e-pv 3705 by NEstar

Pranje novca Tko se sve u Hrvatskoj i na koji način bavi problemom pranja novca

Najbolji menadžeri Udruženje menadžera CROMA dodijelilo je godišnje nagrade i priznanja liderima u svojim redovima

Edukacija za tržište I tvrtke i pojedinci još uvijek nedovoljno koriste čak i besplatne mogućnosti edukacije

pv analiza Str. 10-11

aktualno Str. 9

aktualno Str. 8

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 0 5 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 28. studenoga 2011. Godina LVIII / Broj 3705. www.privredni.hr

privredni vjesnik

riba: jedi što vrijedi / voćne rakije su hit / predstavljanja tvrtki / regija / stil / svijet financija

Poljoprivreda gubi bitku s papirologijom

Euri nam klize kroz prste jer sami sebi konkuriramo

e nte info rprise europe PRIJEVO

Glavna hrvatskenagrada za vinare

N POSEBA PRILOG info EEN

ZNICI NA

Puno pri još više lika na cestama izazova , PUTU PRE

MA EUu

Broj 52,

28. studeno

ga 2011.

Pristupanje m Hrvatsk povećat e EU-u će se isko rištenos znatno će se skra t prijevoz nih kapacittiti vrijeme izvršen eta ja uslu

Drago Živk ović

i smanjiti Cestovni nja. Sman prijevoz Na prest troškovi ga prijevoza, jena je i dijeli sudb ga gosp ižnom naknada prijevoz zila i odar sajmu vina an Wine a stagnacije stva, što znač inu cijelo- da promijenjen način za teretna voFair u Mosk Russii da za , ri osvojili većih prob Prema podauz poneki znak je u fazi prem tegljače, koje se izračuna naknasu Grand vi hrvatski vinasada oporavka odanost a Prix za kvalit nistriranja lema, što zbog samo cima koje forumu tradic . prem najvećoj dopuštenoobračunavaju , što zbog je na etu i iznio interes posje iji, ali i izazv dozv troškova g admij masi, a natelj Upra Ante Neve EuroTrans da a snazi motora. ali ishođenja ne nja ola. S druge stran Nevešćani šćanin, će uskor vatskih vinar titelja. Predstavlja golem e, i ravMinistars ve cestovnog prijedlozi o biti prihvaćen n se nada držav prepreke za prijev ulazak u EU uklaprometa tvu mora sajmu ujedn a na tom renom nje hri i neki drugi koji bi treba oznike iz a članica, strukture, u , prom irano o cesto je drugi li poboljšati m eta i infra koji i prvi organ vnih prijev stup naših no konk tereta trenumeđunarodnim iziran položaj urirati domaće ubuduće slobo h proiz vođa prijevozo - nje iznosa obve oznika, kao što žištu. Na Hrvatske tačno se dča na rusko i naćima. Pristu je smanjevoznika, m na znog površini EU-u bave m panjem , osigu trvozila i sman što je malo 2593 prije predviđa od 100 metara vina se skrati nosu na on, ti vrijem četvornih jenje broja ranja za teretsu preds 2010., kada povećanje u e obavljanja znatno će jevoza, pove ske vinar zona rizika od- Nem ih je bilo ije. U surad tavile 22 hrvat uslug . ćat a priće se iskori a više 2522. voznih kapa greb Wine nji s timom Broj vozila štenost prijeU vezi ulask dozvola Zase voza. Zbog citeta i smanjiti vatskom Gourmet Festiv a u EU Neve je sada 11.42 također malo pove troškovi ala na hrštand rio da priješćanin je prijevoznic uklanjanja grani Gourmet u je otvoren i Rast bi djelo 8, a u 2010. ih je ćao, pa ih prem se prijevoznici upozočnih kontr i Croatia Festival, mora bilo 10.90 ola nim prijel više neće čekat na kojem sni kuha nekih mjera mice mogao biti 6. 2013 ati na velike prom ju ubrzano prii azima na su vrgrani ri pripremal , dok sada i jene. Od mena utroš čnirala zamje Vlade, kojima se posljedica grani . svi će naši prijev 1. često hrvatskih i subve oznici imatisrpnja mom prijev e čekajući na carin više vrečeni pristu na starih specijalitet sljedove ma Euro vozila novim ncio- dozv stavljali ih a i pred4i ola, a to p EU tržištu, bez neo- prijelazno ozu. U konačnici, i nego u sau vozili ša. U 2010 Euro 5 standarda im je dosad ikakv nakon isteka boljim hrvatkombinaciji s najg razdoblja zaštite okoli . godini u bio jedan ih vatski prijev od 2+2 godin isplaćeno tu sklopu Croatskim vinima. oznic od kabo 35,46 miliju je svrhu bilo U taže, odno i dobit će i mogu e, hrkoje je dobil na kuna stivala održaia Gourmet Fećnost unutar držav sno obavljanja vozila, što o 275 tvrtki za 508 , class: Wine o se i Master a članica, prijevoza je nešto gućnost odnosu manje u zapošljava što znači veću – Croatia, s of the Adriatic na monja hrvat na kojem zila u 2009 broj tvrtki i voskih ski prizn u prijev je svjetoznih kapa ati od 1. travn . godini. Uz to, citeta izvan Darrel Josepspecijalist za vina Hrvatske. no su smanja 2011. značajhunska hrvath predstavio vrNaravno, kabo za korištenje jene naknade ska vina. tažu CEMT dozv la, pojed moći obav će inačnih dozv odnevnika ti i prijev ljaoznici putova- ola i iz drugih država članic a, što ponov n pooštr o av konkuren a ciju.

nosi rk Što do ope Netwo r u E e pris Enter

Iz SAPARD-a je iskorišteno samo 48 posto novca, pa je EU-u vraćeno 12,5 milijuna eura. Iz IPARD-a je dosad iskorišteno tek pet posto sredstava >>4-5

Intervju: Jovo Vuković

Dani elektroničkih medija

>> 6-7

>> 6

Nema malih i velikih poslova, prihvaćamo sve; želimo preživjeti sa što većim brojem radnika, kaže direktor vukovarske tvrtke

Radijski i TV nakladnici ne dobivaju ni novac koji im po zakonu pripada. Kako to? Pa, nema institucije koja bi to naredila

*Neka poslovne prilike dolaze k Vama. *Neka poslovne prilike dolaze k Vama.

privredni vjesnik privredni vjesnik

Privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-

pvinternational pvinternational

pv+pv+

PV International

PV TV

PV+

Englesko izdanje poslovno-

Poslovne emisije Poslovne na Sportskojemisije televiziji

Biblioteka Biblioteka Privrednog vjesnika

Broadcast on Croatian Business Broadcast (Sportska TV)on Croatian Business

Privredni vjesnik Privredni vjesnik Library

PV International

Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik financijski tjednik

Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika financijskog tjednika

First Croatian Business and First Croatian FinancialBusiness Weekly and

English edition of the Croatian English edition of the Croatian Business and Financial Weekly Business and Financial

Financial Weekly

pv pv tvtv PV TV

na Sportskoj televiziji

(Sportska TV)

PV+

Privrednog vjesnika

Library

Weekly

UVOD

www.privredni.hr Broj 3705, 28. studenoga 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

VESNA TRNOKOP TANTA, POTPREDSJEDNICA HGK-a ZA GOSPODARSTVO I PITANJA EU-a:

Profit na društveno odgovoran način Poslovni svijet sve više prepoznaje važnost koncepta društveno odgovornog poslovanja, a to je sve više vidljivo i u svakodnevnim poslovnim aktivnostima u Hrvatskoj. Društveno odgovorno poslovanje (DOP) podrazumijeva djelovanje tvrtke koje nadilazi obveze definirane zakonskom regulativom i ponajprije se temelji na dobrovoljnoj inicijativi. Dobri poslovni rezultati više nisu jedino mjerilo za vrednovanje uspješnosti tvrtke, već se uspješnima smatraju one tvrtke koje istodobno podjednako brinu o svom ekonomskom, društvenom i okolišnom utjecaju. Stoga DOP predstavlja poslovni način upravljanja u kojem se profit ostvaruje na društveno odgovoran način.

BORIS ŽITNIK, DIREKTOR TVRTKE IDC ADRIATICS:

Marginalni iznosi za cloud Cloud tržište u širem smislu, koje uključuje naknade za IT usluge pružene na cloud načelu kao i investicije u javna i privatna cloud rješenja, procijenili smo na iznos od 68 milijuna kuna u 2010. godini. To predstavlja tek nešto više od jedan posto ukupne IT potrošnje u zemlji. Od toga, na vrijednost usluga pruženih javnim oblakom otpada 18 milijuna kuna. Dakle, sa stajališta ukupne IT potrošnje riječ je o marginalnim iznosima, ali radi se o tržišnom segmentu s perspektivom naglašeno visokog rasta.

ANGELO TURATI, PREDSJEDNIK UPRAVE METRO CENTRA:

Metro manjeg formata Iznimno nam je drago što se Metro Pro centar otvorio upravo u Varaždinu i nadamo se kako ćemo s profesionalnim kupcima iz Varaždina, ali i regije, kao i iz cijele Hrvatske nastaviti uspješnu suradnju. S već postojećima koji znaju da u Metrou mogu naći sve što im je potrebno, te s novima koji će nas tek upoznati. Metro Pro centar prvi je u nizu centara manjih formata preko kojih će Metro biti još bolje zastupljen u svim regijama Hrvatske i time profesionalnim kupcima omogućiti učinkovitiju nabavu za profesionalne potrebe. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(h)ost komentator: Štefan Füle, europski povjerenik za proširenje i europsku susjedsku politiku

Hrvatska će igrati ključnu ulogu u europskim integracijama regije Radujem se hrvatskom pridruženju i novoj dinamici koju će unijeti u oblikovanje politike Europske unije, posebice prema drugim kandidatima na zapadnom Balkanu

rvatska je jasan primjer toga koliko uspješna može biti transformativna moć proširenja Europske unije. Svečanost potpisivanja Pristupnog ugovora 9. prosinca vidljivo će okruniti ovaj uspjeh i smjestiti Hrvatsku pod svjetla reflektora europskih poslova. Potpisivanje ugovora ne samo da će označiti hrvatsku spremnost da se pridruži Europskoj uniji nego će i čvršće usidriti zapadni Balkan u europske integracijske procese. Hrvatska je pokazala da je ta perspektiva opipljiva ukoliko postoji posvećenost da se očuva zamah u pripremama za članstvo. Vi ste bili prva zemlja kandidatkinja koja je morala dovršiti pristupne pregovore temeljene na sustavnoj uporabi tzv. mjerila (benchmarks) koja definiraju točne uvjete koje je potrebno ispuniti prije no što se mogu zaključiti pregovori po pojedinom pregovaračkom poglavlju. Ta mjerila, koja su postavile zemlje članice, vodila su Hrvatsku tijekom procesa pregovaranja i pomogla joj da na kraju puta pokaže da su ispunjeni svi strogi uvjeti.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

nju javnih službi i sudstva moraju se nastaviti. Potrebni su dodatni napori kako bi se dodatno učvrstio administrativni kapacitet nužan za valjanu implementaciju zakonodavstva Europske unije. Domaćinstva koja proizvode hranu moraju se unaprijediti kako bi zadovoljila standarde Europske unije, tako da Hrvatska bude potpuno integrirana na unutarnje tržište. Kapacitete korištenja fondova EU-a valja dodatno učvrstiti kako bi se osiguralo da će nakon pristupanja značajno povećana financijska potpora biti u potpunosti iskorištena. Dovršenje tih priprema trebalo bi biti prioritet Da spomenem samo nekoliko nedavnih postignuća: sudstvo je postalo neovisnije s uvođenjem novog sustava imenovanja sudaca i tužitelja, a borba protiv korupcije donijela je mnogo pozitivnih rezultata. Ozbiljan rad počeo je rezultirati poboljšanjem okolišnih standarda. Ja sam prvi koji će priznati impresivna postignuća Hrvatske, ali i zadnji koji će reći da je posao sada dovršen. Poboljšanja u funkcionira-

Kad postane članica EU-a, od Hrvatske očekujem da će igrati ključnu ulogu u utiranju puta drugih država regije prema europskim integracijama vlade koja će se oformiti nakon izbora u prosincu. Europska komisija nastavit će pomno pratiti na-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

predak u tim područjima čitavo vrijeme do pristupanja, i pomagat će Hrvatskoj, kao što je činila i do sada. To je uobičajena i dobro uhodana praksa u ovoj završnoj fazi pristupnog procesa. Iskustvo pokazuje da što je bolje zemlja pripremljena, tim će lakše moći iskoristiti dobrobiti članstva u Uniji. Kad bude članica Europske unije, glas Hrvatske bolje će se čuti. Od prvoga dana članstva Hrvatska će u potpunosti sudjelovati u donošenju odluka na razini Europske unije, bit će zastupljena u svim europskim institucijama, i u stanju utjecati ne samo na svoju vlastitu budućnost, nego i na budućnost čitave Europske unije, pa i šire. Radujem se hrvatskom pridruženju i novoj dinamici koju će unijeti u oblikovanje politike Europske unije, posebice prema drugim kandidatima na zapadnom Balkanu. Hrvatska je dokazala kako je europska perspektiva zapadnog Balkana veoma stvarna. Kad postane članica Unije, od Hrvatske očekujem da će igrati ključnu ulogu u utiranju puta drugih država regije prema europskim integracijama.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

*vijesti Suradnja Rusije i Hrvatske Na trećoj sjednici Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom održanoj u HGK-u o aktualnom stanju u gospodarskim odnosima Hrvatske i Rusije raspravljalo je oko 60 tvrtki koje surađuju ili su zainteresirane za suradnju s tom zemljom. Potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta izjavila je kako su moguća područja suradnje u poljoprivredi, prehrambenoj i drvnoj industriji, energetici, brodogradnji te proizvodnji odjeće i obuće. Istaknula je i nedavni nastup hrvatskih vinara u Moskvi u organizaciji HGK-a koji je izazvao veliki interes ruskih kupaca. Najbolje tvrtke hrvatskog istoka Odlukom članova Gospodarskog vijeća HGK-Županijske komore Vukovar prošlog su tjedna dodijeljena priznanja Zlatna kuna najuspješnijim tvrtkama Vukovarsko-srijemske županije za 2010. godinu. U kategoriji velikih Zlatna kuna pripala je tvrtki Vuković Company iz Vukovara, u kategoriji srednjih najbolji je Grad-Export iz Vinkovaca, a u kategoriji malih tvrtki Sanitet Tridesetdva iz Vukovara. Županjskoj Sladorani, koja je posljednje tri godine osvajala Zlatnu kunu, ove godine dodijeljena je Kristalna kuna za višegodišnje najbolje rezultate u kategoriji velikih tvrtki.

Milijunske štete od tuča Hrvatski duhani dosad su otkupili 9371 tonu duhana iz ovogodišnjih berbi. Ukupna vrijednost otkupljenih količina je oko 100 milijuna kuna, što s prosječnim poticajem Hrvatskih duhana od 1,5 kuna po kilogramu, ukupno iznosi 14 do 15 milijuna kuna. Isplate proizvođačima najavljene su do Božića. Tuče su odnijele više od 1000 tona duhana u vrijednosti od oko 26 milijuna kuna.

Privredni vjesnik Broj 3705, 28. studenoga 2011.

( 610 € po hektaru

poljoprivredne potpore nakon ulaska u EU

Poljoprivreda gubi bitku s papirologijom

Euri nam klize kroz pr sebi konkuriramo Iz SAPARD-a je iskorišteno samo 48 posto novca, pa je Hrvatska vratila EU-u 12,5 milijuna eura, a iz izgledno je da će nam propasti većina novca iz 2007. i 2008. programske godine Drago Živković zivkovic@privredni.hr

oljoprivrednom politikom na razini Europske unije zapravo upravlja nekoliko najvećih država, ponajprije njemačko-francuska osovina, i vrlo je teško promijeniti ono što se oni dogovore. Ipak, to ne znači da od lobiranja nema koristi, samo se njime treba baviti organizirano i sustavno. Pritom je zapravo najbolji lobist matična država koja može i najviše utjecati na zajedničke

IPARD-u i SAPARD-u konkuriraju domaće mjere potpore za koje je procedura jednostavnija mjere poljoprivredne politike. Kako to izgleda u praksi, na primjeru šećera opisao je na okruglom stolu Hrvatskog društva lobista predsjednik Uprave Viro šećerane Željko Zadro. Do 2000. godine hrvatska je industrija šećera bila na koljenima i pred

propašću. Tada su nam Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju širom otvorena vrata EU tržišta, jer smo dobili neograničene izvozne kvote, što Zadro tumači uvjerenjem tadašnjih članica EU-a da je hrvatska proizvodnja tako mala da neće ni utjecati na europsko tržište. Od tada do danas tri su hrvatske šećerane izvezle u EU šećera u vrijednosti 1,5 milijardi dolara i pretvorile se od zastarjelih gubitaša u konkurentne dobitaše. Proizvodnja je znatno povećana, zbog čega je bilo za očekivati da EU u pregovorima o punopravnom članstvu više neće pristati na neograničene kvote. Ispred nas samo Malta Suradnjom proizvođača i Ministarstva poljoprivrede uspjelo se izboriti proizvodnu kvotu za bijeli šećer od 192.877 tona. Iako je to manje od sadašnje proizvodnje svih triju hrvatskih šećerana zajedno, Zadro vjeruje da dolaze bolja vremena jer u okruženju (Mađarska, Slovenija, Italija) nedostaje 1,4 milijuna tona šećera, zbog čega će EU morati refor-

mirati svoje tržište šećera. U toj reformi krije se velika prilika za hrvatske šećerane, a da bi se prilika iskoristila, potrebna je suradnja države i proizvođača u lobiranju radi ostvarenja hrvatskih interesa. Hrvatski su interesi, tvrdi Miroslav Božić iz

Ministarstva poljoprivrede, tijekom pregovora zaštićeni koliko je to bilo moguće s obzirom na zadane okvire. Hrvatska je osigurala potpore u visini od 610 eura po hektaru (prosjek EU-a je 339 eura po hektaru), što nas stavlja na visoko drugo

mjesto po visini poljoprivrednih potpora, iza Malte koja je zbog vrlo malih površina zapravo statistička anomalija. Okviri su za sve jednaki, koliko god se to našim seljacima ne sviđalo, pa tako, primjerice, potpore ne smiju biti vezane za proi-

Rezultati pristupnih pregovora u poglavlju 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj PROIZVODNA OGRANIČENJA · proizvodna kvota za mlijeko: 765.000 tona, referentni sadržaj mliječne masti: 4,07 posto · proizvodna kvota za bijeli šećer: 192.877 tona (potrošnja 2004.-2008.) · kvota za uvozni šećer za rafiniranje: 40.000 tona uz uvoznu carinu u visini 98 eura po toni · zabrana sadnje novih vinograda od dana ulaska u EU do ukidanja te mjere u EU-u

ZAŠTITA HRVATSKIH PROIZVODA · predaja zahtjeva za priznavanje na razini EU hrvatskih proizvoda sa zaštićenom oznakom u roku od 12 mjeseci od pristupanja · prihvaćene zaštićene oznake izvornosti i tradicionalne oznake za vino · prihvaćene tradicionalne oznake opolo, plavac i samoborski bermet · prihvaćene oznake jakih alkoholnih pića: Hr-

vatska loza, Hrvatska travarica, Hrvatski pelinkovac, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica i Zadarski maraschino · prihvaćen naziv “pekmez”, korištenje naziva “domaća marmelada” do prodaje zaliha · pravo korištenja izvoznih subvencija, posebnih zaštitnih mjera i drugih trgovinskih mjera

www.privredni.hr Broj 3705, 28. studenoga 2011.

( 192.877 tona

( 9 kg ribe godišnje

proizvodna kvota za bijeli šećer

po stanovniku troše Hrvati

Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi

ste jer sami IPARD-a je dosad iskorišteno tek pet posto sredstava i

Akcija od vrtića do doma za umirovljenike

Hrvatska poljoprivreda u odnosu na EU (udjeli Hrvatske u %) 1,83

Radna snaga Poljoprivredno zemljište ∑ Proizvodnja Izravna plaćanja Ekološke površine Maslinovo ulje Svinje Mlijeko Goveđe meso Ovce i koze Vino Žitarice Krave dojilje Šećer RR omotnica Duhan

0,73 0,82 0,83

0,25 0,27 0,48 0,50 0,56 0,68 0,72 0,98

Unatoč tome što su naše more i slatke vode prepune kvalitetnih riba, mekušaca i rakova, Hrvati jedu upola manje ribe od svjetskog prosjeka. U usporedbi sa sredozemnim zemljama statistika je još gora

1,43 1,62 2,42

Koliko smo novca potrošili? 4,0% 3,5% 3,0% 2,5% 2,0%

2,46

2,50

2,19

2,21

2,82

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

3,29

3,41

3,52

3,58

2,90

2,94

3,00

2,95

3,76

4000 3500

2,98

2,49

3000 2500 2000

1,5%

1500

1,0%

1000

0,5% 0,0%

1854 2004.

1984

2440

3221

3489

3612

3597

3645

2005. 2006. 2007. Potpora poljoprivredi (mil. kn) Udio MPRRR u državnom proračunu

2008.

2009.

2010.

2011.

mil. HRK

4,76

500 0

Udio poljoprivrednih potpora u državnom proračunu Izvor: Izvršenje proračuna 2004.-2010. i plan za 2011.

zvodnju, nego za javno dobro, poput zaštite okoliša ili krajobraza. Također, ograničenje sadnje vinograda, koje neki doživljavaju kao ograničenje poduzetničkih sloboda, zapravo je motivirano željom da se održi viša razina cijena grožđa i vina, kako bi se proizvođačima taj posao isplatio. Važna uloga banaka Procedura za dobivanje novca iz pretpristupnih fondova svjesno je zakomplicirana jer je riječ o razmjerno visokim iznosima, s obzirom na to da prosječna potpora u programima IPARD i SA-

PARD iznosi dva milijuna kuna, a za toliki se novac, kaže Božić, ipak treba potruditi oko prikupljanja dokumentacije. No, da naši seljaci EU papirologiji nisu skloni, potvrđuju i Božićevi podaci o slaboj iskorištenosti ponuđenog novca. Iz SAPARD-a je iskorišteno samo 48 posto novca, pa je Hrvatska vratila EU-u 12,5 milijuna eura, a iz IPARD-a je dosad iskorišteno tek pet posto sredstava i izgledno je da će nam propasti većina novca iz 2007. i 2008. programske godine. Za tako loše rezultate Božić nalazi nekoliko razloga: IPARD-u

i SAPARD-u konkuriraju domaće mjere potpore za koje je procedura jednostavnija, domaća administracija je razmjerno neefikasna u provedbi EU programa, a i sam EU je znatno pooštrio kriterije nakon loših iskustava s Bugarskom i Rumunjskom gdje su mnogi projekti u poljoprivredi raskrinkani kao najobičnija prijevara. Moguće korisnike potpora treba dodatno ohrabriti, a u tome bi važnu ulogu, smatra Božić, mogle odigrati i domaće banke. Inače će puno novca koji EU nudi našim poljoprivrednicima ostati neiskorišteno.

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvatska ima prekrasno i čisto more, a jednaka je i kvaliteta i čistoća jezera i vodotokova. No unatoč bogatstvu proizvoda ribarstva - riba, mekušaca i rakova, hrvatski građani godišnje pojedu samo devet kilograma ribe po stanovniku. To je gotovo upola manje od svjetskog prosjeka od 17 kilograma po glavi, a u usporedbi s prosjeci-

U posljednjih 40 godina potrošnja ribe u Hrvatskoj porasla je tek pet do sedam posto, što je porazno, kaže Miro Kučić ma mediteranskih zemalja rezultati su još lošiji. Grci pojedu 21 kilogram tih proizvoda po glavi stanovnika godišnje, Talijani i Francuzi više od 30 kilograma, a Španjolci gotovo 45 kilograma ribe po stanovniku. Statistike pokazuju kako tek nešto više od trećine građana u Hrvatskoj

konzumira ribu i riblje proizvode jednom tjedno, a samo njih tri posto jede ribu svakog dana. Najviše se ribe jede u Dalmaciji, Istri i Primorju, a najmanje u Slavoniji, Lici, Kordunu i Banovini. Upravo zbog afirmacije izuzetno kvalitetnih proizvoda našeg ribarstva, čiju kvalitetu dokazuje i činjenica da od Hrvatske ribu kupuju i najizbirljiviji ljubitelji plodova mora - Japanci, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora suorganiziraju akciju Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi. Ovaj projekt započeo je prošlog četvrtka na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića. Tijekom te manifestacije naši vrhunski kuhari pripremali su jela od raznovrsnih proizvoda ribarstva koja su se prodavala na 13 štandova po simboličnoj cijeni od pet kuna, a prikupljeni novac će se darovati dječjem vrtiću u Vukovaru. Ovom nacionalnom kampanjom želi se pridonijeti povećanju potrošnje proizvoda hrvatskog ribarstva u Hr-

vatskoj, kao i raditi na podizanju svijesti potrošača o proizvodima ribarstva kao visokovrijednim namirnicama, kažu u HGK-u. “U zadnjih 40 godina potrošnja ribe u Hrvatskoj porasla je tek pet do sedam posto, što je porazno jer i ptice na grani znaju da je riba najvrjedniji prehrambeni proizvod”, kaže predsjednik Vijeća udruženja ribarstva i prerade ribe Hrvatske gospodarske komore Miro Kučić. “Svi koji su uspjeli podići razinu potrošnje ovih proizvoda imali su afirmativne kampanje duge 10 ili 20 godina stoga trebamo raditi od vrtića do staračkog doma na promociji ovih proizvoda. Ne zaboravimo da je mala plava riba, uz šume, jedini obnovljivi hrvatski resurs”, dodao je Kučić. Vlada je za projekt Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi u iduće tri godine predvidjela 3,5 milijuna kuna, a u financiranju, promociji i provedbi, uz ministarstva poljoprivrede i turizma, HGK i HOK, te Koordinaciju ribarskih zadruga sudjeluju i brojne domaće tvrtke.

intervju

Privredni vjesnik Broj 3705, 28. studenoga 2011.

