e-pv 3685 by NEstar

Inovativna Pepeljuga Iz barake Tehnološkog parka nastalo je 50 tvrtki koje su razvile 11 patenata i sada izvoze u 48 zemalja

Žetva na beljski način Na žitnim poljima Todorić najavio: Iz Agrokora se u idućih nekoliko mjeseci mogu očekivati vrlo izazovne vijesti

Pod prijetnjom zatvora Poslodavci koji na vrijeme ne isplate plaće ili zakasne s uplatom doprinosa kažnjavat će se, i to strogo

tema tjedna Str. 4

aktualno Str. 6-7

s markova trga Str. 8

3 6 8 5

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 11. srpnja 2011. Godina LVIII / Broj 3685. www.privredni.hr

privredni vjesnik

MONETARNA POLITIKA / ŽETVA PŠENICE / JAVNE NABAVE / ZBOGOM CEFTO / PREDSTAVLJANJA / SVIJET FINANCIJA

PV analiza: prehrambena industrija

I tako smo pojeli milijune... Samo u prošloj godini uvezli smo poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2,17 milijardi USD >>16-17

Intervju: Damir Bajs

Dobre najave su pozitivna stvar, ali samo se rezultati pamte. Ispred nas je još 80 posto sezone, kaže ministar turizma >> 12-13

DOU

CAR

ANE

INA

Što smo ispregovarali s Unijom

Pregledan i sažet popis svega što je dogovoreno po poglavljima koja su od interesa za gospodarstvenike

>> 18-21

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-37/10 Pula, 7. prosinca 2010.

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-61/09 Zagreb, 8. veljače 2011.

PRESUDA

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u prvostupanjskom vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Pavičić - Sirotić, kao predsjednice vijeća, te mr. sc. Bruna Ivinića i Ester Buić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Ticiane Trošt, u pravnoj stvari prijavitelja JURAJA I VLASTE BAČIĆ iz Pule, Sisačka 6, protiv prijavljenika NOVA I.T.C. d.o.o. iz Kaštelira, Rogovići 35, nakon održane i zaključene glavne rasprave 07. prosinca 2010. u prisutnosti punomoćnika prijavitelja i odsutnosti prijavljenika, istog dana

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Oreškovića, predsjednika vijeća, te Narcise Knežević i Vladmira Njegovana, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijaviteljice Ljiljane Krajter iz Zaprešića, Ljudevita Gaja 3K, protiv prijavljenog DOMIN-DOM d.o.o., Seget Donji, Hrvatskih žrtava 23, zastupano po punomoćnici Mariji Božić, odvjetnici u Zagrebu, Vinogradska 6b, zbog povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon rasprave održane i zaključene dana 8. veljače 2011., u prisutnosti prijaviteljice, a u odsutnosti prijavljenog,

presudio je

Prijavljeni: ‘’NOVA I.T.C.’’ d.o.o. iz Kaštelira, Rogovići 35,

Prijavljeni: ‘’DOMIN-DOM’’ d.o.o. Seget Donji, Hrvatskih žrtava 23,

odgovoran je

što nije ispunio svoju ugovornu obvezu i prijaviteljima Juraju i Vlasti Bačić iz Pule, Sisačka 6, osigurao putovanje u Prag u primjerenom roku u kojem se isto obvezao učiniti, a niti izvršio povrat uplaćene akontacije na ime ugovorene cijene putovanja u primjerenom roku, iako se na to u telefonskom razgovoru s prijaviteljima obvezao čime je postupio protivno odredbi čl. 4. Zakona o obveznim odnosima i povrijedio pravila morala (dobre poslovne običaje) iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pa mu se temeljem čl. 36. st. 1. toč. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera

što je nakon prodaje stana prijaviteljici u Zaprešiću, Ulica Ljudevita Gaja 3K i povodom reklamacije prijaviteljice od 13. ožujka 2008. godine u vezi neispravne ventilacije i vlage u stanu i na terasi, obećao na ročištu 10. rujna 2010. godine kod ovog suda otkloniti uzroke prisutnosti vlage i to propustio učiniti te što je predložio da se vještačenjem utvrdi uzrok prisutnosti vlage u stanu i na terasi, a nije uplatio predujam za vještačenje i nije se odazivao pozivima suda, čime je postupio protivno odredbi iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (Narodne novine 66/06, 114/06, 129/07 i 8/08), što se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih običaja), pa mu se temeljem čl. 36. stav. 1. t. 3 navedenog Pravilnika izriče

JAVNE OPOMENE UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE nakon pravomoćnosti ove presude.

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSDKE KOMORE, nakon pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

Zeleni magazin

no vi bro no j vi bro j

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-63/10 Zagreb, 24. siječnja 2011.

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Gorane Aralice Martinović, predsjednika vijeća, te Marije Dujković i Ksenije Koloman, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijavitelja: Helmut Wollersberger iz Austrije, Tannhofweg 14, kojeg zastupa punomoćnik Sanja Kraljević, odvjetnica u Zagrebu, Domagojeva 4, protiv prijavljenoga: Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zbog povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon rasprave održane i zaključene dana 24. siječnja 2011., u prisutnosti punomoćnika stranaka,

presudio je Prijavljeni: ‘’Euroherc osiguranje’’ d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, odgovoran je što je kao društvo za osiguranje povodom odštetnog zahtjeva Helmuta Wollersbergera iz Austrije, Tannhofweg 14 postupao protivno odredbi članka 2.4., 3.2. i 3.4. Kodeksa poslovne osiguravateljne i reosiguravateljne etike kao strukovnog kodeksa koji se primjenjuje na njega jer nije postupao na način kako bi stranka što jednostavnije i brže ostvarila svoje pravo čime je postupio i protivno odredbi iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, što se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih običaja), pa mu se temeljem čl. 36. stav. 1. t. 3 Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, izriče

Novi broj magazina Privrednog vjesnika za zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša i društveno odgovorno poslovanje.

Osigurajte svoj primjerak na zmagazin@privredni.hr ili 01 56 000 27

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSDKE KOMORE, nakon pravomoćnosti ove presude. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3685, 11. srpnja 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Seljaci su poduzetnici Niste djeca, niste maloumni, sami birate što ćete sijati, stoga preuzmite odgovornost. Seljak je nekada bio nedefinirani pojam, vi ste danas poduzetnici i morate se znati nositi s rizicima. Prošla su vremena kada je netko Ministarstvo mogao natjerati da utvrdi otkupnu cijenu pšenice. Nalazimo se u tržišnom gospodarstvu i tržište će odrediti cijenu kilograma pšenice.

Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adrisa:

Nama treba znanje, konkurentnost i samopouzdanje U bitno promijenjenim okolnostima, kada je posve izvjesno da Hrvatska postaje 28. članicom EUa, držim osobito važnim naglasiti potrebu da države regije ulože dodatne napore u traženju dobrih i racionalnih gospodarskih odnosa i urede ih u interesu građana naših država i naših kompanija. Da bismo održali naša gospodarstva i očuvali radna mjesta, morat ćemo podići razinu i znanja, i konkurentnosti, i samopouzdanja. U protivnom ostat ćemo tek notorne adrese globalnih preuzimača.

Petar Pripuz, Predsjednik Uprave C.I.O.S.-a:

Zajam od 20 milijuna eura pokazuje povjerenje S IFC-om kao partnerom nastavit ćemo težiti najvišim standardima u našim operacijama u Hrvatskoj i ostatku regije. Razvojni program C.I.O.S. Grupe usmjeren je na postizanje iste razine suvremene tehnološke opremljenosti i organizacijskih rješenja u svim članicama Grupe u regiji, odnosno na ostvarivanje usklađenosti s direktivama Europske unije u svim zemljama u kojima djeluje C.I.O.S. Grupa na isti način kako je to već sada postignuto u Hrvatskoj. IFC-ov zajam od 20 milijuna eura pokazuje povjerenje jedne od vodećih svjetskih financijskih institucija u C.I.O.S.-ovu poslovnu strategiju i rezultate dvadesetogodišnjeg rada.

Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(h)ost komentator: Davor Božinović, ministar obrane

PETAR ČOBANKOVIĆ, Ministar poljoprivrede:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Opremanje Oružanih snaga - novi poticaj razvoju gospodarstva Naše Oružane snage će, u najvećoj mogućoj mjeri, biti opremljene domaćom opremom: od obalnih brodova i oklopnih vozila do domaće jurišne puške, odore i ostale opreme

avršetkom analitičkog dijela procesa izrade strateškog pregleda obrane dobili smo temeljne obrise izgleda naših Oružanih snaga 2020. godine. Kao zemlja s ograničenim proračunskim mogućnostima nećemo težiti razvoju ukupnog spektra obrambenih i vojnih sposobnosti. Bit će određene samo one sposobnosti koje su kritične za inicijalnu obranu i upravljanje krizama, odnosno sposobnosti na koje možemo računati u sklopu kolektivnih aranžmana NATOa. Ostale sposobnosti koje su preskupe i neodržive za samostalno izgrađivanje razvijat će se u suradnji sa saveznicima ili zemljama u regiji, a sukladno zajedničkim interesima, mogućnostima i potrebama. Naše Oružane snage će, u najvećoj mogućoj mjeri, biti opremljene domaćom opremom: od obalnih brodova izgrađenih u hrvatskim brodogradilištima i oklopnih vozila proizvedenih u Hrvatskoj do domaće jurišne puške, odore i ostale opreme. U tom smislu nastavit će se suradnja obrambenog sustava i domaćih tvrtki. Ulaganja u opremanje i modernizaciju uz surad-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

nju s domaćim proizvođačima povećat će ukupnu učinkovitost obrane. Opremanje Oružanih snaga dat će novi poticaj razvoju hrvatskog gospodarstva, otvoriti mogućnosti transfera naprednih tehnologija, usvajanja standarda, kao i izvoza domaće vojne opreme. Za najskuplje projekte, koje sami teško možemo financirati ili to nije opravdano, istražit će se mogućnosti multinacionalnih i inovativnih rješenja. Tako, primjerice, za nabavu borbenih zrakoplova istražujemo mogućnosti zajedničke nabave s ostalim članicama NATO-a koje, poput nas,

Vojarne koje nemaju kapacitet razvoja za više od 2000 vojnika smatrat će se neperspektivnim moraju u idućim godinama donijeti odluku o nabavi novih borbenih zrakoplova u uvjetima smanjenih obrambenih proračuna. U idućem razdoblju razvoj infrastrukture prvenstveno će se usmjeriti na optimiziranje vojnih nekretnina i osiguranje

standarda rada i smještaja. U svrhu povećanja učinkovitosti i smanjenja troškova na perspektivnim lokacijama okrupnjavat će se smještajni, obučni i logistički kapaciteti. U tom smislu, do 2020. godine provest će se značajna racionalizacija postojeće infrastrukture, što uključuje mogućnost smanjenja broja nekretnina za dodatnih 50 posto. Pri tome će se slijediti temeljno načelo da će se vojarne koje nemaju kapacitet razvoja za više od 2000 vojnika smatrati neperspektiv-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nim, slijedom čega se u njih neće ulagati, već će se ubrzati proces njihova napuštanja. Do 2020. godine uvjeti rada i smještaja standardizirat će se tako da će kopnene snage raspolagati s pet do šest vojarni s infrastrukturom formiranom na principu vojne baze. Mornaričke snage će se, pored jedne pomorske baze, nastaviti oslanjati na civilne lučke kapacitete. Zrakoplovne snage će raspolagati s dvije zračne baze, dok će snage za potporu nastaviti razvijati logističke baze na dvije lokacije. Vojni poligoni Slunj i Gašinci bit će glavni obučni infrastrukturni objekti, a baza Divulje razvijat će se kao združena, međunarodna i međuresorna baza za razvoj niza sposobnosti u širem regionalnom i međunarodnom kontekstu. Imajući u vidu dalekosežnost odluka koje se donose danas te nepredvidljivost našeg šireg okružja, Hrvatska će morati iskazivati dužnu dozu realizma, ali i vizionarstva, te hrabrosti i razboritosti, procjenjujući vlastite financijske i ljudske potencijale. Moramo razumjeti da će odluke koje donesemo danas imati dugoročne posljedice na naš obrambeni sustav.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA Ne otkrivamo toplu vodu, nego nudimo model koji je dosad pokazao “mnoge prednosti. Ne treba trošiti silni novac za strane konzultante za Država ulazi u poduzetništvo, koji često ni ne znaju gdje je Hrvatska.” Badel Strategija razvoja poduzetništva u Zagrebu

Privredni vjesnik Broj 3685, 11. srpnja 2011.

Dokapitalizacija Badela 1862

Marijan Ožanić, direktor Tehnološkog parka Zagreb

Badel 1862 objavio je poziv na Glavnu skupštinu iz kojeg se vidi da će tu kompaniju, osim same države kako je već najavljeno, dokapitalizirati i državni Kapitalni fond. Na skupštini sazva noj za 20. kolovoza dio ničari bi trebali donijeti odluku o pokriću gubitka iz 2009. koji je iznosio 130,5 milijuna kuna i di jela gubitka iz 2010. od 19,9 milijuna kuna. Dug će se pokriti smanjenjem temeljnog kapitala za 150 milijuna kuna. No kako je prošlu godinu Badel zavr šio u minusu od 261 mi lijun kuna, ostatak gubit ka planira pokriti budućim poslovanjem tvrtke koje bi se trebalo ostvariti ako se obistini Plan poslovanja koje je Uprava izradila za razdoblje do 2017. godine. Temeljni kapital sma njit će se na 75 milijuna kuna tako što će nominal na vrijednost dionice biti smanjena sa 300 na 100 kuna.

Nakon smanjenja vri jednosti dionice temeljni kapital Badela bit će po većan za 238,6 milijuna kuna jer će država pore zni dug tvrtke u iznosu od 207 milijuna kuna pretvo riti u ulog u temeljni ka pital, a državni Kapital ni fond ući će u vlasništvo tvrtke unosom potraživa nja od 32 milijuna kuna. Država će tako dokapitali zacijom upisati 2.065.510 novih redovnih dionica Badela, a Kapitalni fond 320.000 dionica tog proi zvođača pića. Nakon do kapitalizacije temeljni ka pital Badela 1862 iznosit će 313,8 milijuna kuna, te biti podijeljen na dionice nominalne vrijednosti 100 kuna. (K.S.)

*vijesti Novi poslovi Ericssona NT u BiH Ericsson Nikola Tesla i BH Telecom ugovorili su nove poslove vrijedne više od 10 milijuna kuna. Riječ je o modernizaciji i povećanju kapaciteta fik sne mreže BH Telecoma, a završetak radova je pla niran do kraja godine. Dobri turistički rezultati U šest mjeseci ove godi ne na Jadranu i u Gradu Zagrebu ostvareno je više od 3,2 milijuna turističkih dolazaka, što je 11,4 po sto više nego u lanjskom razdoblju, te 13,7 mili juna noćenja ili 13 posto više, prvi su podaci su stava turističkih zajedni ca. Gotovo sve jadranske

županije i Grad Zagreb ostvarili su dvoznamen kasti porast dolazaka i no ćenja pri čemu je najve će povećanje zabilježila Splitsko-dalmatinska žu panija i to 18,6 posto. U lipnju je ostvareno gotovo 1,6 milijuna dolazaka što je 20 posto više te oko 8,3 milijuna noćenja, 21 po sto više nego u istom lanj skom mjesecu. IGH: dokapitalizacija? Kako bi ojačali svoje po slovanje na međunarod nim tržištima kroz or ganski rast i akvizicije te smanjenje financijskih rashoda, IGH je zapo čeo razmatrati mogućno sti povećanja temeljnog kapitala kroz izdavanje novih dionica. Suradnici IGH-a u tom procesu su američka investicijska sa vjetnička tvrtka Nova Ca pital Partners iz New Yor ka te međunarodna tvrtka Weil, Gotshal&Manges kao pravni savjetnik.

Sveučilišnu bolnicu pretvoriti u tehnološki park Slično kao u legendi o Microsoftu ili HGspotu, koji su se razvili iz garaže, iz barake Tehnološkog parka nastalo je pedesetak tvrtki koje su razvile 11 patenata, a svoje proizvode izvoze u 48 zemalja Igor Vukić vukic@privredni.hr

ehnološki park u Zagrebu nalazi se u oronuloj bara ci pokraj kompleksa tvor nice Končar. Slično kao u legendi o Microsoftu ili HGspotu, tvrtkama koje su se razvile iz garaže, iz barake Tehnološkog parka nastalo je pedesetak tvrtki koje su razvile 11 patena ta, svoje proizvode izvo ze u 48 zemalja u svijetu i godišnje na tržište izba ce tridesetak inovativnih proizvoda. U ovoj baraci nastao je, primjerice, čuveni Alt pro, ovdje posluje Utilis, ostvarujući svoje priho de u Švicarskoj. Prve ko rake u Tehnološkom par ku napravili su Corvus, pa Navigo sistem i dru ge uspješne tvrtke, koje su nakon nekoliko godina “inkubacije” otišle u nove poslovne prostore. Na temelju svojih iskustava pokretači Teh nološkog parka napisa li su i Strategiju razvo ja poduzetništva u Gradu Zagrebu do 2020., s po sebnim osvrtom na malo i srednje poduzetniš tvo. “Ne otkrivamo to plu vodu, nego nudimo model koji je dosad po kazao mnoge prednosti. Ne treba trošiti silni no vac za strane konzultante za poduzetništvo, koji če sto ni ne znaju gdje je Hr vatska”, rekao je Marijan Ožanić, direktor Tehnološkog parka Zagreb, na

prošlotjednom predstav ljanju Strategije održa nom u zagrebačkoj Grad skoj skupštini. Idemo graditi Uz ostalo, predlažu da se uz glavne prometnice iz grade tri tehnološka parka i jedan centar poduzetnič ke izvrsnosti. Prvi objekt trebalo bi sagraditi na mjestu Sveučilišne bolni ce Blato, i dati novu kori snu funkciju poludovrše nim zgradama koje ondje uglavnom propadaju. “Bilo bi idealno da ti teh nološki parkovi budu teh nološki specijalizirani - za informatiku, elektroniku, telekomunikacije, bioteh nologiju i metaloprerađi vačku tehnologiju, auto matiku i robotiku”, ističe se u Strategiji. Ožanić je svjestan da su njihovi prijedlozi po malo idealistički, no želi potaknuti raspravu kako bi se barem promijenio sadašnji sustav potica ja malim poduzetnicima. “Potpora ima, daju ih ra

zličite institucije, ali očito na krivi način. Rezultata, u obliku inovacija i novih proizvoda, baš i nema pre više”, kaže Ožanić. Akademik Leo Budin smatra da ima premalo su radnje između znanstve nih institucija i inovativnih poduzetnika. Svojedobno su mali poduzetnici uspi jevali surađivati s velikim državnim poduzećima, djelujući u pojedinim ra zvojnim nišama, a sada je to rijedak slučaj. I Marijan Ožanić je naveo primjer zagrebačke tvrtke koja pa tent nije uspjela prodati Hrvatskoj elektroprivredi, ali je potom kupca našla u – Australiji. Nije čudo što nas ulagači zaobilaze Hrvatski porezni sustav koči tvrtke zasnovane na znanju, koje zapošljava ju visokoobrazovane, bo lje plaćene stručnjake, istaknuo je Ante Mandić, vlasnik kompanije IN2. Mandić zapošljava 400 mladih zaposlenika,

uglavnom inženjera. “Na njihove neto plaće u Hr vatskoj moramo državi dati još 120 posto za do prinose i poreze, dok je u Srbiji to 69 posto, a u Ma kedoniji samo 48 posto. Drugdje takve tvrke imaju i niz olakšica, primjerice ne plaćaju poreze u prvih godinu ili dvije rada. Sto ga nije čudno da nas inve sticije tog tipa često zao bilaze”, rekao je Mandić. Vitomir Tafra iz Visoke škole za ekonomiju Zrinski smatra da bi tre balo snažnije poticati stu dentsko poduzetništvo. U njihovoj školi studenti osnivaju poduzeće na dru goj godini i po završetku

Hrvatski porezni sustav koči tvrtke zasnovane na znanju, ističe Ante Mandić, vlasnik tvrtke IN2

školovanja mogu besplat no nastaviti razvijati tu tvrtku, uz stručne savjete profesora iz škole. Zagrebački Tehnološ ki park, uz koji djeluje i Jamstvena agencija, gdje mladi poduzetnici, pa i studenti, mogu dobiti niz korisnih usluga, ima bit no manje zaposlenih nego slične institucije u drugim županijama. Napisali su Strategiju, ali njihov vla stiti primjer govori više od napisanih riječi.

www.privredni.hr Broj 3685, 11. srpnja 2011.

(

između 1,5 i 2% BDP-a

*vijesti

cijena nacionalne valute

Monetarna politika

U škarama između rigidnog i populističkog Hrvatska nije ni Kina niti SAD, nego je mala, otvorena i visokoeurizirana zemlja, čija se monetarna politika ne može promatrati s pozicija mainstream ekonomske teorije. U tu je zamku upao i MMF, poručuje ministrica financija Martina Dalić Drago Živković zivkovic@privredni.hr

iljati inflaciju ili tečaj – ključna je dilema kojom su se bavili sudionici međunarodnog foruma Monetarna politika u procesu ulaska Hrvatske u EU, koji je u Zagrebu organizirala Hrvatska gospodarska komora. Za kreatore

Stabilnost cijena jest nužna, ali nije dovoljna - potrebno je i dodatno regulirati rad banaka hrvatske monetarne politike već gotovo 18 godina nema dileme: stabilan tečaj je sveta krava. S jedne strane tako imamo rigidnu monetarnu politiku, a s druge strane fiskalna nam je politika populistička. U tim je škarama stradao realni sektor, pa nije ni čudo da nam je robni izvoz samo 19 posto BDP-a, a proizvodnja na razini od prije tridesetak godina, upozorio je domaćin foruma, predsjednik HGK-a Nadan Vidošević. U stvaranju modela održivog rasta presudna je uloga monetarne politike, pa nije slučajno da o tome razgovaraju i američki pred-

sjednik Obama i kineski mu kolega Hu Jintao, rekao je Vidošević. Ni Kina niti SAD Hrvatska nije ni Kina niti SAD, odmah je uzvratila ministrica financija Martina Dalić, ne samo Vidoševiću, nego i Međunarodnom monetarnom fondu, s kojim su Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka nedavno ušli u otvoreni sukob. Hrvatska je mala, otvorena i visokoeurizirana zemlja, čija se monetarna politika ne može promatrati s pozicije mainstream ekonomske teorije, kaže ministrica. U tu zamku upadaju i institucije čija se ekonomska znanja inače ne dovode u pitanje, dodala je, aludirajući na MMF. U Hrvatskoj je samo 20 posto novčane mase pod kontrolom HNB-a, ostalo su devize, zato je tečaj

glavni indikator uspjeha ekonomske politike, pojasnila je ministrica. Ključna zadaća HNB-a i prema zakonu je očuvanje stabilnosti cijena, što ne znači da je monetarna politika nemoćna, već da je treba staviti u kontekst Hrvatske, zaključila je Martina Dalić. Slovenija regija Za razliku od Hrvatske, Mađarska, Poljska i Slovenija iskušavale su različite modele monetarne politike, a rezultati su šaroliki. Lekcija koju je Mađarska naučila, prema riječima guvernera mađarske središnje banke Andrasa Simora, jest da prije ulaska u EU treba smanjiti ne samo inflaciju nego i inflatorna očekivanja. Prikladnijom Simor smatra politiku ciljane inflacije jer dugoročno donosi veću stabilnost od fiksnog tečaja. Stabilnost cijena, ističe mađar-

ski guverner, jest nužna, ali nije dovoljna - potrebno je i dodatno regulirati rad banaka, povećanjem obveznog kapitala i ograničavanjem kreditiranja. Susjed-

U tri godine “kazino kapitalizma” Slovenija je poništila sve što se napravilo u 15 godina

na Slovenija je do 2005. imala dobra iskustva s politikom plivajućeg tečaja i stabilan rast od oko četiri posto godišnje. A onda je u tri godine kreditne ekspanzije i “kazino kapitalizma’’ poništeno sve dobro što se napravilo u 15 godina do tada, ustvrdio je poznati slovenski ekonomist Jože Mencinger. Zato da-

Konzumeristički idiotizam Problem Hrvatske je mnogo dublji od dileme između plivajućeg i fiksnog tečaja, upozorio je Ivan Lovrinović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Sada se nalazimo u mrtvoj zoni jer su i monetarna i fiskalna politika restriktivne, a to nije put izlaska iz recesije nego ulaska u depresiju, u kojoj se, prema Lovrinoviću, već nalazimo. Novi investicijski ciklus mora biti usmjeren prema kapitalnim dobrima, ne prema potrošnji, a kreditne kanale treba usmjeriti u tehnološki razvoj, inače ćemo zapasti u ono što Lovrinović nazi-

va konzumerističkim idiotizmom. Monetarna politika u Hrvatskoj je nadređena ekonomskoj, umjesto da bude obratno, a HNB se ponaša kao da živimo u ambijentu stalne inflacije. Lovrinović ima niz konkretnih prijedloga: prvi je već poznat, ukidanje valutne klauzule, jer ona samo potiče negativna očekivanja. Drugi je izdavanje državnih investicijskih obveznica koje bi mogao upisivati i HNB. Tako bi se monetarna politika upregnula u ekonomski razvoj, posebno u projektima koji nisu zanimljivi privatnim investitorima.

nas Slovenija muku muči s visokim proračunskim deficitom zbog kojega ne može provesti nužne reforme. Od ulaska u EU, a potom i eurozonu, Slovenija je u ekonomskom smislu prestala biti država i postala regija EU-a, a položaj njene središnje banke sličan je položaju u Jugoslaviji. Tako Slovenija više ne može utjecati ne samo na tečaj nego niti na inflaciju. Bez valutnog rizika Poljska još nije u eurozoni, a poljski profesor ekonomije Dariusz Rosati smatra da bi što prije trebala ući. Nacionalna valuta je luksuz koji državu košta između 1,5 i dva posto BDP-a, a od nje nema velike koristi u uvjetima fiksnog tečaja i niske inflacije, tvrdi Rosati. Ulazak u eurozonu smanjuje transakcijske troškove i kamatne stope, uklanja valutni rizik, a cijene postaju transparentnije. Poljska je do 1998. godine vodila miješanu politiku ciljane inflacije i stabilnog tečaja, koja je uglavnom donijela loše rezultate. Od tada se vodi politika samo ciljane inflacije, a tečaj je u potpunosti prepušten tržištu. Ipak, oscilacije tečaja zlota dugoročno su razmjerno male, pa za Rosatija nema dvojbe: efikasna monetarna politika mora se temeljiti na plivajućem tečaju.

