e-pv 3696 by NEstar

Radije burza nego metla U Hrvatskoj je teško pronaći radnike za poslove čišćenja, a outsourcingom se postižu i uštede od čak 30 posto

Rusija zove brodograditelje Hrvatska brodogradnjaJadranbrod započela je suradnju s Russian Financial Corporationom

Kupujmo hrvatsko Od svibnja do rujna u 21 domaćem gradu svoje proizvode predstavilo je 670 tvrtki i obrta

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 8

aktualno Str. 7

3 6 9 6

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 26. rujna 2011. Godina LVIII / Broj 3696. www.privredni.hr

privredni vjesnik

nautica u rijeci / uzgoj pilića / paralela / projekt soleglass / predstavljanja tvrtki / svijet financija

Prijevoznike muči nelojalna konkurencija

sa zebnjom prema Europskoj uniji Stanje na tržištu prijevozničkih usluga jako varira. U željezničkom prijevozu je jednostavno - tu je samo HŽ, u cestovnom vlada veliko šarenilo, a brodari sve nade polažu u ukidanje trošarine >>16-17

intervju: velimir šonje

ekonomski učinci ulaska u eu

>> 12-13

>> 18

Ozbiljna politika mora računati na pesimistične scenarije, kaže neovisni ekonomski analitičar i direktor tvrtke Arhivanalitika

Priča o priključenju Hrvatske Europskoj uniji tužna je priča o propuštenim šansama koje se više neće nadoknaditi

I VINAR

SPLIT

LMACIJ DA

U UDR GA 1907

GRAD A

2011.

www.zsd.hr NO VI

21.�Meñunarodna�manifestacija vinogradara�i�vinara

Pod�visokim�pokroviteljstvom predsjednika�RH�prof.�dr.�sc.�Ive�Josipovića i Vlade�RH Zadružni savez Dalmacije i Udruga vinogradara i vinara Dalmacije organiziraju 21. Meñunarodnu manifestaciju vinogradara i vinara SABATINA 2011., koja će se održati o d 3 . d o 6 . s t u d e n o g 2 0 1 1 . u Z A D R U , H o t e l K O L O VA R E .

Za ugostiteljske djelatnike, sommeliere, vlasnike vinarija, restorana, hotela, konoba i drugih ugostiteljskih objekata posebno je interesantna BURZA VINA, na kojoj će svoje proizvode i količine nuditi renomirani proizvoñači. Do�31.10.2011.�osigurajte�svoje�mjesto�i predstavite�svoje�proizvode�na BURZI�VINA i SAJMU�OPREME, ALATA�I�REPROMATERIJALA prijavom�na�tel.�021�348�388 ili�mail:�info@zsd.hr

Uzorci�za�natjecanje�zaprimaju�se Šampioni�Sabatine�2010. do�7.�listopada�2011. SVI ZAINTERESIRANI PROIZVOðAČI vina i jakih alkoholnih pića mogu sudjelovati u natjecanju za prestižnu TITULU ŠAMPIONA SABATINE 2011. Uzorci za natjecanje zaprimat će se do 7. listopada 2011. u prostorijama Zadružnog saveza Dalmacije (Split, Kamila Tončića 4) svakim radnim danom (pon-pet) u vremenu od 7 do 14 sati. Ocjenjivanje proizvoda vrše četiri zasebna povjerenstva sastavljena od ovlaštenih stručnjaka s područja cijele Hrvatske. U kategorijama buteljiranih vina (crnih, bijelih, rose, pjenušavih i desertnih) i jakih alkoholnih pića ocjenjuju se kvaliteta i izgled proizvoda. U kategoriji tzv. otvorenih vina (vina koja još nemaju dozvolu za stavljanje u promet) ocjenjivanje kvalitete proizvoda ima edukativnonatjecateljski karakter, kojem je cilj potaknuti proizvoñače otvorenih vina na stvaranje robne marke i zaštitu proizvoda. PROPOZICIJE i PRIJAVA za sudjelovanje u natjecanju mogu se preuzeti na www.zsd.hr ili u ZSD-u, a za sve dodatne informacije obratite se na tel. 021 348 365 i 021 348 388 ili info@zsd.hr

Prijavite�se�i�ostvarite�promidžbeni i poslovni uspjeh!

privredni vjesnik

Nova posebna izdanja Privrednog vjesnika www.privredni.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3696, 26. rujna 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Hrvoje Stojić, glavni analitičar Hypo banke:

Razmisliti o većoj stopi PDV-a Veoma je važno poticati tržište rada, i to kroz poreznu politiku, koja mora rasteretiti cijenu rada. S druge strane trebalo bi više oporezovati potrošnju i neproduktivne djelatnosti. To bi značilo nepopularno podizanje stope PDV-a, ali to su ovih godina napravile i mnoge europske zemlje. U sadašnjoj situaciji to bi moglo imati stabilizirajuću ulogu, uzimajući u obzir vanjsku ranjivost zemlje. Sjetite se kako je i krizni porez bio snažno kritiziran, ali je on znatno sudjelovao u smanjenju deficita u trgovinskoj i platnoj bilanci.

Sanja Crnković-Pozaić, konzultantica:

Nedostaju klasteri znanja U Hrvatskoj nema dovoljno konkurencije, osobito u sustavu znanosti i obrazovanja. Političke veze i dalje su jači adut od sposobnosti u gospodarstvu. Na tržištu gledamo samo dnevne prilike, umjesto da razvijamo klastere znanja. Poticaji za malo i srednje poduzetništvo daju se u različite djelatnosti pa se stječe dojam da Hrvatska ne zna što bi sa svojim novcem. A naša bi radna snaga mogla dati i više no što se od nje traži, kad poslodavci ne bi bili spremni tako lako otpustiti ljude u čiji su razvoj uložili.

Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska:

Očekujemo oporavak IT tržišta Očekujem polagani oporavak hrvatskog IT tržišta i zbog činjenice da nas u Europi ne očekuje samo slobodan pristup do 550 milijuna potencijalnih kupaca, nego i sva konkurencija s toga tržišta. Većina prognoza upućuje na to da bi upravo IT industrija trebala ponovo biti među najbrže rastućim industrijama. No nemojmo se zavaravati. Bez jake tehnološke infrastrukture i apsorpcijskog kapaciteta nema konkurentnosti. Ključne riječi ostaju iste: ljudski potencijali, upravljanje tehnologijama, inovativnost i kreativnost. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(h)ost komentator: Tihana Kraljić, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva

Malo i srednje poduzetništvo je ključ oporavka U ovom se trenutku u Ministarstvu gospodarstva provodi pet projekata iz fonda IPA. Cilj njihove provedbe je pripremiti institucije i poduzetnike za korištenje strukturnih fondova

alo i srednje poduzetništvo danas u hrvatskom gospodarstvu ima udjel od 99,6 posto u ukupnom broju gospodarskih subjekata, čak 66,6 posto u broju zaposlenih i 51,6 posto u ukupnom prihodu. U proteklih dvadesetak godina broj malih i srednjih poduzetnika stalno raste, dok je broj velikih gospodarskih subjekata pao na samo 10 posto. Tako je 1993. godine u Hrvatskoj poslovalo 3385 velikih gospodarskih subjekata, a u 2010. samo njih 375. S druge strane, 1993. godine u Hrvatskoj je poslovalo 35.043 malih i srednjih trgovačkih društava, a u 2010. godini taj je broj dosegnuo 96.383. Ovi podaci govore o ozbiljnim strukturnim promjenama koje su se dogodile u hrvatskom gospodarstvu. Prema nedavno objavljenim podacima Fine, malo i srednje poduzetništvo u prvih šest mjeseci ove godine povećalo je za 35 posto ukupne prihode u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Povećan je i broj zaposlenih, doduše za skromnih 1,38 posto, ali i taj podatak je važan zbog toga što je zaustavljen negativni trend smanjenja broja zaposlenih.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

Za razvoj poduzetništva u Hrvatskoj od velike je važnosti sustavna i kontinuirana provedba poticajnih mjera s državne razine, što se kroz partnerski odnos vrlo uspješno prenijelo na županije, gradove i općine. S jedne strane to je razvoj potpornih institucija - razvojnih agencija, poduzetničkih i tehnoloških centara te inkubatora, a s druge strane razvoj poduzetničkih zona. Danas u Hrvatskoj posluje pedesetak potpornih institucija koje su se vrlo brzo razvijale tako da svi županijski poduzetnički centri danas posluju kao razvojne agencije koje su preuzele poslove regionalnog ra-

Poduzetnici mogu dobiti besplatne konzultantske usluge za nastup na tržištu EU-a zvoja. K tome, to su jedine institucije koje danas u Hrvatskoj imaju educiran i kvalitetan kadar za pripremu i provedbu EU projekata. Budući da Hrvatska 1. srpnja 2013. godine postaje članica Europske unije, rasprava o

potporama poduzetništvu u ovom je trenutku bespredmetna. Naime, oni koji poznaju sustave poticanja poduzetništva u EU-u složit će se da su u Hrvatskoj prepoznate potrebe i osmišljene kvalitetne poticajne mjere za razvoj poduzetništva, ali da zbog ograničenih proračunskih sredstava sustav poticajnih mjera nije mogao pratiti potrebe naših poduzetnika. Ulaskom u EU tog problema više neće biti. Naši će poduzetnici imati na raspolaganju sred-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

stva iz strukturnih fondova i ostalih europskih financijskih institucija. U ovom se trenutku u Ministarstvu gospodarstva provodi pet projekata iz pretpristupnog fonda IPA. Njihova provedba ima za cilj osposobiti i pripremiti institucije i poduzetnike na ulazak u EU i za korištenje strukturnih fondova. Tako mali i srednji poduzetnici mogu dobiti besplatne konzultantske usluge što će im pomoći da se prilagode za nastup na jedinstvenom tržištu EU-a te pripreme svoje projekte za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova. Ako provedbu tih projekata ne shvatimo krajnje ozbiljno na svim razinama – od Ministarstva do poduzetnika kao krajnjih korisnika tih projekata – svi zajedno ćemo se naći u velikim problemima. Vremena za pripremu i učenje je sve manje. Neke institucije, sredine i poduzetnici to shvaćaju, a neki i danas govore o hrvatskom gospodarstvu, poduzetništvu i potporama kao da Hrvatska 1. srpnja 2013. ne postaje članica Europske unije i kao da naši gospodarstvenici neće svoje poslovanje voditi u skladu s pravilima jedinstvenog europskog tržišta.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

( 600 zaposlenika

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

AZTN odobrio potpore industriji Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja odobrilo je dva programa potpora proizvodnim sektorima, koje daje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Odobren je Operativni program potpora sektorima prerađivačke industrije te Operativni program poticanja konkurentnosti i inovativnosti u maloj brodogradnji, priopćeno je iz AZTN-a. Potpore su ukupno vrijedne 110 milijuna kuna. One iz prvoga programa namijenjene su tekstilnoj, kožarskoj, kemijskoj, farmaceutskoj, metalnoj industriji, a koristit će se za poticanje početnih ulaganja, modernizaciju postojećih proizvoda i usluga, nabavu novih tehnologija... Po pojedinom poduzetniku potpora ne smije iznositi više od dva milijuna kuna. Taj operativni program ukupno je vrijedan 100 milijuna kuna, na regionalne potpore otpada 79,2 milijuna

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za srpanj ove godine iznosila je 5365 kuna, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na lipanj neto plaća bila je manja za 2,4 posto ili za 133 kune. Na godišnjoj razini, bila je veća za 42 kune ili nominalno za 0,8 posto. Prosječna bruto plaća bila je u srpnju ove godine 7680 kuna, za 227 kuna ili 2,8 posto manje od lipanjskog iznosa. Dovršeno Rebro Klinički bolnički centar Rebro dobio je prošli tjedan dvije nove zgrade: objekt poliklinike i dnevne bolnice te objekt klinike za psihološku medicinu. Radove na izgradnji

u Ekusu koji se bavi čišćenjem i održavanjem

Poslovni feng shui: u čistom prostoru čisto poslovanje

kuna, a ostatak je predviđen za potpore male vrijednosti za čiju dodjelu nije potrebno odobrenje AZTN-a. Potpore iz ovog programa ne mogu se dodjeljivati poduzetnicima u teškoćama. Potpore za malu brodogradnju namijenjene su za gradnju i popravak čamaca i manjih brodova. Uvjet je da poduzetnici pozitivno posluju i imaju podmirene obveze prema državi i zaposlenicima. Prema ovom programu mala brodogradnja financijski se potiče sa 10 milijuna kuna. Potpore se neće odobriti poduzetnicima u teškoćama, stečaju ili likvidaciji niti ih smiju koristiti poduzetnici koji se bave brodogradnjom, a obuhvaćeni su Odlukom o potporama brodogradnji. (I.V.)

*vijesti Plaće su manje

Privredni vjesnik Broj 3696, 26. rujna 2011.

i obnovi zgrada površine 20.000 četvornih metara u 19 mjeseci izvelo je varaždinsko poduzeće Zagorjetehnobeton. Radovi su bili vrijedni 160 milijuna kuna, a dio su druge faze obnove Rebra vrijedne ukupno milijardu kuna. Riječ je o najvećem ulaganju u hrvatskom zdravstvu. Pravila za legalizaciju Ministarstvo graditeljstva najavilo je da će 30. rujna na portalu Državne geodetske uprave započeti objava ortofoto karata na temelju kojih će započeti postupak legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada. Objekt koji se želi legalizirati mora biti evidentiran na tim kartama. Ostala pravila za legalizaciju bespravnih građevina dostupna su na www.mzopu.hr.

Nezaposlenima je ug burza nego metla u r

Poslovi čišćenja ne plaćaju se puno, i stoga je teško naći zainteresiranu radnu snagu takvih poslova mogu uštedjeti i do 30 posto od troškova koje bi imale ako zadrže vl čišćenja svojih prostora Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ve više tvrtki odlučuje poslove koji ne spadaju u njihovu temeljnu djelatnost prepustiti drugim, za to specijaliziranim poduzećima. Među outsourcing poslovima, odnosno onima koji su nužni za normalno funkcioniranje neke tvrtke ali ne trebaju biti u njenu core businessu, nalaze se, primjerice, održavanje IT sustava, knjigovodstvo te sve više čišćenje. Morana Grgić, voditeljica prodaje u Ekusu, tvrtki koja se bavi čišćenjem i održavanjem poslovnih prostora, ističe kako klijente koji s njima ugovore outsourcing

Često nam nije jasno na koji se način pojedine tvrtke financiraju, ističe Mario Mudrinić ne zanima kako će ga i s koliko ljudi organizirati te odraditi. “Klijenti žele kvalitetnu uslugu. Žele dobiti ono što su platili te pritom optimizirati troškove temeljnog poslovanja”, napominje ona dodavši kako u narednim godinama očekuje rast outsourcinga poslova čišćenja ali i outsourcinga općenito. Kao jedan od dokaza tomu jest činjenica kako

je ova tvrtka, koja je na tržištu prisutna od 1989. godine, lani imala 350, a ove čak 600 zaposlenika. Također, prošle godine 60 posto vlasništva prodano je jednoj francuskoj grupaciji koja zapošljava 50.000 osoba. “Nismo planirali prodaju. Nakon analize tržišta, došli su do nas s idejom za suradnju. To smo prepoznali kao potencijal jer sve više stranih tvrtki dolazi u Hrvatsku”, objašnjava ona. Kriterij cijene Kad govorimo o konkurenciji u poslovima čišćenja, kaže, najv e ći prob l e m predstavlja dumping cijena. “Sve je više manjih obrta koji uzimaju dio tržišta. Kako imaju niže troškove, zbog njih i neke velike kompanije posežu za dumpingom, samo kako bi dobile posao. Nakon tako ugovorenog posla, u nekoj tvrtki ostaju godinu dana i odlaze jer ne mogu opstati. To je kratkoročno i na koncu skuplje”, naglašava. Osim toga, i javne nabave ne idu na ruku outsourcingu poslova čišćenja. “Više od 50 posto poslova ugovara se putem javnih nabava u kojima je jedini kriterij najniža cijena, što ne znači i najkvali-

tetniji posao“, dodaje. Neočekivani problem je i onaj s djelatnicima. Naime, u Ekusu su stalno otvorena radna mjesta za spremačice, čistačice i osobe u tehničkoj službi. No, kada osobe dođu na razgovor za posao te čuju uvjete, odlučuju ostati na burzi, primati naknadu i nastaviti raditi na crno. Unatoč tim preprekama i problemima s naplatom kojima je glavni

uzrok trenutačno gospodarsko stanje, tržište poslova čišćenja smatra se kvalitetnim, kako ponudom usluga, tako i cijenama.

www.privredni.hr Broj 3696, 26. rujna 2011.

( 30% veće plaće

od konkurencije imaju u tvrtki Gress

lavnom draža uci

u. No, i oprema za čišćenje košta, pa tvrtke outsourcingom lastite djelatnike i same se upuste u organizaciju održavanja i Pravilo, a ne iznimka Mario Mudrinić, direktor tvrtke Gress, koja je započela s radom 2005. godine te se bavi čišćenjem svih vrsta objekata, kaže kako je jedna od bitnih karakteristika trenu-

U Ekusu su stalno otvorena radna mjesta za spremačice, čistačice i osobe u tehničkoj službi, ali interesa nema tačnog tržišta ulazak sve većeg broja stranih velikih igrača što znatno smanjuje cijenu usluge. “Ti veliki igrači često su vezani za strane ulagače koji dolaze na tržište te automatski povlače za sobom već spomenute inozemne tvrtke za čišćenje. Mi smo 100 posto hrvatska tvrtka i svakodnevno se borimo s njima te tako i sa stranim kapitalom. Pokušavamo svojom kvalitetom održati reputaciju jedne od najboljih tvrtki za čišćenje te una-

toč navedenim činjenicama uspijevamo imati rast poslovanja i u doba recesije”, ističe. Bez obzira na to što su zadnjih godina zaposlili oko 50 djelatnika, ne mogu se pohvaliti kako ih u poslovanju država potiče. S naplatom potraživanja nemaju značajnih problema s obzirom na to da većinu poslovanja ostvaruju sa stranim trgovačkim lancima. “Kod naplate smo vrlo oprezni te već na početku pregovora ocjenjujemo solventnost klijenata. Ne upuštamo se u rizik ugovorne suradnje s domaćim tvrtkama koje nisu solventne te samim time ne mogu ispunjavati uvjete iz ugovora”, ističe direktor ove tvrtke u kojoj je zaposleno 95 osoba. Bez ulaganja u strojeve i opremu S konkurencijom pak nastoji ostvariti korektan odnos. Govoreći o cijenama, kaže kako uslijed sve veće konkurencije i sve manje klijenata koji nemaju problema s plaćanjima, dolazi do dumpinga. “Često nam nije jasno na koji se način pojedine tvrtke za čišćenje financiraju”, kaže on dodavši kako je i sama kvaliteta katkad upitna što onda objašnjava cijenu koja je ispod svih razina isplativosti. No bez obzira na sve više tvrtki, ne može se govoriti o velikom broju kvalitetnih i profesionalnih igrača, nego o nizu

obrta i manjih poduzeća. “Neupitno već sada tržište pokazuje trend outsourcinga usluga čišćenje te s obzirom na to - očekujemo rast u budućnosti. Jer, prema dosadašnjim saznanjima i analizama, tvrtke na taj način uštede i do 30 posto troškova koje bi imale da zadrže vlastite djelatnike i organizaciju održavanja i čišćenja. K tomu, podiže se kvaliteta samog čišćenja te se izbjegavaju sva ulaganja u strojeve i opremu, kao i problemi sa zapošljavanjem i vođenjem djelatnika (bolovanja ili godišnji odmori). S obzirom na sve veći broj upita tvrtki koje planiraju outsourcing usluge čišćenja, vjerujemo kako će u budućnosti navedeno biti pravilo a ne iznimka”, naglašava Mario Mudrinić. Kao što je slučaj i u tvrtki Ekus, i Gress ima problema s novim djelatnicima koje je teško pronaći unatoč svim podacima o broju nezaposlenih. “Činjenica da godišnje imamo fluktuaciju ljudi veću od 50 posto od ukupnog broja djelatnika, govori dovoljno sama za sebe. Iako imamo u prosjeku 30 posto veće plaće od konkurencije, pronalazak kvalitetne radne snage koja će se dulje zadržati stalni je problem. Jedan od razloga je crno tržište gdje je nekome bolje primati naknadu za nezaposlenost i čistiti na crno”, zaključuje Mudrinić.

Vinarija Saints Hills u Americi

Malvazija i plavac osvajaju New York i Chicago Nakon više od godinu dana intenzivnih promotivnih aktivnosti na tržištu SAD-a, Saints Hills se etablirao kao jedna od vodećih hrvatskih vinarija čije butelje restorani u New Yorku uvrštavaju na svoje

Butelje Saints Hillsa njujorški restorani sve češće uvrštavaju na svoje vinske karte vinske karte. Nevina i Dingač su se ovih dana našli u nizu međunarodnih vina uvrštenih na karte uglednih restorana kao što su Porter House New York, Club A Steakhouse, Nove Italian Bistro, Nino’s Restaurant i Trattoria Belvedere. Uvrštenja u vinske karte potvrda su uspješnog usmjerenja i strategije vinarije, čija je proizvodnja 70 posto namijenjena izvozu. Kako vinarija proizvodi vina od

autohtonih hrvatskih sorti - malvazije i plavca malog - riječ je o svojevrsnoj promociji lokalnih sorti i vinske kulture iz, i dalje, u globalnim razmjerima vinski slabo poznate zemlje. Saints Hills vina od ranije su prisutna u restoranu Sixteen prestižnog hotela Trump International Hotel&Tower u Chicagu. “Širenje na američkom, i posebice tržištu New Yorka, veliko je priznanje za Saints Hills i rezultat našeg konstantnog rada u SAD-u. Vjerujem da uspijevamo originalnošću, upornošću i – budući da naša vina nisu jeftina – kvalitetom. No, valja ima-

ti na umu kako je riječ tek o začecima probijanja naših i hrvatskih vina na ovo izuzetno zahtjevno tržište. Danas smo počeli ubirati plodove više od godinu dana zahtjevnog ulaganja te smo stvorili pretpostavke za daljnje širenje”, izjavio je vlasnik vinarije Ernest Tolj. U nastavku promotivnih aktivnosti na ovom tržištu vinarija je najavila turneju SAD-om i Kanadom u studenom. Na turneji će posjetiti New York, Chicago i Toronto te predstavnike uvoznika, distributera, restorana i medija upoznati s novim godištima svojih vina, Nevine i Dingača. (J.V.)

Fashion.hr Industrija

Prvi regionalni sajam mode u Zagrebu

Regionalni sajam mode Fashion.hr Industrija održat će se od 30. rujna do 2. listopada na Zagrebačkom velesajmu, a okupit će 119 izlagača iz Hrvatske i zemalja regije. Pokrovitelj tog sajma je tvrtka dm, a prvi put će se na jednom mjestu okupiti dizajneri iz Hrvatske i susjednih zemalja. “Posjetitelji će imati priliku vidjeti najbolje hrvatske, ali i regionalne tvorce modne industrije. Pritom smo posebno ponosni na naj-

noviju ponudu hrvatskih modnih brendova koji su nastali kao rezultat suradnje domaćih dizajnera i hrvatske tekstilne industrije u sklopu našeg projekta Fashion.hr Industrija. U sklopu sajma održat će se i bogat popratni program, primjerice edukativne radionice i okrugli stolovi te razni zabavni sadržaji”, rekla je direktorica sajma Martina Pandžić-Skoko na predstavljanju ovog programa. Svoje autorske kolekcije u sklopu platfor-

me LIFT by Perwoll prikazat će talentirani mladi dizajneri iz Hrvatske i regije. Direktor koncepta Fashion.hr Vinko Filipić istaknuo je kako je cilj tog projekta pozicionirati se kao najveći suvremeni sajam mode u ovom dijelu Europe, dok je nit vodilja povezati različite modne subjekte te kroz jedinstvenu sinergiju u potpunosti revitalizirati regionalnu modnu industriju i na taj način polako ali sigurno nametnuti se globalnom tržištu. Regionalni sajam mode Fashion.hr Industrija u ime državnih institucija podržale su Vesna Trnkop-Tanta, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, i Jelena Pavičić-Vukičević, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika. (S.P.)

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3696, 26. rujna 2011.

( 100 izlagača

( oko 50 plovila

na ovogodišnjoj Nautici

predstavljeno na Sajmu

27. MEĐUNARODNI SAJAM NAUTICA

Ploviti se mora

Na Sajmu su predstavljena plovila domaće i svjetske proizvodnje, dok zastupnici inozemnih proizvođača imaju pripremljenu i katalošku ponudu

totinjak izlagača s pedesetak plovila sudjeluje na 27. međunarodnom nautičkom sajmu Nautica i 16. izložbi inovacija u pomorstvu i nautičkom turizmu, što su u protekloga tjedna otvoreni u Rijeci. Osim plovila, izloženi su i brodski i izvanbrodski motori te ostala ponuda programa nautičke i prateće industrije. Podsjetimo, Nautica kao najstariji nautički sajam na hrvatskim prostorima tradicionalno značajno pridonosi razvoju domaće nautičke proizvodnje potičući i propagirajući domaću proizvodnju i ponudu. Na Sajmu su predstavljena domaća i svjetska plovila, gumena i plastična, dok zastupnici inozemnih

Hrvatsku premijeru imao je motorni brod Hansvik 630 CS solinskog proizvođača AD brodovi proizvođača imaju pripremljenu i katalošku ponudu za ekskluzivne kupce. Na Sajmu sudjeluju domaći zastupnici stranih plovila za Hrvatsku kao što su Adriana Nautica, Interadria SC, Motonavis, Tehnoline, Unimar, VM. Također se predstavljaju i proizvođači brodskih i izvanbrodskih motora kao što su JLM Perković, Johnson Evinrude, Mercury, Yamaha, Yanmar...

