e-pv 3699 by NEstar

Invest in Croatia Turizam, energetika, infrastruktura, prehrambena industrija i IT sektor mogli bi privući najviše ulaganja

Prerano za veselje Konačno je zabilježen i pad nezaposlenosti među mlađima, no još je rano reći da se tržište rada oporavlja

HBOR za poduzetnike Dulji poček i rok otplate uz manje kamate dodatne su mjere kojima se olakšava kreditiranje

tema tjedna Str. 4-5

svijet financija Str. 20

svijet financija Str. 21

3 6 9 9

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 17. listopada 2011. Godina LVIII / Broj 3699. www.privredni.hr

privredni vjesnik

izravna strana ulaganja / arca / jadran riba: pastrve iz mora / stil / hrwwwatska / regija / svijet financija

Javni linijski promet

Linijski brodari spremni dočekuju konkurenciju >>10-11

BAN POSE G PRILO info EEN nosi

rk Što do ope Netwo r u E prise Enter

intervju: Marin Tadić

Povlastice za zapadni balkan do 2015.

>> 6-7

>> 6

Fokusirani smo na velike privatne tvrtke i lani smo ostvarili rast prometa od 15 posto, kaže direktor Oraclea Hrvatska

Europski parlament odobrio je trgovinske povlastice za proizvode iz zemalja zapadnog Balkana na tržištu EU-a

UVOD

www.privredni.hr Broj 3699, 17. listopada 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

RICHARD MASA, ŠEF ODJELA ZA PROVEDBU PROJEKATA PRI DELEGACIJI EU-a U RH:

Ključna je rano započeta priprema Europska unija stalno naglašava važnost lokalnih uprava, općina i županija u uspješnoj provedbi projekata koje financira. Dobro korištenje sredstava strukturnih fondova je izazovan zadatak koji zahtijeva dvosmjernu komunikaciju sa svim ciljnim skupinama te između nacionalnih i lokalnih uprava, a rano započeta priprema je ključna. Učenje na uspješnim primjerima iz zemalja EU-a vrlo je korisno za poticanje novih ideja o korištenju strukturnih fondova.

DRAŽEN MATIEGKA, PREDSJEDNIK UPRAVE EUROCABLE GROUPA:

Proizvodnja bakrene žice Naše ulaganje u proizvodnju bakrene žice ulaganje je u najvišu kvalitetu finalnog proizvoda i ponude moderne te konkurentne usluge na tržištima Srednje i Istočne Europe. Eurocable Group kontrolira cjelokupan proces proizvodnje kabela, što nam omogućuje ekonomičnije poslovanje, izravan pristup ponudi i potražnji na međunarodnom tržištu bakra te kontrolirano podrijetlo robe. Vjerujem kako jedino ovakvom visokom kvalitetom usluge možemo konkurirati na europskom tržištu.

DRAŽEN OREŠČANIN, PREDSJEDNIK UPRAVE POSLOVNE INTELIGENCIJE:

Nužan i očekivan korak Odluka da proširimo poslovanje na tržišta Europske unije je nužan i očekivan korak u našem razvoju. Osnivanjem podružnice u Londonu moći ćemo ponuditi viši stupanj izvrsnosti u pripremi, vođenju i realizaciji projekata za nove klijente s EU tržišta, posebice kada Hrvatska uđe u punopravno članstvo i postane dio zajedničkog tržišta. Do sada je udio izvoza u našim prihodima bio oko 40 posto, ali radilo se uglavnom o prihodima iz naše regije. Očekujemo kako ćemo već od sljedeće godine barem 30 posto prihoda od rješenja i usluga ostvarivati od korisnika iz EU država. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)ost komentator: Nedjeljko Pavić, vlasnik tvrtke IKS Pavić

“Zaraženi” razvojem novih proizvoda IKS Pavić u svom asortimanu nudi proizvode za pasivne, niskoenergetske, pa i za tzv. pametne kuće

ada sam prije 20 godina započeo s proizvodnjom PVC stolarije, bili smo prvi proizvođači toga u Zagrebu s jasnom vizijom stvaranja tvrtke koja će biti ne samo respektabilan poslovni partner već i poželjan poslodavac. Odgovornost za nastavak uspješnog tvrtkinog poslovanja preuzeo je prije 13 godina moj stariji sin Ante i doveo je u sam vrh ove industrije u Hrvatskoj. Trenutačno u IKS-u Pavić radi 47 zaposlenika, od kojih polovina u procesima izravne proizvodnje. Svi zaposlenici neprekidno se usavršavaju, prate razvoj i trendove u branši jer jedino na taj način mogu kompetentno sudjelovati u tržišnoj utakmici, posebice na zahtjevnim tržištima Zapadne Europe. Činjenica je da je u današnje vrijeme najteže proizvoditi, no svi koji radimo u IKS-u Pavić “zaraženi” smo razvojem novih proizvoda, podizanjem njihove kvalitete, ali i stalnim unaprjeđenjem svih radnih procesa. U proteklih nekoliko godina stvoren je snažan prodajni tim, ojačan je marketing, a mnogo truda uloženo je u kontrolu kvalitete proizvoda i usluga. Ključ uspjeha i opstanka, posebice u vremenima koja su teško po-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

godila sve u graditeljstvu, leži s jedne strane u dobro postavljenim ciljevima razvoja tvrtke koji podrazumijevaju upornost, strpljenje i spremnost na preuzimanje rizika kada je to potrebno, a s druge strane u visokoj razini lojalnosti zaposlenika i ulaganju dodatnih napora svakog pojedinca. Sigurno nije bilo lako probuditi se jedno jutro s činjenicom da je izgubljeno više od 50 posto tržišta, a upravo se to dogodilo potkraj 2009. godine kada je kriza na velika vrata ušla u Hrvatsku. Unatoč naglom padu prometa, ubrzali smo i in-

Kod nas ne postoje poticaji za niskoenergetsku, pasivnu ili zelenu gradnju tenzivirali aktivnosti na plasmanu proizvoda u zemljama Zapadne Europe tako da danas bilježimo konkretne izvozne rezultate u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj. Tržište Zapadne Europe je veliko, ali i zahtjevno, inzistira se na svakom i najmanjem detalju. Upravo to čini osnovnu razliku između domaćeg i izvoznog tržišta. Na domaćem trži-

štu prvo i jedino pregovara se o cijeni. Svijest o ekologiji, uštedi energije i održivom razvoju kojima kvalitetna PVC stolarija itekako može pridonijeti nije još ušla na velika vrata u Hrvatsku. Propisi doduše postoje, ali gotovo nitko ih ne primjenjuje jer ne postoji sustavna i adekvatna kontrola. Veliki broj tvrtki registriran je za ovu djelatnost ali, na žalost, velika većina njih radi na zastarjelim strojevima, ne uvode nove tehnologije ni proizvode, nemaju atestirane i certificirane proizvode, čime ruše čitavu sliku o PVC stolariji kao kvali-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

tetnom proizvodu. Također, ne postoje poticaji za niskoenergetsku, pasivnu ili zelenu gradnju, koji su na razvijenim tržištima dali novi zamah i oživjeli čitavu građevinsku industriju. Nema razloga da tako ne bude i kod nas, ali za sad, osim pojedinačnih slučajeva, nema konkretne inicijative ni razumijevanja za takvo rješenje. Usporedbe radi, u Austriji za objekt građen sukladno normama niskoenergetske gradnje investitor dobiva poticaj od 200 eura po četvornom metru po završetku gradnje, kada se pregledom objekta utvrdi da zadovoljava norme. Jasno je da će se investitori zbog poticaja odlučiti za gradnju takvih objekata. IKS Pavić u svom asortimanu nudi proizvode za pasivne, niskoenergetske pa i za tzv. pametne kuće i u svakodnevnom kontaktu s klijentima promovira prednosti koje takvi proizvodi i objekti imaju. Također treba naglasiti da, unatoč tome što prema statistici gotovo 80 posto novoizgrađenih objekata ima ugrađenu PVC stolariju, ne postoji formalno obrazovanje koje bi osposobljavalo radnike za rad u toj industriji. Čak se i arhitekti i projektanti, dakle ljudi iz struke, s PVC stolarijom susreću tek na terenu.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3699, 17. listopada 2011.

( 12 mil €

dosad u Hrvatsku uložio Petar Ćorluka

( 70 mil €

ulaganje ICTSI-ja u Luku Rijeka

Forum Invest in Croatia Muhamed Althani, Quattar Connect

“Osjeća se ovdje veliki

entuzijazam i podrška stranim ulagačima. U takvim prilikama ne volim kad se spominje korupcija, čak ni kad se radi o uspješnoj borbi protiv tog problema. Radije razgovarajmo što zajedno možemo učiniti na jačanju ulagačke suradnje.”

Kraj pregovora s EUvrijeme je za velike po Turizam, energetika, infrastruktura, prehrambena industrija i IT sektor najčešće su spominjani Muhamed Althani, predsjednik Quattar Connecta, za kojeg se čulo da je obnovio zanimanje za Igor Vukić Drago Živković

H Petar Ćorluka, predsjednik Uprave Violete

“Dosad sam u Hrvat-

skoj uložio 12 milijuna eura i zadovoljan sam. Planiramo 200 milijuna kuna prihoda ove godine, od čega će 50 posto biti izvoz u EU. Proučavam mogućnost ulaganja u solarne kolektore koje bih postavio na krov tvornice.”

Danko Končar, predsjednik Kermas Mining Funda

“Ne odustajem od

ulaganja u brodogradilišta, ali bio bih sretan da mi neka viša sila kaže da ne može, odmah bih zapalio svijeću na Kamenitim vratima. Zabluda je da me brodogradilišta zanimaju samo zbog zemljišta jer pomorsko dobro ionako ostaje državi.”

rvatska ima sve – sjajan geopolitički položaj, očuvanu i raznoliku prirodu, obrazovanu radnu snagu, isticali su mnogi sudionici prošlotjednog foruma Invest in Croatia. Ipak, nešto nedostaje da zemlja ostvari svoj investicijski potencijal i postigne zadovoljavajuće stope razvoja. Odgovor na to pitanje tražilo je više od 500 sudionika iz inozemstva i Hrvatske, o tome se raspravljalo na panelima o industriji, turizmu, energiji, i razmjenjivalo iskustva u neformalnim susretima. Opisivale su se prepreke i ulagačke prilike, a rasprave su manje-više dolazile do istog zaključka: dovršetak pregovora s Europskom unijom Hrvatsku je potvrdio kao zemlju vrijednu ulaganja. Hrvatska izlazi na tržište od 500 milijuna potrošača, a standardi ujednačeni s EU-om jamstvo su za sigurnost ulaganja. Usto, ključni politički faktori u zemlji snažno podupiru uklanjanje prepreka inozemnim ulagačima. Vidjelo se to i u organizaciji: dvodnevni skup zajednički su organizirali Vlada Republike Hrvatske, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca i Ministarstvo gospodarstva. Medijski pokrovitelji bili su

Financial Times i agencija Bloomberg, a forum je podržala i velika australska investicijska banka Macquarie. Naši prijatelji investitori Investitore u Hrvatskoj smatramo prijateljima, istaknula je premijerka Jadranka Kosor, navodeći primjere izmjena zakona u korist ulagača i borbu protiv korupcije namijenjenu utvrđivanju jasnih pravila igre. Potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević u prednosti Hrvatske

Na turizam otpada gotovo pola projekata koji se dolaze predstaviti Vladi ubrojio je ljudski kapital i smanjivanje ulaznih troškova za ulagače. Davor Majetić, direktor HUPa, dodao je da se mnogo toga u ulagačkoj klimi popravilo u posljednje dvije godine: “Javna rasprava o preprekama za ulagače urodila je plodom”. Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a, rekao je da je Hrvatska na svjetskoj sceni “mali miš, ali i takva ima šanse među globalnim slonovima ako iskoristi svoj povoljni geostrateški položaj”. To ponajprije znači izgradnju i razvoj hrvatskih luka, koje ne smiju konkurira-

ti jedna drugoj, već se na svjetskom tržištu trebaju pojaviti zajedno s Trstom i Koprom kao konkurencija sjevernoeuropskim lukama kao što su Rotterdam i Hamburg. Uz prometnu infrastrukturu, Vidošević vidi priliku za strane ulagače u neiskorištenom šumskom zemljištu i vodama. Turizam, energetika, infrastruktura, prehrambena industrija i IT sektor najčešće su spominjani kao područja koja bi mogla u idućim godinama privući najviše ulaganja. S time se složio i šeik Muhamed Altha-

ni, predsjednik Quattar Connecta, za kojeg se čulo da je obnovio zanimanje za gradnju LNG terminala u Omišlju. Prema njegovim riječima, u pojedinim sektorima važna je uloga države, no investitore će prije svega privući sigurnost ulaganja, dobra radna snaga i vjerojatnost da će ostvariti profit. “Ne smijete čekati svoje ulagače i kupce, već morate ići k njima i uvjeriti ih da ovdje vrijedi ulagati”, nadovezao se Ferit Šahenk, predsjednik turske Doguš grupe. Šahenk je rekao da se na fo-

rumu osjeća kao domaći ulagač jer je stekao iskustvo investirajući u brodogradilište i marinu NCP u Šibeniku, marinu u Zadru, a sprema se graditi hotel sa 100 soba u Primoštenu. Otvorenost plus specijalizacija Frank Stronach, vlasnik Magne, najvećeg svjetskog proizvođača autodijelova, za Hrvatsku ima poruku od tri riječi: kvaliteta, kvaliteta, kvaliteta. Smatra da specijaliziranjem u pojedinim područjima i suradnjom s inozemnim ulagačima i proizvođači s malih tržišta

www.privredni.hr Broj 3699, 17. listopada 2011.

( 600 mil €

Lukšić Grupa investirala u Hrvatsku u 17 godina

om znak je za start: slove u Hrvatskoj kao područja koja bi mogla u idućim godinama privući najviše ulaganja. S time se složio i šeik gradnju LNG terminala u Omišlju stva profitirati na europskom tržištu. Dijaspora ulaže u Hrvatsku djelomice iz romantičnih razloga, ali u konačnici je to racionalna odluka, složili su se Davor Lukšić, Danko Končar i Petar Ćorluka, Hrvati koji su novac zarađen u inozemstvu uložili u domovini. U slučaju Lukšića riječ je zapravo o domovini njegovih predaka, s obzirom na to da je on pripadnik treće generacije najbogatije čileanske obitelji Lukšić. Oni su u Hrvatskoj u 17 godina investirali 600 milijuna eura u djelatnosti u kojima imaju iskustva, a to su hotelijerstvo i Karlovačka pivovara, koju su u međuvremenu prodali.

imaju mjesta na svjetskoj pozornici. Hrvatska ima velike šanse u proizvodnji zdrave hrane, samo joj treba bolji marketing, smatra Salamon Berkowitz, vlasnik mađarske kompanije Traubi. Ajit Singh, ulagač iz Indije u tvornicu Lukaps iz Ludbrega, koja proizvodi kapsule za lijekove, vjeruje kako Hrvatska ima mogućnosti, uz dobru organizaciju, i za masovnu proizvodnju po konkurentnim cijenama. Jedna od prednosti joj je i blizina zapadnog tržišta pa se može natjecati i s nekim

dalekoistočnim proizvođačima. Ulazak u EU u pravilu donosi ubrzani gospodarski rast, ali to nije automatizam, već je nužno ispuniti neke preduvjete, a to su prije svega otvorenost gospodarstva i trajne reforme institucija, istaknuo je Andrew Scott, zamjenik dekana Londonske poslovne škole. Upravo je Hrvatskoj otvorenost posebno važna jer je domaća potražnja premala za domaću industriju i usluge. Pritom Scott savjetuje specijalizaciju jer je nerealno očekivati da će svi sektori gospodar-

Zadovoljni ulagač u Luku Rijeka Danko Končar tehnički se ne smatra dijasporom, ali je novac koji želi uložiti u brodogradilišta i turizam ipak zaradio u inozemstvu, što ga čini stranim investitorom. Isto vrijedi i za Hrvata iz BiH Petra Ćorluku, koji je novac zarađen u susjednoj državi uložio u tvornicu toaletnog papira Violeta u Svetoj Nedelji. Najsvježija veća investicija u prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj je strateško partnerstvo Luke Rijeka s američkom tvrtkom International Container Terminal Services (ICTSI), čije je sjedište na Filipinima. Predsjednik ICTSI-ja Enrique Razon vrlo je zadovoljan do-

sadašnjim tijekom investicije vrijedne 70 milijuna eura, kao i hrvatskim radnicima, koji su vrlo otvoreni za stjecanje novih znanja. Zato ICTSI traži nove investicije, pri čemu su posebno zainteresirani za željezničko povezivanje Rijeke s Mađarskom. Hrvatska treba iskoristiti i investicijske potencijale u energetici, ali pritom treba kombinirati različite izvore energije, ugljen, plin, vjetar i sunce, predlaže direktor RWE East Karl Kraus. Ulagati treba i u prijenos, ne samo u proizvodnju energije, savjetuje Andreas Chollet, generalni direktor WPD Europe, kojemu smetaju administrativne prepreke, zbog kojih je njima trebalo pet godina da projekt vjetroelektrane preba-

Najsvježija veća investicija u prometnu infrastrukturu je strateško partnerstvo Luke Rijeka s američkim ICTSI-jem ce s jedne na drugu tvrtku. Ruski Lukoil u Hrvatskoj sada drži šest posto tržišta naftnih derivata, a planira osvojiti 10 do 12 posto, najavio je potpredsjednik kompanije Vadim Vorobjov, dok je Aleksandar Kožurin,

zamjenik generalnog direktora Zarubježnjefta – vlasnika rafinerije u Bosanskom Brodu – istaknuo dobre odnose s vladama zemalja u kojima ulažu, te podsjetio na čvrste veze koje su ruske kompanije imale s kompanijama s područja bivše Jugoslavije. Grand finale Finale foruma bio je posvećen turizmu, na koji otpada gotovo pola projekata što se dolaze predstaviti u kabinet potpredsjednika Vlade Domagoja Miloševića. Postojeći i potencijalni ulagači smatraju da se u Hrvatskoj treba bolje upravljati destinacijom i produljiti turističku sezonu. S više hrabrosti treba dopustiti gradnju objekata i pratećih sadržaja, kakvi su golf igrališta i kockarnice. Prostora ima gotovo u svakom segmentu, od gradnje hotela s pet zvjezdica do marina za luksuzne jahte. “S ovakvim morem i obalom Hrvatska može imati bolji turizam nego što je igdje drugdje”, naglasio je Fetah Tamindže, predsjednik uprave hotelskog lanca Rixos. Ta grupacija pokazuje veliko zanimanje za projekt Brijuni Rivijera, koji bi, prema riječima Williama Crewdsona iz investicijskog fonda IO Adria, mogao značiti ključni pozitivni impuls razvoja istarskog, ali i cjelokupnog hrvatskog turizma.

Enrique Razon, predsjednik ICTSI-ja

“Investicije dolaze u zemlje s najboljom gospodarskom politikom, a ne u zemlje koje se najjeftinije prodaju. Hrvatska se ne treba uspoređivati s ostalim europskim zemljama, već treba graditi svoj put. Mi smo ovdje imali jedno od najboljih iskustava u privatizaciji. ”

Salamon Berkowitz, kompanija Traubi

“Rado bismo uložili u

Badel i Dalmacijavino jer vidimo velik potencijal. Uvjeti natječaja trebaju biti jasni, a mi imamo razumijevanja za prijedloge radnika i uprave, osobito u Badelu. Spremni smo i radnike uključiti u privatizacijski proces i projekt ESOP-a.”

Fettah Tamindže, Rixos

“Ne bojte se gradnje

novih hotela. Više hotela, pokazalo se kod nas u Turskoj, privlači i više gostiju. Jača konkurencija poboljšava ponudu i usluge i privlači turiste. Recite nam gdje možemo graditi. Volio bih u Hrvatskoj napraviti hotel po kojem bi postala poznata u cijelom svijetu.”

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3699, 17. listopada 2011.

EU i zapadni Balkan

Povlastice do 2015. godine

dbor za vanjsku trgovinu Europskog parlamenta, a potom i Parlament, na plenarnoj sjednici potvrdili su trgovinske povlastice za proizvode iz zemalja zapadnog Balkana na unutarnjem tržištu EU-a do kraja 2015. godine. Preferencijalni status proizvoda iz regije u sadašnjem obliku na snazi je od 2005., a primjenjivao se svojedobno na sve zemlje obuhvaćene procesom stabilizacije i priduživanja (Albaniju, BiH, Hrvatsku, Makedoniju, Kosovo, Crnu Goru i Srbiju). S obzirom na to da

se robna razmjena između zemalja sa sređenom bilateralom s EU-om odvija temeljem SSP-ova, sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, u koje su ugrađene kao dio aranžmana, paket mjera s povlasticama se sada aplicira samo na BiH, Srbiju i Kosovo. Time je nastavljena primjena sustava povlastica kojima je gotovo sva roba iz zemalja regije uvezena na unutarnje tržište EU-a oslobođena carinskih davanja sa svrhom revitalizacije gospodarstava regije i njihovog bržeg uključivanja u Europu. Izglasavanje

odluke trajalo je godinu dana, što u EP-u tumače novim stilom rada institucija utemeljenom na Sporazumu iz Lisabona. Uobičajenog je sukoba stavova i interesa bilo oko količine povlastica. Na kraju je EP prihvatio dosta prijedloga Komisije koja je htjela da se u aranžman unesu neka (načelna) dodatna jamstva i kaznene mjere, poput suspenzije sustava povlastica u slučajevima ozbiljnijih poremećaja na tržištu EU-a. Izmjene su se dogodile u kvotama za neke proizvode – koji su iznimka od općeg pravila neograničenog izvoza u EU. Kvote vrijede za teletinu (baby beef), šećer i proizvode od šećera, neke vrste vina te ribe i ribljih proizvoda. Parlamentarci su opetovano upozoravali Komisiju i Vijeće kako bi potpuno ukidanje povlastica, pogotovo u vremenima gospodarske krize, ozbiljno ugrozilo ekonomski oporavak u zemljama regije. (L.S.N.)

Međunarodna izložba inovacija Arca

Inovatori su pokretači trajnih promjena

ez inovacija nema uspjeha na svjetskom tržištu, a ulaganje u znanje ljudi budućnost je svake nacije. Jedna od najznačajnijih poluga rasta i razvoja neke tvrtke u današnjem gospodarstvu je portfelj intelektualnog vlasništva, rekao je Stjepan Car, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske na prošlotjednoj Devetoj međunarodnoj izložbi inovacija Arca 2011. održanoj u Zagrebu. Na toj ključnoj manifestaciji inovativnog stvaralaštva predstavilo se 128 izlagača iz zemlje i inozemstva s više od 250 inovacija. Kako je istaknuo Car, upravo su inovatori pokretači trajnih promjena, a prema nekim procjenama udio intelektualnog vlasništva u najvećim svjetskim tvrtkama veći

je od 75 posto tvrtkine tržišne vrijednosti. Upravo osmišljenim korištenjem vlastitog intelektualnog vlasništva i hrvatske tvrtke mogu ostvarivati konkurentsku prednost, širiti svoje tržište, steći bolju

mu Inovacijama do konkurentnosti, provedenom u razdoblju od 2008. do 2011., dodijelilo 800 potpora u vrijednosti višoj od 28 milijuna kuna, rekla je Tihana Kraljić, državna tajnica u MINGORP-u.

