e-pv 3698 by NEstar

Spremni za nove navike? Od 1. siječnja 2012. rok plaćanja za isporučenu robu i usluge između poduzeća ne bi smio biti dulji od 60 dana

Radikalna industrijalizacija Proizvodnja je temelj prosperiteta Hrvatske, a industrija treba biti glavna poluga razvoja, tvrde u Cromi

Izlaz iz krize za dvije godine Likvidnost je povoljnija nego lani pa većina tvrtki svoj budući rast planira financirati vlastitim sredstvima

s markova trga Str. 9

aktualno Str. 6

svijet financija Str. 29

3 6 9 8

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 10. listopada 2011. Godina LVIII / Broj 3698. www.privredni.hr

privredni vjesnik

štete od papira / kongres hotelijera / marex gel / predstavljanja / hrwwwatska / regija / svijet financija

Razvoj klastera

klasteri SU ključ za EU tržište

Razvoj klastera koče stara loša iskustva sa zadrugama. Drugi veliki problem je manjak povjerenja >>16-17

N EBAG S O P ILO PR info EEN

nosi rk Što do ope Netwo r u E prise Enter

Equodit, cor adit voloruptaest ea nesequas

Velika najava na naslovnici Cae voloratio to que quiat abore ped que officiet remod moluptas delis in perio ipsus >>00-00

intervju: Stella Ronner-Grubačić

Nizozemska vas poziva na natjecanje u trgovini, kaže veleposlanica Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj

>> 12-13

Budućnost je na prugama i brodovima

Da bi se Hrvatska uklopila u prometne planove EU-a, trebala bi u intermodalni transport uložiti više no što je uloženo u ceste

>> 6

U organizaciji časopisa poslovni savjetnik i Tomislava Bekeca Cjelodnevna konferencija za prodajno osoblje – članovi uprave za prodaju, direktore prodaje, voditelje prodaje, prodavače i trgovce 16.11.2011. (srijeda), Zagreb, hotel Dubrovnik

Zašto doći na Superprodavač

KAKO SE PRIJAVITI?

konferenciju?

1 18 predavanja i seminara iz područja prodaje 2 13 vrhunskih predavača, isključivo praktičari 3 Poslovni kontakti s prodajnom strukom 4 Okrugli stol iz područja prodaje uz renomirane govornike

• Svoje sudjelovanje možete prijaviti na e mail adresu: poslovnisavjetnik@ripup.hr ili na fax. 01/49 21 743, tel. 01/49 21 742 Broj mjesta je ograničen.

Osnovna cijena jedne kotizacije iznosi 1.470,00 kn (1.195,12 + PDV) POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (iz jedne tvrtke): • Od 3 do 5 polaznika 5% (na osnovnu cijenu kotizacije) • Od 6 i više polaznika 10% (na osnovnu cijenu kotizacije)

POPUSTI

• 10% popusta za ranu prijavu (od 1.9. do 17.10.2011.) Cijena za ranu prijavu: 1.323,00 kn (1.075,61 kn +pdv) • 5% za pretplatnike Poslovnog savjetnika Generalni sponzor:

Zlatni sponzor: Medijski pokrovitelj:

ECDL diploma - Start - Osnovna - Napredna

Nova posebna izdanja Privrednog vjesnika

www.privredni.hr

privredni vjesnik

ECDL (European Computer Driving Licence) - Europska računalna diploma, međunarodna je potvrda o osposobljenosti za korištenje osobnog računala. Dosad je evidentirano oko devet milijuna polaznika u 148 zemalja. Vlada Republike Hrvatske prihvatila je 2004. godine ECDL za normu educiranja i certificiranja u školstvu i državnoj upravi kojom provodi Nacionalnu strategiju “Hrvatska u 21. stoljeću - Informacijska i komunikacijska tehnologija”. Promovirajući strategiju cjeloživotnog obrazovanja kao pretpostavku razvoja hrvatskoga gospodarstva, Hrvatska gospodarska komora stavlja u tu funkciju i svoj ECDL testni centar. Program educiranja namijenjen je zaposlenima, kao i onima koji su tek u potrazi za radnim mjestom i kojima bi ovim putem stečeno znanje i računalne vještine pomogle u bržem pronalaženju posla ili u prekvalificiranju za neko drugo radno mjesto.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Tel.: 01/4561-522, 4561-513 Fax: 01/4561-520 E-mail: ecdl@hgk.hr www.ecdl.hgk.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3698, 10. listopada 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

Angela Merkel, njemačka kancelarka:

G(H)ost komentator: Damir Vitez, predsjednik Uprave Čateksa

Solidarnost je uvijek jeftinija

Domaću proizvodnju uništava uvozni lobi

Izdavanje euroobveznica nije rješenje za probleme koji se prelijevaju iz Grčke. Onaj tko vjeruje u to, nema pojma o ekonomiji. Zemlje eurozone moraju shvatiti da je došao kraj životu iznad mogućnosti. Potrebno je ustrajati u procesu smanjenja dugova. Bankrot Grčke imao bi nepredvidljive posljedice, doveo bi do špekulativnih napada na druge visokozadužene zemlje i mogućih negativnih utjecaja na ekonomski rast Njemačke. Solidarnost je uvijek jeftiniji način i u današnje vrijeme biranje samostalnog puta nije temelj za bolju budućnost.

Mladen Vedriš, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu:

Riješimo se osjećaja inferiornosti Moramo se riješiti osjećaja da nas ovdje netko dolazi eksploatirati. Prošli smo fazu kad smo kao država bili nekritični i prodavali dijelove sektora vezane uz domaće tržište - sve ono što je ostvarivalo čak i ekstraprofite, ali na domaćem tržištu. Moramo privući one koji će doći s greenfield investicijama da bi od onoga što proizvedu glavninu namijenili izvozu. Danas Češka, Mađarska i Slovačka dva, tri ili četiri puta više izvoze od nas. To znači da više proizvode, više zapošljavaju, imaju veće prihode od poreza i manje socijalne transfere, konkurentniji su, jer je manje pritiska na budžet.

Goran Marić, predsjednik saborskog Odbora za financije:

HNB je skrenuo s nacionalnog puta Hrvatska narodna banka odavno je skrenula s nacionalnog puta i snažno se upregnula u privatne interese. U vrijeme najveće gospodarske i financijske krize bankarskom sektoru dopušta se velik profit, od čega su 4,4 milijarde kuna samo prihodi od provizija i naknada kojih je u bankama čak 227. Dobar dan – naknada, hoćete sjesti – naknada, do viđenja – naknada. Kao da HNB uživa u tome da većina u Hrvatskoj ispašta, a pojedinci se sramotno bogate. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Uvoznici se često deklariraju kao proizvođači pojedinih tekstilnih proizvoda, a nemaju proizvodne pogone, inženjere tekstila ni druge radnike

ionička društva Čateks i Varteks potpisali su Ugovor o strateškom savezu s ciljem zajedničkog nastupanja na domaćem i stranom tržištu. Motiv nam je bio komercijalno proizvodno povezivanje s ciljem očuvanja radnih mjesta. Tvrtke nisu konkurenti jer Vartkes radi vunarski program, a Čateks pamučni te zbog svoje komplementarnosti povezivanjem mogu stvoriti konkurentnijeg ponuđača na tržištu, posebno kod javnih nabava i u izvozu. Problem tekstilne industrije svodi se na nelojalnu konkurenciju koju

Jedini smo proizvođači tehničkih tkanina za specijalne namjene i višeslojnih laminiranih materijala u ovoj regiji stvara trgovački lobi uvozom jeftinog tekstila. Oni se često deklariraju i kao proizvođači pojedinih tekstilnih proizvoda, a nemaju proizvodne pogone, inženjere tekstila ni druge zaposlene tekstil-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

ce. Također, danas se na mnogim tekstilnim proizvodima ne može na deklaraciji pronaći ni zemlja podrijetla robe ni tvrtka proizvođača, tj. gdje je ona stvarno proizvedena, što dovodi u zabludu potrošače. Čateks je od 2005. godine do danas uložio više od 22 milijuna kuna u novu opremu kojom je osuvremenio proizvodne kapacitete. Time smo samo pokazali da primarna proizvodnja u tekstilu još uvijek postoji i da ide naprijed, ali mnogo teža borba vodi se kod konkuriranja naših proizvoda na domaćem tržištu gdje jednostavno s kvalitetom i 137 godina dugom tradicijom ne možemo parirati uvoznom lobiju kojemu je jedini cilj vlastiti profit, a ne očuvanje radnih mjesta i unaprjeđenje tekstilne industrije u Republici Hrvatskoj. Vrlo je važno napomenuti da proizvodimo ekološki prihvatljive proizvode u uvjetima koji su strogo kontrolirani, za što imamo sve potrebne dozvole od nadležnih ministarstava i institucija. U proizvodnji koristimo materijale i sirovine renomiranih proizvođača (tvrtke iz zemalja Europske unije) koji su certificirani i ekološki prihvatljivi te zadovoljavaju sve

nelojalnom konkurencijom s Dalekog istoka. Zbog toga je važnost povezivanja proizvođača u savez vrlo velika jer se samo tako možemo boriti na nemilosrdnom tržištu, a s obzirom na činjenicu da obje tvrtke imaju vrlo visoki udio prodaje u izvozu, tu vidimo dobru perspektivu unaprjeđe-

Koristimo materijale i sirovine renomiranih proizvođača iz zemalja EU-a koji su certificirani i ekološki prihvatljivi stroge norme koje se traže u EU-u. Ti su proizvodi zbog toga skuplji, ali neupitne kvalitete i sigurnosti za potrošača za razliku od jeftine robe čije se podrijetlo, ali ni struktura proizvoda često ne mogu ni ispitati. Ponosno ističemo da smo jedini proizvođači tehničkih tkanina za specijalne namjene i višeslojnih laminiranih materijala u ovoj regiji, što su nam omogućile investicije u novu opremu. U Europi postoji samo nekoliko tvrtki koje imaju takav proizvodni program te koje se još uvijek bore s

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nja budućeg poslovanja. Zajedničkim nastupom na inozemnim sajmovima smanjujemo operativne troškove poslovanja te prepoznatljivim brendovima i imenom tvrtki možemo mnogo lakše privući inozemne partnere i buduće potencijalne kupce. Čateks je ove godine razvio i zaštitio novi brend pod nazivom COMPAGO pod kojim će se prodavati četiri robne marke: Defend (vojni i policijski program), Protect (zaštitni program), Medical (medicinski program) i Home (program kućanskog rublja).

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Ruralni turizam hit IPARD-a

Prijave na drugi natječaj do kraja listopada

Nakon prvog natječaja za IPARD Mjeru 302 Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju odobrila je 18 projekata ukupne vrijednosti 17,65 milijuna kuna, za koje ugovoreni iznos bespovratne potpore iznosi 8,8 milijuna kuna. Većina ugovorenih projekata je u sektoru ruralnog turizma, unutar kojeg su se poduzetnici prijavili za izgradnju i rekonstrukciju apartmana, objekata za sportsku rekreaciju i ribolov te jahanje i držanje životinja u turističke svrhe. Bespovratna sredstva unutar Mjere 302 mogu se ostvariti i za iz-

gradnju i rekonstrukciju objekata za tradicijske obrte, kao i za opremu poput alata za bačvara, klobučara, knjigovežu, urara staklara i slično, te za opremu za proizvodnju suvenira na tradicionalan način. Mjera omogućava potporu izgradnji prostora za izravnu prodaju na farmi te objekata za pakiranje i trženje proizvoda. Bespovratna potpora može se ostvariti i za izgradnju mrijestilišta riba te objekata za uzgoj i skladištenje ribljih proizvoda. Mogu se graditi i IT centri na selu, dječji vrtići i igraonice, sportski i rekreativni centri za mlade i odrasle. Maksimalna vrijednost ulaganja po projektu iznosi 150.000 eura, a bespovratna potpora 50 posto ukupne vrijednosti. S obzirom na veliki interes i dobru prolaznost prijava na prvom natječaju (72 posto), Agencija je raspisala drugi natječaj za Mjeru 302, koji je otvoren do 31. listopada 2011.

*vijesti Bricostore gradi u Zagrebu Francuski lanac Bricostore počeo je izgradnju svog trgovačkog centra u Sesvetama. Ukupna investicija iznosit će više od 187 milijuna kuna, a prodajni će centar zaposliti 110 ljudi. Otvorenje je planirano za proljeće 2012. Centar će se prostirati na 24.000 četvornih metara. Bricostore je jedan od vodećih europskih lanaca s ponudom proizvoda za uređenje doma, kuće i vrta. Agrokor se širi u Makedoniji Agrokor je u Strumici otvorio otkupno-distributivni centar, vrijedan više od 15 milijuna eura, koji će godišnje moći otku-

piti i distribuirati više od 60.000 tona voća i povrća. Centar ima površinu od 13.000 četvornih metara i zapošljava više od 250 radnika. Proizvode će plasirati uglavnom u zemlje članice EU-a te na područje Ruske federacije. UN traži hranu UN Služba za nabavu pozvala je hrvatske proizvođače hrane životinjskog porijekla da se uključe u isporuke njihovih proizvoda za potrebe mirovnih misija UN-a. Pozvali si i sve proizvođače hrane da do 20. listopada 2011. dostave svoje mišljenje, prijedloge ili komentare na nove standarde za hranu koje je UN objavio. MORH je na svojim web stranicama objavio prezentacije o tome kako poslovati s UN-om, te linkove na UN-ovu Službu za nabavu i informaciju o novim standardima za hranu kojom se opskrbljuju mirovne misije UN-a.

Privredni vjesnik Broj 3698, 10. listopada 2011.

“

Proizvodnju ne bih selila iz Hrvatske, to su me, primjerice, pitali i iz Rusije. Ali za organiziranje veleprodaje smo vrlo zainteresirani. Bernarda Cecelja, vlasnica tvornice kreveta i madraca Bernarda

”

Odjeci posjeta poduzetnika Kosovu

Kad pričamo ručak može

Rezultati poslovnih susreta koje su nedavno na Kosovu organizirale Hrvatska gosp hrvatski gospodarstvenici ističu kako su vrlo zadovoljni organizacijom susreta. Uku Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatska gospodarska komora anketirala je predstavnike tvrtki koji su u kolovozu boravili na Kosovu, u sklopu izaslanstva koje je pratilo posjet premijerke Jadranke Kosor. U gospodarskoj delegaciji bili su predstavnici 45 hrvatskih tvrtki, a HGK i Trgovinska komora Kosova organizirali su im susrete s kosovskim poslovnim partnerima. Na anketu je odgovorilo 21 poduzeće, odnosno 47 posto sudionika. Ukupan dojam o posjetu dobio je prosječnu ocjenu odličan (4,6). Slična je i ocjena zadovoljstva organizacijom, za koju su zaslužni komorski službenici. Vrlo dobre ocjene zaslužio je izbor poslovnih partnera i dužnosnika s kojima su mogli razgovarati u Prištini, kao i sami poslovni susreti koji su održani. Jedan od najvrjednijih odgovora dobivenih u anketi odnosi se na broj obavljenih razgovora i njihove ishode. U prosjeku su po kompaniji obavljena četiri razgovora, a bilo je i onih koji su u dva dana pregovarali s pet, sedam pa čak i deset potencijalnih poslovnih partnera. Polovina ispitanih ostvarila je neke konkretne poslove tijekom posjeta. Svi očekuju da će se nastaviti suradnja s nekom od kompanija čije su

predstavnike upoznali na susretima. Svi ispitani potvrdili su da bi rado ponovo sudjelovali u takvim poslovnim delegacijama. Katalozi na albanskom U Prištini je bila i Bernarda Cecelja, vlasnica tvornice kreveta i madraca Bernarda. “Vrlo sam zadovoljna organizacijom tog posjeta i njegovim rezultatima. Već se neko vrijeme spremamo na snažniji iskorak na kosovsko tržište pa smo, uz ostalo, dali tiskati kataloge na albanskom jeziku. Susret u Prištini bio je dobra prilika za razgovor s nekoliko poslovnih ljudi koji bi mogli biti naši zastupnici”, rekla je Cecelja za Privredni vjesnik. Potencijalni suradnici pitali su je bi li preselila dio

U prosjeku su po kompaniji obavljena četiri razgovora, a bilo je i onih koji su u dva dana pregovarali s čak 10 potencijalnih poslovnih partnera

proizvodnje na Kosovo, no ona zasad nema takvih planova: “Proizvodnju ne bih selila iz Hrvatske, to su me, primjerice, pitali i iz Rusije. Ali za organiziranje veleprodaje smo

vrlo zainteresirani.” Na susretima u Prištini razgovarala je o mogućnostima i troškova zakupa poslovnog prostora i iz prve ruke dobila mnoge korisne informacije o poslovnim običajima na Kosovu. “Takve susrete i te kako ima smisla organizirati. Već sam predložila Komori da nas odvede u Makedoniju i Mađarsku”, rekla je Bernarda Cecelja. Ostali sudionici među prijedlozima za nove delegacije naveli su i Albaniju, Moldaviju, Srbiju, Rumunjsku, Crnu Goru, BiH, Rusiju, Ukrajinu,

Bjelorusiju, Kazahstan, Turkmenistan, Tursku te Češku i Italiju. Darko Šeparović, direktor zagrebačke tvrtke Aikate, razgovarao je u Prištini s predstavnicima kosovskog ministarstva obrazovanja. Aikate proizvodi jedinstveni softver za komunikaciju škola s roditeljima, a služi i u druge obrazovne svrhe. Takav se softver naveliko koristi u školama u Austriji i Rusiji, a donekle i u Hrvatskoj. “Predstavnici kosovskog ministarstva pokazali su veliko zanimanje za taj proizvod.

www.privredni.hr Broj 3698, 10. listopada 2011.

“

Posjet većeg proja poduzetnika i političke delegacije Kradljivci ekološke svijesti ojačali su ozbiljnost susreta, a to se pozitivno odrazilo i na razgovore.

”

Darko Šeparović, direktor zagrebačke tvrtke Aikate

o poslu, čekati

podarska komora i Trgovinska komora Kosova već se naziru, a upan dojam o posjetu dobio je prosječnu ocjenu odličan

Milijunske štete zbog papira

Kilogram otpadnog papira koji građani odvojeno odbacuju u plave spremnike stoji kunu, dok je lani njegova cijena iznosila 10 lipa Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

tkupna cijena otpadnog papira nedavno je udeseterostručena. Tako kilogram otpadnog papira koji odgovorni građani odvojeno odbacuju u plave spremnike stoji kunu, dok je u prošloj godini njegova cijena bila 10 lipa. Stoga ta sirovina sve češće postaje metom kradljivaca koji zbog ilegalne materijalne koristi od nekoliko desetaka ili stotina kuna uzrokuju višemilijunske štete. Branimir Valašek, voditelj podružnice Čistoća Zagrebačkog holdinga, ističe kako je u prvoj polovini godine u Zagrebu “nestalo” oko 1200 tona otpadnog papira pritom procijenivši kako će do kraja 2011. kradljivci otuđiti i do 3000 tona tog materijala. “Na taj način nas oštećuju za tri milijuna kuna”, napominje on. Međutim, to je samo dio štete. Ako se tomu doda i šteta koju takvi kradljivci naprave na spremnicima i oko

njih, ukupno je riječ o šest do sedam milijuna kuna. “Poduzeli smo aktivnosti u cilju snažnijeg uključivanja policije u sprječavanje krađa. Do sada je uhićeno desetak skupina koje kradu otpadni papir koje su sudski obrađene“, objašnjava Valašek dodavši kako su tužbe uglav-

Pilot-projekt odvojenog skupljanja korisnog otpada trajat će godinu dana nom odbačene. Oni su naime samo upozoreni da to više ne čine jer je riječ o manjim iznosima od stotinjak ili dvjestotinjak kuna. Mamutica i Zeleni trg Uz papir koji, na žalost, često završi u krivim rukama unatoč tomu što ga ekološki osviješteni građani odbacuju u odgovarajuće spremnike, u Zagrebu se od ožujka odvojeno prikuplja i drugi korisni otpad, tj. staklo i plastika. Riječ je o pilotprojektu koji će trajati go-

dinu dana i koji obuhvaća nešto manje od 8000 domaćinstava na području Dubrave, Kajzerice, Voćarske ulice i Zapruđa. Od ožujka do rujna u tim je zagrebačkim dijelovima prikupljeno 58 tona papira, 11,4 tone stakla te 19,7 tona plastike. Uz ovaj, u tijeku su i dva manja pilot-projekta odvojenog skupljanja otpada na Zelenom trgu te Mamutici u Ulici Božidara Magovca. Na Zelenom trgu je od siječnja do rujna skupljeno 2,2 tone papira, 704 kilograma stakla, 526 kilograma plastike te 501 kilogram biorazgradivog otpada. Na području Mamutice pak od svibnja do rujna prikupljeno je šest tona papira, 3,2 tone stakla i 7,2 tone plastike. Valja napomenuti kako su očekivane koristi od takvih pilot-projekata povećanje količina korisnog otpada koji će se reciklirati, potom smanjivanje količine otpada koji se odlaže na odlagalište Jakuševec-Prudinec, smanjivanje štetnih utjecaja na okoliš te bolja kvaliteta života u gradu.

Obnovljivi izvori energije Nakon Prištine, njihovi će predstavnici uskoro doći u Zagreb na sljedeću fazu razgovora o suradnji”, rekao nam je Šeparović. “Posjet većeg proja poduzetnika i političke delegacije ojačali su ozbiljnost susreta, a to se pozitivno odrazilo i na razgovore”, ocijenio je Šeparović. Odraditi do kraja Nikola Medić iz tvrtke Lager Bašić još je u Prištini izrazio zadovoljstvo organizacijom jer je imao priliku razgovarati s više poslovnih partnera pa i razjasniti neke nesuglasice

iz ranijih poslovnih kontakata. Medić je dodao da bi bilo idealno kad bi posjeti mogli trajati i više dana. Neki bi poslovi, nakon početnog upoznavanja tvrtki i poslovnih partnera, mogli ući i u daljnje pregovaračke faze. Hrvatski poduzetnici koji su bili na Kosovu vole krenuti u posao i odraditi ga do kraja. Tako su među primjedbama naveli da poslovne razgovore ne treba prekidati radi ručka ili nekog drugog događaja, jer se kasnije poslovni tempo uspori, a neki potencijalni sugo-

vornici se ne vrate, zaokupljeni svojim dnevnim obvezama. Posjet Kosovu organiziran je u kolovozu, u vrijeme dok su još trajali godišnji odmori. Stručnjaci HGK-a i Trgovinske komore Kosova napravili su veliki napor da organiziraju dolazak hrvatske delegacije i osiguraju joj relevantne poslovne partnere. Iako su poduzetnici napomenuli da takve posjete treba najavljivati ranije, ipak su svojim ocjenama prepoznali veliki trud uložen u podršku za realizaciju njihovih poslovnih interesa.

Država dijeli kotlove na biomasu Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva objavilo je na svojim web stranicama javni poziv za općine i gradove koji žele zamijeniti kotlove na fosilna goriva kotlovima na pelete i biomasu da prijave svoj interes. Tako mogu steći pravo na dodjelu kombiniranih kotlova na drvo i pelete s pripadajućom opremom za instaliranje u javnim objektima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave (škole, vrti-

ći, knjižnice, vatrogasni domovi i slično), koji su inače u funkciji i na raspolaganju široj društvenoj zajednici. Prijaviti se mogu samo jedinice lokalne samouprave s područja posebne državne skrbi i brdsko-planinskih područja, odnosno s područja selektiranih regija i županija. Ovim projektom Ministarstvo se aktivno uključilo u podizanje svijesti stanovništva o većim mogućnostima upotrebe drva u ekološkom, tehničkom, zdravstvenom, kva-

litativnom, ekonomskom i estetskom smislu te o potrebi korištenja i upotrebe drva na održiv način, kroz održivo gospodarenje šumama, racionalno korištenje energije te povećavanje proizvodnje finalnih proizvoda od drva. Također, ovaj projekt se provodi i u sklopu prilagodbe normama, regulativi i dobroj praksi EU-a, a sve sukladno potrebi promicanja i provođenja sustava društveno odgovorne “zelene” javne nabave. (D.Ž.)

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3698, 10. listopada 2011.

( 15%

udjel intermodalnog u ukupnom prijevozu

( na 25%

trebalo bi povisiti taj udjel do 2015.

