e-pv 3695 by NEstar

Protiv potpora Tri četvrtine ispitanih smatra da nije opravdano davanje državnih potpora privatnim poduzećima u poteškoćama

Otvoreno tržište? Administrativne barijere ne poznaju granice: i na zajedničkom tržištu EU-a pritužbe se gomilaju

Sajam za mase Zagrebački holding uskoro kreće u redizajn i modernizaciju Zagrebačkog velesajma

s markova trga Str. 9

een Str. 4-5

aktualno Str. 5

3 6 9 5

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 19. rujna 2011. Godina LVIII / Broj 3695. www.privredni.hr

privredni vjesnik

nijemci nude suradnju / stiže ugovor za eu / siromaštvo umirovljenika / predstavljanja / svijet financija Internet trgovina

virtualni svijet otporan na POTRESE Trgovina putem interneta se isplati, pa ne čudi što online prodaja i kupnja u Hrvatskoj i dalje raste

N EBAG S O P ILO PR info EEN

nosi rk Što do ope Netwo r u E e erpris

Ent

Equodit, cor adit voloruptaest ea nesequas

Velika najava na naslovnici

>>10-11

Cae voloratio to que quiat abore ped que officiet remod moluptas delis in perio ipsus >>00-00

N EBA POS ILOG PR info EEN si

no rk Što do ope Netwo r u E e is terpr

Intervju: Tomislav Knezović, kvadra

Wilhelm Molterer u zagrebu

>> 7

>> 20

Kriza? Mogao bih ostarjeti čekajući da prođe, kaže direktor tvrtke koja je 20 milijuna kuna uložila u proizvodnju namještaja

Sjajno je što su pregovori s EU-om dovršeni, to je važna poruka ulagačima, kaže potpredsjednik Europske investicijske banke

izbor iz Pv prodaje! industrijsKi odnosi u hrvatsKoj cijena

soCijaLna Prava Kao Kao tEmELjna LjudsKa Prava

soCijaLni dijaLoG i KoLEKtivno PrEGovaranjE u hrvatsKoj

cijena

tEhničKa dijaGnostiKa i monitorinG u industriji cijena

180,00 kn

200,00

153,00 kn

170,00

299,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

zaKon o radu

KuLtura u izLoGu

vodič za razumijEvanjE KućnoG budžEta i računovodstva

vodič za razumijEvanjE PoduzEtništva

200,00

s komentarima i tumačenjima

cijena

269,00 kn

cijena

261,00 kn

100,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLivati s iso-om i ostati živ

vodič za razumijEvanjE invEstiranja u FinanCijsKu imovinu

hrvatsKi dizajn sad

otKrivanjE odnosa s javnošću

290,00

cijena

90,00 kn

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

PorEzna rEForma i hrvatsKa Kriza

90,00 kn

100,00

Croatian Design Now

cijena

100,00

107,00 kn

119,00

90,00 kn

cijena

90,00 kn

čovjEK i oKoLiš

cijena

KIGEN

134,00kn

Kriza sE ProdubLjujE

170,00kn

KIGEN

jEziK tijELa KIGEN

EtičKa KLoPKa

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

odnosi s javnošću Teorija i praksa Synopsis

hrvatsKE PosEbnosti Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

149,00kn

EuroPsKo LobiranjE

314,00kn

Novum

odnosi s javnošću Teorija i praksa Synopsis

EKonomsKa diPLomaCija

Menadžerski pristup Synopsis

stratEGija izbornih KamPanja 216,00kn Synopsis

nEodrživost održivoG razvoja KIGEN

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

KomuniKaCijsKi PLan

Kriza, a PosLijE?

cijena

199,00

134,00 kn

149,00

23 1 40,00

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

radno vrijEmE

KratKa PovijEst budućnosti

ELEKtroinžEnjErsKi PriručniK

doba PromjEna u EnErGEtiCi

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

171,00 kn

160,00

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

190,00

21176,00 kn

drugo izdanje

cijena

144,00 kn

299,00

cijena

269,00 kn

161,00 kn

179,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

HUOJ

117,00kn

KorPorativni razGovori

117,00kn

HUOJ

PriručniK za PoLitičKE KamPanjE 7,00kn

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 st

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

EuroPsKi mEnadžmEnt

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

144,00kn

stvarna moć u Eu Reforma postupka odbora Novum

179,00kn

moGu Li vas Citirati? Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

117,00kn

Eu Fondovi

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

629,00kn

Prva FinanCijsKa Kriza 21. stoLjEća Novum

314,00kn

PLaćE

Određivanje i isplata plaća

108,00kn

genij elektrotehnike

novi PraKtični vodič Kroz Eu Labirint

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

2. izdanje Novum

snovi Koji su nam donijELi struju

zaKon o zaštiti na radu

niKoLa tEsLa

trojEzični rjEčniK banKarstva i FinanCija

117,00kn

HUOJ

TIMpress

Mato Karačić

170,00kn

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

uvod u osobni rast i razvoj

171,00kn

PriručniK za odnosE s javnošću

179,00 kn

306,00kn

351,00 kn

135,00 kn

150,00

306,00kn

390,00

nLP

cijena

81,00kn

TIMpress

HUOJ

cijena

134,00kn

315,00 kn

350,00

PoGLEd u zvjEzdano nEbo

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

na pake

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

S komentarskim bilješkama TIMpress

179,00kn 90,00kn

radniCi za jEdnoKratnu uPorabu kn TIMpress

81,00

UVOD

www.privredni.hr Broj 3695, 19. rujna 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka:

Banke moraju imati dobit oko 10 posto Sasvim je legitimno da banke postižu dobit, a smatra se da najmanja razina profitabilnosti iznosi oko 10 posto. U Hrvatskoj je proteklih godina profitabilnost banaka pala na razinu od oko 6,6 posto, koliko iznosi prinos na dugoročnu kunsku obveznicu. Sada se profitabilnost približava stopi od oko osam posto, što je upola niže nego proteklih godina. Za usporedbu, profitabilnost banaka u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj iznosi blizu 14 posto, a dobit banaka u Hrvatskoj raste sporije od tvrtki koje čine dionički indeks Crobex na Zagrebačkoj burzi.

James Foley, američki veleposlanik u Hrvatskoj:

Najveći hrvatski potencijal su ljudi Inovativnost nije važna samo Americi, nego i za budućnost Hrvatske na globalnom tržištu. Hrvatska je obala prekrasna, bogati ste i drugim prirodnim resursima, ali najveća snaga i potencijal su vam inteligentni i obrazovani ljudi. Vjerujem da Hrvatska nema limita u onome što može ostvariti na gospodarskom planu.

Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a:

Morat će se ići na privremeno financiranje U Hrvatskoj se neće događati skoro ništa osim izbora. Nažalost, izbori su kasno pa neće biti moguće na vrijeme donijeti budžet i morat će se ići na privremeno financiranje. Percepcija rizika Hrvatske zbog ovih okolnosti se također pojačava. Rizik države povećava kamatu i prijeti da udio kamata koje ćemo plaćati na financiranje svoga deficita, koji je neodrživ, bude znatno veći i da istisne sve druge budžetske rashode. Kao što se po prioritetu prvo moraju platiti kamate da bi se moglo posuditi za novi ciklus deficita, treba voditi računa da nova vlada brzo napravi financijsku konsolidaciju i da se pokrene znatniji rast. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

Dražen Žuža, direktor Bek pušnice, Kaštel Novi

Bit će nam lakše poslovati kad uđemo u EU Vlada i resorna ministarstva nisu nas svrstali u riboprerađivačku industriju, i zato ne primamo nikakve poticaje. Uzgajivači ribe dobivaju poticaje, a mi, kao čista proizvodna tvrtka, ne možemo ih dobiti

akon protekle tri godine intenzivnog rada na razvoju proizvoda, širenju tržišta te upoznavanju naših potrošača s kvalitetom i prednostima dimljene ribe i dimljenih plodova mora - što je bila velika nepoznanica za naše potrošače - već se vide rezultati rada. Zbog malog broja tvrtki koje se bave ovom djelatnošću u Hrvatskoj, našoj tvrtki su trenutačno najveća konkurencija inozemni proizvođači sušene ribe, a pogotovo sušenog lososa. Problem hrvatskog tržišta u ovom segmentu proizvodnje je needuciranost potrošača, odnosno nenaviknutost na ovu vrstu proizvoda. Naši potrošači uglavnom sve proizvode na bazi sušene ribe i plodova mora trpaju u isti koš te uglavnom gledaju cijenu a manje kvalitetu. U svakom slučaju, mi smo ponajviše zbog velikog angažmana pronašli tržišne niše u kojima plasiramo svoje proizvode. Nije problem samo to što su potrošači needucirani nego puno većim problemom smatram to što nas Vlada i resorna ministarstva nisu svrstali u riboprerađivačku industriju. Zbog toga ne primamo nikakve potica-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

je. Primjerice, uzgajivači ribe od kojih mi nabavljamo i prerađujemo sirovinu dobivaju poticaje, a mi, kao čista proizvodna tvrtka, ih ne možemo dobiti. Iz tog i niz drugih razloga s nestrpljenjem očekujemo ulazak Hrvatske u Europsku uniju jer će nam biti mnogo lakše poslovati. U ovakvoj situaciji, iako imamo sve dogovoreno za plasman proizvoda u Slovačku, na dozvole moramo čekati više od pola godine. Ipak, unatoč administrativnim zaprekama uspijevamo jedan dio asortimana svojih proizvoda plasirati u inozemstvo. Pogotovo smo

Našoj tvrtki su najveća konkurencija inozemni proizvođači sušene ribe

zadovoljni rezultatima na njemačkom, austrijskom i slovenskom tržištu. Ono što nas veseli svakako je činjenica da smo uspjeli bez posrednika uvoziti sirovinu lososa iz Njemačke. Kao i većinu domaćih tvrtki u poslovanju nas naj-

više opterećuje otežana naplata, dok mi sirovinu koju dijelom nabavljamo iz inozemstva moramo odmah plaćati jer je u suprotnom nećemo dobiti. Naši proizvodi su svrstani u višu cjenovnu kategoriju pa ih zato - ako želimo zadržati tržišni udjel - moramo direktno plasirati u ugostiteljske objekte i hotelske kuće. Jedan dio plasiramo i u pojedine trgovačke lance jer su tako dostupniji potrošačima. Osim što je vrlo teško doći do kvalitetne sirovine i što je otežana naplata, u posljednje vrijeme

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

poslovanje je opteretilo i dodatno povećanje cijene sirovine. Cijena sirovog lososa na svjetskom tržištu bilježi osjetan porast, a porasla je cijena i sirove skuše i tunjevine. U posljednje vrijeme odlične rezultate na tržištu pokazala je dimljena sabljarka. Početak rada s robnom markom Ledo značio je veliki iskorak u našem poslovanju. Zahvaljujući svojim recepturama uspjeli smo se etablirati na tržištu. Proizvođači iz inozemstva koriste svoje prednosti, a to su svakako serijska i industrijska proizvodnja velikih količina dimljenog lososa, ali i drugih vrsta dimljene ribe. To im omogućuje da rade s nižim maržama, dok mi imamo ručnu i strogo nadziranu proizvodnju. Ribu dimimo na tradicionalan način, služeći se i svojim originalnim i strogo čuvanim tajnama koje utječu na kvalitetu proizvoda. Tvrtku i naš proizvodni proces potpuno smo uskladili s europskim standardima. Krizu smo uspjeli prebroditi jer se nismo opterećivali kreditima, nego smo se širili i modernizirali koristeći vlastita obrtna sredstva.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3695, 19. rujna 2011.

( 20% energije iz obnovljivih izvora Hrvatska će morati proizvoditi do 2020. godine

Hrvatsko-njemačka suradnja na razvojno-istraživačkim projektima

Najbolji izgledi u području solarne energije Njemačka nudi pomoć hrvatskim tvrtkama da od 2013. iz strukturnih fondova iskoriste desetorostruko više novca iz pretpristupnih fondova Europske unije Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Splitu je na mini konferenciji o hrvatsko-njemačkoj suradnji na razvojno-istraživačkim projektima, kao uvodu u sličnu konferenciju koja će se održati u svibnju iduće godine na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, sudjelovao i njemački veleposlanik Bernd Fischer. Fischer je otvarajući konferenciju istaknuo kako su teme kojima se ta konferencija bavi dio paketa hrvatskog članstva u Europskoj uniji. Organizatori konferencije - Veleposlanstvo SR Njemačke, Hrvatska gospodarska komora-

Županijska komora Split te Splitsko-dalmatinska županija - najavili su kako će se u svibnju iduće godine okupiti više od 400 sudionika iz čitave Europe. “U proteklom desetljeću Njemačka je napravila golem iskorak u razvoju tehnologija za korištenje obnovljivih izvora energije i tu možemo pomoći da Hrvatska stvori dodanu vrijednost”, rekao je Fischer.

“Područje na kojem se hrvatsko-njemački odnosi mogu najviše razvijati jest solarna energija. Te teme želimo sve više naglašavati i na tom području će se

Njemačka pomoć Veleposlanik je tom prigodom istaknuo kako je Njemačka spremna pomoći i prenijeti Hrvatskoj svoja iskustva kada je riječ o korištenju, odnosno postavljanju zahtjeva za korištenje sredstava EU-a.

odvijati hrvatsko-njemačka suradnja - kako između dvije zemlje tako i između tvrtki u ove dvije države”, poručio je Fischer. Njemačka, prema Fischerovim riječima, nudi pomoć Hrvatskoj i hrvatskim tvrtkama da od 2013.

I Hrvatskoj i Njemačkoj nedostaje obnovljivih izvora energije

godine iz strukturnih fondova iskoriste desetorostruko više novca nego što su do sada imale na raspolaganju iz pretpristupnih fondova EU-a, a riječ je o iznosu od 1,5 milijardi eura godišnje. Otkriveno je da će berlinski institut Fraunhofer sa Splitsko-dalmatinskom županijom do kraja godine potpisati ugovor o ulasku u projekt Vučevice. Institut Fraunhofer je poznat i po tome što su njegovi stručnjaci u proteklih desetak godina izrađivali program restrukturiranja dalmatinskih brodogradilišta. Fraunhofer, koji je u vlasništvu njemačke države, odnosno njegove tvrtke, koristit će znanja Sveučilišta u Splitu, a u

Znanstveno-tehnološkom parku Vučevica bi trebao izgraditi tvornicu solarnih panela. Povezati znanost i poduzetništvo “Sve razvijene zemlje znaju da je za postizanje održivog gospodarskog napretka, posebno u ovom trenutku krize, potrebno što više povezati znanost i istraživanje s poduzetništvom i industrijom. I upravo to se događa u ovom tehnološkom parku u Vučevici koji su dogovorili Njemačka i Splitsko-dalmatinska županija. To je prvi takav projekt u Hrvatskoj i Vlada ga svesrdno podupire”, kazala je Ivana Mrkonjić, državna tajnica u Ministarstvu znano-

sti, obrazovanja i športa. U Dalmaciji je godišnje 260 sunčanih dana i ona bi mogla energijom sunca zagrijati svu potrebnu vodu za domaćinstvo i osigurati grijanje te još i više, kazala je Jadranka Radovanić, predsjednica HGK-Županijske komore Split. “I Hrvatskoj i Njemačkoj nedostaje obnovljivih izvora energije. Do 2020. godine Hrvatska će morati iz obnovljivih izvora imati 20 posto energije. Do tada je ostalo vrlo malo vremena. Trebalo bi početi razmišljati o tome da se u zakone ugradi obveza projektiranja solarnih kolektora na hotelima i velikim zgradama”, dodala je Jadranka Radovanić.

Peta međunarodna konferencija o poduzetništvu održana u Osijeku

Znanjem i inovacijama do bolje prakse Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

eć iz samoga naziva Inovativnost + poduzetništvo = konkurentnost jasno je koje su teme Pete međunarodne konferencije o poduzetništu koja je krajem proteklog tjedna održana u Osijeku. U radu konferencije sudjelovalo je 180 domaćih i stranih predavača, iz šest zemalja. Na konferenciji je bilo riječi o poduzetništvu, uspješnim poduzet-

ničkim projektima, poticanju konkurentnosti, transferu znanja i potpornim institucijama. Kako je rekao Tomislav Šerić, direktor Poduzetničkog inkubatora BIOS, koji je uz Centar za poduzetništvo i Regionalnu razvojnu agenciju Slavonije i Baranje organizator ovog tradicionalnog skupa, “za gospodarski razvitak neke regije jako je bitna inovativnost, ali i poduzetnički duh. Stoga i organizatori ove konferencije dola-

Silno se borimo za blisku suradnju poslovnog sektora, sveučilišta i države, rekla je Slavica Singer

ze iz ta dva sektora kako bi zainteresiranima pružili potrebne informacije”. Slavica Singer, voditeljica Katedre za poduzetništvo osječkog Ekonomskog fakulteta, napominje kako je konferencija zamišljena kao mjesto gdje će se razmjenjivati dobra praksa i iskustvo. “Jedna od prednosti ove konferencije je i u tome što se nije pretvorila isključivo u događaj znanstvenog karaktera, nego je uspjela pomiriti istraživački

dio s praktičnim i u cijelu priču uvesti sve sudionike toga procesa. Silno se borimo za blisku suradnju poslovnog sektora, sveučilišta i vlasti, odnosno države. Jedan od temeljnih ciljeva konferencije je da ta tri segmenta počnu razgovarati, surađivati i bolje se razumijevati”, kaže profesorica Singer. Tihana Kraljić, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, na konferenciji je govorila o malom i srednjem poduzetništvu kao klju-

ču gospodarskog oporavka Hrvatske; o povećanju inovativnosti suradnjom javnog i privatnog sektora govorila je Sandra Švaljek, ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta, dok je Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a, dao aktualan pregled gospodarsko-financijskih trendova u Europi i Hrvatskoj. Mladen Vedriš je pak obrazložio tezu o atraktivnosti poslovnog okruženja kao bitnog faktora investiranja i poslovnog povezivanja.

www.privredni.hr Broj 3695, 19. rujna 2011.

( 184 izlagača iz 11 zemalja predstavilo se na Velesajmu

Jesenski sajmovi

Sajmovi za široke narodne mase

Zagrebački velesajam predstavio je novu shemu kojom se specijalizirani sajmovi odvajaju od onih namijenjenih širokoj publici Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

a Zagrebačkom velesajmu prošlog su tjedna održani Jesenski sajmovi u okviru kojih se održavaju kolektivne izložbe stranih zemalja, sajmovi Mystic i Široka potrošnja. Na sajmovima koji su namijenjeni isključivo širokoj publici predstavilo se 184

Zagrebački holding uskoro kreće u redizajn i modernizaciju ZV-a

Izrazio je zadovoljstvo što je ovogodišnja zemlja partner Poljska, napominjući da je to zemlja koja je pokazala kako ulazak u Europsku uniju može kvalitetno djelovati na gospodarstvo i čitavo društvo. “Poljska je uzor za to kako se organizirati i povući novce iz fondova EU-a, posebice u poljoprivredi”, istaknuo je Josipović. Otvorena vrata Direktorica velesajma Mirela Bartolec predstavila je novu shemu sajmo-

vanja kreiranu temeljem zahtjeva tržišta, izlagača i posjetitelja - otvoreni Jesenski sajmovi namijenjeni su širokoj publici, a od 27. do 30. rujna, održat će se ZG7 - Zagrebački poslovni tjedan, namijenjen isključivo poslovnoj publici. “Zagrebački velesajam dobio je zeleno svjetlo Zagrebačkog holdinga da pokrene priču redizajna i modernizacije Velesajma koji će moći konkurirati sajmovima u regiji”, dodala je Mirela Bartolec. U terminu Jesenskih sajmova zadržan je tradi-

cionalni koncept zemlje partnera, a to je ove godine na kolektivnim izložbama stranih zemalja Poljska. Državni podtajnik u Ministarstvu gospodarstva Poljske Dariusz Bogdan kaže kako je Poljska spremna podijeliti s Hrvatskom iskustva vezana uz korištenje sredstava iz europskih fondova. “Suradnja dviju zemalja je uspješna, no šanse za unaprjeđenje postoje, posebice u području industrije, energetike, turizma, zaštite okoliša i infrastrukture”, naglasio je on.

Seminar o razvoju hrvatsko-poljske gospodarske suradnje izlagača iz Hrvatske i još 10 zemalja. Otvarajući sajmove, predsjednik Republike Ivo Josipović rekao je kako je gospodarska kriza, koja je pritisnula ne samo Hrvatsku nego i svijet, ozbiljna prepreka razvoju. “Vlada, ova i buduća, koja god bude izabrana na izborima, mora sve svoje snage usmjeriti na slamanje loših trendova koji postoje - nezaposlenost, visoki vanjski dug, problem nelikvidnosti”, kazao je Josipović.

Poljsko veleposlanstvo i Hrvatska gospodarska komora organizirali su seminar Razvoj gospodarske suradnje Republike Poljske i Republike Hrvatske koji je održan u sklopu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma. Nakon seminara su održani i individualni poslovni razgovori predstavnika tridesetak poljskih te četrdesetak hrvatskih tvrtki. Poljska je na 14. mjestu u robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom. Ukupna je robna razmjena Hrvatske

s Poljskom u prvih šest mjeseci ove godine iznosila 199 milijuna eura, pritom je hrvatski izvoz u Poljsku bio 48 milijuna eura i povećan je 30 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a uvoz iz Poljske veći je 18,7 posto, te je iznosio 151 milijun eura. Na seminaru su predstavljene i dvije poljske ekonomske zone - Tarnobrzeska specijalna ekonomska zona (www.tsse. pl) i Specijalna ekonomska zona Euro-park Mielec (www.europark.com.pl).

Broj i struktura poslovnih subjekata

Broj aktivnih pao na 44,4 posto Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je potkraj lipnja bilo 279.174 poslovna subjekta, od kojih je 124.050 ili 44,4 posto aktivnih. U poslovne subjekte osim poduzeća spadaju i obrti, zadruge, ustanove, udruge, slobodna zanimanja... Samih tvrtki bilo je registrirano 151.554, od čega je aktivno njih 105.537 ili 69,6 posto. U usporedbi s istim razdobljem lani, kada je broj aktivnih poslovnih subjekata bio 50,6 posto, vidljivo je da je broj neaktivnih poslovnih subjekata veći za nešto više od pet posto, dok je broj neaktivnih tvrtki veći za 10 posto (lani ih je bilo 21,1 posto). Od ukupno 124.050 aktivnih poslovnih subjekata njih 55.978 imalo je od jednog do devet zaposlenih, što je udio od 45,1 posto, a čak 54.423 ili 43,1 posto nije imalo ni jednog zaposlenog. Slijede oni koji su imali između 10 do 49 zaposlenih (10.962 pravne osobe ili 8,8 posto), potom srednji sa 50 do 249 zaposlenih (3098 ili 2,5 posto), te oni koji su

imali više od 250 zaposlenih (589 ili 0,5 posto). Jednako kao i lani, najviše je aktivnih u četiri djelatnosti: trgovini na veliko i malo te popravku motornih vozila i motocikala, prerađivačkoj industriji, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima kao i ostalim uslužnim djelatnostima. Gledano prema oblicima vlasništva, najzastupljenije je privatno vlasništvo (83 posto aktivnih osoba), slijedi zadružno vlasništvo (1,5 posto), mješovito (1,1 posto) te državno sa 0,8 posto. Za 13,3 posto pravnih osoba vlasništvo se ne prati. U obrtu i slobodnim zanimanjima aktivno je bilo 95.320 subjekata. (J.F.)

*vijesti Agrokor ponovno želi Mercator Koncern Agrokor je slovenskom uredu za zaštitu tržišnog natjecanja prijavio namjeru sudjelovanja u procesu kojim većinski vlasnici Mercatora ponovno prikupljaju ponude za prodaju svojih dionica. Banka ING iz Londona kao konzultant vlasnika 50,03 posto Mercatorovih dionica - slovenskim bankama i Pivovarni Laško, koju također uglavnom kontroliraju iste banke, do 5. listopada prikuplja neobvezujuće ponude za Mercator. Međunarodni natječaj za Brijuni rivijeru Raspisan je međunarodni natječaj za provedbu projekta Brijuni Rivijera. Taj kapitalni projekt samo u

prvoj fazi vrijedan je dvije milijarde kuna. Bivša vojna područja u okolici Pule trebala bi u budućnosti postati mjesto razvijenog turizma. Maloprodaja u srpnju veća 0,9 posto Promet od trgovine na malo u srpnju je na godišnjoj razini nominalno porastao za 3,5 posto, a realno za 0,9 posto. Riječ je usporavanju na godišnjoj razini, jer je u lipnju realan rast iznosio jedan posto, baš kao i prethodnog mjeseca, u svibnju.

