e-pv 3714 by NEstar

EU fondovi: dobitak ili ne? Već dogodine bismo mogli biti u plusu za 420 milijuna eura, no u praksi bismo isto tako mogli ostati u minusu

Neven Mimica u Bruxellesu Konačno počelo rješavanje problema izravnim dijalogom: ako EU postavlja uvjete nama, možemo i mi EU-u

Svima recesija, a njima razvoj Osječka tvrtka Ricardo ne zna za krizu: dok drugi gase poslovanje, oni rade, osvajaju tržišta i rastu

tema tjedna Str. 4-5

s markova trga Str. 9

priča s razlogom Str. 12

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 1 4 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 13. veljače 2012. Godina LVIII / Broj 3714. www.privredni.hr

privredni vjesnik

robna razmjena / zdravstvena reforma / predstavljanja tvrtki / regija / hrwwwatska / svijet financija

KONJUNKTURNI TEST: IV. tromjesečje 2011.

Gospodarstvenici se ne predaju Dok su ekonomski analitičari i bankari i dalje vrlo pesimistični, kod gospodarstvenika primjetan je blagi optimizam. Najavljuje se čak i oživljavanje građevinarstva! >>10-11

EBAN POS ILOG PR info EEN si

no k Što do ope Networ r u E e is r p Enter

Intervju: Gordan Maras

KRIZA SE HRANI MALENIMA I STARIMA

>> 6-7

>> EEN, 4-5

Uvest ćemo red u plaćanja na tržištu, a na rok od 45 dana produljiti i plaćanje PDV-a, kaže ministar poduzetništva i obrta

Podaci Europske komisije pokazuju da loša vremena najteže preživljavaju manje, starije i nedovoljno inovativne tvrtke

gospodarski razgovori Darka Bukovića tjedno i na vašoj televiziji gost Petar Lovrić, suvlasnik Ekusa i Kadusa

četvrtak, 16. veljače 2012. u 22:10 sati

UVOD

www.privredni.hr Broj 3714, 13. veljače 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a:

Imaginarni osjećaj sigurnosti Nama je cilj da poslodavac može mijenjati broj radnika ovisno o poslovnim potrebama i da ne mora sve radnike uzimati na neodređeno vrijeme. I to je glavni kriterij po kojemu bi trebalo otpuštati i što bi u krajnjoj liniji oživjelo tržište te omogućilo lakše zapošljavanje. Određeno ili neodređeno vrijeme rada pitanje je osjećaja sigurnosti. Imaginarnog. U stvarnosti se sve svodi na to ima li posla ili nema. Ako ste dobri, poslodavac će učiniti sve da vas sačuva, bez obzira na to u kakvom ste radnom odnosu.

Ivan Crnjac, izvršni potpredsjednik koncerna Agrokor:

Agrokor nastavlja sa strateškim aktivnostima u regiji Akvizicija Mercatora bila je jedna od strateških poslovnih aktivnosti koje je Agrokor započeo u prošloj godini. Nakon što smo se intenzivno bavili ovim procesom, procijenili smo da ne možemo privesti akviziciju kraju na željeni način te smo se, kad je to postalo očito, odlučili povući iz procesa. Neovisno o ovom ishodu, Agrokor i dalje nastavlja sa svojim strateškim aktivnostima u regiji jer vjerujemo u ovo tržište i njegov daljnji potencijal rasta.

Marijan Banelli, Hrvatski cestovni prijevoznici:

Snijeg nas košta 300 eura po vozilu Vremenske nepogode cestovnim prijevoznicima dnevno nanose 300 eura gubitka po vozilu. Toliko iznosi prosječan bruto financijski učinak teškog teretnog vozila kad je u pogonu, a izostaje kada stoji. Zna li se da je u Hrvatskoj registrirano 160.000 gospodarskih vozila, od kojih je 40.000 u rukama javnih cestovnih prijevoznika, može se zaključiti da prijevoznici trpe ozbiljne ukupne štete. Problemi zbog obilnoga snijega dodatni su uteg prijevoznicima koji teško posluju zbog visokih ulaznih troškova, što ih čini izrazito nekonkurentnim u odnosu na prijevozničke tvrtke iz okruženja. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: JADRANKA BOBAN PEJIĆ, DIREKTORICA TVRTKE BIOVEGA

Lideri u organskom biznisu Povjerenje koje kupci imaju u nas proizlazi upravo iz kvalitete bez kompromisa, dok profit dolazi tek kao posljedica, a ne uzrok našeg rada

osao s organskim proizvodima trenutno je jedan od najstabilnijih i istovremeno rijetko rastućih poslova u svijetu. Sve je više zainteresiranih za organske proizvode, ne samo među potrošačima, nego i među korporacijama koje žele svoj dio “kolača”, što je poticaj razvoju organskog uzgoja i proizvodnje, ali i izazov u održanju visoke kvalitete. Ulazak korporacija donio je u organski svijet imitaciju konvencionalnih proizvoda i odmak od organskog i cjelovitog pristupa, pa se danas na tržištu mogu naći visoko procesirani i rafinirani proizvodi koji su napravljeni od organskih sirovina ali i, kao svaki drugi rafinirani i procesirani proizvod, nutritivno manje vrijedni. Neupitno je da organska poljoprivreda, a onda i proizvodnja, donose cijeli niz benefita: od očuvanja okoliša, bioraznolikosti pa do utjecaja na zdravlje pojedinca. Organski biznis razbija i duboko ukorijenjenu zabludu kako su takvi prinosi manji te da se dovoljno hrane može proizvesti jedino konvencionalnim ili pak GM metodama. Upravo suprotno, organski uzgoj je uvjet naše opstojnosti na Zemlji te način kako možemo živjeti ne ugrožavajući okoliš, a time ni vlastito zdravlje.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

Povjerenje koje kupci imaju u nas proizlazi upravo iz kvalitete bez kompromisa, dok profit dolazi tek kao posljedica, a ne uzrok našeg rada. Organski posao iz godine u godinu raste više od 20 posto, a kupac je spreman takve proizvode plaćati nešto više jer osjeća razliku u svom zdravlju i energiji kada konzumira proizvode koji su prirodno uzgojeni, cjeloviti i punog okusa. Mi u Biovegi cijelu svoju poslovnu politiku zasnivamo upravo na osobnom životnom stilu, a pokretanjem Biovege stvorili smo poslovnu nišu, ne samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj regiji. Posao temeljen na

Organski uzgoj je uvjet naše opstojnosti na Zemlji edukaciji kao osnovnom polazištu ima za cilj pokazati da je moguće naći sklad između ekonomije, etike i ekologije pri čemu želimo predstavljati proizvode koje sami koristimo i uvjereni smo da su najbolji na svijetu. Kupac kao partner i beskompromisna kvaliteta ono su što sustav čini uspješnim i u vremenima krize, iako se radi o proizvodima s višom cijenom od konvencionalnih, u prosje-

ku oko 30 posto. Educirani, osobno posvećeni i zainteresirani prodavači osnova je na kojoj je uz kvalitetu proizvoda temeljen domaći lanac trgovina ekoproizvoda bio&bio koji u 11 trgovina diljem Hrvatske nudi asortiman od oko 2500 proizvoda. Uz najpoznatije svjetske brendove iz godine u godinu rastao je broj hrvatskih ekoproizvoda (ugovore imamo s četrdesetak domaćih poljoprivrednika) čime smo vrlo jasno pokazali da uvoz može biti i u službi poticanja i razvoja domaće proizvodnje. Organsko i lokalno najbitnije je odredište Bi-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

ovege u sljedećem razdoblju. Prošlogodišnja akvizicija prvog hrvatskog ekološkog imanja Biozrno omogućila je postavljanje i uspješno startanje pekarnice te proizvodnju organskog beskvasnog kruha s izvorskom vodom koji je rezultat prvotne misije i vizije: samo najbolji sastojci, lokalno proizvedeni, uz jedinstven i inovativan koncept, čine prepoznatljivost i posebnost određenog poslovnog sustava. Biovega kao poduzeće matica okuplja oko sebe Makronovu – ustanovu za edukaciju, Planetopiju – izdavačko poduzeće, Biozrno – ekološko imanje i proizvodnju te podružnicu Biovege u Sloveniji. Grupacija predstavlja jedinstven i inovativan projekt zahvaljujući kojem je Biovega dobila epitet lidera u organskom biznisu u regiji. Ogromna ulaganja u zadnje tri godine (proizvodnja, otvaranje četiri bio&bio trgovine u jednoj godini te projekt Ekozona) bila su neophodna da bi se zadržalo povjerenje kupaca i opstanak na tržištu, a sveprisutna nelikvidnost predstavlja ozbiljan problem daljnjem razvoju. No, vjerujemo u snagu partnerstva, s kupcima, dobavljačima, proizvođačima i franšizerima. Uspjeti možemo jedino u suradnji jedni s drugima.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

*vijesti Udruženje stranih ulagača Jedan od prvih poteza novoga Udruženja stranih ulagača, osnovanog u siječnju, bit će provođenje istraživanja o ulagačkoj klimi u Hrvatskoj. Na temelju dobivenih rezultata organizirat će se aktivnosti usmjerene na poboljšanje uvjeta u kojima djeluju strani investitori u Hrvatskoj. Predsjednik Udruženja stranih ulagača je Trpimir Renić iz Cemexa, a u izvršnom odboru su i predstavnici Siemensa, MOL-a, Phillip Morrisa, Tele2 i Japan Tobacco Internationala. Dijelovi za Airbus i Boeing

Austrijsko-švicarska kompanija Montana Tech Components potpisala je s Hypo bankom ugovor o preuzimanju hrvatskih tvrtki Alu Flex Pack iz Šibenika i TLM-Tvornice valjanih proizvoda iz Zadra. Riječ je proizvođačima aluminija koji zajedno imaju 1100 radnika i godišnji prihod od 240 milijuna eura. S njima Montana želi povećati svoj udjel dobavljača aluminijskih profila i dijelova za proizvođače aviona kakvi su Airbus i Boeing. Viadukt gradi u Puli Građevinska tvrtka Viadukt sklopila je s Hrvatskim vodama ugovor o izgradnji kolektora za otpadne vode u Puli. Vrijednost ugovora je 55,76 milijuna kuna, a Viadukt je na natječaju sudjelovao zajedno s tvrtkama GP Krk i GK grupom iz Varaždina. Projekt financira Svjetska banka, a rok gradnje je 17 mjeseci. Osim gradnje kolektora, uskoro će se objaviti i javni natječaj za zbrinjavanje otpadnih voda u pulskom brodogradilištu Uljanik.

Privredni vjesnik Broj 3714, 13. veljače 2012.

( 267,7 mil €

( 687,5 mil €

Hrvatska će platiti EU-u

Hrvatska bi mogla dobiti od EU-a

Utrka za EU fondove

Trošak siguran, dobita

Postupak odobravanja sredstava iz EU fonda sada traje prosječno između 12 i 18 mjeseci, a nakon ulas Bruxellesa, bio bi skraćen na šest do sedam mjeseci Drago Živković zivkovic@privredni.hr

drugoj polovini 2013. Hrvatska će kao nova članica Europske unije morati uplatiti 267,7 milijuna eura u proračun Unije. U istom ćemo razdoblju iz strukturnih i kohezijskih fondova, te iz fonda ruralne politike, moći povući ukupno 687,5 milijuna eura, što znači da bismo mogli biti u plusu za oko 420 milijuna. Kako će doista biti, to je itekako upitno, jer će stvarno povlačenje sredstava iz EU fondova ovisiti o projektima koje Hrvatska bude kandidirala, a dosadašnja iskustva ukazuju na mogućnost da na kraju 2013. ispadnemo gubitnici, kako je bilo i u slučaju Rumunjske i Bugarske. Da se to ne bi dogodilo, državni službenici ove će godine intenzivno popu-

larizirati prijave na natječaje, koje će se moći od dana ulaska u EU podnositi i na hrvatskom jeziku. Sve tri hrvatske statističke regije (Sjeverozapad-

U novoj financijskoj perspektivi EU-a predviđeno je da i bogatije regije mogu kandidirati projekte

na, Jadranska i Panonska) trenutačno mogu konkurirati za EU fondove jer su ispod 75 posto prosječne ekonomske razvijenosti Unije. Sjeverozapadna regija blizu je tom pragu, ali to ne znači da će ostati bez pristupa fondovima, jer se statističke regije mogu mijenjati svake četiri godine, pojasnila je Marija Rajaković iz Ministar-

stva gospodarstva poduzetnicima okupljenima na prezentaciji u HGK-Komori Zagreb. Ništa unaprijed Također, u novoj financijskoj perspektivi EU-a za iduće sedmogodišnje razdoblje predviđena je mogućnost da i regije koje su između 75 i 90 posto prosjeka Unije mogu kandidirati projekte za neke programe. Loša vijest za poduzetnike je to što se novac iz fondova više ne može dobivati unaprijed, nego samo naknadno kao povrat ulaganja. To znači da bi poduzetnik ili morao imati sav novac za investiciju unaprijed ili pak uzeti kredit dok ne dobije novac iz EU fonda. Država je tu odlučila pomoći povoljnim kreditima HBOR-a, pa tako oni koji prođu na natječaju za nepovratna sredstva u programu IPA mogu do-

biti kredit HBOR-a u minimalnom iznosu od 80.000 kuna na rok od pet godina i poček od 12 mjeseci. Inače, postupak odobravanja sredstava iz EU fonda sada traje prosječno između 12 i 18 mjeseci, a nakon ulaska u EU, kada će se u potpunosti provoditi iz Hrvatske, a ne iz Bruxellesa, postupak bi bio skraćen na šest do sedam mjeseci, kazala je Marija Rajaković. Zadnji pretpristupni program za Hrvatsku je

