e-pv 3694 by NEstar

Skupština HGK-a Nadan Vidošević ponovo izabran za predsjednika Komore, za razdoblje od 2011. do 2015.

Zagrebački poduzetnici Lani je dobit povećana 30 posto zahvaljujući kresanju troškova, otpuštanjima i restrukturiranju

Deloitteovih 500 najvećih Na listi najuspješnijih po ostvarenoj visini prihoda od prodaje u 2010. našlo se i 13 hrvatskih poduzeća

Tema tjedna Str. 4-5

Aktualno Str. 6-7

Meridijani Str. 21

3 6 9 4

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 12. rujna 2011. Godina LVIII / Broj 3694. www.privredni.hr

privredni vjesnik

Programeri sve traženija roba / Varteks i Čateks zajedno na nova tržišta / Predstavljanja / Svijet Financija VELIKE POLEMIKE O ZAKONU KOJI REGULIRA PRAVA I OBVEZE NA POMORSKOM DOBRU

U nesređenom stanju određeni pojedinci caruju

Riječ je o vrlo složenom zakonskom tekstu, a ključne stvari koje treba riješiti su imovinsko-pravna pitanja, problematika decentralizacije odlučivanja kao i koncesijski sustav >>16-17

Intervju: Luka Burilović

Bez obzira na gospodarsku krizu, ove godine uložit ćemo 60 milijuna kuna, kaže predsjednik Uprave Sladorane

>> 12-13

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

U Hrvatskoj bi se do 2020. godine upotrebom biomase moglo otvoriti 60.000 tzv. zelenih radnih mjesta

>> 11

izbor iz Pv prodaje! industrijsKi odnosi u hrvatsKoj cijena

soCijaLna Prava Kao Kao tEmELjna LjudsKa Prava

soCijaLni dijaLoG i KoLEKtivno PrEGovaranjE u hrvatsKoj

cijena

tEhničKa dijaGnostiKa i monitorinG u industriji cijena

180,00 kn

200,00

153,00 kn

170,00

299,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

zaKon o radu

KuLtura u izLoGu

vodič za razumijEvanjE KućnoG budžEta i računovodstva

vodič za razumijEvanjE PoduzEtništva

200,00

s komentarima i tumačenjima

cijena

269,00 kn

cijena

261,00 kn

100,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLivati s iso-om i ostati živ

vodič za razumijEvanjE invEstiranja u FinanCijsKu imovinu

hrvatsKi dizajn sad

otKrivanjE odnosa s javnošću

290,00

cijena

90,00 kn

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

PorEzna rEForma i hrvatsKa Kriza

90,00 kn

100,00

Croatian Design Now

cijena

100,00

107,00 kn

119,00

90,00 kn

cijena

90,00 kn

čovjEK i oKoLiš

cijena

KIGEN

134,00kn

Kriza sE ProdubLjujE

170,00kn

KIGEN

jEziK tijELa KIGEN

EtičKa KLoPKa

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

odnosi s javnošću Teorija i praksa Synopsis

hrvatsKE PosEbnosti Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

149,00kn

EuroPsKo LobiranjE

314,00kn

Novum

odnosi s javnošću Teorija i praksa Synopsis

EKonomsKa diPLomaCija

Menadžerski pristup Synopsis

stratEGija izbornih KamPanja 216,00kn Synopsis

nEodrživost održivoG razvoja KIGEN

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

KomuniKaCijsKi PLan

Kriza, a PosLijE?

cijena

199,00

134,00 kn

149,00

23 1 40,00

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

radno vrijEmE

KratKa PovijEst budućnosti

ELEKtroinžEnjErsKi PriručniK

doba PromjEna u EnErGEtiCi

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

171,00 kn

160,00

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

190,00

21176,00 kn

drugo izdanje

cijena

144,00 kn

299,00

cijena

269,00 kn

161,00 kn

179,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

HUOJ

117,00kn

KorPorativni razGovori

117,00kn

HUOJ

PriručniK za PoLitičKE KamPanjE 7,00kn

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 st

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

EuroPsKi mEnadžmEnt

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

144,00kn

stvarna moć u Eu Reforma postupka odbora Novum

179,00kn

moGu Li vas Citirati? Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

117,00kn

Eu Fondovi

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

629,00kn

Prva FinanCijsKa Kriza 21. stoLjEća Novum

314,00kn

PLaćE

Određivanje i isplata plaća

108,00kn

genij elektrotehnike

novi PraKtični vodič Kroz Eu Labirint

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

2. izdanje Novum

snovi Koji su nam donijELi struju

zaKon o zaštiti na radu

niKoLa tEsLa

trojEzični rjEčniK banKarstva i FinanCija

117,00kn

HUOJ

TIMpress

Mato Karačić

170,00kn

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

uvod u osobni rast i razvoj

171,00kn

PriručniK za odnosE s javnošću

179,00 kn

306,00kn

351,00 kn

135,00 kn

150,00

306,00kn

390,00

nLP

cijena

81,00kn

TIMpress

HUOJ

cijena

134,00kn

315,00 kn

350,00

PoGLEd u zvjEzdano nEbo

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

na pake

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

S komentarskim bilješkama TIMpress

179,00kn 90,00kn

radniCi za jEdnoKratnu uPorabu kn TIMpress

81,00

UVOD

www.privredni.hr Broj 3694, 12. rujna 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Željko Lovrinčević, Ekonomski institut:

Oligopoli i monopoli ruše poduzetničku inicijativu Ohrabruje naš napredak oko lakoće otvaranja poduzeća i poslovanja malih poduzetnika, dok su poteškoće i dalje u kvaliteti javnog sektora i nepostojanju tržišne utakmice. Prevladavaju oligopoli i monopoli koji ruše poduzetničku inicijativu i postižu “zarobljavanje” države. Veću opasnost za razvitak institucija predstavlja korporativna korupcija koja pokušava utjecati na odluke države nego klasična politička korupcija. To treba prepoznati, a represivni aparat treba djelovati u tom smjeru.

Damir Vitez, predsjednik Uprave Čateksa:

Savez za bolju konkurentnost na tržištu Varteks i Čateks, dvije su najveće i najstarije hrvatske tekstilne kompanije, svjetski prepoznatljive kvalitete i tradicije s referencama na domaćem i stranom tržištu. Zapošljavaju zajedno oko 3000 radnika i kao takve imaju značajnu ulogu u gospodarstvu dviju županija, ali i gospodarstvu Hrvatske u cjelini. Udruživanjem proizvodnih i ljudskih resursa kroz strateški savez koji predstavlja izuzetan doprinos ne samo tekstilnoj industriji, već i gospodarstvu u cjelini, Varteks i Čateks žele stvoriti kvalitetnu polugu za konkurentnost na domaćem i stranom tržištu.

Velimir Šonje, neovisni ekonomski analitičar:

Građanima se ne govori istina Manipulacija se sastoji u tome da se i dalje nitko ne usuđuje građanima reći kako stvari zapravo stoje. Nitko nema snage reći da je došao kraj dugog perioda zaduživanja. Nema se snage reći da prijeti pad kreditnog rejtinga i nova kriza koja bi se mogla preliti iz Europe. Nitko ne govori o tome da je trošak zaduživanja hrvatske države na inozemnom tržištu u zadnja četiri mjeseca povećan za gotovo dva postotna boda. Nitko još nije rekao da je zabava završena. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(h)ost komentator: prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb

Očekuje nas razdoblje stagnacije Stopa rasta u Hrvatskoj kretat će se oko nule, što će nakon Grčke i Portugala najvjerojatnije biti najniža stopa rasta u Europi

a kraj ove godine predviđam stagnaciju svjetskog gospodarstva. Krizu koja je započela 2009. uzrokovali su burzovni špekulanti proizvodnjom vrijednosnih papira bez pokrića. Privremeno je zaustavljena državnim “emisijama” novca, tj. deficitarnim pokrićem “dubioza”, no kako ni ti financijski stimulansi nemaju pokriće, samo su povećali dugove država. Sada ulazimo u razdoblje kada su fiskalni stimulansi smanjeni ili dovedeni na minimum, a njihovi efekti na dugoročni oporavak gospodarstva pokazuju se nedovoljno učinkovitima. Kriza kojoj svjedočimo kriza je svjetskog političkog, ekonomskog i financijskog sustava kreiranog na kraju Drugog svjetskog rata. Danas su okolnosti i odnosi moći među državama drukčiji. Amerika je i dalje vodeća politička, gospodarska i vojna sila i to će biti i dalje. No, po gospodarskoj snazi slijede je Japan, Njemačka, Kina, Indija, Brazil..., zemlje koje su bile u sasvim drugom ekonomskom i političkom položaju kada se prije 65 godina dogovarao novi svjetski politički sustav. Te zemlje danas traže mjesto koje odgovara njihovoj ekonomskoj snazi.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

Ovo je kriza i neoliberalnog sustava koji se prije dvadesetak godina, nakon pada socijalizma, učinio kao definitivni model svjetskog financijskog, gospodarskog i političkog uređenja. Sada je potpuno jasno da u socijalizmu nije sve bilo loše niti je u kapitalizmu sve dobro. Svijet je u okolnostima globalizacije, u potrazi za novim političkoekonomskim sustavom. Iako ova kriza izgleda kao jedinstvena gospodarska svjetska kriza, ona ima svoje specifičnosti. Otkrila je slabosti Amerike koje potječu iz potrošnje veće od proizvodnje, iz niske štednje, visokog

Svijet je u potrazi za novim političkoekonomskim sustavom vanjskog duga, nedovoljne regulacije financijskih tržišta i smanjivanja udjela dolara kao svjetske rezervne valute. Iako se kriza na američkom tržištu hipotekarnih kredita prelila i u Europu, ona je u stvari samo ubrzala otkrivanje problema s kojima se suočava udruživanje i razvoj Europe. Konačni cilj procesa integriranja bio je političko ujedi-

njenje Europe. Raspadom Sovjetskog saveza i ujedinjenjem Njemačke glavni poticaj za političko ujedinjenje je nestao. Sada je glavni problem nedostatak vizije i poticaja daljnjeg udruživanja i zajedničkog razvoja. Druga je greška kod uvođenja eura kao zajedničke valute gdje se on prvenstveno vidio kao instrument političkog udruživanja, dok su ekonomski i politički kriteriji bili zanemareni. Za razliku od Amerike gdje konkuriraju kompanije, u Europi konkuriraju države jedna drugoj, zbog čega sve zemlje EU-a ne dijele istu sudbinu.

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Hrvatska ima u najvećoj mjeri vlastitu krizu koja je rezultat politike proteklih dvadesetak godina. Utjecaj svjetske krize je vrlo mali. Naravno, izlazak iz krize bi bio puno lakši da nema krize i stagnacije u svjetskoj ekonomiji. Međutim, kada bi svjetsko gospodarstvo raslo i puno brže, to ne bi bilo dovoljno za oporavak Hrvatske. Za to je potrebna vlastita aktivna ekonomska politika. Sve u svemu, krajem godine zbog akumuliranih različitih problema u najvećim gospodarstvima svijeta, pa time i u većem dijelu svjetskog gospodarstva, očekujem usporavanje gospodarskog rasta. Ova će godina u svjetskom gospodarstvu ipak završiti s relativno visokim stopama rasta, unatoč stagnaciji u drugom dijelu godine. Međutim, zbog neriješenih ključnih problema, velika je neizvjesnost za 2012. godinu. Hrvatsko gospodarstvo nakon, vjerojatno, malo boljih rezultata u trećem kvartalu, u četvrtom će ponovno ući u razdoblje stagnacije. Stopa rasta na godišnjoj razini kretat će se oko nule, što će nakon Grčke i Portugala najvjerojatnije biti najniža stopa gospodarskog rasta u Europi.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3694, 12. rujna 2011.

( 1.209.277

PROGRAM LEADER

Kako doći do 3,7 milijuna eura

Hypo Alpe-Adria banka je u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - Upravnom direkcijom programa SAPARD/IPARD te Hrvatskom poljoprivrednom komorom organizirala predavanje posvećeno provedbi programa LEADER u Republici Hrvatskoj kojem je nazočilo više od 100 sudionika. Cilj predavanja bio je pružiti konkretne informacije, savjete i primjere o procedurama i koracima koje je potrebno poduzeti kako bi mogli aplicirati za 3,7 milijuna eura sredstava raspoloživih u sklopu tog programa. “Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja želi pota-

knuti lokalne zajednice da ostvare znatno veći uspjeh u povlačenju EU sredstava, a najviše smo se osvrnuli na Mjeru 202 IPARD programa – LEADER mjeru. Trenutačno je u Hrvatskoj 25 lokalnih partnerstava kojima je obuhvaćeno 16.600 četvornih kilometara ili 715.000 stanovnika. Riječ je o novom EU pristupu koji tek treba zaživjeti na području Hrvatske, a za čiju uspješnu provedbu je nužno kvalitetno lokalno partnerstvo i definiranje strateških odrednica kroz lokalne razvojne strategije”, izjavio je Tugomir Majdak, načelnik Sektora za upravljanje programima ruralnog razvoja EU-a u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Inače, tim se programom želi uključiti lokalne zajednice u planiranje te na taj način potaknuti održivi razvoj ruralnog područja. (J.V.)

*vijesti Ponude za Mercator do 5. listopada Londonska ING banka, savjetnik pri prodaji većinskog udjela u slovenskom Mercatoru, prikupljat će neobvezujuće ponude za taj trgovački lanac do 5. listopada. Upit će poslati na sve koji su dosad iskazali interes za Mercator, uključujući i Agrokor, objavljeno je u slovenskom poslovnom listu Finance. Dalekovodu vrijedan posao u Sloveniji

Zagrebački Dalekovod potpisao je ugovor s Elektro-Slovenijom vrijedan 34,2 milijuna eura, a radi izgradnje, isporuke i montaže 80,4 kilometra dalekovoda. Kako je priopćeno, riječ je o dionici novog

dvostrukog dalekovoda 2x400 kilovolti od Beričeva do Krškog. Dobiveni posao uključuje građevinske, montažne i elektromontažne radove te isporuku čelične konstrukcije. Nezaposlenost veća nego lani Potkraj kolovoza u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je registrirano 285.345 nezaposlenih, što je za 2250 osoba ili 0,8 posto manje nego u srpnju, a 2015 osoba ili 0,7 posto više nego u kolovozu prošle godine, objavio je HZZ. Premda je zapošljavanje tijekom kolovoza bilo veće nego u istom razdoblju lani (zaposleno je 21.313 osoba ili 22,9 posto više nego u kolovozu prošle godine), to, kao što je vidljivo, nije uspjelo značajno smanjiti broj nezaposlenih. Riječ je uglavnom o zapošljavanju u turističkoj sezoni, što znači da će se broj nezaposlenih, po prestanku sezone dodatno povećati.

broj umirovljenika u kolovozu

Skupština Hrvatske gospodarske komore

Iz stagnacije integracijo U zadnje tri godine broj umirovljenika porastao je za oko 70.000, a broj gotovo dvije godine broj umirovljenika i nezaposlenih premašuje broj zap Drago Živković zivkovic@privredni.hr

rvatsko je gospodarstvo u stagnaciji, iako je u drugom tromjesečju zabilježen rast bruto domaćeg proizvoda od 0,8 posto, s obzirom na to da je u prethodnom tromjesečju zabilježen jednaki pad BDP-a. Uzimajući u obzir kretanje najvažnijih ekonomskih varijabli, rast BDP-a na razini cijele 2011. godine iznosit će skromnih jedan do 1,5 posto, procjena je Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore. Govoreći na Skupštini HGK-a, direktorica Centra Jasna Belošević Matić istaknula je da je unatoč stabilnosti inflacije i tečaja stanje u realnom sektoru i dalje loše, iako su trendovi nešto povoljniji nego u 2009. i 2010. Tako je industrijska proizvodnja u prvih šest mjeseci za 1,3 posto manja nego u istom razdoblju lani, a fizički obujam građevinskih radova u prvih

pet mjeseci je za 9,9 posto niži. Stanje u graditeljstvu nije znatno povoljnije ni u EU-u gdje neke zemlje, poput Slovenije, Španjolske i Bugarske, bilježe i veći pad aktivnosti od Hrvatske. Iako je Vlada nastojala ublažiti krizu u graditeljstvu subvencijama i državnim jamstvima

Čak i sezonski pad nezaposlenosti trajao je kraće, samo četiri mjeseca za stambene kredite, znatniji učinci se još ne naziru jer je potražnja za stanovima još nedovoljna za pokretanje novih investicija. Blagi oporavak trgovine U trgovini na malo trendovi su nešto bolji, nastavljen je blagi oporavak prometa koji je u prvih šest mjeseci ove godine bio nominalno za 3,8, a realno za 0,8 posto veći nego lani. Turizam je također u trendu rasta, ba-

rem što se noćenja tiče, jer je njih u prvih šest mjeseci bilo 10,4 posto više, ali financijski efekti nisu tako povoljni, što pokazuje pad deviznog prihoda od turizma u prvom kvartalu ove godine. S obzirom na stagna-

ciju u prvom polugodištu i očekivanje tek blagog rasta u drugom, financijski rezultati poduzetnika neće znatnije odstupati od prošlogodišnjih, kada je gospodarstvo poslovalo s gubitkom od 1,7 milijardi kuna. Poslovanje

Vidošević: Problemi nisu ekonomski, nego društveni i socijalni Nadan Vidošević peti je put izabran za predsjednika Hrvatske gospodarske komore, a novi mandat mu traje do 2015. godine. Na Skupštini HGK-a Vidošević je tajnim glasovanjem dobio 55 glasova od ukupno 61 prisutnog člana. Protukandidati Boris Solomun i Gordan Žanić dobili su svaki po tri glasa. Od ostala tri najavljena protukandidata, Damir Jelić i Miodrag Radić nisu se ni pojavili na Skupštini, dok Zorislav Antun Petrović nije predstavio svoj program rada Upravnom odboru HGK-a. Predstavljajući svoj program rada u novom mandatu, Vidošević je kao njegovu osnovu predložio Deklaraciju o hrvatskom društvu i državi blagostanja. Deklaracija ima

šest članaka u kojima se poziva na utvrđivanje međunarodnog političkog i gospodarskog položaja Hrvatske koju Vidošević vidi u konačnici kao zemlju etike i estetike. Ostvarenje ciljeva Deklaracije pretpostavlja postizanje društvenog dogovora jer Hrvatska nema, prema Vidoševiću, ekonomske, već društvene i socijalne probleme. U nastupnom govoru nakon izbora novi-stari predsjednik HGK-a odbacio je u medijima iznesene primjedbe da nakon četiri mandata nema što tražiti na čelu Komore s obzirom na stanje u gospodarstvu. Istaknuo je da je HGK stalno upozoravao na probleme i nudio rješenja, ali da nije Komora kriva što je se ne sluša.

www.privredni.hr Broj 3694, 12. rujna 2011.

( 8,6 mlrd kn

deficit proračuna u prvih šest mjeseci

( 1,3 % pad

industrijske proizvodnje u prvih šest mjeseci

om u globalna kretanja aktivnih stanovnika smanjio se za 91.000. Porazan je podatak da već oslenih

DEKLARACIJA O HRVATSKOM DRUŠTVU I DRŽAVI BLAGOSTANJA

Hrvatska u ovom času, kao i više puta u svojoj povijesti, ponovno utvrđuje svoj međunarodni politički i gospodarski položaj Sloboda, mir i politička stabilnost temeljne su pretpostavke za gospodarski i opći boljitak hrvatskog naroda i društva u cjelini. To nije bila povlastica naše prošlosti i zbog toga mora biti imperativ naše budućnosti Zemljopisno-gospodarski položaj Hrvatske je jedinstven i mora biti najsnažnija poluga razvoju i napretku Hrvatske. Interesi višepolarnog svijeta moraju se susresti na tlu Hrvatske omogućavajući joj ostvarenje i njezinih vlastitih interesa Kulturna dobra koja baštinimo kao rezultat uma i mara, kao i ono što nam je dala priroda, more, šumu, tlo i vodu, bogatstvo su današnjeg naraštaja hrvatskih građana, ali i nešto što mora pripadati svima onima koji će u budućnosti Hrvatsku prepoznati i osjećati kao prostor svog osobnog i ukupnog društvenog napretka, dakle kao svoju domovinu Hrvatsko društvo i hrvatska država putem koje hrvatsko društvo uređuje svoje unutrašnje odnose i odnose s okruženjem nisu u mogućnosti mijenjati svijet oko sebe. Zato je znanje temeljni preduvjet za čitanje znakova vremena. Prilagođavanje njima s ciljem umanjivanja rizika i punoga korištenja prednosti svijeta u kojem živimo danas i u kojem ćemo živjeti sutra, izazov je hrvatskom društvu i njegovoj državi Uspjeh kao rezultat svih naših napora mora biti predodžba o Hrvatskoj kao zemlji etike i estetike

poduzetnika i u ovoj godini znatno otežava problem nelikvidnosti koja nezaustavljivo raste. Iako je u lipnju prvi put smanjen ukupni iznos neizvršenih obveza za plaćanje (za 0,1 posto), negativan trend bolje ilustrira podatak o porastu broja novih poslovnih subjekata u blokadi za oko 1100, na ukupno 85.700. Premalo aktivnih Jasno je da bez značajnijeg gospodarskog rasta nema ni pozitivnih pomaka na tržištu rada. Stoga je ove godine čak i sezonski pad nezaposlenosti trajao kraće nego prosječnih godina - samo četiri mjeseca, od ožujka do lipnja. Već je u srpnju broj nezaposlenih počeo rasti, što potvrđuje vrlo loše stanje u ostalim gospodarskim sektorima, koje ne može

pokriti niti dobra turistička sezona. Tako broj nezaposlenih u međugodišnjoj usporedbi raste već 30 uzastopnih mjeseci, a u srpnju je nezaposlenih bilo za gotovo 5000 više nego godinu dana ranije te gotovo 69.000 više nego 2008. godine. Visoka nezaposlenost čak i nije osnovni problem, upozorila je Jasna Belošević Matić, nego je to niska stopa aktivnosti stanovništva. Broj umirovljenika raste (u kolovozu je dosegao 1.209.277), a ekonomski aktivni dio populacije se smanjuje. U zadnje tri godine broj umirovljenika porastao je za oko 70.000, a broj aktivnih stanovnika smanjio se za 91.000. Porazan je podatak, smatra Jasna Belošević Matić, da već gotovo dvije godine broj umirovljenika i ne-

zaposlenih premašuje broj zaposlenih. Plaće na mjestu Stagnacija je najkraći opis stanja i u području plaća, iako je zbog izmjena u poreznom sustavu vidljiv blagi rast neto plaća u travnju i svibnju. Realne bruto plaće su, međutim, i dalje u padu, započetom još u rujnu 2009. godine, premda se taj pad posljednjih mjeseci usporava. Za prvih šest mjeseci ove godine prosječna je neto plaća iznosila 5398 kuna, što je realno za 0,2 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Prosječna bruto plaća bila je 7743 kune, što je za 1,2 posto realno manje nego lani. Kad je o izvozu riječ, Hrvatska ima suprotan trend od većine zemalja EU-a, gdje je rast izvoza u prvih pet mjeseci brži nego

prošle godine. U Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci došlo do usporavanja rasta izvoza - na što je najviše utjecao manji izvoz brodogradnje - i blagog porasta uvoza, što je posljedica blagog oporavka ukupne potražnje i rasta

Unatoč povoljnom okruženju, kreditna aktivnost banaka je slaba cijena na globalnoj razini. Kako je izvoz ipak rastao nešto brže od uvoza, pokrivenost uvoza izvozom ostala je razmjerno visoka (60,6 posto) u usporedbi s pretkriznim razdobljem. Dug raste Ukupni prihodi državnog proračuna u prvih su šest

mjeseci iznosili 51,3 milijuna kuna (1,4 posto manje nego lani), a rashodi 59,9 milijardi (porast od 0,4 posto). Država je, naime, oštrije krenula u naplatu poreza i povukla dividendu iz tvrtki u kojima ima udjele, pa slika proračuna nije tako loša, zbog čega nije bilo potrebe ni za rebalansom. Slika javnog duga je, međutim, sve lošija, s obzirom da je premašio 146 milijardi kuna, a kada se dodaju državna jamstva i dug HBORa, onda je ukupni javni dug skočio do 58,9 posto BDP-a. Na domaćem novčanom tržištu kunska je likvidnost visoka, prometa je malo, a kamate stagniraju na niskim razinama. Unatoč tako povoljnom okruženju, kreditna aktivnost banaka je slaba, ponajprije zbog niske osobne potrošnje, dok

je stanje u korporativnom sektoru nešto bolje jer je nominalni rast kredita poduzećima bio 7,7 posto. Hrvatska je na samom početku svjetske financijske krize propustila priliku snažnije reagirati u pogledu strukturnih reformi gospodarstva, a očigledno je da nemamo ni viziju ni koncept dugoročnog razvoja, zaključila je Jasna Belošević Matić. U međuvremenu se događaju bitne promjene na svjetskoj sceni, a postojeći ekonomski modeli postaju upitni. Osim raznih dubioza na domaćem tržištu, budućnost našeg gospodarstva znatno će ovisiti i o neizvjesnostima u vanjskom okruženju. Stoga nam ostaje pratiti sva globalna kretanja i znati ih integrirati u naš rast i razvoj. A to je nam dosad bio nedostižan cilj.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3694, 12. rujna 2011.

( 76. mjesto

( 17,3 mlrd kn

zauzela Hrvatska među 142 zemlje

dobit poduzetnika u 2010.

