Upravo je sigurnost neke zemlje jedan od osnovnih kriterija Rusima pri odabiru odredišta za odmor. Bajs je predložio proširenje ranije potpisanog turističkog sporazuma između Hrvatske i Rusije s nekim novim aktivnostima te pozvao ruske kolege 12. i 13. rujna u Zagreb na Prvu UNWTO međunarodnu konferenciju o turizmu i medijima. Taj događaj organizira Svjetska turistička organizacija (UNWTO), a okupit će predstavnike vodećih medijskih kuća te agencija za odnose s javnošću i marketing. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3682/3683, 20. lipnja 2011.

“ Danas gotovo da ne postoji ICT tvrtka koja nema vlastiti green policy. Planiranje ekoloških inicijativa postaje sve važniji dio strategija društveno odgovornih kompanija.”

GIGASET L410

Tomas Pukljak, direktor Fujitsua Hrvatska

SOFTVEROM I HARDVEROM PROTIV CO2

Kvačica za jednostavnije telefoniranje

Energetski neučinkoviti javni natječaji ICT kompanije značajno su pridonijele podizanju svijesti o važnosti Green ICT-ja Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

remda izravan udio ICT sektora danas čini otprilike dva posto u ukupnoj svjetskoj emisiji CO2, upravo informacijsko-komunikacijske tehnologije kriju veliki potencijal za smanjenje negativnog učinka ugljičnog dioksida na okoliš. Stoga gotovo da nema ICT kompanije koja ne brine o ekologiji ili energetskoj učinkovitosti. Tomas Pukljak, direktor Fujitsua Hrvatska, potvrđuje kako je pojam Green ICT danas nezaobilazan. Pored samih tehnoloških kompanija koje stvaraju i dobavljaju ICT proizvode i usluge, sve ga više spominju i tvrtke kojima je ICT potpora u poslovanju. “Svijest o važnosti primjene zelenih tehnologija u većoj mjeri pojavila se devedesetih godina prošlog stoljeća. Danas gotovo da ne postoji ICT tvrtka koja nema vlastiti green policy. Štoviše, dugoročno planiranje eko-

loških inicijativa postaje sve važniji dio cjelokupnih poslovnih strategija društveno odgovornih kompanija”, ističe Pukljak. Manje papira i benzina Konkretna rješenja već postoje u zdravstvenoj zaštiti i bolnicama gdje se uštede ostvaruju manjim arhiviranjem na papiru te tako i manjim prostorom za skladištenje. Zatim, u cestovnom prijevozu, gdje se postiže dodatno smanjenje potrošnje goriva. U poljoprivredi se prilagođenim rješenjima nadzire cjelokupan proces proizvodnje, a njegovim optimiziranjem kontrolira uporaba pesticida i herbicida, učinkovitije korištenje mehanizacije, brže prikupljanje i analiza podataka, što na kraju rezultira većom proizvodnom učinkovitošću uz manji negativni utjecaj na okoliš. Hrvatska djelomično prati trendove, pri čemu su same ICT kompanije zasigurno značajno pridonijele podizanju svije-

sti o važnosti Green ICTja. Ipak, valja reći kako u Hrvatskoj ekološka svijest nije na zadovoljavajućoj razini, ni među građanima niti u gospodarskom sektoru. “Iako ICT kompanije već dugo u Hrvatskoj nude proizvode veće energetske učinkovitosti koji omogućuju vrlo mjerljive uštede, u nas malo

U Hrvatskoj mali broj tvrtki planski pristupa energetski učinkovitom ICT-ju tko to uzima u obzir prilikom nabave opreme. To se najbolje može vidjeti analizirajući javne natječaje i parametre navedene u njima. Prava je rijetkost da se traži energetska učinkovitost i inovativne tehnologije, a to je nešto na čemu bi kompanije trebale inzistirati”, smatra Pukljak. Gašenje računala nakon posla Premda je, na žalost, danas u Hrvatskoj još uvi-

jek prilično mali broj tvrtki koje planski pristupaju energetski učinkovitom ICT-ju, od nabave, eksploatacije, do kasnijeg zbrinjavanja elektroničkog otpada, te značajnim dodatnim uštedama koje se mogu ostvariti optimiziranjem poslovnih procesa, stječe se dojam kako većina njih zapravo usputno nastoji riješiti tek neke karike iz cijelog lanca potencijalne uštede. U takvim okolnostima, nastavlja Pukljak, pohvalno je da su pojedine tvrtke počele koristiti, primjerice, mogućnost mrežnog nadzora, odnosno gašenja računala i monitora izvan radnog vremena (preko noći) čime se u većim organizacijama mogu postići značajne uštede električne energije. Pored računala, na sličan način može se kontrolirati rad klima-uređaja. Drugim riječima, u tvrtki je moguće postaviti senzore koji će gasiti klimatizacijski uređaj ako je otvoren prozor.

Gigaset je predstavio prvu u svijetu kvačicu za handsfree telefoniranje L410. Danijela Rathner, menadžerica Gigaseta za Srednju i Istočnu Europu, kaže kako su mnogi predviđali kraj fiksne telefonije. Međutim, sve se više telefonira od kuće s fiksnih telefona i to zbog vrlo brzog tehničkog razvoja u kućnoj telefoniji i potrebe za udobnošću i privatnošću. “Proveli smo istraživanje koje je pokazalo kako 70 posto ispitanika preferira telefonirati bez ruku, ali samo 10 posto pristaje na slušalice. Zatim, čak 80 posto ispitanika radi paralelno druge stvari dok telefonira. Zato smo u tvornici u Bocholtu proizveli prvu u svijetu kvačicu L410 za telefoniranje s fiksnog telefona bez uporabe ruku”, istaknula je Danijela Rathner. Specijalist ortopedije KBC-a Zagreb Marko

Bergovec prilikom predstavljanja ovog uređaja koji teži samo 30 grama upozorio je na štetne posljedice koje držanje telefona između glave i vrata može imati za vratnu kralježnicu. Ustvrdio je kako gotovo 80 posto ljudi tijekom života ima bolove u kralježnici, a gotovo 20 posto ih ima trajne probleme. U Hrvatskoj nema konkretnih istraživanja o troškovima liječenja ovih tegoba, ali prema iskustvima Zapadne Europe i Amerike, procjenjuje se da se u nas na liječenje tegoba s kralježnicom troši oko 1700 kuna po osobi godišnje. Ova inovacija iz tvornice u Bocholtu pruža slobodu kretanja i omogućava pozive s izvanrednom kvalitetom glasa bez slušalica i bez držanja telefona u rukama jer se jednostavno pričvrsti za odjeću. Razvoj kvačice trajao je tri godine. (B.O.)

*vijesti Obljetnica IBM-a Na IBM-ovom Storage Solution Forumu 2011 predstavljena su najnovija rješenja za poboljšavanje dostupnosti, sigurnosti i učinkovitosti pohrane podataka. U sklopu ovog poslovnog događanja, IBM je obilježio veliku obljetnicu – 100 godina uspješnog poslovanja. Ova kompanija je na hrvatskom tržištu prisutna još od 1935. kroz razna predstavništva, a od 1995. godine kao IBM Hrvatska u čiju je ponudu od tada uključena cjelokupna podrška i usluge IBM-a jednake onima na tržištima razvijenih zemalja. Novi oblik kontrole troškova Svim korisnicima na području Hrvatske od početka lipnja na raspolaganju je novi oblik kontrole troš-

kova koji omogućuje dodatnu zaštitu u korištenju javnih komunikacijskih usluga. Riječ je o usluzi ograničavanja mjesečne potrošnje kojom korisnici, nakon podnošenja zahtjeva operatoru, mogu ostvariti zabranu odlaznih poziva unutar obračunskog razdoblja nakon što njihova potrošnja dosegne unaprijed dogovoreni novčani limit. Nova usluga kontrole troškova dostupna je korisnicima javnih komunikacijskih usluga u pokretnim i nepokretnim mrežama, priopćeno je iz HAKOM-a.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3682/3683, 20. lipnja 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR STEVAN DEDIJER ŠPIJUN KOJEG SMO VOLJELI V.B.Z.

Stevan Dedijer bio je fizičar, novinar, urednik, diplomat, član Švedske akademije znanosti, poliglot i utemeljitelj koncepta poslovnog obavještavanja. Bio je jedan od sudionika najvažnijih događaja koji su se zbili u 20. stoljeću. Njegova životna priča odiše optimizmom, vedrinom i razigranim smislom za humor. U zabilješkama koje je pisao i prikupljao zadnjih 20 godina svoga života, Dedijer dijeli s nama svoje avanture kroz objektiv svojeg optimističnog i znatiželjnog uma.

JANE AUSTEN RAZUM I OSJEĆAJI Mozaik knjiga

Gospodin Dashwood umire i mora ostaviti većinu svog imanja sinu iz prvog braka, što njegovu drugu ženu i njihove tri kćeri dovodi na prag siromaštva. Prima ih rođak, ali njihova nesreća utječe na mogućnosti za udaju praktične i realne Elinor i djetinjasto romantične Marianne. Elinor se zaljubljuje u bogatog Edwarda Ferrarsa, ali s obzirom na njen status, njegova ih obitelj razdvaja. S druge strane, Marianne je namijenjen pošten (i bogat) pukovnik Brandon, ali ona ima druge planove...

SAM CHRISTER TAJNA STONEHENGEA Znanje

Osam dana prije ljetnog solsticija pogubljen je čovjek na drevnom oltaru Stonehengea. Nekoliko sati kasnije, jedan od najpoznatijih svjetskih lovaca na blago počini samoubojstvo. Svom sinu, arheologu Gideonu Chaseu, ostavlja svoje bogatstvo i veliku tajnu u oproštajnom pismu. Gideon uskoro otkriva tajno društvo - drevnu međunarodnu organizaciju koja već tisućama godina obožava Stonehenge. S novim karizmatičnim i okrutnim vođom na čelu, kult ritualno žrtvuje ljude u pokušaju da otključa tajnu kamenja...

KIM KIYOSAKI BOGATA ŽENA

Katarina Zrinski

Investiranje u Rusiju Rosekoles iz Omska, Sibir, Rusija www.rosekoles. Tvrtka proizvođač ploča za namještaj (od sibirske breze), drvenog ugljena i peleta traži zainteresirane hrvatske tvrtke koje žele investirati u proširenje njihove proizvodnje. 1. Proizvodnja drvenog ugljena: tvrtka planira povećati trenutnu proizvodnju od 6000 t na 12.000 t mjesečno, trenutna tržišta: Rusija, Koreja, 2. Proizvodnja ploča za namještaj: tvrtka planira povećati proizvodnju na 400 m3 mjesečno, trenutna tržišta: Rusija, Kanada, 3. Peleti: tvrtka planira proizvoditi pelete od drvenog otpada iz svoje proizvodnje. Kontakt: Alexander Demidov,¸+7 913 1562442, evrasia55@ mail.ru. Elektronska baza investicijskih ponuda Uprava za gospodarstvo Maršalata Velikopoljskog vojvodstva Poznan, Poljska, obavještava da od kraja 2009. godine postoji mogućnost korištenja Elektronske baze investicijskih ponuda Velikopoljskog vojvodstva, koja čini specijaliziranu bazu informacija za poduzeća i ulagače. Baza sadrži 214 ponuđenih zemljišta za ulaganje iz spomenutog vojvodstva. Ponude sadrže najvažnije informacije o zemljištu (između ostaloga, opremljenost - infrastrukturu, fotografije zemljišta, kartu, granice, direktan kontakt s osobom koja je zadužena za

Zašto nam je potrebna knjiga o ulaganju samo za žene? Zato što su, kad se radi o novcu, muškarci i žene različiti - povijesno, psihološki, mentalno i emocionalno. Ovo je knjiga za žene koje inzistiraju na tome da postanu financijske neovisne kako ne bi ovisile o muškarcima, svojoj obitelji ili vladi. Ova je knjiga za vas ako više nikada ne želite loše spavati zbog novca, ako želite preuzeti kontrolu nad svojom financijskom budućnošću, ako vas umara traženje princa i ako tražite istinsku neovisnost.

HRVATSKA Tisak knjiga

LESLIE KEAN NLO-I

Zamjena drvenih prozora

Planetopija

Knjiga je rezultat desetogodišnjeg istraživanja pojava zračnih objekata nepoznatog podrijetla i nevjerojatnih kretanja koja su zabilježena od sredine pedesetih godina prošlog stoljeća. Uz to, oslanjajući se na svoje istraživanje kao i na iskustva desetaka svjedoka i službenih istražitelja, autorica je dobila potvrdu o njihovu postojanju na najvišoj razini. Također je skrenula pozornost javnosti na potrebu da se te pojave temeljito ili barem ozbiljnije istraže.

to zemljište) i dostupne su na poljskom i engleskom jeziku. Informacije koje se nalaze u bazi kontinuirano su ažurirane. Kako biste pogledali ponuđena zemljišta, web stranica baze je www.eboi.umww. pl. Kontakt: Aleksandra Nowicka-Badora, aleksandra.nowicka@umww. pl, +48 61 6580711. Suradnja Softwise, Čakovec, www. softwise.hr. Tvrtka je nastala kao zajedničko ulaganje hrvatskih i švicarskih partnera s većinskim hrvatskim vlasništvom. Tvrtka nudi sljedeće usluge: izrada internet aplikacija, izrada desktop aplikacija, izrada web stranica, razvoj softvera prema potrebama naručitelja. Djelatnost tvrtke obuhvaća i: prodaju računalne opreme i programskih proizvoda, uvođenje i održavanje opreme i informacijskih sustava, obradu podataka i prijenos podataka javnim informacijskim mrežama, integraciju različite računalne i informatičke opreme, edukaciju korisnika. Tvrtka nudi suradnju i mogućnost zajedničkog ulaganja na području razvoja softvera. Kontakt: Drago Bratko, dbratko@softwise.hr, +385 40 390997.

kacija. Kontakt: Slavica Pavlović, pavlovicvoda@ gmail.com Proizvodi od drva i suradnja Woodway Group, Himki, Moskva, Rusija. www. wood-way.ru. Tvrtka je jedan od vodećih prerađivača drva u Rusiji. Grupa ujedinjuje tvrtke: LPK Poleki Knyazhpogost Fiberboard Plant. Ukupna proizvodnja hardboarda čini

Ulaganje Ekocentar, Čačak, Srbija. Udruženje u svom vlasništvu posjeduje nekoliko lokacija u Srbiji za izgradnju mini hidrocentrala. Traže partnera za ustupanje lo-

25 posto ruske i 10 posto ukupne europske proizvodnje. Hardboard, veličina: 2745x1700mm, debljina: 2,5 i 3,2 mm, gustoća: od 600 do 1020 kg/ m3. Od 2007. godine tvrtka proizvodi novi jedinstveni izolacijski materijal za stambene prostore - softboard - ploče od prirodnog drva koje ne sadrže formaldehid niti bilo koje druge dodatke štetne za zdravlje. Softboard je vrlo dobar izolator zvuka i vrućine te vjetrobran. Softboard, veličina: 1200x2500mm, debljina: 12, 16 i 20 mm, gustoća: od 160 do 260 kg/m3. Tvrtka nudi svoje proizvode te mogućnost investiranja u ruske drvno-prerađivačke tvrtke (zajedničko ulaganje u poslove prerade drva u Rusiji). Kontakt: Nick Gorobets, dutch@wood-way.ru, +7 495 7354920, +7 916 4425087.

