Financijska industrija 2010. by NEstar

BANKARSTVO

VRLO OPREZNO KREDITIRANJE

OSIGURANJE

PRILAGODBA NOVIM UVJETIMA

FONDOVI

POVRATAK OPTIMIZMA GODINA

LVIII 3686 BROJ

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

SRPANJ 2011.

FINANCIJSKA INDUSTRIJA 2010. OPREZA NIKAD DOSTA, ALI IPAK SE KREĆE...

www.privredni.hr

U SVAKOM TRENUTKU ZA SVAKOGA KLIJENTA. Supportive. Friendly. Fair. - S Vama. Uz Vas. Za Vas. To je moto Hypo Alpe Adria. Stoga SBEJNP UBLP EB TWBLJ OBÂ&#x161; LMJKFOU VWJKFL EPCJKF WJÂ&#x161;F PE PÄ&#x2C6;FLJWBOF QSPGFTJPOBMOF QPESÂ&#x161;LF www.hypo-alpe-adria.hr t info telefon 0800 14 14

Sadržaj: IMPRESSUM

Glavni urednik: Darko Buković Izvršna urednica: Vesna Antonić Glavni analitičar: dr. Žarko Primorac Autori analiza: dr. Žarko Primorac (bankarstvo) mr. Vladimir Miletić (osiguranja) Darko Buković (leasing, burza) Marko Repecki (fondovi) Suradnici na analizama: Vesna Antonić, Darko Buković

01 BANKARSTVO U 2010. Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima Udio 10 vodećih banaka (rangiranih po osnovnom kapitalu) Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2010. godinu Rangovi banaka po raznim kriterijima Konsolidirane bilance Primorac: Opreza nikad dosta Uspjesi banaka po raznim pokazateljima Primorac: Hrvatska se već sada treba ponašati kao članica EU-a Bankari o bankarima 1: Veći fokus na malo i srednje poduzetništvo Bankari o bankarima 2: HNB je sačuvao zdravlje financijskog sektora Banke matice: Hrvatska je bitno tržište za banke-matice Depoziti: Rast depozita na razini sustava Krediti: Krediti gospodarstvu porasli više od 12 posto Štednja: Rast svemu usprkos Stambene štedionice: Porastao broj ugovora, vrijednost nešto manja Anketa stambene štedionice: Stambena štednja treba državne poticaje

4 5 6-7 8-10 11 12-18 19-23 24-28 30-42 44-52 54-60 61 62 63-64 65 66

Prikupljanje i obrada podataka: Sanja Rapaić, DATA press d.o.o. Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

02 BURZA U 2010.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233 Faks. +385 1 4846 232 redakcija@privredni.hr

Zagrebačka burza: Godina stala u jedan mjesec

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić grafika@privredni.hr

Rang-ljestvica osiguranja za 2010. godinu Miletić: Blagi pad premije Anketa: Još uvijek neprepoznat potencijal Osiguranje u Europi: Rast premija

Marketing, pretplata i promocija Faks: +385 1 4923 168 Voditeljica: Dea Olup, tel: +385 1 4923 198 marketing@privredni.hr

Tisak: PRINTERA GRUPA d.o.o. Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Direktor: Nikola Baučić Kačićeva 9, 10000 Zagreb uprava@privredni.hr Pomoćnik direktora: Milan Vukelić

Tajnica direktora: Ankica Čorak, corak@privredni.hr Tel: +385 1 5600 001; faks: +385 1 4846 656

68-69

03 OSIGURANJA U 2010. 70 71-80 82-89 91-93

04 LEASING U 2010. Rang-ljestvica leasinga za 2010. godinu Vrijednost aktivnih ugovora Buković: Gubitak udvostručen, pad broja ugovora i vrijednosti Anketa: Leasing ima budućnost

94 95 96-100 102-106

05 FONDOVI U 2010. Repecki: Povratak optimizma Mirovinski fondovi: Nastavak dobrih rezultata Globalna tržišta: Velika volatilnost Anketa: Fondovi čekaju oporavak

108-116 117-118 119 120-126

BANKARSTVO Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima (brojke označavaju poziciju na ljestvici) 2010. 2009. Banka / godina ZAGREBAČKA BANKA 1 1 2 2 PRIVREDNA BANKA 3 3 HYPO ALPE-ADRIA-BANK 4 5 RAIFFEISENBANK ERSTE UND STEIERMÄRKISCHE BANK 5 4 6 6 SG - SPLITSKA BANKA 7 7 VOLKSBANK 8 8 OTP BANKA 9 9 HRVATSKA POŠTANSKA BANKA MEĐIMURSKA BANKA 10 10 14 14 ŠTEDBANKA 15 18 CROATIA BANKA 26 19 KARLOVAČKA BANKA SLAVONSKA BANKA VARAŽDINSKA BANKA RIJEČKA BANKA SPLITSKA BANKA DUBROVAČKA BANKA RIADRIA BANKA DALMATINSKA BANKA ISTARSKA BANKA BJELOVARSKA BANKA PROMDEI BANKA GLUMINA BANKA

2008. 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. 2002. 2001. 2000. 1999. 1998. 1997. 1996. 1995. 1994. 1993.

1 2 5 3 4 6 8 9 10 13 16 23 17 7

1 2 3 4 5 6 8 9 10 11 12 22 16 7

2 1 6 3 4 5 10 9 8 12 11 18 14 7

Napomene: - Nova banka - nastala spajanjem Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke - Erste und Steiermärkische Bank je zapravo Riječka banka koja je promijenila ime u 2003. - HVB Bank Croatia spojila se sa Splitskom bankom i promijenila ime u HVB Splitska banka - Riadria banka pripojena Privrednoj banci - Varaždinska banka pripojena Zagrebačkoj banci

1 2 4 3 5 6 10 9 8 12 11 16 23 7

1 2 5 6 4 3 13 8 9 11 10 14 25 7

1 2 6 5 3 4 15 10 8 16 11 17 33 9 7

13 12

1 2 7 4 9 12 24 8 11 19 13 18 34 10 6 3 5 14 16

1 2 9 4 6 11 30

1 2 11 7 6 10 32

7 18

9 15 18 20 40 12 5 3 4 23 16 8 13

17 38 8 5 13 3 21 15 10 23

1 2 12 7

10 33

11 35

6 16 21 13 43 8 4 3 5 14 17 11 40 9

4 17

36 8 5 3 6 14 9 25 10 16

1 2 34 13

2 1

1 2

4 21 26 8 19 11 5 6 7 3 16 9 20 14 18 10

38 17 20 7 14 11 5 3 4 6 9 10 15 22 8 12

39 14 19 5 10 9 4

11 7 8 3 17 6 13

1 2

2 1

39 22

20 25

9 11 5 8 3 4 13 7 12 6 23 10

8 12 7 6 3 5 22 10 9 11 16 31

- Dubrovačka banka pripojena Novoj banci - Nova banka promijenila ime u OTP banka u rujnu 2005. - HVB Splitska banka promijenila je ime u Societe Generale - Splitska banka 30. 6. 2006. - Slavonska banka 1. 3. 2009. pripojena Hypo Alpe-Adria-Banci

BANKARSTVO

UDIO 10 VODEĆIH BANAKA (RANGIRANIH PO OSNOVNOM KAPITALU) (31. 12. 2010. u %) Banka

Osnovni kapital

Dobit prije oporezivanja

Aktiva

Zaposleni

Odobreni krediti

Štednja stanovništva

Podružnice, poslovnice…

Bankomati

Zagrebačka banka

27,30

35,55

24,66

21,23

25,27

24,83

10,74

22,15

Privredna banka Zagreb

18,22

23,59

17,27

16,09

16,89

20,35

17,77

16,74

Hypo Alpe-Adria-Bank

11,73

6,37

9,99

7,85

11,24

6,54

5,53

5,41

Raiffeisenbank

10,35

10,27

10,37

10,73

9,87

8,37

5,77

12,10

Erste und Steiermärkische Bank

10,33

17,29

12,95

8,93

13,58

12,83

9,95

13,82

Prvih pet:

77,94

93,06

75,24

64,82

76,85

72,91

49,76

70,22

Ostali:

22,06

6,94

24,76

35,18

23,15

27,09

50,24

29,78

SG - Splitska banka

6,38

5,11

6,86

7,64

7,10

6,30

9,64

6,14

Volksbank

3,13

1,04

1,98

1,95

2,01

1,40

2,29

0,83

OTP banka

2,63

2,16

3,27

4,71

3,31

5,50

7,82

5,65

Hrvatska poštanska banka

2,08

1,29

3,79

4,68

3,52

4,06

3,40

6,66

Međimurska banka

0,71

1,07

0,75

1,06

0,62

1,16

1,26

1,15

Drugih pet:

14,92

1.066,00

16,65

20,04

16,56

18,41

24,41

20,43

Prvih deset:

92,86

103,73

91,89

84,86

93,41

91,32

74,17

90,66

7,14

-3,73

8,11

15,14

6,59

8,68

25,83

9,34

100,00

Ostali: UKUPNO:

UDIO 10 VODEĆIH BANAKA (RANGIRANIH PO OSNOVNOM KAPITALU) (31. 12. 2010.) Banka

Zagrebačka banka

Osnovni kapital (000 kn)

Dobit prije oporezivanja (000 kn)

Aktiva

(000 kn)

Odobreni krediti (000 kn)

Zaposleni

Štednja stanovništva (000 kn)

Podružnice, poslovnice…

Bankomati

14.211.317

1.558.000

96.155.980

4.588

69.202.000

39.917.000

136

851

Privredna banka Zagreb

9.486.176

1.033.940

67.351.622

3.476

46.266.486

32.725.148

225

643

Hypo Alpe-Adria-Bank

6.107.808

279.071

38.941.067

1.696

30.778.987

10.515.499

208

Raiffeisenbank

5.386.957

449.958

40.421.901

2.318

27.027.972

13.456.560

465

Erste und Steiermärkische Bank

5.379.162

757.941

50.509.107

1.930

37.186.816

20.621.783

126

531

Prvih pet:

40.571.420

4.078.910

293.379.677

14.008

210.462.261

117.235.990

630

2.698

Ostali:

11.484.360

303.979

96.563.516

7.602

63.395.210

43.556.655

636

1.144

SG - Splitska banka

3.319.002

224.022

26.743.442

1.650

19.435.017

10.128.620

122

236

Volksbank

1.627.652

45.378

7.720.263

421

5.502.894

2.249.942

OTP banka

1.367.962

94.590

12.758.122

1.017

9.063.538

8.838.125

217

Hrvatska poštanska banka

1.081.560

56.555

14.787.197

1.012

9.642.070

6.531.432

256

Međimurska banka

370.147

46.779

2.916.683

230

1.699.585

1.857.714

Drugih pet:

7.766.323

467.324

64.925.707

4.330

45.343.104

29.605.833

309

785

Prvih deset:

48.337.743

4.546.234

358.305.384

18.338

255.805.365

146.841.823

939

3.483

3.718.037

(163.345)

31.637.809

3.272

18.052.106

13.950.822

327

359

52.055.780

4.382.889

389.943.193

21.610

273.857.471

160.792.645

1.266

3.842

Ostali: UKUPNO:

BANKARSTVO

Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2010. godinu Rang

Osnovni kapital Banka

2010. 2009.

Zagrebačka banka

000 kn

Temeljni kapital

% promjene

000 kn

% promjene

Koeficijent adekvatnosti kapitala (%)

Rang

14.211.317

0,71

1.280.968

0,00

18,48

Privredna banka Zagreb

9.486.176

6,88

1.907.477

0,00

18,87

Hypo Alpe-Adria-Bank

6.107.808

-0,75

5.959.830

0,00

28,55

Raiffeisenbank

5.386.957

3,44

3.711.132

0,00

17,84

Erste und Steiermärkische Bank

5.379.162

2,59

1.698.418

0,00

15,05

Societe Generale - Splitska banka

3.319.002

4,38

491.426

0,00

14,95

Volksbank

1.627.652

-4,18

1.530.668

0,00

28,71

OTP banka

1.367.962

-8,71

989.607

0,00

14,99

Hrvatska poštanska banka

1.081.560

75,63

966.640

47,73

16,82

Međimurska banka

370.147

-0,24

127.900

0,00

19,92

Jadranska banka

367.508

-0,90

239.246

0,00

17,94

Podravska banka

331.751

-0,86

267.500

0,00

15,31

Banco Popolare Croatia

284.967

19,28

296.980

13,79

13,80

Štedbanka

277.987

5,89

250.000

0,00

27,58

Croatia banka

274.792

34,18

274.600

34,21

14,53

Kreditna banka Zagreb

268.548

2,32

230.200

0,00

16,67

Istarska kreditna banka

229.690

3,28

162.800

0,00

15,05

Veneto banka

196.874

-19,77

270.000

0,00

25,95

Centar banka

193.503

3,70

138.700

0,00

13,36

Partner banka

171.109

3,62

89.100

0,00

13,60

Slatinska banka

169.143

2,75

91.897

0,00

20,89

VABA

140.509

-0,81

176.523

0,00

13,37

BKS Bank

134.165

82,55

120.000

100,00

20,99

Credo banka

132.775

-0,24

120.032

0,00

12,98

Imex banka

108.880

12,27

60.127

0,00

12,92

Karlovačka banka

89.273

-53,63

135.000

0,00

7,90

Samoborska banka

84.876

0,01

51.942

0,02

33,69

Banka Kovanica

82.880

-17,44

142.964

-23,96

13,05

Banka Brod

54.714

0,51

51.228

0,00

15,98

Banka splitsko-dalmatinska

50.514

-3,35

48.602

0,00

19,07

Primorska banka

40.958

24,35

55.440

-8,61

42,32

A Štedna banka malog poduzetništva*

18.200

21,33

18.200

21,33

55,42

Nava banka

14.421

-64,89

42.698

0,00

8,16

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od banaka u svibnju 2011. *A Štedna banka malog poduzetništva 26. svibnja 2011. promijenila je ime u Tesla štedna banka

BANKARSTVO

Aktiva 000 kn

% promjene

Aktiva po zaposlenom (000 kn)

Rang

Dobit prije Dobit poslije oporezivanja oporezivanja

Broj zaposlenih 31.12.

Cost income ratio

Kapital / aktiva x 100

Dobit prije / kapital x 100

Dobit prije / aktiva x 100

96.155.980

3,60

20.958

1.558.000

1.281.000

4.588

51,40

14,78

10,96

1,62

67.351.622

4,39

19.376

1.033.940

859.589

3.476

46,02

14,08

10,90

1,54

38.941.067

0,45

22.961

279.071

227.137

1.696

45,05

15,68

4,57

0,72

40.421.901

2,34

17.438

449.958

374.960

2.318

51,02

13,33

8,35

1,11

50.509.107

3,20

26.171

757.941

609.621

1.930

38,20

10,65

14,09

1,50

26.743.442

-3,18

16.208

224.022

170.320

1.650

56,00

12,41

6,75

0,84

7.720.263

1,05

18.338

45.378

34.277

421

51,47

21,08

2,79

0,59

12.758.122

1,70

12.545

94.590

75.213

1.017

65,72

10,72

6,91

0,74

14.787.197

5,77

14.612

56.555

50.836

1.012

71,00

7,31

5,23

0,38

2.916.683

3,34

12.681

46.779

37.168

230

59,70

12,69

12,64

1,60

2.701.238

18,38

11.446

(2.053)

(2.236)

236

73,78

13,61

2.797.099

1,46

9.111

16.065

12.974

307

78,60

11,86

4,84

0,57

2.387.413

16,42

8.120

5.239

9.974

294

86,57

11,94

1,84

0,22

1.241.160

9,06

27.581

34.151

26.533

40,40

22,40

12,29

2,75

1.892.195

6,88

6.414

(42.128)

295

145,51

14,52

2.108.818

28,04

11.781

5.101

3.633

179

91,55

12,73

1,90

0,24

2.417.611

7,55

10.989

22.117

17.833

220

69,21

9,50

9,63

0,91

1.143.253

21,42

11.433

(48.685)

(48.511)

100

138,00

17,22

1.602.644

13,75

12.925

894

625

124

78,14

12,07

0,46

0,06

1.300.017

3,84

10.925

2.903

2.469

119

80,37

13,16

1,70

0,22

1.226.469

13,04

6.890

5.068

3.614

178

82,83

13,79

3,00

0,41

1.427.014

17,98

7.972

(3.042)

179

93,00

9,85

753.340

22,18

13.951

235

362

106,07

17,81

0,18

0,03

1.740.647

20,43

12.894

4.636

3.602

135

60,93

7,63

3,49

0,27

1.576.049

18,13

12.508

10.253

8.052

126

49,95

6,91

9,42

0,65

2.314.182

9,65

9.446

(90.624)

245

n.p.

3,86

387.665

6,11

7.048

945

718

93,95

21,89

1,11

0,24

1.324.835

10,29

8.832

(48.570)

150

n.p.

6,26

526.180

7,05

6.577

5.173

4.077

66,57

10,40

9,45

0,98

295.578

30,58

4.284

1.353

1.027

101,16

17,09

2,68

0,46

177.677

16,78

4.230

(6.917)

221,00

23,05

10.730

-49,76

671

(8.004)

1.222,57

169,62

285.995

-12,46

11.916

(27.455)

346,80

5,04

BANKARSTVO

Bankarska ljestvica za 2010. Rang po temeljnom kapitalu Banka

Hypo Alpe-Adria-Bank Raiffeisenbank Privredna banka Zagreb Erste und Steiermärkische Bank Volksbank Zagrebačka banka OTP banka Hrvatska poštanska banka Societe Generale - Splitska banka Banco Popolare Croatia Croatia banka Veneto banka Podravska banka Štedbanka Jadranska banka Kreditna banka Zagreb VABA Istarska kreditna banka Banka Kovanica Centar banka Karlovačka banka Međimurska banka Credo banka BKS Bank Slatinska banka Partner banka Imex banka Primorska banka Samoborska banka Banka Brod Banka splitsko-dalmatinska Nava banka štedna banka malog 33 Apoduzetništva Ukupno: Obrtnička štedna banka Sveukupno: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32

Rang po osnovnom kapitalu

2010. % promjene (000 kn) 2010/2009

5.959.830 3.711.132 1.907.477 1.698.418 1.530.668 1.280.968 989.607 966.640 491.426 296.980 274.600 270.000 267.500 250.000 239.246 230.200 176.523 162.800 142.964 138.700 135.000 127.900 120.032 120.000 91.897 89.100 60.127 55.440 51.942 51.228 48.602 42.698

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 47,73 0,00 13,79 34,21 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -23,96 0,00 0,00 0,00 0,00 100,00 0,00 0,00 0,00 -8,61 0,02 0,00 0,00 0,00

18.200

21,33

21.997.845 21.997.845

2,00 1,91

Banka

Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Hypo Alpe-Adria-Bank Raiffeisenbank Erste und Steiermärkische Bank Societe Generale - Splitska banka Volksbank OTP banka Hrvatska poštanska banka Međimurska banka Jadranska banka Podravska banka Banco Popolare Croatia Štedbanka Croatia banka Kreditna banka Zagreb Istarska kreditna banka Veneto banka Centar banka Partner banka Slatinska banka VABA BKS Bank Credo banka Imex banka Karlovačka banka Samoborska banka Banka Kovanica Banka Brod Banka splitsko-dalmatinska Primorska banka štedna banka malog 32 Apoduzetništva 33 Nava banka Ukupno: Obrtnička štedna banka Sveukupno: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

Rang po jamstvenom kapitalu

2010. % promjene (000 kn) 2010/2009

14.211.317 9.486.176 6.107.808 5.386.957 5.379.162 3.319.002 1.627.652 1.367.962 1.081.560 370.147 367.508 331.751 284.967 277.987 274.792 268.548 229.690 196.874 193.503 171.109 169.143 140.509 134.165 132.775 108.880 89.273 84.876 82.880 54.714 50.514 40.958

0,71 6,88 -0,75 3,44 2,59 4,38 -4,18 -8,71 75,63 -0,24 -0,90 -0,86 19,28 5,89 34,18 2,32 3,28 -19,77 3,70 3,62 2,75 -0,81 82,55 -0,24 12,27 -53,63 0,01 -17,44 0,51 -3,35 24,35

18.200

21,33

14.421 52.055.780 52.055.780

-64,89 2,81 2,79

Banka

Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Hypo Alpe-Adria-Bank Erste und Steiermärkische Bank Raiffeisenbank Societe Generale - Splitska banka Hrvatska poštanska banka Volksbank OTP banka Jadranska banka Međimurska banka Podravska banka Banco Popolare Croatia Štedbanka Kreditna banka Zagreb Istarska kreditna banka Centar banka Veneto banka Croatia banka Credo banka Partner banka Slatinska banka Banka Kovanica VABA Imex banka BKS Bank Karlovačka banka Samoborska banka Banka Brod Banka splitsko-dalmatinska Primorska banka Nava banka štedna banka malog 33 Apoduzetništva Ukupno: Obrtnička štedna banka Sveukupno: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32

2010. % promjene (000 kn) 2010/2009

13.712.089 9.075.762 8.464.277 5.230.468 5.157.396 3.413.974 1.654.277 1.611.492 1.384.965 381.673 335.861 326.983 284.967 277.987 268.548 248.113 212.901 196.874 192.478 192.267 171.109 165.186 160.038 143.463 141.828 132.678 130.889 83.979 54.087 50.514 47.019 24.182

0,93 -0,05 1,56 2,67 3,30 11,92 63,53 -8,03 -8,92 -0,87 -8,23 -1,84 19,22 5,89 2,32 7,37 17,24 -19,77 15,09 25,11 3,62 4,21 -15,63 -0,77 2,79 84,46 -38,70 2,25 -0,03 -4,09 9,10 -41,13

5.338

-47,37

53.933.662 53.933.662

2,51 2,49

Rang po aktivi 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Banka

2010. % promjene (000 kn) 2010/2009

Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste und Steiermärkische Bank Raiffeisenbank Hypo Alpe-Adria-Bank Societe Generale - Splitska banka Hrvatska poštanska banka OTP banka Volksbank Međimurska banka Podravska banka Jadranska banka Istarska kreditna banka

96.155.980 67.351.622 50.509.107 40.421.901 38.941.067 26.743.442 14.787.197 12.758.122 7.720.263 2.916.683 2.797.099 2.701.238 2.417.611

3,60 4,39 3,20 2,34 0,45 -3,18 5,77 1,70 1,05 3,34 1,46 18,38 7,55

14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26

Banka

2010. % promjene (000 kn) 2010/2009

Banco Popolare Croatia Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Croatia banka Credo banka Centar banka Imex banka VABA Banka Kovanica Partner banka Štedbanka Slatinska banka Veneto banka

2.387.413 2.314.182 2.108.818 1.892.195 1.740.647 1.602.644 1.576.049 1.427.014 1.324.835 1.300.017 1.241.160 1.226.469 1.143.253

16,42 9,65 28,04 6,88 20,43 13,75 18,13 17,98 10,29 3,84 9,06 13,04 21,42

Banka

BKS Bank Banka Brod Samoborska banka Banka splitsko-dalmatinska Nava banka Primorska banka štedna banka malog 33 Apoduzetništva Ukupno: Obrtnička štedna banka Sveukupno: 27 28 29 30 31 32

2010. % promjene (000 kn) 2010/2009

753.340 526.180 387.665 295.578 285.995 177.677

22,18 7,05 6,11 30,58 -12,46 16,78

10.730

-49,76

389.943.193 389.943.193

3,37 3,33

BANKARSTVO

Rang po dobiti prije oporezivanja 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33

Rang po dobiti poslije oporezivanja

Banka

2010. % promjene (000 kn) 2010/2009

Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste und Steiermärkische Bank Raiffeisenbank Hypo Alpe-Adria-Bank Societe Generale - Splitska banka OTP banka Hrvatska poštanska banka Međimurska banka Volksbank Štedbanka Istarska kreditna banka Podravska banka Imex banka Banco Popolare Croatia Banka Brod Kreditna banka Zagreb Slatinska banka Credo banka Partner banka Banka splitsko-dalmatinska Samoborska banka Centar banka BKS Bank Jadranska banka VABA Primorska banka A štedna banka malog poduzetništva Nava banka Croatia banka Banka Kovanica Veneto banka Karlovačka banka Ukupno dobit: Gubitak: Dobit: Obrtnička štedna banka Ukupno dobit: Gubitak: Dobit:

1.558.000 1.033.940 757.941 449.958 279.071 224.022 94.590 56.555 46.779 45.378 34.151 22.117 16.065 10.253 5.239 5.173 5.101 5.068 4.636 2.903 1.353 945 894 235 (2.053) (3.042) (6.917)

2,84 -6,00 -0,09 -9,66 38,92 -44,04 -14,79 -21,58 -20,32 -0,60 -17,06 4,64 104,69 -3,31 -67,43 -33,90 80,88 -60,80 -5,32 -70,64 -92,15 -70,55 -

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27

(8.004)

(27.455) (42.128) (48.570) (48.685) (90.624) 4.660.367 277.478 4.382.889 4.660.367 277.478 4.382.889

-4,42 -57,59 3,82 -4,42 -57,86 3,92

29 30 31 32 33

Rang po odobrenim kreditima

Banka

2010. % promjene (000 kn) 2010/2009

Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste und Steiermärkische Bank Raiffeisenbank Hypo Alpe-Adria-Bank Societe Generale - Splitska banka OTP banka Hrvatska poštanska banka Međimurska banka Volksbank Štedbanka Istarska kreditna banka Podravska banka Banco Popolare Croatia Imex banka Banka Brod Kreditna banka Zagreb Slatinska banka Credo banka Partner banka Banka splitsko-dalmatinska Samoborska banka Centar banka BKS Bank Jadranska banka VABA Primorska banka A štedna banka malog poduzetništva Nava banka Croatia banka Veneto banka Banka Kovanica Karlovačka banka Ukupno dobit: Gubitak: Dobit: Obrtnička štedna banka Ukupno dobit: Gubitak: Dobit:

1.281.000 859.589 609.621 374.960 227.137 170.320 75.213 50.836 37.168 34.277 26.533 17.833 12.974 9.974 8.052 4.077 3.633 3.614 3.602 2.469 1.027 718 625 362 (2.236) (3.042) (6.917)

5,35 -7,23 0,44 -8,07 50,01 -45,49 -15,15 -21,44 -22,82 12,83 -16,32 7,01 109,09 -3,62 -70,19 -37,18 88,59 -59,13 -5,52 -71,99 -93,07 -46,05 -

(8.004)

(27.455) (42.128) (48.511) (48.570) (90.624) 3.815.614 277.487 3.538.127 3.815.614 277.487 3.538.127

-3,11 -57,72 7,81 -3,11 -57,99 7,95

Banka

2010. % promjene (000 kn) 2010/2009

Zagrebačka banka 69.202.000 Privredna banka Zagreb 46.266.486 Erste und Steiermärkische Bank 37.186.816 Hypo Alpe-Adria-Bank 30.778.987 Raiffeisenbank 27.027.972 Societe Generale - Splitska banka 19.435.017 Hrvatska poštanska banka 9.642.070 OTP banka 9.063.538 Volksbank 5.502.894 Banco Popolare Croatia 1.781.221 Podravska banka 1.739.576 Međimurska banka 1.699.585 Istarska kreditna banka 1.508.749 Jadranska banka 1.477.503 Kreditna banka Zagreb 1.367.826 Credo banka 1.225.294 Centar banka 1.203.992 Croatia banka 1.111.101 Imex banka 1.076.337 Štedbanka 994.722 Partner banka 966.290 VABA 925.729 Slatinska banka 699.589 Veneto banka 550.767 BKS Bank 499.562 Banka Brod 253.909 Nava banka 215.681 Banka splitsko-dalmatinska 204.818 Samoborska banka 172.319 Primorska banka 70.349 A štedna banka malog 6.772 31 poduzetništva - Karlovačka banka n.p. n.p. - Banka Kovanica Ukupno: 273.857.471 Obrtnička štedna banka Sveukupno: 273.857.471 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

7,83 5,58 9,32 6,08 4,78 2,56 14,18 4,05 3,85 17,47 9,64 -7,26 3,88 22,15 26,26 3,87 11,45 -2,70 27,29 13,69 12,83 8,45 1,30 -0,05 72,43 7,90 -4,53 48,46 4,77 -17,86 -64,15 n.p. n.p. 6,92 6,88

Rang po ukupnoj štednji stanovništva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Banka

2010. % promjene (000 kn) 2010/2009

39.917.000 32.725.148 20.621.783 13.456.560 10.515.499 10.128.620 8.838.125 6.531.432 2.249.942 1.857.714 1.778.073 1.696.741 1.637.942

6,96 5,21 9,34 0,79 19,34 12,93 10,96 14,76 0,13 4,17 14,36 5,08 -3,44

14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26

Banka

2010. % promjene (000 kn) 2010/2009

Banco Popolare Croatia Imex banka Croatia banka Kreditna banka Zagreb Slatinska banka VABA Credo banka Štedbanka Banka Brod Partner banka Centar banka Samoborska banka Banka splitsko-dalmatinska

1.306.696 990.255 892.516 795.433 790.784 780.768 576.104 501.707 431.552 409.973 340.293 244.804 212.748

26,38 43,45 12,91 11,93 19,06 19,10 59,06 6,70 8,32 7,41 30,46 5,81 36,02

Banka

Veneto banka Nava banka Primorska banka BKS Bank štedna banka malog 31 Apoduzetništva - Banka Kovanica - Karlovačka banka Ukupno: Obrtnička štedna banka Sveukupno: 27 28 29 30

2010. % promjene (000 kn) 2010/2009

180.772 161.841 117.466 104.349

-8,98 -4,40 20,60 10,77

66,67

n.p. n.p. 160.792.645 160.792.645

n.p. n.p. 8,40 8,35

BANKARSTVO

Rang po aktivi po zaposlenom Banka

Dobit prije oporezivanja / kapital x 100

Kapital / aktiva x 100

2010. % promjene (000 kn) 2010/2009

Banka

K/A

1 Štedbanka

27.581

13,90

2 Erste und Steiermärkische Bank

26.171

3,42

štedna banka malog 1 Apoduzetništva 2 Primorska banka

3 Hypo Alpe-Adria-Bank

22.961

-1,80

3 Štedbanka

22,40

4 Zagrebačka banka

20.958

2,75

4 Samoborska banka

21,89

5 Volksbank

21,08

6 BKS Bank

17,81

7 Veneto banka

17,22

8 Banka splitsko-dalmatinska

17,09

9 Hypo Alpe-Adria-Bank

15,68

10 Zagrebačka banka

14,78

11 Croatia banka

14,52

12 Privredna banka Zagreb

14,08

5 Privredna banka Zagreb 6 Volksbank 7 Raiffeisenbank

19.376 18.338 17.438

8 Societe Generale - Splitska banka

16.208

7,03 -0,39 1,80 -2,47

169,62 23,05

9 Hrvatska poštanska banka

14.612

1,69

10 BKS Bank

13.951

17,65

11 Centar banka

12.925

8,25

12 Credo banka

12.894

17,76

13 Međimurska banka

12.681

1,99

14 OTP banka

12.545

2,80

13 Slatinska banka

13,79

15 Imex banka

12.508

8,76

14 Jadranska banka

13,61

16 Nava banka

11.916

-12,46

15 Raiffeisenbank

13,33

17 Kreditna banka Zagreb

11.781

25,89

16 Partner banka

13,16

18 Jadranska banka

11.446

15,87

17 Kreditna banka Zagreb

12,73

19 Veneto banka

11.433

33,56

18 Međimurska banka

12,69

20 Istarska kreditna banka

10.989

7,06

19 Societe Generale - Splitska banka

12,41

21 Partner banka

10.925

5,59

20 Centar banka

12,07

22 Karlovačka banka

9.446

9,66

21 Banco Popolare Croatia

11,94

23 Podravska banka

9.111

3,44

22 Podravska banka

11,86

24 Banka Kovanica

8.832

10,29

23 OTP banka

10,72

24 Erste und Steiermärkische Bank

10,65

25 Banka Brod

10,40

10,96

5 Privredna banka Zagreb

10,90

6 Istarska kreditna banka

9,63

7 Banka Brod

9,45

8 Imex banka

9,42

9 Raiffeisenbank

8,35

10 OTP banka

6,91

11 Societe Generale - Splitska banka

6,75

12 Hrvatska poštanska banka

5,23

13 Podravska banka

4,84

14 Hypo Alpe-Adria-Bank

4,57

15 Credo banka

3,49

16 Slatinska banka

3,00

17 Volksbank

2,79

18 Banka splitsko-dalmatinska

2,68

19 Kreditna banka Zagreb

1,90

20 Banco Popolare Croatia

1,84

21 Partner banka

1,70

22 Samoborska banka

1,11

23 Centar banka

0,46 0,18

- Croatia banka

28 Credo banka

7,63

- Jadranska banka

13,54

29 Hrvatska poštanska banka

7,31

- Karlovačka banka

11,20

30 Imex banka

6,91

- Nava banka

31 Banka Kovanica

6,26

- Primorska banka

32 Nava banka

5,04

- VABA

33 Karlovačka banka

3,86

- Veneto banka

15,34

7.048

-5,47

28 Slatinska banka

6.890

4,77

29 Banka Brod

6.577

-6,34

30 Croatia banka

6.414

15,57

Prosječno, sveukupno:

4 Zagrebačka banka

9,50

7.972

27 Samoborska banka

Obrtnička štedna banka

12,29

9,85

26 VABA

4.230

12,64

3 Štedbanka

26 VABA

15,23

32 Primorska banka 33 A štedna banka malog poduzetništva Prosječno, ukupno:

2 Međimurska banka

27 Istarska kreditna banka

8.120

4.284

D/K

14,09

24 BKS Bank - A štedna banka malog poduzetništva - Banka Kovanica

25 Banco Popolare Croatia

31 Banka splitsko-dalmatinska

Banka

1 Erste und Steiermärkische Bank

671

-46,58

18.045

3,12

18.045

3,27

Dobit prije oporezivanja / aktiva x 100 Banka

D/A

Banka

D/A

1 Štedbanka

2,75

13 Volksbank

0,59

2 Zagrebačka banka

1,62

14 Podravska banka

0,57

3 Međimurska banka

1,60

15 Banka splitsko-dalmatinska

0,46

4 Privredna banka Zagreb

1,54

16 Slatinska banka

0,41

5 Erste und Steiermärkische Bank

1,50

17 Hrvatska poštanska banka

0,38

6 Raiffeisenbank

1,11

18 Credo banka

0,27

7 Banka Brod

0,98

19 Samoborska banka

0,24

8 Istarska kreditna banka

0,91

20 Kreditna banka Zagreb

0,24

9 Societe Generale - Splitska banka

0,84

21 Partner banka

0,22

10 OTP banka

0,74

22 Banco Popolare Croatia

0,22

11 Hypo Alpe-Adria-Bank

0,72

23 Centar banka

0,06

12 Imex banka

0,65

24 BKS Bank

0,03

Banka

štedna banka malog - Apoduzetništva - Banka Kovanica

D/A

- Croatia banka

- Jadranska banka

- Karlovačka banka

- Nava banka

- Primorska banka

- VABA

- Veneto banka

BANKARSTVO

Konsolidirane bilance 31. 12. 2010. u tisućama kuna, abecednim redom Ukupni temeljni kapital Grupe

Bruto dobit Grupe

2.289

6.169.425

807.265

1.506.159

1.051

966.640

39.362.534

2.643.540

1.762

5.959.830

OTP banka OTP Invest OTP Nekretnine Kratos Nekretnine

12.763.268

946.812

1.030

1.486.002

PBZ Grupa

Privredna banka Zagreb Međimurska banka PBZ Card PBZ stambena štedionica PBZ Leasing PBZ Nekretnine PBZ Invest Intesa Sanpaolo Card Zagreb - metoda udjela PBZ Croatia osiguranje metoda udjela

74.415.616

5.356.156

4.071

1.907.477

Raiffeisenbank

Raiffeisen grupa

RBA Raiffeisen Leasing Raiffeisen Invest Raiffeisen mirovinsko društvo.. - OMF Raiffeisen mirovinsko društvo - DMF Raiffeisen osiguravajuće mir. društvo Raiffeisen Consulting Raiffeisen Factoring

43.008.562

1.586.927

2.518

3.711.132

Zagrebačka banka

Grupa Zagrebačke banke

Podružnice u punoj 112.108.000 konsolidaciji: Centar Kaptol Istra D.M.C. Istraturist Marketing Zagrebačke banke Pominvest Prva stambena štedionica UniCredit bank d.d. Mostar UPI poslovni sistem, Sarajevo Zagreb nekretnine Zane BH ZB Invest Pridružena društva konsolidirana metodom udjela. Allianz ZB, obvezni mirovinski Allianz ZB, dobrovoljni mirovinski Multiplus card

5.200.000

6.686

1.281.000

Aktiva Grupe

Ukupan prihod Grupe

ESB Erste DMD Erste nekretnine MBU Erste Delta Erste Bank Podgorica

52.383.403

3.785.636

Hrvatska poštanska HPB Grupa banka

HPB HPB Invest HPB Nekretnine HPB Stambena štedionica

14.977.950

Hypo Alpe-AdriaBank

Grupa Hypo Alpe Adria Bank

Hypo Alpe-Adria-Bank Hypo Alpe-Adria-Invest Hypo Alpe-Adria-Nekretnine Magus Projekt nekretnine

OTP banka

OTP Grupa

Privredna banka Zagreb

Banka

Erste und Steiermärkische Bank

Grupa

Grupa Erste& Steiermärkische Bank

Članice Grupe

Broj zaposlenih u Grupi

Ukupan broj podružnica, poslovnica…

Imovina na upravljanju

141

5.935.009

58.138 8 podružnica 35 poslovnica 10 ispostava

3.440.000

239.510

186.094

92.795 99 poslovnica banke + 3 ostale članice

n.p.

1.274.183

220

2.575.289

530.281 73 poslovnice 13.735.647 od čega je 21 i podružnica (banka) i 10 poslovnica RL-a

1.714.000

229 45.274.000

BANKARSTVO

HRVATSKO BANKARSTVO U 2010. GODINI

Opreza nikad dosta Jedini pozitivan i najmanje rizičan put prema izlasku iz začaranog kruga je onaj koji vodi k povećanju proizvodnje i zaposlenosti. Banke trebaju maksimalno podržavati proizvodnju, trgovinu, turizam, poljoprivredu i sve produktivne projekte, inače će se negativna spirala dalje ubrzavati i obuhvaćati sve veći broj privrednih subjekata. A tada ni bankama ne može biti dobro dr. Žarko Primorac

dr. Žarko Primorac

ULAZAK U EUROPSKU UNIJU donijet će značajne promjene u naš financijski i bankarski sustav. Čitav financijski sustav bit će izložen žešćoj konkurenciji, morat će se prilagoditi i posljednji segmenti institucionalnog sustava europskim “pravilima igre”, ali će se pružiti značajno veće mogućnosti razvoja. Zato bi i ova analiza poslovanja banaka za prošlu godinu trebala pokazati koju smo razvojnu razinu postigli, kakva je struktura bankarskog sektora, kakva je njegova stabilnost, koje je posljedice ostavila financijska kriza i kakvi su naši potencijali za daljnji razvoj u jednoj svakako zahtjevnijoj, ali i potencijalno izazovnijoj sredini.

Kriza u gospodarstvu još nije savladana, a bankarstvo je stabilno Detaljniju analizu poslovanja bankarskog sektora počinjemo s najčešćom parafrazom naslova iz naših dnevnih, ali i stručnih tiskovina. Prvi dio naslovne rečenice se može potvrditi brojnim pokazateljima: dvogodišnjim negativnim rastom BDP-a, rekordnom nelikvidnošću, visokom nezaposlenošću, opadanjem osobne potrošnje, porastom ukupnog vanjskog duga, padom investicija u zemlji i mnogim drugim nepovoljnim pokazateljima. Sve navedeno upućuje, nema nikakve sumnje, na to da kriza u hrvatskom gospodarstvu nije savladana. Drugi dio rečenice je predmet ovog priloga, premda se unaprijed može ustvrditi da je bankarski sektor u boljoj kondiciji od

BANKARSTVO ukupnog gospodarskog sustava. Na ovakve konstatacije nadovezuje se logično pitanje: je li tako nešto moguće, odnosno može li bankarstvo, kao dio ukupnog ekonomskog sustava, biti stabilno i efikasno u uvjetima recesije i gospodarske krize u zemlji? Pokušavajući razriješiti gornju kontroverzu, napravit ćemo kratku analizu poslovanja bankarskog sektora u prošloj godini. Počet ćemo s nekoliko osnovnih, prošlogodišnjih pokazatelja poslovanja: ukupna imovina, odnosno aktiva bankarskog sektora porasla je za oko 3,3 posto. Ukupna bankarska aktiva predstavlja oko 117 posto BDP-a, što upućuje na porast stupnja financijskog posredovanja, koji se uobičajeno mjeri odnosom aktive bankarskog sektora i nacionalnog bruto domaćeg proizvoda. Doduše, treba naglasiti da je visoka razina financijskog posredovanja postignuta dijelom i zbog smanjivanja bruto domaćeg proizvoda. Neznatan porast ukupne imovine banaka pokazatelj je relativno niske poslovne aktivnosti, posebno u području kreditiranja u odnosu na pretkrizne godine. U godinama neposredno prije financijske krize, ukupno kreditiranje i imovina banaka rasli su po vrlo visokim, najčešće dvoznamenkastim, godišnjim stopama, pa je HNB nekoliko puta intervenirao kvantitativnim mjerama kako bi ograničio taj rast i održao ukupan sustav u ravnoteži. Nadalje, treba spomenuti da je porast aktive bankarstva u prošloj godini neznatno viši u odnosu na prethodnu 2009. godinu. Grupa velikih banaka je ostvarila prosječno sporiji rast ukupne imovine, dok je kod nekih malih banaka prikazan izraženiji rast, neuobičajen za gospodarstvo u depresiji. Ipak u cjelini, ukupan rast aktive banaka, od svega nekoliko postotka, upućuje na nizak intenzitet kreditiranja tipičan za ponašanje bankarstva u recesijskim uvjetima. Promijenjena struktura imovine Struktura imovine bankarskog sektora je unekoliko promijenjena prvenstveno zbog promjena u strukturi kreditiranja. Zapaženo je povećavanje kreditiranja države, kao i uopće povećanje potraživanja od države radi ulaganja u njene financijske instrumente, a smanjivanje kreditiranja privrede i stanovništva, što je i dovelo do promjena strukture bilance bankarskog sektora. Kao što je općepoznato, banke su u prošloj godini nastavile vrlo opreznu politiku kreditiranja svojih klijenata. Istina, u tom području za nijansu su bile aktivnije nego godinu dana ranije. To pokazuju podaci o porastu kredita državi, privredi i stanovništvu (ukupno 6,88 posto). Tijekom godine banke su bile pod snažnim pritiskom da povećavaju kreditiranje jer se privreda vrlo sporo oporavljala, osjećao se nedostatak obrtnih sredstava, nelikvidnost je uporno rasla. Izazvane banke su tumačile da do intenzivnijeg porasta kreditne aktivnosti ne može doći jer nema dovoljno dobrih projekata koji mogu izdržati zahtjeve ren-

Financijska industrija 2009.

2010.

% promjene

377.361.109

389.943.193

3,33

Fondovi (neto imovina ukupno)

49.704.153

57.931.399

16,55

Leasing (aktiva)

33.634.131

28.078.061

-16,52

Osiguranja (aktiva)

15.491.766

14.800.911

-4,46

6.723.735

6.870.067

2,18

482.914.894

497.623.631

3,05

Banke (aktiva)

Stambene štedionice (aktiva) UKUPNO

3,0

1,4

Banke (aktiva) Fondovi (neto imovina ukupno)

5,6

Leasing (aktiva) 11,6

Osiguranja (aktiva) 78,4

tabilnosti i prihvatljivih rizika. Ima istine u tim tvrdnjama, ali treba dodati da su visoka kamata i ostali troškovi kredita bili jedan od ograni-

Struktura imovine bankarskog sektora je unekoliko promijenjena prvenstveno zbog promjena u strukturi kreditiranja čavajućih faktora za povećanje poduzetničke aktivnosti, samom činjenicom da se ne mogu ponuditi dobri projekti uz cijenu kredita preko 10 posto godišnje. U uvjetima nedovoljne opskrbljenosti kreditom, poduzeća su izlaze tražila u smanjivanju narudžbi i produljivanju rokova plaćanja i praktičnom neplaćanju svo-

Stambene štedionice (aktiva)

jih računa, što je dalje smanjivalo privrednu aktivnost i povećavalo nelikvidnost. Tako je privredni sektor, potkraj prošle i početkom ove godine, dospio u stanje vrlo visoke nelikvidnosti. Sama činjenica da je registrirano više od 38 milijardi kuna neplaćenih računa, da se broj blokiranih poduzeća i obrtnika mjeri desetinama tisuća, upućuje na dramatičnost ove pojave. Osim toga, razvila se svojevrsna negativna spirala, koja ima nekoliko sekvenci: smanjivanje kreditiranja i skupi krediti dovode, između ostalog, do snižavanja dinamike privredne aktivnosti, povećane zaduženosti, povećanja rizika za naplatu kredita, a onda takav proces motivira banke da budu opreznije i da dalje smanjuju kredite i povećavaju stupanj loših kredita u svojim bilancama. Takav se negativni slijed poslovnih procesa mora prekidati. Jedini pozitivan i najmanje rizičan put prema izlasku iz začaranog kruga je onaj koji vodi k povećanju proizvodnje i zaposlenosti. Banke trebaju maksimalno podržavati proizvodnju, trgovinu, turizam, poljoprivredu i sve produktivne projekte, inače će se negativna spirala dalje ubrzavati i obuhvaćati sve veći broj privrednih subjekata. A tada ni bankama ne može biti dobro. Povećana štednja stanovništva U prošloj godini ostvaren je i porast depozita u bankama za oko šest postotaka. U tome je zanimljivo da su depoziti privrede ostvarili negativan rast od oko -2 posto godišnje. Ovaj podatak ne treba iznenaditi jer je privreda u recesiji,

BANKARSTVO a nelikvidnost, kako je već rečeno, dramatično raste. Za razliku od privrednog sektora, depoziti stanovništva su rasli po stopi većoj od osam posto. U tome je intenzivnije rasla devizna štednja stanovništva, kako ona raspoloživa po viđenju tako i oročena devizna štednja. Za ova-

Kretanje BDP-a, aktive, kredita i depozita banaka u Hrvatskoj (u mlrd kuna) 400 350 300

U prošloj godini ostvaren je i porast depozita u bankama za oko šest postotaka

250 200 150

BDP*

Aktiva

Krediti

Depoziti

100 50 0

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Izvor: HGK i bilanca banaka za 2010.

Struktura aktive bankarskog sektora (u % BDP-a) 80 76

70 69

60 58

u % BDP-a

50 40 30

19 13

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

IX/2010.

10 0

2004.

Kreditni portfelj

Strana imovina

Ostala domaća imovina

Izvor: HNB, Financijska stabilnost 6/2011

Struktura pasive bankarskog sektora (u % BDP-a) 80 70

71 65

70 67

65 60

u % BDP-a

50 40 30 20

26 15

10 0

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

Kapital, izdani VP i ostale obveze Obveze prema rezidentima Obveze prema nerezidentima Izvor: HNB, Financijska stabilnost 2/2009 i 4/2010

IX/2010.

kvo ponašanje stanovništva može se naći logično objašnjenje: u uvjetima kada se smanjuje privredna aktivnost, nezaposlenost raste i zaposleni gube radna mjesta, povećava se neizvjesnost oko plaća i stanovništvo pojačano štedi, odričući se potrošnje svega osim neophodnih životnih potreba. Zato je ukupna štednja stanovništva rasla po stopi od 8,4 posto, od toga kunska 5,90 posto, a devizna 8,99 posto godišnje. Povećanom štednjom stanovništvo pojačava materijalnu sigurnost i osigurava psi-

BANKARSTVO

Odobreni krediti u bankama (mlrd kuna)

Privredi

Državi

258,2 115,0 125,8

103,7 121,6

107,1 124,4

2007.

28,2

2006. Stanovništvu

253,2

221,0 93,5 110,7

86,8 93,5

2005.

26,3

2004.

21,3

71,5 75,5

141,1

100

160,4

150

193,9

200

58,9 62,8

odobreni krediti u mlrd kuna

250

273,8

300

2008.

2009.

2010.

Ukupno

Izvor: Bilanca banaka za 2010.

hološku ravnotežu u uvjetima nepovoljnih ekonomskih kretanja, smanjivanja zaposlenosti i uopće manje izvjesne budućnosti. Nepovoljna strana toga procesa je smanjivanje ukupne potrošnje stanovništva, a logična posljedica je opadanje privredne aktivnosti i zaposlenosti. Povećano ulaganje u devizne depozite je permanentna tendencija u našem bankarstvu jer stanovništvo preferira euro ili druge inozemne valute u odnosu na domaću valutu. Nadalje, zanimljivo je da bankarski sustav u cjelini ostvaruje relativno dobru profitabilnost. I pored objektivnog smanjivanja kamatnih prihoda, bankarski sektor je ostvario pove-

Banke su u prošloj godini nastavile vrlo opreznu politiku kreditiranja svojih klijenata ćanu dobit prije oporezivanja za nešto manje od četiri posto, a dobit nakon oporezivanja od gotovo osam posto. Prikazani su sigurno dobri poslovni rezultati u uvjetima niskog rasta imovine banaka i relativno skromnog porasta kreditiranja. Banke su uspijevale nadoknaditi niske prihode iz kamatnih marži povećavanjem naknada i provizija. U tom pogledu zaista su dosegnule horizonte koje njihove usluge čine vrlo skupim. Banke se mogu tako tržišno pozicionirati, jer je konkurencija vrlo slaba. Interesantno će biti promatrati ponašanje naših banaka kada se, nakon ulaska u EU, tržište potpuno otvori i, nadamo se, pojača konkurencija. Treba dodati da su relativno dobre financijske rezultate banke ostvarile i boljim upravljanjem troškovima i povećanim uštedama. Ukupni rashodi su više smanjeni od ukupnih

prihoda, pa se tako formirana pozitivna razlika odrazila na ukupni financijski rezultat banaka. Loši krediti i dalje rastu Međutim, u prošloj godini povećao se broj banaka koje su ostvarile negativne financijske rezultate, odnosno gubitke. Od ukupno 33 banke njih devet je ostvarilo financijske gubitke u ukupnom iznosu od 277,4 milijuna kuna. Na taj način ukupni financijski gubici u bankarskom sektoru porasli su za čitavih 57,7 posto u odnosu na godinu ranije. Visok porast gubitaka je svakako posljedica krize, ali i upozorava na suboptimalnu strukturu bankarskog sektora. Visina ostvarenih gubitaka je i upozorenje da dio sadašnjeg bankarskog sektora neće moći ispuniti sve zahtjevnije kriterije uspješnosti, pa će morati tražiti izlaz u raznim oblicima povezivanja ili preuzimanja od strane jačih grupa. Već je takav razvoj predvidiv, ne samo za banke koje su iskazale negativne financijske rezultate nego i za određen broj malih banaka. I ne samo njih, posebno imajući u vidu činjenicu da će se ulaskom u EU i primjenom kriterija jedinstvene licence, konkurencija na hrvatskom bankarskom tržištu značajno zaoštriti. Pitanje profitabilnosti bankarstva usko je povezano s pitanjem izloženosti rizicima, visinom loših kredita, rezervacijama za loše kredite i drugim pitanjima koja mogu bitno utjecati na financijske rezultate. Nema sumnje da stupanj rizičnosti iz osnove kreditnih rizika u bankarstvu raste. Procjenjuje se da je razina loših kredita na kraju prošle godine iznosila oko 11,2 posto, od čega kod kredita stanovništvu oko sedam do osam posto, a kredita privredi više od 16 do 17 posto. Nadalje, opća je ocjena da stupanj loših kredita i dalje raste,

BANKARSTVO

Valutna struktura kredita bankarskog sektora 80 70 60

67 61

struktura u %

30 28

19 14

10 0

2005.

2006.

2009.

IX/2010.

2007.

2008.

Kunski krediti s valutnom klauzulom Kunski krediti

Krediti u stranoj valuti

Izvor: HNB, Financijska stabilnost 6/2011

Valutna struktura depozita bankarskog sektora 80 70 60

50 struktura u %

62 52

20 10 0

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

IX/2010.

Depoziti u stranoj valuti Kunski depoziti

Kunski depoziti s valutnom klauzulom

da je već prešao razinu s kraja prošle godine, a, prema svim procjenama, nastavit će rasti i ove godine. I pored toga, stanje u hrvatskom bankarstvu u tom pogledu nije lošije nego u bankarstvima nekih drugih zemalja, posebno u nekim manje razvijenim članicama Europske unije, kao i nama susjednim zemljama.

Izvor: HNB, Financijska stabilnost 6/2011

Valutna struktura nekunskih kredita 80 70

80 75

Povećao se broj banaka koje su ostvarile negativne financijske rezultate, odnosno gubitke

struktura u %

50 40 30 27

20 10 0

18 4

2006. Euro

2007. Švicarski franak

Izvor: HNB, Financijska stabilnost 6/2011

2008. Ostale valute

17 2

2009.

IX/2010.

Doduše, nama to nimalo ne pomaže i problem loših kredita (nenaplativih i slabo naplativih) je jedan od velikih izazova pred domaćim bankama. Razina naplativosti kredita ne ovisi samo o bankarskom sektoru nego o općem stanju u gospodarstvu, koje je, kako je već rečeno, dosta teško. Imajući u vidu veoma slabašan oporavak od krize, visoku nelikvidnost u

BANKARSTVO

Klasifikacija plasmana i izvanbilančnih obveza banaka 100 98

5,1

5,9

4,6

3,2

4,0

3,1

3,3 5,3

7,3

7,2

94 92 94,1

90 88

94,9

95,4

96,8

96,0

96,9

96,7 94,7

92,7

92,8

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. IX/2010. Rizična skupina A

Rizične skupine B-1, B-2, B-3 i C

Izvor: HNB

Indeks koncentracije (udio imovine dvije (četiri) najveće banke u ukupnoj imovini banaka) 70 60

% ukupne imovine

50 40

30 20 10 0

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Dvije najveće banke

Četiri najveće banke

Izvor: HNB i Data press

privredi i smanjenje opće platne sposobnosti stanovništva, moramo biti svjesni da je pred našim bankama značajan rizik koji se mora postupno savladavati. Najbolji način za to je svakako povećavanje privredne aktivnosti, opći oporavak gospodarstva, povećavanje zapošljavanja. I banke mogu pridonijeti tom procesu aktivnijim odnosom prema kreditiranju i podrškom dobrim projektima u privredi. Drugi dio napora, kojim se banke moraju osigurati od pretjeranih rizika iz ove osnove, je održavanje adekvatnog stupnja kapitaliziranosti. Dobra kapitaliziranost banaka U stručnim krugovima prevladava mišljenje da su hrvatske banke dobro kapitalizirane i da mogu podnijeti poraste loših kredita i druge rizične situacije. Istina, udio kapitala banaka u ukupnim obvezama je negdje oko 14 posto pa je, prema tom pokazatelju, kapitalizacija bankarskog sektora vrlo dobra. Doduše, u tom pogledu postoje dosta velike ra-

zlike među bankama. Više malih banaka je u grupi slabije kapitaliziranih i njihova sudbina nije izvjesna ako se adekvatno ne dokapitaliziraju. I adekvatnost kapitala, kao pokazatelj pouzdanosti bankarskog sektora, upućuje, također, na dobru kapitalnu poziciju u bankama. Na kraju prošle godine adekvatnost

Razina naplativosti kredita ne ovisi samo o bankarskom sektoru nego o općem stanju u gospodarstvu kapitala je bila oko 19 posto što je značajno iznad regulatornih 12 posto. Hrvatsko bankarstvo je i prema ovome pokazatelju stabilnije i pouzdanije nego bankarstva u nekim drugim tranzicijskim zemljama. Takvo stanje posljedica je odgovornije i opreznije politike u bankama, ali i efikasnog nadzora koji

provodi Hrvatska narodna banka. Međutim, treba naglasiti da ukupni bankarski sektor, a neke banke posebno, mogu doći u probleme ako se nastavi intenzivniji rast loših kredita, a to ovisi o općim kretanjima u privredi. Stoga se bankama preporučuje da povećavaju kapitalizaciju iz ostvarene dobiti ili na druge načine, jer će i ove godine rizici rasti. Osim toga, kako je već napomenuto, zaoštravaju se regulatorni zahtjevi u pogledu kapitaliziranosti i to je dodatni motiv za povećavanje kapitalizacije. Zaključujući ovu analizu treba ponovno istaknuti nekoliko ključnih karakteristika hrvatskog bankarskog sektora, posebno njegove pozicije u sadašnjem razdoblju našeg gospodarstva, koje još funkcionira u recesijskim uvjetima. Pozitivna očekivanja oporavka s početka godine su dijelom obeshrabrena negativnom stopom rasta BDP-a (-0,9 posto) u prvom kvartalu 2011. godine, a to je pretpostavka daljnjeg porasta kreditnih i drugih rizi-

BANKARSTVO ka. Posebno se zaoštravaju rizici stanovništva zbog značajnijeg porasta deviznog tečaja švicarskog franka. Sve to povećava značaj odgovarajuće kapitalizacije u bankama. Već je istaknuto da je ukupna kapitalizacija u našem bankarstvu relativno dobra, ali nekoliko banaka je u zoni ugroženosti, posebno ako se uzme u obzir da će i u ovoj godini rasti stupanj loših kredita. Uz to treba imati u vidu da već sada nekoliko banaka ne ispunjava uvjete adekvatnosti kapitala.

Prinosi na prosječnu imovinu i prinosi na prosječni kapital 18 16

16,1

15,1

14,5 13,7

12,4 10,9

9,9

8 6

7,1

6,6

6,4

Dugoročna stabilnost je najvažniji preduvjet za dobro i stabilno bankarstvo

4 2 1,6

1,6

1,7

1,6

0,9

1,5

1,6

1,1

1,2

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Prinosi na prosječnu imovinu (prije oporezivanja) Prinosi na prosječni kapital (poslije oporezivanja)

Izvor: HNB

Kapital prema ukupnoj imovini banaka 16 14 13,0

13,7

14,0

11,5

10,4 9,4

9,2

9,7 8,7

8,8

8 6 4 2 0

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Izvor: HNB

Stanje u domaćem bankarstvu svakako ovisi i o vanjskim faktorima, posebno o odnosu s vlasnicima banaka i procesu oporavka njihovih matičnih zemalja. Uz ulog u kapitalu njihovih hrvatskih podružnica, vanjski vlasnici hrvatskih banaka izloženi su i po drugim osnovama (krediti, depoziti). Ipak, za sada nema znakova da bi im to bio razlog za promjenu strategije ulaganja, premda ne treba isključiti različita “preslagivanja” vlasničkih portfelja. U cjelini, hrvatsko bankarstvo se u kriznim uvjetima dobro drži, ali opreza nikad dosta. Bankarski poslovi su uvijek rizični, posebno u nestabilnim prilikama kakve još uvijek prevladavaju u našem gospodarstvu. Ipak, ovaj prilog ćemo završiti u pozitivnom tonu. Na to nas upućuje optimizam s početka priloga, koji je rezultat približavanja dana punopravnog članstva u Europskoj uniji. To će Hrvatskoj osigurati, pored ostalog, i mnogo stabilniju dugoročnu perspektivu. A dugoročna stabilnost je najvažniji preduvjet za dobro i stabilno bankarstvo.

BANKARSTVO

Vlasništvo (000 kn) A štedna banka malog poduzetništva Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka Ukupno: Obrtnička štedna banka Sveukupno:

Uplaćeni temeljni kapital 2009. 2010. 15.000 18.200 260.980 296.980 51.228 51.228 188.004 142.964 47.162 47.162 60.000 120.000 138.700 138.700 120.032 120.032 204.600 274.600 1.698.418 1.698.418 654.320 966.640 5.959.830 5.959.830 60.127 60.127 162.800 162.800 239.246 239.246 135.000 135.000 230.200 230.200 127.900 127.900 42.698 42.698 822.280 822.280 89.100 89.100 267.500 267.500 60.660 55.440 1.907.477 1.907.477 3.711.132 3.711.132 49.249 49.248 91.897 91.897 491.426 491.426 250.000 250.000 176.523 176.523 270.000 270.000 1.530.668 1.530.668 1.280.968 1.280.968 21.395.125 21.826.384 18.403 21.413.528 21.826.384

% promjene 21,33 13,79 0,00 -23,96 0,00 100,00 0,00 0,00 34,21 0,00 47,73 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -8,61 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2,02 1,93

Inozemni 2009. 900 255.708 n.p. 4.760 60.000 13.454 1.633.094 57 5.959.830 16.722 957 n.p. 43 615 822.280 232.788 50.887 1.859.790 3.633.632 1.987 491.426 29.811 270.000 1.530.668 1.235.494 18.104.903 18.104.903

2010. 1.080 291.426 n.p. 4.760 120.000 10.448 1.698.418 47 5.959.830 16.247 39.476 n.p. 86 310 822.280 232.788 48.925 1.859.790 3.633.632 1.836 491.426 29.661 270.000 1.530.668 1.235.109 18.298.243 18.298.243

Domaći 2009. 2010. 14.100 17.120 5.272 5.554 51.228 51.228 n.p. n.p. 42.402 42.402 125.246 128.252 120.032 120.032 204.600 274.600 65.324 654.263 966.593 60.127 60.127 146.078 146.553 238.289 199.770 n.p. n.p. 230.157 230.114 127.900 127.900 42.083 42.388 89.100 89.100 34.712 34.712 9.773 6.515 47.687 47.687 77.500 77.500 49.249 49.248 89.910 90.061 250.000 250.000 146.712 146.862 45.474 45.859 2.967.218 3.250.177 18.403 2.985.621 3.250.177

BANKARSTVO

Internet bankarstvo Banka A štedna banka malog poduzetništva Banco Popolare Croatia

Ukupno korisnika 2009. 2010. 22

Pravne osobe 2009. 2010. 22

1.149

1.679

417

503

Fizičke osobe 2009. 2010. 732

Obrtnici 2009.

2010.

1.176

u pravnim

Banka Brod

339

352

155

159

Banka Kovanica

n.p.

Banka splitsko-dalmatinska

115

224

151

BKS Bank

255

341

211

278

Centar banka

1.418

1.461

772

810

519

529

127

122

Credo banka

1.919

2.030

1.514

1.653

405

377

592

791

252

378

117

249

296

Erste und Steiermärkische Bank

82.109

97.938

16.904

17.868

65.205

80.070

u pravnim

Hrvatska poštanska banka

16.586

20.901

3.116

3.483

13.470

17.418

Hypo Alpe-Adria-Bank

49.738

60.001

16.618

17.642

23.820

32.412

9.300

9.947

Imex banka

1.234

1.916

859

1.236

308

486

194

Istarska kreditna banka

3.158

3.592

1.802

1.987

1.356

1.605

Jadranska banka

1.036

1.253

310

345

598

710

128

198

Croatia banka

Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank

n.p.

2.373

2.778

1.212

1.287

898

1.275

263

216

11.601

12.358

2.632

2.697

8.969

9.661

u f.o.

142

173

100

147

36.759

41.411

1.084

1.207

32.545

36.332

3.130

3.872

842

930

554

647

205

207

9.152

9.162

3.455

3.330

5.697

5.832

u pravnim

282

446

142

267

176.014

208.157

30.629

32.826

129.689

158.519

15.696

16.812

95.752

94.676

27.749

29.525

68.003

65.151

u pravnim

Samoborska banka

248

295

102

128

Slatinska banka

707

802

296

355

206

223

205

224

63.764

73.716

6.834

7.491

56.930

66.225

u pravnim

Societe Generale - Splitska banka Štedbanka VABA Veneto banka

1.263

1.124

598

491

514

510

151

123 -

746

960

415

513

331

447

4.544

4.744

1.499

1.549

3.045

3.195

Zagrebačka banka

434.865

469.589

23.726

25.653

357.070

384.963

54.069

58.973

Ukupno:

998.702

1.113.822

143.977

154.520

771.009

867.940

83.716

91.362

182

175

998.884

1.113.822

143.977

154.520

771.016

867.970

83.891

91.362

Volksbank

Obrtnička štedna banka Sveukupno:

BANKARSTVO

Broj otvorenih žiroračuna Banka A štedna banka malog poduzetništva

Ukupno 2009.

2010.

Pravne osobe 2009. 2010. 29 71

Banco Popolare Croatia

2.811

2.764

1.652

1.602

Banka Brod

Fizičke osobe 2009. 2010. -

Obrtnici 2009.

2010.

1.159

1.162

u pravnim

1.377

1.441

256

269

719

747

402

425

Banka Kovanica

n.p.

Banka splitsko-dalmatinska

284

417

237

312

BKS Bank

2.906

2.835

676

759

2.094

1.960

136

116

Centar banka

2.451

2.530

1.562

1.559

434

562

455

409

Credo banka

6.931

7.087

2.822

2.918

4.109

4.169

Croatia banka

10.364

11.372

4.187

4.319

3.808

4.902

2.369

2.151 18.245

Erste und Steiermärkische Bank

156.298

175.312

28.951

30.265

108.973

126.802

18.374

Hrvatska poštanska banka

32.464

40.819

8.869

10.201

21.356

28.539

2.239

2.079

Hypo Alpe-Adria-Bank

68.478

73.992

7.993

7.872

31.461

36.055

29.024

30.065 620

Imex banka

5.096

5.413

2.760

2.998

1.784

1.795

552

Istarska kreditna banka

12.615

13.688

6.196

6.363

6.419

7.325

Jadranska banka

21.910

23.650

3.993

4.009

15.868

17.557

2.049

2.084

Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka

n.p.

4.285

5.096

1.743

1.848

2.369

3.014

173

234

18.575

20.345

4.978

5.264

13.597

15.081

u f.o.

542

603

479

521

77.757

88.966

9.032

9.166

51.988

62.625

16.737

17.175

3.176

3.422

2.112

2.268

333

411

731

743

32.345

36.728

8.621

8.958

23.724

27.770

u pravnim

892

753

455

303

272

295

165

155

311.700

353.000

76.700

78.000

235.000

275.000

u p. i f. o.

80.727

94.343

46.000

47.829

34.727

46.514

u pravnim

5.646

5.629

787

766

4.859

4.863

Slatinska banka

11.441

12.920

1.581

1.643

8.395

9.751

1.465

1.526

Societe Generale - Splitska banka

86.514

111.902

22.935

25.839

63.579

86.063

u pravnim

690

732

626

635

VABA

3.194

3.363

1.002

1.140

1.736

1.824

456

399

Veneto banka

1.100

1.305

n.p.

Volksbank

4.753

4.939

2.501

2.671

1.469

1.456

783

812

364.356

346.376

47.238

50.287

275.785

255.339

41.333

40.750

1.331.708

1.451.815 50

1.187

Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka

Štedbanka

Zagrebačka banka Ukupno: Obrtnička štedna banka Sveukupno:

1.244

1.332.952

1.451.815

BANKARSTVO

Rezervacije za kreditne rizike prema ukupnim kreditima 31. 12. 2010.

Klasifikacija odobrenih kredita 31. 12. 2010. A štedna banka malog poduzetništva Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka

Potpuno nadoknadivi 99,00 92,00 81,53 n.p. 96,64 98,30 86,37 90,15 67,26 91,37 79,13 80,24 94,75 90,88 81,20 n.p. 93,16 89,00 57,00 89,73 91,33 88,10 81,70 93,20 93,00 97,93 86,05 91,09 71,99 86,29 66,00 91,12 91,56

Djelomično nadoknadivi 1,00 6,00 12,88 n.p. 0,25 1,36 12,22 9,12 31,22 7,10 17,54 18,14 4,35 8,17 17,17 n.p. 5,36 6,00 38,00 8,04 7,52 6,40 12,00 5,60 6,00 1,81 11,17 6,36 25,71 11,44 23,00 8,03 6,40

Nenadoknadivi 0,00 2,00 5,59 n.p. 3,11 0,34 1,41 0,73 1,52 1,53 3,33 1,62 0,90 0,95 1,63 n.p. 1,48 5,00 5,00 2,23 1,15 5,50 6,30 1,20 1,00 0,26 2,78 2,55 2,30 2,27 11,00 0,86 2,04

(identificirane i neidentificirane) % A štedna banka malog poduzetništva Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka

1,00 4,87 9,85 n.p. 4,32 1,87 4,21 4,01 9,64 4,85 8,66 6,81 3,22 4,06 4,23 n.p. 2,56 10,67 17,60 5,17 4,40 8,49 14,06 4,76 3,30 1,51 6,85 5,76 10,49 5,26 11,20 5,56 5,10

BANKARSTVO

Broj bankomata 31. 12. A štedna banka malog poduzetništva Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka Ukupno: Obrtnička štedna banka Sveukupno:

Transakcije obavljene karticama u godini

2009.

2010.

25 10 17 14 14 506 218 180 13 28 32 32 66 45 200 9 46 1 639 450 12 12 203 11 10 31 834 3.658 3.658

29 8 4 2 18 14 14 531 256 208 13 28 35 32 67 44 217 10 42 1 643 465 12 12 236 11 7 32 851 3.842 3.842

Banka A štedna banka malog poduzetništva Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka

broj transakcija 2009. 2010. 168.025 191.603 n.p. n.p. 2.925 25.332 3.571 154.105 133.270 104.182 104.921 80.427 91.880 21.127.746 21.430.986 12.661.675 13.456.908 8.781.728 9.560.187 45.228 86.497 489.848 509.194 893.101 918.779 n.p. n.p. 525.543 540.123 3.526.517 3.546.373 8.971.491 9.703.873 48.045 52.917 1.959.688 1.915.230 13.123 21.988 n.p. n.p. n.p. n.p. 118.109 69.312 127.399 190.284 15.037.055 16.493.078 121.953 122.165 14.346 20.123 378.766 512.539 69.270.000 70.790.000

vrijednost transakcija 2009. 2010. 53.251 60.738 n.p. n.p. 804 7.990 1.586 78.528 64.672 50.864 50.330 29.554 31.341 9.442.663 9.412.648 7.048.704 7.277.018 4.318.526 4.575.434 15.933 41.682 224.930 229.409 379.340 376.934 n.p. n.p. 246.297 238.849 1.411.030 1.375.369 3.019.727 3.129.351 24.636 26.643 692.573 684.805 5.331 8.407 n.p. n.p. n.p. n.p. 76.152 80.488 46.795 69.713 5.781.242 5.871.076 44.792 45.699 5.851 7.855 159.229 204.672 33.930.000 32.340.000

BANKARSTVO

HRVATSKO BANKARSTVO PRED NOVIM IZAZOVIMA

Hrvatska se već sada treba ponašati kao članica EU-a Hrvatska je, u zadnjih nekoliko godina, postupno usvajala europsku pravnu stečevinu u području financija i bankarstva te sukladno tomu izgrađivala domaći financijski sustav. Zato i samo formalno zaključenje pregovora nije donijelo posebno velikih iznenađenja u pogledu daljnje izgradnje financijskog sustava dr. Žarko Primorac

dr. Žarko Primorac

OVOGODIŠNJE PREDSTAVLJANJE rang-ljestvice hrvatskih banaka podudara se sa završetkom pregovora s Europskom unijom. Europska komisija je predložila, a zemlje Unije odlučile prihvatiti Hrvatsku kao 28. članicu ove zajednice. Još ostaje formalno zaključivanje ugovora o članstvu, zatim ratifikacijski proces u zemljama članicama i, napokon, formalno uključivanje u Uniju, 1. srpnja 2013. godine. Bez obzira na to što članstvo u Europskoj uniji nije još formalizirano, Hrvatska se već sada treba ponašati kao punopravna članica, pripremati ekonomski, financijski i pravni sustav za djelovanje u mnogo uređenijem i zahtjevnijem ambijentu, provoditi u praksi usvojene zakone i europske norme i ispunjavati sve druge formalne kriterije. Ovaj prilog je pogodna prilika da, u tom novom kontekstu, sagledamo pripreme financijskog sustava zemlje, a bankarstva posebno za djelovanje u novim pravnim i tržišnim

okolnostima. Ponajprije je dobro sagledati koje nove okolnosti očekuju hrvatsko bankarstvo iz aspekta već usvojenih zakona i europskih normi. U pretpristupnom procesu pregovori su obuhvatili tri poglavlja iz financijskog područja, a to su: sloboda kretanja kapitala, financijske usluge i ekonomska i monetarna politika. Odmah treba istaknuti da je priprema hrvatskog financijskog sektora počela mnogo ranije negoli su pregovori formalno završeni. Drugim

Ukupan rast aktive bankarskog sektora je nekoliko puta ograničavan raznim mjerama HNB-a riječima, Hrvatska je, u zadnjih nekoliko godina, postupno usvajala europsku pravnu stečevinu u području financija i bankarstva te sukladno tomu izgrađivala domaći financijski sustav. Zato je bilo relativno jednostavnije prihvaćati europska rješenja.

BANKARSTVO

Adekvatnost kapitala po zemljama Poljska

Mađarska

Češka

Slovačka

Slovenija

Bugarska

13,5 12,6 15,0 13,2 11,6 18,0

Rumunjska

14,3

Hrvatska

Srbija

BiH

4 Službeni kriterij (u %)

8 Stvarni odnos

19,0 20,7 16,1

Izvor: UniCredit - CEE Banking Outlook 2011.; stanje na kraju lipnja 2010.

Zato i samo formalno zaključenje pregovora nije donijelo posebno velikih iznenađenja u pogledu daljnje izgradnje financijskog sustava. Prihvaćena pravna stečevina iz područja financija donosi više novih rješenja od kojih ćemo ovdje neka proanalizirati jer će utjecati na daljnji razvoj našeg bankarskog sektora i financijskog sustava u cjelini. Novi Zakon o kreditnim institucijama, i s njim povezani podzakonski akti, predstavljaju obiman zakonodavni i pravni sklop koji unosi jednu bitnu novinu u naš sustav. To je tzv. europska jedinstvena putovnica (single licence) koja dovodi do potpunije integracije financijskih tržišta u Uniji. Temeljem tog rješenja na hrvatskom financijskom tržištu moći će djelovati i banke koje nisu formalno osigurale licenciju u Hrvatskoj. Ovim se rješenjem povećava mobilnost financijskih sredstava i banaka, a ono će pridonijeti pojačanoj konkurenciji, boljoj ponudi financijskih sredstava i, naravno, snižavanju kamata i troškova financiranja. Nadalje, puna primjena Zakona o kreditnim institucijama omogućit će inovativniju ponudu ostalih financijskih instrumenata, odnosno proširiti asortiman i povećati kvalitetu financijskih usluga i proizvoda. U sklopu novih rješenja treba promatrati i liberalizaciju kapitalnih računa koja se primjenjuje od početka ove godine. Premda je liberalizacija kapitalnih tokova jedna od pretpostavki pune slobode financijskih tržišta, ipak nismo sigurni da to nije malo preuranjena odluka, imajući u vidu visoku izloženost Hrvatske na vanjske šokove zbog dosta napregnutih odnosa u vanjskoekonomskoj bilanci zemlje.

