e-pv 3684 by NEstar

Gotovi pregovori Hrvatskoj je na raspolaganju 800 milijuna eura, od toga već u prvih pola godine članstva 374,3 milijuna

Vjetroelektrane dolaze Svjetska kompanija Acciona Energia kod Segeta gradi vjetropark Jelinak, u koji ulaže preko 45 milijuna eura

Preko klastera do tržišta Autocluster Croatia u projektu vrijednom 2,3 milijuna eura: udruživanjem do konkurentnosti

TEMA TJEDNA STR. 4-5

AKTUALNO STR. 6

AKTUALNO STR. 12

3 6 8 4

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 4. srpnja 2011. Godina LVII / Broj 3684. www.privredni.hr

privredni vjesnik

HRVATSKI PROJEKTI ZA TALIJANSKE ULAGAČE / PREDSTAVLJANJA / REGIJA / STIL / HRWWWATSKA / SVIJET FINANCIJA PV ANALIZA

PREVODITELJI PREVEDENI ŽEDNI PREKO VODE

Prema procjenama, prevoditeljskim poslom u Hrvatskoj obrne se godišnje više od 10 milijuna eura – većinom, doduše, u sivoj zoni >>10-11

N EBAG O POS PRINL info EE osi

on work Što d rope Net u E e rpris

Ente

INTERVJU: BRUNO MÜLLER

ONI ZNAJU KAKO ZABITI GOL U GOSTIMA

>> 7

>> 17

Voditelji građenja ne mogu biti “katice za sve”, kaže prvi predsjednik Udruge ovlaštenih voditelja građenja

Osim u Hrvatskoj, GDi Gisdata ima svoje tvrtke u još 11 zemalja, odakle ove godine očekuje 70 posto ukupnih prihoda

POVRATAK ROBERTA KNJAZA rEPOrTaŽa

KarL Marx

PUTOVaNJa

Obamine pripreme za izbore

Zašto (ni)je bio u pravu

Grčki otoci i Italija

Za madeIN pišu: Feđa Vukić, Ljubo Jurčić, Božo Skoko, Ivan Hrstić

Hrvatski magazin broj 1

na 13ic2e! stran

U prodaji na kioscima tiska i slobodne dalmacije

Zeleni magazin

no vi bro no j vi bro j

HRVATSKO ENERGETSKO DRUŠTVO ZAKLADA "HRVOJE POŽAR" Glavni odbor Zaklade "Hrvoje Požar" objavljuje odluke o dobitnicima nagrade "Hrvoje Požar" za 2011. godinu. Temeljem objavljenog natječaja i postupka propisanog Poslovnikom o dodjeli godišnje nagrade "Hrvoje Požar" te Poslovnika o stipendiranju mladih energetičara, Glavni odbor je odlučio da su dobitnici: A) za stručni i znanstveni doprinos razvitku energetike: Prof. dr. sc. Srete Nikolovski, Elektrotehnički fakultet, Osijek B) za inovacije na području energetike: Doc. dr. sc. Miroslav Vrankić za projekt: “Elektronički sustav SERVUS” C) za realizirani projekt racionalnog gospodarenja energijom: Tvrtka HORVATIĆ d.o.o. za projekt: “Iskorištavanje sunčeve energije u kombinaciji s otpadnom energijom rashladnih komora u industriji” D) za popularizaciju energetike: Savez za energetiku Zagreba za projekt: „Portal croenergo.eu“ E) za izvrstan uspjeh u studiju energetskog usmjerenja: 1. Tomislav Ćutić, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb 2. Danko Vidović, Elektrotehnički fakultet, Osijek

Novi broj magazina Privrednog vjesnika za zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša i društveno odgovorno poslovanje.

Osigurajte svoj primjerak na zmagazin@privredni.hr ili 01 56 000 27

F) za posebno zapažen diplomski rad iz područja energetike: 1. Sanela Carević, dipl.ing, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb 2. Robert Sitar, dipl.ing, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb 3. Pero Vukić, dipl.ing, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb G) stipendije za stručni dio studija: 1. Tomislav Novosel, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb 2. Tomislav Čop, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb Nagrade će se dodijeliti u utorak 5. srpnja 2011. godine u 12,00 sati u glavnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, Zrinski trg 11.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3684, 4. srpnja 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

VLADIMIR GLIGOROV, MAKROEKONOMIST BEČKOG INSTITUTA ZA TRANZICIJSKE ZEMLJE:

Grčka kriza otežat će pristup Hrvatske stranom kapitalu Ako se nastavi politika podrške Grčkoj kao i dosad, uz postupno restrukturiranje dugova, europske će se banke morati dokapitalizirati i gledat će da ulažu tamo gdje je rizik manji. Kako Hrvatska ovisi o stranim financijama, to će imati negativne posljedice i na pristup stranom kapitalu. Još uvijek postoji i ne baš zanemarljiv rizik da Grčka proglasi moratorij na strane dugove, što bi lako moglo zaustaviti oporavak europskoga gospodarstva.

VELIMIR ŠONJE, EKONOMSKI ANALITIČAR I DIREKTOR TVRTKE ARHIVANALITIKA:

Više ne vrijedi “nigdar ni bilo da nekak ni bilo” Vrijeme radi protiv nas. Opasnost nije neposredna, ali nikada nismo bili ranjiviji nego danas jer nikada nismo imali veći javni dug koji i dalje brzo raste i sada već, s uključenim jamstvima i dugom HBOR-a, vjerojatno prelazi 60 posto BDP-a. Bojim se našeg mentaliteta “nigdar ni bilo da nekak ni bilo”. Ta priča je gotova. Hrvatska možda nije prezadužena u nekim globalnim ili europskim okvirima i zato će još neko vrijeme možda biti onih koji će željeti kupiti naše obveznice.

DAMIR NOVOTNY, EKONOMSKI ANALITIČAR:

Populizam vodi u propast Ulazak u članstvo EU-a Hrvatskoj može trenutačno pomoći, ali dugoročna se rješenja moraju tražiti prije svega u višoj razini ekonomske aktivnosti privatnog sektora. Grčka je prije ulaska u EU imala brojna mala, srednja i velika industrijska poduzeća. Međutim, ulaskom u eurozonu propustili su šansu restrukturiranja. Kapital koji je stizao u zemlju kanaliziran je u potrošački sektor, turizam i nekretnine, slično kao i u Hrvatskoj. Populistički način vladanja premijerke - svima daj sve - posebice u predizbornoj godini, mogao bi nas dugoročno i te kako koštati. IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: MARINKO DOŠEN, PREDSJEDNIK UPRAVE MIRNE

Zaokret za opstanak Ključ uspjeha je u povećanju proizvodnog kapaciteta i kvalitetnoj strukturi troškova te konkurentnom proizvodu

Hrvatskoj je nakon velike krize u riboprerađivačkoj industriji opstalo nekoliko proizvođača - poput Sardine, Mardešića, Delamarisa, Adrije - koji su, doduše, nešto manjih klapaciteta od rovinjske Mirne koja nakon provedenog restrukturiranja ima veliku prigodu za povratak na stare staze. Hrvatska različitim aktima štiti svoju riboprerađivačku industriju, a to je i logično jer je riječ o proizvodnji hrane i izvozno orijentiranoj djelatnosti. Naša vlada je donijela zaštitne mehanizme kontroliranim uvozom takvih proizvoda. Jadranska konzervirana riba je prepoznata kao najkvalitetnija, a dokaz tome jest to što smo konkurentniji na tržištima bivše države u odnosu na ostale proizvođače. Svojevrsno udruživanje i zajedničko brendiranje prerađivača srdele pod nazivom Jadranska srdela ima itekako smisla. Međutim, prioritet je sređivanje i restrukturiranje tvrtki. Mirna je na dobrom putu oporavka te svakako može biti inicijator i takvih akcija. Unazad godinu dana u Mirni je napravljen zaokret koji joj jamči opstanak i uspješno poslovanje na tržištu. Ključ uspjeha je u povećanju proizvodnog kapaciteta i kvalitet-

TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

noj strukturi troškova te konkurentnom proizvodu. Kada imate brend, a nemate dovoljnu proizvodnu količinu, morate uložiti u povećanje kapaciteta i naći put uz marketinšku potporu. Mirna izvozi oko 90 posto svoje proizvodnje, a najviše na tržište bivše države gdje se ti proizvodi dobro prodaju i gdje se, kao nigdje drugdje, vidi snaga brenda koji ima Mirna. Svako tržište unutar regije ima svoje specifičnosti. Dok je Podravka sa svojim brendom Eva, zahvaljujući vrlo jakoj marketinškoj kampanji, zauzela solidnu poziciju u regiji, Mirna je apsolut-

Brend Mirne je jedan od najstarijih i najprepoznatljivijih brendova na Mediteranu ni lider na Kosovu, a u Srbiji se ravnopravnpo nosi s ostalim hrvatskim proizvođačima. Unazad godinu dana započeli smo uzlet jer smo povećali proizvodnju za oko 40 posto na ostalim tržištima u regiji. U prvih pet mjeseci ove godine proizvodnja je povećana za oko 50 posto u odnosu na prošlu godinu, a od lanjskoga rujna tvornica radi bez prekida. Prednost Mirne je svakako u postojanju hlad-

nog lanca te u mogućnosti brze prerade i brzog prijama ribe. Smanjili smo dug prema ribarima te iz tog razloga imamo stalnu opskrbu. Prerađivači su uzročno-posljedično vezani s ribarima, tako da ako mi imamo problem, imaju ga i ribari ili obratno. Unatoč tome što ribari mogu izvoziti svježu ribu i što je mogu prodavati na tržnicama, najveći plasman pogotovo sitne plave ribe je u riboprerađivačkoj industriji. Mirna je prošle godine proizvodila 10 do 12 milijuna konzervi, ove godine smo zacrtali oko 20 milijuna, što je polovina našeg mogućeg kapaciteta. Nažalost, kao po-

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

sljedica lošeg upravljanja izgubljeno je tržište Europske unije koje nastojimo povratiti novim investicijama. Brend Mirne je jedan od najstarijih i najprepoznatljivijih brendova na Mediteranu i kao takav ima snagu povratka. Stoga, osim proizvodnog unaprjeđenja, nova uprava ima zadaću financijski restrukturirati tvrtku i riješiti dug prema Poreznoj upravi koji se vuče osam godina.Taj dug je moguće riješiti prodajom dijela naših nekretnina koje nisu u funkciji. Važno je napomenuti da je Porezna uprava blokirala Mirnine nekretnine vrjednije od poreznog duga. Zato bi dogovor s Poreznom upravom imao za Mirnu višestruku korist. Osim što bi se riješio dug prema državi i oslobodila imovina, došlo bi se i do obrtnih sredstava, odnosno kapitala. Očekujemo da će do sporazuma doći za nekoliko mjeseci, a podršku nam pruža i lokalna uprava. Mirna nije odustala od planiranja proizvodnje smrznute ribe koja je nekada i bila dio asortimana. Uz prepostavku da se provede planirano restrukturiranje Mirna bi raspršila proizvodnu ponudu, a povećala bi i broj zaposlenih za 80. Inače, trenutačno imamo oko 180 radnika. Ohrabruje i podatak da je Mirna u prvih šest mjeseci poslovala s dobiti od dva miljuna kuna.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

*vijesti Megapopust.hr zapošljava 150 honoraraca Internet portal za grupnu kupnju Megapopust. hr zaposlit će 150 honorarnih suradnika koji će u 12 gradova u kojima portal trenutno posluje biti zaduženi za prikupljanje klijenata i zaključivanje ugovora o prodaji putem portala. Portal inače svaki dan nudi popuste od 50 do 90 posto na usluge koje se svakodnevno koriste (restorani, kina, wellness, saloni ljepote ili sportske aktivnosti), a u vlasništvu je splitske tvrtke Megaplakat koja poslovanje namjerava proširiti i na druge zemlje. Milijardu kuna za bioplinska postrojenja U Agrokoru je protekli tjedan potpisan ugovor o gradnji prvog bioplinskog postrojenja snage jednog megavata između tvrtki GH-holding iz Slovenije i Agrokor energije. Prvo postrojenje na bazi otpada iz prehrambene proizvodnje bit će sagrađeno na lokaciji Gradec kraj Vrbovca. Agrokor energija u sljedećih pet godina planira gradnju bioplinskih postrojenja snage oko 30 MW, a vrijednost cijele investicije procjenjuje se na milijardu kuna. Gotovo 150.000 stanovnika manje nego 2001.

Privredni vjesnik Broj 3684, 4. srpnja 2011.

( od toga 40 mil €

( 800 mil €

doprinos EU-a za Schengen

bit će na raspolaganju Hrvatskoj

POVIJEST SE DOGODILA NAKON 1731 DANA

GOTOVI PREG Ciljani datum ulaska Hrvatske je sada služben, 1. srpnja 2013. godine. Tada hrvatske granice postaju Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

ek je treće predsjedništvo Europske unije uspjelo realizirati svoj deklarirani prioritet, završetak hrvatskih pristupnih pregovora. Mađari su se pokazali upornim radnicima finaliziravši svojih pola godine zadnjim trofejem. Nakon

U prvih pola godine članstva Hrvatska će moći koristiti 374,3 milijuna eura iz EU fondova 1731 dana ili 68 tjedana i ukupno 11 predsjedništava, proces je zaključen zatvaranjem četiriju preostalih poglavlja i s obvezom da pristupni sporazum bude potpisan do 9. studenog, od kada kreće ratifikacija. Ciljani datum ulaska Hrvatske je sada

služben, 1. srpanj 2013. godine. Kao i kod zemalja prošlog kruga proširenja aranžman će omogućiti da nova članica ne starta kao neto-unosnik u zajednički proračun - iz njega će ipak više izvlačiti negoli mu pridonositi čak i ako zašteka apsorpcijska sposobnost korištenja fondova. Proračun sad uključuje Hrvatsku U osmišljavanju poglavlja Financijskih i proračunskih odredbi korišteni su principi prošlog kruga proširenja korigirani hrvatskim specifičnostima. Obje strane smatraju da je riječ o uravnoteženom rezultatu. Novoj je članici na raspolaganju 800 milijuna eura – u što je uključen doprinos 40 milijuna eura za Schengen, zonu bez granica jer hrvatske granice postaju vanjskim granicama zajednice, i 93,25 milijuna za poljoprivredu. U prvih pola godine

članstva od toga će koristiti 374,3 milijuna eura, a za ostale projekte prihvaćene te godine ostatak se povlači do 2016. godi-

ne. U 2014. godini dolazi novi srednjoročni proračun – o čemu je počela rasprava temeljena na prvom Komisijinom prijed-

logu i već na rubu svađe oko koncepta i količine solidarnosti ugrađene u zajednička sredstva. Ako novi proračun bude zai-

PREDSTAVLJENI REZULTATI ZAVRŠENIH PREGOVORA S EU-om Prema preliminarnim podacima DZS-a, Hrvatska ima 4.290.612 stanovnika, 1.535.635 kućanstava i 2.257.515 stambenih jedinica. To je 146.848 manje stanovnika nego 2001. Najviše ljudi živi u Zagrebu - 792.875 ili 13.730 više nego 2001. Zagrebačka županija ima 327.039 stanovnika (porast za više od 17.000), Osječko-baranjska 304.899 ili oko 25.600 manje, a najmanje ljudi živi u Ličko-senjskoj (51.022 ili 2655 manje), te Požeško-slavonskoj županiji (78.031 ili 7800 manje).

Kosor: Na svaki uloženi euro dobit

rvatska će nakon 1. srpnja 2013. godine, u prvoj godini punopravnog članstva, od Europske unije dobiti 800 milijuna eura, objavila je premijerka Jadranka Kosor, predstavljajući prošli tjedan u Zagrebu rezultate netom završenih pregovora s EU-om. “Na svaki uloženi euro dobit ćemo tri eura”, dodala je premijerka podsjećajući na veliki pregovarački posao obavljen u 35 različitih poglavlja.

Sav sadržaj pregovora Vlada je objavila na internetskim stranicama Vlade i Ministarstva vanjskih poslova, kako bi se građani mogli upoznati s promjenama koje donosi članstvo u Uniji. Ujedno je započela i kampanja za referendum o pristupanju koji će se održati nakon što potkraj godine bude potpisan pristupni ugovor. Kampanju za referendum prati i novi zaštitni znak u obliku stiliziranih slova E i U u crvenom i pla-

vom kvadratu, uz slogan Tu pripadamo. Izradila ga je marketinška agencija DDB, pobijedivši na javnom natječaju koji je raspisalo Ministarstvo vanjskih poslova.

Više od 200.000 stranica teksta Premijerka je ocijenila je da su Vlada, pregovarački tim pa i svi građani učinili ogroman napor da bi pregovori bili dovršeni. Bilo je to razdoblje koje je promijenilo mnogo toga

u zemlji, njenom političkom i gospodarskom sustavu. Hrvatska je pregovarala šest godina, trebala je ispuniti 138 mjerila, i

drugih, gotovo 400 posebnih zadataka. Europskoj uniji poslano je više od 200.000 stranica raznih tekstova, a pregovo-

www.privredni.hr Broj 3684, 4. srpnja 2011.

( 93,25 mil €

namijenjeno hrvatskoj poljoprivredi

GOVORI vanjskim granicama zajednice

đenog iznosa koji nema veze s novcem na raspolaganju od 2014. godine. S trenutkom potpisivanja pristupnog sporazuma predstavnicima Hrvatske otvaraju se vrata svih skupova i rasprava, uključujući proračunske, moći će se izjašnjavati, ali ne i glasovati. Svemu valja dodati sredstva za tzv. ravnotežu plaćanja od 75 milijuna eura koja garantiraju da na početku članstva zemlja neće više davati negoli primati. Godinu kasnije, ovaj ublaživač šoka proširenja iznosit će 28,6 milijuna eura. Isti je obrazac uspješno primijenjen i na ostalih 12 članica prošlog vala. U 2013. godini Hrvatska proračunu zajednice pridonosi sa 267,7 milijuna eura. sta krizni i stanjen, za što se zalažu neke zemlje, Hrvatska to neće osjetiti jer raspoloživi iznosi rastu u postocima već odre-

Protokoli za brodogradnju i željezare Monitoring će trajati isključivo do dana pristupanja, pri čemu se posebna

ćemo tri eura ri su stajali i dosta novca. “Svako od tih mjerila bilo je pojedinačna reforma, i to je odgovor onima koji govore da kod nas nema dovoljno reformi”, istaknula je premijerka. Među najtežima, ocijenila je, bila su poglavlja 8., tržišno natjecanje (što uključuje reformu brodogradnje), te 23., o reformi pravosuđa. Iz objavljenih je dokumenata vidljivo da se Hrvatska u pregovorima izborila za 68 prijelaznih razdoblja i šest

izuzeća. Borbu protiv korupcije i kriminala premijerka Kosor svrstala je i među najveće uspjehe pregovaračkog procesa. Hrvatski - 24. službeni jezik Unije Približavanje EU-u bilo je otežano i zbog posljedica rata, potrebe da se kazne ratni zločini i ubrza povratak izbjeglica i obnova zemlje. Trebalo je nadvladati blokade poput one oko graničnog pitanja sa Slovenijom, a bilo je i skepse

pažnja posvećuje dvama poglavljima - poglavlju pravosuđa, ljudskih prava i unutarnjih poslova te poglavlju o tržišnom natjecanju. U slučaju da se ne dovrši restrukturiranje brodogradilišta, sve se državne potpore od 2006. naovamo vraćaju. Jednako je bilo sa škverovima u članicama EU-a. Pristupni će sporazum sadržavati dva protokola za brodogradnju i željezare – s njima povezani problemi vuku se još od potpisivanja SSP-a. Europska komisija zadužena je za analizu svakih šest mjeseci, prva je na redu zajedno s godišnjim izvještajima o napretku - ovog puta objavit će se ranije, već u listopadu. Idući raport za Hrvatsku slijedi u siječnju. Sustav monitoringa s mogućim kaznenim mjerama bit će dio pristupnog sporazuma uz specificiranje da su na snazi isključivo do dana pridruživanja.

u vlastitim redovima. Premijerka je stoga zahvalila i onima koji su nastojali onemogućiti pregovarački proces. Oni su Vladi, objasnila je, bili dodatni poticaj da se dokaže da je Hrvatska u svim područjima života respektabilna država. Hrvatska će nakon Grčke 1982. godine biti prva zemlja koja sama ulazi u Europsku uniju. Postat će 28. punopravna članica, a hrvatski jezik bit će 24. službeni jezik Unije. (I.V.)

( 65 tal. i 35 hr. tvrtki

sudjelovalo na Hrvatsko-talijanskom forumu u Zagrebu

HRVATSKO-TALIJANSKI POSLOVNI FORUM

PRED TALIJANIMA KONKRETNI PROJEKTI Sad imate sve što je potrebno za ulaganje i vjerujemo da će to prepoznati mnogi investitori, naglasio je talijanski veleposlanik Alessandro Pignati Morano Di Custoza Igor Vukić vukic@privredni.hr

radnja novog hotela i obnova termalnog dijela Varaždinskih toplica, poduzetnički inkubator u Josipdolu, obnova željeznice na koridoru V.b, gradnja spremnika za naftu u Omišlju te turistička naselja Brijuni Rivijera i Preluk, neki su od projekata predstavljenih na prošlotjednom Hrvatskotalijanskom poslovnom forumu, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu. Puna velika dvorana HGK-a, s predstavnicima 65 talijanskih i 35 hrvatskih poduzeća, svjedočila je o velikom zanimanju za investicije u Hrvatskoj, potaknutom završetkom procesa pregovaranja s Europskom unijom. “Sad imate sve što je potrebno za ulaganje i vjerujemo da će to prepoznati mnogi investitori”, rekao je talijanski veleposlanik Alessandro Pignati Morano Di Custoza. Podsjetio je i na dosadašnju suradnju i investicije u tekstilnom, drvnom, financijskom i energetskom sektoru, koje su Italiju učinili najznačajnijim hrvatskim trgovinskim partnerom. Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a, ukazao je gostima na odlike geopolitičkog položaja Hrvatske i velike mogućnosti suradnje u transportnom sektoru zbog dobrog položaja jadranskih luka. Talijanski investitori imaju i dodatnu sigurnost u Hrvatskoj jer je 65 posto financijskog sektora u rukama banaka iz Ita-

lije. Zapadni susjedi Hrvatskoj mogu biti primjer i za rješavanje strukturnih i životnih problema poput mirovinskog ili zdravstvenog sustava. Iako su

Projekti su odabrani prema interesu pokazanom na ranijim poslovnim forumima različite veličine, dvije zemlje slične su po demografskim i drugim društvenim problemima, ocijenio je Vidošević. Odabir prema interesu Projekti predstavljeni gostima iz Italije odabrani su prema interesu pokazanom na ranijim poslovnim forumima. Najviše poslovnih ljudi ovaj put bilo je iz sektora energetike,

infrastrukture, turizma. Među ostalima, bili su tu predstavnici Enela, najveće talijanske energetske kompanije ili grupe Bonatti, velike građevinske tvrtke koja upravlja investicijama od Njemačke, preko Saudijske Arabije i niza afričkih zemalja. Zanimanje za projekte iz Vladinog kataloga investicija pokazali su i konzorciji EQ te COSINT, sastavljeni od niza tvrtki specijaliziranih za različite poslove u graditeljstvu i energetici, poput uklanjanja azbesta, redukcije zvuka na cestama, postavljanja suvremenih izolacijskih materijala. Kompanija Degano Primo u Rijeci je već osnovala podružnicu za proizvodnju krovnih pokrova i metalnih konstrukcija. Organizatori skupa očekuju da će održani međusobni razgovori uroditi i novim takvim poslovima.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3684, 4. srpnja 2011.

( više od 45 mil €

investicija Acciona Energije u novi vjetropark Jelinak

( već 10 godina

prisutni u Hrvatskoj kroz splitsku tvrtku E.H.N.