Intermodalni prijevoz

Budućnost je na prugama i brodovima Da bi se Hrvatska uklopila u prometne planove EU-a, trebali bismo sve što smo u zadnjih desetak godina uložili u autoceste sada uložiti u pruge i luke, ako ne i više Drago Živković zivkovic@privredni.hr

intermodalnom prijevozu kao budućnosti cijelog transportnog sektora često se govori, a i Europska unija označila ga je kao prioritet u svojoj Bijeloj knjizi o prometu objavljenoj u ožujku ove godine. Intermodalni je prijevoz najlakše opisati kao integraciju različitih vrsta prijevoza na jednoj trasi. To je jedini sektor prijevoza koji raste i u ovoj recesiji, pa je tako njegov udjel u ukupnom prijevozu robe dostigao 15 posto, a do 2015. trebao bi biti i 25 posto. Za razvoj intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj već se sedam godina aktivno zalaže udruga Intermodalni promotivni centar (IPC) Dunav-Jadran, koji svake godine obja-

vi i zbornik radova o toj temi. Ovogodišnja knjiga donosi i prijedlog konkretnih projekata. Među petnaestak predloženih većina je već poznata (poput modernizacija luka u Vukovaru, Pločama i Rijeci ili izgradnje kanala Dunav-Sava), ali predlaže se, primjerice, i izgradnja pruge Pragersko-Krapina, revitalizacija unske pruge i izgrad-

Predlaže se i revitalizacija unske pruge te izgradnja željezničkog tunela kroz Učku nja željezničkog tunela kroz Učku. Prema planovima EU-a, do 2030. godine 30 posto cestovnog teretnog prijevoza trebalo bi biti preusmjereno na unutarnje vode i željezni-

Dobavljač

Luka Prekrcaj i skladištenje

cu, a do 2050. i 50 posto. Da bi se Hrvatska uklopila u te planove, trebali bismo sve što smo u zadnjih desetak godina uložili u autoceste sada uložiti u pruge i luke, ako ne i više. Rijeka nema mjesta Iako se svi pritom pouzdaju u strukturne fondove EU-a, Dubravko Radošević iz Ekonomskog instituta smatra da bi još bolji

Luka Prekrcaj i skladištenje

izvor bili povoljni krediti Europske investicijske banke. Od svih velikih projekata koji se već godinama predlažu, najizgledniji je u ovom trenutku Cargo centar Zagreb, koji bi funkcionirao kao suha luka Luke Rijeka. Naime, ako se ostvari prošle godine potpisan međunarodni sporazum o budućem paneuropskom koridoru XI. (od Švedske preko Poljske i Češke do

Primatelj Prekrcaj platforma

Hrvatske i Grčke), kontejnerski promet u Rijeci mogao bi se povećati sa sadašnjih 150.000 kontejnera na čak 7,5 milijuna. Za to bi bila nužna izgradnja novih terminala, a u Rijeci nema dovoljno mjesta, pa se izmještanje glavnine tereta željeznicom u okolicu Zagreba čini najboljim rješenjem. Fakultet prometnih znanosti, prema riječima Tomislava Josipa Mlinarića,

izradio je i Studiju intermodalnog prijevoza putnika za pet gradova (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Varaždin), koja zahtijeva najmanje 44 nova željeznička vozila. Upitno je, međutim, koliko će to biti isplativo za HŽ, s obzirom na to da mu država sada plaća samo 12 lipa po putniku po kilometru, što je posve nerentabilno po europskim kriterijima.

I poreznu politiku prilagoditi industriji

CROMA: radikalno u reindustrijalizaciju Proizvodnja je temelj ekonomskog prosperiteta Hrvatske, a industrija treba biti glavna poluga razvoja, naglasili su Čolaković i Ferdelji Prijedlozi za ubrzanu reindustrijalizaciju čine pretežni dio Masterplana za razvoj Hrvatske, koji je napisala Croma udruženje menadžera i poduzetnika. Proizvodnja je temelj ekonomskog prosperiteta Hrvatske, a industrija

treba biti glavna poluga razvoja, naglasili su Esad Čolaković, predsjednik Crome i član udruženja Vladimir Ferdelji, direktor Elektrokontakta, na prošlotjednom predstavljanju plana. Croma smatra da bi sve mjere državne politike trebalo usmjeriti na reindustrijalizaciju i u četiri godine provesti radikalne promjene, osobito u ekonomskoj politici, javnoj potrošnji, upravljanju

državnim resursima, pravosuđu i drugim područjima. Predlažu da se porezna politika prilagodi industriji preko olakšica u porezu na dobit. Neoporezivi dio plaća bi povećali radi jačanja potrošačke moći stanovništva. HNB bi mogao smanjiti regulatorni trošak bankama koje kreditiraju proizvodnju. Trebalo bi smanjiti lokalna davanja za proizvodna poduzeća i jačati ulogu HAMAG-a i HBOR-a radi jeftinijeg kreditiranja malih i srednjih poduzeća.

10 PODRUČJA MASTER PLAN PROMJENA 1. Monetarna i fiskalna politika 2. Učinkovito upravljanje javnim i državnim poduzećima i subjektima u javnom sektoru 3. Optimiranje razvoja proizvodnje 4. Rješenje nelikvidnosti 5. Smanjenje parafiskalnih nameta 6. Teritorijalni preustroj s ciljem efikasnije i jeftinije uprave 7. Nova energetska politika 8. Učinkovito zakonodavstvo i pravosuđe 9. Uključivanje znanosti i obrazovanja u razvoj proizvodnje 10. Promjene u ostalim područjima

Uvoz bi trebalo destimulirati “svim legalnim sredstvima”, poput kontrole kvalitete i standarda ili plaćanja uvoza u roku od 15 dana. Razvoj poljo-

privredne proizvodnje temeljili bi na garantiranim otkupnim cijenama, uz promjenu sadašnjeg sustava subvencija. Nelikvidnost bi postupno rješavali

međusobnim kompenzacijama, dok bi administraciju smanjivali bez velikih rezova, uz prirodni odljev zaposlenika i socijalno osjetljiva rješenja. Stručnjaci Crome vjeruju da bi prihvaćanjem njihova plana BDP narastao na šest posto. U administraciji i javnoj upravi smanjio bi se broj radnih mjesta za 40.000, a mnogi bi mogli naći posao na novih 100.000 radnih mjesta, koja bi se, prema planu, u idućih četiri godine otvorila u industriji. (I.V.)

www.privredni.hr Broj 3698, 10. listopada 2011.

( 800 mil €

traže hrvatske tvrtke od Srbije

( 1,8 mlrd €

potraživanja srbijanskih tvrtki u Hrvatskoj

Imovina hrvatskih poduzeća u Srbiji

Sporazumni povrat odgođen do proljeća Iako se u medijima često tvrdi da će hrvatske tvrtke izgubiti imovinu u Srbiji, to zapravo nije posve točno. Mogle bi izgubiti nekretnine, a umjesto njih dobiti udjele Drago Živković zivkovic@privredni.hr

išegodišnje natezanje oko imovine hrvatskih poduzeća u Srbiji došlo je do još jednog krajnjeg roka, koji, bude li kao prethodnih godina, možda i neće biti krajnji. S posljednjim danom rujna na snagu je stupila osma verzija uredbe srbijanske vlade o zaštiti imovine dijelova poduzeća čije je sjedište na teritoriju bivših republika SFRJ. Svakom od dosadašnjih izmjena, pa tako i najnovijom, zapra-

vo se samo pomicao rok za primjenu uredbe, dok je pravni mehanizam koji ona uvodi ostao isti.

vatske tvrtke sada mogu tim poduzećima do 31. ožujka 2012. podnijeti zahtjev za sporazumno utvr-

nema, tamošnja Agencija za privatizaciju procijenit će udjel hrvatske tvrtke u srbijanskom poduzeću.

đivanje udjela u kapitalu. Ako se sporazum postigne, mora biti podnesen srbijanskom Ministarstvu za ekonomiju do 30. lipnja 2012. Ako sporazuma

Međudržavni sporazum Iako se u medijima povodom ove uredbe često tvrdi da će hrvatske tvrtke izgubiti imovinu u Srbiji, to zapravo nije posve točno. Preciznije bi bilo reći da će, ne postignu li sporazum sa svojim sljednicama, izgubiti nekretnine, a umjesto njih dobiti određene udjele u srbijanskim tvrtkama, po procjeni tamošnje Agenci-

Sporazum o povratu imovine trebao bi biti postignut do 30. lipnja 2012. U Srbiji su, naime, od dijelova hrvatskih tvrtki koje su tamo imale imovinu u vrijeme raspada SFRJ osnovana nova društvena poduzeća. Hr-

HUP s bankarima

je za privatizaciju. Nakon privatizacije tih srbijanskih tvrtki, uredba predviđa da se novac za udjele hrvatskih tvrtki zadrži na posebnom računu s kojega će moći naplatiti svoja potraživanja. Naravno, većina zainteresiranih hrvatskih tvrtki radije bi nekretnine nego udjele po procjeni agencije susjedne države. Prema neslužbenim podacima, u tome je dosad uspjelo dvadesetak hrvatskih tvrtki, dok ostali potražuju imovinu čija se vrijednost procjenjuje na 800 milijuna eura. S druge strane, srbijanske

tvrtke u Hrvatskoj, prema procjenama Direkcije za imovinu Srbije, potražuju imovinu vrijednu 1,8 milijardi eura. No, kako Srbija nema preciznih podataka, u Hrvatskoj se takve procjene smatraju pretjeranima. Konačno rješenje problema teško je očekivati bez međudržavnog sporazuma kojim bi se precizirale odredbe Aneksa G Ugovora o sukcesiji. Ne bude li takvog sporazuma u idućih šest mjeseci, za očekivati je da će srbijanska vlada opet produljiti rokove u svojoj uredbi.

OSJEČKI JESENSKI SAJAM

Nema uvjeta za snižavanje kamata Plodovi jeseni Usporavanje rasta na globalnoj razini dodatni je uteg oporavku hrvatskoga gospodarstva pa sljedeće godine možemo očekivati ili stagnaciju ili tek vrlo mali rast. Rekao je to, među ostalim, glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač na radnom ručku koji je prošli tjedan organizirala Udruga malih i

Kamatne stope trenutačno ne mogu biti niže, kažu bankari srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca s predstavnicima Erste banke. Uz već uglavnom poznate pesimistične pro-

gnoze, predstavnici bankarskog sektora govorili su o stanju na domaćem tržištu koje opterećuje visok vanjski dug, nemogućnost jeftinog zaduživanja i visoka stopa rizika. Poduzetnicima su pojasnili zašto su kamate na kredite takve kakve jesu, kako im banka može postati partner u investiranju i kako se lakše mogu

pripremiti za alternativne izvore financiranja i bespovratna sredstva iz Europske unije. Kovač je kazao kako je povrat na kapital domaćeg bankarskog sektora lani bio između 6,5 i sedam posto, što je niže nego, primjerice, u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj. Najkraće, banke se po povratu nalaze u zlatnoj

sredini, a kamatne stope trenutačno ne mogu biti niže jer je visoka cijena rizika države i cijena depozita koje banke plaćaju HNB-u, naglasio je član Uprave Erste banke Boris Cetner. Objasnio je da svi oni koji imaju potrebu za reprogramom kredita, trebaju to napraviti u roku od tri mjeseca (moraju imati i spreman plan restrukturiranja) jer zbog obveza prema središnjoj banci banke ne mogu pomoći onima koji s plaćanjem kasne više od 90 dana. Poduzetnici u toj banci mogu dobiti priručnike za izradu poslovnog plana, ali i cijeli niz proizvoda i usluga koji im mogu pomoći i u dobivanju bespovratnih sredstava iz EU fondova. (J.F.)

Proteklog tjedna (od 6. do 9. listopada) održan je 14. osječki jesenski sajam. Na ovoj posljednjoj ovogodišnjoj sajamskoj priredbi u Osijeku svoje proizvode i usluge predstavilo je više od stotinu domaćih i inozemnih izlagača. Na oko 5000 četvornih metara otvorenog i zatvorenog sajamskog prostora na Pampasu održano je i nekoliko prezentacija poljoprivredne opreme i prehrambenih proizvoda, a svoje su djelatnosti predstavila i javna poduze-

ća u vlasništvu Grada Osijeka. Inače, Osječki sajam svake godine na jesenskoj sajamskoj manifestaciji daje uvid u najnovija dostignuća nacionalnog gospodarstva u području poljoprivrede, prehrambene industrije i ekološki zdrave hrane, grijanja, štednje energije i opremanja doma, proizvodnje i prezentacije autohtonih proizvoda i usluga naše regije. Sastavni dio ovogodišnjeg Jesenskog sajma bili su i tradicionalni Dani meda u Hrvatskoj, kojima je obuhvaćeno 16. nacionalno ocjenjivanje kvalitetnih vrsta meda, 7. ocjenjivanje kvalitete pića od meda, ali i obilježavanje vrijednog jubileja - 130. obljetnice kontinuiranog izlaženja časopisa Hrvatska pčela. (S.S.)

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3698, 10. listopada 2011.

( 372.346 CGT

kapacitet škverova godinu dana po privatizaciji

( 323.600 CGT

godišnja proizvodnja 6 škverova u 10 godina

Državne potpore

Slavina zatvorena, igra se po pravilima Brodogradilišta neće primati nove državne potpore za sanaciju i restrukturiranje najmanje 10 godina po potpisivanju ugovora o privatizaciji Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

ržišno natjecanje je područje koje će, uz pravosuđe, biti detaljnije praćeno do trenutka ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Monitoring je uveden primarno radi brodogradnje – gdje Hrvatska još nije uskladila praksu s obvezama preuzetim potpisivanjem SSP-a. Drugi je dio priče manje eksponiran, riječ je o željezarama. Ugovorom o pristupanju Hrvatska je preuzela posebne obveze za restrukturiranje šest brodogradilišta. Među odredbama je i ona da se sve državne potpore primljene nakon 1. ožujka 2006. od “poduzetnika u sektoru brodogradnje koje je potrebno restrukturirati” ubrajaju u potpore za restrukturiranje. Brodogradilišta će pridonijeti restrukturiranju vlastitim sredstvima koja ne smiju sadržavati državne potpore te moraju iznositi najmanje 40 posto vrijednosti restrukturiranja. Najkasnije godinu dana po privatizaciji škverovi smanjuju kapacitete na razinu iz 1. lipnja 2006. (372.346 umjesto 471.324 CGT) trajnim zatvaranjem navoza ili određivanjem onih koji će služiti isključivo za vojnu proizvodnju ili smanjenjem svoje površine. Ukupna se godišnja proizvodnja šest škverova ograničava na 323.600 CGT u razdoblju od 10 godina s početkom

od 1. siječnja 2011. Škverovi se mogu ugovorno dogovoriti o međusobnim izmjenama pojedinačnih ograničenja (3. maj 109.570 CGT, Brodotrogir 54.955 CGT, Brodosplit i BSO 132.078 CGT i Kraljevica 26.997 CGT). Godišnju dozvoljenu kvotu omeđuju početak proizvodnje broda koji starta s datumom rezanja čelika i kraj s terminom očekivane isporuke broda.

ne proceduri neovisno o tome je li Hrvatska u međuvremenu postala članicom Unije.

Vraćanje potpora Brodogradilišta neće primati nove državne potpore za sanaciju i restrukturiranje najmanje 10 godina po potpisivanju

Brodogradilišta će pridonijeti restrukturiranju vlastitim sredstvima koja ne smiju sadržavati državne potpore ugovora o privatizaciji. Ako se potpore ipak isplate mimo propisa EU-a, Europska komisija nalaže članici Hrvatskoj povrat potpora, uvećan za kamatu. O procesu restrukturiranja Hrvatska izvješćuje EK dva puta godišnje do kraja 2020. i obvezna je vratiti sve potpore ako prekrši bilo koju od prihvaćenih odredbi vezanih uz ugovore o privatizaciji, 40-postotni udjel vlastitih sredstava vlasnika škve-

rova u restrukturiranju ili smanjenje kapaciteta. Slična je odredba vraćanja potpora prihvaćena za željezaru Sisak za potpore u iznosu od 19.117.572,36 kuna uvećane za kamatu, dodijeljene između 2002. i 2007. godine. Hrvatska je obavijestila EK da je primila priznanje duga od proizvođača čelika CMC Sisak, a koji se odnosi na potpore primljene u tom razdoblju. U Ugovoru o pristupanju tržišno je natjecanje posebno istaknuto. Prema prihvaćenom tekstu, neke mjere državnih potpora nastavit će se primjenjivati jer su tretirane kao zatečena prava. Riječ je o mjerama koje su stupile na snagu prije 1. ožujka 2002. Kao državne potpore potvrđene su mjere koje pokriva šest zako-

na/odluka/programa – Zakon o slobodnim zonama, Zakon o HRT-u kao jedina mjera potpora neograničenog trajanja, Odluka o otvorenosti Zračne luke Osijek, Program financiranja nakladništva, Naknadno odobrenje državnih potpora poduzetniku Rockwool Adriatic, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Odluka o obvezi otvorenosti Zračne luke Rijeka za javni zračni promet. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ih je odobrila, a trajat će do kraja 2013. (financiranje nakladništva, zračna luka Osijek), 2014. (znanstvena djelatnost i riječka zračna luka) ili 2016. (slobodne zone). Treća su kategorija zatečenih potpora subvencije koje je, prije dana pri-

stupanja, ocijenio AZTN, za koje je, kaže Ugovor, “utvrđeno da su usklađene s pravnom stečevinom” i na koje EK nije imao primjedbi. U slučajevima u kojima Hrvatska želi da EK ocijeni neku mjeru državnih potpora kao zatečenu ili staru, mora o tome redovno informirati EK te dostaviti sve potrebne podatke. Ako EK nema prigovora iduća tri mjeseca od primitka dokumentacije, mjera se smatra zatečenom potporom. U suprotnom, EK pokreće standardan postupak utvrđivanja pravnih detalja vezanih uz aplikaciju članka Sporazuma EU-a koji regulira tržišno natjecanje. Ugovor o pristupanju ide toliko u detalje određujući da su sve mjere uvedene prije datuma pristupanja podlož-

Obveza izvješćivanje EK Sve mjere koje se dalje primjenjuju nakon datuma pristupanja smatrat će se novim potporama i kao takve tretirati prema zakonima EU-a. Obveza je zemlje članice izvješćivati EK o svim državnim potporama koji ocjenjuje njihovu kompatibilnost; ako postoje sumnje, mjera se stavlja na led sve do donošenja konačne odluke. U slučaju da se takva odluka donese prije datuma pristupanja, ona na snagu stupa tek nakon ulaska Hrvatske u EU. Zatečene potpore imaju svoj rok trajanja, trogodišnje razdoblje od dana pristupanja. U tom će razdoblju Hrvatska, ustreba li, izmijeniti ili dopuniti mjere potpora kako bi ih uskladila s praksom u EU-u, odnosno Komisijinim smjernicama. Pokaže li se bilo koja potpora neusklađenom sa smjernicama, tretirat će se kao nova potpora. Iznimke od pravila rijetke su i primjenjuju se na posebne okolnosti, poput serije potpora bankama u jeku financijske krize. U Ugovoru o pristupanju posebno su obrađene državne i pojedinačne potpore u ribarstvu – iznimkom s uobičajenim trogodišnjim razdobljem usklađivanja.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3698, 10. listopada 2011.

( od 10.000 do milijun kn kazne za nepoštivanje ugovorenog roka plaćanja

Sjednica hrvatske vlade

Od Nove godine plaćanje obvezno u 60 dana Vlada nastoji utjecati na smanjenje nelikvidnosti, koja snažno opterećuje gospodarsku aktivnost na hrvatskom tržištu, kazala je ministrica financija Igor Vukić vukic@privredni.hr

d 1. siječnja iduće godine rok plaćanja za isporučenu robu i usluge između poduzeća ne bi smio biti dulji od 60 dana. Rokovi plaćanja javnih institucija propisuju se na još kraći, načelni rok od 30 dana. Sadržaj je to prijedloga zakona o rokovima is-

Nakon ulaska u EU poljoprivreda će u dvije godine dobiti gotovo 800 milijuna eura punjenja novčanih obveza koji je Vlada prihvatila na prošlotjednoj sjednici. Tim zakonom, istaknula je ministrica financija Martina Dalić, Vlada nastoji utjecati na smanjenje nelikvidnosti, koja snažno opterećuje gospodarsku aktivnost na hrvatskom tržištu. Prijedlogom zakona propisane su i kazne za prekršitelje. Od 10.000 kuna do milijun kuna platit će dužnici-pravne osobe, ako ne poštuju ugovoreni rok plaćanja. Za odgovorne osobe u tvrtkama propisana je novčana kazna od 1000 do 50.000 kuna.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestat će važiti članak 147. Zakona o obveznim odnosima koji je dosad regulirao rokove plaćanja. Ne na štetu vjerovnika Novi zakon vrijedit će ipak samo za ugovore sklopljene nakon njegova stupanja na snagu. I novi zakon omogućava da se iznimno ugovore rokovi dulji od 60 dana. Takva iznimka, međutim, ne smije dovesti do “očigledne neravnopravnosti u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika”. Prema novom zakonu neće biti moguće ugovorom uvjetovati vjerovniku da odustane od naplate zateznih kamata ako dužnik probije ugovoreni rok plaćanja. Vlada je izmijenila Zakon o državnim potporama u poljoprivredi i uskladila ga s pravilima Europske unije, prihvaćenima u pregovorima. Prema riječima ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, u pregovorima je utvrđen iznos izravnih plaćanja na koje će Hrvatska imati pravo po ulasku u EU. Izravne subvencije poljoprivredi na godišnjoj će razini dosegnuti 382,6 mi-

lijuna eura. Tome treba dodati i 333 milijuna eura za financiranje ruralnog razvoja. Na taj se novac pravo stječe u drugoj godini članstva. Iz državnog proračuna isplaćivat će se i dodatna novčana sredstva. “Poljoprivreda će tako u dvije godine dobiti gotovo 800 milijuna eura, što je dvostruko više nego što je dosad u najboljim godinama osiguravala Republika Hrvatska”, rekao je Čobanković. Novac će se moći koristiti po strogim pravilima i uz pojačan nadzor. Pravo na subvenciju neće imati korisnici čiji hektari poljoprivrednog zemljišta nisu upisani u sustav ARKOD. Radi olakšavanja postupka podnošenja zahtjeva za potpore, Agencija za plaćanja u poljoprivredi sklopila je sporazum s Poreznom upravom o razmjeni podataka. Više neće biti potrebno donositi potvrde iz Porezne uprave da su nositelji gospodarstava upisani u Registar obveznika poreza na dohodak. Propisane su i nove mjere za potpore ekološkoj i tzv. integriranoj proizvodnji te uzgoju zaštićenih pasmina. Poljoprivrednici će u tim programima morati biti najmanje pet godina

kako bi se izbjeglo špekulativno prijavljivanje radi zarade na subvencijama. Proračunski manjak 2,12 milijardi kuna Hrvatskim vodama Vlada je odobrila jamstvo za kredit podignut kod Erste banke, vrijedan 504 milijuna kuna, namijenjen za niz projekata obnove vodoopskrbnog sustava. Riječ je o dijelu kreditnog plasmana ukupno vrijednog oko milijardu kuna koji će se otplaćivati do 2020. godine. Herman Sušnik, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, istaknuo je da se ulaganjem tog novca, osim zaštite okoliša, postižu i snažni ekonomski efekti, osobito u angažiranju građevinske operative. Suradnjom na ovim projektima posredno je zaposleno gotovo 3000 radnika, rekao je Sušnik. Budući da će 4. prosinca biti parlamentarni izbori, Vlada je donijela odluku o privremenom financiranju korisnika državnog proračuna za prva tri mjeseca 2012. godine. Prema odluci, prihodi proračuna planirani su na 25,1 milijardu kuna, dok bi rashodi iznosili 27,3 milijuna. Planirani manjak iznosio bi 2,12 milijardi kuna.

Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma

Nova pravila rada Temeljem Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine, obveznici provođenja mjera, radnji i postupaka za sprječavanje i otkrivanje pranja novca su i posrednici u prometu nekretninama. Iz tog razloga je održano predavanje Provođenje mjera, radnji i postupaka za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma kod posrednika u prometu nekretninama koje je organizirala Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Ministarstvom financija - Financijskim inspektoratom u prostorijama HGKŽupanijske komore Split. Ovim zakonom obuhvaćene su mnoge djelatnosti, tako da se mijenjaju i nadopunjavaju pravila rada raznih profesija poput od-

vjetnika, bilježnika, bankara, revizora pa tako i posrednika u prometu nekretnina. Njime se propisuje niz mjera, radnji i postupaka koje je potrebno izvršiti u svrhu ostvarivanja zakonskog cilja - sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Predavanje je pripremljeno radi olakšavanja primjene tog zakona, odnosno kako bi se posrednici detaljnije upoznali s obvezama koje za njih proizlaze temeljem Zakona te ih se u svom poslovanju pridržavali. (J.V.)

*vijesti INTECO-ov robot spreman za tržište Zagrebačka tvrtka INTECO predstavila je svog prvog robota za hidrodinamičku obradu betonskih i metalnih površina razvijenog u Hrvatskoj. Nakon petogodišnjeg usavršavanja i primjene za vlastite potrebe, nastao je robot R Jet-062, čija će primjena u graditeljstvu olakšati poslove na sanaciji betonskih površina i konstrukcija. Robot se može koristiti i u industriji za čišćenje, dekontaminaciju i ostale zahtjevne poslove čijim se obavljanjem ugrožava ljudsko zdravlje. INTECO je najavio i izgradnju proizvodnog pogona u Hrvatskoj. CEMEX donirao 450.000 kuna Šesti godišnji natječaj tvrtke CEMEX privukao je 277 projekata i programa. Odabrana su 24 najkvalitetnija koja su podijeli-

la donacijski fond vrijedan 450.000 kuna. Donacije su dodijeljene najboljima u pet kategorija – edukacija, razvoj zajednice, zaštita okoliša, zdravlje i kultura. Na svečanosti u Solinu darovnice je dobitnicima dodijelio predsjednik Uprave CEMEX Hrvatske Trpimir Renić. Na CEMEX-ov natječaj mogu se prijaviti sve organizacije, udruge, klubovi i društva koja traže financijsku pomoć, a čiji projekti izravno ili neizravno poboljšavaju kvalitetu života u zajednici. Ericsson NT: 60 milijuna u ZND-u Ericsson Nikola Tesla ugovorio je nove izvozne poslove vrijedne preko 60 milijuna kuna. Glavnina ugovora ostvarena je na tržištu Zajednice Neovisnih Država. Riječ je o modernizaciji i proširenju mobilnih i fiksnih mreža kao i IP orijentiranim rješenjima za poslovne korisnike. U Armeniji je ugovorena prodaja pilot-programa m-zdravstva koji se temelji na bežičnoj komunikacijskoj tehnologiji i paketu Ericsson Mobile Health.

10 PREDSTAVLJAMO

( 50% tvrtki

bez uspjeha u plasmanu svojih proizvoda i usluga

Granum G, Zagreb

Privredni vjesnik Broj 3698, 10. listopada 2011.