AKTUALNO

*vijesti Električni superautomobil Mate Rimac, mladi inovator i poduzetnik, predstavio je na Frankfurtskom sajmu automobila električni superautomobil Concept 1. Automobil pokreće motor od 1000 konjskih snaga, treba mu 2,8 sekundi da dosegne brzinu od 100 kilometara na sat, a maksimalna mu je brzina 300 kilometara na sat. Prvi serijski primjerci očekuju se 2013., a mogao bi stajati oko 700.000 eura. Kredit Hrvatskim autocestama Hrvatske autoceste potpisale su Ugovor o zajmu s Europskom investicijskom bankom u iznosu od 60 milijuna eura. Ovaj zajam koristit će se za financiranje 50 posto vrijednosti projekta dovršetka koridora V.c, koji se sastoji od izgradnje hrvatskog dijela mreže autocesta u dužini od 12,5 kilometara uz sjevernu i južnu granicu s Bosnom i Hercegovinom. Zajam za luku

Svjetska banka i Luka Ploče potpisale su Ugovor o zajmu za dodatno financiranje u visini od 50 milijuna eura za potrebe dovršetka Projekta integracije trgovine i transporta. Jamstvo za kredit potpisala je Vlada, a njime će se ojačati infrastruktura izgradnjom kontejnerskog terminala i terminala za rasute terete u Luci Ploče. Veći promet u rujnu I drugog vikenda u rujnu zabilježen je veći promet na Hrvatskim autocestama. HAC je za vikend od 9. do 11. rujna naplatio 14,46 milijuna kuna cestarine. Promet vozila veći je za 7,91 posto u odnosu na prvi vikend rujna lani, dok je prihod od cestarine porastao 11,5 posto.

Privredni vjesnik Broj 3695, 19. rujna 2011.

( oko 1 mlrd €

na raspolaganju Hrvatskoj od 2005. do danas

( 159,7 mil €

alokacija sredstava za 2012.

Ugovor o pristupanju Hrvatske pred vratima

Potpisi u prosincu? Svih 27 lidera na okupu na summitu 9. prosinca idealna je – pa i najjeftinija – prigoda za potpisivanje Sporazuma Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

ristupni je ugovor gotov u svojoj varijanti na engleskom jeziku, sada su ga se dohvatili stručnjaci za prevođenje na sve službene jezike EU-a te će dokument od 356 stranica, koji uz anekse ima i 500 stranica, do kraja listopada biti gotov u svim jezičnim varijantama. S uručivanjem Ugovora o pristupanju hrvatskoj strani uklanja se i zaštita njegovog sadržaja - on postaje javni dokument. Prije toga, zna se da nema monitoringa, da je u članku 3. poglavlja 2. kao datum pristupanja naveden 1. srpnja 2013. godine. To je ciljani rok u kome sve članice moraju završiti ratifikaciju. Proces nije bez dvojbi i sitne politikantske trgovine te nisu isključeni problemi, posebice ne u susjedstvu gdje su mogući kao dio unutarnjopolitičke borbe i natezanja stranačkih blokova. Zanimljivo je da se slovenski izvori pozivaju na Nizozemce koji uvjeravaju da 1. srpnja 2013. nije gotova stvar jer i sami (opet iz domaćih razloga) iskazuju izvjesne rezerve. U tekstu Ugovora “nema

granice na Dragonji”, dakle nisu određene neke sporne točke. No, nema ni ZERP-a za koji je u Ugovor ugrađena odluka da se režim zaštićene ribolovno-ekološke zone ne primjenjuje na ribarice iz zemalja-članica EU-a. Ispregovarano na provjeri Ovo je, podsjetimo, ispregovarano u poglavlju Ribarstvo i ugrađeno u Sporazum kao trajna mjera. Sve će derogacije biti na uvidu u trenutku otvaranja javnosti punog teksta Ugovora. Kao i svi takvi akti, dokument je pravnički suh, nije do kraja provjeren, a Europska komisija će idućih tjedana pažljivo provjeriti kompatibilnost njegovog teksta sa svime što je ispregovarano. U Hrvatskoj se više natezalo oko toga tko potpisuje Ugovor nego o njegovu sadržaju. (Kad je riječ o sadržaju, bitno je da Hrvatska u aranžmanu nije dobila ni manje ni više nego i prethodnice joj – iako je u mnogo situacija suočena s izborom “uzmi ili ostavi” budući da je bila jedina za pregovaračkim stolom i u za proširenje posve nezainteresiranom okružju.) Sve su dosadašnje pri-

stupne ugovore potpisivali šefovi država – predsjednici ili suvereni, odnosno njihovi ovlašteni predstavnici, premijeri. Predsjednik Njemačke ovlašćuje kancelarku, belgijski kralj (je li još tehnički?) premijera. Izuzetak su sporazumi Bugarske i Rumunjske s potpisima od predsjednika/suverena ovlaštenih ministara vanjskih poslova. U hrvatskom zakonodavstvu predsjednik je taj koji potpisuje međunarodne

Hrvatska nije dobila ni manje ni više nego prethodnice joj – iako je u mnogo situacija suočena s izborom “uzmi ili ostavi”

ugovore. Potpis mogu dodati premijer(ka), ministar vanjskih poslova, glavni pregovarač. U biti, za Hrvatsku ceremonija je nevažna – važnije je ono što je ugrađeno u dokument i što će se provoditi u doslovno svim sferama življenja. Poljsko se predsjedništvo žalilo da je zadnjih tjedana bilo izloženo pri-

tiscima iz Banskih dvora da se potpisivanje organizira prije parlamentarnih izbora u Hrvatskoj. Većina članica se tomu protivila ne želeći se uplitati u predizbornu kampanju pristupajuće zemlje. Za odgovor je nađeno tipično europsko rješenje – prema ranije utvrđenom rasporedu, plenarna sjednica Europskog parlamenta potvrđuje Ugovor 1. prosinca. Hrvatski su izbori 4. prosinca. Europska procedura traži da se pristupni ugovor blagoslovi i na razini Vijeća EU-a, a prvo zasjedanje Vijeća ministara općih i vanjskih poslova je dan nakon izbora u Hrvatskoj, 5. prosinca. Ministri pripremaju summit 9. prosinca. Svih 27 lidera na okupu idealna je – pa i najjeftinija – prigoda za potpisivanje Sporazuma. Poljaci su uvjereni da je to najprikladniji datum, no za sada izvori iz predsjedajuće zemlje govore da će “ugovor o pristupanju biti sigurno potpisan do kraja mjeseca”. Nezanimljiva tema za EU Hrvatska nije zanimljiva tema za EU. U parlamentarnim pisanim pitanjima, koja su uvijek

indikator raspoloženja, najprisutnije pitanje vezano za Hrvatsku jest “kada će početi unositi u proračun više nego što od njega dobiva”, je li to moguće postići za desetljeće i postoje li analize i simulacije za takve opcije (Austrijanka Angelika Werthmann). Simulacije ne postoje niti ih se financira iz pretpristupnih programa, odgovorio je EK s potpisom povjerenika za proširenje. Povjerenik Štefan Füle podsjeća da Hrvatska od 2005. godine do danas ima na raspolaganju oko milijardu eura iz različitih fondova. Indikative alokacija za 2012. i 2013. godinu su 159,7 i 162,9 milijuna eura ako Hrvatska u EU uđe 1. srpnja. Slično je pitanje postavio Nizozemac Barry Madlener, uz dodatak “zašto EK želi dozvoliti (sic!) Hrvatskoj priključivanje EU-u kad u samoj zemlji za to nema potpore”. Madlener je član Wildersove populističke stranke radi koje je vladajuća koalicija prema proširenju zauzela naglašeno rezerviran, gotovo neprijateljski stav. Tu su i korijeni ostalih mogućih nizozemskih poteza.

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3695, 19. rujna 2011.

( 10 mil kn prihoda

( 5000 m

ostvarila Kvadra prošle godine

površina novih pogona

Tomislav Knezović, direktor Kvadre

Kriza? Mogao bih ostarJEti čekajući da prođe Investicijom od 20 milijuna kuna u vrijeme krize tvrtka Kvadra, poznata po dizajnerskom namještaju, krenula je u vlastitu proizvodnju. Jedna je od rijetkih koje uz postojećih 40 - upravo traži i dodatne zaposlenike Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

vrtka Kvadra osnovana je 2007. godine, no s radom je započela u srpnju 2009. kada je otvoren prvi maloprodajni salon namještaja u trgovačkom centru Solidum na 600 četvornih metara. Zaposlili su četiri djelatnika za rad u salonu namještaja i kupcima nudili uvezenu trgovačku robu poznatih europskih dobavljača - sjedeće garniture, zidne kompozicije, biblioteke, stolove, stolice, tepihe i drugo. U investiciju u vlastitu proizvodnju krenuli su u kolovozu 2010. godine, a ovog ljeta dovršena je poslovno proizvodna građevina u Sv. Križu Začretju, nabavljeni su moderni strojevi za proizvodnju te zaposleni novi radnici. O ovoj tvrtki koja trenutno zapošljava četrdesetak zaposlenika i istodobno traži nove ljude te je u prošloj godini ostvarila 10 milijuna kuna prihoda razgovaramo s njenim direktorom Tomislavom Knezovićem.

Kako je došlo do odluke o pokretanju vlastite proizvodnje, posebice u vrijeme kada se kriza tek zaoštravala? - Prvo moram reći da ovo nije moja prva proizvodnja. Osnivač sam poduzeća Perfecta kojem sam i danas na čelu i jako sam ponosan na uspjeh njenog tima. Oduvijek sam želio baviti se proizvodnjom tapeciranog namještaja. Nikada me nije vodilo “povoljno vrijeme za ulaganja”, pa se tako ne želim orijentirati ni prema trenutačnoj krizi. Sam sebe uvjeravam da i u najgora vremena kvaliteta, dobar servis i realna cijena moraju biti prepoznati na tržištu. Možda bih mogao i ostarjeti čekajući da kriza prođe. Koliko je teška investicija i kako ste je financirali? - Investicija je teška 20 milijuna kuna.

Uložili smo puno kako bismo bili konkurentni. Imamo izvrstan prostor od gotovo 5000 četvornih metara i modernu tehnologiju. Financiranje je pokriveno dijelom iz kredita, a dijelom iz vlastitih sredstava. Što proizvodite i koliko ste konkurentni s takvim proizvodima na susjednim tržištima? - S proizvodnjom smo tek

počeli. Proizvodimo sjedeće garniture; trosjede, dvosjede i fotelje srednje i više kvalitete od tkanine i kože, ali po zaista razumnim cijenama. To znači da nam je važno da kupci, kada će uživati u našim proizvodima, budu zadovoljni omjerom utrošenog novca i kvalitete uživanja. Dizajn je moderan iako imamo i klasičnih modela. Što se tiče ostalih tržišta, bit će teško kao i u svako vrijeme. Cijene repromaterijala odstupaju nekoliko postotnih bodova i ovise uglavnom o vještini pregovaranja i količini. Puno veći problem je cijena rada jer tu imamo jaku konkurenciju u susjedstvu. Mi ne očekujemo da ćemo biti najjeftiniji u radu, ali ćemo to

nadomjestiti modernom tehnologijom, boljom kvalitetom i dobrom organizacijom posla kako bismo smanjili broj sati rada.

I u najgora vremena kvaliteta, dobar servis i realna cijena moraju biti prepoznati na tržištu

Što se traži na domaćem tržištu i tko su kupci vaših proizvoda? - Bez obzira na teška vremena, kupci u Hrvatskoj imaju visoku razinu svijesti kada je dizajn u pitanju. Tu smo jako slični našim susjedima Talijanima. To je i razlog dugogodišnjeg uspjeha talijanskih poduzeća i na hrvatskom tržištu jer su iskoristili ovaj dugi period neulaganja u proizvodnju i dizajn u Hrvatskoj. Koliko je tražen dizajnerski namještaj? - Dizajnerski namještaj je uvijek tražen, no nažalost u zadnje vrijeme je prisutno puno loših kopija, posebice onih koje dolaze s kineskog tržišta. Kakva je suradnja s hrvatskim dizajnerima i koliko su oni dobri u usporedbi s inozemnim kolegama? - Imali smo tek jednu suradnju s hrvatskim dizaj

nerima preko natječaja koji je objavilo Hrvatsko dizajnersko društvo. Natječaj je protekao odlično, a nagradili smo dva rada. Prvi je rad grupe Numen feat - Bratović i Borovnjak pod nazivom Revolve. Drugi je rad skupine Grupa pod nazivom 3angle. Prema mojoj prosudbi, Hrvatska ima jako dobre i talentirane dizajnere. Ipak, ima jedan problem, a to je iskustvo u određenoj djelatnosti. Mislim da dobar dizajner namještaja mora “živjeti” s tvornicom namještaja, ali nažalost kod nas nema baš puno tvornica koje imaju sluha za dizajnere. Naravno, treba imati sluha i za tvornicu jer mi koji proizvodimo nemamo vremena predugo čekati inspiraciju. Mladim dizajnerima savjetujem da, ako se žele baviti dizajnom namještaja, volontiraju u tvornicama dok se njihov rad ne prepozna. Isplatit će im se... Kako vidite budućnost tvrtke nakon ove velike investicije u proizvodnju? - Kvadru vidim kao zdravu, spororastuću tvrtku koja će u budućnosti ubirati plodove velikog truda i rada svih zaposlenika u sadašnjosti. Tvrtku čine zaposlenici i red je da u nju ulaze s osmijehom - i tako godinama. Meni je važno da tvrtka radi pozitivno i bilježi rast te da predstavlja garanciju za visoku kvalitetu svojih proizvoda. Brzina rasta nije najvažnija.

AKTUALNO

( čak 80% umirovljenika

*vijesti Autohtona kuhinja Zagrebački restoran Stari fijaker 900 prvi je hrvatski restoran koji je dobio oznaku posebnog standarda Hrvatska autohtona kuhinja u okviru projekta kojem je cilj podizanje konkurentnosti turizma kroz kvalitetnu ponudu autohtonih gastronomskih proizvoda. Oznaka se dodjeljuje ugostiteljskim objektima koji nude više od 70 posto jela s popisa hrvatskih tradicionalnih jela. Projekt je prije godinu i pol pokrenulo Ministarstvo turizma uz pomoć Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatskog kuharskog saveza, a trajat će još godinu dana, nakon čega bi trebao biti dovršen popis autohtonih hrvatskih jela. Mirenja u bankarstvu Centar za mirenje u bankarstvu zaprimio je od početka godine 107 prijedloga za pokretanje postupaka mirenja, a uglavnom su ih inicirali sami klijenti banaka. Više od 90 posto predmeta u kojima i druga strana prihvati mirenje završi nagodbom, a najčešće se mirenje provodi u slučajevima nemogućnosti plaćanja dospjelih obveza. Blagi pad cijena

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u kolovozu su u odnosu na srpanj bile u prosjeku niže za 0,1 posto. Na godišnjoj razini, u odnosu na kolovoz 2010., više su za dva posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u kolovozu ove godine (u odnosu na srpanj) najviše su pale cijene odjeće i obuće koje su u prosjeku niže za četiri posto, cijene komunikacija koje su u prosjeku niže za 2,9 posto te cijene alkoholnih pića i duhana koje su u prosjeku niže za 0,2 posto.

Privredni vjesnik Broj 3695, 19. rujna 2011.

živi u siromaštvu (prema izračunu SUH-a)

Siromaštvo umirovljenika

Dostojniji život samo ako nisu sami Stvarni teret premalih mirovina (prosječna je 2352 kune, a više od 50 posto umirovljenika prima manje i od toga) prebačen je na leđa djece i drugih članova obitelji Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

a su se izdvajanja za drugi stup povećala samo za jedan posto, mirovine iz drugog stupa bile bi veće za 20 posto. Trošak povećanja bio bi milijardu kuna, no taj bi manjak

Kao realni troškovi života računaju se samo troškovi koji spadaju u - puko preživljavanje u državnom proračunu imao mnogo više učinka nego druge milijarde manjka koje stvara ostatak javne potrošnje, istaknuo je protekloga tjedna predsjednik Uprave AZ fonda Dinko Novoselec na završnom od okruglih stolova koji su se zadnjih

mjeseci održavali u sklopu projekta magazina Banka i Instituta za javne financije - Analiza mirovinskog sustava. Tema posljednjeg skupa bila je stvarno siromaštvo umirovljenika budući da se, posebice u izborno vrijeme, mogu čuti različiti podaci. Kava kao luksuz Nezavisni hrvatski sindikati, primjerice, tvrde da prosječna mirovina pokriva tek 60 posto nužnih troškova dvočlane umirovljeničke obitelji (košarica je po njima 3637 kuna). Savez umirovljenika Hrvatske je izračunao da čak 80 posto umirovljenika živi u siromaštvu, dok prema Državnom zavodu za statistiku, doduše prema podacima iz 2009. (novijih nema), ispod granice siromaštva živi 24 posto umirovljenika.

Prema podacima pak koje je iznio dr. sc. Ivica Urban s Instituta za javne financije, ispada da je doista siromašno samo 28 posto umirovljenika, a posebno su u teškom položaju umirovljenici koji žive sami ili s uzdržavanim članovima obitelji (onima koji primaju socijalnu pomoć, naknadu za nezaposlene i drugo). Svi drugi, smatra Urban, žive bolje nego što tvrde u sindikatima, jer ima dosta onih koji žive sa zaposlenim članovima obitelji ili u paru s bračnim partnerom. Uz to, neki imaju i druge prihode (primjerice od vlastite proizvodnje), a većini je zajedničko (oko 90 posto) i to što imaju i vlasništvo nad nekretninom, pa osim režija nemaju druge izdatke za stanovanje. Zanimljivo je ipak da nitko, pa čak ni sindikati, u troškove ži-

vota ne ubrajaju troškove održavanja ili obnavljanja nekretnine ili kućanskih aparata, kao ni to da bi umirovljenici s punim pravom, jednako kao i svi drugi građani, trebali imati pravo i na kupnju neke knjige, izlazak u kino ili kazalište, odlazak na neko, barem kraće, putovanje ili jednostavno da si nakon toliko godina rada, u umirovljeničkim danima mogu priuštiti kavu s prijateljima. To je na ovim prostorima čini se luksuz jer se kao realni troškovi života računaju samo oni troškovi koji spadaju u puko preživljavanje. Mirovinski nepismeni? Iz svega proizilazi da je stvarni teret premalih mirovina (prosječna je 2352 kune, a više od 50 posto umirovljenika prima ma-

nje i od tog iznosa), prebačen na leđa djece i drugih članova obitelji, pa onda i statistika o siromaštvu izgleda drukčije. Ipak, hrvatski su građani djelomično i sami krivi za takvu situaciju. Naime, kako je pokazalo istraživanje koje je provela Maja Vehovec sa suradnicima iz Ekonomskog instituta, 54 posto građana je mirovinski nepismeno (ne štede za starost). Kako je rekla, riječ je uglavnom o ljudima nižeg obrazovanja i koji imaju manja primanja, koji žive s roditeljima i imaju negativan stav prema bilo kakvoj štednji. Oni su svjesni da će imati malu mirovinu i da će se morati oslanjati na tuđu pomoć, ali svejedno planiraju ranije umirovljenje, iako znaju da time dodatno ugrožavaju vlastitu poziciju.

Do rasta preko JPP-a

Nepovjerenje koči suradnju Novi model rasta hrvatskog gospodarstva mora se temeljiti na međusobnom povjerenju i suradnji javnog i privatnog sektora, teza je koju je predsjednik Ivo Josipović ponudio u govoru snimljenom za otvorenje prošlotjedne konferencije Poslovnog dnevnika i časopisa Banka. Na Josipovićevu tezu nadovezao se izraelski veleposlanik Yosef Amrani, nudeći iskustva svoje zemlje u javno privatnim partner-

stvima (JPP). “Partnerstvo je potrebno za ekonomsko društvo i zato ne smijemo biti protiv profita”, rekao je Amrani. Suradnja javnog i privatnog sektora i u EU-u se doživ-

ljava kao pogonsko sredstvo novog razvojnog ciklusa, jednostavno zato što su državne blagajne ostale bez goriva. Sličan motiv ima i Hrvatska, kaže Sandra Švaljek

s Ekonomskog instituta, iako kod nas još nema snažnije suradnje javnog i privatnog sektora, djelomice i zbog niske razine povjerenja. I sudionici panela u okviru konferencije složili su se da u suradnji javnog i privatnog sektora ima puno neostvarenog potencijala. SDP-ov gospodarski strateg Branko Grčić najavio je da će se, dođe li ta stranka na vlast, država povući iz poduzeća u kojima ima udjele ispod 25 posto, a u ve-

likim državnim tvrtkama neke će segmente privatizirati, poput HEP-proizvodnje. HNS-ovac Radimir Čačić založio se za razvoj optičke mreže kroz javno privatno partnerstvo, prigovarajući sadašnjoj vladi da od 2008. nije ostvarila nijedan projekt JPP-a. Potpredsjednik Vlade Domagoj Ivan Milošević uzvratio je da se JPP-om mogu smatrati i aktualni projekti Brijuni rivijere i Zračne luke Zagreb. (D.Ž.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3695, 19. rujna 2011.

( oko 125 mil kn

vrijednost projekta u kojem sudjeluju IKEA i HAC

( oko 110 mil kn

dodatni trošak premještanja naplatnih kućica

Sjednica hrvatske vlade

Vlada i IKEA grade prometni čvor Ikein trgovački centar stajat će oko 300 milijuna eura i zaposliti više od 1000 radnika, a HAC-u iz blagajne izbiti više od stotinu milijuna kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatske autoceste i kompanija IKEA zajednički će financirati prometni čvor na autocesti kojim će se na istočnom izlasku iz Zagreba, kod mjesta Ivanja Reka, skretati do trgovačkog centra što će ga graditi švedska kompanija. Vlada je dala odobrenje za to svojevrsno javno privatno partnerstvo, vrijedno oko 125 milijuna kuna. IKEA će podmiriti 80 posto potrebnog iznosa, a Hrvatske autoceste 20 posto. Konačna cijena ovisit će o rezultatima natječaja za izvođenje tog projekta. Osim toga, da bi prometni čvor mogao biti realiziran, nužno je premjestiti sadašnje naplatne kućice na autocesti jer se nalaze preblizu planiranom izlasku s autoceste. Vlada je ovlastila HAC da izvede i taj zahvat i naplatne kući-

ce premjesti oko četiri kilometra u pravcu istoka. Taj zahvat, koji će podmiriti HAC, stajat će oko 110 milijuna kuna. Izgradnja čvora i premještanje naplatnih kućica trebaju biti dovršeni do 2013. godine. Nakon ovih odluka IKEA će na-

pokon moći snažnije krenuti u realizaciju svog trgovačkog centra koji će stajati oko 300 milijuna eura i zaposliti više od 1000 radnika. “Evo kako je moguće u izravnoj komunikaciji između investitora i Vlade postići dogovor koji će svima donijeti koristi”, naglasio je Domagoj Milošević, potpredsjednik Vlade za investicije, koji se odmah po ulasku u Vladu počeo baviti ovim projektom.

nog odvjetništva. Vlada je prihvatila i izvještaj o izvršavanju Državnog proračuna u prvoj polovini ove godine. Ministrica financija Martina Dalić objavila je da su prihodi iznosili 51,3 milijarde kuna, što je 1,4 posto manje nego u istom razdoblju 2010. No ove godine država više nije mogla računati na prihod od ukinutog kriznog poreza (lani je iznosio 1,3 milijarde kuna) te uplate Ine za

Pad proračunskih prihoda Premijerka Jadranka Kosor ocijenila je da dogovor s IKEA-om predstavlja odličnu vijest. Ministar prometa Božidar Kalmeta dodao je da će novo prometno rješenje omogućiti i lakši dolazak do Zagreba i za stanovnike Ivanje Reke, Rugvice i okolnih mjesta. Da budu sigurni u ispravnost ovih odluka, ministri su pribavili pozitivno mišljenje svih institucija, pa čak i Držav-

Rashodi su za jedan postotni bod manji od planiranih i stoga ove godine neće biti rebalansa proračuna porezno dugovanje. “Kad se to uzme u obzir, rezultat na prihodovnoj strani potvrđuje ocjenu Vlade da je krenuo ekonomski oporavak”, rekla je Martina Dalić. Tome je dodala i podatke da je prihod od poreza na dohodak rastao ove go-

Državne dionice za dug umirovljenicima Radi isplate duga umirovljenicima, Vlada je Umirovljeničkom fondu prenijela 29 posto dionica Croatia osiguranja i 10 posto dionica Jadranskog naftovoda. U rukama države i dalje ostaje 51 posto CO-a i 67 posto Janafa. Fond će s tim i ostalim dionicama prikupiti oko 820 milijuna kuna potrebnih za povrat duga u idućoj godini. Od početka ovog procesa umirovljenicima je dug podmiren s ukupno 8,5 milijardi kuna. Do kraja 2013. isplatit će se još oko 1,8 milijardi kuna. dine 5,4 posto, prihod od PDV-a za 1,8 posto, a poreza na dobit 15,5 posto. Prihodi od doprinosa na plaće podjednaki su onima iz prve polovine prošle godine. Rashodi su iznosili 59,9 milijardi kuna, i za jedan postotni bod su manji od planiranih. Ministrica Dalić stoga je naglasila da ove godine neće biti rebalansa proračuna. Uz nagodbu - bez pristojbi Ubuduće će stranke koje na sudu postignu nagodbu biti oslobođene sudskih pristojbi. A parničari koji se žale višim sudovima plaćat će skuplje pri-

stojbe. Vlada na taj način, prema riječima ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića, želi suzbiti “obijesno parničenje”. Odlukom o preferencijalnim carinskim kvotama dopušten je bescarinski uvoz 3500 svinjskih butova iz zemalja Europske unije. Hrvatska ne proizvodi dovoljno butova pa se tako pomaže proizvođačima pršuta. Ministarstvo obrane prodat će oko 2000 stanova iz svog stambenog fonda. Prednost pri kupnji imaju branitelji, umirovljeni policajci i drugi državni službenici i namještenici. Već je evidentirano oko 1800 zahtjeva za kupnju.