Izgradnja tramvajskih stajališta

trolama. Rok dostave ponuda je 15. srpnja.

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatski institut za povijest nabavlja usluge pripreme i tiska znanstvenih knjiga. Rok dostave ponuda je 29. lipnja. Učenički dom Karlovac nabavlja uslugu zamjene drvenih prozora. Rok dostave ponuda je 29. lipnja.

Grad Zagreb nabavlja usluge izgradnje tramvajskih stajališta. Rok dostave ponuda je 4. srpnja. REGIJA Proizvodi na bazi drveta

Željeznice Federacije BiH u Sarajevu nabavljaju proizvode na bazi drveta. Rok dostave ponuda je 27. srpnja.

Online sustav

Hrvatska lutrija nabavlja online sustav za automat klubove i kasina. Rok dostave ponuda je 12. srpnja.

Remeni s futrolama

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nabavlja 800 remena s fu-

Usluge čišćenja dimnjaka

Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica nabavlja usluge čišćenja dimnjaka i dimnih kanala. Rok dostave ponuda je 28. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3682/3683, 20. lipnja 2011.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Migracije - naša Prodaju se poslovna zgrada, budućnost hotel, kamena kuća... Livada i oranica, ukupne površine 5571 četvorni metar, na adresi Braće Radića 58, u naselju Novaki, Virovitičko-podravska županija, procijenjene vrijednosti 4862,80 kuna. Dražba se održava 27. lipnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Slatini. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti. Kuća i dvor, ukupne površine 1927 četvornih metara, na adresi Dunavska obala 14, Erdut, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 196.929,46 kuna. Dražba se održava 27. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, soba 6, ovršni odjel. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina od 20.000 kuna daje se na blagajni Općinskog suda u Osijeku, 23900011300000419, s naznakom “jamčevina u predmetu broj 3 I-OVR-488/07, poziv na broj odobrenja 05 060-488-2007”. Poslovni prostor površine 38 četvornih metara, Zadar, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 1.457.108,25 kuna. Ročište o prodaji održava se 28. lipnja u zgradi Trgovačkog suda u Zadru, sudnica 7/I. Jamčevina iznosi pet posto početne cijene. Nekretnine se kupuju po načelu “viđeno-kupljeno”. Sve obavijesti o nekretnini zainteresirani mogu dobiti od stečajnog upravitelja na telefon 091/5984 627, a potencijalni kupci nekretnine mogu razgledati svakog radnog dana od 8 do 14 sati uz prethodnu najavu na isti broj telefona.

Zemljište površine 8700 četvornih metara, Nin, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 597.333,33 kune. Dražba se održava 28. lipnja u zgradi Trgovačkog suda u Zadru, sudnica broj 7/I. Jamčevina iznosi pet posto početne cijene. Nekretnina se kupuje po načelu “viđeno-kupljeno”. Sve obavijesti o nekretnini zainteresirani mogu dobiti od stečajnog upravitelja na telefon 091/5984 627, a potencijalni kupci nekretnine mogu razgledati svakog radnog dana od 8 do 14 sati uz prethodnu najavu na isti broj telefona. Hotel površine 409 četvornih metara, na adresi Grabovčeva širina 1, Split, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 4.323.883,83 kune. Javno otvaranje ponuda je 29. lipnja u 9.30 sati u sudnici broj 116/1 Trgovačkog suda u Splitu, Sukoišanska 6. Prodaja se obavlja po načelu “viđeno-kupljeno” u trenutku javnog otvaranja ponuda, pa prodavatelj ne odgovara kupcu za materijalne i pravne nedostatke kupljenih nekretnina. Jamčevina iznosi milijun kuna te se uplaćuje do 27. lipnja. Sve dodatne informacije mogu se dobiti kod stečajnog upravitelja radnim danom od 10 do 14 sati, pozivom na broj mobitela 091/2111 181. Kamena kuća, staja i sjenik, ukupne površine 192 četvorna metra, Tinjan, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 325.000 kuna. Dražba se održava 30. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Pazinu, soba 10. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi pet posto vrijedno-

sti nekretnine te se uplaćuje na račun Suda broj 2390001-1300002481, pozivom na broj 030-417-10. Razgledavanje po dogovoru sa sudskim ovršiteljima, pozivom na broj telefona 052/619 100. Kuća, gospodarska zgrada, dvorište i livada, ukupne površine 1725 četvornih metara, Lupoglav, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 508.356 kuna. Dražba se održava 30. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Pazinu, dvorana 10. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi pet posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na račun Suda broj 23900011300002481, pozivom na broj 030-157-08 i predočiti sudu prije dražbe. Razgledavanje moguće po dogovoru sa sudskim ovršiteljem te pozivom na broj telefona 052/619 100. Poslovna zgrada, dvorište i oranica, ukupne površine 9056 četvornih metara, na adresi Svilajska 31, Osijek, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 12.460.954,54 kune.

Dražba se održava 1. srpnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, soba 40/II. Jamčevina iznosi 10 posto prodajne cijene. Prodaja se obavlja po načelu “viđenokupljeno”. Razgledavanje moguće od ponedjeljka do petka od 8 do 15 sati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem te pozivom na broj mobitela 098/1639 925.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

alo će stvari utjecati na našu budućnost kao migracije, upozorava Economist. Povod za to upozorenje je knjiga Exceptional People čiji su autori Ian Goldin, Geoffrey Cameron i Meera Balarajan. Knjiga je, ocjenjuje Economistov kritičar, jedna od najboljih analiza troškova i koristi od seoba. Koristi migracija, smatraju autori, daleko nadmašuju troškove. Kad bi bogate zemlje primile dovoljan broj doseljenika i povećale svoje aktiv-

no stanovništvo za samo tri posto, svijet bi prema jednoj procjeni bio bogatiji za 356 milijardi dolara godišnje. Potpuno otvaranje granica dodalo bi tome za 25 godina nezamislivih 39 trilijuna dolara. To je za 500 puta više nego što bogate zemlje svake godine potroše na pomoć inozemstvu. Zato su migracije do sada najefikasnije sredstvo za smanjenje globalnog siromaštva. Velike razlike u nadnicama Radnik koji iz, recimo, Jemena doseli u Ameriku može zaraditi 15 puta više nego kod kuće. Razlike u nadnicama između bogatih i siromašnih zemalja sada su znatno veće nego prije stotinjak godina. K tome je i emocionalni teret, iako još uvijek

velik, znatno manji no ranije. Rus koji je u 19. stoljeću otišao od kuće vjerojatno više nikad nije bio u mogućnosti vidjeti ili razgovarati sa svojom obitelji. Današnji iseljenik to može učiniti u prvom internet-cafèu. Nije stoga čudo da je u posljednjih 25 godina broj migranata udvostručen na više od 200 milijuna. Nakon opsežnog prikaza povijesti migracija autori se bave njihovim troškovima i koristima. Siromašne zemlje su na gubitku kada njihovi najbolji mozgovi sele na Zapad. No zato mogućnost

preko svojih izvora saznaju da su potrebne. Knjiga je puna iznenađujućih nalaza. Autori opovrgavaju prognoze da će klimatske promjene do 2050. stvoriti 200 milijuna izbjeglica. Globalno zatopljenje će sigurno dovesti do učestalih poplava, ali se najveći dio njihovih žrtava uporno vraća nakon što se vode povuku, što dokazuje Mozambique u 2000. i jugoistočna obala Amerike u 2005. godine.

odlaska potiče ljude u siromašnim zemljama da steknu utrživa znanja i vještine; neki će zatim i otići, ali će neki i ostati. Drugi će se nakon nekoliko godina vratiti s novim znanjima, novim vezama i ušteđevinama koje će investirati. Sve u svemu, odljev mozgova zapravo pomaže siromašnim zemljama. No u bogatim zemljama useljavanje je nepopularno jer mu ljudi precjenjuju troškove i podcjenjuju koristi. Dolazak nekvalificiranih doseljenika može smanjiti nadnice nekvalificiranih starosjedilaca, no doseljenici često otvaraju radna mjesta i za domaće ljude: indijski poduzetnici otvaraju nove tehnološke tvrtke, a meksičke dadilje čuvaju djecu dok njihove majke rade, a dolaze kad

Migracije su do sada najefikasnije sredstvo za smanjenje globalnog siromaštva

Val seoba iz Afrike Sljedeći veliki val seoba doći će iz Afrike. Najveći dio Afrikanaca danas je previše siromašan da bi mogao otići nekud daleko. Tipični kongoanski seljak ne može si dozvoliti ni plaćanje vozarine do Kinshase, a kamoli do Belgije. No kako i Crni kontinent postaje manje siromašan, sve će više njegovih stanovnika smoći sredstva za seobu. Napokon, autori predviđaju budućnost obilježenu nestašicom radne

snage u bogatim zemljama koju mogu popuniti samo doseljenici. Kako Amerika i Europa stare, trebat će im i više spretnih medicinskih sestara njegovateljica, kućnih pomoćnica i čistačica. Čak ni u Japanu roboti ne mogu sve. Porast će potražnja i za visokokvalificiranim radnicima, a pojedine će zemlje sve oštrije konkurirati za najkvalitetnije useljenike. Migracije će, zaključuju autori, “odrediti našu budućnost”. Sudeći po iznesenom, izgleda da imaju pravo.

20 POSLOVNA IZVJEŠĆA

Privredni vjesnik Broj 3682/3683, 20. lipnja 2011.

Na temelju Zakona o računovodstvu (NN 109/07), Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društava za reosiguranje čl.9 (NN 119/09) Croatia Lloyd d.d. javno objavljuje skraćene godišnje financijske izvještaje za 2010. godinu

Izvještaj o financijskom položaju (Bilanca) na dan 31. prosinca 2010. godine Opis pozicije AKTIVA Nematerijalna imovina Materijalna imovina Ulaganja Tehničke pričuve udio reosiguranja Odgođena i tekuća porezna imovina Potraživanja Ostala imovina Plaćeni troškovi budućeg razdoblja UKUPNO AKTIVA Izvanbilančni zapisi PASIVA Kapital i rezerve Upisani kapital Revalorizacijske rezerve Rezerve Prenesena zadržana dobit Dobit tekućeg obračunskog razdoblja Tehničke pričuve Ostale pričuve Odgođena i tekuća porezna obveza Ostale obveze UKUPNA PASIVA Izvanbilančni zapisi Uprava Društva

Član Uprave Kitica Mioč

Prethodna godina

u kunama Tekuća godina

316.169 48.386.802 613.109.233 89.740.904 4.251.020 85.336.701 18.455.462 97.099 859.693.390 -

623.468 48.260.737 606.648.864 102.865.087 58.614.663 13.602.753 111.780 830.727.352 24.513.717

258.538.929 116.060.800 18.378.703 70.000.000 26.000.336 28.099.090 500.335.111 3.677.854 557.448 96.584.048 859.693.390 -

276.862.041 116.060.800 22.902.562 72.500.000 33.248.984 32.149.695 500.952.327 4.205.774 1.303.360 47.403.850 830.727.352 24.513.717

Predsjednik Uprave Robert Stude

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (Račun dobiti i gubitka) za razdoblje 01. siječnja - 31. prosinca 2010. godine Opis pozicije Zarađena premija Prihodi od ulaganja Prihodi od provizija i naknada Ostali osigurateljno-tehnički prihodi, neto od osiguranja Ostali prihodi

Prethodno obračunsko razdoblje 183.398.485 46.433.076 48.906.754 4.025.529 609.431

Tekuće obračunsko razdoblje 184.810.148 41.437.676 46.168.601 3.037.853 5.308.128

-172.505.974 -4.193.704 -28.901 -41.570.429 -22.686.293 -974.350 -551.753 -4.938.632 35.923.239 -7.824.149 28.099.090 283.373.275 -255.274.185 -1.712.340

-120.331.320 -13.490.225 -114.288 -40.275.107 -17.793.960 -5.774.683 -344.893 -41.656.684 40.981.246 -8.831.551 32.149.695 280.762.406 -248.612.711 4.582.538

-1.125.553

4.582.538

Izdaci za osigurane slučajeve, neto Promjene tehničkih pričuva, neto od osiguranja Izdaci za povrate premija (bonusi i popusti) Troškovi pribave Troškovi uprave Troškovi ulaganja Ostali tehnički troškovi , neto od reosiguranja Ostali troškovi uključujući vrijednosno usklađenje Dobit obračunskog razdoblja prije poreza Porez na dobit Dobit obračunskog razdoblja poslije poreza UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI Ostala sveobuhvatna dobit Dobici proizišli iz revalor.fin.imovine raspoložive za prodaju Dobici proizišli iz revalor.zemljišta i građ.objekata koji služe društvu za obavljanje djelat. Ukupna sveobuhvatna dobit Uprava Društva

