e-pv 3703

Ekonomisti u Opatiji Stručnjaci zazivaju fiskalnu konsolidaciju, uravnoteženje proračuna te poticanje investicija i proizvodnje

Šonje: MMF, zašto ne?

U našoj zemlji ozbiljnije inflacije za sada neće biti, procjenjuje Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike

Raste aktiva banaka Dobit banaka do listopada je dosegnula 3,1 milijardu kuna: u odnosu na lani, to je skok za 12,9 posto

aktualno Str. 8-9

svijet financija Str. 21

svijet financija Str. 20

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 0 3 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 14. studenoga 2011.

Godina LVIII / Broj 3703. www.privredni.hr

privredni vjesnik

educa plus / interliber / sabatina / predstavljanja / regija / stil / hrwwwatska / svijet financija

Plinofikacija Hrvatske

Plin uskoro pred Splitom

N EBAG S O P ILO PR info EEN

Plinacro je do 2007. u razvoj plinskoga transportnog sustava uložio 210 milijuna eura, a do kraja 2014. uložit će još 370 milijuna eura

nosi rk Što do ope Netwo r u E prise Enter

>>10-11 Equodit, cor adit voloruptaest ea nesequas

Velika najava na naslovnici Cae voloratio to que quiat abore ped que officiet remod moluptas delis in perio ipsus >>00-00

N EBA POS ILOG PR info EEN nosi

rk Što do ope Netwo r u E e pris Enter

intervju: luka miličić

U iščekivanju smo novih inozemnih poslova, vrijednih 100 milijuna eura, kaže predsjednik Uprave Dalekovoda

>> 6-7

u london Po turiste iz čitavog svijeta

Sa Svjetske turističke burze stižu dobre najave za sljedeću turističku sezonu. Interes Britanaca za Hrvatsku raste

>> 16

Očekujete više?

NOV ŠTED A NJA DUO PROT EK T

Jedinstvenom kombinacijom do dvostruke sigurnosti.

DUO PROTEKT - štednja i osiguranje Samo iz Zabe stiže sjajna i povoljna ponuda kreirana upravo za Vas, u vrijeme kad Vam je sigurnost na prvom mjestu.

Saznajte više na www.zaba.hr ili nazovite 0800 00 24

Svaki dan je novi izazov.

Izaberite partnera kojem vjerujete.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3703, 14. studenoga 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris Grupe:

G(h)ost komentator: Tomislav Galović, vlasnik i direktor tvrtke Kulin i potpredsjednik ORIGIN-a

Poruka onima koji mogu pomagati

Zaštićenim proizvodima protiv plagijata

Kriteriji izvrsnosti, inovativnosti i važnosti za opće dobro ključni su u odabiru projekata koje podupire Zaklada Adris.

Mi pokušavamo vidjeti, osluškivati poruke iz našeg okruženja, osjetiti ono što je važno. Adris Grupa i Zaklada Adris poslale su poruku svima onima koji imaju mogućnost pomagati, ali nisu to prepoznali. Promicati kulturu izvrsnosti i solidarnosti u hrvatskome društvu naša je ljudska obveza. Prava je radost biti u prigodi činiti dobro drugom čovjeku, drugim ljudima, zajednici kojoj pripadamo. Posebno me veseli stvarati mladim ljudima uvjete za sretniji život – kreirati radost!

Goran Radman, dekan Veleučilišta VERN:

Svaka tvrtka može biti inovativna Potrebno je odmaknuti se od tradicionalnog gledanja na inovativnost isključivo kroz prizmu inovatora i njihovih invencija ili inovacijskih tvrtki. Svaka tvrtka, bez obzira na njen karakter ili djelatnost, mogla bi postati inovativna kada bi posvećivala veću pažnju sustavnoj izgradnji svojih inovacijskih kapaciteta i upravljala svojom inovativnošću u cjelokupnom poslovnom ciklusu – od poslovnih modela i procesa, pa sve do promocije i prodaje svojih proizvoda i usluga.

Silvio Berlusconi, talijanski premijer:

Zaustavite vrtuljak, silazim Čim predložene reforme budu prihvaćene, podnijet ću ostavku. Procedura bi trebala biti završena do kraja mjeseca. Tko je na čelu vlade manje je važno od toga da učinimo pravu stvar za Italiju. Važno je brzo djelovati. Što prije poduzmemo mjere, prije ćemo sići s ovog paklenog vrtuljka, izvući se iz ove nevjerojatne situacije u kojoj nas tržišta kapitala u isto vrijeme guraju i stišću. Osobno se sada osjećam oslobođeno. Možda se vratim na mjesto predsjednika nogometnog kluba Milan.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

3

Kupac mora znati što kupuje, pa mu iz tog razloga preko oznaka zaštićenih proizvoda jamčimo sljedivost u proizvodnji

N

a nedavno održanoj godišnjoj konferenciji ORIGIN-a, Svjetskog udruženja proizvođača s geografskim podrijetlom, koji je održan u Mexicu, a koji je organizirala Teguila, ponovno mi je potvrđen potpredsjednički mandat te odano priznanje zaštićenim hrvatskim proizvodima s geografskim podrijetlom i onima koji bi, nakon ponovljene procedure, to trebali opet postati. Zanimljivo je da je Teguilu kao svjetski poznatu robnu marku samo godinu dana prije zaštitio Slavonski kulin Galović. Proceduru dokazivanja sljedivosti i geografskog podrijetla naši proizvođači morali su ponoviti zato što smo nakon potpunog usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije morali ponovno potvrditi i proći složenu proceduru zaštite. Za sada su ponovljenu proceduru zaštite prošla četiri hrvatska proizvoda: slavonski kulin, paški sir, istarski pršut i varaždinsko zelje. Ostalih pet proizvođača koji su do sada imali zaštitu geografskog podrijetla upravo prolaze proceduru. Europsko zakonodavstvo od proizvođača traži kompletan elaborat i prolazak kroz niz provjera kako bi im se do-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

kazalo podrijetlo. Uopće ne sumnjam da će i ostali dosadašnji zaštićeni proizvođači uspješno zadovoljiti europsko zakonodavstvo. Jedini problem donekle ima dalmatinski pršut, ali se prema mojim informacijama i tu stvari pokreću i idu u dobrom smjeru.

Bitno je istaći kako taj posao nije uzaludan jer zaštićeni proizvodi imaju svoju vrijednost na europskom tržištu. Recimo, francuski sirevi koji su zaštićeni imaju i do 50 posto višu cijenu od sireva koji nemaju zaštitu. Određeni broj kupaca na europskom tržištu želi znati podrijetlo proizvoda te se uvjeriti u sljedivost proizvodnog ciklusa počevši od njive pa sve do stola, i to platiti.

Stoga je osnovni problem dalmatinskog pršuta, koji često ističem u javnosti, činjenica da je on postao brend, a da ga s druge strane, imamo u maloprodaji u rasponu od 55 pa sve do 150 kuna za kilogram. Upravo je klima, vlaga i bura ono što izdvaja dalmatinski pršut od sličnih proizvoda. Stoga je jasno da se on može proizvoditi samo u određeno doba godine i na određenom području. Inače, kada ne bi bio zaštićen, on bi se zahvaljujući tehnologiji mogao proizvoditi i u Sibiru.

Ponovljenu proceduru zaštite prošli su slavonski kulin, paški sir, istarski pršut i varaždinsko zelje Kupac mora znati što kupuje, pa mu iz tog razloga preko oznaka zaštićenih proizvoda jamčimo sljedivost u proizvodnji.

Tri su ključne stvari kod takvih proizvoda: prva je da se proizvode na određenom području, druga da su proizvodi tipični i treća da se proizvode na tradicionalan način. Primjera radi, Slavonski kulin koji proizvodi moja tvrtka, unatoč tome što sam dovršio investiciju i izgradio novi proizvodni pogon, proizvodi se samo

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

zimi bez obzira na to što imam mogućnost kontrolirane proizvodnje i uvjete za proizvodnju tijekom cijele godine.

Zaštita proizvoda je jedino sredstvo i u borbi protiv plagijata. Mi smo zbog te činjenice u ORIGIN-u vrlo aktivni i često upozoravamo da se, pogotovo na brzorastućim tržištima kao što su brazilsko, indijsko, rusko i kinesko, zaštićeni proizvodi masovno kopiraju. Prosječan Kinez je čuo za šampanjac ili konjak, ali mu se pod tim nazivom može mnogo toga podmetnuti.

Osim kulena uspio sam prije pet godina zaštititi i čvarak. Bez obzira na to što nisam zaštitio geografsko podrijetlo, zaštitio sam robni žig Domaći čvarak Galović što je dostatna zaštita za domaće tržište. Inače, otvorio sam novu tvornicu i drugu prodavaonicu svojih proizvoda, a pogotovo sam zadovoljan činjenicom što su svih mojih 11 proizvoda osvojili medalje na sajmu u Gornjoj Radgoni. Riječ je o kulenu, kulenovoj seki, kobasici, čvarku, masti, švargli, krvavici, slavonskom namazu, bećarskom namazu i mješovitom hrvatsko-slovenskom proizvodu - hrvatsko-slovenskoj zaseki.

Svi ti proizvodi dobiveni su od slavonske svinje.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3703, 14. studenoga 2011.

( 4,38% BDP-a

U Zadru održana 21. SABATINA

Zbog suše vina iznimne kvalitete

za znanost i obrazovanje u Hrvatskoj 2010.

Međunarodna konferencija Educa Plus

Tvrtke ulažu u obrazovanje, n Kod nas se u izdvajanja za znanost, obrazovanje, istraživanje i u razvoj obrazovanja

Ono što Sabatinu izdvaja od sličnih manifestacija je bogat stručni program

Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča, te Hrvatskog saveza zadruga.

Održane su razne degustacije, predstavljanja tvrtki i vina, kao i Sabor vinara i vinogradara, znanstveno stručni skup u organizaciji zagrebačkog Agronomskog fakulteta,” istaknuo je Lordan Ljubenkov, upravitelj Zadružnog saveza Dalmacije, organizatora Sabatine.

je 273 uzorka vina i jakih alkoholnih pića, što je 8,8 posto više nego lani kada je pristiglo 249 uzoraka.

“Ono što Sabatinu izdvaja od ostalih naših sličnih manifestacija svakako je vrlo bogat stručni program. Ove godine imali smo više od 40 predavača iz Hrvatske, Francuske i Slovenije. Predavanja su održali stručnjaci iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,

Ocjena berbe Tradicionalno se na Saboru vinogradara i vinara ocjenjuje berba grožđa te raspravlja o njenim učincima na kvalitetu vina.

Primorsku Hrvatsku karakterizirala je suša u većem dijelu vegetacijske sezone, što je utjecalo na to da su prinosi manji od 20 do 50 posto nego lani.

No, važno je da je zdravstveno stanje grožđa vrlo dobro, a karakteriziraju ga

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

O

vogodišnja, 21.

Sabatina okupila je u Zadru od 3. do 6. studenoga rekordnih gotovo 2000 sudionika.

Riječ je o jednoj od naših najstarijih i najznačajnijih vinogradarskih i vinarskih manifestacija koja je poodavno napustila regionalne i nacionalne okvire. Ove godine ocijenjeno

visoki šećeri. U Dalmaciji je u sjevernim područjima bilo čak i šteta od ranog mraza, da bi cijelo ljeto pa sve do kraja berbe obilježila dugotrajna suša. U srednoj i južnoj Dalmaciji ljetos je također prevladavala suša, stoga su prinosi manji i do 50 posto uz znatno veće šećere. Berba je, pak, bila do dvadesetak dana ranija od uobičajene.

I u kontinentalnoj Hrvatskoj većinu je vinogorja zahvatila nezapamćena suša pogotovu tijekom srpnja i kolovoza, tako da su neke sorte, a najviše rajnski rizling, stradale od ožegotina. Berba je bila dosta ranija, ponegdje čak tri do četiri tjedna. Zdravstveno stanje grožđa u berbi bilo je odlično. Naime, iako su prinosi bili manji 10 do 20 posto, kakvoća grožđa je povećana zbog izuzetnih šećera i dobrih kiselina.

Inače, na ovogodišnjoj Sabatini sudjelovali su vinari, vinogradari, stručnjaci, trgovci te proizvođači opreme iz Hrvatske, Francuske, Italije, Njemačke, Slovenije, Mađarske, Makedonije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore...

Dva šampiona, oba Plenkovićeva Ovogodišnji šampion crnih vina je Zlatan plavac Gran cru 2008., dok je šampion bijelih vina Zlatan Pošip 2010. Oba šampiona proizvela je tvrtka Zlatan otok poznatog hrvatskog vinara Zlatana Plenkovića. To je inače prvi put da je isti proizvođač najbolji u obje kategorije. Šampion pjenušavih vina je Peršurićev Misal rose 2008., dok je najbolje zadružno crno vino Ivan Dolac barique 2007., a bijelo Pošip Marco Polo. Šampion jakih alkoholnih pića je Smokvin liker tvrtke Dalmata&co. Pobjednik u kategoriji crnih otvorenih vina je Branko Kutija za Syrah 2010., a bijelih Darko Krolo za Graševinu 2010. Na ocjenjivanje su pristigli uzorci iz Hrvatske, Bugarske, Argentine, Čilea, Australije, Bosne i Hercegovine i Srbije.

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

I

zdvajanja za znanost i obrazovanje u Hrvatskoj lani su pala sa 4,55 iz 2009. na 4,38 posto bruto domaćeg proizvoda, a izdvajanja za istraživanje i razvoj sa 0,69 posto na 0,68 posto BDP-a. Izdvajanja u Europi su dvostruko veća, a negdje i više od toga: za znanost i obrazovanje u prosjeku se izdvaja 8,5 posto BDP-a, a za istraživanje i razvoj oko tri posto, s tim da je većina zemalja, s ciljem bržeg izlaska iz krize, za ovu godinu povećala proračune za razvoj u prosjeku za oko 10 i više posto. Uz to, u Hrvatskoj je samo 2,3 posto stanovništva uključeno u cjeloživotno obra-

zovanje, dok je prosjek u većini europskih zemalja oko 27, a u skandinavskim čak 30 posto.

Komentirajući ove podatke prilikom prošlotjedne Devete međunarodne konferencije Educa Plus koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora,

Izdvajanja za znanost i obrazovanje u Europi su barem dvostruko veća

pomoćnica direktorice Centra za razvoj ljudskih potencijala HGKa Vesna Štefica kazala je kako je dodatni problem našeg budžeta u tome što je pod znanost i obrazo-

vanje te istraživanje i raz­ voj uključeno održavanje zgrada, opreme, plaća i ostalog, tako da stvarni iznos za ono što se zove razvoj obrazovanja nikome nije poznat. “Vjerujem da bi se nekom preraspodjelom tih sredstava to moglo bolje iskoristiti, a čini mi se i da mnoge stvari ne iziskuju financijska sredstva već samo dobru volju da se nešto napravi i promijeni”, istaknula je Vesna Štefica. Nije se složila s konstatacijom kako je cjeloživotno obrazovanje kod nas stvar mogućnosti nekog pojedinca da uloži u svoje dodatno obrazovanje jer, kako je rekla, priličan broj tvrtki ulaže u svoje zaposlenike, ali je problem što se to statistički ne prati, pa stvarni podatak uvijek ispadne manji.

Interliber - međunarodni sajam knjiga i učila

U sjeni teškog stanja u Interliber, 34. međunarodni sajam knjiga i učila, protekli je tjedan na Zagrebačkom velesaj-

mu okupio 240 izlagača iz 10 zemalja. Već po tradiciji, ljubiteljima knjiga predstavili su se svi zna-

čajniji domaći nakladnici s novim izdanjima s najrazličitijih područja, a posjetitelji su se mogli upo-

Preko 100.000 posjetitelja i više od 20 predstavljanja novih naslova “Interliber se unatoč krizi održava na istovjetnu izložbenom prostoru kao i ranijih godina”, istaknuo je na otvorenju sajma direktor Velesajma Igor Rađenović. Uz brojne hrvatske nakladnike (VBZ, Profil International, Algoritam, Naklada Ljevak, Mozaik knjiga...), na sajmu su svoja izdanja predstavili i nakladnici iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Irana, Njemačke, Rumunjske, SAD-a, Srbije, Velike Britanije i Sjeverne Irske. Pred oko 100.000 posjetitelja predstavljeno je više od 20 novih naslova, ali i prva elektronska knjižara Planet9. Proglašen je i pobjednik desetog po redu natječaja VBZ-a za najbolji neobjavljeni roman, na koji je bilo pristiglo rekordnih 112 rukopisa. Nagradu je dobila Ankica Tomić za roman “Naročito ljeti”. U okviru Interlibera održana su još četiri sajma: Sajam glazbe, plesa i multimedije, Inova, Info restart - sajam informacijskih tehnologija te Zimski ski show. Ukupno je bilo 796 izlagača na površini od 27.000 četvornih metara.

5

www.privredni.hr Broj 3703, 14. studenoga 2011.

( 0,68% BDP-a

za istraživanje i razvoj (a u EU oko 10%)

(

samo 2,3% Hrvata uključeno u cjeloživotno obrazovanje

u cjeloživotno ne zna se koliko razvoj uključuju i troškovi održavanja zgrada, opreme i plaća, tako da se ne koliko se zapravo ulaže je uistinu skupo. Što se pak tiče kvalitete programa cjeloživotnog obrazovanja, dobar dio njih je usklađen s europskom kvalitetom. HGK, primjerice, preko svoje Zajednice za strane jezike već dulje vrijeme upozorava sve škole da koriste europski referentni okvir, i dobar dio škola je to prihvatio. Kako je korištenje tog okvira dragovoljno (nikoga se ne može na to natjerati), najbolje je kvalitetu neke škole provjeriti u HGK-u, gdje imaju pouzdane informacije o tome što se u kojoj školi nudi.

Statistika postoji samo za formalno obrazovanje, međutim za ono što poslodavac uloži u, primjerice, tečajeve stranih jezika za svoje radnike ili programe

u IT-ju, nema evidencije.

U HGK-u kroz praćenje programa društveno odgovornog poslovanja vide da postoje budžeti u tvrtkama za edukaciju radni-

ka i da se oni koriste, ali teško je utvrditi koliko se zaista za takvo što ukupno troši, a vođenje statistike o svim i neformalnim oblicima obrazovanja

Povezivanje tvrtki i institucija Inače, glavna tema dvodnevne konferencije bila je informiranje i povezivanje poduzeća, institucija i or-

ganizacija s područja razvoja ljudskih potencijala, pa su tako sudionici informirani o hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji bi trebao biti usvojen sljedeće godine, važnosti cjeloživotnog obrazovanja, dobrim praksama u privlačenju i zadržavanju talenata, društveno odgovornom poslovanju... Direktorica Centra za razvoj ljudskih potencijala HGK-a Zdenka Peternel naglasila je kako je misija Centra podizati svijest gospodarstvenika o važnosti uključivanja u proces cjeloživotnog učenja te razvoja ljudskih potencijala. Kako je rekla, Komora upozorava i na nedovoljno sudjelovanje gospodarstva i obrazovanja u području studentskih praksi, koju bi trebalo točnije definirati.

izdavaštvu znati s novim naslovima i razgovarati s autorima pojedinih knjiga, sudjelovati u književnim radionicama za djecu i mlade, okruglim stolovima... Cijene pojedinih knjiga bile su snižene i do 80 posto, a ulaz je bio besplatan. Velesajam se odrekao značajnog prihoda od ulaznica kako bi pomogao nakladnicima.

A kakva je doista situacija na tržištu knjiga, opisao nam je predsjednik Udruge Knjižni blok Nenad Bartolčić, glavni urednik portala Moder-

na vremena Info. Udruga Knjižni blok osnovana je u ožujku ove godine a čine je, osim tog portala, i pet nakladnika: Fraktura, Izdanja Antibarbarus, Naklada OceanMore, Novi Liber i Planetopija.

Razlog osnutka je, kaže, krajnje loš položaj knjige i svih onih koji sudjeluju u njenom izdavanju i prodaji (autori, nakladnici, prevoditelji, lektori, tiskari, knjižari, distributeri, knjižnice...).

Prema riječima Bartolčića, ove se godine očekuje

pad od oko 20 do 30 posto u proizvodnji, a u prodaji još i više. Razlog je u padu kupovne moći, ali i činjenici da su se smanjile potpore Ministarstva kulture te one na lokalnoj razini, kao i otkupi za knjižnice.

“Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa svoj ‘obol krizi’ dalo je preskakanjem potpore u čitavoj jednoj godini, te njenim drastičnim smanjenjem prošle i ove godine”, istaknuo je Bartolčić te dodao kako je neodrživa situacija u kojoj su veliki lanci knji-

žara u vlasništvu najvećih izdavača praktički preuzeli tržište knjiga i diktiraju pravila igre (rabati od 40 do 50 posto i više, neredovita plaćanja...). Rezultat je smanjenje prodaje knjiga od 30 do 50 posto (najgore su prošle znanstvene knjige), kao i smanjenje potpora i otkupa od 30 do 70 posto, pa su sve češći

primjeri gašenja manjih nakladničkih kuća i knjižara. Nadalje, Ministarstvo gospodarstva izdavaštvo tretira kao neproizvodnu djelatnost, pa prema tzv. statističkom razvrstavanju izdavači potpadaju pod drvo i papir, a kao takvi ne mogu se javiti na natječaje za potpore Ministarstva.

(J.F.)

*vijesti Remontiran Mount Whitney U riječkom brodogradilištu Viktor Lenac završeni su radovi na remontu zapovjednog broda Šeste flote američke ratne mornarice USS Mount Whitney.

Konačna vrijednost dvomjesečnog posla je zbog dodatnih radova narasla sa 6,5 na oko 8,5 milijuna eura. Ministar obrane Davor Božinović istaknuo je kako je odrađen velik posao i to na najvišoj razini, što govori da je hrvatska brodogradnja u samom svjetskom vrhu. USS Mount Whitney je prvi zapovjedni brod američke ratne mornarice na remontu izvan granica SAD-a.

Povlastice za ribolov

Stare povlastice za gospodarski ribolov na moru za koje njihovi vlasnici ne podnesu zahtjev za izdavanje nove povlastice do kraja ove godine prestaju vrijediti i bit će izbrisane, sukladno izmjenama Pravilnika o povlastici. Stare povlastice nakon toga neće moći biti zamijenjene novima, upozorilo je Ministarstvo poljoprivrede. Zbog malog interesa za prodaju povlastica, Ministarstvo će objavljivati javne pozive za prijenos povlastica do 15. dana mjeseca ožujka, lipnja, rujna i prosinca.

Ericssonu novi posao u Crnoj Gori Ericsson Nikola Tesla potpisao je s Crnogorskim telekomom okvirni ugovor kojim se definira suradnja u sljedećih pet godina. Vrijednost ugovora je veća od 45 milijuna kuna, a za oko 40 posto ugovorenih poslova planirana je realizacija u narednih 12 mjeseci. Ugovor uključuje i usluge implementacije nove opreme, mjerenje, testiranje te kontinuirano praćenje ključnih pokazatelja mreže.

6

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3703, 14. studenoga 2011.

( 75,23 mil €

u IPA programu od 2007. do 2011.

( 39 mil kn

gubitak Dalekovoda u 6 mjeseci

Luka Miličić, predsjednik Uprave Dalekovod

Operativni program IPA

U iščekivanju sm poslova, vrijedn Nikad bolje, više i uspješnije nismo bili prisutni u inoze nažalost, nedovoljan da bi supstituirao nestalo domaće Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

D Konzultante platite europskim novcem Tijekom četiri godine iz IPA programa jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva bilo je namijenjeno gotovo 46 milijuna eura Igor Vukić vukic@privredni.hr

D

rvene kuće tvrtke Azelija postale su hit u Velikoj Britaniji. Uspješan nastup na sajmu, koji je suorganizirala Hrvatska gospodarska komora, predstavio ih je britanskim kupcima kao proizvođače modernog i konkurentnog asortimana.

U okviru projekta SMEPASS, na raspolaganju su bespovratna sredstva za male i srednje tvrtke Put do hit-statusa nije bio lagan. Jedan od elemenata njihova uspjeha je i oslonac na konzultante koji su im dali korisne marketinške i druge savjete za pozicioniranje na tržištu. Primjerice, o standardima koje treba ispuniti pri izvozu u EU.

Mnoge manje i srednje tvrtke ne mogu si priuštiti usluge relativno skupih konzultanata. Ne može to ni Azelija, no u toj su tvrtki iskoristili novac koji za konzultantske svrhe nudi Europska unija.