( 2011. godine pokrenut portal

Portal čuvarkuća.hr, Zagreb

Priča o dva zrna

Za bezbrižno djetinjstvo Naša je uloga, ističu u tvrtki Granum G, pomoći da zaposlenici budu razvijeni i uspješni individualci, koji svoje znanje i vještine koriste u potpunosti

ećinu nas od najranijih dana prate razne izreke, mudre misli, priče s porukom. Budući da granum na latinskom znači zrno, ljudi prvo pomisle na izreku “zrno po zrno pogača”, a zaborave na onu

Granum G može značajno popraviti statistiku uspješnosti, tvrde vlasnice te tvrtke “kako siješ, tako ćeš i žeti”. Kroz iskustvo, rukovodeće i savjetničke pozicije te poslovne edukacije vlasnice tvrtke Granum G Ines Vranješ Radovanović i Gabrijela Šurina Hanzl stekle su široko znanje i iskustvo o procesima, alatima, kanalima, pristupima i vještinama o kojima savjetuju. Njih dvije izrekom s početka teksta rukovode se, kažu, i u vlastitim životima. Utemeljile su Granum G, uvjerene da su zaposlenici nositelji organizacije, neovisno je li riječ o poje-

dincima ili timovima. Oni ostvaruju rezultate i ciljeve, komuniciraju s javnošću, stvaraju, promoviraju i prodaju proizvode, oni su organizacija. Naša je uloga, ističe Ines Vranješ Radovanović, pomoći da zaposlenici budu razvijeni, uspješni, ostvareni i zadovoljni individualci, koji svoje znanje i vještine koriste u potpunosti, sami ili u timovima, ispunjavajući zahtjeve organizacije i uvažavajući tržišno okruženje. Ako su u nekoj tvrtki razvijeni odnosi menadžera i zaposlenika, no prodaja proizvoda ili usluga ne ide dobro, najslabija karika je to što tvrtka zanemaruje sustavni marketing i komunikaciju, kaže vlasnica Granuma G. Kako plasirati svoj proizvod Proizvode i usluge nije jednostavno “napraviti” uspješnima, čemu u prilog govori podatak da su poduzeća zapravo u više od 50 posto slučajeva u tome neuspješna. Granum G može značajno popraviti statistiku uspješnosti,

uglas će mlade i ambiciozne vlasnice. Navode da je riječ o poslovima u kreiranju marketinške strategije, procjeni tržišnog potencijala, izradi marketinškog plana i superviziji implementacije, upravljanju proizvodima/brendovima, segmentaciji i pozicioniranju ili pak u donošenju odluka poslovnog razvoja postojećeg i novog portfelja. Nije važno zovete li to komunikacijama, odnosima s javnošću, PR-om, internom i eksternom komunikacijom, nedajbože kriznom komunikacijom – bez toga ne možete opstati na tržištu. Netko izvana uvijek bolje vidi komunikacijsku strategiju, njenu implementaciju, odnose s medijima, uspostavu učinkovitog sustava interne komunikacije, pristup kriznom i event menadžmentu. Ines i Gabrijela su odlučne da svojim znanjima i kompetencijama organizacijama, timovima ili pojedincima pomognu posijati pravo zrno, na pravom mjestu, kako bi pratili klijanje i rast te se zajedno radovali uspješnoj žetvi. (P.V.)

Portal okuplja stručnjake, tvrtke, udruge, institucije i pojedince pružajući korisnicima informacije važne za siguran i zdrav razvoj djece

roteklog je tjedna široj javnosti predstavljen internetski portal čuvarkuća.hr, koji je, kako je naglasila idejna začetnica i jedna od suvlasnica portala Nina Išek Međugorac, nastao suradnjom komunikacijskih stručnjaka i uz programsku podršku tvrtke Web.burza koja je osigurala platformu. Portal je u funkciji već nekoliko mjeseci, a namijenjen je ponajprije roditeljima, ali i poslovnoj javnosti

Registracijom roditelji dobivaju osobni vodič kroz roditeljstvo s informacijama iz raznih područja jer tvrtke imaju mogućnost izravnog povezivanja s korisnicima portala. Na ideju o osnivanju portala Nina Išek Međugorac došla je prilikom magistarskog rada te kasnijeg istraživanja za doktorat, pri čemu je uočila da su mnogi roditelji, a posebice oni mladi, stalno u potrazi za sigurnim i provje-

renim informacijama na internetu koje im mogu pomoći u razrješavanju brojnih dvojbi koje imaju kao mladi roditelji. Svakoj preporuci ocjena “Idejom odgovornog, pozitivnog i informiranog pristupa roditeljstvu, čuvarkuća.hr kao tvrtka i kao portal okuplja stručnjake, tvrtke, udruge, i ostale važne institucije i pojedince svakodnevno pružajući korisnicima informacije važne za siguran i zdrav razvoj djece. Točnije, svaki od partnera ovog online vodiča informira roditelje o novim programima, proizvodima i praksama koje se temelje na znanstveno i iskustveno provjerenim činjenicama”, naglasila je naša sugovornica. Dodala je kako je portal ujedno pozitivan odgovor na komunikacijsko stanje u Hrvatskoj i to od same ideje, dizajna, inovativnosti, kreativnosti, pozitivnosti, entuzijazma do vrhunske tehnologije. Registracijom na portalu roditelji dobivaju osobni vodič kroz roditeljstvo, korisničku stranicu koja

ih svakodnevno vodi s informacijama i projektima iz područja zdravlja, prehrane, slobodnog vremena, prava, financija, lifestylea, njege... kroz sve važne razvojne faze, od trudnoće do škole. Svaka preporuka na portalu ima ocjenu, a korisnici mogu vidjeti i razlog te ocjene, što pomaže u odlučivanju. Portal je ovu godinu posvetio promicanju nenasilne komunikacije. “U suradnji s partnerima, želimo osvijestiti javnost o sve većoj ‘nasilnoj komunikaciji’ koja počinje već u prvim danima djetetovog života te predstaviti programe koji mogu biti koristan alat roditeljima da u vlastitom domu počnu stvarati kvalitetnu podlogu za nenasilno društvo”, zaključila je Nina Išek Međugorac. (J.F.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3698, 10. listopada 2011.

( s više od 650 tvrtki ( 15 artikala Marex gel je poslovni partner

*vijesti

obuhvaća program slastica

Marex gel, Zadar

Domaće tržište postaje tijesno

U Marex gelu su započeli obradu tržišta zemalja regije. Ako im se planovi ispune, vjerojatno će to iziskivati potrebu za novim ulaganjima i proširenjem proizvodnog kapaciteta Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

adarska tvrtka Marex gel osnovana je 1991. godine, a s intenzivnijom proizvodnjom i plasmanom sladoleda namijenjenog ugostiteljstvu, započela je u vrijeme ponovnog povratka turista

Pored oštre konkurencije, golem je problem vrlo otežana naplativost što je rezultat krize u Dalmaciju te otvaranja hotelskih kuća nakon rata, 1996. Potom se 1997. godine, kako bi se izbjegla sezonalnost u poslovanju, odnosno oscilacije koje nastaju u potrošnji sladoleda, krenulo na aktiviranje drugog proizvodnog programa. “Krenuli smo s proizvodnjom njoka te osigurali angažman radnika čitave godine, iako i danas, zbog utjecaja turističke sezone, broj zaposlenika oscilira od 15 do 22. Do potpune modernizacije tvrtke došlo je 1999. kada

se i proizvodni program proširio na dio asortimana smrznutog tijesta”, ističe Sandra Lordanić Lukavac, direktorica Marex gela Zadar. Izlazak u regiju Tvrtku u budućnosti čeka vrlo intenzivno razdoblje jer je u planu širenje na regionalno tržište. Ostvareni su kontakti i dobrim dijelom odabrani distributeri te je započela pokusna proizvodnja za crnogorsko i srbijansko tržište. Uporedo s time, tvrtka konstantno ulaže što je potrebno zbog upisa objekta u klasifikaciju proizvodnih objekata koji koriste namirnice životinjskog podrijetla pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i prelaska u prvu grupaciju. “Kako bismo prešli u tu kategoriju, zadani su nam rokovi koje moramo ispoštovati. Prethodno je Marex gel, slijedeći zakonsku regulativu i razvojni put, certificirao poslovanje po normi ISO 9001:2008, uveo nadzor proizvodnog procesa i distribucije po HACCP pravilima te za liniju pro-

izvoda njoki dobio znak Hrvatska kvaliteta”, ističe direktorica tvrtke. Konkurencija je velika jer se proizvodni asortiman tvrtke u dobrom dijelu preklapa s Ledom, koji je apsolutni lider na hrvatskom tržištu u proizvodnji sladoleda, ali i zbog brojnih stranih tvrtki koje posluju na našem tržištu. Direktorica Marex gela smatra da je, pored oštre konkurencije, u ovom segmentu proizvodnje golem problem vrlo otežana naplativost, što je rezultat krize. Dodaje kako unatoč tome što Marex gel prvi kreće s aktivnošću, među zadnjima dođe na red kad je riječ o naplati. Ipak, tijekom godina tvrtke su se isprofilirale pa se, unatoč tome što još uvijek ima iznenađenja, znade tko je loš a tko solidan i pouzdan partner, kaže ona. Rok od 120 dana za naplatu je predug, a ponekad je i dulji. “Zbog toga smo započeli i obradu tržišta zemalja regije. Ako nam se planovi ostvare, to će vjerojatno iziskivati potrebu za novim ulaganjima i proširenjem proizvodnog kapaciteta. U stroje-

ve i tehnologiju ulagali smo neprestano, tako da nam možda u tom dijelu neće biti potrebne velike investicije, ali u proširenje pogona i distribuciju vjerojatno ćemo trebati više uložiti. Pri tome moram istaknuti da zbog skupih bankovnih sredstava ta ulaganja ne možemo odmah i odjedanput ostvariti nego smo skloni biti oprezniji te modernizirati segment po segment vlastitim sredstvima, a zaduživanje držati strogo u kontroliranim okvirima. Očekujemo da će se i uvjeti zaduživanja kod financijskih institucija u skoro vrijeme popraviti i postati dostupniji”, ističe Sandra Lordanić Lukavac. Mnogo očekuje i od klasificiranja nacionalnih restorana te se nada kako će proizvodi ove tvrtke naći mjesta na domaćim i regionalnim jelovnicima. Inače, tvrtka je dobila Zlatnu medalju na zadnjem sajmu tjestenine u Vodicama. Bogat proizvodni asortiman Danas osnovicu proizvodnog programa čini proizvodnja sladoleda namijenjenog ugostiteljskoj

potrošnji i maloprodajnoj distribuciji. Kvaliteta i razvoj proizvoda praćeni stalnim tehnološkim napretkom doveli su do toga da je Marex gel postao poslovni partner više od 650 tvrtki u Hrvatskoj. Osim asortimana smrznutog tijesta, krumpirovi njoki postaju prepoznatljiv artikl tvrtke iz “zimskog” proizvodnog ciklusa. Njoki od krumpira, s gljivama, s ružmarinom, s povrćem - samo su dio asortimana. Osim proizvodnje smrznutog programa, tvrtka distribuira i tjesteninu, slastice, povrće, voće i ribu. Program duboko smrznute tjestenine omogućuje porcijsku određenost, brzu i jednostavnu pripremu te lakoću serviranja. U ponudi su dubokosmrznuta tjestenina, dubokosmrznuti umaci, pizze, pizzete-salatini, torta rustica od lisnatog tijesta. Program slastica obuhvaća paletu od 15 artikala jednostavnih za upotrebu i serviranje. Zastupnik si i tvrtke McCain, proizvođača pomfrita. U ponudi su i razne mješavine povrća. Proizvodi ne sadrže GMO sastojke, umjetna bojila, arome ni konzervanse.

Nekretninci na Brijunima Šesnaesti Forum poslovanja nekretninama, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, održava se 14. i 15. listopada u hotelu Neptun-Istra na Brijunima. Cilj je Foruma upoznati sudionike s izmjenama Zakona o porezu na promet nekretnina, raspolaganjem nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, novinama u Zakonu o strancima, kao i s raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem. Govorit će se i o obvezama posrednika po Zakonu o sprječavanju pranja novca, uvjetima poslovanja za posrednike u prometu nekretnina na tržištu EU-a te o marketingu u prometu nekretnina. Hrvatske tvrtke na Anugi Deset hrvatskih tvrtki nastupit će na jednom od najvećih europskih prehrambenih sajmova Anuga 2011, koji se održava od 8. do 12. listopada u Kölnu. Na štandu površine 100 četvornih metara predstavit će se Agrolaguna, Arbacommerce, Dupin, Eko Vrelo, Hermes International, Leko, Maraska, Paška sirana, Podravka i Stella Mediterranea. S više od 6500 izlagača i oko 150.000 stručnih posjetitelja na gotovo 300.000 četvornih metara izložbene površine, Anuga je najveći sajam hrane i pića u svijetu, te najvažniji sektorski sajam za nova tržišta i ciljne skupine. ARCA 2011 donosi 250 inovacija Ovogodišnja Deveta međunarodna izložba inovacija ARCA 2011 održava se od 13. do 15. listopada u prostorijama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U sklopu izložbe održat će se i druga konferencija Inovacijama do konkurentnosti. ARCA 2011 okupit će 120 izlagača, od čega 11 iz inozemstva. Do sada je prijavljeno 250 inovacija.

12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3698, 10. listopada 2011.

( 715 mil USD

( oko 30%

vrhunac robne razmjene (iz 2008.)

nizozemskog dohotka dolazi od trgovine

Stella Ronner-Grubačić, veleposlanica Nizo

Robna razmjena Hrvatske i Nizozemske

Nizozemsk na natjecan

Izvozimo lijekove, parne kotlove i strojeve, a uvozimo cigarete, živu stoku i krumpir U prvih šest mjeseci ove godine stiglo se do 272 milijuna dolara: hrvatski izvoz je na 89 milijuna, a na nizozemski dio otpada 183 milijuna Robna razmjena Hrvatske i Nizozemske polako se oporavlja nakon recesijskog udara 2009. godine. Vrhunac je dosegnut 2008., kada je razmjena vrijedila 715 milijuna dolara. Hrvatski izvoz iznosio je 178 milijuna dolara, a uvoz 536 milijuna. Potom je 2010. završila s razmjenom od 597 milijuna, što je bio porast od 30 milijuna dolara u odnosu na 2009. godinu. U prvih šest mjeseci ove godine stiglo se do 272 milijuna dolara: hrvatski izvoz je na 89 milijuna, a na nizozemski dio otpada 183 milijuna. U prvom dijelu ove godine na vrhu ljestvice hrvatskog izvoza su antibiotici sa 11 milijuna dolara, slijedi obuća, električni transformatori, putnički i izletnički brodovi, pokućstvo... U 2010. visoko su bili plasirani i parni kotlovi, naftna ulja i željezne konstrukcije. Kod uvoza iz Nizozemske na prvom su mjestu cigarete (oko 32 milijuna dolara godišnje). Slijedi

mnogo proizvoda iz poljoprivrednog sektora. Prema podacima HGK-a, iz Nizozemske uvozimo žive svinje i svinjsko meso, svježe ili zamrznuto. Tu je i svježe i zamrznuto goveđe meso. Zatim krumpir, luk, mrkve, rajčice i, naravno, rezano cvijeće. Od industrijskih proizvoda prednjače lijekovi, vučna vozila, mineralna gnojiva, čelične konstrukcije. Probili se egzotama Među najznačajnijim izvoznicima u Nizozemsku su tvrtke Novi feromont i Exportdrvo. Tvrtka Šulog, poznatija po svom brendu Exotic king, uspjela je sa svojim avokadom, mangom i japanskim jabukama naći nišu na zahtjevnom i visokokonkurentnom nizozemskom tržištu. Rasco iz Kalinovca u Nizozemskoj prodaje snježne ralice i kosilice za travu uz cestu. Tvrtka Navalis iz Splita primjer je uspješne suradnje u Hrvatskoj. Osnovao ju je poduzetnik Ivo Ljubičić koji živi u Nizo-

zemskoj pa se to smatra ulaganjem privatnog nizozemskog kapitala. Navalis izrađuje nacrte i projektnu dokumentaciju za brodove koji se izrađuju u nizozemskom brodogradilištu NMC, a surađuje se i s Feadshipom, Royal

Među najznačajnijim izvoznicima u Nizozemsku su tvrtke Novi feromont i Exportdrvo van Lentom i drugim brodograđevnim kompanijama. Navalis ima u Bjelovaru i pogon za izradu cijevnih elemenata. Brodogradilište Leda s Korčule također ima vlasnika iz Nizozemske (Peters Shipyard iz Kampena). Od 2002. godine Leda je svom investitoru isporučila 22 nova broda i za ekonomska postignuća dobila mnoge nagrade, među kojima je i županijska Zlatna kuna. (I.V.)

Budite kreativni, pokažite volju za poslovanjem kod nas, prik kojima već postoji suradnja, kao što su petrokemijski proizv Igor Vukić vukic@privredni.hr

Zagrebu će se 11. studenoga održati seminar Kako poslovati s Nizozemskom. U Velikoj vijećnici Hrvatske gospodarske komore predstavnici hrvatskih poduzeća imat će priliku upoznati se i razmijeniti iskustva s tvrtkama koje posluju s Nizozemskom. Tvrtke zainteresirane za nizozemsko tržište moći će saznati korisne informacije o poslovanju i izlasku na to tržište. O mogućnostima nastupa hrvatskih tvrtki na nizozemskom tržištu razgovarali smo sa Stellom Ronner-Grubačić, veleposlanicom Nizozemske u Hrvatskoj. Veleposlanstvo je s HGKom suorganizator seminara. Zamolili smo veleposlanicu da ocijeni sadašnji stupanj poslovnih odnosa dviju zemalja.

- Dobro je podsjetiti da je Nizozemska peti najveći izvoznik i sedmi najveći uvoznik na svijetu. Oko 30 posto našeg dohotka dolazi od trgovine. Nizozemci se ponose svojim trgovačkim vještinama i demonstriraju ih po cijelom svijetu. To je naša tradicija razvijena kroz povi-

prema podacima hrvatskog Državnog zavoda za statistiku. Vjerujemo da postoji dosta mogućnosti da se robna razmjena poveća i da se smanji sadašnji nerazmjer u vrijednosti međusobnog uvoza i izvoza. Stoga pozivamo hrvatske tvrtke da dođu na naše tržište. Dočekat ćemo ih raširenih ruku.

Mnogo je institucija, agencija i internetskih adresa koje mogu pomoći da se pronađe odgovarajuća tržišna niša

U kojim gospodarskim sektorima bi tvrtke iz Hrvatske mogle pronaći svoje kupce? - Možete nam prodati gotovo sve, kad postignete dobar omjer cijene i kvalitete. Otvoreni smo posebice za kreativne i inovativne proizvode. Hrvatskim tvrtkama treba dobra promocija, treba znati kome se obratiti i kako započeti s poslom. Neke odgovore na ta pitanja dat će i predstojeći gospodarski forum. Nizozemska je vrlo otvorena ekonomija. Budite krea-

jest. No, trenutačno samo 0,3 posto ukupnog nizozemskog uvoza dolazi iz Hrvatske. Tu bi brojku svakako trebalo povećati. Uvoz iz Hrvatske u 2010. godini iznosio je 170 milijuna dolara, a nizozemske robe uveze se u Hrvatsku za 429 milijuna dolara,

Poslovni seminar i korisne adrese Seminar Kako poslovati s Nizozemskom, koji će se 11. studenoga održati u HGK-u u Zagrebu, bit će prilika za pitanja o konkretnim koracima koje trebaju napraviti tvrtke koje žele izaći na nizozemsko tržište. No prije no što se krene, mnoštvo korisnih informacija može se dobiti i na pojedinim internetskim adresama. Primjerice, na stranicama Nizozemske gospodarske komore (www.kvk.nl) ili Nizozemske agencije za strana ulaganja (ww.nfia.nl). Na portalu answersforbusiness.nl može se dobiti pregledan uvid u zakonsku regulativu, porezni sustav, mogućnosti dobivanja sub-

vencija. Snalaženje omogućava podjela informacija po pojedinim ekonomskim sektorima. Poduzeća otvorena za suradnju mogu se potražiti na portalu Holland Gateway (www.hollandgateway.nl). Popis nizozemskih izvoznika dostupan je na www.hollandexports.nl. Kalendar gospodarskih sajmova koji se održavaju u Nizozemskoj dostupan je na www.expobase.com. U Nizozemskoj su brojne i agencije koje su specijalizirane za suradnju nizozemskih i inozemnih tvrtki. Jedna od njih se nalazi na adresi www.buvoha.nl.

www.privredni.hr Broj 3698, 10. listopada 2011.

( samo 0,3%

ukupnog uvoza Nizozemske otpada na uvoz iz Hrvatske

zemske

a vas zove nje u trgovini upite potrebne informacije i profit će sigurno biti zadovoljavajući. Dobri rezultati mogu se postići u sektorima u odi, strojevi, poljoprivredni proizvodi...

tivni, pokažite interes za poslovanje kod nas, prikupite potrebne informacije i profit će sigurno biti zadovoljavajući. Dobri rezultati mogu se postići u sektorima u kojima već postoji suradnja, kao što su petrokemijski

proizvodi, strojevi, poljoprivredni proizvodi i slično. Prilike za suradnju postoje na području inovativnih proizvoda, razvoju visokih tehnologija, na primjer opreme za obnovljive izvore energije, zbrinjavanje otpada i

tako dalje. No mogućnosti za suradnju ima u gotovo svim područjima. Koji je najbolji način za ulazak na nizozemsko tržište? - Kad imate dobar proizvod s odgovarajućom

cijenom, stvari idu vrlo brzo. Mnogo je institucija, agencija i internetskih adresa koje mogu pomoći da se pronađe odgovarajuća tržišna niša. Imate primjer hrvatske tvrtke koja proizvodi egzotično voće. Preko nizozemskih trgovaca i robnih burzi ona je našla put do potrošača u Nizozemskoj, ali i drugdje u Europi. Nemojte samo očekivati da će vam inozemni kupci reći što da proizvodite. Morate naći načina da promovirate svoje proizvode i učinite ih poznatima u inozemnim trgovačkim krugovima. Pomoć za prve korake prema nizozemskom tržištu možete dobiti i u našem veleposlanstvu. Zaposleni u našem Odjelu za ekonomske odnose dat će vam temeljne informacije o načinu poslovanja u Nizozemskoj. Ipak, hrvatske tvrtke informaciju o izlasku na nizozemsko tržište prije svega mogu dobiti u HGK, a vjerujem da se korisne informacije mogu dobiti i u hrvatskom veleposlanstvu u Den Haagu. Mi informiramo nizozemske tvrtke o javnim natječajima koji se provode u Hrvatskoj, a vjerujem da i hrvatske institucije čine isto za natječaje u Nizozemskoj. Sudjelovanje na javnim natječajima također je dobar put za ulazak na nizozemsko tržište.

Vrijedi li sudjelovati na sajmovima koji se održavaju u vašoj zemlji? - Živimo u vremenu elektroničkih komunikacija, ali sigurno da ne možemo isključiti ni dobre strane izravnih kontakata, susreta i razgovora u kojima se učvršćuje povjerenje među poslovnim partneri-

Kad imate dobar proizvod s odgovarajućom cijenom, stvari idu vrlo brzo ma. Nizozemske kompanije također rado sudjeluju u poslovnim susretima i forumima s predstavnicima inozemnih tvrtki, kako bi se upoznali i preko izravnih razgovora što prije započeli posao. Naravno, za takve prigode treba vam dobro znanje engleskog jezika. Kasnije je važno održavati kontakte i osigurati da kompanije znaju s kim će pregovarati i da ti ljudi imaju ovlaštenja za sklapanje posla. Na kakve olakšice i poticaje mogu računati kompanije koje u Nizozemskoj žele osnovati podružnicu? - Postoje olakšice u obliku oslobađanja od poreza, ali mi smatramo da je najveći broj inozemnih kompanija u Nizozemsku došao prvenstveno zbog odlične poslovne klime i razvi-

jene poslovne infrastrukture. Naše zračne i morske luke, dovoljno je spomenuti Rotterdam, privlače mnoge poslovne ljude koji Nizozemsku smatraju sjedištem za distribuciju svojih proizvoda po cijeloj Europi. Administrativne procedure su jednostavne, a uprava efikasna. Sve to također treba smatrati poticajem za poslovni sektor. Kako ocjenjujete mogućnosti za suradnju hrvatskih i nizozemskih kompanija na trećim tržištima? - U slobodnom poduzetništvu sve su mogućnosti otvorene. Već znamo za neke kompanije koje surađuju, primjerice, u brodograđevnom sektoru. Tu obje zemlje imaju dugogodišnju tradiciju i veliko nakupljeno znanje. U Hrvatskoj se, recimo, izrađuju nacrti za brodove koje proizvodimo u Nizozemskoj i koji se prodaju cijelom svijetu. Na takvim se temeljima može mnogo toga izgraditi. Izazov će biti povezati tvrtke i ljude koji će imati informacija i znanja za razvoj zajedničkih poslova. Nadam se da će i naš seminar biti dobra prilika za razgovor o tome. Sigurno će i ulazak Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije pridonijeti da suradnja s nizozemskim tvrtkama bude još plodonosnija. Bit će manje administrativnih prepreka. No i konkurencija će biti jača.

14 AKTUALNO *vijesti Obrazovanje za seoski turizam Završetkom projekta izgradnje mreže obrazovnih ustanova za uspostavu EU standarda u seoskom turizmu, 57 osoba sa 57 obiteljskih gospodarstava iz Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije dobilo je poslovno obrazovanje za voditelje seoskog turizma. Projekt je proveden uz financijsku potporu Europske unije, a u njemu sudjeluju pučka otvorena učilišta iz Samobora, Karlovca i Petrinje te Centar za cjeloživotno učenje iz Zagreba. Program je besplatan za sve polaznike, a uvjerenje o stručnoj osposobljenosti se upisuje u radnu knjižicu. Virtualni sajam zapošljavanja Drugi regionalni Virtualni dan karijera i znanja održan je prošloga tjedna uz sudjelovanje 50 izlagača iz regije. Ponuđena su 24 nova natječaja za posao i 10 ponuda za edukativne programe na području Hrvatske. Virtualni sajam organizira portal MojPosao u suradnji s vodećim portalima za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini (posao.ba) i Srbiji (infostud.com). Raspisan natječaj za žene u znanosti

L’Oreal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO već šestu godinu za redom provode program Za žene u znanosti kojim stipendijama nagrađuju mlade hrvatske znanstvenice i promiču žene u znanosti. Natječaj Za žene u znanosti objavljen je na stranicama Ministarstva kulture i traje do 4. studenog 2011. Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO i L’Oreal Adria dodjeljuju četiri stipendije u iznosu od 4000 eura. Rezultati će biti poznati tijekom siječnja 2012. Stipendije je do ovog natječaja dobilo 18 mladih hrvatskih znanstvenica.