Hrvatsko bankarstvo je među razvijenijim u krugu tranzicijskih zemalja Hrvatsko bankarstvo je u posljednja dva desetljeća ostvarilo izvanredan napredak i razvoj. Poslije traumatičnog raspada naslijeđenog financijskog sustava, postupnog saniranja velikih problema u tadašnjim bankama, kao što su bile obveze po staroj deviznoj štednji, čišćenja bilanci i saniranja najvećih banaka, privatizacije i otvaranja tržišta ulasku inozemnih banaka bankarski je sektor u zadnjih desetak godina, izvanredno brzo rastao. Ukupan rast aktive bankarskog sektora, kao jedan od pokazatelja rasta ukupnog ban-

Sadašnje stanje bankarskog sektora omogućuje mu dobar start, ali mu predstoje veliki napori u procesu uključivanja u konkurentnije europsko tržište karstva, nekoliko je puta ograničavan raznim mjerama Hrvatske narodne banke. Uporedo s rastom bankarskog sektora, poboljšavala se i njegova kvaliteta i pouzdanost. Značajno je proširen asortiman ponude bankarskih usluga, poboljšana je njihova kvaliteta, unaprijeđene su tehnike upravljanja i komunikacije s klijentima i ostale bankarske tehnologije. U vrijeme svjetske financijske krize, u zadnje dvije godine značajno je usporen rast bankarskog sektora, smanjeno je kreditiranje, povećani su rizici, posebno kreditni rizici radi teškog stanja u privredi i kod stanovništva te je smanjena profitabilnost bankarskog po-

slovanja. I pored svih teškoća i potencijalnih opasnosti, bankarski sustav je dobro izdržao krizu, njegova stabilnost i pouzdanost nisu ugrožene, visoka kapitalizacija osigurava stabilno funkcioniranje. Bankarski sustav je spreman da u idućim godinama dinamizira svoju aktivnost, poveća kreditiranje i pružanje ostalih usluga te smanji izloženost različitim rizicima. Ovaj kratki pregled razvoja hrvatskog bankarstva bio je nužan radi prikaza njegovog stanja u trenutku ulaska u Europsku uniju. Odmah se može reći da je bankarski sektor Hrvatske među najrazvijenijim bankarstvima u grupi vodećih tranzicijskih zemalja koje su ranije postale članice Europske unije. Prema stupnju financijskog posredovanja, kao jednom od važnih sintetičkih pokazatelja razvijenosti bankarstva, Hrvatska je u samom vrhu rangljestvice. I prema ostalim pokazateljima, koji su predstavljeni u prikazanim tablicama i grafikonima, kao što su odnos kredita i BDP-a, odnos depozita i BDP-a, odnos kredita i depozita, pokazatelji profitabilnosti, kapitaliziranosti, visine kreditnih rizika..., bankarstvo Hrvatske je u samom vrhu tranzicijskih bankarstava, a po više kriterija i vodeće u ovoj grupi zemalja. Prema tome, bankarski sustav je dobro pripremljen za ulazak u Europsku uniju i spreman je izložiti se pojačanoj konkurenciji. Istina, sadašnje stanje bankarskog sektora omogućuje mu dobar start, ali i njemu predstoje veliki napori u procesu uključivanja u konkurentnije europsko tržište, posebno u uvjetima još uvijek aktualne ekonomske krize i financijskih pritisaka koji su rezultat slabog položaja nekih nacionalnih ekonomija.

BANKARSTVO

Odnos kredita i depozita (u %, 2010.) 169 145

137

141

120

124

123 118

113

102,1

100

104 92,5 88

80,5 75,1 74

73,7

68,1

63,8

60 53,1 51,0

62,6

60,6

57,4

55,3

65,0 58,9

59,3 52,6

50,6

49,7

43,7

41,7 35,4

20 0

Poljska

Mađarska

Krediti/BDP

Češka

Depoziti/BDP

Slovačka

Slovenija

Bugarska

Rumunjska

Estonija

Hrvatska

Srbija

BiH

Krediti/Depoziti

Izvor: UniCredit - CEE Banking Outlook 2011.; stanje na kraju lipnja 2010.

Konsolidira se ekonomska i financijska situacija u zemljama Središnje Europe Hrvatska se priključuje Europskoj uniji u momentu kada se ekonomska situacija u srednjoeuropskim zemljama konsolidira, a tranzicijske zemlje ostvaruju respektabilan ekonomski rast. Najnovije procjene govore da će ova zona ostvariti prosječan porast BDP-a veći od četiri posto godišnje. Neke od zemalja, kao što su Poljska, Turska, Rusija čak se vraćaju na pretkriznu ekonomsku dinamiku, dok zemlje Jugoistočne Europe i dalje zaostaju. Premda je kriza ozbiljno pogodila CEE zemlje, one i dalje svoj rast temelje na očekivanjima značajnog priljeva inozemnog kapitala, rastu konkurentnosti i osobne potrošnje. Budući da će spomenuti motori rasta, vjerojatno, biti slabijeg intenziteta negoli u godinama prije financijske krize, porast BDP-a će postizati niže razine od onih koje se pamte iz tih vremena.

I pored svih teškoća i potencijalnih opasnosti bankarski sustav je dobro izdržao krizu Značajan doprinos ukupnom ekonomskom oporavku u tranzicijskim zemljama osigurava financijski sektor, odnosno bankarstvo, premda je i samo osjetilo ozbiljne posljedice krize i recesije. Najizrazitiji efekti krize u bankarstvu očitovali su se kao problemi likvidnosti (liquidity crunch), smanjeno kreditiranje (credit crunch) i smanjeno zaduživanje u inozemstvu, a posebno slabljenje kvalitete kreditnih portfelja. Od svih spomenutih slabosti, posebno treba istaknuti rizike radi porasta loših kredita u bankama, koji se kreću i do 20 posto, u

nekim zemljama kao što su Rumunjska, Latvija, Rusija. Ipak, izgleda da je u većini zemalja dostignut vrh loših kredita u zadnjem kvartalu prošle godine, odnosno početkom 2011. Nažalost, neke zemlje, a među njima i Hrvatska, još se nalaze u razdoblju porasta rizika iz osnova loših plasmana. Kod nas već kalkulira s prosječno oko 12 do 13 posto loših kredita. Za smirenje treba spomenuti kako se očekuje da su naše banke blizu vrha loših

kredita, poslije čega bi trebao uslijediti proces smanjivanja tog rizika. Stabilizacija bankarskog sektora Središnje Europe je počela u drugoj polovini prošle godine. Postupno je oživljavalo tržište, rasla je kreditna aktivnost, poboljšavala se profitabilnost. Ipak, taj oporavak je bio dosta krhak pa će banke, vjerojatno, morati mijenjati i model dosadašnjeg rada. U tijeku financijske krize promijenili su se uvjeti na financijskim tržištima, posebno izdašnost ponude kapitala i novca

BANKARSTVO na internacionalnom financijskom tržištu. Uz to, visoko su porasli rizici svih vrsta. Nadalje, pogoršana stabilnost bankarskog sektora dovela je do visokog stupnja intervencije državnih i monetarnih vlasti, a sve u cilju prevencije mogućih kriznih scenarija. Uz to je počela prodirati svijest da banke moraju podnijeti dio socijalnog tereta koji, kao posljedica ekonomske krize, ali i njihovog prilično riskantnog ponašanja, sve više opterećuje državne financije u velikom krugu zemalja. Neke zemlje, kao Mađarska, uvele su posebne poreze na imovinu banaka, dok su u drugima kreirani raznovrsni regulatorni instrumenti. U tom kolopletu različitih intervencionističkih postupaka sve više

Kvaliteta kreditnih portfelja (loši krediti u odnosu na ukupne u %) 2008.

2009.

III/2010.

Očekivani vrhunac

Poljska

4,3

7,9

8,8

IV/2010.

Mađarska

4,5

8,5

11,6

I/2011.

Češka

3,2

5,2

6,1

IV/2010.

Slovačka

3,2

5,5

6,4

III/2010.

Slovenija

2,8

5,5

...

IV/2010.

Bugarska

3,2

6,2

10,6

2011.

Rumunjska

6,3

14,7

20,2

IV/2010.

12,7

18,7

19,4

III/2010.

4,9

7,8

10,2*

IV/2010.

11,3

15,7

17,8

IV/2010.

Rusija

Generalno gledano, bankarstvo će ostati potencijalno područje za ulaganja, ali će pretkrizni bum biti teško ponovljiv pristalica ima ideje o uvođenju posebnih taksi na bankarsku imovinu. Protagonisti takvih ideja smatraju da banke trebaju nadoknaditi dio socijalnog tereta krize koju su i same izazvale. Tako i nesumnjivi autoritet u kreiranju novog financijskog modela, donedavni izvršni direktor MMF-a Strauss Kahn, zagovara uvođenje posebnih poreza na financijsku djelatnost (“We need a tax on financial activities to force this sector to bear some of the social costs of its

Hrvatska Srbija

Izvor: UniCredit - CEE Banking Outlook 2011 *na kraju 2010. loši krediti u hrvatskim bankama iznosili su 11,2%, a procjenjuje se da će i dalje rasti

risk taking behavior“, Global Chalenges - Global Solutions). Bankarstvo će u postkriznom razdoblju morati mijenjati poslovne modele Raniji bankarski model temeljio se na dinamičnom rastu kreditiranja zasnovanom, većim dijelom, na inozemnom zaduživanju. Koristeći se visokom likvidnošću na inozemnim financijskim tržištima, niskoj cijeni novca i kapitala, relativno prihvatljivim rizicima, banke su koristile velike priljeve inozemnih sredstava za povećavanje domaće kreditne aktivnosti.

Kriza je prekinula ove tijekove i postupno se transformirala u smanjivanje kreditiranja, visoku nelikvidnost i, što je posebno opasno, opadanje kvalitete kreditnih portfelja. Imajući u vidu spomenute promjene, ali i dugoročne perspektive na financijskim tržištima, bankarstvo u Središnjoj Europi, a u tome i hrvatske banke, morat će, mijenjati svoje poslovne modele. Bitni moment novog poslovnog modela je snažna orijentacija na unutrašnje financiranje (focus on domestic funding), budući da je pristup inozemnim izvorima otežan i značajno skuplji. Banke će morati razvijati kreativne

Struktura bankarskih kredita u 2010. Hrvatska Poljska Mađarska Češka Rumunjska Eurozona Bosna i Hercegovina Bugarska Makedonija Srbija 0

struktura u postocima Stanovništvu

Državi

Poduzećima

BANKARSTVO

Udio kredita stanovništvu (u % BDP-a 2009.) 55

Europska monetarna unija Europska unija

Litva

47 37

Hrvatska 33

Poljska Mađarska

Bugarska

Češka

BiH

26 24

Slovenija Slovačka

Rumunjska

20 14

Srbija Rusija udio u %

10 0

Izvor: UniCredit CEE Strategic Analysis

sheme za mobiliziranje domaćih depozita i štednje. Istina, i dalje će banke, koje imaju pristup inozemnom financiranju, uživati određenu konkurentsku prednost. Kreditiranje će rasti jer se otvaraju potencijali u području hipotekarnih kredita, ali i nešto manji prostori za porast potrošačkih kredita. Ovaj potonji će biti manji zbog visoke nezaposlenosti, pritisaka na plaće zaposlenih i naravno porasta rizika vezanih za primjenu valutne klauzule. Potencijal rasta u korporativnom poslovanju predstavljat će kreditiranje poduzeća inovativnih tehnologija, kao i sektora malih i srednjih poduzeća.

efikasnijeg nadzora nacionalnih regulatora radi striktnije primjene internacionalnih standarda. Regulatorni i zahtjevi i pritisci mogu biti još pojačani ako se sadašnja financijska kriza u nekim zemljama EU-a bude produbljivala. Bankarsko tržište u Središnjoj Europi je još otvoreno za nova ulaganja Pozitivno je to što internacionalni bankarski sustavi procjenjuju da su financijska tržišta u Središnjoj Europi i dalje potencijalna i dovoljno profitabilna za daljnja ulaganja. Za sada nema znakova da opada interes internacionalnih

I pored svih teškoća i potencijalnih opasnosti bankarski sustav je dobro izdržao krizu Nove tendencije u razvoju bankarskog sektora uključuju snažniju internacionalnu i domaću intervencionističku regulativu iz čega će slijediti povećani regulatorni troškovi. I ne samo to: banke će morati jačati kapitalnu osnovu, striktnije primjenjivati Baselske kriterije i povećavati stupanj adekvatnosti kapitala. U dosadašnjem tijeku krize u bankarstvima Središnje Europe povećane su minimalne stope adekvatnosti kapitala. Sadašnje (regulatorne) stope kreću se od osam do 12 posto, s time što najviše stope kapitalne adekvatnosti imaju Bugarska, Hrvatska, Srbija, ali i neke druge zemlje. Pored povišenja minimalnog kapitalnog zahtjeva, banke će generalno biti predmetom

banaka za ulaganja u tranzicijskim zemljama. Štoviše, može se potvrditi prilično snažna opredijeljenost vanjskih bankarskih grupa da održe svoju mrežu u ovom dijelu svijeta. Ipak, ne treba isključivati potencijalne promjene vlasničke strukture u pojedinim bankama, posebno u nekim zemljama Središnje i Jugoistočne Europe. Jednostavno, neke bankarske grupe će konsolidirati svoje investicije, nastojati povećati udjel na pojedinim tržištima, smanjujući investicije na drugim. U cjelini, bankarstvo u tranzicijskim zemljama CEE kao i ostalih zemalja toga kruga ostaje značajnim faktorom ukupnog privrednog razvoja i općeg napretka. Bankarski sektor će dalje jačati

udio u financijskoj industriji, povećavati profitabilnost, mijenjati poslovni model i orijentirati se na domaće izvore financiranja, kao i provoditi striktnije regulatorne kriterije i zahtjeve. Posljedice financijske krize će se, nema sumnje, još dugo osjećati. Ponajprije će se to manifestirati kroz umjerenije stope rasta kreditiranja, selektivniji sektorski raspored kreditiranja, a posebno na pojačavanju averzije na sve vrste rizika. Opća tendencija porasta rizika i mase loših kredita poticat će banke na striktniju politiku procjene kreditnih rizika, povećavanje rezervacija i, naravno, jačanje kapitalne osnove. Profitabilnost u bankarstvu će se poboljšavati, ali mnogo sporijim tempom nego što je bio slučaj prije krize. Ipak, generalno gledano, bankarstvo će ostati potencijalno područje za ulaganja, ali će pretkrizni bum biti teško ponovljiv. Ovdje je ukratko opisan ambijent na financijskim tržištima i u bankarskom sektoru onog kruga zemalja s kojima će se Hrvatska snažnije integrirati. Sve opisane procese dobrim su dijelom prepoznale hrvatske banke. Zahvaljujući dosadašnjem razvoju, sadašnjoj strukturi bankarskog sektora, ostvarenoj stabilnosti i konkurentskoj spremnosti, nema sumnje da će hrvatsko bankarstvo biti najuspješniji sektor hrvatske privredne strukture u procesu integracije u europsko gospodarstvo i financijski sustav. Ipak, i ovdje treba ponoviti da naše bankarstvo, i pored dobrih performansi, nije idealno i da mu prijete različiti rizici. Uostalom, kao i svima drugima. Dobre performanse su mu samo preporuka za uspješan start u novom ambijentu, a dugoročno održavanje stabilne pozicije pretpostavlja pojačane napore, nove ideje i efikasne projekte.

BANKARSTVO

Anketa:

BOŽO PRKA, PREDSJEDNIK UPRAVE PRIVREDNE BANKE ZAGREB

VEĆI FOKUS NA 2010. - izazovna godin MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO Možemo reći da smo zadovoljni ostvarenim, pokazali smo sn EBRD-a. PBZ Grupa je uspjela zadržati čvrstu poziciju i imidž

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Često se govori da su hrvatske banke dobro kapitalizirane i da je sustav stabilan. Vidite li, u ovom trenutku, ikakvih problema u bankarstvu ili financijskom sektoru u cjelini? Što mislite o mjerama HNB-a, odnosno o čitavom konceptu kreditno monetarne i devizne politike? Što bi po Vašem mišljenju trebalo mijenjati? Kolikoa ste zadovoljni rezultatima poslovanja u 2010. i na temelju pokazatelja s početka ove godine, kakvom predviđate poslovnu 2011.? Kakva će biti kreditna politika Vaše banke prema poduzećima; pripremate li posebne strategije za kreditiranje pojedinih djelatnosti? Kakva je strategija Vaše banke u daljnjem kreditiranju stanovništva u uvjetima pada gospodarske aktivnosti, porasta nezaposlenosti i smanjenja platne moći građana? Planirate li promjene i koje u kamatnoj politici prema državi, gospodarstvu i stanovništvu? Ima li mjesta za daljnje snižavanje kamata, kao što pokazuju trendovi iz europskih zemalja, napose za gospodarstvo i stanovništvo? Koliki je postotatak loših kredita? Kako se planirate zaštititi? Kako ocjenjujete dosadašnju provedbu Vladina Programa gospodarskog oporavka? Zamrla su inozemna ulaganja, domaća očekuju potporu banaka... Kakvim procjenjujete ukupno stanje u hrvatskom bankarstvu odnosno cjelokupnoj financijskoj industriji?

>> Hrvatski bankarski sustav je stabilan i banke su u prosjeku dobro kapitalizirane, adekvatnost kapitala na kraju prvog tromjesečja iznosi više od 19 posto. Problemi koji postoje nisu takve prirode da bi to na bilo koji način ugrozilo stabilnost sustava. U ovom trenutku, bitno je pripremati se za budućnost. Europska unija mijenja i mijenjat će regulativu, pri tome mislim na Basel III i nema dvojbe da će zbog svjetske ekonomske krize buduća regulacija ne samo bankarskog već i cijelog financijskog sustava biti još jača, te s time svakako moramo računati i pripremati se na vrijeme. PBZ podržava globalnu politiku HNB-a koja održava stabilnost cijena i financijskog sustava. Za poslovne je banke stabilnost sustava ključna. Naravno da bankama uvijek više odgovara što manje regulacije jer ona implicira manje troškove i višu zaradu u kratkom roku. No, svjetska je kriza od 2007. godine, koja u nekim segmentima traje i danas, jasno pokazala da politika tzv. light regulacije srednjoročno i dugoročno donosi značajne rizike. HNB je u krizi adekvatno reagirao otpuštajući regulaciju i likvidnost. Mi podržavamo i podržavat ćemo i dalje nastavak politike stabilnosti i provođenje onih mjera koje nas nakon nužnog članstva u EU-u što brže uvode i u eurozonu. Solidni poslovni rezultati Godina 2010. bila je još jedna izazovna godina za hrvatsko gospodarstvo, što se odrazilo ne samo na bankarski sektor već i na sve naše klijente i poslovne partnere. U takvom su poslovnom okruženju Privredna banka Zagreb i društva uključena u PBZ Grupu ostvarili solidne poslovne rezultate. Možemo reći da smo zadovoljni ostvarenim, pokazali smo snagu i izdržljivost bez obzira na sve poteškoće uz kontinuiranu

PBZ podržava globalnu politiku HNB-a koja održava stabilnost cijena i financijskog sustava podršku naših strateških partnera Intese Sanpaolo i EBRD-a. PBZ Grupa je uspjela zadržati čvrstu poziciju i imidž inovativne financijske grupacije koja svojim klijentima pruža cjelovitu i prvoklasnu uslugu. Tako je konsolidirana neto dobit u 2010. iznosila 1.022 milijuna kuna što je 6,5 posto više u odnosu na 2009. Na ostvareni su rezultat utjecali povećani neto prihodi od kamata te naknada i provizija koje bilježe povećanje volumena transakcija u platnom prometu te po debitnim i kreditnim karticama. Zabilježeni su nešto veći prihodi od upravljanja imovinom i konzultantskih usluga, a za istaknuti je i primjerenu kontrolu troškova koja je zajedno s nižim troškovima financiranja pridonijela povećanju dobiti nakon oporezivanja.

BANKARSTVO

a za naše gospodarstvo agu i izdržljivost bez obzira na sve poteškoće uz kontinuiranu podršku naših strateških partnera Intese Sanpaolo i inovativne financijske grupacije koja svojim klijentima pruža cjelovitu i prvoklasnu uslugu Neto dobit Grupe za prvo tromjesečje 2011. godine iznosi 287 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 56,8 milijuna kuna odnosno 24,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći doprinos rezultatima Grupe ostvarila je Privredna banka Zagreb, čija kvartalna neto dobit iznosi 213,5 milijuna kuna (povećanje od 16,7 posto). Gledajući unaprijed, poslovne prilike su i dalje otežane kako na financijskom tržištu tako i u širem gospodarstvu. Pad gospodarske aktivnosti u zadnje dvije godine utjecao je na sve segmente poslovanja. Kao rezultat navedenog, PBZ je ojačao kapitalnu poziciju, održao likvidnost i očuvao dobru kvalitetu aktive. I dalje nam je prioritet pružanje kvalitetne usluge klijentima, adekvatno upravljanje rizicima, odgovarajuća kontrola troškova i održavanje strateškog položaja na tržištu. Izgledno je da će godina kod najvećeg broja poduzetnika još uvijek biti obilježena restrukturiranjem poslovanja i uvođenjem dodatnih racionalizacija u poslovanje. Sve je to posljedica kontrakcije tržišta u gotovo svim segmentima i pada domaće potražnje. Spremni smo podržati financiranje projekata svih poduzetnika koji su svojim aktivnostima pokazali da su sposobni voditi poslovanje u vremenu velikih promjena tržišnih odnosa i koji su sukladno realnim očekivanjima pripremili odgovarajuće razvojne planove. Kreditiranje kvalitetnih poduzetničkih projekata i programa bez obzira na gospodarsku granu i djelatnost nikad nije bila upitna. Aktivno smo podržali i mjere Vlade Republike Hrvatske i pojedinih ministarstava kao i pojedinačne kreditne programe jedinica lokalne samouprave za pomoć poduzetnicima. Isto tako, uveli smo vlastite programe restrukturiranja i reprogramiranja

kreditnih plasmana malim i srednjim poduzetnicima, čije je poslovanje zapalo u poteškoće, ali čiji poslovni model jamči održavanje kontinuiteta poslovanja. Nastavak pada kamata Banka se nizom mjera prilagođava novonastaloj situaciji na tržištu. Očito je da s krizom dolazi do promjene potražnje za bankarskim proizvodima, a mijenja se i njihova ponuda. Treba uzeti u obzir i moguće poteškoće u otplati kredita i da neki klijenti zbog krize ne mogu vraćati kredite ugovorenom dinamikom, te smo uveli različite oblike reprograma, restrukturiranja, počeka i slično, svjesni smo da je odnos s klijentom ključ dugoročnog uspjeha pa se stoga u takvim vremenima tome treba prilagoditi. PBZ nastavlja i dalje sa snažnom orijentacijom prema klijentima te im osobito u ovim neizvjesnim vremenima želi ponuditi konkurentne proizvode uz povoljnije uvjete. Primjerice, u svoju ponudu smo uvrstili i novu generaciju stambenih kredita uz posebno povoljne uvjete za mlade uz akcijsku fiksnu kamatnu stopu. Treba spomenuti i proizvode osiguravateljskih kuća koje klijentima nude zaštitu u slučaju gubitka posla, bolovanja ili nezgode i slično. Također će se kreditna ponuda posebno prilagođavati novim

Vjerujemo da će nova vlada krenuti putem fiskalne konsolidacije i znatnog ubrzanja strukturnih reformi trendovima i potrebama kao što su na primjer održivi razvoj i ekologija, te sve više i specifičnim segmentima klijenata. Banka će se i dalje zauzimati za razborito

zaduživanje klijenata, u skladu s njihovim financijskim mogućnostima, smanjujući rizike kojima klijenti i banka u slučaju poremećaja kreditne sposobnosti mogu biti izloženi. Trend pada kamatnih stopa je prisutan već neko vrijeme i za očekivati je da će se nastaviti uz uvjet da ne dođe do nekih većih poremećaja. Naime, PBZ je među prvima ove godine započeo sa smanjenjem kamatnih stopa na čitavu paletu novih kredita te na postojeće stambene kredite uz valutnu klauzulu u švicarcima i eurima. Kamatne stope su tržišna kategorija i ovise o odnosima ponude i potražnje na domaćem tržištu. Kod nas se često kamatne stope uspoređuju s onima u eurozoni iako su naši uvjeti bitno drugačiji. Visina aktivnih kamatnih stopa za gospodarstvo i stanovništvo ovisi o cijeni izvora sredstava. Kod nas su pasivne kamatne stope znatno više nego u eurozoni pa su i izvori time skuplji. Nemojmo zaboraviti da te više kamatne stope (prvenstveno na štednju građana) znače i više prihode domaćeg stanovništva po toj osnovi. Nadalje, i rizik je zemlje veći nego u zemljama eurozone te je stoga i cijena vanjskih izvora sredstava znatno viša. Vanjski su nam izvori nužni zbog nepostojanja dugoročnih domaćih izvora sredstava (iz domaće kratkoročne štednje ne bi se mogli davati dugoročni krediti kao što su to primjerice stambeni krediti), viši su nam i troškovi regulacije, a i veći je rizik kreditiranja itd. Zbog svega navedenog ne treba očekivati neki radikalniji pad kamatnih stopa u skorije vrijeme, ali bi se trend laganog pada mogao nastaviti. Ciljevi dobri, provedba spora Na kraju prvog kvartala 2011. u portfelju Banke 8,2 posto se odnosi na plasmane koji su djelomično i/ili potpuno nenadoknadivi. Zbog

krize su poteškoće u naplati izraženije, stoga smo donijeli niz mjera, od posebno kreiranih reprograma kredita te prilagodbe otplate kredita financijskim primanjima klijenta i slično. Uostalom, to su rizici u poslovanju svake banke koje banka prati, mjeri i procjenju-

Srednjoročno gledano, “zdravstveno stanje” našeg bankovnog sustava ovisi o stanju u hrvatskom gospodarstvu je i sukladno tome vodi kreditnu politiku, odnosno procjenjuje kreditni rizik i ugovara što kvalitetnije instrumente osiguranja. Vladin Program gospodarskog oporavka smo podržali kada je bio objavljen. Smatramo da je on u svojim ciljevima put bez alternative za Hrvatsku u globalnom svijetu tržišnog gospodarstva. Željeli bismo vidjeti bržu provedbu zacrtanih strukturnih reformi u Programu. Činjenica je da nam tu vrijeme nije saveznik, svijet, pa i naše neposredno okruženje se oporavlja brže od nas. S druge strane najavljeni su parlamentarni izbori i nije za očekivati da će se uoči njih početi provoditi “bolni rezovi“ koji su nužni. Vjerujemo da će nova vlada krenuti putem fiskalne konsolidacije i znatnog ubrzanja strukturnih reformi i time dati nužan impuls oporavku gospodarstva i rastu u srednjem roku. Ukratko, ciljevi su Programa dobri, ali je provedba spora. Zbog nedovoljno brzog provođenja strukturnih reformi opada nam konkurentnost poduzeća na inozemnim tržištima, pa radi toga ne treba očekivati ni znatna nova izravna ulaganja. Izravna su strana ulaganja smanjena dobrim dijelom zbog međunarodne

BANKARSTVO

krize, ali dio razloga njihova pada sigurno leži i u domaćim uzrocima. Poslovne su banke spremne kreditirati svaki dobar projekt jer od toga i žive, naravno, uz prihvatljive rizike. Hrvatski je bankovni sustav konkurentan, moderan i efikasan i, što je najvažnije, on je stabilan. No, srednjoročno gledano, nje-

govo “zdravstveno stanje“ ovisi o stanju u hrvatskom gospodarstvu, odnosno o gospodarskom rastu, te povezano s time o rastu zaposlenosti i plaća. Stoga su, razumljivo, banke itekako zainteresirane za razvoj sveukupnog gospodarskog sustava. S druge strane, kako je naše bankarstvo integrirano u europsko, valja

pažljivo pratiti i ta kretanja. Očekujemo ubrzanje promjena na bankarskom tržištu EU-a prvenstveno zbog jačanja globalizacije i interesa izvaneuropskih banaka (poglavito Kine i Rusije). Osobito u bankarstvu očekujemo znatno ubrzanje primjene novih informacijskih tehnologija, ali očekujemo i daljnju konsolidaciju sustava u

EU-u, jačanje konkurencije kao i nove regulacije (primjena Basela III). Sve to predstavlja velike izazove i za naše banke. Ipak do kraja godine na hrvatskoj bankarskoj sceni ne bi trebalo biti nekih većih iznenađenja, kod većih se banaka ne očekuju neka značajnija spajanja, odnosno moguća su spajanja manjih banaka.

MARKUS FERSTL, PREDSJEDNIK UPRAVE HYPO ALPE-ADRIA-BANKA

Dobri projekti i dalje su rijetki Svjesni smo da je SME u suštini žila kucavica gospodarstva te klijentima želimo pomoći da restrukturiraju svoje poslovanje, omogućiti im posebno prilagođene pakete i osigurati povoljnije kreditne uvjete - samostalno, ali i u suradnji s HBOR-om i lokalnim upravama kroz subvencionirane kreditne linije kvidna i profitabilna bankarska industrija ima ključnu ulogu u svakoj ekonomiji te da bez nje nema mogućnosti za gospodarski napredak i razvoj. Buduća stabilnost bankarskog sektora uopće nije upitna i banke će aktivno podupirati gospodarstvo, ali razina gospodarskog oporavka prije svega leži u stanju ekonomskog okruženja koje se mora popraviti. Načelno se slažem s konceptom monetarne politike, posebno koracima poduzetim za vrijeme krize. Također, HNB-ovo otpuštanje 6,3 milijarde kuna bilo je poticajno za kreditiranje i investicije te bi trebalo pozitivno djelovati na poduzetnički optimizam. Mjere HNB-a smanjuju regulatorne troškove bankama, a to je jedna >> Unatoč manjoj stopi rasta, hrvatski bankovni sustav je stabilan i siguran, čemu pridonosi i visoka kapitalna adekvatnost hrvatskih banaka koja iznosi visokih 19 posto, što je znatno više od zakonskog limita od 12 posto. Ipak, povrat na kapital u bankovnom sektoru i dalje je nizak, a dobit bankovnog sustava pokazuje da i banke prolaze kroz krizu i dijele sudbinu svih ostalih. Zbog nepovoljnog makroekonomskog okruženja dobri projekti su sve rjeđi, a samim time je i mogućnost banaka da potaknu gospodarstvo značajnim dijelom ograničena. Činjenica je da konkurentna, li-

Upravljanje rizicima i dalje ostaje značajan aspekt današnjeg poslovanja

od ključnih komponenti kod određivanja kamatne stope. S time da će pozitivni efekti biti vidljivi s poboljšanjem premije rizika zemlje i kvalitetom makroekonomskog okruženja koja bitno determinira cijenu izvora financiranja banaka. Hypo banka pozdravlja sve mjere čiji je cilj poticanje gospodarskog

razvoja te će sa svoje strane nastaviti biti kvalitetan partner malom i srednjem poduzetništvu, proizvodno i izvozno orijentiranim tvrtkama te općenito hrvatskom gospodarstvu, a naš plan je ove godine plasirati oko četiri milijarde kuna na hrvatsko tržište. Veća devalvacija nije opcija U pogledu nedavnih komentara MMF-a, mišljenja sam kako Hrvatska ima sasvim adekvatne devizne rezerve i da primjedbe MMF-a treba prije svega shvatiti kao širu raspravu u smislu hrvatske strategije konkurentnosti. Iako jaka kuna utječe na hrvatski izvoz, veća devalvacija u ovom smislu nije opcija budući da bi neto šteta bila veća od koristi. Također, uzimajući u obzir prethodna proširenja EU-a, može se očekivati da bi članstvo u EU-u u kontekstu monetarne politike u srednjem do dugoročnom razdoblju moglo rezultirati i smanjenjem obveznih rezervi. S time da bi, naravno, monetarna politika mogla biti ekstenzivnija ako se značajni napori usmjere na pitanje fiskalne konsolidacije. Vrlo smo zadovoljni rezultatima za 2010. godinu koji su jasan pokazatelj kako je nova strategija Hypo banke i poslovni fokus na razvoj poslovanja s građanstvom, SME te javni sektor bila ispravna odluka koja je Banci omogućila

daljnji razvoj poslovanja. I u nepovoljnim uvjetima poslovanja povećali smo broj klijenata, razvijali svoju poslovnu mrežu i bili pouzdan partner građanstvu i gospodarstvu te smo se dokazali kao jedna od najvažnijih banaka na hrvatskom tržištu. S ukupnom bilancom od 38,94 milijarde kuna potkraj 2010. Hypo Alpe-AdriaBank je bila peta banka po aktivi, a na kraju prvog tromjesečja 2011. napredovali smo na četvrto mjesto. Prošle smo godine ostvarili 279 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja kao i rast mnogih poslovnih segmenata, a posebno smo ponosni na veliki, 19-postotni rast štednje građanstva. Ukupna kreditna aktivnost također je narasla nekih pet posto, a rast je generiran i u segmentima automobilskih i hipotekarnih kredita te kreditnih kartica. Nažalost, u 2011. godini gospodarsko okruženje nije se popravilo u mjeri kojoj smo se nadali, a dobri projekti i dalje su rijetki. Neovisno o tome, u 2011. godini nastavit ćemo primjenjivati strategiju koja se dokazala uspješnom te ćemo i dalje širiti svoje poslovanje i otvarati poslovnice u velikim hrvatskim gradovima. Prema našim procjenama 2011. će biti godina početka oporavka, a prvi znakovi bit će prije svega vidljivi u korporativnom sektoru te nešto kasnije u sektoru građanstva.

BANKARSTVO U fokusu - prikupljanje depozita Osim sektora građanstva naš primarni fokus je na daljnjem razvoju sektora malog i srednjeg poduzetništva, koji razvijamo vrlo brzim tempom. Protekla godina bila je teška za ovaj segment, ponajprije zbog problema s likvidnošću. Svjesni smo da je SME u suštini žila kucavica gospodarstva, te klijentima želimo pomoći da restrukturiraju svoje poslovanje, omogućiti im posebno prilagođene pakete i osigurati povoljnije kreditne uvjete - samostalno, ali i u suradnji s HBOR-om i lokalnim upravama kroz subvencionirane kreditne linije. Istodobno namjera nam je našim klijentima u corporate segmentu pružiti nove i posebno prilagođene proizvode i usluge koji točno odgovaraju njihovim potrebama. I to ne samo u Hrvatskoj, već u svim ex-YU zemljama gdje je Hypo prisutan. Naš cilj je u nadolazećim godinama postati ključnim partnerom za korporativne klijente u regiji i bankom koja će biti njihov prvi izbor kada će trebati osigurati regionalno financiranje. U segment poslovanja s građanstvom ulažemo mnogo, tako da smo prošle godine u segmentu depozita stanovništvu rasli dvostruko brže od tržišta, a u segmentu stambenih kredita dr-

Naš cilj je u nadolazećim godinama postati ključnim partnerom za korporativne klijente u regiji žimo 15 posto tržišta. Za 2011. godinu imamo ambiciozan plan, a fokus nam i dalje ostaje na prikupljanju depozita i povećanju depozitarne baze te širenju mreže poslovnica. Naši su uvjeti štednje ponovno najbolji na tržištu te smo dodatno pojačali i svoje kreditne aktivnosti. Također, kako bi odgovorila na stanje na tržištu, Hypo banka je prošle godine snizila kamate i ponudila vrlo povoljne uvjete kreditiranja, te uvela niz pozitivnih i fer mjera s ciljem pomaganja svojim klijentima. Ove godine nastavili smo u istom

smjeru te sudjelujemo i u programu APN-a s kamatnom stopom od 4,50 posto koja je jedna od najpovoljnijih na tržištu. Zbog krize i veće osjetljivosti klijenata na cijene, tajna pametnih banaka je u uspostavi dugoročnih odnosa sa svojim klijentima, što je moguće jedino kroz interaktivnost te ponudu kvalitetnih usluga, transparentnih cijena i povoljnih uvjeta, a Hypo ispunjava sve te zahtjeve. Pad kamatnih stopa dogodio se već u 2010. godini i na strani aktive i na strani pasive, kako za građane tako i za tvrtke. Prepreka većem padu kamatnih stopa je premija rizika zemlje koja se veže uz aktualni kreditni rejting Hrvatske i kvalitetu makroekonomskog okruženja koja bitno determinira cijenu izvora financiranja banaka. Završetak pretpristupnih pregovora za ulazak u EU jedan je od preduvjeta za smanjenje premije na rizik. Naš primarni fokus definitivno je daljnji razvoj poslovanja s građanstvom i javnim sektorom, koji je strateška odrednica poslovanja Hypo banke, stoga je Banka i tijekom 2010. godine kroz kreditiranje, sindicirane kredite, sveobuhvatnu financijsku i savjetodavnu potporu tijelima lokalne uprave i samouprave, javnim i komunalnim tvrtkama bila aktivan pokretač i pouzdan partner u provođenju mjera za gospodarski oporavak i razvitak zemlje. Situacija je takva da na tržištu nema mnogo dobrih projekata, a u skladu s tim, povećanje loših kredita moglo bi utjecati na kreditne aktivnosti i planove banaka. U tom kontekstu upravljanje rizicima i dalje ostaje značajnim aspektom današnjeg poslovanja, pogotovo kad uzmemo u obzir negativan trend rasta postotka loših kredita u industriji (11,2 posto ukupnih kredita u 2010. godini; 7,8 posto u 2009.), a koji će svoj vrhunac u slučaju dosta banaka dosegnuti u 2012. Zbog toga će jedna od bitnih tema u ovoj i sljedećoj godini biti rezervacije za loše kredite koje su brojnim bankama u 2010. godini “pojele” oko 50 posto dobiti. Provesti potrebne reforme Hypo banka je počela fazu restrukturiranja portfelja još 2008., dosta ranije nego ostale hrvatske

banke, te je u zadnje tri godine veliki dio portfelja restrukturiran i postavljen na zdrave osnove, što nam je omogućilo da u 2010. uspješno stabiliziramo loše kredite. Rast NPL-a se za razliku od prethodnih godina sada prije svega može očekivati u sektoru građanstva, međutim, Hypo je u tom sektoru najviše izložen stambenim kreditima koji su u svojoj

Hypo banka pozdravlja sve mjere čiji je cilj poticanje gospodarskog razvoja osnovi jedan od najmanje rizičnih instrumenata. Svojim klijentima nastavit ćemo pružati podršku i kroz moratorije i reprograme. Hrvatski gospodarski problemi su strukturalne prirode te, unatoč nekim dobrim Vladinim inicijativama, teško je očekivati da će rezultati doći bez potrebnih reformi. Hrvatska, nažalost, spada među ona CEE gospodarstva koja se najsporije oporavljaju, a razlozi leže u slaboj domaćoj potražnji, mogućem postizbornom fiskalnom stezanju te ovogodišnjem negativnom neto trgovinskom doprinosu. Stoga je ključno čim prije postaviti jasne smjernice i odrediti koje su industrije od strateškog nacionalnog interesa te stvoriti okruženje i uvjete koji bi omogućili razvoj gospodarstva i privatnog poduzetništva. Brže provođenje strukturnih reformi, koordinacija fiskalne i monetarne politike, smanjenje troškova rada i podizanje njegove produktivnosti, povećanje proizvodnje i izvoza... neke su od mjera koje treba provesti. Kao što sam ranije spomenuo, unatoč nepovoljnom gospodarskom okruženju hrvatski bankarski sustav je stabilan, siguran i likvidan. Leasing sektor se pak oporavlja nešto sporije nego bankarski, ali neovisno o tome ima veliki poten-

cijal. Posebno ona društva koja imaju veliku bazu klijenata. U kontekstu trendova u bankarskom sektoru manje banke će morati racionalizirati svoje poslovanje i specijalizirati se u pojedinim segmentima, dok bi veće banke pored primarnog fokusa na organski rast mogle razmisliti o akvizicijama koje bi im osjetno pojačale njihovu depozitnu bazu. U mjesecima nakon krize mnoge su banke, na globalnom i lokalnom planu, preispitale svoje poslovne modele kako bi se repozicionirale. Hypo banka je uspjela učiniti upravo to, te smo uspješno revidirali svoju strategiju, identificirali tržišne segmente u kojima možemo pružiti dodanu vrijednost, modernizirali postojeće usluge te klijentima ponudili proizvode koje oni uistinu trebaju, a rezultati nisu izostali.

BANKARSTVO

ZDENKO ADROVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISENBANKA AUSTRIA

Do rasta prihoda rastom kvalitete usluga Nakon recesije Banka se usmjerava na pružanje usluga, što traži permanentno podizanje kvalitete usluge. Prostor za povećavanje plasmana nalazimo tek u segmentu države, javnih poduzeća i velikih poduzeća, dok u segmentu malih i srednjih poduzeća te stanovništva nastojimo atraktivnom ponudom paketa proizvoda i usluga povećati prosječno korištenje usluga Banke i povezane financijske grupe

>> Financijski sektor prodaje usluge na domaćem tržištu. Budući da je Hrvatska neto uvoznik kapitala, domaće financijske institucije nemaju izvozni potencijal te ovise prvenstveno o potražnji klijenata na domaćem tržištu. Ovisnost financijskog sektora o potražnji na domaćem tržištu povezuje poslovanje financijskih institucija sa stanjem gospodarstva, opterećenog problemom niske razine konkurentnosti. U uvjetima stagnacije gospodarstva nastavlja se proces opadanja prosječne kreditne sposobnosti korisnika bankovnih kredita. U sektoru poduzeća problem dugotrajne nelikvidnosti postupno se transformira u insolventnost kod dijela poduzeća, a potraživanja banaka od insolventnih dužnika rezultiraju djelomičnim ili potpunim otpisom potraživanja i umanjenjem dobiti. Rast poslovnih aktivnosti zdravih poduzeća i njihova potražnja za novim plasmanima banaka ublažava negativan

utjecaj problematičnih poduzeća na poslovanje banaka i ostalih financijskih institucija, ali i dalje bilježimo brzi rast problematičnih plasmana. Problem naplate potraživanja dovodi do rasta problematičnih plasmana kreditnih institucija i ubrzanja pada vrijednosti imovine leasinga. Na tržištima kapitala visoka razina neizvjesnosti zadržava cijene financijske imovine na niskoj razini i onemogućava oporavak na tržištu osiguranja i investicijskih fondova. No, za probleme s kojima se susreće financijski je sektor dovoljno kapitaliziran pa ni u predstojećem razdoblju nije upitna održivost stabilnosti sustava. Mjere HNB-a su održale financijsku stabilnost Osnovni koncept monetarne i devizne politike zadan je HNB-u kao nositelju monetarne vlasti putem razine euroizacije i putem otvaranja tržišta kapitala u sklopu odabranog procesa priključivanja u EU. Mjere HNB-a unaprijed su ograničene realitetom strukture monetarne mase i temeljnih političkih odluka, stoga HNB ni ne može provoditi mjere izvan zadanog koncepta. Mjere HNB-a održale su financijsku stabilnost u vrijeme kreditne ekspanzije i u vrijeme svjetske financijske krize, što potvrđuje njihovu ispravnost. Pojedinim

odlukama HNB je odstupio od provedbe osnovnog koncepta, poput odgode liberalizacije tržišta kapitala. Time je proces prilagođen uvjetima na tržištu, a proces liberalizacije tržišta kapitala dovršen tek nakon stabilizacije tržišta. Time su monetarne vlasti napravile značajan pomak u prilagodbi gospodarstva na potpuno otvoreno financijsko tržište.

Za održivi rast nužno je povećati konkurentnost domaćih poduzeća na globalnom tržištu

Nakon priključivanja EU-u dodatno će se pojačati konkurencija ponude financijskih usluga, što će klijentima pružiti veće mogućnosti izbora i niže cijene usluga. S druge strane, domaće financijske institucije mogu izgubiti dio tržišta ili dio marže, što se može nepovoljno odraziti na rezultat poslovanja. Krajnji cilj zadanog koncepta je uvođenje eura kao domaće valute, čime će financijski sektor izgubiti veći dio deviznog poslovanja, a time i prihoda. Iako se financijskom sektoru kontinuirano smanjuje potencijal za ostvarivanje prihoda, gospodarstvo će sa stanovišta financijskog troška biti na dobitku.

Ostvareni rezultat poslovanja Banke i lokalne Grupe iskaz je uvjeta poslovanja financijskih institucija i prilagodbe poslovne politike Grupe potražnji za financijskim proizvodima i uslugama. Banka je u 2010. godini zadržala položaj jedne od vodećih banaka na hrvatskom tržištu. Zajedno s lokalnom Grupom pružamo klijentima cjelovitu ponudu financijskih proizvoda i usluga. Putem razvijene prodajne mreže, koja se sastoji od 75 poslovnica i alternativnih elektroničkih kanala distribucije, klijentima svih profila omogućujemo pristup konkurentnim proizvodima i uslugama. U 2011. godini ne očekujemo bitne promjene potražnje za financijskim proizvodima i uslugama, što pred nas postavlja zahtjev da unaprjeđenjem unutarnjih procesa povećamo kvalitetu naše ponude. Stalnom prilagodbom poslovanja uvjetima na tržištu i zahtjevima klijenata nastojimo racionalnije iskoristiti resurse, poboljšati produktivnost rada i učinkovitost poslovanja. Pritom je glavni cilj povećanje zadovoljstva naših klijenata. Bez značajnijih promjena u potražnji za kreditima U 2011. godini ne očekujemo značajne promjene u potražnji za kreditima. Znači da će potražnja u segmentu poduzeća nastaviti rasti, a u segmentu građana će i

BANKARSTVO dalje stagnirati. U segmentu velikih poduzeća planiramo povećanje kredita za 10 do 15 posto, a u segmentu malih poduzeća za osam do 12 posto. Mala poduzeća su teže pogođena recesijom i sporije se oporavljaju od velikih poduzeća. Stoga i potražnja malih poduzeća za kreditima zaostaje za potražnjom velikih. U potražnji poduzetnika za kreditima nedostaje kvalitetnih projekata pa je kod pravnih subjekata još uvijek najveća potražnja za kreditima u funkciji održavanja tekuće likvidnosti. RBA usklađuje ponudu kredita s potražnjom, što rezultira većom podrškom klijentima putem odobravanja kredita za održavanje tekuće likvidnosti te kredita za obrtna sredstva. Pritom su nam prioritet poduzeća koja su usmjerena na izvoz, no dostupne su sve vrste financiranja za sve vrste klijenata. Kod potrošačkog dijela klijenata (kućanstva) ograničeni smo visokom prosječnom razinom averzije prema riziku što rezultira smanjenom potražnjom za financijskim proizvodima i uslugama. Blaga promjena u potražnji građana može nastupiti u drugom dijelu godine kada očekujemo i povoljnija tečajna kretanja odnosno blago slabljenje švicarskog franka. Kod građana planiramo rast kredita od nula do pet posto. Ostvarenje uvelike ovisi o tečajnim kretanjima. Jači rast potražnje za kreditima kod građana očekujemo tek u 2012. godini. U uvjetima poslovanja koji su obilježili prošlu godinu i nastavili se ovoj godini mogućnosti za povećanje prihoda sve manje nalazimo u rastu čistog kreditnog poslovanja. Nakon recesije Banka se usmjerava na pružanje usluga, što traži permanentno podizanje kvalitete usluge. Prostor za povećavanje plasmana nalazimo tek u segmentu države, javnih poduzeća i velikih poduzeća, dok u segmentu malih i srednjih poduzeća

te stanovništva nastojimo atraktivnom ponudom paketa proizvoda i usluga povećati prosječno korištenje usluga Banke i povezane financijske grupe. Banka ostaje usredotočena na rast prihoda putem rasta kvalitete usluga, što omogućava ostvarivanje umjerenih stopa rasta poslovnih aktivnosti. Smanjenje gubitaka na plasmanima Kamatne stope banaka za kredite formiraju se iz cijene financiranja plasmana, premije rizika i regulatornog troška. Zbog produljene recesije hrvatskog gospodarstva i izostanka fiskalne konsolidacije na dulji rok postoji visoka razina neizvjesnosti koja drži cijene CDS-a postojano visokim. Preneseno na ponudu bankarskih kredita, proizlazi da banke s osnove cijene CDS-a mogu snižavati kamatne stope na kratkoročne devizne kredite i kredite s valutnom klauzulom, a ne mogu za dugoročne kredite u valuti. Drugi čimbenik u formiranju cijene financiranja su tržišne kamatne stope. Za financiranje u inozemnim valutama tržišne kamatne stope počinju se pomicati s dna, odnosno rasti, jer monetarne vlasti povećanjem temeljne kamatne stope nastoje kontrolirati inflaciju. Posljedično će se povisiti i cijena financiranja banaka. Zbog toga će prema kraju godine jačati pritisak na povećanje kamatnih stopa za kredite s valutnim sadržajem ako

Tek jači oporavak gospodarstva može sniziti premiju rizika se ne izmijene ostali čimbenici u formiranju kamatnih stopa. Kod kreditiranja u kunama višak likvidnosti u domaćem financijskom sustavu povećava pritisak na banke za smanjenje štete, to

jest na plasman viška likvidnosti po nižim kamatnim stopama kako bi se izbjeglo držanje sredstava bez prinosa. Premija rizika pojedinačnog kredita (izvan cijene financiranja) ovisna je o predviđenoj kvaliteti naplate plasmana. Iako su troškovi rezerviranja za loše plasmane zbog izraženih problema u naplati i dalje visoki, banke predviđaju da će u predstojećem razdoblju doći do snižavanja gubitaka na plasmanima u odnosu na ukupne plasmane odnosno da se stopa otpisa nenaplativih kredita počinje smanjivati. Po kreditima koje banke odobravaju uračunava se planirana premija za rizik do dospijeća kredita, a ne premija koja odražava gubitke po prethodno odobrenim kreditima. Razlika između stope otpisa kredita u prethodnom razdoblju i očekivane stope otpisa za nove kredite još nije značajna, ali ipak omogućava bankama da snize kamatne stope na one vrste kredita kod kojih očekuju poboljšanje naplate. Napomenimo da tek jači oporavak gospodarstva može osjetno povećati pozitivna očekivanja banaka i sniziti premiju rizika. Trošak regulacije smanjuje se kontinuirano od kraja 2008. godine i pozitivno utječe na visinu kamatnih stopa na kredite. Naplata pod kontrolom Očekivani blagi oporavak gospodarstva u 2011. godini neophodan je uvjet za poboljšanje kvalitete kreditnog portfelja banaka, ali nije dovoljan za zaustavljanje rasta relativnog pokazatelja loših kredita. Oporavak gospodarstva odrazit će se na usporavanje rasta udjela loših kredita u ukupnim, što je izgledno već u 2011. godini. Rezultat će biti manje rezervacije za gubitke u računu dobiti i gubitka banaka u odnosu na prethodnu godinu i posljedični rast dobiti. No, ukupan iznos loših kredita, kao i njihov udjel, u

ukupnim će i dalje rasti dokle god se ne ubrza rast kredita i time zaustavi proces starenja kreditnog portfelja. Daljnji oporavak gospodarstva u 2012. godini bi se trebao pozitivno odraziti i na povećanje zaposlenosti stanovništva, ali nije izgledno i značajno ubrzanje rasta ukupnih kredita. Na srednji rok trebala bi se povećati potražnja za kreditima, a učešće loših kredita u ukupnim moglo bi se smanjivati počevši od 2013. godine. RBA kao značajan subjekt na bankarskom tržištu nije imun na navedena negativna kretanja na tržištu te je svakako zamjetan uzlazni trend loših kredita, no RBA u potpunosti kontrolira proces naplate odnosno već u ranoj fazi pristupa rješavanju poteškoća. Provođenjem sustavih aktivnosti za poboljšanje naplate problema-

Za probleme s kojima se susreće financijski je sektor dovoljno kapitaliziran pa održivost stabilnosti sustava nije upitna tičnih plasmana nastojimo umanjiti negativan utjecaj na rezultat poslovanja i time smanjiti pritisak na cijenu kapitala odnosno omogućiti nastavak procesa snižavanja kamatnih stopa na nove kredite. Unaprjeđenjem metodologije za analizu klijenata i procjenu rizičnosti plasmana težimo diverzificiranju ponude kreditnih proizvoda sukladno bonitetu klijenata. Na taj način želimo pomoći jačanju konkurentnosti poslovnih klijenata koji imaju razvojni potencijal. Vladin Program gospodarskog oporavka predstavlja listu aktivnosti koje je nužno provesti za ostvarivanje održivog rasta. Oporavak iziskuje učinkovito pro-

BANKARSTVO

vođenje cjelokupnog programa, što do sada nije ostvareno. Djelomična provedba mjera iz Programa nije dovoljna za promjenu očekivanja potrošača i stvaranje povoljnijeg investicijskog okružja. Za održivi rast nužno je povećati konkurentnost domaćih poduzeća na globalnom tržištu, što se ne može provesti bez smanjivanja ukupnih troškova poslovanja poduzetnika i povećanja realnog dohotka njihovih zaposlenika. Visoka razina preraspodjele ostvarenih prihoda gospodarstva na neaktivne ili nekonkurentne dijelove društva putem fiskalnog sustava ili netržišnih cijena javnog sektora, povećava troškove poduzeća i predstavlja osnovni uzrok niske razine konkurentnosti na vanjskim tržištima. Na tom području nije dovoljno napredovala provedba Programa odnosno nije smanjena preraspodjela pa se nije povećala ni motivacija aktivnog dijela društva za razvoj poslovanja.

Samo mjere kojima se smanjuje troškovno opterećenje poduzetnika koji se realiziraju na konkurentnom tržištu te one kojima se povećava udjel neto dohotka radnika u trošku rada, usmjerene su na povećanje ukupne konkurentnosti Hrvatske. Takve mjere u konačnici će djelovati na jačanje ukupne gospodarske aktivnosti, povećanje uključenosti u globalno tržište i rast životnog standarda aktivnog stanovništva. Ubrzana koncentracija tržišta Razina uspješnosti poslovanja hrvatskih banaka mjerena povratom na kapital nalazi se na razini prinosa na obveznice Republike Hrvatske s najduljim rokom do dospijeća. Zadržavanje takve razine uspješnosti, zajedno s niskom razinom potražnje za kreditima i ostalim financijskim uslugama, nužno vodi u proces usklađivanja kapitala s potencijalom rasta poslovanja. Drugim riječima, banke raspolažu s viškom kapitala i

likvidnosti koji će u uvjetima nastavka recesije preusmjeriti na propulzivnija tržišta. Proces otvaranja financijskog tržišta vodi prema povećanju razlika u uspješnosti hrvatskih banaka. Stagnacija potražnje će uz veće troškove poslovanja banaka i ostalih financijskih institucija s osnove zahtjeva regulatora voditi prema ubrzanoj koncentraciji tržišta. U domaćem financijskom sektoru dominantni udjel imaju banke koje su članice međunarodnih financijskih organizacija pa putem njih razvoj globalnog financijskog tržišta posredno utječe na strukturu domaćeg financijskog tržišta. Iako je razina kapitalizacije i likvidnosti domaćih banaka danas na ciljanoj razini po predviđenim zahtjevima globalnih regulatora, zahtjevi za uvođenjem razvijenijih metoda upravljanja rizicima i kontrole poslovanja iziskuju brzi rast fiksnih troškova banaka.

Na relativno malom i stagnantnom tržištu poput hrvatskog tek će manji broj univerzalnih banaka ostvariti volumen transakcija i veličinu prihoda dostatnog za pokriće rastućih troškova, tim više što će se smanjivati kamatne marže i cijene usluga pod pritiskom novih konkurenata iz EU-a. Stoga će rasti pritisak ka većoj koncentraciji tržišta kod banaka s cjelovitom ponudom financijskih proizvoda i usluga. Te banke će zajedno s pripadajućim financijskim grupama uspješnost poslovanja temeljiti na većem volumenu prodaje i nižem jediničnom trošku transakcije. Ostale banke specijalizirat će se za pojedine klijentske segmente i ponudu onih usluga za koje imaju određene komparativne prednosti. Znači da će tek nekolicina najvećih banaka imati razvijenu cjelovitu ponudu koja uključuje velike klijente i strukturirane proizvode, a ostale će se usredotočiti na poslovanje s građanima i malim poduzećima.

TOMISLAV VUIĆ, ZAMJENIK PREDSJEDNIKA UPRAVE ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANKA

Fokus na kvalitetnim projektima Pratimo sve kvalitetno pripremljene, isplative projekte i poseban naglasak stavljamo na projekte koji potiču proizvodnju namijenjenu izvozu, turizam i obnovljive izvore energije. Veseli činjenica da se u zadnje vrijeme primjećuje lagani oporavak potražnje za investicijskim kreditima u pojedinim gospodarskim granama >> Nije sporno da makroekonomsko okruženje s kojim smo suočeni u posljednje vrijeme stavlja značajan teret na poslovanje bankarskog sektora. Međutim, razina kapitaliziranosti bankarskog sustava ostala je vrlo visoka i stabilna, odnosno na razini bankarskog sustava došlo je tek do pada tekuće dobiti banaka, dok je kapitalna baza ostala netaknuta. Gledano iz tog aspekta, monetarna politika i politike samih banaka tijekom prijašnjih godina pokazale su se adekvatnima. Trenutačna pozicija ukazuje na robusnost cijelog bankarskog sustava i mogućnost apsorpcije dodatnog porasta razine loših plasmana. To govori u prilog tome da će i u idućem razdoblju bankarski sustav ostati stabilan. Ako govorimo o razdobljima prije

krize, instrumentarij monetarne politike bio je korišten s ciljem ublažavanja neravnoteža, usporavanja dinamike kreditiranja

Usredotočeni smo na kvalitetno upravljanje plasmanima te posebnu pozornost pridajemo kvalitetnoj procjeni rizika i inozemnog zaduživanja, kao i ublažavanja pritiska na deficit platne bilance. Rezultat takvih mjera bila je orijentiranost banaka na prikupljanje dodatnog kapitala i, posljedično, visoka kapitaliziranost bankarskog sustava. U vrijeme krize reakcije monetarne

politike također se mogu ocijeniti adekvatnima jer su osigurale potrebnu injekciju likvidnosti i omogućile pristup banaka inozemnim izvorima financiranja. To se pokazalo jako bitnim u kontekstu stabilnosti financijskog sustava i ublažavanja posljedica krize. Dodatna relaksacija monetarne politike, nakon stabilizacije eksternog okruženja, osigurala je dodatan kreditni potencijal gospodarstvu, što sugerira njeno nastojanje da osigura pozitivan impuls ekonomiji. Kvalitetni financijski rezultati I u 2010. godini kontinuirano ostvarujemo kvalitetne financijske rezultate unatoč zahtjevnijim tržišnim okolnostima u odnosu na ranije razdoblje. Kvalitetnom po-

BANKARSTVO slovnom politikom, prilagodbom poslovanja objektivnim tržišnim okolnostima te daljnjim povećanjem interne efikasnosti, Banka je ostvarila povećanje prihoda iz redovnog poslovanja za 9,4 posto, sa 1,92 milijarde kuna u 2009. na 2,10 milijardi kuna u 2010. Neto dobit u 2010. godini iznosila je 610 milijuna kuna, što je za 0,5 posto više u odnosu na godinu ranije, čime smo i u ovim težim vremenima zadržali stabilnu razinu profitabilnosti. Iako nešto smanjenom dinamikom u odnosu na ranija razdoblja, prije svega s obzirom na smanjenu potražnju, nastavili smo s kreditnim aktivnostima te su krediti i potraživa-

I u 2010. godini kontinuirano ostvarujemo kvalitetne financijske rezultate nja od klijenata porasli na 35,02 milijarde kuna, što je za 7,9 posto više u odnosu na kraj 2009., kada su iznosili 32,45 milijardi kuna. Ukupna aktiva Banke na dan 31. prosinca 2010. iznosila je 50,51 milijardu kuna, što je 3,2 posto više u odnosu na kraj 2009., kada je iznosila 48,94 milijarde kuna. Prinos na aktivu (ROA) u 2010. iznosio je 1,25 posto, a povrat na kapital (ROE) 10,56 posto. Pozitivan trend nastavljen je i u prvom tromjesečju 2011. kada su prihodi iz redovnog poslovanja povećani za 13,3 posto, sa 472 milijuna kuna u prva tri mjeseca 2010. na 535 milijuna kuna u istom razdoblju tekuće godine. Neto dobit u prva tri mjeseca 2011. godine iznosila je 148,4 milijuna kuna, što je za 26,8 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupni krediti i potraživanja od klijenata potkraj ožujka 2011. iznosili su 36,3 milijarde kuna, što je 3,8 posto više u odnosu na kraj 2010. godine, kada su iznosili 35 milijardi kuna. Čvrsto vjerujemo da ćemo i u ostatku godine nastaviti ostvarivati uspješne rezultate i ispuniti sve ciljeve koje smo si zadali za ovu godinu. Podupiranje pozitivnih trendova Od početka 2011. godine još se intenzivnije fokusiramo na se-

gment malog i srednjeg poduzetništva te praćenje kvalitetnih projekata koji potiču razvoj realnog sektora i rast zaposlenosti u tom segmentu. Pratimo sve kvalitetno pripremljene, isplative projekte i poseban naglasak stavljamo na projekte koji potiču proizvodnju namijenjenu izvozu, turizam i obnovljive izvore energije. Gledajući posljednje dostupne podatke s kraja travnja 2011. (izvor: HNB), vidljivo je da je Erste banka u segmentu kreditiranja poduzeća povećala svoj tržišni udio sa 14,35 posto potkraj 2010. na 14,42 posto krajem travnja 2011., ostvarivši porast iznad prosjeka tržišta. Cilj je u tom segmentu i na godišnjoj razini ostvariti rast iznad tržišta. Iako u strukturi kredita još uvijek dominiraju oni za obrtna sredstva, veseli činjenica da se u zadnje vrijeme primjećuje lagani oporavak potražnje za investicijskim kreditima u pojedinim gospodarskim granama, primjerice u području obnovljivih izvora energije. Naravno, ako to uspoređujemo s vremenom prije izbijanja krize, ne radi se o nekom značajnijem broju ili volumenu kredita, ali mali pomak ipak je vidljiv u odnosu na prošlu godinu. Sveukupno gledano, ipak je još prerano govoriti o oporav-

Troškovi kreditnog rizika još su uvijek na povišenim razinama u odnosu na ranija razdoblja ku investicijskih aktivnosti iako određeni pomaci postoje. Naravno, Erste banka će u okviru svojeg poslovanja aktivno podupirati napredovanje započetih pozitivnih trendova. Tijekom 2011. očekujemo tek blagi oporavak dinamike kreditiranja u segmentu stanovništva. Razlog takvih trendova nije nedostatak ponude Banke u tom segmentu, već ograničenja na strani potražnje, prije svega nepovoljni trendovi na tržištu rada, a posljedično i averzija klijenata prema novom zaduženju. Međutim, naš je cilj i u tom segmentu ostvariti rast iznad prosjeka rasta tržišta i dodatno povećati naše tržišne udjele.

Prema podacima HNB-a za prva četiri mjeseca 2011., tržišni udio Erste banke u segmentu kreditiranja stanovništva porastao je sa 13,59 posto na 13,63 posto. Kamatne stope na kredite tržišna su kategorija koja ovisi o više parametara, uključujući cijenu izvora, regulatorni trošak i trošak rizika. Na strani izvora, trošak inozemnih izvora ostaje na višim razinama kao posljedica premije na rizik zemlje, što samo dodatno naglašava potrebnu usmjerenost strukturnim reformama i fiskalnoj konsolidaciji kao preduvjetu pada kamatnih stopa u srednjem roku. S druge strane, kamatne stope na domaće izvore zabilježile su pad, a što je jednim dijelom omogućilo određeni pad kamatnih stopa i na pasivnoj strani. Blagi trend vjerojatno će se nastaviti i 2011., ali ipak troškovi kreditnog rizika još uvijek se nalaze na povišenim razinama u odnosu na ranija razdoblja, što ne omogućava značajniji pad aktivnih kamatnih stopa. U posljednje smo vrijeme dvaput smanjivali kamatne stope na postojeće stambene kredite vezane uz švicarski franak, ukupno za 0,55 postotnih bodova, istovremeno ponudivši paket mjera koje mogu dodatno olakšati njihovu otplatu. Smanjena je i kamatna stopa na nove stambene i adaptacijske kredite, od 0,15 do 0,6 postotnih bodova, ovisno o vrsti i modelu kredita. Još sredinom prošle godine smanjena je i kamatna stopa za većinu modela novih gotovinskih kredita, u prosjeku za 1,1 postotni bod. Dinamika oporavka ostat će usporena Usredotočeni smo na kvalitetno upravljanje plasmanima te posebnu pozornost pridajemo kvalitetnoj procjeni rizika. S obzirom na objektivne tržišne uvjete i gospodarsku situaciju udjel tzv. problematičnih plasmana u zadnje dvije godine očekivano je porastao te se u ukupnom portfelju Erste banke sada kreće na razini od nešto iznad šest posto. Međutim, bitno je naglasiti da je porast udjela problematičnih plasmana u potpunosti unutar naših očekivanih projekcija i ispod prosjeka na bankarskom tržištu. Između ostalog, s ciljem zaštite klijenata

i vlastitog portfelja osnovali smo odjel restrukturiranja problematičnih plasmana, uveli sustav signala ranog upozorenja te dodatno pojačali monitoring portfelja uz kontinuirane napore za poboljšanjem svih procesa i procedura. Smatramo da su to potezi koji će

Okolnosti u kojima će bankarski sektor poslovati u idućim godinama ostat će otežane nam i dalje osiguravati kvalitetno upravljanje tim segmentom poslovanja. Program gospodarskog oporavka ide u smjeru provođenja nužnih strukturnih reformi te konkurentnijem gospodarstvu i višem potencijalu rasta. Naravno, provedba takvih mjera nije jednostavna i u pravilu je u kratkom roku bolna. Međutim, u kontekstu dugoročne održivosti javnih financija, ali i dinamiziranja rasta je nužna. Treba težiti kvalitetnijim i efikasnijim institucijama, racionalizacijama u javnom sektoru, a samim time i osigurati privatnom sektoru veću propulzivnost. Bez toga teško se može očekivati dinamiziranje stranih ulaganja, jer ona traže jasno definirane institucionalne okvire i konkurentno gospodarsko okruženje. Stabilnost financijskog sustava ublažila je negative posljedice globalne krize na domaće gospodarstvo. Tako nije bilo potrebe za intervencijom države, odnosno dodatnim fiskalnim troškom, a s druge strane zadržani su i stabilni trendovi u priljevu kapitala pa iz tog razloga nije bilo potrebe ni za aranžmanom s MMF-om. Okolnosti u kojima će bankarski sektor poslovati u idućim godinama ostat će otežane, jer će dinamika oporavka ostati usporena, a što će ukupno i dalje imati nepovoljan utjecaj na kvalitetu aktive. Isto tako izgledno je da će se i dalje nastaviti konsolidacija u bankarskom sustavu, kako zbog utjecaja krize na poslovanje manjih banka, tako i zbog potrebe da se osiguraju određene ekonomije obujma kako bi se osigurala potrebna razina efikasnosti u poslovanju.

BANKARSTVO

PIERRE BOURSOT, PREDSJEDNIK UPRAVE SOCIETE GENERALE-SPLITSKE BANKE

Mala i otvorena gospodarstva trebaju težiti monetarnoj stabilnosti Uzimajući u obzir visok stupanj euriziranosti te iskustva drugih malih novih članica EU-a, Hrvatska ne bi trebala oklijevati s pristupanjem eurozoni, bez obzira na trenutačne probleme u Europskoj monetarnoj uniji. Regulatorno okruženje u kojem posluju banke u nadolazećem razdoblju morat će se harmonizirati s onim u zemljama EU-a nost bankovnog sustava za sada nije ugrožena.

>> Nesporna je činjenica da se domaći bankovni sustav pokazao izuzetno stabilnim u vrijeme eskalacije financijske krize. Tome je zasigurno pridonio i visok stupanj kapitaliziranosti i likvidnosti s kojim su hrvatske banke dočekale krizu. Upravo je stabilnost bankovnog sustava, uz stabilnu vrijednost domaće valute, bio jedan od glavnih razloga izostanka značajnije korekcije kreditnog rejtinga u promatranom vremenu. Također, važno je napomenuti kako su se i vlasnici banaka u cijeloj regiji “nove Europe“ ponijeli smireno i odgovorno te na taj način pridonijeli zadržavanju makroekonomske stabilnosti gospodarstva u regiji. Međutim, bankovni sustav ne može biti dugoročno stabilan uz bolestan realni sektor. Sigurno je da spori oporavak domaćega gospodarstva stvara pritisak i na poslovanje banaka, no sve analize pokazuju kako bez obzira na rast udjela „loših plasmana“ stabil-

Teško stanje u gospodarstvu U zadnje vrijeme često se spominje dilema vezana uz tečajnu politiku. Međutim, nagomilani strukturni problemi u gospodarstvu ne mogu se riješiti tako jednostavno poput jednokratne devalvacije nacionalne valute. Takav potez mogao bi rezultirati tek kratkotrajnim pozitivnim utjecajima, no uz dugoročne štete i teške posljedice za makroekonomsku stabilnost zemlje. Prostor za djelovanje središnje banke ograničen je visokom razinom zaduženosti u stranim valutama svih domaćih sektora, ali i nedovoljnim povjerenjem građana u nacionalnu valutu, što je posljedica neugodnih iskustava s devalvacijom i hiperinflacijom s kraja 80-ih i početka 90-ih godina prošlog stoljeća. Mala i otvorena gospodarstva trebaju težiti prije svega monetar-

Do 2015. godine predviđamo da će najznačajniji rast kreditne aktivnosti biti ostvaren u poslovanju s poduzećima

noj stabilnosti, a ne monetarnom suverenitetu. Uzimajući u obzir visok stupanj euriziranosti te iskustva drugih malih novih članica EU-a, Hrvatska ne bi trebala oklijevati s pristupanjem eurozoni, bez obzira na trenutačne probleme u Europskoj monetarnoj uniji. Kada govorimo o regulatornom okruženju u kojem posluju banke,

činjenica je da će se ono u nadolazećem razdoblju morati harmonizirati s onim u zemljama EU-a. Rezultati poslovnih banaka za 2010. godinu potvrđuju teško stanje u domaćem gospodarstvu. Najreprezentativniji dio bankovnog sustava (po veličini aktive) i dalje bilježi pad kamatnih prihoda i profitabilnosti uz daljnji rast rizičnosti poslovanja. Značajnije poboljšanje uvjeta poslovanja se ne vidi ni na početku ove godine. Stoga smatramo kako će ova godina za domaće banke i dalje predstavljati veliki izazov, a nadamo se i da se domaće gospodarstvo neće suočiti s novim eksternim ili internim iniciranim šokovima. Najvažniji sektori još u poteškoćama Banka ne smije imati diskriminatornu politiku ni prema jednom sektoru. Uvijek smo bili spremni kreditirati bilo koju legalnu djelatnost u uvjetima prihvatljivog stupnja rizičnosti. Međutim, nesporna je činjenica da se dosadašnji najvažniji sektori (poput trgovine i građevinarstva) nalaze i dalje u velikim poteškoćama. Istovremeno, najbrži izlazak iz krize zabilježila su izvozno orijentirana proizvodna poduzeća. Za razdoblje od 2010. do 2015. godine predviđamo da će najznačajniji rast kreditne aktivnosti biti ostvaren u segmentu poslovanja s poduzećima. Ono što raduje u posljednje vrijeme je i intenziviranje potražnje za investicijskim kreditima, što ukazuje na ipak svjetlije trenutke za domaće poduzetnike. Također, visoki potencijal za rast vidimo u segmentu obnovljivih izvora energije te transporta. Ako isključimo tečajna kretanja,

odnosno jačanje franka u odnosu na kunu za više od 20 posto tijekom 2010. godine, primjetno je da stanovništvo smanjuje razinu svoje zaduženosti. Ovaj proces ne iznenađuje ako imamo na umu izrazito nepovoljne trendove na domaćem tržištu rada. Uspoređujući relativnu visinu zaduženosti kućanstava (udio kredita stanovništvu u BDP-u) s drugim sličnim zemljama, ona je u Hrvatskoj nešto viša. Kratkoročno očekujemo da se zadrži slabašna potražnja za kreditima u ovom sektoru. Sve navedeno sugerira da će u nadolazećem razdoblju rast kredita stanovništvu biti osjetno sporiji no u godinama prije krize, a i mnogo više će ovisiti o kretanju zaposlenosti i rastu produktivnosti, odnosno plaća, no što je bio slučaj do sada. U takvim okolnostima od banaka će se tražiti više inovativnosti i rast kvalitete usluge. Nastavak pada kamata Kamatne stope su tržišna kategorija koja ovisi o nizu čimbenika. Usporedba s drugim europskim zemljama, pogotovo onim najrazvijenijim, nije prikladna s obzirom na kretanje cijena. Činjenica je da je od početka 2010. godine prisutan trend polaganog pada aktivnih kamatnih stopa u Hrvatskoj. Smanjenje kamatnih troškova na kraju 2010. godine otvorilo je prostor za vidljivije smanjenje kamatnih stopa na kredite na početku ove godine, a po našem scenariju očekujemo nastavak ovoga trenda prvenstveno pod utjecajem rastućih konkurentskih pritisaka. Ipak, o budućoj dinamici pada aktivnih kamatnih stopa teško je govoriti jer ona ovisi o nekoliko čimbenika na koje poslovne banke, ili HNB kao

BANKARSTVO regulator, mogu malo utjecati. Tu se prije svega misli na makroekonomske rizike, brzinu gospodarskog oporavka te s tim povezano

Kao i u većini Europe financijski sustav će ostati dominantno bankocentričan

kretanje loših plasmana i potrebe domaćih sektora za refinanciranjem na domaćem financijskom tržištu. Udio loših kredita u ukupnom kreditnom portfelju ne odudara značajnije od prosjeka tržišta. Već od samog početka prelijevanja globalne krize na domaće gospodarstvo osnažili smo aktivnosti u upravljanju rizicima te naplati. Također, važno je naglasiti da je

konzervativna poslovna politika, koja se provodila u godinama prije krize, uvelike pridonijela ograničavanju negativnih utjecaja krize na poslovanje Banke. Kada govorimo o konzervativnoj poslovnoj politici, onda prije svega govorimo o instrumentima osiguranja naših potraživanja, ali i visokom stupnju diverzifikacije našeg portfelja. Promjena fikskalne politike Važno je naglasiti kako Vladin Program gospodarskog oporavka sadrži popis mjera, koje je pozdravila većina stranih i domaćih ekonomskih stručnjaka. Međutim, s obzirom na to da se radi o dugoročnim strukturnim reformama, možda i sam naziv tog dokumenta pomalo zavarava. Činjenica je da su u njemu uglavnom sadržane potrebne mjere za povećanje konkurentnosti i osiguravanje dugo-

ročno održivog rasta, no te mjere znače štednju i gubitak određenih prava i beneficija u kratkom roku. Stoga, ne iznenađuje da se u razdoblju prije parlamentarnih izbora Program ne provodi u potpunosti i po željenoj dinamici. S obzirom na izrazito visoku ulogu države u domaćem gospodarstvu, evidentno je da najznačajnije promjene moraju nastupiti upravo u fiskalnoj politici. Financijska kriza dodatno je povećala važnost poslovnih banaka u hrvatskom financijskom sustavu, ako promatramo udio u ukupnoj aktivi financijskog sustava. Međutim, sa stabilizacijom te daljnjim razvojem tržišta ipak se može očekivati kako će pojedini segmenti financijskog tržišta u budućnosti ostvarivati brži rast od banaka (primjerice investicijski fondovi, osiguravateljska društva). Ipak, kao i u većini Eu-

rope, financijski sustav će ostati dominantno bankocentričan. U samom bankarskom poslovanju očekujemo rast konkurencije nakon ulaska u EU, harmonizaciju regulatornog troška te konvergenciju (primjerice o pitanju aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, odnosa kamatnih i nekamatnih

Konzervativna poslovna politika uvelike je pridonijela ograničavanju negativnih utjecaja krize prihoda...). Dugoročno gledajući, demografska kretanja uvelike će odrediti budući izgled domaćeg financijskog sustava, kao i međunarodne tokove kapitala.

