e-pv 3691

Ima li posla prije mirovine?

Po broju nezaposlenih mladih osoba Hrvatska je na drugom mjestu u Europi; od nas je gora jedino Španjolska

Poštenije prema korisnicima Zakon odnedavno zabranjuje mobilnim operatorima da jednu uslugu za klijente uvjetuju drugom

Niskoenergetska gradnja Stare zgrade čekaju svoj energetski face lifting, a prema svemu sudeći još će se prilično načekati

aktualno Str. 8

hrwwwatska Str. 17

pv analiza Str. 10-11

3 6 9 1

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 22. kolovoza 2011.

Godina LVIII / Broj 3691. www.privredni.hr

privredni vjesnik

poljoprivreda / cestarine / mirovinska reforma / predstavljanja tvrtki / hrvatska i regija / svijet financija Robna razmjena u prvih šest mjeseci

Izvoz konačno raste brže od uvoza U prvom polugodištu ukupni hrvatski izvoz iznosio je 32,5 milijardi kuna i mjeren u domaćoj valuti bio je 4,5 posto veći nego u prvih šest mjeseci 2010. godine >>04-05

POSEBAN OG PRIL info EEN nosi

rk Što do ope Netwo r u E e erpris

Ent

Intervju: marina Wallner

Domaća jela s eko predznakom

>> 6-7

>> 16

O građevinarstvu, nekretninama i adutima domaće hrane u turizmu govori vlasnica graditeljske tvrtke Elanija

Prve ploče na restoranima koji nude pretežno autohtonu hrvatsku kuhinju osvanut će već početkom rujna

ANALIZA: KAKO JE HRVATSKA DOBILA ZELENO SVJETLO EU LJUBO JURČIĆ: POLITIČAR NA KAKVOG NISTE NAVIKLI NATO BEZ USPJEHA U LIBIJI PUTOVALI SMO: NOVI ZELAND, JEMEN INTERVJU SAŠA LOŠIĆ

Za madeIN pišu: Feđa Vukić, Ljubo Jurčić, Božo Skoko, Ivan Hrstić

Hrvatski magazin broj 1

NA 13ic2e! stran

U PRODAJI NA KIOSCIMA TISKA I SLOBODNE DALMACIJE

izbor iz pv prodaje! industrijski odnosi u hrvatskoj

socijalna prava kao kao temeljna ljudska prava

socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje u hrvatskoj

tehnička dijagnostika i monitoring u industriji

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str. cijena

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str. cijena

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

180,00 kn 200,00

180,00 kn 200,00

kn

kn

cijena

153,00 kn 170,00

kn

cijena

269,00 kn 299,00

kn

zakon o radu s komentarima i tumačenjima nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

cijena

261,00 kn 290,00

kn

kultura u izlogu

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

cijena

90,00 kn

100,00

kn

vodič za razumijevanje kućnog budžeta i računovodstva

vodič za razumijevanje poduzetništva

plivati s iso-om i ostati živ

vodič za razumijevanje investiranja u financijsku imovinu

hrvatski dizajn sad Croatian Design Now

otkrivanje odnosa s javnošću

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

cijena

90,00 kn

100,00

kn

cijena

90,00 kn

100,00

knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

privredni vjesnik

kn

cijena

107,00 kn 119,00

kn

cijena

90,00 kn

100,00

kn

cijena

315,00 kn 350,00

kn

cijena

351,00 kn 390,00

kn

porezna reforma i hrvatska kriza

čovjek i okoliš

nlp uvod u osobni rast i razvoj

kriza, a poslije?

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

cijena

135,00 kn 150,00

kn

cijena

179,00 kn 199,00

kn

cijena

134,00 kn 149,00

kn

cijena

216,00 kn 240,00

kn

UVOD

www.privredni.hr Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

Hongjoo J. Hahm, voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj:

G(H)OST KOMENTATOR: MARIO MEDVED, DIREKTOR LG-a HRVATSKA

Transparentnost digitalne zemljišne administracije

Život je dobar kad je zelen

Do kraja Projekta implementacije integriranog sustava zemljišne administracije u Hrvatskoj do 2015. očekujemo da će javnost i poslovna zajednica brže dobivati usluge i imati pristup informacijama kroz potpuno integrirane digitalne podatke. Povećana transparentnost i pristup digitalnim katastarskim i zemljišnoknjižnim informacijama nužnost je za funkcioniranje e-Uprave te za druge suvremene usluge koje će hrvatski državljani očekivati s pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji.

Markus Ferstl, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria-Banka:

Fer mjere za klijente Hypo banka će i u drugom polugodištu nastaviti s intenzivnim angažmanom u sektoru poslovanja s građanstvom u kojem smo u šest mjeseci 2011. ostvarili porast od 528,6 milijuna kuna novih depozita, a posebno smo ponosni na više od 12.000 novih tekućih računa, čime smo proširili i bazu klijenata. Svjesni smo teškoća s kojima se suočavaju mnogi građani i stoga smo uveli više raznih mjera kojima klijentima želimo olakšati otplatu. Daljnjim fer mjerama samostalno te kroz sudjelovanje u Vladinom modelu trudit ćemo se pomoći svojim klijentima.

Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta:

Vipnet sačuvao stabilan tržišni udio Vipnet je zadržao stabilan udio u vrijednosti tržišta od 39,5 posto unatoč tome što je u drugom kvartalu ove godine zabilježen pad ukupnih prihoda od 9,1 posto, na 100,5 milijuna eura, u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Drugi kvartal bio je vrlo važan u segmentu povećanja konkurentnosti i proširenja opsega poslovanja, a vidljivi su učinci odgovornog programa zbrinjavanja viška zaposlenih kojim je uvjetovan pad profitabilnosti.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

U sklopu društveno odgovornog poslovanja, tvrtke se usredotočuju na razvoj energetski učinkovitih proizvoda

I

ako je primarno zanimanje potrošača još uvijek usmjereno na karakteristike pa i dizajn proizvoda, sve više se u obzir uzimaju i značajke koje pridonose očuvanju okoliša. Stoga se tvrtke, u sklopu društveno odgovornog poslovanja, usredotočuju na razvoj energetski učinkovitih proizvoda izrađenih od manje štetnih materijala. LG Electronics nije izuzetak, nego predvodnik u implementaciji principa održivog poslovanja i ekološke osviještenosti kroz sve svoje poslovne jedinice: kućnu zabavu, mobilne komunikacije, kućanske aparate te klima-uređaje i energetska rješenja.

U brizi za okoliš na globalnoj razini, LG je odlučan smanjiti emisiju stakleničkih plinova za gotovo 14 milijuna tona do 2014. godine, nakon što je prošle godine postignuto rekordno smanjenje od 12,9 milijuna tona.

LG-ev plan Life’s Green 2020 obuhvaća skup globalnih zelenih politika s ciljem redukcije ispuštanja stakleničkih plinova u proizvodnom procesu te tijekom životnog vijeka proizvoda i to za 150 kilotona, odnosno 30 megatona godišnje do 2020. godine. Ovaj program temelji se na postizanju održivosti kroz tzv. eko dizajn te eko proizvode, smanjenoj uporabi štet-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

nih materijala i odgovornom recikliranju elektroničkih proizvoda, a sve s ciljem smanjenja utjecaja na klimatske promjene.

Primjer obazrivosti prema okolišu je LG Pop, mobitel koji ima posebni poklopac baterije sa solarnim ćelijama. Solarno punjenje u trajanju od 11 minuta osigurava otprilike tri minute razgovora. Ovaj uređaj osvojio je nagradu European Green Mobile Phone 2010-2011 koju dodjeljuje udruženje EISA. Sljedeće godine u proizvodnju mobilnih uređaja LG uvodi korištenje eko magnezija, nove vrste magnezijske legure koja ne sadrži sulfatni heksaflorid, jedan od najštetnijih stakleničkih pli-

Istraživanje solarne energije u LG-u traje više od 20 godina nova. Time planira smanjiti emisiju stakleničkih plinova za čak četiri kilograma po proizvodnji jednog uređaja.

LG neprestano razvija pametne i energetski učinkovite tehnologije i u svojoj poslovnoj jedinici Kućna zabava.

Tako televizori koji koriste LED tehnologiju omogućuju uštedu energije od 40 posto u odnosu na uobičajene LCD te-

levizore. Opremljeni su i inteligentnim senzorom koji analizira osvjetljenje prostorije kako bi se precizno prilagodila jačina pozadinskog osvjetljenja zaslona. Time se, uz zamor očiju, značajno smanjuje i potrošnja električne energije.

Ove godine predstavljen je asortiman pametnih kućanskih uređaja s tehnologijom LG THINQTM koji koriste minimalnu količinu energije, dok je perilicu LG Big-in standardnih dimenzija, ali kapaciteta 12 kilograma i energetskog razreda A+++, europska agencija za provjeru kvalitete i si-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

gurnosti proizvoda Intertek proglasila istinski ekološkim proizvodom.

Vrhunska LG-eva tehnologija Inverter V omogućava automatsku promjenu brzine rada kompresora klima-uređaja održavanjem željene temperature uz minimalnu fluktuaciju. Time se smanjuje potrošnja energije do 60 posto tijekom grijanja i 57 posto prilikom hlađenja. Istraživanje solarne energije u LG-u traje više od 20 godina što je rezultiralo asortimanom solarnih rješenja koji u potpunosti zadovoljava rastuće tržišne zahtjeve za upotrebom alternativnih izvora energije. LG-eva rješenja za rasvjetu temelje se na LED i PLS digitalnim žaruljama nove generacije koje štede i do 80 posto energije. Ovi proizvodi imaju puno dulji rok trajanja i ne sadrže živu, čime je dodatno naglašena njihova ekološka dimenzija.

Ukratko, kombiniranjem dostupnih LGevih energetskih rješenja te proizvoda iz drugih poslovnih jedinica potrošnja energije u stambenim i poslovnim prostorima može se smanjiti i do 30 posto. LG će i nadalje razvijati proizvode koji ne samo da poboljšavaju život potrošača, nego i potiču njihovu odgovornost prema očuvanju okoliša.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

4

TEMA TJEDNA

Turistički rezultati u plusu

Očekuje se i dobra posezona

Privredni vjesnik Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

( 32,5 mlrd kn

iznosio ukupni hrvatski izvoz u 6 mjeseci 2011.

Robna razmjena u prvih šest mjeseci

I

ako su rezultati turističkog prometa predsezone i čitavih sedam ovogodišnjih mjeseci dobri, pred turističkim djelatnicima još je dosta posla i izazova do kraja turističke godine. Prema podacima sustava turističkih zajednica na Jadranu i u Gradu Zagrebu, u sedam mjeseci ostvareno je gotovo 6,2 milijuna dolazaka što je oko pola milijuna turista više ili osam posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Od ukupnog broja dolazaka, 5,4 milijuna je stranih dolazaka ili 8,5 posto više te 776.000 dolazaka ili 4,6 posto više koje su zabilježili domaći turisti. U promatranom je razdoblju registrirano više od 33,5 milijuna noćenja, 6,3 posto više nego u sedam lanjskih mjeseci. Najveći broj dolazaka i noćenja zabilježen je u Istri, i to 1,7 milijuna dolazaka i 10,6 milijuna no-

ćenja te na Kvarneru - 1,2 milijuna dolazaka i šest milijuna noćenja. Najveći broj domaćih gostiju tijekom proteklih mjeseci boravio je na Kvarneru i na području Zadarske županije. I srpanj je bilježio pluseve u turističkim rezultatima, pa je tako na razini Hrvatske ostvareno gotovo tri milijuna dolazaka što je 4,8 posto više nego u istom mjesecu 2010. Istodobno je registrirano gotovo 20 milijuna noćenja, tri posto više nego lani. Komentirajući ostvarene turističke rezultate, ministar turizma Damir Bajs je rekao kako je predsezona bila vrlo dobra, srpanj je pokazao dobar nastavak trenda, a dobre vijesti očekuju se i u kolovozu. Naime, naglasio je kako turistička sezona nakon blagdana Velike Gospe nije zamrla, pa se očekuje i dobra posezona. (S.P.)

*vijesti Zaustavljena proizvodnja u Spačvi

U vinkovačkoj tvrtki Spačva zaustavljena je proizvodnja u pilani i tvornici furnira, a proizvodni pogoni finala i parketarija trenutno rade. Nastala situacija je prije svega rezultat nedostatka sirovine jer im Hrvatske šume nisu isporučile naručenu sirovinu.

Društvo je s istim dobavljačem u fazi pregovora, a o konkretnim dogovorima, u trenutku kada do njih dođe, investicijska javnost bit će obaviještena, priopćeno je iz Spačve.

Za nasip u Metkoviću 28,5 milijuna kuna Proteklog tjedna započeli su radovi na zaštitnom nasipu na desnoj obali Neretve u naselju Jerkovac, području na kojem živi oko 35 posto svih stanovnika Metkovića, bez adekvatnog komunalnog uređenja te je stoga tamo veliki rizik od poplava. Izgradit će se obrambeni nasip dužine oko 8,7 kilometara, dvije crpne stanice, dvije regulacijske ustave te dvije preljevne građevine s uređajem za kontrolirano upuštanje naplavnih voda u branjeno područje. Spomenute radove u vrijednosti od gotovo 28,5 milijuna kuna izvodit će splitsko poduzeće Konstruktor-Inženjering, a završetak radova predviđa se u listopadu 2014. godine.

Unatoč padu bro hrvatski izvoz rast Analitičari upozoravaju da rast još nije dovoljno snažan zbog velikih oscilacija u po Igor Vukić vukic@privredni.hr

I

ako je u prvih šest mjeseci izvoz “ostalih prijevoznih sredstava” - a tu statistika svrstava brodove - pao sa 5,6 milijardi kuna na 4,6 milijardi kuna (pad od 19 posto), ukupni hrvatski izvoz iznosio je 32,5 milijardi kuna i mjeren u domaćoj valuti bio je 4,5 posto veći nego u prvih šest mjeseci 2010. godine.

Preračunat u eure, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz je bio veći za 2,7 posto te je iznosio 4,4 milijarde eura.

Uvoz je, mjeren u kunama, dosegnuo 53,6 milijardi, što je rast od 2,7 posto. U eurima je ukupni uvoz iznosio 7,3 milijarde pa je šestomjesečni rast izvoza u toj valuti iznosio 0,9 posto.

Izvoz naftnih derivata Podaci DZS-a pokazuju da je smanjenje izvoza u brodograđevnom sektoru nadoknađeno rastom u odjeljku naftnih derivata, hrane i pića te industrijskih materijala. Izvoz goriva i maziva rastao je, mjeren u kunama, za 15,8 posto.

U 2011. je izvezeno 3,8 milijardi kuna, dok je u prvih šest mjeseci 2010. godine to bilo 3,3 milijarde. Izvoz hrane i pića porastao je sa 2,5 milijardi kuna na 2,8 milijardi kuna. Industrijski materijali u inozemstvu su prodani ove godine za 10,7 milijardi kuna, što je za 1,6 milijardi kuna

više nego u istom razdoblju prošle godine.

U odjeljku izvoza hrane uočava se velik rast izvoza ribe i ribljih prerađevina, sa 380 na 530 milijuna kuna (rast od 39 posto). Sa 93 na 147 mi-

Ukupni uvoz je također rastao, ali po nižoj stopi od izvozne. U kunama rast je 2,7 posto, u eurima 0,9 posto lijuna kuna porastao je izvoz voća i povrća. Znatan prinos u ovom odjeljku daje i izvoz žitarica koji je iznosio 441 milijun kuna i bio veći za 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2010. godine.

Bitan doprinos ukupnom izvoznom rezultatu dao je izvoz naftnih derivata koji je porastao sa 2,3 milijarde kuna na 3,1 milijardu kuna.

Riječ je o porastu od 29,7 posto koji se odrazio i na ukupnim poslovnim rezultatima Ine. Izvoz ostalih kemijskih proizvoda također je dobio snažan zamah. Prodano je robe u vrijednosti 3,6 milijardi kuna, što je za 19,7 posto više nego lani. Iz Hrvatske je izvezeno umjetnih gnoji-

va za ukupno 801 milijun kuna, što je gotovo dvostruko više nego u prvih šest mjeseci 2010., kada je izvoz dosegnuo tek 423 milijuna kuna. Taj se efekt, uz ostalo, primijetio i na poslovnim rezultatima kutinske Petrokemije.

Kompanija je objavila da je prvih šest mjeseci ove godine proizvela 610.000 tona mineralnih gnojiva, što je više za 13,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prodaja je uvećana 21,5 posto pa je i dobit u prvih šest mjeseci iznosila 81,1 milijun kuna, nasuprot gubitku od 47 milijuna, ostvarenom u istom razdoblju 2010. godine.

Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju i povratak

drvne industrije u pozitivni izvozni trend koji traje već više od godinu dana.

Proizvodi od pluta i drva porasli su u izvoznom rezultatu sa 348 milijuna kuna na 394 milijuna kuna (13,2 posto). Izvoz sirovog drva rastao je pak sa 992 milijuna kuna na 1,1 milijardu kuna, što je također rast od 13 posto.

Blagi rast uvoza Ukupni uvoz je također rastao, ali po nižoj stopi od izvozne. U kunama rast je 2,7 posto, u eu-

5

www.privredni.hr Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

( 53,6 mlrd kn

U SUFICITU 12 ŽUPANIJA

Zagreb najviše izvozi, ali i uvozi

dosegao uvoz u istom razdoblju

dogradnje, ao 4,5 posto jedinim sektorima i niskoj prošlogodišnjoj izvoznoj bazi rima 0,9 posto. Saldo robne razmjene završio je u deficitu od 21 milijarde kuna, ali je ukupna pokrivenost uvoza izvozom i dalje iznad relativno visokih 60,6 posto. U travnju je taj mjesečni rezultat bio čak na 72 posto. Ekonomski analitičar dr. Žarko Primorac ocijenio je u prošlotjednom intervjuu televiziji Kapital network da je slabiji uvozni rezultat posljedica manje domaće potražnje i sporijeg oporavka potrošnje. Izvozna orijentacija, smatra on, nužan je uvjet oporavka hrvatske privrede. Pokrivenost uvoza izvozom i prvi rezultati u napretku robne razmjene ohrabrujući su, no još nedovoljni

za ocjenu da je oporavak uzeo snažnijeg maha. Problem je i to što su prošlogodišnji rezultati bili vrlo niski, pa je i rast nastao na niskim temeljima. “Radije bih vidio značajniju živost u domaćoj ekonomiji pa makar uporedo rastao i uvozni rezultat”, zaključio je Primorac.

Prema podacima DZS-a znatniji rast uvoza vidi se kod sirove nafte i prirodnog plina. Uvoz je porastao sa 6,5 milijardi kuna na 7,6 milijardi (21,5 posto). Rastao je i uvoz prehrambenih proizvoda sa 3,4 milijarde kuna na 3,7 milijardi kuna (8,6 posto). Taj bi se rast mogao pripisati i jačanju turističke potrošnje. Iako se i turizam svrstava u izvoznu granu, dr. Primorac upozorava da mnogo robe koja se prodaje turistima, osobito povrća i voća, dolazi iz uvoza. Stoga i tu ima dosta prostora za poboljšanja u domaćem prehrambenom sektoru.

Nestabilni izvozni trend Iako je ukupni hrvatski rezultat u prvih šest mjeseci pozitivan, trend je još uvijek nestabilan, upozoravaju stručnjaci iz Centra za makroekonomske analize HGKa. Izvoz je vrlo podložan oscilacijama u nekoliko glavnih sektora pa na mjesečnoj razini znatno varira, prvenstveno zbog izvoza brodova. Analitičari HGK-a upozorava-

ju kako je nakon prva tri mjeseca ove godine zabilježen kumulativni pad izvoza za 2,5 posto, da bi u travnju bio ostvaren mjesečni rast od 39 posto, upravo zbog kretanja na brodarskom tržištu. Pored brodogradnje znatno je varirala i vrijednost izvoza naftnih derivata, drugog najznačajnijeg izvoznog proizvoda. U prva tri mjeseca vrijednost tog izvoza bila je 19,3 posto manja nego u prošloj godini. No u travnju je bila veća čak 150 posto, a u svibnju 55 posto veća.

Stoga nešto realniju sliku izvoznih trendova daje vrijednost izvoza bez djelatnosti brodogradnje i

Bitan doprinos ukupnom izvoznom rezultatu dao je izvoz naftnih derivata koji je porastao sa 2,3 milijarde kuna na 3,1 milijardu kuna izvoza derivata, koja primjerice za prvih pet mjeseci pokazuje rast od 7,4 posto, ali uz tendenciju usporavanja rasta.

Analitičari Hrvatske narodne banke također uočavaju kako je ukupni izvoz, nakon slabih rezultata u prvom tromjesečju, u travnju i svibnju ponovo porastao. I taj se rast može pripisati izvozu brodova i naftnih derivata. Loši izvozni rezultati zabilježeni su istodobno

u izvozu električnih strojeva, aparata i uređaja, električne energije te duhana i duhanskih proizvoda. Pozitivnim trendom mogu se pohvaliti medicinski i farmaceutski proizvodi, umjetna gnojiva te razne sirovine za industrijsku proizvodnju, poput željeza i čelika te obojenih metala. S druge strane, ističu u HNBu, postupno se oporavlja uvoz cestovnih vozila, te uvoz prehrambenih proizvoda, posebno mliječnih proizvoda te šećera.

Izvozni rezultati velikih kompanija Izvozni trendovi ocrtavaju se i na rezultatima najvećih poduzeća. Iako je još prošle godine, prema podacima Fine, najvećih 1000 hrvatskih poduzeća svojim izvozom nadmašilo uvoz, samo trećina kompanija s te liste ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu. Sljedećih 238 nalazi se na izvozničkoj nuli, dok 43 posto među 1000 najvećih, spada u neto uvoznike. Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara i udruge Hrvatski izvoznici, nedavno je primijetio da od četiristotinjak velikih hrvatskih poduzeća čak 130 uopće ne sudjeluje u izvozu. To se još može razumjeti za tvrtke poput Zagrebačkog holdinga, no kad bi ostale velike tvrtke povećale izvoz, ukupan rezultat povećao bi se za 10 do 12 posto. “A to je nekoliko novih tisuća radnih mjesta”, zaključio je Darinko Bago.

Od siječnja do lipnja 2011. Grad Zagreb je ostvario najveći izvoz i to od 10,6 milijardi kuna, što čini 32,7 posto ukupnog izvoza Republike Hrvatske. Istodobno, Grad Zagreb je i najveći uvoznik. Preko njegova područja ušlo je robe za 30,8 milijardi kuna što čini 57,5 posto ukupnog uvoza Hrvatske.

Grad Zagreb tako bilježi i najveći vanjskotrgovinski deficit - 20,2 milijarde kuna.

Od siječnja do lipnja, prema podacima DZS-a, vanjskotrgovački suficit ostvarilo je 12 županija. Županije sa znatnim udjelom u ukupnom izvozu i uvozu te ostvarenim suficitom su:

Istarska, Varaždinska, Sisačko-moslavačka, Osječko-baranjska i Međimurska županija. Istrani su svoj izvozni rezultat podignuli za pet posto, a ukupno su izvezli robe za 3,8 milijardi kuna. Varaždinska županija porasla je 10 posto, na 2,4 milijarde kuna. Veliki pad zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, s prošlogodišnjih milijardu izvezenih kuna na samo 511 milijuna kuna ove godine.

U pozitivi i s Europskom unijom

Dobar rezultat u Cefti Europska unija je glavno hrvatsko izvozno tržište pa ohrabruje to što je i ondje ostvaren pozitivni izvozni rezultat.

Izvoz u sve europske zemlje rastao je 5,6 posto i dosegnuo 27,6 milijardi kuna. Od toga na zemlje EU-a otpada 19,8 milijardi kuna (rast od 1,3 posto). Pomoć i promocija izvoza u istočnoeuropske zemlje, u čemu je sudjelovala i Hrvatska gospodarska komora, polako daje rezultate. Izvoz u Rusiju porastao je sa 472 na 650 milijuna kuna, u Tursku sa 204 na 626 milijuna kuna, a u Ukrajinu sa 84 na 114 milijuna kuna.

Rezultat se pripisuje izvozu farmaceutskih kompanija poput Plive ili riječkog JGL-a.

