e-pv 3713 by NEstar

Nije problem samo Cefta Za pojedine proizvode ipak bi se mogle pojaviti veće carine na granicama BiH, Srbije i drugih članica Cefte

Tko može čekati 10 godina? Procjenjuje se da trenutačno oko 54.000 ljudi čeka na smještaj u nekom od domova za starije i nemoćne

Agroturisti ne žele more Slavonija i Baranja mogu se ugledati na Istru, koja od agroturizma uprihodi milijune eura godišnje

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 6-7

aktualno Str. 14-15

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 1 3 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 6. veljače 2012. Godina LVIII / Broj 3713. www.privredni.hr

privredni vjesnik

javne nabave / daleka nova tržišta / predstavljanja tvrtki / regija / stil / hrwwwatska / svijet financija

Nova proizvodna sezona u poljoprivredi pred velikim je iskušenjima

Nikad neizvjesnija proljetna sjetva Sve najave govore kako će 2012. godina biti jedna od najtežih za poljoprivrednu djelatnost

>>16-17

intervju: snježana španjol

EU fondovi: Kasnimo u svakoj stavki

>> 12-13

>> 19

Povećanje poticaja? Ne možemo obećavati ono što ne možemo ostvariti, kaže zamjenica ministra poljoprivrede

Od ponuđenih 860 milijuna eura, 68 posto je ugovoreno, a 55 posto isplaćeno. Najviše je otezanja - u poljoprivredi

gospodarski razgovori Darka Bukovića tjedno i na vašoj televiziji gost Mirko Tunjić predsjednik Uprave EHN Croatia Split

četvrtak, 9. veljače 2012. u 22:10 sati

UVOD

www.privredni.hr Broj 3713, 6. veljače 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Slavko Linić, ministar financija:

Banke mogu kontrolirati doprinose Nema potrebe stvarati polemiku između pojedinih ministara i banaka o tehničkim detaljima kontrole uplate doprinosa uz uplate plaća. Pitajte banke kako građanima plijene račune, kako znaju sve podatke. Prema tome, banke sve znaju i obavljaju javni posao. Platni promet nije privatni posao banaka, a tehnička rješenja nisu posao ministra financija.

Gordan Maras, ministar poduzetništva:

Naplata PDV-a do 45 dana Prvi stup našeg gospodarskog programa je smanjenje proračunskog deficita i nelikvidnosti, drugi stup je snažan impuls kroz poreznu reformu s manjim poreznim opterećenjima kako bi poduzetnici mogli lakše poslovati, a treći čini investicijski ciklus. Samo u ovoj godini osigurano je osam milijardi kuna za investicije kako bi se ostvario gospodarski rast od 0,8 posto. Uz rasterećenje od poreznih nameta i plaćanje PDV-a produžit će se sa 30 na 45 dana, pa će i to pridonijeti poboljšanju likvidnosti poduzeća i obrtnika. Do kraja iduće godine planiramo otvoriti 13.000 novih obrta i 50.000 novih radnih mjesta.

Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije:

Smjernice proračuna su manjkave Najnovije Smjernice proračuna iz siječnja 2012. donesene su u pravom trenutku, no nažalost manjkave su. Umjesto detaljnih tabela koje bi prema Zakonu o proračunu morale sadržavati, za rashode se nudi tek jedna tablica od dva retka! Budući da nedostaju konkretne tabele, nemoguće je komentirati ostvarivost ciljeva zacrtanih u deskriptivnom dijelu Smjernica. Zainteresirani - a to bismo trebali biti svi mi - mogu sad raspravljati samo o temama kao što je definicija dječje hrane ili za koliko će im se kuna povećati ili smanjiti neto plaća. A istovremeno, nemoguće je procijeniti na temelju čega se predviđa da će prihodi od poreza na dobit porasti baš 35 posto ili od poreza na dohodak 21 posto u odnosu na prethodnu godinu. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(h)ost komentator: Nikola Marinković, direktor splitske tvrtke Eurus

Graditeljstvo? Bolje je u energetskom sektoru Nije istina da je problem ishoditi Studiju utjecaja na okoliš. Veći su problem ograničene kvote za priključenje u elektroenergetski sustav

snovna djelatnost tvrtke Eurus je projektiranje i razvoj u visokogradnji i niskogradnji te energetici. Kriza je ozbiljno zahvatila visokogradnju - procjenjuje se da je opseg posla u ovom trenutku pao za oko 70 posto, a kako mi uglavnom surađujemo s arhitektima, vidljivo nam je da će opseg posla i dalje padati. Ako se nešto ne promijeni - a tu prije svega mislim na pokretanje velikih projekata - graditeljstvo bi, u narednih nekoliko godina, moglo upasti u još veću krizu s nesagledivim posljedicama. Zato smo se mi i okrenuli projektima u energetskom sektoru gdje smo prepoznati kao kvalitetan i pouzdan partner jedne velike svjetske grupacije koja razvija niz energetskih projekata u Hrvatskoj. Riječ je o dugogodišnjim kapitalnim projektima za koje su interes iskazali mnogi ozbiljni svjetski investitori. Jedan od takvih projekata upravo smo doveli u završnu fazu. Na prvi se pogled može primijetiti da odlični potencijalni investitori nerijetko upadaju u probleme jer kod nas ne nailaze na pouzdanog

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

partnera koji bi stručno i odgovorno mogao razvijati njihove projekte te ishoditi sve potrebne dozvole. Moram iskoristiti ovu prigodu i napomenuti kako nije istina da je, recimo, problem ishoditi Studiju utjecaja na okoliš - ako naiđete na stručnjake koji to znaju - jer su pravila potpuno jasna. Druga je stvar ako osoba ili tvrtka koja je zadobila povjerenje da razvija projekt za nekog investitora nije osposobljena to učiniti. Nerijetko zbog svoje nestručnosti znaju dovesti investitora u probleme tako da potroši značajnu količinu novca na pripremne radnje a na kraju ne uspije realizirati investiciju. Ako na-

Dio kvote su zauzeli špekulanti koji su od početka “svoj” priključak namjeravali preprodati iđe na pouzdane partnere u Hrvatskoj, oni će u vrlo kratkom roku sa sigurnošću utvrditi može li na pojedinoj lokaciji realizirati taj projekt ili je to nemoguće. To podrazumijeva i puno manje sredstava i truda koje in-

vestitor treba potrošiti za razvijanje projekta. Ono što s državne strane ometa investitore prilikom realizacije njihovih projekata je, svakako, problem zauzetosti kapaciteta odnosno kvote za priključenje u elektro energetski sustav. Dio tih kapaciteta, odnosno kvote, u nekim su slučajevima zauzeli špekulanti koji i nisu imali namjeru ulagati i energetiku, već su lokaciju i pravo na priključak od samog početka namjeravali preprodati

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

potencijalnim investitorima. Iako se tome pokušalo doskočiti vremenskim ograničenjem, oni još uvijek uspijevaju odgoditi termine za ishođenje dozvola. Uporedo s tim kod nas se još uvijek nailazi na usko grlo u administrativnoj proceduri što s jedne strane usporava investicije, a s druge služi kao argument špekulantima da ne odustaju od svog prava na priključak u elektroenergetski sustav, odnosno da odugovlače. A samim time i otežavaju investiranje u energetiku. Koliko je razumljiv, toliko dosadašnji način podjela kvota ima i svojih nedostataka. Kad je riječ o administrativnim zaprekama u razvoju energetskih projekata, osim zauzetosti kvota, otegotna okolnost svakako je i komplicirana i neefikasna procedura prilikom izmjene prostornih planova. Često se, unatoč čvrstim obećanjima predstavnika tijela odgovornih za donošenje prostornih planova, ta obećanja ne ostvaruju, što stvara nervozu kod investitora i šalje lošu poruku. To je šteta jer Hrvatska ima veliki potencijal u razvoju projekata i privlačenju investicija u sektoru obnovljivih izvora energije.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Prijave poreza do 29. veljače

Prijave samo elektroničkim putem

Ministarstvo financija pozvalo je sve obveznike da do 29. veljače prijave porez na dohodak za 2011. Prema Zakonu o porezu na dohodak, prijavu obvezno podnose oni koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada kod dvaju ili više poslodavaca, porezni obveznici koji su u prošloj godini ostvarili dohodak od samostalnih djelatnosti te oni obveznici koji su ostvarili dohodak u inozemstvu, a nisu na dohodak platili iznose koje zakon propisuje. Prema odluci bivše vlade, više nije moguće

umanjiti osnovicu poreza zbog troškova za zdravstvene potrebe, za rješavanje stambenog pitanja te zbog plaćanja premija životnog i mirovinskog osiguranja. Inače, prema zadnjim izmjenama Općeg poreznog zakona, srednji i veliki poduzetnici te obveznici PDV-a čija vrijednost oporezivih isporuka i izvoza prelazi 800.000 kuna, svoje porezne prijave trebaju dostaviti elektroničkim putem (sustavom ePorezna). Detalje mogu vidjeti u izmijenjenom Pravilniku o podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem koji je stupio na snagu početkom ove godine. Inače, sve upute o ispunjavanju prijave poreza mogu se pronaći na internetskim stranicama Porezne uprave. (J.F.)

*vijesti Dobro malima, bolje velikima

Mali poduzetnici u prvih su devet mjeseci 2011. povećali svoju bruto dobit za čak 78,7 posto, pokazuju podaci Fine. Rezultati poslovanja poduzetnika Hrvatske u prvih devet mjeseci 2011., prema kriteriju veličine poduzetnika iz Zakona o računovodstvu, pokazuju da su sve tri kategorije (mali, srednjeveliki i veliki) poslovale relativno dobro jer je ostvarena bruto dobit. Najbolje rezultate ostvarili su veliki poduzetnici, koji su imali 13,2 milijarde kuna bruto dobiti, zatim mali poduzetnici sa 9,9 milijardi kuna, te srednji sa 2,3 milijarde kuna ukupne bruto dobiti. Uniline odustaje od Generalturista Nakon obavljenog prvog dijela dubinske analize, Upravni odbor tvrtke Uniline odlučio je obustaviti

aktivnosti oko preuzimanja turističke agencije Generalturist. Situacija koju je revizorski tim Unilinea zatekao uvidom u poslovanje Generalturista pokazala je kako bi sanacija i restrukturiranje poslovanja bilo znatno teže od očekivanog, a rok za realizaciju planiranog bio bi izvan zadanih okvira. Gazprom želi crpke Ruski Gazprom Neft, naftni ogranak najvećeg svjetskog proizvođača prirodnog plina, zainteresiran je za kupnju OMVovih benzinskih postaja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Austrijska naftna kompanija najavila je u prosincu da planira prodati balkanske podružnice kako bi se riješila manje profitabilnih dijelova svog poslovanja, čija ukupna vrijednost inače iznosi oko 1,3 milijarde dolara.

Privredni vjesnik Broj 3713, 6. veljače 2012.

( 1. srpnja 2013. prestat će vrijediti sporazum o Cefti

Prehrambene tvrtke traže bolji poslovni okvir

Nije problem samo opstanak na tržištu

Iz TDR-a su stigle informacije da će im biti trostruko skuplje izvoziti cigarete u Srbiju u BiH bio bi opterećen carinom od 45 posto po kilogramu keksa Igor Vukić vukić@privredni.hr

vog tjedna hrvatske prehrambene tvrtke nastavit će s razgovorima o situaciji koja ih čeka nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Tog 1. srpnja 2013. prestat će vrijediti sporazum o Cefti, koji im je davao dosta mogućnosti za povoljno pozicioniranje na istočnim tržištima. Na prvom sastanku bile su zastupljene najveće domaće prehrambene tvrtke: Agrokor, Adris, Podravka, Franck, Vindija, Zvečevo, Dukat, Badel 1862, Gavrilović, Pivac, Atlantic i Granolio. Prisutni su bili i predstavnici Hrvatske gospodarske komore. Tvrtke žele da se u otvorenom dijalo-

Agrokor je osnivanjem svojih tvrtki u Srbiji i BiH osigurao da na tim tržištima djeluje praktički kao domaći igrač gu provedu “završne pripreme za budućnost hrvatskog gospodarstva u EU-u”. Dogovoreno je da će se u kratkom roku u HGK-u održati sastanak s predstavnicima Vlade i resornih ministarstava, na kojem bi se razgovaralo o konkretnim očekivanjima od Vlade i drugih državnih tijela. Iako pregovori s EUom traju već godinama,

za mnoge tvrtke ulazak u Uniju donosi mnogo nepoznanica. Najviše prašine u javnosti izazvale su proturječne informacije o promjenama koje predstavlja izlazak iz Cefte. Na prošlogodišnjim susretima s izvozničkim tvrtkama, s različitih se razina vlasti poručivalo da u prosjeku neće biti bitnih promjena, jer će zemlje Cefte postupno smanjivati svoje carinske barijere dok Hrvatska ne postane punopravnom članicom. Bilo je rečeno da će kod Srbije taj rok biti nešto dulji, ali ne više od šest mjeseci. Ipak veće carine Iako su te informacije vjerojatno točne kad se uzme izvozna cjelina, ipak bi se za pojedine proizvode mogle pojaviti veće carine na granicama BiH, Srbije i drugih članica Cefte. Za industrijske proizvode, primjerice, carine su već sada znatno smanjene i svedene na razinu EU-a, ali nove carine mogle bi se pojaviti za neke poljoprivredne i duhanske proizvode. Iz TDR-a su stigle informacije da će im biti trostruko skuplje izvoziti cigarete u Srbiju, dok će u Bosni carina s nule narasti na 15 posto. Izvoz Kraša u BiH bio bi opterećen carinom od 45 posto po kilogramu keksa. Na tim će tržištima zbog većih carina i mljekari postati nekonkurentni, upozorio je Alen Fontana, predsjednik Uprave Dukata.

Prema podacima Privredne komore Srbije, od 2013. na uvoz konditorskih proizvoda iz EU-a neće se plaćati carina. Prema pravilima EU‑a, Hrvatska može zatražiti da sadašnji preferencijalni status, odnosno visine carina i kvota kakve postoje s Ceftom, ostane i nakon ulaska u Uniju. Slično su, primjerice, napravile Rumunjska i Bugarska. No problem je to što taj preferencijalni status sa zemljama Cefte neće više uživati samo hrvatske tvrtke, već će vrijediti za sve tvrtke iz Europske unije. Prema odgovoru Carinske uprave, koji potpisuje glasnogovornik Mario Demirović, Hrvatska će kao članica EU-a primjenji-

vati Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju koje je Unija zaključila pojedinačno sa svakom od zemalja Cefte. Dakle, čak i ako uspiju sačuvati sadašnje carinske tarife s Ceftom, hrvatskim će tvrtkama i kod kuće i u Cefti pod istim uvjetima konkurirati snažne kompanije iz EU-a. Stoga će udružene prehrambene tvrtke nastojati od Vlade isposlovati uvjete poslovanja kakve imaju i europski konkurenti. Traže i slične poticaje, kako bi mogli održati sadašnju proizvodnju. Kako preživjeti Prema riječima Stipana Bilića, direktora Kondina, interesnog udruženja konditora, unatoč određe-

www.privredni.hr Broj 3713, 6. veljače 2012.

( od 12 do 18%

Podrška Svjetske banke

carinska zaštita na uvoz konditorskih proizvoda

Cefta, nego i u EU-a

u, dok će u Bosni carina s nule narasti na 15 posto. Izvoz Kraša On upozorava da hrvatskim tvrtkama uteg predstavljaju skuplji energenti, viši porezi, slabija podrška banaka i teža do-

Država će najviše napraviti ako pomogne hrvatskim susjedima da ubrzaju tempo približavanja EU-u

noj carinskoj zaštiti (od 12 do 18 posto), uvoz konditorskih proizvoda proteklih je godina nadmašio domaću proizvodnju. Većina hrvatskog izvoza završi u zemljama Cefte. “Za konditore ovo nije samo pitanje kako očuvati izvoz u Ceftu, nego kako preživjeti na tržištu Europske unije”, naglasio je Bilić.

stupnost sirovina. Država bi morala definirati što želi postići u domaćoj poljoprivredno-prehrambenoj industriji i tome prilagoditi politiku olakšica i subvencija. Poznavatelji carinske problematike kažu da ne treba dizati paniku oko promjene režima s Ceftom, ali svaka tvrtka koja izvozi na to područje mora se dobro informirati kako će se ulazak u EU odraziti na njene izvozne rezultate. Podaci o promjenama carinskih tarifa za pojedine robe bit će dostupni i u HGK-u, a informacije se mogu prikupiti i u nadležnim tijelima i komorama zemalja Cefte. Upravo tako je još prije dvije godine napra-

vio Agrokor, razmatrajući promjene koje donosi Unija. Iako se i sada pridružio udruzi prehrambenih tvrtki, Agrokor je preuzimanjem i osnivanjem svojih tvrtki u Srbiji i BiH osigurao da na tim tržištima djeluje praktički kao domaći igrač. Vremena je bilo Pitanje je i dometa pomoći koju država može pružiti tvrtkama u prehrambenom sektoru. Europska unija nije sklona državnoj pomoći pojedinim sektorima jer to narušava tržišnu utakmicu. Nešto se ipak može učiniti u horizontalnim potporama i poboljšanju okvira za korištenje novca iz EU fondova. No, kako je to nedavno izjavio i predsjednik HGK-a Nadan Vidošević, odgovornost za pripremu na novi režim EU-a prvenstveno leži na pojedinim poduzećima. Vidošević smatra da je vremena za prilagodbu bilo dovoljno, a država najviše može napraviti ako pomogne hrvatskim susjedima da ubrzaju tempo približavanja EU-u kako bi se brže ukinule i barijere za poslovanje.

Velike hrvatske tvrtke raspituju se za selidbu u BiH? U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine potvrdili su da su dobili upite od određenog broja hrvatskih kompanija, uglavnom iz prehrambene industrije, o mogućnostima preseljenja proizvodnje u BiH. Dok s jedne strane tvrtke iz BiH strahuju da bi ulaskom Hrvatske u Europsku uniju njihov izvoz u Hrvatsku mogao biti prepolovljen, hrvatske kompanije strahuju od izlaska iz Cefte i boje se da neće moći izdržati konkurentsku utrku s proizvođačima iz Unije, kao i od ulaska u Hrvatsku velikih europskih trgovačkih lanaca koji će nuditi robu po nižim cijenama od njihovih. Među kompanijama koje traže informacije o preseljenju proizvodnje u BiH ili Srbiju spominju se Kraš, Agrokor, Podravka, Zvečevo, Dukat, Gavrilović i Badel 1862. (Z.Latal)

Smanjiti deficit, ubrzati investicije

itna provedba fiskalne konsolidacije, jačanje konkurentnosti i ostvarivanje koristi od ulaska u Europsku uniju, tri su najveća ekonomska izazova pred kojima stoji hrvatska vlada, izjavio je prošli tjedan u Zagrebu Peter Harrold, direktor Svjetske banke za Srednju Europu. Fiskalna konsolidacija mora težiti europskim pravilima o manjku od tri posto BDP-a. No deficit se ne može smanjiti na nulu jer to dovodi do prevelikog šoka. Rashodi stoga trebaju biti smanjeni tako da se stvori prostor za financiranje rasta i zaštitu ranjivih skupina. U Svjetskoj banci smatraju da su Hrvatskoj za stabilni rast nužne snažnije investicije, koje treba ubrzati smanjivanjem birokratskih procedura. Važno je i razvijati preduvjete za prihvat novca iz budućih strukturnih fondova. Harrold je istaknuo da primjećuje porast optimizma u Hrvatskoj u odnosu na prošlu godinu. “Ulazak u EU otva-

ra velike prilike za Hrvatsku. Mnoge su zemlje to iskoristile kao polugu za razvoj. Hrvatska ima i novu vladu koja je počela raditi u teškim uvjetima. No ako brzo provede reforme, situacija bi

Cijena rada se može smanjiti i nižim oporezivanjem, smatra Harrold se mogla promijeniti u korist rasta”, istaknuo je Harrold. Hrvatska vlada mora poduzeti i sve mjere za očuvanje kreditnog rejtinga radi očuvanja povjerenja inozemnih ulagača. Proračunske uštede spadaju u jedan od elemenata za procjenu ozbiljnosti provedbe reformi.

Harrold se osvrnuo i na prošlogodišnje masovno odbijanje promjena u Zakonu o radu. Prema njegovom mišljenju, postoji i dalje potreba za fleksibilizacijom radnog zakonodavstva, ali cijena rada se može smanjiti i nižim oporezivanjem rada, poboljšanjem produktivnosti te premještanjem dijela poreznog tereta s rada na potrošnju. Povećanje investicija i druge mjere svakako mogu preokrenuti negativne stope BDP-a, no građani neće osjetiti stopu rasta od 0,5 posto, kao što ne osjećaju pretjerano ni pad od 0,5 posto. Sve je to u stvari stagnacija, a građani osjete tek rast veći od tri posto, rekao je Harrold, dodajući da će u naporima za stabilizaciju i ubrzanje razvoja Hrvatska i dalje imati podršku Svjetske banke.

Koreja kao role model

Što možemo naučiti od Koreje

obna razmjena između Hrvatske i Republike Koreje tijekom 11 mjeseci 2011. iznosila je oko 750 milijuna kuna, pri čemu je na uvoz otpalo 730 milijuna kuna. Najviše se uvoze automobili i elektronička oprema. Hrvatska pak u Koreju najviše izvozi dijelove za industrijske priozvode. U odnosu na isto razdoblje 2010. primjećuje se pad, jer robna razmjena tada je iznosila oko 863 milijuna kuna. Bolja suradnja ostvarena je u turizmu: broj južnokorejskih turista koji su u zadnje dvije godine posjetili Hrvatsku je udvostručen.

Park Seong Ung, veleposlanik Republike Koreje u Hrvatskoj, prošli je tjedan na Institutu Ruđer Bošković predstavio gospodarstvo te zemlje. Govoreći o tome kako je Koreja izrasla u snažnu ekonomsku silu baziranu na tehnološkim dostignućima, istaknuo je da je bruto nacionalni dohodak te zemlje 1960. godine iznosio 80 dolara, a 2011. čak 23.000 dolara. Ključna industrija 60-ih godina bila je agrikultura jer je nakon rata zemlja bila opustošena. No, već 10

godina kasnije industrija se snažnije okreće u pravcu tekstilne proizvodnje, a u 80-im godinama niču željezare, čeličane, počinje razvoj brodogradnje i snažniji zamah automobilske industrije. Uoči ulaska u novo tisućljeće, značajnije se ulaže u znanost i tehnologiju, elektroniku te high-tech industriju. Danas, na Koreju otpada oko 45 posto tržišnog udjela u proizvodnji računalnih zaslona, 30 posto mobitela, 40 posto svjetske brodogradnje, a prednjači u proizvodnji poluvodiča. (B.O.)

AKTUALNO

*vijesti

Privredni vjesnik Broj 3713, 6. veljače 2012.

( 128 domova

registrirano u Hrvatskoj krajem 2010.

( od toga 3 državna, 46 žu i 79 ostalih domova za starije i nemoćne

Domovi za stare i nemoćne još uvijek nisu kategorizirani Počela gradnja Ikee Prvi građevinski radovi na lokaciji buduće robne kuće IKEA i trgovačkog centra u Rugvici nedaleko od Zagreba u punom su zamahu. Radovi su vrijedni nešto više od sedam milijuna kuna, a izvodi ih građevinska tvrtka Zagorje gradnja iz Zagreba koja je posao dobila na natječaju među nekoliko domaćih i stranih tvrtki. Rok za završetak pripremnih radova je kraj ožujka ove godine kada se očekuje i dobivanje uporabne dozvole. Tehnika gradi u Zagrebu Građevinska tvrtka Tehnika potpisala je dva ugovora o građenju ukupne vrijednosti 18,4 milijuna eura. Prvi je ugovor za izgradnju poslovne građevine u zagrebačkom kvartu Rudeš s tvrtkom Vrbani centar, s cijenom ugovorenih radova od 11,45 milijuna eura. Gradnja počinje odmah, a završetak je ugovoren za 14 mjeseci. Drugi je ugovor za rekonstrukciju, djelomičnu nadogradnju i prenamjenu tvornice Vesna - modna ženska tekstilna konfekcija na Novoj cesti na Trešnjevci. Cijena ugovorenih radova za taj posao je 6,92 milijuna eura. Završetak radova je za 12 mjeseci. Mlijeko i dalje na 3,79 kuna Ne možemo prihvatiti zahtjeve proizvođača mlijeka za povećanjem otkupne cijene mlijeka na 4,09 kuna za litru, kažu u Dukatu. Tvrde kako bi veća otkupna cijena mlijeka povećala cijenu u trgovinama i do devet kuna, čime ne bi mogli konkurirati mlijeku iz uvoza koje ima cijenu do 3,79 kuna. Mliječna industrija ima viškove mlijeka koji iznose oko 30 milijuna kilograma, a nastali su kao posljedica visoke otkupne cijene mlijeka i pada kupovne moći potrošača.