SVJETSKI GOSPODARSKI FORUM

Javna uprava guši konkurentnost Predstavnicima hrvatskih poduzeća posebice smetaju česte promjene zakona, visina poreznih stopa i učinci poreznog sustava te otežan pristup financijskim izvorima Igor Vukić vukic@privredni.hr

vjetski gospodarski forum smjestio je Hrvatsku ove godine po konkurentnosti na 76. mjesto među 142 promatrane zemlje. Napredak je to za jedno mjesto u odnosu na 2010. i predstavlja kraj trenda opadanja na ljestvici, koji je počeo 2008. godine. “Riječ je zapravo o svojevrsnoj stagnaciji u hrvatskoj konkurentnosti, što nikoga ne smije zadovoljiti. Hrvatskoj treba brz i radikalan rast na ovoj ljestvici”, ocijenio je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost koje objavljuje izvješće u suradnji sa Svjetskim gospodarskim forumom. Makroekonomska stabilnost u padu Hrvatska je u ovogodišnjem istraživanju, uz ostalo, zabilježila značajan pad u makroekonomskoj stabilnosti, inovativnosti i odnosima na tržištu rada. Slaba je i učinkovitost javne uprave i sudstva, što su, uz korupciju, na prvo mjesto istaknuli anketirani hrvatski poduzetnici. U istraživanju su sudjelovali predstavnici 97 hrvatskih poduzeća. Njima posebice smetaju česte i nejasne promjene zakona, visina poreznih stopa i učinci poreznog sustava te otežan pristup financijskim izvorima.

Osim na razgovorima s poduzetnicima, izvješće Svjetskog gospodarskog foruma temelji se i na statističkim podacima. Najlošije ocjene Hrvatskoj dodijeljene su za troškove poljoprivredne politike, pravni okvir za strana ulaganja i teret Vladine

Hrvatska svoje konkurentske prednosti može temeljiti i na broju pretplatnika mobitela i fiksnoj telefonskoj mreži. Pohvaljeno je i smanjeno vrijeme za osnivanje poduzeća, po čemu se Hrvatska svrstala na 21. mjesto na svijetu. No broj procedu-

ja (sada je 57.), Slovačka (69.) i Rumunjska (77.). Crna Gora je na 60. mjestu, Albanija 78., Srbija 95., a BiH na 100. mjestu. Zemlje iz okruženja također se nalaze u fazi konkurentske stagnacije. Mađarska je donekle izuzetak jer je i u kriznim

Riječ je o svojevrsnoj stagnaciji u hrvatskoj konkurentnosti, smatra Ivica Mudrinić

regulative. Na dnu svjetske ljestvice hrvatski je sustav svrstan i po zaštiti manjinskih dioničara, cjeloživotnom obrazovanju, postojanju monopola, financiranju putem tržišta kapitala i raspoloživosti rizičnog kapitala. S druge strane, kao potencijal hrvatske konkurentnosti ističu se tehnološka spremnost, infrastruktura, zdravlje te osnovno i visoko obrazovanje. U tim sektorima Hrvatska spada u pedesetak najboljih zemalja na svijetu, ustvrdili su istraživači.

ra za osnivanje, smatraju analitičari, još uvijek je prevelik. Relativno visoko, 38. mjestu, vrednovana je i razina uvoznih carina. Dobre ocjene dobili su i kvaliteta cesta, broj korisnika interneta i brzina internetskih veza. Nužne reforme nisu provedene Na svjetskoj listi prva je Švicarska, kao i prošle godine. Slijede je Singapur, Švedska, Finska i SAD. U regiji i Istočnoj Europi velik pad, od desetak mjesta na ljestvici, zabilježile su Sloveni-

godinama napredovala sa 61. na ovogodišnje 48. mjesto. Snažan rast napravila je i Albanija koja je 2006. bila ispod stotog mjesta, a sada se popela gotovo do Hrvatske. Izvješće Svjetskog gospodarskog foruma pokazuje da Hrvatska ima višegodišnji opadajući trend u konkurentnosti, s izrazitim padom koji je nastupio poslije izbijanja krize 2008. Najbolji rezultat ostvaren je 2003., i to 53. mjesto. Ivica Mudrinić dodao je i da Hrvatska mora aktivnije provoditi gospodarske politike koje vode održivom i konkurentskom napredovanju, i to na svim razinama, od nacionalne do lokalnih. Rezultat koji je zabilježen ove godine potvrda je da nisu provedene nužne reforme za modernizaciju zemlje i njena gospodarstva, istaknuo je Mudrinić.

Zagrebački poduzetnici

Dobit ( Prihodi u 2010. ostali su gotovo isti kao u Igor Vukić vukic@privredni.hr

oduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu ostvarili su u 2010. godini dobit od 17,3 milijarde kuna, što je povećanje od 29,5 posto u odnosu na 2009. godinu. Prema podacima Fine i HGK-Komore Zagreb, ukupan prihod 31.554 zagrebačka poduzetnika bio je 318,5 milijardi kuna, što je za 0,3 posto manje nego u prethodnoj godini. Grad Zagreb zauzima 53,3 posto udjela u ukupnom prihodu svih hrvatskih poduzetnika. Kad se tome pribroji rezultat poduzetnika Zagrebačke županije (31 milijarda prihoda i 1,1 milijarda dobiti) proizlazi da se na širem metropolskom području ostvari 58,5 posto ukupnog prihoda poduzetništva Hrvatske. Kriza uzela danak Kriza je i ovdje uzela svoj danak pa Zagreb prednjači i po broju insolventnih pravnih osoba. Prema podacima zagrebačke Komore, na dan 31. prosinca 2010. u Zagrebu je bilo 11.872 insolventnih pravnih osoba. Od toga 9616 zbog nepodmirenih poreznih davanja, a 3433

zbog neplaćenih doprinosa, s ukupno 12.770 zaposlenih. U cijeloj Hrvatskoj bilo je 33.520 insolventnih poduzeća koja su dugovala gotovo 30 milijardi kuna. Ukupni dug u Gradu Zagrebu iznosio je 12,7 milijardi kuna. Od ukupnog broja prezaduženih poduzeća, njih 8686 bilo je u blokadi više od 369 dana. Dug im ukupno premašuje 10,6 milijardi kuna. U Zagrebačkoj županiji bilo je u isto vrijeme 1967 blokiranih poduzeća. Ukupan iznos duga bio je 1,5 milijardi kuna. Udjel Grada Zagreba u ukupnom broju insolventnih poduzeća u Hrvatskoj iznosio je 35,4 posto,

Investicije u Zagrebu lani su iznosile ukupno 21,6 milijardi kuna a Zagrebačke županije 5,9 posto. U ukupnom iznosu nepodmirenih potraživanja udjel Zagreba bio je 43,2 posto, a Zagrebačke županije 5,3 posto. Podatak o gotovo podjednakim prihodima u 2009. i 2010., ali većoj dobiti u 2010. pokazuje da su poduzeća na na-

www.privredni.hr Broj 3694, 12. rujna 2011.

( 11.872

insolventne pravne osobe

( 37.712 nezaposlenih lani na području Zagreba

po)rasla 30 posto 2009. pa je dobit ostvarena smanjivanjem troškova, otpuštanjima i restrukturiranjem stavak recesije odgovorila rezanjem troškova i restrukturiranjem. Na kraju prošle godine u Gradu Zagrebu bilo je tri posto manje zaposlenih nego godinu dana prije. U Zagrebačkoj županiji taj je pad iznosio pet posto. U zagrebačkim poduzećima bilo je 367.764 zaposlena, a u Zagrebačkoj županiji 60.700. Prije toga, u razdoblju od 2005. do 2010. godine prosječna godišnja stopa rasta zaposlenosti u zagrebačkoj privredi bila je 2,7 posto, a u Zagrebačkoj županiji 1,9 posto. Udjel Grada Zagreba u ukupnom broju zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj od 29,3 posto u 2005. godini porastao je u

2009. na 31,5 posto, a u Zagrebačkoj županiji sa pet na 5,2 posto. Na području Zagreba 2010. godine nezaposlenih je u prosjeku bilo 37.712 ili 7522 više nego u 2009. godini. Riječ je o porastu od 24 posto. Gledano na mjesečnoj razini, broj nezaposlenih je sa 35.868 u siječnju 2010. godine povećan u prosincu za 4032 osobe, dosegnuvši brojku od ukupno 39.900 nezaposlenih osoba (indeks prosinac/siječanj 2010. iznosi 111,2). Od ukupnog broja nezaposlenih u Hrvatskoj u prosincu 2010. na Grad Zagreb otpada njih 12,5 posto. U Zagrebačkoj županiji prosječan

broj nezaposlenih osoba u 2010. godini popeo se na 15.257, što je 3362 nezaposlena više nego godinu dana prije. Porast iznosi visokih 28 posto. Na mjesečnoj razini, broj nezaposlenih sa 14.488 u siječnju 2010. povećan je na 16.022 u prosincu. Na području Grada Zagreba u 2010. godini ostvaren je ukupan izvoz u iznosu od 22,8 milijardi kuna što je porast od 10,3 posto u odnosu na godinu prije. Ukupan uvoz bilježi pad od 3,2 posto uz dosegnut iznos od 64,9 milijardi kuna. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 35,1 posto. Iskazano u eurima, ukupan izvoz Grada Zagreba iznosio je 3,1 mili-

Trend investicijskog zaostajanja Investicijsko usporavanje na području Zagreba i njegova prstena, Zagrebačke županije, primijećeno je već u 2009. godini. U 2010. pad je nastavljen i iznosio je 29,4 posto, a u prstenu 29,9 posto. Ukupno su investicije u 2010. u Zagrebu iznosile 21,6 milijardi kuna, odnosno 6,8 posto u ukupnom prihodu poduzetnika glavnog grada. Taj je udjel u 2009. godini bio 9,7 posto. Još viši bio je 2005., kad je iznosio 11,6 posto. Trend dezinvestiranja prisutan je i u Zagrebačkoj županiji. Investicije su vrijedile 1,07 milijardi kuna. Zauzimale su udjel od 3,5 posto u ukupnim prihodima. Najveći dio zagrebačkih investicija pokre-

nut je u građevinarstvu (14,8 posto), poslovanju nekretninama (14,2 posto) te prijevozu i skladištenju (13,1 posto). Na četvrtom mjestu su investicije u trgovinu (12,1 posto), na financijske djelatnosti otpada 10,1 posto, a na informacije i komunikacije 8,7 posto. Iza stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (7,6 posto) dolazi opskrba energijom, 6,2 posto, i tek onda prerađivačka industrija (5,9 posto). Investicije u administrativne djelatnosti sa 3,7 posto zatvaraju ulagački top 10. U Zagrebačkoj županiji najviše se ulagalo u prerađivačku industriju (26 posto), trgovinu (23,3 posto) i građevinarstvo (10,6 posto).

Poslovanje poduzetnika Grada Zagreba i Zagrebačke županije u 2010. Grad Zagreb

Zagrebačka županija

Iznos (u mil. kn)

Indeks 10./09.

Iznos (u mil.kn)

Indeks 10./09.

Ukupan prihod

318.537

99,7

31.221

93,5

Dobit razdoblja

17.298

129,5

1143

94,4

Investicije

21.601

70,6

1096

70,1

Broj poduzetnika

31.554

107,6

5944

109,3

Broj zaposlenih

343.886

97,4

42.583

96,1

5.530

97,6

4481

95,9

Prosječna plaća (u kn) Izvor: Fina, HGK-Komora Zagreb

jardu eura, a uvoz 8,9 milijardi eura. Udjel Grada Zagreba u ukupnom izvozu Republike Hrvatske bio je 35,1 posto, a u uvozu 58,8 posto.

godine. Na području Grada zabilježeno je 666.106 turističkih dolazaka, što je 5,1 posto više nego 2009. Noćenja je bilo 1.085.597,

Dobri turistički rezultati U Zagrebačkoj županiji je lani je izvoz povećan za 19,2 posto u odnosu na godinu prije, uz ostvarenih 1,8 milijardi kuna, dok je uvoz bio 6,8 milijardi kuna, što je pad od 6,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 27,3 posto. Prikazano u eurima, ukupan izvoz Zagrebačke županije iznosio je 255 milijuna eura, a uvoz 934 milijuna eura. Udjel Zagrebačke županije u ukupnom izvozu Republike Hrvatske bio je 2,9 posto, a u uvozu 6,2 posto. Ovogodišnji dobri turistički rezultati najavljeni su u Zagrebu već prošle

Na širem metropolskom području ostvari se 58,5 posto ukupnog prihoda poduzetništva Hrvatske što je povećanje od 3,6 posto. Od ukupnog broja turističkih dolazaka 488.854 ili 73,4 posto bili su dolasci stranih turista, što je u odnosu na godinu prije povećanje od 8,9 posto. U ukupnom broju noćenja udjel stranih turista je bio 73,8 posto, uz ostvareno 801.041 noćenje što je šest posto više nego 2009. godine. Udjel Grada Zagreba u uku-

pnom broju turističkih dolazaka na razini Hrvatske bio je 6,3 posto, a u noćenjima 1,9 posto. Na području Zagrebačke županije turistički rezultati zabilježili su minuse. U 2010. godini ukupno je bilo 34.559 turističkih dolazaka, što je 6,4 manje manje u odnosu na prethodnu godinu, ali uz istodobni porast dolazaka stranih turista od 2,7 posto, čiji je udjel u ukupnom broju turističkih dolazaka 47,9 posto (16.541). U segmentu noćenja zabilježen je pad od 10,9 posto u odnosu na godinu prije, uz ukupno ostvarena 62.193 noćenja, od čega su 28.692 noćenja ili 46,1 posto ostvarili strani turisti, no to je prema prethodnoj godini manje za 5,3 posto. U ukupnom broju turističkih dolazaka u državi udjel Zagrebačke županije bio je 0,3 posto, a u noćenjima 0,1 posto.

AKTUALNO

Strateški savez Varteksa i Čateksa

Partnerstvom do tržišta

Predsjednik Uprave Varteksa Zoran Košćec i predsjednik Uprave Čateksa Damir Vitez potpisali su prošli tjedan ugovor o strateškom savezu u povezivanju primarne proizvodnje i stvaranju partnerskog odnosa na domaćem i stranom tržištu. Varteks je vodeća hrvatska modna kompanija u proizvodnji gotovih odjevnih predmeta i vunenih tkanina, a Čateks vodeći hrvatski proizvođač pamučnih i tehničkih tkanina, umjetne kože, kućanskog rublja, te proizvoda za sport i rekreaciju. Obje kompanije svoje proizvode plasiraju na domaćem i stranom tržištu. “Povezivanje primarne proizvodnje s vertikalnom organizacijom poslovanja poluga je za stvaranje bo-

ljih i jačih pretpostavki za konkurentan nastup na tržištu pa tako i u postupcima javne nabave, čime se ostvaruju uvjeti za osiguranje zaokružene ponude repromaterijala i gotovih odjevnih predmeta. Naša tradicija i kvaliteta, proizvodni resursi i asortiman, te naši zaposlenici garancija su da kao partneri možemo ponuditi ideje i projekte kojima ćemo, uz konstruktivnu suradnju s domaćim partnerima, ostvariti značajan iskorak i nove poslove, ne samo na tržištu regije već i na tržištima zemalja Europske unije”, rekao je Zoran Košćec, predsjednik Uprave Varteksa. Obje kompanije zapošljavaju ukupno oko 3000 radnika, a jedan od prvih zajedničkih nastupa na tržištu mogla bi biti ponuda za izradu ljetnih, zimskih i svečanih policijskih odora. Naime, uskoro se očekuje raspisivanje ponovljenog natječaja za taj posao vrijedan oko 215 milijuna kuna.(J.F.)

*vijesti Lukšić Grupa preuzela JLH Nakon odobrenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja te ispunjenja uvjeta iz ugovora koji su u srpnju potpisali predstavnici tvrtke GSHR Holding (vlasnik Grupacije Jadranski luksuzni hoteli) i društva Mexival Anstalt (Lukšić Grupa), proteklog je tjedna Lukšić Grupa preuzela Jadranske luksuzne hotele. AZTN utvrdio kartel trgovaca Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja utvrdila je da je devet tvrtki članica Udruge trgovaca uredskim materijalom, kao i sama udruga, u veljači 2008. godine sklopilo zabranjeni sporazum (kartel), zbog čega će protiv sudionika podnijeti optužni prijedlog. Cilj sporazuma bilo je

ograničavanje tržišnog natjecanja u razdoblju od 6. veljače 2008. do 15. studenoga 2010., kada je Udruga, temeljem pravomoćnog rješenja Gradskog ureda za opću upravu Grada Zagreba, brisana iz Registra udruga. El Koncept na čelu međunarodnog tima El Koncept, domaća tvrtka specijalizirana za financijske analize i analize kreditnih rizika, predvodi međunarodni razvojni tim u projektu financiranom iz europskog programa Eureka s ciljem razvoja inovativne web aplikacije koja će na jednom mjestu pružiti sve relevantne informacije o poslovanju hrvatskih poduzeća i njihovom rejtingu. Kako je priopćeno, komercijalizacijom tog projekta značajno će se poboljšati kvaliteta financijskih informacija o hrvatskim pravnim subjektima, kao i kvaliteta upravljanja kreditnim rizicima na razini čitavog gospodarstva.

Privredni vjesnik Broj 3694, 12. rujna 2011.

“ Najvažnija promjena je uvođenje generacijskih potportfelja obveznih mirovinskih fondova.”

Damir Grbavac, predsjednik Uprave ROMD-a

Suzdržane reakcije na izmjene mirovinskih zakona

Cjelovita rješenja tek nakon izbora Sredstva kumulirana u obveznim mirovinskim fondovima kao i ona tehničke pričuve temeljem kojih se isplaćuju mirovine iz drugog stupa bit će prenesena u Državnu riznicu Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

ako je sredinom srpnja predsjednik Uprave AZ obveznog mirovinskog fonda Dinko Novoselec rekao kako je “jedini stvarni problem mirovinskog sustava stopa izdvajanja za drugi mirovinski stup te da su sve ostalo tehnički problemi koji se relativno lako mogu riješiti”, nije bio voljan komentirati najnovije zakonske prijedloge koji bi se mogli naći već na prvoj jesenskoj sjednici Sabora, a u kojima se ne spominje baš ovaj ključ-

Zakonske izmjene rješavaju problem manjih mirovina prvih korisnica mirovina iz drugog stupa ni problem sustava. Jednako suzdržani bili su i u PBZ/CO obveznom mirovinskom fondu. Za razliku od njih, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom Damir Grbavac pojasnio je što se zapravo i na koji način mijenja te dao naslutiti kako se cjelovita rješenja mogu očekivati tek nakon izbora. “U saborsku proceduru upućeni su prijedlozi izmjena Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima kao i zakona o mirovinskim osiguravateljskim druš-

tvima te isplati mirovina temeljem individualne kapitalizirane štednje. Izmjene prvog zakona omogućavaju članovima koji su na svoj zahtjev pristupili u obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje da u trenutku umirovljenja, ako je to za njih povoljnije, istupe iz toga osiguranja i koriste mirovinu samo iz prvog stupa. Izmjene omogućavaju da povoljniju mirovinu iz prvog stupa koriste i osiguranice koje danas već koriste mirovinu iz drugog stupa temeljem ugovora s mirovinskim osiguravateljskim društvom. Sredstva kumulirana u obveznim mirovinskim fondovima i sredstva tehničke pričuve temeljem kojih se isplaćuju mirovine iz drugog stupa bit će, na osnovi izjave korisnika mirovine i odredbi izmjena zakona, prenesena u Državnu riznicu”, kazao je Grbavac te ocijenio kako prijedlog zakonskih izmjena na kvalitetan način rješava problem zna-

čajno manjih ukupnih mirovina prvih korisnica mirovina iz drugog stupa, a manje su najvećim dijelom zbog toga što članovima obveznih mirovinskih fondova nisu priznata jednaka prava na mirovinska primanja iz prvog stupa, prije svega pravo na dodatak na mirovinu. Koliko sam informiran, dodao je, predložene izmjene imaju vrlo široku podršku svih zainteresiranih interesnih skupina, a na tragu je i prijedloga izmjena u mirovinskom sustavu koje je predlagalo Udruženje mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravateljskih društava. Moglo je i kvalitetnije No, rješenja bi, ističe, bila još kvalitetnije kada bi paralelno bile donesene i izmjene Zakona o dodatku na mirovinu s priznavanjem prava na dodatak iz prvog stupa i članovima obveznih mirovinskih fondova. U tom bi slučaju razlike u mirovinama bile značajno manje, a s umirovljenjem zapo-

slenika s duljim mirovinskim stažom bilo bi sve više onih kojima bi bila povoljnija mirovina u novom sustavu jer danas mirovine iz drugog stupa koriste samo ženske osobe koje su otišle u prijevremenu mirovinu. “S obzirom na hitnost rješavanja ovog pitanja i složenost nekih drugih pitanja koja bi se trebala rješavati izmjenama ovih zakona, a i približavanje skorih izbora, ove će izmjene uslijediti kasnije, što smatram korektnim i realističnim pristupom. Najvažnija od tih promjena je uvođenje generacijskih potportfelja obveznih mirovinskih fondova”, istaknuo je Grbavac. U Erste Plavom mirovinskom fondu nisu ocjenjivali trenutačna rješenja nego tek ponovili već svima poznate činjenice o tome kome će predložene izmjene ići u prilog. A što se pak tiče većih izdvajanja za drugi mirovinski stup - smatraju da će se s pozitivnim stopama rasta BDP-a početi rješavati i to pitanje.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3694, 12. rujna 2011.

( 30 dana

Ostvarena tri najvažnija turistička cilja

Isplatilo se ulaganje u promociju

razmak između ročišta za dražbu

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Kuće na dražbi samo do polovine vrijednosti Uz primanja kao što su socijalne naknade, dječji doplatci, stipendije i invalidnine, ovrha se ne može provesti ni na rodiljnim naknadama niti na roditeljskim novčanim potporama Igor Vukić vukic@privredni.hr

ekretnine koje su predmet ovrhe neće se na dražbama moći prodavati ispod polovine utvrđene vrijednosti, propisala je Vlada mijenjajući Ovršni zakon. Dosad je vrijedilo pravilo da na drugoj ovršnoj dražbi nekretnina može biti prodana samo za jednu trećinu procijenjene vrijednosti. Uvedena je mogućnost provođenja i trećeg ročišta za dražbu, s time da između pojedinih ročišta mora proći najmanje 30 dana. Izmjene Ovršnog zakona uvedene su zbog socijalnih razloga i nejasnoća koje su se pojavile u dosadašnjoj primjeni, objasnila je premijerka Jadranka Kosor. Izmijenjen je i model isplate primanja dužnika koja su izuzeta od ovrhe. Uz primanja kao što su socijalne naknade, dječji doplatci, stipendije i invalidnine, navedeno je da se ovrha ne može provesti ni na rodiljnim naknadama niti na roditeljskim novčanim potporama. Propisana je obveza Financijskoj agenciji da uplatiteljima zaštićenih primanja dostavi potrebne podatke kako bi ovršenici mogli na poseban račun dobiti novac koji je izuzet od ovrhe. U praksi se događalo da su i zaštićena primanja usmjeravana vjerovnicima. Tko postupi protivno ovoj odredbi pa, primjerice, ne upla-

ti novac na posebni račun, kaznit će se prekršajnom kaznom od 10.000 do 50.000 kuna. Javni ovršitelji od suda mogu zatražiti da naloži policiji potragu za stvarima koje nisu pronađene kod dužnika, a navedene su u ovršnom nalogu. Prema dopuni zakona, policija će raspisati objavu radi potrage i oduzimanja predmeta te potom obavijestiti sud. Javni ovršitelji počinju s radom 1. siječnja 2012. godine. Prema riječima ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića, pripreme za početak njihova posla odvijaju se prema planu. Ovršitelji su izabrani na natječajima, u tijeku je njihova obuka, a kad počnu raditi, ovršni postupci trebali bi dobiti novi zamah. Skladišnice kao jamstvo Vlada je utvrdila i način prodaje založene poljoprivredne robe u ovlaštenim skladištima. Skladišnica, odnosno, potvrda o uskladištenoj robi, koristi

se kao jamstvo za ostvarivanje kredita i pozajmica. Novim propisom Vlada je uredila položaj vjerovnika i način prodaje založene robe u slučaju kad vjerovnik ne uspijeva naplatiti potraživanja. Propisano je

HBOR je pripremio kreditni paket vrijedan 300 milijuna kuna za potporu poljoprivredi

da vlasnik skladišnice ili vjerovnik kojemu skladištar nije isporučio robu u količini navedenoj u skladišnici ima pravo zahtijevati od skladištara isplatu u vrijednosti robe, i to u roku od tri dana od podnošenja zahtjeva za predaju žitarica ili industrijskog bilja. Uvođenje skladišnica omogućilo je proizvođačima da svoju robu prodaju u trenutku kad im je to povoljnije na tržištu. Ministar poljoprivrede

Petar Čobanković rekao je da sada postoji devet ovlaštenih skladištara, s kapacitetom čuvanja 74.000 tona žitarica. Izdano je 25 skladišnica koje su korištene kao kolateral za kredite kod banaka. Čobanković je istaknuo da je taj model omogućio razvoj poljoprivrednog tržišta. Dodao je da je HBOR pripremio kreditni paket vrijedan 300 milijuna kuna za potporu poljoprivredi i pozvao proizvođače da se prijave za te kredite. Dopunjen je i postupak davanja koncesije na pomorskom dobru u slučajevima kad se koncesija daje za pomorsko dobro, ali i za državne nekretnine koje graniče s pomorskim dobrom. U takvim slučajevima morala bi se provoditi dva koncesijska natječaja, dok će sada biti potreban samo jedan. Branko Bačić, ministar građevinarstva, istaknuo je da će tako u bržem roku moći biti proveden prioritetni projekt Brijuni Rivijera, a i slični projekti u budućnosti.

Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor u pratnji ministara gospodarstva, turizma te zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva sastala se u Splitu s direktorima županijskih turističkih zajednica priobalja i direktorima predstavništava HTZ-a s hrvatskih emitivnih tržišta Njemačke, Slovenije, Austrije i Mađarske. “U prvih osam mjeseci nastavljen je pozitivan trend kada je riječ o turističkom prometu u Hrvatskoj, odnosno dolascima i noćenjima turista u našoj zemlji. Hrvatsku je u ovom razdoblju posjetilo oko 550.000 turista više nego prošle godine”, istaknula je premijerka. Rekla je i kako su za ove rezultate zaslužni svi turistički djelatnici, mjere pripreme turističke sezone te da se isplatilo

uložiti 23 milijuna eura u promociju Hrvatske. Ministar turizma Damir Bajs istaknuo je kako očekujemo i uspješnu posezonu te kako su počele pripreme za iduću turističku godinu. “Uspjeli smo ostvariti tri ključna hrvatska turistička cilja. Obranili smo povećani tržišni udjel na međunarodnom tržištu, vratili domaćeg gosta u hrvatska odredišta te produljili turističku sezonu, o čemu i govori podatak da smo u predsezoni ostvarili 300.000 turističkih dolazaka više u odnosu na isto razdoblje prošle godine”, rekao je ministar turizma. (J.V.)

*vijesti HGK organizirao predstavljanje vinara u Londonu Na cjelodnevnom kušanju hrvatskih vina održanom u Londonu prošli tjedan u organizaciji Hrvatske gospodarske komore predstavljeno je oko 225 različitih vina svih hrvatskih sorti i regija. U kušanju je sudjelovalo 35 vinara ili njihovih predstavnika. Kako je rekao pomoćnik direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a Rajko Ružička, ove su godine za taj događaj uspjeli okupiti najutjecajnije ljude iz vinskog svijeta u dvostruko većem broju nego prošle godine. Priznanja Vindiji Vindijini mliječni pudinzi od vanilije i čokolade od ove su godine nositelji prestižnog statusa DLG Klasici, koji Njemačko agrikulturno udruženje dodjeljuje isključivo višegodišnjim laureatima. Uz mliječne pudinge Vindija je za iznimnu kvalitetu ove godine primila još 11 zlatnih i dva srebrna DLG odličja. DLG Centar za ispitivanje hrane godišnje testira preko 20.000 namirnica, čime promovira kvalitetne proizvode ispitane provjerenim znanstvenim metodama. Zlatna, srebrna i brončana odličja mogu osvojiti isključivo proizvodi natprosječne kvalitete. Adris pomaže gradnju bazena u Rovinju Adris Grupa donirala je milijun kuna za gradnju zimskog bazena Delfin u Rovinju. Ugovor o donaciji potpisali su predsjednik Uprave Adris Grupe Ante Vlahović i član Uprave Vaterpolo kluba Delfin Ivica Šorić. “Potpisivanje ovog ugovora prvi je korak u realizaciji projekta zatvorenog zimskog bazena”, rekao je gradonačelnik Rovinja Giovanni Sponza.

10 PREDSTAVLJAMO

( od 160 l mlijeka

dnevno dobiva se 15 kg mladog sira

OPG ĐURKOVIĆ, MARJANČACI

Zahvaljujući stjecaju okolnosti i činjenici da je riječ o iznimno kvalitetnom proizvodu, njihov se sir našao na stolovima daleke Kanade, ali i Francuske

Do sada su investirali oko 350.000 kuna, a više od 100.000 kuna otišlo na različite papire i dozvole đenja ustanovljena izrazita alergija. “Obilazili smo mnoge liječnike, potrošili silan novac, probali sve što nam je savjetovano, od kobiljeg mlijeka do različitih pripravaka. Tada nam je netko rekao da probamo s kozjim mlijekom. Kupili smo jednu kozicu, onu domaću. Djeci se mlijeko svidjelo i, što je najvažnije – to mlijeko im je pomoglo. Ostali smo pri tome i razvila se ljubav prema kozama”, objašnjava Đurković. Danas u osnovnom stadu Đurkovići imaju četrdesetak koza od čijega

( oko 300

pčelinjih zajednica posjeduje OPG Babić

Pčelarstvo Babić, Vrbovec

Kozji sir otišao preko oceana

ada je Josip Đurković iz sela Marjančaci kod Valpova zajedno sa suprugom prije 17-18 godina kupio prve koze, nije ni pomišljao kako će mu kozarstvo, odnosno proizvodnja kozjeg sira, postati osnovna djelatnost. Naime, kod njihove je djece nedugo nakon ro-

Privredni vjesnik Broj 3694, 12. rujna 2011.

Za dulji život i vječnu mladost

Na OPG-u se proizvode razni pčelinji proizvodi, primjerice med, pelud, propolis i matična mliječ. Godišnja proizvodnja meda ovisi o pašnim prilikama mlijeka proizvode domaći kozji sir. Budući da po kozi dnevno dobivaju solidne četiri litre mlijeka, dnevna proizvodnja iznosi 160 litara mlijeka od čega se pak dobiva oko 15 kilograma tzv. mladog sira. A upravo taj mladi sir ima najbolju prođu, barem na slavonskom tržištu. Prodaja na kućnim vratima Nedostatak organiziranog plasmana rezultirao je time da se najveća količina sira proda upravo – na kućnim vratima. Naime, Đurkovići imaju stalan krug kupaca koji po sir dolaze u Marjančace. Naravno, to nije dovoljno za ozbiljniji razvoj. Koliko mu to vrijeme dopušta, Đurković obilazi sajmove i brojne manifestacije u Slavoniji gdje prodaje svoje sireve. Surađuje i s udrugom Hrvatski farmer zahvaljajući čemu je nekoliko puta nastupio na sajmovima sira u Zadru, Bjelovaru... s kojih se u pravilu vraća s priznanjima, diplomama i medaljama. Jedna od najdražih mu je nagrada za najbolji sir koju je osvojio u Zadru. Protekloga ljeta njegovi sirevi mogli su se pronaći i u desetak turističkih središta na Jadranu

gdje su se na tamošnjim etno-gastronomskim manifestacijama vrlo uspješno plasirali. No, zbog nedostatne infastrukture potrebne za takav zahtjevni projekt, ovo je za sada samo pionirski pokušaj plasmana kvalitetnih autohtonih domaćih proizvoda na turističkom tržištu. Ipak, zahvaljujući stjecaju okolnosti i činjenici da je riječ o iznimno kvalitetnom proizvodu, njihov se sir našao na stolovima daleke Kanade, ali i Francuske. Iako su do prije koju godinu proizvođači sira bili brojni, danas su u Slavoniji registrirane samo tri sirane za proizvodnju kozjeg sira, među kojima i ova. “Ljudi odustaju jer su troškovi ulaganja iznimno visoki. Mi smo do sada morali investirati oko 350.000 kuna, od čega je više od 100.000 kuna otišlo na razne papire i dozvole. To ljude tjera od ovakvog posla”, kaže Đurković. Pored mladog sira, OPG Đurković proizvodi i tvrdi dugotrajni te dimljeni sir. Prema željama i narudžbama kupaca rade se i sirevi s različitim začinima kao što su vlasac, paprika, orasi... (S.S.)

biteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) Pčelarstvo Babić započelo je s radom 1989. godine u Vrbovcu kada je njegov osnivač Zvonko Babić tim dopunskim radom htio povećati prihode obitelji. Posao je pokrenut sa samo šest pčelinjih zajednica, a do povećanja obujma posla nije bilo lako doći jer obitelj Babić u ono doba još nije imala dovoljno iskustva s proizvodnjom meda. S godinama su imali sve više znanja, pa tako danas posjeduju oko 300 pčelinjih zajednica koje prema potrebi sele na razne paše u sve dijelove Hrvatske. Za selidbu pčela koriste kon-

mliječ. Godišnja proizvodnja meda ovisi o pašnim prilikama, a ove smo godine proizveli oko 10 tona bagremovog, kestenovog i cvjetnog meda. Većinu tih proizvoda prodajemo tvrtkama otkupljivačima meda, od kojih neke i izvoze naš med na zapadnoeuropsko tržište. Dio proizvedenog meda preradimo u pića od meda, a manji dio, zajedno s ostalim pčelinjim proizvodima, prodajemo izravno kupcima”, rekao je Zvonko Babić. Posebnost - matična mliječ Proizvodnja matične mliječi posebnost je Pčelarstva Babić jer su za to potrebna posebna znanja i

Pčelarstvo Babić proizvodi i pića od meda - medicu, medovaču i medovinu tejnere koje su sami osmislili. Zanimljivo je da su te kontejnere za selidbu pčela prihvatili i ostali pčelari iz Hrvatske, ali i susjednih zemalja. “Na našem OPG-u proizvode se razni pčelinji proizvodi, primjerice med, pelud, propolis i matična

vještine. Zbog konkurencije kineske mliječi koja je iznimno jeftina, u Hrvatskoj nema organiziranog otkupa. Stoga je Babići prodaju isključivo izravno korisnicima koji traže domaću i svježu mliječ. Ukupno je godišnje prodaju oko pet kilo-

grama. Pčelarstvo Babić, među ostalim proizvodi tzv. Hipokratov med, u čijem je sastavu med, pelud, propolis i matična mliječ. Taj se pripravak pokazao odličnim rješenjem za ublažavanje raznih zdravstvenih problema. Brojne su bolesti kod kojih se korištenjem matične mliječi i ostalih pčelinjih proizvoda može postići povoljan terapijski učinak ili čak izlječenje neke bolesti. “Naši kupci pčelinja sredstva najčešće koriste s ciljem poboljšanja imuniteta, rješavanja problema s plodnošću i malignih oboljenja. Smatra se i da matična mliječ usporava procese starenja i produljuje život”, istaknuo je Babić. Pčelarstvo Babić proizvodi i pića od meda - medicu, medovaču i medovinu koju su pokrenuli zbog rastuće potražnje za tradicionalnim i izvornim proizvodima. U proizvodnji koriste sortne vrste meda vlastite proizvodnje koji tako dobivaju dodanu vrijednost. “Pića su iznimne kvalitete i konkurentne cijene, ali unatoč tome s prodajom nismo zadovoljni i želimo postići još bolje rezultate jer imamo veliki kapacitet i radni potencijal”, naglasio je Babić. (S.P.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3694, 12. rujna 2011.

( više od 2,3 mil zaposlenih u svijetu u području obnovljivih izvora energije

HRVATSKO-AUSTRIJSKI GOSPODARSKI SUSRET – BIOMASA I BIOPLIN

Zelena energija – gospodarski zamašnjak

U Hrvatskoj bi se do 2020. godine upotrebom biomase, proizvodnjom opreme i održavanjem postrojenja moglo otvoriti 60.000 tzv. zelenih radnih mjesta Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ve izraženiji nedostatak energije i sirovina, rast njihovih cijena, nepredvidljivost klime i zagađenje okoliša zahtijevaju odgovorno i štedljivo postupanje, a jedno od njih je korištenje biomase i bioplina. Upravo je to bila središnja tema Hrvatsko-austrijskog gospodarskog susreta koji je u Našicama održan u sklopu tradicionalne manifestacije Dani slavonske šume. Više od 200 sudionika iz Austrije, Njemačke, Mađarske, Slovenije i Hrvatske sudjelovalo je u radu ovoga skupa čiji su organizatori bili Austrijski ured za vanjsku trgovinu, Hrvatska udruga za biomasu i Hrvatske šume,

dok je pokrovitelj bilo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Prema podacima UNDP-a iz 2010., u Hrvatskoj do 2020. godine upotrebom biomase potencijali izravnih zelenih radnih mjesta (proizvodnja opreme i održavanje postrojenja) iznose 5500 te 55.000 neizravnih zelenih radnih mjesta (u popratnoj industriji). Danas u svijetu ima više od 2,3 milijuna zaposlenih u području obnovljivih izvora energije (OIE), od toga gotovo polovina otpada na biomasu i biogoriva. Austrijska iskustva Austrijskim masterplanom zelenih radnih mjesta, usvojenim lanjskog listopada pod geslom Više

I NEXE ulazi u elektro sektor Davor Ergović, direktor tvrtke EKONEX koja djeluje u sastavu grupe NEXE, najavio je skori početak gradnje postrojenja za proizvodnju električne energije na bioplin na farmi Osilovac u Feričancima. Iako su u svojim projektima otišli dosta daleko, Ergović je upozorio na niz problema s kojima se investitori susreću i koji koče bržu realizaciju investicija i korištenje obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. U ukupno devet postrojenja, pet bioplinskih i četiri na biomasu, Nexe Grupa će investirati više od 57 milijuna eura. Planirani prihodi su oko 20 milijuna eura godišnje, do kraja statusa povlaštenog proizvođača električne energije, odnosno 12 godina od početka proizvodnje.

radnih mjesta kroz zelena radna mjesta, procijenjen je potencijal u sektorima OIE na 100.000 zelenih radnih mjesta do 2020., od čega 6500 otpada na biomasu. Prema riječima zamjenice direktora Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu Irene

Naime, budući da je Austrija prva započela s obnovljivim izvorima energije, svoja su iskustva iznijeli predstavnici njihovih energetskih kompanija. Osim toga, bilo je riječi o postojećim hrvatskim projektima kao i o modelima financiranja i

obnovljive izvore energije te razmjena iskustava s izlagačima iz Austrije. “U vrijeme globalne krize te rasta cijena fosilnih goriva i njihovog negativnog utjecaja na promjenu klime, cilj Šestih hrvatskih dana biomase je ukazati na značajne po-

Prelazak na biomasu temeljna je pretpostavka za izlazak iz krize Lack-Hageneder, u Austriji više od 185.000 zaposlenih radi na poslovima zelenih radnih mjesta, odnosno na svakom 20. radnom mjestu od ukupnog broja zaposlenih. Budući da Hrvatska svoj gospodarski rast temelji na načelima dugoročnog gospodarenja šumama i održivog razvoja poljoprivrede te ulaganja u obnovljive izvore energije, na našičkom je susretu izraženo uvjerenje kako će se razmjenom iskustava s izlagačima iz Austrije stvoriti pretpostavke za izlazak Hrvatske iz nezavidne gospodarske situacije – stvaranjem novih zelenih radnih mjesta u hrvatskom gospodarstvu.

poticanja budućih projekata u Hrvatskoj. Veliki hrvatski potencijali Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu i jedan od najzaslužnijih za održavanje ovakvih stručnih skupova, rekao je kako je težište ovogodišnjega gospodarskog susreta stvaranje zelenih radnih mjesta investicijama u energetsku efikasnost i

tencijale energetske uporabe biomase, zakonsku regulativu, poticaje i sufinanciranje projekata na području biomase i bioplina u Hrvatskoj. Prelazak na biomasu u opskrbi energijom u obliku električne i toplinske energije i bioplina temeljna je pretpostavka za izlazak iz krize i sigurna je šansa te kotač zamašnjak brzog oporavka hrvatskog gospodarstva”, istaknuo je Dundović.

*vijesti HŽ: Nove platforme HŽ-Infrastruktura preuzela je prošli tjedan u Radionici željezničkih vozila u Čakovcu četiri platforme za automatizirani utovar i istovar tračnica, koje su proizvedene rekonstrukcijom rabljenih teretnih vagona. Posao je bio vrijedan 2,17 milijuna kuna, a sredstva je HŽ-Infrastruktura izdvojila iz vlastitih izvora. Direktor RŽV-a Čakovec Dražen Vidović istaknuo je da je to prvi slučaj u Hrvatskoj da se od rabljenih teretnih vagona naprave platforme. Predsjednik Uprave HŽ-Infrastrukture Branimir Jerneić rekao je da će automatiziranost tih platformi uvelike olakšati i ubrzati posao na remontu pruga. Holcim uveo solarne panele U okviru rekonstrukcije dotrajale kotlovnice Holcim se odlučio za obnovljive izvore energije i ugradio solarne panele. Godišnja ušteda bit će oko 18.000 kWh električne energije. Mario Grassl, predsjednik Uprave Holcima Hrvatska, pritom je naglasio kako ta tvrtka već 12 godina ulaže napore kako bi umjesto klasičnih koristili zamjenska goriva. Sedamsto kuna za gnijezdo bijele rode U povodu Dana zaštite roda direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti Zlatko Ivaniš i ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima na području Zagrebačke županije Martina Glasnović Horvat potpisali su ugovor o nastavku projekta Bijela roda u Zagrebačkoj županiji. Ugovorom se osigurava naknada u visini od 700 kuna vlasnicima objekata s gnijezdom bijele rode, a sve s ciljem smanjivanja mogućnosti uklanjanja rodinih gnijezda s objekata te za pomoć pri njihovoj sanaciji.

12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3694, 12. rujna 2011.

( oko 600.000 t repe preradit će osječka šećerana

( 75.000 tona proizvodnja šećera od repe

Luka Burilović, predsjednik Uprave Sladora

Hrvatske šećerane

U znaku Nadamo se optimizma kvota za šeć Šećerane u Osijeku, Županji i Virovitici započele su s kampanjom šećerne repe koja će potrajati stotinjak dana

Bez obzira na gospodarsku krizu, iznos ulaganja i u 2011. godi postavio visoke zahtjeve za koje možemo reći da smo ih ispunili i Drago Živković zivkovic@privredni.hr

S Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

sve tri hrvatske šećerane – Osijek, Županja i Virovitica – proteklih su dana započeli poslovi kampanje šećerne repe. Nakon ovogodišnjih ulaganja u tehnološku modernizaciju vrijednih 10 milijuna eura, osječka šećerana početkom rujna je započela svoju 105. kampanju šećerne repe. Prema riječima Ilije Nedića, predsjednika Uprave Tvornice šećera Osijek, ovogodišnja kampanja repe trajat će stotinjak dana. Zahtjevne poslove kampanje odradit će 250 stalno zaposlenih radnika uz pomoć stotinjak sezonaca. “Planiramo preraditi oko 600.000 tona repe od čega je najveći dio domaća repa. Oko 150.000 tona uvozimo iz Srbije, a oko 25.000 tona iz Mađarske”, kaže Nedić. Inače, od ovogodišnje kampanje u osječkoj šećerani očekuju približno 85.000 tona šećera. Osim toga, ove godine će, kao nusproizvode, proizvesti

i oko 25.000 tona suhog, briketiranog rezanca i oko 20.000 tona melase. Ovi proizvodi se prodaju i na domaćem i na tržištu Europske unije, što ovisi o kretanju njihove cijene, napominju u osječkoj šećerani. Bolje nego lani Optimistična očekivanja stižu i iz županjske Sladorane koja je prva od hrvatskih šećerana ove godine započela kampanju prerade šećerne repe. U ovogodišnjoj, 65. po redu kampanji, Županjci planiraju preraditi oko 530.000 tona šećerne repe i proizvesti oko 75.000 tona šećera. Što se kvalitete ovogodišnjeg uroda repe tiče, predsjednik Uprave Luka Burilović navodi: “Kada je o kvaliteti riječ, mogu reći da će ova godina biti puno bolja nego prošla, te očekujem digestiju oko 16, što je za nas

prošlih godina bilo nedostižno”. Pored ove bijele, u takozvanoj žutoj kampanji Sladorana će preraditi i

U Osijeku će proizvesti i oko 25.000 tona suhog, briketiranog rezanca i oko 20.000 tona melase

29.600 tona trščanog šećera, tako da će ukupna proizvodnja šećera u ovoj godini biti oko 100.000 tona. Virovitička šećerana Viro, prema najavama, u kampanju prerade šećerne repe kreće početkom ovoga tjedna. U predstojećih 95 dana planiraju obraditi između 550.000 i 580.000 tona šećerne repe. Najveći dio potrebne repe osiguran je u Hrvatskoj, a manji dio se uvozi iz susjedne Mađarske. S obzirom na ovogodišnju kvalitetu šećerne repe, u virovitičkoj šećerani očekuju proizvodnju između 75.000 i 80.000 tona bijelog šećera.

ladorana je najveća tvrtka Vukovarsko-srijemske županije i kralježnica gospodarstva županjske Posavine. Stoga je u kraju svake godine jedan od najznačajnijih događaja početak kampanje šećerne repe jer uključuje i zapošljavanje velikog broja sezonskih radnika. Ove je godine kampanja počela prvoga dana rujna i uvod je u ciklus intenzivne prerade repe i proizvodnje šećera. Krajnji će rezultat biti proizvodnja gotovo 100.000 tona šećera, najavljuje predsjednik Uprave Sladorane Luka Burilović. Kakva su predviđanja za ovogodišnju kampanju šećerne repe? - Početak kampanje prerade šećerne repe u našem kraju označava kraj ljeta i početak intenzivnog proizvodnog razdo-

blja, kada pogon, ali i zaposlenici rade u kontinuitetu. Kako se radi o procesnoj proizvodnji, svaki prekid ili smanjenje kapaciteta donosi

Trend porasta cijena šećera pozitivno će utjecati na naš financijski rezultat dodatni trošak. Repa će biti preuzeta sa sirovinskog područja Sladorane koje se prostire na tri županije, Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj. Drugi val suše koji je pogodio naše sirovinsko područje utjecao je na smanjenje prinosa, ali je količina sladora blago porasla, pa se nadamo da će utjecaj suše na ukupnu proizvodnju biti minimalan. Kako se u našem slučaju radi o “proizvodnji pod vedrim nebom”, željeli bismo da i jesen ne

bude previše kišna jer bi to utjecalo na smanjenje sladora, a uz to i velika količina oborina onemogućava ulazak teških strojeva u njive i vađenje slatkog korijena.

Od Sladorane preko Šećerane do Sladorane Sladorana ima zanimljivu povijest. Izgradio ju je i opremio tijekom Drugog svjetskog rata poznati industrijalac Leonardo Grivičić, koji je 1945. emigrirao u Argentinu, prije nego je uspio pokrenuti proizvodnju. Gotova tvornica započela je s radom tek dvije godine kasnije, a nova komunistička vlast proglasila ju je svojim velikim dostignućem, ‘’prvim čedom petoljetke’’, i dala joj ime slovenskog komunista i poratnog ministra industrije Borisa Kidriča. Izvorno ime tvrtke Sladorana šećerani je vraćeno početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Radničko naselje oko same tvornice, izgrađeno tijekom socijalizma, nosi i dalje izvorno ime Šećerana, pa se tako Sladorana nalazi na adresi Šećerana 63. Uz šećer, Sladorana danas proizvodi i etilni alkohol, ukupno oko devet milijuna litara godišnje.

www.privredni.hr Broj 3694, 12. rujna 2011.

( 430.000 t šećerne repe preradit će županjska Sladorana

ne Županja

povećanju ili ukidanju er ni prijeći će 60 milijuna kuna. Visoki iznos ulaganja uvijek uključuje i rizik, međutim skori ulazak Hrvatske u EU pred nas je prije integracije podarski značaj šećerane ne treba posebno naglašavati jer, osim s kooperantima, Sladorana surađuje i s više od 400 dobavljača različitih proizvoda i usluga za vrijeme pripreme i tijekom kampanje.

Kolika će, prema planovima, biti proizvodnja u ovoj godini? - Tijekom kampanje planirana je prerada oko 430.000 tona šećerne repe iz koje će biti proizvede-

no oko 75.000 tone šećera. Osim prerade šećerne repe, planirana je i prerada sirovog trščanog šećera, što bi našu ukupnu proizvodnju moglo podignuti i do 100.000 tona.

Krmivo za bolje mlijeko Pripremajući se za tržišne promjene do kojih će neminovno doći ulaskom u EU, Sladorana je prošle godine pokrenula proizvodnju novog proizvoda, Sladoliqa, jedinog domaćeg dopunskog tekućeg krmiva. Riječ je o krmivu na bazi melase za krave u laktacijskom periodu, koje povoljno utječe na fermentaciju i uvjete fermentacije u buragu. Osim što poboljšava opskrbu proteinima u sklopu hranidbe goveda, Sladoliq povećava i sintezu proteina u organizmu krave, što povoljno utječe kako na količinu mlijeka, tako i na njegov sastav. Sladoliq se ne stvrdnjava i ima visoku otpornost na smrzavanje, zbog čega je prikladan za različite vremenske uvjete.