Predstavilo se 128 izlagača iz zemlje i inozemstva s više od 250 inovacija

prepoznatljivost te povećati prihode, dobit i ukupnu vrijednost tvrtke, naglasio je Car. Da hrvatske inovatore u njihovim izumima podupire i država, ukazuje podatak da je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) u progra-

U sklopu devete Arce održana je i druga konferencija Inovacijama do konkurentnosti na kojoj je prezentirano 25 referata u sklopu tema Okruženje za kreativnost i inovacije, Akademsko obrazovanje i gospodarstvo, Inovacije i poduzetništvo te Primjeri iz dobre prakse. (S.P.)

( više od 370.000 tvrtki u 145 zemalja koristi Oracleove proizvode

MARIN TADIĆ, DIREKTOR tvrtke ORACLE HRVATSKA

Hrvatsko gos premalo je ok Načelno, hrvatsko softversko tržište slabo je razvijeno, naročito rješenjima mogu biti konkurentne na međunarodnom tržištu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

alifornijska kompanija Oracle već više od 30 godina proizvodi i razvija poslovni softver te hardver. Smatra se jednim od kamena temeljaca u razvoju i izgradnji Silicijske doline. Danas se njeni proizvodi koriste u više od 370.000 tvrtki u 145 zemalja diljem svijeta. U Hrvatskoj je ured otvorila 1994. godine. Marin Tadić već 10 godina vodi Oracle u Hrvatskoj. Smatra kako je, od tvrtke koja je bila poznata po bazama podataka, uspjela postati kompanija koja trenutačno ima najšira poslovna rješenja za sve industrije, uz snažan lokalni tim stručnjaka koji znaju svoj posao. Kako ocjenjujete poslovanje Oraclea u Hrvatskoj? - Trenutačno je zadovoljavajuće, tim više što kao tržište prolazimo kroz teško razdoblje. Prije dvije godine smo doživjeli pad prometa, ali kroz reorga-

nizaciju koju smo proveli u siječnju 2009. stvorili smo sve preduvjete za sadašnje dobro poslovanje. Primjerice, u prošloj smo godini imali rast prometa u visini od 15 posto. Izrazito smo fokusirani na velike privatne uspješne tvrtke, posebice one koje žele optimizirati troškove i kroz nova moderna rješenja povećati profitabilnost, učinkovitost te zadržati postojeće i pridobiti nove korisnike.

Stručnjak koji je certificiran, ali nema iskustva na projektima - nije konkurentan Potezi koje smo povukli prije dvije godine bili su u neku ruku rizični. Naime, minimizirali smo napore prema javnoj upravi, dok smo se posvetili velikim privatnim tvrtkama za koje smo vjerovali da će, i u težim ekonomskim vremenima, ulagati u najbolja softverska rješenja. Osim reorganizaci-

Zabrinjava me inertnost u provedbi projekata Što očekujete od ulaska Hrvatske u Europsku uniju? - Europska unija nam kroz IPA i ostale fondove omogućava da snažnije pokrenemo val projekata u javnom sektoru. Svi zajedno dosta očekujemo od EU-a. Međutim, moje mišljenje je da smo inertni u provedbi projekata i to me zabrinjava. Poznat je podatak da u prosjeku koristimo svega 15 posto omogućenih IPA fondova, što je poražavajuća brojka. Nadam se kako će se to u bliskoj budućnosti promijeniti.

ji, poboljšanje poslovanja svakako trebamo zahvaliti i svome repozicioniranju. Općenito gledajući, kakvo je hrvatsko softversko tržište, je li u dovoljnoj mjeri razvijeno ili ne, pratimo li svjetske trendove? - Načelno, hrvatsko softversko tržište slabo je razvijeno, naročito u javnom sektoru. Izuzetak su tvrtke-predvodnice u privatnom sektoru koje su svjesne da jedino s naprednim softverskim rješenjima mogu biti konkurentne na međunarodnom tržištu. Je li edukacija ICT stručnjaka u nas na zadovoljavajućoj razini? - Informatičko obrazovanje u Hrvatskoj je vrlo neujednačeno što potvrđuju i brojne analize koje su objavljene u protekle dvije godine. Na žalost, preporuke koje te analize donose u Hrvatskoj se ne prepoznaju, tj. ne provode se potrebna usklađenja. S druge strane, edukacija koju obavljaju same informatičke tvrtke kvalite-

www.privredni.hr Broj 3699, 17. listopada 2011.

( 1994. god

( 15%

otvoren ured u Hrvatskoj

lanjski rast prometa

spodarstvo okrenuto internetu u javnom sektoru. Izuzetak su tvrtke-predvodnice u privatnom sektoru koje su svjesne da jedino s naprednim softverskim liti – u smislu konkurentnosti naša ponuda je sve manja i zapravo se bazira na industrijskim nišama poput rješenja u segmentu maloprodaje i distribucije, nišama iz područja osiguravateljskih društava, fondova... Razina naše konkurentnosti nažalost plaća danak situaciji na tržištu. Koliko je hrvatsko gospodarstvo okrenuto internetu? - Iako je internet prepoznat kao vitalan dio prisutnosti tvrtke na tržištu, smatram da je hrvatsko gospodarstvo premalo okrenuto internetu. Bez sumnje, kvaliteta prisutnosti će stalno rasti, međutim taj rast bismo trebali snažnije poticati kroz dodatnu edukaciju i informatizaciju cjelokupnog

Softverska rješenja i IT jedini su put kojim javna uprava može postati učinkovitija tom je identična onima u zemljama Europske unije. Jeste li zadovoljni djelatnicima u Hrvatskoj? - S timom stručnjaka koji rade u Oracleu Hrvatska izuzetno sam zadovoljan. U našem slučaju riječ je o pedesetak stručnjaka koji su pomno odabrani tijekom zadnjih desetak go-

dina. Njihova kvaliteta je prepoznata i u regiji, te je to naša glavna komparativna prednost na hrvatskom tržištu. Promatrajući širu sliku, nažalost, prisutan je problem manjka kapaciteta usvajanja naprednih softverskih rješenja na hrvatskom tržištu. To za rezultat ima da domaći

stručnjaci postaju sve nekonkurentniji na susjednim tržištima jer stručnjak koji je certificiran, ali nema iskustva na projektima - nije konkurentan. Što hrvatske tvrtke mogu ponuditi ICT industriji? - Bojim se da vas moj komentar tu neće razvese-

društva – stanovništva, tvrtki i čitavog niza javnih servisa. Dakle, vraćamo se ponovno na javni sektor, Vladu i njenu ulogu u osmišljavanju, ali i provođenju strategije. Doima se da je tržište trenutačno prepušteno samo sebi. Kojem segmentu ICT poslovanja u budućnosti

predviđate rast, kojem stagnaciju, a kojem pad? - Izuzetan rast predviđamo u svim standardnim gotovim rješenjima za potrebe javne uprave, te očekujemo val CRM (Customer Relationship Management) aplikacija u svim industrijama. Također, očekujemo ponudu softvera kao usluge tj. cloud computinga. Koliko je Oracle do sada uložio u Hrvatsku i razmišlja li o investiranju u neku drugu gospodarsku granu izvan ICT-a? - Vrlo je teško izmjeriti koliko investiramo, ali riječ je o značajnim sredstvima. Izrazitu pažnju posvećujemo investicijama u odabrane lokalne IT tvrtke kojima želimo pomoći da postanu što konkurentnije na regionalnom tržištu. Želja i osobni cilj mi je da jednog dana, kada se osvrnem i sagledam svoj dosadašnji rad, mogu nabrojati pet velikih lokalnih IT tvrtki koje će uspješno djelovati u regiji te postati inkubator Oracle kompetencija. Na korporativnoj razini, Oracle, a time i naš ured, ostat će dosljedan dosadašnjoj strategiji, a to je biti lider u tzv. enterprise segmentu, u domeni softvera i hardvera. Ne vjerujem u iskorake u neke druge industrije. Koja je važnost države za razvoj ICT-a? - Ako znamo da živimo u zemlji u čijoj gospodar-

skoj aktivnosti država i tvrtke u vlasništvu države sudjeluju s oko 60 posto ukupne gospodarske aktivnosti, tada je jasno kako je i uloga države u razvoju IT sektora golema. Slažem se s izjavama Vlade da je njen zadatak osigurati pravni okvir djelovanja IT industrije, međutim zasigurno se može napraviti i koji korak više. Problem ovdje nije jednostran, odnosno odgovornost za takvu situaciju je podijeljena. S jedne strane sama industrija nedovoljno jasno artikulira vlastite potrebe, dok s druge strane Ured eHrvatske manjkom dijaloga i spremnosti na komunikaciju s industrijom ne kanalizira te potrebe. U takvoj konstelaciji odnosa teško da je moguće unaprijediti trenutačnu situaciju, a kada uzmete u obzir da su softverska rješenja i IT jedini put kojim hrvatska javna uprava može postati učinkovitija, onda je državni manjak sluha i dijaloga još neshvatljiviji. Vode li velike svjetske kompanije u Hrvatskoj istu politiku kao i u drugim zemljama ili ne? - Kad je riječ o korporaciji Oracle, sva pravila poslovanja su potpuno globalizirana i identična za cijeli svijet uz uvažavanje lokalnih zakona. Naše ime nećete naći ni u jednoj aferi. Tu smo izrazito pažljivi.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3699, 17. listopada 2011.

( 24,3 mlrd €

izravna strana ulaganja u Hrvatsku od 1993. do 2011.

( 4,2 mlrd €

iznos ulaganja rekordne, 2008. godine

Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku

Preuzimanje tržišta završeno, vrijeme je za greenfield investicije Prošle godine neto ulaganja dosegnula su samo 226 milijuna eura, a u prvom tromjesečju ove 128 milijuna eura. Po izravnim stranim ulaganjima Hrvatska se u regiji smješta iza Srbije, Albanije i Crne Gore Igor Vukić vukic@privredni.hr

zravna inozemna ulaganja u Hrvatsku od 1993. do 2011. godine ukupno su bila vrijedna 24,3 milijarde eura, podaci su Hrvatske narodne banke. Vrhunac je dosegnut 2008. godine, kada su ulaganja iznosila 4,2 milijarde eura. U 2009. godini vrijednost inozemnih ulaganja bila je 2,1 milijardu eura, no u 2010. neto ulaganja iznosila su samo 226 milijuna eura. U prvom tromjesečju ove godine zabilježena je vrijednost od 128 milijuna eura. Prema ocjeni Nadana Vidoševića, predsjedni‑ ka Hrvatske gospodar‑ ske komore, najveći dio inozemnih ulaganja bio je usmjeren na preuzimanje hrvatskog tržišta. Stranci su kupovali hrvatske banke, cementare, telekomunikacijske kompanije,

pivovare, naftne kompanije, farmaceutsku industriju... “Sada je vrijeme da se okrenu greenfield ulaganjima”, istaknuo je Vidošević na prošlotjednom forumu Invest in Croatia.

Ino ulaganja u nekretnine dosegnula su 1,5 milijardi eura ponajprije stoga što su strani trgovački lanci kupovali zemljišta za svoje trgovačke centre Podaci HNB-a potvrđuju Vidoševićevu ocjenu. Od 1993. do 2011. godine u hrvatsku financijsku industriju, pretežno banke, uloženo je 8,5 milijardi eura. Više od 90 posto hrvatske bankarske industrije u vlasniš-

Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku po djelatnostima (u milijunima eura)

tvu je inozemnih bankarskih grupacija. Kapital je dolazio iz Italije, Austrije, Njemačke i Mađarske. Unatoč mnogim kritikama, banke dokapitalizirane inozemnim novcem bile su i jedan od stupova makroekonomske stabilnosti u Hrvatskoj u vrijeme najjače recesije. Naftni sektor prodan strancima Drugi veliki ulagački sektor bila je trgovina. U 18 godina u Hrvatsku je uloženo oko 2,7 milijardi eura. Tu bi se već moglo govoriti i o djelomičnom greenfield ulaganju. Inozemni trgovački lanci najčešće su kupovali nekretnine, odnosno zemljišta na kojima su gradili svoje trgovačke centre. Vjerojatno i zato je odjeljak inozemnih ulaganja koji se odnosi na nekretnine (četvrto mjesto na listi djelatnosti s najvećim ulaganjem) dosegnuo 1,5 milijardi eura.

Inozemna izravna ulaganja po zemljama (u milijunima eura)

Izravna ulaganja u posljednih 10 godina

Financijsko posredovanje

8484,3

Austrija

6129,9

2001.

1467,5

Trgovina

2724,6

Nizozemska

3692,1

2002.

1137,9

Naftna industrija

1529,4

Njemačka

3064,9

2003.

1762,4

IZVOR: HNB

Nekretnine

1456,3

Mađarska

2242,7

2004.

949,6

Telekomunikacije

1246,9

Luksemburg

1407,3

2005.

1467,9

Kemikalije

1216,4

Francuska

1361,2

2006.

2768,3

Maloprodaja

1175,2

Italija

1193,6

2007.

3679,1

Proizvodnja plina

775,1

Slovenija

1137,8

2008.

4215,9

Minerali i nemetali

742,9

Nizozemski Antili

880,3

2009.

2064,7

Ukupno

24.357,20

Belgija

535,9

2010.

226

Na trećem mjestu nalaze se investicije u naftnu industriju. Trend započinje 2003. godine međunarodnim natječajem za prodaju 25 posto plus jedne dionice Ine. Povijest je poznata, MOL je dao najviše, 505 milijuna dolara, odnosno 440 milijuna eura, i time je počelo njegovo, katkad napeto partnerstvo s državom. U međuvremenu su strane vlasnike dobili i Tifon (također MOL), Crobenz i Europa Mil (Lukoil) te riječki Europetrol, koji je prešao u vlasništvo slovenskog Petrola. U telekomunikacijski sektor uloženo je 1,2 milijarde eura, a u sektor kemikalija također oko 1,2 milijarde. Tu spadaju i velika ulaganja

u farmaceutsku industriju (Pliva). Otpor prema ulaganjima Globalna ekonomska kriza, a i nedostatak novih prilika za ulaganje, doveli su do pada izravnih investicija. Ekonomist Branko Vukmir, poseb‑ ni savjetnik UNCTAD‑a, ocjenjuje da u Hrvatskoj usto vlada inercija i stanovit otpor prema novim ulaganjima. Prošlogodišnji pad izravnih stranih ulaganja Hrvatsku u regiji smješta iza Srbije (1,3 milijarde), Albanije i Crne Gore. Ukupnih četiri milijarde eura uloženih u regiju prilično je razočaravajuće, istaknuo je Vukmir. Izravna ulaganja u svijetu prošle su godine

iznosila ukupno 1,24 bilijuna dolara, što je 34 posto manje u odnosu na rekordnu 2007. Vukmir dodaje da bi se uz lagani oporavak svjetskog gospodarstva ukupni iznos ovogodišnjih ulaganja mogao kretati između 1,4 do 1,6 bilijuna dolara. Na stare razine moglo bi se doći 2013. i kasnije. Iako su Sjedinjene Američke Države i dalje pri vrhu zemalja koje privlače ulaganja (223 milijarde dolara) i same ulažu (329 milijardi), najviše stranih ulaganja ove godine privući će Kina. Nakon SAD-a, najviše stranog kapitala stići će i u druga rastuća gospodarstva kao što su Indija, Brazil, Rusija i Poljska, ocijenio je Vukmir.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3699, 17. listopada 2011.

( 150,4 mil €

AZTN: zeleno svjetlo za Kraljevicu i 3. maj

troškovi dovršetka koridora V.c kroz Hrvatsku

Sjednica hrvatske vlade

Ukida se porez na SMS poruke Od poreza uvedenog radi povećanja prihoda proračuna smanjenih zbog ekonomske krize, u prvih devet mjeseci ove godine u državnu blagajnu se slilo oko 205 milijuna kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

vije godine nakon uvođenja, Vlada je odlučila ukinuti porez na SMS i MMS poruke poslane u telekomunikacijskim mrežama. Porez je uveden radi povećanja prihoda proračuna smanjenih zbog ekonomske krize. Iznosio je šest posto od prihoda telekomunikacijskih tvrtki ostvarenih tim uslugama. U prvih devet mjeseci ove godine u proračun se tako slilo oko 205 milijuna kuna, oko 13 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Prema riječima ministrice financija Martine Dalić, prihodi iz tog izvora bili su iz mjeseca u mjesec sve manji. S druge strane, telekomunikacijske kompanije prosvjedovale su zbog poreza tvrdeći da im novac koji moraju plaćati smanjuje investicijski kapacitet. Jedan od razloga za ukidanje poreza je i činjenica da su hrvatski telekomunikacijski operatori dio europskih kompanija, koje u drugim zemljama nemaju

takvo porezno opterećenje. Porez će se ubirati još do 1. siječnja 2012. Na prošlotjednoj sjednici Vlada je prihvatila i niz ugovora o kreditima i jamstvima za kredite, namijenjenih financiranju komunalnih i infrastrukturnih radova. Potvrđen je ugovor o jamstvu za kredit Europske banke za obnovu i razvoj za modernizaciju kontrole zračne plovidbe. Kredit je vrijedan 47 milijuna eura, a rok otplate je 12 godina. Kreditom Europske investicijske banke od 25 milijuna eura, podignutim na 20 godina, obnavljat će se luke, vodoopskrbni sustavi i druga infrastruktura na otocima i priobalju. Dogradnja Luke Ploče Iz proračunskih izvora Republika Hrvatska dat će dodatno za tu svrhu svojih 25 milijuna eura. Sa 50 milijuna eura posuđenih od Međunarodne banke za obnovu i razvoj dogradit će se Luka Ploče. Prema riječima ministra prometa Božidara Kalmete, projekt podržava i Svjetska banka, a u luci će se

graditi terminal za rasute terete, kontejnerski terminal. Produbit će se i gaz luke kako bi mogla prihvatiti veće brodove. Rok otplate je 23 godine.

Poduzeća koja protuzakonito zapošljavaju strance platit će kaznu od 50.000 do 150.000 kuna Hrvatske vode imaju u planu velike projekte u sektoru vodnokomunalne infrastrukture. Radovi će se protegnuti do 2023. godine, a ukupno bi trebali biti teški 3,2 milijarde eura. Ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić rekao je da će se graditi na 294 lokacije u Hrvatskoj. Radovi će se financirati pretežno novcem iz europskih strukturnih i regionalnih fondova. No Hrvatska mora sudjelovati u financiranju pa stoga od Europske investicijske banke u prvoj fazi izvedbe projekata podiže kredit od 75 milijuna eura. Dodatnih 75 milijuna posudit će se

od EIB-a za projekt komunalne infrastrukture u 13 županija u unutrašnjosti Hrvatske. Do 2018. godine u tim će se radovima utrošiti 1,3 milijarde kuna. Vlada je izdala jamstvo i za kredit Europske investicijske banke od 60 milijuna eura, kojim će se financirati izgradnja autoceste na koridoru V.c. Tako će se zatvoriti financijska konstrukcija gradnje 3,5 kilometara autoceste od Sredanaca do granice s Bosnom i Hercegovinom te devet kilometara južne dionice od čvora Ploče do granice s BiH. Ukupni troškovi dovršetka koridora V.c kroz Hrvatsku procijenjeni su na 150,4 milijuna eura. Prihvaćen je i Konačni prijedlog zakona o strancima, usklađen s EUom. Prema tom zakonu, stranci-vlasnici poduzeća ili oni koji rade u tvrtkama koje su dobile poticaje za razvoj moći će jednostavnije regulirati boravak i rad u Hrvatskoj. Poduzeća koja protuzakonito zapošljavaju strance platit će kaznu od 50.000 do 150.000 kuna.

Brodogradilištima odobrene državne potpore Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrilo je državne potpore za restrukturiranje Brodogradilišta Kraljevica i 3. maj, koje je izradila tvrtka Jadranska ulaganja. Time je AZTN dovršio proces ocjene programa restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta budući da je već ranije odobrio državne potpore odnosno programe restrukturiranja Brodosplita i Brodotrogira. Upravo donesenim rješenjima AZTN-a, kao i odobrenjem Europske unije, ispunjeni su zakonski preduvjeti za uspješno okončanje procesa restrukturiranja i opstanak hrvatskih brodogradilišta. Potpora odobrena za 3. maj iznosi nešto više od 5,3 milijarde kuna, dok je za Brodogradilište Kraljevicu taj iznos nešto veći od 1,6 milijardi kuna. Odobrene potpore za oba brodogradilišta obuhvaćaju razdoblje od 1. ožujka 2006.

do kraja procesa restrukturiranja koji će se provoditi pet godina od potpisivanja privatizacijskog ugovora. Potpore se sastoje od subvencija, državnih jamstava, otpisa te Vladinog preuzimanja dugova. Programima su u oba brodogradilišta utvrđeni ukupni troškovi restrukturiranja. Za 3. maj oni iznose nešto iznad devet milijardi kuna, dok je u Brodogradilištu Kraljevica taj trošak 2,8 milijardi kuna. Od toga vlastiti doprinos brodogradilišta, odnosno investitora u 3. maju iznosi 3,6 milijardi kuna ili 40 posto, a u Kraljevici 1,2 milijarde kuna ili 44 posto. (B.O.)

*vijesti Dani hrvatskog turizma U hotelskom kompleksu Solaris u Šibeniku od 19. do 21. listopada održavaju se Dani hrvatskog turizma. U sklopu događanja održava se Hrvatski turistički forum na temu Destinacija i odgovorni turizam, a bit će dodijeljene i nagrade i priznanja za kvalitetu odredišta, tvrtki i pojedinaca. Dane hrvatskog turizma organiziraju Ministarstvo turizma, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska radiotelevizija i Hrvatska turistička zajednica. Milijarde za vodu Hrvatske vode su u protekle četiri godine osigurale 50 milijuna eura bespovratnih sredstava iz pretpristupnog fonda IPA. Istovremeno, ta državna agencija osigurala je dvije milijarde kuna kojima su lokalne zajednice izgradile sustave vodoopskrbe i odvodnje. “Osigurane su i

3,2 milijarde kuna za održavanje sustava obrane od poplava”, istaknuo je Jadranko Husarić, generalni direktor Hrvatskih voda, na obilježavanju 135 godina organiziranog upravljanja vodama. Jubilarni tanker u Omišlju Na Janafovom terminalu Omišalj prihvaćen je Sea Queen, jubilarni 2000. tanker sa sirovom naftom. Prvi tanker s naftom u Omišlju je prihvaćen 25. listopada 1979. godine, a zvao se Slaviša Vajner Čiča. Tijekom 32 godine rada terminala prihvaćeno je i prekrcano 161,5 milijuna tona sirove nafte. Terminal i luka Omišalj, smještena na sjevernoj strani otoka Krka, idealna je za prihvat i otpremu nafte. Dva veza s dubinom mora od 30 metara mogu bez ograničenja prihvatiti najveće tankere u koje se može ukrcavati i iskrcavati nafta 24 sata na dan.