ZAŠTITA TRŽIŠNOG NATJECANJA

Većina gospodarstvenika protiv potpora Hrvatski gospodarstvenici su u odnosu na 2010. znatno bolje informirani o ovlastima koje je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) dobila novim Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja koji je stupio na snagu 1. listopada prošle godine. Tako, prema podacima najnovijeg istraživanja koje je provela agencija Puls u sklopu projekta IPA 2007 CRO Compete - Jačanje politika tržišnog natjecanja

i državnih potpora u Hrvatskoj, ove godine čak 49 posto ispitanika zna da ih prema novom Zakonu

Nadalje, zanimljivo je kako tri četvrtine poslovnih subjekata smatra da nije opravdano dava-

dova više nego lani. Ispitanici u poslovnom sektoru su u odnosu na prošlu godinu manje skloni po-

nje državnih potpora privatnim poduzećima koja se nalaze u poteškoćama. To je za 10 postotnih bo-

većavati državne potpore trgovini, prerađivačkoj industriji i turizmu. Jedini sektor za koji poslov-

Subvencije bi se trebale znatnije povećati jedino željeznicama AZTN može izravno kazniti ako djeluju protivno pravilima tržišnog natjecanja.

na zajednica smatra da bi trebalo znatnije povećati subvencije jesu željeznice (27 posto ove godine u odnosu na 20 posto lani). S druge strane, 31 posto je onih koji smatraju kako se u Hrvatskoj država previše miješa u gospodarstvo, za razliku od prošle godine kada ih je bilo 41 posto. Istraživanje pokazuje kako 34 posto gospodarstvenika kao najčešći primjer držanja monopolističke pozicije na hrvatskom tržištu ističe Hr-

vatsku elektroprivredu. Zatim slijede Hrvatski Telekom (11 posto), Agrokor (10 posto) te Ina (devet posto). Inače, ovo Drugo nacionalno istraživanje o informiranosti poduzetnika i drugih ciljnih skupina o zaštiti tržišnog natjecanja u Hrvatskoj provedeno je u suradnji s HGK-om na uzorku od 220 poslovnih subjekata te 553 ispitanika – predstavnika lokalne uprave te studenata. (B.O.)

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3695, 19. rujna 2011.

( od 5000 kn naviše

( oko 20% od 1000

početni trošak za pokretanje internetske prodaje

starijih od 15 godina kupuje iz kućne fotelje

Internet trgovina

Očekuje se rast, ali ne Da hrvatski kupci kupuju vani, uglavnom na eBayu i Amazonu, ustvari je kliše koji se prepričava puno desetljeće. Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rije nego je globalna ekonomska kriza zahvatila sektor trgovine, online prodaja i kupnja u Hrvatskoj rasla je po stopi od 60 posto godišnje. Trenutačno ona i dalje raste, doduše ne u tolikoj mjeri, a online promet je u blagom padu u odnosu na razdoblje prije, primjerice, dvije godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, dobra i usluge preko interneta u 2008. kupovalo je 31 posto poduzeća (povećanje od devet posto), dok ih je 23 posto prodavalo, što je za 11 posto više u odnosu na 2007. godinu. Godinu dana kasnije, dobra i usluge preko interneta kupovalo je 32 posto poduzeća (povećanje za jedan posto), dok ih je 24 posto nudilo na prodaju što je također povećanje za jedan posto u odnosu na 2008. godinu. Podaci GfK Centra za istraživanje tržišta otkrivaju kako je potkraj prošle godine oko 11 posto od 1000 korisnika interneta starijih od 15 godina online kupovalo iz kućne fote-

lje te da ih je sada oko 20 posto. Najviše je takvih kupaca u Zagrebu - oko 27 posto. Slijede “surferi iz fotelje” iz Istre i Primorja (23 posto), te oni iz sjeverne Hrvatske (21 posto).

Banke su godinama uvjeravale komitente kako je kupnja na internetu opasna Božo Juretić, izvršni direktor i član Uprave tvrtke Ouroboros informacijski sustavi, kaže nam kako je danas u posao internetske prodaje prilično jednostavno krenuti, a ni troškovi nisu veliki ako poduzetnik već ima tvrtku ili obrt preko kojeg može obavljati online poslovanje. “Potrebno je potpisati ugovor s pružateljem usluge internet plaćanja, ugovor s bankom koja trgovcu

na njegov žiro-račun isplaćuje novac od internet prodaje, te izraditi web dućan. Cijeli početni trošak može biti od 5000 kuna naviše, ovisno o ambicijama trgovca”, ističe. Važnost marketinga Osim jednostavnog započinjanja takvog poslovanja, prednost online prodaje su, nastavlja, i mali mjesečni fiksni troškovi kao što su najam prostora na internet poslužitelju. S druge pak strane, nedostaci su to što danas ima jako puno prodajnih web stranica. No bez ulaganja u marketing trgovac neće uspjeti privući kupce. “Stoga se više isplati uložiti 35 posto budžeta u izradu weba, a 65 posto u marketing, nego sav proračun potrošiti na ‘savršeni’ web dućan koji neće imati posjetitelje. Nažalost, ovo zadnje je čest slučaj s lokalnim web dućanima i zato uvijek savjetujemo trgovcima da ne zaborave na marketing”, objašnjava on. Hrvatski kupci, dodaje, skeptični su oko sigurnosti internet kupnje, ali su svjesni i njene prednosti. “Naime, banke su godinama uvjeravale svoje komitente

kako je kupnja na internetu opasna i savjetovali suzdržavanje od online kupnje kreditnom karticom. To je ‘vlak’ navike koji ima svo-

Internetska kupnja i prodaja u poduzećima Internetska prodaja u odnosu na ukupnu prodaju (2008.)

22%

16% 9%

Internetska kupnja u odnosu na ukupnu kupnju (2008.)

65%

10% manje od 10%

37% 25%

Internetska prodaja u odnosu na ukupnu prodaju (2009.)

12%

22%

10% 11%

16% od 10% do 25%

Internetska kupnja u odnosu na ukupnu kupnju (2009.)

35%

26%

67% 17%

od 25% do 50%

više od 50%

Izvor: DZS

ju inerciju i proći će još par godina dok se lokalni kupci ne ohrabre za internet kupnju. Ipak, činjenica da nešto možete odmah platiti, a u slučaju online usluga to i dobiti, velika je motivacija kupcima da sve više plaćaju na internetu platnim karticama i drugim izravnim načinima. Dokaz za to su stranice za grupnu kupnju, na kojima je veliki broj kupaca prvi put platio na taj način”, naglašava on. Siguran oblik plaćanja Važno je, međutim, napomenuti kako kupnja putem interneta nije rizič-

na na način kako se to obično misli. Mogućnost krađe podataka na platnoj kartici kod plaćanja je spriječena enkripcijom podataka u tranzitu između kupca i web dućana, kao i između web dućana i banke. “Osim toga, većina web dućana uopće ne sprema broj kreditne kartice već ga samo prosljeđuje banci radi dobivanja autorizacije plaćanja. Po dobivanju autorizacije isti broj kartice briše se iz sustava. Mnogo je veća opasnost od tzv. skimming uređaja na bankomatima, koji su u stanju iskopirati karticu i snimiti PIN kori-

www.privredni.hr Broj 3695, 19. rujna 2011.

korisnika interneta

( najviše - oko 27% takvih kupaca ima u Zagrebu

kao prijašnjih godina Veliki broj kupnji obavlja se u malim i srednjim inozemnim web dućanima za koje možda nikad nismo ni čuli Manje gužve u knjižarama Domaćim ljubiteljima knjige, glazbe i filma relativno se rano otvorila mogućnost online kupnje omiljenih naslova. Naime, poznate knjižare Algoritam i Profil već nekoliko godina kupcima svoje proizvode nude i na internetu. Lana Šoštarić, voditeljica marketinga u Algoritmu, ističe kako je prodaja putem interneta rasla prijašnjih godina, no ove godine pod utjecajem ekonomske krize klasična maloprodaja, pa tako ni internet, nisu zabilježili rast, već stagnaciju. U Algoritmovoj internet trgovini najprodavaniji su softver i knjige iz njihove naklade. “U idućim godinama očekujemo rast. Tomu ćemo se maksimalno prilagoditi, osvježiti stranice, napraviti nove ako treba. U svakom slučaju, trudit ćemo se biti u toku s novim trendovima kupnje u svijetu”, kaže ona. Ivica Žigić, član Uprave Profil internationala, napominje kako im prodaja raste. “Budući da je početak nove školske godine, ističemo da je tijekom lipnja, srpnja i kolovoza zabilježen deseterostruki porast narudžbi Profilovih udžbenika u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je znatno smanjilo gužve u knjižarama uoči početka nove školske godine”, objašnjava. Trenutačno se u ovom školskom razdoblju na Profilovom web shopu najviše prodaju udžbenici, a u stopu ih prati i beletristika. Međutim, nema posebnog predvodnika, kupci ciljano posjećuju ovu online trgovinu kojoj odlično ide, uz beletristiku, i prodaja glazbenih CD-ova i filmova. “Kao sredstvo kupci najčešće koriste plaćanje po uzeću. Slijedi virmansko plaćanje, tj. internet bankarstvo, a zatim kreditnim karticama. U zadnje vrijeme je došlo do znatnog povećanja broja transakcija obavljenih kreditnim karticama i internet bankarstvom”, objašnjava Žigić dodavši kako u budućnosti očekuje nastavak uzlaznog trenda online prodaje u svim segmentima ponude. snika, nego što je to internetska kupnja”, upozorava Juretić dodavši kako svaki kupac može otići u svoju banku ili kartičnu kuću i tražiti povrat novca za trošak koji nije učinio te ga najčešće i dobiti. Zbog svega toga kupnja na internetu je, uz gotovinsko, jedan od najsigurnijih oblika plaćanja. U iduće dvije godine Juretić očekuje rast internetske prodaje u domaćim web dućanima između 30 i 40 posto godišnje. Po završetku ekonomske krize, smatra kako će doći i do povratka na “stari” rast od 60 posto godišnje, u traja-

nju od barem tri iduće godine. “Internetska prodaja u hrvatskim web dućanima je trenutačno na razini od oko 600 i 700 milijuna kuna godišnje. Drugim riječima, prostora za rast svakako ima jer ne samo da se neke fizičke kupnje prebacuju na internet, već se stvaraju i inovativni poslovni modeli koji povećavaju ukupan obujam domaće e-trgovine”, kaže on. Da hrvatski kupci kupuju vani, uglavnom na eBayu i Amazonu, u stvari je kliše koji se prepričava puno desetljeće. Juretić ističe kako kako prema njihovim podacima mož-

da oko 20 posto kupnje otpada na mega trgovine kao što su eBay i Amazon. “Brojne kupnje obavljaju se u malim i srednjim inozemnim web dućanima za koje možda nikad nismo ni čuli”, objašnjava. Stariji i sumnjičavi Putem interneta najčešće se kupuju turistički aranžmani, kozmetičke usluge, knjige, CD-ovi, DVD-ovi, odjeća i obuća, elektronička roba, a Hrvatska čak ima online trgovce namještajem koji jako dobro posluju. Radovan Juzbašić, voditelj komercijale in-

ternet trgovine Segar, ističe kako je prodaja preko ove stranice u porastu. “U odnosu na prošlu godinu porast je oko 25 posto, dok je lani i u 2009. rast bio i veći. Tada smo to mogli pripisati činjenici kako smo novi na tržištu i da su nas klijenti tek počeli upoznavati. Sljedeće godine pak očekujemo lagani rast prometa”, napominje. Kao jednu od najvećih prednosti kupnje preko interneta navodi prilično veliki izbor artikala. Od ostalih prednosti izdvaja povoljnije cijene nego u maloprodajama klasičnog tipa te udobnost kupovine i informiranja o proizvodima od kuće. Nedostatak je to što klijenti prije kupovine ne mogu pogledati i opipati artikl kao u klasičnim maloprodajama. “Hrvatski građani, posebice mlađe generacije, svjesni su prednosti koje im nudi kupovina preko interneta. Vjerujemo kako je to u skladu sa sve bržim načinom života u kojem

da će klijent zaista dobiti naručenu robu. “Toj klimi je, nažalost, pogodovalo izrazito neprofesionalno poslovanje nekih internet trgovina”, kaže. Još vlada nepovjerenje Marija Renić, agent za prodaju zrakoplovnih karata na portalu Aviokarte.hr, napominje kako i oni bilježe rast online kupovine. “Točnije, u odnosu na prvo polugodište 2010. godine količina transakcija je u porastu kao i udjel onih transakcija koje su plaćene kreditnom karticom. Naime, unatoč činjenici da smo online portal, udio karata plaćenih kreditnom karticom u 2010. je bio 57 posto, dok su ostali načini (gotovina i virmanske uplate) imali udjel od 43 posto. U prvoj polovini ove godine odnos se promijenio u korist transakcija plaćenih kreditnom karticom - 61 posto naspram 39 posto gotovi-

Većina web dućana ne sprema broj kreditne kartice već ga prosljeđuje banci nemamo vremena obilaziti trgovačke centre kako bismo našli ono što želimo. Starije generacije još su malo sumnjičave, ponajprije zato što ne poznaju takav način kupnje. Ali kad se jednom uvjere da ona funkcionira, postaju vjerni kupci”, naglašava Juzbašić dodavši kako još nije u potpunosti stvoreno mišljenje kako je kupnja preko interneta sigurna i

nom i virmanskim uplatama. To povećanje pripisujemo činjenici da je povjerenje klijenata poraslo nakon prve virmanske ili gotovinske kupnje te da iduće kupnje obavljaju putem kreditne kartice”, objašnjava ona. Hrvatska u e-trgovini, smatra ona, značajno zaostaje za Slovenijom, ali je također u znatnoj prednosti u odnosu na ostale ze-

mlje u regiji. Građani su pak svjesni prednosti online kupovine, ali još uvijek je ne koriste. “Još vlada nepovjerenje te potrošači i dalje učestalo koriste tradicionalne modele informiranja i kupnje. Međutim, već nakon prvog pozitivnog iskustva većina naših korisnika pokazuje vrlo brzu sposobnost prilagodbe na online način informiranja i kupnje”, napominje Marija Renić dodavši kako u idućim godinama očekuje polagani rast internetske trgovine u nas. Inače, u posljednje vrijeme sve je više web stranica koje nude proizvode i usluge za grupnu kupnju, a jedna od njih je i Ponudadana.hr. Ksenija Pekez, asistentica direktora u tvrtki Prilika dana, izdavača stranice Ponudadana. hr, kaže kako je internet najbolji medij kojim se može doći do korisnika. “Ovaj posao je sezonski, stoga ga tome i prilagođavamo”, ističe ona. Primjerice, tijekom ljeta najbolje se prodaju turistički aranžmani, a u drugim dijelovima godine kozmetičke i gastronomske usluge. Ovakav način prodaje, pojašnjava, ponajprije pogoduje kupcima koji dobivaju jeftiniji proizvod ili uslugu jer je riječ o popustu na grupnu kupnju, a ujedno i provjerenoj kvaliteti. S druge pak strane, partneri tvrtke u grupnoj kupnji dobivaju izravnu korisničku informaciju o kvaliteti određenog proizvoda ili usluge te vrlo mjerljivu reklamu, odnosno znaju što su, koliko i kome prodali.

12 PRIČA S RAZLOGOM

Privredni vjesnik Broj 3695, 19. rujna 2011.

( na 610 ha

( 150 mil kn

želi se do 2013. osigurati proizvodnja grožđa

investirano u novu vinariju

BELJE – OTVORENA NAJSUVREMENIJA VINARIJA U REGIJI

Najmodernija tehnologija + višestoljetna tradicija = vrhunsko vino U vinariji je instalirano čak 247 inoks spremnika ukupnog kapaciteta osam milijuna litara vina Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

očno 333 dana prošlo je od početka prvih zemljanih radova do prošlotjednog otvaranja novog zdanja Vinarije Belje. Pored činjenice da prema mnogim karakteristikama, naročito onim tehnološkim, spada u sam europski, a prema veličini i kapacitetu u regionalni vrh, ta je vinarija prava arhitektonska ljepotica. Iako uronjena izravno u vinograde na južnim padinama Banovog brda, sjajno se uklopila u prostor. Ovaj kompleks koji se pruža na tri hektara površine i obuhvaća vinariju, vinski podrum, transportno-manipulativne površine te atraktivan prijamni paviljon namijenjen promocijskoj i turističkoj svrsi. Sam paviljon mostom je spojen s glavnom zgradom vinarije i sve zajedno daje pomalo nestvaran futuristički dojam. Ova do sada najveća Agrokorova investicija u Baranji i vjerojatno najveća pojedinačna investicija u baranjsko gospodarstvo u posljednjih dvadesetak godina, vrijedna je 150 milijuna kuna.

Prema riječima predsjednika Uprave Belja Gorana Pajnića, u vinariji je instalirano čak 247 inoks spremnika talijanske tvrtke Gortani kapaciteta osam milijuna litara vina. Primarna prerada sastoji se od tri linije prijama grožđa, tri odvajača peteljki, četiri preše za grožđe i 12 vinifikatora za proizvodnju crnih vina. Sama vinarija ima površinu od 10.190 četvornih metara. U cijelom tom prostoru osigurano je i održavanje stabilne temperature i vlažnosti, što je iznimno važno za proizvodnju vina visoke kvalitete. Među najsuvremenijim tehnološkim dostignućima, posebno mjesto zauzima kontrolna soba i kontrolni monitori pomoću kojih se obavlja potpuno kompjuterizirana i automatizirana kontrola prijama i prerade grožđa, te skladištenja vina. Hrvatska – zemlja dobrih vina Otvoranjem vinarije obilježen je i početak ovogodišnje berbe grožđa u vinogradima Belje i to sortom chardonnay. Uspješnost berbe na sadašnjih 583 hektara beljskih vi-

Za Europu – spremni! “Ovo je u ovom trenutku sam tehnološki vrh. Iza mene je 35 godina vinarskog iskustva i ne znam postoji li trenutno ovakva moderna prerada, njega i čuvanje vina. Nama su to pripreme za europsko tržište. S dosadašnjom tehnologijom i opremom ne bi mogli nominirati svoje proizvode kurentnošću i kvalitetom na europskom tržištu. Stoga smo uz blagodati i kvalitetu grožđa koje nudi naše vinogorje shvatili kako moramo imati industriju koja će biti sposobna sačuvati tu kvalitetu i još više je oplemeniti. To nam je bio cilj”, ponosno je objasnio Baldo Matić, direktor Poslovnog centra Podrumi Belje.

nograda, osim klimatskih prilika, jamči i smještaj vinarije u samom srcu vinograda što će omogućiti brzu i kvalitetnu dopremu grožđa na preradu. Inače, kako navode beljski vinogradari, cilj je da Belje na prostoru Baranje do 2013. osigura proizvodnju grožđa na 610 hektara.

Cilj Agrokora je godišnjom proizvodnjom od 20 milijuna litara vina promovirati Hrvatsku kao zemlju dobrih vina Prema riječima Ljerke Puljić, starije izvršne potpredsjednice Agrokora za strategijske poslove, cilj je koncerna je da ukupnom godišnjom proizvodnjom od 20 milijuna litara vina na raznim hrvatskim lokacijama, od Pelješca i Istre, preko Moslavine i Baranje, do Iloka na istoku - promovira Hrvatsku kao zemlju dobrih vina. Ona je podsjetila kako je na prostoru Baranje tradicija organizirane proizvodnje vina

stara više od 300 godina 1697. godine osnovano je Belje i tada je princ Eugen Savojski izgradio prve podrume. Inače, kao i u većini hrvatskih vinogradskih područja, i u Baranji se vino proizvodi još od rimskog doba. Ljerka Puljić je također istaknula kako je Vinarija Belje zapravo paradigma načina Agrokorova rada: “Primjenjujemo isti recept, a to je instaliranje vrhunske tehnologije koja s vrhunskim znanjem daje isto takve rezultate. Da je tomu tako, svjedoči i 28. mjesto osvojeno među 500 najvećih kompanija Srednje i Istočne Europe što je nedavno objavila konzultantsko-revizorska kuća Deloitte. K tome, Agrokor je najuspješnija tvrtka u tzv. Adria regiji.” Umjesto stare vinarije – vinski hotel Predsjednik Nadzornog odbora Agrokora Ivan Todorić istaknuo je da Agrokor u zadnjih 10 godina u razvoj svojih kapaciteta, ne samo u Hrvatskoj već i susjednim državama, ulaže 200 milijuna eura godišnje. Agrokor u ovom trenutku ima 55 otvorenih gradilišta diljem Hrvatske,

u Srbiji, Bosni i Makedoniji, a novo vinsko postrojenje ocijenio je iznimno značajnim za daljnji razvoj vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj. Takvim težnjama u prilog ide i višestoljetna tradicija proizvodnje beljskih vina. Tri stoljeća stara zgrada vinskih podruma prije nekoliko godina

je temeljito obnovljena i uređena kao ekskluzivni vinski podrum i restoran. A na mjestu dosadašnje vinarije, koja se nalazi u središtu Kneževih Vinograda, sljedeće bi godine trebala započeti izgradnja ekskluzivnog vinskog hotela. Baranjska turistička ponuda Belja time će biti prilično zaokružena.

enterprise europe

info

Broj 47, 19. rujna 2011.

Invest IN Green Croatia

Suradnja Hrvatske i BiH U sklopu IPA prekograničnog programa Hrvatska - Bosna i Hercegovina 2007.-2013. objavljen je Drugi poziv za prikupljanje ponuda za bespovratna sredstva (financijska potpora iz alokacija za 2009., 2010. i 2011. godinu). Financiranim projektima se želi poticati stvaranje prekogranične suradnje i partnerstva, razvoj zajedničkih prekograničnih aktivnosti, revitaliziranje gospodarstva, zaštita prirode i okoliša te unaprjeđenje socijalne povezanosti na programskom području. U okviru ovog poziva iznos od 5,4 milijuna eura, ravnomjerno raspoređen objema državama, dostupan je za projektne prijedloge iz obje partnerske zemlje. Rok za predaju prijedloga je 5. prosinca 2011. do 16 sati. Sve smjernice i dokumenti potrebni prijaviteljima dostupni su na stranicama: www.cbc-cro-bih.net, www.arr.hr, http://ec.europa.eu/ europeaid/work/ f u n d i n g / index_en.htm, www.mrrsvg.hr, www.dei.gov. ba, te www. europa.ba.

Započela petogodišnja kampanja Nacionalnom informativnom kampanjom želi se promovirati Hrvatska kao otvoreno tržište investitorima koji namjeravaju ulagati u zelene tehnologije. Za potencijalne investitore otvoren je i Registar-katalog investicija ulaganja u zeleno gospodarstvo

Savez za energetiku, obnovljive izvore energije, poticanje energetske efikasnosti i zaštitu okoliša Zagreba, koji se bavi informiranjem, promocijom i aktivnostima prilagodbe energetskim i ekološkim politikama Europske unije te razvoju zelenog gospodarstva, i Nacionalni informativni centar o investicijskom ulaganju u energiju i okoliš te srodnim pitanjima Europske unije pokrenuo je petogodišnju nacionalno-međunarodnu kampanju Invest in Green Croatia. Podrška razvoju zelenog gospodarstva Hrvatske povezana je s ciljevima kohezijske politike Europske unije kako bi se

stvorio održivi razvoj, otvorila nova radna mjesta i ojačala konkurentnost. Otvoreno tržište za investicije i ulaganja u zeleno gospodarstvo Hrvatske ključno je za stvaranje dugoročnih poslova i revitalizaciju nacionalne ekonomije te je osnova predanosti borbi protiv klimatskih promjena. Otvorenost takvog sustava pridonosi i otvaranju novih tržišta za lokalnu ekonomiju što će joj omogućiti da iskoristi mogućnosti koje proizlaze iz potrebe za rješavanjem problema klimatskih promjena te nove potencijalne izvore gospodarskog rasta. Takav pristup, sa svojim brojnim prekograničnim, transnacionalnim i međuregionalnim programima, nudi važnu platformu za nove vrste suradnje.