Relativno snažan rast ostvaren je i prema zemljama Cefte. U prvih šest mjeseci izvezeno je robe u vrijednosti 5,8 mi-

lijardi kuna, a to je oko 600 milijuna više nego u istom razdoblju prethodne godine. Najveći rast je ostvaren prema Bosni i Hercegovini (16,2 posto, a ukupno je iznosio 3,7 milijardi kuna). U Srbiju je otišlo robe za 1,2 milijarde kuna, što je rast od 7,6 posto. Istodobno je iz tih zemalja porastao i uvoz, ukupno za 22,9 posto, dosegnuvši 3,2 milijarde kuna. Pozitivan saldo sa zemljama Cefte mogao bi biti ugrožen ulaskom Hrvatske u EU, a prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede koje smo dobili, stoji da će po ulasku u EU za neke proizvode u BiH i Srbiji porasti carine. Ali za neke proizvode, primjerice, u Srbiji, carina će biti manja nego danas jer EU već sada ima manje carine nego što vrijede u Sporazumu o Cefti.

6

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

( dobit od 2,9 mil kn

Rast prihoda od naplate cestarine

Više od 800 milijuna kuna - i to prije najveće gužve na cestama U prvom polugodištu na domaćim su se autocestama dogodile 1044 nezgode, 14 posto manje nego lani Društva koja gospodare mrežom autocesta u Hrvatskoj - Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ), Autocesta Zagreb-Macelj (AZM), Bina-Istra te Hrvatske autoceste (HAC), do konca lipnja ostvarila su 832,5 milijuna kuna prihoda bez PDV-a od naplate cestarine što je za 4,15 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Od spomenutih društava, koja upravljaju mrežom autocesta dužine oko 1300 kilometara, ARZ, Bina-Istra i HAC ostvarili su rast prihoda od naplate cestarine, dok je AZM u prvoj polovini ove godine zabilježio pad. U razdoblju od početka siječnja do kraja lipnja ARZ je ostvario 191,2 milijuna kuna prihoda od naplate cestarine bez PDV-a što je za 4,94 posto više nego u prvoj polovini 2010. godine. Društvo Bina-Istra je u promatranom razdoblju uprihodovalo nešto manje od 65,8 milijuna kuna bez PDV-a što je za 30,8 posto više nego lani. Primjetno uvećanje prihoda Bina-Istre rezultat je otvaranja dionice Kanfa-

Marina WalLner, vlasnica i direktorica splitske grad

Gradnja mora i prilagođena s Kod nas je evidentna politička i pravna nesigurnost te općenito Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U listopadu će u promet biti pušteno još 18 kilometara autoceste (Rogovići-Kanfanar) nar-Pula u drugoj polovini lipnja prošle godine. K tomu, HAC je od cestarine namaknuo 508,1 milijun kuna što je za 2,25 posto više nego u prošloj godini.

AZM, jedino društvo koje je od navedene četvorke zabilježilo pad, u prvoj polovini godine ostvarilo je 67,4 milijuna kuna prihoda bez PDV-a od naplate cestarine što je za 3,57 posto manje nego u prvom polugodištu lani.

Od istaknutijih projeka-

ta daljnjeg razvoja mreže autocesta u Hrvatskoj u prvom dijelu 2011. godine valja naglasiti puštanje u promet 50 kilometara autoceste od Umaga do Kanfanara. Dionica je otvorena u lipnju, a u listopadu će u promet biti pušteno još 18 kilometara autoceste od čvora Rogovići do čvora Kanfanar.

Osim ovih podataka, u biltenu Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA), čiji su članovi ova četiri društva, navodi se kako su se u prvom polugodištu na autocestama u nas dogodile 1044 nezgode što je za 14,07 posto manje nego u istom razdoblju 2010. godine. (B.O.)

Štete u povrćarstvu

Više rada, manje dobiti Smanjenje potrošnje povrća uzrokovano strahom od zaraze bakterijom E. coli mnoge je proizvođače povrća stajalo dobiti u ovoj godini. Proizvođači su, kako kažu, ove godine proizveli više, većinu čak i prodali, no dobit je manja jer su cijene na vrlo niskim razinama.

Mnogi povrćari za dobar dio robe nisu ni našli kupca. U prošli petak, na sastanku s predstavnici-

ostvarila Elanija 2010.

ma poljoprivrednih proizvođača ministar poljoprivrede Petar Čobanković rekao je da se kreće u analizu šteta koje su pretrpjeli profesionalni uzgajivači povrća. ”Treba im pomoći tako da ih se dijelom obešteti”, rekao je ministar.

“Na vrhuncu sezone proizvođači u okolici Trogira četiri petine svojih krastavaca su bacili,

dok je samo petina proizvodnje pronašla kupca i to po cijeni od 60 lipa za kilogram”, kaže Zlatko Zagorec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara.

U Hrvatskoj je registrirano 43.000 obiteljskih gospodarstava koja se bave povrćarstvom, no time se kao osnovnom djelatnošću, prema procjenama samih povrćara, bavi tek njih desetak tisuća. (K.S.)

P

osljednjih nekoliko mjeseci kao da je došlo do porasta interesa za nekretnine na Jadranu. Dosta je upita inozemnih fondova i tržište se polako budi.

S Marinom Wallner, direktoricom splitske graditeljske tvrtke Elanija, razgovarali smo o poslovanju tvrtke, o stanju na tržištu nekretnina i graditeljstva, o prostornim planovima i razvoju te o poduzetničkom ozračju u Hrvatskoj. Uporedo s graditeljstvom, Marina Wallner razvija poslove vezane uz gastronomiju te educiranje ugostiteljskih djelatnika. Zato je nedavno i kupila Vilu Rosinu na atraktivnoj lokaciji, splitskim Bačvicama.

Kakva je bila prošla godina, a kako trenutačno posluje Elanija?

- Ne znam kako bih definirala prošlu godinu. Najbolji izraz za nju jest taj da je bila čupava. Unatoč tome, Elanija je poslovala pozitivno. Ostvarili smo dobit od 2,9 milijuna kuna i promet od 130 milijuna kuna.

U Elaniji je zaposleno 20

visokoobrazovanih ljudi, a tvrtka posluje na način da ima stalne kooperante, odnosno tvrtke koje nas u potpunosti prate. Na našim projektima radi oko 800 ljudi.

U gastronomiji imamo veliki potencijal. Stoga sam i osnovala gastronomski centar Oliva allegra te privatnu srednju ugostiteljsku školu Unatoč krizi, niste prestali graditi?

- Uskoro ćemo dovršiti poslovno-stambenu zgradu u Poljičkoj ulici u Splitu. Zgrada ima 120 stanova, a mi smo za sada prodali polovinu. Točno kako smo i planirali. Samo na splitskom području u ovom trenutku razrađujemo i provodimo 10 projekata stambenoposlovnih zgrada. Mi smo se doista uspjeli dobro repozicionirati.

Nedavno smo predali jednu zgradu sa 200 stanova, a razrađujemo i realiziramo desetak projekata.

Najveći problem su državne institucije Koji su najveći problemi u stanogradnji?

- Najveći problem je nelikvidnost i nefunkcioniranje, odnosno usporenost, državnih institucija. Još uvijek investitori nailaze na velike barijere i na nerazumijevanje suštine njihovih problema. Ipak mi možemo biti zadovoljni kvalitetom i snagom naših građevinskih tvrtki koje se vrlo lako prilagođavaju različitim uvjetima poslovanja. Iskustvo i znanje naših građevinara je veliki potencijal Hrvatske.

Mnoge vaše kolege su zaustavile investiranje i gradnju novih zgrada.

Zašto vi niste?

- Mi smo uglavnom gradili u Splitu koji je zahvalan grad za stanogradnju iz dosta razloga. Split se nije poput Zagreba u potpunosti otvorio baš svim investitorima koji su htjeli graditi.

Osim toga, Split ima veliko zaleđe i uvijek je postojao pritisak za kupnju stana na splitskom području. Smješten je na idealnoj mikrolokaciji. To je rezultiralo time da ima manje nepro-

7

www.privredni.hr Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

( promet 130 mil kn u istoj godini

( 20 visokoobrazovanih zaposleno u Elaniji

diteljske tvrtke Elanija

biti kontrolirana, reducirana pecifičnosti sredine nepovjerenje, tako da su poljuljani svi stupovi društva. A kapital utekne čim nešto šušne. Jedino je turizam svijetla točka nji, pogotovo stanogradnji.

Gradska politika se naglo i previše otvorila investitorima. Znači, tko je htio i uplatio komunalni doprinos, mogao je graditi u Zagrebu. Ta hiperprodukcija je, uz postojeću krizu, jedan od ključnih razloga za velik broj neprodanih stanova u Zagrebu. Drugi gradovi su bolje planirali, možda i stoga što su komplicirani za gradnju. Konkretno, Split je dosta kompliciran grad za planiranje jer je smješten na poluotoku, ima zaštićenu jezgru, prostor je skuplji, a kod gradnje osim standardnim uvjetima morate se prilagođavati zahtjevima konzervatora. Mi smo namjeravali graditi u Zagrebu, ali je već započela kriza pa smo odustali.

Javnost je podijeljena oko izgradnje. Kakvo je vaše mišljenje?

- Ja sam za gradnju. Međutim, ona mora biti reducirana, kontrolirana i prilagođena specifičnosti sredine. danih stanova u odnosu na Zagreb, a ni cijena stambenog prostora nije drastično pala. Korekcija je iznosila nekih pet posto, a na atraktivnim lokacijama cijena uopće nije padala. Kad je riječ o stambenom prostoru, Split se kvalitetno razvijao, a to je solidno pratio čak i razvoj infrastrukture.

Do sada ste uglavnom gradili stambeno-poslovne zgrade. Hoćete li graditi poslovne tornjeve?

- Da, upravo započinjemo graditi jedan poslovni to-

ranj, a vrlo je izgledno da ćemo ih graditi i više. Činjenica je da je Split deficitaran kad je riječ o uredskom prostoru, a pogotovo je izražen problem parkiranja u blizini ureda.

Možda nećemo ići toliko u prodaju uredskih prostora, jer nam je kod takve vrste gradnje zanimljiv i najam.

A Zagreb i drugi gradovi?

- Zagreb je, po mojem mišljenju, imao pogrešnu politiku kad je riječ o grad-

Kakvo je vaše mišljenje o projektima poput golf terena na Srđu, te sličnim projektima?

- Činjenica je da se radi o zapuštenom prostoru koji se ne koristi. Mislim da se treba ugledati na inozemstvo. Činjenica je također da se uz golf terene u inozemstvu gradi i određen broj apartmana koje kupuje uglavnom imućnija klijentela, koja svojim boravkom u nekoj sredini podiže standard življenja, što ne smatram negativnim. Pri tome je bitno

da se ne pretjera u veličini apartmanskog naselja.

Jedino ne bi bilo dobro da se administrativnom prenamjenom prostora od tzv. potencijalnih investitora naprave bogataši preko noći. Da pojasnim, građani se često pribojavaju da će netko kupiti zemljište po dva eura, a da će donositelji planova potom to zemljište prenamijeniti tako da mu vrijednost višestruko poraste.

Kakvo je, po vama, pravedno rješenje u slučaju da se prenamjenom osjetno poveća vrijednost zemljišta?

- Ako dođe do osjetnog porasta vrijednosti zemljišta, zbog administrativne prenamjene iz, recimo, poljoprivrednog u građevinsko, onda ta razlika u vrijednosti treba biti uložena u zajednički javni interes poput infrastrukture, škola, vrtića ili javnih sadržaja...

Dio poduzetnika je nezadovoljan našom administracijom. Kakvo je vaše mišljenje?

- Istina je da su kod nas neke stvari komplicirane i da je dosta toga birokratizirano. Kod nas se ponekad previše formalizira i ide u krajnost, poput nelogičnog zadovoljenja tzv. protupožarnih uvjeta. Činjenica je da je određen broj investitora iz inozemstva kupio velike komplekse zemljišta s namjerom gradnje mješovitih turističkih kompleksa, ali im se nije to dozvolilo. Ne smije se događati da netko potroši veliku količinu

novca a da mu se potom ne dozvoli da dovrši investiciju. Pravila igre u samom početku moraju biti jasna.

Kod nas je prije nekoliko godina došlo do liberalizacije tržišta nekretnina.

Jesu li stranci počeli kupovati nekretnine u Hrvatskoj?

- Ništa značajno se nije dogodilo zato što je do liberalizacije došlo točno u vrijeme početka krize. Sve je u tom trenutku stalo.

Međutim, zadnjih nekoliko mjeseci kao da je došlo

Elanija ima stalne kooperante, tvrtke koje nas prate. Na našim projektima radi oko 800 ljudi do porasta interesa za nekretnine na Jadranu. Imamo dosta upita inozemnih fondova, tako da imam osjećaj da se tržište polako budi.

Koliko su uspješne mjere koje je Vlada donosila kako bi se pokrenuo mehanizam vezan uz stanogradnju?

- Prve mjere koje je Vlada donijela više su išle u prilog bankama i nisu pokrenule tržište nekretnina. Drugi pokušaj je nešto bolji, ali je daleko od onoga kako bi trebalo biti. Uz sve to, dosta se oklijeva i kasni s mjerama, a razmaci između tih paketa mjera su preveliki. Koliko mi htjeli ili ne htjeli priznati, kod nas je evidentna po-

litička i pravna nesigurnost te općenito nepovjerenje, tako da su poljuljani svi stupovi društva. A kapital utekne čim nešto šušne. Jedino je turizam svijetla točka, tako da tu imamo veliku prigodu. Turističku ponudu moramo dovesti do savršenstva.

Jeste li zbog toga prije par godina započeli ulagati i u gastronomiju?

- U gastronomiji imamo veliki potencijal. Nužna nam je edukacija. Stoga sam i osnovala gastronomski centar Oliva allegra te privatnu srednju ugostiteljsku školu na površini od 2000 četvornih metara.

Trenutačno je pohađa 35 učenika, a uskoro upisujemo novu generaciju. Trudimo se okupiti najbolje menadžere, najbolje kuhare i osigurati najsuvremenije uvjete. Kruna našeg poslovanja u tom segmentu bit će otvaranje visoke međunarodne škole za gastronomiju u sklopu atraktivne Vile Rosina koju smo nedavno kupili. Predavanja će biti na engleskom jeziku, a predavači će biti najpoznatiji svjetski gastronomski stručnjaci.

U uspjeh ne sumnjam jer Hrvatska ima najveći potencijal za razvoj gastronomije u Europi. Sve to treba graditi polako i smišljeno. Nije dopustivo da kod nas ni jedan restoran nema Michelinove zvjezdice. Osim toga, planiramo otvoriti najmanje pet restorana u Splitu. Ne radi se o lancu restorana jer će svaki od njih biti profiliran i različit.

8

AKTUALNO

*vijesti Suradnja Agrokora i Digitel komunikacija Predstavnici koncerna Agrokor i Digitel komunikacija potpisali su ugovor o poslovnoj suradnji kojim Digitel komunikacije postaju partner koncernu Agrokor u realizaciji komunikacijskih i marketinških aktivnosti i proizvodnji medijskog sadržaja. Temeljem potpisanog ugovora u sljedećem se razdoblju suradnja želi intenzivirati i proširiti na cjelokupni spektar djelatnosti Digitel komunikacija, kao i na tržišta izvan Hrvatske.

Nezaposlenost najveći društveni problem U Hrvatskoj se ne smije odgađati smanjenje javnog duga i proračunskog deficita, smatraju građani koji su sudjelovali u najnovijem istraživanju Eurobarometra. Prema tom istraživanju, 84 posto Hrvata je za reforme, a čak 98 posto njih smatra da je situacija u gospodarstvu loša te da je u usporedbi s našom zemljom gore jedino u Grčkoj. Od ukupnog broja ispitanika, 73 posto je odgovorilo kako je nezaposlenost najvažniji i najveći društveni problem, a potom slijede kriminal i ekonomska situacija.

HGspot otvorio središnju poslovnicu u Utrinama

Nakon otvaranja poslovnica u Splitu i Vinkovcima, tvrtka HGspot proteklog je tjedna otvorila središnju poslovnicu u zagrebačkim Utrinama. U povodu toga, HGspot je krenuo s prodajnim akcijama pomoću kojih namjerava vratiti stare i privući nove kupce informatičke opreme. Najavljuje se skoro otvaranje web shopa - hgshop.hr koji će kupcima ponuditi brzu i sigurnu kupovinu informatičke opreme.

Privredni vjesnik Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

( gotovo 40%

( 20%

stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj

europski prosjek te stope

Hrvatska po nezaposlenosti mladih druga u Europi

Svi traže radno iskustvo, nitko ga ne želi pružiti Situacija u Hrvatskoj logična je posljedica lutanja u obrazovanju. Ako se nešto hitno ne promijeni, slijedi nam daljnji odljev mozgova, a mladi koji ostanu - bit će i dalje nezaposleni, kazao je Ljubo Jurčić Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

P

rema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj iznosi gotovo 40 posto i po tome smo drugi u Europi, odmah iza Španjolske. Na trećem je mjestu Grčka, a iza nje su Latvija, Irska, Italija, Portugal, Poljska...

Broj nezaposlenih mladih najmanji je u Nizozemskoj i Njemačkoj, a od novih članica u Češkoj, gdje je taj postotak manji od europskog prosjeka koji iznosi oko 20 posto.

“Mladi ljudi specifična su skupina na tržištu rada koju karakterizira nedostatak radnog iskustva i praktičnih vještina te ih to čini ranjivima na tržištu, što prijeti dugotrajnom nezaposlenošću”, ističe ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankica Paun Jarallah.

Podaci koje je iznijela na završnoj konferenciji projekta Mladi na tržištu rada, a koji je financirala Europska unija, pokrivaju razdoblje od siječnja do kraja lipnja, što - u ovom pregledu dobrodošlo - isključuje sezonske oscilacije.

“Mladih u dobi od 15 do 29 godina u evidenciji nezaposlenih potkraj lipnja bilo je 30,7 posto, a mladih od 15 do 24 godine 17,1 posto. Mladi se u evidenciji Zavoda zadržavaju u prosjeku od šest do 12 mjeseci, s time da su mlade žene pod većim

rizikom dugotrajne nezaposlenosti. S druge strane, u razdoblju od siječnja do lipnja zaposlilo se 22.948 mladih osoba (u dobi od 15 do 24 godine) s evidencije Zavoda, što je 24,5 posto od ukupnog broja ostvarenih zapošljavanja u tom razdoblju. Treba, međutim, istaknuti da se mladi još uvijek pretežno zapošljavaju temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme”, rekla je ravnateljica HZZ-a.

Kratkotrajno i nesigurno Projekt Mladi na tržištu rada u trajanju od 18 mjeseci proveden je u okviru IV. komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) Razvoj ljudskih potencijala, uz HZZ kao korisničku instituciju projekta i konzorcij predvođen njemačkom tvrtkom GOPA Consultants Ltd. kao partnera. U okviru projekta provedeno je veliko istraživanje o stavovima mladih nezaposlenih osoba i poslodavaca u osam županija, napravljeni su akcijski planovi za zapošljavanje i razvijene nove usluge HZZ-a za mlade.

“Analitičko izvješće pružilo nam je – a nadamo se i donositeljima odluka – stvarni uvid u stanje nezaposlenosti mladih, i to kroz oči samih protagonista”, rekao je Mike Chambers, voditelj projektnog tima. Dodao je kako su poslodavci skloni koristiti mlade zaposleni-

ke za “popunjavanje praznina” umjesto da na njih gledaju kao na investiciju u vlastiti budući napredak. Činjenica je također, naglasio je, da se većinu mladih zapošljava putem kratkoročnih ugovora, što ukazuje na kratkoročno razmišljanje nekih poslodavaca. Isto tako, radno iskustvo poslodavcima je ključno, no nerado ga sami pružaju. “To može dovesti do dugotrajne nezaposlenosti kod mladih – ne mogu naći posao bez radnog iskustva, a radno iskustvo nemaju gdje steći”, istaknuo je Chambers.

Istodobno, kako su nam ispričali neki studenti, stručna se praksa može obavljati u europskim tvrtkama, ustanovama, organizacijama i ostalim subjektima koji imaju status pravne osobe. Može se obaviti preko programa Erasmus koji provodi Zagrebačko sveučilište u suradnji s Nacionalnom

agencijom za mobilnost studenata i programe Europske unije. Problem je jedino to što je broj studenata koji mogu otići na takvu praksu dosta ograničen, a nije baš ni jeftino premda studenti mogu

Mladi ljudi studiraju, a nemaju pojma gdje će naći radno mjesto dobiti i financijsku potporu. U svakom slučaju, ta mogućnost pokazuje dobru praksu poslodavaca iz razvijenih zemalja jer nije rijetkost da najbolji među studentima ostanu i raditi u inozemstvu.

I kamo sad Komentirajući položaj mladih, ekonomski analitičar i profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić

kazao je kako je situacija u Hrvatskoj logična posljedica nekreiranja novih radnih mjesta i novih djelatnosti te lutanja u obrazovanju. “Nemamo jasne politike ni u čemu, pa tako ni u gospodarstvu.

Nema novih proizvodnih radnih mjesta, niti plana u kojem bi se smjeru proizvodnja mogla razvijati, pa onda ni mogućnosti da mladi vide za što bi se mogli obrazovati. Ono malo od industrije što je ostalo je stara industrija u kojoj posao lakše nađu oni koji već imaju neko radno iskustvo. Mladi ljudi studiraju, a nemaju pojma gdje će naći radno mjesto. Ako se netko i zaposli, to je uglavnom u trgovini, nešto malo u ekonomiji te uslužnim djelatnostima. Ako se nešto ne promijeni, slijedi nam daljnji odljev mozgova, a oni koji ostanu bit će nezaposleni”, ocijenio je Jurčić.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

( 390.000 stanovnika

Dogovor Vlade i banaka

Krediti u ‘švicarcima’ fiksirani na 5,8 kuna

dobit će bolju vodoopskrbu

Sjednica hrvatske vlade

Za vodoopskrbu 150 milijuna eura U Hrvatskoj je 74 posto stanovništva spojeno na vodoopskrbnu mrežu, a stopu priključenosti Vlada želi povećati na 90 posto Igor Vukić vukic@privredni.hr

R

azvojna banka Vijeća Europe i Europska investicijska banka financirat će zajmom od 150 milijuna eura niz projekata u sektoru vodno-komunalne infrastrukture u Hrvatskoj. Vlada je na prošlotjednoj sjednici prihvatila taj zajam kojim će se do 2015. godine izgraditi i obnoviti vodoopskrbni sustavi u nizu jedinica lokalne samouprave.

“Mnogi od projekata već su pripremljeni za sufinanciranje iz europskih fondova i ovaj novac koristit će se za zatvaranje financijske konstrukcije. Na taj će način oko 390.000 stanovnika dobiti bolju vodoopskrbu, a 350.000 građana imat će bolju od-

Do 2015. godine izgradit će se i obnoviti vodoopskrbni sustavi u nizu jedinica lokalne samouprave vodnju i pročišćavanje otpadnih voda”, rekao je

ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić. Dodao je kako Vlada na provođenje tristotinjak manjih i većih infrastrukturnih radova gleda kao na dobru priliku za investitore i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta.

Infrastrukturni radovi provodit će se pod nadzorom Hrvatskih voda i Ministarstva regionalnog razvoja.

9

Uklanjanje prepreka Prema podacima Vlade, u Hrvatskoj je 74 posto stanovništva spojeno na vodoopskrbnu mrežu, a stopa priključenosti želi se povećati na 90 posto, prema europskim standardima. Samo 25 posto prikupljenih otpadnih voda se pročišćava.

Vlada je prihvatila i izvješće o provođenju Akcijskog plana za uklanjanje prepreka za investiranje. U izvješću se podsjeća na mjere kojima su smanjeni vodni doprinosi za proizvodne hale, na ubrzane postupke u rješavanju imovinsko-pravnih sporova koji su usporavali ulaganja i druge izmjene propisa. Najavljena je i izmjena sudskog poslovnika Upravnog suda, kako bi ulagački projekti imali prioritet u rješavanju.

Vlada je potvrdila dogovor s bankama o fiksiranju stambenih kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima na tečaj od 5,8 kuna. Prema potpisanom memorandumu, ostatak kreditnih anuiteta iznad tog tečaja prebacit će se u tzv. balon-kredit koji će se otplaćivati u roku od pet godina.

Prvih šest mjeseci na iznos u “balonu” neće se naplaćivati naknada, a potom će se na ostatak zaračunavati godišnja kamata od najviše 3,95 posto, ovisno o odluci pojedine banke. Nakon isteka roka od pet godina, dužnicima bi se ponudila mogućnost da akumulirani iznos otplate jednokratno ili da ga pripišu ostatku kredita. Imali bi mogućnost otplatiti tu razliku i novim kreditom.