IPA, koja obuhvaća i komponentu IIIc, namijenjenu jačanju regionalne konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i ravnomjernog regionalnog razvoja. Za tu je svrhu izdvojeno 96,4 milijuna eura, od čega se 15 posto financira iz hrvatskog proračuna. Upravo je u tijeku natječaj (rok za prijave je 20. veljače) kojim se iz te komponente osigurava ukupno tri milijuna eura za malo i srednje poduzetništvo, uz mogućnost dobiva-

Vanjskotrgovinski deficit 43,2 milijarde kuna

Saldo robne razmjene pobolj Igor Vukić vukic@privredni.hr

kupan hrvatski izvoz u 2011. godini iznosio je 65,5 milijardi kuna. Istodobno je uvoz iznosio 108,8 milijardi kuna što daje vanjskotrgovinski deficit od 43,2 milijarde kuna, objavio je Državni zavod za statistiku. Zbog rasta izvoza od jedan posto i pada uvoza od 1,4 posto nastavljen je trend rasta pokrivenosti uvoza izvozom. U 2011.

saldo robne razmjene porastao je za 1,5 postotnih bodova, na 60,3 posto. Prerađivačka industrija, na koju otpada glavnina izvoza vrijedna 59,3 milijarde kuna, povećala je izvoz samo za 0,5 posto. Rastao je izvoz drvne industrije za 7,7 posto te prehrambenih proizvoda za 2,5 posto, no smanjen je izvoz kože za jedan posto, tekstila za 2,7 posto i duhanskih proizvoda za 12,4 posto. Za 3,4 posto manji je i izvoz kemikalija i kemijskih proizvoda,

i metalske industrije te u proizvodnji duhana.

dok je za 7,3 posto rastao izvoz farmaceutskih proizvoda i pripravaka. Analitičari Hrvatske narodne banke ističu kako je slabljenju izvoza, do kojeg je došlo u listopadu 2011., znatno prido-

nio nizak izvoz brodova. Istodobno se i u nizu drugih djelatnosti bilježio pad izvoza na godišnjoj razini, a najviše u proizvodnji električnih strojeva, aparata i uređaja, zatim u dijelovima kemijske

Izvoz u EU u padu Zaostajanje hrvatskog izvoza djelomično se može objasniti i teškoćama na izvoznim tržištima. U prošloj godini izvoz iz Hrvatske u Italiju tako je pao sa 12,09 na 10,2 milijarde kuna (15 posto), no taj je pad djelomično nadoknađen rastom izvoza u Francusku (125 posto, na 2,01 milijardu kuna) te Mađarsku (12 posto, na 1,6 milijardi kuna).

www.privredni.hr Broj 3714, 13. veljače 2012.

( 96,4 mil €

( 100 mil €

iz fonda IPA

mogući gubitak samo na tržištu BiH

k neizvjestan

ska u EU, kada će se u potpunosti provoditi iz Hrvatske, a ne iz se svi slažu jest da je procedura iznimno komplicirana i dugotrajna. Pozitivno iskustvo ima Ivanićplast, čiji direktor Vitomir Klasić kaže da su zbog složenosti procedure zaposlili jednu osobu koja se bavi samo EU fondovima, a plaćaju i vanjske konzultante. Zasad im se to isplatilo, jer su dobili oko 100.000 nja bespovratnih sredstava u iznosu od 50.000 do 200.000 eura po projektu. Traže se projekti poboljšavanja poslovne klime, transfera tehnologija i znanja te unaprjeđivanja poslovnih procesa. Najavljen je i novi natječaj krajem ove godine, ukupne vrijednosti od oko šest milijuna eura. Različita iskustva Iskustva poduzetnika s EU fondovima dosad su šarolika, a jedino u čemu

Dosadašnja iskustva ukazuju na mogućnost da na kraju 2013. ispadnemo gubitnici

eura iz programa PHARE za novu robotiziranu liniju za proizvodnju poklopaca za zahodsku školjku, čime su osigurali dobivanje najvažnijeg certifika-

ta u industriji kupaoničke plastike. Loše iskustvo ima Josip Kudelić, vlasnik istoimene mesne industrije, koji je krajem 2009. godine očekivao 900.000 kuna iz fonda SAPARD za novu hladnjaču, ali je dobio odbijenicu, a novac je vraćen u Bruxelles. Kudelić za takav rasplet optužuje SAPARD agenciju pri Ministarstvu poljoprivrede, pa je zato tužio državu, jer je u očekivanju novca iz EU fonda zaposlio devet ljudi i investirao 13 milijuna kuna. Zbog birokratskog mentalnog sklopa u državnoj upravi, smatra Kudelić, nije ni čudo da smo iz SAPARD-a izvukli samo 12,5 posto ponuđenih sredstava. Bude li tako i s kohezijskim i strukturnim fondovima, Hrvatska će sigurno biti gubitnik na početku svog europskog puta.

šan za 1,5 posto Smanjen je i izvoz na njemačko tržište, za 3,2 posto (6,5 milijardi kuna), a poboljšan u Sloveniju (5,2 posto, 5,3 milijarde kuna) i Austriju (6,8 posto, 3,6 milijardi kuna). Ukupan izvoz na tržišta Europske unije godinu je završio s padom od 1,7 posto. Uvoz iz EU-a ostao je na sličnoj razini kao 2010. godine, s blagim rastom od 0,6 posto. I u prošloj je godini rastao izvoz u zemlje Cefte, za 3,2 posto, dosegnuvši ukupan iznos od 12,5 mili-

jardi kuna. S tom grupacijom Hrvatska bilježi i pozitivnu bilancu, jer je uvoz bio vrijedan 6,4 milijarde kuna (uz rast od 9,2 posto). Robni uvoz uz manje promjene uglavnom stagnira još od početka 2010. Pritom su negativni trendovi i dalje najnaglašeniji kod uvoza kapitalnih proizvoda te sirovina za industrijsku proizvodnju. Pad potražnje U Hrvatskoj gospodarskoj komori također naglašavaju da se pad domaće potra-

žnje odražava i na uvoznim rezultatima. Kod uvoza je najviše povećana vrijednost uvoza sirove nafte i derivata, a zatim i električne energije te metala. U HNB-u smatraju da bi uz ograničen uvoz i blagi rast izvoza robni manjak mogao nastaviti padati, premda će se taj pad postupno usporavati. Rast hrvatskog izvoza ovisit će o kretanjima u okružju te naporima da se u većoj mjeri privuku izvozno orijentirana izravna inozemna ulaganja.

Prehrambeni sektor i moguće posljedice hrvatskog ulaska u EU

Prilagodite trgovinske sporazume Ulaskom Hrvatske u EU otežava se pozicija prehrambenih tvrtki koje posluju na tržištu Cefte

roizvodi prehrambene industrije kvalitetni su i konkurentni, pri čemu je riječ o tehnološki naprednom proizvodnom segmentu koji nije u financijskim problemima. Za tu kao i ostale industrijske grane ulaskom u režim jedinstvenog tržišta EU-a nastaju nove okolnosti koje će otežati poziciju tvrtkama koje djeluju na tržištu regije. Potrebno je napraviti određene prilagodbe, a to ne mogu učiniti poduzeća nego država, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske ko-

Većina hrvatskih prehrambenih tvrtki može organizirati proizvodnju i izvan Hrvatske, kaže Vranković more Nadan Vidošević nakon sastanka tridesetak predstavnika vodećih prehrambenih tvrtki s ministrima financija Slavkom Linićem i poljoprivrede Tihomirom Jakovinom. “Tu se radi o izuzetno osjetljivom području. Ukoliko se ne poduzmu odgovarajuće mjere usmjerene na očuvanje pozicija prehrambene industrije na domaćem tržištu i tržištima zemalja Cefte, mogući gubici bit će veliki. Samo na tržištu BiH mogli bismo izgubiti oko 100 milijuna eura”, dodao je Vidošević. Na poziciju hrvatskih tvrtki utjecat će i pad carina pri uvozu prehrambenih proizvoda iz država EU-a u Hrvatsku.

Uskoro će se izraditi program sustavnih potpora hrvatskoj prehrambenoj industriji koji će biti predstavljen ministru poljoprivrede, najavio je Vidošević. “Tražit ćemo posebne potpore za svaku industrijsku granu, a pregovarat ćemo i o poslovanju na našim najvažnijim tržištima u okviru Cefte. Inzistirat ćemo na potporama tehnološkom razvoju i ostalim segmentima poslovanja”, ističe Vidošević. Zadržati koncesije Moramo sustavno analizirati sve moguće posljedice koje će ulazak u EU imati na našu prehrambenu industriju, ističe ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. “U pregovorima s predstavnicima Europske komisije moramo argumentirano i precizno predočiti stanje naše prehrambene industrije te važnost koju ona ima za naše nacionalno gospodarstvo. Morat

ćemo za to iskoristiti dolazak povjerenika za poljoprivredu Europske komisije ovoga proljeća”, istaknuo je Tihomir Jakovina. Najavio je da će se inzistirati na nadzoru sigurnosti i zdravstvene ispravnosti prehrambenih artikala koji se uvoze u Hrvatsku, te još veći angažman državnih službi koje se bave kontrolama na tržištu. Većina hrvatskih prehrambenih tvrtki je u mogućnosti organizirati proizvodnju i izvan Hrvatske ako se uvjeti poslovanja znatnije pogoršaju našim ulaskom u Uniju, kaže Neven Vranković, potpredsjednik za korporativne aktivnosti Atlantic Grupe. “Nedvosmislena je želja vlasnika i menadžmenta naših tvrtki da se to ne dogodi. Zbog toga je potrebno koncesije u poslovanju sa zemljama Cefte zadržati i nakon ulaska Hrvatske u EU”, smatra Vranković. (K.S.)

Privredni vjesnik Broj 3714, 13. veljače 2012. HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Na temelju članka 143.b stavka 2. i 3. Ovršnog zakona (“Narodne novine”, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05., 67/08.), Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, Rooseveltov trg 2, raspisuje

( 350 mil kn uštede

tvrtkama temeljem rezanja parafiskalnih nameta

J AV N I N AT J E Č A J

Gordan Maras, ministar poduzetništva i obr

ZA ODABIR JAVNIH KOMISIONARA RADI PRODAJE POKRETNINA ZAPLIJENJENIH U OVRŠNIM POSTUPCIMA

Prioriteti: energe

1. Predmet javnog natječaja je povjeravanje poslova javnog komisionara za prodaju pokretnina zaplijenjenih u ovršnim postupcima na području svih županija Republike Hrvatske. 2. Vrste pokretnina zaplijenjenih u ovršnom postupku, za koje javni komisionar organizira prodaju, mogu biti: građevinski materijal, rasuti tereti, pojedini gotovi proizvodi i poluproizvodi, sirovine, gorivo u krutom, tekućem i plinovitom stanju, motorna vozila, plovila, namještaj, tehnička roba, rasvjetna tijela, pribor za jelo, odjeća, obuća, knjige, rukopisi, umjetnine, žive životinje, itd. 3. Prostor i oprema za obavljanje poslova javnog komisionara mora udovoljavati uvjetima propisanim Pravilnikom o uvjetima za obavljanje poslova javnog komisionara (“Narodne novine”, br. 38/2011). Za žive životinje i stvari koje su podložne brzom kvarenju potrebno je raspolagati odgovarajućim smještajnim prostorom i drugim uvjetima za čuvanje, prehranu, njegu i mužnju životinja, odnosno uskladištenje stvari podložnih brzom kvarenju (hladnjače i sl.). 4. Prostor za smještaj robe može se organizirati samo za jednu vrstu pokretnina ili više vrsta pokretnina za koje je u određenom prostoru moguće osigurati odgovarajući smještaj i čuvanje robe. 5. Pravo sudjelovanja na javnom natječaju imaju fizičke i pravne osobe registrirane za obavljanje poslova posredovanja u trgovini. 6. Dokazi o sposobnosti ponuditelja: - original ili ovjerena preslika izvatka iz sudskog ili obrtničkog registra, djelatnost, sjedište, točna adresa i mjesto, ne starije od mjesec dana od dana objave natječaja, - potvrda Porezne uprave o stanju duga iz koje je vidljivo da je ponuditelj ispunio obvezu plaćanja svih dospjelih poreznih plaćanja i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, odnosno javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi porezna uprava - original ili kopija ovjerena kod javnog bilježnika ne starija od mjesec dana od dana objave natječaja, - BON 1, BON 2/SOL 2 kojim se dokazuje da ponuditelj u zadnjih 6 mjeseci nije bio u blokadi neprekidno 15 dana - original ili kopija ovjerena kod javnog bilježnika ne starija od 6 mjeseci od dana objave natječaja (nije uvjet za pravne i fizičke osobe koje su novoosnovane), - bilanca stanja, račun dobiti i gubitka, prijava poreza na dohodak ili dobit za 2010. godinu, statistički izvještaj za 2010. godinu te posljednji tromjesečni statistički izvještaj za tekuću godinu (nije uvjet za pravne i fizičke osobe koje su novoosnovane), - potvrda nadležnog suda da odgovornoj osobi ponuditelja nije izrečena pravomoćna presuda u kaznenom postupku u proteklih pet godina te da nije u tijeku kazneni postupak protiv odgovorne osobe, a za kaznena djela koja su u vezi s obavljanjem djelatnosti za koje je trgovačko društvo registrirano - original ili kopija ovjerena kod javnog bilježnika ne starija od mjesec dana od dana objave natječaja, - dokaz o organizacijskoj, kadrovskoj i tehničkoj sposobnosti, - dokaz o raspolaganju odgovarajućim prostorom (pravni temelj raspolaganja). 7. Način dostavljanja ponude Pisane ponude podnose se u zatvorenoj omotnici s naznakom “ZA JAVNI NATJEČAJ-NE OTVARATI” na adresu: Hrvatska gospodarska komora 10 000 Zagreb, Rooseveltov trg 2 - Centar za poslovne informacije Rok za dostavu ponuda je petnaest dana od dana objave Natječaja. 8. Mjerila za utvrđivanje najpovoljnije ponude - opća sposobnost ponuditelja prema uvjetima navedenim u točki 6. ovoga Natječaja, - kraći plan obavljanja poslova javnog komisionara uzimajući u obzir dužnosti i odgovornosti javnog komisionara u skladu s člankom 143.a do 143.i i člankom 133.a i 137. Ovršnoga zakona (“Narodne novine”, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05., 67/08.), - mogućnost oglašavanja putem vlastite web stranice, prisutnost u medijima, te transparentnost tvrtke u prodaji, - dostupnost robe za prodaju zainteresiranim osobama, te informacije o istima (radno vrijeme, mogućnosti i načini razgledavanja robe – uvid u kvalitetu, mogućnosti provjere ispravnosti robe, davanje podataka o tome je li provjerena ispravnost robe), - regionalna pokrivenost, mogućnost organiziranja poslova javnog komisionara na više lokacija, odnosno u više županija, - kvaliteta i veličina smještajnog prostora te odlike nadzora i čuvanja smještajnog prostora i izložene robe te osiguranja same robe, - kvalifikacijska struktura osoblja za obavljanje povjerenih poslova, - tehnička i logistička osposobljenost. 9. Otvaranje ponuda provest će Povjerenstvo za odabir javnog komisionara i odabrati najpovoljniju ponudu. Ponuditelji će biti obaviješteni o odluci Povjerenstva najkasnije u roku 8 dana od dana donošenja odluke. 10. Nepotpune ponude kao i ponude koje pristignu nakon roka neće se uzeti u razmatranje. Sve troškove sudjelovanja u postupku nadmetanja snose ponuditelji. 11. Hrvatska gospodarska komora zadržava pravo poništiti natječaj u bilo koje vrijeme, bez obveze obrazloženja za takvo postupanje i bez obveze da ponuditeljima nadoknadi bilo kakve troškove ili eventualnu štetu.