10 PV ANALIZA

( 43 otoka

Privredni vjesnik Broj 3699, 17. listopada 2011.

obuhvaćena sustavom javnog linijskog prometa

( 1.657.065 osoba prevezeno lani na liniji Zadar-Preko

Javni linijski promet

Linijski brodari spremni inozemnu konkurenciju Smatramo da možemo konkurirati europskim linijskim brodarima jer imamo brodove i pomorce, a jedna od naš kaže direktor Rapske plovidbe Dragan Andrić Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

ustavom javnog linijskog prometa obuhvaćena su 43 hrvatska otoka. Sustav čine 53 državne linije - 27 trajektnih, 16 brzobrodskih i 10 klasičnih brodskih linija. Temeljem koncesijskih ugovora održava se trenutačno 19 linija, od kojih najviše, ukupno 10, održava nacionalni brodar Jadrolinija iz Rijeke, a po tri linije Linijska nacionalna plovidba iz Splita i G&V Line iz Dubrovnika. Ostale linije održavaju

U javnom linijskom prometu plovi ukupno 76 brodova, od kojih je 50 u vlasništvu Jadrolinije se bez koncesijskih ugovora pa je u tijeku postupak koncesioniranja većine tih linija. To je sada glavna zadaća Agencije za obalni linijski pomorski promet. U javnom linijskom prometu plovi ukupno 76 brodova, od kojih je 50 u vlasništvu nacionalnoga brodara, Jadrolinije, koja u svojoj floti ima četiri velika putnička trajekta za dužobalnu i međunarodne linije, 33 trajekta u lokalnom putničkom prometu, osam katamarana, jedan hidrobus i četiri klasična broda, ukupnog kapaciteta 3808 vozila i 27.220 putnika. Slijedi Li-

nijska nacionalna plovidba iz Splita sa šest brodova i Rapska plovidba s četiri broda, te ostali brodari. Liberalizacija tržišta Linijski brodari bit će do 2016. godine izuzeti iz strogih propisa Europske unije o zaštiti tržišnog natjecanja, priopćila je Europska komisija. Tako će na natječajima od početka 2016. godine moći sudjelovati i strani linijski brodari što bi umnogome moglo ugroziti poslovanje domaćih tvrtki. Zato je ključno pitanje pripremaju li se i kako naši linijski brodari za dolazak ozbiljnije konkurencije iz inozemstva te u čemu su konkurentni u odnosu na moćne brodare iz Italije, Grčke, Španjolske... Rapska plovidba održava trajektnu liniju Jablanac-Mišnjak od 1963. godine. Prosječna starost njena četiri trajekta je devet godina. “Smatramo da možemo konkurirati europskim linijskim brodarima jer imamo brodove i pomorce, a jedna od naših prednosti je to što na brodovima plove domaći ljudi, otočani. Uz to, tvrtka je u vlasništvu sadašnjih i bivših zaposlenika. Naš osnovni problem je poslovanje izrazito sezonskog karaktera. U dva sezonska mjeseca ostvari se preko 50 posto ukupnog prihoda pa je godišnja iskorištenost kapaciteta mala, a održavanje hladnog po-

gona skupo”, istaknuo je Dragan Andrić, direktor Rapske plovidbe iz Raba. Kupnjom još jednog trajekta Rapska plovidba planira daljnje pomlađivanje i povećanje kapaciteta flote. “Osim obučenih pomoraca i modernih brodova, za odvijanje trajektnog prometa potrebne su odgovarajuće opremljene trajektne luke kojima gospodare lučke uprave. Stoga je nužno da one u svojim planovima prate planove brodara”, ističe Andrić. Rapska plovidba se, prema njegovim riječi-

ma, ne namjerava javiti na natječaj izvan linije koju već održava, a ne namjerava se natjecati ni na tržištu drugih zemalja. Vrijeme je za mlađe Prosječna starost brodova iz flote Linijske nacionalne plovidbe je oko 30 godina. U skorijoj budućnosti planiraju kupnju novih brodova, mlađe generacije, ponajprije zbog konkurentnosti, ali i radi sudjelovanja na budućim natječajima za trajektne i brzobrodske linije. Linijska nacionalna plovidba u prošloj godini

prevezla je oko 202.000 putnika i oko 27.000 vozila. Do kraja kolovoza ove godine prevezla je oko 200.000 putnika i 30.000 vozila. Riječ je o povećanju broja putnika od 28 posto i 37 posto vozila. “S obzirom na to da je Linijska nacionalna plovidba prisutna gotovo 15 godina u obalnom linijskom pomorskom prijevozu, te da kontinuirano ulaže u razvoj tvrtke, obuku pomoraca i obnovu flote, neupitan je naš konkurentan položaj u odnosu na europske linijske brodare. Osnovna prednost Li-

nijske nacionalne plovidbe je dugogodišnje iskustvo u obalnom pomorskom linijskom prometu, ali i profesionalan upravljački i pomorski kadar koji je u prvom redu servis putnicima na linijama na kojima plove naši brodovi. Zato se planiramo javiti na natječaj za održavanje još više linija, a očekujemo ravnopravne uvjete za sve brodare, bez pogodovanja bilo kome, a posebno državnom brodaru koji je ionako u financijskoj i tehničkoj prednosti u odnosu na privatne brodare”, istaknula je Antonija Mišura, di-

www.privredni.hr Broj 3699, 17. listopada 2011.

( 53 državne linije

čini 27 trajektnih, 16 brzobrodskih i 10 klasičnih brodskih linija

( 19 linija

održava se temeljem koncesijskih ugovora

Slavko Lončar, predsjednik Uprave JadrolinijE, Rijeka

i dočekuju ih prednosti je to što na brodovima plove domaći ljudi, natječaja za trajektne linije na Jadranu. Rast prometa Pri raspisivanju tih natječaja potrebno je imati na umu da je tijekom pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju hrvatska strana izborila odgodu pristupa stranih brodara u sustav javnog obalnog linijskog pomorskog prometa do konca 2016. godine. Točnije, u skladu s usvojenim amandmanima na Direktivu EU 3577/92, svi ugovori o koncesijama vrijede do 31. prosinca 2016. godine, nakon čega će se raspisati novi natječaji na kojima će moći sudjelovati zainteresirani brodari iz zemalja EU-a. U javnom obalnom linijskom prometu na Jadranu prvu polovinu 2011. godine obilježio je zamjerektorica Linijske nacionalne plovidbe. Proces raspisivanja natječaja je u tijeku. Tako je 22. kolovoza 2011. raspisan natječaj za koncesije na četiri klasične brodske linije (415 Vrgada-Pakoštane-Biograd, 505 Vodice-Prvić-Zlarin-Šibenik, 614 Orebić-Korčula i 807 Šipan-Lopud-Koločep-Dubrovnik). Od 21. rujna 2011. raspisan je natječaj za brzobrodsku liniju 9502 Žirje-Kaprije-Šibenik, koju je do raskida ugovora održavao brodar Ivante iz Zlarina. Uskoro se očekuje raspisivanje

Na natječajima će od 2016. godine moći sudjelovati i strani linijski brodari tan rast prometa i na trajektnim i na brodskim, a posebno na brzobrodskim linijama. Prema podacima koje je obradila Agencija za obalni linijski pomorski promet, u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2011. godine ukupno je prevezeno više od četiri milijuna putnika i gotovo milijun vozila. Točnije, putnika je bilo 4.120.286

ili 3,2 posto više nego u prvih šest mjeseci 2010. godine, a vozila 982.522 ili čak 4,6 posto više. Osobito je impresivan rast prometa na 14 državnih brzobrodskih linija na kojima je prevezen 431.601 putnik što je 47.587 osoba ili 12,5 posto više nego lani. U ukupnom prometu i putnika i vozila u prvoj polovini 2011. godine Jadrolinija sudjeluje sa 89 posto. Promet prošle godine Na brodskim, brzobrodskim i trajektnim linijama između kopna i hrvatskih otoka u 2010. godini prevezeno je 11.148.412 putnika i 2.747.363 vozila, što je neznatno manje nego godinu prije. Promet putnika je bio slabiji za 1,3 posto, a vozila za dva posto u odnosu na 2009. godinu. Podaci Agencije za obalni linijski pomorski promet pokazuju da je to smanjenje bilo posljedica pada prometa na gotovo svim trajektnim linijama, dok je i na brzobrodskim i na klasičnim brodskim linijama putnika bilo više nego u 2009. godini. Na 26 trajektnih linija prevezen je 9.212.891 putnik i 2.747.363 vozila, što je 2,1 posto putnika i dva posto vozila manje nego u 2009. godini. Dvije su linije i dalje uvjerljivo najprometnije na Jadranu - po broju vozila Split-Supetar sa 314.200 vozila, a po broju putnika Zadar-Preko na kojoj je prevezeno 1.657.065 osoba.

Pitanje je mogu li inozemni brodari kod nas održivo poslovati Najveće prednosti Jadrolinije u odnosu na domaće i strane brodare su vlastiti školovani i odlično obučeni kadar te visoka kvaliteta flote Kolika je prosječna starost Jadrolinijine flote i koji su vaši planovi za pomlađivanje? - Jadrolinija raspolaže sa 50 brodova prosječne starosti 24,8 godina. U zadnjih sedam godina Jadrolinija je znatno pomladila svoju flotu, i to s osam novih trajekata izgrađenih u našim brodogradilištima te tri trajekta mlađa od pet godina nabavljena u inozemstvu. Jadrolinija i dalje nastoji poboljšati kvalitetu svoje flote te planira nabaviti jedan brod za međunarodnu liniju, a time bi se znatno povećala i uzdužobalna linija Rijeka-Dubrovnik, te tri trajekta kapaciteta između 100 i 150 vozila za najfrekventnije trajektne linije. Međutim, želje su jedno, a mogućnosti drugo. Uvelike ovisimo o raspoloživim sredstvima te o natječaju o dodjeli koncesija koji će uskoro biti raspisan. Kakva je bila ovogodišnja sezona? - Do 31. kolovoza 2011. brodovima Jadrolinije prevezena su 7.470.952 putnika što je 1,6 po-

sto više nego lani, te 1.888.266 vozila ili dva posto više nego lani. Budući da je promet u rujnu ove godine bio znatno veći nego prošle, do kraja godine očekujemo da ćemo prevesti 9.889.000 putnika i 2.478.000 vozila, ili 2,5 posto više nego prošle godine. Ovogodišnjom smo sezonom vrlo zadovoljni, ali i nismo iznenađeni. Sve prognoze do 15. kolovoza su ostvarene, a nakon toga promet je i pojačan. Može li Jadrolinija biti konkurentna europskim linijskim brodarima kada uđu na naše tržište? Planirate li vi izlazak na druga tržišta? - Pitanje je hoće li i žele li europski brodari ući na naše tržište. Baš nema puno primjera u Europi da strani brodari održavaju kabotažu. Pogotovo ne u uvjetima gdje je velika većina linija nerentabilna i za čije održavanje država izdvaja sredstva iz proračuna, a koja su iz godine u godinu sve manja. Jadrolinija apsolutno može konkurirati gotovo svim europskim broda-

rima. Mi smo još uvijek tvrtka u vlasništvu države, pa odluku o tome hoće

Jadrolinija može konkurirati svim europskim brodarima li konkurirati na stranom tržištu može donijeti samo vlasnik. Koje su prednosti Jadrolinije u odnosu na druge brodare? - Osim tradicije, znanja i iskustva, najveće prednosti Jadrolinije u odnosu na domaće i strane brodare su vlastiti školovani i odlično obučeni kadar te visoka kvaliteta flote čije je održavanje iznad europske razine. Što očekujete od najnovijih natječaja koje raspisuje Agencija za obalni linijski promet? - Najnoviji natječaji mogu biti dobro polazište za stjecanje iskustava svih uključenih u ovu djelatnost, te pokazatelj spremnosti brodara za tržišnu utakmicu. (J.V.)

12 PRIČA S RAZLOGOM

Privredni vjesnik Broj 3699, 17. listopada 2011.

( 1000 t kalifornijske pastrve ( oko 10 mil € godišnji kapacitet uzgajališta

ukupna vrijednost projekta

Jadran riba, Karlobag

Kalifornijska pastrva iz Velebitskog kanala Cilj proizvodnje nije samo plasman na hrvatsko tržište jer je potrošnja u Hrvatskoj svega desetina od planiranih 2000 tona kapaciteta Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

akon desetak godina razrade projekta koji je započet u partnerstvu s Norvežanima, tvrtka Jadran riba započela je izgradnju uzgajališta za proizvodnju kalifornijske pastrve i to u Velebitskom kanalu. Investicija bi trebala biti u potpunosti dovršena 2013. godine, a njena ukupna vrijednost je oko 10 milijuna eura. Tvrtka Jadran riba je specifična po tome što je započela uzgajati kalifornijsku pastrvu u moru. Njeno uzgajalište nalazi se u podnožju Velebita, odnosno u neposrednoj blizini Lukovog Šugarja i kapacitet mu je 1000 tona kalifornijske pastrve godišnje. Osim ovog uzgajališta tvrtka ima i drugi ugovor o koncesiji s Lič-

Zašto uzgoj u moru Razlog zbog kojeg se tvrtka Jadran riba odlučila na uzgoj u moru jest svakako brži rast i napredak pastrve. Uzgoj u slatkoj vodi provodi se do težine od 300 do 400 grama, a uzgoj u moru od dva do šest kilograma. “Naš je cilj da od ribe u fazi smolta u što kraćem vremenskom razdoblju dobijemo veliku konzumnu kalifornijsku pastrvu mase preko tri kilograma. Uzgoj u moru odvija se u Velebitskom kanalu, dijelu Jadrana u kojem nema nikakve industrije niti izraženije turističke djelatnosti tijekom ljeta”, ističe Pilja. ko-senjskom županijom na lokaciji kod Jablanca. Na svakoj poziciji Jadran riba ima dozvolu i uzgojni kapacitet za 1000 tona godišnje. “Smatramo da ćemo bez problema s obzirom na malu konkurenciju u svijetu imati osiguran plasman. Tvrtka se od ove godine prvi put ozbiljnije pojavljuje na domaćem tržištu. Do sada smo proizvode plasirali samo u restorane, a uskoro kreće plasman smrznute ka-

lifornijske pastrve uzgojene u moru i u trgovačke lance. Pastrva se na tržište plasira očišćena i zamrznuta. Naš cilj i nije bio plasman samo na hrvatsko tržište jer je potrošnja u Hrvatskoj svega desetina od naših planiranih kapaciteta koji iznose 2000 tona. Puni kapacitet tvrtka bi trebala dosegnuti već 2013. godine. Uz europsko, najzanimljivije tržište je svakako rusko te japansko gdje je mogućnost plasmana gotovo ne-

ograničena”, ističe Duško Pilja, direktor tvrtke Jadran riba. Uzgoj u moru Po proizvodnji pastrve iz mora tvrtka je jedinstvena, i to ne samo na Mediteranu. Naime, pastrva se u moru uzgaja još jedino u Čileu i u Norveškoj te u manjoj mjeri i u ostalim skandinavskim zemljama. “Kad je riječ o uzgoju u moru, mogu reći da sve funkcionira u najboljem redu i da bez problema uklanjamo sve otegotne okolnosti koje nastaju kod prilagodbe na morsku vodu. Hrvatska ima mogućnost značajnijeg povećanja proizvodnje, pogotovo u tri najveća uzgajališta pastrva, a to su na izvoru rijeka Une, Rude i Gacke. Ta tri uzgajališta bi nam svojim kapacitetom mogla osigurati dovoljnu količinu mlađi.

I nadalje će biti potrebno uvoziti jajašca jer su za uzgoj u moru, radi lakše prilagodbe, nužna ona čiji su roditelji boravili u moru. Sve ostalo moguće je proizvesti u Hrvatskoj”, pojašnjava Pilja. Uzgojena pastrva prodaje se na burzama ribe tako da kod njenog plasmana vladaju pravila burze. Konkurentni ste onoliko koliko vas prepoznaju i koliko se za vas zainteresiraju, a trguje se cijenama koje definira burza. Poticaji na kraju “Ovakav vid uzgoja potiče se onoliko koliko se i inače potiče uzgoj pastrva. Poticaje dobijete na kraju, a do tada morate proći trnoviti put jer se radi o golemoj investiciji”, smatra Pilja. Direktor tvrtke ne vidi problem u sustavu poticaja nego u tome što proi-

zvođači iz konkurentnih zemalja proizvode u državama kojima je marikultura strateška grana. “U takvim uvjetima je mnogo lakše poslovati i uvijek imate vjetar u leđa. Kod nas to nije tako, jer mi gotovo ni u čemu nemamo strategiju, a pogotovo je nemamo u marikulturi. Ipak, griješio bih kada ne

Bez problema uklanjaju sve otegotne okolnosti koje nastaju kod prilagodbe na morsku vodu bih priznao da imamo vrlo dobru suradnju s Ličkosenjskom županijom koja nas podržava”, pojašnjava Duško Pilja. U Jadran ribi trenutačno radi 10 zaposlenika od kojih je šest visokoobrazovanih.

enterprise europe

info

Broj 49, 17. listopada 2011.

Otvoreni dani predstavništva HGK-a u Bruxellesu

Robot za obradu betona

Ojačati prisutnost u Europi U predstavništvu HGK-a u Bruxellesu održani su poslovni susreti predstavnika Hrvatske poslovne mreže i predstavnika hrvatskih institucija, gradova i županija

U Zagrebu je predstavljena komercijalna inačica robota R Jet - 062 - projekt poduzeća Inteco sufinanciran sredstvima iz programa IRCRO Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske BICRO. Robot je namijenjen hidrodinamičkoj obradi betonskih i metalnih površina i rezultat je petogodišnjeg intenzivnog razvoja u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva iz Zagreba. Zahvaljujući naprednim sustavima vođenja te malim dimenzijama i težini, robot se može penjati stepenicama i prolaziti kroz standardne građevinske otvore. Može ga se koristiti u malim i skučenim prostorima, na skelama i platformama, u cjevovodima i tunelima, kontaminiranim sredinama, te u uvjetima gdje čovjek ili strojevi ne mogu raditi. R Jet – 062 umjesto ustaljenih hidrauličkih rješenja koristi elektropogone i vodu kao radni medij te je bitno ekonomičniji i fleksibilniji od konkurentskih proizvoda.

Povodom održavanja Otvorenih dana Devetog tjedna regija i gradova od 8. do 13. listopada u Bruxellesu se okupilo više od 5000 predstavnika regija, gradova, općina i županija iz cijele Europe među kojima su i brojni predstavnici hrvatskih gradova i županija. U predstavništvu Hrvatske gospodarske komore 12. listopada održani su poslovni susreti predstavnika Hrvatske poslovne mreže i predstavnika hrvatskih institucija, gradova i županija. Susret je organiziralo predstavništvo HGK-a u Bruxellesu u suradnji sa Županijskom komorom Pula kako bi se povezale i učvrstile pozicije hrvatskih proizvođača kvalitetnih proizvoda na belgijskom tržištu. Ovaj susret predstavlja izvrsnu platformu za još kvalitetnije uključivanje gospodarskih subjekata iz naše zemlje na zahtjevno EU tržište, kaže direktorica predstavništva HGK-a i koordinatorica Hrvatske poslovne mreže u Bruxellesu Dragica Martinović. ”Predstavništvo organizira studijske posjete Bruxellesu i Belgiji za predstavnike tvrtki, regionalne i lokalne uprave Republike Hrvat-

ske, kao i predstavnike strukovnih udruženja. Ti posjeti organiziraju se u skladu s interesima i zahtjevima korisnika te uključuju posjete relevantnim europskim institucijama i udruženjima kao i drugim interesnim predstavništvima u Bruxellesu. Za sudionike izaslanstva iz Hrvatske organiziraju se i predavanja o europskim politikama i/ili specifičnim temama europske problematike, kao i promocije gospodarskih i investicijskih

potencijala hrvatskih tvrtki pred europskim poslovnim dionicima”, istaknula je Dragica Martinović. Na skupu je potvrđen zajednički interes za organizaciju bilateralnih poslovnih susreta u suradnji s partnerskim komorama iz Belgije na kojima bi hrvatski proizvođači ojačali poslovne pozicije i ostvarili nove poslovne kontakte s belgijskim tvrtkama.

enterprise europe Špediterima se crno piše

Od ljeta 2012. jedna carinska isprava za cijeli EU Kako se EUroba može cariniti u bilo kojoj članici Unije, hrvatska Carinska uprava, ako se dobro organizira i podigne konkurentnost, može postati služba izbora i za strane poduzetnike Hrvatski špediteri već dugo znaju da će biti možda i najveći gubitnici pristupanja Hrvatske EU-u jer ulaskom u carinsku uniju gube poslove na zapadnim i sjevernim granicama. Mnogi, međutim, možda ne znaju da crni dan za špeditere nije 1. srpnja 2013., već najmanje godinu dana ranije, 1. srpnja 2012. Do tada, naime, Hrvatska mora pristupiti Europskoj konvenciji o zajedničkom provoznom postupku, kojom se uvodi jedna isprava za tranzit robe kroz sve zemlje članice EU-a i četiri članice EFTA-e (Lihtenštajn, Norvešku, Island i Švicarsku). Pomoćnik ravnatelja Carinske uprave Bosiljko Zlopaša istaknuo je na Međunarodnoj konferenciji o intermodalnom prijevozu, održanoj u HGK-u, da će špe-

zirom na to da će njihova jamstva ubuduće morati vrijediti na području cijele Unije, a možda i zemalja EFTA-e. Zlopaša je također pozvao poduzetnike da se u većem broju prijave za pojednostavljeni carinski postupak kakav je od 1. kolo-

Roba za Mađarsku mogla bi se cariniti u Rijeci, a 25 posto EU carine ostalo bi Hrvatskoj diteri imati velikih problema budući da od sredine iduće godine granični prijelazi prema EU-u postaju tranzitne ispostave. Zato Carina namjerava od početka 2012. organizirati seminare za špeditere, kako bi se što bolje pripremili za promjene. Kako se EU roba može cariniti u bilo kojoj članici Unije, hrvatska Carinska

uprava, ako se dobro organizira i podigne konkurentnost, može postati služba izbora i za strane poduzetnike. Tako bi se, primjerice, roba za Mađarsku mogla cariniti u Luci Rijeka, a 25 posto EU carine ostalo bi Hrvatskoj kao članici. Za promjene u tranzitu robe moraju se pripremiti i hrvatske poslovne banke s ob-

voza uveden, primjerice, za HŽ Cargo. U pojednostavljenom postupku poduzetnik sam vodi evidenciju provoza robe, a carina je samo nadzire. Prve učinke uvođenja pojednostavljenog postupka u HŽ Cargu Zlopaša očekuje u sljedećem voznom redu, kroz ubrzanje teretnog prometa. (D.Ž.)

