e-pv 3707 by NEstar

Trebamo investicijsku banku O tome kako unaprijediti proizvodnju u Hrvatskoj govori Vjekoslav Majetić, direktor Dok-ing Grupe

Nakon izbora Nova vlada neće imati 100 dana poštede, ali neće morati ni ulaziti u kompromise. Što gospodarstvenici očekuju?

Zašto nemamo franšiza Davatelji i korisnici franšiza vape za zakonskim okvirom, registrom te prilagođenim kreditiranjem

tema tjedna

aktualno

tema tjedna

Str. 4-5

Str. 9

Str. 4

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 0 7 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 12. prosinca 2011. Godina LVIII / Broj 3707. www.privredni.hr

privredni vjesnik

liderice u poslovnom svijetu / potpisan ugovor s unijom / predstavljanja tvrtki / stil / svijet financija

Vinogradarstvo i vinarstvo

uvozimo jeftino, izvozimo skupo

Hrvatska proizvodi vina znatno više od domaćih potreba, a rezultati dugogodišnjeg rada vrhunskih vinara vide se u izvoznim uspjesima >>10-11

EBAN OS P RILOG P N info EE i

ork onos Što d rope Netw u E prise Enter

Intervju: Mirko Ćavara, borovo

papreni suvenir iz srca baranje

>> 6-7

>> 12

Još uvijek ne možemo do svoje imovine vrijedne oko 35 milijuna eura, kaže direktor poznate vukovarske tvrtke

Boreći se za ekonomsku neovisnost žena, Baranjke su svoju crvenu papriku i službeno promovirale u zaštićeni suvenir

IZ SADRŽAJA PROSINAC 2011. EKOPOLITIKA

Voda: razbacujemo li se neprocjenljivim bogatstvom U vodoopskrbu i odvodnju do 2023. planira se uložiti 23,2 milijarde kuna

15 16

Biopročistači u kućanstvu Akvakultura: hrana budućnosti

Dizalica topline spušta račune

ZELENE TEHNOLOGIJE

Cementare su pouzdan partner u zbrinjavanju otpada

Svjetski uspjeh Rimac Automobila

Pokažimo djeci put bez alkohola Županije potiču štednju: Krapinsko-zagorska Solarni pilot-projekt u Konzumu

32 Intervju Jadranko Husarić: Europa diktira dinamiku zaštite

AKTUALNO

10 14

Obvezno energetsko certificiranje zgrada

ODGOVORNO DRUŠTVO

22 24 26 27 07

43 44

ODRŽIVI RAZVOJ Lonjsko polje: Turizam vraća mlade

Pročistači komunalnih voda: Zagreb, Karlovac, Sisak Milijuni u otpadnim vodama

Dundović: Zelenim radnim dnim mjestima protiv krize

IJA • OD GO

VORNO

POSLOV ANJE

U GODIN

ZAŠTITA

KAO STR

Intense u Samoboru i Koprivnici

Osigurajte svoj primjerak na zmagazin@privredni.hr ili 01 56 000 27

• ZDRA VO

broj 3·p

rosinac 201

I SUŠE

ŠTEDIMO ENERGIJU U

• EKOL OG

in mzealegnaizin

Peleti: Velike ambicije, neizvjesni rezultati

Novi broj magazina Privrednog vjesnika za zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša i društveno odgovorno poslovanje.

od 12. siječnja 2012., četvrtkom u 22:15 sati

RAZVOJ

OBNOVLJIVI IZVORII

Zeleni magazin

gospodarski razgovori Darka Bukovića tjedno i na vašoj televiziji

ODRŽIVI

VODA

ATEŠKI

INTERES

Akvakult hrana bu ura: traži pod dućnosti uzetnike

AKTUALNO

Kako dje luju komunaln pročistači ih voda

ENERGE

TIKA

Uskoro gr adnja prve geoterm alne elektr ane

REGIONA

LNI RAZVO

U Lonjsko polje vra ćaju se mladi

1.·godin

ŽIVLJEN

a I.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3707, 12. prosinca 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Ivo Josipović, predsjednik Republike

Izazovi stvaraju snažniju Uniju Potpisivanje Ugovora o pristupanju čin je koji po svojoj važnosti za hrvatske građane stoji uz bok odluci Hrvatskog sabora o neovisnosti. Nakon 20 godina moderna se Hrvatska vratila političkom i kulturnom prostoru kojem je u povijesti pripadala. Hrvatska danas ulazi u Europu, ali još je važnije da je Europa ušla u Hrvatsku. Za nas je sretna okolnost da se završni proces preklopio s novim parlamentarnim ciklusom. Hrvatska će imati novu osvježenu vladu koja će morati nastaviti ovaj put. Izazovi pred nama golemi su i neprestani. Do sada su odgovori na izazove stvarali snažniju Uniju, a tako će biti i sada.

Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica:

Nema pozitivnog poslovanja ako se dogovorno troši Ne može se tržišno zarađivati, a dogovorno trošiti. Jedan od glavnih problema današnjih Hrvatskih željeznica je to da se željeznica često koristila, a i dalje se koristi, kao sredstvo za spašavanje nekih domaćih tvrtki. Ne može država s jedne strane od nas tražiti da poslujemo po zakonima tržišta, a s druge strane nametati nam obveze nabave, recimo vlakova, od točno određenog proizvođača po cijeni koja je daleko veća od tržišne.

Božo Prka, predsjednik uprave Privredne banke ZAGREB:

Treba riješiti uzroke nelikvidnosti Nelikvidnost je u velikoj mjeri zapravo pitanje insolventnosti. Mnoga su poduzeća, pogotovo ona iz skupine malih i srednjih, u protekle četiri godine iscrpila kapital, obveze su im premašile imovinu. Prema analizi, jedva 20 posto malih i srednjih poduzeća danas zadovoljava standardne kriterije kreditne sposobnosti. Problem tvrtki je niska konkurentnost poduzeća koju pritišće porezni teret i nedovoljno fleksibilno tržište i koja je u uskoj vezi s nekonkurentnom državom, a tu se začarani krug zatvara i dolazi se opet do nužnosti provedbe dubokih strukturnih reformi. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(h)ost komentator: Romana Šundov Armstrong, predsjednica Uprave tvrtke Nirs, Split

Investicija popraćena krizom može biti težak uteg Pozitivni rezultati u duljem razdoblju sami po sebi nameću potrebu investiranja i daljnjeg razvoja

va godina je za tvrtku Nirs, koja se bavi proizvodnjom tekstila i trgovinom ugostiteljske opreme, bila bolja i uspješnija nego dvije prethodne krizne godine. Osim iznenadne krize koja je rezultirala padom investicija kupaca, rezanjem troškova te smanjenom potražnjom, otegotna okolnost bila nam je i upravo tada dovršena vlastita investicija – nova poslovna zgrada u sklopu koje je izgrađen hotel, restoran, caffe bar, skladišni, prodajni i proizvodni prostor. Na investiciju smo se odlučili zbog stalnog porasta opsega posla prethodnih desetak godina te stalnih pozitivnih rezultata koji su jamčili svijetlu budućnost. Pozitivni rezultati u duljem razdoblju sami po sebi nameću potrebu investiranja i daljnjeg razvoja. Tržište je nemilosrdno, stalno morate održavati korak s trendovima i predvidjeti želje kupaca. S obzirom na to da smo se prvi u Hrvatskoj davne 1992. počeli baviti ovim poslom, kupci od nas očekuju da smo uvijek korak ispred ostalih. Njihovo povjerenje nikako ne smijemo iznevjeriti. Nadalje, cilj nam je bio povećati kapacitete

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

proizvodnog pogona koji se, zbog gašenja velikih tekstilnih tvrtki na ovom području, najbrže razvijao. Bilo je poteškoća pri nabavi repromaterijala; uslijed krize proizvođači su se orijentirali na “ziheraške” proizvode, bez novih dekora, bez ulaganja

Apsolutno podržavam inicijativu da se u škole uvedu kute, ne samo radi zaštite odjeće nego i kako bi se uklonile statusne razlike među djecom u nove dezene i materijale. Samim time i nama je bilo nemoguće ponuditi kvalitetan gotov proizvod svojim kupcima. Otvaranje novog poslovnog centra omogućilo nam je opremanje bilo kojeg hotela ili ugostiteljskog objekta po principu “ključ u ruke”. Međutim, iznenadno “objavljenom” krizom ta investicija i želja za razvojem pretvorili su se u kamen oko vrata. Bili smo primorani u potpunosti promijeniti način poslovanja. Umjesto velikih hotelskih investicija morali smo se okrenuti manjim kup-

cima kao što su privatni apartmani, caffe barovi, restorani, konobe te ostale vrste ugostiteljskih objekata. Kako bismo amortizirali udar krize i izvukli se iz novonastale situacije, sve svoje potencijale uložili smo u terenski rad i direktan kontakt s kupcima. Iznimna upornost i angažman svih naših zaposlenika tijekom ove godine pridonijeli su pozitivnoj bilanci. S ponosom možemo reći da je 2011. godina našeg oporavka. U 2012. obilježavamo 20 godina postojanja tvrtke. Mnogim ak-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

cijama, promocijama, poklonima i drugim aktivnostima nastojat ćemo zahvaliti svim vjernim kupcima koji su i sami dio našeg uspjeha. Očekujući pozitivne promjene na području hotelijerstva i ugostiteljstva, početkom 2012. uvodimo mnoštvo novih artikala, kako u asortimanu sitnog inventara tako i u programu proizvodnje tekstila. Za proljeće pripremamo veliku modnu reviju vlastitih proizvoda, od konobarskih i kuharskih odijela pa do radne odjeće za sobarice, medicinsko osoblje, prodavače i skladištare, a sve to s odmakom od klasičnog i uniformiranog, često viđenog stila. Predstavit ćemo i svoje viđenje školskih kuta. Apsolutno podržavam inicijativu da

Iznimna upornost i angažman svih naših radnika tijekom ove godine pridonijeli su pozitivnoj bilanci se u škole uvedu kute, ne samo radi zaštite odjeće nego i kako bi se uklonile statusne razlike među djecom i spriječila diskriminacija djece slabijeg imovinskog stanja.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

( 16.500 ljudi

zaposleno u franšizama u Hrvatskoj

Privredni vjesnik Broj 3707, 12. prosinca 2011.

( između 2 i 3 mil kn ulaže se godišnje u istraživanje i razvoj

Franšizno poslovanje

Vjekoslav Majetić, direktor Dok-ing Grupe

Da je zakona i kredita, bilo bi i više franšiza

Hrvatskoj treb

Glavne prepreke razvoju franšiza su nepoznavanje franšiznog poslovanja, manjak kreditnih programa, nepostojanje zakonske regulative i statistike franšiza, izostanak potpore države i slaba pravna infrastruktura Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ranšiza je model rasta poduzeća koji značajno smanjuje neizvjesnost u najrizičnijim fazama rasta: pokretanju poduzeća i fazi brzog rasta. Franšizno poslovanje je vrlo razvijeno u većini zapadnih zemalja, posebno u SAD‑u, gdje posluje 2500 davatelja franšize na ukupno 900.000 franšiznih lokacija u 75 različitih djelatnosti, a franšize ostvaruju ukupni

četnicima koji posao započinju kupujući franšizu, tako i među zrelim poduzećima koja franšizu koriste kao model rasta i izgrađuju vlastitu franšiznu mrežu. Prema podacima Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, u Hrvatskoj je trenutno prisutno 170 franšiznih mreža koje indirektno zapošljavaju oko 16.500 ljudi. Malo domaćih franšiza Od toga je samo 35 hrvatskih franšiza, dok je, primjerice, u susjednoj Ma-

žanom na zagrebačkom Ekonomskom institutu. Direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva Mirela Alpeza smatra da su glavne prepreke nepoznavanje franšiznog poslovanja, manjak adekvatnih kreditnih programa za financiranje kupovine franšize, nepostojanje zakonske regulative i statistike franšiza, izostanak potpore države i slaba pravna infrastruktura. Davatelji i korisnici franšiza stoga očekuju od države sko-

Davatelji i korisnici franšiza očekuju od države skoru izradu zakonodavnog okvira za franšize prihod od oko 850 milijardi dolara te zapošljavaju 9,5 milijuna ljudi. U EU-u se računa da ima oko 10.000 franšiznih sustava, iako nitko ne zna točno, jer ne postoji jedinstveni registar. Među 500 vodećih europskih franšiza samo su dvije iz Srednje i Jugoistočne Europe: mađarski Fornetti sa 6464 i češki Bata sa 5000 franšiznih lokacija. U Hrvatskoj se franšiza sve više razvija, kako među poduzetnicima po-

Investicijska banka treba imati mogućnost isfinancirati već goto dovoljan kada ne bi ovisio o poslovnim bankama Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

agrebačka Doking Grupa ove godine slavi 20. obljetnicu rada i postojanja. Krenuvši s malim strojevima za razminiranje, u tvrtki su uglavnom na osnovi inovativnih inicijativa vlasnika i direktora Dok-inga Vjekoslava Majetića razvili i stroj za potrebe rudarstva, prvo dizelski pa onda i električni, a potom i stroj za protupožarnu zaštitu. Ono što te strojeve bitno razlikuje od bilo čega drugog na tržištu jest daljinsko upravljanje, čime se bitno smanjuje rizik za

Tko god je dolazio kod nas pokrenuti proizvodnju, okrenuo se i otišao neobavljena posla

đarskoj 240 domaćih od ukupno 340 franšiza, a u Sloveniji 52 od ukupno 107 franšiznih mreža. Da bi se franšizno poslovanje u Hrvatskoj brže razvijalo, potrebno je premostiti nekoliko ključnih prepreka o kojima se govorilo i na okruglom stolu odr-

ru izradu zakonodavnog okvira za franšize, kreiranje Registra franšiza u okviru Hrvatske gospodarske komore, programe kreditiranja prilagođene franšizama te uključivanje franšiznog poslovanja u nastavne sadržaje na sveučilištima.

Što je franšiza? Franšiza se definira kao pravni i komercijalni odnos između imatelja robnog žiga, uslužnog žiga, trgovačke marke ili reklamnog simbola i pojedinca ili grupe koji traže pravo korištenja te identifikacije u poslovanju. Davatelj franšize licencira svoje trgovačko ime (brend) i svoj način poslovanja korisniku franšize koji se slaže da će poslovati u skladu s uvjetima ugovora o franšizi. Najpoznatija svjetska franšiza je McDonald’s, a u Hrvatskoj su među najpoznatijima Bio&Bio i Body Creator.

operatora stroja u bilo kojoj aktivnosti. Dugogodišnje iskustvo rada i razvoja tih strojeva dovelo je i do razvoja modela električnog automobila, što postaje još jedna djelatnost tvrtke. S obzirom na izrazito ekološki pristup svim proizvodima, dio tvrtke se bavi i razvojem proizvoda koji koriste energiju iz obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije. Danas je u Dok-ingu zaposleno 170 djelatnika, a prosječna plaća je 8700 kuna. Godišnje u istraživanje i razvoj ulažu između dva i tri milijuna eura. Izvoze 90 posto proizvoda u mnoge zemlje svijeta i jedan su od velikih partnera NATO-a. S Majetićem smo razgovarali o

planovima za sljedeću godinu, uvjetima proizvodnje u Hrvatskoj i drugim zemljama, te o prijedlozima za unaprjeđenje proizvodnje u Hrvatskoj. Proizvodite li već u drugim zemljama? - Trenutačno pregovaramo na dva-tri mjesta za proizvodnju našeg električnog automobila. Jasno da bi u Aziji ili Americi proizvodnja bila daleko veća nego što je u Europi i Hrvatskoj. Preseljenjem možemo izbjeći troškove prekomorskog transporta, koji znatno utječu na cijenu na lokalnom tržištu. No to ćemo tek vidjeti, pregovori su tek u povojima. Radimo i robote za afričke rudnike, a trenutačno ih proizvodimo u Hrvatskoj. Ukoliko ta količina naraste preko kritične mase od pedesetak robota godišnje, onda ćemo i tu proizvodnju prebaciti u te zemlje. Zadržali bismo samo hardverski i softverski dio koji bi onda isporučivali za takve uređaje. Koliko bi trebalo novca da se pokrene ozbiljnija proizvodnja automobila? - Oko 50 milijuna eura za niskoserijsku proizvodnju, do 1000 vozila godišnje. Ima zainteresiranih ulagača: dobivamo pisma namjere, a nedavno smo bili i u Los Angelesu na sajmu gdje su se predstavili najznačajniji svjetski proizvođači, i to vrlo skupih automobila. Krasno smo primljeni i grad nam je ponudio mogućnost proizvodnje. Mi bismo zapravo bili najsretniji s nekim povoljnim kreditom HBOR-a ili neke dru-

ge banke, jer bi tako mogli pokrenuti proizvodnju kod kuće. Jeste li ga kod nas već pokušali dobiti? - Nismo još tražili. Trenutačno se spremamo za proizvodnju manjeg broja automobila koji bi se radili isključivo po narudžbi poznatog kupca. Našli smo način da se financijski ne preopteretimo, a da ipak sve dovedemo do finalnog proizvoda koji će najvjerojatnije osvojiti svjetsko tržište, barem prema onome što smo vidjeli u Americi. Bili smo ponosni što se jedan hrvatski proizvod našao među najpoznatijim i najskupljim svjetskim automobilima, a interes za njega je bio golem. Auto ćemo u cijelosti prilagoditi kupcu, što znači da će moći birati primjerice boju sjedala, a cijena će biti oko 50.000 eura. Nedavno je u Bugarskoj pokrenuta proizvodnja električnog automobila, čime je otvoreno čak 2000 radnih mjesta. Bi li, s obzirom na to da bi se tako mogao zaposliti veliki broj ljudi, i naša vlada trebala na neki način pomoći vašoj proizvodnji? - Činjenica je da bi se sufinanciranjem korištenja električnih automobila potaknula prodaja i uopće interes za takve automobile. Primjerice, u SAD-u vlada sa 10.000 dolara potiče svakog korisnika da koristi takav automobil, a u Srbiji sa 1000 eura. Kod nas je suprotno: registracija takvog automobila plaća se skuplje, i zato imamo samo 17 takvih

www.privredni.hr Broj 3707, 12. prosinca 2011.

( 90% proizvoda ( oko 50.000 € Dok-ing izvozi

*vijesti

cijena električnog automobila

a investicijska banka ve i ugovorene projekte, primjerice velike i sigurne narudžbe, jer povrat novca je siguran. HBOR bi bio

Dio proizvodnje preselit ćemo u Rusiju Nedavno je bilo objavljeno da ste odbili proizvodnju vatrogasnih robota u Rusiji. Je li to točno i o kakvim je zapravo robotima riječ? - Uz stroj za razminiranje, koji je svjetski brend jer njime pokrivamo 60 posto tržišta, električni automobil i drugo, proizvodimo i vatrogasna robotska vozila na daljinsko upravljanje koja služe za gašenje požara i zaštitu u posebno teškim uvjetima, kao što su petrokemijska i druga procesna postrojenja, skladišta opasnih i zapaljivih tvari, pa i nuklearna postrojenja. Stroj smo razvili na zahtjev ruske automobila na cestama. To je katastrofa jer i temeljem direktive Europske unije moramo zamijeniti dio postojećih automobila s vozilima na alternativni pogon. Mislim da vlada treba promijeniti postojeću zakonsku regulativu te svakako naći načina da olakša proizvodnju.

Automobilska industrija je veliki potencijal, međutim kod nas nikako da zaživi? - Vlada bi mogla osigurati beneficije za mnoge industrije jer smo vidjeli da tko god je dolazio kod nas pokrenuti proizvodnju, okrenuo se i otišao neobavljena posla. U Hr-

vlade i za njihove potrebe, pa ćemo dio proizvodnje preseliti u Rusiju. Preseljenje je logično jer ovdje nemamo kapacitete za takvu proizvodnju, a drugo, to su i oni tražili jer svaka zemlja želi što više proizvodnje zadržati na svom području. Do 50 komada obično proizvodimo u Hrvatskoj, a sve iznad toga ide u zemlju koja naručuje naše strojeve. Rusija trenutačno ima potrebu za 400 takvih strojeva. Finalizaciju pregovora očekujem sljedeće godine. Uz to, prošli smo tjedan strojeve prezentirali i austrijskoj vladi, pa očekujemo da ćemo i s njima sklopiti ugovor. vatskoj se mnogo radi za autoindustriju, ali glavna proizvodnja odlazi u Njemačku, Mađarsku... Treba vidjeti zašto je to tako jer očito nešto ne štima kada nam investitori odlaze. S obzirom na to da imate iskustva s inozemstvom, kako ocjenjujete uvje-

te proizvodnje kod nas? Jesmo li mi samo, uvjetno rečeno, skupa radna snaga ili ima i puno toga drugog? - Tu je još i dugotrajno rješavanja zahtjeva, sporo otvaranje tvrtke, teško dolaženje do potpora, visoki porezi... U drugim zemljama sve puno jedno-

stavnije funkcionira. Kod nas je pitanje kako uopće početi s proizvodnjom jer nema dovoljne financijske potpore, a dio poduzetnika i ne zna iskoristiti ono što ipak postoji. Mi uspijevamo zato što svaki proizvod razvijamo do kraja i onda ga kao takvog plasiramo na tržište. Proizvodnja u Hrvatskoj mogla bi se unaprijediti kada bi država potencijalnim investitorima dala na početku sve besplatno te manje poreze, a zaradila bi tako što bi proizvodnja i zaposlenost punila proračun. Uz to Hrvatskoj bi, po uzoru na praksu u razvijenim zemljama, trebala jedna investicijska banka. HBOR bi bio dovoljan kada ne bi ovisio o poslovnim bankama. Primjerice, kada mi HBOR odobri 10 milijuna eura kredita, a poslovna banka mi ne da toliko jer nemam dovoljno nekretnina, onda mi HBOR-ov kredit ništa ne znači. Investicijska banka treba imati mogućnost isfinancirati već gotove i ugovorene projekte, primjerice velike i sigurne narudžbe, jer povrat novca je siguran. Kako nemamo jednu takvu banku, i sam sam morao odbijati velike narudžbe iz Iraka i drugih zemalja. Što očekujete od ulaska u EU? - Očekujem svakako da će nam biti bolje, ne samo zbog većeg tržišta nego i zato što ćemo onda lakše doći i do povoljnijih kredita u investicijskim bankama o kojima sam govorio, ali i u drugim bankama gdje su kamate znatno manje nego kod nas.

Ledo možda na prodaju Koncern Agrokor, većinski vlasnik tvrtke Ledo, razmatra različite strateške opcije vezano uz biznis sladoleda i smrznute hrane, što može uključivati i prodaju portfelja, a odluka o prodaji nije donesena, izvijestila je Uprava Leda. Agrokor bi mogao prodati Ledo kako bi osigurao novac za financiranje kupnje slovenskog Mercatora. Mogući kupac Leda je Unilever, a cijena bi mogla biti 480 milijuna eura. Tommy nastavlja sam Splitska maloprodajna tvrtka Tommy izlazi iz Narodnog trgovačkog lanca. Tommy je osnovan 1992., a od prvog siječnja 2012. više neće biti dio grupacije NTL koju je registrirao 2004. u supart nerstvu s tvrtkama Kerum, Plodine i Presoflex. Tommy zapošljava 1700 djelatnika i posluje u 74 prodajna objekta. Novi poslovi ENT-a Na tržištu Zajednice Neovisnih Država i BiH Eric sson Nikola Tesla potpisao je nove izvozne ugovore vrijedne 33 milijuna kuna. Većina poslova ugovorena je u Bjelorusiji, Rusiji, Moldaviji i Kazahstanu, a radi se o modernizaciji i proširenju mobilnih i fiksnih mreža. Instrumentarija: novi proizvodi za Rusiju Instrumentarija, proizvođač implantata za ortopediju i traumatologiju, obilježava 115. obljetnicu osnutka pokretanjem proizvodnje intramedularne fiksacije, posebno prilagođene za tržište Ruske Federacije. Tvrtka je pustila u rad novi CNC stroj za proizvodnju intramedularnog čavla. U planu je i otvaranje tvornice na prostoru Ruske Federacije radi čega je uloženo 300.000 eura u registracijske postupke, opremu i prilagodbu na poslovanje u toj državi.

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3707, 12. prosinca 2011.