Ako tečaj franka padne ispod 5,8 kuna, korisnici kredita vraćat će kredit po tom tečaju, sve dok razlika ne bude otplaćena. Pravo na korištenje ovog modela imat će svi korisnici stambenog kredita u švicarcima, bez obzira na visinu i ročnost kredita, odnosno vrijednost stana

koji su kupili.

“To je maksimum koji smo mogli dogovoriti, a da se ne miješamo u tržišne odnose i da ne koristimo javni novac za tu svrhu”, istaknula je premijerka Jadranka Kosor. Podsjetila je da je Hrvatska uz Mađarsku jedina zemlja koja je donijela mjere kojima pomaže korisnicima kredita ugroženima jačanjem švicarske valute. Dogovor Vlade i banaka podržala je i Hrvatska narodna banka.

U HNB-u ističu da memorandum vrijedi za sve banke, a ne samo za one čiji su predstavnici potpisali memorandum. Od ukupne mase stambenih kredita na kredite denominirane u švicarskim francima otpada 42 posto. (I.V.)

Prijedlog izmjena zakona o mirovinskom osiguranju

Uskoro izbor povoljnije mirovine Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

O

ko 120.000 osiguranika koji su 2002. godine imali između 40 i 50 godina te su izabrali štednju u drugom mirovinskom stupu, moći će prilikom odlaska u mirovinu birati povoljniju mirovinu, tj. vratiti se u prvi stup, ako im se izračun mirovine iz tog stupa pokaže povoljniji. Jednako tako, oko 1200 umirovljenika koji su štedjeli u drugom stupu i zbog toga danas imaju manju mirovinu moći će se od početka sljedeće godine vratiti u prvi mirovinski stup, a to znači da će imati i pravo na dodatak na mi-

rovinu od 27 posto koji im je 2007. godine naprasno ukinut. Time će se izjednačiti s onim umirovljenicima koji su, zato što su ostali u prvom stupu, ranije ostvarili to pravo.

Prijedlog je to izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, koji bi se, prema riječima državnog tajnika za rad Krešimira Rožmana, mogao naći na prvoj jesenskoj sjednici Sabora. Prijedlog je rezultat višemjesečnog rada Povjerenstva u kojem su sudjelovali i predstavnici umirovljenika. “Složili smo se oko sadržaja, predstoji nam još eventualno usuglašavanje o nekim mogućim tehničkim pitanjima”, kazao je Rožman.

Otkrio nam je i kako se izmjenama planira uvođenje potportfelja za štednju u drugom mirovinskom stupu, te pravilnija raspodjela neopredijeljenih članova u obvezne mirovinske fondove. Do sada su, naime, svi oni osiguranici koji nisu izabrali u kojem će fondu štedjeti (ima ih četiri) bili raspodjeljivani po sistemu da su oni najveći dobivali i najviši broj članova. Sada će, naglasio je Rožman, svaki fond dobivati jednako, tj. 25 posto neopredijeljenih osiguranika.

Prevagnuli fondovi Uvođenje potportfelja (mogućnost da mlađi članovi fondova biraju,

uvjetno rečeno, rizičniju štednju koja u konačnici može donijeti i veću mirovinu) pokazuje da je Vlada napokon udovolji-

Ako im se izračun mirovine tamo pokaže povoljniji, umirovljenici će se moći vratiti u prvi stup la traženjima mirovinskih fondova koji su još prije nešto više od dvije godine dali konkretne prijedloge kako za rješavanje problema oštećenih umirovljenika, tako i za ovu mogućnost da današnji mladi

jednog dana mogu imati veću mirovinu. Time, međutim, nije riješen i ključni problem hrvatskog mirovinskog sustava, a to su veća izdvajanja za drugi mirovinski stup koja su već trebala iznositi 10, a

ne pet posto. Kako nam je jednom prilikom rekao Rožman, veća izdvajanja u nadležnosti su Ministarstva financija, a ono do sada nije spomenulo takvu mogućnost, što znači da će ključni problemi i dalje ostati. Ipak, za pohvaliti je to što se prijedlogom zakona omogućava izbor povoljnije mirovine u trenutku odlaska u mirovinu, a ne kao što je to ranije bilo predlagano da se izbor mora napraviti u roku od mjesec ili 60 dana. Podsjećamo, brojni stručnjaci upozoravali su da bi takvo prisilno opredjeljenje u kratkom roku budućim umirovljenicima moglo nanijeti vrlo veliku štetu.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

( u 9 institucija u Hrvatskoj

educiraju se stručnjaci za energetsko certificiranje zgrada

( 700 do 800 osoba dosad educirano za obavljanje tog posla

Niskoenergetska arhitektura

Stare zgrade čekaju en Mnogo je prepreka za širu primjenu mjera energetske učinkovitosti u zgradarstvu - ponajprije je to viša početna cijena razloga za slabu energetsku osviještenost u našoj zemlji svodi se na nedovoljnu edukaciju svih sudionika u gradnji Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Z

grade su veliki potrošači energije. Stoga je u zgradarstvu i najveći potencijal energetskih ušteda, a njih je moguće ostvariti korištenjem ekološki prihvatljivih materijala i energetski učinkovitih tehnologija.

Tako se u gradnji može koristiti porasti beton, deblja toplinska izolacija ili energetski učinkoviti prozori zahvaljujući kojima će toplina bolje zagrijavati dom, a ne ulicu. Ulagači s nešto dubljim džepom mogu posegnuti za dizalicama topline, solarnim toplinskim kolektorima, fotonaponskim sustavima, malim vjetroturbinama i drugim tehnologijma kako bi objekt koji grade ili u kojem namjeravaju živjeti bio energetski što neovisniji i učinkovitiji te tako manje negativno utjecao na okoliš.

Nažalost, ugradnja takvih, u energetskom i ekološkom smislu, pri-

hvatljivih građevinskih materijala, proizvoda i tehnologija još je uvijek skuplja od uobičajenih.

Primjerice, ako investitor želi uložiti u energetski učinkovite prozore ili to isto odluče suvlasnici već postojeće zgrade, za to će trebati izdvojiti 20 do 30 posto više u odnosu na istovjetnu ali običnu vanjsku stolariju. Dodatna toplinska izolacija vanjskog zida zgrade stoji oko 250 kuna po četvornome metru - konkretna cijena ovisi naravno o debljini izolacijskog materijala. Cijena pak sustava za dobivanje tople vode u domaćinstvu veličine otprilike 150 četvornih metara s ugradnjom i puštanjem u pogon kreće se između 20.000 i 150.000 kuna, ovisno o tome želi li se dobiti samo potrošna topla voda ili i potpora grijanju.

Za zgrade cijena je veća jer je više stanova, pa tako i potrošača.

Stoga, kaže nam Željka Hrs Borković, zamjenica voditeljice Odje-

la za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost te voditeljica projekata u području energetske učinkovitosti u Energetskom institutu Hrvoje Požar (EIHP), niskoenergetska arhitektura u Hrvatskoj svodi se na skromni broj pojedinačnih primjera.

Povećanje standarda “Čini se kako Hrvatska još nije prepoznala i razvila svijest o niskoenergetskoj gradnji

Niskoenergetska arhitektura u Hrvatskoj svodi se na skromni broj pojedinačnih primjera i kvalitetnom osmišljavanju energetskog koncepta novih zgrada, ali i velikog potencijala postojećih zgrada. Što se tiče implementacije u zakonodavni okvir, tu je napravljen veliki napredak

uvođenjem obveze energetske certifikacije zgrada. No zbog nedovoljne informiranosti javnosti i slabe provedbe na terenu još uvijek ne možemo reći da postoje značajni rezultati u primjeni energetske certifikacije zgrada. Ipak, zamjetan je interes svih sudionika u gradnji za postizanje boljeg energetskog razreda, kao i interes banaka za povoljnije kreditiranje takvih projekata”, objašnjava ona.

Mnogo je barijera za širu implementaciju mjera energetske učinkovitosti u zgradarstvu, no većina se svodi, osim na veće početno ulaganje, i na neznanje i nedovoljnu edukaciju svih sudionika u gradnji. K tomu, zakonodavni okvir, iako potaknut EU direktivama, još nije dovoljno napravio kako bi

dao zamah niskoenergetskoj gradnji i obnovi.

“Siromašno društvo poput našeg teško se može odlučiti na primjenu mjera energetske učinkovitosti jer sve to zahtijeva dodatna ulaganja, bez

obzira na značajne uštede koje se postižu”, ističe Željka Hrs Borković.

No zbog velike potrošnje energije u zgradama - koja u ukupnoj energetskoj bilanci konstantno raste - a istovremeno i

11

www.privredni.hr Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

( tek 150 energetskih certifikata za zgrade izdano dosad u Hrvatskoj

nergetski face lifting materijala i uvođenja tehnologije koja dovodi do smanjene potrošnje energije, pa time i do kasnije isplativosti. No većina

najvećeg potencijala ušteda, energetska učinkovitost danas postaje prioritet suvremene arhitekture i energetike. “To je područje prepoznato kao područje koje ima najveći potencijal za smanjenje ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini, čime se izravno utječe na ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi, produljuje njen životni vijek, te pridonosi zaštiti okoliša”, ističe naša sugovornica.

Energetska obnova “Akcijski plan za energetsku učinkovitost, niz direktiva i poticajnih mehanizama te obvezna energetska certifikacija zgrada svakako govore u prilog važnosti upravljanja energijom u zgradama. Energetskom učinkovitošću utječe se na povećanje standarda živo-

ta u zgradama, pokreću se ulaganja u građevinskom sektoru i gospodarski razvoj, potiče se industrija i zapošljavanje, a sveukupno pridonosi smanjenju potrošnje energije, zaštiti okoliša i većoj konkurentnosti cijele nacionalne ekonomije”, objašnjava.

Odabir energetski, ekološki i ekonomski optimalnog energetskog sustava zgrade - podrazumijevajući fiziku zgrade i energetske procese koji se u njoj odvijaju, kao i korištene energente - ima ključnu ulogu u njenoj kasnijoj eksploataciji, kako u pogledu troškova tako i utjecaja na čovjekov okoliš. “S obzirom na postavljene ciljeve za smanjenje energetske potrošnje, možemo očekivati da će glavne aktivnosti u sektoru zgradarstva odnosno građevinarstva u budućnosti biti usmjerene upravo na sustavnu energetsku obnovu postojećih te gradnju suvremenih niskoenergetskih zgrada”, kaže Željka Hrs Borković koja je i voditeljica edukacijskih programa stručnog usavršavanja, te programa izobrazbe za ovlaštene stručnjake za energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada u Hrvatskoj i Federaciji BiH. Implementacijom EU Direktive 2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) u hrvatsko zakonodavstvo se

Kad bi se kroz 20 godina, do 2030., sanirale sve zgrade građene prije 1990., to bi ukupno značilo sljedeće gospodarske aktivnosti: UKUPNA POVRŠINA ZGRADA ZA REKONSTRUKCIJU:

160 milijuna četvornih metara

UKUPNA POVRŠINA PROZORA KOJE BI TREBALO ZAMIJENITI:

24 milijuna četvornih metara

UKUPNA POVRŠINA ZIDNE, STROPNE I PODNE TOPLINSKE IZOLACIJE:

340 milijuna četvornih metara

VRIJEDNOST GRAĐEVINSKIH RADOVA ZA UGRADNJU PROZORA:

60 milijardi kuna

VRIJEDNOST GRAĐEVINSKIH RADOVA ZA TOPLINSKU ZAŠTITU:

68 milijardi kuna

PROCJENA SMANJENJA POTROŠNJE ENERGIJE U ZGRADAMA:

100 - 150 kilovat sati po četvornome metru godišnje

Izvor: EIHP

uvodi obvezna energetska certifikacija zgrada za nove i postojeće zgrade. U lipnju 2009. godine usvojena je i Nacionalna metodologija provođenja energetskog pregleda zgrada,

Energetskom učinkovitošću pokreću se ulaganja u građevinskom sektoru i gospodarski razvoj čime su ostvareni osnovni preduvjeti za početak energetske certifikacije.

Postupak energetskog certificiranja postojeće zgrade sastoji se od energetskog pregleda zgrade, vrjednovanja i/ili završnog ocjenjivanja radnji energetskog pregleda,

izrade energetskog certifikata s prijedlogom mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane i s izračunatim razdobljem povrata investicije.

Skromna certifikacija Izobrazba za dobivanje ovlaštenja za energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada provodi se već više od godinu dana, u ukupno devet institucija u Hrvatskoj, te je educirano između 700 i 800 osoba. “Unatoč tomu, provedba energetske certifikacije zgrada je do sada skromna, uz tek 150 izdanih energetskih certifikata. Zastoj u graditeljstvu svakako je uzrokovao i zastoj u izdavanju energetskih certifikata novih zgrada, no za neprovođenje energet-

Energetska analiza bez tradicije Na tržištu nekretnina osjeća se buđenje svijesti o potrebi niskoenergetske gradnje te je pojačan interes investitora za postizanje energetskih razreda B, A ili A+. No još uvijek su prisutni neinformiranost i neznanje, na čemu će trebati sustavno poraditi. “Na nacionalnoj je razini potreban sustavni pristup energetskoj obnovi zgrada i planiranju gradnje novih niskoenergetskih zgrada. Političke odluke na razini 20 posto ušteda do 2020. godine su nedovoljne, potrebno je provesti detaljnu analizu kako će se to postići i konačno početi nešto raditi na provedbi zacrtanih ciljeva”, ističe Željka Hrs Borković.

Razmatranje energetskog koncepta zgrade je multidiscipliniran i vrlo složen timski rad koji zahtijeva suradnju niza stručnjaka na odabiru optimalnog rješenja. “Osim toga, zgrade se dijele u više kategorija prema namjeni, načinu korištenja i energetskoj potrošnji, te je njihova energet-

ska analiza, koja u Hrvatskoj nema gotovo nikakvu tradiciju, time još složenija i zahtjevnija. Iz tog razloga, kvalitetno provedena i implementirana energetska certifikacija zgrada mogla bi odigrati ključnu ulogu u podizanju kvalitete gradnje i kvalitetnom osmišljavanju energetskog kocepta novih zgrada, pokretanju sustavne obnove i osuvremenjivanja postojećih, te značajno pridonijeti razvoju integralnog projektiranja uzimajući u obzir cijeli životni vijek zgrade”, napominje ona.

skih pregleda i certificiranja postojećih zgrada nema opravdanja”, napominje ona.

Prema starosti i vrsti gradnje, a ovisno o zakonodavnom okruženju, postojeće zgrade u Hrvatskoj možemo podijeliti u karakteristične grupacije. Ponajprije to su zgrade građene prije 1940. godine. Zatim, one građene u razdoblju od 1940. do 1970. godine, od 1970. do 1987. godine, od 1987. do 2006. godine, te novogradnja usklađena s Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama s obveznom primjenom od 1. srpnja 2006. godine, te Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti zgrada. U razdoblju najveće izgradnje u Hrvatskoj - od 1946. do 1990. godine - izgrađen je velik broj zgrada koje danas predstavljaju velike energetske potrošače te ih je stoga potrebno sustavno obnavljati.

“Aktivnosti na povećanju energetske učinkovitosti povećanjem toplinske zaštite zgrada treba usmjeriti na zgrade građene prije 1987. godine. Taj sektor zgrada potrebno je sustavno obnavljati, uz dobro razrađen višegodišnji akcijski plan za energetsku obnovu”, zaključuje Željka Hrs Borković.

12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti Konzumova 1000. prodavaonica Maloprodajni lanac Konzum potkraj proteklog tjedna otvorio je svoju 1000. prodavaonicu u regiji, novi Super Konzum u Sesvetama. Investicija je teška 160 milijuna kuna, a njome je otvoreno 106 novih radnih mjesta. Novi trgovački centar nalazi se na ukupnoj površini od 10.900 četvornih metara.

World Luxury Hotel Awards u hotelu The Regent Esplanade U Zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade 16. rujna održat će se gala ceremonija dodjele prestižnih svjetskih nagrada hotelijerskoj industriji – World Luxury Hotel Awards. Ta međunarodna nagrada smatra se vrhuncem dostignuća među luksuznim hotelima diljem svijeta. Njome struka nagrađuje luksuzne hotele koji su uspjeli dati osobni pečat hotelijerstvu te se tako istaknuti i razlikovati od ostalih hotela visoke kategorije.

Visoka novinarska škola u sastavu VERN-a Zagrebačka Visoka novinarska škola, stručni studij specijaliziran za obrazovanje medijsko-komunikacijskih stručnjaka, od jeseni se pridružuje Veleučilištu VERN. Integracija je rezultat višegodišnje suradnje i komplementarnosti obrazovnih programa te podudarnosti akademskih i poslovnih ciljeva obiju institucija.

Međunarodni natječaj za Brijuni rivijeru

Do 15. rujna raspisat će se međunarodni natječaj za projekt Brijuni rivijera, ugovoren proteklog mjeseca, vrijedan više od dvije milijarde kuna. U prvoj fazi realizacije tog projekta radit će se na tri lokacije – Hidrobazi, Svetoj Katarini – Monumenti i Pineti, prostoru koji obuhvaća oko stotinjak hektara površine.

Privredni vjesnik Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

( 64 zaposlenika ( oko 3 mil € od čega 16 doktora znanosti

godišnji promet Energetskog instituta Hrvoje Požar

Energetski institut Hrvoje Požar

Važna energetska karika Informacije iz poslovnih aktivnosti EIHP-a su vrlo vrijedne za razvoj hrvatskog gospodarstva Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

I

deja o osnivanju Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP) pokrenuta je potkraj 1993. godine radi pružanja stručne potpore državnim institucijama i tvrtkama u energetskom sektoru. Osnovan je godinu dana kasnije kada je preoblikovan u neprofitnu znanstvenu ustanovu.

Danas ima 64 zaposlenika, od čega je 57 visokoobrazovanih, 16 doktora i devet magistara znanosti. Ukupan godišnji promet Instituta je oko tri milijuna eura.

Goran Granić, ravnatelj EIHP-a, u razgovoru za Privredni vjesnik ističe kako su temeljne aktivnosti Instituta energetske analize, koje uključuju energetsko-tehnološke, ekonomske i pravne aspekte, te edukacija.

Počelo s HEP-om i Inom “Raspon korisnika usluga Instituta je od privatnih osoba koje traže savjet za toplinsku izolaciju kuće do vlada koje traže izradu razvojnih i strateških dokumenata. U tom rasponu radimo analize za zgrade i certificiramo ih. Zatim, educiramo certifikatore, radimo razvojne planove za gradove, županije i države, analize za investitore u energetici u obnovljive i ostale izvore, projekte energetske učinkovitosti, analize za Europsku banku za obnovu i razvoj te druge financijske institucije”, objašnjava on.

Prije 17 godina, kada je Institut započeo s radom, glavni korisnici su bile dvije velike tvrtke iz energetskog sektora - HEP

U ljubavi s bankama Kako banke pomalo preuzimaju važnu ulogu u financiranju energetskog sektora te tako utječu na kvalitetu pripremljenosti nekog projekta, Granić ističe da EIHP ima izuzetno dobar odnos s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, kao i s poslovnim bankama. “Poi Ina. Od tada je prijeđen daleki put od rada u domaćem okruženju do poslova za strane investitore.

Institut želi zakoračiti i na tlo arapskih zemalja “To je zahtijevalo kontinuirani napredak u usavršavanju znanja, vještina i organizacije rada. Bilo je potrebno unaprjeđivati informatičku i komunikacijsku infrastrukturu i uskladiti ih s potrebama koje traži otvoreno tržište znanja”, kaže on.

Među najvažnijim projektima Instituta izvan Hrvatske ističu se Studija energetskog sektora Bosne i Hercegovine i Crne Gore, Analiza opcija opskrbe energijom Albanije te Studija izvodljivosti

sljednjih godinu dana mnogo radimo s Europskom bankom za obnovu i razvoj te Privrednom bankom i to je izuzetna suradnja. Vjerujem kako će i državne institucije započeti s financiranjem naših aktivnosti u inozemstvu, u zemljama od posebnog gos-

plinofikacije Makedonije. U Hrvatskoj su rađeni projekti u svim područjima aktivnosti Instituta, uključujući i energetsku strategiju, nove zakone i podzakonske akte, te na stotine studija za investitore, posebice za investicije u projekte obnovljivih izvora.

Zakonodavno uređivanje energetskog sektora u Hrvatskoj, nastavlja Granić, započelo je prije desetak godina. Ostale zemlje u regiji su krenule nešto kasnije, ali u svim državama zakonodavstvo se usklađuje s pravnim stečevinama EU-a. “Trendovi su pozitivni, a brzina bi mogla biti i veća.

Promjene u energetskom sektoru suočavaju se s ostalim temeljnim problemima zemalja u tranziciji kao što su administracija,

podarskog interesa za Hrvatsku, po uzoru na dobru praksu razvijenih zemalja. Informacije iz naših poslovnih aktivnosti su vrlo vrijedne za razvoj hrvatskog gospodarstva. Stoga želimo na određeni način biti promotori hrvatskog gospodarstva”, kaže on.

neuređena vlasništva, nepotrebno složene procedure. Jedan od problema su svakako i kadrovi. Ipak najveća prepreka razvoju tržišta su neekonomske cijene energije, što je bila politika zemalja u tranziciji”, naglašava.

Natječajni trikovi Tržište znanja u Hrvatskoj i u svim zemljama u regiji je međunarodnog karaktera i na natječajima se pojavljuju sve vodeće tvrtke svijeta. Institut, kao institucija iz male zemlje, na određeni način je u podređenom položaju jer su veliki igrači kroz različite natječajne trikove favorizirani. “Naši konkurenti su u pravilu vodeće tvrtke iz Europe. Za Institut je problem kada se u domaćim natječajima vrednuje samo cijena, a ne kvali-

teta. Vjerojatno bi trebalo mijenjati pravila natječaja jer se tako potiče nekvaliteta”, kaže.

U sljedećem ciklusu pak ovome institutu koji je ime dobio po akademiku, doktoru tehničkih znanosti, sveučilišnom profesoru i znanstveniku Hrvoju Požaru, od posebnog značaja će biti prelazak regionalnih granica prema drugim istočnoeuropskim zemljama sve do Rusije. Također, želi zakoračiti i na tlo ostalih mediteranskih te posebice arapskih zemalja. “Naravno da se s ulaskom Hrvatske u EU otvaraju nove dimenzije suradnje s članicama, koja je i u ovom razdoblju bila zadovoljavajuća. No očekujem kako će se ta suradnja povećati za dva do tri puta”, zaključuje Granić.

enterprise europe

info

Broj 45, 22. kolovoza 2011.

Europski tjedan regija i gradova

Tri teme Otvorenih dana Događanja u okviru Otvorenih dana 2011. povezuju tri teme. Europa 2020. tema je u okviru koje će se na seminarima i radionicama dati bolji uvid u to kako kohezijska politika pridonosi pametnom, održivom i uključivom rastu, kreativnim industrijama, razvojnim strategijama, regionalnim i lokalnim strategijama zapošljavanja, borbi protiv siromaštva i socijalnoj isključenosti. Bolja efikasnost je tema u okviru koje će radionice staviti fokus na to kako unaprijediti efikasnost kohezijske politike, osigurati bolju vidljivost EU politike na regionalnim razinama kroz razmjenu rezultata dobrih praksi i projekata. Tema uključuje i stvaranje zajedničkog strateškog okvira i partnerstva ugovora te potpora kredita, za sadašnje ali i razdoblje nakon 2013. godine. Treća tema je Zemljopisni značaj. U okviru nje seminari i radionice stavit će naglasak na korisnost teritorijalnog pristupa kroz identifikaciju regionalnih potreba i iskorištavanje regionalnih potencijala, iskustva i rješenja urbanog i lokalnog razvoja, iskustva teritorijalne suradnje kroz europska udruživanja te važnost makroregionalnih strategija.

Ulaganje u budućnost Europe Ovogodišnji Otvoreni dani uključuju više od 250 događanja diljem Europe. U Bruxellesu se očekuje oko 600 govornika i 6000 sudionika Godišnje okupljanje stručnjaka regionalnog i lokalnog razvoja koje organizira Odbor regija u suradnji s Europskom komisijom i Europskim parlamentom održat će se od 10. do 13. listopada u Bruxellesu. Ovaj skup pod nazivom Otvoreni dani organizira se deveti put, a ove će se godine sastojati od 111 radionica, izložbi, seminara, debata s oko 600 govornika. Otvoreni dani organiziraju se u partnerstvu sa 206 regija i gradova iz 27 europskih zemalja, uz sudjelovanje tvrtki, financijskih institucija, međunarodnih udruga i akademskih organizacija.

