e-pv 3712 by NEstar

Kome pomaže veći PDV Uvođenje međustopa poskupljuje proces naplate PDV-a, a sporan je i krajnji “socijalni efekt”

Ipak se kreće! Priprema se nulta stopa poreza na reinvestiranu dobit te više raznih mjera za olakšavanje zapošljavanja

Bespilotne letjelice u Zagrebu U projekt razvoja bespilotnih letjelica, vrijedan 9,2 milijuna eura, uključeni su i FER-ovi robotičari

tema tjedna

aktualno

Str. 4

Str. 5

Str. 6

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 1 2 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 30. siječnja 2012. Godina LVIII / Broj 3712. www.privredni.hr

privredni vjesnik

nova poljoprivredna politika / lakše do okolišnih dozvola / regija / stil / hrwwwatska / svijet financija

Hrvatska mliječna priča

Mljekarima odavno ne teče ni med ni mlijeko U domaćem mljekarstvu nitko nije zadovoljan, a za svoju budućnost strahuju i mali proizvođači i veliki prerađivači mlijeka >>10-11

BAN POSE OG PRIL info EEN onosi

ork Što d rope Netw u E prise Enter

Intervju: Marinko Došen, mirna rovinj

nedostatak znatiželje ili nešto drugo

>> 6-7

>> 15

Predsjednik Uprave rovinjske tvornice govori o tome kako su uspjeli u kriznoj godini povećati prodaju za velikih 50 posto

Slovenci su odmah izračunali gdje su im moguće koristi kad Hrvatska uđe u EU, a gdje bi mogli biti rizici. Što misle Hrvati?

gospodarski razgovori Darka Bukovića tjedno i na vašoj televiziji gošća Dubravka Lekić, vlasnica Termi Jezerčica

četvrtak, 2. veljače 2012. u 22:10 sati

UVOD

www.privredni.hr Broj 3712, 30. siječnja 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

GORDANA DERANJA, NOVA PREDSJEDNICA HUP CRO INDUSTRIJE:

G(h)ost komentator: Krešimir Jung, vlasnik i direktor tvrtke Jung Sky

Oporavak i jačanje realnog sektora

Kad je nebo samo vaše

Moj je prethodnik na funkciji predsjednika već postavio visoke kriterije i iako neće biti lako, trudit ću se barem jednako dobro, zajedno s kolegama u timu, raditi na promoviranju CRO industrije i zaštiti njezinih interesa. Činjenica je da je realni sektor podnio najveći teret gospodarske krize i da, nažalost, nema zasluženo mjesto u našem društvu. Zbog toga će i dalje rad CRO industrije biti fokusiran na oporavak i jačanje realnog sektora te na pripremu za ulazak u EU. Nadamo se da ćemo u novoj vladi imati dobrog partnera u tim nastojanjima.

MARIO GRASSL, PREDSJEDNIK UPRAVE HOLCIMA HRVATSKA:

Održan tržišni udjel i dobra likvidnost U 2011. godini Holcim u Hrvatskoj je u segmentima betona i agregata ostvario značajno bolji rezultat u odnosu na 2010. U segmentu cementa, iako je u Hrvatskoj tržište smanjeno za daljnjih pet posto, ostvaren je rast prihoda od oko četiri posto. Velika pažnja bila je uložena u smanjivanje troškova, ali zbog povećanja cijena nekih materijala i sirovina ukupni su troškovi bili veći za 19 posto. Sveukupno, Holcim je ostvario gubitak od oko 19 milijuna kuna. S druge strane, pozitivno je da smo uspjeli održati udio na tržištu te postići dobru likvidnost.

MARKUS FERSTL, PREDSJEDNIK UPRAVE HYPO ALPE-ADRIA-BANKA:

Ponosni na rast depozita Hypo Alpe-Adria-Bank je 2011. godine premašio brojku od 400.000 klijenata samo unutar sektora građanstva, a posebno smo ponosni na veliki rast depozita građana koji su krajem 2011. godine iznosili 1,54 milijarde eura, što predstavlja godišnji rast od 12,2 posto. U 2012. godini nastavit ćemo razvijati svoje poslovanje, uvoditi nove usluge i proizvode te širiti svoju mrežu poslovnica i bankomata diljem Hrvatske. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

U svijetu je trend putovanja privatnim avionima prisutan već niz godina te sve više jača. Amerikanci i Europljani, ali sve više i Japanci i Kinezi, koriste usluge privatnih i poslovnih letova

današnje doba živimo brzo, a djelujemo još brže. U poslovnom svijetu borimo se za priliku i dostignuće, nastojimo udovoljiti klijentu, a pritom je važno kako to činimo. Danas, kad Hrvatska ulazi u Europsku uniju, realno je očekivati proširenje poslovnih tržišta svih branši, a samim time i česte odlaske na poslovna putovanja. Mnogo se ljudi susreće s problemima kako stići do poslovnih sastanaka, posebno kada se oni održavaju primjerice u Milanu, Strasbourgu ili nekim drugim europskim gradovima, jer većina klasičnih aviokompanija za masovni prijevoz ne nudi izravne letove na njima željene destinacije ili im pak putovanja na taj način oduzimaju previše dragocjenog vremena i truda. Istraživanje koje je prije nekoliko godina provela Lufthansa, jedna od najznačajnijih aviokompanija koja u svojoj ponudi također nudi uslugu privatnih i poslovnih letova, pokazalo je da se čak 50 posto njihovih korisnika vraća toj usluzi, a to svakodnevno potvrđuje i naše iskustvo. U svijetu je trend putovanja privatnim avionima prisutan već dulji niz godina te sve više jača.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

Amerikanci i Europljani, ali sve više i Japanci i Kinezi, koriste usluge privatnih i poslovnih letova što potvrđuje i činjenica da upravo u tim zemljama postoji najveći broj velikih privatnih aviokompanija koje imaju brojne slične ili veće zrakoplove. Isto tako, postoje i tvrtke poput naše, koje imaju jedan ili nekoliko zrakoplova te putem dry leasinga ili koncesij-

Korištenje usluga privatne i poslovne avijacije cijenom je postalo dostupno svakome tko dosta putuje skim korištenjem prema trenutnim potrebama proširuju flotu. Velika prednost manjih mlaznih zrakoplova mogućnost je polijetanja i slijetanja na relativno kratke piste manjih aerodroma najbližih krajnjoj destinaciji putnika, a takvih je u Europi mnogo više nego onih na koje slijeću veliki zrakoplovi. Ono što diferencira uslugu Jung Skyja od klasičnih aviokompanija za masovni prijevoz putnika, upravo je mogućnost da korisnik sam odabere kada i kamo želi letjeti bez presjedanja, gužvi i čekanja, a sve to

u udobnosti zrakoplova prilagođenih zahtjevima poslovnog svijeta. Korisnici Jung Skyja na aerodrom dolaze svega desetak minuta prije leta, a sva prtljaga i osobne stvari su cijelo vrijeme uz njih čime se putovanje dodatno pojednostavljuje i sprječava se gubitak prtljage. Naša kompanija Jung Sky nastala je na temelju dugogodišnjeg iskustva u zrakoplovstvu, a stručnost, znanje i iskustvo zaposlenika i suradnika omogućili su nam da u kratkom vremenu postanemo vrlo cijenjena kompanija u zrakoplovnim

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

krugovima te time postavimo najviše standarde kvalitete u segmentu avijacije kojim se bavimo. Dok je u svijetu poslovna avijacija već dugo u usponu, u Hrvatskoj se tržište poslovne avijacije tek otvara te je u uzlaznoj putanji. Buduće poslovanje privatnih aviokompanija ohrabruje i osnažuje činjenica da Agencija za civilni zračni promet Hrvatske (CCAA – Croatian Civil Aviation Agency) već danas slijedi i poštuje regulativu EASA-e (European Aviation Safety Agency) te u suradnji s operatorima na hrvatskom tržištu provodi europsku regulativu i brine za sigurno provođenje zračnog prometa. Dakako da ulaskom u Europsku uniju možemo očekivati dodatne sitne prilagodbe zakonima, koji se inače dosta mijenjaju i prilagođavaju, ali vjerujem da će to proći bez značajnijih poteškoća. Na kraju, važno je istaknuti da je korištenje usluga privatne i poslovne avijacije cijenom postalo dostupno svakome tko dosta putuje. Nakon svjetske krize koja je kratko zatresla i zrakoplovnu branšu, na redu je faza snažne revitalizacije koja poslovnu avijaciju vraća na mjesto koje ona i zaslužuje.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

( PDV na 25%

Privredni vjesnik Broj 3712, 30. siječnja 2012.

( međustope od 10%

od 1. ožujka

na ulje i mast, dječju hranu te opskrbu vodom

Povećanje stope poreza na dodanu vrijednost

Nove međustope PDV-a povećavaju prilike za porezne utaje Teoretičari i praktičari naplate PDV-a smatraju da je bolje siromašnijim slojevima pomagati izravnim isplatama socijalne pomoći nego međustopama na hranu Igor Vukić vukic@privredni.hr

lada je odlučila od 1. ožujka povećati stopu poreza na dodanu vrijednost sa 23 na 25 posto. Vjerojatni rast cijena zbog tog povećanja kompenzirat će se uvođenjem nekoliko novih, “socijalnih” međustopa od 10 posto, i to na ulje i mast, dječju hranu te opskrbu vodom. Stručnjaci upozoravaju da uvođenje novih međustopa može biti kontraproduktivno. Objašnjavaju da uvođenje međustopa poskupljuje proces naplate PDV-a i stvara nove prilike za utaje poreza. Sporan je i krajnji socijalni efekt – međustope na kraju više pogoduju bogatijim slojevima nego siromašnima, kojima su isprva namijenjene. Premijer Zoran Milanović je na pitanje Privrednog vjesnika o opasnostima uvođenja međustopa odgovorio da ne očekuje rast poreznih utaja budući da će nadzor biti pojačan jer Hrvatska treba biti dobro uređena država. Drugi argument mu je što i u zemljama EU-a postoje međustope. Stručnjaci misle drukčije No stručnjaci za porezni sustav, poput Marine Kesner-Škreb s Instituta za javne financije, ukazuju na to da uvođenje novih stopa povećava trošak ubiranja jer s više stopa država mora imati

Povećava se neoporezivi dio plaće Vlada će pritisak rasta cijena nastojati ublažiti i povećanjem neoporezivog dijela plaće sa 1800 na 2200 kuna. Tako će prosječne neto plaće od 3200 do 5200 kuna rasti od 66 do 80 kuna. Istodobno će plaće od 5556 do 9340 kuna pasti za 35 kuna. Već je i ta blaga promjena izazvala kritike da se udara na najaktivniji, srednji sloj. i više službenika za obradu složenih prijava, nego s jednostopnim PDV-om. Ujedno rastu i troškovi obračuna u poduzećima. Porezni obveznici također ubrzo pokušavaju svoje proizvode ugurati u kategoriju međustopa kako bi od PDV-a sačuvali veći dio prihoda. Upitna je i definicija izuzetaka. Što sve spada, primjerice, u dječju hranu ili proizvode u sektoru ulja i masti. Pitanje je hoće li međustope dovesti do nižih krajnjih cijena tih proizvoda. Cijene određuje tržište, a ne zna se tko će

provjeravati jesu li ti proizvodi jeftiniji zbog nižeg PDV-a. Čak i ako budu jeftiniji, veću korist imat će bogatiji slojevi, koji si ih ionako mogu lakše priuštiti. Bogati također kupuju ulje, dječju hranu i plaćaju opskrbu vodom. Zašto bi trebalo takve proizvode oporezivati nižom stopom i tako osim siromašnima pomagati i bogatima? “Uvođenjem niže porezne stope za hranu neizravno se subvencioniraju bogati”, zaključuje Marina KesnerŠkreb.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, dodaje da nije dobro kad se socijalna politika vodi dominantno kroz porezni sustav. Socijalna davanja moraju se preurediti tako da efikasno štite najugroženije. Prema njegovu mišljenju, svako povećanje poreznog opterećenja vodi smanjenju aktivnosti u privatnom sektoru, kroz smanjenje potrošnje i investicija. To može dovesti i do razočaravajućeg povećanja prihoda proračuna, jer zbog rasta poreza raste i siva ekonomija. Pohvale Fitcha Vlada očekuje da će veći PDV u blagajnu donijeti oko 2,5 milijardi kuna više na godišnjoj razini. Najavu povećanja PDV-a pohvalila je i rejtinška agencija Fitch. Uz povećanje administrativnog

troška ubiranja poreza s novim međustopama, Šantić ukazuje i na obvezu da se iduće godine ukinu nulte stope PDV-a, što Hrvatska mora napraviti pri ulasku u EU. “Takve česte izmjene u poreznom

Vlada očekuje da će veći PDV u blagajnu donijeti oko 2,5 milijardi kuna više na godišnjoj razini sustavu nisu dobre jer kod gospodarskih subjekata povećavaju neizvjesnost”, ističe Šantić. Dobre strane većeg PDV-a glavni ekonomist Splitske banke nalazi u činjenici da taj porez po sebi zahvaća relativno široku poreznu bazu, a može pridonijeti i smanjenju vanjskih neravnoteža kroz pad

potrošnje i uvoza. Rast prihoda od PDV-a ovisit će i o intenzitetu inflatornih pritisaka te o trendovima potrošnje, smatra Šantić. Još od uvođenja PDV-a u hrvatski porezni sustav vode se rasprave kako ublažiti njegovo djelovanje na siromašnije slojeve. Te 1997. godine ministar financija bio je Borislav Škegro. I on je, kao i stručnjaci, nastojao objasniti da je bolje siromašnijima pomagati izravnim transferima socijalne pomoći, i to iz ukupne mase prihoda koji se skupe jednom stopom PDV-a. U prašini koja se podigla uvođenjem PDV-a, javnost je Škegrine prijedloge dočekala salvom kritika. Premda je PDV tada znatno smanjio ukupno porezno opterećenje. Vjerojatno i zato sadašnji ministar financija Slavko Linić uvođenje međustopa brani potrebom da se zaštite najranjiviji stanovnici. Najavljeno je da će od 1. siječnja 2013. biti uvedene međustope i na turističke i ugostiteljske usluge. Ni tu teoretičari i praktičari ubiranja PDV-a ne savjetuju uvođenje izuzetaka. Osobito ako već ne postoje u tradiciji ubiranja poreza, a nije ih lako - zbog lobističkih otpora - ukloniti iz sustava. No u Vladi zasad čvrsto vjeruju da će novi model pridonijeti stabilizaciji javnih financija i očuvanju kreditnog rejtinga.

www.privredni.hr Broj 3712, 30. siječnja 2012.

( oko 1000

*vijesti

poduzeća i obrta dobit će poticaje Ministarstva

Ministarstvo poduzetništva i obrta ima ambiciozan plan

Očekujte novih 7000 tvrtki i 13.000 novih obrta Novi ministar podzetništva i obrta najavio je novi plan kojim do kraja 2013. planira otvoriti novih 50.000 radnih mjesta. Kao pomoć države u ovoj godini, ovo ministarstvo će u poduzetništvo uložiti oko 300 milijuna kuna Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

kratkom roku do kraja 2013. godine Ministarstvo poduzetništva i obrta planira otvoriti 50.000 novih radnih mjesta, 7000 novih poduzeća i 13.000 novih obrta, najavio je ministar Gordan Maras predstavljajući ustroj i planove svog novog ministarstva. Ministarstvo će raditi i na tome da se poduzetnicima osigura nulta sto-

Radit će se i na tome da se poduzetnicima osigura nulta stopa poreza na reinvestiranu dobit pa poreza na reinvestiranu dobit, oslobađanje doprinosa na plaću u prve dvije godine za svako novo radno mjesto ili novog zaposlenog, ali i ulazak u sustav PDV-a tek nakon 230.000 kuna godišnjih prihoda. “Cilj nam je stvaranje pozitivnije klime u podu-

zetništvu. Svakom investitoru koji nam se obrati s investicijom od 20 milijuna kuna dodijelit ćemo osobu u Ministarstvu, odnosno osobnog menadžera koji će voditi investiciju do kraja. To bi trebalo olakšati i ubrzati proces investiranja da ne traje dvije godine, nego do šest mjeseci. Zadatak osobnog menadžera je i da uočava nelogičnosti te predlaže moguća rješenja i promjene zakona”, kaže Maras. Nova kreditna linija za poduzetnike Ministarstvo će od idućeg mjeseca poduzetnicima preko HBOR-a osigurati i novu kreditnu liniju. Jedna od mjera bit će predstavljena početkom idućeg mjeseca kada će HBOR potpisati ugovor s Europskom investicijskom bankom za kreditnu liniju od 250 milijuna eura, koja će biti uglavnom usmjerena prema malim i srednjim poduzetnicima. Očekivana kamatna stopa bit će ispod tri posto, a novac će biti plasiran korisnicima tijekom najdulje 18 mjeseci. Ubrzat će se i izdavanje jamstava preko Hr-

Novost: uprava za povlačenje sredstava iz EU-a

Novo ministarstvo uz kabinet ministra i tajništvo ima i tri uprave, za međunarodnu suradnju, investicije i razvoj koje će se baviti i Europskom unijom, odnosno povlačenjem sredstava iz fondova EU-a. Druga je uprava za obrt, malo i srednje poduzetništvo koja će se baviti poticanjem malih i srednjih poduzetnika iz proračuna, dok će treća uprava provoditi izravne EU programe. vatske agencije za malo gospodarstvo. “Želja nam je potaknuti i sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u procesima javne nabave”, ističe ministar. “Taj ćemo model razvijati ove godine, tako da će se javna nabava već iduće godine moći odvijati posredstvom interneta. Isto tako uvest ćemo i izravno plaćanje podizvođača radova. Sad smo u situaciji da država dodijeli posao nekoj velikoj kompaniji koja angažira manja poduzeća. Država potom isplati veliku kompaniju koja potom oteže s plaćanjem malom poduzeću koje je bilo podizvođač radova”, naglašava Maras. U Ministarstvu upravo zbog toga razvijaju model kojim će država direktno platiti podizvođaču ako je on sklopio ugovor s izvođačem radova.

Ministarstvo će malom i srednjem poduzetništvu u 2012. godini dodijeliti oko 300 milijuna kuna za poticaje koje će primiti oko 1000 poduzeća i obrta. Financirat će i razvoj poduzetničke infrastrukture, odnosno poduzetničkih zona koje imaju potencijal privući oko 50 investicija ukupno teških 500 milijuna kuna. Ministarstvo je najavilo i edukaciju oko 3000 poduzetnika, a najkasnije do 2015. godine izgradit će se i regionalni centar za razvoj poduzetništva. Investicija će u potpunosti biti financirana sredstvima Europske unije, a objekt vrijedan 30 milijuna eura će najvjerojatnije biti izgrađen u sklopu sveučilišnog kampusa Borongaj. Ambicija je da taj centar postane europski centar za razvoj podu-

zetničkih kompetencija i konkurentnosti. Osniva se agencija za poduzetništvo Ministarstvo će u suradnji s kolegama iz Ministarstva gospodarstva, Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, te Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta osnovati novu instituciju - agenciju za poduzetništvo, investicije i konkurentnost. Ona bi trebala zamijeniti neke od neučinkovitih agencija koje sada postoje i baviti se privlačenjem investitora za ulaganje u proizvodne sektore s dodanom vrijednošću i izvoznim potencijalom, a usko bi trebala surađivati s gradskim i županijskim razvojnim agencijama. Osim kratkoročnog plana, predstavljena je i dugoročna strategija razvoja poduzetništva od 2013. do 2020. godine koja je donesena jer je preduvjet za korištenje strukturnih fondova za razdoblje od 2014. do 2020. godine te je usklađena s Europskom strategijom razvoja.

Najbolja ideja Ideja o mini mljekari koja bi otkupljivala mlijeko od malih obiteljskih gospodarstava za koje nisu zainteresirani veliki otkupljivači najbolja je socijalnopoduzetnička ideja 2011. godine, odlučio je Forum socijalnog poduzetništva u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava, Vladinim uredom za udruge i British Councilom. Ideju je prijavila tvrtka Domaće mlijeko, a njen v.d. direktor Dragutin Vincek ističe kako bi, kroz mogućnost kupnje domaćih proizvoda, od toga koristi imala i šira zajednica. HAKOM produljio rok Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) pokrenula je krajem 2011. program razvoja interneta i širokopojasnog pristupa internetu na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima. Upućen je i javni poziv za dostavu prijedloga i ideja za softverske aplikacije i usluge koje povećavaju kvalitetu života i podupiru rast gospodarstva tih krajeva. S obzirom na veliki interes koji su tvrtke i građani iskazali za projekt, HAKOM je rok javnog poziva za dostavu ideja produljio do 29. veljače. Višestruko priznanje Agrokoru U istraživanju kvalitete QUDAL - QUality meDAL, koje je proveo Centar za istraživanje tržišta GfK, Agrokor je osvojio 18 prvih mjesta po raznim kategorijama, što nije uspjelo nijednoj drugoj kompaniji ili brendu u Hrvatskoj. Među Agrokorovim brendovima koji su osvojili certifikate za najvišu razinu kvalitete nalaze se i lanac trgovina Konzum, kao i brendovi Jamnica i Jana. Ledo je pak osvojio medalje za sladolede, smrznuto tijesto, gotova jela i pizze.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3712, 30. siječnja 2012.

( 9,2 mil €

vrijednost projekta EC-SAFEMOBIL

( rast prodaje od 50%

ostvarili 2011. u odnosu na prethodnu godinu

Projekt EC-SAFEMOBIL

Marinko Došen, predsjednik Uprave Mirne Ro

Bespilotne letjelice na krilima hrvatske pameti

Izvoznici čeka

U Hrvatskoj se razvija nekoliko projekata bespilotnih letjelica, a u jedan od njih uključen je i FER-ov Laboratorij za robotiku i inteligentne sustave upravljanja

Problemi koji muče sve proizvođače, a pogotovo iz zapošljavanja u proizvodnji, podršku izvoznicima p višoj razini. Jedino korekcija tečaja i izravne potpo

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

azvoj bespilotnih letjelica jedno je od najizazovnijih područja robotike, jer takve se letjelice koriste u sve većem broju različitih situacija. Uz vojnu primjenu, po kojoj su najpoznatije, bespilotne letjelice koriste se i u upravljanju kriznim situacijama, u praćenju posljedica prirodnih katastrofa, u spasilačkim misijama u ekstremnim

trotehnike i računarstva u Zagrebu. Riječ je o projektu EC-SAFEMOBIL, vrijednom 9,2 milijuna eura, od čega je 4,5 milijuna dobiveno iz 7. okvirnog programa za istraživanje i razvoj, posebnog programa Europske unije. Projekt je službeno započet krajem srpnja prošle godine, a trajat će četiri godine. Cilj projekta je razvoj dovoljno točne procjene gibanja kao i metoda i tehnologija upravljanja kako bi se dosegla razina pouzdanosti i

Uz LARICS, EC-SAFEMOBIL konzorcij okuplja najznačajnije organizacije i tvrtke unutar europskog sektora istraživačkih ustanova i glavnih igrača iz industrije. Koordinator projekta je španjolska svemirska agencija FADA-CATEC, a konzorcijski tim čine tvrtke DLR, Astrium, Indra, SELEX GALILEO i Euroimpianti, te sveučilišta iz Seville, Duisburg-Essena i Zagreba. Unutar projekta LARICS je zadužen za razvoj

Primjene uključuju spuštanje bespilotnih letjelica na mobilne platforme, poput brodova

vremenskim uvjetima te općenito u svim misijama opasnima po ljude. U Hrvatskoj je u razvoju nekoliko projekata bespilotnih letjelica, od kojih je možda najpoznatija Hipersfera, zračni brod čija je osnovna svrha nadzor teritorija. Bez obzira kakvog oblika bile – jajaste ili duguljaste, s krilima ili bez – sve bespilotne letjelice nužno trebaju što precizniju tehnologiju upravljanja. Upravo u jedan takav međunarodni projekt razvoja metoda i tehnologije upravljanja bespilotnim letjelicama uključen je i Laboratorij za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS) koji djeluje u okviru Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo Fakulteta elek-

sigurnosti koja bi omogućila uporabu autonomnih mobilnih sustava u širokom spektru primjena. Svemirska agencija Znanstvenici koji rade na projektu EC-SAFEMOBIL, kako pojašnjava voditelj LARICS-a Zdenko Kovačić, razvit će prve demonstracijske sustave takve prirode u svijetu, u nekoliko različitih primjena koje uključuju spuštanje bespilotnih letjelica na mobilne platforme (poput brodova) u izuzetno nepovoljnim i izazovnim uvjetima, lansiranje bespilotnih letjelica s ljudski upravljanih letjelica, zračno nadziranje većih područja, te automatizaciju skladišnih prostora s velikim brojem autonomnih vozila.

potpuno decentralizirane procjene gibanja te simultane lokalizacije i mapiranja uz pomoć senzora, dinamičko usmjeravanje i autonomno upravljanje skladišnim prostorima. LARICS je dosad sudjelovao u mnogim istraživačkim projektima, među kojima se ističe dugogodišnja suradnja s talijanskom tvrtkom EUROIM u razvoju naprednih robota za paletiranje, autonomnih viličara koji koriste dinamičko usmjeravanje i koji su testirani i instalirani u mnogim industrijskim pogonima u Europi. LARICS je također razvio vizualni sustav lokalizacije uz pomoć markera za mobilne robotske platforme namijenjene čišćenju i videonadzoru ureda.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

irna, rovinjska tvornica koja se bavi ulovom, konzerviranjem, dubokim zamrzavanjem i pripremanjem gotovih jela od morske ribe, u poslovnoj 2011. godini ostvarila je povećanje prodaje od 50 posto u odnosu na godinu prije. Kakvi su planovi, što je potrebno mijenjati u strategiji prema ribarstvu, odnosno kako povećati izvoz na zahtjevna tržišta, u intervjuu za Privredni vjesnik govori predsjednik Uprave Marinko Došen, koji je na čelo tvrtke imenovan krajem srpnja 2010. godine. Bez obzira na krizu i recesiju, čini se da je 2011. za vas bila vrlo uspješna godina. Kako ste poslovali? - Zapravo, protekla godina predstavlja prekretnicu u poslovanju Mirne u odnosu na prethodne godine. Stabilizirani su odnosi s ključnim dobavljačima, osiguran kontinuitet pro-

izvodnje, a pored toga je u konačnici ostvaren rast prodaje veći od 50 posto. Zaposleno je više od 40 novih radnika u proizvodnji, a preko 80 posto prodaje ostvareno je u izvozu.