Golem potencijal energetskih ušteda Nakon šest godina provedbe projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj, u 1070 zgrada sada se redovito prati potrošnja energije te se dva puta tjedno očitavaju brojila za energente i vodu. U sklopu projekta, među ostalim, odrađeno je 1126 energetskih pregleda u ukupno 30 gradova i sedam županija, prilikom kojih su utvrđena potencijalna ulaganja u mjere povećanja energetske učinkovitosti u iznosu od gotovo 1,6 milijuna kuna. Uz provedbu tih mjera, potencijal za uštede iznosi 76 milijuna kuna. Suradnja Ingre i Bonattija Ingra je s talijanskom tvrtkom Bonatti zaključila sporazum o poslovnoj suradnji kojim su definirana tržišta od zajedničkog interesa za obje tvrtke. Ingra

i Bonatti će surađivati na projektima u Hrvatskoj, Iraku, Alžiru i Saudijskoj Arabiji gdje će udružiti znanja, resurse i reference. Njihova suradnja se odnosi na projekte s područja energetike, industrije i građevinarstva. H&M u dva mjeseca utržio 50 milijuna kuna Švedski tekstilni gigant H&M je tijekom nepuna dva mjeseca poslovanja u Hrvatskoj - i to u samo dvije zagrebačke trgovine - ostvario prodaju od čak 50 milijuna kuna, pokazuju podaci polugodišnjih rezultata H&M Grupe (za razdoblje od 1. prosinca do 31. svibnja). H&M je u Sloveniji ostvario prodaju u iznosu od 26,45 milijuna eura u 13 trgovina, a u odnosu na ranije razdoblje na tom mu je tržištu prodaja pala za 3,4 milijuna eura.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3685, 11. srpnja 2011.

( na 120 hektara žetva obavljena za 7-8 sati

( 2000 sati godišnje

iskorištenost strojeva u Belju (EU prosjek: 600 sati)

Ivica Todorić, predsjednik koncerna Agrokor, na prezentaciji žetve Belja

Poljoprivreda je prilika moramo svi zajedno isk

Naša je odgovornost da ova država nema BDP minus ili nulu, nego da ima četiri ili šest posto plusa. To su pomaci koje mog Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

elikoj većini slavonskobaranjskih poljoprivrednika žetva pšenice i danas predstavlja jedan od najvažnijih događaja u proizvodnoj sezoni. Simbolički, ali i stvarno. Stoga ne iznenađuje primjer Belja, kada je prošloga tjedna upriličio prezentaciju ovogodišnje žetve pšenice kojoj su, uz poslovni vrh Agrokora i Belja, nazočili predstavnici svih važnijih seljačkih udruga, Poljoprivredne komore i poslovni partneri Agrokora iz Hrvatske i susjednih zemalja. Na parceli beljske poslovne jedinice ŠirineKneževo veličine 120 hektara, na sjeveru Baranje, prezentirana su najsuvremenija tehnička dostignuća kojima danas raspolaže hrvatska poljoprivreda. Ne skrivajući zadovoljstvo, čelni čovjek

Agrokora Ivica Todorić istaknuo je kako će žetvu obavljati trenutačno najbolji kombajni na svijetu. Sila na poljima O kakvoj je mehanizaciji riječ objasnio je Goran Pajnić, predsjednik Uprave Belja. “Ova mehanizacija između ostaloga omogućava izuzetnu brzinu žetve. Šest kombajna Class Lexion u pratnji dvije univerzalne prikolice Annaburger za samo sedam do osam sati obavit će kompletnu žetvu na 120 hektara. Kombajni imaju sinkronizirani rad pražnjenja, što znači da od trenutka kada kombajni uđu u tablu, ne zaustavljaju se sve dok ne obave kompletnu žetvu. Time smo postigli stopostotnu iskorištenost mehanizacije”, kaže Pajnić. On je istaknuo kako je od ulaska Agrokora u Belje samo u poljoprivrednu mehanizaciju uloženo oko

170 milijuna kuna. Kupljeno je 130 snažnih traktora, 40 vrhunskih kombajna, te mnoga širokozahvatna i visokoučinkovita mehanizacija, za koju je osigurana vlastita servisna služba Belje Remonta. “Važno je reći da iskorištenost ovih vrhun-

Dovesti svoju zemlju u red Za Privredni vjesnik Ivica Todorić pojasnio je kakvi su planovi daljnjeg razvoja poljoprivredne djelatnosti u sklopu njegova koncerna, bar kad je riječ o hrvatskom istoku. Na području Slavonije i Baranje Agrokor upravlja s nekoliko većih sustava među kojima su Belje, Vupik, PIK Vinkovci... nekadašnji kombinati na najplodnijoj zemlji. Kakvi su sinergijski efekti na tom mikroplanu? - Tu nas očekuje još dosta posla. Najviše se, naravno, odmaklo na Belju i tu se došlo do razine konkurentnosti i poslovanja koju danas s ponosom pokazujemo i drugima. Kao što sam već i rekao, poljoprivreda u Hrvatskoj ima veliku priliku, ali zahtijeva i velika ulaganja. Što se tiče kvalitete zemlje, to su bili kombinati

kojima je uzeto 50 posto zemlje. U većini je pri tome uzeta dobra zemlja, a ostalo je ono lošije. Sada imamo veliki problem i veliki posao da tu zemlju, te površine, dovedemo u red. Ovo što je do sada napravljeno u Belju, pokazuje da poljoprivredna djelatnost itekako može biti konkurentna. - Da, ali to ne ide bez velikih ulaganja. U zemlju, objekte, mehanizaciju, tehnologiju i naravno - u ljude. Samo u dijelu ratarstva, na beljskim smo površinama pored drenaže tla, rada na sustavu precizne gnojidbe od 2005. godine uredili i 260 kilometara kanalske mreže. To su, dakle, velika, ali i racionalna ulaganja. Jer ne može se kupiti veliki skupi traktor koji skupi samo 150 sati rada godišnje. To je neisplativo i rađa novu nekonkurentnost.

skih traktora iznosi više od 2000 sati godišnje. Naime, njihova aktivnost počinje žetvom ječma, pa uljane repice, pšenice i sve do vađenja šećerne repe i berbe kukuruza u kasnu jesen. Dakle, Belje ima iskorištenost oko 2000 sati, dok je europski prosjek oko 600 sati. Znači, efikasnost beljske mehanizacije sada je daleko ispred europske”, poentirao je Ivica Todorić. A što kad smo mali Njegov prošlotjedni posjet Baranji mnogi su novinari iskoristili kako bi saznali kakvi su budući planovi Agrokora. Naravno, u središtu pažnje bila su pitanja razvoja i perspektive hrvatske poljoprivrede. “Poljoprivreda je jedan od velikih potencijala hrvatske države i ona može osigurati konkurentnost, proizvodnju i stvaranje novoga proizvoda i dodane vrijednosti. Takvu priliku

Iz Agrokora se u idućih nekoliko mjeseci do godinu dana mogu očekivati vrlo izazovne vijesti. Pri tome se ne radi o kupnji Mercatora moramo svi zajedno iskoristiti. Međutim, činjenica je da su unazad 20 godina selo i seljaci preuzeli dosta veliku odgovornost za promjene. Radi se o velikom naporu i još većem riziku da naš seljak postane konkurentan na otvorenom tržištu. U tranzicijskim uvjetima, te u uvjetima kada naši seljaci posjeduju male površine i male količine, to je dodatna teškoća u tržišnom natjecanju”, rekao je Todorić. Kako bi potkrijepio tu tvrdnju, čelnik Agrokora naveo je primjer jed-

ne ukrajinske kompanije koja obrađuje milijun hektara zemlje, dok čitava hrvatska poljoprivreda radi na 750.000 hektara. ”Europa, kao i Hrvatska, sve je vrijeme podržavala selo i nije podržavala velike konglomerate. Međutim, čitava europska poljoprivreda danas ima ozbiljan problem jer je cijeli svijet otvoren, pa takve male površine više ne mogu biti konkurentne. Današnja Europa sa svojim malim površinama nasuprot velikih proizvođača iz Brazila, Rusije, Amerike i ostalih, teško može biti konkurentna. I onda, što? Europa je prisiljena svojim proizvođačima davati sve veće subvencije kako bi oni uopće mogli opstati. Sada su to sve veći izdaci za poljoprivredu i razmišlja se na koji način podizati konkurentnost”, govori Todorić. Nova strategija Agrokora Na pitanje kako u takvoj konstelaciji vidi Agrokor, odnosno kako će ta kompanija funkcionirati u sustavu EU-a, Ivica Todorić naglašava kako Agrokor danas razvija izrazito moderan i konkurentan sustav poslovanja i zato je uvjeren da su u toj kompaniji danas puno konkurentniji od Europe. “A što se našeg sela tiče, unatoč stalnom nezadovoljstvu, hrvatsko je selo posljednjih godina napravilo veliki iskorak”, napominje. “Ljudima je teško, ušli su u velike investicije i kredite i treba im se i dalje davati velika potpora kako bi u idućih

www.privredni.hr Broj 3685, 11. srpnja 2011.

( između 8 i 10%

( 1,6 do 1,8 kn/kg

očekivani rast Agrokora ove godine

traže za pšenicu seljačke udruge

Otkup pšenice

a koju koristiti

Tržište formira cijenu Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

gu ostvariti razumne investicije i stručni ljudi, kaže Ivica Todorić desetak godina i naše selo došlo do razine svjetske konkurentnosti. S obzirom na realne potencijale koje imamo, uvjeren sam da to možemo očekivati”, kaže Todorić koji je obznanio i da stručnjaci Agrokora u posljednje vrijeme intenzivno rade na nekim ozbiljnim strategijama.

varanja, ali je sigurno da ćemo se za šest mjeseci do godinu dana bitno promijeniti. Činjenice govore da je Agrokor lider u ovoj regiji i to doživljavamo kao određenu obvezu. Spremni smo pomoći da se cijela regija restrukturira jer su tržišta premala. Mora doći do ve-

Ljudima je teško, ušli su u velike kredite i treba im se i dalje davati velika potpora, kaže Todorić “Iz Agrokora se u idućem periodu mogu očekivati vrlo izazovne vijesti. Pri tome se ne radi o kupnji Mercatora. Ne mogu biti neozbiljan i govoriti o konkretnim stvarima u uvjetima prego-

ćih koncentracija i većih promjena. Slikovito rečeno, nešto će koncentrirati Poljaci, Mađari, Rumunji, Ukrajinci ili Slovenci, ali je sigurno da nešto moraju koncentrirati i Hrvati. Na čitavom području imamo puno malih tvrtki koje su nekonkurentne. Moraju se spajati i povećavati i time dizati konkurentnost na europskom i svjetskom tržištu. Biznis sinergijama mora stvarati nove stvari i povući svjetsku ekonomiju naprijed. Naša je odgovornost da ova država nema BDP minus ili nulu, nego da ima četiri ili šest posto plusa. To su pomaci koje mogu ostvariti razumne investicije i stručni ljudi. Agrokor upravo promovira takvu poslovnu filozofiju u praksi i zato ove godine očekujemo rast između osam i 10 posto”, zaključio je.

Očekujemo poštenu cijenu pšenice Što se financijskih očekivanja od žetve tiče, Ivica Todorić izražava optimizam. “Mislim da svi možemo biti zadovoljni iako je zasijano manje pšenice nego ranijih godina. Očekujemo, u najmanju ruku, prosječan prinos što znači da će Hrvatska ove godine za svoje potrebe imati posve dovoljno pšenice, a vjerojatno će nešto malo ostati i za izvoz. Cijene pšenice su, nažalost, posljednjih tjedana na burzama pale, a to otežava očekivanja svih nas proizvođača. Ipak, mislim da ćemo morati doći do cijene koja će odražavati nekakav profit seljaku. No, hrvatski proizvođači moraju postati svjesni činjenice da se cijene poljoprivrednih proizvoda utvrđuju na svjetskim burzama. Prvenstveno na američkim, te na francuskoj burzi MATIF. Selo može nastojati da dobije što bolju cijenu, ali mora zadovoljiti i potro-

šače zbog kojih se uopće i radi. U svemu tome se mora pronaći odgovarajući odnos da robe dobro prođu u trgovini, ali i da selo bude zadovoljno. S obzirom na sve to, mislim da će se ove godine dobiti jedna poštena cijena”, rekao je Todorić te podsjetio kako je upravo Agrokor najveći hrvatski proizvođač pšenice - “i logično je da upravo mi očekujemo što više cijene pšenice jer će time i naše kompanije ostvariti bolje rezultate”.

vogodišnja žetva pšenice trebala bi donijeti plus u novčanike seljaka, najavljuju u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Ovo će biti dobra godina za poljoprivredu i seljaci će zaraditi na pšenici, rekao je na sastanku s predstavnicima seljačkih udruga i otkupljivačima ministar Petar Čobanković. “Ministarstvo poljoprivrede nije mjesto ni institucija koja će odrediti otkupnu cijenu pšenice niti diktira uvjete i cijenu otkupa, već je tržište to koje je regulator cijene”, nastavio je Čobanković. “Stvorene su pretpostavke da seljaci smjeste pšenicu u licencirane silose, za to dobiju skladišnicu s kojom u banci mogu traži-

ti kredite čekajući povoljniji trenutak za prodaju. Vremena se mijenjaju, seljaci su dio poduzetništva i moraju preuzeti određeni rizik”, kaže Čobanković. U Ministarstvu vjeruju kako će otkupna cijena biti viša od prošlogodišnjih 1,2 kune. Slabo povjerenje Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo, pšenicom je zasijano 130.000 hektara i očekuje se urod između 650.000 i 700.000 tona. No predstavnici poljoprivrednih proizvođača smatraju kako ti podaci nisu točni i kako je ipak riječ o manjim površinama. Tržišne cijene i dalje su nepoznanica, pa ni najveći otkupljivači još nisu izašli s cijenama. Predsjednik Udruge poljoprivrednika središnje Hrvatske Stjepan Kunovec smatra kako ci-

jena nije objavljena jer je želi kontrolirati krupni kapital. “Argumente za to mi je dao Ivica Todorić ovotjednom izjavom tijekom žetve u Belju kada je rekao da će cijena pšenice biti poznata za desetak dana. Nemojte dozvoliti da moćnici ucjenjuju seljake jer se prije desetak dana lanjska pšenica tržila po dvije kune”, kaže Kunovec. Mario Talajić iz Agrokora je kazao kako još uvijek ne mogu izaći s otkupnom cijenom jer se prate svjetski trendovi po kojima cijena pada. “Ne postoji nikakav dogovor među otkupljivačima o otkupnoj cijeni kao što tvrde neki predstavnici udruga seljaka”, dodao je Talajić. Koordinacija udruga Slavonije i Baranje traži 1,6 kuna po kilogramu, a Sindikat hrvatskih seljaka 1,8 kuna po kilogramu.

AZTN: državno jamstvo nije potpora

Subvencija od 14 milijuna kuna za audiovizualne djelatnosti Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja utvrdilo je kako državno jamstvo tvrtki Hrvatske ceste za kreditno zaduženje u iznosu od 155 milijuna eura nije državna potpora jer je riječ o ulaganju u izgradnju i održavanje državnih cesta, odnosno obvezi države o izgradnji i održavanju infrastrukture. Ono se provodi sukladno odredbama Zakona o javnim cestama i odluci Sabora o davanju suglasnosti na Financijski plan HC-a za 2011. godinu. Uz to, Vijeće AZTN-a je odobrilo i državnu potporu u obliku subvencije u iznosu od 14 milijuna kuna, koju Grad Zagreb namjenjuje poticanju audiovizualne djelatnosti. Potpora je sadržana u Odluci

Grada Zagreba o subvencioniranju proizvodnje i emitiranja audiovizualnih i/ili radijskih programskih sadržaja u programima nakladnika televizije i radija za 2011. godinu. Cilj je tih potpora usmjerenih na nakladnike iz kategorije malih i srednjih poduzet-

nika poticanje proizvodnje i emitiranje kvalitetnih programskih sadržaja (informativnih, kulturnih, umjetničkih, stručnih, znanstvenih, kreativnih) od interesa za Grad Zagreb i njegove građane. Nakon što je Vijeće AZTN-a donijelo rješenje kojim je utvrđeno da Ina primjenom različitih kriterija pri određivanju cijena mlaznoga goriva za različite poduzetnike zloupotrebljava vladajući položaj na tržištu opskrbe zrakoplova u Hrvatskoj, Ina je obavijestila AZTN da je uskladila servisne sporazume s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja. Agenciji je dostavila na uvid i izmijenjene ugovore o prodaji mlaznoga goriva. (B.O.)

S MARKOVA TRGA

*vijesti Splitski proračun u minusu Obračun proračuna Grada Splita za 2010. pokazao je da je Grad uprihodio oko 350 milijuna kuna manje od planiranog, da su komunalni doprinosi prepolovljeni, te da je na kraju ostvaren minus od 40 milijuna kuna dijelom saniran korištenjem 37 milijuna proračunske rezerve iz 2009. godine. Prošle se godine Grad umjesto za planiranih 13 zadužio za čak 38 milijuna kuna. Izvješće o proračunu nije prihvaćeno jer vladajuća koalicija nije imala natpolovičnu većinu svih vijećnika jer je jedan zastupnik s liste gradonačelnika Željka Keruma bio bolestan. Adria Design otvorio bivše Turbo limače Adria Design ponovno je otvorio svoja prodajna mjesta i sve zaposlenike vratio na posao. Prema priopćenju iz tvrtke, sudskim rješenjem imaju zabranu korištenja znaka Turbo limač i još šest brendova koje je tvrtka Adria Design otkupila od Magme. Proizvodi

tih robnih marki su povučeni iz prodaje (Turbo limač, Bubu, Coconut girl, Budi moj medo, Bearfoot, BOYZ Inc, BTS, Coconut baby, GIRLS Inc, X-KID), a tvrtka ih neće koristiti do sudskog odobrenja. U tvrtki ističu kako su zbog zatvorenih trgovina dnevno gubili u prosjeku 300.000 kuna. Jadranski luksuzni hoteli odustali od festivala Jadranski luksuzni hoteli izlaze iz projekta Dubrovnik Film Meetinga, festivala koji je u proteklih pet godina prerastao u jedan od najznačajnijih regionalnih filmskih događaja. Kako kažu, nije se uspio osigurati kvalitetan program koji bi opravdao financijska ulaganja u projekt.

Privredni vjesnik Broj 3685, 11. srpnja 2011.

( od 1. srpnja 2013.

stupaju na snagu odredbe Kaznenog zakona

Izmjene Kaznenog zakona

Dvije godine prilagodbe, a onda oštrije kazne za poslodavce Do tri godine zatvora poslodavac će moći dobiti zbog neisplate plaća, za otkaz zviždaču ili zbog zlostavljanja radnika, kao i za otkaz radniku koji je sudjelovao u štrajku Jasminka Filipas, Drago Živković

rvatska udruga poslodavaca djelomično je zadovoljna Vladinim Prijedlogom izmjena i dopuna Kaznenog zakona. Poslodavci su svjesni svoje odgovornosti za ispunjavanje svih obveza među kojima je, naravno, i isplata plaća radnicima. Slažemo se s time da oni koji ne ispunjavaju svoje obveze moraju biti kažnjeni, a moguće ih je kazniti i prema postojećim zakonskim propisima. Smatramo da se kazneno treba procesuirati samo one poslodavce koji uistinu počine kazneno, kriminalno djelo. Zato smo zadovoljni što je promije-

njena formulacija Zakona koja sada kaže da se kazneno kažnjava samo one poslodavce koji ne isplate plaće radi stjecanja protupravne imovinske koristi navodi se u prošlotjednom priopćenju HUP-a, koje je poslano nakon sjednice Vlade, tj. kada se doznalo da bi zatvorska kazna zbog neisplate plaće u takvim okolnostima mogla biti do tri godine. I kašnjenje vodi u zatvor U priopćenju dodaju i kako nisu zadovoljni što će se moći završiti u zatvoru (godinu dana) već i za jedan mjesec kašnjenja s uplatom doprinosa. Naglašavaju i kako će nastaviti inzistirati da se u daljnjoj proceduri donošenja

Nisu zadovoljni ni sindikati S prijedlogom koji je poslan u saborsku proceduru nisu zadovoljni ni sindikati, pa je za očekivati kako će do konačne primjene KZ-a biti još puno rasprave o svemu. Naime, kako piše u pismu koje je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever poslao premijerki Jadranki Kosor, taj se sindikat ne slaže ni s datumom primjene Zakona, a ni s formulacijom po kojoj ispada da “poslodavac s radnikovom zarađenom plaćom može podmirivati razne druge obveze, kao na primjer plaćanje komunalija, dobavljače i drugo, što zasigurno neće biti pribavljanje protupravne imovinske koristi za njega ili drugoga, ali će za radnika biti posljedično isto jer mu poslodavac neće isplatiti plaću”.

ovog zakona izmijene i ostale sporne odredbe jer, kako ističu, ne mogu dopustiti da se donosi zakon koji će i dalje pogoršavati poduzetničku klimu jer će rezultat toga biti daljnji pad zapošljavanja i investicija te izostanak gospodarskog rasta, a to nije dobro ni za poslodavce ni za radnike. Ne navode koje su to sporne odredbe (za pretpostaviti je kako je riječ o zatvorskim kaznama od šest mjeseci do pet godina za ilegalno zapošljavanje stranca, do tri godine za mobing, otkaz radniku zviždaču ili štrajkašu, te ako se spriječi povratak radnika na posao po pravomoćnoj presudi), ali su potvrdili da ostaju u Gospodarsko-socijalnom vijeću, iz kojeg su bili najavili izlazak zbog prvobitnih prijedloga izmjena KZ-a koje je Vlada puštala u javnost kao probne balone. Podsjećamo, prvobitna je formulacija glasila: “Tko, iako je imao sredstva, ne isplati dio ili cijelu plaću ili naknadu plaće ili ne uplati doprinos za mirovinsko ili zdravstveno osiguranje ili osiguranje od nezaposlenosti bez obzira je li isplatio plaću radniku ili tko ne izvr-

ši sudsku odluku u vezi s tim pravima, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.’’ Ta je formulacija poslodavce bila digla na noge. Što s tvrtkama u vlasništvu države? Premda ih je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković na radnom ručku koji je održan početkom prošlog tjedna

Za ilegalno zapošljavanje stranaca moći će dobiti od šest mjeseci pa do čak pet godina zatvora uvjeravao da nitko neće u zatvor ako nema novca, već se prijedlogom želi kažnjavati one koji novcem tvrtke kupuju luksuzne stvari, a ne isplaćuju plaće radnicima - na kraju je prvobitni prijedlog znatno ublažen, a konačni će se primjenjivati od 1. srpnja 2013., dakle od ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Poslodavci su pitali Bošnjakovića i što će biti s odgovornima u tvrtkama koje su u državnom vla-

sništvu a koje također ne isplaćuju plaće i ne uplaćuju doprinose (po njihovim procjenama, trenutačno je oko 8000 radnika u takvom položaju), ali konkretan odgovor nisu dobili na radnom ručku. U strahu od mogućeg zatvora zbog neisplate plaća neki su poduzetnici tada najavljivali da će sami sebi davati otkaze kako ne bi bili odgovorne osobe ili da neće plaćati dobavljačima pa neka dobavljači idu u zatvor. Komentirajući sve ovo, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Viktor Gotovac kazao je kako su i do sada neisplata plaća, kao i druga radna prava, bila dobro regulirana, ali je problem što se zakoni ne provode. Primjerice, Porezna uprava bi trebala reagirati zbog neuplate doprinosa, ali se umjesto pravodobne reakcije velikim dužnicima dozvoljava da dug otplaćuju na rate. Problem je i jako velika nelikvidnost (više od 30 milijardi kuna), zbog čega se poslodavci htjeline htjeli nalaze u velikim problemima. Po Gotovcu je ključ u većem poštivanju i boljoj provedbi svih zakona.

www.privredni.hr Broj 3685, 11. srpnja 2011.

(

primljeno 4122 zahtjeva stranih državljana za povrat imovine

Sjednica hrvatske vlade

Kreditne unije moći će obavljati platni promet

*vijesti Cemexov beton za zadarsku luku Izgradnja zadarske luke Gaženica bit će potpomognuta materijalom koji će isporučiti Cemex Beton. Predstavnici Strabaga i izvođača radova potpisali su ugovor o isporuci 100.000 metara kubičnih betona tijekom sljedećih 30 mjeseci, a isporuke betona započele su početkom ovog mjeseca.

Novom ovlasti Vlada nastoji potaknuti kreditne unije da potaknu djelatnost svojih članova – obrtnika, poljoprivrednika i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost Igor Vukić vukic@privredni.hr

zmjenom Zakona o kreditnim unijama, koju je prošli tjedan predložila Vlada, kreditne unije moći će obavljati platni promet za svoje članove ako za tu djelatnost dobiju odobrenje Hrvatske narodne banke. Osim toga, moći će primati i novčane depozite od sindikata, obrtničkih komora te bespovratna sredstva iz inozemstva. Tom ovlasti Vlada nastoji potaknuti kreditne unije da kroz mikrokreditiranje potaknu djelatnost svojih članova – obrtnika, poljoprivrednika, fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost i drugih koji po zakonu mogu biti članovi kreditne unije. Nove ovlasti kreditnih unija omogućio je novi Zakon o platnom prometu. Po starom zakonu platni promet mogli su obavljati samo HNB i Hrvatska pošta. Nadzor

nad radom kreditnih unija obavlja Hrvatska narodna banka. HNB daje odobrenje za članove uprave, propisuje tzv. kontni plan i nadzire njihove financijske izvještaje, te provodi druge nadzorne mjere. Novi rok za legalizacije U Konačnom prijedlogu zakona o legalizaciji be-

spravnih građevina, Vlada je izmijenila rok do kojeg će se provoditi postupci legalizacije. U prvoj verziji zakona bio je to studeni 2009. godine, no prema riječima ministra graditeljstva Branka Bačića, u međuvremenu je dovršena nova digitalna ortofoto karta Hrvatske. Stoga će u postupak legalizacije moći ući svi nelegalni

objekti izgrađeni do 21. lipnja 2011. godine. Prema zakonskom prijedlogu, jedna polovina iznosa prikupljenog naknadom za legalizaciju pripast će državnom proračunu, dok će druga ići jedinici lokalne samouprave na kojoj se nalazi građevina. Taj će novac lokalna samouprava trošiti na poboljšanje infrastrukture u nelegalnim naseljima. Trećina novca koja ode u državni proračun iskoristit će se za izradu katastra nekretnina i povećanje energetske učinkovitosti zgrada. Prihvaćen je i Konačni prijedlog zakona o pro-

Prihvaćen je i Konačni prijedlog zakona o prostornom uređenju i gradnji stornom uređenju i gradnji. Ministar Bačić odbacio je prigovore da se tim zako-

nom potiče “apartmanizacija obale”. “Etažiranje apartmana u turističkim zonama omogućit će bolje upravljanje tim objektima i poticaj investitorima. No turističke zone neće se proširivati i sustav će biti očuvan”, rekao je Bačić. Odštete strancima U skladu s ranijom odlukom Ustavnog suda, Vlada je propisala da pravo na naknadu za imovinu oduzetu u jugoslavenskom razdoblju imaju i strani državljani. Prema podacima iz Ministarstva pravosuđa, zaprimljeno je 4122 zahtjeva stranih državljana za povrat imovine. Za ispunjavanje tih zahtjeva država će morati osigurati oko 750 milijuna kuna, od toga oko 145 milijuna kuna u novcu i oko 600 milijuna kuna u obveznicama Republike Hrvatske. Zahtjev za odštetu strani će državljani moći podnijeti najkasnije godinu dana od stupanja tog zakona na snagu.