( 65-70 mil kn

U Rovinju održani Dani elekTroničkih medija

godišnji promet tvrtke

Jovo Vuković, direktor i vlasnik tvrtke Vuko

Nema malih i velik Radijski i televizijski nakladnici umjetnici preživljavanja Od 1. srpnja 2013. potpore radijima i televizijama odobravat će Europska komisija

z Fonda za pluralizam medija 139 radijskih i 21 televizijski nakladnik dobit će ukupno 28,93 milijuna kuna potpora koje se dodjeljuju za poticanje proizvodnje i objavljivanje audiovizualnih i radijskih programa nakladnika na lokalnoj i regionalnoj razini. Nažalost, ostalo je 3,6 nepodijeljenih milijuna kuna što će se prebaciti za iduću godinu, istaknu-

Novac lokalnim postajama nije usmjeren - jer ne postoji tijelo koje bi to naredilo la je u Rovinju na Danima elekroničkih medija članica Vijeća za elektroničke medije Olga Ramljak. Od dodijeljenih sredstava 16,24 milijuna kuna odnosi se na potpore radijima. Dodjeljivanje sredstava izazvalo je veliku pozornost dvjestotinjak sudionika Dana elektroničkih medija, predstavnika svih nakladnika radija i televizije. Posebno jer je riječ o sredstvima koja će, kako je pojasnila predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec, još samo za 2012. biti odobravana na dosadašnji način, preko AZTN-a. Od 1. srpnja 2013. suglasnost na te potpore davat će Europska komisija. Sto-

ga se dosta raspravljalo o načinima vođenja podataka po pojedinim programskim sadržajima i načinima iskazivanja troškova po određenom sadržaju. Posao, ne politika Na skupu, u sklopu kojeg se 17. put održavaju Dani radija te četvrti Dani televizija i četvrti Dani interneta, Ivan Butković, predsjednik najstarije udruge medija u Hrvatskoj – Hrvatske udruge radija i novina HURIN, posebno je istaknuo da u jeku predizborne kampanje u Rovinju nema političara. Skup je mjesto na kojem se razgovara o poslovanju i jačanju nakladnika elektroničkih medija i njihovoj ulozi, pokušavajući u otvorenim razgovorima s predstavnicima državnih institucija ukazati na probleme pojedinih zakonskih rješenja, ali i pronaći najbolja rješenja. Član IO-a HURIN-a Juraj Hrvačić naglašava i da dvije trećine radijskih nakladnika ima rastuće probleme sa svakodnevnom likvidnošću. O tome govori i podatak da je ukupan dug televizija temeljem koncesijske naknade dosegnuo 1,1 milijun kuna i to 18 televizija i 63 radija, u što nisu uračunati iznosi duga prema Odašiljačima i vezama te HAKOM-u. U Hrvatskoj postoji 159 radiopostaja, od čega su tri nacionalne, dvije regionalne, 22 županijske,

te 132 lokalne kao i 21 lokalna televizija. Prema mišljenju stručnjaka, to je za sada dovoljan broj radijskih nakladnika u državi veličine Hrvatske. Najviše rasprava prvog dana konferencije izazvala je tema digitalizacije radija, koja bi, prema najavama, mogla biti dovršena do 2017. godine. Raspravljalo se i o Zakonu o elektroničkim medijima i o tome što se postiglo u dvije godine njegove primjene. Radijski i televizijski poduzetnici ukazali su i na stalnu neprimjenu pojedinih odredbi, posebno odredbe po kojoj su tijela državne uprave i pravne osobe u pretežitom vlasništvu države dužni 15 posto godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi utrošiti na oglašavanje na regionalnim i lokalnim radijima i televizijama. Vijeće za elektroničke medije, istaknuto je, zatražilo je od 134 takva subjekta podatke. Odgovorilo je njih 94 s podatkom da su za promidžbu ukupno usmjerili nešto više od 20 milijuna kuna. To znači da je 15 posto tog iznosa - dakle tri milijuna kuna - trebalo biti usmjereno lokalnim elektroničkim medijima - ali nije, jer ne postoji tijelo koje će narediti takvo postupanje. U sklopu Dana dodijeljene su i nagrade najzaslužnijim članicama HURIN-a. (PV)

Nema malih i velikih, postoje samo poslovi koje smo na one od 50 ili 60 milijuna kuna. Ono što znam i u što sa Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

oš jedno vrijedno gospodarsko priznanje ovih je dana stiglo u vukovarsku graditeljsku tvrtku Vuković Company čiji se godišnji promet, uz pozitivno poslovanje, kreće između 65 i 70 milijuna kuna. No, iako je proteklog tjedna primio prestižno priznanje Zlatna kuna HGK-Županijske komore Vukovar u kategoriji velikih tvrtki, vlasnik i direktor tvrtke Jovo Vuković kaže kako je najsretniji bio kada je 15. studenoga svojim radnicima isplatio redovitu plaću za listopad. “Nisu to neke silne plaće. Prosječni neto je negdje između 3500 i 4000 kuna. Znam da bi ljudima trebale i veće plaće, ali u današnjim okolnostima zaista je teško u graditeljskoj djelatnosti svakoga mjeseca prikupiti dovoljno novca za isplatu oko 360 plaća za sve naše zaposlenike”, kaže Vuković. U graditeljsku je struku ušao osamdesetih, kad se zaposlio u osječkoj tvrtki Gradnja, a svoju tvrtku Vuković Company utemeljio je kao

dioničko društvo 2003., s petnaestak radnika. Vuković Company danas je svestrana tvrtka koja izvodi građevinske radove u visokogradnji, bavi se proizvodnjom (sve vrste čavala, univerzal pletiva od čelične žice, crna bravarija, profiliranje limova za pokrivanje, stropne gredice, beton i čelična galanterija), ali i prodajom građevinskih i s graditeljstvom povezanih materijala. Među zaposlenicima je čak sedam magistara struke, tridesetak stručnih zaposlenika, te oko 200 kvalificiranih i zaposlenika sa srednjom stručnom spremom. Vuković kaže kako taj broj od oko 240 stručnih radnika čini jezgru tvrtke. Što vam znači Zlatna kuna? - To je, naravno, velika čast i zadovoljstvo. Zahvalju-

jem ljudima u vukovarskoj Županijskoj komori što su ovo vrijedno priznanje dodijelili našoj kompaniji jer znam da u Vukovarsko-srijemskoj županiji ima još uspješnih tvrtki koje zaslužuju Zlatnu kunu. Trudimo se u ovo vrlo teško vrijeme preživjeti jer građevinarstvo je prvo stradalo u krizi. Velikih investicija nema, a mi pokušavamo opstati. Ranije je bilo mnogo više investicija i javnih natječaja, pogotovo onih koje su raspisivale općine, županije ili država. Sada je to ne prepolovljeno nego svedeno i na manje od trećine onoga što je bilo prije tri-četiri godine. Gledajući kroz naš bruto promet u 2010. i ovoj godini, jedva 15 posto prometa ostvareno je putem javnih natječaja. Svi su ostali poslovi ostvareni u neposrednom dogovoru s ljudima ili tvrtkama koje nemaju obvezu javnog nadmetanja. Pokušali smo, prije svega svojom kvalitetom i određenim specifičnostima, doći do što više poslova.

www.privredni.hr Broj 3705, 28. studenoga 2011.

( 360 radnika

trenutno zapošljava Vuković Company

( 25 gradilišta imaju na istoku Hrvatske

vić Company, Vukovar

kih poslova – sve prihvaćamo! platili i oni koje nismo naplatili. Prihvaćamo poslove od 100.000 kuna jednako kao i m siguran je namjera i želja da radimo i preživimo sa što većim brojem radnika Poduzetnik koji nije zaboravio humanost Kroz ovaj posao želim ostvariti samo dvije stvari. Prije svega to je zapošljavanje ljudi i rad koji će omogućiti koliko-toliko pristojan život za njih i njihove obitelji. Druga stvar je pokušati pomoći zajednici u kojoj živim. Vremena su teška i prihodi su sve manji, ali i dalje pomažem, kako pojedincima tako i brojnim udrugama koje mi se javljaju za pomoć. To je dio mog kršćanskog svjetonazora i uvjeren sam kako mi koji nešto radimo i stvaramo imamo i obvezu pomoći zajednici i onima kojima je ta pomoć potrebna, kaže Vuković. O kakvim je specifičnostima riječ? - Kao što sam rekao, Vuković Company i u ovom trenutku, potkraj studenoga, zapošljava 360 radnika. Do kraja godine, kada razina posla zbog zime pada na minimum, zadržat ćemo oko 250 radnika. To je uobičajen proces u građevinskoj djelatnosti. No, pitali ste za specifičnost. Riječ je o tome da su među našim radnicima zastupljene različite struke: pored struka uobičajenih za graditelje imamo i električare, vodoinstalatere, keramičare, bravare, stolare i još neke specifične obrtničke struke. Zato smo u stanju, bez ikakvih podizvođača ili kooperanata, mnoge poslove obaviti po principu ‘ključ u ruke’. Potpuno samostalno možemo izgraditi i dovesti u funkciju čitav niz građevinskih objekata, stambenih ili gospodarskih. To je ta specifičnost koja odgovara i investitorima jer dobivaju sigurnost u ostvarivanju čitavog posla. Zahvaljujući takvom pristupu, mi smo u stanju odraditi sve dogovorene rokove bez izgovaranja na kašnjenje podizvođača ili nekog koo-

peranta. Mnogi moji kolege u struci susreću se upravo s tim problemom završnih i obrtničkih radova. Pa onda kasne radovi na elektroinstalacijama jer su došla samo dva umjesto pet električara ili

Kriza je prvo pogodila građevinsku djelatnost, pa je logično očekivati da će od nje krenuti i neki novi investicijski ciklusi su na raspolaganju samo tri soboslikara umjesto cijele ekipe i slično. Zahvaljujući dobroj organizaciji, u svakom smo trenutku na gradilištu u stanju organizirati ekipe stručnih radnika i pomoćnika kako bi posao bio završen na vrijeme i na potrebnoj razini kvalitete. Među vašim referencama su različite građevine, od stambenih i uredskih zdanja do tiskara ili farmi. Ne odbijate nikakav posao? - I u normalnim situacijama odgovaramo na upit svakog potencijalnog investitora, a pogoto-

vo u ovim kriznim vremenima ne možemo sebi dopustiti luksuz biranja poslova. Nema malih i velikih poslova, postoje samo poslovi koje smo naplatili i oni koje nismo naplatili. Prihvaćamo poslove u vrijednosti i od 100.000 kuna jednako kao i one koji vrijede 50 ili 60 milijuna kuna. Djelujete isključivo na području istočne Hrvatske. Kako to? - Poslujemo uglavnom u dvije istočnohrvatske županije jer smo se ovdje legitimirali kvalitetom i pouzdanošću. Nisam pobornik terenskog rada, i to iz vlastitog iskustva. Naime, kao vlasnik tvrtke, ali i kao građevinac koji je još prije rata desetak godina neposredno radio u građevinskoj operativi, tu vrstu posla izbjegavam. Bio sam četiri godine na terenu kao rukovoditelj radova i znam da je dugotrajna razdvojenost čovjeka od obitelji veliki problem. Imali smo dosta upita za radove i na obali i na zagrebačkom području, ali za sada ih uspijevamo ne prihvaćati. Ne znam što vrijeme nosi, možda ćemo biti u situaciji da moramo prihvaćati takve poslove, ali koliko je to god moguće, pokušat

ćemo se zadržati na ovom prostoru. Jedna od posebnosti Vuković Company su i brojni radovi na sakralnim i drugim objektima kulturne baštine. - Kao i mnoge slične tvrtke s ovih prostora, i mi imamo dozvolu za rad na objektima kulturne baštine pod zaštitom Ministarstva kulture. Te dozvole imaju vijek trajanja od pet godina i u tom se razdoblju prati rad i kvaliteta obavljenog posla pod nadzorom nadležnih konzervatora. Te odredbe i specifičnosti tog posla poštujemo i do sada nije bilo primjedbi na naš rad u tom segmentu. Osim toga, Vuković Company raspolaže certifikatima ISO 9001 i ISO 14001, a upravo radimo na tome da ishodimo ISO standard koji se odnosi na zaštitu na radu. To je nešto specifičnije, a važno nam je zbog skorog ulaska Hrvatske u EU i primjene europskih standarda. Koji su reprezentativniji objekti kulturne baštine koje je obnavljala vaša tvrtka? - Zaista je mnogo takvih objekata. Među ostalima to je obnova pročelja Treće gimnazije u osječkoj Tvrđi s kraja 19. stoljeća,

zatim zgrada Veleučilišta u Vukovaru, radili smo i kompletnu obnovu rodne kuće znanstvenika Milutina Milankovića u Dalju, zgradu knjižnice u Iloku, mnoge crkve od kojih bih po zahtjevnosti izdvojio katedralno zdanje saborne Srpske pravoslavne crkve u Dalju iz 18. stoljeća. Inače, riječ je o prostorno i visinski najvećoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj čiji je toranj visok gotovo 55 metara. Iako je danas u bilo kojoj proizvodnoj djelatnosti, a posebno u graditeljstvu, teško govoriti o budućnosti, kakvi su planovi tvrtke Vuković Company? - Osnovni plan je preživjeti ova teška vremena. Ako je kriza prvo pogodila upravo našu, građevinsku djelatnost, onda je logično očekivati da će neki novi investicijski ciklusi i krenuti od građevinskog sektora. Kad će se to dogoditi, nezahvalno je prognozirati. Ono što znam i u što sam siguran je namjera i želja da radimo i preživimo sa što većim brojem radnika. U ovom trenutku imamo otvoreno oko 25 gradilišta i iskreno se nadam da će ih s početkom nove građevinske sezone biti znatno više.

*vijesti Bavarska kao partner Predstavništvo Slobodne države Bavarske organiziralo je u Osijeku promotivni skup i predstavljanje ove najveće njemačke savezne pokrajine pod nazivom Bavarska kao gospodarski partner – iskustva i mogućnosti. S aktualnim mogućnostima suradnje brojne je okupljene gospodarstvenike upoznao Peter Presber, predstavnik Bavarske u Hrvatskoj. O konkretnom primjeru uspješne suradnje, te o iskustvima hrvatskih tvrtki s Bavarskom, govorili su predstavnici Meggle Hrvatska i SanoSuvremena hranidba životinja. Slično predstavljanje Bavarske najavljeno je za 30. studeni u Varaždinu. Poticanje ulaganja u županijama U Napredni program certifikacije regija za ulaganja (AICPR) tijekom sljedećih 10 mjeseci bit će uključeno osam hrvatskih županija. Svrha programa je ostvariti pozitivan utjecaj na ulagačku klimu u županijama, a Hrvatskoj osigurati konkurentnost u natjecanju za strane ulagačke projekte. Program se provodi u sklopu projekta Razvoj investicijskog okruženja čija je vrijednost 3,44 milijuna eura. Raste broj tekstilaca

Popunjenost kapaciteta tekstilne i odjevne industrije ove je godine na zadovoljavajućoj razini, posebno u odjevnoj industriji. Zaustavljen je pad zaposlenosti, a i produktivnost se poboljšava, naglasio je Damir Vitez, zamjenik predsjednika Udruženja tekstilne i odjevne industrije u HGKu na sjednici Vijeća tog udruženja. Poslovna tajnica Udruženja Mirjana Gambiroža Jukić istaknula je kako broj zaposlenih u tekstilnoj i odjevnoj industriji raste te je koncem 2010. bio 21.361, a u proljeće 21.814, što govori i o povećanju narudžbi.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3705, 28. studenoga 2011.

( 12% MSP-a i 9% obrtnika ( 12% koriste državne potpore u obliku poreznih olakšica

korištenje edukacija koje sufinancira EU

Analiza potreba za edukacijom zaposlenika

Nedovoljno se koriste i besplatne mogućnosti edukacije Procedura za potpore doista je složena samo kod ishođenja oslobađanja od poreza, dok su sve druge potpore, posebice mnogi seminari, potpuno besplatni i samo se treba na njima pojaviti ju na nesklad realnog sektora i obrazovnog sustava što rezultira brojnim poteškoćama na tržištu radne snage. Vesna Štefica, voditeljica projekta i pomoćnica direktorice Centra za razvoj ljudskih potencijala, rekla je kako se istraživanju i dalje odaziva relativno mali broj tvrtki i obrta (15,8 posto ili 455 malih i srednjih tvrtki te 5,8 posto ili 233 obrta, osim u Virovitičkoj županiji gdje je odaziv bio 100 posto), čime zapravo propuštaju mogućnost da kreiraju sustav i koriste potpore koje će se moći dobivati samo još do ulaska u Europsku uniju.

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

ve je godine uočen izvjestan napredak u pogledu korištenja državnih potpora za razvoj i obrazovanje zaposlenika, pokazalo je istraživanje Centra za razvoj ljudskih potencijala Hrvatske gospodarske komore koje je u svibnju provedeno u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom. Istraživanje je prošlog tjedna predstavljeno javnosti, a pokazalo je, među ostalim, da mala i srednja poduzeća (MSP) te obrtnici otprilike jednako koriste državne potpore u obliku poreznih olakšica (12 posto MSP-a i devet posto obrtnika), dok je korištenje sufinanciranih programa preko Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva veće kod MSP-a (18 posto), a kod obrtnika nešto manje (osam posto). Postotak sudjelovanja na edukacijama sufinanciranih iz projekata Europske unije je 12 posto, a kod obrtnika samo tri posto. Poduzetničke vještine i znanja Predstavljajući istraživanje, pročelnica HGKa i direktorica Centra za razvoj ljudskih potencijala Zdenka Peternel podsjetila je kako je HGK 2008. potpisao ugovor s MINGORP-om o

Poslodavci zadovoljni strukovnim obrazovanjem Mirela Lekić, šefica Odjela za obrazovanje HOK-a, kazala je da bez kvalitetnog obrazovanja nije moguće prevladati krizu te ostvariti odgovarajuću konkurentnost. Istaknula je kako je više od 70 posto poslodavaca zadovoljno znanjem učenika strukovnih škola. Potrebno je, međutim, omogućiti tim učenicima nastavak školovanja nakon strukovnog obrazovanja. “Danas znanja ubrzano zastarijevaju pa je cjeloživotno učenje postalo nužnost. Jedan dio poslodavaca boji se izbivanja s radnog mjesta za vrijeme obrazovanja kao i mogućnosti da ih djelatnici napuste nakon stjecanja novih znanja i vještina”, ocijenila je Mirela Lekić. suradnji na projektu analize obrazovnih potreba u malom gospodarstvu, a od prošle godine Komora samostalno provodi istraživanje. Cilj projekta je uspostava cjelovite metodologije i trajnog praćenja potreba za obrazovanjem u malim i srednjim poduzećima s posebnim naglaskom na poduzetnič-

kim vještinama i znanjima. Kako je rečeno, situacija u velikim tvrtkama je drugačija jer većina njih svojim zaposlenicima osigurava potrebne treninge i obrazovanje što je preduvjet efikasnosti poslovanja. Rezultati analize koristit će se za kreiranje i financiranje obrazovnih potreba poduzetnika te za

potrebe projekta Regionalnog centra za poduzetničke kompetencije zemalja Jugoistočne Europe. U tim se zemljama trenutačno provodi slično istraživanje, a javnosti će biti predstavljeno u ožujku sljedeće godine. Zdenka Peternel je kazala i kako HGK i HOK već godinama sustavno upozorava-

Premalo se prati zakonska regulativa A da su dodatne edukacije potrebne pokazuje i podatak da unatoč velikom postotku ispitanika (oko 90 posto) koji znaju koristiti elektronsku poštu, još uvijek ima onih koji ni upitnik nisu znali otvoriti, premda je samo trebalo kliknuti na link koji vodi do upitnika. Zabrinjavajuće je također, dodala je Vesna Štefica, što još uvijek premali broj tvrtki prati domaću i europsku zakonsku regulativu te europske direktive. Ponašaju se kao da bi to netko drugi trebao obavljati za njih, što može biti problem prilikom ulaska u EU jer neće biti spremni za sve ono

što ih čeka. Problem je i to što na seminare znaju doći ljudi potpuno nezainteresirani za temu, a dođu, kako sami kažu, jer su “poslani”. Upozorila je i kako ne stoji ocjena poslodavaca da je procedura za dobivanje potpora previše složena pa da se zbog toga za njih ne prijavljuju. Kako je rekla, procedura je doista

Za uspješnije poduzetništvo treba, među ostalim, razvijati informatičku pismenost, komunikacijske vještine i timski rad složena samo kod ishođenja oslobađanja od poreza, dok su sve druge potpore, posebice mnogi seminari, potpuno besplatni i samo se treba na njima pojaviti. Zdenka Peternel podsjetila je i na dokument HGK-a Hrvatska - društvo i država blagostanja, u kojem se jasno ističe značaj razvoja obrazovanja i znanosti, kao i cjeloživotnog obrazovanja. Najkraće, za uspješnije poduzetništvo treba razvijati informatičku pismenost, komunikacijske vještine, umijeće rješavanja problema, timski rad, poduzetničku kulturu, inovativnost i umrežavanje.

www.privredni.hr Broj 3705, 28. studenoga 2011.

( 12 tvrtki

dobilo nagrade CROMA-e

( 10 područja

zahvaća CROMA-in masterplan

Menadžeri godine

Najbolji su oni koji rade za svijet Hrvatsko udruženje menadžera odabralo je najbolje menadžere za ovu godinu. Velika većina njih dolazi iz prerađivačke i izvozno orijentirane industrije

njih dobitnika izabrao je osobe iz 12 različitih tvrtki, od kojih 10 spadaju u prerađivačku industriju, iz pretežito izvozno orijentiranog segmenta hrvatskog gospodarstva. Kako kaže predsjednik CROMA-e Vladimir

Masterplan za obnovu gospodarstva Udruženje menadžera je predstavilo svoj masterplan revitalizacije hrvatskog gospodarstva. Kako kažu u udruženju, dosadašnja ekonomska politika dala je porazne re-

rvatsko udruženje menadžera CROMA dodijelilo je godišnje nagrade i priznanja liderima u svojim redovima. Žiri sastavljen od prošlogodiš-

A nagrade dobivaju...

Goran Stanzl/PIXSELL

Masterplan donosi mjere putem kojih se proizvodnju treba početi tretirati kao temelj ekonomskog prosperiteta

Ferdelji, zajednička odlika svih sudionika ovogodišnjeg natječaja je da su njihove tvrtke ostvarile značajan ekonomski rast u općoj recesiji u kojem je uspjeh već i očuvanje zaposlenosti i vrijednosti društva. “Kao industrijski maratonci ili samonikli poduzetnici pokazali su da dobra praksa korporativnog upravljanja i ciljani rezultati mogu proizaći jedino iz autoriteta, osobnog primjera, poduzetničke inventivnosti i osjećaja profesionalne odgovornosti za sudbinu poduzeća”, kaže Ferdelji.

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

zultate jer je bazirana na pogrešnoj doktrini prema kojoj možemo ostvariti visok rast temeljen na uslugama, te potrošnji baziranoj na zaduživanju i prodaji imovine, a bez proizvodnje i industrije. Ta doktrina je u prote-

klih 15 godina dovela do toga da smo prodali polovinu naslijeđene imovine i potrošili dobiveno, a potrošili smo i sve što smo proizveli te se zadužili za dodatnih 44 milijarde eura, kažu u CROMA-i. Masterplan donosi

Menadžeri godine u kategoriji velikih poduzeća su Gordana Deranja, predsjednica Uprave Grupe Tehnomont iz Pule, i Josip Mihalić, predsjednik Uprave Jedinstva iz Krapine. Najbolji menadžeri u srednjim poduzećima po izboru CROMA-e su Ivan Cervečki, vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora Kotke iz Krapine, te Vitomir Klasić, vlasnik i direktor Ivanićplasta iz Ivanić Grada. Najbolji mladi menadžeri su Vedran Gržetić, direktor Grand hotela 4 opatijska cvijeta, te direktorica Mikronisa Gordana Puhelek. Najbolja menadžerica javnog poduzeća je direktorica Zračne luke Zadar Katica Pupić-Bakrač, a najbolja menadžerica među inozemnim poduzećima je Ivana Kolar, direktorica Termi Tuhelj. Poduzetnik godine je Dubravko Hoić, član Uprave Calzedonia Croatia, a najbolji projekt menadžer je generalna direktorica Styria Media Internationala za Hrvatsku Jasna Zemljić. Nagrade za životno djelo CROMA-e dobili su član Uprave i direktor tvrtke Šestan-Busch iz Preloga Alojzije Šestan i predsjednik Uprave Vetropack Straže iz Huma na Sutli Dragutin Špiljak. mjere u 10 područja putem kojih se proizvodnju treba početi tretirati kao temelj ekonomskog prosperiteta društva, a glavna poluga proizvodnje je industrija. Menadžeri smatraju kako sve mjere makroekonomske po-

litike moraju pozitivno djelovati na proces reindustrijalizacije: stimulirati proizvodnju, izvoz i investicije, poticati otvaranje radnih mjesta, a destimulirati uvoz i potrošnju baziranu na daljem zaduživanju.

ce, u razna doba godine na taj otok dolazi i različita struktura gostiju, pa su manifestacije prilagođene svima. Tijekom turističke sezone mladima se organiziraju noćni izleti na Zrće i to je odlično prihvaćeno, istaknula je Đurđica Šimičić. Da se ne može postaviti pitanje je li Hrvatska bolja od Ibize nego možda je li Zrće bolje od Ibize, rekao je Ozren Kanceljak, direktor tvrtke Renderspace. On, naime, kaže kako Ibiza ne pruža samo ludi provod za mlade nego se

na drugoj strani toga otoka nalaze ekskluzivne vile u kojima je visoka cijena noćenja - tamo se jednoj drugoj strukturi gostiju pružaju mir i tišina. Svi sudionici panel-rasprave složili su se u tome da turisti dolaze u neko turističko odredište i zbog mogućnosti zabave te organiziranih manifestacija i evenata jer traže doživljaj. Kako bi se turisti osjećali dobrodošli, stanovnici neke destinacije moraju prihvatiti taj event i živjeti ga zajedno sa svojim mjestom. (S.P.)