Na smještaj čeka više o Po svemu sudeći, domovi za stare i nemoćne i dalje su dobra investicija u Hrvatskoj. Moguće ih je graditi smještaj i u nekim privatnim domovima, a i stranci su zainteresirani za boravak u luksuznim domovima Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

rema podacima koje smo dobili od Ive Prpić, pomoćnice ministrice socijalne politike i mladih, u Hrvatskoj je krajem 2010. bilo 128 domova za starije i nemoćne osobe od čega su tri državna, 46 županijskih, 79 domovi drugih osnivača. Kako je pojasnila, osim države, osnivač doma može biti i jedinica regionalne i lokalne samouprave (županijski domovi) te vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga te druge domaće i strane pravne i fizičke osobe. Neovisno o tome tko je osnivač, radi se o ustanovama socijalne skrbi za koje vrijede isti normativi, a nadzor nad njihovim radom organizira i provodi nadležno ministarstvo (sada Ministarstvo socijalne politike i mladih). Temeljem tog nadzora, u posljednje dvije godine izrečena je zabrana rada u čak osam domova. Već i ovaj podatak o zabrani rada govori u prilog tezi koja se često mogla čuti u javnosti “kako su mnogi, koristeći nesređenu situaciju u društvenim domovima, iskoristili situaciju da lako zarade na bolesti i starosti

ljudi”. Da se problematici smještaja u društvene domove zbilja pristupalo, blago rečeno, olako i netransparentno, govori i podatak da se u Ministarstvu nije vodila evidencija o duljini čekanja za smještaj. Štoviše, kako je nedavno otkrila potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić, kredit Svjetske banke od 40 milijuna dolara koji je bivša vlada prije osam godina bila do-

Novim Zakonom propisat će se uvjeti za kvalitetniju skrb o starijim osobama, kazala je Iva Prpić bila za kompletnu reformu, pa i informatizaciju sustava socijalne skrbi, potrošen je nenamjenski. Tim su novcem, podsjećamo, sve ustanove socijalne skrbi, pa tako i domovi za stare i nemoćne osobe, trebali biti umreženi. Time bi se automatski dobivao i podatak koliko u kojem domu ima slobod-

nih mjesta i koliko se treba čekati na smještaj. Čekanja i do 10 godina “Procjenjuje se kako trenutačno oko 54.000 ljudi čeka na smještaj, a mnogi čekaju i po 10 godina na smještaj u jednokrevetnoj sobi”, kazao je Mirko Žužić, vlasnik luksuznog doma Oaza koji je prošle godine sagradio u Ključić Brdu pored Velike Gorice. Riječ je, podsjećamo, o trenutačno najluksuznijem domu u Hrvatskoj u čiju j e iz-

gradnju Žužić uložio 31 milijun kuna. Može primiti oko 100 korisnika, a u njemu će u konačnici biti zaposleno oko 50 zaposlenika (socijalnih radnika, radnih terapeuta, fizioterapeuta, medicinskih sestara, njegovateljica, kuhara...). U domu se nalazi i frizerski te pedikerski salon, prodavaonica, kafić, dvorana za druženje te za fizioterapiju, dnevni boravci... Sobe su veličine 27 četvornih metara, svaka ima zasebnu kupaonicu, a neke i vlastitu kuhinju. Naravno, i cijena smještaja je drukčija nego u drugim domovima, iznosi između 6000 i 9000 kuna. Zbog ekonomske krize u njemu po svemu sudeći neće biti puno hrvatskih građana, već uglavnom stranci. Žužić je, naime, pred finalizacijom ugovora s jednom švicarskom agencijom koja će mu slati korisnike, a istražuje i tržišta u dru-

gim zemljama gdje država ne sufinancira smještaj do pune ekonomske cijene. U takvim zemljama, kao što je primjerice Švicarska, smještaj košta i do 10.000 švicarskih franaka, a usluga nije vrhunska jer u domovima rade stranci poput Kineza i drugih koji čak ne znaju ni jezik domicilnog stanovništva. Jasno da je takvim ljudima smještaj i u najluksuznijem hrvatskom domu gotovo sitnica. Može i po mjeri čovjeka “Naravno da sam, prije no što sam se upustio u ovako veliku investiciju, temeljito istražio sve prednosti i mane bavljenja ovim poslom, i svoju sam poslovnu nišu pronašao u gradnji doma koji je u svemu po mjeri čovjeka”, naglasio je Žužić, najavljujući i dodatnu gradnju takvih domova na moru. Temeljni je problem, smatra on,

www.privredni.hr Broj 3713, 6. veljače 2012.

panijskih

( po 10 godina

Par-Mar, Zagreb

čeka se smještaj u jednokrevetnoj sobi

d 50.000 ljudi po modelu javno-privatnog partnerstva, država sufinancira Dubravka Lekić: Novim zakonom riješit će se svi problemi Članica radne skupine koja priprema novi zakon je i Dubravka Lekić, vlasnica Doma Lekić, u čijem su sastavu Centar za rehabilitaciju i Dom socijalne skrbi za starije i nemoćne osobe u Varaždinu, te podružnice u Pustodolu i Pribiću, koji još od 1991. pružaju stalni i privremeni smještaj te rehabilitaciju po najvišim standardima. “Dali smo svoje mišljenje o svim problemima s terena i prema dosadašnjim kontaktima s novim ljudima u Ministarstvu vidim da oni imaju sluha, razumijevanja i volje da se napokon stvari počnu rješavati”, rekla nam je. Nakon informatizacije sustava napokon bi se trebalo znati koliko ljudi zaista treba smještaj jer sada su, kaže, neki ljudi zabilježeni i na 10 lista, a mjesto dobivaju oni koji su prvi na listi, a ne oni kojima je to doista potreba. To nije pošteno i to će se svakako promijeniti, rekla je. Nadalje, nakon kategorizacije koja će se sigurno provesti, napokon će se znati gdje koliko čega ima, tj. ima li potrebe za dodatnim domovima i po kojim kriterijima se smještaj može sufinancirati ili naplaćivati. “Uvjerena sam da će se novim zakonom riješiti svi problemi i uvesti red”, zaključila je Dubravka Lekić. što u Hrvatskoj nije provedena kategorizacija domova, pa se onda i ne zna u kakvom je stanju koji dom i je li stvarno riječ o domu ili nekakvim ubožnicama, višestrukim udomiteljstvima i slično. Nadalje, sustav obnove ili gradnje novih domova u vlasništvu države ili županije, kao i smještaj u njima, potpuno je netransparentan. Primjerice, Grad Zagreb je najavio gradnju doma u kojem će biti manje mjesta nego u Žužićevom, a gradnja će koštati 83 milijuna kuna (gotovo trostruko više nego što je uložio Žužić). Postavlja se pitanje, kaže Žužić, tko takve investicije kontrolira. Sve to opet plaćaju hrvatski građani i na kraju nemaju Ustavom zajamčeno pravo na jednak tretman u pogledu smještaja. Na kraju, Hrvatskoj nedostaje i nekretninski fond iz kojeg bi se vidjelo imaju li

korisnici socijalne skrbi i smještaja po domovima u svome vlasništvu možda i milijunski vrijedne nekretnine. U većini europskih

U gradnju luksuznog doma za 100 korisnika Žužić je uložio 31 milijun kuna; Grad Zagreb je najavio gradnju doma s još manje mjesta, a gradnja će koštati 83 milijuna zemalja, naime, korisnik može takav stan predati u vlasništvo države, ako će za njega dobiti kvalitetan smještaj u domu. Priprema se izmjena zakona “Novim Zakonom o socijalnoj skrbi propisat će se uvjeti za kvalitetniju skrb o starijim osobama, po-

sebice razvijanjem usluga potpore u lokalnoj zajednici kako bi se starijim i nemoćnim osobama pružila mogućnost što duljeg ostanka u vlastitom domu. To će im dati osjećaj sigurnosti da će za sve aktivnosti, koje zbog dobi ili bolesti ne mogu obaviti sami, moći potražiti pomoć u svojoj domicilnoj sredini”, najavila je Iva Prpić. Dodala je i kako nema zapreka da se privatni dom gradi po modelu javno-privatnog partnerstva, međutim bitno je da građevina odgovara propisanim uvjetima u pogledu prostora. Istaknula je također kako se iz državnog proračuna osiguravaju sredstva za rad županijskih domova, te da to ministarstvo i s određenim brojem privatnih domova ima sklopljen ugovor temeljem kojeg takvim domovima plaća uslugu smještaja.

Gdje je nestala škola za ortopedske tehničare? U Hrvatskoj već godinama nema škole gdje bi se ortopedski tehničari mogli obrazovati, pa su tvrtke primorane slati radnike u inozemstvo na edukaciju Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

agrebačka tvrtka Par-Mar osnovana je 1995. godine kao obiteljska tvrtka koja odnedavno radi i u Splitu. Osnivač i vlasnik tvrtke je ortopedski tehničar Zvonko Partelj. Vlastitu je tvrtku pokrenuo nakon što se raspala Ortopedija Zagreb (bivša Banija), u kojoj je prethodno radio. Kako nam je kazala direktorica Martina HlišćŠagud, Par-Mar od prvog dana zapošljava ortoped-

Mali proizvođači pomagala ne postoje u statistici industrijske proizvodnje, a ni u HUP-u nema zasebne udruge tih proizvođača ske tehničare s dugogodišnjim stažem u izradi i opskrbi ortopedskim pomagalima. Od osnivanja pa do danas, u tvrtki je u stalnom radnom odnosu prosječno 12 zaposlenika. “Primarna nam je djelatnost (80 posto) proizvodnja individualnih ortopedskih pomagala. Ta se pomagala rade za svakog pacijenta posebno i specifična su i po veličini i po tipu, a sve to zbog specifičnosti bolesti, oštećenja i/ili anomalija. Imamo i serijska ortopedska pomagala od kojih neka uvo-

zimo sami, a neka kupujemo od dobavljača koji imaju zastupstvo stranih proizvođača u Hrvatskoj. Na primjer, kod nas nema proizvodnje ortopedskih kolica, pa ih nabavljamo od naših dobavljača u Hrvatskoj”, istaknula je Martina Hlišć-Šagud. Proizvodnja na marginama U svom radu redovito surađuju s liječnicima. Ta je suradnja, naglašava, naprosto nužna jer liječnici određuju dijagnozu i na temelju dijagnoze potrebno pomagalo. Također, liječnici koji su propisali pomagalo moraju ocijeniti njegovu funkcionalnost, pa postoji stalna komunikacija liječnika, ortopedskog tehničara i pacijenta. Što se pak tiče novog Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima koji je usvojen potkraj prošle godine, a stupa na snagu 1. ožujka, ocijenila je kako u njemu ima puno nejasnoća, kolizija, suprotnosti među člancima... Proizvođači individualnih ortopedskih pomagala u tom su pravilniku najčešće iznimka, a upravo su ta pomagala istrpjela najviše promjena u smislu smanjenja cijena, dok su neka potpuno izbačena iz Pravilnika. Direktorica Par-Mara smatra kako je proizvodnja danas stavljena na margine. “Čini nam se da u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, s kojim cijelo vrijeme poslovanja imamo ugovor,

ne postoji ni malo volje da se prepozna mali segment proizvođača individualnih ortopedskih pomagala, te da ih se odvoji od drugih pomagala”, kazala je. Mali proizvođači pomagala, navodi, ne postoje ni u statistici industrijske proizvodnje, jednako kao što ni u Hrvatskoj udruzi poslodavaca ne postoji udruga u koju bi se mogli svrstati proizvođači individualnih pomagala. Zato su uključeni u rad HUP-ove Udruge ortopedske tehnike te Koordinaciju specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima i medicinskim proizvodima, što naravno nema mnogo veze s onim čime se bave. Skupo školovanje u inozemstvu No, to nije sve. Naime, u Hrvatskoj već godinama nema škole za ortopedske tehničare, pa su u Par-Maru morali sami financirati skupo školovanje svojih djelatnika u inozemstvu. Tvrtka je školovala dva zaposlenika u međunarodnoj školi Human Study, koju je jedan završio, a drugi pohađa zadnji semestar. Kao i većina drugih poslodavaca, i u Par-Maru očekuju da će nakon ulaska u Europsku uniju biti lakši i jednostavniji protok robe, iskustva, znanja... Isto tako, očekuju da će se učenici i studenti moći školovati za izradu ortopedskih pomagala, kao i da će se napokon početi rješavati niz drugih otvorenih pitanja koje imaju ti proizvođači.

AKTUALNO

*vijesti Dioki deblokiran Nakon sastanka Stožera za obranu Diokija s predstavnicima Vlade objavljeno je kako će ovog tjedna biti obnovljena proizvodnja na dvije lokacije i provedeno vlasničko restrukturiranje, kroz koje bi banke i ostali vjerovnici ušli u vlasničku strukturu i istisnuli dosadašnjeg većinskog vlasnika, poduzetnika Roberta Ježića. Ježić je dosad posjedovao 76 posto dionica Diokija, a usuglašenim modelom zadržao bi nakon provedenog restrukturiranja udjel između pet i šest posto. Radnicima bi se u istom roku trebale isplatiti i zaostale plaće. Prodan Radio 101

Odbor vjerovnika Radija 101 prihvatio je ponudu tvrtke Impossibile Egressus od 6,1 milijun kuna za dokapitalizaciju Stojedinice. Budući da je Impossibile Egressus bio jedini ponuditelj na već četvrtom natječaju za dokapitalizaciju zagrebačke radiopostaje, koja je već dulje vrijeme u stečaju, vjerovnici su dali suglasnost za ponudu kako bi uspjeli naplatiti barem dio potraživanja. Plina dovoljno Tvrtka Podzemno skladište plina koja upravlja skladištem plina Okoli kapaciteta 553 milijuna prostornih metara ističe kako nema problema s isporukom plina unatoč vijestima o smanjenoj isporuci ruskog plina u Europsku uniju. PSP tijekom ove ogrjevne sezone uredno ispunjava sve ugovorne obveze prema svome jedinom korisniku tvrtki Prirodni plin te bez ijednog zastoja u hrvatski plinski sustav isporučuje sve tražene, ugovorom utvrđene količine uskladištenog plina.

Privredni vjesnik Broj 3713, 6. veljače 2012.

Imunološki zavod i Belupo već rade s malezijskim tvrtkama

Farmaceuti šire suradnju s Malezijom Sadašnja robna razmjena između Hrvatske i Malezije iznosi oko 60 milijuna dolara. Pri tome je hrvatski izvoz oko 1,7 milijuna dolara

munološki zavod i Belupo započeli su suradnju s malezijskim tvrtkama, a poslovi bi se mogli i znatno proširiti nakon prošlotjednog posjeta malezijskog poslovnog izaslanstva Hrvatskoj gospodarskoj komori. Prema riječima Darka Dvornika, predsjednika Uprave Imunološkog zavoda, ta tvrtka planira investicije u razvoj i nove proizvodne pogone, a u tome bi mogla surađivati i s malezijskim partnerima. Suradnike u Maleziji pronašao je i Brodarski institut, a za to tržište interes su pokazali i riječki JGL, Končar, Infotehna i druge hrvatske kompanije. Malezijsko izaslanstvo predstavio je Yoke Heng Yean, veleposlanik u Hrvatskoj. Istaknuo je

da hrvatske tvrtke mnoge informacije o poslovnim mogućnostima mogu dobiti u njegovu veleposlanstvu. Članovi izaslanstva

Hrvatske i malezijske tvrtke mogu zajedno razvijati nove proizvode i prodavati ih na tržištu došli su iz pokrajine Perak, u kojoj su, uz ostalo, snažno razvijeni sektori biotehnologije i farmaceutike te obnovljivih izvora energije. Enis Arnaut, direktor Tehnološkog parka Perak, ujedno i direk-

tor tvrtke Nova Beta Technologies, smatra da hrvatske i malezijske tvrtke mogu zajedno razvijati nove proizvode i prodavati ih na tržištu. Arnaut je rodom iz BiH, 17 godina radi u Maleziji, a upravo njegovim zalaganjem ra-

zvija se suradnja Imunološkog instituta, Belupa i Brodarskog instituta s malezijskim partnerima. Ali Askar Mohamad, glavni direktor SEDE, agencije za razvoj obnovljivih izvora energije, opisao je kako Malezija re-

lativno visokim tarifama za otkup energije nastoji ubrzati rast tog sektora. Primjerice, za solarne elektrane do četiri kilovata tarifa je osam eurocenti po otkupljenom kilovatsatu. Nastoje se privući inozemni investitori, jer je plan da do 2050. godine gotovo 75 posto energije dolazi iz obnovljivih izvora. Sadašnja robna razmjena između Hrvatske i Malezije iznosi oko 60 milijuna dolara. Pri tome je hrvatski izvoz oko 1,7 milijuna dolara. Prema riječima Sunčanice Skupnjak Kapić, direktorice Sektora za međunarodne odnose HGK-a, prošlotjedni susret mogao bi potaknuti rast suradnje, s boljom ravnotežom razmjene. (I.V.)

JPP opet u modi

Privatnim novcem do novih škola i studentskih domova Stotine novih škola i dvorana, ali i objekata kulture, pravosuđa, kao i studentskih domova, najavio je ministar gospodarstva Radimir Čačić

eliki dio planiranih državnih investicija u ukupnom iznosu od osam milijardi kuna ove će godine biti realiziran kroz model javno-privatnog partnerstva (JPP). To znači stotine novih škola i dvorana, ali i objekata kulture, pravosuđa, kao i studentskih domova, najavio je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić na otvaranju konferencije o javnom-privatnom partnerstvu u organizaciji kanadskog veleposlanstva. Još jedno područje u ko-

Kroz JPP bi se ove godine trebao realizirati veliki dio planiranih državnih investicija u ukupnom iznosu od osam milijardi kuna jem Čačić vidi priliku za JPP je energetika, gdje već postoje iskustva s termoelektranom Plomin, što je dobar temelj za projekt Plomin 3, vrijedan između 800 milijuna i milijardu eura, koji bi se također mogao realizirati kao jav-

no-privatno partnerstvo. Svi zainteresirani za javno-privatna partnerstva za Vladu su vrlo dobrodošli, poručio je Čačić, koji je siguran da će u iduće četiri godine Hrvatska imati najveća ulaganja u JPP u ovom dijelu Europe, ne

samo razmjerno svojoj veličini, već i u apsolutnim iznosima. Podsjetivši na povijest javnog-privatnog partnerstva u Hrvatskoj, Čačić je istaknuo četrdesetak takvih projekata u Varaždinskoj županiji dok je

on bio župan. Spomenuo je kao dobar primjer i izgradnju velikih sportskih dvorana po istom modelu iako priznaje da je njihova ekonomska opravdanost upitna. U javno-privatnom partnerstvu moglo se učiniti i više da je bilo političke volje, a nje sada ima, jer ova Vlada cijeni JPP kao važan instrument ulaganja, zaključio je Čačić. Dodatni motiv su visoki troškovi najma poslovnih prostora u kojima su sada smještene državne ustanove, a koji iznose oko 36 milijuna kuna godišnje. (D.Ž.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3713, 6. veljače 2012.

Sjednica hrvatske vlade

Gospodarsko-socijalno vijeće

Socijalni partneri zadovoljni smjernicama proračuna

Porezni dug podmirivat će se i nekretninama poduzeća Vlada je osnovala tim koji će uspostaviti sustav naplate potraživanja prema poduzećima koja imaju znatnu imovinu, odnosno nekretnine Igor Vukić vukic@privredni.hr

ug građevinskog poduzeća Industrogradnja prema državi, za porezne i druge obveze, podmirit će preuzimanjem Industrogradnjine zgrade u Savskoj ulici u Zagrebu. Vlada je donijela tu odluku na prošlotjednoj sjednici, s najavom da će i ubuduće na taj način država naplaćivati potraživanja prema poduzećima koja duguju državnom proračunu. Dug Industrogradnje popeo se na 108 milijuna kuna. Prema riječima ministra financija Slavka Linića, glavnica iznosi oko 70 milijuna kuna, dok su ostalo kamate te sudski i ostali troškovi. “Već i ti podaci šalju jasnu poruku svim tvrtkama da se ne isplati odgađati podmirivanje troškova prema državi i čekati da se skupe ogromni iznosi za zatezne kamate”, naglasio je Linić. Vlada je osnovala tim koji će uspostaviti sustav naplate potraživanja prema poduzećima koja imaju znatnu imovinu,

odnosno nekretnine. Podmirivanjem dugova prema proračunu ta bi poduzeća dobivala priliku da deblokiranih računa nastave poslovati, uz očuvanje radnih mjesta. Ministar Linić je dodao da je državno odvjetništvo dalo suglasnost za preuzimanje zgrade Industrogradnje radi naplate poreznog duga. Od poreznih tijela zatražit će se da naprave brzu procjenu vrijednosti tog nebodera od 14 katova u širem centru Zagreba, kako bi se utvrdilo odgovara li njegova sadašnja cijena ukupnim državnim potraživanjima. Ne bude li procijenjena vrijednost zgrade dovoljna, država će upisati hipoteke na drugim Industrogradnjinim nekretninama. Naprijed Nabucco Vlada je prihvatila sudjelovanje Hrvatske u energetskoj mreži Srednjoistočne Europe. Uz pokroviteljstvo Europske komisije, mreži koja će povezivati plinski, naftni i elektroenergetski sektor pristupili su Njemačka, Austrija, Bugarska, Češ-

ka, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovenija. Zemlje potpisnice žele ujediniti energetska tržišta radi osiguranja dostave nafte i plina iz različitih izvora. Spajanjem elektroenergetskih tržišta želi se potaknuti i razvoj obnovljivih izvora energije.

Dug Industrogradnje popeo se na 108 milijuna kuna, pri čemu je glavnica oko 70 milijuna kuna U skladu s politikom Europske unije, Hrvatska i druge zemlje uključene u ovaj dogovor poticat će izgradnju plinovoda Nabucco, koji bi se trebao protezati od Srednje Europe do Turske i dalje prema Iraku i, eventualno, Iranu. Uz povezivanje energetskih pravaca od sjevera prema jugu, podupirat će se i gradnja LNG terminala na pogodnim lokacijama. “Ovim dogovorom definirat će se energetski

koridori koji će biti temelj i za financiranje gradnje uz sudjelovanje europskih fondova”, istaknuo je Radimir Čačić, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo. Hrvatska je dosad imala problema s financiranjem nekih energetskih projekata, poput jadransko-jonskog plinovoda, jer taj pravac nije bio dio službenih europskih energetskih pravaca, dodao je Čačić. Čemu nepotrebni registri Povjerenstvo za informatizaciju javnog sektora, u koje je imenovano nekoliko ministara i državnih službenika, utvrdit će zašto država troši novac na različite elektronske registre od kojih nema previše koristi. Pojedini podaci vode se paralelno u gotovo 16 različitih registara, unatoč napretku informatike i OIB-u, osobnom broju koji je uveden prije nekoliko godina da bi služio kao ključ za povezivanje registara. Država je potrošila mnogo novca za registre, a građani nisu dobili bolju uslugu, zaključili su članovi Vlade.

Nova Uprava Janafa Vlada je predložila nadzornom odboru Jadranskog naftovoda opoziv dosadašnjeg predsjednika Uprave Ante Markova i članova Ante Dodiga i Petra Grđana. Na njihovo mjesto bit će ime-

novani Dragan Kovačević kao predsjednik Uprave te Jakša Marasović i Bruno Šarić kao članovi. U NO Janafa neće ući Srećko Ferenčak, čije je imenovanje Vlada povu-

kla nakon što su mediji podsjetili da je Ferenčak nepravomoćno osuđen za gospodarski kriminal. Za novog ravnatelja Carinske uprave imenovan je Zlatko Grabar.

Smjernice državnog proračuna bile su glavna tema razgovora socijalnih partnera na prošlotjednoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća. Bila je to inače prva sjednica GSV-a od početka rada nove vlade, na kojoj se očekivalo da će predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, sukladno priopćenju koje su poslali dan ranije, tražiti znatnije rezove broja zaposlenih u državnim i javnim poduzećima te promjenu Zakona o radu. Podsjećamo, HUPovci su premijeru Milanoviću bili poručili kako je prilično hrabro dati obećanje da neće biti otpuštanja u javnom sektoru, i to u vremenu kada se iz privatnog sektora na burzu dnevno prijavljuje gotovo 1000 radnika. No, po svemu sudeći, na sjednici ih je smirilo to što je prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić predstavio mjere za oporavak gospodarstva, te da će se rezanjem preko-

vremenih sati, ugovora o djelu i slično, uštedjeti čak dvije milijarde kuna. Sindikati su, kako nam je nakon sjednice rekao predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević, bili zgroženi time koliko je novca bivša vlada trošila na prekovremeni rad i drugo. Sidnikati su predstavnicima Vlade dali i sugestije oko poreznih razreda i poticanja zapošljavanja, a koliko je usvojeno znat će se već ovaj tjedan kad bude gotov prijedlog proračuna. (J.F.)

Berkowitzeva ponuda ipak bez jamstava

Dalmacijavino ipak ide u stečaj

Ministarstvo gospodarstva utvrdilo je da je dokumentacija za kupnju Dalmacijavina, koju je dostavila tvrtka Traubi International, vlasnika Salomona Berkowitza, nepotpuna i neprihvatljiva te se slijedom toga smatra da je ponuditelj odustao. Time su završeni pregovori i stečeni zakonski uvjeti za pokretanje stečajnog postupka. Ministarstvo je Berkowitzu produljilo rok za dostavu dodatne dokumentacije sukladno natječaju, ali do isteka roka nije do-

bilo ni bankarsku garanciju niti očitovanje o prijedlogu kupoprodajnog ugovora. Dalmacijavino tako ide u stečaj, a potpredsjednik Vlade Radimir Čačić najavio je da će država naći načina da radnicima pomogne u što bržoj naplati potraživanja. Kako bi se u takvim slučajevima ubuduće poboljšala pozicija radnika, Čačić je najavio da će uskoro u hitnu saborsku proceduru stići izmjena Zakona o stečaju, prema kojoj će potraživanja radnika dobiti prioritet. (D.Ž.)