Među izlagačima programa nautičke i prateće opreme valja izdvojiti Kovinotokarsku radnju Šepinski, Klydon, Lantinu, Motomarinera, Navelu, Scam Marine, Šepić commerce... Može i na solarni pogon Hrvatsku premijeru na Sajmu imao je motorni brod Hansvik 630 CS solinskog proizvođača AD brodovi, dok su motorni brodovi Key Largo 1 i Key Largo 24 kastavske Interadrie SC noviteti. Interes posjetitelja pobudio je i gliser Compass 535, proizvođača Kompas brodice iz Kršana, koji je udaljenost od 240 nautičkih milja prošao za 10 sati, bez oštećenja i kvara motora, uz potroše-

nu 231 litru goriva. Zanimljivost je i samogradnja kapetana Ede Deškovića iz Mošćeničke Drage koji je na svoju brodicu ugradio solarni kolektor panel

uz pomoć kojega pokreće elektromotor. Poseban ocjenjivački odbor 27. međunarodnog nautičkog sajma odlučit će o dobitnicima najviših pri-

znanja što će ove godine biti dodijeljen izlagačima. Tako će biti dodijeljen Grand Prix najuspješnijem izlošku, kao i više Zlatnih jedara za najkvalitetnije izloške u pojedinim segmentima nautičke ponude. Nautica se održala pod tradicionalnim pokroviteljstvom Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, uz supokroviteljstvo HGK-Županijske komore Rijeke, Lučke uprave Rijeka, Luke Rijeka, Rijeka prometa, Turističke zajednice Primorsko-goranske županije i Turističke zajednice Grada Rijeke. (B.M.)

Interprotex, Energetika i EMAT

Poslovni sajmovi na Velesajmu Ovog tjedna na Zagrebačkom velesajmu održavaju se tri sajma za poslovne ljude - sajam zaštite Interprotex, Međunarodni sajam energetike, elektronike i automatike Energetika, te EMAT, međunarodni sajam zaštite okoliša, ekotehnologije i komunalne opreme

vog tjedna Zagrebački velesajam organizira tri specijalizirana poslovna sajma - Energetika, EMAT i Interprotex. Na jednom poslovnom skupu od ove godine Velesajam objedinjuje područje zaštite osoba i imovine, područja zaštite, očuvanja i unaprjeđivanja okoliša te energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Specijalizirani poslovni sajam na temu zaštite okoliša EMAT bijenalni je sajam namijenjen proizvođačima i ponuđačima opreme

za gospodarenje otpadom i vodama, zaštitom tla i zraka te komunalnih vozila i opreme. Ovogodišnji šesti međunarodni sajam zaštite okoliša, ekotehnologija i komunalne opreme u okviru pratećih događanja prikazat će bazu podataka i pokazatelje stanja morskog okoliša, ribarstva i akvakulture, te praćenje tokova otpada i izvješćivanje koje prati Agencija za zaštitu okoliša. Zaštita prirode i ljudi Specijalizirani poslovni sajam Energetika, deveti međunarodni sajam

U sklopu sajma Interprotex održat će se i natjecanje ekipa hitne pomoći energetike i elektronike, kroz stručni program analizira gospodarenje u energetskom sektoru, utjecaj energetike na gospodarski razvoj, ekološke aspekte razvoja energetskog sektora te mu je cilj prikazati moguća rješenja utemeljena na suvremenim znanstvenim spoznajama iz Hrvatske i svijeta.

Izložbeni program sajma predstavit će ponudu novih tehnologija, uređaja i usluga potičući interes kupaca za energetskom učinkovitošću i racionalnijim gospodarenjem energijom. Sajam Interprotex jedini je specijalizirani bije-

nalni sajam zaštite u zemlji koji okuplja tvrtke s područja zaštite osoba i imovine. Uz prezentacije najnovijih dostignuća sajam na jednom mjestu ujedinjuje sve grupacije ove gospodarske grane i osigurava njihovu izravnu komunikaciju sa stručnim posjetiteljima, institucijama i predstavnicima zakonodavnih tijela u zemlji i regiji. Na sajmu će se održati Regionalni forum o urbanoj sigurnosti u organizaciji Udruge hrvatskih menadžera sigurnosti. Po-

taknut porastom broja razbojstava u bankama, časopis Zaštita organizira seminar Sigurnost banaka i drugih financijskih institucija. Sajam zadržava koncept objedinjavanja tematskih područja: zaštite na radu i zaštite od požara, tehničke, mehaničke i tjelesne zaštite te zaštite podataka, kao i prezentacije osiguravatelja i financijskih institucija. Ove godine u okviru tog specijaliziranog sajma održat će se i Deveto međunarodno natjecanje ekipa hitne medicinske pomoći. (K.S.)

www.privredni.hr Broj 3696, 26. rujna 2011.

( 235 proizvoda

dobilo do sada znak Hrvatska kvaliteta

( 116 proizvoda nosi znak Izvorno hrvatsko

Kupujmo Hrvatsko i Vrijedne ruke

Snažne mjere za turističku 2012. godinu

Promocija izvornosti i vrhunske kvalitete

Moramo biti bolji od konkurencije

U 21 hrvatskom gradu ove su godine predstavljeni proizvodi 670 tvrtki i obrta Statistike

1997.

 akcija održana u

gradova

pet

 ukupno je sudjelovalo

30 tvrtki

 znakove Izvorno

hrvatsko i Hrvatska kvaliteta nosila su samo tri proizvoda

2011.  akcija se održala u

gradu  sudjelovalo je oko 670 tvrtki  znak Hrvatska kvaliteta do sada je dobilo 235 proizvoda, dok znak Izvorno hrvatsko nosi 116 proizvoda

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvatska gospodarska komora i ove je godine nastavila najveću i najpoznatiju nacionalnu promotivnu akciju Kupujmo hrvatsko. Od prošle godine akciji se pridružila i prezentacija Vrijedne ruke kojoj su pokrovitelji Mi-

Službena stranica akcije Kupujmo hrvatsko pokrenuta je i na Facebooku i Twitteru nistarstvo gospodarstva, HGK i Hrvatska obrtnička komora, a pokrenuta je kako bi se afirmirao rad ljudi koji svojim umijećem i znanjem stvaraju novu vrijednost proizvodeći u tradicijskom duhu. Od svibnja do rujna u Čakovcu, Rijeci, Puli, Sisku, Zaboku, Bjelovaru, Spli-

tu, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Velikoj Gorici, Osijeku, Požegi, Virovitici, Šibeniku, Zadru, Dubrovniku, Karlovcu, Koprivnici, Otočcu, Varaždinu i Zagrebu svoje proizvode predstavilo je 670 tvrtki i obrta. Akcijom Kupujmo hrvatsko Hrvatska gospodarska komora od 1997. godine promovira kvalitetne domaće proizvode, nositelje znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, kako bi se u javnosti osvijestila važnost kupovine upravo takvih proizvoda te pridonijelo povećanju ukupne konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, ali i očuvanju nacionalnog identiteta. Znakovi kvalitete jamče kvalitetu proizvoda, osiguravaju im lakši proboj na svjetska tržišta te ulijevaju povjerenje potrošačima. Znak Hrvatska kvaliteta do sada je dobilo 235 proizvoda, dok znak Izvor-

no hrvatsko nosi 116 proizvoda. Važno kupovati domaće Kupovati domaće kvalitetne proizvode vrlo je važno, kaže koordinatorica akcije i direktorica Sektora za trgovinu HGK-a Milica RakušaMartulaš. “To je posebice važno u vrijeme globalne gospodarske krize kad odabirom takvih proizvoda štitimo svoje radno mjesto, pomažemo svojoj i drugim obiteljima, razvijamo domaće gospodarstvo, osiguravamo sadašnje i buduće mirovine te prosperitet budućih generacija, a ponajprije budućnost našoj djeci”, ističe Milica Rakuša-Martulaš. Istraživanje provedeno prošle godine potvrdilo je da akcija Kupujmo hrvatsko uživa veliku potporu hrvatskih građana. Gotovo tri četvrtine ispitanika - 73 posto

- spremno je izdvojiti više novca za kvalitetan hrvatski proizvod, dok ih se 92 posto slaže u tome da je potrebno kupovati hrvatske proizvode kako bi se na taj način pomoglo hrvatskom gospodarstvu. Uz manifestacije koje se održavaju diljem Hrvatske, HGK je u promociju odlučio uključiti i sve snažnije suvremene komunikacijske kanale. Pokrenuta je službena stranica akcije Kupujmo hrvatsko i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Putem profila Kupujmo hrvatsko na tim društvenim mrežama na jednostavan i prijateljski način se educira i informira javnost o domaćim proizvodima, novostima i događanjima. Na specifičnom jeziku društvenih medija na profilima se predstavljaju domaći kvalitetni proizvodi kako bi se stvorio izravan i prijateljski kontakt s potrošačima, posebice mladima.

Ministarstvo turizma, strukovne udruge i ostali turistički subjekti već su krenuli s aktivnostima za pripremu turističke 2012. godine. Svjetska turistička organizacija (UNWTO) nagodinu u Europi očekuje porast turističkog prometa od pet posto, a Hrvatska želi biti još bolja od toga. “U turističku 2012. ulazimo pravovremeno i s jasnim ciljevima, a to znači da peti put zaredom moramo obraniti povećani tržišni udio na međunarodnom tržištu, povećati broj dolazaka domaćih gostiju, nastaviti pozitivan trend produljenja pred i posezone te pojačati promociju hrvatskog turizma na dalekim tržištima”, rekao je ministar turizma Damir Bajs. Naglasio je kako će se naša zemlja sljedeće godine morati suočiti s pojačanom borbom konkurentskih zemalja te sa snažnim mjerama Europske komisije za oporavak

turizma u europskim zemljama. “Te će mjere biti dobre za Hrvatsku kada uđemo u EU, ali do tada konkurentskim zemljama moramo parirati na najbolji mogući način”, istaknuo je Bajs. U pripremu turističke 2012. uložit ćemo 35 milijuna eura. Iduće godine, naglasio je Bajs, očekujemo dolazak oko četiri milijuna turista preko inozemnih turističkih agencija i turoperatora te oko dva milijuna turista putem zrakoplovnih kompanija. Donošenje akcijskog plana hrvatskog turizma očekuje se prije obilježavanja Dana hrvatskog turizma, od 19. do 22. listopada u Šibeniku. (S.P.)

Invest in Croatia 2011

Konferencija o ulaganjima u Hrvatsku Međunarodna konferencija o ulaganju u Hrvatsku, Invest in Croatia 2011, održat će se u Zagrebu 10. i 11. listopada pod pokroviteljstvom uglednih financijskih medija, Bloomberg Newsa i Financial Timesa. Uz ostale, najavljeni su dolasci predstavnika velikih investicijskih banaka poput Macquaria Grupe iz Australije, zatim multinacionalnih kompanija kakva je Magna, kanadski proizvođač autodijelova, te turske Dogus Grupe, koja je već uložila u marinu Mandalina u Šibeniku, a zanimaju je i novi ulagački projekti. Skup će otvoriti predsjed-

nica Vlade Jadranka Kosor, dok će domaćin konferencije biti Domagoj Milošević, potpredsjednik Vlade za investicije. Rad konferencije odvijat će se u pet panela: o investiranju hrvatske dijaspore, o geostrateškom potencijalu Hrvatske, o energetici, proizvodnji i turizmu. Uz ministre u Vladi i druge dužnosnike na skupu će sudjelovati i predstavnici Hrvatske gospodarske komore. (I.V.)

AKTUALNO

PREGLED NOVIH PROPISA (DONESENIH OD 15. SRPNJA DO 13. RUJNA 2011.) Zakoni • Zakon o cestama (NN 84/2011) • Zakon o sudovima za mladež (NN 84/2011) • Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava (NN 84/2011) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima i sjedištima sudova (NN 84/2011) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o medijima (NN 84/2011) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima (NN 84/2011) • Zakon o dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droge (NN 84/2011) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 84/2011) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zračnom prometu (NN 84/2011) • Nacionalna politika za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. godine (NN 88/2011) • Zakon o procjenama učinaka propisa (NN 90/2011) • Zakon o javnoj nabavi (NN 90/2011) • Zakon o zakladi Kultura nova (NN 90/2011) • Zakon o udomiteljstvu (NN 90/2011) • Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 90/2011) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 90/2011) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru (NN 90/2011) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prikupljanju podataka po osiguranicima o doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja (NN 90/2011) • Zakon o dopuni Zakona o Umirovljeničkom fondu (NN 90/2011) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim unijama (NN 90/2011) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 90/2011) • Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o audiovizualnim djelatnostima (NN 90/2011)

Propisi Vlade Republike Hrvatske • Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2011. (NN 88/2011) • Odluka o instrumentima za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije (NN 93/2011) • Uredba o uvjetima i načinu izbora osoba na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u državnim tijelima (NN 100/2011) • Uredba o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru (NN 101/2011) • Uredba o dopunama Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN 102/2011) • Odluka o utvrđivanju razvojnog programa Brijuni rivijera razvojnim projektom od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (NN 103/2011)

Propisi Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva • Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o obliku i načinu vođenja odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja s listama proizvoda i usluga (NN 82/2011) • Pravilnik o uvjetima i postupku za ostvarivanje poticaja za proizvodnju biogoriva za prijevoz (NN 91/2011) • Pravilnik o iskazivanju potrošnje energije i ostalih resursa proizvoda povezanih s energijom, pomoću oznaka i standardiziranih informacija o proizvodu (NN 101/2011) • Odluka o visini nagrade i naknade troškova rada miritelja u postupcima mirenja u kolektivnim radnim sporovima (NN 103/2011)

Privredni vjesnik Broj 3696, 26. rujna 2011.

( više od 50 godina

prisutna hrvatska brodograđevna industrija na ruskom tržištu

Ruski partneri najavljuju nove projekte gradnje brodova

Novi poslovi za brodograditelje U organizaciji HGK-a, u Sankt Peterburgu predstavilo se 20 hrvatskih tvrtki, velikih i srednjih brodogradilišta i proizvođača brodske opreme

vrtka Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod potpisala je prošloga tjedna memorandum o suradnji s kompanijom Russian Financial Corporation iz Moskve, kojim se defini-

brodske opreme. Nastup na Sajmu organizirala im je Hrvatska gospodarska komora. “Hrvatska brodograđevna industrija posebnu pažnju posvećuje ruskom tržištu na kojem je prisut-

me hrvatskih proizvođača za rusku brodograđevnu industriju.

na već više od 50 godina. U dosadašnjoj suradnji već su ostvareni značajni izvozni poslovi, a potencijal u tom području suradnje je jako velik”, rekla je Zoja Crnečki, direktorica Sektora za industriju HGK-a. Prema njezinim riječima, mogućnosti za suradnju postoje u samoj brodogradnji, ali i u isporukama brodske opre-

provodi na području međunarodne promocije hrvatskoga gospodarstva u inozemstvu, unaprjeđenju i povećanju hrvatskog izvoza i stranih ulaganja u Republiku Hrvatsku, dodala je Zoja Crnečki. Na zajedničkom izložbenom prostoru većem od 100 četvornih metara nastupili su 3. maj, Brodosplit, Brodogradili-

Dan Hrvatske u Rusiji Nastup na tom sajmu u Rusiji samo je jedna od aktivnosti koje Komora

Hrvatska brodogradnjaJadranbrod potpisala je memorandum o suradnji s Russian Financial Corporationom ra buduća suradnja na razmjeni projekata, gradnji i remontu brodova, prodaji brodske opreme i financiranju projekata. Dogovor hrvatske i ruske kompanije sklopljen je u Sankt Peterburgu, na sajmu brodogradnje Neva. Na Sajmu je sudjelovalo 20 hrvatskih tvrtki, velikih i srednjih brodogradilišta i proizvođača

šte Kraljevica, Brodotrogir, Uljanik, Viktor Lenac, Adria-Mar, Montmontaža Greben, Tehnomont, Solin brodogradnja, Adriadiesel, ACM, Centaroprema, Croatia pumpe, Đuro Đaković-Kompenzatori, Indi metal, Pastor inženjering, Saacke, Somet te Vemos. U sklopu sajma održan je i Dan Hrvatske kada su hrvatski izložbeni prostor posjetili brojni sadašnji i potencijalni ruski parteri koji najavljuju nove projekte gradnje brodova za rusko tržište. Sajam Neva jedan je od najznačajnijih sajmova brodogradnje u svijetu. Na više od 10.000 četvornih metara izložbenog prostora na sajmu je sudjelovalo preko 600 izlagača iz europskih zemalja i Kine. Koliko je zanimanje za poslovanje s rastućom brodarskom industrijom u Rusiji, pokazuje i podatak da su tvrtke iz Finske zakupile čak dva paviljona za svoje predstavljanje. (I.V.)

HAKOM na SoftCOM-u

Rast tržišta elektroničkih komunikacija Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) i ove godine je sudjelovala na SoftCOM-u, 19. međunarodnoj konferenciji o softveru, telekomunikacijama i računalnim mrežama koja se od 15. do 17. rujna održavala na Hvaru. “Tržište elektroničkih komunikacija i dalje raste unatoč nepovoljnom gos-

podarskom okruženju, a digitalna dividenda otvara nove poslovne prilike. Brži razvoj elektroničkih komunikacija uz nove tehnologije i veću gustoću pristupa internetu povećava i bruto domaći proizvod”, rekao je Dražen Lučić, ravnatelj HAKOM-a. Na konferenciji je predstavljen projekt Pogled u budućnost, nastao u suradnji sveučilišta

i HAKOM-a. HAKOM je taj projekt pokrenuo u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i Elektrotehničkim fakultetom u Osijeku. Nedavno su se projektu pridružili i Ericsson Nikola Tesla i Nokia Siemens Networks. (I.V.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3696, 26. rujna 2011.

( 4% kamata za obročnu otplatu

( 20 godina

Pregled novih propisa (donesenih od 15. srpnja do 13. rujna 2011.)

najdulji rok otplate

Propisi Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

Patrik Macek/PIXSELL

Sjednica hrvatske vlade

Do poslovnog prostora - otplatom na rate Cijene će biti tržišne uz uvažavanje eventualnih ulaganja, a najviše do 30 posto od cijene prostora Igor Vukić vukic@privredni.hr

oslovni prostor u vlasništvu države, županija i lokalnih jedinica bit će moguće kupiti i uz obročnu otplatu, zaključila je Vlada u Konačnom prijedlogu zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora. Zakon se pred Vladom našao na trećem čitanju, a uvođenjem obročne otplate usvojen je prijedlog iznesen u drugom saborskom čitanju, istaknuo je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Zakupoprimci i korisnici Prema zakonskom rješenju, pravo kupnje državnog poslovnog prostora imat će zakupoprimci i korisnici tih prostora. Upravo su korisnici bili najspornija točka u raspravama jer se radilo o osobama koje su koristile poslovne prostore bez valjanog ugovora o zakupu. Prema Bošnjakovićevim riječima i zakonskom rješenju, korisnici će dobiti pravo otkupiti poslovni prostor ako su u

posjedu najmanje pet godina, uredno su podmirivali sve obveze i protiv njih se ne vodi postupak za iseljenje iz prostora. Poslovni prostori prodavat će se po tržišnim cijenama uz uvažavanje eventualnih ulaganja koje je zakupnik ili korisnik imao u tom prostoru. Priznat će se ulaganja do najviše 30 posto od cijene prostora. Dogovori li se obročna otplata, rok otplate ne može biti dulji od 20 godina. Za obročnu otplatu utvrđena je i kamatna stopa od četiri posto, a vrijednost mjesečnih rata mora biti vezana uz srednji tečaj eura kod Hrvatske narodne banke. Ovim zakonom utvrđena je i procedura davanja u zakup poslovnih prostora. Ugovor o zakupu mora biti u pisanom obliku i solemniziran kod javnog bilježnika. Pravo zakupa imaju i fizičke i pravne osobe koje duguju državnom proračunu ili lokalnim jedinicama, ali pod uvjetom da su dogovorile plaćanje tih obveza u ratama, prema postojećim propisima. Vlada će zaduživanjem i korištenjem pro-

računskih rezervi isplatiti obveznice izdane još 1991. godine, a bile su namijenjene restrukturiranju gospodarstva i sanaciji banaka. Obveznice sada vrijede 2,4 milijarde kuna, a posjeduju ih hrvatske banke. Iz proračuna će se izdvojiti 482 milijuna kuna, dok će se 1,9 milijardi posuditi od Erste i Hypo banke. Ministrica financija Martina Dalić podsjetila je da glavnica ovih obveznica, prema ranije donesenim propisima, raste svake godine pa će se zaduživanjem kod banaka postići dva cilja: isplatit će se postojeća obveza i to kreditom koji je povoljniji od te obveze. Albanija vraća dug Na sjednici je potvrđeno je da će se 125 milijuna dobiti, koju su ostvarila poduzeća u vlasništvu Zavoda za mirovinsko osiguranje, podijeliti umirovljenicima u obliku jednokratne pomoći od 145 kuna. Dobit će je 860.000 umirovljenika kojima je mirovina manja od 3200 kuna. Vlada je dala i jamstvo za kredit EBRD-a za modernizaci-

ju nadzora zračne plovidbe. Kredit iznosi 47 milijuna eura, a vraćat će se 12 godina. “Uvjeti su takvi da Hrvatska kontrola zračne plovidbe neće imati problem s otplatom”, istaknuo je ministar prometa Božidar Kalmeta. Hrvatska dobiva i bespovratnu pomoć od pet

Jednokratnu pomoć od 145 kuna dobit će 860.000 umirovljenika s mirovinom manjom od 3200 kuna. milijuna eura radi pripreme prijema novca iz europskih strukturnih fondova. Novac će biti doznačen u okviru programa Jaspers. Ministarstvo financija upisat će na prihodovnoj strani i dodatnih 5,48 milijuna dolara. Taj novac stići će iz Albanije, a njime ta država vraća dug nastao još u vrijeme Jugoslavije. Inače, Vlada je na svojim web stranicama objavila i hrvatski prijevod Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.

• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o voćnim vinima (NN 82/2011) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi mjera strukturne politike u ribarstvu kroz potporu u razvoju akvakulture u 2011. (NN 97/2011) • Pravilnik o provedbi mjera strukturne politike u ribarstvu kroz potporu razvoju prerade proizvoda ribarstva u 2011. godini (NN 100/2011) • Pravilnik o provedbi Mjere 302 Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti unutar IPARD programa (NN 102/2011) • Pravilnik o izmjenama Pravilnika o potpori za kapitalna ulaganja u poljoprivredi (NN 103/2011) • Pravilnik o dodjeli potpore ribarskim zadrugama u 2011. godini (NN 104/2011) • Pravilnik o dopunama Pravilnika i jakim alkoholnim pićima (NN 104/2011)

Propisi Ministarstva financija • Naredba o izmjeni i dopuni Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2011. godini (NN 86/2011) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 89/2011) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu vođenja i izdavanja potvrda o primitku dobrovoljnih priloga (donacija) i članarina, izvješćima o primljenim donacijama za financiranje izborne promidžbe i izvješćima o troškovima (rashodima) izborne promidžbe te financijskim izvještajima za financiranje izborne promidžbe (NN 93/2011) • Naredba o izmjeni i dopuni Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2011. godini (NN 98/2011) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (NN 99/2011) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkim uvjetima i postupku prilagodbe Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 99/2011) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o Jedinstvenom registru računa (NN 99/2011)

Propisi Ministarstva mora, prometa i infrastrukture • Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe ovlaštene za održavanje željezničkih vozila (NN 99/2011)

Ministarstvo pravosuđa • Pravilnik o nagradi za rad i naknadi troškova javnog ovršitelja (NN 91/2011)

HZZO • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN 87/2011) • Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog osiguranja na zdravstvenu njegu u kući osigurane osobe (NN 87/2011) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu (NN 93/2011)

Hanfa • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o promidžbenim aktivnostima (NN 92/2011) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu izračuna kapitala, jamstvenog kapitala i adekvatnosti kapitala društva za osiguranje i društva za reosiguranje (NN 94/2011) • Pravilnik o likvidnosti investicijskih društava (NN 102/2011)

10 PREDSTAVLJAMO

( oko 50 zaposlenih u tvrtki Telluris-Medin

TELLURIS-MEDIN, ZADAR

Privredni vjesnik Broj 3696, 26. rujna 2011.

( 3 radnika

zapošljava Obrt Fresl

Kovinotiskački obrt Fresl, Rude

Hrvatski brend puž!

