e-pv 3688 by NEstar

Zabrana radova ljeti Dok je graditeljstvo bilo u usponu, zabrane su se još i mogle otrpjeti, no s dolaskom recesije raste pobuna

Konjunkturni test Optimizam gospodarstvenika slabi. Nove nepogode ne očekuju jedino djelatnici u uslužnom sektoru

Puls europskih nacija Hrvatska je zemlja apatičnih i nepovjerljivih ljudi. Tek svaki peti zaklinje se u demokraciju i tržište; većini je svejedno

aktualno Str. 7

pv analiza Str. 14-15

prilog EEN Str. 2

3688/89 /90

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 18./25. srpnja 2011. Godina LVIII / Broj 3688/89/90 www.privredni.hr

privredni vjesnik

brendiranje / ribarska politika / mirovinska reforma / suvremena logistika / stil / svijet financija

N EBAG S O P ILO PR info EEN

nosi rk Što do ope Netwo r u E e is r terp

Mala brodogradnja

Umjesto uzleta, razvojna bonaca

Trošarine su ih gotovo uništile. Oporavak sektora - svojedobno jednog od najpropulzivnijih - sad teče puno, puno sporije >>4-5

Intervju: Duško Knežević

Domaći hoteli bolji od većine u Europi

>> 12-13

>> EEN, str. 5

Suradnja gospodarstvenika u regiji je nužna radi privlačenja stranih investicija, kaže predsjednik crnogorske Atlas Grupe

U našoj zemlji radi 591 hotel, od čega čak 310 s tri zvjezdice. Više od 30 posto hrvatskih hotela visoke je kategorije

izbor iz Pv prodaje! izbor iz Pv prodaje! industrijsKi odnosi u hrvatsKoj industrijsKi odnosi cijena u hrvatsKoj

180,00 kn

200,00

ckn ijena

180

nakladnik:,00 kn 200,00 TIMpress kn format: 165 x 234 mm nakladnik: opseg: TIMpress 290 str. format: 165 x 234 mm opseg: zaKon o radu 290 str.

s komentarima i tumačenjima

zaKon o radu cijena i tumačenjima s komentarima

261,00 kn

290,00

ckn ijena

261

nakladnik: TIMpress 290,00 ,00 kn kn format: 165 x 234 mm nakladnik: opseg: TIMpress 486 str. format: 165 x 234 mm opseg: PLivati 486 str. s iso-om

i ostati živ

PLivati s iso-om cijenživ i ostati a

107,00 kn

119,00

cijena

107

nakladnik:,0 0 kn 119,00 Kigen kn format: 170 x 240 mm nakladnik: opseg: Kigen 168 str. format: 170 x 240 mm opseg: PorEzna rEForma i 168 str.

hrvatsKa Kriza

soCijaLna Prava Kao Kao tEmELjna LjudsKa Prava soCijaLna Prava Kao ijena KaoctEmELjna LjudsKa Prava 1 80 200,00 ,00 kn ckn ijena

soCijaLni dijaLoG i KoLEKtivno PrEGovaranjE u hrvatsKoj soCijaLni dijaLoG i cijena PrEGovaranjE KoLEKtivno u1hrvatsKoj 53 170,00 ,00 kn ckn ijena

tEhničKa dijaGnostiKa i monitorinG u industriji

,0 2TIMpress 00,00 kn 0 kn

nakladnik:,00 kn 170,00 TIMpress kn format: 165 x 234 mm nakladnik: opseg: TIMpress 156 str. format: 165 x 234 mm opseg: vodič za razumijEvanjE 156 str.

nakladnik:,00 kn 299,00 KIGEN kn format: 170 x 240 mm nakladnik: opseg: KIGEN 292 str. format: 170 x 240 mm opseg: za razumijEvanjE vodič 292 str.

1nakladnik: 80

153

format: 165 x 234 mm nakladnik: opseg: TIMpress 156 str. format: 165 x 234 mm opseg: KuLtura u izLoGu 156 str.

KućnoG budžEta i računovodstva vodič za razumijEvanjE cijenabudžEta i KućnoG računovodstva 90,0 100,00 0 kn ckn ijena nakladnik: 9 0 ,00 kn 100 Rifin

KuLtura u izLoGu cijena 90,0 100,00 0 kn ckn ijena 9 nakladnik: 0 ,00 kn 100

,00 kn Meandarmedia format: 125 x 200 mm nakladnik: opseg: Meandarmedia 128 str. format: 125 x 200 mm opseg: vodič za razumijEvanjE 128 str.

299,00

ckn ijena

269

vodič za razumijEvanjE cijena PoduzEtništva 90,0 100,00 0 kn ckn ijena 9 nakladnik: 0 ,00 kn 100

format: 117 x 220 mm nakladnik: opseg: Rifin 152 str. format: 117 x 220 mm opseg: hrvatsKi dizajn sad 152 str.

Rifin,00 kn format: 117 x 220 mm nakladnik: opseg: Rifin 144 str. format: 117 x 220 mm opseg: otKrivanjE odnosa 144 str.

hrvatsKi dizajn sad cijeDesign Croatian na Now

otKrivanjE odnosa cijena s javnošću

350,00

390,00

s javnošću

Croatian Design Now

315,00 kn kn

315

nLP

uvod cuijosobni ena rast i razvoj

Kriza, a PosLijE? cijena

150,00

199,00

149,00

23 1 40,00

cijena

135

nakladnik: Rifin 150,00 ,00 kn kn format: 150 x 230 mm nakladnik: opseg: Rifin 122 str. format: 150 x 230 mm opseg: radno 122 str. vrijEmE

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

179,00 kn

134,00 kn

ckn ijena

21176,00 kn

ckn ijena

179

ckn ijena

134

nakladnik: Kigen 199,00 ,00 kn kn format: 170 x 240 mm nakladnik: opseg: Kigen 304 str. format: 170 x 240 mm opseg: KratKa 304 str. PovijEst

21176

nakladnik: KIGEN 149,00 ,00 kn kn format: 165 x 240 mm nakladnik: opseg: KIGEN 252 str. format: 165 x 240 mm opseg: ELEKtroinžEnjErsKi 252 str.

budućnosti

nakladnik: ,00 kn Meandar 23 1 40,00 knmedia format: 134 x 214 mm nakladnik: opseg: Meandar 170 str. media format: 134 x 214 mm opseg: doba 170 str. PromjEna u

PriručniK

EnErGEtiCi

drugo izdanje

radno vrijEmE cijena radnika u razvijenim i preferencije

KratKa PovijEst cijena budućnosti

ELEKtroinžEnjErsKi cijena PriručniK

doba PromjEna u cijena EnErGEtiCi

190,00

160,00

299,00

179,00

171,00 kn

zemljama kn

cijena

171

nakladnik:,0 0 kn 190,00 TIMpress kn format: 164 x 234 mm nakladnik: opseg: TIMpress 222 str. format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f:Knjige 01/4846 656naručiti putem: možete e:01/5600 pvmultimedija@privredni.hr t: 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr privredni vjesnik

privredni vjesnik

144,00 kn

269,00 kn

161,00 kn

drugo izdanje

cijena

144

161

nakladnik: KIGEN 179,00 ,00 kn kn format: 175 x 245 mm nakladnik: opseg: KIGEN 210 str. format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik:,0 0 kn 299,00 KIGEN kn format: 175 x 245 mm nakladnik: opseg: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

niKoLa tEsLa

trojEzični rjEčniK banKarstva i FinanCija

genij elektrotehnike

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI Mato Karačić

PRVI I JEDINI U REGIJI trojEzični rjEčniK Tri rječnika u jednom banKarstva i FinanCija

VIŠE OD 65.000 RIJEČI HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika 1138u jednom stRIJEČI r. VIŠE OD 65.000

593,00 kn

659,00

11kn 38 st

593,00 kn

659,00

cijena

269

nakladnik: 0 kn Meandar media 160,00 ,0 kn format: 134 x 214 mm nakladnik: opseg: Meandar 310 str. media format: 134 x 214 mm opseg: Mato 310 str. Karačić

snovi Koji su nam format: 165 x 235 mm donijELi struju opseg: 152 str.

format: 210 x 210 mm opseg: 28Koji str. su nam snovi cije

na pake

format: 210 x 210 mm162,00 kn opseg: 28 str. 180,00

cijenkn ap

nakladnik: KIGEN

aketa

162,00 kn

180,00

KIGEN KIGEN

EtičKa KLoPKa jEziK tijELa

Mitovi KIGEN o društvenoj odgovornosti poduzeća

1704,00kn 13 134,00kn 81,00kn

TIMpress EtičKa KLoPKa Mitovi o društvenoj odnosi s javnošću odgovornosti poduzeća 81,00 kn

Teorija TIMpressi praksa Synopsis

306,00kn

odnosi s javnošću hrvatsKE PosEbnosti Teorija i praksa

Teorija 306,00kn Synopsisi praksa identitetskih sustava

149,00 Privredni vjesnikPosEbnosti hrvatsKE Teorija i praksa identitetskih EuroPsKo sustava LobiranjE 14 Privredni vjesnik 3194,00kn kn

Novum

EuroPsKo odnosi s javnošću LobiranjE 314,00kn Teorija i praksa Novum Synopsis

306,00kn

odnosi s javnošću EKonomsKa Teorija i praksa diPLomaCija 306,00kn Synopsis Menadžerski pristup Synopsis EKonomsKa

171,00kn

diPLomaCija stratEGija izbornih171,00 kn Menadžerski pristup KamPanja Synopsis 216,00kn Synopsis

stratEGija izbornih nEodrživost KamPanja održivoG 216,00kn razvoja Synopsis KIGEN

170,00kn

HUOJ

117,00

HUOJ

KomuniKaCijsKi KorPorativni PLan razGovori HUOJ

117,00kn

HUOJ

KorPorativni PriručniK 117,00kn razGovori za PoLitičKE KamPanjE HUOJ 7,00kn HUOJ

PriručniK za PoLitičKE EuroPsKi KamPanjEmEnadžmEnt7,00 kn Europsko poduzeće u globalnoj 11 HUOJ ekonomiji

144

Synopsis EuroPsKi mEnadžmEnt ,00 kn

Europsko poduzeće u globalnoj stvarna ekonomiji moć u Eu Reforma Synopsis postupka 144,00kn odbora 179,00kn Novum stvarna moć u Eu Reforma postupka moGu odbora Li vas Citirati?

179,00kn Priručnik Novum za menadžere za odnose s medijima 117,00kn

HUOJ moGu Li vas Citirati?

Priručnik za menadžere za Eu Fondovi odnose s medijima Vodič kroz europske fondove 117,00kn HUOJ 2008.-2013.

629 Novum Eu Fondovi Vodič kroz europske fondove Prva FinanCijsKa Kriza 2008.-2013. 21. stoLjEća 629,00kn Novum ,00 kn

Novum

314,00kn

Prva FinanCijsKa Kriza PLaćE 21. stoLjEća Određivanje i isplata Novum plaća

TIMpress PLaćE

314,00kn 108,00kn

Određivanje i isplata novi plaća PraKtični vodič108,00 kn

Kroz TIMpressEu Labirint

179,00kn

Novum novi PraKtični vodič Kroz Eu Labirint zaKon 2. izdanjeo zaštiti na radu

genij elektrotehnike

nakladnik: KIGEN

Kriza sE jEziK tijELa ProdubLjujE

2. izdanje

format: 165 x 235 mm opseg: 152tEsLa str. niKoLa

donijELi struju

KIGEN

PriručniK za odnosE s KomuniKaCijsKi javnošću PLan 1177,00,00knkn HUOJ

čovjEK i oKoLiš cijena

PoGLEd u zvjEzdano Kriza nEbo sE ProdubLjujE 13 KIGEN 1740,00,00knkn

351

nakladnik: HUOJ 390,00 ,00 kn kn format: 195 x 265 mm nakladnik: opseg: HUOJ 722 str. format: 195 x 265 mm opseg: Kriza, 722 str. a PosLijE?

PorEzna rEForma i cijena Kriza hrvatsKa

135,00 kn

134,00kn

351,00 kn

nakladnik: ,00 kn UPI-2M 350,00 PLUS kn format: 215 x 255 mm nakladnik: opseg: UPI-2M 304 str.PLUS format: 215 x 255 mm opseg: nLP 304 str.

uvod u osobni rast i razvoj

KIGEN

nEodrživost održivoG PriručniK za odnosE s razvoja javnošću KIGEN 170,00knkn

ckn ijena

cijena

Rifin,00 kn format: 117 x 220 mm nakladnik: opseg: Rifin 192 str. format: 117 x 220 mm opseg: čovjEK i oKoLiš 192 str.

269,00 kn

PoduzEtništva

,00 kn

invEstiranja u FinanCijsKu imovinu vodič za razumijEvanjE cijena invEstiranja u FinanCijsKu imovinu 90,0 100,00 0 kn ckn ijena 90,00 kn nakladnik: 100

tEhničKa dijaGnostiKa i cijena u industriji monitorinG

PoGLEd u zvjEzdano nEbo

+ +

SNovum komentarskim 179,00kn bilješkama 90,00kn TIMpress zaKon o zaštiti na radu S komentarskim radniCi za jEdnoKratnu bilješkama ,00 kn uPorabu 90 TIMpress 81,00kn TIMpress

radniCi za jEdnoKratnu uPorabu kn TIMpress

81,00

UVOD

www.privredni.hr Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

Đuro Popijač, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva:

Upornim radom do uspješnog poslovanja U protekle dvije godine u razvoj 18 poduzetničkih zona u Zagrebačkoj županiji Vlada je uložila 17 milijuna kuna, dok su izravni poticaji poduzetnicima iznosili 57 milijuna. Zemljište u vlasništvu države koje je darovano Županiji za razvoj tih zona vrijedno je 67 milijuna kuna. Time se otvorio prostor kako bi poduzetnici mogli ostvarivati svoje projekte. To je dokaz da se upornim i marljivim radom u ova teška gospodarska vremena može uspješno poslovati i investirati u nove projekte.

Sanja Crnković-Pozaić, konzultantica za tržište rada u Axisu:

Mlade ne učimo da razmišljaju Manje od pet posto zaposlenih u Hrvatskoj pohađa neki oblik obrazovanja odraslih, a manje od trećine poslodavaca zadovoljno je razinom obrazovanja mladih koje zapošljavaju. U našem se obrazovnom sustavu mlade, ali i one starije, ne uči razmišljati i primjenjivati razmišljanja i ideje. Potrebno je planiranje kvalifikacija za konkurentna znanja i vještine. U budućnosti problem neće biti nedostatak radnih mjesta, već nedostatak vještina i znanja.

Matko Bolanča, predsjednik Uprave Plive:

Mađari i Slovenci troše više za lijekove Hrvatska po stanovniku za lijekove troši upola manje od Njemačke i Austrije te oko 100 dolara manje od Slovenije i Mađarske. Pri tome vrijednost farmaceutskog tržišta, primjerice u Mađarskoj, čini 2,2 posto BDP-a, a u Hrvatskoj otprilike 1,5 posto. Situaciju otežava i nelikvidnost koja je velik uteg hrvatskog gospodarstva i znatno otežava izlazak iz krize. Dodatno je lani na farmaceutskom tržištu Hrvatske, kao i u zemljama u okruženju, zabilježen blagi pad potrošnje i u segmentu lijekova koji se izdaju na recept i u segmentu OTC lijekova. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

Sljedeći broj Privrednog vjesnika izlazi 22. kolovoza

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

G(H)ost komentator: Goran Zrilić, predsjednik Uprave Solarisa

Turizam je svakodnevna borba

Paralelno s financijskim investicijama intenzivno ulažemo u svoje radnike jer smo svjesni da samo sa stručnim i kvalitetnim kadrovima možemo opstati i pružiti uslugu koju gost želi kupiti

ako se to mnogima ne čini tako, turistički radnici ne rade samo u sezoni, nego tijekom čitave godine. Već sa završetkom aktualne sezone počinje se s pripremama za sljedeću. Od rane jeseni kreće se s obradom emitivnih tržišta, a od prve polovine siječnja intenziviraju se nastupi na turističkim sajmovima. Uz sve to, za uspjeh je potrebno pravovremeno marketinško pozicioniranje na tržištu te neprestano ulaganje u kvalitetu ponude, ali i malo sreće. Uzimajući sve to u obzir, Solaris se kao najveća turistička tvrtka na šibenskom području, a riječ je o resortu koji se s pet hotela proteže na četiri kilometra obale, ovisno o razdoblju godine pozicionirao po različitim ciljanim skupinama i tržištima. Drugim riječima, u predsezoni smo se orijentirali na kongrese i grupe, dok nam se sezona temelji na odmorišnom turizmu. Zahvaljujući takvoj poslovnoj politici, Solaris ostvaruje gotovo 70 posto turističkog prometa na području Grada Šibenika. Uz marketinško pozicioniranje nastojimo udovoljiti zahtjevima tržišta, što podrazumijeva kontinuirano ulaganje

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

u kvalitetu. Svjesni toga, najprije smo renovirali kompletan smještaj, počevši još 2003., potom smo obnovili infrastrukturu koja nas je dočekala u cijelosti devastirana, ulagali konstantno u izvanpansionsku ponudu te poseban naglasak stavili na hortikulturu i atrakcije izvan hotela za što smo dobili i niz priznanja struke. Zahvaljujući sustavnom investiranju, gosti su Solaris Resort prepoznali kao vrhunsku odmorišnu i kongresnu destinaciju. Nakon prvog investicijskog ciklusa koji će trajati još dvije godine očekuje nas nova faza s kapitalnim ulaganjima. Trenutačno smo u izradi prostornih planova čijom će se izvedbom izgled Solarisa opet bitno promijeniti. Paralelno s financijskim investicijama, intenzivno ulažemo u svoje radnike. Svjesni smo da se samo sa stručnim i kvalitetnim kadrovima može opstati u ovom poslu i pružiti usluga koju gost želi kupiti. U skladu s takvom poslovnom politikom i u vrijeme najveće recesije nismo se odlučili na otpuštanje radnika, niti smanjenje plaća ili bilo koju drugu restriktivnu mjeru. U novonastaloj situaciji jedino se

Nismo otpuštali radnike, ali smo postali puno kritičniji na polovično odrađene poslove povećao oprez pri zapošljavanju radnika te smo postali puno kritičniji na polovično odrađene poslove i nestručnost, ali to je pravac kojim su uslijed novih gospodarskih okolnosti krenule gotovo sve tvrtke željne zdravog poslovanja. U samoj sezoni broj naših radnika veći je od 900, što samo govori o važnosti dobre organizacije, edukacije i kvalitetne selekcije. Recesija je utjecala i na trendove ponašanja

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

gostiju pa su se proteklih godina turistički djelatnici naučili voditi borbu za tržište iz dana u dan, a rezultati su se mijenjali iz minute u minutu, kao uostalom i planovi koji su se morali prilagođavati situaciji. Iz opreza prema takvoj gospodarskoj situaciji još smo proteklih godina intenzivirali autodestinacije kako bismo bili sigurni da ćemo odraditi makar donju granicu zadane kvote. Rezultati takve strategije ostvarili su naše planove te i premašili sama očekivanja. Tako smo prošle godine ostvarili više od 630.000 noćenja što je 15 posto više nego 2009. Što se aktualne sezone tiče, svako iznošenje preciznih brojki bilo bi ravno gledanju u kristalnu kuglu. Mnoga europska emitivna tržišta još nisu izašla iz recesijskog stanja. Stoga ne trebamo očekivati daljnji stabilni rast već svaku sezonu moramo gledati zasebno. Činjenica jest da je na mnogim tržištima nestabilno vrijeme, da to može generirati određeni promet hrvatskom turizmu. Međutim, treba pričekati kraj godine kada ćemo vidjeti pravi rezultat. U svakom slučaju, svima nam želim uspješnu turističku sezonu, a našim dragim gostima ugodan odmor!

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

*vijesti Proplin otpušta višak radnika Uprava Proplina donijela je odluku o početku restrukturiranja i zbrinjavanja viška zaposlenih. U suradnji sa sindikatima i uz otpremnine otpustit će se 75 od ukupno 345 radnika. Proplin prolazi kroz veliko restrukturiranje svog poslovanja što ovaj program čini neizbježnim korakom kako bi se očuvala stabilnost Ina Grupe u djelatnostima prodaje autoplina, UNP-a u bocama kao i veleprodaja UNP-a, u sve zahtjevnijem poslovnom okruženju, priopćeno je iz Ine. Siemens isporučuje 16 vjetroturbina

Siemens Hrvatska isporučit će 16 vjetroturbina za projekte vjetroelektrane Zadar 2 i Zadar 3 tvrtki EKO, čiji je suvlasnik Dalekovod. Ukupna snaga vjetroelektrana je 36,8 MW, a proizvodit će oko 120.000 MWh godišnje, što je dovoljno za opskrbu više od 30.000 kućanstava. Prva elektrana ZD 6 kod Gračaca, s instaliranih 9,2 MW, uspješno je puštena u rad u siječnju ove godine. Dalekovod je projektirao i izveo radove na građevinskoj infrastrukturi i visokonaponskim postrojenjima te VE ZD 6 priključio na mrežu. Isto je ugovoreno i za projekte VE ZD 2 i VE ZD 3. Sporazum HŽ-a i Slovačkih željeznica Tvrtke HŽ Cargo i Željezničko društvo Cargo Slovačka potpisali su prošli tjedan trogodišnji ugovor o poslovnoj suradnji. Sporazumom je obuhvaćena suradnja u području upravljanja projektima, razmjene tehničkih znanja, nabave novih vagona i rezervnih dijelova. Dogovoreno je i zajedničko planiranje eksploatacije teretnih vlakova te logistike i marketinga u području željezničkog teretnog prijevoza.

Privredni vjesnik Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

( 135 tvrtki sa 1500 zaposlenika ( 480 mil kn poslovalo u maloj brodogradnji prije tri godine

ukupan prihod tih tvrtki

Mukotrpan oporavak male brodogradnje

Trošarine su nas goto

Krizi je pridonio smanjen broj narudžbi brodova, a gotovo smrtan udarac maloj brodogradnji zadalo je u Oporavak sada teče sporije no što se očekivalo, a mnoga atraktivna mala brodogradilišta zauvijek su pr Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

oš uvijek se obrađuju podaci za 2010. godinu, tako da se brojčani učinci krize te mogući pokazatelji oporavka sektora male brodogradnje još ne mogu analizirati. Međutim, činjenica je da oporavak tog sektora - u jednom periodu jednog od najpropulzivnijih u hrvatskom gospodarstvu - teče puno sporije no što se očekivalo, a mnoga atraktivna mala brodogradilišta zauvijek su prestala s radom. Podsjetimo, 2008. je u maloj brodogradnji poslovalo 135 tvrtki s ukupno 1500 zaposlenika, a 2009. godine 131 tvrtka sa 1629 zaposlenih. Tvrtke iz tog sektora 2008. su imale ukupan prihod od 480 milijuna kuna i ostvarile dobit od 36,7 milijuna kuna; godinu kasnije ukupni prihod bio je 322,7 milijuna kuna, a dobit je iznosila 28,3 milijuna kuna. I po tome je vidljiv utjecaj krize, koja je, kako kažu najistaknutiji predstavnici sektora hrvatske male

brodogradnje, kulminirala 2010. godine. Malo bolje nego lani Krizi je pridonio smanjen broj narudžbi brodova, a gotovo smrtan udarac maloj brodogradnji zadalo je nespretno uvođenje novih stopa poreza na promet luksuznih dobara - plovila, automobila i zrakoplova. Procedura izmjene tih poreznih stopa trajala je predugo, pa se problem samo produbljivao.

Već 50 godina izvozimo, a godišnje se vrijednost izvoza kreće između 60 i 70 posto, kaže Petar Franulović, pomoćnik direktora Montmontaže Greben Sudeći prema dojmu i procjenama naj istaknutijih predstavnika ovog sektora, slika ni danas nije nimalo ružičasta. Uspjesi pojedinih tvrtki više su iznimka nego pra-

vilo. “Sadašnja situacija u području male brodogradnje nešto je malo povoljnija nego u istom razdoblju prošle godine. Nekim proizvođačima pomoglo je ugovaranje izrade plovila za policiju i carinu, nekima je pomoglo ugovaranje podizvođenja radova za strane naručitelje, a pojedini su uspjeli prikupiti narudžbe za proizvodnju jeftinijih brodica nešto slabije kvalitete. Na taj način za proizvođače manjih brodica, vrijednosti od 150.000 do 200.000 kuna, kao da se nešto pokrenulo, dok su istodobno proizvođači skupljih

brodica i dalje u problemima”, istaknuo je predsjednik Udruženja male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Boris Vukušić. On smatra kako i nadalje treba inzistirati na ukidanju trošarina i poticanju male brodogradnje, ali svakako ne na način kako je to učinjeno prošle godine. “Ono što nas u Udruženju male brodogradnje u ovom trenutku zabrinjava jest rad na crno. Takav način rada uveliko narušava naš rejting koji smo kroz Udruženje gradili i promovirali u inozem-

stvu. Nas se prepoznavalo po kvaliteti izrade. A sada se polako stvara navika proizvodnje jeftinih i nekvalitetnih brodica, što zbog profita, što zbog slabije kupovne moći kupaca. Dugoročno gledano to nije nikako dobro”, pojašnjava Vukušić. Ukidanje trošarina je moguće Romano Pičuljan, vlasnik i direktor brodogradilišta Pičuljan Marine te predsjednik Udruge male brodogradnje i nautičkog sektora pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca smatra da

Manjka serijska proizvodnja Najveći nedostatak hrvatskih malih brodogradilišta u odnosu na svjetska je svakako nedostatak serijske proizvodnje. Serijska proizvodnja umnogome pojeftinuje proizvodni proces, pridonosi prepoznatljivosti proizvođača te podiže konkurentnost proizvoda. Od domaćih tvrtki možda najbliža serijskoj proizvodnji je tvrtka Ad brodovi, koja je dio Salona Groupa. Za ovu tvrtku 2010. godina je bila solidna zahvaljujući novim modelima, a početkom ove godine potpisan je ugovor s norveškom tvrtkom Hansvik Bat, za koju Ad brodovi grade motorne brodove s kabinom. “To bi nam moglo omogućiti prelazak na serijsku proizvodnju jer je riječ o identičnim brodovima, dužine 6,3 metra, koji su se dosad gradili u Norveškoj. Vrijednost svakog broda je 30.000 eura, prvih 70 brodova je ugovoreno za isporuku u 2011., a ako se planovi Norvežana ostvare, u idućih pet godina trebali bismo izgraditi 455 brodova”, istaknuo je Krešimir Sečak, predsjednik Salona Groupa iz Solina.

www.privredni.hr Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

i ostvaren 2008.

( 322,7 mil kn ukupni prihod 2009.

ovo dotukle

uvođenje novih stopa poreza na promet luksuznih dobara. restala s radom

je zahvaljujući zajedničkim akcijama moguće potpuno ukidanje trošarina na plovila, što bi uvelike podiglo konkurentnost hrvatske male brodogradnje. Petar Franulović, po moćnik direktora Mont montaže Greben iz Vele Luke, brodogradilišta osnovanog 1948. godine, smatra kako je za veća brodogradilišta iz sektora male brodogradnje jedini mogući opstanak poslovanje na inozemnom tržištu, odnosno izvoz. Obiteljska

brodogradilišta s nekoliko zaposlenih, prema njegovu mišljenju, mogu poslovati na domaćem tržištu jer uglavnom rade za poznate kupce. Franulović još uvijek ne vidi naznake izlaska iz krize. “Mi smo inače izvozno orijentirana tvrtka, što nas i izvlači posljednjih nekoliko godina otkako je nastupila kriza i na domaćem i na svjetskom tržištu. Već 50 godina izvozimo, a godišnje se vrijednost izvoza kreće između 60 i 70 posto, znači oko šest do sedam milijuna eura godišnje. Stalno smo prisutni na natječajima gdje se borimo s konkurentima iz Italije, Španjolske, Njemačke,

Za proizvođače manjih brodica, vrijednosti od 150.000 do 200.000 kuna, kao da se nešto pokrenulo, kaže Boris Vukušić

Nizozemske te pogotovo Turske čija je mala brodogradnja napravila golem iskorak u posljednjih 10 godina”, ističe Petar Franulović. Skuplje kamate, manja konkuretnost Kao otegotnu okolnost u konkurentnosti Franulović ističe politiku banaka, budući da su kamate na jamstva u Hrvatskoj osjetno veće nego u zemljama s čijim brodogradilištima se Montmontaža Greben natječe za dobivanje posla. “Uz to na našu lošiju konkurentnost utječe i činjenica da naša mala brodogradnja nema nikakve poticaje. Poticajima bi se donekle podigla konkurentnost. Znaju nas odbiti zbog nekog dokumenta koji je starijeg datuma, što je nedopustivo. Naša je sreća što imamo servise diljem svijeta i što stalno ulažemo u razvoj i izbacujemo nove modele. Bez novih modela ne bismo bili konkurentni”, pojašnjava Franulović. Stoga on ne vjeruje osobito u mogućnost ponovnog oživljavanja malih brodogradilišta koja su privremeno prestala s radom. “U brodogradnji je isto kao u automobilskoj industriji. Morate biti stalno prisutni i stalno izbacivati nove modele”, kaže dodajući kako mu je žao što Vlada nije pozitivno odgovorila na prijedlog Montmontaže Greben. Naime, ta tvrtka, uz koju je vezana sudbina 300 radnika, ponudila je hrvatskoj vladi izgradnju brodova za obalnu stražu, i to u zamjenu za vojne napuštene objekte.

Brendiranje turističkih destinacija

Ključno oruđe na tržištu Brendiranje destinaci je označava konkuren tni identitet i odgovor na to po čemu je neka destinacija jedinstve na i prepoznatljiva, rečeno je na predstavljanju projekta brendiranja turističkih destinacija koje

Brendiranje je dugotrajan proces u koji moraju biti uključeni svi stanovnici neke destinacije zajedno rade zagrebački Institut za turizam i tvrtka Millenium promocija. Te dvije instititucije na hrvatsko tržište donose jedinstven proizvod koji objedinjuje znanstvenu metodologiju, teorijska znanja i praksu. Uskoro će hrvatske turističke destinacije, ali i one u regiji, dobiti cjelovitu uslugu - od izra-

de strategije turističkog razvoja i kreiranja turističkih proizvoda, izrade marketinškog plana, jačanja identiteta i imidža destinacije, do kreiranja brend-arhitekture i odnosa s domaćom i međunarodnom javnosti. U današnje doba brend postaje jedno od ključnih oruđa na turističkom tržištu te se stoga naša turistička odredišta moraju repozicionirati, istaknuto je tom prigodom. Školski primjer dobro brendiranog grada i dalje je New York te Španjolska kao država, a u novije doba i Novi Zeland. Profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Božo Skoko

naglasio je kako se među 100 najpopularnijih gradova na svijetu iz Hrvatske uvrstio jedino Dubrovnik, i to između 50. i 60. mjesta. “Brendiranje je dugotrajan proces u koji moraju biti uključeni svi stanovnici neke destinacije. Cijenu brendiranja teško je odrediti jer je to niz projekata, a u njihovo financiranje moraju biti uključeni svi, od lokalne uprave, turističkih zajednica, hotelijera, do lokalnih tvrtki”, rekao je Skoko. Pritom je naglasio kako su Institut za turizam i Millenium promocija nedavno aplicirali na natječaj za brendiranje Crne Gore. (S.P.)