CARMEN BECERRIL, PREDSJEDNICA KOMPANIJE ACCIONA ENERGIA

Spremni smo na daljnja ulaganja U pripremu i razvoj projekata u Hrvatskoj do sada smo uložili 10 milijuna eura. Postoji prostor za otklanjanje određenih administrativnih prepreka koje će olakšati ulaganje u obnovljive izvore govoru za Privredni vjesnik otkrila je neke od planova ove tvrtke u Hrvatskoj.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

cciona Energia spada među vodeće svjetske kompanije koje promoviraju i razvijaju vjetroelektrane, ali i ostale obnovljive izvore energije. Do sada je u 217 vjetroparkova koji su izgrađeni u 12 zemalja na četiri kontinenta instalirala 6270 megavata snage. U područje obnovljivih izvora energije do sada je implementirala više od 9141 megavat snage, od čega je u njenom vlasništvu 7587 megavata. Lider je i u području solarnih postrojenja. Samo u Španjolskoj, valja istaknuti, izgradila je 18 solarnih postrojenja. Tvrtka dizajnira i proizvodi vlastite vjetroturbine snage 1,5 i tri me-

gavata u tvornicama u Španjolskoj, Kini i Sjedinjenim Američkim Drža-

vama. Carmen Becerril, predsjednica kompanije Acciona Energia, u raz-

Što Acciona Energia namjerava graditi u Hrvatskoj? - Pred izgradnjom smo prvog vjetroparka Jelinak, čija će instalirana snaga iznositi 30 megavata. Investicija je veća od 45 milijuna eura. Projekt će biti pokrenut u nekoliko idućih mjeseci. Očekujem kako ćemo električnu energiju početi proizvoditi do konca 2012. godine. Kroz splitsku tvrtku E.H.N., koja je u vlasništvu španjolske korporacije Acciona Energia, u Hrvatskoj smo prisutni već 10 godina. U pripremu i razvoj projekata u Hrvatskoj do sada smo uložili 10 miliju-

na eura. A spremni smo i na daljnja ulaganja. Osim ovog, namjeravamo izgraditi još tri vjetroparka.

Prilikom izgradnje nastojimo uključiti i partnere koji dolaze iz zemalja u kojima razvijamo projekte Očekujem kako ćemo za njih uskoro dobiti lokacijske dozvole. Što Hrvatska može učiniti kako bi ulaganje u obnovljive izvore bilo jednostavnije? - Kako je Hrvatska u područje obnovljivih izvora energije, može se reći, zakoračila tek nedavno, postoji prostor za otklanjanje određenih administrativnih prepreka koje

će olakšati ulaganje u ovo područje. Koristite li prilikom izgradnje isključivo vlastitu tehnologiju ili ne? - Postrojenja za dobivanje energije iz obnovljivih izvora gradimo diljem svijeta. Osim našeg znanja i tehnologija, prilikom izgradnje nastojimo uključiti i partnere koji dolaze upravo iz tih zemalja u kojima razvijamo projekte. Ponekad je naime zahtjevno, ali i skupo, prevoziti opremu na drugi kraj svijeta kao što je to Australija u kojoj smo gradili vjetroelektrane. Stoga želimo uključiti tvrtke i pojedince iz država u koje ulažemo kako bismo nabavili proizvod ili uslugu koji su nam potrebni za realizaciju određenog projekta.

PRVI TRGOVINSKI ATAŠEI

Zovite nas, budite uporni, mi smo tu zbog vas Pet prvih hrvatskih trgovinskih atašea predstavilo se prošli tjedan poduzetnicima u HGKKomori Zagreb. Dunja Đurica (Beč), Danko Martinčević (München), Neven Lončarević (Milano), Ivan Biljan (Chicago) i Nikola Bunjevac (Ljubljana), izabrani na javnom natječaju, imat će zadatak pomagati hrvatskim izvoznicima, pronalaziti im poslovne partnere te promovirati Hrvatsku stranim ulagačima. Na svoja odredišta otputovat će u srpnju, a u kolovozu bi trebali započeti s prvim aktivnostima. “Zovite nas, budite upor-

ni, mi smo tu zbog vas”, poručili su atašei. Proteklih nekoliko mjeseci obišli su nekoliko županijskih gospodarskih ko-

stranicama Ministarstva vanjskih poslova. Radit će na ugovor i za diplomatsku plaću, a njihov učinak procjenjivat će se svake

u vrijeme dok je radio kao izvoznik prehrambenih proizvoda u Italiju u toj zemlji imao trgovinskog atašea, zvao bi ga za

godine pa će se ugovori produljivati ili raskidati. Svi atašei imaju iskustva u poslovnom svijetu. Jedan od uvjeta na natječaju bio je pet godina provedenih u komercijalnoj djelatnosti. Da je

pomoć u procjenjivanju poslovnih partnera, rekao je Neven Lončarević. Iz inozemstva se često, osobito u doba interneta, javljaju kupci čiju pouzdanost katkad nije lako utvrditi. Trgovinski ata-

Izvoznici će moći pronaći atašee preko web stranica Ministarstva vanjskih poslova mora i uspostavljali prve kontakte sa zainteresiranim poduzetnicima. Bit će smješteni u generalnim konzulatima i veleposlanstvima, a izvoznici će ih moći pronaći preko podataka na internetskim

še može svojim kontaktima brže provjeriti neku tvrtku i dati savjet hoće li, primjerice, neki posao biti naplaćen. Danko Martinčević smatra da će glavni izazov biti promijeniti imidž trgovačkih predstavnika. Poduzetnici su pomalo skeptični, nezadovoljni dosadašnjim angažmanom gospodarskih savjetnika koji djeluju pri veleposlanstvima. Zvonimira Viduku iz tvrtke Altpro zanimalo je hoće li atašei imati budžet za putovanje po zemlji u kojoj rade. Aleksandar Heina, ravnatelj Uprave za Europu i Sjevernu Ameriku u Ministarstvu vanj-

skih poslova, odgovorio je potvrdno: imat će pravo na dodatne troškove pa i za određenu reprezentaciju. Na druga primanja neće imati pravo, primjerice, na proviziju za sklapanje ugovora. “Njihov posao bit će pronalaženje poslovnih partnera. Sve ostalo, pregovori i ugovaranje cijena, količina robe, naplata i ostalo, posao je poduzetnika”, naglasio je Heina. Najavio je da će na jesen biti izabrano i pet ili šest novih trgovinskih atašea. Oni će biti poslani u nešto egzotičnije zemlje, vjerojatno u Aziju, Afriku i drugdje izvan Europe. (I.V.)

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3684, 4. srpnja 2011.

( između 400 i 500 članova ( oko 3000 članova ima Društvo građevinskih inženjera Zagreb

okuplja Hrvatski savez građevinskih inženjera

BRUNO MÜLLER, PREDSJEDNIK UDRUGE OVLAŠTENIH VODITELJA GRAĐENJA

VODITELJI GRAĐENJA NE MOGU BITI “KATICE ZA SVE” U praksi imamo jako mnogo slučajeva uvjetnih kazni, jer kad se nekome nešto dogodi na gradilištu, voditelj radova odgovoran je za sve iako fizički ne može sve nadzirati, pogotovo na ogromnim i kompleksnim gradilištima Drago Živković zivkovic@privredni.hr

druga ovlaštenih voditelja građenja osnovana je sredinom ožujka kao jedna od dvadesetak udruga u sastavu Hrvatskog saveza građevinskih inženjera koji inače okuplja oko 3000 članova. Za prvog predsjednika Udruge izabran je Bruno Müller iz zagrebačke tvrtke Tehnika. Zašto je osnovana Udruga ovlaštenih voditelja građenja? - To je specijalistička udruga kojoj je cilj okupiti sudionike u građenju. Prije svega mislimo

Dugoročni nam je cilj osnovati i komoru izvođača radova na glavne inženjere gradilišta, inženjere gradilišta i voditelje radova. To je skupina koja je dosad uvijek nekako bila izostavljena. Naravno, otvoreni smo kao udruga i za projektante, nadzorne inženjere, revidente, jer projektant ili revident će možda na nekom sljedećem projektu biti nadzorni inženjer ili izvođač radova. Zato imamo na umu sve sudionike u projektu. Pritom smo otvoreni i prema diplomiranim inženjerima, inženjerima i tehničarima građevinske,

arhitektonske, strojarske i elektrotehničke struke, svima onima koji prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji imaju pravo voditi radove.

ma. Voditelj radova mora baratati i s tehničkim propisima, a njih ima jako puno. Mora paziti i na ugovorne obveze prema investitoru s jedne strane i svom poslodavcu s druge strane. Tako se vodite-

Voditelji radova uglavnom su članovi nekih već postojećih udruga, komora ili saveza. Zašto je bila potrebna posebna udruga za njih? - Da nam se glas dalje čuje. Kao što znate, prema Pravilniku o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja, građevinska poduzeća su kategorizirana i po broju inženjera. U svim poduzećima je problem to što inženjeri ‘bježe’ iz vođenja radova u nadzor ili projektiranje. Na primjer, iz moje je generacije vrlo malo inženjera ostalo u izvođenju radova, većina je odmah otišla u projektiranje i nadzor. Konkretno, nas u Tehnici još ima dovoljno jer smo relativno velika tvrtka, ali velika je i fluktuacija. Međutim, kad ljudi odlaze, ne odlaze u konkurentske izvođačke tvrtke nego u nadzor ili projektiranje. Koji su razlozi za takav odljev? - Inženjer gradilišta operativno provodi sve ono što prije njega netko odradi. Na početku je ideja investitora, onda ide projektiranje, nakon čega se projekt izvodi na gradilištu. Voditelj radova u

Želimo dignitet izvođača i voditelja radova podići na višu razinu lji radova često najmanje bave gradilištem - uglavnom sjede na sastancima baveći se pravnim i ekonomskim pitanjima. Imaju jako veliki broj odgovornosti, pa nije ni čudo da sve više ljudi izbjegava vođenje radova i radije bira projektiranje ili nadzor. Nisam čuo da je netko odgovarao za loše projektiranje; uvijek su izvođači odgovorni za eventualne propuste.

obavljanju svog posla ne samo da mora poznavati svoju struku, on mora poznavati i Zakon o prostornom uređenju i gradnji, ali i Zakon o zaštiti na radu jer je odgovoran i za to. U praksi imamo jako

mnogo slučajeva uvjetnih kazni, jer kad se nekome nešto dogodi na gradilištu, voditelj radova odgovoran je za sve iako fizički ne može sve nadzirati, pogotovo na ogromnim i kompleksnim gradilišti-

Koji su onda neposredni planovi i ciljevi udruge? Kako promijeniti takav položaj voditelja radova? - Cilj je najprije animirati sve potencijalne članove udruge, da ih ujedinimo kroz podružnice kako bismo dobili na brojnosti i da nas se bolje čuje, od našeg nadležnog ministarstva nadalje. Kada pogledamo cijeli lanac sudionika u gradnji - a njega čine investitor, projektant, nadzorni inženjer, revident i izvođač radova - cilj nam je da se u tom lancu neke stvari pokuša-

ju promijeniti. Također, želimo dignitet izvođača i voditelja radova podići na višu razinu. Smatrate li da treba nešto promijeniti u postojećim propisima? - Treba. Želja nam je sudjelovati u izradi novih zakona i propisa iz područja graditeljstva kako bi se uklonile neke nejasnoće u Zakonu o prostornom uređenju i gradnji te Zakonu o inženjerskim i arhitektonskim djelatnostima. Dugoročni nam je cilj osnovati i komoru izvođača radova, a zalažemo se i za cjeloživotno školovanje izvođača radova, što već postoji kroz skupljanje bodova. Iako, neslužbeno se priča da će se to ukinuti, što mi apsolutno ne podržavamo jer smatramo da zbog svih svojih odgovornosti voditelj radova mora stalno pratiti aktualne zakone i biti upoznat s tehničkom regulativom. Svjesni smo da je to veliki posao. Na koliko članova Udruge računate? Koliko ih namjeravate okupiti? - Društvo građevinskih inženjera Zagreb, kao temeljna članica Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, ima između 400 i 500 članova. Kada bismo došli do tog broja, bili bismo jako zadovoljni. Već imamo preko 100 ispisanih pristupnica, tako da vjerujemo da Udruga ima budućnost.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3684, 4. srpnja 2011.

( 728,7 mil kn

teški ugovori HZZO-a s privatnim ustanovama

( oko 930 mil kn prihoda ostvareno u privatnom zdravstvu 2009.

JAVNO I PRIVATNO ZDRAVSTVO

Privatno da, ali ne s toliko javnog novca

Sudeći po kritikama liječnika i udruga, sadašnji koncept financiranja privatnog zdravstva novcem građana nije dobar jer je zdravstvena zaštita sve nedostupnija i liste čekanja sve duže

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

rema podacima Avidus grupe, poslovni prihodi u privatnom zdravstvu u 2009. godini iznosili su 930 milijuna kuna. Broj liječnika u privatnom sektoru proteklih se godina utrostručio, a broj korisnika premašio je milijun. Ugovori koje je od 2008. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje sklopio s privatnim zdravstvenim ustanovama “teški” su 728,7 milijuna kuna. Potpisani su (za trogodišnje razdoblje) sa 78 privatnih ustanova, 79 specijalističkih ordinacija te 112 specijalističkih ordinacija koje rade u zakupu prostora domova zdravlja. Neki od ovih podataka izneseni su na tečaju Mediji i zdravlje koji je nedavno održan u Grožnjanu, a koji su organizirali Zbor medicinskih i zdravstvenih novinara Hrvatskog novinarskog društva, Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar i Udruga za bolje zdravstvo Difrakcija.

Raspravljalo se o budućnosti javnog i privatnog zdravstva, financijskoj stabilnosti i održivosti sustava, a predstavnici dijela političkih stranaka (pozvane su sve veće stranke, ali se nisu sve odazvale) predstavili su svoje zdravstvene programe. Načela javnog zdravstva Državni tajnik Dražen Jurković i ravnatelj HZZO-a Tihomir Strizrep branili su “boje” sadašnjeg sustava. Prema njima, ugovori s privatnicima potpisani su kako bi se osigurala veća dostupnost zdravstvenih usluga. Vesna Jureša s Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Medicinskog fakulteta u Zagrebu upozorila je, međutim, kako je HZZO-ov program mjera za bolje zdravstvo samo popis želja jer je zdravstvo većini nedostupno (duga čekanja na preglede i liječenje...). Podsjetila je na na-

čela javnog zdravstva, a jedno od njih je i dostupnost zdravstvene zaštite koja ne smije ovisiti o platnoj moći pojedinca i/ili modi. Zaključila je kako je i privatnom zdravstvu potrebna konkurencija. Predsjednica Udruge oboljelih od malignih bolesti Za novi dan Katarina Katavić upozorila je kako je u istraživanju, u kojem je sudjelovalo 868 pacijenata, samo u devet posto slučajeva karcinom otkriven u programima rane prevencije. Vrlo veliki broj pacijenata na pretrage je čekao više od dva mjeseca, a na liječenje više od mjesec dana. Dodatni je problem to što su mnogi od njih morali čekati i na odobrenje za lijekove koji nisu na listi, a neki su umrli ili će umrijeti jer lijekova za rijetke tumore, poput primjerice sinovijalnog sarkoma, na listi

nema. Pacijenti ovise o dobroj volji birokracije hoće li odobriti interventni uvoz tog lijeka. Istodobno se lijek za tu bolest u Njemačkoj može dobiti besplatno. Više rješivih problema U hrvatskom zdravstvu je previše problema, a jedan od njih svakako je i dopunsko zdravstveno osiguranje koje ne jamči kvalitetu i dostupnost usluge. Ipak, od početka ove godine mora ga plaćati i dobar dio nezaposlenih. “Danas je dopunsko osiguranje čista prisila. Zato ćemo ga revidirati i napraviti paletu usluga, tako da će pacijent točno znati što dobiva s njim”, rekao je SDP-ovac Rajko Ostojić, dodavši kako to osiguranje, ukoliko SDP pobijedi na parlamentarnim izborima, više neće biti obvezno. Najavio je također osposobljavanje primarne zdravstvene zaštite po europskom modelu - to znači da ambulante moraju imati opremu i vrijeme za postavljanje dijagnoza

umjesto da pacijente šalju specijalistima, te objedinjenu nabavu ugradbenih materijala za sve bolnice. Kirurzi, kaže, sada ne mogu operirati zbog ne-

Pacijenti ovise o dobroj volji birokracije hoće li odobriti interventni uvoz lijeka dostatka materijala. To će, smatra Ostojić, bitno smanjiti liste čekanja, ali i spriječiti odlazak liječnika u privatne ustanove jer sada odlaze zato što nemaju s čime raditi. Objediniti nabavu Objedinjena nabava rješenje je i za druge potrebe bolnica. Ostojić smatra kako, među ostalim, treba pokrenuti i preventivne javnozdravstvene akcije, redefinirati ulogu hitne medicinske pomoći, uvesti dnevne bolnice radi brže dijagnostike i terapije, omogućiti dodatnu edukaciju liječnika i svakako - odvojiti javno

i privatno zdravstvo, osim u iznimnim slučajevima. Kako je kazao, novcem građana može se financirati usluga u privatnom zdravstvu samo ako takvu uslugu javno zdravstvo ne može osigurati - primjerice, ako na nekom udaljenom području nema nekog laboratorija. Predstavnici HSS-a (Ana Stavljenić Rukavina), Hrvatskih laburista (Stipe Drmić) i IDS-a (Valerio Drandić) gotovo su se u svemu složili s Ostojićem. Ipak, Drmić smatra kako bi se novac koji tvrtke iz bruto plaće sada izdvajaju za zdravstveno osiguranje trebao isplaćivati svim zaposlenima, a da onda ljudi sami biraju hoće li plaćati policu osiguranja u javnom ili privatnom zdravstvu. Drandić je upozorio kako su turistička mjesta, u kojima se tijekom sezone broj stanovnika i udvostruči, za oko 25 posto potkapacitirana u pružanju zdravstvenih usluga, što nije slučaj u drugim turističkim zemljama.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3684, 4. srpnja 2011.

(

oko 30.000 radnih sporova

*vijesti DZS: u svibnju 12.000 novih radnih mjesta Kako je objavio Državni zavod za statistiku, u svibnju je bilo 1.404.159 zaposlenih, što je za 0,9 posto više nego u travnju. Broj zaposlenih u pravnim osobama bio je veći za 0,5 posto, pa su pravne osobe zapošljavale 1.148.939 ljudi. U obrtu i slobodnim profesijama bilo je 224.189 zaposlenih, što je za 2,9 posto više nego u travnju. Broj nezaposlenih je u odnosu na travanj manji za 3,3 posto, te je u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 298.719 nezaposlenih.

vodi se upravo u Hrvatskoj

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Mediji moraju otkriti imena vlasnika Nakladnici će morati dostavljati Hrvatskoj gospodarskoj komori ovjerene potvrde o imenima i prezimenima vlasnika dionica ili udjela. Kazna za ogluhu na tu obvezu bit će i do milijun kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

zmjenom Zakona o medijima, donesenom na prošlotjednoj sjednici, Vlada želi obvezati medije na objavu imena i prezimena svih vlasnika koji posjeduju više od jedan posto vlasničkog udjela. Prema izmjeni, nakladnici će biti dužni do 31. siječnja svake godine dostaviti Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja vodi upisnik medija, ovjerene potvrde o imenima i prezimenima vlasnika dionica ili udjela. Zabranjuju se pravni poslovi kojima se prikriva vlasnička struktura, a onima koji se ogluše na tu obvezu prije-

ti prekršajna kazna do milijun kuna. “Ne želimo utjecati na sadržaj koji se objavljuje u medijima, ali objavom imena i prezimena vlasnika želimo ojačati transparentnost u ovom vrlo

Zabranjuju se pravni poslovi kojima se prikriva vlasnička struktura važnom dijelu javnog života”, rekla je premijerka Jadranka Kosor. Vlada je izmijenila i Zakon o elektroničkim medijima. I u njemu je propisana obveza objavljivanja imena i prezimena vlasnika elek-

troničkih medija. Dodatno je zabranjena preprodaja radijskih i televizijskih koncesija drugim osobama, koje nisu sudjelovale u javnim natječajima za dodjelu koncesija. Izvješća o isplati plaća Prema dopuni Zakona o sudskom registru, osnivači novih poduzeća ubuduće će morati dati izjavu da su podmirili sve plaće radnicima ako su ranije u vlasništvu imali neko trgovačko društvo. Dosad se podnosila samo izjava da su podmireni porezi, doprinosi i druga davanja državi. U Zagrebu će se osnovati i poseban Općinski radni sud koji će odlučivati o radnim sporovima.

U Hrvatskoj se vodi oko 30.000 radnih sporova, izvijestio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Prošle godine sti-

glo je oko 15.000 novih sporova, od toga najviše u Zagrebu, oko 7000, pa će zato tu i biti organiziran poseban sud.

Poticaji za pčelare Na prošlotjednoj sjednici Vlade donesen je i Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2011. do 2013. godine. Za njegovo provođenje država će utrošiti 45 milijuna kuna. Za suzbijanje bolesti pčela i tehničku pomoć pčelarskoj proizvodnji u ovoj godini dodijelit će se oko devet milijuna kuna, a u iduće dvije godine subvencije će se udvostručiti. Poticat će se kontrola kvalitete meda, obnavljanje pčelinjeg fonda, nabava pčelarske opreme te izraditi pčelinji katastar i evidentirati pčelari. Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj se pčelarstvom bavi oko 7500 osoba, sa 366.814 pčelinjih zajednica. No samo stotinjak pčelara ima više od 250 zajednica, pa je cijeli sektor usitnjen, i prema riječima ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, trebaju mu poticaji za širenje proizvodnje. Od 2006. do 2009. godine ukupna legalna hrvatska proizvodnja meda je povećana sa 4460 tona na 6410 tona. Otkupna cijena kilograma porasla je u tom razdoblju sa 13,45 na 16,49 kuna.

17 GODINA HOK-a

jeđenje strukovnog obrazovanja. Plakete Zlatne ruke s pisanim priznanjem dobili su Ante Perić iz Đakova, Josip Ričković iz Zagreba i Mirko Cvitković iz Kaštel Novog, dok su statuu Zlatne ruke s priznanjem dobili Stanko Ivanek iz Iloka, Loredana Krbavčić iz Buzeta, Damir Horžić iz Siska, Boris Kos iz Varaždina i Slavko Rich iz Završja. Za dugogodišnji uspješan rad u obrtu i izniman doprinos u razvitku hrvatskog obrtništva dodijeljene su sta-

Marko Prpić/PIXSELL

Dodijeljena priznanja Zlatne ruke U povodu 17. obljetnice obnove djelovanja Hrvatske obrtničke komore (HOK) proteklog je tjedna održan Dan HOK-a u sklopu čega su najzaslužnijim obrtnicima dodijeljena najviša priznanja Komore Zlatne ruke. Uz to, promovirano je 914 novih majstora obrtnika koji su u protekloj godini položili majstorske ispite u čije je ime diplomu simbolično preuzeo Miljenko Vuk, majstor galanterist. Dodijeljene su i nagrade Šegrt Hlapić za razvoj i unapr-

tue Zlatne ruke s poveljom, a dobili su ih Davor Hofman iz Zadra, Josip Renić iz Bjelovara i Stipe Bučar iz Novaka Petrovinskih. Uoči ovogodišnjeg Dana HOK-a održa-

na je humanitarna akcija za pomoć obrtniku Nikoli Plejiću iz Osijeka, vlasniku obrtničke radionice Automont. U akciji je prikupljeno 200.000 kuna, a na svečanoj akademi-

ji Plejiću je uručen ček s tim iznosom. Govoreći o gospodarskoj krizi koja se odrazila i na obrtništvo, predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec istaknuo je kako ipak postoji određeni optimizam jer je u posljednjih nekoliko mjeseci zaposleno više od 9000 obrtnika. Osim toga, naveo je podatak kako je u obrazovanje obrtnika u proteklih nekoliko godina uloženo više od 30 milijuna kuna što je rezultat suradnje HOK-a, hrvatske vlade, ali i svih ostalih institucija. (S.P.)

Seljaci za kilogram pšenice traže 1,5 kn Prema procjenama Ministarstva poljoprivrede iznesenim na prošlotjednom sastanku s predstavnicima poljoprivrednih udruga, ove se godine očekuje oko 752.000 tona pšenice dobre kvalitete. Procjenjuje se da će seljaci po hektaru imati urod od pet tona,

a tvrtke oko 7,2 tone. Cijena još nije definirana, ali, kako je rečeno, terminske cijene za kolovoz na mađarskim, francuskim i američkim burzama kreću se između 1,31 i 1,41 kunu po kilogramu. Domaći seljaci procijenili su da bi za njihovo pozitivno poslovanje cijena pšenice trebala biti 1,5 kuna po kilogramu. Industrija u padu Industrijska je proizvodnja u svibnju pala za 2,6 posto u odnosu na travanj, a u odnosu na isto razdoblje lani za 0,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Podaci po glavnim grupacijama pokazuju da je u odnosu na isti mjesec lani proizvodnja energije smanjena za 8,6 posto, intermedijarnih proizvoda za 5,5 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,8 posto. Istodobno je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla za 6,2, a kapitalnih proizvoda za 5,9 posto.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3684, 4. srpnja 2011.