Ručna izrada uporabnih predmeta Među korisnicima proizvoda ove tvrtke su trgovački lanci, vlasnici golf igrališta, peradarske farme te kineska farmaceutska industrija

U početku su proizvode izrađivali za druge tvrtke, no zbog poslovnog optimizima i prilika posao se proširio na vlastitu proizvodnju i prodaju

elluris-Medin je međunarodna ekološka tvrtka koja se bavi lumbrikulturom (uzgoj glista), helicikulturom (uzgoj puževa), ljekovitim seoskim turizmom, organizacijom promidžbenih domjenaka te reklamiranjem poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. U njihovoj je ponudi prirodno organsko gnojivo te u novije vrijeme i jedan hrvatski brend - vrsta puža uzgojena od

većina ratni vojni invalidi i sudionici Domovinskog rata. Među korisnicima njihovih proizvoda su trgovački lanci, vlasnici golf igrališta i luksuznih vrtova, restorani, ribolovne trgovine, peradarske farme, ali i kineska farmaceutska industrija. Djedov utjecaj Hana Medin, vlasnica i glavna izvršna direktorica, ističe kako je Telluris-Medin jedina tvrtka u

Većina zaposlenika tvrtke su ratni vojni invalidi i sudionici Domovinskog rata dvije vrste koje se najčešće susreću u prirodi, Helix Pomatia (puž vinogradnjak) i Helix Aspersa Müller (primorski puž). K tomu, Telluris-Medin posreduje pri izvozu mnogobrojnih prehrambenih artikala kao što su voda, sir, energetska pića, čips, med te kava. Osnovana je 2007. godine, sjedište joj je u Zadru, a proizvodnja u Briševu. Imaju oko 50 zaposlenih, od čega su

svijetu koja je u gastronomiju infiltrirala dijelove drevne kineske medicine kroz konzumaciju crvene kalifornijske gujavice (Lumbricus Rubellus) te koja uz to promovira nove delicije od puževa Helix Aspersa Müller. “Na neobičan i jedinstven način potičemo i prezentiramo poljoprivredu te ekološki, seoski, gastro i ljekoviti turizam. Tvrtka se gra-

dila isključivo na viziji i ideji filantropije. Prvi korak nakon otvaranja bio je pomoći drugome. ‘Dobro se dobrim vraća’ postalo je geslo rada, funkcioniranja, komunikacije s poslovnim partnerima”, objašnjava Hana Medin. Uoči pokretanja poslovanja, prisjeća se, bacila se na istraživanje tržišta, dobro procijenila ponudu i potražnju, proučila burzu i statistike. Nakon toga se otisnula u poljoprivredu, odnosno dvije prilično rijetke i neobične grane - lumbrikulturu i helicikulturu. Napominje kako nije srljala u posao. U odluci su joj pomogli ljudi u njezinoj okolini, a svoje je odradila i genetika. Naime, rasla je uz djeda Antu Medina, poznatog agronomskog stručnjaka. Djeda više nije bilo kada je odlučila zakoračiti u ovaj posao, no pomogli su joj njegovi kolege, Poljoprivredna savjetodavna služba te putovanja na kojima se mogla izravno uvjeriti što svijetu znači poljoprivreda i koliko su neiscrpne njene mogućnosti. (B.O.)

brt za tiskanje i obradu lima Kovinotiskački obrt Fresl postoji od 1994. godine. U početku se obitelj Fresl usmjerila na kvalitetu proizvoda i ručnu obradu lima jer kovinotiskanje i jest ručni rad. Osim kovinotiskanja, tehnika ručnog rada koristi se i kod kovanja, poliranja i nitanja. “Proteklih godina izradili smo neke nove proizvode koji su iziskivali mnogo vremena, truda i materijalnih sredstava. Nakon osnivanja obrta izrađivali smo kovinotiskarske proizvode, ali samo za druge tvrtke. No, zbog poslovnog optimizima i prilika u kojima smo se našli, kapacitet posla proširio se i na vlastitu proizvodnju i prodaju”, rekao je Marijan Fresl, vlasnik Kovinotiskačkog obrta Fresl. Tako su krenuli s proizvodnjom kotlića za fiš paprikaš, bakrenih džezvica za kavu, tanjura za kotlovinu, roštilja i raznih proizvoda za ugostiteljstvo. Uz kovinotiskanje, takvi proizvodi zahtijevaju i bravarske poslove,

stručno osoblje i adekvatne strojeve. No, sve je to uzalud ako ne postoji dobra promidžba i prodaja proizvoda. Stoga su svoje proizvode prodavali po sajmištima u Sesvetama, Karlovcu, Slunju i Samoboru. Prema riječima Marijana Fresla, velika materijalna ulaganja i poslovni rizik se isplatio, pa je i prodaja porasla. U potrazi za naučnicima “Nakon nekog vremena odlučili smo se za još jedan poslovni korak jer se pojavilo mnogo zainteresiranih kupaca za naše proizvode. Počeli smo proizvoditi kotlove za rakiju što nije bio nimalo lagan pothvat”, istaknuo je Fresl. No njihovu proizvodnju olakašala je odlična opremljenost radionice strojevima i visokoosposobljeni radnici. Nakon toga uslijedilo je veliko odricanje jer se dobit ulagala u kupnju materijala i strojeva. Ipak, u doba krize i Obrt Fresl suočio se s problemom poskupljenja materijala, plaćanja višeg doprinosa za radnike, nemogućnošću naplate, plaćanja poreza i

nižeg standarda građana. Sve je to pridonijelo slabijoj potražnji i prodaji njihovih proizvoda. Protekle su godine napravili veliki zaokret u poslovanju, pa su počeli proizvoditi inoks termos

Danas radimo samo po narudžbama i to za pouzdane partnere i kupce, kaže Fresl lonce, posebice cijenjene u ugostiteljstvu. Ujedno su napravili novi imidž obrta, izradili web stranicu na kojoj se nalaze svi njihovi proizvodi, a tiskali su i nove propagandne materijale. “Danas radimo samo po narudžbama i to za pouzdane partnere i kupce kod kojih nema problema s plaćanjem. Obrt ima tri radnika. Radionica je opremljena s većinom potrebnih strojeva i ima dovoljno prostora za rad. Želimo još bolje poslovati te stoga imamo velike namjere i poslovna očekivanja, a namjeravamo obučiti još dva naučnika”, rekao je Fresl. (S.P.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3696, 26. rujna 2011.

( 250.000 komada tjedna proizvodnja jednodnevne peradi

Hrvatsko hotelijerstvo i turizam

Andabak: U turizam se ne ulaže dovoljno

Valipile, Sesvetski Kraljevec

Pile moje ovih dana... U planu je izgradnja vlastite klaonice kako bi se objedinio proizvodni proces, a dio novca za taj projekt Valipile planira pribaviti iz pretpristupnih fondova EU-a Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ovijest tvrtke Valipile počinje prije dvadesetak godina, kada je Josip Belko, otac današnjeg vlasnika Borisa Belka, pokrenuo kućnu radinost proizvodnje jednodnevne peradi. Godine 1994. razvijena je automatizirana proizvodnja, a kapacitet valionice povećan je sa 5000 na današnjih 250.000 komada jednodnevne peradi tjedno. Za potrebe proizvodnje jednodnevnih pilića tvrtka odgaja vlastita roditeljska jata, dok se dio rasplodnih jaja u samom vrhu maloprodajne sezone kupuje na svjetskom tržištu od renomiranih dobavljača. Od 2001. godine sjedište tvrtke je u Sesvetskom Kraljevcu gdje se na vlastitom zemljištu ukupne površine 26.000 četvornih metara nalaze valionica peradi i tvornica stočne hrane. Valionica je tehnološki podijeljena na dva zasebna dijela, jedan je za valjenje jednodnevnih purana, a drugi za valjenje jednodnevnih pilića. Ukupna površina valionice je 2090 četvornih metara od čega je proizvodni dio 1530 kvadrata. Inkubatori (valionici i predvalionici) su kupljeni u Italiji, klimatizacijski sustav je iz Austrije, upravljački dio iz Švicarske, a kotlovnica iz Njemačke. Vlastita klaonica Valionica je u potpunosti automatizirana u suradnji s francuskom tvrtkom Brueil, te je pod stalnim računalnim i videonadzorom. Svaku isporuku jaja i sveukupan proces proi-

zvodnje kontrolira Centar za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta. Od 2006. godine Valipile posjeduje ISO 9001 i HACCP certifikate, a njihovih desetak transportnih vozila opremljeno je klimatizacijskim sustavima, kako bi se osigurala pravilna mikroklima u svim godišnjim dobima. Unatrag nekoliko godina Valipile se bavi i proizvodnjom pilećeg mesa, na razini od 30.000 utovljenih brojlera tjedno. Tvrtka opskrbljuje svoje kooperante jednodnevnim pilićima i stočnom hranom uz obvezu otkupa utovljenih brojlera. Oni se potom prodaju manjim klaonicama, a dio tako dobivenog mesa prodaje se pod robnom markom Valipile. Osim proizvodnje pilećeg mesa, Valipile proizvodi i purane posebno namijenjene za prodaju u vrijeme božićnih blagdana. U planu je izgradnja vlastite klaonice kako bi se objedinio

proizvodni proces, a dio novca za taj projekt Valipile planira pribaviti iz pretpristupnih fondova EU-a. Problemi s naplatom Tvornica stočne hrane ima kapacitet od osam tona peletirane krmne smjese na sat. I u njoj je, kao i u valionici, ugrađena najsuvremenija oprema, a proizvodnja je potpuno automatizirana. Sirovine za krmnu smjesu pažljivo se odabiru, uz stalnu kontrolu vlastitog laboratorija i dodatnu kontrolu ovlaštenih laboratorija Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Croatiakontrole. U sklopu tvornice stočne hrane nalazi se skladište za sirovine u rinfuzi kapaciteta 3000 tona, od kojih su dio vanjski, a dio unutrašnji silosi. U neposrednoj blizini tvornice izgrađeno je i paletno regalno skladište kapaciteta 500 tona. Valipile danas ima 45 zaposlenih, uglavnom

mlađe i srednje dobi, od kojih je desetak visokoobrazovanih. Svu proizvodnju plasiraju na hr-

Valipile proizvodi i purane za prodaju u vrijeme božićnih blagdana vatskom tržištu, glavni kupci su im veliki trgovački centri, poput Interspara, Kauflanda i Lidla, gdje se njihova piletina prodaje pod trgovačkom robnom markom, potom klaonice, poljoapoteke, veterinarske stanice, ali i privatni uzgajivači peradi. Što se tiče proizvodnje, u Valipiletu recesiju nisu ni osjetili, ali jesu itekako kada je riječ o naplati potraživanja. Problemi s naplatom su im veliki, pa se čak moraju dodatno zaduživati kako bi održali tekuće poslovanje. No to je, kažu, sada hrvatska stvarnost...

Sudionici trećeg međunarodnarodnog simpozija Hrvatsko hotelijerstvo i turizam, koji se 22. i 23. rujna održao u Petrčanima kraj Zadra, obrađivali su dvije teme: Uspješna investicijska politika u turizmu i Destinacijski marketing. Cilj skupa bio je pridonijeti razmjeni austrijskih i hrvatskih iskustava u turizmu i ugostiteljstvu, posebice hotelijerstvu. U razdoblju od 1993. do 2010. izravne inozemne investicije u Hrvatsku iznosile su gotovo 24,5 milijardi eura. Sa svojih 25,4 posto udjela u njima, Austrija je najveći inozemni investitor u Hrvatsku. Sa 810.000 dolazaka i 4,5 milijuna noćenja u 2010.

godini, austrijski turisti zauzimaju četvrto mjesto među našim gostima. “Hrvatski je turizam na raskrižju i velike su mogućnosti da Hrvatska postane svjetska top-destinacija. Da bi se to ostvarilo, nužna je suradnja svih aktera u turizmu i gospodarstvu. Ako se suradnja ne ostvari, proći će puno vremena do nove prigode”, upozorio je Otmar Michaeler, predsjednik Uprave Falkensteiner Michaeler Tourism Group AG. Predsjednik Izvršnog odbora HUP-a Jako Andabak rekao je kako se zadnjih nekoliko godina ne ulaže u turizam i kako turizam kao strateška grana hrvatskog gospodarstva nije dovoljno podržan i prihvaćen. “Investicija u turizam nema, a ovo što izgleda kao da se nešto ulaže su investicije započete prije pet godina koje se sada dovršavaju. Do sada je propušteno mnoštvo prigoda da kroz turizam ostvarimo veći razvoj”, istaknuo je Andabak. (J.V.)

*vijesti Petrol preuzeo cijeli Europetrol Ljubljanski Petrol preuzeo je preostali paket od 49 posto dionica tvrtke Europetrol riječkog poduzetnika Joze Kalema. Petrol je 51 posto dionica u toj tvrtki stekao 2008. U 2010. prihodi Europetrola od prodaje nafte i naftnih derivata dosegnuli su 255 milijuna eura, a ukupni prihodi 271,7 milijuna eura. Neto dobit u 2010. godini bila je 5,2 milijuna eura, čime je znatno nadmašen rezultat od godinu ranije. Europetrol upravlja sa 50 benzinskih crpki. DM voli volontiranje U skladu s najavom o 15.000 radnih sati koje će donirati zajednici, više od 300 zaposlenika kozmetičkog lanca DM sudjelovalo je prošli tjedan u inicijativi Hrvatska volontira. Inicijativu je pokrenula Hrvatska mreža volontera, a povo-

dom obilježavanja Europske godine volontiranja i Međunarodnog dana mira. Siemens i FER Siemens Hrvatska i Fakultet elektrotehnike i računarstva potpisali su prošli tjedan Sporazum o suradnji na znanstvenoistraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima te Ugovor o suradnji na školovanju iz područja automatizacije i pogonske tehnike. FER i Siemens već 15 godina provode tečajeve za industriju kroz koje prolazi više od 100 ljudi godišnje. Siemens osigurava opremu za održavanje nastave i provođenje laboratorijskih vježbi.

12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3696, 26. rujna 2011.

( 7,5 mlrd €

vrijednost 135 ugovora sklopljenih u Hrvatskoj

Roland Berger o preuzimanjima i spajanjima

Hrvatska najuspješnija u regiji Hrvatske su kompanije lani bile i najaktivniji preuzimači u Jugoistočnoj Europi, sa 15 akvizicija ukupno teških 403 milijuna eura

rošlogodišnja akvizicija Droge Kolinske koju je provela Atlantic Grupa, u vrijednosti od 243 milijuna eura, istodobno je bilo i najveće preuzimanje u 2010. godini u cijeloj Srednjoistočnoj i Jugoistočnoj Europi. Hrvatske su kompanije lani bile i najaktivniji preuzimači u Jugoistočnoj Europi (JIE), sa 15 akvizicija ukupno teških 403 milijuna eura. Međutim, u usporedbi sa Zapadnom i Srednjoistočnom Europom, tržište JIE i dalje karakterizira stagnacija broja preuzimanja i spajanja te znatno manji iznosi transakcija, pokazuju podaci studije Spajanja i preuzimanja u Srednjoistočnoj i Jugoistočnoj

Preuzimanje Droge Kolinske Atlantic Grupe bilo je i najveće preuzimanje u 2010. u Srednjoistočnoj i Jugoistočnoj Europi Europi u 2010. koju četvrtu godinu za redom objavljuje konzultantska kuća Roland Berger. Studija donosi i usporedne podatke provedenih spajanja i preuzimanja u JIE regiji za razdoblje od 2000. do 2010. godine. Najaktivnije tržište bilo je bugarsko gdje je ostvareno sveukupno 243 spajanja i preuzimanja vrijednih 13,4 milijarde eura. Drugo mjesto, sa 135 sklopljenih ugovora ukupno vrijednih 7,5 milijardi

se predugo negirala recesija. Onda je, umj “ Prvo afirmirana populistička retorika ‘oslonca na vla nigdje nije bilo. ” Velimir Šonje, direktor konzultantske tvrt

Ako netko po koliko one ko

Mi u bitnome ovisimo samo o jednoj stvari koju sada ne može aranžman s MMF-om. Štoviše, takav bi nam aranžman mogao Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

eura, zauzela je Hrvatska. S druge strane, Slovenija i Srbija bile su, pak, najaktivniji preuzimači u regiji u tom razdoblju. Srednjoistočna regija u usponu “Najatraktivniji sektori za spajanja i preuzimanja u Jugoistočnoj Europi u 2010. godini bili su mediji i industrija zabave te sektor robe široke potrošnje, dok su telekomunikacijski i financijski sektor izgubili nekadašnji dominantni položaj. Većina investitora također dolazi iz sektora robe široke potrošnje te bankarstva i financija”, kazao je Vladimir Preveden, izvršni direktor zagrebačkog ureda Rolanda Bergera. Dok je u Zapadnoj Europi lani zabilježen pad vrijednosti preuzimanja i spajanja od 12 posto, srednjoistočna regija prva po-

kazuje znakove oporavka od krize pa prošle godine bilježi 16-postotni rast. Ipak, to je tek trećina realiziranih vrijednosti iz 2007. godine. Od 2000. do 2010. Rusija je bila najveće tržište preuzimanja i spajanja jer se ondje realiziralo 57 posto ukupne vrijednosti transakcija u SIE regiji; slijede je Turska, Poljska i Češka. Svoju dominantnu poziciju Rusija je potvrdila i kao najaktivniji preuzimač u regiji ostvarivši najviši prihod od akvizicija – 256 milijardi eura ili 79 posto vrijednosti svih ugovora. Većina investicija u SIE regiji, njih 43 posto, ostvareno je u sektoru energetike, a studija je pokazala trend konsolidacije u sektoru telekomunikacija – 20 posto akvizicija regije u 2010. godini realizirano je upravo na tom području. (V.A.)

eposredan povod za razgovor s neovisnim ekonomskim analitičarem i direktorom tvrtke Arhivanalitika Velimirom Šonjom bio je njegov stav nedavno iznesen u jednoj kolumni kako se političari ne usuđuju reći istinu o onome što nas čeka i kako je “došao kraj dugog perioda zaduživanja, te da prijeti pad kreditnog rejtinga i nova kriza”. Uz to, Šonje tvrdi da je trošak hrvatske države na inozemnom tržištu u zadnja četiri mjeseca povećan za gotovo dva postotna boda. Što zapravo možemo očekivati? - Moguća su dva scenarija. Prvi je optimističan. Pretpostavimo da se kriza u Europi neće dodatno produbiti, a da se aktualna prijetnja recesije u SAD-u i Europskoj uniji neće pokazati previše ozbiljnom. U tom ćemo slučaju imati nekakav gospodarski rast iduće godine i nova će vlada moći financirati deficit ako predstavi koliko-toliko razuman fiskalni okvir. Pod tim okvirom podrazumijevam ono što već predviđa Zakon o fiskalnoj odgovornosti: smanjenje udjela rashoda opće države u BDP-u za po jedan postotni bod godišnje, smanjenje deficita i zaustavljanje rasta omjera javnog duga i BDP-a. To se ne može po-

stići ni u optimističnom scenariju ako se biračima istovremeno nudi smanjenje poreza i rast javnih izdataka. Međutim, u pesimističnom scenariju, a i na takve scenarije ozbiljna politika mora računati, potresi bi mogli biti puno snažniji. To znači da će biti potrebna puno snažnija redukcija javnih rashoda, a to će morati zahvatiti i socijalna davanja i plaće u javnom sektoru. Prema tome, mi u bitnome ovisimo samo o jednoj stvari koju sada ne možemo predviđati: hoće li u EU-u izbiti nova financijska kriza i recesija, ili ne. Mislim da u oba slučaja nećemo moći izbjeći aranžman s MMF-om. Štoviše, takav bi nam aranžman mogao dosta pomoći. Svaki drugi scenarij s kojim netko možda špekulira izgleda mi posve nerealan. Bi li bilo drukčije da se na vrijeme započelo s reformama? Naime, posljednjih se mjeseci stalno provlači teza kako su eto reforme nužne, ali se, kao da je to nešto sasvim normalno, ne provode zbog predstojećih izbora. - Posljedice su već tu, one su vidljive i mjerljive. Hrvatska se nije “uhvatila u vlak” izlaska iz recesije kao cijela Europa i SAD. Ne zaboravite da su aktualni problemi s usporavanjem rasta u EU-u i SADu nastali nakon godinu i pol dana rasta na izlazu iz recesije. Taj rast vani nije bio velik, no mi ni taj rast

na izlazu nismo imali. Tek sada imamo prve, i to vrlo simbolične naznake pozitivnih stopa rasta koje se ne mogu ni približno uspoređivati s najuspješnijim europskim zemljama. Jedan od glavnih razloga za to vidim u tome što su naše vlasti od 2008. vukle niz loših poteza. Prvo se predugo negirala recesija. Onda je, umjesto da se sklopi aranžman s MMF-om, afirmirana populistička retorika “oslonca na vlastite snage” pri čemu tih vlastitih snaga

Tek sada imamo prve, i to vrlo simbolične naznake pozitivnih stopa rasta koje se ne mogu ni približno uspoređivati s najuspješnijim europskim zemljama nigdje nije bilo. Zatim je došlo do potresa u vladajućoj stranci u najgorem trenutku, pa su povećani direktni porezi usred krize, da bi na kraju nadolazeći izbori opravdali nečinjenje na planu reformi. To su tri godine bačene u vjetar kada je u pitanju ekonomska politika. Nesporno je da je to period završetka pregovora o ulasku u EU, što je dugoročno strahovito važno za Hrvatsku, no tri su godine izgubljene kada je riječ o praktičnoj i pragma-

www.privredni.hr Broj 3696, 26. rujna 2011.

je potrebna duboka “ Hrvatskoj reforma čitavog javnog sektora i svih javnih servisa. ”

esto da se sklopi aranžman s MMF-om, stite snage’ pri čemu tih vlastitih snaga ke Arhivanalitika

nudi 10 mjera, pitajte se štaju mo predviđati: hoće li u EU-u izbiti nova financijska kriza i recesija, ili ne. Mislim da u oba slučaja nećemo moći izbjeći dosta pomoći. Svaki drugi scenarij s kojim netko možda špekulira izgleda mi posve nerealan lo prostora za neki veći manevar? - Došlo je do dodatnog zaoštravanja nerazmjera između zahtjeva i očekivanja od vlade i njenih

Predugo, gotovo cijelo desetljeće, živjelo se u iluziji jeftinoga novca koji se uvijek negdje mogao pronaći

tičnoj ekonomskoj politici i provedbi ekonomskih reformi. Na planu institucionalnih reformi nešto je ipak učinjeno...

S obzirom na postojeće stanje te globalne okolnosti u kojima ni mnogo jače i uređenije države ne mogu puno

toga kontrolirati, primjerice pritisak konkurencije s Istoka, koliko je ovoj ili nekoj budućoj vladi uopće osta-

objektivnih fiskalnih mogućnosti. To je situacija koja se prvi put pojavila 2009. i od tada je svake godine sve teže. Međutim, ni društvo niti političke elite još nisu posve svjesne što to znači za budućnost. Predugo, gotovo cijelo desetljeće, živjelo se u iluziji jeftinoga novca koji se uvijek negdje mogao pronaći. Svaki zahtjev i svaka investicijska ideja bile su plaćene i tako su i proračuni i javni sektor bujali bez izlaganja testu tržišta. Taj je naš političko-ekonomski balon sada puknuo. Jedini je lijek u povećanju produktivnosti, konkurentnosti,

privatizaciji, privlačenju ulaganja, inovacijama, osvajanju novih tržišta i smišljanju novih proizvoda. Međutim, imam dojam da se taj zaključak kod nas još uvijek odbacuje ili se barem ignorira jer se misli da država odnosno vlada s time nema ništa. Zato smo daleko od neke vrste konsenzusa o tome što bi trebalo napraviti, kako graditi konkurentno i otvoreno društvo. MMF nam predviđa rast BDP-a od tri posto tek 2015. Može li se ipak ranije postići veći rast, jer jasno je da bez rasta od barem četiri posto nema ni nekog većeg zapošljavanja, pa tako ni poboljšanja standarda? - Pogledajte kakav je kod nas odnos prema tržištu, poduzetništvu, privatnim ulaganjima i privatizaciji. To su stvari koje su neželjene. Nitko s takvim programom ne može dobiti izbore. Brze, gotovo trenutne i sveobuhvatne reforme u pravcu povećanja efikasnosti koje bi prvenstveno pošle od atrofiranog javnog sektora, osobito javnih poduzeća,

stvorile bi podlogu za brži rast 2014. i 2015., no to u ovom trenutku nije realno očekivati zbog spomenutih političkih i društvenih ograničenja. Možete li ukratko pojasniti što bi se sve trebalo obuhvatiti reformama i kako riješiti javni sektor i problem javnih poduzeća? - Hrvatskoj je potrebna duboka reforma čitavog javnog sektora i svih javnih servisa. Te reforme moraju paralelno povećavati efikasnost, što znači i motiviranost i zainteresiranost ključnih djelatnika, uz puno bolji nadzor i kontrolu te uz zadržavanje nekog minimuma socijalne sigurnosti i pristupa za sve korisnike javnih usluga. Naravno, to je lako ovako reći, a teško izvesti, i provedba se sigurno mora razlikovati od sektora do sektora. Obrazovanje je jedno, zdravstvo drugo, a energetika treće, i tako dalje. Zbog toga nije moguće ukratko opisati što bi sve trebalo obuhvatiti reformama. Odgovor u svakom slučaju nije ni lagan ni popularan.

Kako prepoznati razliku između političkog marketinga i ozbiljnih programa? S obzirom na vrijeme izbora koje je pred nama, možete li čitateljima sugerirati na što bi trebali obratiti pozornost prilikom ocjene gospodarskih programa političkih stranaka? - Posebnu pažnju treba obratiti na konzistentnost političkih programa. Realnost je takva da zahtijeva smanjenje deficita i kroćenje javnog duga. Na dugi rok takva će fi-

skalna politika donijeti koristi jer će rasti kreditni rejting zemlje, a cijena će kapitala pasti i izjednačiti se s onom u EU-u jer će se smanjiti premija rizika za Hrvatsku. S druge strane, kada predlažu mjere, političari bi trebali početi govoriti što očekuju od neke konkretne mjere u smislu utjecaja na rast i zaposlenost. Dakle, ako netko ponudi 10 mjera, pitajte se koliko one košta-

ju, tj. što znače na prihodnoj, a što na rashodnoj strani proračuna, a što znače za rast i zapošljavanje. Naravno da u tim procjenama ne može biti inženjerske preciznosti, jer budućnost je po definiciji neizvjesna. Međutim, kroz pažljivo sagledavanje učinaka pojedinih prijedloga može se dobiti dobar osjećaj o tome koliko su pojedini predlagatelji konzistentni, koliko su sami duboko

promislili o onome što predlažu, a koliko se samo nabacuju idejama. Ako sami ne govore o brojkama i učincima, možete indirektno zaključiti da nisu baš najbolje razradili mjere te da se uglavnom bave političkim marketingom. Ne bismo smjeli više davati vlast u ruke onima koji se samo nabacuju idejama i više troše na analize javnog mnijenja i PR, nego na stručne pripreme svojih prijedloga.