Petogodišnja nacionalno-informativna kampanja Invest in Green Croatia nastala je isključivo s ciljem aktivne promocije Hrvatske kao otvorenog tržišta investicijama – investitorima i ulagačima – u razvoju zelenog gospodarstva i to u svim gospodarskim aktivnostima – od uslužnih djelatnosti, istraživanja, dizajna, proizvodnje do same distribucije. Savez za energetiku Zagreba u okviru ove kampanje otvorio je i Registar-katalog investicija i ulaganja u zeleno gospodarstvo preko kojeg se mogu prezentirati zeleni projekti investitorima i ulagačima, ali i sami investitori i ulagači koji namjeravaju ulagati u zelene projekte.

enterprise europe Hrvatski kvocijent inovativnosti

Nagrade za ENT, Brodarski institut i Citus Projektom procjene inovativnosti hrvatskih tvrtki analizirano je 119 poduzeća. Svaka od analiziranih tvrtki dobila je preporuke za poboljšanje Boris Odorčić Sense Consulting, pružatelj usluga poslovnog savjetovanja, tjednik Lider i veleučilište VERN kroz projekt Hrvatski kvocijent inovativnosti (HKI) procijenili su stanje inovativnosti domaćih tvrtki te izradili studiju o poboljšanjima prema rezultatima analize. Istraživanje u sklopu projekta krenulo je početkom godine. Od ukupno 119 analiziranih poduzeća (osam velikih, 23 srednja i 88 malih) u kategoriji velike tvrtke priznanje je dobio Ericsson Nikola Tesla. U kategoriji srednje tvrtke nagrađen je Brodarski institut, a u kategoriji male priznanje je dobio Citus. Organizator je za svaku tvrtku koja je sudjelovala u istraživanju izradio individualni rezultat stanja inovativnosti, usporedbu s drugih poduzećima slične veličine i preporukama za poboljšanja. Dobivene preporuke će tvrtkama pomoći u procesu povećavanja vlastitih inovacijskih potencijala i osnaživanja konkurentnosti.

Goran Radman, dekan veleučilišta VERN, uoči dodjele nagrada izjavio je da se organizacije moraju kontinuirano i sustavno baviti tim aktivnostima kako bi inovativnost mogla postojano donositi rezultate. “Potrebno je stoga inovacijsku strategiju uskladiti s poslovnom, izgraditi posebnu organizaciju koja potiče inovativnost svojom strukturom i kulturom, odrediti jasne procedure, politike i poticaje za stvaranje i izradu ideja te unaprjeđenje proizvoda i poslovnih procesa”, napomenuo je. Inače, glavni ciljevi projekta HKI su podizanje svijesti javnosti o važnosti ulaganja u inovacijske kapacitete tvrtke radi jačanja konkurentnosti. Zatim, procjena inovacijskog kapaciteta malih, srednjih i velikih hrvatskih tvrtki iz raznih sektora gospodarstva, rangiranje poduzeća koja sudjeluju u istraživanju na temelju njihovih inovacijskih kapaciteta po kategorijama malih, srednjih i velikih, te izrada preporuka za poboljšanje inovacijskih kapaciteta na razini tvrtke i cjelokupnog gospodarstva.

zajedničkim stolom Ujedinjeni u različitosti za zajedničkim stolom Ujedinjeni

Gastro doživljaj EU-a u Hrvatskoj

Gastro projekt EU-a Gourmet Experience održavat će se jednom mjesečno, počevši od 21. rujna do kraja sljedeće godine, u Le Bistrou zagrebačkog hotela The Regent Esplanade

Sanja Plješa Hrvatska gastronomija već je predstavljena u svijetu u suradnji s brojnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima i raznim institucijama jer je ona nematerijalna baština i bitna sastavnica hrvatske kulture i tradicije. Iako je naša kuhinja tijekom stoljeća bila pod utjecajima raznih kultura, ipak smo

uspjeli osmisliti vlastita jela koja su danas sastavni dio hrvatske gastronomije, rekao je Zvonimir Frka-Petešić, ravnatelj Uprave za potporu procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji pri Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. “Ujedinjeni u različitosti slogan je EU-a i to se možda najbolje vidi u raznolikosti gastronomske ponude zemalja članica Unije”, istaknuo je Frka-Petešić. Kako bi se Zagrepčanima, ali i svim posjetiteljima hrvatske metropole, predstavi-

le gastro delicije zemalja članica EU-a, u hotelu The Regent Esplanade osmislili su gastro projekt EU Gourmet Experience koji će se jednom mjesečno, počevši od 21. rujna do kraja sljedeće godine, održavati u Le Bistrou toga hotela. Tim su se projektom oduševila brojna veleposlanstva u Hrvatskoj, a pokrovitelj je hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Budući da su kuhinje nekih zemalja slične, predstavit će se gastro ponuda samo njih 16, završno s hrvatskom kuhinjom čiji će se specijaliteti moći kušati u prosincu 2012. godine. Maštovita gastro scena u Zagrebu ”Ta će inicijativa omogućiti da se EU u Hrvatskoj predstavi i kroz tu važnu dimenziju, doduše malo zapostavljenu u Europi. Trebamo znati da je EU zajednica suverenih i demokratskih država, pa

nas stoga posebice veseli boravak za zajedničkim europskim stolom”, rekao je Frka-Petešić. Projekt EU Gourmet Experience započinje s predstavljanjem poljske gastronomske ponude jer Poljska trenutno predsjeda EU-om. Da su Poljaci zadovoljni novom maštovitom gastro scenom u Zagrebu, rekao je Wieslaw Tarka, poljski veleposlanik u Hrvatskoj, istaknuvši staru poslovicu kako “put do srca vodi preko želuca”, pa stoga nema bolje prilike za druženje i susrete od gastronomije. “Kao i hrvatska, i poljska je kuhinja bila pod utjecajima raznih zemalja, primjerice litavske, ukrajinske, češke, švedske, rumunjske i francuske. Novi gastro projekt u Zagrebu humana je dimenzija europskih integracija jer nas približava drugim kulturama”, zaključio je Tarka.

www.een.hr

19. rujna 2011.

2 3

Aida Liha, prodekanica Veleučilišta VERN

Program za EU menadžere

Veleučilište VERN pokrenulo je novi studij za menadžere o najvažnijim aspektima funkcioniranja europskih institucija, EU gospodarstva, zakonodavnih procesa i prakse europskog odlučivanja

Na Veleučilištu VERN pokrenut je novi studij namijenjen menadžerima koji posluju u Europskoj uniji. Predavanja održavaju u popodnevnim satima od četvrtka do subote, u razdoblju od 13. listopada do 26. studenoga i sastoji se od četiri modula koje je moguće pohađati pojedinačno ili kao cijeli programski paket. Po završetku programa svi polaznici dobivaju VERNov certifikat o pohađanju programa EU Executive. O ovom studiju razgovaramo s prodekanicom za međunarodnu suradnju i cjeloživotno obrazovanje Veleučilišta VERN Aidom Lihom. Kako je došlo do pokretanja ovakvog programa na VERN-u? - Zahtjevi članstva u Europskoj uniji postavljaju pred nas velike izazove, a svi aspekti društvenog i gospodarskog razvoja u većoj ili manjoj mjeri doticat će se europskih standarda i prakse. Uvjereni smo da postojeći obrazovni sustav, ali i ponuda cjeloživotnog obrazovanja, danas dostupna u obliku raznovrsnih seminara na ovu temu, ne pruža dovoljno multidisciplinarnog znanja i vještina za nove izazove međunarodne komunikacije i poslovanja. Nema ni dovoljno informacija i znanja o funkcioniranju Europske unije, kojima bi se mogla zadovoljiti novonastala potražnja. Stoga smo već organizacijom prvog ciklusa programa EU Executive pokušali ukazati na to da će na tržištu biti potrebno imati zaposlenike i vodstvo koji će u svakom od sektora biti upućeni u najvažnije aspekte funkcioniranja europskih institucija, EU gospodarstvo ili zakonodavne procese, te u praksu europskog odlučivanja. Mislim da je danas na tržištu dostupan veliki broj obrazovnih programa kratkog formata, pružajući pojednostavljenu i jednostranu sliku onoga što bih nazvala ‘sudjelovanjem’ u Europskoj uniji. Pritom uglavnom mislim na dvosatne seminare o tome kako dobiti sredstva iz EU fondova i slično. Većina tih seminara primarno je prilagođena uobičajenoj ljudskoj želji za što bržim upijanjem novih informacija u što kraćem roku. Međutim, kad govorimo o potrebi shvaćanja šireg konteksta Europske unije te iz tog aspekta pristupanja razvojnim projektima, iskustva i svjedočanstva ukazuju na to da je takav format obrazovanja informativnog karaktera nedostatan. Nakon pohađanja takvog programa sudionik bi trebao moći pristupiti natječaju za

pretpristupne fondove te biti sposoban za provedbu projekata. Oni koji su pokušali znaju da je za to potrebno puno više od par sati seminara, potrebno je puno više znanja o povezivanju s pojedinim politikama, pristupu projektu, kao i vještina. S naše strane stoga smo odlučili sastaviti program koji će jezgrovito pružiti pravu sliku najvažnijih područja u kojima smo već integrirani ili ćemo ulaskom biti. Vjetar u leđa za organizaciju drugog ciklusa dale su nam odlične povratne informacije od polaznika prvog ciklusa. Kome je program namijenjen? - Namijenjen je prvenstveno srednjem i višem menadžmentu, projektnim menadžerima, zaposlenicima iz javnog sektora i gospodarstva, kao i stručnjacima iz vladinog i nevladinog sektora. Namijenjen je dakako i studentima i svima onima koji svoju poslovnu karijeru namjeravaju razvijati na pozicijama povezanim s međunarodnim poslovanjem ili širim područjem međunarodnih odnosa.

Kakva znanja stječu polaznici programa? - Polaznici programa stječu cjelovitu sliku života i rada u Europskoj uniji te kroz praktične aspekte članstva u EU-u dobivaju jasniju sliku ‘EU labirinta’ koja se na prvi pogled ne čini odviše jasnom. Nadalje, kroz metode studija slučajeva i zajedničkog rada polaznici upoznaju najvažnije europske institucije i njihove funkcije te europske politike. Važna sastavnica ovog programa je i promišljanje ideja te transfera ideje u realizaciju, kao i praktično učenje pravila pripreme projekata za financiranje iz pretpristupnih fondova iz pozicije evaluatora te konačno upravljanje tim projektima. Polaznici se također upoznaju s temeljnim komunikacijskim kanalima i procesima odlučivanja među europskim institucijama, savladavaju tehnike lobiranja i pregovaranja s europskim partnerima te upoznaju temelje tržišnog prava i funkcioniranja pravnog i poslovnog subjekta na europskom tržištu.

Tko su predavači na programu? - Na programu predaju renomirani domaći i inozemni stručnjaci koji su već uključeni u hrvatski integracijski proces što znači da polaznici dobivaju ‘priče iz prve ruke’. Sve su to redom eksperti u praktičnoj primjeni znanja kao i rješavanju konkretnih problema iz poslovne svakodnevice. Predavanja su na engleskom i hrvatskom jeziku, ovisno o modulu koji polaznik odabere. Prvi modul, pod nazivom Uvod u institucije, politike i ekonomsko integriranje u EU-u, predaje dr. sc. Andreas Staab sa Sveučilišta St. Lawrence u Londonu. Drugi modul, Pregovori i lobiranje u EU-u, na vrlo dinamičan i neposredan način predaje prof. Tony Bass s Europskog instituta za javnu upravu u Maastrichtu. Treći modul, Tvrtka u EU kontekstu, predaju dva stručnjaka - Ana Fresl, koja ima višegodišnje iskustvo u izradama natječaja, i Emir Džanić koji ima bogato iskustvo u idejnom osmišljavanju projekata i upravljanju višegodišnjim projektom u području inovacija i konkurentnosti financiranim iz strukturnih fondova u Sloveniji. Ne treba smetnuti s uma da ćemo vrlo skoro imati pristup strukturnim fondovima razvoja u Europskoj uniji što znači znatno veći broj mogućnosti financiranja projekta, ali i stroža pravila igre. Zadnji, četvrti modul predaje prof. dr. sc. Siniša Rodin koji će nam pružiti pregled onoga što se naziva jedinstveno europsko tržište te putem pravne prakse ukazati na prava i obveze pojedinca i tvrtke u sudjelovanju na tržištu od oko 560 milijuna stanovnika. Postoje li slični programi u drugim europskim zemljama? - Slični programi i inicijative već su prepoznate i u drugim europskim zemljama te su neki od takvih programa financirani kroz programe Europske komisije kako bi se stanovnicima europskih zemalja omogućilo usavršavanje u sve izazovnijem poslovanju. Jedina i velika razlika je što se većina ovakvih programa u zemljama EU-a ne dotiče samo europskog tržišta nego i onog velikog istočnog tržišta Kine, Japana, Rusije i Koreje, dok se naš program, možemo reći, još u ovoj početnoj fazi, drži isključivo specifičnosti poslovanja Hrvatske u okviru Europske unije. Nastojimo program EU Executive učiniti što relevantnijim za Hrvatsku i dati mu specifičnu notu. (K.S.)

enterprise europe Kako preko granice

Želja zvana mobiln Zajedničko tržište prepuno je rizika, prepreka, teškoća i nerazumljive administrativne procedure. Postotak onih koji rade izvan matičnog tržišta je prenizak. Sustav podupiranja aktivnosti stalno se nadograđuje, a značajnu ulogu igra razmjena iskustava, pogotovo putem Europske poduzetničke mreže Lada Stipić-Niseteo Unutarnje tržište još je uvijek puno prepreka prekograničnom radu tvrtki. Posebna web stranica Europske komisije prikuplja iskustva o barijerama u prostoru koji bi (istina, u neka bolja vremena) trebao biti jedinstven, a iskustva ukazuju na to kolike su razlike, prepreke i teškoće i počesto nerazumljiva administrativna procedura.

23 milijuna malih i srednjih tvrtki u Europi žele li se otisnuti u poslovne vode izvan nacionalnog teritorija. Mobilnost tvrtki još je samo pusta želja: prema Eurostatovim podacima, samo pet posto malih i srednjih tvrtki u Europi osnovalo je podružnice izvan matične zemlje. Usporedbe radi, svaka peta velika tvrtka, dakle ona s više od 250 zaposlenih i godišnjim prometom većim od 50 milijuna eura (službena EU granica za tvrtke male i srednje veličine) preselila je ili proširila neke od aktivnosti u drugu

Dobila je nadimak “zid plača” jer svakoga žuljaju barijere. Pojedine se tvrtke čak žale na “srednjovjekovne uvjete”. Sve to zajedno ideal otvorenog tržišta drži daleko od posve drukčije prakse. Činjenica je da se svi zaista trude smanjiti papirologiju i do krajnosti pojednostaviti procedure – ali to je posao koji traje i trajat će godinama. Jedno je riješiti ga na europskoj razini, drugo u lokalnoj banci ili regionalnim pravilima.

U Finskoj osnivanje podružnice strane kompanije košta 285, a u Danskoj 6715 eura. Javne tvrtke u Austriji moraju platiti 7000 eura, a u poduzetničkom raju, Finskoj - opet najjeftinijoj samo 285.

Unutarnje tržište važno je za sve tvrtke Spajanje unutarnjeg tržišta nije bitno samo za eurozonu, državne proračune i velike tvrtke, ono je preduvjet boljitka za dio od

zemlju. Ako se ovoj računici doda procjena da je devet od 10 tvrtki iz mikrokategorije, znači s manje od 10 zaposlenih, spremnost za mijenjanje nacionalne adrese i nije toliko niska, pogotovo u usporedbi s Japanom

ili SAD-om. U statističkom prosjeku Europe, u većini zemalja zajedničkog tržišta samo će jedan od četiri posto tvrtki osnivati podružnice izvan zemlje – iznimka su Švicar-

ska sa sedam, Danska s devet i Island sa čak 11 posto tvrtki. Granice lakše i više prelaze kompanije iz manjih, otvorenih, dinamičnih, kompetitivnih ekonomija.

Svjetski dan turizma

Kultura i inovacije Središnja proslava Svjetskog dana turizma u znaku kulture i vodećih turističkih inovacija Svjetski dan turizma, koji se svake godine obilježava 27. rujna, ove je godine u znaku teme Turizam povezuje kulture. Središnja proslava održat će se u Hrvatskoj gospodarskoj komori izražavanjem ključnih gospodarskih poruka i dodjelom prestižnih godišnjih nagrada za vodeće turističke inovacije. Ova tema naglašava snažnu ulogu turizma u izgradnji međunarodnog razumijevanja i uzajamnog poštovanja. S gotovo 940 milijuna turista, preko međunarodnih granica u 2010. godini, nikada povezanost među narodima i kulturama nije bila veća. Tema je ključna za razbijanje prepreka između različitih kultura i njegovanje tolerancije, poštovanja i uzajamnog razumijevanja. Promicanje i razvoj turizma s ciljem doprinosa gospodarskom razvoju, međunarodnom razumijevanju, miru, prosperitetu i opće poštivanje ljudskih prava

i temeljnih sloboda ključne su smjernice ovogodišnje proslave Svjetskog dana turizma. Svaki narod i svako mjesto posjeduje jedinstvenu kulturu. Doživjeti različite načine života, otkrivajući nove vrste hrane i običaja te posjetiti kulturne znamenitosti postali su vodeći motivi za putovanja, a kao rezultat toga, ključni izvor prihoda i stvaranje novih radnih mjesta, osobito za zemlje u razvoju. Rast turizma donosi ozbiljne odgovornosti kako bi se smanjili potencijalno negativni utjecaji na kulturna dobra i baštinu. Turizam je gospodarska grana koja se temelji na interakciji među ljudima, razmjeni i dijalogu. Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana turizma bit će, drugu godinu za redom, popraćeno svečanom dodjelom prestižnih godišnjih nagrada za vodeće turističke inovacije.

Kroz nacionalni projekt CBTour - Croatian Business Tourism u ukupno devet kategorija za pravne osobe i tri kategorije za studente nagrade će biti dodijeljene projektima i programima

s izrazitom razinom inovativnosti. Projekt CBTour jedinstveni je Europski projekt osnaživanja, promicanja i popularizacije inovacija u turizmu. Svjetski dan turizma je prilika za promišljanje o važnosti turizma za globalnu dobrobit, kaže Tomislav Marjanović, voditelj projekta CBTour i predsjednik Društva inovatora Sigma. “Obilježavanjem ovogodišnjeg Svjetskog dana turizma namjera nam je ukazati na važnost promocije interkulturalnog dijaloga te osigurati da hrvatski poslovni subjekti sudjeluju i imaju koristi od razvoja turizma, a to će posebno biti naglašeno kroz isticanje vodećih inovacijskih projekata”, zaključuje Marjanović.

www.een.hr

19. rujna 2011.

4 5

nost laska u drugu zemlju i pri tome je blizina s one strane granice odlučujući faktor. Sedamnaest posto tvrtki ulagat će u podružnice ili ići u zajedničke investicije s partnerima kako bi bili bliži finalnim korisnicima. Ako su tržišta blizu njihovim ekonomskim partnerima, 12 posto tvrtki razmotrit će dodavanje nove, strane adrese svojim aktivnostima. Nije zanemariv ni faktor cijene radne snage - u istraživanju ponašanja nekih 16.000 plus malih i srednje velikih tvrtki jedna od 10 će osnivati ogranak izvan zemlje rukovodeći se ponudom jeftinije radne snage. U EU-u su najatraktivnije Bugarska i Rumunjska s još uvijek najjeftinijim radnicima – a s druge su strane ljestvice Belgija, Švedska, Danska i Luksemburg. Porezna politika s olakšicama predstavlja mamac za devet posto tvrtki, a jednostavnija procedura za osam posto. Jednostavniji i bolji pristup financijama zajedno s povoljnijom izvoznom regulativom privukao je kao ključni faktor pet posto tvrtki. U odluci za poslovanje u drugoj zemlji primarnu ulogu odigrat će geografija. Europska komisija nedavno je analizirala motive radi kojih se tvrtke odlučuju na korak od-

Tisuće eura samo za prijevode Cijena otvaranja ogranka također odlučuje o zemlji poslovanja budući da je riječ o, isti-

na, jednokratnim ali dramatično različitim troškovima koji se između sjevera i juga Europe kreću u dvostrukim, pa čak i trostrukim (za prodavaonice) iznosima. U Finskoj osnivanje podružnice strane kompanije košta 285, a u Danskoj 6715 eura. Javne tvrtke u Austriji moraju platiti 7000 eura, a u poduzetničkom raju, Finskoj - opet najjeftinijoj - samo 285. Europska federacija malih poduzeća upozorava da je prosječan trošak za tvrtke koje se odluče izaći iz zemlje oko 9000 eura samo za prijevode i legalne troškove. Isto tako, tri četvrtine europskih trgovaca ne prodaju svoje proizvode u drugim zemljama unutarnjeg tržišta. Što se interesantnog terena poslovanja tiče, najzanimljiviji je tercet dviju najvećih ekonomija EU-a, Njemačke i Francuske, uz desetmilijunsku Belgiju. Njima ne smeta ni skupa radna snaga. Ove će tri zemlje privući trećinu svih inozemnih podružnica malih i srednjih tvrtki. Ispod trojke su se po atraktivnosti smjestile Španjolska, Italija i Danska, privlačne za pet do sedam posto tvrtki u potrazi za novom adresom poslovanja. Ispod dva posto tvrtki će se raspodijeliti između Irske i Velike Britanije, Austrije, Nizo-

zemske, Švedske, Finske i Poljske. Preostalih 14 članica EU-a apsorbirat će samo devet posto svih europskih stranih malih i srednjih tvrtki. Četvrtina svih tvrtki su izvoznice Iako se nerado sele, vole poslovati preko granice: računa se da četvrtina malih i srednjih tvrtki u EU-u izvozi. Europska komisija i organizacije poduzetnika smatraju da je postotak prenizak i daleko od krajnjeg potencijala unutarnjeg tržišta. Sustav podupiranja aktivnosti stalno se nadograđuje, značajnu ulogu igra popularna razmjena iskustava i upoznavanje s najboljim praksama, pogotovo putem Europske poduzetničke mreže. Nakon eruptiranja ekonomske krize razvojna banka EU-a, EIB, pojačala je ulaganja u malo i srednje poduzetništvo istovremeno pojednostavivši proceduru dobivanja kredita. Sve je to pridonijelo i broju selidbi s domaćeg na novi poslovni teren. Aranžmani su uglavnom u suradnji s partnerima. Europska se komisija hvali da je 100.000 tvrtki koristilo potpore iz programa za kompetitivnost i inovacije s ciljem da se broj utrostruči do 2013. godine. Ili, jedna od 70 tvrtki.

TICTalk 2011

Inovacije za tehnološkoinovacijske centre Na konferenciji u Čakovcu predstavit će se koncepti razvoja tehnološko-inovacijskih centara i primjeri razvoja zemalja Skandinavije, Njemačke, Portugala i Španjolske Regionalna razvojna agencija Međimurja REDEA, kao organizacija koja vodi Tehnološko-inovacijski centar Međimurje (TIC), 27. i 28. rujna organizira konferenciju TICTalk 2011 - Inovacije za tehnološko-inovacijske centre.

tara, te potaknuti suradnju uspješnih domaćih i međunarodnih tvrtki i znanstvenih institucija, te uspješne i na znanju temeljene europske tvrtke upoznati s mogućnostima ulaganja i razvoja tehnologija u Hrvatskoj.

Na konferenciji će se relevantne domaće aktere upoznati s uspješnim europskim primjerima tehnološko-inovacijskih cen-

Bit će predstavljeni i novi koncepti razvoja takvih centara i primjeri najboljih praksi iz zemalja Skandinavije, Njemačke, Portuga-

la i Španjolske, te njihove uloge u razvoju gospodarstva temeljenog na znanju. TICTalk 2011 je namijenjen tehnološkoinovacijskim centrima, tehnološkim i poslovnim parkovima, poduzetničkim inkubatorima, kao i donositeljima odluka na političkoj razini, te malim i srednjim poduzetnicima zainteresiranim za transfer tehnologija, inovacije, modele financiranja i međunarodno povezivanje.