( više od 400 ljudi

u Hrvatskoj bavi se prevođenjem kao osnovnom djelatnošću

( više od 200 tvrtki

registrirano je za prevoditeljsku djelatnost

PREVODITELJSKA DJELATNOST

Izgubljeni u sivoj zon žedni preko vode

Nakon ulaska u Europsku uniju prevoditelji mogu očekivati povećanje opsega posla, ali i povećanu konkure cjelovito pripreme za kvalitetniji nastup na europskom tržištu Drago Živković zivkovic@privredni.hr

oliko jezika govoriš, toliko ljudi vrijediš – poznata je poslovica starih Latina, koju najviše vole ponavljati nastavnici stranih jezika. Iako je ne treba doslovno shvaćati, nema sumnje da u njoj ima i po-

Za naša ministarstva ne rade naši najbolji profesionalni prevoditelji nešto istine. Najbolje to znaju prevoditelji, čija cijena na tržištu rada raste s brojem stranih jezika kojim barataju i s rijetkošću tih jezika. U Hrvatskoj se prevođenjem kao osnovnom djelatnošću bavi više od 400 ljudi u preko 200 registriranih prevoditeljskih tvrtki, prema podacima Sandre Stojak, izvršne direktorice tvrtke Ciklopea, jedne od najvećih tvrtki u toj branši. Iako se to čini velikim brojem, stvarno je stanje da samo tri do četiri tvrtke imaju prihode veće od milijun eura. Uz to, neke od tih tvrtki bave se prevoditeljskom djelatnošću, a neke imaju i škole stranih jezika. Tvrtka Ciklopea generira oko milijun eura prometa isključivo pre-

voditeljskom djelatnošću. Službenih i pouzdanih podataka o ukupnim prihodima cijele prevoditeljske djelatnosti nema, ali prema procjeni Sandre Stojak ta industrija u Hrvatskoj obrće godišnje više od 10 milijuna eura. Većina prevoditeljskog posla generira se u segmentima medicine, farmacije, elektrotehnike, turizma, marketinga, maloprodaje, proizvodnje, pravnih i financijskih poslova te informatici. Oko 80 posto čini pisano prevođenje, a oko 20 posto usmeno (simultano) prevođenje. Siva zona Prevoditeljski je posao dobrim dijelom u sivoj zoni, a kvaliteta prijevoda znatno oscilira. Koliko je velika ta siva zona, nitko ne zna, ali Sandra Stojak vjeruje da će svaka ozbiljnija tvrtka koja svoje poslovanje bazira na kvaliteti prijevoda radije izabrati legalne prevoditeljske kanale. Ciklopea primarno radi s većim sustavima koji se ne mogu zadovoljiti pri-

jevodima iz sive zone jer takvi prevoditelji ne mogu jamčiti dovoljno visoku kvalitetu. Zbog toga nije ni ugrožena sivom zonom koja se uglavnom vezuje uz studentsku populaciju i manje tvrtke koje povremeno traže prijevode. Začudo, sive zone ima i u prevoditeljskim uslugama za državne institucije, prema iskustvu Marije Maras, predsjednice Hrvatskog druš-

tva konferencijskih prevoditelja. Državne institucije koje su obveznici javne nabave usluge prevoditelja pribavljaju putem javnih natječaja, na kojima je osnovno načelo što jeftinija usluga. U natječajima su u pravilu spojeni usmeno i pisano prevođenje, čime se unaprijed eliminira specijalizirane konferencijske prevoditelje. Tako posao prevođenja

dobivaju agencije koje nude najjeftinije prevođenje i koje onda često angažiraju početnike ili prevoditelje sa sivog tržišta, kako bi ostvarili što veću razliku između cijene koju plaća naručitelj i cijene rada samih prevoditelja. Tko je u kabini? “Za naša ministarstva ne rade naši najbolji profesionalni prevoditelji koji posjeduju

potrebno iskustvo, pa se na skupovima vrlo visoke razine često ne zna tko sjedi u kabini i prevodi”, pojašnjava Marija Maras. Državne institucije u raspisivanju natječaja ne pridaju dovoljnu pozornost tehničkim i stručnim sposobnostima izvođača i podizvođača usluge prevođenja. U svijetu se traži dokaz o iskustvu iz relevantnog područja, za usmeno prevođenje traže se dokazi o određenom broju dana unutar određenog razdoblja iz određenog

www.privredni.hr Broj 3684, 4. srpnja 2011.

( od toga tek 3-4

( 10 milijuna eura

imaju godišnje prihode veće od milijun eura

ukupni godišnji promet svih prevoditelja u Hrvatskoj HRVATSKI SE KORISTI SVE MANJE

ni i prevedeni Silna borba za jezik, a onda ga se odričemo

enciju. Zato je sada pogodan trenutak da se postavljanjem standarda područja i uvijek se traži da se zna tko je osoba koja pruža uslugu. Ne može jedini kriterij biti najniža cijena nego ekonomski najpovoljnija ponuda jer samo tako neće biti automatski isključeni oni koji su najbolji i zato imaju najviše cijene, zaključuje Marija Maras. Velika su očekivanja prevoditelja od pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. U kontekstu europskog tržišta, smatra Sandra Stojak, pozicija hrvatskih prevoditelja je izrazito dobra, uzimajući u obzir da će hrvatski biti 24. službeni jezik Unije, što bi trebalo generirati dodatni promet hrvatskim prevoditeljskim tvrtkama. Ulaskom Hrvatske u EU broj mogućih kombinacija jezika povećat će se na 552, a među njima će biti i neki rijetki parovi, poput estonsko-hrvatskog. Prevoditeljima koji znaju tako rijetke parove jezika otvara se široko područje u kojem svoje usluge mogu skupo naplaćivati. Postaviti standarde Što se tiče svjetskog tržišta, ova regija postaje sve zanimljivija, zbog čega jača pozicija i hrvatskih prevoditelja. Nužno je, međutim, da prevoditelji u svojoj branši, kaže Sandra

Procjene i predviđanja vrijednosti europske jezične industrije Ukupni promet (mil. eura)

2008.

2009.

5675 568 633 1579 143 8454

6243 6867 7554 8309 9140 10.054 11.059 624 687 755 831 914 1005 1106 696 765 842 926 1019 1121 1233 1737 1911 2102 2312 2543 2797 3077 157 172 190 209 229 252 278 9300 10.230 11.252 12.378 13.616 14.977 16.475

Prevođenje, lokalizacija softvera, globalizacija weba Alati jezične tehnologije Titlovanje i sinkronizacija Škole stranih jezika Konferencije UKUPNO

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

Izvor: Europska komisija

Stojak, postave standarde struke da bi mogli iskoristiti sve potencijale koji im se pružaju i na svjetskom tržištu. Pozicije stečene na svjetskom i europskom tržištu reflektiraju se i na poziciju u regiji, a Ciklopea je, tvrdi Sandra Stojak, percipirana kao jedna od vodećih ne samo hrvatskih nego i regionalnih prevoditelj-

Oko 80 posto čini pisano prevođenje, a oko 20 posto usmeno (simultano) prevođenje skih tvrtki. Nakon ulaska u Europsku uniju prevoditelji mogu očekivati povećanje opsega posla, ali i povećanu konkurenciju. Zato je sada pogodan trenutak da se cjelovito pripreme za kvalitetniji nastup na europskom tržištu postavljanjem standarda koji ne bi samo trebali omogućavati bolju poziciju na stranom tržištu, nego

i otežavati ulazak konkurencije na domicilno tržište. Upravo zbog toga Ciklopea usko surađuje s Europskim udruženjem jezične industrije (ELIA), čiji je predsjednik Renato Beninatto nedavno boravio u Zagrebu. Hrvatska bi na globalnom tržištu jezičnih usluga, smatra Beninatto, puno mogla naučiti iz primjera Češke. Vrijednost za klijenta Prije ulaska u EU češke su prevoditeljske tvrtke bile sitne u usporedbi s globalnom konkurencijom, a onda su eksplodirale. Tako je češka kompanija Moravia danas jedna od vodećih u svijetu, s uredima u SAD-u, Aziji i Latinskoj Americi. S globalizacijom, tvrdi Beninatto, raste utjecaj malih jezika poput katalonskog, irskog ili malteškog, pa onda i hrvatskog. Njihov identitet jača i s povećavanjem razlika među njima, što stvara još više posla za prevoditelje. Stoga Beninatto vje-

ruje da jezična industrija i u Hrvatskoj ima velike potencijale rasta. Razlog za optimizam vidi i u demografskim trendovima: u Europi pada broj stanovnika, a ponuda prevoditelja bit će jednaka ili manja, dok se količina sadržaja udvostručuje svake dvije godine. Prevoditelji takav rast neće moći pokriti samo svojim radom, stoga je prirodan trend prema automatizaciji. To znači kombiniranje čovjeka i stroja, pri čemu stroj, odnosno prevoditeljske aplikacije, prevode velike količine teksta ugrubo, a čovjek ih potom pregledava i popravlja. U automatizaciji Beninatto ne vidi problem za prevoditelje jer je najvažnije stvoriti vrijednost za klijenta. “Za neke klijente to je kvaliteta, za neke je to brzina, a za neke raspoloživost. Nema univerzalne formule, osim razvijanja odnosa s klijentima”, zaključuje predsjednik Europskog udruženja jezične industrije Renato Beninatto.

Hrvatsko društvo konferencijskih prevoditelja javno je upozorilo u studenom prošle godine da se hrvatski jezik koristi sve manje čak i u pristupnim pregovorima s Europskom unijom. Problem nije u EU-u, nego u hrvatskim predstavnicima koji sami odustaju od prijevoda na hrvatski, iako taj prijevod na pristupnim konferencijama plaća Europska komisija. Konferencijski prevoditelji tada su izrazili i zabrinutost za status hrvatskog jezika, s obzirom na opći pritisak da se u Hrvatskoj na međunarodnim konferencijama koristi isključivo engleski jezik, kao da je u Hrvatskoj postala sramota govoriti hrvatski i slušati prijevod. Pozvali su na promicanje upotrebe hrvatskog jezika u međunarodnom okruženju jer se mnogi govornici lakše, preciznije i uvjerljivije izražavaju na materinjem jeziku. Šest mjeseci kasnije, kaže predsjednica društva Marija Maras, gotovo se ništa nije promijenilo. Problem je, smatra ona, u raširenom provincijskom mentalitetu naših dužnosnika koji se trude dokazivati da znaju engleski, nasuprot, primjerice Slovencima, koji su uporno

govorili slovenski dok je njihova država predsjedala Unijom. Trenutačno u Bruxellesu, prema njezinim informacijama, nema hrvatskih prevoditelja ni u Europskoj komisiji niti u Europskom parlamentu, koji će ih vjerojatno prvi zapošljavati. Koliko će prevoditelja tako dobiti posao teško je reći, jer ovisi koliko se kombinacija svih jezika EU-a može pokriti. Tako, na primjer, u Hrvatskoj nema akreditiranog prevoditelja s estonskog na hrvatski i obratno, pa će to biti jedan od jezika na koji će se prevoditi preko jezika posrednika, najvjerojatnije engleskog, francuskog ili njemačkog. Slična je sada situacija u EU-u s ostalim rijetkim kombinacijama jezika, iako se teži potpunoj pokrivenosti. U budućnosti će EU-u biti preskupo zapošljavati posebne prevoditelje za hrvatski, srpski i bosanski, a Marija Maras ne vjeruje da će se Srbija i BiH odreći svojih jezika. Tako bi na kraju svi mogli govoriti svojim jezikom, a Hrvati engleskim. “Silna borba za hrvatski jezik, a prvom prilikom ćemo ga se odreći”, rezignirano zaključuje predsjednica Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3684, 4. srpnja 2011.

( 2,3 mil €

*vijesti

vrijedan projekt Autoclusters SEE Transnational Cooperation

AUTOCLUSTERS – EUROPSKI PROJEKT U HRVATSKOJ Telemedicina u sustavu HZZO-a Na prošlotjednoj sjednici Upravnog vijeća Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje uvrstio je i telemedicinske usluge u sustav obveznog zdravstvenog osiguranja što će, priopćeno je, znatno pridonijeti dostupnosti specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite na područjima gdje ona do sada nije bila dostupna (hrvatski otoci). Primjerice, telemedicinska usluga slanja snimke holter-EKG-a iz ordinacije primarne zdravstvene zaštite u neki veći bolnički centar omogućit će adekvatno postavljanje dijagnoze i komunikaciju pacijenata s liječnicima specijalistima u onim područjima u kojima to do sada nije bilo moguće. Nova radna mjesta u Mercatoru-H Nakon što je nedavno otvorio trgovački centar u Rovinju, u koji je uloženo devet milijuna eura i u kojem je otvoreno 80 novih radnih mjesta, MercatorH je prošli tjedan otvorio

i supermarket u Biogradu na Moru, u koji je uloženo 1,2 milijuna eura. Time su stvoreni uvjeti za dodatno zapošljavanje 50 radnika. “Sa zadovoljstvom mogu najaviti da ćemo kroz desetak dana otvoriti i novo centralno logističko skladište u Svetoj Nedelji, veličine 30.000 četvornih metara s opremom vrijednom dodatnih 3,3 milijuna eura”, rekao je predsjednik Uprave Stanislav Brodnjak. Dodao je kako je time, i to samo u prvom dijelu godine, uloženo 16,5 milijuna eura u prostore veličine gotovo 42.000 četvornih metara, čime je otvoreno gotovo 200 novih radnih mjesta.

Ponudimo znanje umjesto jeftine radne snage Cilj suradnje Autoclustera u ovih 10 država je ponuditi i razviti znanje i znanstveno razvojne projekte, koje za sada još uvijek drže za sebe zemlje velikih autoindustrijskih središta Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

a trodnevnoj poslovnoj konferenciji o projektu Autocluster koju je organizirao Autocluster Croatia, udruga dobavljača automobilske industrije, okupilo se 35 stručnjaka iz 10 zemalja. Projekt Autoclusters SEE Transnational Cooperation Programme, čiji je hrvatski partner Autocluster Croatia, u poodmakloj je fazi jer se razvija već treću godinu, tako da je dosad odrađeno oko 80 posto ovog projekta vrijednog 2,3 milijuna eura. Fokusiran je na područje autoindustrije Jugoistočne Europe i uključuje 10 projektnih partnera, od čega je osam iz zemalja članica Europske unije te iz Hrvatske i Srbije. Šibenska poslovna konferencija, održana od 29. lipnja do 1. srpnja, više je bila radno-pro-

jektni sastanak i studijski posjet EU projekta Autoclusters, međunarodne kooperacijske mreže edukacijskih i istraživačko razvojnih institucija, s podugovaračima i drugim tijelima aktivnim u automobilskoj industriji, u okviru kojega je odrađen i studijski posjet nekolicini proizvodnih ili istraživačko razvojnih subjekata te održana sjednica Upravnog odbora Projekta. Ponuditi znanje “Osnovni cilj suradnje Autoclustera u ovih 10 država Jugoistočne Europe je ponuditi i razviti znanje i znanstveno razvojne projekte, koje za sada još uvijek drže za sebe zemlje velikih autoindustrijskih središta. Istina je da one rade tvornice u istočnim zemljama ponajprije motivirane jeftinom radnom snagom, ali znanstveno razvojne i istraživačke centre drže za sebe. Uvjereni smo kako im mo-

Slabi poticaji za električna vozila Hrvatski Autocluster, kad je riječ o tri FP7 projekta, prigodu vidi u razvoju električnih vozila. Na ovoj su konferenciji predstavljena tri - dva svoja vozila prezentirala je tvrtka Dok-ing, a jedan tvrtka Rimac automobili iz Svete Nedelje, poznata po tome što je proizvela najsnažniji električni automobil na svijetu. “Naša tvrtka ide ozbiljno u proizvodnju električnih automobila. Kako sami financiramo svoju proizvodnju, do sada smo razvili pet vozila. U prvom valu planiramo serijski proizvesti oko 500 vozila za gradsku vožnju, a riječ je o cjenovno prihvatljivim modelima”, istaknuo je Vjekoslav Majetić, direktor tvrtke Dok-ing iz Zagreba. Nedovoljno poticanje proizvodnje električnih vozila istaknuto je na konferenciji kao jedan od nedostataka u Hrvatskoj, po čemu naša zemlja višestruko zaostaje za Slovenijom.

žemo ponuditi složenije proizvode koji imaju veću dodanu vrijednost. Cilj nam je privlačenje investitora koji imaju potporu u znanju u ovih 10 država Jugoistočne Europe”, istaknuo je Štefan Chudoba, direktor Autoclustera West Slovakia. Nakon dovršetka ovog planirano je pokretanje nekoliko novih projekata koji bi uključivali spomenute države, a moguće je i proširenje na Ukrajinu i Rusiju. “Radimo na povezivanju autoindustrija, tvrtki i razvojno istraživačkih institucija vezanih uz autoindustriju u ovih 10 zemalja te na identifikaciji potreba i kapaciteta u ovom sektoru kao i prezentaciji razvojnih potencijala. Primjera radi, u Hrvatskoj smo uključili 30 ustanova i tvrtki koje ima-

ju istraživačko razvojne potencijale”, naglasio je Branko Mihalić, direktor Autoclustera Croatia. Mihalić je otkrio kako

Autocluster Croatia nudi pomoć i u osmišljavanju, pripremi i provedbi EU projekata se trenutačno u Hrvatskoj razvija nekoliko pilot-projekata baziranih na ovakvoj suradnji. Nove mogućnosti Za trajanja ovog projekta predviđeno je izraditi i objaviti bazu podataka istraživačko razvojnih i proizvodnih kapaciteta s područja odgovornosti projektnih partnera te pokrenuti održive modele trajne kooperacije i razmjene raspoloživih resursa među projektnim

partnerima. Pripremaju se i provode tri manja pilot-projekta kooperacije poslovnih subjekata te je predviđena priprema i apliciranje na najmanje tri FP7 projekta na području automobilske industrije i zelenih vozila, u čemu i hrvatske tvrtke daju značajan doprinos. “Cilj nam je kroz ovakve projekte uključivati domaće poslovne subjekte kao što su proizvođači, istraživačko razvojne institucije, vanjski eksperti te konzultanti. Autocluster Croatia, uz temeljne djelatnosti povezivanja, informiranja, promocije i podizanja konkurentnosti domaćih tvrtki, veliki naglasak stavlja i na edukaciju, informiranje i pomoć članstvu u uspješnom osmišljavanju, pripremi i provedbi EU projekata te bolji pristup domaćim i inozemnim izvorima financiranja”, rekao je Mihalić.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3684, 4. srpnja 2011.

( više od 80

klijenata u regiji ima Grafik.net

GRAFIK.NET, ZAGREB

( oko 500.000 € iznos nove investicije

MAJON, PULA

Mali, napravit ćeš veliki posao!

Villu Valdibora vole ljubitelji starine Raznovrsnom ponudom opreme, stručnim savjetovanjem i pouzdanim servisom Grafik.net nudi cjelovita grafička rješenja

Prednost Ville Valdibora je, među ostalim, i u tome što je prilagođena gostima koji imaju kućne ljubimce

rafik.net je specijalizirana tvrtka za grafičku pripremu svih vidova tiska. Od komercijalnog, novinskog do ambalažnog. Osim toga, najveći je distributer uređaja za grafičku pripremu i grafičkog repromaterijala u regiji te zastupnik Kodaka. “Naša prednost je vrhunska razina tehničke i servisne podrške kupcima. Fokus su nam postojeći kupci s kojima imamo dugogodišnje odnose, a to su primarno tiskari”, objašnjava nam Krešo Culjak, direktor tvrtke Grafik. net koja posluje već 10 godina s glavnim uredom u Zagrebu te još jednim u Sarajevu. “Imamo više od 80 klijenata u široj regiji, a osim u Hrvatskoj poslujemo u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Albaniji i Kosovu. Svojom raznovrsnom ponudom opreme, stručnim savjetovanjem i pouzdanim servisom kupcima možemo ponuditi cjelovita grafička rješenja. U tom pothvatu sudjeluje 20 stručnih djelatnika koje kontinuirano educiramo, informiramo

vrtka Majon ima sjedište u Puli, no njeno je poslovanje vezano uz Rovinj. Naime, Majon je još 2002. godine preuredio prekrasnu kuću u staroj jezgri Rovinja s ciljem da u njoj bude ispostava Odvjetničkog ureda Nogolica iz Zagreba, čiji su osnivači Zvonko i Dijana Nogolica. Međutim, osnivači tvrtke, Zvonkova majka Marija i otac Jozo Nogolica, bili su skloniji ideji da se kuća preuredi za potrebe turizma. Tako je nastao jedan od najljepših hrvatskih malih hotela, Villa Valdibora. U Villi je četvero stalno zaposlenih, dok im se u vrijeme turističke sezone priključi još četvero sezonskih radnika. Hotel radi cijelu godinu, a izvan turističke sezone umnogome ovisi o manifestacijama i poslovnim skupovima u Rovinju. Ima svu potrebnu infrastrukturu za poslovne ljude, a prednost mu je i ukusno uređena dvorana za mini kongrese i poslovne skupove. Prednost Ville Valdibora je u tome što je prilagođena gostima koji imaju kućne ljubimce.

o novim mogućnostima i tehnologiji jer se time stvara dodana vrijednost i nužna diferencijacija na tržištu”, kaže on. Kvaliteta i proaktivan pristup Početak poduzetničkog pothvata, nastavlja Culjak, obilježen je jednom anegdotom. “Kad smo pokretali tvrtku, suočili

Grafička branša, smatra Krešo Culjak, imala je najveće padove za vrijeme krize smo se s tzv. sušnim razdobljem investicija i bilo je veliko pitanje kako će krenuti prodaja. Tada smo ne samo prodali prvi uređaj nego smo napravili tehnološki pomak na tržištu jer smo prvi prodali najnaprednije tehnološko rješenje. Radilo se o CTP (Computer to Plate) sustavu, a kupila ga je Tiskara Zrinski iz Čakovca. Tom prilikom direktor tiskare rekao mi je ‘Mali, napravit ćeš velik posao’.

I evo, nakon 10 godina, također u sušnom razdoblju investiranja, predstavili smo i 50. kupca CTP sustava, to je banjolučka tvrtka Markes”, dodaje. Grafička branša, smatra on, imala je najveće padove za vrijeme krize i tek sad možemo realno sagledati industriju i njene potencijale. “Mi smo se vrlo brzo reorganizirali i dodatno pojačali fokus prema postojećim kupcima te smo im stručnim savjetovanjima o poslovnom procesu i optimiziranju operativnih troškova bili podrška u ostvarivanju znatnih ušteda”, kaže. Tvrtka namjerava snažno “zaploviti” u novu dekadu koja donosi i otvaranje EU tržišta. Kako su već prisutni u regiji, to im olakšava i nastup na EU tržištima. “Siguran sam da tiskarska industrija ima veliki potencijal i da može značajno sudjelovati u marketinškim budžetima. Međutim, kvaliteta, praćenje trendova i proaktivan pristup kupcima bit će presudni za opstanak”, zaključuje Culjak. (B.O.)

“Gosti hotela su u prvom redu poslovni ljudi, ali i drugi turisti koji vole arhitekturu starinskog ugođaja. No, na raspolaganju su im sve pogodnosti modernog uređenja bežični internet, satelitska televizija, projektor, internet priključak, caffe aparat, mikrovalna pećnica, toster, perilica posuđa, digitalni sef, automatski klima uređaj, hidromasažna tuš kabina sa saunom...”, ističe Zvonko Nogolica, vlasnik tvrtke Majon. Četiri zvjezdice za luksuz Hotel je upravo pred novim investicijskim ciklusom jer im je odobren kredit HBOR-a za proširenje ponude te uređenje moderne kuhinje i restorana, spa i wellness centra. Radi se o investiciji od oko 500.000 eura. “Objekt je pod konstantnom sanacijom i budnim okom konzervatora. Bogato povijesno i kulturno nasljeđe Rovinja željeli smo približiti i gostima pa je u povijesnom stilu zamišljen i intimistički uređen interijer ba-

rokne zgrade iz 17. stoljeća u kojoj je smješten naš

Hotel je pod konstantnom sanacijom i budnim okom konzervatora hotel. Sobe ove luksuzno renovirane rovinjske vile pažljivo su namještene biranim antiknim namještajem i umjetninama. Uživajte u usluzi i ljubaznosti osoblja koje će vam servirati doručak u apartmanu, svakodnevno vam počistiti sobe, uputiti vas u kulturne i gastronomske tajne Rovinja i Istre, te ponuditi bicikle za razgledavanje okolice, rekreaciju ili odlazak na plažu”, ističe Nogolica. Hotel ima 11 apartmana s mogućnošću proširenja na 20 smještajnih jedinica i kategoriziran je s četiri zvjezdice. Villa Valdibora ostvarila je poslovnu suradnju s istarskim vinarima, članovima Vinistre, koji u njenim prostorijama održavaju prezentaciju svojih vina i edukaciju istarskih vinara. (J.V.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Fortuna za 200 novozaposlenih Tvornica obuće Fortuna iz Gračanice, koja dnevno proizvede 4200 pari obuće za kupce u Francuskoj, Italiji i Njemačkoj, u suradnji s njemačkim partnerima otvorit će kod Brčkog šesti istureni pogon u kojem će u prvo vrijeme posao dobiti 200 radnika. Sada Fortuna zapošljava 1400 radnika i gotovo svu proizvodnju plasira na europsko tržište. Željeznice FBiH u plusu Unatoč gubitku od 20 milijuna konvertibilnih maraka (KM) prošle godine, u pet mjeseci ove godine Željeznice FBiH ostvarile su 36 milijuna KM čistog prihoda, izjavio je direktor te kompanije Nedžad Osmanagić. Željezničari su lani primali plaće s pet mjeseci zakašnjenja, a sad su redovne. Do lipnja ove godine prevezeno je tri milijuna tona robe, 19 posto više od planiranog. Sve to ostvareno je u izvanrednim uvjetima - zbog generalnog remonta pruge od Raške

Gore kod Mostara do Konjica promet se odvijao isključivo noću. Štrajk željezničara Republike Srpske od 3. do 17. lipnja Željeznicama FBiH nanio je dva milijuna KM štete samo po osnovi neobavljenih, a ugovorenih prijevoza. Posao za 100 žena U nerazvijenoj općini Šekovići, u srpskom entitetu Federacije BiH, otvoren je moderni staklenik za proizvodnju ljekovitog i začinskog bilja u kojem će biti sukcesivno zaposleno oko 100 žena. Investiciju od 2,9 milijuna konvertibilnih maraka realizirala je Fondacija Mozaik, a sredstva su osigurali USAID i tvrtka Eko bilje uz podršku općine. Već je zasađeno 910.000 sadnica lavande, a na jesen se planira proizvodnja organskog voća i povrća, te postavljanje pčelinjaka.

