e-pv 3697

Gdje se više krade?

Istraživanja pokazuju da je rad čak 81 posto od ukupnog broja jedinica lokalne samouprave netransparentan

Zaboravili na veliko tržište Još 1992. tvrtke iz Hrvatske bile su među 10 najvećih dobavljača UN-a. Danas ne prodaju UN-u gotovo ništa

Osnovan Klub izvoznika Uz velikih 11 tvrtki koje već jesu članice, u Klub su dobrodošli svi koji žele potaknuti rast izvoza

aktualno Str. 4

aktualno Str. 8

aktualno Str. 5

3 6 9 7

2010

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 3. listopada 2011.

Godina LVIII / Broj 3697. www.privredni.hr

AZTN PROTIV KARTELA / OTKUP VOĆA UZ SUBVENCIJE / PREDSTAVLJANJA / POTRESI U REGIJI / SVIJET FINANCIJA

pv analiza

Stečaj ne vodi uvijek u propast

EBAN POS ILOG PR info EEN si

no rk Što do ope Netwo r u E e pris Enter

U Slavoniji postoje primjeri tvrtki koje su nakon stečaja i preustroja ponovno zaživjele i danas pozitivno posluju >>10-11

intervju: Andre-Marc Prudent

tiha revolucija PROTIV NEODGOVORNIH

>> 6-7

>> 4-5, EEN

Hrvatsko je bankarsko tržište spremno za konsolidaciju, kaže predsjednik Uprave Societe Generale-Splitske banke

Paketom od šest mjera napravljen je iskorak prema (ekonomski) sjedinjenim europskim državama

E

A

SPLIT

LMACIJ DA

U UDR GA 1907

GRAD A

2011.

www.zsd.hr NO VI

21.�Meñunarodna�manifestacija vinogradara�i�vinara

I VINAR

- Start - Osnovna - Napredna

RA

ECDL diploma

ECDL (European Computer Driving Licence) - Europska računalna diploma, međunarodna je potvrda o osposobljenosti za korištenje osobnog računala.

Dosad je evidentirano oko devet milijuna polaznika u 148 zemalja.

Vlada Republike Hrvatske prihvatila je 2004. godine ECDL za normu educiranja i certificiranja u školstvu i državnoj upravi kojom provodi Nacionalnu strategiju “Hrvatska u 21. stoljeću - Informacijska i komunikacijska tehnologija”.

Promovirajući strategiju cjeloživotnog obrazovanja kao pretpostavku razvoja hrvatskoga gospodarstva, Hrvatska gospodarska komora stavlja u tu funkciju i svoj ECDL testni centar.

Program educiranja namijenjen je zaposlenima, kao i onima koji su tek u potrazi za radnim mjestom i kojima bi ovim putem stečeno znanje i računalne vještine pomogle u bržem pronalaženju posla ili u prekvalificiranju za neko drugo radno mjesto.

Pod�visokim�pokroviteljstvom predsjednika�RH�prof.�dr.�sc.�Ive�Josipovića i Vlade�RH Zadružni savez Dalmacije i Udruga vinogradara i vinara Dalmacije organiziraju 21. Meñunarodnu manifestaciju vinogradara i vinara SABATINA 2011., koja će se održati o d 3 . d o 6 . s t u d e n o g 2 0 1 1 . u Z A D R U , H o t e l K O L O VA R E .

Za ugostiteljske djelatnike, sommeliere, vlasnike vinarija, restorana, hotela, konoba i drugih ugostiteljskih objekata posebno je interesantna BURZA VINA, na kojoj će svoje proizvode i količine nuditi renomirani proizvoñači.

Do�31.10.2011.�osigurajte�svoje�mjesto�i predstavite�svoje�proizvode�na BURZI�VINA i SAJMU�OPREME, ALATA�I�REPROMATERIJALA prijavom�na�tel.�021�348�388 ili�mail:�info@zsd.hr

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Tel.: 01/4561-522, 4561-513 Fax: 01/4561-520 E-mail: ecdl@hgk.hr www.ecdl.hgk.hr

Uzorci�za�natjecanje�zaprimaju�se Šampioni�Sabatine�2010. do�7.�listopada�2011.

SVI ZAINTERESIRANI PROIZVOðAČI vina i jakih alkoholnih pića mogu sudjelovati u natjecanju za prestižnu TITULU ŠAMPIONA SABATINE 2011.

Uzorci za natjecanje zaprimat će se do 7. listopada 2011. u prostorijama Zadružnog saveza Dalmacije (Split, Kamila Tončića 4) svakim radnim danom (pon-pet) u vremenu od 7 do 14 sati.

Ocjenjivanje proizvoda vrše četiri zasebna povjerenstva sastavljena od ovlaštenih stručnjaka s područja cijele Hrvatske. U kategorijama buteljiranih vina (crnih, bijelih, rose, pjenušavih i desertnih) i jakih alkoholnih pića ocjenjuju se kvaliteta i izgled proizvoda. U kategoriji tzv. otvorenih vina (vina koja još nemaju dozvolu za stavljanje u promet) ocjenjivanje kvalitete proizvoda ima edukativnonatjecateljski karakter, kojem je cilj potaknuti proizvoñače otvorenih vina na stvaranje robne marke i zaštitu proizvoda.

PROPOZICIJE i PRIJAVA za sudjelovanje u natjecanju mogu se preuzeti na www.zsd.hr ili u ZSD-u, a za sve dodatne informacije obratite se na tel. 021 348 365 i 021 348 388 ili info@zsd.hr

Prijavite�se�i�ostvarite�promidžbeni i poslovni uspjeh!

Nova posebna izdanja Privrednog vjesnika

www.privredni.hr

privredni vjesnik

UVOD

www.privredni.hr Broj 3697, 3. listopada 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Leo Begović, predsjednik Uprave HEP-a:

Nema poskupljenja struje

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: GRGO MIOČIĆ, TEHNIČKI STRUČNJAK ZA ACM RJEŠENJA, IBM HRVATSKA

Hrvatska elektroprivreda i dalje isporučuje električnu energiju tvrtki Dioki, i nastavit ćemo je isporučivati ne želeći ugroziti sustav Diokija i njegovih 800 zaposlenika. Shvaćamo da je to vrlo važna kompanija za Hrvatsku, međutim, tvrtke moraju podmiriti svoja dugovanja prema našoj tvrtki. Bez obzira na veliki rast cijena energenata na svjetskom tržištu, HEP ne namjerava do konca ove godine korigirati cijene ni za kućanstvo, ni za gospodarstvo. A nakon Nove godine poskupljenje će ovisiti o kretanju cijena energije na svjetskom tržištu.

Bolje upravljanje, brži povrat ulaganja

Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle:

eško da možemo izdvojiti osobu koja je izumila upravljanje dokumentima. Prvi poznati sustavi stvoreni su u vrijeme kada su nomadska plemena pisala i crtala po zidovima špilja. S vremenom je upravljanje dokumentima evoluiralo u svitke u drevnom Rimu te se do kraja 18. stoljeća zadržalo u tehnološki relativno skromnom obliku. Nakon toga su uslijedile inovacije koje su prethodile današnjim sustavima.

Počelo je s popularnim kartotečnim ormarima koji su s vremenom počeli zatrpavati urede te otežavati kretanje i snalaženje. Veliki napredak na evolucijskom putu obilježila je pojava centraliziranih poslužitelja (mainframe) i klijentposlužiteljska arhitektura koja je omogućila organizaciju “kartoteka” u digitalnom obliku. To je bio preduvjet za ono što je uslijedilo, a to su specijalizirane platforme za upravljanje dokumentima i poslovnim procesima.

Dokumentno orijentirani softver za upravljanje procesima

Ugovor ENT-a i BH Telecoma Tvrtka Ericsson Nikola Tesla potpisala je ugovor s BH Telecomom o proširenju radio dijela mreže tog operatora. Ugovor je vrijedan 26 milijuna kuna, a ostvarit će bolje pokrivanje korisnika BH Telecoma. Realizacija ugovora osigurat će BH Telecomu da i dalje ostane lider na tržištu BiH. Ugovorene poslove ostvarit ćemo, kao i do sada, u uskoj suradnji i uz tehničko razumijevanje stručnjaka naših kompanija, u partnerstvu i povjerenju.

Mirko Boić, predsjednik Uprave Hrvatskih duhana:

Koristimo obnovljive izvore energije Hrvatski duhani su ove godine, zajedno s našim proizvođačima opreme, postavili u sušnice za duhan četiri tipa termogena u kojima se kao energent koristi biljna masa za sušenje duhana. U tijeku je sušenje duhana iz ovogodišnjih berbi i rezultati su ohrabrujući jer novi termogeni mogu održavati i nisku temperaturu u sušnici od 38 stupnjeva Celzija, što je jednako vanjskoj temperaturi te ujedno proizvesti veliku količinu topline koja je potrebna za sušenje glavnog rebra. Osnovni je cilj postignut, a to je da biljna masa proizvedena na hrvatskom tlu može osušiti hrvatski duhan. Time je zatvoren prirodni energetski ciklus.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Napredno upravljanje predmetima pomaže tvrtkama u boljem korištenju vlastitih informacija - bilo da se radi o zahtjevu kupca, kreditnom zahtjevu ili o složenom industrijskom i regulatornom postupku

T

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

omogućio je automatizaciju aktivnosti vezanih uz nastanak sadržaja, izmjene, odobrenja te integracije s postojećim sustavima. Međutim, do danas se zadržala jedna specifična skupina poslovnih procesa koja se tiče rje-

IBM-ova strategija upravljanja predmetima objedinjuje informacije, procese i ljude te nudi cjelovit pogled na predmet šavanja predmeta i koja je tražila dodatnu prilagodljivost platformi za upravljanje sadržajem i poslovnim procesima.

Predmet je “zbirka” poslovnih aktivnosti i informacija koje je potrebno obraditi kako bi se donijelo rješenje. Tipična rješenja uz koja se povezuje upravljanje predmetima su, primjerice, otvaranje novog računa u nekoj financijskoj instituciji, pružanje telekomunikacijskih usluga, sudski procesi ili medicinski karton. To su rje-

šenja koja predstavljaju specifične poslovne procese koje karakterizira nepredvidljivost, odnosno promjenjiva priroda poslovnih pravila koja utječu na tijek poslovnog procesa i na aktivnosti koje je potrebno obaviti kako bi se predmet riješio.

IBM-ova strategija naprednog upravljanja predmetima objedinjuje informacije, procese i ljude te nudi cjelovit pogled na predmet. Uz upravljanje sadržajem i poslovnim procesima, upravlja-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nje predmetima oslanja se na analitiku, automatizaciju poslovnih pravila, suradnju i društveni softver. Za specifične industrijske grane kao što su zdravstvo, telekomunikacijski ili financijski sektor, moguće je korištenje najboljih praksi odnosno predložaka što omogućuje brži povrat ulaganja zbog smanjenog vremena potrebnog za izradu rješenja.

Organizacije su suočene s izazovima upravljanja predmetima, koji zahtijevaju bolji uvid i suradnju na rješavanju složenih predmeta, također i kvalitetniju razinu usluge prema krajnjim korisnicima. Napredno upravljanje predmetima iz IBM-a proširuje mogućnost tog upravljanja integriranjem funkcionalnosti koje su osmišljene za učinkovitiji rad s predmetima. Pomoću unaprijeđenih, ali i od prije poznatih i dokazanih modula, napredno upravljanje predmetima pomaže tvrtkama u boljem korištenju vlastitih informacija - bilo da se radi o zahtjevu kupca, kreditnom zahtjevu ili o složenom industrijskom i regulatornom postupku.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3697, 3. listopada 2011.

bi se u općinama i gradovima sva sredstva nenamjenski potrošila “ Kada ili čak ukrala, Hrvatska bi bila niskokorumpirana država.”

Matija Greif, načelnik Općine Ernestinovo

Borba protiv korupcije na lokalnoj razini

Gdje se više krade – na lokalnoj ili državnoj razini?

Istraživanje je pokazalo kako je rad čak 81 posto od ukupnog broja jedinica lokalne samouprave izrazito ili nedostatno transparentan Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

C

iklus okruglih stolova na temu Borba protiv korupcije na lokalnoj razini, koji se održavaju u organizaciji Ministarstva pravosuđa a pod pokroviteljstvom Europske delegacije, stigao je i do Osijeka. Predstavnici lokalne i regionalne samouprave, političkih stranaka, građanskih udruga, pravosuđa, policije i akademske zajednice raspravljali su o uzrocima, pojavnim oblicima, raširenosti i posljedicama korupcije te načinima njena sprječavanja na lokalnoj razini.

Događaj je organiziran u sklopu projekta Jačanje među­agencijske suradnje u borbi protiv korupcije - Kampanja za podizanje svijesti. Tom je prilikom

predstavljena i brošura “Korupcija - uzroci, posljedice i prevencija”.

Govoreći o odgovornosti i transparentnosti u izvršenju proračuna, Tomislav Mičetić, načelnik Samostalne službe za unutarnju reviziju iz Ministarstva financija podsjetio je kako je jedno od temeljnih prava poreznih obveznika spoznaja

Jedno od temeljnih prava poreznih obveznika jest znati kako javna uprava troši novac o tome kako javna uprava troši novac. Sandra Pernar, izvršna direktorica GONG-a, predstavila je rezultate istraživanja Lotus (Lokalna odgovorna i transparentna uprava i sa-

Lako je utvrditi korupciju U razdoblju od 2002. do rujna 2011. godine Županijski sud u Osijeku zaprimio je 63 slučaja kaznenih djela mita i korupcije, od kojih je 61 slučaj riješen, a dva se još nalaze u postupku. Slučajeva organiziranog kriminala bilo je 65, od kojih je 58 riješeno, a sedam ih je u tijeku, izvijestio je Ninoslav Ljubojević, predsjednik Županijskog suda, dodajući kako je korupcija laka za utvrđivanje jer je samo potrebno usporediti stanje imovine s prijavljenim prihodima. Kada je to dvoje u očitom nerazmjeru, a osoba pod istragom nema dokaza da je tu imovinu legalno stekla, takvu imovinu treba oduzeti. mouprava). Istraživanje je pokazalo kako je rad čak 81 posto od ukupnog broja jedinica lokalne samouprave izrazito ili nedostatno transparentan. Sandra Pernar smatra da je tako loše stanje neodrživo, pa predlaže da se organizirano potiče prijenos dobrih praksi u transparentnom i otvorenom upravljanju među gradovima i općinama u istim regijama ili sličnih socio-ekonomskih

profila. Davor Dubravica, načelnik Sektora za suzbijanje korupcije u Ministarstvu pravosuđa, naglasio je da je u više recentnih istraživanja javnog mnijenja o percepciji korupcije u Hrvatskoj upravo lokalna samouprava istaknuta kao najrizičniji sektor.

Sudjelujući u raspravi, na ovakve je tvrdnje na zanimljiv način odgovorio Ma-

tija Greif, načelnik Općine Ernestinovo, rekavši kako težište problema korupcije u Hrvatskoj ne leži u lokalnoj samoupravi. Naime, po njemu, korupcija je razmjerna proračunskim sredstvima po pojedinim razinama vlasti. Kako središnja vlast kontrolira 92 posto proračunskih sredstava u Hrvatskoj, a Grad Zagreb sljedeća

četiri posto, svim ostalim gradovima i općinama preostaje samo četiri posto ukupnih proračunskih sredstava.

“Kada bi se u općinama i gradovima sva sredstva nenamjenski potrošila ili čak ukrala, Hrvatska bi bila niskokorumpirana država”, zaključio je Greif predloživši da se edukacija ovog tipa mora prirediti i na razini ministarstava.

Nesvrstani poslodavci

HUP političarima: Fokusirajte se na gospodarstvo Svi oni idu krivim putem jer postavljaju mnoštvo ciljeva, kaže ekonomist Bićanić. Od nove vlade poslodavci očekuju ne samo radikalne reforme, već i pripremu za moguću novu krizu u EU-u Drago Živković zivkovic@privredni.hr

H

rvatska udruga poslodavaca neće se tako skoro izjasniti o objavljenim gospodarskim programima HDZ-a i Kukuriku koalicije. Tek su, naime, u fazi razrade metodologije za mjerenje sukladnosti stranačkih programa s programom HUP-a objavljenim početkom lipnja na Danu poduzetnika. Tada su se, podsjetio je pred-

sjednik HUP-a Ivan Ergović, svi političari izjasnili pohvalno o programu poslodavaca i potvrdili da im je najvećim dijelom prihvatljiv. Metodologiju za mjerenje sukladnosti izrađuju ekonomski analitičari Velimir Šonje i Katarina Ott, a glavni direktor HUP-a Davor Majetić otkrio je tek da će sukladnost ocjenjivati od 1 do 5 po svim stavkama. Prije objave rezultate usporedbe će poslati strankama kako bi se mogle očitovati.

Cilj HUP-a nije svrstavati se na jednu ili drugu stranu, nego skrenuti pažnju na važnost gospodarstva u predizbornoj kampanji i dobiti što je više moguće iz gospodarskih programa, istaknuo je Ergović. Iako je u drugom tromjesečju ove godine zabilježen gospodarski rast od 0,8 posto, poslodavci smatraju da hrvatsko gospodarstvo i dalje stagnira. Od nove vlade Ergović očekuje ne samo radikalne reforme, već i pripremu za moguću novu

ekonomsku krizu u Europskoj uniji.

Krivi put Da im se ne bi prigovaralo da samo prigovaraju, HUP-ovci su predstavili i znanstveno istraživanje Dijagnostikom prepreka rasta do nove politike rasta, koje provodi 20 ekonomista na čelu s Ivom Bićanićem. Preliminarni rezultati istraživanja, čiji će konačni rezultat biti predstavljen u prosincu, pokazuju da potrošnja

za javnu upravu nije previsoka, ali je učinkovitost te uprave među najlošijima u Europi. Iako broj poduzetnika raste, previše je onih koji u poduzetništvo ulaze iz nužde, a ne zato što su prepoznali priliku. Upitan za procjenu gospodarskih programa suparničkih političkih blokova, ni Bićanić se nije želio izjasniti, rekavši tek da svi oni idu krivim putem jer postavljaju mnoštvo ciljeva umjesto da se koncentriraju na nekoliko prioriteta.

5

www.privredni.hr Broj 3697, 3. listopada 2011.

( od 175 mil USD robne razmjene

Fashion.hr

Rastu prihodi u tekstilnoj industriji

na naš uvoz iz Koreje otpada 169 milijuna USD

Hrvatsko-korejski forum uz sudjelovanje 14 velikih korejskih poduzeća

Korejski turisti otvaraju vrata poduzetnicima Ekonomska razmjena Koreje i Europske unije dobila je dodatni poticaj i ugovorom o slobodnoj trgovini. Hrvatski poduzetnici mogli bi od toga imati koristi, naravno, nakon ulaska u EU

A

ko je suditi po rastu dolazaka južnokorejskih turista u Hrvatsku, suradnja dviju zemalja ima sjajnu perspektivu, ocijenio je veleposlanik Južne Koreje Seong Ung Park, na Hrvatsko-korejskom gospodarskom forumu. Na susretu održanom u petak u Hrvatskoj gospodarskoj komori čulo se

Hrvatska bi mogla postati logistički centar za plasman korejskih proizvoda u EU, istaknula je Vesna Trnokop Tanta da su 2010. Hrvatsku posjetila 18.483 korejska turista, dok će ih ove godine biti gotovo 40.000.

Veleposlanik Park podsjetio je da je ekonomska razmjena Koreje i Europske unije dobila dodatan poticaj prošle godine, stupanjem na snagu ugovora o slobodnoj trgovini. I hrvatski poduzetnici mogli bi od toga imati koristi, kad Hrvatska postane punopravna članica EU-a. Zasad je robna razmjena relativno mala. Iznosi 175 milijuna dolara godišnje, od čega je uvoz iz Južne Koreje vrijedan 169 milijuna dolara. Hrvatska uvozi automobile i elektroniku, a izvozi uglavnom dijelove za industrijske proizvode.

Na forumu su sudjelovali predstavnici 14 velikih korejskih poduzeća, poput Samsunga, Daewooa, Hyundaija, LGja, brodogradilišta Hanjin, farmaceutske tvrtke Celltrion, IT kompanije Kimsoft, industrijskog konglo-

Seong Ung Park i Vesna Trnokop Tanta

merata Youngsan i drugih.

S hrvatske strane dočekali su ih predstavnici 34 tvrtke, od Agrokora preko Kemoboje do Podravke.

Ulažite u Hrvatsku Potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta predložila je gostima da ulože u niz infrastrukturnih, logističkih, energetskih, turističkih i industrijskih projekata koje je

Vlada predstavila u katalogu investicija vrijednom 14 milijardi eura. Pozvala ih je i da sudjeluju i na velikoj konferenciji Invest in Croatia, koja će se u Zagrebu održati 10. i 11. listopada.

“Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska bi mogla postati logistički centar za plasman korejskih proizvoda u EU. Hrvatska ima obrazovanu radnu snagu koja može biti temelj za in-

dustrijske investicije korejskih poduzeća”, istaknula je Vesna Trnokop Tanta. Andrea Javor, ravnateljica za izvaneuropsku bilateralnu suradnju Ministarstva vanjskih poslova, dodala je da će hrvatski turizam i gospodarstvo biti predstavljeni iduće godine na sajmu EXPO u korejskom gradu Yeosuu.

Tvrtke iz Južne Koreje već su godinama preko svojih predstavništava prisutne u Hrvatskoj. Dosad nije bilo izravnih ulaganja u industrijsku proizvodnju ili nekretnine.

No Celltrion i Youngsan su ispitali tržište i pripremaju plasman proizvoda.

Euroscope je organizirao dolazak turističkih grupa, čarterima Korean Aira, pa bi hrvatskim ulaskom u EU i šira gospodarska suradnja mogla dobiti novi zamah. (I.V.)

Inicijativa pokrenuta pri­ je šest mjeseci o okupljanju i suradnji hrvatskih dizajnera i tekstilnih tvrtki pretvorila se u regionalni sajam mode Fashion.hr Industrija.

Sajmom koji je održan prošloga tjedna, od petka do nedjelje na Zagrebačkom velesajmu, Zagreb se postavio u regionalno središte modnog biznisa.

Projekt od početka podupiru HGK i Grad Zagreb.

Potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta na otvorenju sajma istaknula je da se unatoč poteškoćama u hrvatskoj tekstilnoj industriji vide određeni pomaci, pa je tako u sedam mjeseci ove godine broj zaposlenih povećan za četiri posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ujedno je za 11 posto povećan prihod po zaposleniku u ukupnom prihodu u tekstilnoj industriji. Otvarajući Fashion.hr Industriju, predsjednica Vlade Jadranka Kosor istaknula je kako je u protekle dvije godine u tu gospodarsku granu uloženo oko 200 milijuna kuna, a ove će se godine uložiti još 25 milijuna kuna u Operativni plan tekstilne industrije. (S.P.)

Osnovan Klub izvoznika

Izvoz kao posljednja šansa Prvi članovi kluba su Badel 1862, Đuro Đaković holding, Elektrokontakt, Eurocable Group, HPB, Jadran Galenski laboratorij, Kotka, Kraš, Pliva, Podravka i TŽV Gredelj Izvoz je posljednja šansa Hrvatske da ostvari zdravi gospodarski razvoj. Glavna je to poruka s prvog susreta novopokrenutog Kluba izvoznika koji okuplja neke od vodećih hrvatskih izvoznih kompanija, održanog u TŽV-u Gredelj.

Prvi članovi kluba su Badel 1862, Đuro Đaković holding, Elektrokontakt, Eurocable Group, Hrvatska poštanska banka, Jadran Galenski laborato-

Predstavljen je bazni indeks na osnovi kojeg će se kasnije mjeriti promjena izvozne klime

rij, Kotka, Kraš, Pliva, Podravka i TŽV Gredelj, a inicijator je poslovni

tjednik Lider. Očekuje se da će se Klubu pridružiti i drugi izvoznici, kao i oni

koji žele potaknuti rast hrvatskog izvoza.

Podrška ciljevima Kluba bit će i novi alat za mjerenje i ocjenjivanje izvozne klime, IZVOZ:

kontrolna točka, koji je razvila konzultantska agencija AT Kearney. Na susretu je predstavljen bazni indeks, na osnovi kojeg će se kasnije mjeriti promjena izvozne klime. Podaci AT Kearneyja pokazuju da je u Hrvatskoj samo 7,5 posto izvozno orijentiranih tvrtki, prema kriteriju ostvarivanja više od 10 posto prihoda kroz izvoz. Ipak, te su tvrtke zajedno ostvarile 31 posto ukupnih pri-

hoda svih hrvatskih tvrtki i 46 posto ukupne neto dobiti. Osim toga te su tvrtke profitabilnije, a prihodi s inozemnih tržišta u prvih šest mjeseci rasli su im dvaput brže nego na domaćem tržištu. Želi li Hrvatska postati izvozna ekonomija, potrebno je jačati svijest o važnosti izvoza te poticati povoljnu izvoznu klimu, zaključeno je na prvom susretu Kluba izvoznika. (D.Ž.)