Poslovnu godinu u kojoj smo postigli rast prodaje i proizvodnje od vrlo značajnih gotovo 50 posto ne možemo ocijeniti kriznom. Mada je kriza ozbiljno potresla i naše i europsko gospodarstvo.

Današnji proizvodni kapaciteti Mirne - 45 milijuna konzervi, 500 tona smrznute ribe, 350 tona ribljeg brašna, 80 tona ribljeg ulja - predstavljaju i značajan udio u europskoj proizvodnji

Kakvi su vam poslovni planovi? - Naši poslovni planovi svakako su vezani uz daljnji rast tržišnih udjela i poslovnih prihoda na postojećim tržištima, ali i uz iskorak na nova tržišta, prvenstveno ona Europske unije gdje, vjerujemo, potvrđena dosadašnja kvaliteta naših proizvoda i vrijednost robne marke Mirna imaju svoju poziciju. Također, planiramo širenje asortimana proizvodnog programa, kao i povećanje udjela u ukupnoj prodaji tzv. delikatesnih proizvoda, pri čemu u prvom redu mislim na program ribljih salata i ribljih pašteta. Planove daljnjeg rasta procjenjujemo realno ostvarivima, u čemu je visoka prisutnost izvoza naprosto nužnost. Naime, naši kapaciteti vi-

Današnji instalirani proizvodni kapaciteti Mirne su 45 milijuna konzervi, 500 tona smrznute ribe, 350 tona ribljeg brašna, 80 tona ribljeg ulja, što predstavlja najveći prerađivački kapacitet proizvodnje ribljih konzervi u Hrvatskoj, ali i značajan udio u europskoj proizvodnji.

Srdela nije dovoljno brendirana Postoji li mogućnost zajedničkog nastupa naših tvrtki na drugim tržištima i tješnjeg povezivanja među tvrtkama? - Kada govorimo o riboprerađivačkoj industriji, svakako da postoji potencijal zajedničkog nastupa, naročito na tržištima na kojima su hrvatski prerađivači malo zastupljeni. Naime, jadranska srdela po svojim je svojstvima i kvaliteti dobro poznata, ali ipak, rekao bih, nedovoljno “brendirana”. Primjerice, kampanje na sajmovima ribe i ribljih prerađevina, ali i ciljane kampanje kroz kanale naše gospodarske diplomacije, sigurno mogu povećati plasman hrvatskih proizvoda na tržištima zemalja velikih potrošača ribe poput Španjolske ili Francuske. Mijenjanje prehrambenih navika potrošača, koje je već prisutno, u smjeru povećanja udjela zdrave hrane, a to proizvodi na bazi jadranske ribe sigurno jesu, daju dobru perspektivu riboprerađivačkoj industriji Hrvatske, pa tako i Mirni.

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3712, 30. siječnja 2012.

(

više od 80%

prodaje ostvareno je u izvozu

( 45 mil konzervi

sadašnji proizvodni kapaciteti Mirne

vinj

aju vjetar u leđa

voznike, dobro su poznati. Očekujemo konkretne mjere u stimuliranju putem kvalitetnih kreditnih linija, te konačno usklađenje tečaja eura na realnoj, ore domaćim proizvođačima mogu pokrenuti proizvodnju šestruko nadilaze mogućnosti domaćeg tržišta, te na izvoznim tržištima i vidimo osnovu našeg rasta. U ovoj godini planiramo rast poslovnih prihoda između 12 i 15 posto, ulazak na tržište EU-a na kojem danas nismo prisutni, te proširenje asortimana konzerviranih ribljih proizvoda i prerađevina. Kako pomoći poduzetnicima za snažniji izvozni iskorak? - Problemi koji muče sve proizvođače, a pogotovo izvoznike, dobro su poznati. Očekujemo konkretne mjere u stimuliranju zapošljavanja u proizvodnji, zatim podršku izvoznicima putem kvalitetnih kreditnih linija za kapitalna ulaganja, te konačno usklađenje tečaja eura na realnoj, višoj razini, koji će po našoj ocjeni biti najveći poticaj rastu proizvodno i izvozno orijentiranih tvrtki. Između ostalog, jedan od važnih faktora postojećeg stanja jest zanemarena vlastita proizvodnja i tečaj jake kune koji “pomaže” uvoznicima i trgovcima. Korekcija tečaja i izravne potpore domaćim proizvođačima u vidu uvoznih barijera i zaštita jedino mogu pokrenuti proizvodnju, a time i zapošljavanje i izvoz. S čime planirate otvarati nova tržišta? U čemu temeljite tvrdnje o visokoj kvaliteti vaših proizvoda? - Mirna danas ima pet grupa osnovnih proizvoda. To su proizvodi na bazi jadranske srdele - sar-

da ali i uvođenje novih to je prioritetan preduvjet našeg opstanka u ovom zahtjevnom tržišnom segmentu. Kontinuirane marketinške i promotivne aktivnosti kroz mrežu naših distributera na našem ali i ino tržištima, temeljni su smjer prodajnih aktivnosti. Kampanje i promocija isplanirane su u skladu s posebnostima prehrambenih navika svakog tržišta posebno. Kako se Mirna može riješiti dosadašnjih dugova? - Financijsko restrukturiranje društva preduvjet je realizacije poslovnih planova u sljedećem petogodišnjem razdoblju. Prodaja imovine koja nije u funkciji osnovne djelatnosti, te djelomična otplata starih dugova uz reprogram preostalih dugova, nužni su za nastavak poslovanja. Za to je potrebno postići obostrano prihvatljiv reprogram duga uz dine, proizvodi na bazi skuše, proizvodi na bazi tune, program ribljih salata i program ribljih pašteta. Naš cilj za sada je širiti se prvenstveno na nova tržišta s postojećim asortimanom. Nije slučajno da je Mirna sagrađena na lokalitetu Rovinjskog akvatorija. Naime, poznato je da je dominantna količina sitne plave ribe koja se lovi u Jadranu upravo akvatorij zapadne obale Istre. Upravo ta činjenica polazni je podatak izvrsnosti i potvrđene kvalitete proizvoda Mirne. Brzi-

na tehnološkog tretmana od trenutka ulova do ulaska u proizvodni proces jedan je od presudnih čimbenika zadržavanja svih hranjivih sastojaka ribe u ovakvoj proizvodnji. Potvrda navedenim i dobro poznatim činjenicama su certifikati kvalitete proizvodnih procesa usklađenih s najvišim standardima industrije hrane. To potvrđuju višestruke nagrade kvalitete naših proizvoda koje Mirna zaslužuje na svim natjecanjima i sajmovima na kojima se pojavi. Održavanje visokih postojećih standar-

Bilježimo stalan rast potražnje na svojim tradicionalnim tržištima djelomičnu otplatu kako s poreznom upravom tako i s ostalim vjerovnicima, na čemu Uprava Mirne i radi. To rješenje bi se postiglo brže i kvalitetnije uz sudjelovanje vlasnika ili strateških partnera. Kako podignuti potrošnju ribe po glavi stanovnika u Hrvatskoj? - Nažalost, vrlo niska spe-

cifična potrošnja ribe općenito u usporedbi s ostalim zemljama Europe ponajprije je posljedica loših prehrambenih navika stanovnika Hrvatske. Edukacija, ali i promotivne kampanje, poput najnovije i dobro organizirane kampanje Hrvatske gospodarske komore Jedi što vrijedi jedini su dugoročni i pravi put k povećanju potrošnje ribe kao vrlo hranjive namirnice. Potrebno je stalno isticati kako je riba, pored toga što je ukusna, i vrlo zdrava namirnica te kako su njezine najzdravije vrste čak i cjenovno vrlo prihvatljive našim građanima. Tu prije svega mislim na plavu ribu koja doista nije skupa. Kakva je situacija na tržištu kad je riječ o potražnji za ribljim prerađevinama? Kako je kod nas, a kako na drugim tržištima? - Bilježimo stalan rast potražnje na tradicionalnim tržištima na kojima Mirna plasira svoje proizvode, a to su, uz domaće tržište, i države nastale raspadom bivše zajedničke države. Pored toga pripremamo i ulazak na nova tržišta, pogotovo tržište EU-a s kojeg smo neko vrijeme izostali i na koje se sada imamo realne izglede uspješno vratiti. U 2011. smo na domaćem tržištu također ostvarili rast veći od 35 posto u odnosu na godinu ranije. Planovi za 2012. predviđaju povećanje plasmana i na domaćem i na izvoznim tržištima.

*vijesti Pripreme za zajedničko tržište U Krašu su se prošloga petka okupili predstavnici domaće prehrambene industrije kako bi razmotrili posljedice koje će za tu industriju imati ulazak Hrvatske u EU. Sastanku su nazočili predstavnici HGK-a i najvećih domaćih prehrambenih tvrtki - Agrokora, Adrisa, Podravke, Francka, Vindije, Zvečeva, Dukata, Badela 1862, Gavrilovića, Pivca, Atlantica i Granolija. Zajednička inicijativa za jaču i konkretniju suradnju gospodarstvenika s Vladom i nadležnim ministarstvima nastavit će se uskoro u HGK-u, gdje je najavljen sličan sastanak s predstavnicima Vlade i resornih ministarstava. Hotelijeri o stopi PDV-a Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske zadovoljna je odlukom Vlade o uvođenju smanjene stope PDV-a na turističku i ugostiteljsku djelatnost. Udruga smatra kako su potrebna dodatna jamstva da će se snižena stopa početi primjenjivati od početka iduće godine, odnosno da Vladina smjernica postane dio zakonskih izmjena već sada, kako bi sektor mogao započeti s dugoročnim planiranjima. Smanjenje stope PDV-a u turizmu je osnovni preduvjet za ostvarenje značajno većih prihoda od turizma u budućem razdoblju te pokretanje investicijskog ciklusa, što je od vitalnog interesa za razvoj cijelog gospodarstva. Avon najavio sniženje cijena Avon, jedna od vodećih svjetskih kozmetičkih kompanija direktne prodaje, najavila je sniženje cijena za kupce u Hrvatskoj. Avonovi najpopularniji artikli bit će jeftiniji do 20 posto, počevši od veljače. Uz cijene mijenja se i dizajn Avonovog kataloga, a onima koji vole digitalna izdanja dostupan je e-katalog.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3712, 30. siječnja 2012.

Revizija u Ministarstvu poljoprivrede

Minusi na računu dvostruko veći Ministarstvo poljoprivrede je nakon analize otkrilo kako su dugovanja te institucije dvostruko veća nego što je ranije prikazano. Najavljene su jače kontrole korisnika poticaja i promjene kriterija davanja poticaja Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rzi pregled računa u Ministarstvu poljoprivrede otkrio je kako umjesto očekivanih 618 milijuna kuna stvarno stanje duga iznosi 1,13 milijardi kuna, i to bez voda, šuma i lovstva koji se priključuju novom ministarstvu... Trenutno je u tom ministarstvu revizija pa će se preciznije stanje računa znati kroz mjesec dana. Novi ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina ističe kako će novi ustroj Ministarstva biti završen za nekoliko tjedana, a cilj im je smanjiti broj uprava i pojednostavniti sustav. Ministar dodaje kako je najavljeno smanjenje državnih subvencija za sve pa nije za očekivati da će svako ministarstvo zadržati sadašnju razinu poticaja.

“Uvest ćemo više reda, rada i veću odgovornost. Do sada se u skladu s praksom EU-a kontroliralo samo pet posto isplaćenih poticaja, ali to ne znači da se neće kontrolirati i 20, 30 pa i 100 posto poticaja. Svi koji špekulantski gledaju na zemlju i poticaje trebaju biti eliminirani iz sustava. Slijedi nam odvajanje žita od kukolja, odnosno imatelja površine i pravih proizvođača”, kaže Jakovina.

Poljoprivredno je zemljište nacionalno bogatstvo, kao i vode i šume, te se više neće prodavati, kaže ministar

Najavio je kako će se mijenjati i kriteriji u vezi s

time što poticati, s obzirom na to da već 20 godina nije bilo planske poljoprivredne proizvodnje, a provodi se i revizija sumnjivih natječaja za davanje državnoga poljoprivrednog zemljišta u dugogodišnji zakup. “Poljoprivredno je zemljište nacionalno bogatstvo, kao i vode i šume, te se više neće prodavati, o čemu će uskoro voditi računa Agencija za poljopri-

vredno zemljište”, naglašava Jakovina. Dugovi seljacima Što se tiče dugova seljacima, ministar kaže kako je dio potpora za tov junadi plaćen, a uskoro će krenuti i poticaji za ostalu poljoprivrednu proizvodnju. “Cilj je planski usmjeriti poticaje i razvojna sredstva prema obiteljskim poljoprivrednim

gospodarstvima koja imaju potencijal za povećanje konkurentnosti i novo zapošljavanje”, dodaje ministar. U Ministarstvu najavljuju okretanje negativnih izvozno-uvoznih trendova u hrani u korist veće domaće proizvodnje. No problem predstavlja činjenica da iz vlastite proizvodnje za domaće potrebe imamo dovoljno samo

šest do osam poljoprivrednih proizvoda. Ministarstvo je najavilo i rješavanje mljekarskih problema, kaže pomoćnica ministra Vesna Gantner Kuterovac. “U ratu između proizvođača i prerađivača mlijeka Ministarstvo mora ostati neutralno. No, po uzoru na zemlje Unije, prerađivači i proizvođači mlijeka moraju sjesti za stol i dogovoriti se o otkupnoj cijeni mlijeka”, ističe Vesna Gantner Kuterovac. Novi pomoćnik ministra za ribarstvo Miro Kučić dodao je kako je ribarstvo u svim dosadašnjim ministarstvima bilo trinaesto prase i red je da se to promijeni. “Hrvatsko ribarstvo je blizu katastrofe, a posljednja poskupljenja plavog dizela udarila su ribare po džepu za 70 milijuna kuna. Čak 62 posto troškova ribarenja odnosi se na gorivo”, kaže Kučić.

Ministrica Holy kreće u čišćenje studija utjecaja na okoliš

Do okolišne dozvole bez okolišanja Izmijenit će se i Zakon o zaštiti okoliša s ciljem da se industriji i velikim poljoprivrednim proizvođačima olakša zadovoljavanje odredbi IPPC direktive Goran Šikić

eđu prioritetima Ministarstva zaštite okoliša i prirode u aktualnom mandatu bit će promjene sustava upravljanja te se stoga rade smjernice za izmjene Zakona o otpadu - ponajprije zbog potrebe implementacije europske direktive, ali i da se riješi problem u nizu jedinica lokalne samouprave gdje se ne provodi uputa o načinu prikupljanja otpada. Kako je naglasila ministrica Mirela Holy, promijenit će se i Pravilnik o ambalažnom otpadu,

a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost više se neće baviti otkupom ambalažnog otpada, “jer je to nakaradno”. Izmijenit će se i Zakon o zaštiti okoliša s ciljem da se industriji i velikim poljoprivrednim proizvođačima olakša zadovoljavanje odredbi IPPC direktive, odnosno omogući lakše ishođenje okolišne dozvole. U pogledu studija utjecaja na okoliš, među prioritetima Ministarstva bit će podizanje objektivnosti tih studija jer su mnoge tvrtke, koje su se bavile njihovom izradom, manipulirale podacima. Mini-

Mnoge tvrtke koje su izrađivale studije utjecaja na okoliš manipulirale su podacima, tvrdi ministrica strica je najavila kako će se Ministarstvo pozabaviti tim problemom, te će tražiti ne samo odgovornost tih tvrtki već i zabranu bavljenja tom djelatnošću odgovornim osobama u tim tvrtkama. Agencija za parkove Područje zaštite prirode

vodit će pomoćnik ministrice Nenad Strizrep, koji će reorganizirati zaštitu parkova prirode po američkom modelu, ukinut će se ravnatelji i uprave 19 parkova, a cijelim će sustavom upravljati nova agencija za parko-

ve. Kako je istaknula ministrica Holy, te ustanove se trebaju baviti zaštitom prirode, a ne ugostiteljstvom i drugim komercijalnim djelatnostima, čije gubitke su često sanirali novcem namijenjenim za primarnu djelatnost.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode među svoje prioritete uvrstilo je i zadaću koordinacije s drugim resorima kako bi se postigli zacrtani ciljevi udjela korištenja obnovljivih izvora energije te tako potaknulo gospodarstvo. U međuresorne zadaće pripada problematika energetske učinkovitosti, ali i obnovljivi izvori energije. Tu je i pitanje ekološke poljoprivrede, koja sada zauzima tek 1,3 posto u ukupnoj poljoprivredi, a ministrica Holy smatra da bi kroz pet godina taj udio trebao narasti na znatno većih 10 posto.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3712, 30. siječnja 2012.

Sjednica hrvatske vlade

U godinu dana 622.343 putnika i 86.420 vozila

Poduzetnicima 2,75 milijardi za nova ulaganja i radna mjesta Povećat će se prag za ulazak u sustav PDV-a na 230.000 kuna, da mali poduzetnici “dođu do daha” Igor Vukić vukic@privredni.hr

d 1. srpnja poslodavci će plaćati dva postotna boda manje za zdravstveno osiguranje radnika. Već od 1. ožujka smanjuju se parafiskalna davanja za vodni i šumski doprinos te spomeničku rentu. Hrvatska gospodarska komora će dati svoj prilog daljnjim smanjenjem doprinosa. Tim mjerama, najavljenim na prošlotjednoj sjednici Vlade uz smjernice za novi državni proračun, poduzetnicima bi na godišnjoj razini trebalo ostati 2,75 milijardi kuna slobodnih za ulaganje i otvaranje novih radnih mjesta. Viši prag za PDV Vlada tim potezima nastoji potaknuti poduzetničku aktivnost i osigurati stabilne prihode u još jednoj kriznoj godini. “Ništa nam neće vrijediti ako deficit smanjimo na nulu, a u državi sve stoji. Ne želimo raditi samo za vjerovnike, nego za cijeli narod i njegove poduzetnike. Bez razvoja i novih radnih mjesta naš posao neće biti uspješan”, naglasio je premijer Zoran Milanović. U sklopu poticajnih mjera, HBOR će se dokapitalizirati sa 500 milijuna kuna da može snažnije financirati izvoz i malo poduzetništvo. Povećat će se prag za ulazak u sustav PDV-a na 230.000 kuna, da mali poduzetnici “dođu do daha”, a rok za plaćanje PDV-a za sve obveznike produljivat će se svakog mjeseca po jedan dan, dok ne dosegne 45 dana.

U idućoj godini treba posuditi 17 milijardi kuna Država će u idućoj godini na financijskim tržištima posuditi 17 milijardi kuna. Ovisno o rezultatu mjera za očuvanje kreditnog rejtinga, odlučit će se i o emitiranju obvezniVelike tvrtke pozivaju se na solidarnost s cijelim društvom. Poticaj će im biti oslobađanje od poreza na dobit ako prema kriterijima koji će se utvrditi pokažu da su zarađeni novac ulagale u proširenje

ca na domaćem i stranom tržištu. U smjernicama za izradu proračuna Vlada planira rast BDP-a od 0,8 posto u ovoj godini, te 1,5 posto u 2013. i 2,5 posto u 2014. godini.

Od 1. ožujka smanjuju se parafiskalna davanja za vodni i šumski doprinos te spomeničku rentu

i poticanjem investicija. Prvenstveno u željeznicu, energetiku i IT industriju. Neće to biti lak zadatak, rekao je Radimir Čačić, potpredsjednik za gospodarstvo. “Kad smo bili na vrhuncu investiranja u autoceste, bili smo na razini četiri milijarde kuna. Sad nam trebaju investicije od osam milijardi. U ovih devet mjeseci moramo napraviti jasan plan u kojem će se točno znati tko što na tom polju radi”, rekao je Čačić.

proizvodnje i nove usluge. Poticaj za novo zapošljavanje donijet će i propis o oslobađanju od svih doprinosa za novozaposlene u roku od dvije godine, osim doprinosa za mirovinsko osiguranje. Od 1. siječnja 2013. međustope za plaćanje PDV-a proširit će se i na turističke i ugostiteljske usluge. No od ožujka plaćat će se porez na dividende. Rast će se nastojati ostvariti

Smanjivanje javne potrošnje Uz povećanje PDV-a sa 23 na 25 posto, financijska stabilnost zemlje i kreditni rejting branit će se i smanjivanjem javne potrošnje. To se radi prvi put, nakon niza godina u kojima je bilježen njen rast. Smanjivanje rashoda u neto iznosu bit će 4,6 milijardi kuna, na ukupno 117,6 milijardi kuna. Za dvije mi-

lijarde smanjit će se rashodi za plaće zaposlenih tako što će se smanjivati troškovi prekovremenog rada i bonusi koji su neopravdano isplaćivani u sustavu državne uprave. Za 350 milijuna kuna smanjit će se materijalni troškovi, a za 1,5 milijardi bit će niži ukupni iznos subvencija. Plaće javnih službenika i mirovine neće se dirati, naglasili su ministri. U idućem razdoblju privatizirat će se Croatia osiguranje i Hrvatska poštanska banka, ali o tim prihodima u Vladi još ne žele davati procjene. Prodaja će biti obavljena kad bude najbolji trenutak. Neke tvrtke, poput Janafa, neće ići u privatizaciju jer je riječ o strateškoj imovini, koja ima elemente i nacionalne sigurnosti. Vlada je donijela odluku o ukidanju Financijske policije. Njezini zaposlenici rasporedit će se u Ministarstvu financija.

Novi rekord prometa preko Jadrana

Brodovi koji plove na linijama između hrvatskih i talijanskih luka, ostvarili su lani rekordan promet i putnika i vozila, nadmašivši ostvarenja iz 2010. za 9,5 posto u broju putnika i 5,3 posto u broju vozila. Prošle je godine preko Jadrana prevezeno ukupno 622.343 putnika i 86.420 vozila. Najveći dio prometa ostvarili su nacionalni brodar Jadrolinija, na relacijama Split-Ancona, Zadar-Ancona i Dubrovnik-Bari, te panamska tvrtka Blue Line International na liniji Split-Ancona. Ukupno je Jadrolinija prevezla 275.238 putnika i 49.494 vozila što je za čak 22,8 posto putnika i 12,7 posto vozila više nego 2010. Osjetno najveći rast prometa, od gotovo 50 posto kod putni-

ka i 34,4 posto kod vozila, Jadrolinija je zabilježila na liniji Dubrovnik-Bari. I tvrtka Blue Line zabilježila je rast prometa i to od 9,6 posto kod putnika (184.957) i 6,4 posto kod vozila (27.450). Među brodarima koji održavaju sezonske linije između talijanskih i hrvatskih luka i dalje je vodeća talijanska tvrtka SNAV čiji su brzi brodovi prevezli 58.196 putnika i 9476 vozila. Ipak, to je ostvarenje u broju putnika za 15 posto, a u broju vozila za 16,2 posto lošije nego 2010. Brodovi tvrtke Venezia Lines, od Venecije do luka u Istri i na Kvarneru, prevezli su 44.413 putnika (rast od 14,1 posto), dok su brodovi tvrtke Emilia Romagna Lines prevezli 40.197 putnika ili 16,1 posto više nego godinu prije. (J.V.)