Nova reforma ribarske politike u EU-u

Potraga za održivim ribarstvom

Reforma zajedničke ri barske politike u EU-u je pokrenuta i temelji se na sugestijama skro jenim tako da industri ja dostigne održivost. Početni je prijedlog Europske komisije, prema očekivaju, dočekan na nož. Kritike su servirane u okružju u kome je isuviše ribarica financiranih europskim proračunom, 75 posto ribljeg fonda je prelovljeno a trećina svekupnih voda u zabrinjavajućem stanju. Sve to uz činjenicu da dvije trećine potreba za ribom EU zadovoljava uvozom te

da je ribarstvo, suprotno ekonomskom značaju, beskrajno ispolitizirano. Struka tvrdi da je Komisija ponudila premalo i prekasno. Industrija i političari vrište o omči oko vrata. Prijedlog EK-a u svojoj potrazi za održivošću nudi decentralizaciju upravljanja resursima i uvođenje maksimalnog godišnjeg ulova temeljenog na znanstvenim procjenama održivosti. Postupno bi se ukinula vjerojatno najveća glupost zajedničke ribarske politike, obveza bacanja ulova koji nije u standardima. Ukinule bi se potpore za modernizaciju ribarica kako bi lovile više. Za ribarice duže od 12 metara uvele bi se koncesije – s računicom da bi to udvostručilo primanja ribara za petinu podigavši profite. Posebnu bi pot-

poru dobilo ribarenje manjim plovilima (77 posto europske flote, ali samo osam posto njene tonaže). Velik se prostor za industriju, umjesto izlaska na ribom sve siromašnija mora, nalazi u akvakulturi koja se diže na nadnacionalnu razinu. Ove dvije zadnje kategorije nose potencijal značajnog utjecaja na Hrvatsku i njeno ribarstvo. Rasprava će razvodniti neke prijedloge. EK očekuje da će reforma stupiti na snagu s prvim danom 2013. – ili pola godine prije pristupanja Hrvatske. Od dana potpisivanja pristupnog sporazuma (početak prosinca ove godine) predstavnici Hrvatske moći će aktivno sudjelovati i pridonositi raspravama i o ovom segmentu rada Unije, no bez prava glasovanja. (L.S.N.)

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

( oko 950 mil kn

ugovorena vrijednost radova na mostu

( 420 metara

rasponska konstrukcija mosta preko Drave

Nastavak izgradnje autocesta

Arhitektonski ljepotan uskoro na Dravi Most Drava bit će dugačak 2507 metara, vrijedi 950 milijuna kuna, a gradit će se 30 mjeseci. Izgradnja je započela prošloga tjedna Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

akon nešto više od dvije godine stanke, otkako je u travnju 2009. godine u promet puštena dionica autoceste A5 između Đakova i Osijeka, proteklog je tjedna nastavljena izgradnja ove autoceste kao dijela međunarodnog prometnog koridora V.c koji se proteže od Budimpešte preko Osijeka i Sarajeva do Ploča, povezujući Sjevernu, Srednju i Istočnu Europu. Na slavonski dio ove autoceste otpada 88,6 kilometara, od kojih je u prometu 55,5 kilometara od čvorišta Sredanci preko Đakova do Osijeka.

Preostalo je izgraditi još 3,5 kilometara od čvorišta Sredanci do mjesta Svilaj, te most na rijeci Savi na granici s BiH. Na sjevernom dijelu slavonskog kraka ove autoceste, a riječ je o dionici koja od čvorišta Osijek vodi preko rijeke

U sklopu izgradnje mosta izvest će se i radovi na regulaciji Drave Drave i baranjskog središta Belog Manastira pa sve do hrvatsko-mađarske granice, potrebno je izgraditi još 29,6 kilometara autoceste. Iako ukupna dionica hrvatskog dijela ove auto-

Spojevi s BiH i Mađarskom Prema najavama, uskoro se očekuje i početak izgradnje mosta preko rijeke Save kod Svilaja budući da su sve pripremne radnje za taj projekt obavljene. Također, tijekom 30-mjesečne izgradnje dravskog mosta očekuje se osiguravanje sredstava za nastavak izgradnje baranjske dionice te spajanje s mađarskim dijelom autoceste.

ceste ima veliki značaj za bolju prometnu povezanost hrvatskog istoka, kao i za tamošnje gospodarstvo, puni smisao ovog europskog cestovnog koridora doći će do izražaja tek kada u cijelosti bude završena čitava dionica od Budimpešte do Jadrana. Sjeverni susjedi, Mađari, gotovo su u cijelosti završili svoju dionicu, a preostalo je izgraditi još desetak kilometara od Mohača do hrvatsko-mađarske gra-

nice. Veliki problem predstavlja dionica kroz Bosnu i Hercegovinu. Do sada je izgrađeno tek tridesetak kilometara od Sarajeva prema Zenici, a čitav projekt je opterećen financijskim, ali još više brojnim političkim problemima. Najskuplji dio priče Kada je o hrvatskom dijelu ove autoceste riječ, ključni i najskuplji dio predstavlja most preko rijeke Drave nedaleko od mjesta

Petrijevci, desetak kilometara zapadno od Osijeka. Izgradnja mosta je započela prošloga tjedna polaganjem kamena temeljca, a prema ugovorenim rokovima, most ukupne dužine 2507 metara, trebao bi biti završen u siječnju 2014. godine budući da je za gradnju ugovoreno 30 mjeseci. Ugovorena vrijednost radova iznosi oko 950 milijuna kuna, bez PDV-a, a financiranje izgradnje je osigurano pu-

tem kredita njemačke razvojne banke KfW. Glavna rasponska konstrukcija mosta preko Drave iznosi 420 metara, a sastoji se od spregnute čelične grede, armiranobetonskih pilona visine 75 metara i zatega. Na ovu pravu arhitektonsku ljepoticu na obje dravske obale nastavljaju se pristupni mostovi dužine 2087 metara. Oni su projektirani kao dva odvojena mosta s rasponima od 35 metra. Na projektiranje ovog vrlo zahtjevnog građevinskog objekta utjecalo je niz elemenata u prostoru: uvjeti plovidbe i plovni profil rijeke Drave, širina inundacije rijeke Drave, korito rijeke Vučice, obrambeni nasip za zaštitu od poplave te uvjeti zaštite prirode u Dravskim ritovima. U sklopu izgradnje mosta izvest će se radovi na regulaciji rijeke Drave u dužini od tri kilometra, regulacije rijeke Vučice i mosta preko rijeke Vučice koja protječe ispod projektiranog mosta.

Hrvatske tvrtke predstavile Iračanima svoje proizvodne programe

Najizglednija suradnja s Irakom - u zaštiti okoliša Izaslanstvo iračkog ministarstva okoliša, koje je predvodio ministar Sargon Lazar Slewa Binzezo, posjetilo je prošli tjedan Hrvatsku gospodarsku komoru te se sastalo s predstavnicima hrvatskih tvrtki. Na sastanku je bilo riječi o zaštiti okoliša i alternativnim izvorima energije te razminiranju. Sporazum o suradnji potpisali su dr. Kamal Hussein Lateef, zamjenik iračkog ministra okoliša i Zdravko Modrušan, rav-

natelj Hrvatskog centra za razminiranje, a svoje proizvodne programe predstavile su hrvatske tvrtke Helb, Đuro Đaković Elektromont, Ingra, Genera,

Brodarski institut, Ecoina, HBOR, Horvat Ltd. i RIZ profesionalna elektronika. Potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta naglasila je da u

Iraku postoje brojne mogućnosti suradnje, osobito od osnivanja Hrvatske gospodarske kuće 2008. godine. Irački ministar okoliša Binzezo naglasio

je kako je Irak nakon rata u snažnoj fazi razvoja, a najveći su im problemi u opskrbi električnom energijom i graditeljstvu gdje nedostaje od 200.000 do 300.000 stambenih jedinica, kao i 5000 škola. Iračane zanima i suradnja s financijskim institucijama. Za rješavanje pitanja komunalnog otpada mogu im pomoći hrvatske tvrtke, rekao je ministar Binzezo. Iraku je potrebna suradnja u području razvoja vodnoga gospodarstva, sigur-

nosti u naftnom sektoru, proizvodnji električnih i elektroničkih uređaja i komponenti te drugim gospodarskim sektorima. Iraku je sve potrebno, istaknuo je veleposlanik RH u Iraku Jerko Vukas, napomenuvši kako je Ministarstvu okoliša na raspolaganju pet milijardi dolara u području zaštite okoliša, a hrvatske tvrtke imaju veliku šansu za suradnju jer je Irak sklon Hrvatskoj zbog ugleda mnogih tvrtki koje su prije rata tu radile. (I.V.)

www.privredni.hr Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

“Je li moguće da se u državi u kojoj je najveći problem nezaposlenost nekome zabranjuje obavljanje osnovne djelatnosti? ”

Tomislav Vuličević, predsjednik Strukovne grupe graditeljstva pri ŽK-u Dubrovnik

Zabrana radova ljeti uništava građevinske tvrtke

Nitko ne želi bagerima na turiste, građevinari žele samo suživot Građevinari naglašavaju da općine i gradovi već u postojećim propisima imaju dovoljno osnove za reguliranje obavljanja svih, pa tako i građevinskih radova na svom području, stoga im za to ne treba davati posebnu ovlast

urizam i graditeljstvo djelatnosti su s podjednakim udjelom u ukupnom BDP-u. Glavna sezona i za jedne i za druge je ljeto, pa nije čudo da se građevinski radovi često poklapaju s dolaskom najvećeg broja turista, kojima uglavnom smeta buka strojeva. Taj sukob interesa država i lokalna samouprava, posebno u gradovima i općinama uz obalu, u pravilu rješavaju u korist turizma. Država je to omogućila člankom 251. Zako-

Graditeljstvu se ograničava ustavno pravo na rad, i to na preporuku turističkih zajednica, koje su očito pristrane na o prostornom uređenju i gradnji, kojim se gradovima i općinama daje pravo da temeljem prethodno pribavljenog mišljenja turističke zajednice odrede razdoblje u kojem se ne mogu obavljati građevinski radovi. Mnogi su gradovi i općine to pravo odlučili primijeniti vrlo široko, na cijelom svom području, često u razdoblju od čitava četiri mjeseca, od 1. lipnja do 30. rujna. Za graditeljske tvrtke u priobalju takve odluke nose teške posljedice: otpuštanje dijela radnika, slanje na prisilni godišnji odmor

usred građevinske sezone, neispunjavanje ugovorenih rokova i na kraju nenadoknadive gubitke. Dok je graditeljstvo bilo u uzletu, zabrane rada još su se mogle podnijeti, ali s nastupanjem recesije raste pobuna među građevinarima. Tko koga štiti? Priliku su našli u aktualnim izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, a njihov je prijedlog jednostavan: članak 251. treba posve brisati. Njime se, smatraju, graditeljskom sektoru ograničava ustavno pravo na rad, i to na preporuku turističkih zajednica, koje su u tom pitanju očito pristrane. Građevinari naglašavaju i da općine i gradovi već u postojećim propisima o komunalnom gospodarstvu i javnom redu i miru imaju dovoljno osnove za reguliranje obavljanja svih, pa tako i građevinskih radova na svom području. Među pokretačima inicijative za ukidanje zakonske osnove za zabranu radova je direktor šibenske tvrtke Bučić gradnja Branimir Vukičević. “Imamo više od 40 radnika i svake godine već od ožujka muku mučim da osiguram posao preko ljeta”, kaže Vukičević. Na području gdje njegova tvrtka posluje, zabrane su višemjesečne: u Rogoznici od 5. lipnja do 30. rujna, a u Šibeniku i Vodicama od 15. lipnja do 15. rujna. Vukičević ne osporava zabranu radova koji se obavljaju teškim strojevi-

Grgo Jelavic/PIXSELL

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ma i stvaraju veliku buku ili blokiraju promet, ali ne vidi opravdanja za zabranu, na primjer, izgradnje kuće od blok-opeke, jer je, tvrdi, buka od tih radova manja od buke svakodnevnog prometa. “Ovako se događa da nama graditeljima šalju inspekcije vlasnici okolnih kuća, od kojih su neke i bespravno izgrađene ili iznajmljuju apartmane na crno”, kaže Vukičević i pita se: “Turistička zajednica kad daje preporuke štiti turizam, a tko štiti nas?” Zamašnjak razvoja Među gradovima koji su donekle izišli u susret građevinarima nalazi se Dubrovnik. Tamo su se dobro organirani poduzetnici, na čelu s predsjednikom Strukovne grupe graditeljstva pri Županijskoj komori Dubrovnik Tomislavom Vuličevićem, uspjeli izboriti za

uravnoteženiju zabranu. Tako je od 15. lipnja do 15. rujna na području Grada Dubrovnika zabranjeno izvođenje radova iskopa i prijevoza iskopanog materijala, te prijevoz betona mikserima i uporaba betonskih pumpi za gradilišta uz gradske prometnice. Uporaba betonskih pumpi može se iznimno dopustiti po posebnom režimu od 6 do 9 sati. U staroj jezgri Dubrovnika mogu se obavljati obrtničko-instalacijski radovi od 9 do 14 sati, a na ostatku dubrovačkog područja od 8 do 15 sati. Iako je Dubrovnik najpoznatiji po turizmu, Vuličević upozorava da ta grana gospodarstva očito ne može biti zamašnjak razvoja. Ilustrira to podacima prema kojima je do recesije proračun Dubrovnika bio 420 milijuna kuna, a nakon pada graditeljstva smanjen je

na 280 milijuna, iako je u tom razdoblju turizam bio u usponu. Čak i u recesiji je graditeljstvo četvrta djelatnost po veličini u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, sa 13 posto prometa i 14 posto zaposlenih, ističe Vuličević. Ministarstvo poziva “Nitko od nas ne traži da bageri lupaju cijelo ljeto, želimo kvalitetan suživot s turizmom”, pojašnjava Vuličević. Trebalo bi, dodaje, zabraniti radove koji se tijekom sezone upravo obavljaju, a to su radovi na komunalnoj infrastrukturi, za koje gradovi i općine sami sebi izdaju dozvole. “Privatni iznajmljivači kojima je to dopunska djelatnost stalno nam šalju inspekcije i onemogućuju obavljanje osnovne djelatnosti. Je li moguće da se u državi u kojoj je najveći problem nezaposlenost

nekome zabranjuje obavljanje osnovne djelatnosti?”, pita se Vuličević. Jedino rješenje vidi u brisanju spornog članka 251. Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Za to, čini se, nema puno šanse, jer su nam iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i gradnje odgovorili da sadašnje zakonsko rješenje smatraju odgovarajućim i sukladnim praksi u drugim europskim zemljama. Prihvaćaju mogućnost da bi odluke nekih jedinica lokalne samouprave mogle biti kvalitetnije i da nema potrebe za zabranom baš svih radova, pogotovo onih koji ne utječu na turizam. Stoga Ministarstvo poziva strukovna udruženja i tvrtke da se aktivnije uključe i pomognu svojoj općini ili gradu da donesu kvalitetniju odluku s kojom će svi u konačnici biti zadovoljni.

AKTUALNO

*vijesti Gredelj prodao četiri lokomotive

Privredni vjesnik Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

( umirovljenje 2052. ( 5% izdvajanja znači mirovinu u visini 39% zadnje plaće

za drugi mirovinski stup

Analiza mirovinskog sustava

Zagrebački Gredelj isporučio je četiri lokomotive za američku tvrtku National Railway Equipment koja će ih koristiti u Sijera Leoneu. Lokomotive su namijenjene vuči teških tereta na neelektrificiranim i uskotračnim prugama. U Sijera Leoneu lokomotive će koristiti tvrtka African Minerals za prijevoz željezne rudače. Lokomotive voze na dizel, imaju snagu 2250 kilovata i zajedno stoje oko sedam milijuna dolara. Dokapitalizacija Luke Ploče Luka Ploče uspješno je zaključila postupak dokapitalizacije javnom ponudom novih dionica. U dokapitalizaciji je utvrđena jedinstvena prodajna cijena od 850 kuna po dionici. Po toj su cijeni prodane sve ponuđene dionice, njih 200.353, što daje ukupnu vrijednost dokapitalizacije od 170,3 milijuna kuna. U prvom krugu upisa pravo prvenstva imali su postojeći dioničari Luke Ploče. Interes je bio velik i u drugom krugu pa su stigle ponude za 28 posto više dionica nego što ih je bilo na raspolaganju. Solarni paneli u Novoj Gradiški U Novoj Gradiški potpisan je ugovor između tvrtke Plin instalacije i austrijske tvrtke Leo Solar o izgradnji tvornice termičkih i fotonaponskih solarnih panela i prateće opreme. Postrojenje će biti vrijedno 3,3 milijuna eura, zapošljavat će 70 ljudi te ostvariti godišnji prihod od 54 milijuna eura. Proizvodnja termičkih kolektora započet će najkasnije za mjesec dana, a u tijeku su i pripreme za proizvodnju tzv. fotovoltaika. Velik dio proizvodnje već je unaprijed rasprodan.

Država ne reagira, a štetu ćemo svi plaćati Stručnjak Danijel Nestić najavljuje kako će hrvatski građani, ne promijeni li se što, imati najmanje mirovine u Europi Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

edini stvarni problem je stopa izdvajanja za drugi mirovinski stup, sve ostalo su tehnički problemi koji se relativno jednostavno mogu riješiti, rekao je predsjednik Uprave AZ fonda Dinko Novoselec na prošlotjednoj radionici o budućnosti drugog stupa koju su organizirali mjesečnik Banka i Institut za javne financije, u okviru projekta Analiza mirovinskog sustava. Podsjećamo, tijekom tog projekta održano je niz predavanja i okruglih stolova, a jedino što se nakon svega može zaključiti jest da država ne sluša prijedloge brojnih stručnjaka, a posljedice ćemo svi plaćati. Da je tako, potvrdio je nedavno i stručnjak Ekonomskog insti-

tuta Danijel Nestić. On je, naime, procijenio kako osoba koja bi se danas zaposlila, a u mirovinu otišla 2052., ako se ništa ne promijeni, može očekivati mirovinu u visini od tek 39 posto svoje zadnje plaće ili, prevedeno, jednu od najmanjih mirovina u Europi. Nove greške A da se ništa ne mijenja govori i činjenica da su izdvajanja za drugi mirovinski stup danas trebala biti 10, a ne pet posto, koliko trenutačno iznose, kako je to uostalom bilo i predviđeno trostupanjskom mirovinskom reformom koja je uvedena 2002. Tada je, naime, bilo zamišljeno da se izdvajanja za drugi stup godišnje povećavaju za jedan posto, dok ne dosegnu 10 posto. To, međutim, nije provedeno i ne zna se kada će se i hoće li se uopće po-

početku reforme odlučili i za štednju u drugom stupu 2007. godine nije odobren dodatak od 27 posto (to imaju pravo samo oni iz prvog stupa), a i formula za izračun mirovina je postavljena tako kao da su izdvajanja za drugi stup povećana na 10 posto. Zbog toga oko 120.000 ljudi koji su prilikom ulaska u drugi stup imali između 40 i 50 godina, danas imaju ili će tek imati manje mirovine nego oni koji su ostali u prvom stupu.

Oko 120.000 ljudi imat će manje mirovine nego da su ostali u 1. stupu većati izdvajanja. Uz to, u međuvremenu su napravljene i druge dvije velike greške: onima koji su se na

Prijedlog stoji Kako je rekao Novoselec, Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori još je prije nešto više od dvije godine izradilo prijedlog prema kojem bi se sanirali dosadašnji negativni učinci mirovinske reforme. Taj

prijedlog, među ostalim, sadrži povećanje izdvajanja za drugi stup za jedan posto svake godine kojoj bi prethodila godina s gospodarskim rastom većim od dva posto, potom rješenje problema prvih umirovljenika iz drugog stupa na način da im se u trenutku umirovljenja omogući izbor stupa koji će im donijeti veću mirovinu, zatim smanjenje naknade za upravljanje mirovinskim fondovima te potportfelje za mlađe članove koji bi se mogli opredijeliti za, uvjetno rečeno, rizičniju štednju koja u konačnici može donijeti i veću zaradu. Konkretnog odgovora niti nakon dvije godine nema, a u međuvremenu su, podsjećamo, fondovi doživjeli brojne napade pa i, kako je to bila predložila Hanfa, pokušaj nacionalizacije.

Sanacija po modelu C

Država preuzima 75 posto Badela Država će u Badelu 1862 nakon dokapitalizacije po Vladinom modelu C imati udjel od oko 75 posto. Dokapitalizacija bi trebala biti provedena na Glavnoj skupštini dioničara zakazanoj za 20. kolovoza, najavili su čelnici Badela. Time će biti uspješno okončana prva faza sanacije i restrukturiranja posrnulog proizvođača vina i žestokih alkoholnih pića. Prema odluci Vlade, dokapitalizacija će biti provedena tako da će postojeći temeljni kapital biti smanjen sa 225 na 75

Temeljni kapital bit će smanjen sa 225 na 75 milijuna, a potom će porezni dug biti pretvoren u dionice milijuna, a potom će država ukupno 238,5 milijuna kuna poreznog duga Badela pretvoriti u oko 75 posto dionica. Nakon toga trebale bi od tereta biti oslobođene nekretnine Badela na zagrebačkom Borongaju, čijom

bi se prodajom pribavio svježi kapital za ulaganja u proizvodnju na Žitnjaku, te u vinarije Benkovac i Daruvar, najavila je predsjednica Uprave Badela Zvjezdana Blažić. Badel se najvećim dijelom izvukao iz fi-

nancijskih teškoća zbog kojih mu je prošle godine prijetio i stečaj. U prvih šest mjeseci ove godine, rekao je član Uprave Srđan Oreb, ostvaren je rast prihoda od 29 posto u odnosu na isto razdoblje lani. To je iznad pla-

na, koji predviđa godišnji prihod od 420 milijuna kuna i neto dobit od osam milijuna. Nastavi li se sadašnji trend, Oreb predviđa da bi neto dobit Badela mogla dosegnuti 10 milijuna kuna. Kako se sanacija po modelu C poprilično otegnula, Badel još nije realizirao svoj plan o izvozu vina u Kinu putem zajedničke tvrtke s kineskim partnerima. Nakon završetka vlasničkog restrukturiranja, Oreb vjeruje da će taj projekt biti realiziran do kraja godine. (D.Ž.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

( 1012 zahtjeva

pristiglo za kupnju stana uz subvenciju

( 941 zahtjev odobrila Vlada

Sjednica hrvatske vlade

Prodano više od 940 novih stanova Prodali smo gotovo 10 posto postojećeg fonda sagrađenih i neprodanih stanova, istaknuo je ministar graditeljstva Branko Bačić Igor Vukić vukic@privredni.hr

rogram subvencioniranja prodaje stanova bio je pun pogodak, ocijenila je Vlada na prošlotjednoj sjednici. U samo dva i pol mjeseca prodano je više od 940 stanova, mlade obitelji su dobile znatnu pomoć u rješavanju stambenog pitanja, a građevinski sektor i tržište nekretnina su ponovno živnuli, ocijenila je premijerka Jadranka Kosor. “Dosad je ukupno stiglo 1012 zahtjeva za kupnju stana, a odobreno ih je 941. Dnevno u Agenciju za promet nekretninama dolazi 20 novih zahtjeva koji se rješavaju u samo nekoliko dana. Na ovaj smo način u kratkom vremenu prodali 40 posto ukupnog broja prodanih stanova u cijeloj prošloj godini. Prodali smo gotovo 10 posto postojećeg fonda sagrađenih i nepro-

danih stanova”, istaknuo je ministar graditeljstva Branko Bačić. Prosječna cijena prodanog stana iznosi 1384 eura po četvornom metru pa Bačić smatra da je program bitno utjecao i na smanjenje cijene stambenih kvadrata. Slično se dogodilo i s kamatama.

U gospodarskom sektoru sufinancirat će se instaliranje sustava za hlađenje poslovnih prostora Prošle godine prosječna efektivna kamata za stambene kredite bila je 6,75 posto, dok je u Vladinom programu prosječna efektivna kamata bila 4,68 posto, a neke banke odobravaju i nižu kamatu od 4,44 posto. Prodani stanovi prosječne su veličine 63 četvorna metra. Država je u ovaj program dosad uložila 19 milijuna kuna kojima

se kupcima plaća polovina anuiteta u prve četiri godine otplate kredita. Za zahtjeve koji će stići do kraja godine trebat će izdvojiti još devet milijuna kuna, istaknuo je ministar Bačić. U programu sudjeluje 11 banaka i stambenih štedionica. Najviše kredita odobrila je Zagrebačka banka (457), zatim Privredna banka (165), Erste

banka (88) i Raiffeisen banka (35). Više od milijardu kuna prihoda Fonda Do kraja godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ostvarit će prihode od 1,09 milijardi kuna, potvrdila je Vlada prihvaćajući program rada Fonda u ovoj godini. Najveći priho-

di očekuju se od naknada za ambalažu i ambalažni otpad (516 milijuna kuna), zatim od posebne naknade na vozila na motorni pogon (230 milijuna kuna). Slijede naknade za gospodarenje električnim i elektroničkim otpadom (130,5 milijuna kuna), za gospodarenje otpadnim vozilima (50 milijuna kuna), za emisiju ugljičnog dioksida (47 milijuna kuna). Na kraju su liste prihoda naknade za gospodarenje otpadnim gumama (33 milijuna kuna) te otpadnim uljima (32 milijuna kuna). Najveći dio rashoda Fonda za zaštitu okoliša utrošit će se na postupanje s posebnim kategorijama otpada (578,6 milijuna kuna). U ovom odjeljku glavnina novca ići će na sanaciju i modernizaciju odlagališta otpada Bikarac, Kaštjun i Marinšćina u skladu s europskim pravilima i uz sufinanciranje iz europskih fondova. U

planu za 2011. je i sanacija divljih odlagališta, poticanje čistije proizvodnje (8,8 milijuna kuna) te recikliranje otpada (8,1 milijun kuna). Pomoć za održivu gradnju Ove godine financirat će se i projekti održive gradnje te čistijeg transporta, odabrani na natječajima koje je Fond dosad proveo. U gospodarskom sektoru sufinancirat će se instaliranje sustava za učinkovitije hlađenje poslovnih prostora, revitalizacija toplinske i električne infrastrukture, uvođenje prirodnog plina ili ukapljenog naftnog plina kao energenta umjesto lož-ulja i dizel goriva. Vlada je donijela i odluku o subvencioniranju troškova redovitih studija u iduće tri godine. Prema riječima ministra prosvjete Radovana Fuchsa, iz proračuna će se izdvojiti 159 milijuna kuna.

Završena žetva pšenice

Rekordni prinosi pšenice HBOR se uključio u kreditiranje otkupa pšenice roda 2011. sa 300 milijuna kuna i krajnjom kamatom za korisnike od tri posto bez devizne klauzule Iako u nekim dijelovima Hrvatske još padaju posljednji otkosi, već se s priličnom sigurnošću može zaključiti kako će se ovogodišnja žetva pšenice pamtiti kao jedna od boljih. Naime, nakon 90 posto požnjevene pšenice, rezultati pokazuju vrlo dobar urod. “Mislim da ćemo ove godine prvi put u Hrvatskoj zabilježiti prosječan urod veći od pet tona po hektaru”, izjavio je za Privredni vjesnik

Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), dodajući kako je prosječni urod u Slavoniji vjerojatno čak oko šest tona po hektaru. To znači da će Hrvatska ove godine u silose spremiti i više od 600.000 tona pšeničnog zrna. Što se pak otkupne cijene pšenice tiče, tu je priča nešto manje idilična. Cijene pšenice, koje određuje tržište, najniže su kad je i ponuda najveća, a to je

upravo vrijeme žetve. Zato bi mnogi proizvođači najradije pričekali s prodajom i vidjeli kakav će trend cijena biti početkom jeseni. Stoga je na inicijativu Hrvatske poljoprivredne komore, uz potporu Ministarstva poljoprivrede i HBOR-a, postignut dogovor s poslovnim bankama o kreditiranju otkupa pšenice. Tako će se HBOR uključiti u kreditiranje otkupa pšenice roda 2011. sa 300 milijuna kuna i krajnjom kamatom za korisni-

ke od tri posto bez devizne klauzule. Krediti će biti plasirani preko poslovnih banaka tako da proizvođači otkupljivačima predaju pšenicu u silose, te dobivenu skladišnicu predaju u svoje banke gdje će Darko Grivičić, predsjednik HPK

im biti isplaćeno otprilike jedna kuna po kilogramu. Poslovne banke suglasne su da predana skladišnica bude jedini instrument osiguranja koju pokriva državni Jamstveni fond. Zasad je prihvaćena samo skladišnica licenciranih silosa, dok se o mogućno-

sti kreditiranja nelicenciranih silosa još razgovara. “Time je pšenica stavlje-

Prvi put će prosječan urod biti veći od pet tona po hektaru na izvan konteksta politike i državnog proračuna – što smatramo posebnim uspjehom HPK-a”, zaključio je Darko Grivičić. (S.S.)

10 AKTUALNO *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

( više od 5 mil kn

uloženo u uređenje i postavljanje rashladnih uređaja

Suvremena logistika Tri hipermarketa u jednom danu Riječka tvrtka Plodine otvorila je prošli tjedan tri nova hipermarketa u jednom danu: u Zaprešiću, Dugom Selu i Medulinu. Ukupna površina triju trgovina iznosi 10.000 četvornih metara. Nova otvaranja hipermarketa u tim mjestima rezultat su kontinuiranog unaprjeđenja naše tvrtke, brzog rasta i razvoja te potrebe za dodatnim širenjima novih prodajnih kapaciteta. Prijave zbog otpada Inspekcija zaštite okoliša je do kraja lipnja 2011. podnijela nadležnim sudovima 10 optužnih prijedloga za uočene nepravilnosti u održavanju odlagališta otpada. Izdana su ukupno 62 rješenja i naređene tri hitne mjere koje se odnose na zabranu odlaganja otpada i gašenje požara na odlagalištu. Inspekcije su obavljene na ukupno 369 lokacija. HBOR kreditira sportsku dvoranu U Opatiji je potpisan ugovor o gradnji nove sportske dvorane. U kreditiranju sudjeluje i HBOR sredstvima za razvoj komunalne infrastrukture. Dvorana će stajati 70 milijuna kuna, a bit će dovršena potkraj 2012. Kredit će biti isplaćen preko Erste i Zagrebačke banke. Novi diplomanti IGBS-a Osamnaest studenata pete generacije MBA studija promovirano je prošlog tjedna u Međunarodnoj diplomskoj školi za poslovno upravljanje Zagreb (IGBS). Tijekom studija usvojili su napredne tehnike poslovnog upravljanja i stekli pravo na certifikate Kelley School of Business sa Sveučilišta u Indiani. Studente su pozdravili dekan Zlatan Fröhlich i američki veleposlanik James Foley.