Ministarstvo poduzetništva i obrta očekuje da će mjesta. Tim mjerama gospodarstvo bi na godišnjoj Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ovo ministarstvo poduzetništva i obrta namjerava ambicioznim planom olakšica poduzetničkog poslovanja u Hrvatskoj do kraja 2013. godine otvoriti 50.000 novih radnih mjesta. O planovima novog ministarstva razgovaramo s njegovim prvim čovjekom Gordanom Marasom. Najavili ste ambiciozne projekte u svom ministarstvu. Niste li prevelik optimist? - Nisam prevelik optimist. Vjerujem da se u hrvatskom gospodarstvu stvarno može napraviti mnogo. Postoji potencijal i interes svih je velik. Mnogi poduzetnici imaju dobre ideje i želje i potrebno je samo stvoriti konkurentno okružje, pustiti ljude da rade. Vjerujem da će svi ciljevi koji smo si postavili biti ostvareni. Hrvatska nije iskoristila ni mali dio potencijala koji ima. Radimo na tome da narednih godinu-dvije stvorimo temelje za rast i razvoj gospodarstva. U tome mali i srednji najviše mogu pomoći jer su upravo oni ti kod kojih se rezultati mogu brzo vidjeti. Veliki investicijski projekti koji traju godinama ne mogu brzo pokazati svoju isplativost niti bitno utjecati na rast bruto domaćeg proizvoda. No male tvrtke koje izvode radove na takvim projektima mogu već u pola godine primjetno promijeniti svoje poslovanje. Niz ta-

kvih malih poslova vrlo brzo može promijeniti i situaciju na tržištu. Kako mislite ostvariti toliko novih radnih mjesta? - Svako zapošljavanje mislimo ostvariti stvaranjem okružja za razvoj gospodarstva. Samo država ne može biti investitor, no

Poljoprivreda i prehrambena industrija nose veliki potencijal, no tu je potrebno promijeniti stvari u našim glavama može stvoriti prostor da se neki projekti ostvare. Država mora biti regulator, odnosno podupiratelj i mora učiniti sve da se tvrtke mogu razvijati. Neke od najavljenih mjera vrlo će brzo dovesti do otvaranja novih radnih mjesta. Izravno ćemo rasteretiti gospodarstvo smanjivanjem plaćanja doprinosa od dva posto koje će značajno utjecati na cijenu rada. Krenuli smo i u rezanje čitavog niza parafiskalnih nameta koje će tvrtkama godišnje uštedjeti oko 350 milijuna kuna. Sve mjere, kada se zbroje, uštedjet će gospodarstvu oko dvije milijarde kuna godišnje. Reinvestirana dobit bit će oslobođena poreznih davanja, a svako novo radno mjesto bit će u prvoj godini oslobođeno plaćanja doprinosa. Uvest ćemo red u plaćanja na tržištu kako bi se sva izvršila u

roku od 45 dana. Na taj rok ćemo produljiti i plaćanje PDV-a, što bi dodatno trebalo pomoći pokretanju gospodarstva. Hoće li olakšice za zapošljavanje vrijediti i za samozapošljavanje? - Svako novo radno mjesto, uključujući i samozapošljavanje, bit će oslobođeno plaćanja doprinosa. Taj prijedlog naći će se u novom zakonu koji priprema Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a na Vladi će se naći u sljedećih mjesec dana. Koliko smo konkurentni i postoji li mogućnost da se reindustrijaliziramo? - Hrvatska je u ovom trenutku po konkurentnosti tek 78., a ni u regiji baš nismo konkurentni. U posljednje tri godine po nekim smo mjerilima pali za čak tridesetak mjesta, dok su drugi zadržali svoje pozicije ili postajali konkurentniji. Vjerujem da s pokretanjem neiskorištenih potencijala postoji mogućnost za reindustrijalizaciju. Koji su prioritetni sektori hrvatskog gospodarstva? - Ove godine moramo imati osam milijardi kuna investicija. Prioriteta je nekoliko. Ulagat ćemo u energetiku - dugoročne projekte od kojih ne očekujemo brze rezultate. Prioritet nam je i promet. Velik je potencijal prometnih koridora i moramo iskoristiti svoju poziciju, a to se može samo ulaganjima u infrastrukturu. Željeznica se mora restrukturirati jer se već niz

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3714, 13. veljače 2012.

( 2%

manji doprinosi

( rok od 45 dana

HBOR i EIB

Za male i srednje još 150 milijuna eura

za sva plaćanja, pa i PDV-a

rta

etika, promet, turizam

se provođenjem njihovih mjera otvoriti 50.000 novih radnih j razini moglo uštedjeti dvije milijarde kuna toga u međuvremenu izgubili, možemo redefinirati svoje ciljeve i ojačati institucije. Odlučili smo ove godine povećati temeljni kapital Hrvatske banke za obnovu i razvitak, i to za 500 milijuna kuna. Ta sredstva naći će se na raspolaganju upravo poduzetnicima, a inzistirat ćemo na tome da krediti za njih budu s kamatnom stopom ispod tri posto. Potpisujemo uskoro i ugovor s Europskom investicijskom bankom od 250 milijuna eura koji su također namijenjeni poduzetničkim projektima. Vrlo je važno i da u cijelu priču uključimo i jamstvenu agenciju HAMAG, koja mora promptno davati jamstva za poduzetničke projekte. I javna poduzeća moraju učiniti korak naprijed. Moraju proći restrukturiranje i biti konkurentniji, osiguravati novac za investicije, ali i pružati bolju uslugu.

godina potpore umjesto za modernizaciju pruga koriste za tekuće troškove. Treći segment koji nam je interesantan je svakako turizam. U Hrvatskoj postoji još mnogo hotela koje nismo privatizirali, a istovremeno kao vlasnici nismo u njih uložili ni kunu, pa njihova usluga znatno zaostaje. Poljoprivreda i prehrambena industrija također nose veliki potencijal, no tu je potrebno promijeniti stvari u našim glavama. Do sada se razmišljalo i ponašalo kao da poljoprivreda nije tržišna

nego socijalna kategorija. Poticaji su se davali samo da se namire proizvođači. Moramo promovirati njihov rad i pomoći im u

Svako novo radno mjesto, uključujući i samozapošljavanje, bit će oslobođeno plaćanja doprinosa

govanja. Nikako ne smijemo zanemariti naše prerađivače drva jer tu imamo dosta tvrtki koje rade izvrsne proizvode. No moramo promijeniti stanje u kojem se više izvozi sirovina nego gotov proizvod. Ne smijemo zaboraviti ni ulaganja u nove tehnologije i znanje jer upravo ta ulaganja najviše pomažu hrvatskom društvu.

udruživanju kako bi mogli ponuditi tržištu konkurentan proizvod. Isto tako moramo im pomoći u rješavanju njihovih du-

Imaju li hrvatske institucije snage da pomognu hrvatskom gospodarstvu? - Institucije za to imaju snage. Iako smo puno

Što ako se pokaže da neki koraci nisu dobri? Hoćete li stvari mijenjati u hodu? - Uvjeren sam da će do kraja ove godine biti vidljivi rezultati naših aktivnosti. Jedan od naših ciljeva je i gospodarski rast od 0,8 posto na čijem temelju radimo novi proračun. Unatoč procjenama banaka o gospodarskom padu vjerujem da ćemo ostvariti svoje prognoze. Moguće je redefiniranje pojedinih koraka našeg programa ako budemo uvidjeli da nešto ne ide pravim putem. No, optimističan sam i vjerujem da su naši ciljevi ostvarivi.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Europska investicijska banka (EIB) potpisale su ugovor o zajmu od 150 milijuna eura za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, srednje kapitaliziranih poduzeća i lokalne samouprave. Kamatna stopa je 3,5 posto fiksno, a rok otplate 12 do 15 godina, uz poček od četiri ili pet godina. Riječ je o prvoj tranši od 250 milijuna eura kredita odobrenog krajem prošle godine, a druga tranša od 100 milijuna trebala bi biti iskorištena do kraja ove godine. S obzirom na stanje na tržištu, kredit pod ovakvim uvjetima, rekao je potpredsjednik EIB-a Anton Rop, za hrvatske će poduzetnike na kraju biti povoljniji za ukupno 70 milijuna eura. Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev dodao je da zajam

uključuje i darovnice u ukupnom iznosu od 6,5 milijuna eura, koje mogu dobiti projekti s komponentom energetske učinkovitosti. Zajam je i inače usmjeren primarno na projekte obnovljivih izvora energije i lokalne infrastrukture. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras ocijenio je da je i ovaj kredit potpora najavljenom Vladinom investicijskom ciklusu od osam milijardi kuna, a uvjeren je da će u suradnji s EIB-om i Europskom bankom za obnovu i razvoj uskoro biti realizirani još neki investicijski projekti. (D.Ž.)

HGK i Udruga obiteljskih i malih hotela

Pozdrav manjem PDV-u Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela pozdravlja odluku hrvatske vlade o uvođenju smanjene stope PDV-a na turističku i ugostiteljsku djelatnost od 1. siječnja 2013. godine. Ona će poduzetnicima omogućiti ulaganja u unaprjeđenje kvalitete, obnavljanje objekata, zapošljavanje i općenito nove investicije, a gostima kvalitetniju ponudu i nižu cijenu, istaknuo je Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela. Primjeri iz zemalja u okruženju koje su uvele nižu stopu PDV-a

na turističke i prateće djelatnosti pokazuju pozitivne učinke i na povećanje prihoda od turizma u državnom proračunu. Turistički sektor dugo je očekivao i tražio ovakav potez, dodao je Klarić. I Hrvatska gospodarska komora podupire odluku Vlade o smanjenju PDV-a na turističke i ugostiteljske usluge. Ta odluka dugoročno gledano značajno pridonosi konkurentnosti čitavog turističkog sektora Hrvatske, poglavito spram konkurentskih zemalja na Mediteranu, stoji u komentaru HGK-a. Tom su odlukom, dodaju u HGK-u, ostvarena dugogodišnja nastojanja i prijedlozi članica Turističkog poslovnog vijeća HGK-a te je stvoren preduvjet za prosperitet turističkog sektora koji je u interesu hrvatskog gospodarstva. (J.V.)