Europska udruga hotelijera, restoratera i vlasnika kafića - HOTREC

Turizam je treći najvažniji sektor u Europi Članstvo Hrvatske u HOTREC-u omogućilo bi nam povećanje konkurentnosti jer svaki nacionalni turistički sektor povećava svoju konkurentnost ako je dio neke veće “turističke obitelji” Sanja Plješa U 27 zemalja Europske unije unutar ugostiteljskog sektora posluje 1,7 milijuna poduzeća sa 9,5 milijuna djelatnika koji su lani ostvarili 195 milijardi eura dodane vrijednosti. Važno je napomenuti kako je turizam treći najvažniji sektor u Europi, a to često političari zaboravljaju, rekla je Anna Maria Torres iz Europske udruge hotelijera, restoratera i vlasnika kafića (HOTREC) na nedavno održanom 14. kongresu hotelijera Hrvatske. HOTREC je udruga koja okuplja 43 članice iz 23 zemlje, među kojima su neke iz Europske unije, ali i neke pridružene poput Turske. Anna

Maria Torres je napomenula kako su za turizam najvažnije male i srednje tvrtke koje imaju manje od 50 zaposlenih djelatnika. “Sve one bilježe 62 posto od ukupne ostvarene dodane vrijednosti u turizmu što znači da bilježe veću dodanu vrijednost nego velike tvrtke. U HOTREC-u pratimo sve trendove EU-a koji mogu utjecati na razvitak turizma te koordiniramo mišljenja svojih članova”, istaknula je. Kako bi imali ujedinjeni glas u Uniji, pokušavaju koordinirati i uskladiti stajališta svojih članica. Još jedno

područje na kojem HOTREC djeluje je lobiranje, pa stoga ta udruga ima svoj stalni ured u Bruxellesu. Pozicioniranje hrvatskog turizma na europskom tržištu Govoreći o područjima kojima se HOTREC bavi te na koji bi nam način članstvo u toj udruzi pomoglo prije službenog ulaska Hrvatske u EU, Anna Maria Torres je rekla kako se ta pomoć odnosi na lobiranje i razmjenu iskustva. Dok ne uđemo u EU, u HOTREC-u možemo imati statust promatrača, a prilikom ulaska u Uniju automatski postajemo redovni članovi te turističke udruge. Već nekoliko godina institucije EU-a imaju nadležnost za predlaganje određenih propisa u turizmu, no ipak postoji ograničenje tzv. načelo supsidijarnosti. To znači da one članice EU-a koje su se dokazale kao turističke zemlje mogu same izrađivati svoje propise te ih stoga i provo-

diti. HOTREC je pokrenuo inicijativu za poboljšanje kvalitete u turizmu te je u tijeku izrada oznake koju će dobiti hoteli u Europi koji zadovolje određene kriterije te udruge. No, kakvi su to točno kriteriji, Anna Maria Torres nije precizirala. “Bit će to jedinstveni sustav kojim se žele uskladiti kriteriji za klasifikaciju hotela. Za sada to radi svaka država za sebe, no HOTREC bi htio da se uvede jedinstveni sustav za sve, a tu su inicijativu pohvalile institucije EU-a”, istaknula je Anna Maria Torres. Članstvo Hrvatske u toj udruzi, prema njenim riječima, omogućilo bi nam povećanje konkurentnosti jer svaki nacionalni turistički sektor povećava svoju konkurentnost ako je dio neke veće “turističke obitelji”. Hrvatski turizam mora se strateški pozicionirati unutar europskog tržišta, a upravo u tome mu može pomoći članstvo u HOTREC-u.

www.een.hr

17. listopada 2011.

2 3

Konferencija Iskustva malih i srednjih poduzeća nakon ulaska u EU

Prioritet podizanje konkurentnosti

Hrvatske tvrtke trebaju iskoristiti vrijeme do punopravnog članstva kako bi se dobro pripremile i ojačale svoju konkurentnost. Zajedničko tržište pruža mnogo prilika i one se mogu, ali i ne moraju iskoristiti Nužno je usmjeriti se na prioritete, a glavni je cilj podizanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, istaknula je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta otvarajući konferenciju Iskustva malih i srednjih poduzeća nakon ulaska u EU. ”U protekle četiri godine HGK je organizirao 1900 tečajeva, radionica i seminara na kojima je bilo gotovo 70.000 polazni-

Malo i srednje poduzetništvo u EU-u zamašnjak je izlaska iz globalne krize i oporavka gospodarstva, a to je važno i za Hrvatsku ka. Učinili smo sve kako bismo pripremili male i srednje poduzetnike za korištenje pogodnosti koje im se pružaju iz EU-a. Jačanju konkurentnosti poduzetnika svakako mogu pomoći usluge predstavništva HGK-a u Bruxellesu i Europske poduzetničke mreže EEN koja djeluje pri HGK-u”, istaknula je Vesna Trnokop Tanta. Konferenciju je u okviru Europskog tjedna malih i srednjih poduzeća organizirala Europska poduzetnička mreža, a tema konferencije je izabrana pred skorašnji ulazak Hrvatske u EU. Događanje je bilo namijenjeno svim hrvatskim gospodarstvenicima, a mogla su se čuti i europska iskustva tvrtki koje su iskoristile prednosti jedinstvenog tržišta EU-a. Šef Odjela za politička, gospodarska i trgovinska pitanja, tisak i informiranje Delegacije EU-a u Republici Hrvatskoj Paolo Berizzi smatra kako je konferencija jedna od brojnih dobrih incijativa u pripremanju poduzetnika za članstvo u Uniji. ”Vrijeme do punopravnog članstva treba iskoristiti kako bi se tvrtke temeljito pripremile. Malo i srednje poduzetništvo u EU-u zamašnjak je izlaska iz globalne krize i oporavka gospodarstva, a to je važno i za Hrvatsku. Hrvatski poduzetnici na je-

dinstvenom europskom tržištu imaju velike mogućnosti koje se mogu, ali i ne moraju iskoristiti. Potrebno je razmotriti kako ući na to tržište, tražiti poslovnog partnera, kakva su na njemu pravila... Ulaskom u EU povećat će se i konkurencija te će se gospodarstvenici morati puno više truditi. Stoga trebaju nastupiti ofenzivnije i koristiti dostupne alate kako bi se informirali te saznali koji su najbolji načini za stjecanje koristi”, istaknuo je Berizzi. Hrvatske male i srednje tvrtke profitirat će od ulaska u EU, procjenjuje savjetnik direktora za poduzetništvo i politiku MSP-a iz Opće uprave za poduzetništvo i industriju Europske komisije Christian Weinberger. ”Europska komisija inače ima vrlo malo ovlasti u području malih i srednjih poduzeća, no ima ulogu katalizatora jer gotovo 60 posto gospodarskog prometa dolazi baš od malih i srednjih poduzeća koja zapošljavaju dvije trećine svih zaposlenih. Paket mjera koji se provodi u državama članicama sadrži 93 mjere, a ciljevi su poticanje cjelovitog pristupa poduzetništvu, smanjivanje birokratskih prepreka te promocija razvoja. MSP-ima

se pruža mogućnost sudjelovanja u javnoj nabavi, kao i pristupu fondovima. Paket će biti primjenjiv i u Hrvatskoj nakon njena pristupa EU-u, a kroz njih se daju i poticaji regijama u razvijanju i promoviranju poduzetništva”, istaknuo je Weinberger. Za poticanje malog i srednjeg poduzetništva u sedmogodišnjem programu predviđeno je 58 milijardi eura, a razmišlja se i o novom programu do 2020. godine s većim proračunom. Također će se sa 75 posto financiranja ići i na stopostotno financiranje projekata. Gospodarski savjetnik u Veleposlanstvu Češke Republike u Hrvatskoj Tomáš Kuchta govorio je o prednostima EU članstva za češke tvrtke. ”Unatoč najavama velikog rasta cijena nakon ulaska Češke u EU, to se nije dogodilo, inflacija je ostala na istoj razini. Ali zato je došlo do rasta izvoza već prve godine i sada Češka 85 posto ukupnog izvoza plasira u zemlje EU-a. Ulaskom u Uniju povećane su barijere prema trećim tržištima kojih prije nije bilo - kao prema zemljama Cefte”, rekao je Kuchta. Češko gospodarstvo, koje je otvoreno, konkurentno i izvozno orijentirano, do-

bro se pripremilo za ulazak u EU i trgovinska se klima bitno poboljšala, a rasla su i ulaganja. BDP je porastao nakon ulaska u EU, a proizvodnja je pala tek u globalnoj krizi.

Ulaskom u EU povećat će se i konkurencija te će se gospodarstvenici morati puno više truditi. Stoga trebaju nastupiti ofenzivnije i koristiti dostupne alate kako bi se informirali te saznali koji su najbolji načini za stjecanje koristi Predstavljeni su i primjeri triju tvrtki iz Češke, Poljske i Slovenije, i tri sektora poslovanja - savjetovanja o EU fondovima, medicinske opreme te razvoja softvera. Predstavnici češke tvrtke Eurovision, poljske ZTS Hagmed te slovenske tvrtke Arctur na svojim su primjerima objasnili kako su iskoristili prednosti poslovanja na jedinstvenom tržištu EU-a. (K.S.)

enterprise europe Završeno 68. međunarodno zasjedanje Europskog parlamenta mladih u Zagrebu

Mladi parlamen Europu u Zagreb

Iz svake zemlje, uključujući i Hrvatsku, na zasjedanju Parlamenta sudjelovala je delegacija od šest do 10 članova, a kako bi što više učenika hr Rujana Pavlic U Zagrebu je 9. listopada završilo 68. međunarodno zasjedanje Europskog parlamenta mladih (EPM-a), koje je od 30. rujna na 10 dana u grad dovelo više od 250 mladih iz 35 europskih zemalja. Simulirajući rad Europskog parlamenta, 15 je odbora raspravljalo o aktualnim pitanjima u politici Europske unije, od vanjske i sigurnosne politike, do gospodarske politike i društvenih pitanja. Od trenutka usvajanja na Generalnoj skupštini zasjedanja 7. i 8. listopada, rezolucije ovih 15 odbora uživaju službeni status savjetodavnog mišljenja mladih u Europskom parlamentu. Zasjedanje je održano pod pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića i Vlade RH, uz podršku Delegacije EU-a. Projekt su financijski podržali MOBMS, program EU-a Mladi na djelu, Grad Zagreb, MVPEI, Vijeće Europe, Allianz, Zaklada Robert Bosch i brojni drugi partneri. Organizator projekta je Europski parlament mladih Hrvatske (EMPH). Zasjedanja EPM-a jedinstvena su po tome što okupljaju stotine mladih iz gotovo svih europskih zemalja i što na 10 dana stvaraju međunarodno okruženje u kojem se mno-

gi mladi često prvi put susreću s radom i razmjenom ideja na stranom jeziku. Mnogima je to također prva prilika za raspravu o aktualnim europskim i općenito političkim pitanjima. EPM im daje glas u dono-

stro zanimljivosti, održan je i EuroConcert u kongresnom centru Hypo na kojem su sudionici izveli tradicionalne skladbe i plesove svojih zemalja te vlastite klasične i pop skladbe, uz nazočnost gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića.

Usvojene rezolucije imaju status savjetodavnog mišljenja mladih u Europskom parlamentu

Iz svake zemlje, uključujući i Hrvatsku, na zasjedanju je sudjelovala delegacija od šest do 10 članova, a kako bi što više učenika hrvatskih srednjih škola sudjelovalo u radu zasjedanja, EMPH je organizirao web streaming rada odbora u 10 škola diljem zemlje, u Krapini, Labinu, Puli, Rijeci, Sisku, Virovitici i Zagrebu. Plenarna sjednica također se prenosila uživo putem službenih stranica Gradske skupštine.

šenju odluka o tim pitanjima, jer rezolucije koje oni usvoje Europski parlament uzima u razmatranje. Uz EuroVillage, predstavljanje Europe u malom na kojem je svaka zemlja predstavila svoje kulturne i ga-

Sigurnost na internetu

Vlade ni ne znaju koliko su ranjive pred hakerima Zvonimir Radovečki, zamjenik ravnatelja Zavoda za zaštitu informacijskih sustava, razgovarao je s Odborom za sigurnost i obranu koji je raspravljao o politici sigurnosti u kontekstu cyber-prijetnji. U svojoj rezoluciji, Odbor je izrazio zabrinutost zbog učestalosti cyber sabotaže, špijunaže i subverzije, pogotovo u smislu uzrokovanja kvarova na nacionalnoj razini na električnim mrežama, sustavima jav-

nog i putničkog prijevoza te bankovnih i financijskih sustava. Kao veliku opasnost Odbor je prepoznao i činjenicu da je hakere koji stoje iza ovakvih napada teško p ro n a ć i , kao i da su same vlade i vojne, energetske, financijske i promet-

ne strukture nesvjesne vlastite ranjivosti pred cyber napadima. Osnovni prijedlog Odbora je da jedinstvena politika EU-a prema cyber prijetnjama bude obrambena, ne ofenzivna, te da cyber sigurnost bude u zajedničkoj nadležnosti EU-a i pojedinih država članica. Odbor također potiče usvajanje protokola o postupanju prema cyber prijetnjama i napadima od strane svih kritičnih struktura, kao što su vlade, vojska i ostale ugrožene strukture. Preporučio je i vladama zemalja članica EU-a da osiguraju zasebno djelovanje vladinih informacijskih mreža, izvan sustava interneta.

Kako rade odbori Prije svoje rasprave i usvajanja rezolucije, nekoliko odbora imalo je priliku čuti uvodno izlaganje i savjetovati se sa stručnjacima o svojoj temi. Tako se Ružica Gajić, kao HTov menadžer za zaštitu okoliša, obratila Odboru za industriju, istraživanja i energiju II, koji je raspravljao o ulozi energetske učinkovitosti i tehnološkog razvoja u borbi protiv klimatskih promjena. Odbor je u svojoj raspravi izrazio zabrinutost zbog ovisnosti Europske unije o fosilnim izvorima i uvozu energije, a u rezoluciji pružio podršku Planu energetske učinkovitosti 2011., koji je predložila Europska komisija s ciljem optimizacije korištenja energije u Europi putem povećanja energetske učinkovitosti u

Briga za okoliš

Stop neučink energije Marko Marić, stručnjak za električno inženjerstvo iz Siemensa, razgovarao je s Odborom za okoliš, koji je govorio o ispunjavanju ciljeva energetske učinkovitosti EU-a zadanih za 2020. Odbor je u svojoj raspravi izrazio zabrinutost zbog pretjeranog korištenja neobnovljivih izvora energije i neučinkovitog korištenja energije u industriji, prijevozu i domaćoj potrošnji. U tom smislu, Odbor je prepoznao manjak poticaja različitim sektorima industrije za veću energetsku učinkovitost i predložio porezne i druge olakšice s ciljem promicanja učinkovitosti energije i recikliranja. Odbor je također pozvao in-

www.een.hr

17. listopada 2011.

4 5

tarci doselili

rvatskih srednjih škola sudjelovalo u radu zasjedanja, EMPH je organizirao web streaming rada odbora u 10 škola diljem zemlje di od 2006. i čiji je cilj obnova pojedinih sela u suradnji s lokalnom samoupravom. Kao jedan od problema razvoja prepoznate su i teškoće privlačenja ulagača u nerazvijene zemlje, s obzirom na sigurnosne rizike i ne-

Europska središnja banka otkupila je previše vladinih obveznica prezaduženih članica eurozone, smatraju mladi parlamentarci zgradarstvu, prijevozu i industriji. Odbor je također pozvao vlade zemalja članica EU-a na promicanje energetske učinkovitosti putem progresivnog oporezivanja potrošačkih dobara s obzirom na njihov utjecaj na okoliš. Založio se i za moderne metode očuvanja i skladištenja energije, kao što je termalno skladištenje energije te je predložio daljnja ulaganja u nuklearnu fuziju. Marc Puig, savjetnik za gospodarstvo i statistiku pri European Savings Bank Grupi i World Savings Bank Institutu, ponudio je Odboru za financijsku, gospodarsku i socijalnu krizu tri osnovna rješenja za rješavanje zaduženosti u Grčkoj, Irskoj i Portugalu. Vlade tih zemalja trebale bi se jednostavno

manje zaduživati i dogovoriti smanjen iznos duga sa svojim vjerovnicima ili pak produljiti razdoblje otplate, rekao je. Puig smatra da su mediji znatno prenapuhali ozbiljnost krize i da se situacija pogoršava još jedino u Grčkoj. Španjolska bi se, kaže, uskoro trebala oporaviti, a Italija se može pohvaliti jednim od najmanjih deficita u Europskoj uniji. Odbor je u svojoj rezoluciji izrazio zabrinutost zbog manjka kredibilnosti eurozone, za koju vjeruje da je jedan od glavnih uzroka krize, i zbog činjenice da je Europska središnja banka (ECB) otkupila previše vladinih obveznica prezaduženih članica eurozone. Kao jednu od preventivnih mjera Odbor je predložio da ECB jamči za dug svih zemalja članica eurozone koje su solventne i da prepusti otkup

kovitom korištenju

stitucije EU-a da revidiraju ciljeve za 2020. na način da usvoje zasebne ciljeve za industriju, prijevozni sektor i kućanstva te je pozvao zemlje članice da uspostave nacionalne stručne odbore koji bi u svakoj ze-

mlji pomogli definirati i provesti najrelevantnija rješenja. Jedna od mjera također je i trgovina certifikatima za korištenje svih neobnovljivih izvora energije, koja već postoji za emisije CO2.

vladinih obveznica Europskom fondu za financijsku stabilnost te da se sama koncentrira na provedbu monetarne politike. Pomoć koja stvara ovisnost O koracima koje bi EU trebao poduzeti u kontekstu sve većih zahtjeva za pružanjem dugoročne i kratkoročne razvojne pomoći raspravljao je Odbor za razvoj, a njemu se obratio Denis Redžepagić, savjetnik pri UNDP-u i asistent na Ekonomskom institutu u Zagrebu. Odbor je u svojoj rezoluciji kritizirao dugoročnu razvojnu pomoć zbog metodologije kojom stvara ovisnost zemalja korisnica prema razvijenim zemljama. Kao pozitivan primjer Odbor je pohvalio UN-ov projekt Milenijska sela koji se u Africi provo-

transparentnost poslovanja. Odbor se založio za balans između kratkotrajnih rješenja za situacije kao što su prirodne katastrofe i glad te dugotrajnih rješenja za razvoj koja bi se trebala fokusirati na smanjenje ovisnosti zemalja korisnica o vanjskoj pomoći i poticanju gospodarskog rasta. Odbor je također oštro osudio direktnu financijsku pomoć vladama najmanje razvijenih zemalja i pozvao na kontrolu korištenja sredstava razvojne pomoći od strane nepristranih stručnjaka. Također je predložio programe mikrofinanciranja i širenje geografskog područja djelovanja programa Milenijska sela, kao i direktna ulaganja EU-a i pojedinih zemalja članica u infrastrukturu najsiromašnijih zemalja.

Građanske slobode

Zastrašujući trend jačanja ekstremne desnice Odbor za građanske slobode, s kojim je razgovarao profesor i politički analitičar Žarko Puhovski, raspravljao je o etničkom nacionalizmu u kontekstu trenda jačanja ekstremne desnice u nekoliko zemalja Europske unije. Odbor je u svojoj rezoluciji prepoznao da su vjerski ekstremizam i terorističke aktivnosti pobudile antiislamske stavove diljem Europe kao i raširenu ksenofobiju, kojom se koriste stranke ekstremne desnice. Kao posebnu opasnost Odbor je istaknuo činjenicu da se političke stranke srednjeg spektra sve više koriste retorikom desnice, te da ta retorika, s obzirom na svoju popularnost, postaje sve više

društveno prihvatljiva. U sklopu predloženih mjera, Odbor se, među ostalim, založio za opće vjersko obrazovanje u osnovnim školama, programe međukulturne studijske razmjene, reformu procesa screeninga imigranata, bolje korištenje fondova socijalne pomoći, te jačanje europskog identiteta održavanjem referenduma o važnim pitanjima diljem EU-a, kao i nastave o EU-u u srednjim školama.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javnu nabavu u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www.een.hr/?hr/ javnenabave/15/. SPECIJALNO VOZILO I KAMERE

JP Makedonska radiotelevizija, Skopje, Makedonija, traži nabavu vozila za prijenos programa i studijskih kamera. Natječaj je otvoren do 28. listopada. Prijave na makedonskom jeziku predaju se na JP Makedonska radiotelevizija, Bul. Goce Delcev bb, Contact: Laze Noveski Attn: JP Makedonska radiotelevizija 1000 Skopje FYR Macedonia, tenderi@mrt.com. mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

ZAŠTITNA ODJEĆA I OBUĆA Commission intercantonale des EPI VD, FR, GE DIV. entretien, Laussane, Švicarska, traži zaštitnu odjeću i obuću. Natječaj je otvoren do 21. listopada, a prijave na francuskom predaju se na Commission intercantonale des EPI VD, FR, GE DIV. entretien, place de la Riponne 10, Attn: Thierry Pucci, 1014 Lausanne, Switzerland, thierry.pucci@vd.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

KONZULTANTSKE USLUGE DFID India, New Delhi, Indija, traži savjetodavne usluge u zdravstvu. Natječaj je otvoren do 4. studenoga, a prijave na engleskom jeziku predaju se na DFID India, British High Commission, B-28 Tara Crescent, Qutab Institutional Area, For the attention of: Danny D’Souza, 110062 New Delhi, India, td-dsouza@ dfid.gov.uk. Više podataka o natječaju na https://supplierportal.dfid.gov.uk/ selfservice/. MODEMI EDP Distribuição - Energia, Lisabon, Portugal, traži nabavu GSM modema. Natječaj je otvoren do 31. listopada, a prijave na portugalskom jeziku predaju se na EDP Distribuição - Energia, SA Praça Marquês

de Pombal, 13 1250-162, Lisboa, Portugal, bizgov@saphety.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. IZGRADNJA ADSDP, Skopje, Makedonija, traži izvođača radova na izgradnji multifunkcijskih objekata. Natječaj je otvoren do 26. studenoga, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na: Joint-stock company for construction and management of residential and commercial properties significant to the country - Skopje 138 Orce Nikolov Str. Contact point(s): Lidija Miceva For the attention of: 1000 Skopje FRY Macedonia, lidija.miceva@adsdp.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. GRAĐEVINSKI RADOVI Nordlandssykehuset HF Bodø, Bodø, Norveška, traži izvođača radova na dovršenju bolnice. Natječaj je otvoren do 22. studenoga, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Nordlandssykehuset HF Bodø, Senter for utbygging For the attention of: Sekretærtjenesten, 8092 Bodø, Norway, utbygg@nlsh.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. INFO PANELI

Administrador de Infraestructuras Ferroviarias, Madrid, Španjolska, traži nabavu informacijskih panela. Natječaj je otvoren do 28. studenoga, a prijave na španjolskom jeziku predaju se na Administrador de Infraestructuras Ferroviarias – Dirección de Contratación y Coordinación Comercial de la Dirección General de Explotación de la Infraestructura C/ Agustín de Foxá, s/n; Estación de Chamartín, edificio 21 For the attention of: Jefatura de Gabinete de Contratación, 28036 Madrid, Spain, vgallegomendez@ adif.esenombela@adif.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. AUTOMOBILI Akciju sabiedrība Latvenergo, Riga, Latvija, traži putnička vozila. Natječaj je otvoren do 24. listopada, a prijave na engleskom ili latvijskom predaju se na Akciju sabiedrība Latvenergo, Pulkveža Brieža iela 12, For the attention of: Gundars Pulveris Rīga, LV-1230 Latvia, gundars. pulveris@latvenergo.lv. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Organska anti-age kozmetika (20110809039) Francuska tvrtka specijalizirana za organske anti-age kozmetičke proizvode za njegu kože, distribuciju i opskrbu organske kozmetike ovjerene ECOCERT certifikatom traži distributere kako bi proširila svoj proizvodni asortiman u inozemstvu. Prerađivač mesa (20110816007) Srbijanski prerađivač mesa traži trgovačkog posrednika i nudi usluge podugovaranja. Uvoz/izvoz farmaceutskih lijekova (20110808021) Njemačka tvrtka specijalizirana za uvoz i izvoz farmaceutskih lijekova traži partnere za trgovačko posredništvo. Tvrtka također nudi i traži podugovaranje.