Benchmarking u hotelijerstvu

Hrvatska u EU, a hoteli u BHH projekt Benchmarking hrvatskog hotelijerstva (BHH) prvi je jednoobrazni sustav mjerenja i usporedbe rezultata poslovanja na razini hrvatskog hotelijerstva koji se već provodi u Europi i svijetu. Taj projekt implementira praćenje i usporedbu internih rezultata hotela prema istovjetnim kriterijima u Hrvatskoj, uvažavajući međunarodne standarde izvješćivanja, upravljanja te iskustva najbolje prakse, rečeno je na prošlotjednom predstavljanju BHH-a u zagrebačkom hotelu The Westin. U sklopu projekta izgrađena je online baza podataka o financijskim i nefinancijskim rezultatima poslovanja hotela,

koja se prati na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj razini. Projekt provodi opatijski Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u suradnji s pulskom konzalting tvrtkom Istra informatički inženjering. Cilj projekta je privući što više malih te srednjih i velikih hotela kako bi utvrdili snage i slabosti u usporedbi s konkurencijom, te mogućnosti za snižavanje troškova i rast prihoda. (S.P.)

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3712, 30. siječnja 2012.

( na 14.000

( 64.000 proizvođača mlijeka

ta brojka pala u listopadu 2011.

Hrvatska imala 2004. godine

Hrvatska mliječna priča

Mljekarima odavno ni med ni mlijeko

U hrvatskom mljekarstvu nitko nije zadovoljan i svi se boje za budućnost: i mali proizvođači i veliki prerađivači mlijeka, a ni Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ako je sintagma “med i mlijeko” na mnogim paralelama sinonim za blagostanje i ugodno življenje, među hrvatskim (a i mnogim europskim) proizvođačima i prerađivačima mlijeka ona poprima drukčije značenje. I jedni i drugi grcaju u problemima, optužujući istovremeno one prve za svoje financijske poteškoće. Pritom očekuju financijsku i logističku pomoć od financijski i organizacijski prilično malaksale države i slično problematične Europske unije. Nakon preživljene, za mljekare do sada najteže 2009. godine i prihvaćanja tzv. tripartitne (proizvođači, prerađivači i država) Promemorije iz ožujka iste

godine, kojom su utvrđena svojevrsna načela za izračun otkupne cijene mlijeka, proizvođači mlijeka su uz državne potpore kakotako stali na noge. Međutim, subvencije su sve manje, a vodeći prerađivači mlijeka u Hrvatskoj, priti-

Samo lani je u Osječko-baranjskoj županiji propalo desetak novih farmi sagrađenih sredstvima HBOR-a snuti sve slabašnijim izvozom, krajem prošle godine najavili su putem Gospodarsko interesne udruge Croatiastočar napuštanje kriterija Promemorije i tržišno formiranje otkupne cijene mlijeka.

“Tržišnim izračunom otkupnih cijena mlijeka zamjenjuje se dosadašnji, dogovorni model formiranja otkupnih cijena mlijeka... a temelji se na principima slobodnoga tržišta i predstavlja pravnu stečevinu EU-a koja mora biti implementirana u hrvatskom mljekarskom sektoru u 2012... Tržišni izračun otkupnih cijena mlijeka podrazumijeva poseban pristup odnosno individualne pregovore svake pojedine mljekare s vlastitim kooperantima, nevezano od izračuna otkupnih cijena mlijeka ostalih mljekara”, stoji, između ostalog, u priopćenju poslanom iz Croatiastočara. Prva konkretizacija ovakvog modela stigla je iz najveće mljekare u Hrvatskoj, Dukata, odnosno francuskog Lactalisa.

Igor Rešetar: Feudalno ponašanje Dukata Brojne hrvatske udruge proizvođača mlijeka s velikim su negodovanjem dočekale najavu novog načina obračuna otkupne cijene mlijeka, a kako je od tri najveća hrvatska otkupljivača (Dukat, Vindija i Meggle) Lactalisov Dukat prvi izašao s tablicom “ponuđenih cijena mlijeka za otkup od 1. veljače”, oštrica neraspoloženja najviše je usmjerena upravo prema Dukatu. “To je svojevrsno feudalno ponašanje tih Francuza koji nam se smiju u lice u stilu mi smo najjači i tko nam što može”, izjavio je Igor Rešetar, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka dodajući kako je izvjesno da će i ostali otkupljivači snižavati otkupne cijene. A, budući da Dukat predstavlja gotovo 50 posto hrvatskog otkupljivačkog tržišta, veliko je pitanje kako će se ovi njihovi potezi odraziti na ukupno hrvatsko tržište mlijeka. “Ostale mljekare itekako će morati razmisliti o svojim potezima, jer za razliku od pravih domaćih prerađivača kao što je re-

cimo Vindija, Dukat ima mljekare od Francuske do Rumunjske i otamo može dovesti mlijeka u Hrvatsku koliko im treba”, navodi Rešetar naglašavajući kako već sada imamo gospodarstava koja ne mogu plaćati ni svoje tekuće poslovanje. I on ističe kako je problem nedovoljno zaokružen proces proizvodnje: veći farmeri dobrim su dijelom oslonjeni na kupnju stočne hrane i ovisni o tržišnim cijenama, a cijena kukuruza sada zna skočiti i do 1,7 kuna po kilogramu. Tko zna, pita se Rešetar, gdje će ta cijena završiti u uvjetima ove sušne godine. S druge strane imamo brojna manja gospodarstva koja su oslonjena na svoja zemljišta, no problem je u silnoj rascjepkanosti površina. Zbog toga su nekonkurentna, a neka ne ostvaruju ni prava na poticaje jer nemaju sređene imovinsko-pravne odnose na tom zemljištu.

Pojednostavljeno rečeno, umjesto dosadašnje maksimalne otkupne cijene koja je po litri najkvalitenijeg mlijeka iznosila blizu tri kune, nove otkupne cijene će od 1. veljače iznositi od najnižih 2,10 do najviših 2,45 kuna po litri mlijeka. Hrvatske mljekare, kao i druge mljekare koje djeluju u Hrvatskoj, za sada nisu u javnost iznijele svoje buduće tablice obračuna, navodeći poput Megglea da će konkretne cijene utvrditi neposredno sa svojim kooperantima, proizvođačima mlijeka. Bit će i gore Naravno, sve je to diglo na noge veće i manje hrvatske proizvođače mlijeka koji traže pomoć i reakciju ministarstava ali i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Tako Luka Duvnjak iz Đakova, vlasnik farme muznih krava sa stotinjak grla, naglašava: “Ako ostane ovakvo stanje, do kraja godine Hrvatska će imati 30 posto manje mlijeka i manje proizvođača, a ako se ostvare najave mljekara o nižim otkupnim cijenama, jamčim da će za godinu dana biti 80 posto manje i proizvođača i mlijeka. Sve se okrenulo protiv nas koji se bavimo proizvodnjom mlijeka, a koji radimo 365 dana u godini na farmi i pri tome još i ratarimo kako bismo proizveli stočnu hranu. Međutim, uz ovako visoke ulazne troškove s jedne strane, a sve niže otkupne cijene i lošije uvjete otkupa mlijeka, uz probleme s državnim zemljištem, da i ne spominjem ogromni broj farmera u kreditima

– postupno će u hrvatskim selima nestati proizvođača mlijeka. Uostalom, zašto da ja i moja obitelj radimo doslovno svaki dan u tjednu i godini da bismo dobili tek nešto više

Branko Bobetić: Hrvatski hendikepi Kako objasniti apsurdnu hrvatsku situaciju gdje su istovremeno svi nezadovoljni? Proizvođači mlijeka za njih niskom otkupnom cijenom koja ne pokriva troškove proizvodnje, a prerađivači za njih preskupom otkupnom cijenom koja im ugrožava poslovanje. Otkud ta razlika? “Hendikep proizvođača je prvenstveno u tome što nemaju dovoljno

zemlje za proizvodnju vlastite hrane za ishranu krava, i drugi inputi su im skuplji, mnogi su opterećeni kreditima. Osim toga, državne subvencije su posljednjih godina manje nego ranije. Sve su to razlozi nezadovoljstva i manjih prihoda kod proizvođača. Kod mliječne industrije najveći je problem slaba kupovna moć naših potrošača. U strukturi mliječnih proizvoda u Hrvatskoj je 70 posto konzumno mlijeko. U Europi konzumno mlijeko čini 30 posto ukupne proizvodne strukture, a sve ostalo su mliječni proizvodi visoke dodane vrijednosti kao što su sirevi i drugi fermenti. K tome, na policama trgovina cijena hrvatskog mlijeka iznosi prosječno 5,5 kuna, dok možete naći mlijeko iz Njemačke ili Bosne po 4,5 kune. Dakle, složeno je i jednima i drugima i pravi je izazov sačuvati ovo što imamo da se ne urušava dalje”, objašnjava Branko Bobetić, direktor GIU Croatiastočara.

www.privredni.hr Broj 3712, 30. siječnja 2012.

( samo 12.000 ( između 100 i 140 mil kg mlijeka proizvođača ostalo u prosincu 2011.

nabavljamo iz uvoza

ne teče

i potrošačima nije lako županiji propalo desetak novih farmi sagrađenih sredstvima HBOR-a. “Uostalom, o tome u kakvom je stanju hrvatsko mljekarstvo, najbolje govore podaci da je Hrvatska 2004. imala 64.000 proizvođača mlijeka, u listopadu prošle godine bilo je 14.000, a u prosincu 12.000 proizvođača”, kaže Duvnjak.

od dvije kune po litri mlijeka? Onda ću se radije baviti samo ratarstvom, raditi dvadesetak dana u godini i prodavati kukuruz po 1,50 kuna po kilogramu kolika mu je sadašnja cijena.”

Luka Duvnjak, kao predsjednik Udruge uzgajivača holstein goveda Osječko-baranjske županije koja okuplja oko 60 mljekara, navodi i da je samo prošle godine u ovoj

Baranjski poučak Bitno manju zabrinutost čuli smo u baranjskom OPG-u Stojković. Obitelj Miodraga i Rajke Stojković iz baranjskog mjesta Jagodnjak desetak se godina bavi uzgojem mliječnih krava i prodajom mlijeka. Riječ je o petnaestak grla simental i holstein pasmine. Iako je njihova farma daleko od europskih tehničkih zahtjeva, način ukupne proizvodnje itekako je

Bistrović: Mini mljekare kao rješenje Pored nužnih složenih i dugoročnih strateških mjera koje u stabilizaciji mljekarskog tržišta u Hrvatskoj trebaju zajednički učiniti država, proizvođači, prerađivači i struka, dugogodišnji prvi čovjek Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka Stjepan Bistrović predlaže nešto konkretnije, što je i sam primijenio. “Kvalitetni spas za proizvođače mlijeka koji su bremeniti problemima visokih ulaznih troškova vlastite proizvodnje, kreditima, a pogotovo najnovijim nižim otkupnim cijenama mlijeka je u udruživanju proizvođača mlijeka i investiranju u vlastite pogone za preradu”, kaže Bistrović koji je prije dvije godine uz svoju farmu muznih krava u Gornjem Vratnu kod Varaždina izgradio manju mljekaru i siranu Marina. Čitava investicija ga je stajala 3,8 milijuna kuna, a iako je kapacitet prerade 5000 litara mlijeka u jednoj smjeni, Bistrović dnevno prerađuje 1000 litara mlijeka.

“To je potpuno dovoljno za zadovoljavanje potreba tržišta kako bismo mogli potrošačima ponuditi kvalitetne i svježe proizvode poput raznih vrsta sireva i vrhnja. Proizvode plasiramo preko manjih pekarnica i desetak trgovina koji su naši partneri. Naši proizvodi su postali prepoznatljivi i sve više kupaca imamo iz susjedne Slovenije”, kaže Bistrović koji u svom pogonu i farmi zapošljava ukupno devet ljudi. Zanimanje za njegov model pokazuju mnogi, a upravo ga je ovih dana posjetila skupina proizvođača mlijeka iz Virovitice koji uz pomoć lokalne zajednice žele pokrenuti sličnu djelatnost. Pored motiva samozapošljavanja, navodi Bistrović, ovakve male mljekare mogu biti dobar odgovor proizvođača mlijeka velikim prerađivačima koji prilikom otkupa mlijeka postavljaju sve nepovoljnije i monopolističke uvjete. Istodobno, potrošači s puno više povjerenja kupuju zdrave i svježe mliječne proizvode bez nepotrebnih konzervansa i dodataka.

europski. Naime, uz farmu, Stojkovići samostalno obrađuju i 20 hektara zemlje zasijane djetelinsko-travnom smjesom, lucernom i kukuruzom. Time osiguravaju hranu potrebnu za krave. “Da nije tako, mislim da ne bismo financijski izdržali jer su cijene kukuruza i stočne hrane otišle u nebo”, kaže Stojković dodajući kako su posljednje dvije godine ipak morali kupovati nešto hrane. Najprije zbog poplava, a prošle godine zbog suše. Zajednički godišnji odmor im je nepoznanica, jer krave traže svakodnevnu brigu. Mljekarstvom se misle baviti još koju godinu. Ili, kako kaže Rajka – dok mlađu kćer ne odškoluju, a onda planiraju u zasluženu mljekarsku mirovinu. Do tada, iako je bavljenje proizvodnjom mlijeka izuzetno zahtjevno, nemaju namjeru gasiti proizvodnju mlijeka koje prodaju Belju i s čijom su poslovnom suradnjom prilično zadovoljni. O problemima koji ozbiljno opterećuju hrvatsko mljekarstvo svoje viđenje za Privredni vjesnik iznio je i Branko Bobetić, direktor Croatiastočara. “Hrvatska nikada nije proizvodila količine mlijeka dostatne za svoje potrebe, tako da se sada iz uvoza nabavlja između 100 i 140 milijuna kilograma mlijeka sadržanih kroz sve oblike mliječnih proizvoda - konzumno mlijeko, vrhnje, jogurt, sve vrste sireva i mliječnih derivata

poput maslaca”, objašnjava Bobetić. Prema njegovu mišljenju, hrvatski problem je prvenstveno u nekonkurentnosti, kako primarne proizvodnje tako i prerade mlijeka. “Kada je riječ o primarnoj proizvodnji, nužna je primjerena proizvodnost po kravi (visoka muznost), te primjereni ulazni troškovi u proizvodnom ciklusu. No, naši primarni proizvođači nemaju dovoljno zemljišta za proizvodnju hrane za stoku pa je moraju kupovati. Nadalje, naša proizvodnja je izrazito usitnjena. Od 14.000 hrvatskih isporučitelja mlijeka, samo njih oko 1000 su po proizvodnim performansama jednaki specijaliziranim farmerima u Europi”, kaže Bobetić. Problemi proizvođača i prerađivača U posljednjih šest godina broj isporučitelja mlijeka u Hrvatskoj godišnje se smanjuje za po 15 posto. Ne cvjetaju ruže ni europskim mljekarima, ali u EU15 godišnji pad broja isporučitelja mlijeka iznosi oko dva posto, a u EU10 oko osam posto godišnje. Problem za Hrvatsku je tim veći što kod nas nije riječ samo o proizvodno-ekonomskoj kategoriji, nego je problem i sociološko-demografski. Država i struka upravo u tom dijelu moraju odigrati ključnu ulogu stvaranjem dugoročnog strateškog plana razvoja hrvatskog mljekarstva uz konkretan

program mjera održivosti domaće proizvodnje mlijeka. Osobito kada se radi o selu i oko 13.000 malih, ustinjenih obiteljskih proizvođača mlijeka. “Prije svega je nužno te male proizvođače okrupniti i iskoristiti ovih petnaestak mjeseci za mogućnost korištenja pretpristupnih i kasnije strukturnih fondova”, predlaže Bobetić. Što se tiče prerađivača mlijeka, i tu su problemi značajni. Sve se više mlijeka i mliječnih proizvoda uvozi, dok izvoz pada. K tome, izvozi se u pravilu jedino u zemlje neposrednog okruženja, a i to će doći u pitanje ulaskom Hrvatske u EU jer tada više nećemo biti članovi Cefte. Istovremeno, hrvatski prerađivači mlijeka nisu etablirani na europskom tržištu, između ostalog i zbog nekonkurentnosti cijena. Naime, kako kaže Bobetić, hrvatske mljekare plaćaju mlijeko tri do četiri posto skuplje od cijene na EU tržištu. Pri tome, Hrvatska ne uvozi mlijeko i mliječne proizvode iz svih 27 zemalja EU-a nego najviše iz Njemačke i Slovenije, te iz Bosne, a to su zemlje gdje je otkupna cijena čak oko 15 posto manja nego u Hrvatskoj. I to je razlog što je mliječna industrija objavila da ne može više pratiti formiranje osnovne cijene mlijeka prema kriteriju praćenja EU27, nego se mora ići na tržišni model otkupne cijene jer je poslovanje mliječne industrije ozbiljno ugroženo.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3712, 30. siječnja 2012.

( 757 izlagača iz 21 zemlje i 26.070 posjetitelja na virovitičkom sajmu

17. međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede

Viroexpo u sajamskom vrhu Uz domaće poduzetnike predstavilo se i 145 stranih izlagača, a prvi put nastupile su Švedska i Francuska Goran Gazdek

edamnaesti međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo 2012. okupio je 757 izlagača iz 21 zemlje i 26.070 posjetitelja što virovitičku sajamsku manifestaciju svrstava među tri najveće i najuspješnije sajamske manifestacije u Hrvatskoj. Osim po-

duzetnika iz svih županija, na površini od 23.000 četvornih metara ove godine predstavilo se 145 stranih izlagača, najviše iz BiH (44), Češke (19), Mađarske (15) i Srbije (15), a prvi put nastupile su Švedska i Francuska. Zemlja partner je bila Ukrajina s kojom je Virovitičko-podravska županija u prvih 10 mjeseci prošle godine ostvarila vanjsko-

Drvo je prvo - najuređeniji štand sajma Izložbeni prostor Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma Drvo je prvo izabran je za najuređeniji štand sajma. Izložbeni prostor predstavljao je stan opremljen namještajem Tvina iz Virovitice i Spin Valisa iz Požege. Opremanjem je koordinirao Odsjek za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-Županijske komore Virovitica.

trgovinsku razmjenu vrijednu 442.000 dolara pa je na sajmu potpisan i sporazum o suradnji s Hmeljinskom oblasnom državnom administracijom, izrazito poljoprivrednom regijom u Ukrajini. Sporazum o suradnji potpisali su i Ivan Slamić, predsjednik HGK-Županijske komore Virovitica i Nataliya Byelyakova, predsjednica Khmelnytsky trgovačko industrijske komore. Pokrovitelj Viroexpa bila je po treći put Vlada Republike Hrvatske. Otvarajući sajam, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras rekao je da Vlada planira učiniti sve kako bi 2014. bila rekordna po broju stranih investitora u Hrvatsku u kojoj očekuju investicije vrijedne četiri milijarde eura, što je četverostruko više od iznosa stranih investicija u prošloj godini. Ima i fijakera Prema anketi koju je među sudionicima provela HGK-Županijska komo-

koja proizvodi unikatni masivni namještaj, drvene lovačke čeke, hranilišta za divlje životinje, vrtne sjenice, kućice za pse i ptice, suvenire i fijakere. “Dogovorili smo prodaju 10 stolova s partnerima iz francuskog Vitropolea, a njemački partneri bili su zainteresirani za fijakere”, rekao nam je Dubravko Bedeković.

Prema anketi, svoj poslovni cilj na sajmu postiglo je 80 posto izlagača ra Virovitica, poslovni cilj postiglo je 80 posto izlagača, a njih 87 posto očekuje da će Viroexpo pospješiti njihovo poslovanje. Među njima je tvrtka Herbas iz Kloštra Podravskog specijalizirana za proizvodnju industrijske opreme za obradu ljekovitog bilja i duhana, opreme za proizvodnju bučinog ulja te prehrambenu

industriju koja je predstavila novi program strojeva. “Program je inovativan jer je riječ o termogeneratorima na biomasu koji će uvelike pojeftiniti sušenje duhana i ljekovitog bilja, a također se može koristiti i za zagrijavanje proizvodnih hala ili dugih objekata većih površina, što je izazvalo veliko zanimanje ovdašnjih proizvođača duhana i kamilice pa je bilo i nekoliko vrlo konkretnih razgovara”, kaže komercijalist Hrvoje Takač. Zadovoljstvo nisu krili ni u Poljoprivredno-uslužnoj zadruzi PanZum iz Špišić Bukovice

Predstavljen novi drvni klaster Na sajmu je prvi put nastupio i novoosnovani drvni klaster Virovitičkopodravske županije Viridis koji čine šest proizvodnih tvrtki te Razvojna agencija Vidra, Šumarski fakultet i Dizajnerski studio arhitekta Krunoslava Kovača. “Naše tvrtke ukupno zapošljavaju 350 radnika, a ukupan prihod nam je 138 milijuna kuna. Klaster smo osnovali kako bismo smanjili troškove ulaznih sirovina i zajednički nastupili na trećem tržištu”, kaže Mladen Balić, direktor Hrasica.

Bolji prijenos poljoprivrednih znanja

Agrokor u Belju osnovao Agro akademiju Škola će surađivati s Hrvatskom poljoprivrednom komorom, seljačkim udrugama i obrazovnim institucijama u poljoprivredi Agrokor, najveća privatna kompanija u Hrvatskoj, u Belju je osnovao Agro akademiju. Ona će, kažu u Agrokoru, hrvatskim poljoprivrednicima osiguravati kontinuirano prenošenje znanja i vještina o uvođenju i uporabi najmodernije tehnologije te najviših standarda u poljoprivrednoj proizvodnji. Kao sustav kontinuirane i stručne edukacije, Agro akademija će surađivati s Hrvatskom poljo-

privrednom komorom, seljačkim udrugama i obrazovnim institucijama u poljoprivredi. Namijenjena je svim zaposlenima u poljoprivrednim kompanijama Agrokor koncerna, kooperantima te ostalim partnerima u poljoprivredi. Goran Pajnić, predsjednik Uprave Belja, predstavio je edukativni centar Agro akademije koji je smješten u prostorima Belja u Mirkovcu u Baranji. “S obzirom na to da

Akademija će obrađivati sve važne teme s područja poljoprivrede poput stočarstva te povrtlarstva i voćarstva je Belje najveća poljoprivredna kompanija u Hrvatskoj s tradicijom duljom od 300 godina, jasno je da smo mi jedan od edukacij-

skih centara Agro akademije, specijaliziran upravo za ratarstvo. Cilj nam je da kolegama iz ostalih kompanija Agrokor koncerna i našim kooperantima prenesemo sva stručna znanja koja posjeduju naši poljoprivredni stručnjaci”, istaknuo je Pajnić. Gordan Radin, izvršni potpredsjednik Agrokor koncerna za ljudske resurse, pravne i opće poslove, dodao je kako je ulaganje u znanje

poslovna tradicija Agrokor koncerna. “Agro akademija je logičan slijed naših dosadašnjih obrazovnih centara kroz koje je do sada prošlo 65.000 polaznika. S obzirom na značaj poljoprivrede u Agrokor koncernu zasigurno će i ova akademija imati istaknutu ulogu i obilovati edukacijskim sadržajima”, naglasio je Radin. Vitomir Penavić, ravnatelj Agro akademije, najavio je da će ona kon-

tinuirano pratiti trendove i postignuća u poljoprivredi te ih putem svojih predavanja i zajedničkih radionica i rasprava prenositi hrvatskim poljoprivrednicima, a s ciljem širenja znanja i stvaranja vrhunskog poljoprivrednog proizvoda. U budućnosti, pak, priopćeno je iz IM&C agencije, Agro akademija će obrađivati sve važne teme s područja poljoprivrede poput stočarstva te povrtlarstva i voćarstva. (B.O.)

enterprise europe

info

Broj 55, 30. siječnja 2012.

FP7 projekti

Vinari žele jače brendiranje Udruženje vinarstva Hrvatske gospodarske komore ponovno je izabralo za predsjednika Ivicu Matoševića, vlasnika Vina Matošević i predsjednika udruge Vinistra. Udruženje vinarstva će i dalje raditi na brendiranju Hrvatske kao vinske zemlje, povećanju potrošnje i izvoza, prilagodbi sektora zakonodavnom okviru EU-a i uvjetima zajedničkog tržišta. Udruženje radi i na pripremi sektora za nove modele financiranja i korištenje sredstava iz EU i hrvatskog proračuna. Ivica Matošević smatra kako treba i dalje poticati poboljšavanje konkurentnosti proizvodnje, pogotovo u odnosu na susjedne države. “S tim se procesima skladno nadopunjava brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje koja je za sada najpoznatija kao turistička destinacija. Zbog toga Udruženje mora i dalje jačati promotivne aktivnosti uz pomoć medija, a u sljedećem razdoblju valja povećati direktnu prodaju odnosno prodaju na kućnom pragu za koju treba predložiti diferenciranu stopu PDV-a”, kaže Matošević. Najavljen je i nastavak nastupa na sajmovima i konferencijama, te promocija u inozemnim specijalnim edicijama, a dovršavaju se i internetske stranice te nove brošure o hrvatskim vinima.