6

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3697, 3. listopada 2011.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN)

Olgica Spevec zaoštrava borbu protiv kartela AZTN je već skupio određeno iskustvo u otkrivanju kartela, i to u nakladničkoj djelatnosti, trgovini uredskim materijalom, u djelatnosti autoškola i stambenoj izgradnji Sve svoje najbolje snage Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) u narednom razdoblju usmjerit će u borbu protiv kartela, najavila je Olgica Spevec, predsjednica Vijeća AZTN-a. Na prošlotjednoj konferenciji Crocompete, posvećenoj razvoju tržišnog natjecanja u Hrvatskoj, Olgica Spevec je otkrila da Agencija već istražuje djelovanje potencijalnih kartela u telekomunikacijskom i graditeljskom sektoru, te komorama inženjera i arhitekata.

“Postoji tendencija da se komore inženjera i arhitekata pojave na tržištu kao kolektivni ponuditelj sa zajedničkom cijenom.

Onim arhitektima koji su htjeli samostalno nastupiti s nižim cijenama, prijetilo se isključivanjem iz komore. Agencija više neće trpjeti takvu situaciju”, istaknula je.

U AZTN-u je osnovan poseban Odjel za borbu protiv kartela. U njemu su najbolji pravnici i ekonomisti i drugi stručnjaci iz Agencije, obučeni za prepoznavanje i otkrivanje kartelnih dogovora te dokazivanje protuzakonitih postupaka.

Hrvatsko je bankarsko tržište spremno za ko troškovi integracije mogli biti relativno visoki,

Andre-Marc Prudent, predsjednik Uprave Societe Ge

Spor oporava na bankarsko Potražnja za kreditima korporativnog sektora bilježi dinami financiranja, ali to je i rezultat izraženog problema nelikvidn Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Prema Zakonu o tržišnom natjecanju AZTN ima mogućnosti organiziranja iznenadnih ulazaka u sumnjiva poduzeća radi pribavljanja dokazne dokumentacije.

AZTN može izricati novčane kazne koje mogu dosegnuti do 10 posto prihoda tvrtke, ostvarenog na tržištu na kojem je djelovao kartelni sporazum.

Prema riječima predsjednice Vijeća, naglasak na antikartelno djelovanje odabran je zato što karteli nanose najviše štete potrošačima, odnosno, kupcima u proizvodnom lancu. Dogovaranjem cijena viših od tržišnih i podjelom tržišta ugrožava se ekonomski standard, uspora-

va rast BDP-a i smanjuje opća konkurentnost.

Predsjednica Vijeća podsjetila je da je AZTN već skupio određeno iskustvo u otkrivanju kartela, i to u nakladničkoj djelatnosti, trgovini uredskim materijalom, u djelatnosti autoškola i stambenoj izgradnji. Osnovne informacije o kartelima dostavljale su im, primjerice, udruge potrošača.

Osim kažnjavanjem, AZTN nastoji poticati tržišno natjecanje i prijedlozima za uređenje stanja u pojedinim sektorima.

Još 2004. godine predlagali su liberalizaciju taksi prijevoza, koja je u većim hrvatskim gradovima ostvarena tek u posljednje vrijeme. (I.V.)

Podrška razvoja klastera

Za 2,4 milijuna kuna bolja informiranost o prednostima udruživanja Domaći i međunarodni stručnjaci uključeni u razvoj klastera u Republici Hrvatskoj, predstavnici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te gospodarstvenici okupili su se proteklog petka u HGK-Županijskoj komori Split kako bi raspravljali o prednostima udruživanja poduzetnika u klastere te njihovom utjecaju na nacionalni i regionalni gospodarski razvoj.

“

Cilj ovakvih seminara, koji su se osim u Splitu do sada održali u Istri, Osijeku, Varaždinu i Zagrebu, je razvoj svijesti o važnosti klastera, a namijenjeni su gospodarstvenicima te predstavnicima regionalne i lokalne vlasti. Na seminaru su istaknute koristi koje tvrtke mogu imati od udruživanja u klastere poput rasta produktivnosti i snažnije financijske stabilnosti.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva kao korisnik projekta Podrška razvoja klastera, financiranog sredstvima pretpristupnih fondova Europske unije - IPA komponenta IIIC, odgovorno je za provedbu projekta.

Vrijednost projekta je 2,4 milijuna eura. (J.V.)

O

d ovog ljeta na čelu Societe Generale-Splitske banke je dugogodišnji menadžer Societe Generale Grupe Andre-Marc Prudent. S novim predsjednikom Uprave razgovarali smo o poslovanju Societe Generale-Splitske banke te planovima vezanim uz tu banku. Također,

Poseban naglasak stavit ćemo na programe kreditiranja obnovljivih izvora energije te sufinanciranja poduzetnika koji apliciraju za sredstva iz EU fondova Prudent je govorio o globalnim i lokalnim specifičnostima koje utječu na poslovanje bankarskog sektora.

Kako je poslovala grupacija Societe Generale u proteklom razdoblju?

- Rezultati poslovanja za prvo ovogodišnje polugodište su zadovoljavajući, s obzirom na izazovno okruženje. Prihod od poslovanja u odnosu na isto lanjsko razdoblje je ostvario rast, a i zadržana je odgovarajuća razina profitabilnosti. Ono što posebno

ohrabruje je konstantan pozitivan rezultat za cijelo vrijeme trajanja krize i rast stope adekvatnosti kapitala koji je potkraj lipnja ove godine iznosio 9,3 posto. To možemo zahvaliti poslovnom modelu univerzalnog bankarstva koji je izuzetno važan za stabilnost SG Grupe, pogotovo u razdoblju financijske krize. Snažna diverzificiranost ovoga modela pokazuje visoku otpornost bez obzira na sve oscilacije tržišta, a sve prednosti se očitavaju u robusnosti naših prihoda i profitabilnosti tekućeg poslovanja.

Svi smo upoznati s rezultatima obveznog propisanog stres-testa koji je donedavno bio u fokusu medija i javnosti. Vrlo sam zadovoljan činjenicom da je upravo SG Grupa sve te stres-testove prošla s velikom lakoćom i bez ikakvog problema. Sukladno novim okolnostima na tržištu poduzete su brojne mjere koje će dodatno povećati stabilnost Grupe kroz daljnju optimizaciju i rast kapitala.

A Splitska banka?

- Vidljivije promjene u rezultatima Splitske banke tijekom ove godine u odnosu na proteklu ne primjećujemo. Tržišna pozicija je stabilna, kao i poslovni prihodi. Na rezultat je povoljno utjecao i daljnji pad kamatnih troškova. Kao i u cjelokupnom bankarskom sustavu i dalje bilježimo pritiske na rast rezervacija, ali

se s tim pritiskom i dalje uspješno nosimo.

Rastu li plasmani banke, s obzirom na oprez klijenata te na posljedice krize u gospodarstvu?

- Svi smo svjesni da je Hrvatska, uz Rumunjsku, jedno od gospodarstava tzv. nove Europe koje se možda i najteže i najsporije oporavlja. Takvi trendovi direktno utječu na trendove u bankarskom poslovanju. Naime, u trenutačnim okolnostima kućanstva su sklonija smanjivati razinu svoje

7

www.privredni.hr Broj 3697, 3. listopada 2011.

nsolidaciju, pogotovo ako pogledamo manje banke, ali smo svjesni da bi posebice u slučaju vrlo malih i strateški nerelevantnih banaka.

”

nerale-Splitske banke

k gospodarstva utječe i poslovanje čan rast zahvaljujući činjenici da hrvatske tvrtke više nemaju mogućnost pristupa alternativnim izvorima osti iznosima u 2011. godini rezultiraju i promjenom ponašanja stanovništva koje posebice odgađa kupovinu trajnih dobara.

zaduženosti nego je povećavati. Istodobno i tvrtke su, upravo zbog te neizvjesnosti i viška slobodnih kapaciteta, vrlo pažljive pri ulasku u nove investicije.

U kojem segmentu se osjećaju poboljšanja?

- Promatrajući rast kredita po domaćim sektorima, primijetit ćemo da je od izbijanja krize došlo do određenog preokreta u trendovima. Naime, potražnja za kreditima korporativnog sektora bilježi dinamičan rast zahvalju-

jući činjenici da hrvatske tvrtke više nemaju mogućnost pristupa alternativnim izvorima financiranja kao prije krize, poput izravnog zaduživanja u inozemstvu ili na domaćem tržištu kapitala putem izdavanja komercijalnih zapisa, korporativnih obveznica ili organiziranja inicijalnih javnih ponuda.

S druge strane to je rezultat i izraženog problema nelikvidnosti u domaćem gospodarstvu. Istodobno, nastavak pada zaposlenosti u Hrvatskoj te stagnacija neto plaća u realnim

Planira li Societe Generale-Splitska banka nastaviti širiti mrežu poslovnica?

- Činjenica jest da je Splitska banka s razvojem poslovanja započela kasnije od glavnih konkurenata na tržištu. Tijekom prošlog desetljeća nekoliko je puta promijenila vlasnika, a tek nakon što ju je 2006. godine preuzela Societe Generale Grupa, započeo je razvoj njenog poslovanja.

U proteklih nekoliko godina napravljen je uistinu odličan posao u dosezanju tržišnih konkurenata u rastu i razvoju mreže i poslovanja. Uspjeli smo doseći kritičnu masu poslovnica koje su strateški dobro raspoređene, što posebice dolazi do izražaja na području Grada Zagreba. Naravno, nećemo i ne smijemo zaboraviti ni tradicionalno tržište Splitske banke – južnu Hrvatsku, gdje planiramo nastaviti ulagati u mrežu, ponajprije kroz prilagodbu poslovnica suvremenim zahtjevima naših klijenata. Pred nama je još mnogo posla i prostora za daljnji napredak.

Imate li u planu eventualne akvizicije ili spajanja?

- Očito je da Splitska banka treba i dalje rasti kako

bi oslobodila sav potencijal i dosegnula ekonomiju obujma. Zato aktivno pratimo stanje na domaćem bankovnom tržištu, a u slučaju povoljne prilike prikladno ćemo reagirati. Ipak, najinteresantnije prilike mogu se pojaviti samo kao rezultat nekih globalnih događaja. S druge strane, hrvatsko je bankarsko tržište spremno za konsolidaciju, pogotovo ako pogledamo manje banke, ali smo svjesni da bi troškovi integraci-

Očito je da Splitska banka treba rasti kako bi oslobodila sav potencijal je mogli biti relativno visoki, posebice u slučaju vrlo malih i strateški nerelevantnih banaka. U isto vrijeme moramo voditi računa o izvorima sredstava koji više nisu neograničeni. U svakom slučaju, moj osjećaj je da u cijeloj jugoistočnoj regiji tek dolazi vrijeme značajnijeg dinamiziranja M&A aktivnosti u bankarskom poslovanju.

U koje bankarske proizvode namjeravate ulagati?

- SG grupa ima vrlo ambiciozan srednjoročni plan razvoja, a Splitska banka je dio tog plana. Naša dugoročna strategija je temeljena na održivom razvoju. Upravo zbog toga cijela Grupacija razvi-

Stroga regulacija i snažna konkurencija Kakvim ocjenjujete bankarsko tržište u Hrvatskoj?

- Dojam koji sam stekao o hrvatskom bankarskom tržištu je vrlo lako opisati. Stroga regulacija te snažna konkurencija jednostavno i jasno opisuju stanje u bankovnom sustavu. Regulator propisuje visoke kapitalne i likvidonosne zahtjeve, što nama kao poprilično konzervativnoj financijskoj instituciji i odgovara. Na hrvatskom tržištu prisutne su snažne međunarodne financijske institucije, a padom potražnje za kreditima konkurentski pritisci među bankama dodatno su povećani, pogotovo u segmentu poslovanja sa stanovništvom. Očekuje nas prilagodba regulatornih zahtjeva onima u EU-u, pa će trošak regulatornog opterećenja biti smanjen u neto iznosu, ali s druge strane možemo očekivati i daljnje jačanje konkurencije. ja model tzv. univerzalnog bankarstva, koji je sve svoje prednosti pokazao upravo u vrijeme krize. Ipak, svjesni smo specifičnosti hrvatskog tržišta. Stoga, u narednih nekoliko godina očekujemo da će se zadržati snažniji rast kredita poduzećima nego stanovništvu.

Naime, Hrvatska se nalazi pred ulaskom u EU, što pretpostavlja i pripremu domaćih tvrtki za nastup na zajedničkom tržištu. Stoga, tvrtke će morati značajnije dinamizirati investicijske cikluse, pogotovo one usmjerene prema modernizaciji proizvodnje, povećanju energetske učinkovitosti te zaštiti okoliša. Također, nastojat ćemo dodatno istaknuti svoje konkurentske prednosti uslijed know-howa koji Grupa posjeduje te jačanja sinergijskog učinka s drugim članicama Grupe: SG leasinga, SG osiguranja, te ALD-a koji se bavi finan-

ciranjem i upravljanjem voznim parkovima većih tvrtki.

Gdje vidite mogućnost poboljšanja poslovanja?

- Poseban naglasak stavit ćemo i na programe kreditiranja obnovljivih izvora energije te sufinanciranja poduzetnika koji apliciraju za sredstva iz EU fondova. U segmentu poslovanja sa stanovništvom ne očekujemo povratak na pretkrizne trendove u srednjoročnom razdoblju.

Naime, nepovoljni trendovi na tržištu rada zadržat će se tijekom ove, a vrlo vjerojatno i većim dijelom iduće godine. Također, i relativna razina zaduženosti hrvatskih kućanstava nešto je veća nego u sličnim zemljama.

U takvim okolnostima građanima ćemo morati nuditi puno više inovacija te tzv. tailor-made proizvode, odnosno proizvode prilagođene svakom našem klijentu.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3697, 3. listopada 2011.

( 4000 $ vrijednost hrvatskih roba lani prodanih UN-u

( oko 3 mlrd $

UN troši godišnje za opskrbu mirovnih misija

Potrebe UN-a za robama i uslugama dosižu 14 milijardi dolara

Hrvatska zaboravila na golemo tržište Hrvatske tvrtke mogle bi UN opskrbljivati farmaceutskim proizvodima i hranom (žitarice, ulja), gorivom, uslugama razminiranja, raznim oblicima softverske podrške...

Igor Vukić vukic@privredni.hr

J

oš 1992. godine tvrtke iz Hrvatske nalazile su se među 10 najvećih dobavljača Ujedinjenih naroda.

Sa svjetskom organizacijom trgovali su Končar, Podravka, Ina... Danas, 20 godina nakon hrvatske samostalnosti i punopravnog članstva u UN-u, hrvatske tvrtke ne prodaju UN-u gotovo ništa. Lani samo 4000 dolara. A potrebe UN-a za robama i uslugama narasle su na 14 milijardi dolara. Samo za opskrbu mirovnih misija UN troši godišnje oko tri milijarde dolara.

Stoga su Ministarstvo obrane i Hrvatska gospodarska komora prošli tjedan u Zagreb doveli Dmitrija Dovgopolija, direktora Ureda za opremanje i javne nabave UN-a, da za predstavnike 70 hrvatskih tvrtki u Hrvatskom vojnom učilištu održi predavanje o tehnikama prijavljivanja za UN-ove natječaje. Ukrajinac Dov­ gopoli početkom devedesetih bio je u Zagrebu kao

pripadnik UN-a pa se prisjetio tvrdih pregovora s predstavnicima Ine. Govori hrvatski jezik i solidno poznaje hrvatsku privredu. “Da ne smatram da su hrvatske tvrtke konkurentne i imaju šanse poslovati s UN-om, ne bih bio ovdje”, istaknuo

UN provodi natječaje za sve robe i usluge skuplje od 40.000 dolara je Dovgopoli i ohrabrivao hrvatske poduzetnike da prouče sustav javnih nabava UN-a i prijave se za posao.

Znati kome prodati Prema njegovom mišljenju, hrvatske tvrtke mogle bi UN opskrbljivati farmaceutskim proizvodima i hranom (žitarice, ulja), gorivom, uslugama razminiranja, raznim oblicima softverske podrške (za upravljanje poslovnim procesima, za nadzor potrošnje goriva, i slično).

Gotovo da nema robe ili

Veliki sektor usluga razminiranja Otto Jungwirth, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje, zanimao se za mogućnost sudjelovanja hrvatskih tvrtki na čišćenju minskih područja, osobito nakon završetka rata u Libiji. Dovgopoli se složio da postoji velika mogućnost suradnje u tom sektoru, u kojem UN godišnje troši oko 140 milijuna dolara. Gost iz UN-a za vrijeme boravka u Hrvatskoj posjetio je tvrtke Dok-ing, Kroko i Šestan-Busch i potvrdio da su njihovi proizvodi vrhunske kvalitete i odgovaraju UN-ovim potrebama.

usluge koju UN ne koristi u svojim programima i aktivnostima.

No zainteresirani za poslove moraju točno znati kojem tijelu svjetske organizacije žele prodati svoje proizivode, istaknuo je Dovgopoli. UN nema centraliziranu javnu nabavu, već je obavljaju pojedini ogranci i organizacije. Proizvođači šatora kupce će tražiti u UNHCR-u ili odjelu za mirovne misije, proizvođači hrane obraćat će se WFP-u, programu za hranu smještenom u Rimu, itd. Sve informacije mogu se naći na internetskim stranicama UN-a.

Za poslovanje s UNom tvrtka se mora besplatno registrirati na portalu www.ungm.org. Tu se objavljuju i svi natječaji. UN provodi natječaje za sve robe i usluge skuplje od 40.000 dolara.

Za manje iznose pozivaju se registrirane tvrtke da podnesu ponude. Natječaji većih iznosa provode se po principu najboljeg odnosa cijene i kvalitete.

Važno je precizno pratiti upute iz natječajnih pravila, naglasio je Dovgopoli. UN obično traži da tehnički dio ponude bude u jednoj kuverti, a financijska ponuda u drugoj, radi izbjegavanja pristranosti u ocjenjivanju.

Reference koje tvrtka navede obvezno se provjeravaju. UN-ovi dužnosnici nazvat će poslovne partnere i provjeravati je li ponuditelj solidna kompa-

Ministar obrane Davor Božinović i Dmitrij Dovgopoli, direktor Ureda za opremanje i javne nabave UN-a

nija. Tvrtkama koje nisu prošle na nekom natječaju UN-ovi službenici dat će detaljno obrazloženje zašto nisu uspjele. To je korisna stvar za ispravljanje grešaka u budućim natječajima, rekao je Dovgopoli. Ako i unatoč objašnjenju ima nezadovoljnih, na raspolaganju im je odbor za žalbe sastavljen od nezavisnih stručnjaka.

Nikome dužni Tvrtke s UN-om smiju ostvarivati najviše trećinu ukupnih prihoda. UN je to pravilo uveo ne želeći da zbog eventualnih zastoja u plaćanju odvede kompaniju u stečaj. “UN je dosad bio solidan kupac i nikome ne ostajemo dužni”, naglasio je Dovgopoli. Od svojih poslovnih partnera UN traži da posluju etički, korektno se odnose sa zaposlenima i promiču ljudska prava.

Uskoro natječaji teški tri milijarde dolara Ove jeseni UN raspisuje 12 velikih natječaja za opskrbu 100.000 vojnika raspoređenih u brojnim mirovnim misijama. Ugovori su ukupno teški tri milijarde dolara. Uz ostalo, nabavljat će se obroci za vojnike te usluge logistike. Pri raspodjeli obroka mora se paziti na sastav trupa i na raspolaganju imati zapadnjačke obroke, kao i indijsku, halal i košer hranu... “UN u ovom sektoru nije lako tržište, ali se isplati onima koji imaju želudac za rizik”, rekao je Dovgopoli. Velika potreba postoji, primjerice, za suhim vojničkim obrocima, za konzerviranom hranom i drugim namirnicama.

Ministar obrane Davor Božinović rekao je da hrvatski vojnici od 1999. godine sudjeluju u misijama UN-a, uz redovite pohvale za obavljene zadatke. Sada je 120 vojnika raspoređeno u šest misija. Sudjelovanje Hrvatske u misijama preporuka je i poslovnim ljudima. “O razmjeru UN-ovih nabava govore i podaci da je ta organizacija ove godine potrošila pola milijarde dolara za nabavu elektro-

tehničkih i industrijskih aparata, a više od 200 milijuna dolara za prehranu”, istaknuo je Božinović. Potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta dodala je da bi hrvatski gospodarstvenici napokon trebali aktivnije iskoristiti šanse za takve izvozne poslove. Podsjetila je da je HGK još 2004. i 2007. organizirao seminare za poslovanje s UNom, no suradnja nikako da krene.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3697, 3. listopada 2011.

( 28 mil kn

rezervirano za otkup grožđa

( 45,5 mil kn

za sufinanciranje otkupa jabuka

Sjednica hrvatske vlade

Za otkup voća Vlada daje 109,5 milijuna kuna Za sufinanciranje otkupa mandarina iz proračuna će se izdvojiti 36 milijuna kuna, a čak dvije trećine uroda ide u izvoz, u EU i Rusiju Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

tkup ovogodišnjeg roda mandarina, jabuka i grožđa, hrvatska će vlada sufinancirati sa 109,5 milijuna kuna, odlučeno je na prošlotjednoj sjednici.

Utvrđene su i minimalne otkupne cijene.

Otkupljivačima će se isplaćivati 80 lipa po kilogramu mandarina, s time da kilogram poljoprivrednicima moraju platiti najmanje tri kune.

Za sufinanciranje otkupa mandarina iz proračuna će se izdvojiti 36 milijuna kuna. Očekuje se da će uz subvenciju biti otkupljeno oko 45.000 tona mandarina. Subvencija je za 10

Investicije u hidroelektrane i gospodarenje otpadom do 2020. mogle bi premašiti tri milijarde eura lipa veća nego prošle godine, zbog suše i procjene da će urod biti gotovo 30 posto manji nego prošle godine.

Slična situacija je i kod jabuka. Zbog posljedica tuče, a potom i suše, urod će biti znatno manji. Vlada će stoga intervenirati sa 20 lipa većom subvencijom kod otkupa jabuke prve klase. Subvencija će iznositi 80 lipa, a minimalna otkupna cijena tri kune. Pri otkupu jabuke za industrijsku preradu subvencija će biti 50 lipa. Za subvencioniranje otkupa jabuke Vlada

je pripremila ukupni iznos od 45,5 milijuna kuna.

Pad crnog tržišta Kod grožđa minimalna otkupna cijena ovisi o sorti. Kilogram mora stajati najmanje 3,2 kune za sorte babić, chardonnay, cabernet sauvignon, graševinu, kerner bijeli, pošip bijeli, rajnski rizling, traminac bijeli, traminac crveni, sauvignon, syrah, silvanac zeleni, žlahtinu i grk. Otkupna subvencija iznosi 80 lipa. Kod ostalih sorti subvencija je jednakog iznosa, ali minimalna cijena mora biti najmanje 2,7 kuna. U proračunu je za otkup grožđa rezervirano 28 milijuna kuna.

Ministarstvo poljoprivrede raspisat će javne natječaje za dodjelu ovih subvencija. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković rekao je da je taj model uveo red na tržištu voća i crno tržište je smanjeno na ispod 10 posto. Investicije koje su povećale broj hladnjača i skladišnog prostora dovele su posredno i do povećanja proizvodnje.

Tako je godišnji urod mandarine sa 20.000 tona u nekoliko godina porastao na

Za Inu će se pitati Europska komisija Vlada će poslati u Bruxelles prijedlog zakona kojim bi se privremeno ograničilo stjecanje dionica Ine na 49 posto.

Premijerka Kosor je rekla da se o tome želi konzultirati s Europskom komisijom i obrazložiti zašto Vlada želi uvesti takvo ograničenje. “EU je utemeljen na slobodnom tržištu, ali i na borbi protiv korupcije. Naša je dužnost da štitimo nacionalne interese i vjerujem da će to uvažiti i naši kolege u Europskoj komisiji”, rekla je premijerka.

70.000 tona. Zadovoljene su potrebe hrvatskog tržišta, a čak dvije trećine uroda ide u izvoz, u Europsku uniju i Rusiju.

Zeleno gospodarstvo Vlada je usvojila i strateške odrednice za razvoj “zelenog gospodarstva”.

Riječ je o načelnom planu za razvoj ekonomije uz zaštitu prirode. Prema riječima Branka Bačića, ministra graditeljstva i zaštite okoliša, do 2020. bi investicije u ovom sektoru (hidroelektrane, upotreba biomase, gospodarenje otpadom) mogle premašiti tri milijarde eura. Naknadama koje će se prikupiti od legalizacije bespravno izgrađenih zgrada (oko 30 milijuna kuna), provest će se akcija poboljšanja energetske učinkovitosti starijih zgra-

da. Očekuje se da će se, uz subvencioniranje iz europskih fondova, u idućih desetak godina u Hrvatsku uložiti oko 5,5 milijardi eura. Taj novac trošio bi se na velike vodoopskrbne projekte i centre za gospodarenje otpadom.

Na sličan način kao što je to napravljeno s Brijuni Rivijerom, Vlada će međunarodnim natječajem pozvati investitore u projekt Kupari-Srebreno. Osnovana je komisija na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor koja će nadzirati provedbu natječaja. Komisija će odrediti visinu naknade za pravo građenja, a osim turističkih sadržaja gradit će se i veliki kongresni centar.

Najmanje 25 posto od naknade pripast će općini Župa Dubrovačka, u kojoj se nalaze Kupari.