Privredni vjesnik Broj 3698, 10. listopada 2011.

( 204 člana

ima Udruga malih obiteljskih hotela

( sa 317.000 € Talijani financiraju ACOST

Započeo projekt ACOST

Mali obiteljski hoteli: brže, jače, više Ostvareni rast od pet posto u poslovanju obiteljskih malih hotela vjerojatno će tek pokriti razliku koja je nastala zbog većih troškova poslovanja Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

druga malih obiteljskih hotela osnovana je najprije kao regionalna udruga da bi u samo tri godine od 2004. godine, kada je osnovana Nacionalna udruga malih obiteljskih hotela, pa do 2007. godine imala 120 stalnih i 50 pridruženih članova. Trenutačno Udruga ima 204 člana. Osnovana je radi pružanja podrške svojim članicama s ciljem stvaranja prepoznatljivog proizvoda, podizanja razine usluge i kvalitete objekata, osiguranja boljih uvjeta poslovanja, financiranja, nabave i prodaje, povećanja atraktivnosti obiteljskog i malog hotelijerstva te ubrzanja repozicioniranja cjelokupnog hrvatskog turističkog sektora. Uvršteni u kataloge Iako je turistička sezona u tijeku - a poznato je da dobar dio malih hotela radi cijelu godinu - sudionici skupa o malim obiteljskim hotelima, koji se održao početkom prošlog tjedna u Trilju, smatraju kako se već sada može ocijeniti da je nastavljen

rast koji su imali i prošle godine. “Može se reći da su u pojedinim destinacijama neki kolege imale malo bolji, a neki malo lošiji rast, ali je procjena da bi ovogodišnju sezonu mo-

Izrada Strategije razvoja hrvatskog turizma velika je prigoda za obiteljske i male hotele da dugoročno zaštite svoje interese, kaže Branko Grgić gli završiti s prosječnim rastom od oko pet posto u odnosu na prošlu, koja je isto tako bila uspješna. Taj rast mogao bi pokriti razliku koja je nastala zbog većih troškova poslovanja”, ističe Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela. Prema riječima predsjednika ovog udruženja, ostvareni su brojni i vrijedni rezultati u djelovanju ovog najmlađeg hrvatskog turističkog udruženja, a veseli činjenica da su uspjeli posti-

Predavanja u šest gradova Dvodnevni tečajevi započinju već polovinom listopada, a održat će se u šest hrvatskih gradova. Tečajeve namijenjene nositeljima politike turističkog planiranja vodit će Pietro Beritelli, međunarodni stručnjak za turistički menadžment, turističke politike i strategije razvoja, dok će tečajeve o digitalnom marketingu održati Sabrina Pesarini, poznata međunarodna savjetnica za digitalni marketing.

ći to da su ih veliki inozemni turoperatori uvrstili u svoje kataloge. U djelovanju ove udruge nikada nije napušten osnovni cilj, a to je edukacija osoblja. Značajni rezultati napravljeni su u obnovi i modernizaciji hotela te u lobiranju, tako da je postojalo nekoliko kreditnih linija namijenjenih malim hotelijerima, a za hrvatski turizam je ipak najveći doprinos postignut u podizanju kvalitete ugostiteljske i smještajne usluge na zavidnu razinu. Europski projekti Državni tajnik u Ministarstvu turizma Branko Grgić smatra kako je skorašnja izrada strategije razvoja hrvatskog turizma velika prigoda za obiteljske i male hotele da kroz nju dugoročno zaštite svoje interese, pogotovo kroz ko-

rištenje sredstava iz raznih fondova Europske unije. Udruga obiteljskih i malih hotela ima već određeno iskustvo u korištenju sredstava Europske unije. Tako je 2009. godine započela uspješna suradnja s agencijom Informest iz Gorizije na projektu Piccoli grandi alberghi (Mali veliki hoteli), koja je dovela do još tješnje suradnje s ovom agencijom i talijanskom vladom. Naime, upravo 3. listopada ove godine, na dan okupljanja predstavnika malih hotelijera u Trilju, započela je realizacija novog projekta Azioni coordinate di sviluppo turistico (Koordinirane akcije za turistički razvitak) s istom agencijom te školom Trentino school of Menagement, koji u potpunosti financira talijanska vlada u iznosu od 317.000 eura. “Cilj projekta je jačanje sektora hrvatskog turiz-

ma u sposobnostima poslovanja i planiranja. Zato će se kroz seriju seminara pružiti obuka za hrvatske nositelje turističke politike odgovorne za turističko planiranje i strateški teritorijalni razvoj te razmijeniti iskustva i izdvojiti dobra praksa koja je razvijena u talijanskoj regiji Trentino. Vlasnici i menadžment hotela proći će praktičnu edukaciju i obuku za web marketing, a sudjelovat će i talijanski poduzetnici zainteresirani za izravna ulaganja”, kaže Elisa Sfiligoi, projekt menadžerica u agenciji Informest. Trgovinski odnosi i mogućnost ulaganja moći će se kroz ovaj projekt razvijati zajedničkim sudjelovanjem talijanskih i hrvatskih predstavnika na dva sajma - talijanskom Riva del Garda i splitskom GAST-u.

www.privredni.hr Broj 3698, 10. listopada 2011.

( 23 zemlje EU-a

( 14 zemalja

koriste sniženu stopu PDV-a u hotelskoj djelatnosti

ima nižu stopu PDV-a za turizam nego Hrvatska

14. kongres hotelijera održan u Zagrebu

Postajemo dio europske turističke obitelji S obzirom na to da je Europska unija dopustila snižene stope PDV-a na turističku djelatnost, i Hrvatska to treba učiniti, smatraju hotelijeri. Vladi će predložiti uvođenje jedinstvene stope PDV-a od osam posto za sve usluge u turizmu Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ako je ovogodišnja turistička sezona ostvarila najbolje fizičke rezultate do sada, hrvatski je turizam još uvijek nedovoljno konkurentan u odnosu na ostale turističke zemlje. Uz mnogo problema s kojima se već godinama suočava turistička djelatnost, porez na dodanu vrijednost (PDV) jedan je od onih koji bi se mogli riješiti. Primjerice, Francuska i Španjolska izravni su nam konkurenti jer privlačimo iste turiste s istih emitivnih tržišta. Obje te zemlje nalaze se u mnogo boljoj situaciji od Hrvatske jer im je država riješila status turizma, rečeno je na 14. kongresu hotelijera održanom protekli tjedan u zagrebačkom hotelu Sheraton u organizaciji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH). Tema kongresa bila je Što očekuje domaću turističku industriju nakon ulaska Hrvatske u Europsku

uniju. S obzirom na činjenicu da je Europska unija dopustila snižene stope PDV-a na turističku djelatnost, i Hrvatska to treba učiniti, pa je tako jedan od zaključaka Kongresa zahtjev o uvođenju jedinstvene stope PDV-a od

Francuska ima stopu od 5,5 posto za turizam osam posto za sve usluge u turizmu. Zahtjev će predstavnici UPUHH-a uputiti na razmatranje hrvatskoj vladi. Stopa od 10 posto na usluge smještaja te polupansiona i punog pansiona koristi se u Hrvatskoj od 2006. godine, a prije toga se koristila nulta stopa PDV-a za organizirane dolaske inozemnih gostiju. Prema europskoj Direktivi 2006 o PDV-u, države članice EU-a mogu primjenjivati standardnu stopu PDVa za turizam koja ne smije biti niža od 15 posto te

jednu ili dvije snižene stope koje ne smiju biti niže od pet posto. Ugovor za budućnost Predsjednik UPUHHa Kristian Šustar na Kongresu je istaknuo da ćemo, ako se stopa PDVa i snizi na osam posto, još uvijek kaskati za konkurentima. Usporedbe radi, Francuska ima stopu od 5,5 posto za turizam. Šustar je dodao kako je i Francuskoj trebalo dosta vremena da smanji tu stopu jer je time izgubila 2,5 milijardi eura proračunskih sredstava, no ne treba zanemariti činjenicu kako je istodobno ubrala 4,5 milijardi eura novog novca. S njim se složio i Željko Kukurin, predsjednik Uprave umaške turističke tvrtke Istraturist, koji je rekao kako unatoč dobrim ili lošim sezonama, Hrvatska uvijek od turizma uprihodi približno istu vrijednost, između šest i sedam milijardi eura. Za razliku od nas, naglasio je Kukurin, Austrija bilježi prihod od

Najveći hotelijerski investicijski ciklus u povijesti U drugom tromjesečju ove godine procjena bruto domaćeg proizvoda (BDP) u tekućim cijenama iznosila je 11,6 milijardi eura, što je 0,8 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Prema podacima Hrvatske narodne banke prihodi od putovanja u tom razdoblju iznosili su 1,7 milijardi eura ili 14 posto više nego u drugom tromjesečju 2010. Istodobno je udio turizma u BDP-u, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosio 14,5 posto, što je 1,7 posto više nego u istom razdoblju lani.

U ovoj je godini za 14 posto povećan i broj zaposlenih u turizmu, a hrvatski se turizam u ovom trenutku repozicionira jer želimo postati turističko odredište visokog životnog stila s eko predznakom, rekao je ministar turizma Damir Bajs. Pritom je dodao kako je hrvatski hotelijerski sektor u posljednje tri godine napravio najveći investicijski ciklus u povijesti, pa je tako gotovo udvostručen broj hotela. Naime, danas je u Hrvatskoj u funkciji 618 hotela, a prije 10 godina bilo ih je 394.

turizma u visini od 13 do 14 milijardi eura. “Okvir poslovanja hrvatskog turističkog sektora još je nekonkurentan u Europi, pa ni snižena stopa od osam posto neće biti dovoljna. To je i kratkoročna mjera koja može donijeti tek trenutačni oporavak sektora”, rekao je Kukurin. Od 1. srpnja ove godine sniženu stopu PDV-a u hotelskoj djelatnosti koriste 23 zemlje članice dok standardnu stopu imaju samo Danska, Slovačka, Velika Britanija i Litva. Ukupno 14 zemalja ima nižu stopu PDV-a za turizam nego Hrvatska. Češka i Italija imaju stopu od 10 posto kao i mi. U restoraterskoj djelatnosti situacija je malo drukčija jer se snižena stopa PDV-a upotrebljava u 14, a standardna u 13 europskih zemalja. No, treba istaknuti kako sve mediteranske zemlje koje su nam izravni konkurenti imaju sniženu stopu. Jedino Malta ima standardnu stopu od 18 posto. Govoreći o tome što nas očekuje ulaskom u EU, Franck Trouet, izvršni direktor udruge Synhorcat iz Francuske, istaknuo je kako smanjenje stope PDV-a na turističku djelatnost u Hrvatskoj može dovesti do poboljšanja uvjeta rada i zadovoljstva djelatnika u tom sektoru te redovnih isplata plaća. “Ako potpišete sa svojom vladom taj tzv. ugovor za buduć-

nost, vidjet ćete da će poslodavci pridobiti radnike na svoju stranu. Ono što se dogodilo u Francuskoj, vrijedi i za Hrvatsku”, istaknuo je Trouet. EU nije bauk Na Kongresu hotelijera bilo je riječi i o tome kako hrvatski turizam mora biti dio jedne velike “europske turističke obitelji” jer na taj način povećava svoju konkurentnost. Osim toga, država bi trebala pomoći turističkom sektoru kao što je to primjerice učinila španjolska vlada uvođenjem tzv. jeftinih kredita s niskim kamatama. “Naša vlada oduvijek je smatrala turizam prioritetnom djelatnosti pa stoga smatram da bi to trebala činiti i hrvatska vlada. No, to ne smije ovisiti ni

o jednoj političkoj stranci. Turizam i hotelijerstvo moraju postati važan sektor unutar gospodarstva”, rekao je Didac Garcia Carrete iz Španjolske konfederacije hotela i turističkog smještaja (CEHAT). S njim se složio i Jochen Bender, konzultant za hotele i turizam iz Njemačke, koji je naglasio kako će Hrvatska kada uđe u EU potencijalno proširiti broj turista, a pritom ćemo dobiti veću pozornost kao nacija i zemlja. Zbog svega navedenog, Hrvatska treba očekivati pozitivne pomake ulaskom u EU jer ta zajednica zemalja “nije bauk nego nam daje okvire u sklopu kojih možemo ostvarivati svoje ciljeve”, zaključeno je na Kongresu.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3698, 10. listopada 2011.

( 32,35 mil kn

( 46 klasterskih inicijativa

potpore za klastere u 2011. u Hrvatskoj

dobilo potporu Ministarstva gospodarstva

Razvoj klastera

Specijalizirani regiona ključ su za europsko tr Velika prepreka za razvoj klastera su loša povijesna iskustva sa zadrugama. Drugi veliki problem je manjak povjerenja, jer konkurentima morati otkriti svoje poslovne tajne Drago Živković zivkovic@privredni.hr

laster se na hrvatskom kaže grozd. Iako taj naziv nije uhvatio korijena među poduzetnicima, a ni državna ga uprava ne koristi, zapravo posve točno opisuje način povezivanja tvrtki, dobavljača i pružatelja poslovnih usluga na određenom području i povezane određenim granama gospodarske djelatnosti. To je, naime, definicija klastera kakvu najčešće koristi Ministarstvo gospodarstva. Klasteri su od velikog značaja za razvoj lokalnog, regionalnog i nacionalnog gospodarstva. Stoga se njihovo djelovanje potiče kroz razne programe Ministarstva gospodarstva, a od veljače ove godine provodi se i projekt podrške razvoja klastera, podržan sa 2,4 milijuna eura iz fonda IPA. Projekte vode irski i britanski konzultanti, a voditelj tima je Barry Condron, koji kaže da pravi klaster, prema EU kriterijima, mora uključivati ne samo poduzetnike, nego i obrazovne ustanove i lokalnu vlast, isprepletene u tzv. trostrukoj zavojnici. Kao dobar primjer regionalnih klastera Condron navodi Španjolsku, a u bivšim socijalističkim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, velika prepreka za razvoj klastera su loša povijesna iskustva sa zadrugama. Drugi veliki problem je manjak povje-

renja, jer poduzetnici često misle da će udruživanjem u klaster konkurentima morati otkriti svoje poslovne tajne. Klasteri se obično osnivaju u proizvodnim djelatnostima, ali mogu biti i u uslužnim, gdje su najbolji primjer ICT klasteri, kakvih i u Hrvatskoj ima nekoliko. Pristupiti s entuzijazmom Prvi klasteri, prema tvrdnjama Mikea Dowdena iz konzultantske tvrtke REPIM, osnovani su još prije tristotinjak godina u Italiji, a u otprilike isto vrijeme pojavili su se i u njegovoj rodnoj grofoviji Lancashire u Velikoj Britaniji. Klasteri u svijetu znaju biti golemi, pa je tako Dowden radio za klaster Sonoma Wine u Kaliforniji, u kojem je udruženo 700 uzgajivača loze i 250 vinara. Klasteri su, kaže

Dowden, uspješni kada rješavaju najvažnije probleme članica i kada članice od njih imaju koristi. Klaster prije svega mora imati predvodnika, promicatelja, koji će ga stalno i posvuda popularizirati i koji će tom poslu pristupiti s entuzijazmom. Dosadašnjim istraživanjem Dowden je u Hrvatskoj otkrio 65 aktivnih klasterskih

Neki hrvatski klasteri otišli su i korak dalje u udruživanju, priključivši se prekograničnim klasterima inicijativa i devet mogućih, od čega je 30 posto u Zagrebu i okolini. Konzultant Eugene O’Curry proveo je u okviru projekta podrške razvo-

Trostruka spirala

Sveučilišta (potpora znanju i talentima)

Industrija (poduzeća)

Vlada (regulatorna i klasterska potpora)

ja klastera anketu među 37 klaster menadžera, 50 tvrtki članica klastera i 25 potpornih ustanova. Očekivano, kaže O’Curry, menadžeri najvećim problemima smatraju financiranje klastera i promociju. Svi se slažu da je potrebna bolja suradnja među članicama, ali nisu previše zainteresirani za obuku na tom polju. To znači, tumači O’Curry, da nije raširena svijest da suradnja počinje od mene, a ne od drugih. Izvozni alat Klasteri su za Ministarstvo gospodarstva značajan izvozni alat, pridonose povećanju konkurentnosti i rješavaju problem usitnjenosti proizvodnje, kaže Sanja Rendić-Miočević, ravnateljica Uprave za

gospodarsku diplomaciju, izvoz i investicije. Zato već treću godinu Ministarstvo provodi niz poticajnih mjera i aktivnosti pripreme klastera za izvoz i izlazak na sajmove. U zadnje dvije godine izdvojeno je 70,87 milijuna kuna, čime je financirano 107 zajedničkih nastupa na sajmovima i otvorena su dva predstavništva klastera u inozemstvu. Za 2011. godinu osigurano je 32,35 milijuna kuna, a dosad je utrošeno oko 17 milijuna. Osim što mogu povećati izvoz, klasteri mogu potaknuti zapošljavanje i inovativnost te ojačati međuregionalnu suradnju, ističe Zdenka Mesić, načelnica odjela za klastere i zadruge u Ministarstvu gospodarstva. Na razini EU-a kla-

steri se sada usmjeravaju u inovativnost i umrežavanje, pa se takav smjer snažno preporuča i našim klasterima. Od 2005. godine Ministarstvo je podržalo 46 klasterskih inicijativa u kojima su 504 tvrtke s ukupno 25.000 zaposlenih. Prvi klasteri čiji je rad sufinancirala država osnovani su u metalnoj i drvnoj industriji, a sada ih ima praktično u svim sektorima. Od 2005. za tih je 46 klasterskih inicijativa izdvojeno 31,9 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Bilo je, naravno, i promašaja, priznaje Zdenka Mesić, pa je tako od tri klastera osnovana odlukom odozgo (top-down) u sklopu Hrvatske izvozne ofenzive 2005. godine do danas opstao samo Klaster marikulture – Hrvatska riba,

www.privredni.hr Broj 3698, 10. listopada 2011.

( više od 2000 klastera djeluje u EU-u

alni klasteri ržište poduzetnici često misle da će udruživanjem u klaster

U KLASTERU TVRTKE, DIZAJNERI, NEVLADINE I OBRAzovne ustanove

Bugarska iskustva: Klaster raste i u recesiji Strana iskustva u poslovanju klastera na seminaru u Zagrebu prenijela je Genoveva Christova iz Bugarske, direktorica klastera namještaja i predsjednica bugarskog udruženja klastera. Klaster kojemu je na čelu osnovan je 2008. godine, okuplja 22 tvrtke, pet dizajnera, dvije nevladine udruge i dvije obrazovne ustanove. Specijalizirani su za hotelski namještaj,

a zajednički prihod lani im je iznosio 52 milijuna eura. Zapošljavaju 2650 radnika, a koliko je klaster pomogao tvrtkama Christova je ilustrirala podatkom da su u prvih šest mjeseci ove godine povećali prihode za 12

posto, unatoč recesiji. Dosad su opremili 5685 hotelskih soba u 52 hotela, uglavnom u Njemačkoj, dobili su posao opremanja 300 autosalona Citroena u Francuskoj, a natječu se i za opremanje 6000 soba olimpijskog sela u Sočiju za Zimske olimpijske igre 2014. godine.

tekstilne i kožarske tvrtke zajedno

KLG Grupa: Vizualno jedinstvo za poslovnjake

dok su klasteri Voda i Mala brodogradnja prestali djelovati. Ta su dva klastera, kao i neki drugi, pali kao žrtve manjka povjerenja među članicama. Dunavska regija Plan Ministarstva gospodarstva je povećati bespovratna sredstva za sufinanciranje klastera i raspršiti ih po cijeloj Hrvatskoj. Zasad im to ne uspijeva u dvjema županijama, Ličko-senjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, koje ne pokazuju veliki interes za potpore klasterima. To ne znači da u tim županijama nema klastera, jer su u Ministarstvu svjesni da se neki klasteri ne javljaju na njihove natječaje budući da ih je u stvarnosti otprilike dvaput više nego što ih Mini-

starstvo sufinancira. Neki hrvatski klasteri otišli su i korak dalje u udruživanju, priključivši se prekograničnim klasterima, poput mreže drvnih klastera, mreže

Osim što mogu povećati izvoz, klasteri mogu potaknuti zapošljavanje i inovativnost

autoklastera Jugoistočne Europe, te mreže Ecorural-NET klastera. U EU-u inače djeluje više od 2000 klastera, u kojima radi 38 posto ukupno zaposlenih. Od 2013. svi će se klasteri u EU-u financirati po prin-

cipu specijalizacije regija, jer Unija snažno podržava regionalne klastere. Za hrvatske klastere velike prilike pruža nedavno donesena Strategija razvoja Dunavske regije, u koju je uključeno 14 zemalja, među kojima i Hrvatska. Bez obzira što su samo dvije istočne hrvatske županije zemljopisno unutar dunavske regije, svi se iz Hrvatske mogu kandidirati za projekte iz te strategije. U pripremi je i Adriatic strategija razvoja EU-a, a prema prvom nacrtu, kaže Zdenka Mesić, Hrvatska bi trebala biti nositelj te strategije. Strukturni fondovi EU-a već su otvoreni za projekte klastera na području medicinskog turizma, obnovljivih izvora energije i zdrave hrane.

KLG Grupa je klaster u koji su se prije godinu i pol okupile tekstilne i kožarske tvrtke Bateks, Domato, Galko, Led, Mirta kontrol i Mistex, te Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu. Ujedinili su se oko ideje proizvodnog programa poslovnog odijevanja, koji čine poslovna odijela i kostimi, cipele, košulje, poslovne torbe i ostali modni detalji, poput kravata, remena i šalova. Da in-

teres na tržištu za takve kolekcije postoji potvrdilo je i istraživanje koje su proveli prošle godine na uzorku od preko 800 ispitanika. Pokazalo se da više od 90 ispitanih menadžera prvi dojam smatra vrlo važnim, a odjeću presudnim faktorom za njegovo stvaranje. Uz to, 70 posto ispitanika izrazilo je želju unaprijediti svoj osobni stil. KLG Grupa sada ima zaokruženo dizajnersko rješenje, a katalog kolekcija za

hrvatske poslovne ljude trebao bi biti gotov sredinom listopada, najavila je direktorica klastera Ines Katić Križmančić.

godišnji prihod klastera 200 milijuna eura - 85 posto od izvoza

AD klaster: Oslabiti kunu do 7,65 AD klaster osnovan je u travnju 2010. kao udruga osam tvrtki, Hrvatske gospodarske komore, Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Članice klastera proizvode dijelove za automobilske divove poput Renaulta, Peugeota, Mercedesa, BMW-a i Volkswagena. Godišnji prihod im je 200 milijuna eura, izvoz čini 85 posto prihoda, a za-

pošljavaju 3000 radnika. Temeljem dosadašnjeg iskustva, direktor klastera Zlatko Hodak predlaže povećanje poticaja klasterima iz programa Ministarstva gospodarstva, uz uvođenje transparentnih kriterija za dobivanje poticaja. Nudi i konkretne mjere gospodarske politike: poticajne kredite za izvoznike uz kamatu od dva posto, slabljenje kune do razine

iz 2003. godine (7,65 za euro) i povećanje maksimalnih poticaja izvoznicima sa 300.000 na 500.000 eura. Predlaže i da se prilikom odlučivanja o dodjeli poticaja razdvoje kriteriji visine ulaganja od broja novootvorenih radnih mjesta, jer je u industriji autodijelova nemoguće automatizirati proizvodnju i zaposliti veliki broj ljudi.

18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3698, 10. listopada 2011.