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3713, 6. veljače 2012.

( 1,4 mil €

( dodatnih 3%

ukupno uloženo u projekt

Agroturizam Roca - Kuća dalmatinskog pršuta, Velim

Bogatstvo baštine privlači turiste

planirani rast ove godine

Drvoplast, Buzet

Svake godine 30 novih proizvoda Tvrtka proizvodi više od 600 različitih plastičnih profila, poput brtvila za sve vrste građevinske stolarije, aluminijske fasade i termičke mostove

Projekt je osmišljen u duhu dalmatinske baštine pa uključuje, među ostalim, i etno kuću u kojoj se posjetitelji mogu upoznati sa životom dalmatinske obitelji u 19. i 20. stoljeću

a području Šibensko-kninske županije, u mjestu Velim pokraj Stankovaca, proteklog je ljeta otvoren agroturizam Roca koji se još naziva i “Kuća dalmatinskog pršuta”. Iako je za agroturizam zainteresirano sve više turista koji uživaju u domaćoj gastro i enološkoj ponudi, osnovni cilj obitelji Roca je uzgoj i prerada svinjskog mesa pasmine yorkshire, landrasse i duroc od kojih se dobiva vrhunski pršut u tradicionalnoj domaćoj proizvodnji. Trenutno imaju 200 svinja, a farma je uređena u skladu s europskim uvjetima tova u zatvorenom sustavu. Na imanju se nalazi i pršutana, odnosno pogon za proizvodnju suhomesnatih proizvoda s naglaskom na proizvodnji pršuta s tradicionalnim načinom sušenja, a prema higijenskim i ostalim normama HACCP-a. Posjetitelji mogu i konzumirati razne gastronomske proizvode u dalmatinskoj konobi i masliniku. U sklopu projekta je i trgovina koja osim proizvoda agroturizma Roca

nudi i kompletnu gastro ponudu dalmatinskog zaleđa. Iz široke palete proizvoda izdvaja se pršut, dvije vrste kobasica - dalmatinska crvena i dalmatinska ružmarin kobasica, panceta, namaz od svinj-

kilograma maslina. Maslinik je ujedno i terasa za 150 osoba. Pored maslinika nalazi se vinograd sa 1400 trseva sorte dalmatinskog debita, maraštine i plavine”, rekao je vlasnik Ante Roca.

Tu je i trgovina koja nudi kompletnu gastro ponudu dalmatinskog zaleđa ske masti, buđola i sušeni kare. Projekt Kuća dalmatinskog pršuta osmišljen je u duhu dalmatinske baštine pa uključuje i etno kuću u kojoj se posjetitelji mogu upoznati sa životom dalmatinske obitelji u 19. i 20. stoljeću. A nije bilo ni struje ni vode “Ideja o izgradnji agroturizma i Kući dalmatinskog pršuta nastala je prije šest godina kada sam s obitelji kupio teren površine 8000 četvornih metara. Zasađen je maslinik u kojem se trenutno nalazi 50 stabala s kojih se već godišnje ubire oko 1000

“U razvitak cijelog projekta utrošeno je 1,4 milijuna eura od čega je najveći dio iz kreditnih sredstava, potom iz naših vlastitih sredstava, dok je manji dio subvencioniralo Ministarstvo poljoprivrede i Zadarska županija. Inače, mjesto Velim je područje posebne državne skrbi, poljoprivredno područje na kojem nekada nije bilo struje ni vode. Sada smo sve to uredili, pa na imanju tijekom cijele godine možemo primati individualne goste ili turiste koji dolaze u organiziranim skupinama”, istaknuo je Roca.

rvoplast iz Buzeta proizvodi različite vrste PVC granulata za ekstruziju i brizganje, svih vrsta tvrdoća. Granulat koristi u vlastitoj proizvodnji plastičnih profila, a prodaje ga i na tržištu kao sirovinu. Tvrtka proizvodi više od 600 različitih plastičnih profila, poput brtvila za sve vrste građevinske stolarije, aluminijske fasade i termičkih mostova. Zatim su tu lamele za PVC rolete od 37 i 50 milimetara, profili za industriju namještaja (ukrasne lajsne, kuhinjske letvice) te za unutrašnje opremanje (za kontejnere za stanovanje, kamp kućice i montažne kuće). U širokom proizvodnom programu su i profili za čamce i brodove (bokoštitnici, profili za ostakljivanje, rukohvati...), signalizacijski prometni stupići i štapovi za snijeg na cestama. Proizvode se i razne cijevi i bužiri te profili drugih namjena (kutni za keramičke pločice, profili za šatore, cerade i tende, zaptivni profili za tuš kabine, za isticanje cijena na trgovačkim policama, za teniske terene, sjenila u va-

gonima i tramvajima, za optičke kabele...). Razvoj novih proizvoda ovisi o tržišnom interesu. Godišnje proizvedu oko 30 novih proizvoda (plastičnih profila i granulata), isključivo za poznate kupce. Zapošljavanja, ne otpuštanja Kvaliteta i tradicija od 40 godina omogućila je Drvoplastu fleksibilnost u ispunjavanju zahtjeva kupaca, kaže član Uprave Božidar Kado-

Drvoplast je u 2010. imao rast prometa od 46 posto u odnosu na 2009. ić. Oko 50 posto proizvodnje se izvozi, i to na tržišta Slovenije, Italije, Austrije, Švicarske, Njemačke, Francuske, Češke, Srbije, Litve, Mađarske i Bosne i Hercegovine. Drvoplastovi proizvodi preko kupaca dospijevaju i na tržište Švedske, Rumunjske i Poljske. Godišnje proizvedu oko 1400 tona PVC granulata i plastičnih pro-

fila i zapošljavaju 54 radnika. Nedavno su zaposlili dvoje novih stručnjaka, a treću osobu, stipendista koji dolazi izravno s fakulteta, zaposlit će u veljači. U tvrtki u dvije godine nije bilo otpuštanja. Kupci su iz različitih privrednih grana (građevinske, automobilske industrije, industrije namještaja, brodogradnje, prerađivačke industrije i trgovine). Drvoplast je u 2010. imao rast prometa od 46 posto u odnosu na 2009., dok je 2011. ostvareno prometa kao i u 2010. “U planu za 2012. je blagi rast od oko tri posto u odnosu na realizaciju u 2011. U sljedeće tri godine želimo investirati u moderne linije za proizvodnju tvrdih i mekih plastičnih profila, u visini od oko 350.000 eura. Time bismo smanjili troškove i poboljšali konkurentnost nekih postojećih proizvoda, a uveli bismo i nove proizvode koji su u fazi razvoja”, ističe Kadoić. S takvim ulaganjem prosječni godišnji rast Drvoplasta mogao bi iznositi 10 do 12 posto u idućih pet godina. (I.V.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3713, 6. veljače 2012.

( 21 godinu

posluje Studio Magenta

( 44 samostalne izložbe do sada imao Boris Kragić

Šest milijuna digitalnih fotografija u arhivi hvarskog fotografskog Studija

Ljepota je u detalju Uz ostalo, Kragić je vlasnik zasigurno najvećeg arhiva fotografija dalmatinskih autohtonih sorti vinove loze i maslina Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

tudio Magenta osnovao je dugogodišnji profesionalni fotograf i dizajner Boris Kragić. A upravo taj je studio zaslužan što danas imamo ovjekovječene mnoge važne događaje i osobe iz javnog života Dalmacije. Isto tako, taj je fotograf uspio snimiti i najsitnije detalje s najudaljenijih otočića i hridi Jadranskog mora te je vlasnik zasigurno najvećeg arhiva fotografija dalmatinskih autohtonih sorti vinove loze i maslina. U njegovu se fokusu posebice ističu fotografije pošipa i dingača. Pored toga ovaj neumorni fotograf ovjekovječio je i najsitnije detalje s gotovo svih jedriličarskih regata. Iako je poznat u profesionalnim krugovima, šira javnost ga je bolje upoznala kao organizatora tradicionalne Smojine marende koja se održava šestu godinu za redom na rođen-

dan Miljenka Smoje, 14. veljače. U sklopu Marende dodjeljuje se Velika zlatna medalja, rad akademskog slikara Mile Skračića, a do sada su je dobili Ivo Brešan, Davor Štambuk, Vladimir Beara...

Unutrašnjost Dalmacije bit će turistički hit, tvrdi Kragić Uz niz raznih kataloga, Magenta je, kroz 21 godinu koliko posluje, izdala veliki broj kalendara, u prosjeku sedam-osam godišnje. Specijalnost im je turistička fotografija i izrada prospekata. Samo originali “Teško je izbrojiti, ali sam siguran kako imam preko šest milijuna digitalnih fotografija. Ostatak je u slajdovima kojih nemamo toliki broj jer nikada nisam prodavao kopije nego originale”, ističe Boris Kra-

gić, vlasnik Studija Magenta. Iako dugo posluje, tek su ga u zadnjih nekoliko godina u zadovoljavajućoj mjeri prepoznali turistički radnici, kaže Kragić. Smatra da puno ljudi radi u turizmu, ali da mali broj njih prepoznaje kvalitetu. “Nerijetko oni koji odlučuju u turizmu polaze od svog osjećaja i svoje percepcije turizma, a ne onoga kako naš turizam doživljavaju gosti i što se njima sviđa. Prvi sam prepoznao da će stara pučka arhitektura postati jedna od atrakcija našeg turizma. Predviđam kako će se u budućnosti razviti novi oblik turizma jer će se turisti odmicati od obale u unutrašnjost Dalmacije. To se već počelo događati. Zato treba sačuvati stare kuće i sprječavati njihovu devastaciju. Budućnost su vile s pet zvjezdica u Dalmatinskoj zagori”, prognozira Kragić.

Gotovo da nema konobe u Dalmaciji koja nema neku njegovu fotografiju. No njegovi se fotografski radovi mogu vidjeti i u Čileu, Novom Zelandu, Australiji, SAD-u, Kanadi - svugdje gdje ima naših iseljenika. Ljepota Dalmatinske zagore Kragić je do sada imao 44 samostalne izložbe, a posljednja je bila za Božić u Hvaru. “Volim snimati otočne pejzaže, te pripremam izložbe Brača i Korčule. Oduševljen sam pejzažem Mediterana. U posljednje vrijeme sam počeo snimati Dalmatinsku zagoru jer me zanima stara arhitektura, a njome Zagora obiluje. Pored toga, Pelješac je neiscrpno vrelo za svakog fotografa koji želi snimati vinograde, a kao turistička destinacija ima najviše potencijala. Konavle, zadarsko i šibensko zaleđe su područja za kojima će turisti ludovati”, ističe Kragić.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3713, 6. veljače 2012.

“Sa zrnom optimizma u E

Istarski turizam na poljskom Balu rudara

pogotovo sa svojim pose

Snježana Španjol, zamjenica ministr

Nema proda Istra predstavljena na 150 metara dubine Turistička zajednica Istarske županije predstavila je svoje turističke potencijale - u Rudniku soli Wieliczka u poljskom Krakovu

ad se predstavljanje turističkih potencijala Istre u Poljskoj održi u sklopu Bal Barbórkowy - svečanog Bala rudara 150 metara ispod zemlje, te kad se istodobno razgovara o projektu Labin - podzemni

Razgovaralo se o regionalnoj suradnji i korištenju fondova Europske unije grad, može se reći da je suradnja poljskih i istarskih turističkih i kulturnih djelatnika više nego utemeljena. Turistička zajednica Istarske županije predstavila je turističke potenci-

jale u Rudniku soli Wieliczka u poljskom Krakovu. Wieliczka je jedan od najpoznatijih rudnika soli u svijetu i od 1978. nalazi se na UNESCO-vom popisu svjetske baštine. Bal rudara svake godine okupi velik broj uzvanika među kojima su veleposlanici, ministri, državnici, utjecajni gospodarstvenici... Predstavljanje je održano na inicijativu HGKŽupanijske komore Pula koja već dugi niz godina surađuje s Gospodarskom komorom Rybnik i predsjednikom komore Andrzejem Zylakom, a obuhvaćalo je eno, kulinarski, glazbeni i prezentacijski dio. Istarska vina, tartufi te glazbeni duo Magno-

lia iz Vodnjana upotpunili su doživljaj, doznaje se od predsjednice ŽK-a Pula Jasne Jaklin-Majetić. U nizu poslovnih sastanaka istarska se delegacija susrela s ministricom regionalnog razvoja Poljske Elzibietom Bienkowskom, s kojom se razgovaralo o potencijalu istarskog gospodarstva za projekte regionalne suradnje i korištenje fondo-

va Europske unije. Kao zemlja koja je uspješno iskoristila sredstva iz europskih fondova, Poljska može Istri biti najbolji savjetnik i partner. Poljski su partneri pružili podršku u realizaciji projekta Labin – podzemni grad kojem je cilj revitalizacija rudnika odnosno njegova turističko-kulturna valorizacija. (P.V.)

Edukacija radnika i kooperanata Agrokorovih tvrtki

Znanjem protiv minske opasnosti Nakon prošlotjednog početka rada Agro akademije, koncern Agrokor je pokrenuo još jedan značajan edukacijski projekt – Edukacija u svrhu osobne zaštite od minske opasnosti. Naime, u Belju je održana edukacija za kooperante Agrokorovih kompanija koju je Agrokor organizirao u suradnji sa zakladom Hrvatska bez mina. Edukaciji je prisustvovao i predsjednik Republike Ivo Josipović. Prema riječima Ljerke Puljić, starije izvršne potpredsjednice Agroko-

ra za strategijske poslovne grupe i marketing, cilj ove edukacije je informirati i obučiti kooperante Agrokora, Belja, PIKa Vinkovci i Vupika koji žive na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije u blizini minski sumnjivih

površina kako se ponašati da bi opasnost od mina sveli na minimalnu razinu pri obavljanju poljoprivrednih poslova. Ta edukacija je dio programa Agro akademije, novog obrazovnog centra Agrokora. Naglašavajući značaj ovakvog projekta Agrokora i s gospodarskog stajališta, upraviteljica zaklade Hrvatska bez mina Đurđa Adlešič podsjetila je kako zaklada za humanitarno razminiranje Hrvatske od 1999. godine radi na brojnim projektima smanjenja opasnosti od mina te

da im je jedan od glavnih ciljeva omogućiti siguran život ljudi i nesmetan razvitak zajednice. “Zahvaljujući brojnim donatorima i partnerima zaklade, među kojima je i Agrokor, glavne aktivnosti naše zaklade odnose se na razminiranje, izvid, redukciju i obilježavanje minski sumnjivih površina, zatim edukaciju i informiranje, uništavanje uskladištenih mina, pomoć pri rehabilitaciji žrtava, a borimo se i za zabranu korištenja pješačkih mina u svijetu”, rekla je Đurđa Adlešič. (S.S.)

Poticaji za poljoprivrednike trebali bi ostati kontrola korisnika potpora, a sve poljoprivre Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ova garnitura vlasti u Ministarstvu poljoprivrede naišla je na prazne račune i dvostruko veće dugove od očekivanih. Poljoprivrednike sigurno zabrinjavaju i Vladine nedavne najave o smanjenju novca za potpore. U isto vrijeme zajednička europska poljoprivredna politika obilježava pola stoljeća postojanja i priprema se na ozbiljnu reformu koja će imati utjecaja i na nas. O ovim temama razgovaramo sa zamjenicom ministra poljoprivrede Snježanom Španjol. Kratka analiza stanja u Ministarstvu poljoprivrede nakon preuzimanja vlasti pokazala je dugovanja veća od očekivanih. Jeste li iznenađeni brojkama? - Moram priznati da nismo očekivali ovakvo stanje. Očekivali smo iskren i otvoren odnos, da nam se predstavi ono što je napravljeno i ostvareno, kao i ono što nas čeka. Očekivali smo da u tolerantnoj atmosferi preuzmemo vlast i da od početka znamo kakvo je stanje. To se, nažalost, nije dogodilo i sad već mjesec dana gubimo vrijeme na analizu stanja koja nam je trebala biti predstavljena još u prosincu. Umjesto da krećemo u reforme i ostvarujemo planove s kojima smo dobili izbore, morat ćemo još nekoliko tjedana izgubiti na analizu. Interes je poljoprivrednika da se nešto napravi s poticajima u kratko vrijeme, no bojim

se da ćemo još neko vrijeme trebati za svođenje dugova na prepoznatljivu sumu kako bismo krenuli u njihovo rješavanje. Ima li novca za poticaje? - Ministarstvo poljoprivrede će se truditi zadržati poticaje na razini prošlogodišnjih. Reorganizacijom i restrukturiranjem Ministarstva i institucija koje prate ovaj sektor - poput Agencije za poljoprivredno zemljište, Agencije za plaćanje u poljoprivredi, Hrvatske poljoprivredne agencije i ostalih - trebali bismo maksimalno smanjiti troškove za njihov hladni pogon. Tako bi ostalo više novca za potpore seljacima. Naš je program štednja i racio-

AKTU

ALNO

Za izg ra CGO-a dnju milijard a eura str. 14

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3713, 6. veljače 2012.

na prošlogodišnjoj razini ako se smanje troškovi institucija. Najavljuje se veća dno zemljište trebalo bi se staviti u funkciju

EU obilježava 50 godina zajedničke poljoprivredne politike. Koliko mala Hrvatska može sudjelovati u kreiranju te politike? - Već od potpisivanja Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji ide se na radne skupine Europskog vijeća i Komisije. Kolege iz Ministarstva poljoprivrede bit će aktivno uključeni u radne skupine i imat će pravo iznijeti svoj stav. Aktivno će pratiti što se događa vezano uz reforme koje priprema Europska unija - zajedničku poljoprivrednu politiku, reformu uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda, reformu izravnih plaćanja (kod nas poznatih kao poticaji) i reformu ribarske politike. Od početka će biti uključeni u izmjene postojećih regulativa i moći će signalizirati kolegama u našem ministarstvu u kojem se pravcu reforme usmjeravaju kako bismo se mogli kvalitetno pripremiti i proslijediti informacije poljoprivrednicima, ali i javnosti. nalno korištenje. Ne možemo obećavati povećanja poticaja jer ne možemo obećavati ono što ne možemo ostvariti.

Hoće li se povećati kontrola korištenja potpora? - Naša je strategija i prioritet da se uz postojeće

broj 1

JANE povjere Z POTO Č nik EU -a za o NIK kolišš “Hrvat skoj je prirod zaštita e potenc golem ijal”

aje zemlje strancima

Mali ali aktivni

kost imamo od Jadrana preko središnje Hrvatske do Slavonije. Zaista imamo potencijal i trebamo

Svima nam je u interesu poboljšanje i povećanje proizvodnje okrenuti priču te kreativnije iznositi ideje. Zajedno možemo napraviti mnogo i Europi sve to ponuditi. U Hrvatskoj je puno poljoprivrednog zemljišta i dalje izvan funkcije. Kako se to može promijeniti? - Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu koji je vrijedio do kraja prošle godine, jedinice lokalne samouprave trebale su ući u raspolaganje državnim zemljištem i to zemljište dati poljoprivrednim proizvođačima na raspolaganje koncesijom ili zakupom. Većina općina i gradova je to i učinila, a one koje nisu, više to neće raditi. Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Agencija za poljoprivredno zemljište, preuzet će taj posao kako bi se proces ubrzao i sve poljoprivredno zemljište stavilo na raspolaganje proizvođačima. Je li opravdan strah od rasprodaje poljoprivrednog zemljišta strancima? - Sam model po kojemu se poljoprivredno zemljište može dati samo u dugogodišnji zakup ili koncesiju, bez mogućnosti prodaje zemljišta, dovoljno govori o tome.

ZAŠTIT A OKOL

IŠA Stakle nič plinovi ki u čovječ naslijeđu anstva str. 46

in mzealegnaiz

a poljoprivrede

Hrvatska je mala zemlja, na razini statističke pogreške cijele Europske unije. Kako možemo štititi vlastite interese? - Iako smo mali, vrlo smo zanimljivi Europskoj uniji. Na inicijativu kolega iz susjedstva već smo imali sastanke s predstavnicima susjednih zemalja. Imamo vrlo dobre odnose s poljskim kolegama, a i trenutno predsjedajući Danci dali su nam podršku te najavili zastupanje naših interesa i prije nego što dobijemo pravo glasovanja. Hrvatska ima veliki potencijal iako smo mali i sve ovo je za nas veliki izazov. Sa zrnom optimizma možemo postići jako puno, pogotovo sa svojim posebnostima. Izvornost i brendiranje naših proizvoda može pokazati kakvu raznoli-

ODAR ENJE

U-u možemo postići jako puno, bnostima.”

inspekcije kontrola spusti na razine drugih institucija te da se i one u tome angažiraju. Do sada su sve te institucije imale pasivnu ulogu, a u isto vrijeme su veliki korisnici sredstava iz proračuna. Sve te agencije, zavodi i centri trebali bi pratiti proizvođače, pomagati im u pripremanju projekata i informiranju o njihovim pravima i mogućnostima prema zakonima i pravilnicima, no nužno je i da prate proizvodnju. Svima nam je u interesu poboljšanje i povećanje proizvodnje. Sve ćemo učiniti kako bismo angažirali sve institucije da uz poljoprivrednu inspekciju kvalitetno prate rad poljoprivrednih proizvođača.

GOSP

Na pro OBNO m VLJIVI tone in etnicama Vjetro IZVORI fe elek otpada ktivnog k a o izaz trane str. 28 brodo ov za gradnju str.

· sviba nj 2011 . · godin a I.

OTPAD sirovin a

na kriv mjestu ome ODR

ŽIVI

RAZV

ODRŽ

OJ • EKO

IVI RA

LOG

IJA • ODG OV

VLJEN VO ŽI O PO • ZDRA SLOV VANJE NJOE O POASL • RN ZDRA DGOVO VO Ž A • O IVLJE LOGIJ NJE • EKO ZVOJ

ORN

lenaizin zea m g anj 2011. broj 2 · srp

I. · godina

ENTNA INTELIG i izazov europsk j o Hrvatsk

tječaji Javni na zaštitu za ne mare okoliša

OGIJE

TEHNOL

vozila Stoljeće na vodik

TNIŠTVO

PODUZE NO

AKTUAL

jekti u OIE pro irokracije b raljama

vodnja Ekoproize n vi še ra g

ODRŽIVI RAZVOJ • EKOLOGIJA • ODGOVORNO POS LOVANJE • ZDR AV AV AVO VO O ŽIVL ŽIV IVLJ VLJ VLJE V VL LJ L LJEN JEN JENJ ENJE NJ JE E

in mzealegnaizin broj 3 3·pros prosina inac c 2011. 2011.·g godina odina I.

U GODINI SUŠE

ZAŠTITA VODA

KAO ST STRATEŠKI INTER RE ES

Akvakultura: hrana budućn ćnos osti ti traži poduzze etn ttni nik ke k e AKTUALNO

Kako djeluju pročistač ači čii komunalnih voda

ENERGETIKA

Usk U skor oro ro o grad gra radn radn a nja nja p prve rvve rve ve geo g ge geot e erm rma rma a alne lne ne e elek ellektr e lektran tran tra ra a e an

REGIONALNI RAZVO J

U Lo Lonj onj njsk n jjsk ssk sko ko polje polljlje po j vrać rać a aju ać a aj se em mlad lladi lad la ad a adi dii d

Uskoro novi, četvrti broj!

14 AKTUALNO Istraživanje EduCentra

Čak 78 posto ispitanika koristilo dodatnu privatnu poduku

Prema nedavnom istraživanju specijaliziranog portala za ponudu edukativnih programa EduCentar, čak 78 posto ispitanika, uglavnom mlađe populacije, koristilo je dodatnu privatnu poduku iz određenih predmeta. Najviše njih, 39 posto, kao glavni razlog za instrukcije navelo je vlastitu lijenost, a potom loša predavanja (31 posto), nedovoljno dobar školski sustav (24 posto) te nemogućnost shvaćanja pojedinih predmeta (21 posto). Kako se navodi u priopćenju EduCentra, većina ispitanika (32 posto) plaćala je instrukcije 50 kuna po školskom satu. Nešto manje njih (29 posto) za poduku je izdvajalo 80 kuna, dok je 12 posto izdvojilo i više od 100

kuna po satu. Petini ispitanika (19 posto) instrukcije su bile besplatne, a riječ je o ispitanicima koji su instrukcije dobivali od prijatelja ili članova obitelji. Instrukcije su se najviše tražile za prirodne predmete: matematiku (82 posto), fiziku (30 posto) i kemiju (27 posto). Od jezika “najproblematičniji” se pokazao engleski što potvrđuje 15 posto ispitanika, dok ih je pet posto zatražilo poduke i iz materinskog jezika. Četvrtina ispitanika (23 posto) navela je ostale predmete kao što su mehanika, biologija, nacrtna geometrija i slično. “Da su instrukcije ‘proizvod’ modernog doba pokazuje podatak da ih najviše pohađaju mladi (83 posto) do 25 godina starosti”, navodi se u priopćenju. (J.F.)

*vijesti Rast nezaposlenosti Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na kraju siječnja registrirana je 334.001 nezaposlena osoba. U prosincu je evidentirano 315.438 nezaposlenih osoba što znači da je u mjesec dana broj nezaposlenih porastao za više od 18.000, a u dva mjeseca više od 31.000. Procjenjuje se kako bi do travnja nezaposlenost mogla premašiti brojku od 350.000.