AKTUALNO

*vijesti Privatizacija CO i HPB Vlada očekuje dvije milijarde eura prihoda od privatizacije Croatia osiguranja, Hrvatske poštanske banke te druge državne imovine i udjela u mješovitim poduzećima, rekao je ministar financija Slavko Linić u prošlotjednom intervjuu Reutersu. Rezovi u proračunu za 2012. godinu i smanjenje javne potrošnje trebali bi pomoći Hrvatskoj da očuva kreditni rejting, što bi omogućilo relativno povoljno zaduživanje u inozemstvu u ovoj godini, rekao je Linić. Manji promet robe u lukama Promet robe u hrvatskim morskim lukama u prosincu 2011. u odnosu na prosinac 2010. bio je manji za 34,1 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Robni promet u 2011. godini bio je za 10,1 posto manji nego u prethodnoj godini. Putnički promet porastao je pak u prosincu 2011. za 10,7 posto, dok je na godišnjoj razini rastao za 7,5 posto. U 2011. godini povećao se ukupni broj brodova koji su uplovljavali u morske luke, i to za 6,4 posto. Končar izlagao u Dubaiju

Predstavnici Končara nastupili su prošloga tjedna u Dubaiju, na sajmu Middle East Electricity, jednom od najvažnijih sajmova energetike i energetske opreme u bliskoistočnoj regiji. Končar je u Ujedinjene Arapske Emirate i susjedne zemlje proteklih godina izvozio opremu vrijednu između 40 i 90 milijuna kuna, ovisno o potražnji. Ovo tržište, procjenjuju u Končaru, rast će i idućih pet godina, pa se, nakon nastupa na sajmu, najavljuje i širenje poslova.

Privredni vjesnik Broj 3714, 13. veljače 2012.

( 2,2 mlrd kn duga odnosi se na deficit HZZO-a

( oko 3 mlrd kn

dugovi zdravstvenih ustanova

Analiza zdravstvenog sustava

Nezdravstvene djelatnosti izdvojit će se iz sustava zdravstva Naslijeđeni dugovi dosežu oko 5,2 milijarde kuna. Uz objedinjavanje nabave i otvaranje dnevnih bolnica, ministar Ostojić najavio je i druge mjere racionalizacije troškova, ali i poboljšanja zdravstvene usluge Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

eforma zdravstva koja je pokrenuta 2008. nije riješila mnoge neracionalnosti u sustavu pa ni dugove zdravstvenih ustanova, tako da je trenutačni deficit u zdravstvu, ako se bude poštovao rok plaćanja od 60 dana, čak 5,2 milijarde kuna, rečeno je na prvom od ukupno šest okruglih stolova o zdravstvenom sustavu koje organiziraju magazin Banka i Ekonomski institut, a koji je održan prošli tjedan u Zagrebu. Cilj tog projekta je ukazati na neracionalnosti i moguća rješenja, a kao i kod analize mirovinskog sustava koja je provedena prošle godine, u projekt će biti uključeni brojni stručnjaci. Neplanirano velik deficit Govoreći o dugovima koje je naslijedio, ministar zdravlja Rajko Ostojić kazao je kako se od ukupnog iznosa 2,2 milijarde odnosi na deficit Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a na zdravstvene ustanove oko tri milijarde kuna. Tomu treba pridodati i neke druge “kosture iz ormara”, poput lani započetog ustroja hitne pomoći za koji se tvrdilo da neće ništa koštati, međutim sada se vidi da će stajati 117 milijuna

Treba osigurati i 230 milijuna kuna za prava iz kolektivnog ugovora zaposlenih u zdravstvu kuna. Na isti način trebat će osigurati i 230 milijuna kuna za prava iz kolektivnog ugovora zaposlenih u zdravstvu, a koja je dogovorila bivša vlada. Govoreći pak o mjerama koje namjerava poduzeti, Ostojić je istaknuo okrupnjavanje bolničke nabave energije, usluga i potrošnih materijala, kao i racionalizaciju pratećih djelatnosti bolnica kroz outsourcing i spin-off. Riječ je zapravo o izdvajanju dijela djelat-

nosti kao što su prehrana, pranje, čišćenje, zbrinjavanje medicinskog otpada i drugo, koje mogu raditi i privatne tvrtke za sve bolnice na nekom području ili pak objedinjavanju cjelokupne nabave za ustanove na području određene županije, što znatno može pridonijeti smanjenju iznosa nabave i ukupnih troškova zdravstva. Takav način rada, podsjećamo, nije ništa novo u razvijenim zemljama, a već su ga i kod nas predlagali brojni stručnjaci kao dobar način smanjivanja troškova u bolnicama. Okrupnjavanjem nabave, naglasio je ministar, nabavljat će se i ugradbeni materijali te drugi medicinski proizvodi. “Smanjivanje

stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za dva postotna boda, sa 15 na 13 posto, u funkciji je rasterećenja gospodarstva i poticanja otvaranja novih radnih mjesta”, rekao je Ostojić te kao prioritete najavio i smanjivanje liste čekanja, otvaranje dnevnih bolnica, nabavu medicinske opreme i sinergiju javnog i privatnog sektora. Troškovi rastu brže od BDP-a Ocjenjujući zdravstvenu reformu bivšeg ministra Darka Milinovića, ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek kazala je kako je ta reforma povećala prihode zdravstvenog sustava,

no i ukupne proračunske rashode, i to za 1,5 posto. Negativno je i to što je u jeku gospodarske krize dio izdataka za zdravstvo pao na teret kućanstava. Ipak, osigurana je stabilnost sustava, smanjila su se bolovanja, a povećalo se i zadovoljstvo građana. “Građani su svjesni činjenice da je zdravstveni sustav izdašno financiran i misle da bi u slučaju dodatnih ulaganja u javnom sektoru prioritet trebalo dati obrazovanju, a ne zdravstvenoj zaštiti. Po tome se razlikujemo od drugih tranzicijskih zemalja”, rekla je Sandra Švaljek. Za glavnog ekonomista Banke za međunarodna plaćanja (BIS) Dubravka Mihaljeka najveći je problem u financiranju zdravstva to što troškovi rastu brže od rasta BDP-a, ne samo u Hrvatskoj već i u drugim zemljama. Smatra da trošak zdravstvene zaštite treba ravnomjernije rasporediti, tj. da ne pada samo na teret zaposlenih nego i na državni proračun. To će smanjenje doprinosa, smatra Mihaljek, jednako kao i Ostojić, povoljno utjecati na tržište rada. Nadalje, mišljenja je i kako treba povećati ulogu privatnog zdravstvenog osiguranja za obitelji s visokim dohotkom te povećati efikasnost kroz jačanje konkurencije u ponudi usluga.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3714, 13. veljače 2012.

( 6 mlrd kn

poreza na dobit godišnje plate poduzetnici

( na 230.000 kn

podignut prag za upis u registar obveznika PDV-a

Sjednica hrvatske vlade

Reinvestiranjem dobiti do rasta proizvodnje Zajednički nazivnik novog poreznog paketa je “rasterećenje gospodarstva i snažnije oporezivanje potrošnje” Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatski poduzetnici godišnje plate oko šest milijardi kuna poreza na dobit. Vlada im daje priliku da dio tog novca ulože u vlastito poslovanje i tako smanje svoju poreznu obvezu. Vlada ujedno očekuje da će reinvestiranje dobiti dovesti do rasta proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta. Izmjene u sustavu poreza na dobit donesene su prošli tjedan zajedno s nekoliko drugih poreznih zakona. Prema riječima premijera Zorana Milanovića, zajednički nazivnik poreznog paketa je rasterećenje gospodarstva i snažnije oporezivanje potrošnje. To je nešto što se mora učiniti da bi Hrvatska sačuvala ekonomski kredibilitet i potaknula oporavak privrede, istaknuo je premijer. Ministar financija Slavko Linić objasnio je

da će se od poreza oslobađati dobit koja se ponovo ulaže u temeljni kapital poduzeća. O tome će skupštine trgovačkih društava morati donositi posebnu odluku. Taj model oporezivanja primjenjivat će se od 1. siječnja 2013. Mali oslobođeni Zadržavanje dobiti u poslovanju tvrtke poticat će se i novim porezom na dividendu od 12 posto. Država očekuje da će prihod od tog poreza donijeti oko 220 milijuna kuna u državnu blagajnu. Od plaćanja poreza bit će oslobođeni mali dioničari, odnosno oni čiji prihod od dividendi ne prelazi 12.000 godišnje. Linić je dodao da će Vlada potražiti rješenje kojim neće oporezovati dioničare u društvima ESOP, odnosno društvima malih dioničara koja su u postupku privatizacije postala većinski vlasnici nekih poduzeća. “Taj model se pokazao uspješnim i nastojat ćemo

određen je na 230.000 kuna. Poduzetnici s manjim obujmom poslovanja moći će poslovati jednostavnije i jeftinije, jer neće

Uštede poslodavcima Još jedna olakšica poduzetnicima bit će i smanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje radnika, sa 15 na 13 posto. Zakon će vrijediti od 1. svibnja ove godine. Na taj će način u 2012. poslodavci uštedjeti 1,5 milijardi kuna, a u 2013. godini 2,17 milijardi kuna. Zajedno sa 300 milijuna

kuna koliko će poduzetnici morati manje davati za spomeničku rentu te vodni i šumarski doprinos, Vlada je za oporavak privrede oslobodila više od 2,7 milijardi kuna. “Već nakon prvih sto dana našeg rada vidjet će se pomaci u ekonomskom životu”, rekao je ministar gospodarstva Radimir Čačić. Na prijedlog ministrice okoliša Mirele Holy na tjedan je dana odgođena odluka o osnivanju Agencije za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija. Osnivanje agencije predlaže Ministarstvo gospodarstva, a ministar Čačić je istaknuo da će to biti snažan instrument za poticanje ulaganja u tom sektoru. Ministrica Holy smatra da u prijedlogu postoje nejasnoće u vezi s neovisnosti Hrvatske energetske regulatorne agencije, koju zahtijeva EU, pa će Vladine koordinacije još raspravljati o toj temi.

reza čini se zaista tehničko, no potpredsjednik Vlade došao je kako bi prenio važnu poruku – a to je da se aplikacija europskih propisa očekuje na obje strane, ne samo u Hrvatskoj. Ako EU od Hrvatske

već danas, 16 mjeseci prije ulaska, zahtijeva poštivanje važećih europskih propisa, Hrvatska ima pravo isto tražiti od EU-a, recimo u slučaju antidampinških carina na bešavne cijevi. (L.S.N.)

Uvodi se porez na dividendu od 12 posto

zaštititi njihove interese”, rekao je Linić. Vlada je izmjenom Zakona o PDV-u potvrdila najavu da se osnovna stopa podiže sa 23 na 25 posto. Uz nove međustope od 10 posto na dječju hranu, jestiva ulja i masti, te opskrbu vodom, uvedena je i međustopa na bijeli šećer od trske i šećerne repe. Međustopa od 10 posto na hranu i piće u ugostiteljskim objektima primjenjivat će se od 1. siječnja 2013. godine.

Tog dana počet će vrijediti i propis po kojem se povećava iznos koji određuje je li porezni obveznik tromjesečni ili mjesečni obveznik poreza na dodanu vrijednost. Umjesto dosadašnjih 300.000 kuna, prag se podiže na 800.000 kuna. To znači da će mali poduzetnici s prihodom do tog iznosa podnositi samo četiri umjesto 12 obrazaca PDV-a. Obvezni prag za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost

morati utvrđivati obvezu PDV-a, ni podnositi odgovarajuće prijave. Porezni obveznici s manjim prihodom mogu i dalje ostati u sustavu PDV-a, ali onda iz tog sustava ne smiju izaći najmanje pet godina.

Neven Mimica s potpredsjednicom Europske komisije Neelie Kroes

Od telekoma se traže ulaganja

očelo je uklanjanje problema direktnim razgovorima: nakon što je Europska komisija, štiteći interese stranih vlasnika telekoma u Hrvatskoj, upozorila Zagreb da bi vraćanje posebne naknade, trošarina od šest posto na prihode od telefoniranja i SMS-ova, predstavljalo kršenje europskih pravila, u Bruxelles je na razgovor

s povjerenicom za digitalnu agendu i potpredsjednicom EK-a Neelie Kro-

Aplikacija europskih propisa očekuje se na obje strane, ne samo u Hrvatskoj es doletio potpredsjednik Vlade Neven Mimica. Hrvatska je strana obrazložila razloge uvođenja poreza

- oni su, realno gledajući, u skladu s europskom strategijom digitalizacije i uvođenja širokopojasne infrastrukture. Zagreb od kompanija traži preuzimanje obveze ulaganja u razvoj o čemu će, istaknuo je Mimica, biti sklopljeni posebni ugovori. “Ako telekomunikacije nemaju investiranja, nema ni poticaja razvoju, niti rasta u ovom području. Naš je je-

dini cilj bilo poticanje ulaganja, dobivanje uvjerljivih investicijskih planova umjesto pisama namjere. Čim se to dogodi razgovarat ćemo o načinu i vremenu ukidanja ove naknade”, naglasio je Mimica iznoseći računicu da će se ulaganje poput ovoga ipak vratiti u nacionalni budžet kroz rast koji nose ulaganja. Povrat bi trebao biti oko 40 posto. Pitanje po-

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3714, 13. veljače 2012.

KONJUNKTURNI TEST: IV. tromjesečje 2011.