U okviru Otvorenih dana od rujna do studenog održat će se još oko 254 lokalna događaja u 35 zemalja. Ta se događanja održavaju diljem Europske unije, ali i u zemljama koje nisu članice, poput Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Norveške, Srbije, Turske i Ukrajine. Na tim regionalnim

Ove će godine participirati i zemlje “trećeg svijeta” koje će učiti o stečenim znanjima europskih regija. Organizatori na skupu očekuju oko 6000 sudionika, a ovogodišnja tema je Ulaganje u budućnost Europe: Regije i gradovi stvaraju pametni, održivi i uključivi razvoj.

događanjima želi se olakšati razmjena iskustava, umrežiti europske stručnjake te lokalne i regionalne donositelje odluka kako bi se poticao regionalni i lokalni razvoj u javnom, privatnom i financijskom sektoru. Jedan od ciljeva ovih manifestacija je i približavanje struk-

turnih fondova potencijalnim korisnicima.

Osim seminara i radionica Otvoreni dani uključuju Otvorene dane sveučilišta, kojima je cilj uvođenje akademskog društva u ovu problematiku. Na 10 do 15 seminara uvaženi znanstvenici i istraživači iz sektora kohezijske politike EU-a i srodnih područja raspravljat će o tematskim prioritetima Otvorenih dana.

Mjesto susreta je platforma poslovnog umrežavanja te umrežavanja lokalnih/regionalnih razina vlasti, koja će se održavati unutar ureda Odbora regija, a uključivat će brojne izlagače iz 19 zemalja koji će kroz 37 radionica raspravljati na temu javno-privatnog partnerstva. Kao i prethodne, i ove će godine biti postavljena pozornica ispred Europske komisije.

Sudjelovanje na Otvorenim danima je besplatno, ali je registracija obvezna i provodi se isključivo elektronskim putem. Registracija je moguća do 28. rujna, a broj mjesta na radionicama je ograničen. Prijave su moguće preko službene web stranice http://ec.europa.eu/regional_policy/ conferences/od2011/index.cfm.

enterprise europe HRVATSKI PRORAČUN i EUROPSKA UNIJA

Profitiranje na dugi rok Iskustva 10 novih zemalja članica od 2005. do 2009. pokazuju da su iz proračuna EU-a povukle više sredstava nego što su uplatile Očekivani učinak pristupanja na proračun Republike Hrvatske u prvoj punoj godini članstva u Europskoj uniji je negativan i iznosi oko -0,15 posto bruto domaćeg proizvoda, dok u pesimističnom scenariju taj učinak raste na čak -1,24 posto BDP-a. U optimističnom scenariju, pak, zamjetan je pozitivan učinak pristupanja od 1,07 posto BDP-a.

Kao i sve nove zemlje članice, Hrvatska će biti neto primateljica, pri čemu je očekivana neto pozicija Hrvatske u proračunu EU-a jednaka 0,83 posto BDP-a.

Hrvatska će dobiti otprilike 0,83 posto BDP-a više sredstava iz proračuna EU-a nego što će ih uplatiti u njega. U optimističnom scenariju neto pozicija Hrvatske u Unijinu proračunu iznosi 1,93 posto BDP-a, dok je u pesimističnom scenariju negativna i iznosi oko -0,22 posto BDP-a, ističe Petar Sopek, glavni analitičar u Sektoru za politiku i metodologiju rizika Privredne banke Za-

Stvarne učinke na hrvatski proračun nije moguće u potpunosti i točno procijeniti greb, u svojoj analizi o procjeni utjecaja pristupanja Europskoj uniji na hrvatski proračun, što ju je u svojem Newsletteru objavio Institut za javne financije. Pritom naglašava kako stvarne učinke na hrvatski proračun nije moguće u potpunosti i točno procijeniti.

Kratkoročan negativan fiskalni učinak na dugi rok trebao bi prerasti u pozitivne učinke, dodaje on. Naime, nakon ulaska Hrvatske u EU nastavit će se proces promjene strukture prihoda, ponajprije u dijelu pretpristupnih i pristupnih fondova EU-a zbog smanjivanja udjela pretpristupnih sredstava za projekte dogovorene i financirane u fazi prije ulaska u Uniju.

S rastom apsorpcijskih kapaciteta rast će i udio sredstava od kohezijskog fonda te strukturnih i poljoprivrednih fondova EU-a.

Ulazak Hrvatske u EU otvara brojne polemike o troškovima i koristima od članstva te o utjecaju na razvoj gospodarstva i rast standarda građana, upozorava Sopek. Dugoročno, Hrvatska bi trebala profitirati od članstva u EU-u, a određeni je napredak već sada zamjetan zbog ulaganja u razvoj institucija, infrastrukturu, zaštitu okoliša...

području. U okviru radionice raspravljalo se o metodologiji izrade baze podataka istraživačkih projekata u području onečišćenja zraka, kemijskog onečišćenja i tehnologije zaštite okoliša. Istraživanje i SWOT analiza uspješnosti promocije i distribucije istraživačkih rezultata bit će provedeni u 14 zemalja. Za Hrvatsku će istraživanje provesti Tera Tehnopolis. Na ovaj način žele se promovirati istraživački rezultati privatnog i javnog sektora, te potaknuti transfer tehnologije iz javnog - istraživačkog - sektora u gospodarstvo.

Realizaciju projekta omogućila je Europska komisija kroz program FP7. Za sudjelovanje u projektu i predstavljanje istraživačkih rezultata potrebno se prijaviti na www.proceed-project.eu//survey/index. cfm ili kontaktirati Teru Tehnopolis.

Katalog inovativnih projekata Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO kreirao je katalog inovativnih projekata svojih korisnika kako bi ih promovirao na međunarodnim tržištima. Katalog Innovative projects from Croatia pripre-

Prethodna iskustva 10 novih zemalja članica u razdoblju od 2005. do 2009. godine pokazuju da su iz proračuna

EU-a povukle više sredstava nego što su uplatile. Prosječan neto odnos proračuna EU-a i proračuna zemalja članica u tom razdoblju varira od 0,41 posto BDP-a u Sloveniji do 3,15 posto u Litvi. Osim toga, proces pristupanja EU-u ima negativan neto financijski učinak za proračune zemalja članica u prosječnomu godišnjem iznosu procijenjenome između jedan i 1,5 posto BDP-a, a najveći pritisci na proračun očekuju se u prvim godinama članstva, zaključuje Sopek.

Vijesti iz mreže Koordinacija istraživanja zaštite okoliša Kao dio europskog konzorcija za provedbu projekta PROCEED – Promocija i koordinacija istraživačkih rezultata u području zaštite okoliša u centralnoj i

istočnoj Europi Tera Tehnopolis sudjelovala je krajem lipnja na međunarodnoj konferenciji i radionici u Sofiji. Na konferenciji su predstavljene aktualnosti istraživačkih rezultata i EU regulative u tom

mljen je za potencijalne strane investitore i partnere na engleskom jeziku te će biti distribuiran putem kanala Europske poduzetničke mreže. Katalog sadrži i osnovne informacije o Hrvatskoj kao za-

nimljivom tržištu za ulaganje, podatke o trgovinskim razmjenama, važećim sporazumima, statistiku stranih ulaganja te pregled hrvatskog inovacijskog sustava.

Predstavljene tvrtke i njihovi inovativni projekti iz različitih su sektora, a podijeljeni su prema programima BICRO-a u kojima sudjeluju. EUREKA – program međunarodne suradnje na istraživačko-razvojnim projektima, IRCRO – istraživačko-razvojna suradnja hrvatskih tvrtki i znanstvenoistraživačkih institucija, RAZUM - početno financiranje novoosnovanih poduzeća ili početno financiranje razvoja novog proizvoda ili usluge u postojećim malim i srednjim poduzećima, EEN (Enterprise Europe Network) – mreža za međunarodno povezivanje tvrtki (baza tehnoloških profila ponude i potražnje).

www.een.hr

22. kolovoza 2011.

2 3

Vesna Dukić, direktorica tvrtke Kaštijun

Bespovratan novac za zbrinjavanje otpada Gotovo 19 milijuna eura, što je nešto manje od polovine vrijednosti projekta istarskog Županijskog centra za gospodarenje otpadom, dolazi iz europskih izvora. Provedbom ovog projekta uz zbrinjavanje otpada proizvodit će se i električna energija Krešimir Sočković Gotovo polovina vrijednosti izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom Istarske županije financira se iz europskih izvora.

Ugovorom o njegovoj izgradnji u Koštijunu definirano je da će za izgradnju centra 18,9 milijuna eura biti iskorišteno iz bespovratnih fondova EU-a, Fond za zaštitu okoliša osigurao je 6,4 milijuna, dok će Istarska županija s gradovima i općinama izdvojiti 13,8 milijuna eura. O ovom velikom eko projektu razgovaramo s direktoricom tvrtke Kaštijun d.o.o. za upravljanje otpadom koja je u vlasništvu Županije i Grada Pule Vesnom Dukić.

Kako je došlo do ideje za ovaj projekt?

- Sadašnji način gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji ne pruža sveobuhvatno i dugoročno rješenje bazi-

Istra je vrhunska turistička destinacija i njen daljnji razvoj kao iznimno atraktivne zeleno-plave turističke destinacije neće biti moguć ako taj razvoj ne bude na održivim osnovama rano na principima održivog razvoja te primjeni tehnologije prihvatljive za okoliš. Ono se svodi na skupljanje, prijevoz i odlaganje (neobrađenog) komunalnog otpada i neopasnog proizvodnog otpada na sedam službenih odlagališta u Županiji. Pritom se u nedovoljnom postotku otpad prikuplja odvojeno kako bi se korisni dijelovi mogli ponovno iskoristiti, odnosno reciklirati. Procjenjuje se da se danas na sedam odlagališta u Županiji godišnje odloži preko 120.000 tona otpada. Uz to, na području Županije zabilježeno je i 280 ‘divljih’ odlagališta na kojima se, prema procjenama, nalazi više od 350.000 prostornih metara otpada različitog podrijetla i sastava. Županijski

centar za gospodarenje otpadom Kaštijun u potpunosti se razlikuje od današnjih otvorenih odlagališta otpada jer mu je cilj korištenjem MBO tehnologije iskoristiti otpad za dobivanje alternativnog izvora energije (gorivo iz otpada) i zelene električne energije te za nekoliko desetaka puta smanjiti ukupni volumen otpada koji trajno ostaje na odlagalištu.

Kako se projekt financira?

- Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun sufinancira se bespovratnim sredstvima dodijeljenim Hrvatskoj iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) vrijednima 18,9 milijuna eura (48,27 posto), sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u vrijednosti 6,48 milijuna eura te sredstvima Županije u iznosu od 13,8 milijuna eura za koji će se koristiti kredit Europske investicijske banke. U svjetlu činjenice da je Hrvatska iz pretpristupnih fondova do sada povukla samo manji dio raspoloživih sredstava, možemo biti ponosni na sav uloženi trud i znanje u dobivanje ovako značajnih bespovratnih financijskih sredstava iz EU-a.

Je li bilo teško pripremiti ovakav projekt?

- Projekt je vrlo kompleksne prirode i da bismo uopće mogli aplicirati za navedena bespovratna sredstva EU-a, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, posljednje tri godine pripremana je vrlo opsežna dokumentacija (procjena utjecaja na okoliš, studija izvodljivosti, analiza troškova i koristi, idejni projekt...). Prihvaćanje projekta za sufinanciranje od strane EU-a omogućilo je da se izradi cjelovita natječajna dokumentacija, a koja se odnosi na natječaje za opremu, tehničku pomoć, odnose s javnošću, izvođenje radova i nadzor nad izvođenjem radova, a sve po međunarodnim i EU pravilima. Ilustracije radi, ukupna dokumentacija koja je pripremljena za dobivanje sredstava EU-a obuhvaćala je više od 4000 stranica na engleskom jeziku.

Na koje probleme nailazite u njegovoj provedbi?

- Najveći je izazov promijeniti navike ljudi. Prema nekim istraživanjima za pro-

mjenu navike – da se, primjerice, reciklira 40 posto otpada – potrebna je čak jedna generacija. Naime, sustav gospodarenja otpadom podrazumijeva kontrolu otpada od njegova nastanka, dakle svakog pojedinačnog domaćinstva do konačnog odlaganja na suvremenom odlagalištu. Ne rješavamo problem otpada činom bacanja otpadaka u smeće. Moramo promijeniti način razmišljanja u smjeru odgovornijeg ponašanja prema svom zdravlju, životu budućih generacija, i ne manje važno, prema okolišu. Zato trebamo raditi na tome da smanjujemo količinu otpada u svojim domaćinstvima, pokušamo ambalažu ponovno iskoristiti, da se vodimo principima recikliranja kad god je to moguće. Zbog toga ćemo u iduće dvije godine posebnu pažnju posvetiti javno-edukacijskim kampanjama s osnovnim i srednjim školama jer je rad s djecom od presudne važnosti za mijenjanje navika.

Kakvu korist donosi projekt?

- Projekt bi Istarskoj županiji trebao donijeti višestruku korist. Osim što će pridonijeti saniranju i zatvaranju svih neodgovarajućih odlagališta otpada čime će se osigurati čišći i zdraviji okoliš, on će omogućiti razvoj novih gospodarskih aktivnosti vezanih uz odvojeno prikupljanje otpada te otvoriti nova radna mjesta. Istra je vrhunska turistička destinacija i njen daljnji razvoj kao iznimno atraktivne zeleno-plave turističke destinacije neće biti moguć ako taj razvoj ne bude na održivim osnovama. Jedna od poluga održivog razvoja jest i sustavno gospodarenje otpadom na način da on ima najmanji mogući utjecaj na okoliš.

Očekujete li da će slični projekti zaživjeti i u drugim dijelovima Hrvatske?

- Prema Strategiji gospodarenja otpadom 2007.-2015. u svakoj županiji u Hrvatskoj planirana je izgradnja županijskog ili regionalnog centra za gospodarenje otpadom - za više županija zajedno.

enterprise europe EU perspektiva i izazovi

Istra spremna za zaokret Istra je spremna za novi model razvoja, a uz snažnu koordinaciju javnog i privatnog sektora nužno je definirati plan kojim će se odrediti cilj Sanja Plješa Je li Istra mediteranska ili srednjoeuropska regija te može li se tamo razviti kvalitetniji turistički proizvod od tipično mediteranskog odmorišno-kupališnog turizma, samo su neka od pitanja na koja su odgovore pokušali dati eminentni strani i hrvatski gospodarski, politički i turistički stručnjaci na nedavno održanom prvom poslovnom skupu Croatia Business Open Umag pod nazivom Razvoj turističkog proizvoda Istre: EU perspektiva i izazovi na kojem je, među ostalima, sudjelovao i hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

Protekle je godine Europska unija izradila plan razvitka turističkog proizvoda zemalja članica, s Hrvatskom kao svojom budućom članicom koja će kada uđe u EU na raspolaganju imati europske strukturne fondove. No, naglasak poslovnog skupa bio je na razvitku turističkog proizvoda Istre jer je taj najveći hrvatski poluotok ujedno i jedno od vodećih turističkih mediteranskih odredišta.

t

Na skupu je zaključeno kako je Istra spremna za novi model razvoja, a uz snažnu koordinaciju javnog i privatnog sektora nužno je definirati plan kojim će se odrediti cilj turističkog razvoja za sljedeće četiri godine.

S obzirom na činjenicu da je u zadnjih nekoliko godina Turska postala veliki turistički hit na Mediteranu, generalni tajnik Turske hotelijerske federacije TUROFED Inanc Atilgan hrvatskim je kolegama ispričao neka svoja iskustva te pritom istaknuo kako je za unaprjeđenje turističkog proizvoda u toj zemlji posebice važna suradnja hotelskih asocijacija. Naglasio je kako je TUROFED najvažnija nevladina organizacija u hotelijerstvu, ima više od 3000 hotela-članova, a njenim članom nije lako postati. “Kako smo uspjeli u turizmu i na koji način Turčin poima hotelijerstvo”, zapitao se Atilgan. Po njemu, uspjeh je u tome što u Turskoj postoji vrlo dobro razrađen sustav partnerstva između turističkih udruga i državnih institucija. “Država je sama po sebi turistički proizvod jer

je Turska zemlja spoja raznih kultura”, rekao je Atilgan dodavši kako se Hrvatska, ako želi dobiti još veći dio turističkog ko-

lača, mora odmaknuti od imidža države koja ima samo sunce i more. Osim toga, naglasio je i kako bi turizam trebao biti pri-

Što se ispregovaralo

“Kućice” umjesto politi

Većina pregovaračkih dokumenata ostaje tajna do potpisivanja pristupnog sporazuma. Monitoring nakon potpisivanja svodit će se na stavlja Lada Stipić-Niseteo Većina dokumenata vezanih uz finalni dio pregovaračkog procesa Hrvatske još je uvijek zaštićena, dakle nedostupna javnosti putem interneta. U principu, svi bi dokumenti trebali biti javni – naglašava posebna uredba o transparentnosti znana kao REG (EC) 1041/2001 – definirajući izuzetke. Izuzeci su dokumenti koji se tiču privatnosti, parcijalnih interesa, sigurnosti.

Za objavljivanje nekih potrebna je i privola treće strane, partnera EU-a. Zaštićeni se dokumenti mogu zatražiti, procedura je omeđena datumima – sve se mora obaviti za 15 radnih dana, s tim da se odobrava još 15 u slučaju da je potrebna suglasnost druge strane, poput Europske komisije. Briselska dopisnica Privrednog vjesnika testirala je sustav tražeći odredbe o monitoringu i financijski aranžman članstva Hrvatske u EU-u.

Zahtjevi su poslani elektronski, potom je uslijedilo traženje za pojašnjenjem uz sve podatke o profesionalnom profilu novinarke. Nakon 15 dana iz Vijeća EU-a javili su da je zahtjev proslijeđen na pretresanje nadležnim općim upravama Europske komisije

Hrvatska ima pravo tri godine po pristupanju tražiti zaštitne mjere, ugrozi li ulazak domaće gospodarstvo. da bi, nakon još 10 radih dana, sred svetosti sezone godišnjih odmora, iz Vijeća elektronskom poštom stiglo obrazloženje (točnije, zaključak) s dokumentima – ali s kojih su uklonjeni neki dijelovi. Razlog? Postat će javni tek s potpisivanjem pristupnog sporazuma, a i hrvatska se strana nije složila da se objave u potpunosti. Praksa je uobičajena i prije je riječ o principu negoli o ne-

kakvoj zaštiti interesa. Naravno, u hrvatskoj vladi znaju sve detalje procesa monitoringa, sve “kućice” koje valja ispuniti do trenutka ulaska u EU – i uz olakšanje da je riječ o čisto tehničkom procesu potpuno cijepljenom do političkih upliva.

Dakle, Hrvatska treba procesuirati slučajeve korupcije i začiniti ih pravomoćnim presudama, smanjiti broj neriješenih spisa, obrađivati slučajeve ratnih zločina dva desetljeća nakon što su se dogodili..., a države članice su isključene sa svojim umjetničkim dojmovima sada, kada je dostignut politički dogovor o datumu ulaska nove članice u zajednicu.

U obrazloženju Glavnog tajništva Vijeća EU-a ponuđena je i opcija prigovora na odluku, odnosno traženja da Vijeće “ponovno razmotri svoju poziciju”. S praćenjem (monitoringom) Hrvatske stvar je sljedeća: bit će ga – ali isključivo do dana pristupanja. Svi se

detalji unose u pristupni sporazum. Za praćenje je odgovorna Europska komisija – u punoj suradnji s hrvatskom stranom. Monitoring će se sastojati od redovnog osvježavanja tablica (“kućica” s obvezama), dijaloga predviđenog Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, znači bilateralom Hrvatske i EU-a, potom od pretpristupnog ekonomskog programa, informacija o fiskalnoj politici i (“kada je to potrebno”, kaže se) pismima ranog upozoravanja hrvatskih vlasti ako stvari krenu krivo. Na jesen ove i sljedeće godine objavit će se godišnja analiza napretka zajedno s izvješćem o sveobuhvatnom monitoringu. EK će također uzimati u obzir izvješća međunarodnih organizacija i udruga civilnog društva. Monitoring će se fokusirati na pravosuđe i ljudska prava, “uključujući nastavak potvrda praksom pravosudne reforme i efikasne, nepristrane obrade slučajeva ratnih zločina i antikorupcijske borbe”.

Dodatak paketu je pojačana provjera provedbe nadzora granica kao dijela priprema

www.een.hr

22. kolovoza 2011.

4 5

kret u turizmu

turističkog razvoja za sljedeće četiri godine Istra mora postati odredište razine četiri zvjezdice Sudjelujući na poslovnom skupu u Umagu, ministar turizma Damir Bajs rekao je kako Hrvatska treba iskoristiti skorašnji ulazak u EU te dodao kako bismo iz EU fondova trebali “pokupiti” od 100 do 150 milijuna eura za razvitak gospodarske i turističke infrastrukture. “Kako bi turizam poslovao cijele godine trebaju se stvoriti novi proizvodi koji će se ponuditi na novim tržištima, primjerice kineskom, indijskom i japanskom, jer je poznato kako ti turisti ne dolaze na kupanje i sunčanje u našu zemlji nego ih zanima kultura i povijest”, istaknuo je Bajs. Naglasio je i kako Istra, baš kao i cijela naša zemlja, želi postati kvalitetno turističko odredište na razini četiri zvjezdice. Novi investicijski val očekuje se 2012. godine. oritetna gospodarska grana u našoj zemlji.

Prema njegovom mišljenju, kako bismo još više razvili turističku djelatnost, treba-

mo donijeti zakon o turizmu - u Turskoj je još 1982. donesen zakon o poticanju turizma. Od tada do danas turistički se prihod

u toj zemlji povećao 60 puta, a fizički promet 20 puta.

Politička volja važna za odabir novog turističkog modela Predsjednik Uprave porečke turističke tvrtke Riviera holding Veljko Ostojić zapitao se zašto je hrvatski turistički sektor u gubitku. Odgovor je pronašao u činjenici što je više od 80 posto hotela izgrađeno prije 1990-ih godina i kao takvi danas su zastarjeli te se stoga trebaju rekonstruirati i prilagoditi zahtjevima suvremenog turista.

Dekan splitskog Ekonomskog fakulteta Branko Grčić kazao je kako hrvatski turizam do sada nije poslovao pozitivno te stoga treba mijenjati modele njegova razvitka, što se posebno odnosi na Istru. “Poznato je da je Hrvatska odredište za obitelji, mlade i zaposlene, ali ako želimo proširiti turističku sezonu, treba znati na koji će se način privući i neki drugi turisti”, istaknuo je Grčić.

Uspoređujući Istru s Maltom čija obala iznosi 316 četvornih kilometara i dvostruko

je manja od istarske, no na tom se prostoru nalazi 106 hotela, dok ih je u Istri 92, Miroslav Dragičević iz Horwath Consultinga rekao je kako što prije treba promijeniti model razvoja Istre kao turističke, mediteranske destinacije. Pritom je istaknuo kako sve mediteranske, ali i ostale europske države “igraju na iste karte”, tj. turiste u svoje zemlje nastoje privući povijesnim, kulturnim, gastronomskim, enološkim i drugim znamenitostima. Dragičević je rekao kako smo oduvijek težili organskom modelu razvoja destinacije, dok je inducirani model bio aktualan u predratnom razdoblju. Danas takav model koriste Turska, Egipat i Maroko. Još uvijek postoji dvojba o tome hoće li se Istra odlučiti za razvitak mediteranskog modela razvoja destinacije ili srednjoeuropskog čije su posebnosti inzistiranje na razvoju kvalitetnih detalja i uvođenja dodane vrijednosti u turizam. Ili pak uvesti kombinirani model između navedena dva jer Istra u potpunosti nije mediteranska, ali ni srednjoeuropska destinacija. No, za odluku o uvođenju novog modela potrebna je i politička volja, zaključio je Dragičević.

ike

anje kvačica u kućice vezane uz pojedina pitanja bez upliva politike i s pismima upozorenja u slučaju zanemarivanja obveza za članstvo – budući da će granice Hrvatske postati vanjskim granicama zajednice.

Uz to dolaze suradnja policija, borba protiv organiziranog kriminala, pravosudna suradnja te teme iz poglavlja tržišnog natjecanja, restrukturiranje brodogradilišta i željezara.