Bolnička oprema i namještaj od nehrđajućeg čelika (20110808017) Poljska tvrtka je specijalizirana za projektiranje i proizvodnju proizvoda od nehrđajućeg čelika namijenjenih za zdravstvene potrebe. To je bolnička oprema i namještaj koji se koriste u operacijskim dvoranama, endoskopskim laboratorijima, sterilizacijskim sobama, ljekarnama, laboratorijima... Tvrtka traži napredne i iskusne kooperante (podugovaratelje) za komplicirane elemente od nehrđajućeg i na kiseline otpornog čelika.

Izgradnja niskoenergetskih kuća (drvo-glina) (20110804021) Austrijska tvrtka s patentiranim sustavom za izgradnju niskoenergetskih kuća u drvo-glina izgradnji traži dobavljače drvenih dijelova za izgradnju unutarnjih zidova. Prirodni kamen (20110804015) Turska tvrtka specijalizirana za rudarstvo, preradu i trgovinu prirodnim kamenom (mramor i travertin) nudi i traži trgovačko posredništvo. Tvrtka također želi suradnju u obliku zajedničkog podugovaranja. Pruža i konzultantske te agencijske usluge trgovcima koji se bave trgovinskom djelatnošću ili je namjeravaju imati u Turskoj u području prirodnog kamena.

tributere i agente. Tvrtka također nudi mogućnost proizvodnje pod privatnom oznakom te sirovinu.

Čokoladni proizvodi (20110902011) Belgijska tvrtka specijalizirana za proizvodnju čokoladnih proizvoda kao što su školjke, praline... traži distributere/ uvoznike. Ovi proizvodi se mogu prodavati pod svojim imenom (brendom) ili pod privatnim oznakama. Hidraulička oprema (20110901020) Francuska tvrtka, specijalizirana za projektiranje, proizvodnju i distribuciju hidrauličke opreme i drugih strojeva, traži partnere za outsourcing aktivnosti i podugovaranje, kao kooperant ili glavni izvođač. Dijetetski dodaci, medicinski uređaji (20110901018) Srbijanska tvrtka specijalizirana za dijetetske dodatke, medicinske uređaje i robu široke potrošnje traži uvoznike, dis-

Ekološki prihvatljiva tehnologija za sprječavanje kamenca (20110831016 ) Grčka tvrtka s ekološki prihvatljivom tehnologijom nudi proizvode za sprječavanje kamenca stvorenog tzv. tvrdom vodom. Proizvod se također može koristiti za uštedu gotovo svih goriva (benzin, teška goriva, prirodni plin...) uz istodobno smanjenje emisije štetnih plinova. Grčka tvrtka traži partnere za prodaju u inozemstvu. Tjestenina, šećer i ulje (20110830001) Ciparska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i prodaju tjestenine, šećera i jestivog ulja traži distributera za svoje proizvode i nudi trgovačko posredništvo. Građevinski materijal (20110908018) Belgijska tvrtka specijalizirana za prodaju proizvoda za graditeljstvo nudi trgovačko-posredničke usluge za proizvođače ili izravno dobavljače građevinskog materijala i građevinskih materijala za projekte velikih razmjera. Ova tvrtka također traži trgovačko-posredničke usluge za svoje proizvode.

www.een.hr

17. listopada 2011.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/ consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en. cfm

Dječja pletena jaknica Dragonfly, brand Tuc Tuc, Ref. 41904; Barcode: 8474190401336, kineskog porijekla. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer ima duge vezice koje mogu stegnuti vrat djeteta. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 14682. (slika 1) Dječji bicikl Minnie, BMX 12; Barcode: 5998230 309893, nepoznatog porijekla. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer sta-

tička snaga sjedalice nije dovoljna, štitnik lanca ne pokriva cijeli lanac, pomoćni kotači su preblizu okviru pa je moguće prevrtanje te proizvod nije u skladu sa standardom EN 14765. (slika 2) Masserati Quatroporte (brojevi sastavljanja 42685 -4495) i Gran Turismo (brojevi sastavljanja 42686 -4957), spojevi na stražnjem dijelu ovjesa nisu u skladu sa standardima i mogu puknuti. (slika 3, 4) Pretvarač električne energije ProPlus, 450073 Barcode: 8 717568 792705, namijenjen pretvaranju 12-voltne istosmjerne struje u 220-voltnu izmjeničnu. Proizvod nema dobru izolaciju kontaktnog spoja pa korisnik može dodirnuti žicu pod naponom pri spajanju i odvajanju električnih uređaja. (slika 5)

Mercedes-Benz Sprinter, tip 906, proizveden između 25. i 29. srpnja 2011. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer zbog krivog programiranja kontrolnih jedinica može doći do zatajenja sustava kontrole proklizavanja ESP-a i aktiviranja sustava zračnih jastuka. (slika 6) Produžni električni kabel, brand SLM, nepoznatog porijekla. Predstavlja rizik

7 za kupca jer nedostaje žica uzemljenja i provodnici su izravno spojeni na prekidač što nije u skladu sa standardom EN 60884. (slika 7) Proizvod za posvjetljivanje kože Clear-NSmooth – H Organic Brightener, barcode: 4093900053. Proizvod sadrži zabranjene kemijske spojeve. (slika 8)

LED svjetiljka, LED 8 9 energie 936742; Barcode: 6 430035 360338. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer je na proizvodu nedovoljan razmak između žice pod naponom i ostalih dijelova proizvoda. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 60968. (slika 9)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Istraživanje kvalitete predmetno orijentiranog prijema prijenosa digitalne televizije (Ref: 10 LV 58AD 3JB7) · Konzorcij sastavljen od istraživačkog instituta i MSP-a iz Latvije traži partnera koji ima metodologiju i tehnologiju za izvođenje istraživanja kvalitete subjektno orijentiranog prijama u tehnologiji prijenosa digitalne televizije. Ponuđena metodologija i tehnologija može biti ili u fazi razvoja ili već plasirana na tržište. Konzorcij traži zajedničko tehničko istraživanje i adaptaciju tehnologije i metodologije specifičnim potrebama. Znanje i stručnost u dizajnu i proizvodnji ugljikovih struktura (Ref: 11 NL 60AH 3L3Y) · Nizozemska tvrtka traži stručnjake za dizajn i proizvodnju lakih, na ugljiku baziranih struktura i komponenti za automobilsku industriju. Preferiraju kontakte s njemačkim i belgijskim proizvođačima. Krajnji cilj nizozemskog partnera je financijsko sudjelovanje. Razvoj tehnologije za proizvodnju obloga za industrijske peći s radnom temperaturom 1800ºC (Ref: 11 RU 86FG 3LVB) · Inovativna ruska kompanija iz Sankt Peterburga provodi istraživačke radove na vatrostalnim materijalima od staklenih vlakana. Kompanija traži

partnere među I&R institucijama i tehnološkim tvrtkama za razvoj pojačanih toplinskih obloga za industrijske peći.

ma ili na posebnim mjestima. Tvrtka traži licenciju i sporazum o tehničkoj suradnji te uzajamne marketinške ugovore.

Specijalizirani stroj za brašno i obradu sirovina (Ref: 11 SK 69CU 3LST) · Slovački MSP iz sektora prehrambene industrije traži inovativni stroj za preradu brašna i sirovina koji bi trebao biti jednostavan za korištenje i prikladan za velike količine ulaznih materijala. Tvrtka je u potrazi za partnerima kroz transfer tehnologije uz tehničku pomoć.

RFID-aplikacije u industrijskoj proizvodnji i logističkom planiranju (Ref: 11 SE 67CG 3KRF) · MSP iz sjeverne Švedske razvija touch-free sustav za praćenje i bilježenje strojeva, predmeta i proizvoda za optimiziranje podataka o proizvodnji i logističku kontrolu procesa i proizvodnih performansi teške industrije. Tvrtka je u potrazi za state-of-the-art tehnologijom u RFID aplikacijama i proizvodima u odnosu na raspon, potrošnju energije, trajnost i cijenu. Tvrtka želi pronaći partnera za razvoj specifičnih aplikacija u aplikacijama za tešku industriju.

Traži se inovativni softver i hardver za ugradnju u kioske (Ref: 10 GB 46P4 3J2Q) · MSP za proizvodnju samouslužnog kioska sa sjedištem u Škotskoj traži inovativne aplikacije i hardver za kioske za ugradnju u njihova inovativna kiosk rješenja, npr. specifičan softver za tržišne aplikacije, tehnologiju plaćanja, hardver za instaliranje kioska u posebnim uvjeti-

Rješenje za sigurni internet transakcijski protokol (Ref: 11 ES 27F3 3L1I) · Španjolska tvrtka, specijalizirana za devizne usluge za individualne brokere, traži go-

tova rješenja za protokol međunarodnih transakcija koja će moći provoditi u vlastitoj internet platformi usluga. Traži se licencni sporazum ili tehnička suradnja s prilagodbom specifičnim potrebama. Novi poslovno komunikacijski softver za upravljanje (Ref: 11 IL 80EP 3LRY) · Izraelski MSP za istraživanje i razvoj razvio je BCM platformu za automatizaciju uredske komunikacije i produktivnosti. BCM (1. beta verzija) uključuje aplikacije za instantnu izmjenu poruka i alate kao što su e-mail, glasovna, chat i videokonferencija, osnažena CRM-om. Tvrtka traži industrijske partnere zainteresirane za daljnji razvoj tehnologija vezanih uz multikomunikaciju, VoIP, i cloud komponente i module, za PC, tablete i mobitele. Upite o ovim ponudama i potražnjama možete uputiti na een@bicro.hr.

enterprise europe

17. listopada 2011.

Mobilnost

Razmjena znanja je važna Hrvatski studenti nedovoljno studiraju na stranim sveučilištima. O mogućnostima za nastavak studija u inozemstvu moći će saznati na sajmu stipendija Prema podacima međunarodnog istraživanja Eurostudent provedenog u 25 europskih zemalja, Hrvatska je u akademskoj godini 2009./2010. po međunarodnoj mobilnosti studenata bila na dnu europske ljestvice. Od ukupne studentske populacije samo je dva posto studenata navelo kako je do sada imalo iskustvo studiranja u inozemstvu, dok je u europskim zemljama taj udio prosječno četiri puta veći. Hrvatski studenti navode dodatne troškove vezane uz studij kao najveću prepreku za studij u inozemstvu. Navode i podatak da je studentima koji su uspjeli studirati u inozemstvu glavni izvor financiranja bila obitelj.

Sajam stipendija i prateće obrazovne ponude, koji organizira Institut za razvoj obrazovanja 19. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, predstavlja mogućnosti studija i stipendiranja u devet različitih zemalja. Početak ovog stoljeća obilježen je rastom broja mobilnih studenata na globalnoj razini - 2007. godine tri milijuna studenata studiralo je izvan svoje zemlje što je u usporedbi sa 1,74 milijuna u 1999. godini 72,4 posto više. Najviše stope mobilnosti studenata u Europi su u zemljama poput Finske (14 posto) i Nizozemske (13 posto), a najmanje u Turskoj (tri posto), Poljskoj (dva posto) i Hrvatskoj (dva posto).

Hrvatska je započela sustavan rad na razvoju međunarodne mobilnosti u visokom obrazovanju, i to ne samo zbog povećanja odlazne mobilnosti hrvatskih studenata i profesora, nego i privlačenja stranih studenata i profesora. Hrvatska je u međuvremenu ušla u program

Erasmus Europske unije preko kojega je u inozemstvu u 2010./2011. boravilo više od 500 hrvatskih studenata. U okviru programa u ovoj godini očekuje se razmjena više od 1100, a u 2012./2013. više od 1300 mobilnih hrvatskih studenata. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa osnovalo je međuresornu radnu skupinu za otklanjanje prepreka i jačanje međunarodne mobilnosti u obrazovanju, čiji je zadatak predlaganje izmjena i nadopuna zakonske regulative te preporučivanje pojednostavljenja i promjena procedura vezanih za međunarodnu mobilnost. Više informacija o stipendiranju moguće je naći na www.stipendije.info i www.facebook.com/trazim.stipendiju.

Otvoren četvrti poziv u okviru Programa transnacionalne suradnje Jugoistočne Europe (SEE)

Poslovni susreti za Zeleno poslovanje

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a

Prvi korak četvrtog poziva za dostavu projektnih prijedloga u okviru Programa transnacionalne suradnje Jugoistočne Europe (SEE) otvoren je od 10. listopada do 25. studenog 2011. godine. Poziv je otvoren za sve prioritete i mjere, a dostupna IPA sredstva iznose 10,3 milijuna eura.

Kao podršku inovativnom poduzetništvu, Tera Tehnopolis zajedno s Poslovno-inovacijskim centrom Hrvatske BICRO, Hrvatskom gospodarskom komorom, Tehnološkim parkom Varaždin, Mariborskom razvojnom agencijom, Zakladom za razvoj poduzetništva županije Zala te Gospodarskom komorom pokrajine Pecs-Baranya organizira bilateralne poslovne susrete (brokerage event) Greening business through the Enterprise Europe Network koji će se održati u sklopu izložbe Budi uzor, 10. studenog na Zagrebačkom velesajmu.

Kontakt: Ana Nikšić, aniksic@tera.hr. Tel.: +385 31 251002. Fax: +385 31 251005, www.tera.hr

Prioriteti programa su sljedeći: 1. Olakšavanje inovacija i poduzetništva 2. Zaštita i poboljšanje okoliša 3. Poboljšanje pristupačnosti 4. Razvoj transnacionalne sinergije za održivi razvoj područja. Program je namijenjen neprofitnim organizacijama i institucijama koje žele raditi na prekograničnom projektu s najmanje jednim prekograničnim partnerom. Projektne aktivnosti moraju pridonositi ciljevima pro-

grama i njihovim prioritetima te se moraju odvijati u programski prihvatljivim područjima. Više o programu možete pronaći na web stranicama Agencije za regionalni razvoj (www. arr.hr). Više informacija o samom pozivu te aplikacijski paket možete pronaći na stranicama programa http://www.seeu.net/en/downloads_section/calls/ fourth_call/.

I ove godine izložba Budi uzor organizira se zajedno s međunarodnim salonom inovacija Inova. Zajednički nastup donosi iskustvo Inove i orijentaciju prema studentima i poduzetništvu te dina-

Ü Ü

21. listopada - Gospodarski susreti B2B@SASOfair, Split

21. listopada - Radionica „Kako do financijskih sredstava iz EU fondova za turistički sektor“, u sklopu manifestacije „DANI HRVATSKOG TURIZMA “, Solaris, Šibenik

28. listopada - Radionica o financiranju iz venture fondova za mala i srednja poduzeća, Zagreb 9.-12. studenog - izložba Budi uzor i međunarodni salon inovacija Inova, Zagreb

Izložba inovacija Komercijalizacija inovacija je izuzetno složen posao, a kako bi se postigla što bolja učinkovitost potrebna je suradnja svih koji su uključeni u taj proces. Tera Tehnopolis i ove godine u suradnji s Hrvatskom udrugom inovatora-poduzetnika (HUIP), organizira Sedmu međunarodnu izložbu inovacija, prototipova i studentskih poslovnih planova Budi uzor 2011.

19. listopada - Gospodarski susreti Tech Fruits & Vegetable 2011 - 3rd Ediction, Parma, Italija

mizam koji prati Budi uzor. Inova i Budi uzor predstavljaju najveću manifestaciju ovakvog tipa u Hrvatskoj. U okviru Europske poduzetničke mreže-EEN održat će se bilateralni poslovni susreti u području unaprjeđenja ekoloških performansi s naglaskom na sljedeće sektore: prehrambena industrija, proizvodnja građevinskog materijala, obnovljivi izvori energije i IT sektor. Kroz ovaj događaj želimo omogućiti međunarodnu suradnju hrvatskih malih i srednjih poduzeća s mađarskim i slovenskim tvrtkama. Termin održavanja izložbe je od 9. do 12. studenog na Zagrebačkom vele-

sajmu. Ostale informacije o izložbi možete dobiti na broj telefona 031/251 000 ili na službenoj web stranici www. tera.hr.

10. studenog - Gospodarski susreti Greening business through the Enterprise Europe Network; Zagreb

30. studenog - Poslovni susreti na temu zelene ekonomije, Sajam Pollutec Horizon, Pariz, Francuska

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3699, 17. listopada 2011.

( 1 godinu

( 16 mil kn

AMALGAM, ZAGREB

Poljoprivredna zadruga Naše selo, Jagodnjak

posluje Amalgam

investirano u novi projekt

Zabava u stvarnom društvu Tvrtka pruža cjelokupnu uslugu za tržište igara, od dizajna i razvoja za proizvođače do stručnog prijevoda društvenih igara za uvoznike

Složni zadrugari u potrazi za partnerima

Cilj je zaokružiti proizvodni ciklus proizvodnjom visokokvalitetnih suhomesnatih autohtonih proizvoda – kulena, kobasica, slanine, čvaraka...

malgam je tvrtka specijalizirana za dizajn društvenih igara. Ima tri zaposlena, a s radom je započela prije nešto više od godinu dana. Filip Fučić, direktor Amalgama, ističe kako osim tiska vlastitih igara tvrtka pruža cjelokupnu uslugu za tržište igara, od dizajna i razvoja igara za proizvođače do stručnog

dobru zabavu u stvarnom društvu, ali i zaljubljenici u igre bez obzira na spol ili dob”, objašnjava. Prva vlastita igra, Uskoci, čiji je razvoj bio financiran iz njihovih džepova, objavljena je lani za Božić. “Uskoci su kartaška igra o povijesnim hrvatskim gusarima. Doživjela je velik uspjeh i već se tiska nova verzija jer ih je u trgovinama ostalo vrlo malo”, pojašnjava on.

Kartaška igra Uskoci doživljava novo izdanje, namijenjeno regiji

Sajam u Essenu Ovaj je sektor, nastavlja Fučić, u povojima, a kupci se s mukom odvajaju od zastarjelih koncepata i usuđuju isprobati nešto novo. No srećom, kada se predomisle i krenu novim putem, postaju veliki zagovornici

prijevoda društvenih igara za uvoznike. “Danas se, osim za zabavu, igre dizajniraju za niz svrha od edukativnih do marketinških. Mi možemo pokriti bilo koju zadanu svrhu ili tematiku. Naše usluge koriste suvremena poduzeća svjesna da je svjetsko tržište prije 20 godina preraslo Monopoly i Rizik kao vrhunce industrije igara. Naše proizvode, kao i one koje proizvode naši klijenti, mahom koriste moderne obitelji koje osim dobre zabave za ekranom žele i

društvenih igara kao hobija za sebe ili svoju djecu. Ono što izdvaja ovu tvrtku od konkurencije su tržišno-ekonomska znanja uz ona tehnološko-dizajnerska, pa se pri obavljanju zadanog posla izbjegavaju nepotrebni nesporazumi, gubljenje vremena i trošak. Za razvoj trgovačke marke Amalgam, kaže Fučić, ova i sljedeća godina bit će iznimno važne. “U suradnji s partnerima Uskoci doživljavaju novo izdanje, namijenjeno regiji, a isto će se dogoditi s barem još jednom igrom prije Božića. Sporadični izvoz u SAD i Njemačku poslužio je za testiranje proizvoda na mnogo razvijenijim i zahtjevnijim tržištima. Tragom tih rezultata Amalgam će se sredinom listopada predstaviti svjetskom tržištu na sajmu Spiel u Essenu. Osim vlastitih igara, na tržištu će se pojaviti pet do deset projekata koje radimo sa ili za poslovne partnere u zemlji i inozemstvu”, zaključuje Fučić. (B.O.)

rva zemljoradnička zadruga, kako se tada nazivala, osnovana je u baranjskom selu Jagodnjak davne 1904. godine. Upravo na temeljima takve bogate tradicije zadrugarstva 1984. osnovana je Poljoprivredna zadruga (PZ) Naše selo, koja danas okuplja stotinjak zadrugara i stalno zapošljava 40 radnika koji se na 110 hektara vlastite

koji je organiziran u kooperaciji od oko 10.000 tovljenika godišnje, ovisno o stanju na tržištu. Prema riječima Anđelka Balabana, ravnatelja Zadruge, trenutačno u turnusu imaju rekordnih 6000 tovljenika. Kada je o svinjogojstvu riječ, dodaje, protekle gotovo tri godine, zbog velikog uvoza svinjskog mesa iz Europe i Južne Amerike - bile su raz-

U PZ-u traže partnere za projekt izgradnje pogona za proizvodnju kulena i još 200 hektara zemlje u zakupu, bave ratarstvom – proizvodnjom pšenice, kukuruza, suncokreta, soje i ječma. U svom sustavu PZ ima pet maloprodajnih trgovina i pet poljoprivrednih ljekarni u cijeloj Baranji, a bave se i prodajom poljoprivredne mehanizacije. Raspolažu vlastitim silosima u Jagodnjaku i Silašu kapaciteta 6500 tona, a bave se i proizvodnjom stočne hrane, koje godišnje proizvedu između 4000 do 5000 tona. Dio te hrane koriste za vlastiti tov svinja

doblje čistog akumuliranja gubitaka. Sada je trend laganog rasta cijene svinja, tako da ove godine očekujemo pozitivu u svinjogojstvu, kaže Balaban. Uzgojene svinje PZ prodaje mnogim hrvatskim prerađivačima mesa. No, kako kažu, cilj je zaokružiti čitav proizvodni ciklus proizvodnjom visokokvalitetnih suhomesnatih autohtonih proizvoda – kulena, kobasica, slanine, čvaraka... finalnih proizvoda koji donose najveću dobit. To će ostvariti iz-

gradnjom vlastitog pogona za proizvodnju suhomesnatih proizvoda s naglaskom na tradicionalni baranjski, jagodnjački kulen. Tko želi kulen Čitav projekt je vrijedan 16 milijuna kuna, a sam pogon za proizvodnju 10 milijuna kuna. Kapacitet proizvodnje je baziran na preradi i proizvodnji 170 tona suhomesnatih proizvoda godišnje. “Obavili smo sve predradnje za realizaciju ovog projekta te smo dobili i građevinske dozvole. Međutim, iako nam se godišnji prihod posljednjih godina kreće između 50 i 70 milijuna kuna, riječ je o investiciji koju u sadašnjim okolnostima ne možemo samostalno završiti”, objašnjava Balaban. Stoga u PZ-u Naše selo izražavaju zainteresiranost za suradnju s tvrtkama koje se svojom djelatnošću mogu nadovezati na sadašnju proizvodnju zadruge, posebice onih otvorenih za partnerstvo u projektu izgradnje pogona za proizvodnju kulena. Time će, uvjereni su, spremnije dočekati žestoku konkurenciju koja sve hrvatske poljoprivrednike očekuje ulaskom u EU. (S.S.)

14 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3699, 17. listopada 2011.