Organizatori turističkih manifestacija

Je li Hrvatska bolja od Ibize? Iako se svi hvalimo kako je Hrvatska turistička zemlja, ipak još nismo odredili kakav oblik turizma želimo Turizam 21. stoljeća je turizam doživljaja koji ima pozitivne, ali i negativne učinke, posebice na lokalnu zajednicu. No kako do nekih negativnih elemenata ne bi došlo, potrebno je razgovarati s lokalnim stanovništvom i pitati ih kakav bi oblik turizma željeli imati u svom mjestu ili gradu, rečeno je na panelraspravi Hrvatska - bolja od Ibize, održanoj u sklopu Prvog sureta organizatora turističkih manifestacija. Iako se svi hvalimo kako je Hrvatska turistič-

ka zemlja, ipak još nismo odredili kakav oblik turizma želimo tj. hoćemo li se odlučiti samo za obitelj-

Turisti traže doživljaj, a doživljaj kreiraju i organizatori manifestacija i evenata ski turizam ili u našim turističkim odredištima ima mjesta i za razvitak zabavnog turizma za mlade (i one koji se tako osjećaju).

Pravi primjer za to zasigurno je Zrće, projekt pokrenut prije 10 godina kada, prema riječima Ivana Bušljete, vlasnika Papaya cluba, nitko nije vjerovao u to i kada su bili podvrgnuti svojevrsnom medijskom linču. Nakon nekoliko godina situacija se promijenila, pa su novinske stupce punili hvalospjevi o Zrću i napisi o tome kako nam je potrebno što više takvih destinacija. Godišnje Zrćem prođe više od pola milijuna turista, a spona koja ih veže je vesela ljetna pri-

ča i dobra glazba, kaže Bušljeta. Kako sve ne bi ostalo samo na zabavi, tim mladim turistima u ponudi su i razni izleti, primjerice, posjeti siranama ili Nacionalnom parku Paklenica. Kreiranje dobrodošlice Odličnu suradnju sa Zrćem ima i Mali Lošinj koji godišnje organizira više od 250 raznih turističkih manifestacija. Prema riječima Đurđice Šimičić, direktorice malološinjske Turističke zajedni-

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3705, 28. studenoga 2011.

( od 2 do 5% svjetskog BDP-a

količina opranog novca godišnje (procjena Svjetske banke i MMF-a)

Tko se u Hrvatskoj i na koji način bavi problemom pranja novca

Za sprječavanje pranja no svi pomalo i nitko posebno Suzbijanje pranja novca u Hrvatskoj nije u nadležnosti jedne institucije - time se bavi šarolik sustav koji čine tzv. tijela pre (Financijski inspektorat, Porezna uprava, HNB, Hanfa) te tijela kaznenog progona. Sreća je za Hrvatsku što je kao država Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

esto se u javnosti može čuti o pranju novca, a da se o toj kriminalnoj radnji zapravo puno ne zna. Ne treba je poistovjećivati s (također kriminalnom) utajom poreza niti s izbjegavanjem obveza. Pranjem novca, kako to kod nas izražava zakon, smatra se prikrivanje nezakonitog izvora novca, njegovo ubacivanje u legalne financijske tokove, potom miješanje nezakonitih sa zakonitim prihodima i pokretanje zakonitih djelatnosti “opranim” novcem. A “oprani novac” nezakonit je u svakoj fazi uporabe, pa se kriminalnim, naravno, smatra i njegovo korištenje za bilo kakve osobne potrebe. Procjene Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda pokazuju da razina opranog novca danas doseže između dva i pet posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda. Kako u tom području stoji Hrvatska? Na konferenciji Udruženja međunarodne mreže računovodstvenih i poreznih savjetnika održanoj u Londonu nedavno je bilo riječi i o raširenosti korupcije te uvjetima ulaganja i poslovanja u Hrvatskoj. Na londonskom je skupu bila i revizorica Helena Budiša, vlasnica i direktorica splitske

tvrtke UHY HB-Ekonom, a objavljeni rezultati istraživanja su je, kaže, donekle iznenadili. “Hrvatska je po sprječavanju korupcije na 62. mjestu od 178 zemalja obuhvaćenih istraživanjem, što i nije tako loš rezultat s obzirom na posljednja događanja. Ispred nas su i Slovačka i Poljska. Slovenija je na viso-

“Oprani novac” nezakonit je u svakoj fazi uporabe kom 27. mjestu, dok je recimo Crna Gora na 69., Srbija na 78., a Bosna i Hercegovina na 92. mjestu. Ovo istraživanje je vrlo bitno za privlačenje investitora, jer ozbiljan ulagač ne ide tamo gdje je veliki indeks korupcije. No, ono što zabrinjava je 132. mjesto Hrvatske po razini sigurnosti ulaganja i investiranja. Pri tome se misli na naplatu potraživanja, brzinu ovrhe... Prema razini atraktivnosti i lakoći ulaganja mi smo na 82. mjestu”, govori Helena Budiša. Svi u nizu Hrvatska je lani donijela poseban Zakon o sprječavanju pranja novca kojim su obuhvaćene mnoge djelatnosti - odvjetnici, bilježnici, bankari, revizori, pa tako i posrednici u prometu nekretnina. U sklopu Ministarstva financija osnovan je i Ured

za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma koji, zapravo, ima ulogu posrednika između istražnih tijela i financijskog te nefinancijskog sektora. “Ured je dio preventivnog sustava, dok se učinkovitost čitavog sustava može izmjeriti brojem osuđujućih presuda za kazneno djelo pranja novca”, rekao je Ivica Maros, ravnatelj Ureda za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Suzbijanje pranja novca u Hrvatskoj nije, naime, u nadležnosti samo jedne institucije; time se bavi čitav sustav u kojemu su zakonski definirane uloge sudionika i njihova interakcija, a čine ga razna tijela prevencije kao što su banke, stambene štedionice, mjenjačnice, društva za osiguranje, brokeri, odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici te - kao središnja analitička služba - Ured za sprječavanje pranja novca. Važnu ulogu imaju i nadzorna tijela kao što je Financijski inspektorat, Porezna uprava, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga te, na koncu, i tijela kaznenog progona. Kad je riječ o Uredu za suzbijanje pranja novca, on je u prošloj godini ocijenio da u 25 slučajeva postoji sumnja na pranje novca, povezana s koruptivnim djelovanjem. Ured je te slučajeve do-

Kao država - nevažni za pranje novca Ured za suzbijanje pranja novca SAD-a (FINCEN) uputio je prije nekoliko mjeseci hrvatskom Uredu za suzbijanje pranja novca poziv za razmjenu trening osoblja, smatrajući naš Ured jednim od učinkovitijih te nositeljem razvoja prevencije u regiji. State Department u svom izvješću International Narcotics Control Strategy Report 2005. godine ustvrdio je da Hrvatska nije regionalni financijski centar niti centar za pranje novca tako da 2008. godine nije ni izrađen tzv. Country Report za Hrvatsku. stavio nadležnim tijelima nakon što je analizirao transakcije vezane za 200 fizičkih i 15 pravnih osoba. Ukupna vrijednost tih transakcija premašuje 30 milijuna kuna. U okviru tih slučajeva Ured je izdao pet naloga za praćenje financijskog poslovanja osoba te izdao i jedan

nalog za blokadu sumnjive transakcije, vrijedne 1,4 milijuna kuna. Nekretnine na meti perača Temeljem Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji je stupio je na snagu 1. siječnja 2009., ob-

veznici provođenja mjera, radnji i postupaka za sprječavanje i otkrivanje pranja novca su i - posrednici u prometu nekretninama. Zato je početkom listopada održano predavanje Provođenje mjera, radnji i postupaka za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma kod posrednika u prometu nekretninama koje je organizirala Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Ministarstvom financija - Financijskim inspektoratom u prostorijama HGK-Županijske komore Split. Tom prigodom je Žana Pedić, načelnica u Financijskom inspek-

www.privredni.hr Broj 3705, 28. studenoga 2011.

( Hrvatska 62. među 178 zemalja po sprječavanju korupcije

vca zaduženi

Helena Budiša, vlasnica i direktorica UHY HB-Ekonoma

Oprez kod ulaganja off shore tvrtki Hrvatska je mala za privlačenje velikih perača novca, ali određenim skupinama možemo biti zanimljivi

vencije (od banaka do javnih bilježnika), nadzorna tijela krajnje neatraktivna velikim “peračima novca” i prikrivanja do faze integracije. “Nekretnine predstavljaju kapitalno ulaganje koje uvijek uključuje veće svote, pa se na taj način više novca može oprati, a također, kriminalci vole ulagati u nekretnine i kao statusne simbole. Trenutačni pad cijena i pad prodaje nekretnina na svjetskoj razini uzrokovan svjetskom gospodarskom krizom neznatno je utjecao i na

Ured za sprječavanje pranja novca zapravo je analitička služba koja proučava slučajeve za koje je iskazana sumnja toratu, istaknula kako je promet nekretninama uvijek atraktivna djelatnost za perače novca. Otvaranje tržišta nekretnina strancima učinilo je taj sektor rizičnijim, ali i inače je kroz njega zloporaba moguća kroz sve faze pranja novca - od ulaganja

dinamiku pranja novca kroz ovaj sektor. Međutim, kriminalne skupine uvijek razviju nove, prilagođene sheme pranja novca - jer ‘prljavi’ novac jednostavno mora biti opran da bi bio dalje upotrebljiv”, istaknula je Žana Pedić.

Odlika nezakonitih transakcija jest da se često obavljaju u gotovini, a Hrvatska je tu učinila dobar iskorak zabranom gotovinskih naplata u iznosu većem od 105.000 kuna prilikom prodaje nekretnina. Obavještavati Ured prije obavljanja transakcije “O svakoj gotovinskoj transakciji u iznosu od 200.000 kuna i više mora se obavijestiti Ured za suzbijanje pranja novca, bez odgode i najkasnije unutar tri dana od transakcije, i to korištenjem obrasca za obavješćivanje Ureda o gotovinskim transakcijama. Ured se mora obavijestiti o svakoj sumnjivoj transakciji prije njena izvršenja. Tijela prevencije, odnosno obveznik, dužan je suzdržati se od izvršenja transakcije za koju zna ili sumnja da je povezana s pranjem novca ili s financiranjem terorizma”, naglasio je Tadija Šakić iz Financijskog inspektorata Hrvatske.

Stara radnja, novi zakon Vijeće Europe prvi se put poslužilo izrazom “pranje novca” 1980. godine i to u Preporuci o mjerama protiv transfera i čuvanja dobara nastalih iz kriminalnih radnji, a u SAD-u službeno se prvi put spominje 1982. u presudi kolumbijskoj kokainskoj mafiji. Prvi zakon o pranju novca donesen je 1986. u američkoj saveznoj državi Washington. Zakon je predviđao stroge kazne za obveznike koji neuredno prijavljuju gotovinske transakcije veće od 10.000 dolara te ne čuvaju potvrde o poslovanju svotama većim od 3000 dolara. U Hrvatskoj kazneno djelo pranja novca kriminalizirano je člankom 279. Kaznenog zakona, kojim je propisano da kazneno djelo pranja novca čini osoba koja u bankarskom, novčarskom ili drugom poslovanju uloži, preuzme, prenese, zamijeni, pretvori ili na drugi način prikrije pravi izvor novca, predmeta, prava ili imovinske koristi za koju se zna da je nastala ili pribavljena kaznenim djelom.

elena Budiša je vlasnica i direktorica tvrtke UHY HB-Ekonom, ovlaštena revizorica i ambasadorica ženskog poduzetništva. Njezina tvrtka jedna je od samo dviju hrvatskih članica Međunarodne organizacije revizorskih tvrtki UHY In-

Indikator je i ako stranka često mijenja svoje knjigovođe ili računovođe ternational iz Londona. S Helenom Budišom razgovarali smo o ulozi revizora i poreznih savjetnika u prijavama pranja novca. Kakva je uloga revizora u sprječavanju pranja novca? - Revizori su svakako više upućeni u financijske tokove i instrumente nego ostali obveznici u suzbijanju pranja novca. Preventivna uloga revizora je važna jer stranka može od nas zatražiti savjet za pranje novca ili pak utaju poreza. Revizorima je stoga nametnuta obveza prijavljivanja eventualnih takvih zahtjeva. No, to se mojoj tvrtki još nikad nije izravno dogodilo. Jeste li se susreli s nečim sličnim? - Gotovo svakodnevno se susrećemo sa zahtjevima iz inozemstva za utvrđivanjem vlasništva pojedinih tvrtki. To je ponekad vrlo zahtjevan posao, a Hrvatska tek

od unazad godinu dana ima zakon koji propisuje da vlasnici trgovačkog društva moraju biti javni. Ipak je i kod nas ponekad teško doći do stvarnog vlasnika. Kod stranih tvrtki katkad je to posve nemoguće. Ured za suzbijanje pranja novca u takvim slučajevima sugerira da slučaj prijavimo do točke do koje možemo doći. Gdje je kod nas najveći rizik pranja novca? - Mora se biti oprezan kod ulaganja off shore kompanija. Nerijetko su kod pranja novca akteri spremni ulagati s malim rabatima samo da im novac uđe u javne tokove, odnosno postane legalan. Mi smo mali za privlačenje velikih perača novca, ali određe-

nim skupinama možemo biti zanimljivi. Postoje li neki posebni indikatori da se klijent bavi pranjem novca? - Karakteristični indikatori su poslovanje stranke koje se bitno razlikuje od prosječnog u struci, zatim to da stranka živi preko realnih mogućnosti te da prima plaćanja iz nepoznatih izvora. Indikator je i ako stranka često mijenja knjigovođe ili računovođe, te je nesigurna kad je riječ o mjestu čuvanja poslovnih knjiga. Indikativno je i ako stranka u računovodstvenim iskazima evidentira nepostojeće ili već naplaćene dugove, ako nema zaposlenih što nije uobičajeno za način njenog poslovanja. Vrlo značajan indikator je i ako stranka isplaćuje neuobičajene honorare za savjetovanje društvima sa sjedištem u poreznim oazama, ako neprestano posluje s gubitkom a pritom joj postojanje nije ugroženo. Indikatori mogu biti i isplate velikih svota podređenim društvima. No, to može biti i samo sjedište društva u nekoj od poreznih oaza, dakle u državama u kojima nema zakonodavstva za sprječavanje pranja novca. (J.V.)

12 priča s razlogom *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3705, 28. studenoga 2011.

( 171 uzorak rakije

na osječkom natjecanju proizvođača voćnih rakija

Jeftinije taksi usluge Skupština Udruženja auto taksi prijevoznika Zagreba Radio taksi Zagreb usvojila je niz novih odluka i zaključaka, a među njima je najvažnija ona o snižavanju cijena usluge taksi prijevoza. Tako će od 1. prosinca start stajati 9,9 kuna, kilometar 4,9 kuna, a čekanje 40 kuna. Ukida se noćna tarifa i obračun prtljage. Ovo sniženje predstavlja 40 posto smanjenu cijenu taksi prijevoza i trenutačno najnižu cijenu svih taksi prijevoznika na području Zagreba i Zagrebačke županije. Hrvatski IT u Azerbejdžanu Na poziv Ministarstva telekomunikacija i informacijskih tehnologija Azerbejdžana Hrvatska gospodarska komora organizirala je nastup domaćih informatičkih tvrtki na najvećem sajmu telekomunikacija i informacijskih tehnologija u regiji Kavkaza Bakutel 2011 koji se prošli tjedan održavao u Bakuu. Ante Mandić, predsjednik IT Udruženja HGK-a, ističe potencijal ovog tržišta te prednost Hrvatske zbog iskustva koje na njemu ima. Na sajmu je izlagalo 250 tvrtki iz 29 zemalja. Hrvatska se s nacionalnim štandom i devet tvrtki predstavljala prvi put. Vina probila kanadski led Vrhunska graševina 2009. iz Vina Belje i De Mar Teran 2008. iz Istravina postigli su izniman uspjeh zadovoljivši stroge kriterije za ulazak na prilično zatvoreno kanadsko tržište vina. Prva količina krenula je put Kanade i naći će se prije Božića na policama dućana u pokrajini Ontario, kanadskom najvećem tržištu vina, priopćeno je iz IM&C agencije. U ovom trenutku to su jedina hrvatska vina na tom području.

( 4000 kotlova

prijavljeno na osječkom području

Edukacijsko natjecanje u kvaliteti voćnih rakija

Proizvodi se i pije sve kvalitetnija rakija Svaki proizvođač dobiva analizu i izvješće o kvaliteti svojih proizvoda s kojim se može javiti znanstvenicima s PTF-a i razgovarati o eventualno uočenim manjkavostima Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

rema višegodišnjim istraživanjima tržišta, u Hrvatskoj se najviše pije pivo (83 litre po stanovniku godišnje) i vino (40 litara po stanovniku), dok su rakije i žestoka pića na trećem mjestu. Međutim, sudeći prema trendovima koji se već sedmu godinu bilježe na osječkom natjecanju proizvođača voćne rakije, kontinuirano raste zanimanje za to piće. Naime, na sedmo Edukacijsko natjecanje u kvaliteti voćnih rakija proizvedenih na tradicionalan način, čiji je organizator Hrvatska gospodarska komora-Žu-

Slavonci prijavili 4000 rakijskih kotlova Značajan segment ovakvog edukacijskog natjecanja svakako je upoznavanje proizvođača s pozitivnim zakonima, a ponajprije sa zakonima o hrani te o trošarinama. U to su pak, uključeni kompetentni ljudi iz Ministarstva poljoprivrede i Carinske uprave. I u tom su segmentu polučeni dobri rezultati jer je, prema podacima Carinske uprave Osijek, samo na tom području, sukladno zakonskim odredbama, prijavljeno čak 4000 rakijskih kotlova. Stoga je sivo tržište voćnih rakija sada gotovo zanemarivo. panijska komora Osijek, ove je godine pristigao 171 uzorak rakije proizvođača iz cijele Hrvatske što je čak 25 posto više nego lani. “Tako veliki broj prijavljenih uzoraka ukazuje na činjenicu da upravo u tom segmentu gospodarstva postoji veliki potencijal. Preduvjet snažnijeg razvoja ove djelatnosti definitivno je podizanje kvalitete voćnih rakija. A upravo ostvareni rezultati, iz godine u godinu, pokazuju sve veću razinu kvalitete. No do svega toga ne bi došlo bez uključivanja znanosti. Stoga HGK-ŽK Osijek već godinama ima odličnu suradnju sa stručnjacima osječkog Prehramben o -

tehnološkog fakulteta (PTF) koji je jedan od suorganizatora ovog natjecanja”, kazao je za Privredni vjesnik Ernest Nad, tajnik Organizacijskog odbora natjecanja. Suradnja proizvođača i znanosti Dekan Prehrambenotehnološkog fakulteta iz Osijeka Drago Šubarić, kao voditelj Ocjenjivačkog povjerenstva natjecanja, također potvrđuje sve veću razinu kvalitete voćne rakije. Sve je veća i raznovrsnost voća od kojeg se ona proizvodi. Naravno, najbrojnije su rakije od šljive, a slijede rakije od kruške, grožđa, jabuke, marelice, breskve, dok su manje zastupljene rakije od dunje, rogača, drijenka, višnje, trešnje i gloga. Međutim, ne završava sve tek

na natjecateljskom dijelu. “Svaki proizvođač poslije objavljenih rezultata dobiva analizu i izvješće o kvaliteti svojih proizvoda. Proizvođači se s tim izvješćima mogu javiti znanstvenicima s PTF-a i razgovarati o eventualno uočenim manjkavostima svojih proizvoda i o tome kako poboljšati kvalitetu

Kvaliteta voćnih rakija je sve veća, kao i raznovrsnost voća od kojeg se one proizvode buduće proizvodnje”, ističe Šubarić. Organoleptičko ocjenjivanje uzoraka rakije (ranije je provedena kemijska analiza) obavlja se na temelju Pravilnika o senzorskoj analizi rakije pri čemu se koristi njemačka DLG metoda što je standardna metoda za ocjenjivanje alkoholnih pića. Ova metoda sadrži ponderirane bodove za svako određeno svojstvo koje se promatra. Nakon toga se statistički obrade svi dobiveni podaci čime se subjektivne ocjene pretvaraju u jedan objektivni rezultat svakog uzorka, objašnjava Borislav Miličević, član Ocjenjivačkog povjerenstva. Dugoročni rezultat ovoga natjecanja jest

da proizvođači sve više poštuju struku, što je vidljivo na uzorcima koji su svake godine sve sličniji, te ih je teže ocjenjivati. Kušačima nije lako “Kakvoća svih uzoraka približava se zamišljenoj željenoj razini. Međutim, degustatori su također iz godine u godinu iskusniji tako da uspijevamo postići ono što je bit ocjenjivanja - da prema kvaliteti rangiramo pristigle uzorke”, kaže Miličević. Kako se ocjenjuje organoleptička kvaliteta rakije, objasnila je Snježana Numanović, viši stručni savjetnik iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, koja već šestu godinu obavlja posao kušača rakije. “Prije svega ocjenjujemo boju, zatim bistroću, potom miris i okus, te na kraju ukupan dojam koji ostavlja uzorak. Najlakše je ocijeniti boju i bistroću, dok je druge karakteristike poput okusa – teže ocijeniti. Pogotovo kada se radi o šljivovici. Naime, uzorci su svake godine sve kvalitetniji jer proizvođači slušaju analize i ocjene koje su ranijih godina dobili njihovi uzorci”, rekla je ona. Ovogodišnjim kušačima, petnaestoročlanom Ocjenjivačkom povjerenstvu sastavljenom od stručnjaka s fakulteta, enologa i predstavnika HGK-a, zaista nije bilo lako jer svaki je morao kušati i ocijeniti po tridesetak uzoraka rakije.

enterprise europe

info

Broj 52, 28. studenoga 2011.

Prijevoznici na putu prema EU-u

Glavna nagrada za hrvatske vinare

Puno prilika na cestama, još više izazova Pristupanjem Hrvatske EU-u znatno će se skratiti vrijeme izvršenja usluga prijevoza, povećat će se iskorištenost prijevoznih kapaciteta i smanjiti troškovi prijevoza Drago Živković

Na prestižnom sajmu vina Russian Wine Fair u Moskvi hrvatski vinari osvojili su Grand Prix za kvalitetu i odanost tradiciji, ali i izazvali golem interes posjetitelja. Predstavljanje hrvatskih vinara na tom renomiranom sajmu ujedno je i prvi organizirani nastup naših proizvođača na ruskom tržištu. Na površini od 100 četvornih metara vina su predstavile 22 hrvatske vinarije. U suradnji s timom Zagreb Wine Gourmet Festivala na hrvatskom štandu je otvoren i Croatia Gourmet Festival, na kojem su vrsni kuhari pripremali sljedove hrvatskih specijaliteta i predstavljali ih u kombinaciji s najboljim hrvatskim vinima. U sklopu Croatia Gourmet Festivala održao se i Master class: Wines of the Adriatic – Croatia, na kojemu je svjetski priznati specijalist za vina Darrel Joseph predstavio vrhunska hrvatska vina.