14 AKTUALNO Skup u HNB-u

Kuna se voli, u euru se štedi

U korijenu aktualne krize eura nalazi se financijska nedisciplina zemalja članica eurozone, ocijenio je Tomislav Presečan, viceguverner Hrvatske narodne banke, na prošlotjednom skupu održanom u spomen na prvog guvernera HNB-a dr. Antu Čičin-Šaina. Da su poštovane dogovorene fiskalne granice, ne bi bilo potrebe za stabilizacijskim fondovima ili uvođenjem euroobveznica. Presečan zato smatra da europski političari moraju naći rješenje kako obuzdati potrošnju i provesti strukturne reforme. Slično vrijedi i za Hrvatsku. “Ni birači ni političari ne mogu očekivati da će uvijek posuđivati novac izvana i zatim ga distribuirati pojedinim interesnim skupinama”,

istaknuo je Presečan. Dodao je da svaki inozemni ulagač u Hrvatsku može vrlo lako napraviti listu promjena koje bi u Hrvatskoj trebalo provesti. Osvrnuo se i na zahtjeve za ukidanjem devizne klauzule. “Hrvati su ponosni na kunu, ali štede u eurima jer pamte bolna iskustva s valutama iz jugoslavenskih vremena. Gubili su životnu ušteđevinu u štednim ulozima koji nisu bili vezani za stranu valutu, a navike stečene nakon toga neće se promijeniti čak ni kad bi Sabor donio drukčiji zakon”, rekao je Presečan i zaključio da će priče o “eurizaciji” prestati kad Hrvatska uvede euro. Prvi guverner HNB-a Čičin-Šain bio je i veleposlanik u Irskoj. Stoga na skupu redovito sudjeluju gosti iz te zemlje. Ekonomist Colm McCarty rekao je da je Hrvatska potvrdila status dobrog kandidata za EU, baš i zbog visokih i stabilnih razina štednje i kredita vezanih uz euro.

*vijesti Rast izvoza u Zagrebu Izvoz zagrebačkih tvrtki u prvih pola godine bio je vrijedan 1,4 milijarde eura, što je za 0,7 posto više nego u istom razdoblju 2010. godine. Uvoz je smanjen za 1,8 posto, na 4,17 milijardi eura, podaci su Odjela za statistiku u Uredu za planiranje Grada Zagreba. Glavninu zagrebačkog izvoza ostvaruje prerađivački sektor sa 1,27 milijardi eura. Najznačajnije djelatnosti su naftni proizvodi, električna oprema, farmaceutski te prehrambeni proizvodi. Lidl na petom mjestu U Osijeku je otvorena 74. Lidlova prodavaonica u Hrvatskoj. Lidl je time nakon pet godina ušao među pet najvećih trgovačkih lanaca po godišnjem prihodu. U razvoj maloprodajne mreže Lidl je dosad investirao više od tri milijarde eura. Uskoro tvrtka otva-

ra i novi logističko-distribucijski centar u Perušiću, sa 130 zaposlenih, u čiju je izgradnju uloženo 180 milijuna kuna. Pilane u krizi U prošle tri godine zatvoreno je 30 malih pilana, rekao je Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera. U Hrvatskoj je registrirano 620 pilana, ali redovito djelatnost obavlja njih 400 i prijavljuje se za otkup drvne sirovine. Ukupna hrvatska drvna industrija ostvaruje oko osam milijardi kuna godišnjeg prihoda. Od toga se na pilanski sektor odnosi oko 3,5 milijardi kuna. O problemima u ovoj djelatnosti raspravljat će se na Drugom kongresu pilanara Jugoistočne Europe koji će se u listopadu održati u Slavonskom Brodu.

Privredni vjesnik Broj 3696, 26. rujna 2011.

“ Ponekad zaželim da na ovo naše veliko zdanje

stavim kotače i odvezem ga negdje kod Zagreba.”

Goran Dumančić, predsjednik Uprave Paralele

Paralela – najveći logistički centar istočno od Zagreba

Logičan regionalni razvoj logističkih centara Prevelika koncentracija poslova u Zagrebu i bližoj okolici dugoročno šteti razvoju čitave Hrvatske i gospodarskih djelatnosti uopće, pa tako i razvoju logističkih centara Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

adnjih se dana u okolici Zagreba i Varaždina najavljuje izgradnja velikih logističkih centara, koji bi svoja vrata trebali otvoriti 2012. i 2013. godine. Iako se nerijetko mogu čuti tvrdnje kako Hrvatska sa 560.000 četvornih metara skladišnog prostora ima dovoljno takvih kapaciteta, to još uvijek nije ni 50 posto europskog prosjeka. Svojevrsni pionir takve ponude u istočnoj Hrvatskoj svakako je osječka tvrtka Paralela koja je u prostoru Poslovne zone Čepin prije tri godine izgradila logistički centar na zemljištu površine sedamdesetak tisuća četvornih metara. Središnji objekt tog logističkog centra ima oko 10.000 četvornih metara skladišnog i uredskog prostora. Odlična lokacija Ovaj najveći logistički centar istočno od Zagreba odlično je prometno lociran. Naime, od državne ceste D7, poznatije kao osječka zapadna obilaznica, udaljen je nekoliko stotina metara i s tom je

prometnicom izravno povezan. K tome, do čvorišta s autocestom A5 (Slavonika) je manje od tri kilometra.

Hrvatska sa svojih 560.000 četvornih metara skladišnog prostora još nije dosegnula ni 50 posto europskog prosjeka Osim toga, u krugu manjem od 50 kilometara nalaze se velike međunarodne riječne luke Osijek i Vukovar, kao i zračna luka Osijek, te brojni željeznički pravci. U istom radijusu se nalaze i najbliži granični prijelazi s Mađarskom, Srbijom te Bosnom i Hercegovinom. O dosadašnjim iskustvima poslovanja ovog logističkog centra razgovarali smo s predsjednikom Uprave tvrtke Paralela Goranom Dumančićem. “Sav raspoloživi skladišni prostor je popunjen, a naši komitenti su ugledne domaće tvrtke prehrambenog i kemijskog sektora, te nekoliko stranih tvrtki iz Italije i Austrije. Osim usluge skladištenja distri-

buiramo robu svojih komitenata na prostoru Slavonije i Baranje. Zbog zahtjeva klijenata upravo ćemo distributersku djelatnost morati znatno proširiti i povećati sadašnji vozni park od petnaestak vozila”, kaže Dumančić. Budući veliki logistički centri kod Zagreba i Varaždina svoje su otvaranje “tempirali” za vrijeme ulaska Hrvatske u Europsku uniju. I logistički centar Paralela priprema se za uvjete poslovanja na otvorenom tržištu EU-a. Perspektive ima, ali... Dugodišnje poslovno iskustvo, moderno opremljeni prostor sa svim popratnim sadržajima, kao i odlična prometna povezanost, svakako su dobar preduvjet za daljnji razvoj i ravnopravno sudjelovanje u europskoj tržišnoj utakmici. U Paraleli raspolažu velikim vlastitim zemljištem na kojem mogu sagraditi još 30.000 do 35.000 četvornih metara skladišnog prostora i pratećih sadržaja. Uskoro kreću i u izgradnju rashladnih prostora. “Dakle, prostora i ideja za razvoj imamo. Međutim, sve pada u vodu kada se gospodarski ra-

zvojni planovi vežu dominantno za Zagreb i bližu okolicu. Kao i u većini drugih gospodarskih djelatnosti, tako se i u djelatnosti logističkih centara događa prevelika koncentracija poslova u Zagrebu i bližoj okolici. Kratkoročno to je loše samo za nas koji se nalazimo u ‘uglovima Hrvatske’. Dugoročno, to je loše za cijelu zemlju i gospodarstvo uopće. Ponekad zaželim da na ovo naše veliko zdanje stavim kotače i odvezem ga negdje kod Zagreba”, slikovito kaže Goran Dumančić. Unatoč tome, u Paraleli su uvjereni kako će ulaskom Hrvatske u EU i otvaranjem granica, napose prema sjeveru, prema Mađarskoj i tom dijelu Europe, bitno poboljšati svoj položaj i konkurentnost u poslovnoj raspodjeli. Jer, da bi bio konkurentan na velikom europskom tržištu, valja se izboriti i za dobru poslovnu poziciju i konkurentnost “u vlastitom dvorištu”. Tim više što geografska rascjepkanost Hrvatske logično nameće potrebu regionalnih logističkih centara kakav je ovaj u istočnoj Hrvatskoj.

www.privredni.hr Broj 3696, 26. rujna 2011.

( 2,2 mil €

( 2,1 mil €

ukupna vrijednost projekta

iznos bespovratnih sredstava iz FP7

Soleglass

Staklenom cijevi po ravnoj ploči Naglasak projekta je na outsourcingu istraživanja i razvoja koje će provoditi europske istraživačke organizacije i tvrtke Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatske tvrtke Novamina Centar inovativnih tehnologija, Duran i Emergo, uz još nekoliko poduzeća i strukovnih udruženja iz Austrije, Italije, Velike Britanije, Španjolske i Švicarske, sudionici su projekta Soleglass koji je započeo 1. rujna, a trajat će tri godine. Riječ je o projektu koji koordinira Hrvatska gospodarska komora, a cilj je rješavanje postojećih tehnoloških barijera u primjeni vakuumskih toplinskih staklenih cijevi za proizvodnju topline iz sunčeve energije. Razvoj u sklopu projekta uključivat će konačno tehnič-

ko rješenje za srednjetemperaturne toplinske cijevi (od 100 do 300 stupnjeva Celzijevih) za industrijsku primjenu. Predviđa se da će se po završetku projekta dobiti gotov proi-

Soleglass se odvija unutar Sedmog okvirnog programa Europske unije zvod spreman za komercijalizaciju u području korištenja sunčeve energije. Taj proizvod predstavljat će bitno poboljšanje u odnosu na danas dostupna tehnološka rješenja. Valja napomenuti kako se Soleglass odvija unutar Sedmog okvirnog progra-

ma (FP7) Europske unije u području istraživačkih aktivnosti za strukovna udruženja za mala i srednja poduzeća. Vrijednost projekta je 2,2 milijuna eura, a u sklopu FP7 predviđen je 2,1 milijun eura bespovratnih sredstava. Europski odgovor Kinezima Predstavljajući projekt, Ernest Vlačić iz tvrtke Emergo rekao je kako je naglasak na outsourcingu istraživanja i razvoja koje će provoditi europske istraživačke organizacije te tehnološko-razvojne tvrtke. Istaknuo je kako će se gotov proizvod na tržištu moći koristiti za grijanje i hlađenje putem sunčeve energije, zagrijavanje u industrijskim pro-

cesima te solarna termalna postrojenja. Međutim, nekoliko je prepreka u razvoju Soleglassa koji bi trebao biti europski odgovor na tehnologije koje svakodnevno pristižu

iz Kine. Naime, kako bi se taj proizvod mogao koristiti za sustave grijanja

i hlađenja, ponajprije valja doskočiti problemima koji bi se mogli pojaviti oko održavanja vakuumskog

izolatora tijekom duljeg razdoblja korištenja. Potrebno je zatim iznaći rje-

šenje koje bi otklonilo skupoću brtvljenja stakla i metala, a problem je i cijena vakuumske cijevi u odnosu na kolektor u obliku ravne ploče. Prepreke, pak, za korištenje vakuumskih toplinskih staklenih cijevi kao solarnih postrojenja su, među ostalim, visoka završna cijena takvog proizvoda te razlika u temperaturi širenja unutarnje u odnosu na vanjsku staklenu cijev.

Weekend Media Festival

Kriza kadrova u oglašavanju Prošla su zlatna vremena oglašavanja u kojima su kreativci bili carevi, cijene usluga su pale, a i klijenti se sve češće petljaju u konačni oglašivački proizvod

eekend Media Festival okupio je u Rovinju veliki broj domaćih i regionalnih komunikacijskih stručnjaka, uz publiku i novinare nekoliko tisuća ljudi. Četvrto izdanje festivala ovoga je vikenda donijelo aktualan program u tri dvorane, zanimljiva popratna događanja i nezaobilazne partyje. Jedna od najzanimljivih rasprava vodila se oko budućnosti oglašavanja, gdje je zaključeno da će tehnologija biti najjači pokretač promjena. Razvoj digitalnih medija i personaliza-

cija sadržaja tjeraju agencije da se prilagođavaju i reorganiziraju tako da postanu alter ego potrošača. Zato se ljudi u agencijama moraju educirati svaki dan. Slaven Fischer iz BBDO-a ustvrdio je da treba redefinirati ključne postavke oglašivačkog biznisa i obračunati se s mitovima, poput onoga da potrošači odluke o kupnji donose racionalno, kada to zapravo čine podsvjesno i emocionalno. Agencije su suočene s krizom kadrova i to treba otvoreno priznati, kazala je Iva Kutle iz Digitela. Prošla su zlatna vremena oglašavanja u kojima su kreativci bili carevi, cijene usluga su pale,

a klijenti se sve češće petljaju u konačni oglašivački proizvod. Za to su djelomice krive i same agencije

Personalizacija sadržaja tjera agencije da postanu alter ego potrošača jer dopuštaju da im kreativni ljudi rano izgore, pa ih sa 40 godina izbace na cestu, uzvratio je Fischer. Nema plaćanja po ideji Senad Zaimović iz sarajevske Fabrike smatra da agencije ne mogu imati

PIXSELL/Antonio Bronic

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

kreativca na plaći, jer ako je netko plaćen za ideju, od njega nema ništa. Zato najvećim izazovom smatra upravljanje kreativnim procesom, a najvažnijom osobom menadžera koji je sposoban hvatati ideje kreativaca. Agencije budućnosti tako bi

mogle biti poput klubova sa stalnim i povremenim članovima. O tome ovisi budućnost, bez toga smo vrlo brzo mrtva profesija, zaključio je Fischer. Na panelu o naplati novinarskih sadržaja na internetu čelni ljudi hrvatskih novinskih kuća zaključili

su da je naplata sadržaja bila pogreška. To ne znači da će tisak odumrijeti jer ne može izravno naplaćivati sadržaj, rekao je Boris Trupčević iz Styrije, podsjetivši da se o odumiranju tiskanih medija govori već stotinu godina.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3696, 26. rujna 2011.

( 275 prijevoznika

( za 35 mil tona

dobilo potporu za kupnju novog Euro 5 vozila

smanjen cestovni prijevoz robe od 2008. do 2010.

Prijevozničke muke

Uz nelojalnu konkurenciju Europskoj uniji Drago Živković zivkovic@privredni.hr

rvatski transportni sektor možda nije najteže od svih sektora pogođen recesijom, ali više od 2000 izgubljenih radnih mjesta u zadnje tri godine svjedoči da prijevoznicima nije lako. U 2008. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, transportni je sektor zapošljavao 37.748 radnika, a lani 35.391. Istina jest da trećina izgubljenih radnih mjesta (oko 800) otpada na Hrvatske željeznice koje već godinama planski smanjuju broj zaposlenih, ali i u pomorskom je prijevozu izgubljeno oko 300 radnih

Željeznicom se najviše prevoze poljoprivredni proizvodi, kemikalije i naftne prerađevine mjesta, u zračnom prijevozu oko 250, a u minusu su i ostale vrste prijevoza i prekrcaj, osim cjevovodnog transporta (naftovodi i plinovodi). U 2010. godini hrvatski su prijevoznici svih vrsta prevezli 140,4 milijuna putnika, što je za 4,2 posto manje nego u 2009. Od toga je željeznicom prevezeno 69,6 milijuna putnika (uključen i gradski prijevoz putnika), što je za 5,4 posto manje nego u 2009. Broj putnika u željezničkom prijevozu smanjivao se od kraja 1960-ih godina do Domovinskog rata, a potom je trend preokrenut, pa je tako sa 29,1 milijun putnika u prvoj poratnoj 1996. godini broj narastao

do 73,5 milijuna u 2009. Hrvatska ima 2722 kilometra željezničkih pruga, od čega 2468 kilometara jednokolosiječna, a elektrificirana su 984 kilometra. Lani je prugama prometovalo 250 lokomotiva (1994. godine bile su 464), koje su vukle 523 putnička i 6674 teretna vagona. Manje letača U cestovnom prijevozu trend je bio obrnut: osamdesetih godina prevoženo je gotovo 200 milijuna putnika godišnje, od rata naovamo bilježi se stalni pad, pa se lani taj broj smanjio na 56,4 milijuna putnika, što je za 3,5 posto manje nego u 2009. U pomorskom i obalnom prijevozu prevezeno je 12,5 milijuna putnika, što je za 0,4 posto manje nego u 2009. Zadnjih godina pomorski prijevoz putnika stagnira, ali na vrijednostima koje su oko 50 posto veće od predratnih. Utjecaj recesije najviše se vidi na zračnom prijevozu: lani je zabilježen pad broja prevezenih putnika od 9,4 posto, na 1,86 milijuna, što je oko 20 posto manje nego 2008. godine, kada je zračni prijevoz doživio svoj vrhunac. U prijevozu robe usporedba trendova u željezničkom i cestovnom prijevozu daje potpuno suprotne rezultate. Vrhunci su u željezničkom prijevozu robe dostignuti krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih, kada se godišnje prevozilo oko 46 milijuna tona robe, gotovo tri puta više nego cestom. Rat je uzrokovao strmoglavi pad željeznice, na ispod 10 milijuna tona, a oporavak do 15 milijuna prije nekoliko godina gotovo je poništen

Struktura željezničkog prijevoza robe prema vrsti prijevoza u 2010. 28%

16%

22% Unutarnji prijevoz Iskrcaj Tranzit

34% Ukrcaj

Struktura kopnenog putničkog prijevoza prema vrstama prijevoza u 2010. putnički kilometri

35% 65%

Željeznički prijevoz Cestovni prijevoz

recesijskim padom na 1112 milijuna tona godišnje. Hrana ide prugom Željeznicom se najviše prevoze poljoprivredni proizvodi (lani 1,9 milijuna tona), potom kemikalije i naftne prerađevine (po 1,6 milijuna tona). Roba najviše ide prema BiH (1,8 milijuna tona), Italiji (546.000 tona), Mađarskoj (472.000 tona), te Sloveniji i Srbiji (svaka po 237.000 tona). Najviše putnika vlakom ide u Sloveniju, Srbiju, BiH i Austriju, a iz istih zemalja najviše i dolaze željeznicom. Cestovni je prijevoz robe, potaknut izgradnjom mreže autocesta, u istom razdoblju eksplodirao s dvadesetak milijuna tona

osamdesetih na 110 milijuna tona u predrecesijskoj 2008. Od tada se cestovni balon ispuhao na oko 75 milijuna tona godišnje, od čega je u javnom prijevozu prevezeno 34 milijuna tona, a u prijevozu za vlastite potrebe 41 milijun tona. Pomorski i obalni prijevoz robe razmjerno je dobro podnio recesiju i uz minimalni pad drži se iznad 30 milijuna tona godišnje. Teško je, međutim, stradao riječni prijevoz, koji je s poratnog vrhunca od 1,5 milijuna tona 2004. pao na tek 515.000 tona u 2010., što je čak 10 puta manje od rekorda postignutih krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih. Zračni prijevoz robe ima zanemarljivi

udjel jer nikada nije premašio 6000 tona godišnje. Smanjene naknade Trenutačno stanje na tržištu prijevozničkih usluga jako varira ovisno o vrstama prijevoza. U željezničkom prijevozu stanje je jednostavno, jer i robu i putnike zasad prevoze samo Hrvatske željeznice. No, s ulaskom u EU, HŽ će dobiti konkurenciju i na hrvatskim prugama, za što se HŽ-Putnički prijevoz, HŽ-Cargo i HŽ-Infrastruktura naveliko trude pripremiti. HŽ-Cargo je tako početkom rujna uspješno poslao prvi tovareni blok-vlak s kontejnerima iz Rijeke u Budimpeštu, čime je riječka luka počela konkurirati Trstu i Ko-

pru na pravcu prema Mađarskoj. Prema najavama iz HŽ-a, takvi vlakovi vozit će i prema Slovačkoj i Češkoj, pa je za tu svrhu rekonstruirano i obnovljeno dodatnih 80 vagona za prijevoz kontejnera. HŽ Putnički prijevoz uveo je u promet dva nova niskopodna elektromotorna vlaka, jedan za gradsko-prigradski, a drugi za regionalni promet. Oba su zajednički proizvodi TŽV Gredelja i Končara i zapravo su na probi, jer je HŽ obveznik Zakona o javnoj nabavi, pa za nabavu novih vlakova tek mora raspisati natječaj. Ipak u Končaru i Gredelju su uvjereni da njihovi vlakovi nude najbolji omjer cijene i kvalitete te da će na

www.privredni.hr Broj 3696, 26. rujna 2011.

( 140,4 mil putnika prevezeno lani u Hrvatskoj

u sa zebnjom prema Stanje na tržištu prijevozničkih usluga jako varira ovisno o vrstama prijevoza. U željezničkom prijevozu stanje je jednostavno, jer je tu samo HŽ, u cestovnom prijevozu vlada veliko šarenilo, a brodari sve nade polažu u ukidanje trošarine

natječaju pobijediti. U cestovnom prijevozu vlada veliko šarenilo, neki bi rekli i kaos. Prijevozom tereta bave se na stotine tvrtki i oko 9500 obrtnika. Njihove udruge uspjele su lobiranjem zadnjih godina iskamčiti neke pogodnosti, kojima je ublažen udar recesije. Tako je ukupno 275 prijevoznika dobilo potporu za kupnju novog vozila ekološkog standarda Euro 5. Mali i srednji poduzetnici dobili su 70.000 kuna, a veliki poduzetnici 50.000 kuna po vozilu. Smanjena im je naknada za strane dozvole i naknada za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji, a obveza regulacije stručne osposobljenosti produljena je do

31. srpnja 2011. Dobrodošla pomoć bila je i razmjena sa Srbijom 10.000 bilateralnih dozvola za prijevoz šećerne repe. Pretovareni putuju Najveći problem prijevoznicima tereta je nelojalna konkurencija onih koji pretovaruju kamione i do 50 posto iznad propisane nosivosti. Tako hrvatskim cestama krstare, primjerice, tegljači natovareni i sa 60 tona trupaca iako je maksimalna nosivost i kamiona i ceste 40 tona. Pretovareni kamioni su, tvrde u Cehu prijevoznika HOK-a, masovna pojava i ne samo da ruše cijene prijevoza, nego i ugrožavaju sigurnost prometa. Cestovni prijevoznici put-

Zračni prijevoz putnika od 2006. do 2010.

Pomorski i obalni prijevoz putnika i robe

tisuću putnika

indeksi (2006.=100)

2000

110

1800 1600 1400

105

1200 1000 800 100

600 400 200 0 Izvor: DZS

2006.

2007.

2008.

Unutarnji prijevoz

nika veliki problem vide u zakonskoj odredbi koja povremeni prijevoz ograničava samo na autobuse. Tako se vrlo čest prijevoz malih skupina putnika minibusima i kombijima (tzv. vozilima 8+1) zapravo obavlja ilegalno, a autobusni prijevoznici tu ne mogu konkurirati jer im se mali broj putnika ne isplati. Zato traže da se povremeni prijevoz putnika dopusti i za osobna vozila kategorije 8+1. Velike probleme stvara im i izdava-

2009.

2010.

Međunarodni prijevoz

nje putnih listova i dozvola za povremeni prijevoz, koje se mogu dobiti samo u re-

Hrvatskim cestama krstare tegljači pretovareni i do 50 posto iznad propisane nosivosti sornom ministarstvu u Zagrebu. Tako prijevoznik Slavko Rich iz Požege kaže da kada vozi putnike u Novi

95 Izvor: DZS

2006.

2007.

2008.

2009.

Prevezeni putnici

Sad, prvo mora u Zagreb po dozvolu, onda natrag u Požegu, pa tek potom s putnicima za Novi Sad. Hrvatsko tržište zračnog prijevoza danas vrijedi 450 milijuna eura, a do 2030., prema procjeni koju je ljetos iznio predsjednik Uprave Croatia Airlinesa Srećko Šimunović, vrijedit će najmanje milijardu eura. Croatia Airlines je suočen s čak 85 konkurenata, a u 10 godina nagomilao je gubitak od 350 milijuna kuna.

2010. Prevezena roba

U isto vrijeme su hrvatske zračne luke ostvarile dobit od 600 milijuna, a nacionalni prijevoznik im donosi 40 posto prometa. Stoga iz Croatia Airlinesa predlažu da se sustav zračnog prijevoza organizira kao zajednički holding prijevoznika i zračnih luka, kao što je to u Češkoj. Šimunović je javno izrazio bojazan da će u suprotnom Croatia Airlines završiti kao nacionalni brodski prijevoznik Croatia Line – u stečaju.

Taksisti traže više reda

Brodari ne bi trošarine

Možda najveća zbrka u prometu vlada na tržištu taksi prijevoza. Gradovi imaju širok prostor za regulaciju, što je dovelo do vrlo raznolikih rezultata. U općem liberalizmu prednjače Osijek i Pula, gdje nema ograničenja broja vozila ni maksimalne cijene usluge. Rijeka, Split i Zagreb imaju maksimalnu cijenu, ali taksisti smatraju upitnom njenu ekonomsku opravdanost. Rezultat je sve više taksista, sve lošija vozila i sve rašireniji rad na crno. Taksisti udruženi u HOK-u zato traže precizniju regulaciju na državnoj razini, uvođenje oznaka za vozila i vozače, preciznije definiranje uvjeta za vozila i povećanje kazni za prekršitelje. Ne dođe li do takvih izmjena, upozorava predsjednik Sekcije taksi prijevoznika pri HOK-u Krešimir Marinčić, upitan je opstanak velikog broja taksista, ali i sigurnost putnika.

Brodskim prijevoznicima najveća je pomoć bio uspjeh hrvatskih pregovarača koji su od EU-a dobili odgodu pomorske kabotaže (usluge pomorskog prijevoza unutar Hrvatske). U obalnom linijskom putničkom prometu strani će brodari moći prometovati po hrvatskom moru od 2017., a u odnosu na kružna putovanja od 2015. Ipak, ulazak Hrvatske u EU mogao bi za male brodare biti tužan i nesretan dan, tvrdi Valter Grubica, predsjednik Udruge malih brodara Barkariol. S flotom prosječno starom čak 56 godina, prema podatku koji je iznio Grubica, hrvatski brodari ne mogu konkurirati Talijanima, koji uz to i gorivo plaćaju 60 posto manje. Zato Grubica traži da se trošarine na gorivo ukinu svim malim brodarima, osim za jahte i brodove za razonodu. Ne bude li takve pomoći države, mali brodari sa zebnjom će čekati 1. srpnja 2013.