“Umjesto na konzultantske usluge, svoj smo novac mogli usmjeriti na razvoj novih proizvoda”, rekao je Ozren Smerečinski, prodajni predstavnik Azelije, u filmu emitiranom na prošlotjednoj promociji Operativnog programa za regionalnu konkurentnost iz programa IPA. Za razdoblje od 2007. do 2011. ukupan novac u tom programu iznosio je 75,23 milijuna eura. Od toga je za jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva namijenjeno gotovo 46 milijuna eura.

U okviru projekta SMEPASS, na raspolaganju su bespovratna sredstva za male i srednje tvrtke.

Centar za prehrambenu tehnologiju iz Zadra novcem iz programa

razvio je projekt uzgoja i prerade maraske, oko kojeg će okupiti udrugu lokalnih proizvođača. Institut Ruđer Bošković nabavio je vrijedne instrumente kojima će istraživati nove tehnike liječenja alergija, u Iloku je osnovan klaster vinara, dok u Tehnološkom parku u Novoj Gradiški razvijaju inovativne metode CNC obrade metala. Zagrebački BIOcentar bit će temelj za niz start-up projekata preko kojih će se mladi znanstvenici okušati na tržištu.

To su samo neki od projekata koji ne bi bili realizirani bez novca iz europskih fondova. Konkurirati se može i za 15,5 milijuna eura vrijedan program poboljšanja konkurentnosti elektroničkim upravljanjem (e-business) i sudjelovati u mnogim drugim projektima. Više informacija zainteresirani poduzetnici mogu pronaći na www.regionalnakonkurentnost.hr.

alekovod je osnovan 1949. i od tada se uglavnom razvijao kao kompanija koja gradi i opslužuje energetski sektor, prvenstveno u Jugoistočnoj Europi, a u zadnjem desetljeću i diljem Zapada. Osim u tom, njima primarnom sektoru, velike su rezultate u razdobljima intenzivnijih državnih ulaganja imali i na projektima opremanja cestovne, željezničke i telekomunikacijske infrastrukture. Uz to pružaju i usluge projektiranja te proizvodnje metalnih konstrukcija, ovjesne i spojne opreme, uglavnom za inozemno

Ponosni smo na svoj model radničkog dioničarstva kojim smo osnažili kolektivni duh kompanije tržište. Po tome su jedna od pet najvećih tvrtki u Europi!

Grupu Dalekovod čini matica i 27 povezanih društava, kao i 10 podružnica. Broj zaposlenih prije rata bio je nešto manji od 3000, a do 2008. se smanjio na 2330. Danas je u matici zaposleno 735 radnika, s prosječnom plaćom od oko 6000 kuna, dok u povezanim društvima kćerima radi njih

još 1140. Dakle, ukupno 1875. Ove je godine u postupku restrukturiranja iz matice sporazumno otišlo 260 radnika. Otišli su uz poticajne mjere, koje su dogovorene s predstavnicima zaposlenika. Gubitak u prvom polugodištu, nedavno sklopljeni unosni poslovi u inozemstvu vrijedni 90 milijuna eura, kao i planovi za daljni razvoj, bili su povod za razgovor s predsjednikom Uprave Lukom Miličićem.

U prvom ste polugodištu imali gubitak od oko 39 milijuna kuna i tada ste najavili restrukturiranje i redifiniranje poslovne strategije. Je li gubitak isključivo po-

sljedica gospodarske krize i možete li pojasniti to restrukturiranje i redefiniranje?

- Bilo bi nekorektno, neiskreno i neposlovno tvrditi da je gospodarska kriza, koja je nemilice zahvatila cijelu Europu pa tako i Hrvatsku, isključivi uzrok poslovanja s gubitkom. Da parafraziram staru židovsku poslovicu - šparaj dok imaš. Dalekovod je to propustio napraviti u zlatnim godinama, od 2006. do 2009., pa je i to pridonijelo ovakvom stanju. No bolje ikad nego nikad, kaže druga poslovica. Stoga smo potkraj 2010. donijeli odluku o restrukturiranju i tijekom prvog kvartala ove godine je i proveli. Rezultati tih mjera su tu, pred

7

www.privredni.hr Broj 3703, 14. studenoga 2011.

( 90 mil €

Grupacija pčelarstva HGK

Nema kontrole meda

vrijedni nedavno sklopljeni poslovi u inozemstvu

Grupe

o novih inozemnih ih 100 milijuna eura mstvu - promovirajući hrvatsko znanje i proizvode - ali je sav taj trud, tržište jom i Norveškom, što je povećalo i cijenu vaših dionica na burzi. Kakvi su uopće uvjeti poslovanja na tim tržištima i predstavljaju li vam eventualno problem pojedini propisi?

- Naše iskustvo pokazuje nešto drugo: gotovo da nema, nažalost, nikakve korelacije između dobivanja velikih poslova, inozemnih ili tuzemnih, i kretanja vrijednosti dionice na tržištu. Primjerice, kod objave vijesti da smo sklopili ugovor za izgradnju TS-a Srđ u Dubrovni-

Nove ćemo poslove obaviti isključivo sa svojim radnicima nama - u prvom redu, dokapitalizirali su nas “mirovinci” (100 milijuna kuna, op.a.), čija su sredstva i bila namijenjena ulaganjima u obnovljive izvore energije, proizvodnju smo izdvojili u posebnu tvrtku kćer, objedinili smo izgradnju i inženjering u istu poslovnu cjelinu unutar matice, tržištu službeno ponudili našu non core imovinu te nastavili ulagati u obnovljive izvore energije...

Jesu li posljedice gospodarske krize jednake na domaćem i stranom tržištu?

- Već pune dvije godine osjećamo posljedice nestanka domaćeg tržišta. I ne bi bio problem da mi

u tržišnoj borbi ne uspijevamo dobiti poslove, nego tih poslova, kao ni natječaja, uopće nema! U tako kratkome vremenskom razdoblju nemoguće je bilo “pokriti” nagli nestanak jednoga cijeloga sektora poslovanja, posebice u našoj djelatnosti u kojoj su procesi tenderiranja i obrade ponuda te sklapanja poslova iznimno dugi.

Situacija je pomalo paradoksalna: nikad bolje, više i uspješnije nismo bili prisutni u inozemstvu - promovirajući hrvatsko znanje i proizvode - ali je sav taj trud, nažalost, nedovoljan da bi supstituirao nestalo domaće tržište.

Nedavno ste sklopili unosne poslove sa Sloveni-

ku cijena dionice je pala!?

No, komentar tog “fenomena” prepustimo burzovnim stručnjacima. Što se tiče drugog dijela pitanja, ne bez ponosa mogu objaviti da ćemo nove poslove obaviti isključivo sa svojim radnicima. Sloveniju ćemo realizirati već iduće godine, a Norvešku, zbog teških klimatskih uvjeta i kratke građevinske sezone, u tri godine. To su uređena tržišta s visokim standardima kvalitete, zaštite na radu i zaštite okoliša kojima smo i ranije uspješno udovoljavali. Stoga uopće ne sumnjam da ćemo se i s novim izazovima kvalitetno nositi. Dalekovod već dugi niz godina uspješno implementira međunarodne standarde i

tako ostvaruje poslovnu izvrsnost. Najbolja potvrda toga je činjenica da na strogom međunarodnom tržištu kontinuirano dobivamo nove poslove.

Jeste li možda pred potpisivanjem i nekih novih ugovora na tom tržištu?

- U iščekivanju smo skorog dobivanja novih inozemnih poslova u vrijednosti od oko 100 milijuna eura.

U ovom trenutku, razumjet ćete, ne možemo još navesti o kojim je zemljama i kojim projektima riječ.

Bili ste jedna od prvih tvrtki koja je u Hrvatskoj uvela radničko dioničarstvo (ESOP), a poznati ste i po sufinanciranju štednje radnika u trećem mirovinskom stupu. Funkcionira li još sve to?

- Treći mirovinski stup i dalje funkcionira i njegovi sudionici su zadovoljni rezultatima tog oblika štednje. Proces uvođenja radničkog dioničarstva uspješno je okončan još 2007. godine. Premda ovih dana pojedini mediji i neki drugi “zainteresirani” krugovi pokušavaju neargumentirano plasirati suprotne teze, Dalekovod je ponosan na svoj model radničkog dioničarstva kojim smo osnažili kolektivni duh kompanije i zajedno sa zaposlenicima unaprijedili odnos prema radu. Uostalom, radnici su zadovoljni, što je valjda najbolja potvrda da je naš model postigao svoju opravdanost.

Hrvatski proizvođači meda udruženi u Grupaciju pčelarstva Hrvatske gospodarske komore upozoravaju kako se na tržištu pojavljuju krivotvorine meda koje se za sada ne može razlikovati od meda jer ne postoji laboratorij koji to može analizirati. “Iako se kod potrošača može pojaviti još veća sumnja, moramo reći da za sada nije moguće dokazati izvornost meda i da postoji mogućnost da se pod tim imenom prodaju proizvodi koji to zapravo nisu”, ističe direktorica Medo-flora Mateja Fanuko. “Najavljeno nam je da će se u roku od godine dana nabaviti uređaj za analizu meda i stoga javno molimo da se ta nabava ubrza kako bismo otklonili sumnju u naše proizvode”, dodala je Mateja Fanuko. “Nedavno se u našim tvrtkama na raz-

govorima pojavio turski proizvođač krivotvorina, pa se bojim da toga na našem tržištu već ima”, kaže direktor PIP-a Ivan Bračić. “Kako za sada ne postoji mogućnost za provjeru stanja na tržištu, tražim od nadležnih institucija da uzorkuju med s polica u trgovinama i analiziraju uzorke u najboljem njemačkom laboratoriju”, poziva Bračić. Hrvatski proizvođači meda godišnje proizvedu oko 7000 tona meda. Samo oko 300 tona meda proda se na legalnom, a ostatak završi na sivom tržištu, kažu proizvođači. (K.S.)

*vijesti Istraturist protiv Nove Ljubljanske banke

Istraturist Umag objavio je da je pred Trgovačkim sudom u Rijeci u prvostupanjskom postupku dobio spor povodom tužbe Nove ljubljanske banke koja je tražila isplatu 41,2 milijuna kuna. Tužba Nove Ljubljanske banke odbijena je u cijelosti, a banka je kao tužitelj obvezna platiti Istraturistu kao tuženiku parnični trošak od 1,8 milijuna kuna. Na slovenskom je sudu Istraturist nedavno izgubio spor u kojem NLB traži 47 milijuna eura i 1,4 milijuna dolara.

Sanacija IPK Osijek Uprava IPK-a Osijek objavila je da poduzima intenzivne radnje s ciljem zaustavljanja negativnih financijskih tokova. Temeljni kapital bit će povećan unosom nekretnina koje nisu bile uključene u pretvorbu društvenog poduzeća, procijenjene vri-

jednosti 473 milijuna kuna. Za dodatnih 38 milijuna kuna kapital će biti povećan pretvaranjem potraživanja Ministarstva financija za porezne obveze. Uz to, Uprava IPK-a planira prodaju dijela dugotrajne imovine.

Restrukturiranje Magme Uprava Magme uputila je svim ključnim vjerovnicima (bankama, ostalim investitorima, dobavljačima) poziv na očitovanje o suglasnosti na prihvaćanje plana restrukturiranja.

Planom se vjerovnicima nudi zamjena potraživanja za udjele u dioničkoj glavnici Magme, te reprogram postojećih kreditnih obveza na rok od 10 godina s počekom od jedne godine. Vjerovnici su pozvani da daju suglasnost na plan do 19. studenoga ove godine kako bi Uprava Magme mogla sazvati Glavnu skupštinu za 30. siječnja 2012.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3703, 14. studenoga 2011.

“ Hrvatska troši više nego što zarađuje i stoga je potrebno smanjiti

potrošnju za 10 do 20 posto kako bismo mogli vraćati dugove.

Ljubo Jurčić, predsjednik Društva hrvatskih ekonomista

”

Ekonomska politika Hrvatske u 2012.

Štednja, poticanje i i još jedna neizvjesn Ekonomisti su u Opatiji ponudili niz odgovora: od stvaranja banke koja bi poticala mala i srednja poduzeća, preko rezova Igor Vukić vukic@privredni.hr

F

iskalna konsolidacija, uravnoteženje proračunskih prihoda i rashoda te poticanje investicija i proizvodnje bile su glavne teme u raspravama na prošlotjednom opatijskom savjetovanju Društva hrvatskih ekonomista.

U okviru globalnih ekonomskih teškoća, osobito nestabilnosti u eurozoni, što se i na hrvatskom tržištu može odraziti u novom kriznom udaru, ekonomisti su ponudili niz odgovora: od stvaranja banke koja bi ciljano poticala mala i srednja poduzeća, preko najave rezova u javnoj potrošnji do poziva za stvaranje dugoročne strategije razvoja. Izazovi su veliki, konstatirali su gotovo svi sudionici rasprava, ne očekujući jasni pozitivni ishod ni u idućoj, 2012. godini.

Tradicionalno 19. savjetovanje ekonomista odvijalo se u predizborno

doba. Nije se ipak ostvarila najava da će biti suočavanja ideja mogućih nositelja državne politike u idućoj godini. Na skup je došla premijerka Jadranka Kosor sa svojim već poznatim paketom ekonomskih mjera, ali na skupu se nisu pojavili pozvani Zoran Milanović iz SDP-a i Radimir Čačić iz HNSa, glavni ljudi opozicijske koalicije.

Predsjednik Društva hrvatskih ekonomista Ljubo Jurčić ocrtao je glavne elemente aktualne situacije. Hrvatska troši više nego što zarađuje i stoga je potrebno smanjiti potrošnju za 10 do 20 posto kako bismo mogli vraćati dugove. Jurčićev prijedlog je stvaranje jasne industrijske politike kojom bi se mogla povećati proizvodnja i omogućiti otplata vanjskog duga čijih pet milijardi eura dolazi na naplatu iduće godine.

Bez novih poreza Premijerka Kosor ista-

knula je tri stupa na kojem bi počivala njezina ekonomska politika u idućem razdoblju. To su opća štednja, smanjivanje deficita u dvije godine na 2,6 posto BDP-a i uklanjanje barijera za investicije kako bi se potaknuo ekonomski rast.

Pri tome se ne bi uvodili novi porezi, a zapošljavanje mladih radnika bilo bi potaknuto olakšicama za mirovinsko osiguranje u prvim godinama zaposlenja. Podigao bi se prag za ulazak u sustav PDV-a sa 85.000 kuna na 175.000 kuna. Manji poduzetnici, s prometom do 2,5 milijuna kuna godišnje, PDV bi plaćali tek kad naplate svoje potraživanje, a ne kao dosad, kad su to morali učiniti čim pošalju račun.

Premijerka smatra da se mjere štednje i uravnoteženje proračuna mogu provesti bez pomoći inozemnih financijskih institucija, kao što je MMF. Računa se na snažnu pomoć novca koji će pritjecati iz europskih fondova. Za

jedan euro uplaćen u europski proračun Hrvatska može dobiti tri eura ako dobro pripremi programe za preuzimanje tog novca.

Na premijerkino izlaganje nadovezala se ministrica financija Martina Dalić ocjenom da Hrvatska mora pokazati vjerodostojnost upravljanja javnim financijama. Da nije bilo mje-

Mirovinci gotovo pet milijardi kuna ulažu u inozemstvu i silom prilika praktično izvoze novac, kaže Dragan Kovačević ra štednje u protekle dvije godine, rashodi državnog proračuna porasli bi za 12 do 14 milijardi kuna i sada bi bilo vrlo teško pronaći rješenja za podmirivanje tekućih obveza. Inozemna financijska tržišta i rejting agencije kaznile bi takav rast javne potrošnje.

Očuvanje kreditnog rejtinga i smanjenje deficita za četvrtinu (4,5 do pet milijardi kuna) prioritet je i Branka Grčića, profesora s Ekonomskog fakulteta u Splitu, istaknutog člana SDP-a.

Smanjenje deficita, reindustrijalizacija, aktivna politika zapošljavanja i strukturne reforme smjerovi su kojima bi trebala krenuti nova vlada, smatra Grčić.

Disciplinu u ustav Željko Lovrinčević, znanstvenik s Ekonomskog instituta smatra da bi obvezu proračunske discipline trebalo postaviti i kao ustavnu kategoriju. Prema njegovim riječima, Njemačka i Francuska takvu će disciplinu nastojati nametnuti cijeloj Europskoj uniji. Zadaća hrvatskih političara trebala bi biti priprema građana za takvu prilagodbu, koja će značiti pritisak na plaće i zapošljavanje u javnoj upravi te na ukupnu masu mirovina.

Lovrinčević

Graditelji na koljenima, ali ipak se gradi Građevinarstvo je u krizi izgubilo 25.000 radnih mjesta, financiranje projekata je presahnulo, a na zalihama je više od 10.000 neprodanih stanova, rekao je Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na posebnom okruglom stolu posvećenom stanju u graditeljstvu. Nešto se ipak gradi. Iduće godine na tržište dolazi 125.000 četvornih metara novih poslovnih prostora pa se očekuje da će pasti cijene najma. Grade se i novi trgovački centri. Primjerice, Stipić Gru-

pa je u posljednje četiri godine izgradila 600.000 kvadrata trgovina, ali nije bilo narudžbi za proizvodne pogone, i to je veliki problem hrvatskog gospodarstva, ocijenio je Sven Müller, direktor Stipić Grupe.

Hrvoje Hrabak iz Udruženja arhitekata smatra da je za novi zamah gradnje važno da padnu cijene zemljišta i da se ubrzaju postupci izvlaštenja. Nije primjereno da u Zagrebu za četvorni metar na trasi ceste do neke građevine vlasnici dobivaju 1200 eura i tako odbijaju

investitore. Dubravko Ranilović iz Udruženja posrednika nekretnina pri HGK-u kaže da su cijene stanova u krizi pale 30 posto i više ne bi trebale padati. Kriza je stavila veći naglasak na kvalitetu, pa takve nekretnine i dalje u Zagrebu nalaze kupce i po cijenama većim od 2000 eura po kvadratu. Prema mišljenju Joška Mikulića iz Viadukta, graditelji bi, uz fleksibilnije radno zakonodavstvo, mogli vratiti ranije razine zaposlenosti. Ni u najboljim vremenima hrvatsko graditeljstvo nije

dosegnulo udjel u BDP-u kao kod razvijenih zemalja, dodaje Mikulić, za razvoj ima dosta mjesta, a ozbiljne tvrtke prebrodit će i eventualni novi udar krize.

kaže da će se ponovno morati otvoriti tema fleksibilnog radnog zakonodavstva i izmjene Zakona o radu, jer kolektivni ugovori u javnom sektoru nisu održivi na dulji rok. Ne postignu li se tu bitne promjene, na kraju prvog tromjesečja iduće godine Hrvatskoj bi mogao biti ugrožen kreditni rejting, s nesagledivim posljedicama. Investicije bi mogle doći samo iz privatnog sektora, zaključuje Lovrinčević, jer je državni već preopterećen. Žarko Primorac iz tvrtke Deloitte Hrvatska ocijenio je da je nelikvidnost centralni problem hrvatske privrede. U posljednje vrijeme trend rasta nelikvidnih poduzeća nešto je usporio, ali bi i dalje svi napori trebali biti usmjereni olakšavanju podmirivanja obveza između sudionika na tržištu.

Za to bi trebalo pronaći svježi novac, a male i srednje tvrtke trebalo bi poticati i novom specijaliziranom državnom bankom.

U ovoj krizi takva banka je, primjerice, osnovana u Velikoj Britaniji, napomenuo je Primorac. Ubrzanju izlaska iz krize pripomoglo bi i restrukturiranje javnog sektora i državnih poduzeća te bolje korištenje državne imovine.

Mrtvi kapitali “Mrtve kapitale” u državnoj imovini primjećuje i Dragan Kovačević iz Centra za ekonomski razvoj. Domaće investicijske kapacitete trebalo bi otvoriti i zbog mirovinskih

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3703, 14. studenoga 2011.

“ Obvezu proračunske discipline trebalo bi postaviti i kao ustavnu kategoriju. Željko Lovrinčević, Ekonomski institut

9

( 12 mil kuna

”

kapitalna pomoć institutu Hrvoje Požar

Sjednica hrvatske vlade

investicija sna godina u javnoj potrošnji do stvaranja dugoročne strategije razvoja

Policajcima nova zvanja, baletanima veća plaća Policijski službenici će dobivati dodatak za specifičnost službe u rasponu od 20 do 90 posto, te dodatak na zvanje u rasponu od 2,32 posto za policajca do 20,68 posto za glavnog policijskog savjetnika Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ˇ C

etiri uredbe kojima se propisuju policijska zvanja, izgled odora, plaće i klasifikacija radnih mjesta nisu uredbe sa zakonskom snagom, nego provedbeni propisi temeljem Zakona o policiji. S tim je argumentom Vlada, unatoč javno izrečenim dvojbama, prihvatila uredbe za koje ministar Tomislav Karamarko tvrdi da

Vlada je odbila dati potporu za održavanje utrke Svjetskog kupa Snježna kraljica fondova koji raspolažu velikim novčanim iznosima, ali ih nemaju gdje uložiti u Hrvatskoj. Stoga mirovinci gotovo pet milijardi kuna ulažu u inozemstvu i praktično izvoze novac koji bi valjalo iskoristiti na domaćem tržištu.

U strukturne reforme treba krenuti što prije, slaže se i Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta. Strukturne reforme su neminovne jer je to svjetski trend.

Hrvatska je primorana jer joj ni rast od 2,6 posto u idućoj godini ne bi bio dovoljan za plaćanje kamata, za koje će trebati osigurati oko 9,4 milijarde kuna.

Zabrinutost izaziva usporavanje u Njemačkoj i Italiji, najvećim hrvatskim izvoznim partnerima. Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu smatra da treba poticati

“kunizaciju” monetarnog sustava i napraviti njegovu resuverenizaciju.

Tihomir Domazet, predsjednik Instituta za financije i računovodstvo, predlaže da se ekonomska politika u idu-

Ni rast od 2,6 posto u idućoj godini ne bi bio dovoljan za plaćanje kamata od oko 9,4 milijarde kuna

ćem razdoblju temelji na fiskalnim poticajima usmjerenima na domaću proizvodnju i domaću zaposlenost. Nacionalna štednja pri tome bi morala biti veća od investicija. A investicije moraju

biti rezultat stručnih analiza, a ne samo političkih odluka.

Za raščišćavanje stanja na tržištu bit će važno provesti stečaj nad dvadesetak tisuća poduzeća koja nemaju zaposlenih ni prometa, smatra Slavko Linić, a Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, podsjeća da je pod udarom krize u 2009. zatvoreno 8000 obrtničkih radnji, a 2010. još 4500. Kao i cijelom gospodarstvu i obrtništvu su potrebni poticaji i olakšice u hrvanju s posljedicama krize.

Ekonomisti su u Opatiji tradicionalno obradili različite segmente hrvatskog gospodarstva. Zajednički nazivnik izlaganja je zaključak da sve sudionike na tržištu očekuje još jedna vrlo neizvjesna godina.

će policiju pretvoriti u suvremenu, karijernu, profesionalnu i depolitiziranu službu. Tako se uvode tri kategorije zvanja, ovisno o stručnoj spremi, a napredovanje kroz zvanje više neće ovisiti o radnom mjestu. Uz osnovnu plaću, policijski službenici će dobivati dodatak za specifičnost službe u rasponu od 20 do 90 posto, te dodatak na zvanje u rasponu od 2,32 posto za policajca do 20,68 posto za glavnog policijskog savjetnika. Kako se time uvodi sasvim drukčiji sustav izračuna plaća, teško ih je usporediti sa sadašnjima, iako Karamarko tvrdi da se plaće sigurno neće smanjivati. Na poticaj premijerke Jadranke Kosor, ministrica financija Martina Dalić do-

metnula je da je novac za provedbu ovih uredbi već osiguran, dok je Vinkica Duvnjak iz Ureda za zakonodavstvo potvrdila kako i oni smatraju da spornim uredbama Vlada nije prekoračila svoje sužene ovlasti u tehničkom mandatu.

Nema za Snježnu kraljicu Slične uredbe Vlada je donijela i radi provedbe Zakona o državnim službenicima, ponajprije zbog izmjena u sustavu socijalne skrbi, gdje su osnovani županijski zavodi, a dosadašnji centri postaju podružnice koje mogu imati i područne urede. Tako su radna mjesta ispremiješana po nazivima, pa u sustavu više neće biti 80, nego 20 ravnatelja, a ostali će biti predstojnici podružnica.

Ministra kulture Jasena Mesića Vlada je ovlastila da potpiše Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna.

Iako se njime, primjerice, povećava bruto plaća zaposlenika za pet posto, a baletnih umjetnika za sedam posto za posebne uvjete rada (koje tek treba definirati), Mesić tvrdi da ni za to neće trebati dodatni novac iz proračuna jer je već osiguran preraspodjelama.