( 70,5 mlrd € u 10 godina uložio EIB u poslovanje tvrtki zapadnog Balkana

Summit 100 lidera Jugoistočne Europe

U fokusu infrastruktura, energetika i razvoj Samo je pitanje vremena kada će sve zemlje regije postati članice Europske unije i zato je bitno da gospodarstvenici Zapadnog Balkana zajednički nastupaju na EU tržištu, sažeo je poruku skupa Franjo Bobinac, predsjednik Uprave Gorenja Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@pregled.rs

aključkom o suradnji završen je Summit 100 biznis lidera Jugoistočne Europe koji je održan u srbijanskom Aranđelovcu od 6. do 8. listopada. Summit su otvorili predsjednici Srbije i Slovenije, Boris Tadić i Danilo Türk, a podršku skupu pismom je uputio i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović. Pomoćnica generalnog tajnika UN-a i direktorica europskog ureda Programa za razvoj UN-a (UNDP) Kori Udovički ocijenila je kako je skup u Aranđelovcu bio veoma važan korak prema uspostavljanju dijaloga između različitih poslovnih sektora s političkim liderima. Ona smatra kako nema jednostavnih odgovora te da je u reagiranju na krizu potrebna volja, ocjenjujući kako je povezivanje interes zemalja regije, i ne

mora ovisiti o politici, već inicijativa treba biti u rukama gospodarstva. Zbog nazočnosti političara prvog su dana dominirale političke teme u funkciji ekonomije, ali su glavne poruke stigle u završnici koja je bila predviđena isključivo za sudionike iz sektora gospodarstva i ekonomije. Privrednici su u panel-diskusijama i

Veliki problem za infrastrukturu u regiji je to što je gotovo 100 posto u državnom vlasništvu, rekao je Kuštrak na plenarnim skupovima, gdje su u fokusu bili infrastruktura, energetika i partnerstvo za nastup na novim tržištima, poručili da su zemljama Jugoistočne Europe nužna veća i brža ulaganja u infrastrukturu

kako bi privrede bile efikasnije i konkurentnije. Gdje su uska grla To je formulirao predsjednik Uprave beogradskog Rudnapa Vojin Lazarević ocjenjujući da je “elektroenergetska infrastruktura usko grlo u ekonomskom razvoju regije”. U regiji je, smatra on, unaprijeđena pravna regulativa o elektroenergetskoj infrastrukturi, ali su objekti u tom sektoru u lošem stanju zbog sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Vlade u regiji moraju shvatiti da je ulaganje u infrastrukturu nužno jer “ni razvoj obnovljivih izvora energije nije moguć bez investiranja u mrežne sustave za prijenos struje dobivene na konvencionalni način”, rekao je Lazarević i dodao da je za razvoj energetike u regiji jedna od šansi i namjera Italije da uvozi struju iz Crne Gore i potencijalno iz okolnih zemalja.

Potpredsjednik Agrokora Damir Kuštrak osvrnuo se na drugi aspekt ove problematike ukazujući na to da je veliki problem za infrastrukturu u regiji to što je ona gotovo sto posto u državnom vlasništvu. Suštinski, privredi nije bitno tko će biti vlasnik žica ili asfalta, već tko operativno upravlja tim sustavima infrastrukture. Potrebno je utvrditi stanje i vlasništvo u infrastrukturi zemalja regije kako bi se utvrdili prioriteti, ističe Kuštrak.

Srbijansko-hrvatski blok “Volio bih da, kad su u pitanju Srbija i Hrvatska, ima više jasnih dokaza privredne suradnje”, kazao je predsjednik Srbije Boris Tadić navodeći da zna za više investicija hrvatskih poduzeća u Srbiji, ali da mu je poznata samo jedna investicija srbijanske kompanije u Hrvatskoj. “Politika mora stvarati uvjete za privredni rast, ali je on bez ekonomske misli i privrednika nemoguć”, rekao je Tadić dodajući kako u proteklih 20 godina nije bilo zajedničkih projekata privrednika Srbije, Slovenije i Hrvatske, te kako smatra da je suradnja moguća

u energetici, poljoprivredi, infrastrukturi i novim tehnologijama. Tadić je izjavio da daje punu podršku povratku imovine hrvatskih poduzeća u Srbiji, pod uvjetom da se u istom trenutku vrati i imovina srbijanskih poduzeća u Hrvatskoj. Predsjednik Uprave Nexe Grupe i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Ergović kazao je da velik problem u regiji predstavlja zatvorenost pojedinih velikih kompanija koje žele raditi na zatvorenim tržištima i ne žele konkurenciju, što na dulji rok nije dobro ni za te kompanije.

Govoreći o neravnoteži ulaganja između Srbije i Hrvatske, ocijenio je kako je do nerazmjera došlo zato što nema dovoljno hrabrosti i odlučnosti poslovodstava pojedinih tvrtki da ulože u drugu zemlju, zato što postoje politički problemi, ali i zato što je privatizacja u Hrvatskoj krenula prije nego u Srbiji. Poslodavci u Hrvatskoj bili bi sretni da ima više investicija u tu zemlju zato što konkurencija utječe na brži napredak tvrtki, a srbijanske investicije u Hrvatskoj bi dodatno olakšale poslovanje, ocijenio je Ergović.

S tim ocjenama složio se i direktor ureda Europske investicijske banke (EIB) za zapadni Balkan Andreas Beikos. On smatra kako “bez političke vizije lidera regije neće biti moguć razvoj tog sektora”, te da vlade moraju napraviti dobro poslovno okruženje kako bi privukle izravne strane investicije koje bi omogućile financiranje velikih infrastrukturnih projekata. Ipak na dobrom putu Potpredsjednik Europske investicijske banke za zapadni Balkan Dario Scannapieco naveo je da je EIB u zadnjih 10 godina u regiju uložio 70,5 milijardi eura i ocijenio da je “regija na dobrom putu”, ali da u sljedećoj etapi treba sagledati potencijale, provedene reforme i pravosuđe kako bi se pomogla borba protiv korupcije. Smatra i da bi na listu prioriteta trebala doći ulaganja u razvoj, obrazovanje te nove i čiste tehnologije. Na to koliko je povezivanje važno ukazao je i

predsjednik Izvršnog odbora Erste banke Slavko Carić navodeći pozitivan primjer te banke čija predstavništva u regiji razvijaju zajedničku IT infrastrukturu koja pojednostavljuje i pojeftinjuje poslovanje. U planu je i uvođenje direktnog platnog prometa između zemalja regije bez dodatnih operativnih troškova, najavio je on. Na završnom panelu predsjednik Uprave slovenske tvrtke Gorenje Franjo Bobinac ustvrdio je kako je dobro što političari danas podržavaju suradnju gospodarstvenika, a još je važnije da sami gospodarstvenici nađu put za suradnju. I podsjetio na činjenicu da privrede regije nikada nisu prestale surađivati, unatoč ratu i raspadu Jugoslavije. Samo je pitanje vremena kada će sve zemlje regije postati članice Europske unije i zato je bitno da gospodarstvenici zapadnog Balkana zajednički nastupaju na tržištu EU-a, poručio je Bobinac.

www.privredni.hr Broj 3699, 17. listopada 2011.

( sa 1,8 na 1,3% ( 22,5 mil € štete nova projekcija gospodarskog rasta

*vijesti

namjerava naplatiti Profin Invest iz BiH od NLB-a

Slovenija: KAPITALSKO ZAPOSJEDANJE BALKANA

Saldo iznevjerenih očekivanja U sve većoj nervozi traži se odgovor zašto je Slovenija loše kapitalizirala blizinu i dobro poznavanje bivšeg jugoslavenskog tržišta Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

bjava središnje banke da ispravlja projekcije gospodarskog rasta Slovenije sa 1,8 na 1,3 u ovoj i sa 2,7 na samo 1,7 posto u sljedećoj godini, rasplamsala je rasprave o novoj vladi i njenoj odgovornosti za reforme u problematičnom mirovinskom i zdravstvenom sustavu te u državnoj upravi. Javni diskurs ovaj put dograđen je spoznajom da kriza i oklijevanje s protumjerama nisu jedini razlog slovenskog zaostajanja za uspješnijim zemljama područja Europske unije. Slovenija posrće i pod teretom promašenih ulaganja u države s područja bivše Jugoslavije. Nekad tema za diku i samohvalu, danas tinktura od koje trnu zubi. Pokazalo se, naime, da je bilo previše promašaja u kapitalskom zaposjedanju bivšeg jugosla-

venskog tržišta. Javnost sada nestrpljivo zahtijeva objašnjenja zašto se priča o predvodničkoj ulozi Slovenije u regiji koju “znamo bolje nego itko od konkurencije”, pretvorila u svojevrsni debakl.

Netko je morao znati i odobravati poslove nad kojima se danas čudi najveći dio Slovenije Rasprave o (ne) uspješnim ulaganjima u tržišta “na kojima smo doma” ulaze u svojevrsni krešendo. Oguljen do kosti problem se za Slovence postavlja u obliku pitanja: jesmo li naivni, glupi ili samo – pokvareni?! Sasvim je moguće da je kakav posao na Balkanu vodio naivac. Mogućnost za to utoliko je veća što agresivni nastupi nisu bili uvijek pokriveni stvarnim znanjima i sposobnostima. Moguće je i to da je

netko doista glupo ulagao novac. Ipak, slovenska javnost najviše je zaokupljena pokvarenošću kao trećim mogućim razlogom za previše problematičnih ulaganja.

Vodstvo banke brani se da je projekt precijenjen, a prostor u gradnji prevelik za potrebe banke.

Za tango je potrebno dvoje Postupno na površinu izranjaju dokazi da je poprilično slovenskih ulaganja na Balkanu bilo impregnirano snažnim privatnim interesima. Za tango je potrebno dvoje – najmanje toliko i za sumnjive poslove. Netko je morao znati i odobravati poslove nad kojima se danas čudi najveći dio Slovenije. Nova uprava Nove Ljubljanske banke nije mogla drugo nego pozvati forenzičare da pomognu u raspetljavanju spornog slučaja u Sarajevu gdje tamošnja tvrtka Profin Invest sprema tužbu protiv NLB-a zbog odustajanja od gradnje dviju poslovnih zgrada u vrijednosti 44,5 milijuna eura.

Armin Mulahusić pripremajući tužbu u ime Profin Investa uzvraća da se nikad ne bi upustio u tako veliki projekt bez privole rukovodstva NLB-a. Tužbom namjerava naplatiti 22,5 milijuna eura štete, uz objedu da su pojedinci iz NLB-a u tom poslu “namjeravali pospremiti u džep veliku zaradu”. Bermudski trokut Novac nestaje u trokutu Hrvatska-BiH-Srbija, dokazuju slovenski cinici koji vide olakšanje u činjenici da su u Hrvatskoj, BiH i Srbiji zbog EU-propuha sve manje raspoloženi za mutne poslove te da Kosovo, Crna Gora i Makedonija zbog strožeg nadzora međunarodne zajednice nisu baš prikladne oaze kamo bi slovenski profiteri sklanjali svoj plijen. Dakle, bit će bolje. Tuđom zaslugom.

Tko je sve izvukao kraći kraj TELEKOM SLOVENIJE Ima u Makedoniji, Albaniji, BiH, na Kosovu i u Hrvatskoj 14 ovisnih društava čija sredstva zajedno dosežu 368 milijuna eura. Zbog milijunskih popravaka rezultata poslovanja kosovskog IPKA (preuzetog u 2006. godini) i makedonskog ONA (preuzetog 2009. godine), Telekom Slovenije završio je prošlu godinu sa 210 milijuna eura čistog gubitka.

ZAVAROVALNICA TRIGLAV

NOVA LJUBLJANSKA BANKA

Ne posustaje od ulaganja u Jugoistočnu Europu iako su pojedine balkanske kćeri zbog lošeg poslovanja u prošlosti kapitalski izrazito pothranjene. Nužnu dokapitalizaciju Triglav namjerava izvesti kreditom IFC-a, člana Svjetske banke. Pregovara se o 25 milijuna eura dokapitalizacije za koju bi se IFC-u prepustilo 20 posto udjela u društvu Triglav INT koje bi objedinilo suvlasništvo nad osiguravateljskim kućama s Balkana.

Njene investicije na području bivše Jugoslavije premašuju 500 milijuna eura. NLB djeluje kroz 300 poslovnica – ne baš uvijek uspješno, jer se za mnogim poslovima vuku nezgodni repovi s milijunskim tužbama i pozamašnim štetama. Osim spornog posla na dvjema poslovnim zgradama u Sarajevu, forenzičari trebaju odgonetnuti tko je

kriv i za sporno kreditiranje Agroživa u Srbiji u kojem je NLB izgubio 30 milijuna eura. Mariborski Montavar za približno isti iznos tuži upravu NLB-a, navodeći da ga je nagovarala na kupnju precijenjenog Bosnaputa. NLB je za tu akviziciju dao i kredit koji je poslije 630 zaposlenika Montavara bacio u stečaj. U Ljubljani se govori da NLB stoji loše i u milijunskom sporu sa suvlasnicima Optima Leasinga u Hrvatskoj.

Oporezovati imovinu, a ne plaće Vodeći slovenski gospodarstvenici protive se većem oporezivanju plaća. Predlažu da se nedostajući novac za sanaciju javnih financija prikupi oporezivanjem imovine. Slovenija nema najvišu stopu poreza na dohodak, ali njeni porezni obveznici brzo upadaju u najviši razred oporezivanja. Najvišom stopom (41 posto) u Sloveniji oporezuje se godišnju zaradu od 15.269 eura. U najviši porezni razred ulazi se na Malti sa 19.500 eura, u Poljskoj sa 21.435, u Španjolskoj sa 175.000 i u Njemačkoj sa 250.730 eura. PKO se pristojno zahvalio na ponudi Predstavnici poljske banke PKO Bank Polski otišli su iz Ljubljane uz pristojnu zahvalu i objašnjenje da zasad nisu spremni dokapitalizacijom uzeti 10 posto udjela u NLB-u. PKO je pozvan u Ljubljanu u završnici priprema za Skupštinu NLB-a na kojoj bi 27. listopada trebalo sa 400 milijuna eura nove dokapitalizacije popraviti financijsku sliku te banke. Boravak Poljaka u Ljubljani dovodi se u vezu sa smekšavanjem otpora belgijske banke KBC, četvrtinskog vlasnika koji ne pokazuje previše volje za sudjelovanjem u novom krugu dokapitalizacijske sanacije. Utjerivanje duga na parkiralištu Uz prethodno objašnjenje da su došli utjerati dug, dva zasad nepoznata napadača pretukla su 48-godišnjeg Borisa Dolamiča, direktora propalog građevinskog poduzeća iz Grosuplja. Policijska uprava potvrdila je informaciju o napadu koji se dogodio usred dana, na parkiralištu u Ljubljani ispred Kristalne dvorane BTC-a. Pretučeni Dolamič morao je zatražiti liječničku pomoć.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3699, 17. listopada 2011.

Hrvatska hotelska soba s pogledom

Dizajnom do identiteta Partneri u projektu Šest pogleda na sobu osmislili su osnovne kategorije hotelskih soba koje će biti opremljene namještajem domaćih proizvođača Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

a ugodan boravak turista u odredištima čije se turističke i ugostiteljske usluge prije svega vežu uz prirodne ljepote potrebna je i udobna “soba s pogledom”. Suvremeni turisti danas traže novu kvalitetu i pre-

Inspiracija za eko namještaj bili su kulturni i prirodni okoliš Gorskog kotara i Like poznatljivost tih usluga, a turizam smatraju - turizmom doživljaja. Stoga i sobe u turističkim objektima moraju biti opremljene namještajem od prirodnih materijala te interijerom usklađene s vanjskom okolinom. Iako u našoj zemlji postoji veliko iskustvo u proizvodnji namještaja, ta industrija već godinama sustavno nazaduje. S druge pak strane, educiraju se mladi dizajneri namještaja čiji se kreativni potencijal ne prepoznaje, a hotelska i ugostiteljska oprema uglavnom se uvoze. Kako bi u hotelskim objektima bilo što više domaćeg namještaja, nedavno je započela suradnja studenata Studija dizajna sa zagre-

bačkog Arhitektonskog fakulteta te klastera Hrvatski interijeri, koji okuplja 10 vodećih hrvatskih tvrtki s raznih područja proizvodnje namještaja i opremanja interijera. Tim partnerstvom nastao je projekt Dizajnom do identiteta - hrvatska hotelska soba ili kraće rečeno Šest pogleda na sobu. Šest pogleda na sobu U sklopu tog projekta pokušat će se dobiti odgovori na pitanja koja struktura turista dolazi u Hrvatsku, što ih motivira i privlači te što čini hrvatski identitet. Sukladno tome izradit će se namještaj za turističke objekte. “Naravno, ti odgovori moraju pratiti suvremene potrebe, a rješenja treba tražiti u originalnosti, autohtonosti i tradicionalnosti”, istaknula je Tatjana Kos, voditeljica projekta za Hrvatske interijere. Pritom je dodala kako taj projekt tek treba zaživjeti u gospodarskom i kulturološkom smislu. Kako bi se uredio interijer soba u turističkim objektima, pri čemu posebno treba istaknuti bogatstvo i regionalnu posebnost hrvatske graditeljske baštine i likovnog izričaja, partneri u ovom projektu osmislili su šest osnovnih kategorija hotelskih soba koje će biti kompletno opremlje-

ne namještajem domaćih proizvođača. U tim su kategorijama tzv. dizajn frei ili dizajn namještaja za hotelske sobe i apartmane, sustavi namještaja za hostele, opremanje luksuznih hotelskih soba, small&friendly hotelske sobe, sobe za eko turizam te za wellness i zdravstveni turizam. Prvi od njih, projekt dizajn frei, zasno-

van je na zamisli o sustavu koji se može uklopiti u postojeće prostorne dimenzije i tlocrtne rasporede soba i apartmana kategorije tri i četiri zvjezdice. Takve će sobe biti opremljene samostojećim elementima i zidnim oblogama koje se mogu kombinirati s već postojećim namještajem. Sustavi namještaja za hostele uključuju opremanje

sobe s obveznim elementima te opcijom nadogradnje i proširenja sadržaja unutar same sobe. Vlasnik hostela ima mogućnost u sklopu osnovnog elementa, kreveta na kat, riješiti sve ostale potrebe turista.

slijede Španjolci, turisti iz SAD-a, Japana i Francuske.

U Zagrebu 14 posto više turističkih dolazaka U Zagrebu je u rujnu ostvareno 82.179 turističkih dolazaka što je 14 posto više

na godišnjoj razini. Istodobno je zabilježeno 139.640 noćenja, 13 posto više nego lanjskoga rujna, pokazuju podaci zagrebačke Turističke zajednice. Od ukupnog broja dolazaka stranci su ostvarili 68.035 ili 16 posto više, te 112.734 noćenja što je 14 posto više nego u rujnu 2010. Najviše dolazaka zabilježili su Nijemci, a

Luksuz plus priroda Luksuzna hotelska soba uređena je u maksimalnom skladu s vanjskom okolinom i turističkim

odredištem u kojem se nalazi. Za hotele s tri i četiri zvjezdice, a koji uglavnom primaju poslovne goste, osmišljena je kategorija small&friendly meetings hotelska soba. Soba u takvom hotelu omogućit će sistematičnu, praktičnu i ekonomičnu organizaciju privremenog boravka poslovnog gosta, a da pritom prostor ne gubi na svojim vrijednostima. Hotelska soba u wellness hotelima oblikovat će se kao ambijent koji educira gosta o zdravlju. “Budući da je Hrvatska prepoznata i kao zemlja eko turizma, glavni cilj projekta Šest pogleda na sobu bio je napraviti kvalitetan hrvatski eko namještaj te time pridonijeti razvoju ponude i iskorištavanju novih potencijala. Inspiracija za to bili su kulturni i prirodni okoliš Gorskog kotara i Like kao područja s najviše potencijala za razvoj eko turizma”, rekla je Tatjana Kos.

*vijesti Međunarodni festival vina i kulinarstva Šesti zagrebački međunarodni fetival vina i kulinarstva Vino.com održat će se 25. i 26. studenoga u zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade. To je događanje zamišljeno kao najveće okupljanje vinara, enologa, ugostitelja, some-

lijera, hotelijera te ostalih zaljubljenika u vino i gastronomiju. I ove, kao i proteklih godina, na festivalu će sudjelovati i proizvođači vina iz inozemstva. U sklopu festivala održat će se okrugli stolovi, humanitarna večer s vinskom aukcijom te posebne vinske prezentacije.

Mali Lošinj ostvario više noćenja nego lani Na području Turističke zajednice Malog Lošinja u devet mjeseci ove godine ostvareno je 2,15 milijuna noćenja što je sedam posto više nego 2010. Pritom su domaći gosti za-

bilježili više od 307.000 noćenja. Kako kažu u tamošnjem TZ-u, provedba kvalitetnog destinacijskog menadžmenta, suradnja s Gradom Malim Lošinjem, ostalim turističkim institucijama, ali i svim stanovnicima tog otoka izravno je utjecala na razvoj turizma i ovogodišnji turistički uspjeh.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3699, 17. listopada 2011.

( 37 zdravstvenih ustanova ( 47 tretmana na CroMedicoru

moguće bukirati na platformi

*vijesti Nova Vipnetova donacija

CROMEDICOR

Zdravlje i odmor na jednom mjestu Portal povezuje zdravstvene ustanove, liječnike i tretmane s mnoštvom turističkih i ostalih sadržaja koje Hrvatska pruža gostu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

romocija i etabliranje Hrvatske kao jedne od globalnih destinacija zdravstvenog turizma temeljni je cilj CroMedicor platforme (www.cromedicor. com). Ovaj portal, naime, povezuje zdravstvene ustanove, liječnike i tretmane s mnoštvom turističkih i ostalih sadržaja koje Hrvatska pruža svom gostu. Marko Ladika, jedan od osnivača CroMedicora, objašnjava nam kako je ova platforma nastala zbog velikog potencijala hrvatskog turizma, posebice u zdravstvenom dijelu. “CroMedicor omogućava korisnicima dostupnost informacija o tretmanima na jednom mjestu kao i mogućnost za slanje izravnih upita, bookinga tretmana i cjelokupnih paketa zdravstvenog turizma”, ističe. CroMedicor je s radom započeo u rujnu 2010. godine. “Vijest o pokretanju, kao i o otvaranju tržišta zdravstve-

nog turizma u Hrvatskoj, pojavila se na vodećim svjetskim portalima za zdravstveni turizam kao što su The International Medical Travel Journal i Treatment Abroad”, napominje on. Portal se razvijao od jeseni 2009. do jeseni 2010. godine. U tom razdoblju uporedo se radilo na tehničkom razvoju te dizajnu kao i na ispitivanju koncepta i istraživanju tržišta. Od jeseni 2010. godine CroMedi-

Ciljamo na tržišta Zapadne Europe i SAD-a, kaže Marko Ladika cor je u potpunosti aktivan, a s tehničke strane dodana je mogućnost online bookinga tretmana i smještaja. Trenutačno je na ovoj platformi okupljeno 37 zdravstvenih ustanova, 13 hotela, pet prijevoznika te je na njoj moguće pronaći informacije i bukirati 47 specifičnih zdravstvenih

tretmana. “Ovako širokim skupom partnera nastojimo stvoriti novi hrvatski izvozni proizvod, zdravstveni turizam”, naglašava. Razvoj nove usluge Razvoj CroMedicora nije bio lak jer je područje djelovanja u zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj neiskorišteno, gotovo neotkriveno. A to, smatra on, ne bi smjelo biti jer se zdravstveni turizam na ovim prostorima razvio već u 19. stoljeću. Za pokretanje posla bilo je potrebno istražiti sve vrste zakona i propisa koji djeluju unutar zdravstva i turizma. “Premda naši zakoni prepoznaju zdravstveni turizam, on još nije dovoljno jasno određen i opisan”, otkriva on. Drugim riječima, kada bi se orijentiralo prema postavljenim propisima i važećim zakonima, zdravstveni turizam postoji kao jedan od tipova turizma pored ostalih, kao što su ruralni, sportski ili ribolovni. Valja naglasiti kako su tijekom najranije faze razvoja osnivači bili u stalnoj komunikaciji s potencijalnim partnerima iz svih područja. Također, važno je bilo i prisustvovati na svim većim konferencijama i događanjima na području zdravstva i turizma. Ladika ističe kako trenutačno nije upoznat s nekim servisom, platformom ili tvrtkom koja se bavi zdravstvenim turiz-

mom na ovakav način. Većina domaćih inicijativa potekla je iz zdravstvenih ustanova koje odrađuju promociju i pronalaženje korisnika za vlastite potrebe. “Naša prava konkurencija su okolne države poput Slovenije, Mađarske i Turske koje su puno razvijenije. Godišnje u Europi putuje više od 20 milijuna korisnika zdravstvenog turizma i pritom ostvaruje 120 milijuna noćenja. U Hrvatskoj je 2010. godine ukupno ostvareno 56,4 milijuna noćenja od čega na zdravstveni turizam otpada otprilike 200.000 što je svega 0,35 posto od ukupnog broja noćenja. Pogledamo li Sloveniju, tamo je 2010. godine ostvareno čak oko 2,7 mi-

lijuna noćenja zdravstvenog turizma”, ističe. Među novim potezima Ladika najavljuje napore u povećanje prisutnosti na stranim tržištima. “Ponajprije ciljamo na tržišta Zapadne Europe i SAD-a, a u budućnosti se nadamo i prisutnosti na ruskom i dalekoistočnom tržištu. K tomu, naša nova usluga koju trenutačno razvijamo je izrada specijaliziranih turističkih paketa zdravstvenog turizma. Takav bi se paket aranžman sastojao od turističkog i zdravstvenog dijela, a uključivao bi obavljanje jednog ili više tretmana, rezervaciju smještaja, usluge prijevoza te turističke aktivnosti poput razgledavanja i izleta”, zaključuje on.