Konferencija počinje u 9.30 sati u Čakovcu u prostorima agencije REDEA, Bana Josipa Jelačića 22b. Pokrovitelji su Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a partneri u organizaciji su Međimurska županija, Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO te Hrvatska Private Equity i Venture Capital Asocijacija. Više informacija može se naći na http://tictalk.redea.hr.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javnu nabavu u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www.een.hr/?hr/ javnenabave/ 15/. SPECIJALNO VOZILO I KAMERE JP Makedonska radiotelevizija, Skopje, Makedonija, traži nabavu vozila za prijenos programa i studijskih kamera. Natječaj je otvoren do 28. listopada. Prijave na makedonskom jeziku predaju se na JP Makedonska radiotelevizija, Bul. Goce Delcev bb, Contact: Laze Noveski Attn: JP Makedonska radiotelevizija 1000 Skopje FYR Macedonia, tenderi@mrt.com. mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. ZAŠTITNA ODJEĆA I OBUĆA Commission intercantonale des EPI VD, FR, GE DIV. entretien, Laussane, Švicarska, traži zaštitnu odjeću i obuću. Natječaj je otvoren do 21. listopada, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Commission intercantonale des EPI VD, FR,

GE DIV. entretien, place de la Riponne 10, Attn: Thierry Pucci, 1014 Lausanne, Switzerland, thierry.pucci@vd.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. POSTAVLJANJE TEPIHA

WSW mobil GmbH, Wuppertal, Njemačka, traži uslugu postavljanja tepiha. Natječaj je otvoren do 17. listopada, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na WSW mobil GmbH, Bromberger Str. 3941, Attn: Herrn Liszewski, 42281 Wup pertal, Germany. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Finland, helsingin.energia@helen.fi. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. IZGRADNJA Ville de Lancy, Lancy, Švicarska, traži izvođača radova. Natječaj je otvoren do 26. rujna, a prijave na francuskom jeziku predaju se na CLR Architectes SA, 8 rue des Vieux-Grenadiers, Attn: Gilbert Russbach, 1205 Genève, Switzerland, g.russbach@ clr.ch. Više podataka o nadmetanju na http://www.simap. ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_ NR=669429. GRAĐEVINSKI RADOVI Compania de Apa Arad SA, Arad, Rumunjska, traži izvođača radova na vodovodu i kanalizaciji. Natječaj je otvoren do 12. listopada, a prijave na rumunjskom jeziku predaju se na Compania de Apa Arad SA, Sabin Dragoi nr. 2-4, Attn:

ELEKTRIČNI MOTORI, GENERATORI I TRANSFORMATORI Helsingin Energia, Helsinki, Finska, traži električne motore, generatore i transformatore. Natječaj je otvoren do 26. rujna, a prijave na engleskom ili finskom jeziku predaju se na Helsingin Energia Helen, Contact: Sari Aapro, FI-00090 Helsinki,

Iacob Banea, 310178 Arad Romania, iacob. banea@caarad.ro. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. POPRAVCI I ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKIH VOZILA ČD Cargo, a.s., Prag, Češka, traži uslugu popravka i održavanja željezničkih vozila. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prijave na češkom jeziku predaju se na ČD Cargo, a.s. Jankovcova 1569/2c, Contact: Jankovcova 1569/2c, Attn: Milan Kutý, Bc. 170 00 Praha 7, Holešovice, Czech Republic, Milan.Kuty@ cdcargo.cz. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. RAČUNALNA OPREMA Pošta Slovenije, Maribor, Slovenija, traži računalnu opremu i rezervne dijelove. Natječaj je otvoren do 26. rujna, a prijave na slovenskom jeziku predaju se na Pošta Slovenije d.o.o., Slomškov trg 10. Kontakt: Katja Krznarič SI-2000 Maribor, Slovenia. Tel. +386 24492342. E-mail: katja.krznaric@posta.si. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www. een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Organska antiage kozmetika (20110809039) Francuska tvrtka specijalizirana za organske antiage kozmetičke proizvode za njegu kože, distribuciju i opskrbu organske kozmetike ovjerene ECOCERT certifikatom, traži distributere kako bi proširila svoj proizvodni asortiman u inozemstvu. Prerađivač mesa (20110816007) Srbijanski prerađivač mesa traži trgovačkog posrednika i nudi usluge podugovaranja. Uvoz/izvoz farmaceutskih lijekova (20110808021) Njemačka tvrtka specijalizirana za uvoz i izvoz farmaceutskih lijekova

traži partnere za trgovačko posredništvo. Tvrtka također nudi i traži podugovaranje.

Bolnička oprema i namještaj od nehrđajućeg čelika (20110808017) Poljska tvrtka specijalizirana je za projektiranje i proizvodnju proizvoda od nehrđajućeg čelika namijenjenih za zdravstvene potrebe - bolnička oprema i namještaj koji se koristi u operacijskim dvoranama, endoskopskim laboratorijima, sterilizacijskim sobama, ljekarnama, laboratorijima... Tvrtka traži napredne i iskusne kooperante (podugovaratelje) za komplicirane elemente od nehrđajućeg i na kiseline otpornog čelika. Izgradnja niskoenergetskih kuća (drvo-glina) (20110804021) Austrijska tvrtka s patentiranim sustavom za izgradnju niskoenergetskih kuća u drvo-glina izgradnji traži dobavljače drvenih dijelova za izgradnju unutarnjih zidova. Prirodni kamen (20110804015) Turska tvrtka specijalizirana u rudarstvu, preradi i trgovini prirodnim kamenom (mramor i travertin) nudi i traži trgovačko posredništvo. Tvrtka

također želi suradnju u obliku zajedničkog podugovaranja, a uz to pruža konzultantske i agencijske usluge trgovcima koji se bave ili se namjeravaju baviti trgovinskom djelatnošću u području prirodnog kamena u Turskoj. Čokoladni proizvodi (20110902011) Belgijska tvrtka specijalizirana za proizvodnju čokoladnih proizvoda kao što su školjke, praline... traži distributere/ uvoznike. Proizvodi se mogu prodavati pod svojim imenom (brendom) ili pod privatnim oznakama.

Hidraulička oprema (20110901020) Francuska tvrtka specijalizirana za projektiranje, proizvodnju i distribuciju hidrauličke opreme i drugih strojeva traži partnere za outsourcing aktivnosti i podugovaranje, kao kooperant ili glavni izvođač. Dijetetski dodaci, medicinski uređaji (20110901018) Srbijanska tvrtka specijalizirana za dijetetske dodatke, medicinske uređaje i robu široke potrošnje traži uvoznike, distributere i agente. Tvrtka također nudi mogućnost proizvodnje pod privatnom oznakom te sirovinu.

Ekološki prihvatljiva tehnologija za sprječavanje kamenca (20110831016) Grčka tvrtka s ekološki prihvatljivom tehnologijom nudi proizvode za sprječavanje kamenca stvorenog tzv. tvrdom vodom. Proizvod se također može koristiti za uštedu goriva u gotovo svim vrstama goriva (benzin, teška goriva, prirodni plin...) uz istodobno smanjenje emisije štetnih plinova. Grčka tvrtka traži prodajne partnere u inozemstvu. Tjestenina, šećer i ulje (20110830001) Ciparska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i prodaju tjestenine, šećera i jestivog ulja traži distributera za svoje proizvode i nudi trgovačko posredništvo.

Građevinski materijal (20110908018) Belgijska tvrtka specijalizirana za prodaju proizvoda za graditeljstvo nudi trgovačko-posredničke usluge za proizvođače ili izravno dobavljačima građevinskog materijala. Tvrtka također traži trgovačko-posredničke usluge za svoje proizvode.

www.een.hr

19. rujna 2011.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en. cfm. BMW, modeli 1, 5, 7, X3, X5 i X7, oznaka 560L, 560X, X70, 187, 182, X83, 701 s dizel motorom proizvedeni između 20. kolovoza 2008. i 12. lipnja 2009. Loš kontakt kod grijača goriva može uzrokovati uključivanje grijača i kod ugašenog vozila što za posljedicu može imati požar. (Slika 1) Kupaći kostim Barbie, brand Setino, model 952-330; 5991329623306. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer ima vezice s čvorovima na kraju, pa je moguće gu-

šenje. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 14682. (slika 2)

Električni grijač Fan Heater, brand Sinbo, model SFH 3302 EAN 8693807091221 Ref: 9006070 Lot no: 3302090902933. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer izolacija elemenata pod električnim naponom nije dostatna. Proizvod nije u skladu s Direktivom o niskom naponu i standardom EN 60335. (slika 3)

5 6 kućišta nije dovoljno vatrootporna. Nije u skladu s Direktivom o niskom naponu, kao ni standardom EN 60 598. (slika 6)

Dječji bicikl BMX-16, brand Mexller, tamnoplave boje, podrijetlom iz Kine. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer su ručke napravljene od kancerogenog materijala. (slika 5)

Dječje rublje Spider-Sense, Spider-Man, brand Kik, 111 Product group: 827 Order No: 6016900. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer boja kojom je obojeno rublje ispušta 51 miligram po kilogramu aromatičnog amin- 4-metil-m-fenilenediamina. (slika 7)

Svjetiljka na punjenje Strong Din Searchlight, brand Baoma, model MY-Z4; Z4; BM-Z4. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer su dijelovi pod naponom otvoreni na dodir, a moguć je i požar jer plastika

Tinta za tetoviranje Tribal Black, Lot 0310, Exp. 03.2013, CTL 60416/3. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži 27 miligrama po kilogramu policikličkih aromatičkih hidrougljika (PAH). Proizvod nije u skladu s njemačkim nacionalnim zakonodavstvom. (slika 4)

6 7

Brodski motor 1,8 l Marine Engine, brand Volvo Penta, modeli 8.1Gi, 8.1GXi i 8.1GiC. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se tekućina u tijeku proizvodnje zadrža-

8 9 la u proizvodu što za posljedicu ima mogućnost korodiranja senzora gasa i visoke obrtaje pri startu ili nagle promjene broja okretaja motora. (slika 8) Električni halogenski grijač Kingfisher, model H900; batch Reference Code: 10062977. Proizvod predstavlja rizik za korisnike zbog opasnosti od strujnog udara i opeklina. Električna žica može doći u kontakt s grijačem i otopiti se, žica uzemljenja nije dobro učvršćena i može se olabaviti, a plastični dijelovi nisu dovoljno otporni na toplinu. Proizvod nije u skladu s Direktivom o niskom naponu i standardom EN 60335. (slika 9)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Proizvodnja i sustav transporta granuliranog praha (Ref: 11 BE 0213 3LC0) · Multinacionalna tvrtka sa sjedištem u Bruxellesu traži partnere za unaprjeđenje procesa proizvodnje i sustava transporta granuliranog praha. Partneri moraju evaluirati trenutni proces i predložiti rješenja koja bi poboljšala učinkovitost, protok i čistoću. Mogući su različiti oblici suradnje. Nove tehnologije polaganja cijevi bez kanala (Ref: 11 PL 63AY 3L63) · Poljsko

malo/srednje poduzeće iz uslužnog sektora traži nove tehnologije polaganja cijevi. Tvrtka je specijalizirana za polaganje cijevi na zahtjevnom terenu. Traži se tehnologija za demonstraciju i uporabu. Tvrtka traži tehničku suradnju ili komercijalni ugovor s tehničkim savjetovanjem. Razvijanje filtera ugljičnog dioksida (Ref: 10 FR 38m6 3JJD) · Francuska tvrtka traži tehnologiju za hvatanje ili

adsorpciju ugljičnog dioksida iz složene smjese plina i čestica. Ta bi tehnologija trebala biti učinkovita na malom prostoru (8mm3 x 10mm3) i sigurna za ljudsku uporabu. Tražena tehnologija može biti ili u fazi laboratorijskog ispitivanja ili potpuno razvijena.

Stabilizacijski aditiv za humektante (Ref: 11 GB 41n7 3LLT) · Tvrtka iz Ujedinjenog Kraljevstva ugrađuje humektante u gotove proizvode. Ove higroskopske tvari mogu biti u tekućem obliku i tada ih treba stabilizirati kako bi se spriječila njihova disperzija. Minerali koji se trenutno koriste smatraju se teškim. Traže se novi materijali i metode za dobivanje lakše otopine. Trebaju biti primjenjivi na velike količine. Vrsta suradnje može varirati i ovisit će o stupnju razvijenosti predloženih tehnika. Naprava za odvajanja koštica grožđa za valorizaciju pulpe grožđa (Ref: 10 TR 98OF 3HD6) · Turski proizvođač melase grožđa (prokuhani sok grožđa – pekmez) želi razviti ili prilagoditi tehnologiju koja omogućuje učinkovito odvajanje koštica grožđa koje su prisutne u pulpi kao ostaci proizvodnje melase. Budući da ekstrakti i ulje sjemenki grožđa imaju velik potencijal i traženi su na tržištu

tvrtka traži konzultante i/ili tehnologiju kako bi unaprijedila korištenje i upravljanje vodom za industrijske procese. Zainteresirani su za licenciranje, istraživanje temeljem ugovora, dokaz o konceptu koji bi vodio do industrijske primjene, zajedničkog razvoja, dobavljača usluge ili angažmana konzultanta.

u Turskoj, tvrtka traži mogućnost valorizacije otpadnih sjemenki grožđa. Tvrtka traži dobavljače ili proizvođače tehnologije za zajednički razvoj ili prijenos znanja. Uklanjanje bjelančevina i/ili polifenola iz osušenog biljnog materijala (Ref: 11 GB 41n7 3LBI) · Tvrtka iz Ujedinjenog Kraljevstva bavi se preradom sušenog lišća iz kojeg uklanjaju bjelančevine i polifenole, ne zbog visoke vrijednosti proizvoda nego radi uklanjanja. Trenutna linija troši previše vode. Traže se fizički, kemijski ili biološki procesi kako bi se učinkovito uklonili proteini i polifenoli. Trebaju se moći primijeniti na velike količine. Vrsta suradnje može varirati i ovisit će o stupnju razvijenosti predloženih tehnika. Ekspertiza i sustavi za integrirano upravljanje vodom i otpadom (Ref: 11 US 87GA 3LUO) · Velika američka

Istraživanja suprakristala - novi materijali za nanoelektroniku, nanofotoniku i proizvodnju vodika (Ref: 11 RU 86FG 3LVE) · Ruski tim za istraživanje i razvoj iz Ulyanovska istražuje novu vrstu kristalnih materijala – suprakristale. Fizička svojstva suprakristala istražuju se u svrhu njihove uporabe u elektronici, optici i energetici. R&D tim traži partnere za znanstvenu i tehničku suradnju, zajedničko istraživanje i daljnju prilagodbu postignutih rezultata specifičnim potrebama.

Upite o ovim ponudama i potražnjama možete uputiti na een@bicro.hr.

enterprise europe

19. rujna 2011.

Program za cjeloživotno učenje - otvoren natječaj za 2012. godinu Europska komisija i Agencija za mobilnost i programe EU-a objavile su poziv na natječaj za Program za cjeloživotno učenje za 2012. godinu. Program omogućuje osobama bilo koje starosne dobi (učenicima, studentima, nastavnicima, nenastavnom osoblju, stručnjacima u strukovnom obrazovanju, kao i svim zaposlenim i nezaposlenim osobama koje žele usavršavati svoja znanja i sposobnosti) sudjelovanje u poticajnim iskustvima učenja. Program također potpomože razvoj sustava obrazovanja i osposobljavanja u zemljama članicama EU-a, članicama Europskog ekonomskog prostora (Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska) te Turskoj, kroz aktivnosti koje uključuju međunarodnu suradnju u vidu razmjena, studijskih posjeta te umrežavanja i partnerstava. Natječaj je otvoren za sudjelovanje svim institucijama iz Republike Hrvatske, u suradnji s međunarodnim partnerima. Za Republiku Hrvatsku za projekte međunarodne suradnje u okviru Programa za cjeloživotno učenje u 2012. godini planirano je oko 46,4 milijuna kuna. Program se dijeli na četiri potprograma u okviru kojih se financiraju projekti na različitim razinama obrazovanja i osposobljavanja: Comenius je namijenjen vrtićima, osnovnim i srednjim školama,

Gospodarski susreti B2B@SASOfair Partneri u Europskoj poduzetničkoj mreži - Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu, Hrvatska gospodarska komora i Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO - te strani partneri iz Mreže pozivaju na Četvrte međunarodne gospodarske susrete u Splitu. Susreti će se održati u petak, 21. listopada, u okviru sajma SASO s početkom u 9.30 sati. Događanje se organizira s ciljem promocije inovativnog poduzetništva te uspostave međunarodne poslovne suradnje. Ovo je jedinstvena prilika za susret s hrvatskim i međunarodnim tvrtkama koje nude usluge i proizvode u sektorima energije, graditeljstva, metalne industrije i elektrotehnike. Prošle godine na gospodarskim susretima sudjelovala su 122 sudionika (BiH, DE, ES, HR, IT, RS) iz 92 tvrtke koji su održali ukupno 126 bilateralnih sastanaka. Poduzetnici su u anketi po završetku događanja iskazali veliko zadovoljstvo organizacijom (94 posto) i samim iskustvom sudjelovanja. Susreti su pokrenuli nove poslovne suradnje i partnerstva u prijavama EU projekata. Aktualni popis sudionika i formular za registraciju može se pronaći na web stranicama događanja www.utt.hr/ b2b/saso2011.

Leonardo da Vinci institucijama koje se bave strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem, kao i gospodarskom sektoru, Erasmus je namijenjen visokim učilištima, a Grundtvig institucijama za obrazovanje odraslih (u segmentu općeg obrazovanja odraslih). Tu je još i Transverzalni program, koji nudi mogućnosti studijskih posjeta za donositelje odluka u obrazovanju. Poziv na natječaj i pripadajuća dokumentacija dostupni su na mrežnim stranicama Agencije za mobilnost i programe EU-a: www.mobilnost.hr. U tijeku je priprema nacionalnog Poziva na natječaj (konačna objava ovisi o finalizaciji dokumenata od strane Europske komisije) te prijevod natječajne

dokumentacije, a informacije su dostupne na www.mobilnost.hr. Agencija za mobilnost i programe EU-a tijekom jeseni održavat će seminare o tome kako se prijaviti na natječaj. Seminari će se održati u sljedećim gradovima i terminima, ovisno o potprogramima: Comenius (za vrtiće, osnovne i srednje škole): Zagreb - 14. listopada, Split - 11. studenog Leonardo da Vinci (za programe strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, usavršavanja u gospodarskom sektoru): Zagreb - 14. listopada, Osijek - 28. listopada, Split - 11. studenog, Rijeka 25. studenog Grundtvig (za ustanove koje se bave obrazovanjem odraslih, u segmentu općeg obrazovanja): Zagreb - 14. listopada, Split - 11. studenog Erasmus (za visoka učilišta): Zagreb 15. studenog Podrobnije obavijesti o mjestu održavanja, dnevnom redu i načinu prijave bit će dostupne naknadno. Za sve upite obratite nam se na neku od niže navedenih adresa elektroničke pošte, ovisno o potprogramu interesa: comenius@ mobilnost.hr; erasmus@mobilnost.hr; leonardo@mobilnost.hr; grundtvig@ mobilnost.hr; studijski.posjeti@mobilnost. hr.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a Ü 27. rujna Središnja proslava Svjetskog dana turizma u znaku kulture i vodećih turističkih inovacija, Zagreb Ü 27. i 28. rujna - TICTalk 2011: Inovacije za tehnološkoinovacijske centre, Čakovec Ü 29. rujna Incoterms 2010 pravila, Zagreb Ü 6. listopada Iskustva malih i srednjih poduzeća nakon pristupanja EU, Zagreb Ü 9. listopada - Gospodarski susret Tech Fruits&Vegetable 2011 - 3rd Edition, Parma Ü 21. listopada - Gospodarski susreti B2B@SASOfair, Split

Incoterms 2010 pravila Hrvatska gospodarska komora-Međunarodna trgovačka komora objavila je novo izdanje međunarodno prepoznatljivih trgovačkih termina Incoterms 2010 pravila koja su stupila na snagu 1. siječnja 2011. godine. Nova revidirana pravila uključila su nove trendove u međunarodnoj trgovini uzevši u obzir promjene u osiguranju tereta te povećanu upotrebu elektroničke komunikacije u svakodnevnom poslovanju. Hrvatski nacionalni odbor Međunarodne trgovačke komore-ICC Hrvatska organizira stručni seminar Incoterms 2010 pravila koji će se održati u četvrtak 29. rujna 2011. godine u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Rooseveltov trg 2, Zagreb, s početkom u 9 sati. Seminar je namijenjen izvoznicima, uvoznicima, transportnim tvrtkama, stručnjacima u bankarskim institucijama, osiguravateljima, odvjetnicima i svim ostalim gospodarskim subjektima u unutarnjoj i međunarodnoj trgovini. Radni jezik seminara je engleski, uz simultani prijevod na hrvatski jezik. Kotizacija za seminar iznosi 700 kuna za članove ICC-a Hrvatska, 1000 kuna za ostale gospodarske subjekte te 150 eura za inozemstvo. Zainteresirani za sudjelovanje moraju dostaviti ispunjeni prijavni obrazac do 20. rujna (fax: 01/482 8380, e-mail: icc@hgk.hr). Dodatne informacije - Sandra Vidović, 01/4561 625, e-mail: svidovic@hgk.hr.

Iskustva malih i srednjih poduzeća nakon pristupanja EU Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža Hrvatske (EEN) organizira međunarodnu konferenciju pod nazivom Iskustva malih i srednjih poduzeća nakon pristupanja EU. Konferencija će se održati 6. listopada u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2, Zagreb, od 9 do 13 sati. Tema konferencije izabrana je s obzirom na skorašnji ulazak Hrvatske u EU, a namijenjena je svim hrvatskim gospodarstvenicima koji žele čuti iskustva svojih kolega koji su iskoristili prednosti jedinstvenog tržišta EU-a. Konferencija će ujedno predstavljati i središnje događanje u Hrvatskoj u okviru Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva 2011. (SME WEEK 2011) koji se održava od 3. do 9. listopada. Očekuje se sudjelovanje predstavnika Europske komisije koji bi govorio o položaju i rezultatima malog i srednjeg poduzetništva nakon ulaska pojedinih zemalja u EU. Nakon toga predstavit će se tri tvrtke iz tri različite članice EU-a (Slovenije, Češke i Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA Poljske) koje će na svojim primjerima objasniti kako su iskoristile prednosti poslovanja na jedinstvenom tržištu EU-a. U drugom dijelu predstavnik češkog gospodarstva u Hrvatskoj govorit će o prednosti EU članstva za poduzeća u Češkoj. Cilj ovog predavanja bit će davanje pregleda Glavni urednik poslovnog sektora prije i nakon ulaska Češke u EU. Darko Buković Posljednje izlaganje održat će predstavnica Rumunjske koja će govoriti o EU članstvu kao prilici za razvoj tvrtki korištenjem strukturnih fondova. Urednik priloga Krešimir Sočković Konferencija će se održati na hrvatskom i engleskom jeziku, uz simultani prijevod.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3695, 19. rujna 2011.

( 17.000 grmova ( 2004. godine lavande ima OPG Trampus

OPG TRAMPUS, BELIŠĆE

osnovan DrLuigi

Tvornica obuće DrLuigi, Šestanovac

Slavonska lavanda na Havajima

Medicinska obuća po mjeri Belišćanski umirovljenici počeli su se, na čudo svojih susjeda, prije šest godina baviti uzgojem lavande. Danas je izvoze i na drugi kraj planeta

Svi proizvodi su certificirani kao medicinski, te ih se može kupiti isključivo u ljekarnama ili specijaliziranim trgovinama ortopedskih proizvoda

lavonski pejzaž sve je češće prošaran i ljubičastoplavim bojama - lavandom. Dvadesetak obitelji - od Slavonskog Broda, preko Vukovara do Belišća - umjesto do sada uobičajenih ratarskih kultura, bavi se uzgojem lavande. Na prvi pogled neobično za Slavoniju. Međutim, lavanda raste i uzgaja se čak i u Velikoj Britaniji, a odnedavno i na brežuljcima Gorskog kotara. Belišćanski umirovljenici, supružnici Vera i Željko Trampus 2005. godine zasadili su jedno jutro lavande, kod nas najčešće sorte - budrovke. Danas pod lavandom imaju dva hektara s oko 17.000 grmova. Naravno, dolazak i uzgoj lavande u Slavoniji, kako kažu Trampusovi, nije prošao bez začuđenih komentara susjeda i poznanika. No, ta je nevjerica potrajala samo do prve berbe i predstavljanja gotovih proizvoda od lavande. OPG Trampus godišnje ostvaruje prinos od oko 10 tona cvjetova lavande od čega proizvode sedamdesetak litara čistog ete-

ričnog ulja lavande, oko 2000 litara lavandinog hidrolata i veliku količinu sušenog cvijeta. Još u začetku, Trampusovi su odlučili baviti se ekološkim uzgojem. Svoju plantažu lavande okružili su nasadima ružmarina i buhača i time je zaštitili od mogućih nepoželjnih kemijskih primjesa susjednih njiva.