( 0,1%

predložena porezna stopa za dionice i obveznice

( samo 0,01% za derivate (izvedenice)

Porez na financijske transakcije

Mjera poštenog uzvraćanja S porezima između 0,1 i 0,01 posto dalo bi se sakupiti oko 57 milijardi eura godišnje. Ili, ugrubo, iznos ravan polovini godišnjeg proračuna EU-a. Glavni platiše bile bi banke, ulagačke tvrtke, osiguravateljske kompanije, brokerske tvrtke, mirovinski te alternativni ulagački fondovi Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

adi se o poštenju: ako su porezni obveznici u EU-u mogli izdvojiti goleme iznose za spašavanje financijske industrije, ona bi morala dati nešto za uzvrat. “Zadnje su tri godine europski porezni obveznici podržali financijsku industriju sa 4,6 bilijuna eura. Vrijeme je da financijski sektor nešto pridonese zajednici - to je pitanje fair-playa; ako pridonose naši poljoprivrednici, radnici, svi sektori gospodarstva, od industrije i poljoprivrede do usluga, zašto to ne bi činio i bankarski sektor. Ta je izjava predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa zaradila buran pljesak u Europskom parlamentu. Barroso je obradio godišnje aktualnosti u obraćanju popularno nazvanom na užas svih antifederalista - “stanjem nacije”. Osim upozoravanja da je riječ o najgoroj krizi Europske unije od njenog postanka te da je zajednica u opasnosti ozbiljnog erodiranja zbog izdvojenih nacionalnih politika i parcijalnih interesa, Barroso je natrljao nos SAD-u i zbog petljanja u europske poslove i držanja lekcija. Opet uz pljesak. Zakoni za ekonomsko povezivanje Središnji dio Komisijinih prijedloga za snažnije ekonomsko integriranje dogodio se parlamentarnom potvrdom paketa šest zakona za povezivanje unutarnjeg tržišta. Tržišta traže pravo integri-

ranje, tumačio je Barroso. Europska je komisija objavila svoje prijedloge za oporezivanje financijskih transakcija - pomak koji, prema Eurobarome-

Predložene porezne stope su minimum ispod kojega se ne ide, a države članice mogu ih podići kako im odgovara trovom ispitivanju javnog mnijenja, podržava 65 posto građana. Prema tzv. ozbiljnim medijima s uporištem na burzama, pogotovo londonskom Cityju, te naravno nekim vladama koje su apsolutno nezainteresirane za to što misli izborna baza ali pažljivo osluškuju financijere, prijedlog za pošteno uzvraćanje dočekan je kritikama i prijetnjom da će ovaj porezni smak svijeta rastjerati bankare i uništiti bankarsku industriju. Re-

čeno se baš ne može primijetiti iz iscrpnih Komisijinih analiza mogućih posljedica ove mjere, čak ni u najnepovoljnijim scenarijima, niti se isto dogodilo tamo gdje se već apliciraju porezi na financijske transakcije. Naravno, Europska komisija se zalaže da oporezivanje bude globalna a ne samo EU praksa, pogotovo što je i spašavanje sektora bilo globalni krupan zalogaj – a time se sužava prostor za manevriranje i bijeg u jurisdikcije bez poreznih obveza. Porez na financijske transakcije (FTT) u pravilu ima jako niske stope. Sam je sektor financijskih usluga počašćen niskim poreznim stopama, a negdje čak i izuzet od njih, jer je teško definirati bazu za oporezivanje. Sektor obilježavaju visoki profiti čak i kada su aktivirani bilijuni eura da ga se stabilizira od posljedica vlastitih propusta

i gluposti. Porez na transakcije danas je samo nacionalna praksa. Neke su vrste poreza uveli Belgija, Francuska, Cipar, Grčka, Irska, Finska, Italija, Rumunjska, Poljska i Velika Britanija što znači da bi nova uredba na razini cijele zajednice zahtijevala modifikaciju domaćih zakona koji se moraju uskladiti s europskim. Tko će plaćati Prema Komisijinom prijedlogu, spremnom za prvi veliki okršaj ideja na summitu čelnika EU-a u listopadu, porez bi se plaćao u državi članici u kojoj je locirana financijska institucija putem koje je obavljena određena financijska transakcija. Čak i ako se transakcija dogodi izvan teritorija EU-a, porez ostaje jer je posao obavila tvrtka iz EU-a. U slučaju da se financijska transakcija dionicama, obveznicama, derivatima i strukturiranim financij-

skim proizvodima provede između dvije institucije, porez se plaća ako je već samo jedna od njih iz EU-a. Glavni bi platiše bili banke, ulagačke tvrtke, osiguravateljske kompanije, brokerske tvrtke, mirovinski fondovi, alternativni ulagački fondovi. Porez plaćaju obje strane, ravnopravno dijeleći teret davanja. Od poreza bi se izuzela domaćinstva (hipoteke), male i srednje tvrtke (krediti), prikupljanje kapitala za tvrtke i javna poduzeća. EK sugerira veoma široku platformu za oporezivanje kako bi se time automatski suzio prostor za aktivnost u kojoj je financijska industrija dosegla savršenstvo - izbjegavanje poreza. Ne na račun kupaca Procijenjeno je da bi porez pokrivao nekih 85 posto svih financijskih transakcija. Konačno, o kakvim se poreznim sto-

pama radi? Europska komisija predlaže jako nisku stopu od 0,1 posto za dionice i obveznice te 0,01 posto za derivate (izvedenice). Ovo je minimum ispod kojeg se ne ide, a države članice, naravno, mogu preko toga podići stopu kako im odgovara i koliko smatraju da je potrebno ili oportuno. Financijske koristi: s porezima između 0,1 i 0,01 posto dalo bi se sakupiti oko 57 milijardi eura godišnje. Ili, ugrubo, iznos ravan polovini godišnjeg proračuna EU-a. Brojkama, transakcija od 10.000 eura dodatno bi opteretila strane u poslu sa 10 eura, “nikako na račun kupaca”, upozorava EK. Bude li sve prema planu i očekivanjima i bez veta, mjera bi stupila na snagu pola godine nakon ulaska Hrvatske u EU, u siječnju 2014. godine. Naravno, usvoji li se paket, Hrvatska ga mora ugraditi u svoj porezni sustav.

www.privredni.hr Broj 3698, 10. listopada 2011.

( 96,9% zahtjeva za kreditom ( na 53,2% odobravano u Irskoj u doba ekonomskog rasta

u istoj zemlji pao broj odobrenih kredita lani

Kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva u EU-u

*vijesti

Kriza uskratila kredite Postotak uspješnih aplikacija za kredite lani je svugdje bio niži u odnosu na pretkriznu 2007. godinu, a povećan je broj kreditnih aranžmana s bankama uz uvjete nepovoljnije od standardnih Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

a 90 posto europske ekonomije – odnosno za tvrtke male i srednje veličine – pristup sredstvima za kreditiranje poslovanja otežan je u vremenima krize. To se dogodilo u 19 od 20 zemalja EU-a za koje su dostupni podaci. Jedina nacionalna ekonomija koja je odoljela krizi tako da ona nije utjecala na sustav bankarskog podupiranja malih i srednjih tvrtki je europska utvrda poduzetništva, Finska. U ostatku zajednice stvari su pošle na gore, negdje do dramatičnih razmjera koji idu i do 10 puta većeg broja neuspjelih pokušaja dobivanja kredita za poslovanje. Trendu nije pomogla ni opća politika u EU-u skrojena za pomoć tvrtkama kao i pojednostavljeni propisi i procedure za dobivanje kredita. Ni dodatna sredstva Europske investicijske banke, izdvojena specijalno za potrebe malog i srednjeg poduzetništva, nisu

učinila željenu razliku smanjivanjem jaza između realnih potreba i odobrenih para. Statistički ured EU-a Eurostat obradio je podatke o odnosu tvrtki i banaka temeljeći ih na anketi provedenoj u 25.000 poduzeća diljem zajednice. Uspoređivane su dvije godine, pretkrizna 2007. i 2010., godina u kojoj je već počeo oporavak s pripadajućim mjerama njegova ubrzavanja. Ako je broj odbijenica za kredite mjera (ne) uspješnosti ekonomije i (ne)uvjerljivosti njenog povratka u pozitivan rast, onda se može ustvrditi da je kriza u financijskim institucijama ozbiljno pogodila tvrtke u svakoj zemlji EU-a. Sve teži zahtjevi Podaci naime pokazuju da je postotak uspješnih aplikacija za kredite u 2010. godini svugdje niži u odnosu na pretkriznu 2007. te da je povećan broj djelomično uspješnih aplikacija, dakle kreditnih aranžmana s bankama

odobrenih uz uvjete nepovoljnije od standardnih. Također su porasli postoci nezadovoljenih zahtjeva za kreditiranjem. U vremenima ekonomskog rasta uobičajen je postotak kredita odobrenih malim i srednjim tvrtkama nadilazio 90, u Irskoj 96,9 posto, u Finskoj 98,1 posto. Tri godine kasnije, s krizom iza leđa, Finska je uspjela održati visoku razinu (95,9 posto prihvaćenih zahtjeva) o kojoj ostatak Europe može samo sanjati – a Irska je skliznula na zabrinjavajućih 53,2 posto. Potvrda težine i razmjera posljedica krize u Irskoj je i podatak da je svaki četvrti zahtjev za kreditiranjem tvrtke odbijen, a svaki peti prihvaćen, ali uz nepovoljnije uvjete. Odbijanje banaka da kreditiraju tvrtke lani je bilo najizraženije u Bugarskoj (36 posto zahtjeva nije prihvaćeno), Irskoj (27 posto), Latviji (26 posto), Nizozemskoj (23 posto). S druge strane, najmanje je negativnih odgovora na zahtjeve

bilo u Finskoj (svega 0,2 posto, što je gotovo zanemarivo), Malti (dva posto), Cipru i Poljskoj (po četiri posto) te Italiji (pet posto). Velikima lakše Ako se usporede ekonomski povoljna 2007. godina s prošlom, Eurostatovi podaci upozoravaju da je najveći rast odbijenih zahtjeva za kreditiranjem bio u Bugarskoj - s tri na 36 posto, Irskoj - s jedan na 27 posto i Latviji - sa četiri na 26 posto. Ekonomija je privremeno izgubila gorivo za razvoj. Jedini europski izuzetak od pravila među 20 zemalja je Švedska gdje je postotak bankovnih odbijenica pao s devet na šest posto. Velike su ekonomije prošle bolje negoli manje, no nema vidljive razlike u ishodima pregovaranja tvrtki s bankama između starih i starijih članica EU-a i onih koje su u zajednicu ušle u sklopu “velikog praska” proširenja. Za sada, najveće izglede za odobravanje kre-

dita imaju male i srednje tvrtke u Finskoj (96 posto prihvaćenih zahtjeva), na Malti (91 posto), u Poljskoj (85 posto) te Francuskoj i Belgiji (po 83

Velike su ekonomije prošle bolje, no nema vidljive razlike u načinu na koji banke tretiraju stare i nove članice EU-a posto). Kredite će tvrtke nekako dobiti, ali uz otežane, nepovoljnije uvjete nego što su ih tražili u Grčkoj (30 posto), Španjolskoj (28 posto), Bugarskoj i Danskoj (po 22 posto). Poljska, BDP-a neokrznutog krizom, i na ovom se području pokazala žilavijom od dobrog dijela starijih članica zajednice. Anketa je potvrdila veoma težak oporavak Irske, Grčke i Španjolske i muke s kojima se suočavaju slabe, nepripremljene ekonomije poput Bugarske.

EU za male i srednje Na konferenciji o iskustvima malih i srednjih poduzeća nakon ulaska u EU, održanoj u HGK-u, predstavljeni su primjeri triju tvrtki iz tri članice EU-a Češke, Poljske i Slovenije - koje su iskoristile prednosti poslovanja na jedinstvenom tržištu. Christian Weinberger iz Europske komisije istaknuo je da će hrvatske male i srednje tvrtke profitirati od ulaska u EU, jer je za taj sektor europskog gospodarstva ukupno na raspolaganju čak 58 milijardi eura kroz 93 mjere. Weinberger je ipak upozorio da je procedura za dobivanje sredstava komplicirana. Raste broj azilanata U prvoj polovini ove godine prosječno je 25 državljana Bosne i Hercegovine svakoga mjeseca tražilo azil u Belgiji. U kolovozu ih je bilo 81, a za rujan će brojka biti vjerojatno još veća. EU povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malmstrom zatražila je od država zapadnog Balkana da poduzmu dodatne mjere kako bi suzbili rast broja azilanata. Dužnosnici nekih europskih vlada čak su počeli spominjati i mogućnost da se ponovno uvedu vize za neke zemlje zapadnog Balkana. Naknada za prelet

Europski sud najvjerojatnije će potvrditi odluku Europske komisije o uvođenju najviše dopuštene razine stakleničkih plinova za zračne prijevoznike. Zrakoplovnim kompanijama tako će biti nametnuta naknada za onečišćenje okoliša. Mjera se primjenjuje na sve kompanije koje prolaze zračnim prostorom EU-a, što je izazvalo burne prosvjede neeuropskih kompanija.

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3698, 10. listopada 2011.

( 240 mil komada

godišnja proizvodnja ambalaže za jaja u Hartmannu

( 800.000 hektolitara godišnja proizvodnja Carlsberga Croatia

Danska ulaganja u Hrvatsku

Dva dobra i jedno loše iskustvo Tvornicu kamene vune Rockwool u istarskom Potpićnu Danci smatraju vrlo lošim iskustvom, dok kao dobra iskustva navode dvije tvornice u Koprivnici: Carlsberg Croatia i Hartmann Drago Živković zivkovic@privredni.hr

anski kapital u Hrvatskoj je, barem kada je o industriji riječ, investiran na samo dvije lokacije. Iskustva su također dvojaka, barem kako tvrdi danski veleposlanik Bo Eric Weber. Tvornicu kamene vune Rockwool u istarskom Potpićnu Danci smatraju vrlo lošim iskustvom, jer se nakon izgradnje tvornice investicija suočava s nizom problema, ponajprije zaslugom vrlo

Hrvatsko tržište piva desetljećima nije vidjelo inovacije, pa su se radleri našli na tržištu gladnom novotarija aktivnih udruga za zaštitu okoliša. Čar inovacije Dobrim iskustvima Weber smatra dvije tvornice u Koprivnici: Carlsberg Croatia i Hartmann. Obje možemo svrstati u tzv. brownfield investicije: Carlsberg je 2002. godine preuzeo Panonsku pivovaru, koju je Podravka osnovala 1971. godine, dok je Hartmann 1999. preuzeo dotadašnju Bilokalnikovu tvornicu papirne ambalaže, otvorenu 1970. godine.

Carlsberg Croatia danas je dio četvrte najveće pivarske grupacije u svijetu, koja posluje na 150 tržišta, zapošljava 43.000 ljudi i proizvodi 13 milijardi litara piva godišnje. Od globalne konkurencije, ističe predsjednik Uprave Carlsberg Croatia Thomas Kure Jakobsen, Carlsberg se razlikuje po tome što pivarstvo smatra lokalnim poslom, zbog čega i imaju čak 500 brendova. Inzistiraju na inovativnosti, pa je njihov hrvatski lokalni brend Pan dosad dobio čak šest ekstenzija (lager, pšenični, zlatni, bezalkoholni i dva radlera). Jakobsen je, inače, iznenađen velikim uspjehom radlera na hrvatskom tržištu (već sada ostvaruju između 12 i 15 posto prihoda pivovara), jer su ranija istraživanja tržišta pokazivala da hrvatski pivoljupci s prezirom gledaju na miješanje piva s voćnim sokovima. Odgovor nalazi u činjenici da hrvatsko tržište piva desetljećima nije vidjelo inovacije, pa su se radleri našli na tržištu gladnom novotarija. ‘’Sad prolazi što god izbacimo na tržište, jer su potrošači osjetili čar inovacije’’, kaže Jakobsen i najavljuje ubrzo još jednu inovaciju, iako ne želi otkriti kakvu. Iluzija reindustrijalizacije Drugi kuriozitet na hrvatskom tržištu piva, kaže Jakobsen, izrazito je jaka regionalizacija: neka piva sjajno prolaze u svojim regijama, a već stotinjak ki-

Potrošači vode I Carslberg i Hartmann veliki su potrošači vode: za proizvodnju litre piva potrebno je gotovo četiri litre vode, a za jedan kilogram ambalaže za jaja čak osam litara vode. Hartmann, primjerice, proguta godišnje oko 100.000 prostornih metara vode. Račun za vodu velika im je stavka u troškovniku, a Grad Koprivnica izašao im je u susret cijenama koje su, kako tvrdi gradonačelnik Zvonimir lometara dalje nitko ih ne pije. Carlsberg je prije dvije godine otvorio novu, potpuno automatiziranu punionicu piva kapaciteta 60.000 boca dnevno, vrijednu 17 milijuna eura. Pogled na tu punionicu pokazuje koliko je iluzorno reindustrijalizaciju nuditi kao rješenje problema nezaposlenosti: u Carlsbergovoj punionici radnike se traži dalekozorom, koliko ih je malo. S novom punionicom Carlsberg sada ima kapacitet od milijun

Mršić, najniže u Hrvatskoj. Tako je za gospodarstvo u Koprivnici cijena vodoopskrbe 10,75 kuna po prostornom metru, javna odvodnja plaća se 4,89 kuna, a pročišćavanje otpadnih voda između 4,49 i 8,69 kuna po prostornom metru. Ovu zadnju stavku Carlsberg Croatia ne plaća, jer ima vlastiti pročistač otpadnih voda, kao trenutačno jedina pivovara u Hrvatskoj.

hektolitara godišnje, proizvodnja je 800.000 hektolitara, od čega se 600.000 proda u Hrvatskoj. Oko 60 sirovina za proizvodnju (ječma i hmelja) Carlsberg uvozi, a 40 posto kupuje u Hrvatskoj. Boce za pivo kupuje isključivo u Hrvatskoj, od Vetropack Straže iz Huma na Sutli. Novine za jaja Sirovinu na domaćem tržištu uglavnom pribavlja i druga danska uspješnica u Koprivnici, tvornica

Dobar dio neprodanih novina svoj život nastavlja u obliku kutija za jaja ambalaže za jaja Hartmann. Njihova je sirovina stari novinski papir koji kupuju od domaćih tvrtki, poput Unijapapira ili Distri pressa, pa tako dobar dio neprodanih

novina svoj život nastavlja u obliku kutija za jaja. Stari papir se drobi, mrvi i obilato natapa vodom, nakon čega se tako dobivena rijetka smjesa oblikuje, suši u plinskim pećima i potom učvršćuje prešama. Škarta bude između dva i četiri posto, ali otpada zapravo nema, jer se neispravne kutije vraćaju na početak i sa starim papirom opet prerađuju. Hartmann proizvede oko 240 milijuna komada kutija za jaja godišnje, pokriva više od 90 posto hrvatskog tržišta, a od 120 milijuna kuna ukupnog prihoda čak 100 milijuna ostvari od izvoza. Recesiju, kaže direktorica Melita Bači, nisu ni osjetili, pa su ove godine već zaposlili 11 novih radnika, povećavši ukupni broj na 200. Uskoro planiraju tri investicije: napokon će izgraditi reprezentativni ulaz u tvrtku (sada se u Hartmann ulazi kroz Bilokalnik), uvode automatiziranu tiskaru i pokreću proizvodnju novih pakiranja za 9, 15 i 18 jaja, kao dopunu sadašnjim pakiranjima za 6 i 10 jaja. Zato Melita Bači očekuje nastavak rasta i u ovoj godini, a vjerojatno i novog zapošljavanja, u tvrtki u kojoj je prosječna dob već sada razmjerno niskih 42 godine.

www.privredni.hr Broj 3698, 10. listopada 2011.

( samo 4,5% turista Razlog Pogled u svijet

troši više od 100 eura dnevno

za strah

Visa istraživanje

dr. Uroš Dujšin

Stranci na odmoru troše do 50 eura dnevno

ko političari ne budu djelovali smjelije, svjetska će privreda krenuti prema “crnoj rupi” – upozorava naslovnica najnovijeg izdanja Economista. Za to postoje tri razloga. Prvi je da su, uz svu grozničavu aktivnost MMF-a i Svjetske banke, europski čelnici još daleko od dogovora kako da spase euro. Tek se može reći da imaju plan da naprave plan. Drugi je da su, čak i ako se izbjegne katastrofa u Euro-

stupanje prema Grčkoj. Konkretni bi plan trebao biti gotov do sljedećeg sastanka na vrhu zemalja G20 početkom studenoga. To je mnogo vremena, a europski se čelnici žestoko spore o tome kako provesti bilo koji od tih zadataka. Nijemci smatraju da je glavni problem rastrošnost države i stoga se opiru povećati europski fond spasa. Najhitniji zadaci, kao restrukturiranje grčkog duga i podizanje zaštitne barijere oko Italije zahtijevaju silnu političku hrabrost koju Angela

Posjetitelji hrvatskih otoka najčešće rezerviraju smještaj putem interneta, plaćaju putem platnih kartica i općenito troše više, do 100 eura po danu

iše od polovine stranih turista koji su proveli odmor u Hrvatskoj štedjelo je za ljetovanje otprilike šest mjeseci, pritom je čak 47,5 posto njih tijekom ovogodišnjeg odmora potrošilo isti iznos

Čak 46 posto stranih turista ima namjeru ponovno posjetiti Hrvatsku novca kao lani. Uobičajeno trajanje odmora na hrvatskom dijelu Jadrana je jedan tjedan, a dvije trećine turista troši do 50 eura dnevno po osobi, pokazalo je istraživanje globalne platne kompanije Visa. Svaki drugi ispitanik došao je u Hrvatsku na preporuku prijatelja i obitelji, za njih 22,5 posto internet je bio glavni izvor informacija o Hrvatskoj, dok su mediji utjecali na odabir destinacije kod 10,5 posto stranih turista. Kao najvažnije razloge za

posjet Hrvatskoj turisti su većinom naveli prekrasan krajolik i ugodne ljude. Preko 50 posto anketiranih turista istaknulo je kako u Hrvatskoj provode najmanje jedan tjedan godišnjeg odmora. Većina turista boravila je na Jadranu u privatnom smještaju (37 posto) i hotelima (30,5 posto). Na pitanje koliko su novca dnevno trošili tijekom odmora u Hrvatskoj (uključujući smještaj), 34 posto stranih turista odgovorilo je od 31 do 50 eura, 33,5 posto od 16 do 30 eura dnevno, dok je samo 4,5 posto potrošilo više od 100 eura po danu. Gotovina je zakon Istraživanje otkriva kako je plaćanje u gotovini i dalje dominantan način plaćanja smještaja u Hrvatskoj. Kartice se uglavnom koriste za veća plaćanja i to prije posjeta turističkoj destinaciji (smještaj, zrakoplovna karta), a dnevni rashodi se obično plaćaju gotovinom. Zanimljivo

je da posjetitelji hrvatskih otoka najčešće rezerviraju smještaj putem interneta, plaćaju putem platnih kartica i općenito troše više, do 100 eura po danu. Međutim, ti su turisti ukazali na ograničene mogućnosti plaćanja karticama u malim otočnim restoranima. Općenito, strani turisti hvale prirodne ljepote Hrvatske i drage, pristupačne domaćine, ali zahtijevaju bolju prometnu infrastrukturu, jeftiniji javni prijevoz (posebno taksi) i intenzivniji noćni život. Rezultati Visa istraživanja također su pokazali da su cijene u Hrvatskoj konkurentne onima u drugim mediteranskim destinacijama te da su posjetitelji iz inozemstva zadovoljni kvalitetom financijskih usluga. Isto tako, turisti su vrlo zadovoljni odmorom u Hrvatskoj, čak 46 posto njih ima namjeru posjetiti je opet, a 51,5 posto će razmotriti još jedan posjet, ovisno o interesima i okolnostima. (D.Ž.)

republikanci i demokrati nekakav kompromis u 2013., slijede drakonski proračunski rezovi. Unatoč svim tiradama protiv Europljana američka je privreda izložena opasnosti da potone u recesiju zahvaljujući vlastitoj fiskalnoj politici. Nedorasli političari I zemlje u usponu sve teže mogu kompenzirati usporavanje globalnog rasta. Njihov se tempo rasta usporava, a nedavna deprecijacija njihovih valuta i kotacija dionica pokazuju da i njih može pogoditi panika na financijskim tržištima. Kina danas ima manje manevarskog prostora za donošenje paketa fiskalnih poticaja poput onih iz 2008./2009. zbog otuda nastalih dugova.

Slijedi opasno razdoblje za koje najveću krivnju snose čelnici zemalja eurozone pi, izgledi svjetske privrede sve nepovoljniji jer fiskalna štedljivost sve više jača, a usporavanje rasta zemalja u usponu pruža sve manje poticaja globalnom rastu. Treći je da će američki političari ugroziti oporavak natezanjem oko fiskalne politike. Sve to ukazuje da slijedi jedno opasno razdoblje. Napokon pravi prioriteti Najveću krivnju za to snose čelnici zemalja eurozone. Zbog opomena iz Amerike i MMF-a europske vlasti sada shvaćaju da treba učiniti više. Napokon su se usredotočili na prave prioritete: podizanje zaštitnih barijera oko nelikvidnih ali solventnih zemalja poput Italije, jačanje europskih banaka i odlučnije po-

Merkel i Nicolas Sarkozy tek trebaju pokazati, a šanse za donošenje dovoljno smionog plana bit će sve manje ako se tržišta stabiliziraju. Velik dio svijeta već sada plaća za njihovu dosadašnju neodlučnost; niz pokazatelja ukazuje na to da eurozona tone u recesiju. Američka privreda i dalje šepa, tim više što ljetošnji pad kotacija dionica i pouzdanja potrošača ukazuje na daljnje usporavanje potrošnje. Amerika je na putu da postane fiskalno najrestriktivnijom zemljom u 2012. kada potkraj godine isteknu privremena smanjenja poreza i pomoć nezaposlenima. To bi moglo izmijeniti usvajanje Obaminog plana zapošljavanja i srednjoročnog plana smanjenja deficita. Ne postignu li

Doduše, monetarna politika postaje ekspanzivnija – neke su središnje banke već smanjile kamatne stope. Uz sve to, zemlje u usponu sve su manje u stanju podržati globalni rast. K tome je trenutačna politika bogatih zemalja pogrešna. S jedne strane zanemaruju rast u korist fiskalne štedljivosti, a s druge strane političari nisu pošteno upoznali javnost sa stvarnom težinom problema. Gospođa Merkel treba priznati da problem nisu samo lijeni Grci i Talijani nego i pohlepni njemački bankari; a u Americi su republikanci krivi za fiskalnu opstrukciju, dok je Obami draža klasna borba. U vrijeme tako golemih problema, političari djeluju nedoraslo – a to je pravi razlog za strahovanje.