Selo treba milijardu kuna Ukoliko se ispune najave o smanjenju potpora za poljoprivredu za oko milijardu kuna, to će upropastiti hrvatsko selo, kaže predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Mijo Latin. “Bez te milijarde hrvatsko selo ne može preživjeti, a mnoga gospodarstva, pogotovo mala, morat će ugasiti poljoprivrednu proizvodnju”, kaže Latin. Poručio je građanima koji se ne bave poljoprivredom kako poljoprivrednici ne traže kruha preko pogače, već samo ono na što imaju pravo i što je regulirano zakonom.

Privredni vjesnik Broj 3713, 6. veljače 2012.

( oko 8% austrijskih seljaka nudi turistički smještaj

Agroturizam u Istri, Slavoniji i Baranji

Za milijune prih turizma nije nuž Agroturizam u Europi godišnje donese oko 12 milijardi eura; istarske obitelji od agro Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

spoređivati turističke potencijale Slavonije i Baranje s jedne te Istre s druge strane, na prvi je pogled - neozbiljna misija. Međutim, kada je riječ o razvoju agroturizma u te dvije hrvatske regije, usporedba je puno smislenija. Komparativni razvoj agroturizma u Osječkobaranjskoj i Istarskoj županiji naziv je četverogodišnjeg znanstvenog projekta koji je okončan krajem protekle godine. Projekt je financiralo Ministarstvo znanosti, a nositelji su bili znanstvenici

Istarski agroturizam vinula je u visine dobra institucionalna podrška Županije prije 15 godina s osječkog Ekonomskog fakulteta i porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam. “Projekt je pokrenut 2007. godine s ciljem doprinosa repozicioniranju turističkog proizvoda Hrvatske koji se, u ono vrijeme, pozicionirao na sintagmi ‘sunce i more’. Pri osmišljavanju projekta polazna pretpostavka bila je da postojeći resursi - prirodni, kulturološki, ljudski i drugi - imaju potencijala stvoriti komple-

mentarnu turističku ponudu u kontinentalnom dijelu Hrvatske i minimizirati negativne efekte postojećeg imidža turizma u Hrvatskoj. Dodatni cilj definiran je u smislu pozitivnog utjecaja na ekonomski i socijalni razvoj dviju županija odnosno njihovih ruralnih dijelova koji zaostaju ili stagniraju”, objasnila je za Privredni vjesnik dr. Mirna Leko Šimić, profesorica Ekonomskog fakulteta i voditeljica projekta. Učiti, ne kopirati Sudionici ovog zanimljivog projekta nisu se postavili isključivo s pozicija učitelj (Istra) i učenik (Slavonija i Baranja). “Istra ima dugu tradiciju bavljenja turizmom i sigurno da od nje puno

toga možemo naučiti. Međutim, to su konceptualno različita područja - od navika ljudi, geografskih karakteristika i prije svega dostupnosti jer je jasno da su Istri bogata tržišta na dohvat ruke. Učiti trebamo, ali ih kopirati ne trebamo. Nužno je unaprjeđivati turističku ponudu, poticati razne manifestacije, obogaćivati doživljaj i skretati pozornost na sebe kvalitetom i posebnošću”, rekao je Antonio Sobol, direktor Turističkog ureda TZ-a Osječko-baranjske županije. To potvrđuje i Robert Baćac, direkor istarskog Ruralisa (interesno poslovno i profesionalno udruženje dionika seoskog turizma Istre) i UNDP-ov nacionalni konzultant za agroturizam.

“Potencijal Slavonije i Baranje je zaista velik. Usudio bih se ustvrditi čak i bolji i veći od Istre: jaka tradicijska osnova, jaka proizvodnja tradicijskih proizvoda, aktivna poljoprivreda. Istru je, što se agro i ruralnog turizma tiče, vinula u visine dobra institucionalna podrška Županije u razvoju agroturizma prije petnaestak godina, stalan rad na motivaciji ljudi da krenu u ovaj posao, kao i permanentno zalaganje za povezivanjem agroturističkih usluga Istre s drugim tržištima. Inicijative (seoska turistička gospodarstva) koje su se dogodile u Slavoniji i Baranji, a većinu sam imao sreće i osobno posjetiti, zaista su kvalitetne i konkurentne i u tom smjeru potrebno

www.privredni.hr Broj 3713, 6. veljače 2012.

( 100.000 smještajnih jedinica ( 1,3 mil kreveta za agroturizam registrirano u Europi

ukupno u takvim objektima u Europi

oda od žno more turizma zarade blizu sedam milijuna eura. Svoj dio tog sve bogatijeg turističkog kolača žele zaraditi i Slavonci i Baranjci baziranu na tradiciji, adekvatno je plasirati kao informaciju na tržište i ‘baciti udicu’ u više voda”, objašnjava Baćac. Nedostaje kohezije Pored “dobro upakirane udice”, Slavoncima i Ba-

Nedostatak mora Slavoniji i Baranji nije nikakav hendikep, smatraju Istrani: ni gosti koji u Istru dolaze zbog agroturizma ne koriste more kao privlačan faktor je i dalje nastaviti”, kaže on. Baćac dodaje kako za bolju tržišnu vidljivost i još bolji razvoj Slavonija i Baranja trebaju i nadalje ponudu u agorturizmu usmjeravati na domaćinstva koja nude smještaj, hranu i raznoliku dodatnu ponudu iskorištavajući pritom sve prirodne, kulturne i tradicijske potencijale. Sadašnju ponudu potrebno je umrežiti, “upakira-

ti” i agresivnije krenuti u osvajanje turističkih tržišta, i rezultat neće izostati. Agroturiste ne zanima more Kada ih se uspoređuje s istarskim agroturizmom, slavonsko-baranjski turistički djelatnici najčešće tvrde kako je Istra u golemoj prednosti jer ima more i bogate susjede poput Talijana i Slovenaca. Međutim, njihovi istarski

kolege ih uvjeravaju da to baš i nije tako. “Što se mora tiče, to što ga Slavonija i Baranja nemaju nije nikakav hendikep. Gosti koji u Istru dolaze zbog agroturizma uopće ne koriste more kao privlačan faktor, a vrijedi i obrnuto, gosti koji dolaze u Istru zbog mora i sunca nisu gosti agroturizma. Nadalje, zbog toga što Slavonija i Baranja nemaju za susjede Talijane i Sloven-

ce ne treba očajavati. I Talijani i Slovenci su malobrojni korisnici istarskog agroturizma. Razlog tomu je što je za njih atraktivnije more, dok agroturizam sličan istarskom imaju i kod kuće. Gosti agroturizma su svugdje po svijetu. U Istri ih je najviše iz Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Nizozemske, ali i iz Japana, SAD-a i Australije. Bitno je ponuditi atraktivnu uslugu

Agroturizam u Europi Pojam agroturizam izvorno je talijanskoga podrijetla i nastao je spajanjem dviju imenica, agricoltura (poljoprivreda) i turismo (turizam). Iako je sam pojam agroturizam internacionalan i prepoznatljiv u turističkoj terminologiji, brojne ga zemlje razvijaju pod vlastitim nazivom i tako ga pokušavaju internacionalizirati. Tako je engleska verzija agroturizma farm holidays, francuska verzija tourisme á la ferme, austrijska verzija je Urlaub am Bauernhof...

ranjcima nedostaje sinergijsko, zajedničko djelovanje. Naime, kako kaže dr. Mirna Leko Šimić, posljednjih nekoliko godina u Osječko-baranjskoj županiji se razvio cijeli niz uspješnih pojedinačnih agroturističkih “priča”, ali nedostaje kohezije koja bi stvorila sinergijske efekte zajedničkog regionalnog agroturičkog proizvoda, kao što je to slučaj u Istri, dobrim dijelom za-

hvaljujući Ruralisu. Iako neki univerzalni recept za razvoj agroturističkog proizvoda ne postoji, činjenica je da u Osječkobaranjskoj županiji, za razliku od Istarske, ne postoji efikasna infrastruktura za razvoj agroturističkog proizvoda. Stvari manje-više još uvijek leže na poduzetničkoj inicijativi pojedinaca ili rijetkih primjera objedinjavanja ponude kao što je etno selo Karanac. “Većina poduzetnika koji se bave agroturizmom nemaju ekonomsko obrazovanje i uče u hodu što često nije najefikasnija metoda. Mislim da je u obje županije ostvarena dobra suradnja s pojedinačnim agroturističkim subjektima u smislu njihove edukacije, ali i pomoći u osmišljavanju razvojnih strategija na temelju rezultata istraživanja koja su proveli naši znanstvenici. Ipak, još uvijek se radi o razini pojedinih subjekata, a sada bismo se trebali prebaciti na razinu županije ili regije kao agroturističke destinacije”, zaključuje dr. Mirna Leko Šimić.

Skroman postotak, a vrijedan prihod Europska iskustva u agroturizmu su različita. Francuska, Irska, Njemačka imaju oko tri posto agroturističkih gospodarstava u odnosu na ukupni broj gospodarstava, a Italija tek 0,3 posto agroturističkih u odnosu na ukupan broj poljoprivrednih gospodarstava. U Austriji oko osam posto svih seljaka nudi turistički smještaj. No, gledajući udio agroturizma u ukupnom turizmu, u Europi je u takvoj ponudi 100.000 smještajnih jednica sa 1,3 milijuna kreveta koji kreiraju prihod od čak 12 milijardi eura godišnje.

Udio seoskih gospodarstava odnosno agroturizma u ukupnom turizmu Istre iznosi 1,6 posto. Ti podaci izgledaju prilično skromno, međutim, stavljajući ih u kontekst ruralnih područja na kojima živi 36,3 posto stanovnika, imaju značajnu ulogu u gospodarstvu. Naime, prihod od istarskog agroturizma u 2010. godini je dostigao 6,7 milijuna eura, a ostvarilo ga je 18.727 turista.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3713, 6. veljače 2012.

( više od 10.000 ha

zasijanih uljanom repicom mora biti preorano

( 90% uljane repice za ovu godinu izgubljeno

Nova proizvodna sezona u poljoprivredi pred velikim je iskušenjima

Nikad neizvjesnija pr Sve najave govore kako će 2012. godina biti jedna od najtežih za poljoprivrednu djelatnost Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ktualni trenutak hrvatske poljoprivrede, a napose ratarske proizvodnje, nevjerojatno nalikuje sadašnjoj fazi razvoja pšenice posijane u protekloj jesenjoj sjetvi. Krhki struk kasno iznikle pšenice koja jedva da je krenula u stabilniju fazu busanja, iznemogla zbog (pre)suhog tla i napadnuta od poljskih miševa, posljednjih je dana izložen i naglom padu temperature i oštrim jutarnjim mrazovima. Istovremeno ta ista pšenica, kao i seljaci koji su je zasijali, doslovno očekuju – spas s neba. Pšenica vapi za bogatim snježnim pokrivačem koji će je zaštititi od opake hladnoće i donijeti toliko potrebnu vlagu tlu, a seljaci očekuju financijsku pomoć države koja bi kroz potpore dala toliko potrebnu injekciju za predstojeće proljetne radove. Sudeći prema svemu, nebeske želje pšenice u najvećem su dijelu ostvarene proteklog vikenda, dok će se one druge - “nebe-

ske” želje seljaka – ostvariti puno teže. Nikad gore “Na pragu smo jedne od najneizvjesnijih godina kada je riječ o poljoprivredi jer smo prošle godine, uz ekonomsku krizu, imali izuzetno sušno razdoblje. Sve najave govore kako će 2012. biti jedna od najtežih godina za poljoprivrednu djelatnost”, kaže Ernest Nad, stručnjak za poljoprivednu djelatnost pri HGK Županijskoj komori Osijek. “Izvjesno je da su prema proizvođačima ostala velika dugovanja. Gotovo sve predradnje važne za kvalitetne proljetne sjetvene poslove su ili zakasnile ili izostale: oranice nisu na vrijeme poorane zbog dugog sušnog razdoblja, izostala je dobra priprema dubokog oranja i bacanja mineralnog gnojiva, a izostale su i kasnije potrebne oborine. Dakle, sve pretpostavke za kvalitetnu proljetnu sjetvu su izostale, a sada se još vodi i prava bitka oko novca. Poslovne banke su uvele restriktivnu politku prema poljoprivredi te se ne nude povolj-

na sredstva za kreditiranje proljetne sjetve. K tome su porasle cijene reproduktivnog materijala poput zaštitnih sredstava i sjemena, najavljuje se i poskupljenje umjetnih gnojiva, a svjedoci smo i nenormalnog porasta cijena goriva. Najjednostavnije rečeno, svi ulazni troškovi su poskupjeli i logično je da u takvoj nestašici sredstava poljopri-

Ako državne potpore stignu doslovno do kraja lipnja, od proljetne sjetve neće biti ništa, kaže Matija Brlošić, predsjednik udruge Brazda vrednici puno očekuju od nadležnog ministarstva. Istovremeno smo u situaciji da državni proračun još nije donesen, a pri tome je i veliko pitanje koliko će proračun biti prihvatljiv proizvođačima. To više, jer postoje i ranije obveze prema ranijim kreditima poslovnih banaka, prema dobavljačima i svima drugima u tom lancu. Stoga proizvođači s

pravom postavljaju pitanje – kako dalje. Uz najavljeno povećanje PDV-a zasigurno dolazi do tihog kontinuiranog rasta svih cijena i bit će to jedna od najskupljih proizvodnji. U svim tim uvjetima je doista teško reći kakva će biti sudbina proizvođača na kraju obračunskog razdoblja”, objasnio je Ernest Nad. Kukuruz najpopularniji Kada je riječ konkretno o proljetnoj sjetvi, najveći dio površina gotovo će sigurno biti zasijan kukuruzom. Samo na području Osječko-baranjske županije očekuje se da će pod kukuruzom biti i do 90.000 hektara jer je sadašnja cijena kukuruza na svjetskom tržištu izuzetno dobra uz tendenciju ponovnog rasta. Naime, cjelokupno svjetsko tržište zbog suše, ali i zbog potrebe za hranom, diže cijene ratarskih kultura. “U cijeloj toj priči iznimno je veliki značaj porasta cijene energenata, odnosno energije, što diže i cijenu poljoprivrednih proizvoda. Naime, poljoprivredna proizvodnja je

dijelom usmjerena i prema energetici kroz proizvodnju alternativnih izvora energije kao što je biodizel. To je samo dodatni čimbenik koji itekako utječe na svjetske cijene poljoprivrednih proizvoda”, kaže Nad. Dobar interes vlada i za sjetvu soje i suncokreta jer su cijene relativno zadovoljavajuće. Određeno nezadovoljstvo postoji zbog još uvijek vlasnički nesređene situacije s Tvornicom ulja Čepin, ali velika očekivanja u tom su dijelu usmjerena prema očekivanim konkretnim potezima nove vlade. To je osobito važno i zbog činjenice da je čepinska uljara u znatnoj mjeri kreditirala neposredne proizvođače uljarica. Iako je još uvijek kalendarski zima u punom jeku, kad to vremenski uvjeti omogućavaju, ipak se obavljaju određeni poslovi na oranicama. Trenutno se provodi prihrana pšenice, a postupno se ugo-

varaju i proizvodnje s velikim tvrtkama. Problem je u tome što su potpuno nepoznati uvjeti predstojeće poljoprivredne proizvodnje - počevši od cijena repromaterijala do cijena bankovnih kamata. Sadašnja neizvjesnost će potrajati sve dok ne dođu prva proračunska sredstva, a koja se željno očekuju do kraja velja-

www.privredni.hr Broj 3713, 6. veljače 2012.

( za 900 mil kn

radovi počeli još krajem siječnja

najavljeno smanjenje sredstava za potpore poljoprivredi

roljetna sjetva če. Naime, kako navodi Ernest Nad, državna poticajna sredstva bit će pravi poticaj za nešto veća ulaganja proizvođača kako bi se prišlo kvalitetnoj sjetvi. Sve u cilju da se visokom proizvodnjom postigne zadovoljavajući rezultat. I miševi protiv seljaka Što se pak stanja ostalih zasijanih ozimih kultura tiče, pšenica je zahvaljujući prosinačkim kišama ipak nikla na zadovoljavajući način. “No, budući da ni jedno zlo ne dolazi samo, uz posljedice sušne godine, sada smo suočeni s pravom najezdom voluharica, glodavaca, miševa koji uništavaju ono što je koliko-toliko uspjelo ponići”, kaže Matija Brlošić, predsjednik udruge seljaka Brazda, dodajući kako je to pak posljedica neuobičajeno tople zime koja je nad većim dijelom kontinentalne Hrvatske vladala do proteklog tjedna. Ali ni tu nevoljama slavonskih ratara nije kraj. Naglo zahlađenje s jutarnjim temperaturama od 10 i 12 stupnjeva ispod ni-

štice možda će uništiti spomenute štetnike, ali može i ozbiljno oštetiti nedovoljno stasale žitarice.

Pšenica je zahvaljujući prosinačkim kišama ipak nikla na zadovoljavajući način Nakon svih proživljenih prirodnih nepogoda, pred seljacima je proljetna sjetva za koju su potrebna nova ulaganja. Stoga su na neki način logična njihova velika očekivanja od države, odnosno nadležnog ministarstva vezana uz isplatu potpora za jesensku sjetvu iz 2010. godine, odnosno za kulture iz roda 2011. godine. Bez tih sredstava, seljaci će teško - neki tvrde da neće biti ni moguće - obaviti predstojeću proljetnu sjetvu. “Razumjeli smo nužnost prilagođavanja kriterijima Europske unije oko kasnijih rokova isplata potpora i prihvatili kriterij prema kojem se potpora za, primjerice, ovogodiš-

nji urod isplaćuje čak do 30. lipnja sljedeće godine. Prošli ministar je obećao kako će nastojati da do isplata ipak dođe ranije, odnosno do kraja siječnja ove godine. Međutim, bili su izbori i došla je nova vlast koja se, naravno, ne mora držati usmenih obećanja prošle vlasti. No, zbog prošlogodišnje suše financijska situacija seljaka je takva da danas mnogi nemaju ni za pokrivanje elementarnih troškova života, a kamoli obrtnih sredstava koja bi mogli investirati u novi proizvodni ciklus, odnosno u proljetnu sjetvu. Stoga ako novac državne potpore stigne doslovno do kraja lipnja, od proljetne sjetve neće biti ništa. To više što iz Vlade dolaze informacije kako će se novim proračunom sredstva za potpore poljoprivredi smanjiti za 900 milijuna kuna. Ako se to zaista dogodi – nas više neće biti. Da bismo novoj vlasti objasnili svoj problem, zatražili smo hitan razgovor s predsjednikom Vlade. Odgovor i sastanak čekamo do srijede, 8. veljače, a ako do tada ne bude sastanka, bit ćemo

prisiljeni 9. veljače izaći na ceste”, poručuje Matija Brlošić dodajući kako je nedopustivo da se novim proračunom seljacima režu troškovi za poslove koji su odrađeni prošle godine. Odnosno, da se na seljake primjenjuju retroaktivne negativne mjere. Na milost države i neba Izvjesno je da je pred velikim i malim poljoprivrednim proizvođačima sezona koja će se pamtiti po teškoćama. Međutim, ostaje dojam da proizvođači (osobito oni koji rade na manjim površinama) tradicionalno previše očekuju od države, ali i od neba. Svakako bi trebala biti neupitna dugovanja prema seljacima na osnovi prošlogodišnjih poslova (iznosi državnih potpora), ali je isto tako neupitno da bi buduće odnose u hrvatskom agraru trebalo postaviti na puno realniju osnovu primjereniju suvremenoj i produktivnoj poljoprivrednoj proizvodnji koja neće svake godine ovisiti isključivo o milosti države i neba ili prijetnjama seljaka javnim prosvjedima.

Kako siješ – tako ćeš i žeti Određeni postupci vezani uz proljetnu sjetvu, ako vremenski uvjeti omogućavaju, počinju već krajem siječnja. Konkretno, kada je riječ o površinama planiranim za šećernu repu, počinje zatvaranje zimske brazde i bacanje mineralnog gnojiva. Također, ako vrijeme dopušta, početkom veljače se kreće u zaštitu jesenskih usjeva i prihranu. Nadalje, u veljači se radovi intenziviraju sjetvom jarih kultura kao što su zob i ječam, dok u ožujku započinje sjetva šećerne repe, a u travnju sve ostalo. “Svi ti poslovi traže prilične investicije kao što je kupnja gnojiva, zaštitnih sredstava i naravno – goriva. Zato,

ako ne dobijemo ta sredstva, nećemo biti u stanju obaviti niti prihranu već posijanog, a ne treba previše objašnjavati što to onda znači za konačni rezultat – za kvalitetu i količinu očekivanog uroda na ljeto. Dugo sam u ovom poslu. Pamtim dobre i loše godine, ali ovako neizvjesne situacije zaista nismo imali nikada”, zaključio je Matija Brlošić.

goleme štete zbog suše

Uljana repica: morat će zaorati ono što su zasijali Prepoznatljivi kadrovi izrazito zlatno-žutih površina rascvjetale uljane repice krajem proljeća ove će godine nažalost biti prava rijetkost u istočnoj Slavoniji. Naime, zbog sušnih uvjeta u vrijeme jesenje sjetve, ali i tjednima poslije, mnogi slavonski ratari bit će prisiljeni zaorati površine jesenas zasijane uljanom repicom. Neki su to učinili još početkom prosinca kada je bilo izvjesno da iz presuhe zemlje klijavost neće biti zadovoljavajuća. Zahvaljujući neuobičajeno toplom prosincu, dio ratara na te je površine - usprkos davno prošlim agrotehničkim rokovima - posijao pšenicu. Ipak, većina se nadala da će od uljane repice ipak nešto biti. No, sada je potpuno izvjesno da neće. Prema riječima Matije Brlošića, moguće je da će se i više od 10.000 hektara tako

zasijanih površina biti preorano i naknadno zasijano nekim drugim kulturama. “Zbog najsušnije godine otkako se provode meteorološka mjerenja na našim područjima, 90 posto zasijanih površina uljanom repicom morat će se zaorati. Ne pamtim takav primjer da se tako masovno morala zaorati neka zasijana kultura. Naravno, takva situacija ratarima povećava ionako velike troškove jer za jesenju sjetvu potrošeno je sjeme, zaštitna sredstva, plavi dizel... Sve je to koštalo, a koštat će još i više ako se te iste površine budu trebale zaoravati, pripremati za sjetvu neke druge kulture i baciti neko novo sjeme. K tome, pitanje je kakav će urod donijeti tako zasijana kultura jer zemljište nije imalo potrebnu zimsku brazdu za proljetnu sjetvu”, objašnjava Brlošić.

18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3713, 6. veljače 2012.

( rekordnih 10,4%

dostigla stopa nezaposlenosti u eurozoni u prosincu

( to znači 23,8 mil ljudi bez posla, od čega 16,4 milijuna žena

Zoran Milanović u Bruxellesu:

Hrvatskoj odgovara financijska disciplina Hrvatski problemi su u vremenima stezanja remena jednaki kao i europski, mjere štednje su neizbježne, no valja ih balansirati na takav način da ne uguše rast ropskom strujom koju valja držati na uzdi ovakvim populističkim potezima. U kontekstu fiskalnog pakta češko je protivljenje više načelne naravi, vezano uz ustavna ograničenja.

Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

“

edno je bitno, od danas sve o čemu se na summitu raspravlja postaje za Hrvatsku domaća politika. No, Hrvatska je suverena država, ima svoje interese i borit će se za njih po pravilima Europske unije”. To su izjave premijera Zorana Milanovića na njegovom prvom službenom obilasku institucija EU-a i potom sudjelovanju na summitu posvećenom oporavku europskog gospodarstva. “Po prvi put kao aktivni promatrač”, očitovao se u priopćenju predsjednik Vijeća Herman van Rompuy. Postreferendumsko razdoblje ulazak je u novu fazu priprema za članstvo. Ministri ili njihovi zamjenici redovno dolaze na sjednice Vijeća, očito s pripremljenim prijedlozima i mišljenjima što je dobar znak, pogotovo na početku prilagođavanja. Kao i na domaćem terenu, i na ovom europskih poslova nema vremena za gubljenje, u tijeku je nekoliko

Rast je glavni cilj Hrvatski problemi su u vremenima stezanja remena jednaki kao i europski, mjere štednje su neizbježne, no valja ih balansirati na takav način da ne uguše rast. Milanovićeve se usporednih značajnih rasprava, prvenstveno o idućem srednjoročnom proračunu EU-a (2014. – 2020. godine) te o reformi poljoprivrede. U vodama ekonomske politike, pritisnuti tržištima i glasinama, zgušnjavaju se ideje krećući se prema europskom rješenju. Točnije, europskom kompromisu jer nisu svi najzadovoljniji aranžmanima čak i kada se paktom o financijskoj disciplini utvrđuje ponašanje koje bi se trebalo podrazumijevati kao domaćinsko i u interesu zemlje, makar u nekom idealnom svijetu bez sklonosti političara prema igranju sa zaduži-

vanjem. U ovom trenutku nije ni izvjesno hoće li se s promjenom vlasti mijenjati i politika. Vrijeme je za stroga pravila Naslovnice u hrvatskim medijima komentirale su premijerove izjave o financijskoj disciplini kao njegovo prihvaćanje EU-ova fiskalnog pakta. Milanović je izjavio sljedeće: “Riječ je o vrlo strogom pravilu, Hrvatska će se, i prije nego što se to od nje očekuje, obvezati na njegovu primjenu”. Radi se o nastavku domaće politike uz još jedno podsjećanje premijera

na “dosta strog” domaći Zakon o fiskalnoj odgovornosti; Vlada je novi proračun slagala idući i iznad zakonskih parametara. Što se fiskalne discipline tiče, makar na papiru, Hrvatska ne bi trebala imati problema priključiti se društvu 25-orice sklonih pristati na “neobičan tip ugovora”, primijetit će pravnik u Milanoviću, odnosno aranžman za koji se ni nakon summita ne zna kako će izgledati i zašto mu se otvoreno protivi jedna jedina članica (Velika Britanija) s netom priznatom milijardom funti javnog duga, ali i sa snažnom torijevskom antieu-

Bit će još neizbježnih zaduživanja, odatle i briga da se očuva kreditni rejting zemlje izjave ne razlikuju od opaski bilo kojeg premijera u EU-u: “Nema sreće smanjujemo li deficit ukoliko ne postoji rast; borimo se i za vrijeme i za povjerenje ulagača, cilj nam nije rezanje deficita i smanjenje potrošnje, to je samo privremeno sredstvo da postignemo rast kako bismo ga iz godine u godinu imali više;

samo tako ima smisla i samo tako Hrvatska može vraćati dugove, stvarajući novu vrijednost do trenutka kada joj zaduživanje možda neće trebati”. (Poruka između redova glasi: bit će još neizbježnih zaduživanja, odatle i briga da se očuva kreditni rejting zemlje kako cijena zaduživanja ne bi prešla prag održivosti - što se dogodilo u nekim zemljama eurozone, poput Grčke i Portugala.) Prvi službeni dolazak premijera Milanovića u Bruxelles bio je naglašeno radni, bez pompe, slikanja i velikih zajedničkih izjava, primjereno trenutku. Za sada, start je obilježio poslovan, ozbiljan pristup specifičnim temama. Nakon što je hrvatski ugovor o pristupanju ratificiran u Slovačkoj, a i u Velikoj Britaniji već je pokrenuta s time povezana procedura, uskoro bi mogla krenuti i masovnija ratifikacija, po svoj prilici nakon skore analize izvještaja o monitoringu.

ulaganja u poslove polako rastu: za petinu su veća u zadnjem nego u predzadnjem tromjesečju 2011.

Sva pažnja na problem nezaposlenosti Pažnja EU-a se koncentrira na nezaposlenost. Dan nakon summita objavljeno je da je stopa nezaposlenosti u eurozoni u prosincu dostigla rekordnih 10,4 posto (prema 10 posto prije godinu dana) i 9,9 posto za EU27 (9,5 posto u prosincu 2010.).

To znači da je 23,8 milijuna ljudi bez posla, od čega 16,4 milijuna žena. Ili 5,49 milijuna radnika mlađih od 25 godina brojka se popela za četvrt milijuna u zadnjih 12 mjeseci. Hrvatske statistike u ovom segmentu podataka Eurostata o trendovima u zapošljavanju još

nema unutar svake europske analize. Malo ljepše boje daju podaci da su porasla ulaganja u poslove, otprilike za petinu u trećem tromjesečju u odnosu na drugo i to je dobra vijest, usprkos procjeni da su profiti niži za trećinu, ali ipak je začet uzlazni trend. Koji, naravno, odgova-

ra svima osim špekulantima na burzama. Budući da je još uvijek izvan zajednice, Hrvatska će ostati prikraćena za dio zajedničkih akcija usmjerenih na poticanje poduzetništva. S druge strane, obećana je upotreba korisnih iskustava drugih zemalja. Nije neka utjeha da “nismo tako

loši kao neke članice koje imaju 50-postotnu nezaposlenost” (Španjolska i Grčka, primjerice; podaci se odnose na nezaposlenost mladih). Vlada RH će, ponovio je Zoran Milanović, “učiti od boljih” i kombinirati poticaje i olakšice za zapošljavanje mladih radnika.

www.privredni.hr Broj 3713, 6. veljače 2012.

( ukupno 860 mil €

dosad namijenjeno Hrvatskoj iz EU programa

( od toga samo 55% doista i isplaćeno

Europski trening Hrvatske u korištenju fondova

Kasnimo u gotovo svakoj stavki

Europski nadzorni sud je kroz primjere iz prakse potražio odgovor na pitanje jesu li fondovi pridonijeli sposobnosti Hrvatske da uskoro, kao članica, rukovodi 10 puta većim iznosima iz strukturnih i kohezijskih fondova Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

Bijedna iskoristivost Sama je Hrvatska preboljela dječje bolesti raspolaganja fondovima o čemu govori i statistika: na startu, 2007. godine u prvom je podnošenju odbačeno 60 posto prijedloga projekata, 2010. postotak je pao na 14, što je još uvijek mnogo jer se od pripremljene zemlje očekuje – nula. Lanjsko stanje svih EU projekata u Hrvatskoj izgledalo je ovako: 860 milijuna eura, 68 posto je ugovoreno, a 55 posto isplaćeno. Najviše je otezanja u poljoprivredi. Nadzorni je sud otkrio da se linija potpore EU-a natjecala s programima hrvatske vlade! Planerima iz EK-a neće služiti na čast ni otkriće da se zapostavljen projekt iz IPA programa nazvan “lokalno partnerstvo za zapošljavanje”, koji je dobro startao kroz PHARE “osiguravajući vrijedno iskustvo u izgradnji kapaciteta u četiri županije”, ugasio skupa s PHARE-om.

rvatske vlasti, uglavnom centralizirane, nisu baš poduzetne ni brze u realizaciji projekata vezanih uz javne nabave koji se temelje na sredstvima iz fondova EU-a namijenjenih prilagodbi zahtjevima članstva. Prosječno je odskakanje od osnovnog rasporeda čitavih 10 mjeseci, “zamjetno, s obzirom na uobičajeni projektni okvir ograničen na tri do četiri godine”. Ovo je jedan od nalaza Europskog nadzornog suda. Revizija se u posebnoj analizi pozabavila pretpristupnim fondovima EU-a investiranim u Hrvatsku tražeći odgovor - kroz primjere iz prakse - jesu li fondovi i način realizacije pridonijeli kapacitetima Hrvatske da sutradan, kao članica, uspješno i samostalno rukovodi 10 puta većim iznosima iz strukturnih i kohezijskih fondova. Priču kompletiraju dosadašnja iskustva s potporom poljoprivredi, a ta su iskustva, slično ostalim vježbama za potrebe bu-

dućeg članstva, dala miješane rezultate - dobru aplikaciju na razini države, a daleko lošiju do zanemarivu kada se spušta u bazu regije ili općine. Suviše centralizirani Hrvatska je u razvoju precentralizirana država. Gotovo svaku stavku karakterizira kašnjenje i pomicanje vremenskih okvira. Europska komisija komentira nalaze Nadzornog suda opaskom da su se odgode dogodile jer se vlasti tek uče, uvježbavaju novom stilu poslovanja usklađenom sa zahtjevnim, strogim europskim procedurama što je naročito vidljivo na projektima infrastrukture koji su, sami po sebi, komplek-

Zaboravljena poljoprivreda Analiza Nadzornog suda EU-a konstatira nisku razinu apsorpcije SAPARD programa (poljoprivreda) koja je do kraja programa dostigla svega 48 posto raspoloživih sredstava. Prema indikatorima programa očekivalo se financiranje 161 projekta, ugovori su potpisani za 49, a kompletirano je samo 37 programa. U pet od 21 županije nije bilo niti jedne jedine uspješne aplikacije SAPARD programa! Najslabije je u sektorima mlijeka, voća i stakleničke proizvodnje. “To ukazuje na ozbiljne slabosti u kapacitetima i spremnosti sektora da apsorbiraju EU fondove”, zaključuje analiza.

sni i konzumiraju mnogo vremena za pripremanje. Nije sva odgovornost na strani Hrvatske – dio odgoda je i na Europskoj komisiji koja se također pokušavala snalaziti u novim uvjetima, kombinirajući objedinjene fondove za pripreme za članstvo u EU-u (IPA) s mjerilima u pregovaračkom procesu. No, kada se sve stavi na hrpu, Nadzorni sud EU-a smatra da je pomoć zajednice pripremama buduće članice značajno pridonijela izgradnji administrativnih kapaciteta za upravljanje fondovima EU-a. U ovom trenutku Hrvatska nije ni blizu faze u kojoj će samostalno voditi projekte bez nadziranja Europske komisije. Naglasci su na dvije neuralgične točke – kapacitetima javnih nabava i antikorupciji. Lekcije iz prošlih proširenja omogućile su i EK-u i Hrvatskoj da bolje sagledaju načine kako će se fondovi optimalno iskoristiti. Problem je to što su prioriteti u izgradnji kapaciteta zadržani u centralnoj vlasti bez disperziranosti “usprkos činjenici da će regio-

nalna tijela kasnije igrati značajnu ulogu u provedbi postpristupne potpore”. Možda je najveća korist od mučnog uvježbavanja vođenja europskih fondova učenje iz praktičnih primjera i iskustava. Projekti su kasnili i zato što nisu bili dobro definirani, ali i zbog manjka kapaciteta javnih nabava. Hrvatska se koncentrirala

Hrvatska nije ni blizu faze u kojoj će samostalno voditi projekte bez nadzora Europske komisije na krupne, skupe projekte gotovo potpuno zanemarivši po razvoj zemlje jednako značajne projekte manje, regionalne naravi. “Sistem razvoja projekata za regionalne i lokalne razine još nije uspostavljen”, konstatira Nadzorni sud. Hrvatska očito plaća danak centraliziranom stilu vladanja HDZ-a. Član Nadzornog suda Juan Ramallo-Massanet smatra kako analiza potvrđuje da je većina

slabih točaka i nedostataka iz kategorije koja se da apsolvirati “tijekom idućih 17 mjeseci do zacrtanog datuma pristupanja Hrvatske Europskoj uniji”. Uskladiti JPP Nadzorni sud preporuča da se procedura javnih nabava ojača razvojem natječajne dokumentacije u potpunosti usklađene sa standardima EU-a. Nadalje, izgradnju administrativnih kapaciteta valja preseliti iz centra prema regionalnoj i lokalnoj razini kroz osiguravanje da sva relevantna tijela na nižim razinama dobiju šansu praktičnog uvježbavanja upravljanja novcem iz fondova EU-a prije pristupanja zemlje. Dodatni posao tražit će procjena učinkovitosti projekata. Na organima vlasti u Hrvatskoj je i zadatak slaganja portfolija zrelih projekata kako bi s danom ulaska u EU mogla u najvećoj mogućoj mjeri apsorbirati raspoloživa joj sredstva. To bi značilo da svi glavni projekti sadrže kompletiranu tehničku

dokumentaciju. Istovremeno, pažnju će tražiti i manji projekti, ali u sklopu izdvojenog portfolija. Rigorozno praćenje svih antikorupcijskih mjera i uvježbavanje pravosudnih vlasti da se nose sa sofisticiranim financijskim kriminalom preduvjeti su jačanju antikorupcijskih mjera. U ovom je dijelu vidljiv upliv loših iskustava s članicama EU-a. U idućim će proširenjima nova saznanja iz procesa pristupanja Hrvatske značiti i da će EU od budućih članica tražiti praksom potvrđeno decentralizirano upravljanje pretpristupnim fondovima do mjere u kojoj nije potreban stalan nadzor EK-a, a pažljivije će se pratiti koliko se zemlje drže vremenskih okvira projekata. Lekcija Hrvatske je upozorila da su kašnjenja prevelika. Zanimljvo je da je EK, odgovarajući na analize i preporuke Nadzornog suda, upozorio da je u tijeku većina radnji usmjerenih prema uklanjanju prepreka, slabih točaka i manjkavosti spomenutih u analizi.

20 MERIDIJANI *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3713, 6. veljače 2012.

( samo 45%

svjetska stopa iskorištenja uredskog prostora

Facebook na burzi Facebook, društvena mreža koja je podnijela zahtjev za prikupljanje ponuda za očekivano najveću inicijalnu ponudu (IPO) u povijesti tehnološkog tržišta, naveo je niz rizika s kojima bi se mogao susresti u poslovanju. Javnom ponudom će prikupiti pet milijardi dolara, iako mnogi očekuju da bi brojka mogla biti i veća, što bi vrijednost kompanije podignulo na razinu od oko 80 milijardi dolara. Izlazak na burzu će mnoge zaposlenike najpopularnije društvene mreže pretvoriti u milijunaše, a izvršni direktor i suosnivač, 27-godišnji Mark Zuckerberg, koji je vlasnik 28,2 posto kompanije, mogao bi “vrijediti” 22,5 milijardi dolara. Milijunaški zakon Američki milijunaši plaćat će porez po efektivnoj stopi od najmanje 30 posto, predloženo je novim zakonom koji je proslijeđen američkom Senatu uz potporu predsjednika Baracka Obame. Zakon je popularno nazvan Buffettov zakon, po milijarderu Warrenu Buffettu. Porezni zakon odražava nastojanje Baracka Obame da uoči izbora u studenom upozori na nepravednost sustava koja dovodi do tzv. Buffettove porezne anomalije - činjenice da Warren Buffett plaća porez po nižoj stopi od svoje tajnice, na što je on sam upozorio. Malev u stečaju

Mađarski zrakoplovni prijevoznik Malev obustavio je letove nakon što su njegovi zrakoplovi zadržani u inozemstvu zbog neplaćenih dugova. Mađarski nacionalni prijevoznik stavljen je pod izvanrednu zaštitu od vjerovnika, a vlada je ovog tjedna imenovala stečajnog upravitelja.

( na 30 novih zemalja širi se Regus u naredne 3 godine

Zašto plaćati prazne stolove

Posao u glavi, ured u džepu

Regus drugim tvrtkama omogućava da ostvare, održe i prema potrebi prošire prilagodljivost svojih radnih mjesta te im pomaže u smanjenju izdataka za najam, opremanje i održavanje uredskog prostora Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

tih zemalja i sektora. Drugim riječima, uslužujemo sve vrste i tipove – od najvećih međunarodnih korporacija do start-up tvrtki s jednim zaposlenim. Od sektora pokrivamo sve – od farmaceutske industrije, IT tvrtki, pravnika, maloprodaje, proizvodnje, do državnih agencija”, naglašava ona.

roškovi klasičnog uredskog prostora čine između pet i 10 posto prihoda neke tvrtke. Kako svaka tvrtka u poslovni plan nastoji “ugurati” što više povoljnijih stavaka, među njima se sve češće upravo nalaze troškovi za uredski prostor. Jedna od tvrtki koja se time bavi u Hrvatskoj je Regus. Ona drugim tvrtkama omogućava da ostvare, održe i prema potrebi prošire prilagodljivost svojih radnih mjesta te im pomaže u smanjenju izdataka za najam, opremanje i održavanje uredskog prostora. Povijest Regusa, čije je sjedište u Luksemburgu, seže u 1989. godinu kada je engleski poduzetnik Mark Dixon tijekom posjeta Bruxellesu primijetio kako mnogi poslovnjaci za vrijeme, primjerice, službenog puta, zbog nedostatka odgovarajućeg poslovnog prostora rade u kafićima i restoranima. Stavka s promjenjivom cijenom Alisa Kapić, direktorica Regusa za Srednju Europu, kaže nam kako pretvorbom troškovne komponente za uredski prostor u stavku s promjenjivom cijenom, a koja se mijenja ovisno o potrebama, tvrtke mogu poslovati učinkovitije, jednostavnije i slobodnije. “Stoga u centrima

nudimo pet osnovnih grupa proizvoda – uredske usluge, virtualne urede, sobe za sastanke te najveću svjetsku mrežu videokomunikacijskih, odnosno videokonferencijskih studija. Uz navedeno, nudimo i inovativno rješenje

U svijetu će do 2013. godine biti više od milijarde mobilnih radnika businessworld koje često nazivamo ‘uredom u džepu’. Usluga mobilnim radnicima omogućuje da rade kako god, gdje god i kada god žele, koristeći našu mrežu od preko 1000 poslovnih ureda u 500 gradova u 86 zemalja svijeta. Tvrtke na taj način mogu brzo otvoriti područne urede i započeti s poslovanjem”, objašnjava. Prema istraživanju koje je provela analitička kuća IDC, u svijetu će do 2013. godine biti više od

milijarde mobilnih radnika. S obzirom na to da je prosječna svjetska stopa iskorištenja raspoloživog uredskog prostora danas uglavnom samo 45 posto, prazni stolovi više doista neće imati smisla. Posebice kada se govori o vremenu u kojem mobilnost i agilnost predstavljaju najučinkovitiji način rada. Nepal i Madagaskar Regus je svoj prvi centar u Zagrebu otvorio u rujnu prošle godine, ponajprije zbog sve veće potražnje za opcijama fleksibilnog

Alisa Kapić, direktorica Regusa za Srednju Europu

rada u Hrvatskoj. U zagrebačkom uredu trenutačno su tri zaposlenika: direktor i dva iskusna stručnjaka za pružanje korisničke podrške, a koji se brinu za potrebe klijenata. Regus se brzo razvija i nastavi li potražnja rasti trenutačnom stopom, Alisa Kapić kaže kako će se zasigurno povećavati i radna snaga. Odluka o otvaranju ureda u Zagrebu donesena je jer su iz Hrvatske sve više pristizali upiti o dostupnosti Regusovih usluga. “Otvaranje lokalnog centra uslijedilo je nakon nekoliko sličnih akcija u regiji. Naime, u veljači 2011. godine otvorili smo centar u Srbiji te u studenom u Sloveniji. To nam pokazuje da u regiji Jugoistočne Europe, jednako kao i na drugim područjima, postoji sve veći interes za fleksibilnim radom”, kaže Alisa Kapić. Među Regusovim klijentima ne postoji nešto što se zove tipična tvrtka. “Naši klijenti su tvrtke različitih veličina, iz različi-

Čak 800 novih poslovnih centara U budućnosti Regus planira znatna ulaganja u regiji kako bi kapitalizirao rastući globalni trend fleksibilnog rada. Naime, istraživanja pokazuju kako sve više tvrtki uviđa vrijednost takvog pristupa – i to ne samo na razvijenim tržištima, već i onima u razvoju. “Tako u sljedeće tri godine planiramo investicije u cilju razvoja naše globalne mreže za dodatnih 75 posto, što u brojkama znači preko 800 novih poslovnih centara. Većinu tog rasta ostvarit ćemo na području Sjedinjenih Američkih Država i rastućim tržištima Brazila, Kine i Indije. Ujedno ćemo biti prisutni u 30 novih zemalja, uključujući i države poput Urugvaja, Nepala i Madagaskara. Treba napomenuti kako i na tržištima na kojima smo prisutni već dulje zaprimamo rekordan broj upita, što je vidljivo i iz naših financijskih izvještaja koji pokazuju zauzetost raspoloživih prostora od gotovo 87 posto”, zaključuje Alisa Kapić.

www.privredni.hr Broj 3713, 6. veljače 2012.

(

porast od 12%

Pogled u svijet

EU: traži se Ericsson uvećao neto dobit Više od 25 milijardi strategija u usporedbi s prihodima iz 2010.

eura od prodaje

Kratkoročno očekujemo da će operatori nastaviti biti oprezni s ulaganjima, kaže Hans Vestberg, predsjednik i generalni direktor korporacije Ericsson

ompanija Ericsson u 2011. ostvarila je ukupno 25,4 milijarde eura od prodaje što je u usporedbi sa 2010. godinom porast od 12 posto. Pritom se neto dobit povećala za 146 milijuna eura, na 1,4 milijarde eura, zbog utjecaja veće prodaje i manjih troškova restrukturiranja. Hans Vestberg, predsjednik i generalni direktor korporacije Ericsson, ističe kako je prodaja grupe u zadnjem kvartalu bila ista kao u prošlogodišnjem razdoblju, a porasla je 15 posto u odnosu na treće tromjesečje. “Na rast u odnosu na prethodno tromjesečje ponajviše je utjecao sna-

žan rast u segmentu usluga od 32 posto, dok je prodaja u segmentu mreža bila slabija i porasla svega dva posto. Razvoj prodaje

Razvoj prodaje u segmentu mreža najviše je povezan s trendom slabijeg investiranja operatora u Sjevernoj Americi i Rusiji, kaže Vestberg u segmentu mreža najviše je povezan sa situacijom u Sjevernoj Americi i Rusiji gdje se nastavlja trend

slabijeg investiranja operatora iz trećeg tromjesečja. Dodatno, prisutan je veći oprez operatora tijekom četvrtog tromjesečja iz razloga neizvjesnosti u ekonomskom razvoju te političke nestabilnosti u nekim zemljama”, kaže Vestberg. Liderska pozicija U 2011. godini, nastavlja on, uspješno je provedena strategija da se iskoristi Ericssonova snaga u područjima mobilnog širokopojasnog pristupa, upravljanih usluga te sustava podrške radu i poslovanju. “Mnogi su operatori u protekloj godini veliku važnost dali mobilnom širokopojasnom pristupu. Implementirali smo svoju strategiju da osvojimo tržišni udio u projektima modernizacije mreža u Europi, bez obzira na inicijalno manje marže. Akvizicijom Telcordie dobili smo liderski položaj i stručnjake u važnim područjima sustava podrške radu i poslovanju”, napominje Vestberg dodavši kako vjeruje da su temelji industrije za dugoročni pozitivni razvoj ostali solidni. “Kratkoročno očekujemo da će operatori nastaviti biti oprezni s ulaganjima, pod utjecajem makroekonomske i političke neizvjesnosti. Nastavit ćemo provoditi našu strategiju što znači da će poslovni miks s više projekata pokrivanja i modernizacije mreža nego projekata u području kapaciteta kratkoročno prevladavati”, zaključio je Vestberg. (B.O.)

dr. Uroš Dujšin

ajnovija europska krilatica ovih dana je rast, ističe Economist. Prijetnja recesijom u većem dijelu Europe kao i godine stezanja remena ne slute na dobro. Ako se dužnička kriza ne riješi i ne pokrene rast, svijet je – tvrdi MMF-ova šefica Christine Lagarde - u opasnosti da utone u krizu poput one iz 1930-ih. Zato je, očito, nužna strategija kako bi se spriječilo najgore. No problem je u

tome što svatko ima drugačiju ideju o tome, pri čemu mnoge odražavaju čvrsto ukorijenjene predrasude. Za Njemačku se kod poticanja rasta ne radi o povećanju potrošnje nego o fiskalnoj disciplini i strukturnim reformama u slabijim zemljama članicama – što je i bila glavna tema sastanka. Za Francuze prioritet ima suzbijanje “nelojalne” konkurencije harmonizacijom poreznog sistema kako bi se spriječilo zemlje s niskim porezima (čitaj: Irsku) da odvlače privrednike od zemalja s visokim porezima (vidi pod Francuska) – ili onemogućiti Britaniju da nametne oštrije mjere za kontrolu banaka kako bi one izgledale bolje od onih francuskih. Za Britance, Nizozemce, Šveđane i druge sjevernjake rast bi trebalo oživjeti produ-

bljivanjem jedinstvenog tržišta i sklapanjem ugovora o slobodnoj trgovini. Za postkomunističke zemlje ključ je u vitalnoj ulozi transfera iz blagajne EU-a. Gluhom dobro jutro No središnje pitanje spomenutog sastanka bilo je guranje “fiskalnog sporazuma”, prema kojem bi potpisnici trebali prihvatiti načelo proračunske ravnoteže. To bi, reče jedan od prisutnih, značilo “zabraniti antikriznu ekspanzivnu politiku”. To je, me-

đutim, upravo ono za što se zalaže Lagardeova: treba olabaviti monetarnu politiku i ublažiti rezanje deficita u suficitarnim zemljama koje si, poput Njemačke, mogu dozvoliti da ožive potražnju – a ujed-

Ako se ne pokrene rast, svijet je, tvrdi Christine Lagarde, u opasnosti da utone u krizu poput one iz 1930-ih no i potaknu banke da kreditiraju klijente. No njene riječi su njemačkoj kancelarki kao gluhom dobro jutro. No to, prema jednoj analizi Svjetske banke, ne znači nužno i paralizu. U tom pogledu ističu se dva problema. Prvi je veličina javnih izdataka. U Europi se na so-

cijalne izdatke troši više nego u ostalom svijetu. Velik udio države šteti rastu, osim u efikasnoj Švedskoj. Problem pogoršava i starenje stanovništva, pa treba produljiti rok za umirovljenje. Drugi je – zaostajanje u produktivnosti. Dok je sredinom 1990-ih Europa u tom pogledu skoro dostigla Ameriku, ona sada ponovno zaostaje. To je naročito opasno u Južnoj Europi gdje je produktivnost pala. Razlog tome je da su se do sada mediteranske zemlje razvijale pomoću uvoza tehnologije; sada, međutim, daljnji rast zahtijeva razvoj vlastitih inovacija. K tome, razvoj privreda Južne Europe koči i glomazna regulacija, loša uprava, oslanjanje na mala obiteljska poduzeća i pretjerana zaštita radnika. Čak i internet pun barijera No čak i bez toga Europa stvara premalo novih poduzeća visoke tehnologije na područjima kao što su informatika i biotehnologija. Razlozi su: slaba sinergija industrije i sveučilišta, kao i fragmentacija jedinstvenog tržišta koja novim poduzećima onemogućuje ekspanziju. Čak je i internet pun barijera - pokušajte samo kupovati preko interneta u inozemstvu! Tipičan slučaj europskog sitničarenja je desetljećima star problem zajedničkog EU-patenta. Europljani plaćaju pet puta više od Amerikanaca za patentiranje svojih ideja jer ih moraju prijaviti i prevoditi zahtjeve u svakoj zemlji posebno. Jednako je tako višestruk i trošak vođenja sporova. No čitav je projekt blokiran jezičnim šovinizmom jer svi žele nametnuti i svoj jezik. Na rasplet ovog problema treba pričekati.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Posao za 300 ugostitelja iz BiH u Dubrovniku Vlasnici dubrovačkog lanca hotela Adriatic ovih će dana u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH razgovarati o angažiranju oko 300 kuhara, konobara, spremačica i recepcionara tijekom sezone u hotelima Croatia, Odisej, Excelsior, Palace, Kompas, Argentina i drugima. Pred svaku turističku sezonu hotelijeri, posebno s Dubrovačke i Makarske rivijere, zapošljavaju nekoliko stotina kvalificiranih ugostiteljskih radnika iz BiH. EU - povoljne trgovinske mjere Europski parlament i Vijeće Europske unije usvojili su uredbu kojom su do kraja 2015. produljili važnost iznimnih trgovinskih mjera zemljama koje djeluju ili su povezane procesom stabilizacije i pridruživanja s EU-om. Prema toj uredbi proizvodi iz Albanije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i Srbije i dalje će imati preferencijalne uvjete za izvoz. BiH je u 2011. najviše roba izvezla u zemlje EU-a, i to u iznosu od 4,5 milijardi konvertibilnih maraka, više od polovine ukupnog izvoza, te uvezla roba za 8,4 milijarde KM, nešto manje od polovine ukupnog izvoza. Najveći kupci roba iz BiH su Njemačka i Italija (ukupno oko 2,1 milijardu KM). RTE Gacko planira milijune gubitka Rudnik i TE Gacko, oko čijeg se vlasništva spore HEP i Elektroprivreda RS-a, u ovoj godini planira poslovati sa 14,6 milijuna maraka gubitka. Razlog za tako veliki gubitak obrazlaže se kapitalnim remontom bloka zbog čega će elektrana biti izvan pogona 70 dana.