Energetskom institutu Hrvoje Požar, čiji je osnivač država, Vlada je odobrila 12 milijuna kuna kapitalne pomoći za novi razvojni ciklus i prodor na strana tržišta, posebno zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza i Sjeverne Afrike.

Hrvatski skijaški savez nije bio iste sreće: Vlada mu je odbila dati potporu za održavanje utrke Svjetskog kupa Snježna kraljica jer smatra da bi im troškove trebali najvećim dijelom pokriti sponzori. Ako ih organizatori ipak ne budu uspjeli pokriti, Vlada ih je uputila da potporu traže iz proračuna za sljedeću godinu, s obzirom na to da se Snježna kraljica održava 3. i 5. siječnja 2012.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3703, 14. studenoga 2011.

( 380 mil €

( 5,5 mlrd m

3

uloženo u drugi ciklus Plana od 2007. do 2011.

plina godišnje transportirat će se do kraja 2014.

Plinofikacija Hrvatske

Plin uskoro pred Sp Plinacro je do 2007. godine u razvoj plinskoga transportnog sustava Hrvatske uložio 210 milijuna eura, a izgrađeno 2775 kilometara magistralnih plinovoda, kaže Jerko Jelić Balta

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

acionalni operator plinskoga transportnog sustava Plinacro sve investicijske projekte u sklopu Plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava u Hrvatskoj provodi sukladno planiranoj dinamici.

Jerko Jelić Balta, direktor Plinacra, ističe kako je trenutačno pred završetkom provedba drugog ciklusa Plana od 2007. do 2011. godine, u sklopu kojega je ovaj operator u izgradnju magistralnih i regionalnih plinovoda te mjerno-redukcijskih stanica uložio 380 milijuna eura.

“Tako je potkraj 2009. godine završena izgradnja 73 kilometra dugačkoga magistralnog plinovoda Vodnjan-Umag koji je omogućio potpunu plinofikaciju Istre. A svaka-

ko je najvažniji Plinacrov projekt u ovom razdoblju bila izgradnja interkonekcijskog plinovoda Hrvatska-Mađarska čijim je puštanjem u rad početkom godine Hrvatska nakon više od 30 godina jedine interkonekcije sa Slovenijom stekla drugi dobavni pravac prirodnog plina. Izgrađen je

LNG RV ni u kojem slučaju ne isključuje Adria LNG projekt koji razvija konzorcij stranih kompanija kao jedinstveni plinovod kapaciteta 6,5 milijardi prostornih metara na godinu”, kaže prvi čovjek Plinacra.

Nastavljena je i izgradnja plinovodnog sustava Like i Dalmacije, od Bosiljeva do Splita.

Okosnica tog sustava je magistralni plinovod

Bosiljevo-Split dužine 292 kilometra, čija je trasa podijeljena na četiri dionice od kojih su prve tri već završene i puštene u rad, dok će posljednja, od Benkovca do Splita, u dužini od 90 kilometara, biti završena sredinom 2012. godine.

Veliki projekti Plinacro je, napominje Jelić Balta, do 2007. godine u razvoj plinskoga transportnog sustava Hrvatske uložio 210 milijuna eura, a do kraja 2014. uložit će još 370 milijuna eura kako bi u konačnici bilo izgrađeno 2775 kilometara magistralnih plinovoda. “To će omogućiti transport 1,2 milijuna prostornih metara plina na sat, odnosno 5,5 milijardi prostornih metara plina na godinu te u cijelosti zadovoljiti potrebe svih potrošača u nas.

Istodobno, u skladu s provedbom Strategije

energetskog razvoja Hrvatske, a radi diverzifikacije dobavnih pravaca i izvora opskrbe prirodnim plinom, Plinacro nastavlja intenzivne aktivnosti na realizaciji razvoja tzv. velikih projekata kao što su Južni tok, LNG terminal, Jonsko-jadranski plinovod te povezivanje s plinoopskrbnim sustavima zemalja u okruženju, a sve kako bi Vlada mogla donijeti konačne odluke koje će biti u skladu s nacionalnim interesima”, naglašava on.

Drugim riječima, nastavlja, o važnosti i ozbiljnosti naših razvojnih planova koji se odnose na tzv. velike projekte dovoljno govori činjenica da je sredinom srpnja Europska unija odobrila Plinacru 4,68 milijuna eura bespovratnih sredstava za pripremne aktivnosti na tri razvojna projekta: Jonsko-jadranskom plinovodu (Ionian Adriatic Pi-

peline-IAP), LNG RV-u (Regasification Vessels) i LNG evakuacijskom plinovodu Omišalj-ZlobinRupa. “Realizacija Jonsko-jadranskog plinovoda podrazumijeva plinovod kojim bi se plinovodni sustav Like i Dalmacije, nastavkom izgradnje od Splita prema Pločama te dalje južno preko Crne Gore, u Albaniji spojio na projekt Trans Adriatic Pipeline (TAP). Riječ je o strateškom projektu koji će omogućiti otvaranje novog energetskog koridora za regiju Jugoistočne Europe, s ciljem uspostave novoga dobavnog pravca prirodnog plina iz novog izvora - Kaspijske i Bliskoistočne regije”, objašnjava. Jonskojadranski plinovod imat će mogućnost dvosmjernog protoka plina, odnosno omogućit će opskrbu Jugoistočne Europe prirodnim plinom iz drugih izvora od kojih pose-

bice valja istaknuti buduće LNG rješenje na otoku Krku. “Kad je riječ o projektu LNG RV, njime se podrazumijeva izgradnja objekta za prihvat LNG brodova s postrojenjem za uplinjavanje i njegovo povezivanje s plinskim transportnim sustavom Hrvatske. Zamišljen kao mogućnost premoštenja opskrbe prirodnim plinom do trenutka završetka izgradnje i puštanja u rad klasičnog LNG terminala kakav bi se trebao raditi u Omišlju na Krku, LNG RV ni u kojem slučaju ne isključuje Adria LNG projekt koji razvija konzorcij stranih kompanija, već je riječ o jednostavnijem i brže ostvarivom prijelaznom rješenju do trenutka konačne odluke o izgradnji Adria LNG projekta”, kaže on. Primjena LNG RV tehnologije osigurat će Hrvatskoj novi dobavni pravac plina, otvoriti mogućnost tranzita te slu-

11

www.privredni.hr Broj 3703, 14. studenoga 2011.

( 6,5 mlrd m plina 3

TARIFNE STAVKE

godišnji kapacitet plinovoda Hrvatska-Mađarska

litom

Cijena transporta kao prije dvije godine

do kraja 2014. uložit će još 370 milijuna eura kako bi u konačnici bilo

Kao operator transportnog sustava Hrvatske, Plinacro je energetski subjekt koji obavlja tarifnim sustavom reguliranu djelatnost transporta prirodnog plina. U skladu sa Zakonom o energiji i odredbama Tarifnog sustava za transport prirodnog plina bez visine tarifnih stavki, Plinacro je obvezan do 15. studenoga tekuće godine Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva uputiti prijedlog za povećanje tarifnih stavki za transport prirodnog plina kroz transportni sustav plinovoda za iduću godinu.

Izračun predloženih iznosa tarifnih stavki obavlja se prema metodo-

logiji propisanoj tarifnim sustavom, a nakon što resorno ministarstvo zaprimi taj prijedlog dužno je o njemu pribaviti mišljenje regulatora – Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). Tek nakon toga, a na temelju mogućeg prijedloga Ministarstva koji se pak temelji na pozitivnom mišljenju HERA-e, visinu tarifnih stavki za transport plina određuje Vlada. Ako pak Vlada nakon isteka obračunske godine ne odredi visinu tarifnih stavki za narednu godinu - kao što je bio slučaj u 2010. i 2011. godini - do njihova određivanja primjenjuju se važeće tarifne stavke.

OKOLI žiti za osiguranje dodatnih količina plina s obzirom na to da takvi brodovi raspolažu i spremnicima za ukapljeni prirodni plin.

Razvoj lokalne mreže Budući da je razvoj distributivnoga plinskog sustava i plinofikacija krajnjih korisnika u domeni regionalne i lokalne sa-

U Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji razvoj i izgradnja distributivnih sustava znatno kasni mouprave, taj dio aktivnosti često ne prati dinamiku Plinacrovih aktivnosti.

“Nakon što smo sredinom srpnja završili izgradnju i pustili u rad treći dio plinovodnog sustava Like i Dalmacije, od Gospića do

Benkovca, uključujući i odvojne plinovode za Zadar i Biograd, nitko više ne može osporiti činjenicu da je prirodni plin doista stigao u Dalmaciju i da je, što se Plinacra tiče, dostupan. No, svjesni smo kako tek sad predstoji golem posao, a to je razvoj lokalne mreže. O njemu će ovisiti kakav će biti tempo plinofikacije, ali kako zasad stvari stoje, vjerujemo da će uskoro početi priključivanje prvih potrošača u Zadru, Biogradu i Benkovcu. I to je u stvari prava plinofikacija. Ista priča vrijedi i za Split. Plinacro će sredinom sljedeće godine zasigurno dovršiti izgradnju magistralnog plinovoda do tog grada, kao i sve potrebne infrastrukture. Nakon toga sve je u rukama distributera“, naglašava on.

Nažalost, u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji razvoj i izgradnja distributivnih susta-

va znatno kasni tako da unatoč završetku magistralnog sustava, uporaba prirodnog plina na području Like, kao i većeg dijela Karlovačke županije još nije moguća. “Izuzetno mi je žao zbog toga, tim više što sam uvjeren kako bi dolazak plina zapravo mogao biti poticaj za novi razvoj industrije, a time i cjelokupnoga gospodarstva tih regija. Upravo je nedostatak kvalitetnoga, jeftinog i ekološki prihvatljivog energenta i bio razlog zašto je znatan dio nekadašnje industrije ugašen.

A zahvaljujući izvjesnom dolasku prirodnog plina u Dalmaciju ondje već postoji nekoliko vrlo ozbiljnih projekata i kompanija Jerko Jelić Balta, direktor Plinacra

zainteresiranih za moguću gradnju termoelektrane na plin, što je odlično rješenje za stabilizaciju potrošnje u toj regiji. Postoji interes i za razne druge projekte, poput izgradnje kogeneracijskih postrojenja kojima bi se nadopunjavala električna energija proizvedena vjetroagregatima i tako povećavala njihova učinkovitost”, zaključuje Jelić Balta.

Skladište spremno za zimu Podzemno skladište plina (PSP), nacionalni operator sustava skladištenja plina, završio je 24. ciklus utiskivanja plina u podzemno skladište u Okolima. U skladištu se nalazi 545 milijuna prostornih metara plina te je potpuno spremno za ogrjevnu sezonu 2011./2012.

Ovaj ciklus utiskivanja plina započeo je 1. travnja, a uporedo s utiskivanjem u proteklih su šest mjeseci obavljene sve planirane aktivnosti strojarskog, instrumentalnog, elektroenergetskog i građevinskog održavanja,

rudarski radovi te, među ostalim, poslovi zaštite, što je potrebno za siguran, pouzdan i učinkovit rad cjelokupnog sustava skladišta i ispunjenje zakonskih obveza. “Iznimno smo zadovoljni što smo u predviđenim rokovima proveli sve potrebne aktivnosti i novu ogrjevnu sezonu dočekujemo potpuno spremni i s punim skladištem”, istaknuo je Vlatko Bilić-Subašić, direktor Sektora razvoja i investicija PSP-a.

12 PRIČA S RAZLOGOM

Privredni vjesnik Broj 3703, 14. studenoga 2011.

( 3 zvjezdice i 42 kreveta

*vijesti

ima Vila Garić

Vila Garić, Podgarić Dobar turistički mjesec u Zagrebu Zagreb je u listopadu posjetilo 59.193 turista koji su ostvarili 108.161 noćenje, što je u odnosu na listopad 2010. porast od 10 posto u dolascima te 17 posto u noćenjima. Stranaca je došlo 45.140 i ostvarili su 80.828 noćenja, što je 10 posto više dolazaka i 15 posto više noćenja nego u istom mjesecu lani. Najviše noćenja ostvarili su Nijemci, a slijede ih gosti iz SAD‑a, Italije, Velike Britanije i Japana. Od početka 2011. godine Zagreb je posjetilo 579.948 gostiju koji su ostvarili 986.327 noćenja, čime je zabilježen porast od 11 posto u dolascima te devet posto u noćenjima.

Hrvatska u fokusu Lufthanse Nakon što se otvori nova berlinska zračna luka Wil­ ly Brandt u lipnju 2012. godine, Lufthansa će četiri puta tjedno povezivati Zagreb i glavni grad Njemačke. Lufthansini zrakoplovi će letjeti iz Berlina i u Zadar, Split i Dubrovnik. “Do ovog trenutka, 2011. je bila vrlo uspješna za nas te smo na letovima iz i prema Hrvatskoj zabilježili rast broja putnika za preko 25 posto. U isto vrijeme, uspjeli smo povećati kapacitet sjedala u zrakoplovima za više od osam posto”, istaknuo je Ofer Kisch, generalni direktor Lufthansa Grupe za Srednju i Istočnu Europu.

Rafinerija Sisak u pogonu Uprava Ine donijela je u ponedjeljak jednoglasnu odluku kojom je odobreno puštanje u rad proizvodnih postrojenja Rafinerije nafte Sisak. Radovi sanacije nakon požara koji se dogodio 20. lipnja su završeni. Tijekom mjeseca studenog očekuje se uspostava redovitog rada postrojenja rafinerije, priopćeno je iz Ine.

U ovom raju nikome nije dosadno Ugostitelji već proslavljeni inventivnošću u privlačenju gostiju, sada traže i partnere. Potencijalnim investitorima nudi se kupnja hotela ili zajedničko ulaganje i drugi oblici suradnje s Vilom Garić Igor Vukić vukic@privredni.hr

H

otel Vila Garić, smješten u Podgariću, u srcu Moslavine, već je dulje vrijeme na dobru glasu među ljubiteljima prirode, aktivnog odmora, dobre hrane i pića. Hotel s tri zvjezdice i 42 kreveta, potpuno renoviran 2004. godine, u proteklom se razdoblju istaknuo brojnim akcijama koje su privukle goste iz okolice, iz cijele Hrvatske pa i iz inozemstva.

Vila Garić smještena je u kotlini ispod Humke, najvišeg vrha Moslavačke gore, tik do jezera površine 4,5 hektara. Na jezeru je otočić s drvenom sjenicom, udaljen pedesetak metara od hotela, do kojeg vodi drveni most. I to je sastavni dio hotelskih zbivanja: na otočiću se održavaju svadbe, koncerti, ispucavaju vatrometi i organiziraju drugi događaji.

“Mnogi gosti dolaze na naše već tradicionalne akcije, poput kestenijade, bučijade, proslave Martinja, dočeke Nove godi-

ne, kuhanja fiš-paprikaša i pečenja kukuruza... Redovito su ovdje posjetitelji iz Zagreba, udaljenog osamdesetak kilometara, iz Osijeka i drugih gradova”, kaže direktor i suvlasnik hotelske tvrtke Zoran Kovačić.

Dobra cesta Do Vile Garić stiže se dobrom cestom, s juga iz pravca Popovače i s istoka iz pravca Garešnice.

U blizini su utvrde iz doba ratova s Turcima, ruševine Jelengrada i Košuta grada te drevnog pavlinskog samostana Goste očekuje restoran sa 180 mjesta i autohtonom kuhinjom. Kako su u blizini sačuvani ostaci Garić grada, utvrde iz doba ratova s Turcima, a tu su i ruševine Jelengrada i Košuta grada te drevnog pavlinskog samostana, jelovnik je inspiriran povijesnim

Traže se partneri za razvojni iskorak Vlasnici i osoblje Vile Garić neumorni su u smišljanju akcija i događaja kojima će privući i zabaviti posjetitelje. No istodobno traže partnere za snažniji razvojni iskorak.

Uz 1500 četvornih metara hotela u vlasništu poduzeća Vila Garić je i 20 hektara okolnog zemljišta, na kojem je dopuštena gradnja različitih rekreacijskih i sportskih sadržaja poput bazena, sportskih dvorana i igrališta.

Ovisno o invenciji ulagača, Vila Garić bi mogla biti i centar za razvoj zdravstveno-estetskog turizma, sportski kamp za pripreme vrhunskih ekipa, centar wellness turizma i još mnogo toga. Potencijalnim investitorima nudi se kupnja hotela ili zajedničko ulaganje i drugi oblici suradnje, ističu u Vili Garić.

pričama. Koriste se i neki srednjovjekovni recepti, a jela nose zanimljiva imena: pavlinska juha, juha sv. Huberta, kotleti Bele IV., pirjani jeleni medaljoni Tome Erdödyja, ćevapi Ulama begovi prsti, medaljoni Crne kraljice (Barbara Celjska bila je vlasnica i Garić grada), biftek kneza Milovuka, moslavački trajbanac (pečena jaja) i slično.

Namirnice su lokalne.

Okolica je puna divljači koja se koristi u mnogim maštovitim jelima hotelskog restorana. Jezero je bogato ribom (šaran, som, tolstolobik, klen) pa je i svježa riba dio hotelskog jelovnika. Na vinskoj karti nalaze se dobra lokalna vina, primjerice sorta moslavački škrlet, autohtona hrvatska sorta bijelog vina. Tu su i dišeča ranina, moslavac (šipon) i druga domaća vina.

I adrenalinski park Posjetiteljima je na raspolaganju teretana, a pored hotela je i veliko dječje igralište s adrenalinskim parkom, što Vilu Garić čini privlačnim mjestom za odmor obitelji s djecom. U blizini su planinarske staze, a na raspolaganju su bicikli za vožnju po blagim okolnim obroncima i istraživanje povijesnih lokaliteta. Po jezeru se može voziti kajak i kanu. Na brijegu iznad jezera nalazi se Spomenik revoluciji kipara Dušana Džamonje, koji je 1967. otkrio jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito. U blizini hotela su sportski tereni i prava staza za motokros.

Vila Garić smještena je u kotlini ispod Humke, najvišeg vrha Moslavačke gore

Na jezeru je otočić na kojem se održavaju svadbe, koncerti, ispucavaju vatrometi...

Pored hotela je i veliko igralište s adrenalinskim parkom

Vila Garić može biti baza za odlazak u nedaleka lovišta, a odande se turisti mogu zaputiti i u obilazak drugih znamenosti, poput Lonjskog polja ili brojnih lijepih crkava u okolnim gradovima.

Hotelsko osoblje brine se i za druge oblike zaba-

ve svojih gostiju. Organizirali su niz koncerata renomiranih izvođača kao što su Zvonko Bogdan, Halid Bešlić, Kemal Monteno, Luka Nižetić, Alka Vuica, Miroslav Škoro... Sve pod motom: u Vili Garić nikome ne smije biti dosadno.

enterprise europe

info

Broj 51, 14. studenoga 2011.

Hrvatski vinari u Moskvi

Budi uzor 2011.

Tera Tehnopolis je u suradnji s Hrvatskom udrugom inovatora-poduzetnika organizirala sedmu međunarodnu izložbu inovacija, prototipova i poslovnih planova Budi uzor 2011. namijenjenu inovatorima i nositeljima poslovnih ideja koji žele ispitati tržišnu vrijednost svoje inovacije i započeti poslovanje. Izložba je održana u okviru međunarodnog salona inovacija Inova na Zagrebačkom velesajmu.

Na skupu su u okviru Europske poduzetničke mreže održani bilateralni poslovni susreti u području unaprjeđenja ekoloških perf o r m a n si - GREEN s naglaskom na sektorima prehrambene industrije, proizvodnje građevinskog materijala, obnovljivih izvora energije i IT-ja.

Prvi put na ruskom tržištu Hrvatska gospodarska komora prvi put organizira nastup vinara iz svih hrvatskih regija na ruskom sajmu vina

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore prvi put će se na Ruskom sajmu vina koji se od 17 do 19. studenog održava u Moskvi predstaviti vinari iz svih hrvatskih krajeva.

Za nastup na hrvatskom štandu, jednom od većih štandova na sajmu, prijavljena su 33 hrvatska proizvođača vina iz unutrašnjosti i priobalja.

Slavoniju će u Moskvi predstavljati Feravino, Krauthaker, Kutjevo, Obrt Bartolović, Zdjelarević, Kalazić-Kronos te vinarija Galić, a Istru Kozlović vina, Kabola, PZ Vrbnik, Obrt Matić te vinarija Roxanich.

Dalmatinska vina predstavit će Saints Hills, Korta Katarina te Obrt Kunajs, dok će udruga Moslavačke vinske ceste predstaviti nekoliko malih vinarija - Mikša, Trdenić, Marinčić, Jaram, Miklaužić, Kašner i G. Šeparović.

Svoja vina će predstaviti i Enjingi, Zlatan otok, Antunović, Jakob, Skaramuča, Badel 1862, Lagradi i Agrokor vina. Tijekom sajma održat će se Croatia Gourmet Festival na kojem će poznati hrvatski kuhari Deniz Zembo i Biljana Milina prezentirati hr-

vatska jela i hrvatska vina koja idu uz ta jela. Ovo je prvi naš zajednički nastup na velikom ruskom tržištu, kaže pomoćnik direktora Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Rajko Ružička.

“Vjerujem da ćemo olakšati hrvatskim vinarima izlazak na rusko tržište, a našim ruskim prijateljima koji našu zemlju već otkrivaju kao turisti omogućiti i da na svom stolu imaju kvalitetna hrvatska vina”, dodaje Ružička.

enterprise europe Promjene na čelu ECB-a

Super Mario u kontroli eura Novi predsjednik Europske središnje banke najavio je nastavak politike kontinuiteta. Uspio je kaotičnu Italiju uvesti u eurozonu i spriječiti bujanje njenog javnog duga i inflacije pa je dobio nadimak po junaku iz videoigrica Lada Stipić – Niseteo Mario Draghi, nasljednik Jean Claudea Tricheta na vrućoj poziciji predsjednika Središnje europske banke (ECB), počeo je posao iznenađenjem - ECB je objavio snižavanje osnovne kamatne stope za četvrtinu postotka vrativši je na 1,25 posto kako bi se time dalo nešto dodatnog prostora oporavku gospodarstava, pogotovo u svjetlu revidirane prognoze da bi se do kraja godine mogla lako dogoditi blaga recesija.

ECB je, odlučujući se za nižu kamatnu stopu, u vidu imao “materijalizaciju nekih rizika” zbog kojih su sve prognoze korigirane do mjere da će usporen rast značiti i recesiju do kraja godine, da će iduća godina proći bez velikih uzleta i po svemu nalikovati ovoj te da će pritisak cijena, troškova poslovanja i plaća biti umjeren. Inflacija će se sniziti ispod dva posto dogodine – cijelo ovo stabilizirano okruženje moralo bi, skupa s ostalim mjerama, voditi održivom oporavku i rastu u srednjoročju, računa Draghi. Odluka ECB-a dio je seta odluka, novih i skorih, o mjerama jačanja gospodarstava – ovo je tema kojom se bavio summit G20 u Cannesu na globalnoj razini, koja je već dosta dugo na dnevnom redu europskih institucija te će, kao takva, predstavljati središnju točku aktivnosti na summitu EU-a u prosincu.

Politika kontinuiteta Prva je službena Talijanova pressica odgovorila i na neke dvojbe kakav će Draghi biti predsjednik – za start, evidentno je da se radi o kontinuitetu, da će se ECB prilagođavati okolnostima i situacijama ne izlazeći iz okvira poslovanja definiranih Sporazumom EU-a. Draghi je tako, suho i zdravorazumski, poručio da je na vladama eurozone briga o oporavku nacionalnih ekonomija i obveza pridržavanja pravila igre koja su sami usvojili. Preporuke su jednostavne, vrijede za sve, ali ih je prilično teško ostvariti kad su izbori blizu, ljudi na ulicama i stotine drugih interesa utječe na poteze vladajućih koalicija. Za predsjednika ECB-a dva

José Manuel Barroso i Mario Draghi su osnovna zakona opstanka eurozone: konsolidacija javnih financija i potom restrukturiranje gospodarstava. Draghi se zalaže za reformu tržišta rada, strukturne reforme, privatizaciju (gdje je to moguće) dijela javnih usluga i, naravno, striktno pridržavanje svega onoga što je usvojio summit eurozone.

Rast integracije ECB-ov čelnik se, potvrđujući politiku kontinuiteta bez nekih iskakanja iz stila rada koji je ustanovio Jean Claude Trichet, dao do znanja da je najkorisnije što se tek treba učiniti u eurozoni podizanje razine integriranja. To je nešto što je neizbježno, jedino ga političari trebaju prihvatiti, artikulirati i potom prodati svojoj bazi. Sve akcije, reakcije i skandali kadri zaljuljati burze za povelik broj postotaka, sva ova tektonika su zapravo pripreme za novu fazu evolucije monetarne unije, za primjerenije, tješnje povezivanje koje će nadići dijeljenje iste novčanice.