Brzo, jeftino i hladno U EU-u se konzumira 50 kilograma smrznute hrane per capita, a u regiji tek 15 kilograma Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ALU logistika, tvrtka koja se bavi integriranim logističkim uslugama u Hrvatskoj i regiji, otvorila je moderan logistički centar na zagrebačkom Žitnjaku. U prostoru površine 1400 četvornih metara pružat će usluge u segmentu hladnog lanca (očuvanje iste temperature od preuzimanja do do-

RALU logistika već je orijentirana na cjelokupno tržište EU-a te na Rusiju stave robe), tj. mogućnost skladištenja do -25 stupnjeva Celzijevih. U uređenje prostora i postavljanje rashladnih uređaja uloženo je više od pet milijuna kuna, a kapacitet centra je 1200 paletnih mjesta. Time logističke usluge, u okviru segmenta hladnog lanca, dobivaju dodatne kapacitete kojih nedostaje na hrvatskom tržištu. Renato Radačić, predsjednik Uprave RALU logistike, kaže

kako, nakon što je prošle i ove godine uloženo 200 milijuna kuna u infrastrukturu i razvoj poslovanja, u lipnju je započela druga investicijska faza od dodatnih 200 milijuna kuna. U toj fazi će u razdoblju od dvije do tri godine tvrtka uložiti u skladištenje i distribuciju u hladnom lancu, odnosno otvorit će nekoliko logističkih centara u regiji, uz naglasak na Hrvatsku, Sloveniju i Srbiju. Širenje u regiji “Prvo ulaganje u sklopu te investicije upravo je otvorenje logističkog Centra na zagrebačkom Žitnjaku. Trenutačno razvijamo stra-

Jedva čekaju ulazak u EU Ulaskom Hrvatske u EU, RALU logistika očekuje nove, veće mogućnosti u poslovanju. “Otvaranje granica znači stupanje na jedinstveno tržište veće od pola milijarde stanovnika, veću slobodu za kretanje ljudi, roba i vozila. Istovremeno, carine na neke vrste roba će pasti. To znači jeftinija roba i nove količine koje će trebati prevesti i skladištiti. Nestankom granica manje sati će se gubiti za granične formalnosti, odnosno oslobađa se vrijeme koje ćemo moći kvalitetnije utrošiti na kupce i na internu učinkovitost”, napominje predsjednik Uprave RALU logistike Renato Radačić.

tegiju otvaranja većeg broja logističkih centara u regiji čime ćemo klijentima ponuditi jedinstvenu integriranu logističku uslugu u segmentu hladnog lanca. Strategijom ćemo ubrzo utvrditi lokacije i dimenzije budućih centara i skladišnih kapaciteta ovisno o temperaturnim režimima. Vjerujemo kako upravo ova usluga ima budućnost jer trenutačno konzumacija smrznute hrane u regiji nije na razini zemalja Unije. Naime, u Europskoj uniji se konzumira 50 kilograma smrznute hrane per capita, a u regiji tek 15 kilograma, što potvrđuje da postoji veliki prostor za rast”, objašnjava nam prvi čovjek RALU logistike. Va lja naglasiti

kako je integrirana logistička usluga u hladnom lancu segment koji izrazito nedostaje na tržištu. Namijenjena je proizvođačima i distributerima smrznute hrane kao i maloprodajnim lancima. Naglasak je pak na industriji mesa i mesnih prerađevina, industriji pića, mlijeka i mliječnih proizvoda, ribi, voću i povrću te konditorima. Među prednostima korištenja ove usluge ističe se znatno smanjenje troškova, pojednostavljenje poslovanja i, što je najbitnije, sigurnost da će roba zadržati kvalitetu do krajnjeg korisnika. Nedostatak CEMT dozvola Među problemima u ovoj djelatnosti Radačić ističe nedostatak tzv. CEMT dozvola koje su potrebne za rad unutar EU zemalja. “Trenutačno ih nema dovoljno za sve prijevoznike, no bržim ulaskom Hrvatske u EU taj problem bi nestao tako da se nadamo što skorijem završetku pregovora. Također, nelikvidnost pogađa ovaj sektor kao i cijelo gospo-

Renato Radačić, predsjednik Uprave RALU logistike

darstvo. K tomu, unutar sektora možemo naglasiti i problem velikog broja prijevoznih kapaciteta na tržištu u odnosu na potrebe, te starost voznog parka što utječe na sigurnost na cestama i na kvalitetu usluge”, kaže. Inače, RALU logistika već je poprilično orijentirana na cjelokupno tržište EU-a, pa i na Rusiju, tako da veliki dio prihoda ostvaruje na tim područjima. “Kako bismo bili konkurentni i pružili najbolju moguću uslugu, kontinuirano ulažemo u razvoj poslovanja pa širimo poslovanje u regiji. Odnedavno smo prisutni u pet zemalja. Uz Hrvatsku, prisutni smo u Srbiji, Sloveniji, Mađarskoj te Austriji. Zapošljavamo više od 300 osoba te posjedujemo vozni park od 150 najsuvremenijih hladnjača”, naglašava Radačić. Kompanija je trenutačno fokusirana na spomenutu fazu ulaganja u logističke centre u regiji. Radi se o ciklusu koji će trajati nekoliko godina i nakon njega će, u skladu s trendovima na tržištu i zahtjevima klijenata, vidjeti u kojem smjeru ići dalje.

INTERVJU 11

www.privredni.hr Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

( 1 mlrd kn

( više od 3 mlrd kn

uložena u razvoj brenda i maloprodajne mreže

Tele2 uložio u razvoj infrastrukture u RH

JULIAN OGRIN, PREDSJEDNIK UPRAVE TELE2 HRVATSKA

Nema mjesta za još jednog operatora Hrvatsko tržište je u rangu zrelijih tržišta Zapadne Europe, u smislu korisničkih navika, usluga kao i dostupnih mobilnih uređaja

obiteli su postali jak alat za surfanje internetom. Glavnina svakodnevne komunikacije, poput Facebooka ili korištenja nekog chat servisa, preselila se na “male ekrane”. Julian Ogrin, predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska, ističe kako tomu pogoduje sve bolja ponuda podatkovnih paketa mobilnih operatora te pad cijene uređaja. A već danas, kaže prvi čovjek ovog telekom operatora, većina mobilnih uređaja iz nižeg i srednjeg cjenovnog razreda dolazi s, primjerice, integriranim Facebookom.

i razvijenije. Također, hrvatski korisnici su među najvećim potrošačima podatkovnih usluga u regiji. Za očekivati je kako će broj korisnika mobilnog interneta i dalje rasti te se približavati prosjeku zrelijih europskih tržišta. U Hrvatskoj se mobiteli koriste učestalo i na načine usporedive s drugim zapadnoeuropskim tržištima. Međutim, kada je u pitanju ušteda, građani još nisu shvatili kako se na telekomunikacijskim uslugama može i uštedjeti. Drugim riječima, u Hrvatskoj ljudi nemaju naviku razmišljati koliko preplaćuju telekomunikacijske usluge te koliko na njima mogu uštedjeti.

Ponajprije, kako ocjenjujete hrvatsko telekom tržište? - Hrvatsko tržište je u rangu zrelijih tržišta Zapadne Europe u smislu korisničkih navika, usluga kao i dostupnih mobilnih uređaja. U nekim uslugama, poput SMS-a, čak je

Jeste li zadovoljni pozicijom koju Tele2 zauzima na hrvatskom telekom tržištu? - Posljednji poslovni rezultati još su jednom pokazali da su korisnici u nas prepoznali kvalitetu proizvoda i usluga koje pruža Tele2. To je, u kombina-

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Trošarine su velik udarac Vaše mišljenje o trošarinama i posljedicama na telekom sektor? - Uvođenje trošarina na telekomunikacijske usluge bio je i još uvijek je veliki udarac ne samo na operatore već i za telekomunikacijsko tržište u cjelini. Država je odlučila lupiti po džepu upravo branšu koja zaista među rijetkima sustavno ulaže u nacionalno gospodarstvo. Također, ne smijemo zaboraviti da svake godine operatori plaćaju državi koncesiju za korištenje radijskih frekvencija i da čineći to dodatno pridonosimo nacionalnom budžetu. Situacija je, na žalost, za nas nepromjenjiva, a nametnute obveze ispunjavamo.

ciji s najpovoljnijim cijenama, rezultiralo snažnim rastom broja korisnika i uspješnim poslovnim rezultatima. Naime, u više od pet godina koliko smo prisutni na hrvatskom tržištu uspjeli smo se pozicionirati kao the best deal ponuđač kvalitetnih telekomunikacijskih usluga po najpovoljnijoj cijeni.

mjedbama stručnjaka, koje je podržao i HAKOM. U potpunosti smo se obvezali na nastavak dugoročnog ulaganja, ali moramo imati snažno partnerstvo s Vladom kako bismo osigurali brža i veća ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Koliko ste do sada uložili u razvoj u Hrvatskoj i u što najviše? - Otkako je prisutan na hrvatskom tržištu, Tele2 je uložio više od tri milijarde kuna u razvoj infrastrukture. Također, investirali smo dodatnu milijardu kuna u razvoj našega brenda i maloprodajne mreže. Ulagali smo i ulažemo i dalje u razvoj proizvoda i usluga, otvaranje prodajnih mjesta te, naravno, u izgradnju i održavanje GSM i UMTS mreže. Pri pokretanju poslovanja morali smo znatno investirati zbog izgradnje mreže, a danas ulažemo u rast kako bismo privukli nove korisnike te ih zadržali.

Građani još nisu shvatili kako se na telekomunikacijskim uslugama može i uštedjeti Pritom mislim na sve segmente u kojima poslujemo, od glasovnih i podatkovnih usluga pa sve do ponude mobilnih uređaja i mobilnog interneta. Zadovoljni smo s činjenicom da su naši korisnici ti koji nas najviše preporučuju kao operatora svojim poznanicima, kolegama ili obitelji, što pokazuju naša redovita istraživanja tržišta. U ovoj godini pak očekujemo daljnji nastavak rasta svih ključnih pokazatelja. Je li postojeći zakonodavni okvir dobar za telekom sektor? - Kao jedan od vodećih investitora u Hrvatskoj, Tele2 je fokusiran na razvoj infrastrukture koja će korisnicima ponuditi najbolje podatkovno iskustvo zajedno s najboljom cijenom. Nažalost,

još smo uvijek u poziciji da se planirani budžet ne može u potpunosti iskoristiti. Možda najbolji primjer toga je Istarska županija, gdje smo u 2010. godini planirali uložiti više od 50 milijuna kuna, a uspjeli samo pet milijuna kuna. Glavni razlog tomu je prostorni plan koji je toliko ograničen da ne dozvoljava planiranu izgrad-

nju infrastrukture. Daljnja otežavajuća okolnost su dugotrajne administrativne procedure za dobivanje građevinskih dozvola, što doslovno onemogućuje izgradnju potrebne infrastrukture. Nažalost, nadležno ministarstvo nije smatralo da je navedena prostorna problematika sporna te je odobrilo prostorni plan unatoč pri-

Ima li prostora u Hrvatskoj za još jednog mobilnog operatora? - Uvjerenja sam da na hrvatskom tržištu nema mjesta za još jednog mobilnog operatora. Međutim, odluku o dolasku ili nedolasku novog mobilnog operatora moraju donijeti potencijalni ulagači nakon analize tržišta koja će dati odgovor o isplativosti ulaganja.

12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

DODIJELJENE HRVATSKE TURISTIČKE NAGRADE

Muzej u Krapini među dobitnicima nagrada Ministar turizma Damir Bajs i direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić proteklog su tjedna dodijelili godišnje turističke nagrade Anton Štifanić za 2010. godinu. U kategoriji pojedinac, u kojoj se za uglednu godišnju nagradu natjecalo 11 osoba, nagradu je dobila Katica Hauptfeld, vlasnica turističke agencije Katarina Line, dok su u kategoriji tvrtka i/ili ustanova nagrade dobili opatijski Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu i Muzej krapinskih neandertalaca. U toj se kategoriji biralo između sedam institucija. Dugogodišnjoj turističkoj djelatnici, poznatoj po svom aktivnom

težak projekt Atlas capital centra

DUŠKO KNEŽEVIĆ, PREDSJEDNIK ATLAS GRUPE, CRNA GORA

Suradnja je nuž stranih investici Često se govori o turizmu kroz brojke, ali ne treba zaboraviti da iza svega stoje ljudi zalaganju u turističkim aktivnostima u Hrvatskoj i svijetu i umirovljenoj direktorici Udruge hr-

vatskih putničkih agencija Maji Stanić uručena je hrvatska turistička nagrada za životno djelo. Često se govori o turizmu kroz brojke, ali ne treba zaboraviti da iza svega stoje ljudi među kojima su neki koji su cijeli svoj život utkali u tu djelatnost, rečeno je, među ostalim, prilikom dodjele nagrada. (S.P.)

HRVATSKA AUTOHTONA KUHINJA

Očekuje se do 2000 autentičnih domaćih jela

Prema nedavno predstavljenom projektu Ministarstva turizma Hrvatska autohtona kuhinja kojim se promovira naša gastronomska ponuda, vlasnici ugostiteljskih objekata koji odluče imati znak hrvatske autohtone kuhinje na ulazu u svoj lokal ili restoran moraju imati 70 posto jela s popisa takve vrste kuhinje, rečeno je na predstavljanju tog projekta u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK). Državni tajnik za turizam Željko Lenart tom je prigodom istaknuo kako je

( više od 100 mil €

Ministarstvo turizma donijelo Pravilnik o utvrđivanju posebnog standarda koji nije obvezan nego se primjenjuje prema izboru

Za sada je na popisu oko 500 domaćih jela, no taj niz će se nadopunjavati svakog ugostitelja. Pravilnik je jednostavan i fleksibilan, a prvi put se objedinjuje domaća autohtona kuhinja pod jednim zna-

kom, naglasio je Lenart. Uz Ministarstvo turizma i HOK, partneri u tom projektu su Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski kuharski savez. Za sada se na popisu autohtonih jela nalazi oko 500 domaćih jela, no popis nije konačan nego će se nadopunjavati, a o tome koja će se jela tamo naći, odlučivat će stručna komisija. Očekuje se da će se na tom popisu naći do 2000 jela. Vlasnici onih ugostiteljskih objekata koji pak ne žele imati većinu domaćih jela na svojim jelovnicima, nego samo neka od tih jela, moći će dobiti manju oznaku autohtonog hrvatskog jela pored naziva svake te pojedine gastro delicije. Restorani tim znakom dobivaju novu dodanu vrijednost, a projekt Hrvatska autohtona kuhinja prilika je da hrvatska gastronomija postane prepoznatljiva u svijetu. (S.P.)

Jako važna zajednička karakteristika svih zemalja regije je otvo teško može ostvariti značajniji napredak Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

tlas Grupa osnovana je prije više od 20 godina, i do sada je razvila poslovanje u financijskom sektoru, odnosno fondovskoj industriji i bankarstvu, nekretninama, obrazovanju, medijima, hotelijerstvu, turizmu i proizvodnji. Posluje u Crnoj Gori, Srbiji, Rusiji, Cipru i Velikoj Britaniji. S vlasnikom i predsjednikom Atlas Grupe Duškom Kneževićem razgovarali smo o poslovanju i planovima grupacije te o ulagačkom i poduzetničkom ozračju u regiji. Knežević je iznio i svoje procjene o izlasku iz krize te mišljenje o suradnji među državama i poduzetnicima u regiji. Kako posluje Atlas Grupa? - Sve do početka krize Atlas Grupa je ostvarivala konstantan rast i po aktivnostima i po opsegu poslovanja, tako da je u ovom trenutku u Grupi zaposleno više od 1000 ljudi. Od toga je oko polovine njih zaposleno u kompanijama u Crnoj Gori, dok je ostatak raspoređen u našim tvrtkama i predstavništvima u inozemstvu. Imajući u vidu sveukupne okolnosti na tržištima na kojima poslujemo, mogu reći da je ostvareni rezultat zadovoljavajući iako postoji dosta prostora za poboljšanje, pogotovo u tvrtkama s tržišta kapitala i nekretnina.

Krizi se polagano nazire kraj Može li se ponoviti kriza slična ovoj aktualnoj? - Svjedoci smo da velike zemlje u kojima je kriza počela jedna po jedna objavljuju da su izašle iz recesije i da se krizi polako nazire kraj. Naravno da zabrinjava stanje u nekoliko zemalja eurozone, ali sam ipak optimist te smatram da će se naći način da se ne dozvoli kulminacija takvog stanja te da se kao posljedica toga ponovno pokrene kriza slična onoj iz 2008. godine. Koliko su vrijedna nova ulaganja i što donose Atlas Grupi i državama u okruženju? - Trenutačno smo pri kraju projekta Atlas capital centra, koji je jedan od najvećih poslovno-stambenih objekata u regiji, a ujedno i jedna od najvećih investicija na ovim prostorima u proteklih pet-šest godina. Taj projekt, koji je težak više od 100 milijuna eura,

realiziramo u partnerstvu s kraljevskom obitelji Al Nahiyan iz Abu Dabija. To je istodobno i prva investicija s Bliskog istoka, i tu vidim značajan benefit jer su investitori s tog područja upoznati i jako su zainteresirani za ulaganje u regiji. Što je s ostalim projektima? - Iduća dva projekta u koja ulazimo po okon-

www.privredni.hr Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

( oko 1000 osoba

Regionalna politika

zapošljava Atlas Grupa

na zbog privlačenja ja renost prema stranim investitorima i uvjerenost da se bez inozemnih investicija Planirate li ulaganja u Hrvatsku? Što vam je interesantno? - Prije svega, ja sam i do sada često isticao kako me za Hrvatsku kao zemlju vežu samo lijepe uspomene, i to još iz studentskih dana. Pri tome ponajviše mislim na hrvatsku obalu i otoke, gdje i vidim najveći potencijal i prigodu za ulaganja. Dakle, to bi bilo u fokusu mog eventualnog interesa. Međutim, vidjet ćemo hoće li se i pojaviti neka konkretna prilika i projekt u koji bi možda ušli s nekim od naših partnera.

čanju gradnje Atlas centra su Expo centar u Budvi i rekonstrukcija i osuvremenjavanje bolnice u Meljinama. Svi ti projekti stajat će nekoliko desetaka milijuna eura, a zamišljeni su da opslužuju tržište regije ali i čitave Europe. Primjera radi, Expo centar u Budvi bit će najmoderniji i najopremljeniji centar te vrste u Jugoistočnoj Europi. Siguran sam da će biti u stanju konkurirati i tradicionalnim europskim Expo destinacijama. Slična stvar je i s bolnicom u Meljinama, koja i sada prima veliki broj pacijenata iz Hrvatske, BiH, Srbije, Albanije i Slovenije.

Ima li nešto konkretno? - U portfelju Atlas Grupe, na samoj granici Crne Gore i Hrvatske, nalazi se projekt hotelsko-turističkog kompleksa Rt Mimoza, koji je idealan za suradnju i s hrvatskim investitorima. To je projekt koji se proteže na oko 300.000 četvornih metara i gdje planiramo izgradnju elitnog turističkog kompleksa. On bi mogao predstavljati pravi most suradnje i povezivanja dviju zemalja, pogotovo ukoliko bi ga realizirali skupa s nekim hrvatskim investitorima. U koje vidove turističke ponude treba ulagati? - Interesantno je da i pored krize u proteklih nekoliko godina Crna Gora bilježi stalan porast dolaska turista, kako iz regije tako i iz Rusije i europskih zemalja. Stoga se može se steći dojam da

kriza nije značajno utjecala na ovaj sektor. Kad je riječ o turističkom sektoru, utjecaj krize se vidi prije svega u zaustavljanju gradnje nekoliko velikih turističkih projekata na crnogorskoj obali te u planinskom dijelu. Pored toga, usporena je dinamika izvođenja radova na unaprjeđenju infrastrukture, čiji razvoj smatram ključnim za dalje unapr-

U Crnoj Gori i Hrvatskoj najprivlačnije su investicije u turizam, a u Srbiji u poljoprivredi, industriji i realnom sektoru jeđenje turističke ponude. Crnoj Gori trebaju novi hoteli, spa centri, vodeni parkovi, kompleksi za pripremu sportskih ekipa, ali i ski resorti na sjeveru zemlje kako bi nastavila utrku s ostalim destinacijama koje su u zadnjih nekoliko godina napravile goleme pomake u razvoju svoje turističke ponude. Možete li ocijeniti uvjete poslovanja i poslovno ozračje u pojedinim državama u regiji? Gdje je lakše poslovati i gdje su najveće mogućnosti ulaganja? U koja područja i u koje grane? - Svaka zemlja u regiji ima svoje specifičnosti, svoje prednosti i mane za ulagače. Recimo, u Crnoj Gori

je najlakše i najbrže dobivanje dozvola, registracija kompanija i dosta povoljan fiskalni sustav koji ide na ruku inozemnim ulagačima. Pored toga, prednost Crne Gore je i korištenje eura kao službene i stabilne valute. S druge strane, Hrvatska i Srbija prednjače u administrativnim i kadrovskim kapacitetima. U te dvije države je mnogo lakše naći dobar menadžerski kadar, a također postoje kvalitetni domaći i inozemni odvjetnički uredi koji mogu pratiti i dati dobar servis investitorima. Osim toga, kad je riječ o interesu ulagača, mogućnosti su različite od zemlje do zemlje. Dok su s jedne strane u Crnoj Gori i Hrvatskoj najprivlačnije investicije u turizam, s druge Srbija ima veće potencijale u poljoprivredi, industriji i realnom sektoru. Je li regija otvorena za investitore? - Ono što je jako važna zajednička karakteristika svih zemalja regije je otvorenost prema stranim investitorima i uvjerenost da se bez inozemnih investicija teško može ostvariti značajniji napredak. Tu vidim prigodu da se kroz otvorenu komunikaciju predstavnika države i biznisa od svih ovih specifičnosti pronađu zajednički elementi na čijem će se unaprjeđenju raditi i koji će utjecati na podizanje ukupne atraktivnosti regije u očima svjetskog kapitala.

ZG županija ulaže u nove poslovne zone U Zagrebačkoj županiji već se 10 godina provodi osmišljena regionalna politika. Više od 150 milijuna kuna uloženo je u razvoj poljoprivrede te isto toliko sredstava u gospodarstvo. U izgradnju 250 objekata u poduzetničkim zonama koji se nalaze na području županije dosad je uloženo 25 milijuna kuna i ujedno je zaposleno 5000 radnika, rekao je Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, na prošlotjednoj proslavi 18. rođendana županije. Do 2008. godine Zagrebačka županija bila je jedna od najbrže gospodarski rastućih županija u Hrvatskoj, a u kriznim vremenima ostala je najstabilnija. I u sljedećem razdoblju u planu je ulaganje oko 2,5 milijardi eura i za-

pošljavanje više od 5000 novih radnika u poslovnim zonama, naglasio je Kožić. Na proslavi Dana Zagrebačke županije bio je i hrvatski predsjednik Ivo Josipović koji je istaknuo kako je pohvalna činjenica što se ta županija nije pretvorila u “predgrađe” Zagreba nego ima svoj identitet. U sklopu Dana županije zaslužnim pojedincima i tvrtkama dodijeljene su zahvalnice, diplome, povelje i nagrade Županijske skupštine Zagrebačke županije.(S.P.)

*vijesti Pesimizam potrošača Samo šest posto ispitanih u anketi GfK-a izjavilo je da danas živi bolje nego prije godinu dana. Za 48 posto stanje se pogoršalo. Prošlu godinu najlošije su ocijenili ispitanici iz Like, Korduna i Banovine te Istre, Primorja i Gorskog kotara (više od 50 posto kućanstava navodi lošiju financijsku situaciju) s prosječnom ocjenom od samo 2,2 odnosno 2,4. U sljedećih godinu dana oko 14 posto kućanstava se nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja. Najpesimističniji su građani sjeverne Hrvatske. Podravka pokriva gubitke Glavna skupština Podravke donijela je odlu-

ku da se lanjska dobit od 10,9 milijuna kuna rasporedi za pokriće gubitaka iz prethodnog razdoblja. Na skupštini su usvojena i financijska izvješća Podravke te je pozitivno ocijenjen rad Uprave i Nadzornog odbora u poslovnoj 2010. Podravka će moći isplatiti dividendu tek kad pokrije gubitke i postigne razinu investicija koje će pokrivati amortizaciju, rekao je predsjednik Nadzornog odbora Podravke Ljubo Jurčić. Manja nezaposlenost Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u lipnju je nastavljen pad nezaposlenosti na mjesečnoj razini, dok su na godišnjoj razini trendovi i dalje razmjerno nepovoljni. Prema evidenciji Zavoda, na kraju lipnja registrirano je 287.511 nezaposlenih osoba, što je 11.208 osoba ili 3,8 posto manje u odnosu na svibanj. U odnosu na lipanj prošle godine broj nezaposlenih i dalje raste, i to već 2,5 godine, ali znatno sporijom dinamikom.

14 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

KONJUNKTURNI TEST: DRUGO tromjesečje 2011.

I kod nas i u Europi optim gospodarstvenika slabi Prerađivačka industrija posustaje u naviještanju pozitivnih promjena, do daljnjega ostaje pesimizam u građevinarstvu, u slabi. Pokazatelji konjunkturne klime u Europskoj uniji se blago ali kontinuirano smanjuju od početka godine, dok su isti u Hrvatskoj ili u padu ili zadr-

prof. dr. Mirjana Čižmešija, Ekonomski fakultet, Zagreb

konjunkturnom testu, što ga je potkraj lipnja proveo Privredni vjesnik, sudjelovalo je ukupno 407 tvrtki i to 160 iz prerađivačke industrije, 55 iz građevinarstva, 71 iz trgovine i 121 iz uslužnog sektora. Anketirane tvrtke ostvaruju ukupno 10,6 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju devet posto ukupnog broja zaposlenih svih tvrtki hrvatskog nacionalnog gospodarstva. Prema najnovijim rezultatima konjunkturnih istraživanja, kako u zemljama Europske unije tako i u Hrvatskoj, optimizam gospodarstvenika

žavaju gotovo istu razinu iz prethodnog tromjesečja. To je u skladu s ocjenama i očekivanjima djelomičnog usporavanja rasta globalnog gospodarstva.

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima prerađivačke industrije ODJELJCI PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE (NKD 2007)

PKI

Prerada drva i proizvoda od drva i pluta Proizvodnja strojeva i uređaja Proizvodnja namještaja Proizvodnja prehrambenih proizvoda Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda Proizvodnja proizvoda od gume i plastike Proizvodnja odjeće Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme Proizvodnja papira i proizvoda od papira Proizvodnja kože i srodnih proizvoda Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda Proizvodnja električne opreme PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

9,1 18,5 6,1 -0,8 42,5 34,5 -16,5 -5,9

PROMJENA, BODOVI -42,7 -17,1 -11,3 -4,1 -2,0 0,3 0,9 1,5

26,0

4,0

23,2 16,9 49,3 5,7 16,9 30,0 12,4

9,2 9,9 22,2 24,5 32,2 39,8 -8,5

Građevinarstvo PKG se zadržao na gotovo istoj razini kao i u prethodnom tromjesečju. I dalje je u negativnom području i iznosi -54,1 bod. Nakon vrlo nestabilnog razdoblja tijekom 2009. i 2010. i dalje je na minimumu svih dosadašnjih vrijednosti od 1995. godine. Ako se uvaže prediktivna svojstva ovoga pokazatelja, u građevinarstvu se do daljnjega ne očekuje oporavak. Pesimizam se iščitava u gotovo svim ocjenama i

rerađivačka P industrija

PKI je nakon osam uzastopnih povećanja (od drugog tromjesečja 2009.) zabilježio smanjenje od 8,5 bodova i sada iznosi 12,4. Kako je to prvo i ne baš izraženo smanjenje pokazatelja, nije za očekivati značajnije promjene u industrijskom sektoru. Promatraju li se ocjene sadašnjeg poslovnog položaja, zaliha, narudžbi, narudžbi iz inozemstva i zaposlenosti, kao i očekivanja u naredna tri do šest mjeseci, uočava se da gospodarstvenici ne očekuju značajnije promjene do kraja 2011. Podaci pokazuju da je samo osam posto anketiranih ocijenilo da se potražnja za njiho-

očekivanjima gospodarstvenika ovoga sektora. I dalje je više od polovine anketiranih imalo poteškoće u prethodnom tromjesečju, uglavnom financijske prirode, a 78 posto ima višak zaposlenih. Zabrinjava činjeni-

ca da gotovo 50 posto anketiranih očekuje da će u trećem tromjesečju graditi manje nego u drugom. Budući da su drugo i treće tromjesečje zbog sezonskog utjecaja radno intenzivna razdoblja za taj sektor, to znači da će u četvrtom tromjesečju situacija biti još nepovoljnija. Osim toga, 92 posto anketiranih ocjenjuje narudžbe preniskima, a više od 95 posto njih ima problem nelikvidnosti ili povremene teškoće s plaćanjem.

PKU

Promjene, bodovi

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

15,13

-28,93

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

-4,47

-20,27

Informacije i komunikacije

28,60

-14,63

4,27

-0,20

Ostale uslužne djelatnosti

-15,23

11,03

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Umjetnost, zabava i rekreacija

Nakon drastičnog smanjenja PKT-a u četvrtom tromjesečju protekle godine i isto tako snažnog rasta u prvom tromjesečju ove godine, PKT je trenutno na razini trećeg tromjesečja 2010. godine. Iznosi 34,4 boda. Porastao je u odnosu na prethodno tromjesečje za 6,5 bodova. Iako je blagi porast PKT-a zabilježen je i na razini EU-a i europodručja, indeks pouzdanja europskih potrošača zadržao se na razini iz pret-

-11,03

12,77

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

-3,23

20,37

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

90,87

32,83

Obrazovanje

13,87

46,30

Prijevoz i skladištenje

58,97

52,53

USLUŽNA DJELATNOST

25,5

3,3

vim proizvodima u odnosu na prethodno tromjesečje smanjila. Manje od sedam posto ocijenilo je narudžbe manjima, dok je više od 60 posto anketiranih izjavilo da je sadašnje stanje narudžbi iz inozem-

stva dovoljno, odnosno relativno visoko. Konkurentski položaj na tržištu u posljednja tri mjeseca je u više od 90 posto slučajeva nepromijenjen ili čak poboljšan, a 87 posto anketiranih ocjenjuje sadaš-

hodnog mjeseca, a kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja hrvatskih potrošača (prema podacima potrošačkog testa HNB-a) se i dalje lagano smanjuju. Iako je PKT prema najnovijim istraživanjima porastao,

nije za očekivati značajniji oporavak u trgovinskom sektoru u drugoj polovini godine. U trgovini motornim vozilima i trgovini na veliko situacija je znatno nepovoljnija. Manje od 10 posto anketiranih svoj sa-

PKI > Prerađivačka industrija

30 20

-20

-40

-10

-60

PKG

Odjeljci uslužne djelatnosti (NKD 2007)

Trgovina

PKG > Građevinarstvo

-80

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima uslužnog sektora

-20

2006. III IV

2007. II III

2008. II III

2009. II III

2010. II III

2011. I II

5,34 5,95 -14,66 16,55 4,19 21,08 36,78 33,96 27,55 15,82 -51,20 -20,66 -45,54 -36,30 -55,31 -51,73 -52,87 -44,43 -54,31 -54,08

-30

PKI

2006. III IV

2007. II III

2008. II III

2009. II III

2010. II III

2011. I II

30,52 31,94 35,04 30,82 22,81 21,97 24,20 23,11 11,73 -5,55 -28,00 -9,90 -8,72 -2,85 -1,24 10,93 13,56 15,99 20,83 12,36

www.privredni.hr Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

izam trgovinskom sektoru nema značajnijih promjena, a u uslužnom sektoru i dalje stabilno Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) ESI se u prvom tromjesečju 2011. povećao za osam indeksnih bodova, ali se već u drugom tromjesečju smanjio za tri boda i sada iznosi 99. Smanjenje ESI-ja posebno je uvjetovano smanjenjem PKI-ja budući da industrijska proizvodnja ima relativno najveći udio u cjelokupnom gospodarstvu. Nestabilnost u kretanju ESI-ja u posljednjih nekoliko tromjesečja izražava nesigurnost gospodarstvenika u ocjenama i očekivanjima, a posljednje smanjenje ESI-ja znači stagnaciju do kraja godine u hrvatskom gospodarstvu u cjelini. I dok su ocjene i očekivanja hrvatskih gosnji poslovni položaj kao zadovoljavajući ili vrlo dobar. Isto toliko ih očekuje da će njihova proizvodnja u sljedećem tromjesečju ili rasti

podarstvenika, unatoč nekim blagim smanjenjima pokazatelja konjunkture u drugom tromjesečju i dalje zadovoljavajuća, na razini europodručja očekivanja nisu optimistična. Dok su europski pokazatelji konjunkturne klime tijekom 2009. i 2010. kontinuirano rasli i ispravno najavili oživljavanje gospodarstva, blagim kontinuiranim smanjenjem od početka 2011. ipak najavljuju usporavanje rasta, prije svega europskog, a i globalnog gospodarstva. Ovi će se poremećaji očito preliti i na Hrvatsku, što naši gospodarstvenici očekuju i izražavaju najnovijim rezultatima konjunkturnog testa.

ili ostati nepromijenjena, a rast izvoznih poslova očekuje 38 posto anketiranih. Iako je drvna industrija u prvom tromjesečju na-

130 120 110 100 90 80 70

ESI

javljivala oporavak, sudeći po najnovijem smanjenju PKI-ja za gotovo 43 boda, povoljna kretanja će ipak izostati do kraja ove godi-

2006. III IV

2007. II III

2008. II III

2009. II III

2010. II III

2011. I II

116,63 116,96 112,50 116,69 117,37 116,32 122,59 104,83 105,52 101,99 69,39 91,56 82,34 79,19 83,95 96,40 97,05 73,51 101,90 98,99

ne. Nešto manje smanjenje PKI-ja bilježi se u proizvodnji namještaja koja je usko vezana uz drvnu industriju, kao i u proizvodnji stro-

jeva i uređaja. Proizvodnja elektroničke opreme, potom računala, elektroničkih i optičkih proizvoda te proizvodnja prijevoznih sred-

stava zabilježile su najveći porast PKI-ja (veći od 20 bodova). Ostale djelatnosti ne bilježe značajnije promjene pokazatelja.