Privredni vjesnik Broj 3713, 6. veljače 2012.

( 25 mil USD

vrijedan ugovor o izgradnji dijela autoceste kod Zenice

BiH - veliko gradilište

Hrpa snijega, hrpa problema i nada Dok je BiH službeno u blokadi i prikuplja kamate na neplaćene inozemne dugove, entitetske vlasti najavljuju građevinsku renesansu koja će zaposliti tisuće ljudi Zdravko Latal latal@privredni.hr

regiji Mostara, Počitelja i Čapljine radovi su mogli otpočeti još prije dvije godine jer su sredstva osigurana. Trasa prometnice je navodno bila sporna jer je ugrožavala vinograde, plodne oranice i povijesne jezgre Blagaja i Počitelja.

d Olimpijskih igara 1984. godine, u Bosni i Hercegovini ne pamte ovako obilne snježne oborine. Desetak općina u istočnoj Bosni zbog snježnih nanosa visokih i do dva metra proglasilo je stanje elementarne nepogode. Istovremeno, od okončanja rata u BiH ne pamte da se zemlja suočavala s toliko financijskih problema. Zbog neobjavljivanja u službenim novinama proračuna za 2011. godinu (usvojen je zadnjeg

Počeli su radovi na izgradnji visokotlačnog plinovoda, a radove vrijedne 40 milijuna KM predvode Monter Strojarske montaže iz Zagreba i sarajevski GP Put dana prošle godine), i neusvajanja proračuna za ovu godinu, blokiran je državni trezor pa zemlja, iako ima osigurana sredstva, ne vraća inozemne dugove. Država je u kolapsu, ali ne i njeni entiteti koji najavljuju da će Federacija BiH i Republika Srpska, unatoč ekonomskoj krizi, ove godine postati veliko gradilište na kojem će posao dobiti tisuće radnika. Ne, nije riječ o političkom marketingu. Nedavno su počeli radovi na izgradnji visokotlačnog plinovoda kojim će se već naredne godine u

ovo vrijeme općine Busovača, Vitez, Novi Travnik i Travnik u Srednjobosanskoj županiji opskrbljivati plinom. Radove vrijedne 40 milijuna maraka dobio je konzorcij Monter Strojarske montaže iz Zagreba i sarajevski GP Put uz kooperante Energoinvest, IMQ i Unis Fagos. U Zenici je proteklog tjedna potpisan ugovor o izgradnji gradske autoceste i prilazu koridoru V.c u vrijednosti od 25 milijuna dolara. Sredstva su osigurana od Saudijskog fonda za razvoj. I to nije sve. Kravice-Bijača do kraja godine Entitetske vlade su posebno najavile intenziviranje radova na autocestama i u energetici. U Federaciji BiH do sada je izgrađeno samo 37 kilometara autocesta, ali bi se krajem godine taj broj mogao udvostručiti. Intenzivno se gradi prva dionica u Her-

cegovini na koridoru V.c Kravice-Bijača od graničnog prijelaza Metković II prema Međugorju. Posao vrijedan 46 milijuna konvertibilnih maraka na trasi dugoj 4,9 kilometara dobila je domaća građevinska operativa i do sada obavila trećinu ugovorenih radova. Ovih dana bit će poznati rezultati natječaja za sljedeću dionicu dugu pet kilometara. Dok su izvođači u Hercegovini imali dobre vremenske uvjete za intenzivnu gradnju, i pored izuzetno teških uvjeta nije prekinuta gradnja na dionici autoceste od Kaknja do Zenice te na tri kilometra dugom tunelu Vijenac pred Zenicom. Radovi na tunelu su u zakašnjenju zbog bankrota GP SCT-a, Slovenija ceste, koje je na natječaju dobilo posao prije dvije godine, te zbog izgubljenog vremena do izbora novog izvođača. Isti problem sa SCT-om inve-

stitor ima i na prvoj dionici sarajevske zaobilaznice na kojoj će radovi biti nastavljeni ovog proljeća. Kako su priopćili iz JP-a Autoceste, uskoro će biti okončan natječaj za dionicu autoceste od granice Hrvatske i Save do Odžaka, a radovi će početi sredinom godine. Veoma zahtjevnu, 4,6 kilometara dugu dionicu od Sarajeva prema jugu, SuhodolTarčin, najvjerojatnije će dobiti hrvatski Viadukt u konzorciju s više domaćih građevinskih kompanija. Ovaj konzorcij, koji se tretira kao domaći, dao je najpovoljniju ponudu za gradnju (u iznosu od 113.153.422 eura) u odnosu na turski Cengiz Insaat, austrijski Strabag, talijanski M&C i austrijski Poor. Investitor ovih dana treba potvrditi izbor Viadukta koji će radove morati okončati za tri godine. Da politika nije uplela prste u odabir trase autoceste u

Elektrane u srpskom entitetu U srpskom entitetu planiraju u ovoj godini završiti gradnju petlje kod Laktaša i tako u cijeloj dužini pustiti u promet autocestu Banja Luka-Bosanska Gradiška. S nestrpljenjem vlasti ovog entiteta očekuju odluku Hrvatske o početku zajedničke gradnje mosta između dvije Gradiške na Savi i priključka na autocestu ZagrebBeograd. Vlasti u Banjoj Luci nadaju se da će poslije više propalih dogovora s austrijskim, slovenskim, kineskim i drugim izvođačima napokon krenuti u izgradnju prve dionice autoceste Banja Luka-Doboj, od Doboja do Prnjavora. Ove godine se najavljuje i intenzivna gradnja elektrana, napose u srpskom entitetu. U Stanarima kod Doboja već su počeli pripremni radovi za gradnju TE Stanari, a tijekom godine bit će završena i projektna dokumentacija za Ugljevik II koju grade Rusi. U Elektroprivredi BiH najavljuju da će poslije dulje administrativne procedure početi gradnja HE Vranduk, niza mini hidroelektrana na Neretvici i prvog vjetroparka u BiH na Podveležju.

www.privredni.hr Broj 3713, 6. veljače 2012.

( 9364 mil €

slovenski proračun potrošio u 2011.

( 10 mlrd €

*vijesti

“nemoguća” projekcija proračuna za ovu godinu

Smjena u Sloveniji

Janša žanje što je dugo sijao Nakon što je po desnoj strani pretekao Zorana Jankovića, novi slovenski premijer zasjeo je u koprive vlastitog političkog kaprica Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

anez Janša, zaobilazni pobjednik slovenskih izbora, kao povratnik na premijersku dužnost bit će prinuđen raditi sve ono što je propustio u prvom mandatu do 2008. godine i sve ono poslije toga što kao vođa oporbe nije dao učiniti Borutu Pahoru. Janša će morati žeti što je sijao u prošlosti. Iz vremena prvog mandata, u posvemašnjoj konjunkturi, kada se činilo da nema granice stopama rasta, Janši se prigovara da nije ništa stavio na stranu za možebitne crne dane. Proračun manji, samo kako Ako se tadašnji neoprez može još objasniti zabludama o financijskim derivatima kao mrijestilištima brzih i lakih zarada, Janši se nikako ne može oprostiti “sipanje pijeska” u pogonske mehanizme interventnih mjera kojima je Pahor, sve dok nije bio

prinuđen abdicirati, pokušavao zaustaviti srozavanje Slovenije iz priče o uspjehu na razinu pacijenta unutar EU-a. Kada je Janša odlazio s premijerske dužnosti, Pahoru je ostavio u nasljeđe zakonsku obvezu o sveobuhvatnom usklađivanju plaća unutar javnog sektora, tešku više stotina milijuna eura. Najgore je što je dopustio da se iznova miješa špil vlasnič-

Sloveniji nedostaje 10 milijardi eura, a za ovu godinu predviđa se pad BDP-a čak za četiri posto kih karata u Sloveniji, pri čemu su se odabrani direktori prometnuli u tajkune, pretvorivši usput banke u najranjivija mjesta slovenskog gospodarstva. Financijski fakti koji čekaju Janšu krajnje su neugodni, gotovo dramatični. Državni proračun potro-

šio je u 2011. godini 9,364 milijarde eura. Proračun za 2012. godinu, sastavljen na već demantiranim projekcijama, daje okvire za potrošnju od nezamislivih 10 milijardi eura. Najnovija noćna sijela čelnika EU-a u Bruxellesu čini se da će slovenski državni

Pretjecanje s kapom legaliteta Slovensku vladu ne sastavlja relativni pobjednik parlamentarnih izbora Zoran Janković, nego njegov rival Janez Janša, koji se pokazao boljim igračem u političkom pokeru s manjim strankama. Janša nije dobio mandat od predsjednika države Danila Türka. Šef države javno je rekao da mu ne izgleda politički higijenski dati mandat čovjeku optuženom u aferi povezanoj s nabavkom oklopnjaka od finske Patrije. Nezaobilazan čimbenik novijih političkih zbivanja u Sloveniji, 53-godišnjak s diplomom iz općenarodne obrane (ONO i DSZ), pridobio je više zastupnika na svoju stranu te tako priskrbio

proračun gurnuti ispod 8,6 milijardi eura, a to je bio iznos na kojem su budući Janšini ministri već proigravali rebalansirajuće namjere i obveze. U svakom slučaju proračun će biti manji barem za 1,5 milijardi eura od ozakonjenog za 2012. godinu.

Opet sanacija banaka i tvrtki Nakon 20 godina Sloveniju opet čeka sanacija banaka i poduzeća. Dugova s čijom isplatom dužnici kasne 90 i više dana ima za više od pet milijardi eura. Guverner Banke Slovenije Marko Kranjec nedavno je šokirao javnost izjavom da su slovenska poduzeća među najzaduženijima u EU-u i da ih je nužno dokapitalizirati s najmanje četiri milijarde eura. Summa summarum – Sloveniji nedostaje 10 milijardi eura za sanaciju i dokapitalizaciju banaka i poduzeća, za pokretanje investicijskog ciklusa te za nužno zaduživanje proračuna. Gdje za to naći novac ako Ured za makroekonomske analize i razvoj u svom crnom scenariju za 2012. godinu predviđa pad BDP-a čak za četiri posto? Kako će Janša smiješati koktel fiskalne štednje i gospodarskih poticaja, ostaje nepoznanicom. Novoj vladi trebat će mnogo znanja i “sretna” ruka.

Ima dovoljno roba i bogatstava legalitet svome mandatu. Kao što se za Janšu tvrdilo da mu premijersko mjesto treba zbog većeg “zaštitnog faktora” u relaciji sa zračenjima iz posla s Patrijom, tako se i za Jankovića reklo da mu premijerski “špahtl” treba da lakše zamaže financijske pukotine na projektu sportsko-poslovnog kompleksa Stožice, a usput i neke nepodopštine s nekretninskim poslovima Jankovića juniora.

Dr. Jože Mencinger, za većinu mlađih kolega “ekonomist starog kova”, opet je uznemirio javnost tvrdnjom da će fiskalni pakt samo produbiti krizu i ugroziti europsku integraciju. “Dobro je štedjeti dok drugi troše. Što kada svi počnu štedjeti”, pita dr. Mencinger. Jednako tako dobro je povećavati konkurentnost dok drugi za to ne mare. Kada svi počinju povećavati konkurentnost, ništa se ne mijenja – samo je nezaposlenih više. Mencinger zaključuje da istodobna štednja i istodobno povećanje konkurentnosti samo šire raskorak između premale potražnje i prevelike ponude. Posljedica je – gospodarski kanibalizam. U svijetu ima dovoljno dobara i bogatstava – problematična je samo njihova raspodjela te stvaranje radnih mjesta za sve, smatra dr. Jože Mencinger.

Ciglane se zatvaraju Kaos u investicijskoj gradnji pogodio je slovensku industriju građevnog materijala – najteže cementnu i opekarsku industriju. Prodaja opeke smanjila se 40 posto pa su ciglane u Ptuju, Ljubečni, Novom Mestu i Pragerskom morale zatvoriti vrata. Jožef Stibilj, predsjednik Sekcije za opekarsku industriju Gospodarske zbornice Slovenije, najavljuje još težu 2012. godinu riječima da će se u ime štednje najprije “šišati” investicije. Primamljiva ponuda iz Makedonije Slovenska tehnološka tvrtka Bisol čijih je 220 zaposlenika lani proizvelo 120 megavata raznih modula, u velikoj je dvojbi gdje širiti proizvodne kapacitete. Bisol u Murskoj Soboti ima 51.000 četvornih metara zemljišta s građevnom dozvolom. No, u blizini Skopja slovenskoj tvrtki nude 14 hektara, na 99 godina i uz godišnju najamninu od samo 1000 eura. Pored toga prvih 10 godina makedonska strana obećala je Bisol osloboditi plaćanja svih poreza. Čelnik Bisola Uroš Merc na velikoj je kušnji. “Ne bih razmišljao o preseljenju da me slovenska država oslobodi plaćanja samo 50 posto poreza na dobit”, rekao je Merc. ELES seli u Beričevo ELES, sistemski operator slovenske prijenosne mreže, etapno će do 2013. preseliti upravu te sve službe iz Ljubljane u novu energetski štedljivu zgradu na lokaciji Beričevo. Tu se inače križaju najveće mreže za prijenos električne energije, važne za trgovanje energijom na području Srednje i Jugozapadne Europe. Sa švedskom tvrtkom ugovorena je za pet milijuna eura isporuka novog sustava za upravljanje elektroenergetskom mrežom.

24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3713, 6. veljače 2012.

( oko 30% stranih turista

*vijesti Priručnik za bavljenje seoskim turizmom Prvi nacionalni Priručnik za bavljenje seoskim turizmom - korak po korak od ideje do uspješnog poslovanja, u kojem su objedinjene brojne informacije važne za bavljenje tim poslom, nedavno je predstavljen u Hrvatskoj. Besplatno ga mogu dobiti svi koji se već bave ili se žele baviti seoskim turizmom. Priručnik detaljno, na jednostavan i razumljiv način, nudi sve potrebno za organizaciju, vođenje i poslovanje turističkog seoskog obiteljskog gospodarstva, od same ideje, preko izbora vrste turističkih domaćinstava i usluga, do mogućnosti financiranja. Jubilarna 10. ninska šokolijada Turistička zajednica grada Nina organizira jubilarnu 10. ninsku šokolijadu koja će se održati u srpnju u tom gradu. Za početne aktivnosti nabavljeno je 712 kilograma svinjske vratine iz domaćeg uzgoja koja je podijeljena natjecateljima. Ta gastro manifestacija temelji se na tradicijskoj proizvodnji autohtonog proizvoda - šokola. Prekogranični razvoj ribolovnog turizma Projekt o prekograničnom razvoju ribolovnog turizma, vrijedan 425.000 eura, kandidiran na IPA natječaju za prekograničnu suradnju predstavljen je proteklog tjedna na konferenciji za novinare u Karlovcu.

Riječ je o projektu razvoja ribolovnog turizma Unsko-sanskog kantona u Bosni i Hercegovini i dviju hrvatskih županija - Karlovačke i Ličko-senjske. Nositelji projekta su turističke zajednice iz Karlovca, Gospića i Bihaća, a suradnici na projektu Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda iz Otočca i ribolovna društva iz Karlovca, Ogulina, Otočca, Gospića te Bosanske Krupe i Bihaća.

kod kuće rado igra bowling

Novi sportsko-turistički proizvodi

Bowling je zabava za domaće i turiste U Hrvatskoj postoji pet bowling centara od čega tri u Zagrebu, a po jedan u Osijeku i Varaždinu. U Splitu i na nekim otocima postoji verzija bowlinga, ali se igra na “špagu” Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

owling, oblik kuglanja sa 10 čunjeva, poznati je američki način zabave, ali i stil života i druženja. Ima dugu i bogatu povijest, a danas je jedan od najpopularnijih sportova u svijetu. Razvijao se kroz povijest, a bilo je mnogo varijanti igara s čunjevima te onima u kojima se kugla ili lopta bacala na neke druge objekte. No, kada su zaista nastali kuglački sportovi, ne može se sa sigurnošću utvrditi. Ipak, britanski egiptolog Sir Flinders Petrie otkrio je 1930. godine u Egiptu u iskopini jednog dječjeg groba zbirku predmeta koji su nalikovali čunjevima i kugli. Ako je ta pretpostavka točna, tada se može zaključiti kako prapočeci kuglačkih sportova datiraju još iz davne 3200. godine prije Krista.

Skybowling u Areni Skybowling centar u zagrebačkoj Areni jedan je od najmodernijih takvih centara u ovom dijelu Europe. Uz 24 profesionalne brunswick staze, tamo se nalaze profesionalni biljari te razne zabavne igre. Organiziraju se škole bowlinga, dječji rođendani, team building, momačke i djevojačke večeri, turniri, razna natjecanja i vrste zabave. U noćnim satima vikenda, uz atraktivnu rasvjetu i glazbu, organizira se i disco bowling. Ne može se sa sigurnošću utvrditi ni kada se razvio bowling, ali potkraj 19. stoljeća taj je sport prevladavao u većini američkih zemalja. Bowling kao turistički proizvod Ipak, krovna organizacija bowlinga osnovana je mnogo kasnije, 1952. godine, a dijeli se na WTBA (World Tenpin Bowling Association) u koju je učlanjeno 112 država te WNBA (World Ninepin Bowling Association) sa članstvom od 34 države. Danas u bowlingu uživa više od 150 milijuna ljudi diljem svijeta.

Kada je bowling došao u Hrvatsku? “Bowling je poznat još iz 1953. godine kada je u Borovu izgrađena prva bowling staza u tadašnjoj Jugoslaviji. Godinu dana kasnije u Zagrebu je otvorena prva jednostazna bowling kuglana, a 1994. otvorena je bowling kuglana sa 10 staza u Importanne centru koja je ipak 2003. zatvorena”, rekao je Vedran Režić iz Skybowling centra u zagrebačkoj Areni. Dodao je kako danas u Hrvatskoj postoji pet bowling centara od čega tri u Zagrebu, a po jedan u Osijeku i Varaždinu. U Splitu i na nekim otoci-

ma postoji verzija bowlinga, ali se igra na “špagu”. Predviđa se kako će se uskoro izgraditi veći broj manjih bowling centara sa četiri do šest staza u velikim hrvatskim gradovima. Govoreći o temeljnoj razlici između bowlinga

Uz bowling je dopušteno jesti, piti i veseliti se, dok kuglanje traži malo mira i reda, kaže Režić i kuglanja, Režić je istaknuo kako je ona upravo u broju čunjeva. Za razliku od bowlinga, kuglanje ima devet čunjeva koji vise na “špagi”. Bowling kugle su veće i imaju rupe za prste te su različitih težina i prilagodljive svima. Klasično kuglanje ima manje kugle koje su uglavnom sve iste boje i težine. “Bowling je druš-

tvenija igra od kuglanja i namijenjena je svim uzrastima, poslovnim ljudima, rekreativcima i onima koji se žele dobro zabaviti, dok se kuglanjem bave samo osobe s boljom fizičkom formom i kondicijom. Uz bowling je dopušteno jesti, piti i veseliti se, dok kuglanje traži malo mira i reda”, rekao je Režić. Gosti žele bowling Kao oblik zabave bowling bismo svakako trebali ponuditi i turistima u našim destinacijama. “Oko 30 posto stranih turista kod kuće igra bowling, pa im je to postala navika i bilo bi idealno da im uz razne turističke programe ponudimo i taj oblik sporta i zabave. Turisti često ostanu zaprepašteni kada saznaju da ni jedan hotel u Hrvatskoj nema bowling. Trebamo im ponuditi i neke druge oblike zabave, pa zašto ne i bowling”, ističe Režić.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3713, 6. veljače 2012.

nije bila napraviti uspješan biznis model, već da svoj stručni i kreativni “ Ideja potencijal usmjerimo na ovakav oblik hobija. Ali već je prototip Pauza.hr privukao pažnju testne grupe, što je i nas iznenadilo. ”

Branka Padovan Đurov, suosnivačica tvrtke Ozon Media

Pauza.hr

Miš u službi kuharice Ovaj specijalizirani web servis korisnicima omogućava online naručivanje hrane iz restorana, pizzerija ili pak cateringa Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

konkurenciji najvećeg nacionalnog natječaja za izbor najboljih internetskih stranica u Hrvatskoj i regiji u 2011. godini VIDI Web Top 100 našla se i Pauza.hr. Ovaj specijalizirani web servis korisnicima omogućava online naručivanje hrane iz restorana, pizzerija ili pak cateringa. “Naručivanje hrane putem web stranice Pauza.hr lakše je i praktičnije od naručivanja telefonom. Na stranici se nalaze pregledni i uvijek ažurirani jelovnici restorana, velika

ponuda jela, ocjene i preporuke korisnika”, objašnjava nam Branka Padovan Đurov, koja je uz supruga Valentina Đurova osnovala tvrtku Ozon Media koja razvija i upravlja ovim web servisom te portalom MojLjubimac. hr. Potonji je, jasno, namijenjen ljubiteljima i vlasnicima kućnih ljubimaca kao i onima koji to tek namjeravaju postati. “Počeli smo tako što smo suprug i ja, angažirani svatko na svojim poslovima, željeli kreirati web servis u koji ćemo integrirati dobar dizajn i funkcionalna rješenja. Ideja nije bila napraviti uspješan biznis model, stvaranje veli-

ke zarade i slično, već da svoj stručni i kreativni potencijal usmjerimo na ovakav oblik hobija. Ali već je prototip Pauza.hr privukao pažnju testne grupe, što je i nas iznenadilo, pa smo 2008. godine i službeno osnovali Ozon Mediju”, prisjećaju se vlasnici te obiteljske tvrtke. Web industrija bez granica Usluge ovog web servisa dostupne su na području Zagreba. Jednostavnog je i funkcionalnog dizajna tako da se njegovi korisnici mogu dobro informirati prije nego donesu odluku što će pojesti. Osim na hrvatskom, Pauza.

hr ima verziju na engleskom jeziku što omogućuje strancima koji borave u Zagrebu jednostavno naručivanje hrane.

Pauza.hr ima verziju i na engleskom jeziku Današnja Pauza.hr se primjetno razlikuje od inačice iz 2008. - zadnjih je godina znatno poboljšana tehnička struktura portala, ali i sama logistika. Kako je Ozon Media mala tvrtka koja je pokrenuta bez vanjskog kapitala i investicija, osniva-

či su u početku razmišljali o podizanju kredita. “No nažalost, to nam nije bilo moguće kao poduzetnicima početnicima jer je za podizanje poduzetničkog kredita potrebna hrpa papira, dokazi o dosadašnjem poslovanju, jamstva ili nekretnina u vlasništvu koja će biti osiguranje da će se kredit vraćati...”, napominju oni. Trenutačni fokus ove tvrtke usmjeren je na hrvatsko tržište. Međutim, kako web industrija po prirodi ne poznaje granice, supružnici Đurov za sada ne mogu reći u kojem trenutku će se uključiti u utakmicu koja se odvija na regionalnoj ili svjetskoj razini.