Član Uprave Kitica Mioč

-586.787 26.386.750

36.732.233

Predsjednik Uprave Robert Stude

Izvještaj o novčanim tokovima (indirektna metoda) za razdoblje 01. siječnja - 31. prosinca 2010. godine Opis pozicije NOVČANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI Novčani tok prije promjene poslovne imovine i obveza Dobit/gubitak prije poreza Usklađenja: Amortizacija nekretnina i opreme Amortizacija nematerijalne imovine Dobici/gubici od prodaje materijalne imovine (uključujući zemljišta i građ.objekte) Ostala usklađenja Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza Povećanje/smanjenje ulaganja raspoloživih za prodaju Povećanje/smanjenje ulaganja koja se vrednuju po fer vrijednosti kroz RDG Povećanje/smanjenje depozita, zajmova i potraživanja Povećanje/smanjenje udjela reosiguranja u tehničkim pričuvama Povećanje/smanjenje porezne imovine Povećanje/smanjenje ostale imovine Povećanje/smanjenje plaćenih troškova budućeg razdoblja i nedospjele naplate prihoda Povećanje/smanjenje tehničkih pričuva

2009. 29.565.660 35.523.357 35.923.239 -399.882 1.169.026 36.088

u kunama 2010. -33.531.165 47.280.986 40.981.246 6.299.740 1.162.395 26.886

224.701 1.866.452 1.125.552 -14.763.190 694.630 17.902.150 -4.251.020

586.600 -71.980.600 14.067.262 -70.104.947 14.039.961 -13.124.183 4.251.020

-1.269

-14.681

-6.649.928

617.216

Opis pozicije Povećanje/smanjenje poreznih obveza Povećanje/smanjenje ostalih obveza Povećanje/smanjenje odgođenog plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja Plaćeni porez na dobit NOVČANI TIJEK ULAGAČKIH AKTIVNOSTI Izdaci za nabavu materijalme imovine Izdaci za nabavu nematerijalme imovine Povećanje/smanjenje ulaganja u podružnice, pridružena društva i sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima Izdaci za dane kratkoročne i dugoročne zajmove Primici od ulaganja koja se drže do dospijeća Izdaci od ulaganja koja se drže do dospjeća NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI Novčani izdaci za isplatu udjela u dobiti (dividenda) UČINCI PROMJENE TEČAJEVA STRANIH VALUTA NA NOVAC I NOVČANE EKVIVALENTE NETO POVEĆANJE/SMANJENJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

2009. 557.448 6.028.085 -209.335 -7.824.149 -12.938.722 -185.544 -158.577 -33.013.331

u kunama 2010. 745.912 -49.180.198 -8.831.551 47.087.576 -1.036.331 -334.185

1.148.930 19.269.800 -38.719.760 -38.719.760

-54.997 48.513.089 -18.409.120 -18.409.120

-22.092.822 40.548.284 18.455.462

-4.852.709 18.455.462 13.602.753

Izvještaj o promjenama kapitala za razdoblje 01. siječnja - 31. prosinca 2010.godine Opis pozicije

Raspodjeljivo vlasnicima matice Uplaćeni kapital Premije na emitirane (redovne i dionice povlaštene dionice)

Stanje na dan 01.01.2009. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja Stanje na dan 01.01.2009. (prepravljeno) Sveobuhvatna dobit ili gubitak prethodne godine Dobit ili gubitak razdoblja Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak 2009. Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti) Nerealizirani dobici ili gubici od financ. imovine rasp. za prodaju Ostale nevlasničke promjene kapitala Transakcije s vlasnicima u 2009. Povećanje/smanjenje upisanog kapitala Isplata udjela u dobiti/dividenda Stanje na dan 31.12.2009. Stanje na dan 01.01.2010. Stanje na dan 01.01.2010. (prepravljeno) Sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine Dobit ili gubitak razdoblja Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak 2010. Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti) Nerealizirani dobici ili gubici od financ.imovine rasp.za prodaju Transakcije s vlasnicima u 2010. Isplata udjela u dobiti/dividenda Stanje na dan 31.12.2010.

Revalorizacijske rezerve

Rezerve (zakonske, statutarne, ostale)

116.060.800

20.208.401

68.227.240

116.060.800

20.208.401 -1.829.697

68.227.240

-1.829.697 -586.787 -1.125.553 -117.357

116.060.800 116.060.800 116.060.800

18.378.703 18.378.703 18.378.703 4.523.859 4.523.859 -58.679 4.582.538

116.060.800

22.902.562

Zadržana dobit ili Dobit/gubitak tekuće preneseni gubitak godine

22.661.330 107.344 22.768.675 117.357 117.357

1.772.760 1.772.760 70.000.000 70.000.000 70.000.000

117.357 3.114.304 3.114.304 26.000.336 26.000.336 26.000.336 58.679 58.679 58.679

2.500.000 2.500.000 72.500.000

7.189.970 7.189.970 33.248.985

43.606.824 43.606.824 28.099.090 28.099.090

Ukupno kapital i rezerve

270.764.595 107.344 270.871.940 26.386.750 28.099.090 -1.712.340 -586.787 -1.125.553

-43.606.824

-38.719.760

-43.606.824 28.099.090 28.099.090 28.099.090 32.149.695 32.149.695

-38.719.760 258.538.929 258.538.929 258.538.929 36.732.233 32.149.695 4.582.538

-28.099.090 -28.099.090 32.149.695

4.582.538 -18.409.120 -18.409.120 276.862.042

IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORA Vlasnicima i Upravi društva CROATIA LLOYD d.d. Zagreb Predmet revizije Obavili smo reviziju priloženih financijskih izvještaj društva CROATIA LLOYD d.d., Zagreb („Društvo“), koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju (bilancu) na dan 31. prosinca 2010. godine, izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (račun dobiti i gubitka), izvještaj o stanju i promjenama kapitala i izvještaj o novčanom toku za tada završenu godinu, te sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih bilješki s objašnjenjima. Reviziju financijskih izvještaja Društva za godinu koja je završila 31. prosinca 2009. godine obavila je druga revizorska kuća koja je u svom izvještaju od 26. veljače 2010. godine izrazila mišljenje bez rezerve. Odgovornost Uprave Društva za financijske izvještaje Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivnu prezentaciju financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja odoborenim za primjenu u Republici Hrvatskoj. Ta odgovornost uključuje: oblikovanje, uvođenje i održavanje internih kontrola relevantnih za sastavljanje i objektivnu prezentaciju

financijskih izvještaja bez materijalno značajnih pogrešaka u prikazu, kao posljedica prijevare ili pogreške, izbor i primjenu prikladnih računovodstvenih politika te davanje računovodstvenih procjena koje su primjerene u danim okolnostima. Odgovornost revizora Naša je odgovornost izraziti mišljenje o tim financijskim izvještajima zasnovano na objavljenoj reviziji. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike te reviziju planiramo i obavljamo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikaza. Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o prosudbi revizora, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih prikaza u financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole

važne za subjektovo sastavljanje i objektivnu prezentaciju financijskih izvještaja kako bi oblikovao rezvizijske postupke koji su prikladni u danim okolnostima, ali ne i za izražavanje mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva. Revizija također obuhvaća ocjenu prikladnosti primjenjenih računovodstvenih politika i razboritosti računovodstvenih procjena Uprave, kao i ocjenu cjelokupne prezentacije financijskih izvještaja. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i čine prikladnu osnovu za izražavanje našeg revizorskog mišljenja. Mišljenje Prema našem mišljenju, financijski izvještaji pružaju realan i objektivan prikaz financijskog položaja društva CROATIA LLOYD d.d., Zagreb, na dan 31. prosinca 2010. godine, te rezultate njegova poslovanja i njegove novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja odobrenim za primjenu u Republici Hrvatskoj.

MIŠLJENJE NEZAVISNOG OVLAŠTENOG AKTUARA O STANJU TEHNIČKIH PRIČUVA OSIGURANJA ZA CROATIA LLOYD d.d. ZA REOSIGURANJE Na dan 31.12.2010. godine Na osnovi podataka koje sam dobila i za koje odgovora Uprava CROATIA LLOYD d.d. ZA REOSIGURANJE utvrdila sam da je na dan 31.1.2.2010. godine CROATIA LLOYD d.d. ZA REOSIGURANJE formiralo slijedeće tehničke pričuve: Pričuve za prijenosne premije . Pričuve šteta . Pričuvu za bonuse i popuste . Druge tehničke pričuve osiguranja . Pričuve za kolebanje šteta Stoga temeljem članka 9. Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društva za osiguranje, odnosno društva za neosiguranje (NN 119/09) i članka 155. stavka 2. Zakona o osiguranju (NN 151/05, 87/08 i 82/09) kao nezavisni ovlašteni aktuar dajem slijedeće mišljenje o stanju tehničkih pričuva CROATIA LLOYD d.d. ZA REOSIGURANJE. Smatram da su tehničke pričuve CROATIA LLOYD d.d. ZA REOSIGURANJE na dan 31.12.2010. godine obračunate kaorektno, u skladu s Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja (NN 97/09, 135/09 i 150/09), načelima struke osiguranja i aktuarske struke. Stoga potvrđujem pozitivno Mišljenje o obračunu tehničkih pričuva imenovanog ovlaštenog aktuara CROATIA LLOYD d.d. ZA REOSIGURANJE.

Pula, 26. travnja 2011. godine Poseban naglasak Skrećemo pozornost da Društvo ima djelomično usvojenu strategiju ulaganja u financijske instrumente iz koje se može pratiti ostvarenje očekivane profitabilnosti i novčani tijekovi. Držimo da je daljnji rad na strategiji ulaganja u ujvjetima pada prinosa od uložene imovine neophodan, a time i donošenje odluke o dezinvestiranju u određene dijelove portfelja. Vjerujemo da će postupak dezinvestiranja uzrokovati dobitke i gubitke u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost portfelja, prvenstveno kao činjenica da se ti postupci obavljaju u tijeku smanjenog volumena prodaje financijskih instrumenata. U Zagrebu, 21. ožujka 2011. godine BBDO Croatia d.o.o. Trg J.F. Kennedy bb 10000 Zagreb Ines Rožić, ovlašteni revizor

Iva Tkalac, prof. mat. i inf. Ovlašteni aktuar

MIŠLJENJE IMENOVANOG OVLAŠTENOG AKTUARA Uz godišnje izvješće za 2010. godinu Aktuarski sam provjerila obračun tehničkih pričuva CROATIA LLOYDA d.d. za reosiguranje na dan 31.12. 2010. godine. Aktuarsku provjeru izvršila sam u skladu s odredbama Zakona o osiguranju (NN 151/05; 87/08; 82/09), Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja (NN 97/09) i pravilima aktuarske struke. Po mojem mišljenju premije što ih je CROATIA LLOYD d.d. za reosiguranje oblikovalo u 2010. godini i tehničke pričuve osiguranja na dan 31.12.2010. godine oblikovane su sukladno propisima te tako da omoćujuju trajno ispunjavanje svih obveza iz ugovora o reosiguranju. Zagreb, 31. ožujka 2011.

Jeni Krstičević, predsjednica uprave

Imenovani ovlašteni aktuar Danica Kovačić, dipl.ing.mat.

www.privredni.hr Broj 3682/3683, 20. lipnja 2011.

Konsolidirani izvještaj o financijskom položaju (Bilanca) na dan 31. prosinca 2010. godine Prethodna godina

u kunama Tekuća godina

1.589.858 63.200.017 619.095.110 89.740.904 4.251.020 89.065.949 18.564.225 97.099 885.604.182 -

1.907.307 61.730.179 615.762.790 102.865.087 63.233.133 14.164.294 111.780 859.774.570 24.513.717

PASIVA Kapital i rezerve Upisani kapital Revalorizacijske rezerve Rezerve Prenesena (zadržana) dobit ili gubitak Dobit ili gubitak tekućeg obračunskog razdoblja Tehničke pričuve Ostale pričuve Odgođena i tekuća porezna imovina Financijske obveze Ostale obveze Ogođeni plać.troš.i prih.buduć.razdoblja UKUPNA PASIVA Izvanbilančni zapisi

271.600.259 122.052.569 25.220.296 70.000.000 26.141.830 28.185.564 500.335.112 3.977.854 666.853 6.184.169 101.461.584 1.378.351 885.604.182 -

290.738.046 122.052.569 30.827.883 72.500.000 33.476.952 31.880.642 500.952.327 4.505.774 1.303.360 4.424.057 57.851.006 859.774.570 24.513.717

DODATAK BILANCI KAPITAL I REZERVE Pripisano imateljima kapitala matice Pripisano nekontrolirajućim interesima

271.600.259 261.912.517 9.687.742

290.738.046 280.511.105 10.226.941

Opis pozicije AKTIVA Nematerijalna imovina Materijalna imovina Ulaganja Tehničke pričuve udio reosiguranja Odgođena i tekuća porezna imovina Potraživanja Ostala imovina Plaćeni troškovi budućeg razdoblja UKUPNA AKTIVA Izvanbilančni zapisi

Uprava Društva

Član Uprave Kitica Mioč

Predsjednik Uprave Robert Stude

Konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (Račun dobiti i gubitka) za razdoblje 01. siječnja - 31. prosinca 2010. godine Prethodno obračunsko razdoblje 183.398.485 46.421.164 48.906.754 4.025.529 6.478.619 -172.505.974 -4.193.704 -28.901 -41.570.429 -22.686.293 -974.349 -551.753 -10.583.923 36.135.225 -7.949.661 28.185.564 28.087.157 98.407 283.373.572 -255.274.186 1.776.872 -1.125.553