Sada su na redu iste vrijednosti i jednako ponašanje koje neće tolerirati nacionalne ili regionalne specijalitete olakog

zaduživanja, šeprtljanja s porezima ili nezainteresiranosti vlasti za potrebne reforme. Draghi je spomenuo “nefleksibilnost nacionalnih vlada” u punom poštovanju pravila koja su usvojile. U tom kontekstu ECB je spreman, ne na svoju ruku nego u koordinaciji s MMF-om, poduzeti “bilo kakve dodatne mjere”, ali tek u trenutku kada “postanu nužne”. Stoga su s točke gledišta ECB-a (i njegove glavne dvorane za sastanke na samom vrhu ECB-ovog nebodera uz frankfurtsku Kaiserstrasse) potrebne hitna fiskalna konsolidacija i strukturne reforme, što će “pripomoći eurozoni osnažiti kompetitivnost, povećati fleksibilnost ekonomija i povisiti dugoročni potencijal za rast”.

Rođenjem Talijan, na poslu kao Nijemac Do cilja se stiže svim vrstama nepopularnih mjera, počevši od reforme tržišta rada s unošenjem fleksibilnosti u zakone.

Ili, prevedeno u realnost, radit će se više i dulje, uz manje beneficija na koje su radnici u Europi navikli u zlatnim godinama gospodarskog rasta.

Mario Draghi zavrijedio je ne jednom nadimak Super Mario. Prvi mu je put pripao nakon rukovođenja ulaska poslovično kaotične Italije u eurozonu. U devedesetima se dokazao kao postojana brana bujanju talijanskog javnog duga i inflacije. Za novog predsjednika ECB-a brzo je dobio privolu svih članica, bilo je nešto zakulisne trgovine gdje je Berlusconi preveslao Sarkozyja jer na mjesto Draghijeva nasljednika u središnoj banci nije doveo obećanog čovjeka, što je bio dio aranžmana. Predsjednik kontinuiteta opisuje se kao kejnezijanac, ali na način MIT-a gdje je doktorirao i proveo dio karijere. Snažan je u “izboksavanju” konsenzusa. Jednoglasno je prihvaćena prva mjera obilježena njegovim predsjedničkim zvoncem - odluka o sniženju kamatne stope. Draghijev je pristup poslu očarao Nijemce - nakon što mu je apriorno spočitavao talijansku ljubav prema špagetima, umaku od rajčica i inflaciji kao bitnoj nacionalnoj oznaci, Bild se brzo predomislio konstatirajući da je “novi gazda ECB-a baš Nijemac”.

www.een.hr

14. studenoga 2011.

2 3

TransMedRi

Projekt za iskorak medicine u Europu EU preko programa Regpot koji financira jačanje istraživačkih kapaciteta perspektivnih istraživačkih institucija financira projekt TransMedRi riječkog Medicinskog fakulteta U Sedmom okvirnom programu (FP7) Europske unije koji financira istraživanje i tehnološki razvoj istraživačima je vrlo zanimljiv program Regpot, namijenjen osnaživanju istraživačkih kapaciteta vrlo perspektivnih istraživačkih institucija aktivnostima koje zadaje Europska komisija. Do sada je ugovoreno osam takvih projekata koje sufinancira Europska komisija, u vrijednosti 7,4 milijuna eura.

Jedna od uspješnih priča o Regpotu događa se i u Hrvatskoj na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Projekt TransMedRi (punog naziva Upgrading the capacities for research in translational medicine at the Faculty of Medicine University of Rijeka) u sklopu EU-FP7 programa Research Ca-

pacities-Regpot-2010-5 jest projekt Medicinskog fakulteta u Rijeci, kojim se jačaju znanstveni kapaciteti za translacijska medicinska istraživanja, posebice u područjima infektivnih bolesti i tumora.

Projekt će se ostvariti uskom suradnjom više prepoznatljivih kliničkih i pretkliničkih znanstvenih grupa, dovođenjem petero iskusnih istraživača iz inozemstva, formiranjem novih laboratorija i biobanke tumora, edukacijom mladih istraživača u inozemnim laboratorijima, organizacijom kraćih tečajeva te nabavom odgovarajuće osnovne opreme.

viđeno trajanje projekta je 36 mjeseci, a koordinator projekta je Bojan Polić, prodekan za znanstvenoistraživački rad i doktorske studije na Medicinskom fakultetu u Rijeci.

U prijenosu specifičnih znanja i tehnologija u projektu sudjeluje više od 20 istraživača i njihovih grupa iz europskih i američkih partnerskih institucija. Pred-

TransMedRi je strukturiran u sedam cjelina (radnih paketa): Upravljanje i administracija (WP1), Jačanje kapaciteta u istraživanju raka (WP2), Kongenitalne infekcije – poticanje kliničkih studija i patogeneza (WP3), Jačanje istraživačkih kapaciteta u kliničkoj mikrobiologiji (WP4), Animalni modeli u translacijskoj medicini (WP5), Zajednički istraživački servisi (WP6) i Diseminacijske aktivnosti (WP7). Projekt TransMedRi pokrenut je u sklopu istoimene inicijative Uprave Medicinskog fakulteta radi jačanja su-

radnje i postizanja sinergije između prepoznatljivih temeljnih i kliničkih istraživačkih grupa te stvaranja preduvjeta za ubrzan razvoj institucije i njeno bolje pozicioniranje u okruženju. Pozitivno ga je ocijenila i odlučila financirati Komisija EU-a, i to iznosom od gotovo 1,9 milijuna eura, a realizacija je počela u srpnju prošle godine. Njegovo značenje za Medicinski fakultet u Rijeci nadilazi nominalnu vrijednost projekta jer predstavlja prvu pravu jezgru okupljanja i suradnje znanstvenika u različitim područjima biomedicine na Fakultetu nakon pionirskog pothvata transplantacije bubrega u bivšoj državi (1971. godine) te stvara osnovu za ubrzan razvoj i bolju prepoznatljivost institucije u idućem razdoblju. (K.S.)

kako osigurati suradnju u svjetskoj proizvodnji visoke dodane vrijednosti između zemalja članica EU-a i država Srednje i Istočne Europe, kao i unutar samog EU-a (između starih i novih zemalja članica). Program Konferencije uključivao je pet plenarnih sesija - Implementacija programa ManuFuture Strategic Research, Svjetska proizvodnja visoke dodane vrijednosti, Suradnja i partnerstvo država članica EU-a s državama koje nisu članice EU-a, te državama s teritorija Balkana, kao i EECA regijom i Turskom.

Suradnja u korištenju strukturnih fondova U Budimpešti je održana konferencija o institucionalnoj suradnji u planiranju i uvođenju strukturnih fondova u sadašnjem i budućem financijskom razdoblju pod nazivom Godišnja konferencija operativnih programa na temu konkurentnosti. Konferenciju je organizirao Mađarski centar za gospodarski razvoj

MAG u suradnji s Poljskom agencijom za razvoj poduzeća. Glavna tema konferencije bila je buduće programsko razdoblje: Strukturni fondovi nakon 2013., uspostavljanje odnosa s korisnicima i poboljšavanje usluga provedbenih agencija, uloga istraživanja i razvoja u programima konkurentnosti, te učinkovitost financijskih instrumenata: iskustva i planovi za buduće razdoblje. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici ministarstava i provedbenih agencija iz Mađarske, Poljske, Slovačke, Češke, Bugarske, Rumunjske, Srbije, Latvije, Njemačke i Hrvatske.

VIJESTI ManuFuture 2011 U Wroclawu u Poljskoj održana je konferencija ManuFuture 2011 u okviru projekta M-Future 2011. Konferenciju financiranu iz EU programa FP7 organizirali su Tehnološko sveučilište u Wroclawu, Inovacijski i znanstveni park Donje Šleske, tamošnja Trgovinska komora i Ured vojvodstva Donje Šleske. Na konferenciji se govorilo o tome

enterprise europe Kako poslovati s Nizozemskom

Neiskorišten potencijal Hrvatska ima dobru gospodarsku suradnju s Nizozemskom, no postoji puno prostora za rast. Hrvatske tvrtke imaju što ponuditi nizozemskom tržištu, a preko njega mogu ponuditi svoju robu i cijelom svijetu Krešimir Sočković Hrvatska razmjena robe i usluga s Nizozemskom je dobra, i posljednjih godina bilježi rast. U prvih osam mjeseci ove godine Hrvatska je izvezla robe vrijedne 84 milijuna eura, dok je u isto vrijeme uvezeno robe za 325 milijuna eura. Deficit je i dalje vrlo velik, no ublažava ga činjenica da mnogi Nizozemci koriste naše usluge, bilo da je riječ o prijevozničkim uslugama ili turističkim posjetima. U posljednjih pet godina izvoz Hrvatske je udvostručen, a uvoz je porastao za manje od 10 posto, tako da je deficit čak smanjen za dvadesetak posto.

Hrvatska najveći dio svog izvoza ostvaruje u antibioticima, obući, transformatorima i brodovima, a uvozimo lijekove, cigarete, svinjsko i goveđe meso i biljke.

Nizozemska je drugi največi ulagač u Hrvatsku u prošloj godini, a nizozemski turisti su sedmi po broju na hrvatskoj obali, no Nizozemska je tek 13. zemlja partner po obujmu robne razmjene.

Postoji prostor za rast Prostora za rast suradnje Hrvatske i Nizozemske ima i potrebno ga je samo iskoristiti, rekla je veleposlanica Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj Stella Ronner Grubačić na seminaru Kako poslovati s Nizozemskom, koju su organizirali Hrvatska gospodarska komora, Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske i Europska poduzetnička mreža. ”Upravo sada je vrijeme kada treba biti inovativan, kreativan i ostvariti održiv posao. Niz je hrvatskih tvrtki koje to već rade i nema razloga da se njihov broj ne poveća”, dodala je. Nizozemska nam može biti uzor posebice po ostvarivanju pozitivne trgovinske bilance sa svijetom, rekla je potpredsjednica Hrvatske gos-

Poslovna vrata Nizozemske Gateway Holland je prije dvije godine osnovala nizozemska vlada kako bi poduzetnicima u potrazi partnera, posla ili investicija omogućila lakši pristup toj zemlji, kaže njegova izvršna direktorica Micaela dos Ramos. “Do osnutka ove institucije došlo je jer smo željeli pružiti bolju uslugu poduzetnicima - omogućiti da na jednom mjestu mogu doći do razgranate mreže kontakata i obaviti sve potrebno za početak poslovanja u Nizozemskoj. Tu mogu dobiti sve informacije i kontakte svih javnih službi i privatnih poduzetnika koji im mogu pomoći u uspostavljanju poslovnih odnosa ili trgovini”, ističe Micaela dos Ramos. Klijenti Gatewaya su mali i veliki poduzetnici iz cijelog svijeta koji traže kupce za svoje proizvode, partnere preko kojih mogu doći do nove tehnologije ili s njima surađivati u proizvodnji. Surađuju i s veleposlanstvima preko kojih poslovni ljudi ispituju mogućnosti za poslovanje na tržištu Nizozemske ili poslovanje preko nizozemske infrastrukture. To je dijelom i dvosmjerna ulica jer se usluge daju i onima koji traže investitore u Nizozemskoj. “Zanimanje nizozemskih poduzetnika za područje Europe kojem pripada Hrvatska je veliko. Nizozemska je platforma za trgovanje diljem Europe, a Hrvatska mjesto dobro povezano s regijom. Isto tako postoji veliki interes i u drugom smjeru jer je velika potražnja regionalnih tvrtki za tehnologijom koja je Nizozemcima na raspolaganju”, zaključuje Micaela dos Ramos.

podarske komore Vesna Trnokop Tanta. ”Pozitivni primjeri mogu biti poticaj za sve nas, a upravo to je Nizozemska”, istaknula je. Potencijali hrvatskih tvrtki na tom tržištu postoje u gospodarskim sektorima u kojima Nizozemci bilježe

Robna razmjena Hrvatske i Nizozemske

u mil EUR

IZVOZ

UVOZ

UKUPNO

SALDO

2005.

63

300

363

-237

2006.

71

290

361

-219

2007.

92

322

414

-230

2008.

122

362

484

-240

2009.

100

305

405

-205

2010.

128

325

453

-197

84

182

266

-98

I–VIII 2011.

najveći uvoz. To su strojevi i transportna oprema, nafta i naftni derivati, medicinski i farmaceutski proizvodi, telekomunikacijska oprema, kemijski proizvodi, voće i povrće, dijelovi i oprema za strojeve, plin, metalni otpad i plastične mase. Hrvatskim izvoznicima svakako može biti interesantno koristiti infrastrukturu ove zemlje za izvoz, jer je amsterdamska zračna luka jedna od najvećih na svijetu, a nizozemske morske luke su izvrsno povezane sa svim krajevima svijeta.

Iskoristiti svaku priliku Te potencijale neki su već i iskoristili. Tvrtka Šulog, proizvođači egzotičnog voća i povrća, počela je poslovati s nizozemskim partnerima prije osam godina, kaže njen direktor Ivan Šulog.

”Početak suradnje dogodio se nakon našeg nastupa na sajmu u Parizu. Imali smo proizvod u Hrvatskoj za koji tržište nije postojalo unatoč našem ulaganju i entuzijazmu. Na sajmu smo obavili stotinjak razgovora, no samo su nas dvije tvrtke shvatile donekle i dale nam malu priliku koju smo mi uz puno pritisaka iskoristili. Raditi s Nizozemcima, i uopće na sjeveru Europe, lako je ako si pošten, poštuješ dogovore i isporučuješ obećano. Ako ste vi korektni, i oni su takvi prema vama. Neće vas zamijeniti s nekim drugim dobavljačem dok god zadovoljavate kriterije. Komunikacija je vrlo jednostavna i uglavnom se odvija elektronskom poštom. Kada jednom uđete u sistem, to funkcionira kao autobus - po voznom redu”, zaključuje Šulog.

www.een.hr

14. studenoga 2011.

4 5

Agrobiznis u Nizozemskoj

Inovativnost, vizija i proizvodnja prema potrebi kupca

Nizozemska desetinu svojih ukupnih prihoda ostvaruje iz proizvodnje poljoprivrednih proizvoda. Drugi je najveći svjetski izvoznik proizvoda iz tog sektora i godišnje izveze te robe za 89 milijardi eura Krešimir Sočković Nizozemska, unatoč tome što nije velika zemlja - za petinu je manja od Hrvatske - drugi je najveći izvoznik poljoprivrednih proizvoda na svijetu nakon Sjedinjenih Američkih Država. Ne iznenađuje nas da Nizozemska drži čak 80 posto svjetskog tržišta u proizvodnji rezanog cvijeća i sadnica višegodišnjeg cvijeća, no malo je poznato da je ova zemlja najveći trgovac kokosovim uljem, indijskim oraščićima i kakaom. Točnije, većina svjetskih zaliha kakaa namijenjenog industriji proizvođača čokolade i čokoladnih proizvoda nalazi se u Rotterdamu.

Poljoprivreda ujedno ostvaruje i desetak posto ukupne gospodarske proizvodnje u toj zemlji, a u posljednjih 10 godina je gotovo udvostručena. Izvoz ovih proizvoda u 2000. godini iznosio je 49,3 milijarde eura, a u prošloj godini Nizozemska je izvezla poljoprivrednih proizvoda za 89 milijardi eura, uz godišnji rast od 8,9 posto. Ukupan izvoz u prošloj godini iznosio je 370 milijuna eura, a u ukupnoj robnoj razmjeni ostvaren je suficit od 40 milijuna eura.

Tehnologija u službi kraljevstva Tajna uspjeha ove male kraljevine na sjeveru Europe je u poljoprivrednoj proizvodnji. Točnije, dobar dio poljoprivrednog zemljišta “ukraden je” moru, te cijela ova industrija strepi od snage mora koja prijeti sa sjevera zemlje. Kli-

ma, u usporedbi s hrvatskom, također ne ide na ruku tamošnjim proizvođačima, no boj za pozicije na svjetskom poljoprivrednom tržištu oni biju već stotinama godina tehnološkim rješenjima. Većina zemlje navodnjava se kanalima čija je mreža građena stoljećima. Nedostatak sunčeve topline tijekom zime nadomješta se umjetnim osvjetljenjem i proizvodnjom u staklenicima. I za budućnost se spremaju tehnološkim rješenjima.

U prošloj godini Nizozemska je izvezla poljoprivrednih proizvoda za 89 milijardi eura, uz godišnji rast od 8,9 posto Sveučilišni istraživački centar Wageningen UR trenutačno radi na testiranju tri projekta za izgradnju pasivnog staklenika koji ne troši nikakvu energiju. Energija se uglavnom proizvodi fotoćelijama, a toplina sprema u spremnike u zemlji. Sadašnje uštede u njima kroz različita rješenja spremanja toplinske i električne energije osiguravaju oko sedamdesetak posto potreba staklenika. Dio tehnologija je već u primjeni kako bi se uštedjelo u proizvodnji. Ideje dolaze i iz rastućeg IT sektora. U projektu Agriport 7 staklenici koriste toplinsku energiju koju proizvodi nedaleki centar s farmama računalnih servera koji služe za pohranu podataka.

Cijeli ovaj proces proizvodi i ugljični dioksid koji se koristi u staklenicima za povećanje proizvodnje.

U isto vrijeme najveći svjetski proizvođač sjemena za uzgoj u staklenicima, Rijk Zwaan, stalno radi na proizvodnji novih sorti kojima bi se jamčili optimalni prinosi u svim svjetskim klimatskim uvjetima, a ponajprije za domaće nizozemske proizvođače. Iako se nekada cijena takvog sjemena čini nevjerojatno visoka 80.000 eura za kilogram - proizvođaču se jamči urod pod idealnim uvjetima vrijedan i do 1,5 milijuna eura. Prošle se godine krenulo u četvorogodišnji projekt Parka algi u Wageningenu. Njime se želi pronaći način iskorištavanja kemijskih proizvoda i goriva iz algi.

Nizozemska mliječna industrija koristi energije u proizvodnji kao jedan manji grad. Kooperacija FrieslandCampina kreće u projekt kojim do 2020. godine planira svu energiju potrebnu za proizvodnju sira, mlijeka i mliječnih proizvoda osigurati iz različitih obnovljivih izvora. U teoriji to je moguće - nizozemske farme proizvode dovoljno stajskog gnoja koji je moguće pretvoriti u bioplin koji bi bio dovoljan za tri posto nizozemske potrošnje prirodnog plina.

Tajna uspjeha je u povijesti Nizozemska ostvaruje dobre rezultate u izvozu poljoprivrednih proizvoda, ali i drugim sektorima poput proizvodnje čipova, polaroid filmovima ili uzgoju školjaka, zbog dugogodišnje kulture trgovanja, ali i vizije, kaže Marcel Vernooij, menadžer za agrobiznis i sektor proizvodnje biljaka u Ministarstvu

ekonomskih poslova, agrikulture i inovacija. “Nizozemska je otvorena ekonomija. Mala je država i ima mnogo prijatelja u inozemstvu, jaka je u trgovini različitih proizvoda, proizvodi za poznate kupce i poznata tržišta prema njihovim zahtjevima i stalno se traže novi inovativni i održivi proizvodi”, dodaje Vernooij.

Nema potpora ni prosvjeda Upravo stoga nizozemski seljaci ne prosvjeduju na ulicama. Ne dobivaju nikakve potpore za proizvodnju, a jedina pomoć države moguća im je u marketinškim aktivnostima, pronalaženju novih partnera i tržišta te inovacijama.

I logistika koja prati ovu proizvodnju omogućava brzi protok robe svijetom

Nizozemski seljaci ne prosvjeduju na ulicama i ne dobivaju nikakve potpore za proizvodnju koja ima uglavnom kratak rok trajanja.

Za većinu nizozemskih proizvođača povrća brigu o tome vodi kompanija Haluco koja prepakirava i distribuira njihovu robu za najveće europske trgovačke lance, ali i za male prodavače diljem Europe. Kompanija svojim ugovorom s proizvođačima jamči prodaju svega što se proizvede po realnim tržišnim cijenama, a zarada koju uzima je jedan posto, neovisno o cijenama ili stanju na tržištu.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javnu nabavu u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www.een.hr/?hr/ javnenabave/15/.

IZGRADNJA ADSDP, Skopje, Makedonija, traži izvođača radova na izgradnji multifunkcijskih objekata. Natječaj je otvoren do 26. studenoga, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Joint-stock company for construction and management of residential and commercial properties significant to the country - Skopje 138 Orce Nikolov Str. Contact point(s): Lidija Miceva For the attention of: 1000 Skopje FRY Macedonia, lidija.miceva@ adsdp. mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

GRAĐEVINSKI RADOVI Nordlandssykehuset HF Bodø, Bodø, Norveška, traži izvođača radova na dovršenju bolnice. Natječaj je otvoren do 22. studenoga, a prijave na norveškom

jeziku predaju se na Nordlandssykehuset HF Bodø, Senter for utbygging For the attention of: Sekretærtjenesten, 8092 Bodø, Norway, utbygg@nlsh.no.

Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

INFO PANELI Administrador de Infraestructuras Ferroviarias, Madrid, Španjolska, traži nabavu informacijskih panela. Natječaj je otvoren do 28. studenoga, a prijave na španjolskom jeziku predaju se na Administrador de Infraestructuras Ferroviarias – Dirección de Contratación y Coordinación Comercial de la Dirección General de Explotación de la Infraestructura C/ Agustín de Foxá, s/n; Estación de Chamartín, edificio 21 For the attention of: Jefatura de Gabinete de Contratación, 28036 Madrid, Spain, vgallegomendez@ adif.esenombela@adif.es.

Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

ZBRINJAVANJE OPASNOG OTPADA Stavanger, Norveška, traži zbrinjavanje opasnog otpada. Natječaj je otvoren do 29. studenoga, a prijave na norveškom jeziku predaju se na IVAR IKS

Breiflåtveien 16/18, PUB For the attention of: Tore Morten Hope, 4069 Stavanger, Norway, toremorten.hope@ivar.no.

Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

RADOVI NA VODOVODU I KANALIZACIJI Oslo Kommune, Vann-og avløpsetaten, Oslo, Norveška, traži izvođača radova na vodovodu i kanalizaciji. Natječaj je otvoren do 17. studenoga, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Oslo Kommune, Vann-og avløpsetaten Herslebsgate 5, For the attention of: Resepsjon, 1.et. 0506 Oslo, Norway, selma.kevelj@vav. oslo.kommune.no.

Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

GRAĐEVINSKI RADOVI Statens vegvesen Region sør; Arenda, Norveška, traži izvođače radova na tunelu. Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Statens vegvesen Region sør, Tollbugata 2, For the attention of: Prosjektleder Tore Braaten Drammen, Norway, tore.braaten@vegvesen.no. Više podataka o nadmetanju i natječajna dokumentacija na istoj adresi.

IZGRADNJA PLINOVODA Etaireia Parochis Aerioy Attikis AE, Atena, Grčka, traži izvođača radova na izgradnji plinovoda. Natječaj je otvoren do 8. prosinca, a prijave na grčkom jeziku predaju se na Etaireia Parochis Aerioy Attikis AE Leoforos Athinon 31-33 & Spyroy Patsi Contact point(s): Dieythynsi Promitheion kai Symbaseon For the attention of: Epitropi Diexagogis Diagonismoy, 104 47 Athina, Greece.

Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

GUME ZA AUTOBUSE Compagnia trasporti Laziali - società regionale - SpA, Rim, Italija, traži nabavu guma za autobuse. Natječaj je otvoren do 21. prosinca, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na Compagnia trasporti Laziali - società regionale - SpA, via B. Alimena n. 105, Contact point(s): area acquisti, gare e contratti, For the attention of: avv. Antonella Pucci, 00173 Roma, Italy. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.

Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Strojevi i strojni dijelovi (20110923020) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju strojeva i strojnih dijelova za

potrebe proizvodnje guma, lijevanje čelika i metalne industrije traži distributere i partnere za recipročnu proizvodnju. Tvrtka također nudi usluge distribucije i zainteresirana je za zajedničko ulaganje.

Ukrasno bilje (20110923010) Talijanska farma koja uzgaja i prodaje ukrasno bilje, djelujući na tom području još od 17. stoljeća, traži trgovačke posrednike.

Tekstil, obuća (20110922011) Portugalski tvrtka za kontrolu kvalitete te izvoz i uvoz nudi outsourcing u području tekstila, kao i obuće.

Biomasa (peleti, brikete) (20110920004) Mađarska tvrtka je specijalizirana za proizvodnju biomase (peleti i brikete) iz poljoprivrednog otpada, drvenih ostataka i piljevine. Osim trgovine ovim proizvodima tvrtka također pro-

daje, instalira i održava kotlove na biomasu te gradi industrijske čelične konstrukcije. Traži trgovačke posrednike za svoje proizvode. Postoji interes i za recipročnu proizvodnju i prodaju tih proizvoda.