Projekti jačanja kapaciteta na IRB-u Od devet znanstvenih projekata koje financira EU u sklopu FP7 fondova sedam ih se radi na Zavodu za eksperimentalnu fiziku na Institutu Ruđer Bošković. No za četiri dobro plaćene pozicije raspisane u najskupljem projektu nije se prijavio niti jedan hrvatski znanstvenik Europski FP7 fondovi su potencijalno vrlo izdašni izvori financiranja najzahtjevnijih znanstvenih projekata te omogućuju najboljim grupama i idejama iskorak u njihovim aktivnostima. Ti fondovi su iznimno kompetitivni i administrativno komplicirani te podrazumijevaju veliki napor pri pisanju prijave. No da to nije prepreka govori i činjenica da Zavod za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković sa svojih pedesetak znanstvenika trenutno ima čak sedam od devet tekućih FP7 projekata na Institutu. Najveći od tih je FP7 projekt Particle Detectors vrijednosti 1,32 milijuna eura. Projekt je počeo krajem 2010. i trajat će do jeseni 2013., a njime se želi ojačati znanstveni kapacitet eksperimentalnih nuklearnih i čestičnih grupa na IRB-u, tako da one mogu biti mnogo kompetitivnije i prominentnije na brojnim vrhunskim međunarodnim eksperimentima na kojima sudjeluju, kao što su CERN u Švicarskoj ili GSI u Njemačkoj. Sudionici projekta su izvrsni fizičari s međunarodnim iskustvom u radu s modernim detektorskim sustavima za čestice,

Projekt detektora čestica nastoji ukloniti navedene nedostatke i maksimalno iskoristiti znanstvene i tehničke kapacitete ZEF-a. Zabrinjavajuće je jedino što se, od stotinjak prijava za četiri postdoktorantske pozicije na ovom projektu i za naše prilike izvrsno plaćen posao od oko 3000 eura bruto te znanstveno jako atraktivne pozicije, nije prijavio niti jedan hrvatski građanin. Jedan od ciljeva projekta je i bliska suradnja s industrijom i dobrobit za širu akademsku hrvatsku zajednicu za koju bi i znanje i uređaji koji će se steći ovim projektom mogli biti iznimno korisni. Projekt se neće limitirati na hrvatske tvrtke, već se planira međunarodna kolaboracija. posebno silicijskim i dijamantnim detektorima. No višedesetljetni manjak financiranja i ljudstva onemogućuje puno veći eksperimentalni utjecaj IRB-a, oslabljuje njegovu atraktivnost za nove studente i seniore te mogućnost da drži korak s najnovijim eksperimentima, tako da sve više najaktivnijih znanstvenika traži posao izvan Hrvatske.

Štoviše, na osnovi ovog i nekoliko drugih FP7 i IAEA (International Agency for Atomic Energy) tekućih projekata planira se u suradnji sa znanstvenim centrima u Europi za nekoliko godina aplicirati za jedan mnogo veći (oko 10 milijuna eura) europski projekt, s ciljem da postanemo regionalni centar za testiranje najmodernijih silicijskih i dijamantnih detektora.

enterprise europe Inteligentna energija

Novi program za energetske projekte Europska unija je raspisala natječaj za 67 milijuna eura vrijedan projekt Inteligentna energija u Europi. Financirat će se projekti energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora, energije u prometu i integriranih inicijativa Europska unija pokrenula je program Inteligentna energija u Europi radi razvoja netehnoloških akcija na području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Osnovni mu je cilj podržati održivi rast u energetici, osiguravanje stalne opskrbe energijom, postizanje konkurentnosti energetskog sektora EU-a i bolju zaštitu okoliša. Ovaj program čini jednu od komponenti Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (Competitiveness and Innovation Framework Programme - CIP), a provodi ga Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije (Executive Agency for Competitiveness and Innovation - EACI), uz suradnju i nadzor Opće uprave za promet i energetiku (DG TREN). Ukupan proračun ovog natječaja iznosi oko 67 milijuna eura. Iz proračuna programa moći će se sufinancirati do maksimalno 75 posto ukupnih prihvatljivih troškova projekata. Projekti mogu trajati do tri godine te moraju uključivati najmanje tri partnerske organizacije iz tri različite zemlje članice programa (EU27, Island, Norveška, Hrvatska, Liechtenstein, Make-

i Steer - namijeneno je 27 milijuna eura. Rok za podnošenje glavnog IEE natječaja je 8. svibnja u 17 sati.

donija). Prijaviti se mogu javne ustanove, jedinice regionalne i lokalne uprave te privatne tvrtke. Ovim programom EU sufinancira aktivnosti u područjima energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora, energije u prometu i integriranih inicijativa. Program Save namijenjen je energetskoj učinkovitosti. Na raspolaganju ima 15 milijuna eura i namijenjen je industrijskoj izvrsnosti u energetici: za aktivnosti koje povećavaju konkurentnost europskih malih i srednjih trgovačkih društava kroz poticanje uštede energije. Poticat će se i projekti ponašanja potrošača: za aktivnosti koje pomažu transformaciji tržišta prema energetski učinkovitijim proizvodima i sustavima, te promjene u ponašanju potro-

šača. Dio projekata bit će i iz energetskih usluga: za aktivnosti koje će povećati transparentnost tržišta i povjerenje za sve tržišne dionike, razvoj tržišta energetskih usluga za male potrošače i osnaživanje kućanstava kako bi se osigurala učinkovitost inteligentnih brojila. Programu Altener za nove i obnovljive izvore energije namijeneno je 11,5 milijuna eura. U okviru njega financirat će se projekti električne energije iz obnovljivih izvora i projekti bioenergije. Za Steer - energetske projekte u prometu namijeneno je 12,5 milijuna eura i financirat će se projekti energetski učinkovitog prijevoza kao i energetski čista i učinkovita vozila. Za Integrirane inicijative - kombinacije projekata Save, Altener

Dobar sinergije Dobarprimjersinergije sjakim jakim sektorima sektorima

Savez za energetiku Zagreba objavio je hrvatsku verziju teksta javnog natječaja CIP - Inteligentna energija u Europi (IEE 2012). Dokument možete preuzeti na http://www.croenergo.eu/otvorennatjecaj-vrijedan-67-milijuna-eura-uokviru-programa-inteligentna-energija -u-europi-%28iee-2012%29-4169.aspx. Natječajna dokumentacija se nalazi na stranici http://ec.europa.eu/energy/intelligent/ getting-funds/call-for-proposals/how-toapply/index_en.htm Tekst javnog natječaja za ovu godinu u odnosu na tekst javnog natječaja za 2011. godinu značajno je promijenjen, a prijave na ovaj natječaj i popratna dokumentacija mogu se dostaviti isključivo na engleskom jeziku.

Tekstilna i odjevna industrija u doba krize

Odjevna industrija u Njemačkoj drastično se promijenila unazad 40 godina zbog sve veće usmjerenosti na tekstilnu industriju, inovativne proizvode te internacionalizaciju tržišta. No kada je riječ o odjeći, potrebno je naglasiti kako u toj zemlji postoje mnogi modni brendovi, ali to intelektualno vlasništvo treba zaštititi.

“Potrebna su nam otvorena tržišta, ali pritom se moramo suočiti sa sve većim cijenama sirovina i energije. To je posebice važno u proizvodnji tekstilnih proizvoda. Problem se nazire i u kadrovima u tekstilnoj industriji jer mladi ljudi zaziru od tog posla. Stoga je prije tri godine pokrenuta kampanja Go Textile kojom

smo se obratili upravo mladim ljudima kako bi se putem novih tehnologija, posebice putem interneta, upoznali s tekstilnim sektorom”, rekla je Yvonne Hendrych, šefica Ureda Konfederacije njemačke tekstilne i odjevne industrije u Bruxellesu, na petom znanstveno-stručnom savjetovanju Tekstilna znanost i gospodarstvo 2012. održanom na zagrebačkom Tekstilno-tehnološkom fakultetu.

Govoreći o razvitku tekstilne industrije u Njemačkoj, Yvonne Hendrych je istaknula kako tamo postoji 1200 tvrtki koje se bave proizvodnjom tekstilnih i odjevnih proizvoda. Od toga se 800 tvrtki bavi proizvodnjom tekstilnih, a 400 odjevnih proi-

zvoda. U tim tvrtkama čiji ukupni godišnji prihod iznosi 27 milijardi eura, ukupno je zaposleno 400.000 djelatnika. Iako je i ta industrija u protekle četiri godine bila pogođena gospodarskom krizom, 2010. je ipak ostvaren rast od pet posto u tekstilnoj industriji u odnosu na 2009. godinu. Yvonne Hendrych kaže kako razlog tome leži u internacionalizaciji tržišta, uvođenju inovativnih proizvoda te suradnji s ostalim sektorima, primjerice automobilskom, medicinskom i graditeljskom industrijom. “Njemačka tekstilna industrija u doba krize okrenula se i uvođenju tzv. tehničkog tekstila koji sada iznosi oko 50 posto ukupne proizvodnje te industrije, a taj je trend i dalje u porastu. Neke su tvrtke već šezdesetih godina 20. stoljeća

prebacile svoje poslovanje s proizvodnje vlastitih proizvoda na proizvodnju tehničkog tekstila. Zbog toga je sada naša industrija stabilna”, rekla je Yvonne Hendrych. Na prvom mjestu po uvozu tekstila u Njemačku je Italija, no i dalje se najviše odjevnih predmeta uvozi iz Kine. S druge pak strane, iz Njemačke se najviše konfekcije izvozi u Poljsku, a potom u Francusku i Italiju. Kada je riječ o odjevnim predmetima, glavni partner Njemačke je Austrija. Globalno pak gledajući, najveći njemački partneri su Amerikanci, Ukrajinci i Kinezi. Yvonne Hendrych je govorila i o suradnji Hrvatske i Njemačke u tekstilnoj industriji, naglasivši kako je uvoz tekstilnih i odjevnih predmeta iz naše zemlje u Njemačku i dalje u padu. (S.P.)

www.een.hr

30. siječnja 2012.

2 3

Mario Sever, Eko Sever

Moramo se sami izboriti za poziciju u Europi Hrvatski ekološki proizvođač hrane nakon 12 godina proizvodnje za domaće tržište ovog ljeta izlazi na police trgovina u Švicarskoj i Austriji Od hobističkog uzgoja zdrave hrane na tri jutra zemlje u okolici Novog Marofa Mario Sever i njegova supruga Ivka napravili su tvrtku koja na više od stotinu hektara proizvodi hranu s eko markicom. Osim na njihovim štandovima, te je proizvode moguće naći i u nekim trgovinama. Eko Sever se ovog ljeta sprema i na prvi ozbiljniji izlazak na tržište Europe, a nedavno su otvorili i svoju prvu prodavaonicu koja radi i nakon što se tržnice zatvore. Kakav je interes hrvatskih kupaca za ekološke prehrambene proizvode? Svake godine sve veći. Ljudi jedni drugima preporučuju dobre proizvode pa se usmenom predajom širi interes za naše proizvode i dolaze nam novi kupci. Je li kriza smanjila potražnju za ekološkim proizvodima zbog činjenice da su oni ipak nešto skuplji od konvencionalnih? Kriza je utjecala na prodaju. No širenjem proizvodnje i povećanjem broja proizvoda koje donosimo na tržište povećali smo obujam prodaje i tako amortizirali utjecaje krize. Povrće sada proizvodimo na 10 do 12 hektara. U plastenicima uzgajamo cijele godine, proizvodimo žitarice, brašna i prerađevine žitarica, voće te uz to na imanju u ekološkom uzgoju imamo koze, svinje i perad. Kakva je konkurencija na domaćem tržištu? Što se tiče ekoloških proizvođača, tu nažalost još nema dovoljno konkurencije, no pokušavamo surađivati i zajednički nastupati na tržištu. Mi smo pri kraju s pregovorima za izvoz na strana tržišta jer smo konkurentni tamošnjim proizvođačima i kvalitetom i cijenom. Drugim riječima, potpuno smo spremni za veliko zajedničko tržište Europske unije.

Donedavna je bilo puno nerazumijevanja državnih institucija, pojedina su zakonska rješenja išla na štetu eko proizvođača. Jesu li se stvari promijenile? Problema ima, no nisu više onakvi kakvi su bili prije 12 godina. Samim pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji usklađeni su i neki zakoni. Nažalost nisu dovršeni, no ima pomaka, i to pogotovo na lokalnoj razini. Gradovi i općine su puno brže reagirali i potiču ekološku proizvodnju. Kako ste se odlučili baviti ekološkim uzgojem hrane? Još 1994. godine supruga i ja smo iz hobija počeli uzgajati ekološke proizvode. Kada smo 2000. godine ostali bez posla, krenuli smo pretvarati hobi u posao. Danas smo prisutni na dvije tržnice, imamo internet dostavu, a odnedavno i prvi dućan koji radi i nakon što se vrata tržnica zatvore. Na kojoj površini sada proizvodite? U ovom trenutku obrađujemo više od 100 hektara i imamo oko hektar i pol plastenika. Zanima nas i zakup ili kupnja državnog zemljišta, no to još nije riješeno. Država je troma u tom pogledu, ali se nadamo da će u budućnosti to biti puno lakše. Najavili ste izvozne poslove. O kojim tržištima je riječ? Krećemo na tržišta Austrije i Švicarske i vjerujem da kupci na njima neće puno čekati na naše proizvode. Predali smo uzorke koji su zadovoljili kriterije distributera i kupaca te sada dogovaramo količine za ovu sezonu. Vjerujem da ćemo konačno zaključiti pregovore koji traju već četiri godine i da ćemo na tom tržištu naći svoje mjesto. Treba biti svjestan kako nitko neće čekati hrvatske proizvođače: ako se mi sami ne izborimo na tom tržištu, izgubit ćemo korak s Europom. (K.S.)

enterprise europe EU i rad na crno

Za rad u zoni su nema kolektivnog Rad na crno je štetan iz više razloga – nacionalne proračune lišava dijela poreznih prihoda, a Lada Stipić-Niseteo Rad na crno ili neprijavljeni rad u nekim zemljama EU-a apsorbira sedminu BDP-a, njegov udjel raste od sjevera, gdje ga gotovo ni nema, prema jugu gdje je rad na crno sveprisutna pojava. Donedavne tranzicijske zemlje također su u svojoj prilagodbi i razvoju imale fazu bujanja rada na crno da bi se smirivanjem, jačanjem pravne i socijalne države i gospodarskom stabilizacijom, čak i u vremenima krize, njegova prisutnost postupno smanjivala. Rad na crno je štetan iz više razloga – nacionalne proračune lišava dijela poreznih prihoda, a onima koji rade u zoni sumraka ne pokrivaju se socijalne beneficije niti su im zaštićena prava. U EU-u su se ovom fenomenu pokušali obratiti više puta. Najaktivniji je bio Europski parlament koji je svojom rezolucijom, pre-

onima koji rad

porukom državama članicama bez snage obvezujućeg akta, sugerirao jačanje napora u zatiranju rada na crno te Europskoj komisiji predložio stvaranje baze podataka o različitim pristupima problemu i setovima mjera koje apliciraju članice. Još od starta bilo je očito da fenomen rada na crno ne može dobiti jednak tretman - mjere dobre za jednu državu pokazale su se neadekvatnima za drugu. Čak je i sam rad na crno različit od države do države, negdje je prisutan u poljoprivredi i građevinarstvu, drugdje u zdravstvu, ugostiteljstvu ili u sitnim kućnim uslugama. Stručnjaci na crno U nekim zemljama najagilniji su u radu na crno vrhunski stručnjaci različitih profila, što je otkriveno tek s Eurobarometrovim ispitivanjem djelovanja tržišta rada na crno u zemljama Europe. Iz cijele ove zbrke izveden je jedini razuman zaključak: nisu sve zemlje iste, pitanje neprijavljenog rada nejednako je prisutno, ne odnosi se na iste skupi-

Reforma zajedničke poljoprivredne politike EU-a

Već ugrađuje glas glas Hrvat Većseugrađuje Hrva

Zajednička poljoprivredna politika Europske unije kroz reformske korake obilježava svojih 50 godina. U ovoj prilagodbi čut će se i hrvatski s

Lada Stipić-Niseteo U godini u kojoj svečano obilježava pola stoljeća, zajednička poljoprivredna politika EU-a (CAP) podvrgava se novom temeljitom pretresanju i prilagođavanju. Istovremeno se poljoprivredu nastoji ugraditi u okvire budućeg srednjoročnog proračuna EU-a, također procesa u fazi rasprava i razmjene ideja. Poljoprivredna politika EU-a dignuta je na razinu jedine istinske zajedničke politike Unije jer je Europa prije pola stoljeća odlučila da nikada više neće biti gladi. Stoga je godinama poticala proizvodnju količina, završivši simbolom “boterberga”, brda maslaca proizvedenih viškova. Osnovne

su postavke reforme da se izmijenjen CAP prilagođava novim izazovima sigurnosti hrane, klimatskim promjenama i održivom razvoju sela, sve pod motom “poštenije, zelenije i efikasnije” i “lakše razumljive” politike. Izmjene će se odnositi na direktne isplate poljoprivrednicima koje bi trebale odražavati dvojnu ulogu proizvodnje (na hranu, zaštitu okoliša), poticati poljoprivredu u najudaljenijim, najzapuštenijim dijelovima zajednice te preferirati aktivne, ambiciozne poljoprivrednike spremne tražiti nove proizvode, tržišta, ideje. Sustav bi sadržavao sigurnosne mjere za poništavanje ili makar ublažavanje posljedica divljanja cijena. Izmjene u politici vodile bi i postupnom izjednačavanju doprinosa po hekta-

ru s ciljem potpunog usklađivanja, ali tek u vremenu nakon 2020. godine i isteka idućeg srednjoročnog proračuna Unije.

komisija predložila je, i do sada naišla na odobravanje, da se gornja granica isplate

Bolje mladima, malima i pojedinim proizvodima Zanimljive su inicijative u raspravi vezane uz podršku mladim poljoprivrednicima – mladima se smatraju svi ispod četrdesete! – i manjim imanjima. Države će imati opciju udvostručenog plaćanja, vezanog uz određene kulture ili proizvode, ali s gornjom granicom izdvajanja. Hrvatska je to u pregovorima već postigla, a u reformiranom CAP-u bit će svima moguće, čak i poželjno, transferirati fondove iz prvog stupa direktnih isplata u ruralni razvoj. Europska

Bitno je pratiti tijek rasprava kako bismo se na vrijeme pripremili za promjene u sustavu poljoprivredne politike i predložili najpovoljnija rješenja za hrvatske poljoprivrednike po farmi utvrdi na 300.000 eura. Reforma će izmijeniti mehanizme upravljanja tržištem poljoprivrednih proizvoda te potica-

www.een.hr

30. siječnja 2012.

4 5

mraka rješenja

de u zoni sumraka između zakonitog i nezakonitoga ne pokrivaju se socijalne beneficije niti im se štite prava ne radnika i djelatnosti. Stoga bi nekakve kolektivne mjere na jednom nacionalnom terenu bile upotrebljive i dobrodošle, na drugom bi predstavljale tek beskorisno gubljenje vremena, energije i novca. Razlike su počesto tolike da su drugačiji pristupi problemu potrebni čak i na regionalnoj razini. Srž svih mjera je u kombinaciji dvaju pristupa. Države obično preferiraju onaj primjereniji situaciji – i ambicijama državne uprave da zauzda fenomen i dio tokova novca skrene u proračun. Takav je njemački pristup. S druge strane, glavni je deklarirani razlog skandinavskih zemalja zaštita prava radnika. Interes za sprječavanje rada na crno često ovisi o procjeni koliko se zanemarivanje problema koristi za održavanje socijalnog mira, što je prisutno na jugu Europe, u Grčkoj i dijelovima Italije. Neke države tradicionalno preferiraju zakonsko sprječavanje i kažnjavanje prekršitelja. Praksa je raširenija u sjevernijim članicama EU-a u kojima

tske atske

stavovi

ti razvoj sela. U raspravi o budućnosti europske poljoprivrede sudjeluje i Hrvatska. Ona je u rijetkoj situaciji da do trenutka pristupanja ne može formalno odlučivati o pitanjima koja će se ticati njezinih interesa – ali su joj dane sve garancije o zaštiti interesa, o čemu se primarno brine predsjedajuća zemlja. I hrvatski glas u CAP-u Zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol sudjelovala je u radu Vijeća ministara poljoprivrede. Ministarstvu poljoprivrede uputili smo hrpu pitanja na temu kako će Hrvatska sudjelovati u raspravama o reformi CAP-a, koliko ambiciozno, s kojim stavovima i tezama. Hoće li se sustavno

pratiti rasprava, koji su interesi Hrvatske, na što će se stavljati naglasak, jesu li dani neki prijedlozi te misli li Hrvatska formirati interesne grupe sa zemljama sličnih stavova? Hrvatska je potpisivanjem ugovora o pristupanju dobila pravo sudjelovanja na svim radnim sastancima tijela Europske unije te su predstavnici Ministarstva poljoprivrede do sada, između ostaloga, već sudjelovali na dvije sjednice Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva EU-a, ističe zamjenica ministra Snježana Španjol. “Do pristupanja Hrvatska ima status promatrača što znači da može sudjelovati u raspravi, ali ne i glasovati. No, imamo pravo tražiti prijelazna razd o blja za

će u anketama rad na crno potvrditi jedan ili dva posto stanovništva, ubrajajući popravak susjedovog automobila ili pomoć u kući. Države koje pribjegavaju kažnjavanju

Mjere dobre za jednu državu pokazale su se neadekvatnima za drugu kao sredstvu sprječavanja običavaju učestalo kontrolirati rad na crno, promptno kažnjavati prekršitelje i tako stvarati sveprisutan osjećaj da je neprijavljeni rad nezakonit i kažnjiv te da se država u liku policajca može svakog trena pojaviti na vratima. Kolekcija mjera Drugi je pristup uklanjanje razloga zašto postoji rad na crno, što postaje sve popularnije od stalnih kontrola. Riječ je o kombiniranju različitih mjera skrojenih prema potrebama one uredbe zakonodavstva o kojima se trenutno raspravlja na razini EU-a, a koje bi u Hrvatskoj mogle izazvati poteškoće u provedbi. Naš je cilj svakako i ubuduće aktivno sudjelovati u radu svih tijela na kojima se odlučuje o pravilima koja će morati primjenjivati i Hrvatska kao članica Unije. To je posebno važno sada, kada se na razini EU-a raspravlja o reformama zajedničke poljoprivredne politike i zajedničke ribarske politike, s obzirom na važnost ovih dvaju sektora u hrvatskom gospodarstvu”, naglašava Snježana Španjol. Novi propisi za plaćanja, tržište i razvoj Vezano uz zajedničku poljoprivrednu politiku, u EU-u se pripremaju novi propisi koji će od 2014. godine regulirati najvažnije elemente ove politike: izravna plaćanja, mjere uređenja tržišta i ruralni razvoj. U Ministarstvu

države ili čak regije, a koje sadrže preventivne korake za izbjegavanje neprijavljenog rada različite vrste poticaja radnicima na crno da reguliraju status te, za neke zemlje, čak veoma uspješne pozive građanima da ne budu “nemoralni lupeži” ne plaćajući poreze. Iz kolekcije brojnih nacionalnih mjera teško je izvući neku koja bi odgovarala svima. Stručnjaci čak smatraju da bi uspješna mjera u jednoj zemlji - poput čekova za pružanje usluga u domaćinstvima, što je razvijeno do savršenstva u Belgiji, ili odobravanje brze potpore za otvaranje malih biznisa u Francuskoj kroz mikrokredite - bila neučinkovita u drugoj, stvarajući prije izuzetak nego pravilo. Dobra praksa, zaključak je Europske fundacije za unaprjeđivanje uvjeta življenja i rada, nije samo izabiranje odgovarajućih mjera koje su se pokazale efikasnima na drugim adresama nego i razmatranje najbolje moguće kombinacije različitih pristupa, skrojenih prema potrebama sredine. kažu kako je za nas bitno pratiti tijek rasprava kako bismo se na vrijeme pripremili za promjene u sustavu poljoprivredne politike, ali i predložili najpovoljnija rješenja za hrvatske poljoprivrednike tamo gdje će to biti potrebno. Također moramo osigurati da se u najavljenim reformama zajedničke poljoprivredne politike ne naruše pozitivni rezultati naših pristupnih pregovora, posebno u smislu proračuna za poljoprivredu i prijelaznih razdoblja, a koja smo već dogovorili, ističu u Ministarstvu. Što se tiče samog načina predstavljanja hrvatskih interesa tijelima EU-a, iskoristit ćemo sve mogućnosti koje nam u tome stoje na raspolaganju, uključujući i formiranje zajedničkih stajališta s pojedinim zemljama članicama. Na prošloj sjednici Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva, održanoj 23. siječnja, iznesen je hrvatski stav u vezi s prijedlogom nove uredbe o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, s naglaskom na mjere koje treba poduzeti u slučaju poremećaja na tržištu te načine na koji poljoprivrednici mogu pojačati svoju pregovaračku snagu u odnosu na prerađivačku industriju i trgovinu.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu Usluge u izgradnji Schweizerische Bundesbahnen SBB Infrastruktur, Projekte Region Ost Projektmanagement 1, Zürich, Švicarska, traži nabavu arhitektonskih, konstrukcijskih, inženjerskih i nadzornih usluga. Natječaj je otvoren do 24. veljače, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Schweizerische Bundesbahnen SBB Infrastruktur, Einkauf, Supply Chain und Produktion Einkauf Bauprojekte Region Ost Kasernenstrasse 97, Postfach For the attention of: Marco Maurer 8021 Zürich, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Izgradnja i nabava EBRD traži izvođača radova i nabavu materijala za izgradnju termoelektrane i toplane Šoštanj. Rok za predaju ponuda je 6. veljače. Informacije o natječaju i same prijave mogu se dobiti na HSE Invest d.o.o., For purchase of tender documents: Danica Stegnjaić; For further information regarding clarification of tender documents: Doroteja Kralj,

Obrežna 170a, 2000 Maribor, Slovenia, Tendering-TES-B6@hse-invest.si.