Srednjoročna strategija Ine

Do 2015. godine 20 milijardi kuna investicija Mađarski MOL poslao je priopćenje s izjavom potpredsjednika Nadzornog odbora Ine Györgyja Mosonyja, u kojoj objašnjava kako je zadovoljan time što je Nadzorni odbor Ine konačno raspravljao o srednjoročnoj strategiji tvtke. “Temeljem predložene strategije Ina će u sljedećih pet godina utrošiti rekordnih dvadestak milijardi kuna na ulaganja i razvoj,

Zatvaranja rafinerije u Sisku neće biti od čega bi se dvije trećine trebale odnositi na Hrvatsku. Ovime će Ina i dalje ostati najveći ulagač u Hrvatskoj”, kaže Mosony. U predloženim ulaganjima najveći dio zauzima sektor istraživanja i proizvodnje ugljikovodika. Proračun za ulaganja

vezana uz istraživanje bi do 2015. trebao dosegnuti pet puta veću razinu od iznosa prosječnih godišnjih kapitalnih ulaganja u proteklom desetljeću. Uprava predlaže ulaganja od milijardu dolara u dvije rafinerije, uključujući unaprjeđenje riječke rafinerije do europskih standarda. Daljnji razvoj sisačke rafinerije koštao bi dodatnih milijardu dolara, što nikada neće biti

održiva i profitabilna opcija i stoga je predloženo nekoliko alternativnih scenarija razvoja.

“Jasno smo rekli da se Sisak ne smije zatvarati i da neće biti zatvoren. Zatvaranje nije bilo predviđeno nijednim planom jer je rafinerija važna za Hrvatsku, lokalno gospodarstvo i za Inu. To je jedan od Ininih strateških aduta”, dodao je Mosony. Nadzorni odbor je od Uprave kompanije zatražio da se strategija usuglasi s predstavnicima velikih dioničara. (K.S.)

Cemexov beton koristit će se u prvoj fazi za postavljanje blokova u more, a nakon toga u izgradnji otočnog i trajektnog terminala, terminala duž obalne te međunarodne plovidbe, glavnog lukobrana i ribarske luke. CIOS-u zajam od 20 milijuna eura Tvrtka C.I.O.S. i Međunarodna financijska korporacija (IFC), članica grupe Svjetske banke, potpisali su ugovor o zajmu od 20 milijuna eura za financiranje modernizacije i radnog kapitala u poslovanju C.I.O.S. Grupe u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori i Albaniji. Potpisani ugovor prvi je dio zajma od ukupno odobrenih 37 milijuna eura. Hrvatska druga po nezaposlenosti mladih u Europi Hrvatska stopa nezaposlenosti mladih približila se udjelu od čak 40 posto te je prema podacima Eurostata druga najveća takva stopa u Europi - više nezaposlenih mladih ljudi od Hrvatske ima jedino Španjolska. Broj nezaposlenih mladih ljudi je najmanji u Nizozemskoj, a samo je Njemačka značajnije smanjila taj broj. Među novim članicama EU-a najmanje nezaposlenih mladih ima Češka.

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3685, 11. srpnja 2011.

( 1994 hotelske sobe

( oko 3,5 mil kn

ima Adriatiq Islands Group

ADRIATIQ ISLANDS GROUP, ZAGREB

investicija u vinarsku proizvodnju

VINARIJA ANTUNOVIĆ TURK, DALJ

Boćalište na dar Pri dolasku mađarskog investitora hotelsko poslovanje se nalazilo u velikim poteškoćama

Dama koja zna s vinima OPG Antunović u Dalju vodi jedina vinarka u hrvatskom Podunavlju, a vjerojatno i jedna od rijetkih žena u Hrvatskoj koja se odlučila za zahtjevno zanimanje vinarke i vinogradarke

vrtka Adriatiq Islands Group od početka poslovanja u Hrvatskoj usmjerena je na investicije u turizmu. U portfelju ima 1994 hotelske sobe, 189 apartmana i 653 nautička veza u marinama. Sve je počelo željom mađarskih investitora da unaprijede turističke kapacitete u Hrvatskoj gdje su vidjeli veliki potencijal. Danas grupacija broji 271 zaposlenog i oko 230 sezonskih radnika. Sjedište tvrtke nalazi se u Zagrebu, a hoteli i marine duž cijele jadranske obale. Predsjednik Adriatiq Islands Groupa i većinski vlasnik je Tamás Vitézy, jedan od najuspješnijih poslovnih ljudi u Mađarskoj. U 2000. godini postaje poslovni partner s trgovcem brodova Laszlom Kerekesom. Zajedno pokreću ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, ponajprije u turizam. Darovi mještanima Tanja Kurilić, voditeljica ključnih kupaca u ovoj tvrtki, ističe kako su ulaskom mađarskog kapitala revitalizirane marine u Primoštenu i Tribunju, hoteli Labineca, Laguna

u Gradcu, hotel Faraon na Pelješcu, hoteli Hvar i Fontana Resort na Hvaru, hotel Zora te Adriatik autokamp u Primoštenu.

Adriatiq Islands Group je najveći inozemni ulagač u turizam Šibenskokninske županije

“Adriatiq Islands Group, osim što je najveći inozemni ulagač u turizam Šibensko-kninske županije, ulagao je sredstva i mimo ugovornih obaveza. U sklopu gradnje tada nedovršene Marine Tribunj 2002. godine uložena su dodatna sredstva od milijun eura za izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda ne samo za marinu već za cijeli Tribunj. Izgradnja kanalizacijskog

sustava, prilaznih prometnica, sanacija tribunjske rive, izgradnja cvjetnjaka, šetnica i novog boćališta bili su darovi mještanima Tribunja”, napominje Tanja Kurilić. Online agencija Unatoč različitim mišljenjima, tvrdi ona, strana ulaganju u Hrvatsku su itekako važna za gospodarstvo. “Osim ljudskih potencijala koji su važan faktor za uspjeh i vlastita snaga za promociju hrvatskog turizma u svijetu, bitna je vizija i dugoročno razmišljanje. Pri dolasku mađarskog investitora, hotelsko poslovanje se nalazilo u velikim poteškoćama jer se bivši način poslovanja morao transformirati. Posao koji je trajao godinama doveo je hotele na višu razinu konkurentnosti na međunarodnom turističkom tržištu”, kaže. Novost u poslovanju grupacije je online agencija Adriatiq travel koja nudi čitavu lepezu usluga za dobar odmor u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Agencija organizira razne vrste putovanja, krstarenja, team building te rent a car usluge. (B.O.)

amo pedesetak metara od obale Dunava, u mjestu Dalj na krajnjem hrvatskom istoku, nedavno je otvorena vinarija i kušaona čiji je vlasnik i voditelj - jedna dama. Osječanka rodom, Daljanka po podrijetlu, diplomirana ekonomistica po struci i poduzetnica po vokaciji, Jasna Antunović Turk sada je i ponosna nositeljica “titule” – vinarka. Kažu, zasigurno jedina vinarka u hrvatskom Podunavlju, a vjerojatno i jedna od rijetkih žena u Hrvatskoj koja se odlučila za zahtjevno zanimanje vinarke i vinogradarke. Muškoj ekipi u tom vinogradarskom kutku Hrvatske ta činjenica nimalo ne smeta. Dapače, izabrali su je za predsjednicu Udruge vinara i vinogradara Erdut-Podunavlje Erdutski vinari. Vlastiti OPG Jasna Antunović Turk osnovala je 2004., točno 102 godine otkako je zabilježeno da se daljska obitelj Antunović počela baviti vinogradarstvom. Vješto kombinirajući vlastitu poduzetničku crtu s obiteljskim nasljeđem i agronomskim iskustvom oca Tome, ovog je proljeća po-

sadila i posljednji od planiranih sedam hektara vinograda. Posađeni su na lokacijama Šušnjar i Busija, na idealnim južnim padinama Daljske planine, na tlima izuzetnih pedoloških svojstava za vinovu lozu s naglaskom na bijele sorte. Stoga i ne iznenađuje njen sortni odabir: čak 75 posto vinograda čine bijele sorte (graševina, chardonnay, zeleni silvanac, muškat ottonel i pomalo zaboravljena tradicionalna plemenka). “Manjinske” crne sorte predstavljaju crni pinot, cabernet sauvignon i cabernet franc. Butik vinarija Grožđe se prerađuje u suvremenoj vinariji kapaciteta 75.000 litara vina. U sklopu objekta izgrađen je i rustikalni prostor kušaone za pedesetak gostiju i to prema standardima Pravilnika o pružanju ugostiteljskih usluga na OPG-ima. Upravo je OPG Antunović prvi s takvim rješenjem u Osječko-baranjskoj županiji. Pored domaćih gostiju, OPG Antunović u Dalju uskoro bi trebali pohoditi i stranci koji bi dolazili dunavskim cruiserima. Projekt vrijedan oko 3,5 milijuna kuna ostva-

ren je vlastitim i kreditnim sredstvima uz djelomičnu financijsku pomoć Ministarstva poljoprivrede, Osječko-baranjske županije i Općine Erdut koja potiče ovu djelatnost. “Tržišni i proizvodni princip rada vinarije je ‘butik vinarija’, što znači da radimo male serije vrhunskih i viskokvalitetnih vina za prave vinoljupce. Oko 85 posto vina je u buteljama, a ostalo u rinfuzi za poznate kupce”, ističe Jasna Antunović Turk.

Iz OPG-a Antunović dolaze čak četiri vrhunska vina Iako spada među najmlađe hrvatske vinare, iz njezine su vinarije izašla čak četiri vrhunska vina: graševina sur lie i crni pinot barrique iz berbe 2009., te muškat ottonel i chardonnay iz berbe 2010. Uslijedila su i brojna domaća zlatna i srebrna odličja, ali i međunarodna, od kojih Jasna Antunović ističe Villany (Mađarska 2008. šampionska titula za graševinu 2007.) i Beowine (Srbija 2011. zlatna medalja za muškat ottonel 2009.). (S.S.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3685, 11. srpnja 2011.

( u 7 država

( oko 100 artikala

Clarum izvozi svoje proizvode

ukupno u ponudi Claruma

Poslovni uspjeh izgrađen na rezancima i savijačama

Clarumovi proizvodi od Islanda do Irana Clarum se prilagođava svakom pojedinom tržištu, pa čak i kupcu. Sa sobom nosimo svoje vrijednosti i kvalitetu, ali isto tako poštujemo i tuđe, ističe direktor Ivan Šimić Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

a temeljima agencije za marketing osnovane davne 1989. godine, u Novoj Gradiški od sredine devedesetih posluje obiteljska tvrtka Šimićevih - Clarum, specijalizirana za proizvodnju suhe tjestenine, te listova za pite i savijače. Sredinom devedesetih, sve je započelo s troje zaposlenih, u preuređenoj garaži pokraj obiteljske kuće. Utemeljitelj tvrtke Drago Šimić tada je bio direktor, menadžer, vozač, skladišni radnik, prodavač... Sve u jednoj osobi. Nepunih 15 godina kasnije, u proizvodnim halama Claruma na prostoru novogradiškog Industrijskog parka (površne oko 3000 četvornih metara), radi više od 50 zaposlenika. Posljednja u nizu važnih investicija ove tvrtke - nova linija

za proizvodnju tijesta, vrijedna 5,8 milijuna kuna završena je sredinom lipnja, a u pogon ju je pustio hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Orijent i Beč zajedno Tvrtku je utemeljio Drago Šimić, a danas je vodi njegov sin Ivan, koji je slikovito odgovorio na pitanje kako su se odlučili baš na proizvodnju tjestenine. ”U tome je majka imala presudnu ulo-

gu. Rekla je ocu - ‘Hajde Drago, ostavi se ti kojekakvih poslova i politike i radi nešto što ljudima treba svaki dan’. I tako je krenulo”, govori Ivan Šimić. “Uz tjesteninu, od 1997. godine proizvodimo listove za pite i savijače. Taj proizvod je spasio tvrtku od propadanja. Naime, nakon Domovinskog rata došlo je do promjene u demografskoj strukturi Hrvatske, posebno u ovom posavskom dijelu

Certifikati HALAL i IFS Tvrtka Clarum ponosni je dobitnik priznanja Zlatna kuna za najbolja mala trgovačka društva HGK-ŽK-a Slavonski Brod. Svoje proizvode (nekoliko vrsta tjestenina, listova za pite i savijače, gotovih zamrznutih savijača i štrukli - ukupno stotinjak artikala!) izvozi u BiH, Mađarsku, Austriju, Njemačku, Švicarsku, Island i Iran. Clarum ima i certifikate Halal i International Food Standard. “Certifikati su potvrda našeg rada i zalaganja, ali i odlična početna točka u pregovorima. Konkretno, Halal je za našu tvrtku i zaposlenike puno više od samog certifikata. Mi ga doživljavamo kao priznanje naše izvrsnosti. Da je nešto halal, to u islamskom svijetu znači da je dozvoljeno. Zapadni svijet Halal certifikat

doživljava kao nešto zdravo, bioproizvod. Tako u Engleskoj imate šest milijuna potrošača halal proizvoda, od tog su dva milijuna muslimani, a ostalo nemuslimani koji izabiru halal kao potvrdu sigurnosti i zdravstvene ispravnosti hrane. IFS certifikat pak predstavlja polazišnu točku u pregovorima sa svim trgovačkim lancima u EU-u. Taj certifikat govori o mnogim aspektima proizvodnje, obuhvaća tvornicu od ulaznih vrata do istovarne rampe na skladištu”, pojašnjava Ivan Šimić. U Clarumu ističu kako prema zaposlenicima, bankama, dobavljačima i državi uredno ispunjavaju sve obveze te da im, kao poslovnom subjektu, kroz dvadesetdvogodišnju povijest žiro-račun nije bio blokiran niti na jedan dan.

Slavonije, gdje se naselio veliki broj izbjeglica iz BiH. Listovi za pite i savijače postali su vrlo traženi, a Clarum je u tome vidio priliku te ponudio gotov proizvod. Mnogo se napora utrošilo dok su se domaćice uvjerile da u trgovini postoje gotovi listovi koji su i kvalitetniji od onih domaće izrade. U ovom proizvodu kombinirana su dva kulturna utjecaja, i to turski koji su donijeli Hrvati iz BiH (listovi za pitu), ali i austrijski (listovi za savijače, štrudle). Danas proizvodimo gotove (ready to bake) pite, baklave i savijače namijenjene mlađoj generaciji, koja nema vremena za pripremanje hrane”, objašnjava Šimić. Dobra tržišna niša Proizvodi tvrtke Clarum prisutni su u gotovo svakom trgovačkom centru u Hrvatskoj, a desetak posto proizvodnje plasira se u susjedne države, ali i na prostor Europske unije. “Što se Europe tiče, prvenstveno smo prisutni na tzv. etničkim tržištima

EU-a, gdje smo se probili poznanstvima - preko prijatelja, naših ljudi koji su trbuhom za kruhom završili u stranim zemljama. Danas pregovaramo direktno s velikim trgovačkim lancima ili uvoznicima”, kaže Šimić.

Što se Europe tiče, prvenstveno smo prisutni na tzv. etničkim tržištima, kaže Ivan Šimić Proizvodi tvrtke Clarum doslovno se mogu naći od Irana do Islanda: prodaju se u Teheranu i u Reykjaviku. Na pitanje kako zadovoljavaju specifičnosti tih prilično različitih tržišta, Ivan Šimić podsjeća na već naučeno u Hrvatskoj. “Clarum kombinira kulture, prilagođavamo se svakom pojedinom tržištu, pa čak i kupcu. Sa sobom nosimo svoje vrijednosti i kvalitete, ali isto tako poštujemo i tuđe”, ističe.

*vijesti Milijuni za biološku i krajobraznu raznolikost Putem natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iz 2010. omogućeno je korištenje 1,5 milijuna kuna za provedbu 28 projekata. Riječ je o projektima javnih ustanova nacionalnih parkova i parkova prirode te, među ostalim, projektima županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. FZOEU je od 2004. sudjelovao u provedbi 126 projekata kojima se pruža podrška očuvanju i zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti, za što je dodijeljeno više od 18 milijuna kuna. HNB: Rast od jedan posto Stanje javnih financija u 2011. nastavit će se pogoršavati, pa bi manjak opće države mogao dosegnuti 5,8 posto BDP-a, objavio je HNB u novom Biltenu. Ukupni fiskalni manjak, prema sadašnjim Vladinim planovima, u 2012. bi trebao biti smanjen na 4,4 posto, no javni će dug i dalje rasti te će iznositi 44,1 posto BDP-a, a 2012. 46 posto. Uz to, dugovi brodogradilišta u javnom vlasništvu povećali bi iznos javnog duga za oko tri posto BDP-a. HNB u ovoj godini očekuje rast domaćega gospodarstva od samo jedan posto. Rekordan booking Croatia Airlinesa Croatia Airlines zabilježio je u 26. tjednu ove godine rekordni booking na razini jednog tjedna pa je tako od 27. lipnja do 3. srpnja bilo ukupno 48.427 rezervacija ili 21,7 posto više nego u istom razdoblju lani. Booking je već sada nadmašio onaj u 30. tjednu prošle godine, koji tradicionalno predstavlja vrhunac sezone.

12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3685, 11. srpnja 2011.

( oko 122 mil kn

vrijednost ugovora tvrtke Medika s državom

Analiza javne nabave u 2010. godini

Nabava u zdravstvu veća za 54 posto Država je lani za opremanje bolnica i laboratorija potrošila najmanje 1,5 milijardi kuna Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

rema analizi javne nabave u zdravstvu koju je provela tvrtka Briefing eservisi, država je lani za opremanje bolnica i laboratorija potrošila najmanje 1,5 milijardi kuna. Kažemo najmanje jer, kako je priopćeno iz Briefinga, analiza je provedena na temelju dokumenata objavljenih u Elektroničkom oglasniku javne nabave za 2010. godinu, te je obuhvatila 84 posto poznatih rezultata nadmetanja, a njih 16 posto ostalo je nepoznato. “U procijenjenu i ukupnu vrijednost ugovora nisu uračunati ugovori sklopljeni na temelju okvirnog sporazuma u trajanju duljem od godine dana i oni ne ulaze u ovu detaljnu analizu. Ako bismo i te ugovore uključili u ukupnu vrijednost naba-

Najveći naručitelj bio je KBC Zagreb (Rebro) utrošivši nešto više od 219 milijuna kuna ve, tada bi ona iznosila gotovo dvije milijarde kuna, što je porast od čak 54 posto u odnosu na 2009. godinu kada je ukupna vrijednost ugovora bila 1,3 milijarde kuna”, navodi se.

Najveći naručitelj bio je KBC Zagreb (Rebro) utrošivši nešto više od 219 milijuna kuna, što je 14 posto ukupne vrijednosti nabave. Slijedi ga KBC Rijeka s nabavom nešto većom od 213 milijuna kuna. Tvrtke Medika i Medical Intertrade bile su najuspješnije u poslovanju s državom jer su sklopile ugovore u vrijednosti od gotovo 122 milijuna kuna svaka, ili po oko osam posto ukupno utrošenih sredstava. Najčešće birani ponuditelj bila je tvrtka Medical Intertrade s ukupno 552 sklopljena ugovora. U analizi se navodi kako se najviše nabavljala medicinska oprema i potrošni materijal (72 posto), na što je utrošena milijarda kuna. Slijede laboratorijska oprema i potrošni materijal sa 22 posto ili 332 milijuna kuna, te lijekovi, otopine i cjepiva na koje otpada šest posto ili 98 milijuna kuna.

Sporazumi o suradnji u medicinskom turizmu

Zdravstvenim uslugama produljiti turističku sezonu na 365 dana u godini Zdravstveni i medicinski turizam trenutačno u svijetu ostvaruje više od 100 milijardi američkih dolara prihoda i bilježi godišnji rast veći od 15 posto. Taj oblik turizma i u Hrvatskoj ima veliki potencijal te može omogućiti produljenje turističke sezone na 365 dana. Kako bi se unaprijedio medicinski turizam, proteklog su tjedna potpisani sporazumi o suradnji između predstavnika Udruge za razvoj medicin-

skog turizma i pet institucija. Pojedinačne sporazume Udruga je potpisala s predstavnicima zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Instituta za turizam, Udruge hrvatskih putničkih agencija, Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske te hrvatske zrakoplovne tvrtke Croatia Airlines. Tom je prigodom istaknuto kako su ti sporazumi iznimno važni zbog zajedničkog djelovanja turističkih institucija i orga-

( porast od 2 do 4%

očekuju na turističkim tržištima Europe

Damir Bajs, ministar turizma

Dobre najave samo se rezu

U ovom trenutku svi rade svoj posao kako bi ovogodišnja sezona b Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

zlaz iz gospodarske krize još uvijek nije na vidiku, a sve su oči uprte u turizam koji bi, prema mnogima, trebao spasiti državni proračun i na kraće vrijeme smanjiti nezaposlenost otvaranjem sezonskih radnih mjesta. Za razliku od ostalih mediteranskih zemalja, Hrvatska je bilježila dobre turističke rezultate u proteklim godinama, a resorno ministarstvo i ostali subjekti u turizmu sve svoje napore i želje usmjeravaju da tako bude i ove godine. Kakvo je zapravo stanje na terenu i što se sve očekuje od turističke sezone upitali smo ministra turizma Damira Bajsa. S obzirom na dobar početak predsezone, što očekujete od ovogodišnje glavne turističke sezone i općenito cijele turističke godine? Hoće li ona biti na razini 2010. ili nešto bolja? - Tijek sezone ide onako kako smo najavili i očekivali. Imamo dva osnovna cilja, a to je da četvrtu godinu zaredom budemo

bolji od prosjeka Europe i pritom povećamo tržišni udio te da učinimo sve napore kako bismo vratili domaćeg gosta u naša turistička odredišta. Sudeći prema statističkim podacima, travanj je bio relativno dobar, a očekujemo i dobre rezultate za lipanj.

Imamo dva osnovna cilja, a to je da četvrtu godinu zaredom budemo bolji od prosjeka Europe te da vratimo domaćeg gosta u naša turistička odredišta Naši najveći napori bili su usmjereni na to da se izbjegne svibanjska rupa. Nju smo uspjeli prebroditi s prihvatljivim minusom koji je ukupan zbroj prvih pet ovogodišnjih mjeseci ostavio u plusu. S pozitivnim turističkim rezultatima očekujemo da ćemo ući u glavnu sezonu, no ipak ne možemo očekivati nikakve dvoznamenkaste brojke. Pred nama je još 80 posto sezone i svi za-

jedno još moramo mnogo toga odraditi kako bismo zaključili ovu godinu. Dobre najave su pozitivna stvar, ali samo se rezultati pamte, pa sukladno tome vjerujemo da će ova sezona biti bolja od lanjske. No, ne treba zaboraviti da Europa očekuje porast od dva do četiri posto, a mi želimo biti bolji od toga. Ipak, Europa još uvijek nije vratila brojke iz 2009., pa čak ni prihode. Naši konkurenti, Francuska, Španjolska i Italija, su u minusima i u ovoj godini, te se i mi suočavamo s njihovim nastojanjima da vrate rezultate i prihode iz prijašnjih pozitivnih godina. Uzdamo se u mjere koje smo poduzeli još u studenome prošle godine, ali moramo odraditi sezonu do kraja. U ovom trenutku Ministarstvo turizma i svi u turizmu rade svoj posao kako bi sezona bila što uspješnija. Uz to, moram istaknuti kako smo već sada u tijeku priprema za turističku 2012. Smatrate li da je ipak turizam taj sektor koji će nas izvući iz gospodarske krize, ali naravno u kombinaciji s

Aktivna turistička jesen

nizacija, posebice u privlačenju stranih klijenata u naše zdravstvene tvrtke, ustanove i hotele. (S.P.)

Kakve akcije predviđate u posezoni? - U sklopu priprema za ovogodišnju turističku sezonu imali smo dvije velike aktivnosti. Jedna od njih je partnerstvo sa TUI-jem, tzv. TUI Inside akcije, koja je iza nas jer je održana u predsezoni dok nam druga tek predstoji, a to je Prvi međunarodni kongres Mediji i turizam koji će se održati 11. i 12. rujna u Zagrebu u suradnji sa Svjetskom turističkom organizacijom (UNWTO). Očekujemo dolazak od

300 do 400 sudionika. Uz Ministarstvo turizma očekujemo da će u suorganizaciji biti posebno oglašeni CNN i Google. Tih dana Hrvatska će biti medijski pokrivena i zanimljiva, pa ćemo to nastojati maksimalno iskoristiti. To je prva svjetska manifestacija takvog tipa koja se ikada odvijala u Hrvatskoj te se stoga nadam da će svjetla reflektora biti tih dana uperena u našu zemlju. Očekujemo dolazak stranih novinara, medijskih kuća i PR agencija.

www.privredni.hr Broj 3685, 11. srpnja 2011.