9

Ekonomski institut Zagreb

Recept za primjerenije mirovine Studija Ekonomskog instituta Zagreb koja je prošli tjedan predstavljena javnosti pokazuje da će mirovine u Hrvatskoj, ako se ništa ne poduzme, sve više zaostajati u odnosu na plaće i biti među najmanjima u Europi. “Moguće je razumnim reformama osigurati i primjerene mirovine za građane i financijski održiv sustav”, naglasio je Danijel Nestić, viši znanstveni suradnik Instituta i voditelj projekta. Između ostalog, potrebno je uravnotežiti mirovine koje se isplaćuju iz mješovitog sustava (prvi i drugi stup) s mirovinama koje se isplaćuju samo iz prvog stupa, ponajprije proširenjem dodatka na sve korisnike mirovina i promjenom formule osnovne mirovine, dok se dopuštanje povratka u prvi stup u trenutku umirovljenja ne smatra prikladnom opcijom. Drugim riječima, Nestić, za razliku

od mnogih, ne smatra dobrim zadnje izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojim se dijelu budućih umirovljenika dozvoljava povratak u prvi stup. Nestić nadalje smatra da treba osnažiti vezu između uplaćenih doprinosa i primljenih mirovina, potom uvesti pravila za automatsku korekciju parametara javnog mirovinskog sustava u skladu s očekivanim trajanjem života i gospodarskim okolnostima, uvesti socijalno prihvatljiv i fiskalno održiv sustav valorizacije i indeksacije mirovina te uvesti temeljni mirovinski stup (nulti stup) za siromašne umirovljenike i starije osobe koje ne primaju mirovinu. (J.F.)

*vijesti U Zagrebu niže cijene nekretnina U Zagrebu su tražene cijene nekretnina u rujnu bile niže 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su na godišnjoj razini ostvarile pad od 2,4 posto. Od početka mjerenja u svibnju 2006. indeks cijena nekretnina prvi je puta pao ispod 100. Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u rujnu je iznosila 1761 euro po četvornom metru što je 0,8 posto niže u odnosu na prethodni mjesec te tri posto niže u odnosu na rujan 2010.

Tisak gradi novi distributivni centar Tvrtka Tisak gradi novi distributivni centar na Žitnjaku u Zagrebu, a investitor je tvrtka Vetel. Osim tog centra izgradit će se i nova glavna upravna zgra-

da te tvrtke. Ukupna vrijednost investicije iznosi 16,5 milijuna eura, a završetak radova očekuje se sredinom 2012. godine.

Oduzeta dozvola za rad Jadran Investu Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga oduzela je dozvolu za rad Jadran Investu nakon odluke vlasnika o likvidaciji Jadran kapitala, jedinog fonda pod upravljanjem. O likvidaciji tog zatvorenog fonda za upravljanje nekretninama s imovinom od 60,5 milijuna kuna odlučeno je zbog loše situacije u sektoru nekretnina.

Dalekovod gradi u Norveškoj Zagrebačka tvrtka Dalekovod dobila je u Norveškoj posao izgradnje 164 kilometara duge dionice novog dalekovoda snage 420 kilovolti. Vrijednost osiguranih radova i isporuke čelične konstrukcije i opreme iznosi ukupno 81 milijun eura.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3697, 3. listopada 2011.

( 231 stečajni postupak

vodio se na području četiriju slavonskih županija potkraj kolovoza

Po broju stečajnih postupaka Slavonija je ispod hrvatskog prosjeka

Stečaj ne vodi uv U Slavoniji postoje primjeri gdje su neke tvrtke nakon stečaja i preustroja ponovno zaživjele i danas pozitivno posluju. Da Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

S

obzirom na dnevno-političku ali i medijsku prezentaciju Slavonije, osobito u gospodarskom smislu, percepcija većeg dijela hrvatske javnosti nerijetko se svodi na to da je – Slavonija u stečaju. Iako slavonskom gospodarstvu ne cvjetaju ruže, kad je riječ o broju stečajnih postupaka, Slavonija je ispod hrvatskog prosjeka.

Zlobnici bi rekli kako je to logično jer je većina tamošnjih negdašnjih gospodarskih perjanica “pala” još devedesetih godina pa je sada malo toga ostalo za stečaj.

Iako se pojam stečaja doživljava uglavnom kao blaži izraz za propast neke tvrtke, to nije tako.

I u Slavoniji postoje dobri primjeri gdje su neke tvrtke nakon stečaja i preustroja ponovno zaživjele i danas pozitivno posluju. Da se poštuje zakon i da nadležni državni organi pravodobno reagiraju, vjerojatno bi bilo i više takvih primjera.

Stečaj – prava agonija Jedan od najiskusnijih stečajnih upravitelja u istočnoj Hrvatskoj, Perica Mitrović, koji trenutačno “uživa” titulu najpoznatijeg hrvatskog stečajnog upravitelja budući da vodi stečajni postupak u tvrtki Đakovština, kaže kako je stečaj samo posljedica lošeg poslovanja dužnika, dok su razlozi za otvaranje stečajeva nesposobnost za

plaćanje i prezaduženost.

U pravilu se stečaj otvara zbog neplaćanja, zapravo blokade žiro-računa u trajanju od 60 dana iako društva rade i više godina u blokadi dok se stečaj ne pokrene. “Iako stečaj može pokrenuti svaki vjerovnik, gotovo sve stečajeve pokreću radnici kad više ne mogu dobiti niti neto plaću. Stečaj bi trebao biti brži kraj nekog subjekta koji je upao u poslovne probleme, ali zbog nepokretanja u zakonskom roku on se pretvara u agoniju svih subjekata koji sudjeluju u njemu. Rad društva za

Da se i ranije slušalo stručnjake, mnoge slavonske tvrtke i banke i danas bi poslovale

vrijeme blokade dovodi do toga da se sva imovina optereti hipotekama i založnim pravima, ne uplaćuju se porezi i doprinosi na plaće radnika, mnogi vjerovnici ostaju bez svojih potraživanja što opterećuje njihovo daljnje poslovanje. Posebno napominjem da uprava blokiranog poduzeća za vrijeme blokade jedino skuplja novac za te-

kuće obveze i neto plaće, te se sve manje brine o poslovanju pa se gubici povećavaju iz mjeseca u mjesec. Negativna percepcija javnosti o stečajevima proizlazi iz činjenice da se svi ti problemi vide tek otvaranjem stečaja te je percepcija da je stečaj kriv za sve probleme. Napominjem da je osnovni zadatak stečajeva unovčenje imovine stečajnog dužnika i podjela prikupljenih sredstava vjerovnicima”, objašnjava Mitrović.

Stabilan broj stečajeva Trgovački sud u Osijeku izravno je nadležan za Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju, a kroz nedavno pripojenu Stalnu službu u Slavonskom Brodu - i za Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku županiju. Prema riječima v.d. predsjednika Trgovačkog suda u Osijeku mr. Tihomira Kovačevića, zadnjih godina taj sud ima stotinjak stečajeva godišnje za područje dviju najistočnijih županija, ne računajući pri tome na tzv. skraćene stečajne postupke.

Ukupno je na području četiriju županija potkraj kolovoza bio aktualan 231 stečajni postupak od kojih se 156 odnosi na skraćene stečajne postupke.

Najstariji stečaj koji vodi Trgovački sud je onaj Županjske banke koji traje još od 1999. godine ili već trinaestu godinu. Kako sada stvari stoje, nije nemoguće očekivati da će taj postupak do-

živjeti i svoju punoljetnost. Naime, ovaj i slični stečajevi traju toliko dugo jer nije unovčena sva imovina Banke. Imovina pak nije unovčena zato što nema zainteresiranih kupaca, te stoga što određeni sudski ili upravni postupci koji se vode oko te imovine nisu okončani. Valja

znati da je sve do nedavne izmjene ZPP-a (Zakona o parničnom postupku), prvostupanjska presuda mogla biti bezbroj puta ukinuta. Sada napokon ona može biti samo jednom ukinuta, a drugi put drugostupanjski sud treba presuditi. Zaista, kakva je svrha sudovanja ako neki

stečaj traje još od 1999. godine?

Gradska banka – stečaj apsurda Gotovo istodobno, početkom 1999. godine, kao koordiniranom akcijom nekih “viših sila”, pokošene su čak četiri slavonske banke – Županjska,

Broj zaključenih stečajnih postupaka pred Trgovačkim sudom u Osijeku za područje Osječko-baranjske županije 80 70 60 50 40 30 20 10 0

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Izvor: HGK

11

www.privredni.hr Broj 3697, 3. listopada 2011.

( od toga156

odnosi se na skraćene stečajne postupke

( 704 stečajna postupka

zaključena od 1997. do sredine srpnja ove godine

ijek u propast se poštuje zakon i da nadležni državni organi pravodobno reagiraju, vjerojatno bi bilo i više takvih primjera 130 prijava u šest mjeseci

jedan od najzahtjevnijih stečajeva

Ubrzani stečajevi

Vukovarska, Cibalae i Gradska. Kao i u slučaju Županjske, i stečaj osječke Gradske banke - koja je svojim kapitalom i aktivnošću uvelike nadilazila regionalne okvire - traje još uvijek.

Od samoga početka, stečaj Gradske banke vodi Većeslav Rački koji je nekoliko puta predlagao rješenja kojima bi se još uvijek značajan kapital te banke racionalnije iskoristio u cilju razvoja gospodarstva, ponajprije u Slavoniji.

“Isplatili smo sve štediše što nikada ni jedna banka nije učinila. Sada prodajemo imovinu Banke i nastojimo je unovčiti. No, kakav je uopće smisao toga stečaja?

Evo primjera: jedna tvrtka duguje Gradskoj banci 750.000 kuna. Mi smo im uzeli zadnjih 130.000 kuna te više nemaju ništa, nemaju nikakvu imovinu, a još nam duguju 620.000 kuna. Mi ćemo pokrenuti stečaj te tvrtke, a njihovih 12 radnika će ostati bez posla. Dakle, kakav je to apsurd – stečaj pokreće stečaj. Kakav je onda smisao stečaja? Nitko o tome ne razmišlja konceptualno. Gradska banka sada na računu ima stotinjak milijuna kuna koji je u funkciji i dalje donosi određenu dobit. Međutim, to nije to. Svojedobno sam predlagao da se od Gradske, Croatia i Poštanske banke stvori jedna jaka nacionalna banka.

Kako saznajemo od Snježane Babić iz HGKŽupanijske komore Osijek, od 1. ožujka ove godine pred Trgovačkim sudom u Osijeku podneseno je 130 prijava za otvaranje skraćenog stečajnog postupka.

Za 50 tvrtki (za koje je podnesena prijava za otvaranje skraćenog stečajnog postupka) stečajni postupak je

okončan (istodobno otvoren i zaključen). Većinu takvih stečajnih postupaka Porezna je uprava pokrenula na subjektima koji nemaju zaposlenih i koji već godinama nemaju nikakvih aktivnosti po žiro-računu. Prema procjenama, samo na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije postoji oko 1200 subjekata za koje bi trebalo pokrenuti tzv. ubrzani stečaj.

“Kad je riječ o slučaju tvrtke Đakovština, mogu reći da je to jedan od najzahtjevnijih stečajeva, kako zbog broja vjerovnika, tako i zbog problema koji su se gomilali otkako je Đakovština d.d. postala samostalno društvo”, rekao nam je Perica Mitrović, stečajni upravitelj Đakovštine. “Iako je taj stečaj i sve ono što

se oko njega događa u gospodarskom, političkom i socijalnom smislu izrazito medijski eksponiran, o tome za sada ne mogu ništa javno govoriti. U svakom slučaju, stečaj Đakovštine zaslužuje biti samostalna medijska tema, ali o tome ću tek nakon zaključenja stečaja”, najavio je Mitrović.

Nažalost, nije bilo interesa”, kaže Rački.

du mesa u selu Harkanovci, nedaleko Valpova, pod nazivom Mesna industrija Valvita... Razvijamo proizvode koji nose predznak domaćeg, slavonskog, zdravog, kvalitetnog i ukusnog. Naši su proizvodi lako dostupni, cjenovno pristupačni i svakodnevno prisutni na stolovima naših obitelji”. A, ispod naslova Vizija, iz Valvite su poručivali: “Postati najznačajniji i od kupaca preferirani proizvođač mesa i mesnih proizvoda u Slavoniji i Baranji”.

Tu su viziju dijelom i ostvarili jer je desetak njihovih mesnica postalo obvezno mjesto opskrbe tisuća slavonskih obitelji.

Nažalost, netko se u svo-

jim vizionarskim snovima preračunao i početkom ove godine Valvita je postala još jedan stečajni klijent osječkog Trgovačkog suda. No, riječ je o stečaju koji ima ozbiljne naznake uspješnog završetka.

“Sada smo u fazi druge javne dražbe što podrazumijeva prodaju kompletnog pogona i nekretnina. Valvita je trenutačno u zakupu PPK-a Valpovo, oko 60 ljudi redovno radi i proizvodi, a brendirani proizvodi nalaze svoje kupce. Namjera nam je da nađemo kupca koji će uzeti kompletan pogon, odnosno klaonicu i mesnu industriju”, naglašava za Privredni vjesnik Duško Zec, stečajni upravitelj Valvite.

Inače, i stečaj Valvite je posljedica krivih poslovnih odluka koje su dovele tvrtku u kreditnu prezaduženost. No, dobro je što se nije dugo čekalo te je stečaj pokrenut na vrijeme. Proizvodnja u relativno modernim pogonima redovito se odvija i potencijalni kupac dobit će puno toga – na gotovo.

Negdašnja vizija Valvite tako će vrlo vjerojatno biti i ostvarena. A još jedna slavonska tvrtka imat će priliku svoje sposobnosti i kvalitetu dokazati i na EU tržištu. Da se i ranije slušalo stručnjake, a ne one druge, mnoge slavonske tvrtke i banke i danas bi poslovale, a nitko u Hrvatskoj ne bi mislio da je – Slavonija u stečaju.

Valvita – u stečaj na vrijeme Prije nekoliko godina na internetskoj stranici valpovačke mesne

Sve do nedavne izmjene ZPP-a prvostupanjska presuda mogla je biti bezbroj puta ukinuta tvrtke Valvita pisalo je: “Na temeljima stogodišnje tradicije i iskustva, 2003. godine otvoreno je novo postrojenje za proizvodnju i prera-

Slučaj Đakovština

12 PRIČA S RAZLOGOM

Privredni vjesnik Broj 3697, 3. listopada 2011.

( 600 mlrd $

( 18 mil €

generira svjetska duhanska industrija

vrijednost hrvatskog tržišta oglašavanja na webu

Pogled unatrag: Četvrti Weekend Media Festival

Digitalizacija medija mijenja pravila igre Drago Živković zivkovic@privredni.hr

A

ko je suditi prema broju sudionika, a njih je bilo nekoliko tisuća, četvrto izdanje Weekend Media Festivala - regionalnog skupa komunikacijske industrije u Rovinju - ispunilo je svoju osnovnu svrhu: povezati ljude iz medija, marketinga i odnosa s javnošću, kako bi se kroz intenzivno dvodnevno druženje iznjedrile nove ideje, od kojih će se neke možda pretočiti i u nove projekte. Konferencijsko-prezentacijski dio Festivala nije iskoračio iz okvira zadanih prethodnih godina. Gust, možda i previše gust program raspršen u tri dvorane nudio je za svakoga ponešto, ali bez izrazitih zvijezda.

Središnjim temama mogle bi se smatrati digitalizacija medija i snalaženje oglašivača i oglasnih agencija u novim okolnostima. Stanje na hrvatskom televizijskom tržištu u zadnjih šest godina

digitalizacijom se drastično promijenilo. Dok smo 2005. imali četiri nacionalna kanala, danas ih je devet, čemu treba pridodati kabelske televizije, interaktivnu digitalnu televiziju (IPTV) i satelitsku, čiji udjel pada. U panel raspravi o fragmentaciji TV tržišta glavni direktor T-HT-a Ivica Mudrinić ustvrdio je da IPTV mijenja socijalnu paradigmu u konzumaciji medija jer pravo pitanje više nije što se gleda, već kako se interpretira sadržaj.

Naplata ili oglasi Hrvatske novinske izdavače najviše more brige oko naplate sadržaja na webu. Svi čekaju što će biti s eksperimentom globalnog medijskog tajkuna Ruperta Murdocha koji je počeo naplaćivati pristup sadržaju nekih svojih novina, a istim je putem, iako po drukčijem modelu, nedavno krenuo i New York Times. Slično namjerava i EPH, koji bi uskoro mogao početi naplaći-

Brzi uspjeh i nagli rast Na tehnološkom dijelu Weekend Media Festivala predstavljen je koncept web startupa i niz projekata iz cijele regije: Comsight, Mediatoolkit, Monolith, Newscurve, Socialsense i Vertical. Posrijedi su četiri tvrtke iz Hrvatske, jedna iz Slovenije i jedna iz Srbije. Startup projekti najčešće se vezuju uz IT, a nastaju na kreativnosti i entuzijazmu mladih obrazovanih ljudi željnih rada i uspjeha. Nedostatak poslovnog iskustva velika im je zapreka, a u Hrvatskoj su najčešće suočeni s nedostatkom investitora s visokorizičnim kapitalom. Unatoč tome, startup scena prilično je živa.

vati ekskluzivniji sadržaj na portalu Jutarnjeg lista, najavio je predsjednik Uprave EPH Medija Tomislav Wruss. Najveći konkurent EPH-u, Styria, sigurno neće ići na naplatu čitavog sadržaja, nego u smjeru uključivanja publike i nagrađivanja korisnika, rekao je direktor Styrijinih izdanja u Hrvatskoj Boris Trupčević.

Trupčević vjeruje da će u budućnosti novca na internetu biti sve više, a najveći dio tog kolača mogli bi progutati upravo novinski izdavači jer njihovi por-

Radio kao medij općenito je oživio, a mreže su podigle slušanost svojih članica tali imaju najveći doseg.

Trupčevićev optimizam dijeli i Wruss koji vrijednost oglašavanja na webu u Hrvatskoj već sada procjenjuje na oko 18 milijuna eura godišnje.

Radijsko tržište još čeka digitalizaciju, a u zadnjih godinu dana pozitivno su ga prodrmale mreže lokalnih radiopostaja, ponajprije TotalniFM i Soundset. Mreže su podigle slušanost svojih članica, a oglašivačima olakšale komunikaciju s medijima, tvrde Juraj Hrvačić mlađi iz TotalnogFM-a i Saša Ćeramilac iz Soundseta. Radio kao medij

FOTO: Danijel Berković/PIXSELL

Novinski izdavači vjeruju da će u budućnosti novca na internetu biti sve više, a najveći dio tog kolača mogli bi progutati upravo oni jer njihovi portali imaju najveći doseg

INdoor kreativci godine Na marginama Weekend Media Festivala održano je mnoštvo prezentacija i promocija. Tako su u organizaciji B1 plakata i Art Directors Cluba dodijeljene nagrade za najbolje radove u indoor medijima te oglasima na plažama u protekloj godini. Pobjedu su odnijeli Bruketa&Žinić sa serijom oglasa ‘’Za dobro odgojene pse’’, a slijede Digitel s Grebalicom te McCann Erickson s radom ‘’Izvini jaro, guzim’’ kojim promoviraju turneju Zabranjenog pušenja. je općenito oživio, ali regulator, Vijeće za elektroničke medije, nije osobito zadovoljno sve izraženijom dominacijom marketinga nad programom, niti glazbe nad govorom. Zato će, najavila je članica Vijeća Olga Ramljak, dodatno popraviti pravila za govorni program na radijskim mrežama.

Zagriženi ženomrsci Industrije kojima je oglašavanje u medijima vrlo ograničeno ili čak onemogućeno prisiljene su biti inovativnije u komunikacijama. Duhanskoj industriji tako su sada u

središtu pažnje korisnička iskustva, a ne klasični slogani. Na panelu o tzv. stigmatiziranim industrijama direktor odnosa s javnošću TDR-a Predrag Grubić žestoko se obrušio na ono što naziva modernim puritanizmom. Grubić vjeruje da iza histeričnih diskvalifikacija pušenja stoje zagriženi ženomrsci jer su se zabrane pušenja počele zaoštravati od vremena kada su se žene počele masovnije u javnosti pojavljivati s cigaretama.

Ne možemo milijardu i pol pušača u svijetu smatrati idiotima, ustvrdio je

Grubić, navodeći da duhanska industrija u svijetu generira 600 milijardi dolara, od čega 70 posto završava u državnim proračunima. Zabrana oglašavanja cigareta zaobilazi se kampanjama u kojima se, primjerice, na kutije cigareta stavlja QR-kod putem kojega se smartfonom pristupa posebnoj web stranici na kojoj se nalazi popis najbližih lokala u kojima je dozvoljeno pušenje. Tako se, tvrdi Davor Bruketa iz agencije Bruketa&Žinić, ne reklamira pušenje, već samo pomaže onima koji već puše.

enterprise europe

info

Broj 48, 3. listopada 2011.

Godišnja konferencija EEN-a

Održan Tic Talk

EEN - ključna komponenta potpore Europska poduzetnička mreža ima ključnu ulogu u podržavanju malih i srednjih poduzeća, posebice na unutarnjem tržištu i u pristupu međunarodnim tržištima

talk

Regionalna razvojna agencija Međimurje REDEA, kao organizacija koja vodi Tehnološko inovacijski centar Međimurje, organizirala je konferenciju pod nazivom TICTalk 2011: Inovacije za tehnološko inovacijske centre.

Na konferenciji su se relevantni domaći akteri upoznavali s uspješnim europskim primjerima tehnološko inovacijskih centara i poticala se suradnja između uspješnih domaćih i međunarodnih tvrtki i znanstvenih institucija. Na skupu su europskim gostima predstavljene mogućnosti ulaganja i razvoja tehnologija u Hrvatskoj, prezentirani su novi koncepti razvoja tehnološko inovacijskih centara i primjeri najboljih praksi iz Skandinavije, Njemačke, Portugala i Španjolske, te njihove uloge u razvoju gospodarstva temeljenog na znanju.

Na otvaranju godišnje konferencije Enterprise Europe Networka u Varšavi predsjednik Eurochambresa Alessandro Barberis naglasio je kako komore pružaju trajnu potporu Mreži, istaknuvši dva načina za poboljšanje njihova utjecaja i učinkovitosti. ”EEN ima ključnu ulogu u podržavanju malih i srednjih poduzeća, posebno na unutarnjem tržištu i u pristupu međunarodnim tržištima. Ova je usluga u današnjoj gospodarskoj situaciji važnija nego ikada. Komore se vesele daljnjoj suradnji s Komisijom i EEN mrežom kako bi se nastavila još bolja potpora malim i srednjim poduzećima u godinama koje dola-

ze”, rekao je predsjednik Barberis u svom govoru.

Komore, koje čine 35 posto organizacija EEN-a, ističu dva ključna područja za poboljšanje. U smislu upravljanja, Eurochambres čvrsto vjeruje da EEN strukture moraju biti više uključene u centralno strateško upravljanje Mrežom. To će pomoći osigurati da EEN vizija bude komplementarna vizijama domaćih struktura i njihovih lokalnih, regionalnih i nacionalnih

potpora malim i srednjim poduzećima. Što se tiče internacionalizacije, komore se zalažu za koherentni pristup razvoju EEN aktivnosti i partnerstva izvan EU-a.

Važno je osigurati sinergiju u pružanju potpore europskim malim i srednjim poduzećima u trećim zemljama. Primjeri su Europski centri za MSP osnovani uz europsku financijsku potporu u Indiji, Kini i Jugoistočnoj Aziji, koji su logični partneri EEN-u u tim gospodarstvima.

Prema viđenju Eurochambresa, napredak u ta dva važna aspekta - upravljanju i internacionalizaciji - uvelike će povećati utjecaj i učinkovitost EEN-a, koji već pruža vrlo vrijedne usluge malim i srednjim poduzećima. (K.C.)

enterprise europe Kompetentnost laboratorija

Certifikati za dokaz kompetentnosti Kompetentnost osoblja najvažniji je element kompetentnosti ne samo laboratorija, već bilo koje organizacije. O toj temi govorit će se na Četvrtoj međunarodnoj konferenciji Kompetentnost laboratorija U Cavtatu će se od 12. do 15. listopada održati Četvrta međunarodna konferencija Kompetentnost laboratorija. Na skupu će se predstaviti hrvatski laboratoriji, njihovi uspjesi, mogućnosti i problemi, a njihovi predstavnici će u izravnom razgovoru s kolegama iz EuroLaba i predstavnicima državne uprave i agencija, riješiti probleme vezane uz položaj laboratorija na tržištu Hrvatske i Europe. Štefica Cerjan Stefanović, predsjednica CroLaba, ističe kako će na savjetovanju po prvi puta u Hrvatskoj gostovati članovi EuroLaba - njegov predsjednik Jiři Sobola i predsjednik EuroChema Miloslav Suchanek koji će održati plenarna predavanja i dati smjernice za uključivanje laboratorija na tržište Europske unije. “Savjetovanje će biti jedinstveno mjesto otvoreno za diskusije različitih struka, izmjenu ideja, adresa i iskustava”, ističe Štefica Cerjan Stefanović. Kompetentnost osoblja jedan je od osnovnih elemenata kompetentnosti ne samo laboratorija, već bilo koje organizacije.

Upravo zbog toga zahtjevi vezani uz os-

Čakovec, Zlata Flegar Meštrić, pročelnica Zavoda za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu Kliničke bolnice Merkur, Elinor Trogrlić iz laboratorija Instituta IGH, te Zlatko Grgić iz Hrvatske akreditacijske agencije.

posobljenost i stručnost osoblja navode se u normama o sustavima upravljanja kvalitetom, okolišem, o osposobljenosti inspekcijskih tijela, osposobljenosti certifikacijskih tijela, osposobljenosti ispitnih i umjernih laboratorija, te osposobljenosti medicinskih laboratorija.