Uslužni sektor meta u sljedećem tromjesečju kao ni do kraja ove godine. Unatoč svemu, više od dvije trećine anketiranih ocjenjuje sadašnje stanje zaposlenih u poduzeću zadovoljavajućim, a likvidnost dobrom. U trgovini na veliko se ne očekuju promjene do kraja godine. Gospodarstvenici u tom sektoru naglašavaju problem viška zaposlenih (49 posto) i poteškoće u likvidnosti ili čak nelikvidnost i to u čak 65 posto slučajeva.

dašnji poslovni položaj ocjenjuje povoljnim. Izražavaju problem previsokih zaliha i to posebno u trgovini motornim vozilima (90 posto). Oko 80 posto anketiranih u tom sektoru ne očekuje promjenu vrijednosti pro-

Pokazatelj konjunkturne klime u uslužnom sektoru porastao je u odnosu na prethodno tromjesečje za 3,3 boda i sada iznosi 25,5 bodova. Budući da je to treće uzastopno povećanje pokazatelja, očito je da je u usluž-

PKT > Trgovina na malo

nom sektoru gospodarska situacija povoljnija nego u ostalim sektorima. U prethodna tri mjeseca oko 50 posto anketiranih poboljšalo je poslovanje i povećalo promet svojih usluga. Isto toliko ih očekuje povećanje prometa u sljedeća tri mjeseca što je dijelom posljedica utjecaja sezone. Ne očekuje se promjena broja zaposlenih ni promjena cijena usluga u sljedeća tri mjeseca. Do kraja godine gospodarstvenici u usluž60

-20

-40

PKT

2006. III IV

2007. II III

va i financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja s porastom PKU-a od 33 boda. Nepovoljna kretanja očekuju se do kraja godine u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima kao i u informacijama i komunikacijama. Dok je u hrvatskom uslužnom sektoru i dalje prisutan optimizam, u EU-u je drugačije - PKU se tamo smanjuje još od početka godine.

PKU > Sektor usluga

-60

nom sektoru očekuju poboljšanje poslovanja ili, u najgorem slučaju, nikakvu promjenu. Samo četiri posto anketiranih ima problem nelikvidnosti. Analiza po odjeljcima provedena je za one odjeljke za koje je u istraživanju sudjelovalo više od pet tvrtki. U optimizmu i dalje dominiraju djelatnosti prijevoz i skladištenje gdje je PKU porastao za više od 50 bodova, zatim obrazovanje, s porastom od 46 bodo-

2008. II III

2009. II III

2010. II III

2011. II

36,93 38,33 26,24 30,09 54,03 39,65 51,33 0,25 28,76 52,51 21,99 43,89 20,31 0,50 22,95 29,41 30,88 -50,60 27,88 34,42

-60

PKU

2008. III IV 51,03

-20,27

2009. III

-34,63

-26,92

1,07

2010. III

-18,19

4,08

16,37

0,90

2011. IV

18,84

22,17

25,50

16 PRIČA S RAZLOGOM

( 400 stabala maslina Čulići već imaju na Braču

Privredni vjesnik Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

( još 800

uskoro će posaditi u novom masliniku

Tvrtka Čulić: razvoj u neplaniranom ali dobrom smjeru

Neuništivi poput masline Tipični problemi - kriza plus hrvatska administracija doveli su tvrtku do ruba. Nakon restrukturiranja promet je pao s oko šest milijuna kuna na milijun i pol. Pao je i broj zaposlenih, ali je danas tvrtka efikasnija i posluje s dobiti gotovo većom nego prije Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

davno je poznato da je Dugopolje jedna od najuspješnijih poslovnih zona u Hrvatskoj, a među prvim tvrtkama koje su prepoznale njegov potencijal je tvrtka Čulić koju su nakon završetka studija 1989. godine osnovali braća Ivica i Hrvoje Čulić. Njima se kasnije priključila i Ivičina supruga Ines. Zanimljivo je da je Hrvoje inženjer hortikulture, Ivica strojarstva, a Ines je arhitektica i projektirala je, osim vlastitog poslovnog objekta, i prve objekte u Poslovnoj zoni Dugopolje. Prošavši trnovit put, tvrtka Čulić se zbog krize, a dijelom i stoga što upravljačka struktura i poslovne banke nisu razumjele potrebe poduzetnika, morala restrukturirati, te se po broju zaposlenika vratila na sami početak. Trenutačno je u tvrtki zaposleno troje radnika, a niz godina bilo ih je petnaestak. Ipak, ohrabruje činjenica da je otplaćen glavni kredit, a uskoro će biti otplaćena i posljednja rata jednog manjeg kredita. Čulići su se na samom početku bavili uzgojem cvijeća, a potom su otvarali poljoljekarne te, uz hortikulturu, koja je te-

meljni posao tvrtke, razvijali i trgovinu poljoopreme i zaštitnih odijela. Nenaplaćeni milijuni “Korak nazad u razvoju tvrtke bilo je gašenje di-

jela koji se odnosio na trgovinu poljoprivrednih proizvoda. Do gašenja je došlo je jer nismo mogli naplatiti sva potraživanja koja trenutačno premašuju dva milijuna kuna te

što se nismo mogli nositi s damping cijenama velikih trgovačkih lanaca. Ipak, naši bivši radnici nisu završili na ulici nego smo ih sve zbrinuli kod naših poslovnih partnera i prijatelja”, ističe Ivica Čulić, direktor tvrtke. Čulić kaže kako je nakon restrukturiranja tvrtke došlo do pada ukupnog prometa s oko šest milijuna kuna na milijun i pol, ali je danas tvrtka efikasnija i posluje gotovo s većom dobiti nego prije. Tvrtka je dio svoje poslovne zgrade iznajmila različitim tvrtkama, a troje sadašnjih zaposlenika, koji su vrhunski stručnjaci, nastavilo se baviti hortikulturom i projektiranjem. Uredili su mnoge okućnice, vile i zgrade, a od većih poslova ističu uređenje gradova Knina i Supetra, dijelova Općine Dugopolje te hotelskog kompleksa Zlatni rat. “U početku je to bio sizifovski posao, a danas nas zahvaljujući našim referencama i profesionalnosti traže”, naglašava direktor tvrtke. Čulići su imali značajnu investiciju u Kaštel Lukšiću gdje su započeli gradnju dviju ukusno projektiranih zgrada na vrlo atraktivnoj lokaciji. “Imali smo gotove projekte,

urednu i kompletnu dokumentaciju i riješeno financiranje jer smo podigli kredit, a zakočila nas je činjenica da Grad Kaštela u to vrijeme, prije tri i pol godine, nije godinu dana izdavao dozvole, a mi smo morali otplaćivati kredit. Tako nas je način poslovanja administracije uveo u krizu. Međutim, situacija se promijenila, sad smo

Naši bivši radnici nisu završili na ulici nego smo ih sve zbrinuli kod poslovnih partnera i prijatelja, ističe direktor Čulić

pri kraju gradnje objekata i rješenja tog teškog tereta. Riječ je o dvije zgrade koje imaju po četiri dvoetažna stana te po jedan penthouse na vrhu. Svi stanovi imaju svoje vrtove te po dva parkirna mjesta”, ističe Čulić. Čulići se nakon dovršetka tih tzv. humanih zgrada planiraju poslovno razvijati i u tom smjeru.

Proizvodnja maslinovog ulja Osim hortikulture i poslova vezanih za uređenje i održavanje zelenih površina te usluga projektiranja, unaprijedit će i svoju proizvodnju maslinovog ulja. Ni u tom poslu im ne manjka iskustva, pa ni nagrada. Sudjeluju na većini značajnijih okupljanja maslinara - i sa svih ocjenjivanja redovito odnose zlatne medalje. “Trenutačno na Braču imamo zasađeno oko 400 stabala rodnih maslina, a uskoro kreće sadnja novog maslinika u kojem namjeravamo posaditi najmanje 800 stabala. Ono od čega nećemo odustati je proizvodnja ekstra djevičanskog maslinovog ulja i to bez ikakvih aditiva. Tako radimo od samog početka i radit ćemo ubuduće”, napominje Ivica Čulić. Ipak, direktor tvrtke, unatoč pozitivnom raspletu, i dalje žali što se nisu mogli razvijati kako su zamislili i što nisu mogli zadržati punu zaposlenost. Sada se razvijaju u sasvim drugom smjeru, no bitno je da je tvrtka opstala.

enterprise europe

info

Broj 44, 18./25. srpnja 2011.

Obrazovanje u računaLstvu

Europass putovnica znanja Inicijativa Europass je portfelj od pet dokumenata - Europass životopis, Europass jezična putovnica, Europass dopunska isprava o studiju, Europass dodatak svjedodžbi i Europass mobilnost, a namijenjen je europskim građanima kako bi stečene vještine i kvalifikacije predstavili jasno i lako usporedivo. Europass dokumenti uvelike pridonose transparentnosti kvalifikacija i sposobnosti te se smatraju vrlo važnim sredstvom za postizanje osobnih i profesionalnih ciljeva, a posebno su korisni pojedincima koje zanima stalan ili privremeni rad u inozemstvu, stručno usavršavanje ili stjecanje novih akademskih iskustava. Službene mrežne stranice Nacionalnog Europass centra Hrvatska (NEC Hrvatska) možete pronaći na domeni www.europass.hr koja je sastavni dio Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

Projekt za sigurnu informatičku budućnost U okviru programa IPA IV komponente Implementacija novih kurikuluma, EU sufinancira projekt razvoja novog kurikuluma u području računalstva

Tehnička škola Ruđera Boškovića iz Zagreba u partnerstvu s Elektrotehničkom školom Split, Srednjom školom Krapina i Hrvatskom udrugom poslodavaca pokrenula je projekt razvoja novog kurikuluma u području računalstva i računalnog inženjerstva. Tijekom projekta bit će razvijen potpuno nov standard obrazovanja te kurikulum za područje računalstva za strukovne škole, u kojem će biti pripremljeni vrhunski nastavni materijali za osam novih ili unaprijeđenih predmeta, uspostavljena nova komunikacijska kolaboracijska platforma za edukaciju nastavnika te provedeno osposobljavanje 24 nastavnika strukovnih predmeta. Ukupna vrijednost projekta je gotovo 350.000, od čega je nešto manje od 300.000 financirano potporom Europske komisije, a ostatak vlastitim sredstvima. Projektom Stvaranje novih prilika za gospodarstvo temeljeno na znanju u području računalstva i računalnog inženjerstva želi se povećati nacionalnu konkurentnost i potaknuti ra-

zvoj gospodarstva temeljenog na znanju u području računalstva i računalnog inženjerstva u Hrvatskoj; podići razinu svijesti i promovirati programe obrazovanja za stjecanje tehničkih i inženjerskih strukovnih kvalifikacija/zanimanja i karijera u području računalstva za učenike srednjih škola, kao osnovu za budući razvoj nacionalnog gospodarstva; povećati kapacitet strukovnih škola i nastavnika kako bi provodili obrazovanje u području računalstva na temelju novih metoda i tehnologija. Specifični ciljevi projekta su podizanje razine znanja i kompetencija za područje računalstva za oko 1300 učenika - tehničara završnih razreda srednjeg strukovnog obrazovanja godišnje, kao osnovu za njihovo zaposlenje i uspješan upis na fakultetske i sveučilišne programe. U tu svrhu će se izraditi vrhunski kurikulum za računalstvo usklađeno sa zahtjevima tržišta rada, uključujući cijeli set novih nastavnih materijala za osam predmeta te edukaciju minimalno 24 nastavnika za nove predmete. Projektom će se uz analizu stanja i potreba poslodavaca i visokoškolskih

ustanova postaviti nastavna i komunikacijska oprema, educirati nastavnike, pripremiti vodič za karijere učenika. Ovim projektom Tehnička škola Ruđera Boškovića i formalno postaje predvodnik u području obrazovanja u računalstvu u Hrvatskoj, kaže ravnateljica te škole Đurđica Fuštar. “Ponosni smo što smo kao tehnička škola nositelj projekta od velike koristi za hrvatsko gospodarstvo u cjelini, a posebno za ICT sektor te poslovne subjekte koji zapošljavaju tehničare za računalstvo ili računalno inženjerstvo. Ovaj je projekt također i snažna podrška hrvatskim fakultetima i sveučilištima u području računalstva,” dodala je Đurđica Fuštar. Ciljana grupa projekta su učenici strukovnih škola koji upisuju program obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja tehničar za računalstvo, ukupno oko 5000 učenika, odnosno 1250 novih učenika godišnje, kao i srednje škole i nastavnici strukovnih predmeta računalne skupine predmeta.

enterprise europe PULS EUROPSKIH NACIJA MJEREN ANKETAMA EBRDa

HRVATSKA: zemlja nepovjerljivih ljudi koji hoće bolje školovanje Barem prema istraživanju koje, doduše, nije obuhvatilo Španjolsku, Irsku, Portugal ni Grčku, prisilno stezanje remena nije utjecalo na osjećaj zadovoljstva životom. Nada je zadnje što je pomela kriza - a ona je itekako živa kod stanovnika tranzicijskih zemalja Lada Stipić-Niseteo Globalna ekonomska kriza različito je utjecala na živote i stavove ljudi u tzv. tranzicijskim zemljama od Srednje Europe do azijskih strana i država nekadašnjeg SSSR-a. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) provela je svoju drugu veliku anketu o kvaliteti života u šarolikom prostoru članica EU-a i eurozone, kandidata sa završenim pregovorima, najboljih susjeda EU-a, Rusije i mladih demokracija izniklih iz ruševina Sovjetskog Saveza. Dana je i usporedba s nekoliko zemalja Zapadne Europe – Velikom Britanijom, Njemačkom, Francuskom, Italijom i Švedskom. Jedino Poljaci netaknuti I jedne i druge uzdrmala je kriza, Poljska je zapravo jedina ekonomija koju nije dotaknula recesija. Za razliku od prve ankete, provedene 2006. godine u uvjetima općeg gospodarskog uzleta i velikih očekivanja friških članica EU-a, ova druga je učinjena u razdoblju početka oporavka i s izgubljenim iluzijama da prosperitet brzo dolazi, da je zajamčen i trajan.

Tek svaki peti Hrvat zaklinje se u demokraciju i tržište; većini je svejedno, što je novi znak opće apatije u društvu U tranzicijskim zemaljama kriza je uzela danak, gotovo tri od četiri domaćinstva pogođena su, ovako ili onako, kriznim vremenima na način da su smanjila izdatke za hranu ili zdravstvenu skrb, što je dvostruko više nego u zemljama Zapadne Europe obrađenima u anketi. Više od polovine anketiranih smatra da ih je kriza pogodila “prilično” do “poprilično” - jedina zemlja Zapadne Europe gdje je većina sličnog stava jest Italija, no u anketi nije bilo Španjolske, Irske, Portugala ni Grčke, najizloženijih problemima i s izgledima za nove kako budu napredovale državne mjere štednje. Italija je po

ekonomskoj i socijalnoj situaciji, pogotovo stopi nezaposlenosti mladih, najbliža ugroženom dijelu članica EU-a te je razumljiva strepnja njenih građana. Prisilno stezanje remena prema okolnostima ipak nije utjecalo na osjećaj zadovoljstva životom; za pet godina broj zadovoljnih pao je samo za postotak, na 43 posto. Istodobno, nada je zaista zadnje što je pomela kriza - stanovnici tranzicijskih zemalja su optimističniji negoli oni u Zapadnoj Europi. Grubo otkriće tržišne ekonomije Tranzicija je ovim zemljama donijela otkriće tržišne ekonomije, istina kroz prvu fazu grabežljivog, divljeg kapitalizma i instalirala demokracije zapadnog tipa. Nakon krize, emocije su podijeljene, većina i dalje cijeni demokraciju, no više nisu tako glasni zagovornici tržišta. Zanimljivo je da se najveći pad dogodio u novim članicama EU-a, mada im je baš činjenica da su dio unutarnjeg tržišta i da mogu računati na solidarnost zajednice omogućila relativno brz oporavak. Krizna su vremena razbila iluziju neranjivosti u novom okružju. Ankete također upućuju na to da politički sustav nije važan svakom petom, a ekonomski svakom četvrtom građaninu.

Hrvatsku su podaci upozorili na neke zabrinjavajuće trendove. Iako je zadovoljstvo životom nešto iznad prosjeka cijelog tranzicijskog prostora, Hrvati su za pet godina izgubili optimizam. Najozbiljnije je da je ovakvo raspoloženje najprisutnije kod mlade populacije. Mladi su sve nezadovoljniji životom, srednja i starija generacija još se drži, valjda jer imaju više utakmica u nogama... i poneku iluziju manje. Tek svaki peti Hrvat zaklinje se u demokraciju i tržište, većini je svejedno, što je novi znak opće apatije u društvu umrtvljenom recesijom. Samo petina Hrvata vjeruje da sudovi brane prava pojedinaca od nasilja države, a jedva nešto više misli da postoje red, poštivanje zakona i – snažna politička oporba. Građani Hrvatske veoma su sumnjičavi i nepovjerljivi – što je po pravilu značajka zatvorenih društava – pa svega četvrtina anketiranih smatra da mogu vjerovati drugima, pri čemu su najpovjerljiviji sredovječni sudionici ankete. Posebno je nisko povjerenje u vrijednost i kvalitetu rada političkih institucija - manje od 10 posto ljudi vjeruje političkim strankama, Vladi ili Saboru. Neznatno bolje prošli su sudovi i strani ulagači, još bolje nevladine organizacije i sindikati, no svima se povjerenje

vrti ispod trećine građana. Predsjednik, oružane snage, policija i vjerske institucije jedini su zavrijedili povjerenje oko polovine građana. Najkorumpiraniji - liječnici Antikorupcijska kampanja možda jest impresionirala Europsku komisiju prvim opipljivim rezultatima, no 15 posto običnih građana tvrdi da je platilo kako bi dobilo što im je trebalo, a za manje od 10 posto anketiranih korupcija se smanjila. Na listi ozloglašenih čvrsto su na prvom mjestu usidreni radnici u zdravstvu ispred prometne policije. Zamjetan postotak davanja ispod žita u odnosu na druge kategorije pokupile su kategorije naknada za nezaposlenost i ostale beneficije socijalne sigurnosti. Zemlja s većinom nezadovoljnih, nepovjerljivih i pesimističkih građana ipak pokazuje da su emocije stvar trenutka, možda i poze: obrazovanje predvodi prioritete za dodatno financiranje (što se, naravno, ne događa u praksi koncentriranoj na sustavnu kupovinu socijalnog mira). Ono je Hrvatima važnije od mirovina i potpore najsiromašnijima. Po ovome se stanovnici Hrvatske razlikuju od ostatka tranzicijskog prostora.

18./25. srpnja 2011.

www.een.hr

2 3

Ugriz krize vidljiv i na BDP-u

Malo smo izgubilI korak s Europom... Po bruto domaćem proizvodu izraženom kroz kupovnu moć stanovništva Hrvatska je sada na 61 posto europskog prosjeka... S izgledima za još poneki postotak manje u idućem računanju Lada Stipić-Niseteo

ljavanja na unutarnjem tržištu EU-a i bez potpora kakve osigurava razrađen sustav subvencija razvoju, naročito manje razvijenih regija - nema šanse smanjiti razmak između sebe i članica zajednice. Iskustvo veli da je s članstvom u EU-u BDP svake nove zemlje rastao bržim tempom nego da su ostale vani, tako da se unos članstva EU-a u stope rasta BDP-a procjenjuje između jedan i četiri posto, zavisno o zemlji i godini. Preneseno na jezik brojki to bi značilo da je realni gubitak Hrvatske, samo zato što je izvan kluba zajedničkog tržišta, preko milijardu eura godišnje. Drugi je gubitak procjena da će trebati najmanje dva desetljeća za hvatanje priključka s najrazvijenijima.

Hrvatska je po BDP-u izraženom kroz kupovnu moć stanovništva (PPP), zahvaljujući krizi i recesiji koja u našoj državi, za razliku od ostatka Europe, još uvijek traje, spala na onaj iz 2007. godine. Sada je na 61 posto europskog prosjeka s izgledima za još poneki postotak manje u idućem računanju. Preskočile su je i zemlje koje su joj do lani gledale u leđa, Poljska i Mađarska, te su iza nje samo Latvija (već blizu, na 58 posto) i Litva te Bugarska i Rumunjska. Prema podacima Eurostata, statističkog ureda EU-a, prve su procjene BDP-a za prošlu godinu potvrdile velike razlike u bogatstvu članica. One se sada kreću od 283 posto Luksemburga do 43 posto Bugarske. Sedamnaest zemalja eurozone su skupa na 108 posto prosječnog BDP-a, oko sredine, na kojoj je Italija, vrte se Španjolska i Cipar. Vrh čvrsto drži Luksemburg, dobrim dijelom zahvaljujući činjenici da statistika ne razlikuje stanovnike od radnika migranata - u Luk-

Fondovi kao pogonski motor Godinu 2004., kada se u svibnju dogodio veliki prasak proširenja, nove su članice dočekale sa šarolikim BDP-om. Češka je tada dostigla 75 posto europskog prosjeka, Estonija 57, Cipar 90, Malta 79, Slovenija 88 (danas 87 posto, što je također odraz dubine krize koja ju je pogodila), Mađarska 63, Slovačka 60 posto. Dvije i pol godine kasnije, Bugarska je startala sa 40, a Rumunjska sa 35 posto europskog BDP-a – da bi Rumunjska brzo pretekla Bugarsku koja je sa 43 posto danas blizu razine Crne Gore (40). Slučaj ovih dviju zemalja pokazuje da samo članstvo u EU-u ne garantira ekonomski boljitak u koji su ugrađeni brojni faktori, od direktnih stranih ulaganja do uspješnosti apsorbiranja europskih fondova.

Preskočile su nas i zemlje koje su nam do lani gledale u leđa - Poljska i Mađarska. Iza Hrvatske su sada samo Latvija, Litva, Bugarska i Rumunjska semburgu dohodak ostvaruje poprilično zaposlenih iz susjedstva (Francuska, Njemačka, Belgija), a statistika ga raspoređuje po glavi domaćeg življa. No, i bez toga, Veliko bi vojvodstvo bilo na vrhu. Nakon žestokih potresa koji su je zaljuljali do kolapsa, Irska je s ponosne druge pozicije na ljestvici bogatstva spala na četvrto mjesto dijeleći ga sa 125 posto s Danskom i Austrijom. Irska je kriza pojela 30 posto BDP-a, a nekadašnjem čudu, koje je članstvo u EU-u počelo s predzadnjeg mjesta po BDP-u, ogulila dobar dio pozlate uspješne zemlje. Druga je po bogatstvu Nizozemska, najveća europska ekonomija Njemačka je sedma. Od novih članica EU-a Cipar je najviši (98 posto) s izgledima dostizanja eu-

ropskog prosjeka. Grčka se grčevito drži na 89 posto – koje će već iduća statistička analiza drastično srezati – ispred Slovenije (87), Malte i Portugala (81 posto). Gornji dom novih članica zaključuje Češka na 80 posto europskog prosjeka. Dva desetljeća za hvatanje priključka Hrvatska se u Eurostatovim analizama BDP-a pojavila 1995. godine kada je bila na 46 posto BDP-a. Godinu kasnije dogurala je do polovine. Deset godina nakon prvog unošenja hrvatskih podataka u kontinentalnu statistiku BDP je narastao za 10 posto, najveći je rast doživio od 2001. (51) do 2007. godine (61). Zahvaljujući uključivanju dviju siromašnih novih članica u zajednicu, hrvatski je

BDP prema prosjeku sada 27 država iduće dvije godine rastao do rekordnih 64 posto. Kao jedan od argumenata u raspravama o članstvu hrvatska je strana nerijetko isticala visok BDP prema nekim članicama zajednice – krizna su vremena to anulirala. Članice EU-a su izbjegle dugotrajnu recesiju jer su dio unutarnjeg tržišta i već navikle na njegove zakone. Isto tako, mogu računati na sredstva iz strukturnih fondova koja su dodatni poticaj kvalitetnijem razvoju. Izgleda da je padu hrvatskog BDP-a razlog kombinacija domaće recesije i općeg oporavka u EU-u koji je podigao europski prosjek. Sve u svemu, evidentno je da Hrvatska - nepodržavana moćnim izazovom (doslovno) preživ-

Fondovi su se, potvrdila je praksa, pokazali kao izuzetno efikasan motor smišljenom razvoju, pogotovo u Poljskoj, jedinoj europskoj zemlji koju je zaobišla recesija, Slovačkoj ali i u Rumunjskoj. Mađarska je imala svojih teškoća, došla je do samog ruba financijskog kraha, spašena je zajedničkom intervencijom EU-a i MMF-a. Mađarski je premijer Viktor Orban nedavno u Bruxellesu priznao da je zemlja bila na klimavim nogama, između ostaloga i jer je krivotvorila brojke čineći ih ružičastima. Poput Grčke, suočila se s posljedicama mazanja očiju – za razliku od Grčke, Mađari su oštro krenuli u oporavak, bez previše mudrovanja i mahanja transparentima. Rezultat je vidljiv i na BDP-u.

enterprise europe PROJEKT

Dunav kao poveznica i prilika za turistički razvoj Kada je riječ o hrvatskom Podunavlju, odnosno područjima Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, ovaj projekt donosi mogućnost međunarodne turističke promocije Svetozar Sarkanjac Projekti turističkog razvoja u hrvatskom Podunavlju, programski okvir EU-a za razvoj turizma te mogućnosti koje podunavskim zemljama pruža Dunavska strategija bile su središnje teme i projekti o kojima su raspravljali predstavnici dvadesetak različitih organizacija s područja Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Jedan od takvih projekata je DATOURWAY, transnacionalni projekt iz programa IPA Jugoistočna Europa. U njegovoj provedbi sudjeluju organizacije iz šest podunavskih zemalja, traje do ožujka 2012. godine, a ukupna mu je vrijednost 3,2 milijuna eura. Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje hrvatski je partner u tom projektu čiji je cilj izrada transnacionalne strategije razvoja po-

Nitko nikome uz Dunav nije konkurencija nego je moguće postići sinergiju dručja uz Dunav s posebnim naglaskom na turizam, s ciljem unifikacije i konsolidacije turističkih, ali i ostalih relevantnih informacija vezanih za održivi razvoj tih područja te promocija područja kao turističke destinacije. Pored RRA Slavonije i Baranje, na lokalnoj razini nositelj projekta je i međunarodno udruženje Euroregija Dunav-Drava-Sava.

Govoreći o cilju projekta, voditeljica ovog projekta iz Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje Biljana Đanković kaže kako se projekt bavi ekonomskim razvojem s posebnim osvrtom na turizam. Osnovni cilj je izrada transnacionalne strategije turizma u cijelom podunavskom području Jugoistočne Europe. A kada je riječ o hrvatskom Podunavlju, odnosno područjima Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, ovaj projekt donosi mogućnost međunarodne turističke promocije. Jedinstvena strategija razvoja ”Dunav kao rijeka i značajan europski plovidbeni put znači doista puno i otvara mnoge perspektive. Već sama činjenica da Dunavska strategija, kao poseban projekt EU-a, zagovara održivi razvoj, omogućava mnoge projekte, počevši od zaštite okoliša, preko prometa i povezanosti do ekonomije koja je pokretačka snaga razvoja. U svemu tome turizam kao tercijarna djelatnost svim zemljama u dunavskom toku, pa tako i Hrvatskoj, otvara mnoštvo razvojnih mogućnosti. Nitko nikome uz Dunav nije konkurencija, nego se, naprotiv, mogu postići značajni sinergijski efekti”, kaže Biljana Đanković. Upravo zbog toga mreža dionika ovoga projekta otvorena je svim sektorima - kako javnom sektoru i turističkim zajednicama, tako i privatnom sektoru i civilnim inicijativima. Pri tome ja važno da znaju jedni za druge i da međusobno komuniciraju, i to ne samo tijekom trajanja projekta DATOURWAY nego i poslije.

Promocija turizma, ali i ekologije Prema riječima Biljane Đanković, u prvoj godini projekta izrađen je GIS za područje Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, turistička baza podataka unificirana je s ostalim podunavskim zemljama, izrađena je Nacionalna analiza hrvatskog Podunavlja i brošura. Nadalje, uspostavljena je Mreža dionika razvoja turizma koju čini 21 organizacija iz ove

dvije županije, a nominirano je devet uspješnih turističkih projekata za publiciranje u međunarodnom kontekstu (Big River Guide Book). Započet je proces izrade strategije razvoja turizma u ekološki zaštićenom području između Mađarske, Srbije i Hrvatske, akcijskog plana provedbe strategije, te plana promocije ekološki zaštićene destinacije.

Interesi velikih i malih Općina Erdut jedna je od nacionalnih članica mreže projekta DATOURWAY koji se uklapa u razvojne planove općine i regije. ”Nama je važno da ovaj kraj doživi odgovarajuću promociju sve do razine nacionalne i međunarodne prepoznatljivosti, prvenstveno kada je riječ o marketinškim aktivnostima u vezi s razvojem turizma. To više što je naša općina aplicirala prema nizu nacionalnih i europskih projekata. U svemu tome je najvažniji ekonomski razvoj jer samo tako ćemo zadržati mlade ljude na ovom području”, istaknuo je Jugoslav Vesić, načelnik Općine Erdut, dodajući kako se u tom smislu znatne rezerve vide u razvoju kontinentalnog turizma i svega onoga što pruža Dunav. Među dvadesetak dionika nacionalne mreže projekta DATOURWAY nalazi se i kompanija Belje. ”To nam je važno jer time promoviramo ono što i mi imamo u hrvatskom Podunavlju, jer smo kao kompanija dio lokalne zajednice koja je u dobroj mjeri okrenuta upravo Dunavu.

Stoga je logično da i Belje bude uključeno u mrežu onih koji sudjeluju u ovoj velikoj dunavskoj priči. Time ćemo lakše promovirati i hrvatsko Podunavlje u cijelosti. Svoj konkretan doprinos razvoju turističke djelatnosti Belje će, pored već do sada učinjenog, nastaviti izgradnjom planiranog vinskog hotela visoke kategorije. Taj će hotel neposredno biti spojen sa starim vinskim podrumom. Cilj svega je da od čitave regije Slavonije i Baranje stvorimo središte kontinentalnog turizma Hrvatske. Vrlo jednostavno: vežemo se uz Dunav i time se promoviramo u Europi”, objasnila je Ljiljana Vajda Mlinaček, direktorica sektora marketinga i turizma u Belju. Inače, projekti Europske unije vezani za Podunavlje, pa tako i ovaj, bili su prva faza u procesu izrade Dunavske strategije EU-a (usvojena u lipnju ove godine), koja u fokusu ima Dunavsku europsku regiju i njen razvoj kao dio zajedničke gospodarske politike EU-a.