TOMASZ JERZY TARABA, PREDSJEDNIK UPRAVE VOLKSBANKA

I 2011. će biti još jedna izazovna godina Banke su se ponovno okrenule tradicionalnim proizvodima, a budući da zasad još uvijek nema značajnijih znakova ekonomskog oporavka, rezervacije za problematične kredite i dalje rastu >> U ovome trenutku bankarski je sustav zadovoljavajuće kapitaliziran i ne vidimo opasnosti u kratkom roku. Naravno, zbog povećanja rezervacija za kredite i smanjenih operativnih prihoda zbog usporene dinamike novih plasmana u težoj će situaciji biti banke sa strukturom vlasništva koja ograničava dostupnost pribavljanja novog kapitala. Iako često kritizirana, devizna politika je uspjela dodatno ublažiti utjecaj recesije na financijski sustav zemlje. Značajnija devalvacija kune vjerojatno ne bi bitno pomogla izvoznicima koji su bili više pogođeni padom narudžbi zbog nedostatka potražnje, a ne toliko zbog same cijene. S druge strane, broj fizičkih i pravnih osoba koje ne bi mogle više vraćati kredite bio bi značajno povećan, čime bi se dodatno umanjila mogućnost banaka da financiraju gospodarstvo i njegov oporavak.

darstva ipak leže drugdje te i sada svjedočimo činjenici da sredstava ima, ali nema projekata i inozemnih ulaganja, što je posljedica cjelokupne infrastrukture koja još nije učinkovita i ne može se uspoređivati s onom u zemljama koje su nam konkurencija u privlačenju investitora.

Po pitanju kreditno-monetarne politike HNB je vjerojatno mogao biti agresivniji oko dinamike oslobađanja sredstava bankama za investiranje, ali problemi gospo-

Rast depozita Unatoč tome što je i proteklu godinu na hrvatskom tržištu obilježila recesija, možemo reći da smo relativno zadovoljni rezultatima poslovanja. Ostvarili smo dobit prije oporezivanja u iznosu od 45,08 milijuna kuna, dok je bilančna suma na kraju godine blago porasla u odnosu na prethodnu godinu te je iznosila 7721,4 milijuna kuna. Adekvatnost kapitala također je blago porasla u odnosu na 2009. godinu te je iznosila 28,47 posto, što ukazuje na visoku sigurnost i stabilnost Banke.

Zabilježili smo i porast depozita u odnosu na prethodnu godinu te porast volumena novih plasmana građanima od 33,26 posto. Pozitivni rezultati ostvareni su i u prodaji tekućih računa, pa je broj klijenata s otvorenim tekućim računom u 2010. godini porastao za 26 posto. Kreditni portfelj malih poduzetnika porastao je 56 posto u odnosu na prethodnu godinu, a tijekom godine povećan je i broj novoizdanih kartica korporativnih klijenata za 58 posto.

Za daljnje snižavanje kamata postoji vrlo ograničen prostor Međutim, očito je da će i 2011. biti još jedna izazovna godina. Banke su se ponovno okrenule tradicionalnim proizvodima, a budući da

BANKARSTVO

zasad još uvijek nema značajnijih znakova ekonomskog oporavka, rezervacije za problematične kredite i nadalje rastu. Ipak, zahvaljujući uvođenju inovativnih proizvoda prilagođenih potrebama i mogućnostima klijenata te strateškom usmjerenju da postanemo prva banka na hrvatskom tržištu po zadovoljstvu klijenata, vjerujemo da ćemo i ovu godinu uspjeti završiti na način koji će opravdati očekivanja naših dioničara i klijenata. Kreditiranje malih i srednjih poduzeća Kao i dosad, u sektoru poslovanja s pravnim osobama usmjereni smo na kreditiranje srednjih i manjih poduzeća, gdje nastojimo pratiti potrebe naših klijenata te financirati kvalitetne projekte, što znači da se u kreditiranju prvenstveno vodimo bonitetom klijenta, a ne ponuđenim kolateralima. Klijentima nudimo tailor-made proizvode, prilagođene njihovim potrebama i mogućnostima, pa se sukladno tome uvjeti kreditiranja prilagođavaju svakom pojedinom klijentu, ovisno o nizu različitih faktora kao što su bonitet, namjena kredita, rok otplate, dosadašnja suradnja i slično. Osim što smo snizili kamatne stope na cjelokupnu kreditnu ponudu namijenjenu građanima, uključujući nenamjenske, stambene i automobilske kredite, klijentima smo, kako bi izbjegli potencijalan valutni rizik, ponudili i gotovinske kredite u kunama s najpovoljnijom kamatnom stopom na tržištu. Uz to, onima koji nastoje riješiti stambeno pitanje ponudili smo i povoljnije uvjete financiranja kupnje stanova izgrađenih kroz projektno financiranje, na taj način ujedno nastojeći potaknuti i poslovanje vlastitih klijenata, kao i liniju stambenih kredita uz subvenciju države. Klijentima također nudimo i mogućnost ugovaranja moratorija na kredite u slučaju opravdanih problema s otplatom. Do kraja ove godine očekujemo nešto veću potražnju za stambenim i automobilskim kreditima, budući da je potražnja za tom vrstom kredita značajno pala u posljednjih godinu dana. Međutim, s obzirom na stanje domaće

ekonomije te visok postotak nezaposlenosti i oprezne prognoze za rast BDP-a u ovoj godini, ne očekujemo povratak potražnje na razine iz pretkriznih godina. Konzervativna politika rizika Postoji vrlo ograničen prostor za daljnje snižavanje kamata, i to iz nekoliko razloga. Kao prvo, hrvatske banke plaćaju relativno visoke kamate na štednju te se navedeni trošak mora uzeti u obzir pogotovo kad se uzmu u obzir i regulatorni troškovi. Uz to, prilikom refinanciranja na stranom tržištu banke moraju platiti i još uvijek visok trošak premije rizika zemlje koji značajno poskupljuje navedena sredstva. Stabilizacijom svjetskog gospodarstva ovi će se troškovi smanjivati, ali treba uzeti u obzir da nas s novim razvojnim ciklusom globalnog gospodarstva očekuje

Gospodarska kriza i recesija proteklih godina dodatno su ojačale konkurenciju među bankama i izvjestan rast kamatnih stopa kako bi se ograničili inflatorni pritisci. Stoga nije realno očekivati da će kamatne stope prema gospodarstvu i stanovništvu pasti na nekih tri do četiri posto, što je često percepcija javnosti kao prihvatljiva i poželjna razina aktivnih kamatnih stopa. Naravno, posebni programi, poglavito subvencionirani, moći će osigurati povoljnija sredstva od standardne cijene financiranja gospodarstva.

Volksbank se u poslovanju vodi dosljednom i konzervativnom politikom rizika te kontinuirano uspostavlja napredne modele i politike upravljanja rizicima. Naravno, tijekom sada već višegodišnje recesije i mi smo se morali

Značajnija devalvacija kune vjerojatno ne bi bitno pomogla izvoznicima koji su bili više pogođeni padom narudžbi zbog nedostatka potražnje suočiti s određenim poteškoćama koje je sa sobom donijela opća ekonomska situacija u zemlji, a posebno situacija na tržištu nekretnina, pa smo morali napraviti ispravak vrijednosti pojedinih projekata iz portfelja projektnog financiranja. Međutim, poduzeli smo niz mjera kako bismo ublažili posljedice povećanih rezervacija, poput osnivanja posebnog odjela za restrukturiranje, te ostajemo visokolikvidna i solventna banka s jednom od nižih stopa rizičnih plasmana među vodećim bankama na hrvatskom tržištu u svim segmentima osim projektnog financiranja. Problemi se rješavaju tek kad eskaliraju Iako Vlada putem povjerenstava i radnih skupina djeluje u određenim slučajevima, cjelokupna postojeća infrastruktura nažalost još uvijek ne podržava značajniji gospodarski oporavak, a pogotovo u smislu inozemnih ulaganja. Problemi se rješavaju tek kad

eskaliraju, a i to se uglavnom odnosi na velika ulaganja, čime se na određeni način zanemaruju manja ulaganja koja često zapnu odmah na početku, a iznosi ulaganja nisu dovoljni da se anagažiraju visoke instance koje često jedine mogu riješiti problem birokracije na svim razinama. Većina banaka ima slobodnu likvidnost koju su spremne odmah plasirati, ali kao posljedica krize i velikog povećanja loših kredita banke nastoje dodatno ograničiti rizik, te je dodatno povećan oprez kod investiranja. Problem je i nedostatak kvalitetnih projekata, poglavito u proizvodnji, koji bi bankama omogućili i diverzifikaciju portfelja te smanjili izloženost prema pojedinim “popularnim“ sektorima naraslim proteklih godina kao što je npr. građevinski. Gospodarska kriza i recesija proteklih godina dodatno su ojačale konkurenciju među bankama, pogotovo nakon značajnog pada potražnje za kreditima, što je dodatno pojačalo borbu za klijente i prodaju nerizičnih financijskih usluga. Pokazalo se da je sve navedeno najviše pogodilo manje banke koje žive uglavnom od osnovnih proizvoda kao što su krediti i depoziti. Pad potražnje za novim kreditima i povećani udjeli loših kredita u postojećim portfeljima stvorili su pritisak na njihove bilance te će se vjerojatno morati orijentirati na spajanja ili prodaju kako bi osigurale dugoročni opstanak. U zadnje dvije godine imamo transparentan primjer kako ekonomija razmjera u ovakvim situacijama ima važnu ulogu te će bankama bez osiguravanja adekvatnog odnosa troškova i prihoda biti iznimno teško poslovati u idućih nekoliko godina.

BANKARSTVO

DAMIR ODAK, PREDSJEDNIK UPRAVE OTP BANKE

Hrvatsko financijsko tržište je u “zamci likvidnosti” Sredstva za kreditiranje i ulaganje su dostupna, ali nedostaje vjera njihovih vlasnika da će se takva ulaganja isplatiti. Ako se okolnosti ne promijene, kamatne stope će nastaviti padati, i to brže na depozite nego na kredite imati dugoročno uspješan financijski sustav ako nije uspješno gospodarstvo u cjelini. Međutim, i u takvim okolnostima taj sustav može biti i ostati stabilan, što je u Hrvatskoj danas slučaj.

>> Hrvatske su banke dobro kapitalizirane i financijski sustav u ovom trenutku nije potencijalni izvor nestabilnosti. Da bismo tu tvrdnju pravilno razumjeli, moramo biti svjesni da je financijski sustav samo odraz tzv. realnog gospodarstva. Znači, nije moguće

U kreiranju kreditnog portfelja u OTP banci ćemo još uvijek biti oprezni

Rezultati u okviru očekivanja Rezultati poslovanja OTP banke Hrvatska u 2010. godini bili su u okviru očekivanja. Isto možemo reći i za 2011. Trošak rezervacija za loše plasmane glavna je stavka s odlučujućim utjecajem na rezultat. Gledajući operativni rezultat poslovanja, on se vrlo dobro razvija. Operativni su nam se prihodi u odnosu na prvi kvartal 2010. povećali za 10 posto, a operativna dobit za skoro 30 posto. Uslijed rasta rezervacija za loše kredite za 60 posto usporedno s istim razdobljem lani, dobit je niža nego u istom razdoblju prošle godine. Glavni faktor povećanja rezervacija je promjena knjigovodstvene politike kod rezerviranja kredita stanovništvu nominiranog u švicarskim francima. Uslijed rasta švicarskog franka u odnosu na kunu i euro te pada tržišne vrijednosti nekretnina smanjila se vrijednost instrumenata osiguranja u usporedbi s odobrenim kreditima. Zato smo odlučili značajno po-

većati rezervacije na te kredite. Hrvatska narodna banka je do sada uspješno obavljala svoju zadaću održavajući stabilnost bankarskog sustava, cijena i valutnih tečajeva. Da su svi čimbenici gospodarske politike unutar svojih zona odgovornosti obavili svoj posao jednako dobro kao HNB, gospodarska situacija danas bi bila drukčija. Kod definiranja potrebnih mjera za oporavak mora se voditi računa da je hrvatsko financijsko tržište u “zamci likvidnosti“. Sredstva za kreditiranje i ulaganje su dostupna, ali nedostaje vjera njihovih vlasnika da će se takva ulaganja isplatiti. Ako se okolnosti ne promijene, kamatne stope će nastaviti padati, i to brže na depozite nego na kredite. Kamate na kredite će do početka uvjerljivog gospodarskog oporavka i dalje sadržavati očekivani razmjerno visok trošak loših kredita. Neodrživi deficiti i strukturne anomalije U kreiranju kreditnog portfelja u OTP banci ćemo još uvijek biti oprezni, imajući na umu da je temeljna odgovornost Uprave osigurati stabilnost Banke. Preduvjet za hrabriji pristup kreditiranju je jasna i uvjerljiva najava održive ekonomsko-političke platforme

na kojoj će se temeljiti dugoročni rast hrvatskog gospodarstva. Današnji gospodarski sustav generira neodržive deficite i strukturne anomalije. Takozvani program gospodarskog oporavka temelji se na priskrbljivanju jeftinijih kredita, ali ne dira u izvore deficita ni u strukturu gospodarstva. Pritom

Da su svi čimbenici gospodarske politike unutar svojih zona odgovornosti obavili svoj posao jednako dobro kao HNB, gospodarska situacija danas bi bila drukčija suštinski nudi subvencije u vidu preuzimanja troška rizika, stavljajući naglasak na oporavak građevinske industrije. To je malo čudno imajući na umu da su upravo subvencije i pretjerani rast građevinarstva važne strukturne nelogičnosti koje su dovele do današnje situacije. Drugo važno pitanje je ono radnog zakonodavstva, iako je očito da je upravo „zaštita radnika“, kako je sada definirana zakonom, ključni izvor konkurentske slabosti. Naravno, time se stvara i nezaposlenost. Uposleno i uzdržavano stanovništvo prestiglo je omjer 1:3. Veliki dio potencijalne radne snage (18-65 godina) je nezaposlen ili umirovljen. Omjer onih koji realno plaćaju porez i onih koji od tog poreza moraju živjeti jamči dugoročnu nekonkurentnost hrvatskog gospodarstva. U tim okolnostima naša poslovna politika mora uzeti u obzir i realnu mogućnost srednjoročnog nastavka loše gospodarske situacije.

BANKARSTVO

ANTON KOVAČEV, PREDSJEDNIK UPRAVE HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAK

Prilagodba hrvatskim gospodarstvenicima Svoju ulogu, koja se prvenstveno odnosi na financiranje velikih investicijskih i razvojnih projekata, u kriznim vremenima prilagodili smo zahtjevima tržišta i osiguravali neophodna obrtna sredstva kako bi se zaustavila spirala nelikvidnosti i pad gospodarske aktivnosti

>> HBOR je u uvjetima gospodarske i financijske krize svoje poslovanje prilagodio hrvatskim gospodarstvenicima koji su se svakodnevno suočavali s velikim problemima održavanja vlastite

Zadržali smo niske kamatne stope kako bismo omogućili hrvatskim gospodarstvenicima povoljne uvjete kreditiranja

likvidnosti. Tako je u prošloj godini HBOR odobrio ukupno 1606 kredita u iznosu od 6,6 milijardi kuna, a od čega je gotovo 78 posto kredita odobreno za potrebe ulaganja u obrtna sredstva. Svoju ulogu, koja se prvenstveno odnosi na financiranje velikih investicijskih i razvojnih projekata, u kriznim vremenima prilagodili smo zahtjevima tržišta i osiguravali neophodna obrtna sredstva kako bi se zaustavila spirala nelikvidno-

sti i pad gospodarske aktivnosti. U 2011. očekujemo povećanje investicijskih kredita. Naime, prije pojave krize odnos kredita namijenjenih obrtnim sredstvima i investicijama bio je 30:70 posto u korist investicijskih kredita, a u 2010. situacija je bila obrnuta. No, pozitivnih naznaka ima jer smo u prva četiri mjeseca ove godine zabilježili povećanje iznosa odobrenih kredita za investicijska ulaganja za 13 posto u odnosu na isto razdoblje 2010. godine, iz čega možemo zaključiti da se sve više poduzetnika odlučuje za manja investicijska ulaganja. Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima u 2010. godini. Ostvarena je niža dobit nego u 2009. godini, no to je bila naša poslovna odluka. Zadržali smo niske kamatne stope kako bismo omogućili hrvatskim gospodarstvenicima povoljne uvjete kreditiranja i to u trenucima smanjene likvidnosti na tržištu kapitala, otežanog pristupa izvorima financiranja i usporavanja nacionalnih gospodarstava. U protekloj godini putem posebnih financijskih ustanova pribavili smo 384 milijuna eura, a u suradnji s hrvatskim poslovnim bankama dodatne dvije milijarde kuna. Posebno je važno spomenuti da su sredstva pribavljena po istim uvjetima koji su vrijedili i prije početka svjetske gospodarske i financijske krize, što je HBOR-u pomoglo u zadržavanju niskih kamatnih stopa. Polagani oporavak situacije I za model A i model A+ iskazan je veliki interes. Tako je po modelu A, čija je provedba završena 31. prosinca 2010. godine, odobreno 594 kredita u iznosu od 2,5 milijardi kuna, od čega se na HBOR odnosi 1,01 milijarda kuna. Prosječna marža koju su poslovne banke ponudile na devet održanih aukcija iznosila je 3,43 posto, a

kamatna stopa HBOR-a bila je 3,8 posto. Po modelu A+ održane su četiri aukcije te je iskorišten ukupan iznos klupskog kredita od dvije milijarde kuna. Po ovom modelu

U 2011. očekujemo povećanje investicijskih kredita do sada je odobreno 136 kredita u iznosu od 601 milijun kuna, od čega se 240 milijuna kuna odnosi na sredstva HBOR-a.

KAPITAL BANKE OSNIVAČKI KAPITAL (000 kn) - dionički UKUPNI KAPITAL (000 kn) - dionički + rezerve

Godišnja kamatna stopa HBOR-a po modelu A+ iznosi 2,8 posto, a prosječna marža poslovnih banaka iznosi 3,08 posto. U idućem razdoblju očekujemo polagani oporavak situacije i povećanje broja investicijskih kredita do čega će doći nakon rješavanja problema opće nelikvidnosti i uspostavljanja redovnog poslovanja. Mi ćemo, naravno, nastaviti s prilagođavanjem svog poslovanja i programa potrebama hrvatskih gospodarstvenika kako bismo im u svakom trenutku mogli osigurati što povoljnija financijska sredstva.

31.12.2009. 4.943.739

31.12.2010. 5.163.739

% promjene 4,45 5,06

6.660.962

6.997.684

DOPUNSKI KAPITAL (000 kn)

11.963

12.092

1,08

JAMSTVENI KAPITAL (000 kn)

6.915.074

7.272.914

5,17

61,95%

63,50%

20.789.652

22.922.297

10,26

1.723.951

1.309.311

-24,05

Baa3 (Moody’s) BBB (Standard & Poor’s)

Baa3 (Moody’s) BBB- (Standard & Poor’s)

241

244

1,24

Ukupni prihodi

943.548

920.928

-2,40

- kamatni prihodi

927.255

891.714

-3,83

14.953

10.537

-29,53

17.755

- ostali prihodi

1.340

922

-31,19

Ukupni rashodi

778.018

802.966

3,21

- kamatni troškovi

592.945

604.926

2,02

- troškovi naknada

1.432

1.679

17,25

Koeficijent adekvatnosti kapitala III. VELIČINA I POUZDANOST BANKE Aktiva banke (000 kn) Izvanbilančne stavke (000 kn) Kreditni rejting banke Broj zaposlenih IV. FINANCIJSKI REZULTAT (000 kn)

- prihodi od naknada - neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti

- neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti

6.608

- ostali troškovi

177.033

196.361

10,92

Dobit prije oporezivanja

165.530

117.962

-28,74

Dobit poslije oporezivanja

165.530

117.962

-28,74

25,30

29,10

22.382.123

23.567.742

5,30

484.892

415.254

-14,36

Cost income ratio (%) Odobreni krediti ukupno (000 kn) - bruto, stanje 31. 12. - državi - privredi - ostalo (bankama, financijskim institucijama itd.)

6.372.718

6.984.341

9,60

15.524.513

16.168.147

4,15

BANKARSTVO

Anketa:

JULIO KURUC, PREDSJEDNIK UPRAVE PODRAVSKE BANKE

Zainteresirani i za HNB JE SAČUVAO širenje ZDRAVLJE FINANCIJSKOG SEKTORA

Zbog likvidnosti možemo dati pozitivan impuls kreditiranju sektora poduzeća, pri čemu resurse alociramo prema zdravim odnosno perspektivnijim i profitabilnijim poduzećima. Zbog konzervativnog pristupa rizicima ne očekujemo daljnji rast loših kredita

1. 2. 3. 4. 5.

Kako poslujete u uvjetima gospodarske i financijske krize? Kakvim procjenjujete daljnji razvoj događaja u bankarskom i financijskom sustavu? Što mislite o mjerama HNB-a odnosno čitavom konceptu monetarne i devizne politike? Kako ste poslovali tijekom prošle godine, jeste li zadovoljni rastom, poslovnim rezultatima? Kakve poslovne rezultate s obzirom na nepovoljna kretanja na globalnim financijskim tržištima očekujete ove godine?

>> Profitabilnost bankarskog sustava u zadnje dvije godine je bitno smanjena zbog rasta troškova zaduživanja i rasta rezervacija. Podravska banka u uvjetima gospodarske i financijske krize posluje stabilno, posvećujući osobitu pažnju procjeni svih vrsta rizika. Banka radi na konsolidaciji i daljnjem jačanju prodajne mreže, ali istodobno uz konstantan i sistematičan nadzor nad troškovima. Komercijalne aktivnosti su usmjerene na kratkoročno kreditiranje poduzeća, dok se jednaka pozornost pridaje upravljanju portfeljem dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja. Koncentracija je neminovna Uz već visoku zaduženost i stopu nezaposlenosti, kućanstva će i dalje otežano servisirati svoje obveze, a to će pak stvarati dodatni pritisak na udjele loših kredita

Pretpostavljamo da će doći do smanjenja likvidnosti financijskog sustava i povećane inflacije kod banaka. Istodobno se kod poduzeća može očekivati nastavak rasta zaduživanja, zbog čega će se umjereno povećati pokazatelji njihove zaduženosti. Pretpostavljamo da će doći do smanjenja likvidnosti financijskog sustava i povećane inflacije. Stabilnost kune bit će važan čimbenik za cijelo gospodarstvo zbog visoke eurizacije Hrvatske. U bankarskom sektoru je neminovna koncentra-

cija, spajanje manjih banaka, na što će posebice utjecati sve veća konkurencija, značajnija ulaganja u nove tehnologije i visoki regulatorni troškovi. Prema podacima HNB-a (do 30. rujna 2010.) od ukupno 39 banaka i štedionica koje posluju u Hrvatskoj, 13 ih je zabilježilo operativne gubitke. Monetarna politika HNB-a ostala je konzervativna, uz tendenciju prilagodbe novim tržišnim uvjetima, te je kao takva nastojala pružiti stabilnost financijskom sustavu, pridajući posebnu pozornost kvaliteti aktive i održavanju razine tečaja unutar određenih “granica“. Zadovoljavajuće poslovanje POBA je prošle godine, s obzirom na tržišno okruženje, poslovala zadovoljavajuće. Cijele godine bila je visokolikvidna, što je rezultiralo i rastom neto plasmana za 20,4 posto, pri čemu su plasmani

BANKARSTVO gospodarstvu rasli 43,2 posto u odnosu na godinu ranije. Ukupna aktiva Banke porasla je za 1,5 posto i na kraju 2010. godine iznosila je 2,80 milijardi kuna. U odnosu na prethodnu godinu, ukupni depoziti porasli su za 3,2 posto i iznose 2,11 milijardi kuna. Banka je dobro kapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena te je stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala potkraj 2010. godine

iznosila 15,40 posto. Prihod iz redovnog poslovanja Banke iznosi 138 milijuna kuna, dok je do-

Monetarna politika HNB-a ostala je konzervativna, uz tendenciju prilagodbe novim tržišnim uvjetima

bit redovnog poslovanja porasla u odnosu na prethodnu godinu za 2,1 milijun kuna i iznosi 28,5 milijuna kuna. Dobit prije oporezivanja iznosi 16,1 milijun kuna, što predstavlja rast od skoro pet posto u odnosu na godinu ranije. Zbog likvidnosti možemo dati pozitivan impuls kreditiranju sektora poduzeća, pri čemu resurse alociramo prema zdravim odnosno perspektivnijim i pro-

fitabilnijim poduzećima. Zbog konzervativnog pristupa rizicima ne očekujemo daljnji rast loših kredita. Na ovim pretpostavkama očekujemo i daljnje stabilno poslovanje POBA-e. Bez obzira na nepovoljna kretanja na globalnim financijskim tržištima, POBA je, uz ostvarenje planiranog organskog rasta, zainteresirana i za širenje, preuzimanjem neke od manjih zdravih banaka u Hrvatskoj.

ANTE BABIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ŠTEDBANKE

Trag na kreditnom portfelju S obzirom na nastavak gospodarske krize u Republici Hrvatskoj, očekujemo daljnji trend povećanja ukupnih rezervacija po kreditnom portfelju, kao i veći fokus banaka na restrukturiranje dospjelih kreditnih obveza klijenata >> Štedbanka je u prvom kvartalu 2011. godine ispunila postavljeni plan, te je iskazala solidan povrat na kapital, zadržavajući i dalje visoki stupanj adekvatnosti kapitala i likvidnosti. Potvrdu toga vidimo i u stabilnom rastu depozitne strukture u samoj Banci, što ukazuje na to da su naši klijenti prepoznali našu Banku kao manje rizičnu i stabilnu. Nastavak gospodarske krize i u 2011. godini ostavio je prvenstveno traga na kreditnom portfelju, što je prisililo banke da promijene način poslovanja i veći fokus stave na monitoring klijenata te aktivnije praćenje svih rizika s kojima se Banka susreće u svom radu. S obzirom na nastavak gospodarske krize u Republici Hrvatskoj, očekujemo daljnji trend povećanja ukupnih rezervacija po kreditnom portfelju, kao i veći fokus banaka na restrukturiranje dospjelih kreditnih obveza klijenata. Unatoč oporavku većine gospodarstava zemalja EU-a, vanjskotrgovinskih partnera Republike Hrvatske, taj pozitivan trend nije i neće, prema našem mišljenju, pridonijeti oporavku hrvatskog gospodarstva, ponajprije zbog izostanka nužnih strukturnih reformi. Stoga očekujemo daljnje kontrakcije u mnogim sektorima, što će

kroz nerješavanje visoke stope nezaposlenosti te smanjenje kupovne moći dovesti do daljnjih pogoršanja u poslovanju banaka kroz povećanje neplaćenih obveza i rezervacija po kreditima. No, unatoč tome, očekujemo da će bankarski i financijski sustav u svojoj cijelosti ostati stabilan i likvidan, uz mogućnost znatnog pogoršanja poslovanja nekih financijskih institucija. Iznadprosječni rast Mjere koje je HNB poduzimao prošle godine ocjenjujemo pozitivnim, ali - zbog nedostataka zajedničkih mjera s ostalim akterima izvršne vlasti - nedovoljnim s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo. Koncept monetarne i devizne politike koji se provodi očito, zbog niza razloga, sam po sebi nije do-

Očekujemo daljnje kontrakcije u mnogim sektorima što će dovesti do daljnjih pogoršanja u poslovanju banaka

voljan, a niti bi trebao biti sam sebi svrha. Stoga očekujemo da dođe do usuglašenog koncepta mone-

tarne i devizne politike s ostalim konceptima - koje bi trebale donijeti institucije izvršne vlasti - kako bi se započela promjena postojećeg gospodarskog modela koji je neodrživ i potaknulo posrnulo hrvatsko gospodarstvo. Smatramo da će u tom procesu i sam postojeći koncept monetarne i devizne politike također morati doživjeti određene promjene. Rast imovine Štedbanke prošle godine bio je iznad prosječnog rasta ukupne bankarske aktive. Iako mala po svom opsegu, naša Banka, gledajući po pokazateljima profitabilnosti, ekonomičnosti i adekvatnosti kapitala, i dalje je u samom vrhu hrvatskog bankarstva. Čak štoviše, gledajući navedene pokazatelje kroz prizmu intenziteta gospodarske krize, moramo biti zadovoljni postignutim rezultatima. Ono na što smo također ponosni jest činjenica da smo uspjeli na vrijeme prepoznati potrebe naših klijenata, nekad i prije njih samih, te udovoljiti njihovim zahtjevima kako bismo ih „održali na životu“, odnosno pomogli im da prebrode nelikvidnost koja se pojavljuje kao jedna od posljedica ove teške gospodarske i financijske krize što ne pokazuje signale da će uskoro napustiti prostore Republike Hrvatske.

Nužne reforme sustava Konstatacija da su nastavljena nepovoljna kretanja na globalnim financijskim tržištima u cijelosti ne stoji. Mnoge zemlje vanjskotrgovinski partneri Republike Hrvatske bilježe solidne stope rasta gospodarstava, kapital se opet ohrabrio i vratio indekse mnogih burzi na visoke razine. No, ako govorimo o povratu kapitala, odnosno inozemnim investicijama u Republiku Hrvatsku, razdoblje od 2005. do 2008. godine možemo nazvati razdobljem “laganog“ kapitala koji je dolazio u

BANKARSTVO

Hrvatsku. Stoga se bojimo da bez reformi sustava neće biti lako ponovno ga privući u onom intenzitetu u kojem je dolazio prije krize. Taj bi kapital bio dobar motor rasta hrvatskog gospodarstva, pazeći pritom da takav kapital ne prouzroči bubble efekt. S ob-

Koncept monetarne i devizne politike koji se provodi očito sam po sebi nije dovoljan, niti bi trebao biti sam sebi svrha

zirom na to da ne očekujemo da se navedeno dogodi u ovoj godini, očekujemo i nadalje tešku i zahtjevnu poslovnu godinu u kojoj mi, kao banke partneri, moramo pružiti ruku svojim klijentima u opravdanim slučajevima kako bismo zajedno prebrodili ova teška

vremena. No, bez obzira na to, mnogi klijenti će, na žalost, morati zatvoriti svoja poslovanja, a veliki dio stanovništva neće moći iznijeti teret kreditnih obveza.

GORAN GAZIVODA, PREDSJEDNIK UPRAVE BANKE BANCO POPOLARE CROATIA

Ulaganje u razvoj kao odgovor na krizu Zadovoljni smo poslovanjem u prošloj godini kad se uzme u obzir da je 2010. bila prva godina slobodne utakmice, nakon tri godine ograničenja rasta plasmana na 12 posto spjelih i neplaćenih kredita, rastu rezervacije za te kredite i smanjuje se dobit Banke. Postotak problematičnih kredita još uvijek je niži od prosjeka bankarske industrije, ali se povećava. Strategija Banke i odgovor na krizu je ulaganje u razvoj poslovanja. Daljnji razvoj događaja u bankarskom sustavu ovisit će o kretanjima u ekonomiji, odnosno o spremnosti za provedbu nužnih strukturnih reformi i njihovom početku, budući da je vrijeme najvažniji faktor uspješnosti reformi, te o razini nezaposlenosti. Udio problematičnih kredita u ukupnom portfelju banaka povećat će se do kraja 2011. godine.

>> U uvjetima gospodarske i financijske krize poslovanje je otežano budući da raste udio do-

Djelovanje HNB-a je zadovoljavajuće Djelovanje HNB-a u krizi je zadovoljavajuće ako izuzmemo

razdoblje linearnog ograničenja kreditnog rasta koje je tri godine onemogućavalo ravnopravno tržišno natjecanje, očuvana je stabilnost monetarnog sustava i oslobođena su znatna sredstva, čime je povećana likvidnost bankarskog sustava. Zadovoljni smo poslovanjem u prošloj godini kad se uzme u obzir da je 2010. bila prva godina slobodne utakmice, nakon tri godine ograničenja rasta plasmana na 12 posto. U slobodnim tržišnim uvjetima uspjeli smo, unatoč teškim gospodarskim okolnostima, u 2010. godini povećati aktivu za 16,2 posto, bruto krediti klijentima (ne uključujući financijske institucije) porasli su 19,5 posto, dok su ukupni depoziti viši za 26,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Dobit Banke za 2010.

godinu iznosi 10 milijuna kuna. “Zelenim“ projektom koji uključuje certificirani zeleni ured, zelene poslovnice, zelene kredite za stanovništvo i poduzetništvo te EU desk kao uslugu podrške klijentima pri pronalaženju sredstava iz fondova EU-a, nastojimo

Udio problematičnih kredita u ukupnom portfelju banaka povećat će se do kraja 2011. poslovanju Banke dati dodatnu vrijednost. Ove godine, pak, očekujemo ponavljanje rezultata iz prošle godine unatoč težim uvjetima poslovanja.

BANKARSTVO

MIRO DODIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ISTARSKE KREDITNE BANKE UMAG

2011. - godina zaustavljanja stagnacije gospodarstva Očekujemo da će tijekom sljedećeg razdoblja doći do daljnjeg blagog povećanja kredita i depozita, ali i do porasta otežanih uvjeta povrata kredita. Stoga će upravljanje kvalitetom imovine i aktivni nadzor nad troškovima poslovanja u bankama biti osnovna zadaća >> U uvjetima ekonomske krize i poslovanja cjelokupnog hrvatskog gospodarstva Istarska kreditna banka je ostala stabilna, s vrlo dobrom likvidnošću, te zadržala odnosno minimalno povećala tržišnu poziciju na domaćem bankarskom tržištu. Posljedice krize odrazile su se i na klijente pa tako Banka, kao i čitav bankarski sektor, posljednje dvije i pol godine posluje u uvjetima teškoća u naplati potraživanja. Stoga je zabilježen porast iznosa rezervacija za potencijalne gubitke u kreditnom portfelju, a naročito kod poslovnih subjekata. Što se tiče likvidnosti, Banka je tijekom čitavog razdoblja recesije i krize u Hrvatskoj imala visoku likvidnost te se na međubankovnom tržištu, kao što je i do sada bilo uobičajeno, pojavljuje samo kao kreditor. Iskazane stope likvidnosti bile su znatno iznad minimalne stope jer Banka održava dobru strukturu likvidnosti, i to najviše zahvaljujući stabilnoj bazi štediša i deponenata poslovnih subjekata. Potencijalni rizik - financiranje države S obzirom na okruženje u kojem poslujemo te gledajući unaprijed, očekujemo da će tijekom sljedećeg razdoblja doći do daljnjeg blagog povećanja kredita i depozita, ali i do porasta otežanih uvjeta povrata kredita. Stoga će upravljanje kvalitetom imovine i aktivni nadzor nad troškovima poslovanja u bankama biti osnovna zadaća. Srednjoročno razdoblje koje slijedi trebalo bi osigurati izlazak svjetskog gospodarstva iz recesije i ulazak s otrežnjenjem u novi gospodarski ciklus, koji još nije imun na moguće nove recesije, odnosno pojave kriznog razdoblja.

Veliki potencijal rizika na financijskom tržištu Europe predstavlja značajno financiranje države. Naime, države su dobrim dijelom velikim financijskim sredstvima spašavale financijski sektor u početku kriznog razdoblja, a sada se zbog pada privredne aktivnosti, smanjenih investicija i potrošnje nalaze u poteškoćama punjenja proračuna i povećanja deficita financiranog novim zaduživanjem. Ovaj odnos banaka i država mogao bi prouzročiti novi napuhani balon koji bi mogao otvoriti eventualno novo krizno razdoblje u Europi, što bi izrazito negativno utjecalo na naše gospodarstvo i ukupno financijsko okruženje u Hrvatskoj. Elemente stanja i trenda u Europi i svijetu moramo uzeti u obzir za buduće stanje u Hrvatskoj, koje je vrlo osjetljivo zbog velike ovisnosti o ino zaduženju i nepripremljenosti da se isto počne na adekvatan način rješavati. Sagledavajući sadašnje i buduće razdoblje, IKB će kao i do sada voditi “konzervativniju” politiku po pitanju zaduživanja, likvidnosti i plasmana sredstava te povećati udjele ispravka vrijednosti plasmana u bilanci, ali uz osiguravanje što boljih kolaterala za plasmane. Preraspodjela sredstava iz potrošnje u proizvodnju Restriktivnom monetarnom politikom Hrvatska narodna banka sačuvala je zdravije stanje financijskog sektora u odnosu na svjetska kretanja koja su kulminirala potkraj 2008. i u 2009. godini. Problem Republike Hrvatske je značajno povećanje inozemnog kreditnog zaduživanja, koje nije iskorišteno za rast proizvodnog i izvoznog gospodarstva koje bi

omogućilo povrat inozemnog duga odnosno osiguralo stabilni gospodarski rast. Kako je jedan od bitnih ciljeva monetarne politike održavanje stabilnosti cijena, a uz veliku uvoznu ovisnost i inozemno kreditno zaduženje, stabilnost tečaja kune postaje bitna točka monetarne politike, koja vrlo teško može istovremeno utjecati i na rast proizvodnje, izvoza i zaposlenosti. Odabrana tečajna politika korisna je u uvjetima visoke euriziranosti financijskog sustava i bilančnih rizika, ali sve probleme stanja gospodarstva, a pogotovo proizvodnog i izvoznog, ne može rješavati sama Hrvatska narodna banka svojim mjerama. Treba hitno poduzeti preraspodjelu sredstava iz sfere potrošnje u sferu proizvodnje jer dugoročno, uz rast inflacije i stagnacije gospo-

Problem Republike Hrvatske je značajno povećanje inozemnog kreditnog zaduživanja darskih aktivnosti, tečaj se neće moći monetarnom politikom zadržavati na sadašnjoj razini stabilnosti. Potrebno je što prije doći do rasterećenja privrede, čime bi se osigurala veća zainteresiranost za ulagače, kako inozemne tako i domaće, jer bi HNB tada mogao dodatnim otpuštanjem sredstava obvezne pričuve osigurati dodatna sredstva bankama za kreditiranje gospodarstva uz povoljnije uvjete. Bez otpuštanja radnika Na kraju 2010. godine ukupna bilanca Banke iznosila je 2,42

milijarde kuna, što je povećanje za 169,8 milijuna kuna ili za 7,6 posto. Temeljni dio porasta, kao i ranijih godina, je porast depozita građana i poslovnih subjekata, i to za 136,6 milijuna kuna ili za 7,1 posto. Brži rast kamatnih rashoda je dobrim dijelom uzrokovan povećanjem kamatnih stopa na domaćem tržištu licitacijskim načinom povećanja kamatnih stopa na devizne depozite građana banaka kojima su tijekom 2009. godine zbog rizika Hrvatske poskupjela inozemna kreditna sredstva. Poskupljenje inozemnih sredstava koje su koristile banke u svojim izvorima bitno je utjecalo na povećanja potražnje odnosno kamatne stope na devizne depozite građana. To je pridonijelo bitnom povećanju kamatnih rashoda, a time i smanjenju dobiti. Uz recesiju u gospodarskom razvoju, povećanje nelikvidnosti u međusobnim plaćanjima poslovnih subjekata uzrokovalo je i slabiju urednost naplativosti kredita. U

BANKARSTVO

tim uvjetima Banka se opredijelila na veće rezervacije radi sigurnosti u poslovanju. Da bi Banka uz povećane troškove depozita i rezervacije zadržala profitabilnost, opredijelila se za smanjenje administrativnih troškova poslovanja na koje može utjecati, ali bez otpuštanja radnika, na način da su ti troškovi zadržani na razini 2008. godine. Bruto dobit u 2010. godini iznosila je 22,12 milijuna kuna, dok je neto dobit poslije oporezivanja iznosila 17,83 milijuna kuna ili 16,3 posto manje od 2009. godine. I pored smanjenja dobiti prinos na kapital iznosio je 7,54 posto, što je iznad prosjeka svih banaka i svrstava nas među prvih sedam banaka po ROE. Ovi rezultati ostvareni su uz ade-

Potrebno je što prije rasteretiti privredu, čime bi se osigurala veća zainteresiranost ulagača

kvatnost kapitala koja je na kraju 2010. godine iznosila 15,1 posto. U 2011. godinu ulazimo s oprezom s obzirom na okruženje, ali vjerujemo da će naši klijenti zajedno s nama pripremljeno prebroditi ovo ne baš lako razdoblje ove godine i ući u 2012. s novim okruženjem određenog gospodarskog oživljavanja, a pogotovo na području djelovanja naše Banke. Dakle, u još jednoj godini recesije Banka planira stvaranje uvjeta za daljnji rast u idućim godinama. Tržišni položaj Banke u 2011. godini bit će dodatno ojačan otvaranjem poslovnice na području grada Zagreba. Daljnji razvoj osnovne strategije Banke je u profitabilnom poslovanju s malim i srednjim poduzetnicima i stanovništvom. Bez obzira na očekivanja u nastavku poslovanja u uvjetima gospodarske krize i recesije, Banka planira porast kreditnog portfelja, što će u zadanim uvjetima poslovanja biti znatno otežano. Posebno će biti povećane aktivnosti na naplati potraživanja. IKB će i dalje primjenjivati načelo opreznosti u vrednovanju kreditnog portfelja kao i konzervativne metodologije izdvajanja rezervacija za gubitke.

Značajan utjecaj na poslovanje Banke zbog dobre likvidnosti i depozita u inozemnim bankama imat će kretanje porasta Euribora, što direktno utječe na kamatne prihode Banke zbog vrlo niske stope Euribora u 2009. i 2010. godini. Daljnji rast bilance Za 2011. godinu Banka, uz prioritete kvalitetne usluge klijentima, održavanje regionalnog tržišnog udjela, adekvatnog upravljanja rizicima i kontinuiranu kontrolu troškova poslovanja, planira ostvariti daljnji rast bilance Banke kao neovisne institucije tako da bi krajem ove godine ukupna bilanca iznosila preko 2,5 milijuna kuna, a s obzirom na širenje poslovne mreže otvaranjem nove poslovnice u Zagrebu, i kadrovskim jačanjem Banke, očekuje se povećanje broja klijenata u odnosu na postojeće uz zadržavanje prioritetnog regionalnog karaktera Banke. Također planiramo daljnje povećanje produktivnosti po zaposleniku na način da ukupan prihod i bilanca rastu brže od broja zaposlenika kao i daljnje ulaganje u širenje i održavanje poslovne mreže, te razvoj bankarske tehnologije u prodajnim kanalima uz naglasak na prioritet razvoja IT sustava. Planirana bruto dobit Banke za 2011. godinu viša je od ostvarenja za 2010. godinu, ali ipak nešto manja od ostvarenja u 2009. godini jer smatramo da će 2011. biti godina zaustavljanja stagnacije gospodarstva. Do oživljavanja će doći tek u drugoj polovini 2012.

U još jednoj godini recesije Banka planira stvaranje uvjeta za daljnji rast u idućim godinama godine, pod uvjetom da ne dođe do većih poremećaja u gospodarskom, financijskom i javnom sektoru unutar članica EU-a (Grčka, Irska, Portugal, Španjolska, Italija).

JOZO MATAS, PREDSJEDNIK UPRAVE PARTNER BANKE

Poslovanje banaka obilježit će problemi s naplatom Zaokret prema smanjenju kamatnih stopa započet još prethodne godine, i to prvenstveno na izvore sredstava a potom i na plasmane, i dalje je aktualan. Na taj način banke bi mogle u određenom vremenskom razdoblju imati priliku za rad s nešto višim kamatnim spreadom, čime bi mogle kompenzirati gubitke nastale od loših plasmana mata na domaćem tržištu novca. Zaokret prema smanjenju kamatnih stopa započet još prethodne godine, i to prvenstveno na izvore sredstava a potom i na plasmane, i dalje je aktualan. Na taj način banke bi mogle u određenom vremenskom razdoblju imati priliku za rad s nešto višim kamatnim spreadom, čime bi mogle kom-

HNB je s odlučnim i pravodobnim mjerama spriječio da hrvatski financijski sustav zadesi sudbina zemalja u okruženju

>> U gospodarskom okruženju koje djelomično bilježi pozitivne pomake određenih makroekonomskih pokazatelja jasno je da se banke vođene načelom opreznosti ne mogu i ne smiju izlagati riziku loših klijenata/plasmana, ali pomažući klijentima da prebrode trenutačne poteškoće mogu pomoći cjelokupnom gospodarstvu. Sukladno tome težište poslovanja Partner banke je kreditni rizik odnosno naplata postojećih plasmana, uz istodobno stjecanje novih kvalitetnih klijenata i razvijanje odnosa s postojećim. Onemogućen rast kamata Visoka razina likvidnosti u uvjetima slabe gospodarske aktivnosti i dalje onemogućava porast ka-

penzirati gubitke nastale od loših plasmana. No svakako najznačajniji segment koji će i dalje obilježiti poslovanje banaka je naplata, odnosno loši plasmani i njima generirani gubici. HNB je na vrijeme prepoznao krizu, te je s odlučnim i pravovremenim mjerama spriječio da hrvatski financijski sustav zadesi sudbina zemalja u okruženju. Monetarna i devizna politika osigurale su preduvjete za restrukturiranje gospodarstva, ali za provedbu i uspjeh potrebno je više želje i spremnosti fiskalne politike da utvrdi strategiju i provede ciljeve od nacionalnog interesa. Prema revidiranim podacima, Partner banka je ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od

BANKARSTVO 2,9 milijuna kuna što predstavlja smanjenje od 4,5 milijuna kuna ili 60 posto u odnosu na prethodnu godinu. Posljedica je to dvostruko višeg iznosa rezerviranja za potencijalne gubitke sukladno restriktivnoj politici rezerviranja koju Banka kontinuirano primjenjuje. Neto kamatni prihodi su veći za četiri posto u odnosu na prethodnu godinu, što je rezultat povećanja kamatnih prihoda za jedan posto, i istovremeni pad kamatnih troškova za dva posto. Navedeno je, najvećim dijelom, posljedica bržeg pada pasivnih kamatnih stopa od aktivnih, ali i strukturalnih promjena u samoj aktivi, odnosno pasivi.

Opći i administrativni troškovi niži su od onih iz prethodne godine za četiri posto što je rezultat pomnog planiranja, upravljanja i kontrole troškova. Imovina Banke na kraju izvještajnog razdoblja iznosi 1,3 milijarde kuna, što je četiri posto više nego na kraju prethodne godine. Negativnosti se ipak osjećaju u poslovanju Najveći segment imovine čine krediti klijentima s udjelom do 71 posto (2009., 66 posto), a povećanje udjela zabilježila su i ulaganja u financijske instrumente, kako u segmentu raspoloživih za prodaju (i to s devet posto na 10 posto ukupne aktive) tako i u se-

gmentu ulaganja koja se drže do dospijeća kojih prethodne godine Banka nije imala. U izvorima sredstava zabilježeno je smanjenje zaduženja kod dru-

U 2010. poduzet je niz aktivnosti koje su ojačale bilancu Banke, kao i njenu sposobnost za uspješan nastup na tržištu u 2011. gih banaka za osam posto te porast ukupnih depozita od sedam posto, što je rezultat porasta depozita korporativnih klijenata na-

kon poboljšanja razine likvidnosti na tržištu. Oročeni depoziti stanovništva porasli su šest posto čineći izvore sredstava stabilnima. Imajući u vidu sve prethodno rečeno, smatramo da je u 2010. godini poduzet niz aktivnosti koje su ojačale bilancu Banke isto kao i njenu ukupnu sposobnost za uspješan nastup na tržištu u 2011. godini. Iako Partner banka nije direktno izložena nepovoljnim kretanjima koja bilježe svjetska tržišta, dio tih negativnosti osjeća se u svakodnevnom poslovanju kao i poslovanju klijenata Banke. Osim problema naplate Banka ne očekuje znatnije negativnosti u svom poslovanju u 2011. godini.

ANGELINA HORVAT, PREDSJEDNICA UPRAVE SLATINSKE BANKE

Očekujemo nastavak oporavka gospodarstva Unatoč otežanim uvjetima poslovanja Banka očekuje da će ove godine održati stabilno poslovanje, rast plasmana, stabilnu likvidnost i daljnji razvoj. Namjeravamo jačati i tržišnu poziciju kroz prepoznatljive i kvalitetne proizvode i usluge vodeći računa o likvidnosti, sigurnosti, stabilnosti i profitabilnosti poslovanja >> Slatinska banka, koja pripada grupi manjih banaka, uspješno nastavlja odgovarati na sve složenije zahtjeve tržišta, pa tako u uvjetima usporenog gospodarskog rasta i ove godine bilježi pozitivne poslovne rezultate. Banka i dalje povećava kreditne i depozitne aktivnosti u svim segmentima. Premda se veći dio poslovanja odnosi na stanovništvo, poslovanje s gospodarstvom također dobiva sve značajniju ulogu u obliku financijskog praćenja malog i srednjeg poduzetništva i obrtnika, kako iz vlastitih sredstava tako i iz sredstava HBOR-a te putem kreditnih linija u suradnji s jedinicama lokalne uprave. Profiliranje bonitetnijih klijenata Protekla poslovna godina u hrvatskom bankarskom sektoru bila je opterećena nepovoljnim kretanjima u gospodarstvu obilježenim nastavkom recesijskih kretanja,

porastom nezaposlenosti, povećanjem zaduženosti, nelikvidnosti gospodarstva i nedostatkom investicija.

Naše poslovanje se odvija u uvjetima stabilne likvidnosti Iako je, zahvaljujući i Vladinu Programu gospodarskog oporavka, na poboljšanju poduzetničke klime u prošloj godini učinjeno više nego ranijih godina, to nije bilo dovoljno da se prekine trend daljnjeg realnog pada BDP-a. U 2011. očekujemo nastavak oporavka gospodarstva i usporavanje rasta broja nezaposlenih, uz blago smanjenje prosječnih nominalnih neto plaća, ali uz zadržavanje troška ispravka vrijednosti na visokoj razini. Priželjkujemo i postupno povećanje plasmana, prije

svega namjenskih te djelomično za restrukturiranje, kao i povećanje plasmana kratkoročnih kunskih kredita po svim sektorima. Drugim riječima, nadamo se daljnjem profiliranju bonitetnijih klijenata, uz zadržavanje kredita vezanih uz valutnu klauzulu i u stranoj valuti. Hrvatska narodna banka je i u 2010. godini mjerama monetarne i devizne politike održavala tečaj kune stabilnim pazeći pritom da se ne naruši likvidnost banaka. Također, mišljenja smo da će HNB i nadalje pratiti stanje u bankarskom sektoru i prema potrebi provoditi odgovarajuće monetarne mjere. Dobrim potezom, primjerice, smatramo i najnoviju mjeru smanjenja, za dva postotna boda, i eskontne stope. U 2010. godini zadržan je pozitivan trend rasta bilance pa je aktiva Banke dosegnula gotovo 1,3 milijarde kuna, što je porast od

13,1 posto, uz daljnje povećanje obujma poslovanja i jamstvenog kapitala. Banka je prošle godine, unatoč složenom i nepovoljnom okruže-

BANKARSTVO

nju, pozitivno poslovala. Ostvarena je, čak i pod primjetnim utjecajem smanjenih neto kamatnih prihoda te povećanih troškova rezerviranja, dobit od pet milijuna kuna. U prošloj godini (a slično je i u tekućoj), poslovanje Slatinske banke odvijalo se u uvjetima stabilne likvidnosti, što je naša dugoročna poslovna politika. Ostvarena stopa adekvatnosti kapitala

HNB je mjerama monetarne i devizne politike održavao tečaj kune stabilnim pazeći da se ne naruši likvidnost banaka

od 20,9 posto ne zahtijeva novu dokapitalizaciju, već je Banka išla s prijedlogom da se cjelokupna prošlogodišnja dobit zadrži, odnosno da se i za iduće razdoblje osigura stabilan rast i razvoj. Ostvarenje porasta obujma poslovanja omogućeno je prije svega porastom primarnih izvora sredstava tj. domaćih depozita, koje potvrđuje povjerenje klijenata i štediša u poslovanje Banke, ali i zahvaljujući postojećoj paleti iznimno konkurentnih štednih proizvoda. Povećani obujam poslovanja rezultat je i daljnjih ulaganja u podizanje standarda kvalitete usluga prema klijentima što je tržište prepoznalo, te uvođenja novih kao i primjene visokih bankarskih tehnologija. Nastavljamo aktivnu suradnju s HBOR-om i nadležnim ministarstvom te jedinicama lokalne uprave i samouprave na poduzetničkim kreditnim linijama. I nadalje ćemo nastojati prepoznati kvalitetne investicijske pro-

jekte te omogućavati klijentima korištenje kvalitetnih izvora financiranja. Plan za tekuću 2011. jest ostvariti daljnji rast ukupnog obujma poslovanja, rast bilance te povećanje broja klijenata, kako na strani korisnika sredstava platnog prometa tako i ukupnog broja štediša. Jedan od izazova - porast depozita Rezultat poslovanja naše banke ovisan je, dakako, o uvjetima na financijskom tržištu, ali i o uvjetima poslovanja i rezultatima domaćih poduzeća, te primicima stanovništva. Jedan od najvažnijih izazova našeg ovogodišnjeg poslovanja jest ostvarenje porasta depozita uz smanjenje prosječne kamatne stope te porast neto kamatnog prihoda kroz povećanje klijentske strukture i bolju prodaju usluga Banke, zatim unaprjeđenje ukupnih poslovnih politika daljnjim provođenjem organizacijskih prilagodbi te maksimalne aktivnosti na naplati potraživanja i upošljavanju imovine. Unatoč otežanim uvjetima poslovanja, Banka očekuje da će ove godine održati stabilno poslovanje, rast plasmana, stabilnu likvidnost i daljnji razvoj. Namjeravamo jačati i svoju tržišnu poziciju kroz prepoznatljive i kvalitetne proizvode i usluge vodeći u svakom trenutku računa o likvidnosti, sigurnosti, stabilnosti i profitabilnosti poslovanja. Dinamično financijsko tržište, oštra konkurencija i restriktivni propisi u poslovanju čine osnovu okruženja u kojemu ćemo kao Banka nastojati uspješno opravdavati i stečeno povjerenje komitenata.

IGOR ČIČAK, PREDSJEDNIK UPRAVE VABA BANKE

Novi izazovi uz adekva U sjeverozapadnoj regiji kao glavnom segmentu našeg tržiš gospodarskih procesa te postupni izlazak iz krize uz daljnja

>> Poslovanje u 2010. bilo je obilježeno još težim poslovnim okolnostima nego što je to bio slučaj u prethodnoj, također turbulentnoj 2009. godini. Efekti koje je polučilo jenjavanje svjetske ekonomske krize posljedično su se odrazili i na cjelokupna tržišna kretanja u Republici Hrvatskoj. Pred bankarski sektor u tom razdoblju postavljeni su novi izazovi, koje smo spremno prihvaćali kreirajući adekvatne poslovne politike. Kreditna politika u dijelu poslovanja s pravnim osobama za 2010. godinu stoga je bila fokusirana na daljnje jačanje primarne poslovne aktivnosti i stvaranje kvalitetne baze klijenata, pri čemu su ciljani klijenti za Vaba banku u pravilu klijenti regije, prvenstveno Varaždinske i Međimurske županije, srednje veličine, proizvodno i izvozno orijentirani. U segmentu poslovanja s građanima više smo se koncentrirali na depozitno poslovanje što je rezultiralo značajnim rastom štednje građana i broja deponenata. Kod kreditne politike zadržali smo vrlo visoke standarde procjene kreditnog rizika, što je utjecalo na manji opseg plasiranih kredita građanima u 2010. godini.

Visoka razina kapitala i rezerve likvidnosti Hrvatski bankovni sustav raspolaže visokom razinom kapitala i rezervama likvidnosti čime je osigurana stabilnost sustava, međutim efekti krize vidljivi su u smanjenim stopama profitabilnosti, te povećanju udjela loših plasmana. Naglasak će u budućnosti svakako morati biti na još kvalitetnijem upravljanju kreditnim portfeljem i kreiranju adekvatne politike kreditnog rizika. S obzirom na poslovne rezultate pojedinih manjih banaka na tržištu, kao i sve veće zahtjeve regulatora, očekujemo da će na tržištu uskoro započeti konsolidacija manjih banaka koje se neće moći samostalno oduprijeti gospodarskoj krizi. Stajališta HNB-a vezana uz politiku tečaja poznata su i konzistentna. Politika stabilnog tečaja uz kontrolirane i ograničene fluktuacije primjerena je s obzirom na strukturu našeg financijskog i realnog sektora, odnosno visoku euriziranost sustava. Napuštanje takve politike tečaja imalo bi efekte šoka i vrlo intenzivne negativne gospodarske posljedice u kratkom roku. Nadalje, u dugom roku takav potez ne bi rezultirao

Očekujemo konsolidaciju manjih banaka koje se neće moći samostalno oduprijeti gospodarskoj krizi rješavanjem strukturnih gospodarskih problema. U tom kontekstu eventualne druge opcije praktički ne postoje. Što se tiče politike kamatnih stopa i kreiranja likvidnosti, mjere HNB-a zasigurno su korak u pravom smjeru. Možda se moglo reagirati i ranije, ali ne treba zaboraviti da

BANKARSTVO

tnu poslovnu politiku nog djelovanja očekuje se postupno oživljavanje inozemna ulaganja i nove poslovne zone je upravo politika stabilnog tečaja bila jedan od ograničavajućih faktora. Dodatni problem je svakako i to što transmisija likvidnosti prema realnom sektoru zahtijeva određeno vrijeme te nije u potpunosti uvjetovana stupnjem likvidnosti financijskog sustava. Monetarna politika mora se koristiti kao jedan od instrumenata za okretanje negativnih trendova u gospodarstvu. Ali bez dodatnih promjena u fiskalnoj sferi te na polju konkurentnosti, monetarni stimulans može biti i kontraproduktivan. Praćenje izvoza i kvalitetno kreditiranje Jedan od važnijih ciljeva u 2010. godini bilo je usmjerenje na korištenje subvencioniranih, speci-

jaliziranih linija Hrvatske banke za obnovu i razvitak za poticaj razvoja malih i srednjih poduzetnika, uključivanje u mjere gospodarskog oporavka kroz programe i modele Vlade (model A), sudjelovanje na aukcijama te uključivanje lokalne i nacionalne garancijske agencije, korištenje sredstava Fonda za razvoj i zapošljavanje te subvencionirane kredite ministarstava. Posebno se to odnosi na praćenje izvoza i izvoznih poslova ove regije kao pomoć izlasku iz krize te kvalitetno kreditiranje i poticanje rasta klijenata koji svoju aktivnost prvenstveno ostvaruju u proizvodnji. Banka se tako kroz svoju ulogu u tom procesu uključila u sudjelovanje u stvaranju novih vrijednosti, poticanju novog

zapošljavanja manjih i srednjih poduzeća u segmentu proizvodnih djelatnosti svojih klijenata, razvoju turizma i novih tehnologija. Sukladno otežanim prilikama u gospodarstvu, posebna pažnja posvećivala se očuvanju kvalitete kreditnog portfelja te pružanju pomoći kvalitetnim klijentima čije je poslovanje otežano recesijom. Zadovoljni smo stupnjem rezistentnosti na krizu koju je po-

Poslovanje će biti usmjerenona prema daljnjem povećanju kvalitete proizvoda i usluga kazala Banka i njeni klijenti u protekloj godini što se odrazilo i na relativno povoljne poslovne rezultate. Bruto kreditni portfelj porastao je za 70 milijuna kuna, prikupljeno je dodatnih 153,2 milijuna kuna depozita građana što je snažan dokaz povjerenja građana u poslovanje Banke,

neto kamatni prihodi su porasli 24,4 posto, a dobit prije umanjenja vrijednosti imovine 23,6 posto. U sjeverozapadnoj regiji kao glavnom segmentu našeg tržišnog djelovanja očekuje se postupno oživljavanje gospodarskih procesa te postupni izlazak iz krize uz daljnja inozemna ulaganja i nove poslovne zone. Sukladno misiji i viziji Banke, i u 2011. poslovanje ća biti usmjereno prema daljnjem povećanju kvalitete proizvoda i usluga, unaprjeđenju funkcionalnosti poslovnih procesa unutar Banke, te zadovoljenju novih regulatornih zahtjeva. U 2011. godini očekujemo umjereni rast bruto kreditnog portfelja (oko 10 posto) te nešto sporiji rast neto kamatnih prihoda. S obzirom na zadovoljavajuću infrastrukturnu opremljenost Banke, operativni troškovi bi trebali ostati na razini prošle godine, tako da očekujemo operativne rezultate na razini iz 2010. godine. Troškovi umanjenja vrijednosti imovine ovisit će velikim dijelom o razvoju cjelokupne gospodarske situacije u zemlji.

ANTE BLAŽEVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE BANKE SPLITSKO-DALMATINSKE

Uspješno poslovanje potvrđuju i rezultati Pored visoke stope bilančnog rasta od 30,8 posto, Banka i dalje ima iznadprosječnu stopu adekvatnosti jamstvenog kapitala. Paralelno sa širenjem poslovne mreže, Banka je znatno proširila paletu proizvoda i usluga >> U uvjetima gospodarske i financijske krize Banka posluje relativno uspješno, što potvrđuju poslovni rezultati ostvareni u 2010. godini. Pored visoke stope bilančnog rasta od 30,8 posto, Banka i dalje ima iznadprosječnu stopu adekvatnosti jamstvenog kapitala. Fokus poslovnih aktivnosti tijekom protekle godine bio je bilančni rast, širenje poslovne mreže i na implementaciji novih bankovnih i financijskih usluga. Banka danas ima 11 poslovnica od kojih je pet locirano u Splitu, te po jedna u Makarskoj, Trogiru, Hvaru, Zadru, Zagrebu i Šibeniku. Paralelno sa širenjem poslovne mreže, Banka je znatno proširila

paletu proizvoda i usluga tako da danas klijentima (potrošačima i poslovnim subjektima) nudi usluge internet bankarstva, debitne kartice, bankomate, POS uređaje, platni promet s inozemstvom, brokerske i skrbničke usluge, te uslugu e-trade s vrijednosnim papirima. Konsolidacija portfelja Hrvatski bankarski sustav razvijat će se u pravcu daljnje konsolidacije portfelja i smanjivanja rizičnih plasmana, poboljšanja adekevatnosti kapitala, poboljašanja kvalitete usluge, u pravcu prilagođavanja novim propisima i uvjetima rada na budućem jedinstvenom europskom tržištu

i moguće konkurencije stranih banaka. Unatoč učestalim najavama, značajnijih promjena, pripajanja, okrupnjavanja i slično među bankama u Republici Hrvatskoj neće biti. Što se tiče “malih banaka”, mislim da će se određeni broj banaka s kvalitetnim portfeljom postupno transformirati u kvalitetne banke za individualne klijente i male poduzetnike u domaćem vlasništvu, dok će banke s lošijim portfeljem biti meta preuzimanja stranih investitora. Ostali će segmenti financijskog sustava u Republici Hrvatskoj dulje od banaka osjećati posljedice recesije, što će rezultirati ostvarivanjem manjih stopa rasta

BANKARSTVO

u segmentu osiguranja i leasinga, te značajnim restrukturiranjem i okrupnjavanjem brokerskih kuća i fondovske industrije. Mjere HNB-a u proteklom razdoblju se mogu ocijeniti realnim, predvidivim i sukladnim gospodarskom stanju i kretanju osnovnih makroekonomskih pokazatelja u Republici Hrvatskoj. Mislim da bi mjere HNB-a mogle i trebale biti selektivnije u odnosu na “male banke” koje cjelokupno poslovanje obavljaju isključivo na domaćem tržištu, s domaćim izvorima sredstava i domaćim klijentima. Općenito, mislim da je koncept monetarne i devizne politike, kao i mjere koje je HNB tijekom prote-

Značajnijih promjena, pripajanja, okrupnjavanja i slično među bankama u Republici Hrvatskoj neće biti klog razdoblja donosio, bio dobar, da je uspio sačuvati bankarski sustav od ozbiljnijih potresa te da je uspio sačuvati i povjerenje u bankarski sustav. U slučaju produbljivanja krize, postojeći instrumentarij je višemanje iscrpljen, te mislim da će rješenja trebati tražiti u realnom

sektoru, ma koliko će to biti bolno i teško. U uvjetima gospodarske i finacijske krize Banka relativno dobro posluje jer je, sukladno bilančnoj veličini i strukturi klijenata, manje podložna negativnim efektima globalne i lokalne gospodarske i financijske krize. Povećanje broja klijenata Prema revidiranim podacima za 2010. godinu, bilanca umanjena za rezervacije na dan 31. prosinca 2010. iznosi 295,578 milijuna kuna i veća je za 30,8 posto u odnosu na stanje 31. prosinca 2009. godine. Prema podacima HNB-a, Banka je ostvarila najveću stopu rasta bilance u 2010., tako da s rastom imovine možemo biti zadovoljni. Ključni razlozi iznadprosječnog rasta imovine u prošloj godini su znatno proširena paleta proizvoda i usuga te, u skladu s tim, povećanje broja klijenta (potrošača i poslovnih subjekata) i obujma svih poslova. Ostvareni ukupni prihod u 2010. godini također je znatno veći od ostvarenog u 2009., i to za 26,9 posto, a ostvarena neto dobit iznosi 1,027 milijuna kuna i na razini je ostvarenja u prethodnoj godini. U strukturi ukupnih prihoda evidentan je znatan rast nekamatnih prihoda, što je posljedica implementacije novih usluga.

Ostvarena neto dobit manja je od planirane i u korelaciji je s velikim ulaganjima u širenje poslovne

Mjere HNB-a trebale bi biti selektivnije u odnosu na “male banke” koje svoje poslovanje obavljaju isključivo na domaćem tržištu mreže, razvoj novih usluga i proizvoda, edukaciju zaposlenika, te u sigurnost informacijskog sustava. Banka je dobro upravljala kreditnim i ostalim rizicima kao i rezervacijama koje su rasle znatno manjom stopom od rasta kreditnog portfelja. Banka je 2009. godine poslovala kontinuirano solventno, likvidno stabilno i profitabilno. U siječnju 2010. otvorena je nova, 11. poslovnica Banke u Šibeniku. Suradnja s umirovljenicima U skladu s usvojenim poslovnim planovima, 2011. godine planira se dokapitalizacija radi poboljšanja stope adekvatnosti jamstvenog kapitala i ročne stukture izvora sredstava. Ove godine ne planiramo otvaranje novih poslovnica, već je naglasak na adaptaciji i poboljšanju

standarda pružanja usluga u poslovnicama. S obzirom na trendove kretanja u bankarskom i finacijskom sustavu, te radi disperzije kreditnih i ostalih rizika, Banka će i u 2011. voditi aktivnu suradnju s umirovljenicima kojima se nudi paleta usluga: tekući račun, internet bankarstvo, VISA debitna kartica, „brzi i elastični“ nenamjenski kredit, isplate mirovina prvog dana u mjesecu, domaći i platni promet s inozemstvom, konkurentne kamatne stope na štednju i bankomati. Isto tako tijekom 2011. Banka će intenzivirati i poslovanje s obrtnicima i malim poduzetnicima za koje se planira izdavanje debitne MasterCard kartice i razvijanje instrumenata platnog prometa s inozemstvom (akreditivi i jamstva). U 2011. Banka će nastaviti širiti mrežu bankomata (kojih trenutačno ima pet) i POS uređaja kod trgovaca. Fokus poslovnih aktivnosti u svim segmentima (potrošači i poslovni subjekti) u 2011. godini bit će daljnja komercijalizacija instaliranih fukkcionalnosti i usluga, povećanja ukupnih prihoda i dobiti s naglaskom na povećanja nekamatnih prihoda. U skladu s iznesenim, u 2011. godini Banka planira više nego udvostručiti neto dobit ostvarenu u prethodnoj godini.

Slavonska avenija 3, Zagreb IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI (RAČUN DOBITI I GUBITKA) ZA 2010. GODINU

2010. HRK 000

2009. HRK 000

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU (BILANCA) NA DAN 31. PROSINCA 2010. GODINE

Prihodi od kamata Rashodi od kamata Neto prihodi od kamata

74.289 (37.598) 36.691

76.965 (36.159) 40.806

Prihodi od naknada i provizija Rashodi od naknada i provizija Neto prihodi od naknada i provizija

9.506 (1.900) 7.606

10.439 (1.955) 8.484

Neto prihodi iz financijskih aktivnosti Ostali prihodi Ukupno ostali prihodi

8.855 6.840 15.695

5.429 9.049 14.478

(19.864) (5.977) (25.841)

(20.242) (9.168) (29.410)

IMOVINA Novčana sredstva Potraživanja od Hrvatske narodne banke Plasmani bankama Financijska imovina raspoloživa za prodaju Zajmovi i predujmovi klijentima Nekretnine, postrojenje i oprema Nematerijalna imovina Preuzeta imovina Ostala imovina Ukupno imovina

Dobit prije oporezivanja Porez na dobit Dobit za godinu Zarada po dionici

34.152 (7.619) 26.533 53,07

34.358 (10.842) 23.516 47,03

Nerealizirani gubitak / dobit s osnova vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju Ostala sveobuhvatna dobit

(7.240) 0

3.219 0

Ostali poslovni rashodi Troškovi ispravka vrijednosti i rezerviranja Ukupno ostali rashodi

UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT

19.293

26.735

31.12.2010. HRK 000

31.12.2009. HRK 000

34.152

34.358

Ispravak vrijednosti i rezerviranja za neidentificirane gubitke

(976)

9.132

Rezerviranja za sudske sporove Amortizacija Promjene na sredstvima i obvezama iz poslovnih aktivnosti Potraživanja od Hrvatske narodne banke Plasmani bankama Zajmovi i predujmovi klijentima Potraživanja za kamate i ostala aktiva Obveze prema bankama Depoziti po viđenju Oročeni depoziti Obveze po kamatama i ostala pasiva Porez na dobit Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti

230 3.733

(376) 5.001

(2.516)

(5.909)

(124.018) (3.391) 13.335 (17.059) 45.859 695 (7.619) (57.575)

(87.362) (949) (13.822) (43.530) 45.056 (1.825) (10.842) (71.068)

(32.534) 0 6.645 (230) 726 (25.393)

18.154 20 20.555 (932) (6.236) 31.561

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU ZA 2010. GODINU - NEIZRAVNA METODA NETO NOVČANI TOK IZ POSLOVANJA Dobit prije oporezivanja Usklađenje na neto novčana sredstva ostvarena iz poslovnih aktivnosti

31.12.2010. HRK 000

31.12.2009. HRK 000

24.090 67.398 104.997 120.005 885.332 9.887 537 15.611 13.303 1.241.160

47.173 64.882 126.398 87.471 765.114 20.021 781 16.337 9.912 1.138.089

OBVEZE Obveze prema bankama Depoziti po viđenju Oročeni depoziti Obveze po primljenim kreditima Ostale obveze Rezerviranja Ukupno pasiva

23.462 97.969 662.899 95.979 18.785 7.414 906.508

10.127 115.028 617.040 52.724 18.090 8.390 821.399

KAPITAL Dionički kapital Rezerve Zadržana dobit Dobit tekuće godine Ukupno kapital

250.000 12.547 45.572 26.533 334.652

250.000 24.528 18.646 23.516 316.690

1.241.160

1.138.089

Ukupno obveze i kapital

IZVJEŠTAJ O STANJU I PROMJENAMA KAPITALA ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2010. (u tisućama kuna)

Stanje 31. prosinca 2008. godine

Rezerve

250.000

41.748

42.755

334.503

(42.755)

(1.793)

Isplata dividende

NOVČANI TOK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI Plaćena dividenda Obveze po primljenim kreditima Promjena na rezervama (neto) Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti Neto smanjenje novca i novčanih ekvivalenata Novac i novčani ekvivalenti na početku godine

(42.755) 41.131 1.426 (198)

3.219

(18.646)

18.646

(48.284) 173.571

23.516

250.000

24.528

18.646

23.516

316.690

Dobit tekuće godine

23.516

(23.516)

3.410

(39.705)

Obračun amortizacije na revaloriziranu imovinu

(4.741)

213.276

Nerealizirani gubitak s osnove vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju

(7.240)

Dobit tekuće godine

26.533

250.000

12.547

45.572

26.533

334.652

Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata

(48.284)

(39.705)

Odgovornost Uprave za financijske izvještaje Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih financijskih izvještaja u skladu s zakonskim računovodstvenim okvirom za banke u Republici Hrvatskoj. Odgovornost Uprave uključuje: utvrđivanje, vođenje i primjenu te održavanje internih kontrola relevantnih za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvještaja bez materijalno značajnih grešaka koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške; odabir i primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika; i definiranje računovodstvenih procjena primjerenih postojećim okolnostima.