Međutim, norme navode samo zahtjeve, uz vrlo malo ili nimalo uputa kako to primijeniti u praksi. Na ovoj konferenci-

ji analizirat će se zahtjevi iz navedenih normi, bit će prikazana konkretna rješenja svakog tog zahtjeva, kako auditirati ovaj element norme, te prenijeti iskustva iz ocjeniteljske prakse.

Drugi poziv za ulaganja u znanost i inovacije U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa održano je predstavljanje drugog poziva za dostavu projektnih prijedloga Fonda za ulaganje u znanost i inovacije (Science and Innovation Investment Fund – SIIF), koji se provodi u okviru pretpristupnog programa EU IPA IIIC. Drugi poziv za podnošenje projektnih prijedloga objavljen je krajem kolovoza, a rok za podnošenje projektnih prijedloga istječe 21. listopada 2011. Ukupno 6,7 milijuna eura namijenjeno je financiranju projekata visokoškolskih obrazovnih institucija i javnih istraživačkih organizacija, a odabrani projekti financirat će

se minimalno u iznosu od 50.000, a maksimalno do 750.000 eura. Natječajna dokumentacija dostupna je na web stranicama ugovaratelja, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a, www.safu.hr u kategoriji Natječaji.

Predavanja će održati Olga Štajdohar Pađen iz Visokonaponskog laboratorija Instituta za elektroprivredu i energetiku, Vesna Šimunić Mežnarić iz Bioinstituta

Udruga Hrvatski laboratoriji CroLab osnovana je kako bi hrvatski laboratoriji kao infrastruktura omogućili razvoj proizvodnje i gospodarstva u okviru zahtjevnog otvorenog tržišta, korištenjem zajedničkih potencijala i sinergijskih učinaka udruživanja. Članovi CroLaba su ispitni, analitički i umjerni laboratoriji, a Udruga provodi različite aktivnosti unutar klubova, stručnih odbora i drugih oblika organiziranosti poput okruglih stolova, tribina, foruma, konferencija i slično, u koje se članovi udružuju prema određenom zajedničkom interesu ili konkretnom zadatku. CroLab je pridruženi član europske udruge ispitnih, analitičkih i umjernih laboratorija EuroLaba, punopravni član europske udruge kemijskih laboratorija EuraChem i član ILAC-a - međunarodne korporacije za akreditaciju laboratorija u svojstvu zainteresirane strane.

Vijesti Završen projekt Razvoj investicijskog okruženja Završen je projekt Razvoj investicijskog okruženja, jedan od najkompleksnijih projekata tehničke pomoći financiran iz pretpristupnih fondova Europske unije (IPA komponenta IIIC) ukupne vrijednosti 2,5 milijuna eura. U projekt je bilo uključeno 20 županija s više od 230 predstavnika institucija na županijskoj razini (županije, regionalne razvojne agencije, HGK i druge) koji su aktivno sudjelovali u projektu i značajno unaprijedili svoja znanja i vještine u području privlačenja ulaganja. Ovim projektom županijski timovi razvili su standarde najboljih praksi pružanja usluga ulagačima koji obuhvaćaju standarde za prikupljanje, usklađivanje i pružanje informacija ulagačima, dostupnost i uređenost ulagačkih lokacija te definiranje prioritetnih sektora i donošenje marketinške strategije županija za privlačenje izravnih ulaganja.

Kako doći do novca Hypo Alpe-Adria banka je, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - Upravnom direkcijom programa SAPARD/IPARD te Hrvatskom poljoprivrednom komorom - Područnim odjelom Splitsko-dalmatinske županije, organizirala predavanje posvećeno provedbi programa

LEADER u Hrvatskoj. Više od 100 sudionika javnog, privatnog i civilnog sektora dobilo je informacije o značajkama LEADER programa te procedurama i koracima koje je potrebno poduzeti kako bi mogli aplicirati za 3,7 milijuna eura sredstava raspoloživih u sklopu tog programa. LEADER (Links between actions for the development of the rural economy) je metoda provedbe politike ruralnog razvoja Europske unije u ruralnim zajednicama kroz lokalna partnerstva javnog, privatnog i civilnog sektora. Cilj programa je uključiti lokalne zajednice u planiranje te na taj način potaknuti održivi razvoj ruralnog područja.

www.een.hr

3. listopada 2011.

2 3

Inovatori u poslovnom turizmu

Promocija i povezivanje kultura kroz turizam Projekt tvrtke Belje s nazivom U srcu Kneževih vinograda dobitnik je nagrade Društva inovatora Sigma CBTour kao najbolji ukupni program hrvatskog poslovnog turizma Sanja Plješa U sklopu obilježavanja Svjetskog dana turizma proteklog tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) na temu Turizam - povezivanje kulture najkreativnijim i najinovativnijim turističkim programima dodijeljene su prestižne godišnje nagrade CBTour-Inovacije u poslovnom turizmu. Ti su programi usmjereni razvoju poslovnog, znanstvenog i kongresnog turizma u Hrvatskoj.

Ovogodišnji organizator obilježavanja Svjetskog dana turizma i dodjele nagrada bilo je Društvo inovatora Sigma

Dodjeljivanjem ovih nagrada želimo potaknuti one turističke subjekte koji nude drukčiji turistički sadržaj, kaže Marjanović u suradnji s HGK-Europskom poduzetničkom mrežom Hrvatske. Banco Popolare Croatia bila je generalni pokrovitelj, a pokrovitelj Grad Zagreb - Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport te zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines. Nagrade CBTour-Inovacije u poslovnom turizmu dodijeljene su u ukupno devet kategorija: ukupni program, odgovorni program, team building, kreativni program, marketinški program, usluge, proizvod, tehnologija i najbolji menadžer.

Projekt tvrtke Belje s nazivom U srcu Kneževih vinograda dobitnik je nagrade Društva inovatora Sigma CBTour kao najbolji ukupni program hrvatskog poslovnog turizma. Tvrtka Coca Cola HBC Hrvatska za projekt Lijepa naša Sava dobila je posebnu nagradu i to za istaknut nacionalni doprinos povezivanju kultura

Promocija poslovno-turističke ponude Program CBTour ima inovativno i multidisciplinarno obilježje, a njime se potiču moderni mehanizmi za razvoj hrvatskog turizma s posebnim naglaskom na zaštiti okoliša, biološkoj raznovrsnosti i primjeni načela održivog razvoja. Taj je program usmjeren poticanju razvoja i promocije novih usluga, proizvoda i tehnologija u turističkim djelatnostima koje će omogućiti bolju promociju hrvatske poslovnoturističke ponude na domaćem i međunarodnom tržištu te tržištima kapitalnih investicija.

kroz turizam. Među nagrađenima našli su se i Hrvatski interijeri za projekt Dizajnom do identiteta - Hrvatska hotelska soba, Turistički obrt Kastavea za projekt Najdi zlatnega petešića, tvrtka Majstor kuhar za projekt Putovanje gosta kroz specifične okuse hrvatske kuhinje i tvrtka Rijeka Sport za projekt Integrirane marketinško-komunikacijske i programske strategije Astronomskog centra Rijeka.

slovnog turizma nagradu je dobila Edita Šanović sa Sveučilišta Jurja Dobrile, a za najbolji marketinški plan Simona Horvat s Riječkog sveučilišta. U kategoriji fotografskih radova na temu Turizam povezuje kulture nagrada je otišla Saši Vugrinec iz Udruge za promoviranje turističkih destinacija, proizvoda i usluga.

Na temu Europa šuma nagradu je dobila Nataša Kozlica.

Na temeljima održivog razvoja Nagradu CBTour dobili su i tvrtka Habitat za projekt Prvi Design Boutique hotel u Zagrebu, tvrtka Hippy za projekt Držač za vrećice kao brend kongresne industrije te tvrtka Applicon za projekt Interaktivni sustav PandoPad u poslovnom turizmu.

Najboljim menadžerom hrvatskog poslovnog turizma proglašen je Centar za poslovni turizam za projekt Croatia Meetings - Informacijski one-stop-shop hrvatskog poslovnog i kongresnog turizma. U kategoriji studentskih radova za najbolji poslovni plan hrvatskog po-

Predsjednik Društva inovatora Sigma Tomislav Marjanović je istaknuo kako je cilj dodjele nagrade sustavno poticanje poslovne zajednice u turističkom sektoru na razvoj konkurentnog, učinkovitog i djelotvornog poslovnog, kongresnog i znanstvenog turizma na temeljima inventivnog pristupa i održivog razvoja.

“Dodjeljivanjem ovih nagrada želimo na nacionalnoj razini potaknuti one turističke subjekte koji nude ili žele ponuditi drukčiji turistički sadržaj, uslugu ili proizvod te na taj način oplemeniti turističku ponudu u cjelini”, rekao je Tomislav Marjanović.

enterprise europe Šest paketa ekonomskog upravljanja

Dogodila se tiha re

Paketom od šest zakona napravljen je iskorak prema ekonomski sjedinjenim europskim državama. Dva paketa donose sankcije neodgovorni Lada Stipić Niseteo Set izmijenjenih europskih zakona, poznat kao “šest paketa”, skrojen za potrebe tješnje, razumnije, bolje koordinirane ekonomske politike i kao osiguranje protiv budućih kriza, prešao je i zadnju stepenicu, Europski parlament. Potvrđen je u polukrugu EP-a u Strasbourgu, nakon godinu dana u svakom pogledu teških, tvrdih pregovora. Šest paketa jesu tiha revolucija jer su dramatično podigli razinu povezanosti zemalja koje dijele unutarnje tržište - većina je dio monetarne unije - ali se još uvijek rukovode po 27 veoma različitih politika. Tiha je revolucija učinila golem iskorak prema (ekonomski) sjedinjenim europskim državama. “To zahtijevaju tržišta”, obrazlagao je predsjednik Europske komisije nesumnjivo krupan rezultat. U setu šest paketa tri pokrivaju proračune jačajući dosadašnji Pakt o stabilnosti i rastu, pristojan dokument na koji se članice nisu do sada previše obazirale niti ga poštovale. Nakon čak i za pojmove EU-a intenzivne borbe argumentima i ucjenama, i kazne su postale moguće i izvjesne nastavi li se šeprtljanje s nacionalnim budžetima. Dva su paketa uspostavila okvire sankcija neodgovornim članicama, a jedan je postavio zajedničke, dakle minimal-

ne standarde nacionalnih računovodstava.

Paket je osnažio postojeće uredbe, u mnogome ih je koncentrirao na prave stvari i situacije, prilagodivši ih zahtjevima vremena – ali i šarene unije 27 država u potrazi za zajedničkim jezikom.

Maksimalan deficit - tri posto Uredba o proceduri prevelikog deficita (1467/97) izmijenjena lani predstavlja korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. Postavlja poznate granice u potrošnji država od tri posto BDP-a proračunskog deficita i gornje granice javnog duga od 60 posto BDP-a. Ako države preskoče limite, ubacuju se u proceduru prevelikog deficita (EDP,

Šest paketa zakona su dramatično podigli razinu integriranosti zemalja koje dijele unutarnje tržište, a svaka još uvijek vodi svoju politiku exces­sive deficit procedure), koja sada, uzgred budi rečeno, obuhvaća 23 od 27 članica EU-a – što također govori i o razmjerima krize. Za zemlje eurozone predviđene su sankcije ako na vrijeme ne srežu potrošnju (tempom od najmanje pola posto BDPa godišnje) i u dva navrata propuste ukrotiti

Europski tjedan malog i srednjeg poduzetništva

Mali i srednji poduzetnici generatori za

Središnji tjedan posvećen malim i srednjim poduzetnicima u Europi održava se ovoga tjedna. Njegovo glavno događanje je konferencija “Isk Hrvatska gospodarska komora (HGK) se uz Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo treći put za redom aktivno uključila u projekt Europske komisije Europski tjedan malog i srednjeg poduzetništva 2011 (European SME Week 2011) čiji se središnji tjedan održava od 3. do 9. listopada.

Europski tjedan malog i srednjeg poduzetništva je europska komunikacijska kampanja koja se održava u 37 država sudionica Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije.

Projektom se želi informirati poduzetnike o podršci koju im pružaju institucije i organizacije na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini poput informiranja o financiranju, edukacije, pronalaženja

poslovnih partnera i drugo, te promovirati poduzetništvo kako bi se sve više Europljana, posebice mladih, počelo baviti poduzetništvom. Ovom manifestacijom želi se također dati priznanje poduzetnicima za njihov doprinos europskom boljitku, stvaranju novih radnih mjesta, inoviranju i jačanju konkurentnosti.

”Mali i srednji poduzetnici pokretači su gospodarskog rasta i inovativnosti, a ujedno su i generator zapošljavanja, kako u Hrvatskoj tako i u Europi, stoga je vrlo značajno da su se u projekt uključile institucije i organizacije koje aktivno potiču njihov rast i razvoj”, istaknula je potpredsjednica HGK-a za gospodar-

stvo, europske integracije i pitanja EU-a Vesna Trnokop-Tanta. “Kriza je uzrokovala najviše problema upravo malim i srednjim poduzetnicima, stoga je Europski tjedan prava prilika da se poduzetnici upoznaju sa svim mogućnostima i informacijama koje im potporne institucije nude”, zaključila je Vesna Trnokop-Tanta.

www.een.hr

3. listopada 2011.

evolucija

im zemljama potrošnju. Time se suočavaju s kaznom od 0,2 posto BDP-a. Kazna raste ako je zemlja već dobila po prstima zbog rastrošnosti države. Kvalificirana većina – 12 članica eurozone i 157 od 213 glasova na Vijeću – stopira odluku o kazni, a ova kombinacija pruža malo prostora političkom manevriranju.

Uredba o proračunskom i ekonomskom nadzoru (1466/97), ili preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu, nakon 14 godina ojačana je na način da su članice eurozone prije nego što ih daju na raspravu i usvajanje nacionalnim parlamentima, dužne upoznati ostatak monetarne unije s nacrtima nacionalnih proračuna. Ostale članice EU-a prilažu svoje planove konvergencije. Nacrti se dostavljaju u travnju, proces provjere nazvan je “europskim semestrom”, a srž odredbe je da članice ne smiju prijeći potrošnju preko prosječnog rasta BDP-a.

Centralna je referentna točka MTO (medium-terme budgetary objective, srednjoročni cilj proračuna) s odstupanjima do jedan posto BDP-a. Europska komisija u slučaju da zemlje ne ostvare plan sedam mjeseci nakon toga šalje prvo upozorenje. Ne reagira li članica, suočava se s kaznom od 0,2 posto BDP-a, kazna se deponira i na depozit idu kamate. Uredba ostavlja prostora

političkoj trgovini jer odluka o kazni ne prolazi bez natpolovične većine eurozone, trenutno devet zemalja.

Kazne postaju realnost Uredba o proceduri prevelikog deficita (1467/97) ili ojačani Pakt o stabilnosti i rastu donosi okvir kojim kazne postaju realnost. Nedisciplina može nacionalni proračun koštati između 0,2 i 0,5 posto BDP-a. Novost je i da kazna sljeduje zemlje koje su se zaigrale prekrajajući nacionalne proračune. Najnoviji je primjer

Ograničenja proračunskog deficita i javnog duga moraju do 2014. biti dijelom zakona, što vrijedi i za Hrvatsku, a proračun se planira za tri godine muljaže bila Grčka čija je naklonost prema ušminkanim brojkama najzaslužnija za ovu novu, oštru mjeru. Kazna se u obliku kamate prikuplja na računu Komisije, a ako se zemlja iskaže dobrim ponavljačem i provede reforme, sav novac joj se vraća.

U suprotnom, nema kamata, a ostaje prijetnja prave, nepovratne kazne te se novac transferira u EFSF, Europski fond stabilnosti. Tri preostala dokumenta su nova.

apošljavanja

kustva malih i srednjih poduzeća nakon ulaska u članstvo EU-a” U organizaciji HGK-a 6. listopada u 9 sati održat će se hrvatski središnji događaj u sklopu Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva – konferencija Iskustva malih i srednjih poduzeća nakon ulaska u članstvo EU-a. ”HGK organizira ovu konferenciju jer smatramo da će naše članstvo u Europskoj uniji biti izazov za sve institucije i poduzetnike u Hrvatskoj, prilika za one najbolje, ali ipak i opasnost za one koji su nespremni za promjene. Učinci pridruživanja EU-u za mala i srednja poduzeća bit će tim povoljniji što su ona bolje pripremljena i konkurentnija”, rekla je potpredsjednica HGK-a. Dodala je kako je konferencija namijenjena svim hrvatskim gospodarstvenicima koji žele čuti iskustva svojih kolega koji su iskoristi-

li prednosti jedinstvenog tržišta EU-a.

Uz ovaj središnji događaj, u Hrvatskoj se u sklopu projekta od svibnja do prosinca ove godine održava niz konferencija, seminara, poslovnih skupova i sajmova namijenjenih malim i srednjim poduzetnicima željnima znanja, informacija i kontakata koji će im pomoći da ojačaju svoju poziciju na tržištu.

U sklopu projekta Europska komisija izdaje i brošuru Tajna uspjeha 2011. s portretima europskih uspješnih poduzetnika, a Hrvatsku ove godine predstavlja Daniel Smiljanić iz tvrtke Pan Parket.

Više o Europskom tjednu MSP može se saznati na internetskoj stranici: http:// ec.europa.eu/enterprise/initiatives/smeweek/#

Uredba o makroekonomskim neravnotežama (COM/2010/527) s mehanizmom za rano uzbunjivanje u slučaju poremećaja. Ako su iskakanja blaga, reakcija Europske komisije je preporuka vladi. Nastavi li se stanje neravnoteže, Komisija od vlade u prekršaju pravila igre zahtijeva korektivni akcijski plan. Prođe li pola godine bez rezultata, idući je automatski korak kazna od 0,1 posto BDP-a – koju može odbaciti kvalificirana većina, no već je dovoljna kazna da se o tome raspravlja.

Direktivom o preduvjetima za proračunske okvire (COM/210/523) utvrđuju se standardi statistike i proračuna. Ukratko, ograničenja proračunskog deficita i javnog duga moraju od 2014. godine biti dijelom zakona (da ne bude zabune, i u Hrvatskoj!), proračun se planira na tri godine, proračunske se brojke država objavljuju mjesečno, a regija tromjesečno, sve nacionalne proračune provjeravaju i nezavisni nadzorni organi.

Uredba o sankcijama za prenaglašenu neravnotežu (COM/2010/525) primjenjivat će se od iduće godine, a bit joj je da Europska komisija zatraži depozit od 0,1 posto BDP-a od zemlje koja je propustila provesti zatražene mjere vraćanja ravnoteže. Nakon dva upozorenja depozit prelazi u kaznu i povrata nema.

4 5

EU novinari u HGK-u Stanje hrvatskoga gospodarstva, uloga i doprinos Hrvatske gospodarske komore u gospodarskom razvitku i primjeni europskih programa kao i perspektive hrvatskog turizma bile su glavne teme koje su predstavljene šesnaestorici EU novinara na skupu održanom u organizaciji Europske komisije. EU novinare su s kretanjima u hrvatskom gospodarstvu te pripremama tvrtki članica HGK-a za članstvo u Uniji upoznali Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a, Žarko Primorac, ekonomski analitičar, Radimir Čačić, predsjednik Hrvatske narodne stranke te Kristijan Šustar, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske.

EU novinare su najviše zanimala pitanja o prosječnoj hrvatskoj plaći, stopama nezaposlenosti, budućnosti hrvatske brodogradnje, te uvjetima i planovima za hrvatsko priključivanje eurozoni. Postavljeno je pitanje o usporedbi hrvatskih gospodarskih problema sa slučajem Grčke i Portugala, na što je odgovoreno kako je Hrvatska daleko od usporedbe s te dvije zemlje, a čak je i bolja od polovine zemalja Europske unije. Naime, javni dug Grčke iznosi 160 posto BDP-a, a Portugala 118 posto, dok hrvatski javni dug iznosi 60 posto BDP-a. Hrvatski vanjski dug iznosi 102 posto BDP-a od čega je 30 posto dug države.

Europska inicijativa inovacija u dizajnu Natječaj s područja inovacija u dizajnu otvoren je u okviru CIP programa. Njime se nastoji jačati učinak inovacijskih politika, potičući korištenje dizajna kao jednog od alata na tom putu. Specifični ciljevi natječaja su razvijanje zajedničke vizije, prioriteta i akcija na ovom području, integriranje dizajna i inovacija, podizanje razine svijesti o ulozi dizajna te olakšavanje razmjene iskustava. Ukupna raspoloživa sredstva su tri milijuna eura, uz maksimalno EU sufinanciranje od 75 posto odnosno milijun eura u fiksnom iznosu.

Konzorcij se mora sastojati od minimalno četiri partnera iz tri različite zemlje korisnice CIP programa. Obuhvaćeno područje je dizajn, a sudjelovati mogu pravne osobe. Natječajna dokumentacija može se naći na: http://ec.europa.eu/enterprise/newsroom/cf/_ getdocument.cfm?doc_id=6720. Rok za prijavu je 10. listopada.

Europske kulturne rute Unutar CIP programa otvoren je natječaj namijenjen povezivanju europskih kulturnih ruta. Glavni cilj natječaja je pridonijeti jačanju turističke ponude koristeći kulturno naslijeđe pojedinih zemalja. Također, cilj je i horizontalno i vertikalno povezati dionike unutar turističkog sektora potičući umrežavanje i povezivanje u klastere turističkih proizvoda i tvrtki. Unutar natječaja raspoloživa sredstva iznose pola milijuna eura te se očekuje financiranje četiri do pet projekata. Maksimalni udio sufinanciranja od strane EU-a je 75 posto ili 125.000 eura u fiksnom iznosu. Projektni konzorcij se mora sastojati od minimalno četiri partnera iz zemalja koje sudjeluju u CIP programu. Obuhvaćeno područje je turizam, a tip institucija koje su potencijalni projektni partneri naveden je u tekstu natječaja. Natječajna dokumentacija nalazi se na http://ec.europa.eu/enterprise/newsroom/cf/_getdocument.cfm?doc_id=6761. Rok za prijavu je 7. listopada.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javnu nabavu u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www.een.hr/?hr/ javnenabave/ 15/.

SPECIJALNO VOZILO I KAMERE

JP Makedonska radiotelevizija, Skopje, Makedonija, traži nabavu vozila za prijenos programa i studijskih kamera. Natječaj je otvoren do 28. listopada. Prijave na makedonskom jeziku predaju se na JP Makedonska radiotelevizija, Bul. Goce Delcev bb, Contact: Laze Noveski Attn: JP Makedonska radiotelevizija 1000 Skopje FYR Macedonia, tenderi@mrt.com. mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

ZAŠTITNA ODJEĆA I OBUĆA Commission intercantonale des EPI VD, FR, GE DIV. entretien, Laussane, Švicar-

ska, traži zaštitnu odjeću i obuću. Natječaj je otvoren do 21. listopada, a prijave na francuskom predaju se na Commission intercantonale des EPI VD, FR, GE DIV. entretien, place de la Riponne 10, Attn: Thierry Pucci, 1014 Lausanne, Switzerland, thierry.pucci@vd.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

GRAĐEVINSKI RADOVI Compania de Apa Arad SA, Arad, Rumunjska, traži izvođača radova na vodovodu i kanalizaciji. Natječaj je otvoren do 12. listopada, a prijave na rumunjskom jeziku predaju se na Compania de Apa Arad SA, Sabin Dragoi nr. 2-4, Attn: Iacob Banea, 310178 Arad Romania, iacob. banea@caarad.ro. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

KONZULTANTSKE USLUGE DFID India, New Delhi, Indija, traži savjetodavne usluge u zdravstvu. Natječaj je otvoren do 4. studenog, a prijave na engleskom jeziku predaju se na DFID India, British High Commission, B-28 Tara Crescent, Qutab Institutional Area, For the attention of: Danny D’Souza, 110062 New Delhi, India, td-dsouza@dfid.gov.uk.

Više podataka o natječaju na https://supplierportal.dfid.gov.uk/selfservice/.

AUTOMATI ZA KARTE Ruter As, Oslo, Norveška, traži nabavu i održavanje strojeva za izdavanje karata za prijevoz. Natječaj je otvoren do 17. kolovoza, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Ruter As, Postboks 1030, Sentrum, For the attention of: Rolf Korneliussen, 0104 Oslo, Norway, anbud@ ruter.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POSTAVLJANJE TEPIHA WSW mobil GmbH, Wuppertal, Njemačka, traži uslugu postavljanja tepiha. Natječaj je otvoren do 17. listopada, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na WSW mobil GmbH, Bromberger Str. 39- 41, Attn: Herrn Liszewski, 42281 Wuppertal, Germany. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

MODEMI EDP Distribuição - Energia, Lisabon, Portugal, traži nabavu GSM modema. Natječaj je otvoren do 31. listopada, a prijave na portugalskom jeziku predaju se na EDP Distribuição - Energia, SA Praça Marquês de Pombal, 13 1250-162, Lisboa, Portugal, bizgov@saphety.com.

Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

VARENJE Lunds Energikoncernen AB, Lund, Švedska, traži usluge varenja.