Opis pozicije Zarađena premija Prihodi od ulaganja Prihodi od provizija i naknada Ostali osigurateljno-tehnički prihodi, neto od osiguranja Ostali prihodi Izdaci za osigurane slučajeve , neto Promjene tehničkih pričuva, neto od osiguranja Izdaci za povrate premija ( bonusi i popusti) Troškovi pribave Troškovi uprave Troškovi ulaganja Ostali tehnički troškovi , neto od reosiguranja Ostali troškovi uključujući vrijednosno usklađenje Dobit obračunskog razdoblja prije poreza Porez na dobit Dobit obračunskog razdoblja poslije poreza Pripisano imateljima kapitala matice Pripisano nekontrolirajućim interesima UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI Ostala sveobuhvatna dobit Dobici proizišli iz revalor.fin.imovine raspoložive za prodaju Dobici proizišli iz revalor.zemljišta i građ.objekata koji služe društvu za obavljanje djelat. Dobici proizišli iz revalor.druge materijalne i nemat.imovine Ostale promjene Ukupna sveobuhvatna dobit Pripisano imateljima kapitala matice Pripisano nekontrolirajućim interesima Uprava Društva

Član Uprave Kitica Mioč

Tekuće obračunsko razdoblje 184.810.148 41.245.501 46.168.601 3.037.853 10.152.377 -120.331.320 -13.490.225 -114.288 -40.275.107 -17.793.960 -5.774.683 -344.892 -46.573.641 40.716.364 -8.835.721 31.880.643 31.872.470 8.173 280.747.737 -248.598.042 5.135.239 4.582.538

-586.787 3.489.212 552.701 37.015.882 36.736.886 278.996

29.962.436 28.154.315 1.808.121 Predsjednik Uprave Robert Stude

Izvještaj o novčanim tokovima (indirektna metoda) za razdoblje 01. siječnja - 31. prosinca 2010. godine Opis pozicije NOVČANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI Novčani tok prije promjene poslovne imovine i obveza Dobit/gubitak prije poreza Usklađenja: Amortizacija nekretnina i opreme Amortizacija nematerijalne imovine Umanjenja vrijednostigubici/dobici svođenja na fer vrijed. Ostala usklađenja Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza Povećanje/smanjenje ulaganja raspoloživih za prodaju Povećanje/smanjenje ulaganja koja se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Povećanje/smanjenje depozita, zajmova i potraživanja Povećanje/smanjenje udjela reosiguranja u tehničkim pričuvama Povećanje/smanjenje porezne imovine Povećanje/smanjenje potraživanja Povećanje/smanjenje ostale imovine Povećanje/smanjenje plaćenih troškova budućeg razdoblja i nedospjele naplate prihoda Povećanje/smanjenje tehničkih pričuva

u kunama 2010. -33.490.025 46.982.206 40.716.364 6.265.842 1.162.395 26.886 5.076.561

2009. 39.912.836 36.945.272 36.135.225 810.047 2.371.387 43.656 -1.829.697 224.701 10.917.224 1.125.552

-71.636.510 14.067.262

-14.763.190

-70.104.947

694.630 17.902.150 -4.251.020 -2.365.321

14.215.340 -13.124.183 4.251.020 25.832.816 -29.387 -14.681 -617.216

-1.269 -6.349.928

Opis pozicije Povećanje/smanjenje poreznih obveza Povećanje/smanjenje financijskih obveza Povećanje/smanjenje ostalih obveza Povećanje/smanjenje odgođenog plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja Plaćeni porez na dobit NOVČANI TOK IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI Primici od prodaje materijalne imovine Izdaci za nabavu materijalne imovine Izdaci za nabavu nematerijalne imovine Izdaci za nabavu zemljišta i građevinskih objekata koji ne služe društvu za prov.djel. Povećanje/smanjenje ulaganja u podružnice, pridružena društva i sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima Primici od ulaganja koja se drže do dospijeća Izdaciod ulaganja koja se drže do dospijeća Primici od dividendi i udjela u dobiti NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI Novčani izdaci za isplatu udjela u dobiti (dividendi) Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

u kunama 2010. 636.507 -1.760.112 -44.271.590 -717.339 -8.835.721 46.499.213

2009. 666.853 6.184.169 10.905.585 1.169.013 -7.949.660 -23.443.038 563.106 -884.299 -168.597 -9.110.324

-2.358.211 -317.449

-34.231.654 21.940.831 -1.552.101 -38.719.760 -38.719.760 40.784.185 18.564.225

-54.997 48.513.089 716.781 -17.409.120 -17.409.120 18.564.225 14.164.293

Raspodjeljivo nekontrlir. ineresu

Ukupno kapital i rezerve (8+9)

Konsolidirani izvještaj o promjenama kapitala za razdoblje 01. siječnja - 31. prosinca 2010.godine Raspodjeljivo vlasnicima matice

Opis pozicije Uplaćeni kapital (redovne i povlaštene dionice)

Stanje na dan 01.01.2009. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja Stanje na dan 01.01.2009. (prepravljeno) Sveobuhvatna dobit ili gubitak prethodne godine Dobit ili gubitak razdoblja Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak 2009. Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti) Nerealizirani dobici ili gubici od financ. imovine rasp. za prodaju Ostale nevlasničke promjene kapitala Transakcije s vlasnicima u 2009. Povećanje/smanjenje kapitala Isplata udjela u dobiti/dividenda Stanje na dan 31.12.2009. Stanje na dan 01.01.2010. Stanje na dan 01.01.2010. (prepravljeno) Sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine Dobit ili gubitak razdoblja Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak 2010. Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti) Nerealizirani dobici ili gubici od financ.imovine rasp.za prodaju Ostale nevlasničke promjene kapitala Transakcije s vlasnicima u 2010. Povećanje/smanjenje kapitala Isplata udjela u dobiti/dividenda Stanje na dan 31.12.2010.

Premije na emitirane dionice

Revalorizacijske rezerve

Rezerve (zakonske, statutarne, ostale)

Zadržana dobit ili preneseni gubitak

Dobit/gubitak tekuće godine

Ukupno kapital i rezerve (2 do 7)

116.060.800

20.208.401

68.227.240

43.516.869

116.060.800

20.208.401 1.659.515

68.227.240

22.392.403 107.344 22.499.747 117.357

270.405.713 107.344 270.513.057 29.864.028 28.087.156 1.776.872 2.902.425 -1.125.553

1.659.515 2.902.425 -1.125.553 -117.357

116.060.800 116.060.800 116.060.800

21.867.916 21.867.916 21.867.916 5.076.560 5.076.560 -58.679 4.582.538 552.701

116.060.800

26.944.476

117.357

1.772.760 1.772.760 70.000.000 70.000.000 70.000.000

117.357 3.279.541 3.279.541 25.896.645 25.896.645 25.896.645 58.679 58.679 58.679

2.500.000 2.500.000

7.178.036 7.178.036

72.500.000

33.133.360

43.516.869 28.087.156 28.087.156

-43.516.869 -4.797.109 -38.719.760 28.087.156 28.087.156 28.087.156 31.872.470 31.872.470

-28.087.157 -9.678.037 -18.409.120 31.872.469

-38.464.568 255.192 -38.719.760 261.912.517 261.912.517 261.912.517 37.007.709 31.872.470 5.135.239 4.582.538 552.701 -18.409.120 -18.409.120 280.511.105

IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORA Vlasnicima i Upravi društva CROATIA LLOYD d.d. Zagreb Predmet revizije Obavili smo reviziju priloženih konsolidiranih financijskih izvještaj GRUPE CROATIA LLOYD („Grupa“) koji obuhvaćaju konsolidiranih izvještaj o financijskom položaju (bilancu) na dan 31. prosinca 2010. godine, konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (račun dobiti i gubitka), konsolidirani izvještaj o stanju i promjenama kapitala i konsolidirani izvještaj o novčanom toku za tada završenu godinu, te sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih bilješki s objašnjenjima. Reviziju konsolidiranih financijskih izvještaja Grupe za godinu koja je završila 31. prosinca 2009. godine obavila je druga revizorska kuća koja je u svom izvještaju od 17. ožujka 2010. godine izrazila mišljenje bez rezerve.

materijalno značajnih pogrešaka u prikazu, kao posljedica prijevare ili pogreške, izbor i primjenu prikladnih računovodstvenih politika te davanje računovodstvenih procjena koje su primjerene u danim okolnostima.

Odgovornost Uprave Društva za financijske izvještaje Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivnu prezentaciju konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja odoborenim za primjenu u Republici Hrvatskoj. Ta odgovornost uključuje: oblikovanje, uvođenje i održavanje internih kontrola relevantnih za sastavljanje i objektivnu prezentaciju konsolidiranih financijskih izvještaja bez

Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja dokaza o iznosima i objavama u konsolidiranim financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o prosudbi revizora, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih prikaza u konsolidiranim financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole važne za subjektovo sastavljanje i objektivnu prezentaciju konsolidiranih financijskih izvještaja

Odgovornost revizora Naša je odgovornost izraziti mišljenje o tim konsolidiranim financijskim izvještajima zasnovano na objavljenoj reviziji. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike te reviziju planiramo i obavljamo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li konsolidirani financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikaza.

3.450.788 98.408 3.352.380 3.352.380 6.236.954 6.236.954 9.687.742 9.687.742 9.687.742 539.200 8.173 531.027 531.027

10.226.942

270.405.713 107.344 270.513.057 33.314.816 28.087.156 5.129.252 6.254.805 -1.125.553 -32.227.614 6.492.146 -38.719.760 271.600.259 271.600.259 271.600.259 37.546.909 31.880.643 5.666.266 4.582.538 1.083.728 -18.409.120 -18.409.120 290.738.047

BDO Croatia d.o.o. Trg J.F. Kennedy bb 10 000 Zagreb

kako bi oblikovao rezvizijske postupke koji su prikladni u danim okolnostima, ali ne i za izražavanje mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Grupe. Revizija također obuhvaća ocjenu prikladnosti primjenjenih računovodstvenih politika i razboritosti računovodstvenih procjena Uprave, kao i ocjenu cjelokupne prezentacije konsolidiranih financijskih izvještaja. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i čine prikladnu osnovu za izražavanje našeg revizorskog mišljenja. Mišljenje Prema našem mišljenju, financijski izvještaji pružaju realan i objektivan prikaz financijskog položaja grupe CROATIA LLOYD d.d., Zagreb, na dan 31. prosinca 2010. godine, te rezultate njegova poslovanja i njegove novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja odobrenim za primjenu u Republici Hrvatskoj.

Poseban naglasak Skrećemo pozornost da Matica ima djelomično usvojenu strategiju ulaganja u financijske instrumente iz koje se može pratiti ostvarenje očekivane profitabilnosti i novčani tijekovi. Držimo da je daljnji rad na strategiji ulaganja u ujvjetima pada prinosa od uložene imovine neophodan, a time i donošenje odluke o dezinvestiranju u određene dijelove portfelja. Vjerujemo da će postupak dezinvestiranja uzrokovati dobitke i gubitke u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost portfelja, prvenstveno kao činjenica da se ti postupci obavljaju u tijeku smanjenog volumena prodaje financijskih instrumenata. U Zagrebu, 21. ožujka 2011. godine BBDO Croatia d.o.o. Trg J.F. Kennedy bb 10000 Zagreb Ines Rožić, ovlašteni revizor

Jeni Krstičević, predsjednica uprave

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3682/3683, 20. lipnja 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Ponuda višestruko nadmašuje potražnju Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

onuda novca i dalje je izrazito visoka iako je razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija tek započelo. Čini se da ovoga puta novčano tržište nije reagiralo na smjenu razdoblja održavanja. Zbog izrazito visoke likvidnosti sustava i obilne ponude novca nije došlo do povećane potražnje i promjene kamatnih stopa kao što je uobičajeno u prvom tjednu razdoblja održavanja. U organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb ponuda novca svakodnevno višestruko nadmašuje

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

400

13.6.-17.6.2011.

6.6.-10.6.2011.

300 2 200 1 100

6.6.2011.

7.6.2011.

8.6.2011.

potražnju. Stoga se veliki viškovi likvidnosti na kraju dana deponiraju u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Ministarstvo financija je prošli utorak održalo aukciju trezorskih zapisa. Interes sudionika bio

9.6.2011.

10.6.2011.

je dvostruko veći od planiranog izdanja. Stoga su prinosi na zapise po svim rokovima dospijeća zabilježili daljnji pad. Umjesto planiranih 500 milijuna kuna ostvareni iznos emisije bio je 658 milijuna kuna, i to na rok od 91 dan upisano je 50 miliju-

ponedjeljak

utorak

na kuna po kamatnoj stopi od 1,35 posto, na 182 dana upisano je 45 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 2,15 posto, a na 364 dana upisano je 563 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 2,6 posto. Na toj aukciji udio nebankarskog sektora u ukupnom iznosu

srijeda

četvrtak

petak

emisije na rok od 91 i 182 dana bio je 100 posto. Kod trezorskih zapisa u eurima od pet milijuna kuna planiranog izdanja upisano je 12 milijuna eura na rok od 364 dana po kamatnoj stopi od 2,45 posto. O datumu sljedeće aukcije Ministarstvo financi-

ja obavijestit će sudionike naknadno. Ovoga tjedna, u kojem se očekuje prvi veći turistički val, zbog putovanja će potrošnja stanovništva zasigurno porasti. U tom smislu će biti pojačana potreba za gotovinom, što će se odraziti na stanoviti pad računa depozitnih institucija. Unatoč tome, odnos ponude i potražnje novca neće se značajnije mijenjati. I dalje možemo očekivati neravnotežu novčanog tržišta čija su glavna obilježja dominantna ponuda novca, skromna potražnja i vrlo niska kratkoročna kamatna stopa. Takve okolnosti odgovaraju svim potencijalnim korisnicima pozajmica jer se trguje pod povoljnim uvjetima i bez ikakve napetosti.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna ojačala u odnosu na franak

Pad vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro oslabjela za blavaluta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,501691

CAD

kanadski dolar

5,298027

JPY

japanski jen (100)

6,477479

CHF

švicarski franak

6,145535

GBP

britanska funta

8,398665

USD

američki dolar

5,207054

EUR

euro

7,399224

Izvor: HNB

u usporedbi s američkim dolarom umanjena je za gotovo 1,03 posto. S druge strane, kuna je u od-

gih 0,003 posto. U razdoblju od prošlog ponedjeljka do petka vrijednost domaćeg platnog sredstva EUR

7.42

USD

5.24

14.6.