Svakih šest mjeseci EK će izaći s izvješćem o provedbi. U slučaju problema - uzmanjkaju li ispunjene “kućice” i Hrvatska ne učini obećano - na raspolaganju su kaznene mjere, koje Vijeće EU-a usvaja kvalificiranom većinom. Kvalificirana većina je značajna jer isključuje mogućnost kaprica pojedinih članica koji je ionako dugačkom pregovaračkom procesu dodao najmanje godinu dana.

Kvalificirana je većina potrebna i za njihovo uklanjanje.

U svjetlu natezanja s ulaskom Rumunjske i Bugarske u schengensku zonu bez granica pripremama Hrvatske posvećena je posebna pažnja kako bi se zadovoljile neke paranoične članice. Svi dijelovi zajedničke

pravne stečevine vezani uz Schengen obvezujući su za Hrvatsku već od trenutka pristupanja.

Pristupni sporazum pretpostavlja i izvjesne sigurnosne mjere u slučaju ozbiljnijih problema. Hrvatska ima pravo tri godine po pristupanju tražiti zaštitne mjere, ugrozi li ulazak domaće gospodarstvo. Stvar je hitnosti: sporazum obvezuje EK da u roku od pet dana od primitka zahtjeva ponudi rješenje, skupa s obrazloženjem mjera. Mjere mogu sadržavati izuzeće od europskih zakona, ali samo na određeno razdoblje i dok cilj njihovog uvođenja nije postignut. Prioritetno je da se ne dovede u pitanje funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Hrvatska je već u nekoliko navrata koristila ovakve intervencije temeljem SSP-a. Sve mjere “moraju biti proporcionalne”. Trogodišnje razdoblje od 1. srpnja 2013. godine, dana pristupanja, predviđeno je također za moguće derogacije u pravosuđu i unutarnjim poslovima.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javnu nabavu u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http:// www.een.hr/?hr/ javnenabave/ 15/.

IZGRADNJA Grad Skopje, Makedonija, traži izvođača radova na obnovi i proširenju dviju dionica ceste Prvomajska, ukupne dužine 2,2 kilometra. Natječaj je financiran sredstvima EBRD-a. Prijave se predaju na City of Skopje Public Procurement Department, Barack No 1, Ilindenska b.b. Gradski Park 1000 Skopje, Macedonia, javninabavki@skopje.gov.mk, Tel: +389 2 32 97 222. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

IZGRADNJA Ville de Lancy, Lancy, Švicarska, traži izvođača radova. Natječaj je otvoren do 26. rujna, a prijave na francuskom jeziku predaju se na CLR Architectes SA, 8 rue des Vieux-Grenadiers, Attn: Gilbert Russbach, 1205 Genève, Switzer-

land, g.russbach@clr.ch. Više podataka o nadmetanju na http://www.simap. ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=669429.

DIZAJN I NABAVA KORPORATIVNE ODJEĆE Eurostar International Limited, London, Ujedinjeno Kraljevstvo, traži dizajniranje i nabavu korporativne odjeće. Natječaj je otvoren do 31. kolovoza, a prijave na

engleskom jeziku predaju se na Eurostar International Limited Times House, Bravingtons Walk Contact: Eurostar Procurement Attn: Sandra Hegewald, N1 9AW London, United Kingdom, uniformtender2011@eurostar.com.

RAZLIČITE USLUGE Bureau de la Coopération Suisse au Niger, Niamey, Niger, traži različite usluge. Natječaj je otvoren do 2. rujna, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Ne pas ouvrir - Appel d’offres, Direction du développement et de la coopération (DDC), Bureau de la Coopération Suisse au Niger Rue du souvenir 267 Attn: Nicolas Randin, Niamey, Niger, nicolas.randin@sdc.net.

Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

ve na talijanskom jeziku predaju se na Acqua Novara.VCO SpA, via L. Triggiani n. 9, 28100 Novara, Italy. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POPRAVCI I ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKIH VOZILA ČD Cargo, a.s., Prag, Češka, traži uslugu popravka i održavanja željezničkih vozila. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prijave na češkom jeziku predaju se na ČD Cargo, a.s. Jankovcova 1569/2c, Contact: Jankovcova 1569/2c, Attn: Milan Kutý, Bc. 170 00 Praha 7, Holešovice, Czech Republic, Milan.Kuty@ cdcargo.cz. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

RADOVI NA PODZEMNOJ ŽELJEZNICI Ministero delle Infrastrutture e dei trasporti - dipartimento per i trasporti, la navigazione ed i sistemi informativi e statistici - direzione generale TPL - gestione governativa della ferrovia circumetnea, Catania, Italija, traži izvođača radova na podzemnoj željeznici.

Natječaj je otvoren do 22. studenog, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na Ministero delle Infrastrutture e dei trasporti - dipartimento per i trasporti, la navigazione ed i sistemi informativi e statistici - direzione generale TPL - gestione governativa della ferrovia circumetnea via Caronda, 352/A Attn: responsabile del procedimento, 95128 Catania, Italy, m.trainiti@ circumetnea.it. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

ZBRINJAVANJE OTPADA Acqua Novara.VCO SpA, Novara, Italija, traži usluge zbrinjavanja otpada. Natječaj je otvoren do 19. rujna, a prija-

Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.

Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Poljoprivredni strojevi (20110708013) Mađarska tvrtka aktivna na području proizvodnje i prodaje poljoprivrednih strojeva nudi svoje slobodne proizvodne kapacitete kao podizvođač, a zainteresirani su i za recipročnu proizvodnju. Također ih zanima prodaja cjelokupnog poduzeća ili njegovog dijela ako bi potencijalni partner ulagao u to područje.

Odjeća prilagođena za dojenje (20110708026) Irska tvrtka traži partnere za proizvodnju odjeće i odjevnih predmeta prilagođenih za dojenje, tj. posebnih remena i pokrivača koji bi se koristili prilikom dojenja. Tvrtka traži podizvođače i tehničku podršku, tj. suradnju.

Proizvodnja metalnih i staklenih objekata (20110708030) Španjolska tvrtka specijalizirana za proizvodnju raznih vrsta objekata i ograda izrađenih od metala i stakla, kao što su tuš kabine, staklena kućišta i brojni drugi objekti, nudi trgovačko posredničke usluge u zastupanju europskih proizvođača novih proizvoda vezanih za preradu metala, oblaganje staklom, prozore, uređenje interijera i zavjese.

Oprema za cijevne sustave (20110708038) Srbijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju opreme koja se koristi u cijevnim sustavima za pitku i industrijsku vodu, kao i za cijevne sustave koji služe za opskrbu nekim industrijskim plinovima, traži trgovačke posrednike kao i partnere za joint venture.

Inovativan način drobljenja i recikliranja stakla (20110720030) Britanska tvrtka je razvila inovativan način drobljenja i recikliranja stakla koristeći jedinstvenu metodu implozije (proloma). Tvrtka ima široku paletu opreme za reciklažne tvornice koristeći ovu tehnologiju, a traži partnera, trgovačkog posrednika (agenti i distributeri), za uspostavu međunarodne baze kupaca.

Proizvodnja namještaja (20110721047) Certificirani slovački proizvođač namještaja nudi trgovačko posredništvo u zastupanju stranih proizvođača namještaja.

Zamrznute slastice (20110722003) Slovačka tvrtka, distributer francuskih luksuznih zamrznutih slastica prvoklasne kvalitete, traži strane partnere (agente, distributere).

Dječja odjeća (20110726001) Jedna od vodećih grčkih tvrtki u proizvodnji dječje odjeće od 1976., nudi franšizni sporazum zainteresiranim partnerima.

Proizvodi od nanomaterijala za površinsku obradu (20110726026) Češka inovativna tvrtka specijalizirana za testiranje i proizvodnju novih proizvoda od nanomaterijala traži distributere/zastupnike za svoje proizvode za površinsku obradu s hidrofobnim svojstvima.

IT sigurnosna rješenja (20110726041) Poljska tvrtka specijalizirana za pružanje IT sigurnosnih rješenja krajnjim ko-

risnicima izravno i putem partnerskih kanala traži nova inovativna rješenja koja još nisu dostupna u Poljskoj. Tvrtka nudi usluge prodaje i joint venture.

Solarni paneli (20110726057) Britanska tvrtka specijalizirana za opskrbu tvrtki i agenata/zastupnika sustavima solarnih panela traži trgovačko posredničke usluge. Tvrtka traži suradnju s tvrtkama koje su već uključene ili se tek namjeravaju uključiti u sektor obnovljive energije.

Oprema za motorna vozila i industrijska maziva (20110727010) Srbijanska tvrtka specijalizirana za veleprodaju opreme za motorna vozila i industrijskih maziva zainteresirana je za trgovačko posredništvo, joint venture i franšizu.

Ortopedski proizvodi (20110728002 ) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju mekanih ortopedskih proizvoda traži trgovačke posrednike za pronalazak novih tržišta za široki spektar svojih ortopedskih proizvoda: jastučića za koljena, steznika... Tvrtka također nudi usluge podugovaranja u proizvodnji takvih proizvoda s partnerovim brendom.

www.een.hr

22. kolovoza 2011.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca.

Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_en. cfm.

Putnički automobil Renault Scenic III, proizveden u Francuskoj. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer putnici pri jačem sudaru mogu stradati zbog savijanja prednjeg dijela prednjeg putničkog sjedala. (slika 1) Motocikli Kawasaki KLX450AB, EJ800AB, VN900BB, KX250YB i KX450EB, pojedini serijski brojevi, proizvedeni u Japanu.

Vozila predstavljaju rizik za kupce jer pojedini okviri motocikla mogu imati oštećenja nastala u proizvodnji. (slika 2)

Ženske hlače Classic, brend Mho Jeans, model OM 215, kineske proizvodnje.

Odjeća predstavlja rizik za kupca zbog kemijskog sastava koji sadrži 180 miligrama po kilogramu formaldehida. (slika 3)

Dječje hlače Image Kids, broj modela 011243, kineske proizvodnje. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer 41 centimetar dug pojas može zapeti za fiksne objekte i ozlijediti dijete. Proizvod nije sukladan s europskim standardom EN 14682. (slika 4) Putnički automobil Citroen C8, francuske proizvodnje. Proizvod predstavlja rizik za kupca zbog mogućnosti kontakta servo upravljačkog mehanizma s drugim dijelovima vozila. (slika 5) Putnički automobili Volvo S80, V70, V60, S60, opremljeni 1,6-litrenim benzinskim ili dizel motorom proizvedeni 2011. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnika zbog mogućnosti otkazivanja sustava za servo upravljanje. (slika 6) Krema za izbjeljivanje Skin Light, oznake CSKL, proizvedena u ožujku 2011. u Obali Bjelokosti. Proizvod predstavlja ri-

1

4 7

2

5

3 6 zik za korisnika zbog toga što sadrži hidrokinon koji nije u skladu s Direktivom o kozmetici 76/768/EC. (slika 7) Igračka Bunny Valentine, oznake EAN 5906245296510; ITEM No. 523801. Proizvod predstavlja rizik za kupca zbog toga što oči i srce zalijepljeni na igračku lako mogu otpasti i predstavljaju rizik od gušenja za djecu. Proizvod nije u

8

9 skladu sa standardom EN-71. (slika 8)

Dječja majica Mali zmaj, broj modela 253. proizveden u Kini. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer s njega otpadaju dijelovi koji mogu izazvati gušenje. (slika 9)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Primjena novog kontinuiranog automatskog mjenjača u žirobusu (gyrobus) s mehaničkim mjenjačem (Ref: 11 CZ 0744 3L7T) • Češka tvrtka izumila je kontinuirani automatski mjenjač (CVT) sa smanjenim mehaničkim trenjem. Primjenjiv je u mnogim područjima, no nezamjenjiv je pri izradi projektiranog žirobusa s mehaničkim mjenjačem (za vožnju, rekuperativno kočenje i napajanje iz vanjskog elektromotora). Očekuju se niski ukupni troškovi. Traže se partneri za dizajniranje i izradu prototipa sustava prijenosa te ugradnju u autobus temeljem tehničke suradnje.

Traže se tvrtke koje proizvode održive i ekološki prihvatljive građevinske materijale i sustave (Ref: 10 PL 63AZ 3ISE) • Poljska tvrtka za građevinski dizajn i upravljanje projektima koja radi na izgradnji komercijalnih objekata i objekata za zabavu i razonodu: hotela, restorana, noćnih klubova, galerija i objekata za miješanu upotrebu, traži inovativne građevinske proizvode kao što su montažni predgotovljeni građevinski sustavi, gotovi montažni elementi (kupaonice, strukturalni elementi, stubišta, izolacijski paneli...), održivi HVAC sustavi uključujući toplinske pumpe, grijanje na solarnu energiju, vjetar i biomasu.

Traži se tehnologija sunčeve energije ili punjivi akumulator za integraciju s prijenosnim sustavom za snimanje (Ref: 11 GB 41n7 3LMH) • Britanska tvrtka traži partnera koji može ponuditi tehnologiju ili korištenje sunčeve energije ili punjivi akumulator koji bi se mogao integrirati s prijenosnim sustavom za snimanje (audio i video) kako bi se poboljšala primjenjivost proizvoda. Moguće potpisivanje licencnog ugovora, tehničke suradnje ili komercijalnog ugovora.

Tehnologije proizvodnje energije uz pomoć opreme za spaljivanje biomase (Ref: 11 ES 27F3 3KY2) • Španjolska tvrtka traži alternativne tehnologije za spaljivanje biomase za usporedbu s tradicionalnim parenjem, plinofikacijom biomase, uzlaznim i silaznim rasplinjačem i drugim metodama koje bi se primijenile u postrojenjima od 1,9 MW. Tvrtka traži tehničku suradnju i licencne ugovore.

Monitoring turbina za proizvodnju električne energije (Ref: 11 GB 77dz 3KRP) • Malo/srednje poduzeće iz Ujedinjenog Kraljevstva specijalizirano za sustave praćenja rada velikih turbina koje se koriste u industriji proizvodnje elek-

trične energije (na plin, ugljen, vodu te hidroelektrana) traži suradnju s partnerima kako bi razvili novu generaciju proizvoda, što bi se moglo iskoristiti kao prijava za Eurostars program.

Novi funkcionalni aditivi za proizvodnju bezalkoholnih pića (Ref: 11 PL 63AV 3LMM) • Poljska tvrtka, proizvođač flaširane vode i bezalkoholnih pića, traži nove proizvode na temelju modernih funkcionalnih aditiva. Traže se i uzorci i upute za tehnološku primjenu traženih funkcionalnih aditiva.

Tvrtka je zainteresirana za suradnju na temelju tehničkog ili proizvodnog ugovora.

Ekspertiza i sustavi za integrirano upravljanje vodom i otpadom (Ref: 11 US 87GA 3LUO) • Velika američka tvrtka traži konzultante i/ili tehnologiju kako bi unaprijedila korištenje i upravljanje vodom za industrijske procese. Zainteresirani su za licenciranje, istraživanje temeljem ugovora, dokaz o konceptu koji bi vodio do industrijske primjene, zajednički razvoj, dobavljača usluge ili angažman konzultanta.

Upite o ovim ponudama i potražnjama možete uputiti na een@bicro.hr.

enterprise europe

22. kolovoza 2011.

8

Gospodarski susret Go4CleanTech Pokriveni su sektori: - voda i obrada otpadnih voda - obrada otpada i recikliranje - čišćenje onečišćenog tla - obrada onečišćenog zraka - mjerenja, kontrole i laboratorijske tehnologije - prevencija prirodnih opasnosti i klimatskih promjena - upravljanje okolišem Unaprijed dogovorenim sastancima želi se uspješnije povezati partnere na projektima razvoja novih proizvoda i inovacija putem osobnih kontakata.

U sklopu sajma Umwelt (okoliš i čiste energije) koji se održava 7. i 8. rujna u Zürichu predstavnici tvrtki i istraživačkih instituta iz cijele Europe imaju priliku inicirati komercijalnu i tehnološku suradnju kao i razvojne projekte u zelenim tehnologijama. Sajam će omogućiti uvid u najmodernije tehnologije iz tog sektora. Susret organizira Euresearch and Cleantech Switzerland u suradnji s EEN-om Švicarska.

Registracija uz vlastiti profil uključuje i unos podataka o područjima interesa, kao i proizvodima i uslugama. Na taj način identificirat će se partneri s potrebnim znanjem i iskustvom prije dolaska na gospodarski susret.

Kontakt: Kathrin Rüegg, Euresearch Enterprise Europe Network Switzerland, kathrin.rueegg@euresearch.ch, +41 31 380 60 19. Program i registracija može se pronaći na www.go4cleantech.ch.

Gospodarski susret RED 2011 – Renewable Energy Days U Rimu se 16. rujna organizira gospodarski susret RED 2011. - Renewable Energy Days. Na unaprijed dogovorenim sastancima želi se uspješnije povezati partnere na projektima razvoja novih proizvoda i inovacija putem osobnih kontakata.

Tvrtke i pojedinci mogu se registrirati vlastitim profilom u koji će unijeti područja interesa i proizvode odnosno usluge.

Susret će biti održan u rimskom sajmišnom centru, hala 9, štandovi od C22 do D21.

Međunarodni poslovni susret obrtnika i poduzetnika Obrtnička komora Slovenije, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom-Županijskom komorom Rijeka, Europskom poduzetničkom mrežom Hrvatske, Javnom agencijom Republike Slovenije za poduzetništvo i strana ulaganja te Ministarstvom gospodarstva Republike Slovenije, organizira međunarodni poslovni susret s područja obnovljivih izvora energije (graditeljstvo, elektrotehnika, elektronika, metalurgija, prerada drva...) na koji su pozvani obrtnici i poduzetnici iz Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Italije, Kosova, Mađarske, Makedonije, Njemačke i Srbije.

Susret će se održati tijekom 44. međunarodnog sajma MOS u Celju, u četvrtak, 8. rujna, u Plavoj dvorani Celjskog sajma, Dečkova 1, Celje. Sudjelovanje na međunarodnom poslovnom susretu izvrsna je poslovna prilika za uspostavljanje kontakata za buduću suradnju, kao i razmjenu iskustava i poslovnih informacija.

Dodatne informacije: Sanja Antonin (T 051/209 169, Esantonin@hgk.hr).

Namijenjeni su sektorima: - obnovljivi izvori energije - održivi transport - održivo građenje Organizatori susreta su BIC Lazio, National Research Council-Department of Cultural Heritage, University of Rome Tor Vergata–Science Park, EEN partneri u suradnji sa Sviluppom Laziom. Prijave na: BIC Lazio Michela Marcoccia, een@biclazio.it, +39 06 80 36 8223 ili National Research Council - Department of Cultural Heritage Elena Gigliarelli, elena.gigliarelli@itabc.cnr.it, een.dpc@cnr.it.

Gospodarski susreti Tech Fruits & Vegetable 2011 U Parmi će se 20. listopada održati Gospodarski susreti Tech Fruits&Vegetable 2011. Na unaprijed dogovorenim sastancima susrest će se poduzetnici koji se bave sektorima procesiranja, opreme i tehnologije u proizvodnji voća i povrća, pakiranja, sigurnosti i kvalitete hrane. Cilj unaprijed dogovorenih sastanaka je uspješnije povezivanje partnera na projektima razvoja novih proizvoda i inovacija putem osobnih kontakata. Registracija i više informacija o susretima na: Valentina Patano +390516377034, valentina.patano@rer.camcom.it.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

(

2005. godine

(

otvoren Tragos

HOTEL TRAGOS, TROGIR

na 6000 m2 uzgajaju se sadnice

RASADNIK DIVES, LABIN

Ne samo odmor nego i autohtona jela

Neka cvjeta kvaliteta!

Hotel je smješten u baroknoj palači iz 18. stoljeća u staroj jezgri Trogira pa je njegovo uređenje bilo pod nadzorom konzervatora

H

otel Tragos u vlasništvu je poznatih trogirskih ugostitelja, obitelji Žunić. Otvoren je 2005. godine i ima 12 moderno uređenih dvokrevetnih soba koje nose imena dalmatinskih otoka. Smješten je u staroj jezgri Trogira, u baroknoj palači iz 18. stoljeća. Stoga je i uređenje hotela iziskivalo dodatne troškove i odvijalo se pod stručnim nadzorom konzervatora. U Tragosu, koji je otvoren od početka ožujka do kraja studenoga, zaposleno je 15 radnika. U tom hotelu uglavnom borave gosti iz zapadnoeuropskih zemalja koje privlači bogato kulturno naslijeđe Trogira i okolnih dalmatinskih gradova te prirodna ljepota obližnjih nacionalnih parkova. “Gostima su dostupni tenis, ronjenje, sportovi na vodi, rafting, jahanje... Hotel je pogodan i za održavanje team buildinga. U ponudi su i izleti u obližnji Split, na srednjodalmatinske otoke te u tri nacionalna parka - Plitvička jezera, Krka i Kornati”, ističe Jerko

Žunić, direktor Tragosa.

U hotelu je održan i niz poslovnih i stručnih skupova te tečajeva za obuku ugostiteljskih radnika.

Hotel Tragos je nadaleko poznat po restoranu i raznim specijalitetima dalmatinske kuhinje. Posebice je poznat po čuvenim trogirskim rafiolima,

Nema jela koje se po starinskim dalmatinskim receptima ne može naručiti u restoranu Tragos a nema jela koje se po starinskim dalmatinskim receptima ne može naručiti i dobiti u ovome restoranu. Valja naglasiti da se restoran Tragos nalazi u značajnijim gastronomskim vodičima u državama Zapadne i Srednje Europe, s tim da je posebna pozornost posvećena francuskim gastrovodičima.

Mogu i kućni ljubimci “U ponudi imamo više od 70 posto autohtonih dalmatinskih jela. Gosti redo-

vito mogu dobiti primjerice brudet, pašticadu, sipu s bobom... Posebnu pozornost posvećujemo ponudi domaćih vina. Svakako ćemo nastojati dobiti certifikat kao restoran čija se ponuda zasniva na autohtonoj kuhinji i namirnicama. Čak i prije njegova donošenja uskladili smo se s Pravilnikom o utvrđivanju posebnog standarda - Hrvatska autohtona kuhinja, te ćemo bez problema dobiti njihovu oznaku”, kaže Žunić ističući kako je unatoč odličnom smještaju restoran osnova obiteljskog poslovanja.

Hotel Tragos spada među rijetke manje ugostiteljske objekte koji ne smatraju nepoželjnim goste s kućnim ljubimcima. “Kućni ljubimci često stvaraju probleme svojim vlasnicima prilikom odlaska na godišnji odmor jer je teško pronaći nekoga tko im ih može pričuvati. Zato dobar dio vlasnika traži smještaj u kojem je dozvoljeno držanje kućnih ljubimaca, a jedan od hotela koji to dopuštaju je i naš obiteljski hotel”, ističe Jerko Žunić. (J.V.)

Osim proizvodnje sadnica cvijeća, zaposlenici Divesa bave se i uređenjem okoliša

N

i med cvetjem ni pravice..., napisao je davno književnik i enciklopedist Miroslav Krleža u Baladama Petrice Kerempuha.

Međutim, prema različitim vrstama sadnica cvijeća u desetak plastenika rasadnika Dives u Labinu njegovi vlasnici i suosnivači, supružnici Valdi i Nadija Paliska-Smoković, odnose se s istom ljubavlju njegujući ih po pravilima struke. Sadnja u otprilike 3000 četvornih metara grijanih plastenika te na gotovo isto toliko zemlje gdje se uzgajaju krizanteme na otvorenom je cjelogodišnja. Posao, objašnjava nam Valdi Paliska-Smoković, zapo-

činje sadnjom primula, odnosno jaglaca, koji najavljuju početak proljeća i sezone cvijeća. Tijekom toplijih proljetnih i ljetnih dana uzgajaju se maćuhice, raznovrsno balkonsko cvijeće, trajnice grmova te, među ostalim, stabla.

Nakon toga slijedi sezona ciklama te potom krizantema. Ciklus sadnje završava božićnim asortimanom koji uključuje božićne zvijezde, drvca..., ističe ovaj diplomirani inženjer agronomije.

Oživljavanje sadnica Priča o rasadniku započinje 1991. godine kada su ovi supružnici, tada mladi inženjeri, odlučili fakultetski stečeno znanje usmjeriti u proizvodnju sadnica. K tomu, posjećivali su sajmove te obilazili stručnjake s ovog područja, dok je prvi plastenik podignut 1994. godine. “Danas zapošljavamo osam osoba, a njihov broj može narasti i do 14, ovisno o sezoni i obujmu posla. Također se bavimo i uređenjem okoliša te presadnicama za druge rasadnike”, napominje on.