Koliko Sladorana ima kooperanata i kakva je suradnja s njima? - U proizvodnji osnovne sirovine, repe, Sladorana surađuje s više od 600 kooperanata, s kojima smo uvijek nastojali ostvariti više partnerski odnos. Tako smo nedavno, sukladno kretanju na tržištu finalnog proizvoda, šećera, povećali i otkupnu cijenu roda šećerne repe sa 250 kuna po toni za standardnu digestiju na 300 kuna po toni. Iako je radno intenzivna, uz zajamčeni otkup i cijenu, proizvodnja šećerne repe ipak je primamljiva proizvodnja za poljoprivrednike. Gos-

Planirate li neka znatnija ulaganja u ovoj ili sljedećoj godini? - Kontinuitet visokih iznosa ulaganja nastavlja se i ove godine. Bez obzira na gospodarsku krizu, iznos ulaganja i u 2011. godini prijeći će 60 milijuna kuna. Od toga je oko jedne trećine utrošeno na održavanje pogona, a ostatak predstavlja ulaganje u otklanjanje uskih grla i efikasnost pogona. Trenutačni plan investicija predmnijeva nastavak ulaganja uz održivi razvoj. Prije svega, investicije će biti usmjerene na otklanjanje uskih grla i povećanje energetske efikasnosti uz značajnu brigu o ekologiji. Visoki iznos ulaganja uvijek uključuje i rizik, međutim skori ulazak Hrvatske u EU pred nas je postavio visoke zahtjeve za koje možemo reći da smo ih ispunili i prije integracije našeg tržišta u zahtjevno europsko tržište. Kakve financijske rezultate očekujete u ovoj godini? - Sladorana je većinski izvozno orijentirano poduzeće koje više od 50 posto prihoda ostvaruje na ino-

zemnim tržištima. Uglavnom je riječ o susjednim tržištima koja su atraktivna zbog sigurnosti plaćanja, ali i nižih transportnih troškova. Trend porasta cijena šećera, koji je na EU tržištu započeo početkom 2011. godine, pozitivno će utjecati i na naš financijski rezultat. Europska reforma tržišta šećera privedena je kraju. Postojala su dva temeljna cilja reforme: smanjenje površina pod šećernom repom i smanjenje tržišne cijene šećera na 404 eura po toni. Kako Hrvatska još nije članica EUa, prvi zadatak reforme nije ugrožavao našu proizvodnju, dok je smanjenje cijena bilo veliko opterećenje, jer smo i s cijenom koja je tijekom prošle godine bila za oko 20 posto viša od referentne bili na samoj granici rentabilnosti. Na našu radost, tržište je zbog deficita formiralo značajno višu cijenu koja će se odraziti i na naš financijski rezultat. Kakva su dugoročna očekivanja Sladorane s obzirom na ulazak Hrvatske u EU i kvote za šećer? - Sukladno Sporazumu o pridruživanju, izvoz šećera na tržište EU-a je pod kvotnim režimom. U proizvodnim kvotama participirat ćemo od 1. srpnja 2013. godine, a kvota za šećer iz repe koja je dodijeljena Hrvatskoj iznosi oko 193.000 tona. S ob-

zirom na polovičan uspjeh reforme tržišta šećera u EU-u, kao i stanje na svjetskom tržištu šećera, nadamo se da će doći do promjene kvotnog režima, odnosno da će proizvodne kvote, ako se ne ukinu, barem biti povećane. Ove godine Sladorana je preuzela i županjsku tvrtku Slavonija Nova. Koji su vam planovi s njom? - Poduzeće Slavonija Nova bavi se preradom i prometom žitarica, pa nam ta akvizicija donosi kvalitetnu horizontalnu integraciju. Prije svega, objedinjavanje ugovaranja proizvodnje polučit će pozitivan efekt jer je repa kultura koja iscrpljuje zemljište te je preporuče-

Nadamo se da će utjecaj suše na ukupnu proizvodnju biti minimalan ni plodored za sijanje šećerne repe tek svake četiri godine. Osim sirovinskog dijela, očekujemo pozitivne rezultate i u prodajnom dijelu, s obzirom na to da su i brašno i šećer temeljne prehrambene namirnice. Slavonija Nova je dugogodišnje poduzeće s dokazanom kvalitetom proizvoda, a naš je cilj dodatno učvršćenje tržišne pozicije uz povećanje obujma prodaje na inozemnim tržištima.

14 AKTUALNO *vijesti Nova Uprava Liburnia Riviera Hotela

Nova peteročlana Uprava opatijske turističke tvrtke Liburnia Riviera Hotela potvrđena je protekli tjedan, čime je završen proces formiranja nove uprave nakon što je u ljeto prošle godine većinski vlasnik te tvrtke postao SN Holding. U to doba započelo je i restrukturiranje te tržišno repozicioniranje najveće hotelske kuće na Kvarneru. Zanimljivo je kako je većina članova nove uprave nekada radila u porečkoj turističkoj tvrtki Riviera Holding. Obrazovanje nije usklađeno s tržištem rada Obrazovni sustav ne prati trendove na tržištu rada, mladi se ne usmjeravaju na tražena zanimanja, a fakulteti imaju visoke kvote upisa za zanimanja kojih je na tržištu rada višak, smatra 62 posto sudionika ankete koju je MojPosao proveo početkom rujna. Ustvrdili su i kako fakulteti rijetko osiguravaju praksu, zbog čega većina nije sposobna raditi posao za koji su se školovali. Gotovo 30 posto ispitanika smatra da je školski sustav zastario te da ne postoje dugoročni planovi razvoja radne snage za zanimanja koja će se pojaviti u budućnosti. Poslodavci su pak drukčijeg mišljenja: u jednoj drugoj anketi čak 41 posto njih izjavilo je kako smatraju da je formalno obrazovanje odlična ili vrlo dobra osnova za obavljanje posla. Sanacija sisačke Rafinerije do kraja godine Inina rafinerija u Sisku, u kojoj je u lipnju izbio požar i u kojem je ozlijeđeno šest vatrogasaca, mogla bi početi s radom u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju. Rafineriju je prošli tjedan obišao menadžment Ine, pri čemu je istaknuto kako se sanacija opožarenog područja

odvija u skladu s planovima. Sisačka rafinerija inače godišnje preradi između 2 i 2,2 milijuna tona nafte, koja se prodaje u Hrvatskoj i susjednim tržištima. Neckermann se povlači iz Hrvatske Njemački kataloški trgovac Neckermann povući će se krajem godine iz država Srednje i Istočne Europe, pa tako i iz Hrvatske, objavio je slovenski poslovni dnevnik Finance. Kako su pojasnili u matičnoj kompaniji, za povlačenje su se odlučili zbog pada prodaje koju pripisuju gospodarskoj krizi. Povlače se iz Hrvatske, Češke, Slovačke, Slovenije i Ukrajine. Poslovanje nastavljaju u Austriji i Njemačkoj, gdje očekuju rast. Novi proizvodi Croatia osiguranja Croatia osiguranje uvelo je osiguranje drugog liječničkog mišljenja za učenike, a osigurava ga kod svojih liječnika specijalista. Novost su i dodatna pokrića gubitka stalnog zuba, pokriće dijela troškova participacije, pokriće određenog iznosa troškova spašavanja uslijed nezgode unutar granica Hrvatske kao i pokriće rizika loma kosti. U ponudi je i osiguranje za niz standardnih rizika kao što su osiguranje za prolaznu nesposobnost za školski rad, za liječenje u bolnici te naknadu za troškove liječenja. Osniva se Eco klaster

Tvrtke EcoCortec i Eko Vrelo iz Belog Manastira najavile su za ovaj tjedan potpisivanje povelje o osnivanju Eco klastera. Povelja će biti potpisana na Otvorenim vratima koja te tvornice organiziraju, a cilj im je da u klaster privuku i druge ekološke tvrtke s tog područja, te da kroz njega promoviraju ekološki prihvatljive proizvode, poput biološki razgradive ambalaže i prirodnih sokova koje proizvode.

Privredni vjesnik Broj 3694, 12. rujna 2011.

( 23 hrvatska izlagača predstavila se u Celju

Međunarodni obrtnički sajam u Celju

Zajedničkim snagama u promociji obrtništva Hrvatski obrtnici i dalje rade na jačanju suradnje između Hrvatske obrtničke komore i Obrtno-podjetniške zbornice Slovenije, posebice na području apliciranja za sredstva Europske unije Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

nazad nekoliko godina pojačala se suradnja između Hrvatske obrtničke komore (HOK) i Obrtno-podjetniške zbornice Slovenije, a slijedom toga lani je potpisan sporazum o suradnji na promociji obrtništva. Hrvatski obrtnici i dalje rade na jačanju suradnje dviju komo-

Na MOS-u se razgovaralo i o suradnji na projektu IROVE vrijednom 520.000 eura ra, posebice na području prijavljivanja projekata za sredstva Europske unije. “Želja nam je iskoristiti znanja slovenskih obrtnika kako bismo bili vodeći partner Bosni i Hercegovini te Srbiji kada uđemo u EU”, rekao je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec prilikom obilaska štanda HOK-a na 44. međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju koji traje do 14. rujna. U organizaciji HOK-a na zajedničkom štandu predstavlja se 18 hrvatskih izlagača, od čega 13 prvi put. Osim toga, u drugim sajamskim halama predstavlja se još pet hrvatskih poduzeća. Među hrvatskim izlagačima na skupnoj izložbi HOK-a najzastupljeniji su obrti iz djelatnosti proizvodnje i prerade metala te proizvođači elektroničkih uređaja, strojeva za pakiranje i zamatanje, dijelova za automobilsku industriju, po-

ljoprivrednih strojeva i opreme te obrade drva. Hrvatski proizvodi na inozemnim tržištima Obrt Varmetal, specijalizirana zavarivanja, vlasnika Marija Furmeka iz Bestovja pored Samobora, sudjeluje prvi put na MOS-u. Glavna djelatnost tog obrta je pružanje usluga specijalnih zavarivanja metala i izrada metalnih konstrukcija po narudžbama kupaca. Furmek kaže kako je na MOS došao predstaviti nove modele metalnih konstrukcija ograda koje pokušava plasirati na slovensko, ali i ostala inozemna tržišta, a do sada je dogovorio poslove na njemačkom trži-

štu. “Osim krize koja nas sve pritišće, suočeni smo i s problemom kadrova jer je teško pronaći kvalitetnog zavarivača. Svaki moj radnik mora dobiti atest, pa ga stoga treba osposobiti za taj posao, no problem je u tome što se danas mladima ne da tako nešto raditi”, istaknuo je Furmek. U nove modele metalnih konstrukcija, pri čemu se posebice ističu stupovi ograda izrađeni u kombinaciji inoxa i drveta koji se mogu brzo montirati, uložio je 15.000 eura. Te, ali i neke nove modele ograda, Furmek će uskoro pokazati i na 18. generalnom bosanskohercegovačkom sajmu ZEPS 2011.

Više inozemnih tvrtki nego ranije Ove godine na MOS-u sudjeluje još više stranih poduzeća nego proteklih godina. Najviše se povećao broj izlagača iz Hrvatske, Indije i Srbije, a još cjelovitije se predstavlja i Indonezija. Za tu se zemlju kaže kako je najveće gospodarsko područje u Jugoistočnoj Aziji, a u razdoblju gospodarske krize zabilježila je pozitivan gospodarski rast od 4,5 posto. U Svjetskoj banci predviđaju kako će ta zemlja do 2015. godine ostvariti 50 posto ukupnog svjetskog gospodarskog rasta. Na MOSu se predstavio i japanski globalni proizvođač električnog ručnog alata Makita koji je svoje prodajne, logističke i marketinške aktivnosti za Istočnu Europu preselio iz Beča u Sloveniju.

Dobrosusjedska suradnja na projektima U sklopu MOS-a održani su i razgovori, na kojima je sudjelovalo 14 članova HOK-a te predstavnici obrta i poduzeća iz Slovenije, Austrije, Mađarske, Italije, Njemačke, Makedonije, BiH, Srbije i Kosova. Kako je istaknuo Ranogajec, razgovaralo se o suradnji na projektu IROVE-Inovativna prekogranična regija obnovljivi izvori energije, vrijednom 520.000 eura u kojem je HOK-u glavni partner mariborski Ekonomski institut, ali se mogu uključiti i obrtnici iz ostalih spomenutih država. Projekt bi trebao biti gotov u roku od dvije godine. U ukupnom proračunu HOK će sudjelovati sa 74.707 eura. Cilj IROVE je poboljšanje poslovne suradnje i trgovine između partnera iz područja projekta koja su aktivna u sektoru razvoja tehnologija te proizvoda i usluga vezanih za obnovljive izvore energije (OIE) kao i poboljšanja suradnje između partnera u projektu te institucija znanja koje razvijaju tehnološka rješenja za OIE.

www.privredni.hr Broj 3694, 12. rujna 2011.

( 500 izlagača predstavilo se u Gudovcu

( 32.000 m

izložbenog prostora na Sajmu

19. jesenski međunarodni bjelovarski sajam

Poljoprivreda ima stratešku važnost Članstvo u Europskoj uniji odličan je trenutak da se učini korak naprijed u jačanju konkurentnosti i razvoju ove gospodarske grane kao što su to učinile Češka i Poljska, kazao je predsjednik Josipović Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Svojom veličinom i neto izložbenom površinom ovaj sajam je najveći u državi Kako kaže direktor Bjelovarskog sajma Zlatko Salaj, i ove godine nastavljen je trend rasta koji je tek nakratko zaustavljen u protekloj godini. “Ove godine ima-

Damir Spehar/PIXSELL

roteklog vikenda sajamski prostor u Gudovcu nedaleko od Bjelovara i 19. jesenski međunarodni bjelovarski sajam posjetilo je više od 60.000 posjetitelja, a izlagalo je oko 500 izlagača na više od 32.000 četvornih metara izložbenog prostora. Svojom veličinom i neto izložbenom površinom ovaj sajam je najveći u državi i tijekom njega održava se i jedina državna izložba stoke. mo 15 posto veći izložbeni prostor, a jednako je rastao i broj izlagača. Sajam je privukao izlagače i goste iz gotovo svih hrvatskih županija, a da želimo i dalje rasti potvrđuje i naša spremnost u ulaganja u sajamski prostor u koji je proteklih godina uloženo više od 20 milijuna kuna”, ističe Salaj. Ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać, koja

je zajedno s Hrvatskim centrom za konjogojstvo organizirala izložbu stoke, naglašava kako se na izložbi predstavlja 160 uzgajivača iz 19 hrvatskih županija sa čak 33 pasmine životinja među kojima su i autohtone hrvatske pasmine. “Drago nam je što u okviru natjecanja organiziramo i kup mladih uzgajivača stoke na kojem se ove godine predstavilo 36 mladih uzga-

jivača”, dodao je Barać. Otvarajući Sajam, njegov glavni pokrovitelj predsjednik Republike Ivo Josipović istaknuo je kako je poljoprivreda strateška grana hrvatskog gospodarstva na koju se naslanjaju i druge gospodarske grane poput energetike ili turizma. “Članstvo u Europskoj uniji odličan je trenutak da se učini korak naprijed u jačanju konkurentnosti i ra-

EBay za telad

Isplati se doći

Hrvatska poljoprivredna agencija je u suradnji s Udrugom za uzgoj i tov junadi Baby beef pokrenula novi tržišni projekt - sustav internetske ponude teladi za prodaju. Njome se želi preko pregleda ponude teladi na tržištu olakšati i pojednostaviti njihova prodaja. Mogućnost stavljanja u ponudu teladi za prodaju na internetu imaju svi posjednici goveda upisani u Jedinstveni registar domaćih životinja koji posjeduju identifikacijsku karticu gospodarstva. Aplikacija je dostupna preko internet stranica Hrvatske poljoprivredne agencije www.hpa.hr. Ovakvi sustavi uobičajena su praksa u drugim zemljama poput Češke ili Austrije.

Dejan Badalin, uzgajivač povrća iz okolice Virovitice, ocjenjuje kako je ponuda na Sajmu dobra. “Za svoje obiteljsko gospodarstvo tražim pneumatsku sadilicu povrća i našao sam je. Kvaliteta proizvoda je izvrsna, no cijena je vrlo visoke i ne znam hoćemo li investirati u ovaj stroj. Zadovoljan sam činjenicom da ovakav sajam postoji i stvarno opravdava naziv najvećeg poljoprivrednog sajma u državi”, ističe Badalin. Robert Andrijević, uzgajivač lipicanaca, ističe kako je dobro da se na jednom mjestu mogu pronaći najbolja grla u državi na nacionalnom natjecanju. “Za sada imam jednog lipicanca i planiram kupiti još dva. Na Sajmu ne mogu pronaći konje za kupnju, no mogu vidjeti trendove i kakvo je

zvoju ove gospodarske grane kao što su to učinile Češka i Poljska. Rad u poljoprivredi osim profita za proizvođače omogućit će i stratešku sigurnost Hrvatske”, naglašava Josipović. Nagrade najuspješnijima Tijekom Sajma održan je i niz stručnih skupova posvećenih budućnosti uzgojnih programa u govedarstvu, nitratnoj direktivi,

implementaciji EU direktiva u pripremi stočne hrane na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, predstavljen je sustav internet ponude teladi za prodaju, te natjecanje u vožnji kočija. Održana je i aukcijska prodaja junica koju je podržala Bjelovarsko-bilogorska županija s novčanom pomoći za svaku kupljenu junicu. Na sajmu je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dodijelilo nagrade najuspješnijim stočarima u prošloj godini. Najbolji proizvođači mlijeka među obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima su Goran Tokić za kravlje mlijeko, Darko Pranješ za ovčje, a Dalibor Jambrošić za kozje mlijeko. Najveći proizvođač kravljeg i ovčjeg mlijeka među velikim proizvođačima su Belje iz Darde te Paška sirana. Najbolji mali govedar je Toni Raič, a uzgajivač svinja je Željko Kurkutović. Belje iz Darde dobilo je nagradu za najboljeg uzgajivača goveda i svinja.

stanje na tržištu u razgovoru s kolegama uzgajivačima”, dodaje Andrijević. Stjepan Novak, užar iz Garešnice koji izlaže i prodaje svoju robu na ovome sajmu, kaže kako smanjivanje broja malih proizvođača i seljaka koji imaju mali broj stoke ugrožava njegov obrt. “Na ovom sajmu izlažem gotovo od samog njegovog početka, a svake godine sve je manje kolega užara. Ipak, na tom najvećem poljoprivrednom sajmu u državi isplati se izlagati jer velika posjećenost jamči i dobru prodaju”, zaključuje Novak.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3694, 12. rujna 2011.

( 6 metara

minimalna širina pomorskog dobra

( 6278 kilometara ukupna dužina obalne crte u RH

VELIKE POLEMIKE O ZAKONU KOJI REGULIRA PRAVA I OBVEZE NA POMORSKOM DOBRU

U nesređenom stanju pojedinci caruju

Riječ o vrlo složenom zakonskom tekstu, a ključne stvari koje treba riješiti su imovinsko-pravna pitanja, problemati Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

eritorij koji spada pod pomorsko dobro jedan je od najznačajnijih, a usuđujemo se reći i najatraktivniji i najvrjedniji dio Republike Hrvatske. On obuhvaća unutrašnje morske vode, teritorijalno more i dužobalni pojas, odnosno obalni rub na kojem se određuje granica pomorskog dobra. Riječ je o otprilike trećini teritorija Republike Hrvatske. Ukupna dužina obalne crte, kada se u obzir uzmu i kopno i otoci, iznosi 6278 kilometara. Ukupna površina mora u Republici Hrvatskoj je 55.349 četvornih kilometara, od čega je površina unutarnjih morskih voda 12.498, teritorijalnog mora 18.981, a površina ZERPa 23.870 četvornih kilometara. Uz to, Hrvatska ima 1244 otoka, otočića i hridi. Opće dobro Granica pomorskog dobra duž obale određuje se prema funkcionalnom principu i nema ograničenja po dubini kopna, ali ne može biti manja od šest metara. Riječ je o prostoru koji je u funkciji - služi za korištenje i eksploataciju mora. Pomorsko dobro je opće dobro i na njemu se ne može stjecati vlasništvo. To je i razlog zašto je zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, koji regulira prava i obveze na tom dijelu teritorija, složen i zašto

izaziva reakcije. Mada se već nekoliko puta objavljivao Konačni prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, pa se ponovno dopunjavao, mora se imati razumijevanja jer je riječ o vrlo složenom zakonskom tekstu koji mora regulirati vrlo osjetljiva pitanja. Ključne stvari koje on treba riješiti su imovinsko-pravna pitanja, problematika decentralizacije odlučivanja i problematika koncesijskog sustava. Inače, rasprava o tom zakonu traje već nekoliko godi-

Održivi razvoj pomorskog dobra posebice je važan za život u malim obalnim i otočnim autohtonim sredinama na, održane su i dvije javne rasprave, a kako bi što više zainteresiranih dalo svoje mišljenje njegov tekst je objavljivan i na web stranici Ministarstva. “Razlozi zbog kojih se predlaže hitnost postupka donošenja zakona u saborskoj proceduri su formalnopravne naravi, budući da se on u dijelu koncesija usklađuje s europskom pravnom stečevinom. Državna tijela usuglasila su se o njegovu konačnom prijedlogu, no postoje određene razlike u načinu rješavanja pojedinih pitanja koja se uređuju za-

konom”, naglasio je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Mario Babić. Tri razine upravljanja Upravljanje pomorskim dobrom, kako je i naglašeno u tom zakonskom prijedlogu, odvija se na trima razinama - lokalnoj, regionalnoj i državnoj - te nije prenosivo. Pod upravljanjem pomorskim dobrom podrazumijeva se održavanje, unaprjeđenje, briga o zaštiti pomorskog dobra u općoj uporabi, te pravo na davanje koncesija.

“Pomorsko dobro je opće dobro od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku i po mnogočemu njen najvrjedniji resurs, stoga se u upravljanju pomorskim dobrom treba primijeniti uravnotežen pristup. U tom smislu zakon predviđa, kao i do sada, trodiobu upravljanja pomorskim dobrom u kojoj jedinice lokalne samouprave participiraju i u upravljanju i u održavanju pomorskog dobra. Zakon predviđa da se u pogledu prava na davanje koncesija izjednačuju županije i veliki gradovi, te se pravo na

davanje koncesija do 10 godina za pojedine sadržaje na pomorskom dobru prepušta predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave”, istaknuo je Babić. Inače, jedinice lokalne samouprave moći će davati koncesije bez prava građenja za razdoblje do 12 godina. Prema sadašnjem zakonu, granicu pomorskog dobra predlaže županijsko povjerenstvo, a utvrđuje povjerenstvo Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, dok se novim zakonom predlaže, radi ubrzanja tog postupka, da

granicu pomorskog dobra utvrđuje županija. Prava trgovačkih društava Pitanje vezano uz prava trgovačkih društava proistekla iz pretvorbe jedno je od složenih pravnih pitanja koje je na nedvosmislen način potrebno urediti novim zakonom. “Pri tome valja voditi računa o pravnoj praksi, odnosno rješidbama sudova koji su zadnjih godina u nizu slučajeva zauzeli stajalište da nema ustavnog temelja da se sredstva koja su spadala u osnovna

www.privredni.hr Broj 3694, 12. rujna 2011.

( 55.349 km

ukupna površina mora

u određeni

ika decentralizacije odlučivanja kao i koncesijski sustav Zaštita prava ulagača Kad je riječ o zaštiti prava ulagača na pomorskom dobru, ta se prava reguliraju Zakonom o koncesijama, s kojim se zakon o pomorskom dobru i morskim lukama usklađuje. Ovdje treba istaknuti da Zakon o koncesijama ne poznaje model produljenja koncesije. Naime, kroz postupak koncesioniranja davatelj koncesije definira razdoblje trajanja koncesije, valorizirajući potrebno vrijeme povrata predviđenih ulaganja. Jednako tako različita je i koncesijska naknada, ovisno o tome je li riječ o postojećim objektima koji su predmet koncesije ili se radi o tzv. greenfield investicijama. sredstva društvenih poduzeća na kojima su ona imala pravo korištenja upišu u zemljišne knjige te samim tim postanu vlasništvo tih poduzeća”, pojašnjava Babić. Stoga su, prema njegovim riječima, u zakon ugrađene odredbe na tragu takvih sudskih stajališta i upravo su te odredbe bile glavni povod brojnim raspravama. I zato je još u tijeku proces konačnog usuglašavanja sa svima koji su sudjelovali u izradi zakonskoga teksta. Državna tijela usuglasila su se o njegovu konačnom prijedlogu,

međutim postoje određene razlike u načinu rješavanja pojedinih pitanja. Veliki interes javnosti “Osim obveze usklađenja sa Zakonom o koncesijama, ovaj zakon otklanja uočene nedorečenosti iz sadašnjeg teksta, donosi suvremena rješenja u upravljanju lukama, potiče ulaganja na pomorskom dobru, ali uz uvažavanja načela održivog razvoja. Održivi razvoj pomorskog dobra posebice je važan za život u malim obalnim i otočnim autohtonim sredinama”, kaže Babić.