Stanje gospodarstva Osječko-baranjske županije

Nakon tri godine – zaustavljen pad Nakon trogodišnjeg negativnog trenda, gospodarstvo Osječko-baranjske županije bi ovu, 2011. godinu, trebalo zaključiti rezultatima kakvi su zabilježeni i lani. Bit će to prva godina nakon 2008. koja neće zavr-

Ovu će godinu završiti s oko 23 milijarde kuna prihoda šiti s negativnim financijskim predznakom. “Bitni su dobri rezultati u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Naime, nakon tri godine sa zadovoljstvom možemo reći da se vraćamo rezultatima s razine 2008. godine u iznosu od oko milijarde i 200 milijuna američkih dolara. Sve sadašnje procjene, temeljene na devetomjesečnim obračunima, govore da će tako biti i ove godine”, izjavio je Zoran

izravna materijalna ratna šteta

Mirko Ćavara, glavni direktor Borova

Privatizacija Kovačević, predsjednik HGK-Županijske komore Osijek, predsjedajući sjednicom Gospodarskog vijeća Komore Osijek. Gorući problem gospodarstva ove županije je insolventnost. Uz određena pozitivna kretanja još je uvijek na visokoj razini i nelikvidnost i broj poduzeća u blokadi, kao i njeno trajanje. Višegodišnja recesija i gubitak gospodarskih aktivnosti rezultirali su i negativnom slikom kada je o zaposlenosti riječ. U protekle tri godine izgubljeno je 8000 radnih mjesta, dok je na razini županije nezaposlenih čak 6000 više. Nadalje, ovu će godinu osječko-baranj-

sko gospodarstvo završiti s oko 23 milijarde kuna prihoda što je velikih pet milijardi manje od onoga koliko je ostvareno u 2008. godini. “Ako se uzmu u obzir projekcije razvoja kojima smo se bavili prije tri godine, odnosno prije krize, osječko-baranjsko gospodarstvo je ovu godinu trebalo završiti s prihodima većim od 30 milijardi kuna. Veliki je to manjak i nazadovanje koje će biti teško nadoknaditi. Suštinski pomak u tom smislu dugoročno mogu ostvariti nove proizvodnje, a kratkoročno novi investicijski ciklusi, posebno u sektoru građevinarstva”, rekao je Kovačević. (S.S.)

Liderice u poslu

Ljerka Puljić i Nevenka Bečić najmoćnije poslovne žene “Sve bi se žene trebale boriti da postanu lideri na poslu jer kad ste na tom mjestu, svi vas uvažavaju. Danas me svi citiraju, međutim dok nisam bila na toj poziciji, isto sam govorila pametne stvari, ali nikoga nije bilo briga”, rekla je dekanica poslovne škole IEDC Bled Danica Purg na prošlotjednom okupljanju oko 300 poslovnih žena koje je organizirao poslovni tjednik Lider. Prema izboru urednika tog tjednika, i ove su godine proglašene najmoćnije poslovne žene u Hrvatskoj. Prvo je mjesto već šesti put zauzela viša izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Pu-

( 300 mil €

ljić, a drugo, jednako kao i lani, predsjednica Uprave Keruma i predsjednica Gradskog vijeća Splita te odnedavno i saborska zastupnica Nevenka Bečić. Na trećem je mjestu predsjednica Uprave tvrtke Prirodni plin Davorka Tancer, a na četvrtom Gordana Kovačević iz Ericsson Nikole Tesle. Peto mjesto zauzela

je Mladenka Grgić iz Euroherc osiguranja, a šesto kći Ivice Todorića Iva Balent. Na sedmom je mjestu Irena Jolić Šimović iz Hrvatskog telekoma, a na osmom Slavica Maros Stipančić iz Dinova-Dione. Posljednja dva mjesta među prvih 10 zauzele su Marica Vidaković iz Kraša te Đozi Heberling iz Plodina. (J.F.)

Očekujemo da nova vlada privatizaciji Borova pristupi kako se to Hrvatske, da imaju pravo na otkup 50 posto povlaštenih dionica Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ako je u poslijeratnim godinama u obnovu prostora i nabavu tehnologije uloženo oko 120 milijuna kuna, golemim kompleksom tvornice Borovo još uvijek dominira ratna slika razorenih i devastiranih objekata. Najviše je, po 40 milijuna kuna, ulo-

Izvan našeg dosega trenutačno je imovina u vrijednosti od oko 35,36 milijuna eura ženo u obnovu proizvodnje kožne obuće i u proizvodnju gumeno-tehničke robe. Iako se radi o značajnim iznosima, to je još daleko od 300 milijuna eura kolika je službena procjena izravne materijalne ratne štete počinjene tadašnjem Kombinatu Borovo. Stoga današnja, u velikoj mjeri ratna vizura Borova, ne treba čuditi. Uostalom, mnogo toga što je postojalo i radilo prije 20 godina nikada i neće biti ponovno stavljeno u funkciju. Naime, predratno Borovo zapošljavalo je oko 23.000 radnika (od čega 17.000 u krugu borovske tvornice) koji su radili u čak 90 različitih djelatnosti. Tada se godišnje proizvodilo 20 milijuna pari obuće, a danas pola milijuna. Borovo je, nakon Ine, bilo najveća kompanija u bivšoj Jugoslaviji. Međutim, samo nekoliko mjeseci barbarskog ludi-

la bilo je dovoljno da uništi ono što su ljudi stvarali punih 60 godina. Današnje Borovo, koje je u lipnju obilježilo 80 godina otkako je češki industrijalac Tomaš Bata 1931. godine utemeljio tvrtku Bata-Borovo, ima temeljni kapital vrijedan oko 790 milijuna kuna a riječ je o tek četiri posto vrijednosti u odnosu na vrijednost Borova uoči posljednjega rata. U današnji kapital ubraja se postojeća tvornica u Borovu, pedesetak hektara zemljišta, pogoni u Somboru, te oko 600 prodavaonica, odnosno poslovnih prostora u zemljama bivše Jugoslavije. Već ta činjenica pokazuje da tvrtka Borovo ni danas ne može upravljati dijelom svoje imovine. O čemu se točno radi, objašnjava Mirko Ćavara, glavni direktor Borova. - U Srbiji imamo još 85 lokala-prodavaonica i pogon u Somboru ukupno procijenjene vrijednosti oko 30 milijuna eura. U Republici Srpskoj je naša imovina procijenjena između četiri i pet milijuna eura, a radi se o 28 prodavaonica, dok je u Makedoniji dvadesetak poslovnih prostora u vrijednosti od oko tri milijuna eura. Dakle, izvan našeg dosega trenutačno je imovina u vrijednosti od oko 35,36 milijuna eura. Nažalost, pored svih sudovanja i pisanja nadležnim institucijama, još smo daleko od pozitivnog rješenja. S druge strane Dunava, u Somboru je ostala i tvornica koja i da-

nas posluje pod nazivom Boreli. - Ta se naša tvornica zvala Borovo Sombor. Imali smo nekoliko kontakata, ali svi su oni započinjali i završavali pričom kako mogu pregovarati jedino s pozicija tzv. pravnog sljednika Borova, odnosno kao sadašnjeg vlasnika i tvornice i poslovnih prostora Borova u Srbiji. Mi ne mislimo da je to tako, nego smo zahtijevali da se to vrati u jedinstveni sustav Borova. Predlagali su i podjelu vlasništva u omjeru 60 posto za Borovo, a 40 posto za sadašnje vlasnike. Pri tome bi naša obveza bila preuzimanje

www.privredni.hr Broj 3707, 12. prosinca 2011.

( oko 120 mil kn

uloženo u obnovu u poslijeratnim godinama

( 500.000 pari obuće

godišnja proizvodnja sada (a prije 20 milijuna)

Borova samo u paketu činilo i prema drugim tvrtkama, odnosno da se dopusti sadašnjim i bivšim zaposlenicima, državljanima Republike sukladno radnom stažu tako da možemo ulagati u nove tehnologije i sve ono što podrazumijeva suvremena proizvodnja obuće.

Nemjerljiva ratna šteta Samo izravna ratna šteta pričinjena Borovu procijenjena je na 300 milijuna eura. Konkretna i puna indirektna šteta je nemjerljiva. Zašto? - Zato što smo u bivšoj Jugoslaviji imali preko 600 prodavaonica. Od toga je u Hrvatskoj bilo stotinjak, a u Sloveniji 50 prodavaonica. Dakle, oko 450 prodavaonica punih robe, čija je prosječna vrijednost iznosila najmanje 300.000 maraka po prodavaonici, ostala je izvan i nikada nije naplaćena. Najmanje 135 milijuna tadašnjih maraka ostalo nam je nenaplaćeno samo u vrijednosti robe koja se zatekla u poslovnim prostorima izvan Hrvatske i Slovenije. A da ne govorim o nekim vrijednostima poput izgubljene dobiti i svega ostalog. To je zaista nemjerljivo. oko 1000 tamošnjih zaposlenika, kao i plaćanje svih dugovanja te tvornice prema dobavljačima, kao i drugih obveza. Takvo rješenje bi ozbiljno ugrozilo naše poslovanje, a osim toga, ni moji prethodnici, ni ja, niti Nadzorni odbor, nemamo ovlasti

tako nešto prihvatiti. Mislim kako je jedino ispravno rješenje, a to bi trebala zastupati i naša država, da je to isključivo imovina jedinstvenog Borova. Kao takva bi se ona trebala vratiti u matičnu tvrtku. Hoće li to biti financijski ili kroz neke druge vido-

ve sukcesije, ostaje da se vidi. Osobno smatram kako bi najkorektnije bilo da se nama dopusti pravo upravljanja tom imovinom, da se ona proda, a dobivena sredstva reinvestiraju ovdje kako bismo mogli razvijati ovdašnji proizvođački kompleks

Iako je početak privatizacije ozbiljno najavljivan za ovu godinu, Borovo je još u državnom vlasništvu i tek vam predstoji privatizacija. - Očekujemo da nova vlada privatizaciji Borova pristupi kako se to činilo i prema drugim tvrtkama, odnosno da se dopusti sadašnjim i bivšim zaposlenicima, državljanima Republike Hrvatske, da imaju pravo na otkup 50 posto povlaštenih dionica sukladno radnom stažu. Pri tome je važno da se privatizira Borovo kao jedna cjelina, a ne segmentarno jer bi se tada mogli dogoditi i nekorektni potezi. Naime, kao i svugdje, i kod nas postoje manje i više zdravi dijelovi tvrtke koji mogu biti primamljivi. Tako netko može pokazati zanimanje samo za naših stotinjak poslovnih prostora koliko ih imamo u Hrvatskoj, a da ga ne zanima proizvodnja ili neki drugi segment čitave tvrtke. Zato bi bilo logično i pravedno da privatizacija ide u paketu za jedinstveno Borovo. Mnogi stranci koji vam dolaze u posjet čude se što možete uopće raditi u ovakvom okružju. Unatoč svim ratnim i poslijeratnim nedaćama, Borovo i danas proizvodi. - Naravno, trenutačno zapošljavamo 1182 radnika od čega je oko 700 na području Borova, dok su

ostali u prodavaonicama u Hrvatskoj i našoj trgovačkoj mreži u Sloveniji. Pored proizvodnje kožne obuće, veliku pažnju posvećujemo proizvodnji gumeno-tehničke robe, odnosno klinastih remena. Ta je proizvodnja izrazito izvozno orijentirana jer na stranom tržištu prodamo blizu 80 posto proizvodnje. Kad je riječ o obući, oko 70 posto proizvodnje završi na domaćem tržištu, a ostalo na tržištima Slovenije i BiH. Poznati ste i po tome što nevoljko prihvaćate proizvodnju za druge, odnosno tzv. lohn poslove. - Naši vlastiti brendo-

Dakle, mi od države ništa ne tražimo, osim da nam pomogne da vratimo svoju imovinu vi, tehnolgija i ljudi koji stvaraju i proizvode naše modele utemeljene na višedesetljetnom iskustvu, prava su budućnost Borova. Uslužna proizvodnja je nužno zlo i treba je izbjegavati. Želimo i moramo biti nositelji prvenstveno svojih brendova, počevši od poznatih startasica i borosana, do naših poznatih marki za obuću kao što su Relax i City. Kao i većina zaposlenika, uvjeren sam da je budućnost Borova u vlastitim brendovima. Naravno, na njima treba raditi, osvježavati ih i tehnološki unaprjeđivati proizvodnju.

Hrvatsko tržište obuće danas je preplavljeno obućom sumnjive kvalitete i podrijetla. Kako se nosite s nelojalnom konkurencijom? - Veliki je problem crno i nekontrolirano tržište obućom. Danas se obuća može kupiti na svakoj tržnici u Hrvatskoj. To je vrlo često obuća upitne kvalitete iz inozemstva, a pri tome taj prodavač nema ni približno isti tretman kakav je prema Borovu ili nekom drugom legalnom proizvođaču i prodavaču. Tko uopće kontrolira te trgovce koji bez ikakvih problema mogu poslovati bez osnovnog paragon-bloka i izdanog računa? Tu su ogromne mogućnosti prevare i tamo cvjeta šverc. Istovremeno, mi moramo plaćati sve poreze i doprinose i parafiskalne namete kao i svi legalni proizvođači. Nažalost, država i njeni organi tu sivu zonu minimalno ili nikako kontroliraju. Borovo u ovom trenutku ništa nije dužno državi i imamo puno pravo očekivati od te iste države da stvori uvjete u kojima nas netko neće onesposobljavati na jedan nekorektan način kad je u pitanju tržište. Dakle, mi od države ništa ne tražimo, osim da nam pomogne da vratimo svoju imovinu s jedne strane, a s druge – da svojim legalnim državnim instrumentima omogući nama koji proizvodimo i investiramo u proizvodnju, prodajemo i pri tome plaćamo sve zakonske obveze, poslovanje bez sive i nelegalne konkurencije.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3707, 12. prosinca 2011.

“ Nakon 20 godina moderna se Hrvatska vratila političkom

i kulturnom prostoru kojem je u povijesti pripadala.” Ivo Josipović, predsjednik RH

Potpisan ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji

Procedura gotova, predstoji veliki posao Povijest se dogodila - dva desetljeća po stvaranju države i 10 godina nakon početka cijele procedure Hrvatska je konačno potpisala Ugovor o pristupanju. Pregovarački je proces bio podloga za kaljenje hrvatskih europskih kadrova Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

otpisi su stavljeni na dokumente, formalno, Hrvatska je pristupajuća zemlja Europskoj uniji. Značaj integracije predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović sažeo je u kratku konstataciju o tome da “investiramo dio svog teško stečenog suvereniteta u europski”. Povijest se dogodila - dva desetljeća po stvaranju države i 10 godina nakon početka cijele procedure Hrvatska je konačno potpisala Ugovor o pristupanju. Svečanost potpisivanja, uz sve prisutne lidere (s iznenađujućim izuzetkom francuskog predsjednika) bila je ugodna uvertira u napeti summit koji je, u svojoj uvodnoj sjednici, uspio potvrditi striktnija pravila domaćinskog ponašanja za zemlje eurozone. “Nakon 20 godina moderna se Hrvatska vratila političkom i kulturnom prostoru kojem je u povijesti pripadala”,

zaključio je predsjednik Josipović. “Potpisivanje Ugovora vrhunac je naše međunarodne afirmacije, a članstvo u EU-u predstavlja završetak transformacijskog procesa”, ustvrdila je premijerka na odlasku Jadranka Kosor. Procedura je gotova. Predstoji veliki posao, daleko veći od usklađivanja zakona. Prvi je referendum. Hrvatsko je izaslanstvo optimistično, premijerka očekuje pristanak iznad 60 posto glasača. Pravosuđe i tržišno natjecanje Potpisi na Ugovor o pristupanju su i potvrda da se reformiranje isplati, da zemlje mogu prijeći preko svih šokova i tegoba ratnih godina. “Hrvatska je u trenutku potpisivanja Ugovora o pristupanju posve drugačija zemlja od one koja je počela pregovore. Politika proširenja može biti snažna i transformirajuća, šaljemo signal susjedima da je njihova europska pozivnica

ima svoje promatrače dok joj teče jednoipolgodišnji pripremni staž do ulaska u zajednicu.

na stolu”, izrekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Poruke sa svečanosti kombinacija su iskrenih čestitki i podsjećanja da je Hrvatskoj do ulaska preostao i dio pripremnog posla, primarno u pravosuđu i tržišnom natjecanju. Jedna je etapa završena. Hrvatska je sada sigurna da je 1. srpnja 2013. godine unutra – uz prepreku domaćeg referenduma i eventualne ne-

očekivane probleme u procesu ratifikacije u 27 zemalja članica. Za završenim pregovaračkim poslom i potpisima (također) na dokumentu koji obuhvaća sve što je ispregovarano tijekom šestogodišnjeg maratona moglo bi se kazati da dolazi vrijeme dubinskih reformi. Hrvatska se mora prilagoditi prvo preživljavanju pa onda i življenju i profitiranju na unutarnjem tržištu EU-a i funkcioniranju kao

dijelu zajednice, s ambicijom da ne bude tek statistička greška nego i glas, jer “s Europom Hrvatska je bogatija, a s Hrvatskom Europa je bogatija”, kaže predsjednik Hrvatske. Najveći su izazovi pred gospodarstvom, iscrpljenim krizom i bez poticaja iz susjedstva, koje se također bori sa zanemarivim rastom očekujući ulazak u drugi recesijski krak slova W. Sve odluke summita odrazit će se i na zemlju koja od petka

Ljudi sa znanjem Pregovarački je proces bio podloga za kaljenje hrvatskih europskih kadrova. Odajući priznanje javnosti nepoznatim specijalistima, stručnjacima iz državne uprave, nevladinih organizacija, akademske zajednice, premijerka na odlasku Jadranka Kosor je upozorila na istinsku pokretačku silu procesa promjena - ljude sa znanjem. Praksa prošlog kruga proširenja je pokazala - oni su malobrojni i stoga dragocjeni. Uspjeh hrvatske prilagodbe EU-u ovisit će i o tome koliko će ih državna uprava uspjeti zadržati - niskim plaćama unatoč - kako bi svoje znanje i dalje ulagali u napredak zemlje. Najbolji test prave težine, vrijednosti potpisa na ugovor o pristupanju ipak će prvo biti burze, a potom dinamika direktnih stranih ulaganja.

Hrvatska šalje poruku vjere u ujedinjenu Europu Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević u povodu potpisivanja Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji rekao je kako četvrti put u svojoj povijesti hrvatski narod i njegova država donose odluku koja će im bitno određivati budućnost i to za dulje razdoblje.

“Na žalost, ulazak Hrvatske u Europsku uniju ne događa se u vremenima ulaska jedne Španjolske ili Portugala kada Montserrat Caballé i Freddie Mercury pjevaju ‘Barcelonu’ kao simbol europskog optimizma. Hrvatska ne ulazi na žalost ni u razdoblju ‘velikog praska’ kada svijet živi u uvjerenju da je Europa simbol

tolerancije, mira i uspjeha. Hrvatska ulazi u trenutku kada suvremeni svijet traži odgovore za budućnost, kad ujedinjena Europa pokušava izgraditi nove odnose tražeći prostor vlastitom opstanku i napretku. Ali ono što je doista dobro je da ova naša mala Hrvatska šalje poruku vjere u ujedinjenu Europu koja Europljanima treba.

U kojoj mjeri će Hrvatska prosperirati u novim okolnostima suvremene Europe i svijeta, zavisi isključivo od nas samih. Ovaj put hrvatsko društvo i njegova država imaju priliku, koristeći svoj geoekonomski položaj, aktivno sudjelovati u izgradnji nove arhitekture suvremenog svijeta. Nemam iluzije da će naša uloga biti na

bilo koji način dominantna, ali ako naše društvo uspije utvrditi jasnu viziju ostvarenja vlastitih nacionalnih interesa prihvatljivih svim dijelovima društva, lakše ćemo čitati znakove vremena izbjegavajući opasnosti suvremenog svijeta, a pri tom koristiti njegove prednosti”, zaključuje Nadan Vidošević.

www.privredni.hr Broj 3707, 12. prosinca 2011.

( 5 mlrd kn

planirano smanjenje proračunskog deficita

( 5,5%

planirani rast BDP-a na kraju mandata nove vlade

Nova vlada i poduzetnici

Traže se jaki potezi čvrste većine

Nova vlada ne mora nužno ulaziti u kompromise u koje je ulazila prethodna, ali neće imati 100 dana poštede, jer okolnosti u kojima se hrvatsko gospodarstvo nalazi to ne dozvoljavaju Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Goran Stanzl/PIXSELL

romjena izvršne i zakonodavne vlasti dobra je prilika za novi početak. A svaki početak je težak, osobito ako su očekivanja velika. Iako se čelni ljudi nove vladajuće većine nakon izborne pobjede trude ispuhati balon očekivanja – pa je tako jedna od prvih izjava budućeg premijera Zorana Milanovića bila “Nije to kao u Flash Gordonu da imamo 14 sekundi za spasiti svijet” – nema sumnje da su sami sebi visoko postavili letvicu. Budući potpredsjednik vlade Radimir Čačić tako je postavio kao cilj rast bruto domaćeg proizvoda do dva posto u 2012. godini, odnosno do 5,5 posto do kraja mandata, dok je SDP-ovac Branko Grčić nešto skromniji pa za iduću godinu planira rast do jedan posto. Na tom se, po procjeni većine analitičara, optimističnom scenariju temelji i Grčićeva proračunska računica: proračun bi ubrao 2,5 do tri milijarde kuna više, još toliko bi se uštedjelo, pa

bi deficit za godinu dana bio za pet milijardi manji. Kako bi se uštedjelo, Grčić nije otkrio, ali pričljivi Čačić jest: smanjivanjem subvencija (ali ne svih), kresanjem socijalnih potpora (ali ne svima), ukidanjem općina koje se ne mogu same financirati i racionalizacijom rada javnih poduzeća. Sindikati na nož Za liječenje nelikvidnosti, koju gotovo svi poduzetnici smatraju rak-ranom gospodarstva, Čačić najavljuje terapiju u tri

koraka: država plaća svoje obveze, likvidira tvrtke koje ne posluju i gomilaju dugove, a u tvrtkama koje imaju potencijala pretvara dugove državi u vlasničke udjele. Što se javnog sektora tiče, Čačić je najavio da masa plaća sigurno neće rasti, a sklon je i otpuštanjima, suprotno predizbornim najavama Zorana Milanovića. Već prva spominjanja mogućih otpuštanja i smanjenja plaća sindikati su dočekali na nož: Vilim Ribić najavljuje žestok otpor, a Krešimir Sever

Jedna od najvećih promjena u proračunu trebalo bi biti povećanje izdvajanja za poduzetnike preko HBOR-a ne isključuje ni štrajkove ni prosvjede. Prvi potez nove vlade nakon Nove godine, prema najavi buduće potpredsjednice Milanke Opačić, bit će donošenje novoga, bitno drukčijeg državnog proračuna i

Prijedlozi poduzetnika novoj vladi: Mladen Perak, Feravino: smanjiti PDV na vino u HoReCa kanalu, kategorizirati ugostiteljske objekte i odrediti rangove cijena na vinskim kartama Zlatko Kozina, Tekstil LIO: jače kontrolirati uvoz nekvalitetnih tekstilnih proizvoda Ivan Pavlović, Luka Ploče: izjednačiti cijene usluga Hrvatskih željeznica za hrvatske luke

niza zakona za rasterećenje gospodarstva od parafiskalnih nameta. Jedna od najvećih promjena u proračunu trebalo bi biti povećanje izdvajanja za hrvatske poduzetnike preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak, jer se oni teško mogu razvijati uz sadašnje visoke kamate na tržištu kapitala. Sa stabilnom i čvrstom većinom, nova vlada ne mora nužno ulaziti u kompromise u koje je ulazila prethodna, čija je trgovačka politika na ovim izborima doživjela težak udarac. Ozbiljan signal To je ozbiljan signal vladajućoj strukturi koja je sada moćna i velika, a mogla bi biti i jeftina, da povuče važne poteze, smatra predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. Prerađivačka industrija sa samo 240.000 zaposlenih ne može cijelu Hrvatsku iznijeti iz krize i to je realnost u koju nova vlada ulazi, upozorava Vidošević izražavajući nadu da će novi ministri već u prvoj godini povući neko-

liko jakih poteza, jer se moraju suočiti i s opasnošću pada kreditnog rejtinga Hrvatske. Hrvatska već dugo traži jasan model razvoja oko kojega bi se moglo okupiti društvo u cjelini, i ono što posebno nedostaje, to je vjera u sebe i nacionalni optimizam bez kojih nema uspjeha, kaže Vidošević. I u Hrvatskoj udruzi poslodavaca očekuju mnogo i to relativno brzo. Nova vlada, nažalost, neće imati 100 dana poštede jer okolnosti u kojima se hrvatsko gospodarstvo nalazi to jednostavno ne dozvoljavaju, smatraju predsjednik HUP-a Ivan Ergović i direktor Davor Majetić. Traže da se konačno poduzmu i one nepopularne, ali nužne mjere, prije svega rasterećenje poduzetnika od previsokih nameta, pretvaranje državne birokracije u servis poduzetnika, kao i poticanje razvoja poduzetništva na svim razinama društva. Čelnici HUP-a poručuju da će i dalje biti konstruktivni kritičari, ali se nadaju da će biti i uvažavani part neri u kreiranju bolje gospodarske budućnosti.