( porast od 4,8% u BDP-u ( više od 6 mlrd € imao domaći turizam u trećem kvartalu 2010.

u zadnje tri godine investirano u hrvatski turizam

e su pozitivna stvar, ali ultati pamte

bila što uspješnija, no Ministarstvo turizma ništa ne prepušta slučaju, pa su već započele pripreme za turističku 2012. godinu ostalim gospodarskim granama? - Turizam je važan dio gospodarstva i čini značajan dio bruto domaćeg proizvoda. Taj sektor ima i dvije posebnosti, a to je da čini apsolutni pretežiti dio deviznog prihoda i radno je intenzivan što znači da zapošljava veliki dio djelatnika. Turizam je u prijašnjim godinama, primjerice u trećem kvartalu 2010. u BDP-u imao porast od 4,8 posto, pa je nakon dugo vremena BDP bio u plusu i to 0,2 posto. Vjerujem da turizam sigurno već sada sudjeluje u gospodarskom oporavku, ali onoliko koliko može, no tek u kombinaciji s ostalim mjerama koje provodi Vlada možemo očekivati izlazak iz krize. S udjelom od 15 posto u BDP-u turizam može pridonijeti razvitku ukupnog gospodarstva. Koliko je u proteklih nekoliko godina investirano u turizam, u koje objekte te koje su još investicije u planu do kraja ove i 2012. godine? - U zadnje tri godine investirano je više od šest milijardi eura u hrvatski turizam. Od toga su po tri milijarde eura uložili država i hotelijeri. Tu nisu uračunata ulaganja u privatne objekte, apartmane, marine... tj. u sve ono što nije u velikim sustavima turističkih lanaca. U relativno kratko vrijeme više smo nego udvostručili broj hotela s četiri i pet zvjezdica, a u ovom trenutku jedna trećina naših hotelskih kapaciteta

manji postotak koji plaćaju od ukupnog prihoda. U kontaktu smo sa zainteresiranim hotelskim kućama jer su one čekale ovo rješenje niz godina. Omogućit ćemo novo investiranje, a naravno očekujemo da se pravi učinci vide tek 2012. Treba naglasiti kako nije interes države da bude vlasnik komercijalnih turističkih objekata.

ima te kategorije. Usporedbe radi, u Europi prosječno samo 10 posto hotela ima kategoriju četiri i pet zvjezdica. Nakon tako velikog proteklog investicijskog ciklusa, ove je godine nešto usporeniji taj ciklus, ali treba naglasiti kako ipak nije prestao. To pokazuje da postoji konsenzus privatnog i javnog sektora tj. da se Hrvatska mora boriti kvalitetom na tržištu te da samo kvaliteta može dosegnuti dugoročne ciljeve. Zašto nema više inozemnih ulaganja u hrvatski turizam? Koliko ih je bilo do sada te koji su razlozi da pojedine strane investicije još uvijek stagniraju? - Postoje strana ulaganja u hrvatski turizam i to nije sporno. Zaključenjem pregovora i određi-

vanjem datuma ulaska Hrvatske u EU, što je ova Vlada uspjela završiti na čelu s njenom predsjednicom Jadrankom Kosor, očekujem da će se još više pojednostaviti ulaganja u našu zemlju. Možemo reći

S pozitivnim rezultatima ćemo ući u glavnu sezonu, no ne možemo očekivati dvoznamenkaste brojke

da imamo pojačan interes za ulaganja baš u turizam. Dio stranih investicija, prije svega zbog problema s pitanjem vlasništva, ne ide onako brzo kako bismo svi željeli. Vlada radi na tome da se to riješi u

suradnji s lokalnom upravom i samoupravom. Zašto još uvijek nisu komercijalizirana stara odmarališta i vojni hoteli te kada će se to dogoditi? Na koji će se način odvijati ta komercijalizacija, npr. kroz zakup, najam ili možda čak prodaju za jednu kunu? - Pitanja turističkih kapaciteta koji su u državnom vlasništvu nisu bila do sada riješena jer u konačnici problem na koji sam i sam nailazio je to što se prema Zakonu o Hrvatskom fondu za privatizaciju nije mogla realizirati ponuda koja je bila zanimljiva investitorima. Ponekad je dobro prodati za jednu kunu, ali samo onima kojima je turizam core business i koji su spremni uložiti u to. Imali smo slučajeve da smo na tri-četiri

natječaja prodavali niz takvih hotelskih kuća, ali se nitko nije javio jer to očito nije bilo zanimljivo. Je li Zakon o turističkom zemljištu polučio očekivane rezultate? - To je za mene strateška odrednica koja se rješavala više od 20 godina. Rješavanje pitanja zemljišta koje su turističke tvrtke koristile a nisu platile, a koje je ušlo u elaborat o pretvorbi, je strateško pitanje hrvatskog turizma. Vlada je zauzela stav i riješila na način koji je u nacionalnom interesu, a to je da najatraktivnije površine koje uopće imamo neće biti prodane. One se daju na koncesiju po modelu kojim se signalizira produljenje sezone i povećanje kvalitete ponude. Tvrtkama je u interesu da što dulje rade jer je tada

Procjenjujete li da će možda u ovoj godini biti još akvizicija i spajanja turističkih tvrtki kao što je to bio slučaj s porečkom Rivierom, Rapcem i Zlatnim otokom? Kako gledate na takva spajanja? - Proces spajanja više tvrtki u jednu je nešto što se događa i u ostalim gospodarskim granama. Turizam je jedan od zadnjih sektora u kojem se to počelo provoditi. Razlozi preuzimanja više tvrtki i stvaranja jedne nove su činjenice da veliki sustavi imaju svoje prednosti, primjerice jedinstveni nastup na tržištu te razne povoljne uvjete za poslovanje. Ako se to sve iskoristi, to može i treba biti dobra vijest za turizam. Vjerojatno će i dalje biti takvih akvizicija jer za to postoji još prostora. Međutim, ima i situacija poput onih u Dubrovniku gdje su svi očekivali spajanje hotela iz vlasništva Gorana Štroka i Lukšić Grupe, ali treba imati na umu da u novim odgovornostima takve tvrtke preuzimaju odgovornost koja nadilazi uobičajenu, a to je prije svega odgovornost prema destinaciji.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3685, 11. srpnja 2011.

Najviše prometa i najviše problema

BiH zbog Cefte u deficitu Trgovinski ratovi zbog necarinskih barijera nisu zaboravljeni i njima se i danas prijeti

( 650,4 mil €

hrvatski izvoz u zemlje Cefte u 5 mjeseci ove godine

Ulaskom u EU Hrvatska izlazi iz Cefte

Ima li razlo Od ulaska u Ceftu 2006. hrvatski je izvoz u tu grupu zemalja zemlje Cefte iznosio je 1,665 milijardi eura, a uvoz 811,6 milijuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

U Zdravko Latal latal@privredni.hr

akon EU-a, Bosna i Hercegovina najveći trgovinski promet ostvaruje sa zemljama Cefte, ali konstantno, otkako je članica ove asocijacije, ima i najviše problema. Naročito s Hrvatskom, s kojom, izuzevši Rusiju, ima najveći trgovinski deficit, koji je u samo četiri mjeseca dosegnuo 294,1 milijun konvertibilnih maraka (KM). Ništa bolji nisu ni trgovinski odnosi sa Srbijom: deficit u četiri mjeseca iznosi 98,3 milijuna maraka, a “zahvaljujući” specijalnim odnosima sa Srbijom veliki deficit ostvario je srpski entitet, dok Federacija BiH ima pozitivnu bilancu. Iako je Cefta zamišljena kao bescarinsko tržište, najviše primjedbi odnosi se na brojne necarinske barijere koje poskupljuju i koče bosanskohercegovačke izvoznike da ostvare bolje rezultate. Iste primjedbe na srbijanske i hrvatske vlasti uputila je i službena Podgorica jer, iako je bilo potpisano da će se u 2010. godini ukinuti sve barijere na granicama, one i dalje postoje, a kako je nedavno rečeno na sastanku pred-

stavnika gospodarskih komora zemalja članica Cefte u Sarajevu, sada su čak i veće. Trgovinski ratovi upravo zbog tih barijera nisu zaboravljeni i njima se i danas prijeti. Uvoz bez granica Drugi veliki problem s Ceftom u gospodarstvu BiH je nekontrolirano velik uvoz i onih proizvoda koji se u BiH proizvode u dovoljnim količinama za potrebe domaćeg tržišta. Iz Tuzlanske, Sarajevske, Banjalučke i Bihaćke pivovare upozorili su sve

Trgovinski deficit BiH s Hrvatskom preskočio je 294 milijuna KM vlade u zemlji, a ima ih 14, da se godišnje u prosjeku uveze oko 1,4 milijuna hektolitara piva, po čemu je BiH europski lider po uvozu piva u odnosu na broj stanovnika. Prirodna voda iz BiH je po svojim svojstvima sigurno jedna od najzdravijih u regiji, puni se u dovoljnim količinama za domaće tržište, a prošle godine uvezeno je vode za 120 milijuna maraka, a izvezeno za 17,6 milijuna maraka.

Ogorčeni su i proizvođači voća i povrća zbog prekomjernog uvoza iz Hrvatske i Srbije. Od državnih vlasti zatražili su da se u sezoni ograniči ili zabrani uvoz, ali kako BiH nema državnu vladu, niti se zna kad će je dobiti, najavili su blokadu graničnih prijelaza. Nakon susreta s federalnim premijerom Nerminom Nikšićem, uz obećanja da će dobiti veće poticaje za proizvodnju, da će im biti isplaćeno oko 12 milijuna maraka duga iz prošle godine i da će, kad se formira vijeće ministara BiH, podržati njihov prijedlog o kontroliranom uvozu, privremeno se odustalo od radikalnih poteza. U Vanjskotrgovinskoj i entitetskim komorama još ozbiljno ne razmišljaju o mjerama koje će predložiti državi kad Hrvatska, zbog ulaska u EU, uvede carine članicama Cefte, što zbog toga što su započeli godišnji odmori, a što zbog toga što ne vjeruju da će se tako nešto dogoditi. Naime, BiH s većinom članica EU-a ima bescarinske odnose zbog čega, uostalom, ima bolji omjer uvoza i izvoza nego s Hrvatskom, a to je posebice slučaj s Njemačkom i Italijom.

laskom Hrvatske 2013. godine u punopravno članstvo Europske unije prestat će njeno članstvo u Cefti koje je mnogim hrvatskim poduzećima donijelo brojne koristi. Cefta, odnosno, Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini, omogućio je trgovinu bez carina pa je relativno snažnijim hrvatskim proizvođačima pomogao da ostvare dobre izvozne rezultate u ostalim članicama: Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori, Moldaviji i Albaniji. Od ulaska u Ceftu 2006. godine hrvatski je izvoz u tu grupu zemalja neprekidno rastao, a ujedno je ostvarivan i pozitivan saldo robne razmjene. U 2010. godini ukupni izvoz Hrvatske u zemlje Cefte iznosio je 1,665 milijardi eura, dok je uvoz bio 811,6 milijuna eura. Pozitivan trend nastavio se i u prvih pet mjeseci ove godine. Ukupan izvoz u zemlje Cefte iznosio je 650,4 milijuna eura, ili 11 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Izvoz u zemlje Cefte raste po višoj stopi nego uku-

pni hrvatski izvoz koji je u tom razdoblju rastao za 3,7 posto. Nove tarife Ulaskom u Europsku uniju za hrvatske proizvođače više neće vrijediti bescarinski propisi iz Cefte, već će u pojedinim sektorima biti suočeni s carinskim tarifama koje se u tim zemljama naplaćuju za uvoz iz članica EUa. To će se prvenstveno odnositi na prehrambene i poljoprivredne proizvode. Kako objašnjavaju u Ministarstvu gospodarstva, kod industrijskih proizvoda neće doći do bitnih promjena jer će do ulaska Hrvatske u EU, zemlje Cefte koje su potpisnice Sporazuma o sta-

Država najviše može napraviti pomaganjem susjedima da se što prije približe EU-u, smatra predsjednik HGK-a

bilizaciji i pridruživanju (SSP) postupno ukinuti svoje carine. To su Albanija i Makedonija (carine već ukinute 1. siječnja

2011.), zatim BiH i Crna Gora (carine se ukidaju 1. siječnja 2013.) te Srbija (carine se potpuno ukidaju 2014., a u 2013. godini ostaju za sapune i ostale pripravke za čišćenje tri posto, za proizvode od stakla četiri posto i šest posto te za električne pogonske strojeve tri posto). Od zemalja Cefte SSP nisu potpisale jedino Moldavija i Kosovo i za njih će se trgovinski režimi znatno izmijeniti i otežati hrvatski izvoz.

Robna razmjena sa zemljama Cefte (u tisućama eura) Izvoz

Uvoz

2009.

2010.

Indeks 10./09.

2009.

2010.

Indeks 10./09.

26.646

60.338

226,4

2.151

4.133

192

BiH

956.852

1,033.934

107

406.502

461.767

114

Crna Gora

120.500

81.365

37.927

2.711

86.803

86.641

97,5

127.455

106.905

Albanija

Makedonija Moldavija Srbija Ukupno

1.291

1.278

3.318

2.854

400.793

349.179

87,1

201.585

230.544

114

1,601.855

1,665.439

104

778.939

811.698

104

Izvor: Državni zavod za statistiku

www.privredni.hr Broj 3685, 11. srpnja 2011.

( to je 11% više

nego u istom razdoblju prošle godine

( samo 3,7%

istodobni rast našeg ukupnog izvoza

oga za žaljenje? stalno rastao, a ujedno je ostvarivan i pozitivan saldo robne razmjene. U 2010. ukupni izvoz Hrvatske u eura. Ulaskom u EU za hrvatske proizvođače više neće vrijediti bescarinski propisi iz Cefte ma iz regije da što prije i one postanu članicama EU-a, odnosno, da usvoje njene standarde i integriraju se u međunarodnu trgovinsku razmjenu. Možda bi se moglo razmisliti o određenim poticajima izvoznicima na područje Cefte, kako bi se ublažio pritisak novih carinskih stopa. No svaki oblik poticanja mora biti usklađen s europskom praksom. Ra-

Kod industrijskih proizvoda neće doći do bitnih promjena, ali hoće kod poljoprivrednih i prehrambenih

U strahu da će nove carine ugroziti njihove izvozne rezultate, pojedini poduzetnici iz prehrambenog sektora počeli su pozivati Vladu da pokrene nove pregovore s vladama susjednih zemalja. Primjerice, Neno Pivac, vlasnik mesne industrije Pivac, izjavio je Jutarnjem listu da bi ministri iz ekonomskih resora trebali ići u Beograd i Sarajevo i dogovarati nastavak bescarinskog režima. I prema njegovim riječima, BiH i Srbija polako snižavaju carine prema EU-u, no kad Hrvatska uđe, te će carine još biti više od sadašnjeg stanja. Pregovore predlaže i Davor Tomašković, predsjednik Uprave Tvornice duhana Rovinj. Carine za duhanske proizvode porasle bi, ovisno o državi, od 10 do 42 postotna poena. U TDRu su izračunali da bi po novom režimu imali oko 10

milijuna eura veće carinske troškove nego danas. Odgovornost je na tvrtkama No Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, koja je snažno zagovarala ulazak u Ceftu, davno prije nego je to i ostvareno, smatra da glavna odgovornost za prilagodbu novim uvjetima leži prvenstveno na samim kompanijama i poduzetnicima. “Proces hrvatskog približavanja EU-u traje već godinama i svi sudionici na tržištu, a osobito oni koji izvoze u Ceftu, imali su dovoljno vremena da se upoznaju s promjenama koje dolaze. Svatko se trebao dobro informirati, napraviti analize i pripremiti mjere kojima će se prilagoditi novom stanju”, rekao je Vidošević za Privredni vjesnik.

Prema njegovim riječima, država ne može poduzetnicima izravno pomoći oko Cefte. “Njena najvrjednija uloga može biti aktivna suradnja i pomaganje ostalim zemlja-

dije bih ipak da država potiče hrvatski izvoz u cijelosti, jer je to ono što nam svima može pomoći”, ocijenio je Vidošević. Slično su razmišljali i postupili u Agrokoru. Još

prije dvije godine napravljena je analiza efekata prestanka članstva u Cefti. Kako doznajemo od sugovornika u toj kompaniji, analiza je, uz ostalo, potaknula intenzitet ulaganja u proizvodne pogone u Srbiji i BiH. Njihovi proizvodi će se tako i dalje moći prodavati u te dvije zemlje jer one međusobno nemaju carine za prehrambene proizvode. Do ulaska u punopravno članstvo u EU-u nastojat će se iskoristiti sve prednosti novih propisa vezanih uz Ceftu i kumuliranje podrijetla proizvoda, koji se upravo nalaze u saborskoj proceduri. Iako su BiH i Srbija pristupile Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, kojim će se usklađivati i njihove carinske i trgovinske politike, u Agrokoru smatraju ipak da bi u Vladi trebalo razmotriti mogućnosti za pregovore sa susjedima, kojima bi se olakšala trgovina svim prehrambenim proizvođačima.

Hrvatska u EU-u znači: stižu i srbijanske cigarete Ulazak Hrvatske u EU je dobra vijest za proizvođače cigareta u Srbiji kao što su Philip Morris, British American Tobacco i Japan Tobacco jer će moći izvoziti u Hrvatsku bez barijera, što sada nije slučaj iako iz Hrvatske u Srbiju godišnje uđe cigareta za 200 milijuna eura, izjavio je srbijanski ministar ekonomije Nebojša Ćirić. Dodao je kako će ulaskom u EU Hrvatska izaći iz Cefte, ali da je potrebno i dalje eliminirati prepreke u bilateralnoj ekonomskoj suradnji i naveo kao primjer za rješavanje problem s kojim se suočila srbijanska kompanija NCA Investment Group kao investitor u Hrvatskoj. “Inicirao sam sastanak Mješovitog komiteta Srbije i Hrvatske u kolovozu, koji se nije sastajao još od 2005. godine, jer želimo reciprocitet i otvorena vrata na tržište u oba smjera”, kazao je Ćirić.

Direktor Biroa za regionalnu suradnju Privredne komore Srbije Milivoje Miletić kazao je da ne očekuje smanjenje izvoza Srbije u Hrvatsku nakon njenog ulaska u EU, niti smanjenje obujma bilateralne robne razmjene jer se već sada praktično primjenjuju europska pravila. “Hrvatska je uvelike harmonizirala svoje zakondavstvo s europskim, pa u Cefti već vrijede standardi EU-a i WTO-a”, dodao je on. Miletić ne očekuje da će izlazak Hrvatske bitno promijeniti poziciju kompanija iz ostalih država članica jer se to nije dogodilo ni prilikom posljednjeg smanjenja slobodnog tržišta izlaskom Rumunjske i Bugarske. Podsjeća kako Cefta u svakom slučaju pridonosi porastu konkurentnosti i investicijskog potencijala čitave regije. (Lj. L.)

*vijesti Adriachem vjerojatno u stečaj Prema svemu sudeći, kaštelanski Adriachem ide u stečaj likvidacijom. Radnicima se nudi devet plaća prije i tri plaće tijekom stečajnog postupka. Radnici su sami pronašli strateškoga partnera po Modelu C, no Agencija za upravljanje državnom imovinom je odbila takav rasplet jer se tako pogoduje samo radnicima. Ovog tjedna u Zagrebu se održavaju novi pregovori. Jeste li za europski PDV? Europska komisija predložila je europski proračun za razdoblje 2014.2020. Proračun se sa sadašnjih 976 milijuna eura u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju treba povećati na oko milijardu eura što predstavlja nominalni porast od 4,8 posto te je iznad očekivane inflacije od dva posto. Europska komisija je predložila smanjenje udjela članica EU-a u proračunu, a kako bi pokrila taj manjak, predlaže uvođenje poreza na financijske transakcije i PDV na razini Unije. ICT mijenja novac i ljude

Tri temeljna trenda, digitalizacija, konzumerizacija i društveno umrežavanje, obilježavaju sve aspekte poslovanja financijske industrije, glavni je zaključak okruglog stola Financije 2.0 - kako ICT mijenja novac, plaćanje i financije koji je u utorak okupio više od stotinu stručnjaka iz domaće bankarske i informatičke industrije. Trend digitalizacije, započet još u počecima interneta, dosegao je novu fazu. Ona se u financijskoj industriji očituje kroz pojavu virtualnog novca i novih poslovnih modela te razne nove platforme internetskog plaćanja.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3685, 11. srpnja 2011.

( za oko 10% povećani

dolarski iznosi uvoza i izvoza u 2011. u odnosu na 2010.

( na 422 mil USD

porastao izvoz prehrambenih proizvoda (sa 387 mil USD)

POLJOPRIVREDNI I PREHRAMBENI PROIZVODI

Listu najvećih izvoznika pred

Među najvećim hrvatskim uvoznicima prehrambenih proizvoda su i mesne industrije Braća Pivac, PIK Vrbovec, Sta proizvodnji koriste uvozno mlijeko - poput Leda i Dukata Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ako volimo misliti kako Hrvatska lako može zadovoljiti svoje potrebe za prehrambenim proizvodima i još višak ponuditi svijetu, statistike pokazuju kako se u posljednjih desetak godina bilježi stalan trgovinski deficit u poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. U 2010. godini uvezeno je poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2,17 milijardi američkih dolara što je 11 posto ukupnog nacionalnog

U uvozu su najzastupljenije uljane pogače, živa goveda, nepržena kava, domaće svinje i banane uvoza. U odnosu na prethodnu godinu vrijednosno je uvoz smanjen za tri posto. Izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvareno je 1,36 milijardi američkih dolara te izvoz hrane u ukupnom izvozu također ima udio od 11 posto. U odnosu na prethodnu 2009. godinu vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostao je na istoj razini. Iako je izvoz tih proizvoda u posljednjih desetak godina stalno rastao pa je sa 406 milijuna američkih dolara u 2000. godini porastao na gotovo 1,4 milijarde u 2008. godini, jednakom brzinom rastao je i uvoz. U istom razdoblju

uvoz je porastao sa 687 milijuna dolara na više od 2,6 milijardi u 2008. godini, što je deficit povećalo sa 281 milijun na čak više od 1,2 milijarde dolara. Početkom krize izvoz je lagano pao pa je u 2009. godini izvezeno robe za 1,36 milijardi, a godinu kasnije za tek nešto manje, 1,355 milijardi dolara. Uvoz je padao nešto brže. U 2008. uvezeno je prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda za 2,24 milijarde, a u prošloj godini pak za 2,17 milijardi dolara. Deficit robne razmjene u prošloj godini bio je 813 milijuna američkih dolara, a godinu ranije 879 milijuna. Najveći izvoz u BiH, a uvoz iz Njemačke Najvažnije izvozno odredište za prehrambene i poljoprivredne proizvode u prošloj godini bila je Bosna i Hercegovina u kojoj je ostvarena gotovo trećina ukupnog izvoza ovih proizvoda (31 posto). U Italiju je izvezeno 11 posto poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, u Sloveniju 10 posto, a Srbiju sedam posto. Najviše ove robe smo uvezli iz Njemačke - 14 posto, Italije 11 posto, Nizozemske osam posto te Brazila šest posto. Najveći obujam vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvarujemo sa zemljama Europske unije, a ona je u 2010. godini iznosila 2,1 milijardu američkih dolara od čega je s priključenim članicama

Uvoz i izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (mil. USD) 3000

Uvoz

2500

Izvoz

2000

Bilanca

1500 1000 500 0 -500 -1000 -1500

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Izvor: DZS, HGK

od 2004. (EU12) ostvarena ukupna razmjena u vrijednosti 665 milijuna, dok je s ostalim članicama obujam razmjene iznosio je 1,2 milijarde američkih dolara.

I u izvozu i uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zastupljeniji su proizvodi industrije hrane, pića i duhana od poljoprivrednih proizvoda.

Najviše smo izvozili bijeli šećer, cigarete, pšenicu, Vegetu i tunu, dok su u uvozu najzastupljenije uljane pogače, živa goveda, nepržena kava, domaće svinje i banane. Trgovci predvode uvoznike Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, najveći uvoznici prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda u prošloj godini su trgovački lanci. Listu 20 najvećih uvoznika tih proizvoda predvodi najveći hrvatski trgovački lanac Konzum, a i ostali veliki trgovci nalaze se među prvih 20 uvoznika. Među najvećim hrvatskim uvoznicima prehrambenih proizvoda su i mesne industrije Braća Pivac, PIK Vrbovec, Stanić i Gavrilović koji sirovinu

za svoje proizvode traže na jeftinijim stranim tržištima, a isto vrijedi i za one koji u svojoj proizvodnji koriste uvozno mlijeko, poput Leda i Dukata. Listu najvećih izvoznika predvode Koka, Dukat i Vindija. Zanimljivo je da su one i na listi najvećih uvoznika i to tek nešto izmijenjenim redoslijedom na 13., 14. i 15. mjestu jer sirovinu za svoje proizvode dobivaju sa stranih tržišta. Veliki izvoznici su i PIK Vrbovec i Gavrilović koji su također visoko na listi uvoznika. Na listi izvoznika je i Agrokorov Agrofructus koji se bavi otkupom i izvozom voća i povrća s prostora Jugoistočne Europe na tržišta 15 europskih zemalja, te Vagros koji se bavi istim poslom. Na li-

www.privredni.hr Broj 3685, 11. srpnja 2011.

( na 680 mil USD

( oko 60%

porastao uvoz tih proizvoda (sa 651 mil USD)

stupanj pokrivenosti uvoza izvozom i ove godine

dvode Koka, Dukat i Vindija

anić i Gavrilović koji sirovinu za svoje proizvode traže na jeftinijim stranim tržištima, a isto vrijedi i za one koji u

Proizvodi Koke: gotovo pola ukupnog hrvatskog izvoza mesa i prerađevina Tvrtke iz prehrambenog sektora su onoliko konkurentne koliko se uspiju nametnuti kvalitetom, prepoznatljivošću, dodanom vrijednošću koju ponude tržištu, kaže Nenad Klepač, direktor Industrije mesa Koka koja je dio poslovnog sustava Vindija. “Cijena proizvoda ovisi o nizu čimbenika, no ona nije jedina odrednica konkurentnosti. Poslovni sustav Vindija koji uključuje Koku, kao svoj najveći argument, kako na domaćem tako i na stranim tržištima, vidi svoju neupitnu kvalitetu i inovativnost u razvoju novih proizvoda”, kaže Klepač. Koka najviše izvozi na tržište BiH gdje je prošle godine plasirala robu za više od 180 milijuna kuna. Proizvodi Koke čine gotovo polovinu ukupnog hrvatskog izvoza mesa i mesnih prerađevina. Njihovi proizvodi (Cekin pileći Fritesi i Filetino) lani su krenuli i na talijansko tržište, a u Španjolskoj još otprije opskrbljuju hotele i restorane. Koka spada i u 10 najboljih proizvođača tovljenih pilića u Jugoistočnoj Europi, a izvoze i rasplodna jaja na tržišta Francuske, Nizozemske, Njemačke, Mađarske, Slovačke i Tunisa.

sti 10 najvećih izvoznika su i Podravka, kao i njena tvrtka kći Danica. Veliki izvoznik je i Pacific Fruit Limited, tvrtka poznata trgovcima jer na prostore regije dovozi banane. Među najvećim izvoznicima su i proizvođači i prerađivači ribe, ulja, mlijeka i mliječnih proizvoda kao i sladoleda. Tržište se oporavlja U Hrvatskoj robnoj razmjeni nema bitnih pomaka u protekle dvije godine, odnosno od početka recesije u EU-u 2009. godine, od kada se primjećuju znatniji pomaci u smanjivanju razine uvoza prehrambenopoljoprivrednih proizvoda, kaže Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

Hrvatske gospodarske komore. “Stupanj pokrivenosti uvoza izvozom na konstantnoj je razini od oko 60 posto što je vidljivo i iz podataka za prva četiri mje-

Najviše smo izvozili bijeli šećer, cigarete, pšenicu, Vegetu i tunu seca 2011. godine kada je uvoz ovih proizvoda iznosio 680, a izvoz 422 milijuna dolara, što predstavlja otprilike standardnu pokrivenost našeg prehrambenog sektora od 62 posto, odnosno određeno poboljšanje u odnosu na 2010. godinu kada

je u istom razdoblju pokrivenost bila 59 posto”, ističe Božica Marković. Naša glavna izvozna tržišta i dalje ostaju tržišta regije, prije svega Bosna i Hercegovina, Srbija te Slovenija. Uvozimo uglavnom iz susjednih zemalja članica EU-a - Italije, Austrije i Njemačke, dodaje Božica Marković. “Apsolutni dolarski iznosi uvoza i izvoza ovih roba povećani su u ovoj godini u odnosu na 2010. za oko 10 posto - izvoz je sa 387 milijuna dolara porastao na 422 milijuna, a uvoz sa 651 milijun na 680 milijuna. To daje naznake o oporavku tržišta poljoprivredno-prehrambenog sektora u Europskoj uniji”, zaključuje Božica Marković.