18 EUROGLAS

( između 8 i 20%

Privredni vjesnik Broj 3696, 26. rujna 2011.

rastao BDP novih članica nakon ulaska u EU

( 0,83%

rast BDP-a koji se prognozira Hrvatskoj nakon ulaska u EU

Hrvatska i EU: tužna priča o propuštenim prilikama

Brojke nisu na hrvatskoj strani Hrvatska će pristupiti zajednici devet godina nakon velikog praska proširenja čijim je dijelom objektivno trebala biti. Ući će daleko bolje pripremljena, bar što se propisa tiče – ali ipak ne može računati na spektakularne rezultate rasta BDP-a no pao na 54 posto. U godini pristupanja (2004.) Češka je imala zaposlenost od 64,2 posto, 2010. godine 65 posto, Mađarska 56,8 posto da bi se stopa lani vratila na 55,4 posto. Poljska je sa 51,2 posto 2003. lani dospjela do 59,3 posto kao jedna od rijetkih europskih zemalja koja nije ni iskusila recesiju. Statistički pokazatelji ne idu u prilog Hrvatskoj ni rastom BDP-a. Budući da je kriza puno brže prošla zemljama Srednje Europe – koje je u dobrim godinama Hrvatska uspje-

Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

riča o europskom integriranju Hrvatske priča je o propuštenim prilikama i zakašnjenjima. Hrvatska će pristupiti zajednici devet godina i dva mjeseca nakon velikog praska proširenja – čijim je dijelom objektivno trebala biti. Ući će, istina, daleko bolje pripremljena nego prethodnice, makar što se propisa tiče – istodobno, ne može računati na spektakularne rezultate rasta BDP-a niti će imati veće koristi od utvrđenog datuma ulaska koji je do sada značio i start za strane ulagače. Proširenje se događalo u razdoblju ekonomski povoljnih godina. K tome, zemlje su kretale s niskih pozicija tako da je dvije godine uoči pristupanja na Baltiku ostvarivan rast do 18 posto, a u Srednjoj Europi do 10 posto. Po pristupanju stvari su se još ubrzavale, BDP je bujao između osam i 20 posto. U Europskoj su komisiji svojedobno izračunali da je samo članstvo u EU-u utjecalo na tri posto viši rast BDP-a u odnosu na projekcije iz scenarija

u kojima su zemlje ostale izvan EU-a. Minimalan ekstra porast BDP-a iznosio je 1,5 posto. Bila bi bolna aplikacija ove procjene na izgubljeno hrvatsko desetljeće. Kriza plus izostanak reformi U vremenima do dana pristupanja smatrat će se uspjehom ostvari li se rast do tri posto, apsolutno nedovoljno čak i da se pokrpaju minusi nastali u produljenoj recesiji. Članstvo u zajednici donekle će poboljšati sveukupni score jer se Hrvatska ipak ubacuje u kompetitivno unu-

tarnje tržište te će rast biti preduvjet opstanka. On neće biti visok, vjerojatno ne viši od šest posto u prve dvije godne, prema računici Petra Sopeka (PBZ) objavljenoj u jednom od zasad rijetkih ozbiljnih radova o perspektivama članstva. (Indikativno je da ni EK nije do danas izradio nekakvu procjenu utjecaja članstva na poslovanje Hrvatske i njenog gospodarstva – kao i da je europskim regulama prilagođena hrvatska statistika u europskim statističkim tablicama manje prisutna od makedonske!)

Kriza je samo jedan uzrok malih očekivanja i blijedih rezultata. Glavni su razlog neprovedene reforme kojima je uvijek nešto smetalo, predizborna godina, vodstvo bez vizije, važnije stvari i kronična nespremnost države na rezove ozbiljnije od PR-a i kozmetike. Indikatori nisu na strani Hrvatske jer je, prema Eurostatovim podacima, trenutačno zemlja s najnižim postotkom zaposlenih. Postotak se nije promijenio zadnje desetljeće varirajući između 53,4 posto 2003. godine do 57,2 posto 2008. da bi, u okružju krize, ponov-

Malo usporedbi

Što možemo naučiti od Grčke

U godini pristupanja BDP Češke je iznosio 75 posto prosjeka EU-a, Mađarske 64 posto, a Slovenije čak 87 posto. Slovenija je uspjela dogurati do 91 posto 2008. godine da bi potom kriza vratila BDP na 86 posto prosjeka EU27. Lani je Češka bila na 80, a Mađarska na 64 posto BDP-a EU27. Hrvatska je dvije godine prije ulaska u EU na razini BDP-a na kojoj je bila Mađarska dvije godine prije pristupanja, ali na daleko nižim granama od Češke i Slovenije.

Ulazak u zajedničko, unutarnje tržište najmanje je priča o proračunskim parama i europskim fondovima - za koje, uostalom, treba naći odgovor i u domaćem proračunu jer je uobičajen odnos financiranja projekata 50:50; na svaki euro državni/regionalni proračun mora naći kunski ekvivalent. Kao i u članicama prošlog kruga proširenja, Hrvatskoj tek sada predsto-

Prema Eurostatovim podacima, Hrvatska je trenutno zemlja s najnižim postotkom zaposlenih u Europi la preskočiti - vraćena je na rep kolone kad je riječ o BDP-u izraženom kroz kupovnu moć stanovništva. Mala pozitiva Čini se da ni fama o skupoj radnoj snazi ne drži vodu. Prema računici ženevskog IMD-a (Instituta za tržišno natjecanje), radna je snaga najjeftini-

je nužne reforme. One neće biti takvih razmjera kao u nekadašnjim zemljama Istočnog bloka, sa svim šokovima koje je donijela tranzicija s planske na tržišnu ekonomiju - ali će biti neugodne za široke slojeve stanovništva. Već sama reforma državne uprave morala bi pomesti bespotrebna socijalna, “rodijačka” i stranačka radna mjesta i to je cijena budžeta primjerenog mo-

ja u Indiji, Bugarska (8. pozicija) vodi u Europi ispred 14. Slovačke, i iza nje Estonije, Poljske i Mađarske. Hrvatska je 24., u sredini društva srednjoeuropskih zemalja. Članstvo se isplatilo novim članicama. Iako ne toliko dobro pripremljene kao Hrvatska, uspijevale su iz zajedničkog proračuna izvlačiti 1,5 posto BDP-a. Hrvatska će, zahvaljujući proračunskoj intervenciji kakva je korištena i ranije, izbjeći da već na startu više daje nego što prima iz proračuna. Bez toga bi bila u minusu 0,15 posto BDP-a, a ovako će doći u pozitivu, ali samo 0,83 posto BDPa, gotovo dvostruko manje nego zemlje prošlog kruga proširenja. Dakle, ipak nije sve u usklađenoj papirologiji. Za razliku od novih članica EU-a iz Srednje Europe, nije ostvaren ni napredak na svjetskoj listi kompetitivnosti. Po većini parametara Hrvatska je u nižoj polovini ljestvice, a pozicije u najbitnijim kategorijama, jednako kao i u sveukupnom rezultatu, nije promijenila zadnjih sedam-osam godina – vremenu u kome je rat prestao biti isprikom.

gućnostima i okolnostima. Ilustraciju kako to izgleda kada se prenapušu državne financije i sustav se godinama gradi na klimavim nogama pruža Grčka. Ona se samozavaravala, prekrajajući statistike i uoči izbora zapošljavajući horde podobnih. Trenutak istine u epicentru gospodarske krize doveo ju je do ruba bankrota i masovne pobune na ulicama.

www.privredni.hr Broj 3696, 26. rujna 2011.

( 120 mlrd € godišnje otme korupcija u 27 država EU-a

( ili 1% BDP-a

prema izračunu Europske komisije

Antikorupcija u Europskoj uniji

Lisabonom protiv mita Eurobarometrovo ispitivanje o korupciji otkrilo je da je pet posto građana EU-a platilo nekakvu vrstu mita. Europska komisija je također izvukla procjenu da između četvrtine i petine ukupnih troškova javnih nabava ide na davanja ispod žita Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

rema nekim računicama, korupcija u 27 zemalja EU-a godišnje otme 120 milijardi eura ili, ugrubo, iznos ravan jednogodišnjem zajedničkom proračunu. Proračunu iz kojega se sufinanciraju kompletna poljoprivreda, regionalni razvoj, rad institucija, prijevodi i plaće dužnosnika, čak i onih 25.000 eura koliko će otići na namještaj za nove urede, potrebne radi proširenja Unije Hrvatskom. To je oko jedan posto BDPa, izračunala je Europska komisija u svojoj komunikaciji prema institucijama zajednice na temu korupcije. Eurobarometrovo ispitivanje o korupciji – na rasporedu svake neparne godine – otkrilo je da je pet posto građana EU-a platilo nekakvu vrstu mita. Komisija je također izvukla procjenu da između četvrtine i petine sveukupnih troškova javnih nabava ide na davanja ispod žita. Na javne nabave otpada oko 19 posto bruto domaćeg proizvoda s tim da petina svih aranžmana potpada pod Direktivu EU-a o javnim nabavama. Brojkama, to je 3,6 posto BDP-a ili 420 milijardi eura, oduzmimo joj 20 do 25 posto i eto cijene korupcije. U toku je modernizacija propisa koja ima (i) svrhu sprječavanja odlijevanja novca. Korupcija u EU-u konzumira jedan posto BDP-a. Temeljem podataka koje su dale različite međunarodne organizacije (Transparency International,

UN Global Compact, Međunarodna gospodarska komora, Svjetski ekonomski forum...) došlo se do pet posto BDPa na globalnoj razini. Što se Hrvatske tiče, nedavno je izrečena procjena da korupcija godišnje pojede 12 milijardi kuna. Malo usporedbe: krajem prošle godine prihvaćen je proračun od 107 milijardi

S ulaskom u EU Hrvatska će dobiti novi mehanizam antikorupcijske borbe. Riječ je o antikorupcijskom izvješću EU-a, koji će se objavljivati svake dvije godine kuna s proračunskim deficitom od 14,9 milijardi kuna ili 4,3 posto BDP-a, iz čega slijedi zaključak: kad bi Hrvatska bila manje sklona davanjima i uzimanjima ispod žita, bojenjima tunela i sličnom, ili kad bi se makar približila idealu europskog statističkog prosjeka (gdje su skandinavske zemlje ublažile južnjačku tradiciju podmićivanja), deficit bi bio na četvrtini sadašnjeg. Mogućnost kažnjavanja država S ulaskom u EU Hrvatska će dobiti, kao i ostalih 27 članica, novi me-

hanizam antikorupcijske borbe. Riječ je o antikorupcijskom izvješću EU-a, koji će se objavljivati svake dvije godine počevši od 2013. EK obećava “pošten odraz svih rezultata, slabosti i preuzetih obveza članica”. Analiza će dati dijagnozu za svaku zemlju, slično analizama napretka za kandidate, što je nama

najbliža usporedba. Izvješće će obrađivati specifične aspekte antikorupcijske borbe, analizirati zemlje s preporukama temeljenim na monitoringu stanja i podacima pouzdanih izvora. Ponudit će i presjek (anti)korupcijskih trendova u EU-u. Mehanizam izvješćivanja o antikorupciji umrežit će postojeće

izvore kao što su GRECO Vijeća Europe, nevladine organizacije i posebne skupine eksperata. Sve će plaćati proračun EU-a. Godinu nakon prvog antikorupcijskog izvješća, aplikacijom slova Lisabonskog sporazuma (sa startom 1. prosinca 2014.) EK konačno dobiva mogućnost ispitivanja i kažnjavanja država prijestupnica. Riječ je o članicama koje u svoje nacionalne pravosudne sustave još nisu unijele europski antikorupcijski legalni okvir. U EK-u se žale da je provedba zakona manjkava na terenu, u realnim situacijama, i da je za to kriv nedostatak političke volje vodstava da se suprotstave vidovima korupcije – političkoj, korupciji organiziranih kriminalnih skupina, korupciji između privatnih subjekata i sitnoj korupciji bez koje ne može normalno živjeti onih pet posto građana iz Eurobarometrove ankete. Neke članice nisu potpisale, dakle prihvatile međunarodne mehanizme poput GRECO-a Vijeća Europe, OECD-ove konvecije protiv mita, UN-ove konvencije protiv korupcije. Političke elite to pravdaju – nacionalnim interesima. Blagi rast prijava korupcije OLAF, ured koji se bavi prevarama sa sredstvima proračuna EU-a, već je počeo sa sistematskom analizom korupcijskih slučajeva da bi bio na čistu kako korupcija ugrožava zajednički novac. Eu-

ropolova srednjoročna strategija također više pažnje posvećuje korupciji. Eurojust, koji se bavi prekograničnim slučajevima, registirao je blago povećanje broja prijava za korupciju – ali oni ne prelaze dva posto svekupnog posla. Od 2008. godine EU raspolaže kontaktnom točkom za korupcijske slučajeve (EACN), na kojoj su povezani antikorupcijski organi članica, OLAF, Europska komisija, Eurojust i Europol. Tema je našla odraza u pristupnim pregovorima. Poučeni nekim lekcijama iz prošlog kruga proširenja ali i zainteresirani za to da u EU uzmogne ući samo posve europeizirana Turska, u Europskoj komisiji su testirali strogoću na Hrvatskoj, te Turskoj i Islandu. Ističe se da je radi antikorupcije (uz zahtjev za efikasnim pravosuđem u cjelini) poglavlje Pravosuđa i unutarnjih poslova raspolovljeno, te famozna “dvadesettrojka” - Pravosuđe i ljudska prava, nema nikakve veze s prilagodbom acquisu, zajedničkoj pravnoj stečevini, ali ima s praktičnim potvrdama funkcioniranja pravne države. Nekidan je Europski parlament rezolucijom blagoslovio sve ove napore, nazvavši ih rječitim “smanjivanjem jaza između antikorupcijskih zakona i stvarnosti”. Samo su trojica zastupnika bila protiv. Parlament upozorava na prekograničnu narav korupcije te na financijsku situaciju u kojoj je dragocjen svaki eurocent javnog novca, naročito kada stigne do milijardi.

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3696, 26. rujna 2011.

( 38 tvornica

diljem svijeta ima Grupa L’Oréal

( više od 5 mlrd proizvoda proizveli su u 2010. godini

L’Oréal ponovno najbolji proizvođač kozmetike na svijetu

Stogodišnja tvrtka u naponu snage L’Oréalove tvornice imaju jasan cilj - do 2015. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova kao i količinu otpada te potrošnju vode po proizvodu nekoliko brendova probilo na tržište, a važno je napomenuti kako se ti međunarodni trendovi potvrđuju i u Hrvatskoj”, istaknula je Brigitte Streller, generalna direktorica tvrtke L’Oréal Adria.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

vake godine medijska kuća WWD Beauty Inc objavljuje listu najboljih kompanija koje se bave kozmetikom i ljepotom. Tvrtke su rangirane prema prodaji proizvoda za ljepotu tijekom kalendarske godine, pa se tako kozmetička kuća L’Oréal koja ima tradiciju staru više od stotinu godina, i u 2010. godini nalazi na prvom mjestu, i to ispred Procter&Gamblea, Unilevera, Estee Lauder i Shiseida. L’Oréal je prošle godine zabilježio 19,5 milijardi eura konsolidirane prodaje. Ta je tvrtka prisutna u 130 zemalja, a Kenija i Egipat su najmlađe podružnice. U svim tim zemljama tvrtka je razvila raznolik i komplementaran portfelj 23 međuna-

rodna brenda koji bilježe godišnju prodaju više od 50 milijuna eura. To su, primjerice L’Oréal Professionnel, Redken, Kerastase, Yves Saint Laurent, The Body Shop. “Grupa L’Oréal napredovala je na svim po-

dručjima, kanalima i poslovnim segmentima. Tako je i prodaja tvrtke L’Oréal Adria u Hrvatskoj u prošloj godini iznosila 30,8 milijuna eura. Protekla je godina bila godina velikog uspjeha za cijelu Grupu L’Oréal jer se

Eko proizvodi Grupa L’Oréal ima 38 tvornica diljem svijeta koje su specijalizirane za razne proizvode (šampon, njega kože, kozmetika...), a proizvodnja je organizirana po divizijama. Od velike je važnosti za L’Oréal i njihovu viziju održivog razvoja stvarati i distribuirati proizvode s poštovanjem prema okolišu i ljudima, kažu u toj tvrtki. Primjerice, L’Oréalove tvornice imaju jasan cilj - do 2015. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova kao i količinu otpada te potrošnju vode po proizvodu. U 2010. godi-

ni proizveli su više od pet milijardi proizvoda što je 50 posto više nego 2005. Tvornica u Vichyju u kojoj se proizvode kozmetička sredstva pod brendom Vichy i La Roche-Posay već je postigla svoj cilj i prepolovila emisiju ugljičnog dioksida, i to četiri godine prije roka.

Lani je L’Oréal Kina postala treća najveća podružnica te tvrtke, s prodajom većom od milijarde eura Iako je L’Oréal prisutan na svim kontinentima, njegove proizvode koristi samo dio populacije. Stoga je tvrtkin cilj udvostručiti bazu kupaca i privući dvije milijarde potrošača diljem svijeta do 2020. godine i to na svim svjetskim

tržištima. Jedan od načina kako to postići je koncentracija na inovativne proizvode s visokom dodanom vrijednošću i pristupačnih cijena, otvaranje novih kategorija proizvoda, tzv. muška tržišta, tržišta za starije osobe i ubrzavanje međunarodnog širenja. Sve su to ključni prioriteti Grupe u nadolazećim godinama. “Zbog toga je L’Oréalova misija danas učiniti ljepotu univerzalnom na održiv i odgovoran način te razumjeti potrebe potrošača i njihova očekivanja kako bismo im što učinkovitije izašli u susret”, rekla je Brigitte Streller. Iako Grupa L’Oréal još uvijek najviše svojih proizvoda prodaje u SAD-u i Zapadnoj Europi, u 2010. godini L’Oréal Kina postala je treća najveća tvrtkina podružnica na svijetu, s prodajom višom od milijarde eura.

Brigitte Streller, generalna direktorica L’Oreal Adria

Radimo za ljepši svijet “Ponosni smo što se već četvrtu godinu za redom nalazimo među stotinu društveno najodgovornijih kompanija na svijetu. Ali znamo da su sve to dugoročni napori koji ne ovise samo o pravilima kompanije nego i o našim zaposlenicima i potrošačima”, kaže Brigitte Streller, generalna direktorica L’Oréala Adria. L’Oréalov akcijski plan je, kaže, vrlo jasan: “Svatko od nas svaki se dan mora ponašati etički i odgovorno. Također moramo sačuvati raznolikost kulture, pogleda na svijet, životnih stilova, ta-

lenata... To nas čini jedinstvenima i osjetljivima na različite potrebe naših potrošača diljem svijeta. Naš akcijski plan uključuje i

Težimo promovirati ulogu žena u znanosti te nagraditi mlade, perspektivne istraživačice nove pristupe problemu okolišnog aspekta održivog razvoja, i to u procesu inovacija, proizvodnje, promocije i potrošnje.

Neki od naših ciljeva su da do 2015. godine (u usporedbi sa 2005.) za 50 posto smanjimo potrošnju vode i količinu otpada po jednom finalnom proizvodu te za 50 posto smanjimo emisiju ugljičnog dioksida. No, najbitnije od svega je što želimo nastaviti dijeliti uspjehe našeg održivog razvoja. A što po tom pitanju radimo u Hrvatskoj? U listopadu će se održati šesti nacionalni program L’Oréal-UNESCO Za žene u znanosti kroz koji, uz pomoć UNESCO-a i priznatih hrvat-

skih znanstvenika, težimo promovirati ulogu žena u znanosti te nagraditi mlade, perspektivne istraživačice. Također, ovo je treća godina kada raspisujemo natječaj Dan znanosti, projekt koji smo prvi put predstavili povodom naše stogodišnjice, a radimo ga uz pomoć udruge Zlatni rez. Projekt je posvećen osnovnim školama te pokušavamo potaknuti ljubav djece prema znanosti. No, svakako najiskrenija poveznica s

lokalnom zajednicom za nas zaposlenike L’Oréala Adria predstavlja naš dan volontiranja. Iako mi svaki dan radimo za ‘ljepši svijet’, taj je dan vrlo poseban, jedan od onih dana koje smatramo najvišom misijom svojih poslovnih napora, a koja ne može biti postignuta bez izvrsnog poslovanja”, zaključuje direktorica. (S.P.)

www.privredni.hr Broj 3696, 26. rujna 2011.

( čak 7%

Pogled u svijet

Euro pod Izraelski ekonomist Omar Moav Izvoz visoke tehnologije opsadom može odoljeti krizi ovogodišnji rast izraelskog gospodarstva

dr. Uroš Dujšin

Izrael je relativno dobro prošao kroz krizne godine. Uz blagi rast nezaposlenosti, neprekidno je ostvarivan rast BDP-a Igor Vukić vukic@privredni.hr

zraelska ulaganja u visoku tehnologiju pokazala su se veoma isplativima u vrijeme aktualne svjetske gospodarske krize. Izvoz visoke tehnologije iz te zemlje nastavio je rasti kao da kriza nije ni nastupila, istaknuo je ekonomist Omer Moav, profesor na Hebrew University u Jeruzalemu i londonskom sveučilištu Royal Holloway. U bogatoj karijeri Moav je bio i predsjednik savjeta za gospodarstvo izraelskog ministra financija, a prošli je tjedan u Zagrebu održao predavanje u Visokoj školi Libertas, u organizaciji Hrvatsko-izraelskog poslovnog kluba i izraelskog veleposlanstva. Ekonomija i ljudi Izrael je relativno dobro prošao kroz krizne godine. Uz blagi rast nezaposlenosti, neprekidno je ostvarivan rast bruto domaćeg proizvoda. Ove će godine rast biti čak sedam posto. No, iako ukupna ekonomija napreduje, građani nemaju osjećaj da žive bolje. Zbog toga se javljaju i snažni javni prosvjedi u kojima sudjeluju tisuće studenata i drugih pripadnika srednje klase. Prosvjedi su, uz ostalo, potaknuti visokim cijenama stanova i unajmljivanja stanova, a i drugih potrošačkih dobara. Moav kaže da je paradoksalno što prosvjednici traže više državne intervencije i više socijalizma iako je upravo dr-

Dragan Primorac i Omer Moav

žavna potrošnja, primjerice za obranu, jedan od velikih tereta za društvo. Taj se novac pritom često troši vrlo neracionalno, više za plaće i mirovine, a manje na modernu vojnu tehniku.

Otvaranje ekonomije inozemstvu i privatnim investicijama trebao bi biti i izraelski put, kaže Moav Nasuprot zahtjevima prosvjednika, i idejama koje dolaze iz opozicijske Laburističke stranke, Moav smatra da visoke cijene usluga i proizvoda u trgovinama nastaju zbog monopola i nedostatka konkurencije. Uvoz jeftinijih poljoprivrednih proizvoda blokiran je zaštitnim carinama, koje štite neefikasnu domaću poljoprivredu, čiji izvozni udjel stalno opada. Maloprodaja je podijeljena između nekoliko tajkunskih grupacija. Premalo konkurencije

uro je pod opsadom. Nekoliko članica je teško ranjeno ili pod snažnom vatrom, a braniteljima ponestaje streljiva – upozorava Economist. Najslabiji bi bunker, Grčka, mogao pasti svakog dana. No europske institucije i dalje održavaju nebrojene sastanke, konzultacije i regule. Tako su prošlog tjedna ministri za europske integracije žučno raspravljali o sedmogodišnjem proračunu Unije do 2020., iako nitko ne zna tko će ostati ili kakve će valute koristiti u sljedećih sedam mjeseci ili čak tjedana.

ći će mjesec prezentirati plan koji uključuje redovite sastanke na vrhu svih čelnika zemalja članica. Time se smanjuju ovlasti Europskoj komisiji i ministrima financija, a jačaju one šefova vlada. Nakon toga slijedi obuhvatni manevar. Na lijevom krilu je nastojanje da se ojača fiskalna disciplina članica, a na desnom se ide za jačanjem fiskalne integracije. Zemlje vjerovnici žele da naglasak bude na odgovornosti zemalja članica i kaznama za prekršitelje. Dužnici opet žele više solidarnosti; ako već ne bude direktnih transfera siromašnijima, onda bar izdavanje euroobveznica

zemlje preferiraju međudržavne aranžmane u kojima su u boljem položaju, dok se manje zemlje osjećaju sigurnije ako takve aranžmane sklapaju s eurokratima.

kako bi se svi dugovi stavili u isti koš. Jedna strana želi promijeniti ponašanje pojedinih vlada, druga želi daljnji pomak prema sjedinjenim državama Europe. To je bit stvari. Veliko je pitanje treba li revidirati europske ugovore – i kako. Trebaju li zemlje eurozone provesti jednu ograničenu reviziju koja se može brzo ozakoniti ili treba ići na temeljitu reviziju koja će trajati godinama? No financijeri su nestrpljivi i ne žele čekati rezultate beskrajnih rasprava. K tome je tu i drugi problem. Pitanje je trebaju li ovlasti diktiranja kako voditi svoja gospodarstva imati vlade ili to treba činiti EU. Velike

Jedna strana želi promijeniti ponašanje pojedinih vlada, druga želi daljnji pomak prema sjedinjenim državama Europe

ima čak i pri uvozu stranih automobila. Dug uvijek na štetu građana Promjenama takve situacije odupiru se i jaki sindikati, što dovodi do neefikasnosti javnih poduzeća. Elektroenergetska kompanija ima dobre radničke plaće i niske, kontrolirane cijene struje. To je stvorilo golem dug koji će opet na kraju morati platiti porezni obveznici, istaknuo je Moav. Izbjegavanje vezivanja plaća uz produktivnost dovelo je i do odljeva vrhunskih znanstvenika na sveučilišta u SAD-u, Velikoj Britaniji i Australiji. Stoga će reforma obrazovnog sustava morati biti prioritet, unatoč sjajnim rezultatima koje postiže visokotehnološki sektor. Izrael će morati naći odgovor i na rast sve većeg broja stanovnika u siromašnim i konzervativnim vjerskim krugovima (i židovskim i muslimanskim). Jačanje konkurencije i otvaranje ekonomije inozemstvu i privatnim investicijama trebao bi biti i izraelski put, zaključio je Omar Moav.