Natječaj je otvoren do 14. listopada, a prijave na švedskom jeziku predaju se na Eslöv Lund Kraftvärmeverk AB, Box 25, For the attention of: Mats Lagerström, SE-221 00 Lund, Sweden, mats. lagerstrom@kraftringen-nat.se. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

AUTOMOBILI Akciju sabiedrība Latvenergo, Riga, Latvija, traži putnička vozila. Natječaj je otvoren do 24. listopada, a prijave na engleskom ili latvijskom predaju se na Akciju sabiedrība Latvenergo, Pulkveža Brieža iela 12, For the attention of: Gundars Pulveris Rīga, LV-1230 Latvia, gundars. pulveris@latvenergo.lv. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj.

Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Strojevi i strojni dijelovi (20110923020) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju strojeva i strojnih dijelova za potrebe proizvodnje guma, lijevanja čelika i metalne industrije traži distributere i partnere za recipročnu proizvodnju. Tvrtka također nudi usluge distribucije te je zainteresirana i za zajedničko ulaganje.

Prehrambeni proizvodi i specijaliteti (20110921035) Talijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju raznih talijanskih regionalnih prehrambenih specijaliteta (tjestenina vrhunske kvalitete, umaka, maslina, sušenih rajčica, 100 posto ekstra djevičanskog maslinovog ulja, balsamico octa iz Modene, vina, suhomesnatih proizvoda, sireva, jaja...) traži trgovačke posrednike kako bi proširila svoju distributivnu mrežu.

Lješnjak i soja (20110921019) Turski proizvođač proizvoda od lješnjaka (pire/paste i brašna) i soje (brašno) za prehrambenu industriju traži trgovačke posrednike. Također je zainteresiran i za joint venture i recipročnu proizvodnju te nudi svoje usluge proizvodnje za podugovaranje.

Ukrasno bilje (20110923010) Talijanska farma koja uzgaja i prodaje ukrasno bilje, s neprekinutom tradicijom koja seže još od 17. stoljeća, traži trgovačke posrednike.

Laboratoriji i klinike (20110921011) Talijanska tvrtka specijalizirana za komercijalizaciju proizvoda za istraživačke laboratorije i klinike, dizajn i realizaciju laboratorija i medicinskih klinika nudi i traži trgovačko-posredničke usluge.

Tekstil, obuća (20110922011) Portugalska tvrtka za kontrolu kvalitete te izvoz i uvoz nudi outsourcing u području tekstila i obuće.

PVC ambalaža za pakiranje (20110920026) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju PVC ambalaže za pakiranje koja se

koristi za tekstilne, kozmetičke i uredske proizvode traži partnere za distribuciju srodnih proizvoda.

srednike za svoje proizvode. Postoji interes i za recipročnu proizvodnju i prodaju tih proizvoda.

Kotlovi i peći, automobilski dijelovi i ambalaža (20110921015) Bosanska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju kotlova i peći od drvenih peleta za centralno grijanje, svih vrsta automobilskih truba, elektromehaničkih i elektroničkih instrumenata i ambalaže traži trgovačke posrednike.

Tapecirani namještaj (20110914012) Tvrtka iz Srbije specijalizirana za proizvodnju tapeciranog namještaja traži distributere za prodaju svojih proizvoda u inozemstvu.

Ovčji sir (20110919025) Slovačka tvrtka za preradu ovčjeg sira i proizvodnju različitih proizvoda od tog sira (torta, dimljeni sir...) traži trgovačke posrednike.

Kacige za motore (20110915002) Vodeći španjolski proizvođač kaciga za motore traži distributere za svoje proizvode.

Biomasa (peleti, brikete) (20110920004) Mađarska tvrtka je specijalizirana za proizvodnju biomase (peleti i brikete) iz poljoprivrednog otpada, drvenih ostataka i piljevine. Osim trgovine ovim proizvodima, tvrtka prodaje, instalira i održava kotlove na biomasu te gradi industrijske čelične konstrukcije. Traži trgovačke po-

IT tehnologija (20110913020) Srbijanska tvrtka specijalizirana za područje IT tehnologija (prodaja visokosofisticiranih softverskih proizvoda) traži partnere za joint venture.

Proizvodi za čišćenje i dezinfekciju (20110912017) Britanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju certificiranih kemijskih proizvoda za čišćenje i dezinfekciju traži distributere aktivne u medicinskom i zdravstvenom sektoru. Tvrtka je također zainteresirana za partnerstvo u obliku recipročne distribucije na postojećim tržištima.

Autodijelovi (20110912025) Tvrtka iz Srbije specijalizirana za proizvodnju autodijelova traži distributere kao i partnere za akviziciju (oni prodaju) i recipročnu proizvodnju. Osim toga, tvrtka nudi podugovaranje potencijalnim klijentima.

www.een.hr

3. listopada 2011.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/ consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en. cfm.

Maska Scream, brand Clown, broj 73270; Barcode: 5203359732706, kineskog podrijetla. Dječja igračka predstavlja rizik za korisnika jer je napravljena od plastike koja nije dovoljno otporna na otvoreni plamen i nije u skladu sa standardom EU 71. (slika 1) Bluza Relisse Jersey Blouse, brand InWear, broj C41573004. Odjevni predmet predstavlja rizik za kupca jer boja na paten-

tnom zatvaraču ispušta paminoazobenzen i to pet puta više od dozvoljenog.

Proizvod nije u skladu s REACH regulativom. (slika 2)

Igračka na napuhavanje Air Toys, brand TOI - TOYS, EAN 8714627161014, Art. no. 6101, u obliku žabe, kineskog podrijetla. Igračka predstavlja rizik za korisnika jer zeleni polimer od kojeg je napravljen sadrži kemijske spojeve koji su zabranjeni REACH regulativom. (slika 3) Električni grijač vode, brand RJE, kineskog podrijetla. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer nije dovoljno nepropusan, žice su pretanke i nedovoljno izolirane i nije uzemljen. Proizvod nije u skladu s Direktivom o niskom naponu, i EU standardom EN 60335. (slika 4) Plastične figurice The World of Animal, brand Dausini, broj DW0909007, kineskog podrijetla. Proizvod sadrži 3etilheksil ftalat koji je zabranjen REACH direktivom, a vrećica u kojoj su igračke sadrži fenol i kadmij. (slika 5) Plastični set za igru Doctor, nepoznatog branda, proizveden u Kini, broj YJ1007031.

Proizvod predstavlja rizik za djecu jer sadrži spojeve zabranjene REACH direktivom. (slika 6) Motocikl KTM Duke, model 125, proizveden 2011. godine. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer vijci koji drže prednja kočiona klješta nisu u skladu sa specifikacijama. (slika 7) Automobil Peugeot 5008, serijskih brojeva VF30E5FV89S145027 do VF30E5FV8ΒS078712, od VF30E5FVAAS187720 do VF30E5FVAΒS082410 - od VF30E5FW09S154960 do VF30­ E5FW0AS055271 od VF30E9HR8AS266311 do VF30E9HR8ΒS1­03918 i­ brojevi VF30E5FS0AS318015 i VF30­ E9HZHAS122571. Proizvod predstavlja rizik jer voda može ući kroz stražnja vrata i vlaga može napraviti kratki spoj u motoru za podizanje i spuštanje prozora, te zagrijavati dio vrata. (slika 8) Vozila Clio i Twingo, brand Renault, s D4Fi D4FT motorima proizvedenim u Francuskoj i Brazilu, od rujna do studenog 2010. Proizvodi predstavljaju rizik zbog nedovoljne kvalitete ventila na motorima. (slika 9) 7

1

2

3

4

5

6

8

9

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama ·

stici (Ref: 11 FR 36l5 3LEZ) Francuska tvrtka, specijalizirana za razvoj, integraciju i komercijalizaciju prilagođenih i robusnih ugrađenih sustava, traži tehničku suradnju u razvoju naprednog sustava upravljanja pomorskim kontejnerima u kontejnerskom poslovanju.

Traže se mogućnosti patentiranja i licenciranja u medicini (Ref: 11 TR 99PB 3LE5) Turska tvrtka koja se bavi proizvodnjom lijekova treba razvijene tehnologije i recepte lijekova i traži partnere koji imaju patentirani know-how koji nema mnogo generičkih lijekova i može biti plaćen iz javnih fondova programa zdravstvenog osiguranja, što bi im omogućilo da proizvode lijekove u Turskoj, pod licencijom ili ugovorom o zajedničkom ulaganju.

·

Traže se nove tehnologije i aplikacije u području telematike, komunikacija i energetske učinkovitosti za korištenje u zatvorima/popravnim ustanovama (Ref: 10 IL 80EP 3JIL) Izraelski sistem integrator traži nove tehnologije i aplikacije u području telematike, multimedije i energetske učinkovitosti za uporabu u zatvorskim objektima. Primjena bi se trebala temeljiti na novim tehnologijama, značajnom smanjenju troškova u poslovanju ili povećanju sigurnosnih aspekata. Traže se tehnološki dobavljači i integratori za tehničku suradnju i zajednička ulaganja.

·

Francuski programer i integrator prilagođenih ugrađenih sustava traži partnera koji je u mogućnosti izraziti potrebe korisnika u pomorskoj logi-

Linija proizvodnje građevinskog materijala (Ref: 11 FR 32j0 3K7A) Francuski inovativni istraživački laboratorij traži industrijskog partnera za razvoj novog proizvodnog procesa građevinskog materijala od kamena. Tražena tvrtka, proizvođač opreme za proizvodnju građevinskog materijala, treba biti u mogućnosti izvesti mnogo testova u pilot-fazi razvoja i industrijalizirati proces.

Redizajn i modifikacija proizvodne linije za automobilsku industriju. (Ref: 11 PL 63AU 3KMR) Poljska podružnica tvrtke (Lower Silesian) aktivne u području proizvodnje komponenti za automobilsku industriju traži tehnička rješenja za modifikaciju njihove postojeće proizvodne linije. Proizvodna linija treba biti optimizirana kako bi povećala volumen proizvodnje. Proizvodna stanica treba biti reorganizirana u skladu s proizvodnim procesom. Tražena tehnologija treba biti potpuno razvijena i spremna za demonstraciju.

·

metodologiju i tehnologiju za izvođenje istraživanja kvalitete subjektno orijentiranog prijema u tehnologiji prijenosa digitalne televizije. Ponuđena metodologija i tehnologija može biti ili u fazi razvoja ili već plasirana na tržište. Konzorcij traži zajedničko tehničko istraživanje i adaptaciju tehnologije i metodologije specifičnim potrebama.

Znanje i stručnost u dizajnu i proizvodnji ugljikovih struktura (Ref: 11 NL 60AH 3L3Y) Nizozemska tvrtka traži stručnjake za dizajn i proizvodnju lakih, na ugljiku baziranih struktura i komponenti za automobilsku industriju. Preferiraju kontakte s njemačkim i belgijskim proizvođačima. Krajnji cilj nizozemskog partnera je financijsko sudjelovanje.

·

Tehnologija recikliranja poliesterskih smola (Ref: 11 TR 99PB 3L2O) Turska tvrtka traži proizvodnu tehnologiju za recikliranje otpada nastalog proizvodnjom poliesterskih gumba. Po mogućnosti, tehnologija bi već trebala biti na tržištu.

Kompanija traži ugovor o zajedničkom ulaganju ili komercijalni ugovor s tehničkom pomoći.

·

·

Istraživanje kvalitete predmetno orijentiranog prijema prijenosa digitalne televizije (Ref: 10 LV 58AD 3JB7) Konzorcij sastavljen od istraživačkog instituta i MSP iz Latvije traži partnera koji ima

·

Upite o ovim ponudama i potražnjama možete uputiti na een@bicro.hr.

enterprise europe

3. listopada 2011.

Autorsko pravo i njegova primjena u praksi U organizaciji Poslovno inovacijskog centra Hrvatske BICRO i Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo u četvrtak 6. listopada s početkom u 9 sati u prostorijama Hotela Dubrovnik, na adresi Gajeva 1, Zagreb, u dvorani Stradun IV, održat će se radionica “Autorsko pravo i njegova primjena u praksi”.

Radionica je namijenjena malim i srednjim tvrtkama ponajprije iz sektora informacijsko-komunikacijskih tehnologija koje žele bolje upoznati način korištenja intelektualnog vlasništva kako bi ostvarile rast i razvoj. Glavni ciljevi radionice su: upoznavanje s osnovnim pojmovima i načinima korištenja autorskog prava, učenje iz primjera malih i srednjih tvrtki koje su temeljem intelektualnog vlasništva kreirale osnovu za daljnji rast,

Prijave na radionicu primaju se isključivo putem online prijave kojoj možete pristupiti na stranici https://docs.google.com/spreadsheet/viewform?formke y=dHpOMXF3b293R3FXNWg3N1pKS2 VkSUE6MQ Više informacija o ovom događanju: Vedran Đidara, 01/2352 628, vedran.didara@bicro.hr

te podizanje svijesti malih i srednjih poduzetnika o važnosti intelektualnog vlasništva za razvoj poduzeća.

Radionica je nastavak ciklusa edukacije o intelektualnom vlasništvu koji u okviru Europske poduzetničke mreže (EEN) organizira BICRO, Vladina agencija za provedbu programa potpore tehnologijskom razvoju i glavni partner u EEN-u Hrvatske za inovacije i transfer tehnologije u suradnji s DZIV-om. Sljedeća radionica održat će se početkom prosinca ove godine.

8

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a Ü 6. listopada Iskustva malih i srednjih poduzeća nakon pristupanja EU-u, Zagreb Ü 6. listopada Autorsko pravo i njegova primjena u praksi, Zagreb Ü 9. listopada Gospodarski susret Tech Fruits&Vegetable 2011 - 3rd Edition, Parma Ü 21. listopada Gospodarski susreti B2B@ SASOfair, Split Ü 28. listopada Venture capital - način financiranja malih i srednjih poduzeća, Zagreb

Iskustva malih i srednjih Radionice o poduzeća nakon pristupanja EU-u restrukturiranju Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža Hrvatske organizira međunarodnu konferenciju pod nazivom “Iskustva malih i srednjih poduzeća nakon pristupanja EU-u”.

Konferencija će se održati 6. listopada u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2, Zagreb, od 9 do 13 sati. Tema konferencije izabrana je s obzirom na skorašnji ulazak Hrvatske u EU, a namijenjena je svim hrvatskim gospodarstvenicima koji žele čuti iskustva svojih kolega koji su iskoristili prednosti jedinstvenog tržišta EU-a. Konferencija će ujedno predstavljati i središnje događanje u Hrvatskoj u okviru Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva 2011 (SME WEEK 2011), koji se održava od 3. do 9. listopada. Očekuje se sudjelovanje predstavnika Europske komisije koji bi govorio o položaju i rezultatima ma-

log i srednjeg poduzetništva nakon ulaska pojedinih zemalja u EU. Nakon toga, predstavit će se tri tvrtke iz tri različite članice EU-a (Slovenije, Češke i Poljske) koje će na svojim primjerima objasniti kako su iskoristile prednosti poslovanja na jedinstvenom tržištu EU-a. U drugom dijelu predstavnik češkog gospodarstva u Hrvatskoj govorit će o prednosti EU članstva za poduzeća u Češkoj. Cilj ovog predavanja je davanje pregleda poslovnog sektora prije i nakon ulaska Češke u EU.

U prostorijama HGK-ŽK Krapina, na Trgu Ljudevita Gaja 5 u Krapini, održat će se radionice Zagovaranje zdravog pristupa restrukturiranju, i to 18. i 19. listopada za menadžment te 25. i 26. listopada za predstavnike tvrtki i sindikata.

Posljednje izlaganje održat će predstavnica Rumunjske koja će govoriti o EU članstvu kao prilici za razvoj tvrtki korištenjem strukturnih fondova.

Cilj projekta je potaknuti poduzeća da uvedu preventivne mjere kako bi se izbjegle negativne posljedice stresa na zdravlje i psihološko-socijalno stanje pojedinaca za vrijeme restrukturiranja. Uvođenjem odgovarajućih radnji može se osigurati niz poslovnih prednosti poput smanjenja bolovanja zaposlenika, bolja produktivnost, smanjenje fluktuacije za-

Konferencija će se održati na hrvatskom i engleskom jeziku, uz simultani prijevod.

Sudjelovanje na konferenciji je besplatno.

Radionice će se održati u sklopu projekta Gear for Changes koji financira EU program Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS. poslenika, manji rizik od gubitka zaposlenika s radnim iskustvom te reputacija tvrtke koja brine za svoje zaposlenike.

Dodatne informacije i prijava na tel: 049/371 883 ili e-mail: lbalasko@hgk.hr najkasnije do 12. listopada 2011.

Sudjelovanje na radionicama je besplatno.

Radionica o fondovima rizičnog kapitala U Zagrebu u Hotelu Dubrovnik, 28. listopada od 9 sati organizira se radionica o venture capitalu.

Venture capital investicije jedan su od načina financiranja trgovačkih društava putem specijaliziranih investicijskih kuća koje investiraju ulažući sredstva u temeljni kapital poduzeća te na taj način u potpunosti dijele ekonomsku sudbinu poduzeća zajedno s osnivačem/poduzetnikom.

mim tim i velike količine svježeg kapitala. Radionica je namijenjena inovativnim tvrtkama, a zamišljena je kao interaktivni proces učenja o načinu funkcioniranja venture capital fondova te prezentiranja konkretnih projekata potencijalnim investitorima. Vodeći ljudi odabranih poduzeća, start-upova i projekata dobit će povratne informacije i praktične savjete o tome kako unaprijediti poslovni plan te kako se prezentirati strateškim partnerima ili investitorima.

Financiranje putem fondova rizičnog kapitala pogodno je za mala i srednja poduzeća, kao i za velike poduzetnike čiji rast i povećanje operativnih aktivnosti zahtijevaju dodatna ulaganja, a sa-

Teme radionice bit će što jest, a što nije venture capital, razlika između debt i venture kapitala, koliko sredstava treba vaša tvrtka, kako se pripremiti za pregovore i ugovaranje za VC.

Voditelj radionice je Dino Bendeković, direktor poduzeća Interfokus, a na radionici će sudjelovati i predstavnici investitora iz Hrvatske i Slovenije. Prijave na radionicu zaprimaju se isključivo online, a prijavnici možete pristupiti na https://docs.google.com/spreadsheet/viewform?formk ey=dG1aUUNQc0U1aktGOFZIbG9ySzBS dlE6MQ. Razmatrat će se samo u potpunosti ispunjene prijave. Prijave prolaze kroz proces selekcije prema kriterijima inovativnosti i komercijalnog potencijala. Selekcijski odbor čine Sektor za inovacije BICRO-a i predavači. Svi prijavljeni kandidati dobit će obavijest o sudjelovanju nakon isteka roka za pri-

javu. Sudjelovanje na radionici je besplatno, a broj sudionika ograničen je na 15.

Kontakt osoba: Vedran Đidara, 01/2352 628, vedran.didara@bicro.hr

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3697, 3. listopada 2011.

( 12 ha

( 55% prodaje

za uzgoj pčela i ljekovitog bilja

Lipovica ostvaruje na ino tržištima

Kasiopea, Zagreb

LIPOVICA, POPOVAČA

Zdravlje i ljepota iz prirode

Sestre Maja i Ana Škrinjar napustile su dobro plaćene poslove i vratile se obiteljskoj tradiciji proizvodnje maslinovog ulja i proizvoda na bazi meda i ljekovitog bilja, te uzgoju pčela

B

ivša konzultantica za poslovne procese u jednoj londonskoj IT tvrtki Maja Škrinjar i njena sestra Ana, također sad već bivša direktorica marketinga u jednoj hrvatskoj tvrtki, odlučile su prije dvije godine napustiti svoje dobro plaćene poslove i vratiti se obiteljskoj tradiciji: proizvodnji maslinovog ulja i proizvoda na bazi meda i ljekovitog bilja te uzgoju

pčela. “Osnovale smo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i obrt Kasiopea, i uz pomoć ostalih članova obitelji te znanja koje smo godinama pažljivo upijali i prikupljali na različitim stranama svijeta, odlučili stvoriti proizvode od 100 posto prirodnih materijala i čistim ekološkim uzgojem. Ne podržavamo ništa što može loše utjecati na zdravlje, tako da u našim

proizvodima nema konzervansa, aditiva i ostalih štetnih sastojaka koji nas okružuju i zagađuju preko svega što konzumiramo”, naglasila je vlasnica obrta Maja Škrinjar.

Ručna proizvodnja Maslinovo ulje dobivaju iz obiteljskog maslinika na otoku Korčuli, a pčele i ljekovite biljke uzgajaju na imanju površine 12 hektara, koje se nalazi u selu Jabučet kod Bjelovara. Za oko dva mjeseca svoje će proizvode prodavati u vlastitoj trgovini koju će otvoriti u Zagrebu. Već imaju svoju bazu

U proizvodnji se koriste originalne i provjerene recepture, a svi proizvodi su testirani kupaca do koje su došli predstavljanjem proizvoda na različitim sajmovima te internetu. “Znanje o tijelu i prirodi pretvaramo u preparate koji na naj-

bolji način pomažu tijelu da obnovi snagu i energiju koju gubimo svakodnevnim brigama i naporima.

Jedan od takvih proizvoda za obnovu energije je Imortalis Mellis, mješavina meda i cimeta, koji se inače smatra i ‘eliksirom besmrtnosti’. Naime, stoljećima se već koristi u liječenju mnogih oboljenja, a nema nikakvih nuspojava. Pripravak podiže i jača imunitet, ubrzava metabolizam i pospješuje probavu, a djelotvoran je i kod snižavanja krvnog tlaka te kolesterola. Imamo raznih takvih kombinacija koje ćemo ubrzo predstaviti širem krugu kupaca”, kazala je naša sugovornica.

Svi se proizvodi proizvode ručno, a za sastojke koje nemaju u vlastitoj proizvodnji biraju proizvođače kojima vjeruju i koji dijele njihovu filozofiju. Koriste originalne i provjerene recepture, a svi proizvodi su testirani. Na Kasiopeinim internetskim stranicama mogu se pronaći i edukativni članci o ljekovitim sastojcima povrća te različitih biljaka. (J.F.)

Tradicija za budućnost Radijatori se proizvode od kvalitetne aluminijske legure zbog čega tri puta brže zagrijavaju prostor nego oni napravljeni od čelika

L

ipovica je tvornica u kojoj se proizvode aluminijski radijatori, odljevi za različite industrije te stupići za omeđivanje pješačkih zona. U njoj je trenutačno zaposleno 160 osoba od kojih 121 u sektoru proizvodnje. Tvornica je

Lipovica je do sada na tržište plasirala više od 100 milijuna radijatorskih članaka osnovana 1968., a sa serijskom proizvodnjom radijatora započela je 1972. godine. Sjedište joj je u Popovači.

Andrea Kujundžić, voditeljica prodaje u Lipovici, kaže nam kako najveći dio proizvodnje čine upravo radijatori. “Najveći korisnici su osobe koje žele kvalitetan, trajan proizvod i optimalnu cijenu te ujedno razmišljaju o uštedi energije koju mogu ostvariti koristeći aluminijske radijatore. Naime, radijatori

se proizvode od kvalitetne aluminijske legure zbog čega tri puta brže zagrijavaju prostor no što to čine radijatori od čelika. Lijevaju se u komadu zbog čega su jači i otporniji na propusnost. Zahvaljujući aluminiju i dvostrukom bojenju otporni su i na koroziju”, objašnjava ona dodavši kako je Lipovica do sada na tržište plasirala više od 100 milijuna radijatorskih članaka. Čelična konkurencija Kada se sedamdesetih godina prošlog stoljeća rodila ideja o tomu da se u Lipovici proizvode aluminijski radijatori, reakcije struke bile su izrazito negativne. Koliko su bili u krivu govori činjenica kako tada proizvedeni radijatori griju još i danas.

Zbog krize te “tankih” ulaganja u uređenje kuća ili pak gradnju stanova smanjeno je i tržište za robu koju ova tvornica nudi. Također, jedan od ključnih problema je i nelikvidnost. “Trenutačno nismo zadovoljni rezultatima prodaje na domaćem trži-

štu. Cilj nam je vratiti prodaju na razinu iz 2007. godine”, ističe ona.

Glavna konkurencija ovoj tvornici su uvozni, čelični radijatori koji su povoljniji zbog drukčijeg načina proizvodnje i daleko jeftinije sirovine.

Iako je još uvijek državna tvrtka, Lipovica nema nikakvih prednosti pri dobivanju posla u državnim institucijama.

“Ravnopravno sudjelujemo na natječajima sa svim ostalim ponuđačima. Javni natječaji su nam u pravilu nepogodni jer su koncipirani tako da prolazi najjeftiniji proizvod, a ne najkvalitetniji”, naglašava Andrea Kujundžić.

Trenutačno, Lipovica 55 posto prodaje ostvaruje na inozemnim tržištima.

“Za inozemnog kupca prije dvije godine razvili smo suhi električni radijator, a u lipnju smo proizveli novi tip radijatora. Čim naplatimo potraživanja i ostvarimo prodajne ciljeve, krenut ćemo u razvoj novih proizvoda i za hrvatsko tržište”, zaključuje Andrea Kujundžić. (B.O.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Rast industrijske proizvodnje i izvoza

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, industrijska proizvodnja u osam mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine bilježi rast od 7,6 posto, u eksploataciji ugljena i kamena 22,4 posto, u prerađivačkoj industriji 6,1 posto, te u proizvodnji i opskrbi strujom, plinom i vodom 5,1 posto. U istom periodu BiH je izvezla robe u vrijednosti 5,4 milijarde maraka, što predstavlja rast od 18,2 posto u odnosu na osam mjeseci prošle godine, dok je uvoz vrijedio nešto više od 10 milijardi KM uz rast od 15,9 posto.