Najavljene mjere nove vlade Igor Čimbur, Good Food: uvesti poticaje za ugostiteljske djelatnosti Stanislav Biondić, Belupo: snažnije štititi domaću proizvodnju lijekova Matko Bolanča, Pliva: ukinuti sva opterećenja koja nisu u direktnoj funkciji razvoja gospodarstva Slobodan Mihalj, Hemco: plaćanje PDV-a po naplaćenim računima Joze Tomaš, Hotel Park: sređivanje zemljišnih i katastarskih knjiga, fleksibilniji zakon o radu

Radimir Čačić (HNS): smanjivanje subvencija, kresanje socijalnih potpora, ukidanje općina koje se ne mogu same financirati i racionalizacija rada javnih poduzeća Branko Grčić (SDP): rješavanje problema nelikvidnosti u kratkom roku, zaštita umirovljenika s najmanjim mirovinama i radnika s najnižim plaćama, oslobađanje od poreza na reinvestiranu dobit Milanka Opačić (SDP): bitno drukčiji državni proračun, niz zakona za rasterećenje gospodarstva od parafiskalnih nameta, više novca za poduzetnike preko HBOR-a

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3707, 12. prosinca 2011.

( 7 mil l vina

proizvede se godišnje na Pelješcu

Na Pelješcu održani Peti dani otvorenih konoba

Dio turistima, a dio u svijet Pelješac će za desetak godina imati turističke rezultate slične Toscani, i to zahvaljujući vinskom turizmu, smatra Mate Violić Matuško Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vogodišnji Peti dani otvorenih konoba, koje su organizirale udruga Pelješki vinski puti, Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Dubrovnik, Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije te udruga Plavac mali, okupili su oko 800 sudionika, uglavnom ugostitelja i turističkih djelatnika s dubrovačkog područja, ali i ostalih krajeva Hrvatske te susjednih zemalja. Bilo je pojedinačnih gostiju čak i iz skandinavskih zema-

drugarstva na Pelješcu. Počeci zadrugarstva u pelješkom kraju datiraju iz 1911. godine, kada je 86 zadrugara osnovalo seosku blagajnu, koja je 1945. prerasla u Poljoprivrednu zadrugu Putniković, jednu od najžilavijih vinarskih zadruga. Kušali kvalitetu Gosti peljeških vinara imali su prigodu kušati uglavnom mlada vina iz 14 peljeških vinarija. Iako se na Pelješcu proizvode i bijela vina, uglavnom rukatac, ovaj poluotok je nadaleko poznat po svojim crnim vinima, i to uglavnom pro-

Udruga Pelješki vinski puti okuplja 25 članova, a samo ove godine pristupilo joj je sedam novih vinarija

lja i Rusije. Dani otvorenih podruma započeli su okruglim stolom o brendiranju plavca malog, a središnji događaj bila je svečana sjednica Skupštine Poljoprivredne zadruge Putniković, kojom je obilježena 100. obljetnica za-

izvedenim od sorte plavac mali. Poznato je da je i prvo zaštićeno vino u bivšoj državi bio upravo plavac mali s čuvenog položaja Dingač i da se radi o našoj najpotentnijoj i najperspektivnijoj autohtonoj sorti. Udjel bijelih vr-

Sto godina zadrugarstva Ovogodišnji Dani otvorenih podruma na Pelješcu bila su prigoda i za proslavu 100. obljetnice zadrugarstva na Pelješcu, odnosno osnivanja Poljoprivredne zadruge Putnikovići. Na svečanosti su uručene i zahvalnice zaslužnim zadrugarima Mihi Roziću i Grgi Periću te zahvalnice za doprinos razvoju zadruge Antunu Levanatu, Ivi Ivušiću i Želimiru Bašiću. Najavljeno je i skoro otvaranje dugo pripremanog muzeja vina u Putnikovićima.

sta vina je oko pet posto, a godišnje se na tržište izbaci u prosjeku oko sedam milijuna litara vina dobivenog od oko 10 milijuna kilograma grožđa. Iskreni poznavatelji vina znaju tvrditi kako je plavac mali s odabranih položaja poput Dingača, Postupa, položaja Mili, južne strane otoka Hvara i iznad Cavtata te s novozasađenih položaja kod Baškog Polja, iznad Trogira i iznad Komarne, upravo sorta s kojom se možemo probiti na svjetsko tržište. Spoj vina i turizma Prema riječima Mate Violića Matuška, predsjednika Peljeških vinskih puta, ako se bude radilo kako je zamišljeno, Pelješac će za desetak godina imati turističke rezultate slične Toscani, i to zahvaljujući vinskom turizmu. Inače, kako je rekao predsjednik te udruge koja okuplja 25 članova, pelješki vinari su prepoznali značaj i kvalitetan rad udruge tako da joj stalno pristupaju novi članovi. “Ove godine nam je pristupilo sedam novih vinarija koje su shvatile da se kroz našu udrugu najlakše mogu povezati s turističkim agencijama, ali i rješavati zajedničke probleme koje vinari imaju. Moja je procjena da u spoju s turistima možemo prodati oko 30 posto proizvodnje u vlastitom podrumu. To je u svakom slučaju najlakši put za rješavanje jednog od osnovnih problema vinarskog sektora u Hrvatskoj, a to je problem likvidnosti”, ističe Mato Violić Matuško.

( 22,3% vinograda zasađeno je graševinom

Vinogradarstvo i vinarstvo

Desetak god

U posljednjih desetak godina porastao je broj vin izvozimo domaća visokokvalitetna i skupa Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

kupna površina vinograda u Hrvatskoj u zadnjih je desetak godina porasla s oko 27.500 hektara na oko 34.000 hektara, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Hrvatski vinogradari brinu sada za više od 122 milijuna trsova s kojih godišnje uberu oko 200.000 tona grožđa. Posljednjih godina u hrvatskim podrumima, ovisno o sezoni, sazrije između 1,20 i 1,42 milijuna hektolitara vina. Iako smo vrlo daleko

Hrvatska ima oko 33.833 hektara vinograda i proizvodi vina znatno više od domaćih potreba

od brojki s početka 20. stoljeća, kada je pod vinogradima bilo više od 170.000 hektara, i sami vinari i vinogradari u zadnje vrijeme priznaju kako je situacija na tržištu sve uređenija.

Iako su i dalje mnogi domaći vinogradi premali za ozbiljniju proizvodnju i nastup na međunarodnom tržištu, jer više od 45.000 od gotovo 60.000 proizvođača ima površine manje od hektara, u mnoge je hrvatske podrume uvedena nova tehnologija, a posljedica toga su i sve bolje ocjene na međunarodnim natjecanjima. Ujedno je sve veći broj onih kojima ta gospodarska grana postaje jedini izvor prihoda. Deset godina rasta Hrvatska proizvodi vina znatno više od domaćih potreba. U 2010. godini proizvedeno je 1,43 milijuna hektolitara, što je najviše u posljednjih 10 godina. Prinosi su u proteklih desetak godina po trsu iznosili između 1,4 i 1,7 kilograma, a prosječan prinos po hektaru iznosio je između 5,8 i 6,8 tona po hektaru. Ukupno se u prošloj godini poizvelo 207.743 tone grožđa što je gotovo tridesetak tisuća tona više nego primjerice sredinom prošlog desetljeća. Prosječan prinos po hektaru bio je 6,1 tona, a po trsu 1,4 kilograma.

U posljednjih desetak godina broj rodnih trsova porastao je sa 116 milijuna, koliko ih je bilo u 2001. godini, na prošlogodišnjih 145 milijuna.

Vinogradarski registar U Europskoj uniji vinski je sektor 2009. godine preuređen kako bi se uskladio s novom zajedničkom organizacijom tržišta vina u Uniji, kao i zajedničkom organizacijom tržišta poljoprivrednih proizvoda. Odredbama za pojedine poljoprivredne proizvode i Uredbom Europske komisije propisana su pravila kojima se uvodi obvezan upis u Vinogradarski registar kako bi se pratilo tržište vina te osigurala kontrola dokumenata koji prate pošiljke vina u prometu i registre koji se u tom sektoru vode. Glavni razlog uspostavljanja registra Europske unije je praćenje i nadzor proizvodnog potencijala vinograda u Uniji. Podaci iz registra pomoći će tržištu vina, a registar bi služio inspekcijskim tijelima za kvalitetniju administrativnu i inspekcijsku kontrolu. U registar su uključene sve površine pod vinogradima, a on je i baza koja bilježi podatke poput popisa vinograda, obveznih izjava, podataka vezanih uz praćenje tržišta vina i pratećih dokumenata te podrumske evidencije koja se vodi u sektoru vina. U protekle dvije godine vinogradarski registar pokrenut je i u Hrvatskoj. Stvorena je jedinstvena baza podataka vinogradarstva i vinarstva kojom će se omogućiti praćenje i provjera potencijala proizvodnje tržišta vina. Registar bi trebao igrati ulogu u sustavu potpora i organizaciji tržišta vina pa je uspostavljen u okviru LPIS-a - Sustava za identifikaciju zemljišnih čestica.

www.privredni.hr Broj 3707, 12. prosinca 2011.

( 1,43 mil hl vina

( 207.743 tone grožđa

dobiveno iz te količine grožđa

proizvedeno u 2010. godini

dina ulaganja i rasta

nograda, uvedena je nova tehnologija i sve se kvalitetnije proizvodi. Uvozimo jeftina vina, a sortama ili pod miješanim nasadima. Prema podacima DZS‑a, u 2009. godini ne‑ što više od devet posto vi‑ nograda bili su mladi vino‑ gradi - mlađi od tri godine, a oko četvrtine svih vino‑ grada su oni starosti izme‑ đu tri i devet godina. Nešto više od 14 posto vinograda bilo je između 10 i 20 go‑ dina starosti, oko 22 posto je bilo onih od 20 do 30 go‑ dina, a 27 posto vinograda bilo je starije od 30 godina. Mali vinogradi i mala proizvodnja Registriranih vinograda je oko 150.000, a većina njih ima površine do pola hek‑ tara, što ukazuje na to da je jako puno onih koji se vi‑ narstvom bave iz tradicije, ali i hobija, pri čemu zna‑ tan dio proizvedena vina ostaje na gospodarstvu. Domaća proizvodnja vina godinama je bila približ‑ no ista, ali se u posljednja tri desetljeća gotovo pre‑ Rast vinogradarskih površina pratila je i proi‑ zvodnja vina. Tako su vi‑ nari u prošloj godini proi‑ zveli petnaestak posto više vina nego 2004. godine. Hrvatskom proizvod‑ njom dominira bijela sor‑ ta graševina, pod kojom se nalazi 22,3 posto hr‑ vatskih vinograda. Plavac mali najznačajnija je crna sorta i pod njom je 8,1 po‑ sto hrvatskih vinograda. Veći udio od pet posto još ima samo istarska malva‑ zija. Više od dva posto vi‑ nograda je pod sortama plavina, debit, rajnski ri‑ zling, chardonnay, merlot, trbljan, babić, frankovka, kraljevina cabernet sau‑ vignon i kujundžuša. Više od četvrtine svih vinogra‑ da je pod nekim drugim

Domaći izvoz vina lani je dosegao 11,8 milijuna dolara, a uvoz, iako količinski šest puta veći od izvoza, 21,1 milijun dolara polovila. Prema podacima dosad unesenim u Vino‑ gradarski registar, vinogra‑ di se u Hrvatskoj prosti‑ ru na oko 33.833 hektara. Do provedbe upisa u taj re‑ gistar, koja je započela još 2003. godine, vladalo je mišljenje da u Hrvatskoj ima oko 60.000 hektara vi‑ nograda. Prema Upisniku proizvođača grožđa, une‑ seno je 17.732 proizvođa‑ ča vina i voćnih vina koji

posjeduju 17.063 hekta‑ ra vinograda. Ali, riječ je samo o vinogradarima i vinarima koji svoje vino stavljaju na tržište. Izvozimo skupo, uvozimo jeftino U zemljama EU-a u tije‑ ku je vinogradarska refor‑ ma koja uključuje gašenje starih vinograda do 2012. godine zbog znatnih tržiš‑

nih viškova vina. Hrvat‑ ska je u prošloj godini izve‑ zla samo 2463 tone vina, a u isto vrijeme uvezli smo 14.833 tone - dakle šest puta više od izvoza. Kad se to prevede u novac, izvezli smo vina za 11,8 milijuna američkih dolara, dok smo uvezli znatno jeftinije vino koje je ukupno vrijedilo samo 21,1 milijun američ‑ kih dolara.

su na prošlogodišnjih 10 mjeseci za 40 posto u ko‑ ličini i devet posto u vri‑ jednosti. U 2009. godini najviše se jefitinijeg vina izvozilo na tržište Bosne i Herce‑ govine, a skupljih na nje‑ mačko i austrijsko tržište, te tržišta Sjeverne Ameri‑ ke. Najviše se vina uvozi‑ lo iz Makedonije, Francu‑ ske te Južne Amerike.

Uvoz i izvoz vina (milijuna USD)

Uvoz i izvoz vina (tona) Uvoz

U 10 mjeseci ove go‑ dine uvezeno je 9482 tone vina što je za devet posto manje nego godinu prije. Po vrijednosti uvezeno je vina za 13,6 milijuna do‑ lara što je četiri posto ma‑ nje nego u 10 mjeseci 2010. godine. U isto vrijeme izve‑ zli smo 2691 tonu vrijed‑ nu 9,9 milijuna dolara. Izvoz je rastao u odno‑

Uvoz

Izvoz

16000

14000

12000

Izvoz

10000 15 8000 10

4000

2000 0

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2009.

2010.

Proizvodnja vina (tisuća hektolitara)

Proizvodnja grožđa (tisuća tona) 210

1.450

205

1.400

200

1.350

195 1.300 190 1.250

185

1.200

180 175

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Površine vinograda (tisuća hektara)

1.150

2005.

2006.

2007.

2008.

Udio važnijih sorti (stanje 2009.)

35 34 33

ostale sorte

Graševina

32 31

Maraština Pinot sivi Kujundžuša Cabernet sauvignon Kraljevina Frankovka Babić Trbljan

30 29 28 27 26

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Plavac mali

Malvazija istarska Plavina Debit Rajnski rizling Merlot Chardonnay

Izvor: DZS, obrada: HGK

12 PRIČA S RAZLOGOM

Privredni vjesnik Broj 3707, 12. prosinca 2011.

( u 25 plastenika

NOVA MJERA ZA RAST TURIZMA

Svi sa schengenskom vizom dobrodošli Sufinanciranje otkupa mandarina u prošloj godini urodilo je i povećanjem izvoza tog voća, istaknuo je potpredsjednik Vlade Petar Čobanković na pretposljednjoj sjednici ovog sastava Vlade. Ista mjera kod otkupa jabuka dovela je do uravnoteženja uvoza i izvoza. Za sufinanciranje otkupa mandarina Vlada je lani

putem natječaja dodijelila 37,2 milijuna kuna čime je otkupljeno 54.169 tona mandarina. Oko 40.000 tona mandarina potom je prodano u inozemstvo, a država je novac dan za sufinanciranje otkupa dobila natrag preko povećanih prihoda od PDV-a.

Slično se dogodilo i s jabukama. Otkupljeno je 28.335 tona jabuka prve klase i oko 30.000 tona jabuka za industrijsku proizvodnju. Otkupljivačima je isplaćeno 29 milijuna kuna. Sustav je zaokružen poticajima za nove nasade i gradnjom hladnjača. Sve zajedno dovelo je do izvoza 27.000 tona jabuka, koliko otprilike iznosi i uvoz. Donesena je i odluka koja se odnosi na iduću turističku sezonu: naime svatko tko ima schengensku vizu može kratkotrajno, turistički, boraviti u Hrvatskoj, u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca. Odluka bi trebala pomoći nastavku dobrih turističkih rezultata. Odobrena je i isplata predujma trećine dobiti iz Fonda branitelja. Taj se novac uglavnom troši na stipendije djece poginulih branitelja. Dosad je za stipendije isplaćeno 240 milijuna kuna, obavijestio je ministar branitelja Tomislav Ivić. (I.V.)

13. financijski doručak Splitske banke

Nema vremena za odugovlačenje U 2012. ulazimo s neizvjesnošću i zabrinutošću. Uz domaće slabosti koje se ocrtavaju u najsporijem gospodarskom oporavku među usporedivim europskim državama, evidentno je i značajno pogoršanje u okruženju. Već sam kraj ove godine ukazuje na to da bi se gospodarstvo eurozone moglo suočiti s novim valom recesije. Takva nepovoljna kretanja zadržat će se najmanje još u prvoj polovini iduće godine, istaknuo je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke na 13. financijskom doručku te banke. Šantić smatra da je u takvim okolnostima put Hrvatske prema financijskoj konsolidaciji i strukturnim reformama otežan. “Prijetnja sniženjem kreditnog rejtinga i ovisnost

gospodarstva o stranom kapitalu ne ostavlja puno prostora za odugovlačanje s reformama”, istaknuo je Šantić. Sudionici Financijskog doručka smatraju da je izlaz iz problema eurozone moguć u fiskalnoj uniji. “Što se tiče fiskalne unije, problem nastaje u tome što se pojedine zemlje EU-a teško mire s činjenicom da dio svojih prihoda uplaćuju u zajednički proračun. Naime, teško se odriču političkog, ekonomskog i fiskalnog suvereniteta te se ne usuđuju uvesti dodatne poreze koje njihovi građani ne bi odobrili”, kazala je Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, koja smatra da će ipak doći do stvaranja nekakve financijske unije. (J.V.)

započela proizvodnja povrća

Mljevena paprika

“Baranjka” i suvenir i začin Stoljetna tradicionalna proizvodnja, sada kroz model socijalnog poduzetništva, pridonosi razvoju održive lokalne ekonomije ruralnih područja i malih domaćih proizvođača Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

zgoj paprike i proizvodnja mljevene začinske paprike, tradicionalna je i poznata djelatnost u mnogim baranjskim seoskim obiteljima. Međutim, tek odnedavno ta je baranjska paprika i službeno postala jedan od zaštićenih baranjskih suvenira i to pod nazivom Mljevena začinska paprika Baranjka. Taj je proizvod imenom i žigom zaštićen pri Zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske. Naime, baveći se problemom ljudskih prava,

Udruženje Baranja namjerava papriku ponuditi i proizvođačima kulena i kobasica a osobito žena ugroženih obiteljskim nasiljem, Udruženje Baranja je prije nekoliko godina pokrenulo više projekata o tome kako postići ekonomsku neovisnost žena.

“Krenuli smo s edukacijom o plasteničkoj proizvodnji povrća, napravili i započeli proizvodnju u 25 plastenika, te osnovali socijalno-poduzetničku zadrugu. Time smo zainteresiranim ženama dali prvi alat za stvaranje vlastitih prihoda. Nakon kraćeg razdoblja svaštarenja, odlučili smo se fokusirati na papriku kao jedan od tradicionalnih baranjskih proizvoda”, objašnjava Jasna Petrović, projekt-

koordinatorica Udruženja Baranja. Uskoro i u restoranima Sada zajedno s brojnim partnerima i malim proizvođačima rade na povećanju proizvodnje mljevene začinske paprike kao visokokvalitetnog, financijski isplativog i regionalno prepoznatljivog proizvoda. Tako stoljetna tradicionalna proizvodnja, sada kroz model socijalnog poduzetništva, pridonosi razvoju održive lokalne ekonomije ruralnih područja i malih domaćih proizvođača. U Udruženju Baranja smatraju kako taj kvalitetni domaći suvenir, proizveden od visokokvalitetne sirovine prerađene u finalni proizvod, pridonosi poboljšanju turistič-

ke ponude i stvara pretpostavke za povećanje prihoda, i to kako pojedinca tako i cijele zajednice. Pakiran u atraktivno dizajniranom obliku, s prepoznatljvim baranjskim motivima, ovaj je proizvod primjenjiv ne samo kao klasičan suvenir koji podsjeća na neko putovanje, nego i kao vrlo korisna i upotrebljiva namirnica za pripremu hrane po tradicionalnim receptima. Turistima i građanima suvenir je dostupan u suvenirnici Panona u središtu osječke Tvrđe, a uskoro i u nekim od poznatih baranjskih restorana. Ovisno o razvoju proizvodnje, u Udruženju Baranja začinsku papriku Baranjka kao vrhunski proizvod namjeravaju ponuditi i uglednim proizvođačima kulena i kobasica.

enterprise europe

info

Broj 53, 12. prosinca 2011.

Testovi za MSP

Glas poslovne zajednice Odabrani centri za PoC Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO objavio je rezultate natječaja za prepoznate centre za provođenje Programa provjere inovativnog koncepta – PoC. Odabrani su Istarska razvojna agencija IDA, Razvojna agencija Zagreb TPZ, Poduzetnički centar Pakrac, Razvojna agencija zadarske županije ZADRA, Institut Ruđer Bošković i Poduzetnički inkubator BIOS. Kandidati koji nisu odabrani bit će o tome pismeno obaviješteni. BICRO ih poziva na uključivanje u provođenje Programa provjere inovativnog koncepta kroz suradnju u pripremi projekata s njima najbližim prepoznatim centrom. Ukoliko se tijekom provedbe Programa provjere inovativnog koncepta ukaže potreba za angažiranjem dodatnog prepoznatog centra u određenoj regiji/županiji, BICRO će dati prednost onim kandidatima koji se nalaze u području određene regije/županije te su se javili na poziv, a nisu bili odabrani u postupku odabira.

Europska komisija zamislila je postupak prilikom kojeg svaka nova zakonska inicijativa iz pravca EU-a treba prethodno proći provjeru malih i srednjih poduzeća u nacionalnim državama članicama. Procedura prilikom koje se anketiraju mala i srednja poduzeća nazvana je SME test, a provodi se u okviru Impact Assesmenta ili na hrvatskom - Analize učinka određene EU legislative na poslovnu zajednicu u svakoj pojedinoj državi članici. Cilj testa, kao dijela paketa analize, jest uzeti u obzir mišljenja poduzeća, uvrstiti ih u novu EU legislativu te tako spriječiti negativne posljedice koje bi ona mogla imati na specifičan gospodarski sektor. Na sastanku u Europskom parlamentu, koji je organiziralo krovno europsko udruženje 45 nacionalnih komora Eurochambres, vodila se rasprava o provedbi testova u državama članicama. Povod raspravi bila je objava Eurochambresove studije o provođenju SME testova koja je, zanimljivo je, na sam dan obilježavanja 10. obljetnice postojanja Europske agende za bolju zakonsku regulaciju, pokazala poražavajuće statističke podatke. Samo je 40 posto ukupne nove legislative na EU razini podvrgnuto prethodnoj analizi učinka preko testova za MSP. Unatoč obvezi provođenja testova, države članice je nisu uspjele uspješno ispuniti te je cijela procedura, prema Eurochambresu, ocijenjena loše.

ne i na račun EU poreznih obveznika, bezrazložno financiralo vrijeme službenika europske mašinerije i svih drugih povezanih institucija na nacionalnim razinama država članica. Je li težnja za manjim ovog puta proizvela više problema, a put popločan dobrim namjerama doveo do slijepe ulice? Zašto je provedba testova izostala i tko je tome razlog?