Italy, cesare.leva@snamretegas.it. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Usluge u izgradnji Statens vegvesen Region midt Fylkeshuset, Molde, Norveška, traži usluge u izgradnji cesta. Natječaj je otvoren do 1. ožujka, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Statens vegvesen Region midt Fylkeshuset Prosjektavdelingen For the attention of: Olaf Rovik, 6404 Molde Norway, olaf.rovik@vegvesen. Više podataka o nadmetanju na www. vegvesen.no i http://www.doffin.no/Search/Search_ Switch.aspx?ID=247179.

Oprema za zbrinjavanje otpada Communauté d’agglomération Rouen Elbeuf Austreberthe, Ruen, Francuska, traži nabavu opreme za tvornicu za zbrinjavanje otpada. Natječaj je otvoren do 27. veljače, a prijave se predaju na Communauté d’agglomération Rouen Elbeuf Austreberthe établissement public territorial, service des marchés Norwich House, 14 bis avenue Pasteur, BP 1180, For the attention of: M. le président, 76176 Rouen Cedex, France, demat.marches@la-crea.fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Grijači tople vode Stogit SpA, Crema, Italija, traži nabavu grijača za toplu vodu. Natječaj je otvoren do 20. veljače, a prijave na talijanskom jeziku se predaju na Stogit SpA, via Libero Comune 5, ACQ/CR For the attention of: Cesare Leva, 26013 Crema,

Plinski kompresori Societatea nationala de gaze naturale Romgaz SA, Medias, Rumunjska, traži nabavu kompresora za plin. Natječaj je otvoren do 6. ožujka, a prijave na rumunjskom jeziku predaju se na Societatea nationala de gaze naturale Romgaz SA, P-ta C.I. Motas nr. 4, Contact point(s): serviciul licitatii For the attention of: Emilia Tarnu, 551130 Medias, Romania, emilia.tarnu@romgaz.ro. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Sjedalice ATAC SpA, Rim, Italija, traži nabavu sjedalica. Natječaj je otvoren do 13. ožujka, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na ATAC SpA, Azienda per la mobilità del comune di Roma via Prenestina, 45 00176 Roma, Italy. Više podataka o nadmetanju na Bravobus, www.atac.bravobus.it. Električni aparati i oprema

Fingrid Oyj, Helsinki, Finska, traži nabavu električnih aparata, opreme i rasvjetnih tijela. Natječaj je otvoren do 29. veljače, a prijave na engleskom ili finskom jeziku predaju se na Fingrid Oyj Arkadiankatu 23 B, PL 530 Contact point(s): Fingrid Oyj, Helsinki For the attention of: Timo Ojanen, FI-00101 Helsinki, Finland, timo. ojanen@fingrid.fi. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Recikliranje i ekološki inženjering (20111230015)

Njemačka tvrtka, aktivna u području recikliranja materijala i ekološkog inženjeringa, traži i nudi trgovačko-posredničke usluge, usluge transporta i logistike, partnerstvo u obliku uzajamne proizvodnje i podugovaranja ili outsourcing (eksternaliziranje) aktivnosti. Tvrtka djeluje na području gospodarenja otpadom za kućanstva i općine.

Automatizacijska rješenja u industriji pića (20111107003) Njemačka tvrtka, specijalizirana za automatizacijska rješenja u industriji pića, inženjering i proizvodnju strojeva za otvaranje, pražnjenje i zatvaranje boca, traži trgovačke posrednike.

Instalacija solarnih kolektora (20111214042) Mađarska tvrtka, specijalizirana za instaliranje solarnih kolektora, nudi podugovarateljske aktivnosti tvrtkama u Rumunjskoj, Austriji, Srbiji, Hrvatskoj i Slovačkoj. Drvene podne daske, parketi (20111220042) Srbijanska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju čvrstih drvenih podnih daski i parketa, traži distributere i zastupnike za svoje proizvode. Tvrtka također nudi i franšizni sporazum. Prerada drva (20111227029) Tvrtka iz Srbije, specijalizirana za preradu drva, traži partnere koji su zainteresirani za kupnju dijela njihove tvrtke (akvizicija). Kotlovi za kruta i tekuća goriva (20111227025) Srbijanska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju kotlova za kruta i tekuća goriva,

traži partnera za distribuciju svojih proizvoda. Tvrtka nudi i usluge prijevoza i logistike.

Pumpe za ulje i vodu na vozilima (20090624019) Bosanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju pumpi za ulje i vodu za vozila (automobili, traktori, kamioni...) traži trgovačko-posredničke usluge. Kartonske kutije i usluge tiska (20111226015) Srbijanska tvrtka, osnovana 1998. i specijalizirana za proizvodnju kartonskih kutija i usluge tiska, traži partnere za zajedničko ulaganje. Rezervni dijelovi za automobile (20111226004) Turska tvrtka, dobavljač rezervnih dijelova za automobile, traži partnere za distribuciju svojih proizvoda. Tvrtka želi proširiti prodaju u inozemstvu. Vegetarijanska/veganska hrana i sokovi (20111223003 ) Njemačka tvrtka, koja pod vlastitom poznatom markom prodaje vegetarijansku i vegansku hranu i sokove, uglavnom organske proizvodnje, te sušene proizvode, traži trgovačke posrednike (distributere i veletrgovce) za promociju svojih proizvoda.

Elektronička oprema (20111115046) Makedonska tvrtka, jedan od pionira u području proizvodnje elektroničke opreme, hardvera i softvera, traži distributera u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji. Inovativni senzori (20111220047) Češki proizvođač inovativnih senzora koji se koriste za proizvodnju strojeva, u automobilskoj industriji, prehrambenoj industriji, robotici, vojsci i zdravstvenoj skrbi, nudi se kao podizvođač. Proizvodi se obično koriste za hitnu signalizaciju i imaju kritične sigurnosne funkcije, a mogu se primijeniti kao npr. senzori za položaj vrata, senzori na platformama za podizanje vozila, senzori za mjerenje razine ulja...

Gnojivo (20111227002) Ruska tvrtka specijalizirana za proizvodnju gnojiva traži trgovačke posrednike u EU-u i drugim zemljama koje su zainteresirane za kupnju uree. Modularni uredski i kuhinjski namještaj (20111220027) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju prilagođenog modularnog uredskog i kuhinjskog namještaja traži uvoznike, trgovce i agente za svoje proizvode.

www.een.hr

30. siječnja 2012.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/ consumers/ dyna/rapex/rapex_ archives_en. cfm. Ukrasni kamenčići River Rocks, kineskog podrijetla. Na proizvodu ne piše da nije riječ o hrani i da nije namijenjen djeci ispod tri godine zbog opasnosti od guše-

nja. Proizvod nije u skladu s Direktivom 87/357/EEC. (slika 1)

stavlja rizik za kupce jer ne postoje zatvarači koji zatvaraju rupe na utičnici kada one nisu u uporabi. Proizvod nije u skladu s Direktivom o niskom naoponu i standardom UNE 20315. (slika 4)

Daljinski upravljana električna utičnica Remote Power Socket Starter Kit, brend Goobay, oznake na proizvodu RCS-6G; EAN 4040849939242. Proizvod predstavlja rizik jer metalne spojnice ostaju spojene u utikač nakon što se proizvod ukloni iz zidne utičnice, te nije u skladu s Direktivom o niskom naponu kao ni standardom EN 60950. (slika 2)

Električni trimer Hair Clipper, brend Surker, HC-7068 8435188450316. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer izolacija punjača baterije nije dobro izvedena i postoji opasnost od električnog udara. (slika 5)

Duda varalica Comfort Latex Soother, brend Suavinex, LOT 0000003456, barkod: 8426420266925 C.N. 266924. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer se duda lako rastavlja i može ugušiti dijete. Proizvod nije u skladu s europskim standardom EN 1400. (slika 3)

Motocikl Yamaha YZF 125R, 5D71/2/4/5/7/9/B, proizveden u Francuskoj. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer osigurači noge za parkiranje mogu popustiti i otpasti pa se motocikl može upaliti iako je noga spuštena dolje što može dovesti do pada. (slika 6)

Produžni kabel, brend Vivanco, REF.22997 barkod: 4008928229974. Proizvod pred-

Motorna pila HV-0006; EAN/GTIN: 4897020478614. Proizvod predstavlja ri-

6 7

zik za kupca jer automatska kočnica lančanika nije dovoljno kvalitetno izvedena pa postoji opasnost od ozljede ruku, ramena ili gornjeg dijela tijela korisnika. Proizvod nije u skladu s Direktivom o strojevima i standardom EN 11681. (slika 7) Ljepilo Super klej Ninbo, brend Ninbo, Art. No. KL-003M; barkod: 5902376915481. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer sadržava 19,2 posto kloroforma. Nije u skladu s REACH regulativom. (slika 8) Tinta za tetoviranje, Viper red (lot VR110408, MFG 04/08/11 best by 04/15) i Snot green (lot SG110428, MFG 04/28/11 best by 04/15). Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer boje zbog svog kemijskog sastava nisu u skladu s rezolucijom EU ResAP(2008)1 o bojama za tetoviranje i stalnom make upu. Crvena boja sadrži i toksični 2 etoksi anliln. (slike 9 i 10)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite o ovim ponudama i potražnjama možete uputiti na een@bicro.hr. Tehnologija za bušenje čelika i piljenje (Ref: 11 TR 99PB 3MD9) Mala poduzetnička tvrtka iz Turske iz sektora za rezanje metala traži tehnologiju za bušenje čelika i piljenje. Tvrtka želi koristiti znanja i vještine, kao i uspostaviti tehničko i/ili razvojno-istraživačko partnerstvo ili zajedničko ulaganje. Tehnologija bi trebala biti potpuno razvijena.

Ugradbeni sustav za prepoznavanje pokreta (Ref: 11 FR 32j0 3NR9) Velika industrijska tvrtka, čvrsto pozicionirana u Europi, specijalizirana za kontrolne sustave u automobilskom sektoru traži novu tehnologiju koja omogućuje prepoznavanje pokreta u automobilskom okruženju. Kako bi pripremili kolektivni i financirani projekt, tvrtka traži partnere s dobrim znanjem obrada slika, optike, optičkih senzora i ergonomije, te je otvorena za rad s tvrtkama iz drugih sektora, npr. medicinske opreme ili opreme za rad u teškim uvjetima.

Ne-termička sterilizacijska inovacija i inovativno pakiranje za prehrambene namirnice (Ref: 11 GB 41n7 3KDP) Velika europska kompanija koja proizvodi namirnice poput umaka, koc-

ki za juhe, začina i slično, traži inovativni način sterilizacije bez upotrebe visokih temperatura i okolišno prihvatljivo pakiranje kao suprotnost trenutnom pločastom pakiranju. Vrsta ugovora ovisit će o stupnju razvoja inovacije. Tvrtka ima resurse za daljnji razvoj i pristup globalnom tržištu.

Efekt duge samo s jednim vlaknom (Ref: 11 DE 094I 3KC5) Njemačka tvrtka iz tekstilne industrije s dugogodišnjim iskustvom traži tehničko rješenje za proizvodnju dvobojnog efekta na tkanini, koja se ne proizvodi na uobičajeni način s više različitih vlakana u tkanini, već samo s jednim. Aplikacija se odnosi na pamuk kao glavni proizvod. Tvrtka traži istraživačkog partnera ili industriju za zajednički razvoj.

Elektronski provodljiva tinta i/ili ljepilo koje rezultira pametnom tkaninom (Ref: 11 DE 094I 3KBY) Njemačka tvrtka srednje veličine s dugogodišnjim iskustvom na polju ispisa na tekstil traži elektronski provodljivu tintu ili ljepilo koje se pretvara u pametnu tkaninu nakon ispisa. Tinta bi trebala biti za korištenje u digitalnim ili RSD aplikacijama. Tvrtka je zainteresirana za tehnički kooperativni ugovor s partnerima iz istraživačkog sektora i/ili industrije za zajednički razvoj.

Termostat s posebnim električnim parametrima (Ref: 11 PL 64BH 3NTI) Tvrtka iz sjevernoistočne Poljske proizvodi sustave grijanja za domaćinstva. Kako bi unaprijedili tehnologiju, traže moderan termostat za grijanje vode s rasponom korištenja 2,5m2 do 10m2 (snage 400W do 1kW). Tehnologija mora biti dokazana i spremna za korištenje. Traži se komercijalni ugovor uz tehničku podršku.

Mobilna preša za drobljenje šasija (Ref: 11 PL 62AQ 3NE5) Mala poduzetnička tvrtka iz sjevernoistočne Poljske traži mobilnu prešu za drobljenje automobilskih šasija/čitavih vozila. Tražena tehnologija trebala bi smanjiti veličinu šasija/automobila za 40-70 posto. Tražena tehnologija trebala bi biti mobilna i dozvoljavati slobodno kretanje preše koja bi se koristila na različitim mjestima. Tvrtka traži partnere za komercijalni ugovor uz tehničku podršku.

Višestruki dijagnostički markeri koji koriste gene i proteine (Ref: 11 KR 9A9E 3NSX) Korejska farmaceutska tvrtka koja proizvodi lijekove i dijetetske dodatke želi surađivati s tvrtkama koje istražuju i razvijaju dijagnostičke markere za rak. Tvrtka traži potpuno razvijenu tehnologiju koja odmah može biti komercijalizirana. Tvrtka traži licenciranje i tehničku suradnju.

enterprise europe

30. siječnja 2012.

Drugi međunarodni poslovni susreti s područja Turizma i vina 2012 Europska poduzetnička mreža Srbije 24. veljače 2012. organizira Druge međunarodne poslovne susrete u sklopu Međunarodnog sajma turizma i vina u Beogradu koji traje od 23. do 26. veljače. Ovaj je sajam jedan od najvažnijih događaja u tim sektorima u jugoistočnom dijelu Europe. Prošlogodišnji poslovni susreti bili su vrlo uspješni pa vas EEN Srbija u istom duhu i ove godine poziva na sudjelovanje. Poslovni susreti bit će organizirani u dva dijela, po sektorima. Za poslovne susrete Vino možete se prijaviti na www.eenbrokerage.info do 14. veljače, a sudjelovati mogu:  proizvođači vina  trgovci vinima  sommelieri  uvoznici vina  trgovci vinima na veliko  hoteli  restorani  bar menadžeri  ugostitelji  catering tvrtke

Partnere za bilateralne sastanke možete birati na internetu od 15. do 21. veljače. Kontakt osoba za sve dodatne informacije je Srđan Milivojević, Nacionalna agencija za regionalni razvoj, +381 64 8018 626, faks: +381 11 3346 601, srdjan. milivojevic@narr.gov.rs. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Za poslovne susrete Turizam možete se prijaviti popunjavanjem online obrasca na www.b2match.eu/bitbe2012, krajnji rok za prijavu je 10. veljače, a sudjelovati mogu:  tour operatori  turističke agencije  turističke organizacije  hoteli  restorani  hosteli  ski centri  toplice i sl. Krajnji rok za zakazivanje sastanaka je 16. veljače. Kontakt osobe za sve dodatne informacije su Marija Nikolić, +381 19 445312, marija.nikolic@narr.gov.rs, i Svetlana Nikolić, +381 19 445311, e-mail: svetlana. nikolic@narr.gov.rs.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 2. veljače - Poslovni susreti Energetski učinkovita gradnja EEC 2012, Graz, Austrija 9. veljače - Uvod u intelektualno vlasništvo, radionica će se održati u sjevernoj zgradi Sveučilišne knjižnice Sveučilišta u Splitu, R. Boškovića 31. 10. veljače - Međunarodni sajam hrane i pića FOODREX 2012 Međunarodni poslovni sastanci, Beograd, Srbija 23. veljače - Zaštita izuma patentom, radionica će se održati u sjevernoj zgradi Sveučilišne knjižnice Sveučilišta u Splitu, R. Boškovića 31. 24. veljače - Drugi međunarodni poslovni susreti s područja turizma i vina, Beograd, Srbija 29. veljače - Patentne baze kao izvor informacija, radionica će se održati u sjevernoj zgradi Sveučilišne knjižnice Sveučilišta u Splitu, R. Boškovića 31. 9. ožujka - Gospodarski susreti Tourism@GAST 2012, Split 11. ožujka - Sajam prehrambenih proizvoda i delikatesa Tavola 2012, Kortrijk, Belgija

Novi krugovi natječaja za mjere programa IPARD

Tehnička pomoć za korisnike bespovratnih sredstava

Početkom siječnja započeo je sedmi krug natječaja za dodjelu sredstava iz programa IPARD za mjeru 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i mjeru 103 Unaprjeđenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda, te treći krug natječaja za mjeru 302 Diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti.

Fond za ulaganje u znanost i inovacije – Faza II je projekt kojim se želi pružiti tehnička pomoć korisnicima bespovratnih sredstava (visokoškolske ustanove i javno istraživačke organizacije) koji su sredstva dobili u sklopu sheme dodjele bespovratnih sredstava Fonda za ulaganje u znanost i inovacije (drugi poziv).

zacijama za unaprjeđenje suradnje znanosti i industrije kroz suradnju na znanstvenim projektima i slično. Natječajna dokumentacija se nalazi na http://www. safu.hr/hr/natjecaji/pregled/322/fondza-ulaganje-u-znanost-i-inovacije-faza-ii.

Pomoć se odnosi na vođenje projekta (kao što je priprema sekundarne nabave, izvještavanje i pitanja vidljivosti) u svrhu njegove uspješne provedbe. Shema dodjele bespovratne pomoći je osmišljena kako bi se osigurala sredstva za projekte u području znanosti i tehnologije – razvoj transfera tehnologije vezanog uz usluge na hrvatskim visokoškolskim ustanovama i javno istraživačkim organi-

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Natječaj će trajati do 29. veljače 2012. godine. Pravo sudjelovanja na javnom natječaju imaju fizičke i pravne osobe, u rangu mikropoduzeća, u sustavu PDV-a, 100 posto u privatnom ili do 25 posto u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba.

Sektori prihvatljivi za ulaganja unutar mjere 302: ruralni turizam, tradicijski obrti, izravna prodaja, slatkovodno ribarstvo, usluge, prerada na poljoprivrednim gospodarstvima, proizvodnja gljiva, obnovljivi izvori energije. Maksimalna ukupna vrijednost prihvatljivih ulaganja po projektu je 150.000 eura, osim za ulaganja u obnovljive izvore energije gdje je ograničeno na 675.000 eura. Maksimalni udio potpore iznosi do polovine ukupnog prihvatljivog ulaganja u projekt. Natječajna dokumentacija bit će objavljena i na internetskim stranicama Saveza za energetiku Zagreba www.croenergo.eu. Rok za prijavu je 29. veljače 2012.

Rok za prijavu je 10. veljače 2012.

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3712, 30. siječnja 2012.

( 500 umjetnika

( 3 mil kuna

zajedno na portalu OmnisArt

prihodi as2con-alveusa

Omnes Artes, Zagreb

as2con-alveus, Rijeka

Najbogatiji izlog za darove Naš je slogan - budite što želite, radite što volite, kažu vlasnice tvrtke Omnes Artes koja umjetnicima i rukotvorcima pruža jedinstvena vrata do kupaca

Sigurnija plovidba i ultraspori brodovi Tvrtka ne namjerava stati na 30 zaposlenih, već planiraju nastaviti trend povećanog zapošljavanja. Zaposleni u as2con-alveusu uglavnom su inženjeri i ekonomisti, najvećim dijelom magistri i doktori znanosti

vrtku Omnes Artes osnovale su u travnju 2010. Ljiljana Žunić i Suzana Antonić. Tako su dvije prijateljice, jedna inače trenerica komunikacija a druga socijalna radnica, zajednički usmjerile snage u kreativne vode. Svjesne teškoća koje ima svaki proizvođač, posebice činjenice da se od umjetnički usmjerenih osoba, čini se, danas očekuje da istodobno budu i vrsni prodavači i pravno i porezno educirani, Ljiljana i Suzana došle su na ideju da same preuzmu brigu oko poslovanja, a umjetnicima omoguće da budu to što jesu - stvaraoci rukotvorina. “Zato smo tvrtku nazvale Omnes Artes što na latinskom jeziku znači mnoštvo svih vještina. Željele smo okupiti ljude s mnoštvom vještina i raditi s njima na daljnjem razvoju proizvoda”, rekla je Suzana Antonić. S vremenom su pokrenule internetski portal OmnisArt kako bi se na jednom mjestu stvorila zajednica kreativaca. “Potaknuti problemima s kojima se susreće većina umjetnika, dizajnera

i kreativaca, odlučili smo objediniti njihove sadržaje na jednom mjestu. Upravo s promoviranjem onoga što oni izrađuju, njih samih, ali i tehnika kojima se bave, želimo utjecati na povećanje svijesti ljudi o vrijednosti unikatnih radova”, istaknula je Suzana Antonić. Dodala je kako je njezin i

Želimo utjecati na povećanje svijesti o vrijednosti unikatnih radova, istaknula je Suzana Antonić Ljiljanin moto “Budite što želite, radite što volite”. Kupci na portalu su uglavnom ljudi koji tragaju za poklonom bez obzira na prigodu ili pak samo ljubitelji unikata. Suzana Antonić i Ljiljana Žunić bave se i organizacijom sajmova te kreativnih radionica. Osim toga, surađuju i s raznim udrugama, onima vezanim uz poboljšanje kvalitete života, osobnog i kreativnog razvoja kao i s udrugom osoba s invaliditetom.

Putem OmnisArta svoje proizvode prodaje gotovo 500 umjetnika, dizajnera, obrtnika ili hobista, a njihovi izvori za nabavu sirovina su raznoliki i mnogobrojni. Unikatni nakit Budući da su na portalu dostupne i kategorije repromaterijala i alata, neki od korisnika u svojoj ponudi imaju i materijale te alate za izradu rukotvorina. Osim materijala, dostupan je i unikatni nakit, modni dodaci, odjeća, igračke, tradicijski predmeti, namještaj, sitnice za uređenje doma te ostali unikatni proizvodi. “Želimo naglasiti važnost odabira i kvalitetne kupovine u odnosu na masovnu potrošnju koja nam se nameće. Imamo mogućnosti podržati lokalne umjetnike i stvaraoce te na vrlo pristupačan način pozitivno utjecati na živote ljudi. Zajedničkim nastupom putem OmnisArt portala omogućujemo veliku raznolikost i postajemo zanimljivi širokom rasponu kupaca”, zaključila je Suzana Antonić. (S.P.)

iječka tvrtka as2con-alveus obiteljski je posao bračnog para Nataše Golik Klanac i Alana Klanca te njihovog poslovnog partnera Sörena Ehlersa. Začeci tvrtke sežu u 2003. godinu, kada su Klanac i Ehlers - danas profesor pomorske tehnologije u Norveškoj - pripremali doktorate na sveučilištu u Helsinkiju. Tada su dobili prve manje poslove konzaltinga u brodogradnji, a posao se odvijao putem Ehlersovog ureda re-

Ulažu i u web portal, a na tržište plasiraju i prve boce svog maslinovog ulja gistriranog u Njemačkoj. Tri godine kasnije bračni par Klanac pokrenuo je u Hrvatskoj tvrtku Alveus, a Nataša je preuzela poslovno upravljanje. Među prvim klijentima bili su im nizozemsko brodogradilište IHC i finsko brodogradilište Akeryards. U isto vrijeme su ušli u sasvim

drukčiju investiciju: posadili su maslinik. Nataša i Alan vratili su se 2008. u Hrvatsku i otvorili ured u Rijeci. Već 2009. godine prihodi tvrtke premašili su milijun kuna, a uključili su se i u dva projekta Sedmog okvirnog programa za istraživanje (FP7) Europske unije, od kojih je projekt CO-PATCH (popravak oštećenih dijelova brodske strukture primjenom kompozita) uspješno komercijaliziran. Razvojni projekti Godinu potom uključuju se u projekt Ulysses, također u okviru FP7, u suradnji s tvrtkom BVB razvijaju inovativni CAFE softver za projektiranje brodova, a ulaze i u projekt izgradnje prvog hrvatskog trimarana VITAR23, u surad-

nji s partnerima. Ulažu i u web portal www.nautica-portal.com, a na tržište plasiraju i prve boce svog

maslinovog ulja Oleum Alveus. Prihodi dosežu tri milijuna kuna, a broj zaposlenih i broj klijenata penju se na 30. Više je razvojnih projekata u kojima as2con-alveus trenutačno sudjeluje ili ih predvodi. Green and Arctic shipping naziv je projekta razvoja brodova sa smanjenom emisijom štetnih plinova i tehnologije za plovidbu Arktikom, koji se sufinancira kroz dva EU FP7 projekta. Safewin (Safety of winter navigation in dynamic ice) je projekt istraživanja na području sigurne plovidbe u zaleđenim morima, dok je Ulysses orijentiran na razvoj ultramalih brzina i komplementarnih tehnologija kroz projektiranje prvih ultrasporih brodova što će povećati efikasnost svjetske flote uz smanjenje emisije stakleničkih plinova. Tvrtka ne namjerava stati na 30 zaposlenih, već planiraju nastaviti trend povećanog zapošljavanja. Zaposleni u as2con-alveusu uglavnom su inženjeri i ekonomisti, najvećim dijelom magistri i doktori znanosti. (D.Ž.)

