e-pv 3693 by NEstar

Počela berba u Slavoniji Sudeći prema kvaliteti prvih ubranih grozdova, slavonska i baranjska vina iz 2011. bit će cijenjena narednih godina

Sporni aneks G Više milijardi USD vrijedna je imovina koju u Hrvatskoj, po Sporazumu o sukcesiji, sve glasnije traži BiH

A što će biti s kravama? Mljekari su u strahu od 2012. godine. Ostanu li bez subvencije, mnoge će manje farme staviti ključ u bravu

aktualno Str. 6

s markova trga Str. 9

aktualno Str. 12

3 6 9 3

2010

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 5. rujna 2011. Godina LVIII / Broj 3693. www.privredni.hr

milijuni za karolinu / predstavljanja tvrtki / stil: najbolji mali hotel / hrwwwatska / svijet financija

Farmaceutska industrija

Sreća je na inozemnim tržištima

Premda proizvođači osiguravaju posao i tisućama dobavljača, domaća farmaceutska industrija nije zaštićena kao što je slučaj u mnogim drugim zemljama >>4-8

N EBAG S O P ILO PR info EEN

nosi rk Što do ope Netwo r u E e pris Enter

Intervju: Jasminka Biliškov

Zabranom bilo kakve gradnje na malim otocima odbijamo najatraktivnije klijente, kaže vlasnica Biliškov nekretnina

>> 10-11

Hrana pod zaštitom vrijedi više

Eurostat je izračunao da 800 zaštićenih proizvoda ostvari godišnji promet od 14,2 milijarde eura samo u EU-u >> str 4-5 priloga EEN

Izbor iz PV prodaje! izbor iz Pv prodaje! IndustrIjsKI odnosI u HrVatsKoj industrijsKi odnosi cijena u hrvatsKoj

180,00 kn

200,00

ckn ijena

180

nakladnik:,00 kn 200,00 TIMpress kn format: 165 x 234 mm nakladnik: opseg: TIMpress 290 str. format: 165 x 234 mm opseg: 290 str.

socIjalna PraVa Kao Kao temeljna ljudsKa PraVa soCijaLna Prava Kao ijena KaoctEmELjna LjudsKa Prava 1 80 200,00 ,00 kn ckn ijena

socIjalnI dIjalog I KoleKtIVno PregoVaranje u HrVatsKoj soCijaLni dijaLoG i cijena PrEGovaranjE KoLEKtivno u1hrvatsKoj 53 170,00 ,00 kn ckn ijena

teHnIčKa dIjagnostIKa I monItorIng u IndustrIjI

,0 2TIMpress 00,00 kn 0 kn

nakladnik:,00 kn 170,00 TIMpress kn format: 165 x 234 mm nakladnik: opseg: TIMpress 156 str. format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik:,00 kn 299,00 KIGEN kn format: 170 x 240 mm nakladnik: opseg: KIGEN 292 str. format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

1nakladnik: 80

format: 165 x 234 mm nakladnik: opseg: TIMpress 156 str. format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

zaKon o radu

Kultura u Izlogu

zaKon o radu

KuLtura u izLoGu

s komentarima i tumačenjima s komentarima i tumačenjima

cijena

261 261,00 nakladnik: kn

153

cijena

90,0 90,00 kn

tEhničKa dijaGnostiKa i cijena u industriji monitorinG

269,00 kn

299,00

ckn ijena

269

VodIč za razumIjeVanje Kućnog budžeta I računoVodstVa vodič za razumijEvanjE KućnoG budžEta i cijena računovodstva 9 0,0 nakn 100 cije0

VodIč za razumIjeVanje PoduzetnIštVa vodič za razumijEvanjE PoduzEtništva cijena 9 0,0 nakn 100 cije0

,0n0 kn 290,00cije kn a

nkn 100,00cije0 kn a

290,00

,00 kn nakladnik: Meandarmedia format: nakladnik: 125 x 200 mm Meandarmedia opseg: format: 128 125 str. x 200 mm opseg: 128 str.

100,00 kn nakladnik: Rifin format: nakladnik: 117 Rifinx 220 mm opseg: format: 152 117 str. x 220 mm opseg: 152 str.

0,00 kn nakladnik: Rifin format: nakladnik: 117 Rifinx 220 mm opseg: format: 144 117 str. x 220 mm opseg: 144 str.

HrVatsKI dIzajn sad Croatian Design Now sad hrvatsKi dizajn Croatian Design Now

otKrIVanje odnosa s jaVnošću odnosa otKrivanjE s javnošću

cijena cijena 119,00 ,00 kn kn 119,00 ,00 kn kn

VodIč za razumIjeVanje InVestIranja u FInancIjsKu vodič za razumijEvanjE ImoVInu invEstiranja u FinanCijsKu imovinu cijena 9 0cij,0e0na 109 0,00 kn kn 0,0 100,00 0 kn kn

cijena cijena 350,00 ,00 kn kn 350,00 ,00 kn kn

315 315

cijena cijena 390,00 ,00 kn kn 390,00 ,00 kn kn

nakladnik: Kigen nakladnik: format: Kigen 170 x 240 mm format: opseg: 170 x 240 mm 168 str. opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin nakladnik: format: Rifin 117 x 220 mm format: opseg: 117 x 220 mm 192 str. opseg: 192 str.

nakladnik: UPI-2M PLUS nakladnik: format: PLUS UPI-2M 215 x 255 mm format: opseg: 215 x 255 mm 304 str. opseg: 304 str.

nakladnik: HUOJ nakladnik: format: HUOJ 195 x 265 mm format: opseg: 195 x 265 mm 722 str. opseg: 722 str.

TIMpress format: nakladnik: 165 x 234 mm TIMpress opseg: format: 486 xstr. 165 234 mm opseg: 486 str.

PlIVatI s Iso-om I ostatIsžIV PLivati iso-om i ostati živ

107 107

PorEzna Porezna rEForma reForma iI hrvatsKa HrVatsKa Kriza KrIza

,00 kn

90,00 kn

100

čovjEK čoVjeK iI oKoLiš oKolIš

90,00 kn

351 351

nLP nlP

Kriza, KrIza, a PosLijE? PoslIje?

uvod u osobni rast i razvoj

Pogled u zVjezdano nebo KIGEN

KrIza seu zvjEzdano PoGLEd Produbljuje nEbo 170,00kn KIGEN

134,00kn

jezIK tIjela Kriza sE KIGEN ProdubLjujE

4,00kn 13 170,00kn

KIGEN

etIčKa KloPKa Mitovi društvenoj jEziKotijELa

odgovornosti poduzeća KIGEN TIMpress

EtičKa KLoPKa odnosI s jaVnošću Mitovi o društvenoj Teorija i praksa odgovornosti poduzeća Synopsis TIMpress

cijena

135,00 kn

150,00 kn

179,00 kn

199,00 kn

134,00 kn

149,00 kn

1 40,00 kn 23

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

radno vrijEmE

KratKa PovijEst budućnosti

ELEKtroinžEnjErsKi PriručniK drugo izdanje nIKola tesla

doba PromjEna u EnErGEtiCi

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

Knjige možete naručiti putem: kn 190,00 ,00 t: 01/5600 kn 022 f: 01/4846 656 nakladnik: e: TIMpress pvmultimedija@privredni.hr

171

format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

privredni vjesnik

Mato Karačić

trojezIčnI rječnIK banKarstVa I FInancIja cijena

144,00 kn

genij elektrotehnike

cije165 format: na x 235 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

PRVI I JEDINI U REGIJI 299,00 ,00 kn kn KojI su nam snoVI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI donIjelI struju nakladnik: format: 210 x 210 mm KIGEN opseg: 28 str. cijena p 1138 st aketa r. format: 175 x 245 mm ,00 kn opseg: ,00 kn 6 1

593

162

59,00 kn

80,00 kn

nakladnik: KIGEN

trojEzični rjEčniK banKarstva i FinanCija

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 st

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

161,00 kn

179,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

816,00,00knkn 30

Teorija i praksa identitetskih 306,00kn sustava Synopsis Privredni vjesnik

149,00kn

Novum vjesnik Privredni

149,00kn

hrvatsKE PosEbnosti euroPsKo Teorija i praksa identitetskih lobIranje sustava 314,00kn odnosI s jaVnošću EuroPsKo Teorija i praksa LobiranjE 31 3046,00,00knkn Synopsis Novum

eKonomsKa odnosi s javnošću dIPlomacIja Teorija i praksa Menadžerski pristup Synopsis Synopsis

30 1761,00,00knkn

EKonomsKa strategIja IzbornIH diPLomaCija KamPanja Menadžerski pristup 17 2116,00,00knkn Synopsis

neodržIVost održIVog stratEGija izbornih razVoja KamPanja 6,00kn KIGEN Synopsis

21 170,00kn

PrIručnIK za održivoG odnose s nEodrživost jaVnošću razvoja HUOJ KIGEN

11 1770,00,00knkn

KomunIKacIjsKI PriručniK za odnosE s Plan javnošću 7,00knkn HUOJ

KorPoratIVnI KomuniKaCijsKi razgoVorI PLan HUOJ

117,00

1177,00,00knkn 11

PrIručnIK za PolItIčKe KorPorativni 1177,00,00knkn KamPanje razGovori HUOJ

euroPsKI menadžment PriručniK za PoLitičKE Europsko poduzeće u globalnoj KamPanjE 7,00kn Synopsis

11 144,00kn

EuroPsKi mEnadžmEnt stVarnapoduzeće moć u eu Europsko u globalnoj Reforma postupka ekonomiji odbora Synopsis Novum

14 1749,00,00knkn

stvarna moć u Eu mogu Vas cItIratI? ReformalIpostupka

Priručnik odbora za menadžere za179,00 kn odnose s medijima Novum HUOJ

117,00kn

moGu Li vas Citirati? eu FondoVI Priručnik za menadžere za

Vodič kroz europske fondove odnose s medijima 117,00kn 2008.-2013. HUOJ Novum

629,00kn

Novum

3194,00kn 62

Eu Fondovi PrVa FInancIjsKa KrIza Vodič kroz europske fondove 21. stoljeća 2008.-2013. PlaćeFinanCijsKa Kriza Prva Određivanje i isplata 21. stoLjEća plaća Novum TIMpress

31 1048,00,00knkn

PLaćE noVI PraKtIčnI Određivanje i isplataVodIč Kroz eu labIrInt 108,00 kn plaća 2. izdanje TIMpress Novum

179,00kn 179,00kn

genij elektrotehnike

novi PraKtični vodič Kroz Eu Labirint

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

2. izdanje Novum

snovi Koji su nam donijELi struju

zaKon o zaštiti na radu

niKoLa tEsLa

Mato Karačić

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

cijena

269

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI

160,00

21176,00 kn

13 814,00,00knkn

HrVatsKe PosebnostI odnosi s javnošću

ekonomiji HUOJ

cijena

134,00kn

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

na pake

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

S komentarskim bilješkama TIMpress

90,00kn

radniCi za jEdnoKratnu uPorabu kn TIMpress

81,00

UVOD

www.privredni.hr Broj 3693, 5. rujna 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

JADRANKA KOSOR, PREDSJEDNICA VLADE:

Očekujemo daljnji rast BDP-a Rast BDP-a u drugom tromjesečju od 0,8 posto pokazuje da izlazimo iz krize. Očekujemo rast BDP-a i u trećem tromjesečju. To će značiti da smo zaista izašli iz krize. Moramo puno i dobro raditi kako bismo do 1. srpnja 2013., kada ćemo postati punopravna članica Europske unije, zaista bili dodatno gospodarski osnaženi. U tom smislu Vlada će, kao i do sada, raditi na državnom proračunu, na daljnjem jačanju potencijala u smislu jačanja gospodarstva. Mi smo za ovu, ali i sljedeću godinu, donijeli odluke o zamrzavanju rashoda. U tome smo uspješni, sve obveze ispunjavamo.

PETAR RADAKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ERSTE BANKE:

I dalje ćemo kreditirati kvalitetne Kvalitetni financijski rezultati koje smo ostvarili u prvom polugodištu 2011. nastavak su dugogodišnjeg pozitivnog trenda našeg poslovanja te još jedan dokaz ispravnosti naše poslovne politike. Zadovoljni smo zbog rasta ukupnih kredita i povećanja tržišnih udjela Banke u svim segmentima kreditiranja, a posebno u dijelu poslovanja s pravnim osobama. Želimo kontinuirano pružati potporu svim projektima koji potiču rast realnog sektora i rast zaposlenosti u njemu, te ćemo nastaviti s kreditiranjem kvalitetnih projekata u gospodarstvu.

Vinko Filipić, direktor Fashion.hr-a:

Revolucija pozicioniranja hrvatske mode Kada na 10.000 četvornih metara u roku od dvije sezone stvorite modni kompleks koji ujedinjuje pret-a-porter velikane, domaće tekstilne kompanije, regionalne dizajnere i partnere te mlade nade hrvatskog dizajna, onda slobodno možete izjaviti da nastavljate revoluciju pozicioniranja hrvatske mode. Ekipa projekta Fashion.hr ponosna je što je u kriznim vremenima, zahvaljujući potpori partnera, uspjela stvoriti jedinstveni laboratorij kreativnosti i ideja. Cilj nam je izgraditi snažnu scenu temeljenu na rezultatima i konkretnoj industriji te postati modni uzor i lider cijele regije. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(h)ost komentator: Josip Jagušt, konzultant na projektima zaštite zemljopisne oznake prehrambenih proizvoda

Zaštićeni proizvod se ne stvara, on se prepoznaje Naši zaštićeni proizvodi su lički krumpir, poljički soparnik, meso zagorskog purana, dalmatinsko maslinovo ulje, varaždinski kupus i istarski pršut

lavni ciljevi zaštite proizvoda sa zemljopisnom oznakom (ZO) su: zaštita imena proizvoda od zloporabe i imitacije, pomoć potrošačima davanjem pouzdanih informacija o specifičnostima i podrijetlu proizvoda, poticanje diverzificiranja poljoprivrede i održiva ruralnog razvoja. ZO kao marketinški instrument pridonosi komercijalnoj vrijednosti proizvoda i povećava mogućnost prodaje po višim cijenama. Ti proizvodi mogu utjecati na gospodarski razvoj regije i kulturnu baštinu jer štite identitet autohtonih proizvoda, a povećani interes za njima odražava sve veću potražnju za kvalitetnim poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Svojom reputacijom oni mogu unaprijediti i lokalnu turističku ponudu. Zaštićeni proizvod se ne stvara, on se prepoznaje, a ključno je utvrditi autentičnost i tržišnu isplativost proizvoda. Nakon toga on bi trebao ući u proceduru izrade specifikacije i ispunjavanja kriterija za određeni stupanj zaštite (oznaka izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda), postupak koji je reguliran Zakonom o oznaka-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

ma izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a koji je usklađen s EU regulativom. Trenutačno zaštićeni hrvatski proizvodi su lički krumpir, poljički soparnik i meso zagorskog purana (Oznaka zemljopisnog podrijetla) te dalmatinsko maslinovo ulje, varaždinski kupus i istarski pršut (Oznaka izvornosti). Za naše je proizvode zemljopisna oznaka zaštite bitna jer postoji niz sličnih proizvoda na području bivše SFRJ. Označavanje je potrebno kako bi se izbjegla situacija u kojoj bi hrvatski proizvodi mogli doći u podređeni, pa čak i neodr-

Na EU tržištu trenutačno postoji više od 1000 zaštićenih proizvoda živi tržišni položaj na regionalnom, a i na europskom tržištu. No, upravo zbog tog zajedničkog nasljeđa, postoji i veliki potencijal za prekograničnu suradnju u zaštiti autohtonih proizvoda. Na EU tržištu trenutačno postoji više od 1000

zaštićenih proizvoda, većinom u zemljama mediteranskog bazena. Primjer uspješne zaštite je grčki feta sir čija je zaštita izvornosti bila motivirana njegovom sve rasprostranjenijom proizvodnjom diljem Europe. Nakon što je zaštićen, došlo je do stranih ulaganja, zapošljavanja i koncentracije proizvodnje u regiji. Proizvođači i svi zainteresirani za pokretanje postupka zaštite ZO proizvoda mogu potražiti pomoć od jedine nadležne javne hrvatske institucije,

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

tima stručnjaka Ministarstva poljoprivrede zaduženog za kvalitetu hrane i zaštitu autohtonih proizvoda. Stručnu pomoć pruža i SEEDEV, konzalting tvrtka fokusirana na područje održivog ruralnog razvoja i poljoprivrede koja već niz godina radi u regiji zapadnog Balkana na raznim aspektima promocije i provedbe zaštite autohtonih proizvoda. Nadalje, UN FAO pruža podršku u podizanju svijesti o prednostima ZO-a među dionicima u proizvodnom lancu, te u tijelima državne uprave; podupire nacionalne i lokalne institucije u integriranju ZO koncepta u poljoprivredne i politike ruralnog razvoja, uključujući razvoj efikasnog pravnog okvira. Trenutačno FAO u Hrvatskoj tehnički i financijski potpomaže zaštitu geografskog podrijetla baranjskog kulena i izvornosti neretvanske mandarine, uz podršku Ministarstva poljoprivrede i Agrokora. Ključan element projekta je što kvalitetnije uključivanje što većeg broja malih proizvođača u sustav zaštite, te stvaranje oglednih primjera koji mogu poslužiti proizvođačima drugih potencijalnih proizvoda u njihovom procesu dobivanja ZO zaštite.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

FARMACEUTSKA INDUSTRIJA POSEBAN PRILOG PRIVREDNOG VJESNIKA, 5. rujna 2011.

PROIZVOĐAČI LIJEKOVA

(Pre)velika gužva na malom prostoru U Hrvatskoj je registrirano 30 tvrtki za proizvodnju farmaceutskih proizvoda i pripravaka, 221 veledrogerija i 439 ljekarni Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

Republici Hrvatskoj lani je bilo registrirano 30 tvrtki za proizvodnju farmaceutskih proizvoda i pripravaka. Četiri od njih (Pliva Hrvatska, Belupo lijekovi i kozmetika, Jadran Galenski laboratorij (JGL) i Imunološki zavod), spadaju u velike poduzetnike, jednako toliko u srednje velike (Pliva Farmaceutika, Farmal, Veterina i Fidifarm), dok se svi osta-

li ubrajaju u male poduzetnike, od kojih čak šest njih - nema nijednog za-

Ne čudi što proizvođači izlaz traže na stranim tržištima ili u proizvodnji bezreceptnih lijekova poslenog. Za pretpostaviti je kako je riječ o tek osnovanim tvrtkama, pa zato nemaju ni zaposlenih ni prihoda, pokazuju

podaci boniteta.hr. Gužvi na ovako malom farmaceutskom tržištu pridonijela je i nova tvornica generičkih lijekova - PharmaS,

koja je već uspjela osvojiti kako domaće tržište, tako i veliki dio tržišta Srbije te Bosne i Hercegovine. Zanimljivi su poda-

ci i o zapošljavanju - samo su JGL, Farmal, Hospira i PharmaS imali nešto značajnija zapošljavanja, dok su svi ostali ili zadr-

Proizvođači lijekova UKUPNI PRIHOD 2009.

UKUPNI PRIHOD 2010.

NETO DOBIT 2009.

NETO DOBIT 2010.

ZAPOSLENI 2009.

ZAPOSLENI 2010.

PLIVA HRVATSKA D.O.O. BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D. JADRAN-GALENSKI LABORATORIJ D.D. PLIVA FARMACEUTIKA D.D. FARMAL D.D. VETERINA D.O.O. IMUNOLOŠKI ZAVOD D.D. FIDIFARM D.O.O. GENERA D.D. BIOGNOST D.O.O. DUHANKA ZAGREB D.O.O. HOSPIRA ZAGREB D.O.O. VITAMEDERA D.O.O. TREŠNJEVKA LABORATORIJ D.O.O. LABOR TEST D.O.O. PHARMAS D.O.O. LAN D.O.O. MARINA LAB OPUS D.O.O. SYNOVIA D.O.O. CREOGEN D.O.O. PERMACON D.O.O. MILABO D.O.O. GENERA LIJEKOVI D.O.O. GALIMED D.O.O HERBA D.O.O. BLC PHARMACEUTICA D.O.O. ARBOR VIRIS D.O.O. PHYTO-MEDICA LJEKOVITO BILJE AKNO-STOP D.O.O. LENIS PHARM D.O.O.

2.882.538.266 614.096.318 371.441.756 96.201.805 86.565.104 85.264.164 160.528.003 74.402.081 39.088.322 22.953.242 21.781.675 354.992 12.986.013 3.542.256 774.526 415.874 1.614.009 428.049 286.921 920 414.662 150.856 15 0 77.246 2 1 17 11 0

2.795.442.595 584.636.074 500.324.544 175.827.661 98.877.075 97.388.323 91.888.504 88.697.163 35.878. 102 26.029.914 21.042.346 16.736.810 10.222.210 3.300.215 1.951.954 1.649.260 1.470.789 1.097.015 981.619 452.591 284.236 116.821 63.698 26.475 14.764 3.794 1 0 0 0

67.845.784 51.319.303 27.022.498 -211.094.070 1.769.105 -4.579.774 -6.347.029 916.203 1.750.437 2.324.572 6.937.296 -4.190.161 237.772 247.185 20.686 -9.609.425 211.890 1.711 174.647 -26.741 -17.474 -190.712 -854.271 -140.564 57.763 -59.740 0 -362.073 -1.849 -6.131

555.019.887 53.377.975 36.062.104 -2.343.332.792 1.486.553 -4.641.415 -10.318.596 5.951.643 371.034 2.318.561 4.765.838 -38.886.952 -1.351.158 571.467 -692.129 -16.718.861 215.391 96.848 294.128 124.813 -53.799 -110.635 -6.588.452 -201.828 -24.673 -1.842 0 -141.849 -60.999 -1.202

2.278 925 431 35 116 118 332 76 15 22 17 33 14 10 2 12 2 2 0 0 3 3 4 1 0 0 0 0 0 0

1.804 908 456 2 121 116 331 79 10 25 18 44 14 10 6 26 2 4 2 1 2 2 9 1 0 0 0 0 0 0

UKUPNO

4.475.907.106

4.554.404.553

-76.643.162

-1.762.470.940

4.451

3.993

NAZIV

Izvor: Boniteti.hr

žali isti broj zaposlenih ili otpuštali. Pliva je otpustila čak 474 radnika, što objašnjavaju reorganizacijom poslovnih procesa, povećanjem proizvodnje i aktivnih farmaceutskih supstancija i gotovih lijekova za oko 30 posto te kontinuiranom brigom o troškovnoj učinkovitosti. “Otkako je postala članicom Teva Grupe, Pliva je bitno unaprijedila svoje poslovanje u pogledu produktivnosti i efikasnosti, te tako povećala svoju konkurentnost na globalnoj razini”, kažu u Plivi. Podaci o rastu ili padu ukupnih prihoda te neto dobiti također su vrlo zanimljivi. Prošle je godine čak 11 tvrtki imalo manje prihode nego u 2009. (od tri do 80 posto), a dvije od njih (Phyto-Medica i Akno-stop), nisu imale nikakvih prihoda. Velike stope rasta imali su Pliva Farmaceutika, Hospira, Labor test, očekivano PharmaS, Marina Lab Opus... Dobit je najviše skočila Plivi, sa 67,8 na više od 555 milijuna kuna. Veću dobit zabilježili su i Belupo, JGL, Fidifarm, Trešnjevka laboratorij... Koliko imamo farmaceutskih tvrtki? Prema podacima koje smo dobili u Belupu, u Hrvatskoj ima 174 farmaceutske tvrtke (proizvođači i veledrogerije), no iz podataka boniteta.hr vidljivo je da je čak 221 tvrtka registrirana za trgovinu na veliko, te da ima 439 ljekarni. nastavak » str. 8

Hardness Testers Dissolution Tester Disintegration Tester Friability Testers Hardness TestersTesters Dissolution Disintegration Tester TestersEquipment Granulate BlisterTester Checkers Suppository TestersFriability All Purpose Granulate Testers Blister Checkers Suppository Testers All Purpose Equipment

FARMACEUTSKA INDUSTRIJA

Privredni vjesnik Broj 3693, 5. rujna 2011.