Gospodarstvenici se ne Dok su ekonomski analitičari i bankari vodećih hrvatskih banaka i dalje vrlo pesimistični, u najnovijim ocje On očito dolazi s financijskih tržišta EU-a, ali i iz očekivanih prvih učinaka reformi u našem gospodarstvu 41 iz građevinarstva, 70 iz trgovine i 125 iz uslužnog sektora. Tvrtke koje su sudjelovale u istraživanju ostvaruju 9,5 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju 9,2 posto zaposlenih u navedenim područjima hrvatskog gospodarstva. Dok su ekonomski analiti-

dr. sc. Mirjana Čižmešija Ekonomski fakultet Zagreb

konjunkturnom testu Privrednog vjesnika za četvrto tromjesečje 2011. godine sudjelovale su 393 tvrtke. Od toga je 157 bilo iz prerađivačke industrije,

čari i bankari vodećih hrvatskih banaka i dalje vrlo pesimistični, u najnovijim ocjenama i očekivanjima hrvatskih gospodarstvenika ipak je prisutan blagi optimizam. On očito dolazi s financijskih tržišta EU-a i iz stabilizacije europodručja, ali i iz očekivanih prvih učinaka reformi u našem gospodarstvu. Hrvatski ekonomisti i vodeći bankari očekuju novi val recesije u 2012. godini. Iako su, prema podacima DZS-a, od 2008. godine prvi put zabilježena dva uzastopna povećanja BDP-a, u drugom i trećem tromjesečju 2011. godine, krajem 2011. ponovno je došlo do slabljenja gospodarske aktivnosti. Na to su upućivali i rezultati konjunkturnog testa PV-a provedeni početkom 2011. godine.

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima prerađivačke industrije ODJELJCI NKD-a 2007 (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA)

PKI

Proizvodnja strojeva i uređaja Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava Proizvodnja namještaja Proizvodnja prehrabmenih proizvoda Proizvodnja papira i proizvoda od papira Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda Proizvodnja električne opreme Proizvodnja proizvoda od gume i plastike Prerada drva i proizvoda od drva i pluta… Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme Proizvodnja odjeće Proizvodnja kože i srodnih proizvoda PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

PROMJENA, BODOVI

29,3 -8,0 13,8 -3,3 19,1 21,6 -7,2 2,3 1,1 12,0 -14,2 5,1 -31,7 -18,5 10,2

28,3 22,4 13,8 1,0 -2,9 -9,5 -9,5 -14,7 -15,3 -25,4 -26,3 -27,9 -28,4 -31,7 3,9

Građevinarstvo nosti. Optimizam u ovom sektoru temelji se na zadovoljavajućem stanju narudžbi koje su u odnosu na prethodno tromjesečje u 44 posto slučajeva veće nego u prethodnom tromjesečju. Iako 65 posto anketiranih ima problem nedovoljnih financijskih sredstava, 45 posto ih očekuje da će u idućem tromjesečju graditi više, a samo 13 posto ih očekuje manji obujam posla u odnosu na četvrto tromjesečje prošle godine.

PKG > Građevinarstvo

PKU

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti Prijevoz i skladištenje Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Ostale uslužne djelatnosti Informacije i komunikacije Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša Obrazovanje Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Umjetnost, zabava i rekreacija USLUGE

Prerađivačka industrija

PKI je za četvrto tromjesečje 2011. godine porastao za 3,9 bodova i sada iznosi 10,2. Nakon dva uzastopna smanjenja PKI-ja, koja su najavljivala slabljenje gospodarske aktivnosti krajem prošle i početkom ove godine, za očekivati je da bi u prerađivačkoj industriji trebalo do ljeta doći do zaustavljanja ovih nepovoljnih kretanja. Unatoč porastu PKI-ja, i dalje su ocjene i očekivanja gospodarstvenika

PKT je u četvrtom tromjesečju 2011. godine porastao za 6,8 bodova i sada iznosi 38. Ovo povećanje pokazatelja nakon dva tromjesečja blagih promjena i nakon njegove najniže razine zabilježene u četvrtom tromjesečju 2010. godine (kada je iznosio -50,6 bodova) uz uvažavanje prediktivnih svojstava pokazatelja konjunkture, ukazuje da bi se u trgovini na malo u prvom polugodištu mogla zaustaviti nepovoljna

PROMJENA, BODOVI

-10,5 -3,9 -26,6 -10,9 9,9 57,5

-34,8 -28,1 -26,3 -4,4 -2,3 4,9

5,0

16,1

-39,0 -10,0 31,1 72,6 8,80

21,6 25,8 28,1 66,6 -7,40

daleko od dobrih. Samo 12 posto anketiranih zabilježilo je povećanje potražnje i porast narudžbi u odnosu na prethodno tromjesečje. Problem je i s narudžbama iz inozemstva koje su u 31 posto slučajeva ocijenjene kao premale. Stanjem zaliha gotovih proizvoda i sadašnjim poslovnim polo-

žajem su uglavnom zadovoljni. Svoj konkurentski položaj ocjenjuju nepromijenjenim, a sadašnje stanje zaposlenosti zadovoljavajućim. Četvrtina anketiranih očekuje rast proizvodnje i izvoznih poslova u prvom tromjesečju ove godine kao i poboljšanje poslovnog položaja u sljedećih šest

kretanja. Neko ozbiljnije poboljšanje nije za očekivati s obzirom na to da se PKT u posljednjih godinu dana nije intenzivnije mijenjao. Optimizam gospodarstvenika u ovom sektoru očituje se u gotovo svim segmentima poslovanja. Tako je 75 posto anketira-

nih ocijenilo da je njihov poslovni položaj dobar, a sadašnje stanje zaliha je zadovoljavajuće. Povećanje prometa u prvom tromjesečju ove godine očekuje 92 posto, a 98 posto ih očekuje da će u narednih šest mjeseci zadržati približno istu razinu poslovne aktivnosti i nema-

PKI > Prerađivačka industrija

30 20

-20

-40

-10

-60

-20

-80

PKG

Odjeljci uslužne djelatnosti (NKD 2007)

TRGOVINA

zatelj izračunat na temelju desezoniranih vrijednosti, njegovo povećanje nije posljedica povoljnih sezonskih utjecaja, već je rezultat realnih ocjena i očekivanja gospodarstvenika. Europski građevinari su također optimistični. Planiraju povećanje broja zaposlenih, ali i povećanje cijena u sljedeća tri mjeseca. Za razliku od njih, 72 posto hrvatskih građevinara ima višak zaposlenih, a samo sedam posto ih nema problem s likvid-

PKG se u četvrtom tromjesečju povećao za 30,4 boda i sada iznosi -22,28. Iako je pokazatelj još uvijek u području negativnih vrijednosti od 2009. godine, njegovo treće uzastopno povećanje najavljuje oživljavanje građevinske djelatnosti do sredine godine. Budući da je poka-

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima uslužnog sektora

Unatoč vrlo nepovoljnim makroekonomskim prognozama, očekivanja europskih i hrvatskih gospodarstvenika su optimistična u gotovo svim sektorima gospodarstva, a posebno u financijskom sektoru.

2007. II III

2008. II III

2009. II III

2010. II III

2011. II III

-30

-14,66 16,55 4,19 21,08 36,78 33,96 27,55 15,82 -51,20 -20,66 -45,54 -36,30 -55,31 -51,73 -52,87 -44,43 -54,31 -54,08 -52,71 -22,28

PKI

2007. II III

2008. II III

2009. II III

2010. III IV

2011. III IV

35,04 30,82 22,81 21,97 24,20 23,11 11,73 -5,55 -28,00 -9,90 -8,72 -2,85 -1,24 10,93 13,56 15,99 20,83 12,36 6,94 10,17

www.privredni.hr Broj 3714, 13. veljače 2012.

predaju pesimizmu nama hrvatskih gospodarstvenika ipak je prisutan blagi optimizam. Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) Budući da su se povećali svi pokazatelji konjunkturne klime na kojima se temelji indeks ekonomskog raspoloženja ESI za Hrvatsku, i taj pokazatelj se povećao, i to za 4,8 indeksnih bodova i sada iznosi 97,1. Iako njegova vrijednost manja od 100 znači ispodprosječno ekonomsko raspoloženje, njegov porast ipak ohrabruje. Nakon dva uzastopna smanjenja protekle godine, kojima je ispravno bilo najavljeno smanjenje BDP-a i slabljenje opće gospodarske aktivnosti, ovo povećanje moglo bi biti najava barem zaustavljanja nepovoljnih kretanja početkom trećeg tromjesečja. Taj blagi optimi-

mjeseci. I dalje je naglašen problem nelikvidnosti. Tako je 48 posto anketiranih izjavilo da ima povremene teškoće ili im je likvidnost vrlo loša. Prema najnovijim rezultatima konjunkturnih istraživanja koje je

zam povezuje se, kao što je ranije rečeno, s mogućom stabilizacijom europodručja, ali i s očekivanim prvim učincima reformi u našem gospodarstvu. Ako je suditi prema rezultatima konjunkturnih istraživanja na EU razini i za europodručje u siječnju ove godine, optimizma ne nedostaje. Razumljivo je da se u zemljama koje su u vrlo lošoj gospodarskoj i financijskoj situaciji kao što su Grčka, Mađarska i Malta pokazatelj ekonomskog raspoloženja i dalje smanjuje, ali zato vodeća europska gospodarstva kao što su Velika Britanija i Njemačka bilježe porast ESI-ja.

za siječanj 2012. objavila Opća uprava za ekonomske i financijske poslove Europske komisije (DGECFIN), isti pokazatelj na europskoj razini zabilježio je blagi porast, a u europodručju ostao je nepromijenjen. U vrije-

130 120 110 100 90 80 70

ESI

me kada se ne razmišlja o snažnom gospodarskom zamahu, već o “preživljavanju”, ti su podaci i više nego ohrabrujući. Promatrano po odjeljcima prerađivačke industrije, uočava se da samo četiri odjeljka bilježe rast

2007. II III

2008. II III

2009. II III

2010. II III

2011. II III

112,50 116,69 117,37 116,32 122,59 104,83 105,52 101,99 69,39 91,56 82,34 79,19 83,95 96,40 97,05 73,51 101,90 98,99 92,23 97,05

PKI-ja. Optimizam je najsnažniji u proizvodnji strojeva i uređaja te u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava. Nešto manje optimistični su u proizvodnji namještaja i u proizvodnji prehrambenih proizvoda, dok ostali

sektori izražavaju određenu dozu pesimizma. Najveće smanjenje PKI-ja je u proizvodnji kože, odjeće, gotovih metalnih proizvoda (osim strojeva i opreme), tiskanju i umnožavanju snimljenih zapisa, te u preradi drva i pro-

jenilo kao poboljšano, a 43 posto ih je izjavilo da je potražnja za njihovim uslugama ostala ista kao i u prethodnom tromjesečju. Više od polovine anketiranih očekuje u naredna tri mjeseca smanjenje potražnje za svojim uslugama, dok ih 52 posto očekuje približno istu razinu poslovanja u idućih šest mjeseci. Promatrano po odjeljcima uslužnog sektora, uočava se značajno smanjenje PKU-a u administrativ-

nim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (35 bodova), zatim u prijevozu i skladištenju te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (gdje je to drugo uzastopno smanjenje). Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, slično kao i na europskoj razini, bilježe povećanje PKU-a, i to za 26 bodova. Najveći optimizam prisutan je u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije. Tu se PKU povećao za više od 66 bodova.

izvoda od drva i pluta. U tim se sektorima PKI smanjio za više od 20 bodova u odnosu na prethodno tromjesečje. U nekima je to i treće uzastopno smanjenje pokazatelja što znači nastavak vrlo nepovoljnih kretanja u tim sektorima.

Sektor usluga ju teškoća s likvidnosti. U trgovini na veliko i trgovini motornim vozilima gospodarstvenici nisu optimistični. Tako manje od četvrtine anketiranih očekuje poboljšanje poslovanja u sljedećih šest mjeseci, a samo 20 posto anketiranih u trgovini na veliko očekuje porast prometa u sljedećem tromjesečju. Ta su očekivanja u trgovini motornim vozilima nešto bolja (31 posto).

Jedino su u uslužnom sektoru hrvatski gospodarstvenici i dalje pesimistični. Za razliku od njih, baš u tom sektoru u Europskoj uniji i europodručju vrlo je izražen porast pokazatelja konjunkturne klime, posebno u financijskom sektoru. Za očekivati je da će se optimizam s europskog financijskog tržišta preliti na Hrvatsku, što bi značilo najprije porast PKU-a, a zatim i poboljšanje gospodarske si-

tuacije u tom sektoru do kraja ove i početkom iduće godine. PKU se u četvrtom tromjesečju 2011. smanjio za 7,4 boda i sada iznosi 8,8. Nakon dva blaga porasta početkom godine, ovo drugo uzastopno smanjenje PKU-a ne obećava ni stagnaciju, a posebno ne oporavak hrvatskog uslužnog sektora. Čak 48 posto gospodarstvenika u tom sektoru je svoje poslovanje u odnosu na prethodno tromjesečje oci-

PKT > Trgovina na malo

PKU > Sektor usluga

-20

-40

-60

PKT

2007. II III

2008. II III

2009. II III

2010. II III

2011. II III

-60

26,24 30,09 54,03 39,65 51,33 0,25 28,76 52,51 21,99 43,89 20,31 0,50 22,95 29,41 30,88 -50,60 27,88 34,42 31,17 38,01

PKU

2008. III IV 51,03

-20,27

I -34,63

2009. II III -26,92

1,07

-18,19

4,08

2010. II III 16,37

0,90

18,84

22,17

2011. II III 25,50

16,20

IV 8,80

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3714, 13. veljače 2012.