( 1,3 mlrd $

razmjena Srbije i Kine 2010.

Privredni vjesnik Broj 3684, 4. srpnja 2011.

( 600.000 $

srbijanski izvoz u Kinu u 4 mjeseca 2011.

POSLOVNI FORUM SRBIJA-KINA

Most na Dunavu kineska vizitkarta Most Zemun-Borča koji će graditi kineska kompanija sa srbijanskim partnerima postat će model za sve druge zajedničke projekte Srbije i Kine u području infrastrukture Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@pregled.rs

ost preko Dunava u Beogradu ZemunBorča, čiji je realizator China Bridge Corporation, počet će se graditi u drugoj polovini ove godine, najavio je nedavno u Privrednoj komori Srbije (PKS) predsjednik Privredne komore Kine Wan Jifei. Na Poslovnom forumu Srbija-Kina Jifei, koji je i predsjednik Kineskog savjeta za promociju međunarodne trgovine, podsjetio je kako je temeljni kamen za izgradnju ovog mosta postavljen prošle godine za vrijeme posjeta predsjednika kineskog parlamenta Beogradu. Također je ocijenio i kako će most preko Dunava koji će graditi kineska kompanija sa srbijanskim partnerima postati model za sve druge zajedničke projekte Srbije i Kine u području infrastrukture. Kinezi žele graditi infrastrukturu Ali ne samo u Srbiji, što je nekoliko dana kasnije po-

tvrdio i kineski premijer Wen Jijabao na Ekonomsko-trgovinskom forumu Kine i Središnje i Istočne Europe u Budimpešti, već u Europi kao tržištu na koje se sve više fokusiraju kineski investitori. On je kazao kako kineske kompanije aktivno traže prilike za sudjelovanje u izgradnji infrastrukture poput mosta Zemun-Borča u Srbiji koji će postati “prva vizitkarta kineskih poduzeća za tržište Središnje i Istočne Europe”. Koliki značaj se pridaje upravo ovom mostu i koliko on “vuče” i ostale potencijalne investitore govori i dolazak u

Kina podržava svoje investitore Suradnja Kine i ovog dijela Europe je na prekretnici, mnogo je novih mogućnosti i zajedničkih projekata koji se mogu ostvariti. Mi ćemo poticati kineske tvrtke da investiraju prije svega u infrastrukturne projekte i proizvodnju u industrijskim zonama, ali istodobno očekujemo i pogodnosti i poticaje u zemljama u koje investiramo, kazao je predsjednik kineske Komore. Prioritet je izgradnja mostova, elektrana, putova i drugih infrastrukturnih objekata, kao i jačanje suradnje u području komunikacija, petrokemije, enegetike, industrijske proizvodnje, a posebice u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.

Beograd 120 članova kineskog gospodarskog izaslanstva, jednog od najvećih do sada u Srbiji. Na sastanku u Privrednoj komori Srbije Kinezi su

Europa postaje tržište na koje se sve više fokusiraju kineski investitori ocijenili kako je za daljnje jačanje gospodarske suradnje potrebno uložiti napore kako bi se poboljšala trgovinska struktura između Srbije i Kine da bi se izbalansirala razmjena. Jedan od načina je i bolje međusobno informiranje o gospodarskim potencijalima i mogućim poslovima i to na sajmovima i upravo preko posjeta gospodarskih izaslanstava. Nastupi na sajmovima kakav je onaj u Kantonu ili u kineskim provincijama te posebne izložbene zone formirane zadnjih

nekoliko godina u Kini za potencijalne uvozne proizvode šansa su i za srbijanske privrednike da nađu partnere na ovom velikom tržištu, kazao je Wan Jifei koji je vodio kinesko izaslanstvo. Dodao je kako je glavni organizator ovih sajmova i drugih gospodarsko-trgovinskih aktivnosti i manifestacija Privredna komora Kine koja u zemlji ima 50 predstavništava i više od 600 ogranaka. Partnerstvo daje rezultate Predsjednik kineske Komore kazao je da bi trebalo “iskoristiti izuzetne komparativne prednosti Srbije za širenje na druga okolna tržišta”. Ocijenivši pritom kako je prednost geografski položaj Srbije - “ona je raskrsnica između istoka i zapada Europe”. Spomenuo je i sporazume o slobodnoj trgovini koji otvaraju mogućnost plasmana proizvoda bez carina na tržište koje ima više od 800 milijuna stanovnika te “pripreme za pristupanje Srbije EU-u”.

Predsjednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin koji je bio domaćin gostima iz Kine kazao je da je “Kina najznačajniji partner Srbije u Aziji”, podsjetivši kako je osnova za suradnju Sporazum o strateškom partnerstvu potpisan 2009. godine tijekom posjeta srbijanskog predsjednika Borisa Tadića Pekingu. Prema Bugarinovim riječima, razmjenu koja od 2005. ima uzlazni trend karakterizira golem deficit na strani Srbije, dok je ukupna vanjskotrgovinska razmjena dviju zemalja prošle godine iznosila 1,3 milijarde dolara, od čega je izvoz Srbije u Kinu bio samo četiri milijuna dolara. Dodao je kako je u prva četiri mjeseca ove godine ostvarena razmjena od 512,2 milijuna dolara, a Srbija je izvezla u Kinu robe u vrijednosti 600.000 dolara. Istaknuo je kako Srbija ne može mnogo promijeniti rezultate na području trgovine i smanjiti deficit, ali je ocijenio kako je strateško partnerstvo dalo rezultate, jer se sve više kineskih kompanija zanima za mogućnosti poslovanja u Srbiji. Forum Srbija-Kina završen je bilateralnim razgovorima predstavnika 55 kineskih tvrtki s predstavnicima 100 srbijanskih poduzeća. U kineskom izaslanstvu bili su predstavnici poljoprivredne, prehrambene, tekstilne, metalske i elektroindustrije, trgovine i energetike, građevinarstva, šumarstva i farmacije.

www.privredni.hr Broj 3684, 4. srpnja 2011.

( za 73% povećan BDP

*vijesti

u razdoblju od 1991. do 2010.

SLOVENSKA JUBILARNA STATISTIKA

RAZROKE RAZVOJNE POLITIKE Kada je vlak iskočio iz tračnica? Na prelasku u “modernističko” shvaćanje da se bogatstvo može stvoriti na dug Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

Hrvatskoj se nitko nije sjetio u prigodi 20. obljetnice proglašenja samostalnosti prirediti uporedne podatke iz početne i završne godine burnog razvoja na temelju kojih je lakše prosuditi u koja i kakva je dostignuća pretvorena toliko žuđena sloboda. U susjednoj Sloveniji pred proslavu jubileja u miru su raščlanjivali zanimljivu knjižicu koju je za tu prigodu priredio Državni ured za statistiku. U kritičnom suočavanju s ponuđenim brojkama javnost je dobro primijetila kako spoznaje o kvaliteti života ne određuju samo mjerljive kategorije poput bruto domaćeg proizvoda. Zadovoljstvo

životom određuju i drugi čimbenici koji nisu mjerljivi. Kako, naime, izmjeriti provjerenje, a to je uz znanje najvažniji socijalni kapital. Unatoč tome što BDP dobiva sve snažniju parametarsku konkurenciju, taj je pokazatelj još uvijek koristan za orijentaciju u današnjem svijetu. U razdoblju od 1991. do 2010. godine slovenski BDP realno se povećao za 73 posto. BDP po stanovniku iznosio je 1995. godine 74 posto prosjeka EU-a. Sada je Slovenija dogurala do 87 posto EU prosjeka. I promjena i popravak Prigodni statistički nizovi pokazali su očit napredak, ali i to da predstoji veliki posao na promjeni i popravku određenih politika. U razradi raznih BDP varijabli znati-

Slovenska dvadesetogodišnjica u brojkama Godina Prosječna starost Stanovnika starijih od 80 godina

1991.

2010.

36 godina

42 godine

13.573

22.364

Očekivana životna dob - muškarci

70 godina

76 godina

Očekivana životna dob - žene

77 godina

82 godine

222.000

160.000

Upisanih u osnovnu školu Diplomiralo studenata Broj zaposlenih u javnom sektoru Neto plaća Prosječna veličina stana Broj automobila Broj sudaca Koliko se radi za kg šećera Za kokošja jaja

6043

18.103

112.000

158.000

43 €

967 €

62 m2

77 m2

603.000

1.059.000

512

1011

25 min.

8 min.

4 min.

2 min.

Air India preko Brnika u SAD Potpisom na memorandum o suradnji indijski zračni prijevoznik Air India izrazio je spremnost uspostaviti novu liniju za Sjevernu Ameriku s međuslijetanjem na ljubljanski aerodrom Jožeta Pučnika. Memorandum je potpisan za vrijeme posjeta slovenskog državnog izaslanstva Indiji. Za indijskog prijevoznika važno je što zainteresirani putnici mogu s ljubljanskog aerodroma nastaviti put avionima slovenskog prijevoznika na Balkan i u Istočnu Europu.

željni analitičari došli su do zanimljivih zaključaka. Poznate oblike BDP-a pretvorili su u godine zaostajanja za prosjekom najrazvijenijeg dijela Europe. Za EU15 Slovenija zaostaje u BDP-u po stanovniku – devet godina, po BDP-u na zaposlenog 16 godina, a u BDP-u po satu rada čak 23 godine. Takve BDP diskrepancije znakovito se poklapaju s upozorenjem Europske ko-

Enormni priljev kapitala od 2006. do 2008. godine nije iskorišten za tehnološki razvoj misije koja je pronašla da enormni priljev kapitala u Sloveniju u razdoblju od 2006. do zaključno 2008. godine nije iskorišten za tehnološki razvoj. Novac je jednostavno nestao u raznim preraspodjelama. “Statistički smo sve bogatiji, ali se to naše bogatstvo temelji na iznimno visokom zaduživanju”, komentirao je prigodnu statističku slikovnicu Urban Vehovar iz Univerze na Primorskem. Ukupni slovenski javni dug povećao se sa 6,3 na 19,6 milijardi eura (sa 30,7 na 54 posto BDP-a). Na pitanje gdje je vlak iskočio iz tračnica, odgovorio je dr. Jože Mencinger iz Ekonomskog instituta Pravnog fakulteta u Ljubljani. “Na onom mjestu i onog

Sporazum BiH i Slovenije o zapošljavanju Dva ministra, Ivan Svetlik u ime Slovenije i Sredoje Nović u ime BiH, potpisali su na Brdu kod Kranja sporazum o zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Sloveniji. Ovim sporazumom zemlja gostiteljica jamči veću zaštitu uključujući i dobivanje posla pod povoljnijim uvjetima. Potkraj travnja imalo je valjane radne dozvole u Sloveniji 38.620 državljana BiH. Unatrag godinu dana zbog krize u građevinarstvu broj valjanih radnih dozvola se prepolovio.

trenutka kada je staro ‘birokratsko-domaćinsko’ razmišljanje zamijenjeno ‘modernističkim shvaćanjem’ da se bogatstvo može stvarati pozamašnim preuzimanjima te kupnjom bajoslovnih vrijednosnih papira po raznim fondovima širom svijeta”, bio je jasan Mencinger. Kreditno vrzino kolo Zaokret se dogodio negdje 2005. godine, a bio je omogućen kišom novca iz balona koji će ubrzo skončati u velikom kriznom prasku od kojeg se svijet još nije oporavio. Slom prenapuhanih vrijednosti teško je pogodio i Sloveniju, posebno kroz oblik neskrivenog obostranog nepovjerenja – gospodarstva u banke i banaka u

gospodarstvo. Banke posluju s negativnim kapitalom i nitko u njih ne želi ulagati. Istodobno banke ne znaju koji će komitent ili robna marka opstati na tržištu. U kriznim okolnostima banke se ne rukovode profitabilnošću projekta – dominatno su zaokupljene vlastitom sigurnošću. Stoga za svoje kredite zahtijevaju višestruka jamstva. S obzirom na to da je imovina izgubila veći dio prijašnje vrijednosti, poduzeća nemaju čime jamčiti povrat kredita. Nitko se u Sloveniji još nije usudio pokazati kako izaći iz kreditnog vrzinog kola. Nije stoga teško zaključiti što sve čeka Sloveniju da bi svoje “razroke razvojne politike” dovela u nužni sklad.

Sastali se predstavnici Mercatora i Agrokora Više nego podjela 30,1 milijun eura za dividende, sudionike Skupštine Mercatora zaokupila je vijest da su se neposredno prije toga sastala rukovodstva Mercatora i Agrokora radi tzv. prethodne rasprave o mogućem strateškom povezivanju dviju regijskih maloprodajnih lanaca. Da je sastanak doista održan, potvrdio je Žiga Debeljak,

predsjednik uprave Mercatora. Nije htio reći više od toga da će se razgovori nastaviti za nekoliko tjedana. Oba partnera suglasna su da prije bilo kakvog dogovora neće obavještavati javnost o međusobnim kontaktima.

16 STIL *vijesti Turistički razvoj zemalja dunavskog područja Na Dunavskoj plovećoj konferenciji, nedavno održanoj u Beogradu pod sloganom Dunav - nova vizija turističke suradnje, potpisana je zajednička Deklaracija Hrvatske, Srbije, Bugarske i Rumunjske. Ciljevi Deklaracije su nastavak suradnje i aktivnosti tih zemalja na području održivog razvoja turizma, snažnije pozicioniranje dunavskog područja kao turističkog odredišta i jačanje njegova imidža u Europi i svijetu. Otvoren prvi hrvatski design hotel

U Rovinju je, u sastavu rovinjske turističke tvrtke Maistra, otvoren Hotel Lone, prvi design hotel kategorije pet zvjezdica u Hrvatskoj. U njegovu je izgradnju uloženo 339 milijuna kuna, i to je jedna od najvećih greenfield investicija u hrvatskom turizmu posljednjih godina. U Hotelu Lone zaposleno je 150 novih djelatnika. Britanski turoperator Prestige Holidays u Hrvatskoj Jedan od vodećih nezavisnih britanskih turoperatora Prestige Holidays, koji na tom tržištu djeluje već 22 godine, polovinom ožujka ove godine predstavio je svoj novi turistički program za Hrvatsku pod nazivom Essentially Prestige Love Croatia X i do sada je već gotovo ispunio svoj godišnji plan jer je bukirao više od 500 putnika za odmor u našoj zemlji. Taj turoperator svojim klijentima uglavnom nudi aranžmane odmora u luksuznim hotelima kategorije pet zvjezdica. Hrvatska je na neki način postala pionir novog brenda Essentially Prestige pri čemu se klijentima nudi odmor u našim hotelima kategorije tri i četiri zvjezdice, apartmanima u kojima se nudi catering, odmor na svjetionicima ili krstarenje drvenim jedrenjacima.

Privredni vjesnik Broj 3684, 4. srpnja 2011.

( 13.195 turističkih dolazaka ( ili 75% više ostvarili Kinezi lani u Hrvatskoj

nego prije dvije godine

TURISTIČKA SURADNJA HRVATSKE I KINE

Zemlja osmijeha, grad sreće U Hangzhouu će se u rujnu održati Drugi svjetski turistički sajam na kojem će se prvi put predstaviti hrvatski turizam Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

nekoliko posljednjih godina sve više jača gospodarska i turistička suradnja između Hrvatske i Kine, o čemu svjedoči podatak da je Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) već dulje vrijeme prisutna na kineskom tržištu. Kinezi su lani u Hrvatskoj ostvarili 13.195 turističkih dolazaka, 75,1 posto više nego 2009. te

Kinezi našu zemlju posjećuju u sklopu kružnih putovanja po Europi 23.143 noćenja ili 49,5 posto više. Poznato je kako Kinezi našu zemlju posjećuju u sklopu kružnih putovanja po Europi, pa je tako više od 60.000 kineskih turista lani posjetilo zemlje Sred-

njoistočne Europe. Istodobno je iz tog područja u Kinu otputovalo 200.000 Europljana. Hangzhou najturističkiji kineski grad Kako bi se Hrvatima još više približila turistička ponuda te daleke zemlje u kojoj žive ljudi s “vječnim osmijehom” na licu, a s druge strane kako bi se Kinezi upoznali s hrvatskim turističkim ljepotama, nedavno je u našoj zemlji boravilo 16 predstavnika kineskog turizma - direktora turističkih ureda, vlasnika agencija i turoperatora, vlasnika i direktora hotela, svi iz grada Hangzhoua i pokrajine Zhejiang. Na studijskom putovanju posjetili su Plitvice, Split i Dubrovnik, a u Zagrebu održali prezentaciju turističke ponude Zhejianga. Ujedno su se sastali i s predstavnicima UHPA-e te Hrvatske tu-

rističke zajednice. Govoreći o tome kako je Hrvatska domovina Marca Pola, Zhuge Jinhua, direktorica Turističkog ureda grada Hangzhoua, rekla je kako je njemu Hangzhou bio posebno omiljen grad. To je glavni grad pokrajine Zhejiang, a nalazi se na jugoistoku Kine, nedaleko od Šangaja. Taj grad površine 16.600 četvornih metara i s osam milijuna stanovni-

ka šesti je najveći grad na svijetu. “Povijest Hangzhoua duga je 8000 godina i on se ubraja među sedam najvećih drevnih kineskih gradova”, naglasila je Zhuge Jinhua na prezentaciji. Prije četiri godine Svjetska turistička organizacija (UNWTO) taj je grad proglasila najboljim kineskim turističkim gradom. Svake godine Hangzhou posjećuje 65 milijuna turista i posjetitelja

koji, među ostalim, dolaze i na 6000 raznih festivala od čega je 1000 međunarodnih. Posebice je zanimljiv proljetni Festival šetnje oko jezera Xi Hu ili West Lakea na koji svake godine dolazi sve više posjetitelja. Od 17. rujna do 18. studenoga ove godine održat će se Drugi svjetski turistički sajam na kojem će prvi put sudjelovati i predstavnici hrvatskog turizma.

skog Theatre ad Infinitum. Kako bi roditelji mirno uživali u predstavama, pobrinuli su se sami Exitovci angažiravši

umjetničku voditeljicu koja svaku večer za vrijeme trajanja predstave vodi kreativnu radionicu za djecu od pet godina naviše u kojoj mogu naučiti nešto o kazališnoj scenografiji i likovnim rješenjima vezanim uz predstave. (S.P.)

KULTURNA DOGAĐANJA U ZAGREBU

Ljetne noći Teatra Exit Kako bi se poboljšala zagrebačka kulturno-turistička ponuda te građanima i njihovim gostima u ljetnim mjesecima ponudilo još više raznih zabavnih manifestacija, Teatar Exit drugu godinu zaredom organizira manifestaciju Ljetne noći u Muzeju za umjetnost i obrt. Naime, do 29. srpnja gotovo svakodnevno u dvorištu Muzeja za umjetnost i obrt održa-

vat će se kazališne predstave, i to 10 različitih naslova od čega je sedam Exitovih te tri gostujuće. “Željeli smo obogatiti ljetnu ponudu kulturnih događanja u glavnom hrvatskom gradu, a čini nam se da iz godine u godinu raste broj takvih raznih manifestacija. Smatramo da Teatar Exit tome posebno pridonosi”, istaknula je Maja Jurić, voditeljica promocije i izvršne produkci-

je Teatra Exit. U slučaju kiše predstave se neće odgoditi nego će se glumci i publika preseliti u prostore Exita u Ilici 208. Neke od predstava koje Zagrepčani i njihovi gosti mogu gledati su: Balon, Preko Trnja do Zvijezde, SHAKEspeare na EXit, Kako misliš mene nema!? te gostujuće predstave One set to love u izvedbi glumaca Madhouse Theatre Company te Odyssey u izvedbi london-

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3684, 4. srpnja 2011.

( u 12 zemalja ( 70% prihoda svoje tvrtke ima GDi Gisdata

ove godine će ostvariti u inozemstvu

GLOBALNA PONUDA DOMAĆEG SOFTVERA

Oni znaju kako zabiti gol u gostima Ako žele globalni uspjeh, softverske tvrtke iz Hrvatske moraju se transformirati u proizvodne kompanije s brendom te razmišljati i raditi kao da su, primjerice, u Finskoj ili Švedskoj, kaže čelnik GDi Gisdate a softverskih usluga tek u manjoj mjeri”, objašnjava.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

oslovanje izvan okvira Hrvatske nudi niz prednosti. Posebice kada se radi o tvrtkama koje svoje poslovanje temelje na inovaciji i tehnološkom intelektualnom vlasništvu. Kako bi se uspješno poslovalo u globalnoj IT industriji, potrebno je neprestano stvarati nešto novo, generirati dodanu vrijednost te je znati tržišno plasirati. Jedna od tvrtki koja je prepoznala prednosti “go-

Bitno je ne pasti u napast prevelikog ulaganja na međunarodno tržište, savjetuje Lončarić stujućeg terena” je GDi Gisdata. Riječ je o tehnološki utemeljenoj grupi tvrtki specijaliziranoj za primjene geoinformacijskih i tehničkih informacijskih sustava, a posebice za aplikacije u telekomunikacijskoj industriji, javnoj upravi, prometu, energetici, komercijalnom poslovanju te upravljanju prirodnim resursima i zaštiti okoliša. Osnivanje lokalnih tvrtki Boran Lončarić, predsjednik Uprave GDi Gisdate, ističe kako grupa već sada ima svoje tvrtke u 11 zemalja izvan Hrvat-

Boran Lončarić, predsjednik Uprave GDi Gisdate

ske. Stoga će u ovoj godini gotovo 70 posto prihoda ostvariti u inozemstvu gdje će imati i više od 50 posto zaposlenih. “Poslovati kao globalna softverska tvrtka iz Hrvatske zapravo je velika prednost jer nas međunarodno tržište čini boljima i konkurentnijima. Time ujedno imamo i šire izvore prihoda te manje ovisimo o malom broju kupaca na lokalnom tržištu manje zemlje kao što je Hrvatska”, napominje prvi čovjek GDi Gisdate. Međutim, jako je bitno ne pasti u napast prevelikog ulaganja na međunarodnom tržištu jer na tom se razvoju može potrošiti golema količina novca, a da se ne dobije ni jedan posao, tvrdi on. Veliki je rizik i gubitak fokusa u pokušaju da se ostvari sve što se može i to diljem svijeta jer tako zapravo može nastati gubitak.

Nedostatak poslovanja na isključivo hrvatskom tržištu je realno visok trošak razvoja softvera te ukupni troškovi rada softverskih inženjera s obzirom na to koliko su velika odvajanja za poreze, prireze i doprinose. “U tome smo bitno skuplji već i od naših prvih susjeda Mađara, a da ne spominjem kako je razvoj softvera u Rumunjskoj i Bugarskoj bitno jeftiniji. O Indiji ili čak Vijetna-

mu ne želim ni govoriti. Stoga se softverske tvrtke iz Hrvatske za globalni uspjeh prije svega moraju transformirati u proizvodne kompanije s brendom te početi razmišljati i raditi kao da su, primjerice, u Finskoj ili Švedskoj. A ne isključivo biti pružatelji IT i softverskih usluga. Za to, s ovakvim troškovima u zemlji, jednostavno nemamo šanse. Naša je prilika u globalnoj ponudi softverskih proizvoda,

Hrvatima je lakše u svijetu Globalna konkurencija je, otkriva Boran Lončarić, znatno više fer nego na hrvatskom tržištu gdje se u nekim slučajevima osobno razočarao poslovnom etikom. Zbog toga je čak došao na ideju da sjedište tvrtke prebaci u neku drugu zemlju u kojoj je manje takvih “čudnih” situacija. “Ulaskom u Europsku uniju kao i snažnom akcijom suzbijanja korupcije koja je tijekom posljednjih godinu do godine i pol dana dosegla najviše krugove u zemlji, iskreno se nadam kako će se situacija u Hrvatskoj poboljšati. To će nas zapravo učiniti boljima za nas same - a time ćemo ujedno biti i međunarodno konkurentniji”, zaključuje Lončarić.