( 15-30%

proračuna za zdravstvo izdvaja se u Hrvatskoj za lijekove

DOMAĆE TRŽIŠTE U MINUSU

Sreća je na inozemni

Premda proizvođači osiguravaju posao i tisućama dobavljača, domaća farmaceutska industrija nije zaštićena kao što je sluč stalno snižavanje cijena lijekova, u čemu se na ovako malom tržištu natječu čak 174 kompanije. Stoga domaće tvrtke iz ov Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

pćepoznato je da se u siromašnijim zemljama, zbog izostanka prevencije i teže dostupnosti adekvatnog liječenja, više troši na lijekove. To pokazuje i grafikon profesora Dinka Vitezića s riječkog Medicinskog fakulteta, iz kojeg je vidljivo kako su ta izdvajanja kod nas 2009. bila oko 20 posto ukupnog proračuna za zdravstvo te da Hrvatska spada u srednje siromašne zemlje u kojima se za lijekove u prosjeku troši između 15 i 30 posto proračuna. Za usporedbu, u bogatoj Norveškoj izdvaja se samo oko sedam posto. Da siromaštvo, naravno, ne znači i raj za proizvođače u farmaceutskoj industriji pokazuju podaci koje smo dobili u Belupu i drugim kompanijama. “Za razliku od drugih tranzicijskih zemalja, kod nas još uvijek raste udio stranih i skupljih proizvoda i nema značajnijeg povećanja udjela generičkih lijekova. Protekle dvije godine domaći proizvođači bilježe pad prodaje od osam posto, a razlog tome upravo je sve veći broj stranih proizvođača koji istovremeno ostvaruju rast prodaje na našem tržištu. Kod nas posluju čak 174 farmaceutske kompanije”, kazala je glasnogovornica Belupa Snježana Foschio-Bartol. Dodala je i kako se posljednjih godina u proračunu predviđa sve manje novca za lijekove, a domaći proizvo-

đači su i pod stalnim pritiskom da dodatno smanje cijene lijekova, čak ispod granice profitabilnosti, čime snose znatan dio tereta zdravstvene reforme. “To je zabrinjavajuće pa mi kao i svi ostali hrvatski proizvođači lijekova vjerujemo, ali i očekujemo da će Vlada provedbom Programa gospodarskog oporavka početi snažnije štititi domaću proizvodnju lijekova, baš kao što to čine zemlje članice Europske unije, ali i zemlje u regiji”, ističe ona. Sto posto hrvatski Belupo Belupo je inače već punih 40 godina proizvođač lijekova u 100-postotnom hrvatskom vlasništvu. Nakon nekoliko godina - u kojima je prodaja na do-

Posljednjih se godina u proračunu predviđa sve manje novca za lijekove, ističu u Belupu maćem tržištu naturalno rasla, dok je financijski, zbog velikog snižavanja cijena lijekova, padala ovu su poslovnu godinu započeli s naturalnim i financijskim rastom. U prvih šest mjeseci prihod je veći za oko dva posto, s tim da u strukturi prihoda na domaće tržište otpada 57 posto, a 43 posto ostvaruju na inozemnim tržištima. No, u financijskom dijelu, na domaćem je tržištu zarađeno dva posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je na inozemnim prihod

veći za devet posto. Belupo najviše izvozi u Bosnu i Hercegovinu te u Rusiju. Plan im je osvojiti nova tržišta, širiti grupu lijekova te pronaći potencijalne niše u koje velike kompanije neće ulaziti. Dobre su tržišne pozicije zauzeli još prije desetak godina, a poslovanje su im uvelike olakšale dvije nove tvornice te mikrobiološki laboratorij. “Ovi pogoni i laboratorijski kompleks, najsuvremeniji u ovom dijelu Europe, omogućili su nam iskorak na 12 europskih farmaceutskih tržišta”, naglasila je Snježana Foschio-Bartol. Pliva otvara 100 radnih mjesta U Plivi, članici Teva Grupe, nisu željeli posebno komentirati minuse na

domaćem tržištu, no ističu kako su problemi godinama uglavnom isti: nelikvidnost i stalno smanjivanje cijena. ”Pritisci na snižavanje cijena i dalje su vrlo jaki”, naglasila je direktorica Plivinih komunikacija Tamara Sušanj Šulentić. Pliva je ove godine, dodaje, ušla u novi investicijski ciklus koji u sljedećih tri do pet godina predviđa ulaganja u visini od 120 milijuna dolara. Gotovo 100 milijuna odnosi se na novi proizvodni pogon u Savskom Marofu, dok je 21 milijun namijenjen proširenju proizvodnih kapaciteta za proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova kao i proizvodnje krema u Zagrebu. “Oba projekta donijet će višestruku korist kako

Plivi tako i široj društvenoj zajednici, posebno zato što će nova tvornica otvoriti oko 100 novih radnih mjesta kao i mogućnost značajnijeg angažiranja domaćih dobavljača. Trenutačno u Plivinom proizvodnom lancu sudjeluje više od 1000 domaćih dobavljača proizvoda i usluga s prometom većim od milijardu kuna. Pliva je i jedan od vodećih hrvatskih izvoznika”, kaže Tamara Sušanj Šulentić te dodaje kako su im Sjedinjene Američke Države, pored Rusije i Hrvatske, najveće tržište. Lani su u SAD izvezli lijekova u vrijednosti pola milijarde kuna, dok je plan za 2011. godinu 80 posto veći i doseći će gotovo milijardu kuna. Udio izvoza u strukturi prodaje

raste iz godine u godinu i iznosi gotovo 80 posto. U iduće dvije godine očekuju daljnji porast izvoza prvenstveno prema SAD-u, i to u 2012. za 20 posto. PharmaS: 10 posto niže cijene Direktorica korporativnih komunikacija u Farmalu Danijela Gašparović kazala je kako je točno da su lani imali nešto manji prihod, ali je u prvih šest mjeseci ove godine on veći za 17 posto. Uzroci lanjskog minusa bili su značajniji pad cijena lijekova kao i uvođenje novih lijekova koji imaju sporije stope rasta. Inače, lani je većinski vlasnik ove farmaceutske kompanije postao njemački Dermapharm. “Sve što je bilo najavljeno o novim tržišti-

www.privredni.hr Broj 3693, 5. rujna 2011.

( pad prodaje od 8%

bilježe domaći proizvođači u protekle dvije godine

( 120 mil USD

Pliva će uložiti u svoju proizvodnju u roku 3 do 5 godina

Ivo Usmiani, direktor Jadran Galenskog laboratorija:

m tržištima

čaj u mnogim drugim zemljama. Ugrožava je, među ostalim, ve branše priliku za rast traže ponajprije u stranim tržištima

Propulzivni rast već godinama temelje prije svega na tržištima CIS-a i Jugoistočne Europe

Potrošnja lijekova kao % ukupne potrošnje u zdravstvu Grčka Njemačka Italija Francuska Španjolska Danska Velika Britanija SAD Nizozemska Norveška Bugarska Češka Mađarska Hrvatska Poljska Estonija Slovenija Litva Mali Egipat Kina Indonezija Tajland Tunis Jordan Argentina Južnoafrička rep.

RAZVIJENE ZEMLJE: 7-20%

ZEMLJE U TRANZICIJI: 7-30%

ZEMLJE U RAZVOJU: 24-66%

Izvor: prof. Dinko Vitezić, Medicinski fakultet, Rijeka

ma i proizvodima ostvaruje se. Mnogo novih lijekova je u pripremi ili su dokumenti za registraciju već predani u Hrvatsku agenciju za lijekove i medicinske proizvode, a sama registracija može

ni. “Cijene lijekova svake godine bilježe značajan pad, rokovi plaćanja se ne smanjuju, a sada imamo i dodatne troškove u skladu s donesenim Etičkim kodeksom”, zaključila je Danijela Gašparović.

U Plivinom proizvodnom lancu sudjeluje više od 1000 domaćih dobavljača trajati i dvije godine. Ista je situacija i na stranim tržištima, sve je u procesu i rezultati će se vidjeti za koju godinu”, naglasila je naša sugovornica. Kad je, pak, o uvjetima poslovanja riječ, ističe, oni se nisu poboljšali i svi su problemi i dalje neriješe-

Nova tvornica generičkih lijekova PharmaS u Popovači, u vlasništvu Luke Rajića, s radom je započela ove godine. U vrlo kratkom roku uspjela je od trenutačno 11 registriranih lijekova osam plasirati na listu Hrvatskog zavoda za zdrav-

Nova tržišta i proizvodi osigurali rekordne rezultate

stveno osiguranje. Razlog tomu jest to, ističu u PharmaS-u, što su ponudili 10 posto nižu cijenu lijekova. U ovu tvornicu i širenje poslovanja u Srbiju i BiH uloženo je 300 milijuna kuna. U BiH je trenutačno registrirano šest lijekova, ali do kraja godine, jednako kao i na ostalim tržištima, taj će broj biti znatno veći. “Možemo reći da ćemo se i dalje pri odabiru lijekova voditi potrebom za određenim lijekom ili skupinom lijekova, kao i učestalošću bolesti koje se liječe određenim lijekovima, a posebno smo se fokusirali na preparate u liječenju bolesti probavnog, kardiovaskularnog i središnjeg živčanog sustava”, pojašnjavaju u PharmaS-u.

“Od osnutka 1991. godine do današnjih dana tvrtka je rasla po vrlo visokim stopama rasta, prosječno oko 23 posto. Što se pak tiče prošlogodišnjih rezultata, s ostvarenih 642 milijuna kuna ukupnih prihoda na razini JGL Grupe te rastom prodaje od 36 posto i izvoza od 67 posto u odnosu na 2009. godinu - 2010. je naša najbolja poslovna godina”, rekao je direktor riječkog Jadran Galenskog laboratorija Ivo Usmiani. Dodaje kako su vrlo rano shvatili da je Hrvatska premalo tržište na kojemu ne mogu graditi ekonomiju obujma, konkurentnost proizvoda i visoke stope rasta. Stoga propulzivni rast već godinama temelje na inozemnim tržištima, prije svega na tržištima CIS-a (Rusija, Ukrajina, Kazahstan) i Jugoistočne Europe. Uz to, samo lani plasirali su čak 31 novi proizvod, a među njima izdvajaju Latanox kapi za oči, prvu generičku inačicu latanoprosta, lijeka za liječenje glaukoma. Trenutačno im je najveći izazov privođenje kraju projekta izgradnje novog proizvodnog pogona za sterilne otopine i novog kontrolno-analitičkog laboratorija. Investicija je teška 6,1 milijun eura, a njome će se proizvodni kapaciteti povećati za dodatnih 20 milijuna jedinica.

Otvorenje novog pogona bit će već u rujnu, a u njemu će zaposliti 21 novog radnika. “Moram napomenuti da nam je, kao tvrtki izrazito propulzivnog rasta, koja posluje u jednoj od investicijski najzahtjevnijih industrija i uz to je strateški orijentirana na izvoz, Vlada kroz HBOR već niz godina ključni partner u smislu financiranja, kako redovnog poslovanja i pojedinih investicijskih kampanja, tako i zaštite od rizika na nekim ino tržištima. Putem HBOR-a i poslovnih banaka potkraj 2009. godine dobili smo namjenski kredit za dugoročno financiranje obrtnih sredstava, uz vrlo povoljne uvjete. Ministarstvo financija nam je za 2009. odobrilo ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu uz obvezu zapošljavanja 30 novih radnika u tri godine. Tim odobrenjem smo ostvarili prava na poti-

caje u visini od 50 posto vrijednosti ulaganja, koja se ostvaruju kroz smanjenje propisane stope poreza na dobit za 65 posto u razdoblju od najviše 10 godina od godine počet-

Lani je JGL plasirao čak 31 novi proizvod među kojima i Latanox kapi za oči, prvu generičku inačicu latanoprosta ka ulaganja”, istaknuo je Usmiani. Što se tiče drugih uvjeta poslovanja na domaćem tržištu, a posebice cijena, vjeruje kako će proizvođači uskoro sjesti za stol s predstavnicima HZZO-a i postići dogovore koji će uvažiti argumente obiju strana.

FARMACEUTSKA INDUSTRIJA

PRVIH 30: Trgovina na veliko NAZIV MEDIKA D.D. PHOENIX FARMACIJA D.D. MEDICAL INTERTRADE D.O.O. OKTAL PHARMA D.O.O. KRKA-FARMA D.O.O. TEVA PHARMACEUTICALS D.O.O. L’OREAL ADRIA D.O.O. NOVO NORDISK HRVATSKA D.O.O. SANDOZ D.O.O. JOHNSON & JOHNSON S.E.D.O.O. MEDI-LAB D.O.O. AGMAR D.O.O. ABBOTT LABORATORIES D.O.O. HOSPITALIJA TRGOVINA D.O.O. ALKALOID D.O.O. PHARMANET D.O.O. SHIMADZU D.O.O. B.BRAUN ADRIA D.O.O. STOMA MEDICAL D.O.O. BOEHRINGER INGELHEIM ZAGREB D.O.O. MEDI-LAB DISTRIBUCIJA D.O.O. MM FARMACHEM D.O.O. MEDOKA D.O.O. JASIKA D.O.O. SIN TRADE D.O.O. MARK MEDICAL D.O.O. LIMA - OI D.O.O. INEL-MEDICINSKA TEHNIKA D.O.O. NOVODENT D.O.O. LOHMANN & RAUSCHER D.O.O. UKUPNO (PRVIH 30) UKUPNO TRGOVINA NA VELIKO

UKUPNI PRIHOD 2009. 1.996.206.981 1.969.799.002 1.531.919.191 1.276.902.265 414.108.288 98.810.472 332.335.305 192.219.233 178.711.472 171.239.143 193.753.156 116.309.229 96.403.926 88.458.461 82.693.584 4.030.653 56.265.450 52.438.724 56.053.258 29.901.483 0 50.782.133 54.642.766 42.058.792 32.610.131 33.415.299 34.795.463 34.812.406 23.652.080 23.253.221 9.268.581.567 9.876.060.306

PRVIH 30: Ljekarne UKUPNI PRIHOD 2010. 2.008.469.358 1.950.671.897 1.530.118.179 1.242.908.254 476.496.208 466.692.297 349.006.299 201.292.564 194.626.565 169.632.942 163.753.524 137.383.485 96.154.597 95.235.801 84.267.290 83.339.914 80.911.952 70.181.753 68.620.487 61.246.506 56.832.743 50.499.872 43.688.516 37.452.904 36.640.989 35.178.882 34.285.611 27.685.059 25.759.689 24.228.309 9.903.262.446 10.511.832.677

NETO DOBIT 2009. 15.486.468 -15.541.969 31.816.633 12.835.378 17.379.072 12.602.279 23.129.592 13.496.626 -7.679.262 2.940.948 19.473.847 17.915.591 7.089.795 1.322.759 133.891 4.516 1.521.661 1.336.921 10.549.398 1.033.276 0 3.847.995 3.677.893 9.244.371 774.910 993.954 2.811.943 5.650.310 4.114.073 1.272.477 199.235.346 207.241.461

NETO DOBIT 2010. 18.439.144 5.534.705 30.463.198 17.175.481 30.999.095 -1.026.707.313 32.245.091 8.018.510 -4.792.372 509.005 7.981.426 32.636.586 5.253.549 4.378.002 3.006.555 97.015 1.551.156 1.800.681 17.881.441 1.320.697 10.878.103 2.733.646 2.803.223 6.643.221 878.594 292.753 1.895.750 3.301.607 3.277.765 1.880.442 -777.623.244 -781.345.722

Izvor: Boniteti.hr

» nastavak sa str. 4

Doduše, u veletrgovce uključene su tvrtke koje se bave i prodajom aparata za zdravstvo te druge medicinske opreme, a neke od njih u svojoj registraciji imaju i trgovinu nekretninama te motornim vozilima. Stoga je možda realnije reći da je broj ozbiljnijih igrača na tržištu isti ili blizu onoga što su procijeni-

Privredni vjesnik Broj 3693, 5. rujna 2011.

NAZIV GRADSKA LJEKARNA ZAGREB LJEKARNE PRIMA PHARME LJEKARNA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUP. LJEKARNE JOUKHADAR FARMACIA LJEKARNA PABLO LJEKARNE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ZDRAVSTVENA USTANOVA LJEKARNA OSIJEK ZU LJEKARNA JADRAN LJEKARNE VAŠE ZDRAVLJE LJEKARNA ŠIBENIK ISTARSKE LJEKARNE LJEKARNA ŠKOKO LJEKARNA ČAKOVEC LJEKARNA SLAVONSKI BROD KARLOVAČKA LJEKARNA KARLOVAC LJEKARNE DVORŽAK LJEKARNE TRIPOLSKI LJEKARNE KALENIĆ LJEKARNA RIJEKA LJEKARNE DELTIS PHARM BAMAPHARM GRADSKE LJEKARNE SISAK LJEKARNE JAGATIĆ LJEKARNA CONER LJEKARNA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE LJEKARNE ŠVALJEK LJEKARNA DUBROVNIK LJEKARNE BARIČEVIĆ LJEKARNA BARIŠIĆ UKUPNO (PRVIH 30) UKUPNO LJEKARNE

UKUPNI PRIHOD 2009. 344.593.056 240.213.515 222.993.032 163.680.143 73.388.127 116.493.484 127.753.867 103.874.828 90.061.161 57.687.748 62.954.140 65.883.025 63.615.745 59.582.195 57.795.099 50.687.264 55.008.294 45.616.398 46.984.946 44.947.945 37.700.288 44.843.231 40.719.291 35.830.946 70.233.149 34.223.132 33.647.994 31.664.748 34.016.320 31.910.671 2.488.603.782 6.084.936.870

UKUPNI PRIHOD 2010. 320.181.329 267.077.488 217.499.879 175.391.342 173.112.773 130.254.561 128.532.240 105.189.320 88.523.491 65.789.476 62.876.632 62.199.098 61.660.370 59.572.078 56.583.688 50.528.517 50.397.366 47.706.483 45.708.924 44.716.389 44.485.774 44.081.644 40.506.664 37.869.488 37.241.744 35.731.639 35.437.079 33.090.847 32.880.430 32.105.814 2.586.932.567 6.234.386.559

NETO DOBIT 2009. 5.765.469 5.219.142 506.988 2.868.994 -1.198.845 1.230.747 869.391 340.044 1.757.864 1.482.482 1.036.929 667.095 1.122.823 320.362 1.006.133 253.141 6.299 1.970.660 1.834.311 2.458.588 -4.877.049 -4.059.311 345.307 841.249 2.695.665 26.987 1.537.832 445.003 1.151.641 1.940.001 29.565.942 199.086.383

NETO DOBIT 2010. 1.899.276 6.002.612 1.297.629 659.311 3.685.890 2.347.978 1.118.641 321.389 1.582.957 1.614.622 1.496.196 15.047 1.085.664 372.907 436.896 410.572 -303.238 1.374.466 1.909.982 2.174.139 -2.143.345 1.597.080 473.519 681.892 1.854.354 105.935 1.794.086 494.535 2.300.881 1.879.505 38.541.378 198.626.213

Izvor: Boniteti.hr

li u Belupu. Među njima je samo pet velikih tvrtki (Medika, Phoenix Farmacia, Medical Intertrade, Oktal Pharma i Krka Pharma), te devet srednjih (Teva Pharmaceuticals, L’oreal Adria, Novo Nordisk Hrvatska, Sandoz, Johnson&Johnson, Medi-Lab, Agmar, Abbot Laboratories i Hospital trgovina). Ostali imaju manje od 50 zaposlenih, pa zbog toga spadaju u male

poduzetnike. Sudeći prema ovim podacima, na tržištu koje prema zadnjem popisu stanovništva ima 4,29 milijuna stanovnika,

Najlagodniju situaciju, čini se, ima HZZO vrlo je veliki broj tvrtki čije je poslovanje vezano za zdravstvo, i uglavnom

su u stranom vlasništvu. Bilo da je riječ o proizvođačima, veletrgovci-

ma ili ljekarnama, svatko od njih ima dosta problema (stalno snižavanje ci-

jena, dugački rokovi plaćanja - između osam i 12 mjeseci...), dok najlagodniju situaciju, čini se, ima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji u ovoj sveopćoj gužvi može stalno tražiti snižavanje cijena lijekova, ali i druge opreme. Stoga ne čudi što proizvođači izlaz traže na stranim tržištima ili u proizvodnji bezreceptnih lijekova na čiju cijenu HZZO ne može utjecati.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3693, 5. rujna 2011.

Sporni aneks G Sporazuma o sukcesiji SFRJ

Svoje nećemo, tuđe ne damo Bosna i Hercegovina ima velikih problema oko ulaska u posjed imovine koja se nalazi u Hrvatskoj. Riječ je o hotelima, rezidencijalnim vilama na Jadranu, poslovnim prostorima i čak 23 benzinske crpke Zdravko Latal latal@privredni.hr

ezbroj puta su se do sada susretali najviši predstavnici vlasti Hrvatske i Bosne i Hercegovine, i bezbroj su puta priopćavali da su odnosi dviju zemalja dobri i prijateljski. Istini za volju, priznavali su da ima i otvorenih pitanja koja će se uskoro riješiti. Međutim, ta otvorena pitanja su i poslije bezbrojnih radnih ručkova i večera ostala neriješena, sve do danas. Sarajevski mediji u zadnje vrijeme upozoravaju da Hrvatska krši aneks G Sporazuma o sukcesiji SFRJ te da Bo-

sna i Hercegovina ima velikih problema s povratom svoje imovine, odnosno imovine bivše Socijali-

Energoinvest traži i svoj stan u centru Zagreba koji sada koriste odvjetnici Ive Sanadera! stičke Republike BiH. A radi se o nekoliko milijardi dolara vrijednoj imovini: o hotelu Vis II na Lapadu površine 968 četvornih metara sa 9041 četvornim metrom zemljišta, vili Aurora sa 1138 kvadrata zemlje u Trstenom, vili

Bosanka ili Erika u Dubrovniku od 130 četvornih metara sa 796 kvadrata zemljišta, zatim o dječjoj bolnici u Cavtatu, objektu i zemljištu površine 5000 četvornih metara. Tu su još zemljište u Srebrenom i Gružu, te kuća i zemlji-

šte u Omišu. Ta imovina ili propada ili je nezakonito koriste druge osobe i institucije, ili je pak pokušavaju prisvojiti pojedinci iz Hrvatske i BiH. U Sarajevu se inzistira na bezuvjetnoj primjeni aneksa G Sporazuma o sukcesi-

ji imovine SFRJ od strane Hrvatske i to će biti jedno od pitanja koje će vlasti BiH hitno inicirati u Stalnom zajedničkom odboru visokih predstavnika zemalja sljednica bivše Jugoslavije, čiji će se sastanak najvjerojatnije održati još ovog mjeseca u Sarajevu. Taj je skup bio planiran još za travanj ove godine u Sarajevu, izjavio je za sarajevsko Oslobođenje Fuad Kasumović, zamjenik ministra financija i trezora BiH, ali je propao jer Hrvatska tada nije prihvatila zahtjev Srbije da se primjena aneksa G stavi na dnevni red. Problema s imovinom u Hrvatskoj nema samo

država nego i kompanije iz BiH. Džemail Vlahovljak, direktor Energoinvesta, ustvrdio je da se u njihovom poslovnom prostoru u Domagojevoj ulici u centru Zagreba nalazi odvjetnički tim koji vodi obranu bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera. Energoinvest potražuje i 23 benzinske crpke koje se nalaze na cestama od Dubrovnika do Slavonskog Broda. Za razliku od Energoinvesta, imovina Ine u FBiH je u cijelosti vraćena. Sporan je međunarodni mirovni sporazum vezan za korištenje Luke Ploče koja je velikim dijelom izgrađena sredstvima tvrtki iz BiH.

Sjednica hrvatske vlade

Prihvaćen prostorni plan kanala Dunav-Sava Osim kao prometnica za plovila gaza do 2,8 metara, kanal će poslužiti i kao oslonac za navodnjavanje oko 35.750 hektara poljoprivrednog zemljišta. Vrijednost projekta je 950 milijuna eura Igor Vukić vukic@privredni.hr

apokon je ispunjen važan preduvjet za realizaciju dugo najavljivanog kanala Dunav-Sava: Vlada je prihvatila prostorni plan tog višenamjenskog građevinskog projekta. Nakon što plan odobri Sabor, u idućoj godini ishodit će se lokacijska dozvola, izraditi glavni projekt i započeti ostale pripreme za gradnju. “Ovaj projekt se dugo pripremao, s mnogo raznih zastoja. Prva ideja o gradnji kanala datira još iz 1737. godine, ali sada smo konačno došli u završnu fazu. Projekt je vrijedan 950 milijuna eura, a uvrstili smo ga i u katalog prioritetnih investicijskih projekata vrijednih 14 milijardi eura”, istaknula je premijerka Jadranka Kosor.