Ovogodišnja Vipnetova donacija Zakladi Hrvatska bez mina u iznosu od 800.000 kuna namijenjena je za razminiranje 70.000 četvornih metara Tulovih greda u Parku prirode Velebit. Vipnet je u 11 godina ukupno donirao 10 milijuna kuna te je i dalje najveći privatni donator za razminiranje u Hrvatskoj. Ulaganje u razminiranje ključna je strateška odrednica Vipnetovog društveno odgovornog programa Kretanje. Komunikacija. Život. Kreće Info Restart Na Zagrebačkom velesajmu se od 9. do 12. studenoga u okviru Sajma glazbe i multimedije održava Info Restart. Riječ je o manifestaciji kojom ZV želi obnoviti dugu tradiciju regionalnog informatičkog sajma, a koji je doživio temeljitu modernizaciju. Na ovogodišnjoj manifestaciji naglasak je na malim, agilnim informatičkim tvrtkama, a one će na Info Restartu predstaviti sebe, kao i svoje proizvode. Posjetitelje pak očekuje niz predavanja i okruglih stolova na temu informacijske tehnologije. Iskon na Foursquareu Iskon je otvorio službeni profil na Foursquareu, najraširenijoj društvenoj lokacijskoj mreži koja u svijetu bilježi više od 10 milijuna korisnika te preko tri milijuna prijava dnevno. Za svaku prvu prijavu na Foursquare posjetitelji mogu na devet lokacija u Hrvatskoj zatražiti neke od Iskonovih promo materijala. Iskon planira u budućnosti omogućiti i druge pogodnosti koje će biti dostupne putem ove društvene mreže.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Privredni vjesnik Broj 3699, 17. listopada 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Namještaj po mjeri i uređenje poslovnih prostora

Tarbor, Zagreb, www.tarbor.hr. Tvrtka se bavi izradom namještaja po mjeri. Uređuju i poslovne prostore. Kontakt: Hrvoje Tkalčec, hrvoje.tkalcec@zg.t-com.hr +385 1 6553769, +385 98 331804. Otkup metala

Dimitrije Popović Smrt Danila Kiša V.B.Z.

U novoj narativnoj avanturi Dimitrije nas časti zbirkom od 14 tematski najrazličitije uokvirenih kratkih proza. Nije teško povući paralelu između njih i autorova likovnoga rada: u oba slučaja odlikuje ih zanatska suverenost te sklonost neobičnim, izglobljenim motivima i naracijama, kao i sveprisutan otklon prema nekim teže dohvatljivim sferama – bilo da se radi o nadrealističkim postupcima tretiranim svakodnevnim pojavama i stanjima svijesti ili uvrgavanju transcendenciji.

DAVID GRANN IZGUBLJENI GRAD Z Profil

Otkako se Francisco de Orellana sa svojim konkvistadorima spustio niz Amazonu 1542., ni jedno mjesto nije tako raspaljivalo maštu i mamilo ljude u smrt. Najviše ushita izazivao je El Dorado, no svaka ekspedicija koja ga je pokušala pronaći okončala je katastrofom. Britanski pukovnik P. H. Fawcett bio je siguran da postoji legendarno kraljevstvo te ga je nazvao grad Z. Njegov nestanak 1925. u amazonskoj prašumi potresao je čitav svijet. U potragu za Fawcettom prije nekoliko godina krenuo je i Grann...

JOHN BAXTER/THOMAS ATKINS Vatra s neba AGM

Ovo je uzbudljiva priča o velikoj sibirskoj eksploziji, jednom o najintrigantnijih neriješenih misterija suvremenog doba. Ona počinje s izvješćima prvih ekspedicija koje su područje eksplozije posjetile 1927., kad su znanstvenici tražili krater meteora koji bi objasnio eksploziju, ali ga nisu našli, a nastavlja se u nuklearno/svemirsko doba. Napeta poput detektivske priče, “Vatra s neba” prikaz je istraživanja najmoćnije neobjašnjene eksplozije u znanoj povijesti ljudskog roda.

Kami Garcia & Margaret Stohl DIVNA STVORENJA Naklada Ljevak

Ethan Wate, zvijezda školskog košarkaškog tima, jedva čeka da završi srednju školu i napusti južnjački gradić u kojem je odrastao. Život mu je postao težak otkako mu je umrla majka, a otac se povukao u svoju radnu sobu i posvetio pisanju knjiga. Tada u njegov život ulazi Lena Duchannes - neobična djevojka koja mu se neko vrijeme pojavljivala u snovima ili, bolje reći, u noćnim morama. Ona pripada obitelji čarnika, čiji su članovi oduvijek posjedovali natprirodne moći...

H. P. Lovecraft Potraga za neznanim Kadathom Zagrebačka Naklada

Riječ je o priči o Randolphu Carteru, mistiku, koji može ući u mitski svijet kroz svoje snove. No on nije zadovoljan samo mističnim iskustvom u svijetu snova, nego želi pronaći Kadath, tvrđavu u kojoj bogovi žive i zabavljaju se. Cartera potraga vodi u beskrajne pustolovine između ljepote i užasa, dobra i zla, s fantastičnim stvorenjima između sna i jave. Zajedno s njim istražite nepoznati grad Zemlje snova, glavni grad zaboravljenih bogova, demona i nevjerojatnih čuda.

Ferosirovina, Glina. Tvrtka se bavi sakupljanjem i preradom starog željeza te obojenih metala. Raspolažu kamionima s utovarnim dizalicama te zapošljavaju više djelatnika koji su osposobljeni za poslove plinskog rezanja. Za otkupljene količine metala izdaju urednu dokumentaciju o zbrinjavanju. Otkupljuju stare neispravne elektromotore 1,5 kn/ kg, staro željezo: E3 (prva klasa) 1,0 kn/ kg E1(druga klasa) 0,70 kn/kg. Kontakt: Igor Lisac, ferosirovina@sk.t-com.hr, +385 44 882703, +385 98 376616. Distribucija

Feyyaz Mobilya Malzemeleri Sanayi Ticaret, Bursa, Turska, www.feyyazticaret. com. Tvrtka je izvoznik ploča od iverice, melamin iverice, MDF ploča, MDF melamina, MDF visokog sjaja te ostalih proizvoda od drva. Traže kupce i distributere za svoje proizvode. Kontakt: info@ feyyazticaret.com, +90 224 7117588.

jih proizvoda na hrvatskom tržištu. Kontakt: Laura Huerga, muinos@telefonica. net, +34 981 671224. Radilice za motore

SAGE Crankshaft Ind., Konya, Turska, www.sagecrank.com. Tvrtka nudi različite vrste radilica od 1 do 8 cilindara za dizel i benzinske motore. Kontakt: Murat Can, sales@sagecrank.com, +90 332 3452712, +90 544 8292181. Oprema za miješalice i sisaljke za beton

Merit Otomotiv, Istanbul, Turska, www. meritautomotive.com. Tvrtka je izvoznik i veletrgovac raznih dijelova i opreme za miješalice i sisaljke za beton. Tvrtka prodaje kvalitetne proizvode po konkurentskim cijenama. Asortiman proizvoda uključuje: stezaljke i spojnice 5.5”, gumene proizvode za brtvljenje 5.5”, spužvaste lopte za čišćenje, zavarene prstenove, vodene pumpe, gumene klipove, kabele, koljena, cijevi, gumena crijeva... Kontakt: info@meritautomotive.com, +90 216 4816643. Stroj za rezanje vodenim mlazom

Usluge prijevoza

Lehnert & Co., Hof, Njemačka. Tvrtka je internacionalna špedicija koja se bavi transportom. Traži prijevoznike za kompletne utovare i dotovare iz Njemačke za krajnje destinacije ili iz tih zemalja za Njemačku (zemlje bivše Jugoslavije, zemlje Istočne Europe, Baltik, Španjolska, Portugal). Kontakt: Heumann, anita@osteuropa.de, +49 9281 1401926. Proizvodi od plodova mora

Porto-Muinos, Cambre, Coruna, Španjolska, www.portomuinos.com. Tvrtka je proizvođač raznih proizvoda od plodova mora kao što su proizvodi od morske trave (tartar, salate), tjestenine, lazanje, školjke, jetrica od ribe fratar, ikre... Tvrtka je zainteresirana za prodaju svo-

Dekojet, Merkez, Antalya, Turska, www. dekojet.com. Tvrtka nudi svoj proizvod CNC Waterjet - CNC stroj za rezanje vodenim mlazom. Ovim strojem mogu se rezati različite vrste materijala - mramor, granit, staklo, aluminij, čelik, titan... Kontakt: info@dekojet.com, +90 242 2217185-86. Sušene gljive

Gljive Chun Bao Foodstuffs, Shenzhen, Guangdong, Kina. Tvrtka nudi sušene rezane vrganje, šampinjone i shiitake gljive. Kontakt: Feng Lin, chunbaofoodstuffs@ gmail.com, +86 13410882004.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Morska sol za posipanje cesta

VG Komunalac nabavlja morsku sol za posipanje cesta. Rok dostave ponuda je 25. listopada.

Brojači za papirnati novac

Hrvatska pošta nabavlja brojače za papirnati novac. Rok dostave ponuda je 28. listopada.

Osobna vozila

Regija Municija

Akumulatori

Balistički šljemovi s navlakom

Zagrebački holding nabavlja osobna vozila za Gradsku plinaru Zagreb. Rok dostave ponuda je 7. studenoga. Autocesta Rijeka-Zagreb nabavlja akumulatore. Rok dostave ponuda je 24. listopada.

Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova BiH u Sarajevu nabavlja municiju. Rok dostave ponuda je 28. listopada. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske u Banjoj Luci nabavlja 100 balističkih šljemova

s navlakom. Rok dostave ponuda je 25. listopada. Oprema za vojsku

Ministarstvo odbrane Crne Gore u Podgorici nabavlja opremu za vojsku koja se upućuje na misiju u ISAF. Rok dostave ponuda je 7. studenoga.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3699, 17. listopada 2011.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se stanovi, kuće, hotel... Kuća, dvor i oranica, ukupne površine 1117 četvornih metara, Daru-

dana prije ročišta za prodaju daju jamčevinu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na račun Općinskog suda u Čakovcu broj 2390001-1300000701, poziv na broj 2483-09.

var, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 665.982,31 kunu. Dražba se održava 19. listopada u 13.10 sati na Općinskom sudu u Daruvaru. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor s ovrhovoditeljem i ovršenikom.

Poslovna zgrada, dvorište i oranica, ukupne površine 9056 četvornih metara, Svilajska 31, Osijek, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 7.924.345,70 kuna. Dražba se održava 24. listopada u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Prodaja se obavlja po načelu “viđeno-kupljeno”. Jamčevina iznosi 10 posto prodajne cijene. Razgledavanje moguće, ali uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela 098/1639 925.

Poslovni prostor i dvorište, ukupne površine 119 četvornih metara, Križnog puta 11e, Nuštar, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 148.373,90 kuna. Dražba se održava 18. listopada u 8.30 sati na Trgovačkom sudu u Vinkovcima, soba 12/I. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Proizvodna hala u izgradnji, ukupne površine 5507 četvornih metara, Gospodarska bb, Sveti Martin na Muri, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 506.543 kune. Dražba se održava 21. listopada u 9.20 sati na Općinskom sudu u Čakovcu, soba 21. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje najkasnije tri

Kuća površine 1770 četvornih metara, Privlaka, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 178.722,50 kuna. Dražba se održava 25. listopada u 9.30 sati na Općinskom sudu u Vinkovcima, soba 15/I. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Hotel površine 846 četvornih metara, Šipanska

Luka, Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 31.334.767,24 kune. Dražba se održava 25. listopada u 11 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, soba 8. Nekretnina

se ne može prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje najkasnije na dan ročišta za dražbu daju jamčevinu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina. Jamčevina se uplaćuje na račun Općinskog suda u Dubrovniku broj 23900011300000120, poziv na broj 59810, a kupac je potvrdu o uplati jamčevine dužan predočiti sucu prije nego što pristupi dražbi. Stan površine 51 četvorni metar, Frana Belulovića 18, Rijeka, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 310.000 kuna. Dražba se održava 26. listopada na Trgovačkom sudu u Rijeci. Prodaja se obavlja po principu “viđeno-kupljeno” i naknadni prigovori i reklamacije se ne uvažavaju. Jamčevina iznosi pet posto prodajne cijene. Ostale informacije i razgledanje predmeta prodaje moguće je obaviti samo uz prethodni dogovor na telefon 051/251 355 i 051/251 175. Poslovni prostor površine 38 četvornih metara, Augusta Šenoe 1, Varaždin, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 282.285 kuna. Dražba se održava 26. listopada u 8.30 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba 232/II. Nekretnine se prodaju po načelu “viđeno-kupljeno”. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti te ju je potrebno uplatiti najkasnije do 24. listopada. Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se razgledati uz prethodnu najavu stečajnom upravitelju na broj mobitela 098/494 017.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Opet 2008.? dr. Uroš Dujšin

uropljani guraju globalni bankarski sustav na rub ponora – upozorava Economist. Europski bankari već tjednima govore kako je sve u redu, iako im njihova izloženost prezaduženim zemljama eurozone zatvara pristup prikupljanju kapitala. Doduše, Europa nije jedini problem s kojim su suočene zapadne banke. Dugi popis nevolja sadrži i stavke kao što je anemični privredni rast, opsežna nova regulacija i navala tužbi proizašlih iz američkog slo-

ma stambene izgradnje. K tome, jedan loše koncipiran zakonski prijedlog usmjeren na kažnjavanje Kine zbog manipulacija s tečajem još je jedan dokaz da se Amerika baš ne može ponositi dostignućima u ekonomskoj politici. No najveća opasnost je mogućnost da bi serija stečajeva mogla izazvati katastrofu i otuda velike gubitke u portfeljima državnih obveznica. Ponovno spašavati banke Početkom godine se činilo kako su izgledi za ponavljanje sloma sličnog onome Lehman Brothersa maleni. No zahvaljujući očitim promašajima europskih vođa nakon toga, sličnosti sa 2008. postaju uznemirujuće realne.

Vlade su i opet prisiljene spašavati svoje banke. Francuska i Belgija će garantirati dugove Dexia banke, već spašavane prije tri godine, a koju sada opterećuju dugovi s periferije eurozone. Hoće li se strahovanja 2011. pretvoriti u novu paniku kao 2008. godine? U jednom razumnom svijetu to ne bi trebao biti slučaj. Vlasti sigurno neće ponoviti tadašnje greške kada su dopustile propast jedne velike banke. Ključna aktiva sadašnje faze financijske krize – državni dugovi – mogu se znatno lakše procijeniti nego hipotekarne obveznice u Americi.

znatno bolje da se u protekle tri godine više učinilo na povećanju likvidnosti banaka i na mehanizmima kojima bi gubitke banaka prebacili vjerovnicima, a ne građanima. No ovoga puta pojedinačnim. Pristup rekapitalizaciji po pojedinim zemljama ovog puta neće biti djelotvoran. Francuska i Belgija mogu spasiti Dexiju, no spašavanje čitavog bankarskog sustava nadilazi mogućnosti mnogih vlada.

No, gordijski čvor europskih dužnika morat će presjeći Europljani. Dužnička kriza traje već godinu i pol, a jedino čime su se kroz to vrijeme istaknuli europski čelnici bila je njihova nesposobnost. To se pokazuje i sada kada neki od njih priznaju da je na dnevnom redu radikalno restrukturiranje grčkog duga, dok drugi isključuju mogućnost moratorija. To je najgori mogući rezultat: dodatna nesigurnost za banke koje su kreditirale Grčku i još više nepotrebne štedljivosti za posrnulu grčku privredu. Stoga je nužan jasan plan forsirane rekapitalizacije banaka u eurozoni. Postoji niz razloga zbog kojih treba žaliti što banke ponovno treba podići na noge putem državnog novca. Bilo bi

Francuska i Belgija mogu spasiti Dexiju, no spašavanje čitavog bankarskog sustava nadilazi mogućnosti mnogih vlada

Gadan scenarij Europski fond za financijsku stabilnost mora što prije početi s injekcijama kapitala u banke eurozone, a i središnje banke se moraju priključiti vatrogasnoj brigadi. To naročito znači najavljeno davanje neograničenih injekcija Europske središnje banke. No nikakva rekapitalizacija neće biti dovoljna da spasi banke od serije moratorija u eurozoni. Nema važnijeg zadatka od stvaranja zaštitnog zida oko zemalja poput Italije i Španjolske. No

Europska središnja banka ovoga puta oklijeva s kupovanjem državnih obveznica, kao što ni Europski stabilizacijski fond ne želi financijski pomoći. U 2008. godini vlade su bile vjerodostojni zaštitnici svojih banaka, a FED, središnja banka u epicentru krize, učinio je sve da povrati povjerenje javnosti. Sada su problem državni dugovi, a pomoć ECB-a je ograničena i uvjetna. Gadan scenarij, zar ne?

20 SVIJET FINANCIJA

( 113,5 mlrd kn

iznosili su krediti tvrtkama potkraj kolovoza

Privredni vjesnik Broj 3699, 17. listopada 2011.

( 129,4 mlrd kn dosegli krediti stanovništvu

RBA

Pad kreditiranja, ali blagi Prema zadnjim podacima HNB-a ukupni krediti banaka potkraj kolovoza iznosili su 282,4 milijarde kuna, što je 0,1 posto manje nego potkraj srpnja te 6,3 posto više na godišnjoj razini

reditna aktivnost banaka u kolovozu je nešto oslabjela u odnosu na srpanj, dok je godišnja stopa rasta nešto niža nego u srpnju, ali ne odskače mnogo od stopa već viđenih ove godine. Međutim, godišnji je rast pod utjecajem valutnih kretanja pa je rastu na godišnjoj razini zasigurno pridonijelo i slabljenje kune u odnosu na euro i švicarski franak, smatraju analitičari RBA. Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke ukupni krediti banaka potkraj kolovoza iznosili su 282,4 milijarde kuna, što je 0,1 posto manje nego

potkraj srpnja te 6,3 posto više nego potkraj lanjskoga kolovoza.

Očekuje se blagi oporavak kreditiranja, i to primarno kao posljedica potražnje poduzeća Godišnjem rastu kredita pridonijeli su svi sektori, a ponajviše poduzeća, tvrde oni. Naime, potražnja poduzeća za kreditima počela se oporavljati još tijekom prošle godine nakon oporavka izvoznih tržišta. Potkraj

kolovoza krediti poduzećima iznosili su 113,5 milijardi kuna, što je 8,2 milijarde kuna ili 7,8 posto više nego u istom mjesecu godinu dana ranije. Krediti državi, koji su na kraju kolovoza iznosili 36,3 milijarde kuna, pora-

sli su u odnosu na srpanj za 832 milijuna kuna, a viši su i na godišnjoj razini 7,8 posto. Stambeni krediti - 60 milijardi kuna Krediti stanovništvu, pak, tijekom kolovoza blago su

se smanjili u odnosu na srpanj te iznose 129,4 milijarde kuna. Na godišnjoj razini rast je blago usporio u odnosu na srpanj, pri čemu je rastu značajno pridonio rast stambenih kredita, što je u velikoj mjeri posljedica slabljenja švicarskog franka te u nešto manjoj mjeri eura u odnosu na kunu. Naime, na godišnjoj razini švicarski franak je u odnosu na kunu oslabio 13,9 posto, a euro 2,7 posto. Stambeni krediti potkraj kolovoza iznosili su 60 milijardi kuna, što je 3,9 milijardi kuna ili sedam posto više na godišnjoj razini. Ove godine analitičari RBA očekuju tek blagi

oporavak kreditiranja, i to primarno kao posljedica potražnje poduzeća. Međutim, povećanje potražnje uglavnom se odnosi na velika poduzeća s boljim mogućnostima naplate potraživanja od kupaca, dok u segmentu srednjih te posebice malih poduzeća i dalje prevladava pesimizam zbog čega se ne odlučuju na investiranje u dugotrajnu imovinu ili povećanje proizvodnje, pa potražnja za kreditima stagnira. U sektoru stanovništva potražnja za kreditima je ograničena pesimizmom potrošača te upitnom održivošću realnih primitaka u srednjem ili dugom roku. (V.A.)

Nakon 31 mjeseca zaustavljen rast broja nezaposlenih

Napokon pad

Očekivani blagi rast gospodarstva u drugoj polovini godine ipak je preslab da bi se potaknulo snažnije zapošljavanje i bitno popravilo trendove na tržištu rada, smatraju analitičari RBA

rema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u rujnu je registrirano 283.667 nezaposlenih osoba, što je 1678 osoba ili 0,6 posto manje nego u kolovozu te 5836 osoba ili dva posto manje na godišnjoj razini. Nakon 31 mjeseca, u rujnu je napokon zaustavljen rast broja nezaposlenih na godišnjoj razini, no pri tom valja imati na umu da je godišnjem padu nezaposlenosti uvelike pridonijelo znatno veće zapošljavanje na sezonskim poslovima te visoki godišnji rast zaposlenih u javnoj upravi i obrani.