14 HRVATSKA & REGIJA

( samo 2 granična prijelaza

*vijesti Konzorcij iz Zagreba gradi dio plinovoda Direktori BH gasa i Monter Strojarske montaže Zagreb Adnan Kreso i Nevenko Meštrović potpisali su 23. siječnja ugovor o gradnji visokotlačnog plinovoda od Zenice do Busovače, Viteza, Novog Travnika i Travnika u dužini od 40 kilometara, a radovi su počeli dan nakon potpisivanja. Investiciju vrijednu 40 milijuna KM realizirat će konzorcij Monter Strojarske montaže Zagreb i BiH-kompanije Energoinvest, GP Put, IMQ i UNIS Fagas. BiH: država u blokadi Država Bosna i Hercegovina nalazi se u financijskoj blokadi zbog neusvajanja proračuna za 2012. godinu i neobjavljivanja Odluke o privremenom financiranju u Službenom listu BiH. Između ostalog blokirano je i plaćanje dospjelog vanjskog duga koji je 17. siječnja iznosio 3.422.065,13 eura. Dospjele obveze odnose se na Svjetsku banku, Europsku banku za obnovu i razvoj, Srednjoeuropsku banku i Europsku komisiju. Predsjedajući Vijeća ministara na odlasku Nikola Špirić dao je nalog ministarstvu financija BiH da izmiri ova dugovanja jer sredstava za tu namjenu ima. No iz ministarstva su to odbili jer bi time počinili krivično djelo te da je plaćanje zateznih kamata manja šteta od upuštanja u sistemsko nepoštivanje zakonskih i ustavnih obveza. Bosnalijek u Rusiji

Prema preliminarnim podacima sarajevska farmaceutska kompanija Bosnalijek prošle je godine ostvarila prihod od 106,5 milijuna KM i neto dobit od 5,9 milijuna KM uz rast od 42 posto. Na tržištu BiH ostvaren je prihod od 50,3 milijuna KM, a na inozemnom 56,2 milijuna KM.

Privredni vjesnik Broj 3712, 30. siječnja 2012.

opremljena za nesmetan izvoz prehrambenih proizvoda

Bosna i Hercegovina & Hrvatska

Nove metle za stare sporove

Premijera Hrvatske Zorana Milanovića prilikom prvog državničkog posjeta Bosni i Hercegovini dočekat će poduži popis dugogodišnjih sporova koje će, kako se nada službeno Sarajevo, početi rješavati s novim vlastima BiH Zdravko Latal latal@privredni.hr

na za nesmetan izvoz prehrambenih proizvoda, kod Stare Gradiške i Metkovića. Ako se ostane pri tom rješenju, na graničnim prijelazima stvorit će se ogromne gužve jer neke od tih prijelaza koriste i izvoznici iz Crne Gore. Posebne probleme imat će agrarni sektor zbog znatno povećanih transportnih troškova i dugog zadržavanja roba.

osna i Hercegovina s nestrpljenjem očekuje prvi državnički posjet hrvatskog premijera Zorana Milanovića Sarajevu i Mostaru sredinom veljače kako bi napokon otpočeo proces raščišćavanja povećeg popisa sporova koji već godinama otežavaju inače dobru poslovnu suradnju i prijateljske od-

Gospodarstvenici u BiH strahuju da bi ulazak Hrvatske u EU mogao izazvati kolaps nacionalne privrede

nose dviju zemalja. U Sarajevu se nadaju da će do polovine veljače zemlja dobiti novo vijeće ministara s predsjedavajućim Vjekoslavom Bevandom, jer u suprotnom Milanovićev posjet ne bi imao smisla. Iz Vlade Hrvatske nedavno je stigla najava mogućnosti da se odustane od gradnje za Bosnu i Hercegovinu spornog mosta kopno-Pelješac zbog spornog graničnog razgraničenja na moru, te da se nudi novo rješenje. Stoga su zajedničku izgradnju jadransko-jonske autoceste - koja bi dijelom išla kroz Hercegovinu - vlasti u Federaciji BiH primile kao najavu boljih vremena u

odnosima dviju država. U Sarajevu u prvi plan ističu potrebu hitnog rješavanja sporova iz područja imovinsko-pravnih odnosa, odnosno osporavanja prava na predratno vlasništvo i sporo rješavanje tužbi pred hrvatskim sudovima. Navodi se da vrijednost sporne imovine iznosi oko milijardu dolara. Najaktualniji je primjer sporenja oko vlasništva Luke Drvo Šibenik, vrijedne oko 100 milijuna eura. Dosta je sporova i oko nekretnina na području Dubrovnika. Postoje i krupni nesporazumi u energetici, a riječ je o nedefiniranoj raspodjeli električne energije na rijeci Trebišnjici, te korištenju hidropotencijala Buškog jezera. Lokalne zajednice nezadovoljne visinom odštete tužile su HEP. Hrvatska strana opet ima problema s korištenjem dijela vlasništva nad TE Gacko. U Sarajevu su svjesni da su za nepotpisivanje međudržavnog sporazuma o imo-

vinsko-pravnim odnosima odgovornije vlasti Republike Srpske koje to rješenje blokiraju dok navodno ne popišu svoj dio imovine. Tu se, prema nekim saznanjima, želi riješiti i pitanje imovine izbjeglih Srba u srpski entitet. Dvije države u cijelosti nisu usaglasile ni graničnu crtu. U strahu od kolapsa Gospodarstvenici u BiH opet najviše strahuju da bi ulazak Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. godine mogao prouzročiti kolaps privrede. Naime, Hrvatska je poslije Njemačke najveći kupac roba iz BiH, a nakon pooštrenih uvjeta izvoza negativan efekt mogao bi dostići i iznos od 400 milijuna konvertibilnih maraka (KM). Najveću štetu bi imali proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i mesnih proizvoda te hrane uopće. U pitanje bi došao izvoz mlijeka koji je prosječno godišnje donosio više od 40 milijuna KM. Bosna je, prema po-

dacima Agencije za statistiku BiH, u 2011. godini imala najveći trgovinski debalans s Rusijom, 1,5 milijardi maraka, a zatim s Hrvatskom - nešto malo više od milijardu maraka. Inače, ukupan prošlogodišnji debalans BiH iznosio je 7,3 milijarde KM i bio je povećan za 12 posto. Strahovanja su razumljiva pa je Vanjskotrgovinska komora BiH još početkom studenog prošle godine pripremila analizu negativnih efekata za BiH od ulaska Hrvatske u EU. Analizu koja sadrži i prijedlog mjera uputila je Vijeću ministara BiH sa zahtjevom da se u suradnji s vlastima susjedne države hitno nađu rješenja koja bi zaštitila domaću proizvodnju. Komora je upozorila na to da Hrvatska nije odgovorila ni na zahtjev da se sedam graničnih prijelaza na granici dugoj 1010 kilometara osposobi za izvoz, nego je ostala kod stava da ima samo dva granična prijelaza opremlje-

Preskupe takse Udruge poljoprivrednika upravo su ovih dana zatražile od državnih vlasti, koje u trenutku pisanja ovog teksta još nisu konstituirane, da zaštite domaću proizvodnju tvrdeći da kod izvoza roba u Hrvatsku i Srbiju plaćaju 10 puta skuplje takse za veterinarske i druge preglede od onih koje hrvatske i srbijanske kompanije plaćaju kod izvoza u BiH. Prošle je godine u Federaciji BiH 20 posto poljoprivrednika odustalo od proizvodnje za tržište. Vanjskotrgovinska komora BiH je pozvala vlasti da hitno donesu i sporan zakon o sistemu državne pomoći, da osiguraju sredstva i formiraju fondove za podršku nadležnim institucijama i privredi u procesu usklađivanja rada i standarda s EU-om, a kako bi se ublažile posljedice ulaska Hrvatske u EU. Izvjesno je da će se pred Milanovićem naći poveći popis zahtjeva, a među prioritetnim će bez sumnje biti i povećanje broja opremljenih graničnih prijelaza za međusobno trgovanje.

www.privredni.hr Broj 3712, 30. siječnja 2012.

( za 118,4 mil €

Slovenija izvezla u Hrvatsku u samo tri mjeseca lani

( za 67,3 mil €

uspjeli u istom roku izvesti Hrvati u Sloveniju

Slovenski pogled: Tajne hrvatskog referenduma

*vijesti

Znaš ako želiš saznati Slovenija nema problema sa spoznajama o tome što može biti prednost uključivanja Hrvatske u EU, a što opasnost za njezino gospodarstvo Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

ronični nerazmjer stupnja slovenskog zanimanja za događaje u Hrvatskoj i nezanimanja kojim hrvatska javnost prati što se događa susjedima s druge strane Sutle i Kupe pokazao je zabrinjavajuće dimenzije i u najnovijoj epizodi s referendumskim ključem koji je 22. siječnja u rukama hrvatskih glasača napokon škljocnuo u bravi vrata EU-a. Za središnji slovenski dnevnik Delo to je bio događaj za šest stupaca teksta na vrhu naslovnice. Specijalizirane Finance posvetile su referendumu u Hrvatskoj naslovnicu te dvije i pol stranice teksta u unutarnjem dijelu novina. Većina ostalih medija ne zaostaje po jačini zanimanja za zbivanja u Hrvatskoj. Privredni vjesnik pokušava držati razumni uvid u financijsko-gospodarska zbivanja u Sloveniji, ali je u tome, na žalost, poprilično usamljen. Međudržavna diskrepancija može se objasniti raznim razlozima, ali su posljedice te diskrepancije notorne i zabrinjavajuće. U ljetnom razdoblju prošle

godine, točnije od 1. srpnja do 11. listopada, Slovenija je izvezla u Hrvatsku roba i usluga za 118,4 milijuna eura. Hrvatskim izvoznicima istodobno je uspjelo unovčiti u Sloveniji 67,3 milijuna eura. To nam očito govori da zanimanje za susjeda treba gledati svakako i u zrcalu pragmatičnog interesa. Lakše dvosmjerno zapošljavanje Važno je uočiti još jednu značajku prošlotjednog hrvatskog referenduma u slovenskoj optici. Riječ je o stanju duha u pojedinoj sredini. Prota-

Slovenskim poduzećima savjetuje se kako ublažiti posljedice kunskih klizanja gonisti euroskepticizma u Hrvatskoj nisu mnogo pridonijeli razjašnjenju za njih inače spornih referendumskih dvojbi. Upornim ponavljanjem mantre kako je referendum zbrzan i kako nije bilo vremena razjasniti posljedice velike odluke samo su povećali apsentizam s kojim se Hrvatska baš i ne

I u Sloveniji kasne sa subvencijama U 2011. godini slovenska Agencija za poljoprivredna tržišta i razvoj sela uspjela je s određenim zakašnjenjem isplatiti poljoprivrednicima 252 milijuna eura raznih oblika subvencija. Najveći iznos, 110,5 milijuna eura, isplaćen je za mjeru EKO O (isplate po površini). Slijede isplate za poljoprivredno-ekološke programe (38,9 milijuna eura) te za govedarstvo (17,4 milijuna). Lepezom subvencija pokriveno je i niz drugih ciljeva (razvoj sela 44,1 milijun eura, prijevremeno umirovljenje 2,4 milijuna, sufinanciranje premija osiguranja 5,0, intervencije 5,1, promocija 1,5, te za pčelarstvo i ribarstvo po 800.000 eura). Energetičari bez državnih jamstava?

može podičiti pred članstvom EU-a. Uočljivo je da je slovenskom gospodarsko-političkom korpusu bilo već u ponedjeljak sasvim jasno što se dobiva ulaskom Hrvatske u EU, a gdje se kriju moguće zamke za slovenske interese. Slovenci su odmah izračunali da bitno pojeftinjuju njihova uključivanja u hrvatske mobilne mreže, jer su najviše dopuštene tarife unutar EU-a 0,35 eura za minutu poziva iz jedne u drugu članicu, te po 11 centi za prihvat poziva odnosno za poslanu kratku poruku. Manje gra-

nične birokracije dobra je vijest za turiste, cestovne prijevoznike, izvoznike i uvoznike. Značajno je što će se sada olakšati dvosmjerno zapošljavanje. Nakon punopravnog članstva ukidaju se i visoke carine za većinu prehrambenih proizvoda. Odvlačenje ulagača? Moguće zamke kriju se u opasnosti da će Slovenija sada postati manje zanimljivom za strane ulagače, mada zbog svoje zatvorenosti nije niti sada naročito privlačna ulagačka meta. Slovenija je usta-

novila da su porezni sustavi slični, ali da treba pripaziti na plivanje kune koja je posljednje tri godine stalno gubila na vrijednosti prema euru. Slovenskim poduzećima savjetuje se da početkom svake godine odrede ciljni tečaj te da operacije na tržištu tako podese da posljedice kunskih klizanja budu što manje za njihove novčane tijekove. Što reći nakon svega nego da tko želi znati, taj i zna, a tko je lijen saznati, tome se niti “trakturom” ne može podići razina nužnih spoznaja.

Luka Koper: Konkurentska opasnost iz Rijeke

Indiskrecije iz dogovaranja o arbitraži

Slovenski poslovni ljudi upozorili su da hrvatske luke dobivši status europskih pristaništa ulaze u sustav pojednostavljenih graničnih postupaka. Time postaju i ozbiljna konkurencija Luci Koper koja se već profilirala kao vodeća luka sjevernog Jadrana i to u pretovaru automobila i kontejnera. Riječka luka u pretovaru znatno zaostaje za lukom u Kopru, ali se stanje može promijeniti, pogotovo uspije li Hrvatska ubrzati najavljenu modernizaciju željezničke pruge od Rijeke do granice s Mađarskom. Za obranu svoga primata Luka Koper sada pojačano skreće pozornost na važnost gradnje drugog kolosijeka željezničke pruge do Divače.

Bivši slovenski veleposlanik u Beogradu Borut Šuklje u općem interesu za Hrvatsku javnosti je predočio svoje spoznaje o svojedobnom protivljenju Zorana Milanovića, tada šefa oporbenog SDP-a, prijedlogu o arbitražnom rješavanju graničnog spora. Na vijest o protivljenju u Zagreb je pohitao Borut Pahor ne bi li uvjerio Milanovića da se prikloni arbitražnom sporazumu. Borut Šuklje bio je u prilici pitati Pahora kako je bilo u Zagrebu. Dobio je kratak odgovor – nije bilo dobro! Slovenski političari bili su uvjereni da se Milanović protivi arbitraži uvjeren da će Europska komisija odrediti za arbitre “agente nižeg stupnja sposobnosti za presuđivanje u tako značajnom sporu”. Šuklje navodi da je Barroso 14 dana prije glasanja o arbitražnom sporazumu u Saboru osobno obećao Milanoviću da će se za arbitražu predložiti najbolji međunarodni pravnici. Priča djeluje uvjerljivo, pogotovo u svjetlu iznenađujuće brze suglasnosti Hrvatske i Slovenije o imenovanju triju arbitara.

Slovenski energetičari neugodno su iznenađeni prijedlogom vlade koja im izmjenom energetskog zakona nudi mogućnost da za investicijske projekte dobiju jamstva na temelju vlastitih nekretnina. Energetičari poručuju da bi za milijardu eura zajmova trebali založiti većinu slovenskih elektrana. Čude se što ih država tjera u skuplji oblik jamstava. Cijeli problem eskalirao je na kreditu Europske investicijske banke u iznosu od 440 milijuna eura i to za gradnju šestog bloka termoelektrane Šoštanj. Najavljeno državno jamstvo za taj kredit očito se ne uklapa u stanje slovenskih javnih financija niti u nove mjere EU-a za financijsko discipliniranje članica.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3712, 30. siječnja 2012.

( na 7 proizvodnih grupa

*vijesti Valamarovi hoteli dobili nagrade HolidayChecka Porečki hotel Valamar Club Tamaris uvršten je među 99 najboljih svjetskih hotela u kategoriji Beach Bellevue, tj. odmora na plaži. Osim toga, i Valamarovi hoteli Valamar Bellevue u Rapcu te Zagreb u Poreču jedini iz Hrvatske ušli su u prestižno društvo 391 najpopularnijeg svjetskog hotela kojima je dodijeljen certifikat HolidayCheck Top Hotel 2012. Naime, gosti koji su protekle godine posjetili Hrvatsku ocijenili su svoj boravak u hotelima te svoje ocjene plasirali na interaktivnom portalu za planiranje putovanja HolidayCheck. Svjetski kongres tradicionalne gastronomije Svjetski kongres tradicionalne gastronomije IAGI (International Meeting of World Chefs) održat će se od 1. do 4. ožujka u Umagu. Organizatori kongresa su Udruga kuhara Istarske županije, novinsko-nakladnička kuća Robinson te dvije revije za gastronomiju - Svijet hrane i FoodMagazine. Prema najavama, očekuje se sudjelovanje više od 400 kuhara i brojnih predavača iz dvadesetak zemlja. Na kongresu će se, uz hrvatsku i brojne nacionalne gastronomije, posebno predstaviti gastronomija Krapinsko-zagorske te Istarske županije. Hrvatskom projektu nagrada Meetings Star

Centar za poslovni turizam sa svojim projektom PoslovniTurizam.com - CroatiaMeetings.com dobio je regionalnu nagradu Meetings Star za 2011. godinu. Tu nagradu dodjeljuje međunarodni specijalizirani časopis Kongres za iznimna ostvarenja u kongresnom turizmu Jugoistočne Europe, i to u području marketinške komunikacije destinacija, kongresa, evenata i dobavljača kongresnih usluga.

temeljit će se strategija razvitka hrvatskog turizma

Kakav turizam želimo razvijati?

Zabavna, uzbuđujuća, ali ipak konzervativna zemlja Strategija razvitka hrvatskog turizma trebala bi nam omogućiti i dovođenje što većeg broja turista kao i povećanje njihove potrošnje. Sada turistička potrošnja iznosi 7,28 milijardi eura, a cilj nam je od turizma uprihoditi od 10 do 12 milijardi eura Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

akav turizam želimo razvijati i na koje tržišne segmente trebamo ciljati te kako učinkovito upravljati raspoloživim turističkim prostorom, samo su neka od pitanja na koja bi odgovor trebala dati strategija razvitka hrvatskog turizma. Cilj te strategije je neprekidan rast blagostanja stanovništva i održivo korištenje resursno-atrakcijske osnove, rekao je voditelj projekta Siniša Horak sa zagrebačkog Instituta za turizam. Strategija će se temeljiti na sedam proizvodnih grupa, a to je odmorišni, poslovni, zdravstveni, avanturistički ili sportski, kulturni, nautički te turizam posebnih interesa. Strategija ra-

zvitka hrvatskog turizma trebala bi nam omogućiti i dovođenje što većeg

kakvi su stavovi javnog sektora i lokalnog stanovništva. “Prema rezultati-

Istraživanje smo proveli kako bismo saznali što o Hrvatskoj misle oni koji nikada nisu boravili u našoj zemlji, kaže Siniša Horak broja turista u Hrvatsku kao i povećanje njihove ukupne turističke potrošnje. Sada turistička potrošnja iznosi 7,28 milijardi eura, a cilj nam je od turizma uprihoditi od 10 do 12 milijardi eura. Kako nas vide drugi Kako bi se izradila što detaljnija strategija, provedena su razna istraživanja, primjerice kakav je imidž i percepcija Hrvatske te

ma istraživanja može se zaključiti da što je imidž neke zemlje bolji, veća je vjerojatnost da se turistički aranžmani u njoj skuplje prodaju. Od ukupnog broja Nijemaca koji putuju na odmor u inozemstvo, manje od dva posto dolazi u Hrvatsku. Istraživanje smo proveli kako bismo saznali što o Hrvatskoj misle oni koji nikada nisu boravili u našoj zemlji”, istaknuo je Ho-

rak. Pritom je napomenuo kako 20 posto ispitanika nije imalo nikakvu asocijaciju pri spomenu riječi Hrvatska, a to su bili uglavnom mladi i ljudi s nižim obrazovanjem. Svega jedan posto asocijacija vezan je uz Hrvatsku kao srednjoeuropsku zemlju. Starijim ispitanicima, i to uglavnom Englezima i Dancima, prva asocijacija na našu zemlju je rat. Hrvatska je cjenovno konkurentna “Nijemci smatraju da je Hrvatska zemlja za ljetni obiteljski odmor na moru, Španjolci našu zemlju doživljaju kao zemlju za cruising, dok Britanci misle kako se u Hrvatskoj ponajviše odvija aktivni odmor. Od svih ispitanika tj. Nijemaca, Britanaca, Poljaka, Šveđana i Danaca, naj-

bolje nas percipiraju Poljaci jer smatraju kako je Hrvatska zabavna, uzbuđujuća, optimistična, ali ujedno i konzervativna te malo drukčija od ostalih zemalja”, rekao je Horak. Dodao je kako su rezultati ankete pokazali da nas inozemni turisti smatraju “jeftinom” zemljom. To znači da smo cjenovno konkurentni iako smo nešto skuplji od Turske. Uspoređujući se sa zemljama koje imaju razvijen kontinentalni turizam također smo konkurentni. Nešto malo jeftinija je Mađarska. Iako je imidž Hrvatske kao turističke zemlje relativno dobar, ipak je vrijeme za stvaranje drukčije slike naše zemlje. “Hrvatska je dio opće slike Europe gdje se stvari brzo mijenjaju. Moramo znati kakvi su trendovi i prema tome se prilagođavati”, zaključio je Horak.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3712, 30. siječnja 2012.