Neki u glavnom stožeru misle da još mogu kupovati vrijeme. Ako njemački parlament odobri sljedeći paket pomoći Grčkoj, ako se poveća europski fond za pomoć i ako Europski parlament odobri strožu fiskalnu kontrolu, možda će se položaji održati. Opstanak bi mogao podići moral, a vrijeme bi moglo donijeti preokret. Planovi za protuofenzivu se već izrađuju s osnovnim ciljem: jačanje Europe. Europski ugovori Prvi se korak sastoji u reorganizaciji glavnog stožera. Herman Van Rompuy, predsjednik Europskog vijeća koji predstavlja čelnike zemalja članica, sljede-

Gdje je tu demokracija? Napokon, tu je i ključno pitanje: gdje je tu demokracija? Sve opcije produbljivanja integracije znače transfer suvereniteta u razmjerima koje se sve donedavno smatralo nemogućim. Tu eurokrati nude nekoliko odgovora. Prvi je da svi koji su se pridružili monetarnoj uniji moraju znati da ona vodi prema fiskalnoj integraciji i da je kriza samo ubrzala taj proces. Drugi je da sve demokracije ograničavaju regulatori i sudstvo. Treći je da se demokratska kontrola provodi i putem vlada, koje još uvijek imaju velikog utjecaja u Bruxellesu. A tamo gdje je nacionalno pravo veta ukinuto, tu ostaje utok Europskom parlamentu. Sve ovo može biti zadovoljavajuće kada se radi, primjerice, o politici

konkurencije. No diktirati jednoj državi način sastavljanja proračuna i ekonomsku politiku dira u srž nacionalnih vlada. Kriza je ukazala na kontradikciju između monetarne unije i nacionalne ekonomske politike. Pokušaji da se ona razriješi izbacili su na površinu suprotnosti između europske integracije i nacionalnog suvereniteta.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti BiH priznala kosovske pečate

Trebalo je proći više od tri tjedna otkad je Srbija u Bruxellesu prihvatila službene kosovske carinske pečate pa da to učine i vlasti u BiH i tako omoguće svojim izvoznicima da bez carinskih nameta izvoze robu, napose prehrambene proizvode, na Kosovo. Zbog nepriznavanja Kosova kao neovisne države i više od dva mjeseca službenih kosovskih carinskih pečata, bosanskohercegovački izvoznici izgubili su oko osam milijuna eura zarade, odnosno oko 10 posto vrijednosti od ukupnog rekodnog prošlogodišnjeg izvoza na Kosovo. Odluku o priznavanju kosovskih pečata i administracije prvo je donijelo Vijeće ministara BiH, a zatim i Predsjedništvo BiH. Prodaju se UNIS i Šipad Vlada Federacije BiH donijela je odluku o načinu privatizacije državnog kapitala u UNIS udruženoj metalnoj industriji (51 posto) i Šipad export-importu (66,56 posto). Privremeno se odustalo od privatizacije GP Hidrogradnje i Energopetrola. Prema riječima Erdala Trhulja, federalnog ministra

za energetiku, rudarstvo i industriju, privatizacija Hidrogradnje je odgođena dok se ne riješi pitanje naplate iračkog duga, iz kojeg bi trebala biti podmirena dugovanja te kompanije prema zaposlenima i drugim potražiteljima. Prodaja oko 22 posto državnog kapitala također je odgođena dok se ne ispune obveze iz ugovora o prethodnoj dokapitalizaciji i obveze prema radnicima.

Energoinvest u Etiopiji Generalni direktor sarajevskog Energoinvesta potpisao je u Adis Abebi s predstavnicima vlade ugovor o izgradnji 150 kilometara dalekovoda, posao vrijedan 45 milijuna dolara. Sredstva je osigurala Afrička razvojna banka. Prema najavama iz Energoinvesta, izvjestan je povratak te kompanije u Libiju čim se uspostavi civilni zračni promet. Pored 310 milijuna konvertibilnih maraka obavljenog posla do početka libijske revolucije, postoji mogućnost da sarajevska kompanija dobije i nove poslove na obnovi uništenih dalekovoda i trafostanica.

Devet čarter-letova na liniji PescaraMostar Prvi od devet dogovorenih čarter-letova između Pescare i Mostara obavljen je u subotu, 19. rujna, objavila je nacionalna kompanija BH Airlines. Letove su ugovorili s talijanskom agencijom Ceranno Tours i mostarskom Fortuna Travel. Ideja za otvaranje ove avionske linije nastala je još u vrijeme prošlogodišnjeg Sajma gospodarstva u Mostaru. Osim turista prvim letom u Mostar stiglo je i izaslanstvo talijanske regije Abruzzo koje je s upravom Mostara razgovaralo o razvoju turizma u Hercegovini i drugim oblicima poslovne suradnje. Mostarci razmatraju i mogućnost otvaranja aviolinije Beč-Mostar.

Privredni vjesnik Broj 3696, 26. rujna 2011.

( 23 mil €

vrijedan posao na dionici Bijače-Kravice

Najkraći rok u BiH: 10 mjeseci do puštanja u promet

Uskoro i dionica do Međugorja Počinju radovi na prvoj dionici autoceste V.c u Hercegovini, od hrvatske granice do Kravica, a iduće godine započet će i radovi na cesti do poznatog marijanskog svetišta Zdravko Latal latal@privredni.hr

apokon su građevinski strojevi izašli na trasu četiri kilometra duge prve dionice autoceste V.c u Hercegovini, od Bijače, na granici s Hrvatskom, do Kravica kod Ljubuškog, a završene su pretkvalifikacije i za sljedeću dionicu od pet kilometara od Kravica do Zirovića kod Međugorja na kojoj će radovi početi iduće godine. Posao na prvoj dionici vrijedan 23 milijuna eura dobio je najuspješniji ponuđač na natječaju, konzorcij sarajevskih kompanija Euroasfalt, ŽGP i Hidrogradnja. U sklopu ovog posla predviđena je i izgradnja graničnog prijelaza i povezivanje s autocestom A-1 u Hrvatskoj. Iako je riječ o kratkoj dionici, od svega četiri kilometra, ona je važna iz više razloga. Za njenu je izvedbu izdan do sada najkraći rok za puštanje u promet - 10 mjeseci, a nakon dovršetka radova Međugorje i čitav jug Hercegovine bit će povezani modernom prometnicom s jadranskim turističkim destinacijama čime se stvaraju uvjeti za brži razvoj turizma i efikasniji plasman roba poljoprivrednih proizvođača. I na kraju, radovi će u konačnici otvoriti nekoliko stotina novih radnih mjesta jer će se u iduće dvije godine u izgradnju autocesta u Hercegovini investirati više od 60 milijuna eura, a samo za eksproprijacije

zemljišta za prvu dionicu uloženo je oko 2,5 milijuna eura. Primjedbe mještana Kako bi ubrzala izgradnju autocesta vlada Federacije BiH utvrdila je nacrt prostornog plana područja posebnih obilježja na koridoru V.c i uputila ga u parlamentarnu proceduru. Prostorni plan koji pokriva 295 kilometara trase autoceste na zahtjev hrvatskih ministara usvojen je u obliku nacrta, a ne prijedloga, jer su mještani sela sjeverno od Mostara imali brojne primjedbe uz tvrdnje da će im prometnica uništiti naselja. Zatražili su pomicanje petlje za tri do pet kilometara, što bi po tvrdnjama investitora poskupilo radove i ugrozilo vodozaštitno područje. Na lokalitetima Počitelja i Blagaja, koji su također ranije bili sporni, nakon dodatnih istraživanja trasa je izmještena i bit će duža za 3,5 kilometara, čime su otklonjeni nesporazumi s lokalnim zajednicama.

Bosna i Hercegovina intenzivira gradnju autoceste koridorom V.c, rekao je ministar za transport i komunikacije Federacije BiH Enver Bijedić, i do 2014. godine bit će izgrađeno 60 kilometara brzih prometnica. U

Nakon dovršetka radova Međugorje i čitav jug Hercegovine bit će modernom prometnicom povezani s jadranskim destinacijama završnoj su fazi zajedničke pripreme s Hrvatskom na izgradnji mosta na Savi kod Svilaja i izgradnji graničnog prijelaza i dionice autoceste do Odžaka. Zastoj zbog SCT-a Trenutno je najveće gradilište u zemlji ono na dionici autoceste od Kaknja

do Zenice i tri kilometra dug tunel Vijenac. Radovi na probijanju Vijenca kasnili su gotovo godinu dana jer je prvobitno posao dobio ljubljanski SCT koji je bankrotirao i tako zamrznuo poslove. Radove je sad nastavio drugi pobjednik na natječaju, slovensko Primorje zajedno s domaćim konzorcijem koji čine Euroasfalt, ŽGP i Hidrogradnja. Intenzivno se radi i na 10 kilometara trase od Kaknja do Zenice i isto toliko kilometara lokalnih paralelnih prometnica. Nakon puštanja Vijenca u promet 2014. godine, BiH će imati u jednom komadu 47 kilometara autoceste od Sarajeva do Zenice. Planirano je da se do 2014. godine izgradi sarajevska zaobilaznica i dionica autoceste od Sarajeva do Tarčina. U idućim godinama preostaje izgraditi dvije najteže dionice, Tarčin-Mostar i ZenicaŽepče, kažu predstavnici investitora Javnog poduzeća Autoceste FBiH.

www.privredni.hr Broj 3696, 26. rujna 2011.

( 206 €

prvotna ponuda Agrokora

( na 221 €

*vijesti

za dionicu Mercatora podignuta ponuda Agrokora

TRGOVAČKA SINERGIJA

Agrokor opet mjeri slovensku temperaturu Prijavu moguće koncentracije kapitala Uredu za zaštitu konkurencije u Sloveniji su doživjeli kao Agrokorovo ispipavanje tamošnje politike Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

grokor je opet uznemirio pobornike slovenskog nacionalnog interesa koji ne mogu zamisliti da vodeći slovenski trgovac Mercator završi u hrvatskom vlasništvu. Koncern iz Zagreba prijavio je samo namjeru moguće koncentracije kapitala

Najveći britanski trgovac Tesco, kojega se snubilo da kupi Mercator, nije nimalo zainteresiran za akviziciju u Sloveniji slovenskom Uredu za zaštitu konkurencije, dakle instituciji koja je svojedobno zabranila raspolagati dionicama Pivovarni Laško kada ih je ta tvrtka pokušala unovčiti radi rasterećenja vlastitih nepodnošljivo visokih obveza. Agrokor od mjerodavne institucije želi unaprijed dobiti objašnjenje ima li što sporno za tržišnu utakmicu u slučaju da Pivovarna Laško proda ili svojih 23 posto dionica u Mercatoru ili natpolovični udjel u paketnoj prodaji s bankama. Slovenski analitičari smatraju potez Agrokora neobičnim, ali i razumljivim. Neobičnim utoliko što se Agrokor obratio institucionalnom zaštitniku konkurencije, a još nema ni jednu dionicu niti je obja-

vio preuzimanje. Također se ne zna ima li međunarodna banka ING, kojoj je povjerena savjetodavna uloga u prodaji dionica Mercatora, bilo kakav Agrokorov podnesak. ING banka skuplja ponude do 5. listopada. Do tada na svako pitanje uzvraća neumoljivim: ne komentiramo! Prijavljivanje namjere Za analitičare donekle je razumljivo prijavljivanje “namjeravane koncentracije” kojim Agrokor zapravo navlači čuvara konkurencije na izjašnjavanje o tome što valja ili ne valja u zamisli o povezivanju vodećih trgovaca u dvjema susjednim zemljama. “Ivica Todorić iznova mjeri temperaturu slovenske politike”, preveli su najnoviji potez iz Zagreba slovenski analitičari svjesni činjenice da je prvobitna ponuda Agrokora (206 pa zatim podignuta na 221 euro za dionicu) konkretnija, vjerojatno i bolja od naknadne ponude poslovnog čovjeka Igora Laha iz KS Naložbi, koji je za dionice Mercatora ponudio tek neke bu-

duće obveznice. U međuvremenu pokazalo se da i najveći britanski trgovac Tesco, kojega se snubilo da kupi Mercator, nije nimalo zainteresiran za akviziciju u Sloveniji. Štoviše, i Tesco je najavio restrukturirajuće namjere koje uključuju povlačenje s manje unosnih tržišta, konkretno iz SAD-a i Turske. S “mjerenjem temperature” neće ići sve glatko, pogotovo nakon sjednice parlamenta koji je prošlog utorka odbio potvrditi nove ministre premijeru Borutu Pahoru. U Sloveniji stoga slijede prijevremeni izbori na kojima se očekuje povratak Janeza Janše čiju očitu prednost pred strankama razbijene koalicije može

poništiti samo neki uvjerljivi dokaz koji bi potvrdio sumnje u koruptivnu umiješanost Janše u poslove s finskom Patrijom zbog kojih uostalom i sjedi na optuženičkoj klupi Okružnog suda u Ljubljani. Nešto više o vezi Agrokora i Mercatora znat će se poslije 5. listopada kada ING banka otvori savjetnički fascikl. Prije krajnje odluke o eventualnom povezivanju treba pričekati na slijeganje slovenskog političkog prostora. Manjak informacija višak špekulacija Nedostatak informacija o pravom tijeku preuzimateljskih poslova nadoknađuje se svim mogućim

špekulacijama. Znajući da su Agrokor i Mercator svoj rast pospješivali visokom zaduženošću, autori brojnih tekstova koji se od prvog dana bave ključnom preuzimateljskom temom u Sloveniji, zaključili su da velike europske banke zapravo forsiraju spajanje Mercatora i Konzuma u najvećeg trgovca na jugoistoku Europe samo stoga da bi takvu tvrtku lakše i unosnije prodale. U slovenskom tisku objavljena je i “indiskrecija” kako bi europske banke rado dočekale da Ivica Todorić prepusti mjesto kooperativnijoj osobi. Navodno da se financijerima ne sviđa svojeglavost i impulzivnost Ivice Todorića.

Mercatoru 137,6 milijuna eura sindiciranog kredita Što u krizi radi Mercator? I dalje forsira ekspanziju: u prvom polugodištu unajmio je prodavaonice srbijanskog lanca Familija Market, kupio slovensku tvrtku En plus za prodaju naftnih derivata te u dugoročni najam uzeo objekte Pantomarketa i Plus Commerca u Crnoj Gori. Istodobno preuzeo je i trgovačku djelatnost Coke u Srbiji. Za 67,8 milijuna eura Mercator je dobio 31.000 kvadratnih metara novih prodajnih površina. U veljači prodao je prehrambenu tvornicu Eta. Mercator je ovih dana uspio dobiti 137,6 milijuna eura najvećeg sindiciranog kredita u svojoj povijesti. Zbog nužnog razduživanja Mercator planira prodati sve svoje nekretnine u Sloveniji i Hrvatskoj koje će potom unajmiti. Monetizacijom nekretnina Mercator očekuje da će istržiti 500 milijuna eura. Prvobitno su se nadali svoti od milijardu eura.

Road show Varšavske burze Predstavnici Varšavske burze došli su u Ljubljanu predstaviti prednosti zbog kojih se isplati kapital potražiti u Varšavi. U protekle tri godine Varšavska burza imala je 408 novih emisija dionica posredstvom kojih su tvrtke prikupile 13,5 milijardi dolara svježeg kapitala. Potvrđeno je da su predstavnici Varšavske burze “u četiri oka” razgovarali u Ljubljani s NLBom, Triglav osiguranjem, Gorenjem i predstavnicima Save Re. Nema mira među stjuardesama Slovenske banke vjerojatno će pristati na pretvaranje dijela potraživanja u vlasničke udjele u Adria Airwaysu, ali pod uvjetom da slovenski zračni prijevoznik reducira linije i letove te otpusti 22 posto viška zaposlenih. Kabinsko osoblje, međutim, usprotivilo se otpuštanju u Sloveniji navodeći neobičan razlog – da treba otpustiti stjuardese s Kosova, zato što ne znaju slovenski, a lete u Adrijinom zrakoplovu. Poslovodstvo tvrtke odgovara da se radi o detaširanoj tvrtki u Prištini koja održava uspješne linije između Prištine i Frankfurta, odnosno Münchena. Na tim linijama nema slovenskih putnika, a kabinsko osoblje, zato što leti iz domaćeg kraja, znatno je jeftinije od osoblja iz Slovenije. Listerija iz automata za mlijeko

U četiri od 44 uzorka uzetih sa 22 automata, od 92 ukupno instaliranih u Sloveniji na kojima potrošači mogu kupiti mlijeko, analitičari koje je angažirao Slovenski savez potrošača pronašli su bakteriju Listerie monocytogenes. Bakterija može biti problematična za trudnice i osobe smanjenog imuniteta. Potrošački savez stoga predlaže da se mlijeko iz mljekomata prokuha prije uporabe.

24 STIL *vijesti Suradnja Croatia Airlinesa i Adria Airwaysa Uprave hrvatske i slovenske zrakoplovne tvrtke Croatia Airlinesa i Adria Airwaysa postigle su dogovor o zajedničkim modelima suradnje s ciljem postizanja boljih performansi i sinergijskog iskorištavanja potencijala obiju kompanija. Prvi korak u suradnji tih dviju kompanija bit će usmjeren na racionalizaciju korištenja flote, i to kroz recipročno kratkoročno unajmljivanje zrakoplova. Nagrade Croatian Business Tourism U povodu Svjetskog dana turizma, koji se 27. rujna obilježava s temom Turizam povezuje kulture, u organizaciji Društva inovatora Sigma i Hrvatske gospodarske komore-Europske poduzetničke mreže Hrvatske dodijelit će se nagrade Croatian Business Tourism u 14 kategorija. Riječ je o vodećem brendu sustavnog nagrađivanja poslovno-turističkih inovacija s ciljem promocije i popularizacije inventivnog i kreativnog stvaralaštva na nacionalnoj razini te isticanja oznake CBTour kao dokaza izvrsnosti u hrvatskom poslovnom turizmu. Valamar najbolji turistički poslodavac

Nakon sudjelovanja u procesu recertificiranja, predstavnicima turističke tvrtke Valamar hoteli i ljetovališta protekli je tjedan uručen certifikat Poslodavac partner, za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima. Iako je već u prvoj certifikaciji 2006. godine ostvario izvrsne rezultate, Valamar iz godine u godinu postiže sve veći broj bodova. U ovogodišnjoj recertifikaciji postigli su čak 98 posto bodova te se po tom rezultatu uvrštavaju u top 5 poslodavaca partnera u Hrvatskoj i kao najbolji poslodavac u turističkoj industriji.

Privredni vjesnik Broj 3696, 26. rujna 2011.

( 38 mil €

investirano u hotele Aurora i Vespera

( 9 mil €

kredit HBOR-a za obnovu Punte

Investicijski zamah Jadranka hotela

Za Puntu 12 milijuna eura Rekonstruirani hotel bit će namijenjen ponajprije parovima bez djece, starijima i mlađima, rekreativnim sportašima, prvenstveno tenisačima, a razmatra se i mogućnost boravka gostiju s kućnim ljubimcima Barbara Marjanović

akon investicije u hotele Aurora i Vespera, teške 38 milijuna eura, najveća lošinjska hotelska tvrtka Jadranka hoteli 1. listopada započinje novi investicijski ciklus - rekonstrukciju Hotela Punta vrijednu 12 milijuna eura. Od tog iznosa tri milijuna eura su vlastita sredstva te hotelske kuće, dok je devet milijuna eura osigurano kreditom HBOR-a. “Gosti traže određenu razinu kvalitete. Hoteli Aurora i Vespera su hoteli koji ostvaruju najveći porast broja noćenja u odnosu na prethodne godine, što je još jedan dokaz da je potrebno ulagati u dodatnu kvalitetu, pa ćemo to nastaviti i u Hotelu Punta”, kazao je član Uprave Jadranka hotela Damir Mlacović. Manje, ali veće Rekonstruirani Hotel Punta vrata će otvoriti 1. lipnja iduće godine, kada će imati nešto manji broj soba, ali one će biti veće. Točnije, taj će hotel imati 235 smještajnih jedinica: 16 apartmana te 470 osnovnih i 86 pomoćnih ležajeva. “Najveće ulaganje odnosi se na rekonstrukciju soba, kupaonica, hodnika, unutarnji dio, a nakon toga se ide na uređenje bazena”, kazala je direktorica projekata i potpredsjednica Nadzornog odbora Tatjana

Braškić. Dodala je kako je Hotel Aurora namijenjen konferencijskom i wellness turizmu, Vespera obiteljima s djecom, dok je za Puntu odlučeno da će to biti hotel za parove bez djece, starije i mlađe, rekreativne sportaše, prvenstveno tenisače. Planirano je i angažiranje nutricionista koji će zajedno s kuharima osmišljavati jela, a postojat će i mogućnost individualnog savjetovanja s gostima. Rekreacija će biti usmjerena na pilates, fitness i šetnje. Prema njezinim riječima, razmatra se i mogućnost boravka gostiju s njihovim kućnim ljubimcima, jer ciljani gosti ih većinom imaju, a Lošinj je pak stvoren za takve

su razdoblju najviše noćenja ostvarili gosti iz Italije (22 posto), Njemačke (19 posto), Slovenije (18 posto), Austrije (14 posto) i Hrvatske (10 posto). Tatjana Braškić je istaknula

ci ove godine ostvareno je 930.687 noćenja što je devet posto više nego lani i sedam posto bolje od planiranog. Hoteli su ostvarili 11 posto više noćenja nego u 2010., a kampovi osam

U prvih osam mjeseci ove godine ostvareno je 930.687 noćenja što je devet posto više nego lani

šetnje - mnogo je usamljenih plaža gdje kućni ljubimci nikome ne smetaju pa bi bilo šteta tu prednost ne iskoristiti. U prvih osam ovogodišnjih mjeseci Hotel Punta ostvario je 75.103 noćenja, što je 11 posto više od istog lanjskog razdoblja. Sličan trend nastavlja se i u rujnu koji bilježi 15 posto više noćenja. U tom

kako su poduzeća Grupe Jadranka (Jadranka hoteli d.o.o., Jadranka kampovi d.o.o. i Kamp Slatina d.o.o.) 10. rujna ove godine ostvarili milijunto noćenje, što je lani zabilježeno tek 29. prosinca. Prema njezinim riječima, taj događaj predstavlja vrhunac poslovanja u jednoj izrazito uspješnoj turističkoj sezoni. U prvih osam mjese-

posto. Procjenjuje se da će do kraja godine Grupa Jadranka ostvariti sedam do osam posto više noćenja nego protekle godine. Slijede nova ulaganja “Svjesni smo da su rezultati ove sezone nastali i spletom okolnosti: od problema u nama konkurentskim zemljama do izuzetno lijepog i toplog

vremena, no ne treba podcjenjivati ni intenzivan rad na tržištu, te posebno kvalitetu usluga koju gosti hvale i zato se uglavnom vraćaju. Možda nam je ova godina omogućila da nas upoznaju gosti koji su inače išli u druge zemlje Mediterana i koji će se sada redovito vraćati”, kazala je Tatjana Braškić dodavši da nakon obnove Hotela Punta slijedi rekonstrukcija hotela na Čikatu, a u pripremi je i plan za kamp Čikat. S obzirom na ulazak Hrvatske u EU za te investicije moći će se konkurirati i za bespovratna sredstva fondova EU-a, za što trebaju dobro pripremljeni projekti, naglasila je te dodala kako su poduzeća Grupe Jadranka ove godine po drugi put dobila certifikate ISO:9001 za upravljanje kvalitetom i ISO:14001 za upravljanje okolišem, na što su posebno ponosni.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3696, 26. rujna 2011.

( 650.000 € ( 2 godine vrijedan projekt Finessence

*vijesti

trajat će njegov razvoj

Finessence

Online alat za bolje poslovanje Cilj projekta je razvoj web aplikacije koja će pružiti sve relevantne informacije o kreditnom riziku i poslovanju hrvatskih poduzeća gućnost njenog izvoza na druga tržišta. “Projekt je dobio odobrenje da može koristiti znak EUREKAe tek nakon što je prošao strogu međunarodnu evaluaciju te je odobren na sastanku visokih predstavnika programa. Ovaj znak osigurava vidljivost i

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

l Koncept, domaća tvrtka specijalizirana za financijske analize te analize kreditnih rizika, vodeći je partner u projektu Finessence iz programa krovne Europske mreže za tržišno usmjereno istraživanje i razvoj EUREKA. Edin Leho, direktor El Koncepta, ističe kako je cilj ovog projekta razvoj tehnološki napredne web aplikacije koja će pružiti sve relevantne informacije o kreditnom riziku i financijskom stanju (poslovanju) hrvatskih poduzeća. “Aplikacija će također osigurati pretraživanje i klasifikaciju (rangiranje) sveobuhvatne baze podataka hrvatskih kompanija prema financijskim i drugim kriterijima, kao i analizu te usporedbu konkurentskih tvrtki i industrija. Osim

Testna verzija web aplikacije bit će gotova ove godine toga, web aplikacija će biti odličan alat za izbor kvalitetnih kupaca i istraživanje mogućnosti rasta na atraktivnim tržištima”, objašnjava prvi čovjek El Koncepta. Valja napomenuti kako osim te tvrtke u projektu sudjeluju i zagrebački BSS te slovenski B2, 3Sigma i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Ljubljani. Razvoj projekta, čija je vrijednost oko 650.000

eura, trajat će ukupno dvije godine. Ideja pak o njegovu pokretanju sinula je odmah nakon istraživanja tržišta kada je utvrđeno da postoji potreba za takvom aplikacijom. Znak dodane vrijednosti Glavne prednosti za korisnike aplikacije, čija će prva testna verzija biti gotova ove godine, bit će značajna ušteda vreme-

na, poboljšanje procesa upravljanja rizicima te smanjenje troškova i optimizacija poslovanja. Zatim, korisnici će moći unaprijediti prodaju jer im se omogućava učinkovit izbor kvalitetnih klijenata. K tomu, moći će istražiti kako ostvariti profitabilan rast i potencijalne akvizicije. Kako je inovativnost aplikacije prepoznala EUREKA, postoji mo-

dodatnu vrijednost na europskom tržištu, a potencijalnim ulagačima i klijentima dokaz je kvalitete projekta i njegovih partnera”, napominje Leho. S obzirom na to da se aplikacija razvija modularno, nadogradnje su sigurno nešto na čemu će ovaj međunarodni tim raditi. Do tada će biti usmjeren na razvoj projekta, ali i na to da ga završi u planiranom roku.