22 HRVATSKA & REGIJA

( 10 mil KM vrijedna oprema

*vijesti BiH u najvećem deficitu s Hrvatskom Uz članice EU-a, zemlje Cefte najznačajniji su trgovinski partneri BiH. U osam ovogodišnjih mjeseci BiH je u zemlje EU-a izvezla roba za nešto više od tri milijarde konvertibilnih maraka (KM), uz rast od 21,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a u zemlje Cefte, s kojima ima i dosta sporova zbog izvancarinskih barijera, 1,9 milijardi KM uz rast od 15 posto. Ukupan BiH izvoz vrijedio je 5,4 milijarde KM uz rast od 18,2 posto. Istodobno, ukupan uvoz iznosio je nešto više od 10 milijardi KM uz rast od 15,9 posto, iz EU-a 5,4 milijarde KM, uz rast od 15,7 posto, i iz članica Cefte 2,5 milijardi KM uz rast od 8,5 posto. U trgovanju s Albanijom BiH ima pozitivan rezultat od 45,6 milijuna KM, s Crnom Gorom 175 milijuna KM i s Kosovom 103,5 milijuna KM. S Moldavijom je taj rezultat izjednačen, a sa Srbijom je zabilježen deficit od 299,9 milijuna KM. Najveći deficit BiH ima s Hrvatskom, 628,9 milijuna maraka. Prva trezorska aukcija na SASE

Na SASE, Sarajevskoj burzi, održana je prva aukcija trezorskih zapisa Federacije BiH na kojoj je prodano svih 6500 zapisa ukupne nominalne vrijednosti 65 milijuna KM. Trezorski zapisi su nominalne vrijednosti 10.000 KM s rokom dospijeća od šest mjeseci i na naplatu stižu 28. ožujka 2012. U planu je da se do kraja godine organizira i druga aukcija trezorskih zapisa u iznosu od 25 milijuna KM. Novac koji je prikupljen prvom aukcijom iskoristit će se za pravodobnu isplatu obveza po osnovi računa stare devizne štednje koje su dospjele do 30. rujna ove godine.

Privredni vjesnik Broj 3698, 10. listopada 2011.

Energoinvesta u Libiji nije uništena

Građevinari iz Bosne i Hercegovine

Što prije natrag u Libiju Ukupne štete građevinara iz BiH u Libiji procjenjuju se na 108,8 milijuna eura. Među prvima tamo bi se mogao vratiti Energoinvest, kojemu je najavljen posao na obnovi oštećenih dalekovoda i trafostanica će je to što je skupa mehanizacija te građevinske kompanije sačuvana. Širbegović Group iz Gračanice na više gradilišta u Tripoliju gradio je objekte društvenog standarda u vrijednosti od oko 103 milijuna eura. Vlasnik kompanije Faruk Širbegović iz sigurnosnih razloga još ne razmišlja o povratku radnika na gradilišta. Uvjet za povratak je i isplata 14 milijuna maraka u travnju završenih radova. Optimist kad je riječ o brzom povratku je i direktor trebinjskog Neimara Radomir Traparić. Njegova kom-

Zdravko Latal latal@privredni.hr

eđu građevinarima iz Bosne i Hercegovine vlada neizvjesnost - je li bolje da se što prije vrate na gradilišta u Libiji gdje imaju 22 ugovora vrijedna više od pola milijarde eura, ili pak da pričekaju bolje dane, kad se u toj zemlji uspostavi čvrst mir i demokratsko uređenje. U prilog građevinskim kompanijama ide i odluka predsjedništva BiH da prizna postojanje nove libijske vlasti. Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović se još potkraj kolovoza sastao u Sarajevu s članom Libijskog prijelaznog vijeća Jasmal Issom i upoznao se s humanitarnom i političkom situacijom u Libiji. Bosna je Libijcima ponudila razne vrste pomoći i podrške, od humanitarnih do komercijalnih, a Isso je ocijenio kako postoje dobre osnove za uspostavu i nastavak kvalitetne političke i ekonomske suradnje. Drugi član predsjedništva BiH, predsjedavajući Željko Komšić nazočio je u Parizu konferenciji Prijatelji nove Libije, a na 66. redovnom zasjedanju Generalne skupštine UN-a iznio je i konkretne prijedloge pomoći koju BiH može pružiti Libiji. Bosna je spremna pružiti podršku u liječenju i rehabilitaciji ranjenih i bolesnih libijskih boraca i građana, te poslati specijalističke jedinice za uništavanje neeksplodiranih eksplozivnih sredstava. Također, BiH je spremna u Libiju vratiti građevinske kom-

panije kako bi odmah otpočela obnova razrušene zemlje. Mnogo moćnijih prijatelja Mnogo je, međutim, od BiH i politički i ekonomski moćnijih “prijatelja” nove Libije, pa u Sarajevu strahuju od ponavljanja “slučaja Irak”. Pozitivnom za BiH ocjenjuje se činjenica što je čitavo vrijeme sukoba u Tripoliju bilo i ostalo otvoreno veleposlanstvo BiH. Na sjednici Odbora asocijacije građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH konstatirano je da ukupne štete tvrtki koje su poslovale u Libiji iznose 108,8 milijuna eura. Uz to su BiH kompanije u Libiji imale ugovorene poslove, ili su bile pred dobivanjem novih poslova, u ukupnoj vrijednosti 662,7 milijuna eura. Vlasnici tih kompanija nisu sigurni u ka-

kvom je stanju sada njihova napuštena oprema, strojevi i drugi materijali vrijedni više od 30 milijuna eura. Vijesti koje tvrtkama stižu iz Libije govore kako je dio opreme uglavnom sačuvan, ali ima i informacija o opremi koja je opljačkana. Džemail Vlahovljak, generalni direktor Energoinvesta, izjavio je novinarima da je započeo s operacijom povratka u Libiju u kojoj su ugovorili poslove vrijedne 310 milijuna eura. Nakon što su snage Prijelaznog nacionalnog vijeća ušle u Tripoli, Vlahovljak je ostvario kontakt s uredom zajedničke kompanije ELPCO, koju je Energoinvest još prije 40 godina osnovao s Libijskom elektroprivredom. Energoinvest očekuje da će s ovom kompanijom biti uskoro uključen u obnovu uništenog elektroenergetskog sustava, što podrazumijeva popravak mreže trafostanica i

dalekovoda. Libija za te poslove nema potrebnih stručnjaka i logično je da taj posao obavimo zajedno, kaže Vlahovljak koji već okuplja tim stručnjaka. Uz to, u ovoj kompaniji, koja je 40 godina prisutna u Libiji, vjeruju kako je sačuvana oprema vrijedna 10 milijuna konvertibilnih maraka te da će nastaviti započete poslove na gradnji dalekovoda budući da ugovori nisu raskinuti. Neki nisu ni prekidali rad Direktor sarajevske Hidrogradnje, koja je u Libiji realizirala poslove vrijedne oko 200 milijuna konvertibilnih maraka, u izjavi za sarajevsko Oslobođenje izrazio je suzdržani optimizam glede povratka. Po njemu je još rano govoriti o povratku, jer se ne zna tko će i kada preuzeti vođenje zemljom, a uz to i nema velikog povjerenja u podršku BiH države. Ohrabruju-

U prilog građevniskim tvrtkama ide i odluka predsjedništva BiH da prizna postojanje nove libijske vlasti panija je u Libiji gradila novi bolnički kompleks, a stigle su vijesti o tome da su gradilište i oprema sačuvani. Dvije sarajevske proizvodne kompanije Bosna-S Oil i Jafara - ovu drugu je osnovao sarajevski MIMS - nisu ni prekidali rad. U Jafari su bez prekida proizvodili sokove i pitku vodu, a oko 200 radnika Bosna-S Oil angažirano je u sektoru naftne industrije i petrokemije. Trenutačno je na poslovima održavanja sustava, naravno onog dijela koji je ostao u funkciji, angažirano dvadesetak Bosanaca i Libijaca, kaže direktor Adnan Ibišević.

www.privredni.hr Broj 3698, 10. listopada 2011.

( 3,9 mlrd €

plaće i doprinosi u javnom sektoru

( na 692 €

*vijesti

zacementiran regres za javne službenike

Pipistrel pobijedio u natjecanju NASA-e

ODZIV NA KRIZU

Razmjena slovenskih prigovora Javnim službama predbacuje se da su neracionalne, a gospodarstvu da se ne zna prešaltati na proizvode više dodane vrijednosti prinose u javnom sektoru, četiri posto uskrate dalo bi 140 milijuna eura uštede na godišnjoj razini.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

lada Boruta Pahora koju se na odlasku šamara prigovorima kako u cijelom mandatu nije učinila ništa ozbiljnije za Sloveniju, odlučila je u samo tri tjedna do raspuštanja parlamenta povući ručnu kočnicu u mehanizmima javne potrošnje. Državnom zboru uputila je prijedlog intervencijskog zakona koji bi vrijedio do kraja 2012. godine. Notorno je da za sva ozakonjena prava nema pokrića u realnim financijama.

Pahorova vlada odlučila je povući ručnu kočnicu u mehanizmima javne potrošnje Bonitetne agencije to su i službeno potvrdile tako da su snizile najprije kreditni rejting državi, a tjedan dana poslije i ključnim bankama. Što je bio odgovor vlade na odlasku koja je nedavno dala časnu ri-

ječ da se do smjene neće baviti drugim nego samo tekućim poslovima? No, tekuća intervencija namočit će prag gotovo svakog slovenskog domaćinstva. Nema usklađivanja s inflacijom U 2012. godini, naime, plaće javnih službenika, mirovine i socijalni transferi neće se usklađivati s inflacijom. Neće se ni uskladiti platni razredi prema programu općeg niveliranja plaća kreiranog još

u mandatu Janeza Janše. Sve isplate povezane s napredovanjem javnih službenika i dužnosnika prebacuju se u 2013. godinu. Dužnosničke plaće ostaju četiri posto niže, kao što su bile i ove godine, a regres za javne službenike cementira se na zatečenoj razini (692 eura). Povrh svega ministar financija Franc Križanič naštrikao je i kapicu javnoj potrošnji. Svi apetiti i sve ambicije ubuduće moraju stati maksimalno u 48 posto BDP-a.

Javni sektor u neobuzdanom pretjecanju Prosječna bruto plaća u Sloveniji iznosila je u srpnju 1521 euro i bila je 17 posto niža od prosječne u javnom sektoru, gdje je 156.544 zaposlenih na kolektivnom ugovoru imalo 1794 eura, a 3766 dužnosnika izvan kolektivnih ugovora 3572 eura bruto plaće. Od prosinca 2008. do srpnja ove godine broj zaposlenih u javnom sektoru, mjereno prema radnim satima, povećao se na 160.310 ljudi. Prirast od 4375 novozaposlenih nikako

se ne može opravdati stanjem u gospodarstvu. Naime, lanjski BDP dosegao je 35,4 milijarde eura. BDP u 2008. bio je za 1,9 milijardi eura veći od lanjskoga, a ostvaren je sa 3362 zaposlene osobe manje u javnom sektoru. Zanimljiva je i sljedeća usporedba: iznos potreban samo za dva mjeseca plaće u javnom sektoru približno je jednak trenutačnoj tržišnoj kapitalizaciji Mercatora na Ljubljanskoj burzi.

Dvije su se Slovenije odmah počupale za kosu i krajnje je neizvjesno predskazivati koja će se iz kreševa izvući s izdašnijim “plijenom” u rukama. Sindikati su graknuli da to tako neće ići. Iz poslodavačkih krugova uzvraćeno je nimalo nježnom provokacijom. “Tko nam govori da to tako neće ići – šef Sindikata carine u kojoj 180 carinika prima plaću, a ne radi ništa, jer im je planirani posao u nadziranju rada na crno izmaknuo u referendumskoj epizodi u kojoj su ljetos skrahirala tri važna reformska zakona”, kažu poslodavci. U slaganju interventnog zakona proigravalo se i varijantu s četiri posto sniženja plaća u cijelom javnom sektoru, ali se od toga ustuknulo zbog straha od pobune sindikata. Na 3,9 milijardi eura, koliko odlazi za plaće i do-

Prevelik javni sektor Sindikati na to ne pristaju, štoviše, iz rovova u koje su se ukopali prozivaju poslodavce – kakvi su im proizvodni programi i gdje su zapeli s inovacijama. Sindikati tvrde da je sramotno što slovenska dodana vrijednost po radniku ne doseže ni polovinu dodane vrijednosti koju postiže austrijski radnik. Poslodavci, pak, ne mogu prešutjeti da je javni sektor prevelik za mogućnosti gospodarstva. Sašo Polanec s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani bez okolišanja poručio je sindikatima da konačno nauče ono što znaju u privatnom sektoru: “Ako nekoga ne trebaš, dobiva otkaz. Točka!” Isto stajalište zagovara i Milan Lukić, predsjednik Udruženja poslodavaca Slovenije. I on smatra da je javni sektor prevelik i da ga treba racionalizirati, ali ne smanjenjem plaća, nego otpuštanjem loših i prekobrojnih. Lukić je prebacio vladi da je prošle godine učinila najveću pogrešku kada je sa sindikatima dogovorila zamrzavanje plaća, dajući za taj pristanak obećanje da neće dirati u broj zaposlenih. Kako se u krizi ponašao privatni, a kako javni sektor, najbolje je usporediti novčane mase utrošene za plaće u oba sektora.

Tvrtka Pipistrel iz Ajdovščine, prošle godine proglašena najinovativnijom u Europi, pobijedila je u Kaliforniji u natjecanju aviona na električni pogon u kojem je NASA nagradila pobjednike sa 1,65 milijuna dolara. Pipistrelov Taurus G4, prvi električni avion u svijetu s četiri sjedala, letio je najbrže, s najmanje potrošene električne energije i s najvećim ostatkom energije nakon završetka natjecateljskih letova. Dvije godine ranije ta je tvrtka pobijedila u natjecanju zrakoplova na benzinski pogon. Financijski karambol Nadbiskupije Maribor Počeo je sudski rasplet povezan s propašću financijskog sustava Nadbiskupije Maribor koja je s biskupijama u Celju i Murskoj Soboti kreirala gubitke što ih je talijanski tjednik Espresso označio kao najveći financijski debakl u povijesti Crkve. Gospodarstvo Rast duguje bankama više od 100 milijuna eura, dok će se prave dimenzije katastrofe znati nakon raspetljavanja ostavštine holdinga Zvon ena i Zvon dva, u vlasništvu Nadbiskupijskog gospodarstva. Trošarine vraćene u cijene benzina

Slovenska vlada odustala je od politike u kojoj je dva mjeseca parirala poskupljenjima naftnih prerađevina odgovarajućim snižavanjem trošarina. Zbog bilančnih razloga sada je vlada vratila trošarine natrag u maloprodajne cijene pa Slovenci od prošlog tjedna plaćaju najskuplji benzin od samostalnosti – 1,313 eura za litru najprodavanijeg goriva, 90-oktanskog benzina.

24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3698, 10. listopada 2011.

( 185 izlagača

*vijesti Atlasu Platinum Anniversary Award American Express Travel servis dodijelio je Platinum Anniversary Award turističkoj agenciji Atlas za uspješnu 35-godišnju suradnju. Kao nositelj franšize American Express Travel servisa, Atlas ima podršku agenata u gotovo svakoj državi svijeta, što omogućuje i praćenje putnika u slučaju kriznih situacija. Još jedna nagrada zagrebačkoj Turističkoj zajednici Turistička zajednica Grada Zagreba osvojila je još jednu nagradu za svoj promidžbeni film Moonlight Sonata Zagreb. Ovog puta riječ je o drugoj nagradi u kategoriji People and places osvojenoj na Međunarodnom festivalu turističkog filma Art&Tur u Portugalu. Dani maruna Lovranska Marunada, inače po Guardianu jedan od 10 najboljih jesenskih gastro doživljaja u Europi, ove će se godine održati 14. do 30. listopada.

prošle godine na Biograd Boat Showu

13. Biograd Boat Show

Mnoštvo premijera na sajmu po mjeri izlagača Biogradski je nautički sajam poznat po posebnoj atmosferi i kvalitetnoj infrastrukturi, pa ne čudi da i u recesiji bilježi rast broja izlagača i plovila

iograd Boat Show u 12 je godina održavanja postao najveći jesenski nautički sajam i sajam s najvećom stopom rasta. Njegovo 13. izdanje održat će se od 20. do 23. listopada, kao i uvijek u marini Kornati, jednoj od triju najvećih marina na Jadranu. Pokretni pon-

Posjetitelje Biograd Boat Showa očekuje gotovo 20 premijera tonski most povezuje središnju marinu s marinom Kornati zapad, što omogućuje atraktivan izlagački doživljaj. U marini Kornati godišnje se održi više od 50 regata koje privlače oko 50.000 nautičara.

Taj je sajam poznat po posebnoj, gostoljubivoj atmosferi i kvalitetnoj infrastrukturi organizatora, turističke tvrtke Ilirija. Organizatori ga vole nazivati sajmom po mjeri izlagača, jer im pokušava izaći u susret u što većoj mjeri. Zato nije ni čudo da je prošlogodišnji sajam, unatoč recesiji i nezavidnom stanju globalnog nautičkog tržišta, privukao rekordan broj

od 185 izlagača s više od 250 plovila. Održano je i šest regata i 10 večernjih zabava, uz rekordan broj posjetitelja. Hrvatski aduti Ove godine posjetitelje 13. Biograd Boat Showa, prema najavama, očekuje gotovo 20 premijera. Na popisu je, među ostalima, čak pet novih Elanovih plovila, potom dvije Bavaria jedrilice, Merry Fisher

6 Marlin za sportske ribolovce i luksuzni katamaran Cat 15 Party. I hrvatski brodograditelji spremaju svoje adute za Biograd. Veliki interes zacijelo će izazvati novo plovilo brodograditelja Petra Španjola iz Banjola na Rabu. Lani je Španjol prvi put izlagao u Biogradu svoju dobro poznatu brodicu Puntim 590, a njegov novi uradak, Gajeta 770, trebao bi biti dugačak sve-

ga 8,2 metra, širok tri metra, s motorom od 29 kilovata i dovoljno prostran za 12 putnika. Zadarski SAS Vektor izložit će redizajnirane verzije svojih dviju uspješnica, brze motorne jahte Vektor 950 i klasične poludeplasmanske motorne jahte Adria Vektor 1002, dok zagrebačka Remia plast dolazi sa stakloplastičnom brodicom Nautica 650 Open. Dodatna vrijednost 13. Biograd Boat Showa je burza na kojoj će biti zastupljena nautička oprema i proizvodi za izravnu prodaju na sajmu. Najveću ponudu imat će Hrvatska udruga nautičkih trgovina, čijih će osam članica organizirati rasprodaju sezonske robe po posebno povoljnim cijenama. (D.Ž.)

Drugi Pula Boat Fair

Sva brodska oprema na jednom mjestu Uz renomirane proizvođače brodske opreme, sajam će od 19. do 22. listopada okupiti i metaloprerađivače, prerađivače plastike, drva i tekstila, kao i pružatelje usluga ugradnje električnih i vodovodnih instalacija Inicijativa da se u Puli organizira međunarodni sajam koji bi bio vezan za proizvodnju brodske opreme i brodogradnju pokrenuta je na osnivačkoj sjednici Strukovne grupe proizvođača brodske opreme Županijske komore Pula u rujnu 2009. godine. Cilj njihovog udruživanja bila je zaštita zajedničkih interesa, unaprjeđenje suradnje i rad na zajedničkim projektima, uz potporu HGK-a kao matične institucije. Ideja o pokretanju sajma brodske opre-

va s atraktivnim plovilima, a brodska je oprema

Posebno mjesto na sajmu će dobiti izumi i inovacije hrvatskih inovatora

me temelji se na činjenici da se u Hrvatskoj organizira niz nautičkih sajmo-

premalo zastupljena. Stoga su udruženi proizvođači zaključili da im je nužan sajam, kako bi potaknuli razvoj svog sektora, otvorili veće mogućnosti plasmana proizvoda i profilirali kvalitetu. Podršku organizaciji sajma

dali su Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Istarska županija i Grad Pula. Uspjeh prvog sajma Prvi sajam pod imenom Pula Boat Fair, održan prošle godine, pobudio je izniman interes proizvođača i distributera, koji su izložili više od 400 brendova iz 19 zemalja. Na sajmu su tako bili zastupljeni gotovo svi najpoznatiji proizvođači brodskih motora u svijetu. Cilj sajma u potpunosti je ostvaren – proizvođačima

brodske opreme pružena je podrška u plasmanu na domaće i međunarodno tržište, a brodograditeljima je na jednom mjestu okupljena ponuda kvalitetne opreme. Drugi sajam Pula Boat Fair održat će se ove godine od 19. do 22. listopada, a na njemu će, kako je najavljeno, biti premijerno predstavljeni brodski motori domaćih tvrtki. Uz renomirane proizvođače brodske opreme, sajam će okupiti i metaloprerađivače, prerađivače plastike, drva i tekstila,

kao i pružatelje usluga ugradnje električnih i vodovodnih instalacija. Posebno mjesto na sajmu će dobiti izumi i inovacije hrvatskih inovatora te tvrtke članice partnerskih gospodarskih komora iz inozemstva. Program sajma upotpunjuju stručna predavanja i međunarodni poslovni susreti koji su već prošle godine polučili nekoliko sklopljenih poslovnih dogovora. Sudjelovanje na poslovnim susretima nije uvjetovano sudjelovanjem na sajmu. (D.Ž.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3698, 10. listopada 2011.

Osigurali smo investiciju jednog od najpoznatijih američkih ‘angel investitora’ Davea McClurea i njegovog akceleracijskog programa 500 Startups! Matija Kopić, Farmeron

Slavonski Farmeron u kalifornijskoj Silicijskoj dolini

Dobili investicijsku ponudu koja se ne odbija Selimo osječku tvrtku u Kaliforniju i tamo ćemo proći kroz intenzivni tromjesečni program rada na usavršavanju našega proizvoda i poslovnog modela – kažu mladi informatičari-poduzetnici Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

sječki poljoprivredni startup Farmeron, o čijem smo uspjehu i potrazi za kapitalom nedavno pisali u Privrednom vjesniku, uskoro seli u američki Mountain View (Kalifornija) u Silicijskoj dolini. Farmeron, odnosno osječku tvrtku Agerpreeo za proizvodnju poljoprivrednog softvera, čine mladi znanstvenici praktičari - Matija Kopić, Marko Dukmenić i Benjamin Alijagić. Oni su razvili web aplikaciju za nadgledanje i analizu učinkovitosti u poljoprivredi, poglavito u stočarstvu. Podsjećamo kako se promocija ove web aplikacije dogodila u srpnju na regionalnom Mini Seedcampu održanom u Ljubljani. Njihov je projekt u Ljubljani izabran da kao jedini regional-

ni predstavnik sudjeluje na uglednom londonskom Seedcampu, središnjem europskom mjestu oku-

Kad je riječ o dosadašnjim Farmeronovim domaćim klijentima, kako kaže Kopić, oni će biti prebačeni s desktopa na web rješenje pljanja tzv. startupa i potencijalnih investitora. U Londonu je projekt Farmeron početkom kolovoza izazvao veliko zanimanje investitora i medija. Nakon toga je uslijedila i ponuda za kupnju čitave tvrtke i to u zavidnom iznosu od 1,4 milijuna eura. Mladi osječki stručnjaci i poduzetnici tu su ponudu odbili, a kako je

objasnio 24-godišnji Matija Kopić, dugoročni plan je da razvojni centar ostane u Osijeku. Međutim, zbog lakšeg pristupa kapitalu i kvalitetnim marketinškim stručnjacima, u planu je osnivanje poslovnice ili čak preseljenje sjedišta tvrtke u neko od središta svjetske softverske industrije. I upravo se to dogodilo ovih dana.

Kiša upita Kako to slikovito objašnjava Kopić, u potrazi za kapitalom, zamijetio ih je američki fond 500 Startups, koji ulaže novac i mentorstvo u početničke, odnosno startup projekte. “Osigurali smo investiciju jednog od najpoznatijih američkih ‘angel investitora’ Davea McClurea i njegovog akceleracijskog programa 500 Startups. Selimo se u Kaliforniju i tamo ćemo proći kroz intenzivni tromjesečni program rada na usavršavanju našega proizvoda i poslovnog modela. Dugoročno planiramo svoj razvojni tim zadržati u Hrvatskoj, no nedavno smo otvorili američku tvrtku Farmeron Inc. kako bismo aktivno sudjelovali na tom tržištu s kojeg dobivamo veliki broj upita za korištenje našeg proizvoda. Jednostavno, trenutačno je za nas vrlo važ-

no provesti neko vrijeme u SAD-u. K tome, dobili smo investicijsku ponudu koja se ne odbija”, izjavio je Kopić. Inače, 500 Startups dosad je investirao u desetke internetskih startupa poput Geckoboarda, Hipstera, SendGrida, Recurlya, Flowtowna te BackTypea kojeg je kupio Twitter. Radi se o jednom od najjačih američkih startup akceleratora koji vodi poznati investitor Dave McClure koji je svojevremeno bio direktor marketinga Paypala, te vodio Facebookov vlastiti inkubator fbFund. Kad je riječ o dosadašnjim Farmeronovim domaćim klijentima, kako kaže Kopić, oni će biti prebačeni s desktopa na web rješenje kako bi bili fleksibilni u osiguravanju korisničke podrške i u budućnosti.