Brzi ulazak na tržište Valja istaknuti kako na svjetskom tržištu djeluje golem broj tvrtki svih veličina i profila. Među njima, ako ni zbog čega drugoga onda zbog zakona velikih brojeva, nalazi se i jako puno dobrih i inovativnih – s također izvrsnim proizvodima i uslugama. Tako da, napominje Lončarić, vrijeme potrebno da proizvod ili rješenje uđe na neko drugo tržište nije dugo. U najboljem slučaju određeni softverski proizvod ima prednost tijekom 18 do najviše 24 mjeseca. “Drugim riječima, valja neprestano ulagati u promociju tvrtke i širenje prisutnosti, budući da su zapravo vrlo rijetki slučajevi da ideje i proizvodi prodaju sami sebe. Pri tom je iznimno važno u profesionalnim softverskim rješenjima koja traže lokalnu podršku pokazati posvećenost tim tržištima. To se pokazuje osnivanjem lokalnih vlastitih tvrtki ili uspostavom partnerstava s kvalitetnim tvrtkama iz tih zemalja ili regije. Tek takva stabilna i dugoročna prisutnost osigurava povjerenje kupaca u profesionalnom IT-u”, kaže Lončarić dodavši kako upravo ovdje mnoge hrvatske tvrtke griješe jer ne ulažu dovoljno u prisutnost na tim dodatnim tržištima.

*vijesti EU financira programe obrazovanja Potpisom IPA grant ugovora vrijednog više od 200.000 eura u okviru natječaja Regionalna mreža lokalnih ustanova za obrazovanje odraslih, Pučko otvoreno učilište Algebra kao nositelj pokrenulo je razvoj pet novih programa obrazovanja - dva u području prodaje te po jedan u području poduzetništva, marketinga i turizma. Svi programi se oslanjaju na IT tehnologiju i poslovne vještine kao osnove za veću konkurentnost na tržištu. Cilj projekta je izrada novih programa obrazovanja, nastavnih materijala, opremanje tri učionice za izvođenje nastave u partnerskim ustanovama te obuka ciljane skupine od ukupno 70 nezaposlenih osoba. Nova usluga HT-a Hrvatski Telekom predstavio je novu uslugu tCloud Računalo namijenjenu poslovnim korisnicima. Usluga omogućava korištenje virtualne informatičke infrastrukture te nabavu, isporuku i održavanje pratećeg hardvera. Dio usluge je i tCloud Store putem kojeg korisnici biraju aplikacije na svom virtualnom računalu.

Eko bazna stanica Vipnet i Končar predstavili su prvi od tri hibridna sustava baznih stanica koji se napajaju obnovljivim izvorima energije, te za proizvodnju električne energije uz sunce i vjetar prvi put koriste i gorivne članke. To je prva takva bazna stanica u ovom dijelu Europe, a postavljena je u Slavoniji. Osim ovog, Vipnet u mreži ima 50 odašiljača i 11 baznih stanica koje rabe sunčevu i energiju vjetra za proizvodnju struje kojom se napajaju.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3684, 4. srpnja 2011.

UPISI U ZEMLJIŠNE KNJIGE

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR ARHITEKTONSKI FOKUS KREŠIMIRA ROGINE

Meandarmedia Potpuno stajući iza svog doba, ne zalazeći u manifestne naputke za podobno i ispravno, Rogina se putem markiranja i seciranja osobnih afiniteta zadržava na potrazi za objektivnošću kao zahtjevnoj disciplini. Pored preispitivanja naratora-arhitekta ova knjiga nudi i uvid u autentično i komparativno promišljanje šire gradbene kulture kao dragocjenog naslijeđa zbog kojeg je vrijedno odmetnuti se od recentnog, nikad spektakularnije upakiranog konformizma estetskog poimanja.

ARIS ANGELIS LJUDI XX. STOLJEĆA Disput

Knjiga donosi razgovore uglednog novinara sa 26 njegovih sugovornika iz kultne radioserije Ljudi XX. stoljeća, među kojima su Ante Ciliga, Vladimir Devide, Žarko Dolinar, Mia Oremović, Vladimir Prelog, Ivan Supek, Karlo Štajner, Antun Ulrich, Vladimir Velebit... Osim njih, o događajima iz svojih života i svijetu oko sebe u knjizi svjedoče i oni koji su cijeli život ostali u sjeni, pritajeni i samozatajni. No svi su oni ljudi koji uistinu imaju što ispripovijedati o svojoj ulozi u XX. stoljeću.

PAPA HRVATIMA

Verbum Knjiga sadrži sve govore, obraćanja i homilije što ih je Benedikt XVI. izrekao tijekom svoga posjeta Hrvatskoj 4. i 5. lipnja ove godine, uključujući i govor koji je trebao održati pri oproštaju u zračnoj luci Pleso. Knjizi je dodana i Papina kateheza održana nakon povratka na općoj audijenciji na Trgu sv. Petra u Vatikanu 8. lipnja, koju je u potpunosti posvetio svom posjetu Hrvatskoj. Ovo jedinstveno izdanje, realizirano u suradnji sa službenom Vatikanskom izdavačkom kućom Libreria Editrice Vaticana, sadrži cjelovite tekstove vrlo poticajnih Papinih govora koji su imali velikoga odjeka u cjelokupnoj hrvatskoj javnosti.

ANTHONY BOURDAIN OPAKI ZALOGAJI Fraktura

Slavni šef kuhinje te autor knjiga o gastronomiji i njenim tamnim stranama i ovoga puta čitateljima servira napeto štivo - i kad opisuje kako sjedi za stolom sumnjive čistoće u dućanu s jeguljama u Hanoju, i kad uživa u najfinijoj tuni za šankom najskupljeg njujorškog suši-bara, i kad njuška oko baracca na bahijskoj plaži, i kad u El Bulliju razgovara s Ferránom Adrijom o fizičkim svojstvima hrane. Usput, Bourdain rado oplete po slavnim kuharima, primjerice Jamieju Oliveru.

SHARON SALZBERG ISTINSKA SREĆA Planetopija

Tijekom života mozak se preoblikuje kao odgovor na okolinu, iskustva i vježbu. Meditacija je jedna od tih vježbi koje mijenjaju mozak. Opisujući vlastitu promjenu i iskustvo s meditacijom, Salzberg pokazuje kako se možemo mijenjati. Poruke koje smo dobivali od roditelja i društva, odnosno cjeloživotno uvjetovanje rezultirali su reakcijama koje su nam postale navika - meditiranje nam omogućuje da prepoznamo štetne navike uma koje su nam prije toga bile nevidljive.

Vrijedan priručnik iz zemljišnoknjižnog prava Posebno treba istaknuti da su u knjizi na jednom mjestu obrađene 24 vrste zabilježbi u posjedovnici, 41 u vlastovnici i 66 u teretovnici

ustav zemljišnih knjiga, kao javnih registara mjerodavnih za pravni status i promet nekretnina, na ovim se područjima počeo razvijati u drugoj polovini 19. stoljeća. Tijekom socijalizma razvoj zemljišnih knjiga je gotovo zamrznut zbog dominacije društvenog vlasništva, tako da je daljnja modernizacija morala pričekati osamostaljenje Hrvatske i uvođenje novog pravnog poretka temeljenog na privatnom vlasništvu. Ključni trenutak tog procesa dogodio se 1. siječnja 1997. stupanjem na snagu Zakona o zemljišnim knjigama i Zakona o vlasništvu i drugim stvar-

Svi upisi navedeni su ukratko prema pojmu, vrsti, pravnom temelju i pravnim učincima nim pravima. Od tada smo svjedoci stalnih napora da se unaprijedi stanje u tom području kako bi zemljišne knjige udovoljavale svim zahtjevima suvremenog poslovanja i pravne sigurnosti. Knjiga Upisi u zemljišnu knjigu autora Ivice Peze izraz je želje i potre-

be da se na jednom mjestu pokuša obuhvatiti i sistematizirati sve što može biti predmetom nekog upisa u zemljišnu knjigu, a što je predviđeno mnoštvom važećih pravnih izvora. Svi ti upisi, odnosno, intervencije u sadržaj zemljišne knjige navedeni su ukratko prema pojmu, vrsti, pravnom temelju i pravnim učincima, s naznačivanjem mjesta u zemljišnoj knjizi gdje se trebaju provesti. Nastojeći koncentrirati zahtjevnu materiju, autor je dodao i praktičan prilog u kojem su sadržani tekstovi relevantnih pravnih propisa u integralnom obliku ili njihovi odabrani članci. Od osnova do svih vrsta upisa Knjiga je podijeljena u tri dijela, od kojih se svaki za sebe može promatrati kao cjelina. U prvom dijelu autor obrađuje osnovne pojmove koji se odnose na zemljišnu knjigu općenito, zemljišnoknjižni uložak i zemljišnoknjižno tijelo, upise u zemljišnu knjigu te funkcije

Što su zemljišne knjige? Zemljišne knjige su javne knjige u kojima se registriraju nekretnine i predstavlja se njihov pravni status mjerodavan za pravi promet. Temelje se na podacima katastarske izmjere, a vode se pri općinskim sudovima. Svaka zemljišna knjiga sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava. Za sva zemljišta jedne katastarske općine vodi se jedna glavna knjiga. U glavnu knjigu se upisuju nekretnine, prava na nekretninama, različite pravne činjenice i pravni odnosi, kao i sve promjene koje se toga tiču. Glavna knjiga sastoji se od zemljišnoknjižnih uložaka koji se označavaju posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj se nalazi nekretnina upisana u tom ulošku. Zbirka isprava sastoji se od izvornika ili ovjerovljenih preslika isprava temeljem kojih je proveden upis u glavnoj knjizi.

i vrste takvih upisa. U tom dijelu knjiga je svojevrsni leksikon osnovnih pojmova vezanih za zemljišnoknjižno pravo i upise u zemljišne knjige. U drugom dijelu autor navodi i obrazlaže sve vrste upisa s obzirom na podjelu zemljišnoknjižnog uloška na posjedovnicu, vlastovnicu i teretovnicu. Polazeći od definiranja podjele, autor navodi i obrazlaže sve vrste upisa u te sastavne dijelove zemljišnoknjižnog uloška. Treći dio knjige čine prateći propisi i odabrani dijelovi propisa koji su od važnosti za upise u zemljišne knjige. Riječ je o uvijek dobrodošloj nadopuni koja zaokružuje knjigu kao vrijedan priručnik iz područja zemljišnoknjižnog prava. Autor Ivica Pezo je, kao praktičar i sudac Općinskog suda u Zagrebu, u Zemljišnoknjižnom odjelu obradio sve vrste upisa na koje je nailazio u praksi. Posebno treba istaknuti u knjizi navedene zabilježbe kao vrste upisa, jer su na jednom mjestu obrađene 24 vrste zabilježbi u posjedovnici, 41 u vlastovnici i 66 u teretovnici. (D.Ž.)

www.privredni.hr Broj 3684, 4. srpnja 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Proizvodi od plodova mora

Prodaju se stanovi, kuće, oranice... Kuća, zgrada i dvorište u Slatini - Ulica bana Jelačića, površine 606 četvornih metara, vrijednosti 1.595.183,90 kuna, prodat će se na dražbi koja će se održati 6. srpnja na Općinskom sudu Slatina, s početkom u 8.30 sati. Jamčevina je 10 posto početne vrijednosti, a nekretnina se neće moći prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. U oglasu se ne navodi na koji se način može uplatiti jamčevina te može li se nekretnina prethodno razgledati, pa se detalji moraju potražiti u navedenom sudu. Istoga dana u Općinskom sudu Požega - Sv. Florijana 2, održat će se dražba za kuću i dvorište u Požegi - I. Matkovića 16, površine 577 četvornih metara i vrijednosti 583.783,18 kuna. Dražba će se održati u sobi broj 9, s početkom u 8.45 sati. Jamčevina od 10 posto početne vrijednosti uplaćuje se na žiro-račun Suda 23900011300001376, s pozivom na broj 02 6509. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Pašnjak, voćnjak, vinograd, livada i oranica u

Varaždin Bregu (Općina Gornji Kneginec), površine 9397 četvornih metara, vrijednosti 461.108,17 kuna, prodat će se na dražbi koja će se održati 6. srpnja na Općinskom sudu Varaždin - soba 115/I., s početkom u 9 sati. Nekretnina se može pogledati 4. i

5. srpnja od 13 do 15 sati. Jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine treba uplatiti na broj: 2390001-1300000154, poziv na broj: 05 19-0283501. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Kuća, dvorište i voćnjak u Koprivnici - Dr. Nikole Sertića 146, površine 1142 četvorna metra, vrijednosti 196.334,40 kuna, prodat će se na dražbi koja će se održati 6. srpnja na Općinskom sudu u Koprivnici, soba br. 16/I., s početkom u 9 sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina je 10 posto utvrđene vrijednosti. Kuća br. 18D, garaža i dvorište u Osijeku, Tvornička ulica, površine 194 četvorna metra, vrijednosti 533.765,59 kuna, prodat će se na dražbi koja će se održati 6. srpnja na Općinskom sudu Osijek - Europske avenije 10, soba br. 1, Ovršni odjel, s početkom u 9 sati. Jamčevina iznosi 53.000 kuna. Uplaćuje se na blagajni Općinskog suda Osijek ili na žiro-račun br. 23900011300000419, poziv na broj 05 140-2188-2009, s naznakom “jamčevina u predmetu Ovr-2188/09”. Potvrdu o uplati jamčevine treba predočiti Sudu prije početka dražbe. Od davanja jamčevine oslobođeni su ovrhovoditelj i osobe određene čl. 94. st. 3. Ovršnog zakona. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Istoga dana, na istom sudu i u isto vrijeme, prodat će se i kuća s dvorištem i oranica u Sarvašu - Ko-

lodvorska 50, površine 767 četvornih metara, vrijednosti 592.000 kuna. Na ročištu za dražbu mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale jamčevinu od 59.000 kuna. Jamčevina se daje na blagajni Općinskog suda u Osijeku, ili na račun broj 23900011300000419, pozivom na broj (odobr.) 05 140-6982011 s naznakom “jamčevina u predmetu broj 2 Ovr-698/2011”. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jednokatna poslovnostambena zgrada s podrumima i stambenim potkrovljem, dvorištem i oranicom u Vojniću A. Hebranga 48, površine 1280 četvornih metara, vrijednosti 1.102.263,65 kuna, prodat će se na dražbi koja će se održati 6. srpnja na Općinskom sudu u Karlovcu - soba 203/II., s početkom u 9 sati. Nekretnina se može razgledati svakim radnim danom od 9 do 15 sati, uz prethodni dogovor sa Sudom. Jamčevina je 30.000 kuna. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Stan u Splitu - Mažuranićevo šetalište 53, koji se sastoji od tri sobe, dnevnog boravka, kuhinje, blagovaonice, kupaonice, nužnika i lođe, površine 96 četvornih metara, vrijednosti 1.378.466,20 kuna, prodat će se na dražbi koja će se održati 6. srpnja na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba br. 51/II., s početkom u 9 sati. Osiguranje u iznosu od 138.000 kuna treba položiti na račun Suda br. 2390001-1300000195, šifra 88, poziv na broj 05 01-2754-08. Detalji o razgledavanju i ostalom mogu se dobiti na Sudu.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Porto Muinos, Cambre Coruna, Španjolska, www. portomuinos.com. Tvrtka je proizvođač raznih proizvoda od plodova mora kao što su: proizvodi od morske trave (tartar, salate), tjestenine, lazanje, školjke, jetrica od ribe fra-

tar, ikre... Tvrtka je zainteresirana za prodaju svojih proizvoda na hrvatskom tržištu. Kontakt: Laura Huerga, muinos@telefonica. net, +34 981 671224. Riblje brašno

Reliable Industries, Karachi, Pakistan. Tvrtka je proizvođač ribljeg brašna, koja ima svoju tvornicu i ribarske brodove u Karachiju. Riblje brašno se koristi i u proizvodnji hrane za životinje i perad. Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: reliable_ ind@hotmail.com, +92 21 2623601. Kraljevske kozice

Australian Bight Seafood, Port Lincoln, Australija, www.aussea.com.au. Tvrtka nudi raznolik asortiman kvalitetnih kraljevskih kozica (melicertus latisulcatus). Proizvodnja i kontrola kvalitete udovoljavaju AQIS (Australian Quarantine and Inspection Service) i HAACP stan-

dardima. Kontakt: Rick Mezic, rick@aussea.com. au, +61 428 827232. Morski plodovi

Bright Capital Fisheries, Qingdao, Shandong, Kina, www.brightcapitalfisheries.com. Tvrtka izvoznik smrznutih proizvoda od plodova mora nudi proizvode od aljaške kolje, lignje, tilapije, grdobine, skuše, lososa... Kontakt: Kevin@ brightcapitalfisheries.com, +86 532 85699172. Slatkiši

Can Skerleme, Korzef, Kocaeli, Turska, www.sekerabla.com. Tvrtka proizvodi oko 35 vrsta slatkiša. Traži kupce na hrvatskom tržištu. Kontakt: sekerabla@hotmail. com, +90 262 5262095. Šećer

Isi Mar, Mariupol, Ukrajina, www.isi-mar.com. Tvrtka nudi kupnju ukrajinskog šećera (proizveden od šećerne repice). Cijena 2,98 kn/kg. Šećer se nalazi na skladištu u gradu Donjeck i cijena je na paritetu EXW skladište Donjeck. Kontakt: Hrvoye Puchar, isimar@mariupol. net, +380 629 400920, +380 767281448. Slatkiši

Pylkow, Varšava, Poljska, www.pylkow.pl. Tvrtka je distributer prehrambenih proizvoda. Specijalizirali su se u trgovini slatkišima (bomboni, keksi, žvakaće gume...). U njihovoj ponudi nalaze se proizvo-

di svjetski poznatih proizvođača kao što su Wrigley, Stork, Kraft Foods, Nestle i mnogi drugi. Zainteresirani su za suradnju s hrvatskim tvrtkama koje se bave trgovinom prehrambenih proizvoda. Kontakt: Radoslaw Sloboda, r.sloboda@pylkow.pl, +48 22 8686206-21. Rakije, voćna vina i vina

Stanal, Cernik, www.stanal.hr. Tvrtka proizvodi prirodne rakije (viljamovka, travarica, jabukovača, rakija od višnje), voćna vina (vino od višnje, vino od jabuke), stolna vina, kvalitetna vina s KZP-om i 100-postotne prirodne sokove od vlastitog voća. Kontakt: Mirela Jukić, mirela.jukic@stanal.hr, +385 91 3695027, +385 35 369501. Puretina i proizvodi od puretine

Indykpol, Varšava, Poljska, www.indykpol.pl. Tvrtka je najveći poljski proizvođač purećeg mesa i purećih prerađevina. Trenutno je u potrazi za distributerom proizvoda na hrvatskom tržištu. Ponuda tvrtke se odnosi na proizvode tipa: hrenovke i kobasice, paštete, sušene i dimljene kobasice, gotova jela, smrznuti proizvodi, svježe meso. Visoku kvalitetu proizvoda tvrtke potvrđuje i implementirani HACCP sustav, ISO 9001:2000 te BRC i IFS sustavi. Kontakt: Witalij Piaskowski, piaskowskiw@indykpol. pl, +48 603 031994.

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Gospodarska vozila

Vodovod i čistoća Sinj nabavlja dva gospodarska vozila. Rok dostave ponuda je 11. srpnja. Sredstva za čišćenje i pranje bolničkog rublja

Klinička bolnica Merkur nabavlja sredstva za čišćenje i pranje bolničkog rublja. Rok dostave ponuda je 19. srpnja. Dugoročni kredit u iznosu od 270 milijuna eura

Hrvatske autoceste nabavljaju uslugu dugoročnog

kredita u iznosu od 270 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 22. kolovoza. REGIJA Lijekovi

Javna zdravstvena ustanova Univerzitetski klinički centar Tuzla nabavlja lijekove. Rok dostave ponuda je 26. srpnja.

tjesteninu, kavu, šećer, alkoholna i bezalkoholna pića. Rok dostave ponuda je 26. srpnja. Tiskanice

Dom zdravlja Kantona Sarajevo nabavlja tiskanice (obrasce). Rok dostave ponuda je 26. srpnja.

Hrana i piće

Šume Republike Srpske Sokolac, ŠG Oštrelj-Drinić nabavlja hranu i piće osnovne životne namirnice: kruh, sve vrste mesa, suhomesnate proizvode,

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

20 SVIJET FINANCIJA

( 84,9%

Privredni vjesnik Broj 3684, 4. srpnja 2011.

dozvola su za građenje zgrada

( 9,1% pad

broja izdanih odobrenja za građenje

GRAĐEVINARSTVO

Nastavak negativnih trendova U prvom kvartalu vrijednost obavljenih građevinskih radova s vlastitim radnicima je za 5,1 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je završeno 34 posto manje stanova, a stanova u gradnji 17 posto

rema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku o vrijednosti obavljenih građevinskih radova, u prvom tromjesečju ove godine nastavlja se negativan trend u građevinskom sektoru. Naime, u tom je razdoblju vrijednost obavljenih građevinskih radova s vlastitim radnicima (pravne osobe sa 20 i više zaposlenih) za 5,1 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je završeno 34 posto manje stanova, a stanova u gradnji je za 17 posto manje, navode analitičari RBA. Izdana odobrenja za građenje nakon minimal-

nog rasta od 0,8 posto tijekom ožujka, u travnju ponovno bilježe pad na godišnjoj razini i to od 5,1 posto. Ako izuzmemo manji rast u ožuj-

stanova u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Broj zaposlenih bilježi uzastopan pad na godišnjoj razini već 20 mjeseci ku ove godine i u veljači prošle godine (0,1 posto), taj pokazatelj bilježi konstantan pad zadnje gotovo dvije godine. Ponovni pad broja izdanih odobrenja za građenje jasno daje sliku o tržištu koje stagni-

ra i na kojem se ne očekuju skoriji pozitivni pomaci, ocjenjuju analitičari. S obzirom na to da taj pokazatelj bilježi uglavnom dvoznamenkasti pad više od godine dana uzastopno, u prva četiri mjeseca

zabilježen je pad od 4,9 posto kod izdanih odobrenja za gradnju zgrada, pad od 10,5 posto kod izdanih odobrenja za gradnju ostalih građevina te pad od 2,2 posto kod izdanih odobrenja za gradnju

Najviše se grade zgrade Iako slijede mjeseci povoljni za obavljanje građevinske djelatnosti, broj izdanih odobrenja za građenje bilježi pad od 9,1 posto na mjesečnoj razini. Uzmemo li u obzir vrstu građevina, u travnju su u strukturi izdanih dozvola za građenje prevladavale dozvole za građenje zgrada (84,9 posto), dok je 15,1 posto dozvola izdano za ostale građevine. Prema vrstama građenja, 83,4 posto odobrenja izdano je za novogradnju, a 16,6 posto za rekonstrukcije.

SVJETSKA BANKA

HRVATSKI FINANCIJSKI DIREKTORI

Hrvatska je postigla golem napredak

Prioritet - smanjenje troškova

Hrvatska i dalje treba ustrajati u naporima kako bi oslobodila potencijal za rast, ustvrdio je potpredsjednik Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju Philippe Le Houérou. Tijekom svojeg prvog posjeta Hrvatskoj nakon imenovanja na ovu dužnost naglasio je kako su strukturne reforme potrebne u gotovo svakom sektoru da bi se osigurala fiskalna održivost. “Istodobno je potrebno utvrditi ciljeve kako bi se poboljšala učinkovitost fiskalnih rashoda. Svjetska banka će nastaviti pomagati Hrvatskoj u tim reformama. Tijekom našeg angažmana posebnu pozornost posvetit ćemo izgradnji kapaciteta kako bi Hrvatska u potpunosti imala koristi od članstva u Europskoj uniji te apsorpciji struktur-

Hrvatske tvrtke, iako očekuju da će troškovi financiranja u idućih 12 mjeseci ostati nepromijenjeni ili čak blago pasti, nisu sigurne da će do toga u ovim neizvjesnim vremenima zaista i doći. Novo istraživanje Deloittea Vizija financijskih direktora u Srednjoj Europi, ukazuje na veći optimizam zabilježen u zadnja tri mjeseca (75 posto ispitanika) te da financijski direktori u Hrvatskoj vjeruju kako su na pravome putu prema daljnjem oporavku i napretku. “Unatoč prilično pozitivnom viđenju financijskih prilika u protekla tri mjeseca, hrvatske tvrtke ne planiraju preuzeti veće rizike. Imaju u planu povećanje prihoda na postojećim tržištima, uglavnom domaćim, (67 posto ispi-

nih fondova nakon što postanu dostupni”, istaknuo je Le Houérou.