Iz evidencije nezaposlenih u rujnu je izašlo 33.107 osoba, što je 43,2 posto više nego lanjskoga rujna, dok je u eviden-

Broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba i dalje raste ciju nezaposlenih prijavljeno 31.429 osoba ili 7,3 posto više na godišnjoj razini. Gotovo 60 posto osoba evidenciju je napustilo zbog zapošljavanja, koje je 49,5 posto više nego u rujnu 2010. Valja napomenuti

da je najveći rast zapošljavanja zabilježen u prerađivačkoj industriji, potom obrazovanju, trgovini na veliko i malo te javnoj upravi i obrani. Rast prijavljenih u evidenciju nezaposlenih posljedica je rasta ulazaka po svim osnovama (iz radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti, iz redovitog školovanja i iz neaktivnosti). Ipak, najveći godišnji rast zabilježen je kod ulazaka u evidenciju nezaposlenih iz neaktivnosti, ističu analitičari RBA. Iako je u rujnu zabilježeno smanjenje broja nezaposlenih na godišnjoj

razini, pri čemu je konačno zabilježen i pad nezaposlenosti u dobi od 25. do 34. godine, još je prerano reći da se tržište rada oporavlja. Sezonci ublažili negativne trendove Tijekom ljeta i rujna sezonsko je zapošljavanje znatno ublažavalo negativne trendove (u odnosu na rujan prošle godine na sezonskim je poslovima zaposleno 2,5 puta više radnika), no ostaje vidjeti kakva će kretanja biti nakon izostanka pozitivnog doprinosa sezonskog zapošljavanja, što bi se

moglo pokazati već u listopadskoj statistici, smatraju analitičari. Pretpostavka za oporavak tržišta rada jest oporavak realnog sektora, no očekivani blagi rast gospodarstva u drugoj polovini godine ipak je preslab da bi se potaknulo snažnije zapošljavanje i bitno popravilo trendove na tržištu rada, dodaju oni i napominju kako pozitivnim kretanjima u rujnu nije pridonijelo smanjenje nezaposlenosti

visokoobrazovane radne snage (stručni studij, viša škola, fakultet, akademija, magisterij, doktorat) u kojoj je jedinoj zabilježen nastavak rasta broja nezaposlenih na godišnjoj razini. (V.A.)

www.privredni.hr Broj 3699, 17. listopada 2011.

( više od 1200 kredita

Merkur osiguranje

Prihod veći za 55,6 posto

odobrio HBOR u 9 mjeseci 2011.

HBOR

Lakše do kredita Uvjeti kreditiranja povoljniji su za malo i srednje poduzetništvo, turizam, zaštitu okoliša, poljoprivredu, poduzetnike početnike i inovatore Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

remda je u prvih devet mjeseci ove godine odobreno gotovo milijardu kuna više za investicije nego lani, što znači da su se investitori ohrabrili i to posebice u metaloprerađivačkoj,

Pojedinim programima produljen je poček i rok otplate, a smanjene su i kamate prehrambenoj i drvoprerađivačkoj industriji te turizmu (57 posto investicijskih kredita odobreno je za te djelatnosti), Hrvatska banka za obnovu i razvitak predstavila je prošli tjedan dodatne mjere kojima se olakšava kreditiranje. Kako je kazao predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, poduzetnicima se s olakšavanjem uvjeta po pojedinim kreditnim programima, i to produljenjem počeka i roka otplate te smanjenjem kamatnih stopa, još jednom želi pomoći u

održanju konkurentnosti i prebrođivanju teškoća u gospodarskoj krizi. Programi i uvjeti kreditiranja Tako je po programu Zaštita okoliša poček produljen s dvije na tri godine, a rok otplate sa 12 na 14 godina. Isti poček vrijedi i za program Gospodarstvo, a rok otplate produljen je sa 10 na 12 godina. Za Turizam poček je povećan s dvije na četiri godine, a rok otplate sa 15 na 17 godina. Poček za Poljoprivredu i ujednačen razvoj te Otoke produljen je s dvije na tri godine, dok je rok otplate produljen sa 12 na 14 godina. To vrijedi i za programe Početnici i Pronalasci (inovacije). Malom i srednjem poduzetništvu poček je produljen s dvije na tri godine, a rok otplate sa 10 na 12 godina. Što se pak tiče godišnjih kamatnih stopa, one su smanjene po programu Zaštita okoliša sa šest na četiri posto ili 3M EURIBOR + dva posto. Isto vrijedi i za program Infrastruktura, dok je za inovacije (Pronalasci) koje znače konkurentnost na tržištu kamata svega dva

posto. Za dio tog programa kamata će i dalje iznosi četiri posto. Od ostalih izmjena izdvajamo mogućnost ugovaranja kredita u kunama po programima Restrukturiranje, Otoci, Poljoprivreda i ujednačeni razvoj, Početnici i Pronalasci, potom ujednačavanje roka otplate kredita za nabavu opreme i strojeva s rokovima otplate za ostale namjene po programima Gospodarstvo, Turizam, MSP, Otoci, Poljoprivreda i ujednačeni razvoj, Početnici, Pronalasci i Žene poduzetnice. Nadalje, povećan je udjel na 100 posto predračunske vrijednosti investicije kod kreditiranja jedinica lokalne uprave i samouprave te je proširena namjena kredita po programu Infrastruktura – mogućnost uključivanja troškova katastarskih izmjera i kreditiranje katastarskih izmjera u svrhu izrade katastra nekretnina. Uvedeni su i novi prihvatljivi korisnici po programu Pronalasci: to su društva koja posluju i dulje od dvije godine pod uvjetom da u bilanci za prethodno razdoblje imaju iskazanu stavku -

nematerijalna imovina - izdaci za razvoj. Odobrena je i mogućnost kreditiranja većeg postotka trajnih obrtnih sredstava za djelatnosti razvoja programske podrške računalima. U društvu 19 razvojnih banaka Predstavljajući IDFC (International development finance club) koji je osnovalo 19 razvojnih banaka među kojima i HBOR, Kovačev je naglasio kako je cilj IDFC-a značajno pridonijeti poticanju iskorištavanja potencijala na području energetske učinkovitosti i ublažavanja klimatskih promjena u zemljama u kojima su njegovi članovi aktivni. Također može pridonijeti i iskorištavanju GCF‑a (UN-ovog fonda Green Climate koji je težak nekoliko desetaka milijardi eura) ako se u odnosu na njega dobro pozicionira, tj. ako ima zajedničku strategiju i kvalitetne projekte. Inače, HBOR je u prvih devet mjeseci odobrio više od 1200 pojedinačnih kredita, ukupne vrijednosti oko 5,2 milijarde kuna.

U prvoj polovini ove godine Merkur osiguranje blago je povećalo tržišni udjel u životnim i neživotnim osiguranjima u odnosu na isto razdoblje lani, čime se čvrsto pozicioniralo na treće mjesto u Hrvatskoj. Kako su prilikom prošlotjednog obilježavanja 15. obljetnice te austrijske osiguravateljske kuće kazali generalni direktor Rat Alois Sundl te predsjednik Uprave Merkur osiguranja u Hrvatskoj Milan Krizmanić, rast u neživotnim osiguranjima je 4,7 posto, a u životnim je udjel povećan sa 10,56 na 10,61 posto. Dobit Društva iznosila je 17 milijuna kuna ili 55,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Ukupna aktiva je 1,95 milijardi kuna, a solventnost 154 posto. U Merkurovom poslovnom uspjehu sudjeluju i osiguranici - još od 1999. im se u kontinuitetu pripisuje dobit po policama životnog osiguranja.

U Merkur osiguranju je samo ove godine zaposleno 68 radnika, pa je njihov ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj sada 238. Inače, u cijelom koncernu nastalom prije 213 godina, ukupno je zaposleno 1280 radnika. Cilj Merkur osiguranja je i u sljedećim godinama otvarati nova prodajna mjesta na područjima gdje još nisu prisutni i zapošljavati nove djelatnike, a trenutačno posluju u svim susjednim državama, osim u Makedoniji i Kosovu. Zajedno s Merkur Versicherungom iz Graza, u Zagrebu investiraju u poslovni centar površine 6000 četvornih metara koji će biti dovršen početkom sljedeće godine. (J.F.)

Hrvatski ured za osiguranje

Manja premija od osiguranja

Tijekom devet ovogodišnjih mjeseci 26 društava za osiguranje zaračunalo je bruto premiju od 6,985 milijardi kuna, ili 1,2 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. U skupini neživotnih osiguranja zaračunata je bruto premija u iznosu od 5,261 milijarde kuna ili 1,1 posto manje. Najzastupljenija vrsta u ovoj skupini je osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 2,245 milijardi kuna. Tu je bruto premija veća je za 1,8 posto u od-

nosu na prvih devet mjeseci lani, pokazuju podaci Hrvatskog ureda za osiguranje. Kod obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama premija je porasla za 1,8 posto te iznosi 2,226 milijardi kuna. Porast premije u skupni neživotnih osiguranja bilježe, među ostalim, osiguranje jamstava (170,1 posto), osiguranje troškova pravne zaštite (14,9 posto) te osiguranje kredita (11,4 posto). Skupina životnih osiguranja bilježi pad od 1,4 posto uz zaračunatu bruto premiju od 1,72 milijarde kuna. Po strukturi, najveći udio ima klasično životno osiguranje s premijom manjom za 1,9 posto, u iznosu od 1,479 milijardi kuna. (B.O.)

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3699, 17. listopada 2011.

Tržište novca Zagreb

Napetost u trgovanju će potrajati Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

očetkom prošlog tjedna pala je potražnja za prekonoćnim pozajmicama što je bilo očekivano s obzirom na kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve. Istovremeno je potražnja za pozajmicama na dulje rokove započela izrazitije rasti. Prošle srijede je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, kada je ujedno povučena 3,1 milijarda kuna u skladu s odlukom središnje banke o rastu stope obvezne pričuve sa 13 na 14 posto. Stoga je od sredine prošlog tjed-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Promet

300

200

100

10.10.2011.

11.10.2011

12.10.2011.

na započela i napetost u trgovanju sudionika izazvana smanjenom ponudom i povećanom potražnjom za svim vrstama pozajmica. Rast potražnje očekivano je potaknuo rast kamatne stope. Unatoč povećanoj potra-

13.10.2011.

14.10.2011.

žnji i rastu kamatnih stopa, zbog neravnomjerno raspoređene likvidnosti u sustavu dio sudionika plasira višak likvidnosti kao prekonoćni depozit u središnju banku po kamatnoj stopi 0,25 posto, iako je kamatna stopa na

10.10.’11. - 14.10.’11.

3.10.’11. - 7.10.’11.

400

tržištu, prinosi na trezorske zapise mogli bi nastaviti trend rasta. I u idućem razdoblju očekujemo zadržavanje potražnje koja će zasigurno poticati trgovanje sudionika i podržavati dosegnutu razinu kamatne stope. Ovo razdoblje održavanja zahtijeva od depozitnih institucija veće izdvajanje i održavanje obvezne pričuve, te će napetost u trgovanju potrajati barem u prvoj dekadi razdoblja. Uobičajeno je da na svaku monetarnu mjeru sudionici burno reagiraju budući da ona snažno utječe na odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

ponedjeljak

utorak

novčanom tržištu znatno viša. Prosječna tjedna kamatna stopa za prošli tjedan bila je 2,5 posto, dok je prekonoćna kamatna stopa iznosila 1,81 posto. Ministarstvo financija u ovome razdoblju nije održalo aukciju tre-

srijeda

četvrtak

petak

zorskih zapisa. Budući da u utorak na naplatu dospijeva 302 milijuna trezorskih zapisa u kunama i 26 milijuna u eurima, izvjesno je da će aukcija biti održana. Sudeći prema sadašnjim kretanjima na novčanom

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Pad vrijednosti eura, dolara i franka

Mirex oslabio

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro ojačala za 0,2 po-

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka dosegnula razinu od 156,1905 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se pad od 0,3 posto.

valuta AUD CAD

Srednji tečaj za devize australski dolar kanadski dolar

EUR

7.50

5,551319

nom razdoblju ojačala za 0,2 posto.

USD

5.53

CHF

6.07

7.49

5.50

6.06

7.48

5.47

6.05

7.47

5.44

6.04

7.46

5.41

6.03

7.45

4.38

6.02

5,327383

JPY

japanski jen (100)

7,035154

CHF

švicarski franak

6,040284

GBP

britanska funta

8,545617

USD

američki dolar

5,418522

EUR

euro

7,4748510

Izvor: HNB

bi s američkim dolarom uvećana za 1,9 posto. Također, kuna je u odnosu na švicarski franak u navede-

sto. U razdoblju od prošlog ponedjeljka do petka vrijednost domaćeg platnog sredstva je u uspored-

10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 14.10.

Međunarodno tržište kapitala

Dobitna kombinacija Merkel-Sarkozy

5700 5600

FTSE 100

za ublažavanje dužničke krize u eurozoni i dokapitalizacije banaka ohrabrili su početkom prošlog tjedna ulagače. Sredinom tjedna optimi12000 11800

Dow Jones

zam ulagača nakratko je poljuljao slovački parlament koji je u prvom glasovanju odbio prijedlog zakona o proširenju mogućnosti Europskog fon2700 2660

5500

11600

2620

5400

11400

2580

5300

11200

2540

5200

11000

2500

10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 14.10. 3500 3400

CAC40

10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 14.10. 6200 6100

DAX

9000 8920

6000

8840

3200

5900

8760

3100

5800

8680

5700 10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 14.10.

NASDAQ

10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 14.10.

3300

3000

MIREX - tjedni

160

158

156

154

primjena od 15. listopada 2010. 10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 14.10.

Najave francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja i njemačke kancelarke Angele Merkel kako će do kraja listopada predstaviti plan

MIREX - mjesečni

NIKKEI 225

8600 10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 14.10.

11.10.

12.10.

13.10.

14.10.

da za financijsku stabilnost (EFSF). Kraj tjedna većina promatranih burzovnih indeksa završila je u plusu. Tako je vrijednost američkog Dow Jonesa od prošlog ponedjeljka do petka uvećana za 1,3 posto. Rast vrijednosti zabilježili su tehnološki indeks Nasdaq (3,2 posto), frankfurtski DAX (2,6 posto), indeks Pariške burze CAC40 (dva posto) te indeks Londonske burze FTSE (1,4 posto). S druge pak strane, indeks Tokijske burze Nikkei od utorka do petka oslabio je za nešto manje od 0,3 posto.

154 13.9.

24.9.

3.10.

13.10.

10.10.

11.10.

12.10.

13.10.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 13.10.2011. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

159,7871 157,1669 148,2165 155,3972 156,1905

164,3374 189,6732 118,2725 130,2321 133,5870 148,7016 181,2088 174,9356 188,0632 135,1069 117,7451 103,7752 160,9719 107,6780 117,8852 167,4968 148,4432 119,8872 105,7192 134,7538

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3699, 17. listopada 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 223,616 milijuna kuna

Dionica Belja u središtu pozornosti Marko Repecki www.hrportfolio.com Glavno obilježje prošlotjedne trgovine na Zagrebačkoj burzi je značajan porast redovnog dioničkog prometa, od 37,19 posto, te Top 10 po prometu Belje d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantska plovidba d.d. Dom Holding d.d. AD Plastik d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Croatia osiguranje d.d. (povlaštena) Ingra d.d. Podravka d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena)

je on iznosio 79,293 milijuna kuna, a u središtu pozornosti bila je dionica Belja. Oba dionička indeksa zabilježila su porast te je Crobex tjedan završio na 1.823,50 bodova što je porast od 0,07 posto, dok je

tjedna promjena -4,44% +1,97% -1,23% +10,66% +3,65% -3,22% -12,73% +1,22% +3,28% +0,74%

zadnja cijena 86,00 248,00 408,77 72,89 103,76 1.045,21 4.800,01 9,11 258,30 204,50

promet 29.057.679,54 16.292.916,21 2.823.866,08 2.689.659,51 2.412.603,16 2.039.889,08 1.669.500,01 1.667.974,63 1.624.206,50 1.530.911,33

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 79.293.342,26 kn

Crobex10 porastao za 0,34 posto te je njegova posljednja vrijednost 1.007,14 bodova. Najviše se trgovalo dionicom Belja kojom je ostvareno 29,057 milijuna kuna prometa, a cijena joj je pala za 4,44 posto te 10 dionica s najvećim rastom cijene Lucidus d.d. Bilokalnik-ipa d.d. Kutjevo d.d. HG Spot d.d. Dom Holding d.d. Transadria međunarodna špedicija d.d. TEP-tvornice elektroteh. proizv. d.d. Valamar grupa d.d. Ledo d.d. Validus d.d.

je trgovanje završila na 86 kuna. Tjedni dobitnik, kad je riječ o najtrgovanijim izdanjima, je dionica Dom Holdinga koja je porasla za 10,66 posto te je trgova-

tjedna promjena +33,36% +31,85% +16,67% +11,57% +10,66% +10,60% +9,30% +9,29% +9,24% +8,89%

zadnja cijena 18,75 95,00 35,00 9,45 72,89 261,01 29,51 60,00 4.610,00 6,00

promet 528,75 760,00 140,00 8.332,40 2.689.659,51 261,01 619,71 74.716,90 947.389,24 25.192,89

INVESTICIJSKI FONDOVI

nosti, a najveći pad imao je fond MP Mena HR kojem je vrijednost smanjena za -1,85 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast zabilježili su fondovi AC GBEM (+2,26 posto) i Erste Balanced (+1,04 posto). Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond NFD Aureus Emer-

ging Markets Balanced kojem je vrijednost smanjena za 2,08 posto, a iza njega je Agram Trust s padom od 0,96 posto. Najuspješniji obveznički fond protekloga tjedna je ZB bond kojem je vrijednost porasla za 0,57 posto, a iza njega je Erste Bond s porastom od 0,29 posto. Naj-

veći pad kod obvezničkih fondova zabilježio je Capital One kojem je vrijednost smanjena za 0,38 posto, a slijedi ga OTP Euro obveznički s padom od 0,27 posto. Najuspješniji novčani fondovi bili su ST Cash i Raiffeisen euroCash, oba s porastom od 0,07 posto. (M.R.)

Valuta

od 7. do 13. listopada 2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

€

92,0893

-0,04

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

12,4074 37,0522 7,5338 122,0200 10,5796 95,9800 94,5200 68,9566 130,1443 48,7400 71,6009 83,9865 78,5900 85,1753 90,6800 49,5555 46,1781 32,2867 21,3991 66,1851 44,7479 56,6111 64,2040 4657,6500 85,4312 11,1565 29,5000 43,3929 5,7365 47,2200 37,6540 76,2413 46,0016 427,2245 271,1966 73,9322 75,5900 277,7702 61,3400 111,0613 86,9148 9,6152 95,1129 85,2809 91,1189 8,8797

-0,56 2,19 1,63 0,51 2,56 0,54 2,45 -0,30 2,13 1,10 0,81 0,09 0,92 -0,13 -0,25 0,35 2,76 6,51 5,58 1,00 3,07 2,96 0,91 -1,26 3,07 3,48 1,76 1,23 4,02 0,34 0,47 0,94 1,21 -1,85 6,22 2,32 1,54 1,27 1,17 -0,96 1,51 2,42 0,94 5,39 0,03 0,45

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

nje završila na 72,89 kuna, uz promet od 2,689 milijuna kuna. Najveći pad zabilježila je povlaštena dioni10 dionica s najvećim padom cijene ZIF Quaestus nekretnine d.d. Agromeđimurje d.d. Magma d.d. Varteks d.d. Jadransko osiguranje d.d. Viadukt graditeljsko d.d. Montmontaža d.d. Croatia osiguranje d.d. (povlaštena) Institut IGH d.d. Medika d.d.

tjedna promjena +0,07% +0,34% -0,71%

ca Croatia osiguranja koja je pala za 12,73 posto te je trgovanje završila na 4800 kuna.

tjedna promjena -22,43% -22,11% -21,33% -19,95% -18,88% -17,60% -14,28% -12,73% -12,23% -9,69%

Dobit Imex banke

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

zadnja vrijednost 1.823,50 1.007,14 92,14

zadnja cijena 29,40 700,00 2,95 15,21 2.750,00 131,00 8.401,00 4.800,01 860,10 6.999,00

promet 176,80 18.200,00 51.199,83 9.648,70 8.250,00 235.482,55 16.802,00 1.669.500,01 863.078,41 13.998,00

*vijesti

Fondovi ostvarivali odlične rezultate Fondovi su protekloga tjedna ostvarivali odlične rezultate te je 74 od ukupno 92 fonda zabilježilo porast vrijednosti udjela. Među dioničkim fondovima najuspješniji su bili AC Rusija (+6,51 posto) i MP Bric HR (+6,22 posto). Osam dioničkih fondova zabilježilo je pad vrijed-

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

€ €

85,4600 91,8896

*Tjedna promjena [%] 0,85 -0,62

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn kn kn € kn €

112,4900 128,0900 96,2629 9,4925 114,5463 130,9000 152,9295 97,7280 96,9209 7,5380 79,7709 5,2436 66,6926 9,6306 110,5748 100,3500

1,04 -0,28 0,44 0,78 0,89 1,02 0,47 0,19 -0,87 0,66 -2,08 0,88 -0,96 2,26 -0,07 0,81

€ € € € € kn € €

157,8100 11,3812 173,0400 129,0250 132,3000 165,1477 125,1556 111,8388

0,57 0,27 0,24 0,16 0,29 -0,38 -0,04 -0,27

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn €

134,6229 165,6637 141,9616 128,2632 147,8500 141,1600 141,8026 138,3445 125,6281 134,7214 124,8558 118,2188 11,6025 110,7686 10,9269 105,1057 108,1700 101,3588 100,2600

0,04 0,02 0,03 0,05 0,03 0,04 0,05 0,07 0,03 0,05 0,04 0,05 0,06 0,05 0,06 -0,03 0,05 0,03 0,07

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash

Imex banka, prema financijskim izvještajima na dan 30. rujna, bilježi dobit koja iznosi 23,5 milijuna kuna, što je porast od 78 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupna aktiva u porastu je 28 posto te iznosi gotovo 1,9 milijardi kuna. Štednja građana čini 74 posto ukupnih depozita, bilježi porast od 32 posto te iznosi 1,1 milijardu kuna. Ukupni plasmani kredita iznose nešto manje od 1,4 milijarde kuna od čega krediti pravnim osobama i obrtnicima iznose 1,2 milijarde kuna i u porastu su 42,7 posto. Ukupni prihodi bilježe porast od 19,3 posto te iznose 118,4 milijuna kuna. Medika stekla dionice Medika je prijavila stjecanje 825 vlastitih dionica koje čine 2,73 posto temeljnog kapitala. Nakon tog stjecanja, ovo društvo za trgovanje lijekovima i sanitetskim materijalom posjeduje 1584 vlastite dionice koje čine 5,25 posto temeljnog kapitala. Dionice su stečene po cijeni od 7309,83 kune po komadu, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze.

Rast cijena dobara i usluga Cijene dobara i usluga u rujnu, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su za 0,4 posto u odnosu na kolovoz, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na lanjski rujan cijene dobara i usluga bile su veće za 2,2 posto. Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u rujnu u odnosu na kolovoz najviše su porasle cijene odjeće i obuće, koje su u prosjeku više za 9,3 posto, te cijene obrazovanja, koje su u prosjeku više za jedan posto. Smanjenje temeljnog kapitala izdavatelja

U godišnjem izvještaju o korporativnom upravljanju koji je objavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) stoji kako je temeljni kapital 216 izdavatelja vrijednosnica uvrštenih na Zagrebačku burzu na kraju 2010. iznosio 66,05 milijardi kuna te je bio manji za 4,9 posto u odnosu na 2009. godinu. Na Zagrebačkoj burzi potkraj 2010. godine bile su uvrštene 233 dionice od kojih su 182 bile aktivne.