Iako se radi o instrumentu kojim se želi smanjiti administrativni teret te tako poboljšati poslovno okruženje a zatim i konkurentnost gospodarstva, čini se da vlade država članica ne pokazuju dovoljnu volju ili nemaju dovoljno kapaciteta za njegovo provođenje. Komisijski službenici na situaciju na nacionalnim razinama sliježu ramenima, a neki od europskih zastupnika, suočeni s podacima, čak dovode u pitanje princip supsidijarnosti i relevantnost njegovog postojanja za neke od EU zakona. Pitaju se čemu služe preporuke europskih institucija kada se ne primjenjuju u državama članicama. Testovi putem kojih se poduzeća izjašnjavaju o novoj legislativi trebali su olakšati poslovanje MSP-ima. S obzirom na rezultate, pitanje je je li se njihovim (ne)provođenjem, više od pune tri godi-

Komisija proziva zemlje članice, koje se brane skupoćom provođenja samog procesa smanjivanja administrativnog tereta, a istodobno poduzeća uz već komplicirano nacionalno zakonodavstvo dobivaju dodatna i, zbog neprovođenja testa, neprovjerena europska pravila te su, dugoročno gledano, ona ta koja najviše pate… Rješenje, čini se, nije tako blizu, a poslovna zajednica traži brzu reakciju… Hrvatska bi SME testove, kao dio Akta o malom gospodarstvu - dokumenta iz tzv. soft acquisa, namijenjenog praćenju provedbe politika za razvoj malog gospodarstva - trebala u periodu do punopravnog članstva primjenjivati na dobrovoljnoj bazi. Strateški partner Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva u osmišljavanju i implementaciji navedenih aktivnosti je i HGK, tj. Odjel za malo gospodarstvo sektora za industriju, Centar za poslovne informacije i Europska poduzetnička mreža. Testovi za poduzeća se za sada kod nas još ne provode, ali bi se učeći na iskustvu naših prethodnica za njega zasigurno trebalo što kvalitetnije pripremiti. (M.L.)

enterprise europe Politika ruralnog razvoja

Programi za selo i poljoprivrednike Do kraja 2013. godine provodit će se IPARD program, a nakon toga Hrvatskoj za provedbu politike ruralnog razvoja svake će godine biti na raspolaganju 330 milijuna eura Do kraja 2013. provodit će se IPARD program, a od 2014. godine stajat će nam na raspolaganju 330 milijuna eura godišnje u okviru EU-a za provedbu politike ruralnog razvoja u Hrvatskoj, kaže ravnateljica Uprave za ruralni razvoj – Upravne direkcije SAPARD/IPARD programa Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Žaklina Jurišić. Mjere ruralnog razvoja u Hrvatskoj su do kraja 2013. godine formulirane Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, pri čemu se provode i mjere definirane IPARD-om. Od 2014. godine primjenjivat će se EU Uredba o ruralnom razvoju. Kroz mjere ruralnog razvoja u Hrvatskoj će do konca 2013. godine biti moguće dobiti potpore za osiguranje od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi, potporu dohotku poljoprivrednih gospodarstava (samo u idućoj godini), potporu za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, potporu za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, potporu za integriranu poljo-

privrednu proizvodnju te potporu za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi, a podupirat će se i organizacije priredaba. Nakon 2014. kroz mjere ruralnog razvoja u EU-u moći će se dobiti potpore za prijenos znanja i davanje savjetodavnih usluga, uspostavu proizvođačkih grupa, ulaganja u dugotrajnu imovinu (poljoprivreda, prerada), za sudjelovanje u sustavima kvalitete, za razvoj poduzetništva (mladi, mala poljoprivredna gospodarstva, diverzifikacija), ulaganja u infrastrukturu i obnovu sela, poljoprivredno-okolišne mjere i ekološku poljoprivredu, za šumarstvo, ublažavanje rizika u poljoprivredi i jačanje suradnje (proizvodnja, prerada, prodaja, istraživanje, inovacije).

izmijenjen je Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju; ostvaren je kontakt sa stručnim službama DG AGRI-Directorat E, razrađeno je 14 mjera za potrebe izra-

de softvera u Agenciji za plaćanje i formulirane su smjernice za TUG studiju (javna nabava) te je osnovano povjerenstvo za programiranje mjera dobrobiti životinja. U sljedećem razdoblju, nakon potpisivanja Pristupnog ugovora, bit će potrebno sudjelovanje predstavnika MPRRR-a u radu radnih tijela Vijeća EU-a i EK-a (u svojstvu promatrača) i praćenje događaja s novim propisima. Bit će potrebno aktivirati rad Povjerenstva za izradu politike ruralnog razvoja od početka 2012. godine, te napraviti analizu stanja – do sredine 2012. godine. Do kraja iduće godine morat će se izraditi i prvi draft politike ruralnog razvoja te do pristupa Europskoj uniji poslati politiku ruralnog razvoja Europskoj komisiji na usvajanje. (K.S.)

Do sada je u pripremama za novo programsko razdoblje formirano povjerenstvo za izradu politike ruralnog razvoja,

Poslovni susreti GREEN

Sastanci zelenih tvrtki Sastanci zelenih tvrtki

U okviru izložbe Budi uzor/Inova 2011. održani su poslovni razgovori na kojima su sudjelovali predstavnici 58 tvrtki iz pet zemalja Tijekom izložbe Budi uzor/Inova 2011. Europska poduzetnička mreža (EEN) okupila je predstavnike tvrtki iz Hrvatske, Mađarske, Slovenije, Tajvana i Irana, zainteresirane za poslovnu suradnju i unaprjeđivanje zaštite okoliša u građevinskoj i prehrambenoj industriji, sektoru obnovljivih izvora energije i informatičkom sektoru. Bilateralne poslovne susrete organizirali su hrvatski partneri Tera Tehnopolis Osijek, Hrvatska gospodarska komora i Tehnološki park Varaždin u suradnji s Mariborskom razvojnom agencijom, mađarskom Zakladom za razvoj poduzetništva županije Zala i višegodišnjim

zalo se interesantnim za tvrtke u regiji što potvrđuje i njihov odziv - registriralo se 58 tvrtki iz zemlje i inozemstva. Cilj skupa bio je da se uspostave inicijalni kontakti hrvatskih tvrtki i stranih partnera, nakon kojih će uslijediti posredovanje, pomoću EEN partnera, u ostvarivanju njihove poslovne suradnje. Bilateralne poslovne susrete omogućile su Europska poduzetnička mreža i Europska komisija, a sve je financirano iz Programa CIP (Konkurentnost i inovacije). partnerom, Gospodarskom komorom pokrajine Pecs-Baranya. Unaprjeđivanje zaštite okoliša u poslovanju (Greening business through Entreprise Europe Network-GREEN) poka-

U uvodnom dijelu programa poduzetnicima su bili predstavljeni aktualni programi Hrvatske banke za obnovu i razvitak s naglaskom na Program kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske

učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, a zatim je Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO predstavio usluge koje za poduzetnike nudi Europska poduzetnička mreža. Gostujući predavači prisutnima su također izložili aktualnosti u sektoru energetske učinkovitosti s naglaskom na obvezama i rokovima koji ih očekuju te strategiji izgradnje energetski učinkovite i “zelenije” tvrtke. Istaknuli su značenje GREEN certifikata za uspješno poslovanje na EU tržištu, te primjere energetski učinkovite kuće i tehnologije gradnje (SQE tehnologija), korištenje otpadne topline u termocentralama za poljoprivrednu proizvodnju i tehnologiju industrijskog čišćenja korištenjem suhog leda.

www.een.hr

12. prosinca 2011.

2 3

Internacionalizacija poduzeća

Mali i srednji i na globalnom tržištu Europska komisija potiče mala i srednja poduzeća na iskorištavanje potencijala brzorastućih tržišta svijeta. Za sada samo 13 posto europskih poduzeća MSP-a posluje iznad razine europskog tržišta Europska komisija objavila je stajalište nazvano Mala poduzeća - veliki svijet novo partnerstvo kao pomoć MSP-ima u iskorištenju globalnih prilika. Komisija smatra kako bi europska mala i srednja poduzeća trebala više profitirati od brzorastućih tržišta kao što su Kina, Rusija, Indija ili zemlje Jugoistočne Azije i Latinske Amerike, te navedeno smatra ključnim u hvatanju u koštac s krizom. Ako izuzmemo unutareuropsku poslovnu suradnju, samo 13 posto europskih malih i srednjih poduzeća aktivno je na međunarodnim tržištima. Upravo zbog toga krenulo se u uspostavljanju koherentnije i učinkovitije EU strategije za podršku poduzećima u procesu internacionalizacije. To bi se moglo ostvariti osnaživanjem usluga za podršku poslovanju, poboljšanje koordinacije i korištenje postojećih resursa, uključujući i Europsku poduzetničku mrežu. Brže i bolje do informacija Osnaživanjem usluga podrške, poduzeća bi dobila bolji pristup relevantnijim informacijama, novim tržištima te traženju lokalnih partnera. Poduzeća u EU-u suočena su s posebnim preprekama kada se radi o pristupu globalnim tržištima, tržišnim informacijama, lociranju potencijalnih potrošača i pronalasku pravih

partnera. Suočavaju se i sa složenijom problematikom kao što je usklađenost zakonodavstva, obvezna pravila ugovornog prava, carinska pravila, tehničke regulacije i standardi, upravljanje tehnološkim transferom i industrijska prava vlasništva. Kod ovakvih izazova, mala poduzeća su obično lošije opremljena nego veća, te su manje financijski i kadrovski spremna na globalne izazove. Broj od 23 milijuna europskih MSP-a ukupno zapošljava dvije trećine poslova u privatnom sektoru. U proteklih pet godina 80 posto novih poslova bilo je ostvareno zahvaljujući malim i srednjim poduzećima. Sektori strojarstva i opreme, kao i kemijski sektor u Brazilu ili energetski u Indiji, već su omogućili EU tvrtkama postizanje znakovitih rezultata. Kako bi se utabao put svim drugim poduzećima, Europa treba potaknuti proces internacionalizacije i pružiti neophodnu pomoć poduzećima na globalnim tržištima. Ojačati EEN i suradnju s poduzećima EU strategija za internacionalizaciju trebala bi obuhvaćati osnaživanje postojećih usluga podrške poduzećima na prioritetno važnim tržištima, poboljšanje upravljačkih struktura EEN-a kako bi se omogućila bolja suradnja s organizacija-

ma primateljima EEN-a, kao i uspostavljanje dosljednijih shema podrške na EU razini da bi se povećala njihova učinkovitost. Trenutačno postoji 300 programa na nacionalnim razinama koji su često

Komorska mreža koja zapošljava 3800 stručnjaka na području internacionalizacije i podržava milijun poduzeća godišnje na međunarodnim tržištima želi i dalje imati svoju ulogu u internacionalizaciji poslovanja usredotočeni na regije s već postojećim pozitivnim gospodarskim rastom, dok su druge regije zapostavljene. Potrebno je promovirati klastere i mreže za internacionalizaciju MSP-a, te objediniti paneuropsku suradnju na prioritetno važnim tržištima kako bi se postigla što veća učinkovitost korištenja javnih fondova. Nužno bi bilo napraviti i jedinstvenu platformu za informiranje MSP-ova koji žele poslovati izvan granica EU-a, te utjecati na postojeće EU politike kako bi se ubrzao međunarodni rast europskih malih i srednjih poduzeća.

Države članice pozivaju se na usvajanje sličnog pristupa, kao i na blisku suradnju s Europskom komisijom kod osnaživanja okruženja poslovne podrške za međunarodni rast europskih poduzeća. Eurochambres zainteresiran za ovaj posao Ovu inicijstivu pozdravio je i Eurochambres - udruženje europskih gospodarskih i trgovinskih komora, jer i sami prepoznaju važnost internacionalizacije kao ključnog izvora konkurentnosti. ECH smatra da je ovo stajalište nužan korak prema razvijanju koherentnije strategije za internacionalizaciju europskih poduzeća. Upravo zato pozivaju dionike na stvarnu implementaciju javno privatnog partnerstva navedenog u dokumentu. Komorska mreža koja zapošljava 3800 stručnjaka na području internacionalizacije i podržava milijun poduzeća godišnje na međunarodnim tržištima, želi i dalje imati ovu ulogu, kaže njen glavni tajnik Arnaldo Abruzzini. Eurochambres očekuje stoga strukturirani dijalog s EK-om o praktičnom provođenju ovih principa u djelo. “Vodeća uloga koju EK ima prema ovom stajalištu, trebala bi se osnažiti jasnom identifikacijom/uspostavom dosjea za internacionalizaciju”, smatra Abruzzini. (M.L./K.S.)

enterprise europe Projekt Crocompete

Modernizacija europskog

Bez promjene sustava potpora neće biti rasta i razvoja

Pada

Na unutarnjem tržištu EU-a plaćan i to u zemlji gdje se transakcija dog Lada Stipić – Niseteo Plaćanje poreza na dodanu vrijednost na europskom unutarnjem tržištu uskoro će se mijenjati prema jednostavnijem, modernijem i efikasnijem sustavu. Trenutačno je na snazi prijelazni sustav, skrojen da bi trajao četiri godine – a izdržao je od 1993. jer se države članice do danas nisu mogle uskladiti o svima prihvatljivom konceptu. PDV nacionalnim proračunima osigurava prosječno petinu prihoda. U 2009. godini u zemljama EU-a sakupljene su 783 milijarde od PDV-a. Za proračun EU-a PDV namiruje oko devetine zajedničkog novca. Procjene

U razvijenim zemljama 90 posto potpora se daje za horizontalne potpore a u Hrvatskoj većina potpora namjenjena je pojedinim sektorima Hrvatska na sektorske potpore sada daje 11 milijardi kuna godišnje, dok na horizontalne potpore odlazi samo jedna milijarda. Dok se taj omjer ne promijeni, Hrvatska ne može računati na ozbiljniji rast i razvoj ekonomije, a neće privući ni znatnije inozemne institucije, istaknula je Olgica Spevec, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, na prošlotjednom predstavljanju rezultata projekta Crocompete. U 2010. godini poljoprivreda je dobila četiri milijarde kuna, brodogradnja oko tri milijar de, promet jednu milijardu, a toliko iznosi i potpora Hrvatskoj radioteleviziji (novac pri kupljen od RTV pristojbe). Za horizontalne potpore, primjerice, za istraživanje i razvoj, potporu malim i srednjim tvrtkama, za ino vacije i zapošljavanje i zaštitu okoliša, potro šilo se 650 milijuna kuna. Oko 400 milijuna kuna podijeljeno je za uravnoteženi regio nalni razvoj.

Softverske aplikacije i usluge za PPDS, brdsko-planinska područja i otoke

Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije HAKOM obavještava sve zainteresirane da je raspisala javni poziv za dostavu projektnih prijedloga/ideje za razvoj softverskih aplikacija i usluga za poticanje i ujednačavanje razvoja širokopojasnosti na područjima posebne državne skrbi (PPDS), brdsko-planinskim područjima i otocima.

”U razvijenim zemljama je upravo obratno. Tamo se 90 posto potpora daje za horizon talne potpore i država tek na taj način daje pravu podršku gospodarstvu. Slično rade i zemlje u okruženju koje su ušle u EU, poput Slovenije, Mađarske, Rumunjske i Bugarske. To onda u njihove zemlje privlači i inoze mne investitore”, naglasila je Olgica Spevec. Projekt Crocompete - jačanje politika tržišnog natjecanja i državnih potpora u Hrvatskoj tra jao je dvije godine. Riječ je o projektu finan ciranom iz pretpristupnog fonda IPA, koje mu je cilj bio poboljšanje informiranosti o prednostima koje efikasno tržišno natjeca nje donosi potrošačima i poreznim obve znicima. Održano je 17 seminara za pred stavnike lokalne vlasti i poslovne zajednice u desetak gradova. Održane su dvije među narodne konferencije o tržišnom natjecanju i provedena dva istraživanja javnog mnije nja. Na projektu je bilo uključeno 515 stude nata sa šest sveučilišta (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Pula), 464 predstavnika lokal

ne vlasti i poslovne zajednice te oko 1000 građana. ”Ovim projektom nastojali smo što širem krugu ljudi približiti djelatnost Agenci je i upoznati s elementima razvijene tržiš ne utakmice. Htjeli smo djelovati preventiv no jer se pokazalo da manje prekršaja imaju sudionici na tržištu koji bolje znaju pravila igre. Informiranje je osobito važno za male i srednje tvrtke koje zauzimaju 90 posto eko nomskog života“, rekla je predsjednica Vije ća Agencije. Voditelj projekta Malcolm Gylee ocijenio je da je u dvije godine provođenja projek ta unaprijeđena transparentnost u dodjeli državnih potpora te poboljšani mehanizmi zaštite slobode tržišnog natjecanja. I dalje je važno nastaviti informirati lokalne vlasti i poslovnu zajednicu o tržišnom natjecanju i nadzoru potpora, kako bi se svi što bolje pripremili za sudjelovanje na zajedničkom tržištu Europske unije. (I.V.)

Cilj javnog poziva je prikupiti ideje za sof tverske aplikacije i usluge koje potpoma žu razvoj gospodarstva i kvalitetu života na spomenutim područjima tj. razvoj polj oprivrede, turizma, zdravstva i školstva. Javni poziv za dostavu prijedloga i ide ja objavljen je na internetskim stranicama HAKOM-a (www.hakom.hr) i traje do 31. si ječnja iduće godine. Eventualne dodatne informacije vezane uz ovaj poziv mogu se dobiti putem elektroničke pošte: potpore@ hakom.hr ili preko rubrike Pitajte nas na in ternetskim stanicama HAKOM-a.

Suvremene metode naplate PDV-a, smatra u komunikaciji na temu porezne reforme Europska komisija, mogle bi maksimizirati prikupljanje PDV-a istovremeno ograničavajući prostor za prijevare vele da je zbog nesavršenosti sustava, nje gove zastarjelosti i nacionalne isparcelira nosti omogućen cijeli spektar izbjegavanja plaćanja: u prosjeku 12 posto PDV-a osta je neprikupljeno, a u nekim zemljama po stoci prelaze dvadeseticu. Ovo je procjena koja je, primjerice, šokirala europski stručni tim kada je počeo pretresati stanje grčkih financija i testirati efikasnost tamošnjeg su stava prikupljanja poreza. Sustav star četiri desetljeća Sadašnji je sustav u EU-u krojen prije četi ri desetljeća, dakle debelo je zastario pa je i to razlog obnovljenoj inicijativi iz Europske komisije da se PDV konačno modernizira i definitivno uskladi s unutarnjim tržištem.

Potpore inovatorima

Grad Zagreb, na temelju Pravilnika o uvjetima za odobravanje potpora inovatorima, otvorio je natječaj za odobravanje potpora inovatorima radi pripreme inovacija za poduzetničko korištenje. Korisnici potpora su: fizičke i prav ne osobe koje su podnositelji zahtjeva za zaštitu ili nositelji prava industrijskog vla sništva i koje razvijaju i promoviraju inova cije za poduzetničko korištenje prema uvje tima i kriterijima u točkama 2.1., 2.3. i 4.1.2. Programa poticanja razvoja obrta, malog i

www.een.hr

12. prosinca 2011.

4 5

og PDV-a

još jedna tvrđava

nje PDV-a prelazi u moderniji i efikasniji sustav. Osnovna postavka novog europskog PDV-a je da ga plaća kupac proizvoda ili korisnik usluge, godila Prava rasprava počinje dogodine, optimisti predviđaju da bi se članice mogle usuglasiti do kraja 2013. što bi značilo da će u izglasavanju novog, osuvremenjenog europskog PDV-a sudjelovati i 28. članica zajednice, Hrvatska. Osnovno je u prijedlogu moderniziranog PDV-a da se ostaje pri donjoj granici njegovog standardnog iznosa, 15 posto. Države članice trebaju odlučiti koliko će iznad toga ići. Hrvatski je PDV, primjerice, među rekordno visokim. Promjene će dotaknuti brojne i k tome komplicirane mjere izuzimanja od principa nultim ili reduciranim ili superreduciranim PDVom za neke proizvode ili usluge. U pristupnom ugovoru Hrvatske i Unije takve su mjere privremene naravi. U principu i prema zakonima EU-a članice mogu aplicirati za jedno do dva izuzeća od pravila 15 posto (plus) za robe i usluge, ali ograničeni PDV ne smije ići ispod pet posto te se odnosi na proizvode i usluge iz striktno definiranih kategorija (i lista). Nulta stopa PDV-a aplicira se na neke vrste hrane, medicinske opreme, za novine, karte za muzeje. Na raspolaganju je superreducirana stopa PDV-a ispod pet posto. Plaćanje poreza u državi transakcije Osnovna postavka novog europskog PDV-a je da ga plaća kupac proizvoda/korisnik usluge, i to u zemlji gdje se transakcija dogodila. Princip je bitan na unutarnjem tržištu koje je još uvijek rascjepkano nacionalnim politikama oporezivanja. U ovom kontekstu naplaćivanje PDV-a danas u slučaju prodaje u drugoj zemlji članici predstavlja kompliciran administrativni zadatak. Mnogim je tvrtkama, naročito manjima, razlog za izbjegavanje bilo kakvog poslovanja preko granica matične zemlje. Prosječni troškovi usklađivanja s PDV-om u novoj zemlji poslovanja danas se kreću između dva i osam posto. Uklanjanje ovih barijera i njihovo usklađivanje donijelo bi povećanje trgovinske razmjene unutar EU-a za 2,6

srednjeg poduzetništva u Gradu Zagrebu, a čije je prebivalište ili sjedište na području Grada Zagreba; zagrebačke udruge mladih inovatora i najbolji mladi inovatori i njihovi voditelji iz članka 11. Pravilnika o uvjetima za odobravanje potpora inovatorima. Potpore su namijenjene za: stjecanje i provedbu zaštite industrijskog vlasništva u zemlji i inozemstvu; razvoj i tehničko-tehnološku obradu inovacija; tržišno-ekonomsku obradu inovacija; sufinanciranje promotivnih aktivnosti; poticanje mladih inovatora; poduzetničko obrazovanje inovatora.

do 3,7 posto, projicirano kroz rast BDP-a 0,2 do 0,4 posto. Nacionalni bi proračuni također imali koristi od većeg povezivanja, standardizacije, boljeg informiranja i sveopće kompjuterizacije. Jedna je studija o razlici između pokupljenog i objektivno mogućeg PDV-a došla do procjene da bi iznos nenaplaćenog poreza u 27 članica EU-a bio ravan iznosu godišnjeg proračuna zajednice! Po zemljama, razlika između mogućeg i naplaćenog PDV-a varira od 12 pa do više od 20 posto. Na papiru - a prije nego što koncept bude odaslan u prijestolnice na raspravu i razma-

tranje kolika je korist/šteta od novog sustava po nacionalni proračun i tvrtke - reforma porezne politike u EU-u osigurala bi pojednostavljen, istovremeno efikasniji i čvrst sustav temeljen na europskim pravilima. Koncept u skladu s modernim poslovanjem Pravila za PDV prilagodila bi se suvremenim poslovnim modelima i sadržavala bi standardizirane obveze, uz princip da osoba koja plaća PDV ima posla samo i isključivo s poreznim vlastima jedne članice, one u kojoj je transakcija obavljena. Sustav bi nadalje zadovoljio principe efikasnosti i neutralnosti, sa širom bazom za oporezivanje i s manje izuzetaka od pravila. Derogacije bi

Potpora se može odobriti inovatoru za naknadno pokriće troškova nastalih u razvijanju inovacije. Potpore se ne odobravaju za inovacije: za koje nije pokrenut postupak zaštite industrijskog vlasništva; kojima je potpora za istu namjenu ranije odobrena; koje su razvijene do razine gotovog proizvoda i koje su na tržištu u velikim serijama; kojima je potpora već ranije odobrena tri puta ili prije pet i više godina. Izbor inovacija za koje će se dodijeliti potpora obavlja se prema sljedećim kriterijima: ocjena dokumentacije za za-

se temeljile na racionalnim, harmoniziranim principima. (Nažalost, racionalni ideal harmonizacije pravila nije kompatibilan s nacionalnim praksama i tradicijama...) Suvremene metode naplate PDV-a, smatra u komunikaciji o poreznoj reformi Europska komisija, mogle bi maksimizirati prikupljanje PDV-a istovremeno ograničavajući prostor za prijevare. To bi od nacionalnih poreznih vlasti zahtijevalo koncentriranje na rizične situacije s potencijalom nezakonitosti, a u krajnjem slučaju vodilo koordiniranoj aktivnosti u smislu europskih poreznih vlasti. Svemu bi pripomogla brza razmjena informacija kakvu omogućuju današnje tehnologije – a onemogućava izostanak političke volje da se ona dogodi.

štitu industrijskog vlasništva; pokazatelji izgleda za komercijalizaciju inovacija; osvojene nagrade i priznanja na domaćim i inozemnim izložbama inovacija; ekološka podobnost i energetska prihvatljivost inovacije; tehnička složenost inovacije; ocjena vrijednosti udruga mladih inovatora. Više informacija možete vidjeti u vezanim dokumentima ili pozivom u sjedište Saveza za energetiku Zagreba na broj 01/2452 329 ili pak slanjem upita na info@croenergo. eu.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Bex, Switzerland, fournier.maccagnan@ bluewin.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

GUME ZA AUTOBUSE Compagnia trasporti Laziali - società regionale - SpA, Rim, Italija, traži nabavu guma za autobuse. Natječaj je otvoren do 21. prosinca, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na Compagnia trasporti Laziali - società regionale - SpA, via B. Alimena n. 105, Contact point(s): area acquisti, gare e contratti, For the attention of: avv. Antonella Pucci, 00173 Roma, Italy.