Drugim riječima, u njihovim se plastenicima oživ-

ljavaju sadnice pristigle iz inozemnih tvrtki za što je rasadnik Dives ishodovao i odgovarajuće licencije.

Tek nakon toga, oživljene sadnice mogu se dalje prodavati.

U poslovanju ne treba isključivo biti usmjeren na zaradu, smatra Paliska-Smoković Tijekom krize nije bilo pada u poslovanju, a nedavno su zatražili te dobili kredit Hrvatske banke za obnovu i razvitak kako bi podigli još jedan plastenik.

Sva zemljišta s plastenicima, kao i ona gdje se sadi na otvorenom, u njihovu su vlasništvu te nemaju dodatnih financijskih izdataka. Na taj način lakše dišu od onih poduzetnika koji plaćaju najam za korištenje plastenika ili površine za sadnju.

Na kraju, ističe kako u poslovanju ne treba biti isključivo usmjeren na zaradu. “Ako se želi poslovati na duge staze, kao što činimo, u radu valja biti temeljit”, zaključuje PaliskaSmoković. (B.O.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Elektroprivreda HZ-a HB: 20 milijuna KM u šest mjeseci Nadzorni odbor Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne zaključio je da je ta kompanija šestomjesečno poslovanje završila uspješno: proizvedeno je 902,83 GWh električne energije, što je za 4,5 posto više od plana. Ostvaren je ukupan prihod veći od 180 milijuna KM i dobit od 20 milijuna konvertibilnih maraka. Ostvarena je i dinamična investicijska aktivnost u iznosu većem od 21,2 milijuna KM, izjavio je za medije direktor Matan Žarić. Nastavljena su ulaganja u nove izvore energije na lokalitetu vjetroparka Mesihovina i u obnovu postojećih HE Rama i Čapljina.

Energoinvest u Etiopiji Sarajevski Energoinvest, koji se zbog gubitka poslova u Libiji suočio s ozbiljnim poslovnim problemima, dobio je na međunarodnom natječaju izgradnju 230 kilovoltnog dalekovoda u Etiopiji, posao vrijedan 45 milijuna dolara, priopćeno je iz te kompanije. Izgradnja dalekovoda počet će, kako je planirano, potkraj godine, a rok završetka je, po principu ključ u ruke, za 24 mjeseca. Na trasi dalekovoda od Koke do Hursa bit će angažirano od 20 do 30 stručnjaka i montera iz Energoinvesta, te oko 300 lokalnih radnika.

Skupština Aluminija

Skupština Društva Aluminij Mostar bit će održana 30. kolovoza u sjedištu Društva na kojoj će, kako je najavljeno, biti usvojeno financijsko izvješće o poslovnim rezultatima u prošloj godini te će se donijeti odluka o pokriću gubitka. Bit će prezentirana i informacija o poslovanju u prvom polugodištu ove godine i predloženo usvajanje odluke o izmjenama i dopunama statuta Aluminija.

( oko 15,5 mil €

Ina do sada uložila u Energopetrol

Privredni vjesnik Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

( na 60 vagona-cisterni obavljen remont

Predstavnici Ina-MOL-a u Bosni i Hercegovini

Ekspertni tim rješava sporove Ina-MOL namjerava učiniti Energopetrol jakom i konkurentnom naftnom kompanijom, a zainteresirana je i za njegovu dokapitalizaciju Zdravko Latal latal@privredni.hr

P

osebnu pozornost gospodarstvenika, ali i ukupne javnosti Bosne i Hercegovine ovog ljeta pobudio je posjet rukovodećeg tima kompanije Ina-MOL, predsjednika Uprave Zoltana Aldotta i grupe njegovih izvršnih direktora Sarajevu i vladi Federacije BiH. Razgovaralo se, kako je bilo priopćeno, o poslovnim planovima i aktivnostima te naftne kompanije u BiH, a analizirani su i rezultati unaprjeđenja poslovanja u Energopetrolu i Holdini, bosanskohercegovačkim tvrtkama koje se nalaze u sastavu Ine. Ipak, najviše pozornosti javnosti u BiH pobudili su razgovori menadžmenta Ine u vladi Federacije BiH s premijerom Nerminom Nikšićem vezani za financijsku stabilizaciju i investicijske aktivnosti u EP-u.

Ina-MOL je do sada rekonstruirao 18 benzinskih postaja u Federaciji BiH u što je uloženo 15,5 milijuna eura, a obavljen je remont na 60 vagona-cisterni. U promet je uvedeno kartično poslovanje i uspostavljen novi integralni informatički sustav. Do kraja godine planirana je rekonstrukcija i modernizacija još 16 benzinskih crpki.

Prijetnja raskidom ugovora Radni sastanci Inina čelništva u Sarajevu održani su u sklopu utvrđivanja

ukupne srednjoročne strategije razvoja te kompanije do 2015. godine, odnosno investicija teških oko 20 milijardi kuna, od čega bi se dvije trećine realizirale u Hrvatskoj. Prethodna vlada FBiH bila je nezadovoljna dinamikom kojom je Ina realizirala investicije u Energopetrolu, odnosno kako je ispunjavala obveze utvrđene kupoprodajnim ugovorom.

Bilo je i dosta primjedbi na rješavanje statusa viška zaposlenih. U jednom trenutku zaprijetilo se i raskidom ugovora. Posjet Zoltana Aldotta i njegovih izvršnih direktora novoj vladi FBiH imao je za cilj iznalaženje rješenja za otvorena pitanja i uvjera-

Prethodna vlada FBiH bila je nezadovoljna kako je Ina ispunjavala obveze kupoprodajnog ugovora

vanje vlasti u Sarajevu da konzorcij Ina-MOL ima ozbiljne namjere učiniti Energopetrol jakom i konkurentnom naftnom kompanijom na bosanskohercegovačkom tržištu. U tom cilju dogovoreno je osnivanje zajedničkog ekspertnog tima Ine i vlade FBiH koji bi trebao riješiti sve registrirane sporove.

Vlada FBiH prethodno je dala suglasnost na plan privatizacije Agen-

cije za privatizaciju FBiH za ovu godinu kojim je predviđena prodaja državnog kapitala u četiri tvrtke, građevinskom poduzeću Hidrogradnja, Šipad export-importu, UNIS-u i Energopetrolu, sve iz Sarajeva, ali još nije utvrdila način prodaje. Menadžment Ine je u razgovoru s premijerom Nikšićem izrazio interes za sudjelovanjem u dokapitalizaciji Energopetrola. Ako bi se ta tvrtka dokapitalizirala prodajom dionica na Sarajevskoj burzi, što je jedna od opcija, vlada FBiH bi prema trenutačnim cijenama dionica ostvarila prihod od 17 milijuna konvertibilnih maraka, oko 8,5 milijuna eura. Privatizacija preostalih poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, kao što su mo-

starski Aluminij, Energoinvest, Remontni zavodi Travnik, Bosnalijek, Fabrika duhana Sarajevo i Sarajevo osiguranje, došla bi na red iduće godine.

Povećan vanjskotrgovinski deficit Veći interes Ine za unaprjeđenje poslovanja EP-a i Holdine dolazi nakon sve agresivnijeg tržišnog nastupa Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu i Rafinerije motornih ulja Modriča ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u regiji, te povećane proizvodnje tih dviju rafinerija. Istodobno je tvrtka Jadran-Naftagas, zajedničko poduzeće Naftne industrije Srbije i ruskog Njeftgazinkora, dobila koncesijsko pravo za istraživanje i eksploataciju

sirove nafte i plina na području Republike Srpske.

Ulaskom ruskog kapitala na naftno tržište BiH došlo je do ozbiljnog povećanja deficita zemlje u vanjskotrgovačkoj razmjeni.

Za pola godine trgovački deficit dosegao je 3,3 milijarde KM što je povećanje za 15,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Najveći deficit je, po priopćenju Agencije za statistiku BiH, ostvaren upravo u trgovanju s naftom i naftnim derivatima - 869,7 milijuna KM. Kad su u pitanju zemlje od kojih se kupuje najviše sirove nafte i goriva, od Rusije i Hrvatske, BiH upravo s tim državama ima i najveće trgovinske deficite, s Rusijom 744,7 milijuna, a s Hrvatskom 452,2 milijuna KM.

15

www.privredni.hr Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

( 65.000 t

( 50% potreba

pšenice otkupljeno u Sloveniji

u krušnom žitu pokriva vlastita proizvodnja

POLJOPRIVREDA NA ŠVICARSKOM PUTU

Imperativ samoopskrbe... jer ljudi moraju jesti Slovenija je spoznala da je globalna budućnost u pogledu prehrane nesigurna, te geopolitički i socijalno izrazito eksplozivna Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

H

rvatski poljoprivredni ministar Petar Čobanković još mora dokazivati da se država nema što miješati u poslovni odnos između proizvođača pšenice i mlinsko-prerađivačke industrije. Njegov slovenski kolega Dejan Židan u velikoj je prednosti. Ovog ljeta otkupljeno je u Sloveniji 65.000 tona pšenice, i to uz cijenu koja je ratarima omogućila i određenu akumulaciju. Sve važno za otkup ispregovarali su predstavnici ratara i mlinsko-prerađivačke industrije dva tjedna prije žetve na sastanku održanom na jednom poljoprivrednom dobru u Prekmurju. Dejan Židan mogao je ovog ljeta ostati u Ljubljani i sve pratiti onako, na daljinu, sretan što se pokazalo da je moguć dogovor bez potezanja države za rukav.

Nitko nije okrenuo leđa dogovorenim okvirima za određivanje otkupne cijene koji su bili utanačeni prošle jeseni pred početak sjetve.

Ministar poljoprivrede Dejan Židan sada je u prilici prebaciti u višu brzinu. Viši cilj je povećati stupanj samoopskrbe.

U današnjem svijetu, naime, ne smiju se isključiti i mogući veći poremećaji u opskrbi poljoprivrednim proizvodima.

Formula za katastrofu Globalna budućnost u pogledu prehrane nesigurna je, te geopolitički i socijalno izrazito eksplozivna.

Konvencionalna poljoprivreda temelji se na teškoj mehanizaciji, uporabi fosilnih goriva, na monokulturama, sintetičkim kemijskim gnojivima, pesticidima, te genski promijenjenim organizmima. Klimatski poremećaji samo kompliciraju činje-

Pred novim osiguravateljskim izazovima Olujno vrijeme s tučom i ove je godine okljaštrilo dohodak nemalom broju slovenskih poljoprivrednika. Sve manje njih osigurava usjeve zbog visoke premije, te zbog prevrtljivosti osiguravatelja. Visoke štete tjeraju osiguravatelja na učestale promjene pravila osiguranja. Neki su se i povukli iz posla u osiguravanju usjeva.

Predstavnici Poljoprivredno-šumarske zbornice stoga su najavili da će sami, bez pomoći osiguravatelja, uspostaviti odgovarajući fond solidarnosti. Ministar Dejan Židan smatra kako će biti nužno izgraditi novi pristup osiguranja u poljoprivredi. Nije više dovoljno osigurati se samo od tuče, suše i poplave; uvjeren je da se treba osigurati i od rizika špekulacija za slučaj izrazitog pada cijena na burzi. Židan ide tako daleko u procjeni sve većih mogućih rizika da predlaže obvezno osiguranje u poljoprivredi po uzoru na slično osiguranje u automobilskom prometu. Okolnosti nalažu da se osiguranje u poljoprivredi proširi vremenski i geografski.

nicu da proizvodnja kilograma pšenice zahtijeva 900 litara vode, kukuruza 1400, a kilogram govedine čak 15.000 litara.

Poznati slovenski geograf dr. Dušan Plut još u proljeće suočio je Sloveniju s brojkama koje nalažu orijentaciju na veću samooprskrbu. S dvije milijarde tona žita, svijet može prehraniti 10 milijardi ljudi, pod uvjetom da potrošnja ne prijeđe trenutačnu industrijsku od 200 kilograma po stanovniku.

Sa 400 kilograma potrošnje po stanovniku, koliko danas treba primjerice stanovništvu Italije, može se prehraniti pet milijardi ljudi. S američkom potrošnjom od 800 kilograma po stanovniku, svijet je u mogućnosti prehraniti tek dvije milijarde ljudi. Nije teško uočiti da Slovenija u poljoprivredi želi slijediti Švicarsku koja je u sličnim, nimalo lakim zemljišnim okolnostima uspjela postići zavidno visok stupanj samoopskrbe. Jest da je hrana nešto skuplja, ali je potrošač sigurniji.

Slovenija trenutačno iz vlastite proizvodnje pokriva 50 posto potreba u krušnom žitu. Dejan Židan uvjeren je da se već sljedeće godine stupanj

Ministarstvo poljoprivrede usredotočit će se na jačanje veleprodajne sposobnosti samoopskrbe može podići na 70, a za kratko vrijeme i na 90 posto.

Bez ucjena, molim U proizvodnji mlijeka, perutnine i govedine već su pokrivene ukupne slovenske potrebe. Najveće poteškoće prate proizvodnju svinjskog mesa.

To je kapitalno intenzivna proizvodnja, strahovito ovisna o cijeni žita.

“S povrćem će biti nešto teže - uspjet ćemo, ali se u Sloveniji moramo naučiti prodavati”, kategoričan je ministar Židan. Slovenski povrtlari još nisu

spoznali da nema budućnosti bez objedinjenja veleprodaje. Zasad prodaju sami, nešto preko tržnica, i minimalno preko trgovačkih lanaca. Najuspješniji su s prodajom “na pragu”. Nakon razvikanih poljoprivrednih afera kupci dolaze povrtlarima na noge - žele biti sigurni da kupuju ispravnu robu.

To dakako nije rješenje na kojem treba graditi budućnost. Dejan Židan stoga najavljuje da će se ministarstvo poljoprivrede usredotočiti na jačanje veleprodajne sposobnosti. Znakovito je da se ovaj tjedan počinje u Sloveniji potpisivati poseban kodeks u prehrambenoopskrbnom lancu radi uspostave trajnih i čvršćih veza. Nije to nikakav čarobni štapić, nego pokušaj da se trasira politika u kojoj će seljak znati da ima prohodnu vezu do potrošača, vezu bez ucjena i prinuda da se prodaje ispod troškovne cijene.

Sada ima takvih iznuda.

No, shvatilo se da su dugoročno štetne za sve u opskrbnom lancu.

*vijesti Platna disciplina i dalje problematična Najnoviji podaci Agencije za javno pravne evidencije demantirali su dežurne optimiste koji dokazuju da se u Sloveniji nakon čišćenja odumrlih gospodarskih subjekata bitno popravlja disciplina plaćanja. U podmirenju svojih obveza više od godinu dana kasnilo je u srpnju 2007 pravnih osoba i 3363 samostalnih poduzetnika. U usporedbi s prosincem, broj kroničnih neplatiša povećao se 33 posto među pravnim osobama i 49 posto među samostalnim poduzetnicima. Šest novih elektrana na srednjoj Savi Okružni sud u Ljubljani registrirao je tvrtku Srednjosavske elektrane sa sjedištem u Trbovlju, posredstvom koje Holding Slovenske elektrane namjerava izgraditi za milijardu eura šest novih hidroelektrana u srednjem dijelu Save. Do sad je BSE uložio u projektnu dokumentaciju sedam milijuna eura. O početku suradnje BSE još se ne želi izjasniti. Čeka se odluka vlade koja kasni s lociranjem planiranih elektrana u prostoru.

U Sloveniji 22 posto stambenih kredita u francima Švicarski franak guši i slovenska domaćinstva, ali ne tako da bi se od toga radile političke predstave. U francima, odnosno s valutnom klauzulom na franak, nebankarski sektor imao je u veljači 1748 milijuna eura kredita. Većina kredita (1242 milijuna eura) odobreno je domaćinstvima, a od toga 1082 milijuna za kupnju stana.

Ministarstvo financija ne da se uvući u rasprave o spornim kreditima uz napomenu da svatko snosi posljedice za svoje financijske odluke. Ministarstvo podsjeća na obvezu banaka da prilikom dodjele kredita upoznaju budućeg dužnika sa svim mogućim rizicima.

16 STIL *vijesti Kaj su jeli naši stari Tradicionalna 31. turističko-kulinarska manifestacija Kaj su jeli naši stari održat će se od 26. do 28. kolovoza u Vrbovcu. Okosnica manifestacije su jela spravljena po starinskim receptima, a pripremaju ih članice udruga žena vrbovečkog kraja. Cilj manifestacije je očuvanje tradicije gastronomije Vrbovca i okolnih mjesta.

Iločka berba grožđa Gospodarska i turistička manifestacija 44. iločka berba grožđa održat će se od 27. kolovoza do 4. rujna u Iloku. Osim uprizorenja tradicionalnog običaja čuvanja vinograda pred berbu - Pudarine, u sklopu manifestacije održat će se niz radionica i promocija vezanih uz vinogradarstvo i vinarstvo.

UNWTO o turizmu i medijima Prva međunarodna konferencija posvećena isključivo odnosu turizma i medija održat će se 12. i 13. rujna u Zagrebu u organizaciji Svjetske turističke organizacije (UNWTO) i hrvatskog ministarstva turizma, te sa CNN-om kao svjetskim medijskim partnerom. Slogan te manifestacije je Turizam u glavnim vijestima. Očekuje se dolazak predstavnika vodećih svjetskih medijskih kuća i specijaliziranih turističkih medija te komunikacijskih stručnjaka iz turističkog, ali i ostalih sektora.

Muzej soli u Ninu

U Ninu je nedavno otvoren prvi muzej soli u Hrvatskoj, a sadržaj tog muzeja posvećen je tradicijskoj proizvodnji soli i solarima.

Tamo se mogu kupiti razni suveniri od soli, a posebnost je neobična čokolada od soli te cvijet od soli tj. vrsta soli koja sadrži povećanu količinu magnezija i kalcija te služi za očuvanje zdravlja.

Privredni vjesnik Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

( čak 90% turista u Hrvatskoj su stranci

( oko 500 jela

u ponudi naše autohtone kuhinje

Hrvatska autohtona kuhinja

Domaća jela s eko predznakom Početkom rujna ploče s oznakom Hrvatske autohtone kuhinje osvanut će na ugostiteljskim objektima koji na jelovnicima imaju bar 70 posto jela s popisa hrvatske gastro baštine Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

O

d kulture stola počinje svako kulturno ponašanje, a turisti koji dolaze na odmor u našu zemlju prije svega ostaloga susreću se s gastronomskom ponudom i načinom usluživa-

Hrvatska kuhinja je spoj raznih utjecaja, a upravo je taj miks namirnica i jela iznjedrio dobru gastronomiju, kaže Ante Mihić nja gosta. Naime, upravo kroz posjet restoranima i ostalim ugostiteljskim objektima mogu se upoznati s lokalnom kulturom i običajima. Zato je jedan od preduvjeta turističke konkurentnosti i podizanja kvalitete turističke ponude svake zemlje kvalitetna ponuda autohtonih enoloških i gastronomskih proizvoda. Čak 90 posto turista koji posjećuju Hrvatsku su stranci te ih želimo uvjeriti kako nismo samo zemlja sunca i mora nego odredište koje teži visokom stilu življenja s eko predznakom poput Italije ili Francuske.

Rezultati Tomas istraživanja o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj, provedenog u ljeto 2010. godine, pokazali su kako su turisti na visoko četvrto mjesto kao motiv dolaska u našu zemlju stavili upravo gastronomiju.

Od svih motiva dolaska u razdoblju od 2007. do lani gastronomija je porasla za dva posto, na 22 posto.

Struka odredila pravila Kako bi se unaprijedila gastronomija u Hrvatskoj, predstavnici Ministarstva turizma s partnerima izradili su Pravilnik o utvrđivanju posebnog standarda – Hrvatska autohtona kuhinja kojim je definirana naša enološka i gastro ponuda. U pripremi toga pravilnika isključivo je sudjelovala struka tj. predstavnici Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog kuharskog saveza te predstavnici privatnog turističkog sektora.

Ante Mihić, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelat-

nika HOK-a kaže kako je hrvatska gastronomija isprepletena raznim utjecajima kultura poput mađarske, turske, austrijske ili talijanske. “Upravo je taj miks raznih namirnica i jela iznjedrio dobru gastronomiju. U ponudi autohtone hrvatske kuhinje trenutačno se nalazi oko 500 raznih jela od predjela, juha, glavnih jela i deserta, ali i neka nova jela postupno će ulaziti na jelovnike”, istaknuo je Mihić dodavši kako se u bogatoj ponudi posebice izdvaja pedesetak “jela sa žlicom”. Taj je projekt posebice važan za ugostitelje, a oznakom Hrvatske autohtone kuhinje stvara se brend naše gastronomije. “I Hrvatski kuharski savez će kroz svoje radionice omogućiti mladim, ali i onim starijim kuharima željnim znanja, lakše uključivanje u taj projekt”,

istaknuo je predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Damir Crleni.

Ploča označava standard Vlasnici restorana i ugostiteljskih objekata koji žele na svojim lokalima imati ploču autohtone hrvatske kuhinje ili pak samo njenu oznaku na jelovnicima s dijelom takve ponude, moraju zadovoljiti elemente iz Pravilnika. Zainteresirani vlasnici ugostiteljskih objekata dosad su uputili potrebnu dokumentaciju na razmatranje Ministarstvu turizma ili nadležnom uredu, a oni će na zahtjev ugostitelja izdati rješenje kojim se utvrđuje posebni standard nakon čega se objekt označava standardiziranom pločom s nazivom Hrvatska autohtona kuhinja na hrvatskom i engleskom jeziku te od-

Ukusno i zdravo Na popisu jela su artičoke u ulju, šokol, hladetina, marinada od riba, muzgavci s krumpirom, buzara, hlebinska juha, zagorska juha s vrganjima, čobanac, lički lonac, arambašići, pašta fažol, rapsko sočivo, fuži, knedli, salata od boba, salata od crne rotkvice, cukarini, bazlamača, paprenjaci, kukuruzna zlevka s orasima... govarajućom grafikom.

Standard se može dodijeliti ugostiteljskom objektu koji u jelovniku ima najmanje 70 posto jela iz svoje ponude s popisa jela hrvatske gastronomske baštine. Kako se očekuje, prve ploče na ugostiteljskim objektima trebale bi osvanuti već početkom rujna.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

( platite 1 kn

za mobitel vrijedan 3000 kuna

( oko 12.000 kn

košta vas taj “popust” kroz naredne dvije godine

Zatezanje zakonskih bora

Poštenije prema korisnicima Kada operator ne može ispuniti ugovorne obveze, moguće je jednostrano raskidanje ugovora bez plaćanja naknade Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Z

akon o elektroničkim komunikacijama nedavno je izmijenjen i dopunjen.

Zatezanje zakonskih bora ponajprije je učinjeno kako bi se korisnicima omogućilo zauzimanje boljeg položaja prema davateljima telekomunikacijskih usluga.

One zakonske odredbe koje su operatorima omogućavale prilično uspješno privlačenje korisnika navodno neponovljivim i vrlo povoljnim ponudama koje nerijetko uključuju i nove modele mobilnih telefona, bile su izrazito nepoštene, smatraju u Udruzi Telekom.

Prema tim odredbama korisnik je samo trebao potpisati vjernost na dvije godine i moderni uređaj od 3000 kuna bio je njegov za jednu kunu. Prema tako ugovorenoj vjernosti korisnik je morao izabrati ta-

rife primjerice 400 ili 500 tijekom dvije godine, odnosno platiti ukupno i do 12.000 kuna. Često je nakon samo nekoliko mjeseci korisnik shvatio kako mu je 500 kuna mjesečno previše plaćati i poželio raskinuti ugovor. Međutim, najčešće je morao platiti sve preostale mje-

Ubuduće će operatorima biti zabranjeno da jednu uslugu uvjetuju drugom sečne naknade što je gotovo uvijek bilo značajno više nego što je od operatora dobio, objašnjavaju u ovoj udruzi za promicanje prava korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga.

Samo ono što je potrebno Stoga je kroz Radnu skupinu za izmjenu Zakona

o elektroničkim komunikacijama, uz pomoć Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), ta udruga izborila značajnu promjenu. “Od sada, ako korisnici žele raskinuti ugovor s operatorom prije isteka roka na koji su se obvezali, morat će platiti ostvareni popust na uređaj i usluge ili preostale naknade ako je to za njih povoljnije. Tako će na početku ugovornog razdoblja značajno povoljnije platiti ono što su stvarno od operatora dobili u obliku popusta na uređaje i usluge.