Kanal Dunav-Sava, dug 61,5 kilometara, prolazio bi kroz Vukovarskosrijemsku i Brodsko-posavsku županiju. Na trasi je planirana gradnja pet luka i pristaništa, dvadesetak mostova i drugih pratećih građevina. Osim kao prometnica za plovila gaza do 2,8 metara, kanal će poslužiti i kao oslonac za navodnjavanje oko 35.750 hektara poljoprivrednog zemljišta. Na okolnoj površini od čak 170.000 hektara unaprijedit će se odvodni sustavi i olakšati borba s poplavama. Gradnja kanala odvijat će se u više dijelova, objasnio je ministar graditeljstva Branko Bačić. Svaki izgrađeni dio moći će se koristiti odmah po izgradnji. Stoga će gradnja početi u Vukovaru, gdje je za obnovu i proširenje luke već zatražen novac iz europskih fondova.

Gradnja kanala počet će u Vukovaru, gdje je za obnovu i proširenje luke već zatražen novac iz europskih fondova Prostorni plan kanala Dunav-Sava prošao je javnu raspravu, a pozitivno mišljenje dala su i nadležna tijela za zaštitu prirode, kulturne baštine i gospodarenje vodama. Plan je u lipnju odobrio i Savjet za prostorno uređenje Republike Hrvatske. Akcija za veću potrošnju ribe Vlada je pokrenula i marketinšku akciju za veću potrošnju ribe i ribljih proizvoda. Za koordinatora tog projekta, vrijednog ukupno 4,5 milijuna kuna, određena je Hrvat-

ska gospodarska komora. Prema riječima ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, u Hrvatskoj se godišnje po stanovniku kozumira oko 8,5 kilograma ribe i ribljih prerađevina. U Grčkoj je to 21 kilogram, u Francuskoj 33, u Španjolskoj 44, a na Islandu čak 90 kilograma. U Hrvatskoj, podsjetio je ministar, poduzete su mjere za uređenje tržišta ribom, ali je potrebno potaknuti i niz drugih aktivnosti za jačanje konkurentnosti i podizanja svijesti o kvaliteti proizvoda domaćeg ribarstva. HGK

će s ministarstvima poljoprivrede i turizma, Obrtničkom komorom i ribarskim zadrugama sklopiti sporazum o provođenju ove marketinške akcije. Umirovljenici biraju Odlukom Vlade omogućeno je da umirovljenici kojima bi se trebala početi isplaćivati mirovina i iz drugog stupa, odaberu hoće li svoju štednju iz tog stupa preseliti u prvi mirovinski stup, ako im je to povoljnije za visinu mirovine. Riječ je o oko 95.000 ljudi koji su 2002., u vrijeme provođenja mi-

rovinske reforme, imali između 40 i 50 godina. Odluka vrijedi i za 1500 takvih osiguranika koji su već umirovljeni. Oni će također moći prijeći u prvi stup i povećati svoje mirovine za 500 do 1500 kuna. Oko 19 milijuna kuna koje je prikupila Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije utrošit će se za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u slabije dostupnim dijelovima države. Uz ostalo, internetski će se povezati matične i područne škole na otocima s mrežom Carnet, a uspostavit će se i sustavi za daljinsko poučavanje. Carnet će dobiti i drugu novu opremu za razvoj projekata na otocima i geografski udaljenim područjima. Novac će se raspodijeliti prema ranije provedenim javnim nadmetanjima.

10 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3693, 5. rujna 2011.

U slavonskim i baranjskim vinogradima započela berba grožđa

Berba obećava izvrsna vina Sudeći prema kvaliteti prvih ubranih grozdova, slavonska i baranjska vina koja će nositi oznaku berbe 2011. zasigurno će sljedećih godina biti posebno cijenjena među vinoljupcima. Grožđe je u izvrsnom stanju, uz gotovo idealan omjer kiselina i sladora. Prema riječima Mladena Papka, direktora Iločkih podruma, klimatski je godina išla na ruke vinogradarima. “Prošloga smo tjedna započeli berbu najranijih sorti kao što je traminac, pinot i chardonnay. Prinosi neće biti iznadprosječni, jer ipak je suša malo utjecala na razvoj bobica. Međutim, zbog manjka vlage, bilo je i manje bolesti u vinogradima”, objašnjava prvi čovjek Iločkih podruma koji pod vinogradima imaju oko 350 hektara, od čega je oko 270 u rodu. I vinogradari požeške Zlatne doline već su krenuli s berbom. Prema riječima Ivice Peraka, glavnog enologa Kutjeva,

započela je berba portugisca i rizvanca. I kod njih je kvaliteta grožđa na visokoj razini, ali i prinosi. Ono što zabrinjava kutjevačke stručnjake su moguće visoke dnevne temperature uslijed kojih može doći do narušavanja idealnog omjera kiselina u grožđu. No, kako kaže Perak, u slučaju potrebe organizirat će noćno bra-

nje da bi se sačuvala kvaliteta grožđa na oko 500 hektara koliko ih imaju u vlastitim nasadima. Na gotovo 600 hektara vinograda na južnim padinama Banovog brda u Baranji, s koliko ih raspolaže Belje, berba 2011. će započeti sredinom rujna. Berba je vrlo obećavajuća jer je grožđe iznimne kvalitete, kaže Ljiljana Vajda Mlinaček, direktorica marketinga Belja. Optimizma ne nedostaje ni u tvrtki Erdutski vinogradi. Kako je rekao Nikola Blagojević, glavni tehnolog, grožđe je zdravo i visokokvalitetno. Sve sorte su u fazi dozrijevanja, a u završnici je i organizacija berbe grožđa koja će na oko 350 hektara, koliko ih u rodu imaju Erdutski vinogradi, započeti prvih dana ovoga tjedna. (S.S.)

Osnovana udruga Graševina Croatica S ciljem boljeg predstavljanja graševine na vinskom i turističkom tržištu Hrvatske, u Osijeku je uz potporu HGK-a osnovana Udruga proizvođača graševine Croatica. Čini ju tridesetak proizvođača, a za predsjednika udruge je odabran Vlado Krauthaker.

Ulaganja Kraša u osječku Karolinu

Napolitanke za Ameriku Kada je u veljači ove godine Kraš kupio osječku tvornicu keksa Karolina, predsjednik Uprave Kraša Nadan Vidošević najavio je buduća ulaganja Kraša u Karolinu u vrijednosti od oko 100 milijuna kuna. Prvi dio tih ulaganja ostvaren je ovih dana. Instalirane su dvije nove tehnološke linije za proizvodnju vafla, na kojima uskoro započinje proizvodnja obiteljskih pakiranja poznatih Kraševih napolitanki. Ukupna vrijednost tih prvih ulaganja je oko 40 milijuna kuna, odnosno pet milijuna eura. Prema riječima prokuristice Kraša Marice Vidaković, time je završena prva faza investiranja u razvoj osječke tvornice, kao dio strategije raspodjele proizvod-

nje keksa u tvornicama u Zagrebu, Osijeku i Prijedoru. Pored same tehnološke investicije, koja će ukupno dosegnuti oko 15 milijuna eura, u osječkoj će Karolini biti otvoreno pedesetak novih radnih mjesta, a postojeće proizvodne linije mjesečno će proizvoditi 500 do 600 tona novih proizvoda. Oko 30 posto predviđeno je za plasman na inozemna tržišta među kojima je posebno zanimljivo

američko tržište, najavila je Marica Vidaković. Nakon ove prve faze Kraševa ulaganja u Karolinu, na jesen započinje i druga koja će donijeti preseljenje proizvodne linije za proizvodnju slanih štapića i prateće opreme te integriranje tvornice u Krašev informatički sustav. I za tu fazu se planira zapošljavanje novih radnika što će u konačnici ovisiti o ukupnim tržišnim kretanjima. (S.S.)

“ Ne vidim ništa loše u prodaji otoka može procijeniti odgovara li nam

Jasminka Biliškov, direktorica tvrtke Biliško

Otoci i otoč neprocjenjiv Smatram da bi na manjim otočićima trebalo dozvoliti gradnju. pa smatram da će naši urbanisti i Vlada na tome poraditi. Ovak najatraktivnije klijente Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Jasminkom Biliškov, direktoricom tvrtke Biliškov nekretnine, razgovarali smo o stanju na tržištu nekretnina, najnovijim trendovima u toj djelatnosti te o mogućnostima privlačenja većih i značajnijih ulagača

Dolazak poznatih osoba u određenu sredinu je prokušan recept za turistički uspjeh na naše tržište. Jasminka Biliškov je dopredsjednica Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, predsjednica Strukovne grupacije poslovanja nekretninama pri Županijskoj komori Split, članica Code Diplomatique & Consulaire (CD), članica udruge poslovnih žena KRUG, hrvatska ambasadorica ženskog poduzetništva pri Europskoj mreži te članica Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore. Sudionica je i posjetiteljica svih značajnijih poslovnih skupova i sajmova te je svakako zahvalan sugovornik na temu poslovanja nekretninama i mogućnostima boljeg razvoja ove djelatnosti. Biliškov nekretnine

imaju sjedište u Kaštelima te ispostave u Splitu i Zagrebu. Zapošljavaju devet radnika i imaju veliki broj vanjskih suradnika. Kakva je u vašem poslovanju bila prošla, a kakva ova godina? - Prošle smo godine zbog porasta broja upita pomislili kako se tržište polako oporavlja i kako raste zanimanje i potražnja za nekretninama. Zadnjih je mjeseci, međutim, ponovno nastupila svojevrsna stagnacija. Možda je razlog ljeto i vrućina, ali mi smo svojedobno najbolje poslove sklapali ljeti. Unatoč tome uspijevamo održavati stabilnost i održivo poslovati. Polako se spremamo za moskovski sajam od kojeg dosta očekujemo. Kakvi kupci i investitori dolaze s tog područja? Zanima li ih naše tržište? - Tamo vlada veliki interes za ulaganje u nekretnine na Jadranu. No, kako su izvan Europske unije, Rusi moraju kupovati preko tvrtke, odnosno moraju osnovati tvrtku u Hrvatskoj. To svakako poskupljuje, ali i dodatno komplicira postupak realizacije ulaganja u nekretnine. Isti problem imaju i kupci iz Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata... Mislim da mi nemamo čak ni reciprocitet s drugim drža-

vama. Činjenica je da u susjednoj Crnoj Gori ulagači imaju niz olakšica te da su iz tog razloga tamo realizirali niz poslova. Osim toga, crnogorsko primorje je povezano izravnim zrakoplovnim linijama s nekoliko vodećih ruskih gradova, a Split nije. Rusima ne trebaju vize za Crnu Goru... Rusi su ponajbolji kupci i ja imam samo pozitivno iskustvo. Što je s kupcima iz Europske unije? - Oni mogu slobodno kupovati, ali ne znam što se točno događa. Jednostavno se ne usuđuju. Recimo, Mađari su bili izuzetno dobri kupci nekretnina, a više ne kupuju. Slična je stvar s Česima, Slovacima... Malo kupuju i Austrijanci i Nijemci koji su, doduše, više bili zainteresirani za Istru nego za Dalmaciju. Jednostavno, građani iz Europske unije mnogo manje kupuju. Očekivalo se da će Talijani kupovati više, ali se ni to nije dogodilo. Mi živimo od domaćih kupaca koji uglavnom rješavaju stambeno pitanje. Subvencije i poticaje više koriste kupci sa zagrebačkog nego dalmatinskog područja. Vlada li interes za poslovnim prostorima i tornjevima? - I tu je interes veći na zagrebačkom nego na

www.privredni.hr Broj 3693, 5. rujna 2011.

jer država uvijek - zbog prava prvokupa potencijalni kupac ili ne.”

ov nekretnine, Kaštel Stari

ići su naše vo bogatstvo Jasno, uz najstroži nadzor. To su dozvolile i druge države o, kada je zabranjena svaka vrsta izgradnje, mi odbijamo splitskom području. Nekretnine smještene na najatraktivnijim lokacijama još uvijek imaju dobru cijenu, a prostori veće površine su dosta povoljniji nego što su bili. Što je trenutačno najatraktivnije? Što se traži? - Uvijek se traže vile i kuće koje su smještene u prvom redu do mora. One i dalje postižu dobru cijenu. Traženi su i prostori i stanovi u središtu Zagreba ili na splitskoj Rivi i nekim atraktivnijim ulicama. Kad je riječ o cijenama, došlo je do određene korekcije i na najatraktivnijim lokacijama. Kakvo je vaše mišljenje o velikim turističkim projektima? - Neki projekti u turističkim zonama stoje nedovršeni. Moguće je da se u jednom dijelu radilo o lošim investitorima, ali i da je kriza ili neka administrativna zapreka utjecala na zaustavljanje investicije. Vjerujem kako će najavljena mogućnost etažiranja u turističkim zonama pokrenuti stvari i zainteresirati ulagače. Trenutačno se gotovo ništa ne događa u turističkim zonama. Problem kod gradnje hotela je relativno mali broj ležajeva na određenoj površini pa je razdoblje povrata investicije predugo. Inače je hrvatska obala naš najveći

resurs koji treba sačuvati te na pametan način komercijalizirati, odnosno urediti. Što mislite o mogućnosti prodaje otoka? - Otoci i otočići su naše neprocjenjivo bogatstvo i zato smatram kako je s njima nešto potrebno učiniti. Smatram da bi na manjim otočićima, ipak, trebalo dozvoliti gradnju. Jasno, uz najstroži nadzor. To su dozvolile i druge države pa smatram da će naši urbanisti i Vlada na tome poraditi. Ovako, kada je zabranjena svaka vrsta izgradnje, mi odbijamo najatraktivnije klijente. Dolazak poznatih osoba u određenu sredinu je prokušan recept za turistički uspjeh. Mnogi poznati ljudi bili su zain-

Uvijek se traže vile i kuće koje su smještene u prvom redu do mora. One i dalje postižu dobru cijenu teresirani za naše otočiće, htjeli su izgraditi samo jedan objekt uz potpuno hortikulturno uređenje, ali ne smije se baš ništa. Hoće li se to promijeniti? - Vjerojatno hoće jer ovakvo stanje nikom ne odgovara. Ne vidim ništa loše

u prodaji otoka jer država uvijek - zbog prava prvokupa - može procijeniti odgovara li nam potencijalni kupac ili ne. Ako se to pokazalo uspješnim u slučaju otočića na alpskim jezerima, smatram da je moguće i na Jadranu. Samo da nam dođe nekoliko svjetski poznatih osoba koje bi kupile otočić, izgradile na njemu vilu i botanički vrt, svi bi profitirali. Što se može učiniti kako bi u toj priči svi bili zadovoljni? - Treba poći od vlasništva. Znači, otok je zemljište koje je netko naslijedio isto kao neko zemljište u Splitu, Zagrebu ili Gorskom kotaru. Činjenica je da su ti ljudi - koji na otočiću ne mogu napraviti čak ni gospodarski objekt, sanitarni čvor, kuhinju - u odnosu na druge potpuno zakinuti. Da ne govorim da taj prostor ne mogu ni privesti turističkoj svrsi i nešto zaraditi. Ovako imamo određenu ljepotu, ali ako se ta ljepota ne održava, ona više - poput kuće u kojoj se ne živi nije lijepa. Što mislite o projektu Brijuni rivijera? - Podržavam sve projekte koji jamče ulaganja i koje država može nadzirati pa tako i projekt Brijuni rivi-

U pojedinim dijelovima Hrvatske vlada popriličan nered Vlada li u Hrvatskoj nered u prostoru? - Smatram da u pojedinim dijelovima Hrvatske vlada popriličan nered jer nisu izgrađeni putevi, imamo dosta nelegaliziranih objekata koji su posljedica divlje izgradnje. Pojedini gradovi nemaju zone visokogradnje i niske izgradnje. Ovako netko u istoj zoni radi prizemnice, a netko trokatnice. S dobrim urbanizmom možete mnogo toga napraviti. Pogledajte kako u starim dalmatinskim gradovima svaka kuća ima svoje mjesto. Mi ni puteve nismo riješili kako treba. jera. Nama trebaju ulagači u turizam.

suda, a pogotovo upravnih sporova.

Kakvo je sada stanje što se tiče zemljišnih knjiga, katastra...? - Mogu reći da su sudovi posljednjih godina profunkcionirali. Otkada su uvedene digitalne zemljišne knjige, stvari su pojednostavljene. U vrijeme kada sam otvorila agenciju, morala sam svaki dan ići na sud i čekati red. Danas je sve elektronski pa nam je mnogo lakše. Znači, situacija je znatno bolja, ali se i dalje puno čeka u slučaju pre-

Kakva je situacija unutar sektora, odnosno konkurencije? - Pretpostavljam da je više od 30 posto agencija prestalo s radom, a one koje su opstale vjerojatno su to i zaslužile. Konkurencija je zdrava, ali kupci često imaju problem kada kupe neku nekretninu direktno - radi izbjegavanja agencijske provizije nerijetko imaju nepredviđene probleme. Svim kupcima bih preporučila da u registru Hrvatske gospodar-

ske komore provjere koje su agencije licencirane za kupoprodaju nekretnina i tako izbjegnu probleme. U suprotnom mogu ostati i bez novca i bez nekretnine. Koliko je veliko crno tržište? - Ono postoji, a koliko je, to ne mogu znati. Znam da ponekad klijenti, nastojeći izbjeći agencijsku proviziju, nekretninu plate više nego da su je kupili posredstvom agencije a da toga nisu ni svjesni. Tek tada zatraže naše usluge.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3693, 5. rujna 2011.

( sa 27.452 na 19.937

*vijesti Mercator-H otvorio logistički centar

Na području Svete Nedelje Mercator-H otvorio je logističko distribucijski centar, vrijedan 3,3 milijuna eura. Na prostoru od 33.000 četvornih metara, logistički centar ima 40.000 paletnih mjesta za više od 13.500 artikala. Otvaranjem ovog centra Mercator je nastavio ovogodišnji investicijski ciklus koji je do sada iznosio oko 13 milijuna eura, odnosno, uz projekt LDCa – 16,6 milijuna eura. Novi logističko distribucijski centar ima najsuvremeniju opremu koja će uvelike olakšati rad i povećati učinkovitost. KiK stigao u Hrvatsku

Najveći europski tekstilni diskonter KiK prošli tjedan je otvorio pet filijala, u Zagrebu, Solinu, Sisku, Slavonskom Brodu i Osijeku. Sljedećih godina će mrežu svojih poslovnica proširiti na 100 lokacija. Petar Burazin, direktor KiK-a u Hrvatskoj, vidi velike šanse za razvoj. “Koncept KiK-a su kupci u Austriji, Bugarskoj, Češkoj, Sloveniji i Slovačkoj jako dobro prihvatili. Hrvatsko gospodarstvo raste, a mi se veselimo izazovu što ćemo KiK-ov koncept etablirati na još jednom tržištu i nove kupce uvjeriti da kvalitetna moda i tekstil za svakodnevnu uporabu ne moraju biti skupi”, kaže Burazin. Riviera Adria upisana u sudski registar Turistička tvrtka Riviera Adria, koja je nastala spajanjem Zlatnog otoka, Rapca i Riviere Poreč, 1. rujna upisana je u sudski registar čime je i službeno završen proces nastanka

te turističke kuće, prema prihodima i kapacitetima najveće u Hrvatskoj. Riviera Adria u sezoni će zapošljavati 2500 djelatnika, od kojih je 40 posto stalno zaposlenih. Očuvanje svih radnih mjesta bila je prioritetna odluka u procesu pripajanja spomenutih tvrtki. Obrtnici na sajmu u Celju U organizaciji Hrvatske obrtničke komore na ovogodišnjem 44. međunarodnom obrtničkom sajmu (MOS) u Celju koji se održava od 7. do 14. rujna nastupit će 18 hrvatskih izlagača, od čega je čak 13 novih. Hrvatski će se obrtnici predstaviti na štandu površine 32 četvorna metra, a ovisno o broju njihova nastupa HOK sufinancira od 30 do 50 posto iznosa troškova njihova izlaganja. Na skupnoj izložbi HOK-a ove će godini najzastupljeniji biti obrti iz djelatnosti proizvodnje i prerade metala. Osim obrtnika HOK-a, u drugim halama MOS-a svoje će proizvode predstaviti pet hrvatskih poduzeća te preko slovenskih posrednika još četiri obrtnika iz naše zemlje. ENT modernizira BH Telecom Generalni direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović i direktorica prodaje i marketinga za susjedne zemlje u Ericssonu Nikoli Tesli Jagoda Barać potpisali su u Sarajevu ugovor o modernizaciji mobilne mreže BH Telecoma, najvećeg telekomunikacijskog operatora u Bosni i Hercegovini. S realizacijom se počinje odmah, a završetak aktivnosti se očekuje do kraja godine. Ovim će ugovorom biti omogućena brža i jednostavnija administracija korisnika BH Telecoma te kvalitetnija usluga u mobilnoj mreži. Vrijednost ugovora je 15 milijuna kuna.

smanjen broj proizvođača potkraj prošle godine

Subvencije u mljekarstvu

Strah od 2012. godine Ako mljekari ostanu bez subvencija, od iduće godine moguć je nastavak smanjenja proizvodnje. Cijena mlijeka na policama, zbog porasta cijena stočne hrane, mogla bi doseći devet kuna za litru Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

stanu li proizvođači mlijeka bez subvencije koja iznosi 42 lipe za kilogram mlijeka predanog u otkup, vrlo je moguće da će od početka iduće godine mnoge, posebice manje farme, staviti ključ u bravu, a krave završiti u klaonicama. Krajem listopada završava jednogodišnji ciklus zaštite otkupne cijene mlijeka, o čemu je Vlada donijela odluku prošle godine. U proračunu Ministarstva poljoprivrede za ovu godinu tada je za te namjene dodano 250 milijuna kuna. Subvencija je usporila osipanje proizvođača i održala proizvodnju koja bi vjerojatno pala 15 do 20 posto, ističe ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković. “Ovako će u 2011. proizvodnja biti manja tek četiri do pet posto. No ne mogu vam zajamčiti da će Vlada i iduće godine štititi cijenu mlijeka kao što se čini od polugodišta 2009.”, dodaje Čobanković. Objasnio je to činjenicom da prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti Vlada odluku o daljnjoj intervenciji može donijeti tek početkom iduće godine. Lančana reakcija Elvira Sterle, predsjednica udruge Mliko koja okuplja velike farmere, ističe kako se u sektor mljekarstva na koji se naslanja još najmanje pet poljoprivrednih djelatnosti ulaže 10 godina. “Da-

nas, u godini koja je referentna za buduće stjecanje prava na potpore zbog velikih troškova proizvodnje, dvojili smo hoćemo li bar donekle konsolidirani ući na zajedničko tržište Europske unije”, upozorava Elvira Sterle i naglašava da bi, ako Vlada ukine subvenciju od 42 lipe, to moglo izazvati lančanu reakciju čija će posljedica biti skok cijene litre mlijeka na policama na devet kuna. Potvrda tim prognozama je i činjenica da je stočna hrana drastično poskupjela, a pojedine cijene proizvoda trostruko su više od onih prošlih godina. Upravo zbog skupe hrane mnogi proizvođači ne prodaju svoju pšenicu nego njome hrane stoku, što bi moglo srezati tržišne količine za 30 posto prinosa iz ovogodišnje žetve. Smanjenje količina na tržištu moglo bi povećati potražnju, pa i cijene, što bi za posljedicu moglo imati i rast cijene kruha. Igor Rešetar, predsjednik Središnjeg save-

za proizvođača mlijeka, koji uglavnom okuplja obiteljska gospodarstva, dodaje kako je ovoljetna suša još više pogoršala stanje pa se mora pronaći način kako bi subvencije mljekarima nakon 2012. stizale u mjesečnim ili bar kvartalnim obrocima. Skok kvalitete Farmeri pozdravljaju odluku o malim naknadama za legalizaciju gospodarskih objekata na obiteljskim gospodarstvima, no zabrinuti su zbog toga što nisu poznate cijene za legalizaciju koje trebaju odrezati jedinice lokalne samouprave. Prema procjenama Ministarstva, oko 145.000 gospodarstava treba legalizirati svoje objekte, a većina njih je manja od stotinjak četvornih metara, tako da legalizacija ne bi trebala biti veliki financijski problem za farmere. Proizvodnja mlijeka je nakon rekordne 2009. godine i ukupno proizvedenih 675 milijuna kilograma ovog ljeta prepo-

lovljena na godišnjih 330 milijuna, a u lipnju ove godine 311 milijuna kilograma. Broj proizvođača smanjen je sa 27.452 u 2008. na 19.937 potkraj prošle godine što znači da nestaju mali proizvođači i oni koji se mljekarstvom bave samo kao dodatnim poslom.