PROJEKTIRANJE, NADZOR I IZVOĐENJE RADOVA Lund kommune, Moi, Norveška, traži izvođača radova i nadzor te projektanta za izgradnju bazena. Natječaj je otvoren do 1. veljače, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Arentz & Kjellesvig AS, Strandgaten 32, For the attention of: Peter Arentz, 4400 Flekkefjord, Norway, pa@ar-kj.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. PRIRODNI PLIN GA-MA AD, Skopje, Makedonija, traži nabavu prirodnog plina. Natječaj je otvoren do 24. siječnja, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na GA-MA

GRAĐEVINSKI RADOVI Atelier Fournier-Maccagnan, architectes HES/HTL/FAS, Bex, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 12. siječnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Atelier Fournier-Maccagnan, architectes HES/HTL/FAS, Rue du Cropt 30, 1880

AD - Skopje Blvd. Sveti Kliment Ohridski 54, 1000 Skopje, Republic of Macedonia For the attention of: Milosh Cholovikj 1000 Skopje FRY Macedonia, milos. colovic@gama.com.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. SAVJETNIČKE USLUGE Gassnova SF, Porsgrunn, Norveška, traži konzultantske usluge. Natječaj je otvoren do 13. siječnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Gassnova SF Dokkvegen 10, 3920 Porsgrunn For the attention of: Per Gunnar Johansen Porsgrunn, Norway. Više podataka o nadmetanju na www.gassnova.no i http://www.doffin.no//search/Search_ AuthProfile.aspx?ID=AA6786 ŽELJEZNIČKI MATERIJAL Administrador de Infraestructuras Ferroviarias, Madrid, Španjolska, traži nabavu željezničkog materijala. Natječaj je otvoren do 18. siječnja, a prijave na španjolskom jeziku predaju se na Administrador de Infraestructuras Ferroviarias C/ Agustín de Foxá s/n, Estación de Chamartín, Final de Andén 1, Edificio 22 For the attention of: Carlos Lérida Navarro 28036 Madrid, Spain, carlos.lerida@adif.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

ODRŽAVANJE PRUGE SNCF - Direction de l’infrastuctureSNCF - Direction de l’infrastucture, Pariz, Francuska, traži uslugu održavanja pruge. Natječaj je otvoren do 27. prosinca, a prijave na francuskom jeziku predaju se na SNCF - Direction de l’infrastucture 18 rue de Dunkerque Contact point(s): Département des marchés - CSC-ER-M For the attention of: Marie France Cencier-Vandewiele 75010 Paris, France, marie-france.cencier@sncf.fr. Više podataka o natječaju na http://www.sncf.com/#/CH0012/ BR0213. Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa.eu

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Perad, jaja i mesni proizvodi (20111017025) Bugarska tvrtka, specijalizirana za uzgoj peradi, proizvodnju jaja i mesnih proizvoda, traži partnere za joint venture.

ke (npr. autoservis) te nude visokokvalitetne proizvode u velikim količinama.

Proizvodi za čišćenje, dezinfekciju (20111014010) Španjolski proizvođač visokokvalitetnih proizvoda za čišćenje, dezinfekciju, poliranje, eliminiranje insekata te osvježavanja zraka traži trgovačke posrednike, distributere.

Alati za prešanje (20111101008) Srbijanska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju alata za prešanje, traži partnere za različite oblike suradnje: posredništvo (traži distributere), franšizno partnerstvo, recipročnu proizvodnju te spajanje i eksternaliziranje aktivnosti. Tvrtka uglavnom proizvodi alate za automobilsku i zrakoplovnu industriju.

Gume i kotači (20111028039) Litvanska tvrtka, specijalizirana za trgovanje gumama i kotačima (osobnih automobila, kamiona...) nudi trgovačko posredništvo (zastupstvo, distribuciju) i želi kupiti tvrtku ili jedan dio tvrtke. Zainteresirani su za kupnju manje tvrt-

Prijevoz, skladištenje (20111019019) Slovenska tvrtka koja se bavi cestovnim prijevozom tereta, skladištenjem i čuvanjem te drugim pomoćnim djelatnostima u prijevozu nudi trgovačko-posredničke usluge.

Onečišćenje zraka, filteri za pročišćivanje industrijskih plinova (20111019055) Srbijanska tvrtka, specijalizirana za područje onečišćenja zraka i proizvodnju filtera za pročišćivanje industrijskih plinova, traži trgovačko-posredničke usluge i partnere za joint venture (zajedničko ulaganje). Rashladna oprema i smrznuto bobičasto voće (20111026012) Srbijanska tvrtka koja se bavi dizajniranjem, projektiranjem, prodajom i ugradnjom rashladne opreme te je također specijalizirana za proizvodnju, zamrzavanje i preradu malina i drugog bobičastog voća, traži distributere i zastupnike za svoje proizvode.

Jastuci (20111114001) Litvanska tvrtka koja proizvodi jastuke s tzv. memorijskom pjenom i obične jastuke traži trgovačke posrednike za svoje proizvode i nudi podugovaranje. Mirisi (20111109021) Francuski proizvođač mirisa iznimne kvalitete traži distributere za svoje proizvode. Tvrtku zanimaju distributeri koji su zainteresirani za proizvod dobre kvalitete i cijene. Slastice (20111109004) Poljska tvrtka, vodeći proizvođač slastica, traži zastupnike i distributere za svoje proizvode. Tvrtka također traži partnere za joint venture i nudi podugovaranje.

www.een.hr

12. prosinca 2011.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće 2

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_en. cfm. Imitacija kolača Cookie Auto, barkod 8006881600799. Proizvod predstavlja ri-

zik za korisnike zbog sličnosti s keksima i lomljivosti dijelova koji mogu biti slučajno zamijenjeni za hranu. Proizvod nije u skladu s Direktivom 87/357/EEC koja se bavi proizvodima što predstavljaju rizik za kupce zbog moguće zamjene za druge proizvode. (slika 1) Automobili BMW, modeli 550i GT, 550i, Limousine 650i, Cabrio 750i, Limousine 750Li, Limousine 760i, Limousine 760Li, Limousine ActiveHybrid 7, ActiveHybrid 7 L, X5, xDrive50i, X6, xDrive50i, X5 M, X6 M, ActiveHybrid X60, proizvedeni 2009. i 2010. godine. Dodatna pumpa za hlađenje može se pokvariti pri radu na visokoj temperaturi. Curenje može u rijetkim slučajevima izazvati zapaljenje vozila. Isto vrijedi i za automobil RollsRoyce Ghost Type RR4. (slika 2, 5)

Igračka Luk i strijela, brend Kingdon Hearts Model No 898-998, M3648 (code BT014426) barkod: 8422562144268, kineskog podrijetla. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer vakuumske kapice na strijelama mogu lako otpasti i izazvati gušenje prilikom gutanja. Proizvod nije u skladu standardom EN 71-1 i direktivom o sigurnosti igračaka. (slika 3) Plastična igračka Truba, brend Trumpt, barkod 8435235861331, podrijetlom iz Kine. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer pojedini dijelovi igračke lako otpadaju i predstavljaju rizik od gušenja. (slika 4) Krema za lice Venus Perfect Face Care, Bronze, Biege, Gold, brend Venus, tali-

8 janske proizvodnje. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer sadrži potencijalno patogeni organizam pseudomonas aeruginosa. Proizvod može naškoditi oštećenoj koži ili očima. (slika 6) Dječja jakna Diamond, model JD08100CH, Sport Wear NO 3186, barkod: 3800824704507. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer ima elastični konopac u kapuljači koja se može stegnuti oko vrata i izazvati gušenje. (slika 7) Dječja igračka Telefon, brend Meiyu, tip 0000228.00, batch: 1103MM, barkod: 9910305418237. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer proizvodi preveliku buku do razine 91,1 decibela. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 71-1. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite o ovim ponudama i potražnjama možete uputiti na een@bicro.hr.

Traži se suradnja za metodu održivog oglašavanja (Ref: 11 NL 60FI 3M13) · Nizozemska tvrtka koristi jednostavan održiv sustav za izradu komercijalnih poruka na javnim mjestima isključivo visokotlačnim vodenim mlazom. Nakon određenog vremena, ovisno o klimi, prometu i drugim okolnostima, poruke polako nestanu. Tvrtka traži poslovnu suradnju s tehničkom pomoći ili s lokalnim vlastima i/ili tvrtkama u sektoru oglašavanja. CAD, CAM i CMM programske usluge po povoljnim cijenama (Ref: 11 GB 43O3 3M3M) · Tvrtka iz Velike Britanije, koja pruža usluge iz CAD, CAM i CMM programskih alata, traži partnera s područja EU-a koji je u mogućnosti izvoditi određene aktivnosti unutar projekata tvrtke po konkurentskim cijenama. Navedene aktivnosti uključuju različite CAD programske pakete i mogućnosti CAM programa, tako da će idealan part ner moći pružiti podršku ovim uslugama s raznih platformi. Tvrtka je zainteresirana za partnerstvo u tehničkoj suradnji. Uređaj za vrjednovanje (validaciju) numeričkih simulacija (Ref: 10 IT

55W9 3J90) · Talijanski certifikacijski centar traži opremu za mjerenje mehaničkog stresa na prototipu. Uređaj treba omogućiti točan prikaz čvrstoće i deformacija kako bi se mogao vrjednovati rezultat analize metodom konačnih elemenata. Centar želi poslovni sporazum s tehničkom pomoći ili tehničku suradnju.

Analiza podataka o ponašanju momčadi i lopte u novom formatu nogometne igre (trilateralna nogometna igra) (Ref: 11 DE 093I 3MQS) · Njemačka tvrtka traži tehničku suradnju,

osobito na zajedničkom razvoju i testiranju novih aplikacija, kao i financijska sredstva. Tvrtka posjeduje patent na novi format nogometnog igrališta koje omogućuje istovremeno natjecanje tri-

ju momčadi. Potencijalni partneri trebaju osigurati tehnički know-how i infrastrukturu (uključivo softver) za analizu kretanja lopte kao i ponašanja igrača i momčadi. Analiza je potrebna za razvoj proizvoda.

Traži se stručnost u recikliranju elektroničkog otpada (Ref: 11 GB 46P4 3MWQ) · Škotska tvrtka, aktivna u reciklaži i obnovi elektroničkog otpada, u potrazi je za partnerima s relevantnom stručnošću i potvrdama kvalitete, koji mogu pomoći tvrtki da proširi i unaprijedi usluge koje pruža postojećim i novim klijentima u vodećim europskim zemljama. Tvrtka je zainteresirana za poslovni sporazum s tehničkom pomoći ili zajedničko ulaganje s partnerima iz Francuske, Italije, Španjolske i Njemačke. Apsorpcijska jedinica za korištenje solarnih kolektora pri klimatizaciji (Ref: 11 CZ 0744 3LG7) · Češka tvrtka sa sjedištem u Pragu, dugoročno uključena u konstruiranje sustava obnovljivih izvora energije, traži partnera koji je u mogućnosti isporučiti inovativan i ekonomičan spremnik topline koji omogućuje iskorištenje solarnih kolektora u klimatizacijske svrhe. Tvrtka želi zajedničko ulaganje ili poslovni spora-

zum, za dugoročnu potporu njihovim aktivnostima u Srednjoj Europi. Suvremeno tehničko rješenje i metode izračuna za dizajniranje i proizvodnju zatvorenih planarnih konstrukcija tankih stijenki (spremnika) (Ref: 11 CZ 0744 3MDY) · Tvrtka koja se bavi inženjerstvom i opskrbom, djelujući u području opreme za kemijsku, petrokemijsku i energetsku industriju (s posebnim interesom za nuklearne elektrane), traži potencijalnog partnera aktivnog u dizajniranju i proizvodnji zatvorenih planarnih konstrukcija tankih stijenki (četverokutni spremnici). Tvrtka traži zajedničko ulaganje u razvoj ili sporazum o zajedničkom poslovnom pothvatu.

enterprise europe

12. prosinca 2011.

Program za cjeloživotno učenje otvoren natječaj za 2012. godinu jih se financiraju projekti na različitim razinama obrazovanja i osposobljavanja: Comenius je namijenjen vrtićima, osnovnim i srednjim školama, Leonardo da Vinci institucijama koje se bave strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem, kao i gospodarskom sektoru; Erasmus je namijenjen visokim učilištima, a Grundtvig institucijama za obrazovanje odraslih (u segmentu općeg obrazovanja odraslih). Tu je još i Transverzalni program, koji nudi mogućnosti studijskih posjeta za donositelje odluka u obrazovanju.

Europska komisija i Agencija za mobilnost i programe EU-a objavile su Poziv na natječaj za Program za cjeloživotno učenje za 2012. godinu. Program omogućuje osobama bilo koje starosne dobi (učenicima, studentima, nastavnicima, nenastavnom osoblju, stručnjacima u strukovnom obrazovanju, kao i svim zaposlenim i nezaposlenim osobama koje žele usavršavati svoja znanja i sposobnosti) sudjelovanje u poticajnim iskustvima učenja. Program također potpomože razvoj sustava obrazovanja i osposobljavanja u zemljama članicama EU-a,

članicama Europskog ekonomskog prostora (Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska) te Turskoj, kroz aktivnosti koje uključuju međunarodnu suradnju u vidu razmjena, studijskih posjeta te umrežavanja i partnerstava. Natječaj je otvoren za sudjelovanje svim institucijama iz Republike Hrvatske, u suradnji s međunarodnim partnerima. Za Republiku Hrvatsku za projekte međunarodne suradnje u okviru Programa za cjeloživotno učenje u 2012. okvirno je planirano oko 46,4 milijuna kuna. Program se dijeli na četiri potprograma, u okviru ko-

Poziv na radionicu Patentne informacije i pretraživanje patentnih baza

U organizaciji Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske BICRO i Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV) u srijedu, 14. prosinca s početkom u 9 sati u prostorijama Algebra učilišta, na adresi Ilica 242 (ulaz iz Domobranske), u učionici broj 4, održat će se radionica Patentne informacije i pretraživanje patentnih baza. Radionica je namijenjena malim i srednje velikim tvrtkama koje žele bolje upoznati način korištenja informacija iz javno dostupnih patentnih baza kako bi ostvarili rast i daljnji razvoj svog poduzeća. Glavni ciljevi radionice su upoznavanje s osnovnim pojmovima patenata, prezentacija metodologija pretraživanja patentnih baza i praktični primjeri pretraživanja patentnih baza.

Prijave na radionicu primaju se isključivo putem online prijave na https:// d o c s . g o o g l e . c o m / a / s t r a t e g o p r. biz/spreadsheet/viewform?hl=en_US&fo rmkey=dHc5SVVQbnFoTTZYN21pUjRIS0 ctQkE6MQ#gid=0. Za točnu lokaciju u http://maps.google. com/ upišite: 45.814814,15.944885 Kontakt osoba: Vedran Đidara, tel.: 01/2352 628, vedran.didara@bicro.hr Radionica je nastavak ciklusa edukacije o intelektualnom vlasništvu koji u okviru Europske poduzetničke mreže EEN-a organizira BICRO, Vladina agencija za provedbu programa potpore tehnologijskom razvoju i glavni partner u EEN-u Hrvatske za inovacije i transfer tehnologije u suradnji s DZIV-om. Sljedeća radionica održat će se u prosincu ove godine.

Za sve upite obratite nam se na neku od navedenih adresa elektroničke pošte, ovisno o potprogramu Vašeg interesa:  comenius@mobilnost.hr;  erasmus@mobilnost.hr;  leonardo@mobilnost.hr;  grundtvig@mobilnost.hr;  studijski.posjeti@mobilnost.hr Poziv na natječaj i pripadajuća dokumentacija dostupni su na mrežnim stranicama Agencije za mobilnost i programe EU-a: www.mobilnost.hr. U tijeku je priprema nacionalnog Poziva na natječaj (konačna objava ovisi o finalizaciji dokumenata od strane Europske komisije) te prijevod natječajne dokumentacije, a informacije su dostupne na www.mobilnost.hr.

IPA prekogranični program Mađarska-Hrvatska - otvoren poziv za podnošenje prijedloga Mađarska nacionalna razvojna agencija i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske otvaraju Treći poziv na podnošenje projektnih prijedloga u okviru IPA Prekograničnog programa Mađarska-Hrvatska 2007.-2013. Projektni prijedlozi trebaju biti dostavljeni Zajedničkom tehničkom tajništvu u Budimpešti. Krajnji rok za dostavu projektnih prijedloga je 12. ožujka 2012. do 17 sati. Projektni prijedlozi koji pristignu nakon isteka roka za dostavu neće se razmatrati. Dokumentacija Trećeg poziva na podnošenje projektnih prijedloga, procedura dostave projektnih prijedloga,

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 14. prosinca - Radionica “Patentne informacije i pretraživanje patentnih baza”, Zagreb 14. prosinca - Poduzetništvo i znanje - svjetliji dio priče motivacijski seminar, Županja

kao i druge obavijesti vezane uz Poziv mogu se preuzeti ovdje. http://www. hu-hr-ipa.com/hr/preuzimanje-datoteka. Napominjemo da, sukladno jednakim prilikama za projektne partnere/glavne korisnike, neće biti moguće postavljati pitanja (ili na bilo koji način kontaktirati ZTT) tri radna dana prije roka za dostavu projektnih prijedloga ovog Poziva. Posljednji dan za kontakt ZTT-a je utorak, 6. ožujka 2012.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3707, 12. prosinca 2011.

( 1200 noćenja

( oko 20 zaposlenih

godišnje bilježi OPG Lacković

u tvrtki Neuroth slušna pomagala

SEOSKI TURIZAM LACKOVIĆ, BILJE

NEUROTH SLUŠNA POMAGALA, ZAGREB

Europska razina zaštite sluha

Najbolji ovogodišnji domaćin seoskog gospodarstva Obitelj Lacković iz Bilja u Baranji na svom imanju već desetu godinu uspješno razvija seoski turizam

biteljsko poljoprivredno gospodarstvo Lacković počelo je s radom 2000. godine, a prve sobe za goste otvorene su 2002., pod nazivom Seoski turizam Lacković u Bilju. Prvi gosti bili su iz Zagreba (i s njima obitelj Lacković i danas održava kontakte), a prvi strani gost bio je revizor Svjetske ban-

Trećinu gostiju danas čine stranci, najviše iz Europe, ali i iz Amerike, Australije, Japana... ke koji je u Baranju došao zbog projekta s Kopačkim ritom. “Mada je mogao birati boravak u hotelu s bezbroj zvjezdica, on se često vraćao upravo nama, govoreći kako mu odgovara obiteljska atmosfera i domaća hrana”, kaže Srđan Lacković iz Bilja, ovogodišnji dobitnik nagrade Hrvatske turističke zajednice u akciji Čovjek - ključ uspjeha u turizmu za najboljeg domaćina turističkog seoskog gospodarstva.

Na samo 15-ak minuta vožnje od središta Osijeka, a opet u tipičnoj baranjskoj ruralnoj atmosferi nadomak Kopačkog rita, Seoski turizam Lacković danas raspolaže sa 16 ležaja u šest udobno opremljenih soba. Na imanju veličine 6000 četvornih metara nalaze se i plastenici s povrćem i voćem, brojne domaće i egzotične životinje, tu je i malo jezero i bujno raslinje. Osim kvalitetnog smještaja kategoriziranog s tri sunca i pravog domaćeg baranjskog “light” doručka (kulen, kobasica, šunka, domaća jaja, sir i vrhnje, svježe ubrano ili ukiseljeno povrće, domaći pekmez, kruh...) gostima se prema dogovoru može servirati ručak i večera. Naravno, također prema kriterijima provjerene baranjske kakvoće i količine. Može se tako “Surađujemo s drugim OPG-ima, pa ono što gostima ne možemo pružiti na našem imanju, organiziramo s drugima, sve u skladu sa željama gostiju”, kaže Srđan. Inače,

Lackoviće najčešće posjećuju obitelji željne pravoga mira i odmora. Mnogi dolaze već godinama, a na imanju provode dva, tri tjedna. Zbog mnoštva biciklističkih staza dolaze ljubitelji cikloturizma, ali i ljubitelji ptica koji odlaze na tzv. birdwatching. Nakon nedavnog proširenja kapaciteta, bilježe oko 400 dolazaka i 1200 noćenja godišnje. “Često nas pitaju možemo li od toga živjeti? S ovakvom razinom posjećenosti možemo. Međutim, trebalo je proteći nekoliko godina stalnih ulaganja, učenja i razvoja da bi dostigli ovu razinu”, objašnjava Srđan Lacković. Trećinu gostiju danas čine stranci, najviše iz Europe, ali i iz Amerike, Australije, Japana... U svojoj brižljivo vođenoj evidenciji, Lackovići imaju zabilježene goste iz 60-ak zemalja. Dolaze najčešće izravnim kontaktom putem interneta (www.lackovic.info) ili TZ-a Baranja. Međutim, kaže Lacković, sve više utjecaja ima usmena predaja - i to se osobito vidi kod stranih gostiju. (S.S.)

U sljedećih godinu dana Neuroth namjerava otvoriti slušne centre u većim gradovima u Hrvatskoj, te u mjestima gdje postoje opće bolnice

vrtka Neuroth slušna pomagala bavi se rješavanjem problema osoba oštećenog sluha. Drugim riječima, zaposlenici Neurotha klijentima mjere sluh, savjetuju ih te odabiru i prilagođuju njihova slušna pomagala. Tvrtka nudi i najmodernija pomagala za zaštitu sluha od buke, ali i brojnih drugih uzročnika oštećenja sluha, a imaju i servis slušnih pomagala. Pored toga, u Neurothovoj ponudi su i baterije, pribor, te setovi za održavanje slušnih pomagala. Svjetlana Podlesnik, direktorica tvrtke, u razgovoru za Privredni vjesnik rekla je kako je ideja za ulazak Neurotha na hrvatsko tržište stara desetak godina. “Boraveći više od 30 godina u inozemstvu gdje sam razvila i vlastito poduzetništvo te promatrala i usvajala zapadne standarde u poslovanju, poželjela sam to isto vidjeti u svojoj domovini. Kako moj otac pati od poteškoća sluha, bila sam dobro upoznata s filozofijom tvrtke Neuroth s čijim sam vlasnicima - obitelji Neuroth-

Schinko - u dugogodišnjim poslovnim i prijateljskim odnosima. Ponosno mogu istaknuti da nakon dolaska Neurotha, i hrvatski korisnici imaju istu razinu usluge kao što je imaju oni u Neurothovim slušnim centrima u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj, Lihtenštajnu i Sloveniji”, ističe. Dobra priprema Tvrtka u Hrvatskoj zapošljava dvadesetak osoba. Prije početka rada, zaposlenici su prošli brojne tečajeve i drugu potrebnu edukaciju u Neurothovoj Akademiji u Austriji, kroz koje su stekli teorijska i praktična znanja iz područja akustike i audiologije. “Cilj nam je u konačnici stvoriti jaku akustičarsku struku u Hrvatskoj i napraviti temelje za uspješno rješenje

zaštite sluha u našoj zemlji”, objašnjava direktorica Podlesnik. Poznato je da je ulaganje u Hrvatskoj povezano s brojnim administrativnim i drugim preprekama. Slično je bilo i u slučaju Neurotha premda se radi o ulaganju značajnih financijskih sredstava izravno iz inozemstva. “Međutim, dobro smo se pripremili i moramo reći kako smo sve te poteškoće u suradnji s odgovornima iz nadležnih državnih i drugih tijela i ustanova uspješno savladali”, napominje ona.

Cilj nam je stvoriti jaku akustičarsku struku u Hrvatskoj, kaže Svjetlana Podlesnik U sljedećih godinu dana Neuroth namjerava otvoriti slušne centre u svim većim gradovima u Hrvatskoj, te u mjestima gdje postoje opće bolnice. “U planu imamo koncentrirano širenje na područje Srednje i Jugoistočne Europe”, zaključuje Svjetlana Podlesnik. (B.O.)