Uz Njemačku, Hrvatska je glavni vanjskotrgovinski partner BiH. U Hrvatsku je izvezeno robe za 827,1 milijun KM, uz rast od 20 posto, a uvezeno za 1,4 milijarde KM, uz rast od 12,1 posto.

Nova proizvodna linija Rafinerije Bosanski Brod

Nestro grupacija u vlasništvu ruske naftne kompanije Zarubežnjev pustila je u pogon novu liniju za preradu nafte u Rafineriji Bosanski Brod čime su rafinerijski kapaciteti povećani sa 1,2 milijuna tona godišnje na tri milijuna tona.

Menadžment Rafinerije priopćio je da su još ranije uspostavili proizvodnju euro-5 dizela, a puštanjem u rad rekonstruirane, odnosno nove linije, krenut će i proizvodnja benzina euro-5. On će biti distribuiran u zemljama regije, kao i na tržištu EU-a.

Menadžment Rafinerije ustvrdio je i da su prva rafinerija u regiji koja je

uspjela ostvariti proizvodnju euro-5 benzina. Na otvaranju nove linije uočeni su predstavnici više kompanija za distribuciju goriva iz susjednih država.

RE-max stigao u BiH RE-max, jedna od najvećih kompanija u svijetu u području nekretnina, ušla je na tržište BiH otvorivši u Sarajevu prvu poslovnicu. U iduće dvije godine u planu je otvaranje 25 poslovnica u BiH, priopćeno je na svečanosti u veleposlanstvu SAD-a u Saraje-

Privredni vjesnik Broj 3697, 3. listopada 2011.

( 6,2 milijarde KM ( 68% udio vanjski dug BiH

RS-a u njemu

Bosna i Hercegovina

Sve veći dužnički glib Narodna skupština Republike Srpske odlučila je uzeti 632 milijuna KM kredita od čega će 375 milijuna KM poslužiti isključivo za pokriće tekućeg deficita entitetskog proračuna Zdravko Latal latal@privredni.hr

T vu. RE-max danas posluje u više od 85 država, ima više od 120.000 agenata i više od 7000 agencija. U ponudi trenutno ima više od četiri milijuna vrijednih nekretnina. Preko te kompanije vlasnici iz BiH mogu riješiti bilo koji spor oko nekretnine u svijetu, a Bosna ne oskudijeva takvim sporovima.

Upravni odbor CEFA-e u Sarajevu Upravni odbor CEFA-e, Udruge organizatora sajmova Srednje i Istočne Europe, na sjednici u Sarajevu analizirao je utjecaj recesije na organizatore i organizaciju sajmova, a najviše je riječi bilo o razvijanju partnerskih odnosa između sajmova i trgovinskih komora, programima EU-a te unaprjeđenju odnosa s javnošću. Utjecaj recesije na organizatore sajmova nije bio ravnomjerno raspoređen, zaključeno je na ovom skupu, jer su vodeći sajmovi imali prilično uspješnu prethodnu sezonu, dok su sajmovi niže kvalitete imali poteškoća u privlačenju izlagača.

ko je lud, a tko zbunjen, i ima li među brojnim ministrima u mnoštvu vlada u Bosni i Hercegovini normalnih, teško je zaključiti. Tek vladajuća većina zastupnika Narodne skupštine Republike Srpske odlučila je zadužiti taj entitet za 632 milijuna konvertibilnih maraka (KM).

Prema mišljenju ekonomskih znanstvenika iz Banje Luke i Sarajeva, novo zaduživanje srpskog entiteta prijeti povećavanju inflacije na razini zemlje i ugrožava njenu monetarnu stabilnost. Vanjski dug BiH iznosi 6,2 milijarde KM, oko 3,1 milijarde eura, od čega RS u tom dugu sudjeluje sa 68 posto, dok je udio tog entiteta u bruto domaćem proizvodu samo 33 posto. Da je stanje u RS-u katastrofalno pokazuje i podatak da su u šest mjeseci ove godine zatvorene 1624 privatne tvrtke.

Zaleđeni stand-by Istodobno, zbog spora između dva entiteta, BiH bi mogla ove godine izgubiti oko 96 milijuna eura iz pretpristupnih fondova EU-a, a iduće još golemih 300 milijuna eura. Spor je nastao jer je srpski entitet osporio realizaciju ranije postignutog dogovora prema kojem bi iz tog iznosa oko osam milijuna otišlo na projekte jačanja državnih institucija. U Federaciji BiH su stali na stranu države uz obrazloženje da zbog osam milijuna eura neće prodavati državu.

Kako god da se razri-

ješi ovaj spor i pitanje tko je više kriv, oni koji žele poniziti državu ili oni koji je žele zaštititi, BiH ostaje u dubokoj ekonomskoj, političkoj i socijalnoj krizi. Zbog činjenice da ni godinu dana nakon općih izbora nije formirana državna vlada, niti se zna kad bi se to moglo dogoditi, MMF je zaledio sve odnose s BiH. Odmrznut će ih kad BiH dobije novo vijeće ministara, a do tada će ostati zamrznut i stand-by aranžman vrijedan oko milijardu eura.

Kako ni ta financijska batina nije urazumila posvađane političare, proračuni svih razina vlasti su u dubokom deficitu te spas za ovu godinu traže u raspisivanju dugoročnih obveznica i uzimanju komercijalnih kredita, a što će biti iduće i idućih godina - o tome za sada ozbiljno razmišljaju samo gospodarstvenici i analitičari.

Od 632,6 milijuna KM novog zaduženja 375 milijuna poslužit će za pokriće tekućeg proračun-

skog deficita. Emisijom dugoročnih obveznica u vrijednosti 120 milijuna KM, s rokom otplate od 10 godina i kamatnom stopom od osam posto godišnje, namjeravaju se zakrpati proračunske rupe.

Uz to, kako bi se osigurala isplata mirovina, Mirovinski fond RS-a zadužu-

BiH bi mogla ove godine izgubiti oko 96 milijuna eura iz pretpristupnih fondova EU-a je se za 70 milijuna KM s rokom otplate od 12 godina i kamatom od osam posto godišnje. Zdravstveni fond, koji je u još većoj krizi, zadužio se za 140 milijuna KM, a Fond dječje zaštite uzeo je kredit od 25 milijuna KM. Zabraniti zaduženja Zastupnici su prihvatili i kredite od 247 milijuna KM kod međunarod-

nih financijskih institucija za realizaciju projekata zaštite od poplava, izgradnju kliničkog centra u Banjoj Luci, te izgradnju male hidrocentrale Cijevna III na rijeci Bosni kod Doboja. Najavljuje se i kredit Kineske razvojne banke veći od 400 milijuna eura za izgradnju autoceste Banja LukaDoboj. Nekoliko sati prije zadnjeg skupštinskog zasjedanja, vlada RS-a morala je iz procedure povući zakon o pravima boraca koji bi trebao revidirati velika prava te populacije dana pred izbore još 2006. godine. Zakon je povučen jer su borci zaprijetili nemirima. No ako na ulice neće borci, zasigurno hoće željezničari, nakon što je u sklopu sanacije kompanije Željeznice RS-a najavljen otkaz za oko 450 prekobrojnih radnika. Stručna javnost, zabrinuta za budućnost zemlje, zatražila je od države da zabrani nova zaduženja, samo što u BiH države nema.

15

www.privredni.hr Broj 3697, 3. listopada 2011.

( 1,35 mlrd € u sljedećih 6 mjeseci

*vijesti

obveze prema stranim financijerima koje dospijevaju slovenskim bankama

SLOVENIJA U MOODY’S ZRCALU

Visoka cijena oklijevanja Slovenija se spustila za prečku niže na bonitetnim ljestvama, uglavnom zbog bankarske prakse “drugarskog kreditiranja” te zbog nespremnosti za reforme Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

M

alo koga u Sloveniji mogla je iznenaditi vijest da je agencija Moody’s snizila bonitetnu ocjenu slovenskih državnih obveznica s Aa2 na Aa3, uz zloslutni dodatak da ne treba isključiti niti silazak na još nižu prečku. Upućeniji već godinu i pol gledaju kako “bubri” dodatak na cijenu slovenskih obveznica – u baznim točkama sa 80 na 300! Ako 100 baznih točaka poskupljuje dug za jedan posto, nije teško izračunati da slovenska financijska neodgovornost povećava troškove državnog zaduživanja otprilike za 50 milijuna eura.

Sašo Stanovnik iz Alta Investa dio odgovornosti za bonitetno ruiniranje izravno je prevalio na građane.

“Kada građani počnu galamiti protiv viših kamata, treba im reći da su za to djelomično i sami odgovorni”, izjavio je. Građani su u lipnju na referendumu glasovali protiv mirovinske reforme, protiv onemogućavanja rada na crno i protiv sužavanja manipulacija pod krinkom studentskog rada. Odbivši vladine reformske prijedloge glasači su poslali u svijet poruku kako se Slo-

Odbivši vladine reformske prijedloge glasači su poslali u svijet poruku kako se Slovenija ne uspijeva nositi s krizom venija ne uspijeva nositi s krizom. I toj nesposobnosti odmah stiže račun u obliku niže bonitetne ocjene.

Moguć daljnji pad Agencija Moody’s nije prešutjela razloge zbog kojih su moguća i daljnja propadanja u bonitetnom ocjenjivanju Slovenije.

Ključna je agencijska sumnja da će slovenska država biti prinuđena osiguravati dodatnu potporu bankarskom sustavu. Nova Ljubljanska banka jedna je od 16 europskih banaka koje se prati na radaru europske bankarske agencije kao problematičnu. Nakon 250 milijuna eura dokapitalizacije početkom 2011. godine, u preostalom dijelu godine trebalo bi NLB dohraniti s još 400 milijuna eura. Kvaka je u tome što novca nema, a da i postoji, nema ga tko organizirati jer se vlada Boruta Pahora, prinuđena na odlazak, proglasila tehničkom, a tehničkoj vladi elementarni politički bonton, eto, ne daje pravo stvarati ob-

Sile potrošnje nadjačale snagu stvaranja Brzo povećanje zaduženosti države i nesposobnost predvodničke elite da obuzda troškove, ključni su razlozi raspada vlade Boruta Pahora. SDS Janeza Janše koja sebe već vidi u ulozi spasitelja, zagovara da se problem prezaduženosti riješi kreiranjem ustavne odredbe prema kojoj javna potrošnja – ono što zajedno potroše država, općine, zdravstveni i mirovinski sustav – ne smije premašiti 45 posto BDP-a. Trenutno u grotlima javne potrošnje završava 49 posto BDP-a Slovenije. Povratak potrošnje u okvire 45 posto BDP-a moguć je samo uz ubrzano povećanje BDP-a ili drastičnim rezom troškova. Jedno ili drugo čini se nemogućom misijom. Za povratak u pristojne gabarite potrošnju u Sloveniji trebalo bi skratiti za 1,4 milijarde eura. Da se za 10 posto smanje mirovine i sve plaće u javnom sektoru, ušteda bi pokrila samo polovinu potrebnog sniženja. Umjesto troškova snizuju se samo prognoze rasta BDP-a. Ocjene o rastu na niže “popravlja” Slovenija, jednako tako i njene najvažnije vanjskotrgovinske partnerice, što problem čini još većim.

POTROŠNJA KLJUČNIH SEKTORA (u milijardama €) 2008.

2010.

zdravstveni sustav 2,20 2,34 mirovinski sustav 4,48 4,80 općine 2,04 2,31 vlada 8,47 9,28 (slovenski BDP danas je niži nego 2008. godine)

veze budućoj vladi. U tom pozivanju na političku korektnost nije teško uočiti i dozu blagog revanšizma: niste nam dali odraditi mandat do kraja, izvolite – kusajte što ste zakuhali.

Banke su doista poseban slovenski problem.

Najveće su u državnom vlasništvu i kao takve do neslućenih razmjera razvile su praksu “drugarskog kreditiranja”. Mnoga potraživanja sada moraju škartirati kao nenaplativa, a to njihove bilance zalijeva negativnim kapitalom.

Dodatni je problem što se slovenske banke nisu zaduživale u zemlji nego su po novac odlazile u europska bankarska središta. U sljedećih šest mjeseci slovenskim bankama dospijeva 1,35 milijardi eura obveze prema stranim financijerima. Povrh toga slovenski bankarski

sustav stvara odgovarajuće rezerve da ima što založiti za slučaj ako se pokaže nužnim crpiti sredstva za likvidnost pri europskoj središnjoj banci.

U kreditnom grču Razumljivo je da sve to čini izrazito neprijateljski okoliš za kreditiranje gospodarstva. Na žalost, u kreditnom grču nema rasta BDP-a, barem ne takvog koji bi mogao relativizirati teret potrošnje.

Nakon svega nije teško zaključiti gdje je Slovenija sletjela u jarak političke nestabilnosti. Janša je svojim populizmom iščašio zglobove rasta – Pahor ih nije dovoljno brzo, niti primjereno odlučno, stavljao u longetu. Moody’s je samo postavio zrcalo.

Sada je vidljivo kako oklijevanje u politici može biti vraški skupo.

Eskalacijska kapa Direktor Termoelektrane Šoštanj Simon Tot uz suglasnost nadzornika potpisao je treći aneks ugovora s Alstomom o najvećoj mogućoj eskalaciji cijena uz koju će francuska tvrtka isporučiti opremu za šesti blok najveće slovenske termoelektrane. Cijena tehnološke opreme uz odredbe početnog ugovora rasla je svakodnevno, kako su rasli troškovi rada, cijene metala, nafte i ostalih potrepština. Eskalacijskom kapom postignuto je da budući porast cijena, uz 4,5 milijuna eura osigurnine, ne može premašiti 94 milijuna eura. Cjelokupni projekt TEŠ 6 tako će stajati 1,3 milijarde eura.

Studij forenzičnog računovodstva Na Visokoj školi za računovodstvo u Ljubljani pripremaju magistarski program forenzičnog računovodstva. U studijskoj godini 2012./13. bit će raspoloživo 20 upisnih mjesta. Franc Koletnik s Ekonomsko-poslovnog fakulteta u Mariboru smatra da su Sloveniji itekako potrebni računovođe za potporu u otkrivanju i progonu gospodarskog kriminala. “Suočeni smo s brojnim skandalima i sumnjama u gospodarski kriminal, a tako malo primjera dobiva sudski epilog”, kaže Koletnik.

PP u škarama cijena Velike prehrambene tvrtke u Sloveniji zapamtit će 2011. po iznimnom poskupljenju ulaznih sirovina, tvrdi Roman Glaser,

predsjednik uprave Perutnine Ptuj. Na razini skupine u Perutnini Ptuj poskupile su primarne sirovine za 11 milijuna eura. Vodeći proizvođač piletine parirao je tom poskupljenju s četiri milijuna eura korekcije cijena. Da bi PP izravnao bilancu, morao je stezati remen, smanjivati investicije te neprekidno raditi na ovladavanju procesima i troškovima.

16 STIL *vijesti Solaris Camping Beach Resort postao naj-kamp

Privredni vjesnik Broj 3697, 3. listopada 2011.

( 25 mil €

uložit će se u izgradnju zagrebačkog hotela

( 152 sobe

imat će Double Tree by Hilton

Hilton u Zagrebu

Solaris Camping Beach Resort našao se u elitnom klubu hrvatskih i slovenskih naj-kampova u 2011. prema izboru slovenskih kampista. Na sajmu Festival kamping&karavaning održanom u Ljubljani dodijeljeno mu je treće mjesto u kategoriji velikih kampova u Dalmaciji, iza kampa Straško u Novalji i kampa Šimuni na otoku Pagu.

SI Kvarner domaćin Vijeća Skåla Skål International Kvarner dobio je domaćinstvo polugodišnjeg susreta Vijeća International Skåla, profesionalne organizacije koja objedinjuje sve oblike putovanja i turizma. Vijeće će zasjedati u Opatiji od 20. do 23. travnja 2012. Na polugodišnjem susretu sudjelovat će članovi Glavnog odbora, Izvršnog odbora te Vijeća International Skåla, njihove pratnje te ostali članovi koji imaju pravo prisustvovati kao promatrači. Očekuje se više od 100 sudionika.

Obilježen Svjetski dan turizma

Luksuz utemeljen na zelenim tehnologijama Hrvatska će uskoro dobiti 613. hotel i 11. hotelski brend. Otvorenje hotela DoubleTree by Hilton očekuje se sljedeće godine u Zagrebu Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

B

rend DoubleTree

by Hilton ušao je na europsko tržište 2008. godine, a trenutno ima 23 hotela u 10 europskih zemalja. Proteklih godina taj je hotelski brend proširio poslovanje na Istočnu Europu, a mreža hotela iz njegova sastava obuhvaća više od 250 lokacija u 21 zemlji.

U sklopu otvaranja 11 novih hotela grupacije Hilton Worldwide u Jugoistočnoj Europi, protekli je tjedan u Zagrebu između te grupacije i tvrtke B.P. Pluto potpisan ugovor o upravljanju hotelom DoubleTree by Hilton. Ugovor je potpisao Ulrich Widmer,

potpredsjednik za razvoj za područje Središnje i Istočne Europe Hilton

slovnog kompleksa unutar poslovne četvrti u zagrebačkoj Vukovarskoj ulici.

“Hilton Worldwide prisutan je u Hrvatskoj od 2005. godine, od kad je otvoren

Otvorenje se očekuje u trećem kvartalu 2012. godine.

Hilton Imperial Dubrovnik, luksuzni hotel iz kojeg puca pogled na stari grad. Očekujemo da će zagrebački hotel ostvariti značajan uspjeh, i to zahvaljujući lokaciji, brendu i unutarnjem uređenju u kategoriji design hotela.

Ovo je i korak naprijed u

Ovo je i korak naprijed u pozicioniranju Zagreba na poslovnoj i turističkoj karti, istaknuo je Widmer Worldwidea, a u ime investitora Branko Perković iz tvrtke B.P. Pluto, koji je ujedno i vlasnik Pustare Višnjica, ovogodišnjeg hrvatskog pobjednika Europske destinacije izvrsnosti (Eden). Hotel DoubleTree već je u izgradnji, a nalazi se u sklopu trgovačko-po-

Važna dopuna turističkoj ponudi Widmer je istaknuo i kako DoubleTree nije jedini njihov hotel u Hrvatskoj jer je u tijeku izgradnja i hotela Hilton Marjan Split.

pozicioniranju Zagreba na poslovnoj i turističkoj karti”, istaknuo je Widmer.

U izgradnju zagrebačkog hotela uložit će se 25 milijuna eura, a projekt se temelji na konceptu zelenih tehnologija i zaštite prirode. Hotel će imati 152 sobe, restoran i bar, poslovni, spa i wellness centar, Precor fitness, bazen i saunu. Konferencijski dio prostirat će se na više od 800 četvornih metara površine. “Da je hotel otvoren u ovom trenutku, bio bi to 613. hotel u Hrvatskoj i 11. hotelski brend.

Hotel DoubleTree by Hilton bit će još jedna dopuna hrvatskoj turističkoj ponudi”, rekao je na potpisivanju ugovora ministar turizma Damir Bajs.

Dani meda u Hrvatskoj

Rekordan broj uzoraka mednih proizvoda Na sedmo ocjenjivanje kvalitete pića od meda i na bazi meda stiglo je više od 230 uzoraka

Svjetski dan turizma ove je godine obilježen na temu Turizam - povezivanje kultura s ciljem naglašavanja važnosti turizma u zbližavanju raznolikih kultura svijeta i promicanja globalnog razumijevanja kroz putovanja. Kako je istaknuo ministar turizma Damir Bajs, Hrvatska je ove godine bila među najuspješnijim turističkim zemljama na Mediteranu, s naglaskom na ponudi raznolikosti, ali i autohtonosti u okruženju svjetske konkurencije.

U sklopu predstojeće tradicionalne manifestacije Dani meda u Hrvatskoj, te obilježavanja vrijedne 130. obljetnice kontinuiranog izlaženja časopisa Hrvatskog pčelarskog saveza Hrvatska pčela, provodi se i natjecanje pčelara i pčelarskih organizacija u kvaliteti pčelinjih proizvoda. Ovu gospodarsku manifestaciju organizira HGK ŽK Osijek u suorganizaciji Hrvatskog pčelarskog saveza i Županijskog saveza pčela-

ra Osječko-baranjske županije.

Dosadašnji pripremni dio ove manifestacije obećava rekordne Dane meda. Naime, na 16. ocjenjivanje kvalitetnih sortih vrsta meda iz cijele Hrvatske, 10. ocjenjivanje pakovina meda i pića, proizvoda za poboljšane zdravlja na bazi meda i suvenira, te na sedmo ocjenjivanje kvalitete pića od meda i na bazi meda, stiglo je više od 230 uzoraka. Fizikalna analiza pristiglih uzoraka obav-

ljena je na Prehrambeno tehnološkom fakultetom u Osijeku, dok je organoleptičko ocjenjivanje uzoraka održano u prostorima HGK-a ŽK Osijek.

Pred stručnim ocjenjivačkim sudovima doista je bio opsežan zadatak.

“Ovo ocjenjivanje je edukativno. Svake godine nakon ocjenjivanja ukažemo na nedostatke koji su uočeni na proizvodima tako da proizvođači mogu učiniti potrebne ispravke.

Prehrambeno-tehnološki fakultet aktivno sudje-

luje u nizu ovakvih aktivnosti koje provodi HGK i drago nam je da sa stručne, znanstvene strane možemo pridonijeti poboljšanju kvalitete, ali i sigurnosti

proizvoda koji u konačnici završe na tržištu”, objasnio je dr. Drago Šubarić, savjetnik ocjenjivačkog suda i dekan osječkog PTF-a. (S.S.)

130 godina organiziranog pčelarstva “Pčelarstvo je izrazito kreativna djelatnost i više vrsta njegovih proizvoda nalazi svoje mjesto na tržištu. To organizirano pčelarenje zasnovano na sjajnoj tradiciji, te povezanost sa znanošću i gospodarstvom, dovelo je do ovakve manifestacije koja je relevantna za cijelo nacionalno tržište Hrvatske. K tome, zahvaljujući dugogodišnjoj dobroj suradnji, na manifestaciji Dani meda sudjeluju i pčelari iz Mađarske, Srbije te Bosne i Hercegovine”, kaže Ernest Nad iz HGK-a ŽK Osijek.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3697, 3. listopada 2011.

suprotno uvriježenim floskulama, može i spajati “ Internet, ljude. I s njihovim radijem također. ”

Alen Matošović, direktor Radija 808

Radio 808

Internet zajahao val U nekoliko klikova moguće je kupiti pjesmu, saznati sve o njoj te, među ostalim, izravno komunicirati s voditeljima je s tog druženja. “Možda će zvučati čudno, ali internet, suprotno uvriježenim floskulama, može i spajati ljude. I s njihovim radijem također. A klasični FM je ograničen dometom i zastario formatom. Vjerujem kako će još neko vrijeme preživjeti, ali ne vidim potrebu da se vozim skupim, zastarjelim automobilom kada se nudi bolji, brži i jeftiniji prijevoz”, napominje Matošović.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

akon četiri mjeseca probnog emitiranja, prošli tjedan je s radom službeno započeo hrvatski internet radio – Radio 808.

Klasični FM je ograničen dometom i zastario formatom Alen Matošović, direktor Radija, ističe kako je 808-ica izrasla iz internet platforme te se koristi (ili to namjerava) svim blagodatima novih tehnologija kao svojim prirodnim komunikacijskim kanalom. “Pritom su zvučnu komponentu programa

osmislili i proveli profesionlci s dugogodišnjim stažem u FM radiofoniji koji su prepoznali trendove kretanja komunikacije u 21. stoljeću i nadopunili svoje znanje kako bi prilagodili radijski program novom okruženju”, objašnjava on. Ideja je

rođena, nastavlja, upravo zbog toga što internet nudi mnogo više mogućnosti od klasičnog FM-a. Tako je zahvaljujući mreži svih mreža u nekoliko klikova moguće kupiti pjesmu koja upravo svira na radiju te saznati sve podatke o njoj.

Također, moguće je izrav-

no komunicirati s voditeljima i cjelokupnom zajednicom koja dijeli iskustvo slušanja u tome trenutku, provjeriti u kojim se lokalima upravo sluša Radio 808 te vidjeti tko je od slušatelja baš tamo, otići i popiti piće s njim te na internetu podijeliti fotografi-

Bez monopola Sama tehnologija, nastavlja Matošović, nije ništa novo ni složeno. Uoči razvoja i pokretanja projekta, problema s tehničke IT strane gotovo da i nije bilo. Problemi bi se mogli pojaviti kada slušanost dođe do granice propusnosti poslužiteljske infrastrukture.

Međutim,

danas postoje načini kako se to može riješiti, a jedan od njih je svakako usluga koju pruža računalstvo u oblaku (cloud computing).

Posebne dozvole pak za pokretanje internet radija nisu potrebne kao kod FM radiofonije gdje je država vlasnik medija kojim se prenosi sadržaj, tj. radijskih frekvencija nad kojima ima monopol. “Internet, s druge strane, nije monopoliziran. Kod internet radija radi se o prijenosu koji se vrlo malo razlikuje od prijenosa drugih vrsta podataka kao što su e-mailovi ili pak web stranice. Obvezno je dakako urediti odnose po pitanju naknade za korištenje autorskih djela što je regulirano ugovorom sa ZAMP-om”, zaključuje Matošović.