*vijesti HAKOM pokrenuo javnu raspravu Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) pokrenula je javnu raspravu o zajedničkim europskim stajalištima. Cilj rasprave je prikupiti mišljenja svih zainteresiranih strana u sklopu priprema za Svjetsku radiokomunikacijsku konferenciju početkom iduće godine. Javnost, među ostalim, može dati komentare i mišljenja o poboljšanju međunarodnog regulatornog okvira, usklađivanju spektra za elektroničko sakupljanje vijesti, puštanju u rad i provjeru satelitskih mreža... Novi paketi iz Optime Optima Telekom predstavio je nove telekomunikacijske pakete namijenjene privatnim korisnicima u Hrvatskoj. Predstavljeni O2 i O3 paketi nude jednostavan odabir kućne kombinacije za najpovoljnije telefoniranje, brzo surfanje internetom i praćenje više od 75 televizijskih sadržaja. Inače, Optima Telekom trenutačno ima 268.000 korisnika. Java dan u Rovinju

Combis konferencija

Certifikatom do međunarodne utakmice Kako stručna znanja brzo zastarijevaju, nužno je cjeloživotno učenje. Certifikati su potvrda znanja, no je li taj dokaz o školovanju dovoljan za izvrsnost u poslovanju? Na to pitanje odgovor su pokušali dati vodeći ljudi ili, kako kažu neki, All Stars ekipa hrvatskoga ICT-ja na okruglom stolu Od kompetentnosti do izvrsnosti. Susret je održan u sklopu dvodnevne Combis konferencije održane u Opatiji. Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hr-

vatska, smatra kako se s dobrim certifikatom može raditi bilo gdje u svijetu. Osobama koje imaju traženi certifikat smiješe se i bolje plaće. “No, ako je riječ o tvrtki, certifikat ne bi smio biti preduvjet za dobivanje nekog posla već bi

to trebale biti njene reference”, tvrdi on. Ivan Gabrić, predsjednik Uprave Combisa, napominje kako postoje tvrtke i s po 50 certificiranih stručnjaka, a trebale bi ih imati osam. “Preveliki broj certificira-

nih stručnjaka je neodrživ model te je pitanje kada će te tvrtke propasti”, smatra čelnik Combisa koji je i organizator konferencije. Krešo Perica, glavni direktor IBM-a Hrvatska, naglašava kako je certifikat nužnost u međunarodnoj utakmici. Marin Tadić, generalni direktor Oraclea Hrvatska, upozorio je kako certifikati nisu jamstvo konkurentnosti, jer bez komunikacijskih vještina zaposlenika, tvrtka će teško ostvariti izvrsnost u poslu. Sudionice

okruglog stola Irena Jolić Šimović, glavna operativna direktorica za poslovne korisnike i članica Uprave HT-a, i Ana Blažinić, generalna direktorica Cisca Hrvatska, složile su se kako su certifikati odraz znanja te predstavljaju dodanu vrijednost za pojedinca i tvrtku. Na Combis konferenciji oko 300 sudionika imalo je priliku na više od 20 predavanja slušati o trendovima u ICT industriji, a kroz studije slučaja upoznati primjenu tehnologija. (B.O.)

Stručnjaci za programski jezik Java prvi put će se okupiti u Hrvatskoj na 16. HrOUG konferenciji koja se održava od 18. do 22. listopada u Rovinju. Tijekom konferencije održat će se i prvi hrvatski Java dan. Potreba za organiziranjem okupljanja pojedinaca i tvrtki koje razvijaju softverska rješenja na platformi Java pojavila se zato što su ovaj programski jezik i razvojna platforma među najtraženijima kada je riječ o razvoju velikih informacijskih poslovnih sustava.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Rebecca Skloot BESMRTNI ŽIVOT HENRIETTE LACKS Mozaik knjiga

Zvala se Henrietta Lacks, među znanstvenicima poznata kao HeLa. Bila je siromašna crna uzgajivačica duhana čije su stanice – uzete bez njezina znanja 1951. – postale jedno od najvažnijih oruđa u medicini, od presudne važnosti za razvoj cjepiva protiv dječje paralize, kloniranja, mapiranja gena... Njene se stanice kupuju i prodaju na milijune, ali ona je ostala praktički nepoznata, a njezina obitelj ne može si priuštiti zdravstveno osiguranje.

Michal Viewegh Biosupruga Profil

Nedugo nakon svadbe uspješni pisac Mojmír, veteran mnogih sentimentalnih bitaka, shvaća da živimo u vremenu u kojem stare bajke dobivaju novi kraj, a muško-ženska situacija pod drvetom spoznaje višestruko se zakomplicirala. Za početak: vrt više nije rajski, nego je bio. Za kraj: ako u biovrtu plahe knjižničarke, svoje donedavno naivne supruge Hedvike, još i može prepoznati jabuku (i zmiju!), pravila su potpuno nova: tko ne želi biti protjeran, morat će početi učiti.

Joseph O’Connor Kauboji i Indijci Fraktura

Eddie Virago kreće put Londona želeći ostvariti glazbenu karijeru. Unatoč morskoj bolesti pojačanoj alkoholom na trajektu se zbližava s Marion, zagonetnom Irkinjom, koja tvrdi da ide u London u potrazi za poslom. Bez konkretnog plana završe u Hotelu Brightside, koji vodi markantni Indijac gospodin Patel. Iako se čini da su oboje krenuli u novi život, njihova im prošlost ne da mira, a nailaze i na prepreke koje nastaju zbog razlika između sredina iz kojih su potekli.

Adrian P. Kezele Razdvajanje svjetova 2012. - 2021. Dvostruka duga

Knjiga govori o vremenu promjena. Svijet kakav poznajemo promijenit će se. Ili, kao što to objašnjava Kezele, promijenit će se svjetovi u kojima živimo! Da biste razumjeli kako će se i na kojim razinama to događati, “Razdvajanje svjetova” će vas provesti kroz nove zamisli o razvoju svijesti. A za potpuno razumijevanje situacije u kojoj se nalazimo, bit će potrebno prihvatiti i zamisli poput paralelnih života i višedimenzionalne osobne stvarnosti.

Karen Wallace, Lou Kuenzler, Katy Moran, Anne Civardi ANĐELI ZA LAKU NOĆ Planetopija

Opusti se i umiri te pažljivo slušaj ovu priču... Tim riječima počinju priče iz ove knjige u kojoj se zrcali poruka roditeljima i djeci - opustite se, umirite i otvorite čaroliji kojom anđeli ulaze u naše živote. Priče o anđelima štivo su o ljubavi, usmjeravanju i podršci - čitajući ih djeci, omogućit ćete im utjehu i smirenje. Potaknut ćete njihovu znatiželju, pružiti im podršku i objašnjenja svakodnevnih događanja uz nov, čaroban i originalan pristup.

Privredni vjesnik Broj 3698, 10. listopada 2011.

Nove knjige: Turizam - Ekonomske osnove i

organizacijski sustav

Turizam nije grana nego gospodarski sustav Smisao knjige je proširiti čitateljevo znanje i spoznaje o skrivenim dimenzijama ekonomskih zakonitosti prema kojima se razvija turizam

urizam u hrvatskom gospodarstvu ima veliku ulogu i značenje posebice stoga što u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP) ima udio od 12 posto na izravnoj osnovi te više od 20 posto na izravnoj i neizravnoj osnovi. Osim toga, zahvaljujući neto-izvozu usluga prema osnovi inozemnih turističkih kretanja, turizam u zadnjih desetak godina sudjeluje s prosječnih 64 posto u pokriću negativnog salda robne razmjene Hrvatske s inozemstvom. Turizam je definiran i kao jedan od prioritetnih pravaca razvoja hrvatskog gospodarstva. No unatoč svemu tome studenti turizma, ali i svi oni koji se bave tom djelatnošću, još uvijek nemaju dovoljno znanja o tom gospodarskom sustavu jer, kao što kažu autori knjige, turizam nije gospodarska grana nego sustav. Zbog toga je skupina autora sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta odlučila napisati svojevrstan udžbenik o turizmu - Turizam - Ekonomske osnove i organizacijski sustav. Objavila ga je Školska knjiga, a recenzenti su Ivo Družić i Vesna Vrtiprah iz Hrvatske te Tanja Mihalič iz Slovenije. Ta je knjiga ponajprije namijenjena studentima Ekonomskog fakulteta, ali i studentima na ostalim ekonomskim i

srodnim fakultetima te visokim učilištima. Autori vjeruju kako će se njome služiti i svi oni koji u privatnom, javnom i neprofitnom sektoru sudjeluju u razvoju turizma i svakoga dana donose važne odluke. Smisao knjige je proširiti čitateljevo znanje i spoznaje o skrivenim dimenzijama ekonomskih zakonitosti prema kojima se turizam razvija te upozoriti na to s kakvim se sve izazovima moramo uhvatiti u koštac kako bi budući razvoj turizma u Hrvatskoj bio što učinkovitiji i usmjereniji prema optimalnom korištenju svih njegovih resursa i njihovoj transformaciji od komparativne prema konkurentskoj prednosti. Podloga za razmišljanje Ovo je djelo podijeljeno u četiri tematske cjeline koje predstavljaju podlogu za kritično promišljanje o slojevitosti i proturječnostima dosadašnjeg razvoja turizma. Prva cjelina čitatelja uvodi u sustav turizma gdje se objašnjavaju ključni pojmovi bitni za razumijevanje srži turizma te iznosi klasifikacija i povijesni razvoj tog gospodarskog sustava.

U drugoj cjelini navode se temeljne komponente sustava turističke ponude, a polazi se od prostora kao temeljnog resursa za razvoj turizma. U tom se dijelu navodi značenje različitih tržišnih subjekata turističkog sustava nužnih kako bi se uopće uspostavio odnos između turističke ponude i potražnje. Treća cjelina odnosi se na temeljne funkcije i ekonomske učinke turizma, a pritom se sustavno objašnjava uloga i važnost turizma u nacionalnom gospodarstvu kroz analize 10 ekonomskih funkcija turizma. U četvrtoj cjelini iznesen je pregled razvoja turizma, njegovo istraživanje, planiranje i politika. To poglavlje započinje prikupljanjem podataka nužnih u istraživanju turističkih tržišta koji trebaju biti podloga za donošenje važnih odluka na državnoj mikro i makrorazini. (S.P.)

O autorima Nevenka Čavlek je redovita profesorica na Katedri za turizam Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Radni vijek posvetila je praksi u turizmu te istraživačkom i obrazovnom radu na području turizma. Autorica je više od 170 znanstvenih i stručnih radova te dobitnica dviju nagrada Mijo Mirković za znanstveni rad. Mato Bartoluci redoviti je profesor na Katedri za turizam zagrebačkog Ekonomskog fakulteta gdje je nositelj kolegija Turistička politika i razvoj, Menadžment sporta u turizmu te Poduzetništvo u turizmu. Objavio je više od 130 znanstvenih i stručnih radova te devet knjiga i udžbenika. Darko Prebežac redoviti je profesor na Katedri za turizam zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i stalni gostujući profesor u SAD-u. Autor je i suautor više od 80 znanstvenih i stručnih radova. Oliver Kesar docent je na Katedri za turizam gdje je nositelj nekoliko kolegija iz područja turizma na stručnom, preddiplomskom i poslijediplomskom studiju.

www.privredni.hr Broj 3698, 10. listopada 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Tekstil

Proizvodni pogon na devetom ročištu pet puta jeftiniji Poslovna zgrada površine 458 četvornih metara u Slavonskom Brodu, procijenjene vrijednosti 1.198.387 kuna. Jamčevina je 10 posto procijenjene vrijednosti, a razgledavanje je moguće svakog radnog dana od 7 do 14 sati ili

po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/2275 551. Pisane ponude u zatvorenoj omotnici s naznakom “ne otvaraj-za natječaj”, poslati do 11. listopada na adresu Velepromet d.o.o. u stečaju, Trg I.B. Mažuranić 16, Slavonski Brod. Dvosobni stan površine 54 četvorna metra u Čakovcu, procijenjene vrijednosti 288.655 kuna. Jamčevina je 10 posto procijenjene vrijednosti i mora se platiti do 11. listopada. Razgledavanje je moguće po dogovoru na broj telefona 091/1400 180. Dražba se održava 12. listopada. Šesti i sedmi kat upravne zgrade, ukupne površine 250 četvornih metara u Čakovcu, procijenjene vrijednosti 713.362 kune. Jamčevina je 10 posto procijenjene vrijednosti i mora se platiti do 11. listopada. Razgledavanje je moguće po dogovoru na broj telefona 091/1400 180. Dražba se održava 12. listopada. Drugi kat upravne zgrade, ukupne površine 354 četvorna metra u Čakovcu, procijenjene vrijednosti 1.238.987 kuna. Jamčevina je 10 posto procijenjene vrijednosti i mora se plati-

ti do 11. listopada. Razgledavanje je moguće po dogovoru na broj telefona 091/1400 180. Dražba se održava 12. listopada. Zgrada, proizvodni pogon, dvorište i parkiralište ukupne površine 11.977 četvornih metara u Pregradi, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 11.967.985 kuna. Jamčevina je 10 posto i mora se platiti najkasnije dva dana prije ročišta. Razgledavanje nekretnine i dokumentacije moguće je u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/855 370. Deveto ročište za javnu dražbu održat će se 12. listopada pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, soba broj 94/II. (ulična zgrada). Nekretnine će se prodavati po početnoj prodajnoj cijeni od 2.500.000 kuna. Poslovni prostor površine 52 četvorna metra u Zagrebu, Remete, procijenjene vrijednosti 600.000 kuna. Jamčevina je 10 posto, a nekretnina se ne može prodati za manje od 400.000 kuna. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/7997 449. Na nekretnini je upisano fiducijarno osiguranje u korist Hypo Alpe-Adria-Banka. Četvrto ročište za javnu dražbu održat će se 13. listopada u 9.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, soba broj 94/II. (ulična zgrada). Benzinska crpka s četiri agregata i sustavom za pro-

daju autoplina, te poslovnim prostorom za trgovinu i ugostiteljstvo, ukupne površine 36.308 četvornih metara, u mjestu Veljun, na magistralnoj cesti Karlovac-Plitvička jezera, procijenjene vrijednosti 6.300.000 kuna. Jamčevina je 250.000 kuna i mora se platiti najkasnije dva dana prije dražbe. Nekretnina se ne može prodati ispod procijenjene vrijednosti. Dogovor o razgledavanju i dodatne informacije na telefon stečajnog upravitelja 098/387 098. Dražba se održava 14. listopada u 9 sati u zgradi Trgovačkog suda u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/III.

National Textile Group, Damask, Sirija, www.ntgsyria. com. Tvrtka je proizvođač tekstila. Glavni proizvodi su akrilna pređa i akril mješavine (leakril, akril-vuna...). Kontakt: Bassel Maleh, expmgr@nscsyria.com, +963 11 5811670, +963 933 221634.

Pleteni i tkani proizvodi

Premier Hosiery Mills, Karachi, Pakistan, www.phmills.com. Tvrtka se bavi izvozom pletenih, tkanih i kućnih tekstilnih proizvoda. Zainteresirana je za poslovanje s hrvatskim tvrtkama. Kontakt: Raza Rashid, phml@cyber.net.pk, +92 21 2419006, +92 333 2311721. Tekstilna roba

Kausar Processing Industries, Faisalabad, Pakistan, www.kausar.com. Tvrtka je proizvođač tekstila. Asortiman proizvoda uključuje: sivu i bijelu tkaninu, bojanu i štampanu tkaninu, tekstilnu konfekciju te ostale proizvode od tekstila. Tvrtka je zainteresirana za izvoz svojih proizvoda u Hrvatsku. Kontakt: Rana Tahir Nadeem, kausar17@kausar.com, +92 41 4361706, +92 300 6647898.

Odjevni predmeti i dodaci

Bussines Win Enterprises, Saikot, Pakistan, www.bwinet.com. Tvrtka je proizvođač i izvoznik odjevnih predmeta i dodataka. Tvrtka traži uvoznike i distributere za svoje proizvode: kožna odjeća (motociklistička i modna), odjeća od cordure (motociklistička i modna), rukavice, torbe za motocikle, sportska odjeća, rublje, odjeća za kišu. Kontakt: Muhammad Khalid Butt, info@bwinent.com, +92 52 4001758, +92 300 7137496. Distribucija

Lunel Cosmetics, Alicante, Španjolska, www.lunelcosmetics.com. Tvrtka je španjolski proizvođač profesionalnih kozmetičkih preparata za njegu kose, namijenjenih isključivo frizerima koji teže poboljšanju kvalitete i efektivnosti svojih usluga. Lunelov asortiman proizvoda uključuje: kompletnu liniju boja za kosu, šampone, kreme za kosu, maske za kosu, sprejeve za kosu, pjene za kosu... Tvrtka traži distributera u Hrvatskoj. Kontakt: Miriam Moran, export@lunelprofesional.com, +34 965 661514. Zastupstvo

Industrijska hala i dvorište, gospodarska zgrada i zemljište, nekadašnji ulazni stroj za rudnik u Labinu, ukupne površine 5753 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 11.170.000 kuna. Jamčevina iznosi 558.500 kuna, što je pet posto procijenjene vrijednosti nekretnine. Ostale informacije i razgledavanje uz prethodni dogovor na telefon 098/367 040. Dražba se održava 14. listopada u 12 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Stalna služba u Pazinu.

Sportska odjeća

Poslovna zgrada s dvorištem u Kućan Marofu, Varaždinska županija, ukupne površine 32.233 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 4.000.000 kuna. Jamčevina je 10 posto, a dodatne informacije mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na broj telefona 091/2010 001 svakog radnog dana od 8 do 14 sati. Dražba se održava 12. listopada u 13 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba 232/II.

Hrvatska Trostrani kiperi

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

indijski proizvođač raznovrsnih rukavica od kože i pamuka. Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: Sajal Bhattacharjee, pritulchak@rediffmail.com.

Prodent, Varaždin, www.prodent.hr. Tvrtka proizvodi sportske dresove pod sportskom markom M-pro sport od 2001. godine. Oprema mnoge klubove i reprezentacije. Radi po narudžbi u klupskim i reprezentativnim bojama uz mogućnost tiska (sublimacija i termotisak). Tvrtka traži zainteresirane predstavnike i distributere u Hrvatskoj i izvan granica Hrvatske. Kontakt: Melanija Rusak, melanija.rusak@vz.t-com.hr, +385 42 331341, +385 98 267030. Rukavice

Anukul Corporation, Kalkuta, Indija, www.anukulcorporation.com. Tvrtka je

Kentamed, Plovdiv, Bugarska, w w w. k e n t a med.com. Tvrtka je proizvođač elektrokirurške opreme/ elektrokoagulatora i dodatne opreme za zubarsku, medicinsku i veterinarsku upotrebu. Tvrtka se želi proširiti na inozemna tržišta te zbog toga traži uvoznike, trgovce i pouzdane distributere za svoje proizvode na hrvatskom tržištu. Kontakt: Miroslav Tashkov, kentamed@evrocom.net, +359 32 622934, +359 896 890470.

IZBOR IZ NADMETANJA

Zagrebački holding nabavlja teretna vozila - trostrane kipere. Rok dostave ponuda je 26. listopada. Radna odjeća i obuća

Gradska plinara Zagreb nabavlja službenu i radnu odjeću i obuću. Rok dostave ponuda je 17. listopada. Rekonstrukcija ugostiteljskog objekta

Zračna luka Pula nabavlja usluge rekonstrukcije ugostiteljskog objek-

ta u glavnom holu Zračne luke. Rok dostave ponuda je 24. listopada.

levizore. Rok dostave ponuda je 3. studenoga. Izrada projekta

Regija Kante za otpad

Komunala Laško nabavlja kante za otpad. Rok dostave ponuda je 21. listopada. Transportne trake

Rudnik i Termoelektrana Ugljevik nabavlja transportne trake. Rok dostave ponuda je 3. studenoga. LCD televizori

BH Telekom, Direkcija Travnik nabavlja LCD te-

Direkcija javnih radova u Podgorici nabavlja usluge izrade glavnog projekta Nacionalnog centra za transfuziju krvi. Rok dostave ponuda je 1. studenoga.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3698, 10. listopada 2011.

( 12 fondova ( 9 od 10 palo za više od 10 posto

najboljih fondova su novčani

Fondovi u rujnu

Povelik pad dioničkih indeksa Samo 20 od ukupno 92 fonda ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Pri tome valja naglasiti da ni jedan fond nije ostvario porast veći od jedan posto Marko Repecki www.hrportfolio.com

lobalnim tržištima i dalje vlada strah zbog dužničke krize u Europi što je uzrokovalo pad svih važnijih dioničkih indeksa. Pošteđena, naravno, nije ostala ni Zagrebačka burza tako da su oba dionička indeksa u rujnu zabilježila priličan pad. Indeks Crobex rujan je tako završio na 1.854,41 bod što je pad od 8,83 posto, dok je Crobex10 pao za 7,16 posto te je njegova vrijednost potkraj proteklog mjeseca bila 1.024,93 boda. Samo 20 od ukupno 92 fonda ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Pri tome valja naglasiti da ni jedan fond nije ostvario porast veći od jedan posto, dok ih je 12 palo za više od 10 posto.

Među 10 fondova s najvećim prinosom u rujnu prevladavaju konzervativni fondovi. Devet od 10 najboljih fondova su novčani, a vrh ljestvice zauzima mješoviti fond. Kad je riječ o dioničkim fondovima, tijekom rujna ni jedan od njih nije zabilježio pozitivan re-

NFD Aureus Emerging Markets Balanced je najuspješniji fond u rujnu zultat. Najmanje padove imali su MP Mena HR kojem je vrijednost udjela protekloga mjeseca smanjena za samo 0,09 posto, a iza njega je Raiffeisen World kojem je vrijednost smanjena za 1,04 posto. Najveće padove kod di-

oničkih fondova zabilježili su AC Rusija (-17,52 posto), NFD Aureus US Algorithm (-14,43 posto) te Prospectus JIE (-13,59 posto). Samo je jedan mješoviti fond u rujnu ostvario pozitivan rezultat, fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced, kojem je vrijednost porasla za 0,86 posto te je to istodobno i najuspješniji fond protekloga mjeseca. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je fond Raiffeisen Balanced kojem je vrijednost smanjena za 6,68 posto, a slijede ga Erste Balanced s padom od 6,30 posto te fond OTP uravnoteženi s padom od 6,16 posto. Obveznički svi u padu Ni kod obvezničkih fondova nije bilo pozitivnih rezultata, te je svih osam fondova mjesec rujan za-

Kretanja fondova Kategorija dionički mješoviti obveznički novčani

* najbolji rezultati u rujnu 2011. MP-Mena.HR NFD Aureus EM Balanced Capital One ST Cash

* od 31.08.2011. do 30.09.2011.

NFD Aureus EM Balanced ST Cash Agram Cash VB Cash ERSTE Euro-Money Agram Euro Cash Platinum Cash ERSTE Money Allianz Cash PBZ Euro Novčani

* od 31.08.2011. do 30.09.2011. Izvor: www.hrportfolio.com

vršilo s padom vrijednosti udjela. Najveće padove kod obvezničkih fondova imali su OTP euro obveznički kojem je vrijednost smanjena za 5,58 posto te HPB Obveznički sa smanjenjem vrijednosti od 1,94 posto. Najmanje pa-

** najbolji rezultati u zadnjih 12 mjeseci + 3,95 HPB Dionički + 0,89 Allianz Portfolio + 4,18 Capital One + 3,11 Platinum Cash

** na dan 30.09.2011

* najboljih 10 u rujnu 2011. mješoviti novčani novčani novčani novčani novčani novčani novčani novčani novčani

- 0,09 + 0,86 - 0,33 + 0,27

** najbolji rezultati u zadnjih 12 mjeseci +0,86% +0,27% +0,25% +0,24% +0,24% +0,24% +0,24% +0,20% +0,20% +0,19%

obveznički dionički novčani novčani novčani novčani novčani novčani novčani novčani

Capital One HPB Dionički Platinum Cash ERSTE Euro-Money Agram Cash Agram Euro Cash ST Cash HI-cash Raiffeisen Cash Allianz Cash

+4,18% +3,95% +3,11% +2,98% +2,93% +2,92% +2,88% +2,84% +2,83% +2,70%

** na dan 30.09.2011.,

dove u ovoj grupi imali su Capital One (-0,33 posto) i HI-conservative (-0,96 posto). Svi novčani fondovi ostvarili su pozitivne rezultate koji su se kretali u rasponu od 0,01 posto pa do 0,27 posto. Najuspješ-

niji novčani fond protekloga mjeseca bio je ST Cash kojem je vrijednost porasla za 0,27 posto, a slijede ga Agram Cash kojem je vrijednost porasla za 0,25 posto te VB Cash s porastom od 0,24 posto.

Analitičari PBZ-a

HNB

Iduće godine stagnacija plaća

Depoziti banaka 222 milijarde kuna

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u prvih sedam mjeseci ove godine u prosjeku je iznosila 5393 kune, što je nominalno 1,9 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a realno niže za 0,3 posto. Prema riječima Ane Lokin, analitičarke PBZ-a, ta su kretanja u skladu s njihovim

procjenama prema kojima bi neto plaća u ovoj godini u prosjeku bila realno niža za 0,3 posto, dok bi s korekcijom za učinak kriznog poreza bila realno viša za oko 2,5 posto. Procjenjujući što nam donosi iduća godina, analitičarka PBZ-a upozorava kako je tržište rada tromo, posebice hrvatsko koje reagira na kretanja gospodarstva s određenim vremenskim pomakom (računa se oko dva tromjesečja). “S obzirom na to da je 2011. godina niskog rasta BDP-a, nedostatnoga

da pokrene stvaranje radnih mjesta, a 2012. će prema našim procjenama uroditi tek neznatno višom stopom rasta, vjerujemo da bi, isključivši sezonski utjecaj, tek posljednje tromjesečje 2012. označilo početak oporavka tržišta rada. U takvim uvjetima malo je vjerojatno da bi nominalni rast plaća premašio rast cijena, a očekujemo i višu stopu inflacije nego ove godine. To znači da nas očekuje godina stagnacije do blagog realnog pada plaća”, zaključuje Ana Lokin. (V.A.)

Prema zadnjim podacima HNB-a ukupni depoziti poslovnih banaka (štedni i oročeni kunski i devizni depoziti te depozitni novac) potkraj kolovoza iznosili su 222 milijarde kuna, što je 4,6 milijardi kuna ili 2,1 posto više nego na kraju srpnja. Tome je pridonio rast i kunskih i deviznih štednih i oročenih depozita, kao i depozitnog novca. Nadalje, mjesečnom rastu depozita najviše je pridonio rast deviznih depozita za 2,6 milijardi kuna, koji djelomično ima sezonski

karakter te je posljedica priljeva deviza od turizma. Štedni i oročeni devizni depoziti na kraju kolovoza dosegnuli su 145,8 milijardi kuna, što je 2,3 posto više na godišnjoj razini, ali u odnosu na kraj 2010. devizni depoziti i dalje bilježe pad (-1,8 milijardi kuna ili 1,2 posto). S druge strane, štedni i oročeni kunski depoziti bilježe rast, no zbog kontinuiranog sma-

njivanja u 2009. i 2010. još su ispod razina prije krize. Ti su depoziti potkraj kolovoza iznosili 39,6 milijardi kuna, što je 4,8 milijardi kuna ili 13,8 posto. Depoziti stanovništva na kraju su kolovoza iznosili 144,7 milijardi kuna, što je 3,1 posto više nego na kraju prošle godine, dok su se depoziti poduzeća smanjili za 4,7 posto u odnosu na kraj 2010. te su iznosili 28,7 milijardi kuna. (V.A./RBA)

www.privredni.hr Broj 3698, 10. listopada 2011.