IZVOZ

UVOZ Rang 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

I cijela Vindija ostvaruje značajan izvoz koji od mjeseca do mjeseca raste i do 20 posto ukupne prodaje. Izvozi se na tržišta Austrije, Velike Britanije, Italije, Njemačke, Francuske, Švedske, Nizozemske, Španjolske, Mađarske, Slovačke te u sve zemlje regije. “Otvaranje tržišta Europske unije vidimo kao priliku za jačanje naše prisutnosti na tim tržištima. Očekujemo povećanje konkurentnosti naših proizvoda, sukladno smanjenju troškova njihova plasmana. Istodobno, Vindija će sustavno raditi na održavanju snažne prisutnosti u zemljama Cefte”, dodaje Klepač.

Tvrtka KONZUM MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC PIK VRBOVEC-MESNA INDUSTRIJA LIDL HRVATSKA STANIĆ BETOVEN LEDO GAVRILOVIĆ C.A.K. PODRAVKA DANICA PACIFIC FRUIT LIMITED KOKA VINDIJA DUKAT KAUFLAND HRVATSKA PLODINE STJE MA PROMET KRAŠ TUTTI FRUTTI - FMB

Izvor: DZS, HGK

Rang 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

Tvrtka KOKA DUKAT VINDIJA PIK VRBOVEC-MESNA INDUSTRIJA AGROFRUCTUS PODRAVKA GAVRILOVIĆ DANICA PACIFIC FRUIT LIMITED SARDINA VAGROS ZAGREB MIRNA RIBOLOV ZVIJEZDA FRIGO BONSAI JASENSKA ZDENKA-mliječni proizvodi LEDO KONZUM MEGGLE HRVATSKA SEDLIĆ

18 EUROGLAS *vijesti Poljska na čelu EU-a Poljska je početkom srpnja preuzela rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije. Povodom toga poljski veleposlanik u Hrvatskoj Wieslaw Tarka predstavio je prioritete predsjedanja. Među prioritetima istaknuo je europsku integraciju kao izvor ekonomskog rasta i povećanje energetske te prehrambene sigurnosti. Naglasio je kako očekuje da će jedan od važnijih događaja tijekom poljskog predsjedanja biti i potpisivanje Ugovora o pristupanju Hrvatske Uniji. Grčke tvrtke sele u Bugarsku Zbog krize tvrtke iz Grčke sele u Bugarsku u kojoj su niži porezi, jeftinija radna snaga, prijevoz te najam poslovnog prostora. Tako je, prema pisanju Greek Reportera, tijekom prve polovine ove godine otprilike 800 grčkih tvrtki već preselilo u Bugarsku. Osim Grčke, koja će se, prema očekivanjima, uskoro naći pred bankrotom, i poduzeća iz Rumunjske sele u Bugarsku zbog povoljnije poslovne klime.

EU pomaže turizmu Turisti mogu pomoći Europi da se izvuče iz gospodarskih previranja, ocijenila je Europska unija u planovima o pojačanoj potpori turističkom sektoru, kojima također želi privući više posjetitelja. Europa je vodeće odredište za inozemne turiste, u čijem su fokusu ponajprije Španjolska, Francuska, Italija, Njemačka i Velika Britanija. EU nastoji pronaći načine da pomogne sektoru, čiji se udio u BDP-u Unije procjenjuje na više od 500 milijardi eura, objavio je portal EnterEurope. Ta se vrijednost udvostručuje kada se u obzir uzmu i srodne grane poput prijevoza, kulture i građevinske industrije.

Privredni vjesnik Broj 3685, 11. srpnja 2011.

Vraćen kredibilitet procesu proširenja

Nakon kraja

Govoreći o kraju pregovora Hrvatske i EU-a, mađarski premijer Viktor Orban ist čvrsti kriteriji bez izmjena. Ergo, sve se suprotno događalo za hrvatskih drmusa Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

ađarska je iskoristila šansu koju je propustila Slovenija: s mnogo upornosti, po nekima i zanovijetanja, dobila je što je htjela - kraj hrvatskih pregovora. Zapravo, uspjelo joj je istodobno gurati preostalih 26 europskih partnera da brzo i bez velikog mudrovanja pretresu preostale dosjee i usklade stavove kao i uvjeriti državnu upravu buduće, sada je valjda sigurno, 28. članice da s riječi prijeđe na djela. U isto vrijeme, stvorena je naglo povoljna klima – obično nazvana političkom voljom – da se pro-

širenje nastavi krajem godine i da je trenutak za kandidatski status Albaniji, kao i za davanje statusa i start pregovora Srbiji te početak pregovaračkog procesa kandidatima Crnoj Gori i Makedoniji. Za razliku od nekoliko ranijih predsjedništava koja su kraj hrvatskih pre-

Viktor Orban je dobro primijetio da se pristupanjem zapadnog Balkana ne šire granice Europe nego kompletira “nezavršen posao reunifikacije Europe”

govora imala među prioritetima, ali su se nasukala što na dobrosusjedsko natezanje, što na tromost Zagreba, a što na vlastite dileme i zaokupljenost domaćim problemima, mađarsko je znalo što hoće. Kasnije će, rekapitulirajući naučene lekcije, osoba bez dlake na jeziku, premijer Viktor Orban u Mađarskom memorandumu o zapadnom Balkanu, istaknuti da su za uspjeh potrebni definirani, pravi ciljevi i odgovarajući instrumenti. Sada je cijeli aparat na mjestu. Spominje se čvrstoća, stabilnost kriterija – oni bi trebali biti poznati, čvrsti i bez izmjena. Ergo, sve se suprotno događalo za hrvatskih drmusavih šest godina.

Što smo ispregovarali

{

SLOBODA KRETANJA ROBA

mjerila:

3/4 2008. 2009.

}

Prva od četiri slobode donosi slobodan pristup svih hrvatskih proizvoda na unutarnje tržište EU-a s oko pola milijarde potrošača. Za hrvatske proizvode vrijede isti standardi i pravila kao i za proizvode ostalih 27 članica EU-a te zemalja Europskog ekonomskog prostora. Naravno, i tržište Hrvatske otvoreno je proizvodima iz zemalja EU-a, po pravilima jednakim za sve. Tijekom pregovora Hrvatska je tražila i dobila nekoliko prijelaznih razdoblja poput četverogodišnjeg za lijekove registrirane u Hrvatskoj, a to se odnosi na usklađivanje dokumentacije budući da europski sustav zahtijeva izuzetno složene, opširne dosjee. mjerila (otvaranje/ zatvaranje) trajanje pregovora (od ÷ do)

{

SLOBODA KRETANJA RADNIKA

mjerila:

0/1 2008. 2009.

Vladimir Drobnjak, glavni pregovarač za pristupanje Hrvatske u EU

đivanja propisa. S danom ulaska u EU Hrvatska je spremna aplicirati sadržaj europskog acquisa (zajedničke pravne stečevine). Bitno je da će radnici iz Hrvatske raditi u EU-u bez ograničenja, a nakon isteka prijelaznog razdoblja u kojem članice imaju pravo na izuzeće. Većina ih je do sada povlačila ograničenja već pri ulasku novih zemalja ili nakon nekoliko godina (Skandinavci, Velika Britanija), dio se opredijelio za ukidanje ograničenja za samo neka zanimanja (radnici u zdravstvu ili vozači - Belgija, Francuska). Samo su Njemačka i Austrija iskoristile maksimalno sedmogodišnje razdoblje. Sama razdoblja ograničenja traju dvije, pet ili sedam godina, članice obavještavaju EK o namjerama hoće li ih zadržati ili ukinuti. Sva ograničenja za zemlje iz proširenja 2004. godine prestaju sa 1. svibnjem iduće godine. Pristupni sporazum daje pristupajućoj državi opciju reciprociteta, ograničavanja zapošljavanja građana ostatka EU-a u Hrvatskoj. Mjera je više principijelne naravi, a aplicirala ju je Mađarska. Hrvatska dokumentacija na web-stranicama MVPEI-ja detaljno objašnjava razmjere promjena. Budući da se radi o unutarnjem tržištu, jedna od četiriju sloboda pretpostavlja i to da radnik iz Hrvatske (ili bilo koje druge članice) ima pravo na socijalno i zdravstveno osiguranje, mirovinu, obiteljska davanja i nadoknadu za nezaposlenost.

{ }

Pregovorima je osjetno izmijenjen sustav u Hrvatskoj što je pred zakonodavce stavilo golem posao uskla-

PRAVO POSLOVNOG NASTANA I SLOBODA PRUŽANJA USLUGA

mjerila:

0/6 2007. 2009.

}

Iako je dio liberalizacije reguliran SSP-om, tek s članstvom u EU-u, točnije s ulaskom u prostor unutarnjeg tržišta, na snagu stupa princip nesmetanog pružanja usluga i nediskriminirajućeg zakonskog okvira za

www.privredni.hr Broj 3685, 11. srpnja 2011.

pregovora

aknuo je da su za uspjeh potrebni definirani ciljevi i odgovarajući instrumenti, kao i poznati, vih šest godina Nabujala mjerila ostaju i za balkansku ekipu Hrvatska je bila pokusni kunić. Na početku procesa, u 2005. godini nitko, pa ni Europska komisija koja u ime 27 članica vodi proces, a niti članice same, nije znao do koje će se mjere razviti sustav mjerila kao odrednica napredovanja procesa. Na kraju je hrvatski dio priče završio s vrtoglavih 138 službenih mjerila za otvaranje ili za zatvaranje poglavlja. Hrvatski pregovarački tim tvrdi da se njihov realni broj približio četiristotici zato što su pojedina mjerila (iz psiholoških razloga, ograđivali su se privatno članovi tima Europ-

José Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije

otvaranje tvrtki. Što se usluga – ili 70 posto europske ekonomije – tiče, od dana ulaska u EU tvrtke i građani iz Hrvatske bez limita počinju posao u bilo kojoj članici EU/Europskog ekonomskog prostora, bilo da je riječ o tvrtkama ili o učestaloj kategoriji samozaposlenih osoba. Usluge se pružaju i bez osnivanja tvrtke (ili poslovnog nastana) u određenoj državi. Iako s ovim ima problema unutar sadašnje zajednice 27 država, po pravilu hrvatske se kvalifikacije priznaju i u zemljama EU-a – i obratno, a priznavanje će izbjeći sadašnju kompliciranu proceduru nostrifikacije. Poštanske usluge će biti liberalizirane pola godine prije datuma pristupanja, još jedan rezultat aplikacije SSP-a.

{

SLOBODA KRETANJA KAPITALA

mjerila:

2/3 2009. 2010.

}

Potpuna liberalizacija kapitalnih transakcija (otvaranje računa u inozemstvu, unošenje i iznošenje gotovine iz zemlje bez ograničenja ali uz deklaraciju, odobravanje kredita osobama koje nisu rezidenti tih zemalja...) već je na snazi od početka ove godine. Financijske institucije, iako je do članstva preostalo dvije godine (bude li sve po planu i bez neugodnih iznenađenja), obvezane su transparentno informirati korisnike usluga o cijenama i uvjetima usluga, tečajevima, kamatama. Informacije su besplatne. Budući da se sustav nadograđuje i u EU-u, novosti će postupno ulaziti i u hrvatsku praksu, poput obveze eliminacije svih skrivenih troškova iz “najmanjih slova” u ugovorima. Članstvo znači i da svi građani Hrvatske mogu – bez ograničenja i ako to žele! – poslovati s financijskim institucijama širom unutarnjeg tržišta EU-a. Liberalizacija je bila du-

gačak i ponekad sporovozan proces i za građane EU-a. SSP-om je već liberalizirano tržište nekretninama, dakle građani Hrvatske mogu kupovati po EU-u kao što i građani EU-a mogu u shopping u Hrvatsku, sada bez premosnice – osnovane tvrtke. Jedina zemlja u EU-u s trajnom derogacijom je Malta. Poljoprivredno je zemljište iznimka: Hrvatska je, kao i sve zemlje prošlog kruga proširenja, dobila sedmogodišnje izuzeće prema kome državljani članica EU-a ne mogu kupovati poljoprivredno zemljište. Mjera se može produljiti još tri godine bude li snažnih argumenata za nju. Poljska je jedina koja je dobila dulje prijelazno razdoblje, 12 godina – EU je, kao i u slučaju nekretnina na minijaturnoj Malti, uvažio tamošnje specifičnosti. Ograničenje ne vrijedi ukoliko strani državljanin osnuje tvrtku u Hrvatskoj i ona bude ta koja će kupovati. Praksa veli da u novim članicama EU-a, unatoč strahovima, nije došlo do masovnog kupovanja poljoprivrednog zemljišta.

{

JAVNE NABAVE

mjerila:

0/4 2008. 2010.

}

Dobar utjecaj prilagodbe hrvatskih propisima EU-a je to da su javne nabave daleko bliže idealu “dobivanja maksimalne vrijednosti za novac poreznih obveznika” eliminirajući uvođenjem transparentnosti moguće namještaljke i pogodovanje odabranima. Tvrtke i pojedinci iz Hrvatske još od trenutka stupanja na snagu SSP-a u veljači 2005. godine imaju pristup svim javnim natječajima u EU-u. Prave su mijene u ovom segmentu stvorene unošenjem transparentnosti koja bi trebala reducirati klijentelizam i poništiti praksu “zlatnih toaleta” ili “bojenja tunela”.

ske komisije zaduženog za Hrvatsku) bila spojena kako bi izgledalo da ih je manje. Ovo je vidljivo u famoznom “poglavlju svih poglavlja” o pravosuđu s rekordnih 10 mjerila koja su se lako dala razlučiti na pod-mjerila. Europska je unija uvođenjem sustava mjerila (uz priznanje - ali tek u finalnoj godini pregovaračkog procesa - da su uvjeti Hrvatskoj ipak bili teži i složeniji od onih za sva dosadašnja proširenja) kalibrirala mjere za (eventualno) pristupanje Turske. Prije toga, sigurnosni sustav provjera spremnosti za članstvo jednako će se rigorozno aplicirati na balkansko društvo koje tek ulazi u igru.

{

PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA

mjerila:

0/4 2007. 2009.

}

Aplikacija acquisa u računovodstvo i postupke revizije smatra se unosom u jačanje pravne sigurnosti tvrtki čime se potiču ulaganja i olakšava/poboljšava poslovanje. Ulazak u EU znači i mogućnost osnivanja novih oblika trgovačkih društava - europskog dioničkog društva i europskog gospodarskog interesnog udruženja - čime se pojednostavljuje prekogranično poslovanje u svim vidovima, poput pripajanja ili prijenosa sjedišta bez dodatnog administriranja i pripadajućih mu troškova.

{

PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

mjerila:

0/2 2007. 2008.

}

Zaštita autorskih i srodnih prava i prava industrijskog vlasništva diže se na višu razinu aplikacijom europskih propisa o zaštiti patentom, zaštiti žiga, zaštiti dizajna... ili oznakama izvornosti i geografskog podrijetla.

{

TRŽIŠNO NATJECANJE

mjerila:

4/4 2010. 2011.

}

Riječ je o jednom od istinskih stupova unutarnjeg tržišta, koji se brine da za sve vrijede jednaki uvjeti čime se eliminiraju beskrajne državne potpore neproduktivnim granama. One stvaraju poremećaje na tržištu

20 EUROGLAS

Gordan Jandroković, ministar vanjskih poslova i europskih integracija

EK nije htio Grčku u EU-u Procesu proširenja sada je ipak vraćen kredibilitet, koji je bio poljuljan davanjem prednosti političkoj volji ispred tehničke razine pripremljenosti kada su u zajednicu primljene dvije nespremne članice. Čini se da je Europskoj uniji s tridesetak godina zakašnjenja došla na naplatu još jedna slična situacija: Grčka je jedina zemlja za koju Europska komisija nije preporučila ulazak u EU, ali su tada još malobrojne članice ocijenile

da bi pristupanje Grčke za sve bilo pametnije, pogotovo za krhku demokraciju u fazi oporavka od pukovničke diktature. Zeleno svjetlo Hrvatskoj dala je, prema službenim izjavama, ocjena EK-a o postignutoj kritičnoj masi promjena a koje garantiraju nepovratnost procesa reformi pravosuđa i antikorupcije. Prije će biti da su neke članice odlučile prestati previše inzistirati stoga što je u kombinaciju konačno stigla Srbija uhićenjem Ratka Mladića. Time je, kao

dajući nepravednu prednost tvrtkama na proračunskoj infuziji. S ulaskom u EU potpore će se odobravati prema striktnim pravilima, poput, pojednostavljeno, da se odobravaju samo jednom, da potiču istraživanje, ekologiju, poduzetništvo ili se otvaraju u slučaju prirodnih katastrofa, iznimno i u situacijama oporavka od krize. No, svaki paket mora proći striktne provjere Europske komisije. Europski se paket intervencija države u oporavak, uglavnom kroz garancije, približio trilijunu eura. Što se škverova tiče, Hrvatska mora završiti započeto restrukturiranje industrije. Ne uspije li, slijedi mjera uobičajena za sve članice EU-a, povrat novca uplaćenog od 2006. godine. (Od dana ulaska škverovi su i europski problem!) Veliki kršitelji pravila unutarnjeg tržišta unosnik su u proračun EU-a visokim kaznama kartelima za dogovaranje cijena i uvjeta poslovanja.

{

FINANCIJSKE USLUGE

mjerila:

0/5 2007. 2009.

}

Donosi punu integraciju banaka, mirovinskih fondova i osiguranja u europski sustav, uz obećanje obogaćenja usluga. Pregovori su dali jednu od rijetkih trajnih derogacija - Hrvatska banka za obnovu i razvoj i kreditne unije koje posluju isključivo u zemlji izuzete su od primjene propisa EU-a o kreditinim institucijama.

{

INFORMACIJSKO DRUŠTVO I MEDIJI

mjerila:

0/3 2007. 2008.

}

Hrvate će najviše veseliti sniženje cijena roaminga u mobilnoj telefoniji, ali i ograničenje minutaže u re-

Privredni vjesnik Broj 3685, 11. srpnja 2011.

Jadranka Kosor, predsjednica Vlade

grudom lavina, oživljen čitav proces integracije regije. Viktor Orban je dobro primijetio da se pristupanjem zapadnog Balkana ne šire granice Europe nego samo puni prostor okružen tkivom zajednice ili kompletira “nezavršen posao reunifikacije Europe”. Mađarska će se i dalje pokazivati kao veliki zagovornik proširenja EU-a zemljama regije – s rezultatima koji daju kredibilitet tom opredjeljenju. Zaista, prilika koju je

Štefan Füle, povjerenik za proširenje Europske unije

Slovenija imala, ali je nije znala/htjela iskoristiti.

Uhićenjem Mladića je, kao grudom lavina, oživljen čitav proces integracije regije Pristup podacima Kako su pregovori gotovi, tako su se otvorili i sve do nedavno zaštićeni podaci o procesu u arhivu Vijeća EU-a. Nisu svi

klamama na javnoj televiziji (ne smije prijeći četiri minute u satu). Unutarnje tržište omogućuje potrošačima biranje operatora i paketa koji žele, uz zadržavanje telefonskog broja.

{

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAK

mjerila:

1/3 2009. 2011.

}

Izravna plaćanja poljoprivrednicima ostaju nepromijenjena prema iznosima – do 400 milijuna eura godišnje – uz sniženje udjela državnog proračuna na uštrb europskog. Nacionalne su potpore dozvoljene tri godine od ulaska u EU. Iznimka su potpore izvan zajedničke poljoprivredne politike EU-a, poput onih za (ekstra) djevičansko maslinovo ulje, duhan, šećernu repu, krave muzare. Ostaju vezane isplate za krave muzare te za ovce i koze. Poljoprivredna politika EU-a sve naglašenije potiče ruralni razvitak i tzv. dobre prakse uz istaknutu ekološku komponentu. Za prilagodbu europskim prioritetima ispregovarano je prijelazno razdoblje do 2018. godine. Godina dana po pristupanju period je u kojem Hrvatska može na europskoj razini zaštititi svoje proizvode već zaštićene na nacionalnoj razini (vina, suhomesnati proizvodi, sirevi...). Samoborski bermet skupa sa zadarskim maraskinom i hrvatskom starom šljivovicom ili hrvatskom travaricom dobivaju oznake zemljopisnog podrijetla jednako kao i vina plavac i opolo. Hrvatska na tržište EU-a unosi njemu nov proizvod, znan kao “pekmez”.

dokumenti izravno dostupni: za neke valja poslati zahtjev Vijeću koje, pozivajući se na desetak godina star set pravila o transparentnosti rada, ima 15 radnih dana za dostavu traženih dokumenata ili za odbijenicu. No, u kolekciji dostupnih dovoljno je zanimljivih, pa čak i kada je na njima još uvijek oznaka “djelomi čne dostupnosti” - koja će uskoro biti uklonjena, obećali su u Vijeću. Europska komisija na svojim stranicama i dalje daje oskudne podatke...

{

u suprotnosti s aneksima koji sadrže stotine stranica popisa lijekova (na primjer) na internetskoj stranici hrvatskog MVPEI-ja. Šteta je da se Europska komisija, pogotovo Opća uprava za gospodarstvo i Eurostat, još nisu sjetili proizvesti analizu o tome što ulazak Hrvatske u EU znači zemlji a što zajednici i kakvi su scenariji za gospodarstvo. Za sada, jedini je dokument već prilično zastarjela i ne baš inspirativna analiza Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

SIGURNOST HRANE, VETERINARSKA I FITOSANITARNA POLITIKA

mjerila:

4/3 2009. 2010.

}

Hrvatska je za razliku od zemalja prošlog kruga proširenja veoma rano u procesu pristupanja zadovoljavala glavninu europskih standarda sigurnosti hrane i veterinarskih pravila do mjere da meso i mesni proizvodi iz Hrvatske već danas nesmetano prelaze granice. Pregovori nisu mogli proći bez izuzeća, poput onoga za kaveze za kokoši nesilice, ali samo godinu dana od pristupanja, a kraj 2015. godine zadnji je rok za usklađivanje standarda klaonica, mljekara ili ribarnica s europskim. Neumski je koridor riješen bez gradnje mosta, utvrđivanjem posebnog režima nadzora prolaska životinja i proizvoda životinjskog podrijetla.

{

RIBARSTVO

mjerila:

0/3 2010. 7.7.’11.

}

Osim sredstava Europskog ribarskog fonda, posebna je pomoć odobrena za četiri vanjska otoka, Dugi otok, Vis, Lastovo i Mljet, gdje je viša stopa sufinanciranja iz fondova EU-a sa 85 umjesto standardnih 75 posto. Ribarice ulaze u satelitski sustav nadzora. Teritorijalne vode ostaju teritorijalnima, a ZERP može preživjeti politiku. Režim koćarenja usklađen je s postojećom hrvatskom praksom i uz kredibilne dokaze može ostati trajno izuzeće. Sačuvani su i neki tradicionalni ribarski alati. Postupno se ukida u EU-u nepostojeća institucija malog ribolova.

www.privredni.hr Broj 3685, 11. srpnja 2011.

{

PROMETNA POLITIKA

mjerila:

0/4 2008. 2010.

}{

TRANSEUROPSKE MREŽE

Digitalni tahografi uz strože propise kojima se čuva zdravlje vozača, a time sigurnost prometa, ili nadzor pomorskog prometa Jadranom ili set europskih pravila zaštite prava i interesa putnika u zračnom prometu s nadoknadama za kašnjenja su novosti koje stižu s ulaskom u EU. Hrvatski prijevoznici u prve dvije godine članstva neće moći pružati usluge u drugim članicama EU-a – niti europski u Hrvatskoj. Prijelazna su razdoblja do pune liberalizacije uvedena radi zaštite željezničkog prometa (samo u godini ulaska u EU), te do 2015. i 2017. u pomorskom prometu.

{

ENERGETIKA

mjerila:

0/4 2008. 2009.

}

Liberalizacija i unošenje europskih razvojnih ciljeva (“dvadesetice”, do 2020. godine povećati udjel obnovljivih izvora energije na 20 posto uz 20 posto dobitaka uštedama) označavaju ovo područje. Riječ je o revoluciji.

{

POREZI

mjerila:

0/3 2009. 2010.

{

EKONOMSKA I MONETARNA POLITIKA

mjerila:

0/1 2006. 2008.

}

Krajnji je cilj ulazak u eurozonu, za što se svaka zemlja priprema vlastitim tempom, a neke odlučuju i referendumom (Švedska).

{

STATISTIKA

mjerila:

0/2 2007. 2009.

}

Vjerodostojna statistika uvjet je za pristup fondovima EU-a.

{

SOCIJALNA POLITIKA I ZAPOŠLJAVANJE

mjerila:

1/2 2008. 2009.

}

Hrvatska postaje dijelom usklađenog europskog sustava krojenog sa svrhom stvaranja jednakih mogućnosti za sve, zaštite jednakih plaća za isti rad te zabrane diskriminacije. Posebno su značajni cjeloživotno učenje i europska pomoć prekvalifikacijama.

{

PODUZETNIŠTVO I INDUSTRIJSKA POLITIKA

mjerila:

0/1 2006. 2008.