Koliko je taj zakon izazavao interes javnosti i stručnjaka govori i činjenica da je osnovan portal Pomorsko dobro. Urednik portala Branko Kundih, koji je ujedno i savjetnik Udruge gradova kod donošenja Studije za upravljanje pomorskim dobrom, tvrdi da je prijedlog zakona u dobrom dijelu kontradiktoran te da on ne rješava imovinska i stečena prava koja su ključ rješenja problema na pomorskom dobru. Osnovni problem Kundih vidi u tome što Hrvatska kao pomor-

ska i primorska zemlja nema definirane strateške ciljeve. Ulaganja štiti Ustav “Tako složen zakon ne može se kvalitetno izraditi ako nemamo definiranu strategiju i ciljeve. Hrvatska nema tijelo ili ustanovu koja upravlja pomorskim dobrom. Ulagači nemaju pravnu sigurnost jer nisu vlasnici objekata koje su izgradili na pomorskom dobru, čak ni u razdoblju dok imaju uredno izdanu dozvolu o koncesiji na pomorskom dobru. Pitam se tko može investirati veliki novac u neki projekt na pomorskom dobru, a da ne može objekte koje je izgradio dati pod hipoteku, odnosno ne može dobiti kredit? U Zakonu o vlasništvu postoji mogućnost da se prizna vlasništvo nad izgrađenim objektima dok

Pomorsko dobro je opće dobro i na njemu se ne može stjecati vlasništvo traje koncesija”, naglašava Branko Kundih. Kundih tvrdi da su zakonita ulaganja zaštićena Ustavom te da ih se nikakvim zakonom ne može dovesti u pitanje. “Zakonita ulaganja su kapital. Stoga, ako je netko ulagao zakonito i u dobroj vjeri, taj mu kapital nitko ne bi smio osporiti niti oduzeti nižim

aktima. Iz tog razloga ključ kvalitetnog rješenja zakona je zaštititi dosadašnja zakonita ulaganja te ih zaštititi i u budućnosti. U suprotnom nema pravne sigurnosti. Ulagača treba u svakom slučaju zaštititi ili mu kao prvom ponuditi produljenje koncesije ili ga izvlastiti odnosno obeštetiti. Koncesijom bi se trebalo amortizirati ulaganja”, pojašnjava Kundih. “Imamo primjer kad ulagač dobije koncesiju na određeni dio pomorskog dobra na 12 godina. U tom razdoblju on bi trebao povratiti ulaganja i ostvariti određenu dobit. Ako je to tako, onda ne bi trebalo biti nikakvih problema. Recimo da u tom razdoblju lučka kapetanija ili lučka uprava naloži investitoru da mora dodatno uložiti novac radi povećanja sigurnosti, što znači da se dodatno ulagalo, ali se to ulaganje nije amortiziralo. Postoji niz slučajeva zakonitih ulaganja koja nisu amortizirana”, pojašnjava Kundih, koji se protivi i rješenju po kojem gradonačelnik, a ne gradska vijeća, dobiva ovlasti da odlučuje i daje koncesijska odobrenja. Pravila moraju biti jasna Predstojnik Katedre za pomorsko pravo i opće prometno pravo splitskog Pravnog fakulteta Dragan Bolanča bio je na čelu Radne skupine za predlaganje prijelaznih i završnih odred-

bi zakona. Bolanča zna da postoje različiti slučajevi i da se čak i presude razlikuju od suda do suda. No dodaje da nije jednostavno definirati sva prava ulagača te da nijedan dosadašnji za-

Hrvatska kao pomorska i primorska zemlja nema definirane strateške ciljeve, tvrdi Kundih kon nije u potpunosti riješio imovinsko-pravne odnose na pomorskom dobru. Ipak, smatra da je za svaki pojedinačni slučaj potrebno vidjeti kada se gradilo na pomorskom dobru, kakvi su zakoni tada bili na snazi i kakve je sve ugovore tvrtka potpisivala. Bolanča tvrdi da u svim državnim uređenjima u kojima je Hrvatska bila neprekidno vrijedi da je pomorsko dobro opće dobro. “Mora postojati volja da se problem pomorskog dobra riješi na zadovoljavajući način. Ovako imamo niz različitih rješenja istih problema duž čitave naše obale. Jedino pravedno rješenje svih problema je to da svima budu jasna pravila, počevši od zakonskih odredbi do svih podzakonskih akata i odluka. U protivnom će nekome odgovarati nesređeno stanje jer u nesređenom stanju određeni pojedinci caruju”, ističe Bolanča.

18 EUROGLAS *vijesti Većina ipak za EU Prošli su tjedan predstavljeni rezultati istraživanja javnog mišljenja o ulasku Hrvatske u EU. Prema tom istraživanju, 42 posto građana ima pozitivan stav o EU-u, 31 posto negativan, a 25 posto je neutralno. Tako bi pozitivan glas na referendumu dalo 57 posto vjerojatnih glasača, 37 posto njih glasovalo bi protiv, a šest posto ih je neodlučno po tom pitanju. Šef Delegacije EU-a Paul Vandoren istaknuo je kako je zadovoljan rezultatima istraživanja. Za Delegaciju EU-a ovo istraživanje provela je agencija Ipsos Puls. Mađari žele veći porez na luksuz Kako bi namaknula dodatne proračunske prihode, mađarska vlada će razmotriti te, ako joj EU dopusti, povećati PDV

( 40% energetskih potreba ( 43 akcije pokrivat će se uvozom do 2030.

Raste prodaja kućanskih aparata Povoljan trend prodaje kućanskih aparata kao što su perilice, sušilice, hladnjaci, štednjaci, pećnice... nastavio se i u prvoj polovini godine. Podaci GfK Centra za istraživanje tržišta pokazuju kako se u Europi, posebice na istoku, pokazuju pozitivna kretanja. Vidljivi pozitivni pomaci su u Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Češkoj. Rast prodaje nastavlja se i u zapadnom dijelu Europe s iznimkom Portugala, Italije, Irske, Grčke i Španjolske. Rastu prodaje pomaže i određeni pad cijena na nekim tržištima (Francuska, Poljska, Rusija, Češka).

koncentrirane oko 3 stupa

Opskrba energentima

Začeci energetske diplomacije EK će ulaziti samo u neke projekte ako je to interes šire zajednice, unutarnjeg tržišta i sigurnosti opskrbe. Namjera je unaprijediti mehanizam razmjene informacija o poduzetim koracima i zajamčiti transparentnost Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

I za luksuznu robu. Naime, György Matolcsy, mađarski ministar gospodarstva, poslao je pismo Algirdasu Semetiju, povjereniku za porez u EU-u, u kojem se ističe kako bi ta stopa trebala iznositi 35 posto, javlja Associated Press.

Privredni vjesnik Broj 3694, 12. rujna 2011.

ntegracija opskrbnih mreža i što više raznolikosti u izvorima i pravcima opskrbe, credo je europske energetske politike istaknut u prioritetima do 2020. godine. Europa koja je uvijek ovisila o uvozu energenata, odlučila je do 2020. provesti svoj plan dvadesetica oslanjajući se na obnovljive izvore energije za zadovoljavanje petine potrošnje te za još petinu dobivenu kroz sofisticirane sustave ušteda. Europa danas uvozom zadovoljava 60 posto potrošnje plina i čak 80 posto nafte. Računa se da će se do 2030. godine 40 posto europskih energetskih potreba pokrivati uvozom. Značajan dio europske energetske politike predstavlja oslanjanje na što je moguće više opskrbljivača. Ključni je infrastrukturni projekt stoga otvaranje južnog plinskog koridora, opskrbnog pravca za 10 do 20 posto potreba zajednice. EU se priprema i na dugoročni angažman s regijama Kaspijskog mora i Srednjeg istoka. Petinu plina EU uvozi preko Ukrajine s neugodnom poviješću sukobljavanja s Rusijom i naprasnog zatvaranja

ventila. Stoga EU namjerava pripomoći modernizaciji tamošnjeg sustava plinovoda, a Ukrajinu brže integrirati u Energetsku zajednicu. Kad je riječ o nafti, najveći prioritet ima euroazijski koridor transporta crnoga zlata s direktnim pristupom naftonosnim poljima oko Kaspijskog mora. Energetski dijalog s Rusijom trebao bi, na duge staze, stabilizirati dostavu putem naftovoda Družba. Računa se na tripartitni dijalog (s konkretnim rezultatima) s Rusijom i Ukrajinom. Energetska partnerstva U planovima je i jačanje suradnje na polju energije sa svim zemljama čekaonice za EU bez obzira na kojem se stupnju kandidature nalazile a to, među ostalim, znači i produljenje trajanja Sporazuma energetske zajednice nakon 2016. godine praćeno produbljivanjem suradnje svježim integracijskim elementima. U sadržaju najnovije komunikacije Europske komisije o sigurnosti opskrbe i međunarodnoj suradnji slikovito govori njen opis “energetske diplomacije u nastajanju”. Nakon napretka na domaćem terenu 27 drža-

va i partnerskih zemalja okupljenih u Energetskoj zajednici (tu je i Hrvatska članica) idući su koraci ustanovljavanje energetskih partnerstava, a “za to tražimo poboljšanje naše unutarnje koordinacije kako bi i EU i države članice djelovale zajedno, jednim glasom”, kazao je povjerenik za energiju Günther Oettinger. Europska je komisija u svom prvom prijedlogu nabrojila 43 konkretne akcije koncentrirane oko tri stupa strategije i koje su nastavak već započetih procesa. Specifičnost prvog stupa strategije jest da će Komisija davati svoje mišljenje i o bilateralnim aranžmanima članica – odluke jedne prijestolnice nerijetko se odražavaju na stanje u drugim državama. Komisija je ponudila punu legalnu potporu svakom od tih sporazuma, poput izazovnog projekta uvoza obnovljive električne energije sa sjevera Afrike. Ona će dobiti savjetodavni status tijekom cijelog procesa pregovaranja, a moguće je i da pregovorima nazoči kao promatrač. Ne kao pregovarač, povjerenik za energiju izričito tvrdi da EK neće ulaziti u sve, nego samo u neke projekte ako je to interes šire zajednice, unutarnjeg tržišta i sigur-

nosti opskrbe. Namjera je unaprijediti mehanizam razmjene informacija o poduzetim koracima i zajamčiti transparentnost, čega nije bilo u nekim novijim pothvatima poput gradnje podmorskog plinovoda od Rusije do Njemačke zaobilaženjem (veoma razljućene) Poljske. Primjer priskakanja EK-a

vrijednost drugog stupa energetske strategije prema trećim zemljama, da EU kao cjelina može pregovarati s partnerima. Treći je element politike izvan granica jačanje svih vrsta partnerstava, pogotovo s novim partnerima. Trening je izgleda dobro obavljen na Energetskoj zajednici koja je

Hrvatska je daleko bolje integrirana u europsku elektroopskrbnu mrežu nego baltičke zemlje u pomoć su pregovori Rusije i Poljske o plinovodu Yamal te njegova aktivna uloga u pripremanju terena za realizaciju projekta Nabucco. Aranžmani moraju zadovoljavati ciljeve zajedničke energetske politike. EU kao pregovarač EK, kao zastupnik interesa cijele zajednice, već se pokazao na djelu u pregovorima o transkaspijskom plinovodu ili u sklapanju sporazuma s Azerbajdžanom o opskrbi plinom, čime su zadovoljeni ciljevi povećanja broja opskrbljivača i opskrbnih pravaca te potvrđena

startala kao čekaonica za EU i vježbalište kandidatskih zemalja istodobno osiguravajući Uniji kvalitetu opskrbe energijom – Hrvatska je primjerice daleko bolje integrirana u europsku elektroopskrbnu mrežu nego baltičke zemlje, još povezane s Rusijom. Energetska se zajednica potom proširila zemljama Europske ekonomske zajednice i nekim državama najbližeg susjedstva EU-a. Idući su dijelovi mreže partnerstvo s Rusijom sa svojim snažnim elementom trajne suradnje na području energije te sa sredozemnim zemljama.

www.privredni.hr Broj 3694, 12. rujna 2011.

“ U prvom desetljeću zajedničke europske valute tržišta su spavala; sada su veoma budna.”

Herman van Rompuy, predsjednik Vijeća EU-a

Eurozona na prekretnici

Povezivanje ili raspad Idući će koraci tješnje povezivati eurozonu i cijeli EU. Odlučivat će se i do koje će mjere eurozona biti fiskalna zajednica kako bi se izgladio raskorak monetarne unije i financijske-fiskalne neovisnosti članica Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

urozona će morati dobiti svoju financijsku vladu želi li izaći iz krize. Neke je istine daleko lakše izreći bivšim političarima, poput Gerharda Schrödera. “Kriza neumoljivo ukazuje na to da nema zone zajedničke valute bez zajedničke fiskalne, gospodarske i socijalne politike; morat ćemo se odreći dijela nacionalnog suvereniteta”, kaže negdašnji njemački kancelar u intervjuu Der Spiegelu. I dodaje: “Europska komisija morala bi postati vlada koju bi nadzirao Europski parlament, a to znači sjedinjene europske države. Kriza je istinska prilika za dostizanje političke unije u Europi, na sve snažni-

Teškoće samo jedne članice, Grčke, poljuljale su kompletnu monetarnu uniju sa 400 milijuna ljudi ju konkurenciju uspješno ćemo odgovarati potpunim ujedinjenjem”. Fiskalna neodgovornost Političari na vlasti, naravno, daleko zaostaju za svojim prethodnicima. Počelo je inicijativom dviju obala Rajne, francuskog predsjednika i njemačke kancelarke o izgradnji fiskalne unije. Nekoliko zemalja koje zajedno tvore tek šest posto BDP-a monetarne unije cijelu je eurozonu do-

velo u probleme. Teškoće samo jedne članice, Grčke, poljuljale su kompletnu monetarnu uniju sa 400 milijuna ljudi ali i ubrzale procese povezivanja. Ili, ako ćemo o nekim obiteljskim istinama, “bez fiskalne neodgovornosti nekih vlada nikada ne bi bilo ni krize u eurozoni”, priznao je nedavno predsjednik Vijeća EU-a Herman van Rompuy. To je potvrdila i praksa nekoliko članica EU-a – prvi je radni zadatak parlamentima razmatranje zakona kojim bi se ograničila visina proračunskog deficita i javnog duga. Ograničenja je, primjerice, Poljska odavno unijela u Ustav i mjere štednje se automatski pokreću čim se brojke nacionalnog proračuna pribli-

že opasnoj zoni. Plafon zaduživanja ozakonit će neke manje članice zajednice te, čini se, Italija, čiji se javni dug brzo približava udvostručenoj maastrichtskoj granici (60 posto). Bila štednja u ustavima ili ne, postoje europska pravila kroz Pakt o stabilnosti i rastu. Nizozemski je premijer Mark Rutte nekidan predložio posebnog povjerenika EK, s pripadajućom mu općom upravom, zaduženog za praćenje još jednog antikriznog integracijskog noviteta, načina kako se članice usklađuju s parametrima Pakta. Rutte sugerira da budući povjerenik, bič Božji financijske discipline unutar EU-a, dobije mandat sankcioniranja zemalja koje ne poštuju sporazume – na na-

čin na koji povjerenik za tržišno natjecanje globi kompanije uhvaćene u kartelskim aranžmanima. Sankcije su već ugrađene u sustav EU-a kroz Pakt o stabilnosti i rastu, no do danas se nikada nije išlo dalje od upozoravanja na kršenje. Nizozemci misle da bi bilo korisno proširiti kazneni repertoar ograničavanjem financijske potpore EU-a ili privremenim gubitkom glasačkih prava, a time i moći utjecaja na Vijeću. Rutte, premijer države s veoma solidnim saldom, izjavljuje kako “nam se valja vratiti na striktna pravila prema kojima se zemlje prekršitelji Sporazuma moraju prisiliti na njegovo poštivanje - zadnje je sredstvo da zemlje uvijek mogu izaći iz eurozone, ta im je

opcija već na raspolaganju. Smatram da su to prijedlozi kakvima će ostale europske zemlje u budućnosti spriječiti ovakvu vrstu krize”. Više solidarnosti “Vladati znači predvidjeti”, poručio je van Rompuy koji do maksimuma koristi svoju vještinu diskretnog posredovanja gradeći strukturu buduće vlade eurozone. “Počeli smo ni od čega u vremenima eruptiranja krize uz izostanak odgovarajućih instrumenata pa čak i zabranu nekih vrsta akcija. Politički je bilo također teško djelovati i u zaduženim zemljama koje su morale prihvatiti reformske programe uz striktne uvjete kao i u zemljama kreditorima”, objasnio je tijekom

predavanja na London School of Economics. Rezultati? Jačanje proračunskog nadzora, potom “europski semestar” u kojem države članice daju na uvid nacrte proračuna prije nego što krenu u proceduru u nacionalnim parlamentima, potom euro-plus pakt gdje su se 23 od 27 članica obvezale na strukturne reforme. Kriza je također promijenila percepciju eura. “U prvom desetljeću zajedničke europske valute tržišta su spavala; sada su veoma budna, ponekad pretjeraju s reakcijama i više se neće vratiti u stanje sna”, primijetio je van Rompuy. Idući će koraci tješnje povezivati eurozonu i cijeli EU. Odlučivat će se i do koje će mjere eurozona biti fiskalna zajednica kako bi se izgladio raskorak monetarne unije i financijske-fiskalne neovisnosti članica. Izvjesno je da neće biti velikih mijena u javnoj potrošnji - ugrubo, 98 posto će ostati na nacionalnoj/regionalnoj razini, a do dva posto na razini zajednice. Ali, morat će se dogoditi više solidarnosti kroz pomoć bogatijih, razvijenijih članica ostatku EU-a. Mnogima ovo izgleda kao nemoguća misija jer su prve rasprave o idućem srednjoročnom proračunu EU-a ukazale na to da nema volje za više izdvajanja u strukturne fondove. Čini se da će Hrvatska 2013. pristupiti dramatično drukčijoj, u svakom slučaju kvalitetnijoj zajednici od one s kojom je prije šest godina počela pregovarati.

20 MERIDIJANI *vijesti OECD očekuje usporavanje rasta

Privredni vjesnik Broj 3694, 12. rujna 2011.

( za 79%

povećana prodaja pametnih telefona

( oko 400 mil komada prodat će ih se ove godine

EUROPSKO IT TRŽIŠTE POSTAJE SVE SLOŽENIJE Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) smatra kako bi središnje banke trebale zadržati kamate na niskoj razini jer će se potkraj godine razvijene države suočiti s primjetnim usporavanjem gospodarskog rasta. Tako, primjerice, OECD za skupinu zemalja G7 prognozira prosječni rast u trećem kvartalu od 1,6 posto. U posljednjem tromjesečju, pak, taj bi rast trebao biti samo 0,2 posto. FB: 500 milijuna dolara dobiti

Facebook je u prvih šest mjeseci ostvario gotovo 500 milijuna dolara dobiti. Tržišna vrijednost tvrtke, navodi Reuters, iznosi 80 milijardi dolara. Prihodi te društvene mreže u prvom su polugodištu iznosili 1,6 milijardi dolara te su bili za nešto manje od pola milijarde dolara veći u odnosu na razdoblje od početka siječnja do kraja rujna prošle godine. Ukrajina namjerava tužiti Rusiju Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič objavio je prošli tjedan kako Ukrajina namjerava tužiti Rusiju te dokazati kako previše plaća plin iz Rusije. U razgovoru za dnevni list Kommersant istaknuo je kako je rusko stajalište neprihvatljivo. Ako se ono ne promijeni te ne izmijeni sporazum koji je potpisala prethodna ukrajinska vlada, Kijev će zatražiti međunarodnu arbitražu. “Sud je ekstremna mjera, ali već godinu i pol ništa se nije promijenilo”, napomenuo je Janukovič. Inače, Ukrajina plaća Rusiji između pet i šest milijardi dolara godišnje za plin.

Bum pametnih telefona Trendovi u informacijskim tehnologijama razlikuju se ako se promatra zapad i istok Europe te privatni i poslovni sektor Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ržište informacijskih tehnologija u Europi u prvih šest mjeseci postalo je primjetno heterogenije nego što je to bilo prethodnih godina. Istraživanje GfKa pokazuje kako je u tom razdoblju IT sektor zabilježio rast od 11 posto. Valja naglasiti kako se tržišni trendovi u informacijskim tehnologijama razlikuju ako se promatra zapad i istok Europe te privatna i poslovna potrošnja. Jedino su tablet osobna računala u središtu zbivanja te je zanimanje za njih približno isto u svim europskim zemljama. Stoga će u sljedećih nekoliko tromjesečja sigurno doći do daljnje inovacije ovog proizvoda te ga čeka svijetla budućnost. Potrošači danas ne kupuju tablet kao zamjenu već ponajprije kao dodatak postojećim IT uređajima. Tržište Srednje i Istočne Europe se progresivnije oporavlja od gospodarske krize pa raste potražnja u privatnom i poslovnom sektoru. Prodaja tijekom prve polovine godine na tom je tržištu rasla po stopi od 33 posto. Predviđa se kako će takav rast ostati do kraja godine. Stolna računala su trenutačno u najboljoj poziciji kod poslovnih, ali i privatnih potrošača koji su prilično osjetljivi na cijene. Također, na ovom tržištu raste prodaja prijenosnih računala. Kao i na susjednom zapadu Europe, ovi uređaji sve više postaju standardni u privatnim kućanstvima (premda im je cije-

na viša). Slično je vidljivo u malim i srednjim tvrtkama koje tako osiguravaju veću prilagodljivost zaposlenika. Kad je riječ o IT tržištu privatnog sektora Zapadne Europe, ono uglavnom pokazuje znakove zasićenja. U prvoj polovini godine zabilježen je pad prodaje od četiri posto u odnosu na prethodnu. Rast potražnje pokazao se samo u nekim segmetima kao što su monitori velikog formata, prenosivi vanjski hard diskovi te tablet računala. Kao posljedica krize u zemljama poput Portugala, Grčke, Italije, Španjolske također pada potražnja. Suprotna je slika u poslovnom sektoru gdje prodaja u prvoj polovini godine raste po stopi od 22 posto. Sveukupna perspektiva za IT tržište u Europi do kraja godine ima jednoznamenkast rast. Rast na tržištu mobitela Podaci GfK-a pokazuju i rast globalnog tržišta mobilnih komunikacija. Pametni telefoni su posebno zanimljivi sve većem broju potrošača te se predviđa kako će ove godine njihova ukupna svjetska prodaja iznositi oko 400 milijuna. U razvijenim zapadnim zemljama prodor pametnih telefona odvija se na račun klasičnih mobitela koji nemaju tako širok raspon funkcija poput smartphonea. GfK Retail and Technology sektor u Nürnbergu nedavno je pripremio pregled tržišta mobilnih uređaja za potrebe konferencije i sajma potrošač-

ke elektronike IFA koji se početkom rujna održao u Berlinu. Rezultati za prvu polovinu ove godine pokazuju kako je globalno tržište mobilnih komunikacija u tranziciji od standardnih mobilnih uređaja prema multimedijalnim, odnosno onima koji osiguravaju jednostavan pristup internetu. Proizvođači pametnih telefona trude

Zanimanje za tabletima približno je isto u svim europskim zemljama se pozicionirati kao inovativni i uspijevaju se nametnuti tradicionalnim mobitelima čija prodaja slabi. U prvoj polovini ove godine naročito raste prodaja pametnih telefona u zapadnim visokorazvijenim zemljama te Aziji. Njihova prodaja u zemljama u razvoju je niža. Bez obzira na opreznu potrošačku potrošnju, što je posljedica krize, europsko tržište mobitela bilježi rast. To se ponajprije može zahvaliti sve većoj popularnosti pametnih telefona. Tijekom prvih šest mjeseci tržište mobitela raslo je po stopi od četiri posto. Međutim, pametni telefoni imaju stvarni bum - njihova prodaja se povećala za 79 posto, dok je kod klasičnih zabilježen pad od 15 posto. Inače, proizvođači pametnih telefona i mrežni operatori trude se pridobiti nove potrošače nudeći jeftinije uređaje te pristupačne mjesečne paušale za mobilni internet i prepaid usluge.

www.privredni.hr Broj 3694, 12. rujna 2011.

( 13 tvrtki

iz Hrvatske na listi 500 najvećih

Deloitteovih 500 najvećih

Poljska gospodarska mazurka Rast cijena nafte i naftnih derivata glavni je razlog što među tvrtkama dominiraju one iz energetskog sektora Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

a ovogodišnjoj listi 500 najvećih tvrtki po visini prihoda od prodaje ostvarenih 2010. u Srednjoj Europi (SE) nalazi se 13 hrvatskih tvrtki, dok ih je lani bilo 16. Razlog smanjenja broja tvrtki je sporiji gospodarski oporavak Hrvatske u odnosu na većinu SE država.

Udio hrvatskih tvrtki relativno je skroman te iznosi 2,6 posto Najbolje plasirana hrvatska tvrtka je Agrokor koji je ostvario 3,6 milijardi eura prihoda od prodaje. Na regionalnoj listi ovaj se koncern nalazi na 28. mjestu. Nakon Agrokora slijede Ina (30. mjesto), HEP Grupa (85.), Konzum (97.), HT Grupa (140.), Prirodni plin (242.), Zagrebački holding (351.), HEP-Proizvodnja (370.), Podravka (409.), HEP-Operator (422.), Vipnet (451.), Hrvatske željeznice (466.) i Mercator-H (486.). HT Grupa, iako peta među hrvatskim tvrtkama, sa 251 milijunom eura neto dobiti daleko je najprofitabilnija od svih hrvatskih tvrtki, dok je HEP drugi sa 200 milijuna eura neto dobiti. Udio hrvatskih tvrtki na srednjoeuropskoj rang-ljestvici, koju peti put objavljuje konzultant-

Pogled u svijet

Čekajući vruću jesen dr. Uroš Dujšin

radicionalni godišnji simpozij Federal Reserve Bank of Kansas City u Jackson Holeu protekao je u tmurnom raspoloženju. “Kolovoz je za svjetsku privredu bio mjesec kidanja živaca. Rujan i listopad neće biti bolji”, upozorava Economist. Christine Lagarde, nova šefica MMF-a, dobro je opisala opće raspoloženje kada je izjavila da se svjetska privreda našla u “novoj opasnoj fazi”. U nadolazećim tjednima stvari bi se mogle i pogoršati… Američke iznevjerene nade U Americi su glavni problem iznevjerene nade. FED-ov odbor za mone-

sko-revizorska tvrtka Deloitte, relativno je skroman te iznosi 2,6 posto. Ako se ovi rezultati stave u kontekst uže regije, dakle zemalja s kojima se hrvatsko gospodarstvo može uspoređivati, vidljivo je kako Slovenija ima 18 tvrtki na rang-ljestvici, dok se iz Srbije na listu plasiralo 11 kompanija. Zaba i CO Kao i prijašnjih godina, na regionalnoj listi prvo mjesto i dalje čvrsto drži poljska naftna kompanija PKN Orlen koja je lani ostvarila 20,9 milijardi eura prihoda od prodaje. Slijede mađarska naftna kompanija MOL sa 15,5 milijardi eura te češka Škoda sa 8,7 milijardi eura prihoda. Najveći broj tvrtki na Deloitteovoj regionalnoj ljestvici dolazi iz sektora energetike i resursa, čak 30 posto. Ivica Krešić, direktor u Odjelu za financijsko savjetovanje u Deloitteu, ističe kako je rast cijena nafte i naftnih derivata u 2010. godini glav-

ni razlog što među tih 500 tvrtki dominiraju one iz energetskog sektora. Na listi 50 najvećih banaka SE regije, gdje su tvrtke rangirane prema visini imovine, Zagrebačka banka se sa 15,2 milijarde eura imovine plasirala na 11. mjesto. Na vrhu se nalazi poljska PKO Bank Polski s imovinom u vrijednosti 42,8 milijardi eura. Od ostalih banaka iz Hrvatske tu su još PBZ (24. mjesto), Erste banka (34.) i Raiffeisen banka (43.). Kod osiguravatelja, pak, koji su se na regionalnoj listi 50 najvećih našli zahvaljujući visini bruto zaračunate premije ostvarene od životnog i neživotnog osiguranja, na najvišem, 16. mjestu, nalazi se Croatia osiguranje. Toj je tvrtki lani bruto zaračunata premija iznosila 452 milijuna eura. Slijede je Euroherc (47. mjesto) i Allianz (48.). Prvo mjesto također pripada osiguravatelju iz Poljske, tvrtki PZU, koja je lani imala 3,6 milijardi eura bruto zaračunate premije.

tarnu politiku uskoro će posvetiti čitav jedan dan raspravi o nekonvencionalnim monetarnim instrumentima. Na Wall Streetu se nadaju da bi to mogla biti nova runda otkupa obveznica, no po raspoloženju u Jackson Holeu ta će akcija biti skromna. Mnogi središnji bankari, kao i FED-ov šef Ben Bernanke, smatraju da je vrijeme da se u fiskalnoj politici učini više. Američki bi političari, tvrdi Bernanke, trebali srediti srednjoročnu fiskalnu gužvu ostavljajući više prostora za trenutačno sređivanje privrede.