Nestaju mali proizvođači i oni koji se mljekarstvom bave kao dodatnim poslom Posljednjih godina porasla je i kvaliteta mlijeka, pa je sredinom ove godine 91 posto mlijeka bilo EU kvalitete, dok je udio takve kvalitete mlijeka prije osam godina iznosio samo 23 posto. No hrvatske farmere treba zabrinjavati činjenica kako je i dalje niska proizvodnja po kravi. Na hrvatskim farmama prošle je godine bilo oko 220.000 krava, svaka od njih prosječno je proizvela 5752 kilograma mlijeka.

enterprise europe

info

Broj 46, 5. rujna 2011.

RAPEX

Suradnja Hrvatske i Srbije Objavljen je drugi poziv za prijavu projektnih prijedloga za IPA Prekogranični program Hrvatska-Srbija 2007.2013. Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske i Delegacija Europske unije u Republici Srbiji objavili su ovaj poziv: Za financiranje projekata pod ovim pozivom na raspolaganju su ukupna sredstva u iznosu od 5,35 milijuna eura. Rok za predaju projektnih prijedloga je 15. studeni 2011. godine, a potpuna dokumentacija za prijavu projektnih prijedloga, uključujući i Smjernice za prijavitelje, dostupna je na stranici programa (www.croatia-serbia.com).

Sve manje opasnih proizvoda Zahvaljujući sustavu za brzu razmjenu podataka o opasnim neprehrambenim proizvodima, s tržišta je u prošloj godini povučeno čak 2244 proizvoda. Opasni proizvodi lakše se prepoznaju i sve ih je manje na tržištu Identifikacijom i informiranjem o opasnim netekstilnim proizvodima na tržištu Europske unije bavi se njen Sustav za brzu razmjenu obavijesti o opasnim neprehrambenim proizvodima (RAPEX). Kako se opasni proizvodi sada lakše identificiraju, manje ih stiže na tržište. Zahvaljujući sve većoj djelotvornosti RAPEX-a, rekordni broj od 2244 rizična proizvoda u 2010. godini zabranjen je ili povučen s tržišta ili od potrošača, što je čak 13 posto više nego godinu ranije, stoji u godišnjem RAPEX-ovom izvještaju za prošlu godinu. Zemlje članice postrožile su kriterije, a i europske tvrtke ozbiljnije shvaćaju svoju odgovornost za sigurnost potrošačkih proizvoda. Korištenje sustava za brzu razmjenu obavijesti namijenjenog poduzećima (GPSD aplikacija za poduzeća) poraslo je za 200 posto. Trenutno je pozornost usmjerena na sigurnost na samom izvoru – izravno na tvorničke pogone (projektantske i proizvodne) i na tom se planu intenzivira suradnja s međunarodnim partnerima, posebice s Kinom.

Broj opasnih odjevnih i tekstilnih proizvoda povećao se od 2009. godine, dijelom i uslijed suradnje devet zemalja na sigurnosnoj provjeri dječje odjeće s vezicama. Jedanaest zemalja surađuje u kontroliranju skijaških, snowboarderskih, biciklističkih, skateboarderskih, rolerskih, jahačkih i dječjih kaciga. Utvrdili su da na 63 posto od 367 prekontroliranih kaciga nedostaju potrebne etikete, upozorenja ili upute. Od 40 kaciga oda-

branih za ispitivanje, njih 18 nije zadovoljilo minimalne sigurnosne standarde. Nove smjernice i promijenjena metoda procjene također su pomogle regulatorima u prepoznavanju opasnih proizvoda. RAPEX je proširen na proizvode za profesionalce i na širi raspon rizika – na područje zaštite okoliša, zaštite na radnom mjestu te javne sigurnosti.

enterprise europe Emisije CO2

Eko inovacije u autoindustriji U sljedećem razdoblju autoindustrija će dobiti veće poticaje za ulaganje u smanjenje emisije ugljičnog dioksida Automobilska industrija imat će veće poticaje za ulaganja u nove tehnologije koje smanjuju emisije CO2 iz novih automobila zahvaljujući novom zako n o d avs t v u koje je usvojila Europska komisija.

Uredba omogućuje proizvođačima automobila dobivanje kredita za CO2 emisije ako nove automobile opreme odobre-

vacijama moći će se smanjiti iznos emisija do sedam grama po prijeđenom kilometru.

nim eko inovacijama koje smanjuju emisije. Krediti će pomoći industriji u dostizanju cilja ograničavanja emisija ugljičnog dioksida iz novih automobila na prosjek od 130 grama po kilometru do 2015. Eko ino-

P r e m a Uredbi, tehnologija može ući u kategoriju eko inovacije ako je nova na tržištu, značajno pridonosi uštedama ugljičnog dioksida i na drugi način ne ulazi u obzir pri određivanju emisija ugljičnog dioksida iz vozila. Tehnologija bi također trebala pridonijeti poboljšanju pogona vozila ili smanjenju potrošnje energije uređaja koji su obvezni, bez ugrožavanja sigurnosti samog vozila. To znači da, primjerice, solarne ploče koje pretvaraju sunčevo svjetlo u električnu energiju potencijalno mogu biti uzete u obzir kao eko inovacije, dok energetski učinkovit audiosustav u automobilu ipak ne ulazi u navedenu kategoriju. Komisija će procijeniti zahtjeve koje podnesu proizvođači automobila i dobavljači dijelova te donijeti odluke o odobra-

Erasmus

Sve Sve više korisnika više korisnika Europska komisija objavila je podatke o studentima, nastavnicima i drugom osoblju u visokom obrazovanju, koji su sudjelovali u programu Erasmus u prošloj akademskoj godini.

Više od 213.000 studenata dobilo je sredstva iz Erasmusa za studiranje, pronalaženje zaposlenja, podučavanje ili usavršavanje u inozemstvu što je novi rekord i povećanje od 7,4 posto u odnosu na godinu ranije. Erasmus je najveći svjetski program za razmjenu studena-

ta. Zaključujući po sadašnjim trendovima, EU će do 2012./2013. ostvariti svoj cilj da u razdoblju od pokretanja programa 1987. pruži potporu za tri milijuna europskih studenata. Tri najpopularnije destinacije za studente su 2009./2010. bile Španjolska, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Španjolska je u inozemstvo poslala najveći broj studenata.

Za njom slijede Francuska i Njemačka. Europska unija je u akademskoj godini 2009./2010. u Erasmus uložila 415 milijuna eura.

Erasmus studentima na visokoškolskim institucijama omogućava da provedu tri do 12 mjeseci u drugoj europskoj zemlji – bilo radi studija, pronalaženja zaposlenja u tvrtki ili usavršavanja u nekoj drugoj organizaciji. Svaki student koji je upisan u visokoškolsku ustanovu koja sudjeluje u programu u jednoj od 33 zemlje sudionice (zemlje članice EU-a, Hrvatska, Island, Lihtenštajn, Norveška, Turska, a od ovog ljeta i Švicarska) može iskoristiti pogodnosti programa. I studentima u višim strukovnim školama kraćeg ciklusa na raspolaganju su potpore programa.

vanju generičkih eko inovacija. Stvarne uštede emisije ugljičnog dioksida kroz eko inovacije bit će certificirane u svakom pojedinačnom modelu kao dio postupka odobrenja tipa vozila. EU zakonodavstvo zahtijeva da do 2015. emisije ugljičnog dioksida iz svih novih automobila registriranih u EU-u ne smiju prelaziti 130 grama po kilometru, što je za petinu niže od razina dozvoljenih u 2007. Ovaj cilj će se postupno

Do 2015. emisije ugljičnog dioksida iz svih novih automobila registriranih u EU-u ne smiju prelaziti 130 grama po kilometru što je za petinu niže nego 2007. godine uvoditi pa će tako 65 posto svih novoregistriranih automobila već 2012. morati biti usklađeno sa zahtjevima, brojka će rasti na 75 posto u 2013., 80 posto u 2014., dok će u 2015. godini svi novoregistrirani automobili morati zadovoljavati ove kriterije. Proizvođači čiji vozni park od 2012. u prosjeku prelazi granicu morat će plaćati dodatnu kaznu za svaki registrirani automobil. Komisija će razviti detaljne tehničke upute o načinu na koji tvrtke trebaju pripremiti prijave za priznavanje eko inovacija.

www.een.hr

5. rujna 2011.

2 3

Ljeto s maslinovim uljem

Najbolja ulja u srcu Zagreba Projekt usmjeren prema podizanju imidža i svijesti o Hrvatskoj kao zemlji maslinova ulja predstavljen je i u Zagrebu. Slijedi nastavak promocije hrvatskih maslina u Slavoniji i Srbiji Krešimir Sočković U sklopu projekta Hrvatska zemlja maslinovog ulja koji se održava pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja održana je proteklog vikenda manifestacija Ljeto s maslinovim uljem na kojoj je bilo moguće degustirati najbolja hrvatska maslinova ulja u Zagrebu na Trgu Petra Preradovića. Nakon turneje po 13 jadranskih gradova ovaj projekt se nastavlja na kontinentu, kaže njegova voditeljica Ivana Burazin iz Manufakture.

”Nakon Zagreba 8. rujna idemo u Osijek, a nakon toga ćemo hrvatska maslinova ulja predstaviti i u glavnom gradu Srbije, Beogradu. Projektom želimo sustavno raditi na promociji maslinovog ulja u Hrvatskoj i inozemstvu te na jačanju domaćih brendova kako bismo stvorili kvalitetan izvozni proizvod i Hrvatsku predstavili kao zemlju koja proizvodi izvrsna maslinova ulja”, dodala je Ivana Burazin. Na prezentacijama i degustacijama predstavljeno je više od pedesetak uglavnom malih maslinara koji godišnje proizvode oko petstotinjak litara maslinova ulja. Jed-

no od tih izvrsnih maslinovih ulja je i ono koje proizvodi bračka tvrtka Zlatna polja. Ovakve manifestacije su pravi put kojim se mogu predstaviti mali maslinari, ističe direktorica marketinga tvrtke Nataša Kurtović. “Pretvaranje krša u maslinik je društveno koristan rad jer obo-

gaćuje ambijent i donosi korist pojedincu i društvu na više razina, ali prije svega to je ljubav prema masliniku. Upravo to je potaknulo moju obitelj na rad s maslinama. Naše ulje Zlatna polja nastalo je iz mladog maslinika površine desetak hektara na kojem je zasađeno 1800 sadnica maslina koje se tretiraju u ekološki kontroliranom uzgoju. Maslinik je okružen šumom i zaštićen od vjetrova, a trenutno je najveći maslinik na otoku Braču. Cilj nam je proizvoditi najkvalitetnije ekstra djevičansko maslinovo ulje po najvišim ekološkim standardima, stvoriti prepoznatljivost u kvaliteti te unaprijediti zdrav život potrošača maslina i maslinovog ulja”, dodala je Nataša Kurtović. Svoja ulja u Zagrebu su predstavili i OPG Žuvić Šimica, PZ Postira, Blato 1902, Obrt Buddy, OPG Serdar, OPG Balija, OPG Marija Buršić, Uje, Brachia, Zvijezda, Agrolaguna, Mattina Croatica, OPG Činić i Brist. Uz njih su u tzv. Oil baru posjetitelji mogli kušati još četrdesetak vrsta maslinova ulja s područja cijele Hrvatske.

Vijesti iz mreže Drugi poziv za projekte u okviru Programa prekogranične suradnje IPA Adriatic Početkom kolovoza objavljen je drugi Poziv za dostavu projektnih prijedloga u sklopu Programa prekogranične suradnje IPA Adriatic 2007.-2013. Natječaj je otvoren do 2. studenog 2011. godine, a odnosi se na Prioritete 1, 2 i 3, te na sve Mjere. Dodatne informacije o objavljenom pozivu i aplikacijski paket možete pronaći na stranici Programa (http://www.adriaticipacbc.org/index. asp?page=interna&level=how_to_apply).

Najava novog natječaja programa Marco Polo II U Bruxellesu će se 13. rujna održati info dan povodom objave novog natječaja programa Marco Polo II za 2011. godinu. Za sudjelovanje na info danu prijave se predaju na internetskim stranicama programa Marco Polo II, gdje se može uzeti i nacrt. Sama prezentacija izravno će se prenositi na internetu. Ciljevi programa Marco Polo II su smanjenje opterećenja cestovnog prometa, smanjenje negativnog učinka teretnog prijevoza na okoliš u zemljama Europ-

ske unije i jačanje intermodalnosti, čime se želi pridonijeti učinkovitu i održivu prometnom sustavu. Na info danu potencijalnim prijaviteljima pružit će se osnovne informacije i savjeti o tome kako razviti dobar projektni prijedlog i kako ga uspješno prijaviti na ovogodišnji natječaj, omogućit će se razmjena mišljenja i stručnosti kao i konzultacije sa stručnjacima Izvršne agencije za konkurentnost i inovacije Europske komisije (EACI) koja je nadležna za pro-

vedbu programa. Primjeri projekata koji su financirani u okviru prošlih natječaja Marco Polo II dostupni su na web stranicama www.een.hr/upload/Publikacije/EEN_Marco_ Polo_Brosura.pdf. Državno tijelo zaduženo za nadzor provedbe programa u RH je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a kontakt osoba za ovaj program je Igor Radić (igor.radic@pomorstvo.hr).

enterprise europe Zaštićeni proizvodi

Zaštita brenda

Ni jedan hrvatski proizvod još nije u fazi zaštite. Slovenci su zaštitili i ajvar koji nitko ne pozna kao slovenski proizvod, a uskoro hrvatske tvrtke Lada Stipić – Niseteo Kranjska kobasica jedan je od sedam registriranih slovenskih proizvoda koji čekaju na red za potvrdu zaštićenog geografskog podrijetla. Dokumentacija je predana Europskoj komisiji 10. ožujka 2009., nepunu godinu nakon što se oko brenda okupilo i udružilo 11 domaćih proizvođača. Udruživanje proizvođača učestala je i korisna praksa u kojoj krovna udruga zastupa interese svojih članova – bilo da je riječ o vinima, ulju ili suhomesnatim proizvodima i tjestenini. Nisu rijetke ni europske unije nacionalnih udruga, primjerice, za pojedine sorte vinove loze. U pravilu, procedura dobivanja zaštićenog europskog proizvoda traje oko dvije godine, nekada ide sporije, ovisno o složenosti dosjea, ali i o gotovo pa standardnom koškanju država oko toga čije je što. Takav obrazac pokazuje, primjerice, natezanje Nijemaca i Čeha glede toga kome pripadaju vafli iz Karlovyh Vary - sudski je proces, a time i vlasništvo nad brendom te poslastice, dobila Češka.

Pred sudom se razvijala i trakavica danske fete – dugo su Grci držali otvorenim pitanje zakonitosti upotrebe imena njihovog

Broj zaštićenih proizvoda u EU-u preskočio je tisuću. Eurostat je izračunao da 800 zaštićenih proizvoda ostvari godišnji promet od 14,2 milijarde eura samo u EU-u nacionalnog proizvoda na drugim adresama, naročito u popularnoj Danskoj. U konačnici, tek su suci odlučili da je feta grčki i samo grčki sir. Zaštita i za neeuropske proizvode Pravo na zaštitu imaju i europski i neeuropski proizvodi. Među onima izvan EU-a startala je kava iz Kolumbije, popularan proizvod u europskim prodavaonicama. Zaštićeni proizvodi imaju poseban tretman – u zamjenu za zajamčenu i nadziranu kvalitetu i posebnost za njih ne vrijede uvozne

Tvrtke i porezne obveze - različite prakse

Vječni rat s poreznicim

Državni proračuni mogli bi osjetiti stvarne razmjere krize jer se štete procjenjuju i na četvrtinu BDP-a. Mnoge tvrtke s poslovanjem u više zem Lada Stipić – Niseteo O razmjerima (valjda) minule ekonomske krize govori i OECD-ova procjena da su preneseni gubici tvrtki u nekim zemljama dostigli četvrtinu BDP-a.

Porezne prakse se razlikuju od države do države čak i kada su članice monetarne unije što multinacionalkama pruža dobar teren za smanjenje poreznih obveza i prebijanja dugovanja Prave razmjere minusa u poslovanju, bilo stvarnih bilo umjetnih (koji su češći nego što se misli!), osjetit će državni proračuni.

Glavni udar na punjenje proračuna još nije stigao, smatraju analitičari organizacije najrazvijenijih svjetskih ekonomija. Bez obzira na nesavršenost procjena temeljenih na raspoloživim a ne na svim mogućim indikatorima, OECD upozorava da se gubici za proračune tek počinju kumulirati jer im krizna vremena ubrzavaju porast - no on je srećom kratkotrajan, sudeći prema dosadašnjim trendovima. Različite prakse u korist multinacionalki Porezne se prakse razlikuju od države do države - čak i kada su članice monetarne unije eurozone - što multinacionalkama omogućuje teren za optimalno smanjenje poreznih obveza ali i mogućnosti za prebijanje dugovanja. U nekim zemljama dozvoljeno je do u beskraj prebacivati minuse iz godine u godinu – praksu drže Austrija, Danska, Francuska, Njemačka, Norveška ili Švedska. U SAD-u

i Kanadi ograničenja su dva desetljeća, Španjolskoj 15 godina, Nizozemskoj devet, Švicarskoj sedam godina, Talijanima je limit pet godina. Austrijancima je prag kad gubici prelaze tri četvrtine prihoda. U Danskoj nema ograničenja za banke i druge financijske institucije, u Francuskoj su ona dopuštena promijeni li gubitaš aktivnost - bez obzira ostao mu vlasnik stari ili ga promijenio. Njemačka, Švedska ili Španjolska uvode ograničenja tek s promjenom vlasništva, a Velika Britanija samo ako su novi i aktivnost i vlasnik. Države različito reguliraju pitanje promjene vlasništva, nekima je primaran udjel u glasovima, drugima kapital, granice idu od 30 posto u Nizozemskoj do 75 posto u Austriji. Prijenos minusa kao olakšica U mnogim su zemljama na snazi privremene mjere skrojene kako bi olakšale teret posljedica ekonomske krize; tako u Norveškoj

ugrožene tvrtke smiju prebacivati svoje minuse iz 2008. i 2009. još dvije godine, ali uz ograničenje od 20 milijuna norveških kruna godišnje. Nizozemski je okvir 10 milijuna eura za tri godine, i to za gubitke nastale između 2009. i ove godine, a preostali gubici razvlače se još šest godina. Unutar Europske unije neke je slučajeve morao procjenjivati Europski sud stvarajući presudama obrasce za buduće slične slučajeve (case-law). Riječ je o složenim slučajevima u kojima su u igri velike tvrke poput Lidla ili Marks&Spencera gdje je bilo dvojbi kako, kome i koliko plaćati poreze. Nacionalni zakonodavci su u razdoblju izlaska iz krize razvili niz zakona kojima pokušavaju stati na kraj kreativosti pravničkih timova velikih kompanija. Njemačka je tako posebnim zakonom decidirano odredila da tvrtke s različtim nacionalnim adresama ne mogu dva puta koristiti svoje gubitke za porezne olakšice na račun Njemačke.

www.een.hr

5. rujna 2011.

4 5

a i na sudu

e neće moći praviti ni kranjske kobasice. Čekaju nas sporovi oko čvaraka, pršuta, lozovače i šljivovice na koje prava polažu mnogi iz regije kvote, ne podliježu ni drugim carinskim ograničenjima, a u pravilu su skuplji od sličnih jer su ekskluzivniji. Neki i razvikaniji. Hrvatske kranjske kobasice Priča o kranjskoj kobasici koja se tradicionalno desetljećima proizvodi i u susjedstvu, u Hrvatskoj tek mora dobiti rasplet. Za sada je spor otvoren diplomatskom notom, no - barem dok kranjska kobasica ne postane zaštićeni europski proizvod a time i ekskluziva slovenskih proizvođača - ovo bizarno ratovanje bit će bez rezultata, osim nešto zle krvi. Prije petnaestak godina podsmijehe je izazvao potez Slovenije da zaštiti ajvar kao svoj proizvod. Administracija je, potaknuta lobistima iz zainteresirane tvrtke, samo gledala unaprijed i tako stvorila Makedoniji jedno neugodno iskustvo ali i, uvjeravaju Makedonci, spoznaju da se tako nešto ne smije ponoviti. Slovenija je u EU-u za sada zaštitila ekstra djevičansko maslinovo ulje iz slovenske Istre (uz najavu udruživanja s hrvatskim proizvođačima oko istog proizvoda s druge strane granice), sir iz Na-

nosa, pomursku gibanicu, bundevino ulje, makovnjaču (poticu). Srbija, koja potkraj ove godine očekuje kandidatski status i možda početak pregovaračkog maratona, trenutačno velike nade polaže na svoj nacionalni brend - leskovački ajvar, no do

Prije petnaestak godina podsmijehe je izazvao potez Slovenije da zaštiti ajvar kao svoj proizvod. Administracija je, potaknuta lobistima, stvorila Makedoniji jedno neugodno iskustvo sada je međunarodnu zaštitu (prema podacima tamošnje gospodarske komore) izborio samo med iz Homolja. Srbija računa na pedesetak zaštićenih proizvoda u konačnici - slijedeći Grke koji su tijekom godina na europskoj razini masovno zaštitili brojne proizvode, masline i maslinovo ulje, voće i povrće te sireve i meso. Aduti Makedonije bili bi tikveška vina, čips i pivo.

U BiH se na razini države nisu još usuglasili, dok u Crnoj Gori, osim etikete Dobro iz Crne Gore na sedamdesetak proizvoda, u kandidate za zaštitu ubrajaju neke najpoznatije domaće specijalitete. Čiji je pršut, a čija šljivovica? Izvjesno je i da će biti dvojbi čiji su pojedini proizvodi – šljivovica ili lozovača, čvarci ili pršut. Broj zaštićenih proizvoda u EU-u preskočio je tisuću. Eurostat je izračunao da 800 zaštićenih proizvoda ostvari godišnji promet od 14,2 milijarde eura samo u EU-u. Glavnina otpada na najpoznatije i najrazvikanije. U redu za europski status zaštićenih proizvoda čekaju, primjerice, celer i oštrige iz Velike Britanije, talijanska tjestenina i dinja te francuska bretonska pašteta. Informacije o svim proizvodima nalaze se u bazi podataka Europske komisije DOOR (http://ec.europa.eu/agriculture/quality/ door/list.html;jsessionid=pL0hLqqLXhN mFQyFl1b24mY3t9dJQPflg3xbL2YphGT4 k6zdWn34!-370879141. U njoj još nema proizvoda iz Hrvatske, ni u jednoj fazi obrade.

malja koriste sve dozvoljene trikove kako bi smanjile iznos poreznih davanja Trikovi za izbjegavanje obveza Europska je praksa krcata primjerima svih vrsta stilskih vježbi tretiranja i smanjivanja gubitaka uz eskiviranje poreznih obveza. Prebacuju se vlasnici, imovina, dugovi. Klasičan je primjer poslovne grupe tvrtki teško pogođene krizom, ona kreće u rekonstrukciju koristeći pravila matične zemlje. Cijeli proces se razvija tako da se tvrtke sele u dvije druge zemlje i na to se apliciraju različita nacionalna pravila. Popularne su i sheme koje – doslovno – stvaraju umjetne gubitke, ekonomskih gubitaka nema, oni su virtualni. Obrazac im je unutarnja reorganizacija provedena sa svrhom smanjenja poreznih obveza; slijede varijacije na temu dionica ili subvencija, pri čemu se koriste isključivo zemlje sa sustavima u kojima su neke vrste korporativnih reorganizacija oslobođene poreznih davanja. Porezne vlasti jedne europske zemlje uspjele su, istina

nakon dugog istraživačkog truda, shvatiti da je nacionalni budžet legalno preveslan serijom transakcija koje su stvorile umjetne porezne olakšice, sve uz pomoć off shore kompanija. Nekim je shemama pošlo za rukom isti gubitak naplatiti poreznim olak-

Države su razvile različite strategije kako bi doskočile tvrtkama. U Italiji je potrebno dobiti hrpu papira za gubitke iznad pet milijuna eura. Druge zemlje razvili su poseban način prognoziranja gubitaka šicama na više adresa: primjerice, tvrtka Jedan kupuje 85 posto dionica tvrtke Dva, iste godine tvrtka Dva prijavljuje gubitak

koji tvrtka Jedan deklarira kao sniženje vrijednosti dionica, iduće se godine tvrtke spajaju, tvrtka Jedan preuzima gubitke koji joj olašavaju teret poreznih obveza jer je prijavljena dobit znatno niža. Države su razvile različite strategije kako bi doskočile tvrtkama. U Italiji je na snazi zakon po kome se svaki gubitak iznad pet milijuna eura priznaje tek uz hrpu potvrda i provjera da je stvaran i da nije bilo transfera kapitala. Istrage, testiranja, međunarodna suradnja te razmjena informacija i iskustava te detaljnija analiza sve veće količine raspoloživih podataka tvore mrežu kroz koju se provlači sve manje tvrtki. Nekoliko je europskih zemalja razvilo poseban način prognoziranja gubitaka kako bi na vrijeme zaskočile tvrtke u njihovom ratovanju s poreznicima.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javnu nabavu u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www.een.hr/?hr/ javnenabave/ 15/.