Prehrambeni proizvodi i specijaliteti (20110921035) Talijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju raznih talijanskih regionalnih prehrambenih specijaliteta (tjestenina vrhunske kvalitete, umaci, masline, sušene rajčice, 100 posto ekstra djevičansko maslinovo ulje, balsamico ocat iz Modene, vina, suhomesnati proizvodi, sirevi, jaja..) traži trgovačke posrednike kako bi proširila svoju distributivnu mrežu.

Laboratoriji i klinike (20110921011) Talijanska tvrtka specijalizirana za komercijalizaciju proizvoda za istraživačke laboratorije i klinike, dizajn i realizaci-

ju laboratorija i medicinskih klinika, nudi i traži trgovačko-posredničke usluge.

Lješnjak i soja (20110921019) Turski proizvođač proizvoda od lješnjaka (pire/paste i brašna) i soje (brašno) za

prehrambenu industriju traži trgovačke posrednike. Također je zainteresiran i za joint venture i recipročnu proizvodnju te nudi svoje usluge proizvodnje za podugovaranje.

Kotlovi i peći, automobilski dijelovi i ambalaža (20110921015) Bosanska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju kotlova i peći od drvenih peleta za centralno grijanje, svih vrsta automobilskih truba, elektromehaničkih elektroničkih instrumenata i ambalaže, traži trgovačke posrednike.

PVC ambalaža za pakiranje (20110920026) Turska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju PVC ambalaže za pakiranje koja se koristi za tekstilne i kozmetičke proizvode kao i uredske, traži partnere za distribuciju srodnih proizvoda.

Ovčji sir (20110919025) Slovačka tvrtka za preradu ovčjeg sira i proizvodnju različitih proizvoda od tog sira (torta, dimljeni sir...) traži trgovačke posrednike.

Kacige za motore (20110915002) Vodeći španjolski proizvođač kaciga za motore traži distributere za svoje proizvode.

www.een.hr

14. studenoga 2011.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives _en. cfm Automobil Peugeot 207, brojevi šasija od VF3 WA9HPO 9E093998 do VF3 WC5FS2 CW000483 proizvedeni između 20. siječnja i 23. svibnja 2011. godine imaju grešku na uzemljenju akumulatora pa tijekom vožnje može doći do prekida rada. (slika 1) Dječja igračka - zvečka Hochet Bulle, brand Gipsy, broj 80159-251110 – Gen kod 3 268060 801594. Igračka predstavlja opasnost za dijete jer se lako može

3

1

2 4

6 5

7

otvoriti, a kuglica koja proizvodi zvuk može zapeti u grlu. Proizvod nije po EU standardu EN 71-1. (slika 2) Sklopivi stolac, brand Poundstretcher, broj M4323103, kineskog podrijetla. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer je napravljen od materijala koji je lakozapaljiv i brzo i eksplozivno gori. Proizvod nije u skladu sa standardom BS 5852. (slika 3)

8 Božićna svjetla Cortina 160 Luces Multicolor, brojevi modela 93586 i 93587 te barkodovi 8413930935878 i 8413930935861. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer lampice nisu dovoljno dobro učvršćene te spojevi i sam kabel nisu dovoljno otporni na povlačenje. Proizvod nije u skladu s direktivom o proizvodima niskog napona i standardom EN 60598. (slika 4)

6 7

Adapter za električnu energiju Europa, brand Ady - An Dong Yuan, broj 417y 6068002, barkod - 8409660680027.

Proizvod predstavlja rizik za kupca jer njegov dizajn omogućava da dijelovi pod naponom budu otvoreni na dodir.

Proizvod nije po EU standardima. (slika 5) Romobil Scooter MF 3.6, brand Oxelo, oznake 1282678, proizveden između 7. studenog prošle i 12. veljače ove godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se ručke mogu lako slomiti. (slika 6) Pločice za kočnice, brand Auto SFEC, BP 000429; barkod: 4702170004296. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer su pločice presvučene azbestom koji, ako se udahne, predstavlja opasnost za zdravlje. Proizvod nije u skladu s regulativom broj 90 Europske komisije i Ujedinjenih naroda. (slika 7) Plastična igračka - gusjenica, nepoznatog branda, broj FW1169; barkod 6933108004431. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer mali dijelovi mogu lako otpasti s nje. Proizvod nije po europskom standardu EN 71-1. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Inovativna tehnologija elektroničkog zaključavanja (Ref: 11 TR 99PB 3LJK) · Turska tvrtka traži tehnologiju za proizvodnju elektroničkih brava za vrata. Tehnologija bi trebala biti već na tržištu. Tvrtka je zainteresirana za zajedničko ulaganje.

Tvrtka iz Bruxellesa traži rješenje za efikasnije izvlačenje i odvajanje plastičnih dijelova od elektroničkog i električnog otpada. (Ref: 11 BE 0213 3L6G) · Tvrtka specijalizirana za razmontiranje i sanaciju električnog i elektroničkog otpada (eng. Waste Electrical and Electronic Equipment - WEEE) traži inovativna rješenja za bolje sortiranje i sanaciju plastičnih dijelova stvorenih rastavljanjem kompjuterske hardverske opreme. Različite vrste suradnje su moguće.

ICT PSP – Inovativna tehnologija u SSL-u (eng. Solid State Lighting) (Ref: 11 GB 43O3 3KZ3) · Sveučilište u Velikoj Britaniji predalo je prijedlog projekta unutar Programa podrške za informacijsko tehnologijski sektor. Projekt će se posebno baviti inovativnim sistemima rasvjete koja koristi LED diode, tj.

SSL sustavom. Sveučilište nudi lokaciju za pilot-projekt kao i iskustvo u moni-

toringu i upravljanju podacima. Konzorcij treba tvrtku koja nudi tehnologiju i iskustvo u SSL rješenjima.

PS: ERA-NET – Energetski učinkovite zgrade (Ref: 11 ES 27F3 3KQ9) · Andaluzijska tvrtka specijalizirana za dizajniranje elektroničkih sustava kontrole, komunikacijskog hardvera za industrijsko okruženje i pretvarače snage za unaprjeđenje integracije novih izvora energije traži partnere koji bi mogli razviti hardverski proizvod za kontrolu različitih postojećih sistema u zgradama (generiranje energije, aklimatizacija i osvjetljenje).

Tehnologije i oprema za individualno brzo smrzavanje (eng. Individual Quick Freezing - IQF) voća i povrća (Ref: 11 GB 46P5 3MDX) · Škotska tvrtka specijalizirana za smrzavanje i obradu različitih vrsta voća i povrća želi razviti vlastite kapacitete individualnog brzog smrzavanja. Traže partnere s iskustvom u IQF (eng. Individual Quick Freezing IQF) tehnologijama koji posjeduju tehnologiju i tehnološka znanja o samom procesu.

Automatizacija proizvodnog procesa papirnih DVD/CD držača (Ref: 10 GB

44O7 3GSH) · Tvrtka iz Londona razvila je novi držač za DVD/CD na bazi papira. Za sada se držač proizvodi ručno, te tvrtka traži način automatiziranja procesa. Traže partnere iz industrije ambalaže, s iskustvom u automatizaciji i korištenjem kartona, kako bi zajedno razvili potpuno automatiziran proizvodni proces (uključujući potencijalnu adaptaciju proizvoda).

Tehnologija za prikupljanje ugljičnog dioksida za potrebe proizvodnje suhog leda (Ref: 11 PL 63AU 3M5P) · Tvrtka iz Poljske traži tehnologiju za prikupljanje ugljičnog dioksida za potrebe proizvodnje suhog leda.

Tvrtka je zainteresirana za licenciranje ili tehnološku suradnju s potencijalnim partnerom.

Samorashladna/provjetravajuća odjeća (Ref: 11 IL 80ER 3KV1) · Izraelski proizvođač tkanina i odjeće specijaliziran za izradu odijela po mjeri traži inovativne tehnologije za rashlađivanje ili provjetravanje odijela po mjeri. Tražena tehnologija bi trebala omogućiti efikasnu provodljivost i prenošenje topline s površine kože koristeći kompaktni i lagani mehanizam koji bi se uklopio unutar odijela.

Upite o ovim ponudama i potražnjama možete uputiti na een@bicro.hr.

enterprise europe Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 16. studenoga TecnoInCon konferencija i poslovni susreti za ICT tvrtke, Varaždin 18. studenoga Motivacijski seminar EntrepreneurSHEp Croatia, Pula

Zainteresirane pravne i fizičke osobe koje udovoljavaju uvjetima pozivaju se da se prijave za subvencionirani predinkubacijski i inkubacijski boravak te korištenje usluga i potpora u ZTP-u na lo-

30. studenoga - Poslovni susreti na temu zelene ekonomije, Sajam Pollutec Horizon, Pariz, Francuska

dostavlja se preporučenom pošiljkom u jednom primjerku u zatvorenoj omotnici s naznakom: Za poziv, na adresu: Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci, Slavka Krautzeka 83a, Rijeka.

kaciji Slavka Krautzeka 83a (Sveučilišni kampus na Trsatu).

Poziv je otvoren na neodređeno vrijeme.

Prijava s popratnom dokumentacijom

Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Rijeka zajedno s komorama mreže Nova Alpe Adria koordinira sudjelovanje tvrtki iz regija Friuli Venezia Giulia, Veneto, Koruška te Slovenije, Istre i Primorsko-goranske županije kako bi sudjelovale na poslovnim susretima na temu zelene tehnologije koji će se održati u Parizu, za vrijeme trajanja sajma Pollutec Horizon (Paris nord Villepinte expo, Pav. 6, 30. studenog i 1. prosinca).

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

ropske unije, ali i Afrike te Južne Amerike, zahvaljujući suradnji s organizacijom UNIDO. Uključeni su sljedeći sektori: · okoliš · energija · čiste tehnologije.

Tvrtke koje sudjeluju na poslovnim razgovorima trebat će platiti pristojbu. Fakturu će vam ispostaviti direktno organizator na adresu koju ste naveli u profilu (100 eura za sudionike iz zemalja EU-a, 119,60 eura za sudionike iz zemalja izvan EU-a).

Službeni jezik susreta bit će engleski.

TecnoInCon konferencija i poslovni susreti za ICT tvrtke u Varaždinu

Metode i politike određivanja cijena

Ekonomska kretanja koja utječu na profitabilnost mijenjaju se prilikom svake promjene tehnologije, zakonodavstva, tržišta, relativnih troškova proizvodnje, potrošačevih potreba i konkurencije.

Samim time dolazi do potrebe za promjenama cijena. Odluka o razini cijene je vrlo kompleksna i uvelike ovisi o po-

Sve ostale informacije u vezi s pozivom mogu se dobiti od ponedjeljka do petka u vremenu od 8 do 15.30 sati u sjedištu ZTP-a (uz prethodnu najavu) ili na brojeve telefona 051/406 592 i 051/406 594 te slanjem e-mail poruke na step-ri@uniri.hr.

Poslovni susreti na temu zelene ekonomije na sajmu Pollutec Horizon

Susrete organiziraju komore Pariza i Versaillesa u okviru Europske poduzetničke mreže. Predviđa se sudjelovanje tvrtki iz Eu-

Seminar Metode i politike određivanja cijena održat će se 17. studenog u prostorijama Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci.

8

Poziv za prijem u Znanstveno-tehnologijski park Sveučilište u Rijeci - Znanstveno-tehnologijski park (ZTP) Sveučilišta u Rijeci, društvo za inovacije i transfer tehnologije, upućuje poziv za podnošenje prijava za prijam u Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci.

23. studenoga Motivacijski seminar EntrepreneurSHEp Croatia, Zadar

14. studenoga 2011.

tražnji, troškovima, konkurenciji i percepciji vrijednosti proizvoda.

Na seminaru će se govoriti o tome kako odrediti “pravu, optimalnu cijenu”, kako se nositi s prigovorima na cijenu, kako reagirati na zahtjeve za “odstupanjem od cijene”, te kako komunicirati vrijednost i cijenu proizvoda ili usluge. Seminarom se želi polaznicima pružiti uvid u metode i politike određivanja cijena sa svrhom postizanja dugoročne profitabilnosti poduzeća. Sudionici seminara naučit će osnovne metode za određivanje cijena, kako reagirati na prigovore na cijeni te kako postići da vrijednost proizvoda bude jasna potencijalnim kupcima.

Prijavnice na seminar mogu se preuzeti na http://www.step.uniri.hr/ edukacijski-centar-step-ri/. Popunjenu prijavnicu potrebno je dostaviti emailom na step-ri@uniri.hr ili faxom na 051/499 799, najkasnije do 15. studenog do 16 sati.

Tehnološki park Varaždin i partneri - Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO, Znanstveno-tehnologijski park Rijeka i University of Primorska Science and Research Centre of Koper - 16. studenog u Varaždinu organiziraju poslovne susrete i konferenciju TechnoInCon.

Za sudjelovanje je potrebno registrirati se na http://bit.ly/BE2011_register.

Zakazivanje B2B sastanaka na http:// bit.ly/BE2011_B2B.

Konferencija i poslovni susreti pružit će priliku za raspravu i suradnju ICT kompanija i institucija iz Jugoistočne Europe i ostalih europskih zemalja.

Ovogodišnja TechnoInCon konferencija i poslovni susreti dio su Globalnog tjedna poduzetništva (od 14. do 18. studenog), događaja koji suorganiziraju Tehnološki park Varaždin Ltd., Microsoft Innovation Centre Varaždin i Future Cities Institute. Fokus događaja je na potpornim programima za MSP-ove.

Fokus poslovnih susreta i TechnoInCon konferencije bit će: 1. Business enablement 2. Agile businesses 3. Cloud computing Više informacija o temama dostupno je na http://bit.ly/BE2011_topics.

Više informacija o ovome događanju i kod kontakt osobe u Tehnološkom parku Varaždin: Karlo Kukec, +385 42 500 051 M:: 00 385 98 472 051 www.tp-vz.hr, karlo.kukec@tp-vz.hr.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3703, 14. studenoga 2011.

( 2008. godine ( upisano oko 150 otvoren Zoo City

studenata iz Hrvatske

Zoo City, Zagreb

Visoka poslovna škola Minerva, Dugopolje

Prijatelji kućnih ljubimaca Misija nam je kupcu pružiti što ugodniju kupnju i uklopiti brigu za ljubimca u brzi ritam svakodnevnice, kaže Marin Erceg

Stručnjaci za moderno gospodarstvo Studenti slušaju kolegije iz ekonomije, prava, informatike i nekoliko kolegija važnih za ulazak u Europsku uniju

Z

oo City se na hrvatskom tržištu pojavio 2008. godine i u nepune tri godine obilježene krizom postao najrašireniji hrvatski lanac trgovina s proizvodima za kućne ljubimce. Za to vrijeme otvorili su više od 70 novih radnih mjesta bez ikakvih subvencija, samo na temelju samostalnog razvoja.

Tvrtka je prateći svjetske trendove postavila nove standarde na hrvat-

U iduće dvije godine planira se daljnje širenje maloprodajne mreže skom tržištu - prodavaonice se nalaze u trgovačkim centrima gdje se obavlja cjelokupni obiteljski shopping, pa tako i onaj za kućnog ljubimca. Uređene su po najvišim standardima, a

na raspolaganju kupcima je i stručno osoblje, veterinarske ljekarne i saloni za uljepšavanje ljubimaca.

Takav koncept trgovine - one stop shop ili sve na jednom mjestu - jedinstven je u Hrvatskoj, kaže direktor tvrtke Marin Erceg. “Misija nam je kupcu pružiti što ugodniju kupnju i uklopiti brigu za ljubimca u brzi ritam svakodnevice”, ističe on.

Inovativan pristup Prvi prodajni centar Zoo City otvoren je u centru Mandi na zagrebačkom Žitnjaku, nakon čega su prodajna mjesta otvarana i u Slavonskom Brodu, Varaždinu, Karlovcu, Splitu, Velikoj Gorici, a najnovija je otvorena u Zadru koja je ujedno i najveći centar za kućne ljubimce u cijeloj Dalmaciji. Trenutačno se tvrtka sastoji od 12 filijala širom zemlje, od čega se samo tri nalaze izvan trgovačkih centara, kao samostalni objekti. “Inovativni pristup potpune brige za kućne ljubimce i

drukčijeg doživljaja kupnje privukao je pozornost tržišta. Prepoznata je emotivna veza između ljudi i njihovih kućnih ljubimaca, koja je postala misao vodilja poslovanja te je izražena i u sloganu tvrtke - Iz ljubavi za ljubimce”, kaže Erceg.

“Navike naših kupaca još su uvijek osjetno drukčije nego u inozemstvu.

Ne samo da nije razvijena svijest o potrebi razne opreme za ljubimce nego je razlika i u hranjenju ljubimaca - samo 20 do 25 posto njihove prehrane čini gotova, industrijska hrana. U EU-u je prosjek 50-60 posto, a u SAD-u čak 95 posto”, dodaje on.

Prema vlastitim procjenama, Zoo City sada drži između pet i 10 posto ukupnog tržišnog udjela u specijaliziranom kanalu za kućne ljubimce, tako da mjesta za rast ima mnogo.

U iduće dvije godine planiraju daljnje širenje maloprodajne mreže kako bi se što više približili kupcima bez obzira na njihovo mjesto stanovanja. Planiraju otvoriti poslovnice u svim hrvatskim gradovima koji imaju više od 50.000 stanovnika. (K.S.)

V

isoka poslovna škola Minerva osnovana je 2007. i ove je godine upisala petu generaciju studenata, njih oko 150 iz cijele Hrvatske i nekoliko iz inozemstva. “Studij je koncipiran na interdisciplinarnosti.

Za trogodišnjeg obrazovanja studenti slušaju kolegije iz ekonomije, prava, informatike i nekoliko vrlo bitnih kolegija za ulazak u Europsku uniju, kao što su upravljanje kvalitetom i sigurnost informatičkih sustava”, ističe Zlata Božić Pavletić, vlasnica Minerve, dodajući kako je riječ o privatnoj investiciji vrijednoj nekoliko milijuna eura.

Visoka poslovna škola Minerva je ustanova koja ima sve potrebne certifikate javnosti, a diploma je priznata u svim zemljama potpisnicama Bolonjskog sporazuma. Osnovana je u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, u veljači 2007. godine dobila je dopusnicu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za izvođenje stručnog studija informatičkog menadžmenta, a nedavno i stalnu dopusnicu. Ta visokoškolska ustanova osno-

vana je kako bi udovoljila potrebama sve većeg broja gospodarskih subjekata i ustanova za obrazovanim stručnjacima doraslim upravljanju informacijskim sustavima i njihovoj zaštiti, koji, osim što suvereno poznaju svoje temeljno područje, imaju i relevantan kvantum znanja i razvijena umijeća njegove primjene u bliskim područjima, posebice ekonomiji, marketingu i upravljanju ljudskim resursima. Minerva zadovoljava želje mladih ljudi da se, obrazovanjem za te poslove, uključe u suvremene sustave gospodarstva, javne uprave i drugih korisnika informacijskih sustava te tako ostvare karijeru u djelatnosti neupitne budućnosti.

Manje grupe studenata Zlata Božić Pavletić smatra da je prednost Minerve, smještene u Dugopolju, u tome što u ovom trenutku nema slične privatne visoke škole s pravom javnosti na području od Rijeke do Dubrovnika.

“Naša su prednost i manje grupe studenata, kao i to što studenti dobivaju početna i temeljna znanja

iz širokog spektra raznih znanstvenih disciplina. Na tržištu nedostaje educiranih radnika koji mogu raditi u bazama podataka, a

Minerva ima licenciju Cambridgea za edukaciju poslovnog engleskog jezika osim te specijalizacije mi nudimo stručnjake sa zavidnim znanjem financijskog menadžmenta, upravljanja ljudskim resursima, projektnog menadžmenta, projektiranja informacijskih sustava. Ti su kolegiji traženi u poslovnom svijetu”, dodaje ona.

Vlasnica Minerve ističe i kako imaju licenciju Cambridgea za edukaciju poslovnog engleskog jezika te kako sljedeće godine planiraju pokretanje diplomskog studija. (J.V.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti lijun dolara, a čitava investicija iznosi 300 milijuna dolara.

Prodaja Šipada i UNIS-a Agencija za privatizaciju Federacije BiH uskoro će objaviti javne pozive za prodaju državnog kapitala velikih kompanija na kojima se do rata zasnivao razvoj BiH, Šipada export-import Sarajevo i UNIS-a - Udružene metalne industrije Sarajevo. Za prodaju metodom natječaja bit će ponuđeno 66,56 posto državnog kapitala u Šipadu i 51 posto državnog kapitala u UNIS-u, čije su knjigovodstvene vrijednosti 8,3 milijuna konvertibilnih maraka, odnosno 24,6 milijuna KM. Do sada je, prema podacima Agencije za privatizaciju FBiH, od 1450 registriranih poduzeća s državnim kapitalom u FBiH privatizirano 1078, ili 74,3 posto.

Prve bušotine Strojevi kompanije Jadran-naftagas u vlasništvu dviju velikih ruskih naftnih kompanija Gazproma i Zarubežnjefta počele su u selu Slabinja kod Kozarske Dubice s prvim dvodimenzionalnim seizmičkim istraživanjima u cilju pronalaženja nafte i plina. Na osnovi predratnih ispitivanja u Jadran-naftagasu, tvrtki s kojom je vlada RS-a potpisala koncesijski ugovor na 30 godina za istraživanje i eksploataciju nafte, optimistički očekuju da na području srpskog entiteta ima naftnih polja za komercijalnu upotrebu. Do kraja 2014. godine Jadrannaftagas će u istraživačke radove investirati 41 mi-

Gubitak TE Gacko 13,6 milijuna maraka Rudnik i TE Gacko treći kvartal ove godine završio je s gubitkom od 13,6 milijuna KM. Prihodi ove tvornice struje iznosili su 77,6 milijuna KM, a rashodi 92 milijuna KM. Spor oko vlasništva nad RTE Gacko već godinama vode Hrvatska i Republika Srpska. Termoelektrana je u vrijeme SFRJ izgrađena dobrim dijelom sredstvima Hrvatske putem Saveznog fonda za razvoj nerazvijenih, s tim da se uložena sredstva vrate isporukama struje. Zbog spornog vlasništva raskinut je posao s Češkom elektroprivredom koja je bila spremna investirati sredstva u modernizaciju RTE Gacko i izgradnju RTE Gacko II. Sličan spor, samo za RTE Ugljevik vodi s vlastima RS-a Slovenija.

EPBiH podmirila je sve obveze prema Hrvatskoj i Sloveniji za investicije uložene u TE Kakanj i TE Tuzla.

Za autoceste 285 milijuna KM Od 1. lipnja 2009. do kraja rujna u Bosni i Hercegovini je prikupljeno 285 milijuna KM za izgradnju autocesta po osnovi posebno uvedene trošarine na gorivo od 10 feninga po litri. Od tog iznosa Federaciji BiH je pripalo167 milijuna KM, Republici Srpskoj 110 milijuna, a Distriktu Brčko šest milijuna KM. Do rješenja spora između vlasti dvaju entiteta o tome koliko će koji dobiti sredstava od ove trošarine, 10 posto novca je izdvojeno na poseban račun i poslužit će za poravnanje kad se usvoji konačan akt za raspodjelu sredstava od ove cestarine.

Privredni vjesnik Broj 3703, 14. studenoga 2011.

( od 12 do 14 mil € ( 30 mil € planirana sredstva za koridor V.c

stajat će most na Savi

IZGRADNJA GRANIČNIH DIONICA AUTOCESTA

Radovi hvataju zamah Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisale sporazume o izgradnji južnih graničnih dionica autocesta na koridoru V.c i međudržavnog mosta na Savi između dviju Gradiški Zdravko Latal latal@privredni.hr

P

otkraj iduće godine Hrvatska i Bosna i Hercegovina bit će povezane autocestom na trasi koridora V.c od Bijače do granice i dalje do Ploča. Radovi na četiri kilometra dugoj dionici od Bijače do Kravica kod Ljubuškog su u tijeku, a uskoro će biti izabrana najpovolj-

Dionice na koridoru V.c. trebale bi biti puštene u promet do kraja 2012. nija građevinska tvrtka za gradnju druge dionice, od Kravica do blizine Međugorja. Ministar komunikacija i transporta BiH Rudo Vidović i državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić potpisali su nedavno u Sarajevu Sporazum o izgradnji južnih graničnih dionica autoceste na koridoru V.c i Sporazum o izgradnji međudržavnog mosta na Savi

između dviju Gradiški, uključujući i priključne granične dionice međudržavne ceste E-661.