3.219

173.571

Predmet revizije Obavili smo reviziju prilloženih financijskih izvještaja Štedbanke d.d., Zareb (“Banka”) koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju (bilancu) na dan 31. prosinca 2010. godine, izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (račun dobiti i gubitka), izvještajo stanju i promjenama kapitala i izvještaj o novčanom toku za tada završenu godinu, te sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih bilješki s objašnjenjima.

Prodaja imovine

Zadržana dobit proizašla iz revalorizacije

125.287

Vlasnicima Štedbanke d.d., Zagreb

financijske imovine raspoložive za prodaju

Raspored dobiti

Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine

IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORA

Nerealizirana dobit s osnove vrednovanja

Stanje 31. prosinca 2009. godine 0 43.255 (8.571) 34.684

Dobit tekuće godine

Obračun amortizacije na revaloriziranu imovinu

NOVČANI TOK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI Financijska imovina raspoloživa za prodaju Ulaganje u podružnice Nekretnine, postrojenja i oprema Nematerijalna imovina Preuzeta imovina Neto novčani tok iz investicijskih aktivnosti

Zadržana dobit

Ukupno

Dionički kapital

Stanje 31. prosinca 2010. godine

Odgovornost revizora Naša je odgovornost izraziti mišljenje o tim financijskim izvještajima zasnovano na obavljenoj reviziji. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike te reviziju planiramo i obavljamo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li financijskih izvještaji bez značajnih pogrešnih prikazivanja. Revizija uključuje obavljanje postpuaka radi pribavljanja dokaza o iznosima i objavama u financijskih izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o revizorovoj prosudbi, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih prikazivanja u financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri tom procjenjivanju rizika, revizor razmatra intrene kontrole važne za subjektovo sastavljanje i fer prezentiranje financijskih izvještaja kako bi oblikovao rezvizijske postupke koji su prikladni u danim okolnostima, ali ne i za izražavanje mišljenja o uspješnosti internih kontrola poslovnog subjekta. Revizija također obuhvaća ocjenu priklanosti primjenjenih računovodstvenih politika i značajnih procjena Uprave i razboritosti računovodstvenih procjena Uprave, kao i ocjenu cjelokupne prezentacije financijskih izvještaja. Vjerujemo da revizijski dokazi koje smo prikupili jesu dostatni i prikladni za ostvarivanje osnove za naše revizorsko mišljenje. Mišljenje Prema našem mišljenju, financijski izvještaji pružaju realan i objektivan prikaz financijskog položaja Štedbanke d.d., Zagreb na dan 31. prosinca 2010. godine, te rezultate

njezina poslovanja i njezine novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja odobrenim za primjenu u Republici Hrvatskoj. Ostale zakonske i regulatorne obveze Na temelju Odluke Hrvatske Narodne Banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka od 30. svibnja 2008. godine (NN 62/08), Uprava Banke izradila je obrasce prikazane na stranicima od 45 do 49 (“Obrasci”) koji sadrže alternativni prikaz bilance na dan 31. prosincač 2010. godine, računa dobiti i gubitka, izvještaja o promjenama kapitala i izvještaja o novčanom toku za 2010. godinu, kao i uskladu (“Usklada”) Obrazaca s financijskim izvještajima prikazanim na stranicama 50 do 58. Uprava Društv je odgovorna za sve Obrasce i Uskladu. Financijske informacije u Obrascima izvedene su iz financijskih izvještaja Društva prikazanih na tranicama 4 do 44 na koje smo izrazili mišljenje kao što je gore navedeno. U Zagrebu, 23. travnja 2011. godine BDO Croatia d.o.o. Trg J.F. Kennedy 6b 10 000 Zagreb Jeni Krstičević, ovlašteni revizor

Guy Saden, član uprave

BANKARSTVO

Anketa: GIOVANNI BOCCOLINI, DIREKTOR SEKTORA ZA MEĐUNARODNE

HRVATSKA JE BITNO TRŽIŠTE ZA BANKE-MATICE

1. 2. 3. 4. 5.

Kako poslujete u uvjetima gospodarske i financijske krize? Kako procjenjujete daljnji razvoj događaja u bankarskom i financijskom sustavu? Što mislite o mjerama HNB-a odnosno čitavom konceptu monetarne i devizne politike? Kako ste poslovali tijekom prošle godine, jeste li zadovoljni rastom, poslovnim rezultatima Kakve poslovne rezultate s obzirom na nepovoljna kretanja na globalnim financijskim tržištima očekujete ove godine?

Hrvatski doprinos naš Rezultati PBZ-a su nam važni i zbog doprinosa lokalnom gos ima u hrvatskom gospodarstvu >> Bankarski je sektor u regiji krizu prebrodio relativno dobro. U mnogim se slučajevima to može zahvaliti mjerama koje su usvojile središnje banke kako bi poduprle stabilnost financijskoga tržišta, a važnu su ulogu odigrale i banke čiji su dioničari međunarodne financijske grupe. Osim toga valja spomenuti i veliku količinu resursa koje su tržištu osigurali nadnacionalni entiteti. U tom kontekstu, Intesa Sanpaolo je potvrdila svoj angažman u regiji pružanjem potpore poslovanju svojih supsidijara uz dodatna sredstva kada je bilo potrebno. Tijekom recesije, Intesa Sanpaolo nije morala mijenjati uobičajeni prudencijalni pristup tržištu i za-

držala je odnos podrške prema svojim klijentima unatoč teškim uvjetima, a sve to zahvaljujući

U 2010. je na financijske rezultate hrvatskoga bankarskog sustava utjecao rastući volumen nenaplativih kredita i rezervacija

likvidnosnoj poziciji Grupe koja je jedna od najjačih na europskoj razini. Ova nam je činjenica omogućila zadržavanje ili jačanje tržišnog položaja.

ALINA COSTACHE, GLASNOGOVORNICA ERSTE GROUPA ZA PODR

Fokus na malim i sred Podržavat ćemo sve izvedive projekte i poslovne planove koji Istodobno, Banka će nastojati i dalje rasti brže od tržišnog >> Poslujemo u zemljama koje smatramo pravima. S poslovanjem koje se proširilo na osam glavnih tržišta u Središnjoj i Istočnoj Europi dobili smo optimalnu geografsku kombinaciju koja nam omogućuje da budemo profitabilni čak i u vrijeme krize. Pogoduje nam nešto što zovemo geografskom polugom - čak i kad su neka od naših glavnih tržišta najteže pogođena (trenutačno su to Mađarska i Rumunjska), druga postižu izvrsne rezultate. Češka, Slovačka, Austrija i Hrvatska, koje su zaslužne za dvije trećine našeg ukupnog poslovanja, i više

nego nadoknađuju slabije poslovanje Mađarske i Rumunjske. Iznimno smo zadovoljni što je naša hrvatska podružnica nastavila ostvarivati snažne rezultate tijekom i nakon krize. Osobito nam je važno da je Erste Bank Hrvatska nastavila financirati realnu ekonomiju - što je naš prioritet na razini Grupacije - tako su ukupni krediti u prvom tromjesečju 2011. porasli za 3,8 posto. Uz to, dokaz dobrog rukovođenja i snažnog poslovnog modela Banke nalazi se u činjenici da ona nastavlja rasti brže od tržišnog prosjeka, neprekidno povećavajući svoj

BANKARSTVO

BANKE SUPSIDIJARE INTESE SANPAOLO

em širenju u regiji nije zanemariv podarstvu. Kao i u drugim zemljama u kojima su prisutni naši supsidijari, PBZ posluje u skladu s velikom ulogom koju

Doprinos PBZ-a gospodarstvu PBZ je postao članom Grupe Intesa Sanpaolo potkraj 1999. godine. Otada je, zahvaljujući sve većem gospodarskom rastu u zemlji te mjerama koje je Banka poduzela da bi poboljšala kvalitetu usluga svojim klijentima, PBZ uspio ostvariti dobre rezultate za sve dionike: dioničare, klijente i zaposlenike. Za nas, kao dioničara, rezultati PBZ-a su važni ne samo iz perspektive financijskih pokazatelja, već i zbog doprinosa lokalnom gospodarstvu. Kao i u drugim zemljama u kojima su prisutni naši supsidijari, PBZ posluje u skladu s velikom ulogom koju ima u hrvatskom gospodarstvu. U 2010. je godini na financijske

rezultate hrvatskoga bankarskog sustava utjecao rastući volumen nenaplativih kredita i rezervaci-

Tamo gdje je tržišni udio ispod ciljanog, možemo razmisliti o rastu putem akvizicija ako se na tržištu ponudi takva mogućnost

ja, prvenstveno zbog negativnog gospodarskog ciklusa, osobito u sektoru malog i srednjeg poduzetništva. Unatoč nepovoljnom okruženju, PBZ-ovi krediti diti klijen-

tima porasli su u odnosu na prethodnu godinu. U zemljama u kojima je prisutna Intesa Sanpaolo strategija je takva da igramo važnu ulogu na temelju snažnog tržišnog udjela. Tamo gdje je tržišni udio ispod ciljanog, možemo razmisliti o rastu putem akvizicija ako se na tržištu ponudi takva mogućnost, ali samo pod odgovarajućim uvjetima u smislu cijene i kvalitete imovine. Zadržavanje tržišnog položaja Hrvatski doprinos širenju Intese Sanpaolo u regiji nije zanemariv, s obzirom na to da je PBZ po ukupnoj imovini drugi inozemni supsidijar Grupe i druga banka u

Hrvatskoj. PBZ nudi inovativne financijske proizvode i usluge za više od 1,5 milijuna svojih klijenata kroz mrežu od 220 poslovnica diljem zemlje. Na kraju 2010. godine PBZ predstavlja oko 20 posto ukupne imovine supsidijara Intese Sanpaolo izvan Italije kojima upravlja Sektor za međunarodne banke supsidijare. Primarna je smjernica zadržavanje našeg solidnog tržišnog položaja, s naglaskom na produktivnost, učinkovitost i poboljšanje razine zadovoljstva klijenata kako bi se zadržao i povećao volumen kredita i depozita. Stoga će se poseban trud uložiti u inovacije vezane za proizvode, modele usluga i distribucijske kanale.

UČJE JUGOISTOČNE EUROPE

njim poduzećima pridonose revitalizaciji realne ekonomije i povećanju zaposlenosti u Hrvatskoj. prosjeka udio na tržištu i u aspektu poslovanja s građanstvom i u aspektu poslovanja s tvrtkama.

Jedan od pozitivnih učinaka krize je taj da je ona pomogla odvojiti žito od kukolja Općenito vjerujemo da je jedan od pozitivnih učinaka krize taj da je ona pomogla odvojiti žito od kukolja. Drugim riječima, postalo je vrlo jasno koje banke vode razu-

man posao utemeljen naa uobičajenom modelu primanja depozita i odobravanja kredita. Istodobno, kriza je pokazala koji igrači ulaze u poslovanje visoka rizika, ostvarujući tako zaradu koja se pokazala neodrživom. Na kraju, ovakva selekcija i zahtjevi pojačane transparentnosti u poslovanju rezultirali su zdravijim bankarskim sustavom diljem svijeta. Cilj: tržišni udio od 20 posto Budući da smo u osnovi orijentirani na poslovanje s građanstvom, naš je cilj ostvariti tržišni udio od barem 20 posto u svakoj

od zemalja u kojima poslujemo. Na temelju ovog kriterija nemamo akvizicijskih ciljeva u našoj regiji koji bi koristili poslovni model sličan našem. I posljednje, ali jednako važno, vjerujemo da u ovom trenutku imamo vrlo dobru kombinaciju zemalja u našem svijetu i planiramo se usredotočiti na njih. Osobito smo zadovoljni što je naša podružnica u Hrvatskoj u posljednje vrijeme uspjela smanjiti troškove rizika i poboljšati operativno poslovanje. To je dokaz stabilnog poslovanja banke, dobrih tokova prihoda i izvrsnog

Kao rezultat, upravljanja rizicima. Ka K ao re rezu zult zul zu ltat at, t, Erste Bank Hrvatska na četvrtom je mjestu kad je riječ o doprinosu ukupnoj dobiti Erste Grupacije, nakon Češke, Slovačke i Austrije. Planiramo zadržati fokus na malim i srednjim poduzećima, a podržavat ćemo sve izvedive projekte i poslovne planove koji pridonose revitalizaciji realne ekonomije i povećanju zaposlenosti u Hrvatskoj. Istodobno, Banka će nastojati i dalje rasti brže od tržišnog prosjeka i dalje usavršavati svoju internu učinkovitost, uz racionalno upravljanje troškovima.

BANKARSTVO

HERBERT STEPIC, CEO RAIFFEISEN BANK INTERNATIONALA

Zadržati i ojačati položaj koji smo postigli S bilančnom svotom od 5,58 milijarda eura Hrvatska ima udio od približno četiri posto u ukupnoj bilančnoj svoti RBI-ja. U segmentu poslovanja u Jugoistočnoj Europi veći udio u ukupnoj imovini Grupe ima samo Rumunjska >> Već dugo je diverzifikacija ključna značajka pozicioniranja Raiffeisena u Srednjoj i Istočnoj Europi (SIE). Raiffeisen Bank International (RBI) posluje putem banaka, društava za leasing i niza drugih pružatelja specijaliziranih financijskih usluga u svojem vlasništvu koje usluge za oko 14 milijuna klijenata pružaju putem gotovo 3000 poslovnica na 15 bankarskih tržišta ove regije. Mi smo diverzificirana grupacija ne samo po svojoj širokoj zemljopisnoj zastupljenosti, nego i po tome što naše lokalne bankarske jedinice posluju kao univerzalne banke koje nude široki asortiman proizvoda i usluga prilagođenih specifičnim potrebama kako segmenta stanovništva, tako i korporativnog segmenta na pojedinim tržištima. Diverzifikacija nas je dobro poslužila već prije, tijekom krize i poslije nje, budući da se njome osigurava dobra pozicioniranost RBI-ja kako bi se iskoristile mogućnosti rasta, ali i rasporedio rizik koji je ugrađen u poslovanje na tržištima u rastu. Gospodarstva SIE promatrati pojedinačno Kriza je jasno ukazala na to da gospodarstva SIE treba promatrati pojedinačno te da se na njih ne mogu kao odgovarajuće primijeniti bilo kakve paušalne ocjene ni pristupi koji bi vrijedili za sve. Dok je gotovo sve države SIE - uz izuzetak Poljske - pogodila globalna gospodarska kriza, razina smanjenja gospodarskih aktivnosti u njima te brzina kojom su se od nje oporavile uvelike se razlikuju. Srednjoeuropske države, prije svega Poljska, ali i Slovačka i Češka, pokazale su se prilično otpornima na krizu. Rusija i Ukrajina zabilježile su najoštriji pad gospodarstva 2009. godine, ali su

se također vrlo snažno oporavile 2010. te ove godine nastavljaju sa solidnim rastom. Gospodarski oporavak u Jugoistočnoj Europi 2010. godine zaostajao je za ove druge dvije podregije SIE, a tako će biti i tijekom 2011. godine, ali očekujemo da će gospodarski rast u Jugoistočnoj Europi 2012. godine dobiti zamah. Gledajući unaprijed, očekujemo da će regija SIE kao cjelina 2011. godine ostvariti rast BDP-a u visini od 3,9 posto, a tijekom 2012. godine 4,1 posto, što je za približno dva postotna boda više nego što očekuje za eurozonu. Tako dobri rezultati, koji će se za razliku od donekle „pregrijanoga“ rasta iz razdoblja prije krize pokazati održivima, zapravo naglašavaju ulogu SIE kao regije rasta u Europi. Svojim poslovanjem Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) i domaća Raiffeisen Grupa u Hrvatskoj pridonijele su vrlo solidnim rezultatima RBI-ja u 2010. godini i prvome tromjesečju 2011. godine. Naime, aktivnostima Raiffeisena u Hrvatskoj ostvarila se dobit prije oporezivanja u iznosu 63 milijuna eura 2010. godine te 21 milijun eura u prvom tromjesečju 2011. godine, što je lijep doprinos dobiti prije oporezivanja RBI-ja u visini od 1,28 milijardi eura za 2010. godinu i 405 milijuna eura tijekom posljednjeg tromjesečja. Poticana fleksibilnost Pored svoga financijskog doprinosa RBI Grupi, naše hrvatske podružnice također služe kao primjer brze i uspješne prilagodbe promjenjivim tržišnim uvjetima. Fleksibilnost je jedna od značajki koje smo najviše poticali kod upravljačkih struktura naših domaćih banaka i financijskih grupa - naposljetku, ubrzane promjene tržišnih uvjeta znaju iznenada

pružiti i nove mogućnosti za razvoj poslovanja putem ponude novih vrsta financijskih proizvoda i usluga. U kontekstu produljene gospodarske recesije i smanjene potražnje za financijskim proizvodima i uslugama na hrvatskom tržištu, pozornost Uprave Banke usmjerena je na poboljšanje poslovnih procesa i metoda upravljanja rizicima - i ja sam siguran da će se takvo usmjerenje isplatiti.

Iskustvo koje smo stekli u zemljama koje su već prošle proces pridruživanja EU-u iznimna je prednost koju ćemo iskoristiti i u Hrvatskoj Fleksibilnost je potrebna i zbog skorog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji koje nosi nove izazove za poslovanje hrvatske Raiffeisen Grupe. Iskustvo koje je RBI stekao poslovanjem u zemljama koje su već prošle proces pridruživanja EU-u iznimna je prednost koju ćemo iskoristiti i u Hrvatskoj. Smatram da dobri rezultati koje smo postigli 2010. godine pokazuju kako smo poduzeli ispravne protumjere za vrijeme trajanja krize. RBI Grupa protekle je godine ostvarila konsolidiranu dobit u visini 1,09 milijardi eura, što je snažan rezultat i u međunarodnim okvirima. Tijekom proteklih mjeseci i tromjesečja, situacija s rizikom znatno je manje ozbiljna, što je također očito s obzirom na dinamiku razvoja zajmova koji se ne otplaćuju (NPL - non-performing loans). U prvom tromjesečju 2011. godine udio NPL-a u ukupnoj aktivi smanjio se za 0,4 postotna boda u odnosu na kraj

2010. godine i iznosi 8,6 posto. Premda su kretanja NPL-a tijekom ove godine ohrabrujuća, radije bismo pričekali znakove daljnjeg opadanja njihova iznosa prije izjave da je najgore iza nas. Međutim, vrlo smo zadovoljni napretkom koji se postiže na tome području. Godina 2010. bila je značajna ne samo zbog razvoja NPL-a i profitabilnosti banaka tijekom prve godine poslije najdublje krize one 2009. godine. Protekle je godine, kao i ove, došlo do snažnije konsolidacije bankovnog tržišta SIE, a jedan od istaknutijih je primjera RBI-jeva akvizicija 70-postotnoga udjela u poljskoj Polbanci. Premda će opći gospodarski oporavak SIE vjerojatno pružiti čvršći oslonac bankama u regiji - kao, uostalom, i onima u Europi u cjelini te na globalnoj razini - one se i dalje suočavaju s brojnim potencijalnim rizicima zbog kojih bi njihovo radno okruženje moglo postati manje gostoljubivo. U te rizike spada još uvijek neizvjestan ishod dužničke krize u eurozoni, kao i buduće kretanje cijena nafte, uz i dalje relativno visoku razinu nezaposlenosti. Štoviše, prijetnja pretjerane regulacije i uvođenja visokih nameta bankama također je velik teret zbog kojega bi banke mogle ne samo imati manje koristi od ukupnog gospodarskog oporavka, nego mu dati i slabiji doprinos. Push i pull čimbenici Vrijedi napomenuti da se razmjeri i dinamika procesa konsolidacije razlikuju od zemlje do zemlje te da su na djelu i takozvani push i pull čimbenici. Pojedine banke su primorane (pushed) na izlazak s tržišta na kojima ne ostvaruju svoje temeljno poslovanje zbog potrebe za kapitalom ili regulatornih zahtjeva, dok druge osjećaju

BANKARSTVO privlačnu snagu (pull) velikih i stabilnih bankovnih tržišta poput Poljske, gdje je konsolidacija osobito vidljiva. Naravno, i na poljskom su tržištu vidljivi znaci dinamike istiskivanja pa neki inozemni igrači odlaze zbog zakonskih propisa na matičnim tržištima ili poslovne potrebe za izlaskom s tržišta koje im nije osnovno. Isti push čimbenici također mogu pridonijeti konsolidaciji i preraspodjeli tržišnih udjela na bankovnim tržištima Jugoistočne Europe, budući da su pojedini inozemni igrači primorani prekinuti ili smanjiti svoju nazočnost u regiji. U Rusiji, gdje je Raiffeisen među 10 najvećih, to jest druga inozemna banka po veličini, upravo dolazi do odvajanja pšenice od kukolja. Brojne manje inozemne banke prekidaju poslovanje sa segmentom stanovništva, budući da su shvatile kako nemaju veličinu, položaj i doseg koji su potrebni za uspjeh u tom najvećem gospodarstvu SIE. Konsolidacija utječe i na približno 1000 domaćih ruskih banaka, od kojih mnoge nisu odgovarajuće veličine ili dovoljno specijalizirane za dugoročan opstanak. Što se tiče RBI-ja, imamo dovoljno potencijala za organski rast, stoga nema potrebe za daljnjim akvizicijama. Međutim, dakako da stalno pratimo tržište i analiziramo odgovarajuće podatke u slučaju da neki konkurent bude na prodaju. Ako se pojavi dobra

prilika za akviziciju, RBI bi bio zainteresiran za to da je iskoristi. Imam osjećaj da bi i ostale bankovne grupacije koje su dobro pozicionirane kao mi mogle imati

Naše hrvatske podružnice služe kao primjer brze i uspješne prilagodbe promjenjivim tržišnim uvjetima

i slične poglede na to kako pristupiti rastu. Hrvatska nedvojbeno ima važnu ulogu u okviru RBI Grupe. S bilančnom svotom od 5,58 milijarda eura Hrvatska ima udio od približno četiri posto u ukupnoj bilančnoj svoti RBI-ja. U segmentu poslovanja u Jugoistočnoj Europi veći udio u ukupnoj imovini Grupe ima samo Rumunjska. Premda je ukupna aktiva manja nego na bankovnim tržištima nekih drugih zemalja, kao što su Slovačka ili Mađarska, ukupna imovina društava putem kojih posluje naša hrvatska Grupa veća je primjerice od one u Ukrajini. Značajno mjesto na hrvatskom tržištu RBA je osnovana 1994. godine i potkraj te godine imala je ukupnu aktivu u visini 57 milijuna kuna.

Potkraj 2010. godine aktiva naše banke u Hrvatskoj je iznosila 40,4 milijarde kuna - što je povećanje za više od 700 puta u 16 godina, s jakim dvoznamenkastim godišnjim stopama rasta osobito u prvom desetljeću nakon osnutka RBA. Naša ukupna aktiva u Hrvatskoj u četiri godine prije izbijanja globalne gospodarske krize (od 2005. do 2008. godine) porasla je za 65 posto. Premda je taj rast bio niži od onoga koji su bilježile neke banke u našem vlasništvu na drugim tržištima, Hrvatska je ipak značajno pridonijela ukupnom rastu aktive Raiffeisena u SIE za 110 posto u tom istom razdoblju. Prošle je godine RBA ostvarila rast aktive od dva posto, a time i drukčiji trend na razini RBI Grupe, gdje se ukupna bilančna svota smanjila za 10 posto. S tržišnim udjelom u visini 10 posto ukupne aktive RBA zauzima značajno mjesto na hrvatskom financijskom tržištu. Planiramo zadržati položaj koji smo postigli i u srednjoročnom ga razdoblju ojačati još većom prilagodbom ponude svojih proizvoda i usluga promjenjivim potrebama svojih klijenata te daljnjim podizanjem kvalitete naše ponude i unaprjeđenjem učinkovitosti poslovnih procesa. Razvoj naše poslovne mreže u Hrvatskoj dosegnuo je optimalnu razinu pa u bližoj budućnosti ne planiramo povećavati broj po-

družnica ni poslovnica. Mogućnosti za daljnji razvoj vidimo u osposobljavanju postojeće prodajne mreže kako bismo osigurali da osoblje bude optimalno pozicionirano za pružanje sofisticiranih usluga posebno prilagođenih pojedinim klijentskim segmentima. Također pratimo razvoj komunikacijske tehnologije sigurnosti sustava u nastojanju da proširimo ponudu svojih proizvoda i usluga putem inovativnih elektroničkih kanala. Isto tako, radimo na unaprjeđenju poslovnih procesa u okviru priprema za otvaranje hrvatskoga tržišta novim konkurentima, koji će iskoristiti načelo jedinstvene EU-putovnice kako bi

Imamo dovoljno potencijala za organski rast, stoga nema potrebe za daljnjim akvizicijama. No, ako se pojavi dobra prilika za akviziciju, RBI bi bio zainteresiran da je iskoristi

ostvarili jednostavan pristup domaćem financijskom tržištu. Taj bi razvoj događaja mogao povećati konkurenciju u atraktivnijim segmentima hrvatskog bankovnog sektora.

Nećemo povući ostvarenu dobit iz Hrvatske U Hrvatskoj ključnu ulogu u poslovanju imat će dva čimbenika. Prvi je mogućnost inovacija, odnosno razvoja lepeze novih proizvoda. Ulaskom Hrvatske u EU dodatno će se povećati konkurencija na bankovnom tržištu. Smatramo da će se i većom integracijom domaćeg gospodarstva u europsko, povećati i naše komparativne prednosti >> Izbijanjem krize poslovni model “univerzalnog bankarstva“, koji njeguje Societe Generale Grupa, pokazao je sve svoje prednosti. Upravo naša poslovna strategija i geografska diverzifikacija

omogućili su nam veći stupanj otpornosti na poremećaje koje je izazvala globalna kriza, kao i brži oporavak poslovnih aktivnosti. Nakon krize vidljiv je nejednak oporavak među glavnim regijama

svijeta. Tako na našem matičnom tržištu u Francuskoj, ali i na tržištima ostalih zemalja EU-a, bilježimo stabilan i održiv gospodarski oporavak. Također, Rusija i najznačajnija azijska gospo-

darstva vratili su se na dinamiku gospodarskog rasta iz vremena prije krize. S druge strane, evidentno je da problemi povezani s održivošću javnih financija u perifernim članicama eurozone,

BANKARSTVO

te potrebe nagle fiskalne konsolidacije, rezultiraju i većim rizicima za tamošnja gospodarstva, ali i umanjuju perspektive za poslovanje banaka. Također, većina gospodarstava u Jugoistočnoj Europi bilježi spor i dugotrajan oporavak, što je posljedica nagomilanih strukturnih problema te odgađanja strukturnih reformi u godinama gospodarske ekspanzije. Naravno, ne treba zaboraviti činjenicu kako je eskalacija geopolitičkih nestabilnosti na sjeveru Afrike imala nepovoljan utjecaj na gospodarska kretanja u tamošnjim zemljama. Kreditnu ekspanziju zamijenio pad Bankovna industrija u Hrvatskoj izbijanjem krize naglo je ušla u svoju zrelu fazu. Naime, kreditnu ekspanziju zamijenio je pad potražnje za kreditima, pogotovo u segmentu poslovanja sa stanovništvom, što je ojačalo konkurent-

U uvjetima kada na tržištu pada potražnja i profitabilnost zasigurno možemo očekivati dinamiziranje procesa konsolidacije ske pritiske među najznačajnijim igračima. Istovremeno, spor oporavak gospodarstva i tržišta rada

rezultiraju daljnjim rastom udjela „loših kredita“ u ukupnom kreditnom portfelju, odnosno većom rizičnošću poslovanja. Također, često se zaboravlja da banke u Hrvatskoj posluju pod osjetno strožim regulatornim okvirom,

Bankovna industrija u Hrvatskoj izbijanjem krize naglo je ušla u svoju zrelu fazu što predstavlja veliki trošak ali je rezultiralo i visokim stupnjem stabilnosti domaćeg bankovnog sustava. Tako podaci za 2010. godinu za najznačajniji dio aktive bankovnog sustava, odnosno banke s tržišnim udjelom većim od pet posto, ukazuju na daljnji pad kamatnih prihoda i rast rezervacija, što rezultira i daljnjim padom dobiti. Ipak, unatoč trenutnim poteškoćama vjerujemo u dugoročne perspektive hrvatskog gospodarstva te planiramo nastaviti s procesom daljnjeg razvoja našeg poslovanja. Ostvariti rast efikasnosti Na razini Grupe 2010. je u punom smislu bila godina oporavka u kojoj je zabilježen rast poslovnih prihoda i dobiti. Ipak, trom gospodarski oporavak u Hrvatskoj rezultirao je i nastavkom problema u bankovnom sustavu tijekom prošle godine. Tako je i većina

banaka tijekom protekle godine fokus zadržala na upravljanju rizicima i troškovima, budući da je prostor za rast kreditne aktivnosti bio ograničen. U segmentu poslovanja sa stanovništvom zabilježeno je očekivano smanjenje razine zaduženosti kućanstava, a rast kredita bio je prvenstveno posljedica slabljenja domaće valute u usporedbi sa švicarskim frankom. U segmentu poslovanja s poduzećima, snažniji rast kreditne aktivnosti bio je ograničen visokim rizicima plasmana. U uvjetima kada na tržištu pada potražnja i profitabilnost zasigurno možemo očekivati dinamiziranje procesa konsolidacije. Naime, u navedenim okolnostima potrebno je ostvariti rast efikasnosti, gdje ekonomija razmjera, odnosno veličina tržišnog udjela, igra veliku ulogu. Također, uspoređujući veličinu i perspektive domaćeg bankovnog tržišta, evidentno je da će se broj banaka u Hrvatskoj morati smanjiti. Međutim, tu ne govorimo o naglim promjenama u broju banaka, već o srednjoročnom procesu. Također, na intenzitet M&A akvizicija u bankarstvu utjecat će i promjena regulative na globalnoj razini, odnosno implementacija BASEL III standarda koji podrazumijeva i veće kapitalne zahtjeve. S obzirom na kasni ulazak na hrvatsko bankovno tržište, naš cilj proteklih godina bio je postaviti temelje za dugoročno održiv ra-

zvoj našeg poslovanja. Tako je prethodno razdoblje obilježeno značajnim investicijama, pogotovo u IT infrastrukturu te razvoj mreže na sjeveru Hrvatske. Tržištu smo u međuvremenu ponudili i nove proizvode, poput specijaliziranih financijskih usluga, a dodatno smo i ojačali naše konkurentske prednosti, primjerice u poslovima skrbništva. Važno i zadovoljstvo klijenata Izrazito spor oporavak gospodarske aktivnosti nepovoljno utječe i na razinu kreditne aktivnosti. Isto

Na razini Grupe 2010. je u punom smislu bila godina oporavka u kojoj je zabilježen rast poslovnih prihoda i dobiti tako, s obzirom na ograničenu veličinu hrvatskog tržišta utjecaj trendova u Hrvatskoj na ukupne poslovne rezultate Grupe, pa i na one ostvarene isključivo u regiji Emerging Europe, nije značajan. Međutim, bez obzira, strateški plan Grupe predviđa jačanje naše prisutnosti i na malim tržištima s obzirom na globalnu prisutnost Societe Generale, ali i visokog potencijala na takvim tržištima. Nastavljamo s našom dosadašnjom strategijom razvoja na hrvatskom bankovnom tržištu, a u skladu s tim ne predviđamo povlačenje ostvarene dobiti. Osim veličine tržišnog udjela i financijskih pokazatelja, naša uspješnost će se mjeriti i zadovoljstvom naših klijenata što se u našoj Grupi uvijek stavlja u sam vrh poslovnih ciljeva. U trenutačnim tržišnim okolnostima u Hrvatskoj ključnu ulogu u poslovanju imat će dva čimbenika. Prvi je mogućnost inovacija, odnosno razvoja lepeze novih proizvoda, a u velikoj mjeri će se raditi upravo o tailor-made proizvodima. Ulaskom Hrvatske u EU još će se dodatno povećati konkurencija na hrvatskom bankovnom tržištu. Međutim, smatramo da će se i većom integracijom domaćeg gospodarstva u europsko, povećati i naše komparativne prednosti.

BANKARSTVO

Dugoročna strategija - organski rast Usmjereni smo na retail klijente te srednja i manja poduzeća kojima nastojimo pružiti najvišu kvalitetu usluge te proizvode krojene po njihovim potrebama i mogućnostima >> Budući da smo aktivni u devet različitih zemalja Srednje i Istočne Europe, VBI grupacija pokriva značajan dio regije, a težište poslovanja usredotočili smo na građane, obrtnike te mala i srednja poduzeća. Kriza je različite zemlje u kojima poslujemo pogodila na različite načine i različitim intenzitetom, ovisno o stanju i snazi ekonomije svake od njih. U Hrvatskoj smo aktivni od 1997. godine i vrlo smo zadovoljni razvojem banke te rezultatima poslovanja Volksbank Hrvatska.

U posljednje dvije i pol godine mogli smo vidjeti veći broj indikatora utjecaja krize na ekonomiju, kao i to da se neke zemlje oporavljaju bolje i brže od drugih. Svjedoci smo različitih načina na koji se bankovni sustavi nose s krizom, ovisno o cjelokupnoj ekonomskoj situaciji u zemlji, pa je teško dati jednoznačnu ocjenu cjelokupne situacije.

VBI grupacija trenutačno je usredotočena na umjereni razvoj na temelju organskog rasta

Jedna od vodećih banaka u Hrvatskoj VBI grupacija trenutačno je usredotočena na umjereni razvoj na

poziciji u odnosu na druge banke iz VBI grupacije i - što je još važnije - uživa poziciju jedne od vodećih

temelju organskog rasta. Volksbank Hrvatska u dobroj je

banaka na hrvatskom tržištu. Naša strategija ostaje ista. Usmjereni smo na retail klijente te srednja i manja poduzeća, kojima nastojimo pružiti najvišu kvalitetu usluge te proizvode krojene po njihovim potrebama i mogućnostima. Naša dugoročna strategija je i nadalje organski rast uz kvalitativni razvoj usmjeren na postizanje visokog stupnja zadovoljstva klijenata.

DR. SÁNDOR CSÁNY, PREDSJEDNIK UPRAVE I GENERALNI DIREKTOR OTP BANK

Uspješno podneseni izazovi krize Banka nije smanjila svoje kreditne aktivnosti tijekom krize; upravo suprotno - uložila je velik napor u to da ih poveća. U međuvremenu je neprekidno održavala profitabilnost i poboljšavala kapitalnu poziciju i likvidnost >> Nakon početka globalne ekonomske i financijske krize 2008. i dosezanja najniže točke tijekom 2009., 2010. je bila godina oporavka od krize u Srednjoj i Istočnoj

OTP banka Hrvatska ostvarila je 2,7 milijardi forinti (10 milijuna eura) neto dobiti u 2010. Europi koja je od primarne važnosti za OTP Grupu. Na grupnoj razini, većina je nacionalnih gospodarstava iskusila rast BDP-a već tijekom 2010. godine, a nadamo se da će se u 2011. sve države u kojima naša Grupa posluje naći na putu oporavka. Istovremeno, kriza je pokazala da je strategija regionalnih akvizicija koju je OTP Banka pokrenula 2001. godine uspješna: dobro postavljeni poslovni ciljevi i stalna implementacija tih ciljeva pomo-

gli su nam da, uz pomoć drugih naših podružnica, učinkovito neutraliziramo trenutačnu nesposobnost nekih članica Grupe da posluju s dobiti. Prirodno je tijekom krize ponovno procijeniti neke prioritete: dinamično kreditiranje ustupilo je mjesto strožoj kontroli troškova i praksama upravljanja rizikom, kao i implementaciji učinkovitih programa zaštite dužnika. Stabilna kapitalna pozicija i sigurna likvidnost cijenile su se više nego prije krize. Stabilan sudionik hrvatskog tržišta Rezultat u protekle tri godine pokazuje da je OTP Grupa u cijelosti uspješno podnijela izazove krize, bez primanja vanjske pomoći ili novca poreznih obveznika. Banka nije smanjila svoje kreditne aktivnosti tijekom krize; upravo suprotno - uložila je velik napor u to da ih poveća. U međuvremenu je neprekidno održavala profitabilnost i poboljšavala kapitalnu

poziciju i likvidnost. Standard & Poor’s, najveća rejting agencija, prepoznala je taj trud svojom odlukom od 23. ožujka 2011., kad je prethodni “BB+” rejting mađarskih banaka OTP Bank i OTP Mortgage Bank prebacila u “BBB-“, što je jednako mađarskom rejtingu. Slično poslovanju triju najvećih podružnica naše Grupe u Rusiji, Bugarskoj i Ukrajini, OTP banka Hrvatska je ostvarila pozitivne rezultate u 2010. godini. Naša je hrvatska banka ostala profitabilna kroz čitavu krizu i time je zadržala položaj stabilnog sudionika hrvatskog tržišta. U 2010. je OTP banka Hrvatska postigla dobar godišnji rast od 11 posto u depozitima, što je, uz umjeren rast financiranja stanovništva i stabilan portfelj kredita poduzećima, rezultiralo daljnjim smanjenjem odnosa neto kredita i depozita (u 2010. 86 posto, -5 posto na godišnjoj razini). OTP Grupa izašla je iz globalne ekonomske krize sa stabilnim

kapitalom i rezervama likvidnosti. U 2010. Grupa je pokazala da ima financijske karakteristike nužne za izvrsnu operativnu stabilnost. Istovremeno je postalo jasno da će upravljanje utjecajem krize, osobito na portfelj loših kredita, ostati ključna zadaća u sljedećim godinama. Kao posljedica ekonomske krize, na portfelj nenaplativih kredita koji obuhvaća one koji kasne u plaćanju više od 90 dana odnosi se 13,7 posto portfelja do kraja 2010. Kao rezultat mudrog i konzervativnog stvaranja rezervi, pokrivenost ovog dijela portfelja rezervama iznosi 74,4 posto. Iako se rast kredita nakon krize pokazao sporijim nego prije krize na tržištima u Srednjoj i Istočnoj Europi, OTP Grupa nastoji naći tržišne segmente u kojima i ekonomsko okružje i sposobnosti Grupe mogu ostvariti brži rast. U 2011. Banka će se fokusirati na poslovni sektor u Mađarskoj, osobito na poljoprivredu i malo i sred-

BANKARSTVO

nje poduzetništvo, te na kreditiranje stanovništva u Rusiji i Ukrajini. Slično kao i prethodnih godina, u 2011. će Grupa nastaviti napore da poveća razine standarda usluga te da svoje usluge prilagodi promijenjenim zahtjevima klijenata.

održavati troškove pod strogim nadzorom. S popuštanjem krize OTP Grupa će se koncentrirati na uravnotežen rast te će, zahvaljujući kapitalnoj snazi, biti sposobna poduzimati nove akvizicije, naročito na onim tržištima gdje je tržišna snaga

niža od optimalne (tj. u Rumunjskoj, Srbiji, Hrvatskoj i Slovačkoj). Srednja i Istočna Europa oporavljaju se od krize tempom bržim od očekivanog, dijelom i zbog toga što je regionalni financijski sistem otporan te gotovo da nije bilo potrebno korištenje vanjskih

Dobre dugoročne prognoze za regiju Glavni ishod ovih napora u 2011. u Mađarskoj će biti poboljšanje savjetodavnih sposobnosti, djelo-

U 2011. fokusirat ćemo se na kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva te pružanje modernih financijskih usluga mično obnavljanje ponuda usmjerenih mlađim klijentima te razvoj elektroničkih kanala. Smatramo da je važno i dalje poboljšavati efikasnost operacija Banke te

BANKE I ŠTEDIONICE U STEČAJU I LIKVIDACIJI Stečaj: Agroobrtnička banka d.d. Zagreb Alpe Jadran banka d.d. Split Cibalae banka d.d. Vinkovci Glumina banka d.d. Zagreb Gradska banka d.d. Osijek Hrvatska gospodarska banka d.d. Zagreb Ilirija banka d.d. Zagreb Komercijalna banka d.d. Zagreb Međimurska štedionica d.d. Čakovec Trgovačko turistička banka d.d. Split Županjska banka d.d. Županja

Datum otvaranja stečaja 14. 6. 2000. 15. 5. 2002. 20. 10. 2000. 30. 4. 1999. 3. 5. 1999. 19. 4. 2000. 6. 4. 1999. 30. 4. 1999. 17. 3. 2004. 8. 9. 2000. 3. 5. 1999.

Likvidacija: Datum pokretanja likvidacije Obrtnička štedna banka d.d. Zagreb 22. 12. 2010. Investicijsko komercijalna štedionica d.d. Zagreb 31. 5. 2000. Križevačka banka d.d. Križevci 3. 1. 2005. Primus banka d.d. Zagreb 23. 12. 2004. Štedionica Dora d.d. Zagreb 1. 1. 2002. Štedionica Zlatni vrutak d.d. Zagreb 28. 12. 2001. Štedionice koje su izgubile odobrenje za rad, a nisu pokrenule postupak likvidacije: Hibis štedionica d.d. Zagreb Marvil štedionica d.d. Zagreb Zagrebačka štedionica d.d. Zagreb

Datum oduzimanja odobrenja za rad 7. 3. 2001. 8. 6. 2001. 22. 3. 2000.

injekcija kapitala, dug države je znatno manji nego u razvijenijim zemljama, a donositelji odluka i društvo u cijelosti slažu se da je potrebno provoditi bolne, ali nužne strukturalne reforme. U odnosu na sve to, dugoročne prognoze za regiju su dobre. U 2010. godini OTP Grupa ostvarila je 162 milijarde forinti (589 milijuna eura) neto dobiti, što je sedam posto više nego u 2009. Uključujući 29,5 milijarde forinti (107 milijuna eura) davanja u okviru posebnog bankarskog poreza, kao i 15 milijardi forinti neto (54 milijuna eura) otpisa za goodwill, neto rezultat je 118 milijardi forinti ili 429 milijuna eura. OTP banka Hrvatska ostvarila je 2,7 milijarde forinti (10 milijuna eura) neto dobiti u 2010. U 2011. fokusirat ćemo se na aktivno kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva te pružanje modernih, visokokvalitetnih financijskih usluga.

PREDSTAVNIŠTVA INOZEMNIH BANAKA BKS Bank AG Predstavništvo u Republici Hrvatskoj / Zagreb Adresa: Zagreb, Ivana Lučića 2a Telefon: 01/48.36.656, 48.36.655 Faks: 01/48.76.555 Commerzbank Aktiengesellschaft Predstavništvo u Zagrebu Adresa: Zagreb, Račkoga 6 Telefon: 01/45.51.565, 45.51.568 Faks: 01/48.76.555 Deutsche Bank AG Predstavništvo u Republici Hrvatskoj / Zagreb Adresa: Zagreb, Petrinjska 9/II Telefon: 01/48.11.066, 49.22.826 Faks: 01/49.22.827 LHB Internationale Handelsbank AG Predstavništvo Zagreb Adresa: Zagreb, Ivana Lučića 2a Telefon: 01/48.44.030, 48.44.031 Faks: 01/48.43.611 Union de Banques Arabes et Françaises - UBAF Predstavništvo u Republici Hrvatskoj / Zagreb Adresa: Zagreb, Marulićev trg 10

BANKARSTVO

DEPOZITI U 2010.

Rast depozita na razini sustava Depoziti stanovništva su protekle godine, krizi unatoč, povećani za 8,35 posto, dok su oni gospodarstva smanjeni za 1,93 posto Ukupni depoziti poslovnih banaka u Hrvatskoj, prema zbirnih podacima banaka i Hrvatske narodne banke, zadnjeg dana prosinca 2010. iznosili su 238,37 milijardi kuna, što je za 6,15 posto veći iznos depozita nego godinu prije ili , u novcu, 13,8 milijardi kuna više. Kraj protekle godine su depoziti poslovnih banaka dočekali snažnim skokom, nakon što su se 2008. kretali na razini 223,92 milijarde kuna odnosno krajem 2009. na razini 224,55 milijardi kuna. Trend rasta depozita razvidan je i dalje kod građana, unatoč krizi, rescesiji i ukupnoj po-

goršanoj gospodarskoj situaciji. I u 2010. su građani sa svojim depozitima ostavili gospodarstvo daleko iza sebe. Evo i ilustracije. Protekle, 2010. godine depoziti stanovništva iznosili su 160,8 milijardi kuna i bili su 8,35 posto ili 12,4 milijarde kuna veći. Proizlazi da se od ukupnog rasta depozita 89,85 posto odnosi na rast depozita stanovništva. Kad je riječ o gospodarstvu, njihovi su lanjski depoziti dodatno smanjeni za 1,33 milijarde kuna ili 1,93 posto, a kako je godinu prije smanjenje u odnosu na 2009. bilo 6,97 posto, trend smanjivanja depozita gospodarstva je

nažalost nastavljen. Depoziti gospodarstva iznosili su 68,79 milijardi kuna. Što se pak tiče države, oni su zabilježili najveće povećanje za 56,68 posto, na 6,9 milijardi kuna. Inače, najviše ukupnih depozita je lanjske godine (uostalom, kao i godinu prije toga) imala Zagrebačka banka, više od 57 milijardi kuna, na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb s oko 47,8 milijarde kuna, pri čemu su obje banke ostvarile rast depozita za po 5,8 posto. Treća je, sa 30,32 milijarde kuna Erste&Steiermärkische Bank što je neznatno smanjenje u odnosu na godinu prije.

Depoziti (000 kn) Ukupno 2009. 2010. A štedna banka malog 10.295 4.599 poduzetništva Banco Popolare Croatia 1.455.981 1.839.675 Banka Brod 411.016 444.264 Banka Kovanica n.p. n.p. Banka splitsko-dalmatinska 162.890 223.874 BKS Bank 400.623 424.336 Centar banka 832.559 923.924 Credo banka 1.022.447 1.284.393 Croatia banka 1.174.280 1.289.407 Erste und Steiermärkische Bank 30.528.412 30.328.309 Hrvatska poštanska banka 10.526.577 11.135.779 Hypo Alpe-Adria-Bank 14.316.854 15.796.699 Imex banka 1.081.922 1.303.317 Istarska kreditna banka 1.925.325 2.061.881 Jadranska banka 1.689.275 2.110.655 Karlovačka banka 1.604.307 1.887.262 Kreditna banka Zagreb 1.133.524 1.554.616 Međimurska banka 2.145.681 2.267.469 Nava banka 267.393 244.898 OTP banka 9.256.090 10.317.810 Partner banka 788.532 847.617 Podravska banka 2.043.071 2.107.741 Primorska banka 102.187 123.309 Privredna banka Zagreb 45.221.404 47.798.191 Raiffeisenbank 21.499.060 22.816.394 Samoborska banka 272.120 293.908 Slatinska banka 828.487 959.095 Societe Generale - Splitska banka 13.753.817 14.680.225 Štedbanka 738.972 780.201 VABA 972.413 1.076.693 Veneto banka 654.113 696.314 Volksbank 3.701.456 3.711.947 Zagrebačka banka 53.915.000 57.042.000 UKUPNO: 224.436.083 238.376.802 Obrtnička štedna banka 120.513 SVEUKUPNO: 224.556.596 238.376.802

% promjene

Depoziti države 2009. 2010.

% promjene

-55,33

26,35 8,09 n.p. 37,44 5,92 10,97 25,62 9,80 -0,66 5,79 10,34 20,46 7,09 24,94 17,64 37,15 5,68 -8,41 11,47 7,49 3,17 20,67 5,70 6,13 8,01 15,76 6,74 5,58 10,72 6,45 0,28 5,80 6,21 6,15

n.p. 1.741 23.928 56.685 64.706 278.055 1.298.922 303.240 8.990 48.043 30.480 n.p. 12.679 37.089 90.430 19.621 17 1.806.913 131.865 16 34.158 96.931 8.535 6.928 23.457 u privredi 4.383.429 25.232 4.408.661

n.p. 1.735 25.116 66.687 78.511 211.587 1.484.813 545.362 7.134 59.874 38.661 n.p. 14.492 31.598 1.413 52.707 55.828 17 3.997.196 87.027 15 45.216 85.371 7.842 9.491 u privredi 6.907.693 6.907.693

Depoziti privrede 2009. 2010. 10.292

4.594

422.021 532.979 12.612 12.712 n.p. n.p. n.p. 6.477 11.126 -0,34 304.679 318.252 4,96 547.795 558.515 17,64 603.567 641.602 21,33 319.079 318.380 -23,90 11.390.627 9.494.939 14,31 3.536.444 3.119.534 79,85 5.202.472 4.735.838 -20,65 382.637 305.928 24,63 262.615 305.266 26,84 104.018 293.921 n.p. n.p. n.p. 14,30 410.175 744.691 -14,80 325.230 378.157 98.106 81.644 -41,72 1.200.621 1.426.978 184,53 387.213 381.816 346.705 469.799 0,00 4.767 5.826 121,22 12.310.568 11.075.847 -34,00 8.015.713 9.272.807 -6,25 40.733 49.089 32,37 130.120 123.095 -11,93 4.688.299 4.466.234 260.229 278.494 13,19 309.915 288.083 455.498 515.542 -59,54 1.431.059 1.452.514 - 16.595.000 17.125.000 57,59 70.115.286 68.789.202 24.377 56,68 70.139.663 68.789.202

n.p. - nema podatka (Banka Kovanica niti jedan podatak a Karlovačka banka ima samo iznos ukupnih depozita, ali nema podjele)

% promjene -55,36

Depoziti stanovništva 2009. 2010. 3

% promjene

66,67

26,29 1.033.960 1.306.696 0,79 398.404 431.552 n.p. n.p. n.p. 71,78 156.413 212.748 4,45 94.203 104.349 1,96 260.836 340.293 6,30 362.195 576.104 -0,22 790.495 892.516 -16,64 18.859.730 20.621.783 -11,79 5.691.211 6.531.432 -8,97 8.811.142 10.515.499 -20,05 690.295 990.255 16,24 1.614.667 1.696.741 182,57 1.554.777 1.778.073 n.p. n.p. n.p. 81,55 710.670 795.433 16,27 1.783.362 1.857.714 -16,78 169.287 161.841 18,85 7.965.039 8.838.125 -1,39 381.698 409.973 35,50 1.696.366 1.637.942 22,22 97.403 117.466 -10,03 31.103.923 32.725.148 15,68 13.351.482 13.456.560 20,51 231.371 244.804 -5,40 664.209 790.784 -4,74 8.968.587 10.128.620 7,02 470.208 501.707 -7,04 655.570 780.768 13,18 198.615 180.772 1,50 2.246.940 2.249.942 3,19 37.320.000 39.917.000 -1,89 148.333.061 160.792.645 70.904 -1,93 148.403.965 160.792.645

26,38 8,32 n.p. 36,02 10,77 30,46 59,06 12,91 9,34 14,76 19,34 43,45 5,08 14,36 n.p. 11,93 4,17 -4,40 10,96 7,41 -3,44 20,60 5,21 0,79 5,81 19,06 12,93 6,70 19,10 -8,98 0,13 6,96 8,40 8,35

BANKARSTVO

KREDITI U 2010.

Krediti gospodarstvu porasli više od 12 posto Ukupni krediti premašili 273,8 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini povećanje od 6,88 posto Ukupni odobreni krediti poslovnih banaka - dakle oni odobreni državi, stanovništvu i gospodarstvu - u 2010. premašili su 273,8 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini povećanje od 6,88 posto ili za 17,6 milijardi kuna. Podaci poslovnih banaka potvrđuju opću tezu da je došlo do rasta kredita napose gospodarstvu ali i stanovništvu, nakon što je u 2009. kod stanovništva bio zabilježen pad ukupnih sredstava za kreditiranje. Od ukupnog iznosa odobrenih kredita, najviše je odobreno

stanovništvu, oko 125,86 milijardi kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 3,82 posto. Gospodarstvo se kreditno zadužilo za nešto više od 115 milijardi kuna ili 12,1 posto više nego godinu dana ranije. To je pak podatak koji bi trebao veseliti jer bi mogao govoriti o investicijama, toliko neophodnim gospodarstvu, ali može biti i loš podatak ako ta sredstva nisu odobrena za nove gospodarske iskorake, već za krpanje postojećih rupa i dubioza.

Država je pak prošle godine podigla kredita ukupno teških nešto više od 28,17 milijardi kuna ili sedam posto više nego u 2009. godini. Najviše je kredita tijekom 2010. godine odobrila Zagrebačka banka, 69,2 milijarde kuna, što je povećanje od 7,83 posto u odnosu na 2009., dok je Privredna banka Zagreb povećala svoj kreditni portfelj 5,58 posto na 46,26 milijardi kuna. Najviše kredita gospodarstvu u 2010. dala je Zagrebačka banka - 26,43 milijarde kuna.

Odobreni krediti (000 kn) Banka A štedna banka malog poduzetništva Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank Centar banka Credo banka Croatia banka Erste und Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Hypo Alpe-Adria-Bank Imex banka Istarska kreditna banka Jadranska banka Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Samoborska banka Slatinska banka Societe Generale - Splitska banka Štedbanka VABA Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka UKUPNO: Obrtnička štedna banka SVEUKUPNO:

Ukupno 2009 2010

% promjene

Državi 2009 2010

% promjene

Privredi 2009 2010

% promjene

Ostalo 2009 2010

% promjene

Stanovništvu 2009 2010

% promjene

18.892

6.772

-64,15

12.092

3.472

-71,29

6.800

3.300

-51,47

1.516.269 235.313 n.p. 137.961 289.718 1.080.305 1.179.674 1.141.991 34.017.031 8.444.691 29.013.611 845.593 1.452.423 1.209.587 n.p. 1.083.374 1.832.682 225.924 8.710.517 856.379 1.586.593 85.643 43.821.109 25.793.810 164.475 690.582 18.949.684 874.968 853.601 551.057 5.298.843 64.175.000 256.137.300 101.488 256.238.788

1.781.221 253.909 n.p. 204.818 499.562 1.203.992 1.225.294 1.111.101 37.186.816 9.642.070 30.778.987 1.076.337 1.508.749 1.477.503 n.p. 1.367.826 1.699.585 215.681 9.063.538 966.290 1.739.576 70.349 46.266.486 27.027.972 172.319 699.589 19.435.017 994.722 925.729 550.767 5.502.894 69.202.000 273.857.471 273.857.471

17,47 7,90 n.p. 48,46 72,43 11,45 3,87 -2,70 9,32 14,18 6,08 27,29 3,88 22,15 n.p. 26,26 -7,26 -4,53 4,05 12,83 9,64 -17,86 5,58 4,78 4,77 1,30 2,56 13,69 8,45 -0,05 3,85 7,83 6,92 6,88

n.p. 3.045.707 429.640 1.988.138 63.166 93.770 3.898 n.p. 221.866 460.847 1.407 6.443.484 2.881.884 18.921 2.279.728 7.735 183.010 8.199.000 26.322.201 26.322.201

910 n.p. 16.567 3.374.514 1.192.707 1.988.947 87.716 3.913 n.p. 276.226 468.032 947 4.273.278 3.263.745 19.686 2.391.684 13.857 185.829 10.610.000 28.168.558 28.168.558

n.p. 10,80 177,61 0,04 -6,46 0,38 n.p. 24,50 1,56 -32,69 -33,68 13,25 4,04 4,91 79,15 1,54 29,41 7,01 7,01

421.029 53.365 n.p. 32.670 251.103 846.731 897.849 732.553 14.840.161 4.940.924 13.394.659 591.937 750.748 870.882 n.p. 769.030 507.532 141.601 2.855.571 691.961 754.279 44.262 13.079.528 9.793.148 46.911 178.251 7.397.520 752.419 567.846 344.523 1.677.370 24.384.000 102.622.455 7.544 102.629.999

547.020 59.169 n.p. 62.556 435.442 961.396 965.437 722.032 16.403.461 5.211.723 14.368.356 911.828 757.727 1.122.271 n.p. 1.053.597 464.914 136.002 2.886.403 777.608 1.080.275 37.482 16.799.855 11.162.832 67.963 191.759 7.749.491 882.863 658.157 390.903 1.724.930 26.438.000 115.034.924 115.034.924

29,92 10,88 n.p. 91,48 73,41 13,54 7,53 -1,44 10,53 5,48 7,27 54,04 0,93 28,87 n.p. 37,00 -8,40 -3,95 1,08 12,38 43,22 -15,32 28,44 13,99 44,88 7,58 4,76 17,34 15,90 13,46 2,84 8,42 12,10 12,09

15.000 757 n.p. 59.459 11.748 77.242 99.983 474.926 3 59.000 20.000 n.p. 5.600 122.492 250 152 147.874 176 1.446.411 839.132 748 53.074 423.260 24.686 37.475 120.342 253.071 1.746.000 6.045.661 10.000 6.055.661

7.000 13.915 n.p. 9.700 7.600 15.938 31.734 132.731 254.947 521.224 6.500 124.400 10.100 n.p. 37.576 72.788 260 5.281 20.600 117 1.252.323 400.304 2.650 25.151 398.215 16.721 43.651 73.401 289.039 1.015.000 4.792.166 4.792.166

-53,33 1.738,18 n.p. -73,19 170,12 71,84 154,99 9,75 216.566,67 110,85 -49,50 n.p. 571,00 -40,58 4,00 3.374,34 -86,07 -33,52 -13,42 -52,30 254,28 -52,61 -5,92 -32,27 16,48 -39,01 14,21 -41,87 -20,73 -20,86

1.080.240 181.191 n.p. 105.291 38.615 233.574 222.366 397.690 16.053.921 2.974.144 13.155.888 190.487 548.905 314.807 n.p. 308.744 980.792 84.073 5.394.099 164.266 684.440 39.798 22.851.686 12.279.646 116.816 440.336 8.849.176 97.863 240.545 86.192 3.185.392 29.846.000 121.146.983 83.944 121.230.927

1.227.201 179.915 n.p. 142.262 54.420 234.996 227.352 357.335 17.276.110 2.982.693 13.900.460 158.009 538.906 341.219 n.p. 276.653 885.657 79.419 5.709.103 183.401 638.701 31.803 23.941.030 12.201.091 101.706 462.993 8.895.627 95.138 210.064 86.463 3.303.096 31.139.000 125.861.823 125.861.823

13,60 -0,70 n.p. 35,11 40,93 0,61 2,24 -10,15 7,61 0,29 5,66 -17,05 -1,82 8,39 n.p. -10,39 -9,70 -5,54 5,84 11,65 -6,68 -20,09 4,77 -0,64 -12,93 5,15 0,52 -2,78 -12,67 0,31 3,70 4,33 3,89 3,82

n.p. - nema podatka (Banka Kovanica i Karlovačka banka)

BANKARSTVO

ŠTEDNJA U 2010.

Rast svemu usprkos Ukupna štednja stanovništva u poslovnim bankama povećana je u godinu dana za 12,4 milijarde kuna ili 8,35 posto u odnosu na 2009. Kakva štednja, od čega? Tu je kriza, recesija, plaće su sve manje i tanje, a cijene divljaju sve više. Jest, sve je to točno, ali...

tekle godine iznos devizne štednje povećan za 8,98 posto ili 10,6 milijardi kuna, čime je dosegnuo iznos od 128,45 milijardi kuna. Kunska pak štednja povećana je u godinu dana za 880 milijuna kuna, odnosno za 5,9 posto i dosegnula je iznos od 32,34 milijarde kuna. Pozitivno je da je došlo do rasta posebno kunske štednje koja je u 2009. u odnosu na 2008. zabilježila pad od 22,7 posto. Najviše štednje, kako kunske tako i devizne, građani

Podaci poslovnih banaka, unatoč krizi i recesiji i sve manjim plaćama, pokazuju da je u jednoj godini štednja, bilo ona kunska ili devizna, povećana za 12,4 milijarde kuna. I u 2010. se omjer nije pretjerano mijenjao. Ona devizna je i dalje u prednosti. Tako je pro-

drže u Zagrebačkoj banci - 39,9 milijardi kuna, što je povećanje od 6,96 posto. Slijedi je Privredna banka Zagreb s više od 32,72 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini povećanje od 5,21 posto. Treći je Erste&Steiermärkische Bank s povećanjem od 9,34 posto ili, izraženo u kunama, štednja u toj banci lani je premašila 20,6 milijardi kuna, dok je četvrti Raiffeisenbank sa 13,46 milijardi kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 0,79 posto.

Štednja stanovništva kunska i devizna (000 kn) Banka A štedna banka malog poduzetništva Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank

Ukupno 2009.

% promjene

2010.

Kunska 2009.

% promjene

2010.

Devizna 2009.

% promjene

2010.

66,67

1.033.960

1.306.696

26,38

254.481

248.381

-2,40

779.479

1.058.315

35,77

398.404

431.552

8,32

63.048

65.634

4,10

335.356

365.918

9,11

n.p.

156.413

212.748

36,02

43.076

10.107

-76,54

113.337

202.641

78,80 18,49

94.203

104.349

10,77

50.520

52.590

4,10

43.683

51.759

Centar banka

260.836

340.293

30,46

75.427

76.504

1,43

185.409

263.789

42,27

Credo banka

362.195

576.104

59,06

53.104

83.450

57,14

309.091

492.654

59,39

Croatia banka

790.495

892.516

12,91

115.707

124.806

7,86

674.788

767.710

13,77

Erste und Steiermärkische Bank

18.859.730

20.621.783

9,34

4.248.046

4.280.190

0,76

14.611.684

16.341.593

11,84

Hrvatska poštanska banka

5.691.211

6.531.432

14,76

3.248.482

3.402.386

4,74

2.442.729

3.129.046

28,10

Hypo Alpe-Adria-Bank

8.811.142

10.515.499

19,34

1.521.699

1.425.739

-6,31

7.289.443

9.089.760

24,70

690.295

990.255

43,45

86.052

131.375

52,67

604.243

858.880

42,14

Istarska kreditna banka

1.614.667

1.696.741

5,08

297.457

307.160

3,26

1.317.210

1.389.581

5,49

Jadranska banka

1.554.777

1.778.073

14,36

239.694

269.885

12,60

1.315.083

1.508.188

14,68

Imex banka

Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka

n.p.

710.670

795.433

11,93

183.126

212.100

15,82

527.544

583.333

10,58

1.783.362

1.857.714

4,17

444.156

465.749

4,86

1.339.206

1.391.965

3,94

169.287

161.841

-4,40

62.252

51.763

-16,85

107.035

110.078

2,84

7.965.039

8.838.125

10,96

1.860.249

1.988.670

6,90

6.104.790

6.849.455

12,20

381.698

409.973

7,41

70.482

72.942

3,49

311.216

337.031

8,29

1.696.366

1.637.942

-3,44

559.606

548.815

-1,93

1.136.760

1.089.127

-4,19

97.403

117.466

20,60

15.819

23.105

46,06

81.584

94.361

15,66

Privredna banka Zagreb

31.103.923

32.725.148

5,21

5.561.241

6.485.552

16,62

25.542.682

26.239.596

2,73

Raiffeisenbank

13.351.482

13.456.560

0,79

1.614.134

1.577.103

-2,29

11.737.348

11.879.457

1,21

Samoborska banka

231.371

244.804

5,81

57.335

56.145

-2,08

174.036

188.659

8,40

Slatinska banka

664.209

790.784

19,06

195.040

222.223

13,94

469.169

568.561

21,18 14,28

Societe Generale - Splitska banka

8.968.587

10.128.620

12,93

1.459.364

1.547.124

6,01

7.509.223

8.581.496

Štedbanka

470.208

501.707

6,70

147.734

187.736

27,08

322.474

313.971

-2,64

VABA

655.570

780.768

19,10

150.517

171.114

13,68

505.053

609.654

20,71 -7,05

Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka UKUPNO: Obrtnička štedna banka SVEUKUPNO:

198.615

180.772

-8,98

12.729

7.997

-37,17

185.886

172.775

2.246.940

2.249.942

0,13

196.942

175.559

-10,86

2.049.998

2.074.383

1,19

37.320.000

39.917.000

6,96

7.592.000

8.073.000

6,34

29.728.000

31.844.000

7,12

148.333.061

160.792.645

8,40

30.479.522

32.344.909

6,12

117.853.539

128.447.736

8,99

70.904

62.817

8.087

148.403.965

160.792.645

8,35

30.542.339

32.344.909

5,90

117.861.626

128.447.736

8,98

BANKARSTVO 3,83 milijarde kuna i povećanjem od 7,6 posto, a četvrti Raiffeisenbank u kojem građani imaju više od 2,44 milijarde kuna štednje po viđenju, što je povećanje od 13,83 posto u godinu dana. Kad je riječ o oročenoj štednji, ona je tijekom 2010. povećana za više od 10 milijardi kuna i zadnjeg dana prosinca iznosila je 127,3 milijarde kuna ili 8,3 posto više nego u 2009. I po oročenoj štednji redoslijed banaka je nepromijenjen. Na prvom mjestu je Zagrebačka banka sa 31,2 milijarde kuna i povećanjem od 7,19 posto, s povećanjem od 3,25 posto na 25 milijardi kuna slijedi PBZ, iza kojeg su Erste&Steiermärkische Bank s nešto više od 16,78 milijardi kuna ili 9,73 posto povećanja, dok je na četvrtom mjestu Raiffeisenbank s oko 11 milijardi kuna i smanjenjem oročene štednje za 1,71 posto.

i oročena štednja rasli približno istim postocima - za više od osam posto. Tako je stanovništvo lani na štednji po viđenju imalo ukupno 33,47 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije povećanje od 8,54 posto.

Prema iznosu ukupne kunske štednje na prvom je mjestu Zagrebačka banka s nešto više od osam milijardi kuna, što je za 6,34 posto više nego godinu dana ranije. Odmah iza je PBZ sa 6,1 milijardu kuna i rastom od 16,62 posto, potom Erste&Steiermärkische Bank sa 4,28 milijardi kuna i povećanjem od 0,76 posto te Hrvatska poštanska banka s oko 3,4 milijarde kuna i povećanjem od 4,74 posto. Najviše devizne štednje smješteno je u Zagrebačkoj banci, ukupno 31,84 milijarde kuna (povećanje od 7,12 posto), drugi je PBZ s više od 26,23 milijarde kuna (povećanje od 2,73 posto), treći je Erste&Steiermärkische Bank sa 16,34 milijarde kuna (povećanje od 11,84 posto), a četvrti Raiffeisenbank sa 11,87 milijardi kuna (povećanje od 1,21 posto). Promatramo li štednju stanovništva po ročnosti, uočljivo je da su i štednja po viđenju kao

Najviše štednje, kako kunske tako i devizne, građani drže u Zagrebačkoj banci - 39,9 milijardi kuna Sa 8,7 milijardi kuna ili povećanjem od 6,5 posto na prvom je mjestu Zagrebačka banka, druga je PBZ s više od 7,68 milijardi kuna što je povećanje od 12,18 posto, treći je Erste&Steiermärkische Bank s nešto više od

Štednja stanovništva prema ročnosti (000 kn) Banka A štedna banka malog poduzetništva Banco Popolare Croatia Banka Brod Banka Kovanica Banka splitsko-dalmatinska BKS Bank

Štednja st. ukupno 2008. 2009.

% promjene

Po viđenju 2008.

% promjene

2009.

Oročena 2008.

% promjene

2009.

66,67

1.033.960

1.306.696

26,38

62.575

77.064

23,15

971.385

1.229.632

26,59

398.404

431.552

8,32

8.220

9.991

21,55

390.184

421.561

8,04

n.p.

156.413

212.748

36,02

4.476

51.372

1.047,72

151.937

161.376

6,21

94.203

104.349

10,77

49.305

58.059

17,75

44.898

46.290

3,10

Centar banka

260.836

340.293

30,46

41.189

31.788

-22,82

219.647

308.505

40,45

Credo banka

362.195

576.104

59,06

36.762

53.489

45,50

325.433

522.615

60,59

Croatia banka

790.495

892.516

12,91

80.812

78.032

-3,44

709.683

814.484

14,77

Erste und Steiermärkische Bank

18.859.730

20.621.783

9,34

3.561.783

3.834.839

7,67

15.297.947

16.786.944

9,73

Hrvatska poštanska banka

5.691.211

6.531.432

14,76

2.064.532

2.169.774

5,10

3.626.679

4.361.658

20,27

Hypo Alpe-Adria-Bank

8.811.142

10.515.499

19,34

1.492.455

1.501.075

0,58

7.318.687

9.014.424

23,17

690.295

990.255

43,45

24.545

20.175

-17,80

665.750

970.080

45,71

Istarska kreditna banka

1.614.667

1.696.741

5,08

418.381

424.259

1,40

1.196.286

1.272.482

6,37

Jadranska banka

1.554.777

1.778.073

14,36

413.331

435.071

5,26

1.141.446

1.343.002

17,66

Imex banka

Karlovačka banka Kreditna banka Zagreb Međimurska banka Nava banka OTP banka Partner banka Podravska banka Primorska banka

n.p.

710.670

795.433

11,93

74.961

99.868

33,23

635.709

695.565

9,42

1.783.362

1.857.714

4,17

539.410

580.784

7,67

1.243.952

1.276.930

2,65

169.287

161.841

-4,40

13.850

14.611

5,49

155.437

147.230

-5,28

7.965.039

8.838.125

10,96

1.759.233

1.914.045

8,80

6.205.806

6.924.080

11,57

381.698

409.973

7,41

27.433

35.100

27,95

354.265

374.873

5,82

1.696.366

1.637.942

-3,44

315.324

355.766

12,83

1.381.042

1.282.176

-7,16 12,06

97.403

117.466

20,60

10.112

19.647

94,29

87.291

97.819

Privredna banka Zagreb

31.103.923

32.725.148

5,21

6.844.938

7.678.829

12,18

24.258.985

25.046.319

3,25

Raiffeisenbank

13.351.482

13.456.560

0,79

2.148.102

2.445.191

13,83

11.203.380

11.011.369

-1,71

Samoborska banka

231.371

244.804

5,81

83.706

80.154

-4,24

147.665

164.650

11,50

Slatinska banka

664.209

790.784

19,06

101.074

113.540

12,33

563.135

677.244

20,26

8.968.587

10.128.620

12,93

2.138.945

2.349.223

9,83

6.829.642

7.779.397

13,91

Štedbanka

470.208

501.707

6,70

29.554

38.271

29,50

440.654

463.436

5,17

VABA

655.570

780.768

19,10

19.000

19.256

1,35

636.570

761.512

19,63

Societe Generale - Splitska banka

Veneto banka Volksbank Zagrebačka banka UKUPNO: Obrtnička štedna banka SVEUKUPNO:

198.615

180.772

-8,98

8.743

8.824

0,93

189.872

171.948

-9,44

2.246.940

2.249.942

0,13

238.757

265.429

11,17

2.008.183

1.984.513

-1,18

37.320.000

39.917.000

6,96

8.205.000

8.710.000

6,15

29.115.000

31.207.000

7,19

148.333.061

160.792.645

8,40

30.816.511

33.473.531

8,62

117.516.550

127.319.114

8,34

70.904

24.396

46.508

148.403.965

160.792.645

8,35

30.840.907

33.473.531

8,54

117.563.058

127.319.114

8,30

BANKARSTVO

STAMBENE ŠTEDIONICE U 2010.

Porastao broj ugovora, vrijednost nešto manja Protekle je godine sklopljeno ukupno 132.557 novih ugovora vrijednih nešto više od 6,37 milijardi kuna Stambena štednja stječe sve više poklonika i polako postaje neizostavan način prikupljanja sredstava za neku buduću investiciju, svoj krov nad glavom. Posebno mladi, mlade obitelji ali i svi oni kojima štednja za neki konkretan razlog dobiva sve veći smisao. U pet stambenih štedionica, koliko ih posluje u Republici Hrvatskoj, tijekom 2010. sklopljeno je ukupno 132.557 ugovora vrijednih nešto više od 6,37 milijardi kuna. U odnosu na godinu prije riječ je o povećanju broja ugovora za 1840, ali je vrijednost nešto manja - u 2009. je bilo sklopljeno 130.717 novih ugovora vrijednih nešto više od 6,47 milijardi kuna. Ukupan broj ugovora o stambenoj štednji u svim štedionicama tako je zadnjeg dana 2010. iznosio 1.432.415, ukupno vrijednih 77,37 milijardi kuna. Štedionice su lani odobrile dvostruko manje kredita nego godinu prije. Tako su zaključno s prosincem 2010. HPB, PBZ, Prva stambena, Raiffeisen i Wüestenrot, odobrile 1685 kredita vrijednih 311 milijuna kuna. To je upola manje kredita nego u 2009. kada je odobreno 3265 kredita ukupno teških oko 462,4 milijuna kuna. Posljednjeg dana prošlogodišnjega prosinca štedni su depoziti, pak, premašivali iznos od 5,73 milijarde kuna, a štedionicama je protekle godine bilo doznačeno poticajnih sredstava u iznosu nešto većem od 207,5 milijuna kuna. Najviše novih ugovora u 2010. godini sklopila je Prva stambena štedionica - 37.276, u ukupnoj vrijednosti nešto većoj od dvije milijarde kuna. Primat po broju odobrenih kredita ima Raiffeisen stambena štedionica, koja je odo-

Broj sklopljenih ugovora u 2010. Wüstenrot

22,11%

brila 550 kredita, u vrijednosti od 57,6 milijuna kuna, dok je po visini odobrenih kredita na prvom mjestu Wüestenrot štedionica sa 127,35 milijuna kuna odobrenih kredita.