Cestovni prijevoz dijeli sudbinu cijeloga gospodarstva, što znači da je u fazi stagnacije, uz poneki znak oporavka. Prema podacima koje je na EuroTrans forumu iznio Ante Nevešćanin, ravnatelj Uprave cestovnog prometa u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, međunarodnim prijevozom tereta trenutačno se bave 2593 prijevoznika, što je malo povećanje u odnosu na 2010., kada ih je bilo 2522. Broj vozila se također malo povećao, pa ih je sada 11.428, a u 2010. ih je bilo 10.906. Rast bi djelomice mogao biti i posljedica nekih mjera Vlade, kojima se subvencionirala zamjena starih vozila novim vozilima Euro 4 i Euro 5 standarda zaštite okoliša. U 2010. godini u tu je svrhu bilo isplaćeno 35,46 milijuna kuna, koje je dobilo 275 tvrtki za 508 vozila, što je nešto manje u odnosu na broj tvrtki i vozila u 2009. godini. Uz to, od 1. travnja 2011. značajno su smanjene naknade za korištenje CEMT dozvola, pojedinačnih dozvola i dnevnika putova-

nja. Smanjena je i naknada za teretna vozila i promijenjen način izračuna naknada za tegljače, koje se sada obračunavaju prema najvećoj dopuštenoj masi, a ne prema snazi motora. Nevešćanin se nada da će uskoro biti prihvaćeni i neki drugi prijedlozi koji bi trebali poboljšati položaj cestovnih prijevoznika, kao što je smanjenje iznosa obveznog osiguranja za teretna vozila i smanjenje broja zona rizika. Nema više dozvola U vezi ulaska u EU Nevešćanin je upozorio da se prijevoznici moraju ubrzano pripremati na velike promjene. Od 1. srpnja 2013. svi će naši prijevoznici imati neograničeni pristup EU tržištu, bez ikakvih dozvola, a to im je dosad bio jedan od

većih problema, što zbog samog administriranja, što zbog troškova ishođenja dozvola. S druge strane, ulazak u EU uklanja i prepreke za prijevoznike iz drugih država članica, koji će ubuduće slobodno konkurirati domaćima. Pristupanjem Hrvatske EU-u, predviđa on, znatno će se skratiti vrijeme obavljanja usluga prijevoza, povećat će se iskorištenost prijevoznih kapaciteta i smanjiti troškovi prijevoza. Zbog uklanjanja graničnih kontrola prijevoznici više neće čekati na graničnim prijelazima, dok sada često više vremena utroše čekajući na carini nego u samom prijevozu. U konačnici, nakon isteka prijelaznog razdoblja od 2+2 godine, hrvatski prijevoznici dobit će i mogućnost kabotaže, odnosno obavljanja prijevoza unutar država članica, što znači veću mogućnost zapošljavanja hrvatskih prijevoznih kapaciteta izvan Hrvatske. Naravno, kabotažu će moći obavljati i prijevoznici iz drugih država članica, što ponovno pooštrava konkurenciju.

enterprise europe Stavovi britanskih turista

Dobri potrošači koji vole odlaziti na izlete Oko šest posto Britanaca 2012. će ostati na odmoru u svojoj zemlji jer se u Londonu od 27. srpnja do 12. kolovoza održavaju 30. jubilarne Olimpijske igre Sanja Plješa Svjetska gospodarska kriza utjecala je na standard mnogih u svijetu, pa tako i Britanaca. Poznato je da se u doba krize manje putuje, a iako jedan od četiri Britanaca ove godine nije otišao na odmor, oni se ni u doba krize nisu odricali putovanja. Poznati su kao dobri turistički potrošači koji putuju izvan glavne sezone, najranije od svih turista rezerviraju svoje turističke aranžmane, a vole trošiti na izlete, pa se stoga mnoge turističke zemlje “otimaju” za britanske turiste.

No, predviđa se da će oko šest posto Britanaca sljedeće godine na odmoru ostati u svojoj zemlji jer se u Londonu od 27. srpnja do 12. kolovoza održavaju 30. jubilarne Olimpijske igre. London će tako postati prvi grad u svijetu u kojem su se moderne olimpijske igre održale tri puta. Kako predviđaju Britanci, od tih skorašnjih sportskih igara očekuje se oko 2,7 milijardi funta zarade, rečeno je na nedavno održanoj londonskoj turističkoj burzi.

Britanci pokazuju sve veći interes za Hrvatsku Iz Velike Britanije za Hrvatsku ove je godine bilo zabilježeno 70 letova tjedno iz 23 britanske zračne luke. U 2012. godini uz već postojeće, uvode se i novi letovi, pa će se tako iz Manchestera letjeti za Pulu, a iz Newcastlea za Dubrovnik. Ove je godine u našim turističkim odredištima zabilježeno više dolazaka i noćenja turiIako britanski turisti tzv. treće životne dobi ponajviše vole putovati u Kinu, mlađima su zanimljivija neka druga odredišta, primjerice Brazil, u kojem će se 2016. godine održati 31. Olimpijske igre. Odredišta u Južnoj Africi odabire 42 posto, Rusiju 39 posto, a Indiju 35 posto Britanaca. U posljednje vrijeme privlače ih tržišta iz tzv. grupacije Slimma (Šri Lanka, Indonezija, Malezija, Meksiko i Argentina). Sportski turizam ima sve veću važnost Kako bi odabrali mjesto svog boravka za odmor, britanski turisti ponajviše vjeruju reportažama iz raznih medija. Pritom je vrlo važan i internet gdje mogu pronaći sve što ih zanima o pojedinom turističkom odredištu. Stavovi i mišljenja britanskih turista mijenjaju se iz godine u godinu, pa je tako ove godine 10 posto njih promijenilo svoje mišljenje vezano uz odabir omiljenog hotela u odnosu na protekle godine. Na to su ih navele upravo informacije iz raznih tzv. socijalnih medija, a pretpostavka je da će se u sljedećim godinama prilikom odabira odredišta i smještajnog objekta za odmor odlučivati na temelju informacija sa smartphonea i ostalih uređaja na kojima će u trenutku dobiti odgovore na tražena pitanja. Upravo će se putem takvih uređaja u bliskoj budućnosti rezervirati aranžmani za odmor.

sta s Otoka, pa je tako samo u rujnu u Hrvatskoj registrirano 47.546 turističkih dolazaka Britanaca ili 8,3 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Oni su zabilježili 260.652 noćenja ili 16 posto više. U listopadu je pak evidentirano 17 posto više dolazaka i 23 posto više noćenja Britanaca nego lani. ”Turizam postaje globalna industrija u Europi, pa će stoga putovati sve više ljudi u bliža i dalja odredišta u odnosu na svoju domicilnu zemlju. No, kako bi turizam ostvario pozitivne rezultate, važna su ulaganja u njegovu infrastrukturu. Među brojnim oblicima turizma sportski će turizam u budućnosti imati sve

Turizam postaje globalna industrija u Europi, pa će sve više ljudi putovati. No, kako bi ostvario pozitivne rezultate, važna su ulaganja u njegovu infrastrukturu veću važnost u mnogim zemljama, a posebice sljedeće godine u Velikoj Britaniji”, rekla je Fiona Jeffrey, direktorica londonske Svjetske turističke burze (WTM). Pritom je dodala kako kruzing ima veliki značaj u turizmu, ali još uvijek ne postoje podaci o tome koliko Britanaca odlazi na kružna putovanja. Iako će britanski turisti i dalje putovati, oni će, uz već spomenute daleke zemlje, za mjesto svog odmora odabirati i neka bliža europska odredišta. Fiona Jeffrey predviđa kako će u sljedećim godinama tržišta poput Brazila, Indije i Kine sve više jačati i preuzeti prevlast nad europskim turističkim zemljama.

www.een.hr

28. studenoga 2011.

2 3

Uspješni projekt

Inteligentna odjeća je ‘in’

Stručnjaci Tekstilno tehnološkog fakulteta razvili su odjeću koja se prilagođava temperaturi okoliša. Projekt vrijedan dva milijuna kuna financirao je Hrvatski institut za tehnologiju Odjeća koja sama podešava svoju debljinu i izolacijski se prilagođava različitim stupnjevima hladnoće te osigurava svom nositelju stalan osjećaj toplinske ugode bez obzira na njegovu fizičku aktivnost - već je spremna za proizvodnju. Te inteligentne odjevne predmete osmislili su na Tekstilno tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a potencijale tog projekta prepoznao je Hrvatski institut za tehnologiju (HIT). Suradnja dviju institucija počela je još sredinom 2009. godine kada je potpisan Ugovor o financiranju projekta Odjeća s adaptivnim termoizolacijskim svojstvima u vrijednosti 2.012.000 kuna. ”Unatoč poplavi jeftine i nekvalitetne robe s Istoka, poglavito iz Kine, proizvodnja ovakvog odjevnog predmeta bila bi dokaz da Hrvatska zna i može proizvesti visokotehnološki kvalitetan proizvod. Cijena takvog proizvoda može biti visoka, a ciljani tržišni segment ima mogućnosti platiti znatno više od cijene konvenci-

onalne odjeće”, objašnjava voditelj ovog projekta Dubravko Rogale. Tipični korisnici inteligentne odjeće s aktivnom adaptivnom termičkom zaštitom, kaže, radnici su koji rade na otvorenom: cestari, monteri, poštari, že-

Zaštićeno je više oblika dizajna vanjskog izgleda inteligentnog odjevnog predmeta te dva logotipa koja predstavljaju inteligentnu odjeću ljezničari, carinici, vozači, skladištari, specijalne službe - vojnici, policajci, vatrogasci, zaštitari, zatim sportaši i rekreativci koji se bave zimskim sportovima - skijaši, alpinisti, jedriličari kao i oni koji borave na otvorenom u hladnijim uvjetima. Oni zasigurno neće štedjeti pri kupnji takve odjeće. ”U okvirima razvoja inteligentne odjeće dodatno je razvijeno i nekoliko novih mjernih instrume-

nata i opreme namijenjene ispitivanju termičkih karakteristika tekstilnih plošnih tvorevina, kompozita i gotove odjeće. Na cjelokupnom razvoju radila je i stalno nas uspješno pratila tvrtka Mikrotakt, čiji je doprinos zamjetan”, kaže Rogale. Zaštiti intelektualnog vlasništva stečenog u ovim istraživanjima i razvoju posvećena je posebna pozornost, što je u Hrvatskoj još uvijek rijetkost. ”U nas teško sazrijeva svijest da je intelektualno vlasništvo, iako nematerijalno, jednako svim drugim vrstama vlasništva i da se njime može raspolagati kao i drugom imovinom. Naše intelektualne tvorevine zaštitili smo patentima, zaštićenim dizajnom i žigom, odnosno logom”, objašnjava Rogale. Patentna zaštita u Hrvatskoj za ove proizvode je u cijelosti gotova. Zbog skupoće patentne zaštite u svijetu objedinili su dva svoja tehnička rješenja u jednu međunarodnu prijavu patenta Control

lable Ribbed Thermoinsulative Chamber of Continually Adjustable Thickness And Its Application (WO2009115851) koja je sada u postupku ispitivanja ispred Europskog patentnog ureda i Patentnog ureda Sjedinjenih Američkih Država te uskoro očekuju njegovo prihvaćanje. U tom procesu strukovno i financijski pomogao im je HIT. Zaštićeno je više oblika dizajna vanjskog izgleda inteligentnog odjevnog predmeta te dva logotipa koja predstavljaju inteligentnu odjeću. ”Osim naših, nema drugih objavljenih radova s ovog područja. Prijavljeni patent i priznati patenti pokazuju visok stupanj inventivnosti primijenjene tehnologije te su stoga jedinstveni u svijetu u ovom području. Baš to nam daje prednost pred svima drugima, a svi zajedno se nadamo da će se ubuduće u svjetskoj javnosti, nakon određenog vremena sazrijevanja, govoriti o prvoj i originalnoj školi u razvoju inteligentne odjeće u Hrvatskoj”, zaključuje Rogale. (K.S.)

enterprise europe

Europske nuklearke pod provjerom

Provođenje europskih propisa

Stres Europske 143 nuklearke napravile Lada Stipić – Niseteo

Kako pomoći najmanjim tvrtkama Mikrotvrtke, a to su one s manje od 10 zaposlenih i prometom do dva milijuna eura, trebale bi dobiti popust na provedbu EU propisa. U raspravi kako to izvesti mogu sudjelovati i hrvatske male tvrtke preko Europske poduzetničke mreže Lada Stipić – Niseteo Olakšat ćemo vam život i rad, smanjiti administriranje i time pridonijeti vašem oživljavanju, obećala je Europska komisija (EK) najmanjim tvrtkama, onima iz mikrokategorije. Prema važećoj definiciji, mikrotvrtkama - najmanjom kategorijom u klasifikaciji - smatraju se sva poduzeća s manje od 10 zaposlenih i godišnjim prometom do dva milijuna eura. Obećanje ima podlogu u goloj matematici: cijena usklađivanja sa svakim važećim propisom varira od eura po zaposlenome za velike tvrtke, četiri eura za tvrtke srednje veličine, do 10 eura po radniku za najmanje, što je četiri godine stara procjena. Olakšavanje uvjeta rada za tvrtke dio je europske strategije – cilj je pojednosta-

Europska poduzetnička mreža medij je preko kojeg se već danas mogu unositi primjedbe, ili sugestije o najboljim vidovima smanjivanja administrativnih barijera viti i koncentrirati propise nužne za reguliranje njihovog poslovanja, eliminirajući nepotrebne. Ista generalna pravila vrijede za najveće i najmanje, ali najmanji nemaju potrebu aplicirati baš svaku uredbu zato što im je nepotrebna, rezonira EK. Komisija se hvali da je do danas srezala trećinu svih uredbi, učinivši ih jednostavnijima za provedbu, bez da se izgubi njihova bit i razlog usvajanja. Pri prihvaćanju novih trudit će se “misliti na malene tvrtke”, obećali su predstavljajući prijedlog kako to namjeravaju učiniti, uz ogradu da ni jedna tvrtka “ne smije biti iznad zakona”, dakle standardi sigurnosti ostaju standardima sigurno-

sti bez obzira na veličinu poduzeća, ali se (primjer!) ribarice kraće od 15 metara koje love isključivo u domaćim teritorijalnim vodama mogu poštedjeti obveze ugrađivanja uređaja za monitoring obveznog za sva registrirana plovila ribarske flote. Ili, mikrotvrtke ne trebaju ugrađivati tahograf u svoja vozila s ograničenim prostorom operiranja. Najmanjim će se tvrtkama također jamčiti dulja prijelazna razdoblja prilagodbe kao i privremeno izuzeće od novih propisa. Novi prijedlozi po ukusu malih Od iduće godine svaki će novi prijedlog EK-a uvažiti i specifične interese najmanjih tvrtki, bilo da je riječ o izuzećima ili o drukčijem, lakšem režimu aplikacije. Bilo je i vrijeme sjetiti se da pravila ne smiju biti krojena prema jedinstvenoj mjeri – prema statistici, 99 posto svih europskih tvrtki su iz kategorije malih i srednjih (do 500 zaposlenih) od kojih su 92 posto mikrotvrtke. EK je predložio aktivnije uključivanje mikrotvrtki u konzultacije o novim propisima i to na samom početku procedure, koristeći sveobuhvatni panel Europske poduzetničke mreže. Lakši režim za mala i najmanja poduzeća već je na snazi u EU-u – ne za sve uredbe, ali s izgledima da se revizija proširi na većinu uredbi i uputa. Primjeri jednostavnijih, lakših uvjeta prisutni su u uredbama koje dozvoljavaju da svaka manja tvrtka s manje od 23 vozila do ugovora dolazi kroz jednostavniju proceduru o javnim nabavama. Male i srednje tvrtke ne moraju svake godine izvješćivati o rezultatima provjere ekološke efikasnosti, države članice mogu uvesti specijalne aranžmane za rodiljni dopust na snazi za mala poduzeća, isključiti ih iz obveze izvješćivanja o mjerama štednje energije ili im jamčiti jedinstvenu stopu PDV-a. Značajno je i da Uredba o higijeni hrane dozvoljava manje učestali nadzor, a proizvođači-

ma malih serija ili specijalnih vozila dopušteno je tražiti i niže ciljeve smanjivanja emisije ugljičnog dioksida ako ocijene da im je to u poslovnom interesu. Mogući novi iskoraci su, prema komunikaciji EK-a odaslanoj na raspravu u države članice i Europski parlament, pojednostavljenje procedure o obradi osobnih podataka, drukčija pravila sigurnosti zaposlenih za mikrotvrtke koje se bave poslovima niskog rizika i jednostavniji uvjeti za angažiranje sezonskih radnika, pogotovo onih iz trećih zemalja. Razmatra se i opcija kako Direktivu o pružanju usluga izvan matične zemlje prilagoditi potrebama i interesima najmanjih tvrtki – rasprava kako bi izgledao taj lakši režim tek je otvorena. Revizija Direktive o sigurnosnim standardima i pravilima na putničkim brodovima sadržavat će i odredbe prilagođene najmanjim plovilima, čime će se ići na ruku minitvrtkama. Primjedbe i preko EEN-a u Hrvatskoj Male i srednje tvrtke koje se bave tretmanom otpada, u slučaju da je narav posla takva da ne dovodi zaposlene ili okoliš u bilo koju vrstu ozbiljnog rizika, bile bi pošteđene striktne aplikacije Direktive o otpadu. Veličina tvrtke mogla bi postati kriterijem za punu ili djelomičnu provedbu direktive o čuvanju podataka iz sustava elektronske komunikacije ili mreža javne komunikacije. Formalne bi izjave mogle zamijeniti službene certifikate u proceduri natječaja u javnim nabavama – ali samo za male tvrtke, jedan je od prijedloga koji se razmatra u sklopu izmjene pravila o javnim nabavama. Sva će se ova pravila, naravno, primjenjivati u radu tvrtki u Hrvatskoj – Europska poduzetnička mreža medij je preko kojeg se već danas mogu unositi primjedbe ili sugestije o najboljim vidovima smanjivanja administrativnih barijera u radu malih i srednjih tvrtki.

Europska komisija tvrdi da su inicijalni nalazi provjere ispravnosti svih europskih nuklearki pozitivni, da operatori nisu dojavili nikakav razlog za paniku i hitne mjere. Zeleni iz Europskog parlamenta, s druge strane, tvrde da je test površan, šlampav i da ne uvažava osnovne sigurnosne kriterije. Prvi nalazi stress testova ukazuju da je opća razina sigurnosti primjerena, ali da se u nekim segmentima valja potruditi na poboljšanju sigurnosnih mjera. Zeleni iz EP-a su primijetili da ovaj dobrovoljni test, iako temeljen na zajedničkom setu kriterija, nije dao željena jamstva. Sumnjaju na šlamperaj - Češka je podnijela izvješće od sedam, a Slovenija od 177 strana - tu nešto nije u redu, tvrde. EK uvjerava da su izvješća o stress testovima u različitim fazama zaokruživanja, da su završene provjere kod operatora i da se dosjei tek sele na razinu država za konačnu procjenu situacije. Zeleni nadalje tvrde da je prvi u povijesti EU stress test površan jer nije uzeo u obzir neke bitne elemente. Kao što su Japanci zaboravili uračunavati posljedice plimnog vala u svoje stress testove, tako su Europljani u prvom stress testu propustili scenarije poput požara, ljudskih pogrešaka, pada zrakoplova, nekih specifičnih problema s elektroopskrbom i kombinacija svega toga, tvrde zastupnici Zelenih iz dviju zemalja s najviše nuklearki, Rebecca Harms (Njemačka) i Zannick Jadot (Francuska). U podužem dokumentu o stress testu navedeni su scenariji potresa i poplave, potpunog zamračenja te problema u samoj nuklearki. Tek u kasnijim fazama provjere, vjerojatno u idućim stress testovima, sugerira EK, mogli bi se dodati scenariji vremenskih nepogoda ili šumskih požara. Zeleni su to htjeli odmah, u prvome. Analiza rezultata do kraja godine Stress test je detaljno naveo čimbenike koje treba provjeravati i koji se sve elementi provjere moraju uzeti u obzir. Kompletne će analize biti završene do ljeta iduće godine, 12 mjeseci nakon starta procedure koju je inače inicirao summit EU-a nakon tragedije u Fukushimi. Svi su podaci dostupni svima, nacionalni nalazi i procedure bit će podvrgnuti provjeri ostalih članica EU-a, stručnjaka i Europske komisije. Operatori su već predali svoja izvješća, nacionalne vlasti obvezane su svoj dio analiza finalizirati do kraja godine. Ljetni summit 2012. bit će mjesto završnog podnošenja računa. Svi su nacionalni izvještaji dostupni na web stranicama ENSRG-a (European Nuclear Safety Regulation Group).

www.een.hr

28. studenoga 2011.

4 5

provjerom

oko stress testa su dobrovoljni stress test. Zeleni kažu da je test loš, a operatori tvrde kako nema razloga za paniku ili hitne mjere Nuklearke ima 14 članica EU-a – Belgija, Bugarska, Češka, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Nizozemska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska i Velika Britanija. U stress testu su sudjelovale Švicarska i Ukrajina, a i druge zemlje europskog susjedstva s nukearkama obećale su aktivno sudjelovanje u provjeri. U nekim su državama nuklearke glavni izvor električne energije – u velikoj Francuskoj unos nuklearki u sveukupnu proizvodnju struje je oko 70 posto, a nuklearna je tehnologija jedan od značajnih francuskih izvoznih aduta.

”Sebi ne možemo dopustiti ništa ispod najviših mogućih tehničkih standarda; svaka pojedina članica ima pravo odlučivati hoće li ili neće koristiti nuklearke, no obvezana je osigurati da građani ne dođu u bilo koju vr-

stu rizične situacije te da sigurnosni standardi nisu samo slovo na papiru, nego da ih se poštuje širom EU-a”, službeni je komentar povjerenika za energiju Günthera Oettingera.

Manje zemlje iz svojih nuklearki crpe glavninu električne energije, pogotovo na Baltiku. Petnaesta članica EU-a s nuklearkom - Litva - svoju Ignalinu, temeljenu na ruskoj tehnologiji, treba ugasiti, kao i nuklearke u Bugarskoj i Slovačkoj za što je iz proračuna EU-a osigurano još pola milijarde eura čime dosadašnja ulaganja u zatvaranje terceta dosežu 2,8 milijardi eura. Premalo novca, tvrde predstavnici Litve, Bugarske i Slovačke čije nuklearke odlaze u povijest. Litvanski je premijer izdao priopćenje kojim se obrušava na prijedlog o financiranju gašenja tvrdeći da se time povrjeđuje ugovor o pristupanju. Prevedeno na jezik svakodnevice, izdvajanja su preniska, a i snižena su u odnosu na incijalni prijedlog. Riječ je o specijalnom slučaju koji Litvi osigurava gotovo

dvije trećine električne energije, skoro bi gašenje Ignaline značilo veću ovisnost o uvozu iz Rusije (Litva je dio ruskog elektroopskrbnog sustava – za razliku od, primjerice, Hrvatske koja je uvijek bila u europskom). Nepopularna tehnologija Tijekom pregovora u prošlom krugu proširenja nuklearke ruske tehnologije skoro su stopirale pregovore Češke, Slovačke i baltičkih zemalja. Slovačka se prilično mučila s Austrijancima koji su također zasolili Sloveniji bez obzira na zapadnu tehnologiju Krškog. Dokle idu prigovori, traženja (a možda i paranoja), najbolje ilustrira zahtjev jednog regionalnog parlamenta u Austriji da se Hrvatska, vlasnica polovine Krškog, zakoči u pregovorima

Svaka pojedina članica ima pravo odlučivati hoće li ili neće koristiti nuklearke, no obvezana je osigurati da građani ne dođu u bilo koju vrstu rizične situacije dok se god ne zatvori nuklearka. Austrija nema svojih atomskih elektrana – koje imaju svi njeni susjedi. Nakon katastrofe u Japanu nuklearke su postale naglo nepopularne.

Ambasadorice poduzetništva

Mogućnosti za tisuće novihradnih radnih mjesta tisuće mjesta Mogućnosti Neiskorišten poduzetnički potencijal žena, kreativnost i inovativne ideje mogli bi otvoriti na tisuće radnih mjesta diljem Europe - rekla je Joanna Drake, direktorica u uprave za poduzetništvo pri Europskoj komisiji, na Inauguracijskoj konferenciji Europske mreže mentorica ženskog poduzetništva, održanoj u Varšavi.

Na Konferenciji je pokrenut program Mentorice ženskog poduzetništva kojim će iskusne poduzetnice na terenu, u praksi, pomagati kolegicama u ostvarenju ideja, otvaranju poduzeća, te izradi poslovnog plana. Ovaj program je ujedno nadogradnja programa Ambasadorice ženskog poduzetništva, nastalog 2009., u kojem među 22 europske zemlje od 2010. sudjeluje i Hrvatska s projektom EntrepreneurSHEp kojeg koordinira Hrvatska gospodarska komora.

Na Konferenciji se najviše govorilo o tome kako pomiriti naoko nespojivo, naporan rad, koji u poduzetništvu traje kudikamo dulje u odnosu na ostala zanimanja, i majčinstvo. Na ista i slična pitanja odgovaraju i hrvatske ambasadorice prilikom motivacijskih seminara koji su se održavali unutar hrvatskog projekta Mreže ambasadorica. HGK je, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje organizirao u studenom još dva motivacijska seminara, u Puli i Zadru, kako bi potaknuo hrvatske žene na razmišljanje o poduzetništvu. Iako se Hrvatska nije uključila u program Mentorica, na Konferenciji je sudjelovalo osam hrvatskih ambasadorica, a jedna od njih, Irena Kaštela, predstavljala je hrvatske ambasadorice među četiri govornice na panelu o iskustvima ambasadorica. Unatoč visokom stupnju razvoja, u Europi se samo manji broj žena odlučuje na pokretanje biznisa. Razlozi su brojni i ne može

se izdvojiti najvažniji. Briga za obitelj i djecu, nedostatak novca, nekvalitetan obrazovni sustav, mentalni sklop, tradicija, ali i omalovažavanje žena važni su uzroci toga što je među poduzetnicima u Europi samo 34,4 posto žena. Hrvatska bilježi slične rezultate, te prema istraživanjima Udruge poslovnih žena Krug taj broj raste, ali je tek prešao dvadesetak posto.