( više od 3600 preuzimanja

*vijesti

mBanking aplikacije za iPhone i Android u 60 dana

Internet i banke

Virtualni skok do šaltera Nove online usluge pridonose smanjenju gužvi i pojednostavljuju plaćanja u bankama, poštanskim uredima ili pak brokerskim kućama Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

udući da se svakodnevica sve više seli na internet, u svom internet poslovanju ne zaostaju ni financijske institucije. Tako je, primjerice, Erste&Steiermärkische Bank koncem prošle godine razvio mBanking aplikaciju za iPhone mobilne uređaje. Ova usluga, koja je odnedavno dostupna i u inačici za mobitele s Android operativnim sustavom, nudi sve funkcionalnosti plaćanja računa i pregleda stanja računa kao na već postojećem mBankingu, uz niz novih funkcionalnosti. Tako korisnici nove aplikacije mogu koristiti navigaciju uz prikaz svih bankomata i poslovnica Erste banke, brzo prijaviti nestanak kartice, kao i koristiti grafički prikaz priljeva i odljeva na račun. Također, mogu personalizirati glavni ekran razmještanjem ikona prema vlastitim željama ili pak svakom računu promijeniti naziv. A jedan od noviteta ove usluge je opcija Slikaj i plati. Riječ je o novom načinu plaćanja računa, bez ručnog popunjavanja uplatnice. Dovoljno je mobitelom fotografirati uplatnicu, a platni nalog se automatski popunjava. Pregled dionica Valja naglasiti kako je od sredine prosinca mBanking aplikaciju za iPhone i Android uređaje preuzelo više od 3600 korisnika. Istodobno, putem mBanking usluge obavljeno je više od 1150 transakcija

ukupne vrijednosti od preko 660.000 kuna. Danijel Baruškin, voditelj Službe elektroničkog bankarstva Erste banke, ističe kako neće na tome stati jer se već sada radi na razvoju novih verzija koje će donijeti

aplikacijama koje olakšavaju uobičajene transakcije. Alberto Skendrović, izvršni direktor Poslovne tehnologije Hypo AlpeAdria-Banka, ističe kako u skladu s trendovima modernog

Usluga HYPOeTrade nudi trenutni pregled ponude i potražnje na Zagrebačkoj burzi nove funkcije i poboljšati korisničko iskustvo rada unutar aplikacije za iPhone i Android platforme. Osim ove usluge koja će sasvim sigurno dodatno pridonijeti smanjenju gužvi u bankama ili poštanskim uredima te koja pojednostavljuje plaćanja, financijske institucije redovito rade i na drugim

poslovanja banka odnedavno klijentima omogućava da što više financijskih transakcija obavljaju putem interneta. Stoga je dizajnirala vlastitu uslugu HYPOeTrade čija je implementacija trajala otprilike šest mjeseci. “Usluga klijentima omogućava pregled trenutačne ponude i potražnje dionica na Za-

grebačkoj burzi u realnom vremenu (trading monitor), pregled prometa i stanja po novčanim brokerskim računima, pregled portfelja, izradu, pregled i kontrolu naloga za kupnju i prodaju vrijednosnica, izradu, pregled i kontrolu zahtjeva za registraciju i odregistraciju vrijednosnica te izradu i pregled zahtjeva za isplatu sredstava”, objašnjava nam Skendrović dodavši kako je ova online usluga zaštićena najsuvremenijim sigurnosnim sustavima. Sigurnost na prvom mjestu “Naime, zbog otvorenosti i sveopće dostupnosti, rad na internetu mora biti siguran i pouzdan. Stoga je sigurnost usluge postavljena kao temelj cjelokupnog sustava”, naglašava Skendrović. Tako se prilikom autentifikacije korisnika primjenjuju najmodernije metode

(digitalni certifikat) koje pružaju najviši stupanj sigurnosti na tom području. “Najpouzdaniji model sigurnosti koji koristimo jest PKI (Public Key Infrastructure), koji u potpunosti zadovoljava sve zahtjeve koje postavlja moderno elektronsko poslovanje i osigurava povjerljivost podataka, autentičnost identiteta pošiljatelja podataka, integritet te neporecivost poruke”, kaže. Broj novih korisnika usluge, nastavlja on, kontinuirano se povećava, što govori da su klijenti zadovoljni njome. “Stoga nastavljamo s razvojem novih funkcionalnosti unutar tržišta vrijednosnih papira putem HYPOeTradea kako bismo uslugu još više približili klijentima i odgovorili njihovim potrebama te današnjim zahtjevima svakodnevnog poslovanja”, zaključuje Skendrović.

Entrio za sve Web platforma za organizaciju događaja i prodaju ulaznica Entrio od sada je svim korisnicima na raspolaganju potpuno besplatno. Ovaj projekt, naime, u potpunosti mijenja koncept event managementa jer se organizatorima omogućava trenutačno pokretanje online prodaje ulaznica štedeći im tako vrijeme i novac. S druge pak strane posjetiteljima se omogućava jednostavno, putem mobilne aplikacije, pronalaženje omiljenih događaja te kupnja ulaznica. Vipnetova eMapa U Vip centrima korisnici će odsad tarife i mobilne uređaje moći pregledati u aplikaciji Vip eMapa instaliranoj na Samsung Galaxy Tab uređajima. Prodavači će na taj način znatno brže korisnicima prikazati aktualnu ponudu i olakšati im izbor proizvoda i usluga. S druge strane, korištenjem Vip eMape korisnici dobivaju interaktivnu prezentaciju ponude bez potrebe za pretraživanjem na papirnatim materijalima. To je još jedna Vipnetova ekološka aktivnost za smanjenje potrošnje papira. M San predvodi Adriatic regiju U najnovijem izvješću koje je za Adriatic regiju napravila analitička kuća IDC, M San Grupa iz Zagreba predvodi listu najuspješnijih IT kompanija u Adriatic regiji. M San Grupa po ukupnom je prihodu veća od svog prvog konkurenta u regiji za više od 30 posto te gotovo dva i pol put veća od trećeplasiranog. Na listi od 100 najuspješnijih Adriatic kompanija nalazi se 36 hrvatskih tvrtki. TOP IT 100 Report obuhvatio je podatke o IT tvrtkama iz Albanije, BiH, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Slovenije.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Marijana Dokoza Naranyjin plač Naklada Ljevak

Elly, lijepa manekenka, udaje se za Calvina koji već ima jedan brak iza sebe. Ubrzo ostaje trudna, ali trudnoću mora čuvati. Na prijevremenom porođaju gubi dijete. Nije spremna prihvatiti način na koji joj je objašnjena njegova smrt. Zbog neprihvaćanja stvarnosti, zbog netipičnog ponašanja, šalju je u umobolnicu... Čudesna priča o ljubavi, mržnji, prijateljstvu, ljudskim sudbinama, odanosti i otmici vlastita tek rođena djeteta.

Maksim Cristan Bemteumozak Planetopija

Što se događa kad netko odjednom “sve otkači i radi samo ono što mu se prohtije i što mu paše”? Maksim Cristan nekada je bio uspješan poslovni čovjek - do dana kada se u njemu nešto prelomilo te je “otkačio” čitav svoj dotadašnji život. Ukrcavši se na prvi vlak iz Zagreba, stigao je u Milano. Bez znanja jezika, bez novca, smještaja ili plana kako dalje. Znao je samo jedno: presudno je da radi samo ono “što mu se prohtije i što mu paše”...

Pamela Haag Brak strogo povjerljivo Planetopija

Bračni vremeplov Pamele Haag pruža široko viđenje braka i bračnih odnosa od 19. stoljeća naovamo. Združivši stručna znanja i brojna iskustva, otkriva nam jesmo li uvjetovani okolnostima ili imamo izbor. “Brak anonimnih ljudi skrivena je institucija, čak i u našem vremenu koje prezire privatnost”, kaže autorica. “Cilj mi je podignuti zavjesu i načiniti kolektivan portret tih brakova. Možda svi nesretni brakovi ipak nisu nesretni svaki na svoj način; možda je mnogo njih nesretno zbog izbora, stavova i senzibiliteta našega vremena.”

Jamie Ford Hotel na uglu gorkog i slatkog Mozaik knjiga

Kad rastvori jedan japanski suncobran, izvučen iz davno napuštenog hotela, Henryju Leeju, američkom Kinezu, navrijet će uspomene. Sjetit će se vlasnice suncobrana, Keiko Okabe, njegove prve ljubavi, žene kojoj nije ispunio dano obećanje. No, suncobran nije jedini predmet koji mu mnogo znači. Henry će ući u podrum hotela Panama i potražiti stvari obitelji Okabe. Ta će ga potraga odvesti na putovanje koje će ga podsjetiti na sve što je podnio za svoju obitelj, ljubav i domovinu.

Espido Freire Pisma ljubavi i mržnje Edicije Božičević

Nizom poetskih tekstova Espido Freire stvara gotovo opipljiv osjećaj prisnosti prisjećajući se početka ljubavne veze i onoga što ju je činilo uzbudljivom, sve dok nije postala rutina te se i okončala. U samo šest pisama, Freire uspijeva čitateljima prenijeti emotivnu složenost ljubavne veze, oslikavajući tanku granicu između ljubavi i mržnje, te prenijeti sve one emocije koje ljubav čine i sretnom i tužnom, a koje smo svi mi iskusili bar jednom u životu.

Privredni vjesnik Broj 3712, 30. siječnja 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Akumulatori

Loxa sp., Zarki, Poljska, www. loxa.pl. Tvrtka proizvodi i nudi akumulatore za osobne automobile, kamione, autobuse i poljoprivredne strojeve, kao i poluproizvode za proizvodnju akumulatora. Kontakt: Evgenia Shevergina, export@loxa. pl, +48 34 3148298.

Aluminijski proizvodi

Jayco Enterprise, Rajkot, Indija, www. itrademarket.com/jaycoenterprise. Tvrtka je proizvođač i izvoznik anodiziranih aluminijskih kofera, kaseta, raznih kutija i povezanih proizvoda. Tvrtka traži uvoznike i distributere za svoje proizvode. Kontakt: Sagar Kansara, jaycoenterprise@ gmail.com, +91 99043 78550. Prehrambeni proizvodi

Haute Saute, Kairo, Egipat. Tvrtka nudi smrznuto povrće, povrće u octu, džemove, sokove (mango, guava, jabuka...), pastu od rajčice, brašno, maslinovo ulje, halavu i tahinu, mliječne proizvode, proizvode od mesa... Kontakt: Ehsan Saleh, hautesaute@hotmail. com, +20 2 24502656, +20 100011356.

ske su kvalitete. Kontakt: Qasim Malik, info@bromelysports.com, +92 52 4581368, +92 300 7101345. Suradnja

Woltom Arkaya Group, Njemačka, www.woltomarkayagroup.com. Tvrtka nudi suradnju u trgovini fotovoltažnim uređajima, uređajima za farmaceutsku industriju, postrojenjima za prehrambenu industriju, svim vrstama postrojenja za plastičnu i tekstilnu industriju. Tvrtka je i zastupnik za korporaciju Elastec Inc., za ekološke medicinske spaljivače. Kontakt: head-office@woltomarkayagroup. com, +49 3222 3336981. Poslovna suradnja

Nassar Company, Kafr Al Dawar, Al Behira, Egipat, www.nassartrade.com. Tvrtka s marketinškim iskustvom na području Egipta, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka nudi usluge trgovinskog zastupnika za ta područja. Tvrtka uvozi medicinsku opremu, stomatološke proizvode i računala, a izvozi razne egipatske suvenire i poklone, ručne radove. Tvrtka želi započeti poslovnu suradnju s hrvatskim tvrtkama. Kontakt: Mohamed Nassar, mohamedn@ nassartrade.com, +20 45 2233016, +20 18 1778119. Rude

Računovodstvene usluge

Mari, Varaždin, www.mari.hr. Tvrtka nudi kompletan paket usluga s područja računovodstva, poslovno savjetovanje, podršku potrebnu za uspješno i nesmetano vođenje poduzetničke djelatnosti te najam poslovnog prostora za novoregistrirane poslovne subjekte. Kontakt: Nikola Božić, nikola@mari.hr, + 385 42 314400.

Leo Trade, Kairo, Egipat. Tvrtka nudi sumpor, fosfat, manganovu rudaču, ugljen, cement, željeznu rudaču. Kontakt: Ehsan Saleh, leo.tradeinc@gmail. com, +20 2 24502656, +20 100011356.

Lopte

Konzultantske usluge

Bromely Sports, Saikot, Pakistan, www. bromelysports.com, Tvrtka je proizvođač svih vrsta sportskih lopti uključujući nogometne, rukometne, košarkaške, američke, lopte za ragbi, dvoranske, lopte za odbojku, lopte za footbag... Sve lopte su 100 posto šivane rukom i vrhun-

HHB Danismanlik Organizasyon, Ankara, Turska, www.hhb-expo.com. Tvrtka je specijalizirana za pomaganje inozemnim tvrtkama koje žele proširiti svoje poslovanje na tursko tržište te nudi svoje usluge. Kontakt: info@hhb-expo.com, +90 312 2322305.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Vozila s pokretnom trakom

Zračna luka Dubrovnik nabavlja rabljena vozila s pokretnom trakom. Rok dostave ponuda je 6. veljače.

Ljetne autogume

Video agencijske usluge

Košulje

Usluge poljočuvarske službe

Hrvatska radiotelevizija nabavlja ljetne autogume. Rok dostave ponuda je 8. veljače.

Usluge čišćenja ureda

Hrvatska pošta nabavlja košulje kratkih rukava za šalterske radnike. Rok dostave ponuda je 5. veljače.

Sredstva za čišćenje

Regija Radna odjeća i obuća

Hrvatski zavod za zapošljavanje nabavlja usluge čišćenja ureda. Rok dostave ponuda je 29. veljače. Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu nabavlja sredstva za čišćenje. Rok dostave ponuda je 13. veljače.

Hercegbosanske šume u Kupresu nabavljaju radna odijela i cipele. Rok dostave ponuda je 21. veljače.

Skupština Crne Gore u Podgorici nabavlja video agencijske usluge. Rok dostave ponuda je 1. ožujka. Općina Bačka Topola nabavlja usluge poljočuvarske službe. Rok dostave ponuda je 28. veljače.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3712, 30. siječnja 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Nesretna nam nova Prodaju se kuće, klaonica, godina vinograd... Kuća, dvor, oranica i livada, ukupne površine 26.748 četvornih metara, Turanovac, Virovitičko-podravska županija,

procijenjene vrijednosti 458.650 kuna. Dražba se održava 31. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Virovitici, Masarykova 8, I. kat, soba 11. Nekretnine nisu slobodne od osoba i stvari. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Stan, ukupne površine 63 četvorna metra, Agatićeva 6, Rijeka, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 298.252,50 kuna. Dražba se održava 31. siječnja u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci, soba 31. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina u iznosu od 29.825 kuna uplaćuje se na račun Suda broj 23900011300002256, poziv na broj 3502-08. Kuća površine 539 četvornih metara, Dugi Rat, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 2,136.547,02 kune. Dražba se održava 1. veljače u 8.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 53/II. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti uplaćuje se na račun Suda broj 2390001-1300000195, model 00, šifra 88, poziv na broj 201-5636-09, te

dostavlja na uvid do početka održavanja dražbe. Oranica, ukupne površine 18.712 četvornih metara, Babina Greda, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 93.560 kuna. Dražba se održava 2. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Županji, soba 10. Ne može se prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti, a uplaćuje se na žiro-račun Općinskog suda u Županji broj 23900011300001421 s pozivom na broj odobrenja 07 1017/11. Zgrada i vinograd, ukupne površine 5051 četvorni metar, Caginec, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 15.000 kuna. Dražba se održava 3. veljače u 10.40 sati na Općinskom sudu u Ivanić Gradu, Športska 2/I., soba 11. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno. U javnoj dražbi kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su prethodno dale osiguranje od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Osiguranje se polaže na račun Općinskog suda u Ivanić Gradu 23900011300000656, a osobe koje sudjeluju u javnoj dražbi dužne su prije početka ročišta sudu predati primjerak uplatnice iz koje je vidljivo da je osiguranje dano. Zgrada, ukupne površine 30.020 četvornih metara, Osijek, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 18,18 milijuna kuna. Dražba se održava 6. veljače u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osi-

jeku, Zagrebačka 2, soba 40/II. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi jedan posto od početne vrijednosti, a uplaćuje se najkasnije do 2. veljače. Dodatne obavijesti mogu se dobiti kod stečajnog upravitelja na broj 091/5372 757. Klaonica, ukupne površine 86.434 četvorna metra, Otok bb, Valpovo, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 17.962.998 kuna. Dražba se održava 7. veljače u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti, a uplaćuje se najkasnije dva dana prije ročišta. Nekretninu i dokumentaciju može se razgledati u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem na broj 098/253 820. Oranica, ukupne površine 11.225 četvornih metara, Industrijska zona Janjevci, Donji Miholjac, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 559.200 kuna. Dražba se održava 6. veljače u 12.30 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba 40/II. Prodaja se obavlja po načelu

viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi pet posto početne vrijednosti, a uplaćuje se najkasnije do 2. veljače. Dodatne obavijesti mogu se dobiti kod stečajnog upravitelja na broj 091/5372 757.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

a početku je izgledalo dobro: burze su bile nešto vedrije zahvaljujući povećanju proizvodnje i zaposlenosti u Americi. Emisija obveznica francuske vlade bila je uspješna. K tome je i zajam od 498 milijardi eura, koje su banke mogle pozajmiti na tri godine od Europske središnje banke, također popravio raspoloženje. I vijesti iz “realne” ekonomije također izgledaju bolje;

njemačka se privreda dobro drži unatoč brigama na Jugu: u 2011. je zabilježila stopu rasta od tri posto. Nezaposlenost u prosincu iznosila je 6,8 posto, što je najniže od 1991. godine. Ipak, brojke nisu bile tako povoljne da bi upućivale na to da će se zemlje eurozone izvući iz recesije. “Lažno svitanje”, komentira Economist. Njemački je BDP u posljednjem kvartalu 2011. vjerojatno pao; onaj francuski stagnira, a dodaju li se podaci iz Španjolske, Italije i Grčke, ukupni je BDP zemalja eurozone vjerojatno pao za 0,3 do 0,4 posto. Uz toliko stvari koje bi mogle krenuti po zlu, šanse da se izbjegne recesija su male. Brige počinju s državnim dugovima. Barclays Capital procjenjuje da vlade eurozone moraju plasirati 218 milijardi eura samo u prvom kvartalu, od čega 167

milijardi da plate dospjele dugove. K tome treba plasirati i 300 milijardi eura kratkoročnih papira, a najveći će dužnik biti Italija. Povećati fond za spašavanje? Sve bi to bilo manje strašno kada bi eurozona imala jače sigurnosno utočište za zemlje koje su propale na tržištima obveznica. No prosinački sastanak na vrhu je raspravu o tome hoće li povećati fond za spašavanje eura na 500 milijardi eura odgodio za

ožujak. Status fonda ovisi o ugledu zemalja koje ga podržavaju uključujući i Francusku kojoj prijeti smanjenje kreditnog rejtinga od Standard&Poor’sovih AAA za dva stupnja. Odluka da se sve obveznice država članica eurozone degradiraju bit će donesena prije ožujka, što je još jedan razlog za očekivanje najgoreg. Najveću opasnost predstavlja, dakako, Grčka, u kojoj je nastavljeno povlačenje depozita iz banaka. Zato je središnja banka radi kompenzacije izgubljenih depozita priskrbila komercijalnim bankama dodatnu likvidnost. Prema izvješću MMF-a grčki je BDP lani pao za pet do 5,5 posto, da bi se u 2012. smanjio za dodatnih tri posto. Produbljivanje recesije otežava Grčkoj da dosegne zacrtane proračunske ciljeve. K tome je i tempo reformi i priva-

tizacije sporiji od očekivanog, a poboljšanju stanja nije pridonijelo niti odlaganje sporazuma s privatnim vjerovnicima o smanjenju dugovanja. Kada bi, naime, svi vjerovnici pristali na “šišanje” svojih potraživanja za 50 posto, tada bi i njen dug postao održiv. Švedska i Norveška na rubu Nevolje se šire i izvan eurozone. Švedska, koja je u 2010. prošla i bolje od Njemačke, sada je na rubu recesije; industrijska je proizvodnja pala za dva posto, a isto je i u Norveškoj gdje je, kao i u Švedskoj, središnja banka snizila eskontnu stopu. U Poljskoj, Mađarskoj i Češkoj industrijska se proizvodnja drži prilično dobro; no priljev kapitala, kao i bankarski krediti iz eurozone, presušuju što pogađa zemlje poput Poljske i Turske koje imaju velike platne deficite. Slabost tečajeva naj-

Vlade eurozone moraju plasirati 218 milijardi eura samo u prvom kvartalu, od čega 167 milijardi da plate dospjele dugove bolje pokazuje nevolje regije: turska je središnja banka morala intervenirati na deviznom tržištu i podigla kamatne stope u znak podrške turskoj liri. No ono što zbrinjava zemlje Istočne Europe ispada kao blagoslov na zapadu i jugu kontinenta. Nedavni pad tečaja eura prema dolaru dobro je došao izvoznicima, naročito onima iz perifernih zemalja. Ipak, mnogo je više razloga za zabrinutost nego povoljnih aspekata u eurozoni. E, pa neka nam je nesretna nova 2012. godina…

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3712, 30. siječnja 2012.

( 1376 krivotvorenih novčanica registrirano prošle godine u Hrvatskoj

( od toga 664

krivotvorenih novčanica eura

Krivotvorine

na milijun novčanica samo tri “lažnjaka” Ukupna nominalna vrijednost registriranih krivotvorenih novčanica kuna lani je iznosila 232.430 kuna Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Hrvatskoj je lani ukupno bilo registrirano 1376 krivotvorenih novčanica. Najviše je bilo krivotvorenih novčanica eura, 664 komada, što je za 47,8 posto manje u odnosu na broj evidentiran u 2010. godini, kada je u optjecaju registrirana 1271 krivotvorena novčanica eura. Po brojnosti slijede krivotvorene novčanice kuna, 444 komada, što predstavlja porast od 22 posto u odnosu na broj krivotvorenih novčanica kuna registriranih u 2010.,

kad ih je bilo 364. Najčešće krivotvoreni apoen domaćeg platnog sredstva bila je novčanica od 1000 kuna. Na osnovi navedenih podataka i uzme li se u

nih novčanica u optjecaju tijekom navedenog razdoblja evidentirana tri komada krivotvorina. Valja naglasiti kako je ukupna nominalna vrijednost re-

Najčešće krivotvoreni apoen domaćeg platnog sredstva bila je novčanica od 1000 kuna obzir da je tijekom 2011. godine u optjecaju bilo prosječno 155,3 milijuna komada novčanica kuna, može se ustvrditi da su na milijun komada original-

gistriranih krivotvorenih novčanica kuna lani iznosila 232.430 kuna. Nakon eura i domaćeg platnog sredstva, u nas su se najviše krivotvori-

le novčanice američkog dolara, ističe se u statističkim podacima o registriranim krivotvorenim novčanicama kuna i stranih valuta koje objavljuje Hrvatska narodna banka. Tako je od siječnja do konca prosinca 2011. bilo registrirano 246 komada krivotvorenih novčanica američkog dolara, što je pak porast od 89,2 posto u odnosu na isto razdoblje u 2010. godini, kad ih je bilo 130. Pojačani oprez U ukupnoj količini krivotvorenih novčanica, koli-

činu od 855 komada, odnosno udio od 62,1 posto činile su krivotvorine otisnute tiskarskim tehnikama. Količinu od 469 komada ili udio od 34,1 posto bile su krivotvorene novčanice ispisane tintom. Skupinu krivotvorenih novčanica dobre kvalitete izrade čine većinom krivotvorene novčanice eura s udjelom od 70,9 posto i dolara s udjelom od 27,2 posto. Skupinu krivotvorina loše kvalitete izrade čine pretežno kune s udjelom od 94,3 posto, najčešće bez imitacije zaštitnih obilježja. Uzimajući u obzir činjenicu da je vještačenjem

krivotvorenih novčanica utvrđeno kako krivotvoritelji često imitiraju pojedina zaštitna obilježja poput zaštitne niti, vodenog znaka, holograma ili pak optički promjenjive boje, HNB poziva na pojačani oprez. Inače, HNB od svibnja 2009. godine provodi Nacionalni program za obuku zaposlenika banaka i financijskih institucija za postupak provjere autentičnosti novčanica i kovanog novca. K tomu, tiskala je i besplatno dijeli edukativne brošure o zaštitnim obilježjima kune i postupku provjere autentičnosti novčanica.

Suradnja Erste banke i Zaprešića

AZTN odobrio

Subvencionirana kamata za zaprešićke poduzetnike i obrtnike

Veće potpore za Zračnu luku Osijek

Erste&Steiermärkische banka i Grad Zaprešić potpisali su prošli tjedan Ugovor o subvenciji dijela redovne kamate po projektu Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva za 2009. godinu. Riječ je o nastavku suradnje iz prethodnih godina. Korisnici sredstava subvencije kamata na kredite su poduzetnici i obrtnici koji imaju sjedište odnosno prebivalište na području Zaprešića. Namjena kredita iz linije Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva za 2009. je kupnja, izgradnja, uređenje ili proširenje gospodarskih objekata, nabava opreme ili pojedinih dijelo-

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je povećanje iznosa državne potpore za obavljanje službe od općeg gospodarskog interesa Zračnoj luci Osijek za razdoblje 2009.2013. godine. Odobrenje se temelji na Odluci o obvezi otvorenosti te zračne luke za javni zračni promet. Tako će se Zračnoj luci Osijek u narednom petogodišnjem razdoblju iz državnog proračuna dodijeliti ukupno 10,8 milijuna kuna subvencija, kako bi joj se osigurala sredstva za pokriće troškova poslovanja. Podsjetimo, AZTN je još 25. svibnja 2009. odo-

va opreme, obrtna sredstva do iznosa 30 posto kredita, modernizacija i očuvanje radnih mjesta. Najniži iznos kredita je 200.000 kuna, dok je najveći iznos pet milijuna kuna. Rok otplate kredita je do 10 godina, uz poček do dvije godine koji je uračunat u rok

otplate, te rok iskorištenja do 12 mjeseci. Zaprešić subvencionira kamatu na kredite koji su odobreni po ovom projektu po stopi od jedan posto, dok Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva subvencionira kamatu s dva posto, a Zagrebačka županija s jedan posto. “Potpisivanje Ugovora o subvenciji dijela redovne kamate još je jedan dokaz kvalitetne suradnje koju Erste banka razvija s Gradom Zaprešićem. Uvjereni smo da će i ovo biti dodatan poticaj poduzetnicima i obrtnicima Zaprešića te generirati daljnji razvoj gospodarstva grada”, naglasio je Ivan Ba-

bić, direktor Poduzetničkog centra Zagreb Erste&Steiermärkische Bank. Inače, Erste banka razvija niz povoljnih mogućnosti kreditiranja putem subvencioniranih poduzetničkih linija koje ima ugovorene s jedinicama lokalne uprave i samouprave, resornim ministarstvima te Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak. Banka sudjeluje u dugoročnim kreditima HBOR-a, gdje se posebice ističu programi kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva te financiranje izvoza, razvoja otoka i komunalne infrastrukture. (B.O.)

brio Zračnoj luci Osijek istovrsne potpore u iznosu od 2,9 milijuna kuna, no - s obzirom na nemogućnost realizacije plana prihoda i rashoda u proteklom razdoblju, pokazalo se da taj iznos nije bio dovoljan za pokrivanje troškova obavljanja usluga od općeg gospodarskog interesa. (B.O.)

www.privredni.hr Broj 3712, 30. siječnja 2012.