15.6.

16.6.

CHF

6.16

5.21

6.14

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

7.40

5.18

6.12

164

7.39

5.15

6.10

163

7.38

5.12

6.08

162

6.06

161

17.6.

5.09 13.6.

14.6.

15.6.

16.6.

17.6.

13.6.

14.6.

15.6.

16.6.

17.6.

Oprez zbog grčke dužničke krize Početkom prošlog tjedna pad prometa u trgovini bio je manji nego što se očekivalo, što je rezultiralo tračkom optimizma među još uvijek opreznim ulagači-

ma na američkim burzama. Azijske pak ulagače, kao i europske, brinula je grčka dužnička kriza te moguće daljnje zaoštravanje monetarne politike u Indi-

ji i Kini. Sredinom prošlog tjedna vrijednost dionica na Wall Streetu pala je zbog situacije u Grčkoj, ali i usporavanja rasta američkog gospodarstva. Zbog

6000

12300

2820

FTSE 100

12220

Dow Jones

2760

5880

12140

2700

5820

12060

2640

5760

11980

2580

5700

11900 13.6.

4500 4200

14.6.

15.6.

16.6.

17.6. 7440

CAC40

7320

14.6.

15.6.

16.6.

17.6.

13.6. 10000

DAX

9800

3900

7200

9600

3600

7080

9400

3300

6960

9200

3000

6840 13.6.

14.6.

15.6.

16.6.

17.6.

NASDAQ

2520 13.6.

14.6.

15.6.

16.6.

17.6.

NIKKEI 225

9000 13.6.

14.6.

161 13.6.

14.6.

15.6.

16.6.

13.6.

14.6.

15.6.

16.6.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 17. lipnja 2011.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

5940

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 162,3796 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se pad od gotovo 0,06 posto.

7.41

7.37

primjena od 18. lipnja 2011. 13.6.

nosu na švicarski franak u navedenom razdoblju ojačala za nešto manje od 0,15 posto.

15.6.

16.6.

17.6.

13.6.

14.6.

15.6.

16.6.

17.6.

toga su i azijski i europski ulagači bili suzdržani i prilično oprezni u trgovanju. Polovina promatranih burzovnih indeksa tjedan je završila u plusu. Tako je vrijednost američkog Dow Jonesa od prošlog ponedjeljka do petka uvećana za 0,8 posto. Rast vrijednosti zabilježili su indeks Pariške burze CAC40, za 0,39 posto, te frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju ojačao za 1,38 posto. S druge strane, tehnološki indeks Nasdaq na prošlotjednoj je razini umanjen za 0,15 posto, indeks Tokijske burze Nikkei za 1,03 posto, a indeks Londonske burze FTSE za 1,06 posto.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 2.6 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

164,9985 166,9643 154,7769 161,1091 162,3796

170,9996 203,9115 122,8655 140,5223 135,4563 156,0552 191,6829 187,0435 200,6321 145,5333 123,3784 107,4546 163,3494 111,6516 120,5853 170,9695 150,4174 121,4319 108,5232 134,8588

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3682/3683, 20. lipnja 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 359,394 milijuna kuna

Pad redovnog dioničkog prometa što je pad od 34,09 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 1,5 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 2.240,96 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.216,13 bodova što je

Marko Repecki www.hrportfolio.com

roteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 87,038 milijuna kuna Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Zagrebačka banka d.d. AD plastik d.d. Ingra d.d. Podravka d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Belje d.d. Petrokemija d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Dom Holding d.d.

-1,02% +5,66% -6,11% -3,08% -0,31% -4,39% -5,74% +3,90% -1,45% -4,69%

zadnja cijena 255,72 280,00 125,50 16,34 321,00 261,01 99,45 190,10 60,50 81,01

promet 15.476.512,76 11.087.218,86 7.012.042,00 5.131.767,65 4.006.891,07 3.624.439,52 3.438.543,84 3.397.620,93 2.888.408,31 2.619.895,78

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 87.038.959,93 kn

pad od 2,32 posto. Najviše se trgovalo dionicom HT-a kojom je ostvareno 15,476 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 255,72 kune što je pad od 1,02 posto. Najveći porast imala je dionica 10 dionica s najvećim rastom cijene Brestovac d.d. IPK Osijek d.d. Hoteli Podgora d.d. Bilokalnik-ipa d.d. Solaris d.d. ZIF Jadran Kapital d.d. Konzum d.d. Zlatni rat ugostiteljstvo i tur. d.d. OT-Optima telekom d.d. Imunološki zavod d.d.

Zagrebačke banke koja je porasla za 5,66 posto, a trgovanje je završila na 280 kuna uz promet od 11,087 milijuna kuna. Najveći pad zabilježila je dionica AD Plastika koja je

tjedna promjena

zadnja cijena

+24,58% +19,86% +19,50% +19,40% +17,89% +12,94% +10,41% +7,69% +7,63% +7,48%

49,97 30,00 28,80 120,00 330,80 24,00 214,47 70,00 43,60 115,00

promet 8.444,93 19.809,90 1.235,94 1.200,00 18.732,40 1.440,00 410.267,45 2.100,00 406.671,27 112.255,50

INVESTICIJSKI FONDOVI

kih fondova bio je fond Platinum Global Opportunity kojem je vrijednost smanjena za -3,78 posto. Slijedi ga NFD Aureus New Europe s padom od 2,49 posto. Kod mješovitih fondova najveći dobitnik je ICF Balanced koji je ostvario porast vrijednosti od 0,65 posto. Sli-

dova je HPB Obveznički (+0,49 posto), a iza njega je HI-conservative (+0,35 posto). Najveći pad zabilježio je OTP euro obveznički (-0,74 posto), a slijedi ga ZB bond s padom od 0,09 posto. Novčani fondovi imali su uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio ZB plus s porastom od 0,07 posto. (M.R.)

jedi ga Raiffeisen Balanced s porastom od 0,43 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond OTP uravnoteženi kojem je vrijednost smanjena za 2,19 posto, a iza njega je Ilirika JIE Balanced s padom od 1,54 posto. Najveći dobitnik kod obvezničkih fon-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 9. do 16. lipnja 2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

96,1161

0,10

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,5291 42,6848 8,1613 126,7600 12,2323 101,0500 103,9900 77,8776 156,9139 63,5000 88,4573 94,2338 95,1100 90,7195 99,8500 51,4955 59,7502 41,9512 25,7269 79,6344 49,3833 67,8092 70,3902 5297,4700 95,7508 12,9310 35,6100 46,8894 7,0749 54,1800 45,5780 80,5595 51,4705 454,0789 317,7790 92,7503 91,6800 308,8347 78,4400 124,0527 110,7180 10,5389 110,4139 100,2429 109,8825 10,1767

-1,31 -1,15 -0,01 0,02 -1,37 -0,33 -1,43 -1,02 -1,03 0,22 -0,60 -0,17 -0,22 -0,57 -1,77 -1,89 -1,41 -1,97 -0,54 -0,36 -0,11 -2,04 -1,41 -0,95 -1,46 -3,78 -1,28 -0,49 -1,39 -1,29 -0,91 -0,41 -1,00 1,58 -1,80 -1,14 0,25 -0,54 0,55 -0,72 -2,49 0,19 -0,99 -1,02 -1,34 -1,86

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

zadnja vrijednost 2.240,96 1.216,13 97,98

pala za 6,11 posto te je trgovanje završila na 125,5 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 7,012 mi10 dionica s najvećim padom cijene Hrvatski duhani d.d. Banka Splitsko-Dalmatinska d.d. Magma d.d. HG Spot d.d. Proficio d.d. Excelsa nekretnine d.d. Božjakovina d.d. Đakovština d.d. Finvest Corp d.d. ZIF Slavonski d.d.

tjedna promjena -1,50% -2,32% +0,45%

lijuna kuna. Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od dva milijuna kuna.

tjedna promjena -44,90% -36,50% -30,71% -22,37% -21,53% -20,35% -17,09% -16,46% -14,07% -10,21%

zadnja cijena 55,10 70,01 9,70 11,00 18,04 43,01 165,00 7,51 232,00 25,14

promet 1.763,20 10.501,50 1.005.642,14 53.675,10 20.761,12 127.489,65 4.784,86 1.007,86 24.647,05 251,40

*vijesti

Većini fondova umanjena vrijednost Proteklog tjedna prevladavali su negativni rezultati te je 56 od ukupno 92 fonda zabilježilo pad vrijednosti udjela. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježili su MP Mena (+1,58 posto) i Raiffeisen HR dionice (+0,55 posto). Najveći gubitnik kod dionič-

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

97,0900 85,2812

*Tjedna promjena [%] -0,71 -1,41

€ € kn € kn € kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

129,1900 140,2900 110,0959 9,9781 125,0843 152,2400 164,3203 104,0172 113,7301 8,0362 143,7581 78,8943 5,6634 69,6953 10,7020 119,0790 108,4600

-0,09 -0,64 -0,54 0,19 0,65 0,43 -0,64 -0,51 -2,19 -0,92 -1,54 0,29 -0,58 -0,39 0,14 0,01 -0,16

€ € € € € kn € €

161,0800 11,7522 177,7100 131,7920 134,8500 166,9046 129,1682 124,1993

-0,09 0,35 0,03 0,10 0,21 0,08 0,49 -0,74

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

133,8182 164,7282 141,1706 127,2712 146,9200 140,1800 140,7427 137,0132 125,2809 133,7716 124,1145 118,7883 11,4909 109,8257 10,8241 104,1742 107,2600 100,9117

0,03 0,07 0,04 0,05 0,03 0,03 0,03 0,05 0,03 0,03 0,04 0,06 0,05 0,05 0,06 -0,04 0,05 0,04

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

Kartice za zaposlenike riječkog Sveučilišta

Sveučilište u Rijeci i Erste Card Club potpisali su ugovor o izdavanju SmartX kartica s Diners Club platnom opcijom. One će se u prvoj fazi izdavati zaposlenicima Sveučilišta u Rijeci, a u sljedećoj će je moći zatražiti i studenti riječkog, a potom i ostalih hrvatskih sveučilišta jer je projekt u cijelosti gotov i tehnološki podržan. Projekt uvođenja SmartX kartica ima za cilj učinkovito povezati i osigurati pristup globalnim informacijskim resursima svim fakultetima, odjelima, centrima i studentskom domu Sveučilišta u Rijeci, a uz to osigurati i pristup globalnoj platnoj mreži Diners Cluba. Manja premija društava za osiguranje

Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za prvih pet mjeseci, 26 društava za osiguranje zaračunala su

bruto premiju od 4,136 milijardi kuna, što je 1,5 posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U skupini neživotnih osiguranja zaračunata je bruto premija u iznosu od 3,187 milijardi kuna ili 1,6 posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te čini 77,06 posto ukupne premije. Skupina životnih osiguranja bilježi pad od 1,3 posto sa zaračunatom bruto premijom od 949 milijuna kuna, te u ukupnoj premiji sudjeluje sa 22,94 posto. Osiguranje od otkaza

Allianz Zagreb svim postojećim i novim osiguranicima nudi jedinstvenu uslugu na hrvatskom tržištu osiguranja. Radi se o osiguranju od otkaza radnog odnosa koje se ugovara uz obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti. Ako klijent, odnosno osiguranik, dobije otkaz tijekom trajanja police automobilske odgovornosti a prethodno je bio zaposlen na neodređeno vrijeme, Allianz će nadoknaditi iznos ugovorene premije s porezom od 15 posto. Posebnost ove nove ponude je da se pokriće može i proširiti tako da klijent na policu uključi i supružnika.

enterprise europe

info

Broj 42, 20. lipnja 2011.

EURACTIV

Mreža za informacije Inovacije i na Croadriainvest portalu

Mreža EurActiv proizvodi sadržaje u 12 europskih zemalja i na isto toliko jezika

EurActiv mreža proizvodi informativne sadržaje u 12 europskih zemalja Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Slovačkoj, Španjolskoj i Turskoj. Izdanja pod istim brendom iz različitih zemalja koriste prevedeni materijal zajedno sa svojim lokalnim informacijama. Iako neovisni, u svakoj od zemalja blisko surađuju i preko mreže daju lokalizirane podatke o politici Europske unije na 12 jezika čitateljima diljem Europe.

Potpisivanjem sporazuma o poslovnoj suradnji između Croadriainvesta, specijaliziranog portala za privlačenje stranih investicija, i Udruge inovatora Hrvatske uspostavljena je suradnja na objavi i traženju investicijskog interesa za nove proizvode na tržištu te nove tehnološke procese. Croadriainvest će u okviru poslovne suradnje aktivno raditi na neposrednom povezivanju inovatora i ulagača, organizirati posjete potencijalnih investitora na investicijske lokacije, pružiti podršku u procesu izdavanja svih relevantnih dozvola, pružiti pomoć u primjeni različitih poticajnih paketa te osigurati podršku nakon provedbe investicijskog projekta.