{

REGIONALNA POLITIKA I KOORDINACIJA STRUKTURNIH INSTRUMENATA

2007. 2009.

}

mjerila:

1/7 2009. 2011.

}

Na ovom se polju testira sposobnost strateškog planiranja. Hrvatska je podijeljena na tri statističke regije – one nemaju nikakve veze s teritorijalnim preustrojem. Pravo na razvojna sredstva imaju regije ispod praga od 75 posto BDP-a EU-a.

{

PRAVOSUĐE I TEMELJNA PRAVA

mjerila:

3/10 2010. 2011.

}

Monitoring će trajati do ulaska Hrvatske u EU. Reforma je došla do točke s koje nema povratka. Hrvatska bi u EU ušla s funkcionirajućim, kredibilnim pravosuđem i s manje korupcije.

PRAVDA, SLOBODA I SIGURNOST

mjerila:

1/6 2009. 2010.

}

Bit priprema je ulazak u schengensku zonu bez granica, jednog dana kada se zadovolje svi, mahom tehnički preduvjeti – mada nije isključen upliv politike. Modra će hrvatska putovnica biti europeizirana karakterističnom bojom crvenog vina kakva je na svim europskim putovnicama.

{

ZNANOST I ISTRAŽIVANJE

(pregovori istovremeno otvoreni i zatvoreni)

mjerila:

0/0 2006. ???

}

Novoj se članici otvaraju programi sa svrhom povećanja ulaganja u znanost i istraživanje. Prostor je otvoren za državne potpore.

{

OBRAZOVANJE I KULTURA

(pregovori istovremeno otvoreni i zatvoreni)

mjerila:

0/0 2006. ???

}

Pretpostavlja ulazak u europski sustav podupiranja znanja, posebno je dragocjena opcija studiranja izvan zemlje.

{

OKOLIŠ

mjerila:

1/4 2010. 2010.

ZAŠTITA POTROŠAČA I ZDRAVLJA

mjerila:

0/4 2007. 2009.

snih proizvoda do izvansudskog rješavanja sporova iz zaštite potrošača.

{

CARINSKA UNIJA

{

VANJSKA, SIGURNOSNA I OBRAMBENA POLITIKA

0/3 2006. 2008.

}

mjerila:

0/1 2010. 2010.

}

Članstvo, osim sudjelovanja u zajedničkim akcijama EU-a, donosi i neke beneficije Hrvatima, poput konzularne pomoći bilo kojeg predstavništva članice EU-a tamo gdje nema hrvatskih.

{

FINANCIJSKI NADZOR

mjerila:

0/5 2007. 2010.

}

Poglavlje donosi jaču kontrolu uz nove institucije, poput Samostalnog odjela za suzbijanje nepravilnosti i prijevara (u Ministarstvu financija) kao točke kontakta s OLAF-om, središnjim uredom EU-a.

{

FINANCIJSKE I PRORAČUNSKE ODREDBE

mjerila:

0/1 ne pregovara se

}

Hrvatski unos u proračun EU-a je definiran, puni se iz carina, PDV-a. EU osigurava okvir koji će onemogućiti da Hrvatska u prvim godinama ulaska postane veći unosnik negoli korisnik sredstava. Procjene su različite; stručni dio pregovaračkog tima spominje jedan euro unošenja u proračun EU-a prema tri eura povlačenja iz fondova (što je već pretjerano jer je apsorpcijska moć, razumljivo, još uvijek niska), a političari u predizbornim vremenima obećavaju brda i doline s jedan prema četiri. Realno, bude li jedan prema dva, to će se već smatrati odličnim rezultatom. Povoljno je i da su iznosi potpora određeni i za vrijeme nakon novog srednjoročnog proračuna EU-a te su sredstva zagarantirana bez obzira na to što dogovore članice tijekom rasprave za proračun od 2014.

INSTITUCIJE

mjerila:

nema ne pregovara se

}

Hrvatski postaje 24. službeni jezik EU-a, u Europskom parlamentu je za izabrane predstavnike nove članice rezervirano 12 mjesta. Do daljnjega, Hrvatska će imati jednog povjerenika u Europskoj komisiji Barroso II te po jednog suca u Europskom sudu, Općem sudu i Revizorskom sudu. Hrvatski predstavnik ulazi u Vijeće guvernera Europske investicijske banke (EIB) i u Opće vijeće Središnje europske banke (ECB). Odboru regija Hrvatska daje devet predstavnika. Vrijednost Hrvatske na Vijeću je sedam glasova.

}{

Promjene će osjetiti svi građani jer izravno utječu na svakodnevicu, počevši od ulaska Hrvatske u sustav ranog uzbunjivanja u slučaju nekvalitetnih i opa-

mjerila:

Vanjske granice EU-a postaju granice Hrvatske prema BiH, Srbiji i Crnoj Gori i tu ostaju carinske kontrole. Građanin Hrvatske može kupovati gdje god hoće na unutarnjem tržištu bez plaćanja carina – i obratno.

{ }

Poglavlje koje ne može bez dugih prijelaznih razdoblja: puna primjena acquisa još uvijek muči čak i zemlje osnivačice EU-a kada se dođe do standarda čistoće voda ili zaštite ugroženih životinjskih vrsta. Dodatno je vrijeme neizbježno za područje gdje se cijena usklađivanja mjeri milijardama i koje se smatra financijski najteže provedivim. Prijelazna razdoblja pokrivaju kvalitetu voda, gospodarenje otpadom ili sprječavanje industrijskog zagađenja.

}{

Šansa za poduzetnike - ali i velika obveza za njihove udruge - su brojne potpore s naglaskom na inovacijama i svime s prefiksom e (e-katastar, e-zdravstvo...)

0/1

Nakon što su je desetljećima zaobilazili, glavni se europski prometni pravci vraćaju u Hrvatsku... koja se uključuje u europsku prometnu mrežu i razvojnu strategiju, sa svim inovacijama.

}{

Godinu i pol od ulaska dozvoljeno je oslobađanje plaćanja PDV-a na građevinsko zemljište, minimalni je prag za ulazak među obveznike PDV-a viši nego u EUu, 35 prema 5000 eura, europski sustav poreza na duhan zamjenjuje hrvatski zadnjeg dana 2017. godine, a međunarodni prijevoz putnika oslobođen je PDV-a. Nulta stopa poreza se ukida, zamjenjuju je – želi li to Hrvatska – minimalne dozvoljene stope od šest posto. Porezni je sustav za sada stvar država članica zajednice, proces usklađivanja tek je počeo, primarno unutar eurozone.

mjerila:

OSTALA PITANJA

(poglavlje se istovremeno otvara i zatvara)

mjerila:

nema ???

}

Detaljno je definiralo uvjete prolaska Neumskim koridorom i monitoring do pristupanja.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Skuplja struja u BiH Regulatorna komisija za električnu energiju Federacije BiH odobrila je JP Elektroprivredi BiH od 1. srpnja nove, u prosjeku 11,4 posto veće cijene električne energije. Za domaćinstva to poskupljenje iznosi 15,77 posto, s tim da se ukidaju ljetna i zimska tarifna sezona. Za kategoriju potrošača sa 110 kV cijena je veća za 12,72 posto, za kategorije potrošača sa 35 kV za 11,45 posto, a za potrošače sa 10 kV za 9,84 posto. EP BiH tražio je veće poskupljenje uz obrazloženje da je vlada FBiH u proteklom mandatu povećala cijenu ugljena za termoelektrane. Lah preuzima Pivovarnu Laško Tvrtka KS Naložbe, koju kontrolira Igor Lah, objavila je preko internetskog burzovnog portala kako namjerava objaviti ponudu za preuzimanje dionica Pivovarne Laško. Lah je obećao da će ponudu za preuzimanje objaviti u roku od 30 dana. Prva BiH solarna elektrana Na području Gabele u općini Čapljina u rujnu bi trebala početi izgradnja prve solarne elektrane u

BiH koja bi zadovoljavala potrebe oko 300 kućanstava. Prvu solarnu elektranu u BiH gradit će čapljinska tvrtka Solar energy. Yura gradi novu tvornicu u Srbiji Yura Corporation potpisao je ugovor sa srbijanskom vladom o izgradnji nove tvornice u Leskovcu. To je četvrta tvornica te tvrtke u Srbiji. Yura Corporation planira u Leskovac investirati 13 milijuna eura i zaposliti 1500 radnika. Ta je korporacija jedan od svjetskih lidera u proizvodnji elektroničkih sustava za automobilsku industriju.

Privredni vjesnik Broj 3685, 11. srpnja 2011.

( 115 izlagača iz 11 država i 70.000 posjetitelja na ovogodišnjem Interfestu

U NOVOM SADU ODRŽAN OSMI INTERFEST

U Srbiji odlično poznaju hrvatska vina Hrvatska je uz zemlju domaćina bila najzastupljenija po broju izlagača, a uz domaće vinare zapažen nastup imali su i proizvođači maslinovih ulja, te zadarska Maraska Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vogodišnji, osmi po redu Interfest, međunarodni festival vina u Novom Sadu, okupio je 115 izlagača iz 11 država. Riječ je o specifičnom festivalu koji se zbog velike posjećenosti može uvrstiti među vodeće turističke manifestacije u Novom Sadu. Interfest je ove godine posjetilo više od 70.000 građana. Festival je koncipiran tako da se prodajom vaučera izlagačima donekle nadoknade troškovi, a nerijetki i neiskusni, poput Vinarije Matić iz Višnjana, napuste Festival dan ranije jer ostanu bez vina - koje su prodali. Interfest je svakako vodeća vinska manifestacija u Vojvodini, a u Srbiji među vodećima. “Specifičan je po tome što mu je osnovni cilj edukacija i podizanje kulture pijenja vina. Posebno se to odnosi na mladu generaciju kojoj je ovo često prva prigoda u životu da degustiraju ovoliki broj vrhunskih vina iz toliko zemalja te se susret-

nu s različitim sortama, a na taj način i zainteresiraju za vino i educiraju. Poznato je da je Španjolska u vrijeme krize potrošnje vina na sličan način educirala upravo mlađu generaciju i da je tako u samo nekoliko godina preokrenula trend, te se potrošnja vina osjetno povećala”, istaknula je Nataša Budisavljević-Radišić, direktorica Interfesta. Zapažen nastup Hrvatske Zahvaljujući organizaciji zajedničkog izložbenog prostora u organizaciji Hrvatske gospodarske komore Zagreb, Hrvatska je uz domaćina bila najzastupljenija po broju izlagača na Interfestu. Osim štanda Hrvatske gospodarske komore na kojem su se okupili izlagači iz

svih naših vinskih regija, zapažen nastup imali su vinari i proizvođači maslinovih ulja iz Vodnjana na posebnom štandu koji već godinama organizira Grad Vodnjan, a uspješno je samostalno izlagala zadarska Maraska.

Uvoz hrvatskih vina u Srbiju i dalje je kompliciran, a carina izvan kvote dosta visoka, oko 30 posto

“Riječ je o festivalu namijenjenom u prvom redu potrošačima odnosno širokoj publici, a tek nakon toga vinskim trgovcima i ugostiteljima. To je pokazatelj kako se naši

U Srbiji se cijene hrvatski brendovi Jedan od najbolje pozicioniranih naših vinara na srbijanskom tržištu je svakako Mato Violić Matuško koji je sa svojim vinima ušao u najelitnije restorane i ubraja se među prestižne vinare na srbijanskom tržištu. On smatra kako je ključ uspjeha na ovom tržištu stalan rad te izbor kvalitetnog distributera. “U Srbiji su na cijeni hrvatski brendovi, i pamte se još uvijek”, istaknuo je Violić.

izlagači trebaju postaviti te što mogu očekivati od ovakve manifestacije. Dosta naših vinskih tvrtki ima svoja zastupstva u Srbiji, a veliki broj ima i svoje uvoznike. Mišljenja sam da će se i ostale naše tvrtke aktivnije predstavljati u Srbiji jer sam se uvjerila da su ovdašnji potrošači odlični poznavatelji hrvatskih vina”, ističe Biserka Šafran Fuchs, voditeljica Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGKKomore Zagreb. Kao jedini problem navodi činjenicu da je uvoz hrvatskih vina u Srbiju još uvijek kompliciran i da se izvan kvote plaća dosta visoka carina, oko 30 posto. “Zbog posebnih trgovinskih odnosa Srbije i Rusije naši vinari, inače, preko Srbije mogu lakše ostvariti prodor na rusko tržište”, pojašnjava Biserka Šafran Fuchs. Novost u ponudi Srbijanski vinari iz godine u godinu podižu kvalitetu svojih vina, iako, istini za volju, njihova ponuda još zaostaje za ponudom hr-

vatskih vina. Međutim, ovogodišnji Interfest bio je prigoda za prvu značajniju promociju nove i ambiciozne Vinarije Zvonko Bogdan iz Subotice, kojoj je cilj postati jedna od vodećih vinarija u Srbiji. “Vinarija Zvonko Bogdan jedna je od najukusnije uređenih vinarija u ovoj državi. Uz samu vinariju, smještenu uz jezero Palić, nalazi se 17 hektara stručno posađenih vinograda. Dodatnih devet hektara nalazi se uz obalu jezera Ludaš. Sljedeće godine u proljeće zasadit ćemo novih 15 hektara te još 15 hektara najesen. Opredijelili smo se za najkvalitetnije klonove sorti vinove loze sauvignon blanc, pinot blanc, merlot lembenger i cabernet blanc”, ispričao je Zlatko Živanić, izvršni direktor Vinarije Zvonko Bogdan. Zahvaljujući suvlasniku Vinarije Marku Duliću, proizvodnja vina je pod stručnim nadzorom najboljih svjetskih stručnjaka i enologa Thomasa Segera, a sadnja vinograda pod stručnim nadzorom Zoltana Husaga.

www.privredni.hr Broj 3685, 11. srpnja 2011.

( za 12,2 mil €

( 77,5 mil € duga

prodana Postojnska jama

i dalje pritišće turističku diviziju Istrabenza

VLASNIČKA PRESTROJAVANJA U SLOVENIJI

SANACIJA ODVELA U TREĆU PRIVATIZACIJU

Pod sanacijskim diktatom banaka posrnuli tajkuni rasprodaju svoju na dug stečenu imovinu čime otvaraju vrata trećem privatizacijskom ciklusu Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

Sloveniji na djelu je treća privatizacija. Kroz sanacijsku “flajšmašinu” prolaze cijeli dijelovi gospodarstva od kojih se dobiva nadjev za nove vlasničke kombinacije. Sve je počelo u osamostaljujućoj euforiji kada je slovenska država vaučerizirala dotadašnje društveno vlasništvo, ne znajući da se bivši samoupravljači neće dugo zanositi svojom vlasničkom stečevinom. Prvom prilikom pretopili su vaučere u prestižne automobile i druge privlačne mamce iz izloga potrošačkog društva. Otpalo vaučersko lišće u drugoj privatizaciji svojim poslovno-političkim usisačima pokupila je tek stasala elita koja se neviđenom koncentracijom kapitala prometnula u nove tajkunske moćnike. Ne zadugo! Uslijedila je kriza. Napuhane vri-

jednosti nemilosrdno su izmasakrirane. Vlasnici golemih portfelja, ako nisu odmah stradali u vlastitim ruševinama, bili su naknadno prinuđeni rasprodati dijelove svog tajkunskog ulova, ne bi li nekako preživjeli s ostacima ostataka. Na sanacijskom deponiju tako se našlo mnogo nove pretvorbene robe, sasvim dovoljno za treći ciklus privatizacije u kojem se sada mnoga poduzeća “daju u dobre ruke” za malo novca. Ukleta privatizacija Toliko hvaljeni model slovenske privatizacije otišao je zaobilaznim putem u posljedice koje su jednake onima u drugim tranzicijskim zemljama što su predatorske nasrtaje preživjele još u prvom naletu privatizacije. Slovenski turizam, posebno onaj u priobalju, najbolje ilustrira cijenu koja se danas plaća zakašnjeloj detajkunizaciji. Hotelska skupina Bernardin sa 64.000

noćenja u prošloj godini mogla je mnogo toga, a ove godine može uložiti samo 120.000 eura u obnovu kampa Lucija. Zbog “korekcije” financijskih obveza i nužnog redizajniranja vrijednosti imovine i financijskih ulaganja, Skupina Bernardin završila je poslovnu godinu sa 4,5 milijuna eura gubitka. Minus bi bio još teži da dug nisu ublažili prodajom 4000 kvadratnih metara zemljišta u blizini jedriličarskog kluba Pirat. Sada prodaju i hotel Piran za 5,9 milijuna eura, ali kupca nema na vidiku.

Kada se Istrabenz Holdingu Igora Bavčara srušila financijska križaljka, a cijeli teret obnove prevalio samo na turističku diviziju, banke su zasvirale posmrtni marš. Solidnom Istrabenz Turizmu otkazale su dugoročne financijske ugovore, obveze

Zeletjeli se u luksuz Prilike u kojima se našao Istrabenz Turizem još su teže. Prije tri godine pompozno se ušlo u obnovu Kempinski Palace hotela. Izvršni direktor Marino Antolovič priznaje da nikad ne bi obnavljali prestižni hotel da nisu imali obećanje kako će investicija teretiti širi sustav financijskog holdinga.

su konvertirale u kratkoročne, podigle kamate te upisale hipoteke na imovinu. Antolovič tvrdi da Istrabenz Turizem tri godine nije dobio niti jedan kredit. “Cijelo vrijeme živimo iz tekućeg poslovanja”, naglašavao je. Problem cijelog portoroškog turizma je u tome da su investicije sasvim presahnule i da novi ciklus nije

Financijske ovisnosti Istrabenz Turizem oslobodit će se tek prodajom Grand hotela Adriatic u Opatiji

izgledan prije 2013. godine. I Postojnska jama otišla za “sitniš” Nikad Istrabenz Turizem ne bi prodao turistički unosnu Postojnsku jamu da ga na to nisu natjerale prilike u holdingu kojem su banke uvjetovale reprogramiranje obveza prodajom pozamašnog dijela portfelja. Za Postojnsku jamu Bavčar je dobio 12,2 milijuna eura – sitniš u odnosu na 400 milijuna eura problematičnog holdinškog duga. Istrabenz Turizem bio je natjeran prodati i dio objekata na portoroškoj plaži, povrh toga i atraktivno zemljište uz more. Turističku diviziju i dalje pritišće 77,5 milijuna eura duga. Financijske ovisnosti oslobodit će se tek prodajom Grand hotela Adriatic u Opatiji. Također je na prodaji i prestižni Kempinski Palace hotel u Portorožu kroz koji kupci zasad samo prolaze bez duljeg zadržavanja.

*vijesti Slovenci dogovorili cijenu pšenice Nakon tri sata mučnih pregovora u Murskoj Soboti dogovorene su cijene pšenice uz koje se preporuča započeti otkup ovogodišnjeg uroda krušnog žita. Predstavnici proizvođača natjerali su slovensku mlinsku i pekarsku industriju da pšenicu A kategorije plaćaju 225 eura za tonu. Krušna pšenica kvalitete B1 ima otkupnu cijenu 207,50 eura, a kvaliteta B2 – 195 eura za tonu. Lani su mlinari i pekari plaćali pšenicu 120 do 140 eura za tonu. U redu za EU pomoć Slovensko ministarstvo poljoprivrede pripremilo je uredbu o raspodjeli 277.000 eura europske pomoći povrtlarima zbog ublažavanja štete koju su pretrpjeli pojavom smrtonosnog soja bakterije na sjeveru Njemačke. Pravila EK-a određuju da pomoć mogu dobiti povrtlari s nedvojbenim dokazima da su neprodano povrće uništili. Procjenjuje se da je u Sloveniji zbog bakterijske panike ostalo neprodano 2,5 tona krastavaca, 1,3 tone tikvica te urod salate sa 31,7 hektara površine. Slovenija kao Grčka? Vođe dvaju politički suprotstavljenih blokova u Sloveniji kao da se natječu tko će više ocrniti sliku nezavidnog gospodarskog stanja. Borut Pahor pokušao je produljiti život vladi u rasulu tvrdnjom da prijevremeni izbori ne bi bili dobro rješenje jer se već najesen može ponoviti svjetska kriza. Janez Janša

iz suprotnog bloka ima pak argument za hitni izlazak na izbore. Javnosti je prenio indiskreciju s posljednje sjednice Europskog vijeća: “Kada se govorilo o prilikama u Grčkoj, izrečena je i rečenica - Slovenija je sljedeća!”

24 STIL *vijesti Umaški turnir je istarski Monte Carlo Teniski turnir ATP Studena Croatia Open, koji se ove godine po 22. put održava u Umagu od 21. do 31. srpnja, privukao je veliku pažnju i u susjednoj Italiji. Tako ugledni talijanski Tennis Magazine u svom najnovijem broju savjetuje svim zaljubljenicima tenisa da obvezno posjete Umag. Taj teniski turnir tradicionalno posjećuje više od 70.000 gostiju, a dolazak svjetske teniske elite ima iznimnu važnost za razvoj tenisa u Hrvatskoj, ali i promociju turističke ponude cijele Hrvatske. Uskoro Rabska fjera U čast moći sv. Kristofora, od 25. do 27. srpnja na Rabu će se održati tradicionalna Rabska fjera. Osim zabavnog programa, u sklopu te manifestacije održat će se izložba starih srednjovjekovnih zanata te tradicionalne Rapske viteške igre pri čemu se posebice ističe nadmetanje samostrelom. Servis dobrodošlice na graničnim prijelazima Hrvatska turistička zajednica i sustav turističkih zajednica tradicionalno organiziraju akciju Servis dobrodošlice turistima na najfrekventnijim graničnim prijelazima. U toj akciji koja se odvija tijekom vikenda do 28. kolovoza, informatori HTZ-a

turistima na ulazu u našu zemlju dijele turističke i informativne promidžbene materijale. Popi’ i pojedi u Vrbniku Serija eno-gastro priredbi Popi’ i pojedi održat će se tijekom srpnja i kolovoza u Vrbniku na Krku. Tom se manifestacijom promoviraju lokalne vrijednosti u proizvodnji i pripremi hrane i proizvoda od vinove loze uz pripadajuće običaje te lokalne folklorne i glazbene izraze.

Privredni vjesnik Broj 3685, 11. srpnja 2011.

( više od 1000

posjetitelja Kulinijade u Jagodnjaku

( čak 4 kulinijade

održane samo tijekom proteklog lipnja

PIKANTNI MAMAC ZA GASTRONOMADE

Kako se na kulinu gradi turizam Kulinijada u Jagodnjaku ima snažan turističkopromotivni, ali i gospodarski značaj. Pomaže brendiranju vrhunskog autohtonog proizvoda, a u Baranju dovodi tisuće turista Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ˇ C

ini se da ambicioznijim slavonskim i baranjskim poljoprivrednim proizvođačima klasični kalendar i nije posebno važan. Oni kao da vrijeme tijekom godine mjere nekim drugim, njima osobito važnim događajima. Tako je već postalo pravilo da se uoči početka žetvenih poslova održe manifestacije koje predstavljaju svojevrsnu rekapitulaciju učinjenoga prošle godine. A ono čime pravi slavonski ili baranjski gazda, pogotovo ako se bavi svinjogojstvom, želi pokazati i dokazati svoju uspješnost, definitivno je – kvaliteta proizvedenog kulena ili kulina. Ponajbolje mjerilo takvoga “minulog rada” svakako su sve popularnije i posjećenije – kulenijade. I ovogodišnji lipanjski kalendar uredno je zabilježio četiri najznačajnije hrvatske kulenijade. Onu najstariju požešku

(održava se već 31 godinu), zatim otočku koja je u Otoku obilježila 11. rođendan, potom onu koju organizira HGK-Županijska komora Osijek, te najmlađu jagodnjačku kulinijadu koja se u Baranji organizirala 10. put. Iako

Na ovogodišnjoj baranjskoj Kulinijadi u Jagodnjaku natjecao se čak 81 proizvođač

najmlađa, ova u Jagodnjaku bila je i najmasovnija. Višestruke vrijednosti tih događanja uočili su i turistički djelatnici. Počelo kao lokalna smotra Naime, jedan od dragulja baranjske turističko-gastronomske ponude, tradicionalna Kulinijada u Jagodnjaku, privukla je više od 1000 posjetitelja

Kulin ili kulen, pitanje je sad Iako nitko neće pogriješiti izgovori li “kulen” ili “kulin” jer u oba je slučaja riječ o potpuno istom, vrhunskom suhomesnatom proizvodu od najboljega svinjskog mesa, ova igra naziva nekoga može zbuniti. Razlika u nazivlju naprosto ovisi o lokalitetu. Ponekad čak i dva susjedna sela koriste različite nazive. Neki tvrde kako je “kulin” stari, izvorni naziv, dok je “kulen” nastao u novije doba. Čak i neke slavonske udruge proizvođača u svome službenom imenu koriste oba naziva. Lektori kažu kako treba poštivati navode lokalne sredine, a mi, obični konzumenti te delicije, ionako znamo na što mislimo kada kažemo i “kulen” i “kulin”.

i rekordan broj natjecatelja. Kulinijada je pokrenuta 2001. godine kao lokalna smotra proizvođača kulina iz Jagodnjaka i to u sklopu tamošnje Poljoprivredne zadruge Naše selo, a na njoj je tada sudjelovalo samo dvadesetak proizvođača. Ubrzo je čitava manifestacija dobila svoje današnje obrise – uveden je stručni ocjenjivački sud, a Kulinijada je uvelike nadmašila lokalne okvire. Prepoznavši turističko-promotivni, ali i gospodarski značaj ovakve manifestacije, pored PZ-a Naše selo u organizaciju se uključila Općina Jagodnjak, Turistička zajednica Baranje, a potporu daje i Ministarstvo turizma. Svinjogojstvo je temelj proizvodnje kulena i to je ranije, uz ratarstvo, bila osnovna djelatnost velike većine stanovnika Općine Jagodnjak. Prema riječima načelnika Općine Jagodnjak Anđelka Balabana, nekada su otkupljivači svinja i dva puta tjedno dolazili u selo i odlazili punih kamiona. Danas je situacija potpuno drukčija. Uzgajanje svinja je bitno smanjeno i praktično se svelo na osobnu potrošnju. K tome, jedna

od karakteristika svinjogojstva u tom dijelu Baranje sastojala se u tzv. slobodnom uzgoju svinja. Naime, mnogi uzgajivači svoje su svinje tijekom

ljetnih mjeseci puštali na slobodnu ispašu u tzv. ritske šume koje se prostiru duž lijeve obale Drave. Ovakav uzgoj je rezultirao vrhunskim svinjskim mesom. Međutim, takav je uzgoj posljednjih godina zabranjen zbog straha od svinjske kuge. Sinergija turizma i gastronomije Svojevrsna zamjena nekadašnjem intenzivnom uz-

goju svinja trebale bi biti nove inicijative PZ-a Naše selo. “Zadruga planira izgradnju pogona za proizvodnju kulina i drugih suhomesnatih proizvoda, ali isključivo na tradicionalan način, bez ubrzane fermentacije i bez aditiva. Kulin će se proizvoditi onako kako se to radi u obiteljskim gospodarstvima. Naravno, to znatno poskupljuje proizvodnju, ali samo se tako može dobiti vrhunski proizvod kakav kulin i treba biti”, kaže načelnih općine Balaban. Na ovogodišnjoj Kulinijadi natjecao se čak 81 proizvođač te suhomesnate delicije, i to ne samo iz Baranje nego s područja tri slavonske županije. U do sada najvećoj Kulinijadi titulu pobjednika osvojio je kulin Josipa Stiplošeka iz Darde. “Gastronomija i turizam definitivno idu zajedno, a Kulinijadom upravo postižemo sjajnu sinergiju. U tom cilju Općina Jagodnjak dodatno želi poticati razvoj OPG-a i turističke djelatnosti temeljene na gastronomiji, odnosno na tradicijskim proizvodima kakav je kulin”, zaključuje Anđelko Balaban.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3685, 11. srpnja 2011.