IZGRADNJA Grad Skopje, Makedonija, traži izvođača radova na obnovi i proširenju dviju dionica ceste Prvomajska, ukupne dužine 2,2 kilometra. Natječaj je financiran sredstvima EBRD-a. Prijave se predaju na City of Skopje Public Procurement Department, Barack No 1, Ilindenska b.b. Gradski Park 1000 Skopje, Macedonia, javninabavki @skopje.gov.mk, Tel: +389 2 32 97 222. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. IZGRADNJA Ville de Lancy, Lancy, Švicarska, traži izvođača radova. Natječaj je otvoren do 26. rujna, a prijave na francuskom jeziku predaju se na CLR Architectes SA, 8 rue des Vieux-Grenadiers, Attn: Gilbert Russbach, 1205

Genève, Switzerland, g.russbach@ clr.ch. Više podataka o nadmetanju na http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_ NR=669429.

SERVIS I ODRŽAVANJE KAMIONA Budapesti Közlekedési Zártkörűen Működő Részvénytársaság, Budimpešta, Mađarska, traži nabavu održavanja i popravaka kamiona. Natječaj je otvoren do 16. rujna, a prijave na mađarskom jeziku predaju se na Budapesti Közlekedési Zártkörűen Működő Részvénytársaság Akácfa u. 15. Contact: Gazdasági Igazgatóság Beszerzési Főosztály, Attn: Schifner Marianna 1980 Budapest, Hungary, kozbeszerzes@bkv.hu. Više podataka o nadmetanju na www.bkv.hu/hu/tarsasagunkrol. SIGURNOSNA OPREMA La Poste Siège Social, Pariz, Francuska, traži nabavu sigurnosne opreme. Natječaj je otvoren do 12. rujna, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Groupe La Poste, DHA Centrale - Achats Maintenance & Réparation BP 60419 - 58 rue de Reverdy, Contact: Françoise Herve 28018 Chartres Cedex FRANCE Tel. +33 237305581 E-mail: francoise.herve@laposte.fr, Internet:http://www.laposte.fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

TRANSFORMATORI Helen Sähköverkko Oy, Helen, Finska, traži nabavu transformatora. Natječaj je otvoren do 12. rujna, a prijave na finskom jeziku predaju se na Helsingin Energia FI-00090 Helen, Finland, helsingin.energia@helen.fi Fax +358 96172360 Internet:www.helen.fi GRAĐEVINSKI RADOVI Compania de Apa Arad SA, Arad, Rumunjska, traži izvođača radova na vodovodu i kanalizaciji. Natječaj je otvoren do 12. listopada, a prijave na rumunjskom jeziku predaju se na Compania de Apa Arad SA, Sabin Dragoi nr. 2-4, Attn: Iacob Banea, 310178 Arad Romania, iacob.banea@caarad.ro. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. POPRAVCI I ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKIH VOZILA ČD Cargo, a.s., Prag, Češka, traži uslugu popravka i održavanja željezničkih vozila. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prijave na češkom jeziku predaju se na ČD Cargo, a.s. Jankovcova 1569/2c, Contact: Jankovcova 1569/2c, Attn: Milan Kutý, Bc. 170 00 Praha 7, Holešovice, Czech Republic, Milan.Kuty@ cdcargo.cz. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

RAČUNALNA OPREMA Pošta Slovenije, Maribor, Slovenija, traži računalnu opremu i rezervne dijelove. Natječaj je otvoren do 26. rujna, a prijave na slovenskom jeziku predaju se na Pošta Slovenije d.o.o., Slomškov trg 10. Kontakt: Katja Krznarič SI-2000 Maribor, Slovenia. Tel. +386 24492342. E-mail: katja.krznaric@posta.si. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. ZBRINJAVANJE OTPADA Acqua Novara.VCO SpA, Novara, Italija, traži usluge zbrinjavanja otpada. Natječaj je otvoren do 19. rujna, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na Acqua Novara.VCO SpA, via L. Triggiani n. 9, 28100 Novara, Italy. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Umjetna trava (20110706012) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju umjetne trave/umjetne trave za sport (nogomet, tenis, golf, hokej) traži partnere za trgovačke usluge u Istočnoj Europi, posebno u Hrvatskoj, Mađarskoj i Bugarskoj. Također traže partnere za prodaju ili akviziciju tvrtke.

Distribucija prikolica, usluge prijevoza i skladištenja (20110627002) Mađarska tvrtka specijalizirana za distribuciju prikolica te pružanje usluga prijevoza, skladištenja i radova vezanih za izložbene prostore traži i nudi usluge trgovačkog posrednika te prijevoza i skladištenja u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i Italiji.

Energetska rješenja za iskorištavanje solarne energije (20110622030) Talijanska tvrtka koja radi u području energetskih rješenja vezanih za iskorištavanje solarne energije traži trgovačko posredničke usluge i partnere za podugovaranje u Sloveniji, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Turskoj. Poljoprivredni peleti (20110706024) Srbijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju poljoprivrednih peleta traži distributere i partnere za ulaganje u tvrtku. Kiseli krastavci, repa, paprika (20110701044) Srbijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju pasteriziranih kiselih krastavaca, repe, paprike, feferona te proizvodnju čajeva traži trgovačko posredničke usluge.

sustave za do 5000 ljudi. Kanalizacijska postrojenja rade na bazi biološkog pročišćavanja.

Krastavci, jagode, patlidžan (20110706005) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i izvoz krastavaca, jagoda i patlidžana (oko 20.000 tona svakog proizvoda po sezoni) traži nove partnere za zajedničko ulaganje. Strojevi za pakiranje hrane (20110708036) Poljska tvrtka koja posluje na tržištu strojeva za pakiranje hrane traži posredničke usluge na europskom tržištu. Tvrtka traži zastupnike ili predstavnike svih vrsta strojeva za pakiranje hrane koji su prikladni za potrebe kupaca. Inovativne tehnike otpadnih voda i kanalizacijskih sustava (20110707016) Njemačka tvrtka, specijalizirana za inovativne tehnike otpadnih voda i kanalizacijskih sustava traži partnere za distribuciju svojih proizvoda diljem Europe. Oni nude već unaprijed sklopljene “jednostavne za instaliranje” sustave za privatnu upotrebu/hotele/restorane (4 - 52 osobe), kao i veće

Čelične konstrukcije (20110708037) Srbijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i montažu čeličnih konstrukcija, drugih metalnih konstrukcija te ograda za proizvodne hale traži partnere za joint venture i nudi podugovaranje. Popravak vozila (20110706037) Francuska tvrtka specijalizirana za popravak vozila traži tvrtke koje ih mogu opskrbiti presvlakama/pokrivalima za sve cestovne automobile. Papirnate čaše i tanjuri (20110706029) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju papirnatih čaša i tanjura traži trgovačke posrednike i nudi podugovaranje potencijalnim partnerima.

www.een.hr

5. rujna 2011.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en. cfm. Igračka Set Police, branda Franga Toys, model OR1208788; barcode: 8499660018289. Igračka predstavlja rizik za kupca jer vakuumske kapice na vrhovima strelica koje su dio seta lako otpadnu pa ih djeca mogu progutati. Igračka nije u skladu s Direktivom o igračkama i standardom EN 71 (slika 1). Mikser za kolače Super Hand Mixer, brand Aotesi, model HE-133. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer izolacija na

žičanim vodovima nije dovoljno jaka pa postoji opasnost od električnog udara. Proizvod ne udovoljava Direktivi niskog napona (LVD) i standardima EN 60335 i BS1363 (slika 2).

Mikser za hranu Blender with Dry and Wet Mill, brand AMG National Star, model MX-T2GM. Predstavlja rizik za kupca jer je kabel prekratak, proizvod nema uzemljenje, nije adekvatno spojen i zbog toga postoji rizik od električnog udara. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 60335 i Direktivom niskog napona (LVD) (slika 3). Noćna svjetiljka Mini Night Light, brand Marvel (moguće da je riječ o krivotvorini), Ref.: 0259719 - barcode: 763004400464. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer pakiranje izgleda kao igračka, a izvor napajanja je otvoren i kada je lampa upaljena te stoga ne odgovara Direktivi o niskom naponu (LDV) i standardu EN 60598 (slika 4). Putni punjač Travel Charger 3 in 1 for 3GiPhone/3GS (nije originalan proizvod) nepoznatog brenda. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer ne postoji dovoljan razmak između polova plus i

minus na punjaču, a i izolacija nije dovoljna pa je moguć električni udar. Proizvod nije u skladu s direktivom o niskom naponu (LDV) i standardima EN 61558 i BS 1363 (slika 5). Dječji bicikl Racing boy 3, brand B’Twin; barcode 1331627, proizveden u Francuskoj, predstavlja rizik za kupce jer upravljački mehanizam nije moguće stabilno učvrstiti, pa je upravljanje otežano (slika 6). Automobili Porsche, modeli 911 Turbo, 911 Turbo S, 911 GT3, i 911 GT2RS proizvedeni od 2010. godine s opcijom 422 i 430 - centralno učvršćivanje kotača. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer kod ovakvih vozila sa sportskim sustavom stavljanja kotača s jednom maticom može doći do popuštanja matice i oslobađanja kotača u vožnji (slika 7).

6 7

3 6

8 Bicikl Ninja, brand Mount Machine, okvir YF 007, EAN code: 85940371041111. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer okvir nije dovoljno čvrsto napravljen te se može slomiti za vrijeme vožnje. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 14766 (slika 8).

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Primjena novog kontinuiranog automatskog mjenjača u žirobusu (gyrobus) s mehaničkim mjenjačem (Ref: 11 CZ 0744 3L7T) • Češka tvrtka izumila je kontinuirani automatski mjenjač (CVT) sa smanjenim mehaničkim trenjem. Primjenjiv je u mnogim područjima, no nezamjenjiv je pri izradi projektiranog žirobusa s mehaničkim mjenjačem (za vožnju, rekuperativno kočenje i napajanje iz vanjskog elektromotora). Očekuju se niski ukupni troškovi. Traže se partneri za dizajniranje i izradu prototipa sustava prijenosa i ugradnju u autobus temeljem tehničke suradnje. Tehnologije proizvodnje energije uz pomoć opreme za spaljivanje biomase (Ref: 11 ES 27F3 3KY2) • Španjolska tvrtka traži alternativne tehnologije za spaljivanje biomase za usporedbu s tradicionalnim parenjem, plinofikacijom biomase, uzlaznim i silaznim rasplinjačem i drugim metodama koje bi se primijenile u postrojenjima od 1.9 MW. Tvrtka traži tehničku suradnju i licencne ugovore. Traži se tehnologija sunčeve energije ili punjivi akumulator za integraciju s prijenosnim sustavom za snimanje (Ref: 11 GB 41n7 3LMH) • Britanska tvrtka traži partnera koji može ponuditi

ili tehnologiju korištenja sunčeve energije ili punjivi akumulator koji bi se mogao integrirati s prijenosnim sustavom za snimanje (audio i video) kako bi se poboljšala primjenjivost proizvoda. Moguće potpisivanje licencnog ugovora, tehničke suradnje ili komercijalnog ugovora.

Monitoring turbina za proizvodnju električne energije (Ref: 11 GB 77dz 3KRP) • Malo/srednje poduzeće iz Ujedinjenog Kraljevstva specijalizirano za su-

stave praćenja rada velikih turbina koje se koriste u industriji proizvodnje električne energije (na plin, ugljen, vodu i hidroelektrana) traži suradnju s partnerima kako bi razvili novu generaciju proizvoda, što bi se moglo iskoristiti kao prijava za Eurostars program. Novi funkcionalni aditivi za proizvodnju bezalkoholnih pića (Ref: 11 PL 63AV 3LMM) • Poljska tvrtka, proizvođač flaširane vode i bezalkoholnih pića,

traži nove proizvode na temelju modernih funkcionalnih aditiva. Traže se i uzorci i upute za tehnološku primjenu traženih funkcionalnih aditiva. Tvrtka je zainteresirana za suradnju na temelju tehničkog ili proizvodnog ugovora.

Stabilizacijski aditiv za humektante (Ref: 11 GB 41n7 3LLT) • Tvrtka iz Ujedinjenog Kraljevstva ugrađuje humektante u gotove proizvode. Ove higroskopske tvari mogu biti u tekućem obliku i tada ih treba stabilizirati kako bi se spriječila njihova disperzija. Minerali koji se trenutačno koriste smatraju se teškim. Traže se novi materijali i metode za dobivanje lakše otopine. Trebaju biti primjenjivi na velike količine. Vrsta suradnje može varirati i ovisit će o stupnju razvijenosti predloženih tehnika. Uklanjanje bjelančevina i/ili polifenola iz osušenog biljnog materijala (Ref: 11 GB 41n7 3LBI) • Tvrtka iz Ujedinjenog Kraljevstva bavi se preradom sušenog lišća iz kojeg uklanjaju bjelančevine i polifenole, ne zbog visoke vrijednosti proizvoda nego radi uklanjanja. Trenutna linija troši previše vode. Traže se fizički, kemijski ili biološki procesi kako bi se učinkovito uklonili proteini i polifenoli. Trebaju se moći primijeniti na velike ko-

ličine. Vrsta suradnje može varirati i ovisit će o stupnju razvijenosti predloženih tehnika.

Ekspertiza i sustavi za integrirano upravljanje vodom i otpadom (Ref: 11 US 87GA 3LUO) • Velika američka tvrtka traži konzultante i/ili tehnologiju kako bi unaprijedila korištenje i upravljanje vodom za industrijske procese. Zainteresirani su za licenciranje, istraživanje temeljem ugovora, dokaz o konceptu koji bi vodio do industrijske primjene, zajedničkog razvoja, dobavljača usluge ili angažmana konzultanta. Istraživanja suprakristala: novi materijali za nanoelektroniku, nanofotoniku i proizvodnju vodika (Ref: 11 RU 86FG 3LVE) • Ruski tim za istraživanje i razvoj iz Ulyanovska istražuje novu vrstu kristalnih materijala – suprakristale. Fizička svojstva suprakristala istražuju se u svrhu njihove uporabe u elektronici, optici i energetici. R&D tim traži partnere za znanstvenu i tehničku suradnju, zajedničko istraživanje i daljnju prilagodbu postignutih rezultata specifičnim potrebama. Upite o ovim ponudama i potražnjama možete uputiti na een@bicro.hr.

enterprise europe

Gospodarski susreti B2B@SASOfair

5. rujna 2011.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 7. rujna - Gospodarski susret Go4Cleantech, Zürich, Švicarska

Partneri u Europskoj poduzetničkoj mreži - Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu, Hrvatska gospodarska komora i Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO - te strani partneri iz Mreže pozivaju na Četvrte međunarodne gospodarske susrete u Splitu. Susreti će se održati u petak, 21. listopada, u okviru sajma SASO s početkom u 9.30 sati. Događanje se organizira s ciljem promocije inovativnog poduzetništva te uspostave međunarodne poslovne suradnje. Ovo je jedinstvena prilika za susret s hrvatskim i međunarodnim tvrtkama koje nude usluge i

proizvode u sektorima energije, graditeljstva, metalne industrije i elektrotehnike. Prošle godine na gospodarskim susretima sudjelovala su 122 sudionika (BiH, DE, ES, HR, IT, RS) iz 92 tvrtke koji su održali ukupno 126 bilateralnih sastanaka. Poduzetnici su u anketi po završetku događanja iskazali veliko zadovoljstvo organizacijom (94 posto) i samim iskustvom sudjelovanja. Susreti su pokrenuli nove poslovne suradnje i partnerstva u prijavama EU projekata. Aktualni popis sudionika i formular za registraciju možete pronaći na web stranicama događanja www.utt.hr/ b2b/saso2011.

8. rujna - Međunarodni poslovni susret obrtnika i poduzetnika iz Europske unije i Jugoistočne Europe, Celje, Slovenija

19. listopada - Gospodarski susret Tech Fruit & Vegetable 2011 - 3rd edition, Parma, Italija 21. listopada - Gospodarski susret B2B@SASOFair, Split

16. rujna - Gospodarski susret RED 2011 Renewable Energy Days, Rim, Italija 30. rujna - Poslovni razgovori s tvrtkama iz regije - B2B na sajmu mode Fashion.hr Industrija, Zagreb

Gospodarski susret RED 2011 Gospodarski susreti Tech – Renewable Energy Days Fruits&Vegetable 2011

U Rimu se 16. rujna organizira gospodarski susret RED 2011 - Renewable Energy Days. Na unaprijed dogovorenim sastancima želi se uspješnije povezati partnere na projektima razvoja novih proizvoda i inovacija putem osobnih kontakata. Tvrtke i pojedinci mogu se registrirati vlastitim profilom u koji će unijeti područja interesa i proizvode odnosno usluge. Susret će biti održan u rimskom sajmišnom centru, hala 9, štandovi od C22 do D21. Namijenjeni su sektorima obnovljivih izvora

energije, održivog transporta te održivog građenja. Organizatori susreta su BIC Lazio, National Research Council-Department of Cultural Heritage, University of Rome Tor Vergata-Science Park, EEN partneri u suradnji sa Sviluppom Laziom. Prijave za ovaj skup predaju se na: BIC Lazio, Michela Marcoccia, een@biclazio.it, +39 06 80 36 8223 ili National Research Council-Department of Cultural Heritage, Elena Gigliarelli, elena.gigliarelli@itabc.cnr.it, een.dpc@cnr.it.

U Parmi će se 20. listopada održati gospodarski susreti Tech Fruits&Vegetable 2011. Na unaprijed dogovorenim sastancima susrest će se poduzetnici koji se bave sektorima procesiranja, opreme i tehnologije u proizvodnji voća i povrća, pakiranja, sigurnosti i kvalitete hrane. Cilj unaprijed dogovorenih sastanaka je uspješnije povezivanje partnera na projektima razvoja novih proizvoda i inovacija putem osobnih kontakata. Registracija i više informacija o susretima na: Valentina Patano

+390516377034, rer.camcom.it.

valentina.patano@

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3693, 5. rujna 2011.

( 20 godina karijere profesionalnog kuhara ima Hohnjec

Portal Gric-Gric, Zagreb

( od 1958. razvija se Stolarija Toni

STOLARIJA TONI, VIŠNJEVAC

Zagrizi me virtualno... Do sada je na portalu objavljeno tridesetak videozapisa spravljanja raznih jela, a na njemu se nalaze i razne informacije i zanimljivosti iz gastronomije

Remek djela stolarskog zanata U vrijeme kada mnogi obrti gube bitku s jeftinim ponudama trgovačkih centara, Stolarija Toni svoju nišu pronalazi u izradi replika specifičnog namještaja

deja o pokretanju portala Gric-Gric proizašla je iz želje njegova osnivača Bojana Hohnjeca da svoje dugogodišnje znanje profesionalnog kuhara prenese svim ljubiteljima dobre i ukusne hrane. S druge pak strane, uslijed gospodarske krize Hohnjec je, kao i mnogi u Hrvatskoj, ostao bez posla, pa je nakon skoro jednogodišnje neprekidne potrage za poslom shvatio kako je najbolje da sam pokrene biznis. U siječnju ove godine stvoren je portal Gric-Gric koji Hohnjec uređuje i programski održava potpuno samostalno. “Slušajući iskustva prijatelja, shvatio sam da posjetitelji gastronomskih portala žele i vole gledati videomaterijale spravljanja jela. Upravo to prikazujem na Gric-Gricu. Za sada su to sve amaterski videomaterijali, ali koliko se može vidjeti prema broju posjetitelja portala, oni su vrlo dobro rangirani, čak mnogo bolje nego što sam očekivao”, rekao je Hohnjec. Do sada je objavljeno tridesetak videa spravljanja raznih jela. Na portalu se nala-

ze i zanimljivosti i vijesti iz svijeta gastronomije te najave gastro sajmova i izložbi koje Hohnjec prikuplja s interneta i iz raznih tiskanih izdanja. Spoj dviju ljubavi Kao profesionalni kuhar zadnjih dvadesetak godina radio je u mnogim zagrebačkim renomiranim restoranima, primjerice Canzoni, Felliniju, Zlatnim zvonima, što mu je pomoglo u učenju tajni kulinarstva. Pokretanjem portala Gric-Gric spojio je dvije dugogodišnje ljubavi - onu prema kulinarstvu i onu prema računalima.

I dalje svakodnevno plasiram nove recepte i osvježavam stranice, kaže majstor kuhinje i edukator Bojan Hohnjec Na upit kako je nastao naziv Gric-Gric, Hohnjec je kazao kako se, nakon savjetovanja s obitelji i prijateljima, taj naziv nametnuo sam po sebi.

Učinio mu se vrlo zvučnim i privlačnim te smatra kako baš zbog njega portal privlači mnoge posjetitelje. Portal je sadržajno u potpunosti njegova ideja, a ako želi imati zanimljiv portal, kaže, mora pretpostaviti (i znati) što se od njega očekuje, što ljudi vole čitati i kakvi se recepti trebaju nalaziti na web stranicama. “Želja mi je cijeli projekt podići na višu razinu i uključiti i neke druge partnere i oglašivače, ali samo s jednim ciljem - da portal uvijek bude aktualan, s novim informacijama i receptima na svakodnevnoj osnovi, te zanimljiv i koristan. Vjerujem da na portalu svatko može pronaći poneku informaciju za sebe, a na meni je odgovornost da i dalje svakodnevno plasiram nove recepte i osvježavam stranice. Kad bi se situacija na restoranskoj sceni popravila, želio bih otvoriti svoju kuhinju, no to bi moglo čak prerasti u akademiju za gastronomiju. Sve to, međutim, ovisi o portalu, ekonomskoj situaciji i daljnjim životnim uvjetima”, istaknuo je Hohnjec. (S.P.)

osječkom prigradskom naselju Višnjevac već više od pola stoljeća razvija se stolarski obrt obitelji Liović. Nedugo nakon što je iz kršne sinjske okolice, trbuhom za kruhom, stigao u Slavoniju, Ante Liović je 1958.