Članice mreže dodaju briselskoj perspektivi europskih pitanja svoj nacionalni pogled i prema tome prilagođavaju sadržaj čitateljima koji se profesionalno bave eurointegracijama, ali i studentima i građanima koji žele više saznati o tim temama. Snažna prisutnost u Središnjoj i Južnoj Europi taj međujezični projekt okreće i prema daljnjem razvoju u ostatku kontinenta, pa tako i prema Hrvatskoj. EurActiv je osnovao 1999. godine izdavač Christophe Leclerc. Trenutačno je u tom projektu zaposleno 30 osoba, a kad se tome pribroje partneri i osoblje diljem Europe, brendu EurActiv aktivno pridonosi oko 60 osoba. Cilj rada EurActiva je pridonošenje transparetnosti i efikasnosti poslovima Europske unije. On želi proširi-

ti političku debatu i u privatni sektor kako bi se zauzeo stav prema određenim inicijativama i politikama. To čine tako da se fokusiraju na pozicije različitih strana pri donošenju nekih odluka prije nego što one dobiju zakonsku snagu i prije nego što ih Komisija proglasi. Na svojim stranicama prenose potpune tekstove prijedloga kako bi svatko zainteresiran mogao utjecati na donošenje odluka. EurActiv na svojim internetskim stranicama posebno posvećuje pozornost Agendi 2004-09, europskom ustavu, upravljanju, poslovnoj odgovornosti, proširenju, održivom razvoju, zdravlju i farmaceutici, inovacijama, pravu i sigurnosti, medijima i internetskom poslovanju, telekom sektoru, istraživanju i razvoju, energiji, transportu, obrazovanju, sigurnosti i obrani, javnim poslovima i sportu.

porez, ekonomiju i euro, izbore te konkurentnost e-vlada u manjem su žarištu, no moguće je da će se u sljedećem razdoblju i ova područja naći u prvoj skupini. Informacije uključuju vijesti, povezane dosjee koji uključuju sažetke i poglede na pojedine teme s linkovima na institucije, vlade, industrijske trustove mozgova i nevladin sektor.

Teme vezane uz razvoj politike u području biotehnolgije, reformu poljoprivrednih potpora, hranu i piće, trgovinu,

Svi sadržaji dostupni su na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku, no sve je više podataka i na drugim jezicima.

Donose se i dodatne informacije o temama, pozicijama pojedinih politika, mogućim novim koracima, vanjske analize, statistike kao i drugi sadržaj. Temeljni kapital za projekt kao i sredstva za funkcioniranje sustava osigurao je osnivač, no većina članova timova u drugim zemljama također sudjeluju u financiranju i svojim udjelima.

enterprise europe JEZIČNI CERTIFIKATI

Jamstvo za DOBRO RAZUMIJEVANJE Hrvatski menadžeri dobro govore opći jezik, no poslovni jezik nije isto što i opći. U pregovaranju o novim poslovima važno je ispravno se služiti stranim jezikom kako bi se postigao cilj Govorimo li strane jezike dobro i hoće li nas partneri u inozemstvu shvatiti, pitaju se brojni poduzetnici koji rade na stranim tržištima. U toj dilemi svakako im može pomoći certificiranje kroz provjere jezičnih znanja, a jedna takva certifikacija je ona Londonske komore, kaže Ana Mavar iz Lingua Grupe. Govore li hrvatski menadžeri strane jezike? - Naši menadžeri dobro govore opći jezik. No, mislim da bi u njihovoj karijeri

uvijek trebalo biti mjesta za nove, ciljane, specijalizirane jezične programe. Poslovni jezik se velikom brzinom mijenja, otvaraju se uska područja struke. Mi redovito sudjelujemo na međunarodnim jezičnim seminarima i konferencijama: povezani smo i informirani o tom novom jeziku struke. Kakva je kvaliteta znanja hrvatskih menadžera? - Uvijek ima mjesta za “poliranje” jezika, za osvještavanje o različitom registru obraćanja formalno-neformalno, vezano uz kulturu zemlje čiji jezik se uči. Tu je vrlo važan i takozvani diplomatski jezik - što izbjeći reći, kako ispravno reći. To je posebice važno u pregovorima. Što je zapravo međunarodna certifikacija Londonske komore i kome je namijenjena? - Londonska komora, koja je povezana s globalnim poslovnim svijetom i pozna-

je potrebe i trendove tržišne ekonomije, u svojim ispitnim centrima diljem svijeta provodi međunarodne ispite jezične kompetencije iz područja poslov-

Uvijek ima mjesta za poliranje jezika, za osvještavanjem o različitom registru obraćanja kao i kulturi pojedine zemlje, a posebno je važan diplomatski jezik nog engleskog jezika raznih usmjerenja/ područja. Naša tvrtka je registrirani ispitni centar za pripremu, polaganje ispita i certificiranje namijenjeno poslovnim ljudima i tržištu rada. Tko i kako provodi postupak? - Lingua Grupa odnosno ispitni centar je početak za svakog polaznika. Postupak počinje prijavom za pripremni tečaj, koji traje do 60 sati, i nakon toga se prijavljuje ispit. Ispitni materijali se dobivaju direktno iz centra EDI u Engleskoj, tamo se ocjenjuju i boduju. Kakvu korist donosi certificiranje? Znači li to da će klijent lakše pronaći posao u EU-u? - LCCI ispiti su prepoznati kao važan ili čak ključni faktor u modernom poslovnom svijetu zbog njihove praktične pri-

mjene i relevantnosti ciljanih programa - Business, Administration, IT, Financial, Marketing, Customer Service, Tourism. Svaki će kandidat koji se odluči za neko područje poslovanja u Lingua Grupi - ispitnom centru Londonske komore - proći pripreme i nakon toga polagati ispit. Diplome su međunarodne, priznaju ih brojne vlade, institucije, ustanove, fakulteti i poslodavci poput Siemensa ili Daimler-Chryslera. Dakle, jasno je da će LCCI diploma imati svoju težinu na tržištu rada u EU-u i da će olakšati zapošljavanje. Svake godine oko 500.000 kandidata diljem svijeta polaže LCCI ispite pa je i to dokaz njihove vrijednosti. U čemu je posebnost priprema za ispit? - Pripreme za međunarodni ispit su veoma važne. Drukčije se pripremamo, fokusiramo se na ono što je naša profesija, izoštrimo jezik struke. Zato tečnost jezika postaje točnost. Certifikat je jamstvo nama samima i poslodavcu da strani jezik promišljamo te da ga samostalno i sigurno koristimo. Koliko stoji ta usluga i kako se do nje dolazi? - Cijene ispita Londonske komore ovise o tipu ispita, prema njihovom cjeniku. Uobičajena cijena pripremnog tečaja je ispod 4000 kuna, a sam ispit stoji 122 eura. Točne cijene i informacije mogu se dobiti u našem centru. (K.S.)

www.een.hr

20. lipnja 2011.

2 3

Povrćari i štete

Cijena zaraze: životi, zdravlje, milijuni eura Uz štete koje je nanijela zdravlju i životima ljudi, epidemija bakterije E. coli uzrokovala je i velike gubitke proizvođačima povrća. Njemačka federacija poljoprivrednika izračunala je da je do danas kriza europske proizvođače stajala 500 do 600 milijuna eura Lada Stipić Niseteo Epidemija E.coli u Njemačkoj jenjava. Povrće se vratilo na tanjure, a štete se još zbrajaju. Španjolska je odlučila da neće tužiti Njemačku “zbog objede” da su španjolski krastavci izvor zaraze opasnim, do sada nepoznatim sojem bakterije. Neke su španjolske tvrtke ipak najavile tužbu njemačkim sudovima sa zahtjevima za nadoknadom gubitaka, ali se prijetnja još uvijek nije realizirala u vidu dokumenta. Krivcem je proglašeno imanje u sjevernoj Njemačkoj specijalizirano za organski uzgoj – no ni svi striktni uvjeti za etiketu organskog proizvoda nisu bili dovoljni za potpunu sigurnost. Misterijem ostaje i kako je bakterija ušla u sustav. Odgovornost za izvor zaraze prebačena je s krastavaca na klice. Istraga je čeprkala po vrećama za smeće oboljelih i našla poveznicu odbačene ambalaže, klica, proizvođača i soja E. coli EHEC-0104. Ljudska se cijena epidemije približava broju od 40 mrtvih, ali je nastavak ozbiljniji; mnogima su stradali bubrezi do mjere da će u idućim godinama morati na dijalizu čekajući presađivanje bubrega. A to će stajati daleko više negoli dva-tri tjedna izgubljene prodaje industrije povrća. Paniku platili proizvođači Kao i kod svake panike s bolestima prenošenim hranom i ovdje se brzinom požara raširila strepnja. Platili su proizvođači, u jeku sezone i vremenu kada dolazi na naplatu višemjesečni trud. Negdje je bilo i politike, summit EU-Rusija odmah je nazvan “povrtnim” ili “kukumarskim”; Rusija je nakratko, bez pardona stopirala kompletan uvoz povrća iz EU-a što je naknadno povukla, pale su teške riječi, Rusi su svoje tri četvrtine potrošnje - koju u ovo doba godine zadovoljavaju uvozom iz EU-a, Kine i još nekih azijskih zemalja

- potražili na drugim stranama. Izvjestan je broj proizvođača na brzinu profitirao uskočivši u ispražnjen prostor, neki nisu mogli. Kriza je potvrdila da se, primjerice, u Hrvatskoj, u vrijeme kada sve zrije, ne može naći dovoljno domaćeg povrća za izvoz! Na naplatu je došao dugogodišnji apsurd da se trgovcima više isplati uvoziti paprike dovlačeći ih s gotovo 2000 kilometara daljine, iz nizozemskih staklenika, umjesto skupljih sa slavonskih ili ravnokotarskih polja. EK kompenzira štete Njemačka federacija poljoprivrednika izračunala je da je do danas kriza europske proizvođače stajala 500 do 600 milijuna eura. Od toga na domaće, njemačke, otpada 65 milijuna. Njihovi su španjolski kolege također posegnuli za

matematikom i iznijeli procjenu o tjednoj šteti od 225 milijuna eura. Europska komisija je relativno brzo odlučila kompenzirati štete kao što to uvijek čini u izvanrednim situacijama. Prva tranša pomoći od 50 milijuna eura nije bila dovoljna pa je dogovoren dodatni, veći grant od 210 milijuna eura, uz određene uvjete. Kompenzira se polovina gubitaka, a računica se temelji na prosječnoj cijeni povrća zadnje tri godine te prosječnim količinama da bi se izbjegle muljaže tipa hrvatskih gdje su neki proizvođači odmah “razgalamili” trotjedne gubitke veće od godišnje proizvodnje. Trećina proizvođača – članova udruga može računati na dodatno pokrivanje šteta, sve skupa do tri četvrtine izgubljene vrijednosti. Refundirat će se gubici stvoreni

Prema Njemačkoj federaciji poljoprivrednika kriza ih je stajala 500 do 600 milijuna eura. Španjolci procjenjuju kako im je tjedna šteta iznosila oko 225 milijuna eura neprodanim rajčicama, salatom, krastavcima, paprikama i tikvicama. “Poljoprivredne” su članice EU-a tražile više pomoći od ove izglasane glasajući protiv plana na sjednici Vijeća ministara poljoprivrede. Španjolska, Francuska, Slovačka i Poljska nisu bile zadovoljne ponuđenim, no nadglasalo ih se. Kao raritet zabilježeno je i da se osam članica suzdržalo od izjašnjavanja.

enterprise europe EU I KORUPCIJA

NAPAD

svim sredstvima Zbog korupcije Europa godišnje izgubi 120 milijardi eura. Korupcija je ponegdje dio tradicije, a i mnogi Europljani u anketama navode da su spremni potplatiti koga već treba za bolju ili bržu uslugu Lada Stipić – Niseteo Korupcija europsku ekonomiju stoji 120 milijardi eura godišnje ili, radi lakše orijentacije, jednogodišnji proračun EU-a, ili jedan posto BDPa 27 zemalja članica. Iako je veoma neravnomjerno raspoređen između sjevera i juga, istoka i zapada EUa, fenomen manje-više sve košta. Zaštitnici svetosti unutarnjeg tržišta upozoravaju da korupcija stvara jednakije u uvjetima tržišnog natjecanja. Čak su i Nizozemci, poznati po tvrdokornom pridržavanju pravila u poslovanju, u nedavnoj anketi natpolovično izjavili da su spremni potplatiti koga već treba ako im taj “dodatni napor” osigurava povoljan ugovor. S druge strane, korupcija je na mnogima adresama stil življenja, bilo da je riječ o sitnim uslugama ili malim darovima – kao dijelu folklora ili čak tradicije – ili pak visokim iznosima koji završavaju pred sucima, pogotovo dogodi li se promjena vlasti, što su iskusili u Francuskoj. Zakoni postoje Zakonski okvir za antikorupcijske mjere dijeli većina članica EU-a. Dijeli ga i Hrvatska. Naravno, neke zemlje nisu ratificirale antikorupcijsku konvenciju Vijeća Europe (Austrija, Njemačka, Italija), 12 zemalja nije se potrudilo prihvatiti ni njene dodatne protokole, a Cipar, Latvija, Litva, Malta i Rumunjska nisu ratificirale OECDovu Antikorupcijsku konvenciju. Europska komisija, koja je nekidan i formalno pokrenula inicijativu ozbiljnije borbe s korupcijom (ne samo u pristupnim pregovorima!), smatra da bi države mogle odraditi i ove formalnosti čime bi konvencije postale obvezujuće. Isto tako, sugerirala je da OECD-ovu Antikorupcijsku konvenciju mogu prihvatiti i zemlje koje još nisu članice kluba gospodarski najrazvijenijih. U samom EU-u dio zajedničke pravne stečevine (acquisa), dakle nečega što će Hrvatska ucijepiti u svoj pravni sustav, odnosi se na Okvirnu odluku iz 2003. godine kojom se korupciji suprotstavlja kriminalizirajući je, bilo u njenom aktivnom

ili pasivnom obliku. Obje su strane krive u nedozvoljenoj razmjeni usluga. Neke članice još uvijek nisu ugradile ovaj dio u svoje zakonodavstvo. Kandidati će morati ulaznicu za EU u novom valu širenja kupovati “bjeljim od bijeloga”, što i nije tako loše, dapače. Veći fokus na financijskim istragama Dogodine će EU razmatrati strategiju poboljšanja financijskih istraga što se smatra nedjeljivim elementom borbe protiv kriminala i, s njim, korupcije. Korupcija, za razliku od nacionalnih prav-

nih sustava, ne priznaje granice, stoga EK obećava pojačavanje suradnje između država uz snažniju ulogu Europola i Eurojusta. U antikorupcijskim mjerama je modernizacija pravnog okvira za javne nabave koji bi, u svom novom izdanju, sadržavao zaštitne mjere protiv sukoba interesa, favoriziranja ili korupcije, sve uz povećanu transparentnost procedure. Bolji standardi računovodstva i transparentnost također su se našli na popisu sredstava protiv korupcije. Novac iz proračuna EU-a koristit će se i za jačanje administrativnih kapaci-

Analiza u tijeku EU hvata veliki zalet za finalizaciju analize stanja korupcije u zajednici 27 zemalja. To je prioritet. Važno je i da se zakoni usklade između zemalja, ocijenila je povjerenica za pravosuđe Cecilia Malmstroem. Ona upozorava da je “uspješna borba s korupcijom stalan trud”. Europska komisija je stoga izložila set mjera kojima bi se snizila razina korupcije. Uz stalni, ozbiljniji monitoring primjene postojećih propisa, EK želi unijeti naglašeniju antikorupcijsku notu u sve europske politike, i unutar same zajednice i prema van. Većina pravnih sredstava je na raspolaganju, neka bi trebalo doraditi, koncentrirati, pojednostaviti ili osuvremeniti. Primjer je prioritetna konfiskacija imovine organiziranom kriminalu, što uključuje i slučajeve korupcije. Nastojat će se postići to da se sudski nalozi o konfiskaciji imovine provode na bilo kojoj točki EU-a.