Cilj njegova posjeta bili su razgovori s vladinim dužnosnicima i članovima poslovne zajednice o tomu kako Svjetska banka može najbolje pomoći Hrvatskoj da ubrza gospodarski oporavak te da sa što konkurentnijim gospodarstvom uđe u EU. Obišao je nekoliko projekata koje financira Svjetska banka, u Rijeci i na području posebne državne skrbi u slivu rijeke Save i zaleđu južne Dal-

macije. Tako je posjetio Hrvatski centar za razminiranje te lokacije oko Siska gdje su razminiranja još u tijeku. Valja naglasiti kako je Svjetska banka pomogla u razminiranju 12,2 četvorna kilometra poljoprivrednog zemljišta koje je sada spremno za uzgoj. ”Hrvatska je postigla golem napredak u posljednjih 20 godina. Taj naporan rad je nagrađen uspješnim završetkom pristupnih pregovora s Europskom unijom”, rekao je. Inače, od 1993. godine ova međunarodna financijska institucija u Hrvatskoj je podržala financiranje 46 projekata s otprilike tri milijarde dolara te je odobrila 52 darovnice ukupne vrijednosti 70 milijuna dolara. (B.O.)

tanika), te u eurozoni (33 posto ispitanika)”, ističe Juraj Moravek, partner u Deloitteu Hrvatska. “Smanjenje troškova još je prioritet u financijskom planiranju hrvatskih financijskih direktora. Krediti su dostupniji u usporedbi s prethodnim godinama, iako se sve veća važnost polaže vlastitom kapitalu”, dodaje Moravek. Rezultati istraživanja upućuju kako financijski direktori u Hrvatskoj nisu postali skloniji kapitalnim ulaganjima, premda su prilično optimistični u pogledu gospodarskog okružja. Istraživanje pokazuje da su financijski direktori u Hrvatskoj zadovoljni s postojećom razinom pokrića obveza. Njih 75 posto očekuje da će ukupan dug u njihovoj bilanci u iduće tri godi-

U skladu sa zabilježenim trendovima kod izdanih odobrenja za građenje, broj zaposlenih u građevinarstvu bilježi uzastopan pad na godišnjoj razini već 20 mjeseci. U travnju je zabilježen pad od 9,12 posto na godišnjoj razini, što znači blago usporavanje pada broja zaposlenih u građevinarstvu. Prema vrstama građevina, broj zaposlenih na gradnji zgrada i dalje bilježi najveći dvoznamenkasti pad (13,3 posto), dok broj zaposlenih na gradnji građevina niskogradnje bilježi pad oko 6,7 posto, a broj zaposlenih na specijaliziranim građevinama bilježi najblaži pad od 5,6 posto. (V.A.)

ne blago porasti, a polovina ispitanika predviđa da će u tom razdoblju i m a t i istu sposobnost za servisiranje svojih obveza. U nedavnom Deloitteovom istraživanju Pokazatelj stavova u biznisu direktori tvrtki u Hrvatskoj iskazali su u drugom kvartalu 2011. najveći pomak prema optimizmu u odnosu na treći kvartal 2010. te je indeks optimizma porastao za 13 posto. Najveći pomak zabilježen je u području ekonomskog okruženja, rasta prodaje ili očekivanih investicija. (V.A.)

www.privredni.hr Broj 3684, 4. srpnja 2011.

( 1,2%

rast u 2011. godini

( 2,8%

IZDANJE DRŽAVNIH EUROOBVEZNICA OD 750 MILIJUNA EURA

prosječna inflacija ove godine

UNICREDITOV CEE QUARTERLY

Ipak dašak optimizma Nakon ulaska u EU produktivni i uspješni poduzetnici imat će bolji pristup daleko većem tržištu EU-a i zemljama s kojima EU ima ugovore o bescarinskoj trgovini, smatra Goran Šaravanja

ako preliminarni podaci za bruto domaći proizvod u prvom kvartalu ove godine govore o daljnjem padu ekonomske aktivnosti, mnogi podaci za rani dio drugog kvartala ipak ulijevaju dašak optimizma, rekao je glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja povodom objavljivanja UniCreditove CEE Quarterly publikacije za treće tromjesečje 2011. U travnju je industrijska proizvodnja konačno zabilježila rast od 0,2 posto na međugodišnjoj razini. Zanimljivije je međutim, da neki podsektori prerađivačke industrije poput proizvodnje strojeva i opreme bilježe čak i rast zaposlenosti a ne samo proizvodnje. “Iako očekujemo stagnaciju u industrijskoj proizvodnji ove godine, evidentno je da su se neki podsektori prerađivačke industrije oporavili i rastu”, pojasnio je Šaravanja. Dulji oporavak osobne potrošnje Prognoza rasta u 2011. godini smanjena je sa 1,6 na 1,2 posto s obzirom na ishod prvog kvartala, dok je malo povećana prognoza za prosječnu inflaciju sa 2,5 na 2,8 posto. “Zbog kretanja u trgovinskoj bilanci u prva četiri mjese-

ca ove godine i očekivanja da će se osobna potrošnja vrlo sporo oporavljati dodatno smo korigirali projekciju deficita tekućeg računa platne bilance na dolje sa 3,5 na 2,3 posto BDP-a ove godine una-

Rizici za kreditni rejting ostaju fiskalna politika i spori gospodarski rast toč činjenici da će viša cijena nafte utjecati na uvoz robe”, rekao je Šaravanja. Tu je naravno i turistička sezona za koju previđamo da će zabilježiti rast prihoda od četiri posto (prvi rast od 2008.), dodao je, napomenuvši kako će uspješna turistička sezona osim što će pridonijeti povećanju izvoza i smanjenju deficita tekućeg računa platne bilance, pridonijeti i oporavku ekonomije. Objava ciljanog datuma ulaska u Europsku uniju 1. srpnja 2013., skori formalni zaključak pregovora o punopravnom članstvu i očekivano održavanje izbora do kraja godine trebali bi se pozitivno odraziti na investicijsku aktivnost, ali ostajemo pri stajalištu kako će oporavak osobne potroš-

nje trajati dulje, rekao je Šaravanja pojašnjavajući prognoze rasta za 2011. i 2012. godinu. Pojačana konkurencija Prošlogodišnji fiskalni deficit bio je niži od očekivanja (4,8 posto BDP-a), dok se ove godine očekuje malo veći deficit – 5,7 posto BDP-a (računica uključuje HAC i povrat duga umirovljenicima, što zajedno čini 0,5 postotnih poena u ukupnome deficitu). Pritom, treba naglasiti da je potrošnja središnje države u prvom kvartalu smanjena 3,5 posto na međugodišnjoj razini, ponajprije zbog smanjenja subvencija i ostalih oblika pomoći (željeznicama, HAC-u i HC-u). “Recesija je međutim učinila svoje: u odnosu na prvi kvartal 2008. ukupni prihodi opće države u prvom kvartalu 2010. su nominalno manji za 12 posto. Smanjenje javnih rashoda kroz povećanje efikasnosti i ubrzanje strukturnih reformi, bez kojih ne možemo očekivati znatno brži gospodarski rast i oporavak poreznih prihoda, nameću se kao put do manjeg fiskalnog deficita”, ocijenio je Šaravanja. “Naše je mišljenje da će ulazak u Europsku uniju biti poziti-

van za Hrvatsku ponajprije zato što će se mnogi sektori ekonomije suočiti s pojačanom konkurencijom. Iako će za mnoga poduzeća to biti bolno iskustvo, produktivni i uspješni poduzetnici imat će istodobno bolji pristup daleko većem tržištu EU-a i, što nikako nije zanemarivo, zemljama s kojima EU ima ugovore o bescarinskoj trgovini. Dodatno, hrvatski potrošači će uživati u boljem izboru roba i usluga uz niže cijene”, naglasio je Šaravanja, napomenuvši kako je još jedan benefit ulaska u EU “veći fokus na održivu fiskalnu politiku uslijed krize u eurozoni koji će također činiti fiskalnu politiku u Hrvatskoj vjerodostojnijom”. Kada je riječ o kreditnom rejtingu, Šaravanja ne očekuje povećanje zbog završetka pregovora jer je ta činjenica već uračunata u sadašnji rejting. “Rizici za kreditni rejting ostaju fiskalna politika i spori gospodarski rast. Ključno će biti da nova vlada ima vjerodostojan plan za smanjenje fiskalnog deficita u idućem mandatu te da će se hrabrije uhvatiti u koštac sa strukturnim reformama kako bi se povećala održiva stopa rasta”, zaključio je Šaravanja. (V.A.)

Novo zaduženje Hrvatske Hrvatska je realizirala izdanje državnih euroobveznica u iznosu od 750 milijuna eura, s dospijećem u 2018. godini i s godišnjim kuponom od 5,875 posto, objavilo je prošli tjedan Ministarstvo financija. U Ministarstvu dodaju kako je potražnja tržišta iznosila više od 1,3 milijarde eura, što je približno 80 posto više od planiranog iznosa. Interes za hrvatskim euroobveznicama iskazali su fondovi koji ulažu na tržišta Europske unije te investitori s Dalekog istoka i Sjeverne Amerike. U Ministarstvu financija naglašavaju kako je unatoč neizvjesnosti na međuna-

rodnim financijskim tržištima te posljedičnom rastu zahtijevanog prinosa investitora, izdanje euroobveznica s godišnjim kuponom od 5,875 posto bitno niže od trenutnih obvezničkih prinosa susjednih zemalja članica Europske unije te bitno niže i od kupona prethodnog izdanja euroobveznica koji je iznosio 6,5 posto. (J.F.)

*vijesti Dobit banaka povećana 17,8 posto Prema podacima središnje banke, neto dobit domaćih banaka u prvih pet mjeseci ove godine skočila je na 1,91 milijardu kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani više za 17,8 posto. Zarada u prva četiri mjeseca bila je oko 10 posto viša nego lani. Podaci pokazuju kako se aktiva banaka približila iznosu od 400 milijardi kuna. U samo mjesec dana porasla je sa 391,5 na više od 398 milijardi kuna. Dio porasta dolazi iz rasta odobrenih kredita. Krediti građanima u mjesec dana povećani su za čak 2,5 milijardi kuna. Najveći dio porasta generirali su stambeni krediti koji su povećani za nepune dvije milijarde, na 57,9 milijardi kuna.

5396 kuna, što znači da je u odnosu na ožujak nominalno pala za 1,5 posto, a realno za 1,7 posto. Kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na isto razdoblje prošle godine plaća je ove godine bila nominalno viša za 2,9 posto, a realno za 0,5 posto.

Prosječna plaća 5396 kuna

Povećan deficit tekućeg računa platne bilance Prema preliminarnim podacima HNB-a, manjak na tekućem računu platne bilance u prvom kvartalu iznosio je 1,48 milijardi eura, što je za 145 milijuna eura ili 10,9 posto više nego u istom razdoblju lani. Udio tekućeg računa u BDP-u iznosi 1,41 posto, što je blago pogoršanje u odnosu na kraj 2010.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za travanj ove godine iznosila je

Vrijednost Magme na burzi pala za 98 posto Tržišna vrijednost Magme protekli je tjedan pala na 40,6 milijuna kuna, a cijena dionice na Zagrebačkoj burzi u jednom je trenutku bila samo šest kuna. Tržišna kapitalizacija Magme u manje od četiri godine potonula je za 97,7 posto. Podsjetimo, u kolovozu 2007. ta je kompanija na Zagrebačkoj burzi vrijedila čak 1,8 milijardi kuna.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3684, 4. srpnja 2011.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Nastavlja se razdoblje visoke likvidnosti i niskih kamata Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

400

27. lipnja - 1. srpnja 2011.

13. - 17. lipnja 2011.

300 2 200 1 100

a novčanom tržištu nema većih promjena. Visoka likvidnost sustava traje i dalje, imamo obilje kuna s jedne strane i oskudnu potražnju s druge strane, dok su prometi nepromijenjeni kao i visine kamatne stope. U prošlom tjednu pažnja je bila usmjerena na novo izda-

27.6.2011.

28.6.2011.

29.6.2011.

nje euroobveznica. Hrvatska je realizirala izdanje državnih euroobveznica u iznosu od 750 milijuna eura i to na rok od sedam godina, tj. s dospijećem u 2018. godini. Investitori su iskazali interes za upisom više od 1,3 milijarde

30.6.2011.

1.7.2011.

eura ili približno 80 posto više od ciljanog iznosa. S obzirom na neizvjesnosti na međunarodnim financijskim tržištima interes investitora pokazao se kao solidan, kao i konačna cijena koja se očituje u godišnjem kuponu od 5,85

ponedjeljak

utorak

posto. U Ministarstvu financija podsjetili su kako je to bitno niže od trenutnih obvezničkih prinosa susjednih zemalja Europske unije te bitno niže od kupona prethodnog izdanja euroobveznica koji je iznosio 6,5 posto.

srijeda

četvrtak

petak

Prošli tjedan nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, međutim aukcija trezorskih zapisa najavljena je za ovaj utorak. Dospijeće 280 milijuna kunskih i 13 milijuna eurskih trezoraca planira se

zamijeniti sa 300 milijuna kunskih i pet milijuna eurskih trezoraca na novom izdanju. S obzirom na to da paralelno ide i izdanje euroobveznica za pretpostaviti je da će interes investitora biti nešto manji, što bi se moglo odraziti na visinu prinosa trezorskih zapisa. Unatoč ljetnim mjesecima, turističkoj sezoni i većoj potrebi za gotovinom, zbog iznimno visoke likvidnosti nema značajnijih promjena na novčanom tržištu. Kuna ima u izobilju, a kamatne stope izrazito su niske, a takvo okruženje zadržat će se sigurno još neko vrijeme.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Oslabili dolar i franak, euro ojačao

Porasla vrijednost Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, vrijednosti najznačajnijih valuta potkraj prošlog tjedna, u

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 162,7563 boda. U usporedbi s pretprošlim tjednom vrijednost mu je porasla za 0,23 posto.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,509669

CAD

kanadski dolar

5,516668

JPY

japanski jen (100)

6,660416

CHF

švicarski franak

5,678773

GBP

britanska funta

8,814812

USD

američki dolar

5,565746

EUR

euro

7,382405

Izvor: HNB

je vrijednost dolara pala za 1,82, a švicarskog franka za 3,21 posto.

odnosu na početak tjedna, prilično su oscilirale. Euro je ojačao prema kuni za 0,19 posto, dok

primjena od 2. srpnja 2010. 28.6.

29.6.

30.6.

1.7.

USD

7.39

CHF

5.19

6.24

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

7.38

5.17

6.18

166

7.37

5.15

6.12

164

7.36

5.13

6.06

162

7.35

5.11

6.00

7.34

5.09

5.94

2.7.

28.6.

29.6.

30.6.

1.7.

2.7.

28.6.

29.6.

30.6.

1.7.

5940

Wall Streetu, ulagači su u prošli petak, zbog iščekivanja makroekonomskih pokazatelja, ipak bili nešto oprezniji u trgovanju. 12700

FTSE 100

12560

Najnestrpljiviji očekuju podatak o indeksu industrijske aktivnosti jer neke prognoze pokazuju kako je on pao sa 53,5 na 51,8 2820

Dow Jones

2760

5880

12420

2700

5820

12280

2640

5760

12140

2580

5700

12000

2520

27.6. 4500 4200

28.6.

29.6.

30.6.

1.7.

27.6. 7440

CAC40

7320

28.6.

29.6.

30.6.

1.7. 10000

DAX

9800

7200

9600

3600

7080

9400

3300

6960

9200

3000

6840

9000

28.6.

29.6.

30.6.

1.7.

27.6.

28.6.

20.6.

30.6.

27.6.

28.6.

29.6.

30.6.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 30. lipnja 2010.

29.6.

30.6.

1.7.

28.6.

29.6.

30.6.

1.7.

NIKKEI 225

27.6.

28.6.

29.6.

30.6.

1.7.

AZ obvezni mirovinski fond

165,0844

Erste Plavi obvezni mirovinski fond

167,7684

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond

155,5042

Raiffeisen obvezni mirovinski fond

161,4987

MIREX

162,7563

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi

NASDAQ

27.6.

3900

27.6.

10.6.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)

U iščekivanju makroekonomskih pokazatelja

6000

160 30.5.

2.7.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Smirivanje situacije u Grčkoj oživilo je trgovanje na svjetskim burzama. Nakon četiri dana snažnog rasta cijena dionica na

160

bodova. Uz to, očekuje se i izvješće o raspoloženju potrošača u lipnju, koje sastavljaju Reuters i Sveučilište u Michiganu. Oprez je zavladao i na europskim burzama. Inače, na rast indeksa na tim burzama znatno su utjecale i dionice banaka čije su vrijednosti, nakon što je grčki parlament usvojio mjere štednje, prilično porasle.

AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond

170,9398

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond

204,4145

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond

140,9256

Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond

135,2009

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond

155,8452

Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

192,3066

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

187,5440

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

201,1358

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

145,9314

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond

123,4227

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla

163,4815

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata

171,0944

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR

150,4802

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen

121,5325

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

134,8052

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3684, 4. srpnja 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 1131,907 milijuna kuna

Dobitnik tjedna dionica Đuro Đaković Holdinga Marko Repecki www.hrportfolio.com

76,393 milijuna kuna ili 115,29 posto više nego tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 0,25, na 2.236,62 boda, dok je Crobex10 pao

Proteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Đuro Đaković Holding d.d. AD plastik d.d. Končar elektroindustrija d.d. Adris grupa d.d. Atlantic Grupa d.d. Petrokemija d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Zagrebačka banka d.d. Belje d.d.

0,00% +8,44% -0,58% -0,78% +0,95% -0,43% +6,51% +0,06% -0,04% -1,39%

zadnja cijena 257,00 64,85 128,25 640,00 259,47 702,00 204,49 1.421,00 289,89 97,62

promet 14.270.206,31 4.216.297,58 3.925.415,69 3.575.897,76 3.544.633,68 3.446.341,13 3.436.364,78 2.755.513,86 2.542.039,75 2.216.291,08

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 76.393.708,33 kn

za 0,18 posto, na 1.210,10 bodova. Najviše se trgovalo dionicom HT-a kojom je ostvareno 14,270 milijuna kuna prometa, a trgova10 dionica s najvećim rastom cijene Zagrebačke pekarne Klara d.d. SN Holding d.d. Medika d.d. Karlovačka banka d.d. Puljanka d.d. Zlatni rat ugostiteljstvo i turizam d.d. Genera d.d. Imunološki zavod d.d. Đuro Đaković Holding d.d. HUP - Zagreb d.d.

nje je završila na 257 kuna. Najveći porast imala je dionica Đuro Đaković Holdinga (8,44 posto), a trgovanje je završila na 64,85 kuna.

tjedna promjena +57,94% +27,33% +18,66% +15,76% +14,25% +13,54% +10,28% +8,75% +8,44% +7,00%

zadnja cijena 199,00 172,00 7.950,00 89,00 40,00 79,48 78,30 125,06 64,85 1.300,00

promet 13.930,00 503.326,22 31.799,99 1.275.840,18 80,00 397,40 125.557,87 34.516,56 4.216.297,58 77.130,62

INVESTICIJSKI FONDOVI

posto). Najveći gubitnik bio je fond HPB Dynamic (3,89 posto), a slijedi ga MP Mena HR (2,49 posto). Kod mješovitih fondova najveći dobitnik je Agram Trust (2,28 posto), a slijedi ga HI-balanced sa 1,31 posto. Najveći pad zabilježio je fond Ilirika PBZ Global (1,35 posto), a potom HPB

Global s padom od 1,06 posto. Najveći dobitnik kod obvezničkih fondova je OTP euro obveznički (1,11 posto), a iza njega je Erste Bond (0,15 posto), dok su najveće padove zabilježili ZB bond i Raiffeisen Bonds (oba 0,07 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 23. do 30. lipnja 2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

96,5144

0,65

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,4829 43,1080 8,3432 129,0300 12,5145 103,6500 106,6700 77,0007 156,0733 62,8300 87,1143 92,3896 94,9800 92,6656 100,0200 49,7009 58,1910 41,6315 26,4488 78,5042 50,3198 68,2704 70,3045 5246,5800 98,3935 13,4352 34,9100 47,3169 7,0514 55,1000 45,4585 83,5499 52,3035 439,4632 323,5324 92,1205 90,0300 315,4490 77,9300 130,9293 109,8427 10,5008 111,9214 102,4159 109,2500 10,4711

-0,15 -0,13 2,13 0,61 1,57 0,67 1,16 -0,49 0,11 -1,20 -1,41 -1,47 -0,74 0,24 -0,76 -3,89 -2,01 0,70 2,01 -0,82 2,82 0,15 -0,51 -0,16 1,48 2,43 -2,16 -0,34 0,11 1,18 -0,56 2,50 0,55 -2,49 1,52 -0,69 -0,52 0,69 -0,09 1,55 -0,83 0,13 0,64 2,69 -0,71 1,13

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

zadnja vrijednost 2.236,62 1.210,10 97,94

Najveći pad imala je dionica Belja (1,39 posto) te je trgovanje završila na 97,62 kune. Svih 10 najtrgovani-

tjedna promjena -0,25% -0,18% -0,05%

jih dionica imalo je promet veći od dva milijuna kuna, a četiri su zabilježile porast cijene.

10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena

Banka Brod d.d. Exportdrvo d.d. Excelsa nekretnine d.d. Finvest Corp d.d. Magma d.d. HG Spot d.d. Uljanik d.d. Božjakovina d.d. Đakovština d.d. Montmontaža d.d.