14 HRVATSKA & REGIJA

( više od 500.000 gostiju

*vijesti Termoelektrana u Sanskom Mostu Općinsko vijeće Sanskog Mosta pripremilo je ugovor o dodjeli koncesije jednoj njemačkoj kompaniji (čiji se vlasnici zasad ne spominju) za izgradnju TE Kamengrad i modernizaciju istoimenog rudnika. Vrijednost investicije iznosi 600 milijuna eura. Termoelektrana će imati dva bloka od po 215 megavata. Gradnja će, najavljeno je, trajati pet godina, a puštanjem u pogon termoelektrane definitivno će se riješiti problem plasmana ugljena. Tri bušotine Rudnika soli Tuzla Hrvatska kompanija Crosco na lokalitetu Tetime kod Tuzle predala je Rudniku soli na eksploataciju tri bušotine za crpljenje slanice. Ukupna vrijednost radova iznosila je oko tri milijuna maraka. Sredstva su osigurali Rudnik i vlada Tuzlanske županije. Nove bušotine će znatno povećati kapacitete Rudnika, a time stvoriti i kvalitetnije preduvjete za povećanje proizvodnje u Solani Tuzla i lukavačkoj Sisecam sodi, kao i povećanje izvoza kemijske industrije BiH. Vjetropark na Vlašiću Elektroprivreda BiH i vlada Srednjobosanske županije potpisale su u Travniku ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju vjetroparka na platou Vlašića snage 50 megavata. To je prvi projekt korištenja ove vrste obnovljivih izvora energije u srednjoj Bosni. Vjetroparkovi će biti izgrađeni na 10 lokacija na Vlašiću i njima neće biti, kako je rečeno, narušen okoliš i zimski sportski centar na Vlašiću. Koncesija je EP-u BiH dodijeljena na 30 godina s mogućnošću produljenja ugovora za čijeg će trajanja EP BiH Županiji plaćati naknadu od 1,5 posto ukupne vrijednosti proizvedene struje.

Privredni vjesnik Broj 3707, 12. prosinca 2011.

posjetilo BiH tijekom 8 mjeseci ove godine

Bosna i Hercegovina spremno čeka zimske turiste

Rekordna sezona - ako bude snijega

Zimski centri u BiH privode kraju pripreme za sezonu skijanja i nadaju se da će nakon tri zime ove biti dosta snijega Zdravko Latal latal@privredni.hr

ko bude dovoljno snijega ove zime, turizam Bosne i Hercegovine bi mogao zabilježiti rekordni posjet, a ugostitelji pozitivne poslovne rezultate. Ljetna sezona je bila dobra za bosanskohercegovačke uvjete - u osam mjeseci zemlju je posjetilo više od 500.000 gostiju, ili za 4,9 posto više nego u isto vrijeme 2010. godine. Turisti su ostvarili 1,1 milijun noćenja, što je za 5,9 posto više. To su službeni podaci Agencije za statistiku BiH koje nitko u BiH ne uzima ozbiljno, pa ni sami statističari, a turistički radnici i općinske administracije ocjenjuju da je broj gostiju i noćenja trostruko veći. Samo četiri turistička centra - Međugorje, Neum, Jahorina i Bjelašnica - ostvaruju veći posjet od službenih pokazatelja. Registracija gostiju je rak-rana bosan-

skohercegovačkog turizma. Najveći broj gostiju u BiH dolazi iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, ali najdulje borave gosti iz Irske, Češke, Mađarske i Poljske, dakle gosti koji najčešće posjećuju Međugorje i Neum.

ga. A ose su stvarno ljetos bile agresivne. Tjedan pred Božić i Novu godinu i službeno će sarajevski ZOI-84 (postoji, naime, istoimena tvrtka i na Palama u srpskom entitetu) otvoriti zimsku sezonu.

Ose najavljuju snijeg Sezona je do sada bila zadovoljavajuća, a njeno finale odredit će klimatske prilike, odnosno zima i snijeg. U skijaškim centrima, koji upravo privode kraju posljednje pripreme za skijašku sezonu, nadaju se da će nakon tri “posne” sezone ove zime snijega biti u izobilju. Unazad desetak dana temperature su bile daleko ispod ništice, a optimizam je povećan nakon provjere rada topova za snijeg. Taj optimizam se gradi i na narodnim predviđanjima kao što je, primjerice, ono temeljeno na broju i ponašanju osa: ako je ljetos bila najezda osa, bit će duga i oštra zima s dosta snije-

Turistički radnici ocjenjuju da je broj gostiju i noćenja trostruko veći nego što pokazuju statistike

Zahvaljujući lijepom vremenu na olimpijskim planinama Bjelašnici i Igmanu privodi se kraju uređenje staza. Kvalitetu više čini i to što su 60.000 četvornih metara staza pokrivene travom i očišćene od kamenja. Montiran je novi ski-lift “Heliodrom” koji će znatno povećati kapacitete vertikalnog transporta. Postavljeno je i šest novih

baby-liftova, te izgrađen dječji park sa sanjkalištima i stazama za najmlađe skijaše. Iz ZOI-84 kažu da su nabavili zaštitnu opremu, asfaltirali prilazne ceste prema Babinom dolu i obavili remont vertikalnog transporta, te strojeva za uređenje staza i proizvodnju umjetnog snijega. U prodaji su već i ski karte. Višednevne karte su jeftinije. Sarajevo nagodinu dobiva novu žičaru Jahorina je također dobila novi ski-lift, uređuju se hoteli, pansioni i apartmani. Kupres, omiljeni zimski centar Splićana i Dalmatinaca, već je spreman i samo čeka snijeg da proglasi početak sezone. Vlašić, kao i druga manja skijališta također privode kraju pripreme za bijele radosti. Slovenska skijališta i slovenski vlasnici kapitala, kako doznajemo, iskazali su interes za poslovnu suradnju s Bjelašnicom i

Igmanom. O čemu je točno riječ nismo doznali, ali je vrlo moguće da bi se napokon mogao privatizirati u ratu devastirani hotel Igman, najveći takav objekt na olimpijskim planinama. Novost je da se i Sarajevo, kao grad u kojem tijekom zime boravi najveći broj ljubitelja zimskih sportova, pripremio i da je proširio turističku ponudu u gradu, a posebno na Trebeviću. Sredinom studenog u olimpijskoj dvorani Zetra otvoreno je klizalište, s tim da su određena tri besplatna i sedam komercijalnih termina. Na Trebeviću Hrvatsko kulturno društvo Napredak izgradilo je planinarski dom, a svi su izgledi da će već iduće godine Sarajevo ponovno dobiti žičaru za Trebević. Zahvaljujući Švicarskoj u Sarajevo je upućena kompletna oprema s kabinama demontirane žičare iz Graechena koja će zamijeniti devastiranu predratnu žičaru.

www.privredni.hr Broj 3707, 12. prosinca 2011.

“ Zoran Janković upravo je onakva vrsta

*vijesti

političara kakvog baš sada treba Slovenija.”

Nuklearka – 30. obljetnica prve sinkronizacije Podsjećanje na listopad 1981. godine kada je Nuklearna elektrana Krško prvi put sinkronizirana s električnom mrežom iskorišteno je u Sloveniji za ponovno poticanje gradnje drugog reaktora na postojećoj lokaciji. Ovisno o izboru reaktora snage 1200 megavata, moguća investicija procjenjuje se na iznos od tri do pet milijardi eura. Na ponudu iz Krškog odazvalo se 12 energetskih društava iz Europe sa željom da sudjeluju u tom programu.

Milan Kučan, bivši slovenski predsjednik

SLOVENSKI IZBORNI OBRAT

A što sada?

Zoran Janković je pobijedio i kao dokazani menadžer koji će izvršnu vlast staviti u pogon visoke operativne učinkovitosti Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

lovenski politički pehist, Janez Janša, ima razloga staviti glavu među dlanove i danima zapomagati – Ubi me anketa! Izgubio je gotovo već dobivene izbore, dijelom stoga što se neoprezno prepustio grmljavini predizbornih anketa koje su mu na pladnju nudile uvjerljivu pobjedu. Bio je tako siguran da ponovno dobiva žezlo u ruke da je svoju nadmoć nad političkim konkurentima išao iskaliti bahatim nedolaskom na završno suočavanje pred kamerama nacionalne televizije. Nakon izbora Janša se morao suočiti s činjenicom da je u ruralnim slojevima njegove političke moći bilo premalo soka, pa su ga pomele bujice urbanog nezadovoljstva. Posebno su Ljubljančani izlaskom na izbore u visokom postotku rekli Janši – no pasaran! Za Janeza Janšu posebno je nezgodna činje-

nica da ga je za prsa pobijedio Zoran Janković, ljubljanski gradonačelnik, koji zacijelo danas ne bi kružio slovenskom političkom orbitom da ga tamo nije lansirao upravo Janša svojedobnim protjerivanjem iz Mercatora. Zaposlenici Mercatora pamte Jankovića kao direktora kojemu nije bilo teško skupljati kolica po parkiralištima. Gdje će naći novac? Takvim postupcima dao je do znanja zaposlenicima da poštuje svaki posao. Nakon što je protjeran iz

Mercatora, Janković je glatko pobijedio na izborima za ljubljanskog gradonačelnika. Sada je pobijedio i na parlamentarnim izborima, ne samo kao oponent “janšizmu” nego i kao dokazani privredni menadžer koji će izvršnu vlast nakon “Pahorovog oklijevajućeg kompromiserstva” staviti u pogon visoke operativne učinkovitosti. Janković je u kampanji obećao potaknuti gospodarski rast velikim javnim investicijama. Gdje će za to naći novac – pitaju se njegovi kritičari.

Posebno iz liberalnih krugova dolaze upozorenja da će Zoran Janković kao premijer voditi kapitalsko-protekcionističku po-

Janković je u kampanji obećao potaknuti gospodarski rast velikim javnim investicijama litiku. Nova Ljubljanska banka bit će i dalje državna banka koju će novi premijer dokapitalizirati nov-

Usmjerenja Jankovićeve Pozitivne Slovenije Stranka Zorana Jankovića – Pozitivna Slovenija – dobila je povjerenje slovenskih birača na sljedećim ključnim postavkama: · sažimanje vlade na najviše 11 ministarstava · određivanje strateške imovine države · viši PDV za jedan postotni bod

· eliminiranje kreditnog grča · smanjivanje broja zaposlenih u javnoj upravi za dva posto godišnje · ukidanje prekobrojnih agencija i ureda · mirovinska i zdravstvena reforma · sudioništvo zaposlenih u dobiti

· gradnja suvremene željeznice i infrastrukture

· državni fond najamnih

stanova za mlade stručnjake · ulaganja u kvalitetna nova radna mjesta

cem poreznih obveznika. Procjenjuje se da će javni sektor i (para)državna poduzeća nastaviti živjeti u starom folkloru. Preslikavajući ljubljansku praksu na vjerojatnu buduću državnu politiku, kritičari iz liberalnih redova strahuju da će Janković uvesti strogi nadzor nad sredstvima državnih poduzeća. Novac će se prelijevati tamo gdje ga preusmjeri predsjednik vlade. Jesu li takvi strahovi pretjerani? Zoran Janković upravo je onakva vrsta političara kakvog baš sada treba Slovenija. To je bila ključna rečenica kojom je Milan Kučan s autoritetom bivšeg predsjednika preporučio Slovencima Zorana Jankovića za “kriznog menadžera Slovenije”. Dakako, preporuka “Kučanovog klana” u kojem su “pritajeni komunisti i udbaši”, obilato se eksploatira u javnoj polemici što samo produbljuje inače tradicionalne slovenske podjele.

Rasterećenja mekim otpuštanjima Nova Ljubljanska banka u godinu dana zatvorila je 307 radnih mjesta čime je smanjila troškove u prvih devet mjeseci ove godine za oko 10 milijuna eura. NLB u kojem je zaposleno 3756 ljudi nastavlja s politikom mekog otpuštanja. Slovenske željeznice također smanjuju broj zaposlenih slanjem radnika na Zavod za zapošljavanje do njihovog umirovljenja. Uz prosječnu neto otpremninu od 9873 eura Slovenske željeznice oslobodile su se u kratko vrijeme 370 zaposlenika prosječne starosti 55,6 godina. Prosječna slovenska božićnica – 550 eura Lani je prosječna slovenska božićnica iznosila 548 eura bruto. Isti iznos zaposlenici će dobiti i ove godine, dakako ne svi, nego otprilike 26 posto svih zaposlenih u Sloveniji. Najviše iznose isplatit će tradicionalno farmaceutska industrija – Krka 1213 eura bruto i Lek 1400 eura uz varijabilni dio ovisan o pojedinačnoj plaći. Najveću božićnicu isplatit će u Nuklearnoj elektrani Krško (2600 eura bruto), u Petrolu kao i lani (746 eura). Revoz ne isplaćuje božićnicu niti 13. plaću, ali zaposlenicima dijeli godišnje nagrade sredinom prosinca. Takva nagrada prošle godine iznosila je 1300 eura bruto, a pripala je i tzv. ugovornim radnicima.

16 STIL *vijesti Poslovna radionica autobusera u Stuttgartu Članovima Udruge autobusera njemačke savezne pokrajine BadenWürttemberg (WBO) proteklog je tjedna u Stut tgartu predstavljena hrvatska turistička ponuda, a tu poslovnu radionicu organizirala je ispostava Hrvatske turističke zajednice u Münchenu te rapska turistička tvrtka Imperial. U sklopu te poslovne radionice održana je godišnja skupština članova Udruge njemačkih autobusera, a tom je prigodom održana prezentacija Hrvatske i otoka Raba. Ujedno je najavljeno predstavljanje Hrvatske kao zemlje partnera na njemačkom sajmu za široku publiku CMT koji će se održati od 14. do 23. siječnja 2012. u Stuttgartu. Na Kvarneru rekordna turistička sezona U Primorsko-goranskoj županiji u 10 mjeseci ove godine odmaralo se više od 2,1 milijun turista ili osam posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Oni su ostvarili 11,7 milijuna noćenja, što je sedam posto više nego lani, podaci su s prošlotjedne Skupštine Turističke zajednice Kvarnera. Na Skupštini je, među ostalim, rečeno kako je ovogodišnja turistička sezona na Kvarneru bila najbolja od osamostaljenja Hrvatske, a u 2012. planira se zadržati razina ovogodišnjih turističkih rezultata. Prosinac u gradu

U sklopu cjelomjesečne mozaik manifestacije posvećene tradiciji i običajima koji se održavaju u prosincu, i ove su godine u Virovitici objedinjeni raznoliki sadržaji pod zajedničkim nazivom Prosinac u gradu. U sklopu te manifestacije održat će se razne izložbe, kazališne predstave, predavanja, radionice i koncerti, što sve pridonosi promociji kulturne i turističke ponude Virovitice.

Privredni vjesnik Broj 3707, 12. prosinca 2011.

( 100.000 €

utrošeno u izgradnju eko etno sela

( još oko 1,5 mil €

potrebno kako bi se projekt završio u cijelosti

Projekt - eko etno selo Sunja

Turistički biser u srcu Hrvatske Dosad je na području eko etno sela uređena izvorna posavska kuća, a uz nju će se urediti još tridesetak sličnih objekata iznimne kulturne vrijednosti

rije tri i pol godine nastala je poduzetnička ideja o izgradnji eko etno sela Sunja koje je od glavnog hrvatskog grada udaljeno tek 70 kilometara. Zbog svog geografskog položaja trebalo bi postati okosnicom gospodarske i turističke aktivnosti dijela područja posebne državne skrbi u Sisačko-moslavačkoj županiji. Inicijatorica projekta, ujedno i direktorica sela Anita Ivoš, svoju tešku socijalnu situaciju u kojoj se našla kao nezaposlena samohrana majka četvero djece, umjesto traženjem socijalne pomoći zamijenila je stvaranjem tog jedinstvenog projekta u Hrvatskoj, ali i regiji. “Prije tri i pol godine počeli smo ispitivati tržište te je tako nastao projekt izgradnje eko etno sela. Željeli smo napravi-

ti kombinaciju isplativog i izvedivog, a cilj projekta je bilo rješavanje egzistencije i zapošljavanje nezaposlenih osoba”, rekla je Anita Ivoš. Na projektu uz nju rade još dvije partnerice - nezaposlene samohrane majke te oko 20 volontera različitih struka. Predviđa se kako će selo u punom kapacitetu rada zapošlja-

Nezaposlene samohrane majke planiraju pokrenuti sličan projekt u Istri vati više od 30 ljudi, a 10 posto svih budućih prihoda usmjerit će se u posebnu Fondaciju za pomoć nezaposlenim majkama. Do sada je, prema procjenama, u izgradnju eko

etno sela Sunja utrošeno oko 100.000 eura u što nije uključena projektna dokumentacija koja je još u izradi. Kako je istaknula Anita Ivoš, potrebno je još oko 1,5 milijuna eura kako bi se projekt završio u cijelosti. Posavske kuće kao smještajni objekti Eko etno selo Sunja nalazi se na 14.000 četvornih metara površine, u nepo-

srednoj blizini rijeke Save. Dosad je na tom području uređena izvorna posavska kuća, a uz nju će se urediti još tridesetak sličnih objekata iznimne kulturne vrijednosti, izgrađenih do 1930. godine. U etno selu nalazit će se i posavski čardaci, restoran te ljetna pozornica. “U restoranu kapaciteta 250 osoba posluživat će se isključivo autohtona jela, a sve namirnice planiramo na-

bavljati od mještana Sunje. Osim toga, na ljetnoj pozornici prikazivat će se projekcije filmova te održavati plesnjaci na otvorenom. Tamo će se nalaziti i mali zoološki vrt te prostor na kojem će se prikazivati stari zanati, primjerice tkanje, kovanje, pletičarstvo i pečenje rakije”, rekla je Anita Ivoš. Za uređenje posavskih kuća sredstva bi trebalo osigurati Ministarstvo kulture, a one će se obnavljati prema najstrožim pravilima restauracije. Nakon toga te će kuće postati smještajni kapaciteti najviših kategorija. Nezaposlene samohrane majke u dogledno vrijeme planiraju pokrenuti sličan projekt u Istri. Treba istaknuti kako se projekti za oba sela nalaze u pripremi apliciranja na natječaje za sredstva iz europskih fondova.

Edukacija za hotelijere

Za uspješnu tržišnu utakmicu Talijanski turistički stručnjaci predstavili su najnoviji pregled globalne, europske i nacionalne hotelske industrije Program edukacije za vodeće menadžere u hrvatskom hotelijerstvu i pratećim industrijama održan je proteklog tjedna u Zagrebu u organizaciji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) te uz potporu Ministarstva turizma. Na trodnevnim radionicama za oko 20 hrvatskih polaznika predavanja su održali Carmine Tripodi i Angela Amodio, redovni profesori i stručnjaci za strategiju i razvojni menadžment talijanskog sveučilišta SDA Bocconi, a prvi mo-

dul Kompetitivno vodstvo i inovacije otvorila je Emanuela D’Alessandro, talijanska veleposlanica u Hrvatskoj. Ona je tom prigodom istaknula kako je turizam jedna od vodećih gospodarskih grana u Italiji, ali i u Europi

te stoga ima veliki potencijal razvitka. Edukacijski program prilagođen je potrebama menadžmenta u domaćem hotelijerstvu, a talijanski turistički stručnjaci hrvatskim su polaznicima programa predstavili najnoviji pregled

globalne, europske i nacionalne hotelske industrije. Dio predavanja bio je posvećen ključnim faktorima za uspješnu tržišnu utakmicu u hotelijerstvu, a u trodnevnom programu posebno su se izdvojila predavanja Hotelsko poslovanje kao sudionik u razvoju novih proizvoda u turizmu i Učinak i utjecaj na korporativne rezultate vanjskog okruženja. “Radionice i predavanja organizirana su i zato što znamo da je u Hrvatskoj potrebna edukacija na svim razinama gospodarstva, pa

tako i turizma, a svjesni smo da nam proizvodi nisu dovoljno konkurentni te ih moramo unaprijediti”, rekao je Kristian Šustar, predsjednik UPUHH-a. “Edukacijom nastojimo uvećati kompetentnost vodećih kadrova u hotelijerstvu Hrvatske, a obrazovanje je temelj našeg konkurentnijeg nastupa na svjetskom tržištu”, dodao je. Osim organizacije spomenutih radionica i predavanja, UPUHH priprema još niz edukacijskih programa u suradnji s najprestižnijim svjetskim sveučilištima. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3707, 12. prosinca 2011.

( između 50 i 90% ( 6 mjeseci popust na proizvode i usluge

stvarao se portal Totalno.hr

Grupna kupnja

Kupci zadovoljni, oglasi na broju Povezali smo već poznati sustav grupne kupnje sa sustavom lojalnosti kupaca kojim nagrađujemo korisnike, kaže Alex Milović Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatska je u zadnje dvije godina postala obećana zemlja za portale grupne kupnje kojih je sve više. Nekoliko je razloga tomu, a glavni “krivac” ponajprije je gospodarska kriza zbog koje online kupci pedantnije klikaju mišem kako bi prošli što povoljnije pri kupnji odjeće, obuće, turističkih aranžmana, tehničke robe ili pak kozmetičkih tretmana. Jedan od takvih portala grupne kupnje u nas je Totalno.hr, koji širokom krugu kupaca nudi različite proizvode i usluge s popustima između 50 i 90 posto. Klijentima koji se putem portala oglašavaju nudi novi i drukčiji marketinški pristup.

Alex Milović, začetnik Totalno.hr-a, kaže kako njihovi korisnici mogu uživati u raznovrsnim proizvodima i uslugama kao što su putovanja, usluge za zdravlje i ljepotu, restorani, kafići, ali i neke, do sad na hrvatskom tržištu neviđene ponude kao što su usluge agencije za posredovanje nekretninama. Poslovnim subjektima pak nude niz usluga offline i online oglašavanja kojima promoviraju svoju, odnosno njihovu ponudu. Detaljna analiza tržišta “Takva promocija za rezultat ima veliki doseg, pristupačnost i 100 posto mjerljiv efekt - klijent točno zna koliko smo mu kupaca doveli, što nije slučaj s klasičnim metodama oglašavanja. To je ujedno naša najveća prednost”, ističe.

ce, dovođenje prijatelja ili dijeljenje sadržaja putem društvenih mreža. Takav pristup svidio se kupcima, ali i klijentima jer im osigurava nove stalne kupce i čini njihovu investiciju u

Klijent točno zna koliko mu je kupaca dovedeno

Ideja o pokretanju Totalno.hr-a došla je kroz razgovor s korisnicima sličnih konkurentskih portala za grupnu kupnju te uočavanja nedostataka i stvari koje se mogu poboljšati. “Također, napravili smo detaljnu analizu tržišta i zaključili da postoji prostor za još jednog, kvalitetnog

igrača. No bilo je očito da se moramo razlikovati od već etablirane konkurencije - kako vizualno tako i po ponudi i pogodnostima koje nudimo kupcima. Tako smo povezali već poznati sustav grupne kupnje sa sustavom lojalnosti kupaca kojim nagrađujemo korisnike za, primjeri-

ovaj oblik marketinga profitabilnom - što na kraju i jest bit. Kada smo definirali osnovne stvari koje smo željeli ponuditi, okrenuli smo se kreativnoj agenciji koja nam je pomogla u osmišljavanju imena, vizualnog identiteta i provela cijelu zamisao u funkcionalnu cjelinu. Cijeli taj proces, od početnog istraživanja do lansiranja stranice, trajao je gotovo šest mjeseci”, objašnjava Milović.

Trenutačno je u ekipi Totalno.hr-a šest osoba, a planiraju se i nova zapošljavanja u skladu sa širenjem poslovanja na nova tržišta. Državne institucije i banke, nastavlja on, rijetko imaju razumijevanja za projekte koji su u ranoj fazi svojeg postojanja. U Hrvatskoj, smatra, razni poticaji za razvoj poduzetništva i novih projekata postoje manje-više samo na papiru. “Malo se takvih poticaja realizira, posebice u internetskim i računalnim tehnologijama, za koje u uglavnom arhaičnim državnim institucijama ima malo razumijevanja”, naglašava. U budućnosti Totalno. hr priprema mnoge zanimljivosti kao i širenje na regionalnu razinu kako bi svojom ponudom obuhvatili i susjedne zemlje.

IT tržište

Pad treću godinu zaredom U 2012. očekuje se rast od 2,3 posto te bi obujam IT potrošnje trebao iznositi 1,05 milijardi dolara Potrošnja proizvoda i usluga informatičke tehnologije u Hrvatskoj u 2011. bit će za 2,7 posto manja u odnosu na 2010. godinu te će iznositi 1,03 milijarde američkih dolara. Nakon tri uzastopne godine pada, u 2012. očekuje se rast od 2,3 posto te bi obujam IT potrošnje trebao iznositi 1,05 milijardi dolara, pokazuje nedavno revidirana projekcija rasta IT tržišta analitičke kuće IDC Adriatics. Nova projekcija temelji se na IDC-jevim

kvartalnim istraživanjima, nalazima anketa IT industrije i krajnjih korisnika, Fininim financijskim re-

“Daljnje slabljenje konjunkture i očekivanja ionako krhkog gospodarskog rasta u zemlji, pogor-

Potrošnja na hardver i dalje zauzima oko polovine vrijednosti ukupnog IT tržišta zultatima IT industrije za prva tri tromjesečja, carinskim podacima te kontaktima s vodećim dionicima domaće IT scene.