Očekuje se izrada Internet stranice projekta s kontaktima hrvatskih ambasadorica na www.een.hr kako bi zainteresirane žene – buduće poduzetnice mogle tražiti savjete i pomoć od ambasadorica. Početkom sljedeće godine, nakon odrađenih 10 motivacijskih seminara krenut će se i s radionicama o pokretanju posla. (I.J.)

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled EU natječaja koji su otvoreni za nabavu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelovati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javnu nabavu u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http:// www.een.hr/?hr/javnenabave/ 15/. Zbrinjavanje opasnog otpada Stavanger, Norveška, traži zbrinjavanje opasnog otpada. Natječaj je otvoren do 29. studenoga, a prijave na norveškom jeziku predaju se na IVAR IKS Breiflåtveien 16/18, PUB For the attention of: Tore Morten Hope, 4069 Stavanger, Norway, toremorten.hope@ivar.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. GRAĐEVINSKI RADOVI Statens vegvesen Region sør; Arenda, Norveška, traži izvođače radova na tunelu. Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Statens vegvesen Region sør, Tollbugata 2, For the attention of: Prosjektleder Tore Braaten Drammen, Norway,

tore.braaten@vegvesen.no. Više podataka o nadmetanju i natječajna dokumentacija na istoj adresi. IZGRADNJA PLINOVODA

Etaireia Parochis Aerioy Attikis AE, Atena, Grčka, traži izvođača radova na izgradnji plinovoda. Natječaj je otvoren do 8. prosinca, a prijave na grčkom jeziku predaju se na Etaireia Parochis Aerioy Attikis AE Leoforos Athinon 31-33 & Spyroy Patsi Contact point(s): Dieythynsi Promitheion kai Symbaseon For the attention of: Epitropi Diexagogis Diagonismoy, 104 47 Athina, Greece. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Laziali - società regionale - SpA, via B. Alimena n. 105, Contact point(s): area acquisti, gare e contratti, For the attention of: avv. Antonella Pucci, 00173 Roma, Italy. GRAĐEVINSKI RADOVI Atelier Fournier-Maccagnan, architectes HES/HTL/FAS, Bex, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 12. siječnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Atelier Fournier-Maccagnan, architectes HES/HTL/FAS, Rue du Cropt 30, 1880 Bex, Switzerland, fournier.maccagnan@ bluewin.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. PROJEKTIRANJE, NADZOR I IZVOĐENJE RADOVA Lund kommune, Moi, Norveška, traži izvođača radova i nadzor te projektanta za izgradnju bazena. Natječaj je otvoren do 1. veljače, a prijave na nor-

GUME ZA AUTOBUSE Compagnia trasporti Laziali - società regionale - SpA, Rim, Italija, traži nabavu guma za autobuse. Natječaj je otvoren do 21. prosinca, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na Compagnia trasporti

veškom jeziku predaju se na Arentz & Kjellesvig AS, Strandgaten 32, For the attention of: Peter Arentz, 4400 Flekkefjord, Norway, pa@ar-kj.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. VILIČARI I DRUGA VOZILA

Royal Mail Group Limited, Chesterfield, Velika Britanija, traži nabavu viličara i vozila za manipuliranje robom. Natječaj je otvoren do 5. prosinca, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Royal Mail Group Limited BG24, Rowland Hill House, Boythorpe Rd, For the attention of: Jason Soden, S49 1HQ Chesterfield, United Kingdom. jason.soden@royalmail.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa.eu.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Prirodni biljni proizvodi za njegu kose i tijela (20111103002) Turski proizvođač potpuno prirodnog biljnog šampona, kreme za njegu kose, gela za tuširanje, šampona za bebe/ djecu i šampona za kućne ljubimce baziranih na biljnim uljima, traži distributere tih unikatnih proizvoda.

Plastični proizvodi (20111028041) Slovenski proizvođač plastičnih proizvoda traži iskusne trgovačke posrednike za prodaju proizvoda u Europi. Tvrtka nudi usluge koje uključuju: injekcijsko oblikovanje plastičnih proizvoda (od najjednostavnijih do najsloženijih varijanti), proizvodnju električnog instalacijskog materijala, proizvodnju metalnih priključaka, alata. Njihovi glavni proizvodi su zidne kutije i dodatna oprema za električne instalacije i elementi za fiksiranje (cijevi i vodiča u električnim instalacijama, sustavima centralnog grijanja, podnog grijanja...).

prijevoz i urbani sustav mobilnosti, ceste i autoputevi, integrirani transportni sustav) traži tvrtke ili konzultante zainteresirane za eksternaliziranje aktivnosti (outsourcing) i partnerstvo za sudjelovanje na međunarodnim natječajima.

Hrana za djecu i bebe (20111102009) Švedska tvrtka specijalizirana za proizvodnju hrane za djecu bazirane na žitaricama traži tvrtke koje proizvode hranu za bebe. Naime, tvrtka bi proširila svoj asortiman te uključila proizvode za bebe. Stoga traži partnere koji već imaju iskustva u proizvodnji i koji mogu uz to i pakirati hranu u staklenke, plastične posude ili vrećice.

Alati za prešanje (20111101008) Srbijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju alata za prešanje traži partnere za različite oblike suradnje: posredništvo (traži distributere), franšizno partnerstvo, recipročnu proizvodnju, te spajanje i eksternaliziranje aktivnosti. Tvrtka uglavnom proizvodi alate za automobilsku i zrakoplovnu industriju.

Arhitektura i projektiranje (20111102002) Talijanska tvrtka specijalizirana za arhitekturu i projektiranje te pripadajuće tehničko savjetovanje (željeznice, javni

Gume i kotači (20111028039) Litvanska tvrtka specijalizirana za trgovanje gumama i kotačima (osobnih automobila, kamiona...) nudi trgovačko posredništvo (zastupstvo, distribuciju) i želi kupiti tvrtku ili dio tvrtke. Zainteresirani su za kupnju manje tvrtke (primjerice autoservis) te nude visokokvalitetne proizvode u velikim količinama.

Internacionalizacija i potpora stranih tvrtki (20111102030) Poljska tvrtka specijalizirana za internacionalizaciju i pružanje potpore stranim tvrtkama nudi podugovaranje tvrtkama/partnerima zainteresiranim za poljsko tržište.

Turističke usluge (20111027006) Rumunjska tvrtka, turoperator, zainteresirana je za pronalaženje inozemnih partnera za partnerstvo u području turizma, uključujući i outsourcing za službena putovanja i korporativna putovanja, organiziranje dolaznih/odlaznih tura u i iz Rumunjske i svih usluga povezanih s putovanjima. Tvrtka nudi svoje usluge za komercijalnu suradnju i podugovaranje/outsourcing aktivnosti. Kozmetički proizvodi (20111101004) Srbijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju kozmetičkih proizvoda traži trgovačke posrednike (distributere) te nudi svoje usluge kao podugovaratelj. Glavne predosti ove tvrtke su proizvodi visoke kvalitete i razumne cijene, kao i mogućnost stvaranja manjih proizvoda s vlastitom etiketom. Obnovljivi izvori energije (20111010024) Mađarska tvrtka specijalizirana za korištenje obnovljivih izvora energija u kućanstvu traži partnere koji bi distribuirali i instalirali proizvode koje prodaju u inozemstvu (solarni kolektori, solarni paneli, toplinske pumpe...). Traže partnere u susjednim zemljama.

www.een.hr

28. studenoga 2011.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_en. cfm

mogu povrijediti. Proizvod nije u skladu s Direktivom o sigurnosti igračaka i sa standardom EN 71-1. (Slika 5)

Lutke Fairy Girl, Fairy Girl, Mermaid, Modern Girl, nepoznatog brenda, podrijetlom iz Kine. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer glave lutaka sadržavaju materijale s ftalatima koji su zabranjeni REACH regulativom. (Slike 1, 2, 3, 4)

Honda Civic, Type R, modeli iz 2009. i 2010. godine VIN brojeva SHHFN23809U002741 do SHHFN 23809U002755 i SHHFN2360AU000491 do SHHFN2360AU002362 broja odobrenja e11*2001/116*0306*01, proizvedeni u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske. Proizvod predstavlja rizik za kupce zbog krivo postavljenog ožičenja koje može izazvati požar. (slika 8)

Dječja igračka telefon Novel Telephone, brend Yan Fa, podrijetlom iz Kine. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer ima predugi konop kojim se djeca u igri

Toster Basic Toster, brend Prestige, oznake 54881 i 54966 za dva tosta i 54189 za četiri tosta. Proizvod predstavlja rizik za kupce zbog lošeg ožičenja unutar tostera zbog kojeg kućište lako može doći pod napon električne energije. (Slika 6) Električni grijač vode Electric kettle, brend Clatronic, proizveden u Kini. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se ručka grijača pretjerano zagrijava i može opeći ruku. Proizvod nije u skladu s Direktivom o niskom naponu. (slika 7)

Električna brusilica Kampinis Slifuoklis, brend Kinpow, oznake S1M-ZZ03-125A, 110502518; barkod 6926649100038. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer je napravljen od nedovoljno kvalitetnog materijala pa se pri korištenju lome dijelovi. Proizvod nije u skladu s Direktivom o strojevima te standardom EN 60745. (slika 9)

7 6

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite o ovim ponudama i potražnjama možete uputiti na een@bicro.hr.

PS: ERA-NET – Energetsko učinkovite zgrade (Ref: 11 ES 27F3 3KQ9) · Andaluzijska tvrtka specijalizirana za dizajniranje elektroničkih sustava kontrole, komunikacijskog hardvera za industrijsko okruženje i pretvarače snage za unaprjeđenje integracije novih izvora energije traži partnere koji bi mogli razviti hardverski proizvod za kontrolu različitih postojećih sistema u zgradama (generiranje energije, aklimatizacija i osvjetljenje). Linija proizvodnje građevinskog materijala (Ref: 11 FR 32j0 3K7A) · Francuski inovativni istraživački laboratorij traži industrijskog partnera za razvoj novog proizvodnog procesa građevinskog materijala od kamena. Tražena tvrtka, proizvođač opreme za proizvodnju građevinskog materijala, trebala bi izvesti mnogo testova u pilot-fazi razvoja i industrijalizirati proces. Redizajn i modifikacija proizvodne linije za automobilsku industriju (Ref: 11 PL 63AU 3KMR) · Poljska podružnica tvrtke (Donja Šleska) aktivne u području

proizvodnje komponenti za automobilsku industriju traži tehnička rješenja za modifikaciju svoje postojeće proizvodne linije. Proizvodna linija treba biti optimizirana kako bi povećala volumen proizvodnje. Proizvodna stanica treba biti reorganizirana u skladu s proizvodnim procesom. Tražena tehnologija treba biti potpuno razvijena i spremna za demonstraciju.

Pametno kontrolirani ventil za automatsko balansiranje toplinskih mreža u zgradama (Ref: 11 RU 86FG 3MG1) · Ruska tvrtka specijalizirana za instalacije i proizvodnju opreme za grijanje treba razviti pametno kontrolirani ventil za automatsko balansiranje toplinskih mreža. Tvrtka traži partnere za zajednički razvoj tehnologije i njene adaptacije na proizvodne pogone tvrtke. Traže se partneri za razvoj energetski efikasnog rješenja za kućanstva i industrijski sektor (Ref: 11 ES 252K 3MU7) · Katalonska tvrtka iz energetskog sektora traži tvrtke iz energetsko uslužnog sektora (Energy Service Companies) koje pružaju znanje i rješenja za hotele, kućanstva i industrijski sektor.

Tehnička rješenja traže se za grijanje, hlađenje, osvjetljenje, izolaciju, održavanje i aplikacije u kućanstvu. Tvrtka je zainteresirana za zajedničko ulaganje s partnerima koji bi željeli ući na španjolsko tržište. Energetski efikasno hlađenje prostora/klimatizacijski sustavi bazirani na propanu (Ref: 11 LU 87GA 3MJR) · Velika tvrtka iz SAD-a traži tehnološke prijedloge koji će omogućiti razvoj energetski efikasnih sustava na propan kao alternativu sustavima na električnu energiju. Zainteresirani su za licenciranje, daljnji razvoj proizvoda, daljnje istraživanje za povećavanje kapaciteta za serijsku proizvodnju ili komercijalnu suradnju. Traže se mogućnosti patentiranja i licenciranja u medicini (Ref: 11 TR 99PB 3LE5) · Turska tvrtka koja se bavi proizvodnjom lijekova treba razvijene tehnologije i recepte lijekova i traži partnere koji imaju patentirani know how koji nema mnogo generičkih lijekova i može biti plaćen iz javnih fondova programa zdravstvenog osiguranja, što bi im omogućilo da proizvode lijekove u Turskoj, pod licencijom ili ugovorom o zajedničkom ulaganju.

enterprise europe

28. studenoga 2011.

svenas nas Biti bolji za za sve Društveno odgovorno poslovanje

Indeks društveno odgovornog poslovanja omogućava pouzdanu godišnju usporednu procjenu poslovno najuspješnijih hrvatskih tvrtki s obzirom na njihovu društvenu odgovornost i primjenu načela održivog poslovanja Društveno odgovorno poslovanje (DOP) podrazumijeva djelovanje tvrtke koje nadilazi obveze definirane zakonima i temelji se na dobrovoljnoj inicijativi. Dobri poslovni rezultati nisu jedino mjerilo za vrjednovanje uspješnosti tvrtke, već se uspješnima smatraju i one tvrtke koje istodobno podjednako brinu o svom ekonomskom, društvenom i okolišnom utjecaju. Ocjenjivanje dobrovoljnih društvenih praksi poduzeća nazvano Index DOP-a već četvrtu godinu za redom provode Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj. Cilj Indeksa DOP-a je omogućiti pouzdanu godišnju usporednu procjenu poslovno najuspješnijih hrvatskih tvrtki s obzirom na njihovu društvenu odgovornost i primjenu načela održivog poslovanja, afirmirati najbolje domaće prakse, a tvrtkama olakšati praćenje uči-

Ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj Mirjana Matešić dodaje kako je uz financijsku podršku Europske komisije već drugu godinu u tijeku provedba projekta Nacionalne mreže za razvoj društveno odgovornog poslovanja koji se sastoji od šest akcija koje zajednički daju podršku promociji i primjeni DOP-a u hrvatskom gospodarstvu. “Mreža funkcionira kao međusektorsko tijelo s predstavnicima svih relevantnih organizacija i institucija koje se bave promocijom nekog od oblika DOP-a ili im je DOP zbog prirode poslovanja blizak”, ističe Mirjana Matešić. naka njihovih aktivnosti, ističe potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a Vesna Trnokop Tanta. “Indeks DOP-a prepoznala je i hrvatska vlada kao alat u borbi protiv korupcije. Nagrada se od prošle godine dodjeljuje u okviru Zlatne kune čime je postala još značajnija, a to će se nastaviti i ove godine”, najavila je Vesna Trnokop Tanta.

Poziv za sudjelovanje u Indeksu upućen je svim tvrtkama koje su pozitivno poslovale, solventne su i likvidne. Ove je godine otvorena i nova kategorija u kojoj će se natjecati javna poduzeća, a sve informacije o ovom projektu mogu se dobiti u HGK-u (01/4606 764, dvarlec@ hgk.hr). Ispunjavanje upitnika zatvara se 31. prosinca.

10. međunarodni sajam poduzetništva Biznis baza 2011. u Beogradu Srbijanska Nacionalna agencija za regionalni razvoj u suradnji s Beogradskim sajmom organizira 10. međunarodni sajam poduzetništva Biznis Baza 2011, koji će se u Beogradu održati od 1. do 3. prosinca, u paviljonu 1 Beogradskog sajma. U okviru sajma Biznis Baza 2011 Europska poduzetnička mreža 2. prosinca 2011. organizira međunarodne poslovne susrete, u paviljonu 1. Sektori koji će biti zastupljeni na međunarodnim poslovnim susretima su:  građevinska industrija i materijali  metalna industrija  elektroindustrija i materijali  reciklaža i obnovljive energije

Europska mreža poduzetništva Srbije izrađuje raspored poslovnih sastanaka te

olakšava pripremu za njih, a njihovi predstavnici su na raspolaganju i tijekom sastanaka. Poduzetnici se potiču da pronađu potencijalne poslovne partnere prije događaja kako bi osigurali konkretne i efikasne razgovore

na skupu, te ostvarili izravan kontakt s potencijalnim poslovnim partnerima. Više informacija i formular za prijavu za međunarodne poslovne susrete (2. prosinca) možete pronaći na web stranici događaja: http://www.b2match.eu/ bb2011. Više informacija i registracija za potencijalne izlagače na Međunarodnom sajmu poduzetništva Biznis Baza 2011 možete pronaći na web stranici događaja: http://www.narr.gov.rs/ bb2011/applicationbb2011.pdf. Više informacija na Srđan Milivojević, Nacionalna agencija za regionalni razvoj, +381 11 2060 826, +381 64 8018 626 srdjan.milivojevic@narr.gov. rs i Marko Kovačević, Privredna komora Srbije, +381 11 3300 928, marko.kovacevic@ pks.rs; een@pks.rs.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 28. studenoga - Marco Polo II info dan, HGK, Zagreb 30. studenoga - EEN i podrška za izvoz, seminar, Znanstvenotehnologijski park, Rijeka 30. studenoga - Poslovni susreti na temu zelene ekonomije, Sajam Pollutec Horizon, Pariz, Francuska 2. prosinca - 10. međunarodni sajam poduzetništva Biznis baza 2011. Beogradski sajam, Beograd, Srbija 2. prosinca - Europass konferencija, Westin, Zagreb

Radionica: IMProve Ured za transfer tehnologija 1. prosinca u 9 sati u Splitu organizira poludnevnu radionicu o IMProve metodologiji Rast kroz upravljanje inovacijama. IMProve na jednostavan i brz način dokumentira snage i slabosti tvrtke u upravljanju inovacijama. Metodologija je priznata u EU-u i razvija se kao budući standard za inovacijsku metriku. Prijave na radionicu predaju se na https://docs.google. com/spreadsheet/viewform?formke y=dERIRU9xa082dXlrVE9vcFdqbjFLe nc6MQ.

Više podataka o ovoj metodologiji na https://www.improve-innovation. eu/, a o seminaru na leandra@pmfst. hr 021 302 438, 092 285 32 22. Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3705, 28. studenoga 2011.

( više od 90% češnjaka ( 22,5 mil kn prihoda na našem tržištu uvezeno je iz Kine

Hortilab, Velika Gorica

ostvario IKS Pavić prošle godine

IKS Pavić, Zagreb

Proizvodnja sadnica “in vitro”

U Europi je ovakav način proizvodnje bilja općeprihvaćen, a proizvođači dobivaju poticaje i sve svoje proizvode lako izvoze. Kod nas je upravo suprotno

rošle godine u Velikoj Gorici započela je s radom tvrtka Hortilab čija je osnovna djelatnost proizvodnja sadnica in vitro tehnologijom (u staklenkama) u laboratoriju te razvoj i prodaja sadnog materijala i gotovih biljaka. Trenutačno na takav način proizvode oko 40 vrsta biljaka. Objašnjavajući način proizvodnje, vlasnik i osnivač tvrtke Vilim Elez pojasnio je kako se sadnice iz laboratorija kasnije prebacuju na aklimatizaciju u plastenik, a potom se sortiraju na presadnice i biljke koje idu u uzgoj za krajnji proizvod. Uz to, tvrtka se bavi i uređenjem okoliša, okućnica, obrade tla, a od ove godine uvoze, prodaju i instaliraju opremu za navodnjavanje te automatiku za prihranu u sustavima hidroponskih uzgoja, te uzgoja na kontroliranim površinama. Neprepoznati rad “U Europi je ovakav način proizvodnje bilja općeprihvaćen, a proizvođači ne samo da nemaju problema s registracijom proizvodnje i dobivanjem

poticaja, već sve svoje proizvode lako i izvoze. Kod nas je sve suprotno: u Ministarstvu poljoprivrede ne shvaćaju ovakvu vrstu proizvodnje koja, zbog toga što se proizvodi u sterilnim uvjetima, ne treba preglede, fito-

Hortilab pokreće pokusni projekt revitalizacije domaćih ekotipova češnjaka certifikate i druge dozvole”, kazao je Elez, dodavši kako bi se tvrtka mnogo brže razvijala kada bi mogao dobiti poticaje za proizvodnju ili barem povoljnije kredite s kojima bi tu proizvodnju unaprijedio. Inače, kultura biljnih tkiva i stanica in vitro vrlo je zanimljiva metoda vegetativnog razmnožavanja bilja, slažu se mnogi stručnjaci. Njome je na vrlo malom prostoru moguće proizvesti veliki broj sadnica, a od samo jedne majčinske biljke moguće je proizvesti i do 20 milijuna sadnica. Ušteda energije u odnosu na grijani plastenik je velika.

Elez, unatoč početnim problemima, neće odustati od proizvodnje, a u suradnji s Josipom Borošićem i Jasnom Berljak s Agronomskog fakulteta, pokreće pokusni projekt revitalizacije domaćih ekotipova češnjaka. Naime, kao što je poznato, više od 90 posto češnjaka na našem tržištu uvezeno je iz Kine, tako da domaće proizvodnje gotovo da i nema. Kada bi proizvodnja bila jeftinija nego što je sada, moglo bi se postići i njeno znajčajnije povećanje. Elez i to dvoje stručnjaka sami financiraju ovaj pokusni projekt, s nadom da će možda netko prepoznati njegovu vrijednost, a domaćem gospodarstvu, jednako kao i s proizvodnjom sveg drugog bilja, donijeti novu dodanu vrijednost. K tome, razmišljaju i o projektu proizvodnje selektiranih sorti rajčice cijepljenih na otporniju podlogu za uzgoj u kamenoj vuni za potrebe hidroponskog uzgoja. “Imamo sjajnih ideja, ali nemamo nikakvu podršku. Nismo čak uspjeli dobiti ni poticaje za zapošljavanje barem jednog stalno zaposlenog radnika”, zaključio je Elez. (J.F.)

Jasnom vizijom do uspjeha IKS Pavić danas bilježi dobre izvozne rezultate u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj

ada je prije 20 godina Nedjeljko Pavić započeo s proizvodnjom PVC stolarije, bio je prvi proizvođač u Zagrebu s jasnom vizijom stvaranja tvrtke koja će postati respektabilan poslovni partner i poželjan poslodavac. Odgovornost za nastavak uspješnog poslovanja preuzeo je prije 13 godina njegov stariji sin Ante Pavić te doveo tvrtku IKS Pavić, čiji proizvodni program čine prozori, vrata, klizne stijene, grilje i rolete, u sam vrh te industrije u Hrvatskoj. Danas u tvrtki radi 47 djelatnika, od kojih polovina u procesima izravne proizvodnje. Svi zaposlenici neprekidno se usavršavaju, prate razvoj i trendove u branši jer jedino na taj način mogu sudjelovati u tržišnoj utakmici, posebice na zahtjevnim tržištima Zapadne Europe. “Činjenica je da je u današnje vrijeme najteže proizvoditi, no u našoj tvrtki svi smo ‘zaraženi’ razvojem novih proizvoda, podizanjem njihove kvalitete, ali i neprekidnim unaprjeđenjem svih radnih procesa. U nekoli-

ko proteklih godina stvoren je snažan prodajni tim, ojačan marketing, a posebice je mnogo truda uloženo u kontrolu kvalitete proizvoda i usluga”, rekao je Nedjeljko Pavić. Osuvremenjena PVC stolarija Sigurno nije bilo lako probuditi se jedno jutro s činjenicom da je izgubljeno više od 50 posto tržišta, a upravo se to dogodilo potkraj 2009. kada je kriza na velika vrata došla u Hrvatsku. No, unatoč naglom padu prometa, u tvrtki IKS Pavić ubrzo su intenzivirali aktivnosti na plasmanu proi-

Svake godine na tržište nastojimo plasirati novi proizvod, pa stoga pratimo europske trendove, kaže Pavić zvoda u zemlje Zapadne Europe tako da danas bilježe dobre izvozne rezultate u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj. Svijest o ekologiji, uštedi energije i

održivom razvoju kojima kvalitetna PVC stolarija itekako može pridonijeti, nije još ušla “na velika vrata” u Hrvatsku. Pavić kaže kako propisi postoje, ali ih gotovo nitko ne primjenjuje jer ne postoji sustavna i adekvatna kontrola. Veliki broj tvrtki u Hrvatskoj registriran je za tu djelatnost, ali na žalost, većina njihovih djelatnika radi na zastarjelim strojevima, bez uvođenja novih tehnologija ili proizvoda, bez atestiranih i certificiranih proizvoda. Time se, prema Pavićevim riječima, ruši čitava slika o PVC stolariji kao kvalitetnom proizvodu. Tvrtka IKS Pavić protekle je godine zabilježila 22,5 milijuna kuna prihoda, a proizvode plasiraju kroz vlastitu maloprodaju putem prodajnih predstavnika, vlastitih prodavaonica te ovlaštenih distributera. “Svake godine na tržište nastojimo plasirati novi proizvod, pa stoga pratimo europske trendove. Za razliku od ostalih tvrtki, naša je proizvodnja u potpunosti osuvremenjena CNC strojevima”, rekao je Pavić. (S.P.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Do 2014. godine 66 kilometara autoceste Javno poduzeće Autoceste Federacije BiH planiraju do kraja 2014. godine izgraditi 66 kilometara autoceste na koridoru V.c i 10 kilometara autoceste sarajevske zaobilaznice, što je dvostruko više od onoga što je izgrađeno u svim prethodnim godinama. U promet je do sada pušteno 37 kilometara. Ova investicija stajat će 500 milijuna eura, a od tog iznosa još nedostaje 166 milijuna eura koji se planiraju osigurati kreditom Europske investicijske banke. Tomislavgrad će tužiti HEP Općina Tomislavgrad je nakon propalih pregovora s rukovodstvom HEP-a odlučila pokrenuti sudsku tužbu zbog višegodišnjeg nezadovoljstva visinom naknade za korištenje voda akumulacije Buško jezero za proizvodnju struje u HE Orlovac. Tom nadoknadom nezadovoljni su i u Livnu. Najnovija naknada za korištenje hidropotencijala za ove dvije općine iznosi godišnje tri milijuna KM, dok godišnja dobit HEP-a iznosi oko 70 milijuna KM. Hrvatske tvrtke sele u BiH U Vanjskotrgovinskoj komori BiH procjenjuju da će nakon ulaska Hrvatske u EU više hrvatskih tvrtki, zbog povećanja troškova proizvodnje, dio svojih pogona preseliti u BiH kao što je to učinila i Slovenija. U VTK-u BiH, u suradnji s nadležnim državnim službama, započeli su s pripremama kako bi zemlja spremno dočekala proces preseljenja i ponudila povoljnije uvjete za poslovanje u odnosu na zemlje regije. Analitičari VTKa BiH procjenjuju da će interes za preseljenje proizvodnje u BiH prije drugih pokazati Podravka i Lura.