-17,20% -15,48% -14,85% -13,79% -12,82% -12,57% -11,83% -9,09% -6,96% -6,72%

zadnja cijena 2.650,00 338,11 40,01 200,00 8,50 8,00 66,13 150,00 7,35 10.250,01

promet 40.650,00 16.905,50 16.410,15 66.030,01 1.982.911,62 13.286,55 11.566,03 1.200,00 9.593,95 10.250,01

*vijesti

U plusu više od polovine fondova Proteklog su tjedna prevladavali pozitivni rezultati te je 56 od ukupno 92 fonda zabilježilo porast vrijednosti udjela. Rezultati su se kretali u rasponu od -3,89 posto pa do +2,82 posto. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježili su Ilirika Azijski Tigar (2,82 posto) i Ilirika BRIC (2,69

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

99,1300 88,1818

*Tjedna promjena [%] 1,64 0,30

€ € kn € kn € kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

129,4200 141,6200 108,7279 10,1244 124,7865 152,2200 165,4105 102,4579 113,9013 8,0905 144,4665 79,2845 5,7256 71,1577 10,6536 119,1503 107,7100

-0,26 -0,11 -1,35 1,31 0,39 -0,01 0,16 -1,06 -0,93 0,24 0,37 -0,69 0,56 2,28 -0,04 -0,04 -0,45

€ € € € € kn € €

160,8700 11,7574 177,4200 131,8090 135,0400 166,9700 129,1601 126,4343

-0,07 -0,02 -0,07 0,01 0,15 0,00 0,11 1,11

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

133,9055 164,8462 141,2736 127,3812 147,0300 140,2600 140,9010 137,1186 125,3318 133,8516 124,1955 118,9247 11,5029 109,9182 10,8369 104,2189 107,3500 100,9663

0,04 0,05 0,05 0,06 0,05 0,04 0,06 0,04 0,03 0,04 0,05 0,07 0,07 0,04 0,08 0,01 0,06 0,03

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

Raiffeisen Prestige bez ulazne naknade Raiffeisen Invest društvo za upravljanje investicijskim fondovima do kraja ove godine neće naplaćivati ulaznu naknadu za fond Raiffeisen Prestige. Riječ je o mješovitom otvorenom investicijskom fondu s javnom ponudom, koji je s radom započeo u ožujku prošle godine. Cilj je Fonda ostvarivanje visokih prinosa na dulji rok putem ulaganja u razne klase imovine, a udio pojedine klase ne smije prelaziti 60 posto neto imovine Fonda. HPB: paketi za školovanje i kunski krediti Hrvatska poštanska banka obogatila je ponudu za studente paketima za školovanje. Paket Diplomac sadrži kunski tekući račun s kreditnim limitom od 1000 kuna, a paket Diplomac plus, kunski ili devizni žiro-račun te kreditni limit u iznosu od 3000 kuna. Korisnici paketa imaju povoljnije uvjete i za korištenje posebno osmišljenih namjenskih kredita za školovanje (kamate su između 5,99 i 6,49 posto godišnje) te za kupnju računalne i sportske opreme. Novost je i da se mogu dobiti nenamjenski krediti u visini od 1500 do 30.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, na rok do 180 mjeseci. Visina kamatne stope za klijente banke iznosi 8,99, a za ostale građane 9,49 posto godišnje. Nenamjen-

ski kredit do 10.000 eura može se podići bez jamaca. PBZ: Smanjenje kamate na “švicarce” i lakša otplata kredita Privredna banka Zagreb smanjit će od 1. kolovoza kamatu za stambene kredite u švicarskim francima za dodatnih 0,25 posto. Iz te banke podsjećaju kako je to treće takvo smanjenje od prošle godine, tj. prethodno su bili snizili kamatu za 0,35 i 0,25 posto. Uz to, osmislili su paket mjera za lakšu otplatu kredita, a on, između ostalog, obuhvaća poček od 12 mjeseci, produljenje roka otplate do 40 godina, refinanciranje s novim kreditom u eurima i bez naknade za obradu zahtjeva te povoljniju konverziju iz “švicaraca” u eure. Tamura: Hrvatska kriza je strukturna Oporavak Hrvatske otežavaju strukturni problemi, a rješenje je u općoj administrativnoj reformi, rekao je japanski veleposlanik u Hrvatskoj Yoshio Tamura na prošlotjednom predavanju koje je organizirao mjesečnik Banka. Kako bi se ti strukturni problemi što prije riješili, veleposlanik Tamura predložio je sveopću administrativnu reformu, odnosno smanjenje javnog sektora. Nužna je i industrijska reforma pokretanje gospodarstva zasnovanog ne samo na uslužnom već i na proizvodnom sektoru.

izbor iz Pv prodaje! industrijsKi odnosi u hrvatsKoj cijena

soCijaLna Prava Kao Kao tEmELjna LjudsKa Prava

soCijaLni dijaLoG i KoLEKtivno PrEGovaranjE u hrvatsKoj

cijena

tEhničKa dijaGnostiKa i monitorinG u industriji cijena

180,00 kn

200,00

153,00 kn

170,00

299,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

zaKon o radu

KuLtura u izLoGu

vodič za razumijEvanjE KućnoG budžEta i računovodstva

vodič za razumijEvanjE PoduzEtništva

200,00

s komentarima i tumačenjima

cijena

269,00 kn

cijena

261,00 kn

100,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLivati s iso-om i ostati živ

vodič za razumijEvanjE invEstiranja u FinanCijsKu imovinu

hrvatsKi dizajn sad

otKrivanjE odnosa s javnošću

290,00

cijena

90,00 kn

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

PorEzna rEForma i hrvatsKa Kriza

90,00 kn

100,00

Croatian Design Now

cijena

100,00

107,00 kn

119,00

90,00 kn

cijena

90,00 kn

čovjEK i oKoLiš

cijena

KIGEN

134,00kn

Kriza sE ProdubLjujE

170,00kn

KIGEN

jEziK tijELa KIGEN

EtičKa KLoPKa

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

odnosi s javnošću Teorija i praksa Synopsis

hrvatsKE PosEbnosti Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

149,00kn

EuroPsKo LobiranjE

314,00kn

Novum

odnosi s javnošću Teorija i praksa Synopsis

EKonomsKa diPLomaCija

Menadžerski pristup Synopsis

stratEGija izbornih KamPanja 216,00kn Synopsis

nEodrživost održivoG razvoja KIGEN

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

KomuniKaCijsKi PLan

Kriza, a PosLijE?

cijena

199,00

134,00 kn

149,00

23 1 40,00

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

radno vrijEmE

KratKa PovijEst budućnosti

ELEKtroinžEnjErsKi PriručniK

doba PromjEna u EnErGEtiCi

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

171,00 kn

160,00

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

190,00

21176,00 kn

drugo izdanje

cijena

144,00 kn

299,00

cijena

269,00 kn

161,00 kn

179,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

HUOJ

117,00kn

KorPorativni razGovori

117,00kn

HUOJ

PriručniK za PoLitičKE KamPanjE 7,00kn

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 st

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

EuroPsKi mEnadžmEnt

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

144,00kn

stvarna moć u Eu Reforma postupka odbora Novum

179,00kn

moGu Li vas Citirati? Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

117,00kn

Eu Fondovi

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

629,00kn

Prva FinanCijsKa Kriza 21. stoLjEća Novum

314,00kn

PLaćE

Određivanje i isplata plaća

108,00kn

genij elektrotehnike

novi PraKtični vodič Kroz Eu Labirint

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

2. izdanje Novum

snovi Koji su nam donijELi struju

zaKon o zaštiti na radu

niKoLa tEsLa

trojEzični rjEčniK banKarstva i FinanCija

117,00kn

HUOJ

TIMpress

Mato Karačić

170,00kn

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

uvod u osobni rast i razvoj

171,00kn

PriručniK za odnosE s javnošću

179,00 kn

306,00kn

351,00 kn

135,00 kn

150,00

306,00kn

390,00

nLP

cijena

81,00kn

TIMpress

HUOJ

cijena

134,00kn

315,00 kn

350,00

PoGLEd u zvjEzdano nEbo

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

na pake

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

S komentarskim bilješkama TIMpress

179,00kn 90,00kn

radniCi za jEdnoKratnu uPorabu kn TIMpress

81,00

enterprise europe

info

Broj 43, 4. srpnja 2011.

PREKOGRANIČNI PROJEKTI

Portal za poslovnu zajednicu i diplomaciju Alpheus - agencija za javne poslove razvila je novu uslugu - Alpheus inSight. Riječ je o informativnom portalu na engleskom jeziku namijenjenom poslovnoj zajednici i diplomatskim predstavnicima koji su zainteresirani za praćenje najvažnijih gospodarskih i političkih vijesti iz Hrvatske. Izbor vijesti je vezan uz aktualnosti koje imaju ili će imati utjecaj na hrvatsku političku scenu, javno mnijenje, strane investicije, poduzetništvo, kao i međunarodne i regionalne odnose. Uz dnevne vijesti o najrelevantnijim pitanjima Alpheus inSight pretplatnicima nudi i bazu dosjea najvažnijih osoba, kompanija, institucija i političkih stranaka u Hrvatskoj koja se neprestano nadopunjava i redovito ažurira.

Tri nova projekta Hrvatske i Slovenije Tehnološki park Varaždin je s partnerima krenuo u projekte Interino, SocPod i FIDES u sklopu prekogranične suradnje Slovenije i Hrvatske Tehnološki park Varaždin zajedno s partnerima započeo je s provođenjem triju novih projekata u sklopu prekogranične suradnje Slovenije i Hrvatske. Radi se o projektima Interino, SocPod i FIDES.

nološki park Varaždin i Znanstveno tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci. Projekt će trajati do kraja ožujka 2013. godine, a financiran je iz IPA-CBC (Cross border cooperation) projekta. Ukupna vrijednost ovog projekta je veća od 875.000 eura.

Projekt FIDES - From IP to business je prekogranični projekt razvoja performansi potpornog okruženja u cijeloj regiji (Slovenija-Hrvatska) s ciljem prepoznavanja i razvoja inovativnog potencijala regije. Projektni partneri u ovom projektu su Javna agencija za tehnološki razvoj (TIA), Pomurski tehnološki park, Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče Koper, Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, Teh-

Drugi prekogranični projekt je Interino projekt prekogranične suradnje radi stvaranja zajedničkog potpornog okruženja u kontekstu cjeloživotnog učenja za rast i razvoj MSP-a. U projektu sudjeluju UIP Univerzitetni razvojni center in inkubator Primorske, IRP Inštitut za raziskovanje podjetništva, Tehnološki park Ljubljana, Pomurski tehnološki park, Istarska razvojna agencija (IDA), Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva CEPOR, Regionalna razvojna agenci-

ja Međimurje REDEA, te Tehnološki park Varaždin. Projekt će trajati do kraja 2012. godine, a financiran je također iz IPA-CBC projekta. Ukupna vrijednost projekta Interino je nešto viša od 813.000 eura. SocPod projekt je projekt prekograničnog povezivanja i jačanja kapaciteta nositelja ideje razvoja socijalnog poduzetništva. Njegovi projektni partneri su Mozaik - društvo za socijalno uključenost, Zeleni prst – zavod za zdravo okolje Černelavci, Pomurska gospodarska zbornica, Tehnološki park Varaždin, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske toplice te Udruga Pet+. Projekt će se provoditi do kraja iduće godine, a više od 450.000 eura za njegovu provedbu osigurano je u fondu IPA-CBC.

enterprise europe HRVATSKA VINA

Kušanje na MANHATTANU Prvi put hrvatski vinari organizirali su kušanje vina u New Yorku, i to u jednom od najboljih restorana. Hrvatski vinari imaju potencijal povećati svoj izvoz preko Atlantika

U New Yorku je prvi put, u organizaciji Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore, održano službeno kušanje hrvatskih vina, i to u jednome od najboljih njujorških restorana, Hudson Terraceu na Manhattanu. Ovakvo predstavljanje iznimna je prilika da se hrvatska vina predstave stručnoj publici na velikom tržištu i središtu novog svijeta, ističe Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a. ”U SAD smo 2010. godine izvezli vina u vrijednosti 650.000 američkih dolara, a ovo je siguran put da se taj broj višestruko poveća. Komora i Ministarstvo poljoprivrede podupiru hrvatske vinare u nastupima na vanjskim tržištima kako bi brendirali Hrvatsku kao vinsku zemlju. Izvozni trendovi naših vina iz godine u godinu pomiču se prema višoj kategoriji i kvaliteti te je stoga ovo događanje upravo prilika za ostvarivanje poslovnih

kontakata i, u konačnici, povećanja izvoza vina. Naša vina postaju sve zanimljivija stranim tržištima koja traže posebnost i autohtone sorte, a posebno razvijenim tržištima s rastom prosječne potrošnje poput Njemačke i Velike Britanije, gdje vlada zasićenost najpopularnijim internacionalnim sortama”, dodala je Božica Marković.

Vrbnik, Roxanich, Saints Hills, Šipun, Tomić, Trapan, Zlatan Otok i Žlahtina Union.

Hrvatska vina u Bordeauxu

Cliff Rames, sommelier u najpoznatijem njujorškom Hotelu Plaza, održao je prezentaciju o Hrvatskoj i njenim vinima. Uz potvrdu kvalitete istaknuo je nužnost promocije i brendiranja.

Na promociji na kojoj je bilo oko 200 uzvanika iz svijeta vina i gastronomije -

”Sudeći po iznimnom odazivu i reakcijama, definitivno postoji interes za vaša vina. Morate biti pametni, kreativni i djelovati strateški. Imate kvalitetna vina i sada je na vama da se promovirate. Vaša je zemlja na sjajnoj lokaciji, imate vinograde na najljepšem mjestu na svijetu, a vaša vina s obzirom na autohtone sorte grožđa, američkim kupcima mogu ponuditi nešto što nikada nisu kušali, nešto jedinstveno. Ovo je veliki korak, ali ipak prvi korak novorođenčeta i sada je potrebno krenuti dalje. Nužno je ‘ispričati priču’, brendirati se, pokazati da je vino stil življenja u Hrvatskoj te da možete ponuditi jedinstven i kvalitetan proizvod”, rekao je Rames.

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore hrvatski proizvođači vina predstavili su se treći put na međunarodnom sajmu vina Vinexpo 2011. u Bordeauxu u Francuskoj. Hrvatska vina oduševila su posjetitelje, a štand je posjetio veliki broj potencijalnih poslovnih partnera zainteresiranih za uvoz hrvatskih vina poglavito na tržišta Sjeverne Amerike i Europe, kaže Rajko Ružička, pomoćnik direktora Sektora za poljoprivredu i prehrambenu industriju HGK-a. “Iz godine u godinu kvaliteta naših vina je sve bolja, a svjetska javnost i profesionalci to prepoznaju. I dalje intenzivno moramo raditi na brendiranju i tada s pravom možemo očekivati da ćemo postati ravnopravan član društva elitnih svjetskih vinskih zemalja”, dodaje Ružička. Na nacionalnom štandu predstavilo se 55 hrvatskih vinara sa 79 vrsta vina. Štand je organiziran u četiri zone: Slavonija i Podunavlje, Središnja Hrvatska, Dalmacija i Istra s Primorjem. Do sada je ovo najobuhvatnija promocija hrvatskih vina na ovom sajmu. Ove je godine na sajmu Vinexpo svoje proizvode predstavilo 2400 izlagača iz 47 zemalja, a sajam je posjetilo oko 50.000 poslovnih posjetitelja iz 135 zemalja.

Hrvatska je zemlja na sjajnoj lokaciji i postoje vinogradi na najljepšim lokacijama na svijetu. Vina autohtonih sorti grožđa američkim kupcima mogu ponuditi nešto štonikada nisu kušali. Nužno je ispričati priču i pokazati da je vino stil života u Hrvatskoj sommeliera i vlasnika vrhunskih restorana, kao i novinara vodećih časopisa koji se bave ovim sektorom - predstavile su se 34 hrvatske vinarije: Agrokor vina, Bibich, Bodren, Cattunar, Coronica, Degrassi, Enjingi, Grgich, Ivan Katunar, Karaman, Katunar vinarija, Korta Katarina, Kozlović, Krajančić, Krauthaker, Matošević, Miloš, Bura-Mokalo, Nada, Pavlomir, Piližota, Piquentum, PZ Čara, PZ Dingač, PZ Gospoja, PZ Putnikovic, PZ Svirče, PZ

Udruženje vinarstva HGK-a osnovano je početkom 2011. godine, a cilj mu je brendirati Hrvatsku kao vinarsku zemlju, razviti međunarodnu strategiju, povećati i razviti proizvodnju, sustavno dizati kulturu vina u Hrvatskoj te prilagoditi sektor zakonodavnom okviru i novim modelima financiranja u Europskoj uniji.

www.een.hr

4. srpnja 2011.

2 3

TEMPUS FOSENTHE

Poticanje STUDENTSKOG PODUZETNIŠTVA Međunarodni projekt potiče studente na ulazak u poduzetničke vode. U projektu sudjeluju institucije iz šest europskih zemalja i Izraela Međunarodnim projektom Tempus FoSentHE koji je iniciran na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu žele se potaknuti studentske poduzetničke aktivnosti. Ovaj projekt, punim nazivom Tempus Fostering Entrepreneurship in Higher Education, ima zadatak poticati poduzetništvo na sveučilišnoj razini. U ovom projektu sudjeluju i sveučilišta iz Belgije, Austrije, Hrvatske, Poljske, Slovenije, Izraela i Litve financira najvećim dijelom Europska unija, a vrijedan je oko 1,2 milijuna eura. Misija projekta FoSentHE je stvaranje E katedrale, tako da svaki od pet E ima svoj cilj u projektu. Stvaranjem prvog E entrepreneurial mindset ili poduzetničko stanje duha želi se razviti kao akademska disciplina. Projekt promovira poduzetništvo u programima

Studenti ne mogu osnovati tvrtku i biti njeni direktori ako žele zadržati studentska prava. Istovremeno nedostaju nam dobri menadžeri a i mnogi vlasnici nisu dobri upravitelji raznih područja poput inženjerstva, kemije, medicine, farmacije, biotehnologije, menadžmenta... Drugi E odnosi se na e-learning odnosno virtualno učenje. FoSentHE će stvoriti virtualni kampus visokoškolskih institucija koji će prelaziti akademske okvire, a time pozvati relevantne predstavnike društva na javni dijalog o otvaranju određenih kompleksnih interdisciplinarnih i međukulturnih pitanja koja bi pridonijela rastu poduzetništva u visokom školstvu. Treće E je excellence ili izvrsnost i odnosi se na obrazovanje i poslovanje putem prenesenog iskustva članova konzorcija koji dolaze iz Europske unije, uvođenja moderne tehnologije i metoda podučavanja i interakcije. Četvrto E se odnosi na stvaranje E/E virtualnog poduzetničkog centra. To bi trebali biti centri obrazovanja/poduzetništva s dvostrukom ulogom: osiguranje raznih oblika obrazovanja iz područja poduzetništva, te razvoj poduzetništva i cijele ekonomije. Već je osnovan pilot-

centar na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, napravili su ga studenti članovi Studentske udruge eStudent i nalazi se na web stranici http://fosentheecenter.efzg.hr/. Centri su pilot-projekti koji za cilj imaju postati centri poduzetničke promocije – i time povezati državu, akademsku i poslovnu zajednicu. Posljednje E u ovom projektu je Europska mreža sveučilišta. Kroz provedbu projekta se želi inzistirati na kvaliteti, standardizaciji i diseminaciji poduzetničkog obrazovanja kroz internacionalizaciju kurikuluma i stvaranje modela i procesa koji su fleksibilni i primjenjivi na cijeli konzorcij. No studenti se već nalaze pred jednom velikom preprekom njihovom poslovanju. Za sada u Hrvatskoj ne mogu osnovati tvrtku i biti njeni direktori ako žele zadržati svoja studentska prava. Boris Cota, savjetnik predsjednika Republike za gospodarstvo, smatra kako to nije neki veliki problem jer je moguće odvojiti vlasništvo od upravljanja. “Nama kronično nedostaju dobri menadžeri, a mnogi vlasnici se baš i nisu pokazali kao dobri upravitelji”, dodaje Cota. Poduzetnici početnici trebaju mentore, ističe Mihovil Barančić, član CRANE-a, hrvatske mreže poslovnih anđela. “Osobno sam bio u prilici pomoći nekima od studenata i sva je sreća bila da je jedan od njih završio prvi stupanj obrazovanja pa je mogao postati direktor poduzeća. Dobro surađujemo s mladima koji imaju dobre ideje i nadam se da će biti i više projekata u kojima ćemo im mi moći pomoći”, dodaje Barančić. Boris Solomun, predsjednik Hrvatske poslovne inicijative, upozorava kako je veliki problem poduzetnika to što ne postoje mehanizmi koji funkcioniraju u pomoći poduzetnicima. “Tapkamo u mjestu zbog nesinkroniziranosti i nepovezanosti institucija. Isto tako povlašteni pojedinci koji se bave poduzetništvom zatvaraju put otvaranju novih radnih mjesta. Nadam se da će tome uskoro doći kraj”, ističe Solomun. Mladi su veoma skeptični oko svega što ih čeka u budućnosti, upozorava potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta.

Partneri projekta • Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu • Europska fondacija za razvoj upravljanja EFMD, Bruxelles, Belgija • ISM Sveučilište menadžmenta i ekonomije, Kaunas, Litva • Institut za sistemske znanosti, inovacije i održiva istraživanja, Graz, Austrija • Fakultet ekonomije Sveučilišta u Splitu • Centar za edukacijske tehnologije Sveučilišta Nice Sophia Antipolis, Nica, Francuska “Komora ima puno inicijativa koje mogu pomoći poduzetnicima početnicima, no nikome pa ni njima ne pomaže situacija u kojoj smo sada - gospodarska kriza, dovršetak pregovora s Europskom unijom i preduga tranzicija. Zbog toga nam se i ono što je dobro čini lo-

• Odjel za ekonomiju i turizam Sveučilišta u Puli • Fakultet ekonomije i poduzetništva Sveučilišta u Poznanu, Poljska • Fakultet ekonomije i poduzetništva Sveučilišta u Mariboru, Slovenija • Škola poslovne administracije Koledža za menadžment, Rishon Lezion, Izrael • Udruga eStudent, Ekonomski fakultet Zagreb • Konzultantska tvrtka Medora, Zagreb

šim. Ljudi naprosto ne vjeruju u to da mogu uspjeti. Upravo stoga mladima treba veća podrška sa svih strana, posebice u vrijeme kada nam se otvara veliko tržište Europe, ali i domaće postaje potpuno otvoreno za konkurenciju s tog tržišta”, zaključuje Vesna Trnokop Tanta.

enterprise europe NATREG  MEĐUNARODNA SURADNJA ZA ZAŠTITU PRIRODE

Zaštićena prirodna p POTICAJ ZA RAZV

Vrijednost zaštićenih prirodnih područja je u očuvanju prirodnih bogatstava i biološke raznolikosti, ali je važan i njihov potencijal u području

Svetozar Sarkanjac U organizaciji Hrvatskog ureda Regionalnog centra zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu, predstavnicima tijela javne uprave i interesnih skupina građana u Osijeku i Koprivnici predstavljeni su dosad postignuti rezultati projekta NATREG koji je 2009. godine pokrenulo pet zemalja partnera: Hrvatska, Italija, Austrija, Srbija i Slovenija, s ciljem promoviranja potencijala zaštićenih područja kao pokretača održivog regionalnog razvoja, kao i povećanja svijesti o važnosti zaštite prirode. Projekt NATREG dio je Transnacionalnog programa za Jugoistočnu Europu (SEE), a financiran je iz sredstava Europskog regionalnog razvojnog fonda (ERDF) Europske unije. Iako se kao najveća vrijednost zaštićenih prirodnih područja najčešće spominje

upravo očuvanje prirodnih bogatstava i biološke raznolikosti, manje je poznat njihov potencijal u području održivog socijalnog i gospodarskog razvoja na razini cijele zajednice. Dapače, pitanje zaštićenih prirodnih područja često nailazi na neodobravanje lokalnih vlasti i stanovništva, koji ga smatraju ne samo zadiranjem u svakodnevni način života, nego i prijetnjom za gospodarski razvoj. Slovenska iskustva Kako bi se potaknulo aktivnije uključivanje građana i tijela javne uprave u ovu problematiku, u državama partnerima, uključujući Hrvatsku, tijekom trajanja projekta razvijene su brojne studije o mogućnostima održivog razvoja te planovi upravljanja zaštićenim područjima, kojima je unaprijeđena suradnja različitih interesnih skupina i nadležnih institucija na području zaštite prirode. Ovo je posebice važno u svjetlu ulaska

Hrvatske u Europsku uniju te uključivanja u Naturu 2000, najveću koordiniranu mrežu područja očuvanja prirode u svijetu. Samo u posljednjih četvrt stoljeća u Europi je uspostavljeno oko 26.000 Natura 2000 područja, koja prekrivaju više od 850.000 četvornih kilometara površine EU-a. Govoreći o dosadašnjim slovenskim iskustvima vezanim uz EU projekt Natura 2000, Gregor Danev, predstavnik Zavoda za zaštitu prirode Republike Slovenije, podsjetio je kako se ulaskom Slovenije u EU 2004. godine 35 posto slovenskog teritorija, odnosno više od 50 posto slovenskih šuma, našlo u okviru projekta Natura. ”Ta je činjenica značila da treba razviti suradnju s onima koji se bave zemljom, šumama, upravljaju vodama i slično. Stoga smo u te projekte prioritetno uključili djelatnosti šumarstva i poljoprivrede. U tom

procesu zagovarali smo aspekte zaštite, a šumari i drugi predstavnici vlasnika zemljišta zagovarali su socio-ekonomski aspekt. Cilj je da ti golemi prostori ne ostanu bez života, bez ljudi i bez djelatnosti. U sva ta nastojanja ubrzo se uključila i turistička djelatnost kako bismo došli do određene dodatne vrijednosti. Pri tome je najbolji primjer Pohorja gdje smo uspješno uskladili ekološke zahtjeve s ekonomskim razvojem, tradicijom i kulturom. Čitav projekt ovisi o tome koliko se kvalitetnih programa ponudi”, kaže Danev. Dodao je kako su ljudi u početku jedino ispitivali koliko će dobiti novca budući da žive u području Nature ili zato što im je na tom području zemljište. “Samo zato što netko živi na takvom području, ne dobiva ništa. Naime, sustav europskog financiranja je temeljen na tome da za svaki novac koji želiš dobiti treba nešto i dati. Nakon prote-

www.een.hr

4. srpnja 2011.

područja voj

u održivog socijalnog i gospodarskog razvoja klih godina educiranja ljudi su shvatili i saznali kako mogu materijalizirati činjenicu da se njihovo područje nalazi u okviru projekta Natura 2000 tako da je sada svojevrsni hit u Sloveniji zeleni eko turizam pod sloganom: I feel Slovenia – I feel green! Puno je

Čak 40 posto hrvatskog teritorija može biti zaštićeno područja. Razvoj gospodarstva na tim područjima može osigurati posao za mnoge europskog novca, puno je benefita koji se nalaze iza ovakvih projekata, ali ih valja i ponuditi i programski sadržajno osmisliti”, zaključuje Danev. Građani nemaju razloga strahovati Ovo je posebice važno u svjetlu skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju te uključivanja u Natura 2000, najveću koordiniranu mrežu područja očuvanja prirode u svijetu. Novi trendovi upravljanja zaštićenim prirodnim područjima svrstali su i Hrvatsku u red zemalja koje prepoznaju buduće gospodarske trendove koji će se nedvojbeno kretati u smjeru održivog razvoja. Isticanje potencijala zaštićenih prirodnih područja u sektoru održivog socijalnog i gospodarskog razvoja jedno je od glavnih zasluga projekta NATREG. Razvoj gospodarstva i turizma u sklopu zaštićenih prirodnih područja, korištenje geotermalne, solarne i energije vjetra te promoviranje autohtonog kulturnog naslijeđa samo su neki od načina aktivnijeg uključivanja građana u zaštićena područja. Inače, prema nekim neslužbenim i optimističkim podacima, čak oko 40 posto teritorija Republike Hrvatske može biti pokriveno onim što se naziva zaštićenim područjima, a što ne potpada pod područja koja su već kategorizirana kao nacionalni parkovi ili parkovi prirode. Aktivna podrška ovom projektu stalno je stizala iz Ministarstva kulture. Iva Lončar, iz Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture, ističe kako treba odagnati bojazan stanovnika i ostalih korisnika prostora koji se

nalaze na takvim područjima kakav je recimo Regionalni park Mura-Drava, a koji na tu činjenicu gledaju kao na nekakvo ograničenje ili sputavajući faktor u njihovom svakodnevnom životu i radu. ”To nije tako jer to su, prema Zakonu o zaštiti prirode, područja u kojima su dopuštene gospodarske aktivnosti”, navodi Iva Lončar dodajući: “Naravno, u skladu sa zakonskim uvjetima”. NATREG vodi u naturu O nekim ranijim nerazumijevanjima kada je riječ o zaštićenim područjima govorila je i Irena Brnada, direktorica Hrvatskog ureda Regionalnog centra za zaštitu okoliša za Srednju i Istočnu Europu: ”Održivi razvoj i očuvanje prirode nikad nisu bili povezaniji no što je to danas, no potencijal zaštićenih područja za poticanje održivog gospodarskog razvoja u Hrvatskoj dugo nije bio prepoznat na adekvatan način. Ipak, proglašenje prvog domaćeg regionalnog parka te uključivanje mnogobrojnih institucija javne uprave u projekt NATREG sigurni su koraci prema ispunjavanju obveza u zaštiti prirode za Hrvatsku kao buduću članicu Europske unije. Stoga će napori svih partnera projekta NATREG, uključujući i Regionalni centar zaštite okoliša, ići i dalje u smjeru jačanja suradnje i uključivanja svih relevantnih dionika u održivo upravljanje zaštićenim područjima i prirodnim bogatstvima, te shvaćanja da zaštita prirode nije ograničenje već poticaj za razvoj lokalne zajednice. To će osobito biti važno u svjetlu pridruživanja Hrvatske Naturi 2000 gdje je podrška lokalnog stanovništva ključna za održivo gospodarenje zaštićenim područjima i povlačenje sredstava iz EU fondova za takve aktivnosti”, rekla je Irena Brnada. Završetak projekta NATREG predviđen je za srpanj ove godine, a rezultati ostvareni u protekle dvije i pol godine utrli su put daljnjoj suradnji nadležnih institucija zemalja regije. Predstavnici zemalja partnera projekta tako su najavili nekoliko novih projekata, kao što je suradnja slovenskih i austrijskih partnera vezana uz prekogranični projekt ALPA (Održivo upravljanje alpskim pašnjacima). Konačna odluka o razvoju novih projekata bit će donesena na posljednjem sastanku NATREG partnera krajem srpnja.