A pri kraju razdoblja jeftinije će platiti i preostale naknade. Nova odredba Zakona o elektroničkim komunikacijama svaka-

ko je poštenija i povoljnija od prethodne, te korisnici neće biti prisiljeni platiti ono što nisu dobili”, ističu u Udruzi Telekom.

Druga važna izmjena je zabrana da operatori jednu uslugu uvjetuju drugom. Primjerice, pojedini telekom operatori nisu željeli pružati uslugu pristupa internetu ako korisnik kod njih ne ugovori i telefonski priključak koji mu ne treba.

Od sada korisnici mogu

zatražiti samo onu uslugu koja im je potrebna. Postojeći pak korisnici kojima jedna od usluga koju su bili prisiljeni ugovoriti ne treba, mogu odmah zatražiti njeno ukidanje.

Lak raskid ugovora Udruga važnim smatra naglasiti i činjenicu kako korisnici mogu jednostrano raskinuti ugovor bez plaćanja naknada u bilo kojem slučaju kada operator ne može ispuniti ugovorne obveze. Đuro Lubura, predsjednik Udruge Telekom, procjenjuje kako će u početku biti problema glede razdvajanja usluga jer će operatori pokušati cijene prilagoditi naviše. Međutim, s vremenom će tržište sve regulirati. Kad je riječ o raskidima ugovora, ističe Lubura, problema ne bi trebalo biti.

Manji prihodi, veći broj korisnika

Vipnet: 100,5 milijuna eura prihoda u drugom kvartalu Vipnet je u drugom kvartalu ostvario 100,5 milijuna eura ukupnih prihoda što je za 9,1 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Pad je rezultat dodatnih beneficija ponuđenih korisnicima u recesijskim vremenima i velikim dijelom regulacije cijena poziva u mobilnu mrežu. Operativna dobit (EBITDA) u drugom tromjesečju iznosila je 27,1 milijun eura što je izravna posljedica programa zbrinjavanja

viška zaposlenih, dok je dobit prije kamata i poreza (EBIT) iznosila 11 milijuna eura.

Broj korisnika u drugom tromjesečju iznosio je 2,07 milijuna što je porast od jedan posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U uvjetima pada kupovne moći i unatoč sve konkurentnijem tržištu mobilnih telekomunikacija, broj postpaid korisnika u odnosu na isti kvartal lani porastao je za 9,5 posto.

Snažan rast ostvaren je i u kategoriji korisnika bežičnog broadbanda. Točnije, Vipnet je u drugom kvartalu imao 165.700 korisnika bežičnog broadbanda što je rast od čak 17,3 posto, priopćio je taj prvi privatni mobilni operator koji je na hrvatsko tržište došao 1999. godine. Rezultate je objavila Telekom Austria Grupa u Beču čiji je Vipnet član. Broj prepaid korisnika u drugom tromjesečju bilježi lagani

pad od 3,1 posto te je bio za 2,4 posto veći u odno-

Započeo je i proces preuzimanja B.neta u iznosu od 93 milijuna eura su na isto razdoblje lani.

Unatoč tomu, zadržan je stabilan udio u vrijednosti tržišta koji iznosi 39,5 posto.

Vipnet je uložio 8,8 milijuna eura u dugoroč-

nu strategiju osiguranja kvalitete usluga i pokrivenosti mrežom te nove proizvode i usluge. Također, u drugom kvartalu započeo je proces preuzimanja B.neta u iznosu od 93 milijuna eura, što predstavlja najveću akviziciju na domaćem tržištu. Transakcija je završena 8. kolovoza kada je Vipnet preuzeo 100-postotno vlasništvo nad tim ponuđačem usluga kabelske distribucije i interneta. (B.O.)

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Projekt Boza

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR Paulo Coelho Aleph V.B.Z.

Odlučivanje. Mijenjanje. Bivanje. Duboko preobražavanje samoga sebe. Hodanje. Djelovanje. Ustajanje. Eksperimentiranje. Postizanje. Suprotstavljanje. Sanjanje. Pobjeđivanje. Otkrivanje. Zahtijevanje. Obvezivanje. Mišljenje.

Vjerovanje. Jačanje. Postavljanje pitanja. Razvijanje. Pripadanje. Buđenje. Ovom knjigom Coelho nas poziva poduzeti nešto. Jer, dogodi se trenutak kad osjetimo da bismo trebali razmisliti o tome kako živimo svoj život, jesmo li ondje gdje želimo biti te radimo li ono što želimo raditi.

Terry Eagleton O zlu Naklada Ljevak

Za mnoge suvremene prosvijećene liberalne mislioce, kao i za većinu političke ljevice, zlo je zastarjeli pojam.

Ono suviše podsjeća na konačne sudove i metafizičke izvjesnosti da bi bilo prihvatljivo u modernom dobu. U ovoj knjizi istaknuti marksistički teoretičar Terry Eagleton ustaje u obranu stvarnosti zla, oslanjajući se na književne, teološke i psihoanalitičke izvore kako bi pokazao da zlo nije puka srednjovjekovna izmišljotina, nego stvarni fenomen i posve opipljiva snaga u današnjem svijetu.

T. C. BOYLE Žene

Fraktura Kroz priču o četiri žene Boyle je ispričao drugačiju, nevjerojatno uvjerljivu fikcionalnu biografiju jednog od najvećih arhitekta i dizajnera 20. stoljeća Franka Lloyda Wrighta.

Ovo je roman o razbijanju stereotipa, o rušenju granica, o publicitetu i žutom tisku, o arhitekturi, ali nadasve o čovjeku koji se zaljubljuje ludo i snažno te jednako tako postaje hladan i ravnodušan. “Žene” su knjiga o strastvenom i ekscentričnom geniju odanom svojoj umjetnosti.

Paul O’Sullivan Sve o anđelima Verbum

Katolička predaja poučava da je Bog svakome od nas dao jednoga anđela čuvara od trenutka našega rođenja.

U ovome djelu otac O’Sullivan pokazuje kako su anđeli u prošlosti pomogli ljudima bezbroj puta i kako im i danas pomažu te pojašnjava da se velika briga i ljubav koju anđeli gaje prema nama može usporediti samo s majčinskom ljubavi. Oni su svojom inteligencijom i snagom voljni i sposobni spriječiti nezgode, utješiti nas i pomoći nam u svim duhovnim i svjetovnim stvarima.

Tončika Cukrov Zimnica Planetopija

Pripremanje zimnice dio je tradicije uz koju nas vežu romantične slike staklenki različitih veličina i boja. Kako biste je pripremili na vrijeme, iskoristite obilje povrća i voća koje vam nudi ljeto. A želite li pripremiti zdravu zimnicu bez umjetnih konzervansa i aditiva, pomoći će vam ova kuharica koja će vas uputiti kako pripremiti zalihe omiljenih plodova da bi vam bili dostupni cijelu godinu. Volite li kiselo ili slano ili ste pak ljubitelj slatkih delicija, ovdje ćete pronaći nešto za sebe.

Projekt Boza predstavlja industrijsku proizvodnju tradicionalnog bezalkoholnog pića, na bazi ekoloških sirovina, vrlo pogodna za svijet sporta i široki krug ljudi (tradicionalno piće u islamskom svijetu).

Projekt je zaštićen i licenciran za prodaju.

Kontakt: josip.ziga@gmail.com, +385 33 492059, +385 95 9015139.

Višecijevna teniska naprava

Višecijevna teniska naprava služi svim tenisačima, neovisno o uzrastu i dostignutom teniskom znanju. Izrađena je u četiri varijante (1, 2, 3 i 4 cijevi). Svaka cijev na proširenoj strani ima ugrađen čelični prsten koji sa svoja dva svinuta krilca skuplja teniske loptice. Svaka plastična cijev prima 12 loptica, odnosno 24, 36 ili 48, ovisno o varijanti. Cijev se zatim stavlja na stalak/držač te se slobodnim padom loptice spuštaju do kraja cijevi tako da ih tenisač može uzeti. Nakon upotrebe naprava se može sklopiti te staviti na rame ili u sportsku torbu. Naprava je jednostavna, praktična, funkcionalna i estetski dorađena. Idealna je za teniske treninge. Traži se financijska suradnja radi moguće proizvodnje. Kontakt: Matija Poljak, burze@hgk.hr, +385 44 633640, +385 1 4810926.

Ambalaža

GA Consulting, Koprivnica, www.gaconsulting.hr. Tvrtka specijalizirana za pružanje usluga iz područja ambalaže i tehnologije pakiranja u prehrambenoj industriji nudi svoje proizvode. Kontakt: Goran Andrilović, goran.andrilovic@gaconsulting. hr, +385 48 221300, +385 99 2175139.

Rashladne vitrine

trgovine i mesnice. Vitrine su rashladne, grijane i neutralne raznih namjena, moguća izrada tipskih proizvoda po zahtjevu kupca. Kontakt: Jadranka Vrbanović, info@ra-vit.hr, +385 1 6530049.

Suradnja

Joh. Enschede Security Print, Haarlem, Nizozemska, www.joh-enschede.nl. Tvrtka se bavi visokim sigurnosnim tiskom.

Tvrtka traži osobe ili tvrtke koje će biti zastupnici ili predstavnici. Glavni cilj je traženje sigurnosnih tiskarskih poslova na hrvatskom tržištu, a koji će se obavljati u Nizozemskoj. Kontakt: Paul Eimers, p.eimers@joh-enschede.nl, +31 23 5184524, +31 6 22163427. Šećer

G8 International FZE, Sarjah, Ujedinjeni Arapski Emirati, www.geight.net. Tvrtka nudi bijeli rafinirani šećer 45 Icumsa iz Brazila. Pakiranje od 50 kg u novim PP/PE vrećama. Kontakt: N. J. Raval, mktg@geight.net, +971 65572977, +971 504629630.

Keksi

RO Star SA, Bragadiru, Ilfov, Rumunjska, www.rostar.ro. Tvrtka je proizvođač keksa i nudi svoje proizvode. Kontakt: Felicia Popa, export@rostar.ro, +40 21 4204871.

Aparati protiv komaraca

Flyaway, Beograd, Srbija, www.flyaway. rs, traži partnera/distributera za područje Hrvatske za distribuciju Therma Cell - aparata protiv komaraca na otvorenom prostoru. Kontakt: Vladimir Jakšić, vladimir.jaksic@flyaway.rs, +381 11 2178145, +381 63 218506.

Pocinčani spremnici

Ra-vit, Lučko, www.ra-vit.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom izložbenih vitrina za ugostiteljstvo, pekarstvo, slastičarstvo,

Kas-Ved, Donetsk, Ukrajina. Tvrtka se bavi trgovinom, posluje većinom na njemačkom tržištu. Tvrtka nudi pocinčana vjedra, spremnike i rezervoare od 2, 4.6, 5, 7, 9, 10, 12, i 13 litara te daje sve dokumente i certifikate potrebne za izvoz.

Kontakt: Irina Makovoz, kasved@meta. ua, +380 629 513491, +380 95 121450.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Prehrambeni proizvodi

Klinički bolnički centar Split nabavlja prehrambene proizvode za jednogodišnje potrebe. Rok dostave ponuda je 5. rujna.

tima. Rok dostave ponuda je 21. rujna.

vozilo - reanimobil. Rok dostave ponuda je 12. rujna.

Potrošni sanitarni materijal

Rezervni dijelovi, oprema i pribor za vozila

Dom zdravlja Vinkovci nabavlja potrošni sanitarni materijal. Rok dostave ponuda je 9. rujna.

Dugoročni novčani kredit

Općina Sveta Marija nabavlja dugoročni novčani kredit. Rok dostave ponuda je 5. rujna.

Održavanje javnih površina u zimskim uvjetima

Grad Zagreb nabavlja uslugu održavanja javnih površina u zimskim uvje-

Regija Materijal za održavanje

Skupština Republike Kosovo nabavlja materijal za održavanje. Rok dostave ponuda je 31. kolovoza.

Sanitetsko vozilo - reanimobil

Vlada Republike Crne Gore nabavlja sanitetsko

Vodovod i kanalizacija Sarajevo nabavljaju rezervne dijelove, opremu i pribor za vozila. Rok dostave ponuda je 13. rujna.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Kako van Na bubnju uglavnom iz kome? kuće i zemljišta Kuća, površine 677 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 5,8 milijuna kuna, nalazi se u Ulici dr.

Dinka Vitezića 2 na Krku, u naravi predstavlja kuću i dva vrta, prodaje se na dražbi 25. kolovoza u 11 sati na Trgovačkom sudu Osijek, stalna služba u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13, soba 77/III. Jamčevina iznosi pet posto utvrđene vrijednosti, a nekretnina se ne može prodati za nižu cijenu od utvrđene vrijednosti.

Zemljište, površine 12.808 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 124.500 kuna, nalazi se u naselju Veljun, Općina Slunj, prodaje se na dražbi 26. kolovoza u 10 sati u zgradi Suda u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/III. Prodaja i kupnja obavlja se načinom viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore po svim osnovama. Nekretnina se može razgledati cijeli dan, a dodatne informacije mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na telefon 098/387 098. Jamčevina iznosi 10.000 kuna.

Kuća, površine 2790 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 45.000 kuna, nalazi se u Ulici kralja Tomislava 197 u Bizovcu, Osječko-baranjska županija, koja u naravi osim kuće i dvorišta predstavlja

i oranicu na selu, prodaje se na dražbi 25. kolovoza u 8.45 sati na Općinskom sudu Valpovo, Kralja P. Krešimira IV-3, soba broj 5, I. kat. Jamčevina izno-

si 10 posto utvrđene vrijednosti, a nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti.

Stambeno-poslovni prostor, površine 4050 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 2,29 milijuna kuna, koji se nalazi u Ulici Petrova gora bb u naselju Lobor, u naravi predstavlja stambeno-proizvodni objekt, proizvodnu halu, skladište repromaterijala i lakirnicu, prodaje se na dražbi 26. kolovoza u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 96/II. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno. Informacije se mogu dobiti od stečajnog upravitelja na broj telefona 098/384 574.

Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Kuća, površine 589 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 150.000 kuna, nalazi se u Ulici Josipa Kozarca 110k u Vinkovcima, u naravi predstavlja prizemnu kuću i dvorište, prodaje se prikupljanjem pismenih ponuda do 27. kolovoza. Ponude se trebaju dostaviti pismeno u zatvorenim omotnicama na adresu: Gradska banka u stečaju Osijek, Trg Ante Starčevića 7, 31000 Osijek, s naznakom “ponuda za kupnju-ne otvarati”. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno.

Sve informacije mogu se dobiti na telefon 031/229 300 kao i uvid u raspoloživu dokumentaciju u sjedištu Gradske banke u stečaju, Osijek. Jamčevina iznosi 10 posto početne kupoprodajne cijene.

Kuća, površine 538 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 200.000

dr. Uroš Dujšin kuna, nalazi se u Basaričekovoj ulici 8a u Donjem Miholjcu, u naravi predstavlja kuću, poslovni objekt i dvorište, prodaje se prikupljanjem pismenih ponuda koje moraju stići do 27. kolovoza u zatvorenim omotnicama na adresu: Gradska banka u stečaju Osijek, Trg Ante Starčevića 7, 31000 Osijek, s naznakom “ponuda za kupnju-ne otvarati”. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno.

Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene.

Kuća, površine 4998 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 400.000 kuna, nalazi se u Kutinskoj cesti 9, naselje Novo Selo Palanječko u Sisku, u naravi predstavlja dvije zgrade, kuću, dvorište i oranicu, prodaje se prikupljanjem pismenih ponuda u zatvorenim omotnicima za kupnju do 27. kolovoza, na adresu Gradska banka u stečaju Osijek, Trg Ante Starčevića 7, Osijek.

Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto početne kupoprodajne cijene.

Kuća, površine 326 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 500.000 kuna, nalazi se u Ulici braće Trinajstić u Vrbniku na otoku Krku, u naravi predstavlja tri četvrtine od dvije kuće i dva dvorišta. Ponude za kupnju kuće prikupljaju se do 27. kolovoza pismenim putem u zatvorenim omotnicama na adresu Gradska banka u stečaju Osijek, Trg Ante Starčevića 7, Osijek, s naznakom “ponuda za kupnju-ne otvarati”. Informacije se mogu dobiti na telefon 031/229 300. Jamčevina iznosi 10 posto početne kupoprodajne cijene.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

S

laba i sve slabija privreda bogatih zemalja u žalosnom je stanju, upozorava Economist. U Europi su prinosi na talijanske i španjolske desetogodišnje obveznice porasli na preko šest posto. Amerika je potresena padom svog kreditnog rejtinga, a širom svijeta burzovne su kotacije zabilježile najveći pad nakon 2008. Posebno su pogođene dionice banaka pa je financijski sustav u stresu – tu su u pomoć morale uskočiti središnje banke. Tako je Europska

središnja banka obznanila da će podržati Španjolsku i Italiju proširenjem svog programa otkupa obveznica. Američki FED je objavio da će barem do sredine 2013. držati kamatne stope blizu nule, a mogao bi poduzeti i druge mjere podrške privredi.

Iako zemlje u usponu bilježe visoke stope rasta dovoljne da poprave globalni prosjek rasta, pesimizam u pogledu Amerike i Europe pritišće čitav svijet. Taj pesimizam očito proizlazi iz ekonomskih pokazatelja, naročito onih američkih koji ukazuju na anemičan oporavak. No prisutan je i strah od političkog rizika: s obzirom na to da su povjerovali političarima da će popraviti stanje, investitori su sada promijenili mišljenje. Kri-

za oko američkog zaduženja i nesposobnost čelnika eurozone da riješe sadašnje probleme ukazuju na to da političari nisu u stanju pomoći ili da čak još pogoršavaju stvari – što se odrazilo i na raspoloženje poslovnih krugova. Širenje problema Rizik od ponovne recesije opet je realan. Suština problema na obje strane Atlantika je jednostavna: zaduženje je previsoko, a premalo je političke volje za suočavanje s posljedicama – i tu se krije najveća opasnost. U eurozoni su se problemi s dugovi-

ma proširili s malih perifernih zemalja na Španjolsku, Italiju – a možda i na Francusku. Pri tome se kriza ponovno razmahala prošlog mjeseca kada je postalo jasno da političari nisu učinili dovoljno da otklone rizike od banaka.

U Washingtonu su se političari nagodili tako da nastupa fiskalna kontrakcija u vrijeme kada je privredi potreban poticaj, a to ne pridonosi smanjenju deficita na srednji rok. Otuda i opravdanost smanjenja kreditnog rejtinga.

Koliko mogu pomoći središnji bankari? U Europi je intervencija ECBa imala potreban učinak: prinosi na španjolske i talijanske obveznice vratili su se na ranijih pet posto.

ECB bi također trebao sniziti kamatne stope jer

je inflacija u eurozoni u opadanju. FED bi, sa svoje strane, trebao pokrenuti novu rundu otkupa obveznica pomoću novca iz emisije; no u oba slučaja koristi od svega toga su ograničene, a sve ovo moglo bi komplicirati i stanje u zemljama u usponu zbog mogućnosti dodatnog priljeva kapitala.

Mjere samo za predah No svim ovim mjerama središnji bankari mogu osigurati tek kratki predah na obje strane Atlantika. A to bi vrijeme političari trebali iskoristiti da provedu potrebne mjere. U Americi bi se Kongres trebao pokrenuti kako bi osigurao kratkoročnu fiskalnu podršku privredi putem produljenja privremenih smanjenja poreza na plaće i pripomoć nezaposlenima, kao i investicije u infrastrukturu, te vjerodostojan plan za smanjenje deficita na srednji rok putem reforme poreznog sustava i stečenih prava.

Europski su čelnici suo-

Iako zemlje u usponu bilježe visoke stope rasta, pesimizam u pogledu Amerike i Europe pritišće čitav svijet čeni s još ekstremnijom dilemom između raspada eurozone i tješnje fiskalne unije. Spašavanje eura zahtijevat će daleko veći fond za potpore no što su europski čelnici spremni prihvatiti. S ekonomske strane bilo bi još važnije stvoriti mogućnosti za izdavanje zajedničke euroobveznice koju bi podržavale sve zemlje eurozone.

To bi bila velika politička odluka, za koju treba smoći političku volju.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

( 35.847 blokiranih ( 32,3 mlrd kn pravnih osoba u lipnju

težak njihov dug

Financijska agencija

Neizmirene obveze u lipnju 39,9 milijardi kuna Nakon duljeg razdoblja vrijednost blokada starijih od 360 dana smanjena je u odnosu na svibanj za 2,1 posto ili za 716,7 milijuna kuna

P

rema podacima Financijske agencije (Fina) u lipnju je prvi puta, nakon duljeg razdoblja rasta, zabilježen pad broja insolventnih poslovnih subjekata u blokadi duljoj od 360 dana, isto kao i pad vrijednosti blokada starijih od 360 dana. Vrijednost blokada starijih od 360 dana smanjena je u odnosu na svibanj za 2,1 posto ili za 716,7 milijuna kuna. Ukupna vrijednost neizmirenih obveza koju je u lipnju dugovalo 85.666 poslovnih subjekata iznosila je 39,9 milijardi kuna.

Nešto manje od 75 posto poslovnih subjekata u blokadi je više od 360 dana, a iznos njihove blo-

kade čini 83,1 posto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata koji su u dugotrajnoj blokadi, dulje od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih

Dug 20.451 pravne osobe koje nemaju ni jednog zaposlenog iznosi 14,9 milijardi kuna je 41,5 posto. Zbog neplaćenih dugovanja u razdoblju od 31 do 60 dana, bilo je blokirano 989 pravnih osoba, čiji je dug iznosio 398,5 milijuna kuna, približno kao i u svibnju.

Broj blokiranih pravnih osoba do 30 dana je pak

u odnosu na svibanj povećan, a povećan je i njihov dug koji je u lipnju iznosio 935,3 milijuna kuna.

Gospodarstvo duguje najviše Podaci pokazuju da je u lipnju došlo do smanjenja

ukupne vrijednosti nepodmirenih plaćanja unatoč rastu vrijednosti kratkotrajnih i smanjenju dugotrajnih blokada.

Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih a nepodmirenih dugovanja nelikvidnih pravnih oso-

ba u trajanju od 31 do 60 dana, dok je najveći iznos pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, a koji iznosi 26,5 milijardi kuna.

Od 35.847 blokiranih pravnih osoba koje ukupno duguju 32,28 mili-

jardi kuna, njih 34.743 ili 96,9 posto odnosi se na pravne osobe iz sektora gospodarstva (trgovačka društva, banke, društva za osiguranje, leasing društva, zadruge, inozemni osnivači, investicijska društva, kreditne unije i zajedničke financijske institucije), čiji je nepodmireni dug dosegao 31,9 milijardi kuna.

Više od tri četvrtine pravnih osoba, njih 20.451, koje su u dugotrajnoj blokadi nemaju ni jednog zaposlenog, a njihov dug iznosi 14,9 milijardi kuna. Ni kod 26.275 fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane nema ni jednog radnika, a duguju 3,9 milijardi kuna.

(V.A.)

Hrvatski ured za osiguranje

Premije dosegnule 5,7 milijardi kuna U neživotnim osiguranjima zaračunata je bruto premija od 4,352 milijarde, a u životnima od 1,332 milijarde kuna Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje u sedam ovogodišnjih mjeseci 26 društava za osiguranje zaračunala su bruto premiju od 5,685 milijardi kuna, što je 2,2 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

U skupini neživotnih osiguranja zaračunata je bruto premija od 4,352 milijardi kuna što je na godišnjoj razini pad od 1,9 posto, što čini 76,56 posto ukupne premije.

Najzastupljenija vrsta u ovoj skupini osiguranja je osiguranje od odgovor-

nosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom premijom od 1,788 milijardi kuna što je povećanje od 1,2 posto na godiš-

osiguranja zabilježen je i kod osiguranja jamstava (+ 78,7 posto), osiguranja troškova pravne zaštite (+18,6 posto), osigura-

Bruto premija je u godinu dana smanjena za 2,2 posto njoj razini. Kod obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti premija je porasla za 1,1 posto te je dosegla 1,773 milijarde kuna. Porast premije u skupini neživotnih

nja kredita (+15,5 posto), ostalih osiguranja od odgovornosti (+3,1 posto), osiguranja od odgovornosti za upotrebu zračnih letjelica (+ 2,8 posto), putnog osiguranja (+2,2

posto), ostalih osiguranja imovine (+2,1 posto), osiguranja raznih financijskih gubitaka (+1,9 posto) te osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (+1,2 posto).