Privredni vjesnik Broj 3705, 28. studenoga 2011.

( za 13,89% skuplja ( 34,6 mil KM duguju veleprodajna cijena plina od 1. studenoga

veliki potrošači za potrošen plin BH gasu

Bosna i Hercegovina

Eksplozija poskupljenja Nove više cijene energenata izazvat će, kažu u udrugama za zaštitu potrošača, poskupljenje grijanja, vode i drugih komunalija, hrane i prometa Zdravko Latal latal@privredni.hr

ruh i sve vrste peciva u Bosni i Hercegovini još nisu poskupjeli, ali će se to neizostavno dogoditi čim stignu računi za potrošeni plin u studenome. To je rezultat odluke vlade Federacije BiH da jedinom uvozniku plina u zemlji, BH gasu, dozvoli poskupljenje veleprodajne cijene za 13,89 posto od 1. studenoga, što znači da će prostorni metar prirodnog plina s dosadašnjih 0,72 poskupjeti na 0,82 feninga, i to bez PDV-a. To je drugo poskupljenje plina u ovoj godini, a federalna vlada je, kako je rečeno, bila prisiljena donijeti takvu odluku iz više razloga. Naime, ruski plin poskupio je ove godine 40,65 posto, a BH gas je do sada, bez najnovijeg poskupljenja, velikim potrošačima kao što su Sarajevo gas, Tvornica glinice Birač kod Zvornika, Mittalove željezare u Zenici... povećao cijene za 10,77 posto. U BH gasu tvrde da je i nakon najnovijeg poskupljenja veleprodajna cijena plina 14 posto niža od uvozne. Veliki potrošači za potrošen plin BH gasu duguju 34,6 milijuna konvertibilnih maraka, a najviše Sarajevo gas, 15,95 milijuna KM. “Krivac” za dug Sarajevo gasa su Sarajevske toplane kojima su opet najviše dužni građani koji neredovito ili uopće ne plaćaju grijanje. Stanje s toplanama je ranijih godina bilo nešto povoljnije jer je Sarajevski kanton iz proračuna dotirao grijanje, a ove godine je

taj iznos zbog financijskih problema manji za 10 milijuna KM. U Sarajevskim toplanama dodaju i da cijena grijanja nije komercijalna, nego socijalna, jer je već 11 godina nepromi-

Elektroprivreda BiH tražila je još u travnju povećanje cijena ali nije dobila vladinu suglasnost jenjena. Tvornica glinice Birač u srpskom entitetu dužna je BH gasu 9,94 milijuna KM. Dug Zvornikstana, po osnovi centralnog grijanja, iznosi 2,67 milijuna KM, Tvornice kreča Kreševo 1,82 milijuna KM, Visokogasa 940.000 KM... Vlada FBiH je prije odluke o povećanju cijena tog energenta pokušala postići dogovor s dužnicima o podmirenju obveza kako

bi se osigurala likvidnost BH gasa i redovna kupovina plina u zimskom razdoblju čime bi i rast cijene plina bio nešto manji, ali od toga nije bilo ništa. No, da su dužnici i mogli izmiriti svoje obveze, do poskupljenja bi sigurno došlo, ali u nešto nižem iznosu. U suprotnom, BH gas ne bi mogao od ruskog Gazproma kupiti plin i zemlja bi već od prosinca bila bez plina, tvornice bi stale, dok bi građani ostali bez grijanja. Povučena odluka o višim cijenama Elektroprivreda BiH, koja posluje s gubitkom zbog poskupljenja ugljena, tražila je još u travnju povećanje cijena, ali nova vlada FBiH suglasnost nije dala. Mnogi su se građani odlučili vratiti drvima i ugljenu, ali su iznenađeni koliko su i oni poskupjeli.

Tijekom godine više puta porasle su cijene naftnih derivata iako se tvrdilo da će se puštanjem u rad Rafinerije Bosanski Brod zemlji osigurati kvalitetno gorivo po nižoj cijeni. Do početka studenoga vrijeme je bilo naklonjeno siromašnima, ali onda je zahladnjelo, dani su postali kraći, i iz dimnjaka je prokuljao dim. U Agenciji za statistiku BiH ne smatraju da je ova jesen do sada bila naklonjena građanima jer je inflacija u rujnu na godišnjoj razini iznosila četiri posto, a najveći rast cijena registriran je u području prijevoza (8,4 posto), stanovanja, vode, električne energije i plina, te drugih energenata (6,4 posto). Istodobno povećan je broj nezaposlenih, a smanjen zaposlenih. Agencija za statistiku BiH priopćila je da je u kolovozu bilo 692.471 zaposlenih osoba i 531.058 nezaposlenih.

Novo poskupljenje energenata izazvat će, kažu u udrugama za zaštitu potrošača, eksploziju poskupljenja režijskih troškova - grijanja, vode i drugih komunalija, zatim hrane i prometa. Vlada Sarajevskog kantona donijela je odluku o povećanju cijene grijanja za 33 posto i vode za 25 posto, bez PDV-a, ali je zbog revolta građana odluku o poskupljenju povukla već nakon 24 sata. Bilo je i ostavki, ali eksplozija cijena je neminovna, posebice cijene plina, ili u suprotnom tog energenta neće biti. Umirovljenici su zaprijetili građanskim neposluhom ako se visina mirovine ne uskladi s poskupljenjima, a za takvo što nema novca. U štrajku su, ili prijete štrajkom, korisnici proračuna na svim razinama - administracija, zaposleni u obrazovanju, u zdravstvu, kulturi, pa i u – policiji.

www.privredni.hr Broj 3705, 28. studenoga 2011.

( 1,6 mlrd €

ukupni iznos razvojnih potpora gospodarstvu

(

čak 245,3 mil €

dobila od države Nova Ljubljanska banka

*vijesti Ajdovščina za indijsku vojsku?

Slovenski poučak vlade na odlasku

Opreznije s razvojnim potporama Slovenija ulaže mnogo u razvoj gospodarstva, ali bez vidljivog učinka na rast BDP-a, produktivnosti i strukture izvoza NKBM dobila je 13 milijuna eura svježeg kapitala i četiri milijuna za pokriće dospjelih jamstava. Država je častila i Abanku sa 9,8 milijuna eura jer skrahirani građevinari (SCT, Vegrad i Gradis Celje) nisu mogli vratiti dobivene kredite.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

ladajuća koalicija Boruta Pahora čiji je mandat presječen prijevremenim izborima, u preostalom razdoblju pokušava vlastita iskustva iz protekle tri godine prevesti u dobronamjernu poruku koja bi mogla koristiti nasljednicima. Sljedeća vladajuća ekipa, pokaže li spremnost učiti na tuđim greškama, može sebi doista skratiti razne neugodnosti povezane s upumpavanjem državnog novca u gospodarstvo. Razvojni ministar Mitja Gaspari ovih dana javno je priznao da impozantan iznos što ga je vlada preusmjerila za razvoj gospodarstva nije iskorišten najsvrsishodnije. Sa 1,6 milijardi eura – to je zbirni iznos razvojnih potpora gospodarstvu koje su dale pojedine državne ustanove – moglo se postići više. Samokritički iskaz ekipe na odlasku garniran je i dvjema dalekosežnim porukama. Nije dobro davati novac poreznih obveznika bespovratno i nije dobro raspršiti ga prevelikom broju korisnika. Razvijali - svoje banke Začudo, najveći primatelj razvojnog novca u ovom mandatu bila je Nova Ljubljanska banka. Dobila je od države čak 245,3 milijuna eura pretežno za dokapitalizacijsko pojačanje bankarskih temelja što su ih uzdrmale bočne sile

“pajdaškog kapitalizma”. Banka se previše izložila akterima nove koncentracije kapitala u Sloveniji koji su posuđenim novcem, sve do zaoštravanja svjetske krize, na veliko preslagivali cijele vlasničke kompozicije. Prije su svi kupovali sve – sada svi prodaju sve. Negdje između toga izgubio se razvoj.

Stoga se konkurentnost slovenskog gospodarstva počela ozbiljno runiti pa će nova vlast imati itekako velikih briga s rehabilitacijom slovenskog izvoznog proizvoda. Kada se dijelio proračunski novac svoje lončiće nastavile su i druge banke. Razvojna SID banka dokapitalizirana je sa 160 milijuna eura.

Milijuni i tvrtkama Veće iznose vlada je preusmjerila izravno Slovenskim željeznicama (124,7 milijuna eura) te Rudniku Trbovlje-Hrastnik (38,6 milijuna eura za zatvaranje ugljenokopa). Revoz redovito polaže pravo na državno sljedovanje što se inače udomaćilo u europskoj automobilskoj industriji. Ranije je Revoz dobio 10, a prije desetak dana dodatnih 45,5 milijuna eura državne pomoći. Za lakše odolijevanje kriznim udarima Gorenje je također dobilo 4,7, a Seaway – 4,6 milijuna eura. U protekle tri godine vlada je pomagala i poduzećima koja su završila u stečaju ili sasvim propala (Bohor Les, Elkroj, Staklarna Luminos). Ra-

zvojni centri također su izdašno potpomognuti – automobilski sa šest milijuna eura, drvni sa 5,2 i centar za elektroindustriju sa 5,9 milijuna eura. Veliki razvojni poticaji ne potvrđuju se u stupnju gospodarskog rasta, produktivnosti i u strukturi izvoza – zaključak je dokumenta pripremljenog za raspravu o novoj strategiji razvoja Slovenije. Sasvim je izvjesno da poticajne resurse valja koncentrirati na udarne pravce nove industrijske

Razvojni ministar Gaspari priznao je da impozantan iznos za razvoj gospodarstva nije iskorišten najsvrsishodnije politike. Za Mitju Gasparija to su: informacijskokomunikacijske tehnologije, zdravlje i znanost o životu, napredni materijali te kompleksni sistemi i inovativne tehnologije.

Poslovna škola Bled u potrazi za skrivenim pobjednicima Među 165 poduzeća iz 18 država Istočne i Srednje Europe, Kazahstana i Turske, uvrštenih na popis tzv. prikrivenih pobjednika, 15 je slovenskih poduzeća. Vrlo uspješna poduzeća, vodeća u svojim djelatnostima, nastala su u pravilu izvan dosega planova i razvojnih politika. Javnost o njima ne zna mnogo. Danica Purg, direktorica Poslovne škole Bled, predstavila je ovih dana u Beču rezultate istraživanja o malim i srednje velikim poduzećima koje je opravdano prikazati

kao prikrivene pobjednike najprije javnosti, a posebno financijskim ustanovama. Zajednička je osobina takvih poduzeća da su visokoinovativna, dobro pozicionirana na međunarodnom tržištu i da vješto uvode nove poslovne modele i praksu. Tko su slovenski skriveni pobjednici? Akrapovič (vodeći svjetski proizvođač ispušnih sistema za motore), Seaway (vodeći konstruktor jedrilica), Hidria (grijaće svjećice za dizelske motore), Pipistrel (proi-

zvođač ultralakih zrakoplova), Studio Moderna (neposredna marketinška prodaja). Čak i za Sloveniju manje su poznati sljedeći pobjednici: Tajfun (najveći proizvođač vitala za šumarstvo), Metrel (naprave za mjerenje sigurnosti u elektroenergetskim mrežama), Gene Planet (istraživanje genetske baze sa svrhom poboljšanja kvalitete života). Nije ih bilo u razvojnim strategijama, niti u poticajnim politikama, a danas su to priznati skriveni pobjednici.

Treća pobjeda Pipistrela na inovacijskom natjecanju svemirske agencije NASA-e povećala je izglede tvrtke iz Ajdovščine za dobivanje vrijednog višegodišnjeg posla u Indiji. Radi se o isporuci 194 ultralaka aviona za početnu obuku kadeta indijskog vojnog zrakoplovstva. Pipistrel je ušao u uži izbor od 10 ponuđača. Inovativni proizvođač u međuvremenu je bez poteškoća prikupio potrebne dozvole za gradnju tvornice na talijanskoj strani Gorice. Već 2014. godine na prostoru tamošnjeg aerodroma počet će serijska proizvodnja Panthere, aviona s četiri sjedala, koji je pri polijetanju i slijetanju, zbog električnog pogona, nečujan. Neizvjestan kraj godine za Gorenje Zbog slabije prodaje u trećem tromjesečju prihodi skupine Gorenje manji su od očekivanih. Poskupljenjem, pak, sirovina i ugradbenih materijala drastično je smanjena čista dobit. Umjesto planiranih 21,1 milijun eura dobit će biti samo 7,8 milijuna eura i to uz prodaju udjela u Istrabenz-Gorenju. Zadovoljavajuća samoopskrba mesom Stanovnik Slovenije potrošio je prošle godine prosječno 121 kilogram žitarica, 94 kilograma mesa, 90 kilograma povrća i 70 kilograma krumpira. Zadovoljavajuća samoopskrbljenost postignuta je jedino u mesu (84 posto), a najmanja u povrtlarskim kulturama (samo 31 posto). Iz ovogodišnjeg mošta za Martinje se dobilo u Sloveniji 110 milijuna litara vina u kvaliteti za koju Vinska družba Slovenije već najavljuje da će biti bolja od svega što pamti sadašnji naraštaj vinoljubaca.

16 STIL *vijesti Talijanski profesori s hrvatskim hotelijerima Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske u suradnji s talijanskim sveučilištem SDA Bocconi od 8. do 10. prosinca u zagrebačkom hotelu The Westin organizira Edukacijski program za vodeće menadžere u hotelijerstvu i pratećim industrijama. Program je u potpunosti prilagođen potrebama menadžmenta u hotelijerstvu, a prvi od četiri modula imat će temu Kompetitivno vodstvo i inovacije. Polaznici će dobiti diplomu, jednako vrijednu diplomama redovitih kratkih MBA programa koje provodi Sveučilište Bocconi. Adriatica.net ostvarila veći prihod Grupa adriatica.net u devet mjeseci ove godine ostvarila je ukupan prihod od 1,56 milijardi kuna što je dva posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Prema nerevidiranom konsolidiranom izvješću, adriatica.net je u tom razdoblju zabilježila neto dobit u visini od 16,7 milijuna kuna, dok je u devet mjeseci prošle godine ostvarila gubitak od 28 milijuna kuna. No, prihodi od pružanja turističkih usluga, koji čine oko 97 posto ukupnih tvrtkinih prihoda, u devet ovogodišnjih mjeseci iznosili su 1,47 milijardi kuna tj. jedan posto manje nego lani. Kupnja zrakoplovnih karata preko interneta Erste banka i Croatia Airlines uveli su novu uslugu Erste NetPay, koja korisnicima Erste NetBanking usluge internetskog bankarstva omogućuje kupnju zrakoplovnih karata na internetskim stranicama Croatia Airlinesa, bez korištenja kreditne kartice. Erste NetPay je usluga elektroničkog plaćanja koja omogućava plaćanje proizvoda i usluga na internetu bez dodatne registracije i aktivacije.

Privredni vjesnik Broj 3705, 28. studenoga 2011.

( 26 radova 18 poljskih dizajnera izloženo u Centru za dizajn HGK-a u Zagrebu do 16. prosinca

Unpolished - young design from Poland

Dizajn je poljski izvozni hit

Dizajn mladih poljskih umjetnika poseban je fenomen temeljen na njihovim iskustvima i poljskoj tradiciji Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

deja multimedijalne izložbe i projekta Unpolished - young design from Poland je prezentiranje najzanimljivijih radova i dostignuća mladih poljskih dizajnera, u dobi od 30 do 40 godina, što široj publici. Na europskoj i svjetskoj turneji ta izložba nije zaobišla ni glavni grad Hrvatske, pa je tako proteklog tjedna u zagrebačkom Centru za dizajn Hrvatske gospodarske komore, u organizaciji Regionalnog muzeja u Stalowoj Woli i poljskog Veleposlanstva u Hrvatskoj, otvorena njena 10. edicija, na kojoj je predstavljeno 26 radova 18 poljskih dizajnera i projektnih skupina. Posjetitelji je mogu razgledati do 16. prosinca.

“Dizajn mladih poljskih umjetnika poseban je fenomen temeljen na njihovim iskustvima i bogatoj tradiciji pa je stoga atraktivan i vrijedan upoznavanja. Uspjeh izložbe na festivalima dizajna u Europi dokazuje da poljski dizajn dobiva sve više priznanja, a njegovi projektanti, ti mladi umjetnici, zahvaljujući svom talentu, mašti, iskustvu, nekonvencionalnim idejama i strasti, postižu uspjeh na međunarodnom tržištu”, rekao je Luka Mjeda, direktor Centra za dizajn. Izložba je realizirana u sklopu kulturnih aranžmana poljskog predsjedanja u Vijeću Europske unije, promovira poljsku kulturu i primijenjenu umjetnost u najvećim središtima dizajna u svijetu. Nakon Zagreba, Unpolished - young design

from Poland preselit će se u Hong Kong. Dizajneri su ujedno i producenti Kustosica izložbe Agnieszka Jacobson Cielecka je istaknula kako se na toj izložbi ne bave industrijskim dizajnom, a većina prezentiranih predmeta su prototipovi, kratke serije i unikati. “Pri izradi svojih eksponata poljski dizajneri

Uspjeh izložbe na festivalima dizajna u Europi dokazuje da poljski dizajn dobiva sve više priznanja, rekao je Luka Mjeda posezali su za najjednostavnijim, jeftinim materijalima, dostupnim i jednostavnim u obradi. To

su primjerice drvo, filc i poluproizvodi korišteni izvan svoje namjene ili sekundarne sirovine. Većina dizajnera svoje izložbene predmete izrađuje samostalno, uz pomoć dostupnih tehnika, često obrtničkih, ili ručnim radom, bez angažiranja naprednih tehnologija”, rekla je Agnieszka Jacobson Cielecka. Još jedna vrijednost ove izložbe jest što se njeni autori, osim što sami izrađuju predmete, bave i proizvodnjom te promocijom svog stvaralaštva, što znači da su sami sebi producenti. “Dizajneri cijene svoju neovisnost te negiraju ideju čisto potrošačke uloge dizajna. Povezuju ih emocije kojima su obilježena njihova stvaralačka djela”, zaključila je Agnieszka Jacobson Cielecka.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3705, 28. studenoga 2011.

( 56 mil datoteka ( s oko 86.000 prikupljeno u špici turističke sezone

*vijesti

aktivnih domena CARNeta

Harvestiranje nacionalne domene

Pobiranje svakodnevice Hrvatski web prostor još uvijek je jednostavan, a u njemu vodeće mjesto i dalje zauzimaju tekstualni zapisi informacijske sustave i aplikacije Sveučilišnog računskog centra, kaže kako je svrha pobiranja ponajprije bilo indeksiranje sadržaja za potrebe internetskih tražilica, arhiviranje kako bi se sačuvao izvorni izgled, te

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

a internetu učimo, kupujemo, pratimo dnevne događaje, objavljujemo tekstove, fotografije, filmove... Taj se sadržaj stalno mijenja i bez traga nestaje. Kakvu će sliku o životu s početka 21. stoljeća imati generacije za 50 godina, što će znati o sadašnjem načinu komuniciranja i razmišljanja, stavovima, odlukama...? Kako bi ta slika bila što jasnija, Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) od 2004. godine selektivno prikuplja sadržaje s interneta. S posebnom se pažnjom prikupljaju sadržaji koji postoje samo na webu i dokumentiraju sadašnji društveni trenutak, trendove, popularna zbivanja, važne sportske, političke, kulturne i druge događaje.

Dubina pobiranja bila je do četiri linka s naslovne web stranice A kako bi se povećao opseg arhiviranih sadržaja i upotpunila slika hrvatskog web prostora, u špici turističke sezone, dakle od 18. srpnja do 18. kolovoza, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu prvi put u Hrvatskoj “harvestirala” je sve sadržaje objavljene na nacionalnoj.hr domeni. Drugim riječima, pobrala je javno dostupne sadržaje sa

svih aktivnih web sjedišta u domenama.hr,.com.hr i.iz.hr, prikupivši tako 56 milijuna datoteka ukupne veličine preko 3,1 terabajta (TB). Harvestiranje je provedeno uz uporabu računalnih resursa Sveučilišnog računskog centra (SRCE). Pristup unutar NSK-a Miroslav Milinović, predstojnik Sektora za

istraživanje, tj. mjerenje ili provjera usklađenosti s normama. Dubina pobiranja bila je do četiri linka s naslovne web stranice. Polazišna točka bili su podaci o aktivnim domenama Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet, a riječ je o otprilike 86.000 domena. “Harvestiranje je provedeno uspješno i moguće ga je redovito ponavljati.

Glavna odlika hrvatskog web prostora je ta da je on još uvijek jednostavan, a vodeće mjesto u njemu i dalje zauzimaju tekstualni zapisi”, pojašnjava Milinović. Arhiviranoj građi u prvo će vrijeme pristup biti omogućen samo unutar Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Prikupljanje “svakodnevice” s weba i čuvanje online prošlosti velik je tehnički izazov za knjižnice općenito. Hrvatski arhiv weba (HAW), koji NSK gradi u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom, bavi se upravo tim zahtjevnim zadatkom. HAW se temelji na programskoj podršci koju razvija i održava SRCE. Ona se kontinuirano nadograđuje kako bi slijedila razvoj weba i pratećih tehnologija te osigurala kvalitetno pobiranje web sjedišta odabranih za arhiviranje.

H1TV - najnovija IPTV usluga domaćeg operatora H1 Telekom

Nova era gledanja televizije

1TV najnovija je IPTV usluga domaćeg telekom operatora H1 Telekom koji na hrvatsko tržište donosi televizijsku platformu s više od 100 odabranih domaćih i svjetskih programa. Korisnici ove usluge kroz H1TV mogu otkriti posve nove mogućnosti svog televizora preko kojeg mogu koristiti Facebook, pregledavati sadržaje na YouTubeu, slušati radijske programe, pet dana unaprijed provjeravati vremensku prognozu, besplatno gledati pro-

gramski sadržaj unatrag 72 sata ili posuditi najnovije filmove iz atraktivne videoteke.

H1 na hrvatsko tržište donosi TV platformu s više od 100 odabranih domaćih i svjetskih programa Za one koji od televizije traže nešto više, H1TV nudi vizualno atraktivnu i tehnološki iznimno naprednu IPTV uslugu koja je prema teh-

ničkim mogućnostima i inovativnom korisničkom sučelju potpuno drugačija od sličnih proizvoda na domaćem tržištu te predstavlja trenutno najnapredniju uslugu IPTV-a u Hrvatskoj. H1TV donosi brojne novosti za korisnike. Osim atraktivnog i jednostavnog korisničkog sučelja s rotirajućim izbornicima, koje podsjeća na Apple proizvode, najznačajnija je opcija biranja pojedinačnih programskih kanala bez obveze kupnje cjelovitih paketa programa, što do sada nije bilo

moguće. K tomu, korisnik u bilo kojem trenutku može prijaviti program koji će mu biti aktiviran u roku 24 sata ili odjaviti svaki pojedinačni program nakon čega ostaje aktivan do posljednjeg dana u mjesecu. Drugim riječima, korisnici više ne trebaju kupovati dodatne programske pakete samo zbog jednog programa koji žele gledati.

H1TV korisnicima je dostupan u osnovnom triple play paketu pod nazivom H1 TRIO koji nudi govornu uslugu, flat ADSL internet brzine do četiri Mbps i H1TV. Osnovni paket H1TV sadrži 30 TV programa od kojih četiri programa iz Proširenog paketa korisnik može sam izabrati po svom ukusu. (P.V.)