šanje gospodarske okoline u okruženju te nedavni parlamentarni izbori dodatno su pogodili IT potrošnju u ovoj godini. Zbog

toga je naša projekcija za 2011. korigirana na dolje, a za 2012. značajno umanjena”, ističe Boris Žitnik, direktor IDC Adriaticsa. Rast - odraz gospodarskog oporavka “No, pri tome treba naglasiti kako se ta prognoza temelji na pretpostavkama da neće doći do dramatičnih kretanja vezanih uz sposobnost servisiranja vanjskog duga i javne potrošnje u zemlji, kao ni ozbiljnih lomova u svjet-

skoj ekonomiji. U suprotnom svako prognoziranje ionako gubi smisao”, napominje on. Prema prognozi, u 2011. sve sastavnice hrvatskog IT tržišta kao što su hardver, softver i IT usluge, zabilježile su pad. Jedini segmenti tržišta koji su unutar toga rasli bili su pametni telefoni, mrežna oprema te usluge projektiranja i integracije rješenja računalstva u oblaku. Potrošnja na hardver i dalje zauzima oko polovine vrijednosti uku-

pnog IT tržišta, a slijede ga isporuke IT usluga i softvera. “Skroman rast hrvatskog IT tržišta koji se očekuje u 2012. godini bit će odraz izvjesnog gospodarskog oporavka, daljnjih ulaganja i primjene cloud i mobilnih rješenja te rasta investicija zbog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Naravno, mnogo toga ovisit će o stavu o novim tehnologijama i odgovarajućim ulaganjima nove administracije”, zaključuje Žitnik. (B.O.)

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Lars Fr. H. Svendsen FILOZOFIJA ZLA TIM Press

Premda se pojam zla može činiti nesuvremen, zlo je i dalje naša stvarnost. Postoje ljudska čudovišta, ali ima ih premalo da bi se objasnilo međuljudsko zlo općenito. U krajnjoj liniji nema drugog objašnjenja nego da smo mi – normalni, donekle pristojni i ljubazni ljudi – ti koji čine najveće gadosti. Ova knjiga je knjiga o nama i za nas normalne, koji nismo čudovišta. Baš kako je važno razumjeti zbog čega činimo zlo, važno je razjasniti kako da se ponašamo prema tome.

Lydie Salvayre Otkrivanje Sysprint

Riječ je o ispovijedi čovjeka koji je ostao sam u svojem sveprožimajućem beznađu. Ne izgovara je u svećeničko uho, ne traži prijateljsku podršku ili sućut, već jednostavno kazuje bilježeći korak po korak svojeg tumaranja kroz bešćutni, tuđi, nasilni svijet. Propadajući sve dublje u očaj i gnjev, sve više pateći od zatočeništva u sebi, pripovjedač ne gubi lucidnost, nego vrlo zorno, mjestimice i s paradoksalnim, crnim humorom, dočarava nijanse sudaranja s vlastitom istinom.

Anchee Min Biser Kine Mozaik knjiga

U gradiću Chin-kiangu, posljednjih dana 19. stoljeća, dvije djevojčice stat će jedna drugoj na put, no ipak postati nerazdvojne prijateljice. Vrba je kći jedinica u sirotinjskoj obitelji. Pearl je svojeglava kći gorljivih kršćanskih misionara. Kad odraste, postat će Pearl S. Buck. Kada Pearlina obitelj bude prisiljena napustiti Kinu, Vrba će zbog prijateljstva s njom doživjeti niz neugodnosti. Kroz ljubavi i gubitke, radost i patnju, izgnanstvo i zatočeništvo, duše tih dviju žena ostaju prisno isprepletene...

Louis de Wohl Drvo života Verbum

Roman počinje u vrijeme kada tribun Konstancije, rimski časnik u Britaniji, susreće i osvaja Helenu, kćer jedinicu tajanstvenog i zagonetnog britanskog kralja Coela. Osim što vrlo slikovito opisuje ondašnje društvene prilike i način života, De Wohl izvrsno i uvjerljivo portretira Helenu, njezin odnos s Konstancijem, odgajanje sina Konstantina te prihvaćanje kršćanstva. Sve je to priprava za vrhunac njezina životnoga traženja – pronalazak pravoga križa na kojemu je Krist bio razapet na Kalvariji – Drva života.

Abdulah Sidran OTKUP SIROVE KOŽE Naklada Ljevak

U svojoj autobiografiji Abdulah Sidran piše, dakako, o ljudima, vremenima i gradovima koje je upoznao i koji su ga za sva vremena determinirali. Sidran tako piše o Emiru Kusturici, Goranu Babiću i Slobodanu Praljku, o Sarajevu, Goraždu i Veneciji, o politici, povijesti, ratovima i logorima, o filmu i poeziji, i općenito o iskustvu umjetnosti. No “Otkup sirove kože”, kao svojevrsni završetak rada na autobiografiji, ponajprije je jedinstven i fascinantan obiteljski roman.

Privredni vjesnik Broj 3707, 12. prosinca 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Šećer

Isi Mar, Mariupol, Ukrajina, www.isimar.com. Tvrtka nudi kupnju ukrajinskog šećera (proizveden od šećerne repice). Cijena 2,98 kn/kg. Šećer se nalazi na skladištu u gradu Donjecku i cijena je na paritetu EXW skladište Donjeck. Kontakt: Hrvoye Puchar, isimar@mariupol. net, +380 629 400920, +380 767281448.

Rakije, voćna vina i vina

Stanal, Cernik, www.stanal. hr. Tvrtka proizvodi prirodne rakije (viljamovka, travarica, jabukovača, rakija od višnje), voćna vina (vino od višnje, vino od jabuke), stolna vina, kvalitetna vina s KZP-om i 100-postotne prirodne sokove od vlastitog voća. Kontakt: Mirela Jukić, mirela.jukic@stanal.hr, +385 91 3695027, +385 35 369501. Proizvodi od fosfata

Shifang Chuangxin Chemical Co, Deyang, Kina. Tvrtka se bavi proizvodnjom i prodajom proizvoda od fosfata. Asortiman proizvoda uključuje: natrijev trifosfat (STPP), natrijev heksametafosfat (SHMP), monoamonij fosfat (MAP), diamonij fosfat (DAP), monokalij fosfat (MKP), dikalij fosfat (DKP) 3H2O, trinatrij fosfat (TSP), dinatrij fosfat (DSP), mononatrij fosfat (MSP), natrijev kiseli pirofosfat (SAPP), tetra-natrij pirofosfat (SPP), amonijev polifosfat (APP), tetrakalij pirofosfat (TKPP), fosfornu kiselinu, urea fosfat (UP). Kontakt: Robert Mi, mijiamijiamijia@163.com, +86 838 2222371. Slatkiši

Pylkow, Varšava, Poljska, www.pylkow.pl. Tvrtka je distributer prehrambenih proizvoda. Specijalizirali su se za trgovinu slatkišima (bomboni, keksi, žvaka-

će gume...). U njihovoj ponudi nalaze se proizvodi svjetski poznatih proizvođača kao što su Wrigley, Stork, Kraft Foods, Nestle i mnogi drugi. Zainteresirani su za suradnju s hrvatskim tvrtkama koje se bave trgovinom prehrambenih proizvoda. Kontakt: Radoslaw Sloboda, r.sloboda@ pylkow.pl, +48 22 8686206-21. Zastupanje

CFC Ltd, Leeds, Ujedinjeno Kraljevstvo. Tvrtka nudi zastupanje na području Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kontakt: Leyla Murr, leylamurr@hotmail. com, +44 79 50466425. Distribucija

Mihovljan, Samobor. Tvrtka traži distributere za prodaju proizvoda iz vlastite proizvodnje. Plastične vješalice za mušku i žensku konfekciju i polikarbonatne čaše za plaže, bazene, ugostiteljske objekte i domaćinstva. Kontakt: Stjepan Dragutin Vučković, mihovljan@zg.t-com.hr, +385 1 3363876.

Otkup metalnog otpada

Laura, Šenkovec, www.laurametali.com. Tvrtka kupuje otpadne kabele na bazi bakra i aluminija te otpadni bakar i aluminij. Kontakt: Sandra Lauš, laura@zg.tcom.hr, +385 1 3395733. Krpe

Pamučne krpe Leondy, Duga Resa. Tvrtka nudi pamučne krpe - ostatak od krojenja. Dimenzija cca 30x30 cm. Kontakt: Anđelko Blašković, sanda.leondy@ email.t-com.hr, +385 47 811055, +385 91 1696093. Željezo, lim, plastika

Komunalno poduzeće, Križevci. Tvrtka nudi aukcijsku prodaju razne PET ambalaže i ostale plastike. Detaljnije na www. aukcije.komunalno-krizevci.hr. Kontakt: Goran Žarinac, aukcije@komunalnokrizevci.hr.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Sanacija skate parka na Jarunu

Grad Zagreb nabavlja usluge sanacije skate parka na Jarunu. Rok dostave ponuda je 21. prosinca. Dostavna vozila

Zagrebački holding nabavlja dostavna vozila za Gradsku plinaru Zagreb. Rok dostave ponuda je 2. siječnja. Papir i folija za pakiranje

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu nabavlja papir i foliju za pakiranje.

Rok dostave ponuda je 19. prosinca. Održavanje sanitetskih vozila

Dom zdravlja Vukovar nabavlja usluge popravka i održavanja sanitetskih vozila. Rok dostave ponuda je 9. siječnja.

Profesionalne videokazete

Radiotelevizija Bosne i Hercegovine u Sarajevu nabavlja profesionalne videokazete. Rok dostave ponuda je 5. siječnja. Info stupovi

Općina Bijelo Polje nabavlja 10 info stupova. Rok dostave ponuda je 28. prosinca.

Regija Izrada likovnih rješenja poštanskih maraka

Hrvatska pošta u Mostaru nabavlja usluge izrade likovnih rješenja poštanskih maraka. Rok dostave ponuda je 4. siječnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3707, 12. prosinca 2011.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Na dražbi tvornički krugovi i industrijske nekretnine Tvornički krug s objektima i dvorištem u Čakovcu, procijenjene vrijednosti 25,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja upravnu zgradu, nadstrešnice za bicikle, prodavaonicu, portu, dvije proizvodne hale, kotlovnicu, kompresorsku stanicu, trafostanicu, skladište zapaljivog materijala, tri garaže, dio garaže, parkiralište i industrijsko dvorište ukupne površine 22.231 četvorni metar u Zagrebačkoj ulici 93. Dražba za ovu nekretninu održat će se 17. siječnja na Općinskom sudu u Čakovcu, u sobi 20 u 11.15 sati. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje najkasnije tri dana prije ročišta za prodaju daju jamčevinu u visini od 10 posto utvrđene vrijednosti. Jamčevina se uplaćuje na račun Općinskog suda u Čakovcu br. 2390001-1300000701, poziv na br. 641-10. Nekretnina se ne može prodati za manje od trećine procijenjene vrijednosti. Industrijska nekretnina u Bilicama pokraj Šibenika, procijenjena na 24,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja industrijsku ne-

kretninu površine 26.393 četvorna metra. Dražba će se održati pred stečajnim sucem u sobi broj 212 Trgovačkog suda u Zadru, Stalne službe u Šibeniku, Šibenik, Stjepana Radića 81/II., 16. siječnja u 10 sati. Sve zainteresirane osobe mogu razgledati imovinu stečajnog dužnika, u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem Ivanom Rudom iz Šibenika, Stjepana Radića 6/ II., uz prethodni dogovor na telefon 022/331 878. Jamčevina iznosi pet posto početne cijene.

Poslovna zgrada i skladište u Donjem Stupniku pokraj Zagreba, procijenjeno na 25 milijuna kuna. Nekretnina ukupne površine 10.002 četvorna metra nalazi se na Gospodarskoj cesti 2 u Donjem Stupniku. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Trgovačkom sudu u Rijeci, 15. prosinca u 10 sati. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Ekonomsko dvorište u Đurđenovcu, procijenjeno na 8,7 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja skladište i zgradu, ekonomsko dvorište, sušaru i nadstrešnicu, ekonomsko dvorište, skladište i šest zgrada, ukupne površine 16.288 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Općinskom sudu

u Našicama 12. siječnja u 10.30 sati. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto. Poslovni prostor u Dražicama, procijenjen na 16,7 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovni prostor površine 4360 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 20. prosinca na Općinskom sudu u Rijeci u 10 sati. Pravo sudjelovanja na javnoj dražbi imaju oni ponuditelji koji do dana održavanja dražbe uplate jamčevinu u iznosu od 10 posto. Tvornički krug u Varaždinu, procijenjen na 13 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja restoran, upravnu zgradu, briketirnicu, lakirnicu, proizvodni pogon, tri skladišne zgrade, dvorište i nadstrešnicu, pašnjak i industrijsko dvorište, ukupne površine 40.280 četvornih metara. Dražba će se održati na Trgovačkom sudu u Varaždinu 22. prosinca u 10.30 sati. Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se razgledati uz prethodnu najavu stečajnoj upraviteljici Mariji

Holetić, na adresi stečajnog dužnika u Varaždinu, P. Miškine 59a, broj telefona 042/350 883. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene za nekretninu i mora se uplatiti najkasnije dva dana prije ročišta za javnu dražbu.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Afrika u usponu dr. Uroš Dujšin

frika ima realne šanse da krene putovima Azije, ističe Economistov uvodničar. U proteklom desetljeću šest od 10 zemalja s najbržim privrednim rastom bile su one afričke. U osam od 10 zadnjih godina Afrika je imala brži rast nego Istočna Azija, uključujući Japan. Čak i ako se uzme u obzir usporavajući učinak usporavanja rasta sjeverne hemisfere, MMF očekuje da će privredni rast u Africi iznositi šest posto u ovoj i skoro jednako toliko u sljedećoj godini.

hrane po stanovniku je naglo pala. Prosječna životna dob u nekim zemljama je niža od 50 godina, a suša i glad su i dalje tu. K tome niz zemalja, od Angole do Zimbabvea, stenje pod jarmom diktatura ili kleptokratskih režima. No čak i uz tu deprimirajuću pozadinu neke stvari ipak idu u pravom smjeru. Afrika sada bilježi nagli porast srednje klase: prema Svjetskoj banci, oko 60 milijuna Afrikanaca sada ima dohodak od 3000 dolara na godinu, a

ne službe - od velike su pomoći. Zdravstveno se stanje poboljšava zahvaljujući korištenju mreža protiv komaraca i prevenciji AIDS-a. Povoljnim izgledima mogao bi pridonijeti i rast stanovništva: velik broj obrazovanih mladih ljudi ulazi na tržište rada, dok stope nataliteta pomalo opadaju. Poboljšanje omjera aktivnog prema izdržavanom stanovništvu može Africi donijeti istu onu “demografsku dividendu” koju je prije tridesetak godina

u 2015. bi ih trebalo biti čak 100 milijuna. Dolazak Kineza u Afriku doveo je do poboljšanja infrastrukture i rasta prerađivačkog sektora. Druge zemlje, od Brazila i Turske do Malezije i Indije, slijede njihov primjer. Afrika bi sada mogla prodrijeti na globalna tržišta s lakom industrijom i uslugama kao što su call centri. Međusobna trgovina, dugo vremena ograničavana političkim suparništvom, raste uslijed smanjivanja carina i uklanjanja trgovinskih barijera.

uživala Azija. Obrazovanje pridonosi produktivnosti: produktivnost raste tri posto na godinu, prema 2,3 posto u Americi. No imati mnogo mladih i obrazovanih ljudi dobro je za svaku zemlju ako njena privreda napreduje; no ako nema dovoljno radnih mjesta, to može dovesti do nezadovoljstva i nereda. Sve se to događa i zbog toga što se Afrika napokon navukla na mir i pristojne vlade. Tri desetljeća nakon što se oslobodila kolonijalizma. Nijedna država nije mirnim putem smijenila vladu putem glasačke kutije. No nakon toga, to se dogodilo čak 30 puta, mnogo češće no u arapskom svijetu. Autokracija, korupcija i sukobi ni u Africi neće nestati preko noći. No u ovom strašnom času za svjetsku privredu Afrika nudi tračak nade.

Ipak i doza opreza Djelomično je razlog tome sirovinski boom. Od 2000. do 2008. oko četvrtina afričkog rasta rezultat je povećanja prihoda od prirodnih izvora. Tome pridonose i povoljna demografska kretanja. Uz strmoglavi pad fertiliteta

U proteklom desetljeću šest od 10 zemalja s najbržim privrednim rastom bile su one afričke u Aziji i Latinskoj Americi, polovina prirasta stanovništva u sljedećih 40 godina potjecat će iz Afrike. No rastu pridonosi i rast prerađivačkih i uslužnih djelatnosti koje se počinju razvijati u pojedinim afričkim zemljama. Pitanje je, dakako, hoće li Afrika održati sadašnji tempo rasta ako potražnja za sirovinama posustane. Ipak, optimizam u pogledu Afrike treba uzeti uz priličnu dozu opreza. Većina Afrikanaca živi s manje od dva dolara dnevno; od stjecanja neovisnosti u 1960-ima proizvodnja

Navučeni na mir Africi koristi i “entuzijazam za tehnologiju” (Economist). Ima više od 600 milijuna korisnika mobitela – više nego Amerika ili Europa. Napredak telekomunikacija - bankarstvo putem mobitela i telefonske informativ-

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3707, 12. prosinca 2011.

Analize PBZ-a

Poduzeća se kratkoročno zadužuju Udio kredita s ročnošću do godinu dana u ukupnim kreditima porastao je sa 33 na 37 posto, čime je smanjen udio srednjoročnih i dugoročnih plasmana

rema recentnoj anketi Europske središnje banke (Bank Lending Survey), neto zaoštravanje uvjeta kreditiranja za kredite poduzećima u eurozoni značajno je poraslo u trećem tromjesečju ove godine. Uz to, prvi put u razdoblju duljem od godine dana, banke su izvijestile o značajnom smanjenju potražnje za kreditima korporativnog sektora. Uvjeti kreditiranja postroženi su u većoj mjeri kod dugoročnih kredita, dok se potražnja za kratkoročnim i dugoročnim krediti-

ma kreće jednakom dinamikom. Anketirane banke izjavile su kako u iduća tri mjeseca očekuju daljnje

Krediti poduzećima bilježe kontinuirani uzlazni trend, što ukazuje na to da je potražnja za kreditima nastavila rasti pooštravanje uvjeta kreditiranja i pad potražnje za kreditima, što će imati većeg upliva na dugoročno zaduživanje. Sve

to je pokazatelj da realni i financijski sektor očekuje usporavanje gospodarske aktivnosti u eurozoni, ističe Ana Lokin, analitičarka PBZ-a. Kako su promjene uvjeta kreditiranja – zaoštravanje ili labavljenje - i potražnje za kreditima utjecale na zaduživanje poduzeća u Hrvatskoj? Da bi dobili odgovor na to pitanje, analitičari su analizirali podatke središnje banke o visini i ročnosti kredita plasiranih poduzećima, no kako nemaju usporedivu anketu, naglašavaju kako su ograničeni

samo na podatke koji pokazuju tek kretanja, ne dajući uvid u njihove moguće uzroke, što ostavlja širok prostor za različite interpretacije. Što je pridonijelo rastu? Dakle, što pokazuju podaci o kvartalnim kretanjima u razdoblju od prosinca 2007. do lipnja ove godine? Udio kredita s ročnošću do tri mjeseca u ukupnim kreditima porastao je sa 10 posto na 16 posto, dok je udio kredita s ročnošću od tri do 12 mjeseci neznatno promijenjen te

je snižen sa 23 na 21 posto. Udio srednjoročnih kredita, onih od jedne do tri godine, u ukupnim kreditima je pao sa 18 posto na 15 posto, a udio dugoročnih kredita (dulje od tri godine) ostao je relativno stabilan. U tom je razdoblju iznos kredita plasiranih poduzećima povećan sa 86 na 112 milijardi kuna ili za 30 posto. Ukratko, udio kredita s ročnošću do godinu dana u ukupnim kreditima porastao je sa 33 na 37 posto, čime je smanjen udio srednjoročnih i dugoročnih plasmana za četiri po-

stotna poena. Istodobno su krediti poduzećima zabilježili kontinuirani uzlazni trend, što ukazuje na to da je potražnja za kreditima nastavila rasti. Jedno od pitanja koja ostaju neodgovorenima jest ono u kojoj su mjeri promjene u potražnji (makroekonomskom okruženju, posebno pad investicija, te orijentacija poduzeća na financiranje tekućih potreba), a u kojoj izmjene uvjeta kreditiranja pridonijele porastu kratkoročnog zaduživanja, zaključuje Ana Lokin.

HRVATSKA NARODNA BANKA

Poslovne banke

Krediti u listopadu 285 milijardi kuna

Depoziti dosegli 222,8 milijardi kuna

Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, krediti banaka potkraj listopada iznosili su gotovo 285 milijardi kuna. Na mjesečnoj razini zabilježen je blagi rast (+0,7 posto), a u odnosu na kraj listopada prošle godine stanje kredita veće je za 19,5 milijardi kuna ili 7,4 posto. U odnosu na kraj prošle godine stanje kredita više je za 12,1 milijardu kuna ili 4,4 posto. U odnosu na kraj 2010. rast ukupnih kredita dominantno je posljedica rasta kredita poduzeća. Krediti ovom sektoru iznosili su 114,9 milijardi kuna, što je 6,3 posto više nego potkraj 2010. godine, no dobar dio rasta potražnje može se pripisati većim poduzećima. S druge strane, godišnje stope rasta kredita stanovništvu znatno su slabije, što odražava izostanak snažnijeg zapošljavanja te

Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupni depoziti poslovnih banaka (štedni i oročeni kunski i devizni depoziti te depozitni novac) zabilježili su vrlo blagi rast tijekom listopada. Naime, na kraju tog mjeseca ukupni su depoziti iznosili 222,8 milijardi kuna, što je 0,3 posto više nego potkraj rujna. Tome je pridonio rast kunskih štednih i oročenih depozita te depozitnog novca, dok su devizni depoziti ostvarili blagi pad. Godišnja stopa rasta ne odskače od ovogodišnjih te je iznosila 3,3 posto. S obzirom na to da 78 posto štednih i oročenih depozita čine devizni depoziti, godišnji rast je zasigurno i posljedica tečajnih promjena s obzirom na to da je kuna prema euru oslabjela za dva posto u odnosu na kraj listopada 2010. godine.

neizvjesnost na tržištu rada u pogledu ostvarivanja budućih dohodaka. Krediti stanovništvu u listopadu su blago pali u odnosu na rujan. Iznosili su 128,6 milijardi kuna, što je 1,1 milijardi kuna ili 0,8 posto više u odnosu na kraj prošle godine. Stambeni krediti, koji čine najveći dio kredita stanovništvu (46 posto), iznosili su 59,3 milijarde kuna te su zabilježili godišnji rast od 7,1 posto. Međutim, s obzirom na to da se najveći dio kredita odobrava uz valutnu klauzulu, treba uzeti u obzir da je kuna oslabjela u odnosu na euro dva posto

na godišnjoj razini. Krediti državi su najviše pridonijeli rastu ukupnih kredita u listopadu. Dosegnuli su 38,5 milijardi kuna, što je 11,9 posto više nego na kraju prošle godine. U ovoj godini analitičari RBA očekuju tek blagi oporavak kreditiranja, što je primarno posljedica potražnje poduzeća. Međutim, povećanje potražnje uglavnom se odnosi na velika poduzeća s boljim mogućnostima naplate potraživanja od kupaca, dok u segmentu srednjih te posebno malih poduzeća i dalje prevladava nesigurnost.

Štedni i oročeni devizni depoziti u listopadu su ostali gotovo nepromijenjeni te su iznosili 147,1 milijardu kuna, što je 1,3 posto više u odnosu na prošlogodišnji listopad, ali je 0,3 posto manje u odnosu na kraj 2010. S druge strane, štedni i oročeni kunski depoziti, koji su iznosili 41,2 milijarde kuna, u odnosu na kraj 2010. bilježe razmjerno snažan rast od 18,2 posto, no zbog kontinuiranog smanjivanja u 2009. i 2010. godini, još uvijek su ispod pretkriznih razina. Depoziti stanovništva potkraj listopada iznosili su 146,1 milijardu kuna, što je 4,1 posto više nego na kraju prošle godine, dok su se depoziti poduzeća u istom razdoblju smanjili za 2,2 posto te su iznosili 29,4 milijarde kuna. U mjesecima pred nama ne očekujemo snažnije intenziviranje rasta

depozita. Naime, s obzirom na pogođenu likvidnost poduzeća, na godišnjoj razini ne očekujemo bitnije povećanje stanja depozita tog sektora, dok je potencijal stanovništva ograničen teškom situacijom na tržištu rada, pri čemu rast realnih dohodaka nije izgledan. Međutim, budući da je tečaj EUR/HRK u ovoj godini na višoj razini nego u prošloj, tečajna kretanja će i dalje utjecati na kunski izraz deviznih depozita, kažu analitičari RBA.

www.privredni.hr Broj 3707, 12. prosinca 2011.