Stambene štedionice (31.12.2010.) Stambena štednja

HPB

Prva

Raiffeisen Wüstenrot

Ukupno

u 2010. ukupno

11.401 48.547

24.783 211.868

37.276 463.250

29.784 425.550

29.313 283.200

132.557 1.432.415

Vrijednost sklopljenih ugovora, 000 kn Broj odobrenih kredita

u 2010. ukupno u 2010. ukupno

376.320 1.828.569 130 337

1.075.965 11.289.601 105 495

2.031.000 26.204.230 477 10.122

1.438.536 24.109.119 550 15.962

1.449.028 13.939.408 423 5.253

6.370.849 77.370.927 1.685 32.169

Vrijednost odobrenih kredita, 000 kn Stanje štednih depozita, 000 kn Doznačena poticajna sredstva, 000 kn

u 2010. ukupno 31. 12.

39.685 83.626 125.849

15.680 46.869 1.158.100

70.900 1.333.000 1.720.185

57.649 1.528.218 1.455.068

127.350 1.420.912 1.273.315

311.264 4.412.625 5.732.517

u 2010. ukupno

5.061 7.686

49.320 301.419

70.197 696.725

51.185 673.481

31.747 329.312

207.510 2.008.623

HPB 170.871 234.921 25.407 26.605 39 885

PBZ 1.431.634 1.450.806 65.873 107.883 13.127 15.224

Prva Raiffeisen Wuestenrot 2.013.805 1.822.398 1.285.027 2.057.992 1.722.714 1.403.634 150.418 180.000 72.894 169.674 180.000 72.894 23.375 1.114 11.723 18.161 (20.884) 3.705

Ukupno 6.723.735 6.870.067 494.592 557.056 49.378 17.091

HPB

PBZ

Prva

Ukupno 391 405 -

Pokazatelji poslovanja Aktiva, 000 kn

2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010.

Ukupni kapital, 000 kn Dobit / gubitak, 000 kn

Broj zaposlenih, 31. 12. Broj poslovnica Broj vanjskih suradnika

2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010.

12 14 HPB, HP HPB, HP 31 141

21 22 229 225 n.p. n.p.

39 40 1 1 222 204

Raiffeisen Wuestenrot 166 153 167 162 34 26 36 27 2.124 692 2.243 628

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od stambenih štedionica u svibnju 2011.

Broj odobrenih ugovora ukupno HPB

1,05%

PBZ

Vrijednost sklopljenih ugovora u 2010. HPB

1,54%

Wüstenrot

Wüstenrot PBZ

PBZ

Broj sklopljenih ugovora

HPB

8,60%

Kad je o štednim depozitima riječ, na prvom je mjestu Prva stambena štedionica s nešto više od 1,72 milijarde kuna.

22,74%

16,33%

PBZ

16,89%

Prva

18,70%

5,91%

31,46%

RBA

22,47%

RBA

Prva

28,12%

RBA

49,62%

22,58%

Prva

31,88%

BANKARSTVO

Anketa:

DAMIR ŠPREM, PREDSJEDNIK UPRAVE HPB STAMBENE ŠTEDIONICE

Nastavak dobrog STAMBENA ŠTEDNJA TREBA poslovanja DRŽAVNE POTICAJE

S obzirom na to da u 2011. godini za jedan dio štediša ističe prvi dio petogodišnjeg ciklusa štednje, očekujemo i uvećano odobravanje redovnih stambenih kredita pored kredita za međufinanciranje

1. 2. 3.

Kako ste poslovali tijekom protekle godine i što očekujete od ove? Gdje vidite prostor za povećanje poslovanja? Je li idelano vrijeme za promjene u sustavu stambene štednje?

>> HPB Stambena štedionica nastavila je pozitivan trend poslovanja iz 2009. te je u 2010. godini povećala operativni rezultat od 711.000 kuna i iskazala dobit od 875.000 kuna. Na dan 31. prosinca 2010. evidentirano je 27,5 milijuna eura štednje i povećanje depozita od 47 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Stambena štednja se pokazala kao jedan od najpovoljnijih oblika ulaganja s relativno visokim prinosima Pozitivni poslovni rezultati ostvareni su putem sinergijskog efekta HPB Grupe te jačanjem poslovne suradnje sa strateškim partnerom, Hrvatskom poštom. U skladu s našim poslovnim planovima, ove godine nastavljamo koristiti prednosti sinergijskog efekta HPB Grupe te dodatno jačati odnos s Hrvatskom poštom

i bitno povećati broj poštanskih ureda u kojima će se moći podnijeti zahtjev za stambenu štednju. Promjene sustava S obzirom na to da u 2011. godini za jedan dio štediša ističe prvi dio petogodišnjeg ciklusa štednje, očekujemo i uvećano odobravanje redovnih stambenih kredita pored kredita za međufinanciranje. Stambene štedionice su se u krizi pokazale kao niskorizične financijske institucije koje nisu imale problema sa stabilnošću ili likvidnošću. Stambena štednja se u više od 10 godina postojanja pokazala kao jedan od najpovoljnijih oblika ulaganja s relativno visokim prinosima. Zbog specifičnosti posla i problematike s kojom se susreću te činjenice da je sadašnji model dosegnuo svoj maksimum i zahtijeva određene promjene sustava, stambene štedionice odlučile su kroz HUB komunicirati svoje stavove i tražiti mogućnosti dugoročnog razvoja stambene štednje.

pvinternational pv international

Besplatni tjedni prikaz događanja u hrvatskom gospodarstvu na engleskom jeziku www.privredni.hr/subscribe

BURZA ZAGREBAČKA BURZA U 2010.

Godina stala u jedan mjesec Prosinac je mjesec po kojem će domaće tržište kapitala pamtiti 2010. Porast redovnog prometa dionicama od gotovo 300 posto, broja transakcija za 110,3 posto, indeksa Crobex za 18 posto i Crobexa10 za 21 posto samo su najupečatljivije stavke prosinačke trgovinske statistike Zagrebačka burza jedina je u regiji u prošloj godini ostvarila rast burzovnog indeksa

Darko Buković TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA Zagrebačke burze od 193,6 milijardi kuna, odnosno 27 milijardi eura, potkraj 2010. godine bila je dovoljna za zadržavanje vodeće pozicije u regiji. Naime, Zagrebačka burza jedina je u regiji u prošloj godini ostvarila rast burzovnog indeksa - Crobex je porastao 5,3 posto, na 2.110,93 bodova, a Crobex10 za 9,5 posto, na 1.154,30 bodova. Takav rast indeksa, napominju s Burze, nije zabilježila ni jedna burza uže regije, odnosno, za razliku od Zagrebačke burze, indeksi regionalnih burzi godinu su okončali negativno. Poslovna 2010. na Zagrebačkoj je burzi protekla s ukupnim prometom od 12,89 milijardi kuna, što je 18,12 posto više nego u 2009., pokazuju podaci iz godišnjeg izvješća trgovanja na Burzi. Redoviti promet dionicama je u odnosu na 2009. smanjen 22,3 posto i iznosi 5,7 milijardi kuna. Ina obilježila kraj godine I kad se očekivalo da će prosinac proteći kao i godina bez većih oscilacija, kraj prošle i početak ove godine na Zagrebačkoj su burzi obilježile aktivnosti vezane uz pokušaj stjecanja većinskog

udjela u Ini što je rezultiralo snažnim povećanjem prometa i rastom cijena. Prosinac je mjesec po kojem će domaće tržište kapitala pamtiti 2010. Porast redovnog prometa dionicama od gotovo 300 posto, broja transakcija za 110,3 posto, indeksa Crobex za 18 posto i Crobexa10 za 21 posto samo su najupečatljivije stavke prosinačke trgovinske statistike. Većina zasluga za takve brojke ide na račun dionice Ine koja je u prosincu bila najtrgovanija dionica, potisnuvši prvi put u 2010. na drugo mjesto dionicu HT-a. Time su preokrenuta volatilna i pod utjecajem krize pretežito pesimistična raspoloženja investitora prisutna tijekom gotovo cijele prošle godine pa je 2010. godina na kraju završila pozitivno. Unatoč visokom rastu Crobexa, ipak treba imati u vidu činjenicu kako je visina ukupnog prometa u 2010. godini bila tek na razini 41,5 posto ostvarenog prometa u 2008. godini, a nije dosegla ni petinu prometa ostvarenog u rekordnoj, pretkriznoj 2007. godini. Dionica HT-a do prosinca je dominirala statistikama najtrgovanijih dionica, a na godišnjoj je razini zabilježila rast cijene od 5,18 posto, dok je dionica Ine ostvarila najveći rast cijene među najlikvidnijim dionicama, porastavši čak 93,3 posto.

BURZE Najtrgovanija dionica u prošloj godini bila je dionica HT-a s prometom od 1,49 milijardi kuna, a njena cijena je porasla 5,2 posto, na 288,71 kunu. Slijedi dionica Ine s prometom od 1,2 milijarde kuna i rastom cijene od 93,3 posto, na 3188,99 kuna. Dionicom Ine nije se trgovalo, po nalogu Hanfe, od 3. prosinca, nakon što je mađarski MOL najavio ponudu za kupnju dionica Ine od malih i institucionalnih ulagača po cijeni od 2800 kuna, do 14. prosinca kada je Hanfa donijela rješenje kojim se dopušta daljnje trgovanje dionicom Ine na Zagrebačkoj burzi. Treća na listi najtrgovanijih dionica u prošloj godini je povlaštena dionica Adris Grupe koja je protrgovana za 268,1 milijun kuna i čija je cijena porasla 1,6 posto, na 263,12 kuna. Dionica Atlantske plovidbe ostvarila je 236,2 milijuna kuna prometa, uz pad cijene od 22,3 posto, na 738 kuna, dok je cijena dionice Dalekovoda pala 20 posto, a promet tom dionicom iznosio je 228,4 milijuna kuna. Promet u prosincu najviši u 26 mjeseci U prosincu je zabilježen iznimno visok rast prometa na Zagrebačkoj burzi, po iznosu najviši u zadnjih 26 mjeseci. U odnosu na studeni, prosinački je ukupni promet bio gotovo dva i pol puta veći, pri čemu je redovni promet dionicama bio gotovo četiri puta veći uz istodobno solidan rast oba dionička indeksa (Crobex za 18,1 posto te Crobex10 za 21 posto). Razlog takvim kretanjima je ponuda MOL-a za otkup dionica Ine u cilju stjecanja većinskog udjela u kompaniji koja je dovela do rasta prometa i porasta cijena dionica te kompanije. Tako je tijekom prosinca dionicama Ine ostvaren promet nešto veći od milijarde kuna što je čak 68,5 posto ukupnog prometa dionicama u tom mjesecu. Istodobno je cijena te dionice narasla sa 1729 kuna potkraj studenoga

na 3188,99 kuna potkraj prosinca prošle godine, odnosno za 84,4 posto u mjesec dana. Zahvaljujući tome minimiziran je utjecaj i dalje nepovoljne gospodarske situacije na ukupna kretanja na Zagrebačkoj burzi pa je tako bez snažnijeg odjeka prošla i vijest o pogoršanju kreditnog rejtinga zemlje. Pored dionice Ine koja je bila daleko najtrgovanija dionica u prosincu, značajniji promet ostvaren je i dionicama HT-a (174,6 milijuna kuna), Adris Grupe (38,3 milijuna kuna), Dalekovoda (25,3 milijuna kuna) i Belja (20,9 milijuna kuna). Tih pet dionica ostvarilo je 85,5 posto ukupnog prometa dionicama na Zagrebačkoj burzi.

Visina ukupnog prometa u 2010. bila je tek na razini 41,5 posto ostvarenog prometa u 2008. Na svjetskim je burzama prosinac protekao u znatno smirenijem i optimističnijem ozračju nego u studenome, ponajprije zbog povratka povjerenja u američku ekonomiju što je samo djelomično narušeno smanjenjem kreditnog rejtinga Portugala te podizanjem kamatne stope kineskih monetarnih vlasti. Stoga je dio indeksa na svjetskim burzama u prosincu zabilježio najviše razine u prethodne dvije godine s mjesečnim rastom višim od pet posto. Tako je u prosincu londonski FTSE 100 porastao za 6,7 posto, Nasdaq za 6,2 posto, pariški CAC-40 za 5,4 posto, Dow Jones Industrial za 5,2 posto, frankfurtski DAX za 3,4 posto te japanski Nikkei za 2,9 posto. Ovakva, relativno povoljna kretanja pratila su i regionalna tržišta, mada sa znatno nižim intenzitetom. Tako su u prosincu porasli sarajevski SASX-10 za 4,6 posto, makedonski MBI 10 za 1,7 posto, ljubljanski SBI-TOP

za 0,9 posto i beogradski BELEX-15 za 0,8 posto. Vodeća u regiji Snažan rast u prosincu korigirao je nabolje i ukupne rezultate Zagrebačke burze u 2010. godini. Tako je 2010. godinu Zagrebačka burza završila s ukupnim prometom od 12,9 milijardi kuna što je 18,2 posto više nego 2009. godine. Pritom je redovni promet dionicama bio istodobno prijavljeni promet povećan za 416,1 posto, a OTC promet za 84,9 posto. Povećan promet praćen je i rastom indeksa tako da je na godišnjoj razini Crobex porastao za 5,3 posto, a Crobex10 za 9,5 posto. Unatoč relativno visokom rastu prometa, ipak treba imati u vidu činjenicu da je visina ukupnog prometa u 2010. godini tek na razini 41,5 posto ostvarenog prometa u 2008. godini, a ne doseže ni petinu prometa ostvarenog u rekordnoj pretkriznoj 2007. godini. Tržišna kapitalizacija Zagrebačke burze iznosila je potkraj 2010. godine 193,6 milijardi kuna, odnosno 27 milijardi eura (12,8 posto više nego na kraju 2009. godine) čime je zadržana vodeća pozicija u regiji (tržišna kapitalizacija Ljubljanske burze iznosila je 20,2 milijarde eura, Beogradske 8,8 milijardi eura, Sarajevske 3,7 milijardi eura). Odnosno, Zagrebačka je burza jedina u regiji u 2010. godini ostvarila rast burzovnog indeksa (indeksi ostalih regionalnih burzi zabilježili su međugodišnji pad: MBI10 za 17,2 posto, SBI-TOP za 13,5 posto, SASX-10 za 10,4 posto, BELEX-15 za 1,8 posto). U svjetskim razmjerima (prema podacima članica World Federation of Exchanges) najviši je rast burzovnih indeksa u 2010. godini zabilježen na burzama u Šri Lanki (+96 posto), Iranu (+68,2 posto) i Peruu (+65 posto), dok su istodobno najviše pali indeksi na otočju Bermuda (-44,9 posto), Grčkoj (-35,6 posto) i Cipru (-33,9 posto).

Promet i tržišna kapitalizacija na Zagrebačkoj burzi (u mil. kuna) 2010. Redovni promet -Dionice -Službeno tržište -Kotacija JDD -Usporedno tržište -Redovito tržište -MTP -Obveznice -Prava -Zapisi Blok promet Prijavljeni promet OTC promet UKUPNI PROMET Tržišna kapitalizacija -Dionice -Obveznice

2006. 14.718,1 14.002,8 6.840,2 6.776,5 386,1

614,0 95,8 5,5 4.947,2 29.390,5 49.056,0 237.725,3 197.714,0 40.011,3

Izvor: Zagrebačka burza; Obrada: HGK

2007. 22.810,6 22.000,7 5.984,5 15.476,7 539,5

758,5 49,3 2,1 495,8 4.129,6 39.051,9 66.487,9 393.934,5 352.238,3 41.696,2

2008. 17.281,2 16.842,3 7.202,5 9.471,7 168,1

398,1 24,9 15,9 943,7 1.152,6 11.686,6 31.064,1 177.037,2 142.064,1 34.973,1

2009. 7.672,3 7.434,3 3.891,8

2010. 6.051,7 5.777,4 3.826,4

3.517,9 24,6 202,8 27,9 7,3

1.884,0 67,0 274,3

258,5 2.981,7 10.912,6 171.624,0 135.368,2 36.255,8

1.334,1 5.513,7 12.899,3 193.599,2 140.850,4 52.748,8

X 287,3 282,0 170,9 0,0 0,0 108,9 2,2 5,4 0,0 0,0 0,0 161,8 311,5 760,6 168.693,0 119.610,9 49.082,1

XI 425,3 384,7 209,8 0,0 0,0 172,1 2,7 40,7 0,0 0,0 0,0 154,3 287,2 866,8 170.646,2 117.731,4 52.914,8

XII 1.537,3 1.529,0 1.338,4 0,0 0,0 184,7 5,9 8,3 0,0 0,0 0,0 106,0 494,6 2.137,9 193.599,2 140.850,4 52.748,8

OSIGURANJE Rang-ljestvica osiguranja za 2010. godinu Rang

Sveukupno

Ukupno neživotna

udjeli pojedinih društava u ukupnom tržištu

Životna

2010.

2009.

Osiguravatelj

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26

1 2 3 4 5 7 6 10 9 11 12 13 15 14 17 16 21 19 22 24 25 26 27 18

Croatia osiguranje Euroherc osiguranje Allianz Zagreb Jadransko osiguranje Kvarner VIG Basler osiguranje Zagreb Triglav osiguranje Grawe Hrvatska Generali osiguranje Merkur osiguranje Uniqa osiguranje Agram životno osiguranje Sunce osiguranje Helios VIG HOK osiguranje Erste osiguranje VIG Croatia zdravstveno osiguranje Cardif osiguranje Velebit osiguranje Victoria životno osiguranje Societe Generale osiguranje Velebit životno osiguranje KD životno osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Victoria osiguranje Cosmopolitan Life VIG Ukupno:

2009. 000 kn

2010. % 2009. 000 kn promjene 000 kn

2010. % 2009. 000 kn promjene %

3.029.486 1.043.632 986.164 661.183 540.536 448.903 400.090 416.428 272.077 295.938 234.370 227.754 180.901 100.028 145.128 88.820 97.007 35.502 51.818 31.158 17.701 9.912 4.246 131 87.443 9.406.356

2.895.417 1.002.530 983.968 641.492 511.421 409.012 405.504 398.384 306.303 290.398 239.958 206.703 176.790 174.997 165.468 106.756 97.208 65.239 62.326 51.559 29.414 9.468 8.248 1.551 851 9.240.965

2.550.202 1.002.530 638.251 641.492 300.026 212.759 330.473 151.874 191.537 31.054 117.242 176.790 46.408 165.468 97.208 65.239 62.326 1.551 851 6.783.281

345.215 345.717 211.394 196.253 75.031 246.510 114.766 259.344 122.716 206.703 128.589 106.756 51.559 29.414 9.468 8.248 2.457.683

-4,43 -3,94 -0,22 -2,98 -5,39 -8,89 1,35 -4,33 12,58 -1,87 2,38 -9,24 -2,27 74,95 14,02 20,19 0,21 83,76 20,28 65,48 66,17 -4,48 94,25 549,62 -1,76

2.673.076 1.043.632 649.632 661.183 326.507 219.874 318.681 157.419 165.652 31.741 112.578 180.901 47.223 145.128 97.007 35.502 51.818 131 6.917.685

-4,60 -3,94 -1,75 -2,98 -8,11 -3,24 3,70 -3,52 15,63 -2,16 4,14 -2,27 -1,73 14,02 0,21 83,76 20,28 549,62 -1,94

356.410 336.532 214.029 229.029 81.409 259.009 106.425 264.198 121.792 227.754 52.805 88.820 31.158 17.701 9.912 4.246 87.443 2.488.672

-3,14 2,73 -1,23 -14,31 -7,83 -4,83 7,84 -1,84 0,76 -9,24 143,52 20,19 65,48 66,17 -4,48 94,25 -1,25

32,21 11,09 10,48 7,03 5,75 4,77 4,25 4,43 2,89 3,15 2,49 2,42 1,92 1,06 1,54 0,94 1,03 0,38 0,55 0,33 0,19 0,11 0,05 0,00 0,93 100,00

2010. % 31,33 10,85 10,65 6,94 5,53 4,43 4,39 4,31 3,31 3,14 2,60 2,24 1,91 1,89 1,79 1,16 1,05 0,71 0,67 0,56 0,32 0,10 0,09 0,02 0,01 100,00

OSIGURANJE

HRVATSKO OSIGURANJE U 2010. GODINI

Blagi pad premije Ukupna zaračunata premija osiguranja imovine i osoba u Hrvatskoj dostigla je 9,24 milijarde kuna i manja je za 1,8 posto od 9,41 milijardu kuna u 2009. godini. U 2010. godini hrvatski osiguravatelji iskazali su 259 milijuna kuna dobiti nakon odbijanja gubitaka osiguravatelja koji su poslovali s negativnim financijskim rezultatom mr. Vladimir Miletić PODACI HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE pokazuju višegodišnji rast premije osiguranja, ukupne i po stanovniku, ali i zastoj u kriznim godinama, 2009. i 2010. Udio premije u bruto domaćem proizvodu Hrvatske u 2008. godini pao je sa 2,88 na 2,83 posto, dok je 2009. godine stagnirao. U 2009. je premija pala za 2,8 posto, a u 2010. za ipak manjih 1,8 posto. Hrvatsko tržište osiguranja sada karakterizira blagi pad premija zbog utjecaja globalne i još više domaće krize. U zemljama članicama CEA-e, Europske federacije osiguravatelja nakon osjetnog pada premija osiguranja, više od šest posto u 2008., u sljedeće dvije godine uslijedio je oporavak. U 2009. je premija osiguranja nominalno ostala gotovo ista, ali je uz konstantne tečajeve porasla za gotovo tri posto, dok je u 2010. premija povećana za 3,5 posto na 1115 milijardi eura. Ipak taj iznos je tek nešto iznad visine premije u 2006. godini. Usporedba s CEA-om pokazuje kako su na hrvatskom tržištu osiguranja premije pale kasnije te da je pad u početku bio blaži ali je bio uporan i dugotrajan. Dok premije u prosjeku europskih zemalja već dvije godine rastu, u Hrvatskoj one padaju.

Financijski sektor u Hrvatskoj u 2010. porastao je nominalno za 5,3 posto, prema 1,2 posto pada BDP-a. Imovina financijskog sektora se procjenjuje na 516 milijardi kuna i veća je za oko 54 posto od BDP-a. Taj rezultat pokazuje znatnu otpornost hrvatskog financijskog sektora na krizu koja je u nizu zemalja dovela do kontrakcije i negativnog rasta ovih djelatnosti. Financijska industrija Ipak, ne može se očekivati da će financijski sektor stalno napredovati uz ovakav pad realnog sektora. Banke imaju aktivu od 390,8 milijardi kuna (u 2009. godini 371,4 milijarde, a u 2008. godini 353 milijarde kuna), što uz aktivu stambenih štedionica od 6,6 milijardi kuna čini nešto više od 77 posto imovine financijskog sektora, isto kao i u 2009. Ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova potkraj 2010. godine iznosila je 36,3 milijarde kuna (u 2009. godini 29,3 milijarde), ili sedam posto imovine financijskog sektora (u 2009. šest posto). Imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova koncem 2009. godine iznosila je 1,76 milijardi kuna. Mirovinski fondovi su se u 2010. godini oporavili od gubitaka iz kriznih godina i povećali imovinu za sedam milijardi i udio za cijeli bod.

mr. Vladimir Miletić

OSIGURANJE

U 2010. malo je porasla aktiva otvorenih investicijskih fondova sa 12 milijardi kuna ili tek 2,5 posto imovine financijskog sektora na 13,7 milijardi kuna (2,7 posto te imovine). Značajan nebankarski segment su leasing društva, ali s osjetno smanjenom aktivom, sa 34,8 milijardi kuna, ili 7,1 posto imovine financijskog sektora na 29 milijardi ili 5,6 posto. Imovina osiguranja (i reosiguranja) povećana je na 31 s oko 27,9 milijardi kuna, za 11,1 posto, brže od imovine cijelog sektora, pa je i udio osiguranja u sektoru porastao, sa 5,7 na šest posto. Taj udio je u dvije godine lagano porastao, ali je još uvijek ispod onog u bogatim zemljama. Rigorozni propisi kao zaštita Velika financijska kriza najviše je pogodila američke i druge osiguravatelje zemalja sa najrazvijenijim i sofisticiranim tržištima. Hrvatsko tržište osiguranja nije dostiglo takav stupanj razvoja što se u ovoj krizi pokazalo kao sretna okolnost. Rigorozni propisi zaštitili su ulaganja osiguravatelja u Hrvatskoj i pokazali su se sada boljima od onih fleksibilnijih. Neki osiguravatelji su ipak pretrpjeli gubitke na ulaganjima, ali to je bilo izraženije u 2009. godini. Otpis potraživanja za premije i smanjivanje vrijednosti ulaganja generirali su gubitke koji su pokriveni iz kapitala i pričuva. To zahtijeva dokapitalizaciju pojedinih osiguravatelja ili potiče preuzimanja i restrukturiranja na tržištu. Suradnja djelatnosti osiguranja sa zakonodavcem pojačana je u pripremi novog zakona

Na rang-ljestvici prema ukupnoj premiji Croatia sa 2895 milijuna premije i 31,3 posto udjela na tržištu je i dalje vodeća o osiguranju, ali u pogledu razvoja zdravstvenog osiguranja stavovi su različiti. Novim propisima omogućeno je aktiviranje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na tržištu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. U paketu mjera hrvatske vlade za oživljavanje gospodarstva ukinute su porezne olakšice za životna i dobrovoljna zdravstvena osiguranja, što bi moglo imati ozbiljan nepovoljan utjecaj na životna osiguranja. Porezno poticanje dobrovoljnih mirovinskih fondova je svakako dobra mjera radi povećanja štednje za sigurniju treću dob, ali je pitanje jesu li sada tržišni uvjeti jednaki za osiguravatelje života i dobrovoljne mirovinske fondove.

Rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26

2010. 000 kn 2.895.417 1.002.530 983.968 641.492 511.421 409.012 405.504 398.384 306.303 290.398 239.958 206.703 176.790 174.997 165.468 106.756 97.208 65.239 62.326 51.559 29.414 9.468 8.248 1.551 851 9.240.965

% promjene -4,43 -3,94 -0,22 -2,98 -5,39 -8,89 1,35 -4,33 12,58 -1,87 2,38 -9,24 -2,27 74,95 14,02 20,19 0,21 83,76 20,28 65,48 66,17 -4,48 94,25 549,62 -1,76

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2011. Napomene: - Basler osiguranje - podaci za 2009. zajedno Basler, Basler životno i Basler osiguranje Zagreb - Cosmopolitan Life Vienna Insurance Group osiguranje 11. lipnja 2010. pripojeno Helios Vienna Insurance Group osiguranju - Sva društva poslala su revidirane podatke, osim KD životnog osiguranja koje nije poslalo nikakve podatke te su njihovi podaci uzeti od HANFA-e

godini). Premija neživotnih osiguranja iznosila je 6,8 milijardi kuna i manja je za 1,9 posto u usporedbi sa 2009. godinom (6,9 milijardi kuna), kad je pad bio tri posto u usporedbi sa 2008. godinom. Porast u 2008. iznosio je 8,4 posto, a u 2007. godini 9,4 posto. Pad premije životnih osiguranja, koje su iznosile 2,458 milijardi kuna, potkraj 2010. godine iznosio je samo 1,25 posto, manje nego tijekom godine i manje od neživotnih osiguranja. U 2009. go-

dini pad je bio 2,2 posto. Osjetno usporavanje premije životnih osiguranja počelo je još u 2008. godini, kad je porast iznosio samo 2,7 posto, te je premija povećana sa 2,473 milijarde kuna na 2,541 milijardu, za nepunih 70 milijuna kuna. U 2007. porast je iznosio 14,2 posto, a u 2006. 12,9 posto. Udio životnih osiguranja u ukupnoj premiji je u 2010. godini 26,6 posto, u 2009. bio je 26,4 posto, nakon što je u 2008. pao na 26,3 posto, ispod 2006.

Ukupna zaračunata bruto premija 10.000 milijuna kuna 9.686

9.411

9.064

8.000

8.180 7.350

6.000

6.067 5.578 5.098 4.071

4.336

4.530

3.516

2.000

Zaračunata bruto premija po stanovniku RH, u kunama (podaci Hrvatskog ureda za osiguranje) Neživotna Životna

6.626

4.000

Usporavanje premije životnih osiguranja Ukupna zaračunata premija osiguranja imovine i osoba u Hrvatskoj dostigla je 9,24 milijarde kuna i manja je za 1,8 posto od 9,41 milijarde kuna u 2009. godini (kada je bila manja za 2,8 posto prema 9,68 milijardi kuna u 2008.

2009. 000 kn 3.029.486 1.043.632 986.164 661.183 540.536 448.903 400.090 416.428 272.077 295.938 234.370 227.754 180.901 100.028 145.128 88.820 97.007 35.502 51.818 31.158 17.701 9.912 4.246 131 87.443 9.406.356

Osiguravatelj

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Ukupno

2002.

998

260

1.257

2003.

1.062

304

1.366

2004.

1.139

354

1.493

2005.

1.228

427

1.655

2006.

1.355

488

1.842

2007.

1.484

560

2.043

2008.

1.610

574

2.184

2009.

1.561

561

2.122

OSIGURANJE

Broj stalno zaposlenih 31. prosinca 2010.

Štete i sudski sporovi Broj šteta Osiguravatelj

% pro2009. 2010. mjene

Osiguravatelj Agram životno osiguranje Allianz Zagreb Basler osiguranje Zagreb Cardif osiguranje Cosmopolitan Life VIG

61 1.276 672 14 226

65 1.333 610 16 -

6,56 4,47 -9,23 14,29 -

Croatia osiguranje

2.853

2.850

-0,11

Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje VIG Euroherc osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska Helios VIG HOK osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Jadransko osiguranje KD životno osiguranje Kvarner VIG Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Sunce osiguranje Triglav osiguranje Uniqa osiguranje Velebit osiguranje Velebit životno osiguranje Victoria osiguranje Victoria životno osiguranje Ukupno: UKUPNO:

Agram životno osiguranje Allianz Zagreb Basler osiguranje Zagreb Cardif osiguranje Cosmopolitan Life VIG Croatia osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje VIG Euroherc osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska Helios VIG HOK osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Jadransko osiguranje KD životno osiguranje Kvarner VIG Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Sunce osiguranje Triglav osiguranje Uniqa osiguranje Velebit osiguranje Velebit životno osiguranje Victoria osiguranje Victoria životno osiguranje Ukupno: UKUPNO:

89 98 10,11 31 31 0,00 1.036 1.077 3,96 537 503 -6,33 688 670 -2,62 232 412 77,59 179 217 21,23 7 757 797 5,28 n.p. n.p. n.p. 636 643 1,10 190 206 8,42 9 10 11,11 127 135 6,30 663 566 -14,63 372 462 24,19 168 165 -1,79 139 125 -10,07 4 4 0,00 4 7 75,00 10.963 11.009 0,42 10.499 11.052 5,27

2009. 3.562 49.121 26.819 n.p. 1.024 252.523 164.937 805 49.420 8.894 13.837 5.437 4.500 36.032 n.p. 21.973 8.113 1 94.596 26.406 10.040 1.586 25 1 779.652 678.072

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2011.

n.p. - nema podatka Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2011.

kad je bio 26,5 posto, dok je u 2007. već bio dostigao 27,3 posto. Na rang-ljestvici prema ukupnoj premiji Croatia sa 2895 milijuna premije i 31,3 posto udjela na tržištu je i dalje vodeća, a četiri osiguravatelja iza nje su zadržala svoja mjesta. Pritom su svi ostvarili manje premije negoli godinu ranije, od 0,2 do 5,4 posto. Dalje na tablici tijekom protekle godine bilo je dosta promjena. Tri od sljedećih pet osiguravatelja ostvarilo

je manje premije negoli godinu ranije. Iznimke su Triglav i Generali, koji je s porastom od 12,6 posto došao na deveto mjesto ispred Merkur osiguranja. Basler osiguranje Zagreb je zahvaljujući spajanju svih triju tvrtki Grupe Basler na šestom mjestu, a GRAWE je godinu završilo na osmom. Deset najvećih osiguravatelja ima 84,8 posto ukupne zaračunate premije (u 2009. godini 85,3 posto), a pet najvećih 65,3 posto premije (u 2009. godini 66,6 posto). Na-

n.p. - nema podatka

Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu 2009. Nezgoda Životna

27%

Zdravstveno

Vrsta Autokasko

10% Imovina Ostalo

15%

9% Autoodgovornost

31%

Nezgoda Zdravstveno Autokasko Imovina Autoodgovornost Ostalo Ukupno neživotna Životna SVEUKUPNO

2009. 2010. % 000 kn 000 kn promjene 547.050 531.384 -2,86 294.810 282.228 -4,27 1.007.249 894.080 -11,24 1.381.652 1.368.705 -0,94 2.911.154 2.882.708 -0,98 775.771 824.175 6,24 6.917.686 6.783.280 -1,94 2.488.672 2.457.683 -1,25 9.406.358 9.240.963 -1,76

2010. 2.824 50.180 26.710 n.p. 237.513 167.812 1.171 46.848 9.271 14.368 5.570 6.995 30.760 n.p. 20.264 9.339 14 88.245 29.827 13.340 2.569 19 3 42 763.684 779.652

Likvidirane štete bruto, 000 kn 2009. 2010. 89.878 94.487 404.023 384.136 275.803 239.177 n.p. n.p. 8.835 2.000.952 1.720.229 61.892 59.993 12.757 16.930 452.113 399.377 n.p. n.p. 209.856 225.197 89.906 95.984 35.117 57.117 290.818 252.633 n.p. n.p. 229.856 217.676 98.806 115.421 44 929 127.738 123.960 209.409 205.368 79.097 72.437 13.387 20.719 2.844 1.746 29 20 557 4.693.151 4.304.102 4.599.932 4.766.096

Broj sudskih sporova 2009. n.p. 639 1.376 n.p. n.p. n.p. n.p. 2 n.p. n.p. 143 72 254 n.p. n.p. 276 14 n.p. n.p. 42 45 n.p. n.p.

2010. n.p. 887 1.602 n.p. n.p. n.p. 2 n.p. n.p. 185 79 253 n.p. n.p. 259 15 n.p. n.p. 55 72 n.p. n.p.

2.863

3.049

stavlja se smanjenje koncentracije na tržištu budući da manji i srednji osiguravatelji uglavnom ostvaruju veće stope rasta od najvećih osiguravatelja. U drugom dijelu tablice Helios VIG iskazuje porast premije od 75 posto nakon pripajanja Cosmopolitan Lifea, HOK porast od 14 posto, Erste VIG od 20 posto, Velebit također 20 posto, Victoria životno čak 65,5 posto, Societe Generale 66 posto, Cardif 84 posto, KD životno 94

Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu (u %) Vrsta Nezgoda Zdravstveno

2009. 5,82

2010. 5,75

3,13

3,05

Autokasko

10,71

9,68

Imovina

14,69

14,81

Autoodgovornost

30,95

31,19

Ostalo Ukupno neživotna Životna SVEUKUPNO

8,25

8,92

73,54

73,40

26,46

26,60

100,00

OSIGURANJE

posto i Victoria osiguranje 550 posto. Sunce, Agram životno i Velebit životno zabilježili su pad premije. Ovi rezultati su se odrazili pomacima na ljestvici, a veći napredak su zabilježili Cardif sa 21. na 18., Victoria životno sa 22. na 20. i Societe Generale sa 24. na 21. mjesto. U Hrvatskoj je sada aktivno 26 osiguravatelja. Novo društvo je Hrvatsko kreditno osiguranje. Udio osiguravatelja u hrvatskom vlasništvu u ukupnoj premiji iznosi oko 54 posto, nešto manje negoli 57 posto ranijih godina. Dramatičan pad likvidiranih šteta Usporedba iznosa bruto likvidiranih šteta u protekloj i prethodnoj godini pokazuje da su ti iznosi za sva društva dramatično pali za više od osam postotaka. Isplate za životna osiguranja povećane su za 12,2 posto što je djelomično i odraz opće krize, kad rastu prijevremene isplate, dok su likvidirane štete za neživotna osiguranja manje za čak 13 posto. Pri tome su znatno smanjene štete u najvećim vrstama, u osiguranju autoodgovornosti za 15,6 posto, autokaska za 9,2 posto, osiguranjima imovine za oko 12 posto, kao i u manjim, osiguranjima nezgode, zdravstvenim, robe u prijevozu i putnim osiguranjima. Iznos smanjenja likvidiranih šteta u autoodgovornosti prelazi 222 milijuna kuna. Povećane su likvidirane štete u osiguranjima od odgovornosti i kredita, za oko

četiri posto, dok su velika postotna povećanja zabilježena u najmanjim vrstama osiguranja. Većina osiguravatelja ima manja ili veća smanjenja likvidiranih šteta. Croatia ima pad šteta od 14 posto nakon porasta od 0,14 posto u

Premije osiguranja autokaska ponovno su pale za velikih 113 milijuna odnosno 11,2 posto, na 894 milijuna kuna 2009., 6,6 posto u 2008., tri posto u 2007. i 5,5 posto u 2006. Euroherc bilježi smanjenje šteta za 12 posto, nakon smanjenja od 14 posto u 2009., dok su u 2008. godini štete rasle 4,3 posto, u 2007. godini 5,8, a 19,9 posto u 2006. Štete u Allianzu smanjene su za pet posto nakon što su u 2009. porasle za 14,4 posto, u 2008. za 23,4 posto, 7,1 posto u 2007. i 20,3 posto u 2006. Jadransko bilježi smanjenje od 13 posto, (u 2009. također smanjenje od osam posto, poslije rasta od 3,8 posto u 2008., u 2007. godini 7,6 posto i u 2006. godini 4,6 posto). Basler OZ ima štete manje za 13,3 posto, Kvarner VIG za 5,3 posto, Triglav ima smanjenje šteta od dva posto, a Sunce za tri posto. Ostali veći osiguravatelji bilježe porast šteta, GRAWE za sedam posto, Helios za

sličan postotak, Agram za pet posto, Merkur za 17 posto, a HOK za visokih 63 posto. Broj sudskih sporova, koji je u Hrvatskoj osjetno veći od europskog prosjeka, smanjen je samo u Kvarner VIG-u i HOK-u, dok je kod ostalih malobrojnih osiguravatelja koji su dostavili podatke povećan. Broj stalno zaposlenih povećan je za 46 ili za 0,4 posto, na 11.009. Više osiguravatelja je povećalo broj zaposlenih, ali je kao i u 2009. godini osam osiguravatelja smanjilo broj zaposlenih. To su Basler OZ, Croatia, Generali, ponovno GRAWE, zatim Helios VIG nakon pripajanja Cosmopolitan Lifea, Triglav i oba društva Velebit. I premija AO manja Zaračunata premija osiguranja automobilske odgovornosti u 2010. godini manja je za jedan posto pa je udio premije AO u ukupnoj premiji ostao 31 posto kao i 2009. godine. U 2009. premija AO nije bila veća negoli u 2008. kad je povećanje bilo 7,4 posto, dok je u 2007. porast iznosio 11,8 posto. Udio u ukupnoj premiji je 2008. bio 30,2 posto, a u 2007. godini 30 posto. U 2007. godini je zaustavljeno opadanje udjela premije AO u ukupnoj premiji osiguranja, koje je trajalo skoro 10 godina. Taj udio je iznosio u 2001. godini 32,7 posto, a u 1998. godini 36,1 posto. Broj osiguranja je sa 2,006

OSIGURANJE

Autoodgovornost - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 -

Croatia osiguranje Euroherc osiguranje Jadransko osiguranje Allianz Zagreb Kvarner VIG Triglav osiguranje HOK osiguranje Basler osiguranje Zagreb Generali osiguranje Grawe Hrvatska Uniqa osiguranje Velebit osiguranje Sunce osiguranje Helios VIG Agram životno osiguranje Cardif osiguranje Cosmopolitan Life VIG Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje VIG Hrvatsko kreditno osiguranje KD životno osiguranje Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Velebit životno osiguranje Victoria osiguranje Victoria životno osiguranje UKUPNO:

Autokasko - rang po zaračunatoj bruto premiji

2009. 000 kn 843.537 679.447 470.527 229.827 138.756 126.534 89.905 92.841 62.157 55.211 42.979 30.977 24.630 23.826 2.911.154

2010. % 000 kn promjene 795.157 -5,74 664.138 -2,25 453.474 -3,62 237.295 3,25 129.242 -6,86 124.662 -1,48 111.045 23,51 102.952 10,89 70.677 13,71 53.628 -2,87 47.291 10,03 38.602 24,62 28.323 14,99 26.222 10,06 2.882.708 -0,98

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2011.

milijuna u 2009. godini smanjen na 1,984 milijuna u 2010. na što je utjecala smanjena prodaja vozila i uklanjanje dotrajalih vozila iz prometa. Prosječna premija ostala je gotovo ista, 1453 kune. U istoj premiji različit je udio pojedinih osiguravatelja, pa je tako zaračunata premija osiguranja AO lidera Croatije manja za 5,7 posto negoli godinu ranije, premija Euroherca manja je za 2,3 posto, Jadranskog za 3,6 posto, Kvarner VIG-a za 6,9 posto, Triglava za 1,5 posto i GRAWE-a za 2,3 posto, dok je premija Allianza povećana za 3,3 posto, HOK-a za 23,5 posto, Basler OZ-a za 10,9 posto, Generalija za 13,7 posto, Uniqe za 10 posto, Velebit osiguranja za 24,6 posto, Sunca za 15 posto i Heliosa za 10 posto. Uz neke iznimke veći osiguravatelji gube udio na tržištu u korist manjih. Je li tu presudna bolja fleksibilnost i poslovnost manjih osiguravatelja ili ima i elemenata nelojalne utakmice pitanje je na koje će odgovor dati skora budućnost. Osiguravatelji i Hanfa slažu se u ocjeni da je tržište osiguranja automobilske odgovornosti razvijeno i stabilno, u velikoj mjeri usklađeno s europskim sustavima i pod čvrstim nadzorom. Ipak se ponegdje pojavljuje nelojalna konkurencija, neopravdani bonusi i pokloni. Budućnost tržišta je u liberalizaciji koja se više neće moći odgađati. Ključno je da se ona shva-

Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 -

Croatia osiguranje Euroherc osiguranje Allianz Zagreb Jadransko osiguranje Triglav osiguranje Kvarner VIG Generali osiguranje HOK osiguranje Basler osiguranje Zagreb Uniqa osiguranje Grawe Hrvatska Velebit osiguranje Helios VIG Sunce osiguranje Agram životno osiguranje Cardif osiguranje Cosmopolitan Life VIG Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje VIG Hrvatsko kreditno osiguranje KD životno osiguranje Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Velebit životno osiguranje Victoria osiguranje Victoria životno osiguranje UKUPNO:

2009. 000 kn 367.556 165.670 141.511 83.002 52.538 49.459 28.896 32.365 27.759 15.393 17.678 10.842 7.396 7.184 1.007.249

2010. % 000 kn promjene 324.781 -11,64 141.906 -14,34 122.373 -13,52 73.522 -11,42 46.125 -12,21 41.799 -15,49 31.400 8,67 29.564 -8,65 27.385 -1,35 15.400 0,05 15.174 -14,16 11.631 7,28 6.514 -11,93 6.506 -9,44 894.080 -11,24

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2011.

ti kao put k realnim iznosima premija, a ne da se pretvori u rat cijenama, što bi, u najcrnjem scenariju, moglo voditi do stečaja pojedinih osiguravatelja i raspada tržišta. No izgledi za takvo što su minimalni i treba nastaviti s pojačanim nadzorom i uklanjanjem nezakonitosti u poslovanju, što je na korist svih osiguranika. Pad autokaska Premije osiguranja autokaska ponovno su pale za velikih 113 milijuna odnosno 11,2 posto, na 894 milijuna kuna, nakon što su u 2009. godini smanjene za 147 milijuna kuna, ili za 12,7 posto. Udio premije osiguranja autokaska u ukupnoj premiji pao je na 9,7 posto sa 10,7 u 2009. i 11,9 posto u 2008. Za 10,6 posto smanjen je broj osiguranih vozila, sa 453.489 na 405.197. Rezultat je to nastavka pada prodaje motornih vozila. U 2008. godini premije osiguranja autokaska dostigle su 1,16 milijardi kuna, a udio je bio 11,9 posto, isto kao prethodne godine, uz povećanje premije od 7,1 posto. Premija osiguranja AK-a u godinama prije krize imala je stabilan udio od oko 12 posto koji se u dvije godine značajno smanjio. Rezultati ostvarenih premija osiguranja autokaska po društvima pokazuju proširenje tendencije pada. U 2009. godini devet osiguravatelja ostvarilo je pad, a pet porast premije. U 2010. godini i tu je stanje lošije: samo dva

osiguravatelja bilježe porast premije, Generali za 8,7 posto i Velebit za 7,3 posto, Uniqa ima istu premiju, dok 11 tvrtki bilježi pad premije. Čak šest najvećih osiguravatelja, Croatia, Euroherc, Allianz, Jadransko, Triglav i Kvarner VIG bilježe pad između 11 i 15,5 posto, a slično i GRAWE i Helios VIG. Pad premije HOK-a i Sunca se kreće oko osam do devet posto, dok je taj pad kod Basler osiguranja Zagreb 1,4 posto. Osiguranje autokaska je u nepovoljnom položaju kako zbog krize i pada broja novih au-

Jamstveni kapital hrvatskih osiguravatelja kojim se dodatno jamči isplata odšteta osiguranicima iznosio je potkraj 2010. godine 3660 milijuna kuna tomobila, tako i žestoke konkurencije. Prema podacima osiguravatelja u zadnje se vrijeme u ovom osiguranju bilježi gubitak od oko 12 posto premije. Takva situacija nije dugoročno održiva i osiguravatelji pripremaju mjere za sanaciju ovog dijela svog portfelja. Te mjere će uključivati uvođenje djelomičnog kaska odnosno obvezne franšize i personalizaciju

OSIGURANJE

Rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji (životna osiguranja) 2009. 2010. % pro000 kn 000 kn mjene Allianz Zagreb 336.532 345.717 2,73 Croatia osiguranje 356.410 345.215 -3,14 Merkur osiguranje 264.198 259.344 -1,84 Grawe Hrvatska 259.009 246.510 -4,83 Kvarner VIG 214.029 211.394 -1,23 Agram životno osiguranje 227.754 206.703 -9,24 Basler osiguranje Zagreb 229.029 196.253 -14,31 Helios VIG 52.805 128.589 143,52 Uniqa osiguranje 121.792 122.716 0,76 Generali osiguranje 106.425 114.766 7,84 Erste osiguranje VIG 88.820 106.756 20,19 Triglav osiguranje 81.409 75.031 -7,83 Victoria životno osiguranje 31.158 51.559 65,48 Societe Generale 17.701 29.414 66,17 osiguranje Velebit životno osiguranje 9.912 9.468 -4,48 KD životno osiguranje 4.246 8.248 94,25 Cosmopolitan Life VIG 87.443 UKUPNO: 2.488.672 2.457.683 -1,25

Osiguranje imovine - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj

Osiguravatelj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

2009. 2010. % pro000 kn 000 kn mjene

Croatia osiguranje

775.264

750.135

Allianz Zagreb

154.719

159.324

2,98

Triglav osiguranje

87.481

96.405

10,20

Kvarner VIG

78.489

75.657

-3,61

Euroherc osiguranje

74.045

69.862

-5,65

Generali osiguranje

30.276

37.532

23,97

Grawe Hrvatska

37.349

37.011

-0,90

Basler osiguranje Zagreb

33.048

34.446

4,23

Jadransko osiguranje

-3,24

31.173

32.347

3,77

10 Merkur osiguranje

23.039

23.182

0,62

11 Uniqa osiguranje

23.154

20.736 -10,44

12 Sunce osiguranje

13.632

11.814 -13,34

13 HOK osiguranje

5.734

7.010

14 Helios VIG

9.139

6.647 -27,27

15 Velebit osiguranje

5.036

6.267

16 Victoria osiguranje UKUPNO:

22,25 24,44

330 345,95

1.381.652 1.368.705

-0,94

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2011.

premija. To znači da će se uvoditi novi kriteriji za utvrđivanje premije, sve do praćenja prijeđenih kilometara, tako da će premije biti praktično dizajnirane za svakog osiguranika ponaosob.

mije u 2010. u Croatiji bio je 3,2 posto, Kvarner VIG-u 3,6 posto i Eurohercu 5,7 posto, dok je u Allianzu zabilježen porast od tri posto, a u Triglavu 10,2 posto. Generali je s porastom premije od 24 posto došao na šesto mjesto, a premija je porasla i u Basler OZ-u za 4,2 posto, u Jadranskom za 3,8 posto i Merkuru za 0,6 posto. Premija je pala kod GRAWE-a za 0,9 posto. Kretanja kod manjih osiguravatelja različita su, pa veća smanjenja bilježe Uniqa sa 10,4 posto, Sunce sa 13,3 posto i Helios VIG za 27 posto. Velika povećanja premije ostvarili su HOK 22,3, Velebit 24,4 i Victoria 346 posto.

Osiguranja imovine trpe posljedice krize Premije osiguranja imovine trpe posljedice opće krize. Premije osiguranja imovine od požara i nekih drugih opasnosti manje su za dva posto pa je njihov udio u ukupnoj premiji ostao isti, 6,2 posto. Premija ostalih osiguranja imovine smanjena za 1,3 posto pa je udio nešto povećan sa 8,2 posto na 8,3 posto. U 2010. godini su ukupne premije osiguranja imovine, nakon višegodišnjeg rasta, smanjene za 13 milijuna kuna. Broj osiguranja u požarnim osiguranjima smanjen je sa 516.000 u 2009. na 503.000 (za 2,4 posto), a u ostalim osiguranjima imovine broj osiguranja je smanjen sa 605.000 u 2009. godini na 568.000 (za šest posto). Zaštita imovine poduzetnika i građana nije dovoljna, a ta razina općenito opada s veličinom tvrtki. Veće tvrtke imaju bolji pregled nad rizicima koje osiguravaju te formiraju odjele za risk menagement. Mali i srednji poduzetnici su više izloženi rizicima jer u pravilu ne raspolažu rezervnim kapitalom koji je potreban za nadoknadu šteta na neosiguranoj imovini. Ali upravo ti poduzetnici premalo ulažu u osiguranje svoje imovine i svojih zaposlenika. Najveći osiguravatelj imovine je Croatia, s udjelom od 55 posto, koju slijedi Allianz, s 11,6 posto, Triglav sa sedam posto, Kvarner VIG sa 5,5 pa Euroherc sa 5,1 posto. Ostali osiguravatelji imaju udjele manje od tri posto. Pad pre-

Mrtva trka u osiguranju života U osiguranju života nastavlja se izjednačena utrka na vrhu dvaju najvećih osiguravatelja. Tako je ponovno došlo do promjene na čelu: Croatia je s padom premije od 3,1 posto smanjila udio na 14 posto i sišla na drugo mjesto. Allianz je s porastom premije od 2,7 posto povećao svoj udio u premiji na 14,1 posto i sad je na prvom mjestu s razlikom premije od samo 500.000 kuna. Merkur i GRAWE su ostali na svojim pozicijama, s padom premija od 1,8 i 4,8 posto dok je Kvarner VIG s padom od samo 1,2 posto stigao na peto mjesto. Agram životno je s padom od 9,2 posto sada šesti, a Basler Zagreb sedmi s premijom za 14,3 posto manjom. Manji osiguravatelji i ovdje ostvaruju, uz neku iznimku, dobre pa i jako dobre rezultate. Tako dok Uniqa bilježi porast premije od 0,8 posto, Generali povećanje od gotovo osam posto (u 2009. čak 17 posto) Erste VIG ima porast veći od 20 posto (u 2009. 18 posto). Značajne rezultate ostvarili su i Victoria životno, povećanje

premije od 65 posto, Societe Generale od 66 posto i KD životno od 94 posto. U protekloj godini se broj osiguravatelja života smanjio sa 18 na 16 zbog pripajanja u grupama VIG i Basler. Premije životnih osiguranja su dobro podnijele i drugu kriznu godinu iako su premije klasičnih životnih osiguranja manje za 30, a dodatnih za 3,6 milijuna kuna, ali broj životnih osiguranja povećan je za više od 5000, a broj dodatnih za oko 50.000. Međutim nastavljen je višegodišnji trend pada premije i broja rentnih osiguranja, tako da im je broj smanjen za više od 350, preko 10 posto, a isto tako i premija. Povećan

Prijevare u osiguranju se procjenjuju na velikih 10 posto isplaćenih šteta, ali otkrivenih je znatno manje je broj i premija novijih oblika osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik. U 2008. je broj fond polica OŽ-a povećan sa 33.428 na 49.248, dok je premija ostala ista, 224 milijuna kuna. U 2009. je broj ovih osiguranja porastao na 54.984, ali premija je pala za 37 posto, na 163 milijuna kuna. U 2010. broj osiguranja povećan je na 55.266, a premija na 167,3 milijuna kuna. I zdravstveno osiguranje u minusu Premija zdravstvenog osiguranja ponovno je smanjena u 2010. godini i to za 4,3 posto nakon smanjenja u 2009. za 3,6 posto (nakon povećanja u 2008. za 11,6 posto i u 2007. za 23,6 posto) i pala je sa 295 milijuna na 282

OSIGURANJE

Osiguranje od nezgode zaračunata bruto premija Osiguravatelj

2009. 2010. % pro000 kn 000 kn mjene

1 Croatia osiguranje

213.751

200.577

2 Euroherc osiguranje

94.386

95.937

1,64

3 Jadransko osiguranje

53.451

62.807

17,50

4 Allianz Zagreb

43.251

38.959

-9,92

5 Grawe Hrvatska

30.366

30.086

-0,92

6 Kvarner VIG

22.135

19.331

-12,67

7 Triglav osiguranje

17.658

16.980

-3,84

8 Generali osiguranje

15.315

16.441

7,35

9 Basler osiguranje Zagreb

19.367

16.237

-16,16

10 Uniqa osiguranje

15.931

11.236

-29,47

11 HOK osiguranje

4.828

5.009

3,75

12 Sunce osiguranje

4.425

4.991

12,79

13 Merkur osiguranje

5.532

4.928

-10,92

14 Helios VIG

4.352

4.668

7,26

15 Velebit osiguranje

2.244

2.675

19,21

16 Victoria osiguranje

522

800,00

547.050

531.384

-2,86

UKUPNO:

-6,16

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2011.

milijuna. Na prvom mjestu je i dalje Sunce osiguranje uz ponovni pad premije od 10,4 posto (pad u 2009. godini 4,3 posto nakon porasta u 2008. od 41 posto, a 2007. od 51 posto) sa 107,8 milijuna kuna i udjelom od 38,2 posto (u 2009. godini 40,8 posto, u 2008. godini 41,1 posto, a u 2007. 32,6 posto). Na drugom mjestu je Croatia zdravstveno osiguranje s premijom od 97 milijuna kuna, i porastom od 0,2 posto (9,5 posto u 2009., 13,3 posto u 2008., a 32,2 posto u 2007.) i udjelom od 34,4 posto (32,9 posto u 2009., 29 posto u 2008., a 28,6 posto u 2007.). Zajedno s gotovo 30 milijuna kuna premije ostvarene u matičnoj Croatiji (treće mjesto) zaračunata bruto premija je oko 127 milijuna (isto kao 2009.) i udio Grupe Croatia je 45 posto prema 43 posto u 2009. godini u ukupnoj premiji zdravstvenog osiguranja. Allianz je s padom od pet posto ostao na četvrtom mjestu. Uniqa je povećala premiju za 268 posto (nakon 75,5 posto u 2009.) i došla na peto mjesto. Basler OZ je nastavio višegodišnji trend pada premije sa 21,7 posto, nakon pada od 37,6 posto u 2009. i 33,4 posto u 2007., pa je na šestom mjestu. Dalje slijede s padom premije GRAWE od 19,4 posto, Jadransko od 43 posto, Merkur od sedam posto, Euroherc od 31 posto i HOK od dva posto. Nasuprot tome Triglav pokazuje povećanje premije od 31,3 posto, a Kvarner VIG 83 posto. Pad premije dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, koja je rasla posljednjih godina brže od prosjeka tržišta, uzrokovan je s više čimbenika. Ukidanje porezne olakšice za premije zdravstvenog osiguranja sigurno je smanjilo atraktivnost ove vrste osiguranja, posebno u

kriznim okolnostima kad su poduzetnici prisiljeni rezati sve vrste troškova. Još uvijek nisu do kraja razjašnjeni svi detalji o pokriću obveznog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, a naziru se nove kontroverze o mogućem ulasku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na tržište dobrovoljnih osiguranja. To stvara dodatnu nesigurnost na tržištu kad se zna da su neki osiguravatelji ulagali velika sredstva u vlastite klinike a gradi se i prva privatna bolnica. Drugi osiguravatelji su jačali ugovornu suradnju sa zdravstvenim ustanovama, bolnicama, državnim i privatnim poliklinikama i privatnim specijalističkim ordinacijama. U takvim okolnostima izgleda da je budućnost ove vrste osiguranja koja je izgledala vrlo obećavajuća sada prilično nesigurna. Pet osiguravatelja drži 80 posto portfelja Premija osiguranja od nezgode u 2010. godini smanjena je za 2,9 posto, na 531 milijun kuna (5,8 posto ukupne premije), nakon što je u 2009. bila gotovo ista kao u 2008., 547 milijuna kuna. Prije toga je rasla u 2008. za 4,2 posto (u 2007. za 8,5 posto), dok udio u ukupnoj premiji postupno pada ispod šest posto (5,7 posto u 2008., 5,8 u 2007., a 6,1 posto u 2006.). Na prvom mjestu je Croatia, sa 201 milijun kuna i udjelom od 37,7 posto (39,1 posto u 2009., 38,7 posto u 2008., isto kao 2007.) uz pad premije od 6,2 posto. Na drugom mjestu je Euroherc sa 96 milijuna kuna i udjelom od 18,1 posto (17,3 posto u 2009., 17,2 u 2008. a 18,3 posto u 2007.) uz porast premije od 1,6 posto, pa Jadransko sa 62,8 milijuna kuna, udjelom od 11,8 posto (9,8 posto u 2009., 8,6 posto u 2008., 9,2 posto 2007.) uz porast premije od

Zdravstveno osiguranje - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj 1 Sunce osiguranje zdravstveno 2 Croatia osiguranje 3 Croatia osiguranje 4 Allianz Zagreb 5 Uniqa osiguranje 6 Basler osiguranje Zagreb 7 Grawe Hrvatska 8 Merkur osiguranje 9 Jadransko osiguranje 10 Euroherc osiguranje 11 Triglav osiguranje 12 HOK osiguranje 13 Kvarner VIG UKUPNO:

2009. 2010. % pro000 kn 000 kn mjene 120.291 107.756 -10,42 97.007

97.208

0,21

29.850 16.731 2.480 11.627 4.492 3.170 4.267 3.011 919 690 275 294.810

29.692 15.905 9.120 9.104 3.621 2.944 2.427 2.065 1.207 677 502 282.228

-0,53 -4,94 267,74 -21,70 -19,39 -7,13 -43,12 -31,42 31,34 -1,88 82,55 -4,27

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2011.

17,5 posto i u 2009. 13 posto. Slijedi Allianz sa 39 milijuna kuna i udjelom od 7,3 posto (7,9 posto u 2009., 8,4 posto u 2008. a 7,9 posto u 2007.) uz pad premije od 9,9 posto, te GRAWE s premijom od 30,1 milijun kuna, udjelom od 5,7 posto (5,6 posto u 2009., 6,3 posto u 2008., 6,7 posto u 2007.), i padom premije od 0,9 posto. Tih pet vodećih osiguravatelja zajedno ima oko 80 posto portfelja i u protekle tri godine zadržava iste položaje na ljestvici i slične udjele u ukupnoj premiji uz povremena kolebanja. Kod ostalih osiguravatelja s manjim portfeljem ima i nešto većih porasta premije, ali ne kao ranijih godina. Tako porast premije bilježe Generali od 7,4 posto (16,9 posto u 2009.), HOK 3,8 posto (12,6 posto u 2009.), Sunce 12,8 posto (ranije

OSIGURANJE

13,8 posto), Helios VIG 7,3 posto i Velebit 19,2 posto (59,4 posto u 2009.). Različiti pad premije bilježe Kvarner VIG sa 12,7 posto, Triglav 3,8 posto, Basler OZ 16,2 posto, Merkur 10,9 i Uniqa 29,5 posto. Ova vrsta osiguranja pokazivala je tendenciju ispodprosječnog rasta i zaostajanja u ukupnom portfelju što je potvrđeno i u protekloj godini. U 2010. godini hrvatski osiguravatelji iskazali su 259 milijuna kuna dobiti (u 2009. godini 22 milijuna kuna gubitka) nakon odbijanja gubitaka osiguravatelja koji su poslovali s negativnim financijskim rezultatom. Ovo je dramatičan preokret nakon 2009. godine obilježene velikim gubicima niza osiguravatelja. Croatia je smanjila dobit sa 70 na 43,6 milijuna kuna (u 2008. 65 milijuna kuna), a Euroherc je povećao dobit sa 60 na 90 milijuna kuna (u 2008. 54 milijuna). Allianz je značajno povećao dobit sa 43 na 72 milijuna kuna (u 2008. 16,5 milijuna kuna), pa i Jadransko sa 38 na 46 milijuna kuna, (2008. godina 37 milijuna). Agram životno povećao je dobit sa 32 na 34,5 milijuna kuna, Merkur sa 25 na 31 milijun kuna i Sunce sa 13,7 na 14,1 milijun kuna. Smanjena je dobit GRAWE-a sa 26 na 23 milijuna kuna. Croatia zdravstveno ostvarilo je dobit od 4,3, Uniqa od 3,5 milijuna kuna, a Erste VIG od 5,8 milijuna kuna. Basler OZ nakon pripajanja društava Basler i rješavanja obveza iz ranijih godina iskazalo je povećani gubitak u iznosu od 61,7 prema 38 milijuna kuna u 2009. godini. Generali pokazuje dobit od 1,4 milijuna kuna nakon gubitka od 31 milijun u 2009. Kvarner VIG je smanjio gubitak sa 20,7 na pet milijuna kuna,

U 2010. godini hrvatski osiguravatelji iskazali su 259 milijuna kuna dobiti (u 2009. godini 22 milijuna kuna gubitka) Triglav također sa enormnih 106 milijuna na 24 milijuna kuna. Zamjetno su smanjili gubitke oba društva Velebit, Societe Generale i Victoria, dok je gubitak Victoria životnog povećan sa dva na 2,7 milijuna kuna. HOK je iskazao dobit od 4,8 milijuna kuna nakon gubitka od 7,7 milijuna kuna u 2009., Cardif također jedan milijun dobiti nakon gubitka od 2,9 milijuna. Poslovanje uz visoke troškove Hrvatski osiguravatelji dugi niz godina posluju s visokim troškovima. Nedavno provedena analiza pokazala je da su troškovi pribave u 2010. u prosjeku iznosili oko 12 posto ukupnih prihoda, a troškovi uprave oko 21 posto. Ukupno su poslovni rashodi dostizali skoro trećinu prihoda. Pet najvećih osiguravatelja ima poslovne rashode između 32 i 36 posto. Neki osiguravatelji rade sa stopama troškova

Poslovni rezultati Osiguravatelj Agram životno osiguranje Allianz Zagreb Basler osiguranje Zagreb Cardif osiguranje Cosmopolitan Life VIG Croatia osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje VIG Euroherc osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska Helios VIG HOK osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Jadransko osiguranje KD životno osiguranje Kvarner VIG Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Sunce osiguranje Triglav osiguranje Uniqa osiguranje Velebit osiguranje Velebit životno osiguranje Victoria osiguranje Victoria životno osiguranje UKUPNO:

Ukupni prihodi, 000 kn % pro2010. mjene

2009.

Ukupni rashodi, 000 kn % pro2010. mjene

2009.

Neto dobit, 000 kn % pro2010. mjene

2009.

281.388 0,83 237.615 237.394 -0,09 32.136 34.507 7,38 1.059.257 0,03 1.015.954 987.001 -2,85 42.964 72.256 68,18 578.587 -1,35 624.487 640.280 2,53 (38.006) (61.692) 71.253 76,85 43.145 70.228 62,77 (2.855) 1.025 - 169.143 - (66.505) 2.888.520 -10,68 3.136.942 2.831.749 -9,73 69.690 43.604 -37,43 102.513 0,20 97.825 98.174 0,36 4.480 4.339 -3,15 131.275 20,26 109.145 125.498 14,98 16 5.777 36.006,25 1.091.571 -3,74 1.074.343 1.001.333 -6,80 59.637 90.238 51,31 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. (31.282) 1.382 n.p. 521.475 4,15 467.599 492.851 5,40 26.338 22.848 178.399 34,12 154.099 168.401 9,28 (21.084) 9.998 -147,42 159.568 28,14 132.208 155.146 17,35 (7.677) 4.780 -162,26 3.694 4.373 (679) 703.349 -1,55 663.781 642.462 -3,21 37.802 45.861 21,32 n.p. n.p. 12.760 n.p. n.p. (7.267) (7.234) 473.211 -1,42 505.769 478.209 -5,45 (20.732) (4.998) 385.096 6,28 337.484 354.326 4,99 24.866 30.770 23,74 32.478 68,45 21.917 32.827 49,78 (2.635) (349) 198.631 -2,11 189.262 184.534 -2,50 13.650 14.105 3,33 389.646 -3,99 511.592 413.998 -19,08 (105.764) (24.352) 241.189 9,26 218.235 237.710 8,92 2.522 3.479 37,95 48.884 25,11 57.596 63.502 10,25 (18.522) (14.618) 12.173 -10,30 22.902 22.751 -0,66 (9.330) (8.578) 2.323 9,06 4.362 3.141 -27,99 (2.232) (819) 57.534 64,43 36.952 60.198 62,91 (1.961) (2.663) 9.612.014 -2,97 9.845.117 9.306.086 -5,48 314.101 384.290 22,35 n.p. - nema podatka Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2011. (335.852) (125.303) Napomene: Basler osiguranje - podaci za 2009. zajedno Basler, Basler životno i Basler osiguranje Zagreb, Cosmopolitan Life Vienna Insurance Group osiguranje 11. lipnja 2010. pripojeno Helios Vienna Insurance Group (21.751) 258.987 279.071 1.058.919 586.481 40.290 102.638 3.233.947 102.305 109.161 1.133.980 n.p. 500.689 133.015 124.531 714.389 5.493 480.037 362.350 19.281 202.911 405.828 220.757 39.074 13.571 2.130 34.991 9.905.839

osiguranju. Sva društva poslala su revidirane podatke, osim KD životnog osiguranja koje nije poslalo nikakve podatke te su njihovi podaci uzeti od HANFA-e.

oko i ispod 20 posto. Drugi pak, posebno manji osiguravatelji na početku poslovanja imaju troškove iznad ostvarenih prihoda. I tehnički rashodi osiguravatelja - izdaci za štete, za tehničke pričuve osiguranja života, troškovi ulaganja i ostali troškovi - su visoki i premašuju 60 posto prihoda. Ti rashodi u najvećoj mjeri ovise o kretanju šteta pa mogu biti vrlo različiti, ali ako su trajno visoki, otežavaju profitabilno poslovanje. Sveukupni rashodi hrvatskih osiguravatelja premašivali su u 2010. godini 96 posto ukupnih prihoda, što ostavlja prostor za smanjivanje troškova. Jamstveni kapital hrvatskih osiguravatelja kojim se dodatno jamči isplata odšteta osiguranicima, iznosio je potkraj 2010. godine 3660 milijuna kuna (3302 milijuna kuna u 2009., 3915 milijuna kuna u 2008., 4397 milijuna kuna u 2007., 3340 milijuna u 2006., dok je potkraj 2004. bio 2020 milijuna kuna.) Od 2004. do 2007. godine jamstveni kapital povećan je za više nego dvostruko, ali je u 2008. i 2009. godini došlo do smanjenja vrijednosti financijske imovine, koja se u 2010. postupno oporavlja. Značajnija povećanja jamstvenog kapitala su u 2010. godini iskazali su Croatia, Euroherc, Allianz, Jadransko, GRAWE, Generali, Merkur, Agram, Helios VIG i HOK, a osjetnija

smanjenja su iskazali Kvarner VIG, Basler OZ i oba društva Velebit. Tehničke pričuve 21,8 milijardi kuna Tehničke pričuve hrvatskih osiguravatelja su namijenjene podmirivanju njihovih obveza pa je visina tih pričuva vrlo važan pokazatelj poslovanja. One su na dan 31. prosinca 2010. iznosile oko 21,8 milijardi kuna (potkraj 2009. oko 20,4 milijardi kuna, potkraj 2008. oko 18,5 milijardi kuna, u 2007. godini 16,8 a 13,9 milijardi u 2006.), što je 136 posto više od godišnje premije, (u 2009. je to bilo 117 posto više od godišnje premije, u 2008. godini ta je razlika iznosila 91 posto, u 2007. 78 posto, u 2006. 69 posto, u 2005. 64 posto, a u 2004. 60 posto). Povećavanje pričuva je u prvom redu rezultat povećanja matematičke pričuve osiguranja života, ali rastu i tehničke pričuve samo neživotnih osiguranja, pa i u 2010. godini u kojoj je opala premija. Tehničke pričuve neživotnih osiguranja su u 2010. godini povećane za 242 milijuna kuna i dostigle su 9,7 milijardi kuna te su za 43 posto veće od godišnje premije tih osiguranja. U 2009. tehničke pričuve bile su povećane za 174 milijuna kuna i dosegle 9,5 milijardi kuna, prema 9,3 milijardi kuna u 2008., te su bile za 37 posto veće od godišnje premije tih

OSIGURANJE

Jamstveni kapital, tehničke i matematičke pričuve Osiguravatelj Agram životno osiguranje Allianz Zagreb Basler osiguranje Zagreb Cardif osiguranje Cosmopolitan Life VIG Croatia osiguranje Croatia zdravstveno osiguranje Erste osiguranje VIG Euroherc osiguranje Generali osiguranje Grawe Hrvatska Helios VIG HOK osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Jadransko osiguranje KD životno osiguranje Kvarner VIG Merkur osiguranje Societe Generale osiguranje Sunce osiguranje Triglav osiguranje Uniqa osiguranje Velebit osiguranje Velebit životno osiguranje Victoria osiguranje Victoria životno osiguranje UKUPNO:

Jamstveni kapital, 000 kn 2009. 2010. % promjene 122.406 154.529 26,24 320.284 370.058 15,54 294.719 242.572 -17,69 29.116 28.735 -1,31 41.658 974.499 1.081.217 10,95 48.618 51.455 5,84 48.918 49.059 0,29 315.624 343.836 8,94 58.277 82.459 41,49 172.541 200.270 16,07 86.438 143.554 66,08 24.336 36.164 48,60 36.458 178.504 203.723 14,13 24.946 24.837 -0,44 95.066 77.604 -18,37 134.017 154.112 14,99 40.900 40.900 0,00 54.303 57.262 5,45 93.618 98.754 5,49 57.785 59.846 3,57 26.260 22.568 -14,06 43.863 35.297 -19,53 30.261 29.444 -2,70 37.561 35.263 -6,12 3.354.518 3.659.976 9,11

Tehničke pričuve, 000 kn % promjene 2009. 2010. 21.976 27.715 26,11 747.190 784.696 5,02 377.226 376.669 -0,15 4.737 9.680 104,35 4.780 3.957.904 3.853.212 -2,65 61.522 55.504 -9,78 311 6.441 1.971,06 1.455.707 1.551.114 6,55 172.027 203.866 18,51 269.973 279.964 3,70 129.604 132.079 1,91 155.657 190.884 22,63 453 828.546 860.288 3,83 n.p. n.p. n.p. 380.942 390.225 2,44 121.674 116.104 -4,58 537 1.259 134,45 197.871 192.737 -2,59 401.382 416.799 3,84 119.671 138.346 15,61 52.493 72.964 39,00 221 436 97,29 120 759 532,50 26.382 67408 155,51 9.488.453 9.729.602 2,54

Matematičke pričuve, 000 kn Tehničke pričuve ukupno, 000 kn 2009. 2010. % promjene 2009. 2010. % promjene 890.395 976.004 9,61 912.371 1.003.719 10,01 1.482.360 1.670.958 12,72 2.229.550 2.455.654 10,14 1.323.277 1.409.894 6,55 1.700.502 1.786.563 5,06 29.193 58.943 101,91 33.930 68.623 102,25 290.585 295.365 1.636.192 1.770.878 8,23 5.594.096 5.624.090 0,54 61.522 55.504 -9,78 188.187 255.063 35,54 188.498 261.504 38,73 1.455.707 1.551.114 6,55 382.546 442.772 15,74 554.573 646.638 16,60 1.727.240 1.843.518 6,73 1.997.213 2.123.482 6,32 351.963 662.273 88,17 481.567 794.352 64,95 155.657 190.884 22,63 453 828.546 860.288 3,83 n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. 687.664 768.107 11,70 1.068.606 1.158.332 8,40 1.395.672 1.554.209 11,36 1.517.346 1.670.313 10,08 8.560 20.869 143,80 9.097 22.128 143,25 197.871 192.737 -2,59 187.056 207.460 10,91 588.438 624.259 6,09 327.854 422.337 28,82 447.525 560.684 25,29 52.493 72.964 39,00 13.595 16.669 22,61 13.816 17.105 23,81 120 759 532,50 4.445 12.209 174,67 30.827 79.617 158,27 10.926.784 12.092.163 10,67 20.415.236 21.821.766 6,89

n.p. - nema podatka Izvor: Data press, podaci prikupljeni od osiguravateljskih društava u svibnju 2011. Napomene: Basler osiguranje - podaci za 2009. zajedno Basler, Basler životno i Basler osiguranje Zagreb, Cosmopolitan Life Vienna Insurance Group osiguranje 11. lipnja 2010. pripojeno Helios Vienna Insurance Group osiguranju. Sva društva poslala su revidirane podatke, osim KD životnog osiguranja koje nije poslalo nikakve podatke te su njihovi podaci uzeti od HANFA-e.

osiguranja (u 2008. je ta razlika bila 25 posto, u 2007. 24 posto, a u 2006. 18 posto). Stalno povećanje tehničkih pričuva i životnih i neživotnih osiguranja pridonosi većoj stabilnosti i sigurnosti cijelog sustava osiguranja. Ukupne tehničke pričuve iznosile su oko 72 posto bilančne svote (u 2009. i 2008. iznosile su približno 74 posto bilančne svote) i povećane su u godini dana za oko 1,4 milijarde kuna. Tehničke pričuve su najviše povećali veći osiguravatelji s većim portfeljem životnih osiguranja ali i neki s neživotnim osiguranjima. To su Allianz za 226 milijuna kuna, Merkur za 153 milijuna, GRAWE za 126 milijuna kuna, Uniqa za 113 milijuna kuna, Euroherc za 95, Agram životno i Generali za po 92 milijuna, Kvarner VIG za 90 milijuna i Basler OZ 86 milijuna kuna. Značajna su povećanja iskazali i Erste za 74 milijuna kuna kao i Victoria životno sa 30 na skoro 80 milijuna kuna. Malena smanjenja tehničkih pričuva iskazali su samo Croatia zdravstveno i Sunce. Potkraj 2010. godine matematička pričuva osiguranja života iznosila je 12,1 milijardu kuna i za 11 posto je veća nego potkraj 2009. godine kad je iznosila 10,9 milijardi kuna. Povećanje u 2009. iznosilo je 12 posto prema 9,8 milijardi u 2008., dok je to povećanje u 2008. iznosilo 18, u 2007. 19 posto, a u 2006.