Dvostruki rast Infigo IS-a Infigo IS, jedna od vodećih tvrtki u regiji za savjetovanje o informacijskoj sigurnosti, organizirala je prošli tjedan jednodnevnu konferenciju Infigo Security Day kako bi skrenula pažnju na važnost ispravnog pristupa informacijskoj sigurnosti u tvrtkama i drugim organizacijama. Tvrtka je predstavila i dosadašnje rezultate poslovanja u Hrvatskoj i regiji, kao i daljnje planove za širenje na regionalnom tržištu. U poslovnoj godini 2010. Infigo IS se udvostručio (rast je bio veći od 100 posto), a slični se rezultati očekuju i u 2011. godini. Predstavljanje ComClouda Regionalni sistemski integrator Combis u posljednjih je mjesec dana predstavio ComCloud rješenje na tri značajna svjetska okupljanja ICT industrije, IDC Cloud Computing Roadshowu u Budimpešti, Citrix Synergy konferenciji u Barceloni te na azerbejdžanskoj međunarodnoj konferenciji Bakutel u Bakuu. ComCloud je rješenje razvijeno u suradnji s HT-om. Radi se o proizvodu koji je dizajniran na principima cloud računarstva s fokusom na virtualno osobno računalo, tj. Desktop as a Service (DaaS). Završen Dan integracije Zadnjom u nizu konferencija u Splitu završen je skup stručnih konferencija Dan integracije koju osmu godinu za redom u suradnji s Microsoftom Hrvatska i Hewlett Packardom organizira Integra Group. Ovogodišnja konferencija predstavila je najnovija rješenja i tehnologije informatičke industrije, ali i studije slučaja u kojima su implementirana rješenja i tehnologije predstavljene na ranijim Danima integracije.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

VIKTOR ŽMEGAČ FILOZOF IGRA NOGOMET Profil

Ova knjiga je svojevrsni nastavak Žmegačevih SMS eseja. Autor u formi kratkih zapisa tematizira različite zgode iz vlastitog života, često ih povezujući s književnim djelima ili ih pak tumačeći u filozofijskom ključu. Ti su kratki esejizirani zapisi pisani po uzoru na slične knjige Benjamina, Adorna i Valeryja. Od prethodne se ova knjiga razlikuje po tome što već obrađuje i događaje iz autorova zrelijeg razdoblja; na svojevrstan način predstavlja njegovu intelektualnu autobiografiju.

Marinko Koščec ČETVRTI ČOVJEK Algoritam

Četiri prijatelja odrastaju u Grintovcu gdje svjedoče i sudjeluju u usponu, korporativiziranju i, praktično, etatiziranju mafijaškog carstva kojemu se na čelu nalazi Doktor sa svojom obitelji: suprugom Ankicom i djecom Gojkom, Vladom, Jadrankom i Ivom. Poslovi se razvijaju od gospodarenja kanalizacijom, preko čarobnih pretvorbi do osnivanja i registriranja svega i svačega, pa i širenja na prekogranične poslove, zbog kojih je trebalo odraditi i rat i mir sa Ščapecima, “famiglijom sa susednog brega”.

TATIANA DE ROSNAY Sarin ključ Mozaik knjiga

Pariz, srpanj 1942. godine. Saru, desetogodišnju djevojčicu koja nosi žutu zvijezdu na prsima, i njezine roditelje uhitila je francuska policija usred noći. U panici, Sara skriva mlađeg brata u tajno sklonište uz obećanje da će se vratiti po njega čim bude mogla. Sarin ključ priča je o dvije obitelji koje povezuje velika tajna, ali i prisjećanje na neke od najtamnijih stranica francuske prošlosti. Riječ je o romanu koji progovara o krivnji i važnosti sjećanja.

LindA Schierse Leonard RANJENA ŽENA Planetopija

Na osnovi vlastitog iskustva kao i dugogodišnjeg terapeutskog rada sa ženama autorica tvrdi kako otac koji je i sam doživio emocionalnu povredu često nije u stanju svojoj kćeri pružiti potrebnu skrb i vodstvo. Njegova povreda može ne samo narušiti odnos s vlastitom kćeri, već i njoj nanijeti bol i otežati joj vlastito samoostvarenje na svim područjima. No transformacija takvog odnosa može prekinuti taj zatvoreni krug.

Thom Hartmann Prag - kriza zapadne kulture Dvostruka duga

U čitavom svijetu jača želja za društvenim promjenama, a ova knjiga predstavlja priručnik za novi način razmišljanja koji ne nudi samo osudu pogrešaka nego i pet osobnih i političkih rješenja koja nas mogu spasiti od opasnosti. Svojom zdravorazumskom logikom i smjelim zamislima knjiga nudi nadahnuće i poticaj za kojim tragaju čitatelji koji žele izgraditi održiv i bolji svijet za sve. Prag je poziv na buđenje koje je našem društvu toliko potrebno.

Privredni vjesnik Broj 3705, 28. studenoga 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Usluge vođenja knjiga

PROVIZIJA d.o.o. Zagreb, tvrtka vodi poslovne knjige za poduzeća i obrte, stručno, ažurno i kvalitetno. Uz knjigovodstvo nudi savjetovanje i sve ostale usluge iz domene računovodstva. Kontakt telefon: 01/3843816 e-mail: marina@provizija.hr Suradnja

Softwise, Čakovec, www. softwise.hr. Tvrtka je nastala kao zajedničko ulaganje hrvatskih i švicarskih partnera s većinskim hrvatskim vlasništvom. Tvrtka nudi usluge izrade internetskih aplikacija, desktop aplikacija i web stranica te razvoj softvera prema potrebama naručitelja. Djelatnost tvrtke obuhvaća i prodaju računalne opreme i programskih proizvoda, uvođenje i održavanje opreme i informacijskih sustava, obradu i prijenos podataka javnim informacijskim mrežama, integraciju različite računalne i informatičke opreme te edukaciju korisnika. Tvrtka nudi suradnju i mogućnost zajedničkog ulaganja na području razvoja softvera. Kontakt: Drago Bratko, dbratko@softwise.hr, +385 40 390997. Investiranje u Rusiju

Rosekoles iz Omska, Sibir, Rusija, www.rosekoles. Tvrtka proizvođač ploča za namještaj (od sibirske breze), drvenog ugljena i peleta traži zainteresirane hrvatske tvrtke koje žele investirati u proširenje njihove proizvodnje. 1. Proizvodnja drvenog ugljena: tvrtka planira povećati trenutnu proizvodnju od 6000 t na 12.000 t mjesečno, trenutna tržišta: Rusija, Koreja. 2. Proizvodnja ploča za namještaj: tvrtka planira povećati proizvodnju na 400 m3 mjesečno, trenutna tržišta: Rusija, Kanada. 3. Peleti: tvrtka planira proizvoditi pelete od drvenog otpada iz svoje proizvodnje. Kontakt: Alexander Demidov,¸+7 913 1562442, evrasia55@ mail.ru. Elektronska baza investicijskih ponuda

Uprava za gospodarstvo Maršalata Velikopoljskog vojvodstva Poznan, Poljska, obavještava da od kraja 2009. godine po-

stoji mogućnost korištenja Elektronske baze investicijskih ponuda Velikopoljskog vojvodstva, koja čini specijaliziranu bazu informacija za poduzeća i ulagače. Baza sadrži 214 ponuđenih zemljišta za ulaganje iz spomenutog vojvodstva. Ponude sadrže najvažnije informacije o zemljištu (između ostaloga, opremljenost - infrastrukturu, fotografije zemljišta, kartu, granice, direktan kontakt s osobom koja je zadužena za to zemljište) i dostupne su na poljskom i engleskom jeziku. Informacije koje se nalaze u bazi kontinuirano su ažurirane. Kako biste pogledali ponuđena zemljišta, web stranica baze je www.eboi.umww.pl. Kontakt: Aleksandra Nowicka-Badora, aleksandra. nowicka@umww. pl, +48 61 6580711. Suradnja

Moj izziv - Maat Entertainment, Kranj, Slovenija, www.maatentertainment.com. Tvrtka traži korisnike licencije/proizvođače/distributere za hrvatsko i bosanskohercegovačko tržište na području odjeće, prehrane i pića, mobilnih sadržaja, igračaka, knjiga te ostalih dječjih proizvoda pod brendom Funny Face. Traže zainteresirane za izgradnju svježeg, vizualno dojmljivog i pozitivnog brenda. Kontakt: Matjaž Frelih, info@maatentertainment. com, +386 590 94000. Društvene i edukativne igre

T.W.B., www.teb.hr, bavi se inovacijama, proizvodnjom i veleprodajom društvenih i edukativnih igara. Ovim putem pozivamo zainteresirane (veleprodaje, maloprodaje, vrtiće i dr) na suradnju. U ponudi pored uobičajenih igara imamo i igre s temom Hrvatska (lijepom našom jadranskom obalom, upoznaj Zagreb...). Tu su i igre s univerzalnim temama (tajne piramida, svjetska čuda, putovanje Sunčevim sustavom...). Pored zabave, igre nude i edukativne sadržaje, što nas razlikuje od konkurencije. Povoljne cijene, brza isporuka, hrvatske inovacije i proizvodnja je ono što nudimo kupcima. Kontakt: Brnić Josip, telefon/faks: 01 27 97 205

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Zaštitne pregače

KBC Zagreb nabavlja zaštitne RTG pregače. Rok dostave ponuda je 5. prosinca. Bolnički kreveti

Opća bolnica Vukovar nabavlja bolničke krevete za pedijatriju s opremom. Rok dostave ponuda je 6. prosinca. Službena odjeća

Grad Zagreb nabavlja poslovnu odjeću za službene vozače. Rok dostave ponuda je 2. prosinca.

Prometna ogledala

Zagrebački holding nabavlja prometna ogledala. Rok dostave ponuda je 20. prosinca. Regija Kancelarijski materijal i pribor

Općina Istočno Novo Sarajevo nabavlja kancelarijski materijal i pribor. Rok dostave ponuda je 6. prosinca. Svježe i umjetno cvijeće i proizvodi od voska

KJKP Pokop iz Sarajeva nabavlja svježe i umjetno cvijeće te proizvode od

voska. Rok dostave ponuda je 19. prosinca. Usluge izrade namještaja i uređenja interijera

Dom učenika i studenata Podgorica nabavlja usluge izrade namještaja i uređenja interijera u sobama doma. Rok dostave ponuda je 19. prosinca.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr

www.privredni.hr Broj 3705, 28. studenoga 2011.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se apartman, autosalon, odmaralište... Zgrada i dvor, ukupne površine 755 četvornih metara, Slatina, Virovitičko-podravska županija, procijenjene vrijednosti 627.332,65 kuna. Dražba se održava 29. studenoga u 8.30 sati na Općinskom sudu u Slatini. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 62.733,26 kuna. Pašnjak površine 3417 četvornih metara, naselje Dubrovčan, Veliko Trgovišće, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 27.336 kuna. Dražba se održava 30. studenoga u 8 sati na Općinskom sudu u Zaboku, soba 12. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Kuća, dvor i oranica, ukupne površine 1760 četvornih metara, Matije Gupca 170, Koška, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 520.999,56 kuna. Dražba se održava 30. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Našicama, soba 30, treći kat. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Plaća se na žiro-račun Općinskog suda u Našicama broj 2390001-1300001392, s napomenom “jamčevina u predmetu Ovr-385/10”. Potvrdu o uplati potrebno je predočiti Sudu prije početka dražbe. Voćnjak površine 410 četvornih metara, Belo, Delnice, Primorsko-go-

ranska županija, procijenjene vrijednosti 14.364 kune. Dražba se održava 1. prosinca na Općinskom sudu u Delnicama, soba 5. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina u vrijednosti 10 posto nekretnine uplaćuje se na račun Suda broj 23900011300002490.

Zagreb, procijenjene vrijednosti 50 milijuna kuna. Dražba se održava 5. prosinca u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 92, drugi kat. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi pet milijuna kuna. Moguće razgledavanje, ali uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 098/311 312.

Stambena zgrada, Ulica Zrinsko-Frankopanska, Dubrovnik, Dubrovačkoneretvanska županija, procijenjene vrijednosti devet milijuna kuna. Dražba se održava 1. prosinca u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku. Prodaja se po načelu viđeno-kupljeno na dan održavanja usmene javne dražbe. Imovina se ne može prodati ispod utvrđene cijene. Jamčevina u iznosu od 10 posto uplaćuje se najkasnije do 29. studenoga. Dodatne informacije moguće je dobiti na broj telefona 091/7854 372, od 9 do 13 sati, svaki radni dan.

Napušteno i dotrajalo odmaralište, ukupne površine 5833 četvorna metra, Kaštel Stari, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 23.858.882,53 kune. Dražba se održava 5. prosinca na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 53, drugi kat. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Osiguranje u iznosu 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine uplaćuje se na račun Suda broj 2390001-1300000195 model 00, šifra 88, poziv na broj 101-642-10, te dostavlja na uvid sucu do početka dražbe.

Zemljište površine 50.000 četvornih metara, Zaton Obrovački, Jasenice, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 2,75 milijuna kuna. Dražba se održava 2. prosinca u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zadru, sudnica 8, prvi kat. Nekretnina se kupuje po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi pet posto početne cijene. Sve obavijesti o nekretnini zainteresirani mogu dobiti od stečajnog upravitelja na telefon 023/341 021. Autosalon i servisno-skladišni prostor, ukupne površine 4400 četvornih metara, Radnička cesta 30,

Apartman površine 78 četvornih metara, Grohote, Šolta, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 620.871,25 kuna. Dražba se održava na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 51, drugi kat. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Osiguranje u iznosu od 63.000 kuna zainteresirani trebaju položiti na račun depozita Suda broj 2390001-1300000195, model 00, šifra opisa plaćanja 88, poziv na broj odobrenja 01-4826-09 najkasnije do 1. prosinca.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Čarolija dijaspore dr. Uroš Dujšin

mrežene dijaspore – Hugenota, Škota, Židova i drugih – bile su oduvijek moćna ekonomska snaga, no niske cijene i lakoća modernog putovanja učinila ih je većim i brojnijim no ikada. Economist procjenjuje da u današnjem svijetu ima 215 milijuna migranata prve generacije, što čini tri posto svjetskog stanovništva. Da su nacija, bili bi nešto veći od Brazila.

Više je Kineza koji žive izvan Kine no što je Francuza u Francuskoj. Oko 22 milijuna Indijaca je razasuto širom svijeta. Male zajednice etničkih i jezičnih grupa oduvijek su se nalazile na čudnim mjestima – Libanonaca u Zapadnoj Africi, Japanaca u Brazilu ili Velšana u Patagoniji – a u novije vrijeme i Zapadnih Afrikanaca u južnoj Kini. Te rodbinske i jezične mreže olakšavaju prekogranično poslovanje. Kao prvo, ubrzavaju tokove informacija: kineski trgovac u Indoneziji koji je uočio neku rupu u ponudi za jeftine kišobrane upozorit će na to svog rođaka u Šenženu koji poznaje nekoga tko ima trgovinu kišobrana. Kao drugo, rodbinske veze jačaju povjerenje, pa se brzo može sklopiti posao i isporučiti kišobrane

u Džakartu prije prestanka kišne sezone. Ključ je u povjerenju Povjerenje je važno, naročito na tržištima u nastajanju kojima vladavina prava nije najjača strana. To vrijedi i za poznavanje lokalne kulture. To je i razlog zbog kojeg toliko inozemnih investicija još uvijek pritječe u Kinu putem kineske dijaspore. Moderne komunikacije čine te mreže još moćnijim sredstvima poslovanja.

Kao treće, dijaspore pridonose i širenju ideja. Mnoge od najbistrijih glava iz dijaspore obrazovale su se na zapadnim sveučilištima. Sve veći broj ih se vraća kući donoseći znanje i kontakte. Indijski kompjuterski stručnjaci iz Bangalorea neprestano zasipaju idejama svoje zemljake u Silikonskoj dolini. Kineskom tehnološkom industrijom dominiraju “morske kornjače” – Kinezi koji su živjeli u inozemstvu i vratili se. Napokon, dijaspore donose i novac. Iseljenici u bogate zemlje ne šalju samo novac svojim obiteljima; oni pomažu i poduzećima iz zemlje domaćina da posluju u njihovoj domovini. Jedna studija Harvard Business Schoola dokazuje da američke tvrtke koje zapošljavaju mnogo etničkih Kineza puno

lakše posluju u Kini i bez zajedničkog poduzeća s nekom lokalnom tvrtkom. Ocijeniti utjecaj migracija na ukupni privredni rast jednostavno nije moguće. No ima dobrih razloga da povjerujemo da je taj utjecaj pozitivan. Doseljenici su marljivi i inovativni. To potiče produktivnost i osnivanje poduzeća. Jedna studija Duke Universityja pokazuje da su doseljenici koji čine osminu američkog stanovništva osnovali čak četvrtinu tehnoloških i strojarskih poduzeća. Povezujući Zapad s tržištima u usponu, dijaspore olakšavaju bogatim zemljama uključivanje u brzorastuće privrede. Neće svi iseliti Zbog toga je vjerojatno da će bogate zemlje imati koristi od liberalnije imigracijske politike, a bojazni da će siromašne zemlje biti oštećene “odljevom mozgova” su pretjerane. Mogućnost zapošljavanja u inozemstvu potiče više ljudi da steknu vrijedne kvalifikacije, a na kraju svi se oni neće iseliti. Kvalificirani emigranti šalju novac kući, a mnogi se i vraćaju te osnivaju poduzeća. Prema jednoj

Vjerojatno je da će bogate zemlje imati koristi od liberalnije imigracijske politike studiji, odljev mozgova pridonosi napretku siromašnih zemalja ukoliko nije viši od 20 posto. Težnja bogatih zemalja da zatvore svoje granice jer ruše nadnice domorocima je razumljiva, ali opasna. Doseljavanje donosi mladost u zemlje koje stare i omogućava idejama da kruže u tisućama bistrih glava. To je dobro - kako za došljake, tako i za one koji ih dočekuju.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3705, 28. studenoga 2011.

Hrvatska narodna banka

Credo banci oduzeto odobrenje za rad Gubitak banke je velikim dijelom posljedica plasmana odobravanih njenim većinskim dioničarima i s njima povezanim osobama

bog utvrđenih značajnih nezakonitosti u poslovanju i neprovođenja mjera naloženih od središnje banke za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, Savjet Hrvatske narodne banke odlučio je na svojoj prošlotjednoj izvanrednoj sjednici oduzeti odobrenje za rad splitskoj Credo banci. Istodobno s tom odlukom donesena je i odluka o pokretanju postupka prisilne likvidacije banke, koju provode likvidatori koje je imenovala Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, čime prestaju sve ovlasti dosadašnje Uprave i Nadzornog odbora Credo banke te ovlasti Glavne skupštine dioničara, navodi su se u priopćenju koje je na svojim internetskim stranicama objavila središnja banka. Stanje lošije od prikazivanog Izravnim nadzorom HNB-a, započetim potkraj svibnja ove godi-

ne, obuhvaćena je procjena adekvatnosti kapitala, kvaliteta aktive i upravljanja kreditnim rizikom, te analiza depozitne strukture i likvidnosnog rizika. Budući da je utvrđeno stanje bilo bitno lošije od onoga što je Credo banka prikazivala u svojim iz-

Fizičke osobe čiji su depoziti osigurani u DAB-u moći će njima nesmetano raspolagati vješćima, banka je ostala pod pojačanim nadzorom HNB-a kako bi se njeno poslovanje pokušalo dovesti u zakonske okvire, uz dokapitalizaciju nužnu za stabilnije buduće poslovanje. Credo banka je na dan 31. ožujka 2011. iskazala stopu adekvatnosti kapitala od 12,28 posto, što je neznatno iznad propisanog minimuma. No, izravnim nadzorom u banci ispostavilo se da ta sto-

pa ima, zapravo, negativan predznak, što znači da banka više nema jamstvenog kapitala, te da posluje s (neiskazanim) gubitkom. Gubitak je velikim dijelom posljedica plasmana odobravanih njenim većinskim dioničarima i s njima povezanim osobama preko ograničenja propisanih zakonom, a bez odgovarajuće kreditne sposobnosti i adekvatnih čvrstih instrumenata osiguranja, bez definira-

ne namjene, bez obračuna naknada i troškova platnog prometa, s ugovorenim jednokratnim povratom glavnice i kamata, te uz višekratna prolongiranja otplate. Za ilustraciju ustanovljene poslovne prakse u Credo banci d.d. - u kojoj nisu poštovani ni važeći zakonski propisi ni interni akti same banke, niti osnovna načela i procedure zdravog bankovnog poslovanja - dovoljno je na-

vesti da su krediti jednoj od dviju grupa većinskih dioničara i s njima povezanim osobama (grupa Adut-Barać) potkraj ožujka dosezali 60 posto jamstvenog kapitala, a drugoj grupi i s njom povezanim osobama (grupa AlkomVuković) čak 84 posto, iako je zakonom propisano da izloženost prema osobama u posebnom odnosu s bankom ne smije prelaziti 10 posto njenog jamstvenog kapitala. Drugim riječima, tim dvjema skupinama - predstavnici kojih su bili i u kreditnom odboru banke - Credo banka je odobrila daleko veće iznose kredita nego što su one unijele sredstava u njen dionički kapital. Nepodmirivanje obveza Kako većinski dioničari Credo banke (te dvije grupe imale su 86,58 posto udjela u dioničkom kapitalu banke sa stanjem 31. kolovoza) ne podmiruju uredno ni svoje kreditne obveze prema ban-

ci, tako nisu udovoljili niti višekratnim zahtjevima HNB-a za njenu dokapitalizaciju, a banka nije ispunjavala ni druge mjere koje joj je naložila središnja banka. S obzirom na ustanovljene pokazatelje i na postupanje Uprave i vlasnika, Savjet HNB-a zaključio je da u takvim okolnostima nema realnih izgleda za stabilizaciju i buduće uspješno poslovanje, te je donio odluku o oduzimanju odobrenja za rad banci, čiji udjel u ukupnoj aktivi hrvatskog bankovnog sustava iznosi oko 0,44 posto (nešto više od 1,4 milijarde kuna). Depoziti fizičkih osoba koji su osigurani kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka sa stanjem na dan 31. listopada iznosili su 465 milijuna kuna i tim sredstvima njihovi će vlasnici moći nesmetano raspolagati, zaključuje se u priopćenju HNB-a. (V.A.)

Odluka HNB-a

Trgovina na malo

Pojačan nadzor nad četiri hrvatske banke

I dalje slab rast, no bez pravog oporavaka

Nakon pokretanja procesa likvidacije Credo banke, Hrvatska narodna banka pojačano nadzire još četiri hrvatske banke: Banku Kovanica, Karlovačku i Varaždinsku banku te Nava banku. One pak ističu da njihovi klijenti nemaju razloga za zabrinutost. Iz Vabe poručuju kako je njihovo poslovanje u potpunosti stabilno, odvija se sukladno zakonskim, podzakonskim i internim aktima, te sukladno postavljenim planovima i ciljevima Banke. “S obzirom na usmjerenost Vabe na kontinuirani razvoj i namjeru daljnjeg strateškog pozicioniranja na trži-

štu kao snažne regionalne banke za financiranje malih i srednjih poduzetnika, banka je u procesu kapitalnog jačanja te je u pregovorima s renomiranim potencijalnim investitorima. Najbolji dokaz kvalitete našeg poslovanja su zadovoljni klijenti kao i depoziti čiji rast kontinuirano bilježimo. Stoga razloga za brigu naših klijenata uistinu nema”, priopćeno je iz Vabe. Nava banka planira povećati temeljni kapital za 15 milijuna kuna. U Karlovačkoj banci napominju da im je stopa adekvatnosti kapitala iznad zakonski propisanog minimuma. Banka Kovani-

ca je u posljednjih godinu dana dokapitalizirana sa 96 milijuna kuna, likvidna je i posluje stabilno. Međutim, na hrvatskom bankarskom tržištu došlo je do nedoumica i povećane brige za stabilnost štednih uloga. Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta izjavila je za HRT da, osim što je nepotrebna, panika u ovakvoj situaciji može biti i opasna zbog toga što je bankarski sustav zasnovan na povjerenju. Ukoliko to povjerenje bespotrebno erodira, građani u principu sami sebi režu granu na kojoj sjede, istaknula je. (B.O.)

Prema konačnim podacima Državnog zavoda za statistiku, trgovina na malo je u rujnu realno porasla jedan posto godišnje, odnosno četiri posto nominalno. Mjesečna stopa izračunata iz desezoniranih indeksa pokazuje realan pad od 1,3 posto. Zbog visokog godišnjeg rasta broja turističkih dolazaka i noćenja u rujnu, rasta zapošljavanja na sezonskim poslovima u odnosu na rujan prošle godi-

ne te niske prošlogodišnje baze analitičari RBA ipak su očekivali nešto veći rast, no i rujan je potvrdio sliku kakvu gledamo već više od godinu dana. Trgovina na malo bilježi godišnje stope rasta, no te su stope mlitave pa ne možemo govoriti o oporavku maloprodaje, posebice uzme li se u obzir visoki i dugotrajni pad koji je tome prethodio. Nadalje, kretanja na tržištu rada ne pokazuju zna-

kove stabilnog oporavka, posebno zato što značajnije zapošljavanje izostaje (izuzme li se sezonsko zapošljavanje), a prema kraju godine broj nezaposlenih bi trebao rasti, pojašnjavaju oni. Ponašanje potrošača prije svega je određeno kretanjima na tržištu rada i očekivanjima budućih kretanja. U tom kontekstu treba spomenuti i neizvjesnost učinaka vanjskih faktora, čije se pogoršanje već osjeća, što svakako može utjecati na optimizam potrošača i sklonost potrošnji. Do kraja godine analitičari RBA stoga očekuju i dalje blage godišnje stope rasta maloprodaje, no bez pravog oporavka.

www.privredni.hr Broj 3705, 28. studenoga 2011.