( 120 zaposlenih

pri čemu je 58 zaposleno u zadnje 2 godine

( 92 vozila

od čega je 50 velikih tegljača

Ricardo – transporti sa srcem

Svima recesija, a njima razvoj Svoj 20. rođendan u Ricardu planiraju dočekati u novim uredskim, logističkim i proizvodnim pogonima. Za prvu liniju prerade voća tehnologija je već kupljena, a bit će kapaciteta 1000 litara na sat Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

“

oj’ se vuka, boj’ se lugara – nikada u šumu ući nećeš” – ta stara poslovica svojevrsna je okosnica poslovne filozofije Milana Vrdoljaka i Damira Rimca, dva prijatelja, ratna suborca i poslovna partnera koji su zajednički u studenom 1992. godine osnovali osječku tvrtku Ricardo. “Otkada znam za sebe, stalno živimo u godinama nekakve krize. Od nekadašnje ekonomske stabilizacije, preko tranzicije do sadašnje recesije. Međutim, čekanje na izlazak iz krize ne donosi ništa osim stagnacije i zaostajanja. Uostalom, da su moji roditelji čekali izlazak iz krize, mene vjerojatno ne bi ni bilo”, slikovito objašnjava poduzetnik Milan Vrdoljak, predsjednik Uprave i, zajedno s Damirom Rimcem, suvlasnik tvrtke Ricardo.

Kao i većina tadašnjih poduzetnika-početnika i oni su krenuli s trgovinom otvarajući nekoliko maloprodajnih objekata na osječkom području. S vremenom se tvrtka razvijala i prilagođavala tržištu, ali i specifičnim zahtjevima klijenata. Tako se Ricardo u međuvremenu razvio u snažnog igrača na transportnom tržištu koji je svoje usluge proširio na mikro i makrodistribuciju, proizvodnju i skladišta. Prijelomne godine Nekoliko je prijelomnih godina u njihovu poslovanju. Dolaskom velikih trgovačkih centara krajem devedesetih odlučili su se na dugoročnu preorijentaciju i 2000. godine sade prve voćne nasade u Baranji nedaleko od Darde. Na četiri hektara tada nastaje prvi baranjski voćnjak sa zaštitnom mrežom i drenažom. Na zahtjev dugogodišnjeg poslovnog partnera 2002. počinju se baviti transportom, a težeći specijalizaciji u toj djelatno-

Kamioni preko čitave Europe I dok mnoge tvrtke jedva preživljavaju aktualne recesijske godine, u osječkom Ricardu kažu kako su to za njih zapravo zlatne godine jer su se ili neposrednom preporukom ili javnim natječajima izborili za nekoliko ozbiljnih transportno-logističkih poslova. O intenzitetu razvoja najslikovitije govori podatak da je u Ricardu početkom 2009. bilo zaposleno 62 ljudi sa 22 vozne jedinice, dok je krajem 2011. godine bilo zaposleno 120 ljudi i čak 92 vozne jedinice od čega je 50 velikih tegljača. Različiti kamioni tvrtke Ricardo danas se mogu vidjeti po čitavoj Hrvatskoj, ali i po čitavoj Europi – od Rusije i Ukrajine na istoku, preko Danske na sjeveru, do Belgije na zapadu.

sti, 2005. nabavljaju prvih šest kamiona hladnjača. Sljedeći iskorak se događa 2008. kada na natječaju preuzimaju transport za tvrtku Meggle, najprije za Slavoniju, a potom i za područje Dalmacije, uključujući i mikrotransport. Godine 2010., opet putem natječaja, dobivaju posao

Da su moji roditelji čekali da prođe kriza, ni mene vjerojatno ne bi bilo, kaže poduzetnik Milan Vrdoljak transporta za Intereuropu. Paralelno s tim povećava se i potreba za skladišnim prostorom, pa Ricardo sada raspolaže s ukupno 5212 četvornih metara skladišnog prostora, od čega više od polovine zatvorenog tipa. “Svojim partnerima možemo omogućiti kompletan outsourcing za istočnu Hrvatsku što podrazumijeva preuzimanje robe s raznih loka-

cija, vođenje kompletnog skladišnog procesa, komisioniranja u našem skladištu, te dostavu do krajnjeg kupca. Robu dovozimo u centralu i isporučujemo u bilo koji dio Slavonije i Baranje u kontroliranoj atmosferi s točno određenim pravilima u radu s proizvodima”, objašnjava Vrdoljak. Postojeći skladišni prostori postali su premali, pa su se u tvrtki Ricardo odlučili na izgradnju novog distribucijskog centra u poduzetničkoj zoni u Dardi, desetak kilometara od Osijeka. Objekt

je vrijedan 20 milijuna kuna, a u njemu će se odskora nalaziti sjedište tvrtke i odvijati prerada voća i povrća. Prvi sokovi za 20. rođendan Kako ističe Vrdoljak, to je svojevrsna kruna sadašnje faze razvoja tvrtke. “Sada ćemo napokon imati prostor koji zadovoljava potrebe suvremene logistike, proizvodnje i sjedišta tvrtke. Poslovna zona Darda u neposrednoj je blizini osječke zapadne obilaznice, željezničke pruge OsijekBeli Manastir i dalje prema Budimpešti, na samo nekoliko kilometara od autoceste Slavonika. Osim toga, novi poslovni prostor omogućit će ozbiljan ulazak u proizvodnju kao nastavak bavljenja voćarstvom”, kaže Vrdoljak. Naime, u vlastitim voćnja-

cima na četiri hektara uzgajaju jabuke, a na osam hektara su mladi nasadi šljiva. Na ideju da izgrade pogon za preradu voća došli su zbog tzv. industrijske robe, odnosno udjela voća druge ili treće kategorije kojeg u svakom voćnjaku ima bar desetak posto. “Do sada smo takvo voće vozili u Zagreb ili čak u Austriju, što zbog transportnih troškova nije bilo isplativo. Posljednjih godina na području Baranje i istočne Slavonije niknuli su brojni voćnjaci pa planiramo u proizvodnju uključiti obiteljska gospodarstva kao kooperante ili ćemo im, prema njihovoj želji, nuditi usluge prerade sirovina”, objašnjava Vrdoljak dodajući kako Ricardo nema namjeru konkurirati velikim hrvatskim prerađivačima, nego će se orijentirati na manje specijalizirane serije prirodnih proizvoda poput sokova,

octa, marmelade, pekmeza... Inače, 20. rođendan u Ricardu planiraju dočekati u novim uredskim, logističkim i proizvodnim pogonima. Za prvu liniju prerade voća tehnologija je već kupljena, a bit će kapaciteta 1000 litara na sat. Prvi sokovi iz Darde trebali bi krenuti najkasnije krajem proljeća.

enterprise europe

info

Broj 56, 13. veljače 2012.

Poslovni susreti u Grazu

Zaštita okoliša kroz EEN Tera Tehnopolis organizira Prvu međunarodnu konferenciju Unaprjeđivanje zaštite okoliša u poslovanju kroz Europsku poduzetničku mrežu (EEN). Konferencija će se održati od 27. do 29. ožujka u Osijeku i organizirana je u okviru projekta GREEN. Tim projektom se želi pridonijeti poboljšanju ekoloških performansi malih i srednjih poduzeća u Europi i dati potporu Europskoj poduzetničkoj mreži u rješavanju problema okoliša. Konferencija uključuje i znanstveni dio u kojem će na plenarnim predavanjima sudjelovati znanstvenici iz Italije, Slovenije, Bugarske, Srbije i Hrvatske. Zainteresirani za sudjelovanje na konferenciji mogu se registrirati na web-stranici www.tera.hr/green2012, i to do 15. veljače.

Energetska učinkovitost je in

Tvrtke iz Austrije, Hrvatske, Slovenije, Italije te Bosne i Hercegovine sudjelovale su na poslovnim susretima o energetski učinkovitoj gradnji: u sklopu sajma Häuslbauermesse 20 hrvatskih tvrtki razgovaralo je sa 80 mogućih poslovnih partnera Graz je početkom veljače bio poprište susreta tvrtki iz Austrije, Hrvatske, Slovenije, Italije i Bosne i Hercegovine. Ne, nije se radilo o skupnom shoppingu, već o organiziranim poslovnim susretima u sklopu sajma Häuslbauermesse, pod naslovom EEC 2012. Tema poslovnih susreta bila je energetski učinkovita gradnja, a sajam Häuslbauermesse, kao najveći sajam graditeljstva i energetike u južnom dijelu Austrije, bio je prava prilika za organizaciju međunarodnih poslovnih susreta. Glavni organizatori događanja, SFG Steierische Wirtschaftsförderungsgesell

schaft mbH, ICS – Internationaliesierungscenter Steiermark GmbH, Hrvatsko-austrijska trgovinska komora

nizatori su pokrili sve troškove organizacije susreta, a sudjelovanje je za tvrtke bilo besplatno. Zahvaljujući EEN-u pri HGK-u i Sektoru za industriju HGK-a, hrvatske tvrtke su došle u iznenađujuće velikom broju. Dvadeset tvrtki iz Hrvatske održalo je više od 80 sastanaka sa stranim tvrtkama. Time su osigurale dobre i kvalitetne poslovne kontakte za eventualna poslovna partnerstva.

te Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža (EEN), uspjeli su privući 81 tvrtku te dobrom organizacijom ispuniti očekivanja sudionika. Orga-

Sveukupno su održana 154 poslovna susreta, a svim sudionicima uz sudjelovanje na razgovorima osiguran je i posjet sajmu. (J.R.)

enterprise europe Sajam nautike

Najveći nautički izlog Europe Čak 14 hrvatskih izlagača nastupilo je na najvećem europskom sajmu nautike Boot u Düsseldorfu. Hrvatska je prepoznata kao najpoželjnija nautička destinacija na Mediteranu Na sajmu Boot koji se održava krajem siječnja u Düsseldorfu i najveći je europski sajam nautike, sudjelovalo je 14 hrvatskih izlagača. Svoja plovila izložili su proizvođači manjih čamaca, brodica, jedrilica i jahti, a zapažen nastup ostvarili su predstavnici ronilačkih agencija i ACI marine. Hrvatska turistička zajednica je videoprezentacijama predstavljala hrvatske nautičke destinacije te organizirala podjelu turističkog promotivnog materijala. Prema podacima njemačkog strukovnog udruženja BVWW (Udruženje vodenih sportova), koje je provelo anketu među jedriličarima, Hrvatska je za 2012. označena kao druga europska najpoželjnija charter destinacija, odmah iza Baltičkog mora. S druge strane, Hrvatska je prva destinacija na Mediteranu, a iza nje su ostale Grčka, Španjolska, Turska i Francuska. Sajam Boot je i dalje vrlo uspješan, a ACI je svojim višegodišnjim prisustvom i dobrim referencama među europskim nautičarima

Boot Düsseldorf Boot Düsseldorf je jedan od vodećih svjetskih nautičkih sajmova. Ove godine na njemu je nastupilo čak 1656 izlagača iz 62 zemlje. Svoje su proizvode i usluge predstavili u 17 paviljona, organiziranih u 16 tematskih cjelina. Sajam je posjetilo ukupno 246.700 posjetitelja, pri čemu je bilo više od 50.000 inozemnih gostiju. Najveći interes na sajmu izazvale su jedrilice, odnosno sve traženije motorne jedrilice. Naglasak sajma je bio na kvaliteti i komforu. Sljedeći Boot je u siječnju 2013 godine.

Tvrtka Jahte Grginić iz Zagreba prvi je put izložila svoja plovila na ovom sajmu, a najuspješniji su bili u prodajnim kontaktima s austrijskim kupcima već postao prepoznatljiv brend, smatra Silvana Štiglić iz opatijskog ACI-ja. Najavila je kako će ACI intenzivno raditi na zadržavanju kvalitetnih tržišnih pozicija. Na sajmu je bila i tvrtka Elan Yachts iz Obrovca koja je predstavila svoj proizvodni program, posebice jedrilicu Elan 210 koja je nominirana za najbolju europsku brodicu 2012., te Elan 350 koji je 2011. osvojio titulu europskog plovila godine. Jasmina Čerina, izvršna direktorica Elana, ističe kako je na sajmu ostvaren niz korisnih kontakata, a posebno su zadovoljni činjenicom da će norveška i švedska

obalna straža pristupiti testiranju njihova plovila, što može rezultirati vrlo ozbiljnim poslom. Jahte Grginić iz Zagreba su prvi put izložile svoja plovila na ovom sajmu, a najuspješniji su bili u prodajnim kontaktima s austrijskim kupcima kojima su prošle godine prodali tri plovila, dok su dva prodana u Sloveniju. Jahte proizvedene u zagrebačkom Markuševcu s cijenom nešto ispod 100.000 eura su, prema procjeni vlasnika tvrtke, do 30 posto jeftinije od izravne konkurencije. Stoga Grginić

predviđa dobre poslove i u ovoj godini unatoč utjecaju krize. Sajam Boot je oraspoložio europske proizvođače plovila. Najviše muku muče veliki proizvođači megajahti koji su u protekle dvije godine već osjetno smanjili proizvodnju. Tako je Ferretti, simbol glamura i luksuza, gotovo pred stečajem i vlasnici traže globalne ulagače kako bi se spasila ta poznata tvrtka. Najizglednija je prodaja kineskom investitoru.

Skandinavski proizvođači plovila imaju veliku potporu nacionalnih vlada koje malu brodogradnju tretiraju kao stratešku granu gospodarstva pa im je i polovina nastupa na sajmovima sufinancirana. Sličnu podršku očekuju i hrvatski proizvođači jer ove godine nije bilo predstavljanja tvrtki preko Klastera male brodogradnje, što je proteklih godina omogućilo još upečatljiviji nastup na većem prostoru. Hrvatske tvrtke su ove godine nastupile na površini od 442 četvorna metra.

www.een.hr

13. veljače 2012.