OPG Trampus jedan je od četiriju vlasnika certifikata za proizvodnju presadnica lavande Kvaliteta uroda i završnih proizvoda redovito se kontrolira u odgovarajućim laboratorijima. Gladno tržište Prve dvije godine poslovanja svog OPG-a Trampusovi su bili samo proizvođači lavandina cvijeta, no u međuvremenu su napravili i vlastitu destileriju u kojoj zaokružuju čitav proces proizvodnje. Prije tri godine, učinili su i korak dalje. Iz dalekog Novog Zelanda nabavili su japanski stroj za branje la-

vande. Prema njihovim saznanjima, to je prvi takav stroj u Hrvatskoj. I ono što je svakako zanimljivo i nadasve korisno znati: većina slavonskih proizvođača lavande i njenih gotovih proizvoda nemaju gotovo nikakvog problema s tržištem. Sve što proizvedu, vrlo brzo i po pristojnim cijenama plasiraju na hrvatskom i svjetskom tržištu. Trampusovi svoje proizvode u pravilu plasiraju na veliko i to bez distributera i posrednika. Kako imaju vlastitu web stranicu, mnoštvo narudžbi, osobito iz svijeta, dobivaju putem elektroničke pošte. Tako je belišćanska lavanda do sada dospjela čak i na Havaje i to u jedan ekskluzivan kozmetički salon. Imaju kupce i iz Kanade, Austrije, Slovenije... Osim toga OPG Trampus jedan je od četiriju vlasnika certifikata za proizvodnju presadnica lavande, koje se koriste u cijeloj Hrvatskoj. Imali su dosta upita i iz Bosne i Srbije, kaže Vera Trampus, ali je nabava fitoputovnice preskupa pa su odustali od izvoza presadnica lavande. (S.S.)

vornica obuće DrLuigi iz Šestanovca osnovana je prije sedam godina, a glavna joj je djelatnost proizvodnja medicinske obuće. Tvrtka je pravni sljednik negdašnje tvornice obuće u Šestanovcu osnovane 1947., koja je u to vrijeme proizvodila klasičnu obuću. Osnovao ju je holding Splićanka u čijem sastavu i posluje. Uz rad ove tvrtke vezano je više od 100 obitelji jer se dio poslova na izradi dijelova medicinske obuće obavlja po domaćinstvima, a sklapanje i kompletiranje u samoj tvornici. Neke komponente proizvode se i u Vrgorcu. “Nemamo problema s plasmanom i naplatom. Funkcioniramo kao uredna tvrtka koja na osnovi svog iskustva i kvalitete proizvoda ostvaruje plodove rada”, kaže Željko Frankić, direktor za investicije i razvoj holdinga Splićanka. DrLuigi izrađuje medicinske proizvode i prva je tvornica u Hrvatskoj koja razvija proizvodnju medicinske obuće za bolesti krvnih žila i zglobova, a svoje inovacije u proizvod-

nji je patentirala i zaštitila. Svi proizvodi klasificirani su i certificirani kao medicinski te ih se stoga može kupiti isključivo u ljekarnama ili trgovinama ortopedskih proizvoda. Svoje

Svoje proizvode tvrtka plasira u nekoliko tisuća ljekarni diljem Europe proizvode plasira u nekoliko tisuća ljekarni diljem Europe. Prema Frankićevim riječima, u planu grupacije je da na svakom tržištu koje može primiti više od 100.000 proizvoda iz programa DrLuigi tvrtka organizira i proizvodnju. Mjere u 3D dimenziji Tvrtka ima i poseban sustav prodaje, a prepoznata je i po načinu komunikacije svojih komercijalnih predstavnika. “Kupcima na poljskom tržištu obraćamo se na poljskom jeziku, na švedskom švedskim jezikom, rumunjskom tržištu na rumunjskom... Svim našim komercijalistima je taj je-

zik materinji”, ističe Frankić. Do kraja godine tvrtka, jedina u svijetu, namjerava početi izrađivati medicinsku obuću po mjeri. “Putem laserskih skenera koje ćemo montirati u ortopedskim ordinacijama dobit ćemo na našem računalu mjere u 3D dimeziji te tako izraditi obuću i isporučiti je pacijentu. Nedavno je tvrtka u Srbiji, u Vranju, otvorila skladište gotovih proizvoda kao carinsko skladište iz kojeg će svoje proizvode distribuirati prema Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Turskoj, Albaniji i Makedoniji”, rekao je Frankić. U Vranju je tvrtka otvorila skladište s uredskim i dostavnim prostorom vrijedno 193.000 eura. U drugoj fazi ulaganja u iznosu od gotovo 1,5 milijuna eura predviđeno je uređenje proizvodnih prostora, instaliranje brizgalica te ostale opreme potrebne za proizvodnju. U Srbiji se planira i realizacija programa izrade medicinske opreme po mjeri laserskim skenerima i tzv. CNC uređajima u što će uložiti još 300.000 eura. (J.V.)

14 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3695, 19. rujna 2011.

srbijanske kompanije i javna poduzeća pripremaju se “ Velike podnijeti tužbe hrvatskim sudovima za povrat imovine. ” Gašo Knežević, visoki predstavnik Srbije u procesu sukcesije

Sukcesija u Srbiji u finalu

Po(t)pis za povratak u budućnost Prema procjenama Direkcije za imovinu Srbije, u trenutku raspada SFRJ vrijednost srbijanske imovine u Hrvatskoj iz Aneksa G bila je 1,8 milijardi eura, a vrijednost hrvatske u Srbiji oko 800 milijuna eura Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@pregled.rs

a koliko se dosad otezalo sa zakazivanjem sastanka na kojem bi se trebalo razmotriti najosjetljivije područje u “ostatku” problema sukcesije bivših yu-država, a to je imovina poduzeća, čini se da je ipak kucnuo čas i da će se i ovaj problem naći uskoro na dnevnom redu. Koliko ovo pitanje “žulja” sve države sljednice potvrđuje činjenica da je skup na kojem se trebalo riješiti problem podjele zgrada, stanova i odmarališta - a koja je regulirana Aneksom G bečkog Sporazuma o sukcesiji - odlagan više puta od početka godine. Domaćin sastanka ovog je puta Bosna i

Hercegovina, a inicijator je bila Srbija. Sada su se kockice konačno složile, ali je lopta u dvorištu domaćina, Bosne i Hercegovine koja bi trebala predložiti termin.

Da su iznosi potraživanja realno drukčiji ilustrira podatak da broj sporova koje su pokrenula srbijanska poduzeća u Hrvatskoj nije velik To se još nije dogodilo, ali sada Srbija lobira da se skup zakaže što prije kako bi se i ovaj problem barem načeo, ako ne i skinuo s dnevnog reda jer će,

kako se očekuje, ipak biti potrebno više vremena za njegovo potpuno rješavanje. Zašto? Ponajprije zato što nakon 20 godina država nema potpunu i točnu evidenciju nepokretne imovine na teritoriju drugih država sukcesora, a i zato što su se stvari tijekom dva desetljeća mijenjale, pa su neke tvrtke nestale u tranziciji, a druge se u međuvremenu snalazile kako bi barem nešto izvukle. Rješavanje računa Visoki predstavnik Srbije u procesu sukcesije Gašo Knežević podsjeća da je Sporazumom o sukcesiji SFRJ, potpisanim u lipnju 2001. godine, a koji je stupio na snagu tek 2004., predviđeno “da sva nepokretna imovina pri-

Uskoro i nove tužbe Velike srbijanske kompanije i javna poduzeća pripremaju se podnijeti tužbe hrvatskim sudovima za povrat imovine, najavio je visoki predstavnik Srbije u procesu sukcesije Gašo Knežević. Iz Uprave Jat Airwaysa doznajemo da taj avioprevoznik potražuje u Hrvatskoj povrat imovine u vrijednosti 60 milijuna eura. Imovinsko-pravna dokumentacija o imovini Jat Airwaysa u Hrvatskoj, kažu u Upravi, ranije je predana mjerodavnim institucijama u Srbiji, ali po tom pitanju još uvijek nije mnogo učinjeno. “Mi smo kasnije u Hrvatskoj podnijeli zahtjev za mirno rješavanje spora, kao i svu moguću dokumentaciju kojom potvr-

đujemo vlasništvo nad svojom imovinom, kao pravni sljednik Jugoslovenskog aerotransporta. Riječ je 8560 četvornih metara poslovnog i stambenog prostora, među kojima je 67 stanova, hotel i pomoćni objekti za održavanje aviona”, naveli su u JAT-u. Najvećom imovinom raspolagali su Jugobanka, Geneks, koji je imao 37 stanova i nekoliko hotela i odmarališta, Železnice Srbije, NIS, s više od 30 benzinskih crpki, odmaralištem i udjelom u Jadranskom naftovodu, Tigar, Putnik, Centrotekstil, EI Niš, Vino Župa, Ineks, Utva, Sintelon i drugi. Jugobanke, Geneksa, Putnika, Cetrotekstila, Ineksa, EI Niša više nema, a NIS je ruski.

padne državama nasljednicama. Poduzeća-vlasnici zadržavaju pravo vlasništva prema stanju iz 1990. godine bez obzira na čijem je teritoriju ta imovina”. Imovina neće biti briga države nego će se svaki titular boriti pred sudom tamo gdje se ta imovina nalazi, a ako je u pitanju imovina srbijanskih tvrki u Hrvatskoj - onda pred hrvatskim sudovima. “Sve je otvoreno, a naš je zadatak samo da damo pravni okvir kako bi se ovi sporovi mogli rješavati i da pomognemo svojim tvrtkama ostvariti njihova prava”, istaknuo je Knežević. “Nemamo dobar popis imovine u Hrvatskoj i zato je ostao otvoren poziv srbijanskim poduzećima da do 30. rujna prijave sve ono što je predmet sukcesije, budući da se mnogi nisu do sada službeno evidentirali. To je velika tema i ja ne znam što će se događati jer je naša dužnost samo da osiguramo ravnopravan tretman poduzećima pred sudovima u drugim državama”, naglasio je on.

Knežević je podsjetio da je Srbija prije godinu i pol dana ponudila Hrvatskoj da se ovo pitanje riješi bilateralnim pravnim ugovorom, ali odgovora na ovu ponudu nije bilo. Razlaz u brojkama Prema procjenama Direkcije za imovinu Srbije u trenutku raspada SFRJ vrijednost srbijanske imovine u Hrvatskoj iz Aneksa G bila je 1,8 milijardi eura, a vrijednost hrvatske u Srbiji oko 800 milijuna eura, naveo je Dejan Jovović iz Biroa za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije. Prema ocjenama poznavatelja ovog područja, brojke su prevelike (ako se izuzmu stanovi građana) u odnosu na realnu situaciju u ovom trenutku. Stručnjaci također upozoravaju da ni sedam godina od početka sukcesije Srbija nema precizne podatke što sve njene tvrtke, općine i građani potražuju u Hrvatskoj, a “još manje se zna što se sa svom tom silnom imovinom događa”.

Da su iznosi potraživanja realno drukčiji najbolje ilustrira podatak da broj sporova koje su pokrenula srbijanska poduzeća u Hrvatskoj i koji se vode pred sudovima nije velik. To potvrđuje i pretpostavku da su mnoga poduzeća u Srbiji iskoristila mogućnost koju su imala po stupanju na snagu ugovora o sukcesiji da mimo legalnih tokova i bez službene evidencije prodaju svoje nekretnine u Hrvatskoj. Takve transakcije pored pravne osnove bile su moguće i zbog postojanja društvene imovine i privatizacije koja je u Srbiji tekla jako sporo pa je postojao dovoljno dug vremenski procjep između pravne punovažnosti sukcesije i trenutka kada je zbog transformacije društvene imovine u privatnu bilo potrebno položiti račune. “Svi su se snalazili na ovom terenu kako su znali i umjeli. Bojim se da su se jako dobro snašli i na jednoj i na drugoj strani”, smatra jedan od analitičara sukcesije “iz sjenke”.

www.privredni.hr Broj 3695, 19. rujna 2011.

( čak 36%

*vijesti Milijunski gubici BiH zbog kosovske carine Za samo dva mjeseca otkako je Kosovo uvelo carine na bosanskohercegovačku robu, jer BiH nije priznala Kosovo kao samostalnu državu pa tako ne priznaje ni službene kosovske carinske pečate, izvoznici iz BiH izgubili su na desetke milijuna konvertibilnih maraka, priopćeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH. Uz to, čini se da bi tamošnji gospodarstvenici zbog politike mogli izgubiti jedno od malobrojnih tržišta na kojima ostvaruju suficit u trgovanju. Prošle godine BiH je izvezla na Kosovo roba za 160 milijuna KM, a uvezla za oko tri milijuna maraka. Posebno je ugrožen izvoz prehrambenih proizvoda.

pala vrijednost građevinskih radova u godinu dana

Slovensko građevinarstvo

Prepušteni kaotičnim amputacijama

Makita seli u Ljubljanu

Bez intervencija, a one su sve manje izgledne, slovenskom građevinarstvu prijeti vraćanje na opseg radova iz razdoblja 1996.-2000. Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

riza je u crnu rupu povukla prvi ešelon slovenskog građevinarstva. U stečajnoj gunguli nestaje najveći slovenski građevinar SCT koji je na vrhuncu investicijskog vala zapošljavao 10.000 ljudi. Smak svijeta dogodio se i drugim prvoligašima. Nestali su ili postoje još samo u tragovima: Vegrad, GPG, Cestno podjetje Maribor, Stavbar, Konstruktor, Gradis Celje i Gradis Ptuj te Nova Celje. Od velikih ostalo je samo Primorje iz Aj-

dovščine. Budućnost toga građevinara ovisi o bankama i dobavljačima koje se moljaka za rastezljivije rokove plaćanja i vraćanja. Kada je u slovenskom građevinarstvu

Na slovensko tržište nadiru strane građevinske tvrtke potpomognute novcem svojih banaka

grunulo, stradali su oni gore i oni dolje. Građevinari su “začađili” poslov-

ne bilance većine banaka. Najveća, NLB, stoga prolazi sve znane neugodnosti dokapitalizacijskih repeticija. Neisplaćeni, pak, podizvođači pribjegavaju očajničkom remećenju prometa na prekmurskoj autocesti ne bi li došli do novca koji je otišao iz DARS-ove blagajne, ali se usput izgubio u SCTovim financijskim ponornicama. Tri godine pada Jesu li nestankom velikih profitirale male građevinske tvrtke? “Nama je sada još teže”, u jedan glas odgovaraju male i srednje tvrtke, precizira-

EU: milijarde za oživljavanje građevinarstva Većina europskih zemalja dodatno je povećala financijska ulaganja u javnu infrastrukturu, posebno u energetsku obnovu zgrada, znajući da time pomaže građevinarstvo u preživljavanju krize. U tome prednjači Italija. Izdvojila je 40 milijardi eura, Njemačka 25 i Francuska 20 milijardi. Belgija je protukrizne mjere nadogradila smanjenjem PDV-a sa 21 na šest posto za građevinske radove do 50.000 eura. Nizozemska je također snizila PDV za energetsku obnovu zgrada sa 19 na šest posto. Austrija s milijardu eura potiče savezne građevinske aktivnosti povezane ponajviše s energetskim

uštedama. Jože Renar, direktor slovenske Zbornice građevinarstva i industrije ugradbenih materijala, ne vidi Sloveniju u društvu zemalja koje protukriznim mjerama olakšavaju teški položaj građevinara. “Mi smo još u fazi kaotičnog reduciranja građevinarstva i gubljenja dragocjenih kvalitetnih radnih mjesta (projektiranje, izvedbena dokumentacija, vođenje projekata, organiziranje gradnje, razvoj tehnologije, nabave i financiranja). Negativne posljedice neminovno će se preseliti u druge industrije, prije svega u drvnu, metalnu, kemijsku i elektroindustriju”, rekao je Renar.

jući da banke zahtijevaju stroža i veća jamstva što ih ostatak građevinarstva ne može ispuniti, pa se stvaraju breše kroz koje na slovensko tržište već nadiru strane građevinske tvrtke potpomognute novcem svojih banaka. Slovenski građevinari posebno su kivni na državu. Umjesto da pospješi energetsku obnovu zgrada te inicira druge zahvate radi sačuvanja jezgre slovenskog građevinarstva, vlada Boruta Pahora predložila je parlamentu rebalans državnog proračuna u kojem se većinu ušteda kreiralo brisanjem investicija. Građevinskim tvrtkama u Sloveniji jasno je da se nikad više neće ponoviti 2008. godina kada se građevinare vuklo za rukav opsjedajući ih sa 3551 milijun eura vrijednim narudžbama koje su potom međusobno raspoređivali za bogatom trpezom dvorca Zemono. Tri godine za redom pada vrijednost građevinskih radova – u posljednjih godinu čak 36 posto. Time se Slovenija našla tik do Španjolske čije se građe-

VRIJEDNOST OBAVLJENIH GRAĐEVINSKIH RADOVA U SLOVENIJI u mil. eura 2001. 1298 2002. 1428 2003. 1602 2004. 1856 2005. 1993 2006. 2434 2007. 2942 2008. 3551 2009. 2870 2010. 2385 2011. 1700 (procjena)

vinarstvo u istom razdoblju urušilo čak za 43,7 posto – najviše u Uniji. Ivan Brglez, direktor Kongrad Igema iz Dravograda, sluti da će slovenski građevinari biti dodatno stjerani na skučeni investicijski podij, ne veći od milijardu eura godišnjih narudžbi. Ne zna se stoga tko će preživjeti na tržištu u grču na kojem se urušava i stanogradnja. U 2008. godini Slovenija je izgradila 10.000 – lani tek 6352 stana. Život malim i srednjim građevinarima otežavaju stanovi i nekretnine što su ih umjesto novca bili prinuđeni preuzeti za izvedene radove. Sada ih ne mogu prodati niti uz znatno manje cijene.

Moniru Tanaka, direktor japanskog proizvođača električnih ručnih alata Makita, objavio je da se sjedište tvrtke za Istočnu Europu seli iz Beča u Ljubljanu. “Beč nije daleko, ali je Ljubljana bliža jugoistočnom dijelu Europe u kojem Makita prepoznaje veliki prodajni potencijal za svoje proizvode”, rekao je Tanaka, dodajući da će globalni proizvođač alata otvoriti u Sloveniji i zanimljiva nova radna mjesta. Prebijeno pet posto dugova

U pet krugova multilateralne kompenzacije provedene u Sloveniji likvidirano je 340 milijuna eura obveza. Da je kompenzacija provedena godinu ranije i da su u nju bila uključena i građevinska poduzeća, imala bi znatno veći učinak, izjavila je Romana Logar, direktorica Agencije za javnopravne evidencije na skupu gospodarstvenika u okviru Celjskog sajma.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3695, 19. rujna 2011.

( oko 15% BDP-a ( oko 50 zemalja

*vijesti Dubrovnik Palace najbolji europski resort hotel Hotel Dubrovnik Palace dobio je nagradu World Travel Award čime je proglašen najboljim resort

hotelom u Europi. Poznata i kao turistički Oscar, nagrada World Travel Award prepoznata je diljem svijeta kao vrhunsko priznanje turističkim subjektima i najistaknutijim brendovima u toj industriji. Obilježavanje Svjetskog dana turizma Kao i u ostalim zemljama tako će se i u Hrvatskoj 27. rujna obilježiti Svjetski dan turizma. Ovogodišnja tema je Turizam - povezivanje kultura tj. naglašavanje važnosti turizma u zbližavanju kultura svijeta i promicanju globalnog razumijevanja kroz putovanja. Već tradicionalno Turistička zajednica Grada Malog Lošinja uoči Svjetskog dana turizma dodijelit će nagrade za djelatnike godine u sklopu akcije Volim Hrvatsku Čovjek ključ uspjeha u turizmu te najljepše vrtove i okućnice u sklopu akcije Lošinjski cvijet. Hotel Aurora ostvario milijunto noćenje Gotovo tri i pol mjeseca ranije nego lani, nedavno je u hotelu Aurora iz sastava malološinjske turističke tvrtke Grupa Jadranka ostvareno milijunto noćenje. Taj hotel ove godine bilježi 16 posto više fizičkih rezultata i tri posto više prihoda po noćenju nego lani. Inače, u osam mjeseci ove godine Grupa Jadranka zabilježila je porast broja noćenja od devet posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom su u hotelima noćenja porasla za oko 11 posto, a u kampovima osam posto.

unos turizma u Hrvatskoj

sudjelovalo na konferenciji u Zagrebu

Turizam i mediji

Slušaj me dok ti pričam priču... Mnogi medijski i turistički stručnjaci raspravljali su o važnosti turizma te o tome na koji način povećati udio turističkih vijesti u raznim medijima Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

akon naftne, automobilske i farmaceutske, turizam je četvrta po važnosti industrija na svijetu. Kao fenomen 20. i 21. stoljeća, vrlo je važan dio gospodarstva te ujedno aktivnost koja tra-

Čak i negativne vijesti privlače turiste, a dokaz tome je pojačan interes za obilazak trga Tahrir u Egiptu je svih 12 mjeseci. Zbog tih karakteristika zaslužuje veću pažnju i prisutnost u medijima. No kako bi se to postiglo, treba raditi na poboljšanju turističkog proizvoda u turističkim zemljama i većoj suradnji tog sektora s novinarima, rečeno je na Prvoj međunarodnoj konferenciji o turizmu i medijima s nazivom Turizam u glavnim vijestima. Konferencija je održana protekli tjedan u zagrebačkom hotelu Westin, u organizaciji

Svjetske turističke organizacije (UNWTO) i Ministarstva turizma te suorganizaciji hrvatske vlade. Službeni medijski pokrovitelj bio je CNN, a konferencija je okupila oko 500 novinara, osoba koje se bave odnosima s javnošću te turističkih djelatnika iz pedesetak zemalja. Proširiti okvire Mnogi medijski i turistički stručnjaci raspravljali su o važnosti tog sektora gospodarstva te o tome na koji način povećati udio turističkih vijesti u raznim medijima. Svi su se složili kako je poanta u stvaranju dobre analitičke priče, a ljudi su sjajan izvor stvaranja priča. Primjerom je to potkrijepio Michael Schuman, dopisnik Timea iz Azije za područje gospodarstva rekavši kako nije zanimljiva priča o tome je li otvoren neki hotel nego je li njegov vlasnik, primjerice, eminentan kuhar. “Potrebno je razmišljati u širim okvirima o temi o kojoj se namjerava pisati. Priča o hotelu čitatelje će privući više od oglašavanja tog hotela jer

Zagrebačka deklaracija o suradnji turizma i medija Hrvatska je turistička zemlja u kojoj je turizam vrlo važan dio gospodarstva jer čini oko 15 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), rekao je ministar turizma Damir Bajs. O značaju hrvatskog turizma govorio je glavni tajnik UNWTO-a Taleb Rifai koji je istaknuo kako naša zemlja u posljednjih pet do 10 godina predstavlja uspješan primjer turističke zemlje, a danas je jedna od najvažnijih zemalja na Mediteranu, ali i u Europi. Na kraju Prve međunarodne konferencije o turizmu i medijima, Bajs i Rifai potpisali su Zagrebačku deklaraciju. Cilj tog dokumenta je bolje pozicioniranje turizma u medijima, pojačana suradnja turističkog i privatnog sektora s medijima, shvaćanje turizma kao pokretača gospodarskog razvoja, povećanje svijesti o važnosti turizma te prihvaćanje suvremenih komunikacijskih alata i tehnologija. se dobrom pričom stvara emotivna veza između novinara i čitatelja”, istaknuo je Schuman. Pritom je dodao da je uvredljiva i sama pomisao da se novinar služi spinom, već dobra priča treba počivati na iskrenosti, otvorenosti i zanimljivosti. Zanimljivo je bilo čuti iskustvo Juana Guillerma Pereza, direktora londonske podružnice kolumbijske agencije Proexport, koji je rekao kako je u doba velike krize i problema sa sigurnošću u Kolumbiji 2000. godine manje od 500.000 ljudi posjetilo tu zemlju. Dvije godine kasnije Kolumbija je dobila novu vladu i država se počela oporavljati. Kako bi prevladali negativnu percep-

ciju koja se stvarala kod inozemnih turista o Kolumbiji, 2005. godine vlada i kolumbijski turistički djelatnici odlučili su stvoriti novi brend sa sloganom Kolumbija je strast. “Važno je napomenuti kako prije toga nismo imali ni jednu turističku kampanju. Osnovali smo ministarstvo turizma i ostala državna tijela koja su se bavila turizmom. Shvatili smo da nakon 20 godina lošeg izvještavanja treba govoriti i pisati o zemlji lijepih plaža i vrhunske kave”, istaknuo je Perez. Rizik kao prednost Osim toga, u toj su zemlji pokušali pretvoriti rizik u prednost i novinari iz cijeloga svijeta poče-

li su dolaziti u Kolumbiju. Pronalazili su priče iz svakodnevnog života ljudi. Ta se kampanja vodi već pet godina sa sloganom Jedini vaš rizik je taj što ćete poželjeti ostati u Kolumbiji. Temeljem te kampanje, peterostruko su porasla ulaganja u nekoliko zadnjih godina, a ove je godine Kolumbiju posjetilo 25 posto više Europljana nego lani. Panelisti na konferenciji ustvrdili su kako osim pozitivnih priča ipak i negativne vijesti privlače turiste na putovanja, a dokaz tome je, primjerice, pojačan interes posjetitelja za obilazak trga Tahrir u Egiptu koji žele vidjeti gdje su se to ove godine dogodili nemiri i demonstracije.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3695, 19. rujna 2011.