Indeks konkurentnosti IT industrije za 2011. godinu

Hrvatska pala za tri mjesta Premda su ukupni pokazatelji nešto bolji od onih iz 2009. godine, napredak našeg IT sektora bio je preslab da bi se plasman održao ili poboljšao Zbog premalog napretka Hrvatska se plasirala na 40. mjesto ljestvice globalne IT konkurentnosti što predstavlja pad za tri mjesta u odnosu na rezultate iz 2009. godine.

Premda su ukupni pokazatelji nešto bolji od onih iz 2009. godine, napredak hrvatskog IT sektora u protekle dvije godine bio je preslab da bi se plasman održao ili poboljšao, objavio je Business Software Alliance (BSA) u istraživanju Indeks konkurentnosti IT industrije za 2011. godinu, koje

je proveo Economist Intelligence Unit. Hrvatska je u ovoj godini poboljšala pokazatelje u kategorijama IT infrastrukture, ljudskog kapitala te istraživanja i razvoja. Međutim, izostao je napredak u pravnom okruženju, podršci industrijskom razvoju te poslovnom okružju.

“Nažalost, pozicija Hrvatske na globalnom tržištu sve je slabija. Usporedbe radi, prije dvije godine Hrvatska je bila na 37., a Slovenija na 29. mjestu.

Danas držimo 40., a susjedi Slovenci 25. mjesto. Jasno je kako u nadolazećem

razdoblju hrvatska politika treba drukčiji pristup problemu - najjednostavniji način je da pogledamo što i kako rade naši susjedi”, napominje Andrej Matijević, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj.

Malezija napredovala 11 mjesta U ovom, četvrtom istraživanju od 2007. godine, Indeks uspoređuje konkurentnost 66 zemalja uključenih u istraživanje, putem niza pokazatelja koji čine temeljna područja za razvoj IT inovacija kao što su cjelokupno po-

slovno okruženje, IT infrastruktura, ljudski kapital, istraživanje i razvoj

Zbog premalog napretka Hrvatska se plasirala na 40. mjesto (R&D), pravno okruženje te javna podrška za industrijski razvoj.

Na vrhu ukupne ljestvice nalaze se SAD, Finska, Singapur, Švedska te Ujedinjeno Kraljevstvo.

Najveći napredak u ovogodišnjem Indeksu u

odnosu na posljednji iz 2009. ostvarila je Malezija, koja je skočila za 11 mjesta u ukupnom poretku zbog niza aktivnosti u istraživanju i razvoju, te Indija, koja je skočila za 10 mjesta zbog snažnog ulaganja u istraživanje i razvoj te dinamičnog okružja ljudskog kapitala. Mnoge druge zemlje, uključujući i Singapur, Meksiko, Austriju, Njemačku i Poljsku, ostvarile su u 2011. snažan cjelokupni rast pokazavši nove razine snage u svim temeljnim područjima informacijske tehnologije. (B.O.)

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Tony Judt ZLO PUTUJE ZEMLJOM Algoritam

U ovoj knjizi Judt, jedan od vodećih svjetskih povjesničara i mislilaca, otkriva kako smo došli do sadašnjeg opasno zbunjujućeg trenutka. Za 30 godina mi smo potragu za vlastitim materijalnim interesom učinili vrlinom. Znamo koliko stvari koštaju, ali nemamo pojma koliko one vrijede.

Više ne pitamo za sudsku presudu ili za zakonodavni akt: Je li to dobro? Je li pravedno? Hoće li to pomoći da postignemo bolje društvo ili bolji svijet? To su nekad bila prava politička pitanja, koja moramo ponovno naučiti postavljati.

Glenn Beck Overtonski prozor Mozaik knjiga

Noah Gardner mladi je voditelj u tvrtki za odnose s javnošću kojega daleko više brine budućnost njegova društvenog života, nego domovine. No sve se to mijenja kada Noah upozna Molly Ross koja je duboko zabrinuta spoznajom da će SAD kakav poznajemo uskoro iščeznuti.

Ona i skupina domoljuba zavjetovali su se da će sačuvati sjećanje na prošlost i boriti se za budućnost. Noah je isprva uvjeren kako je riječ o zabludjelim pobornicima teorije urote i nema se namjeru priključiti njihovoj borbi.

Malba Tahan Beremizov svijet Fraktura

Hanak na povratku u Bagdad susreće neznanca koji mu se umjesto pozdrava obraća riječima “Milijun, četiristo dvadeset i tri tisuće, sedamsto četrdeset i pet...” To je Beremiz Samir, talentirani računatelj iz perzijskog sela Khoi, za kojeg nijedan matematički problem nije pretežak. Došavši u Bagdad, Beremiz postaje slavan zahvaljujući svojoj mudrosti, a njegova je vještina na neprestanoj kušnji kalifa, vezira i drugih velikodostojnika. No, hoće li on sve zadatke svladati s podjednakom lakoćom?

Timothy Findley NEŽELJENI PUTNICI AGM

Iz priče o Noi i njegovoj arci Timothy Findley je napravio originalno, snažno i suvremeno djelo. Biblijski motivi i likovi u 20. stoljeću i umorni Jahve koji kao da je na samrti, junaci su maštovite i okrutne igre u kojoj je pobjeda neizvjesna.

Roman donosi mračnu priču o borbi za vlast i protiv nje.

Raspad obitelji, borba za bližnje i za vlastitu kožu, ubojstva i silovanja, obredi i znanstveni pokusi, demoni i anđeli - sve je to u toj arki, a autor će vam pokušati otkriti kako ste i vi sami već dugo u njoj.

Albrecht Wacker Snajperist na istočnoj bojišnici Zagrebačka naklada

S padom Staljingrada počelo je dvogodišnje povlačenje koje je vojnike s obje strane uvuklo u vrtlog neljudskih napora i sukoba. “Snajper” je savršen primjer vojnika koji su promatrani s divljenjem i gnušanjem, ali koji su poduzimali veličanstvene pothvate i često spašavali živote suboraca.

Nakon rata su morali živjeti sa spoznajom da su oduzeli brojne živote gledajući neprijatelja u oči. Gotovo su svi duboko u sebi skrivali te činjenice. Samo je nekolicina bila voljna pričati o svojim iskustvima...

Privredni vjesnik Broj 3697, 3. listopada 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Suradnja

Engel&Völkers Central Europe, Budimpešta, Mađarska, www.engelvoelkers. com/hu. Tvrtka za poslovanje nekretninama proširuje svoje poslovne aktivnosti na Hrvatsku. Traži licencne partnere koji bi im se pridružili radi proširenja svog brenda i sudjelovanja u dokazanom uspjehu Engel&Völkersa. Trenutačno raspolaže s više od 330 poslovnica i jedna je od vodećih davatelja licencija za agente specijalizirane za marketing prestižnih nekretnina (posjeda) diljem svijeta. Tvrtka nudi licencije za nekretnine na različitim lokacijama uključujući Split, Bukurešt, Budimpeštu, Zagreb, Zadar i Dubrovnik.

Kontakt: info@engelvoelkers. com, +36 20 5740957.

Oprema za balističku zaštitu

Lubawa SA, Grudziac, Poljska, www. lubawa.com.pl. Tvrtka se specijalizirala za područje balističke zaštite, tehničkih i pneumatskih šatora, kao i specijalno obložene tkanine. Iskustvo tvrtke potvrđuju certifikati NATO-a, norme sustava upravljanja kvalitetom te sustavi za kontrolu proizvodnje i specijalne trgovine. Tvrtka posjeduje certifikat sustava upravljanja kvalitetom u skladu sa zahtjevima norme PN-EN ISO 9001:2001 i sustava koji osigurava kvalitetu prema zahtjevima NATO-a AQAP-2110. Kontakt: Mariusz W. Kremplewski, info@ lubawa.com.pl, +48 607 988748, +48 56 6994000.

Kalupi za plastiku

Chinatopmolders, Shenzhen, Kina, www. topmolders.com. Tvrtka nudi dizajniranje kalupa, proizvodnju kalupa i sve usluge povezane s kalupima za injekcijsko brizganje. Kontakt: robin@topmolders. com, +86 755 29863892.

Usluge čuvanja poslovne dokumentacije

Arhiv-Trezor, Donji Stupnik, www.arhivtrezor. hr. Tvrtka nudi usluge skladištenja, sređivanja, digitalizacije i uništavanja poslovnih dokumentacija. Kontakt: Damir Stajčić, damir@arhivtrezor.hr, +385 1 6177777.

Poslovno savjetovanje

Poslovno savjetovanje Sapiens, Zagreb.

Tvrtka nudi potpuno poslovno savjetovanje vezano za ulaganja stranih tvrtki na hrvatsko tržište, pravni, marketinški, računovodstveni, porezni i revizijski consulting. Kontakt: Domagoj Nobilo, sapiens@hi.t-com.hr.

Društvene i edukativne igre

T.W.B., Gradec, www.twb.hr. Tvrtka nudi društvene i edukativne igre hrvatske inovacije i proizvodnje. Povoljne cijene i brza isporuka. Kontakt Brnić Josip, t/f 01 2979 501, gsm 098 415 904, t.w.b@zg.t-com.hr Geotehnički istražni radovi

BMK, Velika Trnovitica, nudi usluge geotehničkih istražnih radova i izrade geotehničkih elaborata, te terenskih ispitivanja podloge kružnom pločom. Kontakt: Mihael Benković, mihael.benkovic@ bj.t-com.hr, +385 43 525232, +385 98 377213.

Rasvjetna tijela

Kanlux, Radzionkow, Poljska, www. kanlux.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom rasvjetnih tijela, ugradbenih i dekorativnih okvira, elektroinstalacijskih uređaja...

Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: Magdalena Pietrewicz, magdalena.pietrewicz@kanlux.com, +48 32 3887400.

Računovodstvene i savjetničke usluge

MKD Biro, Zagreb, www. mkd.hr. Tvrtka nudi knjigovodstveni servis, radi za tvrtke iz zemlje i inozemstva. Uz knjigovodstvo nudi porezno savjetovanje i sve usluge iz domene računovodstva. Kontakt: Dragica Krizmanić, krizmanic.d@mkd.hr, +385 1 3770487, +385 1 98 540403.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Oprema za bolničku kuhinju

Specijalna bolnica za ortopediju Biograd na Moru nabavlja kuhinjske strojeve (oprema) za bolničku kuhinju. Rok dostave ponuda 17. listopada.

i stolnih kalendara s vizualnim identitetom. Rok dostave ponuda je 7. listopada.

tona nabavlja četiri putnička motorna vozila. Rok dostave ponuda je 24. listopada.

Uredski materijal

Sredstva za vezivanje

Plinacro nabavlja uredski materijal. Rok dostave ponuda je 25. listopada.

Gospodarski eksploziv

Hrvatske šume, Direkcija Zagreb, nabavljaju gospodarski eksploziv. Rok dostave ponuda 7. studenog.

Usluge tiskanja

Hrvatska narodna banka nabavlja usluge tiskanja rokovnika, kalendara

Uprava policije Crne Gore nabavlja sredstva za vezivanje. Rok dostave ponuda je 17. listopada.

Regija Bar-kod naljepnice

Hrvatska pošta u Mostaru nabavlja bar-kod naljepnice. Rok dostave ponuda je 25. listopada.

Putnička motorna vozila

Vlada Unsko-sanskog kan-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3697, 3. listopada 2011.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Kako (pametno) Na prodaji industrijske oporezovati nekretnine i gospodarske bogataše? zgrade

Nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Vrbovskom u zk.ul. 1708, procijenjene vrijednosti 8,6 milijuna kuna, nalaze se u Vrbovskom, prodaju se na dražbi 5. listopada u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1 i 3, sudnica 3/I. kat. Imovina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a može se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 051/876 356. Na tim je nekretninama upisano založno pravo u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 13,7 milijuna kuna. Sada je to razlučno pravo Ministarstva financija u iznosu od 3,33 milijuna kuna, a brisanje svih tereta na nekretninama naložit će se zaključkom Suda nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi. Jamčevina za spomenute nekretnine iznosi 863.657 kuna.

Industrijska nekretnina, površine 10.257 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 3,14 milijuna kuna, nalazi se u Starom Petrovom Selu, Matije Gupca 52, prodaje se

na dražbi 5. listopada u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13/III., sudnica 89/III. Sve nekretnine i pokretnine prodaju se kao cjelina. Predmet prodaje može se razgledati u dogovoru sa stečajnim upra-

dr. Uroš Dujšin viteljem na broj mobitela 098/263 734. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene.

Zemljište koje u naravi predstavlja mješaonu i skladište stočne hrane te silose za žito, površine 22.734 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 14 milijuna kuna, nalazi se u naselju Demerje u Zagrebu, prodaje se na dražbi 6. listopada na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Još uvijek nije utvrđeno vrijeme dražbe. Prodaja se obavlja usmenom javnom dražbom po načelu viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati po dogovoru sa stečajnim upraviteljem radnim danom na telefon 01/4555 094 i 098/479 303. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene.

Industrijska nekretnina, koja u naravi predstavlja stočnu farmu s dvije zgrade za stoku, silosima i skladištima, ukupne površine 17.206 četvornih metara, procijenjene vrijednosti tri milijuna kuna, nalazi se u naselju Velika Trnovitica u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prodaje se na dražbi 6. listopada u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Nadležni katastar je Područni ured za katastar u Bjelovaru, ispostava u Garešnici. Prodaja se obavlja usmenom javnom dražbom po načelu viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati po dogovoru sa stečajnim upraviteljem radnim danom na telefon 01/4555 094 ili 098/479

Š 303. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene.

Poljoprivredne gospodarske zgrade, ukupne površine 68.353 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 14 milijuna kuna, nalaze se u Vrbovskom, prodaju se na dražbi 6. listopada u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu.

Prodaja se obavlja usmenom javnom dražbom po načelu viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati po dogovoru sa stečajnim upraviteljem radnim danom na telefon 01/4555 094 i 098/479 303. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene.

Zgrada s proizvodnim pogonom, dvorištem i parkiralištem, ukupne površine 11.977 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 11,9 milijuna kuna, nalazi se u Pregradi, prodaje se 12. listopada u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore kupca.

Nekretnina će se prodavati po početnoj prodajnoj cijeni od 2,5 milijuna kuna, a može se razgledati prema prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/855 370. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

irom razvijenog svijeta u tijeku je lov na veće poreze od bogataša – konstatira Economist. Štedni proračuni u Francuskoj i Italiji uveli su porezni dodatak od tri posto na dohotke veće od 500.000, odnosno 300.000 eura. I Barack Obama je objavio plan za smanjenje deficita u kojem su povećanja poreza usmjerena prema bogatašima, uključujući i “Buffettovo pravilo” prema kojem nijedno kućanstvo s prihodom većim od milijun dolara na godinu ne plaća nižu prosječnu stopu poreza nego obitelji iz srednjeg sloja. Warren Buffett je naime bio taj koji je upozorio da, iako je milijarder, plaća manju poreznu stopu nego njegova tajnica.

Oporezivanje bogataša da bi se zatvorio deficit nije “klasna borba”, tvrdi Obama, “nego matematika”.

Zaoštrena rasprava Rasprava je, očito, krajnje zaoštrena. No postoje tri dobra razloga zbog kojih bi bogataši trebali plaćati veće poreze – makar i ne na način na koji se to sada predlaže.

Prvi je taj da se deficite ne bi smjelo zatvoriti samo putem smanjenja izdataka. Javna potrošnja bi sigurno trebala podnijeti glavninu tereta – ima mnogo načina za kresanje neefikasne birokracije, a i iskustvo pokazuje da programi smanjenja deficita najbolje funkcioniraju kada u njima pre-

vladava kresanje izdataka. No iskustvo pokazuje da bi i viši porezi trebali biti dio takvih programa.

U Americi su porezni prihodi na povijesnom minimumu nakon godina smanjivanja poreza. Stoga za njihovo povećanje trebaju podnijeti dio tereta. Drugi je da postoji i politički argument za ubiranje novih prihoda od bogataša.

vice. Ukidanjem tih olakšica pojednostavio bi se porezni sustav i ubrao bi se oko jedan bilijun dolara godišnje; a kako bi marginalne porezne stope ostale iste, time poduzetnici ne bi bili destimulirani u svojoj aktivnosti. U Europi gdje su porezni sustavi efikasniji jedna bi opcija bila pomicanje težišta po-

Kresanje izdataka nerazmjerno pogađa siromašnije, a čak i prije krize je medijan dohodaka stagnirao. K tome je i globalizacija nerazmjerno nagradila dobitnike. Podrška glasača za mjere štednje ovisi o tome da najveći dio novih poreznih prihoda dolazi od bogataša. Pitanje je – kako? Do sada su se vlade najvećim dijelom orijentirale na povećanje marginalnih stopa poreza na dohodak, na koje bogataši najbrže reagiraju. Kapitalisti prebacuju svoj kapital u blaže oporezovane oblike kao što su dobici od kapitala; odlaze drugamo; rade manje i upuštaju se u manje poduzetničkih pothvata.

reznog tereta s dohotka na imovinu čime bi se ubralo više od bogataša i imalo manje utjecaja na njihovu spremnost na rizike. A na

Pojednostaviti porezni sustav Treći je razlog najočitiji u Americi, koja se daleko više oslanja na poreze na dohodak i ima velik broj poreznih olakšica pa se porezi ubiru od veoma ograničene porezne osno-

Do sada su se vlade najvećim dijelom orijentirale na povećanje marginalnih stopa poreza na dohodak obje strane Atlantika ima mjesta za sužavanje jaza između poreznih stopa na nadnice i na dividende i dobitke od kapitala. Porezni sustav koji bi ujednačio najviše stope na nadnice i kapital, koji bi ukinuo sve olakšice te koji bi ukinuo poreze na poduzeća kako ne bi dvaput oporezovao investicije mogao bi ukinuti poreze na tvrtke te omogućio mnogo nižu najvišu stopu poreza na dohodak. To bi značilo veći porezni prihodi od bogataša bez štete za privredni dinamizam. Doista sjajno!

20 SVIJET FINANCIJA RBA istraživanja

Snažan pad industrijske proizvodnje u kolovozu Nakon blagih godišnjih stopa rasta u lipnju i srpnju, kolovoz je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, donio iznenađujući i snažan pad industrijske proizvodnje od 4,4 posto prema kalendarski prilagođenim indeksima.

Stručnjaci RBA izračunali su (iz desezoniranih indeksa) da je u odnosu na srpanj zabilježen pad industrijske proizvodnje od 4,9 posto. Pad u kolovozu iznenađuje i zbog rasta novih narudžbi u prethodnim mjesecima, koje su u prvih sedam mjeseci porasle za 20,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S druge strane, zalihe industrijskih proizvoda su porasle za 9,7 posto godišnje.

Najveći pad zabilježila je proizvodnja intermedijarnih proizvoda (-9,4 posto godišnje), a slijede energija (-8,2 posto godišnje) i netrajni proizvodi za široku potrošnju (-2,9 posto godišnje).

U prvih osam mjeseci ove godine industrijska proizvodnja bilježi pad od 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pri čemu proizvodnja kapitalnih do-

Raiffeisen Bonds bez izlazne naknade Društvo za upravljanje investicijskim fondovima Raiffeisen Invest od 1. li-

( 13,4% stopa nezaposlenosti ranija očekivanja nisu premašivala 11,9 posto

HUB ANALIZE

bara najviše ublažava negativne trendove. Proizvodnja kapitalnih dobara porasla je u spomenutom razdoblju 5,9 posto, što predstavlja svijetlu točku u razmjerno tmurnoj statistici industrijske proizvodnje.

Blagi rast od 0,3 posto još je zabilježen kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok su sve ostale kategorije zabilježile pad.

Iako je u kolovozu bio vidljiv razmjerno visok pad industrijske proizvodnje, u narednim mjesecima analitičari RBA ipak očekuju pozitivnija kretanja zbog učinka baznog razdoblja i rasta novih narudžbi.

No, najavljuju da će oporavak proizvodnje i ove godine izostati s obzirom na slabu domaću potražnju, nisku konkurentnost i izvoznu orijentiranost, uslijed pogoršanja izgleda gospodarskog oporavka u eurozoni. (A.M.)

*vijesti Quaestus Investu zabranjen rad Društvu Quaestus Invest koje upravlja zatvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine Quaestus Nekretnine, oduzeto je odobrenje za rad i to na razdoblje od godinu dana, objavila je Hanfa. Ta odluka donesena je zbog niza nepravilnosti i povreda zakona u radu toga društva.

U obrazloženju Hanfe na kraju se spominju i njegovi čelni ljudi - Borislav Škegro i Tomislav Matić, za koje se sumnja da su prekršili odredbe Zakona o investicijskim fondovima.

Privredni vjesnik Broj 3697, 3. listopada 2011.

stopada nastavlja s akcijom kojom je ukinuta izlazna naknada za sva ulaganja u fond Raiffeisen Bonds do 31. prosinca ove godine. Investicijski cilj Fonda je ostvarivanje što većeg prinosa uz ulaganje imovine Fonda pretežno u obveznice hrvatskih izdavatelja.

Erste banka izdaje nove obveznice Erste&Steiermärkische banka najavila je u priopćenju objavljenom na Zagrebačkoj burzi još jedno izdanje podređenih obveznica. Riječ je o izdanju od najviše 50 milijuna eura uz kamatnu stopu od 6,5 posto godišnje. Dospijeće obveznica je 2017. godine. Važno je istaknuti kako je to drugo izdanje Erste banke ove godine.

Pesimizam - okvir za budućnost Klub glavnih ekonomista hrvatskih banaka revidirao je rast BDP-a na 0,7 posto, što znači da je očekivanje od 1,5 posto iz siječnja – prepolovljeno

P

rema analizi Hrvatske udruge banaka, točnije Kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka, ne čeka nas baš svijetla budućnost. Naime, prema njihovim očekivanjima u rujnu ovogodišnji očekivani rast BDP-a bio je između

Sudionici na tržištu procjenjuju da je kreditni rejting izravno ugrožen

kivanje sada znatno veće i iznosi 13,4 posto.

Promatrano prema glavnim komponentama BDP-a, sve su revidirane prema dolje. Prije osam mjeseci očekivao se rast realne osobne potrošnje od 1,6 posto, a sada od jedan posto. Očekivao se i rast investicija od 2,6 posto, dok se sada očekuje njihov pad od 0,8 posto.

Očekivao se četveropostotni realni rast izvoza, da bi sada očekivanja bila smanjena na 2,1 posto.

jedan i 1,8 posto. No to je bila optimistična varijanta jer revidirana očekivanja ukazuju na to da će rezultat za 2011. biti bitno lošiji. Naime, ekonomisti u prosjeku očekuju ovogodišnju stopu rasta od 0,7 posto, što znači da je očekivanje s početka ove godine (1,5 posto uz siječnja) – prepolovljeno.

Ekonomisti su i prognozu stope nezaposlenosti uskladili s revidiranom prognozom rasta: umjesto očekivane stope nezaposlenosti od 11,9 posto iz siječnja, prosječno je oče-

Blizu vanjske ravnoteže Ekonomisti su promijenili i očekivani rezultat u ekonomskim odnosima s inozemstvom, tako da je kod vanjskoga duga došlo do male korekcije. Naime, umjesto omjera prema BDP-u od 100,6 posto, po najnovijim prognozama do kraja godine očekuje se omjer od 103,9 posto, što se velikim dijelom može objasniti nižom stopom rasta BDP-a i slabijom kunom.

Važna je promjena i kod očekivanog deficita teku-

ćeg računa bilance plaćanja. Prosječno je očekivanje u siječnju iznosilo -3,6 posto BDP-a, a sada je očekivani omjer deficita i BDP-a više nego prepolovljen: -1,7 posto. Manji deficit na tekućem računu bilance plaćanja logična je posljedica manjeg rasta i manjeg uvoza. To znači da se Hrvatska približava točki uravnoteženja tekućeg računa, što je logična posljedica smanjena neto priljeva kapitala.

Ekonomisti su dobro prognozirali (visoke) prinose na državne obveznice. Rast premije rizika prati se od svibnja, tako da se prinos na kunsku obveznicu, koja dospijeva 2017., kreće upravo prema očekivanoj vrijednosti od 6,6 posto potkraj godine. Događaji na financijskim tržištima ove su godine pokazali da su hrvatski prinosi, odnosno premije rizika koje su u njih ugrađene, uz mađarske, najosjetljiviji na promjene u nepovoljnom okružju kojim dominira širenje grčke krize na jug Europe.

Taj prinos ne odgovara našem BBB- kreditnom rejtingu, što znači da sudionici na tržištu procjenjuju da je kreditni rejting izravno ugrožen. To pak znači da je naš fiskalni deficit neodrživ i da ćemo ga vjerojatno morati smanjivati u najgorem mogućem trenutku – prije no što stanemo na čvrsto tlo izlaska iz recesije.

Tečaj malo slabiji, no ipak stabilan Primjetna korekcija očekivanja dogodila se i kod tečaja. Ekonomisti su u siječnju očekivali tečaj 7,37 kuna za euro na kraju godine, a sada 7,47 što je logično u svjetlu manjeg priljeva kapitala od očekivanog te predviđaju stabilan tečaj do kraja godine. Naime, razina od 7,47 malo je jača od aktualne i približno jednaka razini tečaja u trenutku kada su ekonomisti revidirali svoje prognoze. To znači da vjeruju u spremnost HNB-a da svim raspoloživim sredstvima brani tečaj na obećanim razinama. (V.A.)