2 3

belupo otvara vrata za izvoz na 10 azijskih tržišta

Dogovoren model za suradnju s Malezijom Koprivnička kompanija Belupo još je prije tri godine razgovarala s predstavnicima malezijskih kompanija Duopharma i Nova Beta Medical o vrlo konkretnoj poslovnoj suradnji u proizvodnji krema, masti i gelova te oralnih suspenzija. U Belupu kažu kako je bila očita i komplementarnost portfelja kompanija u proizvodnji lijekova za liječenje bolesti srca i krvnih žila te bolesti središnjeg živčanog sustava. Malezijski su partneri iskazali interes za uvoz lijekova u zemlje ASEAN-a, kao i za izvoz na europsko tržište.

Upravo su iz tog razloga predstavnici Belupa sudjelovali na skupu u Hrvatskoj gospodarskoj komori na kojem su gostovali predstavnici malezijskih poduzeća i gospodarskih institucija. Među gostima je bio i Enis Arnaut, poslovni čovjek podrijetlom iz BiH, koji 17 godina radi u Maleziji. Arnaut je direktor tehnološkog parka u malezijskoj pokrajini Perak, a ujedno i direktor tvrtke Nova Beta Medical, koja razvija suradnju s Belupom.

voda, kompanija koje su već uspostavile suradnju s partnerima u toj zemlji. Arnaut objašnjava da Malezija od hrvatskih partnera ne očekuje novac, nego intelektualni kapital, odnosno ulaganje znanja i iskustva. Malezijci ne žele samo kupovati gotove proizvode već nude partnersku suradnju na razvoju novih proizvoda, koji bi se potom prodavali i na trećim tržištima. Pokrajina Perak već je na taj način privukla mnoge strane tvrtke. Uz povoljne uvjete za pokretanje proizvodnje i mnoge poticaje, ulagačima je na raspolaganju obrazovana radna snaga.

”Tada je još bilo izvjesno da bismo poslovanjem na malezijskom tržištu i suradnjom s tim kompanijama dobili platformu za izvoz na 10 azijskih tržišta. U tom je smislu s Duopharmom 2009. potpisan ugovor o poslovnoj suradnji, no poslova-

Prema njegovim riječima, suradnja bi trebala dobiti novi zamah jer su uklonjene određene administrativne prepreke koje su usporavale posao. Malezijci predlažu da suradnja ide preko Belupa, Brodarskog instituta i Imunološkog za-

Imunološki zavod je, primjerice, već prodavao u Maleziju cjepivo protiv meningokoka grupe A i C. Prema riječima Darka Dvornika, predsjednika Uprave, Imunološki zavod planira proširenje proizvodnje, a u tome bi moglao surađivati

nje je dosad bilo vrlo skromno, gotovo zanemarivo”, kažu u Belupu.

i s malezijskim tvrtkama. Vladimir Koroman, direktor Brodarskog instituta, posjetio je poslovne partnere u Maleziji i Jugoistočnoj Aziji te pronašao interes za inženjerska rješenja koja razvija njegova tvrtka. Veleposlanik Malezije u Hrvatskoj Yoke Heng Yean dobre mogućnosti za suradnju vidi i u drvnoj industriji, strojogradnji, industriji elektronskih i električnih proizvoda i turizmu. Smatra da bi Hrvatska trebala ponovo osnovati agenciju koja bi bila na raspolaganju investitorima. Takva agencija u Maleziji potaknula je rast inozemnih ulaganja. Heng Yean savjetuje Hrvatskoj da smanji administrativne barijere za ulaganje, a hrvatske je tvrtke pozvao da se za osnovne informacije o poslovima u Maleziji obrate njegovu veleposlanstvu. (I.V.)

EU Compass

Radionice projekata Radioniceza zapripremu pripremu projekata U okviru projekta EU Compass u HGKŽupanijskoj komori Varaždin održane su radionice za poduzetnike. Pedesetak poduzetnika predstavilo je sažet-

ke projektnih prijedloga koje su pripremili nakon prve radionice. Uz pomoć eksperata za poslovno savjetovanje i fondove EU-a iz Slovenije poduzetnici su nakon predstavljanja projektnih sažetaka nadograđivali te prilagođavali projektne aktivnosti u skladu s prioritetima aktualnog natječaja za jačanje regionalne konkuren-

tnosti Potpora povećanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva iz IPA IIIc programa. Tim se programom malim i srednjim poduzetnicima odobravaju bespovratna sredstva u iznosu od 50.000 do 200.000 eura. Prva radionica koju su vodili slovenski stručnjaci održana je 25. siječnja i njome se željelo pomoći po-

duzetnicima u pisanju sažetaka za prijavu projekata, a na drugim dvjema su se razrađivali prijedlozi. Uz osnivanje EU info točke, te besplatne radionice dio su aktivnosti koje ŽK Varaždin provodi u okviru EU Compassa, a koje će omogućiti poduzetnicima da u narednim godinama što bolje iskoriste mogućnosti koje im za jačanje konkurentnosti pružaju fondovi Europske unije.

enterprise europe Kriza i tvrtke

Inovativnost za nova U krizi je najteže neinovativnim, malenim i starim tvrtkama. Kriza je povećala i sivu ekonomiju, no učinila je tvrtke konkuretnijima Lada Stipić – Niseteo Podaci Europske komisije o tvrtkama u kriznim vremenima ukazuju na sljedeće: kriza je privremene naravi mada će oporavak trajati godinama. Ovaj stav dijele sve tvrtke u Europi, bez obzira na veličinu. Izvoznici su je najviše osjetili – i prvi su koji će se oporaviti s pokretanjem gospodarstava. Kriza je pojela, računa se, oko 3,4 milijuna radnih mjesta u tvrtkama iz kategorija mikro, malenih i srednje veličine. Velike su tvrtke izgubile svega 0,9 milijuna radnih mjesta. Dvije od tri tvrtke iz kategorije malenih i srednjih, ma koliko lokalno poslovale, osjetile su posljedice globalne krize. Riječ je o europskom prosjeku, Euro-

Na vrhu rang-liste inovativnosti je četvorka “inovativnih lidera” - Danska, Finska, Njemačka i Švedska statova je analiza otkrila da su krizom snažnije pogođena poduzeća u zemljama s niskim BDP-om i njegovim ispodprosječnim rastom. Osim suženja obujma poslovanja tvrtke su među glavne negativne efekte krize ubrojile zakašnjele naplate (s čime ih se mučila polovina) i manjak sredstava za podupiranje poslovanja (40 posto), bilo da je riječ o kratkoročnim pozajmicama ili o dugoročnom financiranju projekata.

Natječaj IPA III C

Novac za konkurentnost Stjecanje statusa članice Europske unije sa sobom nosi i nemala financijska sredstva. IPA III C je natječaj za potporu povećanju konkurentnosti malih i srednjih poduzeća i tek je drugi natječaj EU-a namijenjen isključivo gospodarskom sektoru Andrija Vranić Stjecanje statusa punopravne članice Europske unije, kojem se sad već s punim pravom nadamo, sa sobom nosi i nemala financijska sredstva koja se iz zajedničkog proračuna Unije usmjeravaju na provedbu politika i ostvarivanje dugoročnih ciljeva Europske unije. To su u prvom redu mir i blagostanje, ostvareni kroz vladavinu prava, demokraciju, ujednačen socio-ekonomski razvoj i očuvanje okoliša.

IPA III C natječaj za potporu povećanju konkurentnosti hrvatskih malih i srednjih poduzeća tek je drugi natječaj Europske unije namijenjen isključivo gospodarskom sektoru, tj. malim i srednjim poduzećima koja se bave proizvodnjom (uključujući i proizvodnju računalnih programa), tehničkim testiranjem proizvoda ili upravljanjem i oporabom otpada. Kroz natječaj se financiraju dvije vrste projekata: uvođenje tehnoloških rješenja koja omogućuju energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije u proizvodnji ili certifikaciju proizvoda u skladu s

međunarodno priznatim standardima kvalitete u ekološkoj proizvodnji. Iz odabira ovih dvaju prioriteta lako je iščitati na koji način EU želi utjecati na razvoj gospodarstva i poduzetništva u Hrvatskoj: unaprjeđenje konkurentnosti kroz snižavanje energetskog i ekološkog otiska te dugoročan razvoj “zelenog” poduzetništva smjernice su održivog razvoja kojima se politički i ekonomski lideri Europe žele nametnuti u globalnoj ekonomiji. Svaki uspješno prijavljeni projekt dobit će donaciju u iznosu od 50.000 do 200.000 eura, a na taj iznos će investitor morati pri-

dodati još barem 15 posto vlastitih sredstava u ukupnoj vrijednosti projekta. Kako fond natječaja iznosi tri milijuna eura, a kroz proces prezentacija natječaja u hrvatskim regijama je prošlo više od 1000 poduzeća, jasno je da će se među hrvatskim poduzećima koja će pokušati izboriti mjesto na popisu dvadesetak dobitnika sredstava voditi vrlo oštro natjecanje. Na sreću, procedura prijave je ublažena tako da za natječaje u sklopu IPA programa više nije nužno pripremati svu složenu dokumentaciju, već se prva faza prijave obavlja putem sažetog opisa projek-

www.een.hr

13. veljače 2012.

4 5

a radna mjesta Hrvatska među “umjerenim inovatorima” Negativne su posljedice krize teže i intenzivnije osjetile najmanje, starije i manje inovativne tvrtke. Inovativne u ovom slučaju znači kategoriju tvrtki koje su tijekom zadnje tri godine u proizvodnju i/ili ponudu unijele nove ili značajno poboljšane proizvode. Kriza je naglasila povezanost inovativnosti i kompetitivnosti. EU sastavlja tablicu inovativnosti za svoje članice, zemlje unutarnjeg

Najmanje inovativne su Bugarska, Latvija, Litva, Rumunjska, Srbija, Turska i Makedonija tržišta i kandidatsko društvo, temeljeći je na 10 indikatora. Na vrhu rang-liste inovativnosti je četvorka “inovativnih lidera” - Danska, Finska, Njemačka i Švedska. Iza njih je veća skupina “sljedbenika” sastavljena od Austrije, Belgije, Cipra, Estonije, Francuske, Irske, Islanda, Luksemburga, Nizozemske, Norveške, Slovenije i Velike Britanije. U trećoj kategoriji “umjerenih inovatora” smjestili su se Hrvatska, Češka, Grčka, Mađarska, Italija, Malta, Poljska, Portugal, Slovačka i Španjolska. Na repu ljestvice je društvo “manjih inovatora”, Bugarske, Latvije, Litve, Rumunjske, Srbije, Turske i Makedonije. Najveće su negativne efekte krize osjetile zemlje i tvrtke iz kategorije malih i umjerenih inovatora. Ne treba ni isticati da su indeksi inovativnosti i kompetitivnosti tijesno povezani.

ta na samo pet stranica. Rok za dostavu sažetaka je već 20. veljače. Za kraj, treba napomenuti i da se sredstva dobivena putem ovog natječaja računaju u tzv. de minimis kvotu, koja propisuje da pojedino privatno poduzeće smije iz javnih fondova (kao što su fondovi Europske unije, ali i nacionalne potpore) primiti najviše 200.000 eura u razdoblju od tri godine, kako bi se ograničio utjecaj javnog financiranja na tržišnu utakmicu. Ipak, usprkos rezerviranom pristupu europskih institu-

cija prema gospodarstvu, izvjesno je da će se raspoloživi iznosi sredstava za hrvatska poduzeća povećavati, pa je možda stiglo pravo vrijeme za “zelene” poduzetnike da steknu prva iskustva u prijavljivanju projekata na natječaje EU-a. Ostali trenutno otvoreni natječaji na kojima mogu konkurirati i projekti iz Hrvatske su CIP – Competitiveness and Innovation Programme (Program za razvoj konkurentnosti i inovacija (http://ec.europa.eu/cip) i IPA komponenta 4 – Program razvoja ljudskih potencijala (www.hzz.hr/dfc).