Važan segment postali su i restauratorski radovi na namještaju starom i preko stotinu godina otvorio stolarsku radionicu. Na početku skromna, radionica se tijekom desetljeća bitno razvila. Početkom devedesetih nasljeđuje ju i posao nastavlja njegov sin Dušan. Radionica se proširuje i oprema, te se desetak suvremenih drvoprerađivačkih strojeva danas nalazi na radnom i skladišnom prostoru veličine nekoliko stotina četvornih metara. Kako je svaka generacija Liovićevih učinila korak više u obiteljskom poslu, tako sada

čini i Dušanov 28-godišnji sin Antonio. Naime, u Čepinskim Martincima, blizu Osijeka, upravo je započela izgradnja novih proizvodnih pogona Stolarije Toni. Posljednjih godina bave se tzv. baznom stolarijom i unutrašnjim opremanjem objekata. Uvijek rade za poznatog kupca i izrađuju elemente prema konkretnim mjerama i situacijama u prostoru. Iako je logično očekivati da je cijena takvih stolarskih unikata bitno viša od uobičajenih, Dušan Liović kaže da nije. “Cijena koju nameću trgovački centri je cijena iznad koje mi obrtnici ne možemo ići. Ljudi kupuju tamo gdje im je jeftinije. Neki u toj utrci izdrže, ali nažalost sve brojniji su prisiljeni zatvoriti obrte. K tome, tehologija je silno napredovala i ljudski je rad sve manje zastupljen. Ostalo je da se pronađemo u onome što se naziva visokom kreativnosti”, kaže Liović. Crkvena vrata Liovići tako svoju nišu nalaze u obrtničkoj izradi onoga što je u pravom drvetu preskupo strojno izra-

diti i gdje je kreativan ljudski rad nužan. Tako se u lepezi proizvoda ove stolarije nalaze prava stolarska remek-djela izrađena najčešće u hrastovini. Riječ je o nizu velikih crkvenih vrata ili cjelokupnoj opremi nekih crkvi u osječkoj okolici. Također, sve više zgrada u osječkom središtu ima vrata izrađena upravo u toj stolariji. U Stolariji Toni rade i replike komada za ugostiteljske objekte koji žele postići etno štih u uređenju svojih prostora – od kuhinja nastalih u kombinaciji opeke i hrastovine, preko specifičnih šankova, stolova i stolica, do polica i opreme za vinske podrume i kušaonice. Vrlo važan segment postali su i restauratorski radovi različitih komada namještaja starih i preko stotinu godina. Nakon uspješnog nastupa na ovogodišnjem sajmu Osijek Expo gdje su izlagali repliku povijesne baranjske spavaće sobe, Stolarija Toni predstavit će se početkom listopada na sajmu obrtništva u Puli gdje će izložiti nekoliko modela tzv. retro namještaja prikladnog za opremanje u kombinaciji s kamenom. (S.S.)

14 HRVATSKA & REGIJA Zbog propuštenog upisa dionica

Sporno vlasništvo kapitala Aluminija

Na izvanrednoj novinskoj konferenciji direktor Aluminija Ivo Bradvica najavio je podnošenje tužbe Kantonalnom sudu u Sarajevu protiv Registra vrijednosnih papira FBiH koji je propustio obaviti upis dionica mostarskog kombinata unatoč potpisanom ugovoru i dostavljenoj dokumentaciji. Bradvica je naglasio da će odštetni tužbeni zahtjev iznositi 190 milijuna KM. Time je zapravo potvrđeno da i dalje postoji spor oko vla-

sništva kapitala Uprave Aluminija i Vlade FBiH. Direktor Aluminija tvrdi da prema važećim pravnim propisima, trenutačna struktura kapitala Aluminija, koju federalne vlasti godinama dovode u pitanje, odgovara onoj koja je navedena u aktima sudskog registra od 11. studenoga 1997. godine prema kome bi radnički kapital iznosio 64 posto, TLMa Šibenik 12, a države 24 posto. Ako bi nova vlada FBiH priznala takvu strukturu vlasništva, Uprava Aluminija bi preuzela na sebe rješenje dugogodišnjeg problema - obeštećenje bivših radnika koji su ostali bez posla na početku ratnih sukoba. (Z.L.)

( 56 ha

Privredni vjesnik Broj 3693, 5. rujna 2011.

vinograda imat će Vinarija

( 400.000 l vina planirana proizvodnja 2018.

SUBOTICA: VINARIJA, VINO, HOTEL I MUZEJ ZVONKA BOGDANA

Vino za dušu

*vijesti Stranih investicija 339,7 milijuna KM Središnja banka BiH priopćila je da je lani priljev izravnih stranih investicija iznosio 339,7 milijuna konvertibilnih maraka ili 1,4 posto bruto domaćeg proizvoda, što je približno razini iz 2009. godine. Podaci ukazuju na to da se efekti recesije na izravne strane investicije još nisu anulirali. Kad je riječ o geografskom rasporedu priljeva ulaganja, došlo je do značajnih promjena u odnosu na ranije godine. Naime, najviše ulaganja bilo je iz Švicarske (98 milijuna KM), zatim iz Njemačke (54 milijuna KM) i Turske (37 milijuna KM). Najveći pad investicija zabilježen je iz Slovenije, (-41 milijun maraka), Rusije (-25 milijuna) i Austrije (-7 milijuna KM). Do sada je u BiH iz inozemstva ukupno investirano 9,54 milijarde KM. Rast izvoza i proizvodnje U sedam mjeseci ove godine BiH je izvezla roba u vrijednosti 4,7 milijardi konvertibilnih maraka, što je u odnosu na isti lanjski period povećanje od 18,6 posto, a uvezla za 8,7 milijardi KM uz rast od 16,6 posto. Prema podacima Agencije za statistiku BiH,

trgovinski deficit dostigao je iznos od 3,9 milijardi KM. Glavni trgovinski partneri BiH bili su Njemačka i Hrvatska. U srpnju je registriran i rast ukupne industrijske proizvodnje od 7,4 posto u odnosu na srpanj prošle godine. Kinezi grade cestu Banja Luka-Doboj

Predstavnici JP Autoputevi RS i kineske kompanije China Road&Bridge Corporation potpisali su predugovor o izgradnji 72 kilometra autoceste Banja Luka-Doboj, a riječ je o investiciji vrijednoj 400 milijuna eura. U prethodne dvije godine propali su svi pokušaji vlade Republike Srpske da s austrijskim i slovenskim kompanijama ugovori gradnju te prometnice. Kredit u vrijednosti 85 posto investicije trebala bi odobriti Kineska izvozna banka, dok će preostali dio osigurati vlada RS-a. Kako se planira, radovi će početi iduće godine, a bit će okončani 1. srpnja 2014. godine.

Na prvom ocjenjivanju Sauvignon blanca, Vinarija Zvonko Bogdan dobila je zlatnu medalju na San Francisco International Wine Competition 2011. Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

tvaranjem dijela uistinu impozantnog i u secesijskom stilu uređenog objekta u kojem je predviđen prostor za vinariju, hotel, muzej i restoran odano je jedno od najvećih priznanja poznatom pjevaču Zvonku Bogdanu. Naime, investitori i vlasnici tog objekta Marko Dulić i Lajoš Čakanj dali su ime i vinariji i vinu upravo po ovome pjevaču. Četiri vrste vina - Sauvignon blanc, Pinot bijeli, Cuvee i Merlot - nalaze se na tržištu od prošle godine pod imenom Zvonko Bogdan. Vino je plasirano uglavnom u restorane u okolici Subotice, no od sljedeće godine započinje njihova distribucija i plasman po cijeloj Vojvodini i Srbiji, ali i po državama regije, budući da su s nizom distributera već potpisani ugovori. S obzirom na veliku investiciju te korištenje usluge najpoznatijih svjetskih stručnjaka za proizvodnju vina po-

put poznatog europskog enologa Thomasa Seegera, vlasnika Vinarije Seeger - jedne od najstarijih vinarija u Njemačkoj, može se iščitati ozbiljna namjera vlasnika te se očekuje potvrda ovih vina na najzahtjevnijim svjetskim tržištima. Da su Seeger i upravljački tim Vinarije Zvonko Bogdan na pravom putu pokazuje i činjenica da su već na prvom ocjenjivanju Sauvignon blanca dobili zlatnu medalju na natjecanju San Francisco International Wine Competition 2011. Na tom najprestižnijem američkom ocjenjivanju vina Pinot blanc 2010. i Merlot 2009. iz ove vinarije dobili su srebrnu, a crveni Cuvee 2009. brončanu medalju. Posjetitelji nakon berbe Vinarija Zvonko Bogdan smještena je u blizini jezera Palić i okružena sa 17 hektara vinograda, a dodatnih devet hektara nalazi se na obali susjednog jezera Ludoš. Početkom iduće godine bit će zasađeno novih 15 hekta-

ra, a u jesen 2012. još 15 hektara vinograda. Tako će kompleks u okolici Vinarije imati ukupnu površinu od 56 hektara pod vinogradima. U vinariju je ugrađena najmodernija tehnologija njemačkih proizvođača

Površina vinarije je 5600 četvornih metara, od čega na proizvodni pogon otpada 2200 kojom će prerada grožđa biti strogo kontrolirana. Ukupna površina vinarije je 5600 četvornih metara, od čega na proizvodni pogon otpada 2200 metara četvornih, a na podrum 1200. “Vinarija će po završetku ovogodišnje berbe primiti i prve goste, a dovršetak druge faze, odnosno ugostiteljskog i hotelskog dijela odvijat će se postupno. Uveden je sustav za nadzor temperature kao i za ventilaciju jer je tijekom procesa prerade nužno nadzirati fermentaciju. Taj sustav nakon rušenja temperature

omogućava iskoristivost viška energije za temperiranje ostalog dijela objekta. Kad je riječ o restoranu, planiramo ga urediti do kraja godine”, istaknuo je Marko Dulić, suvlasnik Vinarije. Hotel iduće godine Hotelski dio bi trebao biti otvoren polovinom 2012. godine, a imat će 26 apartmana, od kojih šest luksuznih. Prema Dulićevim riječima, u Vinariji Zvonko Bogdan planiraju već 2018. godine sa 56 hektara vinograda proizvoditi 400.000 litara vina. Marketinški najzanimljiviji dio kompleksa svakako će biti muzej Zvonka Bogdana, u kojem će osim instrumenata i ostalih predmeta vezanih uz rad ovog poznatog pjevača biti izloženi i eksponati iz bogate povijesti Bunjevaca u ovim krajevima. Sam Bogdan je iskazao veliko zadovoljstvo što je “za života dobio ovakav spomenik”, dodavši kako ne može riječima izraziti svu zahvalnost svojim prijateljima koji su mu na ovakav način ukazali čast i poštovanje.

www.privredni.hr Broj 3693, 5. rujna 2011.

( 120.000 do 150.000 predmeta

*vijesti

preliminarno je najavljeno

Konačno restitucija u Srbiji

Dvije milijarde eura za povrat oštećenim građanima Zakon o vraćanju imovine i obeštećenju, čije se usvajanje očekuje do kraja jeseni, predviđa da u naturi bude vraćeno sve što je moguće, osim imovine čije bi vraćanje moglo ugroziti funkcioniranje države Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

estitucija je velika žaba koju je trebalo davno progutati. Ona je, međutim, u Srbiji tek sada došla na red i onoliko koliko se kasni, toliko će zakonsko vraćanje imovine biti teže provedivo. Zakon o restituciji (u Hrvatskoj bi se reklo o povratu imovine) konačno je stigao na dnevni red, kako je najavio za njega zaduženi vicepremijer Božidar Đelić,

Donedavno je naočigled javnosti u privatizaciji prodavana imovima onih čija su imena na popisima za restituciju ali svima je jasno - pod pritiskom Europske unije. Restitucija je, naime, jedna od važnijih stavki za svakog budućeg kandidata za članstvo u Uniji i to se znalo i ranije, samo što je “bilo prečeg posla”. Kako god, i bez EU-a Srbija se tim pitanjem morala pozabaviti mnogo ranije, i to temeljito. Prvi nacrt zakona pripremljen je još prije gotovo 10 godina, a da se s njim nije toliko odugovlačilo, bilo bi ušteđeno i više novca poreznih obveznika i mnogi slučajevi bili bi pravednije rješavani. Donedavno je, naime, naočigled javnosti u pri-

vatizaciji prodavana imovima onih čija su imena na popisima za restituciju. “Očekujem prva rješenja o vraćanju imovine u naturi već sljedeće godine, i to prvo za one predmete koji nisu komplicirani i gdje nema novog vlasnika te ako su se nasljednici dogovorili, a povrat imovine u novcu počet će 2015. godine”, najavio je Đelić. Nešto u naturi, nešto u obveznicama Zakon o vraćanju imovine i obeštećenju, čije se usvajanje očekuje do kraja jeseni, predviđa da u naturi bude vraćeno sve što je moguće, osim imovine čije bi vraćanje moglo ugroziti funkcioniranje države, a operativno tijelo bit će Direkcija za restituciju. U naturi neće biti vraćana ni imovina koja danas ima legalnog vlasnika, jer ideja je “da ne pravimo nove nepravde i da onome tko je ne-

što legalno kupio ne nanosimo nepravdu”, rekao je Đelić. Točan broj ljudi kojima će imovina biti vraćena bit će poznat 2014. godine jer je rok za prijave potraživanja određen na dvije godine. Tada će se znati i što se vraća u naturi, a što putem državnih obveznica i u novcu, a preliminarno je najavljeno između 120.000 i 150.000 predmeta. Od 2015. godine Srbija će imati dovoljno novca za isplaćivanje obveznica jer će te godine prestati isplate za staru deviznu štednju, a oko dvije milijarde eura bit će rezervirano za vraćanje ošteće-

nim građanima u idućih 20 godina, naveo je Đelić. I dodao da će vlasnicima obveznica biti predloženo da ih objedine i zajedno izađu na međunarodno tržište kapitala kako bi odmah mogli dobiti novac, a glavna valuta odšteta bit će euro. Nema supstitucije imovine Obvezni dio za restituciju izdvajan je i tijekom privatizacije pa se u Fondu za restituciju nalazi oko 110 milijuna eura, što će biti iskorišteno za isplatu akontacija prije izdavanja obveznica. Pravo na akontaciju imaju svi koji ispunjavaju uvjete, a ona

Nema povrata suradnicima nacista U dogovoru s međunarodnim židovskim organizacijama predloženo je da se na ime imovine Židova stradalih u holokaustu, koji nemaju nasljednike, na mjestu koncentracijskog logora u Beogradu na Starom sajmištu izgradi Memorijalni centar. Također je odlučeno da svi suradnici okupatora u Drugom svjetskom ratu nemaju pravo na obeštećenje.

će iznositi od 10 posto vrijednosti imovine za sve i 50 posto za socijalne kategorije, do maksimalnih 10.000 eura. Zakon predviđa rješenja za sve ljude koji žive u stanovima čiji je vlasnik država i onima koji plaćaju zakup, pri čemu ostaje zaštićeno stanarsko pravo, a prijelazni rok trajat će dvije godine, dok će oni na obradivom zemljištu imati rok od tri godine, tijekom kojih će plaćati istu najamninu i imati mogućnost da se dogovore s pravim vlasnikom. Izvjesno je da supstitucije imovine neće biti. Mada je vraćanje kroz alternativnu imovinu naizgled atraktivna ideja, preveliki su rizici od proizvoljnosti u takvim procedurama, od nejednakosti između sudionika, do rizika korupcije. Mnogo je bolje osigurati realno obeštećenje na istim osnovama svima, ako je vraćanje imovine nemoguće, smatra Đelić. Stari vlasnici svoja poduzeća neće moći dobiti u naturi, već će biti obeštećeni kroz obveznice, na osnovi procjene vrijednosti kapitala poduzeća. Procjena će se obavljati po sljedećem načelu: vrijednost kapitala u trenutku oduzimanja 1945. ili 1946. godine pretvorena u sadašnje tržišne cijene u eurima. Realno je, međutim, da će oko 300.000 hektara poljoprivrednog zemljišta i šuma, koliko se potražuje, gotovo u potpunosti biti vraćeno u naturi starim vlasnicima.

Slovenija: opet subvencije za samozapošljavanje Primivši 85 posto sredstava iz Europskog socijalnog fonda, slovenski Zavod za zapošljavanje ponovno je u prilici sufinancirati program samozapošljavanja s ukupno 9,5 milijuna eura. Kandidati koji ispunjavaju uvjete potpisom plana samozapošljavanja stječu i pravo na 4500 eura jednokratne nepovratne pomoći. Prošle godine podijeljeno je 5100, a ljetos do ožujka 3500 takvih subvencija. Bankarske plaće rasle i u lošoj 2010. godini Unatoč tome što je slovenski bankarski sustav lani, prvi put u samostalnoj državi, iskazao gubitak, većina predsjednika uprava i glavnih izvršnih direktora dobilo je veće plaće nego godinu prije. Među svima najveća primanja imao je Gorazd Trček, predsjednik uprave Gorenjske banke. Primio je 273.000 eura bruto plaće i 183.000 eura varijabilnih prihoda. Božo Jašovič, predsjednik uprave NLB-a koja je lani ostvarila 183,4 milijuna eura gubitka, dobio je ukupno 166.829 eura bruto. Koliko hrane za energiju? Poljoprivredni institut Slovenije protivi se većem korištenju hrane za proizvodnju energije. Sa samo osam ari poljoprivrednih površina po stanovniku, Slovenija smije dati za energiju tek

nešto silaže od kukuruza te otpatke koje se ne može drukčije iskoristiti. “Tri četvrtine preuzete obveze u pridobivanju energije iz obnovljivih izvora treba u Sloveniji pokriti vodnom energijom te zasad neiskorištenom šumskom biomasom”, stajalište je Poljoprivrednog instituta što ga je na okruglom stolu u okviru Agrarnog sajma u Gornjoj Radgoni zagovarao Jože Verbič.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3693, 5. rujna 2011.

( oko 6 mil € ( 4 zvjezdice

*vijesti U nacionalnim parkovima više od 650.000 posjetitelja Osam hrvatskih nacionalnih parkova u šest mjeseci ove godine posjetilo je više od 650.000 posjetitelja što je 12 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom su najposjećenija bila Plitvička jezera s više od 313.000 turista ili 16 posto više nego lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Od ukupnog broja posjetitelja, stranaca je bilo 497.541 što je 13,2 posto više, a domaćih turista 152.784 ili 8,4 posto više. Uskoro Voloderske jeseni Kada se odreže prvo grožđe u voloderskim vinogradima, znak je da počinju Voloderske jeseni. Već 41 godinu uzastopce stanovnici Sisačko-moslavačke županije 11. i 12. rujna obilježit će početak berbe grožđa u svojem kraju. Tako će i ove godine uz bogat sajam vina i mošta na manifestaciji nastupiti i mnoge folklorne skupine iz cijele Hrvatske. U sklopu manifestacije bit će izložbe slika, pribora i alata za vinogradarstvo i voćarstvo, a predstavit će se i razne rukotvorine, narodne nošnje i tradicionalni zanati. Sajam Nautica u Rijeci

Međunarodni nautički sajam Nautica 2011. i Izložba inovacija u pomorstvu i nautičkom turizmu održat će se od 21. do 25. rujna na Putničkoj obali u Rijeci. To je jedan od najstarijih nautičkih sajmova u Hrvatskoj koji nastoji motivirati i promicati domaću nautičku proizvodnju. U sklopu sajma održat će se stručni skupovi, okrugli stolovi i predstavljanja, a najboljim izlagačima i izlošcima bit će dodijeljena nagrada Zlatno jedro.

uloženo u obnovu hotela

kategorizacija hotela Arbiana

Nereo Valencich, vlasnik najboljeg malog gradskog hotela na Jadranu

Jednostavno je biti među najboljima Nereo Valencich je dio svog američkog sna prenio na Rab, gdje je kupio i uredio hotel za koji je dobio i nagradu Simply the best prijevoz helikopterom... Eto, to su neke od brojnih usluga koje nudimo svojim gostima.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

apski Hotel Arbiana, dobitnik prošlogodišnje nagrade Simply the best za najbolji mali gradski hotel na Jadranu, sagrađen je još 1924. Od tada do danas hotel je prepoznatljiv po posebnom odnosu njegovih zaposlenika prema gostu te visokoj kvaliteti usluga. Upravo ta kvaliteta koju gosti dobivaju za novac bila je povod za razgovor s vlasnikom tog hotela Nereom Valencichem, Hrvatom koji već niz godina živi u SAD-u, a u Arbianu je prenio i dio “američkog sna”. Imate uspješnu karijeru u inozemstvu, a ipak ste se odlučili na povratak u Hrvatsku. Kako to? - Prije 11 godina krenuo sam u posao s Hotelom Arbiana. Iako živim u New Yorku, zadnjih nekoliko godina više vremena provodim na Rabu nego u SAD-u. Naime, moja supruga je podrijetlom Rabljanka, ali u New Yorku vodi restoran Terrace in the sky za koji se može reći da je u protekle 34 godine zaista postao kultno mjesto. Zašto ste izabrali ovaj hotel? - Hotel mi se oduvijek sviđao, a 2001. sam ga kupio zbog jedne vrste izazova. Nakon mnogih komplikacija i pravnih zavrzlama pet godina kasnije započela je njegova obnova, a 2007. je ko-

Vlasnik ste i rapske Vile Margite. Nakon obnove je neko vrijeme radila, no što će biti dalje? - Trenutačno razmišljam o njenoj prodaji. No, ako do kraja godine ne prona-

Među uslugama za VIP goste su i najam luksuzne jahte i prijevoz helikopterom

Mediteranska kuhinja na terasi na nebu Što sve nudite u svom američkom restoranu Terrace in the sky? - Prije svega, francusku kuhinju mediteranske orijentacije. Restoran se nalazi na vrhu zgrade, s prekrasnim pogledom na Manhattan i Central park. Ima vanjsku terasu za stotinjak osoba, ali i unutarnji prostor kapaciteta 220 osoba. Restoran je posebice prepoznatljiv po kvaliteti hrane jer je moja supruga Nada Bernić svoje iskustvo prenijela i na šefove kuhinja koji su proteklih godina tamo radili prema njezinim zamislima o zdravoj i inovativnoj gastronomiji. Iako je restoran dobio brojne nagrade, nije nam slava udarila u glavu nego smo od njega napravili brend - romantično mjesto za večeru koje, među ostalima, posjećuju mnogi uglednici iz svjetske politike i javnog života. Na svakom je stolu ruža i svijeća, a gosti svakodnevno uživaju u zvucima harfe. načno otvoren. Hotel se nekoć zvao Bristol i bio je popularan dvadesetih godina 20. stoljeća. U to doba sjeverni Jadran prolazio je kroz razdoblje intenzivnog turizma, a Hotel Bristol izgrađen je po uzoru na slične hotele u Opatiji i Crikvenici. Nakon Drugog svjetskog rata hotel je promijenio ime u Beograd i tada se krenulo s masovnim turizmom. Kada sam ga preuzeo, u njemu su bile 64 sobe, a nakon obnove

ima ih samo 28. Vanjska vizura je ostala ista jer se hotel nalazi u srcu staroga grada Raba. Koliko ste do sada uložili u njegovu obnovu? - Do sada je uloženo oko šest milijuna eura vlastitih i kreditnih sredstava u obnovu hotela. Cijene i standard hotela su na razini kategorije četiri zvjezdice. Naša je posebnost to što smo otvoreni tijekom cijele godine, a u posezoni i predsezoni cijene

smještaja su nešto niže. Ponajviše nam dolaze Nijemci, Talijani, Austrijanci, Amerikanci, a sve više i Poljaci te gosti iz drugih istočnoeuropskih zemalja. Svojim VIP gostima nudite i neke dodatne usluge, ako zatraže... - Da, to su naše posebne ponude, primjerice transferi od i do zračne luke, prijevoz luksuznom limuzinom, najam luksuzne jahte sa skiperom,

đem kupca, morat ću je adaptirati i ponuditi kao luksuznu vilu elitnim gostima. Još sam u potrazi za strateškim partnerom. Ako ga ne pronađem, kao što sam rekao, Vila Margita će se nakon obnove iznajmljivati kao ekskluziva s bazenom. Vila je u prvom redu do mora i ima 500 četvornih metara, a cijelo imanje 2000. Uz vilu se nalazi i pomoćna zgrada od 80 četvornih metara. Što biste poručili turističkim čelnicima, ali i kolegama hotelijerima? - Sezonu treba produljiti i potaknuti investicije, posebice u segmentu zdravstvenog turizma te olakšati razne administrativne procedure. Moramo se rasteretiti prošlosti i prilagoditi realnom prihvaćanju ekonomske situacije, a država treba stvoriti mehanizme za poticanje poslovanja malog i srednjeg poduzetništva.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3693, 5. rujna 2011.

( više od 2 godine

trajao proces stvaranja Gamersbooka

( oko 7000 korisnika registrirano na stranici

E-sport bez granica

Interneta i igara Gamersbook je društvena mreža, novinski portal te svojevrsna wikipedija za računalne igre koja primarno cilja na međunarodno tržište Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

roj korisnika društvenih mreža raste iz dana u dan. Predviđanja po kojima će u ovoj godini njihov broj premašiti milijardu, prema dostupnim podacima, već su se ostvarila. Naime, u svijetu je trenutačno oko 750 milijuna korisnika društvene mreže Facebook. Valja dodati i da se oko 200 milijuna osoba online druži na Twitteru, a oko 130 milijuna na MySpaceu. Stoga se može reći da je potencijal društvenih mreža daleko od iskorištenosti te je sve više onih koji slične ideje žele pretočiti na internet. U tako nešto odlučila je uskočiti i web.burza, zagrebačka web agencija za projektiranje, izradu i cjelokupnu implementaciju web stranica, s projektom Gamersbook.