Nove poslovne tarife u Tele2

I budžet-bodovi Poslovnim korisnicima dostupan je još i Smart i Knock out poslovni portfelj Kako bi zadovoljio potrebe poslovnih korisnika, Tele2 je nedavno upotpunio svoju ponudu predstavivši dvije nove pretplatničke tarife – Unlimited Business i Super Business. Tele2 Unlimited Business tarife moguće je odabrati uz minimalnu mjesečnu potrošnju od 100, 200, 300 ili 400 kuna. Iznos minimalne mjesečne potrošnje je najmanji iznos računa kojeg poslovni korisnik plaća svaki puni mjesec, neovisno

o stvarno ostvarenoj potrošnji. U tarifi Unlimited Business 400 uključen je neograničen broj minu-

ta razgovora prema svim mrežama u Hrvatskoj. Posebnost tarifa Unlimited Business jest i to što se naknada za uspostavu poziva ne naplaćuje ni u jednom od modela, neovisno o mjesečnoj potrošnji, a namijenjene su prvenstveno malim tvrtkama. U Tele2 Super Business tarifama iznos minimalne mjesečne potrošnje ovisi o vrijednosti odabrane tarife, i to u raznolikim iznosima mjesečne potrošnje od početnih 1500 pa sve do 80.000 kuna.

Super Business tarife idealne su za sve profile tvrtki, neovisno o broju zaposlenika. Zanimljivost ovih tarifa jest i to što tvrtka dobiva posebne budžet-bodove odnosno proračun za kupnju mobilnih uređaja, i to do čak 500.000 kuna. Tele2 poslovne tarife također omogućuju da svi pretplatnički priključci poslovnog korisnika unutar iste tarife za pripadajući iznos minimalne mjesečne potrošnje zajednički koriste određeni broj besplatnih minuta razgo-

vora prema svim pokretnim i nepokretnim mrežama u Hrvatskoj, određeni broj besplatnih SMS poruka prema svim pokretnim mrežama u Hrvatskoj te određenu količinu besplatnog podatkovnog prometa ostvarenog u Hrvatskoj. Uz dva nova tarifna modela poslovnim korisnicima u Tele2 ponudi dostupan je još i Smart i Knock out poslovni portfelj čime je Tele2 upotpunio komunikacijske potrebe modernih tvrtki. (B.O.)

Hrvatska u INHOPE-u Centar za nestalu i zlostavljanu djecu ispunio je uvjete za pristupanje Hrvatske u članstvo INHOPE (International Association of Internet Hotlines) udruženja. Riječ je o udruženju anonimnih internetskih dojava osnovanom 1999. godine s ciljem borbe protiv problema rastućeg opsega neprimjerenih online sadržaja te zaštite djece od opasnosti prisutnih na internetu, koje broji 36 zemalja svijeta. Zaba uvela m-token Svim korisnicima internetskog i telefonskog bankarstva Zagrebačke banke, e-zabe i Zabafona, od prošlog tjedna je dostupna usluga Zaba m-token, aplikacija koje se koristi putem mobitela, a služi za identifikaciju korisnika te potvrdu obavljanja transakcija. M-token omogućuje jednostavnije korištenje e-zabe i Zabafona jer je klijentima dovoljno da uz sebe imaju mobitel s instaliranom aplikacijom te im više nije potreban dosadašnji, fizički token.

Uskoro će u ponudi biti i Zaba m-token za poslovne subjekte, za korištenje usluge dostave datoteka s podacima za isplatu osobnih primanja putem interneta te usluge Zabafon poslovno bankarstvo. HAKOM na konferenciji regulatora U kolumbijskom gradu Armenia od 21. do 24. rujna u organizaciji Međunarodne telekomunikacijske zajednice (ITU) održavala se 11. svjetska konferencija regulatora. Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) i ove je godine sudjelovala na toj konferenciji. Ravnatelj HAKOM-a Dražen Lučić, bio je jedan od govornika na sjednici glavnog dana konferencije. Tada je govorio o uporabi radiofrekvencijskog spektra za širokopojasni pristup.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3696, 26. rujna 2011.

NOVE KNJIGE: Ekonomika trgovine

KNJIGOMETAR Kako trgovati i

opstati na tržištu

Pripremila: Vesna Antonić

Marina Bagarić Arhitekt Ignjat Fischer Meandarmedia

Unatoč iznimno bogatoj arhitektonskoj biografiji i projektima označenima kao važnim datumima u povijesti hrvatske arhitekture 20. stoljeća, opus Ignjata Fischera nije do danas sustavno ni u cijelosti obrađen i valoriziran. Ova bi monografija trebala dati iscrpan uvid u njegov život i djelo te odrediti njegovo mjesto u povijesti hrvatske moderne arhitekture. Među ostalim, prikazat će se i Fischerov udio u povijesti zagrebačke svakodnevice, kao što su to Gradska kavana ili ilička Nama.

Rita Monaldi, Francesco Sorti Salajevo jaje Fraktura

Godina je 1507. U firentinskoj je tamnici zatočen i za ozbiljne zločine optužen Salaj, neodoljivi zavodnik i posinak Leonarda da Vincija. Optužba: urota i krađa. U svoju obranu Salaj priča o nedavnom putovanju u Rim, kamo ga je poslao Leonardo kako bi pronašao misteriozni Atlas u kojem se spominje Amerika. Tragajući za Atlasom, Salaj otkriva pred svima skrivanu urotu kojom se zataškavala istina o otkriću Novog svijeta. Budući da zna previše, i Salaj postaje sumnjivac...

Justin Halpern PROVALE MOG STAROG Školska knjiga

Kad ga sa 28 godina iznenada napuca cura, naš se pisac mora vratiti u roditeljski dom, i to tati - novopečenome penzioneru. Budući da kao novinar većinu poslova obavlja s kućnog laptopa, ima vremena napretek te ponovno upoznaje svog oca, ovog puta iz odrasle perspektive. Očaj koji ga je kao tinejdžera obuzimao zbog njegovih neuviđavnih i suviše direktnih izjava, počinje se pretvarati u divljenje prema jedinoj osobi u njegovom životu koja govori ono što misli bez samocenzuriranja...

Vanessa Diffenbaugh Jezik cvijeća Znanje

Viktorijanski jezik cvijeća služio je za izražavanje osjećaja, a Victoriji Jones cvijeće i njegovo značenje jedina je veza s vanjskim svijetom. Ostavši bez krova nad glavom, spava u jednom od gradskih parkova San Francisca u kojemu sadi vlastiti maleni vrt. Nakon što mjesna cvjećarica prepozna njezin talent, Victoria otkriva svoj dar za pomaganje drugima uz pomoć odabira prikladnoga cvijeća. No, susreće tajanstvenog prodavača cvijeća...

Sharon Salzberg ISTINSKA SREĆA Planetopija

Tisuće godina prakse potvrđuju, a zapadnjačka znanost podupire činjenicu da meditacija izoštrava um, snižava krvni tlak, ublažava kroničan bol, smanjuje negativne učinke stresa. Meditacija štiti mozak od starenja i olakšava proces učenja. Sharon Salzberg, jedna od vodećih svjetskih učiteljica meditacije, u ovoj knjizi nudi program zasnovan na drevnoj tradiciji kontemplacije, kao i na suvremenim neuroznanstvenim istraživanjima i praktičnim neuroDharma eksperimentima.

Knjiga grupe autora osim svog udžbeničkog potencijala predstavlja i značajan znanstveni doprinos problematici ekonomike trgovine

ostići bolji promet, veću prodaju i zadovoljnijeg kupca sveti je gral za kojim teže svi trgovci. Problemi na koje nailaze na tom putu, kada se kupcu nudi sve više za sve manje novca, dovode u pitanje opstanak na tržištu, a bez znanja o nekim pravilnostima koja na njemu vrijede ciljeve je nemoguće ostvariti. Upravo tim problemima bavi se knjiga Ekonomika trgovine, koju su zajedničkim snagama napisali Zdenko Segetlija, Nikola Knego, Blaženka Knežević i Dario Dunković. Knjigu je objavio Novi informator, a recenzenti Marijan Karić i Tonći Lazibat ističu kako je to kvalitetan udžbenik, vrlo stručno napisan. Njegovoj originalnosti svakako pridonose teorijska i praktična znanja autora u bavljenju trgovinom i vlastitim znanstvenim istraživanjima na tom području. Problemi koji muče distributivnu trgovinu sve su značajnija briga teoretičara ali i praktičara jer je ponuda usluga i roba sve šira, a internacionalizacija i globalizacija poslovanja donosi neka nova pravila. Kako kažu autori ove knjige, u ovome područ-

ju važni su procesi koji su uzrokovali promjene u prije utvrđenim zakonitostima u razvoju distributivne trgovine. Podjela rada i dalje se razvija i sve više trgovaca koristi usluge drugih u lancu prodaje. To omogućuje rast proizvodnosti rada u trgovini, a istovremeno se razvija i nova funkcija trgovine. Trgovina je i dalje bitna u razvoju gospodarstva, ali

njeni učinci nisu više tako jasno vidljivi u, primjerice, broju zaposlenih, ostvarenom prometu, nego se to može vidjeti tek analizom cjeline vrijednosnih lanaca za pojedine proizvode i usluge. Na udaru razvoja Trgovinu je pogodio i snažan tehnološki razvoj ku-

munikacija, informacija, ali i novih poslovnih modela koji su razvijeni na novim tehnologijama. Stoga se ekonomika trgovine sada sve više promatra u cjelokupnom gospodarskom sustavu na regionalnoj, ali i globalnoj razini. Knjiga Ekonomika trgovine napisana je primarno kao udžbenik studentima ekonomskih fakulteta i visokih učilišta na kojima se izučava trgovina te logistika i marketing, no nema razloga da ona ne posluži i svima onima koji se u praksi bave trgovinom na bilo koji način. Sadržaj knjige prilagođen je nastavnim programima ekonomskih fakulteta, a autori su željeli pružiti teorijsku osnovu ekonomike trgovine kao gospodarske djelatnosti te obraditi ekonomsku stvarnost trgovine u sklopu gospodarskoga sustava, kao i mjere ekonomske politike koje se odražavaju na trgovinu. (K.S.)

O autorima Zdenko Segetlija redoviti je profesor na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Posebno se bavi distribucijskim sustavima, poslovnom logistikom i marketingom trgovine na veliko i malo. Nikola Knego redoviti je profesor na Katedri za trgovinu Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ekspert je za trgovinu i trgovinsku politiku, informacijske sustave u trgovini, ekonomici trgovine i menadžmentu nabave. Blaženka Knežević docentica je na Katedri za trgovinu Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područja njenog znanstvenog interesa su uloga distributivne trgovine u nacionalnom gospodarstvu, informatizacija i standardizacija poslovnih procesa u trgovini i elektronička trgovina. Dario Dunković je vanjski suradnik Katedre za marketing na Ekonomskom fakultetu u Osijeku te viši predavač na RRiF Visokoj školi za financijski menadžment, te poduzetnik. Njegovi znanstveni i stručni radovi uglavnom su vezani za trgovinu i marketing, strateško upravljanje i primjenu informacijskih tehnologija.

www.privredni.hr Broj 3696, 26. rujna 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Uredi, trgovine, tvornica stočne hrane Poslovni prostor u Opatiji, površine 3870 četvornih metara, procijenjen na 25 milijuna kuna. Riječ je o izgrađenoj nosivoj konstrukciji garažnoposlovnog centra Slatina s osam etaža, na kojem se prodaje pravo građenja. Dražba će se održati 29. rujna u 10 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1 i 3, u sobi 11. Prodaja predmetne imovine obavlja se prema načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore. Imovina koja je predmet prodaje može se razgledati te obaviti uvid u ugovor i ostalu dokumentaciju, uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 051/710 600. Jamčevinu u visini od 2,5 milijuna kuna treba uplatiti najkasnije do 27. rujna 2011. godine. Poslovni prostor u Centru male privrede Savica

Šanci u Zagrebu, vrijedan 827.213 kuna. Površina mu je 124 četvorna metra, a nalazi se u prizemlju i na katu zgrade. Ponude se podnose pisanim putem stečajnom upravitelju u Aveniji Marina Držića 4/III. do 30. rujna. Osam dana poslije bit će organizirano otvaranje ponuda. Nekretnina se može razgledati uz prethodnu najavu na telefon 01/6113 225 ili na 099/2005 201. Jamčevina iznosi pet posto procijenjene vrijednosti. Poslovni prostor od 160 četvornih metara u Zadru, Ante Starčevića 23, procijenjen na 1,3 milijuna kuna. Dražba će se

održati 3. listopada na Trgovačkom sudu u Varaždinu, u sobi broj 23/II. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a nekretnina, koja u naravi predstavlja poslovni prostor u prizemlju zgrade, može se razgledati uz prethodnu najavu stečajnom upravitelju na telefon 091/201 001. Industrijsko postrojenje, trafostanica i pripadajuća dvorišta u Puli, procijenjeni na 14,5 milijuna kuna. Ročište za prodaju održat će se 4. listopada u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, u sudnici broj 3. Nekretnine se ne mogu prodati ispod pet milijuna kuna. Jamčevina iznosi 500.000 kuna, a osobe zainteresirane za kupnju ovih nekretnina mogu razgledati predmetne nekretnine svakog radnog dana uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/292 281. Poslovna građevina izvan funkcije od 189 četvornih metara i dvorište od 1259 četvornih metara u Zagrebu, procijenjeni na 1,1 milijun kuna. Dražba će se održati 5. listopada u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi 90/ II. Nekretnina se nalazi u Ilica 425, u katastarskoj općini Vrapče Novo. Nekretnina koja je predmet prodaje može se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 01/2338 534. Jamčevina iznosi 10 posto. Industrijska hala i dvorište u Galižani, Općina Vodnjan, procijenjena na 4,3 milijuna kuna. Riječ je o nekretninama poduzeća Sigma u stečaju, ukupne površine 4454 četvorna

Er-Er Kimya, Bursa, Turska, www.procar.gen.tr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju proizvoda za održavanje i čišćenje vozila pod brendom Procar. Traži distributere u Hrvatskoj. Kontakt: info@procar.gen.tr info@procar.gen.tr, +90 224 2111247.

čeličnih konstrukcija; nadogradnje i kiperi; servis; popravci; remonti prikolica, poluprikolica, nadogradnji na vozilima, osovina SAF, BPW, Trailor, ROR, Pruehauf, SMB; montaža i popravci; pneumatika; elektrika; elektronika; ispitivanja i popravci pneumatskih sistema Wabco, Haldex, Knorr; popravak električnih instalacija; spaljivanje elemenata laserom. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s distributerima i uvoznicima prikolica i poluprikolica u Hrvatskoj. Kontakt: Solvita Kalugina-Bulka, s.kalugina-bulka@mega-nysa. pl, +48 77 4494271, +48 503 199447.

Akumulatori

Radilice

Usluge vođenja knjiga

metra. Dražba će se održati 5. listopada u 10 sati, na Trgovačkom sudu u Rijeci, Stalna služba u Pazinu, Dršćevka 1, u sobi broj 5. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu je razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem, na telefon 098/440 174. Jamčevina je 10 posto od prodajne cijene nekretnine, a treba je uplatiti najkasnije dva dana prije ročišta za dražbu. Upravna zgrada, skladište i prodavaonice stečajnog dužnika Dunav iz Belog Manastira. Nekretnine su procijenjene na 8,2 milijuna kuna. Dražba će se održati 13. listopada u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, u sobi 6. Jamčevina iznosi 10 posto. Dodatne obavijesti o imovini mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na broj mobitela 091/2419 240 svakim radnim danom od 9 do 14 sati. Skladište stočne hrane, silos za žito, trafostanica i drugi objekti prodaju se u Demerju kod Zagreba. Vrijednost nekretnina, koje pripadaju poduzeću Poljoprerada u stečaju, procijenjena je na 14 milijuna kuna. Površina koja se prodaje obuhvaća 68.353 četvorna metra. Dražba će se održati 6. listopada u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 92, u uličnoj zgradi. Jamčevina iznosi 1,4 milijuna kuna, a sve dodatne obavijesti mogu se dobiti kod stečajnog upravitelja na telefon 098/479 303.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Provizija, Zagreb. Tvrtka vodi poslovne knjige za poduzeća i obrte, stručno, ažurno i kvalitetno. Kontakt: 01/3843 816, 01/3013 024, e-mail: marina@provizija.hr Zastupanje

Loxa, Zarki, Poljska, www.loxa.pl. Tvrtka proizvodi i nudi akumulatore za osobne automobile, kamione, autobuse i poljoprivredne strojeve kao i poluproizvode za proizvodnju akumulatora zainteresiranim tvrtkama i osobama u Hrvatskoj. Kontakt: Evgenia Shevergina, export@ loxa.pl, +48 34 3148298. Amortizeri

Unsal Damper, Ankara, Turska, www. unsaldamper.com. Tvrtka je proizvođač amortizera i nudi svoje proizvode. Kontakt: info@unsaldamper.com, +90 312 3540013.

SAGE Crankshaft, Konya, Turska, www.sagecrank.com. Tvrtka nudi različite vrste radilica od 1 do 8 cilindara za dizel i benzinske motore. Kontakt: Murat Can, sales@sagecrank.com, +90 332 3452712, +90 544 8292181. Protektiranje guma

Akrima Export, Zagreb. Tvrtka ima proizvodnu liniju s mjesečnim kapacitetom od oko 700 komada protektor-guma za kamione, prikolice i autobuse. Traže kupce za sklapanje godišnjeg ugovora za plasman protektiranih guma, a također protektiraju i gume potencijalnih kupaca. Kontakt: akrima@net.hr, +385 1 6556001, +385 98 1808272. Suncobrani

Prikolice i poluprikolice

Mega, Nysa, Poljska, www.mega-nysa. pl. Tvrtka je proizvođač kamionskih poluprikolica s ceradom i prikolica za samoistovar. Prikolice se koriste u transportnoj, građevinskoj i poljoprivrednoj branši. Prodaju se u Njemačkoj, Češkoj, Rusiji, Hrvatskoj, Saudijskoj Arabiji... Imaju certifikat ISO 9001:2001. U proizvodnji se koriste materijali najviše kvalitete: aluminij otporan na trenje, švedski čelik Domex, rasvjeta Aspock, kočioni sustavi Knorr-Bremse, Haldex i Wabco, potporne noge Jost, Hyva hidraulika. Ponuda tvrtke: prodaja samoistovarnih prikolica i poluprikolica s ceradom; montaža hidraulike; usluge lakiranja; freziranje; izrada

Shanghai Sanyou, Shanghai, Kina, www.sanyou-sh.com. Tvrtka nudi suncobrane. Kontakt: Adam Guo, sales@sanyou-sh. com, +86 21 65087317.

Prometna sigurnosna oprema

ZheJiang Eastsea Rubber Factory, Zhejiang, Kina, www.zjeastsea.com. Tvrtka je proizvođač prometne sigurnosne opreme kao što su prometni čunjevi, prometne izbočine za kontrolu brzine, podložni klinovi, oprema za parkirališta... Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: sale@ zjeastsea.com, +86 576 83180832.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Održavanje ronilačke i podvodne opreme

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja usluge održavanja ronilačke i podvodne opreme. Rok dostave ponuda je 17. listopada. Održavanje pumpi

Državna uprava za zaštitu i spašavanje nabavlja usluge održavanja pumpi. Rok dostave ponuda je 29. rujna. Deterdženti

KBC Split nabavlja deterdžente i pomoćna sred-

stva za pranje rublja. Rok dostave ponuda je 11. listopada. Regija Računala i ostala informatička oprema

Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH nabavlja računala i ostalu informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 13. listopada. Klima-uređaji

JKP Gradska čistoća iz Beograda nabavlja 20 klima-uređaja. Rok dostave ponuda je 19. listopada.

Plastična sjedala

Općina Tivat nabavlja plastična sjedala za tribine. Rok dostave ponuda je 12. listopada. Oprema za azil za pse

Općina Trebinje nabavlja opremu za azil za pse. Rok dostave ponuda je 3. listopada.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA *vijesti Obvezna pričuva banaka povećana sa 13 na 14 posto Prošlotjednom odlukom Savjeta Hrvatske narodne banke stopa obvezne pričuve banaka povećana je sa 13 na 14 posto. Odluka stupa na snagu 12. listopada, kod obračuna pričuve za rujansko obračunsko razdoblje. Ovom mjerom središnja banka povući će iz bankovnog sustava oko 3,1 milijardu kuna (2,6 milijardi u kunskom i 0,5 milijardi u deviznom dijelu obvezne pričuve). Leasing u plusu Leasing kuće, njih 26, u prvoj polovini godine imale su dobit od 103,1 milijun kuna, objavila je Hanfa. U istom prošlogodišnjem razdoblju imale su gubitak od 38,1 milijun kuna. No broj i vrijednost aktivnih ugovora pao je u odnosu na prošlu godinu za 7,8 posto, odnosno za 3,2 milijarde kuna. Nepovoljna kretanja u gospodarstvu negativno su se odrazila na djelatnost leasinga, koji je

obilježen daljnjim usporavanjem opsega poslovanja zbog smanjivanja investicijske i osobne potrošnje, stoji u Hanfinu biltenu. Faktoring u padu Hrvatsko faktoring tržište na kojem je 17 aktivnih društava sa 196 zaposlenih, u prvoj polovini 2011. zabilježilo je značajan pad poslovanja u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskog tržišta, ukupni prihod ove djelatnosti u prvih šest mjeseci iznosio je 346,05 milijuna kuna, što je 10,2 posto manje nego u prvoj polovini 2010. godi-

ne. Polugodišnja dobit faktoring kuća prije poreza bila je 59,07 milijuna kuna ili 18,85 posto manje nego prošle godine.

Privredni vjesnik Broj 3696, 26. rujna 2011.

Peta međunarodna konferencija fondovske industrije

Gospodarski segment na zavidnoj razini HNB, Hanfa i Vlada tri su ključne institucije koje su stvorile situaciju da se amortizira udar krize na hrvatski financijski sektor, ocijenio je Zdravko Marić, državni tajnik u Ministarstvu financija Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

eta međunarodna konferencija fondovske industrije okupila je oko 220 stručnjaka, a organizirali su je Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Obrađivale su se razne teme, od makroekonomskog i tržišnog okruženja fondovske industrije na europskoj i globalnoj razini, pa sve do investicijskih prilika u ovom dijelu ekonomskog ciklusa, obuhvaćajući pri tome različite vrste imovine. Rastući segment gospodarstva ”Ovaj segment gospodarstva je u zadnjih 10 godina napredovao te dostigao zavidnu razinu iako se uz izvoznike radi o segmentu

gospodarstva koji je pretrpio najveći utjecaj krize. Upravo se financijski sustav u Hrvatskoj pokazao jako otporan na krizu zahvaljujući rezultatima rada prije nje. HNB, Hanfa i Vlada tri su ključne institucije koje su stvorile situaciju da se amortizira njen udar na fincijski sektor”, istaknuo je Zdravko Marić, državni tajnik u Ministarstvu financija. Marić je podsjetio kako smo prije desetak godina u nekim segmentima krenuli doslovno iz početka, a uspjeli smo vrlo kvalitetno zatvoriti poglavlje koje se odnosi na financijsku industriju. “Međutim, to nije kraj priče jer se u ovom segmentu unutar Europske unije događaju stalne promjene u zakonodavstvu, tako da se moramo usklađivati. Uporedo s time moramo pratiti što se sve događa u našem okruženju te se prilagođavati situaciji povlačeći prave poteze”, naglasio je Marić, napomenuvši kako se mi-

rovinski sustav mora promatrati srednjoročno i dugoročno a ne iz trenutačne perspektive. Stalna previranja Bernd Weidensteiner, voditelj Odjela istraživanja Commerzbanka, nazvao je 2011. godinu godinom opasnog življenja, ocijenivši kako politika uz ekonomiju ima presudan utjecaj na događanja u financijskom sektoru.