Austrija, Njemačka i Italija nisu ratificirale antikorupcijsku konvenciju Vijeća Europe, a 12 zemalja nije se potrudilo prihvatiti ni njene dodatne protokole teta kako bi se u svim članicama garantirala uspješnija prevencija. Naravno, tu je i proširenje u kojem je antikorupcijska borba postala jednim od najvažnijih preduvjeta za ulazak u zajednicu. Viđeno na primjeru Hrvatske: Komisija će inzistirati na održivosti provedenih mjera, a nakon što se opekla s nekim novim članicama. Rumunjsko i bugarsko članstvo u Schengenu, zoni bez granica, još uvijek visi - mada su zemlje tehnički spremne - jer neke članice smatraju da se Schengen može širiti tek kada dvije obiteljske crne ovce zauzdaju korupciju i kriminal. Isti bi princip vrijedio i za produbljivanje odnosa sa zemljama susjedima, čime se antikorupcija pridružila uvjetima poštivanja ljudskih i manjinskih prava i sloboda te demokratizacije.

www.een.hr

20. lipnja 2011.

4 5

GRČKA

Na rubu BANKROTA Grčka je već dobila europsku pomoć od 110 milijardi eura, no pod uvjetom pokretanja mjera štednje i privatizacije. Obični građani nisu spremni na nastavak rezova i nova otpuštanja Lada Stipić Niseteo Pobuna i suzavac na glavnom atenskom trgu Syntagma, sklapanje nove vlade, parlamentarna većina dovedena do simbolične tako da sve visi o koncu, najgori mogući kreditni rejting, neodlučnost europskih partnera po pitanju što učiniti jer je svaka mjera manjkava iako su “opcije sužene na najprihvatljivije”... i još uvijek velik dug na leđima zemlje koji će se morati rješavati novim valom stezanja remena jer drugoga nema. Osim možda bankrota države – koji nije rješenje. To je Grčka u zadnjim danima proljeća. Problemi su malo skresali vrijednost eura – što i neće biti tako loše za izvoznike – a medijima se kotrljaju stotine katastrofičnih scenarija okrunjenih propašću eurozone. “Sudbina eura ne ovisi ni o Grčkoj niti Portugalu ili Irskoj. Na Grčku otpada 2,5 posto udjela u zajedničkoj valuti - stoga nema opasnosti, sudbina eura ne ovisi o tim trima zemljama”, uvjerava glavni ekonomist Središnje europske banke (ECB) Jürgen Stark. Uvjetna pomoć Prošlog svibnja Grčkoj je odobren prvi paket pomoći od 110 milijardi eura – pod uvjetom da pokrene mjere štednje i privatizacijsku kampanju. Prodaja obiteljskog srebra državnoj bi blagajni donijela 50 milijardi eura. No, Grčka je ostala jedna od rijetkih europskih zemalja u recesiji – 4,5 posto lani i 3,5 posto ove godine – a nemiri u zemlji erodirali su per-

spektive dobre zarade od turizma zbog čega trljaju ruke u širem susjedstvu, pa i u Hrvatskoj. Drugi paket trebao bi uslijediti kako bi zacementirao stanje - bio bi veći od 80 milijardi eura, predstavljao bi kombinaciju novih kredita, zarade od privatizacije, ulaska privatnog kapitala (“ali samo dobrovoljno!”, naglasili su ministri financija EU-a). Među mjerama je odgoda naplate državnih obeznica, prema Europskoj komisiji također na dobrovoljnoj bazi te obnovljena tzv. Bečka inicijativa, plan iz 2009. godine nastao dogovorom velikih banaka o rekapitalizaciji njihovih ogranaka po zemljama Srednje i Istočne Europe, aplicirao bi se i na Grčku, naravno na dobrovoljnoj osnovi, što se opetovano ističe. Budući predsjednik ECB-a Mario Draghi nedavno je pred europarlamentarcima upozorio kako bi bankrot Grčke izazvao lančanu reakciju u eurozoni. Iznio je podatak da su europske banke u Grčku uložile 94 milijarde eura, od toga francuske 39, a njemačke 22 milijarde, s time da su Nijemci više investirali u državne obveznice, a Francuzi u tvrtke i kredite domaćinstvima. Brojke objašnjavaju zašto su lideri dviju najvećih europskih država i te kako zainteresirani za zadovoljavajuće rješenje, a tamošnji mediji iz svih oruđa i pozicija lupaju po Grčkoj. Okrutna štednja U cijeloj ovoj priči u drugom planu ostaje novi grčki plan štednje. “Moraš biti okrutan poput tigra da bi izglasovao ove mjere, ja na to nisam spreman”, ovaj dio pi-

sma zastupnika vladajućih socijalista Giorgiosa Lianisa odaslanog predsjedniku parlamenta koncizna je ilustracija dvojbi i razloga zašto parlamentarna većina visi o koncu od (za sada) četiri glasa. Srednjoročna fiskalna strategija zemlje – ona koju traže kreditori, europski partneri, nudi vlada, a odbijaju parlamentarci i bijesna javnost – predviđa nastavak smanjivanja proračunskog deficita već reduciranog za pet posto. Troškovi države smanjeni su sa 47,6 na 44 posto BDP-a smanjenjem plaća u javnom sektoru za 15 posto, otkazima za 82.000 ili 10 posto zaposlenika u državnim službama, trošarinama višim za 33 posto i PDVom naraslim sa 19 na 23 posto. Poreznici su počeli bivati aktivnijima tako da su kazne svima koji su se ogriješili o zakone neplaćanjem poreza dosegnule, prema grčkom ministarstvu financija, jedan posto BDP-a. Novi je val štednje suroviji. Donio bi 28,3 milijarde eura ili 12 posto BDP-a. Ali: organi državne uprave smanjili bi se do 2015. godine za 150.000 zaposlenih ili petinu. Reforma javne uprave donijela bi uštede od 2,4 posto BDP-a serijom reorganizacija i racionalizacijom. Novih 0,7 posto BDP-a uštedjet će se kontroliranjem troškova zdravstvene skrbi i lijekova, a racionalizacija socijalnih beneficija sa zaleđivanjem mirovina, provjerom opravdanosti beneficija, ukidanjem otpremnina, strožim uvjetima za dobivanje naknada za nezaposlenost dodala bi uštedama 1,9 posto BDP-a. Zdravorazumski, štednja briše socijalnu državu.

Povećavanje poreza, ukidanje povlastica i izuzeća od plaćanja poreza značilo bi još 2,4 posto BDP-a, a borba s neplatišama poreza bi trebala rezultirati vrijednošću od 1,2 posto BDP-a. To je na papiru. Nema više života na dug U praksi, ovo znači totalno pretresanje sustava, stiskanje na svim stranama, novu vojsku nezaposlenih, ukratko – bolno slijetanje na zemlju stanovništva koje je godinama uživalo u blagodatima očito nezarađenog novca. Nakon neukusne primjedbe njemačke kancelarke na račun Grka i njihove ljubavi prema radu ispostavilo se da Grci zaista na poslu provedu više vremena negoli Nijemci, no produktivnost im je “u podrumu”. Vlada se u reformama spašavanja ekonomije sudarila sa starom praksom kupovanja glasova na izborima izmišljanjem radnih mjesta i cijelih struktura za uhljebljenje zaslužnih, protuuslugama podobnima, nezasluženim beneficijama... čitavim uhodanim sustavom koji se sada urušava. I urušavanje prati pobuna na ulicama. Kriza zadnjih nekoliko godina potvrdila je da trome, neambiciozne ekonomije nemaju nikakve šanse: sve zemlje EU-a koje su zaglibile u krizu više uvoze negoli izvoze, najveća je negativna razlika kod dvaju najtežih slučajeva: Grčke i Portugala. Sve su to lekcije koje bi se trebale čitati, prihvatiti i aplicirati i na drugim adresama sa sličnim problemima jer su posljedice neizbježne. Počevši od Hrvatske, naravno.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javnu nabavu u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www.een.hr/?hr/javnenabave/ 15/. GRAĐEVINSKI RADOVI

Schweizerische Bundesbahnen SBB spezialgesetzliche Aktiengesellschaft mit Sitz in Bern, Bern, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 18. srpnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Schweizerische Bundesbahnen SBB Infrastruktur – Einkauf, Supply Chain und Produktion Einkauf Bauprojekte Region Ost Kasernenstrasse 95 Attn: Herr Samuel Maier

8021 Zürich, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Sweden, request@opic.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

USLUGE PRIJEVOZA NAV Hjelpemiddelsentral Troms, Tromsø, Norveška, traži nabavu prijevozničkih usluga. Natječaj je otvoren do 1. srpnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na NAV Hjelpemiddelsentral Troms Stakkevollveien 49/51 Attn: Marit Stavnes Mørck 9010 Tromsø, Norway. nav.hms. troms@nav.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

RAZLIČITE USLUGE Swiss Cooperation Office, Skopje, Makedonija, traži različite usluge. Natječaj je otvoren do 20. srpnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Tender - please do not open Swiss Embassy Swiss Cooperation Office Maksim Gorki str. 19 Attn: Stanislava Dodeva 1000 Skopje, FYR Macedonia. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

INŽENJERSKE I GRAĐEVINSKE USLUGE Stortingets Administrasjon, Oslo, Norveška, traži inženjerske i usluge izvođenja radova. Natječaj je otvoren do 12. srpnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Stortingets Administrasjon Karl Johansgate 22, Attn: Christian Sundelin, 0026 Oslo, Norway, christian.sundelin@stortinget.no. Više podataka o nadmetanju na http:// www. doffin.no//search/Search_AuthProfile. aspx?ID=AA3344. POPRAVCI I ODRŽAVANJE Dimosia Epicheirisi Ilektrismoy AE - Dieythynsi Ylikoy kai Promitheion Para-

gogis, Atena, Grčka, traži usluge popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 15. srpnja, a prijave na grčkom jeziku predaju se na Dimosia Epicheirisi Ilektrismoy AE - Dieythynsi Ylikoy kai Promitheion Paragogis Solomoy 56 Contact: Dieythynsi Ylikoy kai Promitheion Paragogis Attn: P. Nikolopoyloy, A. Tzanis, P. Malisianos, 106 82 Athina, Greece, p.nikolopoulou@dei.com.gr, a.tzanis@ dei.com.gr, p.malisianos@dei. com.gr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. RAZLIČITI PROIZVODI Swedavia upphandling, Stockholm, Švedska, traži nabavu poljoprivrednih, ribarskih, šumskih proizvoda te autobusa za javni prijevoz. Natječaj je otvoren do 4. srpnja, a prijave na švedskom jeziku predaju se na Visma Opic AB Box 396 Attn: Beställning, SE-581 04 Linköping,

GRAĐEVINSKI RADOVI Nordlandssykehuset HF Bodø, Bodø, Norveška, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 1. srpnja, a prijave na švedskom, danskom ili norveškom predaju se na Nordlandssykehuset HF Bodø Nordlandssykehuset HF, Contact: Senter for utbygging Attn: Sekretærtjenesten 8092 Bodø, Norway, utbygg@nlsh.no. Više podataka o natječaju na www.nordlandssykehuset. no i www.doffin.no//search/Search_ AuthProfile.aspx?ID=AA5626 Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. URNE I LIJESOVI OD CELULOZNOG DRVETA (20110603013) Danski proizvođač lijesova i urni izrađenih od laganog i izdržljivog materijala celuloznog drveta traži zastupnike, distributere za svoje proizvode. INDUSTRIJSKA ULJA (20110602020) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju industrijskih ulja traži trgovačko-posredničke usluge i nudi podugovaranje. TISKANE PLASTIČNE VREĆICE ( 20110602018) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju tiskanih plastičnih vrećica traži trgovačko-posredničke usluge, recipročnu proizvodnju, i recipročno podugovaranje/outsourcing aktivnosti.

DISTRIBUCIJA HIGIJENSKIH PROIZVODA I DETERDŽENATA (20110602004) Rumunjska tvrtka, aktivna u sektoru distribucije (vlažnih maramica, tekućeg sapuna i industrijskih deterdženata) zainteresirana je za pronalaženje novih partnera za recipročnu distribuciju na tržištu te također za prodaju dijela tvrtke. ELEMENTI ZA PROIZVODNJU NAMJEŠTAJA (20110530006) Poljska tvrtka koja se bavi trgovinom usmjerenom na prodaju ploča iverica, lameliranih ploča, kao i širokog asortimana pribora i ostalih elemenata potrebnih za montažu i proizvodnju namještaja nudi trgovačko-posredničke usluge, mogućnost recipročne proizvodnje i podugovaranje/outsourcing aktivnosti.

skladištenje i distribuciju vode, traži distributere/agente.

nudi suradnju u obliku joint venturea i podugovaranja.