( oko 10 mil kn ( 1 godinu uloženo u razvoj H1TV-a

*vijesti

trajao razvoj programa

Nova IPTV usluga

Televizor ili računalo, pitanje je sad Korisnici H1TV-a mogu kupiti pojedinačne programe koji nisu u sklopu programskog paketa Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

olja dostupnost, omjer cijene i usluge te sve više mogućnosti, kao i sadržaja, neki su od važnijih argumenata zbog kojih raste broj korisnika interneta,

H1 Telekom namjerava postati značajan igrač na IPTV tržištu priključaka širokopojasnog pristupa internetu te IPTV-a (Internet Protocol Television). Hrvatski pružatelj telekomunikacijskih usluga H1 Telekom segmentu televizije utemeljene na internetskom protoko-

lu prošli tjedan je ponudio novu uslugu pod nazivom H1TV. Kristian Uwe Ćurković, predsjednik Uprave H1 Telekoma, ističe kako je riječ o tehnologiji koju nema nijedan telekom operator u nas. “Korisnici H1TV usluge moći će koristiti Facebook aplikaciju koja je istovjetna onoj na računalu te gledati videosadržaje na YouTubeu. K tomu, na raspolaganju će im biti videoteka s najavama i sadržajima filmova te će, među ostalim, moći slušati radiopostaje te pregledavati TV program. Sve to uobličeno je

u atraktivno korisničko sučelje”, objašnjava prvi čovjek H1 Telekoma. Razvoj ovog proizvoda trajao je godinu dana i u njega je uloženo oko 10 milijuna kuna. “Na razvoju H1TV-a, uz H1 Telekom, sudjelovao je niz domaćih i stranih tvrtki, među kojima je najzvučnije ime renomirana francuska tvrtka Netgem koja se nalazi pri svjetskom vrhu razvoja IPTV platformi. H1 Telekom imao je ideju koju je Netgem proveo u konkretan proizvod”, dodaje on. Rotirajući izbornici Značajna novost je i to da korisnici H1TV-a prvi

put mogu kupiti pojedinačne programe koji nisu u sklopu nekog cjelovitog programskog paketa. “Do sada su korisnici neke IPTV usluge zbog jednog programa koji su željeli gledati morali kupovati cijele programske pakete što je bilo relativno skupo”, napominje Ćurković. Također, novost je i sučelje koje se u potpunosti odmaknulo od dosad viđenih izbornika koji su uglavnom natrpani neatraktivnim i nepreglednim sadržajem. Stoga je korisnicima pregled olakšan uz pomoć logotipova i zanimljivih fotografija raspoređenih u rotirajuće izbornike. “Svaka od radnji na sučelju obavlja se trenutačno, bez zapinjanja i stanki između pritiska tipke na daljinskom uprav-

ljaču te događaja na ekranu”, kaže. Inače, H1TV usluga namijenjena je svim televizijskim korisnicima. Ćurković očekuje da će ona, zbog izgleda i mogućnosti, ponajprije svoje mjesto pronaći među mlađom populacijom. Međutim, zbog jednostavnosti je bliska i starijim korisnicima. “Dugo smo stvarali H1TV, osluškivali želje korisnika te promatrali najbolju praksu u svijetu. Uz ovakav proizvod bez imalo straha možemo reći da H1 Telekom najozbiljnije namjerava postati značajan igrač na domaćem IPTV tržištu. Naravno da već sada u pripremi imamo i neke dodatne pogodnosti koje ćemo ponuditi svojim korisnicima, ali tek kasnije”, zaključuje Ćurković.

Slabo korištenje e-bankarstva

Do širokopojasnog putem ADSL-a Gotovo 70 posto kućanstava u Hrvatskoj ima pristup internetu. Od toga 76 posto koristi širokopojasni pristup internetu. Korištenje interneta u nas većinom je povezano sa slanjem i primanjem elektroničke pošte te pretraživanjem informacija, pokazuje istraživanje koje je provedeno u sklopu IPA projekta Jačanje institucionalnih i administrativnih kapaciteta Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije. To istraživanje pokazu-

je da 60 posto ispitanika dnevno, a 66 posto tjedno, pretražuje vijesti na internetu. No, potrošači u nas još uvijek slabo ko-

nje jednom tjedno. Riječ je o relativno niskom postotku u usporedbi sa zemljama Europske unije, gdje se

8,1 posto građana Hrvatske koriste isključivo nepokretnu telefonsku mrežu riste novije usluge, poput online kupovine i e-bankarstva. Samo 20 posto potrošača koristi internet za online kupnju najma-

online kupovinom služe dvije trećine korisnika interneta. Čak 91,4 posto građana Hrvatske koristi mo-

bilne telefone, a 8,1 posto koristi isključivo nepokretnu telefonsku mrežu. Mobilni telefoni većinom se koriste za razgovore i slanje poruka. Međutim, nove usluge i mogućnosti još uvijek se u praksi slabo koriste. Istraživanje pokazuje da se prepaid tarifa koristi češće od postpaid ugovora, koji se pretežito zaključuju za razdoblje od 24 mjeseca. Širokopojasnom internetu najčešće se pristupa putem ADSL-a. Nakon toga slijedi pristup putem

kabelskih mreža. Vrlo velik broj priključaka se ostvaruje i putem mobilnih mreža te je prema posljednjim podacima iz drugog tromjesečja broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu putem pokretnih mreža dosegnuo 8,9 posto gustoće u odnosu na broj stanovnika, a što je iznad prosjeka EU-a. Provedba ovog projekta tehničke pomoći u vrijednosti od gotovo 700.000 eura službeno je započela u ožujku 2010. godine, a trajala je 18 mjeseci, do rujna. (B.O.)

Oblak za more podataka Korporacija EMC, vodeći svjetski pružatelj rješenja u segmentu računalne infrastrukture, 11. listopada će u zagrebačkom hotelu Antunović održati svoju drugu službenu konferenciju u Hrvatskoj – EMC Forum 2011. Forum će se

ove godine održavati pod geslom Računalni oblak za more podataka s obzirom na to da će predavanja i radionice na konkretnim primjerima prikazati korištenje rješenja računalstva u oblaku (cloud computing) u upravljanju sve većom količinom podataka i informacija. Epson: Nove usluge Tvrtka Epson proširuje usluge mobilnog te ispisa u oblaku za uređaje poput pametnih telefona i tablet računala. Nove i proširene usluge uključivat će izvorna Epsonova rješenja poznata pod imenom Epson Connect, a na tržištu će se pojaviti tijekom jeseni. Rastući port felj mobilnih te usluga u oblaku korisnicima omogućava ispis dokumenata i fotografija na Epsonove pisače izravno s mobilnih uređaja koji imaju iOS (Appleov operativni sustav) i Android platforme. Održan IBM Forum IBM Forum 2011, jedna od najvećih poslovnih i ICT konferencija u Hrvatskoj, održana je prošli tjedan u Umagu. Tijekom dva dana IBM-ovi domaći i međunarodni stručnjaci pred više od 400 sudionika predstavili su najnovija poslovna rješenja, usluge i tehnologiju kroz predavanja, diskusiju i okrugli stol. “IBM Forum prenosi ideju pametnijeg planeta, koju je IBM pokrenuo prije dvije godine te nastavlja stoljetnu tradiciju znanja i iskustva”, izjavio je na svečanom otvaranju Krešo Perica, glavni direktor IBM-a Hrvatska.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Emilio Calderón Židov iz Šangaja Fraktura

Napustivši Francovu Španjolsku, mladi španjolski liječnik Martin Niboli radi na brodu Conte Biancamano koji plovi do Šangaja. Ima težak zadatak: pregledava židovske emigrante kako bi otkrio moguće bolesti koje bi se mogle razviti u epidemiju kad se lađa nađe na pučini, dakle o njemu ovisi tko će od njih uspjeti umaknuti nacističkom progonu. Na plovidbi upozna starog Židova Leona Blumenthala i njegovu suprugu Noru. Zaljubivši se u mladu ženu, Niboli ih prati i iskrcava se u Šangaju...

Louis de Wohl Radosni prosjak Verbum

U ovom romanu riječ je o sinu bogata trgovca koji želi postati vitez u službi kralja, ali umjesto toga postaje najomiljeniji svetac. Na podlozi Italije i Egipta 13. stoljeća oslikana je životna povijest Franje Bernardonea, mlada i drska ljubitelja užitaka, željna vojnih uspjeha, koji će slavu steći kao sveti Franjo Asiški. Opisujući vojne bitke i političke intrige te detaljno nijansirajući karaktere de Wohl čitatelja vodi na putovanje od Assisija preko Rima i Sicilije sve do pustinja Egipta.

Abraham Verghese Vrata suza Znanje

Marion i Shiva Stone blizanci su iz tajne veze indijske opatice i engleskog kirurga, rođeni u misionarskoj bolnici u Etiopiji pedesetih godina prošlog stoljeća. Čvrsto povezani, a ipak različitih karaktera, rastu u zemlji koja se nalazi pred revolucijom, sve dok ih izdaja ne razdvoji. Godinama kasnije sudbina ih ponovno spaja na rubu života. Riječ je o egzotičnoj sagi i briljantnoj studiji ljudskih odnosa, ispunjenoj mističnim scenama i sjajnim likovima.

Damir Čivrak Tibor i vampiri nad Zarinom Zagrebačka naklada

Tibor je mlad i siromašan slikar koji kao pomoćnik radi u jedinoj seoskoj gostionici. Igrom slučaja Tibor postaje vampir kada ga ugrize grofica Sibilska, vampirica koja je u Zarin, Tiborovo selo, došla s namjerom da ga sa svojom mnogobrojnom vampirskom vojskom pokori i izolira od ostatka svijeta. Uz tešku borbu protiv svoje nametnute vampirske prirode, Tibor je svojom otkrivenom hrabrošću zauzeo važnu ulogu u ratu između ljudi i vampira.

Becca Fitzpatrick Crescendo Algoritam

Nora i Patch zapliću se u nove pustolovine, a njihova je veza ponovno na kušnji. Želeći rasvijetliti očev nestanak, Nora pokreće događaje koji ne slute na dobro. U potrazi za istinom shvatit će kako je njezin život daleko od života prosječne srednjoškolke i zapitati se je li u pozadini svega tajna loza palih anđela - nefila. U svojoj će se potrazi opet naći u životnoj opasnosti, svjesna da možda ne može računati na Patchevu pomoć.

Privredni vjesnik Broj 3695, 19. rujna 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Suradnja u distribuciji

Autokontakt, Zagreb, www.autokontakt.hr. Tvrtka je renomirani hrvatski proizvođač, izvoznik, uvoznik i distributer u području autoindustrije. Proizvodi kutije prve pomoći, tekstilne autotepihe, autopresvlake i setove obvezne autoopreme. Traži kvalitetne tvrtke iz inozemstva zainteresirane za distribuciju svojih proizvoda. Kontakt: Neven Dežđek, info@autokontakt.hr, +385 1 2921976.

Trgovina s inozemstvom

Astra International, Zagreb, www.astra. hr. Tvrtka nudi suradnju u trgovini s inozemstvom. Kontakt: Davor Cimaš, davor. cimas@astra.hr, +385 1 6324601. Zastupanje

Pro Mimato, Zagreb, www.pro-mimato. hr. Tvrtka proizvodi tipske i univerzalne autopresvlake i autotepihe. Traži zastupnike za ekskluzivnu prodaju svojih proizvoda iz vlastite proizvodnje. Kontakt: Tomislav Marić, tomislav.maric@pro-mimato.hr, +385 1 3886855. Zastupstvo za regiju

HiM, Zagreb, www.duplicolor.hr. Tvrtka traži distributere za Motip Dupli program za Bosnu i Hecegovinu, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju. Kontakt: Mirna Bogdanić, him@zg.t-com.hr, +385 1 3698919.

ki, Kawasaki i Hondu - sve vrste vozila, plovila, izvanbrodskih motora i popratnog asortimana. Nudi i originalne Fordove dijelove i dijagnostičke aparate. Kontakt: Jasminka Paunović, jasminka@ skaromoto.hr, +385 31 300555, +385 91 7629704. Suradnja

Profine Croatia, Velika Gorica, www.profine-croatia.hr. Tvrtka je uvoznik i distributer PVC profila za prozore i vrata marki Trocal, Kömmerling i KBE. Prodaje grilje, rolete i pribor za prozore i vrata. Traži suradnju u regiji. Kontakt: Zdravka Martinko, z.martinko@profine-croatia.hr, +385 1 5391502. PVC profili

Deceuninck, Dugo Selo, www.deceuninck.hr. Tvrtka je trgovačka podružnica Deceuninck Grupe koja nudi PVC profile za prozore i vrata, zimske vrtove, rolete, grilje i prozorske klupice, kao i proizvode od Twinson materijala (koekstruzije drveta i PVC-a) i širok spektar PVC profila za građevinsku industriju. Kontakt: Renata Travljanin, renata.travljanin@deceuninck.com, +385 1 2781353. Teflonske podloge

Soing, Varaždin, www.soing.hr. Tvrtka proizvodi i prodaje teflonske podloge za sve vrste kućnih glačala. Kontakt: Zvonimir Šoić, soing@vz.htnet.hr, +385 42 744599.

Dječje igračke

Croit, Dugopolje, www.croit.hr. Tvrtka je izvoznik, distributer i veleprodavatelj dječjih igračaka i robe sezonskih programa na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore i Srbije. Nudi suradnju. Kontakt: Nikša Maljković, niksa.maljkovic@croit.hr, +385 21 707302. Servis i prodaja

Škaromoto, Osijek, www.skaromoto.hr. Tvrtka prodaje i servisira Yamahu, Suzu-

Plovila

Bravo-Makarska, Makarska, www.bravo-makarska.hr. Tvrtka nudi plovila - vrhunske američke glisere i cruisere Four Winns, fishermane Seaswirl i obiteljske višenamjenske brodice Drago. Kontakt: Siniša Rudelj, bravo-makarska@st.htnet.hr, +385 21 611027, +385 98 235919.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Forenzička oprema

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja forenzičku opremu. Rok dostave ponuda 5. listopada. Sol za posipanje cesta

Komunalac Samobor nabavlja sol za posipanje cesta. Rok dostave ponuda 3. listopada. Tekstilne podne obloge

Nacionalni park Plitvička jezera nabavlja tekstilne podne obloge za hotele. Rok dostave ponuda je 23. listopada.

Računala

KBC Rijeka nabavlja računala. Rok dostave ponuda je 26. rujna.

Mobilni štampači

Ministarstvo ekonomije u Podgorici nabavlja mobilne štampače. Rok dostave ponuda je 10. listopada.

Posude za otpatke

Pula Herculanea nabavlja posude za otpatke od plastičnih masa. Rok dostave ponuda 23. rujna.

Ležajevi

Energetska korporacija Kosova u Prištini nabavlja ležajeve. Rok dostave ponuda je 19. listopada.

Regija Sistemi za zalijevanje

Gradsko zelenilo Novi Sad nabavlja sisteme za zalijevanje na javnim zelenim površinama. Rok dostave ponuda je 16. listopada.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3695, 19. rujna 2011.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Od dvorišta i kuća do benzinske crpke Klaonica mesa u Harkanovcima procijenjene vrijednosti 35,1 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja klaonicu i pripadajuće zgrade i zemljišta ukupne površine 86.434 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu održat će se u prostorijama Trgovačkog suda u Osijeku, Zagrebačka br.21/I., 21. rujna u 10 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore kupca, a jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Razgledati nekretninu i dokumentaciju moguće je u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem Duškom Zecom na broj mobilnog telefona 098/253 820. Dvorište i livade u Zaprešiću ukupne procijenjene vrijednosti 23,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja nekretnine ukupne površine 32.040 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se na

Općinskom sudu u Zaprešiću, Trg žrtava fašizma 1, soba 13/I., 29. rujna u 14 sati. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB-a na broj 23900011300002553, pozivom na broj 05-100-856-10, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja

obvezan predočiti Sudu prije nego sudac pristupi dražbi. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Poslovni prostor u Zagrebu procijenjene vrijednosti 13,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovni prostor od 3779 četvornih metara u Banjavčićevoj

ulici 22, u Zagrebu. Dražba za ovu nekretninu održat će se 26. rujna u 11 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, soba broj 94/II. Razgledati nekretnine i dokumentaciju vezanu uz iste zainteresirane osobe mogu u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem na telefonski broj 098/855 370. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi je 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina, najkasnije dva dana prije dana održavanja ročišta. Kuća i dvorište u Županji procijenjene vrijednosti 14,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću i dvorište ukupne površine 1016 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 27. listopada u 12 sati na Općinskom sudu u Županji u sobi broj 3. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti i mora se uplatiti na žiro-račun Općinskog suda u Županji broj

2390001-1300001421 s pozivom na broj odobrenja 07 788111. Benzinska crpka u Zaprešiću procijenjena na pet milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovni objekt benzinsku crpku ukupne površine 2887 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Općinskom sudu u Zaprešiću, Trg žrtava fašizma 1, soba 16/I., 30. rujna u 13 sati. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB-a na broj 23900011300002553, pozivom na broj 05-100-1027-2010, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego sudac pristupi dražbi. Stambeno-poslovni objekt u Zadru procijenjen na 5,1 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja stambeno-poslovni objekt sa zemljištem ukupne površine 575 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 117/I., 4. listopada u 11 sati. Nekretnina se ne može prodati za manje od 2,6 milijuna kuna, a jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Smjena na svjetskom vrhu dr. Uroš Dujšin

rvind Subramanian, suradnik američkog Peterson Institutea for International Economics, upravo je objavio knjigu pod nazivom Eclipse, u kojem se bavi zalazom Amerike kao svjetske supersile i usponom Kine kao novog svjetskog ekonomskog hegemona. On očekuje kako će kineska privredna moć nadmašiti američku brže no što se obično misli. Ameriku su kao ekonomsku supersilu u 1956. htjeli pokopati Rusi, a u 1980-ima izgledalo je da će to učiniti Japan – pa se to ipak nije dogodilo. No bez ob-

zira hoće li se Amerikanci, kao u prošlosti, trgnuti i zadržati primat – ovoga puta tu ne mogu puno napraviti – tvrdi autor. Tri odrednice uspona Kineski uspon ima tri odrednice. To su demografija, konvergencija i “gravitacija”. Budući da Kina ima četiri puta više stanovnika od Amerike, treba joj da proizvede tek četvrtinu američke proizvodnje per capita da bi nadmašila američku proizvodnju. Kina je vjerojatno već sada najveća privreda svijeta, uzmu li se u obzir niske cijene mnogih kineskih dobara za lokalnu potrošnju; a kako u mnogočemu još zaostaje, lako će taj zaostatak nadoknaditi, za razliku od Ja-

pana čije je gospodarstvo bilo daleko manje od američkog kada je dostiglo svoju tehnološku granicu. Zahvaljujući tim dvama faktorima, na Kinu bi već u 2030. otpadalo 23 posto svjetskog BDP-a, dok bi američki udio iznosio manje od 12 posto. Kina će biti jednako dominantna i u svjetskoj trgovini s više nego dvostrukim udjelom u ukupnom vanjskotrgovinskom prometu. Tu projekciju Subramanian temelji na tzv. gravitacijskom modelu prema kojem trgovina nekoh zemalja ovisi o njihovoj ekonomskoj snazi i međusobnoj udaljenosti. Kina će nadmašiti Ameriku i zbog svog bržeg rasta

kao i zbog bržeg rasta zemalja u njenom neposrednom susjedstvu. “Indeks ekonomske dominacije” kombinacija udjela pojedine zemlje u svjetskom BDP-u, trgovini i inozemnim investicijama - pokazuje da bi 2030. kineski udio u globalnoj privrednoj moći odgovarao američkom iz 1970-ih i britanskom iz 1870. Stoga su priče o nekom “multipolarnom” svijetu pogrešne, svjetska će privreda i dalje biti unipolarna, a njen pol bit će Kina. Nisu, međutim, isključena ni iznenađenja, kako na američkoj tako i na kineskoj strani. Dođe li do urušavanja kineskog režima, tada su “sve opcije otvorene”. Usporedbe radi, indonezijska je pri-

vreda trebala četiri godine da se oporavi nakon financijske krize kojom je završila vladavina predsjednika Suharta. Ipak, taj poremećaj samo je prekinuo ali ne i zaustavio napredak zemlje. Amerika gubi dominaciju I Amerika bi mogla iznova otkriti snagu booma iz 1990-ih i ostvariti stopu rasta od 2,7 umjesto sadašnjih 1,7 posto. No čak i taj povratak ne bi spriječio njeno zaostajanje za Kinom, čije će gospodarstvo rasti dvostruko bržim tempom. Stoga će svoj dominantni položaj Amerikanci izgubiti i bez svoje krivnje. Otuda i pitanje svih pitanja – kakav hegemon će Kina biti? Može se dogoditi da će prije biti velika no što će biti bogata, da će se prije brinuti o domaćim nego svjetskim problemima, pa bi se moglo dogoditi da svijet ostane bez vođe. Tako bi se ponovila situacija liderskog vakuuma iz razdoblja između dva svjetska rata. No bude li sreće, Kina će kombini-

Bude li sreće, Kina će kombinirati svoje ekonomsko vodstvo s konzervativnom ekonomskom diplomacijom rati svoje ekonomsko vodstvo s konzervativnom ekonomskom diplomacijom. Trebala bi se opredijeliti za održavanje otvorenosti svjetske privrede, i to jače nego što je to činila Amerika, jer je i udio vanjske trgovine u njenom BDP-u veći. K tome je malo vjerojatno da će težiti radikalnim promjenama međunarodnih ekonomskih institucija koje su joj i omogućile uspon na vodeću poziciju.

20 SVIJET FINANCIJA *vijesti Agrokoru zajam od pet milijuna eura Europska banka za obnovu i razvoj odobrila je Agrokoru zajam vrijedan pet milijuna eura kojim će podržati izgradnju kombiniranog pogona za proizvodnju toplinske i električne energije koji će kao primarno gorivo koristiti bioplin. Pogon će biti izgrađen 40 kilometara od Zagreba, u Gradecu, i kao gorivo će koristiti organski otpad, nusproizvode Agrokorove djelatnosti proizvodnje hrane. Imat će kapacitet proizvodnje od jednog megavata električne energije, koja će se isporučivati u hrvatsku mrežu za opskrbu električnom energijom, a proizvodit će i do jedan megavat toplinske energije. Dovršenje projekta očekuje se u rujnu 2012. godine. Renta Garant nova polica osiguranja Osiguravateljsko društvo KD životno osiguranje u suradnji s Deutsche Bankom AG, plasiralo je Renta Garant, novi proizvod s isplatom zagarantirane godišnje rente. Fond polica Renta Garant garantira isplatu godišnje rente te osiguravateljsku zaštitu u slučaju smrti. Ovaj ugovor, u kojemu se premija plaća jednokratno, sklapa se na razdoblje od 16 godina. Liburnia planira ulaganja

Liburnia Riviera Hoteli planiraju od 2011. do 2016. u razvoj uložiti oko 500 milijuna kuna, što će se financirati polovinom iz vlastitih sredstava, a drugu polovinu novca osigurat će dugoročnim zajmovima, najavljuju iz Uprave društva. Tvrtka je predložila opatijskoj gradskoj upravi, kao i ostalim općinama na opatijskoj rivijeri i većim hotelijerima izradu strateškog razvojnog plana destinacije i stvaranje destinacijske kompanije za provedbu tog master plana.