Svjetska radijska konferencija u Ženevi

Prigovor zbog ometanja signala Delegacija Hrvatske zatražila je sazivanje radne grupe kako bi se riješio dugotrajni problem s ometanjem TV i radijskih signala iz Italije U sklopu Svjetske radijske konferencije (World Radiocommunication Conference – WRC) koja se u organizaciji Svjetske telekomunikacijske unije od 23. siječnja do 17. veljače održava u Ženevi, delegacija Hrvatske zatražila je sazivanje radne grupe kako bi se razmotrilo rješavanje dugotrajnih problema s ometanjem televizijskih i radijskih signala iz Italije. Hrvatski predstavnici iznijeli su taj problem i uloži-

li prigovor, a podržali su ga predstavnici Slovenije i Alžira. Za riječ u znak potpore ujedno su se javile delegacije Malte i Crne Gore. Talijanski predstavnici usprotivili su se prozivanju, navodeći kako su dostavili plan rada za rješavanje problema s ometanjem, priopćeno je iz Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM). Valja naglasiti kako nakladnici hrvatskih elektroničkih medija oče-

kuju od politike da ustraje na rješavanju problema ometanja signala u Istri i sjevernoj Dalmaciji. To je gospodarski problem,

Ometanje signala može se riješiti samo političkim dogovorom za koji su odgovorni talijanska država i talijanski nakladnici koji protivno međunarodnim sporazu-

mima emitiraju na hrvatskim frekvencijama s pojačanim signalom i tako hrvatskim televizijskim i radijskim postajama nanose višemilijunsku štetu. Predstavnici Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije te Odašiljača i veza (OIV) nekoliko su puta već istaknuli da se ometanje signala ne može riješiti tehnički već samo političkim dogovorom jer bi sva ulaganja u pojačavanje signala bila uzaludna. (B.O.)

*vijesti HT za poslovne korisnike Novim poslovnim korisnicima koji prenesu broj iz neke druge mreže, Hrvatski Telekom od prošloga tjedna nudi ponudu koja im omogućuje da, uz 50 posto povoljnije uvjete telekomunikacijskih usluga, koriste alate za mobilno i online oglašavanje. Novi poslovni korisnici HT-a tako dobivaju mogućnost oglašavanja svojih proizvoda i usluga putem servisa Google Adwords, na imeniku tportala, putem HotHot geolokacijske aplikacije za korisnike smartphone uređaja, te pogodnosti za otvaranje webshopa na tportalu. Vipnet Kombi paketi Korisnici u Vip centrima od prošloga tjedna mogu izabrati nove Kombi pakete s fiksnim i mobilnim uslugama za razgovore i surfanje. Također, novost u Vipnetovoj ponudi je i fiksna telefonija i internet preko kabela za neograničene razgovore i flat pristup internetu s brzinom

do 32 megabita u sekundi. Korisnici tako mogu izabrati žele li razgovore ili internet, odnosno oboje u Vip duo paketima te plaćati mjesečnu naknadu ovisno o razdoblju trajanja ugovora i odabranim brzinama za surfanje. Optima Telekom isplatio kamate Optima Telekom isplatio je nešto više od 22,8 milijuna kuna kamata za 2011. godinu vlasnicima korporativnih obveznica tvrtke. “Optima Telekom svojim je poslovanjem opravdao povjerenje ulagača koji su se odlučili uložiti u razvoj tvrtke. Kontinuirani rast tvrtke rezultat je stalnih ulaganja u kvalitetu infrastrukture i povećanja dostupnosti naše tržišno prihvatljive ponude telekom usluga. U 2012. očekujemo rast od 20 posto”, rekao je predsjednik Uprave Optima Telekoma Matija Martić.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Politika europskih integracija Radovan Vukadinović, Lidija Čehulić Vukadinović Naklada Ljevak

Pristup pitanju proširenja Unije tijekom vremena je oscilirao od “mekanog” do krajnje skeptičnog, rezerviranog, pa i odbojnog stava pojedinih članica Unije. Zajednicu još očekuje poseban test: nakon primitka već potvrđene nove članice Hrvatske, morat će se riješiti prijepori oko prihvaćanja želje Turske za ulaskom u članstvo Unije. To neće biti samo čin primanja u članstvo mnogoljudne i važne zemlje nego i dokaz svijetu da je Europska unija demokratska zajednica koja nije talac socijalnih ili religijskih predrasuda.

Misteriji Knut Hamsun Šareni dućan

Ovom studijom ljudske duše Hamsun na najbolji način potvrđuje riječi Thomasa Manna kad ga je opisao kao “potomka Dostojevskog i Nietzschea”. Glavni junak Johan Nagel izniman je lik, samotnik, rascijepljen svojim mislima i osjećajima. “Ja sam tuđin, stranac u životu, Božja fiks-ideja”, kaže o sebi. Roman je po objavljivanju 1892. zbog svoje inovativnosti često nailazio na nerazumijevanje, no vrijeme je radilo u njegovu korist. “Misteriji” su dosad fascinirali generacije čitatelja i uvelike pridonijeli Hamsunovoj slavi.

Jamie kod kuće/Kuhanjem do kvalitetnog života Jamie Oliver Algoritam

Neizmjerno sam uživao pišući ovu knjigu, kaže za svoje najnovije izdanje popularni Goli kuhar. Riječ je o kuharici podijeljenoj na četiri godišnja doba i brojna mini poglavlja koja se temelje na različitim sastojcima. Uz mješavinu jednostavnih, laganih i ukusnih recepata Jamie Oliver dodaje i pokoji savjet u vezi s uzgojem, ne bi li čitatelje potaknuo da se okušaju u uzgoju bar nekog voća ili povrća. Čak i ako živite na dvadesetom katu stambene zgrade, kaže, u tu svrhu može vam poslužiti i tegla na prozoru!

Božji žrvanj/Islam i nastajanje Europe 570.-1215. David Levering Lewis Algoritam

Islam se uzdigao kad je pao Rim. U ranim godinama 7. stoljeća otvorio mu se širok put osvajanja svijeta, a početkom 8. stoljeća Arapi su takozvanom mračnom dobu Europe donijeli revoluciju, izvršivši u hipu najveći preokret moći, religije, kulture i bogatstva u povijesti. Arapi su, ukratko, doveli sa sobom sve ono što je od Europe stvorilo Europu. Knjiga Pulitzerom nagrađenoga profesora povijesti na New York Universityju otkriva nam novu interpretaciju događaja koji su oblikovali današnji svijet.

Sunset Park Paul Auster Profil

Već sedam godina Miles Heller bježi Amerikom. Mračna tajna natjerala ga je da napusti obitelj, studij, New York i sebe pa u 28. godini, u zemlji koja proživljava recesiju i prekomorski rat, on živi od njezina raspada: na Floridi prazni kuće koje su bivši stanari morali prepustiti bankama. Jedino što može spasiti Hellera je ljubav, ali i ona, kada se dogodi, bit će zabranjena... “Sunset Park” roman je promjene, potrage i pronalaska, djelo kojim nas Auster još jednom osvaja podsjećajući na veličanstveno čudo življenja.

Privredni vjesnik Broj 3713, 6. veljače 2012.

NOVA KNJIGA

Državne (regulatorne) i javne agencije Prva hrvatska knjiga o pitanjima funkcioniranja državnih regulatornih agencija u Hrvatskoj, njihovom pomodarskom osnivanju, ali i konkretnim prijedlozima za njihovo zakonsko i ustavno određenje

nanstvena biblioteka osječkog Pravnog fakulteta, ali i hrvatska pravna znanost, odnedavno je bogatija za još jedno vrijedno izdanje – Državne (regulatorne) i javne agencije. Autori ove knjige, Ivan Mecanović, Predrag Zima te Zvonko Novosel Dolnjak, kao jedan od povoda njenog nastanka navode kako je domaća literatura o agencijama i njihovu značenju vrlo oskudna. Kako kaže profesor Mecanović, istodobno je u Hrvatskoj posljednjih desetak godina zabilježen trend gotovo stihijskog, pa i pomodarskog osnivanja različitih agencija kojih je krajem 2011. bilo nešto više od 80, i to samo na državnoj razini. Dakle, bez brojnih agencija koje su osnovane na županijskim, gradskim, čak i općinskim razinama. Za usporedbu, u Europskoj uniji djeluje oko 35 agencija, a donedavno ih je bilo tek 16. Osim toga, autori knjige ističu i problem svojevrsnog pravnog, a napose ustavnopravnog vakuuma oko osnivanja i reguliranja načina rada agencija. “Kod nas se agencije osnivaju na osnovi poje-

dinačnih zakona ili odluka Vlade kao osnivača. Smatramo da je u Ustavu potrebno, uz državnu upravu i javne službe, definirati i poziciju državnih (regulatornih) agencija”, ističe profesor Mecanović. Svjedoci smo eksponencijalnog nastajanja i djelovanja agencija i kod nas i u svijetu, ističe jedan od recenzenata knjige, Zvonimir Lauc, voditelj Katedre ustavnih i političkih znanosti na Pravnome

noj upravi, zatim u izvršnoj vlasti i u gospodarstvu zemlje. Sve to zahtijeva novi regulatorni inženjering, kako bi dionici (građani i pravne osobe) i društvo na svim razinama organiziranja efikasno i demokratično živjelo i djelovalo. “Kako to obično biva, u takvim situacijama često se, bez dovoljne kritičnosti, kopiraju strana rješenja. Istina, nema mnogo vremena za čekanje, od-

Krajem 2011. u Hrvatskoj je bilo više od 80 državnih agencija. Za usporedbu, u čitavoj Europskoj uniji djeluje oko 35 agencija fakultetu u Osijeku. One su, dodaje, novi institucionalni oblik organiziranja države i društva, kao odgovor na mijene svjetske globalizacije, diferenciranja i integriranja, te tranzicije. Tako ustroj i djelovanje agencija postaje katalizator značajnih mijena, najprije u klasičnoj držav-

govara se promptno, a onda ima i lutanja, gubljenja energije i stvaranja nepotrebnih troškova”, napominje dr. Lauc. “U ovoj knjizi ponuđene i konkretizirane teze sigurno su inspirativne i nezaobilazne kod budućeg donošenja zakona o agencijama”, zaključuje on. (S.S.)

O autorima Rođen u Osijeku 1934., Zagrepčanin Ivan Mecanović doktor je ekonomskih i pravnih znanosti. Bio je dekan osječkog Pravnog fakulteta i rektor Sveučilišta u Osijeku. Predavao je i u Varaždinu, Sarajevu i Zagrebu, te na poslijediplomskim studijima na Ekonomskom i Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1978. do 1983. godine potpredsjednik je Međunarodne konferencije o informatici. Predavao je i u Münchenu, Pečuhu i Gdanjsku. Vodio je poslijediplomski studij na Pravnom fakultetu u Osijeku, a od 2004. godine je profesor emeritus Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku. Predrag Zima (Požega, 1963.) od 1995. godine zaposlen je na Pravnom fakultetu u Osijeku, gdje se osim u upravnom pravu, upravnoj znanosti i teoriji prava, usavršava i u praktičnoj primjeni osobnih računala, posebno za pravo i pravnike. Doktorirao je 2006. godine na osječkom Pravnom fakultetu, gdje je predstojnik katedre teorijsko-pravnih znanosti, te član katedre informacijskih znanosti. Zvonko Novosel Dolnjak (Lupoglav, Dugo Selo, 1949.), pored znanstvenog iskustva i dvostrukog magisterija (Ekonomski fakultet u Zagrebu i Pravni fakultet u Osijeku), autor je više stručnih i znanstvenih radova, ali i neposredni političko-gospodarski praktičar i privatni poduzetnik.

www.privredni.hr Broj 3713, 6. veljače 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Usluge transporta

Industrijske nekretnine, zgrade i poslovni prostori Industrijska nekretnina u Belišću procijenjena na 99,5 milijuna kuna.

Nekretnina u naravi predstavlja proizvodnu halu za proizvodnju drvne galanterije i dvorište ukupne površine 1124 četvorna metra, u Gospodarskoj zoni 3. Dražba za ovu nekretninu održat će se 10. veljače u 12 sati na Općinskom sudu u Valpovu, u sobi 10. Jamčevina iznosi 99.500 kuna, i uplaćuje se na račun ovoga suda broj 2390001-1300000621, model 05 78-1109-09, kupac je potvrdu o uplati dužan predočiti Sudu prije nego sudac pristupi dražbi. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine procijenjene vrijednosti. Građevinsko zemljište u Bjelovaru procijenjene vrijednosti 47,3 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja građevinsko zemljište za kompleks građevine s četiri diletacije, parkirališta i pristupne ceste, ukupne površine 86.884 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu održat će se 24. veljače, u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Stambena zgrada i dvorište u Zagrebu, procijenjeni na 48,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgradu površine 1581 četvorni metar i dvorište od 121 četvornog metra u Bio-

kovskoj 50A i 50B. Nekretnina ne može biti prodana ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti koje su iskazane za svaku pojedinu nekretninu odnosno etažni dio. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu razgledati predmetnu nekretninu dana 10. veljače u 13 sati sa sudskim ovršiteljem. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan dražbenog ročišta dale jamčevinu od 10 posto vrijednosti nekretnine utvrđene zaključkom, odnosno njezinog etažnog dijela, zaokruženog na prvu nižu tisuću, a najmanje 1000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj 23900011300003265, poziv na broj 05-116-3112-11, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja dužan predočiti Sudu prije no što sudac pristupi javnoj dražbi. Dražba će se održati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, soba 320/III., 16. veljače u 9.30 sati. Poslovni prostor u Rijeci procijenjen na 10,1 milijun kuna. Prostor se sastoji od prodajnog prostora, hodnika i WC-a u prizemlju ukupne površine 44,88 četvornih metara te galerije površine 36,09 četvornih metara u Strossmayerovoj ulici 17a. Dražba za ovu nekretninu održat će se 16. velja-

če u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 105.200 kuna i potrebno ju je uplatiti na račun Suda broj 2390001-1300002256, poziv na broj 4501-11. Zgrada u Šibeniku, vrijedna 14,4 milijuna kuna. Nekretnina u nara-

vi predstavlja zgradu ukupne površine 13.354 četvorna metra u Ražinjama Donjima, Žaborička bb. Dražba za ovu nekretninu održat će se 22. veljače na Općinskom sudu u Šibeniku, u sobi broj 9, u 11 sati. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije 10 dana prije dražbe položile osiguranje u iznosu od 20 posto vrijednosti nekretnine na račun Suda 23900011300001202 Hrvatske poštanske banke d.d., depozitna sredstva Općinskog suda u Šibeniku, poziv na broj 05 51-872-109. Od polaganja osiguranja oslobođen je ovrhovoditelj. Potvrdu o uplati kupci su dužni dostaviti Sudu najkasnije tri dana prije zakazanog ročišta dražbe. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Razgledavati se može po zahtjevu kupca svakim radnim danom od 13 do 16 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, soba broj 9.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Anadolija Transport, Istanbul, Turska. Tvrtka se bavi međunarodnim transportom (kompletnim i zbirnim) iz Turske za zemlje bivše Jugoslavije (Makedonija, Kosovo, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija) kao i iz tih zemalja u Tursku. Kompletne utovare obavljaju iz svih dijelova Turske, uz najavu od jednog do dva dana ranije. Daju uslugu prijevoza iz svih zemalja jugoistoka Europe za Iran, Irak, Siriju, Gruziju, Armeniju i Azerbejdžan. Kontakt: Alen Ramovic, Kanarya Mahallesi Bozdoğan Caddesi No:3/1 Küçükçekmece, İstanbul, Turkey, +90 539 210 19 95 +90 212 540 12 19/540 37 77/540 62 06. Savjetovanje

Sapiens, Zagreb. Tvrtka nudi poslovno savjetovanje vezano za ulaganja stranih tvrtki na hrvatsko tržište, pravni, marketinški, računovodstveni, porezni i revizijski konzalting. Kontakt: Domagoj Nobilo, sapiens@hi.t-com.hr. Radovi na visini

Fitnić Sistem, Sesvete, www.fitnic-sistem. com. Tvrtka nudi uslugu penjačkih vještina kako bi se efikasno odradio posao na teško dostupnim mjestima - od čišćenja prozora, održavanja i rušenja stabala, zaštite metala, postavljanja reklama, montaže božićno-novogodišnje rasvjete, održavanja klima-uređaja i visokih dimnjaka do čišćenja i sanacije krovova. Većina radova se obavlja na alpinistički način pomoću užeta te nema dodatnih troškova postavljanja skela i platformi. Svi djelatnici su iskusni penjači, a najveća pozornost se daje sigurnosti. Svi radovi se obavljaju u ugovorenom roku, bez ometanja osoba koje borave u objektu. Kontakt: Berislav Fitnić, fitnic.sistem@fitnicsistem.com, +385 98 9829741. Industrijski dizajn i razvoj proizvoda

Evolve, Donja Stubica, www.evolve. hr. Tvrtka pruža usluge industrijskog dizajna i razvoja proizvoda, te srodne inženjerske usluge koje pokrivaju cijeli proces oblikovanja proizvoda, od istraživanja

i iznalaženja rješenja, izrade koncepta proizvoda, industrijskog dizajna, mehaničkog dizajna do izrade alata za proizvodnju i funkcionalnih prototipa, te ostalih usluga kao što su konstrukcija, izrada tehničkih crteža, 3D modeliranje, reverse engineering. Kontakt: Natalija Knezić, natalija.knezic@evolve.hr, +385 49 286269, +385 95 9075252. PVC stolarija

ASC Plastik, Mersin, Turska, www.ascplastik.com.tr. Tvrtka je proizvođač i izvoznik PVC prozora i vrata, te traži kupce u Hrvatskoj. Kontakt: info@ascplastik. com.tr, +90 324 6764540. Pređa za pletenje

Akkon Iplik San, Kucukcekmece, Turska, www.akkon.com.tr. Tvrtka je jedan od vodećih proizvođača klasične pređe za pletenje u Turskoj. Bavi se proizvodnjom pređe već 25 godina, ima 400 zaposlenih i radni prostor od 25.000 četvornih metara. Glavni proizvodi su klasične pređe za ručno pletenje: akrili, vuna, moher i miješani poliamidi. Proizvodi i industrijsku pređu za pletenje i tkanje te različite vrste pređe za industriju tepiha. Akkon Iplik ima pogone za bojenje i tiskanje. Proizvodni kapacitet tvrtke je do devet tona pređe za ručno pletenje po danu. Kontakt: factory@akkon.com.tr, +90 212 5492002. Slušni aparati

Lisound Hearing Aid, Fuzhou, Fujian, Kina, www. lisound.org. Tvrtka je proizvođač digitalnih i analognih aparata za poboljšanje sluha. Nudi svoje proizvode i traži poslovne partnere za suradnju na području poboljšanja sluha. Kontakt: kirby@lisound.org, +86 591 83519673, +86 13509352849.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Pokretni mostovi za ukrcaj i iskrcaj putnika

Zračna luka Dubrovnik nabavlja pokretne mostove za ukrcaj i iskrcaj putnika u zrakoplov. Rok dostave ponuda je 1. ožujka. Usluge popravka dizala

Hrvatska radiotelevizija nabavlja usluge popravka dizala. Rok dostave ponuda je 10. veljače. Usluge održavanja informatičke opreme

Hrvatska elektroprivreda nabavlja usluge održava-

nja periferne informatičke opreme. Rok dostave ponuda je 27. veljače. Izvođenje građevinskih iskopa

Grad Rab nabavlja usluge izvođenja građevinskih iskopa za 2012. godinu. Rok dostave ponuda je 20. veljače.

ga. Rok dostave ponuda je 28. veljače. Popravak i servisiranje putničkih vozila

Porezna uprava Federacije BiH u Sarajevu nabavlja servisiranje i popravak putničkih vozila. Rok dostave ponuda je 29. veljače.

Regija Usluge štampanja

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske u Banjoj Luci nabavlja usluge štampanja obrazaca, blokovske robe i knji-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3713, 6. veljače 2012.

( za 6 bodova jači

( za čak 9,1 bod

pokazatelj povjerenja u financijskom sektoru na razini EU-a

porast istog pokazatelja u eurozoni

Pokazatelji povjerenja u EU-u i eurozoni ponovno rastu

Doza optimizma dolazi s financijskih tržišta EU-a Za razliku od hrvatskih, europski gospodarstvenici najavljuju oporavak koji bi značio izlazak iz “krize s dva dna”

Menadžeri u financijskom sektoru očekuju porast potražnje za tim uslugama za ekonomska i financijska pitanja (DGECFIN) Europske komisije, europski gospodarstvenici najavljuju oporavak koji bi značio izlazak iz “krize s dva dna”, kako je uobičajeno nazivaju ekonomski analitičari. Prvo dno u ocjenama i očekivanjima menadžera zabilježeno je u ožujku 2009. godine, a ako je suditi prema naj-

ruj. ‘11.

svi. ‘10.

ruj. ‘07.

sij. ‘09.

sij. ‘05.

svi. ‘06.

ruj. ‘03.

sij. ‘01.

svi. ‘02.

ruj. ‘99.

sij. ‘97.

svi. ‘98.

ruj. ‘95.

sij. ‘93.

svi. ‘94.

ruj. ‘91.

svi. ‘90.

130 120 110 100 90 80 70 60

ruj. ‘87.

Rast u svim sektorima U siječnju ove godine došlo je do porasta pokazatelja povjerenja potrošača i menadžera u gotovo svim sektorima europskog gospodarstva. To je prvi porast nakon ožujka prošle godine. Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) porastao je na razini EU-a za 1,2, a u europodručju za 0,6 indeksnih bodova. Tom porastu optimizma najviše je pridonio optimizam u sektoru usluga u kojem je pokazatelj povjerenja u odnosu na prosinac 2011. porastao za 2,9 odnosno dva boda u EU-u i europodručju. Najveći porast ESI-ja bilježi Velika Britanija (+5), zatim Poljska (+2,7), Njemačka (+2,3) i

Kretanje pokazatelja 1985.-2011.

sij. ‘89.

ok su prognoze vezane za hrvatsko gospodarstvo u 2012. godini sve lošije, prema podacima koje je 30. siječnja 2012. godine objavila Opća uprava

novijim rezultatima anketa pouzdanja u EU-u i europodručju, drugo dno bi moglo biti ono zabilježeno u prosincu 2011. godine.

sij. ‘85.

Ekonomski fakultet, Zagreb

svi. ‘86.

dr. Mirjana Čižmešija

Povjerenje potrošača i menadžera (sektori) Pokazatelj povjerenja Industrija Usluge Potrošači Trgovina na malo Građevinarstvo ESI

EU prosinac 2011. -7,7 -6,1 -22,1 -11,3 -31,9 91,6

Španjolska (+1,8). Smanjenje pokazatelja i dalje je prisutno u Grčkoj, Litvi, Mađarskoj, Malti, Nizozemskoj, Austriji, Sloveniji i Švedskoj, ali je daleko najveće smanjenje pokazatelja zabilježeno u Francuskoj (-2,1) i Italiji (-1,1).

EA siječanj 2012. -7,3 -3,2 -20,8 -14 -30,7 92,8

prosinac 2011. -7,2 -2,6 -21,3 -12,2 -28,9 92,8

siječanj 2012. -7,2 -0,6 -20,7 -15,5 -28,3 93,4

Malo, ali vrijedno U prerađivačkoj industriji optimizam je tek neznatno porastao na EU razini, dok je na razini europodručja ostao nepromijenjen. Menadžeri očekuju porast izvoza i poboljšanje konkurentskog položaja, ali isto tako pozitiv-

no ocjenjuju proizvodnju u posljednjem tromjesečju 2011. godine, kao i inozemne narudžbe. Jedino pogoršanje vezano je uz relativno visoku razinu zaliha gotovih proizvoda. Optimistični su i menadžeri u građevinarstvu. Pokazatelj povjerenja za

EU porastao je za 1,2, a za europodručje za 0,6 bodova. Važno je istaknuti da menadžeri u građevinarstvu planiraju povećanje broja zaposlenih, ali i porast cijena u sljedeća tri mjeseca. Povjerenje među potrošačima se također poboljšalo (+1,3 za EU i +0,6 za EA). Prema rezultatima Europske komisije, potrošači najveći problem vide u porastu nezaposlenosti. Najveći porast pokazatelja bilježi se u financijskom sektoru koji nije uključen u istraživanje za sektor usluga, pa time ni u ESI. Menadžeri u financijskom sektoru očekuju porast potražnje za tim uslugama u narednom razdoblju. Zbog toga je pokazatelj povjerenja na razini EU-a porastao u odnosu na prosinac prošle godine za šest bodova, a u europodručju za čak 9,1 bod.

Prognoza Ekonomskog instituta za hrvatsku

Hrvatska narodna banka: dobit banaka lani pala za 3,3 posto

Oporavak tek 2013. godine

Rast ukupnih plasmana banaka

Hrvatsko je gospodarstvo u trećem tromjesečju 2011. zabilježilo rast BDP-a od 0,7 posto u odnosu na isto tromjesečje 2010., navodi se u analizi Ekonomskog instituta. Mjesta za optimizam nema jer, kako su ocjenili, “iako je prvi put od 2008. ostvaren porast BDP-a u dva uzastopna tromjesečja, podaci za posljednje tromjesečje ukazuju na ponovno smanjenje aktivnosti”. Stoga je Institut smanjio i procje-

Očekivano smanjenje proračunskog manjka i stvaranje pretpostavki za du postupni pad kamatnih stopa, a time i na rast potražnje privatnog sektora

nu rasta BDP-a za 2011. na 0,2 posto. Stručnjaci EI-ja procijenili su da je gospodarstvo na prijelazu godine ušlo u novu recesiju, pa se u 2012. očekuje pad ukupne gospodarske aktivnosti od 0,3 posto.