18./25. srpnja 2011.

www.een.hr

4 5

Nema jedinstvene kategorizacije

Naši hoteli po kvaliteti ne zaostaju za europskima Za zemlje u Europskoj uniji ne postoje jedinstveni kriteriji na temelju kojih se provodi kategorizacija hotela nego svaka država za sebe određuje svoje kriterije za klasifikaciju tih objekata Sanja Plješa Kako se bliži ulazak Hrvatske u Europsku uniju, sve se više postavlja pitanje jesu li naši hoteli kategorije tri, četiri i pet zvjezdica konkurentni europskima te imamo li prestroge kriterije za dobivanje određene kategorije. Na koji se način provodi kategorizacija hotela u EU-u te postoji li jedinstvena europska kategorizacija? Sudeći prema podacima Europske mreže centara za klijente ECC-Net koja je provela istraživanje o tome jesu li uvjeti isti za sve hotele u 27 europskih zemalja plus Norveškoj i Islandu, zaključuje se kako kriterije za dobivanje tih kategorija propisuje svaka zemlja za sebe. Turisti se ponajviše odlučuju za boravak u hotelima s tri zvjezdice - oni s četiri i pet zvjezdica nude bolju uslugu i veću razinu luksuza, no slijedom toga imaju i višu cijenu smještaja. Prema jednoj europskoj klasifikaciji, hoteli kategorije jedne zvjezdice imaju osnovnu uslugu, s dvije standardnu, s tri daju veći komfor, oni s četiri nazivaju se još i hotelima tzv. prve klase, a s pet zvjezdica luksuznim hotelima. Neki hoteli koji imaju kategoriju pet i pet plus zvjezdica negdje se klasificiraju i kao superior hoteli. Različiti kriteriji za istu kategoriju Općenito gledajući, sustav po kojem se izrađuju kriteriji za kategorizaciju hotela temelji se na

uvjetima koje moraju zadovoljiti zgrada hotela (postoji li recepcija, kakve su tehničke mogućnosti, postoje li dizala, mogućnosti faksa i interneta...), sobe (njihova veličina, namještaj, sanitarni čvor...), servisi za goste (ponuda doručka i ostalih obroka, razina hotelskog restorana, usluga nošenja prtljage, usluge u sobu te sigurnosne mjere - sef u sobi). Kako bi dobili određenu kategoriju, u nekim europskim zemljama potrebno je zadovoljiti samo minimum kriterija. U Španjolskoj, Italiji i Belgiji ne postoji nacionalni sustav kategorizacije hotela nego se on regulira ovisno o regiji u kojoj se hoteli nalaze. S obzirom na to da ne postoji jedinstveni sustav kategorizacije hotela, vrlo je teško uspoređivati hotele iste kategorije u raznim europskim zemljama. No, ipak postoji nešto zajedničko. A to je da u hotelima kategorije tri zvjezdice u 18 europskih zemalja mora postojati recepcija na kojoj gost 24 sata dnevno može dobiti informaciju. Osim toga, svi ti hoteli moraju imati kompjutore te priključak na internet kako bi se gosti time mogli koristiti. Takvi hoteli u 25 europskih zemalja kao platno sredstvo prihvaćaju debitne i kreditne kartice. U svim europskim zemljama u kojima je provedeno istraživanje o k ategorizaciji hotela s tri zvjezdice, svi ti hoteli moraju nuditi uslu-

gu doručka, dok se u hotelima u 17 zemalja nudi još ručak i/ili večera. Neke ekstra usluge poput usluga glačanja ili pranja rublja te mogućnosti parkiranja uz hotel

U našoj zemlji trenutačno posluje 591 hotel, od čega je 310 hotela kategorije tri zvjezdice. Više od 30 posto hotela čine hoteli visoke kategorije također spadaju u dio minimalnih kriterija koje moraju zadovoljiti hoteli kategorije tri zvjezdice. Što se tiče površine sobe, u Danskoj ona mora biti 18 četvornih metara, dok na Islandu, Belgiji, Luksemburgu i Portugalu mora biti 17 četvornih metara. Prema kriterijima za hotele s tri zvjezdice, najmanja soba u Velikoj Britaniji može imati 8,4 četvorna metra, u Sloveniji 12, Slovačkoj 12,6 te u Francuskoj 13,5 četvornih metara. L za luksuz No, kakvo je stanje u Hrvatskoj? U našoj zemlji trenutačno posluje 591 hotel, od čega je 310 hotela kategorije tri zvjezdice. Do 2000. godine klasifikacija hotela vodila se slovima od tzv. D, najlošije, do L, tj. delux kategorije. Ipak, bilo je vrlo malo hotela L kategorije i njihov udjel u ukupnom broju hotela do 2002. godine iznosio je samo dva posto. Prevladavali su hoteli B kategorije čiji je udjel iznosio 72 posto ukupnog broja hotela. Uvođenjem nove kategorizacije dolazi do drastične promjene upravo kod hotela B kategorije koji u velikom broju nisu zadovoljili uvjete za dobivanje kategorije tri zvjezdice, pa ih se stoga stvrstalo u hotele kategorije dvije zvjezdice (nekadašnja C kategorija). Udjel hotela kategorije četiri i pet zvjezdica 2003. godine iznosio je skromnih 10,2 posto, dok je danas taj udjel 30,5 posto. Treba napomenuti kako je Hrvatska danas među vodećim zemljama u Europi s tako visokim udjelom hotela visoke kategorije.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javnu nabavu u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http:// www.een.hr/?hr/javnenabave/ 15/.

IT USLUGE PricewaterhouseCoopers, Nairobi, Kenija, traži nabavu IT usluga, savjetovanja, razvoja softvera i podršku na internetu. Natječaj je otvoren do 19. kolovoza, a prijave na engleskom ili francuskom jeziku predaju se na PricewaterhouseCoopers Ltd The Rahimtulla Tower, Upper Hill Road Contact: Paul Raven 00100 Nairobi, Kenya, paul.raven@uk.pwc.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. NAFTA I ENERGENTI MR Transport JSC, Skopje, Makedonija, traži nabavu nafte i drugih energenata. Natječaj je otvoren do 3. kolovoza, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na MR Transport JSC, Tre-

ta makedonska brigada-bb Attn: Mr. Ivan Simonovski, 1000 Skopje, FYR Macedonia, IvanSimonovski07@yahoo. com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

IZVOĐENJE RADOVA Zagrebački holding traži izvođača radova na izgradnji vodovoda StrmecMala Mlaka, izgradnju rezervoara Gornji Dragonožec i pumpne stanice. Projekt je financiran iz EBRD-a. Natječaj je otvoren do 24. kolovoza, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Zvonko Betčik, Project Implementation Unit, Zagrebački Holding, Water Supply and Sewer Branch Office, Folnegovićeva 1, 10000 Zagreb, zvonko. betcik@vio.hr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. RAZLIČITE USLUGE Bureau de la Coopération Suisse au Niger, Niamey, Niger, traži različite usluge. Natječaj je otvoren do 2. rujna, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Ne pas ouvrir - Appel d’offres, Direction du développement et de la coopération (DDC), Bureau de la Coopération Suisse au Niger Rue du souvenir 267 Attn: Nicolas Randin, Niamey,

Niger, nicolas.randin@sdc.net. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. INFORMACIJSKA OPREMA Dublin Bus/Bus Atha Cliath, Dublin, Irska, traži nabavu opreme za informiranje putnika. Natječaj je otvoren do 8. kolovoza, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Dublin Bus/Bus Atha Cliath Procurement Department, 21 Phibsboro Road Contact: Procurement Manager Attn: Chris Quinlan Dublin 7, Ireland. Više podataka na www.e-tenders.gov.ie

kaciju osoblja, inženjerske usluge, nabavu električne opreme. Natječaj je otvoren do 10. kolovoza, a prijave na francuskom jeziku predaju se na THEL ETB Le Britannia - bâtiment A, 20 boulevard Eugène Déruelle Attn: Henri Bard 69003 Lyon, France, hbard@ thel-etb.fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

RAČUNALA SWM Services GmbH, München, Njemačka, traži nabavu računalnih sustava za obradu podataka. Natječaj je otvoren do 21. srpnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Stadtwerke München GmbH, Contact: Einkauf, Zi. B 3.92 Attn: Angelika Fuß 80287 München, Germany, fuss.angelika@ swm.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

SIGURNOSNA OPREMA Etat du Valais, département des transports, de l’équipement et de l’environnement, Office de construction des routes nationales, Glis, Švicarska, traži nabavu sigurnosne opreme. Natječaj je otvoren do 12. kolovoza, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Etat du Valais, département des transports, de l’équipement et de l’environnement, Office de construction des routes nationales Kantonsstrasse 275 Attn: Wenger Stefan 3902 Glis, Switzerland, stefan.wenger@admin. vs.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

IZVOĐENJE RADOVA I USLUGE EDM-Électricité de Mayotte, Mamoudzou, Francuska, traži izvođača radova na instalaciji električnih sustava, edu-

Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Energetska rješenja za iskorištavanje solarne energije (20110622030) Talijanska tvrtka koja radi u području energetskih rješenja vezanih za iskorištavanje solarne energije traži trgovačko-posredničke usluge i partnere za podugovaranje u Sloveniji, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Turskoj. Poljoprivredni peleti (20110706024) Srbijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju poljoprivrednih peleta traži distributere i partnere za ulaganje u tvrtku. Distribucija prikolica, usluge prijevoza i skladištenja (20110627002) Mađarska tvrtka specijalizirana za distribuciju prikolica te pružanje usluga pri-

jevoza, skladištenja i radova vezanih za izložbene prostore traži i nudi usluge trgovačkog posrednika te nudi usluge prijevoza i skladištenja u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i Italiji. Umjetna trava (20110706012) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju umjetne trave/umjetne trave za sport (nogomet, tenis, golf, hokej) traži partnere za trgovačke usluge u Istočnoj Europi, posebno u Hrvatskoj, Mađarskoj i Bugarskoj. Također traže partnere za prodaju ili akviziciju tvrtke. Kiseli krastavci, repa, paprika (20110701044) Srbijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju pasteriziranih kiselih krastavaca, repe, paprike, feferona i čajeva traži trgovačko-posredničke usluge. Čelične konstrukcije (20110708037) Srbijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i montažu čeličnih konstrukcija i drugih metalnih konstrukcija (ograda za proizvodne hale...) traži partnere za joint venture i nudi podugovaranje. Strojevi za pakiranje hrane (20110708036) Poljska tvrtka koja posluje na tržištu strojeva za pakiranje hrane traži posred-

ničke usluge na europskom tržištu. Tvrtka traži zastupnike ili predstavnike svih vrsta strojeva za pakiranje hrane koji su prikladni za potrebe kupaca. Solarni paneli (20110708031)

Gume, dizel generatori, traktori (20110707006) Litvanska tvrtka specijalizirana u veleprodaji i maloprodaji guma, dizel generatora, traktora i rezervnih dijelova traži trgovačke posrednike. Popravak vozila (20110706037) Francuska tvrtka specijalizirana za popravak vozila traži tvrtke koje je mogu opskrbiti presvlakama/pokrivalima za sve vrste vozila.

Poljska tvrtka koja posluje na tržištu solarnih panela traži posredničke usluge na europskom tržištu. Tvrtka traži agenta ili predstavnika za inovativne jeftine solarne panele za grijanje vode u svim vrstama objekata/zgrada.

Papirnate čaše i tanjuri (20110706029) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju papirnatih čaša i tanjura traži trgovačke posrednike i nudi podugovaranje potencijalnim partnerima.

Inovativne tehnike otpadnih voda i kanalizacijskih sustava (20110707016) Njemačka tvrtka, specijalizirana za inovativne tehnike otpadnih voda i kanalizacijskih sustava, traži partnere za distribuciju svojih proizvoda diljem Europe. Oni nude već unaprijed sklopljene “jednostavne za instaliranje” sustave za privatnu upotrebu/hotele/restorane (4 - 52 osobe), kao i veće sustave za do 5000 ljudi. Kanalizacijska postrojenja rade na bazi biološkog pročišćavanja.

Proizvodi za uzgoj i zaštitu bilja (20110706013) Njemačka tvrtka specijalizirana za proizvode za uzgoj i zaštitu bilja u (hobi) vrtlarstvu traži uzajamnu suradnju u distribuciji i kupnji. Krastavci, jagode, patlidžan (20110706005) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i izvoz krastavaca, jagoda i patlidžana (oko 20.000 tona svakog proizvoda po sezoni) traži nove partnere za zajedničko ulaganje (joint venture).

18./25. srpnja 2011.

www.een.hr

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_ en. cfm. Kit za popravak bicikla brenda Raiz Da Sorte Imp E Exp Unipessoal Lda Tip 20118, bar-kod: 5606868201181, kineskog podrijetla. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži više od 70 posto benzena i više od šest posto toluena. Proizvod nije u skladu s REACH regulativom. (slika 1) Vuvuzele brend Mini vuvuzelas Crik Crok, Code and lot No of gadget:

Krema za posvjetljivanje kože Lightening beauty cream with carrot oil, brend Caro White, proizveden 08/2010; vrijedi do 07/2014; bar-kod 9 501101 373068. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer sadrži hidrokinon koji je zabranjen direktivom o kozmetici (76/786/EEC). (slika 5)

3 5

Puzzle-podloga za igranje od plastične pjene, brend Nickleodeon, model Sponge Bob. Bar-kod: 8423599066264, kineskog podrijetla. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer se podloga

Motocikl Honda VT750C, 2010 Model VT750CS; 2010~2011 Model VT750C2B; 2010~2011 VT750C2S. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer u određenom režimu vožnje senzor za nagib vozila automatski gasi motor pa može doći do nesreće. (slika 6)

lako trga i mali dijelovi se mogu progutati. Proizvod nije u skladu s direktivom o sigurnosti igračaka i standardom EN 71. (slika 3)

Kawasaki LX250S9/A/B serijskih brojeva JKALX250SSDA01774 do JKALX250SSDA09430. Postoji opasnost od ispadanja rezervoara zbog loših varova, voda može ući u senzor nagiba vozila i žica sustava za paljenje može izgubiti izolaciju te ne raditi ispravno. (slika 7)

Kombi vozilo Fiat Scudo, 1.6 JTD and 2.0 JTD, Type 270, EC-type approval e2*2001/116*0351, proizveden u Njemačkoj. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer neki modeli imaju oštećen cilindar glavne kočnice. (slika 4)

Dječji bikini Power Flower F514. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer postoji opasnost od gušenja vezicama gornjeg dijela bikinija. Proizvod nije u skladu s europskim standardom EN 14682. (slika 8)

20101018. Plastična truba sa zviždaljkom. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer postoji opasnost udisanja plastičnih dijelova. Proizvod ne udovoljava direktivi o igračkama. (slika 2)

6 7

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama neutralan, nije kiselinski). Glavni je cilj izbjeći kontaminaciju svježih mliječnih proizvoda. Mogu se predložiti djelomična rješenja (ili sterilizacija ili doziranje). U potrazi su za tehničkom suradnjom, proizvodnjom ili komercijalnim ugovorom uz tehničku pomoć.

Tehnologija recikliranja litijskih, litijionskih, nikal-metal-hidridnih baterija (Ref: 11 TR 99PB 3KF5) • Turska tvrtka koja proizvodi baterije za primjenu u električnim automobilima u potrazi je za partnerom koji posjeduje tehnologiju recikliranja litijskih, litij-ionskih, nikal-metal-hidridnih baterija. Tvrtka je u potrazi za komercijalnim ugovorom uz tehničku pomoć te tehničkom suradnjom i/ili, dugoročno, ugovorom o zajedničkom ulaganju u osnivanje postrojenja za recikliranje u Turskoj.

Rješenje za sterilizaciju i/ili aseptično doziranje malih inkluzija suhe hrane u mliječnoj matrici (Ref: 11 ES 252K 3KQS) • Veliki španjolski proizvođač hrane u potrazi je za tehnologijom pomoću koje se mogu sterilizirati suhi prehrambeni proizvodi (inkluzije) i aseptično dozirati u svježe mliječne proizvode (pH

Bolja tehnologija za sušenje sijena (Ref: 09 NO 79EN 3CUY) • Tvrtka iz Norveške u potrazi je za naprednijom tehnologijom sušenja sijena. 1.) Za sušenje sijena potpunom automatizacijom. Metoda bi trebala mjeriti temperaturu i vlagu u zraku izvan štaglja i vlagu u sijenu te sušiti sijeno sa 50, 60, 70 ili 80 posto suhe tvari (ST) te do 85-87 posto ST. 2.) Tehnologija za ubrzanje procesa sušenja sijena

ili sušenje sijena neovisno o vremenskim uvjetima koristeći sušač (odvlaživač) zraka ili slično. Tehnologija bi trebala biti potpuno ili gotovo potpuno razvijena.

Komponente ili potpun sustav za praćenje krovova i ovojnica zgrade (Ref: 10 AT 0109 3IYJ) • Austrijska tvrtka (MSP) specijalizirana za izgradnju i održavanje krovova u potrazi je za tehnologijama i komponentama za praćenje temperature i vlage toplih krovova i ovojnica zgrade. Cilj je neprestano praćenje toplih krovova i ovojnica zgrada kako bi se otkrili negativni utjecaji vode u tekućem ili parnom stanju. Potencijalni bi partner trebao osigurati specifična znanja i iskustva, komponente ili potpun sustav. Moguća je tehnička suradnja, adaptacija i/ ili daljnji razvoj komponenata ili sustava. Traže se prilike za licenciranje patentiranih lijekova (Ref: 11 TR 99PB 3LE5) • Turskoj su farmaceutskoj tvrtki potrebne razvijene medicinske tehnologije i lijekovi te je u potrazi za partnerima koji posjeduju iskustvo i znanje/tehnologiju patentiranja lijekova koji nemaju mnogo generičkih ekvivalenata i koje je moguće platiti putem javno financiranih programa zdravstvenog osiguranja, kako bi im se omogućila proizvodnja lijekova

u Turskoj pod licencnim ugovorom ili ugovorom o zajedničkom ulaganju. Električni brijači s podmazivanjem bez održavanja (Ref: 11 BE 0213 3LAV) • Multinacionalna tvrtka sa sjedištem u Bruxellesu koja djeluje u sektoru robe široke potrošnje u potrazi je za praktičnim rješenjem koje omogućuje podmazivanje električnih brijača bez održavanja. Tvrtka je zainteresirana za različite vrste suradnje. Otkrivanje organskih spojeva u vodi, stijenama i tlima uporabom fluorescentnog označavanja (Ref: 11 GB 40n6 3L9G) • Sveučilište iz Velike Britanije traži partnera za suradnju koji može osigurati uzorke za ispitivanje kako bi se omogućio daljnji razvoj paketa fluorescentnih oznaka. Ove se oznake razvijaju kako bi bile prilagođene različitim organskim vrstama koje susrećemo u okolišu, a zahtijevaju brzu identifikaciju i kvantifikaciju. Zainteresirani su za primjenu ovih oznaka na ekološke probleme kako bi utvrdili njihovu valjanost kao analitičkog alata i potencijala za ugradnju u prijenosne terenski primjenjive senzore. Upite o ovim ponudama i potražnjama možete uputiti na een@bicro.hr.

enterprise europe

18./25.18. srpnja srpnja2011. 2011.

Trening za certificirane EU projekt-menadžere U Zagrebu se od 19. do 22. srpnja održava trening za ECQA certificirane EU projekt-menadžere.

sadrže 11 tema. Iskusan EU projekt-menadžer vodi sudionike kroz trodnevni trening kojim dobivaju i uvid u praktične primjere uspješno provedenih europskih projekata. Trening se odvija na engleskom jeziku. Sudionici će dobiti kopije materijala koji će sadržavati i zabilješke na engleskom jeziku. Bit će im omogućen i pristup portalu na kojem mogu testirati svoje znanje kao pripremu za ispit.

Trening je namijenjen projekt-menadžerima te administrativnom i financijskom osoblju, kako bi usvojili sve potrebne vještine te uspješno implementirali europske projekte. Trening se održava ususret četirima natječajima za bespovratna sredstva EU-a na kojima mogu sudjelovati udruge, obrazovne ustanove i poduzeća i prijaviti svoje projekte za treći kvartal ove godine. Financirat će se projekti koji poboljšavaju konkurentnost MSP-a te oni koji poboljšavaju prilike za zapošljavanje. Iznosi potpora se kreću od 50.000 do 200.000 eura.

Trening će voditi Andrea Fenz, direktor u tvrtki Skills International (www.skillsint.com), bivši direktor u APS-u, European Programmes for Education, Research and Innovation iz Graza. Trodnevni trening košta 4000 kuna, a certifikat 1150 kuna.

Trening je prilika za savladavanje procedure pisanja i prijavljivanja projekta na natječaj!

ropean Certification and Qualification Association (www.ecqa.org).

Sudionici imaju mogućnost pristupiti i položiti ispit kojim stječu certifikat EU projekt-menadžera koji dodjeljuje Eu-

Osposobljavanje ECQA certificiranoga projekt-menadžera zahtijeva stjecanje kompetencija kroz četiri modula koji

Zbog ograničenog broja sudionika treninga molimo vas da se registrirate na vrijeme (http://www.skills-int.com/ home/training/registration). Rok za prijavu je 18. srpnja u podne. Više podataka o treningu na broj telefona 01/3647 098 ili e-mail: marija.bohus@ zrinski.org.

Pokažite znanje o Europskoj uniji i otputujte u Bruxelles Za sve koji žele posjetiti Bruxelles i EU instituciju koja će ubuduće predstavljati hrvatske građane u EU-u – ova nagradna igra je prava prilika! Bilo da znate mnogo o Europskoj uniji ili ste EU početnici, sudjelujte u nagradnoj igri jer su pravila jednostavna – odvojite pet minuta svog vremena, odgovorite točno na postavljena pitanja o Europskoj uniji i odnosima Hrvatske i EU-a, i čekajte izvlačenje nagrada 28. srpnja – možda baš Vi budete dobitnik putovanja u Bruxelles za dvije osobe. Pitanja ima 13 i nisu teška. No, ako kod nekog i niste sigurni u odgovor, nije problem jer se uvijek možete vratiti na pitanje i pokušati dati točan odgovor. Broj prijava na nagradnu igru nije ograničen, ali samo sudionici koji točno odgovore na svih 13 pitanja sudjeluju u izvlačenju za nagradu. Nagradna igra traje od 27. lipnja do 27. srpnja, 28. srpnja se izvlače tri dobitnika/ce

slučajnim odabirom putem računala. Nagrada je povratna avionska karta za Bruxelles od 18. do 21. rujna 2011. i tri noćenja s doručkom te posjet Europskom parlamentu u Bruxellesu. Nagradno putovanje vrijedi za dvije osobe od kojih barem jedna mora biti punoljetna. Na samom kraju kviza upišite tražene podatke i pretpla-

tite se na elektronski EU bilten kako biste i dalje bili informirani o najnovijim zbivanjima vezanim za Europsku uniju. Svi Vaši podaci bit će pohranjeni kod organizatora i koristit će se isključivo za potrebe nagradne igre te dodavanje na listu primatelja EU biltena. Imena pobjednika bit će objavljena na internetskim stranicama Informacijskog centra EU-a i Delegacije EU-a te na Facebook stranici Informacijskog centra EU-a putem koje možete biti najbrže informirani o dobitnicima, ali i ostalim aktivnostima Centra. Više podataka na http://www.delhrv. ec.europa.eu/?lang=hr&content=3437.

Videonatječaj Različitosti u Europi EuroparlTV, web televizija Europskog parlamenta, organizira videonatjecanje. Od sudionika se traži da upotrijebe kreativnost i smisle viralni videomaterijal u trajanju do tri minute. Pozvani su svi građani EU-a i zemalja kandidata poput Hrvatske da snime kratak i zabavan videomaterijal na temu Različitosti u Europi. Teme se trebaju fokusirati na kulturnoj različitosti unutar EU-a. To može biti različitost jezika, mode, muzike, umjetnosti, kulinarstva, arhitekture, krajolika ili bilo koja druga tema. Video treba biti maštovit, zabavan i privlačan međunarodnoj publici. Nagrade su sljedeće: prva nagrada je putovanje za dvije osobe u tri europska grada po vlastitom izboru; druga nagrada je iPad, a treća kamera Leica. Rok za slanje materijala je 31. srpnja. Dobitnici nagrada bit će izabrani glasovanjem javnosti. Više podataka o natječaju na http://www.europarltv.europa.eu/thecontest-information.aspx

Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici U sklopu IV. komponente IPA programa, Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava (grant shema) Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici. Projektni prijedlozi trebaju biti usmjereni na unaprjeđenje mogućnosti zapošljavanja socijalno ugroženih skupina kroz poticanje daljnjeg razvoja učinkovitih i inkluzivnih socijalnih usluga u zajednici. U okviru ovog natječaja, u ugrožene skupine ubrajaju se starije i nemoćne osobe, osobe s mentalnim oboljenjima, osobe s invaliditetom, bivši ovisnici, beskućnici, žrtve obiteljskog nasilja, djeca s neprimjerenom roditeljskom skrbi i djeca s problemima u ponašanju. Prijaviti se mogu nevladine organizacije, neprofitne organizacije, javne organizacije (osim ministarstava i državnih ureda), lokalna i regionalna tijela, privatne tvrtke, lokalne i regionalne razvojne agencije, te međunarodne organizacije opisane u pravilima natječaja. Više podataka o natječaju na http://www.hzz.hr/dfc/default. aspx?ID=170. Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 17

www.privredni.hr Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

( od 6300 do 9600 kn ( 8 zaposlenih stajat će smještaj u Oazi

u kineskom buffet restoranu

Dom Oaza, Ključić Brdo

Restoran Kungfood, Zagreb

Starost u luksuznom hotelu

Gan bei uz rakiju od bambusa Dom će moći primiti oko stotinu korisnika i imat će oko 50 zaposlenih, a cijela investicija stajala je 28 milijuna kuna

dnedavno se, ako imate novca, i u Hrvatskoj starost može provesti u domu koji po svim karakteristima više nalikuje na luksuzni hotel nego na dom za stare i nemoćne kakve smo navikli viđati. Riječ je, naime, o domu Oaza koji je sagrađen u Ključić Brdu pokraj Velike Gorice, u kojem smještaj stoji između 6300 i 9600 kuna. Dom će moći primiti oko stotinu korisnika, a imat će oko 50 zaposlenih. Gotovo 70 posto soba je površine 27 četvornih metara, a sobe zauzimaju samo 60 posto ukupne površine doma. Ostatak čine zajedničke prostorije i dodatni sadržaji koji će una-

nu terapiju te niz drugih sadržaja. Oaza nudi i vrhunsku zdravstvenu skrb prilagođenu potrebama i specifičnim stanjima svakog pojedinog korisnika, kao i vlastito sanitetsko vozilo za prijevoz na specijalističke preglede i terapije, dok će liječnik opće prakse i fizioterapeut korisnicima svakodnevno biti na raspolaganju. Godinu dana za popunjenje “Investicija je stajala 28 milijuna kuna. Polovinu je financirala Europska investicijska banka preko HBOR-a, 10 posto OTP banka, a 40 po-

Domovi takve kategorije u Europi stoje između 3500 i 10.000 eura prijediti kvalitetu života korisnika doma. Osim frizerskog i pedikerskog salona, u domu je i prodavaonica robe široke potrošnje, prostor za dnevni boravak na svakom katu, prostor za zabave i druženje, dvorana za fizikal-

sto su vlastita sredstva”, rekao je investitor i vlasnik Doma, velikogorički poduzetnik Mirko Žužić. Dodao je kako se na investiciju odlučio nakon istraživanja tržišta koje je pokazalo da u Hrvatskoj i u inozem-

stvu postoji veliki interes za ovakve domove jer cijena nije pretjerana, a za strance je i višestruko jeftinije nego u njihovim zemljama. Primjerice, domovi takve kategorije u Europi stoje između 3500 i 10.000 eura. Zato se Žužić ne brine ako ne bude imao dovoljno domaćih korisnika. Kaže, dao si je rok od godinu dana za popunjenje doma, a već ima ponudu jedne švicarske agencije koja se interesirala za smještaj svojih klijenata. Zakon dozvoljava da stranci uz cijenu od 150 eura mjesečno imaju sve zdravstvene usluge kao i domaći građani. Zakonski jedino nije riješeno da specijalisti za palijativnu skrb, koje Žužić planira zaposliti, mogu propisivati recepte korisnicima. Nada se kako će se taj problem ipak nekako riješiti. Inače, dom je smješten na vrlo lijepom mjestu, a u okolici se može pronaći niz dodatnih sadržaja, park, kapelica izgrađena u turopoljskom stilu... (J.F.)

Među mnogim jelima izdvajaju se gongbao, pečena hrskava piletina, meso na gan bian način, szechuan piletina ili pak piletina s povrćem

ko 800 Kineza živi u Zagrebu, a među njima su i vlasnici 12 kineskih restorana. Ako vam se sviđa kineska hrana ali nemate dovoljno novca za učestali odlazak u njihove restorane, stiglo je rješenje! Naime, u neposrednoj blizini tržnice na Kvaternikovom trgu u Zagrebu nedavno je otvoren prvi kineski fast food restoran zvučnog naziva - Kungfood. Posjetitelji se mogu odlučiti za meni koji uključuje glavno jelo i prilog po cijeni od 28 kuna ili odabrati jelo po narudžbi, takozvani Wok ‘n’ Go, koje nije skuplje od 35 kuna. Zanimljivost je i to što Kungfood nudi dostavu jela. No kako je zapravo sve počelo? “Nakon studija u Americi došao sam živjeti u Zagreb jer tu već nekoliko godina žive moji roditelji i bave se maloprodajom tekstila. Odlučio sam otvoriti restoran kineske hrane s vrlo povoljnim cijenama”, kaže vlasnik Kungfooda Zhongren Ren Wei. Posebnost tog restorana je u tome što se jela iz menija nalaze na tzv. buffet stolu, pa posjetitelji mogu vidjeti i izabrati ono što im naj-

više odgovara. Kako svakom dobrom glavnom jelu prethodi aperitiv, tako se i u Kungfoodu mogu isprobati razne vrste rakija, primjerice od bambusa, ruže ili japanski sake - rakiju od riže. Osim toga, odlično je i kinesko vino od šljive koje se poslužuje u malenim porculanskim posudicama. Onima koji ne piju alkoholna pića, može se poslužiti kineski čaj. Tradicionalno toplo vino od šljive Kungfood ima osam zaposlenih od kojih su dva kuhara Kinezi, dok su ostali radnici Hrvati. Iako je ponuda glavnih jela nešto drukčija od one u ostalim kineskim restoranima, ni u ovom fast foodu ne nedostaje raznolikih okusa pa se tako može birati između gongbao, pečene hrskave piletine, mesa na gan bian način, szechuan piletine ili pak piletine s povrćem. Uz to se servira pirjana riža s povrćem, tjestenina s povrćem ili pohani krumpir. Na upit o tome postaje li vino sve popularnije u Kini, Ren Wei odgovara kako Kinezi nikad nisu preferirali vino, ali da se to u zadnje vrijeme mijenja, no nema pravila kada se

pije. “Vino se pije prije, za vrijeme ili nakon jela, ovisno o tome kako tko želi. Primjera radi, vino od šljive može se piti toplo ili hladno, ali tradicionalno kinesko vino od šljive poslužuje se toplo”, istaknuo je Wei i dodao kako se na kineskom “živjeli” kaže “gan bei”. U restoranu Kungfood održavaju se i poslovni eventi, a istodobno mogu primiti od 60 do 70 osoba. Pritom se hrana servira na buffet stolu, pa tako ljudi

Restoran je prvi fast food s kineskom hranom koja se bira s buffet stola mogu birati između desetak vrsta jela i jesti koliko žele. Cijena takvog posluživanja iznosi od 50 kuna po osobi. “Upravo zbog takvog načina poslovanja Kungfood postaje prvi kineski buffet restoran u Hrvatskoj. Ako restoran bude pozitivno poslovao, vjerojatno ću u budućnosti otvoriti još nekoliko franšiza u Zagrebu, a jedan od njih će se nalaziti blizu studentskog doma Stjepan Radić”, rekao je Wei. (S.P.)