Barack Obama razrađuje planove zapošljavanja, ali šanse za političko usuglašavanje o pitanju kao što je smanjenje poreza na plaće ostaje neizvjesno. Mnogo je teža situacija u Europi. Tu političari polažu velike nade u lipanjski sporazum o povećanju pomoći Grčkoj i dodatnim sredstvima za Europski stabilizacijski fond. Širenje njegove uloge trebali bi uskoro potvrditi europski parlamentarci, a Europska središnja banka smatra svoju nedavnu odluku o kupnji španjolskih i talijanskih obveznica palijativnom dok prošireni Fond ne proradi. No nad taj fond nadvile su se tri tamne sjene. Prva je mogućnost da se proces ratifikacije oduži. Mogući razlozi su, primjerice, za-

htjevi Finske za zalogom za njen doprinos pomoći Grčkoj i odluka njemačkog ustavnog suda o legalnosti te pomoći. Nadalje, sve je veća konfuzija u pogledu toga što bi zapravo ovaj fond trebao raditi. Središnji bankari u Europi bi rado da on preuzme kupovanje obveznica, naročito onih talijanskih. Nema manjka kapitala? MMF, međutim, ističe jedan drugi prioritet – smatrajući da je europskim bankama nužno potreban dodatni kapital traži obveznu reviziju njihovog sta-

nja. Europski su bankari, međutim, bijesni tvrdeći da ozbiljnijeg manjka kapitala nema. Jean-Claude Trichet, predsjednik ECB-a, pokušao je opovrgnuti taj prigovor tvrdeći da banke mogu dobiti neograničena sredstva od Banke i da imaju dovoljno zaloga koje u to ime mogu položiti. No sama veličina potreba europskih banaka za likvidnošću (oko 1,7 trilijuna eura u sljedeće tri godine) je golem; stoga se sve više razmatra mogućnost da Stabilizacijski fond poč-

Svjetska se privreda našla u novoj opasnoj fazi, tvrdi Christine Lagarde, šefica MMF-a ne davati jamstva na nova zaduženja banaka. Treći i najvažniji razlog za zabrinutost jest taj da je spomenuti fond premalen. U njemu je sada 440 milijardi eura; no ako se oduzmu već angažirana sredstva kao i moguće dodatne potrebe za spašavanje Grčke, tada ostaje tek 200 milijardi eura. Uz sadašnji tempo ECB-ovog kupovanja obveznica – šest do 22 milijarde eura tjedno – to neće dugo potrajati. Amerikanci opet predlažu poticanje investitora da kupuju obveznice tako što bi im se davao pristup zajmovima ECB-a. Jeftini bi zajmovi mogli potaknuti investitore da kupuju španjolske i talijanske obveznice i tako smanjiti njihove prinose. Taj je sustav Amerikancima pomogao da odvrate kolaps financijskog sustava. No europski političari tek trebaju stvoriti novi, bilo putem integrirane fiskalne unije bilo putem razbijanja eurozone. No bez političke odluke o tome eurokrati neće moći riješiti problem.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Novi posao Nikole Tesle u BH Telecomu Jagoda Barać, direktorica prodaje Ericssona Nikola Tesla, i Nedžad Rašidbegović, direktor BH Telecoma, potpisali su novi ugovor o modernizaciji mobilne mreže vrijedan 1,94 milijuna eura nastavivši tako uspješnu višegodišnju poslovnu suradnju. Uvođenjem suvremene tehnologije bit će omogućena brža i jednostavnija administracija korisnika mobilne mreže BH Telecoma te kvalitetnija usluga. Modernizacija mostarskog Aluminija Mostarski Aluminij je nastavio s realizacijom projekta obnove stare kompresorske stanice kojim je predviđena zamjena postojećih četriju kompresora starih 30 godina. Riječ je o nastavku procesa modernizacije pogona u okviru kojeg su već zamijenjena dva kompresora s pratećom opremom. Značajni investicijski zahvati i rekonstrukcije odvijaju se i u području elektroenergetike gdje je u tijeku dugoročna obnova visokonaponskih postrojenja i unutrašnje mreže, a uskoro se očekuje i završetak kratkoročnog projekta plinofikacije, kao i dijela proizvodnog pogona u anodnim pećima i ljevao-

nici, što će sve rezultirati godišnjim uštedama od milijun eura. Tehnološki višak 500 željezničara Prva verzija reorganizacije i sistematizacije zaposlenih u Željeznicama RS-a, koje grcaju u višemilijunskim gubicima, pokazala je da će od 3512 željezničara njih 500 ostati bez posla. Još nije utvrđeno tko će dobiti otkaz, ali zbog nedostatka novca Željeznice RS-a nisu u mogućnosti otpuštenim radnicima podmiriti zakonske obveze.

Privredni vjesnik Broj 3694, 12. rujna 2011.

( više od 4 mlrd KM ( 3,3 mlrd KM vrijednost izvezene robe u 6 mjeseci

dosegao trgovinski deficit u ovoj godini

Bosna i Hercegovina: nezainteresirani investitori

Kreditni rejting pada, zabrinutost raste

Državi je nužna svježa financijska infuzija, a aranžman s MMF-om vrijedan 1,2 milijarde eura i realizacija kredita Svjetske banke od 100 milijuna dolara dovedeni su u pitanje Zdravko Latal latal@privedni.hr

estabilna politička situacija u zemlji i zastoj reformskih procesa koje je zadala međunarodna zajednica osnovni su razlozi zbog kojih je Standard&Poor’s smanjio Bosni i Hercegovini ocjenu kreditnog rejtinga B+ sa stabilnog na negativan, upozorio je guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić. Ocijenio je nedopustivim da ni 10 mjeseci nakon izbora nije konstituirano Vijeće ministara BiH, zbog čega je zemlji uskraćena financijska potpora MMF‑a i Svjetske banke. Milan Cuc, rezidentni predstavnik MMF-a u Sarajevu, izjavio je da se zbog velikog kašnjenja u ispunjavanju uvjeta cijeli aranžman s BiH vrijedan 1,2 milijarde eura mora ponovo razmotriti. Iz istih razloga u pitanju je i realizacija više od 100 milijuna dolara IDA kredita Svjetske banke. To je i razlog zašto su strani investitori najmanje interesa u regiji pokazali za ulaganje u BiH, prepoznavši je

kao veoma nestabilno područje. Ocjena Centralne banke BiH da bi bruto domaći proizvod u ovoj godini mogao porasti za 2,8 posto sada, u drugoj polovini godine, krajnje je upitna, pogotovo jer se još ne naslućuje kada bi Bosna mogla dobiti novu vladu. Trendovi ipak ohrabruju Pad kreditnog rejtinga u praksi znači i pad sposobnosti korisnika kredita da povuku financijska sredstva. Naime, i tvrt-

Standard&Poor’s smanjio BiH ocjenu kreditnog rejtinga B+ sa stabilnog na negativan ke i banke, tvrde gospodarstvenici i znanstvenici, zbog zbivanja u SAD-u i dubioza kod određenog broja članica EU-a sad teže dolaze do sredstava na ionako poljuljanom financijskom tržištu. Međutim, službeni statistički podaci o gospodarskim trendovima ne upućuju na veliku zabrinutost. Ljetni

mjeseci nisu po tradiciji zaustavili pozitivne trendove pa je industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u sedam ovogodišnjih mjeseci na godišnjoj razini porasla 4,9 posto, a u Republici Srpskoj šest posto. Broj zaposlenih u svibnju iznosio je 694.191 i bio je za 0,1 posto manji nego u travnju, ali je smanjen i broj nezaposlenih za 0,5 posto i iznosio je 526.791. Nezaposlenost je rak-rana bosanskohercegovačke ekonomije, ali kad se zna da su zbog političke nestabilnosti zaustavljeni mnogi infrastrukturni projekti, posebice u energetici, vlasti su zadovoljne što se broj nezaposlenih nije i drastičnije povećao. Robna razmjena s inozemstvom također bilježi rast. U pola godine izvezeno je roba u vrijednosti većoj od četiri milijarde konvertibilnih maraka, što je povećanje od 20,5 posto. Istodobno, uvezeno je roba za 7,3 milijarde KM uz rast od 18,2 posto. U šest mjeseci ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje porastao je i trgovinski deficit, i to za 15,6 posto, na 3,3 milijarde KM.

Zapravo, rast izvoza jedina je prava ohrabrujuća informacija, ali uvijek postoji ono “ali”. Raste trgovinski deficit Prema mišljenju stručnjaka, rast izvoza više je zasluga rasta inozemne potražnje nego potreba domaćeg tržišta. Zato sad objektivno raste strah da bi usporavanje njemačke ekonomije moglo biti kobno jer BiH najviše izvozi upravo u Njemačku: u prvom polugodištu oko 600 milijuna KM uz rast od 24 posto u odnosu na isto vrijeme lani. Dodatna strahovanja postoje i zbog širenja globalne ekonomske krize u eurozoni, napose u Italiji, što bi se također moglo odraziti na trendove izvoza. S Italijom BiH ima dobar trgovinski rezultat: u šest mjeseci izvezeno je roba u vrijednosti 484 milijuna KM, a uvezeno za 572,4 milijuna KM. Slovenija, koja je također značajan trgovinski partner, suočava se s ozbiljnim ekonomskim teškoćama što se do sada nije osjetnije odrazilo na obujam trgova-

nja. U šest mjeseci izvezeno je u Sloveniju robe za 349,4 milijuna KM uz rast od 17,9 posto, a uvezeno za 405,3 milijuna KM uz rast od 8,1 posto. Austrija je posebno značajan partner jer je to jedna od malog broja država s kojom BiH ima pozitivnu bilancu. Izvoz je uz rast od 49,5 posto iznosio 308,4 milijuna KM, a uvoz 242,4 milijuna KM uz rast od devet posto. Pa ipak trgovinski deficit zabrinjavajuće raste i do kraja godine mogao bi dostići iznos od sedam milijardi KM. Uz sve to još nema državne vlade pa ni državnih poticaja izvoza, zemlju nema tko zaštititi od prekomjernog uvoza i drugih bescarinskih barijera. Država tako nije reagirala na carinu na bosanskohercegovačku robu koju je uvelo Kosovo iz političkih razloga. Predsjednik Gospodarske komore FBiH Jago Lasić uporno zahtijeva donošenje državnih mjera zaštite domaćeg tržišta od prekomjernog uvoza, što je po njemu i jedan od razloga velike nezaposlenosti, ali te apele nema tko čuti.

www.privredni.hr Broj 3694, 12. rujna 2011.

( 595 mil €

( 3 mlrd €

Mercator dugovao partnerima u lipnju

vrijednost imovine i zaliha prvih 10 tvrtki

*vijesti Türk za veću zaštitu radnih migranata

RAZDUŽIVANJE VODEĆIH SLOVENSKIH TVRTKI

Dugo čekanje na oseku Glavne poslovne skupine razdužuju se presporo, poneke čak i uz reteriranje od nužnih investicija Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

oslovna izvješća koja je 25 poslovnih skupina, kotirajućih na Ljubljanskoj burzi, ovih dana dalo na uvid svojim dioničarima, pokazali su da se vodeći ešalon slovenskog gospodarstva ne razdužuje željenom dinamikom, ponajviše zbog sve “rastezljivijeg poimanja” platne discipline. Prvih 10 s popisa 25 poslovnih skupina imalo je u lipnju tri milijarde eura vrijednosti u imovini i zalihama. Istodobno, njihove kratkoročne poslovne obveze bile su 1,37 milijardi eura niže od zbroja vlastite imovine i vrijednosti

zaliha. Poslovne skupine Žito, Helios i Cinkarna Celje – da kojim slučajem smanje poslovna potraživanja i zalihe za iznos svojih obveza – mogle bi biti čiste od svakog duga. Iskra Avtomatika poništila bi 80 posto svojih obveza. Eklatantan je primjer Krke. Da svoja potraživanja i zalihe umanji za iznos svojih obveza, farmaceutu iz Novog Mesta ostalo bi 500 milijuna eura slobodnih sredstava.

i još neke “tamne strane Mjeseca”. Nije ugodno, ali je korisno spoznati da se poduzeća u stranom vlasništvu bolje

Brža prilagodba tvrtki u ino vlasništvu Upravo objavljena poslovna izvješća slovenskih blue chipova osim njihovog presporog razduživanja pokazali su

i brže prilagođavaju novim okolnostima. Tvrtke u stranom vlasništvu u usporedbi s tvrtkama pod kišobranom nacionalnog interesa znatno brže pretvaraju u višu dobit sve

Dokapitalizacijske intervencije Financijsko krilo gospodarskih skupina koje kotiraju na Ljubljanskoj burzi ove godine prepoznatljivo je uglavnom po padovima. Donekle je iznenadila Zavarovalnica Triglav povećanjem dobiti u prvom polugodištu na 34,1 milijun eura. Sve je ostalo kavernozno tkivo slovenskog financijskog sustava. U NKBM-u očekivalo se 12 milijuna eura dobiti – ostvareno je samo 2,8 milijuna. NLB do 27. listopada treba pridobiti dioničare za novu dokapitalizaciju. Nakon 240 milijuna eura prve ovogodišnje dokapitalizacije koju je samotnjački izvela vlada, u listopadu se očekuje rekapitalizacijska od 440 milijuna eura, uglavnom od Europske banke za obnovu i razvoj, od IFC-a u okrilju Svjetske banke te od belgijskog KBCa koji mora novom uplatom zadržati svoj udjel u NLB-u.

Poduzeća križaju i one nužne investicije bez kojih se neće moći održati u konkurentnom nadmetanju

sastavnice restrukturiranja, počevši od rezanja troškova, racionalizacija i ponude novih proizvoda pa do oslobađanja od poslovno nepotrebne imovine. Zaduženost vodećih slovenskih tvrtki počela se smanjivati, ali presporo i na način od kojeg se prsa ne nadimlju ponosom, nego strepnjom. Naime, većina razduženja obavlja se na račun investicija. Načelno gledajući, šišanje investicija nije sporno ako se time usklađuje nerazumno dimenzionirane kapacitete. Upućeniji u problem smatraju da se Sloveniji događa ono najgore – da poduzeća križaju i one nužne investicije bez kojih će im biti nemoKRATKOROČNE KRATKOROČNE POSL. POTRA. I POSL. OBVEZE ZALIHE

KAPITAL

FINANCIJSKE OBVEZE

Mercator

808,0

1163,3

595,1

Telekom

829,7

544,8

134,8

228,7

Petrol

413,7

544,2

295,3

434,0

Gorenje

398,6

480,0

202,4

573,4

Piv. Laško

149,0

397,8

48,2

92,4

Helios

207,0

121,3

69,4

210,1

Krka

1133,8

88,2

173,7

660,9

SKUPINA

Iskra Avt. Cinkarna Celje Žito

578,9

39,3

63,4

61,5

112,9

113,9

41,3

17,4

58,9

68,6

24,1

12,4

40,4

DUGOVI, ZALIHE I POTRAŽIVANJA 10 NAJVEĆIH SKUPINA S LJUBLJANSKE BURZE (u milijunima eura)

guće održati se u konkurentnom nadmetanju. Neki smanjili zaduženost U skupini poduzeća koja su uspjela znatnije smanjiti zaduženost, analitičari ovaj put posebno ističu Telekom Slovenije i Cinkarnu Celje. Najmanje uspješni u razduživanju su pak Gorenje, Pivovarna Laško, Sava i Petrol. Prikaz poslovanja 25 slovenskih burzovnih prvoligaša pokazao je da Mercator baš i nije u tako sjajnoj financijskoj kondiciji kakvom se dičio u “akciji odvraćanja” zainteresiranih za kupnju dionica što ih je Pivovarna Laško pokušala ljetos unovčiti također zbog vlastitog prijeko potrebnog razduživanja. Skupina Mercator u lipnju dugovala je svojim poslovnim partnerima 595 milijuna eura. Istodobno zbroj Mercatorovih potraživanja i vrijednosti njegovih zaliha bio je 16 milijuna eura prekratak da bi se izravnao s obvezama. Poslovodstvo Mercatora pohvalilo se ovih dana sa 150 milijuna eura sindiciranog kredita koji će iskoristiti za pretapanje kratkoročnih u dugoročne obveze.

Kršenje radničkih prava zapravo je kršenje ljudskih prava i sramota za Sloveniju, rekao je sastanku s aktivistima pokreta Nevidljivi radnici svijeta Danilo Türk, predsjednik države, pozivajući pritom vladu, sindikate i nadzorne službe da se pojačano zauzmu za djelotvorniju zaštitu radnih migranata. Najavio je i da će BiH ovih dana ratificirati socijalni sporazum nakon čega će i radnici iz te državesteći pravo korištenja novčanih naknada za vrijeme nezaposlenosti. Izniman ulov izolskih ribara Slovenskim ribarima posrećio se izniman ulov: četiri milje od Debelog rtiča početkom rujna pospremili su u mreže 2,5 tona cipla koji su kasnije rasprodani u ribarnicama po šest eura za kilogram. Cjelokupni lanjski ulov nije bio tako impresivan. Svi slovenski ribari ulovili su prošle godine 700 tona ribe, 51 tonu glavonožaca i 12 tona školjaka i rakova – sve u vrijednosti približno dva milijuna eura. AA u ino vlasništvu? Slovenski zračni prijevoznik Adria Airways, nakon što banke nisu pristale pretvoriti 38 milijuna eura svojih potraživanja u vlasničke udjele, sve je bliže neugodnom raspletu s najvjerojatnijim prelaskom u vlasništvo nekog većeg europskog prijevoznika. Vlada je bila spremna dokapitalizirati AA sa 50 milijuna eura, uz uvjet da dio tereta preuzmu i banke. Najveći vjerovnik NLB nećkao se pristati na takav rasplet, a skupština dioničara je obvezala poslovodstvo da provede međunarodni natječaj za izbor investitora.

24 STIL *vijesti Dobre najave za kampove za 2012. godinu Hrvatska kamping ponuda nedavno je predstavljena na specijaliziranom međunarodnom sajmu kampinga u Düsseldorfu. Na tom su se sajmu čule i dobre najave posjećenosti naših kampova u ovogodišnjoj posezoni te za sljedeću godinu. Sajam Caravan Salon Düsseldorf 2011. jedan je od najvažnijih sajmova karavaning i kamping industrije u Njemačkoj, ali i u svijetu. Ove je godine Hrvatska bila jedna od 25 zemalja koja je na tom sajmu predstavila svoju kamping ponudu, a kako kažu u Kamping udruzi Hrvatske (KUH), naš je štand uz španjolski, talijanski, austrijski i njemački dobio i najveću naklonost posjetitelja. Europski tjedan kretanja u Ivanić Gradu Pod pokroviteljstvom Europske komisije prošle su godine u Bruxellesu predstavljena tri grada finalista za ovogodišnje domaćinstvo manifestacije Europskog tjedna kretanja - Leon, Gavle i Ivanić Grad. Kao dugogodišnji sudionik Europskog tjedna kretanja odlučeno je da ovogodišnji domaćin bude Ivanić Grad, pa će se ta manifestacija održati od 16. do 22. rujna u tom gradu. U sklopu Europskog tjedna kretanja održat će se izložba starih bicikala te facebook kampanja najljepšeg bicikla u gradu. Subota u etno selu

U Muzeju Staro selo Kumrovec 1. listopada održat će se manifestacija Subota u etno selu 2011. s nazivom Idemo u nižu pučku kumrovečku školu. U sklopu toga prikazat će se kako je to izgledalo 1889. godine kada je u Kumrovcu organizirana nastava. Ove se godine obilježava 120 godina od održavanja prvog školskog sata u prvoj novosagrađenoj školi u Kumrovcu, objektu koji je danas sastavni dio Muzeja Staro selo.

Privredni vjesnik Broj 3694, 12. rujna 2011.

“Lan se ponovno počeo saditi, ali ne na velikim površinama - sadnja i prerada predviđena je prije svega za prezentaciju turistima.” Blažica Sveticki, predsjednica udruge Plodovi gorja Gorskog kotara

Etnoturistička priča o lanu

Dio djetinjstva, mladenaštva i odrastanja Ravna Gora uskoro će dobiti ekomuzej Kuća lana u kojem će se slikovito prikazivati proizvodnja lana; od sadnje, prerade do kušanja tradicijskih jela s dodatkom lana Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ako bi se iz zaborava izvukli stari običaji, poslovi i jela te sačuvala bogata tradicija Gorskog kotara, udruga Lujzijana, Turistička zajednica Ravna Gora i udruga Plodovi gorja odlučile su pokrenuti etnoturističku priču o lanu. Naime, do 1960ih godina u ravnogorskom kraju uzgajao se i presađivao lan, zbog čega je nastala ideja o otvaranju ekomuzeja Kuća lana u Ravnoj Gori. U tom će

Ljekovitost lana nastojat će se približiti i prezentirati posjetiteljima ekomuzeja se muzeju slikovito prikazivati proizvodnja; od sadnje, prerade do kušanja tradicijskih jela s dodatkom lana, a ujedno će se prezentirati ljekovitost te biljke. No, kako bi sve to mogli realizirati, pokretači priče potra-

žili su pomoć onih koji su već mnogo učinili na revitalizaciji uzgoja i prerade lana. Stoga je u sklopu manifestacije Ravnogorske priče o lanu, održane nedavno u Ravnoj Gori, organiziran okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnici zagrebačkog Agronomskog fakulteta, etnolozi, kustosi, proizvođači lana i vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji nude jela od te biljke. Naime, osim što se koristi za proizvodnju tka-

nine i odjevnih predmeta, nedovoljno je poznato da se ta biljka može upotrebljavati kao sastavni dio raznih jela. Lanene su sjemenke jedan od najboljih izvora omega-3 masnih kiselina, a samljevene se mogu posipati po kravljem siru, mueslima, salatama... Lan se koristi i kao sastojak kruha, savijača, namaza od sira... Prirodni lijek protiv bolesti Kako bi revitalizacija bila potpuna, u planu je sijanje na više lokacija u Ravnoj Gori. Na imanju tvrtke Kota planira se postavljanje replika zdanja za preradu lana te izložbe starih alata i fotografija. “U sklopu ovog projekta ponovno se počeo sa-

diti lan, ali ne na velikim površinama - sadnja i prerada predviđena je prije svega za prezentaciju turistima. No, možda s vremenom, potaknuti tom prezentacijom, vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava postanu zainteresirani za proizvodnju i preradu te kulture”, rekla je Blažica Sveticki, predsjednica udruge Plodovi gorja Gorskog kotara. Istražujući priču o lanu, članovi te udruge došli su do zanimljivog otkrića - nekoć su se sva domaćinstva u Ravnoj Gori bavila uzgojem lana, a posla s tom kulturom bilo je cijele godine. U proljeće se sijalo, ljeti čupalo nakon košnje, trlo (strugalo) ga se prije ili nakon kopanja krumpira, mikalo (namakalo u rosi, drugdje se to radilo u vodi) u kasnu jesen, zimi se nakon kolinja preo, u veljači se prao, pa zatim

preo, a potom ponovno sijao. Lan je bio dio djetinjstva, mladenaštva i odrastanja. Govoreći o ljekovitosti te biljke, Blažica Sveticki je istaknula kako se za pripravak lijekova od lana koriste sjemenke koje se mogu grubo samljeti ili upotrijebiti u obliku praha. Lan je jedan od najboljih prirodnih čistača crijeva, a može se upotrebljavati i u obliku ulja, obloga ili kompresa. Topli kašasti oblozi pospješuju proces ozdravljenja kod upala u ustima, ždrijelu i desnima te kod upale sinusa, dok čaj od lana djeluje protiv kašlja i promuklosti te upale želučane sluznice. “Upravo ćemo ljekovitost lana nastojati približiti i prezentirati posjetiteljima ekomuzeja, ali i ostalih OPG-ova na kojima mogu vidjeti proizvode i pripravke od lana”, naglasila je Blažica Sveticki.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3694, 12. rujna 2011.