Stabilizacija eurozone i prvi učinci reformi u našem gospodarstvu trebali bi omogućiti blagi oporavak u 2013., uz rast BDPa od jedan posto. “Vladine smjernice nagovještavaju čvrste korake prema smanjenju deficita, što bi do donošenja proračuna moglo biti dovoljno za dobivanje povjerenja financijskih tržišta i sprječavanje pada kreditnog rejtinga s negativnim posljedicama”, ocijenili su stručnjaci Instituta. (J.F.)

rvatske banke su lani, prema agregiranom nekonsolidiranom statističkom izvješću Hrvatske narodne banke, ostvarile dobit od 3,72 milijarde kuna. U odnosu na godinu ranije, dobit je manja za 128 milijuna kuna (za 3,3 posto). Aktiva banaka porasla je sa 391,91 milijarde kuna na 408,77 milijardi, ili za 4,3 posto.

Ukupni krediti porasli su za 13 milijardi kuna, sa 267,35 milijardi na 280,35 milijardi (4,86 posto). Kreditni plasmani trgovačkim društvima porasli su za 7,94 posto, sa 102,17 milijardi na 110,28 milijardi. Krediti državnim trgovačkim društvima porasli su za nešto manje od 1,5 milijardi (+17,52 posto), na 9,94 milijarde, dok su kre-

www.privredni.hr Broj 3713, 6. veljače 2012.

( -1,3%

procjena pada realnog BDP-a

( zabrinjavajućih -4,9% prosječno očekivanje salda opće države

HUB analize

Bankari očekuju novi val recesije Bude li punjenje proračuna lošije od očekivanog, to će uzrokovati relativno visok fiskalni deficit Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

lub glavnih ekonomista šest najvećih banaka u Hrvatskoj prognozira kako će nas ove godine zadesiti novi val recesije. U anketi Hrvatske udruge banaka Don’t kill the mes

Izbjegavanje recesije u Europi moglo bi i očekivanja za hrvatsko gospodarstvo promijeniti na bolje senger, Drugi val recesije, ističu kako će realni BDP u ovoj godini pasti na -1,3 posto. Očekivanje je pod snažnim utjecajem pesimizma dviju banaka. Druge četiri banke očekuju pad BDP-a za jedan posto ili manje. Valja naglasiti kako četiri od šest ekonomista na prvo mjesto među uzrocima očekivane

recesije stavljaju vanjske faktore – krizu u Europskoj uniji. Dvojica daju prednost domaćoj fiskalnoj prilagodbi. Ako većina ima pravo, onda bi moguće izbjegavanje recesije u Europi moglo promijeniti i očekivanja za hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini na bolje. Malo dobrih vijesti Najveći optimist među ekonomistima očekuje da će stopa nezaposlenosti potkraj 2012. iznositi 13,1 posto, a najveći pesimist 16,4 posto (prema međunarodno usporedivoj ILO metodi). Ekonomisti očekuju nastavak kontrakcije investicijskih aktivnosti po prosječnoj očekivanoj stopi od 2,7 posto. Bude li se proračun punio lošije od očekivanoga, pojavit će se relativno visok fiskalni deficit. Prosječno očekivanje salda opće države 2012. iznosi zabrinjavajućih -4,9 posto, pri čemu su razlike u očekivanjima indikativno male. Najveći optimist očekuje -4,5 posto, a

trebao bi se usporiti goročan rast gospodarstva trebalo bi utjecati na za kreditima tijekom iduće godine diti ostalim trgovačkim društvima premašili sto milijardi kuna uz rast od 7,08 posto. Jedinicama državne i lokalne uprave i samouprave te državnim fondovima kroz kredite je bilo plasirano 39,45 milijardi kuna, što je 14,10 posto više nego na kraju 2010. godine. Krediti stanovništvu su stagnirali (+0,17 posto), na kraju 2011.

najveći pesimist -6 posto BDP-a. Ekonomisti ne misle da će vanjski cjenovni šokovi pokrenuti recesiju, jer inflaciju predviđaju oko 2,5 posto, s relativno uskim rasponom očekivanja između dva posto i 3,2 posto. Očekuju rav-

notežu tekućeg računa bilance plaćanja, što je opet u skladu s recesijskim očekivanjima. Logično, ekonomisti koji očekuju jaču recesiju također očekuju suficit na tekućem računu bilance plaćanja (do jedan posto BDP-a), što treba ponajprije tumačiti sma-

njenim uvozom, a ne povećanim izvozom. Ekonomisti ostaju vjerni očekivanju stabilnog tečaja koji bi se na kraju 2012. trebao kretati na sličnoj razini kao i sada: između 7,5 i 7,6 kuna za euro, ali uz malo povećane kamatne stope tržišta novca u usporedbi s proteklom godinom. Kada je riječ o uvođenju eura u Hrvatskoj, očekivanja su usmjerena na vrijeme oko 2020. godine. Najveći optimist spominje 2018., a pesimist 2023. godinu, jer očekuje zaoštravanje uvjeta za pristupanje eurozoni.

Pesimisti su ipak bili u pravu Često u javnosti kritizirani kao pretjerano konzervativni i pesimistični, glavni su ekonomisti hrvatskih banaka u HUB-ovoj analizi objavljenoj prije godinu dana predviđali rast BDP-a u 2011. između jedan posto i 1,8 posto, stopu nezaposlenosti između 10,5 posto i 12,8 posto i tečaj kune prema euru između 7,3 i 7,45 potkraj godine. Revizija očekivanja prošloga je ljeta pokazala da su očekivanja početkom godine bila pretjerano optimistična. Projekcije rasta su smanjene na 0,2 posto do jedan posto, očekivana stopa nezaposlenosti povećana je na 13 posto do 13,7 posto, a tečaj je projiciran u rasponu od 7,4 do 7,5 kuna za euro do kraja godine. Navodno pretjerano pesimistični, ekonomisti su se na početku prošle godine pokazali pretjerano optimistični. Iako ne raspolažemo većinom statistika za kraj 2011., iz do sada objavljenih podataka proizlazi da je pesimizam glavnih ekonomista predstavljao relevantan okvir za budućnost. Drugim riječima, prošlogodišnji se pesimizam ostvario.

iznosili su 121,69 milijardi kuna ili oko 200 milijuna kuna više nego godinu ranije. Stambeni i nenamjenski krediti su blago porasli, dok su hipotekarni, auto krediti i krediti po kreditnim karticama u padu. Stambeni krediti pak bilježe porast za 2,33 posto (na 58,59 milijardi kuna), a nenamjenski za 1,73 posto (51,54 milijarde kuna). Auto krediti pali su za zamjetnih 27,36 posto, sa 6,27 milijardi na 4,55 milijardi kuna, a krediti po kreditnim karticama za 6,5 posto, sa 4,24 na 3,97 milijardi kuna. Hipotekarni krediti pali

su za 15,5 milijuna kuna ili za 0,5 posto, a iznose nešto više od tri milijarde kuna.

U 2012. ne očekuju se velike promjene u kretanju monetarnih i kreditnih agregata U 2012. ne očekuju se velike promjene u kretanju monetarnih i kreditnih agregata u usporedbi sa 2011. godinom. Rast ukupnih plasmana banaka trebao bi se usporiti jer će država imati manje potreba za financiranjem nakon

provedbe fiskalne konsolidacije, procjenjuje se u Biltenu HNB-a. Kreditiranje privatnog sektora trebalo bi se nastaviti gotovo jednakom dinamikom kao lani, no uvjeti financiranja domaćih sektora u 2012. i 2013. krajnje su neizvjesni, ističu stručnjaci HNB-a. Očekivano smanjenje proračunskog manjka već u 2012. i stvaranje pretpostavki za dugoročan rast gospodarstva trebali bi utjecati na postupni pad kamatnih stopa, a time i na jačanje potražnje privatnog sektora za kreditima u 2013. godini, zaključuju. (A.B.)

*vijesti Izvrstan siječanj Čak 18 investicijskih fondova poraslo je u siječnju za više od pet posto, a tri su imala porast veći od 10 posto. Rezultati svih fondova kretali su se u rasponu od -3,16 posto pa sve do +12,28 posto. Čak 18 fondova poraslo je za više od pet posto, a tri su imala porast veći od 10 posto. Ova godina je počela vrlo optimistično te su svi važniji svjetski indeksi zabilježili porast vrijednosti. Prosječno su rasli od oko četiri posto pa sve do gotovo 16 posto, koliko je porastao ruski RTS indeks. Porasla dobit Podravke Grupa Podravka prema nerevidiranim je podacima u 2011. ostvarila rast ukupnoga prihoda od 3,8 posto, na 3,79 milijardi kuna, dok je neto dobit kompanije porasla za čak 44 posto, na 121 milijun kuna. Vrijednost Podravkine prodaje narasla je na 3,65 milijardi kuna što je tri posto više nego u 2010. godina. Operativna dobit Grupe za 2011. iznosi 251,7 milijuna kuna i veća je 23 posto. Rast plaća

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za studeni prošle godine iznosila je 5729 kuna, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na listopad prosječna neto plaća bila je veća za 213 kuna. U odnosu na prosječnu neto plaću za studeni pretprošle godine prosječna neto plaća za 11. mjesec prošle godine bila je nominalno viša za 2,6 posto, a realno je ostala na istoj razini. Najveće su plaće u računarstvu, 10.231 kunu, a najniže u proizvodnji odjeće, u iznosu od 2820 kuna.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3713, 6. veljače 2012.

Tržište novca Zagreb

Više kamate zbog povećanja obvezne pričuve Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

akon odluke središnje banke o povećanju stope obvezne pričuve banaka i izvanrednom obračunu, kamatne stope na Tržištu novca Zagreb zauzele su trend rasta, te je bilo realno očekivati da će biti nastavljen i u prošlom tjednu. Podaci o organiziranom trgovanju sudionika pokazuju da je kamatna stopa samo privremeno zabilježila porast, a u ovom razdoblju vraća se na prijašnju razinu. Iako je potražnja za novcem značajno iznad ponude, gotovo svakodnevno dio ponude osta-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

30.1.’12.-3.2.’12.

23.1.’12.-27.1.’12.

300

250 200

150 100

50 0

30.1.2012.

31.1.2012.

1.2.2012.

je neraspoređen zbog uobičajenih limita sudionika i niskih kamatnih stopa po kojima dio sudionika nije spreman plasirati svoje kratkoročne viškove. Stoga se i dalje značajan iznos dnevnih viškova likvidnosti usmjerava u središnju banku kao preko-

2.2.2012.

3.2.2012.

noćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 1,83 posto, dok je prosječna prekonoćna stopa bila 0,9 posto. U utorak je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u kunama i u eurima. Zanimanje

ponedjeljak

utorak

za upisivanjem zapisa u kunama bilo je skromnije te je umjesto planiranog iznosa od 350 milijuna kuna upisano 113 milijuna kuna, i to na rok od 91 dan upisano je 56 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 4,4 posto, na rok od 182 dana 47 milijuna kuna po

srijeda

četvrtak

petak

5,1 posto i na rok od 364 dana 10 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 5,3 posto. Kod trezorskih zapisa u eurima interes je znatno veći, te je umjesto planiranih 40 upisano 65,876 milijuna eura po srednjem tečaju od 7,5648. Iduća aukcija trezorskih zapi-

sa Ministarstva financija najavljena je za 7. veljače 2012. u kojoj je planirani iznos izdanja kunskih trezorskih zapisa 50 milijuna kuna na rok od 91 dan, isto 50 milijuna kuna na rok od 182 dana i jedan milijun kuna na rok od 728 dana. Zadnja aukcija trezorskih zapisa na rok od dvije godine bila je u studenom 2008. godine. Zanimanje za trezorske zapise s dvogodišnjim dospijećem sigurno neće izostati, budući da se očekuje i prinos primjeren ovom roku dospijeća. U ovom tjednu započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Stoga je moguće očekivati daljnji rast potražnje za novcem uz skromniju ponudu, a posljedično i blagi rast kamatnih stopa.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Euro porastao za dvije lipe

Nastavak rasta Mirexa

Euro je prošlog tjedna lagano rastao prema kuni i od ponedjeljka do petka je porastao za dvije lipe. valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

EUR

7.60

6,158527

kanadski dolar

USD

5.80

CHF

6.31

JPY

japanski jen (100)

7,547737

švicarski franak

6,289885

GBP

britanska funta

9,115568

USD

američki dolar

5,752321

EUR

euro

7,578683

1.2.

2.2.

3.2.

6.29

158

7.57

5.74

6.28

157

7.56

5.72

6.27

156

4.2

5.70 31.1.

1.2.

2.2.

3.2.

4.2

nu u posljednje tri godine, a visina plaća porasla je više od prognoza. U Velikoj Britaniji indeks usluga porastao je na najviše razine u posljednjih 10 mje-

seci, a zabilježen je i porast narudžbi poslova. Te dvije činjenice digle su vrijednosti dionica na europskom tržištu na najviše razine u proteklih pola

5900

12900

2960

Dow Jones

2928

5780

12780

2896

5720

12720

2864

5660

12660

2832

12600

5600 30.1. 3450 3400

31.1.

1.2.

2.2.

3.2.

6.26 31.1.

1.2.

2.2.

3.2.

4.2

6800

CAC40

6720

31.1.

1.2.

2.2.

3.2.

30.1. 9000

DAX

8900

3350

6640

3300

6560

8700

3250

6480

8600

3200 31.1.

1.2.

2.2.

3.2.

31.1.

1.2.

2.2.

3.2.

1.2.

2.2.

3.2.

NIKKEI 225

8800

6400 30.1.

NASDAQ

2800 30.1.

8500 30.1.

31.1.

1.2.

2.2.

3.2.

159

5.76

Cijeli prošli tjedan pod utjecajem je dobrih vijesti iz Sjedinjenih Američkih Država. Nezaposlenost u SAD-u je neočekivano pala na najnižu razi-

12840

160

159

7.58

Pozitivni trendovi na svim tržištima

FTSE 100

MIREX - tjedni

160

6.30

Međunarodno tržište kapitala

5840

MIREX - mjesečni

5.78

7.55

primjena od 4. veljače 2012. 31.1.

Obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex prošli je tjedan ponovno završila u plusu, i to za 0,6755 bodova. Mirex je iznosio 159,2914 bodova.

7.59

5,760629

CHF

Izvor: HNB

između 5,77 i 5,74 kune, a švicarski franak se kretao između 6,28 i 6,29 kuna.

Krajem tjedna po srednjem tečaju HNB-a euro je vrijedio 7,58 kuna. Dolar je u tjednu varirao

30.1.

31.1.

godine. Jedina loša vijest za Europu je neočekivan pad prodaje u trgovinama u prosincu. Nešto sporiji rast na azijskim tržištima uzrokovan je objavom podataka o gubicima zbog poplava na Tajlandu i smanjenoj potražnji za elektroničkim proizvodima.

156 2.1.

12.1.

22.1.

2.2.

30.1.

31.1.

1.2.

2.2.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 2. veljače 2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatv. dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatv. dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

162,6977 162,0170 150,3551 158,5111 159,2914

166,6180 194,2752 118,2891 134,6863 137,2184 151,6573 100,5371 183,4897 179,0550 192,3116 138,7006 118,5823 103,6328 163,8939 108,0080 119,0200 169,8163 151,1731 119,7822 105,7429 136,9111

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3713, 6. veljače 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 352,723 milijuna kuna

Povećan promet i rast indeksa Marko Repecki www.hrportfolio.com Proteklog je tjedna došlo do porasta redovnog dioničkog prometa na Zagrebačkoj burzi te je on iznosio 92,221 milijun kuna što je porast od 56,27 poTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Croatia osiguranje d.d. (redovna) Adris grupa d.d. (povlaštena) Ericsson Nikola Tesla d.d. INA-industrija nafte d.d. Slatinska banka d.d. AD Plastik d.d. Petrokemija d.d. Viro tvornica šećera d.d. Valamar Adria Holding d.d.

sto. Oba dionička indeksa imala su porast vrijednosti. Indeks Crobex porastao je za 1,09 posto te je njegova posljednja vrijednost 1.756,07 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 983,50 bodova što je porast od 0,49

tjedna promjena -0,46% +16,56% -2,27% +2,24% +0,13% -3,86% +10,31% +2,26% +2,81% +3,81%

zadnja cijena 239,20 5.798,99 215,00 1.230,00 3.750,00 91,33 114,17 198,60 442,10 75,26

promet 14.998.152,37 12.256.757,51 7.714.518,83 4.516.749,20 3.874.980,92 3.177.048,53 2.264.343,48 1.864.680,33 1.677.400,46 1.478.058,48

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 92.221.615,56 kn

posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija, kojom je ostvareno 14,998 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 239,20 kuna što je pad od 0,46 posto. Najveći dobitnik je, kao i tjedan ranije, dioni10 dionica s najvećim rastom cijene IPK Osijek d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Dioki d.d. Imunološki zavod d.d. OT-Optima telekom d.d. Validus d.d. Croatia osiguranje d.d. (redovna) Arenaturist d.d. Liburnia Riviera Hoteli d.d. Croatia Lloyd d.d.

ca Croatia osiguranja koja je trgovanje završila na 5.798,99 kuna što je porast od 16,56 posto, a njome je trgovano u vrijednosti od 12,256 milijuna kuna. Najveći pad među 10 najtrgovanijih imala

tjedna promjena +28,21% +24,88% +23,61% +22,53% +18,30% +17,30% +16,56% +15,64% +14,64% +13,78%

zadnja cijena 25,00 1.400,00 30,99 147,03 22,50 4,95 5.798,99 68,90 2.098,00 2.230,00

promet 2.125,00 252.579,74 1.088.459,53 4.410,90 3.459,80 30.657,19 12.256.757,51 9.918,70 11.808,00 22.300,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

Nova Europa (+3,21 posto). Najveći pad kod dioničkih fondova zabilježio je fond KD Energija kojem je vrijednost smanjena za 0,45 posto, a slijedi ga Raiffeisen World s padom od 0,37 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast imao je fond ZB global kojem je vrijednost pora-

sla za 1,29 posto, a iza njega je ST Balanced s porastom od 1,22 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova imao je fond Agram Trust koji je pao za 0,47 posto, a iza njega je KD Balanced sa simboličnim padom od 0,04 posto. Kod obvezničkih fondova najveći porast imali su HPB Obveznič-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn €

108,8700 128,4400 95,9950 9,9774 128,9200 132,3981 108,2004 88,5143 90,2424 7,7740 76,8037 5,1620 60,5047 9,7967 111,1424 101,5500

1,11 1,29 1,21 0,06 0,80 1,22 0,75 0,48 0,91 -0,04 0,57 1,03 -0,48 1,21 1,12 0,17

€ € € € € kn € €

165,7500 11,4447 176,3500 132,3308 133,2300 166,0520 126,8532 110,5278

0,47 0,44 0,50 0,40 0,35 0,00 0,65 0,46

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

135,6832 167,3516 143,1346 129,4484 149,2500 142,4200 142,7597 139,9755 126,2151 135,8967 125,8503 119,3949 11,0533 111,8179 105,4163 108,9000 101,9438 101,0400 100,5557 1221,8867

0,05 0,07 0,06 0,06 0,03 0,06 0,05 0,13 0,03 0,06 0,06 0,07 0,10 0,07 0,07 0,05 0,04 0,06 0,07 0,09

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS €

94,4076

0,56

kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

11,7265 30,0701 8,3202 107,1500 104,0800 132,3100 68,0472 11,7507 132,3984 45,6000 66,6305 78,3163 73,1800 89,2185 89,5300 42,3702 46,2046 34,7092 24,6898 62,9047 48,9552 63,2272 66,3971 93,8666 11,8624 27,4000 46,7751 6,5719 35,0945 84,2126 44,8222 474,9284 72,8921 72,8500 134,1514 92,7197 9,9132 101,2962 91,1433 89,0526 10,0352 97,4600 98,7806 104,0700 100,4964

1,22 2,21 -0,26 -0,37 0,55 0,65 0,78 1,26 2,60 2,40 0,75 1,30 0,80 -0,22 1,18 0,20 2,75 1,60 0,88 1,71 0,81 1,22 2,11 1,51 2,16 2,54 0,95 3,21 0,04 -0,28 0,70 0,74 2,40 2,45 0,75 5,44 1,12 0,35 1,51 0,13 -0,45 0,90 0,03 0,71 0,90

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

ki (+0,65 posto) i Raiffeisen Bonds (+0,50 posto). U ovoj grupi nije bilo negativnih rezultata a jedino je fond Capital One bez promjene vrijednosti. Kod novčanih fondova nije bilo negativnih rezultata, a na vrhu ljestvice su ST Cash (+0,13 posto) i Agram Euro Cash (+0,10 posto). (M.R.)

od 27. siječnja do 2. veljače 2012. godine *Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

zadnja vrijednost 1.756,0700 983,5000 90,7418 101,7977

je dionica Slatinske banke koja je pala za 3,86 posto te je trgovanje završila na 91,33 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 10 dionica s najvećim padom cijene Magma d.d. TEP-tvornice elektrot. proiz. d.d. Ingra d.d. Hrvatska poštanska banka d.d. Uljanik d.d. Lavčević d.d. ZIF Slavonski d.d. Jamnica d.d. Kutjevo d.d. Viadukt d.d.

tjedna promjena +1,09% +0,49% +0,45% +0,55%

3,177 milijuna kuna. Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je milijunski promet, a sedam ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena -31,58% -21,89% -17,23% -15,43% -14,62% -12,84% -12,21% -10,26% -8,38% -8,00%

zadnja cijena 1,30 23,01 4,18 1.590,00 51,23 121,00 21,07 35.000,06 21,99 115,00

promet 44.086,99 1.380,60 1.398.862,48 23.850,00 1.024,60 1.331,00 15.686,03 35.000,06 4.659,45 146.947,83

*vijesti

Šesti pozitivni tjedan u nizu Pozitivan niz nastavljen je i šesti tjedan uzastopno te su čak 82 fonda od ukupno 90 ostvarila porast vrijednosti udjela. Rezultati svih fondova kretali su se u rasponu od -0,48 posto pa do +5,44 posto. Vrh ljestvice kod dioničkih fondova zauzimaju NFD Aureus New Europe (+5,44 posto) i KD

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Rast prometa na ZSE Siječanjska trgovinska statistika pokazuje da je godina na Zagrebačkoj burzi započela dobro - rast redovnog pometa dionicama od 5,4 posto nije velik, ali budi optimizam, dok je sveukupni promet porastao za 23 posto, ponajprije redovnim prometom dužničkih vrijednosnih papira. Indeksi su redom u siječnju zabilježili pad vrijednosti, i to Crobex 0,7 posto, Crobex10 0,4 posto, a Crobis 0,9 posto. Uskoro javna ponuda za Viro Vlasnici industrije šećera Viro iz Virovitice, tvrtke EOS-Z i Robić, te Marinko Zadro koji zajedno drže 66,06 posto temeljnoga kapitala, najavili su ponudu za preuzimanje preostalih dionica Vira. Otkupna cijena koju će ponuditi preuzimatelji za dionicu Vira još nije objavljena, a cijena po kojoj se ovom dionicom trgovalo u zadnja tri mjeseca uglavnom se kretala između 410 i 430 kuna. Manja dobit Instituta IGH Institut IGH i njegova ovisna društva u 2011. su ostvarili dobit prije oporezivanja u iznosu od 7,1 milijun kuna, što je za 10 milijuna kuna ili za 58,5 posto manje nego 2010. godine. Prema preliminarnim rezultatima, neto dobit IGH i njegovih ovisnih društava iznosila je 1,6 milijuna kuna, što je smanjenje za čak 82,5 posto u odnosu na

2010. godinu. Ukupni su prihodi Instituta IGH iznosili 546,6 milijuna kuna, što je 6,5 posto manje nego godinu prije, dok su istodobno ukupni rashodi smanjeni za oko pet posto. Veći prihodi i manja dobit Siemensa Siemens Hrvatska je poslovnu 2011. godinu, koja završava 30. rujna, završio s prihodima od 975 milijuna kuna, što je oko 58 milijuna kuna više nego godinu ranije. U poslovnoj 2011. Siemens je ostvario dobit prije oporezivanja od 7,4 milijuna kuna, što je oko 40 milijuna kuna manje nego 2010. godine. Smanjenje dobiti najvećim je dijelom posljedica smanjenja vrijednosti potraživanja uslijed nelikvidnosti kupaca, kažu u Siemensu. Novi sustav za nadzor u Hypo Alpe-Adria banci Hypo Alpe-Adria banka nedavno je u suradnji s tvrtkom IT sistemi-Nove tehnologije uvela novi sustav za nadzor integriteta podataka na platformi Tripwire Enterprise. Ta platforma među ostalim omogućava detektiranje neovlaštenih promjena datoteka i konfiguracijskih parametara u realnom vremenu. Uz to, omogućava i automatsku usporedbu trenutnog stanja sustava i aplikacija sa zahtjevima sigurnosnih standarda i regulativa, te pregledavanje raznovrsnih izvještaja za različite profile korisnika.

Tjedni gospodarski TV magazin sptv utorak srijeda

TV ŠIBENIK

21:45 17:30

PREMIJERNO

Z1 četvrtak

20:30

REPRIZNO

VOX zadar srijeda 20:45 četvrtak 16:45

SBTV petak

Tv šibenik srijeda 21:00 nedjelja 22:30

TV ISTRA utorak

VKTV srijeda četvrtak

22:00 19:15

21:15

TV JADRAN četvrtak 22:30

22:30

SRCE TV srijeda

22:15

proizvodnja privredni vjesnik NOVEBOJEMEDIA d.o.o.

Aktualno. Točno. Cjelovito.