( 73% menadžera

*vijesti

poboljšalo je konkurentnost svoje tvrtke restrukturiranjem

Počinje financijsko opismenjavanje

Roland Berger

Izlazak iz krize tek za dvije godine Restrukturirane hrvatske kompanije iz krize će izaći konkurentnije, a gospodarski oporavak očekuju 2013.

a veliki broj hrvatskih kompanija likvidnost je ove godine povoljnija nego lani pa većina svoj budući rast, prvi put, umjesto bankovnim kreditima planira financirati vlastitim sredstvima, zahvaljujući racionalnijem korištenju internih resursa. Ključne mjere u borbi s krizom, iz koje hrvatsko gospodarstvo ipak neće izaći prije 2013. godine,

osam različitih industrijskih grana. Cilj istraživanja bio je saznati kako menadžeri vide dugoročnu konkurentnost svojih tvrtki nakon krize te kako planiraju poboljšati konkurentnost tijekom oporavka, posebice kad je riječ o financiranju. Programi restrukturiranja provedeni tijekom krize poput, primjerice, rezanja troškova i prilagođavanja poslovnog

Inovativni poslovni modeli pravi su put do rasta konkurentnosti poduzeća i dalje su rezanje troškova i fokusiranje na glavnu djelatnost, pokazuje najnovija studija Roland Bergera o trendovima na području restrukturiranja, koja se u svijetu provodi sedmi, a u Hrvatskoj šesti put za redom. Istraživanje u Hrvatskoj obuhvatilo je 50 malih i srednjih poduzeća iz

modela, otvorili su nove poslovne prilike te 44 posto menadžera smatra svoju tvrtku konkurentnom. Istraživanje je pokazalo kako većina tvrtki ipak ne prepoznaje važnost upravljanja rizicima, poput nestabilnih cijena sirovina i tečajnih razlika. Poduzeća u Hrvatskoj usredotočuju se na

poboljšanje učinkovitosti pojednostavljivanjem operativnih i IT procesa te optimizacijom logistike i lanaca opskrbe. Nastaviti s povećanjem likvidnosti Dok zapadnoeuropske kompanije u krizi trošak zaposlenika smanjuju primjenom fleksibilnog radnog vremena, hrvatske tvrtke češće pribjegavaju varijabilnim naknadama, zapošljavanju na određeno vrijeme i outsourcingu. “Prema istraživanju, 73 posto menadžera poboljšalo je konkurentnost tvrtke putem kontinuiranog restrukturiranja. Iako taj postotak na prvi pogled ohrabruje, on ukazuje i na problem nefokusiranog i stvarnog restrukturiranja. Tvrtke kontinuirano smanjuju troškove poslovanja bez promjene poslovnog modela što dugoročno nije održivo”, istaknuo je Vladimir Preveden, izvršni direktor zagrebačkog ureda Roland Berger.

“Hrvatske kompanije moraju nastaviti s povećanjem svoje likvidnosti i to putem oslobađanja toka novca, u najvećoj mogućoj mjeri, za operacije i rast kroz fokusirane mjere restrukturiranja, uspostavljanje dugoročne strategije financiranja i alternativne modele financiranja jer same aktivnosti optimiranja radnog kapitala nisu dovoljne. Ipak svi napori za poboljšanje konkurentnosti ostat će uzaludni ako se kompanije ne fokusiraju na kupca kroz diferencijaciju inovativnim proizvodima”, ocijenila je Dejana Dojčinović Drilo, starija konzultantica u zagrebačkom uredu Roland Berger. “Umjesto pukog kontinuiranog rezanja troškova, tvrtke se moraju fokusirati na strukturne mjere, racionalizaciju i pojednostavljenje poslovnih procesa, a inovativni poslovni modeli pravi su put do rasta konkurentnosti poduzeća”, zaključila je Dejana Dojčinović Drilo. (V.A.)

Hrvatski ured za osiguranje pozdravio je odluku Vlade kojom je zaduženo Ministarstvo financija da u roku od godinu dana pripremi prijedlog nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača. Financijsko obrazovanje treba osigurati usvajanje znanja koje je hrvatskim građanima neophodno u donošenju važnih odluka za sebe i svoje obitelji. Građani bi tako trebali unaprijediti svoje razumijevanje financijskih proizvoda i pojmova, razviti veću svijest o rizicima i mogućnostima te donositi odluke o izboru financijskih usluga po mjeri osobnih potreba. Hanfa ostvarila višak Hanfa je prošlu godinu zaključila sa 6,9 milijuna kuna viška prihoda. Ukupni prihodi iznosili su 41,7 milijuna kuna, što je 1,3 posto manje nego 2009. godine, dok su rashodi bili veći za 2,6 milijuna kuna, odnosno 8,1 posto. Najveći dio rashoda Hanfa troši na zaposlene (72,6 posto ili 25,3 milijuna kuna). Od početka rada 2006. godine Hanfa je podnijela ukupno 37 kaznenih prijava i 420 prekršajnih postupaka. Podneseno je i 10 optužnih prijedloga zbog kršenja propisa o tržištu kapitala, 39 zbog prekršaja na tržištu osiguranja, te tri za tržište leasinga. Dobit poduzetnika udvostručena U prvih šest mjeseci ove godine poduzetnici su – ne računajući financijske institucije - ostvarili bruto dobit od 18,5 milijardi kuna, prema podacima Fine. To je za čak 105,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, kada je bruto dobit iznosila devet milijardi kuna. Ukupni prihodi povećani su za 8,1 posto, a rashodi za 4,8 posto. Tako je na

100 kuna rashoda ostvareno 106,62 kune prihoda, dok je u prvih šest mjeseci 2010. godine na uloženih 100 kuna ostvareno 103,38 kuna, odnosno 3,24 kune manje. Na kioscima Tiska plaćanje bez naknade Tisak je u suradnji s PBZom pokrenuo novu uslugu plaćanja računa sa 2D bar kodom na preko 700 svojih kioska diljem Hrvatske. Do kraja godine računi će se na kioscima Tiska moći plaćati bez naknade, na preko 700 kioska, čiji se popis može naći na web stranici tvrtke www.tisak. hr ili doznati na besplatnom broju 0800/666 770. Među tvrtkama čije račune će građani moći plaćati na kioscima su HEP, HRT, Zagrebački holding, TCom, T-mobile, Vip, Metronet, American Express i Diners. Računi će se moći plaćati do kraja radnoga vremena kioska Tiska, koje je na pojedinim mjestima dulje od ostalih institucija u kojima se računi inače mogu plaćati. Hypo premašio 400.000 klijenata

Hypo Alpe-Adria-Bank je prvi put ostvario više od 1,5 milijardi eura depozita isključivo građana i premašio brojku od 400.000 klijenata. Zaključno s rujnom, Hypo je imao 1,52 milijarde depozita u eurima te je u prvih devet mjeseci 2011. godine ostvario devetpostotni rast u iznosu od 128 milijuna eura. Banka je također u 2011. godini dobila 9000 novih klijenata, što je rast od 1000 novih klijenata mjesečno. Sektor poslovanja s građanstvom bilježi i rast novih kunskih depozita za 595 milijuna kuna ili 12,5 posto u prvih devet mjeseci 2011. U istom razdoblju otvoreno je i više od 19.000 novih tekućih računa te je izdano 13.750 novih kreditnih kartica.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3698, 10. listopada 2011.

Tržište novca Zagreb

Predviđa se rast potražnje za novcem Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

raj razdoblja održavanja obvezne pričuve odrazio se na prošlotjedni odnos ponude i potražnje novca. Obilnija ponuda novca snizila je početkom tjedna kamatnu stopu na prekonoćne pozajmice. Zbog oskudne potražnje svakodnevno se krajem dana u središnju banku plasiraju značajni iznosi kuna kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Kamata na prekonoćne pozajmice značajno je pala u usporedbi s prethodnim razdobljem, dok se stopa na dulje rokove zadržava

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

nistarstvo financija nije najavilo aukciju. Napetost u trgovanju očekuje se drugi tjedan, naročito od srijede, kada započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Budući da će tada iz bankarskog sustava biti izuzeta 3,1 milijarda kuna, u skladu s odlukom središnje banke o rastu stope obvezne pričuve sa 13 na 14 posto, početak novog razdoblja održavanja zasigurno će imati snažan utjecaj na kretanja na novčanom tržištu. Predviđa se rast potražnje za novcem uz suzdržanu ponudu što će zasigurno imati utjecaj na visinu kamatne stope.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

3.10.-7.10.2011.

26.9.-30.9.2011.

400

300 2 200 1 100

3.10.2011.

na nešto višim razinama. Prosječna tjedna kamatna stopa za prošli tjedan bila je 1,76 posto, dok je prekonoćna iznosila 0,7 posto. Prošlotjedna aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija protekla je ponovno uz manji interes sudionika. Izdani

3.10.2011.

su šestomjesečni i jednogodišnji kunski zapisi, s time da je na jednogodišnje zapise kamatna stopa nastavila rast i iznosi pet posto. Od planiranog izdanja kunskih trezorskih zapisa u iznosu od 450 milijuna kuna upisano je 455 milijuna. Pritom je s

ponedjeljak

utorak

rokom dospijeća od 182 dana upisano 65 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 4,45 posto, a na rok od 364 dana upisano je 390 milijuna kuna po kamatnoj stopi od pet posto. Kod trezorskih zapisa u eurima prihvaćena je cjelokupna ponuda koja nije

srijeda

četvrtak

petak

dosegla planirani iznos izdanja od 30 milijuna eura. Upisano je 28,6 milijuna eura, i to na rok od 91 dan 11 milijuna eura po kamatnoj stopi od 3,5 posto, a na rok od 364 dana upisano je 17,6 milijuna eura po kamatnoj stopi od 4,5 posto. Za idući tjedan Mi-

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Euro ipak ispod 7,5

Ipak u pozitivi

Trud Hrvatske narodne banke ipak se isplatio: euro je prošli tjedan zaključio ispod 7,5 valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

7.52

5,470530

kanadski dolar

stvo i hrvatskih dužnika u toj valuti. Američki dolar ostao je uzorno stabilan, kao i britanska funta.

USD

5.68

CHF

6.18

7.51

5.66

6.15

7.50

5.64

6.12

7.49

5.62

6.09

7.48

5.60

6.06

7.47

5.58

6.03

5,377563

JPY

japanski jen (100)

7,287484

CHF

švicarski franak

6,061712

GBP

britanska funta

8,672005

USD

američki dolar

5,587089

EUR

euro

7,499550

4.10.

5.10.

6.10.

7.10.

3.10.

4.10.

5.10.

6.10.

7.10.

3.10.

4.10.

5.10.

6.10.

7.10.

Međunarodno tržište kapitala

Najgore u zadnjih 15 mjeseci Svjetska tržišta kapitala dodirnula su u prošli utorak najnižu razinu u zadnjih 15 mjeseci, potisnute valom velike rasprodaje rizičnijih ulaganja. Pesimizam

i rasprodaja uzrokovani su, naravno, sve izraženijim sumnjama da će Grčka uspjeti izbjeći bankrot, jer ako mu ne izmakne, cijela eurozona mogla bi otkliziti

u novu recesiju. I dok ekonomisti iz privatnog sektora sve više smanjuju svoje prognoze gospodarskog rasta, tmurna slika globalne ekonomije zamračila je

5500

11600

2600

5400

FTSE 100

11400

Dow Jones

2540

5300

11200

2480

5200

11000

2420

5100

10800

2360

5000

10600

2300

3.10. 3100 3040

4.10.

5.10.

6.10.

7.10.

3.10. 5700

CAC40

5600

4.10.

5.10.

6.10.

7.10. 8800

DAX

8680

5500

8560

2920

5400

8440

2860

5300

8320

2800

5200

8200

4.10.

5.10.

6.10.

7.10.

3.10.

4.10.

5.10.

6.10.

7.10.

NASDAQ

3.10.

2980

3.10.

Iako su veći dio prošloga tjedna mirovinski fondovi bili u minusu u usporedbi s pretprošlim tjednom, nagli rast u četvrtak i petak ipak je Mirex iznio na pozitivnu stranu. Tako je tjedan završio u plusu od oko 0,23 boda, na vrijednosti od 156,7007. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

160

158

156

154

primjena od 8. listopada 2010. 3.10.

Izvor: HNB

središnje banke, pa je franak otklizio na samo 6,06 kuna, s tendencijom daljnjeg pada, na zadovolj-

kuna, makar za simboličnih 0,00045 kuna (gotovo pa dvjestotnina lipe). Isplatio se i trud švicarske

4.10.

5.10.

6.10.

7.10.

NIKKEI 225

3.10.

4.10.

5.10.

6.10.

7.10.

i tržište sirovina, pa tako pada potražnja, a posljedično i cijene, bakra i nafte, dok investitori opet bježe u zlato, jen i dolar, nakon što je bijeg u švicarski franak svojim intervencijama zapriječila švicarska središnja banka. Ekonomisti već pomalo zloglasnog Goldman Sachsa procjenjuju da će eurozona otkliziti u recesiju početkom četvrtog tromjesečja, dok su prognoze rasta u 2012. za SAD smanjene sa dva na 1,4 posto. Do kraja prošlog tjedna burze su se ipak donekle oporavile, u iščekivanju dobrih vijesti o rastu zapošljavanja u SAD-u.

154 6.9.

17.9.

28.9.

6.10.

3.10.

4.10.

5.10.

6.10.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 6.10.2011. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

160,5911 156,7790 148,1862 156,1784 156,7007

165,3918 189,9361 119,3935 129,9458 133,8792 149,7788 181,9766 175,4861 188,8999 135,6123 118,5239 104,6188 161,6696 108,5265 118,4208 168,5232 149,0248 121,1375 106,1991 135,2753

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3698, 10. listopada 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 375,876 milijuna kuna

Dionica Belja zvijezda tjedna Marko Repecki www.hrportfolio.com Proteklog je tjedna došlo do pada redovnog dioničkog prometa na Zagrebačkoj burzi od 40,56 posto, te je on iznosio 57,797 miTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Belje d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Atlantic Grupa d.d. Atlantska plovidba d.d. Dalekovod d.d. AD Plastik d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Končar - elektroindustrija d.d. Ingra d.d.

lijuna kuna. Oba dionička indeksa zabilježila su pad, pa je Crobex tjedan završio na 1.822,23 boda, što je pad od 1,74 posto, dok je Crobex10 pao za 2,07 posto te je njegova posljednja vrijednost 1.003,71

tjedna promjena -1,94% +25,00% +2,86% -8,31% -5,07% -3,75% -3,28% 0,00% -2,88% -1,10%

zadnja cijena 243,20 90,00 1.080,00 512,00 413,88 161,70 100,11 202,99 505,00 9,00

promet 10.533.667,59 6.936.827,45 4.058.720,18 3.845.210,20 3.187.866,17 2.590.822,63 2.293.871,67 1.938.628,24 1.802.169,36 1.766.487,87

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 57.797.284,18 kn

bod. Po običaju, najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 10,533 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 243,20 kuna, što je pad od 1,94 posto. U središtu po10 dionica s najvećim rastom cijene Varteks d.d. Belje d.d. Croatia osiguranje d.d. (povlaštena) Liburnia Riviera Hoteli d.d. Žitnjak d.d. Vis d.d. Bilokalnik-ipa d.d. Valamar grupa d.d. Pismorad d.d. PPK Karlovačka mesna ind. d.d.

zornosti bila je dionica Belja koja je porasla za čak 25 posto i trgovanje završila na 90 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 6,936 milijuna kuna. Najveći pad zabilježila je di-

tjedna promjena +26,58% +25,00% +14,58% +12,46% +12,32% +10,00% +7,38% +7,31% +6,17% +4,48%

zadnja cijena 19,00 90,00 5.500,00 1.977,00 155,00 22,00 72,05 54,90 430,00 700,00

promet 7.172,29 6.936.827,45 22.000,00 57.924,08 22.553,13 2.200,00 576,35 20.181,50 100.190,00 51.800,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

Među 30 fondova s negativnim rezultatom najveći pad zabilježio je fond AC Rusija kojemu je vrijednost smanjena za 5,66 posto, a slijedi ga Prospectus JIE s padom od 4,59 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast zabilježili su fondovi NFD Aureus Emerging Markets Balan-

ced (+1,92 posto) i HI-balanced (+0,42 posto). Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je Erste Balanced, kojemu je vrijednost smanjena za 2,36 posto, a iza njega je OTP uravnoteženi s padom od 1,89 posto. Jedini dobitnik kod obvezničkih fondova je Capital One s pora-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

€

92,1238

0,03

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

12,4774 36,2570 7,4130 121,4000 10,3152 95,4600 92,2600 69,1645 127,4358 48,2100 71,0265 83,9131 77,8700 85,2869 90,9100 49,3829 44,9364 30,3146 20,2679 65,5274 43,4166 54,9820 63,6230 4717,2100 82,8870 10,7809 28,9900 42,8643 5,5146 47,0600 37,4783 75,5295 45,4513 435,2739 255,3249 72,2532 74,4400 274,2844 60,6300 112,1370 85,6200 9,3881 94,2293 80,9165 91,0936 8,8397

-1,09 -1,52 0,76 1,48 -0,02 1,45 0,60 -0,71 -2,02 -1,89 -1,38 -1,45 -2,64 1,73 -0,60 -0,49 -4,59 -5,66 -2,49 -2,52 0,22 -1,35 -1,14 1,98 0,09 0,71 -2,19 1,07 -3,59 0,21 -2,19 1,27 -0,35 1,13 -2,78 -2,77 -2,44 1,32 -3,29 5,02 -1,21 -1,46 1,82 -1,48 -1,28 2,85

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

stom od 0,13 posto. Najveći pad kod obvezničkih fondova zabilježio je OTP euro obveznički, kojemu je vrijednost smanjena za 0,66 posto, a slijedi ga Erste Bond s padom od 0,48 posto. Najuspješniji novčani fond bio je Platinum Cash s porastom od 0,07 posto.

od 30. rujna do 6. listopada 2011. godine *Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

zadnja vrijednost 1.822,23 1.003,71 92,80

onica Atlantic Grupe koja je pala za 8,31 posto te je trgovanje završila na 512 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 3,85 mili10 dionica s najvećim padom cijene Transadria d.d. Jadran tvornica čarapa d.d. Hrvatski duhani d.d. Podravska banka d.d. Kaštelanski staklenici d.d. TEP-tvornice elektroteh. proiz. d.d. Jadrankamen d.d. Lavčević d.d. Zvečevo d.d. Slatinska banka d.d.

tjedna promjena -1,74% -2,07% -1,04%

juna kuna. Svih 10 najtrgovanijih imalo je promet veći od milijun kuna, a sedam ih je zabilježilo pad vrijednosti.

tjedna promjena -41,00% -25,74% -20,41% -19,82% -17,22% -14,66% -14,29% -13,95% -12,09% -11,50%

zadnja cijena 236,00 75,00 74,02 400,10 1.490,00 27,00 60,00 130,00 88,12 100,00

promet 944,00 13.025,65 21.084,06 48.432,98 90.304,66 1.188,00 1.080,00 9.563,78 18.612,00 102.430,61

*vijesti

Tjedan polovičnog uspjeha Iza nas je tjedan u kojem je 41 od ukupno 92 fonda ostvario porast vrijednosti udjela. Rezultati svih fondova kretali su se u rasponu od -5,66 posto do +5,02 posto. Od 18 dioničkih fondova najuspješniji su bili NFD Aureus US Algorithm (+5,02 posto) i KD Energija (+2,85 posto).

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

€ €

84,7400 92,4642

*Tjedna promjena [%] -0,46 1,91

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn kn kn € kn €

111,3300 128,4500 95,8440 9,4189 113,5308 129,5800 152,2070 97,5439 97,7705 7,4883 81,4615 5,1977 67,3372 9,4177 110,6521 99,5400

-2,36 -0,67 -0,89 0,42 -1,36 -1,48 -0,70 -1,08 -1,89 0,33 1,92 -0,27 -0,69 -1,76 -0,45 -0,04

€ € € € € kn € €

156,9100 11,3502 172,6300 128,8243 131,9200 165,7850 125,2071 112,1439

-0,09 -0,08 -0,37 -0,38 -0,48 0,13 -0,24 -0,66

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn €

134,5695 165,6243 141,9256 128,1996 147,8000 141,1000 141,7339 138,2502 125,5850 134,6583 124,8023 118,1633 11,5957 110,7104 10,9201 105,1354 108,1200 101,3318 100,1900

0,04 0,05 0,05 0,04 0,03 0,06 0,05 0,06 0,02 0,05 0,04 0,06 0,06 0,05 0,06 0,07 0,03 -0,02 0,02

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash

Erste prima zahtjeve za franke Erste banka je počela primati zahtjeve klijenata za provođenje odgođenog potraživanja po kreditima uz valutnu klauzulu u švicarskim francima, sukladno Memorandumu potpisanom s Vladom u kolovozu ove godine. Odgoda se može zatražiti za stambene kredite, stambene kredite s ostatkom vrijednosti i adaptacijske kredite. Tečaj franka bit će fiksiran na 5,8 kuna u idućih najviše pet godina, bez naknade za promjenu uvjeta. Odgođeno potraživanje čini iznos tečajne razlike između fiksnog i stvarnog tečaja i vodi se u francima. Može se ugovoriti samo jednom, a za povratak na prethodne uvjete neće se naplaćivati naknada. Plinacro na istom Plinacro je kao operator plinskog transportnog sustava u osam mjeseci ove godine ostvario ukupne prihode od 367,5 milijuna kuna, gotovo jednako kao u istom razdoblju lani. Ukupni rashodi dosegli su 281 milijun kuna, što je 21 posto manje od planiranog i dva posto više od realiziranog u osam mjeseci 2010. Bruto dobit je iznosila 86,5 milijuna kuna. Prihodi Plinacroa regulirani su tarifnim sustavom, pa se ni u sljedećem razdoblju ne očekuje znatnije poboljšanje poslovanja. Zato se Plinacro usmjerava na mjere štednje i racionalizacije, osiguranje likvid-

nosti i uredno izvršavanje dospjelih obveza. Liburnia Hoteli ulažu 35 milijuna Liburnia Riviera Hoteli uložit će u 2012. godini ukupno oko 35 milijuna kuna vlastitih sredstava u obnovu hotela na opatijskoj rivijeri, tržišno repozicioniranje, uređenje plaža i obnovu opreme. Radovi na obnovi hotela Kvarner, vrijedni 3,7 milijuna kuna, već su počeli, a trebali bi biti završeni do proljeća 2012. Liburnia Riviera Hoteli, koji upravljaju s ukupno 15 hotela, u razdoblju od 2011. do 2016. godine planiraju ulaganja od ukupno 500 milijuna kuna. Osiguravatelji pozvani na QIS Hrvatski ured za osiguranje pozvao je osiguravatelje na sudjelovanje u kvantitativnoj studiji utjecaja (QIS studiji), koju će Hanfa provoditi od početka listopada 2011. do kraja veljače 2012. Provođenjem QIS studije Hrvatska slijedi praksu EU-a, koji takvim studijama testira utjecaj odredbi Solvency II na poslovanje osiguravatelja i reosiguravatelja. Solvency II je novi zakonski okvir ukupnog poslovanja društava za osiguranje i društava za reosiguranje u EU-u, koji stupa na snagu početkom 2013. Upute za QIS studiju u Hrvatskoj nalaze se na web stranicama Hanfe i Hrvatskog ureda za osiguranje.

Izbor iz PV prodaje! INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ cijena

SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ

cijena

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

180,00 kn

200,00

153,00 kn

170,00

299,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

ZAKON O RADU

KULTURA U IZLOGU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

200,00

s komentarima i tumačenjima

cijena

269,00 kn

cijena

261,00 kn

100,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

HRVATSKI DIZAJN SAD

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

290,00

cijena

90,00 kn

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

90,00 kn

100,00

Croatian Design Now

cijena

100,00

107,00 kn

119,00

90,00 kn

cijena

90,00 kn

ČOVJEK I OKOLIŠ

cijena

KIGEN

134,00kn

KRIZA SE PRODUBLJUJE

170,00kn

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

ETIČKA KLOPKA

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

149,00kn

EUROPSKO LOBIRANJE

314,00kn

Novum

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA KIGEN

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

KOMUNIKACIJSKI PLAN

KRIZA, A POSLIJE?

cijena

199,00

134,00 kn

149,00

23 1 40,00

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

RADNO VRIJEME

KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

171,00 kn

160,00

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

190,00

21176,00 kn

drugo izdanje

cijena

144,00 kn

299,00

cijena

269,00 kn

161,00 kn

179,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

HUOJ

117,00kn

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE 7,00kn

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 000 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 st

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU Reforma postupka odbora Novum

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI? Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

117,00kn

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA Novum

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća

108,00kn

genij elektrotehnike

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

2. izdanje Novum

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

NIKOLA TESLA

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

117,00kn

HUOJ

TIMpress

Mato Karačić

170,00kn

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

uvod u osobni rast i razvoj

171,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

179,00 kn

306,00kn

351,00 kn

135,00 kn

150,00

306,00kn

390,00

NLP

cijena

81,00kn

TIMpress

HUOJ

cijena

134,00kn

315,00 kn

350,00

POGLED U ZVJEZDANO NEBO

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

na pake

162,00 kn

180,00

nakladnik: KIGEN

S komentarskim bilješkama TIMpress

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU kn TIMpress

81,00