Financijska agencija

Bankari uspješno poslovali i unatoč recesiji Prošle godine banke su ostvarile 3,6 milijardi kuna dobiti nakon oporezivanja, uz rentabilnost imovine od 1,1 posto i kapitala od 6,6 posto te zaradu po dionici od 3329 kuna

ankarski sektor u strukturi svakoga gospodarstva veoma je važan zbog svoga specifičnog poslovanja, ali i velike uloge u ukupnim gospodarskim kretanjima. Tako je to i u strukturi hrvatskoga gospodarstva. Hrvatsko bankarstvo ima nekoliko bitnih karakteristika. Prije svega, to je relativno mali broj banaka od kojih je znatna dominacija dviju najvećih (Zagrebačka i Privredna), dok je poslovanje bankarskog sektora koncentrirano u samo četiri banke. Utjecaj ostalih iznimno je mali. Bankarski sektor je gotovo u cijelosti privatiziran i u stranom vlasništvu. Taj segment gospodarstva ima svoju krovnu banku - HNB - koja je svojim mjerama kontrole i svojom regulativnom ulogom pridonijela sta-

bilnosti bankarskog sustava unatoč svjetskoj financijskoj krizi. Međutim, i taj je sektor osjetio negativne posljedice recesije u realnom sektoru, započete 2008. godine, kao što su smanjenje kreditne aktivnosti i osnovnih prihoda

I ovu će godinu bankarski sektor završiti s dobiti, ali vjerojatno nešto manjom nego lani banaka te povećanje troškova rezerviranja za gubitke i negativne utjecaje tečajnih razlika. Unatoč smanjenju troškova poslovanja (trošak rada, amortizacija i materijalni troškovi poslovanja), smanjila se dobit razdoblja, kao i rentabilnost poslovanja u 2010. godini, u odnosu na uspješniju 2007.

Bankarski sektor u 2010. godini imao je 33 banke od kojih je 24 poslovalo s dobiti, dok je devet malih banaka (čiji je udjel u ukupnoj imovini banaka samo 2,9 posto) imalo gubitak razdoblja pa je taj segment našega gospodarstva ipak pozitivno poslovao i ostvario 3,6 milijardi kuna dobiti razdoblja (dobit nakon oporezivanja), uz rentabilnost imovine od 1,1 posto i rentabilnost kapitala od 6,6 posto te zaradu po dionici od 3329 kuna. To su slabiji, ali još uvijek pozitivni rezultati u odnosu na 2007. godinu kada je ostvarena dobit razdoblja od 4,2 milijarde kuna, uz profitabilnost imovine od 1,6 posto i profitabilnost kapitala od 6,6 posto te zaradu po dionici od 2649 kuna. Bankarski sektor je u razdoblju od 2007. do 2010. profitabil-

no poslovao i ostvario dobit nakon oporezivanja. Veći prohodi od lanjskih Nakon smanjenja gospodarske aktivnosti u 2009. godini, pada bruto domaćeg proizvoda od šest posto i pada od 1,2 posto u 2010. godini, očekivao se oporavak u 2011. od oko

jedan posto rasta BDP-a. Međutim, pad BDP-a od 0,8 posto u prvom tromjesečju, rast u drugom od 0,8 posto te rast od 0,6 posto u trećem kvartalu, nagovijestili su na godišnjoj razini rast manji od 0,5 posto. Bankari su u prvih devet mjeseci 2011. godine imali prihode od 20,6 milijardi kuna, što je 2,7 po-

sto više nego u istom lanjskom razdoblju. U tome su prihodi od kamata bili 17,5 milijardi kuna, što je povećanje od 3,8 posto, dok su prihodi od provizija smanjeni za 2,9 posto i iznosili su 3,2 milijarde kuna. Troškovi kamata bili su 5,1 posto manji nego u devet mjeseci 2010. godine, materijalni troškovi također su smanjeni za 3,8 posto, troškovi osoblja povećani su za 11,4 posto, porez na dobit povećan je za 8,7, a investicije za 6,7 posto prema devetomjesečnim izvješćima banaka. Kada se na kraju 2011. godine dodaju ostale vrste prihoda i ostale vrste troškova, ponajprije rezerviranja zbog gubitaka i tečajne razlike te drugo, možemo zaključiti da će bankarski sektor i 2011. završiti s dobiti, ali vjerojatno nešto manjom nego u 2010. godini.

Zagrebačka banka

I oročenje i osiguranje Osiguranje je moguće ugovoriti uz novi ili postojeći štedni ulog, a Duo Protekt štednja osigurava plaćanje premije osiguranja iz kamate na oročenu štednju

rije nešto više od mjesec dana, uoči ovogodišnjeg Dana štednje, Zagrebačka banka prva je u Hrvatskoj u svoju ponudu klijentima uključila model štednje, Duo Protekt, koji uz klasično oročenje uključuje i Allianzovu policu osiguranja od nezgode. Osiguranje je moguće ugovoriti uz novi ili postojeći štedni ulog, a Duo Protekt štednja osigurava plaćanje premije osiguranja iz kamate na oročenu štednju. Klijent se ne mora brinuti za plaćanje

premije, financijski učinak plaćanja premije osiguranja odgođen je do trenutka dospijeća, a klijent je osiguran tijekom cijelog trajanja oročenja od posljedica nezgode, uključujući i posljedič-

no bolničko liječenje bez dodatnih troškova. Klijent sam može odabrati model štednje, željena pokrića osiguranja, kroz tri različite grupe pokrića, a iznos osigurane svote usklađen je s iznosom oročenja. Posebno, prilikom ugovaranja Duo Protekt štednje osiguran je brz pristup osiguranju bez dodatnih provjera i medicinske dokumen-

tacije koja je obvezna kod drugih vrsta osiguranja. Dvostruka financijska potpora U slučaju osiguranog slučaja osigurana je dvostruka financijska potpora – naknada iz osiguranja u visini oročene štednje te mogućnost raspolaganja oročenim štednim ulogom. Ako zbog nesretnog slučaja dođe do potrebe za hospitalizacijom, osiguranje pokriva i dnevnu naknadu za bolničko liječe-

Daniela Roguljić Novak, članica Uprave Zagrebačke banke

nje od 20 eura (148 kuna), 365 dana u kontinuitetu. “Dosad je prodano

Prodano je više od 1500 Duo Protekt štednji, uz depozite u iznosu od 163 milijuna kuna, kaže Daniela Roguljić Novak više od 1500 Duo Protekt štednji, uz depozite u iznosu od 163 milijuna kuna. Drago nam je da i u vremenima manjih investiranja u alternativ-

ne oblike ulaganja naši klijenti prepoznaju važnost ovakvog oblika ulaganja s višestrukom sigurnošću, koji im uz štednju ujedno pruža i mogućnost da se osiguraju od nezgode i dodatnih troškova bolničkog liječenja. U svakom slučaju, dosadašnje analize i trend kretanja depozita pokazuju veliko povjerenje klijenata u Zagrebačku banku kao financijsku instituciju visoke stabilnosti”, izjavila je za Privredni vjesnik Daniela Roguljić Novak, članica Uprave Zagrebačke banke.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3707, 12. prosinca 2011.

Tržište novca Zagreb

Više novca, niža kamata i manja potražnja Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

azdoblje održavanja obvezne pričuve približava se kraju što se odražava i na uvjete na novčanom tržištu. Na Tržištu novca Zagreb ponuda novca svakim danom je sve veća, dok je potražnja mala, pa se trguje po niskim kamatnim stopama. U prošlom tjednu iznosi ugovorenih pozajmica zbog neslaganja uvjeta ponuda i potražnje bili su skromniji. Kamatna stopa na prekonoćne pozajmice pala je na niske razine, dok je kamatna stopa na plasmane na dulje rokove ostala nepromije-

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

Promet

200

100

5.12.2011.

6.12.2011.

7.12.2011.

njena. Zbog nemogućnosti isplativijih plasmana, viškove dnevne likvidnosti depozitne institucije na kraju dana deponiraju u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Prosječna tjedna

8.12.2011.

9.11.2011.

kamatna stopa iznosila je 1,23 posto, dok je prosječna prekonoćna stopa bila 0,79 posto. Ministarstvo financija održalo je u utorak aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Planirani iznos izdanja kunskih za-

5.12-9.12.2011.

28.11.-2.12.2011.

300

ponedjeljak

utorak

pisa bio je velik i iznosio je 1,150 milijardi kuna. Zanimanje sudionika isto tako je bilo veliko, a prihvaćene su gotovo sve pristigle ponude. Ostvareni iznos emisije bio je 1,328 milijardi kuna i to na rok od 91 dan upisa-

srijeda

četvrtak

petak

no je 365 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 4,6 posto na rok od 182 dana 548 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 5,25 posto, te na rok od 364 dana upisano je 415 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 5,45 posto.

Kod aukcije trezorskih zapisa u eurima zanimanje sudionika nije bilo tako veliko, pa je od planiranih 30 milijuna eura ostvareni iznos emisije bio 10,782 milijuna eura, s time da se kamatne stope na trezorske zapise u eurima nisu mijenjale. Sljedeća aukcija najavljena je za 13. prosinca. U samom početku idućeg razdoblja najvjerojatnije neće biti promjena, zadržat će se visoka ponuda novca uz nisku kratkoročnu kamatnu stopu, dok se od srijede, kada započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, očekuje porast potražnje za kunama kao i porast kamatne stope.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Stabilan tjedan za sve valute

Mirex u plusu

Euro je u proteklom tjednu lagano klizio na niže pa je s početnih 7,52 kune do kraja tjedna pao za dvi-

Obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex prošlog je petka dosegla vrijednost od 156,2363 boda. To je za 0,9272 boda više nego tjedan ranije.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,681219

CAD

kanadski dolar

5,479504

JPY

japanski jen (100)

CHF

švicarski franak

7.31

USD

5.08

CHF

4.96

7.30

5.06

4.95

7,206327

7.29

5.04

4.94

6,069222

7.28

5.02

4.93

7.27

5.00

4.92

GBP

britanska funta

8,771307

USD

američki dolar

5,603545

EUR

euro

7,500345

7.26

primjena od 10. prosinca 2010. 5.12.

Izvor: HNB

dok je švicarski franak bio stabilan na 6,07 kuna, osim u srijedu kad je pao dvije lipe.

je lipe. Američki dolar kretao se u rasponu od 5,59 kuna do 5,61 kune, a tjedan je zaključio u sredini,

6.12.

7.12.

8.12.

9.12.

4.98 5.12.

6.12.

7.12.

8.12.

9.12.

4.90 5.12.

6.12.

7.12.

8.12.

9.12.

Međunarodno tržište kapitala

Petak zaustavio negativni trend Pad na svim burzama prošlog tjedna zaustavljen je u noći s četvrtka na petak kada su europski 5700 5620

čelnici dogovorili strože kriterije fiskalne unije kako bi sačuvali euro, a i samu Europsku uniju. 12300

FTSE 100

12200

Europske i američke dionice porasle su na burzama i nakon vijesti o tome da će kineska sre2700

Dow Jones

2680

5540

12100

2660 2640

5460

12000

5380

11900

2620

5300

11800

2600

5.12. 3300 3260

6.12.

7.12.

8.12.

9.12.

5.12. 6200

CAC40

6120

6.12.

7.12.

8.12.

9.12.

5.12. 8800

DAX

8740

3220

6040

3180

5960

8620

3140

5880

8560

3100 6.12.

7.12.

8.12.

9.12.

6.12.

7.12.

8.12.

9.12.

7.12.

8.12.

9.12.

NIKKEI 225

8680

5800 5.12.

NASDAQ

8500 5.12.

6.12.

7.12.

8.12.

9.12.

5.12.

6.12.

dišnja banka osnovati fond za ulaganja u prekomorskim zemljama vrijedan 300 milijardi dolara, a trend predvodi bankarski sektor. Američko tržište trebalo bi biti zadovoljno i činjenicom da je trgovinski deficit najniži od početka godine. Na azijskom tržištu Toyota je pala 0,4 posto zbog najava o manjim prihodima zbog posljedica potresa i tsunamija. Honda zbog toga također očekuje manje prihode, no Nissan očekuje veću dobit zbog rasta prodaje u Kini.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

160

158

156

154

154 8.11.

18.11.

29.11.

8.12.

5.12.

6.12.

7.12.

8.12.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 8.12.2011. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mir. fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobrovoljni mir. fond Sindikata hrv. Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

159,5862 157,3971 147,9252 155,8878 156,2363

162,1333 189,2241 116,9373 128,9582 134,5403 149,8816 179,8526 174,5861 187,5807 134,7682 116,1678 102,5966 162,4524 106,4451 117,3641 168,4311 149,9566 119,8018 104,5044 135,6674

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3707, 12. prosinca 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 232,987 milijuna kuna

Promet u padu, najveći dobitnik Ledo Marko Repecki www.hrportfolio.com

roteklog je tjedna došlo do pada redovnog dioničkog prometa na Zagrebačkoj burzi te je on iznoTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Ledo d.d. Končar elektroindustrija d.d. Jadranska banka d.d. Atlantska plovidba d.d. Ingra d.d. Belje d.d. Plava laguna d.d. AD Plastik d.d.

sio 42,745 milijuna kuna što je za 34,46 posto manje u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 0,67 posto te je njegova posljednja vrijednost 1.787,47 bodova, dok je Crobex10 tjedan

tjedna promjena +1,08% +0,81% +12,13% +2,71% 0,00% -0,27% -0,14% -5,57% -6,25% -1,16%

zadnja cijena 246,50 216,75 5.639,97 520,70 1.800,00 365,00 7,13 87,72 1.500,00 100,00

promet 12.502.816,36 2.789.367,78 2.110.672,39 1.953.232,22 1.890.000,00 1.527.693,37 1.486.866,87 1.396.001,12 1.323.050,00 1.243.082,05

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 42.745.156,17 kn

završio na 999,65 bodova što je porast od 0,63 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 12,502 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 246,50 10 dionica s najvećim rastom cijene Hoteli Podgora d.d. Euroherc osiguranje d.d. Pounje trikotaža d.d. Kreditna banka Zagreb d.d. HTP Korčula d.d. ZIF Breza d.d. Ledo d.d. Belišće d.d. Čakovečki mlinovi d.d. Maistra d.d.

kuna što je porast od 1,08 posto. Uvjerljivi prošlotjedni dobitnik je dionica Leda koja je trgovanje završila uz porast od 12,13 posto. Najveći pad među

tjedna promjena +41,37% +40,06% +36,00% +30,34% +19,94% +18,94% +12,13% +11,10% +8,64% +5,92%

zadnja cijena 18,42 3.500,00 0,68 189,00 65,98 17,90 5.639,97 500,00 3.900,00 52,96

promet 3.031,17 36.393,00 231,20 1.323,00 45.523,30 716,00 2.110.672,39 22.499,85 101.000,00 8.689,24

INVESTICIJSKI FONDOVI

zultati svih fondova kretali su se u rasponu od -4,85 posto pa do +1,30 posto. Među dioničkim fondovima najuspješniji je bio PBZ Equity fond (+1,26 posto), a najveći pad zabilježio je fond NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost smanjena za 4,85 posto. Najuspješniji

mješoviti fond protekloga tjedna je PBZ Global fond kojem je vrijednost porasla za 1,30 posto. Najveći pad zabilježio je Raiffeisen Balanced kojem je vrijednost smanjena za 1,64 posto. Kod obvezničkih fondova najveći porast imali su HPB Obveznički (+1,18 posto) i

PBZ Bond (+0,80 posto). Najveće padove u ovoj grupi zabilježio je OTP euro obveznički kojem je vrijednost smanjena za 0,48 posto. Kod novčanih fondova rezultati su bili uobičajeno pozitivni, a na vrhu ljestvice je PBZ Dollar fond koji je porastao za 0,14 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 2. do 8. prosinca 2011. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

Naziv(fond)

€

91,8228

0,23

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

11,7014 27,1219 7,7539 125,1900 10,6747 99,2500 95,2000 67,9262 123,8470 44,4100 67,5442 81,6183 74,9300 86,8567 90,2500 48,7154 45,1047 32,9331 21,8943 64,3332 45,0663 58,1340 64,1152 85,0914 11,1397 27,6800 44,2217 5,8438 49,1700 36,5837 79,3270 45,1633 444,6930 275,6484 71,1905 72,2600 282,8294 59,5100 119,0290 81,8306 9,6019 93,7079 84,9928 90,3018 9,1583 89,0600

-2,09 -2,37 -0,66 -1,22 -0,87 0,15 -0,91 0,44 -2,74 -0,80 1,26 0,88 0,89 -0,65 0,19 0,73 -1,88 -4,64 -2,55 0,12 -1,19 -0,81 -0,47 -1,63 -2,06 0,80 -1,33 -4,76 -2,19 0,76 -1,38 -0,91 -0,74 -2,89 0,52 -0,96 0,03 0,51 -4,85 0,94 0,30 -2,14 -2,10 1,14 -2,31 -3,16

€

94,7162

*Tjedna promjena [%] -3,67

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn kn kn € kn €

109,5300 128,7000 94,9483 9,5738 111,0344 125,6500 127,4106 93,4155 91,4356 7,5334 75,7419 5,2388 60,0246 9,5381 110,3350 99,8200

1,12 0,32 1,30 -0,16 0,00 -1,64 -0,63 0,99 -1,25 -1,14 -1,60 -0,85 -7,18 0,24 0,02 -0,24

€ € € € € kn € €

160,8800 11,2758 174,6400 129,5869 131,9200 165,5052 125,1898 108,1834

0,50 0,01 0,55 0,80 -0,05 -0,04 1,18 -0,48

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn € €

135,1297 166,4408 142,4981 128,8101 148,5500 141,7700 142,3120 139,1133 125,9670 135,2852 125,3665 118,7644 11,6422 111,2599 10,9810 105,4163 108,4400 101,4699 100,6000 100,0187

0,05 0,06 0,05 0,05 0,06 0,05 0,03 0,06 0,14 0,03 0,05 0,06 0,06 0,06 0,05 0,07 0,05 0,06 0,04 N/A

Valuta

Ilirika Gold

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

zadnja vrijednost 1.787,47 999,65 90,39 100,52

najtrgovanijima imala je dionica Plave lagune koja je pala 6,25 posto. Svih 10 dionica s najvećim padom cijene Magma d.d. Finvest Corp d.d. SN Holding d.d. Istraturist Umag d.d. TEP-tvornice d.d. Imperial hoteljerstvo d.d. Jadranka d.d. OT-Optima telekom d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Liburnia Riviera Hoteli d.d.

tjedna promjena -0,67% +0,63% +0,43% +0,54%

10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna.

tjedna promjena -18,37% -17,54% -17,36% -16,01% -14,29% -13,79% -11,76% -7,51% -6,90% -6,88%

zadnja cijena 3,51 136,00 100,00 170,00 18,00 150,00 300,00 24,00 1.350,00 1.583,02

promet 5.493,15 12.124,07 136.913,95 179.801,94 1.080,00 16.236,25 6.960,00 24.424,35 4.150,00 4.755,03

*vijesti

Polovina fondova u plusu Proteklog su tjedna, ukupno gledano, fondovi imali polovično pozitivne rezultate te je 47 od ukupno 92 fonda zabilježilo porast vrijednosti udjela. Od novosti na fondovskom tržištu možemo istaknuti početak rada fonda HPB Euronovčani, pod upravljanjem HPB Investa. Re-

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani

HŽ smanjio gubitak za trećinu

Hrvatske željeznice ostvarit će u 2011. godini ukupne prihode od 4,1 milijarde kuna, što je za 4,2 posto manje nego godinu ranije. Rashodi su procijenjeni na 4,2 milijarde (manje za 4,7 posto), pa bi ukupni rezultat HŽ-a na kraju 2011. trebao biti gubitak od 41,8 milijuna kuna. Iako to ne zvući blistavo, ipak je za 33,7 posto manje nego 2010., a predsjednik Uprave HŽHoldinga Zlatko Rogožar najavljuje da bi 2012. mogla biti prva godina u kojoj će HŽ ostvariti dobit, makar i simboličnih 600.000 kuna. HŽ je u prošloj godini investirao oko milijardu kuna, od toga u prijevozne kapacitete 354 milijuna kuna, a u infrastrukturu 656 milijuna kuna. Turci preuzeli Banku Brod Eksen Holding Anonim Sirketi iz Istanbula preuzeo je po javnoj ponudi još 1387 dionica Banke Brod. Još 22 dioničara prodala su svoje udjele pa Eksen sada drži ukupno 10.906 redovnih dionica, što čini 81 posto upisanog temeljnog kapitala, i 99,7 posto glasova u glavnoj skupštini. Banka Brod

je među manjim bankama u Hrvatskoj s udjelom aktive u ukupnoj aktivi svih banaka u Hrvatskoj oko 0,13 posto. Prihvaćen stečajni plan Više od 90 posto vjerovnika tvrtki Pevec Bjelovar i Pevec Zagreb u stečaju prihvatilo je stečajni plan prema kojem će vjerovnici - država, banke i dobavljači - svoja potraživanja pretvoriti u vlasničke udjele nove tvrtke - dioničkog društva Pevec Zagreb sa sjedištem u Bjelovaru. Novo dioničko društvo imat će 713 dioničara, od čega je najveći pojedinačni dioničar država s oko 21 posto udjela. Nova Diners Club ORYX kartica ORYX Asistencija, članica Zubak Grupe, i kartična kuća Erste Card Club, potpisali su prošli tjedan ugovor o plasmanu zajedničke Diners Club ORYX kartice. Kartica će povezivati ORYX Asistencije, usluge pomoći na cesti, i sve pogodnosti Diners Cluba. Kako će se njenim korisnicima pružati stručna tehnička pomoć na cestama i na moru u Hrvatskoj, namijenjena je vozačima i nautičarima. Ovisno o potrebama, korisnici se mogu odlučiti između dva paketa: Basic Plus i Classic. Basic Plus paket im osigurava pomoć na cestama i moru u Hrvatskoj, dok Classic jamči pomoć i u inozemstvu.

Izbor iz PV prodaje! INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ cijena

180,00 kn

SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA cijena

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ cijena

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

269,00 kn

200,00 kn

180,00 kn

200,00 kn

170,00 kn

299,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

ZAKON O RA RADU ADU U

KULTURAA U IZ IZLO IZLOGU LOGU LO GU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

s komentarima rima i tumač tumačenjima mačenj enjima jima

cijena

261,00 kn

153,00 kn

cijena

90,00 kn

cijena

90,00 kn

290,00 kn

100,00 kn

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

cijena

107,00 kn

cijena

170,00 kn

90,00 kn

351,00 kn

119,00 kn

100,00 kn

189,00 kn

390,00 kn

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

ČOVJEK I OKOLIŠ

NLP

uvod u osobni rast i razvoj

KRIZA, A POSLIJE?

POGLED U ZVJEZDANO NEBO KIGEN

134,00kn

KRIZA SE PRODUBLJUJE

170,00kn

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

ETIČKA KLOPKA

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća TIMpress

135,00 kn

cijena

179,00 kn

cijena

12167,00 kn

134,00 kn

150,00 kn

199,00 kn

149,00 kn

240,00 kn 13

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

RADNO VRIJEME

KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

171,00 kn

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK drugo izdanje

cijena

144,00 kn

cijena

269,00 kn

190,00 kn

160,00 kn

299,00

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

161,00 kn

179,00 kn

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

Teorija i praksa Synopsis

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 000 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

privredni vjesnik

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 str .

306,00kn

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

149,00kn

EUROPSKO LOBIRANJE

314,00kn

Novum

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

306,00kn 171,00kn

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA KIGEN

170,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU HUOJ

KOMUNIKACIJSKI PLAN

117,00kn

HUOJ

117,00kn

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE 7,00kn

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU Reforma postupka odbora Novum

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI? Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

117,00kn

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA Novum

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća TIMpress

Mato Karačić

81,00kn

ODNOSI S JAVNOŠĆU

HUOJ

cijena

134,00kn

108,00kn

genij elektrotehnike

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

2. izdanje Novum

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

NIKOLA TESLA

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str.

593

cijena pa keta

162,00 kn

659,00 kn,00 kn

180,00 kn

nakladnik: KIGEN

S komentarskim bilješkama TIMpress

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU kn TIMpress

81,00