( 2,3%

prosječna stopa inflacije u 2011.

( 6,3%

rast proizvođačkih cijena

Trošak vlasništva

Nekretnine opterećuje pet vrsta poreza

PBZ analiza

U 2012. inflacija će ostati niska PBZ-ova radna projekcija prosječne stope inflacije u ovoj godini kreće se na razini prošlogodišnjih 2,3 posto, a glavni rizici za višu projekciju dolaze od administrativno reguliranih cijena Drago Živković zivkovic@privredni.hr

odišnja stopa in‑ flacije u prosin‑ cu je, prema po‑ dacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila 2,1 posto čime je prosječna godišnja stopa inflacije u protekloj godini dosegnu‑ la 2,3 posto. Najveći do‑ prinos inflaciji došao je od povećanja cijena hra‑ ne koje su s godišnjim ra‑ stom od 3,6 posto pridoni‑ jele ukupnom rastu cijena u visini od jednog postot‑ nog boda, a što je ponaj‑ prije posljedica viših ci‑ jena kruha i žitarica te mlijeka, sira i jaja. Nakon hrane slijedi povećanje ci‑ jene goriva (+13,3 posto u prosjeku na godišnjoj ra‑ zini), koje je pridonijelo ukupnom rastu cijena sa 0,7 postotnih bodova. Ta‑ kvi trendovi potrošačkih cijena u skladu su s proš‑ logodišnjom dinamikom kretanja domaćih proi‑ zvođačkih cijena industri‑ je i globalnih cijena hrane i energenata, pojašnjava se u tjednoj analizi PBZ‑a. Tako je prosječan rast ukupnih proizvođačkih cijena industrije na doma‑ ćem tržištu iznosio viso‑ kih 6,3 posto (2010. godi‑ ne 4,3 posto), pri čemu je u proizvodnji prehrambe‑ nih proizvoda dosegnuo 7,7 posto, a u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda čak 25,7 posto. Skuplje žitarice S druge strane, iako je na globalnim tržišti‑

ma zamjetan pad cije‑ na proizvoda i sirovina od travnja nadalje, pre‑ ma HWWI-jevu indek‑ su cijena (Hamburgisches WeltWirtschaftsInstitut) u 2011. godini cijene hra‑ ne su u prosjeku bile više za 29 posto u usporedbi sa 2010., pri čemu su cijene žitarica porasle za 42 po‑ sto, uljarica za 23 posto, a pića i šećera za 26 posto. Istovremeno cijena sirove nafte je bila viša za 32 po‑

Cijene hrane su lani značajno nadmašile razinu iz pretkriznog razdoblja sto, a industrijskih sirovi‑ na za 14 posto. Smirivanje cijena hrane prošle godine bilježimo tek u zadnjem kvartalu pa je indeks hra‑ ne HWWI-a krajem 2011. bio niži za dvadesetak po‑ sto nego na svom vrhuncu u veljači te godine, no ci‑ jene hrane su u prosjeku u protekloj godini značajno nadmašile razinu iz pret‑ kriznog razdoblja, odno‑ sno polovine 2008. Tako je FAO Food Price Index (FFPI) u 2011. zabilježio najvišu razinu kako u no‑ minalnim tako i u realnim terminima od samih poče‑ taka mjerenja međunarod‑ nih cijena hrane od 1990. godine, a što se objašnja‑ va neusklađenošću ponu‑ de suočene sa snažnom potražnjom brzorastu‑ ćih gospodarstava. Ocje‑

nu globalnih kretanja cije‑ na hrane u 2012. godini je, FAO napominje, iznimno teško davati. Iako su pro‑ gnoze proizvodnje hrane za ovu godinu poboljšane, a projekcije rasta svjet‑ skog BDP-a pa time i po‑ tražnje snižene, dok vlada nesigurnost na financij‑ skim tržištima i tržištima kapitala, volatilnost cije‑ na hrane je povećana. Šarolike prognoze Očekuje se da će se cije‑ ne u kraćem roku zadržati ispod nedavnih rekordnih razina, no neizvjesnost je i dalje snažna. Što se tiče cijena nafte, prognoze se kreću šaroliko, od očeki‑ vanja blagog pada usli‑ jed usporavanja global‑ nog gospodarskog rasta do onih koje ukazuju na nji‑ hov (ponovno relativno ni‑ zak) rast zbog povećanja potražnje koja bi u konač‑ nici trebala rezultirati sko‑ kom cijena radi uravnote‑ ženja tržišta. Kad je riječ o projekcijama cijena nafte, analitičari PBZ-a upozora‑

vaju da ne treba izostaviti ni prisustvo trenutačno po‑ većanih geopolitičkih ten‑ zija koje pridonose njiho‑ vom rastu. U domaćem okruženju i nadalje domi‑ nantan faktor ostaje krh‑ kost potražnje, dodatno potencirana ovogodišnjim anticipiranim fiskalnim stezanjem i rastom neza‑ poslenosti. PBZ-ova radna projekci‑ ja prosječne stope inflaci‑ je stoga se u ovoj godini kreće na razini prošlogo‑ dišnjih 2,3 posto, a glav‑ ni rizici za višu projekciju dolaze od administrativ‑ no reguliranih cijena, dok rizici prema nižoj sto‑ pi dolaze od realnog pada BDP-a većeg od jedan po‑ sto koliko se trenutno oče‑ kuje. Pri tome, napomi‑ nju analitičari PBZ-a, nije uzeta u obzir najava pove‑ ćanja stope PDV-a za dva postotna boda uz uvođenje diferencijalnih stopa, s ob‑ zirom da je učinak te mjere zasad teško procijeniti dok ne budu poznati detalji od‑ luke.

Zabluda je da se nekretnine oporezuju samo tzv. porezom na vlasništvo. Treba razmatrati i ostale poreze: porez na promet nekretnina, porez na nasljeđivanje i darovanje, porez na dohodak od najma i dohodak od prodaje nekretnina. Istaknula je to Marina Kesner-Škreb iz Instituta za javne financije u gla‑ silu tog instituta pod nazi‑ vom Mnogo vike ni za što – tri pitanja o porezima za nekretnine. Tako u Hrvat‑ skoj danas nekretnine op‑ terećuje već pet vrsta ra‑ zličitih poreza. Uglavnom su to lokalni porezi od ko‑ jih se u konačnici prikupi relativno malo novca. Pri‑ mjerice, županije, gradovi i općine su u 2010. godi‑ ni od nekretnina prikupile samo 905 milijuna kuna, odnosno 6,9 posto uku‑ pnih lokalnih poreza, ili

0,8 posto svih hrvatskih poreza i doprinosa. No taj je porez i u zemljama EU27 na samom začelju ubranih poreznih priho‑ da. Njime se, naime, ubi‑ re šest puta manje prihoda nego, primjerice, od pore‑ za na dodanu vrijednost ili pak poreza na dohodak. U Hrvatskoj je tijekom 1980-ih godina već posto‑ jao široko primijenjen po‑ rez na vlasništvo nekretni‑ na kojim su se oporezivale stambene zgrade, poslov‑ ni prostori i kuće za od‑ mor. Taj porez nije polu‑ čio željene rezultate jer je nerealno utvrđivana pore‑ zna osnovica, evidencije o imovini su bile nepotpune i postojale su slabosti u radu uprava društvenih prihoda tadašnje porezne uprave. Možda će iskustvo iz proš‑ log stoljeća biti korisno i danas, zaključuje Marina Kesner-Škreb. (B.O.)

*vijesti Povoljnije do stana

Erste&Steiermärkische Bank u suradnji s više od 40 građevinskih tvrtki – klijenata banke, ponudi‑ la je povoljnije uvjete za kupnju preko 600 stanova od kojih se većina, oko 70 posto, nalazi na području Zagreba. Povoljniji uvjeti kupnje stambenog prosto‑ ra očituju se u povoljnijim uvjetima kreditiranja, kao i sniženim cijenama sta‑ nova, od 25 do 30 posto ovisno o pojedinom gra‑ ditelju. Tako se sada cije‑ ne stanova kreću od 890 do 2900 eura po četvorno‑ me metru, ovisno o gradi‑ telju, odnosno pojedinom projektu.

Izazovi i očekivanja tržišta kapitala Na Zagrebačkoj bur‑ zi održan je prvi okru‑ gli stol Akademije Zagre‑ bačke burze pod nazivom Hrvatsko tržište kapitala u 2012.: izazovi i očekivanja gdje su predstav‑ nici financijske industrije pokušali dati odgovore na pitanja o tome što nas čeka u 2012., gdje vrebaju prijetnje, kako iskoristiti prednosti, a koje izazove pretvoriti u prilike. Voditeljica Akademije Zagrebačke burze Melita Marčeta tada je istaknu‑ la važnost i potrebu nado‑ građivanja znanja sudio‑ nika financijskih tržišta, ali i svih zainteresiranih za to područje.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3712, 30. siječnja 2012.

Tržište novca Zagreb

Povlačenje viška radi stabiliziranja tečaja Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

rvi dio prošlog tjedna protekao je uz izraženu potražnju za novcem. Nakon prošlotjedne intervencije središnje banke na deviznom tržištu s ciljem ublažavanja pritisaka na slabljenje kune u odnosu na euro, te u skladu s najavom o mogućem povećanju obvezne pričuve, Savjet Hrvatske narodne banke donio je odluku kojom se stopa obvezne pričuve banaka povećava sa 14 na 15 posto, te se uvodi izvanredni obračun obvezne pričuve. Ovom mjerom središnja

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

23.1.’12. - 27.1.’12.

16.1.’12. - 20.1.’12.

300

250 200

150 100

50 0

23.1.2012.

24.1.2012.

25.1.2012.

banka povlači iz bankovnog sustava oko 3,1 milijardu kuna (2,6 milijardi u kunskom i 0,5 milijardi u deviznom dijelu obvezne pričuve). Prema priopćenju iz Hrvatske narodne banke, povlačenje

26.1.2012.

27.1.2012.

viška likvidnosti iz sustava poduzima se radi stabiliziranja tečaja kune prema euru, odnosno zaustavljanja deprecijacijskih pritisaka, a izvanredni obračun uvodi se kako bi učinci povećanja stope

ponedjeljak

utorak

što prije utjecali na stabilizaciju tečaja. Novčano tržište je promptno reagiralo na ovu odluku te je potražnja za novcem porasla, kao i kamatna stopa. U prošli utorak je održana aukcija trezorskih za-

srijeda

četvrtak

petak

pisa Ministarstva financija u kunama i eurima. Prinosi po svim dospijećima zabilježili su blagi pad. Na odnos ponude i potražnje novca u idućem razdoblju izravno će se odraziti najnovija mje-

ra središnje banke o povećanju stope obvezne pričuve. U tom smislu moguće je očekivati daljnji rast potražnje za novcem, te eventualnu blagu korekciju kamatne stope na više.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna oslabjela u odnosu na euro i franak

Rast vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro oslabjela za nešto

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 158,6159 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se rast od 0,2 posto.

valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

6,14421

CAD

kanadski dolar

5,76262

JPY

japanski jen (100)

EUR

7.59

švicarski franak

6,279594

GBP

britanska funta

9,053775

USD

američki dolar

5,761306

EUR

euro

7,580726

platnog sredstva je u usporedbi s američkim dolarom bila uvećana za jedan posto.

USD

5.84

7.58

26.1.

27.1

24.1.

25.1.

26.1.

27.1

23.1.

24.1.

25.1.

26.1.

27.16.24

Kao i posljednjih nekoliko mjeseci, proteklog su tjedna oči ulagača na svjetskim burzama bile uprte u europsku dužničku krizu i nesporazum oko pregovora između

Grčke i njenih kreditora. Osim toga, bili su oprezni i zbog slabih poslovnih rezultata pojedinih kompanija, među kojima su se našli Ericsson i AT&T. Ipak, vrijednost nekih

5900

12900 12840

burzovnih indeksa podigli su odlični poslovni rezultati Applea te odluka Feda prema kojoj će ključne kamate zadržati na niskim razinama još barem dvije godine. Međutim, krajem 2850

Dow Jones

2830

5780

12780

2810

5720

12720

2790

5660

12660

2770

5600

12600 23.1.

3400 3360

24.1.

25.1.

26.1.

27.1. 6600

CAC40

6540

24.1.

25.1.

26.1.

27.1.

23.1. 9000

DAX

8900

3320

6480

3280

6420

8700

3240

6360

8600

3200 24.1.

25.1.

26.1.

27.1.

24.1.

25.1.

26.1.

27.1.

25.1.

26.1.

27.1.

NIKKEI 225

8800

6300 23.1.

NASDAQ

2750 23.1.

8500 23.1.

24.1.

158

157

156

156 26.12.

6.1.

16.1.

26.1.

23.1.

24.1.

25.1.

26.1.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 26.1.2012.

Pola u plusu, pola u minusu

FTSE 100

159

6.25

Međunarodno tržište kapitala

5840

MIREX - tjedni

159

6.26

4.74 23.1.

MIREX - mjesečni

6.27

5.76

7.54 25.1.

6.28

5.78

7.55

24.1.

6.29

5.80

7.56

primjena od 28. siječnja 2012. 23.1.

CHF

5.82

7.57

7,485658

CHF

Izvor: HNB

bjela za 0,4 posto. S druge strane, u razdoblju od prošlog ponedjeljka do petka vrijednost domaćeg

manje od 0,4 posto. Također, kuna je u odnosu na švicarski franak u navedenom razdoblju osla-

25.1.

26.1.

27.1.

23.1.

24.1.

prošlog tjedna vrijednost je polovini promatranih burzovnih indeksa bila umanjena, a drugoj polovini uvećana. Tako je vrijednost američkog Dow Jonesa od prošlog ponedjeljka do petka umanjena za 0,39 posto. Pad vrijednosti zabilježili su indeks Pariške burze CAC40, za 0,42 posto, te indeks Londonske burze FTSE, za 0,76 posto. S druge strane, rast vrijednosti ostvario je frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju ojačao za 1,35 posto, tehnološki indeks Nasdaq za 0,79 posto te indeks Tokijske burze Nikkei za 0,87 posto.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatv. dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatv. dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

162,1024 161,0409 149,5514 157,9262 158,6159

164,9607 193,0735 117,8516 132,3750 136,6027 151,2454 100,1164 182,6191 177,9751 191,1807 137,6626 118,2198 103,2349 163,4778 107,5909 118,5962 169,3297 150,7711 119,6803 105,3001 136,5243

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3712, 30. siječnja 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 367,192 milijuna kuna

Dobitnik je dionica Croatia osiguranja Marko Repecki www.hrportfolio.com

roteklog je tjedna došlo do pada redovnog dioničkog prometa na Zagrebačkoj burzi te je on izno-

Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. INA-industrija nafte d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Croatia osiguranje d.d. Končar - distr. i spec. transformatori d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Atlantic Grupa d.d. Ingra d.d. Institut IGH d.d. Zagrebačka banka d.d.

sio 59,013 milijuna kuna što je pad od 24,75 posto. Oba dionička indeksa imala su porast vrijednosti. Indeks Crobex porastao je za 0,71 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.737,06 bodova,

tjedna promjena -0,39% -0,40% +10,06% +25,95% -0,49% +1,62% +3,42% -22,90% +2,36% +2,27%

zadnja cijena 240,31 3.745,00 1.203,01 4.975,00 1.015,00 220,00 483,00 5,05 818,90 40,50

promet 12.548.228,64 7.087.623,81 4.977.186,50 3.873.893,89 3.091.489,55 2.760.051,75 2.749.152,21 2.667.133,71 1.949.305,46 1.191.352,41

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 59.013.486,62 kn

dok je Crobex10 tjedan završio na 978,69 bodova što je porast od 1,51 posto. Najveći dobitnik je dionica Croatia osiguranja koja je trgovanje završila na 4975 kuna što je porast od čak 25,95 posto, 10 dionica s najvećim rastom cijene TEP-tvornice elektroteh. proizv. d.d. Hoteli Brela d.d. Croatia osiguranje d.d. Franck prehrambena ind. d.d. Karlovačka banka d.d. Tehnomont montaža d.d. Liburnia Riviera Hoteli d.d. ZIF FIMA Proprius d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Viadukt graditeljstvo d.d.

a njome je trgovano u vrijednosti od 3,873 milijuna kuna. Najveći pad među 10 najtrgovanijih imala je dionica Ingre koja je pala za 22,9 posto te je trgovanje završila na 5,05 kuna,

tjedna promjena +63,67% +32,26% +25,95% +15,04% +13,93% +11,66% +10,98% +10,97% +10,06% +9,17%

zadnja cijena 29,46 54,90 4.975,00 765,00 49,00 101,00 1.830,00 18,00 1.203,01 125,00

promet 2.043,42 329,40 3.873.893,89 2.295,00 5.015,00 178.000,00 179.324,56 180,00 4.977.186,50 327.843,75

INVESTICIJSKI FONDOVI

mjesto zauzima NFD Aureus New Europe (+4,01 posto). Najveći pad kod dioničkih fondova zabilježio je fond HPB Dynamic kojem je vrijednost smanjena za 0,87 posto, a slijedi ga OTP Europa Plus s padom od 0,82 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast imao je fond PBZ Global kojem je vrijed-

nost porasla za 0,89 posto, a iza njega je ST Balanced s porastom od 0,84 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova imao je fond Agram Trust koji je pao za 1,14 posto, a iza njega je HPB Global s padom od 0,58 posto. Kod obvezničkih fondova najveći porast imali su OTP euro obveznički (+0,96 posto)

i Raiffeisen Bonds (+0,71 posto). Jedini negativan rezultat u ovoj grupi imao je fond ZB bond kojem je vrijednost smanjena za 0,04 posto. Kod novčanih fondova nije bilo negativnih rezultata, a na vrhu ljestvice su Raiffeisen euroCash i Locusta Cash, oba s porastom od 0,08 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 20. do 26. siječnja 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn €

107,6700 126,8100 94,8452 9,9716 127,9000 130,7979 107,3905 88,0928 89,4252 7,7772 76,3649 5,1094 60,7979 9,6791 109,9066 101,3800

0,34 -0,25 0,89 0,45 0,72 0,84 0,19 -0,58 0,18 0,61 -0,09 -0,15 -1,14 0,58 -0,12 -0,25

€ € € € € kn € €

164,9700 11,3949 175,4800 131,8041 132,7700 166,0596 126,0371 110,0265

-0,04 0,52 0,71 0,60 0,26 0,06 0,59 0,96

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

135,6114 167,2400 143,0466 129,3715 149,2000 142,3400 142,6924 139,7891 126,1759 135,8157 125,7742 119,3083 11,0422 111,7449 105,4163 108,8500 101,8990 100,9800 100,4842 1220,8277

0,05 0,07 0,06 0,06 0,06 0,06 0,04 0,05 0,03 0,05 0,06 0,06 0,06 0,06 0,07 0,06 0,06 0,08 0,07 0,08

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS €

93,8858

0,16

kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

11,5855 29,4210 8,3423 107,5500 103,5100 131,4500 67,5191 11,6042 129,0485 44,5300 66,1317 77,3078 72,6000 89,4183 88,4900 42,2836 44,9661 34,1622 24,4741 61,8448 48,5597 62,4651 65,0280 92,4672 11,6121 26,7200 46,3351 6,3673 35,0799 84,4481 44,5112 471,4531 71,1862 71,1100 133,1554 87,9395 9,8032 100,9393 89,7883 88,9393 10,0808 96,5900 98,7513 103,3400 99,5995

0,27 2,03 0,48 -0,15 0,40 0,91 -0,04 1,00 1,46 1,48 0,77 -0,70 0,53 -0,25 -0,17 -0,87 1,02 1,95 1,19 0,53 -0,03 2,23 0,29 0,81 0,54 0,45 0,37 2,93 0,94 -0,81 0,09 1,11 1,61 0,42 2,56 4,01 0,49 -0,82 0,57 1,21 0,30 1,04 4,32 0,16 0,04

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

zadnja vrijednost 1.737,06 978,69 90,33 101,24

a njome je trgovano u vrijednosti od 2,667 milijuna kuna. Svih 10 najtrgova10 dionica s najvećim padom cijene Elektropromet d.d. ZIF Jadran Kapital d.d. u likvidaciji Ingra d.d. HG Spot d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Hrvatski duhani d.d. Pounje trikotaža d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Dioki d.d. Adriatic Croatia Int. club d.d.

tjedna promjena +0,71% +1,51% -0,16% -0,05%

nijih dionica imalo je milijunski promet, a šest ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena -33,40% -23,57% -22,90% -22,08% -21,50% -20,17% -20,00% -13,76% -12,34% -11,11%

zadnja cijena 19,98 19,10 5,05 6,00 255,13 75,75 0,56 1.121,10 25,07 2.600,01

promet 499,50 1.031,40 2.667.133,71 2.425,00 15.529,11 1.747,59 1.949,92 179.167,20 61.149,42 20.800,08

*vijesti

Najviše rastao dionički fond Ilirika Gold Iza nas je već peti tjedan u kojem većina fondova bilježi pozitivne rezultate te su čak 73 od ukupno 90 fondova ostvarila porast vrijednosti. Rezultati svih fondova kretali su se u rasponu od -1,14 posto pa do +4,32 posto. Najveći porast kod dioničkih fondova imao je Ilirika Gold (+4,32 posto), dok drugo

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Mudro uokvirena štednja Hypo Alpe-Adria-Bank je, u skladu sa strategijom intenzivnog razvoja sektora poslovanja s građanstvom, Mudro uokvirenom štednjom III svojim klijentima ponudila iznimno povoljnu štednju u eurima. Tako korisnici uz minimalni iznos od 500 eura mogu oročiti svoju štednju na razdoblje od godine dana uz fiksnu kamatnu stopu od četiri posto, dok u slučaju jednogodišnjeg oročenja iznosa većeg od 30.000 eura dobivaju kamatnu stopu od čak pet posto. Akcija traje do 29. veljače. PSŠ: Pola milijuna ugovora U Prvoj stambenoj štedionici tijekom 2011. godine sklopljeno je 37.000 novih ugovora o stambenoj štednji. Kredita je, pak, odobreno triput više u odnosu na 2010. godinu, priopćeno je iz Prve stambene štedionice koju je osnovala Zagrebačka banka i koja od 2000. godine svojim štedišama isplaćuje stambene kredite. Valja napomenuti kako je zadnjeg dana prošle godine u Prvoj stambenoj štedionici sklopljen jubilarni 500.000. ugovor o stambenoj štednji. Refinanciranje tranši Ingra je s vlasnicima komercijalnih zapisa postigla sporazum o refinanciranju tranši broj 13 i 16 s novim izdanjem koje će

dospjeti 31. listopada. Ingra će im pritom isplatiti i pripadajuću kamatu. Ovim sporazumom investitori u komercijalne zapise Ingre dali su joj podršku da, u izuzetno otežanim uvjetima na financijskim tržištima, nastavi s naporima aranžiranja refinanciranja koje je bazirano na usklađenju kvalitetnog dugoročnog novčanog tijeka s obvezama servisiranja duga nastalog u vrijeme ekspanzije poslovanja, prije početka krize. 35 milijuna kuna komercijalnih zapisa

Uljanik plovidba izdala je treću tranšu komercijalnih zapisa u ukupnom iznosu od 35 milijuna kuna na rok od 182 dana, navodi se u priopćenju objavljenom na Zagrebačkoj burzi. U ukupnom izdanju sudjelovalo je 16 ulagatelja sa sljedećom strukturom: mirovinski fondovi 10 posto, investicijski fondovi 50,5 posto, banke 37,7 posto te fizičke osobe 1,7 posto. Tranša će po izdanju biti uvrštena u kotaciju Službenog tržišta Zagrebačke burze. Prihod od izdavanja komercijalnih zapisa koristit će se za refinanciranje kratkoročnih financijskih obveza.