Dužnička kriza i posljedice za Hrvatsku

Tržište rada

Domaća štednja je sljedeći izvor rasta

Stopa registrirane nezaposlenosti raste

Sanacija dužničke krize nije moguća bez slabljenja eura, možda i do izjednačavanja s američkim dolarom. To bi zapravo bilo dobro i za EU i za Hrvatsku, jer bi nam podiglo konkurentnost na svjetskom tržištu i vratilo povjerenje ulagača Drago Živković zivkovic@privredni.hr

užnička kriza koja potresa eurozonu sigurno će utjecati i na Hrvatska, ali to ne znači da smo bespomoćni. Ključni je izazov za novu vladu fiskalnim reformama dati do znanja tržištima kapitala da Hrvatske zavrjeđuje povjerenje, što bi onda moglo smanjiti i kamate. Ako ne smanjimo percepciju rizičnosti, ne možemo se nadati oživljavanju rasta, poručili su bankari s međunarodne konferencije koju su organizirali magazin Banka i Zaklada Friedrich Ebert. Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković upozorio je na preporuku austrijske središnje banke vodećim austrijskim bankama (Erste, RBA i Bank Austria) da im krediti u njihovim podružnicama u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi ne bi smjeli prelaziti 110 posto

lokalnih depozita. Drugim riječima, više neće biti priljeva jeftinog kapitala iz matičnih banaka jer Austrijanci žele smanjiti kreditnu izloženost svojih banaka kako bi zadržali

Više neće biti priljeva jeftinog kapitala iz matičnih banaka u hrvatske banke kćeri najviši kreditni rejting države. I za Hrvatsku to znači promjenu okruženja, s obzirom na to da banke kćeri austrijskih banaka ovdje uglavnom imaju kredite iznad preporučenog ograničenja. Utjecaj te preporuke već se osjeća, rekao je Luković. Isisavanje kapitala Zbog dužničke krize niz europskih banaka morat će povećati kapitalnu adekvatnost ili povećanjem temeljnog kapitala ili smanjenjem kreditira-

nja. Dodatni kapital u slučaju Hrvatske prilično je skup, jer se prinos na hrvatske državne obveznice sada kreće oko sedam posto. Tako visoka kamata zapravo onemogućava razvoj, pa bi se moglo dogoditi da neke banke i smanje svoje poslovanje u Hrvatskoj, predviđa Luković. Strahove o isisavanju kapitala iz hrvatskih banaka radi sanacije njihovih stranih vlasnika odbacio je kao potpuno neutemeljene jer su hrvatske banke za to jednostavno premale, a i strane banke mogu kapital jeftinije pribaviti od Europske središnje banke. Financijska kriza je u osnovi bankarska kriza iako se na prvi pogled takvom ne čini jer se odvija preko državnih obveznica, mišljenje je Vladimira Gligorova s bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije. Da bi se spriječila panika ulagača, bit će potrebno dokapitalizirati europske banke sa 600 do 800

Grčka je kronično bolesna Od neovisnosti 1830. godine Grčka je već pet puta bankrotirala, pa joj ovaj šesti bankrot i nije neka novost, podsjetio je grčki ekonomist i konzultant Georgios Chatzigiagkou. U 180 godina postojanja, grčka je država čak 90 godina bila nesposobna vraćati svoje dugove, a 1898. strani su joj vjerovnici nametnuli svojevrsnu prisilnu upravu, pa ni moguće gubljenje financijske neovisnosti u ovoj krizi nije ništa novo. Od uvođenja eura gospodarski je rast u Grčkoj bio prosječno 4,2 posto godišnje, ali se temeljio na jeftinom euru i visokoj javnoj potrošnji. Proračunski deficit lani je premašio 15,4 posto BDP-a i Grčka se slomila pod pritiskom duga. Iako se izvana čini da je u Grčkoj burno, Chatzigiagkou tvrdi da su Grci uglavnom strpljivi i spremni podnijeti žrtve, jer im je članstvo u EU-u ipak donijelo prosperitet, a daje im i sigurnost u odnosu prema tradicionalnom neprijatelju Turskoj.

milijardi eura, procjenjuje Gligorov. Kriza tečaja Fiskalna kriza nije posljedica nesposobnosti vraćanja dugova, nego nespremnosti nekih država da ih vrate, a to je političko i socijalno pitanje. Europska unija je dovoljno bogata da vrati sve svoje dugove, ali se zemlje članice ne mogu dogovoriti tko koliko plaća, smatra Gligorov. Najavljuje i krizu tečaja, jer sanacija dužničke krize nije moguća bez slabljenja eura, možda i do izjednačavanja s američkim dolarom. To bi zapravo bilo dobro i za EU i za Hrvatsku, jer bi nam podiglo konkurentnost na svjetskom tržištu i vratilo povjerenje ulagača. Razduživanje prema Gligorovu nije dobro rješenje jer znači produljenu recesiju ili stagnaciju, stoga je sljedeći izvor rasta domaća štednja. Hrvatska tu ne stoji loše jer štednja građana sada raste brže od kredita, ali od toga neće biti velike koristi bez fiskalne konsolidacije države, slaže se glavni ekonomist Privredne banke Marko Škreb. On nudi primjer Bugarske, koja je prije godinu dana imala jednaki kreditni rejting kao Hrvatska, a danas je kapital u Bugarskoj jeftiniji za 1,3 postotna boda. Razliku čine upravo mjere fiskalne konsolidacije.

Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti zabilježila je rast treći mjesec za redom. Naime, stopa registrirane nezaposlenosti u listopadu je iznosila 17,4 posto što, u odnosu na rujan, predstavlja rast za 0,6 postotnih bodova. Rast tog pokazatelja posljedica je rasta broja nezaposlenih osoba u listopadu koji je viši za 10.185 osoba u odnosu na rujan uz istodobno višemjesečno smanjenje broja aktivnog stanovništva. Povećanje broja nezaposlenih posljedica je priljeva sezonski zaposlenih radnika u nezaposlenost nakon završetka turističke sezone, dok je aktivnost realnog sektora i dalje preslaba da bi potaknula snažnije zapošljavanje. Oba navedena čimbenika pridonose rastu registrirane stope nezaposlenosti na mjesečnoj razini. Ipak, na godišnjoj razini primjetni su pozitivni pomaci pa je u odnosu na listopad proš-

le godine broj nezaposlenih osoba niži za 3,5 posto što je posljedično dovelo do niže stope registrirane nezaposlenosti za 0,4 postotna boda. S obzirom na to da u cijeloj 2011. godini očekujemo gospodarski rast

od 0,5 posto, on je ipak preblag da bi potaknuo ozbiljnije zapošljavanje ili popravio trendove na tržištu rada. Stoga na razini cijele ove godine očekujemo prosječnu registriranu stopu nezaposlenosti od 18 posto što je najviša zabilježena stopa od 2004. godine. Naime, u razdoblju od siječnja do listopada ove godine prosječna stopa nezaposlenosti iznosi 17,9 posto, dok je u istom lanjskom razdoblju iznosila 17,4 posto, kažu analitičari RBA.

*vijesti Riviera Adria prijavila stjecanje dionica

Riviera Adria, dioničko društvo iz Poreča, prijavilo je stjecanje 3020 dionica temeljem odluke Uprave te ovlasti Glavne skupštine, koje čine 0,002 posto temeljnog kapitala. Riviera Adria sada posjeduje 427.284 dionice Društva koje čine 0,4 posto temeljnog kapitala, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze. EBRD: kredit HEP-u EBRD pomaže Hrvatskoj u razvoju obnovljivih izvora energije odobravanjem sindiciranog kredita HEP-u u iznosu od 123,2 milijuna eura za financiranje izgradnje hidroe-

lektrane Ombla. Izgradnja novog postrojenja za proizvodnju energije, proizvodnog kapaciteta 68 MW, pomoći će Hrvatskoj da unaprijedi vlastitu energetsku sigurnost, a izgradnja hidroelektrane omogućiti veće količine pitke vode za Dubrovnik. Dani otvorenih vrata Hypo Alpe-Adria-Bank je u sklopu Dana otvorenih vrata HYPO EU Deska u Splitu organizirao predavanje o mogućnostima financiranja kroz EU fondove. Na području Splitsko-dalmatinske županije kroz prijašnje EU programe CARDS i PHARE realizirani su projekti u vrijednosti od oko 3,5 milijuna eura. Trenutačno je u provedbi šest projekata ukupne vrijednosti oko 18 milijuna eura. U 2011. je prijavljeno oko 20 projekata pojedinačne vrijednosti do tri milijuna eura.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3705, 28. studenoga 2011.

Tržište novca Zagreb

Likvidnost sustava se poboljšava Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

obra likvidnost sustava nastavila se i u prošlom tjednu. Nalazimo se u drugoj polovini razdoblja održavanja obvezne pričuve i ponuda kratkoročnih viškova veća je od potražnje. Zbog neslaganja uvjeta ponude i potražnje krajem prošlog tjedna iznosi ugovorenih pozajmica bili su skromniji. Stoga se značajni iznosi neraspoređene dnevne likvidnosti usmjeravaju krajem dana u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Prosječna tjedna ka-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

21.11.’11. - 25.11.’11.

14.11.’11. - 18.11.’11.

300

250 3 200 150

100 1 50 0

21.11.2011.

22.11.2011.

23.11.2011.

matna stopa iznosila je 1,18 posto, dok je prosječna prekonoćna stopa bila 0,79 posto. Ministarstvo financija održalo je u prošli utorak aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Aukcija trezorskih zapisa

24.11.2011.

25.11.2011.

u kunama raspisana je na rok od 91 dan i na rok od 182 dana, a prinosi na oba roka su porasli. Sudionici su pokazali velik interes za upis trezorskih zapisa, pa je od planiranih 100 milijuna kuna upisano ukupno 255 milijuna

ponedjeljak

utorak

kuna trezorskih zapisa i to na rok od 91 dan 143 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 4,6 posto i na rok od 182 dana 112 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 5,2 posto. Kod aukcije trezorskih zapisa u eurima planirani iznos izdanja bio

Hrvatsko devizno tržište

srijeda

četvrtak

petak

je 15 milijuna eura, a upisano je 19,6 milijuna eura i prihvaćene su sve pristigle ponude. Odmicanjem razdoblja održavanja obvezne pričuve mijenja se odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu,

likvidnost sustava se poboljšava, a raste ponuda viškova kuna, dok se potražnja polagano smanjuje. U idućem razdoblju očekujemo zadržavanje kratkoročnih kamatnih stopa na niskim razinama.

Mirovinski fondovi

Kuna oslabjela u odnosu na euro, dolar i franak Mirex oslabio Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro oslabjela za valuta AUD CAD

Srednji tečaj za devize australski dolar kanadski dolar

EUR

5,475233

7.492

USD

U odnosu na švicarski franak kuna je u navedenom razdoblju oslabjela za 0,9 posto. 5.68

CHF

6.12

JPY

japanski jen (100)

7,303514

švicarski franak

6,108794

GBP

britanska funta

8,750396

USD

američki dolar

5,657589

EUR

euro

7,491214

5.62

6.08

158

7.486

5.59

6.06

157

7.484

5.56

6.04

7.482

5.53

6.02

nih indeksa na početku prošlotjednog trgovanja. Sredinom tjedna također nije primijećen optimizam ulagača zbog dužničkih problema i podbačaja

5400

11800

21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 25.11

Dow Jones

aukcije za njemačkim državnim obveznicama na tlu Starog kontinenta, usporavanja rasta kineskog gospodarstva te slabijeg uvećanja američkog BDP2620 2580

11480

2540

5100

11320

2500

5000

11160

2460

4900

11000 21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 25.11.

3100 3000

CAC40

5700

DAX

21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 25.11. 8500 8400

2900

5600

8300

2800

5500

8200

2700

5400

8100

2600

5300

8000

21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 25.11.

NASDAQ

2420 21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 25.11.

5800

156

156 155

Neuspjeh pregovora oko smanjenja proračunskog deficita u SAD-u te dužnička kriza u eurozoni uzročnici su pada vrijednosti promatranih burzov-

11640

157

7.488

Pad vrijednosti burzovnih indeksa

5200

MIREX - tjedni

159

6.10

21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 25.11

Međunarodno tržište kapitala

5300

MIREX - mjesečni

5.65

primjena od 26. studenoga 2011. 21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 25.11

FTSE 100

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka dosegnula razinu od 155,3091 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se pad od 1,3 posto.

7.490

5,378914

CHF

Izvor: HNB

sredstva je u usporedbi s američkim dolarom bila umanjena za gotovo 1,7 posto.

blagih 0,02 posto. U razdoblju od prošlog ponedjeljka do petka vrijednost domaćeg platnog

21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 25.11.

NIKKEI 225

21.11. 22.11. 23.11. 24.11. 25.11.

a no što se procjenjivalo. Kraj tjedna, pak, svi promatrani burzovni indeksi završili su u minusu. Tako je vrijednost američkog Dow Jonesa od prošlog ponedjeljka do petka (bez četvrtka, zbog američkog Dana zahvalnosti) umanjena za 1,7 posto. Pad vrijednosti zabilježili su još tehnološki indeks Nasdaq čija je vrijednost umanjena za 1,9 posto i frankfurtski DAX koji je u spomenutom razdoblju oslabio za 1,5 posto. Indeks Pariške burze CAC40 na prošlotjednoj razini pao je za 0,9 posto, Tokijske burze Nikkei za nešto manje od 2,3 posto, a Londonske FTSE za 0,5 posto.

155 24.10.

3.11.

13.11.

24.11.

21.11.

22.11.

23.11.

24.11.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 24.11.2011. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

158,7752 156,2115 146,7505 155,0409 155,3091

117,2699 128,5259 133,8234 149,0228 177,8531 172,1063 185,1072 133,2147 116,4125 102,9093 161,4369 106,7396 117,2301 167,6835 148,8590 120,1954 104,8056 135,0881

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3705, 28. studenoga 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 288,537 milijuna kuna

Porast dioničkog prometa kuna, što je za 82,51 posto više u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 4,97 posto te je njegova posljednja vrijednost 1.721,05 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 957,59 bodo-

Marko Repecki www.hrportfolio.com

roteklog je tjedna došlo do porasta redovnog dioničkog prometa koji je iznosio 63,351 milijun Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Končar - elektroindustrija d.d. Zagrebačka banka d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Ericsson Nikola Tesla d.d. Valamar Adria Holding d.d. Dalekovod d.d. Privredna banka Zagreb d.d. Belje d.d. Podravka d.d.

-2,26% -3,92% -7,96% -4,18% -2,87% -8,83% -3,37% -4,95% -8,37% -4,00%

zadnja cijena 237,01 489,99 40,00 206,01 1.050,00 68,28 132,87 480,02 88,88 240,00

promet 17.930.753,10 4.790.056,66 3.862.967,38 3.591.302,50 3.347.257,53 2.464.828,25 2.431.035,93 2.262.580,95 2.235.559,13 2.205.563,81

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 63.351.901,78 kn

va što je pad od 4,31 posto. Najviše se trgovalo dionicom T-HT-a, kojom je ostvareno 17,93 milijuna kuna, a tjedan je završila na 237,01 kuni što je pad od 2,26 posto. Nijedna dionica, među 10 naj10 dionica s najvećim rastom cijene

trgovanijih, nije zabilježila porast. Najveći pad zabilježila je dionica Dom Holdinga. Trgovanje je završila na 68,28 kuna što je pad od 8,83 posto. Izra-

tjedna promjena

Hrvatski duhani d.d. Sunčani Hvar d.d. Prehrambeno ind. kombinat d.d. HTP Korčula d.d. Maistra d.d. HG Spot d.d. Euroherc osiguranje d.d. Riviera Adria d.d. Jadransko osiguranje d.d. OT-Optima telekom d.d.

+16,13% +10,10% +9,72% +7,82% +6,67% +6,00% +4,90% +3,09% +2,85% +1,87%

zadnja cijena 115,90 31,60 200,00 55,00 48,00 7,95 2.100,00 10,35 2.890,00 24,50

promet 5.707,39 5.449,33 2.400,00 5.450,00 960,00 14.936,22 613.200,00 216.489,79 66.489,99 81.203,95

INVESTICIJSKI FONDOVI

porast vrijednosti. Najveći pad kod dioničkih fondova imao je fond Ilirika JIE kojem je vrijednost smanjena za 9,79 posto. Niti kod mješovitih fondova nije bilo pozitivnih rezultata, a najmanje je pao fond C-Premium kojem je vrijednost smanjena za 0,85 posto. Vrh negativne

ljestvice u ovoj grupi zauzima Agram Trust kojem je vrijednost smanjena za 7,18 posto. Od osam obvezničkih fondova, u promatranom razdoblju nijedan nije ostvario porast, a najmanji pad imao je fond Raiffeisen Bonds kojem je vrijednost smanjena za 0,18 posto. Najve-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

€

90,2068

-1,36

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn

11,9250 25,9118 7,3360 120,6400 10,0199 92,8600 89,4900 67,5523 120,4157 44,5400 67,2740 81,5035 74,6600 82,5496 88,8900 48,3851 44,7520 32,2576 20,5918 63,8865 42,5099 55,7100 62,9986 4642,7800 80,7005 10,7442 27,8600 41,6868 5,6089 47,0900 36,1651 75,3397 45,1633 430,5012 262,1350 70,7138 72,1300 264,6004 59,1600 111,7719 78,2773 9,4257 88,5922 80,6661 89,3129 8,5868

-2,58 -4,26 -4,09 -3,08 -5,79 -4,18 -4,94 -1,82 -9,79 -4,63 -3,15 -1,90 -2,91 -3,91 -2,78 -0,50 -3,24 -4,90 -6,37 -3,30 -5,21 -4,32 -4,19 -2,97 -4,55 -2,90 -2,59 -4,62 -6,30 -4,35 -3,70 -3,22 -0,91 -2,50 -5,31 -3,20 -4,97 -5,10 -3,29 -5,95 -6,93 -3,44 -4,84 -7,95 -2,06 -8,07

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija

će padove imali su HPB Obveznički (-1,28 posto) i HI-conservative (-0,84 posto). Za razliku od prethodnih grupa, kod novčanih fondova svi su imali pozitivan rezultat, a najuspješniji su bili Raiffeisen Cash, ST Cash i Agram Euro Cash - svi s porastom od 0,07 posto. (M.R.) od 18. do 24. studenoga 2011. godine

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

zadnja vrijednost 1.721,05 957,59 90,45

ženije padove imale su i dionice Belja (-8,37 posto) te Zabe (-7,96 posto). Svih 10 najtrgovanijih je

tjedna promjena -4,97% -4,31% -2,14%

imalo promet veći od dva milijuna kuna te njihov promet čini 71,22 posto ukupnog prometa.

10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena

IPK Osijek d.d. Hoteli Podgora d.d. Zvijezda d.d. Žitnjak d.d. Hoteli Cavtat d.d. Proficio d.d. Arenaturist d.d. Luka Rijeka d.d. Ledo d.d. Excelsa nekretnine d.d.

-37,60% -24,30% -17,53% -16,67% -16,67% -14,89% -14,06% -13,84% -13,70% -13,68%

zadnja cijena 15,60 15,14 2.400,00 125,00 50,00 16,00 55,00 113,99 4.660,00 34,00

promet 655,20 1.468,58 20.130,03 7.056,20 50,00 13.337,64 12.989,16 913.338,41 1.312.528,16 92.767,39

*vijesti

Najuspješniji KD Victoria i Poba ICO Equity Iza nas je negativan tjedan u kojem su sve grupe fondova, osim novčanih, zabilježile pad vrijednosti udjela. Među dioničkim fondovima najuspješniji su bili KD Victoria (+1,84 posto) i Poba ICO Equity (+1,28 posto). Od ukupno 48 dioničkih fondova, nijedan nije zabilježio

index Crobex Crobex10 Crobis

Naziv(fond)

€ €

86,7800 91,3395

*Tjedna promjena [%] -3,78 -4,66

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn kn kn € kn €

108,5600 127,2100 93,7057 9,3014 110,5876 124,5800 125,5119 92,5477 90,4615 7,3532 74,2431 5,2388 60,0246 9,4267 109,8557 99,4500

-2,40 -2,32 -2,36 -2,46 -2,74 -2,89 -1,91 -1,17 -3,01 -2,95 -3,55 -0,85 -7,18 -3,11 -1,45 -0,88

€ € € € € kn € €

159,3300 11,2812 173,3400 128,7811 132,1100 165,8550 124,0934 108,7842

-0,72 -0,84 -0,18 -0,68 -0,53 -0,43 -1,28 -0,41

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn €

135,0041 166,2089 142,3434 128,6651 148,3700 141,6000 142,2158 138,8959 125,7474 135,1842 125,2306 118,6289 11,6422 111,1351 10,9692 105,4163 108,3700 101,4511 100,5000

0,05 0,06 0,05 0,05 0,07 0,06 0,05 0,07 0,02 0,06 0,05 0,06 0,06 0,06 0,07 0,07 0,04 0,03 0,03

Valuta

ZB BRIC+ Ilirika Gold

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash

Povećanje sniženih stopa PDV-a Istraživanje Kretanje stopa poreza na dobit i indirektnih poreza koje je proveo KPMG, pokazuje kako su stope poreza na dobit u padu zadnjih 10 godina. Stope poreza na dodanu vrijednost i poreza na promet roba i usluga u porastu su te se primjenjuju na sve više proizvoda i usluga. “Globalni trend je hrvatska realnost”, kaže Paul Suchar, partner u odjelu za porezno i poslovno savjetovanje KPMG-a u Hrvatskoj. “Hrvatska standardna stopa poreza na dobit od 2001. smanjena je na 20 posto, dok je standardna stopa PDV-a povećana u 2010. Očekujemo povećanje sniženih stopa PDV‑a kao posljedicu pristupanja EU-u”, kaže Suchar. ENT otpustio dionice Kompanija Ericsson Nikola Tesla prijavila je prošli tjedan otpuštanje 425 komada vlastitih dionica koje čine 0,03 posto temeljnog kapitala. Nakon otpuštanja Ericsson Nikola Tesla posjeduje 4977 komada vlastitih dionica koje čine 0,37 posto temeljnog kapitala, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Svrha otpuštanja vlastitih dionica je podjela dionica zaposlenicima sukladno Programu nagrađivanja. Certificirana ZSE Nakon višemjesečnog usklađivanja poslovnih procesa i organizacije po-

slovanja s ISO 9001:2008 normom, predstavnici certifikacijske kuće SGS Adriatica uručili su Upravi Zagrebačke burze certifikat koji potvrđuje da ZSE zadovoljava standarde upravljanja kvalitetom propisane ovom danas najraširenijom međunarodno prihvaćenom normom. Uvođenje ISO standarda za Zagrebačku burzu znači ne samo obvezu održavanja najviše razine kvalitete kroz standardiziranje internih sustava upravljanja već i njihovo kontinuirano poboljšanje s ciljem smanjenja utjecaja internih i eksternih činitelja na kvalitetu proizvoda i usluga. Petrokemija: Nova tranša komercijalnih zapisa

Nadzorni odbor Petrokemije dao je na prošlotjednoj sjednici suglasnost na prijedlog Uprave za izdanje nove tranše u okviru postojećeg Programa izdavanja komercijalnih zapisa. Agent izdanja i dealer Programa je Privredna banka Zagreb. Komercijalni zapisi te tvrtke predstavljanju izravnu, bezuvjetnu i neosiguranu obvezu, objavljeno je na internetskim stranicama ZSE. Neto prihod od izdavanja zapisa koristit će se za podmirenje kratkoročnih obveza.

Izbor iz PV prodaje! INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ cijena

180,00 kn

SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA cijena

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ cijena

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

269,00 kn

200,00 kn

180,00 kn

200,00 kn

170,00 kn

299,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

ZAKON O RA RADU ADU U

KULTURAA U IZ IZLO IZLOGU LOGU LO GU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

s komentarima rima i tumač tumačenjima mačenj enjima jima

cijena

261,00 kn

153,00 kn

cijena

90,00 kn

cijena

90,00 kn

290,00 kn

100,00 kn

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

cijena

107,00 kn

cijena

170,00 kn

90,00 kn

351,00 kn

119,00 kn

100,00 kn

189,00 kn

390,00 kn

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

ČOVJEK I OKOLIŠ

NLP

uvod u osobni rast i razvoj

KRIZA, A POSLIJE?

POGLED U ZVJEZDANO NEBO KIGEN

134,00kn

KRIZA SE PRODUBLJUJE

170,00kn

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

ETIČKA KLOPKA

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća TIMpress

135,00 kn

cijena

179,00 kn

cijena

12167,00 kn

134,00 kn

150,00 kn

199,00 kn

149,00 kn

240,00 kn 13

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

RADNO VRIJEME

KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

171,00 kn

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK drugo izdanje

cijena

144,00 kn

cijena

269,00 kn

190,00 kn

160,00 kn

299,00

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

161,00 kn

179,00 kn

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

Teorija i praksa Synopsis

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 000 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

privredni vjesnik

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 str .

306,00kn

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

149,00kn

EUROPSKO LOBIRANJE

314,00kn

Novum

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

306,00kn 171,00kn

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA KIGEN

170,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU HUOJ

KOMUNIKACIJSKI PLAN

117,00kn

HUOJ

117,00kn

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE 7,00kn

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU Reforma postupka odbora Novum

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI? Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

117,00kn

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA Novum

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća TIMpress

Mato Karačić

81,00kn

ODNOSI S JAVNOŠĆU

HUOJ

cijena

134,00kn

108,00kn

genij elektrotehnike

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

2. izdanje Novum

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

NIKOLA TESLA

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str.

593

cijena pa keta

162,00 kn

659,00 kn,00 kn

180,00 kn

nakladnik: KIGEN

S komentarskim bilješkama TIMpress

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU kn TIMpress

81,00