Završetak radova što prije Vijeće ministara BiH osiguralo je dio planiranih sredstava za te radove od 12 do 14 milijuna eura iz uplata na ime dodijeljenih dozvola za rad univerzalnih mobilnih telekomunikacijskih sustava. Kad je riječ o mostu između dviju Gradiški, Sporazumom je predviđeno da BiH i Hrvatska na osnovi suradnje nadležnih državnih institucija pripreme i izaberu građevinske tvrtke za realizaciju građevinskih radova kako bi se cjelokupan projekt, izgradnja mosta i graničnih dionica okončali što prije, ali krajnji rok nije priopćen.

Do kraja ove godine, po izvješću vlade Republike Srpske, autocesta Banja Luka-Bosanska Gradiška bit će puštena u promet. Vlasti tog entiteta još prije tri godine najavile su i početak gradnje autoceste Banja LukaDoboj, kao vezu na ko-

ridor V.c, ali su svi dosadašnji pokušaji i ugovori s građevinarima iz Austrije i Slovenije propali. Iz Banje Luke ovih su dana najavili i podizanje odštetnog zahtjeva protiv Mariborskog cestovnog podjetja s kojim je bio sklopljen posljednji ugovor o gradnji, ali zbog stečaja tvrtke od posla nije bilo ništa. Dužina mosta na Savi iznosi 430 metara, a širina 22,60 metara. Planirano je da glavni projekt mosta bude završen do kraja ove godine, a Hrvatska i BiH će projekte, gradnju, kao i nadzor, financirati ravnopravno.

Prema sadašnjim procjenama, izgradnja mosta stajat će 30 milijuna eura.

Lakši uvoz iz BiH Sporazumom o izgradnji južnih graničnih dionica autocesta na koridoru V.c dvije države su se obvezale uskladiti dinamiku gradnje i završetak radova. To su dionice od granice do petlje u Pločama i do petlje u Zvirićima u BiH, a one bi trebale biti puštene u promet do kraja 2012. godine. Reali-

zacijom tog projekta BiH će, a posebice Hercegovina, dobiti suvremenu vezu s autocestom Ploče-SplitZagreb, te s Rijekom, Koprom i Italijom. Do ulaska Hrvatske u Europsku uniju izgradit će se kvalitetni granični prijelazi Ploče II i Bijača koji će zadovoljiti stroge uvjete za izvoz bosanskohercegovačkih proizvoda u Hrvatsku i dalje u Europu. To se posebno odnosi na proizvode s juga BiH, raznog voća i povrća, prehrambenih proizvoda, ribe, te proizvoda životinjskog podrijetla. Do kraja 2012. godine morao bi se izgraditi i kompletirati potrebnim službama isti takav granični prijelaz između dviju Gradiški na Savi.

U BiH su intenzivirane i pripreme za početak izgradnje sjeverne granične dionice autoceste koridorom V.c prema Hrvatskoj, od Odžaka do Svilaja na Savi, zatim mosta čiju će gradnju ravnopravno financirati dvije države, te odgovarajućih graničnih prijelaza. Početak radova očekuje se do kraja ove ili odmah na početku iduće godine.

15

www.privredni.hr Broj 3703, 14. studenoga 2011.

( 45% BDP-a ( s po 500 € dosegao slovenski dug

*vijesti

svaki Slovenac obvezan pomoći Grčkoj

SLOVENSKE PREDIZBORNE DVOJBE

Ima li tko reći istinu?

Grčki aktualni poučak pomaže Sloveniji oživjeti interventne zakone koji su ljetos skrahirali na referendumu Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S

ve ono što se ružno dogodilo Grčkoj, dopunjeno najnovijom spoznajom iz Cannesa da i najrazvijenije čeka doma na stolu pehar ricinusovog pročišćavajućeg napitka, bilo je toliko poticajno za odlazeću slovensku vlast da se ovih dana čak ohra-

Slovenija formalno nije pretjerano zadužena, ali se njen dug vrtoglavo povećava brila ponuditi na popravak tri interventna zakona koja su ljetos neslavno skrahirala na referendumu. Vlast bi htjela izbornim pobjednicima ostaviti javne financije barem donekle kontrolirane, dakle, ne u stanju opće razuzdanosti kojoj su vrata širom otvorena nesmotrenom referendumskom praksom.

Nigdje se u Europi ne ostavlja građanima odlučivati o interventnim mjerama koje izravno pogađaju džep glasača. U Sloveniji se ljetos na referendumu glasovalo

baš o tome – o zamrzavanju mirovina, o odgodi svih oblika povećanja plaća u javnom sektoru te o smanjenju socijalnih transfera. Dakako, građani su na referendumu rekli: nećemo kasnije u mirovinu, ni mirovine bez inflacijskih popravaka. Čak su odbili i zakon čiji je jedini smisao bio u tome da osnaži otpor sivoj ekonomiji i radu na crno. Referendum o interventnim mjerama o kojima se nigdje drugdje ne odlučuje na takav način bio je pucanj u vlastito koljeno. Za rejting agencije bio je to znak da Slovenija baš i ne vlada svojim javnim financijama pa su odmah snizile

bonitetnu ocjenu, najprije bankama, potom i državi.

Nerealni proračun Helena Kamnar, generalna tajnica Pahorove vlade, ovih dana pohvalila je prijedlog Pavla Gantara, donedavnog predsjednika Državnog zbora, koji je pozvao kolege zastupnike da 17. studenoga na posljednjem zasjedanju uzmu u razmatranje te da izglasuju nešto ublaženu verziju interventnih zakona. Kamnarovu veseli to što su zastupnici uvidjeli kako su problemi doi-

sta veliki i da sve to što se događa drugima može zadesiti i Sloveniju. Grčke muke, dakle, nose mnoge poruke. Neke su dosegnule i Sloveniju čiji je svaki građanin obvezan pomoći Grčkoj s po 500 eura.

Slovenija formalno nije pretjerano zadužena, ali se njen dug vrtoglavo povećava. Prije četiri godine iznosio je samo

23 posto bruto domaćeg proizvoda, sada je dosegao 45 posto. Kvaka je u tome što svijet neće dalje tolerirati nekontrolirano zaduživanje. Nastavak dosadašnje prakse, prema proračunima stručnjaka MMF-a, povećao bi svjetsku zaduženost do 2030. godine na 250 posto BDP‑a. Slovenija trenutačno s dvije milijarde posuđenih eura teško izravnava depresiju između prihoda i rashoda.

Novca u svijetu za takve premosnice bit će sve manje i bit će sve skuplji.

Povrh toga državni proračun za 2012. godinu već je demantiran surovom zbiljom. Proračun se temelji na nerealnoj procjeni da će porezni prihodi doseći 7,17 milijardi eura.

U ovoj godini taj iznos već je podbacio za pola milijarde eura – sljedeća može biti samo još gora.

Sada se s nestrpljenjem čeka predizbornu ponudu stranaka i neovisnih lista.

Može li iskrsnuti netko hrabar ili agitacijski toliko neoprezan da građanima kaže istinu o tome što ih doista čeka?

Šestina kredita u lošim plasmanima

Sloveniji treba ministar financija kakvog do sada nije imala

Komešanje u europskom bankarstvu izravno će se odraziti na slovenske banke, pa će kao partneri lošeg boniteta plaćati za kredite više nego drugi, a moraju se i pripremiti na manje novca. Teškoće slovenskog bankarstva dodatno kompliciraju loši plasmani. Banka Slovenije našla je da u takve plasmane spada šestina svih kredita. Da bi izbjegle otpise banke pribjegavaju produljenju kredita, pogotovo kratkoročnih.

Slovenski birači upozoreni su da ne vjeruju kandidatima koji će u predizbornoj kampanji obećavati visoke plaće i posao za sve. “Kada inozemstvo, gdje tako rado posuđujemo novac, zavrne slavinu, takvi će vam prvi zavući ruku u džep”, napisao je u zapaženom novinskom tekstu poznati ekonomist Igor Masten. Nije se libio napisati i kakvog ministra financija treba Slovenija za buduće razdoblje. Takvog kakvog još nije imala! “Ne treba nam Gaspari koji je rastezao proračunsku godinu i tako umjetno smanjivao deficit; ne trebamo Mramora koji je kompliciranjem poreznog zakonodavstva ubijao poduzetništvo, niti Bajuka koji je zaboravio sniziti rashode onda kada je smanjivao poreze. Najmanje nam treba Križanič koji je kaotičnim mjerama i rekordnim zaduživanjem odveo slovenske javne financije gotovo do rasula”, beskompromisno se odredio Masten.

Krka opet otvorila nove pogone Krka je ovih dana otvorila novi pogon za proizvodnju krutih oblika lijekova (OTO) i treći razvojno-kontrolni centar (RKC 3). Obje investicije stajale su 113 milijuna eura i spadaju trenutačno među najveće u Sloveniji. S novim pogonom farmaceutska tvrtka iz Novog Mesta podigla je godišnje proizvodne mogućnosti na 10 milijardi tableta i kapsula.

Krka inače ulaže u razvoj desetinu prihoda od prodaje, približno 100 milijuna eura svake godine.

Umro osnivač Ljubljanske banke U Ljubljani je umro Niko Kavčič, 96-godišnjak kojeg se smatra jednim od ključnih pokretača slovenskog liberalizma. Bio je utemeljitelj i prvi direktor Ljubljanske banke. Nosilac je partizanske spomenice 1941. te međuratni obavještajac koji je tek u dubokoj mirovini priznao da je novcem zarađenim u švercu, kojim se uz znanje vlasti bavila nekadašnja UDBA, kupio prvi brod na kojem se kasnije Splošna plovdba razvila u uspješnu pomorsku kompaniju.

Očevi sve češće na rodiljnom dopustu Centar za socijalnu skrb Šiška, koji pokriva poslovno dinamičniji dio Ljubljane, objavio je zanimljivu pojedinost: na 900 poroda ove godine na njihovom dijelu gradskog područja prijavilo se čak 650 mladih očeva za korištenje prava na rodiljni dopust. Očevi imaju pravo na 90 dana dopusta s time da su prvih 15 dana obvezni iskoristiti unutar prvih šest mjeseci djetetovog života. Preostalih 75 dana može se koristiti do treće godine djetetova života.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3703, 14. studenoga 2011.

( rast turizma od 3,3%

*vijesti Novi turistički portal

Promoviranje Hrvatske i njenih turističkih, kulturnih i ostalih vrijednosti kroz suradnju s ljudima koji su svojim postignućima u raznim djelatnostima već pronijeli glas o našoj zemlji diljem svijeta strateški je iskorak u brendiranju destinacije. Otkriti i promovirati kvalitetne i vrhunske domaće destinacije, osobe, proizvode i usluge, i to ne samo one već poznate nego i do sada skrivene “bisere Hrvatske”, osnovni je cilj pokretanja novog turističkog web portala www.pearlsofcroatia.com, nedavno predstavljenog u Zagrebu.

Prvi susret organizatora turističkih manifestacija Međusobno povezivanje svih onih koji sudjeluju u kreiranju, pripremi i realizaciji jedne manifestacije te omogućavanje razmjene iskustva i znanja, cilj je Prvog susreta organizatora turističkih manifestacija u Hrvatskoj koji će se 25. i 26. studenoga održati u zagrebačkom Green Gold Centru. Na tom će se susretu okupiti predstavnici Vlade, Ministarstva kulture i turizma, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore, Instituta za turizam te ostali turistički djelatnici kao i predstavnici medija.

Hrvatu bronca na Svjetskom prvenstvu barmena

Roberto Zuliani, šef šanka u rabačkom hotelu Allegro, osvojio je treće mjesto u pripremanju tzv. long drinka na nedavno održanom Svjetskom prvenstvu barmena u Varšavi. Njegov koktel Concubina boje rubina, s atraktivnom šarenom dekoracijom, predstavljao je Hrvatsku u konkurenciji više od 60 zemalja.

očekuje se na globalnoj razini u 2012. godini

Hrvatski turizam predstavljen na londonskom WTM-u

Žgomba: Ostavili smo dobar dojam Hrvatska se i ove godine pravodobno pripremila za promociju u Europi i svijetu Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

aranžmana za hrvatska odredišta za 2012. na lanjskoj razini, ali još je prerano govoriti o krajnjim rezultatima.

Da Hrvatska u svijetu ima dobar imidž, slaže se i Aleksandra Pukšar iz zagrebačke turističke agencije Kompas. Kompasov štand posjetili su Britanci i Amerikanci, a upiti su uglavnom bili vezani za kružne ture te kombinacije putovanja u Hrvatsku i okolne zemlje.

“Možda je upravo sada u našoj zemlji pra-

U

natoč gospodarskoj krizi koja se proteklih godina negativno odrazila na turizam u svijetu, turističke su zemlje ove godine zabilježile bolje rezultate nego lani. Očekuje se da će se ta djelatnost još više oporaviti u 2012. godini pa se na globalnoj razini predviđa porast turističkih dolazaka od 3,3 posto.

Dobre rezultate zabilježile su i Grčka, Španjolska i Irska. Čak je i Egipat, unatoč svojoj burnoj političkoj situaciji, ove godine ostvario samo 25 posto slabije turističke rezultate nego lani, rečeno je na ministarskoj konferenciji održanoj proteklog tjedna u sklopu Svjetske turističke burze (WTM) u Londonu. Na tom najzna-

U sljedećoj godini problem bi mogli stvarati Egipat i Tunis koji su dodatno snizili cijene čajnijem turističkom sajmu na kojem se sklapaju poslovi za sljedeću turističku godinu uspješno je predstavljena i hrvatska turistička ponuda.

Elektronske vize Na konferenciji je bilo riječi i o potrebi liberalizacije viznog režima i uvođenja elektronskih viza te posebice strateškog partnerstva receptivnih zemalja i Europske unije

Novo ruho hrvatskog turizma

zbog zajedničkog promotivnog nastupa na dalekim tržištima. Pritom je istaknuto kako će do 2030. godine 1,5 milijardi Kineza i Indijaca postati srednja klasa koja će stoga imati sve više novca i mogućnosti za putovanja diljem svijeta. “Hrvatska se već povezala sa Slovenijom, a uskoro će surađivati i s ostalim zemljama iz regije kako bi zajednički nastupili na dalekim tržištima”, rekao je državni tajnik za turizam Željko Lenart. Dodao je kako se Hrvatska i ove godine pravodobno pripremila za promociju u Europi i svijetu, pa je tako Vlada već donijela Akcijski plan hrvatskog turizma za 2012. godinu sa 13 skupina mjera, usmjerenih na domaće i međunarodno tržište.

U sklopu WTM-a održan je i tradicionalni susret s turoperatorima, pa je tom prigodom nagla-

šeno kako su ove godine najznačajniji britanski turoperatori ostvarili rezultate prodaje aranžmana za Hrvatsku na lanjskoj razini ili čak nešto bolje od toga. Tako je primjerice Thomson, prema podacima iz rujna, ostvario pet posto bolju prodaju u odnosu na prošlu godinu, dok je Saga Holidays u devet mjeseci ove godine zabilježio plus od 10 posto.

Hrvatska, mlado odredište I za 2012. godinu stižu dobre najave jer će jedan od vodećih britanskih zračnih prijevoznika i turoperatora, JET2, nakon Splita i Dubrovnika proširiti svoj program iz Manchestera za Pulu. Niskotarifni Ryanair potvrdio je već letove za Zadar i Rijeku, a u tijeku su i pregovori oko uvođenja novih zračnih linija iz Ve-

Na WTM-u je predstavljen novi dizajn štanda Hrvatske turističke zajednice, koji je oblikovao Atelier Propadalo. Štandom je dominirao veliki LED ekran na kojem se prikazivao promotivni film. Svi pultovi suizlagača imali su ugrađene posebne ekrane, suvremenu komunikacijsku tehnologiju i pomagala poput QR kodova. I hrvatski informatori dobili su nove moderne uniforme koje je dizajnirala Branka Vučetić Atletić, a izradio RIO Rijeka. like Britanije prema nekim hrvatskim zračnim lukama.

“Hrvatska je prepoznata kao kvalitetna turistička destinacija, ali ona je još uvijek mlado turističko odredište koje možda nikada neće doseći razinu Španjolske ili Turske. U sljedećoj godini problem bi mogli stvarati Egipat i Tunis koji su dodatno snizili cijene i još će agresivnije obrađivati tržište.

Iako Britanci vole Hrvatsku, ipak nam zamjeraju to što su ljudi nedovoljno radišni i rijetko s osmijehom na licu”, istaknuo je Igor Vrtikapa iz britanskog turoperatora Inghamsa. Dodao je kako je za sada prodaja turističkih

vi omjer vrijednosti za novac, a gosti su se naviknuli na povoljne cijene aranžmana”, rekla je Aleksandra Pukšar. Iz razgovora s inozemnim partnerima u ovom trenutku nema vidljivih znakova da bi se nešto moglo promijeniti u negativnom smislu, pa se predviđa kako će se taj trend dobrih rezultata nastaviti i u sljedećoj godini. Hrvatska iza sebe ima rekordnu turističku sezonu, naglasio je Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija zaključivši kako smo na “jedrima tih dobrih turističkih rezultata nastupili na WTM-u i ostavili dobar dojam”.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3703, 14. studenoga 2011.

( 600 kn godišnje

B.net

Raste broj multiplay korisnika

produljenje e-potpisa u Fini

Inforestart

E-servisi ni na nebu ni na zemlji E-potpis je jedna od stavki koja ne dopušta bolju povezanost te tako i transparentniju javnu upravu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

J

avna uprava sjedi na golemom broju podataka koji se mogu koristiti na razne načine. Međutim, najčešće je vrlo teško prikupiti tražene informacije zbog kakofonije u komunikacijskom kanalu između tijela javne uprave, e-servisa i javnosti.

Marko Rakar, stručnjak za nove medije, ističe kako donositelji odluka u nas još uvijek ne shvaćaju što je to informatika i što tehnologija može osigurati građanima. “Tek kada se to dogodi, Hrvatska će krenuti naprijed”, naglasio je na okruglom stolu IT u funkciji transparentnosti javne uprave na

Donositelji odluka u nas još uvijek ne shvaćaju što je to informatika sajmu informacijskih tehnologija Inforestart, koji je održan prošli tjedan na Zagrebačkom velesajmu.

Kao dobar primjer istaknuo je Ujedinjeno Kraljevstvo. Naime, na tamošnjim računima za električnu energiju je podatak i o potrošnji struje u susjednoj kući ili stanu.

“To je primjer pozitivne prakse jer se može saznati koliko neko kućanstvo troši, usporediti račune sa susjednim te utvrditi razbacuje li se nepotrebno energija ili ne”, objasnio je Rakar.

B.net, pružatelj usluga kabelske distribucije i treći telekom operator po broju korisnika na hrvatskom tržištu, širi programsku ponudu povećavajući broj televizijskih i drugih sadržaja. U programske pakete dodan je 21 novi program, što ovo proširenje čini dosad najvećim, pri čemu su cijene svih programskih paketa ostale nepromijenjene.

Sklapanjem novih ugovora s televizijskim studijima, B.net će proširiti ponudu filmova u Videoteci.

K tomu, B.netove usluge bit će dostupnije korisnicima jer se o njima mogu informirati te ih kupiti na šest Vipnetovih prodajnih mjesta u Hrvatskoj.

Tijekom predstavljanja nove programske ponude istaknuto je kako se sve veći broj korisnika B.neta odlučuje za korištenje više od jedne usluge. Čak 68 posto korisnika danas otpada na multiplay

pakete, što znači da koriste dvije ili tri usluge.

Pritom 40 posto korisnika koristi 3D paket (kabelska televizija, internet, fiksni telefon), dok ih 28 posto koristi neku od kombinacija dviju usluga. To je značajan rast broja multiplay korisnika u odnosu na 2010. kada je njihov ukupni udio u korisničkoj bazi iznosio 58 posto, dok je u 2009. iznosio 29 posto.

Adrian Ježina, predsjednik Uprave B.neta, posebice je naglasio strategiju razvoja tvrtke u smjeru najboljeg ponuđača usluge brzog, širokopojasnog interneta na tržištu.

Dodao je kako je zadovoljan rastom broja korisnika B.net Total TV satelitske usluge. O poslovnim rezultatima nije želio govoriti istaknuvši kako će ih objaviti nakon što to učini Vipnet. (B.O.)

*vijesti

Odlična praksa je i web aplikacija zahvaljujući kojoj građani Pariza mogu saznati sve potrebne informacije o javnom gradskom prijevozu, primjerice, gdje se nalaze kontrolori voznih karata ili kada stiže sljedeća kompozicija podzemne željeznice.

U Hrvatskoj isto tako postoje elektronički servisi koji građanima nastoje olakšati plaćanje računa ili im skraćuju put do neke informacije. Međutim, problem je njihova nepovezanost i tehnološka neujednačenost. Tako je, nastavlja Rakar, Registar godišnjih financijskih izvještaja (RGFI) razvijen na Java tehnologiji, Porezna uprava na Windows platformi, a podaci nekih drugih servisa se objavljuju u PDF-u.

Jedna od stavki koja ne dopušta bolju povezanost te tako i transparentniju javnu upravu je elek-

tronički potpis. “Riječ je o tehničkom rješenju koje radi na Windows platformi te se ne može koristiti na uređajima koji podržavaju operativne sustave Mac ili Linux”, kaže on.

Ručno upisivanje?

U sklopu e-bankarstva, nastavlja, e-potpis funkcionira besprijekorno.

Kada klijentu neke banke istekne e-potpis, on ga može jednostavno produljiti koristeći računalo. A kada se produljenje e-potpisa zatraži u Financijskoj agenciji, što stoji 600 kuna godišnje, nailazi se na mnoštvo proturječnosti. Jedna od njih je ta da Zakon o elektroničkom potpisu isključuje matični broj građana, što od njih zahtijeva Porezna uprava kada predaju neke dokumente. “Onda se pojavi pogreška u elektroničkom zapisu, pa je potrebno ručno upisati matični broj građana kako bi on mogao

predati dokument”, naglašava Rakar.

Tihomir Katulić, asistent na Katedri za pravnu informatiku zagrebačkog Pravnog fakulteta, napominje kako Hrvatska ima dobre zakone koji reguliraju elektronički potpis. “Međutim, smeta to što on sam sebe ograničava na koje se transakcije odnosi”, ističe on.

E-potpis, dodaje, ne mora biti skup. Estonija, primjerice, ima besplatan elektronički potpis. K tomu, estonski e-government servis građanima omogućava da korištenjem računala prijave porez, izvade sve osobne dokumente, registriraju vozila te osnuju trgovačko društvo.

Tako nešto, smatra, moguće je i u Hrvatskoj, ali potrebna je snažnija politička volja dok pravni okvir postoji. “Bez epotpisa nema ni e-poslovanja ni e-governmenta”, zaključuje Katulić.

E-zaba od sada i na Linuxu Zahvaljujući primjeni rješenja tvrtke Asseco SEE Hrvatska, poslovni korisnici internetskog bankarstva Zagrebačke banke odsada mogu koristiti e-zabu i na Linux operativnim sustavima. U proteklih 10 godina e-zabu je bilo moguće koristiti samo na Windows sustavima.

Prema informacijama Zagrebačke banke, poslovnih korisnika e-zabe trenutačno ima više od 45.000.

KOM 2011 u Opatiji Konferencija KOM 2011 Elektroničke komunikacijske tehnologije i norme u informatici održava se od 21. do 23. studenog u opatijskom Grand hotelu Adriatic. Teme konferencije su mreže i mrežne tehnologije, komunikacijske i internet usluge te sigurnost i zaštita. Održat će se i okrugli stol Hrvatska digitalna dividenda i strategija širokopojasnog pristupa. KOM 2011 or-

ganiziraju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Primorsko-goranska županija i tvrtka Case.

Recro-Net i FER-ov prilog telemedicini Na znanstvenom skupu MobiHealth 2011, koji je nedavno održan na grčkom otoku Kosu, predstavljen je zajednički istraživački projekt biomonitoringa okoliša i pacijenata primjenom bežičnih mreža osjetila tvrtke Recro-Net i Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Ciljna skupina korisnika su oboljeli od kroničnih respiratornih bolesti. Na skupu su predstavljeni i trendovi iz područja ICT tehnologija za upravljanje kroničnim bolestima te mobilni uređaji i aplikacije za udaljeni monitoring pacijenta, telemetriju i telemedicinu.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Venko Andonovski Pupak svijeta Algoritam

Roman je priređen kao zaostavština pokojnog V., u romanu nazvanog Jan Ludvik, koju je njegov brat računovođa prikupio i objavio. Materijal obuhvaća događaje od devetog stoljeća, od doba arhaično pisane prve knjige, Pupak svijeta, od doba kada se ustanovljava pismo pa na dvor logotetu dolazi Filozof. No, zbog spletki i zavisti, formiranje pisma postaje bitkom, fizičkom i filozofskom, s otrovnim paucima i zatočenim djevojkama, s traktatima i esejima o “prirodi” jezika i izvorištima.