Pad i u životnim osiguranjima Pad premije, pak, zabilježen je u osiguranju zračnih letjelica (-22,7 posto), osiguranju tračnih vozila (-19,9 posto), osiguranju od odgovornosti za upotrebu plovila (-18 posto), osiguranju robe u prijevozu (-14,6 posto), osiguranju

plovila (-14 posto), osiguranju cestovnih vozila (-10,8 posto), osiguranju od nezgode (-6,2 posto), zdravstvenom osiguranju (-4,7 posto), osiguranju za slučaj vjenčanja ili rođenja (- 2,5 posto) i osiguranju od požara i elementarnih šteta (-0,4 posto).

Skupina životnih osiguranja bilježi pad od tri posto sa zaračunatom bruto premijom od 1,332 milijarde kuna, te u ukupnoj premiji sudjeluje sa 23,44 posto.

Prema strukturi, najveći udio ima klasično životno osiguranje s padom

premije od 2,6 posto, u iznosu od 1,151 milijarde kuna. Slijede rentno osiguranje sa zaračunatom premijom od 5,432 milijuna kuna (+30,1 posto), dodatna osiguranja uz životno osiguranje s premijom od 90,143 milijuna kuna (-1,1 posto), osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja s premijom od 4,931 milijuna kuna (-2,5 posto) te životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik sa zaračunatom premijom od 80,900 milijuna kuna (-12,3 posto). (V.A.)

21

www.privredni.hr Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

je riječ o strukturnim reformama moramo ih provoditi “ Kad ponajprije zbog sve očitijeg zaostajanja u rastu. ” Dr. Katarina Ott o Smjernicama ekonomske i fiskalne politike 2012.- 2014.

Vaba uvela dugoročne kunske kredite Varaždinska Vaba banka u svoju je ponudu uvela dugoročni kunski gotovinski kredit bez jamaca, od 10.000 do 50.000 kuna na rok otplate do pet godina. Kredit je kreiran na temelju provedene analize potreba korisnika kao i trenutnih zbivanja na tržištu. Nominalna godišnja kamatna stopa iznosit će 8,99 posto.

Preoptimistično s neuvjerljivim projekcijama Ako se ne ostvari Smjernicama planirani rast BDP-a, padaju u vodu i sve projekcije udjela prihoda, rashoda, deficita i javnog duga u BDP-u

I

ako su donesene nešto ranije nego prijašnjih godina, Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2012.-2014. teško je povjerovati. Premda se naglašava potreba fiskalne konsolidacije i provođenja strukturnih reformi, Smjernice se temelje na preoptimističnim pretpostavkama i nude neuvjerljive projekcije koje se ne mogu provjeriti jer ne sadrže podatke koje bi prema Zakonu o proračunu morale sadržavati. Kao i prethodnih godina, spas se očekuje od oporavka EU-a i od pristupanja Hrvatske EU-u, no oporavak EU-a je neizvjestan, a koristi od pristupanja mogle bi se osjetiti tek u duljem roku i to samo ako se sami jako potrudimo, ističe dr. Katarina Ott s Instituta za javne financije u svojem osvrtu na donesene Smjernice.

Zašto je teško vjerovati i ovim smjernicama?

Prema Zakonu o proračunu one bi se trebale izrađivati temeljem strategije Vladinih programa za trogodišnje razdoblje koje Vlada mora donijeti najkasnije do sredine svibnja. U Smjernicama 2012.-2014. se ovogodišnje strategije Vladinih programa ne spominju. U više se navrata spominje Program gospodarskog

oporavka, ali se ne poziva na njegove učinke.

Također, za razliku od ranije, izostavljene su tabele s konkretnim stavkama i razdjelima, pa se ne može utvrditi kako će se odvijati, primjerice, planirana smanjenja rashoda. Dodatno uznemiruje tekst, dodaje, o potrebi “stabilizacijskog djelovanja fiskalne politike uz istovremeno očuvanje socijalne pravednosti, zaštite najugroženijih sloje-

godinu, te prijedlog financijskog plana za sljedeću proračunsku godinu i za iduće dvije godine što je navedeno u Zakonu o proračunu. To znači da bismo u Smjernicama morali moći pročitati koliko su pojedini proračunski korisnici potrošili 2010., a koliko će potrošiti u godinama 2011.- 2014. No, toga nema.

Osim toga, naglasak je na udjelima prihoda, rashoda, deficita i

ri Smjernicama planirani rast BDP-a, padaju u vodu i sve projekcije udjela prihoda, rashoda, deficita i javnog duga u BDP-u, naglašava Katarina Ott. Kad je riječ o strukturnim reformama moramo ih provoditi ponajprije zbog sve očitijeg zaostajanja u rastu. Lani je jedino Hrvatska (osim Islanda) imala negativan rast, a i u 2011. i 2012. EK nam predviđa najniži rast među zemljama kandidat-

Zbog visokih troškova hrvatsko gospodarstvo je izuzetno nekonkurentno, što je naše trajno stanje va stanovništva isto kao i aktivnog doprinosa povećanju konkurentnosti gospodarstva i ubrzanju njegova oporavka i rasta”.

Naime, pojašnjava Katarina Ott, sve je to u prošlosti redovito dovodilo do porasta rashoda.

Sve očitije zaostajanje u rastu Smjernice ne donose ni prijedlog visine financijskog plana po razdjelima organizacijske klasifikacije koji sadrži visinu financijskog plana za prethodnu i tekuću proračunsku

javnog duga u bruto domaćem proizvodu, a BDP u kojem se ti postoci promatraju je diskutabilan.

Tako primjerice Smjernice predviđaju rast BDP-a od 1,5 posto 2011. te 2,5 posto 2012., Europska komisija 1,1 posto 2011. i dva posto 2012., a MMF jedan posto 2011. i 1,8 posto 2012. I da ne postoje pesimističnija predviđanja MMF-a i EK-a, već i u samim Smjernicama pad BDP-a od 0,8 posto u prvom kvartalu 2011. ne opravdava iskazani optimizam. Ako se ne ostva-

kinjama i potencijalnim kandidatkinjama EU-a.

Zbog visokih troškova hrvatsko gospodarstvo je izuzetno nekonkurentno, što je naše trajno stanje. Prosječna bruto plaća viša je samo u Sloveniji, jednaka je u Češkoj, niža u Poljskoj, Slovačkoj, Estoniji, Mađarskoj...

Plaće u Hrvatskoj su previsoke i s obzirom na produktivnost i u odnosu na dohodak po stanovniku.

Tome treba dodati, među usporedivim zemljama, najniži porast izvoza i izuzetno visoke troško-

*vijesti

ve poslovanja. I da se ne zanosimo turizmom – po porastu broja noćenja pretekla nas je Bugarska, a o Turskoj da se i ne govori.

Ne treba zanemariti ni prihode Iako po udjelu javnog duga u BDP-u 2010. nismo bitno lošiji od prosjeka novih zemalja članica EU-a i drugih usporedivih zemalja, po javnom dugu u postotku izvoza (260 posto) daleko smo najlošiji, a nisko nam je i pokriće javnog duga deviznim rezervama (oko 70 posto). Posebice zabrinjava negativna razlika u stvarnom i potencijalnom BDP-u koja se povećava od 1,8 posto 2009. na 4,2 posto lani i 4,7 BDPa 2011. što znači da stvaramo sve manje od onoga koliko bismo mogli.

Niska konkurentnost i posljedično zaostajanje rasta hrvatskog gospodarstva zaista opravdavaju dio zadnje rečenice Smjernica o nužnosti provođenja fiskalne konsolidacije “orijentirane prvenstveno na rashodnu stranu proračuna”, no ni prihode ne bi trebalo zanemariti.

Nenaplaćeni porezi i doprinosi 2010. iznosili su oko 14 milijardi kuna, a toliki je bio i deficit središnjeg državnog proračuna, upozorava Katarina Ott.

OTP Grupa ostvarila 74,5 milijardi forinti neto dobiti OTP Grupa u šest mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit u visini 74,5 milijardi forinti, što uključuje negativni učinak mađarskog posebnog poreza na banke. Bez tog opterećenja neto usklađena dobit dosegnula je 88,7 milijardi forinti uz godišnji rast od pet posto. Usklađena dobit u drugom kvartalu iznosila je 44,6 milijardi forinti, što je porast od jedan posto na kvartalnoj razini. Od ukupne dobiti u drugom kvartalu 15,7 milijardi forinti ostvareno je izvan Mađarske, zahvaljujući dobrim rezultatima u podružnicama Banke u Rusiji, Hrvatskoj, Ukrajini, Bugarskoj i Rumunjskoj.

Usporen rast inflacije

U Hrvatskoj je u srpnju inflacija pala s dva posto, koliko je iznosila u lipnju, na 1,9 posto na godišnjoj razini, podaci su Državnog zavoda za statistiku.

Tijekom srpnja su cijene dobara i usluga, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile niže za 0,5 posto u odnosu na lipanj, dok su u odnosu na lanjski srpanj bile više za 1,9 posto.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

Tržište novca Zagreb

Ponuda novca manja je od potražnje Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

O

dnos ponude i potražnje novca sredinom kolovoza napetiji je nego u ostalim mjesecima zbog toga što je glavna turistička sezona na vrhuncu, te je i gotovina u optjecaju na najvišoj razini u godini. Stoga je ponuda novca, koja je redovito bila nekoliko puta veća od potražnje, u promatranom razdoblju umjerenija i manja od potražnje. Prosječna kamatna stopa u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb u skraćenom radnom tjednu iznosila je 0,97 posto godišnje, dok je pro-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

300 250 200

2

150 100

1

50 0

15.8.2011.

16.8.2011.

17.8.2011.

sječna tjedna prekonoćna kamatna stopa iznosila 0,77 posto godišnje. Imajući na umu činjenicu da je kamatna stopa koju središnja banka obračunava depozitnim institucijama na prekonoćni polog 0,25 posto, trenutačna prekonoćna stopa u međusob-

18.8.2011.

0

19.8.2011.

nom trgovanju sudionika je poticajna.

Izmijenjeni odnos ponude i potražnje novca, umjerenija ponuda novca, te viša prekonoćna kamatna stopa posljedica su i početka novog razdoblja održavanja obvezne pričuve. Uobičajeno depozit-

ponedjeljak

utorak

ne institucije na početku razdoblja nastoje održati potreban prosjek na računu zbog čega je ponuda novca oskudnija, a potražnja u usponu. Stoga je i dnevni višak likvidnosti koji depozitne institucije na kraju dana usmjeravaju u središnju banku prote-

Hrvatsko devizno tržište

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize australski dolar

5,401456

CAD

kanadski dolar

5,262771

JPY

japanski jen (100)

6,811239

CHF

švicarski franak

6,595095

GBP

britanska funta

8,601604

USD

američki dolar

5,207672

EUR

euro

7,461031

Izvor: HNB

nost američkog dolara, za 0,6 posto na 5,207672 kune.

No, potkraj proteklog tjed-

na tečaj eura iznosio je 7,461031 kunu. Prema kuni porasla je i vrijed-

AUD

7.48

na na vrijednosti je izgubio švicarski franak, i to 0,4 posto. Tečaj franka u petak je iznosio 6,595095 kuna.

USD

5.22

CHF

6.63

FTSE 100

164

162

162

5.16

6.54

160

160

7.44

5.14

6.51

158

158

7.43

5.12

6.48

5.18

7.45

17.8.

18.8.

19.8.

16.8.

ke krize. Analitičari Morgan Stanleyja ocijenili su da je svjetsko gospodarstvo “opasno blizu recesije” zbog dužničke krize u eurozoni i slabosti američkog gospodarstva. U prvoj

17.8.

18.8.

19.8.

11600

Dow Jones

11420

polovini ove godine američko je gospodarstvo poraslo samo 0,8 posto na godišnjoj razini, što je njegov najsporiji rast od kraja recesije u lipnju 2009. godine. Gospodarski rast 2600

2480

11060

2420

5020

10880

2360

4900

10700

3400

18.8.

19.8.

CAC40

3300

2300 15.8.

16.8.

17.8.

18.8.

6100

19.8.

DAX

5940

15.8.

5780

9180

5620

9020

3000

5460

8860

2900

5300 17.8.

18.8.

19.8.

17.8.

18.8.

19.8.

NIKKEI 225

9340

3100

16.8.

16.8.

9500

3200

15.8.

NASDAQ

2540

11240

17.8.

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, proteklog je tjedna pala za 0,15 posto na 157,9846 bodova. Podsjećamo da je tjedan ranije iznosila 158,2296 bodova.

6.57

7.46

5140

16.8.

Pala vrijednost Mirexa

MIREX - tjedni

6.60

5260

15.8.

klih dana bio znatno skromniji.

Prošloga tjedna nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, te sudionici nisu imali priliku dio viškova likvidnosti riješiti kroz upisivanje zapisa. Kako je državni proračun izdavanjem

164

5.20

16.8.

17.8.

18.8.

19.8.

Svjetsko gospodarstvo na pragu nove recesije

5380

petak

MIREX - mjesečni

7.47

Međunarodno tržište kapitala

5500

četvrtak

156

primjena od 20. kolovoza 2010. 16.8.

Na svim svjetskim burzama ključni indeksi potkraj proteklog tjedna znatno su pali pod pritiskom sumnji investitora u izglede globalnog gospodarskog rasta te straha od širenja dužnič-

srijeda

Mirovinski fondovi

Pad vrijednosti kune Kuna je proteklog tjedna oslabjela prema euru za 0,09 posto. Potkraj tjed-

15.8.2011.-19.8.2011.

8.8.2011.-12.8.2011.

3

obveznica u srpnju namaknuo značajne prihode u iznosu od gotovo šest milijardi kuna, aukcije trezorskih zapisa su prorijeđene. Posljednja aukcija, koja je održana 2. kolovoza, pokazala je da je zanimanje sudionika bilo znatno ispod planiranog iznosa izdanja, te je i ostvareni iznos izdanja bio skroman.

U sljedećem razdoblju ne očekujemo značajniju promjenu kretanja na novčanom tržištu. Uobičajena briga oko održavanja obvezne pričuve i dalje će utjecati na nešto suzdržaniju ponudu novca, a solidna likvidnost depozitnih institucija podržavat će nisku kamatnu stopu.

8700 15.8.

16.8.

17.8.

18.8.

19.8.

15.8.

16.8.

17.8.

18.8.

19.8.

u Americi u drugom tromjesečju ove godine usporen je na 1,3 posto na godišnjoj razini. Na europskim je burzama pak zabilježen najveći pad dionica od 2009. Analitičari ističu da je najnovije potonuće cijena financijskih dionica djelomično reakcija na činjenicu da su europske banke bile prisiljene platiti više za kratkoročne zajmove kako bi mogle financirati svoje svakodnevne obveze. Cijena nafte proteklog je tjedna iznosila od 80 do 111 dolara po barelu, dok je cijena zlata postavila novi rekord i kretala se između 1780 i 1862 dolara po unci.

156 18.7.

27.7.

7.8.

18.8.

16.8.

17.8.

18.8.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 18. kolovoza 2011.

Obvezni AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX 2. Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinki fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrv. Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

161,0231 158,9634 150,3465 157,7739 157,9846

167,6445 195,3023 120,3247 132,2919 134,3772 152,4391 184,7839 179,5116 193,0414 139,2328 120,4963 105,3221 162,3996 109,4544 118,9046 169,6153 149,5792 121,0544 106,6494 135,5098

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3691, 22. kolovoza 2011.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 380,630 milijuna kuna

Najtrgovanija dionica HT-a što je pad od 81,20 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 2,82 posto te je njegova posljednja vrijednost iznosila 1.978,86 bodova dok je Crobex10 tjedan završio na 1.072,22 boda što je

Marko Repecki www.hrportfolio.com

P

roteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 52,417 milijuna kuna Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d.

Privredna banka Zagreb d.d.

Ingra d.d.

AD plastik d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Belje d.d.

Končar - elektroindustrija d.d.

Atlantska plovidba d.d.

Petrokemija d.d.

Holding Đuro Đaković d.d.

-2,28% -3,57% -2,80% -4,18% -3,28% -4,90% -6,06% -5,14% +1,63% -3,45%

zadnja cijena 240,00 540,00 12,15 103,40 1.189,64 77,98 553,00 507,50 172,99 57,93

promet 19.870.930,21 3.118.298,27 2.478.109,08 2.196.159,31 2.147.404,39 1.983.763,99 1.919.746,37 1.803.437,21 1.452.764,63 1.368.559,34

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 52.417.333,14 kn

pad od 2,46 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 19,870 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 240 kuna što je pad od 2,28 posto u odnosu na tje-

dan ranije. Jedini dobitnik među 10 najtrgovanijih je dionica Petrokemije koja je porasla za 1,63 posto, a njome je trgovano u vrijednosti od 1,452 milijuna

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

Hrvatski duhani d.d.

Kaštelanski staklenici d.d.

Hoteli Podgora d.d.

Božjakovina d.d.

Laguna Novigrad d.d.

Genera d.d.

Karlovačka banka d.d.

Exportdrvo d.d.

Kandit Grupa d.d.

Sunčani Hvar d.d.

+24,99% +21,00% +17,18% +15,97% +15,79% +15,23% +5,48% +5,00% +4,50% +3,71%

zadnja cijena 124,99 2.420,00 24,49 150,76 11,00 66,90 77,00 355,00 209,00 33,30

promet 32.096,10 302.712,00 5.534,74 7.990,28 21.150,60 13.329,00 7.978,50 14.200,00 40.726,00 4.067,40

INVESTICIJSKI FONDOVI

(+1,68 posto). Najveći gubitnik kod dioničkih fondova bio je fond Platinum Global Opportunity kojemu je vrijednost smanjena za -4,02 posto, a slijedi ga Poba ICO Equity s padom od 3,07 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast zabilježili su fondovi AC GBEM (+1,28 posto)

ZB bond kojemu je vrijednost porasla za 0,75 posto i HPB Obveznički s porastom od 0,58 posto. Samo je OTP euro obveznički zabilježio pad od 1,32 posto. Novčani fondovi imali su, kao što je i uobičajeno, pozitivne rezultate, a najuspješniji su bili ST Cash, VB Cash i Agram Cash, svi s porastom od 0,06 posto. (M.R.)

i NFD Aureus Emerging Markets Balanced (+0,77 posto). Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond ZB global kojemu je vrijednost smanjena za 0,89 posto, a iza njega je HI-balanced s padom od 0,52 posto. Kod obvezničkih fondova najuspješniji su bili

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 11.08. do 18.08.2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

Naziv(fond)

Valuta

KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold

kn € €

8,8610 88,2600 95,1398

*Tjedna promjena [%] -1,80 -2,15 0,92

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn kn kn € kn €

120,8000 134,2000 101,5431 9,3858 115,6426 138,7400 155,5086 99,9255 104,6929 7,5406 77,9839 5,2702 68,5933 9,9874 112,9181 103,7200

0,12 -0,89 0,14 -0,52 0,18 -0,31 -0,30 0,28 0,12 0,57 0,77 0,50 0,30 1,28 0,34 0,73

€ € € € € kn € €

160,2400 11,5059 175,9800 130,8619 134,2200 166,6938 128,2369 120,3227

0,75 0,37 0,45 0,41 0,40 0,12 0,58 -1,32

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

134,2122 165,1577 141,5390 127,7997 147,4000 140,6300 141,2861 137,6454 125,4435 134,2617 124,4740 117,6957 11,5483 110,3551 10,8781 104,7026 107,7900 101,2423

0,04 0,03 0,03 0,05 0,04 0,04 0,04 0,06 0,01 0,04 0,04 0,06 0,06 0,04 0,06 0,05 0,03 0,05

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

92,2578

0,29

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn

13,2165 37,2837 7,3222 119,0400 10,3970 90,3100 90,4400 71,6927 134,2343 53,6000 77,3258 87,9437 86,3000 81,1972 95,1500 49,7096 51,6595 36,3946 22,1430 70,9010 45,9516 58,6353 66,2377 5012,3700 82,8702 11,3798 31,5800 41,5415 5,9264 47,9500 40,6620 75,4754 46,4328 428,4187 277,6521 78,8330 79,0500 265,5575 68,0800 110,6785 88,9643 9,8700 92,5701 90,0833 97,1616

0,54 -3,06 -1,09 -1,61 -0,38 -0,73 -1,48 -0,35 1,07 -1,07 0,07 0,24 -0,25 -1,66 -1,45 0,09 1,68 3,15 -0,94 0,52 -0,61 -0,24 -0,44 -3,07 -2,50 -4,02 -0,88 -1,53 0,05 -0,93 0,07 -2,55 -0,67 0,10 -0,97 0,26 0,32 -2,96 0,34 -2,93 -1,27 1,63 -2,62 0,92 -0,10

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10

zadnja vrijednost 1.978,86 1.072,22 95,01

kuna, te je trgovanje završila na 172,99 kuna. Snažnije padove imale su još i dionice Belja (-4,90 posto) 10 dionica s najvećim padom cijene Banco Popolare Croatia d.d.

Drvna industrija Spačva d.d.

Hoteli Živogošće d.d.

Lucidus d.d.

IPK Osijek d.d.

Varteks d.d.

Uljanik d.d.

Zagrebačka banka d.d.

Lavčević d.d.

Imunološki zavod d.d.

tjedna promjena -2,82% -2,46% -0,04%

i AD Plastika (-4,18 posto). Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna.

tjedna promjena -64,65% -51,38% -25,00% -17,90% -16,67% -16,56% -11,10% -10,28% -9,36% -7,75%

zadnja cijena 565,65 44,00 18,00 20,00 25,00 15,01 62,22 52,00 155,00 100,00

promet 5.656,50 3.036,00 756,00 4.589,10 1.046,70 11.531,80 3.608,76 664.176,37 14.685,00 43.160,10

*vijesti

Porasla vrijednost udjela Proteklog tjedna prevladavali su pozitivni rezultati, a 55 od ukupno 91 fonda zabilježili su porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -4,02 posto do +3,15 posto. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježili su AC Rusija (+3,15 posto) i Prospectus JIE

index Crobex Crobex10 Crobis

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

Hypo banka ostvarila manju dobit Hypo Alpe-Adria-Bank u prvom polugodištu ove godine ostvario je neto dobit od 89,7 milijuna kuna, što je čak 38,9 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Ukupna aktiva banke u šest mjeseci ove godine iznosila je 40,56 milijardi kuna što je četiri posto više nego potkraj prošle godine. Depoziti građana porasli su 16 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je kreditna aktivnost porasla 4,3 posto. Dobit prije oporezivanja iznosila je 112 milijuna kuna.

BKS Bank u Hrvatskoj povećao kreditni volumen Kreditni volumen grupe BKS Bank u prvom polugodištu ove godine iznosio je oko 4,7 milijardi eura što je 70 milijuna eura više nego potkraj prošle godine.

U Hrvatskoj je BKS Bank zastupljen u bankovnom poslovanju s BKS Bankom i tvrtkom BKS-leasing Croatia. Kreditni volumen se potkraj lipnja povećao za oko dva posto na 73,5 milijuna eura. BKS-leasing Croatia u šest mjeseci ove godine ostvario je leasing volumen u visini od 47,3 milijuna eura.

Varteks Grupa povećala prihod od prodaje Varteks Grupa u šest mjeseci ove godine ostvarila je prihod od prodaje u iznosu od 20,4 milijuna kuna što je gotovo 15 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Pritom je ostvaren izvoz u vrijednosti 75,1 milijun kuna što predstavlja povećanje od 16,4 posto u odnosu na lani. Glavnina izvoza i dalje je realizirana na području Europske unije, a rezultati izvoznih aktivnosti pokazuju blagi oporavak negativnih trendova u europskom gospodarstvu. Ostvareni ukupan prihod iznosi 165,9 milijuna kuna i manji je za 2,8 posto u odnosu na ukupan prihod zabilježen u istom razdoblju prošle godine.

Još uvijek više neaktivnih poslovnih subjekata U Hrvatskoj su potkraj lipnja bila registrirana 279.174 poslovna subjekta od kojih je 124.050 ili 44,4 posto bilo aktivnih.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najveći udio od aktivnih poslovnih subjekata, njih 55.978, imalo je jednog do devet zaposlenih što je udio od 45,1 posto u ukupnom broju aktivnih.

Slijede pravne osobe bez zaposlenih s udjelom od 43,1 posto.

privredni vjesnik

Nova posebna izdanja Privrednog vjesnika www.privredni.hr