Vanja Bertalan, direktor web.burze, ističe kako je Gamersbook projekt ove agencije te skupine mladića iz Splita. Stvoren je u Hrvatskoj kao platforma koja ima sve karakteristike društvene mreže, ali i novinskog porta-

la te svojevrsne wikipedije za računalne igre. Igrači (gameri) su ga izuzetno dobro prihvatili jer su oni posebna skupina ljudi koja svoj hobi (igranje računalnih igrica - gaming) doživljava prilično osobno, tako da su prepirke o sadašnjim ili budućim naslovima ili pak prvacima u nekom žanru česta pojava na Gamersbooku. “Zadnjih je godina profesionalno igra-

rado gledaju i gamersbook. tv što su alati koji ga izdvajaju od konkurencije. Jesenske promjene Sam proces stvaranja Gamersbooka, od ideje do pokretanja, trajao je više od dvije godine. Od pokretanja se na stranici registriralo više od 7000 korisnika, većinom iz raznih

weba, ali nažalost, većina je prilično slabe kvalitete. Pokušavaju se probiti dumpingom cijena i velikim brojem projekata, što

sebnostima, pronađu svoje mjesto na ovoj društvenoj mreži. “Želimo da se gameri druže s poznanicima, ali isto tako da ostvare nova poznan-

Trudimo se da Gamersbook bude jedinstven, s mnogo različitih funkcija, kaže Bertalan nje računalnih igara postalo vrlo snažan trend na Zapadu, pa sukladno tomu, Gamersbook ima dosta mogućnosti da zadovolji i tu, e-sport publiku. Proizvođači i izdavači sudjeluju u Gamersbooku tako da izravno pišu o svojim proizvodima. Gamersbook im služi kao community alat preko kojeg mogu dobiti izravnu povratnu informaciju o nekom naslovu. Igrači pak imaju jedinstvenu priliku da putem Gamersbooka izravno komuniciraju s ljudima koji proizvode igre”, objašnjava nam Bertalan. Gamersbook je, nastavlja on, namijenjen svjetskom tržištu, prije svega igračima svih žanrova i igračkih platformi, ali i proizvođačima te izdavačima igara. Osim što korisnicima pruža podlogu za druženje, omogućuje pisanje i čitanje blogova, te članaka, a korisnici vrlo

europskih zemalja i Sjeverne Amerike. Na regionalnom području ima otprilike 30 posto korisnika, no Gamersbook ionako primarno cilja na međunarodno tržište. “Prije svega jer je hrvatska gaming scena prilično nerazvijena u usporedbi sa susjednim zemljama. Srećom, u posljednje vrijeme i to se mijenja”, kaže on. Govoreći o konkurenciji, napominje kako na tržištu postoji jako velik broj pojedinaca i tvrtki koje se bave razvojem

ima loš utjecaj na kvalitetu hrvatskog web prostora. “U Hrvatskoj trenutačno postoji svega pet tvrtki koje se istinski i kvalitetno bave webom. Vjerojatno je i to razlog zbog kojeg su cijene u Hrvatskoj osjetno ispod onih u inozemstvu, pa stoga nije jednostavno zadržati visoku razinu kvalitete”, naglašava. Tijekom ove jeseni, najavljuje, Gamersbook će doživjeti dosta novina i promjena, ponajprije jer se nastoji u tome da svi igrači, u skladu sa svojim po-

stva i prijateljstva. Trudimo se da Gamersbook bude jedinstven, s mnogo različitih funkcija. Neke od njih slične su funkcijama drugih društvenih mreža, ali bitno je da njihov spoj odgovara potrebama i željama naših korisnika. Za sada se igrice ne mogu igrati na samoj stranici, ali ta mogućnost je otvorena za budućnost. Čak smo ostvarili i neke kontakte koji su vodili u tom smjeru, dakle suradnji s proizvođačima igara”, zaključuje Bertalan.

*vijesti Makro Mikro širi mrežu poslovnica Tvrtka Makro Mikro nakon više od 20 godina uspješnog poslovanja nastavlja sa širenjem izvan Zagreba. Otvorene su četiri nove poslovnice diljem Hrvatske - u Varaždinu, Bjelovaru, Šibeniku i Metkoviću, a zaposleno je osam novih osoba. Uz postojećih 15 poslovnica, Makro Mikro za mjesec dana otvara novu poslovnicu i u Vinkovcima. U novim poslovnicama, uz računalnu opremu te uredski i školski materijal, nudit će se servis i održavanje svih vrsta printera i računala. RBA na iPhoneu Raiffeisenbank Austria (RBA) unaprijedila je uslugu RBA na dlanu koja je dostupna i kao aplikacija za iPhone mobilne uređaje, uvodeći novo sredstvo identifikacije i potvrde transakcija - mToken. Prednost je u tome što korisnici više ne moraju koristiti dodatne uređaje poput tokena i čitača kartica, već je dovoljno imati mobilni uređaj s pristupom internetu te instalirati aplikaciju. Oni koji to učine preko iPhone uređaja mogu pristupiti mobilnom bankarstvu te, među ostalim, saznati gdje se nalazi najbliža RBA poslovnica ili bankomat. Korisnici testiraju LTE Vipnet je odabrao 20 korisnika koji dva tjedna, od 1. do 14. rujna, testiraju LTE (Long Term Evolution) tehnologiju koja omogućava bolju kvalitetu i znatno veću brzinu surfanja. Vipnet je, naime, korisnicima osigurao stickove koji omogućuju surfanje u 4G mreži. Ovaj telekom operator tako nastavlja aktivno testirati tehnologiju koja će komercijalno biti dostupna 2012., a daljnja dinamika širenja u Hrvatskoj pratit će dostupnost uređaja za njeno korištenje, koji se masovnije najavljuju za 2013. godinu.

18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3693, 5. rujna 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Kamionske poluprikolice

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR Dubravka Oraić Tolić Akademsko pismo Naklada Ljevak

Ova je knjiga priručnik za pisanje akademske proze (od seminarskih radova do doktorske dizertacije). Brojnim primjerima, jasnim i jednostavnim razjašnjenjima autorica daje odgovor ili savjet za rješenje mnogih problema, od izražajnih konvencija znanstvenoga diskursa do citatnih stilova i mehanike teksta. Ne zaboravlja pritom ni probleme znanstvenoga rada poput kolebanja oko izbora teme i početnoga “straha od bjeline papira”, strategija “ranoga pisanja”...

Nikola Batušić Četiri godišnja doba Profil

Svojevrsni nastavak autorova memoarskog prvijenca “Na rubu potkove”, nova Batušićeva knjiga donosi memoarski intonirane putopise u kojima su opisana putovanja u Njemačku, bivši Sovjetski Savez te Italiju. lako se zbivanja odvijaju izvan njegova dosadašnjega utvrđenoga područja - njegova urbsa - izvan “zidina” Lenucijeve potkove, i ova je knjiga puna sjećanja na Zagrepčane, piščeve prijatelje, mnoge znamenite umjetnike i intelektualce.

Emmanuel Carrere Neki drugi životi Algoritam

Neki drugi životi, naslov koji bi u doslovnom prijevodu glasio “o životima drukčijim od mojega”, i jesu priča o životima drugih, o životima koji samom pripovjedaču ostaju na stanovit način nedohvatni, baš zato što su drukčiji i on u njima ne pronalazi sličnosti sa svojim životom. Igrom slučaja on postaje svjedokom dviju drukčijih životnih priča prepunih patnje. Jedna je obilježena smrću djeteta i roditeljskim žalovanjem, u drugoj mlada žena umire ostavljajući za sobom obitelj...

Lee Child 61 sat Znanje

Jack Reacher bivši je vojni policajac i potpuni usamljenik. Nema obveza niti poznaje strah; nema ništa osim snažnog osjećaja za pravdu. Snježna oluja i izlijetanje autobusa s ceste dovode ga u središte Južne Dakote - nepripremljenog za snijeg. No Jack je spreman, kako već samo on to može biti, riskirati život štiteći hrabru svjedokinju. Ubojica dolazi po nju... Ili je već stigao u zaleđeni grad? Ako želi poživjeti do suđenja, trebat će joj njegova pomoć...

Dugald A. Steer Alijenologija Planetopija

Ova knjiga donosi praktički sve što se dosad zna o kontaktima Zemljana s inteligencijama s drugih planeta, a opremljena je mnoštvom crteža, fotografija, skica i memorabilija. Uz to donosi i obilje podataka kako o samom svemiru, našem položaju i ulozi u njemu, tako i onome što su ljudi uspjeli doznati ili bar naslutiti o izvanzemaljcima - kakvi su, čime raspolažu, kako ih prepoznati i komunicirati s njima.

Mega, Nysa, Poljska, www.mega-nysa. pl. Tvrtka je proizvođač kamionskih poluprikolica s ceradom i prikolica za samoistovar. Prikolice se koriste u transportnoj, građevinskoj i poljoprivrednoj branši. Imaju certifikat ISO 9001:2001. U proizvodnji se koriste materijali najviše kvalitete: aluminij otporan na trenje, švedski čelik DOMEX, rasvjeta ASPOCK, sustavi kočenja Knorr-Bremse, Haldex i Wabco, potporne noge JOST, HYVA hidraulika. Kontakt: Solvita Kalugina-Bulka, s.kalugina-bulka@mega-nysa.pl, +48 77 4494271, +48 503 199447. Električni proizvodi za autoindustriju

Ixoemporiki, Solun, Grčka. Tvrtka nudi JVC audio za vozila (autoradio/CD-i, MP3, multimedia, pojačala, zvučnici), Magnat kućni i auto hi-fi, SPAL aksijalne ventilatore (za aute 12V i autobuse i kamione 24V) - SPAL električne prozore i parking senzore te Xenon svjetla. Kontakt: soundtrd@otenet.gr, +30 2310 513068. Suncobrani

Shanghai Sanyou, Šangaj, Kina, www.sanyou-sh.com. Tvrtka nudi suncobrane. Kontakt: Adam Guo, sales@sanyou-sh. com, +86 21 65087317. Stolice i sjedala

Zhejiang Dafeng Sports Equipment, Nigbo, Kina, www.dafengsports.com/english. Tvrtka je proizvođač stolica i sjedala za stadione i dvorane. Kontakt: jay@ dafengsports.com, +86 574 62899008. Namještaj za igrališta

UMUT Playground Systems and Urban Furnitures, Ankara, Turska, www.umuttasarim.com. Tvrtka se bavi proizvodnjom opreme za dječja igrališta te namještaja, opreme i objekata za eksterijere. Tvrtka

posjeduje certifikat TSE 1176-1-2-3-4-56-7 (uključujući sigurnosne odredbe) Turskog instituta za normizaciju opreme za igrališta te TSE 12427 certifikat koji se odnosi na održavanje i popravak te opreme. Kontakt: Irfan C. Cetinkale, info@ umuttasarim.com, +90 312 3487663. Brodski konopi

Katateh, Zagreb, www.katateh.hr. Tvrtka prodaje brodske konope marke FSERobline. Kontakt: Željkica Gavran-Perković, info@katateh.hr, +385 99 2207758. Različita roba

A to Z International, Lahore, Pakistan. Tvrtka je proizvođač/izvoznik kože krupnih i sitnih životinja, proizvoda od kože, kemikalija i minerala, građevinske opreme, električne robe, hrane, sportske opreme i tekstilnih proizvoda. Kontakt: Muhammad Ahsan Malik, atoz@lcci.org.pk, +92 322 4901363. Strojevi za poljoprivredu

Ozkan Tarmak, Kayseri, Turska, www. ozkantarmak.com. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju strojeva i opreme za poljoprivredu. Asortiman proizvoda uključuje: razne vrste prikolica, opreme i priključaka za traktore, plugove... Tvrtka traži kupce na hrvatskom tržištu. Kontakt: bilgi@ozkantarmak.com, +90 352 6255723. Linije za mužnju mlijeka

Dan-Bos, Thisted, Danska, www.secondhand-equipment.com. Tvrtka nudi korištene linije za mužnju mlijeka kapaciteta od 2x8 do 2x14 jedinica. Proizvođači SAC, Alfa-Laval, Strangko. Također nudimo različite kapacitete tankova za držanje mlijeka kao i drugu stočarsku i poljoprivrednu opremu. Kontakt: info@secondhand-equipment.com, +45 97926100. Potražnja za peletima

Akrima Export, Zagreb. Tvrtka traži proizvođače peleta za plasman na hrvatsko i zapadnoeuropsko tržište za dugoročnu suradnju. Kontakt: akrima@net.hr, +385 1 6556001, +385 98 1808272.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Digitalni tahografi i čitači

Hrvatska pošta nabavlja digitalne tahografe i čitače. Rok dostave ponuda je 9. rujna. Održavanje i popravak informatičke opreme

Ekonomski fakultet u Zagrebu nabavlja usluge održavanja i popravaka informatičke opreme. Rok dostave ponuda je 14. rujna. Vatrogasna vozila

Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije nabav-

lja nova vatrogasna vozila. Rok dostave ponuda je 3. listopada. Regija Isporuka i montaža guma za motorna vozila

Komunalac Odžak nabavlja usluge isporuke i montaže guma za motorna vozila. Rok dostave ponuda je 21. rujna.

Zaštitna odjeća

Čistoća Podgorica nabavlja zaštitnu odjeću. Rok dostave ponuda je 21. rujna. Hidrografska oprema

Hidrometeorološki zavod u Podgorici nabavlja hidrografsku opremu. Rok dostave ponuda je 26. rujna.

Pokretne bazne stanice

Hrvatske telekomunikacije u Mostaru nabavljaju pokretne bazne stanice. Rok dostave ponuda je 26. rujna.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3693, 5. rujna 2011.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se poslovni prostori u kamenoj kući Kuća, garaža, dvorište i pašnjak, ukupne površine 1514 četvornih metara, Jagodno 89a, Velika Gorica, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 770.000 kuna. Dražba se održava 6. rujna u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 88/II. Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene početne cijene. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno. Potencijalni kupci mogu razgledati nekretnine uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/381 750. Stambena i gospodarska zgrada te dvorište, ukupne površine 866 četvornih metara, Ulica Ivane Brlić Mažuranić 67A, Babina Greda, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 19.666,44 kune. Dražba se održava 6. rujna u 9.30 sati na Općinskom sudu u Županji, soba 3. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti, a uplaćuje se na žiro-račun Općinskog suda u Županji broj 23900011300001421 s pozivom na broj 07 1403101. Oranica, ukupne površine 2697 četvornih metara,

naselje Otok, Općina Prelog, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 57.800 kuna. Dražba se održava 8. rujna u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba 232/II.

kat. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene početne vrijednosti zaključno do 6. rujna. Nekretnine se mogu razgledati uz prethodnu najavu stečajnoj upraviteljici Mariji Holetić na broj mobitela 098/494 017. Poslovni prostor, ukupne površine 38 četvornih metara, Ulica Augusta Šenoe 1, Varaždin, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 348.500 kuna. Dražba se održava 8. rujna u 11.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, soba 232/II. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene početne vrijednosti zaključno do 6. rujna. Nekretnine se mogu razgledati uz prethodnu najavu stečajnoj upraviteljici Mariji Holetić na broj mobitela 098/494 017. Gradilište, ukupne površine 1026 četvornih metara, Gradina, Virovitičko-podravska županija, procijenjene vrijednosti 148.750 kuna. Dražba se održava 9. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Virovitici, Masarykova 8, soba 12/I. Ne može se prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti nekretnine. Kuća, zgrada i dvorište, ukupne površine 475 četvornih metara, Zaprešić, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 3.045.468,08 kuna. Dražba se održava 9. rujna, u 12.40 sati na Općinskom sudu u Zaprešiću, soba 13/I. Ne može se prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale

jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB-a na broj 23900011300002553, pozivom na broj 05-100-232-11, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije negoli sudac pristupi dražbi. Zgrada, dvorište i parkiralište, ukupne površine 11.977 četvornih metara, Pregrada, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 11.967.984,72 kune. Dražba se održava 12. rujna u 11 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, soba 94/II. Nekretnine se prodaju na osmom ročištu za javnu dražbu po početnoj cijeni od 2,8 milijuna kuna. Ispod te cijene ne mogu se prodati. Jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti potrebno je uplatiti najkasnije do 10. rujna. Moguće je razgledanje nekretnine i dokumentacije, ali nakon dogovora sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/855 370. Upravna i proizvodna zgrada, 75 parkirališnih mjesta i dvorište, ukupne površine 10.064 četvorna metra, Zagrebačka 74, Sveti Ivan Zelina, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 1.061.504 eura. Dražba se održava 13. rujna u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 89/II. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Nekretnine se kupuju po načelu viđeno-kupljeno te se isključuju sve naknadne primjedbe. Razgledavanje po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 01/4818 414 ili mobitel 098/381 750.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Istočna Europa: bonaca dr. Uroš Dujšin

eset “novih” postkomunističkih članica EU-a nekoć se smatralo najslabijom karikom u zajednici. U razdoblju 2008.2009. Mađarsku, Latviju i Rumunjsku trebalo je spašavati od financijskog sloma. U čitavom tom području nezaposlenost je rasla, a rast posustajao do te mjere da su se zapadnoeuropski političari pobojali zaraze, ističe Economist. Danas su, međutim, takva strahovanja proš-

lost. U vrijeme kada agencije za rejting ponižavaju tako moćne zemlje kao što su Amerika i Japan, one ga novim članicama podižu. Tako je Standard&Poor’s povećao rejting Estonije na AA-, samo dva stupnja ispod američkog. Ipak siromašni Svih 10 zemalja bilježe privredni rast, smanjivanje proračunskih deficita i pad nezaposlenosti. Tri članice eurozone - Estonija, Slovačka i Slovenija - sada pridonose spasilačkim naporima. Poljska, daleko najveća među njima, raste čak četiri posto i ima proračunski deficit manji od očekivanog. Mnogi smatraju da je ideja o siromašnoj Istočnoj Europi preživjela. Ipak je još prerano zaboraviti teško nasljeđe pola stoljeća centralnog planiranja i me-

đunarodne izolacije. Spomenute zemlje ipak dijele neka neugodna obilježja. Prema standardima razvijenih industrijskih zemalja još su uvijek siromašne; samo Slovenija prednjači pred najsiromašnijim zapadnjacima – Maltom i Portugalom. U Rumunjskoj prosječna neto plaća iznosi tek 320 eura. Optimisti tvrde da su niski životni standard, dobro obrazovanje i blizina bogatih tržišta potencijal za brz rast kakav je bio prije financijske krize. Najnoviji rast proizvodnje kao

da to i potvrđuje. No on je djelomično bio posljedica ranije oštre kontrakcije, kao i naglog rasta izvoza, pretežno u Njemačku – a u slučaju Poljske i velikog paketa financijskih poticaja. Fatalna slabost starog modela bilo je njegovo oslanjanje na nagli rast kredita. To je bilo održivo sve dok su banke, uglavnom u stranom vlasništvu, bile voljne riskirati novac svojih dioničara u borbi za tržišne udjele. Sada, u fazi “raspetljavanja balona”, malo je vjerojatno da će se to ponoviti. Drugi poticaj bio je izvoz, no i on počinje popuštati. Češka je industrijska proizvodnja do lipnja rasla po stopi od 7,4 posto, no to je znatno manje od ranijih 12,4 posto u svibnju. U svibnju je taj podatak za Slovačku iznosio 10,7 posto, no do kraja godine on će vjerojatno pa-

sti na šest posto. Drugi elementi potražnje, kao što su potrošnja i građevinarstvo, jedva da se oporavljaju. Najbolji odgovor doseljavanje Ima još razloga za zabrinutost. Onako kako kriza pogađa razvijeni svijet, niža potražnja pogađa i Istok: najnoviji podaci o BDP-u pokazuju pad u većem dijelu regije. Kontrakcija kredita pogodit će pogotovo one koji još ovise o vanjskom financiranju. To bi naročito moglo pogoditi Mađarsku zahvaljujući nezgodnoj kombinaciji zaduženosti i političke neizvjesnosti. Dugovi u stranim valutama, od čega 95 posto u švicarskim francima, čine dvije trećine ukupne zaduženosti. Mađarska vlada nastoji smanjiti teret dugova određujući na tri godine tečaj po kojem kućanstva mogu platiti kamate na kredite. No to je samo kratkoročno rješenje - konverzija cjelokupnog duga u stranoj va-

Deset “novih” članica EU-a bilježi privredni rast, smanjivanje proračunskih deficita i pad nezaposlenosti luti u onu domaću stajalo bi sedam posto BDP-a. Bez obzira na rizik od zaraze, najslabija točka regije je kombinacija demografije razvijenih i životnog standarda siromašnih zemalja – pri čemu je najbolji odgovor doseljavanje. Od 2004. stanovništvo Poljske smanjilo se od 38 na 36 milijuna, niz zemalja bilježi slične gubitke. Političari bi sada trebali dokazati da mogu nagovoriti svoje iseljene sunarodnjake da i opet glasaju nogama i vrate se u domovinu.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3693, 5. rujna 2011.

ANALITIČARI RBA

U svibnju bruto ino dug 47,5 milijardi eura U prvih pet ovogodišnjih mjeseci inozemni je dug porastao za nešto više od milijarde eura ili za 2,2 posto, čemu je najviše pridonio rast duga financijskog sektora

adnji podaci Hrvatske narodne banke, oni za svibanj, pokazuju umjereni rast bruto inozemnog duga u odnosu na stanje potkraj travnja. Naime, potkraj svibnja je bruto inozemni dug iznosio 47,5 milijardi eura, što je 351 milijun eura ili 0,7 posto više nego u travnju. U odnosu na svibanj prošle godine, inozemni je dug porastao za 2,4 milijarde eura ili 5,3 posto. Za razliku od godina prije krize kada su godišnje stope rasta vanjskog duga bile dvoznamenkaste, u ovoj je godini nastavljen proš-

logodišnji trend umjerenog godišnjeg rasta inozemnog zaduživanja. U prvih pet ovogodišnjih mjeseci inozemni je dug porastao za nešto više od milijarde eura ili za 2,2 posto, čemu je najviše pridonio rast duga financijskog sektora. Naime, dug financijskog sektora potkraj svibnja iznosio je 14,7 milijardi eura, što je milijardu eura ili 7,4 posto više nego na kraju 2010. godine. Zaduživanje privatnih poduzeća (11,3 milijarde eura), koje je protekle godine stagniralo, u prvih se pet mjeseci 2011. intenziviralo pa je u odno-

Rastu ino duga pridonijet će i izdanje euroobveznice u srpnju od 750 milijuna eura su na kraj 2010. vanjski dug ovog sektora porastao za 0,5 milijardi eura ili 4,5 posto. Javni sektor - usporio Javni sektor, koji uz financijski sektor čini najveći dio ukupnog inozemnog duga i koji je prošle godine najviše pridonio rastu

inozemnog duga, u ovoj godini raste sporije. U prvih pet mjeseci zabilježio je rast od samo 50 milijuna kuna (+0,4 posto). Inozemni dug države na kraju travnja iznosio je gotovo 6,9 milijardi eura, što je tek neznatno više u odnosu na travanj te 4,3 posto više nego potkraj lanjske godine. Najveći rast u ovoj godini zabilježen je u ožujku (+480 milijuna

eura u odnosu na veljaču), što je ponajprije rezultat neto učinka otplate dospjele euroobveznice u ožujku u vrijednosti 750 milijuna eura s pripadajućim kamatama (+oko 50 milijuna eura) i izdanja nove euroobveznice na američkom tržištu u vrijednosti 1,5 milijardi dolara

u istom mjesecu. U suprotnom smjeru, dakle na pad inozemnog duga, utjecalo je smanjenje izravnih ulaganja za 7,3 posto u odnosu na kraj 2010. U ovoj godini rastu inozemnog duga pridonijet će i izdanje euroobveznice u srpnju u vrijednosti 750 milijuna eura, dok će zaduživanje privatnih poduzeća ostati blago uslijed slabe domaće potražnje i izostanka značajnijih investicija. (V.A.)