21

www.privredni.hr Broj 3697, 3. listopada 2011.

( 34,3 mlrd kn

HNB: inozemni dug 47,2 milijarde eura

Hrvatska malo smanjila inozemni dug

iznos transakcija na bankomatima u 6 mjeseci 2011.

Kartično poslovanje

Plastika (ni)je fantastika

U Hrvatskoj je u lipnju bilo nešto više od devet milijuna debitnih i kreditnih kartica što je za 1,7 posto više nego u istom razdoblju lani Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

odnosu na kraj 2000. godine, broj kartica povećan je gotovo četiri puta, broj bankomata gotovo pet puta, a broj EFT POS-a 10 puta. Nastavlja se rast udjela smart kartica i širenja bankomatske mreže. K tomu, povećava se dostupnost EFT POS

Vrijednost kartičnih transakcija potkraj lipnja iznosila je 54,1 milijardu kuna (Electronic Funds Transfer at Point of Sale) terminala na prodajnim mjestima, pokazuju podaci koje je od banaka i kartičnih kuća prikupio Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije Hrvatske gospodarske komore te predstavio na 12. međunarodnoj konferenciji SmartCard2011.

Drugim riječima, u Hrvatskoj je potkraj lipnja bilo nešto više od devet milijuna debitnih i kreditnih kartica. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, ukupan broj kartica uvećan je za 1,7 posto.

Trend rasta broja čip kartica nastavljen je i u ovoj godini. Udio čip kartica u ukupnom broju kartica iznosio je 83 posto, što dodatno pridonosi podizanju razine sigurnosti

u kartičnom poslovanju te sprječavanju prijevara s karticama. Usporedbe radi, sredinom 2005. godine, njihov udio bio je samo 6,1 posto.

Od ukupnog broja 89 posto ili gotovo 8,1 milijun kartica su debitne i kreditne kartice banaka, a 11 posto ili 993.326 kartica su kreditne kartice kartičnih kuća.

U ukupnom broju kreditnih kartica (1,9 milijuna), 48,6

posto su kreditne kartice banaka, a 51,4 posto kreditne kartice kartičnih kuća.

Sve više bankomata Vrijednost ukupnih kartičnih transakcija na kraju lipnja iznosila je 54,1 milijardu kuna. U odnosu na isto razdoblje 2010. godine vidljiv je porast od oko osam posto. Broj kartičnih transakcija iznosio je 136,4 milijuna što je u odnosu na lanjski li-

panj porast od oko 10,5 posto. Vrijednost kartičnih transakcija stranaca u Hrvatskoj u prvom polugodištu iznosila je 3,5 milijardi kuna ili za 16,7 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Stranci su do kraja lipnja u Hrvatskoj ostvarili 4,9 milijuna kartičnih transakcija ili gotovo 14 posto više nego do kraja istog mjeseca prošle godine.

Valja istaknuti kako najveći udio u ukupnom broju kartica (debitne i kreditne) imaju Mastercard (48,5 posto) i Visa (39,9 posto). Istovreme-

no, u Hrvatskoj je bilo 3836 bankomata od kojih 99,3 posto podržava čip tehnologiju. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, broj bankomata je u prvom polugodištu bio veći za 5,3 posto. Od ukupnog broja bankomata, 67,8 posto je instalirano izvan prostora banke, dok su ostali smješteni u prostoru banaka s tim da je

31,8 posto bankomata dostupno klijentima 24 sata dnevno. Od ukupnog broja bankomata, 92,4 posto su isplatni, a 7,4 posto ima i uplatnu i isplatnu funkciju. Tijekom prvih šest ovogodišnjih mjeseci na njima je napravljeno 50,7 milijuna transakcija u vrijednosti 34,3 milijarde kuna.

Nadalje, ukupan broj EFT POS terminala, instaliranih na različitim prodajnim mjestima, 30. lipnja iznosio je 96.791 te je u

odnosu na kraj istog mjeseca lani bio veći za 12 posto. Većina EFT POS terminala, njih 64 posto, su terminali banaka (21 banka), a ostalo su terminali kartičnih kuća.

Na kraju, prema ovim podacima može se zaključiti kako Hrvatska slijedi europske i svjetske trendove u kartičnom poslovanju, a u nekim pokazateljima je iznad prosjeka regije.

Nakon što se u prvom tromjesečju 2011. počeo nazirati oporavak zaduživanja domaćih sektora, taj se trend nije nastavio i u drugom tromjesečju, izvješćuje Hrvatska narodna banka u novom broju svog Biltena. U tom su razdoblju jedino poslovne banke intenzivirale zaduživanje u inozemstvu, dok su država te javna i privatna poduzeća smanjili svoje obveze prema inozemnim kreditorima.

Uz blagi povoljni učinak međuvalutnih promjena (-0,1 milijarda eura), koji je bio posljedica jačanja tečaja eura prema američkom dolaru, stanje se ukupnog duga Hrvatske u drugom tromjesečju smanjilo za 0,3 milijarde eura, na razinu od 47,2 milijarde eura.

Smanjenje duga središnje države u iznosu od 0,4 milijarde eura uglavnom se može pripisati otplatama obveza na osnovi kratkoročnih instrumenata tržišta novca koje su od domaćih

upisnika otkupili nerezidenti. Javna su poduzeća u drugom tromjesečju smanjila svoje inozemne obveze za 0,2 milijarde eura, a kako se dug HBOR-a istodobno nije mijenjao, ukupni se dug javnog sektora smanjio za 0,5 milijardi eura (isključujući međuvalutne promjene).

Za razliku od države i tvrtki, poslovne su se banke u razdoblju od travnja do lipnja 2011. nastavile pojačano zaduživati u inozemstvu pa je ukupni prirast njihova duga od početka godine triput nadmašio rast koji je bio zabilježen u prvoj polovini prošle godine. Time je njihov dug na kraju lipnja dosegnuo 12 milijardi eura ili 25,4 posto ukupnoga inozemnog duga. (A.M.)

*vijesti Elektromehanika i Teri-Crotek u stečaj Porezna uprava Ministarstva financija podnijela je prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad riječkom tvrtkom TeriCrotek zbog duga od 185 milijuna kuna. Ministarstvo financija treba uplatiti 10.000 kuna predujma za pokrivanje troškova postupka, nakon čega kreće daljnja procedura. Zahtjev za otvaranje stečaja podnesen je i za drugu poznatu riječku tvrtku - Elektromehaniku.

Storm Grupa: 150 milijuna kuna prihoda Protekli su tjedan predstavljene tvrtke članice Storm Grupe - Storm Computers, Supra net, Optima OSN Inženjering, O2, Proaxis i Elektris. Te su tvrtke lani ostvarile gotovo 150 milijuna kuna prihoda, što predstavlja pozitivan trend u odnosu na 2009. godinu, kada je ostvareno nešto

više od 135 milijuna kuna ukupnog prihoda, navodi se u priopćenju te grupacije. Pritom se posebno ističe trend rasta sektora usluga.

Restrukturiranje Brodotrogira Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je na svojoj 85. sjednici odobrila državnu potporu za restrukturiranje, sadržanu u Programu restrukturiranja tvrtke Brodotrogir. Taj je program izradila tvrtka Jadranska ulaganja. Potpora u iznosu nešto višem od 2,8 milijardi kuna odobrena je za razdoblje od 1. ožujka 2006. do kraja 2016. i sastoji se od subvencija, državnih jamstava, otpisa te preuzimanja dugova od strane hrvatske vlade. Programom su utvrđeni troškovi restrukturiranja u iznosu od 4,6 milijardi kuna, od čega vlastiti doprinos brodogradilišta tj. investitora iznosi 1,8 milijardi kuna.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3697, 3. listopada 2011.

Tržište novca Zagreb

I dalje napetost na novčanom tržištu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

P

otražnja za novcem na Tržištu novca Zagreb cijeli je prošli tjedan bila znatno viša od ponude.

Unatoč rastu potražnje, u sustavu i dalje ima dovoljno kratkoročne likvidnosti što pokazuje podatak da dio sudionika svakodnevno potkraj dana deponira viškove u središnju banku kao prekonoćni kredit po stopi od 0,25 posto budući da zbog limita nisu u mogućnosti plasirati svoje kratkoročne viškove po znatno isplativijim tržišnim uvjetima. Prosječna tjedna kamatna stopa za

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

Promet

26.9.2011.-30.9.2011.

19.92011.-23.9.2011.

u%

400

3

300 2 200 1 100

0

26.9.2011.

27.9.2011.

28.9.2011.

prošli tjedan bila je 1,57 posto, dok je prekonoćna kamatna stopa iznosila 1,27 posto. Unatoč dnevnim viškovima, osjeća se napetost u trgovanju zbog neizvjesnosti oko daljnjeg trenda kamatne stope jer će u sljedećem

29.9.2011.

0

30.9.2011.

razdoblju održavanja obvezne pričuve iz sustava biti izuzeto 3,1 milijarda kuna, zbog rasta stope obvezne pričuve sa 13 na 14 posto.

U petak je Ministarstvo financija isplatilo 2,432 milijardi kuna

ponedjeljak

utorak

imateljima obveznica za restrukturiranje gospodarstva iz 1991. godine.

Isplata je bila iz sredstava državnog proračuna i iz dugoročnog deviznog kredita u iznosu od 260 milijuna eura. Ova isplata u značajnoj će mjeri neu-

srijeda

četvrtak

petak

tralizirati posljedice rasta stope obvezne pričuve, te ublažiti napetost na novčanom tržištu koja je zavladala zadnjih desetak dana.

Prošlotjedna aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija pro-

tekla je uz manji interes sudionika. Izdani su samo jednogodišnji zapisi, a od planiranog izdanja kunskih trezorskih zapisa u iznosu od 150 milijuna kuna upisan je 151 milijun po kamatnoj stopi od 4,5 posto. Kod trezorskih zapisa u eurima od planiranog izdanja od 20 milijuna eura upisano je 6,2 milijuna eura po kamatnoj stopi od 4,25 posto.

Do početka razdoblja nove obvezne pričuve na novčanom tržištu ne bi trebalo biti povećanja visina kamatne stope na kratka dospijeća, dok bi kamatna stopa na dulje rokove mogla porasti.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Pad vrijednosti kune

Mirex i dalje u padu

Kuna je proteklog tjedna oslabjela prema euru za 0,14 posto. Potkraj tjedna tečaj eura iznosio je valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

7.51

dolara u petak je iznosio 5,539045 kuna.

USD

5.56

JPY

japanski jen (100)

7,205660

CHF

švicarski franak

6,143692

GBP

britanska funta

8,650120

USD

američki dolar

5,539045

EUR

euro

7,491004

6.16

MIREX - tjedni

160

158

6.14

159

157

5.44

6.13

158

156

5.40

6.12

157

155

5.36

6.11

7.50

5,306747

CHF

5.52

6.15

5.48 7.49 7.48

156

7.47

primjena od 1. listopada 2011. 26.9.

27.9.

28.9.

29.9.

30.9.

26.9.

27.9.

28.9.

29.9.

30.9.

26.9.

27.9.

28.9.

29.9.

30.9.

Međunarodno tržište kapitala

Hrabrije poslovanje na burzama Nakon tromjesečne “suše” na financijskom tržištu eurozone, protekli je tjedan Deutsche Bank izdalo obveznice vrijedne 1,5 milijardi eura kako bi se po5500 5400

krenulo poslovanje. Ta najveća njemačka banka izdala je dvogodišnje obveznice s fleksibilnom kamatnom stopom uz prinos od 98 bazičnih bodova 11800

FTSE 100

11600

iznad tromjesečne Euribor međubankarske stope. Iako je zbog toga zavladao optimizam na većini europskih burzi, ipak su potkraj proteklog tjedna na tim burza2700

Dow Jones

2640

5300

11400

2580

5200

11200

2520

5100

11000

2460

5000

10800

2400

26.9.

3100 3040

27.9.

28.9.

29.9.

30.9.

26.9.

5800

CAC40

5700

27.9.

28.9.

29.9.

30.9.

9000

DAX

8880

5600

8760

2920

5500

8640

2860

5400

8520

2800

5300

8400

27.9.

28.9.

29.9.

30.9.

26.9.

27.9.

28.9.

29.9.

30.9.

NASDAQ

26.9.

2980

26.9.

U posljednja dva tjedna pada vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda.

Tako je u petak Mirex dosegnuo razinu od 156,4747 bodova. To je u odnosu na tjedan ranije pad od 0,12 posto.

Tjedan ranije Mirex je bio na razini od 156,6603 boda.

MIREX - mjesečni

5,390763

kanadski dolar

Izvor: HNB

kune. No, potkraj proteklog tjedna na vrijednosti je izgubio američki dolar, i to 0,36 posto. Tečaj

7,491004 kuna. Prema kuni porasla je i vrijednost švicarskog franka, za 0,39 posto, na 6,143692

27.9.

28.9.

29.9.

30.9.

NIKKEI 225

26.9.

27.9.

28.9.

29.9.

30.9.

ma pale cijene dionica, a pod najvećim pritiskom našao se automobilski sektor.

I na Wall Streetu se osjećalo nestabilno poslovanje, ali je ipak intervencija Deutsche Banka ohrabrila ulagače, pa su tako potkraj prošlog tjedna porasle cijene dionica. Na njihov lagani optimizam utjecale su i informacije o boljim rezultatima američkog gospodarstva. Najveće dobitnice na Wall Streetu bile su dionice banaka jer su ublažena strahovanja kako bi dužnička kriza mogla prerasti u financijsku krizu s kojom se to tržište već suočilo 2008. godine.

154 29.8.

10.9.

19.9.

29.9.

26.9.

27.9.

28.9.

29.9.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 29.9.2011.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

160,1051 156,8068 147,9925 156,1831 156,4747

165,2287 190,3556 118,9751 130,0691 133,5859 181,7629 175,6537 188,9139 135,7579 118,1366 104,2941 161,3856 108,1777 118,2277 168,1766 148,8110 120,8560 105,9129 135,1981

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3697, 3. listopada 2011.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 536,611 milijuna kuna

Najtrgovanija dionica HT-a Marko Repecki www.hrportfolio.com Proteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 97,237 milijuna kuna što je porast od 17,44 posto Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d.

Končar - elektroindustrija d.d.

Adris grupa d.d. (povlaštena) Ericsson Nikola Tesla d.d.

Dalekovod d.d.

Ingra d.d.

Atlantska plovidba d.d.

Zagrebačka banka d.d.

Podravka d.d.

Privredna banka Zagreb d.d.

u odnosu na tjedan ranije.

Indeks Crobex porastao je za 0,40 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.854,41 bod, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.024,93 boda što je porast od 0,15 posto.

tjedna promjena +2,05% -0,38% -0,01% 0,00% +4,99% -10,17% -3,11% -1,00% -1,64% 0,00%

zadnja cijena 248,00 520,00 203,00 1.049,98 168,00 9,10 436,00 44,70 258,00 510,00

promet 15.537.933,43 9.858.880,58 8.206.326,42 5.401.401,94 3.841.146,82 3.808.860,95 3.464.310,19 3.366.414,29 3.273.267,68 2.020.424,00

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 97.237.200,86 kn index

Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija (HT) kojom je ostvareno 15,537 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 248 kuna što je porast od 2,05 posto u odnosu na tjedan ranije.

10 dionica s najvećim rastom cijene ZIF Quaestus nekretnine d.d.

Dioki d.d.

Hoteli Cavtat d.d.

HG Spot d.d.

Jadransko osiguranje d.d.

Tanker d.d.

Slatinska banka d.d.

Hoteli Podgora d.d.

Jadran tvornica čarapa d.d.

Zvečevo d.d.

Tjedni dobitnik među 10 najtrgovanijih je dionica Dalekovoda koja je porasla za 4,99 posto te je trgovanje završila na 168 kuna. Njome je trgovano u vrijednosti od 3,841 mi-

tjedna promjena +30,00% +25,08% +20,00% +19,05% +15,66% +15,38% +12,99% +12,23% +12,22% +11,13%

zadnja cijena 39,00 47,53 60,00 9,00 3.390,00 150,00 112,99 17,90 101,00 100,24

promet 2.610,00 1.025.087,85 4.980,00 1.005,30 115.489,18 150,00 622.099,70 2.112,20 4.040,00 5.495,06

INVESTICIJSKI FONDOVI

posto) i Raiffeisen World (+5,09 posto). Najveći pad kod dioničkih fondova zabilježio je fond Ilirika Gold kojem je vrijednost smanjena za 9,28 posto, a slijedi POBA ICO Equity s padom od 7,07 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast zabilježili su fondovi KD Balanced (+2,34 po-

sto) i HI-balanced (+1,44 posto). Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond AC GBEM kojem je vrijednost smanjena za 2,30 posto te ZB global s padom od 1,84 posto. Jedini dobitnik kod obvezničkih fondova je OTP euro obveznički kojem je vrijednost porasla za 0,53

posto. Najveći pad kod obvezničkih fondova zabilježio je HPB obveznički kojem je vrijednost smanjena za 1,14 posto, a slijedi ZB bond s padom od 1,08 posto. Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio ST Cash s porastom od 0,07 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 23. do 29. rujna 2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

92,0993

0,16

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

12,6151 36,8151 7,3572 119,6300 10,3175 94,1000 91,7100 69,6573 130,0688 49,1400 72,0231 85,1516 79,9800 83,8349 91,4600 49,6266 47,1005 32,1323 20,7846 67,2226 43,3230 55,7360 64,3557 4625,7600 82,8099 10,7051 29,6400 42,4086 5,7202 46,9600 38,3172 74,5787 45,6114 430,3998 262,6207 74,3087 76,3000 270,7113 62,6900 106,7764 86,6678 9,5276 92,5463 82,1302 92,2747 8,5947

-0,21 4,32 2,66 -0,08 3,49 5,09 5,22 -1,73 -0,99 -0,73 -1,75 -1,16 -1,34 2,21 -1,88 -0,29 -1,31 -0,95 2,23 -1,13 -0,22 -0,66 -2,11 -7,07 3,28 -2,52 -1,36 3,79 1,67 1,62 -1,08 2,43 0,61 -0,25 3,24 -0,38 0,00 3,42 -1,57 1,36 -0,86 -2,28 4,68 -0,41 -1,20 2,36

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

tjedna promjena

1.854,41 1.024,93 93,78

+0,40% +0,15% +0,64%

lijuna kuna. Najveći pad zabilježila je dionica Ingre koja je pala za 10,17 posto te je trgovanje za10 dionica s najvećim padom cijene Varteks d.d.

Hrvatski duhani d.d.

Industrogradnja Grupa d.d.

Valamar grupa d.d.

Jadranski naftovod d.d.

Centar banka d.d.

Ingra d.d.

OT-Optima telekom d.d.

Koka d.d.

Croatia osiguranje d.d. (povlaštena)

vršila na 9,10 kuna. Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od dva milijuna kuna.

tjedna promjena -39,96% -33,52% -15,25% -14,75% -11,11% -10,91% -10,17% -9,73% -9,50% -8,57%

zadnja cijena 15,01 93,00 500,00 51,16 2.400,00 211,00 9,10 26,99 181,00 4.800,01

promet 4.027,90 3.224,60 7.250,00 2.251,04 204.406,55 4.009,00 3.808.860,95 241.873,71 21.177,00 4.800,01

*vijesti

Polovično dobri rezultati Proteklog tjedna fondovi su imali otprilike polovično dobre rezultate te je 46 od ukupno 92 fonda zabilježilo porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -9,28 posto, pa do +5,22 posto. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježili su ZB euroaktiv (+5,22

zadnja vrijednost

Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

€ €

85,1300 90,7315

*Tjedna promjena [%] 0,25 -9,28

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn kn kn € kn €

114,0200 129,3200 96,7062 9,3798 115,0989 131,5300 153,2764 98,6100 99,6490 7,4637 79,9297 5,2117 67,8057 9,5865 111,1519 99,5800

-1,63 -1,84 -1,33 1,44 -0,72 -0,83 1,19 -0,59 -0,25 2,34 0,64 -0,05 0,00 -2,30 0,59 0,01

€ € € € € kn € €

157,0500 11,3598 173,2700 129,3172 132,5500 165,5620 125,5146 112,8935

-1,08 -0,44 -0,53 -0,79 -0,73 -0,60 -1,14 0,53

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn €

134,5161 165,5444 141,8573 128,1450 147,7600 141,0100 141,6667 138,1620 125,5643 134,5967 124,7465 118,0927 11,5888 110,6562 10,9136 105,0571 108,0900 101,3505 100,1700

0,04 0,04 0,04 0,04 0,04 0,05 0,04 0,07 0,01 0,04 0,04 0,06 0,06 0,05 0,06 0,06 0,03 0,01 0,06

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash

RBA nudi pogodnosti za umirovljenike

Raiffeisenbank Austria (RBA) pripremila je posebne pogodnosti za umirovljenike. Već od listopada RBA svojim umirovljenicima nudi - isplatu mirovine prvog dana u mjesecu. U slučaju da je prvi dan u mjesecu državni praznik, blagdan ili vikend, isplata se realizira prvi sljedeći radni dan. Osim toga, u promotivnom razdoblju, koje traje do 31. prosinca 2011. godine, RBA će svakom umirovljeniku koji na RBA tekući račun usmjeri svoju mirovinu, jednokratno uplatiti 200 kuna po primitku prve mirovine.

Dionica Luke Ploče na Zagrebačkoj burzi Dionica Luke Ploče od 3. listopada uvrštava se u službeno tržište Zagrebačke burze. Prelazak Luke Ploče u službeno tržište uslijedio je nakon javne ponude dionica kojom je izdavanjem 200.353 novih dionica prikupljeno 170 milijuna kuna kapitala za novi investicijski ciklus.

Građani su upisali oko osam posto novih dionica, a glavninu izdanja tj. 49 posto preuzeli su mirovinski fondovi, koji sada drže ukupno 22,27 posto Luke Ploče, dok je udio države pao ispod 20 posto.

Novi ustroj Siemensa Siemens će u poslovnu 2012. godinu koja je započela 1. listopada ući s dodatno razrađenim ustrojem. Toga dana s radom prema planu počinje novoosnovani sektor Infrastructure&Cities.

U budućnosti će operativno poslovanje Siemensa biti organizirano u sektorima Industry, Infrastructure&Cities, Energy i Healthcare. Uspostavom novog sektora kompanija planira postati jedan od vodećih sudionika dinamičnog rasta ulaganja u infrastrukture i gradove.

H&M zaradio 101 milijun kuna

Švedski modni lanac Hennes&Mauritz (H&M) u Hrvatskoj ima manji broj trgovina nego na nekim drugim tržištima, ali u tim trgovinama bilježi veće prihode. Tako je H&M u trećem tromjesečju zaključno sa 31. kolovoza, na domaćem tržištu ostvario prodaju veću od 51 milijun kuna u samo tri trgovine.

H&M je dosad otvorio pet trgovina u našoj zemlji, a u planu je otvorenje i šeste u Zagrebu. Nakon što je u travnju otvorio prvu trgovinu u Hrvatskoj, H&M je dosad uprihodio 101 milijun kuna.

Izbor iz PV prodaje!

INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ cijena

SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ

cijena

cijena

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

180,00 kn

180,00 kn

200,00

153,00 kn

170,00

299,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

ZAKON O RADU

KULTURA U IZLOGU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

200,00

kn

s komentarima i tumačenjima

cijena

kn

cijena

269,00 kn

kn

cijena

kn

cijena

261,00 kn

100,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

HRVATSKI DIZAJN SAD

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

290,00

kn

cijena

90,00 kn

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

90,00 kn

100,00

kn

Croatian Design Now

cijena

100,00

kn

100,00

kn

107,00 kn

119,00

90,00 kn

cijena

90,00 kn

ČOVJEK I OKOLIŠ

cijena

KIGEN

134,00kn

KRIZA SE PRODUBLJUJE

170,00kn

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

ETIČKA KLOPKA

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

149,00kn

EUROPSKO LOBIRANJE

314,00kn

Novum

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA KIGEN

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

KOMUNIKACIJSKI PLAN

KRIZA, A POSLIJE?

cijena

cijena

199,00

134,00 kn

149,00

23 1 40,00

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

RADNO VRIJEME

KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

171,00 kn

160,00

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

190,00

kn

21176,00 kn

kn

drugo izdanje

cijena

cijena

144,00 kn

299,00

kn

cijena

269,00 kn

kn

161,00 kn

179,00

kn

kn

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

HUOJ

117,00kn

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE 7,00kn

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 000 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 st

r.

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

11

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU Reforma postupka odbora Novum

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI? Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

117,00kn

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013.

Novum

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA Novum

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća

108,00kn

genij elektrotehnike

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

2. izdanje Novum

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

NIKOLA TESLA

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

117,00kn

HUOJ

TIMpress

Mato Karačić

170,00kn

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

uvod u osobni rast i razvoj

kn

171,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

kn

179,00 kn

kn

306,00kn

351,00 kn

135,00 kn

150,00

306,00kn

390,00

kn

NLP

cijena

81,00kn

TIMpress

HUOJ

cijena

134,00kn

315,00 kn

350,00

kn

kn

POGLED U ZVJEZDANO NEBO

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

na pake

ta

162,00 kn

180,00

kn

nakladnik: KIGEN

kn

+

S komentarskim bilješkama TIMpress

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU kn TIMpress

81,00