( 1,55 mil €

*vijesti

vrijednost projekta e-Poslovanje (sve iz fonda IPA)

E-POSLOVANJE

Klikanjem do konkurentnosti

Između 23 prijavljene institucije izabrani su centri kojima će se dodijeliti 55.000 eura za kupnju ICT opreme namijenjene promicanju upotrebe elektroničkog poslovanja Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

apočela je nacionalna kampanja za podizanje svijesti među malim i srednjim poduzetnicima o važnosti i prednostima upotrebe e-poslovanja. Stoga je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva predstavilo projekt e-Poslovanje - Poboljšanje poslovne konkurentnosti putem elektroničkog poslovanja. Projekt je financiran iz pretpristupnog fonda IPA, a njegova vrijednost iznosi 1,55 milijuna eura. Započeo je u svibnju 2010., a provodit će se do ožujka 2012. godine. Operativnu provedbu projekta preuzima 10 poduzetničkih potpornih centara (BIOS iz Osijeka, CTR iz Slavonskog Broda, IDA iz Pule, Poduzetnički centar Pakrac, PORA iz Koprivnice, PORIN iz Rijeke, REDEA iz Čakovca, SIMO-RA iz Siska, TPZ iz Zagreba te ZADRA iz Zadra) kojima će se dodijeliti 55.000 eura za kupnju ICT opreme na-

mijenjene promicanju upotrebe elektroničkog poslovanja. Poduzetnički potporni centri odabrani su na temelju javnog natječaja između 23 prijavljene institucije. Sve za malu privredu Suzana Vračević, voditeljica Odsjeka za pretpri-

Cilj projekta je poboljšanje konkurentnosti subjekata malog gospodarstva stupne fondove Europske unije u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva i voditeljica projekta e-Poslovanje, ističe kako je njegov cilj poboljšanje konkurentnosti subjekata malog gospodarstva. To se, među ostalim, namjerava učiniti povećanjem razine svijesti o važnosti elektroničkog poslovanja i trgovanja te povećanjem razine korištenja e-poslovnih i e-komercijalnih mogućnosti. “Zbog toga smo do sada učvrstili dobru su-

radnju između poduzetničkih potpornih centara razmjenom informacija i znanja. K tomu, pokrenuli smo web stranicu www. eposlovanje.eu, izradili materijale za trodnevne radionice te educirali ukupno 120 trenera, a bilo je predviđeno 45”, objašnjava. Među sljedećim koracima ona ističe izradu priručnika za sve buduće trenere e-Poslovanja, poticanje više od 1000 malih i srednjih poduzetnika da se priključe digitalnoj ekonomiji te opremanje poduzetničkih potpornih centara ICT opremom. “U drugoj pak fazi projekta, koja bi trebala započeti sredinom 2012. godine, očekujemo uključivanje još najmanje osam novih poduzetničkih potpornih institucija”, naglašava Suzana Vračević. Melita Birčić, ravnateljica Razvojne agencije Podravine i Prigorja PORA-e, kaže kako su do sada izradili komunikacijski akcijski plan za podizanje razine osviještenosti te informiranja malih i srednjih poduzetnika o eposlovanju u Koprivničko-križevačkoj župani-

ji. “Također, definirane su aktivnosti poput organiziranja promotivne kampanje i seminara te distribucije tiskane i elektroničke verzije brošure o osnovama e-poslovanja za poduzetnike”, napominje ona. Važan pokretač ICT Leszek Jakubowski, voditelj projektnog tima e-Poslovanja, ističe kako se ovaj projekt temelji na iskorištavanju mogućnosti koje internet pruža za ekonomsku korist. “Potrebno je prepoznati na koje se sve načine može iskoristiti postojeće mnoštvo digitalnih aplikacija kako bi poduzeća postala učinkovitija i uspješnija u svome radu. Moć digitalnih uređaja pruža brojne mogućnosti, kao i izazove, te je nužno upregnuti novu tehnologiju i iskoristiti je na najbolji mogući način kako bi mala i srednja poduzeća konačno ostvarila konkurentnost na globalnoj razini, a time i ekonomski uspjeh za Hrvatsku”, kaže. Važno je imati na umu da nova digitalna tehnologija ne zamjenjuje stare navike u poslovanju.

Ona jednostavno povećava njihov potencijal. “Informacijska i komunikacijska tehnologija postale su važni pokretači modernog društva jer omogućavaju ljudima komunikaciju unatoč udaljenostima i kulturnim barijerama, olakšavaju poslovanje i trgovanje te pružaju pristup ključnim resursima kao što su zdravstvena skrb i obrazovanje”, ističe Jakubowski. Vlade, smatra on, trebaju igrati ključnu ulogu u postupku prihvaćanja digitalnog gospodarstva. “Zadivljen sam načinom na koji se hrvatska vlada suočava s izazovom i igra ulogu u podršci razvoju konkurentnih malih i srednjih poduzeća, kao i e-upravljanja”, dodaje. K tomu, smatra on, vlade imaju zadatak smanjiti jaz koji razdvaja one koji imaju i one koji nemaju pristup znanju i informacijama, proširujući tako spektar mogućnosti za bolji život. Za Hrvatsku veći pristup malih i srednjih poduzeća informacijama znači ranije uspostavljanje čvrstog ekonomskog temelja za izgradnju budućnosti.

Combis postao Oracle partner Combis je postao prvi Oracle specijalizirani partner za Hyperion Planning rješenja u Adriatic regiji. Hyperion Planning rješenja korisnicima omogućuju kvalitetnije podatke, kao i prilagodljivost poslovnim potrebama te rastu poslovanja. Rješenja ne zahtijevaju skupu nadogradnju već se, naprotiv, troškovi održavanja i daljnjeg razvoja smanjuju. Koriste se u svim segmentima tržišta, od telekomunikacijskog i financijskog do gospodarstva i javne uprave. AZTN upozorava Ministarstvo Na potrebu zakonskog uređenja pojma povezanih poduzetnika u slučaju operatora sa značajnom tržišnom snagom, Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja je upozorilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u svom mišljenju na nacrt prijedloga zakona o elektroničkim komunikacijama. Vijeće smatra da je potrebno detaljno propisati kada se poduzetnici smatraju jednim gospodarskim subjektom. Također, s obzirom na to da promotivne akcije nisu uređene važećim Zakonom o elektroničkim komunikacijama, Vijeće AZTN-a je predložilo da se u Zakon unesu odredbe koje će urediti uvjete provođenja tih akcija. E-knjige dostupne svima Hrvatski Telekom prošli je tjedan detaljnije predstavio novu uslugu Planet9 koja korisnicima

omogućuje kupnju i čitanje e-knjiga. Dostupna je svim ljubiteljima knjige u Hrvatskoj, bez obzira koji telekom operator koriste. Tako sada svi koji žele čitati elektroničke knjige jednim klikom mogu odabrati i kupiti knjigu koju žele. Knjiga ostaje korisnicima u trajnom vlasništvu.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3685, 11. srpnja 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Luk

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR JOHN BEECH & SIMON CHADWICK: SPORTSKI MENADŽMENT Mate

Spajanjem teorije i prakse, knjiga “Sportski menadžment” daje uvid u specifičan kontekst sportskih organizacija. U njoj se proučavaju teorije i praksa upravljanja u sportu unutar funkcionalnih područja financija, ljudskih potencijala i marketinga. Uz to se bavi i važnim suvremenim pitanjima poput upravljanja rizicima, medija, sponzorstava i trgovine robom. Autori su birali poticajne primjere iz raznolikih sportova i različitih zemalja.

Zorbey, Kocaeli, Turska. Tvrtka specijalizirana za pakiranje i prodaju ekološke hrane nudi 60 tona luka. Luk se isporučuje u pakiranjima od 10 kilograma. Kontakt: sadunkalpakoglu@hotmail.com, +90 262 3238600. Organsko voće i povrće

Dobry Sad, Nurzec Stacja, Poljska. Tvrtka se bavi organskim uzgojem voća i povrća te njihovom preradom. Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: Maciej Wasiluk, dobrysad@ o2.pl, +48 83 3599197, +48 506 159172.

Zainteresirani su za suradnju s hrvatskim distributerima voća i povrća te supermarketima. Kontakt: Jowita Skora, skora@ zpowziebice.com.pl, +48 74 8190991. Kikiriki

Linyi Shijichun Foodstuff; Shangdong, Kina, je proizvođač i izvoznik raznih proizvoda od kikirikija. Tvrtka posjeduje svoju tvornicu i plantažu kikirikija te ima HACCP, FDA i ISO 9001. Kontakt: shijichunfood@yahoo.cn, +86 539 2277518, +86 15963489512.

Algoritam

Tea Tulić pripovijeda priču o jednoj obitelji, posebice liniji nona-majka-kći, i o suočavanju s majčinom bolešću pri čemu kći preuzima majčinu ulogu, dok je noni skrbništvo već odavno potrebno. “Kosa posvuda” je i nacrt obiteljskog romana i povijest pokušaja da se izliječi neizlječiva bolest. Usput se nizom lajtmotiva pripovijeda i o kućnim ljubimcima, susjedima, vjeri, flash-backovima vraća u djetinjstvo, spominju uroci i prometne nesreće, a listovi kupusa života rastu pred nama...

C. J. SANSOM CRNA VATRA Znanje

Talentirani odvjetnik i razočarani pristaša reformacije Matthew Shardlake prihvaća se obrane mlade djevojke optužene za ubojstvo dječaka, a zatim ga kraljev glavni ministar, lord Cromwell, angažira za novi zadatak. Naime, u knjižnici ukinutog samostana slučajno je otkrivena stoljećima izgubljena formula grčke vatre. Kada Shardlake krene u potragu za tajnom formulom, otkriva da su njezini posjednici, kraljevski službenik i njegov brat alkemičar, upravo okrutno ubijeni, a zapis je nestao...

VICTOR SION PREDANJE BOGU TAJNA ISTINSKE SLOBODE Verbum

Nakon što je u knjizi “Živjeti sadašnji trenutak” otkrio tajnu svakodnevne radosti, Sion sada nudi daljnji poticaj i pomoć na putu kršćanskoga i ljudskoga ostvarenja. Progovarajući o tome kako pomiriti vlastitu slobodu i težnje s onim što nam se događa, obrazlaže i tumači ulogu božanske providnosti. Gradeći i spajajući drevne duhovne uvide s novim psihološkim spoznajama, autor čitatelja upućuje na to kako ostvariti istinsku slobodu i živjeti u miru.

KRISTIJAN KOLEGA SAMOOZDRAVLJENJE II - NAŠ PRAVI IDENTITET Omega lan

U drugom nastavku knjige o samoozdravljenju opisuje se put prema potpunom ozdravljenju, posebno onom koji se odnosi na našu osobnost, karakter i identitet. U 28 poglavlja detaljno su predstavljene konkretne vježbe pomoću kojih svaka osoba može dostići istinski i mjerljivi duhovni napredak. Dostizanjem te razine razvijaju se posebne moći koje se u Vedama opisuju kao urođene moći vječne duhovne duše, za kojima svi tragamo.

Konzervirano voće i povrće

Best Food, Radovis, Makedonija, www.ti.com.mk. Tvrtka traži distributere za hrvatsko tržište za konzervirano voće i povrće. Kontakt: Krste Gjorgiev, info@ti.com.mk, +389 32 630231, +389 70319454. Konzervirano i smrznuto povrće

ZPOW Ziebice, Ziebice, Poljska, www.zpowziebice.com.pl. Tvrtka se specijalizirala za proizvodnju raznih vrsta konzerviranog i smrznutog povrća te mješavina. Svoje proizvode izvozi u Njemačku, Nizozemsku, Grčku, Češku, na istočno tržište i Kanadu. Posjeduje certifikat ISO:2002 i HACCAP.

Kava

Galina Agro-Freeze, Alexandria, Egipat, www. galina-eg.com. Tvrtka je proizvođač voća i povrća i nudi jagode (cijele, komadići, kocke) i artičoke. Kontakt: Shaimaa Salah, Salesd@galina-eg.com, +20 3 5433981/42.

D Alfredi, Santos, Brazil. Tvrtka je izvoznik kave. Nudi brazilsku Arabica prženu kavu u zrnu i mljevenu prženu kavu, gourmet kvalitete. Minimalna narudžba je 10 tona mjesečno. Podrijetlo kave: Santos, Brazil. Brendovi: Democrata gourmet i Menezes gourmet. Kontakt: Raphael Alves, raphael@ buenavista-investments. com, +55 13 40629677, +55 13 32191840.

Voće i povrće

Sladoled

Rajčice

proizvoda uključuje: pinedi sladolede, kolače od sladoleda i jogurte od sladoleda. Partneri Fenix Ltd. u Bugarskoj su: Metro, Billa, Kaufland, Fantastico, SBA, Piccadili... Kontakt: Fanka Kabakova, fenix@ solo.bg, +359 2 9560032.

i priborom. Rok dostave ponuda je 16. kolovoza.

bavlja sanitetski materijal. Rok dostave ponuda je 18. srpnja.

Jagode i artičoke

TEA TULIĆ KOSA POSVUDA

ma najnovije tehnologije u kojima uzgaja povrće, uglavnom rajčice. Tvrtka nudi rajčice za izvoz u prosječnoj mjesečnoj količini od 50 do 60 tona. Nudi mogućnost trgovinskog zastupanja na području trgovine povrćem i drugih oblika suradnje te osigurava direktne susrete s hrvatskim tvrtkama. Kontakt: adcsha@albmail. com, +35 552 225510.

Jining Chengsheng Trade je kineski proizvođač poljoprivrednih proizvoda. Izvozi češnjak, đumbir, grah, kikiriki i voće. Kontakt: Kong Lin, vjnwpt@163169.net, +86 537 3366948, +86 13905373002. Agricultural Development Corporation - A.D.C, Durres, Albanija. Tvrtka je dioničko društvo koje se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Raspolaže automatiziranim i kompjuteriziranim staklenici-

Fenix 22 JSC, Sofija, Bugarska. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju sladoleda i raznih proizvoda od sladoleda. Asortiman

IZBOR IZ NADMETANJA HRVATSKA Šalterski pisači

Hrvatska pošta nabavlja 494 šalterska pisača. Rok dostave ponuda je 26. srpnja. Aparati za disanje za gašenje požara

Državna uprava za zaštitu i spašavanje nabavlja aparate za disanje za gašenje požara. Rok dostave ponuda je 14. srpnja. Računala i računalna oprema

Institut Ruđer Bošković nabavlja računala i računalnu opremu s dodacima

Usluge čišćenja objekta

Nacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu nabavlja usluge čišćenja. Rok dostave ponuda je 1. kolovoza.

Školska oprema

Ministarstvo prosvjete, kulture i športa Županije Posavske nabavlja školsku opremu. Rok dostave ponuda je 2. kolovoza.

REGIJA Elektrošok uređaji

BH Pošta u Sarajevu nabavlja 650 elektrošok uređaja. Rok dostave ponuda je 2. kolovoza. Sanitetski materijal

Vlada Brčko Distrikta na-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3685, 11. srpnja 2011.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Grčka vreća bez U rujnu dražba za hotel u dna Dubrovniku Hotel u Dubrovniku, procijenjene vrijednosti 31,1 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja hotel, put i neplodno zemljište u Šipanskoj luci. Dražba za ovu nekretninu održat će se 15. rujna na Općinskom sudu

u Dubrovniku, Dr. A. Starčevića 23, soba broj 8 u 9 sati. Nekretnine se mogu razgledati 1. rujna u vremenu od 11 do 12 sati, u prisustvu sudskog ovršitelja. Kao kupci mogu sudjelovati pravne i fizičke osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na račun ovog suda broj 23900011300000120, poziv na broj 59810, potvrdu o uplati obvezno predočiti sucu prije no što pristupi dražbi. Farma i oranica Tinsko polje u Rajevom Selu,

procijenjene vrijednosti 25,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja farmu i oranice ukupne površine 164.400 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 30. kolovoza na Općinskom sudu u Županji, u sobi broj 3 s početkom u 12 sati. Ne može se prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti,

a jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti i treba je uplatiti na žiro-račun Općinskog suda u Županji broj 23900011300001421 s pozivom na broj 07 462101. Oranice u okolici Vrbovca, procijenjene vrijednosti 22,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja oranice na desetak lokacija ukupne površine 41.530 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 27. srpnja na Općinskom sudu u Vrbovcu, soba broj 5 u 10 sati. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti koja treba biti uplaćena na žiro-račun Suda prije početka dražbe. Oranice, livade, šuma i vinograd u Svetom Ivanu Žabnom, procijenjene vrijednosti 19,2 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zemljišta ukupne površine 7193 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Općinskom sudu u Križevcima 28. srpnja u sobi 10/1 s početkom u 11.15 sati. Nekretnina se ne može prodati za manje od tržišne procijenjene vrijednosti. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Pregled nekretnina održat će se 27. srpnja od 8 do 12 sati u KO Novi Glog. Robna kuća u Vojniću, procijenjene vrijednosti 7,2 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovni prostor od 1252 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu održat će se 13. ruj-

dr. Uroš Dujšin

I na u 10.30 sati na Općinskom sudu u Karlovcu, soba129/1. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a pregled nekretnine je u Vojniću, 12. rujna u 9 sati. Građevinsko zemljište na otoku Kaprije, procijenjene vrijednosti od 4,1 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zemljište od 5241 četvornog metra. Dražba će se održati na Općinskom sudu u Šibeniku, 10. kolovoza u 10 sati, u sobi broj 9. Nekretnina se ne može prodati za manje od trećine procijenjene vrijednosti. Pregled nekretnine moguć je po zahtjevu kupca svakim radnim danom od 13 do 16 sati, soba broj 9 Općinskog suda u Šibeniku. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije 10 dana prije dražbe položile osiguranje u iznosu od 20 posto vrijednosti nekretnine na račun Suda broj 23900011300001202 kod Hrvatske poštanske banke, depozitna sredstva Općinskog suda u Šibeniku, poziv na broj 05 51-857-109. Od polaganja osiguranja oslobođen je ovrhovoditelj.

Potvrdu o uplati kupci su dužni dostaviti Sudu najkasnije tri dana prije zakazanog ročišta dražbe.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

zgleda da je Europska unija usvojila novo pravilo: ako neki plan ne djeluje, drži ga se - komentira Economist najnovije akrobacije oko punjenja grčke vreće bez dna. Unatoč tisućama prosvjednika u Ateni i nemirima na financijskim tržištima europski čelnici imaju utvrđen vozni red za rješavanje problema eurozone. Grčka je upravo usvojila novi paket mjera štednje kao preduvjet da dobije sljedeću tranšu od 12 milijardi eura. Uz pretpostavku da se Europljani sporazumiju o “dobrovoljnom” sudjelovanju privatnih vjerovnika, uslijedit će nova tranša pomoći od 100 milijardi eura. To bi trebalo omogućiti Grčkoj da održi glavu iznad vode do kraja 2013., kada treba krenuti stalni fond za spašavanje posrnulih pod nazivom Europski stabilizacijski meha-

Grčki bankrot bio bi katastrofa i za Grčku i za Europsku uniju nizam (ESM). No hoće li time euro biti spašen? Europski se čelnici nadaju da hoće. No to što uporno odbijaju prihvatiti činjenicu da Grčka ne može otplatiti svoje dugove, postalo je neodrživo iz barem triju razloga. Restrukturiranje: što se čeka? Prvi je da politika prevladavanja krize eura postaje sve teže održiva. Grci ne vide kraja svojim nevoljama. Dnevno se prosvjeduje protiv restriktivnih mjera; vlada se jedva provukla pri glasovanju o povjerenju, glavna oporbena stranka je odlučila glasovati protiv plana restrikcija, a i mnogi članovi vla-

dajuće stranke su protiv njih. U međuvremenu su njemački glasači zaprepašteni mogućnošću donošenja novog paketa pomoći Grčkoj za koji vjeruju da će i opet završiti u vreći bez dna jer ta zemlja nije u stanju vratiti svoje dugove ni provesti potrebne reforme. A kako se situacija zaoštrava i bliže izbori u Francuskoj, Njemačkoj i samoj Grčkoj, rizik od bankrota do krize eura - sve je veći.

Irska i Portugal zatražile pomoć. Eurozona je pokušala izolirati te tri male privrede, no potresi u proteklim tjednima ponovno su učinili sumnjivima Španjolsku pa čak i Italiju. Uvjerenje da se velike zemlje eurozone mogu zaštititi od napada također je opovrgnuto, i opasnost od širenja zaraze još je povećana. I dok europski čelnici i dalje nastoje zanijekati potrebu bankrota, sve je

Kao drugo, financijski krugovi vjeruju da sve ovo mućkanje ne može proći. Razlike u vrijednosti grčkih prema njemačkim obveznicama veće su za osam poena nego lani. Mešetari znaju da je Grčka, čiji dug iznosi oko 160 posto BDP-a, insolventna. Investitori se klone mjesta gdje bankrot izgleda neizbježan i gdje su male šanse za privredni oporavak. Što se restrukturiranje dulje odlaže, to će rasti i grčki dug prema vjerovnicima - vladama EU-a ili MMF-u - i to će na kraju još više stradati porezni obveznici.

više onih koji zagovaraju upravo to. Grčka bi trebala prihvatiti bankrot, otpisati svoje dugove, napustiti euro i ponovno uvesti drahmu kao što je i Velika Britanija 1931. napustila zlatni standard. No ta bi opcija bila katastrofalna, kako za Grčku tako i za Europsku uniju. Čak i ako bi se uvela kontrola kretanja kapitala, neke bi grčke banke morale propasti. Tečaj nove drahme bi se strmoglavio, čime bi teret dugova postao još veći. Kako bi Grčka trebala štampati novac da pokrije svoj deficit, inflacija bi se ubrzala, a korist od slabije drahme bi bila neznatna: jer grčki izvoz čini tek mali dio BDP-a. Zato Europa stoji pred tri opcije: povećanjem transfera Grčkoj, kaotičnim bankrotom i destabilizacijom tržišta te drastičnim restrukturiranjem duga.

Nema izoliranih Treći je prigovor ovom guranju glave u pijesak taj što se rizik od zaraze ne smanjuje nego povećava. Početne nade da će spašavanje biti potrebno samo Grčkoj propale su kada su

28 SVIJET FINANCIJA

( 19. srpnja

istječe rok za podnošenje zahtjeva

Privredni vjesnik Broj 3685, 11. srpnja 2011.

( za oko 300 poduzeća dosad odobrena obročna otplata

NAPLATA POREZNOG DUGA

Očekivali 10.000, a primili 1169 zahtjeva za obročnu otplatu poreznog duga Porezna uprava različitim mjerama nastoji naplatiti porezni dug koji ukupno iznosi oko 16 milijardi kuna. Najveći dio odnosi se na dug za porez na dodanu vrijednost riste ostatak roka i podnesu zahtjev. Uvjet koji moraju ispuniti je da su ove godine redovno plaćali porezne obveze te da nisu isplaćivali dividende. Rok za ovaj model naplate poreznog duga neće se produljivati.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

orezna uprava dobila je do 30. lipnja 1169 zahtjeva za obročnu otplatu poreznog duga, prema Zakonu o posebnoj mjeri naplate poreznog duga, doznaje se u Ministarstvu financija. Ukupni porezni dug u tim zahtjevima iznosi 1,45 milijardi kuna, a dosad je obročna otplata odobrena za oko 300 poduzeća. Rok za podnošenje zahtjeva prema tom zakonu istječe 19. srpnja, a u Ministarstvu financija su pomalo iznenađeni relativno slabim odazivom dužnika. Očekivali su, ne-

službeno se doznaje, oko 10.000 zahtjeva. Smatraju da je ponuda da se dug otplaćuje na 30 mjeseci s kamatom od 8,3 posto (i to samo na glavnicu duga, a ne na ukupni iznos s kamatama), znat-

no povoljnija nego plaćanje zateznih kamata za ukupni dug od 14, odnosno 12 posto. Šteta je ne iskoristiti ovu ponudu, ocjenjuju u Ministarstvu financija i pozivaju dužnike da isko-

Pokrenuto 2000 stečajeva Porezna uprava različitim mjerama nastoji naplatiti porezni dug koji ukupno iznosi oko 16 milijardi kuna. Najveći dio odnosi se na dug za porez na dodanu vrijednost, a veliki dio otpada i na dugovanja za neplaćene doprinose i poreze na plaće zaposlenih. To je i najsta-

riji dio ukupnog dugovanja. U Ministarstvu financija vjeruju da će naplatiti

Šteta je ne iskoristiti ovu ponudu, ocjenjuju u Ministarstvu financija i pozivaju dužnike da podnesu zahtjev oko 80 posto ukupnog duga. Osim ponude za obročnom otplatom, pokrenuto je i oko 2000 skraćenih stečajnih postupaka za tvrtke koje nemaju zaposlenih, a već dugo

nemaju nikakvih poslovnih aktivnosti. Uskoro će biti otvoreno i 150 stečajeva za tvrtke koje imaju zaposlene i određenu imovinu, ali su analize pokazale da nemaju poslovnu budućnost. U Poreznoj upravi napominju da su naknadnim nadzorom kod različitih poduzetnika u prošloj godini pronašli oko 3,2 milijarde kuna poreznih obveza koje će nastojati naplatiti u idućem razdoblju. Pad poreznih prihoda uvjetovan je ekonomskom krizom, ali je nizom mjera naplata poboljšana i naplati se 96 do 97 posto ukupnih poreznih obveza.