4 5

PET HRVATSKIH ŽUPANIJA U JEDNOM PARKU

Regionalni Regionalni parkMura Mura - Drava Drava Regionalni park Mura-Drava preventivno je zaštićen 2008. godine te proglašen regionalnim parkom u veljači 2011. godine. Park se proteže kroz pet hrvatskih županija, a odlikuje se bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta te prirodnim tokom rijeke Drave.

Kako bi se građani i ciljne skupine što bolje upoznali s budućim funkcioniranjem prvog regionalnog parka u Hrvatskoj, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Državni zavod za zaštitu prirode organizirali su niz konzultativnih radionica, kao i izradu plana upravljanja Regionalnim parkom. Projektom NATREG obuhvaćeno je i 12 okolnih naselja, konaka i dva grada (Đurđevac i Koprivnica). Cilj projekta je iznaći smjernice koje bi omogućile suživot građanstva kao i razvoj gospodarstva i turizma u sklopu zaštićenog područja

Regionalnog parka kao što su izgradnja šetnica, korištenje geotermalne, solarne i energije vjetra, izgradnja mlinova uz proizvodnju domaćeg brašna i kruha, korištenje potencijala autohtonog kulturnog naslijeđa... Željka Kolar, ravnateljica JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije, naglašava kako se ovim projektom korisnike tog područja željelo upoznati sa značajem, vrijednostima i mogućnostima korištenja Regionalnog parka, ali i sa zaštitom prirode. “Regionalni park je vrlo liberalna kategorija u kojoj su dopuštene gotovo sve gospodarske aktivnosti uz određene uvjete i dopuštenja. Želimo postići da se ljudi koji tu žive, kao i šira javnost, što više uključe u zaštitu tog područja”, kaže Kolar.

Šest zaštićenih područja područja Šest ŠTO JE OBUHVATIO PROJEKT?

Tijekom protekle dvije i pol godine projektom je bilo obuhvaćeno šest zaštićenih područja u Italiji (Delta rijeke Po), Austriji (Vellacher Kotscha), Sloveniji (Pohorje) i Srbiji (Delibatska peščara). Kao pilot-područje u Republici Hrvatskoj određeno je zaštićeno

područje Regionalnog parka Mura-Drava na području Koprivničko-križevačke županije. Potporu projektu u Hrvatskoj su pružile brojne mjerodavne institucije te tijela državne uprave, na čelu s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javnu nabavu u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www.een.hr/?hr/javnenabave/ 15/. IT USLUGE

PricewaterhouseCoopers, Nairobi, Kenija, traži nabavu IT usluga, savjetovanja, razvoja softvera i podršku na internetu. Natječaj je otvoren do 19. kolovoza, a prijave na engleskom ili francuskom jeziku predaju se na PricewaterhouseCoopers Ltd The Rahimtulla Tower, Upper Hill Road Contact: Paul Raven 00100 Nairobi,

Kenya, paul.raven@uk.pwc.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

SIGURNOSNA OPREMA Etat du Valais, département des transports, de l’équipement et de l’environnement, Office de construction des routes nationales, Glis, Švicarska, traži nabavu sigurnosne opreme. Natječaj je otvoren do 12. kolovoza, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Etat du Valais, département des transports, de l’équipement et de l’environnement, Office de construction des routes nationales Kantonsstrasse 275 Attn: Wenger Stefan 3902 Glis, Switzerland, stefan. wenger@admin.vs.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. POPRAVCI I ODRŽAVANJE Dimosia Epicheirisi Ilektrismoy AE - Dieythynsi Ylikoy kai Promitheion Paragogis, Atena, Grčka, traži usluge popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 15. srpnja, a prijave na grčkom jeziku predaju se na Dimosia Epicheirisi Ilektrismoy AE - Dieythynsi Ylikoy kai Promitheion Paragogis Solomoy 56 Contact: Dieythynsi Ylikoy kai Promitheion Paragogis Attn: P. Nikolopoyloy, A. Tzanis, P. Malisianos, 106 82 Athina, Greece, p.nikolopoulou@

dei.com.gr, a.tzanis@dei.com.gr, p.malisianos@dei. com.gr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. RAZLIČITE USLUGE Swiss Cooperation Office, Skopje, Makedonija, traži različite usluge. Natječaj je otvoren do 20. srpnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Tender - please do not open Swiss Embassy Swiss Cooperation Office Maksim Gorki str. 19 Attn: Stanislava Dodeva 1000 Skopje, FYR Macedonia. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. NAFTA I ENERGENTI MR Transport JSC, Skopje, Makedonija, traži nabavu nafte i drugih energetnata. Natječaj je otvoren do 3. kolovoza, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na MR Transport JSC, Treta makedonska brigada-bb Attn: Mr. Ivan Simonovski, 1000 Skopje, FYR Macedonia, IvanSi-

monovski07@yahoo.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. ISPORUKA I INSTALACIJA MEDICINSKE OPREME

Razvojna banka Europske unije bespovratnom potporom financira nabavu i instalaciju medicinske opreme za bolnicu Sestre milosrdnice u Zagrebu. Prijave na natječaj predaju se na hrvatskom jeziku do 8. srpnja. Prijave se predaju na Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ksaver 200a, Zagreb, 10 000, Soba broj 11, taksa za sudjelovanje u natječaju iznosi sto kuna i mora biti uplaćena na račun 1001005-1863000160, model 62, poziv na broj 9733-1732-100897. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. TALIJANSKI PROIZVODI (20110606034) Talijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i prodaju proizvoda “Made in Italy” (sir, smrznuti deserti, tjestenina od durum pšenične krupice, pekarski proizvodi, ekstra djevičansko maslinovo ulje, piće, svježe i smrznuto meso), traži trgovačko-posredničke usluge (uvoznike svojih proizvoda). PARFEMI I NJEGA TIJELA (20110608053) Francuski proizvođač posebnog brenda parfema i proizvoda za njegu tijela po jedinstvenoj i originalnoj recepturi traži trgovačke posrednike u Europi. GRČKE SLASTICE (20110609002) Grčka tvrtka, jedna od najstarijih na tržištu nacionalnih tradicionalnih kolača,

posebice poznata po proizvodnji slastica od sirupa, isključivo domaćih, zainteresirana je za širenje izvoza kao i za otvaranje novih franšiznih trgovina. Tvrtka distribuira svoje proizvode u vlastitim hladnjačama zbog brže i učinkovitije usluge. SVIJEĆE (20110616017) Litvanski proizvođač svijeća za grobove i otvorene prostore traži trgovačko-posredničke usluge (zastupnike, predstavnike ili distrubutere) i nudi podugovaranje/outsoursing (eksternaliziranje). Tvrtka također traži dobavljače materijala za proizvodnju svijeća. POLJOPRIVREDNI PROIZVODI (20110228018) Talijanska tvrtka koja se bavi veleprodajom proizvoda za poljoprivredu, gnojiva, sjemena i pesticida te obradom žitarica i uljanih biljaka zainteresirana je za kupnju farme u Srbiji, Mađarskoj i Hrvatskoj te traži partnere za transport i logistiku. ENERGETSKI UČINKOVITA OPREMA (20110615039) Austrijski proizvođač/dobavljač energetski učinkovitih sustava za gradnju (npr. geotermalnih, solarnih sustava, rashladnih sustava i onih za zagrijavanje površina, toplinskih izolacija, izolacij-

skih cijevi) traži distributere u Srednjoj i Istočnoj Europi i zemljama Jugoistočne Europe. NAMJEŠTAJ (20110608027) Mađarska tvrtka, specijalizirana za prodaju namještaja nudi podugovaranje i usluge trgovačkog posrednika međunarodnim proizvođačima namještaja. Tvrtka traži partnere koji trebaju predstavnika (skladišni prostor, distributera) u Mađarskoj. SVRDLA (20110614012) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju svrdla traži partnere za distribuciju svojih proizvoda. SMANJENJE TRULJENJA DRVENIH STUPOVA (20110606035) Britanska tvrtka, koja je izumila jedinstvenu i potpuno zaštićenu metodu smanjenja truljenja drvenih stupova/ greda (ograde, drveni stupovi ulične rasvjete, vinogradi..) pri njihovom dnu, traži distributere. Tvrtka već uspješno prodaje svoj proizvod u Velikoj Britaniji te sada traži distributere u Europi. ELEKTRONIČKA OPREMA ZA TESTIRANJE MOTORA (20110607025) Talijanska tvrtka, proizvođač elektroničke opreme za testiranje malih poljoprivrednih motora (na lančanim pilama,

kosilicama...) i motora na motociklima traži distributere za svoje proizvode. ŠAMPON ZA KUĆNE LJUBIMCE (20110607004) Turski proizvođač 100-postotno biljnog šampona za kućne ljubimce traži distributere za svoje proizvode. Uskoro planiraju proširiti proizvodnju i na liniju šampona za ljude i sredstava za njegu tijela. HIGIJENSKI PROIZVODI (20110614008) Turska tvrtka, proizvođač i izvoznik proizvoda za osobnu higijenu, traži distributere. DIJAGNOSTIČKI PROIZVODI ZA VETERINARSTVO (20110606022) Izraelska tvrtka specijalizirana za proizvodnju dijagnostičkih proizvoda za veterinarstvo traži distributere u ovom sektoru za svoje proizvode. STROJEVI I REZERVNI DIJELOVI ZA AUTOMOBILSKU INDUSTRIJU (20110606012) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju strojeva i rezervnih dijelova za automobilsku industriju i rafinerije nafte traži trgovačko-posredničke usluge i partnere za recipročnu proizvodnju. Tvrtka se nudi i kao podizvođač.

www.een.hr

4. srpnja 2011.

6 7

RAPEX IZVJEŠĆE RAPEX IZVJEŠĆE RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_en. cfm. Chevrolet Corvette, EC Type approval: e13*2001/116*0150*00, Type GMX-245 modeli iz godine 2005. – 2006. modeli s oznakama 2005. 55100001 do 55137341 i 2006. 65100001 – 65115536. Postoji opasnost da kod pomicanja volana dođe do automatskog blokiranja kočnica na jednoj strani vozila. (Slika 1) Rust Converter Gel 750ml, brend Fortress, kemijski proizvod za skidanje hrđe.

7 Predstavlja rizik za korisnika jer je kod skidanja metalnog poklopca moguće da on odleti i više od pet metara zbog podizanja razine vodika u spremniku. (slika 2) Dječja jakna s kapuljačom, DGFY-6250; bar-kod: 5999032762503 u plavoj boji (veličine 110,128,134); zelenoj boji (veličina 122) i bijeloj boji (veličina 110, 116,122,128). Proizvod predstavlja rizik za djecu jer se u kapuljači nalazi vezica koja može zapeti za fiksne objekte i stegnuti se oko vrata djeteta. Proizvod ne odgovara standardu EN 14682. (slika 3) Plastična igračka Music toy, brend Zim, No. 5566, bar-kod: 6 900000033203, kineske proizvodnje u plastičnoj prozirnoj vrećici. Predstavlja rizik od gušenja jer

5 6

otpadaju mali dijelovi. Nije u skladu sa standardom ENB 71 i Direktivom o igračkama. (slika 4)

sadrži 0,8 posto hidrokinona koji je zabranjen Direktivom o kozmetici 76/786/ EEC. (slika 7)

Dječje igračke Police set i S.W.A.T., proizvođača JLM i nepoznatog proizvođača oznaka, 122-235, EAN code: 6568521222355 i 121-089, EAN code: 6568521210895. Zemlja podrijetla ovih proizvoda je Kina. Dijelovi proizvoda mogu otpasti i izazvati gušenje kod djece. Proizvod ne odgovara standardu EN 71 i Direktivi o igračkama. (slike 5 i 6)

Gel za tuširanje Vitamin mix exotic, brend Art Layf, bar-kod: 4606492007853, proizveden 10. studenog 2010. godine u Rusiji. Proizvod predstavlja rizik za potrošače jer sadrži metildibromo glutarontil. Kemijski proizvod je zabranjen Direktivom 76/786/EEC. (slika 8)

Krema za posvjetljivanje kože “Skin Lite ‘n’ Smooth Cream”, brenda Symba, Batch kod (tuba) 1075 EX 0312; EAN 74366500014; pakiranje od 57 grama. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer

Drveni vlakić Toys-train, nepoznatog brenda, podrijetlom iz Kine. Item No 61.0383; EAN 8713219 228036. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer dijelovi vlakića mogu otpasti. Proizvod ne odgovara standardu En 71 i Direktivi o igračkama. (slika 9)

POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA

Integracija sustava 3G mobilne tehnologije sa sigurnosnim i ostalim vrstama senzora • Tvrtka (MSP) sa sjedištem u Velikoj Britaniji razvila je mobilnu telekomunikacijsku tehnologiju koja omogućuje video i audio pregled uživo ili druge oblike trenutnih upozorenja putem mobilnih telefona. Tehnologija koristi kombinaciju bluetooth sustava slanja poruka s mogućnošću priključka raznih senzora. Tvrtka traži tehničku suradnju s proizvođačima senzora kako bi razvila fleksibilniji ili potpuniji sustav. (Ref: 10 GB 42O1 3GE5) Traže se dobavljači sustava solarne termalne tehnologije za kućnu primjenu • Uhodana britanska komunalna tvrtka, specijalizirana za područje energetike, obnovljivih izvora energije i energetskih usluga, traži partnere za tehničku

Know-how za malu hidroelektranu (20 do 500 kW) • Francuski poduzetnik, smješten na sjeveru zemlje, u potrazi je za tvrtkama specijaliziranim za struju dobivenu hidroenergijom s opsežnim znanjem i iskustvom s malim električnim postrojenjima (20 do 500 kilovata). Kako pokreće nove aktivnosti postavljanja ili obnove malih hidroelektrana, očekuje tehničku podršku za provedbu novih projekata. (Ref: 11 FR 37M3 3KJ7)

suradnju koji mogu ponuditi dovršene solarne termalne sustave kako bi povećali opseg usluga i proširili poslovanje na opskrbu solarnih termalnih sustava spremnih za tržište na području cijele Velike Britanije. (Ref: 10 GB 46P4 3JEN) Reološki modifikatori stabilni pri visokim pH vrijednostima u prisutnosti dvovalentnih iona • Multinacionalna tvrtka sa sjedištem u Bruxellesu koja djeluju u sektoru robe široke potrošnje zainteresirana je za kupnju i/ili isprobavanje reoloških modifikatora stabilnih pri visokim pH vrijednostima (pH u rasponu od 10 do 13) u prisutnosti dvovalentnih iona (posebno kalcija). Tvrtka traži partnere s općim spoznajama o organskim sintezama te velikom i raznovrsnom kemijskom knjižnicom. (Ref: 11 BE 0213 3KOX)

Rješenja za optimizaciju opskrbe električnom energijom udaljenih mobilnih baznih stanica • Izraelska tvrtka koja pruža usluge u sektoru elektrotehnike traži inovativna rješenja za optimizaciju resursa opskrbe električnom energijom udaljenih mobilnih baznih stanica gdje je opskrba često neredovita. Mnoge su zemlje u razvoju pogođene lošom dostupnošću mobilnih telefonskih usluga zbog prekida opskrbe električnom energijom udaljenih mobilnih baznih stanica. Traže se partneri za zajednička ulaganja i tehničku suradnju. (Ref: 10 IL 80EP 3JXJ) Otkrivanje organskih spojeva u vodi, stijenama i tlima uporabom fluorescentnog označavanja • Sveučilište iz Velike Britanije traži partnera

za suradnju koji može osigurati uzorke za ispitivanje kako bi se omogućio daljnji razvoj paketa fluorescentnih oznaka. Ove se oznake razvijaju kako bi bile prilagođene različitim organskim vrstama koje susrećemo u okolišu, a zahtijevaju brzu identifikaciju i kvantifikaciju. Zainteresirani su za primjenu ovih oznaka na ekološke probleme kako bi utvrdili njihovu valjanost kao analitičkog alata i potencijala za ugradnju u prijenosne terenski primjenjive senzore. (Ref: 11 GB 40n6 3L9G)

Novative ekološki pogonski sustav • Start-up tvrtka iz Slovenije, specijalizirana za razvoj pogonskoga sustava, razvila je novi inovativni pogonski sustav pod nazivom NEPS (Novative ecologycal propulsion system) - Novative ekološki pogonski sustav baziran na fotodetonacijskome motoru. Pogonski se motor može koristiti za kopneni, zračni i morski promet te za generatore. U tvrtki je razvijen prototip pogonskoga motora. Tvrtka traži partnere među I&R tvrtkama i institucijama za sve vrste suradnje kako bi nastavila razvoj do pretprodukcijske faze. (Ref: 10 SI 68CS 3JQ1) Upite o ovim ponudama i potražnjama možete uputiti na een@bicro.hr.

enterprise europe

Dani EU fondova

U organizaciji Ministarstva financija i ostalih institucija iz sustava upravljanja programom IPA, u Hotelu Sheraton u Zagrebu 4. i 5. srpnja ove godine održat će se drugo izdanje informativno-edukativnog događanja Dani EU fondova. Događaj je namijenjen široj, ali i ciljanoj javnosti. Uključivat će informiranje i komunikaciju putem info-pultova i stručnih predavanja, čime bi trebao pružiti sveobuhvatnu informaciju o mogućnostima korištenja sredstava iz aktualnog pretpristupnog programa IPA, kao i budućih EU fondova koji će Republici Hrvatskoj biti na raspolaganju nakon ulaska u Europsku uniju.

4. srpnja 2011.

SMEPASS - besplatna savjetodavna podrška tvrtkama

SMEPASS je zajednički projekt Europske Unije i Republike Hrvatske. Njegov je osnovni cilj pružiti praktičnu podršku u potpunosti prilagođenu malim i srednjim hrvatskim poduzetnicima (najviše 250 zaposlenih) kako bi poboljšao njihovu konkurentnost na hrvatskom, ali i na izvoznim tržištima. SMEPASS nudi besplatnu, direktnu, “jedan na jedan” podršku malim i srednjim tvrtkama kroz individualno strukturirane projekte nudeći svakoj tvrtki najviše 20 dana stručnog savjetovanja. Kako

bi se poboljšala konkurentnost pojedine tvrtke, fokus podrške je na marketingu, razvoju proizvoda i izvozu te na upravljanju kvalitetom, unaprjeđenju i kontroli. Pozivaju se tvrtke da posjete internet stranicu SMEPASS-a www.smepass.hr i ispune vrlo jednostavan obrazac za prijavu ili nazovu besplatni info telefon 0800 8581. SMEPASS-ov poziv za prijave pokrenut je sredinom svibnja i već je privukao veliki interes, kao i velik broj prijava iz svih regija, industrija te različitih vrsta proizvodnih i uslužnih tvrtki u Hrvatskoj.

CIP Eko inovacije 2011

Međunarodni poslovni susret na sajmu MOS u Celju Obavještavamo vas da Obrtnička komora Slovenije, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom-Županijskom komorom Rijeka, Europskom poduzetničkom mrežom Hrvatske, Javnom agencijom Republike Slovenije za poduzetništvo i strana ulaganja te ministarstvom gospodarstva Republike Slovenije organizira međunarodni poslovni susret s područja obnovljivih izvora energije (graditeljstvo, elektrotehnika, elektronika, metalurgija, prerada drva...), na koji su pozvani obrtnici i poduzetnici iz Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Italije, Kosova, Mađarske, Makedonije, Njemačke i Srbije. Susret će se održati tijekom 44. međunarodnog sajma MOS u Celju, u četvrtak, 8. rujna, u

Plavoj dvorani Celjskog sajma, Dečkova 1, Celje. Sudjelovanje na međunarodnom poslovnom susretu izvrsna je prilika za uspostavljanje poslovnih kontakata za buduću suradnju, kao i za razmjenu iskustava i poslovnih informacija. Tijekom susreta održat će se poslovna konferencija s predstavljanjem slovenskoga gospodarstva, poslovnog okruženja i mogućnosti za ulaganja, a poslovni individualni razgovori planirani su tijekom prijepodneva i poslijepodneva. Radni jezik događanja je engleski, uz mogućnost prijevoda. Sudjelovanje je besplatno. Rok za registraciju je 10. kolovoza 2011. Dodatne informacije: Sanja Antonin, tel: 051/209 169, e-mail: santonin@hgk.hr.

Otvoren je natječaj Eko inovacije, potprogram Programa Zajednice CIP koji podrazumijevaju sve oblike inovacijskih aktivnosti čiji je cilj bitno poboljšanje zaštite okoliša. Eko inovacije uključuju nove proizvodne procese, nove proizvode ili usluge te nove metode poslovanja i upravljanja, čije će korištenje ili provedba spriječiti ili znatno smanjiti rizike za okoliš, zagađenje i sve druge negativne posljedice uporabe resursa tijekom životnog ciklusa srodnih aktivnosti. Prioritetna područja sukladno politici Europske unije su recikliranje i iskorištavanje otpadnih materijala, smanjenje potrošnje resursa i otpada u proizvodnji (sektor graditeljstva), prehrambeni proizvodi i učinkovito korištenje vode, zeleno poslovanje i “inteligentna” nabava. PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA GLAVNI UREDNIK

Darko Buković

UREDNIK PRILOGA

Krešimir Sočković