Vinka Sazdova Posljednji čaj V.B.Z.

Riječ je o priči o ženi za koju bi se moglo reći da posjeduje mnogo – obitelj, karijeru, društveni status, a ipak nema ništa jer više ne zna tko je. Odvažno kreće na put tisuće kilometara dug kako bi se ponovno pronašla i vratila nadu u svoj život. U ašramu susreće učitelja koji joj pomaže suočiti se s tugom nastalom zbog gubitka oca, strahom od smrti i usamljenosti, osjećajem izgubljenosti... Tamo sklapa nova prijateljstva, prepušta se životnoj mudrosti i ljepoti te iznova počinje njegovati radost, dobrotu i bezuvjetnu ljubav.

Greg Mortenson i David Oliver Relin Tri šalice čaja Naklada Ljevak

Neuspio pokušaj Grega Mortensona da se 1993. popne na K2 primjer je kako ponekad neuspjesi dovode do velikih postignuća. Naime, iznenada se razbolio i seljacima, koji su mu zapravo spasili život, obećao da će sagraditi školu, no taj je pothvat bio mnogo teže ostvariv nego što se nadao, ponajprije zbog lokalne korupcije i globalne netrpeljivosti.

No s vremenom je njegov projekt izrastao u Institut Centralne Azije koji je do danas izgradio pedesetak škola po pakistanskim i afganistanskim selima.

JANET STREET-PORTER NE DAJ DA TE S**ONJE PORAZE PROFIL

Neprestano dobivamo upute kako se odijevati, što jesti, kako vježbati, za koga glasovati... – bismo li mogli živjeti bez svega toga? Zadržite zdravlje i zdrav razum, savjetuje Janet Street-Porter, zanemarite reklame, političare i medije. Razvijte vlastita životna pravila: uzgajajte svoje povrće, kupujte rabljenu odjeću, povremeno budite nedostupni... i - razmišljajte, razmišljajte, razmišljajte! Kako ona kaže, izbor je vaš, jer samo su dva načina za prolazak kroz život – vlastiti način i krivi način.

Daphne Kalotay Ruska zima Znanje

Kad svoju zbirku nakita odluči prodati na dražbi, Nina Revskaja, nekoć baletna zvijezda Boljšoja, vjeruje da je spustila zastor nad svojom prošlošću. Umjesto toga, u njoj se bude sjećanja na rodnu Rusiju i događaje koji su prije pola stoljeća promijenili tijek njezina života. Ondje je otkrila čaroliju kazališta, zaljubila se u pjesnika Viktora Jelsina, ondje su ona i njezini prijatelji postali žrtve staljinističke agresije. I upravo u Rusiji došlo je do strašnog otkrića koje je potaknulo smrtonosni čin izdaje…

Privredni vjesnik Broj 3703, 14. studenoga 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Suradnja

Laboratories Gilbert, Herouville Saint Clair, Francuska, www.groupebatteur. fr. Tvrtka opskrbljuje ljekarne i drogerije u Francuskoj s OTC lijekovima, higijenskim proizvodima i medicinskim uređajima. Asortiman uključuje više od 200 različitih proizvoda. Posebni segmenti Gilberta su pedijatrija, sprejevi za nos i uho, dječja hrana, proizvodi protiv uši i komaraca, kozmetika te higijenski proizvodi. Tvrtka traži pouzdane poslovne partnere u Hrvatskoj za distribuciju svojih proizvoda. Kontakt: Elisabeth Boris, belisabeth@groupebatteur.fr, +33 2 31471612.

(anesteziologija, biopsija, opća kirurgija, urologija, medicinske rukavice, sterilizacija), zaštitne odjeće, laboratorijske opreme, kirurškog konca. Kontakt: Pawel Ossowski, pawel_ossowski@ zarys.com.pl, +48 607 995838.

Biljni i kozmetički preparati

Loren Beautifiers, Kalkuta, Indija, www. lorencosmetics.com. Tvrtka je proizvođač ayurvedskih, biljnih i kozmetičkih preparata za osobnu njegu. Asortiman proizvoda uključuje pudere, parfeme, esencije, ulja za kosu, mirisne štapiće, šampone, kreme, losione, sapune, balzame, osvježivače... Kontakt: lorencosmetics@gmail. com, +91 33 22875957, +91 9830272141.

Zastupanje

British Biologicals, Bangalore, Indija, www. britishbiologicals. com. Tvrtka je pionir u proizvodnji specifičnih proteinskih dodataka te je na tržištu poznata kao The Protein People. Proizvodi su namijenjeni općem zdravlju, zdravlju žena i djece, dijabetičarima, upravljanju kolesterolom, upravljanju tjelesnom težinom, plućnim bolestima, poremećajima jetre te sportskoj prehrani. Neki od glavnih proizvoda su: D-Protin, Meno-Pro, Kids-Pro, Medi-Slim, B-Protin, Pulma-care, Hepa-Pro Pro-PL itd. Tvrtka traži zastupnika u prodaji. Kontakt: hr@ britishbiologicals.com, +91 80 40643777.

Himalajska sol i pripravci

Ittefaq Trading Company, Lahore, Pakistan, www.ittefaqgroup.com. Tvrtka je proizvođač i izvoznik proizvoda od himalajske kristalne soli (svjetiljke, sol za kupanje...). Kontakt: Anwer Javed Bhatti, info@ittefaqgroup.com, +92 42 37513782, +92 300 9408020.

Jednokratni kirurški materijal

G. C. Z. M. Zarys, Zabrze, Poljska, www.zarys.com.pl. Tvrtka se bavi izvozom medicinske jednokratne opreme

Zastupanje MBT obuće

Lagani hod, Zagreb, http://hr.mbt.com: Tvrtka je zastupnik MBT obuće na hrvatskom tržištu. MBT je jedinstvena i posebna fiziološka obuća koja, osim što je vrlo pogodna za zdravlje i lokomotorni sustav, također je prozvana i najmanjom teretanom na svijetu. Naime, ta obuća potiče rad mišića cijelog tijela, cirkulaciju i uspravnije držanje. Uz trgovine poduzeća, Lagani hod također traži i trgovine posrednika u cijeloj Hrvatskoj.

Kontakt: Dragana Jurić, dadajuric@ gmail.com, +385 1 2982576, +385 91 2165473.

Suradnja

Karactermania, Barcelona, Španjolska, www.karactermania. com. Tvrtka se bavi proizvodnjom i trgovinom licenciranih proizvoda s likovima i znakovima poznatih osoba i brendova kao što su Betty Boop, Marilyn Monroe, Audrey Hepburn, Pucca, Disney, Hanna Montana, High School Musical, Mickey Mouse, The Rolling Stones, The Muppets, Warner Bros... Tvrtka traži zastupnike ili predstavnike u Hrvatskoj. Kontakt: Pedro Biosca, pere@karactermania.com, +34 93 4800012.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Antidekubitalni madraci

KBC Rijeka nabavlja antidekubitalne madrace.

Rok dostave ponuda je 18. studenoga.

Uređaj za besprekidno napajanje

Hrvatska pošta nabavlja uređaj za besprekidno napajanje. Rok dostave ponuda je 28. studenoga.

Nabava i montaža tekstilne opreme

NP Brijuni nabavlja tekstilnu opremu za sobe i bar hotela Istra uz montažu. Rok dostave ponuda je 21. studenoga.

Regija Pogrebna oprema

Pokop iz Sarajeva nabavlja pogrebnu opremu. Rok dostave ponuda je 6. prosinca.

Tiskarske usluge

Državni zavod za zaštitu prirode nabavlja tiskarske usluge. Rok dostave ponuda je 21. studenoga.

Usluga tiska i nabava biljega

Općina Zenica nabavlja usluge štampanja i sukcesivnu nabavu admini-

strativnih biljega. Rok dostave ponuda je 7. prosinca.

Računala

Federalno ministarstvo unutarnjih poslova u Sarajevu nabavlja računala. Rok dostave ponuda je 24. studenoga.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3703, 14. studenoga 2011.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Proizvodni pogon u Pregradi za petinu procijenjene vrijednosti Stočna farma s dvije zgrade za stoku, silosima i skladištima u Velikoj Trnovitici, Bjelovarsko-bilogorska županija, ukupne površine 17.206 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 2.500.000 kuna.

Dražba se održava 15. studenog, a dodatne informacije i razgledavanje po dogovoru sa stečajnim upraviteljem radnim danom na telefone 01/4555 094, 098/479 303.

Kuća i dvor u Garešnici, Bjelovarsko-bilogorska županija, ukupne površine 1795 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 500.000 kuna. Dražba se održava 15. studenoga, a razgledavanje je moguće po dogovoru sa stečajnim upraviteljem radnim danom na brojeve telefona 01/4555 094 ili 098/479 303.

Mješaonica i skladište stočne hrane te silosi za žito u Demerju, Grad Zagreb, ukupne površine 22.734 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 13.500.000 kuna.

Razgledavanje je moguće po dogovoru sa stečajnim upraviteljem radnim danom na telefone 01/4555 094 ili 098/479 303. Usmena javna dražba održava se 15. studenoga u 9.30 sati u prostorijama Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 92/II., ulična zgrada.

Tvornička hala i privredno dvorište u industrijskoj zoni Galižane, Općina Vodnjan, Istarska županija, ukupne površine 4454 četvorna metra

i procijenjene vrijednosti 3.861.203,62 kune.

Jamčevina je 10 posto tj.

386.120,36 kuna i plaća se najkasnije dva dana prije ročišta za dražbu.

Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/440 174. Dražba se održava 16. studenog u 10 sati u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Stalna služba u Pazinu, Dršćevka broj 1, soba broj 5. Šest livada i dvije oranice u poduzetničkoj zoni Mlaka, uz cestovno čvorište Sveta Helena, Općina Sveti Ivan Zelina, Zagrebačka županija, ukupne površine 64.425 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 19.548.671,97 kuna. Nekretnine se ne mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti. Jamčevina je pet posto, a detaljne informacije mogu se dobiti na broj telefona 091/2007 776. Dražba se održava 16. studenog u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba broj 90/II. Zgrada, proizvodni pogon, dvorište i parkiralište u Pregradi, Krapinsko-zagorska županija, ukupne površine 11.977 četvornih metara. Procijenjena vrijednost je 11.967.984,72 kune, a početna cijena 2.300.000 kuna. Jamčevina je 10 posto procijenjene vrijednosti i plaća se najkasnije dva dana prije ročišta.

Razgledavanje je moguće po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/855 370. Dražba se održava 17. studenoga

u 9.30 sati u u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, soba broj 94/II., ulična zgrada.

Stambeno-poslovni prostor u Splitu, Šegedinova ulica, površine 92 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 1.009.900 kuna. Jamčevina je 10 posto i plaća se najkasnije do 15. studenoga. Dodatne informacije na broj telefona 021/321 170. Dražba se održava 17. studenog u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 10, prizemno.

Teretni automobili, motocikl, televizor, hladnjak, ugradbena ploča, perilica suđa, ležaj, klima-uređaj, prijenosna dizalica i brusilica, ukupne procijenjene vrijednosti 120.965 kuna. Jamčevina je 10 posto i plaća se najkasnije do 15. studenog. Dodatne informacije na telefon 021/321 170. Dražba se održava 17. studenog u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 10, prizemno.

Osobno vozilo Opel Combo 1,7 DT, proizveden 2004. godine, procijenjene vrijednosti 74.700 kuna. Jamčevina je 10 posto, plaća se na račun Suda 23900011300000195 i dostavlja sucu tri dana prije javne dražbe. Pokretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Dražba se održava 21. studenog u 7.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 9.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Pouke grčke eurotragedije dr. Uroš Dujšin

S

udionici sastanka na vrhu čelnika eurozone razišli su se 24. listopada u nadi da su konačno našli spasonosno rješenje. No objavom namjere o raspisivanju referenduma o tome pristaju li građani na nametnuti paket mjera štednje, sad već bivši grčki premijer

Papandreou ponovno je rasplamsao krizu eurozone. Bijesni ga je francuski predsjednik Sarkozy odmah pozvao da položi račune u predvorju sastanka grupe G20 u Cannesu; njegov je bijes razumljiv jer su propale njegove nade da zemlje u usponu svojim investicijama podupru saniranje eura. Ipak Papandreou ne zaslužuje da ga se okrivljuje čak ni za traženje mandata, smatra Economist. Iako je prijedlog o otpisu polovine nominalne vrijednosti grčkih državnih obveznica dobrodošao, grčki javni dug bi još uvijek iznosio oko 120 posto BDP-a u 2020. - a kroz sve to vrijeme Grci bi morali živjeti pod pritiskom restrikcija. Kamo sve to vodi?

Javnost sve ogorčenija Najznačajnija poruka Papandreouova prijedloga o referendumu je ta da su, dok je do sada kriza eurozone potjecala pretežno od tržišta, granice sol-

ventnosti zemlje određene i pristankom građana da prihvate povećanje poreza i smanjenje državnih izdataka. Vlada gubi politički kapital daleko prije no što joj ponestane izvora poreznih prihoda. Grčka je daleko dublje u tom ponoru nego zemlje poput Portugala i Irske u kojima su već pale vlade, a ni Španjolska nije daleko

od toga. Napadnut od protivnika u vlastitoj stranci, neprijateljskih medija kao i štrajkovima i prosvjedi-

Grčka vlada mora pažljivo trošiti još ono malo političkog kapitala koji ima ma Papandreou je zaključio da će mu biti itekako teško nametnuti tražene restrikcije. Tijekom svakog tromjesečja Europska unija, MMF i Europska središnja banka kontroliraju Grčku prije odobravanja sljedeće tranše pomoći. Sad kada se nema kamo sakriti, on se odlučio obratiti građanima mimo svojih protivnika.

Nova grčka vlada bankara Lucasa Papademosa ne može izbjeći sve veću ogorčenost svoje javnosti.

Jedna rastuća ali još uvijek mala skupina Grka zahtijeva kršenje europskih ugovora i napuštanje eura. Čak 60 posto Grka protivi se sadašnjem sporazu-

mu. No grčko povlačenje iz eura bila bi fatalna greška. Deponenti bi žurno povukli svoj novac iz banaka kako bi svoje uštede zaštitili od konverzije u drahme. Grčka bi poduzeća propadala zbog svojih dugova u eurima, a povećanje konkurentnosti uslijed devalvacije bilo bi prolazno ako bi se, kao što je vjerojatno, povećavale nadnice i plaće. Zato grčka vlada mora pažljivo trošiti još ono malo političkog kapitala koji ima.

U prvom redu, treba oživjeti privredni rast. Usprkos ogorčenosti 70 posto Grka izjavljuje da želi ostati u eurozoni, no njihova strpljivost ima granica. Stoga se vlada mora usredotočiti na strukturne reforme kojima će potaknuti razvoj. Morat će se sukobiti sa sindikatima u javnom sektoru i provesti tek započete reforme, što je Papandreou dosad izbjegavao.

Restrikcije pogoršale stanje Dosadašnji naglasak eurozone na restrikcijama umjesto na strukturnim reformama bitno je pogoršao grčke nevolje.

Umjesto nametanja restrikcija trebala bi se prikloniti srednjoročnoj fiskalnoj konsolidaciji.

Vjerovničke zemlje bi trebale omogućiti lakši pristup izvoznika dužničkih zemalja na svoja tržišta, a k tome bi morale izbjeći opasnost od zaraze davajući podršku ECB-dugovima solventnih zemalja poput Španjolske ili Italije.

Tijekom čitave ove krize vjerovnici su – naročito Nijemci – smatrali da su suviše blagi prema slabićima eurozone, strahujući da bi odugovlačili s reformama. Sada im je Papandreou pokazao da bi se također trebali brinuti nisu li možda bili - prestrogi.

20 SVIJET FINANCIJA

( 283 mlrd kn ( 4%

Izbjegnut stečaj Obrtničke štedne banke

Veliki deponenti spasili male

Preko 4000 obrtnika, komitenata Obrtničke štedne banke, dobilo je poziv o isplati štednih uloga u punom iznosu putem Centar banke, koja je otkupila imovinu u prisilnoj likvidaciji. Rezultat je to odustajanja šest velikih deponenata od velike većine svojih uloga, čime je izbjegnut stečaj.

Grad Zagreb odrekao se oko 20 milijuna kuna, Hrvatska obrtnička komora i udruženja obrtnika ukupno preko 12 milijuna, Zagrebačka županija 766.000 kuna, a Razvojna agencija Zagreb 1,5 milijuna kuna.

Rješenjem Hrvatske narodne banke iz prosinca 2010. Obrtničkoj štednoj

banci oduzeto je odobrenje za rad te je pokrenut postupak prisilne likvidacije, s obzirom na to da su neposredno prije održavanja sjednice Savjeta HNBa turski ulagači povukli svoju ponudu za dokapitalizaciju banke. Likvidatori su 7. ožujka 2011. podnijeli Trgovačkom sudu u Zagrebu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Nakon toga su Hrvatska obrtnička komora i Grad Zagreb pokrenuli inicijativu temeljem koje bi šest najvećih deponenata solidarno umanjili svoja potraživanja za oko 76 posto i na taj način omogućili da se, pod uvjetom prodaje imovine banke kreditnoj instituciji, izbjegne stečajni postupak. Konačni cilj, koji je i ostvaren, bio je da se zaštiti financijska imovina obrtnika, komitenata Obrtničke štedne banke, te omogući njihovo daljnje poslovanje.

*vijesti Poštari ostvarili dobit Hrvatska pošta ostvarila je u prvih devet mjeseci 2011. godine ukupnu neto dobit u iznosu od devet milijuna kuna. Ukupni prihodi iznose 1,21 milijardu kuna i u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećani su za 7,7 milijuna kuna, dok su rashodi manji za 15,4 milijuna.

Prošlu je godinu Hrvatska pošta, koja nije korisnik državnog proračuna, završila sa 35 milijuna kuna dobiti.

Badel u plusu Badel 1862 ostvario je u devet mjeseci ove godine rast prodaje na domaćem tržištu od 27 posto, a u izvozu četiri posto. Prihodi od prodaje iznosili su 246 milijuna kuna, što je porast od 13 posto. Dobit je 4,32 milijuna kuna, dok je lani Badel bio u gubitku od oko tri milijuna kuna.

U ukupnom izvozu hrvatskih jakih alkoholnih pića Badel čini preko 70 posto. Više od 50 posto prihoda u alkoholnim pićima Badel ostvaruje na inozemnom tržištu, dok u pro-

daji vina 88 posto ostvaruje na domaćem tržištu.

Sve veći gubitak Diokija Dioki Grupa je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila gubitak od 226,7 milijuna kuna, što je velik porast u odnosu na 141,2 milijuna kuna gubitka u istom razdoblju lani, pokazuju podaci objavljeni na Zagrebačkoj burzi.

Uprava Diokija povećanje gubitka objašnjava znatnim troškovima koje je uzrokovalo VCM postrojenje na Krku, te smanjenjem proizvodnje zbog manjka obrtnih sredstava i pokrenutih prisilnih naplata. Ukupni prihodi Diokija iznosili su 1,13 milijardi kuna i u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjeni su za oko 23 posto, dok su ukupni rashodi smanjeni za oko 16 posto, na 1,36 milijardi kuna.

Privredni vjesnik Broj 3703, 14. studenoga 2011.

bruto krediti potkraj rujna

očekivan rast depozita

Bankovni sustav

Dobit banaka nakon poreza 3,1 milijarda kuna U idućoj godini očekujemo jednoznamenkaste stope rasta kredita i depozita, značajne troškove rezerviranja, nesklonost kućanstava zaduživanju te stagnaciju kamata, zaključuje Ana Lokin

P

odaci o kretanjima u bankovnom sustavu u prvih devet mjeseci, kao i burzovna izvješća najvećih banaka ukazuju na to da 2011. uvelike sliči prethodnoj godini u pogledu sektorskih kretanja, glavnih izvora troškova i rizika te trendova kamata.

Aktiva banaka raste umjerenim tempom, kreditiranje poduzeća nastavlja se nasuprot opreznim kućanstvima i nadalje usmjerenima ka štednji, kvaliteta kreditnog portfelja pogoršala se u odnosu na prethodnu godinu, posebice u dijelu plasmana korporativnom sektoru, a kamate su snižene ili stagniraju.

Konsolidirana aktiva banaka u rujnu je premašila 400 milijardi kuna što je 3,1 posto više u odnosu na prosinac 2010., a što je na razini dinamike zabilježene u prethodnoj godini. Na godišnjoj je razini primjetno ubrzanje rasta pa je aktiva u rujnu bila viša za 5,3 posto u usporedbi s lanjskim rujnom te očekujemo da će se na razini godine omjer aktive banaka i BDP-a povećati za oko jedan postotni bod

u odnosu na godinu ranije i iznositi 118 posto, ističe analitičarka PBZ-a Ana Lokin. Prema njezinim riječima nešto snažniji rast aktive u ovoj godini posljedica je jačanja kreditne aktivnosti pa tako više od 50 posto prirasta ukupne aktive banaka u prvih devet mjeseci čini porast plasmana poduzećima, a 40 posto povećana potraživanja od središnje države u vidu kredita i vrijednosnih papira. Ulogu u rastu aktive imala su i tečajna kretanja. Naime, potkraj rujna kuna je u usporedbi s krajem protekle godine bila slabija za jedan posto prema euru i tri posto prema švicarskom franku.

Bolje upravljanje troškovima poslovanja Bruto krediti potkraj rujna dosegnuli su 283 milijarde kuna, što je 3,7 posto više u odnosu na kraj prošle godine, dok se na godišnjoj razini očekuje rast od oko šest posto.

Krediti građanima zabilježili su u prvih devet mjeseci rast od samo jedan posto (što je ustvari,

s obzirom na tečajna kretanja, pad), dok su krediti poduzećima porasli za 5,7, a središnjoj državi za 7,2 posto.

Kućanstva su se s druge strane, okrenula štednji pa su depoziti građana potkraj rujna bili viši za 4,3 posto u usporedbi s krajem 2010., dok su depoziti poduzeća bili niži za 2,5 posto, što je posljedica snižene likvidnosti.

Ukupni depoziti porasli su u devet mjeseci za 2,7 posto, dok se na razini godine očekuje rast od četiri posto.

Dobit banaka nakon poreza u prvih devet mjeseci ove godine dosegnula je 3,1 milijardu kuna te je u usporedbi s istim razdobljem lani viša za 12,9 posto. Unatoč daljnjem pogoršanju kvalitete plasmana u trećem kvartalu te posljedično i troškova ispravaka vrijednosti na koje ukazuje podatak o rastu troškova rezerviranja dviju najvećih banaka za 5,3 posto na godišnjoj razini (Zaba +3,2 posto, PBZ +9,9 posto), banke su uspjele zabilježiti povećanu dobit uspješnijim upravljanjem troškovima

poslovanja. Na to ukazuje kontinuirani pad omjera troškova poslovanja u prihodima iz poslovanja (kod dviju najvećih banaka u prvih devet mjeseci poboljšan je za nekoliko postotnih bodova u usporedbi s istim razdobljem lani) te stoga analitičarka PBZ-a očekuje da na razini godine rast dobiti dosegne od 10 do 13 posto.

Konsolidirana aktiva banaka u rujnu je premašila 400 milijardi kuna “U svjetlu očekivanih niskih realnih (i nominalnih) stopa rasta BDP-a u 2012., kao i povećanih rizika za korekcije stopa rasta naniže, očekujemo da će sljedeća godina u bankarstvu biti još jedna zaredom u kojoj ćemo zabilježiti jednoznamenkaste stope rasta kredita i depozita, značajne troškove rezerviranja, posebice u dijelu plasmana tvrtkama, nesklonost kućanstava zaduživanju te stagnaciju kamata”, zaključuje Ana Lokin. (V.A.)

21

www.privredni.hr Broj 3703, 14. studenoga 2011.

“

Nitko se ne zanosi idejama kako je moguće ići dalje, a da se nešto ne promijeni.

”

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike

Analiza Hrvatske udruge banaka

Šonje: MMF, zašto ne?

Sljedeća vlada, čim dođe u Banske dvore, mora poduzeti određene mjere radi zaustavljanja rasta javnog duga Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

e očekujem ozbiljnije inflatorne pritiske zato što je domaća potražnja pod kontrolom, deficit tekućeg računa u odnosima s inozemstvom je gotovo zatvoren te nema znakova ekspanzije plaća. Prema tomu, ozbiljnije inflacije za sada neće biti, procjenjuje Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike.

Situacija u Hrvatskoj, nastavlja ovaj ekonomski analitičar, bitno je drukčija nego u Grčkoj. Zaduženost je niža, kao i deficit.