21 posto. Relativna povećanja se smanjuju povećanjem iznosa matematičke pričuve, ali je značajno da ona apsolutno raste iz godine u godinu za milijardu kuna. Najveća apsolutna povećanja matematičke pričuve osiguranja bilježe veliki osiguravatelji života, Allianz,

Potkraj 2010. godine matematička pričuva osiguranja života iznosila je 12,1 milijardu kuna i za 11 posto je veća nego potkraj 2009. godine kad je iznosila 10,9 milijardi kuna Merkur, Croatia, GRAWE, Kvarner VIG i Agram životno, zatim Basler OZ i Helios VIG nakon organizacijskih promjena, a relativno i apsolutno značajna povećanja iskazuju manji osiguravatelji - Erste VIG, Uniqa i Victoria životno. Nastavak kretanja iz 2008. i 2009. U središtu pažnje osiguravatelja u 2010. godini bile su najvažnije teme kojima su se bavili ranije, a bavit će se i ubuduće. To su razvitak tržišta i kretanje ukupne premije i sredstava

osiguranja, doprinosi za HZZO i ulazak HZZO-a na tržište zdravstvenog osiguranja, neosigurana i neregistrirana vozila, prijevare u osiguranju, Solvency II i liberalizacija tržišta obveznog osiguranja automobilske odgovornosti. U 2010. godini nastavljena su kretanja koja su u 2008. i 2009. godini dovela do promjene nekih višegodišnjih trendova. Došlo je do pada premija,a pala su i sredstva jamstvenog kapitala. Nastavljen je, ipak, porast sredstava tehničkih pričuva, kako neživotnih osiguranja tako i matematičke pričuve osiguranja života, što je vrlo važno za sigurnost isplata obveza prema osiguranicima. U prvih pet mjeseci ove godine premije osiguranja su za 1,5 posto manje od onih u 2010. godini. Pritom su premije neživotnih osiguranja smanjene za 1,6 posto, a životnih za 1,3 posto. Pad premija se usporava, ali još nema naznaka početka rasta. Problem doprinosa HZZO-u je ublažen jer je smanjen sa 10 posto od naplaćene funkcionalne premije osiguranja AO na sedam posto, ali je i dalje 190 milijuna kuna veći od stvarnih troškova. Taj iznos je veći od dobiti cijele djelatnosti u nekim ranijim godinama i oko toga se vodi ustavni spor. Mogući ulazak HZZO-a na tržište zdravstvenog osiguranja izaziva kontroverze jer nije jasno hoće li Zavod trebati is-

OSIGURANJE

puniti preduvjete za poslovanje i hoće li uopće podlijegati nadzoru te hoće li položaj velikog državnog osiguravatelja obveznog zdravstvenog osiguranja biti jednak ili približan onom komercijalnih osiguravatelja. Neosigurana i neregistrirana vozila su godinama prisutna na hrvatskim cestama u brojevima koji su više nego zabrinjavajući. Do 2009. u prometu se nalazilo oko 150.000 neosiguranih vozila za koja nije na vrijeme produljena registracija niti je plaćeno obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti. Za još oko 50.000 vozila, koja nisu registrirana u zadnjih nekoliko godina ne postoje podaci jesu li u prometu ili su ostavljena na divljim odlagalištima. Prema ovim brojkama i postotku od 10 posto u odnosu na ukupan broj vozila, Hrvatska je s još nekoliko zemalja na neslavnom čelu u Europi, dok veći broj zemalja ima postotak oko dva posto. Stoga su osiguravatelji u zajednici s MUP-om pokrenuli trajnu akciju informiranja i edukacije, koja je popraćena i zakonskim sankcijama koje provodi MUP, kako bi se te brojke svele u normalnije okvire. Rezultati se vide jer je u srpnju 2010. broj neosiguranih vozila bio oko 116.000, a u veljači ove godine smanjen na 104.199 vozila neosiguranih

dulje od 30 dana što je, međutim, i dalje vrlo zabrinjavajuće. Poboljšanje sigurnosti u prometu Ovdje treba spomenuti veliko poboljšanje sigurnosti u prometu posljednjih dvadesetak godina. Izgradnja autocesta, pojačani nadzor i druge aktivnosti policije, poboljšana disciplina vozača kao i spomenuta akcija smanjivanja

U srpnju 2010. broj neosiguranih vozila bio oko 116.000, a u veljači 2011. smanjen na 104.199 vozila neosiguranih dulje od 30 dana broja neosiguranih i neregistriranih vozila povećale su sigurnost na hrvatskim cestama. Broj poginulih smanjivan je, uz mala kolebanja, s vrlo visokih 1360 u 1990. godini na oko 650 početkom 2000-ih. Otada se kretao oko 600 (čak 662 u 2008.) da bi u 2009. pao na 548 i u 2010. na 426. Time je ostvaren cilj Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2006.2010.: 10 poginulih na 100.000 stanovnika.

U sljedećem desetogodišnjem programu cilj je prepoloviti broj poginulih u odnosu na sadašnje stanje. U 2010. dogodile su se 44.394 prometne nesreće, što je 11,9 posto manje nego u 2009., od čega s nastradalima 13.272 ili 15,6 posto manje, pri čemu je broj nesreća s poginulima smanjen na 402 ili za 18,5 posto. Broj poginulih je smanjen za 22,3 posto. Budući da je svaki život nenadoknadiv gubitak, ovo su zaista impresivni rezultati, pri čemu raduje da su i osiguravatelji sa svoje strane tome pridonijeli. S druge strane prijevare u osiguranju se procjenjuju na velikih 10 posto isplaćenih šteta ali otkrivenih je znatno manje, a kažnjenih zbog toga je neznatan broj. Stoga osiguravatelji poduzimaju mjere pojačanog nadzora, a u tom sklopu je i zapažena regionalna inicijativa rezultat koje je potpisani Protokol o suradnji u sprječavanju prijevara u osiguranju sa svim susjednim zemljama i Makedonijom. U 2010. godini pokazatelji financijskog položaja djelatnosti osiguranja su zadovoljavajući. Uz povoljna kretanja ukupnih sredstava osiguranja ostvarena je dobit koja je veća negoli 2008., a saniranjem gubitaka iz ranijih godina, rješavanjem problema doprinosa HZZO-u i smanjivanjem poslovnih rashoda može biti i veća.

OSIGURANJE

Anketa:

JOŠ UVIJEK NEPREPOZNAT POTENCIJAL

Kako ocjenjujete prošlu i što očekujete od ove poslovne godine?

Koliko je kriza utjecala na tržište osiguranja? Kako će to utjecati na vaše poslovanje?

Hoće li u vremenu krize doći do okrupnjavanja i preuzimanja na tržištu?

U kojoj ste mjeri iskoristili priliku za diverzifikaciju portfelja na domaćem i inozemnom tržištu kapitala?

Ocijenite daljnje mogućnosti razvoja svih vrsta osiguranja na hrvatskom tržištu.

DAMIR ZORIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE EUROHERC OSIGURANJA

Sve krize nisu iste Kvalitetan odgovor na krizu mora biti utemeljen na tri ključne postavke - vizija, vođenje i rad. U tomu moramo sudjelovati svi: država, tvrtke i zaposlenici. Nažalost, mi smo skloniji traženjima brzih rješenja, čarobnom štapiću >> Iako je protekla 2010. godina bila turbulentna, u Euroherc osiguranju zadovoljni smo s ostvarenim poslovnim rezultatima koji su u skladu s našim planovima. Iako je godina bila teška, spremno smo odgovorili nastalim prilikama, a kako se naše poslovanje temelji na klasičnim osiguravateljskim proizvodima kao što je obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti nismo bili izloženi većim promjenama u strukturi porftelja. Pokazali smo da možemo dobro poslovati i u teškim vremenima, i da bez naturalnog rasta možemo održati poslovanje. Euroherc je ostvario dobar rezultat poslovanja u 2010. godini, o čemu govore i financijski podaci zahvaljujući kojima se i u ovom trenutku nalazimo na samom vrhu promatramo li neživotna osiguranja na domaćem tržištu osiguranja. Reafirmirati kulturu rada Kvalitetan odgovor na krizu mora biti utemeljen na tri ključne postavke - vizija, vođenje i rad. U tomu moramo sudjelovati svi: država, tvrtke i zaposlenici. Kada je brzoplet pojedinac, postoji niz razina i mogućnosti kako se greške mogu popraviti. Kada griješi tvrtka, posljedice trpe najprije njeni zaposlenici, pa kupci i partneri, u konačnici i zajednica koja ubire svoje nadležnosti od učinaka tvrtke. Ali i u tom lancu ima mnogo stepenica i čvorišta na kojima se može ispravljati pogreška. Ali ako se greške i ne otklone, posljedice snose uglavnom samo oni koji su ih prouzročili ili propustili spriječiti. Ali kada je brzopleta država, onda su posljedice opasne za sve, pa i za one koji nisu prouzročili posljedice. Stoga je odgovornost svih izražena, a odgovornost

države, posebno u vremenima krize, ključna je. Svi zajedno moramo reafirmirati kulturu rada. Nažalost, mi smo skloniji traženjima brzih rješenja, čarobnom štapiću. Kad bi se tako mogle riješiti stvari, onda bi lutrijski bingo zgodici mogli biti rješenje za gospodarsku krizu. Ali nisu. Nama treba više rada i bolja organizacija, više solidarnosti među ljudima i suzbijanje svih vrsta pohlepe. Trebaju nam autentične osobe i vjerodostojne institucije koje će svoj autoritet graditi na rezultatima za budućnost, a ne na vječitim razračunavanjima o prošlosti. Euroherc upravo tako radi - pratimo prepoznatljivu poslovnu viziju i snažan autoritet vođenja, njegujemo kult rada i pripadnosti zajedništvu tvrtke. Upravo zahvaljujući tim činjenicama, Euroherc je danas izrazito stabilan poslovni sustav. Sve krize, one negdašnje i ove danas, kao i njihove posljedice nisu iste. Tranzicijska gospodarska kriza imala je i druge uzroke, i dru-

OSIGURANJE gu, nažalost ratnu logiku, pa i posljedice. Ona je mela velike, padali su giganti. Čak je i na teorijskoj, a i političkoj razini prevladalo mišljenje kako se veliki sustavi ne mogu efikasno nositi s izazovima tržišta, kako je kontroling nemoguć u društvenom obliku vlasništva, kako je učinkovito upravljanje moguće jedino privatnim tvrtkama dok se država kvalificirala kao loš gospodarstvenik, kako smo zakasnili uključiti se u tehnološku utakmicu s razvijenima pa da se treba držati naših posebnosti - usluga, prvenstveno trgovine, poljoprivrede i turizma. Mislilo se - malo je prilagodljivo. Padale su velike firme, a bivši zaposlenici otvarali su male obiteljske trgovine i obrte. Naša kriza nije sukladna svjetskoj Danas izgleda da je posve obratno - mali su sve ugroženiji i mnogi nestaju preko noći, a veliki i snažni mogu se nositi s kriznim naletima. Istovremeno, u svijetu su ugroženi upravo svjetski giganti koje spašava državni intervencionizam i na taj način gospodarski hranidbeni lanac opstaje. To ukazuje i na činjenicu da hrvatska kriza nije posve sukladna s onom svjetskom.

Pratimo prepoznatljivu poslovnu viziju i snažan autoritet vođenja, njegujemo kult rada i pripadnosti zajedništvu tvrtke Naša se događa također i zbog niza strukturnih neprilagođenosti, poput prevelikog i neefikasnog državnoga aparata, neodgovarajuće gospodarske strukture u kojoj dominiraju usluge, prvenstveno trgovina i to najvećim dijelom trgovina inozemnim robama, a ne proizvodnja i trgovina vlastitim robama posebice izvozna, u kojoj je turizam ima izrazito značajni udjel, ali je silno osjetljiv na kretanja u gospodarskom ili političkom okruženju, zatim zbog previsoke razine zaduženosti, neodgovarajućeg odnosa uvoza i izvoza i slično. Što je prilika? Aktualni pad prome-

ta i vrijednosti burzovnih indeksa od početka ove i kraja prošle godine, negdašnju priliku mnogima je sad obrnuo u grdnu nepriliku. Euroherc nije primarno okrenut pasivnim ulaganjima u dionice i fondove s ciljem da čeka na porast vrijednosti. Naša ulaganja u udjele pojedinih tvrtki motivirana su namjerom aktivnijeg sudjelovanja dotične tvrtke u ostvarivanju naših prodajnih rezultata. I dalje planski ulažemo u svoju imovinu, u 2010. smo godinu ušli s dvije nove podružnice: Velika Gorica i Slavonski Brod, otvorili novu poslovnu zgradu u Sisku, a 2011. je definitivno obilježilo preseljenje splitske podružnice u novi impozantni poslovni objekt čije svečano otvorenje će biti u trenutku izlaska ovog broja Financijske industrije. Spomenut ću i novu poslovnu zgradu u Slavonskom Brodu koja je u završnoj fazi, a u kojoj će svoje mjesto naći naša najmlađa podružnica. Upravo sve ovo našim osiguranicima i sredini u kojoj uspješno poslujemo gotovo dva desetljeća danas sa 1100 zaposlenih djelatnika, govori kako Euroherc hrabro ide dalje, sigurnim korakom i prema planiranom ritmu. Dobrovoljna osiguranja imaju priliku i nadasve gospodarsku i socijalnu potrebu daljnjeg rasta. Životna osiguranja predstavljaju dopunu pa i alternativu sve nedostatnijim učincima socijalnih sustava u osiguravanju rizika starosti. Razvitak portfelja životnih osiguranja ujedno je prilika državi da se kroz plasman svojih obveznica u matematičke pričuve osiguravateljskih društava, kroz domaću gospodarsku aktivnost zadužuje na domaćem financijskom tržištu. U takvom zaduživanju svi interesi ostaju ovdje, kod onog inozemnog interesi idu van. Dopunska zdravstvena osiguranja nadomještaju nedostatke u socijalnom javnozdravstvenome sustavu i država bi trebala poticati njihov razvitak. Interes za to je izrazit i na individualnoj i na javnoj razini. U Hrvatskoj ne pratimo europski opseg imovinskih osiguranja. Stoga mislim da će sa svakim danom našega europeiziranja rasti i razina našega napretka na osiguravateljskom polju.

BORIS GALIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ALLIANZA

Prilagodili smo se novim uvjetima Dobra strana krize jest da smo, ulažući više napora na svim razinama, značajno unaprijedili mnoge poslovne procese, prije svega upravljanje troškovima te se više orijentirali na klijente >> Poslovna 2010. bila je dobra za Allianz. Ostvarili smo bolje rezultate od tržišta što je bio i naš glavni cilj. Posebno bismo izdvojili životna osiguranja gdje smo rasli gotovo tri posto, dok je tržište padalo. Ukupna premija je bila stabilna, a zabilježili smo rast veći od tržišta i u segmentima osiguranja imovine i automobilske odgovornosti. U 2011. trendovi i okolnosti u kojima poslujemo nisu se bitno promijenili i očekujemo još jednu zahtjevnu godinu. Za sada smo zadovoljni rezultatima, a uz zadržavanje dobre profitabilnosti i stabilnog portfelja, nastojimo i dalje maksimalno oprezno upravljati troškovima. Očekujemo da ćemo i u 2011. ostvariti naše poslovne ciljeve. Loša ekonomska situacija i opći pad platne moći građana zaustavili su kontinuirani rast koje je tržište osiguranja bilježilo u godinama prije 2009. Neke od konkretnih posljedica su da se ugovara manje polica životnih osiguranja, bilježi se već broj otkupa polica, kasko osiguranje je značajno palo zbog prepolovljene prodaje novih vozila, a korporativni klijenti, odnosno tvrtke, smanjuju pokrića kako bi plaćali manju premiju. Isto tako, ne iznenađuje da je u ovim okolnostima rastao i broj prijevarnih šteta. Bitno je okrenuti se klijentima U Allianzu smo se prilagodili novim uvjetima i dobra strana krize jest da smo, ulažući više napora na svim razinama, značajno unaprijedili mnoge poslovne procese, prije svega upravljanje troškovima te se više orijentirali na klijente. Ipak, visoke stope rasta premijskog prihoda i nas i tržišta prije krize bit će teško dostići u

idućim godinama. Ne očekujemo da će, kad je riječ o okrupnjavanjima i preuzimanjima, biti nekih značajnih promjena na tržištu. Našim portfeljem upravljamo u skladu sa Zakonom o osiguranju. Ulaganja su stabilna i konzervativna uz siguran prinos, a najveći dio portfelja ulažemo u hrvatske državne obveznice.

Hrvatsko tržište osiguranja još je uvijek nerazvijeno i sigurno ima prostora za rast u godinama koje dolaze. Bolje rezultate možemo očekivati ako se uloži još više truda na uvođenju reda i stabilnosti na samom tržištu. Isto tako, bitno je da se više okrenemo klijentima i njihovim stvarnim potrebama u smislu jednostavnijih proizvoda i usluga. Kriza nam je osvijestila kako i država i osiguravatelji moraju raditi na financijskoj pismenosti i osvješćivanju građana o potrebi za osiguranjem, posebice životnim i mirovinskim, u nastupajućim godinama jer će o tome uvelike ovisiti njihovi prihodi u mirovini.

OSIGURANJE

IGOR PURETA, PREDSJEDNIK UPRAVE GRAWE-a HRVATSKA

Visok stupanj otpornosti na krizu i recesiju Prošlu godinu ocijenio bih kao godinu u kojoj su zaustavljeni negativni trendovi svih vrsta, a posebno raduje početak oporavka životnih osiguranja. Zaustavljen je i porast broja zahtjeva za otkupom i raskidom polica.

>> Nakon 2009., obilježene izazovima gospodarske krize, možemo se zadovoljno osvrnuti na 2010. godinu. Pokazali smo visok stupanj otpornosti na krizu i recesiju, zahvaljujući prije svega konzervativnim ulaganjima i visokim stopama pričuva, po čemu smo mi u GRAWE-u poznati.

U 2010. smo se fokusirali na racionalizaciju troškova, stabiliziranje postojećeg portfelja i zadržavanje osiguranika. Osjetili smo pad interesa za neobveznim osiguranjima te povećan broj upita za raskidom polica životnog osiguranja. Međutim, prošlu godinu ocijenio bih kao godinu u kojoj su zaustavljeni negativni trendovi svih vrsta, a posebno raduje početak oporavka životnih osiguranja. Zaustavljan je i porast broja zahtjeva za otkupom i raskidom polica. Najsporije se oporavljalo kasko osiguranje. Uvijek ima prostora za poboljšanje, ali s obzirom na usporeni oporavak cjelokupnog gospodarstva, mogu reći da smo zadovoljni postignutim rezultatima. Očekujemo pozitivan rezultat U proteklih 18 godina koliko poslujemo na hrvatskom tržištu konstantno smo među prvih 10 osiguravatelja i među vodećima u osiguranju života. I dalje smo najuspješnija tvrtka kći austrijskog

koncerna GRAWE koji postoji već 183 godine. I u ovoj godini očekujemo pozitivan rezultat te zadovoljavajuću dobit uz visok stupanj solventnosti i oprezno formirane pričuve. Nastavit ćemo raditi na poboljšanju postojećih proizvoda, prije svega onih iz skupine životnih osiguranja, nastojeći što je kvalitetnije moguće zadovoljiti individualne želje i potrebe korisnika. Osim pada prodaje neobveznih osiguranja, susreli smo se s velikim brojem zahtjeva za otkupom i kapitalizacijom polica životnog osiguranja. Potkraj prošle i u prvom kvartalu ove godine značajno je smanjen broj otkupljenih polica. Svakom korisniku pristupamo individualno i zajedno pokušavamo pronaći opciju koja je za njega najpovoljnija, pri čemu je raskid prije isteka zadnja opcija koju preporučamo jer je za korisnika najnepovoljnija. Nevezano na krizu, GRAWE je prvi s osiguranjem života došao na naše tržište još 1993. U prošloj i ovoj

godini istekao nam je velik broj polica. Iznose koje isplaćujemo zbog doživljenja ili otkupa polica teško je u ovakvim godinama pratiti povećanjem broja novih polica. Međutim, zadovoljni smo jer se situacija od druge polovine prošle godine kreće u pozitivnom smjeru, a vjerujemo da značajniji oporavak životnih osiguranja tek slijedi. Osim toga, pojačano smo pratili troškove poslovanja. Odgodili smo investicije koje ne utječu neposredno na tekuće poslovanje. Naša ciljna skupina su i dalje privatni korisnici te male i srednje velike tvrtke. Pobornici smo disperzije rizika. Više manjih klijenata omogućava i nama i našim korisnicima veću sigurnost. Imamo konkurentno tržište Kao i do sada, profitabilnost nam je na prvom mjestu, čak i po cijenu gubitka dijela tržišta. I u predstojećem razdoblju koncentrirat ćemo se na postizanje efikasnosti u poslovanju, širit ćemo prodajnu mrežu zapošljavanjem

OSIGURANJE novih savjetnika, otvaranjem novih ureda i jačanjem partnerske prodaje uz mali broj administrativnog osoblja. S obzirom na veličinu, naše je tržište već sad izrazito konkurentno, a nova društva još uvijek se osnivaju. Do konsolidacije je dolazilo i prije krize. Ona nije nužno povezana s krizom, ali je kriza čini mogućom. O tome hoće li doći do okrupnjavanja i preuzimanja ili ne, ovisi o planovima postojećih društava i onih koji u našem tržištu vide potencijal. Ukupna ulaganja GRAWE-a Hrvatska su na hrvatskom tržištu kapitala. Vodimo niskorizičnu politiku ulaganja. Čak 80 posto našeg portfelja uloženo je u državne obveznice Republike Hrvatske, stoga vrijednost naših ulaganja ima najveći stupanj stabilnosti. Sredstva koja su nam povjerili korisnici ulažemo na konzervativni način i uz što veći oprez, što je po našem mišljenju zadatak osiguravateljskog društva. Potencijal osiguravateljske djelatnosti u Hrvatskoj još uvijek nije u potpunosti prepoznat i ona

se još uvijek nije nametnula kao aktivan i važan čimbenik razvoja hrvatskog gospodarstva. Jedan

Potrebno je osvijestiti poduzetnike i obrtnike o potrebi osiguranja od razloga za takvu situaciju je nedovoljan razvoj životnih osiguranja. Nedostaje nam jedinstvo svih subjekata (zakonodavca, nadzornog tijela, osiguravatelja, potrošača i države) koji mogu pridonijeti tome da osiguranje dobije važniju ulogu u razvoju. Osiguranje života, osim velikog utjecaja na sigurnost pojedinca, ima važnu ulogu najkvalitetnijeg izvora unutrašnjeg dugoročnog financiranja. Gotovo tri četvrtine pričuva industrije ulaže se u vrijednosne papire Republike Hrvatske čime se direktno pomaže financiranje razvoja Republike. Zbog toga smatramo da bi država trebala poticati osiguranja te da bi trebalo uvesti vrijednosne pa-

pire koji će po svojoj strukturi biti namijenjeni isključivo ulaganjima sredstava iz pričuva životnih osiguranja. Kad to postignemo, vjerujem da će životno osiguranje ponovno imati dvoznamenkasti rast koji smo imali do 2008. Prostor za rast životnih osiguranja Zajednički interes svih nas, kako osiguravatelja, tako i državnih institucija, ali prije svega građana, jest da generacije koje tek dolaze moraju preuzeti aktivnu ulogu u planiranju budućnosti za sebe i obitelj ulaganjem u različite oblike štednje. Znači, prvenstveno vidim potencijal i prostor za rast životnih

Profitabilnost nam je na prvom mjestu, čak i po cijenu gubitka dijela tržišta osiguranja. Uz to, velik potencijal postoji i u osiguranjima namijenjenim malim i srednjim podu-

zetnicima te obrtnicima, koji su iznimno važna skupina poslovnih subjekata za hrvatsko gospodarstvo. Velika većina malih poduzetnika u Hrvatskoj nije osigurana ili imaju osiguranja s nedovoljnim pokrićima. Potrebno je osvijestiti poduzetnike i obrtnike o potrebi osiguranja, o tome da na njih ne gledaju kao na trošak, već da u osiguravateljima prepoznaju partnera na kojeg se mogu osloniti u slučaju šteta na poslovnim prostorima i opremi ili drugih događaja koji mogu dovesti u pitanje poslovanje tvrtke, što u konačnici može imati negativne posljedice, ne samo za vlasnike tvrtki, već i za zaposlenike i njihove obitelji. Podizanje kulture osiguranja, ali i svijesti o potrebi i važnosti osiguravateljske djelatnosti kako za pojedinca tako i za društvo u cjelini je neizbježno. Institucije i udruženja trebaju educirati stanovništvo jer ako to budu radile samo osiguravateljske kuće, može se postići negativan efekt u percepciji građana - moglo bi to djelovati kao samopromocija, što nam svakako nije cilj.

SAŠA KRBAVAC, PREDSJEDNICA UPRAVE UNIQA OSIGURANJA

Godina izazova Unatoč krizi i otežanim uvjetima poslovanja lani smo uspjeli povećati premijske prihode, kako životnih tako i neživotnih osiguranja >> Prošla godina bila je godina velikih izazova za osiguravateljsko tržište. Uniqa je, unatoč krizi i otežanim uvjetima poslovanja, uspjela povećati premijske prihode, kako životnih tako i neživotnih osiguranja. Godinu 2010. završili smo s porastom dobiti, porastom aktive, uz zadržavanje visoke razine likvidnosti. I ove godine nastavili smo s konzistentnim provođenjem svoje poslovne strategije i naš je plan stabilno i profitabilno poslovanje uz nastavak trenda rasta bržeg od tržišta. Tržište osiguranja dijeli sudbinu gospodarstva pogođenog krizom, ali unatoč crnim najavama koje se provlače već zadnje dvije godine, možemo konstatirati da je

hrvatsko osiguravateljsko tržište stabilno. Što se tiče Uniqa osiguranja, mi ostajemo pri svojim planovima unatoč izazovnom okruženju u kojem poslujemo. Do okrupnjavanja će zasigurno doći, u svakom slučaju unutar grupacija koje posluju na našem tržištu. S druge strane, činjenica je da se svake godine, pa tako i krizne, povećava broj osiguravateljskih društava, da nova dolaze na naše tržište. Konzervativna politika ulaganja Naše Društvo provodi konzervativnu politiku ulaganja tako da najviše ulažemo u obveznice koje izdaje Republika Hrvatska te u obveznice za koje jamči Republika

Hrvatska. Međutim, upravo zbog diverzifikacije rizika uložili smo i određeni dio portfelja na inozemnom tržištu, i to u najvećoj mjeri u obveznice, a sve u okviru zakonskog okvira održavanja matematičke i tehničke pričuve. Najveći prostor za rast vidimo u području životnih osiguranja, a velik je i potencijal rasta tržišta zdravstvenog osiguranja koje pokrivaju osiguravateljska društva s ponudom dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja. Ono što je važno i čega smo kao branša svjesni je činjenica da moramo kontinuirano i sustavno raditi na osvještavanju i edukaciji javnosti o nužnosti i potrebi za osiguranjem.

OSIGURANJE

IVANA BRATANIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE SUNCE OSIGURANJA

2011. bit će nam inovativna, radna i puna izazova Uz sve već započete projekte nastavit ćemo se razvijati u smjeru obiteljskog osiguranja, uvođenja novih proizvoda te daljnjeg jačanja Exclusive zdravstvenog programa nih zdravstvenih osiguranja te sve veća svijest kod ljudi kako brigu o vlastitom zdravlju treba staviti na prvo mjesto, a taj je trend zahvatio i Hrvatsku. Sve više smo spremni ulagati u dobrovoljno zdravstveno osiguranje i brigu o svom zdravlju pa ni današnju krizu ne vidimo kao nepremostivu prepreku. I u najvećoj krizi, za zdravlje smo svi spremni izdvojiti potrebna financijska sredstva.

>> Zadovoljni smo rezultatima za prošlu godinu kao i svojim tržišnim udjelom, svjesni činjenice da iako držimo više od polovine tržišta dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja u Republici Hrvatskoj, ima još jako mnogo neiskorištenog prostora. A to je samo dodatni izazov i motiv za daljnji, još intenzivniji rad i razvoj Sunce osiguranja. Kada ste lider, uvijek morate težiti nečem novom i inovativnijem kako bi se drugi mogli ugledati na vas. Uz sve već započete projekte nastavit ćemo se razvijati u smjeru obiteljskog osiguranja, uvođenja novih proizvoda te daljnjeg jačanja Exclusive zdravstvenog programa. Uz nove poliklinike - u prvom redu to je novi, atraktivniji i veći prostor Poliklinike Sunce u Splitu, a uskoro i u Slavonskom Brodu - dodatno ćemo ulagati u modernu dijagnostičku opremu, te nastaviti s novim, ciljanim programima. Mogu reći da će za Sunce 2011. definitivno biti inovativna, radna i puna izazova. U svjetskim je razmjerima prisutan porast segmenta dobrovolj-

Konkurentni proizvodi Mi u Sunce osiguranju svoju prednost vidimo u iznimno konkurentnim zdravstveno-osiguravateljskim proizvodima kao što su naše Classic i Exclusive police, zahvaljujući kojima smo svojim osiguranicima spremni pružiti pravu zaštitu. To su prepoznali kako osiguranici tako i korisnici medicinskih usluga Poliklinike Sunce. U Suncu ih očekuje usluga višeg standarda, maksimalno prilagođena indivi-

dualnim potrebama, a uz vrhunsku dijagnostiku naši liječnici orijentirani su na svakog korisnika. Zahvaljujući dostupnosti vlastitih poliklinika kojih trenutačno ima devet u Hrvatskoj, a još četiri su u završnoj fazi uređenja, Sunce osiguranje sigurno razvija svoj zdravstveni osiguravateljski program približavajući se tako svakom

I u najvećoj krizi, za zdravlje smo svi spremni izdvojiti potrebna financijska sredstva stanovniku naše prelijepe zemlje. Ulaganje u medicinsku opremu i u vlastite poliklinike, dugoročno gledano, govori kako je Sunce osiguranje spremno zadržati sve svoje osiguranike, ali i oduprijeti se krizi.

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje je proizvod koji korespondira s aktualnim stanjem u hrvatskom zdravstvu s jedne, te povećanom javnom i osobnom sviješću ljudi o potrebi preventivnoga očuvanja zdravlja s druge strane, i pred njim je tek pravo vrijeme koje će pokazati ispravnost ove tvrdnje. Sunce osiguranje je svoju priliku prepoznalo već 2004. godine kada je počelo s intenzivnijim plasmanom dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Od tada do danas izraslo je u modernu i dinamičnu tvrtku s jasnom strategijom i vizijom poslovanja. A prava vizija i strategija razvoja pokazala se kao prednost i u kriznim vremenima. Ima prostora za razvoj Dodatnim širenjem prodajne mreže, pojačanjem vlastitog sustava Poliklinika Sunce s novim poliklinikama, te plasiranjem novih proizvoda iz asortimana dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja uz bolju pristupačnost i konkurentnije usluge, Sunce će svojim osiguranicima pružiti još kvalitet-

Veća briga za vlastito zdravlje trebala bi postati stil života svakog od nas niju i bolju zdravstvenu zaštitu, a na naše tržište dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja unijeti dodatno osvježenje. Veća briga za vlastito zdravlje trebala bi postati stil života svakog od nas. Tako je iz našeg primjera već vidljivo kako prostora za razvoj ima, pogotovo usporedimo li se s drugim zemljama svijeta koje rade na promicanju osiguravateljske svijesti kod ljudi, kroz dodatnu edukaciju i kulturu življenja.

OSIGURANJE

WALTER LEONHARTSBERGER, PREDSJEDNIK UPRAVE HELIOS VIG-a

Vjerujemo da ćemo ispuniti svoje ciljeve Pozicioniranje na tržištu usmjerili smo na životna i neživotna osiguranja za pojedince, obitelji i male tvrtke. Težište je kao i prije na jednom od najatraktivnijih oblika privatnog životnog osiguranja, na proizvodu Whole Life Get Well - jedinom doživotnom osiguranju u Hrvatskoj >> Godina 2010. za Helios je bila vrlo specifična. Pripajanjem društva Cosmopolitan Life Društvo je postalo veće i jače. Pozicioniranje na tržištu jasno smo usmjerili na životna i neživotna osiguranja za pojedince, obitelji i male tvrtke. Težište je kao i prije na jednom od najatraktivnijih oblika privatnog životnog osiguranja, na proizvodu Whole Life Get Well - jedinom doživotnom osiguranju u Hrvatskoj, koje je osobito zanimljivo za mlade obitelji. Uz to nudimo, naravno, i ostale vrste klasičnog životnog i osiguranja od nezgode. Naravno da su financijska kriza i pad privrede imali negativan utjecaj na razvoj neživotnih osiguranja, a posebno se to odnosi na pad u industriji građevinarstva i s time povezanom industrijom osiguranja. U životnim osiguranjima posebno je došao do izražaja nedostatak financijskih sredstava u privatnim kućanstvima. Osiguranici su uglavnom svjesni vrijednosti životnog osiguranja koje su sklopili, ali često više nisu u mogućnosti plaćati premiju.

S druge strane smatramo da bi ljudi pogotovo u vremenima krize trebali postati svjesniji onoga što je nužno za njihovu budućnost.

Okrupnjavanja i preuzimanja su povezana s efikasnošću i profitabilnošću poslovanja Ta činjenica zapravo predstavlja priliku za prodaju životnih osiguranja. Unatoč krizi i teškoj ekonomskoj situaciji u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo, u Helios VIG-u uvjereni smo da ćemo i u ovoj godini ispuniti svoje ciljeve i ostvariti značajnu dobit. Kriza će jednom završiti Smatramo da okrupnjavanja i preuzimanja nisu usko povezana s krizom, već s efikasnošću i profitabilnošću poslovanja. Točno je da je u fazama rastuće privrede lakše ostvariti i rast društava, međutim to ne znači da su ta društva

zaista efikasna i profitabilna. Pojedina društva u određenim fazama razvoja uvide da ne mogu dalje opstati na tržištu kao zasebne jedinice. Kriza, dakle, takve procese može samo ubrzati, ali i neovisno o krizi, na hrvatskom tržištu privatnih osiguranja sljedećih se godina mogu očekivati daljnja okrupnjavanja i preuzimanja. Obveznice Republike Hrvatske nude jako dobar omjer sigurnosti i prinosa. Stoga unatoč krizi hrvatske privrede ulažemo upravo u državne obveznice Republike Hrvatske. Vodeći se istim načelom sigurnosti i prinosa, odlučili smo se i za ulaganja u državne obveznice Poljske.

Industrija osiguranja u Hrvatskoj u budućnosti može očekivati snažan rast U pogledu naših ulaganja, sigurnosti dajemo apsolutni prioritet. Kako danas, tako ni u budućnosti nećemo mnogo ulagati u dionice i

slične vrijednosne papire. Jedan austrijski bankar nedavno je rekao da svakoj krizi dolazi kraj. I u Hrvatskoj će kriza jednom završiti, a gospodarstvo ponovno rasti. Ako usporedimo pokazatelje hrvatske industrije osiguranja s europskim prosjekom, vidimo da industrija osiguranja u Hrvatskoj u budućnosti s pravom može očekivati snažan rast.

VESNA DULIBIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE CROATIA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Realizirano zacrtano, krizi unatoč Daljnji rast dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj tek predstoji, a najviše će ovisiti o zakonskim odredbama s jedne strane i o potrebama i kupovnoj moći stanovništva odnosno stanju u gospodarstvu, s druge strane >> Mi u Croatia zdravstvenom osiguranju očekujemo ostvarenje svih Planom poslovanja za 2011. godinu zacrtanih ciljeva i Planske veličine. Uspješni poslovni rezul-

tati postignuti su prošle godine zahvaljujući jasnoj strategiji Društva, definiranim razvojnim planovima i sposobnosti prilagođavanja proizvoda potrebama tržišta.

Izvrsnost usluga U ovoj godini nastavljamo izgrađivati Društvo na načelu ostvarivanja izvrsnosti usluga kroz neprekidno daljnje poboljšanje

OSIGURANJE

postojećih proizvoda, te ostvarenje vrhunskih usluga širenjem mreže vlastitih i ugovornih zdravstvenih ustanova. Sukladno tome očekujemo daljnji rast Društva uz porast policirane premije i u ovoj godini. Kriza je svakako utjecala na stagnaciju čitavog sektora osiguranja pa tako i na sektor zdravstvenih osiguranja, u kojem je također došlo do prijevremenih otkaza pojedinih ugovora o osiguranju. To, međutim, nije ostavilo značajnog utjecaja na broj osiguranika Croatia zdravstvenog osiguranja. Unatoč krizi, planirane veličine za 2010. godinu, kako u pogledu zaračunate premije, tako i u pogledu broja osiguranika, su realizirane. Svaka kriza rađa i nove vrijednosti pa je tako Croatia zdravstveno osiguranje u 2010. godini nastavilo sa širenjem vlastitih polikliničkih sadržaja otvorivši novu

polikliniku u Koprivnici. Kako se mali broj osiguravatelja u Republici Hrvatskoj bavi provođe-

U ovoj vrsti osiguranja još nije vrijeme za okrupnjavanja i preuzimanja na tržištu njem dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, a Croatia zdravstveno osiguranje jedina je tvrtka specijalizirana samo za tu vrstu osiguranja, smatramo da u ovoj vrsti osiguranja ipak još nije došlo vrijeme za okrupnjavanja i preuzimanja na tržištu. Konzervativniji pristup ulaganju Društvo je iskoristilo priliku za diverzifikaciju ulaganja na domaćem tržištu kapitala, koja je velikim dijelom strogo propisana i

od strane regulatornog tijela - Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, koja je zakonskim odredbama limitirala visinu ulaganja u pojedine vrste ulaganja. Uslijed prisutne visoke volatilnosti tj. nepredvidljive promjenjivosti tržišta vrijednosnih papira i financijskih instrumenata koja je pogodila sva svjetska financijska tržišta pa tako i naše, Društvo se priklonilo konzervativnijem pristupu ulaganju te je preferiralo sigurnija ulaganja s manjim prinosom naspram rizičnijih s većim prinosom. Iz istoga razloga nismo iskoračili na inozemna tržišta kapitala. Osnovno pravilo diverzifikacije je sigurnost, tako da najveći dio imovine ulažemo u sigurna sredstva. Prema našem iskustvu građani sve više koriste dobrovoljno zdravstveno osiguranje, osobi-

to različite programe dodatnog zdravstvenog osiguranja. Međutim, ocjenjujemo da daljnji rast dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj tek predstoji, a najviše će ovisiti o zakonskim odredbama s jedne strane i o potrebama i kupovnoj moći stanovništva odnosno stanju u gospodarstvu, s druge strane.

Građani sve više koriste dobrovoljno zdravstveno osiguranje Dakle, prognoziramo da će se u ukupnom trošku zdravstvene zaštite povećavati broj osiguranika dodatnog zdravstvenog osiguranja. U svakom slučaju, rast dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja, slično praksi u Europi, tek predstoji.

NEVEN TIŠMA, PREDSJEDNIK UPRAVE KD LIFEA

Očekujemo visoke stope rasta Postali smo maksimalno fleksibilni i prema klijentima koji su se našli u poteškoćama plaćanja premija pa smo uspjeli smanjiti dio storno polica, radili smo na povećanju i kvaliteti prodajne mreže

>> Unatoč krizi u 2010. godini KD Life je uspio povećati broj osiguranika. Čak štoviše, bili smo najbrže rastuća osiguravateljska kuća u Hrvatskoj mjereno postotnim rastom i među prvima mjereno

nominalnim rastom. Postali smo maksimalno fleksibilni i prema klijentima koji su se našli u poteškoćama plaćanja premija, pa smo uspjeli smanjiti dio storno polica, radili smo na povećanju i kvaliteti prodajne mreže. Što se KD Lifea tiče, mi smo još uvijek u početnoj fazi razvoja i unatoč svemu očekujemo rast visokim stopama, kao i do sada. To je za nas imperativ. Činjenica je da se trend krize nastavio i u 2010. godini. Tako barem izgleda na bruto premiji životnih osiguranja koja je pala za 1,25 posto u usporedbi sa 2009. No situacija je još gora ako gledamo koliki je broj novih polica sklopljen u usporedbi s godinama prije krize. S jedne strane to je rezultat aktualne gospodarske i financijske krize, a s druge rezultat činjenice da je na našem tržištu životnih osiguranja u zadnjih pet godina potpuno devastiran agen-

cijski kanal prodaje zahvaljujući uglavnom nes(p)retno sročenim zakonima. Taj je kanal zastupljen sada sa samo 15 posto u ukupnoj produkciji novih polica, dok je u zemljama s kojima se moramo uspoređivati on zastupljen s više od 60 posto u stvaranju novog posla. Nerazvijeno tržište životnih osiguranja U vremenu krize ne očekujemo preuzimanja. Kada do njih dođe, to će samo po sebi biti znak da tržište izlazi iz krize. Svakako smo diverzificirali naše portfelje u skladu s aktualnom situacijom i u dogovoru s matičnom kućom. Prosječna premija životnog osiguranja u Europi po stanovniku 2009. godine bila 1086 eura, u Sloveniji 311, u Hrvatskoj je iste godine iznosila 76 eura, stoga hrvatsko tržište životnih osiguranja spada u nerazvijenija europska

tržišta. Ako tome još dodamo činjenicu da je udio fondpolica na našem tržištu u ukupnoj premiji

Udio fondpolica u ukupnoj premiji životnih osiguranja je zanemariv životnih osiguranja zanemariv, dok u spomenutim zemljama upravo fondpolice dominiraju tržištem, imamo razloga optimistično očekivati veliki razvoj tržišta u budućnosti.

OSIGURANJE

BISERKA ŽALAC, DIREKTORICA RAIFFEISEN MIROVINSKOG OSIGURAVAJUĆEG DRUŠTVA

Povećan broj zahtjeva za sklapanje ugovora Većina korisnika mirovine koji dolaze iz dobrovoljnih mirovinskih fondova biraju isplatu mirovine u najkraćem zakonskom roku od pet godina i isplatu do 30 posto od ukupnih sredstava odmah na početku isplate mirovine mirovinskim fondovima. Sigurno je da se u vrijeme krize manji broj ljudi odlučuje na ulazak u novu štednju, ali zato se povećava broj onih koji iz štednje izlaze.

>> Prošla godina bila je vrlo uspješna za naše mirovinsko osiguravateljsko društvo. Prva polovina ove poslovne godine pokazuje da će i 2011. godina biti jednako dobra. Priljev novih korisnika mirovina i razine njihove uplate prelaze planirane vrijednosti, što u konačnici utječe na bolji rezultat Društva. Mirovinsko osiguravateljsko društvo isplaćuje mirovine nakon završetka razdoblja članstva u

Ranija umirovljenja Kriza je utjecala na poslovanje Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva na način da se povećao broj zahtjeva za sklapanje ugovora o mirovini iz dobrovoljnog osiguranja, što ima pozitivan utjecaj na naš rezultat poslovanja. Cjelokupna financijska situacija utječe na članove dobrovoljnih fondova da u većem broju završavaju sa svojom dobrovoljnom mirovinskom štednjom i traže isplatu mirovine. Većina korisnika mirovine koji dolaze iz dobrovoljnih mirovinskih fondova biraju isplatu mirovine u najkraćem zakonskom roku od pet godina i isplatu do 30 posto od ukupnih sredstava odmah na početku isplate mirovine. U obveznom mirovinskom osiguranju sve više raste broj korisnika prijevremene starosne mirovine jer u kriznim vremenima poslodavci i ranijim umirovljenjima rješavaju problem viška zaposlenih. Članovi obveznih mirovinskih fondova i dalje su značajno oštećeni povećanjima mirovinskih primanja (putem dodatka na mirovinu) isključivo za one koji nisu ušli u novi sustav reformiranog mirovinskog osiguranja. Kako je sve veća neizvjesnost pozitivnih

izmjena zakona koje bi popravile njihov položaj, veći broj ovih korisnika mirovine podnosi zahtjev za isplatom mirovine iz obveznog mirovinskog fonda. Tržište mirovinskog osiguranja razlikuje se od ostalog tržišta osiguranja po tome što je broj potencijalnih korisnika mirovine ograničen zakonskim odredbama o ostvarivanju prava na mirovinu. Mirovina za članove dobrovoljnih mirovinskih fondova može biti ostvarena najranije s navršenih 50 godina života, a za članove obveznih mirovinskih fondova tek nakon priznanja prava na mirovinu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Za sada je Raiffeisen jedino mirovinsko osiguravateljsko društvo, a prema najavama očekujemo da će nam se ubrzo pridružiti još netko. Mogućnosti ulaganja mirovinskog

Dobrovoljni mirovinski fondovi intenzivno rade na promociji dobrovoljne mirovinske štednje i povećanju broja članova osiguravateljskog društva određene su Zakonom o mirovinskim osiguravateljskim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje i za sada su naša ulaganja na tržištu kapitala minimalna i odnose se isključivo na domaće tržište. Mirovinsko osiguravateljsko društvo preuzima dugoročnu obvezu isplate mirovine i svoja ulaganja mora uskladiti s tom obvezom. Većinu naših ulaganja čine obveznice (državne, lokalne samouprave i korporativne), trezorski i

korporativni zapisi, kao i udjeli u investicijskim fondovima te depoziti u bankama, dok dionice čine vrlo mali postotak imovine. Kontinuirani priljev članova Mirovinsko osiguranje u dijelu koji se odnosi na obvezno osiguranje ima kontinuirani priljev novih članova obveznih mirovinskih fondova, ovisno o broju novozaposlenih

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje još uvijek nije dobilo pravi zamah osoba. Stjecanjem uvjeta za mirovinu članova obveznih mirovinskih fondova rast će i broj korisnika mirovina iz ovog osiguranja. Dobrovoljno mirovinsko osiguranje još uvijek nije dobilo pravi zamah gledano kroz broj osiguranika. Dobrovoljni mirovinski fondovi intenzivno rade na promociji dobrovoljne mirovinske štednje i povećanju broja članova. Vjerujemo da će porezne olakšice za poslodavce, koje su uvedene prošle godine, isto tako imati pozitivan učinak na povećanje broja članova. S povećanjem članstva u dobrovoljnim mirovinskim fondovima raste i potencijal korisnika mirovine po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Članstvo i imovina u mirovinskim fondovima preduvjet su poslovanja mirovinskog osiguravateljskog društva budući da su upravo članovi fondova najveći dio korisnika mirovina, uz manji broj korisnika za koje je napravljena izravna uplata u mirovinsko osiguravateljsko društvo temeljem uplate za dokup mirovine od strane poslodavaca u trenutku umirovljenja njihovih zaposlenika.

OSIGURANJE

OSIGURANJE U EUROPI

Rast premija Tržišta osiguranja zemalja EU-a su dobro reagirala na oporavak i u 2010. premije su povećane za 3,5 posto, na 1115 milijardi eura mr. Vladimir Miletić PREMIJE OSIGURANJA U EUROPI - za 33 zemlje, članice CEA-e, Europskog komiteta osiguranja odnosno federacije koja okuplja nacionalna udruženja osiguravatelja - u 2009. godini su povećane za 2,9 posto nakon velikog pada od šest posto u 2008. godini i dostigle su 1057 milijardi eura. Pritom je bruto domaći proizvod u zemljama EU-a u 2009. pao za čak četiri posto da bi oporavak počeo u 2010. godini s rastom BDP-a od 1,8 posto. Tržišta osiguranja zemalja EU-a su dobro reagirala na oporavak i u 2010. premije su povećane za 3,5 posto, na 1115 milijardi eura. Ukupna premija od 1057 milijardi eura u 2009. godini povećana je najviše zbog porasta životnih osiguranja, za pet posto, dok su neživotna osiguranja ostala na istoj razini. Povećanje premije OŽ-a od četiri posto, na 688 milijarde eura u 2010., bilo je različito u pojedinim zemljama. Četiri najveća tržišta drže oko 75 posto ukupne premije. U Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježen je rast od dva posto, u Francuskoj od četiri posto, u Njemačkoj

šest posto i Italiji oko 11 posto. U Njemačkoj i UK-u više su se prodavali tradicionalni proizvodi zbog većih potreba klijenata za sigurnošću, dok su u Francuskoj i Italiji više prodavane unit-linked police, kao oblici ulaganja nakon prevladane krize. Najveća tržišta Njemačka i Italija Premije neživotnih osiguranja su u 2009. ostale na 411 milijardi eura, dok su u 2010. godini povećane na 428 milijardi eura. Premija osiguranja automobila iznosila je u 2010. godine 125 milijardi eura ili oko 30 posto premije neživotnih osiguranja. Njemačka i Italija su najveća tržišta s udjelom od 16 posto svaka, a zajedno s Francuskom i UK-om zauzimaju oko 65 posto ukupne premije automobilskih osiguranja. Premija zdravstvenog osiguranja porasla je za sedam milijardi eura, za šest posto, i s iznosom od 108 milijardi eura druga je najveća skupina neživotnih osiguranja. Najveći udio premije imaju Nizozemska i Njemačka, zajedno sa skoro dvije trećine ukupnog tržišta. Osiguranje imovine sa 83 milijarde eura premije bilježi porast od jedan posto. Vodeća tržišta su UK, Njemačka i Francuska, svaka s oko 15 milijardi eura premije.

mr. Vladimir Miletić

OSIGURANJE

U pojedinim zemljama Zapadne Europe u 2009. godini stope promjena ukupne premije su različite. Velika Britanija bilježi pad od 7,7 posto, Belgija od tri posto, Irska 9,9 posto, Danska 4,5 posto, Portugal pet posto i Norveška 1,2 posto. S druge strane Francuska je ostvarila rast premije od 9,2 posto, Njemačka od 4,1 posto, Italija čak 28,1 posto, Švedska 3,9 posto, Finska 2,4 posto i Austrija 1,3 posto, dok su tržišta u Nizozemskoj, Španjolskoj i Švicarskoj stagnirala. Stope promjena premije na europskom istoku su većinom negativne, pa tako Poljska ima pad od 13,4 posto, Bugarska od 7,1 posto, Rumunjska 14,4 posto, Latvija 33,5 posto, Mađarska 7,4 posto, Litva 26,8 posto, Estonija 1,3 posto, Hrvatska 2,8 posto i Slovačka 0,2 posto. Manji broj zemalja iskazao je rast premije i to su Slovenija sa 2,7 posto, Češka sa 4,8 posto, Grčka sa 4,4 posto, Turska sa 4,3 posto, Cipar sa šest posto i Malta sa 4,9 posto Oporavak tržišta kapitala Tržišta kapitala su u 2009. godini počela oporavak nakon krize, koji je nastavljen i u 2010. unatoč zamjetnim kolebanjima. Ulaganja osiguravatelja dostigla su 7500 milijardi eura i povećana su za pet posto uz stalne tečajeve valuta. Gubici europskih osiguravatelja nisu bili takvi kao u SAD-u, budući da su njihova ulaganja bila konzervativnija negoli ulaganja banaka i drugih financijskih posrednika, kao i mnogih američkih osiguravatelja. Europski osiguravatelji stalno prate promjene na svojim tržištima i surađuju s tijelima EU-a, posebno s Europskom komisijom u predlaganju i donošenju niza mjera i propisa za unaprjeđivanje djelatnosti osiguranja. Neka pitanja su trajno u središtu pažnje, kao sustav upravljanja rizicima i utvrđivanja potrebnog kapitala

Ulaganja osiguravatelja dostigla su 7500 milijardi eura i povećana su za pet posto uz stalne tečajeve valuta

rak naprijed i kombinacija kvantitativnih i kvalitativnih elemenata nadzora je dobar temelj za buduću regulativu. Ipak, prijedloge provedbenih mjera treba pojednostaviti kako bi sustav bio prihvatljiv i provediv i za manje i srednje osiguravatelje, među koje spadaju i hrvatski.

Solvency II, mirovinski sustavi, porezi, klimatske promjene, nove tehnologije, teški i opasni rizici, i posebno, zaštita osiguranika - potrošača. Osiguravatelji zastupaju stav da sami osiguravateljski poslovi ne uzrokuju sistemske rizike već da su to neosiguravateljske operacije. Globalna kriza je uglavnom potvrdila taj stav. Stoga bi nadzor trebalo usmjeriti na špekulativne poslove u osiguranju, ako ih ima, dok bi za procjenu rizika u osiguravateljskim poslovima trebao biti dovoljan sustav Solvency II. Uz provođenje tog nadzora ne trebaju posebne mjere za suzbijanje sistemskih rizika u osiguranju. Solvency II treba omogućiti realne procjene rizika koje odražavaju prirodu rizika i načine ublažavanja rizika. Sustav Solvency II je dobar i potreban ko-

Mirovinski sustavi Države i vlade su odgovorne i za poboljšanje obaviještenosti stanovništva o stanju mirovinskih sustava i o tome kolike bi mogle državne mirovine biti u budućnosti. Isto tako potrebne su i dodatne mjere za stabilizaciju i bolju transparentnost sustava zaposleničkih mirovina. Osiguravatelji predlažu Komisiji da se uvedu jednaki regulatorni uvjeti za mirovinske fondove i osiguravatelje. Solvency II se temelji na procjeni rizika i utvrđivanju potrebnog kapitala u skladu s tim. S druge strane regulativa za zaposleničke mirovine (koje donekle sliče drugom stupu mirovinskog sustava u Hrvatskoj) nema takav pristup. Stoga bi članovi mirovinskih shema i mirovinskih fondova mogli očekivati veće rizike i gubitke negoli osi-

guranici života u grupnim osiguranjima života, koja imaju sličnu ulogu kao zaposleničke mirovine. Kao rješenje CEA predlaže harmonizaciju propisa o funkcioniranju i nadzoru mirovinskih fondova u skladu s regulativom koju predviđa Solvency II za osiguravatelje života po načelu „za iste rizike ista pravila i isti kapital“. Stalnu pozornost osiguravatelji posvećuju boljoj kvaliteti i preglednosti svojih financijskih izvješća i nastoje uskladiti knjigovodstvene propise s međunarodnim regulatorima. Posebno je od značaja uvažiti dugoročnost osiguravateljskih poslova i ulaganja sredstava te utvrditi specifičnosti koje ih razlikuju od banaka s kojima ih regulatori ponekad nastoje izjednačiti. Primjena osiguravateljskih principa na najveće globalne grupe omogućit će bolje usklađivanje nadzora na međunarodnoj razini i poboljšanje kvalitete poslovanja i velikih i ostalih osiguravatelja. Za prevenciju: dobri zakoni i čvrst nadzor Globalna financijska kriza potaknula je razne ideje i prijedloge reakcija i rješenja nastalih

OSIGURANJE že se podjela odgovornosti između država, privatnih (re)osiguravatelja i osiguranika, zatim bolja koordinacija u pribavljanju o korištenju podataka svih zainteresiranih i financiranje unaprijed (ex-ante) putem osiguranja kao bolje rješenje negoli naknadno (ex-post) prikupljanje državnih fondova. Bolje je provoditi pravodobne i preventivne mjere u borbi protiv prirodnih katastrofa negoli zakašnjele. Na to upućuje sve veća učestalost poplava,

Ukupna premija osiguranja u 2008. i 2009. godini 2008. u mil. EUR

orkana i potresa uz porast stanovništva i koncetraciju sve veće imovine na izloženim područjima. Identificiranje područja visokog rizika omogućuje poduzimanje mjera prostornog planiranja, odgovarajuće gradnje i primjerene zaštite. Ujedno to pomaže osiguravateljima kod utvrđivanja potrebnih premija osiguranja. Uspostava ravnoteže omogućit će izbjegavanje oslanjanja samo na državne fondove, jer to smanjuje interes za osiguranjem, dok bi državna pomoć trebala biti usmjerena na slučajeve kad su poduzete potrebne preventivne mjere i za slučajeve koji se ne mogu osigurati.

problema. Jedan od prijedloga je i uvođenje poreza na financijske usluge “za troškove prošle i budućih kriza“. Europski osiguravatelji ne prihvaćaju ovaj prijedlog navodeći značajne argumente. Osiguranje nije bilo izvor krize, čak je u značajnoj mjeri pomoglo u stabilizaciji tržišta kapitala, a nije bilo niti korisnik pomoći države. Procjenjuje se da je tijekom krize globalno uloženo oko 11.000 milijardi američkih dolara potpora financijskim sustavima od čega je na osiguranje utrošeno samo oko 10 milijardi. Dobri zakoni i čvrst nadzor najbolji su put prevencije sličnih kriza u budućnosti. Pored toga, osiguranje nije porezno pogodovano jer u svim zemljama se plaća porez na premije osiguranja (a ničeg sličnog nema u sustavu banaka), a osiguravatelji ne mogu koristiti odbitak PDV-a koji plate u svom poslovanju. Klimatske promjene i brojne katastrofe zabrinjavaju i države i osiguravatelje. (Re)osiguravatelji poduzimaju mjere kojima se šire saznanja o rizicima i razvijaju održiva rješenja za otklanjanje posljedica prirodnih katastrofa. Prijedlozi rješenja idu u tri pravca. Predla-

Jamstvene sheme kao zaštita Europska komisija predlaže osnivanje jamstvenih shema kojima bi se zaštitili osiguranici u slučajevima insolventnosti osiguravatelja. CEA podupire prijedloge da se potrošači zaštite za slučaj insolventnosti osiguravatelja, ali to u načelu treba omogućiti preko pojačanog nadzora i uvođenjem sustava Solvency II. Prioritet treba biti zaštita potrošača u dugoročnim životnim osiguranjima, a te sheme treba prepustiti nacionalnim zakonodavstvima. Tržišta su u Europi vrlo različita, pa i rješenja mogu biti različita, iako je harmonizacija određenih načela dobrodošla. Zaštitu treba ograničiti na fizičke osobe i ne prihvaćati prijedloge da se štite poduzetnici, pa makar i mali. Važno je da jamstvene sheme pružaju dugoročnu i trajnu zaštitu. Financijska pismenost široke publike vrlo je važna za razvitak djelatnosti osiguranja. Potrošači trebaju imati pristup značajnim informacijama i objašnjenjima tako da steknu dovoljno znanja kako bi mogli izabrati najbolja rješenja za svoje potrebe. Tu je potrebno veliko angažiranje nacionalnih udruženja osiguravatelja koja mogu dati objektivan sud o ponuđenim osiguravateljskim proizvodima. Zatim mogu podizati svijest i širiti saznanja o novim rizicima i mogućnostima zaštite od njih te provoditi istraživanja o ponašanju i potrebama

Nominalna stopa rasta*

Austrija

16.214

16.420

1,3

Belgija

29.279

28.386

-3,0

Bugarska

915

850

-7,1

Cipar

742

787

6,0

Češka Republika

Životna osiguranja su povećana za pet posto, dok su neživotna osiguranja ostala na istoj razini

2009. u mil. EUR

Danska Estonija Finska Francuska

5.274

5.218

4,8

20.811

19.902

-4,5

372

367

-1,3

15.800

16.182

2,4 9,2

183.194

200.057

Grčka

4.789

5.002

4,4

Hrvatska

1.341

1.282

-2,8 -9,9

Irska

13.431

12.099

Island

280

251

7,6

Italija

92.019

117.866

28,1

476

315

-33,5

3.769

5.947

50,1

590

432

-26,8

Luksemburg

1.899

1.935

1,9

Mađarska

3.542

2.944

-7,4

275

288

4,9

76.559

76.395

-0,2

Njemačka

164.523

171.330

4,1

Norveška

12.705

11.824

-1,2

Poljska

16.830

11.824

-13,4

Portugal

15.329

14.559

-5,0

Rumunjska

2.443

1.814

-14,4

Slovačka

2.031

2.026

-0,2

Slovenija

2.019

2.073

2,7

Španjolska

60.086

60.374

0,5

Švedska

24.706

23.244

3,9

Švicarska

33.666

35.138

-0,7

6.179

5.677

4,3

247.022

203.809

- 7,7

1.059.113

1.056.618

2,9

Latvija Lihtenštajn Litva

Malta Nizozemska

Turska Velika Britanija CEA

* Uz stalne tečajeve valuta Izvor: Izvještaj CEA za 2010.g.

potrošača. Za sve ovo mogu poslužiti različiti kanali, od brošura, interneta, savjetovališta za potrošače, medijskih kampanja, turneja, predstava, do igara za djecu. Značajna pitanja su proistekla iz presude Europskog suda pravde da su različite tarife i premije u osiguranju za muškarce i žene diskriminirajuće i stoga nevaljane. Osiguravatelji ukazuju na moguće posljedice - porast premija i troškova te posljedično smanjivanja iznosa štednje za mirovine i treću dob. Raste i bojazan da bi se sličnim, nelegitimnim, mogle proglasiti i dob i invalidnost, čime bi se ugrozili temelji osiguranja kakvo danas funkcionira. Velik broj ovih pitanja razmatraju i hrvatski osiguravatelji, a ona koja još nisu uskoro će doći u žarište njihovih interesa.

LEASING Rang-ljestvica leasinga za 2010. godinu (po financiranoj vrijednosti ugovora) 2010. HRK

1 UniCredit Leasing

(po portfelju)

Udjel %

2010. HRK

Udjel %

1.093.371.669

18,83

1 Hypo-Leasing Kroatien

4.275.775.364

19,21

2 Raiffeisen Leasing

881.426.117

15,18

2 UniCredit Leasing

3.778.291.350

16,98

3 Erste & Steierm채rkische S-Leasing

556.797.284

9,59

3 Erste & Steierm채rkische S-Leasing 2.259.406.348

10,15

4 VB Leasing

415.365.336

7,16

4 Raiffeisen Leasing

1.929.140.565

8,67

5 SG Leasing

339.639.318

5,85

5 Erste Group Immorent Leasing

1.328.676.708

5,97

6 Mercedes-Benz Leasing

339.145.716

5,84

6 VB Leasing

1.314.125.830

5,91

7 Porsche Leasing

332.565.764

5,73

7 PBZ Leasing

1.108.846.982

4,98

8 PBZ Leasing

298.630.145

5,14

8 Mercedes-Benz Leasing

1.102.915.471

4,96

9 Hypo-Leasing Kroatien

297.937.898

5,13

9 Porsche Leasing

1.078.323.034

4,85

10 Impuls-Leasing

249.867.791

4,30

10 OTP Leasing

642.045.425

2,89

11 OTP Leasing

244.311.245

4,21

11 Impuls-Leasing

504.324.958

2,27

12 EUROleasing

166.690.738

2,87

12 Optima Leasing

437.861.990

1,97

13 ALD Automotive

139.104.694

2,40

13 SG Leasing

412.440.259

1,85

14 Hypo - Leasing Steiermark

100.499.614

1,73

14 EUROleasing

399.659.047

1,80

15 KBM Leasing

82.820.645

1,43

15 BKS-leasing

327.485.005

1,47

16 BKS-leasing

76.410.478

1,32

16 Jadran Jahte

317.677.789

1,43

17 Optima Leasing

47.124.009

0,81

17 ALD Automotive

282.852.161

1,27

18 Austrofin Leasing

40.279.573

0,69

18 KBM Leasing

255.693.526

1,15

19 Scania Credit Hrvatska

30.827.692

0,53

19 Hypo - Leasing Steiermark

184.052.050

0,83

20 Jadran Jahte

20.783.505

0,36

20 PROleasing

101.128.499

0,45

21 Erste Group Immorent Leasing

17.474.164

0,30

21 Croatia Leasing

85.271.430

0,38

22 i4next leasing

16.366.804

0,28

22 Scania Credit Hrvatska

55.592.977

0,25

23 Alfa-Leasing

9.035.866

0,16

23 i4next leasing

36.068.152

0,16

24 PROleasing

8.433.617

0,15

24 Austrofin Leasing

30.290.761

0,14

238.773

0,00

25 Alfa-Leasing

6.308.406

0,03

50.231

0,00

22.254.304.318

100,00

25 Croatia Leasing -

Immoconsult Leasing Ukupno:

Izvor: HANFA

26 Immoconsult Leasing

5.805.148.455

100,00

Ukupno:

LEASING

Vrijednost aktivnih ugovora na kraju razdoblja, u tisuÄ&#x2021;ama HRK Ukupno 2006. Broj

2007.

Vrijednost

Broj

2008.

Vrijednost

109.586 13.847.742

Broj

2009.

Vrijednost

125.048 16.644.566

Broj

2010.

Vrijednost

117.617 15.915.501

Broj

Vrijednost

Osobni automobili

93.012 11.454.087

105.570 14.844.840

Gospodarska vozila

25.565

5.989.812

29.462

7.496.006

30.856

9.105.600

27.837

8.645.393

26.094

8.005.494

Strojevi i oprema

10.667

4.684.138

14.805

7.476.887

16.540

8.416.210

15.948

8.786.310

15.029

8.953.830

Postrojenja

61.749

61.464

67.231

76.951

81.188

Nekretnine

1.274

8.082.322

1.533

7.519.943

1.622

8.851.160

1.656 10.407.315

1.656 10.280.755

Plovila

1.539

1.593.554

2.029

2.182.725

2.238

2.993.430

2.068

3.064.281

1.810

2.963.965

1.986

590.256

928

637.182

1.199

692.374

1.217

629.149

1.130

616.245

Ostalo Ukupno

134.102 32.455.919

158.407 39.221.949

177.572 46.770.571

166.414 47.524.899

151.366 45.746.317

Operativni leasing 2006.

2007.

Broj

Vrijednost

Broj

Osobni automobili

50.801

6.391.657

Gospodarska vozila

9.042

1.976.496

Strojevi i oprema

2.336

1.252.528

2008.

Vrijednost

Broj

63.334

8.151.690

9.275

2.103.244

2.986

2.367.200

2009.

Vrijednost

Broj

73.712

9.956.572

8.690

2.426.411

3.601

2.648.653

2010.

Vrijednost

Broj

Vrijednost

69.050

9.525.699

61.242

8.934.296

8.039

2.467.326

7.529

2.298.391

3.452

1.905.384

3.196

1.799.166

Postrojenja

32.084

22.119

35.379

43.390

43.430

Nekretnine

118

1.360.724

107

797.820

115

1.084.618

100

1.049.115

1.198.720

Plovila

514

781.817

721

1.209.500

936

1.850.416

947

1.960.896

869

1.911.123

Ostalo

789

173.540

178

112.192

204

121.703

280

79.925

213

62.621

Ukupno

63.613 11.968.846

76.615 14.763.766

87.279 18.123.753

81.886 17.031.735

73.154 16.247.746

Financijski leasing 2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Broj

Vrijednost

Broj

Vrijednost

Broj

Vrijednost

Broj

Vrijednost

Broj

Vrijednost

Osobni automobili

28.929

3.760.242

34.615

4.543.497

41.535

5.676.494

42.372

5.734.645

41.217

5.581.463

Gospodarska vozila

11.494

2.920.447

15.692

4.427.536

18.224

5.832.597

17.349

5.629.777

15.765

5.156.691

5.703

2.321.544

9.254

3.977.177

10.618

4.734.272

10.942

6.083.596

10.661

6.482.591

21.027

32.280

25.293

27.637

37.759

Nekretnine

413

2.694.705

701

2.844.969

860

4.015.285

1.004

5.786.730

1.080

6.166.827

Plovila

521

416.852

836

611.974

892

823.676

844

863.257

740

867.262

Ostalo

890

225.738

659

227.399

913

312.517

882

334.174

892

353.001

Strojevi i oprema Postrojenja

Ukupno

47.975 12.360.555

61.795 16.664.831

73.080 21.420.135

73.438 24.459.816

70.410 24.645.594

Zajmovi 2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Broj

Vrijednost

Broj

Vrijednost

Broj

Vrijednost

Broj

Vrijednost

Broj

Osobni automobili

13.282

1.302.187

11.637

1.152.555

9.801

1.011.500

6.195

655.156

3.111

Vrijednost 329.081

Gospodarska vozila

5.029

1.092.869

4.495

965.227

3.942

846.591

2.449

548.290

2.800

550.412

Strojevi i oprema

672.073

2.628

1.110.06

2.565

1.132.509

2.321

1.033.286

1.554

797.329

1.172

Postrojenja

8.639

7.064

6.558

5.924

Nekretnine

743

4.026.89

725

3.877.154

647

3.751.256

552

3.571.470

493

2.915.208

Plovila

504

394.886

472

361.251

410

319.338

277

240.127

201

185.580

Ostalo

307

190.978

297.591

258.154

215.050

200.623

22.514

8.126.518

19.997

7.793.352

17.213

7.226.683

11.090

6.033.347

7.802

4.852.977

Ukupno Izvor: HANFA Obrada: HGK

LEASING

LEASING U 2010. GODINI

Gubitak udvostručen, pad broja ugovora i vrijednosti Leasing tvrtke, njih 26, završile su proteklu godinu s gubitkom od 1,025 milijardi kuna. Gubitak je iskazalo 15 leasing društava u ukupnom iznosu od 1,122 milijarde kuna, dok je dobit nakon oporezivanja ostvarilo 11 društava u visini od 97,4 milijuna kuna Darko Buković

Darko Buković

ZA LEASING DRUŠTVA U HRVATSKOJ, koji čine nepunih sedam posto ukupne imovine hrvatskog financijskog sektora, poslovna 2010. bila je godina ne pretjeranog pada vrijednosti, smanjenja zaposlenosti, u kojoj je zadnjeg dana protekle godine bilo ukupno 151.366 ugovora i u kojoj su gubici dvostruko povećani, na 1,025 milijardi kuna. Za usporedbu s godinom prije postoji i otegotna okolnost kod usporedbe podataka, odnosno podaci o leasingu koje objavljuje Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za 2010. su objavljeni po novoj metodologiji, dok revidirani poslovni podaci leasinga za godine prije još nisu objavljeni. Leasing industrija, koja obuhvaća - kao i protekle dvije godine - 26 tvrtki, prošlu godinu završila je s dvostruko većim gubitkom nego u 2009. kada je gubitak iznosio 625 milijuna kuna. Tako je 2010. godina završena s gubitkom od 1,025 milijardi kuna. Gubitak je iskazalo 15 leasing društava u

ukupnom iznosu od 1,122 milijarde kuna, dok je dobit nakon oporezivanja ostvarilo 11 društava u visini od 97,4 milijuna kuna. Na iskazani gubitak djelatnosti leasinga i u 2010. u najvećoj mjeri utječu rezerviranja za sumnjiva i sporna potraživanja. Leasing, naravno, dijeli sudbinu i trendove leasinga u Europi. Kao posljedica globalne financijske

Zadnjeg dana protekle godine bilo je sklopljeno ukupno 151.366 ugovora krize, i u Hrvatskoj se početno usporavanje u 2008. nastavilo i tijekom 2009. Zadnjih desetak godina hrvatsko tržište bilježilo je snažan i dinamičan rast vrijednosti (stope rasta tržišta leasinga u zadnje četiri godine bile su iznad 20 posto). Međutim, 2008. godina donosi preokret te tržište leasinga prekida trend rasta. U 2008. godini vrijednost leasinga smanjena je u odnosu na prethodnu, 2007. godinu. Podsjetimo kako je u 2006. godini rast bio ubrzan i iznosio

LEASING je 34,7 posto, da bi se u 2007. godini sa stopom od 21,1 posto vratio na razine iz 2005. godine (u 2005. godini 21 posto). Poslovna 2008. godina donosi smanjenje od 6,51 posto, te se prvi put od kada pratimo industriju leasinga smanjila vrijednost ugovorenih poslova. U 2009. se pak, uz značajno smanjenje broja i vrijednosti novozaključenih ugovora, pokazao i znatan negativni financijski rezultat na razini cijele djelatnosti. Takav negativni trend nastavljen je i u 2010. Ne samo po iznosu uku-

Kretanje broja leasing društava na kraju razdoblja Godina Broj društava

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Izvor: HANFA, HNB; Obrada: HGK

Agregatna bilanca leasing društava (na kraju razdoblja, u milijardama kuna) 40 35

35,1

Godina 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Broj zaposlenih

868 997 1007 993 995

20,4

15 10 5 0

2005.

+32,4%

+12,2%

+18,8%

-4,3%

-13,7%

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Izvor: HANFA; Obrada: HGK

pnog gubitka koji su ostvarila leasing društva na razini cijele industrije, već je i agregirana bilanca pala 13,7 posto u godinu dana, na manje od 29 milijardi kuna.

Broj novozaključenih ugovora (u godini) 70.000 60.000

59.410 53.652

50.000 40.000

55.835

43.878

30.000

31.581

28.474

20.000 10.000 0

2005.