( 65 mil €

Privredni vjesnik Broj 3695, 19. rujna 2011.

za gradnju autoceste i mosta na koridoru V.c

( 25 mil €

za financiranje infrastrukturnih projekata

Wilhelm Molterer, potpredsjednik Europske investicijske banke

Ne uzimajte mito! I odmah o tome obavijestite nadležne Protiv korupcije se treba boriti na svakoj razini. Ona potkopava društvo i perspektive ekonomskog rasta. Borba protiv korupcije je zadatak svih, i svima predstavlja veliki izazov Igor Vukić vukic@privredni,hr

ilhelm Molterer, potpredsjednik Europske investicijske banke, potpisao je prošli tjedan s ministricom financija Martinom Dalić ugovor o dva nova kredita. Sa 65 milijuna eura EIB će poduprijeti gradnju autoceste i mosta na koridoru V.c od Sredanaca do granice s BiH te na jugu, na dionici od Ploča do granice s BiH. Sa 25 milijuna eura financirat će se niz infrastrukturnih projekata u županijama uz more, od Istre do Dubrovnika. EIB je u zadnjih desetak godina u Hrvatsku uložio oko 2,5 milijardi eura. Osim za javne i infrastrukturne projekte, dosta kredita plasirano je preko poslovnih banaka radi podupiranja malih i srednjih poduzeća, koje su, kako ističu u EIB-u, kralježnica ekonomije. U protekloj su godini 25 milijuna eura dodijelili preko Privredne banke Zagreb, dok su 20 milijuna dali hrvatskoj podružnici Raiffeisena. Dio kreditnih sredstava plasirali su i preko HBOR-a, a i izravno su kreditirali neke kompanije, poput Dine Petrokemije. Krediti se u Hrvatskoj daju na duge rokove (25 godina za cestogradnju, 20 za infrastrukturu) i po istim uvjetima kao u Europskoj uniji. Wilhelm Molterer ima bogato iskustvo u javnoj upravi. Bio je ministar poljoprivrede i financija u austrijskoj vladi. Od 2007.

do 2008. godine bio je vicekancelar, predstavljajući u vladi Austrijsku pučku stranku, kojom je predsjedao u to vrijeme. U Hrvatskoj je prvi put u svojstvu potpredsjednika EIB-a. Kako su hrvatske institucije raspolagale novcem EIB-a? - Zasad imamo pozitivna iskustva. Korištenje ovih kredita kao i novca iz pretpristupnih fondova dobra je priprema i za prihvat novca iz kohezijskih fondova EU-a. EIB je spreman pomoći u rješavanju

Sjajno je što su pregovori s EUom dovršeni, i to je važna poruka inozemnim ulagačima

svih potencijalnih problema. Potičemo Hrvatsku da u tome surađuje i s inicijativom Jaspers (Joint Assistance to Support Project in European Regions). Riječ je o tehničkoj podršci pri pisanju programa, uporabi novca, izvještavanju. Model je vrlo uspješan u novim zemljama EU-a, a sada ga, besplatno, može koristiti i Hrvatska. Kako ocjenjujete hrvatske napore u borbi s posljedicama krize? Vlada provodi Program gospodarskog oporavka, no analitičari rast još nazivaju “sramežljivim”? - Jasno je da se još uvijek nalazimo u složenom eko-

nomskom okruženju. Moramo riješiti mnoge osjetljive probleme, i to ne samo u Hrvatskoj. Teškoće su na globalnoj i na europskoj razini. Za Hrvatsku je veoma važno to što ima jasnu europsku perspektivu. Sjajno je što su pregovori dovršeni, i to je važna poruka inozemnim ulagačima. U ministarstvu smo čuli da Hrvatsku zanima financiranje željezničkih pravaca, gospodarenje otpadom, vodoopskba i obnova luka. EIB je uvijek spreman poduprijeti zanimljive projekte, primjerice, željezničke pravce koji se nalaze u europskoj prometnoj mreži. Investitori, poput EIB‑a, žele da njihov novac bude utrošen prema jasnim pravilima. Prošle godine EIB je dao kredit od 34 milijuna eura tvrtki Dina Petrokemija, koja je dio kompanije Dioki. U međuvremenu je protiv vlasnika tog poduzeća provedena istra-

ga zbog navodnih koruptivnih radnji. Kako EIB gleda na taj slučaj? - Upoznati smo s tim slučajem. Vrlo detaljno pratimo što se tamo događa. Hrvatska je povela snažnu antikorupcijsku kampanju u kojoj se, uz ostalo, istražuju eventualni protuzakoniti međuodnosi osoba iz poslovnog sektora i politike. No takve stvari nisu svojstvene samo tranzicijskim zemljama. I u Austriji, u čijem ste političkom životu sudjelovali, ima takvih slučajeva (Hypo banka, optužbe da je Telekom Austria želio ostvariti svoje interese podmićivanjem nekih članova vlade...) - Ne mogu ni na koji način komentirati stvari iz austrijske politike. Ja sam potpredsjednik EIB-a. Ne morate komentirati konkretan slučaj, no možete li općenito ocijeniti zašto se pojavljuju takvi

slučajevi i kako se protiv njih boriti? - Korupcija je korupcija. Protiv nje se treba boriti na svakoj razini. Ona potkopava društvo i perspektive ekonomskog rasta. Borba protiv korupcije je zadatak svih, i svima predstavlja veliki izazov. Gdje je slaba točka? Jesu li to političari koji žele novac koji im ne pripada? Ili je problem u biznismenima koji žele zaobići redovne kanale i preskočiti konkurenciju? - Ne mogu kriviti ni jedne ni druge. Kriva je - korupcija. Protiv nje se treba boriti. I to na svakoj razini. Gdje god da se pojavi, oni koji su umiješani trebaju snositi odgovornost. Ali nitko nije kriv unaprijed. Što biste rekli nekome tko bi vam pristupio i ponudio novac za brže rješavanje svog problema? - Rekao bih – ne! I odmah bih o toj ponudi obavijestio nadležne organe.

www.privredni.hr Broj 3695, 19. rujna 2011.

( 18 %

kapitalna adekvatnost banaka

( 2,55 mlrd kn

*vijesti

dobit banaka u 6 mjeseci 2011.

Oporavak kreditiranja

Po kreditima poduzećima šesti u Europi

Banke su, čini se, odlučile preuzeti malo više rizika, a moguće je da su se pojavili i kvalitetniji projekti za kreditiranje Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

apitalna adekvatnost hrvatskih banaka kreće se oko 18 posto (zakonska je inače 12 posto) i među najvišima je u Europi. To znači da banke imaju dovoljno kapitala da podnesu i jaču krizu od aktualne, navodi se u najnovijoj analizi Hrvatske udruge banaka (HUB), objavljenoj prošli tjedan. Analitičari HUB-a ocijenili su kako nešto povoljnija kretanja u realnom sektoru nisu dovoljna da bi jamčila izlazak iz krize i trajniji oporavak, no pozitivni se trendovi vide u bankarskim bilancama. Doduše, krediti stanovništvu stagniraju ili jedva primjetno rastu, no rastu depoziti (u odnosu na lipanj prošle godine veći su za 6,4 posto). Kod poduzeća depoziti se smanjuju (7,5 posto na godišnjoj razini), ali krediti rastu, i to po stopi od devet posto godišnje, što je jedna od

najvećih stopa rasta u Europi. Komentirajući ova kretanja, direktor HUBa Zoran Bohaček kazao je kako se čini da su banke odlučile preuzeti malo više rizika, a moguće je da su se pojavili i kvalitetni-

Ne stoje tvrdnje da banke u Hrvatskoj ostvaruju ekstraprofit, tvrdi Bohaček ji projekti za kreditiranje. Dodao je kako ne treba isključiti ni skori ulazak u Europsku uniju, što je dodatni poticaj za investicije. Trend pada dobiti banaka je zaustavljen i preokrenut prvenstveno zahvaljujući bržem smanjenju pasivnih nego aktivnih kamatnih stopa, navodi se dalje u analizi. U prvih šest mjeseci ove godine dobit je, u odnosu na isto razdoblje lani, porasla za 14,4 posto i iznosila je 2,55 milijardi kuna. “To

je u skladu s rastom dobiti vodećih hrvatskih kompanija iz sastava indeksa Crobex”, istaknuo je Bohaček te pojasnio kako ne stoje tvrdnje da banke u Hrvatskoj ostvaruju ekstraprofit. Naime, kako je rekao, po definiciji iz ekonomije, ekstraprofit mogu ostvariti samo monopoli i oligopoli, a to nije slučaj s hrvatskim bankama jer ih ima dosta i jedna su drugoj oštra konkurencija. Trenutačno je povrat na kapital tek malo viši od prinosa na dugoročnu obveznicu (6,6 posto), a minimum koji očekuju investitori je 10 posto. Dio uspjeha banaka, navodi se dalje, može se pripisati i troškovnoj efikasnosti. Moguće snižavanje kamata Poslovanje opterećuju povećani troškovi formiranja rezervacija za gubitke (rast je 29 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2010.), i to onemogućava hrabrije snižavanje kamatnih stopa. Ipak,

povećanje marže moglo bi dovesti do smanjenja kamata, ali to, ogradio se Bohaček, ovisi i o riziku zemlje i raspletu dužničke krize u Europi. Kada je pak riječ o kvaliteti plasmana, u HUB-u ocjenjuju da je ona oko prosjeka usporedivih zemalja. Kvalitetu narušava produljena recesija zbog čega je udjel loših plasmana u prvom kvartalu porastao sa 7,9 posto na 8,3 posto, a troškovi rezervacije za gubitke, rekao je Bohaček, bankama odnose gotovo 50 posto neto rezultata. Problem je najveći u privatnim poduzećima koja ne uspijevaju pronaći izlaz iz krize. Zbog toga su troškovi rezervacija za gubitke samo u prvome tromjesečju iznosili 835 milijuna kuna. Takva situacija inače traje još od zadnjeg kvartala 2009. Stoga će, zaključuju analitičari HUB-a, veći rast dobiti i dodatno smanjenje kamata biti mogući tek kada se smanji teret rezervacija.

Većina brokerskih kuća u minusu Čak devet od 15 preostalih brokerskih kuća poslovalo je s gubitkom u prvoj polovini godine, a značajniju dobit imali su samo Intercapital i Agram brokeri. Ukupan zbroj njihovih poslovanja ipak je pozitivan i iznosi 122.336 kuna, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. To je bitno bolje nego lani kada je njihov ukupni gubitak iznosio čak 9,25 milijuna kuna. Tada je bila aktivna 21 brokerska kuća. Raiffeisen spreman za isplatu razlike mirovina U skladu s dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje koja će omogućiti svim korisnicima mirovine iz II. stupa povratak u I. stup, Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo spremno je za isplatu razlike mirovina. Predložena izmjena zakona predviđa mogućnost određivanja mirovine samo iz I. stupa, ako korisnik mirovine iz II. stupa podnese zahtjev u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu. Fondovi u plusu 54,4 milijuna kuna Ukupna dobit 33 društva za upravljanje investicijskim fondovima na hrvatskom tržištu koja upravljaju s ukupno 128 fondova za prvih šest mjeseci ove godine iznosi 54,4 milijuna kuna. Dobit je veća za 55 posto nego prošle godine, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Najveću dobit pritom je ostvario ZB Invest (12,49 milijuna kuna), a slijede državno Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo (HMID) sa 11,6 milijuna kuna dobiti, te PBZ Invest (5,76 milijuna kuna).

Lenac: ugovor od 6,5 milijuna eura Viktor Lenac, remontno brodogradilište iz Rijeke, sklopilo je s američkom vojskom 6,5 milijuna eura vrijedan ugovor prema kojem će održavati i servisirati američki ratni brod Mount Whitney, inače zapovjedni brod Šeste flote američke vojske stacionirane u Mediteranu. Remont broda počinje uskoro, a kraj radova očekuje se za dva mjeseca. U Ministarstvu obrane vjeruju kako bi uskoro mogli uslijediti novi poslovi za naša brodogradilišta. Atlantska plovidba po 590 kuna Erste analitičari smanjili su ciljanu cijenu dionice Atlantske plovidbe sa 788 na 590 kuna, pokazuju njihove analize. Smanjili su očekivanu cijenu zbog slabosti spot tržišta suhih rasutih tereta, visokih cijena roba i pritisaka na strani ponude. No zadržali su preporuku “prikupljati”, s obzirom na to da je cijena dionice pala više nego što je opravdano financijskom izvedbom. ENT: Posao u Crnoj Gori

Ericsson Nikola Tesla je s crnogorskim Telekomom potpisao ugovor vrijedan više od 10 milijuna kuna. Njime će se nadograditi, proširiti i modernizirati mobilna i fiksna mreža crnogorskog Telekoma. ENT će omogućiti uvođenje usluge prenosivosti broja u mobilnoj i fiksnoj mreži. Temeljem ugovora T-Mobile korisnici prvi u Crnoj Gori imat će pristup HSDPA+ tehnologiji koja omogućava brzinu prijenosa podataka do 42 Mbit/s. Realizacija ugovora planirana je do kraja ove godine.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3695, 19. rujna 2011.

Tržište novca Zagreb

Visoka likvidnost podržava povoljne kamate Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

proteklom tjednu došlo je do završetka jednog razdoblja održavanja obvezne pričuve i početka novog razdoblja, što je imalo za posljedicu i promjenu odnosa ponude i potražnje na Tržištu novca Zagreb. U prvom dijelu tjedna depozitne institucije su značajne viškove likvidnosti deponirale u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Od srijede je potražnja za novcem zauzela trend rasta, dok je ponuda bila nešto skromnija. Unatoč rastu

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

500

12.9.’11. - 16.9.’11.

5.9.’11. - 9.9.’11.

2,00

400

1,50

300 1,00 200 0,50

100 0

12.9.2011.

13.9.2011.

14.9.2011.

potražnje, kamatna stopa nije se značajnije promijenila. Prosječna tjedna kamatna stopa bila je 0,72 posto, dok je prekonoćna iznosila 0,49 posto. I ovaj tjedan pozornost sudionika bila je usmjerena na

15.9.2011.

16.9.2011.

aukciju trezorskih zapisa Ministarstva financija. Prinosi na trezorske zapise ostali su nepromijenjeni, osim prinosa na zapise s rokom dospijeća od 182 dana koji su porasli sa 3,5 posto na 3,6 posto. Od planiranog izdanja od

ponedjeljak

utorak

600 milijuna kuna upisano je 690 milijuna kuna, a upisivali su se trezorski zapisi na šest mjeseci i na godinu dana. Upisano je 95 milijuna kuna s rokom dospijeća od 182 dana uz kamatnu stopu od 3,6 posto, te

srijeda

četvrtak

petak

595 milijuna kuna na 364 dana uz nepromijenjenu kamatnu stopu od četiri posto. Za aukciju trezorskih zapisa u eurima umjesto planiranih 40 milijuna eura upisano je 58,7 milijuna eura. Na rok od

91 dan upisano je 18,90 milijuna eura po kamatnoj stopi od 2,95 posto i na 364 dana 39,80 milijuna eura po kamatnoj stopi od 3,95 posto. Iznos emisije izražen u kunama bio je 439.121.551,20. Sljedeću aukciju Ministarstvo financija najavilo je za 20. rujna. Iako je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, zbog čega je odnos ponude i potražnje promijenjen, visoka likvidnosti sustava i dalje podržava povoljnu kamatnu stopu koja se samo blago povećala. U sljedećim danima ne očekujmo značajnije promjene.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Dolar u padu, euro raste

Mirex nastavio padati

Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, euro je prošli petak iznosio 7,50 kuna, što je za dvije lipe valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

kanadski dolar

JPY

japanski jen (100)

7,074985

EUR

7.500

5,623366

USD

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka bila 158,2593. U tjednu je izgubio 0,8766 bodova ili 0,6 posto.

5.52

CHF

6.225

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni 160

7.495

5.50

6.220

160

7.490

5.48

6.215

159

7.485

5.46

6.210

158

7.480

5.44

6.205

157

5,51497

CHF

švicarski franak

6,211424

GBP

britanska funta

8,576598

USD

američki dolar

5,426734

EUR

euro

7,495947

Izvor: HNB

Švicarski franak kretao se u rasponu između 6,20 i 6,22 kune, a tjedan je završio točno u sredini, na 6,21.

više nego u ponedjeljak. Dolar je zabilježio tjedni pad od šest lipa i tjedan je zaključen na 5,43 kune.

7.475

primjena od 17.9. 2011. 12.9.

13.9.

14.9.

15.9.

16.9.

12.9.

13.9.

14.9.

15.9.

16.9.

12.9.

13.9.

14.9.

15.9.

16.9.

Zlato pada, dionice rastu

5500 5400

usmjeravao prema dionicama s dobrim poslovanjem. Američko tržište pratilo je što se događa oko dužničke krize na eu11800

FTSE 100

11600

ropskom tržištu. Ozbiljnih gubitnika je malo. Research in Motion, proizvođač BlackBerryja, pao je 23 posto jer već tri kvar2700

Dow Jones

2640

5300

11400

2580

5200

11200

2520

5100

11000

2460

5000

10800

2400

12.9. 3100 3040

13.9.

14.9.

15.9.

16.9.

12.9. 5600

CAC40

5500

13.9.

14.9.

15.9.

16.9.

12.9. 9000

DAX

8880

2980

5400

8760

2920

5300

8640

2860

5200

8520

2800

5100

8400

12.9.

13.9.

14.9.

15.9.

16.9.

12.9.

13.9.

14.9.

15.9.

16.9.

NASDAQ

13.9.

14.9.

15.9.

16.9.

NIKKEI 225

12.9.

13.9.

14.9.

15.9.

16.9.

25.8.

4.9.

15.9.

12.9.

13.9.

14.9.

15.9.

6.200

5.42

Međunarodno tržište kapitala

Sva svjetska tržišta ovaj su tjedan išla uglavnom samo u jednom smjeru prema gore. Cijena zlata je padala, a novac se

157 15.8.

tala ostvaruje loše prodajne rezulate. Texas Instruments, proizvođač čipova, rastao je jedan posto jer je ostvario za trećinu veće prihode od očekivanog. Europske dionice rasle su na temelju povoljnih očekivanja od sastanka europskih ministara financija u Poljskoj. I azijske dionice krenule su uzlazno smanjujući gubitke iz prethodnog tjedna, a najviše su rasli oni koji dobar dio prihoda ostvaruju u Europi - poput Samsunga koji je, zahvaljujući činjenici da 20 posto prihoda ostvaruje u Europi, porastao za 3,5 posto.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 15.9.2011. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

162,0198 158,7246 150,0904 157,6874 158,2953

167,7696 196,7029 121,1353 131,5749 134,8518 186,2655 181,0080 194,4497 140,2368 120,2716 106,0473 163,3993 110,0579 119,1918 170,4307 150,4722 121,0412 107,2140 135,9824

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3695, 19. rujna 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 705,263 milijuna kuna

Najveći dobitnik AD Plastik što je porast od 106,18 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 0,62 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.985,88 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio

Marko Repecki www.hrportfolio.com

roteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 104,5 milijuna kuna Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Jadranska banka d.d. Atlantic Grupa d.d. AD Plastik d.d. Čakovečki mlinovi d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Ledo d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Adris grupa d.d. (redovna) Podravka d.d.

-1,40% +2,63% -1,43% +5,50% -2,91% -4,16% -4,55% +0,23% -3,88% +5,38%

zadnja cijena 248,00 1.950,00 585,00 112,00 3.500,00 1.150,07 5.250,00 215,00 250,00 289,80

promet 19.865.536,30 7.910.801,98 6.909.987,23 3.948.407,09 3.927.180,85 3.715.768,56 3.626.997,32 3.620.729,96 3.413.565,92 3.192.716,79

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 104.563.776,73 kn

na 1.073,87 bodova što je pad od 0,34 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 19,865 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 248 kuna uz 10 dionica s najvećim rastom cijene PPK Karlovačka d.d. Đakovština d.d. Riviera Adria d.d. Validus d.d. Kraš d.d. Luka Rijeka d.d. HG Spot d.d. Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Dom Holding d.d.

tjedni pad od 1,40 posto u odnosu na tjedan ranije. Najveći dobitnik među 10 najtrgovanijih je dionica AD Plastika koja je porasla za 5,50 posto, a njome je trgovano u vrijednosti

tjedna promjena +18,27% +15,85% +14,73% +14,46% +14,38% +12,14% +12,11% +10,53% +8,26% +8,09%

zadnja cijena 615,00 6,87 12,85 7,44 549,00 170,20 10,65 10,50 589,99 69,72

promet 46.745,42 766,62 3.101.995,83 7.315,93 978.276,98 2.476.353,55 3.646,10 194.610,00 27.206,82 2.329.753,76

INVESTICIJSKI FONDOVI

bal Developed (+2,27 posto). Najveći gubitnik kod dioničkih fondova bio je POBA ICO Equity kojem je vrijednost smanjena za -5,29 posto, a slijedi ga MP Bric HR s padom od 5,13 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast zabilježili su fondovi NFD Aureus Emerging Markets Balanced

(+0,85 posto) i KD Balanced (+0,68 posto). Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je Raiffeisen Balanced kojem je vrijednost smanjena za 1,65 posto, a iza njega je Raiffeisen Prestige s padom od 1,55 posto. U grupi obvezničkih fondova protekloga tjedna nije bilo pozitivnih rezultata. Naj-

veći pad kod obvezničkih fondova zabilježio je OTP euro obveznički kojem je vrijednost smanjena za 0,89 posto, a slijedi ga ZB bond s padom od 0,47 posto. Novčani fondovi imali su uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Erste Euro-Money s porastom od 0,10 posto. (MR)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 9.9. do 15.9. 2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

Naziv(fond)

Valuta

KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold

kn € €

9,4030 92,7500 104,5793

*Tjedna promjena [%] 1,37 -0,24 -2,89

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn kn kn € kn €

118,4000 134,8000 99,8470 9,5408 116,0795 134,4200 154,5527 99,8965 102,6233 7,5233 81,1805 5,2687 68,3343 9,9241 111,6473 101,2700

-0,90 -1,11 -1,47 0,42 0,11 -1,65 -0,08 -0,51 -0,91 0,68 0,85 -0,23 -0,04 -0,97 -0,73 -1,55

€ € € € € kn € €

160,2300 11,4251 174,5500 130,5928 134,3300 166,7320 127,7877 116,0213

-0,47 -0,41 -0,41 -0,20 -0,05 -0,10 -0,45 -0,89

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

134,4144 165,4142 141,7570 128,0300 147,6600 140,8800 141,5519 137,9892 125,5295 134,4932 124,6528 117,9621 11,5756 110,5537 10,9015 104,9548 107,9900 101,3393

0,04 0,03 0,03 0,05 0,05 0,04 0,04 0,06 0,03 0,04 0,04 0,05 0,06 0,05 0,06 0,02 0,10 -0,06

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

92,2203

-0,46

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn

12,8347 37,3919 7,5741 126,5000 10,6064 94,9500 91,7500 72,1236 138,8806 51,0400 75,2246 87,5180 82,6700 86,5029 96,3300 50,1267 51,1311 35,7308 22,7387 68,6086 46,1713 59,0930 68,4418 5142,4200 85,2089 11,4308 30,9100 43,3342 6,2199 49,5200 39,8730 75,5177 46,3538 432,2062 279,6864 77,9247 77,4200 276,7364 65,0600 122,0242 88,7935 9,8694 96,7141 90,6640 95,9866

-2,30 0,55 0,68 1,52 -0,79 2,20 -0,01 -0,51 -1,06 -3,22 -2,03 -0,58 -2,17 2,27 -1,35 -0,50 -3,31 -4,90 -1,10 -2,16 -3,38 -1,97 0,89 -5,29 0,53 -0,70 -1,47 1,92 -1,96 -0,80 -1,77 0,87 -0,75 -1,15 -5,13 -1,81 -1,46 0,51 -2,91 4,64 -1,66 -0,65 0,80 -3,65 -1,91

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10

zadnja vrijednost 1.985,88 1.073,87 94,28

od 3,948 milijuna kuna, te je trgovanje završila na 112 kuna. Najveći pad zabilježila je dionica Leda 10 dionica s najvećim padom cijene Spin Valis d.d. Brestovac drvni kombinat d.d. TEP-tvornice elektroteh. proiz. d.d. Končar - el. aparati sr. napona d.d. Vjesnik d.d. Badel 1862 d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Kutjevo d.d. Hrvatski duhani d.d. ZIF Slavonski d.d.

tjedna promjena +0,62% -0,34% -0,30%

koja je pala za 4,55 posto. Svih 10 najtrgovanijih je imalo promet veći od tri milijuna kuna.

tjedna promjena -77,10% -33,96% -24,94% -23,91% -20,00% -19,98% -18,08% -14,29% -12,97% -12,96%

zadnja cijena 114,50 33,00 30,00 910,00 20,00 40,01 2.048,00 30,00 117,10 19,61

promet 326.215,50 43.925,00 300,00 13.650,60 1.360,00 51.134,57 295.033,14 1.500,00 685,50 6.737,60

*vijesti

Negativni trendovi doveli do minusa Proteklog tjedna prevladavali su negativni rezultati te je 57 od ukupno 91 fonda zabilježilo pad vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -5,29 posto pa do +4,64 posto. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježili su NFD Aureus US Algorithm (+4,64 posto) i NFD Aureus Glo-

index Crobex Crobex10 Crobis

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

HBOR: izvoznicima do sada 26 milijardi kuna Hrvatska banka za obnovu i razvitak kroz svojih je pet kreditnih programa potpore izvoznicima od 2000. do danas odobrila više od 26 milijardi kuna, a izvoznici su koristili i sredstva iz drugih HBOR-ovih programa, rečeno je na konferenciji o poticanju izvoza u Dubrovniku. Predsjednik Uprave Europske investicijske banke Wilhelm Molterer je najavio kako s HBOR-om pregovaraju o novom okvirnom kreditu teškom 250 milijuna eura. Agrokoru nešto slabiji rejting Agencija za dodjelu kreditnog rejtinga Moody’s snizila je poslovne izglede Agrokora, najveće hrvatske kompanije, s ocjene “pozitivno” na “stabilno”. Kreditni rejting B2 ostao je nepromijenjen. Promjena je rezultat činjenice da se kompanijin manevarski prostor u aranžmanu s bankama nije popravio, kao što je to Moody’s očekivao kada je u prosincu 2010. postavio ocjenu “pozitivno”, piše u izvješću analitičara Moody’sa. Končar i Zvijezda dioničari u Tesla banci Savjet Hrvatske narodne banke dao je Končar elektroindustriji i Zvijezdi dozvolu za stjecanje udjela viših od 10 posto u Tesla štednoj banci, dok je Fond za razvoj Republike Sr-

bije iz Niša stekao 30 posto banke. Odluka savjeta HNB-a formalna je dozvola ulaska novih dioničara u vlasničku strukturu Tesla banke. Manje premija osiguranja u ovoj godini

Premija neživotnih osiguranja krajem kolovoza dosegla je 4,77 milijardi kuna ili 1,8 posto manje nego lani, a kod životnih pad iznosi dva posto, na 1,53 milijarde kuna, pokazuju podaci koje je od osiguravateljskih tvrtki prikupio Hrvatski ured za osiguranje. Nastavio se i pad tržišnog udjela najvećeg domaćeg osiguravatelja - Croatia osiguranje sada drži 33,2 posto ukupnog tržišta, dok je u istom razdoblju prošle godine taj udio iznosio 34,1 posto. Dobit mirovinaca povećana Društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima Allianz ZB, PBZ Croatia osiguranje, Raiffeisen i Erste povećali su ukupnu dobit u prvom polugodištu u odnosu na isto lanjsko razdoblje 7,64 posto. Ukupna dobit porasla im je na 111 milijuna kuna.