18 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

( oko 800 mil od 2 mlrd kn

koje je HNB otpustio za pomoć gospodarstvu preko HBOR-a još nepotrošeno

Predstavljanje izdanja Financijska industrija 2010. i 400 najvećih hrvatskih tvrtki u

Posljedice financijske krize još Novca ima, samo banke nisu voljne preuzeti rizik. Ako se taj novac ne uloži u hrvatsko gospodarstvo, strani upozorava viceguverner HNB-a Davor Holjevac Igor Vukić, Drago Živković

osljedice financijske krize još će se dugo osjećati. Hrvatska se najsporije oporavlja od svih tranzicijskih država, a kriza se manifestira i kroz umjerenije stope rasta kreditiranja, selektivniji sektorski raspored kreditiranja i veliku osjetljivost na rizik. Iako banke raspolažu relativno velikim sredstvima likvidnosti, bit će potrebni dodatni napori da se realni sektor prilagodi novonastalim okolnostima i iskoristi raspoloživi novac za nove investicijske projekte. Rečeno je to u panel raspravi u Hrvatskoj gospodarskoj komori prilikom predstavljanja specijaliziranih izdanja Privrednog vjesnika “Financijska industrija 2010.” i “400 najvećih hrvatskih tvrtki u 2010. godini”. Pred publikom koju su činili ekonomisti, poslovni analitičari i gospodarstvenici, uz glavnog urednika PV-a Darka Bukovića u raspravi su sudjelovali ekonomski analitičar dr. Žarko Primorac, viceguverner Hrvatske narodne banke

Davor Holjevac te Ivan Miloloža, predsjednik Uprave i većinski vlasnik Munje. Neovisni analitičar Žarko Primorac smatra začuđujućom činjenicu da je bankarska likvidnost prilično visoka, no novca nedostaje u realnom sektoru. “Bez stabilnog realnog sektora ni bankama dugoročno neće biti dobro. A jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva je ogromna nelikvidnost zbog koje su u blokadi tisuće privrednih subjekata, a nepodmirene obveze premašuju 38 milijardi kuna. Nelikvidnost se i dalje širi što znači da Vladine mjere nisu dale očekivani rezultat”, istaknuo je Primorac. Profiti će rasti, ali sporije Prema istraživanju, posljednjih se godina smanjuje i profitabilnost hrvatskog gospodarstva, a opadaju i investicije. U prošloj su godini investicije u dugotrajnu imovinu iznosile samo 41 posto onih iz 2009. godine. Primorac je podsjetio da je bankarski sustav izdržao nalet krize, ali mu je zbog ekonomskih trendova profitabilnost umanje-

UKUPNI PRIHOD NAJ TVRTKI

(u 000 kn)

na. U budućem razdoblju profiti će rasti, no mnogo sporijim tempom nego prije krize. Viceguverner HNB-a Davor Holjevac istaknuo je da neiskorišteni jamstveni kapital hrvatskih poslovnih banaka iznosi oko 20 milijardi kuna i to je iznos koji bi banke mogle iskoristiti za kreditiranje gospodarstva. Uz to, nije potrošeno još ni oko 800 milijuna kuna od dvije milijarde kuna koje je središnja banka otpustila za pomoć gospodarstvu preko HBOR-a kroz tzv. model A. Novca, dakle, ima, samo banke nisu voljne preuzeti rizik. Ako se taj novac ne uloži u hrvatsko gospodarstvo, strani vla-

Nelikvidnost se i dalje širi što znači da Vladine mjere nisu dale očekivani rezultat, istaknuo je Primorac

snici banaka povući će ga i uložiti negdje drugdje, upozorio je viceguverner HNB-a Davor Holjevac. Imovina banaka lani

je nominalno porasla za 3,4 posto na 391,1 milijardu kuna, što je 116,9 posto bruto domaćeg proizvoda Hrvatske. Realni porast je, međutim, bio samo 0,7 posto, jer se ostatak odnosi na tečajne razlike, odnosno jačanje švicarskog franka i eura. U strukturi imovine porastao je udio kredita, a smanjeni su udjeli likvidnijih i manje rizičnih stavki. Osnovni izvor financiranja rasta imovine bilo je povećanje depozi-

IZVOZ PRVIH DESET

(u 000 kn)

ta za 12,4 milijarde kuna (4,8 posto), i to pretežito stanovništva. Rizični plasmani (B i C krediti) lani su porasli za 10,5 milijardi kuna, odnosno sa 7,8 posto na kraju 2009. na 11,2 posto na kraju 2010., a u zadnjih šest mjeseci idu prema 12 posto. Male banke, udružite se Unatoč tome što su banke u 2010. reprogramirale 30 milijardi kuna kredita gospodarstvu, udjel B i

C kredita u kategoriji trgovačkih društava povećan je sa 12,9 na 18 posto. Male banke imaju osjetno viši udjel kredita trgovačkim društvima (posebice manjih), što se zbog pogoršanja njihove kvalitete negativno odražava na aktivu tih banaka, a lani im je donijelo i gubitak od 145,9 milijuna kuna. Zato Holjevac ponavlja poziv malim bankama da se udružuju ili dokapitaliziraju, jer je to trend i u svijetu, što potvrđuje i

TVRTKE PO BROJU ZAPOSLENIH

INA D.D.

24.301.656

INA D.D.

8.561.064

ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

11.789

KONZUM D.D.

12.710.922

ULJANIK BRODOGRADILIŠTE DD

2.423.052

KONZUM D.D.

11.267

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.

12.615.054

PLIVA HRVATSKA D.O.O.

1.911.704

HP-HRVATSKA POŠTA D.D.

10.108

HRVATSKI TELEKOM D.D.

8.325.515

BOXMARK LEATHER D.O.O.

1.581.657

INA D.D.

9.507

PRIRODNI PLIN D.O.O.

5.868.210

PETROKEMIJA D.D. TVORNICA GNOJIVA

1.389.131

HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

9.185

HEP-PROIZVODNJA D.O.O.

3.969.381

KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O.

1.280.898

HRVATSKE ŠUME D.O.O.

8.404

ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.

3.804.279

BRODOSPLIT - BRODOGRADILIŠTE D.O.O

1.256.872

HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O.

6.896

HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O.

3.776.181

TANKERSKA PLOVIDBA D.D.

1.009.715

HRVATSKI TELEKOM D.D.

5.773

OMV HRVATSKA D.O.O.

3.735.431

ERICSSON NIKOLA TESLA D.D. ZAGREB

879.167

PODRAVKA D.D.

3.630

3.540.593

10 CROATIA AIRLINES D.D.

842.562

10 SOKOL MARIĆ D.O.O.

3.533

10 ULJANIK BRODOGRADILIŠTE D.D.

www.privredni.hr Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

( oko 20 mlrd kn

Udio 8400 naj u ukupnom gospodarstvu RH

400 x 21a županij

neiskorišteni jamstveni kapital hrvatskih poslovnih banaka

2010. + 400 NAJVEĆIH PO ŽUPANIJAMA

će se dugo osjećati vlasnici banaka povući će ga i uložiti negdje drugdje, HPB, dobit banaka niža je za 7,8 posto, a dobit velikih banaka za 3,8 posto. Povratak vrijednostima rada Kao poslodavac i predstavnik realnog sektora, Ivan Miloloža iz Munje podsjetio je na propuštene prilike u podršci industrijskom razvoju. Dok u Italiji, u milanskoj regiji, uz velike tvrtke poput Fi-

prodaja austrijske Volksbanke ruskoj banci Sberbank. Dobar primjer u Hrvatskoj je Banka Brod, koju će nakon izdanog odobrenja HNB-a preuzeti turski holding Anonim Şirketi. Kako kaže Holjevac, Turci će u tu malu banku, koja ima aktivu 526 milijuna kuna, uložiti oko 35 milijuna eura. Iako je dobit banaka

prije oporezivanja na kraju 2010. bila za 140 milijuna kuna veća (ukupno 4,36 milijardi kuna) nego krajem 2009., Holjevac upozorava da je to posljedica preokreta u poslovanju Hrvatske poštanske banke koja je iz gubitka od 450 milijuna kuna u 2009. otišla u 50 milijuna kuna dobiti u 2010. Kad se isključe podaci za

Istraživanja su pokazala da hrvatski radnici u prosjeku efektivno rade jedva 3,6 sati dnevno, kaže Ivan Miloloža ata, uspješnom suradnjom raste i mnoštvo malih i srednjih tvrtki, kod nas je ekonomska politika dugo vremena zanemarivala takve mogućnosti. Pa i sada se zbog kratkoročnih efekata donose zakoni u kojima se, primjerice, prijeti kaznama poslodavcima zbog neisplaćenih plaća, a zanemaruje ukupno eko-

nomsko stanje u kojem se poslodavci bore na malom hrvatskom tržištu, rekao je Miloloža. Reforme se sporo provode, i u poslovne pothvate se vrlo rizično upuštati u situaciji kad pravosuđe vjerovnicima ne može omogućiti brzu i sigurnu naplatu potraživanja. Prema njegovom mišljenju, jedan od izlaza iz krize morat će biti vraćanje vrijednostima rada. Istraživanja su pokazala da hrvatski radnici u prosjeku efektivno rade jedva 3,6 sati dnevno. U javnosti gotovo da prevladavaju stavovi da je radno mjesto, jednom kada se dobije, zajamčeno za cijeli život. Imamo naslijeđe prošlih vremena, previše toleriramo nerad, a nagomilali smo prevelik javni sektor. Rezultat je i preveliko opterećenje plaća porezima i doprinosima. Takvo nekonkurentno okruženje nije lako savladati i bojim se da će u idućim rangiranjima hrvatskih poduzeća biti još manje uspješnih poduzeća nego sada, zaključio je Miloloža.

Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2010. godinu Rang Banka

2010. 2009. 1

Zagrebačka banka

Osnovni kapital % 000 kn promjene 14.211.317

0,71

Temeljni kapital % 000 kn promjene 1.280.968

0,00

ukupni prihod dobit broj zaposlenih izvoz uvoz investicije

8,68% 78,22% 84,10% 70,70% 95,85% 90,72% 95,10%

Izvor podataka: Boniteti.hr

Rang

Koeficijent adekvatnosti kapitala (%)

18,48

Privredna banka Zagreb

9.486.176

6,88

1.907.477

0,00

18,87

Hypo Alpe-Adria-Bank

6.107.808

-0,75

5.959.830

0,00

28,55

Raiffeisenbank

5.386.957

3,44

3.711.132

0,00

17,84

Erste und Steiermärkische Bank

5.379.162

2,59

1.698.418

0,00

15,05

Societe Generale - Splitska banka

3.319.002

4,38

491.426

0,00

14,95

Volksbank

1.627.652

-4,18

1.530.668

0,00

28,71

OTP banka

1.367.962

-8,71

989.607

0,00

14,99

Hrvatska poštanska banka

1.081.560

75,63

966.640

47,73

16,82

Međimurska banka

370.147

-0,24

127.900

0,00

19,92

Izvor: Data press, podaci prikupljeni od banaka u svibnju 2011.

broj poduzetnika

Više od 100.000 podataka i 200 tablica Dva posebna izdanja PV-a na jednom mjestu donose više od 100.000 podataka, više od 200 tablica i rangiranja, promišljanja i stavove brojnih čelnika banaka, osiguranja, fondova i leasinga. U publikaciji “400 najboljih” rangirano je 400 najboljih tvrtki po svakoj županiji, kao i na nacionalnoj razini.

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

( 140 % povećana

POŠUMLJAVANJE UGROŽENIH PRAŠUMA

cijena zlata u 5 godina

Avon za zelenije sutra Kozmetička kuća Avon i ove je godine u više od 50 zemalja svijeta pokrenula globalnu inicijativu za zaštitu okoliša Hello Green Tomorrow koja prikupljanjem sredstava osigurava pošumljavanje ugroženih prašuma Južne Amerike i Indonezije. “Ulaganje u zajednicu i očuvanje okoliša među odrednicama su na temelju kojih je ova kompanija osnovana 1886., a danas ih oživljavamo osnaživanjem globalnog pokreta za zaštitu okoliša”, izjavila je Andrea Jung, predsjednica Uprave Avona. Inicijativa Hello Green Tomorrow orijentirana je na obnovu prašuma, najvećih staništa biološke raznolikosti, koje pomažu čišćenju zraka od zagađenja i ublažavaju klimatske promjene te tako služe kao svojevrsna pluća Zemlje. Atlantska prašuma i indonezijske šume na Borneu i Sumatri među najugroženijima su, a time predstav-

ljaju i jedan od najhitnijih projekata pošumljavanja na svijetu, priopćeno je iz agencije Media Val. Početak programa prošle godine obilježila je Avonova donacija organizaciji The Nature Conservancy u iznosu od milijun dolara, namijenjena pošumljavanju Atlantske prašume s milijun stabala. Globalni napori su rezultirali prikupljanjem dodatnih 1,1 milijun dolara pa su, u okviru inicijative u 2010. godini, osigurana sredstva za sadnju 2,1 milijuna stabala. U 2010. godini, kada je inicijativa predstavljena, Avon je najavio Avon Paper Promise, sveobuhvatnu politiku poticanja održivog gospodarenja šumama i njihove zaštite. Među ciljevima kompanije je dostići kupnju isključivo certificiranog ili recikliranog papira u razdoblju od 10 godina. Trenutačno se 74 posto Avonovih kataloga tiska u skladu s ovom politikom. (B.O.)

*vijesti Sve više zemalja koristi vjetar

Broj zemalja koje koriste vjetar za proizvodnju električne energije u prvoj polovini godine narastao je na 86, a trenutačno je u svijetu vjetroturbina s više od 200 gigavata instalirane snage. Na taj način mogu generirati 430 teravat sati godišnje, što je 2,5 posto globalne potrošnje električne energije, podaci su iz četvrtog izdanja Wind Energy Internationala koje objavljuje Svjetsko udruženje za energiju vjetra. Ovaj godišnjak uključuje 32 posebna iz-

vješća o politikama, industrijskim trendovima, financiranju, obrazovanju te primjere najbolje prakse za korištenje ovog obnovljivog izvora energije. OMV u Pakistanu OMV, vodeća energetska grupacija u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, uspješno je zaključila akviziciju ukupnog udjela kapitala tvrtke Petronas Carigali, Petronasove jedinice za istraživanje i proizvodnju u Pakistanu. Pakistanske vlasti su potvrdile kako nemaju primjedbi na prijenos udjela i upravljačke izmjene sukladno važećim zakonima u Pakistanu. Jak potencijal rasta preuzetog portfelja pridonijet će očekivanom rastu proizvodnje u Pakistanu na približno 25.000 barela ekvivalenta nafte dnevno do 2014. godine.

ANALIZA ERSTE GRUPE

Zlato u svaki portfelj Analitičari predviđaju da će cijena unce zlata, sa sadašnjih 1540 dolara, u idućih 12 mjeseci dosegnuti 2000 dolara Igor Vukić vukic@privredni.hr

bog krize, a i potražnje koju generiraju Kina i Indija, zanimanje investitora za zlatom udesetorostručilo se u zadnjih 10 godina. Analitičari Erste Grupe predviđaju da će interes biti stabilan i dalje, pa će cijena unce zlata u idućih 12 mjeseci dosegnuti 2000 dolara. Sada je 1540 dolara. Zlato bi stoga trebalo biti dio svakog ulagačkog portfelja. Brojne studije dokazuju da ulaganje u zlato smanjuje ukupni rizik pa bi pet do 10 posto svakog ulagačkog odabira trebalo biti odvojeno na zlato, savjetuju analitičari Erste Grupe. Desetogodišnja kretanja cijene zlata zasad su jasna potvrda tih ocjena. “Od prvog izvješća o zlatu prije pet godina, cijena zlata povećala se za 140 posto. Dugoročni cilj od 2300 dolara, koji su stručnjaci predvidjeli prije tri godine, sad bi se čak mogao smatrati i previše konzervativnim”, kazao je Ronald Stöferle, analitičar za zlato Erste Grupe. Prednjače Indija i Kina Kina i Indija postaju najvažniji faktori u potražnji. Uz tradicionalnu sklonost prema ulaganju, rast potražnje izazvan je povećanjem raspoloživog dohotka u tim zemljama. U Kini vlada golemo zanimanje za depozite vezane uz zlato. Industrijska i komercijalna banka uvela je takvu ponudu u prosincu 2010., pa je do sada takav račun otvorilo 1,5 milijuna štediša. Nove procjene kazuju da

bi se potražnja za zlatom iz Kine mogla udvostručiti i prije 2020. godine. Brzorastuća indijska srednja klasa također daje tempo rastu potražnje. Sada je u Indiji oko 120 milijuna kućanstava koja imaju godišnji dohodak veći od 10.000 dolara. Do 2015. broj takvih kućanstava trebao bi se popeti na 200 milijuna. Do 2020. godine Indija bi mogla kupovati i do 1200 tona zlata godišnje. Do 2020. godine tržišta u razvoju predstavljat će 50 posto globalnog BDP-a, dok su 2000. godine zauzimala samo 19 posto. Proporcionalno raste i potražnja za zlatom. Dok je u 2000. godini na rast cijene zlata potražnja investitora utjecala manje od pet posto, u 2010. taj je udio narastao na gotovo 40 posto. Analitičari Erstea očekuju kako će institucionalni investitori dominirati sljedećom fazom rasta tržišta. Smatraju da bi posebice osiguravateljske kuće i mirovinski fondo-

vi trebali povećati udjel investicija u zlato jer je ono sigurno utočište koje nikad nije izgubilo na vrijednosti. Analitičari smatraju da kod zlata još nije nastao efekt balona, odnosno, cijena nije umjetno napuhana. Ukazuju i na snažnu korelaciju cije-

Zlato se sve više smatra novcem u najčistijem obliku, a sve manje robom ne zlata i povjerenja koje vlada na tržištima kapitala. Povjerenje u stabilizaciju tržišta uvijek usporava rast cijene zlata. Budući da smirenje tržišta, zbog krize eurozone i nesigurnosti u oporavak SAD-a, još nije na vidiku, nije teško doći do zaključka kamo će se kretati cijene zlata. Moguće je, primjerice, da će rast cijene ublažiti prodaja dijela zlatnih zaliha koje posjeduju Grčka, Portugal i Italija, no s

druge strane, kineska središnja banka najavila je da će povećavati svoje zlatne rezerve. Čisto vlasništvo Privlačnost zlata, smatraju analitičari Erstea, leži i u činjenici da je ono čisto vlasništvo, bez ikakvih obveza prema drugoj osobi ili instituciji. Zlato se sve više smatra novcem u najčistijem obliku, a sve manje robom. Stöferle i njegovi kolege podsjećaju i na razdoblje “zlatnog standarda” kad je bilo nezamislivo da valute nisu vezane za zlato. Danas je pak neobična i pomisao da je još 1971. godine svakih 35 američkih dolara bilo pokriveno uncom zlata. Analitičari Erste Grupe ističu da razne studije o valutama pokazuju zanimljiv fenomen: što je jače vezivanje za zlato, niža je inflacija. Zlato je tako faktor stabilizacije, koja će tek u dugom roku donijeti i smirivanje tempa u rastu cijene tog dragocjenog metala.

www.privredni.hr Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

Prinosi na kapital u zemljama Istočne i Jugoistočne Europe

Pogled u svijet

Novosti iz kavane dr. Uroš Dujšin

Hrvatske banke srednje profitabilne

rema prinosu na kapital (ROE, return on equity), hrvatske banke nalaze se u sredini među bankama koje posluju u zemljama Istočne i Jugoistočne Europe, pokazalo je istraživanje portala moj-bankar.hr. Prosječni hrvatski ROE u 2010. godini iznosio je sedam posto, što je daleko od pretkriznih vremena, kad je bio veći od 10 posto (primjerice, u 2007. godini iznosio je 11 posto). U regiji je u 2010. godini najlošije prošao bankarski sustav Crne Gore gdje je ROE bio u minusu od 27 posto. Najuspješnija je bila Turska s plusom od 17 posto. Negdje u sredini smjestila se Hrvatska sa svojih sedam posto. Bolje od hrvatskih

poslovale su banke u Makedoniji, Albaniji, Bugarskoj, Poljskoj i Turskoj. Bankarsko tržište Srbije, koja ima sličnu strukturu stranih vlasnika, ostvarilo je profitabilnost od šest posto. Zanimljivo je da su politički eksperimenti vlade Viktora Orbana (uvođenje poreza na aktivu i drugo) ostavili traga na mađarskim bankama. One su ostvarile ROE od samo 1,3 posto. Građani Mađarske pritom nisu osjetili znatno olakšanje u hrvanju s krizom. Bolje na drugoj strani svijeta Istraživanje portala naslanja se i na novije studije Međunarodnog monetarnog fonda koje pokazuju da su u 2007. godini bankarski sustavi čak de-

vet od 13 zemalja regije Jugoistočne Europe imali ROE veći od 10 posto. U 2010. godini slika je bila potpuno drukčija i pokazivala je drastičan pad. Samo su Poljska i Turska prešle 10 posto. Na drugim krajevima svijeta stanje je ipak mnogo bolje: Azija ima prosječan ROE od 15 posto, Afrika i Latinska Amerika oko 20 posto. Istraživači portala moj-bankar. hr zaključili su da hrvatske banke relativno dobro stoje u odnosu na okruženje, ali se ne može reći da im je profitabilnost previsoka. “Sve dok pet zemalja regije ima puno bolje rezultate od hrvatskih, ne stoji uvriježeno mišljenje građana o bankarskoj ekstrazaradi”, ocjenjuje portal moj-bankar.hr. (I.V.)

Turska

Poljska

Bugarska

Albanija

Makedonija

Hrvatska

Srbija

Mađarska

Litva

BiH

Rumunjska

Izvor: MMF, moj-bankar.hr

Latvija

20,0 15,0 10,0 5,0 0,0 -5,0 -10,0 -15,0 -20,0 -25,0 -30,0 Crna Gora

ROE - Prinosi na kapital (%)

Profitabilnost bankarskih sustava u regiji

restanak izlaženja tabloida News of the World bio je Economistu povod za opširnu analizu budućnosti “industrije novosti” – koja se, tvrdi njegov uvodničar, “vraća u kavanu”. Prije tristotinjak godina kavane su bile glavno mjesto razmjene vijesti i širenja tiskovina; tek su 1833. prve novine za široku javnost, njujorški Sun, počele koristiti oglase radi smanjenja troškova objavljivanja novosti dajući time i oglašivačima pristup široj javnosti. Naklada lista naglo je porasla pa su najtiražnije američke novine – a kasnije i radio i televizija, pretvorile dvostranu razmjenu novosti iz kavane u jednostrano objavljivanje vijesti malog broja poduzeća koja kontroliraju medije. Sada, međutim, proizvodnja vijesti postaje sličnija kavanskim razgo-

Zbog interneta, novosti više nisu pod kontrolom nekolicine novinskih magnata ili državnih agencija vorima. Internet je učinio novosti društvenijim, neposrednijim i pristranijim vraćajući dvostranu komunikaciju iz doba prije pojave masmedija. To će imati dalekosežne posljedice na društvo i politiku. Širenje u virtualnom svijetu Doduše, od 2005. do 2009. novinske naklade su rasle po stopi od šest posto na godinu, naročito u zemljama poput Indije gdje se dnevno proda 110 milijuna primjeraka novina, no zato u bogatim zemljama broj čitatelja novina naglo opada. U

čitavom zapadnom svijetu ljudi su počeli napuštati čitanje novina i gledanje televizije i pratiti događaje na posve drukčije načine. Najviše čudi to što se sve više običnih ljudi uključuje u prikupljanje, odabir, analizu i širenje novosti. Twitter omogućava ljudima da bilo gdje izvještavaju o onom što vide; hrpe povjerljivih dokumenata objavljuju na internetu; vijesti s mobilnih telefona o arapskim ustancima i američkim tornadima

portala poput Huffington Posta, i omogućio potpuno nov pristup novinarstvu kao što je Wikileaks koji anonimnim zviždačima pruža mogućnost objavljivanja dokumenata. Novosti više nisu pod kontrolom nekolicine novinskih magnata ili državnih agencija.

objavljuju se na portalima za društveno umrežavanje i prikazuju na televiziji; tako se povezuju novinari i čitatelji da prebiru po hrpama dokumenata, od prijava troškova britanskih političara do e-mailova Sarah Palin. Društvene mreže omogućavaju ljudima da pronalaze, raspravljaju i dijele novosti sa svojim prijateljima. Tehnološke tvrtke kao Google, Facebook i Twitter postaju sve važniji kanali za širenje novosti. Poznati ljudi i svjetski državnici poput Baracka Obame i Huga Chaveza dnevno objavljuju najnovije vijesti putem društvenih mreža; mnoge zemlje sada nude izvorne podatke na ime prava na informacije. Internet omogućava ljudima da čitaju novine i gledaju televizijske kanale iz čitavog svijeta. Web je stvorio nove izvore informacija, od blogera do

nje za informacije uz izrazitu raznovrsnost i obuhvat izvora novosti je dobra stvar. Od toga će sve više strahovati autoritarni režimi. Ipak, u svemu tome zabrinjavaju dvije stvari. Prva je gubitak novinarstva koje poziva moćnike na odgovornost. Smanjivanje prihoda je ograničilo i količinu i kvalitetu istraživačkog i lokalnog političkog izvještavanja. No novinarstvo starog kova ionako nije bilo tako visokih moralnih standarda kako si to mnogi novinari zamišljaju, za što je najbolji primjer upravo ugašeni News of the World. Drugi je – pristranost. U eri masmedija lokalni su monopoli morali biti relativno nepristrani kako bi bili što privlačniji čitateljima i oglašivačima. Oštrija konkurencija otvara prostore predrasudama i glasinama – kao u kavani...

Tko će zvati na odgovornost Ovo bi u načelu svaki liberal trebao pozdraviti. Šire i društvenije okruže-

22 HRVATSKA & REGIJA

( oko 594 km Save

*vijesti Pogon Nexe Grupe u Doboju Nexe Grupa pokrenula je proizvodnju u tvrtki Nexe kamen u Doboju. Ondje grupacija posjeduje koncesiju za eksploataciju vapnenca iz ležišta Lipac kod Doboja na rok od 24 godine. S postojećom opremom tvrtke godišnji kapacitet proizvodnje je 110.000 prostornih metara kamenih materijala svih vrsta. Nexe kamen Doboj će na toj lokaciji imati ukupno sedam zaposlenih. Nexe Grupa je u svibnju u rad pustila i novu tvornicu betona i separacije Ostružnica u Beogradu vrijednu 1,5 milijuna eura. Mucić gradi u Sarajevu Hrvatsko-bosanska tvrtka Mucić and Co vodit će radove na izgradnji trgovačkog centra ACS u blizini sarajevske zračne luke. Centar će se prostirati na više od 30.000 četvornih metara, a vrijednost radova procjenjuje se na 54 milijuna eura. Investitori su austrijske kompanije IPD i Karimpol. Otvorenje centra u kojem će trgovine imati niz svjetskih brendova, a za lokacije se zanimaju i neke hrvatske kompanije, očekuje se u 2013. godini. Termoelektrana i rudnik Kamengrad

Uprava rudnika mrkog ugljena Kamengrad i općina Sanski Most privode kraju pregovore s više inozemnih investicijskih fondova o izgradnji manje termoelektrane na lokalitetu jednog od napuštenih površinskih kopova. Izgradnjom termoelektrane razriješila bi se dva osnovna problema rudnika, plasman ugljena i modernizacija eksploatacije ugljena na postojećim površinskim kopovima, a otvorili bi se i novi kopovi. Planira se da bi rudnik, u čijem bi sastavu bila i termoelektrana, po završetku investicije zaposlio 150 novih rudara.

Privredni vjesnik Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

potrebno produbiti da bi postala plovna za veće brodove

Studija za gradnju prve dionice jadransko-jonske transverzale

Vlakom do Drača, brodom do Siska Autori studije, španjolska projektantska kuća AECOM, procjenjuju da bi izgradnja pruge ČapljinaNikšić-Podgorica mogla stajati između 1,4 milijarde i 809,6 milijuna eura, ovisno o varijanti Zdravko Latal latal@privredni.hr

tudija za izgradnju željezničke pruge Čapljina-Nikšić-Podgorica, prve dionice jadransko-jonske željezničke transverzale koja bi trebala povezati četiri države - Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Albaniju - i četiri luke - Split, Ploče, Bar i Drač - ugledala je svjetlo dana u Sarajevu. Projektni materijal izradila je španjolska projektantska kuća AECOM, koja je posao dobila na međunarodnom natječaju, a studiju je financirala Europska unija sa 510.000 eura. Vijeće za regionalnu suradnju i euroatlantske integracije u više je navrata javno upozoravalo na nedovoljne poticaje koje su obećale institucije međunarodne zajednice u realizaciji regionalnih infrastrukturnih programa koji bi pridonijeli bržem izlasku zemalja regije iz ekonomske krize, ali i iz posljedica političkih sporova. Jedan od takvih projekata značajan za četiri zemlje je upravo izgradnja transjadransko-jonske pruge Čapljina-Nikšić-Podgorica-Bari i dalje do Drača u Albaniji. To će zapravo biti jedan od prvih ispita koji će pokazati hoće li međunarodna zajednica, točnije europske financijske institucije, prijeći s riječi na djela. U Sarajevu je u zadnje vrijeme održano više radnih susreta posvećenih animiranju donatora kako bi se

prikupila sredstva za realizaciju još jednog značajnog regionalnog projekta, uređenja i valorizacije sliva rijeke Save. Pruga Čapljina-Nikšić Ukupna dužina pruge od Čapljine do Nikšića iznosi 188,85 kilometara, na tunele otpada 27,27 kilometara, a na mostove i vi-

Španjolci su predvidjeli mogućnost izgradnje odvojaka ove pruge za Neum i Dubrovnik jadukte 17,61 kilometar. Od Nikšića do Podgorice već postoji pruga duga 56,6 kilometara, a od crnogorsko-albanske granice do luke Drač dužina pruge iznosit će oko 167 kilometara. Prema ponuđenoj studiji, od Čaplji-

ne do Nikšića pruga bi uglavnom pratila trasu stare uske pruge. Španjolski AECOM je od 27 mogućih rješenja za uži izbor ponudio tri. Prva varijanta predviđa izgradnju dvokolosječne pruge i izgradnju novog kolosijeka od Nikšića do Podgorice, što bi ukupno stajalo nešto više od 1,4 milijarde eura, odnosno 7,6 milijuna eura po kilometru. U drugoj varijanti predlaže se izgradnja jednokolosječne pruge Čapljina-Nikšić s trasom i objektima predviđenim za dvokolosječnu prugu, a investicija bi iznosila nešto više od milijardu eura. U trećoj varijanti planirana je jednokolosječna pruga za prosječne brzine od 120 kilometara na sat, čija bi gradnja stajala 809,6 milijuna eura. Nadležnim tijelima BiH i Crne Gore sugerirano je da trasu pruge uklope u svoje prostorne planove, a na sastanku je

iskazano uvjerenje da bi prvi istražni radovi mogli otpočeti već iduće godine. Španjolci su predvidjeli mogućnost izgradnje odvojaka te prometnice za Neum i Dubrovnik. Hrvatskoj je upućen poziv da se aktivno uključi u realizaciju projekta i to tako da utvrdi mjesto kontakta zamišljene pruge od Splita do željezničke mreže u BiH, te sagleda ekonomsku opravdanost povezivanja Dubrovnika željeznicom. Povećati plovnost Save Međunarodna komisija za sliv rijeke Save do sada je pripremila više projekata za uređenje plovnog puta i sliva rijeke Save čime bi se, između ostalog, stvorili uvjeti za transportnu, energetsku i poljoprivrednu valorizaciju Save i ove regije. Stvarni uvjeti za plovidbu danas se ocjenjuju slabima i opasnima jer se

nekoliko plovila nasukalo. Početni poslovi odnosili bi se na razminiranje priobalja i čišćenje samog vodnog puta od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava i uništenih i potonulih plovnih objekata i mostova. Produbilo bi se oko 594 kilometra rijeke, što bi uz redovno održavanje omogućilo brodovima većih nosivosti da cijele godine prometuju od Dunava do Siska. Za manje brodice Sava bi bila plovna sve do Zagreba. U perspektivi je da se Sava učini plovnom za manja plovila i do slovenske granice. Projekti postoje, postoje i obećanja da će biti kreditirani, a aktivnosti su usmjerene uspostavljanju bolje koordinacije s donatorima. Plan je da 2013. godine počne uređivanje plovnog puta koji bi od Siska do Brčkog dobio IV. klasu, a od Brčkog do Beograda V.a klasu.

www.privredni.hr Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

( 2600 incidenata s isplatama plaća zabilježeno lani

Slovenija: nemoć kaznenog ključa

Kako protiv neisplate plaća Kažnjavanje poslodavaca u Sloveniji za neisplatu plaća nije se pokazalo djelotvornim u suzbijanju loše prakse Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

rije godinu dana slovenska javnost pritisnula je o zid nadležne ministre zgražajući se što ne forsiraju odlučnije mjere za odvraćanje poslodavaca od loše i za socijalnu državu neprihvatljive prakse skoncentrirane u neisplati plaća i socijalnih doprinosa. Graja je prerasla u zahtjev kakav je sada prevladao i u Hrvatskoj, da se mjere odvraćanja prevedu u konkretni članak Kaznenog zakona koji će bezobzirne poslodavce odmah stjerati u zatvor. Ministar pravosuđa jedva se obranio od objeda da njegov resor ne čini ništa u sprječavanju ozloglašene prakse. Nekako je uspio dokazati da se zahtijevane sankcije mogu provesti i uz tada važeće zakonodavstvo. Problem je u tome – branio se ministar Zalar – što nema optužnica pa stoga ne može biti ni presuda. U žaru rasprave netko se sjetio i jedine optužbe za neisplatu plaće koje se u Celju prometnulo u dugu sudsku trakavicu s drukčijim ishodom od priželjkivanog. Tamošnji

sud, naime, u dva postupka, redovnom i ponovljenom na zahtjev višeg suda, slučaj je oba puta okončao oslobađajućim presudama. Očekivanja javnosti iznevjerilo je tužilaštvo. Nije uspjelo dokazati da je poslodavac odlučio namjerno zakinuti radnike.