+22,3%

+4,1%

+6,4%

-46,8%

-9,2%

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Izvor: HANFA; Obrada: HGK

Vrijednost novozaključenih ugovora (u godini, u millijardama kuna) 18 16

15,46

14 milijarde kuna

Gubitak u poslovanju Napomenimo kako je gubitak na razini cijele leasing industrije potkraj 2008. iznosio 455,15 milijuna kuna, što je tada objašnjavano najvećim dijelom gubitkom uslijed tečajnih razlika. U godinu dana, dakle, gubitak je povećan za nešto više od 30 posto. Taj se gubitak u 2010. udvostručio. Broj aktivnih ugovora na dan 31. prosinca 2010. iznosio je 151.366 što je u odnosu na 2009. pad za 15.048 ugovora odnosno 9,94 posto. Istodobno, vrijednost aktivnih ugovora djelatnosti leasinga iznosi 45,7 milijardi kuna, što je smanjenje vrijednosti za 1,77 milijardi kuna. U strukturi broja aktivnih ugovora udio financijskog leasinga povećan je sa 24,5 na 24,6 milijardi kuna iako je broj ugovora smanjen za više od 3000 ugovora, na 70.410 ugovora. Financijski leasing u ukupnoj vrijednosti aktivnih ugovora iznosi 53,9 posto. Istodobno, udio operativnog leasinga u ukupnom broju aktivnih ugovora smanjen je u godinu dana za više od 8000 ugovora, odnosno za više od milijardu kuna - vrijednost 73.154 ugovora operativnog leasinga iznosila je 16,25 milijardi kuna. Udio operativnog leasinga u ukupnoj vrijednosti aktivnih ugovora je 35,5 posto, što je smanjenje za par postotnih bodova u odnosu na dan 31. prosinca 2009. Smanjen je i udio zajmova u ukupnoj vrijednosti aktivnih ugovora sa 12,7 posto u 2009. godini na 10,6 posto

29,0

27,0

25 milijarde kuna

Kretanje broja zaposlenih u leasing društvima (na kraju razdoblja)

33,6

30,3

13,82

12,48

10 8

9,54 8,21

5,72

4 2 0

2005.

+30,9%

+10,7%

+11,9%

-46,9%

-30,4%

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Izvor: HANFA; Obrada: HGK

LEASING

u 2010. Gledano prema ukupnoj vrijednosti zajmovi su iznosili 4,9 milijardi kuna, što je smanjenje od 1,1 milijardu kuna u usporedbi sa zadnjim danom 2009. Financijski leasing ojačao Udio financijskog leasinga u ukupnoj vrijednosti novozaključenih ugovora porastao je sa 56,9 posto tijekom 2008. na 61,9 posto u 2009., dok se udio operativnog leasinga smanjio sa 43,1 na 38,1 posto. Poslovna 2010. donijela je promjene. Tako je udjel financijskog leasinga u strukturi broja novozaključenih ugovora na dan 31. prosinca 2010. iznosio 57,6 posto, a udjel operativnog leasinga iznosi 42,4 posto. Tako je vrijednost financijskog leasinga iznosila 3,57 milijardi kuna (godinu prije 5,08 milijardi kuna), dok se u operativnom leasingu nalazi sada 2,23 milijarde kuna (u 2009. bilo je 3,12 milijuna kuna). Najčešća je podjela leasinga na operativni i financijski leasing prema stupnju i karakteru ugovorne obveze, te na direktni i indirektni

Udio ﬁnancijskog leasinga povećan je na 24,6 milijardi kuna uz 70.410 ugovora leasing prema metodi dobavljivosti leasinga. Svaki operativni i financijski leasing može biti direktni ili indirektni. U nastavku donosimo glavne karakteristike i razlike između financijskog i operativnog leasinga. Financijski leasing je po svojim obilježjima najbliži ugovoru o kupoprodaji na kredit odnosno ugovoru o kupoprodaji s pridržavanjem

2005.

2010. 10,6%

25,0% 35,5%

37,4%

53,9%

37,6% Operativni leasing

Financijski leasing

Zajmovi Izvor: HANFA; Obrada: HGK

LEASING prava vlasništva. Osnovni ekonomski smisao tog leasinga je financiranje kupnje nekog dobra, uz činjenicu da se vlasništvo nad tim dobrom zadržava do redovnog isteka ugovora. Nakon isteka ugovora o leasingu korisnik leasinga dobiva mogućnost stjecanja prava vlasništva nad predmetom leasinga. Kod fi-

Vrijednost 73.154 ugovora operativnog leasinga iznosila je 16,25 milijardi kuna nancijskog leasinga iznos leasing naknade je uvijek viši od cijene predmeta leasinga jer naknada u sebi sadrži cijenu kapitala za kupnju investicijskog dobra uvećano za druge troškove vezane uz predmet financiran putem leasinga. Naknada je fiksna obveza korisnika i mora se otplaćivati prema dogovorenoj dinamici te treba biti dovoljno visoka da leasing društvu osigura pokriće troškova i određenu dobit. Kod financijskog leasinga nema jednostranog raskida ugovora u svako vrijeme, odnosno ugovor je obično neopoziv i jamči leasing društvu povrat njegovog kapitala uvećanog za kamate. Za razliku od operativnog leasinga, kod financijskog se predmet leasinga amortizira u knjigama korisnika leasinga i ugovorom je predviđen otkup. Ekonomski vlasnik je korisnik leasinga budući da svi rizici i koristi povezane s vlasništvom nad predmetom leasinga prelaze na njega, dok je leasing društvo pravni vlasnik predmeta te snosi rizik financiranja. Kao predmet takvog ugovora najviše se koriste investicijska dobra koja sporije gube na vrijednosti, kao što su nekretnine, uredska oprema te dobra velike

4,4%

2005.

20,9%

2,0%

6,5%

vrijednosti i najnovija tehnološka dostignuća. Operativni leasing ima obilježja klasičnog najma, te leasing društvo u pravilu ostaje vlasnikom predmeta leasinga i nakon isteka ugovora o leasingu. Bit operativnog leasinga je korištenje bez stjecanja vlasništva, vraćanje korištenog predmeta leasinga i uzimanje novoga. Karakteristika operativnog leasinga je u tome da iz ugovora proizašle otplatne rate nisu dovoljne za pokrivanje ukupnih troškova stjecanja predmeta leasinga odnosno iznos leasing naknade uvijek je manji od cijene investicijskog dobra financiranog putem leasinga. U slučaju raskida ili nakon isteka ugovora o operativnom leasingu, korisnik leasinga vraća objekt leasing društvu bez odgode i u funkcionalnom stanju. Taj se leasing u pravilu sklapa na kraće razdoblje (za razliku od financijskog leasinga), te nije vezan uz amortizacijski vijek trajanja predmeta leasinga. Kod operativnog leasinga svi rizici i koristi u vezi s vlasništvom nad predmetom leasinga ne prenose se na korisnika, nego ih zadržava leasing društvo. Taj je oblik leasinga optimalno rješenje za pravne osobe koje između ostalog mogu iskoristiti i sve porezne pogodnosti koje im se pružaju. Korisnik leasinga dobiva za vrijeme trajanja ugovora račun koji se sastoji od iznosa leasinga i PDV-a. Mjesečni iznos ulazi u trošak poslovanja korisnika leasinga, a PDV se odbija kao pretporez. Najveći pad broja ugovora kod plovila U strukturi portfelja novozaključenih ugovora prema objektima leasinga u 2010. došlo je do promjene strukture i odnosa. Ukupno je u 2010. sklopljeno 28.474 ugovora, što je smanjenje broja ugovora za 9,2 posto, pri čemu je vrijednost novozaključenih ugovora

2010.

1,3%

32,5%

36,2%

22,5%

0,2% 0,2% 16,0%

19,6%

20,4% Osobni automobili Nekretnine

Gospodarska vozila Plovila

Strojevi i oprema Ostalo

17,5%

Postrojenja Izvor: HANFA; Obrada: HGK

100

LEASING

iznosila 5,8 milijardi kuna, što je 30 posto smanjenje u odnosu na 2009. koja je završila sa 31.581 ugovorom vrijednim 8,2 milijarde kuna. Gledano po strukturi, od ukupnog broja ugovora 42,4 posto odnosi se na leasing osobnih automobila, 18,5 posto nekretnina, 17,3 posto se odnosi na strojeve i opremu, 14,5 posto na gospodarska vozila, a 5,8 posto na plovila. Tako je vrijednost novozaključenih ugovora o leasingu osobnih automobila, koji su lani činili 42,4 posto ukupne vrijednosti novih ugovora o leasingu, iznosila 2,42 milijarde kuna. To je 21 posto manje u odnosu na godinu prije kada je iznosila nešto više od tri milijarde kuna. Sa 1,02 milijarde kuna vrijednosti slijedi leasing nekretnina, potom sa 990.000 kuna leasing strojeva i oprema, pa 826.000 kuna leasing gospodarskih vozila. Leasing nekretnina zabilježio je pad od 32,8 posto u odnosu na 2009., odnosno gotovo 60 posto je manji od 2008. godine kada je iznosio 2,34 milijarde kuna. Leasing strojeva i opreme iznosio je 990.000 kuna, što je za 125.000 manje nego godinu prije. Promatramo li leasing gospodarskih vozila, on je u godinu dana prepolovljen. Sa 1,67 milijardi kuna pao je na 827.000 kuna, a ako usporedimo vrijednost leasinga u rekordnoj 2008. kada je iznosio 3,44 milijarde kuna, u 2010. je i po tim podacima vidljivo padanje gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj. Financiranje postrojenja leasingom

iznosilo je 10,5 milijuna kuna, što je dvostruko manje nego u 2009. Kod plovila evidentirano je daljnje smanjenje pa je tako leasing plovila bio 44,6 posto manji nego godinu prije, odnosno leasing je iskazan

Najveća vrijednost aktivnih ugovora prema objektima leasinga/zajma na dan 31. prosinca 2010. odnosi se na 105.570 ugovora za osobne automobile u vrijednosti od 329,6 milijardi kuna. Usporavanje financiranja novih ugovora tijekom 2010. vidljivo je i kod svih ostalih objekata leasinga. Osobni automobili prednjače Ukupna vrijednost aktivnih ugovora dosegnula je 151.366 ugovora, ukupno vrijednih 45,75 milijardi kuna. Od toga najveća vrijednost aktivnih ugovora prema objektima leasinga/ zajma na dan 31. prosinca 2010. odnosi se na 105.570 ugovora za osobne automobile i iznosi milijardu kuna manje nego u 2009. tj. 14,85 milijardi kuna. Iako po broju sa 26.094 ugovora slijedi leasing gospodarskih vozila (vrijednosti osam milijardi kuna), po vrijednosti - iako sa samo 1656 ugovora - slijedi leasing nekretnina na koji se odnosi 10,28 milijardi kuna leasing industrije. Na leasing strojeva i opreme odnosi

se 15.029 ugovora, vrijednih gotovo devet milijardi kuna. Ukupna aktiva leasing industrije, prema Hanfinim podacima, na dan 31. prosinca 2010. iznosila je 28 milijardi kuna i manja je za 5,6 milijardi kuna ili 16,5 posto. Lani 26 registriranih društava Hanfa vodi ukupne podatke o 26 registriranih leasing društava, što je isti broj i u 2008. i 2009. Prvi put za poslovnu 2010. imamo rangiranje svih 26 leasing društava. Tako se od 5,8 milijardi kuna vrijednosti novih ugovora sklopljenih u 2010. najviše, 18,83 posto ili 1,093 milijarde kuna, odnosi na UniCredit Leasing, slijedi sa 15,18 posto ili 881 milijunom kuna Raiffeisen leasing te sa 9,59 posto udjela ili 556 milijuna kuna Erste&Steiermärkische S-leasing. Prema ukupnom portfelju aktivnih ugovora na dan 31. prosinca 2010. s udjelom od 19,21 posto ili 4,275 milijardi kuna na prvom je mjestu Hypo-Leasing Kroatien, UniCredit Leasing s vrijednošću 3,778 milijardi kuna ili 16,98 posto je drugi, dok je na trećem mjestu sa 2,26 milijardi kuna ili 10,15 posto Erste&Steiermärkische S-leasing. Naime, opet nam pojedina društva - njih 12 nisu dostavila podatke. U takvim okolnostima možebitna rangiranja, procjenjujemo, nemaju smisla, pa smo se odlučili rangirati one koji su nam dostavili podatke. Njihovi podaci zorno pokazuju ukupnost stanja u leasing industriji. I još nešto: transparentnost koja je iznimno bitna svakom poduzetniku pri donošenju odluke o izboru leasing kuće.

102

LEASING

Anketa:

LEASING IMA BUDUĆNOST

Kako ocjenjujete prošlu i što očekujete od ove poslovne godine?

Koliko je kriza utjecala na tržište leasinga? Kako će to utjecati na vaše poslovanje?

Hoće li u vremenu krize doći do okrupnjavanja i preuzimanja na tržištu?

U kojoj ste mjeri iskoristili priliku za diverzifikaciju portfelja na domaćem i inozemnom tržištu kapitala?

Ocijenite daljnje mogućnosti razvoja svih vrsta leasinga na hrvatskom tržištu.

MILJENKO TUMPA, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISEN LEASINGA

Prvi pravi uspjeh: zaustavljanje negativnih trendova I do sada smo financirali gotovo isključivo poduzeća (99 posto), prvenstveno proizvodna. Smatramo da samo novostvorena vrijednost i očuvanje postojećih radnih mjesta može te mora biti mjerilo uspješnosti kako leasing društva, tako i korisnika leasinga na opću dobrobit svih sudionika u poslu i društva u cjelini >> Kako se svaka ekonomija po izlasku iz kriznih razdoblja neminovno stabilizira na početno nižim razinama, smatramo da će prvi pravi uspjeh biti zaustavljanje negativnih trendova, a tek potom restrukturiranje i prebacivanje potražnje s potrošnih dobara na proizvodna dobra. I u trenutačno otežanim uvjetima poslovanja svih subjekata na tržištu, RL zagovara financiranje prvenstveno proizvodnih poduzeća, čime se u konačnici nastoji potaknuti proizvodnja i očuvanje radnih mjesta. Ako zanemarimo 2009. godinu koja je donijela pad poslovnih aktivnosti svih subjekata, osobito u segmentu leasinga, za 2010. godinu možemo reći da su vidljivi pomaci poslovnog restrukturiranja korisnika leasinga. Ta promjena usmjerava potražnju za proizvodnim predmetima leasinga, dok potrošne predmete leasinga (vozila i slično) stavlja na stranu, za sada. Smatramo da će potražnja za leasing proizvodima i dalje biti apsolutno u korelaciji s rastom gospodarstva (kad se dogodi) u cjelini. Kriteriji sklapanja ugovora nepromijenjeni Ostvarenje planova Raiffeisen Leasinga ovisi primarno o kretanjima u gospodarstvu Hrvatske. S obzirom na snagu Raiffeisen Grupe i veličinu portfelja RL-a, spremni smo na mogućnost korigiranja planova u skladu s kretanjima na tržištu.

Nesumnjivo je da će se leasing usluge i dalje razvijati unutar, sada novih, tržišnih okvira Kriterije sklapanja leasing ugovora RL neće mijenjati te će sukladno tome nastaviti nuditi kvalitetnu uslugu financiranja putem leasinga bez obzira na to o kojem objektu leasinga se radi (oprema, stroj, vozilo i slično). Svaki novi leasing zahtjev bit će obrađen, pri čemu će se odgovoriti kako potrebama naših provjerenih i postojećih klijenata, tako i svim potencijalnim klijentima na tržištu. Raiffeisen Leasing je i do sada financirao gotovo isključivo po-

LEASING duzeća (99 posto), prvenstveno proizvodna. Tu poslovnu politiku nećemo mijenjati. Smatramo da samo novostvorena vrijednost i očuvanje postojećih radnih mjesta može te mora biti mjerilo uspješnosti kako leasing društva, tako i korisnika leasinga na opću dobrobit svih sudionika u poslu i društva u cjelini. Što se tiče Raiffeisen Leasinga, neće doći do okrupnjavanja i preuzimanja na tržištu. Portfelj RL-a je diverzificiran kao posljedica poslovne politike od prvoga dana poslovanja. RL posluje isključivo na domaćem tržištu kapitala. Fokus poslovanja leasing kuća na tržištu, iako sporo, ipak postupno prelazi s financiranja motornih

vozila na složenije oblike financiranja opreme i (sada manje) nekretnina koji dobivaju sve veću važnost te im se povećava udjel u portfelju leasing kuća. Interes poduzetnika za financiranje nabave opreme i strojeva bilježi relativno rastući trend te obuhvaća sve segmente gospodarstva. Sigurnost i pouzdanost poslovanja RL nudi operativni i financijski leasing za kupnju motornih te gospodarskih vozila, strojeva, brodova i građevinske mehanizacije, zatim leasing usluge za kupnju različitih vrsta oprema (tiskarske, pekarske, medicinske, uredske, informatičke), gdje RL zauzima vodeće mjesto na domaćem tr-

žištu, dok u segmentu leasinga nekretnina RL bilježi kontinuirani trend rasta. Operativni leasing u prvi plan stavlja korištenje objekta leasinga bez stjecanja vlasništva te knjiženje obroka najma kao izravnog troška poslovanja. Iako su pojedine leasing kuće odustale od operativnog leasinga, RL i dalje nudi taj proizvod na dobrobit klijenata i RL-a. Kod financijskog leasinga klijent po isteku ugovora uplatom zadnje rate automatski postaje i pravni vlasnik objekta leasinga. Cilj je postati vlasnik predmeta leasinga i ovaj proizvod nudimo te razvijamo bez promjena u strukturi transakcije. Nesumnjivo je da će se leasing usluge i

103

dalje razvijati unutar, sada novih, tržišnih okvira. Mjesta za rast leasing industrije će biti u mjeri u kojoj će se kretati rast odnosno pad cjelokupnog gospodarstva

Mjesta za rast leasing industrije će biti u mjeri u kojoj će se kretati rast odnosno pad gospodarstva u Hrvatskoj. Najviše će novih poslova ostvariti one leasing kuće koje su svojim nastupom i ozbiljnošću rada na tržištu etablirale sigurnost i pouzdanost leasing poslovanja.

DARKO URUKALOVIĆ, ČLAN UPRAVE ERSTE&STEIERMÄRKISCHE S-LEASINGA

Značajan pad leasing tržišta S obzirom na to da se domaće gospodarstvo već više od dvije godine suočava s gospodarskom recesijom, negativni trend se odrazio i na leasing industriju. Leasing kao financijska usluga svojim karakteristikama je većinom okrenuta segmentu gospodarstva te se na potražnju reflektira nedostatak kapitalnih investicija >> Kao i svi, tijekom 2010. radili smo u uvjetima gospodarske recesije što se reflektiralo na nedostatak potražnje za investicijama kao osnovnom pokretaču rasta gospodarstva pa tako i oporavku leasing tržišta. Bez obzira na značajan daljnji pad leasing tržišta u 2010. godini te na rad u otežanim okolnostima zadovoljni smo

stabilnosti našeg cjelokupnog portfelja.

Leasing industrija daje dodatni poticaj hrabrima koji se odlučuju u ovim uvjetima investirati poslovnim rezultatima i ostvarenjem zadanih ciljeva. I u 2010. godini S-Leasing je bio među vodećima na rang-ljestvici leasing društava u Hrvatskoj. Uz primat u segmentu financiranja plovila, u protekloj godini je ostvario i odlične rezultate u segmentu financiranja gospodarskog programa.

Sukladno tome i u 2011. godini nastavljamo s ulaganjem u razvoj prodajnih aktivnosti i usmjerenosti ka klijentima. Istovremeno smo reducirali troškove poslovanja, te vjerujemo da ćemo našom poslovnom politikom i u ovoj godini ostvariti naš glavni strateški cilj, a to je očuvanje kvalitete i

Otežana naplata dospjelih potraživanja S obzirom na to da se cjelokupno domaće gospodarstvo već više od dvije godine suočava s gospodarskom recesijom, negativni trend se odrazio i na cjelokupnu leasing industriju. Leasing kao financijska usluga svojim karakteristikama je većinom okrenuta segmentu gospodarstva te se na potražnju reflektira nedostatak kapitalnih investicija. Padom ukupnog portfelja leasing industrija izgubila je primat najveće financijske industrije nakon bankarskog sektora te je udjel leasing industrije u ukupnom financijskom sektoru Republike Hrvatske pao ispod šest posto. Tržište automobila još uvijek ne pokazuje jače znakove oporavka, iako je trenutačno najzastupljenije u leasing plasmanima s više od 50 posto udjela u vrijednosti novozaključenih ugovora.

Kako nema većih kapitalnih investicija velik pad potražnje zadnje dvije godine zabilježen je u segmentu financiranja opreme i proizvodnih linija. S druge strane, otežana naplata dospjelih potraživanja od već iscrpljenih gospodarskih subjekata predstavlja još jedan dio okolnosti u kojima leasing industrija posluje te zajedno s klijentima pokušava pronaći modalitete kako pomoći jedni drugima. Kao posljedica tržišnih kretanja dolazi i do lagane preraspodjele portfelja S-Leasinga gdje određeni segmenti financiranja, prije svega financiranje nabave osobnih vozila, preuzimaju sve veći dio u ukupnoj ponudi, bilo kroz partnerstva s određenim brendovima bilo kroz prodajne akcije. Leasing industrija je na domaćem tržištu prisutna više od 15 godina tijekom kojih su se leasing društva profilirala i pozicionirala. S druge strane, većina leasing kuća je u vlasništvu banaka te iz tih razloga ne očekujemo veće promje-

104

LEASING

ne na tržištu u smislu okrupnjavanja i preuzimanja. Poticanje ponude Uvijek smo maksimalno koristili mogućnost diverzifikacije portfelja kako prema objektima leasinga tako i prema gospodarskim subjektima i sektorima kako bismo se zaštitili od jednosmjerne izloženosti i mogućih rizika. Ta konzervativnost u pristupu pokazala se vrlo uspješnom prije svega u današnjim okolnostima gdje na našu veličinu i ukupnost plasmana bilježimo gubitke na vrlo malim razinama, za razliku

od prosjeka tržišta. Većina naših izvora kapitala dolazi od strane vlasnika te tu nismo imali većih promjena u dostupnosti i cijeni s obzirom na stabilnost Erste Grupe. Nesporno je da je leasing industrija jedan od neizostavnih izvora financiranja kapitalnih investicija te značajno pridonosi ukupnom gospodarskom razvoju, prije svega svojom specijalizacijom u financiranju raznih objekata leasinga po potrebi i prema mogućnostima klijenta. Iz tih razloga nema straha za budućnost leasinga na hrvatskom tržištu, što

dokazuje i oporavak leasing industrije u zemljama koje su izašle iz recesije i krenule stopama rasta. Bez obzira na, još uvijek, nedostatak oporavka hrvatskog gos-

Leasing industrija je jedan od neizostavnih izvora financiranja kapitalnih investicija podarstva primjetno je da leasing industrija u Republici Hrvatskoj potiče svoju ponudu kako cjenovno tako i manje restriktivnim

kriterijima za financiranje, s obzirom na iscrpljenost gospodarskih subjekata, te na taj način daje dodatni poticaj hrabrima koji se odlučuju u ovim uvjetima investirati. Približavanjem Hrvatske EU-u za očekivati je daljnji poticaj investicijama i lagani povratak leasing industrije na pozicije koje su bile prije krize. Primjerice, otvaranjem novih tržišta za plasman leasing proizvoda, kao što je ulaganje u obnovljive izvore energije kroz proizvod “green leasing” koji bilježi sve veće stope rasta na razvijenim leasing tržištima.

RENATA PONDELJAK, PREDSJEDNICA UPRAVE OTP LEASINGA

Oporavak ide sporo Razvoj leasinga ovisi o ukupnom ekonomskom razvoju hrvatske ekonomije, dakle što su veće stope ekonomskog rasta i investicija, to će brže rasti i sam leasing sektor. No to znači da i rast leasing sektora posredno utječe na ekonomski razvoj zemlje le godine iscrpljene određene zalihe kojima su poslovni subjekti raspolagali, a ekonomska aktivnost se nije poboljšala. Leasing tržište je u direktnoj ovisnosti o realnom sektoru tako da je ukupna aktivnost leasing sektora pala u odnosu na prošle godine, upravo u proporciji s padom investicija. Stoga u ovoj godini ne očekujemo rast novosklopljenih poslova već smatramo da će realizacija ostati na prošlogodišnjoj razini. Mogućnosti preuzimanja i okrupnjavanja na tržištu uvijek postoje i uvijek su aktualne. No, sama realizacija ovisi o jako velikom broju faktora, odnosno pitanje je hoće li netko biti spreman platiti cijenu >> Prošla godina je bila dosta teška za sve poslovne subjekte, posebno one vezane uz građevinski sektor, kao i sektor prodaje vozila. Posljedično i mi kao leasing sektor osjetili smo povećane probleme u smislu otežane naplate potraživanja. U ovoj poslovnoj godini je nažalost nastavljen taj trend, odnosno bojimo se da bi moglo biti i gore, s obzirom na to da su tijekom proš-

Mogućnosti preuzimanja i okrupnjavanja na tržištu uvijek postoje i uvijek su aktualne koju bi potencijalni kandidati za preuzimanje tražili.

Potencijal rasta postoji Poslujemo isključivo u Hrvatskoj, a diverzifikaciju portfelja radimo vezano uz sektore koje financiramo, vrste poslovnih subjekata te vrste objekata leasinga. Na inozemnom tržištu se samo refinanciramo i to uglavnom unutar financijske grupe kojoj pripadamo. Razvoj leasinga na hrvatskom tržištu direktno ovisi o ukupnom ekonomskom razvoju hrvatske

ekonomije, dakle što su veće stope ekonomskog rasta i investicija, to će brže rasti i sam leasing sektor. No to ujedno znači da i rast tog sektora posredno utječe na ekonomski razvoj zemlje, s obzirom na to da je veliki dio leasing financiranja usmjeren na investicijska ulaganja. Vjerujemo da za obostrani rast postoji potencijal, no oporavak ide daleko sporije nego što se prognoziralo i još se ne vide pozitivni pomaci.

LEASING

105

TOMISLAV MATIJA VARGA I DANIEL JANDRISITS, ČLANOVI UPRAVE IMMORENT LEASINGA

Potražnje za leasing uslugama i dalje će biti Leasing industrija je prirodom svoga poslovanja direktno orijentirana na gospodarstvo te je kao takva prva osjetila udar nelikvidnosti, rast pesimizma i pad investicija, međutim obratnim redom će osjetiti i oporavak gospodarstva i općenito optimizma >> Prošlu godinu ocjenjujemo godinom konsolidiranja vlastitih redova s većim fokusom na restrukturiranje poslovanja nego na nove poslove. Koncentrirali smo se također i na spašavanje loših plasmana koji su se u velikoj mjeri dogodili kao lančana reakcija na financijsku krizu. U ovoj godini nadamo se novim izazovima pogotovo jer smo ujedinili poslovne aktivnosti Immorenta i Erste Grupe i na taj način maksimizirali sinergije naših kompanija tako da sada iz jedne ruke možemo ponuditi potpuno stručno vodstvo u projektima vezanim uz nekretnine i infrastrukturu - nudimo sve od građevinskih usluga preko financiranja putem kredita ili leasinga do ulaganja. Mislimo da će se svaka leasing kuća složiti s nama ako kažemo da je kriza uvelike utjecala na leasing industriju, naročito u segmentu financiranja nekretnina. Ukupna imovina leasinga društava iznosila je 3,9 milijardi eura u

2010. godini što u usporedbi sa 4,5 milijarde eura u 2009. godini predstavlja značajan pad aktivnosti. Nadalje, iznos novih plasmana koji je još bolji pokazatelj kretanja također je zabilježio značajan pad od 30 posto sa 1,1 milijarde eura u 2009. godini na samo 0,8 milijardi eura u 2010. godini. U segmentu leasinga nekretnina ukupni iznos novih plasmana u 2010. godini iznosio je 184,6 milijuna eura što u odnosu na 2009. godinu predstavlja pad od 24 posto, a u odnosu na 2008. godinu pad od 36 posto. Mjere za pozitivno poslovanje Kao i svi ostali poslovni subjekti na tržištu pokušavamo smanjiti troškove, pronalazimo optimalne mjere kako poslovati na pozitivan način pod ovakvim okolnostima. U ovom trenutku nam nisu poznata spajanja i preuzimanja u leasing industriji gdje je ionako samo nekoliko velikih igrača koji drže najveći dio tržišta, posebice

kad je riječ o leasingu nekretnina. Ako usporedimo hrvatsko tržište leasinga s bližom regijom, onda vidimo da je tržište leasinga u Republici Hrvatskoj i dalje u značaj-

U ovoj godini nadamo se novim izazovima pogotovo zato što smo ujedinili poslovne aktivnosti Immorenta i Erste Grupe no većem padu od ostalih tržišta u regiji. Za očekivati je da će se taj pad zaustaviti u 2011. godini s obzirom na to da se hrvatsko tržište leasinga tek u drugoj polovini 2009. godine suočilo sa značajnim padom potražnje, dok se regija s time susrela već u drugoj polovini 2008.

Bez obzira na cjelokupno stanje mora se naglasiti da je leasing industrija prirodom svoga poslovanja direktno orijentirana na gospodarstvo te je kao takva prva osjetila udar nelikvidnosti, rast pesimizma i pad investicija, međutim obratnim redom će osjetiti i oporavak gospodarstva i općenito optimizma. Osim toga, činjenica jest da će potražnje za leasing uslugama i dalje biti, a većina leasing društava naučit će se nositi s radom u kriznim godinama te donijeti mnoge odluke koje će garantirati solidne rezultate u godinama koje su pred nama.

106

LEASING

DINO STIPKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE I4NEXT LEASING CROATIA

Dobro se nosimo s posljedicama krize U ovoj situaciji treba se malo jače boriti za klijenta, dok poslovanje treba prilagoditi tako da svi zajedno snosimo posljedice krize, a da se to ne prelama samo na onima koji su najugroženiji >> Mi smo leasing društvo koje se bavi leasingom informatičke opreme. Prošla godina je bila dosta neizvjesna s obzirom na ubrzan pad u gospodarstvu. Godinu smo završili uspješno, s oko 10 posto rasta prometa i novih plasmana. U ovoj godini se primjećuje usporavanje pada gospodarstva, iako se neki efekti pada iz 2010. tek sada pokazuju. Ipak, izgleda da ono što je opstalo posjeduje kvalitetnu supstancu te se sprema na nove investicije od kojih mnoge ovise o oporavku tržišta, ali će određeni postotak biti realiziran i zbog zadržavanja kvalitete poslovanja. Naše društvo će ispuniti plan za ovu godinu što procjenjujemo prema najavljenim projektima. Moguće je da ćemo i premašiti plan s obzirom na to da se uvijek pojave novi neplanirani projekti. Takvih projekata bi, ovisno o raspletu političke situacije, moglo biti budući da su potrebe već davno isplanirane, međutim zbog neizvjesnosti sadašnje situacije u gospodarstvu vlada oprez. Mali broj leasing društava Budući da je jedan od utjecaja krize i velika nelikvidnost u gospodarskom sektoru, reklo bi se da je u krizi leasing kao financijski proizvod tražena usluga. Međutim, razlog zbog kojeg leasing industriju ipak zahvaća kriza je smanjena potrošnja i pad kredibiliteta klijenata. S time se ipak smanjuje potražnja i za leasingom, a zbog ovog drugog faktora povećava rizik plasmana tj. u slučaju već realiziranih plasmana povećavaju se zahtjevi za rezervacijama. Nadalje, rekao bih da su leasing društva cijelo ovo vrijeme pokušavala zadržati rezultate te je jedan problem prerastao u drugi i stoga su im i prošla i ova godina jednako teške. I mi smo također osjetili posljedice krize, ali može-

čini subjekta. Kako radimo samo leasing informatičke opreme i to s pravnim osobama, nismo ni ulazili u segment poslovanja s fizičkim osobama. S druge strane, postotak rizičnog portfelja nam je zanemariv tako da nismo imali potrebu analizirati i sprovoditi diverzifikaciju portfelja.

mo reći da se dosta dobro nosimo s njima. Ja bih rekao da se u ovoj situaciji treba malo jače boriti za klijenta te da poslovanje treba prilagoditi tako da svi zajedno snosimo posljedice krize, a da se to ne prelama samo na onima koji su najugroženiji. Ako govorimo o leasing industriji, kad pogledate o kojim se leasing društvima radi i tko su im vlasnici, teško da će doći do nekog značajnog okrupnjavanja. Mislim da je općenito za cijelu leasing industriju loše da se i dalje smanjuje broj leasing društava kojih po mojem mišljenju i sada na tržištu, zanemarujući krizu, ima premalo.

Teško da će doći do nekog značajnog okrupnjavanja u leasing industriji S obzirom na to da smo osnovani 2006. godine te da smo još uvijek u fazi kapitalizacije, diverzifikaciju portfelja nismo radili. Naprosto polako ulazimo u sve segmente gospodarstva s obzirom na klasifikaciju po djelatnosti, a i po veli-

Ugroženi interesi vlasnika Leasing u svijetu postoji odavno, a u Hrvatskoj je pokrenut prije tek nešto više od jednog desetljeća. Pokrenuli su ga poduzetnici koji su osjetili da je na hrvatskom tržištu vrijeme za ponudu tog proizvoda. Razvijao se u nekim segmentima jače, a u nekim slabije i to sve u ovisnosti o zadovoljenju interesa vlasnika društava koja su nudila taj proizvod. Ovo govori u prilog tome da budućnost leasinga ne ovisi o tržištu, tržište će leasing industrija sebi izgraditi, već o uvjetima koje ovo naše tržište bude postavilo leasing industriji da se može razvijati. Naime, i sami znate da nema dileme o tome je li leasing interesantan proizvod, međutim, interesi vlasnika sada su trenutačno ugroženi određenim prolaznim pojavama kao što je kriza i situacija s nesigurnošću tečaja domaće valute. Tu su i neki dugoročni problemi poput krutog zakonodavstva, a i vanjski poput računovodstvene regulative i sigurnosti izvora kapitala s obzirom na rizike poslovanja leasing industrije. Kad spominjem kruto zakonodavstvo, tu ni najmanje ne mislim na našeg regulatora s kojim imamo kvalitetne odnose i koji profesionalno obavlja svoju ulogu, a često puta i svojim pristupom olakšava i daje sugestije za rješavanje određenih problema. Isto tako mogu reći da je sam Zakon o leasingu u jednom svom dijelu kvalitetno zaštitio i leasing društva i primatelje leasinga što pomaže u sigurnosti poslovanja

kroz pravnu zaštitu interesa obiju strana, a s time i smanjuje rizike samog proizvoda. Kad pogledate regulativu u susjednim državama, tamo to nije tako. No, Zakon o leasingu ima i potrebe za poboljšanjima pa smo i pokrenuli inicijativu u tome smjeru. Razvoju hrvatskog tržišta leasinga bi isto tako pridonijelo profiliranje leasing industrije kroz pojavljivanje nezavisnih leasing kuća i leasing kuća proizvođača jer za sada u Hrvatskoj dominiraju leasing kuće banaka. To bi pridonijelo proširenju palete leasing proizvoda na tržištu, primjerenijim zahtjevima nekih klijenata koji se sada i ne financiraju putem leasinga jer se postojeća ponuda ne

Budućnost leasinga ovisi o uvjetima koje će tržište postaviti leasing industriji da se može razvijati uklapa u njihove zahtjeve. Postoji još dosta elemenata koji su interesantni i vezani za pitanje koje ste postavili, ali smatram da su dio internih problema industrije te da svi mi skupa imamo dovoljno snage da ih rješavamo i pridonosimo postojanju i unaprjeđenju leasinga u Hrvatskoj. I na kraju mogu reći da mogućnosti razvoja leasinga u Hrvatskoj postoje te da će se on i dalje razvijati s manje ili više problema, ali i s velikim trudom sudionika koji tome pridonose.

Zeleni magazin

Novi broj magazina Privrednog vjesnika za zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša i društveno odgovorno poslovanje. Osigurajte svoj primjerak na zmagazin@privredni.hr ili 01 56 000 27

bro

FONDOVI FONDOVI U 2010. GODINI

Povratak optimizma Ove godine realno je očekivati daljnji nastavak pozitivnih trendova budući da se situacija u gospodarstvima stabilizirala te je sve više pozitivnih pokazatelja, a prognoze su da će uslijediti i oporavak regionalnih gospodarstava što bi mogao biti temelj za oporavak i tržišta kapitala

Marko Repecki / www.hrportfolio.com

Marko Repecki

PROTEKLA JE GODINA napokon donijela optimizam na globalna tržišta kapitala, a kako su se fondovi djelomično preorijentirali na strana tržišta, ovakav razvoj događaja vratio je optimizam i u hrvatsku fondovsku industriju te među ulagače. Fondovi su ostvarivali dobre prinose te su najbolji dionički fondovi ostvarili dvoznamenkaste poraste vrijednosti udjela, kao u najboljim danima prije

krize. Kao što se i predviđalo, nastavljena je konsolidacija fondovskog tržišta te su neka društva, radi racionalnijeg poslovanja napravila spajanja odnosno pripajanja. Potkraj godine, zahvaljujući događajima oko Inine dionice, počeo se vraćati optimizam i na Zagrebačku burzu te su indeksi u prosincu 2010. porasli oko 20 posto, što je pridonijelo oporavku i regionalno orijentiranih fondova.

109

FONDOVI

Investicijski fondovi - po vrstama (po porastu imovine) Fond

Imovina 31. 12. (HRK) 2009. 2010.

Postotak promjene

DIONIČKI AC Global Utility NFD Aureus US Algorithm HPB WAV DJE Locusta Value I Platinum Blue Chip ZB trend Platinum Global Opportunity ZB euroaktiv Raiffeisen World MP-MENA.HR OTP indeksni Ilirika Azijski Tigar AC Rusija AC GDEM Locusta Value III Locusta Value II PBZ I-Stock Raiffeisen Emerging Markets Ilirika Jugoistočna Europa NFD Aureus BRIC KD Nova Europa KD Prvi izbor OTP Europa Plus NFD Aureus Nova Europa KD Victoria Raiffeisen hrvatske dionice ZB Private East Agram Private POBA ICO Equity NFD Aureus Private Erste Adriatic Equity HI-Growth OTP meridian 20 MP-GLOBAL.HR VB High Equity ZB aktiv AC Excel C-Zenit Erste Total East PBZ Equity Prospectus Jugoistočna Europa Capital Two NFD Aureus Global Developed AP2 HPB Dionički MP-BRIC.HR Raiffeisen Central Europe HPB Dynamic FIMA Equity ST Global Equity HPB Titan A1 ZB BRIC+ Ilirika BRIC KD Energija VB Crobex10

1.977.954 7.105.352 6.915.504 15.068.585 5.168.087 118.779.301

14.820.118 29.042.738 15.715.791 28.980.931 8.700.918 195.818.054

649,27 308,74 127,25 92,33 68,36 64,86

5.419.325

8.378.134

54,60

152.046.528 27.689.603 5.230.842 108.999.456 4.902.385 7.356.725 10.736.343 6.532.605 35.666.782 188.451.164

225.859.804 38.702.680 7.160.884 149.215.478 6.632.438 9.921.965 14.108.537 8.369.409 44.435.515 231.435.508

48,55 39,77 36,90 36,90 35,29 34,87 31,41 28,12 24,59 22,81

26.196.847

31.222.870

19,19

84.520.501

100.587.608

19,01

9.095.442 18.796.160 4.937.510 8.369.502 9.065.022 67.088.818

10.759.523 21.724.751 5.669.751 9.034.849 9.698.492 67.692.003

18,30 15,58 14,83 7,95 6,99 0,90

16.279.390

15.983.720

-1,82

121.032.523 53.138.708 6.328.918 58.555.429 230.411.548 73.829.267 20.287.025 5.824.099 14.443.417 556.162.483 5.742.286 6.447.879 53.230.380 442.897.077

118.271.436 51.702.822 6.049.546 55.331.343 216.270.048 69.068.155 18.839.940 5.378.491 13.186.292 507.241.587 5.215.439 5.806.083 46.249.725 376.357.391

-2,28 -2,70 -4,41 -5,51 -6,14 -6,45 -7,13 -7,65 -8,70 -8,80 -9,17 -9,95 -13,11 -15,02

29.534.057

24.897.874

-15,70

8.730.973

7.024.358

-19,55

81.090.456

65.059.043

-19,77

4.847.334 23.310.745 16.436.101

3.864.531 18.102.408 12.764.159

-20,28 -22,34 -22,34

262.720.708

199.276.184

-24,15

27.448.784 27.608.866 22.862.772 19.548.191 24.646.603 -

20.315.382 18.929.040 13.327.195 10.187.893 11.311.791 92.640.349 37.928.643 9.013.997 6.856.332

-25,99 -31,44 -41,71 -47,88 -54,10 -

Fond Ilirika Gold FIMA Maximum FIMA West RF Premium Select Europe Dionički ukupno:

Imovina 31. 12. (HRK) 2009. 2010. 6.387.717 7.826.315 1.283.007 10.399.953 52.674.894 3.221.696.531 3.362.527.663

Postotak promjene

4,37

MJEŠOVITI Agram Trust Equinox 1 AC GBEM Allianz Portfolio Erste Exclusive RF Advantage Erste Elite KWSO Capital Flex HI-Balanced Fond za stabilnost Equinox 3 Raiffeisen Balanced ZB global C-Premium Ilirika Jugoistočna Europa Balanced PBZ Global Erste Balanced Equinox 2 OTP uravnoteženi HPB Global ICF Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced AP1 ST Balanced ST Aggressive KD Balanced Raiffeisen Prestige VB Smart InterInvest Balanced RF 105 Mješoviti ukupno:

6.511.258 8.876.952 11.381.489 6.320.978 15.604.184 9.990.531 19.360.570 10.174.755 65.600.991 56.002.790 5.052.594 325.909.154 760.743.367 13.752.187

11.897.874 13.133.352 14.528.363 7.475.591 18.002.429 10.999.026 21.268.054 11.098.671 70.714.738 57.669.139 4.961.678 310.860.869 713.346.481 12.652.557

82,73 47,95 27,65 18,27 15,37 10,09 9,85 9,08 7,80 2,98 -1,80 -4,62 -6,23 -8,00

48.741.237

44.437.714

-8,83

314.675.115 112.628.328 6.770.119 44.961.676 115.595.350 14.569.000

286.529.823 101.960.970 6.114.587 38.312.043 88.982.549 10.881.268

-8,94 -9,47 -9,68 -14,79 -23,02 -25,31

23.586.122

15.672.877

-33,55

11.550.527 7.653.916 18.540.261 11.517.146 4.682.569 2.646.774 12.885.793 7.153.310 - 185.356.573 10.482.426 1.969.314 5.933.871 2.052.371.082 2.096.310.798

-33,74 -37,88 -43,48 -44,49 2,14

42.827.014 127.894.595 193.740.471 536.567.826 41.334.026 106.975.060 326.833.043 586.042.829 456.748.498 739.175.906 27.998.220 40.091.559 159.566.686 227.769.597 5.493.598 7.711.992 77.998.767 106.852.195 112.370.141 146.035.299 789.174.247 956.791.195 154.836.180 176.325.388 23.877.385 26.383.972 813.185.475 836.953.092 37.530.435 37.898.511 176.207.124 164.430.738 120.220.866 109.112.228 2.430.974.981 2.033.398.724 6.804.134 4.624.121 5.056.891 108.170.765 -

198,63 176,95 158,81 79,31 61,83 43,19 42,74 40,38 36,99 29,96 21,24 13,88 10,50 2,92 0,98 -6,68 -9,24 -16,35 -32,04 -

NOVČANI OTP novčani PBZ Euro novčani Agram Cash Erste Euro Money Erste Money PBZ Dollar HPB Novčani Platinum Cash Locusta Cash ZB europlus PBZ Novčani Allianz Cash Agram Euro Cash Raiffeisen Cash ST Cash VB Cash HI-Cash ZB plus Oxygen Certus Argentum ICF Money Market

Fond InterInvest Cash Select Novčani Novčani ukupno:

Imovina 31. 12. (HRK) 2009. 2010. 3.570.840 20.459.258 6.129.922.154 6.976.091.718

Postotak promjene

13,80

OBVEZNIČKI Erste Bond Raiffeisen Bonds Capital One PBZ Bond ZB bond OTP euro obveznički HI-Conservative Hermes HPB Obveznički ICF Fixed Income Select Eurobond Obveznički ukupno: Ukupno otvoreni i privatni:

70.201.889 265.847.977 145.724.067 476.389.506 16.143.070 44.578.581 53.341.376 139.240.080 118.331.423 218.492.587 8.809.043 15.577.262 6.001.296 7.377.937 82.192.229 89.105.267 43.244.302 13.400.235 86.202.430 6.951.780 637.142.905 1.270.009.432

278,69 226,91 176,15 161,04 84,64 76,83 22,94 8,41 -69,01 99,33

12.041.132.672 13.704.939.611

13,82

Otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitala Nexus Alpha Quaestus Private Equity Kapital Ukupno : Sveukupno otvoreni:

15.381.342

40.274.175

161,84

315.089.553

317.787.616

0,86

330.470.895

358.061.791

8,35

12.370.603.567 14.063.001.402

13,68

ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Zatvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom Kapitalni fond Slavonski Velebit - u likvidaciji Breza Ukupno :

1.088.027.632 1.214.114.783 160.303.758 156.467.526 5.447.665 5.285.826 30.366.283 26.685.147 1.284.145.338 1.402.553.282

11,59 -2,39 -2,97 -12,12 9,22

Zatvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine Quaestus Nekretnine HPB Real - u likvidaciji FIMA Proprius Jadran Kapital Ukupno: Ukupno zatvoreni: SVEUKUPNO INVESTICIJSKI:

258.233.300 31.365.020 159.219.019 73.529.000 522.346.339

268.973.057 31.655.926 151.436.243 64.193.000 516.258.226

4,16 0,93 -4,89 -12,70 -1,17

1.806.491.677 1.918.811.508

6,22

14.177.095.244 15.981.812.910

12,73

Napomena: za fondove s privatnom ponudom i fondove rizičnog kapitala - imovina: HANFA Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u svibnju 2011.

110

FONDOVI

Imovina fondova (po porastu) Fond

Imovina 31. 12. (HRK) 2009. 2010.

Postotak promjene

ZDMF T-HT Ukupno zatvoreni dobrovoljni (HANFA):

MIROVINSKI FONDOVI OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI OMF PBZ Croatia osiguranje Erste Plavi OMF AZ OMF Raiffeisen OMF Ukupno obvezni :

4.870.004.000 6.144.940.000 3.855.301.749 11.646.552.000 8.892.778.432 29.264.636.181

Fond

4.813.016.691 14.393.133.000 10.976.964.087 36.328.053.778

26,18 24,84 23,58 23,44 24,14

Imovina 31. 12. (HRK) 2009. 2010. n.p. n.p. 218.343.238

Postotak promjene

n.p.

287.794.180

31,81

SVEUKUPNO MIROVINSKI: 30.627.789.304 38.088.060.710

24,36

Umirovljenički fond Fond hrvatskih branitelja

2.675.920.079 1.856.448.478

-30,62

2.223.347.571 2.005.077.311

-9,82

INVESTICIJSKI FONDOVI

OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI

OTVORENI I PRIVATNI INVESTICIJSKI FONDOVI

Erste Plavi Protect AZ Profit Erste Plavi Expert AZ Benefit Croatia osiguranje Raiffeisen Ukupno otvoreni dobrovoljni :

AC Global Utility NFD Aureus US Algorithm Erste Bond Raiffeisen Bonds OTP novčani PBZ Euro novčani Capital One PBZ Bond Agram Cash HPB WAV DJE Locusta Value I ZB bond Agram Trust Erste Euro Money OTP euro obveznički Platinum Blue Chip ZB trend Erste Money Platinum Global Opportunity ZB euroaktiv Equinox 1 PBZ Dollar HPB Novčani

23.996.590 430.209.600 67.287.879 92.315.000 80.251.039 450.749.777

33.848.777 590.331.000 90.760.649 116.064.000 98.670.990 542.537.336

41,06 37,22 34,88 25,73 22,95 20,36

1.144.809.885 1.472.212.752

28,60

ZATVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI Cestarski ZDMF ZDMF Hrvatskih autocesta AZ VIP, AZ Dalekovod, AZ HKZP, AZ Zagreb ZDMF HEP grupe Croatia osiguranje ZDMF ZDMF Sindikata pomoraca Hrvatske ZDMF Ericsson Nikola Tesla ZDMF Hrvatskog liječničkog sindikata ZDMF Novinar ZDMF Sindikata hrvatskih željezničara ZDMF T Mobile

25.765

46.978

82,33

3.519.055

5.564.802

58,13

63.125.800

88.149.000

39,64

73.391.340 29.493.606

97.233.932 36.893.043

32,49 25,09

1.496.735

1.801.997

20,40

n.p.

Rezultati fondova prošle godine kretali su se u rasponu od +32,34 posto pa do -16,12 posto, a 72 fonda od njih ukupno 92 ostvarila su porast vrijednosti udjela.

1.977.954 7.105.352 70.201.889 145.724.067 42.827.014 193.740.471 16.143.070 53.341.376 41.334.026 6.915.504 15.068.585 118.331.423 6.511.258 326.833.043 8.809.043 5.168.087 118.779.301 456.748.498

14.820.118 29.042.738 265.847.977 476.389.506 127.894.595 536.567.826 44.578.581 139.240.080 106.975.060 15.715.791 28.980.931 218.492.587 11.897.874 586.042.829 15.577.262 8.700.918 195.818.054 739.175.906

649,27 308,74 278,69 226,91 198,63 176,95 176,15 161,04 158,81 127,25 92,33 84,64 82,73 79,31 76,83 68,36 64,86 61,83

5.419.325

8.378.134

54,60

152.046.528 8.876.952 27.998.220 159.566.686

225.859.804 13.133.352 40.091.559 227.769.597

48,55 47,95 43,19 42,74

Porast vrijednosti udjela Što se tiče ostvarenih prinosa, kod dioničkih fondova najuspješniji je bio NFD Aureus US

Algorithm koji je porastao za 32,34 posto, a slijede ga MP Mena HR (+25,29 posto) i Ilirika BRIC (+19,63 posto). Najveće padove u ovoj grupi, u prošloj godini, zabilježili su fondovi FIMA Equity kojem je vrijednost smanjena za 16,12 posto, a slijede ST Global Equity (-13,41 posto) i C-Zenit (-11,40 posto). Najuspješniji mješoviti fond prošle godine je Allianz Portfo-

Tržišni udjeli fondova

(prema veličini imovine, 31. 12. 2010.)

Vrsta fondova Obvezni mirovinski

Imovina HRK

Udjel %

36.328.053.778

62,71

Otvoreni dobrovoljni mirovinski

1.472.212.752

2,54

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski

287.794.180

0,50

Umirovljenički fond

1.856.448.478

3,20

Fond hrvatskih branitelja

2.005.077.311

3,46

Otvoreni i privatni investicijski

13.704.939.611

23,66

Otvoreni investicijski rizičnog kapitala

358.061.791

0,62

1.918.811.508

3,31

57.931.399.409

100,00

Zatvoreni investicijski UKUPNO:

Vrsta investicijskih fondova

HRK

Udjel %

Dionički

3.362.527.663

24,54

Mješoviti

2.096.310.798

15,30

Novčani

6.976.091.718

50,90

Obveznički

1.270.009.432

9,27

13.704.939.611

100,00

UKUPNO OIF:

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u svibnju 2011.

Fond Platinum Cash Raiffeisen World Locusta Cash OTP indeksni MP-MENA.HR Ilirika Azijski Tigar AC Rusija AC GDEM ZB europlus Locusta Value III AC GBEM Locusta Value II HI-Conservative PBZ I-Stock PBZ Novčani Raiffeisen Emerging Markets Ilirika Jugoistočna Europa NFD Aureus BRIC Allianz Portfolio KD Nova Europa Erste Exclusive KD Prvi izbor Allianz Cash Agram Euro Cash RF Advantage Erste Elite KWSO Capital Flex Hermes OTP Europa Plus HI-Balanced NFD Aureus Nova Europa Fond za stabilnost Raiffeisen Cash ST Cash

Imovina 31. 12. (HRK) 2009. 2010. 5.493.598 7.711.992 27.689.603 38.702.680 77.998.767 106.852.195 108.999.456 149.215.478 5.230.842 7.160.884 4.902.385 6.632.438 7.356.725 9.921.965 10.736.343 14.108.537 112.370.141 146.035.299 6.532.605 8.369.409 11.381.489 14.528.363 35.666.782 44.435.515 6.001.296 7.377.937 188.451.164 231.435.508 789.174.247 956.791.195

Postotak promjene

40,38 39,77 36,99 36,90 36,90 35,29 34,87 31,41 29,96 28,12 27,65 24,59 22,94 22,81 21,24

26.196.847

31.222.870

19,19

84.520.501

100.587.608

19,01

9.095.442 6.320.978 18.796.160 15.604.184 4.937.510 154.836.180 23.877.385 9.990.531 19.360.570 10.174.755 82.192.229 8.369.502 65.600.991 9.065.022 56.002.790 813.185.475 37.530.435

10.759.523 7.475.591 21.724.751 18.002.429 5.669.751 176.325.388 26.383.972 10.999.026 21.268.054 11.098.671 89.105.267 9.034.849 70.714.738 9.698.492 57.669.139 836.953.092 37.898.511

18,30 18,27 15,58 15,37 14,83 13,88 10,50 10,09 9,85 9,08 8,41 7,95 7,80 6,99 2,98 2,92 0,98

lio kojem je vrijednost uvećana za 9,77 posto, a iza njega su Raiffeisen Prestige (+8,37 posto) i ZB Global (+7,64 posto). Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond ICF balanced kojem je vrijednost smanjena za 11,87 posto, a slične padove imali su i ST Balanced (-11,28 posto) te ST Aggressive (-8,19 posto). Ni jedan obveznički fond nije zabilježio pad vrijednosti u protekloj godini, a najuspješniji je bio Capital One kojem je vrijednost porasla za 9,07 posto, a iza njega su Erste Bond s pora-

Ukupna imovina pod upravljanjem fondova je potkraj godine iznosila 13,014 milijardi kuna stom od 8,84 posto te Raiffeisen Bonds koji je porastao za 8,42 posto. Pozitivne rezultate imali su i novčani fondovi te je najveći porast u ovoj grupi ostvario fond Erste Euro-Money kojem je vrijednost uvećana za 4,03 posto, a slijede ga Raiffeisen Cash

111

FONDOVI

Fond

Imovina 31. 12. (HRK) 2009. 2010. 67.088.818 67.692.003 5.052.594 4.961.678

KD Victoria Equinox 3 Raiffeisen hrvatske 16.279.390 15.983.720 dionice ZB Private East 121.032.523 118.271.436 Agram Private 53.138.708 51.702.822 POBA ICO Equity 6.328.918 6.049.546 Raiffeisen Balanced 325.909.154 310.860.869 NFD Aureus Private 58.555.429 55.331.343 Erste Adriatic Equity 230.411.548 216.270.048 ZB global 760.743.367 713.346.481 HI-Growth 73.829.267 69.068.155 VB Cash 176.207.124 164.430.738 OTP meridian 20 20.287.025 18.839.940 MP-GLOBAL.HR 5.824.099 5.378.491 C-Premium 13.752.187 12.652.557 VB High Equity 14.443.417 13.186.292 ZB aktiv 556.162.483 507.241.587 Ilirika Jugoistočna 48.741.237 44.437.714 Europa Balanced PBZ Global 314.675.115 286.529.823 AC Excel 5.742.286 5.215.439 HI-Cash 120.220.866 109.112.228 Erste Balanced 112.628.328 101.960.970 Equinox 2 6.770.119 6.114.587 C-Zenit 6.447.879 5.806.083 Erste Total East 53.230.380 46.249.725 OTP uravnoteženi 44.961.676 38.312.043 PBZ Equity 442.897.077 376.357.391 Prospectus Jugoistočna 29.534.057 24.897.874 Europa ZB plus 2.430.974.981 2.033.398.724 Capital Two 8.730.973 7.024.358 NFD Aureus Global 81.090.456 65.059.043 Developed AP2 4.847.334 3.864.531 HPB Dionički 23.310.745 18.102.408

Postotak promjene

0,90 -1,80 -1,82 -2,28 -2,70 -4,41 -4,62 -5,51 -6,14 -6,23 -6,45 -6,68 -7,13 -7,65 -8,00 -8,70 -8,80 -8,83 -8,94 -9,17 -9,24 -9,47 -9,68 -9,95 -13,11 -14,79 -15,02 -15,70 -16,35 -19,55 -19,77 -20,28 -22,34

(+3,90 posto) te HPB Novčani fond (+3,88 posto). Ako promatramo ukupnu imovinu pod upravljanjem fondova, ona je potkraj godine iznosila 13,014 milijardi kuna što je za 14,04 posto više u odnosu na početak godine. Dioničkim fondovima imovina je uvećana za 4,05 posto te su krajem godine upravljali sa 3,028 milijardi kuna. Imovina mješovitih fondova blago je porasla u odnosu na početak godine te je krajem godine iznosila 1,945 milijardi kuna što je porast od 2,29 posto. Najveći dobitnici su svakako obveznički fondovi. Njihova imovina je u 2010. godini prešla milijardu kuna te je iznosila 1,180 milijardi kuna što je porast od 112,87 posto. Porast su imali i novčani fondovi kojima je imovina uvećana za 13,47 posto te su krajem studenog raspolagali sa 6,859 milijardi kuna. Spajanja i pripajanja U prošloj godini bilo je više spajanja i pripajanja društava te je ZB invest pripojio društvo Caib invest te sva tri njihova fonda pripojio fondu ZB euroaktiv. Također su se spojili NFD

Fond MP-BRIC.HR HPB Global Raiffeisen Central Europe ICF Balanced HPB Dynamic FIMA Equity Oxygen NFD Aureus Emerging Markets Balanced AP1 ST Balanced ST Global Equity ST Aggressive KD Balanced HPB Titan A1 HPB Obveznički Raiffeisen Prestige ZB BRIC+ Ilirika BRIC VB Smart KD Energija VB Crobex10 Ilirika Gold Certus Argentum FIMA Maximum FIMA West ICF Fixed Income ICF Money Market InterInvest Balanced InterInvest Cash RF 105 RF Premium Select Eurobond Select Europe

Imovina 31. 12. (HRK) 2009. 2010. 16.436.101 12.764.159 115.595.350 88.982.549

Postotak promjene

-22,34 -23,02

262.720.708

199.276.184

-24,15

14.569.000 27.448.784 27.608.866 6.804.134

10.881.268 20.315.382 18.929.040 4.624.121

-25,31 -25,99 -31,44 -32,04

23.586.122

15.672.877

-33,55

11.550.527 18.540.261 22.862.772 4.682.569 12.885.793 19.548.191 24.646.603 43.244.302 7.826.315 1.283.007 86.202.430 108.170.765 1.969.314 3.570.840 5.933.871 10.399.953 6.951.780 52.674.894

7.653.916 11.517.146 13.327.195 2.646.774 7.153.310 10.187.893 11.311.791 13.400.235 185.356.573 92.640.349 37.928.643 10.482.426 9.013.997 6.856.332 6.387.717 5.056.891 -

-33,74 -37,88 -41,71 -43,48 -44,49 -47,88 -54,10 -69,01 -

kapital i Aureus Invest te sada društvo NFD Aureus upravlja s pet fondova. Društvo za upravljanje Adriatica Capital preuzelo je Prospectus Invest te sada upravljaju ukupno s četirima fondovima. Osim konsolidacije fondova godi-

Najbolji dionički fondovi ostvarili su dvoznamenkaste poraste vrijednosti udjela, kao u najboljim danima prije krize nu su obilježili i neki noviteti te je najbolji fond u protekloj godini NFD Aureus US Algorithm koji je kod nas specifičan po tome što se upravljanje ovim fondom bazira na algoritamskom sustavu za trgovanje. Posebno zanimljivo je da je taj sustav samostalno razvilo društvo NFD Aureus Invest, po uzoru na strane fondove, no tek će se za nekoliko godina moći odrediti koliko je algoritam uspješan. Pojavio se i fond VB Smart kojim upravlja VB Invest. Specifičnost ovog fonda je ta što Volksbank iz Austrije jamči

Fond Select Novčani Ukupno otvoreni i privatni:

Imovina 31. 12. (HRK) 2009. 2010. 20.459.258 -

Postotak promjene

12.041.132.672 13.704.939.611

13,82

Otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitala Nexus Alpha 15.381.342 40.274.175 Quaestus Private Equity 315.089.553 317.787.616 Kapital Ukupno : 330.470.895 358.061.791 Sveukupno otvoreni: 12.370.603.567 14.063.001.402

161,84 0,86 8,35 13,68

ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Zatvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom Kapitalni fond Slavonski Velebit - u likvidaciji Breza Ukupno :

1.088.027.632 1.214.114.783 160.303.758 156.467.526 5.447.665 5.285.826 30.366.283 26.685.147 1.284.145.338 1.402.553.282

11,59 -2,39 -2,97 -12,12 9,22

Zatvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine Quaestus Nekretnine HPB Real - u likvidaciji FIMA Proprius Jadran Kapital Ukupno: Ukupno zatvoreni: SVEUKUPNO INVESTICIJSKI:

258.233.300 268.973.057 31.365.020 31.655.926 159.219.019 151.436.243 73.529.000 64.193.000 522.346.339 516.258.226 1.806.491.677 1.918.811.508

4,16 0,93 -4,89 -12,70 -1,17 6,22

14.177.095.244 15.981.812.910

12,73

Napomene: za fondove s privatnom ponudom i fondove rizičnog kapitala imovina: HANFA Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u svibnju 2011.

da vrijednost udjela u fondu nikad neće pasti niže od 80 posto najviše dosegnute vrijednosti udjela. Fond će imovinu ulagati pretežno u investicijske fondove u inozemstvu koji kotiraju na organiziranom tržištu, tzv. ETF fondove na način da će minimalno 70 posto imovine fonda biti uloženo u fondove vezane uz novčano tržiše i depozite (do 100 posto), obvezničko tržište (do 65 posto) te dioničko tržište (do 50 posto). Preostalih 30 posto imovine fonda bit će uloženo u depozite kod financijskih institucija ili na novčano tržište. U centru pažnje prošle godine bili su, kao što se i očekivalo, tzv. BRIC fondovi koji ulažu na tržišta Brazila, Rusije, Indije i Kine te su neki od njih ostvarili vrlo dobre prinose i na taj način iskoristili nezaustavljivi rast tih gospodarstava. Ove godine realno je očekivati daljnji nastavak pozitivnih trendova budući da se situacija u gospodarstvima stabilizirala te je sve više pozitivnih pokazatelja, a prognoze su da će uslijediti i oporavak regionalnih gospodarstava što bi mogao biti temelj za oporavak i tržišta kapitala koja su do sada na neki način zaostajala za svijetom.

112

FONDOVI

Imovina fondova (po veličini imovine) Fond

Imovina, 31. 12. 2009. 2010.

Postotak promjene

MIROVINSKI FONDOVI OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI AZ OMF Raiffeisen OMF OMF PBZ Croatia osiguranje Erste Plavi OMF Ukupno obvezni :

11.646.552.000 14.393.133.000 8.892.778.432 10.976.964.087

23,58 23,44

4.870.004.000 6.144.940.000

26,18

3.855.301.749 4.813.016.691 29.264.636.181 36.328.053.778

24,84 24,14

OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI AZ Profit Raiffeisen AZ Benefit Croatia osiguranje Erste Plavi Expert Erste Plavi Protect Ukupno otvoreni dobrovoljni :

430.209.600 450.749.777 92.315.000 80.251.039 67.287.879 23.996.590

590.331.000 542.537.336 116.064.000 98.670.990 90.760.649 33.848.777

37,22 20,36 25,73 22,95 34,88 41,06

1.144.809.885 1.472.212.752

28,60

ZATVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI ZDMF HEP grupe AZ VIP, AZ Dalekovod, AZ HKZP, AZ Zagreb Croatia osiguranje ZDMF ZDMF Hrvatskih autocesta ZDMF Sindikata pomoraca Hrvatske Cestarski ZDMF ZDMF Ericsson Nikola Tesla ZDMF Hrvatskog liječničkog sindikata ZDMF Novinar ZDMF Sindikata hrvatskih željezničara ZDMF T Mobile ZDMF T-HT Ukupno zatvoreni dobrovoljni (HANFA):

73.391.340

97.233.932

32,49

63.125.800

88.149.000

39,64

29.493.606

36.893.043

25,09

3.519.055

5.564.802

58,13

1.496.735

1.801.997

20,40

25.765

46.978

82,33

n.p.

n.p. n.p.

218.343.238

287.794.180

31,81

SVEUKUPNO MIROVINSKI 30.627.789.304 38.088.060.710 FONDOVI:

24,36

Umirovljenički fond Fond hrvatskih branitelja

2.675.920.079 1.856.448.478

-30,62

2.223.347.571 2.005.077.311

-9,82

INVESTICIJSKI FONDOVI OTVORENI I PRIVATNI INVESTICIJSKI FONDOVI ZB plus PBZ Novčani Raiffeisen Cash Erste Money ZB global Erste Euro Money PBZ Euro novčani ZB aktiv Raiffeisen Bonds PBZ Equity Raiffeisen Balanced PBZ Global Erste Bond PBZ I-Stock HPB Novčani ZB euroaktiv

2.430.974.981 2.033.398.724 789.174.247 956.791.195 813.185.475 836.953.092 456.748.498 739.175.906 760.743.367 713.346.481 326.833.043 586.042.829 193.740.471 536.567.826 556.162.483 507.241.587 145.724.067 476.389.506 442.897.077 376.357.391 325.909.154 310.860.869 314.675.115 286.529.823 70.201.889 265.847.977 188.451.164 231.435.508 159.566.686 227.769.597 152.046.528 225.859.804

-16,35 21,24 2,92 61,83 -6,23 79,31 176,95 -8,80 226,91 -15,02 -4,62 -8,94 278,69 22,81 42,74 48,55

Fond ZB bond Erste Adriatic Equity Raiffeisen Central Europe ZB trend Raiffeisen Prestige Allianz Cash VB Cash OTP indeksni ZB europlus PBZ Bond OTP novčani ZB Private East HI-Cash Agram Cash Locusta Cash Erste Balanced Ilirika Jugoistočna Europa ZB BRIC+ Hermes HPB Global HI-Balanced HI-Growth KD Victoria NFD Aureus Global Developed Fond za stabilnost NFD Aureus Private Agram Private Erste Total East Capital One Ilirika Jugoistočna Europa Balanced Locusta Value II PBZ Dollar Raiffeisen World OTP uravnoteženi Ilirika BRIC ST Cash Raiffeisen Emerging Markets NFD Aureus US Algorithm Locusta Value I Agram Euro Cash Prospectus Jugoistočna Europa KD Nova Europa Erste Elite HPB Dynamic FIMA Equity OTP meridian 20 HPB Dionički Erste Exclusive Raiffeisen hrvatske dionice HPB WAV DJE NFD Aureus Emerging Markets Balanced OTP euro obveznički AC Global Utility AC GBEM AC GDEM HPB Obveznički ST Global Equity

Imovina, 31. 12. 2009. 2010. 118.331.423 218.492.587 230.411.548 216.270.048

Postotak promjene

84,64 -6,14

262.720.708

199.276.184

-24,15

118.779.301 154.836.180 176.207.124 108.999.456 112.370.141 53.341.376 42.827.014 121.032.523 120.220.866 41.334.026 77.998.767 112.628.328

195.818.054 185.356.573 176.325.388 164.430.738 149.215.478 146.035.299 139.240.080 127.894.595 118.271.436 109.112.228 106.975.060 106.852.195 101.960.970

64,86 13,88 -6,68 36,90 29,96 161,04 198,63 -2,28 -9,24 158,81 36,99 -9,47

84.520.501

100.587.608

19,01

82.192.229 115.595.350 65.600.991 73.829.267 67.088.818

92.640.349 89.105.267 88.982.549 70.714.738 69.068.155 67.692.003

8,41 -23,02 7,80 -6,45 0,90

81.090.456

65.059.043

-19,77

56.002.790 58.555.429 53.138.708 53.230.380 16.143.070

57.669.139 55.331.343 51.702.822 46.249.725 44.578.581

2,98 -5,51 -2,70 -13,11 176,15

48.741.237

44.437.714

-8,83

35.666.782 27.998.220 27.689.603 44.961.676 37.530.435

44.435.515 40.091.559 38.702.680 38.312.043 37.928.643 37.898.511

24,59 43,19 39,77 -14,79 0,98

26.196.847

31.222.870

19,19

7.105.352 15.068.585 23.877.385

29.042.738 28.980.931 26.383.972

308,74 92,33 10,50

29.534.057

24.897.874

-15,70

18.796.160 19.360.570 27.448.784 27.608.866 20.287.025 23.310.745 15.604.184

21.724.751 21.268.054 20.315.382 18.929.040 18.839.940 18.102.408 18.002.429

15,58 9,85 -25,99 -31,44 -7,13 -22,34 15,37

16.279.390

15.983.720

-1,82

6.915.504

15.715.791

127,25

23.586.122

15.672.877

-33,55

8.809.043 1.977.954 11.381.489 10.736.343 43.244.302 22.862.772

15.577.262 14.820.118 14.528.363 14.108.537 13.400.235 13.327.195

76,83 649,27 27,65 31,41 -69,01 -41,71

Fond

Imovina, 31. 12. 2009. 2010. 14.443.417 13.186.292 8.876.952 13.133.352 16.436.101 12.764.159 13.752.187 12.652.557 6.511.258 11.897.874 18.540.261 11.517.146 24.646.603 11.311.791 10.174.755 11.098.671 9.990.531 10.999.026 14.569.000 10.881.268 9.095.442 10.759.523 10.482.426 19.548.191 10.187.893 7.356.725 9.921.965 9.065.022 9.698.492 8.369.502 9.034.849 9.013.997 5.168.087 8.700.918

VB High Equity Equinox 1 MP-BRIC.HR C-Premium Agram Trust ST Balanced A1 KWSO Capital Flex RF Advantage ICF Balanced NFD Aureus BRIC VB Smart HPB Titan AC Rusija NFD Aureus Nova Europa OTP Europa Plus KD Energija Platinum Blue Chip Platinum Global 5.419.325 8.378.134 Opportunity Locusta Value III 6.532.605 8.369.409 Platinum Cash 5.493.598 7.711.992 AP1 11.550.527 7.653.916 Allianz Portfolio 6.320.978 7.475.591 HI-Conservative 6.001.296 7.377.937 MP-MENA.HR 5.230.842 7.160.884 KD Balanced 12.885.793 7.153.310 Capital Two 8.730.973 7.024.358 VB Crobex10 6.856.332 Ilirika Azijski Tigar 4.902.385 6.632.438 Ilirika Gold 6.387.717 Equinox 2 6.770.119 6.114.587 POBA ICO Equity 6.328.918 6.049.546 C-Zenit 6.447.879 5.806.083 KD Prvi izbor 4.937.510 5.669.751 MP-GLOBAL.HR 5.824.099 5.378.491 AC Excel 5.742.286 5.215.439 Certus Argentum 5.056.891 Equinox 3 5.052.594 4.961.678 Oxygen 6.804.134 4.624.121 AP2 4.847.334 3.864.531 ST Aggressive 4.682.569 2.646.774 FIMA Maximum 7.826.315 FIMA West 1.283.007 ICF Fixed Income 86.202.430 ICF Money Market 108.170.765 InterInvest Balanced 1.969.314 InterInvest Cash 3.570.840 RF 105 5.933.871 10.399.953 RF Premium Select Eurobond 6.951.780 Select Europe 52.674.894 Select Novčani 20.459.258 Ukupno otvoreni i 12.041.132.672 13.704.939.611 privatni:

Postotak promjene

-8,70 47,95 -22,34 -8,00 82,73 -37,88 -54,10 9,08 10,09 -25,31 18,30 -47,88 34,87 6,99 7,95 68,36 54,60 28,12 40,38 -33,74 18,27 22,94 36,90 -44,49 -19,55 35,29 -9,68 -4,41 -9,95 14,83 -7,65 -9,17 -1,80 -32,04 -20,28 -43,48 13,82

Otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitala Quaestus Private Equity Kapital Nexus Alpha Ukupno :

315.089.553

317.787.616

0,86

15.381.342 330.470.895

40.274.175 358.061.791

161,84 8,35

SVEUKUPNO OTVORENI: 12.370.603.567 14.063.001.402

13,68

113

FONDOVI

Imovina, 31. 12. 2009. 2010.

Fond

Postotak promjene

ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Zatvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom Kapitalni fond

1.088.027.632 1.214.114.783

Slavonski

160.303.758

156.467.526

-2,39

30.366.283

26.685.147

-12,12

5.447.665

5.285.826

-2,97

1.284.145.338 1.402.553.282

9,22

Breza Velebit - u likvidaciji Ukupno :

11,59

Imovina, 31. 12. Postotak 2009. 2010. promjene Zatvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine 258.233.300 268.973.057 4,16 Quaestus Nekretnine FIMA Proprius 159.219.019 151.436.243 -4,89 Jadran Kapital 73.529.000 64.193.000 -12,70 HPB Real - u likvidaciji 31.365.020 31.655.926 0,93 Ukupno: 522.346.339 516.258.226 -1,17 Ukupno zatvoreni: 1.806.491.677 1.918.811.508 6,22 Fond

SVEUKUPNO INVESTICIJSKI:

14.177.095.244 15.981.812.910

12,73

Napomene: za fondove s privatnom ponudom i fondove rizičnog kapitala imovina: HANFA Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u svibnju 2011.

Investicijski fondovi - prema strukturi ulaganja i prinosu Fond

Imovina, 31. 12. Godina osnivanja/ 2010. početak rada 2009.

Prinos, % Struktura Vrsta od ulaganja u u osnivanja fonda 31. 12. 2010. 2009. 2010. do

Fond

Imovina, 31. 12. Godina osnivanja/ 2010. početak rada 2009.

31.12.10.

OTVORENI I PRIVATNI INVESTICIJSKI FONDOVI A1

2008.

AC Excel

2006./2007.

24.646.603 11.311.791 Dionice - 69,04%

Depoziti - 15,07% Investicijski fondovi - 7,19% Obveznice - 3,57% Ostalo - 5,13%

5.742.286

5.215.439 n.p.

18,79

-0,27

-16,29 Dionički

n.p.

n.p. Privatni dionički

AC GBEM

2. ožujka 2009.

11.381.489 14.528.363 Udio u investicijskim

3,06

9,12

12,46 Mješoviti

AC GDEM

2. ožujka 2009.

10.736.343 14.108.537 Udio u investicijskim

2,96

9,43

12,67 Dionički

AC Rusija

2006./2007.

7.356.725

4,16 14,39

-53,48 Dionički

AC Global Utility

2006./2007.

1.977.954 14.820.118 n.p.

Agram Cash

22. rujna 2008.

Agram Euro Cash 3. lipnja 2009.