NEKRETNINE (20110519030) Makedonska tvrtka za nekretnine, čija je djelatnost usko povezana s pružanjem rješenja svakome tko je zainteresiran za kupnju ili prodaju nekretnina u Makedoniji, traži i nudi trgovačko-posredničke usluge te traži tvrtke za uspostavljanje joint venturea u ovom poslu.

NEKEMIJSKA OBRADA VODE (20110518012) Izraelska tvrtka s inovativnom tehnologijom za nekemijsku obradu vode za primjenu u raznim vodenim sustavima traži partnere za joint venture ili distributere na tržištu za pročišćavanje vode koji mogu prodavati, održavati i distribuirati nove tehnologije za industrijsku i komercijalnu primjenu.

UVOZ I DISTRIBUCIJA PARFEMA I KOZMETIKE (20110518038) Talijanska tvrtka koja se bavi uvozom i distribucijom parfema i kozmetike poznatih svjetskih marki traži inozemne partnere uključene u komercijalizaciju tih proizvoda, nudeći se kao veletrgovac.

UREĐAJI ZA PROČIŠĆAVANJE ZRAKA (20110527011) Tvrtka iz Srbije, proizvođač uređaja za pročišćavanje zraka, a koja je i zastupnik njemačkog proizvođača uređaja za sustave pročišćavanja vode za dijalizu, nudi i traži trgovačko-posredničku suradnju sa stranim partnerima.

KROVNI PROZORI (20110517037) Vodeća talijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju krovnih prozora i njihove dodatne opreme (roleta, upravljačkih jedinica i detektora) traži trgovačko-posredničke usluge u drugim zemljama kako bi stvorila prodajnu mrežu u Europi.

SUSTAVI ZA SKLADIŠTENJE I DISTRIBUCIJU VODE (20110526026) Izraelska tvrtka, specijalizirana za razvoj i proizvodnju prijenosnih sustava za

BOBIČASTO VOĆE (20110518023) Srbijanska tvrtka specijalizirana za prodaju i preradu bobičastog voća traži trgovačko-posredničke usluge te traži i

IZMJENJIVAČI TOPLINE (20110530010) Danski distributer izmjenjivača topline traži distributere novih komplementarnih proizvoda kako bi proširio svoju proizvodnu liniju na tržištu Danske. Komplementarni proizvodi mogu biti pumpe, oprema za kontrolu, ventili ili drugi proizvodi unutar područja industrijskih komponenti. HIDRAULIČNE PUMPE (20110520013) Makedonska tvrtka, specijalizirana za usluge popravka hidrauličkih strojeva, traži partnere za joint venture u uspostavljanju suradnje koja bi se odnosila na rezervne dijelove. Tvrtka se nudi kao predstavnik hidrauličnih pumpi iz Njemačke i Italije.

www.een.hr

20. lipnja 2011.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_en. cfm. Glazbena igračka Play&Learn model Ref. 27489 bar-kod: 8412842274891. Muzička igračka u obliku konjića za ljuljanje sa svjetlima. Pakiran u kartonske kutije s oznakom uvoznika. Zemlja podrijetla Kina. Igračka predstavlja rizik za potrošače zbog toga što male dijelove igračke dijete može progutati. Proizvod ne odgovara Direktivi o sigurnosti igračaka i europskim standardima EN 71 i EN 62115. (slika 1)

Set igrački Combat. Brand Loob, Ref. 10412 bar-kod: 8499690903128. Igračkapištolj s kompasom, dvogledom, značkom i drugim elementima. Zemlja podrijetla: Kina. Proizvod predstavlja rizik zbog toga što sadrži više od 0,2 posto 2-etilheksil ftalata. Ti elementi su prema Direktivi o sigurnosti igračaka zabranjeni u proizvodima za djecu. (slika 2)

Sušilica za cipele Shoes drier, brend Weiwei, model 6941757104549 WW-768. Električno sušilo za cipele kineske proizvodnje. Proizvod predstavlja rizik za potrošače zbog mogućnosti električnog udara jer vanjski dio proizvoda nije dobro izoliran, zaštitni okvir lako se skida i vijci nisu dobro učvršćeni. Proizvod ne udovoljava Odredbi o niskom naponu i europskom standardu EN 6033 i EN 50075. (slika 3)

3 4 Ladies, frame size 48, Mod. 10+11 9020104321338 - E-Mover1, Men, frame size 52, Mod. 10+11) proizvedeni u Njemačkoj. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se može isprazniti ispod minimalne voltaže. Prilikom ponovnog punjenja moguće je zapaljenje. Proizvod ne udovoljava Direktivi za strojeve. (slika 4)

7 Upijač energije Absorbica, brend Petzl, proizveden u Francuskoj. Proizvod je namijenjen upijanju energije pada deranjem posebne mreže. Proizvod predstavlja rizik za korisnike zbog manjka sigurnosnih šavova u upijaču energije. Ne udovoljava Direktivi o osobnoj zaštitnoj opremi i standardima EN 355 iEN 362. (slika 6)

Baterija za bicikl, brend Genesis, modeli E-Mover and E-Mover 1 (9020159992088 - E-Mover, Ladies, frame size 44, Mod. 09 9020102137368 E-Mover, Ladies, frame size 48, Mod. 09 9020100016511 - E-Mover, Men, frame size 52, Mod. 09 9020104319618 E-Mover1, Ladies, frame size 44, Mod. 10+11 9020104320539 - E-Mover1,

Ženska torba, brend X side, bar-kod 8699867905676, srebrne boje, imitacija kože, s printom drveta i plavom nalj epnicom za upijanje vlage. Proizvod predstavlja rizik zbog 4,3 miligrama po kilogramu dimetilfumarata koji izaziva alergijske reakcije na koži. Kemikalija je zabranjena po odluci Komisije 2009/251/EC. (slika 5)

Perika, brend Jinruili, Ref. 2609 Barkod: 8435320926099. Riječ je o dugoj plavoj perici pakiranoj u prozirnu vrećicu s malom ljepljivom naljepnicom. Proizvod je proizveden u Kini. Predstavlja rizik za korisnike jer je lakozapaljiv, a cijela perika izgori za manje od dvije sekunde. (slika 7)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama

sto karakterističnih nametnika koji se pojavljuju u proizvodima sa žitaricama. Tom se metodom mora moći prodrijeti u pakiranje kako bi se uništilo ličinke i žive insekte. Tvrtka želi komercijalno dostupan proizvod ili tehnologiju, ali spremna je razmotriti i tehnologije koje su u nastajanju odnosno razvoju. (Ref: 11 US 87GA 3KOZ)

Potraga za FP7 partnerom • Model individualiziranih pokazatelja za odabir partnera prikladnih za uspostavu mreža suradnje ili suradničkih (društvenih) mreža. Andaluzijska tvrtka, koja djeluje u sektoru savjetodavnih usluga i specijalizirana je za implementaciju mreža suradnje traži tvrtku iz EU-a za sudjelovanje u istraživačkom projektu usmjerenom na sociološko-ekonomsko polje. Cilj projekta je razvoj modela pokazatelja za uspostavu mreža suradnje. Zadaće koje se očekuju od partnera su validacija rezultata projekta, kao i prikupljanje i širenje spoznaja. (Ref: 10 ES 27F3 3HX8) Integrirano rješenje koje, koristeći komunikacijsku tehnologiju u kombinaciji s terapijskim pristupom, smanjuje potrebu za korištenjem kemijskih sredstava kod pacijenata s mentalnim poteškoćama • Tvrt-

ka sa sjedištem u sjeveroistočnoj Engleskoj želi razviti integrirano rješenje, koje koristi naprednu komunikacijsku tehnologiju kod kuće, za nadilaženje problema s depresijom/demencijom kod izoliranih osoba, kao i za druge mentalne probleme. Poduzeće traži partnere koji posjeduju takvu tehnologiju za daljnji razvoj i komercijalizaciju. (Ref: 10 GB 47P8 3J6F ) Ekspertiza u elektromehaničkim sredstvima za čišćenje • Traži se za razvoj stroja za čišćenje bicikala zasnovanog na procesu koji je apsolutna novost. Izraelska tvrtka traži partnera sa stručnošću u tehnologiji elektromehaničkih sredstava za čišćenje (prednost imaju tvrtke iz transportne industrije), za daljnji razvoj prototipa stroja za potpuno automatsko čišćenje bicikala. Stroj će se temeljiti na tvrtkinom prijavljenom patentu procesa koji nije štetan za okoliš.

Različiti oblici suradnje na razvoju će se razmotriti. (Ref: 10 IL 80EP 3JKL) Potraga za EUREKA partnerom • Nova metodologija za proizvodnju slastica s visokim udjelom voća. Turska tvrtka iz slastičarskog sektora u potrazi je za partnerom za EUREKA projekt s ciljem proizvodnje novih proizvoda s visokim udjelom voća. Traže se poduzeća iz voćarskog sektora i proizvođači strojeva za prehrambenu proizvodnju s iskustvom u EUREKA projektima. (Ref: 11 TR 99PB 3KTF ) Netoksična, efikasna i učinkovita metoda za uništavanje nametnika kod zapakiranih proizvoda sa žitaricama • Važan dobavljač žitarica i hrane iz SAD-a traži komercijalno dostupnu netoksičnu metodu za uništavanje nametnika kod proizvoda sa žitaricama. Nova bi metoda u roku od osam sati trebala uništiti 100 po-

Jestivo vezivno sredstvo • Multinacionalna kompanija prisutna u Belgiji i aktivna u sektoru robe široke potrošnje traži jestivo vezivno sredstvo koje može čvrsto spojiti suhe (praškaste) sastojke na druge čestice. Vezivo bi trebalo disperzirati u tekuće prehrambene sastojke poput vode i masti, ali ne u otapala. Tvrtka je otvorena za različite načine suradnje. (Ref: 10 BE 0213 3IZE) Traže se ispitivači sustava upravljanja znanstvenim uzorcima i zalihama • Škotska tvrtka trenutno razvija online sustav upravljanja znanstvenim uzorcima i zalihama. Sustav je jednostavan za korištenje i dodatak je na postojeća rješenja za elektroničko vođenje laboratorijskih zabilješki. Tvrtka je zainteresirana za tehničku suradnju s laboratorijima na sveučilištima, istraživačkim klinikama, biotehničkim institutima i tvrtkama za pomoć u procjeni daljnjeg razvoja proizvoda. (Ref: 10 GB 46P4 3IFM)

enterprise europe

Financiranje industrije polimera

20. lipnja 2011.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 29. lipnja Financiranje industrije polimera, HGK, Draškovićeva 45, Zagreb

HGK-Udruženje za plastiku i gumu i Europska poduzetnička mreža pozivaju vas na stručni skup Mogućnosti financiranja industrije polimera RH na nacionalnom i EU nivou koji će se održati u srijedu, 29. lipnja 2011. godine s početkom u 10 sati u Zagrebu, u dvorani Hrvatske gospodarske komore, Draškovićeva 45/I. kat. Uvodne napomene iznijet će Zoja Crnečki iz Hrvatske gospodarske komore. Vidonija Miletić Plukavec, predsjednica Uprave Diokija, prikazat će stanje

industrije polimera, Gordana Pehnec Pavlović govorit će o projektima poticanja malog i srednjeg poduzetništva, a Ivan Božac iz HGK-a o sadašnjim i budućim mogućnostima financiranja MSPa iz EU fondova. Ana Krvarić iz Središnjeg ureda za strategiju i koordinaciju fondova EU–SDURF predstavit će svoj ured, a o uslugama i aktivnostima Europske poduzetničke mreže govorit će Kristina Cappucci. Prijave za sudjelovanje molimo pošaljite do 27. lipnja 2011. na fax 01/4606 737 ili e-mail gpehnec@hgk.hr.

28. lipnja - FP 7 Info dan: Nadolaz eći natječaji - Hra na, poljoprivreda , ribarstvo i biotehnologij a (KBBE) i Zdra vlje (Health), Veterinarski fakultet, Zagre b

28. lipnja - Uv od u patentne info rmacije i pretraživanje patentnih ba za, FESB, Split

Uvod u patentne informacije

FP7 Info dan: Nadolazeći natječaji Na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u Heinzelovoj 55, 28. lipnja u 9 sati održava se FP7 Info dan: Nadolazeći natječaji - Hrana, poljoprivreda, ribarstvo i biotehnologija (KBBE) i Zdravlje (Health). Na info danu će se predstaviti ta dva programa Europske unije. O iskustvima u projektima govorit će Slobodan Vukičević s Medicinskog fakulteta Sveučilišta

u Zagrebu koji je koordinirao projektom Osteogrow iz programa Health, Estella Prukner Radovčić s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je sudjelovala u FOODSEG-u, projektu koordinacije i umrežavanja u okviru programa KBBE, a o iskustvima u AMYLOMICS-u, znanstvenom kolaborativnom projektu govorit će Daslav Hranueli s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Antonio Starčević iz tvrtke SemGen.

Radionica Uvod u patentne informacije i pretraživanje patentnih baza u organizaciji Ureda za transfer tehnologije održat će se u utorak 28. lipnja s početkom u 9 sati na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu. Radionica je namijenjena znanstvenicima i poduzetnicima kako bi naučili koristiti javno dostupne patentne informacije za poboljšanje svojih istraživanja i proizvoda te pronalaženje novih prilika. Sudjelovanje na radionici je besplatno, a broj sudionika je ograničen. Prijave na radionicu primaju se isključivo putem e-maila een@utt.hr. PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA GLAVNI UREDNIK

Darko Buković

UREDNIK PRILOGA

Krešimir Sočković