Postoji opasnost da bankarski sektor upadne u krizu, tvrdi voditelj Odjela istraživanja Commerzbanka

”Zadnjih godina imamo stalna previranja na globalnom financijskom tržištu. Vidljivo je da i na američkom, na istočnoazijskom te na europskom tržištu dolazi do svojevr-

snih kriza. Nestabilnost se uvijek povećava kada netko ne zna što će se na tržištu dogoditi u sljedećih nekoliko mjeseci. Trenutačna situacija je manje-više u redu, ali treba biti oprezan jer postoji opasnost da bankarski sektor upadne u krizu”, kazao je Weidensteiner. Upozorio je i kako burzovni indeksi pokazuju usporavanje rasta moćnih gospodarstava u zadnjih nekoliko mjeseci. “Nije nikakva novost, ako promatramo globalnu situaciju, da će države s velikim dugom i dalje imati velikih problema. Kriza država u eurozoni povezana je s problemima velikog duga. Inače su, kroz povijest, visokozadužene države uvijek imale probleme u vrijeme recesije”, smatra Weidensteiner. Mirovinci u profitabilne projekte Na marginama konferencije često se moglo čuti kako bi u skoroj budućnosti naši

Većina sudionika očekuje stečaj Grčke Predavanja su organizirana interaktivno, tako da su svi sudionici mogli aktivno sudjelovati u radu konferencije koja je postavljala pitanja i davala odgovore na trenutačno goruća ekonomska pitanja. Anketa provedena među sudionicima konferencije pokazuje da njih 31 posto u idućoj godini planira ostati u gotovinskim po-

zicijama, 30 posto bi ulagalo u dionice, a samo četiri posto bi ulagalo u državne obveznice, dok bi njih 25 posto ulagalo u robe. Isto tako, čak 41 posto anketiranih očekuje stečaj Grčke, a 12 posto zbog solidariziranja s Grčkom očekuje bankrot eurozone, dok sedam posto anketiranih očekuje raskol unutar eurozone.

mirovinski fondovi mogli više ulagati i kako bi se za stvaranje preduvjeta za njihovu aktivniju ulogu mogla ukloniti administrativna ograničenja. Dinko Novoselec, predsjednik Uprave Allianz ZB-a, društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, smatra da hrvatski mirovinski fondovi žele investirati u Hrvatskoj. “Kod nas hrvatski mirovinski fondovi, uz prinos od investicija, utječu na nova zapošljavanja što znači da dobivaju nove članove, povećavaju doprinose postojećih članova te poboljšavaju fiskalnu poziciju države čiji smo kreditori. Do sada, na žalost, nije bilo dovoljno prilika da se novac mirovinskih fondova investira u nove razvojne projekte, bilo u javnom bilo u privatnom sektoru. Nadamo se da će u budućnosti doći do promjena i da će biti dobrih investicijskih ideja za ulaganje mirovinskih fondova”, ističe Novoselec koji pri tome posebno ističe kako je preduvjet za ulaganja odgovarajuća profitabilnost za članove fonda. “Bez toga ni jedan projekt ne može očekivati našu potporu”, kategoričan je Novoselec. Inače, trenutačna imovina mirovinskih fondova je 41 milijarda kuna, što je oko osam posto udjela u ukupnom financijskom sustavu Hrvatske.

www.privredni.hr Broj 3696, 26. rujna 2011.

UniCreditov CEE Quarterly

Šaravanja: Primjetno usporavanje rasta izvoza i uvoza Sljedeća vlada morat će predstaviti vjerodostojan plan smanjenja fiskalnog deficita i provesti strukturne reforme kako bi ubrzala održivu stopu gospodarskog rasta želimo li očuvati kreditni rejting, ističe glavni Zabin ekonomist

aoštravanje krize u eurozoni tijekom kolovoza i daljnji nastavak tenzija na međunarodnim financijskim tržištima ključan je faktor za gospodarska kretanja u Hrvatskoj i regiji, ocijenio je glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja povodom objavljivanja UniCreditove publikacije CEE Quarterly za četvrto tromjesečje 2011. UniCredit je ovom prilikom smanjio prognozu rasta Hrvatske u 2011. sa 1,2 na 0,2 posto. “I prije izbijanja najno-

Prognoza proračunskog deficita za ovu godinu povećana je sa 5,7 na šest posto BDP-a vijih tenzija na financijskim tržištima primjetno je usporavanje rasta izvoza i uvoza, što upućuje na slabije impulse iz inozemnog okruženja i slabe domaće potražnje”, rekao je Šaravanja do-

davši kako se, iako je turistička sezona, očekuje da će pogoršana situacija na financijskim tržištima negativno utjecati na gospodarska kretanja u drugoj polovini trećeg te u zadnjem kvartalu. “Za 2012., zbog restriktivnije fiskalne politike u EU-u i SAD-u i, za sada, izostanka dodatnog labavljenja monetarne politike na Zapadu prognoziramo rast u EU-u od samo jedan posto, dok je ranija prognoza bila 1,7 posto“, napo-

menuo je on. Ponajprije zbog tih očekivanja, UniCredit je smanjio projiciranu stopu rasta za 2012. i u Hrvatskoj sa 2,5 na jedan posto. Također su i u svim ostalim zemljama CEE gdje je Grupa UniCredit prisutna prognoze rasta za iduću godinu smanjene. Okruženje utječe na našu ekonomiju Dva su glavna načina na koje inozemno okruženje direktno utječe na hr-

vatsku ekonomiju. Prvi je preko povišene cijene financiranja za banke koje posluju u Hrvatskoj i kroz smanjene iznose neto inozemnog financiranja bankovnog sektora u odnosu na prijašnje godine. “Konkretno, inozemnog financiranja će biti za banke u Hrvatskoj, ali ne u onolikim količinama na koje smo se navikli”, pojasnio je Šaravanja. U takvoj situaciji očekujemo nastavak smanjenja zaduženosti stanovništva, stagnaciju

ili u najboljem slučaju minimalan rast kredita za poduzeća u privatnom sektoru, dok će se u uvjetima ograničenog pristupa financiranju aktualizirati pitanje (re)financiranja obveza države i proračunskog deficita u 2012., dodao je. “Smanjenje rashoda države i/ili povećanje pojedinih poreza i privatizacija bit će aktualne teme tijekom 2012. u uvjetima ograničenog financiranja”, naglasio je Šaravanja. Drugi kanal prelijevanja inozemnog okruženja na Hrvatsku je kroz smanjeni izvoz zbog smanjene potražnje. Zbog toga projiciramo malo veći deficit tekućeg računa platne bilance u 2012. od dva posto BDP-a u odnosu na 1,8 posto BDP-a u ovoj godini. “Povećanje deficita tekućeg računa platne bilance nije izraženo jer u uvjetima sporijeg rasta i uvoz će usporiti. Lako je moguće da ove i sljedeće godine zabilježimo manje deficite u tekućem računu

platne bilance zbog slabije domaće potražnje”, procijenio je Šaravanja.

neminovno je. Ekonomska situacija našeg najznačanijeg trgovinskog parnera Italije, ali i usporavanje drugih europskih tržišta nije nimalo obećavajuća i u kombinaciji s vrlo niskom domaćom potra-

žnjom ne daje nam puno optimizma ni za kretanja u 2012. Očekujemo da će iduća godina donijeti gospodarski rast od oko 1,5 posto uz naglašene rizike da bude i manji”, ističe Ivana Jović, analitičarka PBZ-a. (V.A.)

Teški zadaci nove vlade Kako sporiji gospodarski rast utječe i na rast prihoda, povećana je prognoza proračunskog deficita za ovu godinu sa 5,7 na šest posto BDP-a. UniCredit prognozira i smanjenje proračunskog deficita u 2012. iako, tri mjeseca prije parlamentarnih izbora, nije moguće sa sigurnošću govoriti o prvim potezima iduće vlade u području ekonomske politike. “Naše je mišljenje nepromijenjeno: sljedeća vlada morat će predstaviti vjerodostojan plan smanjenja fiskalnog deficita, u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, tijekom četverogodišnjeg mandata i provesti strukturne reforme kako bi ubrzala održivu stopu gospodarskog rasta želimo li očuvati kreditni rejting”, zaključio je Šaravanja. (V.A.)

PBZ ANALIZE

Ovogodišnji rast 0,7 posto U nedavnoj publikaciji Interim forecast Europska komisija upozorava na usporavanje gospodarskog rasta u EU-u koje će prema kraju godine dovesti do gospodarske stagnacije. Prema novim procjenama, EU27 ove bi godine trebao zabilježiti rast od 1,7, a eurozona od 1,6 posto. Na usporavanje rasta ukazuje i kretanje indeksa poslovnih očekiva-

nja u EU-u koji je, prema kolovoškim podacima, pao ispod razine dugoročnog prosjeka, a takav trend bilježi još od ožujka. Očekivano, pad s određenim vremenskim pomakom bilježi i Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma u Hrvatskoj. Razočaravajuća prva polovina godine koja je završila “pozitivnom” nulom na računu hrvatskog gospodarskog opo-

ravka te šaroliki visokofrekventni pokazatelji za ljetne mjesece (rast trgovine na malo i industrijske proizvodnje od samo jedan posto u srpnju, obećavajući rast robnog izvoza od 4,6 posto nakon dva uzastopna mjeseca pada, daljnji pad uvoza od 4,7 posto...) u kombinaciji s očekivanim usporavanjem u EU-u, naveli su analitičare PBZ-a na reviziju ocjene rasta za 2011.

godinu s dosadašnjih jedan na 0,7 posto. Iako očekuju da će treći kvartal donijeti prvu stopu rasta izvan granica statističke greške, kretanja u okruženju navode ih na procjenu ponovnog usporavanja u posljednjem ovogodišnjem kvartalu. “Prelijevanje globalnog, posebice europskog gospodarskog usporavanja na naše gospodarstvo

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3696, 26. rujna 2011.

Tržište novca Zagreb

Buran tjedan nakon dugog razdoblja letargije Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

za nas je tjedan koji je obilovao zanimljivostima na novčanom tržištu. Započelo je deviznom intervencijom središnje banke na kojoj je otkupljeno 180,5 milijuna eura po tečaju od 7,499102. To je druga ovogodišnja devizna intervencija, a kojom je iz sustava povučeno 1,35 milijardi kuna. Nakon intervencije, sazvana je izvanredna sjednica Savjeta HNB-a na kojoj je odlučeno da se stopa obvezne pričuve banaka povećava sa 13 na 14 posto. Odluka stupa na snagu 12. listopa-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

19.9.’11. - 23.9.’11.

12.9.’11. - 16.9.’11.

250 200

150 100

50 0

19.9.2011.

20.9.2011.

21.9.2011.

da, kod obračuna pričuve za rujansko obračunsko razdoblje. Ovom mjerom središnja banka povući će iz bankovnog sustava oko 3,1 milijardu kuna (2,6 milijardi u kunskom i 0,5 milijardi u deviznom dijelu obvezne pričuve). Po-

22.9.2011.

23.9.2011.

vlačenje viška likvidnosti iz sustava poduzima se radi stabiliziranja tečaja kune prema euru, odnosno ublažavanja deprecijacijskih pritisaka. HNB naglašava da će, po potrebi, i dalje poduzimati mjere za suzbijanje preko-

ponedjeljak

utorak

mjernih oscilacija tečaja, neutemeljenih na realnim ekonomskim kretanjima. Mjere monetarne politike snažno su utjecale na tjedna kretanja na novčanom tržištu. Od utorka je potražnja za novcem porasla, što se odmah odrazilo na

srijeda

četvrtak

petak

kamatnu stopu koja je također zabilježila rast. Prosječna tjedna kamatna stopa bila je 1,35 posto, dok je prekonoćna iznosila 1,13 posto. Prošlotjedna aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija protekla je uz manji interes sudio-

nika. Umjesto planiranih 500 milijuna kuna ostvaren je iznos emisije od 405 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 182 dana upisano je 70 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 3,7 posto, a na 364 dana 335 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 4,1 posto. Kod zapisa u eurima umjesto planiranih 30 upisano je 29,3 milijuna eura po kamatnoj stopi od 4,17 posto. Iako sljedeći tjedan nema dospijeća trezorskih zapisa, Ministarstvo financija najavilo je aukciju za 27. rujna. Nakon dugotrajne latergije, prošli je tjedan na novčanom tržištu bio zaista buran. U idućem razdoblju očekujemo stabiliziranje ponude i potražnje novca, s mogućim pritiscima na daljnji rast kamatne stope.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Franak oslabio, kuna obranjena

Mirex ispod 157 bodova

Vrijednost švicarskog franka oslabjela je prošlog tjedna za devet lipa, odmičući se od granice valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,435775

CAD

kanadski dolar

5,388419

JPY

japanski jen (100)

7,260356

CHF

švicarski franak

6,128378

GBP

britanska funta

8,554092

USD

američki dolar

5,533029

EUR

euro

7,483975

Izvor: HNB

6,08 kuna. Dolar je oscilirao oko 5,5 kuna, zaustavivši se na 5,53, tri lipe više nego na početku tjed-

vrijedne 6,20 kuna, utvrđene intervencijom Švicarske narodne banke. Tečaj franka spustio se i do EUR

7.505

USD

na. Potezima HNB-a obranjena je vrijednost kune i tečaj prema euru zadržan ispod 7,5 kuna. 5.56

CHF

6.25

20.9.

21.9.

22.9.

bilježio je najveći tjedni pad još od 2008. godine i najgorih dana globalne ekonomske recesije. Kretanja na burzama stoga su potaknule analiti11800

FTSE 100

11600

6.20

7.495

5.52

6.15

7.490

5.50

6.10

157

7.485

5.48

6.05

156

7.480

5.46

6.00

23.9.

19.9.

20.9.

21.9.

22.9.

23.9.

čare na predviđanja da će svjetska ekonomija krenuti prema još jednom recesijskom dnu. Financijski ministri i centralni bankari skupine 20 najbogatijih 2700

Dow Jones

2640

5300

11400

2580

5200

11200

2520

5100

11000

2460

5000

10800

2400

19.9. 3040 2980

20.9.

21.9.

22.9.

23.9.

19.9. 5600

CAC40

5500

20.9.

21.9.

22.9.

23.9. 9000

DAX

8880

5400

8760

2860

5300

8640

2800

5200

8520

2740

5100

8400

20.9.

21.9.

22.9.

23.9.

19.9.

20.9.

21.9.

22.9.

23.9.

NASDAQ

19.9.

2920

19.9.

159

5.54

Najveći padovi od 2008. godine

5400

MIREX - tjedni

160

7.500

19.9.

20.9.

21.9.

22.9.

23.9.

Međunarodno tržište kapitala

5500

MIREX - mjesečni 159

primjena od 24. rujna 2011. 19.9.

Kriza u Europi utisnula je snažan negativan pečat svim svjetskim tržištima vrijednosnih papira. Američki indeks Standard&Poor’s 500 za-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog mirovinskog fonda, prošlog je tjedna pratila loše raspoloženje na gotovo svim financijskim tržištima. Otklizala je prema dolje na 156,6603 boda.

20.9.

21.9.

22.9.

23.9.

NIKKEI 225

19.9.

20.9.

21.9.

22.9.

23.9.

zemalja započeli su dogovarati mjere za zajednički odgovor na novu situaciju, no to nije promijenilo negativno raspoloženje na burzama. U četvrtak su i američki i njemački desetogodišnji prinosi na državne obveznice dosegnuli nove najniže povijesne razine. Američki desetogodišnji prinos pao je ispod 1,8 posto, a njemački je krenuo prema 1,6 posto. Američke obveznice osobito duljih rokova dospijeća podršku pronalaze u posljednjem programu Federalnih rezervi, no u kratkom roku prevladava neizvjesnost koja prinose gura prema dolje. Pravi odgovor na novi zaplet krize još se ne nazire.

158

158 157 156 22.8.

1.9.

11.9.

22.9.

19.9.

20.9.

21.9.

22.9.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 22.9.2011. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

160,3003 156,4246 148,1414 156,6197 156,6603

166,6007 191,4712 119,9542 129,6660 134,4384 151,0460 182,3296 176,4844 189,7325 136,6319 120,1416 104,9944 162,0336 109,0711 118,4238 169,0288 149,3343 120,8046 106,3326 135,6686

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3696, 26. rujna 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 666,959 milijuna kuna

Pad prometa od 20,82 posto Marko Repecki www.hrportfolio.com Proteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 82,794 milijuna kuna što je pad od 20,82 posto u odnosu na tjedan raniTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Jadranska banka d.d. Atlantic Grupa d.d. AD Plastik d.d. Čakovečki mlinovi d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Ledo d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Adris grupa d.d. (redovna) Podravka d.d.

je. Indeks Crobex pao je za sedam posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.846,96 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.023,41 bodu što je pad od 4,70 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija

tjedna promjena -1,40% +2,63% -1,43% +5,50% -2,91% -4,16% -4,55% +0,23% -3,88% +5,38%

zadnja cijena 248,00 1.950,00 585,00 112,00 3.500,00 1.150,07 5.250,00 215,00 250,00 289,80

promet 19.865.536,30 7.910.801,98 6.909.987,23 3.948.407,09 3.927.180,85 3.715.768,56 3.626.997,32 3.620.729,96 3.413.565,92 3.192.716,79

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 82.794.739,03 kn

kojom je ostvareno 13,330 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 243,01 kuni što je pad od 2,01 posto u odnosu na tjedan ranije. Niti jedna dionica među 10 najtrgovanijih nije imala porast vrijednosti, a najveći pad 10 dionica s najvećim rastom cijene PPK Karlovačka d.d. Đakovština d.d. Riviera Adria d.d. Validus d.d. Kraš d.d. Luka Rijeka d.d. HG Spot d.d. Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Dom Holding d.d.

zabilježila je dionica Ingre koja je pala za 14,15 posto te je trgovanje završila na 10,13 kuna. Njome je trgovano u vrijednosti 3,249 milijuna kuna. Pad veći od 10 posto imala je i dionica

tjedna promjena +18,27% +15,85% +14,73% +14,46% +14,38% +12,14% +12,11% +10,53% +8,26% +8,09%

zadnja cijena 615,00 6,87 12,85 7,44 549,00 170,20 10,65 10,50 589,99 69,72

promet 46.745,42 766,62 3.101.995,83 7.315,93 978.276,98 2.476.353,55 3.646,10 194.610,00 27.206,82 2.329.753,76

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis

zadnja vrijednost 1.846,96 1.023,41 93,18

Atlantske plovidbe koja je pala za 10,54 posto te je trgovanje završila na 449,99 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 3,667 mi10 dionica s najvećim padom cijene Spin Valis d.d. Brestovac drvni kombinat d.d. TEP-tvornice elektroteh. proiz. d.d. Končar - el. aparati sr. napona d.d. Vjesnik d.d. Badel 1862 d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Kutjevo d.d. Hrvatski duhani d.d. ZIF Slavonski d.d.

-13,67 posto pa do +0,06 posto. Niti jedan dionički fond nije zabilježio porast vrijednosti, a najveće padove imali su NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost smanjena za 13,67 posto. Iza njega slijede KD Energija s padom od 10,71 posto te NFD Aureus BRIC kojem je vrijednost

pala za 10,59 posto. Slično je bilo i kod mješovitih fondova gdje također nije bilo pozitivnih rezultata, a najviše su pali HI-balanced (-3,08 posto), KD Balanced (-3,06 posto) te OTP uravnoteženi (-2,65 posto). Čak ni obveznički fondovi nisu imali pozitivnih promjena, a na vrhu negativ-

ne ljestvice nalaze se OTP euro obveznički (-3,21 posto), ZB bond (-0,92 posto) te HPB Obveznički (-0,64 posto). Novčani fondovi imali su uobičajeno pozitivne rezultate, a najviše su porasli ST Cash, Agram Cash te Erste Euro-Money koji su imali porast od 0,06 posto. (M.R.)

Valuta

od 16. do 22. rujna 2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

91,9556

-0,29

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

12,6417 35,2911 7,1663 119,7300 9,9700 89,5400 87,1600 70,8869 131,3730 49,5000 73,3036 86,1516 81,0700 82,0202 93,2100 49,7700 47,7246 32,4400 20,3317 67,9923 43,4205 56,1085 65,7402 4977,7000 80,1821 10,9820 30,0500 40,8605 5,6262 46,2100 38,7336 72,8121 45,3339 431,4927 254,3753 74,5939 76,3000 261,7711 63,6900 105,3462 87,4173 9,7502 88,4068 82,4703 93,3968 8,3963

-1,50 -5,62 -5,38 -5,35 -6,00 -5,70 -5,00 -1,71 -5,41 -3,02 -2,55 -1,56 -1,94 -5,18 -3,24 -0,71 -6,66 -9,21 -10,59 -0,90 -5,96 -5,05 -3,95 -3,20 -5,90 -3,93 -2,78 -5,71 -9,55 -6,68 -2,86 -3,58 -2,20 -0,17 -9,05 -4,27 -1,45 -5,41 -2,11 -13,67 -1,55 -1,21 -8,59 -9,04 -2,70 -10,71

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

zadnja cijena 114,50 33,00 30,00 910,00 20,00 40,01 2.048,00 30,00 117,10 19,61

promet 326.215,50 43.925,00 300,00 13.650,60 1.360,00 51.134,57 295.033,14 1.500,00 685,50 6.737,60

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

lijuna kuna. Svih 10 najtrgovanijih je imalo promet veći od dva milijuna kuna, a devet ih je palo za više od pet posto.

tjedna promjena -77,10% -33,96% -24,94% -23,91% -20,00% -19,98% -18,08% -14,29% -12,97% -12,96%

Svi fondovi, osim novčanih, zabilježili minuse

Proteklog tjedna prevladavali su negativni rezultati te je 74 od ukupno 92 fonda zabilježilo pad vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od

tjedna promjena -7,00% -4,70% -1,17%

Naziv(fond)

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

€ €

84,9200 100,0126

*Tjedna promjena [%] -8,44 -4,37

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn kn kn € kn €

115,9100 131,7400 98,0127 9,2470 115,9337 132,6300 151,4691 99,1924 99,9006 7,2932 79,4199 5,2145 67,8045 9,8118 110,5026 99,5700

-2,10 -2,27 -1,84 -3,08 -0,13 -1,33 -2,00 -0,70 -2,65 -3,06 -2,17 -1,03 -0,78 -1,13 -1,03 -1,68

€ € € € € kn € €

158,7600 11,4095 174,2000 130,3482 133,5200 166,5620 126,9679 112,2998

-0,92 -0,14 -0,20 -0,19 -0,60 -0,10 -0,64 -3,21

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn €

134,4631 165,4747 141,7995 128,0898 147,7000 140,9400 141,6058 138,0671 125,5469 134,5414 124,6985 118,0259 11,5822 110,6051 10,9068 104,9990 108,0600 101,3381 100,1100

0,04 0,04 0,03 0,05 0,03 0,04 0,04 0,06 0,01 0,04 0,04 0,05 0,06 0,05 0,05 0,04 0,06 0,00 N/A

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash

Hrvati srednje bogati S prosječnom bruto financijskom imovinom od 10.158 eura po stanovniku, Hrvatska spada u srednje bogate zemlje, pokazalo je drugo izdanje Allianzovog Izvješća o globalnom bogatstvu. Prosječna financijska imovina po stanovniku se više nego udvostručila u proteklom desetljeću. Hrvatska se pozicionirala kao jedna od pet najbogatijih zemalja u Istočnoj Europi, uz Sloveniju, Estoniju, Češku i Mađarsku. No, Hrvatska je s godišnjom stopom rasta od 9,5 posto ispod prosjeka regije, koji iznosi 16,3 posto. Trend naginjanja “sigurnoj” imovini vidljiv je u rastu udjela bankovnih depozita koji u Hrvatskoj iznosi oko 58 posto. Mikrokrediti Erste banke Erste banka predstavila je projekt mikrofinanciranja za nezaposlene osobe s kvalitetnom poduzetničkom idejom s područja Osijeka. Projekt će se provoditi u suradnji s Cen-

trom za poduzetništvo Osijek i Zavodom za zapošljavanje. Dodijelit će se 150.000 eura, za 15 do 20 projekata, a maksimalni kredit iznosit će 10.000 eura najviše do 60 mjeseci. Kamatna stopa bit će povoljnija od tržišne te će iznositi 4,25 posto za kredite uz valutnu klauzulu u eurima, dok će za kredite u kunama iznositi šest posto. Blagi rast aktive HNB-a

Ukupna aktiva HNB-a krajem kolovoza iznosila je 83,8 milijardi kuna što je 94 milijuna ili 0,1 posto više u odnosu na kraj srpnja. Na godišnjoj razini ukupna aktiva i dalje bilježi rast, po stopi od 0,8 posto, manje nego u prethodnim mjesecima. U odnosu na kraj 2010. godine ukupna aktiva središnje banke porasla je za više od pet milijardi kuna (+6,4 posto). Inozemna aktiva čini 99,98 posto ukupne aktive HNB-a, a plasirana je u obliku oročenih depozita u stranim bankama i vrijednosnim papirima denominiranim u stranim valutama. Zbog slabljenja kune u odnosu na euro od 2,6 posto godišnje rastao je i iznos inozemne aktive.

Izbor iz PV prodaje! INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ cijena

SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ

cijena

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

180,00 kn

200,00

153,00 kn

170,00

299,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

ZAKON O RADU

KULTURA U IZLOGU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

200,00

s komentarima i tumačenjima

cijena

269,00 kn

cijena

261,00 kn

100,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

HRVATSKI DIZAJN SAD

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

290,00

cijena

90,00 kn

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

90,00 kn

100,00

Croatian Design Now

cijena

100,00

107,00 kn

119,00

90,00 kn

cijena

90,00 kn

ČOVJEK I OKOLIŠ

cijena

KIGEN

134,00kn

KRIZA SE PRODUBLJUJE

170,00kn

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

ETIČKA KLOPKA

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

149,00kn

EUROPSKO LOBIRANJE

314,00kn

Novum

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA KIGEN

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

KOMUNIKACIJSKI PLAN

KRIZA, A POSLIJE?

cijena

199,00

134,00 kn

149,00

23 1 40,00

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

RADNO VRIJEME

KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

171,00 kn

160,00

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

190,00

21176,00 kn

drugo izdanje

cijena

144,00 kn

299,00

cijena

269,00 kn

161,00 kn

179,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

HUOJ

117,00kn

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE 7,00kn

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 000 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 st

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU Reforma postupka odbora Novum

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI? Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

117,00kn

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA Novum

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća

108,00kn

genij elektrotehnike

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

2. izdanje Novum

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

NIKOLA TESLA

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

117,00kn

HUOJ

TIMpress

Mato Karačić

170,00kn

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

uvod u osobni rast i razvoj

171,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

179,00 kn

306,00kn

351,00 kn

135,00 kn

150,00

306,00kn

390,00

NLP

cijena

81,00kn

TIMpress

HUOJ

cijena

134,00kn

315,00 kn

350,00

POGLED U ZVJEZDANO NEBO

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

na pake

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

S komentarskim bilješkama TIMpress

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU kn TIMpress

81,00