Grčki slučaj je, međutim, upozorenje do čega bi se došlo ako bi se nastavila voditi ovakva poli-

Odnos Hrvatske prema eurozoni ne treba graditi na temelju trenutačnih poteškoća tika dulji niz godina. “To je izravna poruka da sljedeća vlada, čim dođe u Banske dvore, mora poduzeti određene mjere radi zaustavljanja rasta javnog duga. Možemo reći da za to ima vremena, ali ne puno. To znači da ćemo u prvim mjesecima nove vlade vidjeti na koji način će se to napraviti”, napominje on. Malo ohrabrenje je, nastavlja Šonje, činjenica da obje glavne stranačke grupacije u svojim stranačkim programima fiskalnu stabilnost ipak stavljaju na prvo mjesto. “Nitko se ne zanosi idejama kako je moguće ići dalje, a da se nešto ne promijeni”, na-

glašava Šonje ponovivši kako nije protiv pomoći Međunarodnog monetarnog fonda. “MMF, zašto ne, ako nam može pomoći pojačati kredibilitet fiskalne prilagodbe koju i ovako i onako treba provesti”, ističe on.

Također, ustvrdio je Šonje uoči predstavljanja HUB Analiza Kada države bankrotiraju: Izgradnja nove arhitekture financijske stabilnosti u eurozoni, bankarski sektor u Hrvatskoj je stabilan i izoliran.

Sigurniji nego prije U analizi se ističe kako je drugi val krize u Europi, napose u eurozoni, pokrenut neizvjesnošću u pogledu fiskalne solventnosti zemalja članica. Grčka je izvjesno nesolventna, no za nekoliko drugih članica postavlja se isto pitanje na koje za sada nema odgovora.

Zbog toga se u eurozoni obnavlja strah da bi se kriza neplaćanja država mogla pojaviti uporedo s bankarskom krizom. Međutim, analiza scenarija pokazuje kako je veličina Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) i nacionalnih fondova za stabilizaciju banaka dovoljna za osiguranje financijske stabilnosti. Drugim riječima, objašnjava Šonje, banke su izolirane upravo zato što je EFSF, kojem su mandati u srpnju prošireni i na dokapitalizaciju banaka, dovoljno jamstvo da prelijevanja krize na banke neće biti. “Postoje različiti izvori, među ostalim, i EFSF, koji mogu uskočiti kako se zaraza i virus velike krize ne bi proširile bankarskim sustavom. Stoga smo sada, nakon što je EFSF aktiviran u tom smislu, sigurniji nego što smo bili prije”, procjenjuje on.

Grčka, svima je jasno, zemlja je koja ne može vraćati svoj dug te je zbog toga “bankrotirala”. A to je poznato još od srpnja. Međutim, ostaje pitanje koliko duga valja otpisati ili na koji ga način reprogramirati. “U srpnju se govorilo o 21 posto, a nedavno u listopadu na summitu EU-a o 50 posto. Nije isključeno da će taj postotak i dalje rasti. Sigurno je kako će Grčka još nekoliko idućih mjeseci nastaviti destabilizirati eurozonu i da će ova kriza još neko vrijeme potrajati”, navodi se u analizi.

U analizi stoji i kako se eurozona vjerojatno neće raspasti. Institucionalne promjene koje su se događale u zadnjih godinu i pol dana prilično jasno iscrtavaju novu arhitekturu financijske stabilnosti. Zbog toga odnos Hrvatske prema eu-

rozoni ne treba graditi na temelju trenutačnih poteškoća, nego dugoročne vizije.

Također, valja naglasiti, fundamentalni problemi Hrvatske nisu bitno različiti od europskih.

Nedostatak konkurentnosti, prevelik i neučinkovit javni sektor uz visoke troškove zaduživanja države čiji javni dug neprestano raste, ugušili su ekonomski rast i zapošljavanje.

S obzirom na to da se Hrvatska približava ulasku u EU-u koji je na rubu nove recesije i usred borbe za financijsku stabilnost, neki elementi njene privlačnosti kao što su ulazak na jedinstveno tržište, olakšani pristup kapitalu i ulazak u monetarnu uniju, neće imati onoliku privlačnu moć kakvu su imali za države koje su ulazile u ranijim krugovima proširenja.

*vijesti HBOR proširio poticaje graditeljstvu Hrvatska banka za obnovu i razvitak predstavila je nove izvozne poticaje za graditeljstvo. Izmijenjen je program kreditiranja, program izdavanja činidbenih bankarskih garancija te program osiguranja garancija. Uvodi se kreditiranje gradnje poslovnih kompleksa za iznajmljivanje te kreditiranje trajnih obrtnih sredstava, a produljen je i rok korištenja po Modelu A+. Do 2008. HBOR je graditeljstvu odobrio 807 milijuna kuna kredita, a od tada do kraja listopada 2011. milijardu kuna.

Američka komora za porezne izmjene Američka gospodarska komora u Hrvatskoj predložila je smanjenje poreznog opterećenja bez smanjenja poreznih stopa. Tvrde da bi se to postiglo uvođenjem obvezujućih poreznih mišljenja središnje Porezne uprave, jer sada lokalne porezne uprave daju različita mišljenja o istim pitanjima.

Također, predlažu odvajanje poreznog nadzora od povrata PDV-a, kako bi se povrat PDV-a odvijao u zakonskom roku od 30 dana, a ne, kao sada, zbog poreznog nadzora odgađao i do godinu dana.

Odobrena potpora Imunološkom zavodu

Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja odobrilo je Imunološkom zavodu državnu potporu za sanaciju u obliku državnog jamstva, u iznosu od 43,2 milijuna kuna. Jamstvo će biti korišteno za kreditno zaduženje kod komercijalnih banaka za podmirenje dospjelih tekućih troškova poslovanja tijekom razdoblja sanacije u trajanju od šest mjeseci, najkasnije do 20. travnja 2012. godine.

Nova potpora za sanaciju Imunološkom zavodu ne može se dodijeliti u razdoblju od 10 godina.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3703, 14. studenoga 2011.

Tržište novca Zagreb

Potražnja za novcem nadmašuje ponudu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

U

prvom dijelu prošlog tjedna na Tržištu novca Zagreb potražnja za novcem bila je skromna, a ponuda izrazito visoka, što je rezultiralo i padom kamatne stope na prekonoćne pozajmice, dok je stopa na dulje rokove držala višu razinu. Zbog viška likvidnosti u sustavu, prekonoćni depoziti deponirani u središnjoj banci prešli su četiri milijarde kuna. Od srijede je, smjenom razdoblja održavanja obvezne pričuve, promijenjen i odnos ponude i potražnje novca. Potražnja za novcem snažno je na-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

4

300

3

200

2

100

1

0

7.11.2011.

8.11.2011.

9.11.2011.

rasla i višestruko nadmašuje ponudu, a kamatna stopa na prekonoćne pozajmice približila se visini tjedne kamatne stope.

Zbog početka novog razdoblja održavanja i smanjene ponude novca depozitne institucije ovih dana

10.11.2011.

0

11.11.2011.

ne usmjeravaju sredstva kao prekonoćni depozit u središnju banku. U ponedjeljak je prosječna prekonoćna kamatna stopa iznosila 0,61 posto, a u petak je narasla na 3,3 posto. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 3,06 posto,

7.11.’11. - 11.11.’11.

31.10.’11. - 4.11.’11.

u%

400

ponedjeljak

utorak

dok je prosječna prekonoćna stopa bila 2,97 posto.

Ministarstvo financija održalo je u utorak aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Aukcija trezorskih zapisa u kunama raspisana je, kao i na prethodnoj aukciji, za ro-

srijeda

četvrtak

petak

kove od 182 dana i 364 dana. Upisano je ukupno 156 milijuna kuna trezorskih zapisa. Na rok od 182 dana upisano je 135 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 5 posto, a na rok od 364 dana upisan je 21 milijun kuna po kamatnoj sto-

pi od 4,89 posto. Na ovoj je aukciji zanimljiva činjenica da je prinos na kraće razdoblje veći od onoga na dulje razdoblje. Kod aukcije trezorskih zapisa u eurima planirani iznos izdanja bio je 30 milijuna eura, dok je upisano 48,816 milijuna eura. Ministarstvo financija najavilo je održavanje sljedeće aukcije za 15. studenoga, iako na taj datum nema dospijeća.

Početak novog razdoblja održavanja obvezne pričuve snažno je potaknuo trgovanje sudionika novčanog tržišta. Potražnja za novcem podržavat će dinamično trgovanje i u idućem razdoblju te će i kamatna stopa zadržati dosegnutu razinu kako na prekonoćne pozajmice, tako i na pozajmice s duljim rokovima dospijeća.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Stabilno, s trendom jačanja kune

Mirex stagnira

Rijetko stabilan, špekulanti bi rekli i dosadan, bio je tjedan iza nas kad je o deviznom tržištu riječ. Euro valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

kanadski dolar

7.498

5,572408

USD

klizio je ispod 6,1 kune s trendom daljnjeg pada, na radost brojnih hrvatskih dužnika.

5.52

CHF

6.09

JPY

japanski jen (100)

7,100037

švicarski franak

6,053262

GBP

britanska funta

8,742973

USD

američki dolar

5,495088

EUR

euro

7,484859

MIREX - tjedni

159

159

6.07

158

158

6.06

157

157

156

156

5.50

6.08

7.492

5.48

7.489

5.46

7.486

5.44

6.05

7.483

5.42

6.04

155

primjena od 12. studenoga 2011. 7.11.

8.11.

9.11.

10.11.

11.11

7.11.

8.11.

9.11.

10.11.

11.11

7.11.

8.11.

9.11.

10.11.

11.11

Međunarodno tržište kapitala

Val olakšanja - do neke sljedeće krize Pozitivan rasplet talijanske političke krize i usvajanje mjera štednje koje su premijera Silvija Berlusconija koštale vlasti barem su na5900 5800

FTSE 100

kratko proširile optimizam na svjetskim burzama. Eurozona je tako ponovno izbjegla propast, barem do neke sljedeće krize. A

ta bi kriza mogla biti još gora, bude li njen uzročnik Francuska. “Tehnička pogreška’’ rejting agencije S&P, koja je prošli tje-

12400

2800

12200

Dow Jones

2760

5700

12000

2720

5600

11800

2680

5500

11600

2640

5400

11400

2600

7.11.

3300 3200

8.11.

9.11.

10.11. 11.11.

7.11.

6300

CAC40

6200

8.11.

9.11.

10.11. 11.11.

DAX

8800

6100

8700

3000

6000

8600

2900

5900

8500

2800

5800

8400

8.11.

9.11.

10.11. 11.11.

7.11.

8.11.

9.11.

10.11. 11.11.

NASDAQ

7.11.

8900

3100

7.11.

Obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda prošli je tjedan završila na vrijednosti od 157,6385.

To je gotovo jednako kao tjedan ranije, što znači da se nastavlja stagnacija. U prva dva tjedna studenoga Mirex je uspio napredovati za čitavu desetinku boda.

MIREX - mjesečni

7.495

5,376281

CHF

Izvor: HNB

ki dolar koji se vrti oko 5,5 kuna. Nekoć najdinamičnija i najstresnija od glavnih valuta, švicarski franak, ot-

se na tečajnici HNB-a drži nekoliko lipa ispod granice od 7,5 kuna i u laganom je padu, kao i američ-

8.11.

9.11.

10.11. 11.11.

NIKKEI 225

7.11.

8.11.

9.11.

10.11. 11.11.

dan nakratko Francuskoj snizila kreditni rejting, a potom povukla procjenu, upućuje na zaključak da skepsa privatnih investitora raste, čak i kad je riječ o drugom najvećem gospodarstvu eurozone. Ipak, na valu trenutačnog olakšanja, burzovni indeksi su krajem prošlog tjedna donekle vratili gubitke prouzročene općom panikom zbog naglog rasta kamata na talijanske državne obveznice. Dow Jones tako se približio granici od 12.000 bodova, londonski FTSE100 se vrti oko 5500, a frankfurtski DAX oko 6000 bodova.

155 10.10.

20.10.

30.10.

10.11.

07.11.

8.11.

9.11.

10.11.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 10.11.2011.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

161,2273 159,2675 149,1561 156,8450 157,6385

166,2831 192,2708 118,9159 131,4884 134,8482 182,9584 177,3028 190,5754 137,0126 119,3312 104,3289 162,6507 108,2625 118,5595 169,4669 149,9691 120,5375 106,2479 135,9369

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3703, 14. studenoga 2011.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 189,398 milijuna kuna

Promet slab, tjedni dobitnik Ledo Marko Repecki www.hrportfolio.com I protekloga tjedna se nastavio pad redovnog dioničkog prometa na Zagrebačkoj burzi te je on iznosio 40,125 milijuna kuna što je pad od 12,6 poTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d.

Belje d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Ledo d.d.

AD Plastik d.d.

Petrokemija d.d.

Atlantic Grupa d.d.

Euroherc osiguranje d.d.

Luka Rijeka d.d.

Dalekovod d.d.

sto. Oba dionička indeksa su porasla. Indeks Crobex porastao je za 0,19 posto te je njegova posljednja vrijednost 1.844,55 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.014,72 boda što je pad od 1,06 posto. Najviše se trgova-

tjedna promjena 0,00% -0,94% +6,70% +14,07% +3,38% -1,41% -1,17% -46,61% -0,59% +2,78%

zadnja cijena 246,00 99,06 1.099,00 5.595,00 105,00 194,00 504,01 2.002,00 139,29 148,42

promet 7.420.716,89 4.520.909,66 3.570.629,53 2.545.815,04 2.336.698,07 1.646.156,38 1.148.853,46 1.100.200,00 1.093.908,87 1.066.585,04

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 40.125.703,92 kn

lo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 7,420 milijuna kuna, a tjedan je završila na 246 kuna što je bez promjene u odnosu na tjedan ranije. Tjedni je dobitnik, kad je riječ o najtrgovanijim izdanji10 dionica s najvećim rastom cijene Atlas turistička agencija d.d.

Hoteli Živogošće d.d.

IPK Osijek d.d. Žitnjak d.d.

Ledo d.d.

Viadukt graditeljsko d.d.

Jamnica d.d.

Kaštelanski staklenici d.d.

Auto Hrvatska d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

ma, dionica Leda koja je porasla za 14,07 posto te je trgovanje završila na 5595 kuna, uz promet od 2,545 milijuna kuna. Najveći pad zabilježila je dionica Euroherc osigura-

tjedna promjena +45,63% +20,99% +19,05% +15,50% +14,07% +12,90% +10,24% +10,20% +9,56% +6,70%

zadnja cijena 15,00 23,00 25,00 149,00 5.595,00 122,00 42.000,51 1.599,00 330,00 1.099,00

promet 999,25 529,00 225,00 2.526,00 2.545.815,04 585.792,92 126.001,53 44.263,49 87.157,72 3.570.629,53

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis

zadnja vrijednost 1.844,55 1.014,72 92,54

nja koja je pala za 46,61 posto te je trgovanje završila na 2002 kune, a njome je trgovano u vrijednosti od 1,1 milijun kuna.

10 dionica s najvećim padom cijene Euroherc osiguranje d.d.

Imperial hoteljerstvo d.d.

Dioki d.d.

Pounje trikotaža d.d.

VABA banka Varaždin d.d.

Croatia osiguranje d.d. (redovna) Excelsa nekretnine d.d.

Jadranka d.d.

ZIF Quaestus nekretnine d.d.

Validus d.d.

MP Mena HR (+0,88 posto). Uvjerljivo najveći pad u ovoj grupi zabilježio je ST Global Equity kojem je vrijednost smanjena za čak 23,59 posto. Kod mješovitih fondova najveći dobitnik je AC GBEM kojem je vrijednost uvećana za 0,52 posto, a slijedi ga ZB global s porastom od 0,32 po-

sto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je fond ST Balanced kojem je vrijednost smanjena za 13,65 posto, a slijedi ga Agram Trust s padom od 2,11 posto. Kod obvezničkih fondova porast su zabilježili ZB bond (+0,29 posto) te Capital One čiji porast je iznosio 0,13 posto. Najveći

od 3. do 10. studenoga 2011. godine Vrijednost udjela

Naziv(fond)

Valuta

€

91,7902

-0,63

KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold

kn € €

9,4805 89,9000 98,6323

*Tjedna promjena [%] -0,59 -0,94 -0,76

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn

12,0197 27,7333 7,6672 125,1000 10,7145 97,4000 94,5100 69,2631 134,3651 47,4800 69,9586 86,5853 77,4600 86,1367 92,1200 49,3118 46,2236 34,0893 22,1752 66,0298 45,4154 58,7937 68,8517 4724,5100 85,7080 11,2019 28,5600 44,0929 5,9987 49,2800 37,8635 77,7465 45,7687 442,8437 280,8979 73,0643 76,4300 280,9571 61,2700 119,6120 85,1019 9,7478 94,3199 87,0110 91,4412

-2,34 -23,59 -1,39 -0,68 -2,15 -1,19 -1,72 0,16 -0,51 -0,81 -0,33 -0,21 -0,30 -1,09 0,37 -0,77 -1,21 -1,08 -2,64 0,00 -0,09 -0,85 -0,50 -1,21 -2,30 -2,63 -0,83 -2,15 -1,56 -1,20 0,70 -1,21 0,02 0,88 -1,08 -0,17 -1,01 -1,53 0,72 -2,32 -1,74 0,55 -2,29 -0,44 1,44

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn kn kn € kn €

110,3900 130,5400 96,1849 9,5689 115,4351 130,3300 129,1521 95,8304 96,1444 7,5778 77,5220 5,2708 64,7430 9,7300 111,7952 100,8300

-0,23 0,32 0,09 -0,69 -0,01 -0,77 -13,65 -2,10 -1,14 -0,91 -0,87 0,24 -2,11 0,52 -0,41 -0,64

€ € € € € kn € €

160,8900 11,4171 174,5600 130,2083 133,0700 166,4726 127,2730 110,7457

0,29 -0,18 -0,37 -0,32 -0,46 0,13 -0,37 -1,15

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn €

134,8700 166,0180 142,2141 128,5242 148,1700 141,4500 142,0692 138,7143 125,6978 135,0311 125,0984 118,4916 11,6300 111,0105 10,9548 105,3288 108,2900 101,3772 100,4200

0,04 0,05 0,04 0,05 0,04 0,06 0,04 0,06 0,01 0,06 0,05 0,05 0,06 0,06 0,06 0,05 0,00 0,00 0,05

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10

pad u ovoj grupi zabilježili su OTP euro obveznički kojem je vrijednost smanjena za 1,15 posto te Erste bond sa 0,46 posto. Novčani fondovi uglavnom su zabilježili pozitivne rezultate, a najuspješniji su bili Erste Money, ST Cash i HPB Novčani, svi s porastom od 0,06 posto.

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

zadnja cijena 2.002,00 120,00 43,00 0,66 45,00 4.500,00 41,50 333,00 27,01 5,00

promet 1.100.200,00 9.358,07 215.695,98 16,50 27.315,00 17.250,19 46.517,18 8.325,00 6.725,49 3.092,00

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Svih 10 najtrgovanijih je imalo promet veći od milijun kuna, a četiri dionice su zabilježile porast vrijednosti.

tjedna promjena -46,61% -30,64% -18,41% -12,00% -11,76% -11,76% -11,70% -10,00% -9,97% -9,09%

segmentu kreditiranja gospodarstva, Erste je u istom razdoblju ostvario porast tržišnog udjela sa 13,1 posto na 14,3 posto.

Crni tjedan za ST fondove Prevladavajuće negativni rezultati nastavili su se i protekloga tjedna, pa je 58 od ukupno 92 fonda zabilježilo pad vrijednosti. Rezultati svih fondova kretali su se u rasponu od -23,59 posto pa do +1,44 posto.

Među dioničkim fondovima najuspješniji su bili VB Crobex10 (+1,44 posto) i

tjedna promjena +0,19% +1,06% +0,15%

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash

Građani više štede Ukupni depoziti poslovnih banaka zabilježili su vrlo blagi rast tijekom rujna, prema podacima HNB-a navedenima u analizi RBA. Iznosili su 222,1 milijardu kuna, što je za 494 milijuna kuna ili 0,2 posto više nego na kraju kolovoza. Tome je pridonio rast i kunskih i deviznih štednih i oročenih depozita, dok je depozitni novac ostvario pad. Depoziti stanovništva na kraju su rujna iznosili 146,2 milijarde kuna, što je 4,2 posto više nego na kraju prošle godine, dok su se depoziti poduzeća smanjili za 2,4 posto u odnosu na kraj 2010. te su iznosili 29,4 milijarde kuna.

Erste banka raste Erste banka povećala je svoju aktivu u prvih devet mjeseci ove godine za pet milijardi kuna, na 55,5 milijardi kuna, dok su ukupni krediti dosegnuli 38 milijardi, što je gotovo 10 posto više nego lani.

Depoziti su porasli za 1,5 milijardi kuna, na 32,4 milijarde, dok je neto dobit iznosila 463,2 milijuna kuna, oko osam milijuna kuna više nego u istom razdoblju 2010. Tržišni udio Erste banke u kreditima povećan je sa 13,3 posto na 14,1 posto. U

Osiguravatelji zadovoljni Osiguravatelji očekuju rast premije u 2012. godini, što su očekivali i ove godine, ali im se nije ostvarilo. Prema podacima koje je iznio Igor Pureta, zamjenik predsjednice Udruženja osiguravatelja pri HGK-u, u devet mjeseci 2011. zabilježen je pad premije za jedan posto u odnosu na prošlu godinu. Pad u životnim osiguranjima iznosi 1,5 posto, a u neživotnima jedan posto.

Iako, dakle, u ovoj godini nisu ostvarili rast, osiguravatelji su, s obzirom na lošu gospodarsku situaciju, zadovoljni rezultatima.

Kupovna moć 5011 eura Prosječna kupovna moć stanovništva u Hrvatskoj je 5011 eura godišnje, što nas svrstava na 31. mjesto od 42 zemlje u istraživanju agencije GfK. Lani je Hrvatska bila na 29. mjestu, a 2009. na 27. mjestu.

Najveću kupovnu moć imaju Zagrepčani, s prosjekom od 6507 eura po stanovniku, a slijede Istrani. Najsiromašniji su stanovnici područja uz granicu s BiH i Srbijom.

Europski prosjek kupovne moći je 12.774 eura, što je oko 800 eura više nego lani.

Izbor iz PV prodaje!

INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ cijena

180,00 kn

SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA cijena

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ cijena

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

269,00 kn

200,00 kn

180,00 kn

200,00 kn

170,00 kn

299,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

ZAKON O RA RADU ADU U

KULTURAA U IZ IZLO IZLOGU LOGU LO GU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

s komentarima rima i tumač tumačenjima mačenj enjima jima

cijena

261,00 kn

153,00 kn

cijena

cijena

90,00 kn

kn

cijena

90,00 kn

90,00 kn

290,00 kn

100,00 kn

100,00 kn

100,00 kn

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

cijena

107,00 kn

cijena

cijena

cijena

170,00 kn

90,00 kn

351,00 kn

119,00 kn

100,00 kn

189,00 kn

390,00 kn

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

ČOVJEK I OKOLIŠ

NLP

uvod u osobni rast i razvoj

KRIZA, A POSLIJE?

POGLED U ZVJEZDANO NEBO KIGEN

134,00kn

KRIZA SE PRODUBLJUJE

170,00kn

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

ETIČKA KLOPKA

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća TIMpress

135,00 kn

cijena

cijena

179,00 kn

cijena

12167,00 kn

134,00 kn

150,00 kn

199,00 kn

149,00 kn

240,00 kn 13

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

RADNO VRIJEME

KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

171,00 kn

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK drugo izdanje

cijena

cijena

144,00 kn

cijena

269,00 kn

190,00 kn

160,00 kn

299,00

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

161,00 kn

179,00 kn

kn

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

Teorija i praksa Synopsis

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 000 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

privredni vjesnik

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 str .

306,00kn

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

149,00kn

EUROPSKO LOBIRANJE

314,00kn

Novum

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

306,00kn 171,00kn

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA KIGEN

170,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU HUOJ

KOMUNIKACIJSKI PLAN

117,00kn

HUOJ

117,00kn

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE 7,00kn

11

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU Reforma postupka odbora Novum

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI? Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

117,00kn

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013.

Novum

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA Novum

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća TIMpress

Mato Karačić

81,00kn

ODNOSI S JAVNOŠĆU

HUOJ

cijena

134,00kn

108,00kn

genij elektrotehnike

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

2. izdanje Novum

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

NIKOLA TESLA

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str.

593

cijena pa keta

162,00 kn

659,00 kn,00 kn

180,00 kn

nakladnik: KIGEN

+

S komentarskim bilješkama TIMpress

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU kn TIMpress

81,00