( 840 oglasa

za informacijske tehnologije do kraja kolovoza

( 2,6% osoba

iz područja elektrotehnike i računarstva na tržištu

IT tržište rada

Programeri postaju sve traženija roba Pojedinci koji u sebi imaju dozu poduzetništva mogu se vrlo lako uklopiti u svjetsko gospodarstvo Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

istemski administratori i inženjeri su do prije nekoliko godina bila najtraženija zanimanja unutar sektora informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Danas je redoslijed izmijenjen te je na tom tržištu najveća potražnja za programerima. Naime, prema podacima portala MojPosao, na kojem je od 1. siječnja do 31. kolovoza bilo objavljeno više od 8700 natječaja za različita radna mjesta, najviše se tražilo konobara, a potom

programera. U zasebnoj kategoriji Informacijske tehnologije do kraja kolovoza obavljeno je 840 oglasa. Najviše su se tražili programeri, administratori baza podataka, administratori te osobe za rad u podršci i servisu. Unatoč kvartalnim promjenama, broj objavljenih oglasa u ovoj kategoriji u laganom je porastu od 2010. godine. Nakon značajnijeg povećanja u prvom tromjesečju, broj oglasa se u drugom kvartalu u određenoj mjeri smanjio, no još uvijek je iznad broja oglasa objavljenih u istom razdoblju prošle godine.

Sve više poslodavaca traži ICT kadar s visokom stručnom spremom i daje prednost osobama s dodatnim obrazovanjem Uspjeh preko noći Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, ističe kako je iznenađen količinom oglasa za programere te činjenicom kako poslodavci postaju svjesniji prednosti tog zanimanja. Nakon

Španjolske, napominje, Hrvatska ima najviše nezaposlenih mladih osoba u Europi. Bez proizvodnje i inovativnosti te otvaranjem trgovačkih centara Hrvatska neće povećati konkurentnost. “Inovacija je danas početna točka. Pojedinci koji u sebi imaju dozu poduzetništva mogu se vrlo lako uklopiti u svjetsko gospodarstvo. Njihove tvrtke mogu preko noći postati uspješne”, smatra prvi čovjek hrvatskog Microsofta. Na tržištu je tek nešto manje od 2,6 posto osoba sa zanimanjima iz područja elektrotehnike i računarstva, te sve više posloda-

vaca koji traže ICT kadar s visokom stručnom spremom i daju prednost osobama koje su prošle dodatno obrazovanje. Stoga su Algebra i partneri odlučili nastaviti projekt Put do boljeg radnog mjesta te nezaposlenima, mladima i poduzetnicima početnicima dodijeliti stipendije za školovanje. U sklopu akcije, čija je vri-

jednost 1,5 milijuna kuna i koja će se provoditi u devet gradova, bit će dodijeljeno nekoliko potpunih i djelomičnih stipendija za stručno informatičko obrazovanje te obrazovanje iz područja poslovanja. Podsjećamo, u proljetnom ciklusu te akcije dodijeljeno je više od 1000 stipendija ukupne vrijednosti veće od dva milijuna kuna.

Tržište elektroničkih komunikacija

Raste i vrijednost i broj korisnika Broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu dosegao je gustoću veću od osam posto u odnosu na broj stanovnika

ržište elektroničkih komunikacijskih usluga u Hrvatskoj bilježi nastavak pozitivnih trendova iz prethodnog razdoblja. Novi operatori nepokretnih komunikacijskih mreža, koji koriste infrastrukturu HT-a, u sve većoj mjeri se koriste naprednijim veleprodajnim uslugama. Krajnjim korisnicima, uz javno dostupnu telefonsku, mogu ponuditi i ostale usluge, odnosno širokopojasni pristup internetu i televizije temeljene na internetskom protokolu (IPTV). Rezultat takvih tržišnih trendova, kao i či-

U nepokretnim mrežama je preneseno 549.397 brojeva, gotovo osam posto više u odnosu na proteklo tromjesečje njenice da HT također bilježi rast broja priključaka širokopojasnog pristupa internetu preko vlastite infrastrukture (te uzevši u obzir da raste i broj tih priključaka putem kabelskih mreža) jest porast ukupnog broja priključaka širokopojasnog interneta putem

nepokretne mreže. Tako je na temelju službenih podataka Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu putem nepokretne mreže u

drugom tromjesečju porastao za jedan posto u odnosu na prethodno razdoblje. Također, u drugom kvartalu zabilježen je nastavak pozitivnih trendova u razvoju naprednih usluga u pokretnim mrežama, prije

svega podatkovnih, multimedijalnih i usluga širokopojasnog pristupa internetu. Usluge širokopojasnog pristupa internetu putem pokretnih mreža u drugom su tromjesečju zabilježile rast priključaka od 14 posto. Time je ukupan broj tih priključaka dosegao gustoću veću od osam posto u odnosu na broj stanovnika. Prema tom se rezultatu Hrvatska nalazi iznad prosjeka EU-a. Povećanje djelotvornog tržišnog natjecanja na tržištima pokretnih i nepokretnih komunikacija među ostalim se ogleda i u porastu broja prenesenih brojeva kojih je na

kraju drugog tromjesečja u pokretnim mrežama bilo 245.980, odnosno nešto više od 12 posto nego na kraju prethodnog kvartala. U nepokretnim mrežama je preneseno 549.397 brojeva, što iznosi gotovo osam posto više u odnosu na proteklo tromjesečje. Temeljem službenih podataka o stanju tržišta elektroničkih komunikacija na kraju drugog tromjesečja može se zaključiti kako tržište elektroničkih komunikacija bilježi stalni porast vrijednosti i broja korisnika te se isto očekuje i u razdobljima koja slijede. (B.O.)

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Grupa autora BIBLIKA Mozaik knjiga

Ova sjajna knjiga premošćuje jaz između Biblije i suvremenog čitatelja. Otvorite je i krenite na fantastično kulturno-povijesno istraživanje drevnog biblijskog svijeta. Doznajte više o najnovijim arheološkim i kulturno-povijesnim saznanjima koja će vam pomoći u razumijevanju svijeta. Ova knjiga vodi čitatelja na čudesno putovanje krajolicima, kulturama i poviješću biblijskih zemalja, oživljavajući kazivanja, dramatične događaje, karizmatične ličnosti, tajnovita mjesta...

Hermann Hesse U žrvnju

Zagrebačka naklada

Riječ je o pripovijetki o nadarenom dječaku, čiju je nadarenost okolina prepoznala i pokušala se ponašati sukladno tome, no budući da su postupci ipak sukladni vlastitoj logici svakog pojedinca, u uvijek teško uskladivom svijetu, priča završava tragično. Čitajući takve priče tražimo krive korake, prepoznatljive u priči o drugome, kako bismo zadobili iskustvo i prije nego što nam se nešto slično dogodi.

DOUGLAS COUPLAND GENERACIJA A Naklada Ljevak

U bliskoj budućnosti, nakon neobjašnjivog izumiranja pčela, petero mladih postaje predmetom medijske pažnje i znanstvenog istraživanja jer su prvi ljudi koje je nakon pet godina ubola pčela. Ova neobična skupina pada u zarobljeništvo tajne organizacije koja ih odvodi na udaljeni otok i nalaže im da jedni drugima pričaju priče. U pozadini se povlači prijeteća sjenka tablete Solon koja stvara iznimno jaku ovisnost i svoje korisnike održava u stanju neprekidne sadašnjosti...

C.S. Lewis Pisma starijeg đavla mlađem Verbum

Riječ je o svojevrsnom remek-djelu C. S. Lewisa, kojeg mnogi zovu drugim Chestertonom, odnosno Chestertonovim nasljednikom. Kroz niz pisama “iskusniji” đavao savjetuje mlađeg otkrivajući mu “đavolske tajne” uspjeha u zavođenju ljudi. Tako na zanimljiv, duhovit i ironičan način Lewis otkriva mnoge istine o čovjeku, Bogu i zlodusima. Stoga nije čudno da je ova knjiga bila prekretnica za mnoge ljude kojima je pristup vjeri bio opterećen sumnjama i oklijevanjima.

KARL DAWSON i SASHA ALLENBY REPROGRAMIRANJE ŽIVOTNE MATRICE POMOĆU EFT-a Planetopija

Reprogramiranje životne matrice posve je nova tehnika osobnog razvoja koja omogućava pristup bolnim sjećanjima koja vas drže vezane za prošlost i njihovu preobrazbu. Njena je baza EFT, tapkanje po meridijanima - terapija kojom se postižu iznimni zdravstveni rezultati na fizičkoj i emocionalnoj razini. Tehnika reprogramiranja životne matrice uključuje sva najnovija saznanja novih znanosti i kvantne fizike.

Privredni vjesnik Broj 3694, 12. rujna 2011.

Koncesije na pomorskom dobru, Novi informator, 2011.

Za održivo iskorištavanje morskog bogatstva U knjizi su analizirane sve djelatnosti koje se odvijaju na moru ili uz more i koje podliježu mogućnosti postupka koncesioniranja

rihod od četiriju gospodarskih grana vezanih uz more (pomorstvo, brodogradnja, turizam i ribarstvo) iznosi čak jednu trećinu bruto domaćeg dohotka Republike Hrvatske. Već ta činjenica sama po sebi govori kolika je važnost instituta koncesije kojom se valorizira ovaj neprocjenjivi hrvatski prirodni resurs. Knjiga Vanje Seršića daje detaljan prikaz načina na koji se pravno uređuje pojam koncesija na pomorskom dobru. Analizirane su sve djelatnosti koje se odvijaju na moru ili uz more i koje podliježu mogućnosti postupka koncesioniranja. Osim već poznatih, knjiga daje pregled koncesija i djelatnosti koje se dosad nisu koristile ili su iz raznih razloga ostale netransparentne i nedostupne uvidu šire javnosti. Uz površinu kopna od 56.594 četvorna kilometra, Republika Hrvatska ima i 31.067 četvornih kilometara površine teritorijalnog mora. Mnogi autori zaključuju da bi s takvim položajem Hrvatska trebala biti izrazito maritimna zemlja, ali najčešće dodaju da ona to još nije. Autor knjige podsjeća da more, prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvar-

nim pravima, spada u opće dobro. To znači da je po jednakim uvjetima dostupno svima, i domaćim i stranim fizičkim osobama, na opću upotrebu. No kad je riječ o gospodarskom iskorištavanju mora, ono se može gotovo isključivo obavljati putem koncesije kao pravnogospodarskog instrumenta kojim se regulira odnos između davatelja koncesije (koncedenta) i ovlaštenika koncesije (koncesionara). Kritički o nedostacima Koncesije se mogu davati za vrlo širok raspon gospodarskih djelatnosti – od onih za iskorištavanje kopnenog dijela pomorskog dobra (u što spadaju razni tipovi luka, zatim brodogradilišta, turističko-ugostiteljska djelatnost, plaže, marikultura i druge djelatnosti) preko koncesija za iskorištavanje mora i podmorja (ribarstvo, čišćenje mora, ronjenje, ispu-

O autoru Mr. Vanja Seršić rođen je 1960. u Sarajevu gdje je završio Pravni fakultet. Od 1993. radio je u Rijeci i na Rabu, gdje se s problematikom pomorskog dobra susretao na radnim mjestima u javnoj upravi (stručni suradnik za pravne poslove u Upravnom odjelu za pomorstvo, promet i veze Primorsko-goranske županije, zatim kao pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Grada Raba). Knjiga “Koncesije na pomorskom dobru” njegov je prošireni magistarski rad. Objavio je tridesetak znanstvenih i stručnih radova. Kao autor i izlagač sudjelovao je na nizu savjetovanja posvećenih problematici pomorskog dobra. Nekoliko stručnih radova o koncesijama na pomorskom dobru objavio je i u monografijama “Pomorsko dobro”, u izdanju Informatora.

sti u more...) do koncesija za iskorištavanja morskog dna (vađenje pijeska i šljunka, polaganje kabela i cjevovoda, spužvarstvo i koraljarstvo...). U knjizi se kritički analiziraju nedostaci pojedinih propisa, koji katkad na suprotan način reguliraju iste teme stvarajući pravnu nesigurnost. Seršić napominje da koncesije nisu sustavno određene ni terminološki ni prema pravima i obvezama koncedenta i koncesionara. Nema dovoljno ni informacija gdje i kako se troši novac od koncesijskih naknada. Stoga u zaključku daje niz prijedloga za poboljšanje koncesijskog sustava, kojima bi se potaknulo održivo iskorištavanje morskog bogatstva. Ispunjena brojnim primjerima i s opširnim popisom literature koja se odnosi na ovo područje, knjiga može biti vrijedan priručnik svima koji se bave ili koje zanima ovo područje: od službenika u javnoj upravi, preko gospodarstvenika, do zaljubljenika u more i podmorje. (I.V.)

www.privredni.hr Broj 3694, 12. rujna 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Proizvodi od drva

Prodaje se stan i poslovni prostor Stan u Zagrebu, Dobojska 32, površine 107 četvornih metara, vrijednosti 1.122.066,06 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 19. rujna na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 94/II, ulična zgrada, s početkom u 11 sati. Stan se ne može prodati za cijenu nižu od utvrđene vrijednosti, a prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Za sve ostale informacije može se nazvati na mobitel broj 099/2300 101, svakim radnim danom od 9 do 15 sati. Jam-

čevinu u visini od 10 posto utvrđene vrijednosti treba uplatiti najkasnije dva dana prije ročišta za dražbu na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu kod HPB Zagreb na broj: 23900011300000460, poziv na broj 11 St-466/10. Dokaz o uplati treba predočiti stečajnom sucu prije dražbe, a može se priložiti i bankarska garancija bonitetne banke na prvi poziv za odgovarajući iznos osiguranja. Poslovni prostor u Buzinu, površine 123 če-

tvorna metra, vrijednosti 1.008.585 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 20. rujna na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba 10, s početkom u 12 sati. Na nekretnini inače postoji založno-razlučno pravo u korist Hypo Alpe-AdriaBanka d.d., a prodaje se na usmenoj dražbi, po načelu tko da više. Nekretninu se može pogledati po prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem, mobitel 099/7039 907, radnim danom od 12 do 15 sati. Jamčevina je 10 posto početne prodajne cijene.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-85/09 Pula, 20. srpnja 2010.

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u prvostupanjskom vijeću sastavljenom od sudaca Mirne -Nade Terlević Sebastijan, kao predsjednice vijeća te mr. sc. Brune Ivinića i Ester Buić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Ticiane Trošt, u pravnoj stvari prijavitelja JOSIPA LUČIĆA iz Pule, Voltićeva 1/8, zastupanog po punomoćniku Damiru Lučiću iz Pule, 43. istarske divizije 67, protiv prijavljenika EXTRA MARKETING d.o.o. iz Rijeke, Laginjina 19, nakon održane glavne rasprave 20. srpnja 2010. u prisutnosti punomoćnika prijavitelja i odsutnosti prijavljenika, istog dana

presudio je Prijavljenik: “Extra marketing” d.o.o. iz Rijeke, Laginjina 19 odgovoran je što prijavitelju Josipu Lučiću nije odgovorio na pismenu reklamaciju od 28. srpnja 2009. u roku od 15 dana, kao kupcu ležišta - madraca VITAL MEMORY DOUBLE, iako je reklamaciju izjavljenu u jamstvenom roku prema izdanom jamstvenom listu primio, a stvar nije ni popravio u razumnom roku, odnosno predao kupcu u tom roku ispravnu stvar, kao i zbog neprimjerene komunikacije s prijaviteljem u telefonskim kontaktima, čime je počinio povredu pravila morala (dobrih poslovnih običaja) iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pa mu se temeljem čl. 36. st. 1. toč. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera

JAVNE OPOMENE UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE nakon pravomoćnosti ove presude. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno. Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je dana 15. ožujka 2011. godine donijelo presudu broj PŽ-II-13/10 kojom se žalba odbija.

Tersa, Osijek, www.tersa.hr. Tvrtka nudi proizvode od drva: elemente drvene ambalaže, drvenu ambalažu, palete po narudžbi, građevinsku stolariju, drvnu galanteriju, nadstrešnice, drva za ogrjev i stolarske okrajke. Kontakt: Vlado Šakić, tersa@os.t-com.hr, +385 31 355900. Plastični proizvodi

Multi-Plast, Tarnow, Poljska, www.multi-plast.pl. Tvrtka proizvodi plastične proizvode za automobilsku, papirnu, kemijsku i prehrambenu industriju. Kontakt: info@multi-plast.pl, +48 14 6273339. Namještaj

Studio 2, Strumica, Makedonija, www. studio2.com.mk. Tvrtka proizvodi različiti namještaj od: MIDF-a (furniran, obložen PVC folijama ili obojen), drveta i iverice (oplemenjena ili furnirana). Studio 2 posjeduje vlastiti proizvodni program za: spavaće sobe (u kompletu ili po elementima), s mjesečnim proizvodnim kapacitetom od 100 spavaćih soba; elemente za kupaonice (MDF obložen PVC folijama), s mjesečnim proizvodnim kapacitetom od 1000 elemenata; elemente za kuhinju, s mjesečnim kapacitetom proizvodnje od 1000 elemenata; unutarnja vrata (završno obrađena od furniranog MDF-a i MOF-a obloženim PVC folijama), s mjesečnim kapacitetom proizvodnje od 400 vrata; različite vrste interijera za hotele i administrativne objekte (izvedeni prema njihovom ili projektu investitora). Tvrtka je za sada isključivo zastupljena na grčkom tržištu, ali je zainteresirana i za poslovnu suradnju s hrvatskim tvrtkama. Kontakt: Violeta Stanojević, studio2@studio2.com. mk, +389 34 344697, +389 71 253505. Namještaj i dijelovi namještaja

STS Export Trading, Johannesburg, Južnoafrička Republika. Tvrtka nudi namještaj i dijelove namještaja izrađene od životinjske kože. Asortiman proizvoda uključuje: tepihe, jastuke, okvire za ogledala i slike, otomane... Kontakt: Ishmael Mbambo, stsexporttrading@gmail.com, +27 11 9316003, +27 78 9445407.

Suradnja

Proficentar, Beograd, Srbija. Tvrtka je zainteresirana za poslovnu suradnju u trgovini žitaricama, brašnom i drugim poljoprivrednim proizvodima te kupoprodaji i razmjeni informacija. Pored toga, proizvodnim tvrtkama nudi usluge zastupništva, posredništva i ispitivanja tržišta. Kontakt: Vladislava Štimac, stimac@neobee.net, +381 64 9604294. Građevinski materijal

J&J Dom-projekt, Dugo Selo, www.domprojekt.hr. Tvrtka proizvodi i prodaje fertstrop gredice, građevinski materijal i gradi objekte s naglaskom na energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije. Kontakt: Nikica Klarić, info@dom-projekt.hr, +385 1 2755060,+385 91 2753000. Stanice i sustavi za plin

Teyco, Barcelona, Španjolska, www. teyco-comercial.com. Tvrtka je proizvođač i distributer stanica i sustava za prirodni i tekući prirodni plin kao i elektroničke opreme za mjerenje plina. Tvrtka posjeduje ISO9001. Kontakt: Fran Querol, fquerol@pimec.org. Suradnja

Subpretium Import Export, Barcelona, Španjolska, www.subpretium.com. Tvrtka se bavi izvozom iz Španjolske opreme za gradnju i materijala, kako novog tako i rabljenog u dobrom stanju. Za sada radi sa zemljama iz Južne Amerike i Sjeverne Afrike, a trenutno radi na programu za izvoz i u Srednju i Južnu Europu. Traži dobro pozicioniranu tvrtku koja ima dobre komercijalne kontakte i koja bi bila zainteresirana za dugotrajnu suradnju i prodaju opreme za gradnju, strojeva i materijala iz Španjolske. Kontakt: Zoran Šeremet, news@subpretium.com,+34 93 8618669,+34 630062855.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Streljivo za kemijske puške

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja streljivo za kemijske puške. Rok dostave ponuda je 19. rujna. Usluge tiskanja

Arheološki muzej u Zagrebu nabavlja usluge tiskanja publikacija. Rok dostave ponuda je 16. rujna. Podzemni kontejneri

Grad Šibenik nabavlja usluge izgradnje triju sistema podzemnih kontejnera. Rok dostave ponuda je 20. rujna.

Odjeća za prometne i komunalne redare

Grad Zagreb nabavlja odjeću za prometne i komunalne redare. Rok dostave ponuda je 26. rujna. Regija Transporteri s trakom

Rudnik i termoelektrana Gacko nabavlja četiri transportera s trakom. Rok dostave ponuda je 17. listopada. Informatička oprema

Zavod za zapošljavanje Crne Gore nabavlja informatičku i prateću opremu.

Rok dostave ponuda je 27. rujna. Aparati za brojanje i detektiranje novčanica

Energetska korporacija Kosova nabavlja aparate za brojanje i detektiranje novčanica. Rok dostave ponuda je 16. rujna.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3694, 12. rujna 2011.

( 5,1 mlrd €

( 8,5 mlrd €

hrvatski izvoz u 7 mjeseci ove godine

dosegao uvoz u istom razdoblju

ANALIZA PBZ-a

Preslagivanje ciljanih tržišta Prepolovljena očekivanja gospodarskog rasta za Njemačku te smanjena za većinu europskih zemalja usporit će potražnju za hrvatskim izvoznim proizvodima

rema podacima Državnog zavoda za statistiku, robni izvoz u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je 5,1 milijardu eura, a uvoz 8,5 milijardi eura. U usporedbi s istim razdobljem protekle godine izvoz je zabilježio rast od tri posto, a uvoz od samo 0,1 posto. Takva kretanja ukazuju na daljnju stagnaciju domaće potrošnje posebice u dijelu koji se odnosi na kapitalne proizvode, proizvode za široku potrošnju te prijevozna sredstva, dok je rast uvoza zabilježen kod hrane te goriva i maziva posljedica rasta cijena. Blagi rast bilježi i uvoz industrijskih proizvoda (1,4 posto). Porast koji bilježimo na strani izvoza posljedica je 12,4-postotnog rasta izvoza industrijskih

prošle godine pozitivno utjecao na kretanja robnog izvoza. S obzirom na to da se u većini razvijenih europskih zemalja posljednjih dana smanjuju stope očekivanog gospodarskog rasta za ovu, ali i iduću godinu, postavlja se pitanje što možemo očekivati u kretanju hrvatskog izvoza.

Oporavak hrvatskih trgovinskih partnera tijekom 2010. pozitivno je utjecao na kretanja robnog izvoza proizvoda te gotovo identičnog rasta izvoza hrane i pića, odnosno gori-

va i maziva (6,8 odnosno 6,7 posto). Izvoz kapitalnih proizvoda, prijevoznih sredstava te proizvoda za široku potrošnju bilježi smanjenje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pojašnjava Ivana Jović, analitičarka PBZ-a. Usporedimo li kretanja u robnoj razmjeni s istima u pretkriznoj 2008.

Hrvatska narodna banka

te kriznoj 2009., vidimo da je u odnosu na isto razdoblje 2008. godine izvoz manji za 8,6 posto, a uvoz za 31,3 posto. U odnosu na 2009. godinu izvoz je porastao za 16,6 posto, dok je uvoz manji za 4,9 posto, naglašava ona dodajući kako je očito da je oporavak hrvatskih trgovinskih partnera tijekom

Dokle će rasti izvoz? Prepolovljena očekivanja gospodarskog rasta za Njemačku te smanjena za većinu europskih zemalja zasigurno će usporiti potražnju za hrvatskim izvoznim proizvodima, procjenjuje Ivana Jović, navodeći kako je iz podataka DZS-a vidljivo da izvoz u primjerice Italiju i Njemačku već gubi tempo iz 2010. godine, što je kompenzirano bržim ra-

stom izvoza u BiH, Sloveniju i Austriju (promatramo pet zemalja na koje se odnosi 54 posto ukupnog izvoza). Iako nemamo detaljne podatke o strukturi izvoza u pojedine zemlje, očito je u izvoznom sektoru došlo do određenog preslagivanja ciljanih tržišta u skladu s kretanjima u njihovom gospodarskom rastu, što je i dovelo do ukupnih pozitivnih kretanja u izvozu. Ipak, s obzirom na negativna očekivanja vezana uz razvijene europske zemlje teško je za očekivati da će europski emerging markets ostati neokrznuti s obzirom na povezanost gospodarskih ciklusa, pa je upitno do koje mjere će izvoz u te zemlje rasti, zaključuje u svojoj analizi Ivana Jović. (V.A.)

POSLOVNE BANKE

Krediti dosegnuli 282,7 milijardi kuna Depoziti u srpnju 217 milijardi kuna Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti banaka potkraj srpnja iznosili su 282,7 milijardi kuna, što je 0,4 posto više nego na kraju lipnja te sedam posto više nego lanjskoga lipnja. Potražnja poduzeća za kreditima počela se oporavljati još lani nakon oporavka izvoznih tržišta. Potkraj srpnja krediti poduzećima iznosili su 113,4 milijarde kuna, što je 8,5 milijardi kuna ili 8,1 posto više na godišnjoj razini. Krediti državi, koji su iznosili 35,4 milijarde kuna, u srpnju su se značajno smanjili u odnosu na lipanj (za 3,6 milijardi

kuna) pa je i godišnja stopa rasta znatno niža nego prethodnih mjeseci (+5,7 posto). Krediti stanovništvu dose-

gnuli su 130,4 milijarde kuna, pri čemu je i mjesečnom i godišnjem rastu najviše pridonio rast stambenih kredita, što je u velikoj mjeri posljedica slabljenja švicarskog franka, te u nešto manjoj mjeri eura, u odnosu na kunu. Naime, u odnosu na kraj

lipnja švicarski franak je u odnosu na kunu oslabio 5,65 posto, a euro 1,06 posto. Na godišnjoj razini tečaj EUR/HRK je porastao 2,81 posto, a CHF/HRK čak 21,64 posto. Stambeni krediti potkraj srpnja su iznosili 60,7 milijardi kuna, što je 1,8 milijardi kuna ili 3,1 posto više nego u lipnju, dok su na godišnjoj razini porasli 5,6 milijardi kuna ili 10,2 posto. U ovoj godini analitičari RBA očekuju blagi oporavak kreditiranja, ponajprije zbog potražnje poduzeća, uglavnom velikih. U sektoru stanovništva potražnja za kreditima je ograničena pesimizmom potrošača te održivošću primitaka. (V.A.)

Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupni depoziti poslovnih banaka (štedni i oročeni kunski i devizni depoziti te depozitni novac) potkraj srpnja iznosili su 217 milijardi kuna, što je 2,5 milijardi kuna ili 1,2 posto više nego u lipnju. Tome je pridonio rast kunskih i deviznih štednih i oročenih depozita, dok je de-

pozitni novac zabilježio pad na mjesečnoj razini. Mjesečnom rastu depozita najviše je pridonio rast deviznih depozita za 2,4 milijarde kuna, koji ima sezonski karakter te je posljedica priljeva deviza od turizma. Na godišnjoj razini stopa rasta ukupnih depozita je i dalje umjerena te ne odskače od godišnjih stopa rasta u prethodnim mjesecima (+4 posto). S obzirom na to da 79 posto štednih i oročenih depozita čine devizni depoziti, godišnji rast je zasigurno i posljedica tečajnih promjena budući da je kuna u odnosu na euro oslabila za 2,8 posto u odnosu na kraj lanjskoga srpnja.

Štedni i oročeni devizni depoziti su dosegnuli 143,2 milijarde kuna, što je 2,9 posto više na godišnjoj razini, ali u odnosu na kraj 2010. oni i dalje bilježe pad (-4,4 milijarde kuna ili -3 posto). S druge strane, štedni i oročeni kunski depoziti bilježe rast, te su potkraj srpnja iznosili gotovo 38 milijardi kuna, što je 3,2 milijarde kuna ili 9,1 posto više nego na kraju 2010. pa su kunski depoziti uz depozitni novac (35,9 milijardi kuna) pridonijeli rastu ukupnih depozita u ovoj godini. Depoziti središnje države pak iznosili su 9,4 milijarde kuna, što je 4,2 milijarde kuna više nego u lipnju. (V.A./RBA)

www.privredni.hr Broj 3694, 12. rujna 2011.

( oko 0,8%

mogla bi biti stopa rasta BDP-a

( 4%

*vijesti

potreban godišnji rast BDP-a

HAAB - Macroeconomic Outlook

Krumpirom i lukom do bržeg rasta Markus Ferstl, predsjednik Uprave HAAB-a, smatra da je za hrvatske tvrtke nužno da pojačaju izvoznu orijentaciju. Hrvatskoj treba i više izravnih inozemnih ulaganja Igor Vukić vukic@privredni.hr

urizam, energetika, farmaceutika i poljoprivreda mogli bi biti hrvatske poluge za brži rast, zaključeno je na prošlotjednom okruglom stolu Hypo AlpeAdria banke, na kojem je predstavljena i deseta analiza Macroeconomic Outlook. Analizu je pripremio Odjel ekonomskih istraživanja HAAB Hrvatska koji vodi Hrvoje Stojić. “Turizam je ključan jer ima snažan multiplikativni efekt. On može vući sve, od drvne industrije do proizvodnje hrane”, istaknuo je Ivan Crnjac, izvršni potpredsjednik Agrokora za strategiju i tržišta kapitala. Hrvatski potencijali su veliki jer je sada iskorišteno samo 30 posto obradivog zemljišta. Agrokor stoga vidi priliku u zamjeni uvoza domaćom proizvodnjom. Crnjac ističe da je neprihvatljivo to što nema dovoljno domaćeg krumpira, luka, mesa i tu ima prostora i za druge domaće poduzetnike. Treba učiti od najboljih kompanija i usvajati njihove standarde. U mnogim područjima, u maloprodaji ili prinosima na svojim poljima, Agrokor

ih je već i nadmašio, rekao je Crnjac dodajući da poduzetnici u Hrvatskoj još ne mogu raspolagati kapitalom po istoj cijeni kao njihovi zapadni konkurenti. Razmisliti o poticajima Markus Ferstl, predsjednik Uprave HAABa, ocijenio je da je za hrvatske tvrtke nužno da pojačaju izvoznu orijentaciju. Hrvatskoj treba i više izravnih inozemnih ulaganja. Njegova banka će nastaviti s financiranjem dobrih projekata u prehrambenom sektoru, a

Treba učiti od najboljih kompanija i usvajati njihove standarde znatan prostor za rast vidi i u sektoru farmaceutske proizvodnje te energetike. U cijeloj se regiji nudi niz energetskih projekata i taj će sektor u budućnosti privući milijarde eura. Države u tom konkurentskom okruženju trebaju razmisliti o poticajima, poput poreznih i drugih olakšica, kako bi privukle ulagače. Prema riječima Veljka Ostojića, predsjednika Uprave Riviere

Sramežljiv oporavak Ovogodišnji oporavak je još sramežljiv, krene pa stane, stoga bi stopa rasta BDP-a na kraju mogla biti oko 0,8 posto, procijenio je Hrvoje Stojić. Turistička sezona je bila dobra po dolascima, no još se ne zna financijski efekt. Izborna kampanja zamrznula je reforme pa će i veće investicije pričekati prolazak “izborne buke”. Pesimizam izaziva i usporavanje na njemačkom tržištu i financijski rezovi u Italiji, što su dva glavna hrvatska izvozna tržišta. Visina javnog duga je neodrživa na dulji rok, a opasnost leži i u rastu loših kredita. Stojić smatra da jedan od ishoda može biti poziv MMF-u u pomoć, ali problem možemo riješiti i sami, s osloncem na privatni sektor i uz poreznu politiku koja će poticati rad, štednju i investicije. Poreč, turizam bi trebalo potaknuti diferenciranim stopama PDV-a i ulaganjem u nove hotele kako bi se promijenila naslijeđena struktura smještajnog portfelja. Među pozitivne poteze uvrstio je donošenje Zakona o turističkom zemljištu te mogućnost etažiranja turističkih nekretnina. To će poduzetnicima olakšati odluke o novim investicijama, istaknuo je Ostojić. Borba za veću zaposlenost Hrvatskoj treba godišnji rast BDP-a od četiri posto, da bi za desetak godina dostigla prosječnu razvijenost zemalja Europske unije, rekao je Goran Radman, potpredsjednik Nacionalnog vijeća za konkuren-

tnost. Među prioritetnim zadacima države su podizanje obrazovnog standarda i borba za veću zaposlenost. Sa sadašnjih 66 posto treba doći do europskog prosjeka od 75 posto kako bi se zadržao priključak s razvijenima. Agrokorov potpredsjednik Crnjac smatra da je cilj od četiri posto rasta BDP-a dostižan, a Markus Ferstl je uvjeren da će u idućim godinama, u optimističnom scenariju, hrvatski BDP rasti po većoj stopi od nekih zemalja EU-a. Hrvoje Stojić smatra da će povjerenje investitora ohrabriti i hrvatski ulazak u EU, što će pridonijeti pravnoj sigurnosti. Pozitivan signal šalju i međunarodne institucije, poput EBRD-a, koje same ovdje ulažu i potiču druge da to čine.

Sberbank preuzima Volksbank International Predstavnici najveće ruske banke Sberbank i dioničari grupacije Volksbank International AG (VBI) potpisali su prošli tjedan u Beču ugovor po kojem Sberbank stječe stopostotni vlasnički udio u VBI grupi koja je dosad bila u vlasništvu VBAG-a (51 posto) te njemačke DZ Bank AG/ WGZ Bank AG i francuske Banque Populaire Caisse d’Espargne (svaka po 24,5 posto). Formalna realizacija kupoprodaje predviđena je do kraja ove godine i zahtijeva suglasnost regulatornih tijela u Rusiji, Austriji te preostalih osam zemalja u kojima VBI posluje, uključujući i Hrvatsku. Transakcija ne uključuje rumunjsku banku-kćer VBI grupacije, koju je prije zaključenja posla bilo potrebno izdvojiti iz Grupe, a dogovorena cijena iznosit će između 585 i 645 milijuna eura, ovisno o poslovnom rezultatu VBI-ja u 2011. godini. Rast prihoda Atlantica Atlantic Grupa će u 2011. ostvariti rast prihoda od prodaje za jedan posto, na 4,6 milijardi kuna, procijenili su analitički timovi Zagrebačke banke i Raiffeisena u kreditnoj analizi tvrtke. Operativna dobit trebala bi ostati na prošlogodišnjoj razini ili će zabilježiti minimalni rast od samo jedan posto, čime će do kraja godine doseći 527 milijuna kuna uz maržu od 11,6 posto. Na to će svakako najviše utjecati integracija Droge Kolinske u kompaniju te njen položaj u Hrvatskoj, gdje još treba razviti prodaju brendova. Analitičari su ocijenili kako je Atlantic stabilna tvrtka, ali koja ima i uteg visokog duga nastalog preuzimanjem Droge Kolinske, te lošeg makroekonomskog stanja tržišta o kojem je ovisna. Rast proizvođačkih cijena Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hr-

vatskoj u kolovozu su u odnosu na srpanj porasle za 0,9 posto, dok su na godišnjoj razini, u odnosu na kolovoz prošle godine, više za 7,6 posto. U odnosu na prošlogodišnji kolovoz proizvođačke cijene energije porasle su za 17,6 posto, intermedijarnih proizvoda za 8,1 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,4 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,1 posto, dok su cijene kapitalnih proizvoda pale za 2,3 posto. Deset posto više putnika u zračnim lukama

U prvih osam mjeseci ove godine u hrvatskim je zračnim lukama bilo 4,05 milijuna putnika, što je 9,99 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a robe je prevezeno 7,15 posto manje (6100 tona), objavila je Agencija za civilno zrakoplovstvo. Najviše putnika i robe bilo je u Zračnoj luci Zagreb, 1,56 milijuna putnika i 5300 tona robe. Broj putnika pritom je povećan za 14,16 posto, a robe je prevezeno 8,2 posto manje. Porasla prodaja automobila U Hrvatskoj je u prvih osam mjeseci ove godine prodano 29.612 automobila, što je 13,6 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, pokazuju podaci agencije Promocija Plus, koje temelji na evidenciji MUPa o novim registracijama. U kolovozu je, međutim, prodano 2812 automobila, što je 23,2 posto manje nego u srpnju i najmanje na mjesečnoj razini ove godine, ali i 5,6 posto više nego u lanjskom kolovozu.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3694, 12. rujna 2011.

Tržište novca Zagreb

Trgovanje lišeno svake napetosti Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

roteklog je tjedna trgovanje sudionika bilo lišeno svake napetosti što pokazuje i blagi pad kamatne stope. Prosječna tjedna kamatna stopa u organiziranom trgovanju sudionika pala je sa 0,06 na 0,90 posto godišnje, dok je prosječna prekonoćna kamatna stopa pala sa 0,78 na 0,62 posto. Ovi pokazatelji upućuju na zaključak da se likvidnost financijskog sustava ponovno poboljšava, što potvrđuje i podatak o izdvajanju noćnog pologa u središnju banku u sve većim iznosima. Depozitne institu-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

200

100

5.9.2011.

6.9.2011.

7.9.2011.

cije na kraju dana usmjeravaju neraspoređeni dio viškova u središnju banku uz kamatnu stopu od 0,25 posto. Iako je u kolovozu ovakvih viškova bilo vrlo malo, na početku rujna ponovno rastu. Održana je aukcija trezorskih zapisa Mi-

8.9.2011.

9.9.2011.

nistarstva financija u kunama i eurima. Bila je uspješna budući da su ponude za upis jednih i drugih zapisa bile iznad planiranog iznosa izdanja. S druge strane, kako je kratkoročna kamatna stopa u kolovozu zabilježila rast, realno je bilo očekiva-

29.8.’11. - 2.9.’11.

ponedjeljak

utorak

ti blagi porast prinosa na zapise, što se dogodilo i na prethodnoj aukciji. Rezultati zadnje aukcije pokazuju da je došlo do značajnije korekcije prinosa po svim rokovima dospijeća. Prinos na trezorske zapise s rokom dospijeća od 91 dan porastao je

5.9.’11. - 9.9.’11.

srijeda

četvrtak

petak

sa 1,28 na tri posto, na zapise od 182 dana sa 2,15 na 3,5 posto, a na zapise s rokom dospijeća od 364 dana sa 3,2 na 3,95 posto. Rast prinosa zabilježen je i kod trezorskih zapisa izraženih u eurima, i to sa 2,9 na 3,6 posto, iako je ponuda za upis bila dvo-

struko viša od planiranog iznosa izdanja te je umjesto 10, upisano 20,54 milijuna eura. Iako prinosi na trezorske zapise prate kratkoročnu kamatnu stopu i stanje likvidnosti sustava, ovoga puta je njihov rast bio iznad očekivanja. Zbog činjenice da razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija ulazi u zadnju dekadu, kada će eventualno neodržani prosjek na računima trebati održati, u narednom bi razdoblju potražnja za novcem mogla porasti. Na nju će utjecati i pripreme za isplatu plaća i mirovina koje, makar privremeno, utječu na odnos ponude i potražnje novca te brojne druge aktivnosti koje su uobičajene tijekom rujna.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna oslabila prema euru i dolaru

Mirex u laganom padu

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je potkraj prošlog tjedna, u odnosu na njegov po-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka zabilježila lagani tjedni pad od 0,14 posto. Vrijednost mu je bila 159,1359 bodova, dok je tjedan ranije iznosila 159,3724.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,509669

CAD

kanadski dolar

5,516668

JPY

japanski jen (100)

6,660416

CHF

švicarski franak

5,678773

GBP

britanska funta

8,814812

USD

američki dolar

5,565746

EUR

euro

7,382405

Izvor: HNB

dišnje banke vrijednost švicarskog franka je značajno pala, pa je kuna nakon dugo, dugo vremena

četak, prema euru oslabila za 0,13, a prema dolaru za 2,52 posto. Nakon intervencije švicarske sre-

primjena od 10. rujna 2011. 5.9.

7.51

6.9.

7.9.

8.9.

USD

napokon ojačala prema toj valuti, i to za 8,09 posto. 5.44

CHF

6.72

5500 5400

11800

FTSE 100

11600

5.36

6.52

160

7.48

5.32

6.32

158

7.47

5.28

6.22

156

7.46

5.24

6.12

9.9.

5.9.

6.9.

7.9.

8.9.

9.9.

5.9.

6.9.

7.9.

8.9.

9.9.

sta BDP-a od dva posto, to nije previše impresioniralo investitore na Wall Streetu, ali ni na europskim burzama. Svi, nai2640

11400

2580

5200

11200

2520

5100

11000

2460

5000

10800

3200 3140

6.9.

7.9.

8.9.

10.9. 5600

CAC40

5500

6.9.

7.9.

8.9.

10.9.

5.9. 9000

DAX

8880

3080

5400

8760

3020

5300

8640

2960

5200

8520

2900

5100 5.9.

6.9.

7.9.

8.9.

10.9.

NASDAQ

2400 5.9.

6.9.

7.9.

8.9.

10.9.

7.9.

8.9.

10.9.

NIKKEI 225

8400 5.9.

6.9.

7.9.

8.9.

10.9.

162

7.49

5300

5.9.

162

6.62

2700

Dow Jones

164

5.40

Oprez na međunarodnim burzama milijardi dolara, što bi, prema procjenama analitičara u sljedeće dvije godine moglo dovesti do većeg zapošljavanja i ra-

MIREX - tjedni

164

7.50

Međunarodno tržište kapitala

Premda je predsjednik SAD-a prošli četvrtak iznio plan za poticanje zapošljavanja i oživljavanje gospodarstva težak 447

MIREX - mjesečni

5.9.

6.9.

me, još čekaju hoće li republikanci dati podršku Obaminu planu, te što će se dogovoriti na sastanku ministara financija skupine najrazvijenijih država svijeta G7. Shodno svim tim neizvjesnostima, oscilirale su i vrijednosti indeksa na svjetskim burzama, ali nije bilo značajnijih padova kao ni posebno velikog rasta.

156 8.8.

19.8.

29.8.

8.9.

5.9.

6.9.

7.9.

8.9.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 8.9.2011. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatv. dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

162,7917 159,4538 150,9542 158,6603 159,1359

168,8037 197,8483 121,3155 132,2756 135,2002 153,5422 187,0547 181,9757 195,4994 141,0308 121,4202 106,2098 164,4009 110,2987 119,7204 171,6161 151,4006 121,4863 107,4734 136,4717

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3694, 12. rujna 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 620,872 milijuna kuna

Jedini dobitnik dionica Rivijera Adrije što je, u odnosu na tjedan ranije, pad od 3,23 posto. Indeks Crobex pao je za 1,92 posto, na 1.973,62 boda, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.077,51 bodu ili s padom od 1,79 posto. Najviše se trgovalo

Marko Repecki www.hrportfolio.com

roteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 50,715 milijuna kuna Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Zagrebačka banka d.d. Petrokemija d.d. Privredna banka Zagreb d.d. Riviera Adria d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Belje d.d. Ingra d.d. Atlantska plovidba d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena)

-0,59% -5,05% -3,11% -2,78% +1,82% -0,83% -2,44% -5,42% -3,45% -4,07%

zadnja cijena 251,51 47,00 171,50 525,00 11,20 1.199,98 80,00 11,69 504,00 214,50

promet 16.571.012,47 4.159.791,60 2.958.741,75 2.482.391,31 2.271.278,95 1.975.520,13 1.707.550,27 1.413.972,74 1.298.801,45 1.270.092,95

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 50.715.914,72 kn

dionicom HT-a kojom je ostvareno 16,571 milijun kuna prometa, a trgovanje je završila na 251,51 kuni (-0,59 posto). Jedini dobitnik među 10 najtrgovanijih je dionica Rivi10 dionica s najvećim rastom cijene Varteks d.d. Banka Splitsko-Dalmatinska d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Slobodna Dalmacija d.d. Tekstilpromet d.d. Đakovština d.d. Končar - el. aparati sr. napona d.d. Kandit Grupa d.d. Genera d.d. Proficio d.d.

tjedna promjena +56,25% +9,36% +9,00% +8,70% +8,59% +7,62% +4,77% +4,55% +4,46% +3,13%

zadnja cijena 25,00 76,56 545,00 25,00 380,05 5,93 1.050,11 229,77 64,89 14,50

promet 110.093,70 3.828,00 11.331,12 5.900,00 3.800,50 118,60 128.043,20 20.387,05 19.517,72 3.631,50

INVESTICIJSKI FONDOVI

bitnik bio fond Raiffeisen Central Europe (-3,32 posto). Kod mješovitih fondova najveći porast zabilježili su fondovi NFD Aureus Emerging Markets Balanced (2,09 posto) i ZB global (0,17 posto), a najveći pad fond OTP uravnoteženi (-2,46 posto) i Raiffeisen Balan-

ced (-2,18 posto). Najuspješniji obveznički fondovi bili su ZB bond (+0,37 posto) i HPB Obveznički (+0,21 posto), a najveći pad zabilježio je OTP euro (-1,85 posto), te HI-conservative (-0,27 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je

bio Platinum Cash s porastom od 0,10 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

Naziv(fond)

Valuta

KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold

kn € €

9,2756 92,9700 107,6920

*Tjedna promjena [%] 0,09 -0,63 7,46

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn kn kn € kn €

119,4800 136,3100 101,3400 9,5005 115,9535 136,6700 154,6700 100,4125 103,5646 7,4724 80,4973 5,2807 68,3587 10,0210 112,4681 102,8600

-1,48 0,17 -1,40 -0,34 -0,53 -2,18 -1,16 -0,76 -2,46 -1,00 2,09 -1,06 -0,60 -0,21 -0,89 -1,20

€ € € € € kn € €

160,9900 11,4722 175,2700 130,8587 134,4000 166,9058 128,3692 117,0614

0,37 -0,27 -0,20 -0,11 -0,01 0,09 0,21 -1,85

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

134,3638 165,3673 141,7123 127,9694 147,5900 140,8300 141,4955 137,9027 125,4970 134,4420 124,6072 117,9013 11,5690 110,5027 10,8954 104,9350 107,8800 101,3982

0,04 0,05 0,04 0,04 0,05 0,06 0,04 0,06 0,01 0,05 0,04 0,06 0,06 0,04 0,06 0,10 0,04 0,02

€

92,6440

0,01

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn

13,1371 37,1858 7,5228 124,6000 10,6913 92,9100 91,7600 72,4968 140,3723 52,7400 76,7839 88,0264 84,5000 84,5813 97,6500 50,3800 52,8834 37,5724 22,9907 70,1229 47,7859 60,2801 67,8353 5429,7000 84,7608 11,5118 31,3700 42,5170 6,3444 49,9200 40,5906 74,8658 46,7055 437,2209 294,8204 79,3583 78,5700 275,3376 67,0100 116,6105 90,2936 9,9340 95,9429 94,1014 97,8540

-0,61 -2,94 -0,50 0,92 -0,70 -0,83 -2,40 -0,48 0,92 -3,32 -1,65 -0,98 -2,41 0,42 0,21 -0,23 -1,13 -0,82 0,07 -2,13 2,17 -1,36 -0,36 3,13 -2,07 0,83 -2,24 -1,14 0,18 -0,20 -2,07 -1,84 -1,91 2,71 0,84 -2,59 -2,26 -0,32 -3,01 -0,77 -0,47 0,13 -2,35 -0,81 -1,74

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10

jera Adrije koja je porasla za 1,82 posto. Najveći pad zabilježila je dionica Ingre koja je pala za 5,42 posto 10 dionica s najvećim padom cijene Drvna industrija Spačva d.d. Lucidus d.d. Bilokalnik-ipa d.d. Velebit osiguranje d.d. Transadria d.d. ZIF Quaestus nekretnine d.d. Atlas turistička agencija d.d. Zvečevo d.d. Excelsa nekretnine d.d. Franck d.d.

tjedna promjena -1,92% -1,79% -0,03%

te je trgovanje završila na 11,69 kuna. Svih 10 najtrgovanijih je imalo promet veći od milijun kuna.

tjedna promjena -48,20% -45,71% -44,08% -25,00% -23,21% -15,06% -12,55% -11,81% -11,16% -10,86%

zadnja cijena 33,67 13,41 67,10 75,00 430,00 32,99 14,00 97,00 41,71 780,01

promet 673,40 3.078,24 536,80 75,00 9.025,00 989,70 2.100,00 40.660,33 25.929,47 25.168,86

Dobit Imex banke porasla 56 posto Kako je priopćeno, dobit Imex banke u prvih osam mjeseci ove godine iznosi 21,1 milijun kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani povećanje od 56 posto. Ukupna aktiva porasla je za 28 posto i iznosi milijardu i 867 milijuna

RBA nagrađuje korisnike kartica Raiffeisen banka uvela je nagradni program Zlatna ribica za korisnike kreditnih i debitnih kartica tekućeg i deviznog računa. Klijenti svakim plaćanjem bilo kojom RBA karticom na bilo kojem prodajnom mjestu u Hrvatskoj i inozemstvu sakupljaju bodove i time ostvaruju pogodnosti iz programa, tj. zamjenjuju bodove za kunske iznose na karticama, a potrošiti ih mogu kod brojnih RBA partnera.

kuna. Štednja građana čini 71 posto ukupnih depozita i bilježi porast od gotovo 32 posto, dok su depoziti pravnih osoba veći za 23 posto. Plasmani kredita veći su za 30 posto, a ukupni prihodi bilježe porast od 17 posto.

Zaba donirala novac za maslinik u Vodnjanu Zagrebačka banka donirala je prošli tjedan 300.000 kuna Agenciji za ruralni razvoj Istre za sadnju maslinika na području Vodnjana. Doniranim sredstvima na proljeće će početi sadnja 6000 sadnica maslina istarskih autohtonih sorti na površni od 25 hektara opožarenog terena na području Vodnjana. Posađene će masline omogućiti Centru za održivi razvoj maslinarstva u Vodnjanu, koji je formiran ove godine a djeluje u sklopu Agencije, obavljanje znanstvenih pokusa u cilju razvoja sustavne strategije opstanka i razvoja maslinarstva.

od 01.09. do 08.09.2011. godine *Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

zadnja vrijednost 1.973,62 1.077,51 94,56

*vijesti

Više od polovine fondova u minusu Proteklog je tjedna 53 od ukupno 91 fonda zabilježilo pad vrijednosti udjela. Rezultati su se kretali u rasponu od -3,32 posto pa do +7,46 posto. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježili su Ilirika Gold (7,46 posto) i POBA ICO Equity (3,13 posto), dok je najveći gu-

index Crobex Crobex10 Crobis

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

Volksbank snižava kamate U nastojanjima da klijentima omogući lakšu otplatu stambenih kredita u švicarskim francima, Volksbank će od sredine ovog tjedna sniziti kamate na takve kredite od 0,2 do 0,9 posto. Banka klijentima nudi i nekoliko mogućnosti odgođene otplate, od ugovaranja počeka sukladno individualnoj financijskoj situaciji klijenta, do konverzije kredita u kune ili eure (uz izračun i savjetovanje), kao i ugovaranje odgođenog potraživanja po kreditu sukladno ugovoru koji su vodeće banke potpisale s Vladom.

privredni vjesnik

Nova posebna izdanja Privrednog vjesnika www.privredni.hr