Hrvatska narodna banka

Dug središnje države premašio 140 milijardi kuna U odnosu na kraj travnja dug je porastao za nešto više od dvije milijarde, dok je na godišnjoj razini povećan za čak 25,5 milijardi kuna

rema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni dug konsolidirane središnje države, koji čini najveći dio ukupnog javnog duga, potkraj svibnja je iznosio 140,2 milijarde kuna. U odnosu na kraj travnja dug je porastao za nešto više od dvije milijarde kuna, dok je na godišnjoj razini povećan za čak 25,5 milijardi kuna ili 22,3 posto, čemu su najviše pridonijela domaća i inozemna izdanja obveznica te obveze po primljenim kreditima banaka. Tako je od lanjskoga svibnja pa do svibnja ove go-

dine dug po osnovi izdanih obveznica na domaćem tržištu porastao za 7,7 milijardi kuna, a po osnovi

U prvih pet mjeseci 2011. dug središnje države porastao je za 10,8 milijardi kuna izdanih obveznica na inozemnom tržištu za 8,7 milijardi kuna. Nadalje, dug po osnovi primljenih kredita banaka porastao je za nešto više od sedam milijardi kuna. Promatrajući

prema domicilnosti duga, veći rast je zabilježen kod unutarnje komponente (14,5 milijardi kuna), koja čini 65 posto ukupnog duga središnje države. Dug će i dalje rasti U prvih pet mjeseci ove godine dug središnje države porastao je za 10,8 milijardi kuna. Dug izvanproračunskih fondova i izdana državna jamstva zabilježili su rast na godišnjoj razini, ali su se u odnosu na kraj 2010. smanjili. Ukupni dug izvanproračunskih fondova potkraj svibnja je iznosio 6,5 milijardi kuna (+16,3 posto godiš-

nje), dok su jamstva iznosila 57,6 milijardi kuna (+2,3% godišnje). Izvješće za srpanj pokazat će nastavak rasta duga s obzirom na izdanje euroobveznice početkom srp-

nja u vrijednosti 750 milijuna eura te izdanje kunske obveznice na domaćem tržištu (1,5 milijardi kuna) i obveznice uz valutnu klauzulu (600 milijuna eura) potkraj srpnja, procjenju-

ju analitičari RBA. Dodaju kako u mjesecima do kraja godine Ministarstvo financija nije najavilo nova izdanja obveznica pa će dinamika rasta vjerojatno biti nešto sporija nego u prvom dijelu godine. Također očekuju kako će na rast duga središnje države utjecati i razmjerno visoko dospijeće trezorskih zapisa. Naime, do kraja godine dospijeva 5,1 milijarda kuna kunskih i 520 milijuna eura trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Pri tome valja imati na umu da potencijalne obveze čini i visok iznos jamstava. (V.A.)

www.privredni.hr Broj 3693, 5. rujna 2011. Immopark Zagreb

Ulaganje u logistiku umnožava radna mjesta Većina proizvoda ugrađenih u novi logistički centar, Nikica Valentić tvrdi i više od 80 posto, bit će hrvatskog porijekla, a i glavni izvođač radova je varaždinska tvrtka Zagorje Tehnobeton Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ako je u zadnje dvije godine u Hrvatskoj izgrađeno čak 150.000 četvornih metara skladišnog prostora, s ukupno oko 760.000 kvadrata Hrvatska je još uvijek tek na oko 50 posto prosjeka Zapadne Europe. Stoga je upravo segment logistike onaj dio tržišta nekretnina na kojem postoje možda i najveći potencijali rasta. Pri vrhu tog tipa investicija u Hrvatskoj je Immorent Grupa, dio Erste Grupacije, koja je u 10 godina poslovanja uložila u nekretnine oko pola milijarde eura, od toga 160 milijuna eura u vlastite nekretnine. Još 55 milijuna eura Immorent će uložiti u jedan od najvećih logističkih centara u Hrvatskoj, pod imenom Immopark

Zagreb, u poslovnoj zoni Čabdin u Jastrebarskom. Immopark će imati više od 66.000 četvornih metara skladišnog, proizvodnog i uredskog prostora, a završetak gradnje prve faze planiran je u prvom kvartalu 2012. godine. Partner Immorenta je Niva, tvrtka za projektiranje i nadzor, na čijem je čelu bivši premijer Nikica Valentić.

Immorent želi biti ključni igrač na tržištu logističkih nekretnina Predsjednik Uprave Erste Group Immorenta u Hrvatskoj Tomislav Matija Varga ističe da će novi logistički centar svojim korisnicima ponuditi potpunu uslugu na optimal-

noj lokaciji 24 kilometra od Zagreba. Immorent želi biti ključni igrač na tržištu logističkih nekretnina u Hrvatskoj, pa je tako prošle godine uložio i 70 milijuna eura u skladište Konzuma u poslovnoj zoni Dugopolje. Pismo namjere Radovi na izgradnji Immoparka već su poodmakli i prije službenog polaganja kamena temeljca,

a najprije će biti završeno skladište od oko 13.000 četvornih metara, najavio je Nikica Valentić. Unatoč već duljem zatišju na tržištu nekretnina, Valentić je optimističan oko pronalaska korisnika skladišnog prostora. Kaže da već imaju jedno ozbiljno pismo namjere, iako je svjestan da će uspjeh investicije ovisiti i o širim političkim okolnostima, za koje on vjeruje da će se

mijenjati na bolje s približavanjem ulaska Hrvatske u EU. Varga dodaje da će pronalaženje korisnika sada biti lakše, s obzirom na to da je poznat rok završetka projekta. Većina proizvoda ugrađenih u novi logistički centar, Valentić tvrdi i više od 80 posto, bit će hrvatskog porijekla, a i glavni izvođač radova je varaždinska tvrtka Zagorje Tehnobeton. U novom logističkom cen-

tru radno mjesto moglo bi naći stotinjak osoba, što gradonačelnik Jastrebarskog Mihael Zmajlović smatra najvažnijim dobitkom ove investicije, jer svako radno mjesto u logistici ima multiplikativni učinak. Grad Jastrebarsko uložio je 10 milijuna kuna u infrastrukturu kako bi njegova poslovna zona, planirana na čak 250 hektara, mogla primiti i najveće investicije.

ZRAČNA LUKA SPLIT

OTP BANKA

Za novu stajanku 90 milijuna kuna

Do stana i vozila u kunama

Proteklog je tjedna otvorena novoizgrađena stajanka u Zračnoj luci Split na kojoj su radovi, koje je izvodila varaždinska tvrtka Zagorje Tehnobeton, trajali 18 mjeseci. Prema riječima direktora Zračne luke Lukše Novaka, investicija je iznosila oko 90 milijuna kuna bez PDV-a, a novac je uglavnom osiguran iz vlastitog poslovanja.

Premijerka Jadranka Kosor tom je prigodom istaknula kako je izgradnja tako velikog objekta dokaz da se u Hrvatskoj investira te kako je realizacija tog projekta značajna za hrvatsko gospodarstvo, posebice ono na splitskom području, i turizam kao jednu od naših najvažnijih gospodarskih grana. Nakon puštanja u rad ovog objekta dosadašnja

stajanka proširena je za dodatnih 34.800 četvornih metara. Stajanka ima predviđenih 16 parkirnih mjesta za različite tipove zrakoplova, a prednost je to što može primiti sve tipove, čak i jumbo jet, što znači da može primiti opterećenje mase od 400 tona. Nakon izgradnje ovog objekta, prema Novakovim riječima, splitska zračna luka može ravnopravno konkurirati svjetskim zračnim lukama. Samo u srpnju ove godine kroz splitsku zračnu luku prošlo je 274.000 putnika, dok direktor Zračne luke Split očekuje u 2011. 1,3 milijuna putnika. (J.V.)

OTP banka će građanima od 15. rujna ponuditi stambene kredite u kunama, a do 31. prosinca neće se obračunavati naknada na trošak odobravanja kredita. Kod kredita za mlade kamatna stopa bit će 4,99 posto (EKS 5,98 posto) fiksna za prve dvije godine otplate, te 5,99 posto promjenjiva za preostalo razdoblje otplate kredita. U standardnoj ponudi kamata će biti 5,49 posto (EKS 6,28 posto) fiksna za prve dvije godi-

ne otplate, te 6,25 posto promjenjiva za preostali period otplate kredita. Stambeni krediti u kunama s fiksnom kamatnom stopom za prve dvije godine otplate odobravaju se u visini od 15.001 do 250.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Također, od 15. rujna OTP banka uvodi i novu liniju kredita za kupnju motornih vozila u kunama uz kamatnu stopu od 7,49 posto (EKS 7,75 posto). Ti se krediti odobravaju u visini od 1000 do 25.000

eura u kunskoj protuvrijednosti za nova vozila te od 1000 do 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti za rabljena vozila. Banka nudi i gotovinske kredite u kunama, koji se odobravaju u visini od 7500 do 115.000 kuna uz kamatnu stopu već od 7,49 posto (EKS 7,75 posto). Do 31. prosinca 2011. godine traje akcija u kojoj je moguće ugovoriti kredite u ponudi OTP banke bez troška odobravanja kredita.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3693, 5. rujna 2011.

Tržište novca Zagreb

Korekcija prinosa po svim rokovima dospijeća Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

očetkom prote‑ klog tjedna potra‑ žnja za novcem bila je nešto izraženi‑ ja, što je rezultiralo bla‑ gim porastom kamatnih stopa. Međutim, od sre‑ dine proteklog tjedna po‑ jačala se i ponuda novca što se odrazilo na ponov‑ ni pad kratkoročne ka‑ matne stope. Likvidnost sustava je porasla što po‑ kazuje i podatak da se viš‑ kovi sudionika krajem dana intenzivnije depo‑ niraju u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Razlog tome je i či‑ njenica da se nalazimo u

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

200

100

29.8.2011.

30.8.2011.

31.8.2011.

drugom dijelu razdoblja održavanja obvezne pri‑ čuve u kojem sudionici lakše održavaju potrebne visine svojih računa. Pro‑ sječna tjedna kamatna sto‑ pa bila je 0,9 posto, dok je prekonoćna iznosila 0,62 posto.

19.2011.

2.9.2011.

Protekloga utorka je održana aukcija trezor‑ skih zapisa Ministarstva fi‑ nancija. Budući da je krat‑ koročna kamatna stopa u kolovozu zabilježila rast, realno je bilo očekivati bla‑ gi porast prinosa, ali rezul‑ tati aukcije pokazuju kako

29.8.-2.9.2011.

22.8.-26.8.2011.

ponedjeljak

utorak

je došlo do značajnije ko‑ rekcije prinosa po svim ro‑ kovima dospijeća. Prinos na trezorske zapise s ro‑ kom dospijeća od 91 dan porastao je sa 1,28 posto na tri posto, na zapise od 182 dana sa 2,15 posto na 3,5 posto, a na zapise s rokom

srijeda

četvrtak

petak

dospijeća od 364 dana sa 3,2 posto na 3,95 posto. In‑ teres sudionika za upis za‑ pisa nije bio velik, ponuđen je iznos od 836 milijuna kuna. Od planiranog izno‑ sa izdanja kunskih zapisa od 700 milijuna kuna upi‑ sano je 736 milijuna kuna, i

to 53 milijuna na rok od 91 dan, 90 milijuna na rok od 182 dana i 593 milijuna na rok od 364 dana. Značajan rast prinosa zabilježen je i kod trezorskih zapisa izra‑ ženih u eurima, i to sa 2,9 posto na 3,6 posto, iako je ponuda za upis bila dvo‑ struko viša od planiranog iznosa izdanja te je umje‑ sto 10 upisano 20,54 mili‑ juna eura trezorskih zapisa. Budući da je likvidnost su‑ dionika i dalje izrazito do‑ bra, a razdoblje održavanja obvezne pričuve odmiče, na novčanom tržištu naj‑ vjerojatnije neće biti zna‑ čajnih promjena. Stoga bi kratkoročna kamatna stopa i dalje mogla ostati stabilna i povoljna.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Rast vrijednosti eura, dolara i franka

Mirex u porastu

Prema tečajnici Hrvat‑ ske narodne banke, kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro oslabjela za 0,1 po‑

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog ob‑ veznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 159,3724 boda. Uspoređujući njegovu vrijed‑ nost s pretprošlim tjednom, primjećuje se rast od goto‑ vo 0,8 posto.

valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

EUR

7.49

5,616132

kanadski dolar

USD

JPY

japanski jen (100)

6,835244

švicarski franak

6,727637

GBP

britanska funta

8,509833

USD

američki dolar

5,248765

EUR

euro

7,478441

5.26

Rast potrošnje u prvih pet mjeseci u SAD‑u, optimizam predsjedni‑ ka Feda Bena Bernankea oko dugoročnog oporav‑ ka tamošnjeg gospodar‑

30.8.

31.8.

1.9.

stva te otvorena moguć‑ nost uvođenja poticajnih gospodarskih mjera, po‑ taknuli su početkom pro‑ tekloga tjedna rast vrijed‑ nosti svjetskih burzovnih 12000

FTSE 100

11800

158

7.44

5.11

6.30

2.9.

29.8.

30.8.

31.8.

1.9.

2.9.

indeksa. Sredinom tjed‑ na trgovalo se oprezno, uz blagi rast cijena. Krajem tjedna polovini proma‑ tranih burzovnih indek‑ sa vrijednost je umanjena, 2700

Dow Jones

2640

11200

2460

5200

11000

2400

2.9.

29.8. 5800

CAC40

5720

30.8.

31.8.

1.9.

2.9. 9200

DAX

9080

5640

8960

3120

5560

8840

3060

5480

8720

3000

5400

8600

2.9.

29.8.

30.8.

31.8.

1.9.

2.9.

NASDAQ

29.8.

3180

1.9.

160

158

6.40

5300

31.8.

160

5.14

2520

30.8.

6.50

7.45

11400

29.8.

162

5.17

5400

3240

162

7.46

2580

3300

164

6.60

5.20

11600

1.9.

MIREX - tjedni

164

7.47

5500

31.8.

MIREX - mjesečni

6.70

156

primjena od 3. rujna 2010. 29.8.

30.8.

6.80

5.23

Pola u plusu, pola u minusu

5600

CHF

7.48

Međunarodno tržište kapitala

5700

denom razdoblju oslabjela za 3,1 posto.

5,374374

CHF

Izvor: HNB

američkim dolarom uma‑ njena za gotovo 1,5 posto. Također, kuna je u odnosu na švicarski franak u nave‑

sto. U razdoblju od prošlog ponedjeljka do petka vri‑ jednost domaćeg platnog sredstva je u usporedbi s

30.8.

31.8.

1.9.

2.9.

NIKKEI 225

29.8.

30.8.

31.8.

1.9.

2.9.

29.8.

30.8.

31.8.

1.9.

2.9.

a drugoj polovini uveća‑ na. Tako je američki Dow Jones od proteklog pone‑ djeljka do petka oslabio za 2,1 posto. Pad vrijed‑ nosti zabilježili su tehno‑ loški indeks Nasdaq, čija je vrijednost bila manja za 2,2 posto, te frankfurtski DAX, koji je u spomenu‑ tom razdoblju umanjen za 2,5 posto. S druge pak strane, indeks Pariške burze CAC40 na prošlotjednoj je razini ojačao za 0,1 posto, a in‑ deks Tokijske burze Nik kei za nešto više od 1,1 posto. Indeks Londo‑ ske burze FTSE u razdo‑ blju od proteklog utorka (u ponedjeljak London‑ ska burza nije radila zbog blagdana) do petka uve‑ ćan je za 0,4 posto.

156 1.8.

11.8.

22.8.

1.9.

29.8.

30.8.

31.8.

1.9.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 1.9.2011. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatv. dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

162,5895 160,5306 151,2793 159,0842 159,3724

168,5026 198,0931 121,4812 133,7531 134,6075 153,8261 187,1589 182,0462 195,6213 141,1784 121,0891 106,4000 164,0483 110,4658 120,0153 171,3285 151,0879 121,3607 107,6434 136,2127

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3693, 5. rujna 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 169,093 milijuna kuna

Pad redovnog dioničkog prometa Marko Repecki www.hrportfolio.com Proteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 52,409 milijuna kuna što je pad od 4,53 posto u odTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) AD plastik d.d. Petrokemija d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Zagrebačka banka d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Riviera Adria d.d. Institut IGH d.d. Dalekovod d.d.

nosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 1,31 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 2.012,20 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.097,13 bodova što je porast od 1,91

tjedna promjena +3,69% +5,66% +2,37% +4,72% -0,50% -4,81% +1,68% -95,00% +3,74% +0,66%

zadnja cijena 253,00 223,60 108,00 177,00 58,25 49,50 1.210,01 11,00 1.260,98 187,22

promet 17.808.970,49 3.865.571,87 2.629.499,35 2.199.618,96 1.908.239,30 1.823.224,91 1.592.788,53 1.591.736,87 1.368.651,50 1.315.919,66

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 52.409.038,93 kn

posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 17,808 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 253 kune što je porast od 3,69 posto u odnosu na tje10 dionica s najvećim rastom cijene TEP-tvornice elektroteh. proiz. d.d. ZIF Jadran Kapital d.d. Podravska banka d.d. Finvest Corp d.d. ZIF Quaestus nekretnine d.d. Magma d.d. Hrvatski duhani d.d. Franck prehrambena ind. d.d. OT-Optima telekom d.d. Centar banka d.d.

dan ranije. Najveći dobitnik među 10 najtrgovanijih je povlaštena dionica Adris Grupe koja je porasla za 5,66 posto. Najveći pad zabilježila je dioni-

tjedna promjena +59,75% +24,95% +16,31% +16,29% +15,94% +15,00% +13,95% +12,18% +10,62% +7,65%

zadnja cijena 39,97 24,99 500,13 172,00 38,84 5,52 142,42 875,00 34,90 236,85

promet 999,25 1.674,33 47.442,60 17.463,25 388,40 267.040,26 94.893,38 55.245,00 1.840,10 53.482,30

Odličan tjedan za fondove li su fondovi Ilirika BRIC (+7,69 posto), NFD Aureus BRIC (+7,45 posto) te MP Bric HR (+6,9 posto), dok je jedini gubitnik fond MP Mena HR s padom od 0,62 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast zabilježili su fondovi AC GBEM (+2,13 posto) i Ra-

bilo negativnih rezultata, a najuspješniji su bili ZB bond, PBZ Bond fond i Erste Bond, svi s porastom od 0,38 posto. Novčani fondovi imali su, kao što je i uobičajeno, pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Certus Cash s porastom od 0,08 posto. (M.R.)

iffeisen Balanced (+2,09 posto), a nijedan fond u ovoj grupi nije zabilježio pad vrijednosti udjela. Kao i u prethodnoj grupi ni kod obvezničkih fondova nije

Valuta

od 26.08. do 1.09.2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

Naziv(fond)

Valuta

KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold

kn € €

9,2672 93,5600 100,2155

*Tjedna promjena [%] 4,06 5,43 4,57

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn kn kn € kn €

121,2800 136,0800 102,7822 9,5326 116,5683 139,7100 156,4787 101,1766 106,1744 7,5476 78,8495 5,3372 68,7693 10,0425 113,4762 104,1100

0,84 1,54 1,45 1,71 0,64 2,09 0,82 0,93 1,90 1,35 2,01 1,36 0,19 2,13 0,69 1,21

€ € € € € kn € €

160,4000 11,5036 175,6300 131,0052 134,4100 166,7524 128,0977 119,2649

0,38 0,28 0,35 0,38 0,38 0,03 0,32 0,26

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

134,3142 165,2853 141,6497 127,9159 147,5200 140,7500 141,4324 137,8194 125,4784 134,3800 124,5621 117,8281 11,5620 110,4535 10,8894 104,8290 107,8400 101,3774

0,04 0,03 0,03 0,05 0,04 0,04 0,05 0,06 0,02 0,04 0,04 0,05 0,06 0,05 0,04 0,02 0,03 0,08

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

92,6392

0,72

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn

13,2176 38,3116 7,5608 123,4700 10,7665 93,6900 94,0200 72,8440 139,0940 54,5500 78,0727 88,8936 86,5900 84,2261 97,4500 50,4952 53,4887 37,8834 22,9749 71,6494 46,7703 61,1095 68,0825 5265,1400 86,5518 11,4167 32,0900 43,0065 6,3333 50,0200 41,4505 76,2724 47,6167 425,6797 292,3679 81,4723 80,3900 276,2283 69,0900 117,5119 90,7220 9,9208 98,2522 94,8665 99,5899

0,54 2,53 3,14 3,50 3,61 3,38 3,60 0,84 4,35 3,06 1,60 0,78 1,07 2,95 1,84 0,84 3,10 5,64 7,45 0,96 4,48 4,15 2,57 2,47 3,76 0,37 1,84 3,21 6,03 5,11 1,44 1,32 1,80 -0,62 6,90 3,64 1,11 3,73 1,39 5,13 2,84 2,33 4,23 7,69 1,65

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10

ca Rivijere Poreč koja je pala za 95 posto. Među 10 najtrgovanijih dionica sedam ih je zabilježi10 dionica s najvećim padom cijene Riviera Adria d.d. Hrvatska poštanska banka d.d. Sunčani Hvar d.d. Croatia osiguranje d.d. (povlaštena) Jadran tvornica čarapa d.d. Tekstilpromet d.d. Genera d.d. Varteks d.d. HG Spot d.d. Zagrebačka banka d.d.

tjedna promjena +1,31% +1,91% -0,08%

lo porast vrijednosti. Svih 10 najtrgovanijih imalo je promet veći od milijun kuna.

tjedna promjena -95,00% -24,73% -14,34% -10,34% -9,97% -6,68% -5,88% -5,88% -5,00% -4,81%

Rast prihoda Hrvatske pošte

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

zadnja vrijednost 2.012,20 1.097,13 94,59

zadnja cijena 11,00 1.505,00 33,40 5.200,00 90,03 350,00 62,12 16,00 9,50 49,50

promet 1.591.736,87 3.010,00 14.156,10 5.200,00 10.893,63 3.500,00 16.687,77 15.270,00 17.359,60 1.823.224,91

*vijesti

INVESTICIJSKI FONDOVI

Iza nas je odličan tjedan u kojem je čak 90 fondova zabilježilo porast vrijednosti udjela, dok je samo jedan fond imao blagi pad. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -0,62 posto pa do +7,69 posto. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježi-

index Crobex Crobex10 Crobis

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

Hrvatska pošta je u prvih šest mjeseci ostvarila 12,1 milijun kuna neto dobiti. Ukupni prihodi iznose 801,5 milijuna kuna te su za 1,4 posto veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rezultat iz poslovnih aktivnosti tvrtke (EBIT) u navedenom razdoblju iznosi 23,1 milijun kuna, dok EBITDA iznosi 56,1 kunu. Hrvatska pošta je proteklu, 2010. godinu završila sa 30,2 milijuna kuna neto dobiti te je danas visokolikvidna tvrtka bez nepodmirenih dugovanja. Isplata dividende dioničarima Vira Glavna skupština dioničara Viro tvornice šećera usvojila je odluku o isplati dividende dioničarima iz zadržane dobiti iz 2006. godine u iznosu od 15 kuna po dionici. Dividenda će biti isplaćena do 29. rujna svim dioničarima koji su na dan donošenja odluke o isplati, 30. kolovoza, bili evidentirani kao dioničari Vira u depozitoriju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva. Za isplatu dividende izdvojit će se 19.740.225 kuna. Glavna skupština također je usvojila prijed-

log o isplati naknade za rad članovima Nadzornog odbora. Stabilno poslovanje OiV-a Poslovanje društva Odašiljači i veze u ovoj godini bilo je stabilno, unatoč otežanoj situaciji na tržištu. U prvom polugodištu OiV je ostvario 133,1 milijun kuna ukupnih prihoda. Najveći prihod ostvaren je na usluzi prijenosa i odašiljanja radijskog i TV programa, što je temeljna djelatnost društva. Ukupni rashodi od siječnja do kraja lipnja iznosili su 116,9 milijuna kuna, navodi se u polugodišnjem izvješću koje je objavljeno na internetskim stranicama društva. Ostvarena je poslovna dobit u iznosu od 16,9 milijuna kuna. Prosječna neto plaća za prvo polugodište iznosila je 8281 kunu, dok je za isto razdoblje prethodne godine iznosila 7606 kuna. Hypo snižava kamatne stope Hypo Alpe-Adria banka snizit će kamatne stope stambenih kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima, i to za 0,2 postotnih bodova za klijente bez primanja u Hypo banci te za 0,5 postotnih bodova za klijente koji imaju primanja u njoj. Nove, niže kamatne stope, primjenjivat će se od listopada i odnose se na anuitete koji na naplatu dospijevaju 30. listopada, odnosno 1. studenog.

privredni vjesnik

Nova posebna izdanja Privrednog vjesnika www.privredni.hr