Agram Private

22. srpnja 2008.

fondovima - 72,00% Novčani račun - 20,0% Obveznice - 8,00% fondovima - 68,00% Novčani račun - 25,00% Obveznice - 7,00%

9.921.965 Dionice - 76,00%

Novčani račun - 14,00%% Udio u investicijskom - 10,00%

41.334.026 106.975.060 Depoziti - 65,25%

Novčani OIF - 11,20% Repo - 7,71% Komercijalni zapisi - 7,60% Obveznice - 7,46% Novčani računi - 0,23% Ostalo - 0,55%

23.877.385 26.383.972 Depoziti - 71,99%

Repo - 20,39% Obveznice - 4,49% Novčani računi - 0,48% Ostalo - 2,65%

53.138.708 51.702.822 n.p.

Agram Trust

10. srpnja 2008.

Allianz Cash

11. svibnja 2009. 154.836.180 176.325.388 Depoziti i gotovina

Allianz Portfolio

6.511.258 11.897.874 Dionice - 54,04%

Udio u OIF - 26,86% Depoziti - 14,65% Novčani računi - 4,33% Ostalo - 0,12% - 71,41% Trezorski zapisi - 27,15% Novčani fondovi - 0,87% Komercijalni zapisi - 0,58%

11. svibnja 2009.

6.320.978

7.475.591 Obveznice - 54,76%

Depoziti i gotovina - 23,48% Dionice - 14,57% Dionički fond - 5,60% Komercijalni zapisi - 1,59%

n.p.

n.p. Privatni dionički

6,68

3,5

14,27 Novčani

31.12.10.

Capital One

26. listopada 2004.

Capital Two

19. travnja 2007.

C-Premium

1. veljače 2007.

C-Zenit

18. veljače 2008.

Certus Argentum 2010.

3,22

n.p.

3,53

n.p.

6,87 Novčani

n.p. Privatni dionički

7,77

0,46

-3,45 Mješoviti

4,91

3,48

8,56 Novčani

4,93

9,77

2008.

11.550.527

7.653.916 n.p.

n.p.

-1,93

-7,14 Privatni mješoviti

AP2

2008.

4.847.334

3.864.531 n.p.

n.p.

-5,16

5,12 Privatni dionički

16.143.070 44.578.581 Novac i kratkoročna

potraživanja - 47,88% Državne obveznice - 26,34% Trezorski zapisi - 17,37% Komercijalni zapisi - 4,09% Korporativne obveznice - 2,73% Udjeli u fondovima - 1,60%

8.730.973

7.024.358 Dionice - 79%

Državne obveznice - 7% Novac i kratkoročna potraživanja - 6% Komercijalni zapisi - 4% Korporativne obveznice - 4%

13.752.187 12.652.557 Vlasnički vrijednosni papiri - 26,68% Investicijski fondovi - 25,52% Depoziti - 20,59% Dužnički vrijednosni papiri - 18,56% Novac - 8,65%

6.447.879

5.806.083 Vlasnički vrijednosni papiri - 78,54% Novac - 14,13% Investicijski fondovi - 6,05% Depoziti - 1,28%

5.056.891 Novčani fondovi - 99,93% Novac - 0,07%

8,39

9,07

62,00 Obveznički

7,15

7,82

-23,90 Dionički

-0,44

-5,21

-44,10 Mješoviti

-9,82 -11,37

-49,92 Dionički

1,14

1,14 Privatni novčani

Equinox 1

n.p.

8.876.952 13.133.352 n.p.

n.p.

n.p. Privatni mješoviti

Equinox 2

n.p.

6.770.119

6.114.587 n.p.

n.p.

n.p. Privatni mješoviti

Equinox 3

n.p.

5.052.594

4.961.678 n.p.

n.p.

n.p. Privatni mješoviti

Erste Adriatic Equity

11. listopada 2005.

230.411.548 216.270.048 Dionice - 81,70%

2,45

-1,19

-2,05 Dionički

Erste Balanced

19. siječnja 2001. 112.628.328 101.960.970 Dionice - 51,73%

-0,22

5,79

-0,01 Mješoviti

Erste Bond

3. lipnja 2003.

1,86

8,84

4,61 Obveznički

Depoziti - 7,61% Udjeli u fondovima - 4,99% Korporativne obveznice - 4,07% Komercijalni zapisi - 1,01% Novac i novčani ekvivalenti - 0,61% Obveznice - 31,52% Depozit - 7,45% Udjeli - 4,49% Komercijalni zapisi - 3,95% Novac i novčani ekvivalenti - 0,86%

15,19 Mješoviti

AP1

Prinos, % Struktura Vrsta od ulaganja u u osnivanja fonda 31. 12. 2010. 2009. 2010. do

70.201.889 265.847.977 Državne obveznice

- 30,29% Trezorski zapisi - 25,90% Korporativne obveznice - 21,84% Depoziti - 11,82% Novac i novčani ekvivalenti - 7,51% Udjeli u investicijskim fondovima - 1,56% Komercijalni zapisi - 1,08%

114

Fond

FONDOVI

Imovina, 31. 12. Godina osnivanja/ 2010. početak rada 2009.

Prinos, % Struktura Vrsta od ulaganja u u osnivanja fonda 31. 12. 2010. 2009. 2010. do

Fond

Imovina, 31. 12. Godina osnivanja/ 2010. početak rada 2009.

Prinos, % Struktura Vrsta od ulaganja u u osnivanja fonda 31. 12. 2010. 2009. 2010. do

31.12.10.

Erste Elite

n.p.

Erste Euro Money 22. rujna 2009.

Erste Exclusive Erste Money

n.p. 3. lipnja 2003.

19.360.570 21.268.054 n.p. 326.833.043 586.042.829 Trezorski zapisi - 67,67% Depozit - 23,13% Državne obveznice - 3,90% Korporativne obveznice - 3,81% Komercijalni zapisi - 1,39% Novac i novčani ekvivalenti - 0,10%

15.604.184 18.002.429 n.p. 456.748.498 739.175.906 Trezorski zapisi - 59,20% Depoziti - 15,38% Korporativne obveznice - 8,83% Novac i novčani ekvivalenti - 8,38% Državne obveznice - 6,90% Komercijalni zapisi - 1,31%

n.p.

5,58

4,03

n.p. 6,99

n.p. 3,65

n.p. Privatni mješoviti 4,36 Novčani

n.p. Privatni mješoviti 4,41 Novčani

Erste Total East

1. listopada 2007. 53.230.380 46.249.725 Dionice - 63,32%

-16,04

-4,44

-29,21 Dionički

FIMA Equity

2. lipnja 2004.

-17,43 -16,12

-24,12 Dionički

Udjeli - 14,78% Novac i novčani ekvivalenti - 13,27% Depozit - 8,63%

27.608.866 18.929.040 Dionice - 87,73% Novac - 7,51% Depoziti - 3,67% Ostalo - 1,09%

FIMA Maximum 19. ožujka 2007. FIMA West 1. veljače 2006. Fond za stabilnost n.p.

7.826.315 -1.283.007 -56.002.790 57.669.139 n.p.

-27,86 -0,40 n.p.

n.p.

Hermes

82.192.229 89.105.267 n.p.

n.p.

HI-Balanced

22. veljače 2002. 65.600.991 70.714.738 Dionice - 55,45%

HI-Cash

23. rujna 2003.

HI-Conservative

22. veljače 2002.

HI-Growth

22. veljače 2002. 73.829.267 69.068.155 Dionice - 80,73%

Vrijednosni papiri s fiksnim prinosom - 36,80% Novac i ostala aktiva - 4,23% Depoziti - 3,53%

120.220.866 109.112.228 Vrijednosni papiri s

fiksnim prinosom - 83,88% Depoziti - 12,36% Novac i ostala aktiva - 3,76%

6.001.296

7.377.937 Vrijednosni papiri s

fiksnim prinosom - 80,90% Novac i ostala aktiva - 19,10% Vrijednosni papiri s fiksnim prinosom - 18,15% Novac i ostala aktiva - 1,12%

- Dionički - Dionički n.p. Privatni mješoviti n.p. Privatni obveznički 2,55 Mješoviti

Obveznice - 20,17% Novac - 18,14% Zapisi - 6,38%

- Novčani

6.632.438 Dionice - 89,48%

5,18 15,45

-37,94 Dionički 19,63 Dionički

Ilirika Azijski Tigar 2007.

4.902.385

Depoziti i novac - 6,12% Fondovi - 4,40%

2010.

- 37.928.643 Dionice - 79,32%

- 19,63

Ilirika Gold

Listopad 2010.

6.387.717 Dionice - 57,71%

0,07

0,07 Dionički

Ilirika Jugoistočna 2004. Europa

84.520.501 100.587.608 Dionice - 72,64%

9,06

4,48

71,52 Dionički

Ilirika Jugoistočna 2006. Europa Balanced

48.741.237 44.437.714 Dionice - 55,76%

10,23

6,08

51,71 Mješoviti

-38,01

- Mješoviti

InterInvest Balanced

Depoziti i novac - 20,68% Depoziti i novac - 37,00% Fondovi - 5,29% Depoziti i novac - 17,93% Fondovi - 5,81% Obveznice - 2,61% Komercijalni zapisi - 1,01% Obveznice - 22,10% Depoziti i novac - 14,71% Fondovi - 4,01% Komercijalni zapisi - 3,42%

2005.

1.969.314

InterInvest Cash 2005.

3.570.840

- Novčani

16. siječnja 2006. 12.885.793

-7.153.310 Dionice - 49,40%

4,22

KD Balanced

11,90

1,45

-16,27 Mješoviti

9.013.997 Dionice - 86,55%

9,00

8,99 Dionički

46,72 15,98

-26,84 Dionički

2,51 12,84

29,96 Dionički

Obveznice - 27,23% Oročeni depoziti - 10,11% Udio u investicijskim fondovima - 8,14% Novčani računi - 3,10% Zapisi - 2,01% Potraživanja - 0,01%

KD Victoria

11. svibnja 1999. 67.088.818 67.692.003 Dionice - 83,30%

Oročeni depoziti - 5,40% Udio u investicijskim fondovima - 4,88% Novčani računi - 3,16% Potraživanja - 0,01%

18.796.160 21.724.751 Dionice - 85,60%

Udio u investicijskim fondovima - 7,88% Novčani računi - 6,02% Oročeni depoziti - 0,43% Potraživanja - 0,07%

4.937.510

5.669.751 Udio u investicijskim

fondovima - 97,82% Novčani računi - 2,18% Oročeni depoziti - 7,91% Udjeli u investicijskim fondovima - 6,82% Obveznice - 1,83% Novčani računi - 0,13% Potraživanja - 0,01%

KWSO Capital Flex n.p.

10.174.755 11.098.671 n.p.

-29,87

-8,09

40,01 Dionički

n.p.

n.p. Privatni mješoviti

-2,17 Mješoviti

32,26 Novčani

- Obveznički

Ilirika BRIC

12. veljače 2003.

4,29

13,10 Mješoviti

KD Prvi izbor

7,26

n.p.

-13,57 Dionički

3,88

-28,69

9,03

3,50

8,43

-2,89 Dionički

5,40

13,81

-8,15

23,66 18,11

15. listopada 2007.

11,75

-27,14 Dionički

KD Nova Europa

4. listopada 2005. 115.595.350 88.982.549 Dionice - 63,48%

5,07

ICF Money Market 7. listopada 2002. 108.170.765

13,71 Obveznički

HPB Global

16,29

ICF Fixed Income 12. veljače 2002. 86.202.430

5,84

-51,23 Dionički

- 59,82% Korporativne obveznice - 18,05% Ostalo - 22,13%

14.569.000 10.881.268 Dionice - 55,31%

0,31

-17,69 -11,20

4. listopada 2005. 43.244.302 13.400.235 Državne obveznice

3. svibnja 2002.

1. ožujka 2010.

29. kolovoza 2006. 27.448.784 20.315.382 Dionice - 83,81%

HPB Obveznički

ICF Balanced

Investicijski fondovi - 2,41% Ostalo - 27,12%

KD Energija

HPB Dynamic

Depoziti - 33,33% Koporativne obveznice - 5,83% Komercijalni zapisi - 4,20% Otvoreni investicijski fondovi - 4,16% Državne obveznice - 2,07%

6.915.504 15.715.791 Dionice - 70,47%

38,65 Novčani

-16,31 Dionički

4. listopada 2005. 159.566.686 227.769.597 Trezorski zapisi - 50,42%

4. rujna 2007.

2,50

-7,59

HPB Novčani

HPB WAV DJE

ETF - 5,47% Ostalo - 13,25%

6,47

15,99

Korporativne obveznice - 8,62% Investicijski fondovi - 7,35% Obveznice - 2,23% ETF - 0,49% Ostalo - 17,83%

19.548.191 10.187.893 Dionice - 81,28%

4,76

4. listopada 2005. 23.310.745 18.102.408 Dionice - 86,03% Korporativne obveznice - 8,58% Ostalo - 7,61%

24. srpnja 2007.

11,16

HPB Dionički

Ostalo - 13,97%

31.12.10.

HPB Titan

Locusta Cash

1. kolovoza 2008. 77.998.767 106.852.195 Zapisi - 34,60%

9,33

4,60

17,18 Privatni novčani

Locusta Value I

1. kolovoza 2008. 15.068.585 28.980.931 Novac .- 40,89%

-1,36

3,84

3,53 Privatni dionički

Locusta Value II

1. kolovoza 2008. 35.666.782 44.435.515 Novac - 33,03%

2,17

4,78

9,87 Privatni dionički

Locusta Value III

16. srpnja 2009.

8.369.409 Dionice - 71,41%

6,37

6,99 Privatni dionički

MP-BRIC.HR

Ožujak 2008.

16.436.101 12.764.159 Vrijednosni papiri

63,61

9,31

-17,51 Dionički

Novac - 30,08% Obveznice - 22,16% Fondovi - 12,02% Repo - 0,58% Potraživanja - 0,56% Dionice - 34,56% Fondovi - 20,40% Obveznice - 4,15% Dionice - 32,80% Fondovi - 29,86% Obveznice - 6,32%

24,15 Obveznički

6.532.605

Novac - 28,59%

- 95,40% Novčana sredstva - 4,60%

115

FONDOVI

Fond

Imovina, 31. 12. Godina osnivanja/ 2010. početak rada 2009.

Prinos, % Struktura Vrsta od ulaganja u u osnivanja fonda 31. 12. 2010. 2009. 2010. do

Fond

Imovina, 31. 12. Godina osnivanja/ 2010. početak rada 2009.

Prinos, % Struktura Vrsta od ulaganja u u osnivanja fonda 31. 12. 2010. 2009. 2010. do

31.12.10.

MP-GLOBAL.HR

Svibanj 2008.

5.824.099

5.378.491 Vrijednosni papiri

39,03 13,70

-19,39 Dionički

MP-MENA.HR

Ožujak 2008.

5.230.842

7.160.884 Vrijednosni papiri

13,83 25,29

14,41 Dionički

43,27

6,82

-42,15 Dionički

2,98

5,51

-15,13 Mješoviti

NFD Aureus BRIC 2. travnja 2007.

- 97,00% Novčana sredstva - 3,00% - 81,15% Novčana sredstva - 18,85%

9.095.442 10.759.523 Dionice - 99,34% Novac - 0,66%

NFD Aureus 17. srpnja 2006. Emerging Markets Balanced

23.586.122 15.672.877 Vrijednosnice - 58,24%

NFD Aureus Global 30. studenoga Developed 2005.

81.090.456 65.059.043 Vrijednosnice - 97,34%

NFD Aureus Nova 3. studenoga Europa 2008. NFD Aureus Private 17. srpnja 2006.

Obveznice - 39,11% Novac i depozit - 2,65%

Novac - 2,66%

9.065.022

2,98

-0,52

-2,41 Dionički

9.698.492 Vrijednosnice - 84,88%

18,56

0,94

22,43 Dionički

58.555.429 55.331.343 Vrijednosnice - 88,25%

n.p.

-24,08 Privatni dionički

3,81 32,34

46,96 Dionički

Novac - 15,12% Novac - 11,75%

NFD Aureus US Algorithm

25. rujna 2008.

OTP euro obveznički

15. prosinca 2005. 8.809.043 15.577.262 Državne obveznice

OTP Europa Plus

20. srpnja 2009.

7.105.352 29.042.738 Vrijednosnice - 82,33% Novac - 17,67%

- 72,49% Novac i depoziti - 11,45% Ostale obveznice - 9,14% Komercijalni zapisi - 6,92%

8.369.502

9.034.849 Dionice u investicijskim fondovima - 77,16% Dionice - 18,52% Novac i depoziti - 4,32%

12,36

7,63

3,71

4,31

26,88 Obveznički

12,27 Dionički

OTP indeksni

27. prosinca 2007. 108.999.456 149.215.478 Dionice RH - 99,45%

11,61

7,19

-57,99 Dionički

OTP meridian 20

28. travnja 2008. 20.287.025 18.839.940 Inozemne dionice i

35,32

3,54

-10,33 Dionički

OTP novčani

27. prosinca 2005. 42.827.014 127.894.595 Trezorski zapisi - 39,88%

6,05

2,75

22,46 Novčani

Noac i depoziti - 0,55% dionički fondovi - 68,73% Dionice RH - 23,46% Obfeznice - 4,69% Novac i depoziti - 3,12% Novac i depoziti - 36,10% Obveznice - 19,78% Komercijalni zapisi - 4,23%

OTP uravnoteženi 15. prosinca 2005. 44.961.676 38.312.043 Dionice RH - 37,92%

Inozemne dionice i dionički fondovi - 20,66% Državne obveznice - 18,61% Ostale obveznice - 14,31% Novac i depoziti - 8,52%

Oxygen

n.p.

PBZ Bond

11. ožujka 2003.

6.804.134

4.624.121 n.p.

53.341.376 139.240.080 Državne obveznice

- 48,07% Kratkoročni vrijednosni papiri - 19,19% Depoziti - 18,14% Korporativne obveznice - 11,43% Municipalne obveznice - 3,17%

19,95

-5,73

7,60 Mješoviti

n.p.

n.p. Privatni novčani

5,61

7,65

4,52 Obveznički

3,92 Novčani

PBZ Equity

5. rujna 2005.

4,35

2,80

-3,02 Dionički

PBZ Global

PBZ I-Stock

13. rujna 2001.

314.675.115 286.529.823 Dionice - 55,12%

Korporativne obveznice - 21,21% Državne obveznice - 14,46% Depoziti - 5,97% Kratkoročni vrijednosni papiri - 3,10% Municipalne obveznice - 0,12%

17. srpnja 2007. 188.451.164 231.435.508 Dionice - 84,24%

Depoziti - 15,76%

6,31 Novčani

8.700.918 Dionice - 70,47%

13,46

7,06

-15,14 Dionički

Platinum Cash

29. srpnja 2009.

5.493.598

7.711.992 Zapisi - 51,40%

1,22

1,31

2,55 Novčani

Platinum Global Opportunity

21. rujna 2007.

5.419.325

8.378.134 Dionice - 87,93%

17,34

1,74

-26,12 Dionički

POBA ICO Equity

27. srpnja 2007.

6.328.918

6.049.546 Dionice - 80,25%

12,44

-3,82

-44,44 Dionički

Prospectus Jugoistočna Europa

30. siječnja 2007. 29.534.057 24.897.874 Dionice - 94,00%

21,88

-1,81

-37,84 Dionički

Raiffeisen Balanced

29. kolovoza 2002. 325.909.154 310.860.869 Dionice - 42,69%

9,87

5,66

55,20 Mješoviti

12,31

8,42

74,44 Obveznički

9,53

3,90

44,97 Novčani

9,54

-3,77

-37,44 Dionički

41,54

8,75

-38,45 Dionički

18,80

6,69

-26,03 Dionički

8,37

8,37 Mješoviti

17,23

9,10

5,12 Dionički

n.p.

- Privatni mješoviti

n.p.

n.p. Privatni mješoviti

n.p.

- Privatni dionički

Novac - 15,57% Udjeli u investicijskim fondovima - 9,60% Zapisi - 4,36% Depoziti - 35,70% Novac - 12,90% Udio u investicijskim fondovima - 8,20% Novac - 3,87% Novčani račun - 17,50% Zapis - 2,25% Oročeni depozit - 4,00% Novčani račun - 2,00%

Obveznice - 39,57% Novčani računi - 7,77% Udjeli - 6,13% Zapisi - 3,77% Potraživanja - 0,08%

Raiffeisen Bonds 27. svibnja 2002. 145.724.067 476.389.506 Obveznice - 61,34%

Zapisi - 16,08% Depoziti - 10,95% Novčani računi - 8,20% Udjeli - 3,43%

25. veljače 2003. 813.185.475 836.953.092 Zapisi - 53,25%

Depoziti - 30,83% Novčani računi - 8,19% Obveznice - 7,73% Potraživanja - 0,01%

Raiffeisen Central 19. travnja 2005. 262.720.708 199.276.184 Dionice - 88,11% Novčani računi - 4,78% Europe Obveznice - 4,23%

Raiffeisen 20. prosinca 2007. 26.196.847 31.222.870 Dionice - 49,37% Udjeli - 39,28% Emerging Markets Novčani računi - 11,30% Potraživanja - 0,05%

2,59

Kratkoročni vrijednosni papiri - 32,73% Korporativne obveznice - 4,00% Državne obveznice - 1,46%

2,87

5.168.087

Raiffeisen 10. rujna 2008. hrvatske dionice

3,56

PBZ Euro novčani 24. srpnja 2002. 193.740.471 536.567.826 Depoziti - 61,89%

Kratkoročni vrijednosni papiri - 22,24% Repo ugovori - 12,78% Novac i novčani ekvivalenti - 1,99%

8,60

Udjeli - 2,25% Zapisi - 0,54% Potraživanja - 0,09%

13. travnja 2005. 27.998.220 40.091.559 Depoziti - 100,00 Depoziti - 9,28% Korporativne obveznice - 4,07% Kratkoročni vrijednosni papiri - 0,60%

31. ožujka 1999. 789.174.247 956.791.195 Depoziti - 62,99%

Platinum Blue Chip 3. siječnja 2008.

Raiffeisen Cash

PBZ Dollar

442.897.077 376.357.391 Dionice - 86,05%

31.12.10.

PBZ Novčani

5,01

9,56

3,80

3,98

53,30 14,63

4,38 Novčani

Raiffeisen Prestige 8. ožujka 2010.

Novčani računi - 18,56% Udjeli - 9,07% Potraživanja - 0,39%

- 185.356.573 Obveznice - 29,84%

Novčani računi - 24,30% Depoziti - 15,88% Zapisi - 13,07% Dionice - 12,95% Udjeli - 3,93% Potraživanja - 0,03%

Raiffeisen World

3. listopada 2003. 27.689.603 38.702.680 Dionice - 95,98%

RF 105

n.p.

5.933.871

RF Advantage

n.p.

9.990.531 10.999.026 n.p.

RF Premium

n.p.

Select Eurobond

23. siječnja 2002.

6.951.780

4,78

- Obveznički

Select Europe

18. lipnja 2001.

52.674.894

7,48

- Dionički

Select Novčani

26. svibnja 2003. 20.459.258

7,31

- Novčani

ST Aggressive

2007.

-12,16

-8,19

30,85 Mješoviti

ST Balanced

10. siječnja 2003. 18.540.261 11.517.146 Dionice - 61,22%

-18,34 -11,28

64,86 Mješoviti

ST Cash

2. siječnja 2004.

Novčani računi - 4,02%

5,14 Mješoviti

-9,95 Dionički

16.279.390 15.983.720 Dionice - 71,98%

10.399.953

4.682.569

2.646.774 Dionice - 65,00%

Depozit - 15,70% Obveznice - 15,40% Novac - 3,90% Investicijski fondovi - 26,74% Obveznice - 11,90% Cash - 0,14%

37.530.435 37.898.511 Depoziti - 79,08%

Novčani fond - 10,92% Komercijalni zapisi - 10,00%

6,63

3,64

35,73 Novčani

116

Fond

FONDOVI

Imovina, 31. 12. Godina osnivanja/ 2010. početak rada 2009.

Prinos, % Struktura Vrsta od ulaganja u u osnivanja fonda 31. 12. 2010. 2009. 2010. do

Fond

Imovina, 31. 12. Godina osnivanja/ 2010. početak rada 2009.

Prinos, % Struktura Vrsta od ulaganja u u osnivanja fonda 31. 12. 2010. 2009. 2010. do

31.12.10.

ST Global Equity

VB Cash

24. listopada 2000. 6. studenoga 2007.

VB Crobex10

18. siječnja 2010.

VB High Equity

28. rujna 2007.

VB Smart

ZB aktiv

ZB bond

ZB BRIC+

15. studenoga 2010. 26. lipnja 2006.

4. srpnja 2001.

2010.

22.862.772 13.327.195 Dionice - 84,17%

Komercijalni zapisi - 15,50% Cash - 0,33%

176.207.124 164.430.738 Obveznice - 31,80%

Trezorski zapisi - 30,45% Depoziti - 18,57% Investicijski fondovi - 9,31% Novac - 5,40% Komercijalni zapisi - 4,47%

6,71

3,35

17,17 Novčani

2,77

2,77 Dionički

14.443.417 13.186.292 Dionice - 48,98%

15,37

-0,62

-50,27 Dionički

Investicijski fondovi - 38,09% Novac i potraživanja - 12,93%

- 10.482.426 Investicijski fondovi

- 85,94% Novac i potraživanja - 14,06%

556.162.483 507.241.587 Dionice - 78,27%

Korporativni dužnički vrijednosni papiri - 15,46% Državni dužnički vrijednosni papiri - 2,84% Instrumenti tržišta novca - 2,05% Novac i novčani ekvivalenti - 1,38%

118.331.423 218.492.587 Državni dužnički

vrijednosni papiri - 42,18% Korporativni dužnički vrijednosni papiri - 30,38% Instrumenti tržišta novca - 24,44% Novac i novčani ekvivalenti - 1,89% Investicijski fondovi - 1,11%

- 92.640.349 Dionice - 90,16%

Novac i novčani ekvivalenti - 7,26% Korporativni dužnički vrijednosni papiri - 1,92% Državni dužnički vrijednosni papiri - 0,66%

ZB europlus

21. srpnja 2000. 112.370.141 146.035.299 Instrumenti tržišta novca

Novac i novčani ekvivalenti - 4,68% - 75,10% Državni dužnički vrijednosni papiri - 23,81% Korporativni dužnički vrijednosni papiri - 1,09%

760.743.367 713.346.481 Dionice - 59,17%

Korporativni dužnički vrijednosni papiri - 22,30% Instrumenti tržišta novca - 14,84% Novac i novčani ekvivalenti - 3,33% Državni dužnički vrijednosni papiri - 0,36%

8,31

11,09

0,81

6,96

4,75

5,01 Obveznički

n.p.

Ukupno :

330.470.895 358.061.791

SVEUKUPNO OTVORENI:

12.370.603.567 14.063.001.402

n.p.

n.p. ZIF s javnom ponudom dionički

7,50 11,60

228,30 ZIF s javnom ponudom dionički

ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Breza

1999.

Kapitalni fond

26. ožujka 1999. 1.088.027.632 1.214.114.783 Dionice - 88,10%

Slavonski

1999.

Velebit - u likvidaciji

1999.

30.366.283 26.685.147 Dionice - 84,72%

Novac - 5,87% Otvoreni investicijski fondovi - 5,54% Zatvoreni investicijski fondovi - 3,76% Potraživanja - 0,11% Novac - 5,60% Obveznice - 0,40% Ostalo - 5,90%

Ukupno :

160.303.758 156.467.526 Vrijednosni papiri

- 94,50% Novčana sredstva - 4,16% Potraživanja - 1,34%

5.447.665

-27,93

-2,39

n.p.

5.285.826 -

n.p. ZIF

- ZIF s javnom ponudom

1.284.145.338 1.402.553.282

Zatvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine

6,60

6,60 Dionički

21,04

2,68

0,60 Dionički

3,85

2,51

3,27 Novčani

FIMA Proprius

11. svibnja 2007. 159.219.019 151.436.243 Nekretnine - 88,34%

n.p.

n.p. ZIF

HPB Real - u likvidaciji

2008.

31.365.020 31.655.926 n.p.

n.p.

n.p. ZIF

Jadran Kapital

2006.

73.529.000 64.193.000 Nekretnine i nekretninska -14,78 -14,00

-18,91 ZIF

Quaestus Nekretnine

30. travnja 2008.

258.233.300 268.973.057 n.p.

19,25 ZIF

Otvoreni investicijski fondovi - 5,33% Depoziti - 2,99% Dionice - 2,54% Novac - 0,52% Potraživanja - 0,28%

Ukupno :

13,94

7,64

društva - 79,48% Dionice - 11,09% Udjeli investicijskih fondova - 7,73% Novac i novčani ekvivalenti - 1,56% Potraživanja - 0,14%

13,33

522.346.339 516.258.226

Ukupno zatvoreni:

1.806.491.677 1.918.811.508

SVEUKUPNO INVESTICIJSKI:

14.177.095.244 15.981.812.910

4,18 Mješoviti Napomene: za fondove s privatnom ponudom i fondove rizičnog kapitala - imovina: HANFA Izvor: Platinum Jugoistočna Europa promijenio ime u Platinum Global Opportunity Data press, podaci prikupljeni od društava u svibnju 2011. FIMA Maximum i FIMA West pripojeni 1. ožujka 2010. fondu FIMA Equity

2,33

4,77 Novčani

ZB Private East

11. listopada 2007.

121.032.523 118.271.436 n.p.

n.p.

n.p. Privatni dionički

ZB trend

28. listopada 2002.

118.779.301 195.818.054 Dionice - 73,87%

24,23 11,61

3,81 Dionički

12.041.132.672 13.704.939.611

15.381.342 40.274.175 n.p. 315.089.553 317.787.616 n.p.

0,87 Dionički

8,75

Ukupno:

n.p.

Quaestus Private n.p. Equity Kapital

0,81 Mješoviti

21. srpnja 2000. 2.430.974.981 2.033.398.724 Instrumenti tržišta novca

Korporativni dužnički vrijednosni papiri - 12,18% Novac i instrumenti tržišta novca - 11,26% Državni dužnički vrijednosni papiri - 2,69%

Otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitala

Zatvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom

ZB plus

- 61,21% Državni dužnički vrijednosni papiri - 37,35% Korporativni dužnički vrijednosni papiri - 0,86% Novac i novčani ekvivalenti - 0,58%

31.12.10.

Nexus Alpha

Novac i potraživanja - 1,46%

5. svibnja 2004. 152.046.528 225.859.804 Dionice - 95,32%

4. srpnja 2001.

-55,97 Dionički

6.856.332 Dionice - 98,54%

ZB euroaktiv

ZB global

-22,49 -13,41

n.p. - nema podatka

4,16

117

FONDOVI

MIROVINSKI FONDOVI U 2010. GODINI

Nastavak dobrih rezultata Sva četiri obvezna mirovinska fonda ostvarila su prinos veći od osam posto, dok su kod dobrovoljnih mirovinskih fondova do izražaja došle veće razlike u ostvarenim prinosima te se kod njih prinosi kreću od oko šest pa do čak više od 12 posto Marko Repecki / www.hrportfolio.com

Mirovinski fondovi Imovina, 31. 12.

DOBRI REZULTATI MIROVINSKIH FONDOVA nastavljeni su i u 2010. godini te su, kao i u godini ranije, fondovi uglavnom ostvarivali iznadprosječne prinose. Sva četiri obvezna mirovinska fonda ostvarila su prinos veći od osam posto, dok su

Najuspješniji dobrovoljni mirovinski fond već drugu godinu za redom bio je AZ Profit kod dobrovoljnih mirovinskih fondova do izražaja došle veće razlike u ostvarenim prinosima te se kod njih prinosi kreću od oko šest pa do čak više od 12 posto. Kod obveznih mirovinskih fondova, koji su zbog toga što u njih ulažu svi zaposleni građani, najzanimljiviji za analizu, najuspješniji je bio fond PBZ Croatia osiguranje

Fond

Godina osnivanja/ početak rada

2009.

2010.

Broj članova 31. 12. 2010.

Prinos, % Struktura ulaganja 31. 12. 2010.

u 2009. u 2010. osnivanja do 31.12.10.

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI AZ OMF

2001. 11.646.552.000 14.393.133.000

561.646 Domaće obveznice - 69,87%

Erste Plavi OMF

2001. 3.855.301.749 4.813.016.691

240.154 Obveznice - 62,00%

OMF PBZ Croatia osiguranje

Raiffeisen OMF

28. rujna 2001. 4.870.004.000 6.144.940.000

5. studenoga 2001. 8.892.778.432 10.976.964.087

Ukupno obvezni mirovinski:

29.264.636.181 36.328.053.778

7,83

8,47

5,35

10,60

9,09

5,62

279.618 Državne obveznice - 61,91%

8,46

9,75

4,82

482.031 Obveznice - 70,00%

9,17

8,09

5,38

Strane dionice - 11,70% Domaće dionice - 9,60% Novčano tržište - 5,48% Strane obveznice - 3,12% Investicijski fondovi - 0,23%

Dionice - 21,00% Investicijski fondovi - 15% Kratkoročni vrijednosni papiri - 1% Depoziti - 1% Domaće dionice - 18,60% Inozemni otvoreni investicijski fondovi - 7,49% Korporativne obveznice - 3,95% Inozemne dionice - 2,44% Otvoreni investicijski fondovi - 1,44% Depoziti - 1,20% Potraživanja - 1,04% Kratkoročni vrijednosni papiri - 1,01% Municipalne obveznice - 0,48 Zatvoreni investicijski fondovi - 0,28% Novčana sredstva - 0,14% Dionice - 20,00% Investicijski fondovi - 10,00%

1.563.449

118

FONDOVI

kojem je vrijednost udjela uvećana za 9,75 posto te njegov prosječni godišnji prinos promatrano od osnutka fonda iznosi 4,82 posto, a njegov prinos od osnutka iznosi 50,40 posto. Po ostvarenom prinosu u 2010. godini slijedi ga Erste Plavi koji je u protekloj godini porastao za 9,08 posto, a njegov prinos od osnutka iznosi 60,72 posto. Solidan prinos od 8,47 posto ostvario je i fond AZ OMF te njegov prosječni godišnji prinos iznosi 5,35 posto, dok je od osnutka uvećao vrijednost za 57,13 posto. Posljednje mjesto po prošlogodišnjem prinosu zauzeo je Raiffeisen OMF koji je porastao za 8,08 posto pa je sada njegov prosječni godišnji prinos 5,38 posto, a od osnutka je uvećao vrijednost za 57,55 posto. I po godišnjem prinosu vodi AZ Profit Najuspješniji dobrovoljni mirovinski fond već drugu godinu bio je AZ Profit kojem je vrijednost udjela u 2010. godini porasla za čak 12,42 posto te je od početka rada fonda ostvario prinos od 93,75 posto. Na drugom mjestu, s prinosom od 8,87 posto nalazi se fond Erste Plavi Expert, dok treće mjesto zauzima Erste Plavi Expert koji je protekle godine porastao za 8,02 posto. Raiffeisen DMF ostvario je porast od osam posto, dok posljednja dva mjesta na ljestvici zauzimaju AZ Benefit koji je ostvario prinos od 7,73 posto te Croatia osiguranje DMF čiji prinos je iznosio 6,18 posto.

Kod obveznih mirovinskih fondova najuspješniji je bio fond PBZ Croatia osiguranje Dobrovoljni mirovinski fondovi, za razliku od obveznih, nemaju svi isto razdoblje poslovanja, te ih je stoga nemoguće usporediti po prinosu od osnutka, a njihove je dugoročne prinose najpogodnije promatrati kroz prosječni godišnji prinos, a po tom kriteriju najuspješniji je fond AZ Profit čiji prosječni godišnji prinos iznosi vrlo visokih 9,54 posto. Na drugom mjestu nalazi se AZ Benefit kojem prosječni godišnji prinos iznosi 7,18 posto, a slijede ih Raiffeisen DMF (+5,38 posto), Erste Plavi Expert (+5,24 posto), Erste Plavi Protect (+4,80 posto) te na posljednjem mjestu Croatia osiguranje DMF s prosječnim prinosom od +2,63 posto.

Imovina, 31. 12. Fond

Godina osnivanja/ početak rada

2009.

Prinos, %

Broj članova 31. 12. 2010.

2010.

Struktura ulaganja 31. 12. 2010.

u 2009. u 2010. osnivanja do 31.12.10.

OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI AZ Benefit

2003.

92.315.000

116.064.000

19.301 Domaće obveznice - 85,05%

10,71

7,73

7,18

AZ Profit

2003. 430.209.600

590.331.000

65.963 Domaće obveznice - 58,03%

14,08

12,42

9,54

Croatia osiguranje dobrovoljni mirovinski fond

2003.

80.251.039

98.670.990

17.136 Obveznice - 61,70%

8,10

6,19

2,63

Erste Plavi Expert

2004.

67.287.879

90.760.649

15.507 Obveznice - 53,00%

13,42

8,88

5,23

Erste Plavi Protect

2004.

23.996.590

33.848.777

7.876 Obveznice - 93,00%

5,28

8,02

4,80

6. kolovoza 2002. 450.749.777

542.537.336

44.287 Obveznice - 64,00%

12,62

7,87

5,38

15,31 14,94 14,99 17,06 7,44

13,27 13,37 12,98 12,51 9,45

9,85 10,30 10,30 15,28 8,44

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond

Ukupno dobrovoljni mirovinski:

1.144.809.885 1.472.212.752

Novčano tržište - 14,17% Strane dionice - 0,78% Strane dionice - 20,19% Novčano tržište - 12,42% Domaće dionice - 9,36%

Udjeli - 10,67% Dionice - 9,06% Depoziti - 7,83% Kratkoročni vrijednosni papiri - 7,26% Novčana sredstva - 3,48% Dionice - 23,00% Investicijski fondovi - 19,00% Depoziti - 2,00% Kratkoročni vrijednosni papiri - 2,00% Novac - 1,00% Depoziti - 4,00% Novac - 2,00% Kratkoročni vrijednosni papiri - 1,00% Dionice - 21,00% Investicijski fondovi - 14,00% Ostala imovina - 1,00%

170.070

ZATVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI AZ VIP AZ Dalekovod AZ HKZP AZ Zagreb Cestarski ZDMF

8. ožujka 2004. 14. prosinca 2004. 14. ožujka 2005. 9. listopada 2008. 2004.

63.125.800

88.149.000

25.765

46.978

ZDMF Sindikata 21. listopada 2004. 1.496.735 pomoraca Hrvatske Croatia osiguranje 20. rujna 2005. 29.493.606 ZDMF ZDMF HEP grupe 9. svibnja 2006. 73.391.340 ZDMF Hrvatskih 3. lipnja 2008. 3.519.055 autocesta ZDMF Ericsson 21. veljače 2005. n.p. Nikola Tesla ZDMF Hrvatskog 1. srpnja 2004. n.p. liječničkog sindikata ZDMF Novinar 13. listopada 2005. n.p. ZDMF T-HT 20. prosinca 2006. n.p. ZDMF T Mobile 29. listopada 2007. n.p. ZDMF Sindikata 15. studenoga 2007. n.p. hrvatskih željezničara Ukupno ZDMF (HANFA): 218.343.238

1.801.997

n.p. n.p.

9,42

6,73

1,08

36.893.043

n.p. n.p.

8,46

6,35

1,02

97.233.932 5.564.802

n.p. n.p. n.p. n.p.

7,73 7,42

6,71 6,57

1,95 6,89

n.p.

n.p. n.p.

9,34

13,75

8,29

n.p.

n.p. n.p.

8,93

13,07

8,17

n.p. n.p. n.p. n.p.

n.p.

10,40 9,39 8,41 6,80

12,21 13,02 13,37 9,56

7,65 6,80 5,84 5,57

287.794.180

17.613 n.p. n.p. n.p. n.p.

n.p. n.p.

Umirovljenički fond Fond hrvatskih branitelja...

n.p. 2.675.920.079 1.856.448.478 1998. 2.223.347.571 2.005.077.311

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od društava u svibnju 2011. Napomena: ZDMF T-Mobile pripojen ZDMF-u T-HT 13. travnja 2011.

4.068 Prema Prospektu i Statutu svakog fonda 230 Obveznice - 61,00%

Novac - 25,00% Dionice - 11,00% Kratkoročni vrijednosni papiri - 3,00%

n.p. n.p. n.p.

FONDOVI

119

GLOBALNA TRŽIŠTA

Velika volatilnost Osnovni razlog porasta dioničkih tržišta je spremnost ulagača na pojačani rizik te dobri poslovni rezultati pojedinih kompanija Marko Repecki / www.hrportfolio.com UNATOČ ČINJENICI DA JE VEĆINA globalnih dioničkih burzovnih indeksa u 2010. godini zabilježila rast, konačni rezultati zapravo skrivaju pravu sliku onoga što se događalo. Tržišta su bila vrlo volatilna te su snažno reagirala na izmjenu pozitivnih i negativnih vijesti iz realnog sektora. Što se tiče američkog tržišta, njihovi važniji indeksi (Dow Jones, Nasdaq i S&P 500) zabilježili su rast veći od 10 posto, ali je tržište bilo pod pritiskom zbog, još uvijek, nesigurnih signala o jačini oporavka gospodarstva s obzirom na to da su i dalje bili aktivni FED-ovi paketi pomoći te je pitanje kako bi se gospodarstvo ponašalo bez tih intervencija. Prema tome, možemo zaključiti da je osnovni razlog porasta dioničkih tržišta spremnost ulagača na pojačani rizik te dobri poslovni rezultati pojedinih kompanija. Kad je riječ o europskim tržištima, osnovni problem bili su dužnički problemi pojedinih članica Europske unije, ponajviše Grčke, a

najuspješniju izvedbu imalo je njemačko tržište, te je indeks DAX porastao čak za 18 posto. Razlog tome je snažan porast njemačkog izvoza i općenito solidno stanje njemačkog gospodarstva. Nužan novi investicijski ciklus BRIC tržišta, koja su bila u fokusu u 2009. godini, imala su različite rezultate u 2010. te je najuspješnije bilo rusko tržište s porastom MICEX indeksa preko 20 posto. Što se ostalih članica BRIC-a tiče, dobar rezultat imalo je i indijsko tržište čiji glavni indeks je zabilježio porast od 15 posto. Unatoč i dalje snažnom gospodarskom rastu, kineske dionice našle su se pod pritiskom zbog mogućih mjera za sprječavanje inflacije te je Shanghai Stock Exchange Composite indeks pao za 16 posto. Kod regionalnih tržišta, najbolja situacija je na Zagrebačkoj burzi čija su oba indeksa u 2010. godini zabilježila poraste te je CROBEX porastao preko pet posto, dok je CROBEX10 porastao više od devet posto. Unatoč i daljnjoj slabosti hrvatskog gospodarstva, investitori su očito procijenili da su dionice na dovoljno

niskim razinama za kupnju, što je potaknulo rast, iako je likvidnost i dalje na prilično niskim razinama u usporedbi s razdobljem prije krize. Beogradska burza 2010. godinu završila je u minusu te je BELEX15 pao za 1,81 posto, dok je BELEXline pao za 2,22 posto, a glavno obilježje je i dalje vrlo niska likvidnost tržišta. Većina ostalih tržišta u regiji (Ljubljana, Sarajevo, Skopje, Podgorica) imala su

Na Zagrebačkoj burzi su oba indeksa u 2010. godini zabilježila rast dvoznamenkaste padove te će biti potrebno dosta vremena da se vrati povjerenje (strah od investiranja) investitora, pogotovo zato što situacija u realnom sektoru cijele regije ne ulijeva sigurnost zbog neodlučnih poteza politike i oslabljenog gospodarstva koje nema snage da bez političke potpore krene u novi investicijski ciklus.

120

FONDOVI

Anketa:

FONDOVI ČEKAJU OPORAVAK

1. 2. 3.

NIKOLINA GAZIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE HYPO ALPE-ADRIA-INVESTA

Građani se trebaju snažnije uključiti Ulaganje u fondove može biti dobra nadopuna ili zamjena dobrovoljnoj štednji za mirovinu kao oblik ulaganja koji bi građanima omogućio dostupnost sredstava po potrebi i prije umirovljenja za neke druge svrhe

Ocijenite stanje na tržištu i vaše poslovanje u 2010. Kakvi su trendovi te što će fondovskoj industriji donijeti 2011. godina? U kojem bi se smjeru, po vama, trebale kretati promjene u zakonodavstvu za snažniju podršku fondovskoj industriji?

>> Hypo Alpe-Adria-Invest u ponudi ima četiri otvorena investicijska fonda s javnom ponudom: dionički, mješoviti, obveznički i novčani, i u tom smislu nije bilo promjena u 2010. godini. Prošla godina očekivano nije bila u znaku značajnijih pomaka na tržištu investicijskih fondova. Imovina pod upravljanjem novčanih fondova nastavila je rasti pa je ostvaren rast od dvadesetak posto, a primjetno su rasli tek obveznički fondovi, inače fondovi u kojima je najmanje imovine pod upravljanjem ukupno, iz čega se može zaključiti da klijenti još uvijek imaju veliku averziju prema riziku. Također treba spomenuti i jako dobre prinose koje su obveznički fondovi ostvarili svojim klijentima. Ukupno, inače mala, industrija investicijskih fondova rasla je nešto više od 10 posto, a to se odrazilo i na rezultate dru-

štava za upravljanje. Zadovoljni smo što smo u uvjetima vrlo zahtjevnog makrookružja uspjeli ostvariti zadovoljavajuće prinose svih naših fondova. Također uspjeli smo ostvariti i povećanje neto dobiti Društva u odnosu na prethodnu godinu. Unatoč niskim valuacijama mješovitih i dioničkih fondova, te svakako dobrom tajmingu za kupnju, ovi fondovi nisu zabilježili priljev novih sredstava u 2010. godini, što ukazuje na potrebu bolje edukacije naših potencijalnih investitora u smislu potrebe dugoročnog ulaganja te ispravnog percipiranja odnosa između prihvaćenih rizika i očekivanja u pogledu prinosa. U 2011. možemo očekivati nastavak trenda rasta obvezničkih i novčanih fondova.

Kao rezultat slabljenja krize očekujemo i ubrzanje rasta imovine pod upravljanjem Kao rezultat slabljenja krize očekujemo i ubrzanje rasta imovine pod upravljanjem, ali još smo daleko od rezultata postignutih u pretkriznom razdoblju. Razmisliti o poreznim olakšicama Potrebe snažnijeg uključivanja građana u industriju investicijskih fondova vidimo na brojnim primjerima (ulaganja za dugoročne potrebe poput školovanja djece i sl.), a potrebe za dodatnim izvorima financiranja u buduć-

FONDOVI nosti sve više rastu. Prednost investicijskih fondova svakako je činjenica da tako uloženim sredstvima građani raspolažu bez ograničenja. Zbog toga ulaganje u fondove može biti dobra nadopuna ili zamjena dobrovoljnoj štednji za mirovinu kao oblik ulaganja koji bi građanima omogućio dostupnost sredstava po potrebi i prije umirovljenja za neke druge svrhe. Činjenica je da naši građani nisu dovoljno educirani o potrebi investiranja te nedovoljno poznaju financijske usluge. Kvalitetna promjena zakonodavnog okvira u smislu pojednostavljenja procedura i približavanja financijskih proizvoda klijentima svakako je dobar korak u smjeru poticanja razvoja fondovske industrije kao i sustavna edukacija. U tom smislu moguće je razmotriti mogućnost uvođenja poreznih olakšica u smislu odgode plaćanja poreza za dugoročna ulaganja u fondove (ali svjedoci smo da su upravo te olakšice ukinute za osiguranja) te svakako osigurati da zakoni imaju dugoročniji karakter. Najveći doprinos razvoju financijske industrije dat će stabilan dugoročni rast gospodarstva i povećanje standarda građana.

121

JOSIP GLAVAŠ, PREDSJEDNIK UPRAVE ERSTE-INVESTA

Imovina nastavlja rasti Pomaci od niskorizičnih prema rizičnijim ulaganjima zasad su očekivano postupni i spori, no to je sasvim u skladu s očekivanjima. Za razliku od godina euforije i agresivnog rasta dioničkog segmenta, u aktualnom okruženju primarni pokretač rasta je nerizični segment ma. Za razliku od godina euforije i agresivnog rasta dioničkog segmenta, u aktualnom okruženju primarni pokretač rasta je nerizični segment, što donosi spori, ali mnogo stabilniji rast. Od niskih kamatnih stopa tako zasad najviše prosperiraju obveznički fondovi koji bilježe snažne priljeve uslijed potrage za većim prinosom na novčane viškove od strane institucionalnih ulagača. Naše poslovanje u 2010. bilo je stabilno, u skladu s planiranim parametrima. Zabilježili smo rast poslovnih pokazatelja u skladu s rastom industrije. U zahtjevnim okolnosti nastavili smo povećavati tržišni udio i ulagati napore kako bismo održavali konkurentan prinos i kvalitetno upravljali povjerenim nam sredstvima. Naš umjereni optimizam u očekivanjima za 2011. zasad se pokazuje utemeljenim. Fondovi u cjelini i dalje bilježe lagan rast imovine pod upravljanjem. Imovina u travnju 2011. dosegla je 15,1 milijardu kuna što je rast od 10 posto u usporedbi s krajem 2010. Stavljeno u širi kontekst, to je približno polovina maksimalno zabilježene imovine iz vremena euforije. Očekujemo da će interes za ulaganje u fondove i dalje lagano rasti. Ako situacija ostane stabil-

>> Nakon turbulentne 2009., tijekom 2010. globalna tržišta zadržala su pozitivan trend i nastavila s dinamičnim oporavkom. Poboljšanje makroekonomskih pokazatelja u situaciji i dalje vrlo niskih kamatnih stopa povećalo je očekivanja i otvorilo je put za daljnje napredovanje globalnih dioničkih indeksa. Pomaci na domaćem tržištu i tržištima bili su očekivano znatno skromniji, odražavajući i dalje zahtjevno okruženje i razmjerno spor oporavak domaće ekonomije. Međutim, i u takvim uvjetima imovina investicijskih fondova nastavlja stabilno rasti. Imovina svih otvorenih fondova tako je u prosincu 2010. dosegla 13,67 milijardi kuna, što je povećanje od približno 14 posto u usporedbi s prosincem 2009. kada je iznosila 12,03 milijarde kuna.

Nastavili smo povećavati tržišni udio i ulagati napore kako bismo održavali konkurentan prinos

Stabilno poslovanje Ako pažljivije (analitički) promotrimo, možemo vidjeti da su pomaci od niskorizičnih ulaganja prema rizičnijim ulaganjima zasad očekivano postupni i spori, no to je sasvim u skladu s očekivanji-

na, u sljedećih nekoliko kvartala očekujemo daljnji rast imovine te postupno povećanje interesa i za rizičnijim ulaganjima. Pri tome smatramo da će se trend ulaganja u rizičnije fondove kreta-

ti u skladu s gospodarskim očekivanjima, odnosno u skladu s kretanjima na tržištu kapitala. Dugoročna strategija Erste-investa ostaje ponuditi ulagačima široku paletu kvalitetnih proizvoda i ostvariti dobre rezultate u kategorijama transparentnosti, prinosa i troškova. Nadopunjavati zakonski okvir Mišljenja smo da postojeći zakonski okvir nije potrebno radikalno mijenjati, već kvalitetno nadopunjavati. U budućnosti nas očekuje ispunjavanje europskih direktiva (UCITS IV i Alternative investments directive), koje će imati najznačajniji utjecaj na zakonodavstvo, a rezultirat će jača-

Važno je osigurati svima fer i pošten tretman kako bi se lakše ostvario rast i razvoj tržišta kapitala njem konkurencije prvenstveno u segmentu fondova, kao i otvaranjem novih mogućnosti ulaganja. Kroz implementaciju tih EU direktiva potrebno je da zakonodavac iskoristi mogućnosti koje mu se pružaju, s ciljem daljnjeg jačanja i razvoja domaćeg tržišta kapitala. Potrebno je nastaviti započeti rad na edukaciji ulagača, dodatno informirati izdavatelje o prednostima i obvezama prilikom kotiranja na uređenom tržištu, te prilikama koje tvrtke na takav način mogu iskoristiti. Nadalje, smatramo da je važno osigurati svima fer i pošten tretman kako bi se lakše ostvarili ciljevi rasta i razvoja domaćeg tržišta kapitala u budućnosti, od kojeg će koristi imati cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.

122

FONDOVI

HPB INVEST

JURICA PEVEC, PREDSJEDNIK UPRAVE CERTUS INVESTA

Zaustavljen pad imovine pod upravljanjem

U fokusu likvidnost i sigurnost

Prosječne pasivne bankarske stope nastavit će svoj pad i ove godine, što će pozitivno utjecati na porast neto imovine prvenstveno manje rizičnih investicijskih fondova poput obvezničkih i novčanih >> Nakon što je dotaknula dno od oko 8,5 milijardi kuna početkom 2009. godine, neto imovina otvorenih investicijskih fondova u Hrvatskoj kontinuirano raste te je potkraj 2010. godine dosegnula oko 13,6 milijardi kuna. Za takav porast prvenstveno su zaslužne dvije činjenice. Prva je izuzetno dobra likvidnost financijskog sektora koja je uz velike viškove likvidnih sredstava donijela i oštar pad kamatnih stopa na kunskom tržištu novca. Druga je rezultat prve kao i slabog kreditnog rasta hrvatskih banaka u posljednje vrijeme, a odnosi se na nastavak trenda opadanja prosječnih pasivnih bankarskih stopa. Ove dvije varijable rezultirale su značajnim porastom neto imovine novčanih i obvezničkih fondova te porastom udjela te dvije kategorije u ukupnoj neto imovini otvorenih investicijskih fondova. Tako je udio obvezničkih fondova u ukupnoj neto imovini otvorenih investicijskih fondova gotovo udvostručen tijekom 2010. godine te je godinu završio na oko 8,6 posto. U poslovanju društva HPB-Invest u 2010. godini zaustavljen je trend pada imovine pod upravljanjem te smatramo kako je upravo

to godina koja će označiti početak oporavka tržišta otvorenih investicijskih fondova u Hrvatskoj. Trendovi se nastavljaju Smatramo kako će se trendovi iz 2010. godine nastaviti i u ovoj godini. Prosječne pasivne bankarske stope nastavit će svoj pad što će pozitivno utjecati na porast neto imovine prvenstve-

Ne očekujemo značajniji porast neto imovine dioničkih i mješovitih fondova no manje rizičnih investicijskih fondova poput obvezničkih i novčanih. S obzirom na tešku gospodarsku situaciju, visoku nezaposlenost te pad raspoloživog dohotka kod hrvatskih građana ne očekujemo značajniji porast neto imovine dioničkih i mješovitih fondova. Zakonska regulativa trebala bi nastaviti usmjeravati društva za upravljanje fondovima prema što boljoj edukaciji ulagatelja pri ulaganju u investicijske fondove i to na načine koji će biti što efikasniji.

Promjene u zakonodavstvu trebaju omogućiti fondovskoj industriji položaj jednak onom stranih društava za upravljanje fondovima koji će imati u Hrvatskoj nakon pristupanja EU >> Hrvatska fondovska industrija u zadnje dvije godine nanovo pokušava privući ulagače i povećati imovinu pod upravljanjem (nakon što se ona u 2008. godini smanjila za gotovo dvije trećine). U međuvremenu se promijenila i preferencija ulagača i njihova averzija prema riziku - znatno su više u fokusu likvidnost i sigurnost, a ne više toliko imperativ visokog prinosa. Zbog istog je razloga u zadnje dvije godine mnogo brže rasla imovina novčanih fondova od imovine dioničkih fondova. Poslovanje Certus Investa je fokusirano na pružanje usluga upravljanjem portfeljima (za koju uslugu smo dobili odobrenje Hanfe u siječnju 2011. godine), dok je u 2010. godini Društvo upravljalo samo jednim novčanim fondom s privatnom ponudom. U ovoj godini su se nastavili trendovi iz 2010. godine. Ukupna imovina pod upravljanjem otvorenih investicijskih fondova je (do travnja 2011.) porasla 10 posto, a imovina pod upravljanjem novčanih fondova s javnom ponudom je porasla 14 posto, dok se imovina svih dioničkih fondova čak i smanjila. Imovina obvezničkih fondova se udvostručila u zadnjih devet mjeseci (na 1,6 milijardi kuna), dijelom prelijevanjem novca iz novčanih fondova, dijelom zbog povećanog interesa uslijed ne-

koliko većih emisija obveznica, i državnih i korporativnih. Slična kretanja očekujem i u drugoj polovini ove godine. Promjene u zakonodavstvu trebaju omogućiti fondovskoj industriji položaj jednak onom stranih društava za upravljanje fondovima, koji će imati u Hrvatskoj nakon pristupanja EU-a, vjerojatno u 2013. godini. Prije svega se to odnosi na procese raznih zahtjeva za odobrenjem (fondova, društava, usluga) kao i na pojedinačne troškove koje domaća društva imaju. Ponuda stranih fondova vjerojatno će utjecati na djelomičan odljev imovine pod upravljanjem domaćih društava te će vjerojatno većina većih domaćih

Poslovanje Certus Investa je fokusirano na pružanje usluga upravljanjem portfeljima društava za upravljanje (koja su u vlasništvu najvećih banaka koje su dio većih stranih bankarskih grupacija) izgubiti funkciju samostalnog upravljanja imovinom na uštrb skupljanja kapitala i prodaje stranih udjela fondova (iz njihove bankarske grupacije).

privredni vjesnik

Tjednik partner hrvatskog gospodarstva. www.privredni.hr

124

FONDOVI

RENATA GECAN MILEK, PREDSJEDNICA UPRAVE RAIFFEISEN INVESTA

Ovo će biti izazovna godina Sredstva novčanog fonda dominantno će se ulagati u kratkoročne, niskorizične financijske instrumente, ponajprije depozite kod najkvalitetnijih domaćih banaka te trezorske zapise Ministarstva financija, dok će obveznički fond zadržati viši udio državnih vrijednosnih papira u odnosu na korporativne dužničke vrijednosne papire ma koja su tijekom 2010. godine ostvarila manje poraste od razvijenih tržišta ili čak negativne prinose. I tijekom 2011. godine nastojat ćemo taktički povećavati izloženost tržištima s boljom perspektivom rasta, pri čemu ćemo fokus staviti na likvidne dionice koje imaju veće udjele u indeksima dioničkih tržišta u regiji. Domaće dioničko tržište u 2010. godini karakterizirala je vrlo niska likvidnost, a događaji koje bi trebalo izdvojiti definitivno su gubitak posla hrvatskog građevinskog konzorcija u Crnoj Gori, akvizicija Droge Kolinske od strane Atlantic Grupe te ponuda mađarskog MOL-a za otkup dionica malih dioničara Ine. Cilj fonda Raiffeisen HRVATSKE DIONICE u >> U 2010. godini nastavili smo jačati tržišnu poziciju te je Društvo potkraj godine zabilježilo imovinu pod upravljanjem u iznosu od 2,1 milijarde kuna. U domaćoj fondovskoj industriji i u 2010. godini nastavio se trend ulaganja u konzervativnije, novčane i obvezničke fondove te se naš fond Raiffeisen BONDS pozicionirao na prvo mjesto po veličini, u kategoriji domaćih obvezničkih fondova, s neto imovinom koja je krajem godine iznosila više od 470 milijuna kuna. Prepoznavši želje naših ulagatelja u ožujku 2010. godine osnovali smo novi mješoviti fond Raiffeisen PRESTIGE što je rezultiralo imovinom u iznosu od preko 180 milijuna kuna. Nova alokacija imovine Uzevši u obzir trenutačno stanje u ekonomiji zemalja iz Srednje Europe, kao i buduća očekivanja, kreirana je nova dugoročna alokacija imovine fonda u Raiffeisen CENTRAL EUROPE. Prinos fonda tijekom 2010. godine odražava činjenicu da je fond velikim dijelom svoje imovine izložen tržišti-

I u 2011. godini nastavio se trend ulaganja u konzervativnije, novčane i obvezničke fondove dosadašnjem razdoblju, kao i u budućnosti, bit će investiranje u fundamentalno jake dionice na hrvatskom tržištu kapitala te nastojanje da se uz aktivan pristup upravljanja imovinom nadmaši prinos referentnog indeksa, CROBEX-a. U predstojećem razdoblju strategija ulaganja fonda Raiffeisen WORLD će ostati nepromijenjena te će velike i poznate kompanije s jakim fundamentima te visokim očekivanim rastom budućih zarada za koje smatramo da će ostvariti zadovoljavajući prinos u uvjetima koji dolaze i dalje predstavljati stup oslonac Raiffeisen WORLD fonda. Spomenimo i to da su se tijekom 2010. godine u pojedinim ekonomijama

zemalja u razvoju počeli javljati inflatorni pritisci koji su kod pojedinih zemalja uzrokovali promjenu monetarne politike od ekspanzivne ka znatno restriktivnijoj. S obzirom na to da je provođenje restriktivnije monetarne politike u Kini bilo jedna od središnjih tema vezanih uz zemlje tržišta kapitala u razvoju, smatramo da

Domaće dioničko tržište u 2010. godini karakterizirala je vrlo niska likvidnost je navedeno već uključeno u cijene dionica. Tako je imovina Raiffeisen EMERGING MARKETS tijekom 2010. godine bila investirana pretežito u dionice izdavatelja iz država s tržištem kapitala u razvoju ili ETF-ove koji prate kretanje dioničkih tržišta država s tržištem kapitala u razvoju. Najveći dio imovine fonda bio je investiran u ruske dionice, a pored toga smo u većoj mjeri bili izloženi i dioničkim tržištima Južne Koreje, Tajvana i Brazila. Umjerena izloženost regionalnim tržištima Ne ispuštajući iz vida činjenice da se na tržištu duga nije mnogo toga promijenilo u 2010. godini i da će prema ekonomskoj teoriji ogromna količina likvidnosti ubrizgana u sustav kako bi se spasila posrnula gospodarstva imati za rezultat povećanu stopu inflacije koja će djelovati i na prinose, 2011. godinu smatramo vrlo izazovnom u kontekstu alokacije sredstava s ciljem ostvarivanja najvišeg prinosa za klijente uz optimalnu količinu rizika. Unatoč svemu navedenom, naši mješoviti fondovi u 2011. godini u

dioničkom dijelu portfelja zadržat će umjerenu izloženost domaćim regionalnim tržištima. U domaćoj fondovskoj industriji i u 2011. godini nastavio se trend ulaganja u konzervativnije, novčane i obvezničke fondove te je Raiffeisen Invest zabilježio najveći porast imovine otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom pod upravljanjem u iznosu od 592 milijuna kuna odnosno više od 40 posto ukupnog porasta u konkurenciji 24 društva za upravljanje. Nadalje, strategija ulaganja novčanog i obvezničkog fonda u 2011. godini nastavit će se na tragu one iz prethodne godine. Sredstva novčanog fonda dominantno će se ulagati u kratkoročne, niskorizične financijske instrumente, ponajprije depozite kod najkvalitetnijih domaćih banaka te trezorske zapise Ministarstva financija Republike Hrvatske, dok će obveznički fond zadržati viši udio državnih vrijednosnih papira u odnosu na korporativne dužničke vrijednosne papire. Najveći udio u imovini Fonda pripadat će domaćim izdanjima obveznica te kratkoročnim domaćim dužničkim vrijednosnim papirima, dok će manji dio portfelja biti investiran u korporativne obveznice i obveznice ostalih zemalja u razvoju. Usklađivanje s europskom regulativom U svibnju 2011. godine Raiffeisen Invest, društvo za upravljanje investicijskim fondovima upotpunjuje ponudu visokospecijaliziranom uslugom upravljanja imovinom Raiffeisen PORTFOLIO. Usluga Raiffeisen PORTFOLIO namijenjena je svima koji brigu o upravljanju imovinom žele prepustiti profesionalnom timu, pri čemu su klijentima na raspolaganju tri različita modela ulaganja.

FONDOVI Raiffeisen Private odlikuje prilagodba individualiziranoj averziji prema riziku putem četiri različita modela ulaganja koji se razlikuju prema investicijskim ciljevima ulagatelja. Raiffeisen Money Market je model koji karakterizira ulaganje pretežno u niskorizične instrumente novčanog tržišta s ciljem očuvanja vrijednosti imo-

vine, dok je Raiffeisen Tailor Made model koji pored visokoindividualiziranog pristupa nudi najviši stupanj fleksibilnosti. Novost u ponudi Raiffeisen Investa u skladu je s najavama za širenje ponude te predstavlja rezultat kontinuiranog razvoja, unaprjeđenja poslovanja te podizanja kvalitete usluge na novu

razinu. Raiffeisen Invest će i dalje ostati dosljedan u provođenju investicijske politike koja je vođena najboljim interesima ulagatelja, a fondovima će upravljati temeljem načela sigurnosti, profitabilnosti, likvidnosti i podjele rizika. Očekujemo da će izmjene zakonskog okvira ići u smjeru usklađivanja s europskom regulativom

125

koja se odnosi na investicijske fondove, konkretno aktualne UCITS IV direktive čija primjena u Europi počinje u srpnju 2011. godine. U skladu s europskim tendencijama naglasak će, između ostalog, zasigurno biti na identificiranju i upravljanju rizicima s ciljem informiranja i pojačane zaštite ulagatelja u fondove.

MANDICA ZULIĆ, DIREKTORICA RAIFFEISEN MIROVINSKOG DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Put do bolje mirovine Doprinosi koje članovi uplaćuju u dobrovoljne mirovinske fondove su u okviru očekivanog i vidljivo je da se radi o kvalitetnom članstvu koje je prepoznalo svrhu dobrovoljne mirovinske štednje odnosno da se radi o obliku štednje kojim će si omogućiti veće prihode u mirovini

>> Za Raiffeisen mirovinsko društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima 2010. godina je bila uspješna; prinosi su bili u kontinuiranom porastu, kao i broj članova te njihovih uplata doprinosa. Naime, u 2010. godini u svim dobrovoljnim mirovinskim fondovima kojima upravlja Društvo, ostvareni prinosi su iznad sedam posto, što smatramo vrlo dobrim rezultatom. Horizont ulaganja mirovinskih fondova je dugoročan, slijedom čega su tome prilagođena i ulaganja naših fondova s naglaskom na stabilnost te sigurnost ulaganja.

Nadalje, broj novih članova u Raiffeisen dobrovoljnom mirovinskom fondu u proteklom razdoblju je stalan; potkraj svibnja Fond je imao nešto više od 45.100 članova. Doprinosi koje članovi uplaćuju u dobrovoljne mirovinske fondove su u okviru očekivanog i vidljivo je da se radi o kvalitetnom članstvu koje je prepoznalo svrhu dobrovoljne mirovinske štednje odnosno da se radi o obliku štednje kojim će si omogućiti veće prihode u mirovini. Podsjećamo, državna poticajna sredstva na dobrovoljnu mirovinsku štednju iznose 15 posto od uplaćenog iznosa u jednoj kalendarskoj godini, najviše do 750 kuna, iz čega proizlazi da optimalna godišnja uplata iznosi 5000 kuna. Naglašavamo da pored državnih poticajnih sredstava, od polovine prošle godine država stimulira i

Očekujemo veći odziv poslodavaca koji će uplaćivati dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim djelatnicima poslodavce na uplatu dobrovoljne mirovinske štednje svojim djelatnicima. Naime, poslodavcima je omogućeno da se izdvajanje u

treći stup mirovinskog osiguranja ne smatra plaćom do iznosa 500 kuna mjesečno, to jest do 6000 kuna godišnje, a isto im je porezno priznati izdatak odnosno rashod. Povećanje interesa S obzirom na navedene zakonske promjene, RDMD kao Društvo koje

Oni koji se oslone samo na tzv. državnu mirovinu bit će u nepovoljnijem položaju spram današnjih umirovljenika upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondovima svakako očekuje veći odziv poslodavaca koji će uplaćivati dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim djelatnicima. Vjerujemo da će se interes za dobrovoljnu mirovinsku štednju dodatno povećati, a što nam potvrđuje i zanimanje poslodavaca o novonastalim promjenama u relativno kratkom vremenskom razdoblju. Pored interesa poslodavaca, očekujemo i interes pojedinaca jer temeljem rezultata ostvarenih u protekloj godini i prvoj polovini ove godine, kao i činjenici da se u kriznim vremenima građani češće

okreću štednji, vjerujemo da ni u predstojećem razdoblju neće biti većih razlika u interesu za dobrovoljnu mirovinsku štednju, a naša strategija će i dalje biti afirmacija dobrovoljne mirovinske štednje u svijesti građana kao sigurnog načina osiguravanja bolje mirovine. U prilog nam ide i statistika koja upozorava da je sve više umirovljenika, a sve manje radnika, prognoze govore da će svi budući umirovljenici koji se oslone samo na takozvanu državnu mirovinu biti u nepovoljnijem položaju spram današnjih umirovljenika. Dakle, smatramo da je dobrovoljna mirovinska štednja jedini način kako osigurati bolju mirovinu.

126

FONDOVI

DAMIR GRBAVAC, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISEN MIROVINSKOG DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOM

Godina konačnog triježnjenja Protekla je godina bila je i godina postupnog shvaćanja ranjivosti te neodrživosti mirovinskog sustava u kojem su nepovlaštene pune starosne mirovine u manjini jeniti razumijevanje problema i njihovo objektivno tretiranje od strane većeg dijela medija, posebno tiskanih. Očekivane stope rasta, iako pozitivne, neće biti dostatne za povećanje zapošljavanja, brz povratak na razinu domaćeg bruto proizvoda koji smo već imali, postupno sustizanje u razvoju razvijenih europskih zemalja, a zaostajat će i za stopama rasta u okruženju.

>> Činjenica da je 2010. bila godina konačnog triježnjenja u pogledu naše tranzicijske uspješnosti, izglednosti brzog povratka na ranije stope i modele rasta, konačnog shvaćanja veličine i razgranatosti korupcijske hobotnice među nama, u isto je vrijeme i pozitivna i negativna. Kad govorimo o mirovinskom sustavu, to je i godina postupnog shvaćanja ranjivosti te neodrživosti mirovinskog sustava u kojem su nepovlaštene pune starosne mirovine u manjini, a temeljem nedostatne stope zaposlenosti i generacijske strukture stanovništva svakih 100 zaposlenih financira mirovine 77 umirovljenika. Pozitivno je to što u javnosti ipak raste svijest o potrebi nastavka reforme mirovinskog sustava na davno definiranim osnovama kao odgovor na ove probleme u odnosu na dosadašnje metode i trendove (naravno, i dalje prisutne) pritisaka na državu koja bi jednostavno trebala davati dovoljno, svima i što ranije. U tom smislu, u znatno većoj mjeri nego ranijih godina, pozitivnim možemo oci-

Uspješno poslovanje Očekujemo promjene u korist članova mirovinskih fondova na način da se stvori zakonski i institucionalni okvir za povećanje stope doprinosa za drugi mirovinski stup, čak i ako stvarna primjena ne počne ni u 2011. godini te da se isprave zakonska rješenja iz

područja mirovinskog osiguranja po osnovi generacijske solidarnosti koja u nepovoljniji položaj prilikom umirovljenja stavljaju naše članove. Smatramo da je moguć i potreban znatno veći doprinos mirovinskih fondova u realizaciji domaćih razvojnih projekata, ali to ovisi o inicijativi izdavatelja i ponudi

Očekujemo da se stvori zakonski i institucionalni okvir za povećanje stope doprinosa za drugi mirovinski stup financijskih proizvoda veličinom i strukturom primjerenih miro-

vinskih fondovima. Mirovinski fondovi su se obvezali i na značajna ulaganja u fondove za gospodarsku suradnju i na taj način sudjelovali u kreiranju potencijalno važnih katalizatora razvoja. Očekujemo pokretanje procedure i početak realizacije njihovih prvih projekata. I u ovakvim uvjetima očekujemo uspješno poslovanje mirovinskih fondova, ali prognoze budućih prinosa ne možemo davati. Na dan 30. travnja 2011. ROMF je imao 486.063 člana. Od početka rada dosad uplaćeno je 10,08 milijardi kuna, isplaćeno uglavnom po osnovi umirovljenja ili samo u prvom stupu ili u prvom i drugom stupu 160,3 milijuna, a neto vrijednost imovine ROMF-a na dan 30. travnja 2011. iznosila je 11,67 milijardi kuna.

Tako to rade

Veliki Ref.: LH286EA

Ref.: LH437EA

4.739,00 KN

3.444,00 KN

HP PROBOOK 4530s NOTEBOOK PC

Intel® Core™ i3-2310M Processor (2.10 GHz, 3 MB L3 cache) - bežični LAN 802.11 b/g/n /LQX[ 6X6( Bežična Bluetooth® tehnologija 15.6” LED HD anti-glare (1366x768) 4 GB DDR3 (1 DIMM), 8 GB max. 640 GB disk (5400 okretaja), kamera DVD+/-RW LightScribe, Dual Layer $0' 5DGHRQ™ HD 6490M s 1 GB zasebne memorije 7-u-1 čitač kartica, HDMI, VGA

HP 630 NOTEBOOK PC

+ POKLON HP %$6,& 0(66(1*(5 &$55<,1* &$6(

Intel® Pentium® Processor P6200 (2.13 GHz, 3 MB L3 cache) - bežični LAN 802.11 b/g/n /LQX[ 6X6( Bežična Bluetooth® tehnologija 15.6” LED HD anti-glare (1366x768) 2 GB DDR3 (1 DIMM), 8 GB max. 320 GB disk (5400 okretaja), kamera DVD+/-RW LightScribe, Dual Layer $0' 5DGHRQ™ HD 6370M s 512 MB zasebne memorije HDMI, VGA

+ POKLON HP %$6,& &$55<,1* &$6(

Posjetite:

www.hp.com.hr

*Preporučena cijena za krajnjeg korisnika (PDV uključen u cijenu). Slika proizvoda je simbolična. ** Sukladno IDC Reportu 2010. © 2010 Hewlett-Packard Development Company, L.P. Sva prava pridržana. Celeron, Celeron Inside, Core Inside, Intel, Intel Logo, Intel Atom, Intel Atom Inside, Intel Core, Intel Inside, Intel Inside Logo, Intel vPro, Itanium, Itanium Inside, Pentium, Pentium Inside, vPro Inside, Xeon, i Xeon Inside tržišni su znaci tvrtke Intel Corporation u SAD-u i drugim državama. Za više informacija o rangiranju Intel procesora posjetite www.intel.com/go/rating.