DOKAPITALIZACIJA TESLA BANKE

Zvijezda, Končar i županjska Šećerana uložili u Tesla banku Predsjednik Nadzornog odbora Milorad Pupovac kazao je kako se o dokapitalizaciji razgovara s nizom tvrtki u Hrvatskoj i Srbiji, kao i u trećim zemljama Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

ajnovijom dokapitalizacijom temeljni kapital štedne banke Tesla skočio je na 32 milijuna kuna, a cilj je da početkom sljedeće godine premaši 120 milijuna kuna, rečeno je nakon prošlotjedne skupštine te banke održane u Zagrebu. U dokapitalizaciji su sudjelovali Fond za razvoj Autonomne pokrajine Vojvodine i Fond za razvoj Republike Srbije s po 11 milijuna kuna, Agrokorova Tvornica ulja Zvijezda s četiri milijuna, Končar sa 3,5 milijuna kuna i Šećerana Župa-

nja s dva milijuna kuna. U vlasničkoj su strukturi u manjem dijelu zastupljeni i bivši vlasnici štedne banke A. Kanal za ulaz srbijanskih tvrtki Savjet Hrvatske narodne banke, podsjećamo, dao je u svibnju ove godine suglasnost Fondu za razvoj AP Vojvodine da mu se odobri stjecanje više od 50 posto udjela u temeljnom kapitalu te banke, čija će osnovna funkcija, kako je rekao predsjednik vlade AP Vojvodine Bojan Pajtić, biti stvaranje održivih ekonomskih uvjeta za povratak, ostanak i opstanak Srba u Hrvatskoj

te poticanje suradnje dviju zemalja i povezivanje tvrtki iz Hrvatske i Srbije. “Osnivanje banke dodatni je kanal za ulazak

lizaciju banke koja bi se mogla dogoditi u jesen, predsjednik Nadzornog odbora Milorad Pupovac kazao je kako se o do-

Za razvojni segment nudit ćemo kamatne stope između dva i tri posto, najavio je predsjednik Uprave Tesla banke Zvonko Agičić srbijanskih kompanija na hrvatsko tržište”, kazao je ministar u vladi Srbije Srđan Srećković. Najavljujući novu dokapita-

kapitalizaciji razgovara s nizom tvrtki u Hrvatskoj i Srbiji, kao i u trećim zemljama, te sa svima drugima koji žele podržati su-

radnju Hrvatske i Srbije i u tome vide svoje poslovne interese. U planu i regionalni centri Zvonko Agičić, predsjednik Uprave, kazao je kako će sjedište banke biti u Zagrebu. Trebalo bi se otvoriti do kraja ove godine, a u sljedećih pet godina iz nje bi se razvilo šest regionalnih centara. “Banka će biti komercijalno-razvojna. To znači da ćemo svim kvalitetnim klijentima nuditi najpovoljnije uvjete na hrvatskom tržištu, a za razvojni segment nudit ćemo kamatne stope između dva i tri posto. Uglavnom će to biti sub-

vencionirani krediti, i to od razvojnih europskih fondova i HBOR-a. To je okvir s kojim ćemo krenuti kada na jesen prikupimo dodatna depozitna sredstva”, kazao je Agičić. Dodao je kako zbog dosta visokih troškova otvaranja poslovnica u prve dvije-tri godine nije realno očekivati depozite stanovništva te da će u prikupljanju depozita biti orijentirani na lokalne zajednice i tvrtke, ali ne “bježe” ni od depozita građana. Prije nego što im se počnu odobravati krediti, građane će lokalna zajednica morati educirati o projektima čije bi se financiranje moglo osigurati preko te banke.

www.privredni.hr Broj 3685, 11. srpnja 2011.

( oko 16,9 mlrd € ( 19,7 mlrd € aktiva NLB Grupe u 2010. godini

ukupna aktiva UniCredita

Deloitteovih 15 najvećih

Zlatne medalje za UniCredit i Triglav U Hrvatskoj je izražena podjela na velike i male banke, pri čemu velike banke čine preko 82 posto ukupne aktive Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

odeća bankarska grupa u Adria regiji (čine je Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija te Srbija) je UniCredit, s ukupnom aktivom od 19,7 milijardi eura. Slijede NLB Grupa, čija je aktiva u 2010. godini iznosila gotovo 16,9 milijardi eura te In-

Hrvatsko bankarsko tržište je po veličini aktive najveće u regiji tesa Sanpaolo s aktivom nešto većom od 15,8 milijardi eura. One kao tri najveće bankarske grupacije zajedno čine oko 36 posto ukupne aktive u regiji. Ivan Fabijančić, direktor u Odjelu financijskog savjetovanja u Deloitteu, ističe kako u 2010. godini nije bilo značajnijih preuzimanja što ne znači da je trend konsolidacije bankarskog sektora završen. U skladu sa snažnim utjecajem ekonomske krize, dodaje, u prošloj godini trend

je bila unutarnja konsolidacija banaka. “Stoga je u sljedećem razdoblju realno očekivati spajanja banaka s ciljem stvaranja igrača koji su troškovno učinkovitiji, a ujedno imaju i jaču bazu klijenata i depozita”, kaže on. Nastavak “čišćenja” bilanci Hrvatsko bankarsko tržište je po veličini aktive najveće u regiji. Kao i u prethodnim godinama, najveća banka u Hrvatskoj je Zagrebačka banka, članica Grupacije UniCredit. Slijede je Privredna banka Zagreb, članica Grupe Intesa Sanpaolo te Erste&Steiermärkische Bank. U Hrvatskoj je izražena podjela na velike i male banke, pri čemu velike banke čine preko 82 posto ukupne aktive i ostvaruju veću profitabilnost nego mali igrači. Banke koje pripadaju grupi malih pod posebnim su pritiskom zbog rasta loših kreditnih plasmana, smanjenja kamatnih marži te jačanja tržišne konkurencije, navodi Deloitte u sklopu svoje liste 15 vodećih bankarskih i osiguravateljskih grupacija Adria regije, prema aktivi.

U sektoru osiguranja listu predvodi slovenska Triglav Grupa, s ostvarenom bruto premijom od 943,5 milijuna eura. Ona je dvostruko jača od Croatia osiguranja, sljedeće osiguravateljske grupacije, koja je lani ostvarila 444 milijuna eura bruto zaračunate premije. Agram Grupa pak nalazi se na trećem mjestu, a u 2010. godini je imala bruto premiju od 321,8 milijuna eura. Među 10 najvećih osiguravateljskih grupacija tek tri imaju sjedište izvan Adria regije, dok su ostale u domaćem vlasništvu. Pad premija je zamjetan na gotovo svim tržištima što je posljedica gospodarske krize zbog koje se štedi na troškovima osiguranja. Padom kupovne moći građana naročito je pogođeno životno osiguranje koje ima karakteristike štednje i dugoročnog je karaktera. Jači pad kod neživotnih osiguranja Slovensko tržište osiguranja najrazvijenije je u regiji, što pokazuje i bruto premija po stanovniku. Prema tom pokazatelju Slovenija je daleko ispred ostalih zemalja regije.

Hrvatsko tržište osiguranja drugo je po veličini, ali i po razvijenosti. U 2010. godini ovo tržište je zabilježilo pad premije od 1,8 posto mjereno u kunama, pri čemu je pad nešto izraženiji kod neživotnih osiguranja. Prema podacima Hrvatske udruge osiguravatelja, za prvih pet ovogodišnjih mjeseci vidljivo je kako je negativan trend na području neživotnih osiguranja nastavljen, s padom od 1,6 posto. Kod životnih je osiguranja također primjetan pad, no nešto slabiji od 1,3 posto. Juraj Moravek, revizijski partner u Deloitteu, napominje kako su u prošloj godini banke pod pritiskom regulatora i strateških vlasnika nastavile s procesom “čišćenja” bilanci od loših potraživanja započetih još 2008. godine. Kod osiguranja pak zamjetan je pad premija na gotovo svim tržištima, kao posljedica gospodarske krize. Unatoč nepovoljnim gospodarskim kretanjima financijski sektor je ostao stabilan, što je bitan preduvjet za početak oporavka, zaključio je Moravek.

Javna ponuda dionica

Luka Ploče u nove terminale ulaže milijardu kuna U drugom krugu javne ponude dionica Luke Ploče investitori mogu upisati 163.243 dionice, nakon što su postojeći dioničari u prvom krugu upisali 27.110 od ukupno ponuđenih 200.353 dionica. Raspon cijena je od 800 do 1200 kuna po dionici. Ponuda dionica Luke Ploče prva je javna ponuda neke hrvatske kompanije nakon tri i pol godine. Upis dionica traje od 6. do 11. srpnja, a konačna cijena i alokacija dionica bit će objavljena 12. srpnja. Prikupljeni novac bit će uložen u nove terminale Luke Ploče koja ima čak 300 hektara slobodnog zemljišta za razvoj. Rekordna godina za Luku Ploče bila je 2008., kad je pretovareno 5,14 milijuna tona tereta, lani je prekrcaj gotovo prepolovljen na 2,87 milijuna tona, a u 2010. je došlo do oporavka, pa je ostvareno 4,53 milijuna tona. Prihodi su u istom razdoblju oscilirali između 152,8 i 207,6 milijuna kuna. Prema planu, Luka Ploče će do 2018. godine izgraditi novi terminal za tekuće terete, vrijedan

oko 716 milijuna kuna, do kraja 2015. novi terminal za rasute terete za 290 milijuna kuna, dok će se u istom roku u kontejnerski terminal uložiti 48 milijuna kuna. Ostvare li se planovi, Luka Ploče bi 2016. trebala dostići prekrcaj od gotovo osam milijuna tona tereta godišnje, uz prihode od oko 300 milijuna kuna i dobit prije oporezivanja od 100 milijuna kuna.

Država kao najveći pojedinačni dioničar Luke s udjelom od 37,96 posto nije sudjelovala u javnoj ponudi, a nakon njezina završetka udio države u temeljnom kapitalu past će ispod 20 posto. Raspon cijene novih dionica čija je nominala 400 kuna je od 800 do 1200 kuna, a konačna cijena ovisit će o potražnji. (D.Ž.)

*vijesti Konzum za dividende izdvaja samo 38 milijuna kuna Konzum će od 412,79 milijuna kuna prošlogodišnje dobiti samo 38,59 milijuna kuna isplatiti u dividendu, najavljuje se u prijedlogu dnevnog reda

skupštine dioničara Konzuma koja će se održati 23. kolovoza. Skupštini je predloženo da se glavnina dobiti u iznosu od 374,19 milijuna kuna prebaci u zadržanu dobit. Tankerska plovidba dokapitalizira Lenac Glavna skupština Viktora Lenca odlučila je po-

većati temeljni kapital sa 138,4 milijuna na 168,1 milijun kuna te pozvala zadarsku Tankersku plovidbu na uplatu cjelokupnog iznosa dokapitalizacije od 29,69 milijuna kuna. Quaestus nekretnine rasprodaju portfelj Quaestus nekretnine oglasio je rasprodaju cjelokupnog nekretninskog portfelja procijenjenog krajem 2010. na 192 milijuna kuna. Na tih pet nekretninskih projekata otpada više od 70 posto neto vrijednosti imovine fonda. Riječ je o projektima/ tvrtkama Majerovo, P.B. Žitnjak, Hlad poljoprivreda, P.B. Inženjering i Gklasa. Kako kažu u fondu, radi se o ispunjavanju naloga Hanfe o redistribuciji strukture ulaganja.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3685, 11. srpnja 2011.

Tržište novca Zagreb

Niske kamatne stope i dinamično tržište Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

proteklom je tjednu novčano tržište bilo znatno dinamičnije nego u tjednu ranije što pokazuje odnos ponude i potražnje novca u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb, kao i podatak o opsegu trgovanja. Unatoč tome što je ponuda novca zabilježila daljnji porast, rasla je i potražnja za novcem što je potaknulo trgovanje sudionika. Zahvaljujući iznimno dobroj ponudi, prosječna tjedna kamatna stopa pala je na 0,33 posto godišnje iako je u strukturi trgovanja bio visok udjel pozajmica na

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

(2,15), a na 364 dana porasla sa 2,60 na 2,70. Na planirani iznos aukcije od pet milijuna eura prijavljeno je i upisano 525.000 eura s rokom dospijeća od jedne godine i kamatnom stopom od 2,5 posto godišnje (na prethodnoj aukciji je stopa iznosila 2,45 posto). U svakom slučaju možemo zaključiti da su kamatne stope na trezorske zapise sa stajališta izdavatelja, Ministarstva financija, i dalje izrazito povoljne. U idućem bi razdoblju trgovanje sudionika moglo zadržati živost budući da započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve koje podrazumijeva suzdržaniju ponudu i veću potražnju na samom početku. Kamatna stopa zasigurno i dalje ostaje izrazito niska.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

900

4.7.2011. - 8.7.2011.

27.6.2011. - 1.7.2011.

800 700 2

600 500 400

300 200 100 0

4.7.2011.

5.7.2011.

6.7.2011.

dulji rok. Prosječna tjedna prekonoćna kamatna stopa ostala je na istoj razini. Većoj dinamici trgovanja i općenito življem novčanom tržištu svakako pridonosi sezonski utjecaj. Pored toga, do kraja razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih insti-

7.7.2011.

8.7.2011.

tucija ostalo je vrlo malo, te je potrebno i tu obvezu ispuniti. U ponedjeljak je i redovita mjesečna isplata mirovina koja također, privremeno, utječe na odnos ponude i potražnje novca. Pretprošlog je tjedna održana aukcija trezorskih zapisa Ministar-

ponedjeljak

utorak

stva financija, i to nakon trotjedne pauze. Po običaju, izdani su trezorski zapisi u kunama i eurima. Iako je zanimanje za upisivanjem zapisa i dalje solidno, ono je znatno umjerenije nego na dosadašnjim aukcijama. Na planirani iznos aukcije od 300 mi-

srijeda

četvrtak

petak

lijuna kuna prijavljeno je 480, a upisano 375 milijuna kuna trezorskih zapisa. Unatoč skromnijoj ponudi za upis, kamatna stopa na zapise s rokom dospijeća od 91 dan zabilježila je pad sa 1,35 na 1,28 posto godišnje, stopa na 182 ostala je nepromijenjena

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Franak opet iznad šest kuna

Mirex nastavio rasti

Nakon što je tjedan započeo s vrijednošću ispod šest kuna, švicarski franak do kraja tjedna pora-

Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka iznosio 162,8868 bodova. U tjednu je Mirex porastao za 0,1305 bodova.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,583409

CAD

kanadski dolar

5,407155

JPY

japanski jen (100)

6,380695

CHF

švicarski franak

6,113427

GBP

britanska funta

8,276135

USD

američki dolar

5,188397

EUR

euro

7,399692

Izvor: HNB

stao - od početka tjedna porastao je za 10 lipa i tjedan zaključio na 5,19 kuna. Euro je tije-

stao je na 6 kuna i 11 lipa po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke. Američki dolar također je ra-

primjena od 9. srpnja 2011. 4.7.

5.7.

6.7.

7.7.

USD

7.42

kom tjedna varirao između 7,39 i 7,40 kuna. CHF

5.19

6.16

7.41

5.17

6.12

7.40

5.15

6.08

7.39

5.13

6.04

7.38

5.11

6.00

7.37

5.09

5.96

8.7.

4.7.

5.7.

6.7.

7.7.

8.7.

4.7.

5.7.

6.7.

7.7.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

166

164

162

160

160 7.6.

8.7.

Međunarodno tržište kapitala

17.6.

27.6.

7.7.

4.7.

5.7.

6.7.

7.7.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 7. srpnja 2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond

164,9773

Grčka i Portugal na rubu, svijetla točka Njemačka

Erste Plavi obvezni mirovinski fond

167,8073

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond

155,9182

Raiffeisen obvezni mirovinski fond

161,8439

Sve svjetske burze bilježile su lagani rast tijekom prošlog tjedna do petka kada se gotovo sve vratilo na početne razine. U Europi je razlog tomu reza-

MIREX

162,8868

6100 6060

nje rejtinga Grčkoj i Portugalu koje je bonitetna kuća S&P srezala na CCC, i to zato što će obje zemlje trebati još značajnu pomoć da se izvuku iz krize. 12840

FTSE 100

12700

2920

Dow Jones

2880

6020

12560

2840

5980

12420

2800

5940

12280

2760

5900

12140

2720

4.7. 4500 4200

5.7.

6.7.

7.7.

8.7.

4.7. 8000

CAC40

7820

5.7.

6.7.

7.7.

8.7.

4.7. 10700

DAX

10500

3900

7640

10300

3600

7460

10100

3300

7280

9900

3000

7100

9700

4.7.

5.7.

6.7.

7.7.

8.7.

4.7.

5.7.

6.7.

7.7.

8.7.

NASDAQ

5.7.

6.7.

7.7.

8.7.

NIKKEI 225

4.7.

5.7.

6.7.

7.7.

8.7.

U eurozoni uslužni sektor usporava svoj rast, a poslovno povjerenje je na najnižim razinama u posljednje dvije godine. Na kineskom tržištu zabrinjava činjenica da oko 15 posto svih zajmova lokalnih vlasti neće moći biti naplaćeno, a u isto vrijeme bilježi se inflacija od 3,5 posto - najviše u posljednje tri godine. Amerikance zabrinjava činjenica da nezaposlenost raste i čak 44,6 milijuna ljudi prima socijalnu pomoć. Jedina svijetla točka je Njemačka - izvoz joj je porastao na godišnjoj razini 4,2 posto, a uvoz 3,7 posto.

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond

192,2238

CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond

187,5796

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond

201,2038

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond

145,9400

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond

122,9108

Zatvoreni DMF-ovi

107,6191

AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

164,0999

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

111,8360

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

120,8156

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

171,6333

CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

151,0577

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla

121,4581

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe

108,7280

2.15 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta

135,0157

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata

171,0944

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR

150,4802

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen

121,5325

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

134,8052

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3685, 11. srpnja 2011. BURZA

Dobitnik tjedna Zagrebačka banka, gubitnik Magma što je porast od 6,31 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 0,13 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 2.233,63 boda, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.205,93 boda

Marko Repecki www.hrportfolio.com

roteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 81,393 milijuna kuna Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. AD plastik d.d. Zagrebačka banka d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Viro tvornica šećera d.d. Magma d.d. Dalekovod d.d. Karlovačka banka d.d. Dom Holding d.d.

+0,14% +0,58% +4,52% +1,00% -0,79% +1,17% -5,88% -0,86% -4,49% 0,00%

zadnja cijena 257,37 129,00 303,00 65,50 257,42 455,26 8,00 230,01 85,00 82,00

promet 15.772.577,97 6.403.813,15 5.404.128,84 5.292.736,62 3.718.759,14 2.906.996,49 2.102.284,35 1.931.259,92 1.635.679,99 1.589.500,70

što je pad od 0,34 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 15,772 milijuna kuna prometa. Najveći porast među najtrgovanijima imala je dionica 10 dionica s najvećim rastom cijene Banka Brod d.d. Hrvatski duhani d.d. ZIF Quaestus nekretnine d.d. Solaris d.d. Jadransko osiguranje d.d. Agromeđimurje d.d. Excelsa nekretnine d.d. Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Laguna Novigrad d.d. Badel 1862 d.d.

Zagrebačke banke koja je porasla za 4,52 posto, a najveći pad zabilježila

tjedna promjena +41,24% +27,04% +17,08% +15,43% +14,42% +12,20% +9,97% +9,90% +9,80% +9,28%

zadnja cijena 3.742,78 70,00 47,99 359,00 2.999,00 898,76 44,00 10,99 12,10 73,22

promet 63.627,26 31.554,68 4.649,30 76.021,23 55.198,00 25.985,20 84.775,71 219,80 275.541,20 24.338,89

INVESTICIJSKI FONDOVI

hm (+6,66 posto) i Ilirika Gold (+4,19 posto). Najveći gubitnik kod dioničkih fondova bio je fond Raiffeisen C. Europe kojem je vrijednost smanjena za -1,29 posto. Kod mješovitih fondova najveći dobitnik je AC GBEM koji je ostvario porast vrijednosti od 1,23 posto, a

slijedi ga ICF Balanced s porastom od 1,08 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond PBZ Global kojem je vrijednost smanjena za 0,71 posto. Kod obvezničkih fondova porasli su ZB bond (+0,27 posto) i Raiffeisen Bonds (+0,07 posto), dok su najveće pa-

dove zabilježili OTP euro obveznički kojem je vrijednost smanjena za 0,49 posto, a slijedi ga HIconservative s padom od 0,48 posto. Novčani fondovi imali su uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji je Erste Euro-Money s porastom od 0,25 posto. (MR)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 30.6. do 7.7.2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

97,4115

0,93

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,3697 43,0866 8,4528 131,6100 12,5926 104,4200 107,8600 77,4013 158,9791 62,0200 86,3117 93,1741 94,5100 94,7822 100,9300 50,3998 59,9113 43,1513 26,8877 78,2146 51,6754 69,0505 70,8135 5305,1900 98,9652 13,7181 35,2800 47,8256 7,2451 56,1100 45,2896 85,4228 52,4800 446,4195 332,7684 92,6868 89,3400 321,2523 77,4300 139,6459 112,2119 10,6489 113,7215 104,6953 108,7292 10,6989

-0,78 -0,05 1,31 2,00 0,62 0,74 1,12 0,52 1,86 -1,29 -0,92 0,85 -0,39 2,28 0,91 1,41 2,96 3,65 1,66 -0,37 2,69 1,14 0,72 1,12 0,58 2,11 1,06 1,08 2,75 1,83 -0,37 2,24 0,34 1,58 2,85 0,61 -0,77 1,84 -0,64 6,66 2,16 1,41 1,61 2,23 -0,48 2,18

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 81.211.716,90 kn index Crobex Crobex10 Crobis

zadnja vrijednost 2.233,63 1.205,93 97,42

je dionica Magme koja je pala za 5,88 posto te je trgovanje završila na osam kuna. Svih 10 najtrgova10 dionica s najvećim padom cijene Atlas turistička agencija d.d. TOZ penkala d.d. Hoteli Podgora d.d. ZIF FIMA Proprius d.d. Pounje trikotaža d.d. ZIF Slavonski d.d. Sunčani Hvar d.d. Centar banka d.d. (povlaštena) Varteks d.d. Hoteli Cavtat d.d.

tjedna promjena -0,13% -0,34% -0,53%

nijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a pet ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena -24,74% -19,97% -18,40% -15,99% -15,56% -12,42% -11,11% -10,34% -9,32% -9,09%

zadnja cijena 15,00 200,00 23,50 21,01 0,76 22,01 40,00 251,04 19,95 50,00

promet 8.085,00 4.800,00 517,00 43.458,80 471,36 10.233,51 6.339,00 83.930,60 26.374,27 750,00

*vijesti

NFD Aureus US Algorithm porastao 6,66 posto Proteklog tjedna prevladavali su pozitivni rezultati te je 71 od ukupno 92 fonda zabilježio porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -1,37 posto pa do +6,66 posto. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježili su NFD Aureus US Algorit-

UKUPAN TJEDNI PROMET: 628,004 milijuna kuna

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

100,5200 91,8803

*Tjedna promjena [%] 1,40 4,19

€ € kn € kn € kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

128,7900 142,2900 107,9609 10,1931 126,1336 152,2400 165,4944 103,2528 114,5957 8,1333 145,9326 80,0903 5,7439 70,7254 10,7848 118,8240 108,1700

-0,49 0,47 -0,71 0,68 1,08 0,01 0,05 0,78 0,61 0,53 1,01 1,02 0,32 -0,61 1,23 -0,27 0,43

€ € € € € kn € €

161,3100 11,7015 177,5400 131,7821 135,0100 166,7353 129,1149 125,8177

0,27 -0,48 0,07 -0,02 -0,02 -0,14 -0,03 -0,49

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

133,9453 164,8846 141,3352 127,4419 147,0600 140,3100 140,9646 137,2102 125,3449 133,8979 124,2233 117,2941 11,5092 109,9644 10,8432 104,3025 107,6200 100,9988

0,03 0,02 0,04 0,05 0,02 0,04 0,05 0,07 0,01 0,03 0,02 -1,37 0,05 0,04 0,06 0,08 0,25 0,03

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

Depoziti banaka pali za 1,2 posto od prosinca

Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni depoziti poslovnih banaka na kraju svibnja iznosili su 213,7 milijardi kuna, što je 1,2 posto manje nego na kraju prošle godine. Tome je pridonio isključivo pad deviznih štednih i oročenih depozita, dok su kunski štedni i oročeni depoziti te depozitni novac zabilježili rast. Devizni štedni i oročeni depoziti na kraju svibnja iznosili su 141,5 milijardi kuna, što je 4,1 posto manje u odnosu na kraj 2010. S druge strane, kunska komponenta štednih i oročenih depozita iznosila je 37,5 milijardi kuna, što je 7,7 posto više u odnosu na kraj prošle godine. AD Plastik otpustio dionice Solinski AD Plastik otpustio je 5528 vlastitih dionica temeljem ugovora o prijenosu vlastitih dionica sklopljenog s određenim brojem radnika, kao nagradu za njihov rad u 2010. godini. Nakon otpuštanja dionica AD Plastik posjeduje 108.832 vlastite dionice, što čini 2,59 posto od ukupnog broja dionica društva.

Ulaganje u manje popularne donijelo dobit Ulagači koji su se u prvoj polovini ove godine odlučili investirati u “manje popularne” dionice mogli su trostruko zaraditi. Prema polugodišnjem izvještaju Zagrebačke burze, dionica Zlatnog otoka ostvarila je najveći rast na tržištu. Njena se vrijednost u samo šest mjeseci utrostručila, sa 50 kuna krajem prošle godine lansirana je na 220 kuna. Među 10 dionica koje su u prvih šest mjeseci imale najveći rast nalaze se i dionice Rapca i Dom holdinga. Najviše su izgubili ulagači koji se nisu na vrijeme povukli iz Magme - mogli su izgubiti čak 74 posto uloženoga kapitala. Euromoney: Zaba najbolja banka u Hrvatskoj

Časopis Euromoney proglasio je u Londonu Zagrebačku banku najboljom bankom u Hrvatskoj, a to isto priznanje Zagrebačkoj banci dodijelila je i međunarodna financijska publikacija Emeafinance. Osim što ju je istaknuo kao najbolju hrvatsku banku, Emeafinance je Zagrebačkoj banci ove godine dao i dodatne dvije nagrade – za najbolju investicijsku banku i najboljeg brokera.

+ poklon HP Basic MEssENGER caRRyiNG casE

+ poklon HP Basic caRRyiNG casE