Ako je neplaćanje doprinosa porezna tajna, kako tvrdi ministarstvo financija, pitanje je koliko uopće vrijede radnička prava

voditi od 1. srpnja 2011. godine popis poslodavaca s negativnim referencijama. Svaki slučaj neisplate plaća ili socijalnih doprinosa dovodi poslodavca na crnu listu koja će se ažurirati iz tri izvora – iz

Sindikati slažu vlastite crne liste Ono što Sindikat metalne i elektroindustrije (SKEI) prakticira od 2008. godine uskoro bi mogli preuzeti i ostali slovenski sindikati. SKEI, naime, već treću godinu vodi vlastitu evidenciju tvrtki s negativnim referencijama. Popis je javan i svima dostupan u elektronskom obliku. Dosad je popisom prodefiliralo pedesetak tvrtki. Trenutno je na SKEI-jevom popisu 15 poduzeća, uglavnom zbog neisplate doprinosa i regresa, neplaćenih prekovremenih sati, te zbog šikaniranja radnika. SKEI vodi i “bijelu listu”. Na njoj je trenutno 21 poduzeće, pretežito zbog isplate 13. plaće. Predsjednica SKEI-ja Lidija Jerkič po-

Prevent u stečajnoj preobrazbi Stečajni upravitelj Prevent Globala u Slovenj Gradecu Boris Kastivnik nedavno je prodao dio Preventovih dionica u splitskom AD Plastiku za 14,5 milijuna eura, te podmirio obveze prema NLB-u i Abanci. Nekad moćan koncern sa 4000 zaposlenih, zbog sukoba dvaju ključnih vlasnika, Janka Zakeršnika i Nijaza Hastora, proživljava stečajnu završnicu s najtežim posljedicama za Slovenj Gradec kao rodno mjesto Preventa. Tvrtke kćeri u inozemstvu, Prevent u Brazilu, u Moldavi i u hrvatskom Zlataru, i dalje će poslovati, najvjerojatnije uz promjenu vlasništva. Slovenija pregledava poslove u poreznim oazama Porezna uprava Slovenije dala se u potragu za odbjeglim novcem u porezne oaze širom svijeta. Na to bila je potaknuta spoznajom da je 9496 pravnih i fizičkih osoba prošle godine transferiralo 100 milijuna eura u 29 država poznatih po poreznoj velikodušnosti. Za početak Porezna uprava provjerila je 22 stršeća primjera transfera novca. Na ispitanom uzorku pronašla je utajenog poreza za šest milijuna eura.

Prijetnja crnom listom Stanovište je suda da se sankcija može izreći samo za dokazanu namjeru na štetu radnika. Dakle, nemogućnost poduzeća da isplati plaće nije kazneno djelo.

Uvidjevši da kazneni ključ nekako ne paše u bravu neisplate plaća, zakonodavac se, uz podršku sa sindikalnih tribina, prebacio na novu tehniku odvraćanja. Zavod za zapošljavanje dobio je obvezu

*vijesti

svjedočila je ovih dana da je uvođenje te liste imalo učinak kakav se moglo samo poželjeti. Prvih 10 poduzeća s liste odmah je zatražilo sastanak sa Sindikatom na kojem je dogovoreno kako ubuduće izbjeći pojavljivanje u negativnom kontekstu. Tada se uspjelo zaustaviti dvije loše prakse u zamahu: rušenje plaća i potpisivanje izjava za neplaćeni dopust. Ako će ozakonjene crne liste ostati interni dokumenti, najvjerojatnije će i drugi sindikati početi slagati vlastite popise za javnu objavu.

provjerljivih prijava radnika te iz nalaza Inspekcije rada i Porezne uprave. Da će crna lista biti poprilično frekventna pokazuje lanjskih 2600 incidentnih situacija s isplatama plaća te iznos aktivnog duga s naslova doprinosa za socijalnu sigurnost koji je u travnju ove godine dosegao 225,5 milijuna eura. Vlada voli tajne Prelaskom na novu tehnologiju zauzdavanja loših praksa sada nisu zadovoljni sindikati. Ustraju na tome da se crna lista učini javnom, neki čak zahtijevaju njeno objavljivanje u novinama svaki mjesec. Vlada zagovara tajnovitost smatrajući da žigosanje nema smisla jer se time stva-

ra dojam da su svi poslodavci loši. Posebno se naglašava da crne liste nisu uvedene zbog sramoćenja, nego zbog određenih politika u izvedbi Zavoda za zapošljavanje. Tvrtka s crne liste, naime, neće smjeti povlačiti sredstva iz programa aktivne politike zapošljavanja niti će takvim tvrtkama Zavod biti obvezan slati radnike na oglašena radna mjesta. Osim sindikata koji su već najavili da će sastavljati i objavljivati vlastite crne liste, za javnost takvih dokumenata izjasnili su se i vodeći ekonomisti. Ako je neplaćanje doprinosa porezna tajna, kako tvrdi ministarstvo financija, sindikati i javnost pitaju: koliko još uopće vrijede radnička prava?

Nuklearka Krško u Nacionalnom energetskom programu U Odboru za gospodarstvo Državnog zbora provedena je prva rasprava o Nacionalnom energetskom programu koji za sve energetske investicije u razdoblju do 2030. “potražuje” oko 29 milijardi eura. Novi energetski program razrađen je u tri glavna moguća scenarija koja se temelje na produljenju vijeka eksploatacije Nuklearne elektrane u Krškom.

24 STIL *vijesti Manje kruzera U pet mjeseci ove godine u hrvatskom moru zabilježena su 192 kružna putovanja stranih brodova, 7,7 posto manje nego u istom razdoblju lani. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na kruzerima je bilo ukupno 228.447 putnika - opet nešto manje (3,9 posto) nego lani. No, kruzeri su se ove godine u hrvatskom moru zadržavali dulje: u pet mjeseci “nakupili” su 469 dana ili 13 posto više nego lani. Najviše kruzera bilo je pod zastavom Malte - 67, potom Bahama - 36, Paname - 29 i Italije - 26. Novi videoportal Touristar.tv Zagrebačka tvrtka Dhar Media, pokretač projekta Touristar, nedavno je obogatila svoju ponudu novim i suvremenim masovnim medijem - turističkim videoportalom Touristar. tv. Domaćim i stranim turistima Touristar.tv omogućuje uvid u atraktivne povijesne i prirodne znamenitosti, vodiče kroz festivale, manifestacije i kulturne događaje, novosti i reportaže te nudi informacije o najboljim i posebnim brendovima hrvatskog turizma. Špancirfest u Varaždinu Turistička zajednica Grada Varaždina organizator je jednog od najposjećenijih festivalskih događanja u Hrvatskoj i regiji tzv. festivala dobrih emocija - Špancirfesta. Taj će

se festival održati od 19. do 28. kolovoza, u sklopu čega će biti oko 250 raznih programa: koncerata, predstava za djecu i odrasle, uličnih programa i radionica. Ulaz će biti besplatan za 215 programa, a prvi će se put naplaćivati ulaznice za koncerte na pozornici kod Staroga grada. U 12 godina postojanja Špancirfest je posjetilo oko dva milijuna posjetitelja.

Privredni vjesnik Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

pojedine programe osobito je zainteresiran poslovni “Zasektor, ali i osnovne škole kada je riječ o posebnim programima škole u prirodi. ”

Dinko Pešić, voditelj poslovnice agencije Zlatna greda

Zlatna greda - prva hrvatska eko-turistička agencija

Neistražena Baranja zove u avanturu Kanuing na Dunavu i vodama Kopačkog rita, pješačke i biciklističke rute uz fotografiranje ptica, jelena i orlovih gnijezda, samo su dio jedinstvene ponude ove mlade agencije Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

rema istraživanju Eurobarometra u 2009. godini, Europljanima je priroda najvažniji faktor u odabiru odredišta za odmor. Prema najnovijim istraživanjima, eko turizam raste tri puta brže od klasičnog masovnog turizma i očekuje se da će njegov udio na turističkom tržištu u Europi u sljedećih 20 godina biti veći od 20 posto. Upravo ove činjenice, a osobito dugogodišnje iskustvo u vođenju ekološke udruge Zeleni Osijek, potaknuli su ekipu mladih ljudi da 2006. godine osnuje prvu hrvatsku ekološku turističku agenciju Zlatna greda. Sjedište agencije se nalazi u Eko centru Zlatna greda, u Baranji, na krajnjim sjevernim rubovima Parka prirode Kopački rit,

nedaleko od obala Dunava, tridesetak kilometara od Osijeka. Što zapravo znači – ekološka agencija, objasnio je osnivač udruge Zeleni Osijek i direktor agencije Zlatna greda Jasmin Sadiković. Što znači eko agencija “To znači da su svi naši sadržaji prilagođeni ekološkim standardima, da što manje u svojim aktivnostima koristimo motorni pogon, a da što više veslamo, pješačimo i koristimo biciklističke ture, i to je određen ekološki način obilazaka vrijednih prirodnih resursa”, govori Sadiković. Posebna vrijednost ove agencije je i u tome što posjetiteljima ne nudi samo svoje usluge i vlastite proizvode, nego umrežava i sadržaje lokalnog stanovništva već prepoznatljive uz baranjski turizam kao što

su vinske ceste, smještaj u objektima seoskog turizma, ugostiteljske usluge restorana, salaša, jahanje... Dakle, pored promoviranja prirodnih vrijednosti ovog područja, gdje se i provodi većina ponuđenih aktivnosti, Zlatna greda promovira i ponudu tradicijskih seoskih domaćinstava Baranje. Voditelj poslovnice Agencije Dinko Pešić pak objašnjava u čemu je razlika između eko agencije Zlatna greda i ostale ponude. “Mi smo dobra nadogradnja turističke ponude koja je već postojala na ovom području. Naime, većinom se ljudi bave ponudom gastronomije i smještajnih kapaciteta, dok mi imamo aktivne sadržaje u prirodi kao što su cjelodnevni programi veslanja u kanuima, promatranje ptica i divljači, vožnja u čamcima, bi-

ciklističke i pješačke rute, team building program. Za pojedine programe

Pored prirodnih vrijednosti ovog područja, Zlatna greda promovira i ponudu tradicijskih seoskih domaćinstava Baranje osobito je zainteresiran tzv. poslovni sektor, ali i osnovne škole kada je riječ o posebnim programima škole u prirodi”, kaže Pešić. Jedinstveni u Hrvatskoj Mlada ekipa ove prve hrvatske eko agencije gostima nudi one sadržaje koje drugi za sada ne nude. Posebno je atraktivan kanuing po Dunavu i

sjevernim dijelovima Kopačkog rita, gdje sadržaje poput promatranja visoke divljači nudi jedino ova agencija. Inače, eko agencija Zlatna greda jedini je koncesionar u Parku prirode Kopački rit za obavljanje turističke djelatnosti i to upravo u sjevernom dijelu Parka. Ono što potencijalni korisnici usluga ove agencije trebaju znati je činjenica da agencija osigurava većinu potrebne opreme za ponuđene aktivnosti. Dakle, kanue, vesla, sigurnosne prsluke, dalekozore, nužnu zaštitnu odjeću i obuću, pa čak i zaštitnu opremu protiv komaraca. Za rad agencije može se saznati putem njihove internetske stranice (www.zlatna-greda.org) i putem poslovnih partnera koji djeluju na lokalnom području, kao i turističkih agencija te ovdašnjih turističkih zajednica.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

( oko 500 članova

( 3 osobe

u 5 tjedana dobio Ridesbook

trenutačno rade na Ridesbooku

Nova praktična društvena stranica - Ridesbook

Podijeli pa vozi! Ridesbook potiče korisnike da pišu komentare jedni o drugima čime se pridonosi sigurnosti koncepta Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

sobe koje odla ze na put, kon cert ili posao a imaju mjesta u autu, od nedavno ih mogu podi jeliti s drugim ljudima putem društvene strani ce Ridesbook. Tako se mogu sklopiti nova prija teljstva, a putovanja po stati zabavnija, jeftinija i ugodnija. K tomu, ra cionalnijim korištenjem automobila pridonosi se smanjenju emisije štet nih plinova. Jure Pavlović, osni vač i vlasnik Ridesbo oka, ističe kako ova društvena stranica po vezuje osobe koje nude s onima koje traže vo žnju. “Ridesbook je do stupan jedino registrira nim korisnicima i potiče ih da objavljuju podat ke o sebi i svojim inte resima te svoje fotogra fije. Jer nekome je puno lakše povesti drugu oso bu ako je vidio podatke o njoj, njezin stupanj obra zovanja, komentare dru gih članova o toj oso bi, fotografiju... Posebna prednost Ridesbooka su komentari članova o dru gim korisnicima. Drugim riječima, potičemo kori snike da pišu komentare jedni o drugima kako bi dali što potpuniju sliku o nekoj osobi i pridonije li sigurnosti koncepta”, objašnjava on, dodavši kako je intenzivniji ra zvoj na ovom hrvatskom projektu, o kojem brinu tri osobe, trajao otprilike godinu dana. Društvena stranica Ridesbook ak tivna je tek nešto više od mjesec dana, a u petom

tjednu “života” imala je već oko 500 registri ranih korisnika. “Halo, tko ide doma?” Ideja pak seže još u Pavlovićeve sred njoškolske ljetne dane kada je gotovo svakod nevno stopirao kako bi došao iz Ploča do obli žnjih turističkih mje sta, ponajčešće u Gra dac. “Zapravo već tada, u svojim srednjoškol skim danima, razmišljao sam kako bi bilo zgod no kada bi postojala neka stranica putem koje bih mogao prijevoz ‘uštopa ti’ preko interneta. Daljnji ‘klik’ u razvoju moje ide je dogodio se kada sam vi

Hrvatske banke imaju malo interesa za ovakav projekt kao i za bilo kakvo poduzetništvo, kaže Pavlović dio kako moji prijatelji na zidu na Facebooku stavlja ju obavijesti poput ‘Ide li tko u petak doma?’ ili ‘Ide li tko u nedjelju u Split?’. Tada sam i ja preuzeo ta kav način obavještavanja o svojim rutama i shvatio da vrlo često moji prijatelji ili poznanici idu u terminu koji meni odgovara, ali da

bez interneta ne bih došao do potrebne informacije i time uštedio vrijeme i no vac”, kaže Jure Pavlović. Kako Facebook nije nami jenjen takvoj vrsti pove zivanja te je za ovu svrhu vrlo ograničen, odlučio je napraviti društvenu mrežu koja bi upravo bila namije njena putovanjima. I tako je Ridesbook rođen. Tegobe inovativnosti Pronaći financijsku po dršku, ipak, nije bilo jed nostavno. Prilikom kon taktiranja predstavnika banaka, kao i nadležnih državnih institucija, kre ator Ridesbooka došao je

Daljnji pad ERP tržišta Hrvatsko tržište ERP (En terprise Resource Plan ning) aplikacija nastavilo je padati drugu godinu za redom te je u 2010. dose gnulo vrijednost od 37,54 milijuna američkih dola ra. Izraženo u dolarima, vrijednost tržišta opala je za 7,3 posto u odnosu na 2009. godinu, dok je u kunama pad bio nešto blaži i iznosio 1,3 posto. Prema nedavno objavlje noj studiji analitičke kuće IDC Adriatics, negativan utjecaj financijske krize započete u 2008. i nedo statak velikih projekata bili su glavni razlozi pada domaćeg ERP tržišta u prošloj godini. IDC oče kuje kako će potrošnja na ERP rješenja u Hrvatskoj rasti u prosjeku 9,5 posto godišnje. Za stipendije pola milijuna kuna Završio je natječaj Viso ke škole za primijenje no računarstvo Algebra kojim su dodijeljene vri jedne stipendije za struč ni studij računarstva, a u srpnju završava i ljet ni upisni rok na kojem će biti dodijeljeno 25 stipen dija. U proljetnom i ljet nom upisnom roku do dijeljeno je stipendija u vrijednosti većoj od pola milijuna kuna.

Biznis u magli Prema Pavlovićevu mišljenju, problem IT sektora u nas je u tome da se na njega još uvijek gleda s mnogo nevjerice. “Naime, u svijesti prosječnog hrvatskog djelatnika u ministarstvu, bankara, potencijalnog ulagača, običnog građanina, IT sektor se ponajprije doživljava kao biznis ‘u magli’, koji je apstraktan, za razliku od, primjerice, stanogradnje, uvoza iz Kine, trgovine...Taj stav se u IT sektoru najviše očituje u tome što je u Hrvatskoj teško doći do novca koji je potreban za razvoj i tržišno pozicioniranje kvalitetnog IT proizvoda. Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država gdje djeluje

*vijesti

mnoštvo fondova rizičnog kapitala koji neprestano traže nove prilike za ulaganja, u Hrvatskoj takav vid financiranja ovog sektora jednostavno ne postoji”, naglašava kreator Ridesbooka.

do zaključka kako je u Hr vatskoj vrlo teško računati na njihovu potporu. “Pro blem kod državnih institu cija i njihovih možebitnih potpora jest u tome da su one vrlo krute u natječaji ma i ne prepoznaju inova tivne projekte, osim ako se radi o strogo tehničkim inovacijama. Time grubo zanemaruju činjenicu da većina uspješnih svjetskih IT projekata svoj uspjeh ne bazira na posebnim tehno loškim inovacijama nego najčešće kreativnoj i ino vativnoj interpretaciji već postojećeg koncepta. Hr vatske banke imaju malo interesa za ovakav projekt

kao i za bilo kakvo podu zetništvo. S njihove stra ne to je možda i logično jer im je vjerojatno sigur nije posuđivati novac s vi sokim kamatama državi i građanstvu nego potica ti poduzetničke projekte”, smatra on. Osim kontinuiranog rada na poboljšanju stra nice, u budućnosti će na glasak biti na povećanju sigurnosti putovanja pre ko ove stranice. “Plani ramo napraviti i značaj ni iskorak u regiju nakon kojega bismo krenuli u osvajanje ciljnih skupina diljem svijeta”, zaključu je Pavlović.

Atos preuzeo Siemens IT Solutions and Services Tvrtka Atos Origin preu zela je Siemens IT Solu tions and Services. Pre ma istraživanjima tržišta, ovim pripajanjem Atos je postao predvodnik među europskim ponuđačima outsourcing usluga i je dan od najvažnijih ponu đača usluga računarstva u oblaku. Tomislav Breyer,

direktor Atosa Hrvatska, naglašava kako tvrtka pla nira ostati jedan od vode ćih sistemskih integrato ra u zemlji, uz regionalne ambicije i rad na međuna rodnim projektima.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

Maslina i maslinovo ulje - Božji dar u Hrvata

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR Garth Stein UMIJEĆE UTRKIVANJA PO KIŠI Naklada Ljevak

Enzo je pas, križanac između labradora i terijera, frustriran nemogućnošću da govori, ali je zato filozof s gotovo ljudskom dušom. Denny Swift, njegov vlasnik, radi kao automehaničar i sanja o tome da se probije u krug profesionalnih vozača autoutrka. Zajedno prolazeći kroz Dennyjeve životne nedaće, Enzo je stekao dubok uvid u ljudski život i shvatio da se život - kao i autotrke - ne svodi samo na brzinu...

Cynthia Hand Krila anđela Znanje

Clara Gardner saznala je da ima anđeoske krvi, zbog čega je pametnija, brža i jača od ljudi. Njezino poslanje i vizije koje ima odvode je na drugi kraj države, u novu školu i novu okolinu. Nakon što upozna Christiana, dečka iz svoje vizije, čini se da joj je sve jasno i da će ostvariti svoju zadaću. No, susreće i Tuckera koji privlači njezinu ljudsku stranu. Cijeli Clarin svijet se otvara i donosi opasnosti koje je tjeraju da bira između dobra i zla, iskrenosti i prijevare, ljubavi i dužnosti.

Lars Kepler Hipnotizer Fraktura

Trostruko brutalno umorstvo, sve su žrtve iz iste obitelji, a ubojica je nepoznat i, po svemu sudeći, samo je pitanje trenutka kada će ubiti ponovno. Na slučaju radi jedan od najboljih i najupornijih stockholmskih inspektora Joona Linna. Odakle da počne? Jedini je preživjeli svjedok dječak Josef Ek, kojemu su pred očima ubijeni otac, majka i mlađa sestra, a on leži u šok-sobi s teškim ozljedama. Očajnom Linni može pomoći samo stručnjak za hipnozu psihijatar Erik Maria Bark...

Tom Vanderbilt VOŽNJA Algoritam

Nastala na temelju iscrpnog istraživanja i intervjua s prometnim stručnjacima diljem svijeta, ova knjiga zavući će se pod prtljažnik svakodnevne aktivnosti vožnje i otkriti svijet fizičkih, psihičkih i tehničkih faktora koji će nam pojasniti zašto vozimo tako kako vozimo. Zašto su kružni tokovi najsigurniji za vozače, zašto bi vas u Kopenhagenu prezrivo pogledali kad biste pokušali pretrčati ulicu na crveno, neke su od zanimljivosti na koje Vanderbilt ukazuje.

Rampuri Autobiografija jednog sadhua Dvostruka duga

Od ispijanja “nektara besmrtnosti” na izvoru rijeke Gange do priče o tantričkom ubojstvu, ova autobiografija je puna istinitih priča o magiji, čudima, duhovima i pokori te prožeta znanjem o hinduističkim bogovima, ajurvedi, mantrama i indijskoj kulturi. Ovim putovanjem između krajnosti Rampuri nas vodi u mistično srce Indije. Inače, Rampuri je prvi stranac koji je iniciran u prastaro društvo jogina i šamana, koji se još nazivaju i sanjasini.

I prijateljstvo i ljubav i zdravlje U knjizi se sažeto i pregledno opisuje stanje maslinarstva koje nakon niza godina u Hrvatskoj postaje vrlo perspektivna poljoprivredna grana

editeran je domovina masline, a Hrvatska kao mediteranska zemlja, posebice na njenim otočnim područjima ima vrlo povoljne prirodne uvjete i dugu tradiciju u uzgoju maslina i proizvodnji maslinovog ulja. To ulje izvor je zdrave prehrane, ima zaštitnu ulogu u borbi protiv starenja, blagotvorno utječe na mnoge funkcije organizma te ima ljekovito djelovanje. Poznato je kako je maslina najdugovječnija od svih stabala, a ujedno i duhovni simbol mira i slave, postojanosti i pobjede, mudrosti, čistoće i radosti, sunca, svjetlosti i nade.

Knjiga je nastala suradnjom brojnih znanstvenika i stručnjaka kao i dobrih poznavatelja maslinarstva u našoj zemlji

Zato su i Ujedinjeni narodi prihvatili maslinovu grančicu kao svoj simbol. Maslinovo ulje u ovo suvremeno doba za Hrvatsku kao turističku destinaciju ima dodatnu gospodarsku vrijednost jer pridonosi obogaćivanju ukupne turističke ponude. “U ne tako davnoj prošlosti mnogi maslinici bili su zapušteni ili potpuno napušteni zbog neisplativosti

proizvodnje, a ponajviše zbog usitnjenih parcela te udaljenosti i teškog pristupa maslinicima. Gotovo polovina broja maslinovih stabala nije se održavala ili se nije dovoljno iskorištavala. Nažalost, dijelom je i danas tako”, rekao je Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na predstavljanju dvojezične knjige (na hrvatskom i engleskom jeziku) Maslina i maslinovo ulje Božji dar u Hrvata. Knjigu je napisala skupina autora, nakladnik je zagrebačka tvrtka Mavi, a sunakladnik Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo. Na njenoj izradi okupljeni su brojni znanstvenici i stručnjaci kao i dobri poznavatelji maslinarstva u našoj zemlji. Sažeto i pregledno opisuje se stanje maslinarstva koje nakon niza godina u Hrvatskoj postaje vrlo perspektivna poljoprivredna grana. Izjednačiti uvoz s izvozom maslinovog ulja Knjiga je podijeljena na nekoliko cjelina: u prvom poglavlju govori se o maslini kroz povijest te njenom utjecaju na umjetnost, legende i religije,

Temelj za ostala izdanja iz maslinarstva Skupina od tridesetak autora, među kojima se posebice ističu Vinko Milat, Ljiljana Gašparec-Skočić, Marijan Ričković, Frane Strikić i Miroslav Tratnik dok je recenzent bio profesor Ivo Miljković, doajen sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, napisala je čitko i pregledno štivo koje svakako predstavlja temelj za ostala stručna, znanstvena i popularna izdanja iz područja maslinarstva. Ova je knjiga ujedno i prigodan dar za svakog tko se želi okrijepiti znanjem o maslini i maslinovom ulju.

drugo poglavlje posvećeno je njenom gospodarskom značenju, regionalizaciji, proizvodnji ploda i ulja, treće poglavlje odnosi se na marketing i ulogu pojedinih subjekata u razvoju maslinarstva, u četvrtom dijelu ukratko je opisana šetnja “zlatnim putovima” od Istre do Konavala, dok se na kraju knjige nalazi popis proizvođača maslina i uljara. Poznato je da se Hrvatska na međunarodnom tržištu ne može natjecati količinom maslinovog ulja nego njegovom kakvoćom. Iako nam još uvijek nedostaje sustavnosti, organiziranosti u preradi i distribuciji toga ulja, i to se u posljednje vrijeme mijenja. Primjera radi, potkraj 19. stoljeća u Hrvatskoj je bilo 30 milijuna stabala maslina, 1945. taj se broj smanjio na šest milijuna, dok je zbog nebrige o maslini 1990. broj stabala pao na 3,2 milijuna. Ipak, danas ponovno imamo šest milijuna stabala na 30.000 hektara površine, dok nam je cilj da u ovom desetljeću dosegnemo 10 milijuna stabala maslina, udvostručimo proizvodnju i potrošnju ulja te izjednačimo uvoz s izvozom maslinovog ulja. (S.P.)

www.privredni.hr Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Rasvjetna tijela

Autobusni kolodvor, bungalovi i vinogradi Autobusni kolodvor, poslovna zgrada i kuća, ukupne površine 20.344 četvorna metra, prodaju se u Varaždinu za 12,04 milijuna kuna. Dražbeno ročište održat će se 22. srpnja u 12 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, u sobi broj 107/I. Nekretnina se ne može prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 20. i 21. srpnja od 13 do 15 sati. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun Suda, na broj 23900011300000154, s pozivom na broj: 05-19-02-303309. Poslovni prostor površine 3870 četvornih metara u Opatiji, procijenjen na 25 milijuna kuna. U naravi predstavlja izgrađenu nosivu konstrukciju garažno-poslovnog centra Slatina, s projektiranih ukupno osam etaža. Nalazi se na adresi Ulica maršala Tita 191. Na dražbi se prodaje pravo građenja radi izgradnje poslovnog centra. Ročište će se održati 27. srpnja u 10 sati u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Zadarska 1, u sobi 11. Prodaja se obavlja prema načelu “viđeno-kupljeno”. Lokacija poslovnog centra i njegova dokumentacija mogu se razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 051/710 600. Jamčevina iznosi 2,5 milijuna kuna, a treba je uplatiti najkasnije do 25. srpnja. Bungalovi i zemljište kompleksa Vila Raška kod Dubrovnika, ukupne površine 9953 četvorna

metra, procijenjeni na 21,6 milijuna kuna. Nekretnina se nalazi na adresi Ivanska 14, Dubrovnik. Dražbeno ročište održat će se 21. srpnja u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi 91/II. Jamčevina iznosi pet posto. Prodaja će se odvijati prema načelu “viđeno-kupljeno”, uz napomenu da na nekretnini postoji pravo prvokupa u korist Republike Hrvatske, odnosno Grada Dubrovnika. Oranice, livade, šume i vinograd u naselju Novi Glog kod Svetog Ivana Žabnog, površine 7193 četvorna metra. Prodaje ih Općinski sud u Križevcima, soba 10/I., 28. srpnja u 11.15 sati. Procijenjena vrijednost nekretnina iznosi 19,2 milijuna kuna, a ne mogu se prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 27. srpnja od 8 do 12 sati u naselju Novi Glog. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Voćnjak, kuća, oranica i livada u Križevcima, procijenjeni na 1,5 milijuna kuna. Nekretnina ukupno ima 3354 četvorna metra. Dražba će se održati 2. kolovoza, na Općinskom sudu u Križevcima, u sobi broj 10/I., u 10 sati. Nekretnina se nalazi u Markovićevoj ulici u Križevcima, razgledavanje je moguće 1. kolovoza od 8 do 19 sati, a jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Vinograd, pašnjak i kuća s dvorištem, ukupne površine 3048 četvornih metara, procijenjeni na 6,3 milijuna kuna. Nekretnina se nalazi u naselju Bilice kod Šibenika.

Dražba će se održati 10. kolovoza u 10.20 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, Stjepana Radića 81, u sobi broj 9. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 20 posto, a treba je uplatiti na račun Suda 2390001-1300001202, s pozivom na broj 05 51386-087. Zgrada od 775 četvornih metara te pašnjak od 2401 četvornog metra prodavat će se na Općinskom sudu u Šibeniku, u sobi broj 9. Datum dražbe je 18. kolovoza u 10.15 sati. Nekretnina se nalazi u mjestu Konjevrate, u Općini Šibenik, a procijenjena je na 2,5 milijuna kuna. Ne može se prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 20 posto, a treba je uplatiti na račun Suda 23900011300001202, otvoren kod Hrvatske poštanske banke, s pozivom na broj 05 511757-095. Potvrdu o uplati dostaviti Sudu tri dana prije ročišta za dražbu. Brodica marke Sessa Marine, tip Oyster 30, procijenjena na 507.899 kuna. Prodavat će se na dražbi 3. kolovoza u 10 sati, u tvrtki Mennyacht d.o.o., u Ičićima, na adresi Polane-Šmiti bb. Brodica je dužine 9,5 metara, s motorom Volvo 168 KW. Jamčevina iznosi 10 posto, treba je uplati-

ti na račun Općinskog suda u Opatiji, broj 23900011300002256, s pozivom na broj 00 1-93-11.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

IKA Lighting, Istanbul, Turska, www. ikalighting.com. Tvrtka nudi kvalitetna unutarnja i vanjska rasvjetna tijela. Kontakt: Pinar Ersu, p.ersu@ikalighting. com, +90 505 4264500. Sportska i rekreacijska oprema

Burak Sengul, Istanbul, Turska, www. californiasport-tr.com. Tvrtka je proizvođač različite sportske i zabavno-rekreacijske opreme te želi izvoziti u Hrvatsku. Kontakt: info@californiasport-tr. com, +90 212 2647084-85.

rijala za namještaj i graditeljstvo. U svom asortimanu imaju ručkice za namještaj, kvake, okrugle kvake (kugle), držače za namještaj, vodilice... Zainteresirani su za trgovinsku suradnju s Hrvatskom. Traže distributera opreme za namještaj i kvaka za vrata. Zainteresirani su također i za trgovinsku suradnju s proizvođačima namještaja u Hrvatskoj. Kontakt: Oliwia Pawlus, opawlus@gamet.eu, +48 56 6110218, +48 694 494952. Oprema za parkove

Kopt, Bled, Lesce, Slovenija, www.france-turbo.si. Tvrtka traži zastupnika za prodaju francuskih kamina i peći France turbo. Kontakt: Dejan Toman, dejan.toman@kopt.si, +386 4 5378220.

Public Garden, Ankara, Turska. Tvrtka je proizvođač opreme za parkove (metalna i drvena oprema za igrališta, vidikovci, zakloni, klupice, koševi za smeće, piknik-stolovi, dijelovi za rasvjetu, fontane, sportska i fitness oprema...). Kontakt: bahadiruver@hotmail.com, +90 312 3959725.

Plastični proizvodi

Sigurnosna vrata

Kamini i peći

Awenta E.W.A. Chomka, Minsk Mazowiecki, Poljska, www.awenta.pl. Tvrtka se specijalizirala za proizvodnju elemenata za ventilaciju. Awenta je i najveći proizvođač prozorskih lajsni za unutarnja vrata od pjenastog PVC-a u Poljskoj i jedan od najvećih u Europi. Osnovni proizvodni asortiman tvrtke obuhvaća: plastične i metalne ventilacijske rešetke anemostate i ventilacijske stropne rastere - ventilacijske cjevčice i rešetke za vrata - ventilacijske sustave - cijevne i ispušne ventilatore - revizijska vratašca - maske - ventilacijske rešetke za kamine - staklene lajsne za unutarnja vrata - hibridni sustav ventilacije Awentis. Kontakt: awenta@awenta.pl, +48 25 7585252.

Gerda, Komorow /k Warszawy, Poljska, www.gerda.pl. Tvrtka je proizvođač sigurnosnih vrata, no njena ponuda također obuhvaća građevinske okove, brave, lokote, cilindar brave. Mnoštvo mogućnosti i varijanti, iznimna točnost i preciznost mehanizama plasirale su tvrtku Gerda na poziciju lidera u proizvodnji sigurnosnih sustava. Komercijalna ponuda: tvrtka nudi protuprovalna vrata, vrata s pojačanjem za stanove, kuće i zgrade, građevinske okove kao što su cilindar brave, lokoti, brave. Zainteresirani su za suradnju s distributerima, kupcima (trgovci na veliko, developerske tvrtke, specijalističke trgovine) iz Hrvatske. Kontakt: Dorota Wituska, dorota.wituska@gerda.pl, +48 22 3296342.

Daske za glačanje i stalci za rublje

Evin Ironing Boards, Kayseri, Turska, www.evincelik.com.tr. Tvrtka je proizvođač daski za glačanje, stalaka za sušenje rublja... i nudi svoje proizvode. Kontakt: Ibrahim Alin, ialin@evincelik. com.tr, +90 352 3211416. Suradnja

Gamet, Torun, Poljska, www.gamet.eu. Tvrtka je proizvođač dekorativnog mate-

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Izgradnja grobnica i grobnih okvira

Zagrebački holding nabavlja usluge izgradnje betonskih grobnica i grobnih okvira. Rok dostave ponuda je 18. srpnja.

Odjeća i obuća

KBC Rijeka nabavlja odjeću i obuću za medicinsko i nemedicinsko osoblje. Rok dostave ponuda je 22. kolovoza. Regija Računalna i fotooprema

Bar-kod čitači

Financijska agencija (Fina) nabavlja bar-kod čitače. Rok dostave ponuda je 22. srpnja 2011.

Ministarstvo financija i trezora BiH u Sarajevu nabavlja računalnu i fotoopremu. Rok dostave ponuda je 10. kolovoza.

Uredski pisači

Strojevi za žigosanje

Hrvatska pošta nabavlja uredske pisače. Rok dostave ponuda je 2. kolovoza.

Preduzeće za poštanski saobraćaj Republike Srpske u Banjoj Luci nabavlja

stolne strojeve za žigosanje. Rok dostave ponuda je 8. kolovoza. Fotokopirni aparati

Ministarstvo unutrašnjih poslova u Beogradu nabavlja fotokopirne aparate. Rok dostave ponuda je 13. kolovoza.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

( 112,5 mlrd kn ( 128,3 mlrd kn iznos krediti poduzećima potkraj svibnja

kredita odobren stanovništvu

HRVATSKA NARODNA BANKA

Krediti u svibnju dosegnuli 283,6 milijardi kuna P

U ovoj godini analitičari RBA očekuju blagi oporavak kreditiranja što će primarno biti posljedica potražnje poduzeća

rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, u svibnju je u odnosu na travanj kreditna aktivnost banaka blago intenzivirana. Potkraj svibnja ukupni krediti banaka iznosili su 283,6 milijardi kuna, što je 1,6 posto više nego potkraj travnja. Godišnja stopa rasta nešto je viša nego prethodnih mjeseci te iznosi 8,7 posto. Godišnjem rastu kredita pridonijeli su svi sektori, pri čemu je najveći godišnji rast zabilježen kod kredita državi, ocjenjuju analitičari RBA. Ista kretanja prisutna su i u odnosu na kraj prošle godine, pri čemu su ipak najslabija kreta-

nja kod sektora stanovništva. Krediti poduzećima potkraj svibnja dosegnuli su 112,5 milijardi kuna, što je četiri posto više nego potkraj protekle godine. Godišnje stope rasta već su godinu dana stabilne te se uglavnom kreću između osam i 9,5 posto. Najviše stambenih kredita S druge strane, krediti stanovništvu, čiji udio u ukupnim kreditima iznosi 45 posto, i dalje ne pokazuju zamjetniji oporavak (iako je u svibnju zabilježen mjesečni rast), što je i očekivano s obzirom na nepovoljna kretanja na tržištu rada i visoku razinu

žavi su porasli za 5,6 milijardi kuna, na 40 milijardi kuna. Najveći dio ovogodišnjeg porasta odnosi se na ožujak (+5,1 milijarda kuna u odnosu na ve-

Godišnjem rastu kredita pridonijeli su svi sektori, pri čemu je najveći godišnji rast zabilježen kod kredita državi pesimizma, pojašnjavaju analitičari. Ukupni krediti stanovništvu potkraj svibnja iznosili su 128,3 milijarde kuna, što je 0,6 posto više nego na kraju 2010., čemu je uglavnom pridonio rast

stambenih kredita koji prevladavaju među kreditima stanovništvu (s udjelom od 46 posto), a koji su zabilježili rast u odnosu na kraj 2010. od 1,4 posto. U prvih pet ovogodišnjih mjeseci krediti dr-

ljaču), a posljedica je zaduženja države za 825 milijuna eura radi otplate dospjele euroobveznice. U ovoj godini očekujemo blagi oporavak kreditiranja što će primarno biti posljedica potražnje

poduzeća. Međutim, skroman mjesečni rast kredita poduzećima pokazuje da se povećanje eurske likvidnosti u sustavu za 850 milijuna eura, nakon što je HNB smanjio stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze, još nije bitno odrazilo na kreditiranje ovog sektora. S druge strane, oporavak kreditiranja stanovništva bit će sporiji. Naime, tržište rada još je daleko od oporavka, posebice kad je riječ o kreiranju novih radnih mjesta, pa je i ostvarivanje budućih dohodaka neizvjesno, što ograničava potražnju za kreditima, procjenjuju u RBA. (V.A.)

Hrvatski ured za osiguranje

Premija pala dva posto U skupini neživotnih osiguranja zaračunata je bruto premija od 3,802 milijarde kuna, a u životnima 1,146 milijardi kuna Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za prvih šest mjeseci 2011. godine, 26 društava za osiguranje zaračunala su bruto premiju od 4,948 milijardi kuna, što je dva posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Neživotna osiguranja U skupini neživotnih osiguranja zaračunata je bruto premija od 3,802 milijarde kuna što je na godišnjoj razini 2,1 posto manje te čini 76,84 posto ukupne premije. Najzastupljenija vrsta u ovoj skupini osiguranja

je osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 1,499 milijardi kuna što je 1,4 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Kod obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti premija je porasla za 1,4 posto te iznosi 1,485 milijardi kuna. Zabilježen je i porast broja ugovorenih osiguranja za 12.130 ili 1,2 posto više. Prosječna premija iznosi 1477,80 kuna te je na godišnjoj razini 0,13 posto viša. Porast premije u skupni neživotnih osiguranja bilježe i osiguranje jam-

stva (+68,1 posto), osiguranje troškova pravne zaštite (+21,4 posto), osiguranje kredita (+16,2 posto), osiguranje raznih financijskih gubitaka (+12,2 posto)...

Bruto premija u prvom polugodištu dosegla je 4,948 milijardi kuna Pad premije, pak, zabilježen je kod osiguranja zračnih letjelica (-22,7 posto), osiguranja tračnih vozila (-21 posto), osiguranja od odgovornosti za upotrebu plovila (-20,7

posto), osiguranja plovila (-15,3 posto), osiguranja cestovnih vozila (-11 posto)... Životna osiguranja Skupina životnih osiguranja bilježi pad od 1,8 posto uz zaračunatu bruto premiju od 1,146 milijardi kuna, te u ukupnoj premiji sudjeluje sa 23,16 posto. Prema strukturi, najveći udio ima klasično životno osiguranje s padom premije od 2,4 posto, u iznosu od 987 milijuna kuna. Premija klasičnog životnog osiguranja u skupini sudjeluje sa 86,2 posto, a u ukupnoj premiji sa 19,95 posto. Slijede

rentno osiguranje sa zaračunatom premijom od 4,948 milijuna kuna ili 35,3 posto više; dodatna osiguranja uz životno osiguranje sa zaračunatom premijom od 77,590 milijuna kuna ili 0,7 posto manje; osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja sa zaračunatom premijom od 4,277 milijuna kuna ili 1,6 posto manje te životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik sa zaračunatom premijom od 71,813 milijuna kuna ili 4,8 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. (V.A.)

www.privredni.hr Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

( 1,5% prvotna

( 1,1% rast

procjena gospodarskog rasta ove godine

industrijske proizvodnje

Procjene PBZ-a o gospodarskom rastu

Ove godine jedan posto Hrvatska iz gospodarske krize izlazi sporije i trenutačno je jedina od zemalja “nove Europe” koja ne bilježi pozitivan gospodarski rast

Drugo tromjesečje 2011. trebalo bi napokon donijeti pozitivnu stopu rasta ćih hrvatskih banaka ali i MMF-a ukupnu su godišnju procjenu smanjili na 1,0-1,2 posto. Tako je gotovo jednoglasno letvica gospodarskog rasta za 2011. spuštena s prvotno očekivanih prosječnih 1,5 posto na oko jedan posto, uz uglavnom uravnotežene rizike da taj rast bude i nešto manji ali i mogućnosti da bude i blago veći od prognoziranog, kaže analitičarka PBZ-a Ivana Jović, dodajući da je, ako usporedimo kretanje gospodarskog oporavka u Hrvatskoj s drugim sličnim zemljama, primjetno da Hrvatska iz gospodarske krize izlazi sporije i trenutačno je jedina od ze-

malja “nove Europe” koja ne bilježi pozitivan gospodarski rast. Pad BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu bio bi i veći da nije došlo do značajnog povećanja zaliha s obzirom na to da sve ostale komponente bilježe krajnje nepovoljna kretanja. Tako je osobna potrošnja zabilježila međugodišnji pad od 0,1 posto (pad u odnosu na prvo tromjesečje 2008. iznosi 13,6 posto), dok je državna potrošnja pod pritiskom slabog punjenja državnog proračuna smanjena za 0,9 posto (no u odnosu na prvi kvartal 2008. još je veća za 1,9 posto). Investicije bilježe pad od 6,7 posto i u odnosu na usporedivi pretkrizni kvartal smanjene su za gotovo 30 posto. Kvartal su dakle “spasile” zalihe s godišnjim rastom od 30,3 posto iako su i one za oko 10 posto manje nego u prvom kvartalu 2008. Inozemna potražnja podbacila Očekivani oporavak na krilima inozemne potražnje u prvom je ovogodišnjem kvartalu u potpunosti izostao te je neto inozemna potražnja prvi

BDP, godišnja stopa promjene (%) Bugarska Rumunjska

10,0 8,0 6,0 4,0 2,0 0,0 -2,0 -4,0 -6,0 -8,0 -10,0

Češka Hrvatska Mađarska Slovenija Slovačka

q2 q3 q4 q1 2008. Izvor: DZS, Eurostat

q2 q3 2009.

Poljska

q4 q1

q2 q3 2010.

q1 2011.

Doprinosi u rastu BDP-a, u p.b. Kućanstva

Država

Investicije

Zalihe

Neto izvoz

BDP

15,0 10,0 5,0 0,0 -5,0 -10,0 -15,0 I.-III. 2005. IV.-VI. 2005. VII.-IX. 2005. X.-XII. 2005. I.-III. 2006. IV.-VI. 2006. VII.-IX. 2006. X.-XII. 2006. I.-III. 2007. IV.-VI. 2007. VII.-IX. 2007. X.-XII. 2007. I.-III. 2008. IV.-VI. 2008. VII.-IX. 2008. X.-XII. 2008. I.-III. 2009. IV.-VI. 2009. VII.-IX. 2009. X.-XII. 2009. I.-III. 2010. IV.-VI. 2010. VII.-IX. 2010. X.-XII. 2010. I.-III. 2011.

akon što je Državni zavod za statistiku uz blagu korekciju zapravo potvrdio prvu procjenu pada bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju ove godine od 0,8 posto, analitičari najve-

Izvor: DZS, PBZ

put od trećeg tromjesečja 2008. zabilježila negativan doprinos ukupnom rastu BDP-a. Naime, izvoz dobara i usluga u prvom tromjesečju 2011. smanjen je 11,1 posto (21,4 posto u odnosu na prvi kvartal 2008.), dok je uvoz smanjen za 5,3 posto (odnosno 28,6 posto). Slabost domaće potra-

žnje u prvom kvartalu treba tražiti u tada još uvijek rastućoj nezaposlenosti te prevladavajućem potrošačkom pesimizmu. S obzirom na kasne uskršnje blagdane početak drugog kvartala (travanj) je donio rast trgovine na malo, dok turistička predsezona pozitivno utječe na rast zaposlenosti što bi treba-

lo donijeti i prve pozitivne stope rasta osobne potrošnje u ovoj godini. Ipak ne smijemo zanemariti ni vjerojatnost da do značajnijeg rasta osobne potrošnje ne dođe uslijed rastućih troškova servisiranja duga dijela kućanstava vezanog za švicarski franak i još uvijek prevladavajućeg potrošačkog pesimizma, ističe analitičarka PBZ-a. Industrijska proizvodnja u plusu Visokofrekventni pokazatelji poput industrijske proizvodnje i robne razmjene u prva dva mjeseca drugog kvartala zabilježila su poprilično nestabilna kretanja. Tako je, primjerice, industrijska proizvodnja nakon 2,7-postotnog rasta u travnju ponovno zabilježila pad od 0,4 posto u svibnju. Istodobno je izvoz roba, nakon 37,3 posto rasta u travnju, u svibnju potonuo 17,3 posto, dok je uvoz ubrzao rast sa 2,8 posto tijekom travnja na 3,4 posto tijekom svibnja. Ukupno na bazi travnja i svibnja industrijska je proizvodnja u plusu za 1,1 posto, izvoz je pora-

stao 7,2 posto, a uvoz 3,1 posto. U usporedbi s prvim ovogodišnjim tromjesečjem (kada je industrijska proizvodnja bila u minusu 4,9 posto, izvoz u marginalnom plusu od 1,1 posto, a uvoz na +3,4 posto) ovi prvi pokazatelji potvrđuju naša očekivanja da će drugo tromjesečje 2011. napokon donijeti pozitivnu stopu gospodarskog rasta, ističe Ivana Jović. Glavni faktor rasta u drugom i posebno trećem kvartalu trebala bi biti inozemna potražnja s aspekta izvoza usluga odnosno turizma, a vjerojatno će se nastaviti rast zaliha, dok će investicije i dalje imati negativan predznak. S obzirom da je u drugom kvartalu prošle godine zabilježen pad BDP-a od 2,3 posto odnosno da je baza relativno niska, smatramo da će ovogodišnji drugi kvartal donijeti rast od jedan posto s mogućnošću da bude i nešto veći ovisno o turističkoj predsezoni. Naša je procjena da će ukupna gospodarska aktivnost u ovoj godini rasti po stopi od jedan posto, zaključuje analitičarka PBZ-a. (V.A.)

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011.

Tržište novca Zagreb

Obilna ponuda novca, uz skromnu potražnju Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

natoč očekivanju da bi u proteklome razdoblju trgovanje sudionika moglo zadržati živost iz prethodnoga, budući da je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija koje podrazumijeva suzdržaniju ponudu i veću potražnju novca, pokazatelji su drukčiji. Iako je ponuda novca u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb prošlih dana bila suzdržanija, i dalje je neusporedivo viša od potražnje. Unatoč tome, dobar dio potražnje ostao

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

11.7.’11. - 15.7.’11.

4.7.’11. - 8.7.’11.

250 200

150 100

50 0

11.7.2011.

12.7.2011.

13.7.2011.

je nenamiren, uglavnom zbog neslaganja uvjeta ponude i potražnje. To je uobičajena pojava koja pokazuje da nema napetosti u trgovanju, osobito kod potencijalnih korisnika koji uzimaju pozajmice uz izuzetno povoljnu ka-

14.7.2011.

15.7.2011.

matnu stopu, svjesni okolnosti u kojima je ponuda novca znatno iznad potencijala potražnje. Prosječna kamatna stopa u ovome je razdoblju zabilježila stanovit porast i iznosila je 1,03 posto godišnje, dok je u razdoblju ranije izno-

ponedjeljak

utorak

sila 0,36 posto. Ovako značajna razlika rezultat je strukture pozajmica u ovome razdoblju kojih je bilo na dulje rokove i uz višu kamatnu stopu. I prosječna prekonoćna kamatna stopa bilježi tjedni porast sa 0,24 na 0,30 posto

srijeda

četvrtak

petak

godišnje, što je posljedica spomenutog početka novog razdoblja održavanja obvezne pričuve. Novčano tržište, koje je već dulje vrijeme u neravnoteži ponude i potražnje zbog zasićenosti ponudom novca, u pro-

teklome je razdoblju bilo još zasićenije. To potvrđuju viškovi dnevne likvidnosti koje depozitne institucije deponiraju u središnju banku na kraju dana kao noćni polog, a koji su tijekom prošloga tjedna dosezali najviše razine do sada. Ni u narednom razdoblju nije realno očekivati radikalniju promjenu pokazatelja na novčanom tržištu. Ponuda novca ostaje dominantna, potražnja skromna, a kratkoročna kamatna stopa iznimno niska. Pitanje je hoće li Ministarstvo financija u idućem razdoblju održati aukciju trezorskih zapisa i barem djelomično neutralizirati ponudu novca, što bi sudionicima s viškom likvidnosti svakako odgovaralo.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Talijanska kriza dodatno poskupila franak

Mirex stabilno

Neizvjesnost oko dužničke krize u Grčkoj, Italiji i drugim zemljama eurozone utjecala je na novi snaž-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda dosegnula je prošli tjedan 162,1222 boda. Nakon malog pada, indeks se tako vratio iznad 162 boda, gdje se stabilno držao u prošlih gotovo mjesec dana.

valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,590273

CAD

kanadski dolar

5,46641

JPY

japanski jen (100)

6,626912

CHF

švicarski franak

6,411222

GBP

britanska funta

8,451255

USD

američki dolar

5,243693

EUR

euro

7,426118

Izvor: HNB

kli tjedan dati i 6,41 kunu. U odnosu na hrvatsku valutu porasla je i vrijednost eura koja se do kraja tjed-

ni rast švicarskog franka u odnosu na euro, a posredno i na kunu. Za švicarski franak trebalo je proteEUR

7.46

USD

5.32

7.44

primjena od 16. srpnja 2011. 11.7.

12.7.

13.7.

14.7.

na zadržala na razini iznad 7,4 kune. CHF

6.45

5.30

6.40

7.42

5.28

6.35

7.40

5.26

6.30

7.38

5.24

6.25

7.36

5.22

6.20

15.7.

11.7.

12.7.

13.7.

14.7.

15.7.

11.7.

12.7.

13.7.

14.7.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

163

162

161

160

160 14.6.

23.6.

3.7.

14.7.

11.7.

12.7.

13.7.

14.7.

15.7.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 17.7.2011.

Međunarodno tržište kapitala

Neizvjestan rasplet krize u eurozoni Nakon Grčke i Portugala kreditni rejting prošli je tjedan smanjen i Irskoj, a niža ocjena prijeti čak i SAD-u. Nakon vijesti o rastu nezaposlenosti i 6000 5960

svibanjskom trgovinskom deficitu većem od 50 milijardi dolara, agencija Moody’s ocijenila je da bi sadašnji američki status dužnika AAA klase mo12840

FTSE 100

12700

gao biti umanjen. Američki političari i ekonomisti stoga traže način za kontrolu rasta dugova i ubrzanje tempa ekonomskog oporavka. 2920

Dow Jones

2880

5920

12560

2840

5880

12420

2800

5840

12280

2760

5800

12140

2720

11.7. 4500 4200

12.7.

13.7.

14.7.

15.7.

11.7. 8000

CAC40

7820

12.7.

13.7.

14.7.

15.7.

11.7. 10700

DAX

10500

3900

7640

10300

3600

7460

10100

3300

7280

9900

3000

7100

9700

11.7.

12.7.

13.7.

14.7.

15.7.

11.7.

12.7.

13.7.

14.7.

15.7.

NASDAQ

12.7.

13.7.

14.7.

15.7.

NIKKEI 225

11.7.

12.7.

13.7.

14.7.

15.7.

Za to je vrijeme Kina objavila da je malo usporila rast BDP-a, sa 9,7 na 9,5 posto u drugom tromjesečju. Riječ je o mjerama centralnih vlasti radi suzbijanja “pregrijanosti” gospodarstva. Najavljeno je da će se ekonomski fokus Kine mijenjati s jeftine proizvodnje prema kvaliteti i dodanoj vrijednosti. To bi trebalo dovesti i do rasta radničkih primanja. Italija je donijela proračun s javnom potrošnjom smanjenom za 70 milijardi eura, ali neizvjesnost oko eurozone nastavit će se i idućih tjedana.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatv. dovr. mirov. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

164,2865 166,2801 155,5451 161,1148 162,1222

169,3083 204,3845 122,6227 139,2917 134,5853 155,6795 192,2597 187,5354 201,2404 145,7631 122,0411 107,2660 163,8227 111,4458 120,2989 171,1137 150,8588 121,1287 108,4727 134,9086

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3688/89/90, 18./25. srpnja 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 849,815 milijuna kuna

Ljetno usporavanje na burzi su na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 1,20 posto na 2.206,82 boda, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.189,19 bodova što je pad od 1,39 posto. Najviše se trgovalo dionicom HT-a kojom je ostvareno 19,255

Marko Repecki www.hrportfolio.com Proteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 69,478 milijuna kuna što je pad od 14,45 posto u odnoTop 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Zagrebačka banka d.d. Belišće d.d. Atlantska plovidba d.d. Petrokemija d.d. AD plastik d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Dom Holding d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Đuro Đaković Holding d.d.

-0,68% +2,31% -0,72% -3,11% -0,14% -4,03% -0,94% -6,07% -3,59% -0,84%

zadnja cijena 255,61 310,00 685,00 623,00 198,17 123,80 255,00 77,02 1.370,00 64,95

promet 19.255.003,85 5.069.750,09 4.091.505,00 2.689.394,61 2.597.970,44 2.239.255,47 2.108.743,99 2.084.280,27 2.056.375,20 2.052.424,74

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 69.478.565,58 kn

milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 255,61 kuni što je pad od 0,68 posto u odnosu na tjedan ranije. Jedini dobitnik među najtrgovanijima bila je dionica Zagrebačke banke koja je porasla za 2,31 10 dionica s najvećim rastom cijene Banka Brod d.d. Vjesnik d.d. Pounje trikotaža d.d. ZIF Jadran Kapital d.d. ZIF FIMA Proprius d.d. Solaris d.d. SN Holding d.d. Arenaturist d.d. Uljanik d.d. Zvečevo d.d.

posto, a trgovanje je završila na 310 kuna uz promet od 5,069 milijuna kuna. Najveći pad zabilježila je dionica Dom Holdinga koja je pala za 6,07 po-

tjedna promjena +105,71% +25,00% +19,74% +16,56% +8,95% +8,64% +8,30% +6,96% +5,96% +5,89%

zadnja cijena 7.200,00 25,00 0,91 29,35 22,89 390,00 195,02 83,00 70,07 123,00

promet 154.600,00 1.275,00 1.029,29 48.462,00 297,57 18.877,00 1.238.338,07 68.939,57 10.501,40 9.871,36

INVESTICIJSKI FONDOVI

vrijednosti udjela. Rezultati su se kretali u rasponu od -3,56 posto pa do +4,93 posto. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježili su Ilirika Gold (+4,93 posto) i POBA ICO Equity (+0,74 posto). Najveći gubitnik bio je fond OTP Europa Plus kojem je vrijednost smanjena za -3,56

posto. Slijedi ga MP Bric HR s padom od 3,37 posto. Kod mješovitih fondova jedini dobitnik je ZB global s porastom od 0,04 posto. Najveći pad zabilježio je fond OTP uravnoteženi, za 1,73 posto, a iza njega je HPB Global s padom od 1,26 posto. Ni jedan obveznički fond nije ostvario

porast, dok su najveće padove zabilježili OTP euro obveznički kojemu je vrijednost smanjena za 1,49 posto, a slijedi ga HI-conservative s padom od 1,25 posto. Novčani fondovi imali su uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji je Platinum Cash s porastom od 0,09 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 7. do 14. srpnja 2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

96,7478

-0,68

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

14,4101 42,3311 8,3245 129,7900 12,3345 103,1700 104,2700 76,4464 157,2635 60,9800 85,8724 92,2465 93,5200 92,1971 101,2100 49,9323 58,8842 42,1344 26,0559 77,2632 51,4438 68,0102 70,2795 5344,2600 97,1693 13,2690 34,7800 47,2449 7,1805 55,2100 44,7530 84,5330 51,2904 449,2219 321,5532 90,5957 88,3900 313,9549 76,3200 138,2631 108,9645 10,6173 109,6751 103,2699 107,3291 10,5011

0,28 -1,75 -1,52 -1,38 -2,05 -1,20 -3,33 -1,23 -1,08 -1,68 -0,51 -1,00 -1,05 -2,73 0,28 -0,93 -1,71 -2,36 -3,09 -1,22 -0,45 -1,51 -0,75 0,74 -1,81 -3,27 -1,42 -1,21 -0,89 -1,60 -1,18 -1,04 -2,27 0,63 -3,37 -2,26 -1,06 -2,27 -1,43 -0,99 -2,89 -0,30 -3,56 -1,36 -1,29 -1,85

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

zadnja vrijednost 2.206,82 1.189,19 96,41

sto te je završila na 77,02 kune, a njome je trgovano u vrijednosti od 2,084 milijuna kuna. Svih 10 najtr10 dionica s najvećim padom cijene TEP-tvornice el. proizv. d.d. ZIF Quaestus nekretnine d.d. Laguna Novigrad Lovački rog d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Imunološki zavod d.d. IPK Osijek d.d. Lucidus d.d. Genera d.d. Plava laguna d.d.

tjedna promjena -1,20% -1,39% -1,04%

govanijih dionica imalo je promet veći od dva milijuna kuna, a devet ih je zabilježilo pad cijene.

tjedna promjena -34,61% -24,98% -23,14% -21,37% -18,21% -16,65% -16,63% -16,31% -16,00% -11,37%

zadnja cijena 26,81 36,00 9,30 1.100,00 508,00 112,51 25,01 22,47 60,06 1.653,00

promet 5.576,48 10.980,00 19.935,50 286.000,00 2.540,00 19.163,00 1.425,15 22.523,71 61.173,21 59.530,00

*vijesti

Spajanja i negativni rezultati Od prošlotjednih novosti s fondovskog tržišta možemo izdvojiti pripajanje Ilirika JIE Balanceda fondu Ilirika JIE, te će udjelničarima pripojenog fonda biti izdani udjeli u fondu Ilirika JIE. Proteklog tjedna prevladavali su negativni rezultati te je 66 od ukupno 91 fonda zabilježilo pad

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

99,8100 96,4111

*Tjedna promjena [%] -0,71 4,93

€ € kn € kn € kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

127,5000 142,3400 107,4784 10,1016 125,0118 150,5000 163,6940 101,9509 112,6151 8,0694 79,7911 5,6718 70,6155 10,7221 117,3566 107,1100 108,1700

-1,00 0,04 -0,45 -0,90 -0,89 -1,14 -1,09 -1,26 -1,73 -0,79 -0,37 -1,26 -0,16 -0,58 -1,23 -0,98 0,43

€ € € € € kn € €

160,8500 11,5557 176,9000 131,2319 134,1100 166,2826 128,1832 123,9476

-0,29 -1,25 -0,36 -0,42 -0,67 -0,27 -0,72 -1,49

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

133,9797 164,8895 141,3122 127,5022 147,0900 140,3700 140,9975 137,2847 125,3631 133,9418 124,2386 117,3606 11,5149 110,0165 10,8483 104,3946 107,6500 101,0276

0,03 0,00 -0,02 0,05 0,02 0,04 0,02 0,05 0,01 0,03 0,01 0,06 0,05 0,05 0,05 0,09 0,03 0,03

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

Porasla dobit Imex banke Imovina Imex banke potkraj lipnja iznosila je 1,8 milijardi kuna, što je 29,5 posto više nego lani. Ukupni prihodi na dan 30. lipnja iznosili su 74,4 milijuna kuna, što je 12 posto više, dok je dobit bila 9,5 milijuna kuna, 16 posto više nego na isti dan 2010. Ukupni depoziti potkraj lipnja ove godine dosegnuli su 1,46 milijardi kuna od čega je na štednju građana otpadalo 1,01 milijarda kuna. Potkraj lipnja odobreno je kredita u visini 1,37 milijardi kuna, 34,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Trend dokapitalizacije

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

U prvih sedam mjeseci 2011. čak 18 društava povećalo je svoj temeljni kapital, a trend je to koji će se nastaviti i u budućnosti, ocjenjuje tjednik Lider. Luka Ploče, Institut IGH, Viktor Lenac, Magma i Dalekovod neke su od tvrtki koje su provele postupak dokapitalizacije. Prema podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, u prvih sedam mjeseci 2011. samo u devet kompanija, za koje su dostupni podaci, ušlo je čak 1,4 milijarde kuna svježeg kapitala.

Novi kredit za Hrvatske ceste

Vlada Republike Hrvatske dala je suglasnost i državno jamstvo Hrvatskim cestama za kredit od 155 milijuna eura kod udruženih domaćih i stranih banaka. Uz Bancu Infrastrutture u kreditnom aranžmanu sudjeluju i Erste, Privredna banka, Hrvatska poštanska banka, Hypo i Zagrebačka banka. Novac će se utrošiti na financiranje građenja i održavanja državnih cesta za 2011. godinu. Rast tržišne kapitalizacije Prvih šest mjeseci ove godine redovni promet dionicama na Zagrebačkoj burzi imao je solidan rast, veći od 14 posto. U odnosu na prvo polugodište prethodne godine rast je još značajniji i iznosi gotovo 30 posto, navodi se u polugodišnjem pregledu rada Burze. Indeksi su ostvarili razmjerno solidan rast od 5,7 posto (Crobex), odnosno 4,6 posto (Crobex10). U porastu je i tržišna kapitalizacija, a pri tome je čak 70 posto tržišne kapitalizacije koncentrirano u 10 dionica, među kojima vodi dionica Ine.

privredni vjesnik

Nova posebna izdanja Privrednog vjesnika www.privredni.hr