Kriza pomaže konkurentnosti Svaka kriza ima i svoju bolju stranu. Anketa među tvrtkama male i srednje veličine izbacila je podatak da 41 posto vjeruje kako je iz kriznih vremena iznikla po tvrtku korisna praksa - spremnost zaposlenih na fleksibilnije radno vrijeme. Četvrtini tvrtki olakšana je suradnja s drugim organizacijama. Za sedminu prednost krize su niži troškovi za plaće, a za četvrtinu pojeftinjenje materijala i sirovina za poslovanje. Trećina većih tvrtki otkrila je da je u vremenima krize lakše dobiti visokokvalificirane radnike. Pozitivne su efekte osjetile mahom veće inovativne tvrtke - mada razlika s manjima i sporovoznijima u unošenju novosti u rad nije dramatična koliko se dalo na prvi pogled naslutiti. Rast zapošljavanja u EU-u naglo je zaustavljen u trećem kvartalu 2008. godine i od tada nastavlja padati. Kriza se različito odrazila na otpuštanje radnika. U Irskoj je ono dostiglo razinu proglašenu alarmantnom jer je polovina tvrtki primorana riješiti se dijela radnika. Opciju otkaza je koristila ili makar razmatrala trećina tvrtki u baltič-

kim zemljama, Danskoj, Španjolskoj i Turskoj (usprkos tome što je Turska zadržala pozitivan rast BDP-a). Posljedice vala otpuštanja nisu se osjetile u Skandinaviji gdje je tržište sve brzo apsorbiralo, ali jesu na jugu Europe s golemim postocima nezaposlenosti u Španjolskoj (20 posto; nezaposleno blizu polovine radnika ispod 25 godina). U otkazima su prednjačile velike tvrtke u manje razvijenim zemljama. Otkazi su se dogodili u 40 posto tvrtki u zemljama gdje su tvrtke najmanje inovativne, i u samo petini tvrtki u vodećim inovativnim ekonomijama. Porast sive ekonomije Kriza je utjecala na porast ekonomije koju nazivaju i toleriraju različito – sivoj ekonomiji, radu na crno, neformalnom gospodarstvu. Računa se da je europski rekorder Bugarska u kojoj siva ekonomija u BDP unosi između 16 i 30 posto! Svi pokušaji bugarske vlade da uvede reda i stvori makar nekakvu evidenciju propali su, naročito kada su najmanje tvrtke (mikro kategorija) potražile spas prelaskom na rad u zoni sive ekonomije. Slični su trendovi naglašeni i u Rumunjskoj potvrđujući da su krizom najteže pogođene najslabije ekonomije najsiromašnijih zemalja. Unatoč krizi tvrtke su zapošljavale, pogotovo one primorane otpuštati da bi preživjele prvi udar problema. Šest od 10 najmanjih tvrtki nije mijenjalo broj zaposlenih, a suprotan je omjer kod najvećih. U 38 posto tvrtki stigli su novi radnici od čega u 18 posto kao zamjena za postojeće i u 14 posto za nova radna mjesta. Gotovo trećina tvrtki koje su osjetile najmanje jedan od negativnih efekata krize morale su davati otkaze. Tvrtke bez problema u poslovanju također su smanjivale broj radnika, sedam posto iz ove (istina, rijetke) kategorije otpuštalo je zaposlene. Riječ je o europskim prosjecima, nastalim iz veoma različitih situacija po državama članicama. Najviše je otkaza bilo u baltičkim državama, Rumunjskoj, Irskoj, Bugarskoj, Sloveniji, Danskoj, Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu, u kojima je najmanje jedna od tri tvrtke otpisivala zaposlene. Unatoč svemu tvrtke su optimistične što se njihovog budućeg poslovanja tiče. Do dolaska boljih vremena nekima su uskočile državne mjere potpore. U Latviji ih je koristila trećina tvrtki, što je europski rekord. Ona je ispred Belgije (28 posto), Danske (27 posto), Njemačke (19 posto), Francuske (15 posto), Slovenije i Rumunjske (po 14 posto) te Srbije (13 posto). U Crnoj Gori ih nije dobila niti jedna tvrtka, Velikoj Britaniji jedan posto, Irskoj tri, Turskoj, Slovačkoj, Makedoniji, Češkoj i Malti po četiri posto. Hrvatska je 11. na proširenoj ljestvici sa 12 posto tvrtki.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa.eu

312 542119, e-mail: bvk_piu@elcat.kg. Više podataka o natječaju kao i njegovu specifikaciju moguće je dobiti na istoj adresi.

Usluge u izgradnji Schweizerische Bundesbahnen SBB Infrastruktur, Projekte Region Ost Projektmanagement 1, Zürich, Švicarska, traži nabavu arhitektonskih, konstrukcijskih, inženjerskih i nadzornih usluga. Natječaj je otvoren do 24. veljače, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Schweizerische Bundesbahnen SBB Infrastruktur, Einkauf, Supply Chain und Produktion Einkauf Bauprojekte Region Ost Kasernenstrasse 97, Postfach For the attention of: Marco Maurer 8021 Zürich, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Stroj za razvrstavanje pošte Riskaup, Reykjavik, Island, traži nabavu i instalaciju stroja za razvrstavanje pošte. Natječaj je otvoren do 5. ožujka, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Rikiskaup (The State Trading Centre), Borgartun 7c, For the attention of: Sveinsdottir, 105 Reykjavik, Iceland, utbod@rikiskaup.is. Više podataka o natječaju na istoj adresi.

Oprema za izgradnju vodovoda EBRD traži nabavu opreme za izgradnju vodoopskrbnog sustava u Biškeku u Kirgistanu. Rok za predaju ponuda je 14. ožujka. Ponude se predaju na PED Bishkekvodokanal, Project Implementation Unit, Tokbergenova Gulsara Osmonalievna, Kyrgyz Republic, 720023, Bishkek, 10 mcr. H35, +996

Održavanje Fortum Sähkönsiirto Oy, Espoo, Finska, traži usluge popravka i održavanja. Natječaj je otvoren do 5. ožujka, a prijave na finskom jeziku predaju se na Fortum Sähkönsiirto Oy 1618314-7 PL 595 Contact point(s): Keilaniementie 1, Espoo, 02150 For the attention of: Juha Aro, FI00048 Espoo Finland, juha.aro@fortum. com. VIše podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Usluge u građevinarstvu Elering AS, Tallin, Estonija, traži nabavu arhitektonskih i inženjerskih usluga. Natječaj je otvoren do 12. ožujka, a prijave na estonskom jeziku predaju se na Elering AS, Kadaka tee 42, For the attention of: Taavi Vospert, 12915 Tallinn, Estonia, taavi.vospert@elering.ee. Više podataka o natječaju na istoj adresi.

ju na Communauté d’agglomération Rouen Elbeuf Austreberthe établissement public territorial, service des marchés Norwich House, 14 bis avenue Pasteur, BP 1180, For the attention of: M. le président, 76176 Rouen Cedex, France, demat.marches@la-crea. fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Usluge u izgradnji Statens vegvesen Region midt Fylkeshuset, Molde, Norveška, traži usluge u izgradnji cesta. Natječaj je otvoren do 1. ožujka, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Statens vegvesen Region midt Fylkeshuset Prosjektavdelingen For the attention of: Olaf Rovik, 6404 Molde Norway, olaf.rovik@ vegvesen. Više podataka o nadmetanju na www. vegvesen.no i http:// www.doffin.no/Search/Search_Switch. aspx?ID=247179.

Plinski kompresori Societatea nationala de gaze naturale Romgaz SA, Medias, Rumunjska, traži nabavu kompresora za plin. Natječaj je otvoren do 6. ožujka, a prijave na rumunjskom jeziku predaju se na Societatea nationala de gaze naturale Romgaz SA, P-ta C.I. Motas nr. 4, Contact point(s): serviciul licitatii For the attention of: Emilia Tarnu, 551130 Medias, Romania, emilia.tarnu@romgaz.ro. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Oprema za zbrinjavanje otpada Communauté d’agglomération Rouen Elbeuf Austreberthe, Ruen, Francuska, traži nabavu opreme za tvornicu za zbrinjavanje otpada. Natječaj je otvoren do 27. veljače, a prijave se preda-

Sjedalice ATAC SpA, Rim, Italija, traži nabavu sjedalica. Natječaj je otvoren do 13. ožujka, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na ATAC SpA, Azienda per la mobilità del comune di Roma via Prenestina, 45 00176 Roma, Italy. Više podataka o nadmetanju na Bravobus, www.atac.bravobus.it.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. PR, istraživanje i oglašavanje (20120112035) Bosanska tvrtka specijalizirana za istraživanja, strateško planiranje, dizajn, medijsko planiranje, PR, oglašavanje i produkciju nudi podugovarateljske usluge. Proizvodi za njegu djece i namještaj (20120112030) Španjolska tvrtka kao vodeći proizvođač proizvoda za njegu djece i namještaja za djecu traži distributera. Obrada metala (20120112021) Bosanska tvrtka za obradu metala traži posredničke usluge, nudi/traži reci-

pročnu proizvodnju i podugovarateljske usluge.

traži joint venture i nudi/traži recipročnu proizvodnju.

Graditeljstvo (20120112019) Bosanska tvrtka specijalizirana za graditeljstvo traži partnere za trgovačko-posredničke usluge i nudi podugovarateljske usluge. Tvrtka će uskoro započeti proizvodnju PVC i metalnih dijelova u svom novom postrojenju.

Tečaj poslovnog engleskog (20120110025) Britanska tvrtka specijalizirana za tečajeve engleskog jezika traži agente, nudi učenje i svladavanje jezičnih vještina (poslovni engleski) tvrtkama na području Europe.

Izolacija i vodootporni materijal (20120112014) Turska tvrtka specijalizirana za izolaciju terasa i proizvodnju vodootpornog materijala traži distributere za svoje proizvode. Rješenja za korištenje zraka i vode (20120111013) Talijanska tvrtka specijalizirana za dizajniranje i proizvodnju sustava i rješenja za korištenje vode i zraka (za kućnu, komercijalnu i industrijsku upotrebu) traži partnere za širenje poslovanja. Tvrtka dizajnira i gradi jednostavna i kompleksna sistemska rješenja uz korištenje inovativne tehnologije. Proizvodnja i obrada metala (20120111002) Bosanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i obradu metala i strojeva traži trgovačko-posredničke usluge, nudi/

Građevinski materijal za podove i zidove (20120110013) Ruska tvrtka specijalizirana za proizvodnju građevinskog materijala za podove i zidove traži distributere i partnere za recipročnu proizvodnju. Tehnologije i proizvodi u građevini (20120109014) Talijanska tvrtka specijalizirana za dizajn i razvoj proizvoda i tehnologija u građevini (za ceste, autoceste, pruge, platforme, zgrade) traži agente na području Istočne Europe za distribuciju i suradnju. Drvene konstrukcije i kuće (20120106008) Turska tvrtka za inženjerstvo i proizvodnju drvenih konstrukcija i dr-

venih kuća traži/nudi trgovačko posredništvo i nudi podugovarateljske usluge. Isto tako zainteresirana je za partnere za joint venture i recipročnu proizvodnju. Proizvodnja kreveta (20120104033) Francuska tvrtka specijalizirana za proizvodnju kreveta s dobrom reputacijom na EU tržištu i vrhunskim tapeciranim okvirima za krevete traži partnere za suradnju u obliku podugovaranja/eksternaliziranja aktivnosti. Obrada metala, proizvodi od čelika (20120105009) Mađarska tvrtka specijalizirana za obradu metala i proizvodnju proizvoda od čelika traži agente i distributere, te zastupnike za svoje proizvode. Tvrtka također nudi podugovaranje i eksternaliziranje aktivnosti, te traži partnere za recipročnu proizvodnju.

Tehnologije za dekoraciju interijera (20120104006) Mađarska tvrtka, specijalizirana za posebne dekoracijske tehnologije za dekoraciju interijera (dekoracija u obliku freske, zidni “tattoo”, naljepnice za zidove), traži partnere za franšizu ili trgovačke posrednike za distribuciju svojih proizvoda i tehnologija.

www.een.hr

13. veljače 2012.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/ rapex_archives_en. cfm. Igračka na napuhavanje Crocodile Rider, brend Splash, Art No 09309, barkod: 8712427093092. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer je napravljen od materijala koji sadržavaju zabranjene ftalate. Proizvod nije u skladu s REACH direktivom. (slika 1) Uže za preskakanje Jump Rope, brand Jing Xiong, barkod 8402135004885. Pro-

izvod sadrži materijale koji imaju u sebi zabranjeni ftalat. Proizvod nije u skladu s REACH direktivom. (slika 2) Detektor ugljičnog monoksida Mister Monitor, MM-RCC-426 (1079026). Proizvod nije u stanju detektirati ugljični monoksid koji može biti opasan po život. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 50291. (slika 3) Električni ispravljač Universal, brend Sumvision, LC-UNI-0955V. Proizvod nije dobro izoliran pa postoji opasnost od električnog udara. Proizvod nije u skladu

7 s direktivom o proizvodima niskog napona. (slika 4) Igračka Plišani majmun Plush Monkey, oznaka 20777324 i 20777342. Proizvod sadrži male komade koje dijete može progutati ili inhalirati. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 71-1. (slika 5) Električna svjetiljka Neon Munkalámpa Akasztóval, brend Multi Force, barkod 5 998058 501851. Proizvod nije dobro izoliran i postoji opasnost od električnog udara. Nije u skladu sa standardom EN 60598. (slika 6)

Vodena pumpa STX 3P i STX 080, brend Sixteam. Elektropokretač na proizvodu može izazvati požar. (slika 7) Automobil Chevrolet Matiz, modeli 2007. i 2008. godine, s VIN brojevima od KL1KA484J7C199291 do KL1KF484J9C645837. Automobili su punjeni pogrešnim uljem za kočenje pa može doći do njihova zatajenja. (slika 8) Laserski pokazivač 3 in 1 Laser & LED Light, model XY-5A 502101. Proizvod predstavlja rizik za kupce zbog mogućnosti oštećenja vida jer je riječ o laseru klase 3. (slika 9)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite o ovim ponudama i potražnjama možete uputiti na een@bicro.hr.

Dijagnostički uređaj koji radi kao skener za dijagnozu motora s unutarnjim izgaranjem i automobilski sustav kontrole (Ref: 11 PL 62AQ 3NEB) · Mala poduzetnička tvrtka iz sjevernoistočne Poljske traži dijagnostički uređaj: kontrolni i dijagnostički skener za motore s unutarnjim izgaranjem i automobilski sustav kontrole. Traženi sustav trebao bi biti pristupačne cijene i malih eksploatacijskih troškova. Tvrtka je zainteresirana za ugovor o licenciji i komercijalni ugovor uz tehničku podršku. Elektronski provodljiva tinta i/ili ljepilo koje rezultira pametnom tkaninom (Ref: 11 DE 094I 3KBY) · Njemačka tvrtka srednje veličine s dugogodišnjim iskustvom na polju ispi-

sa na tekstil traži elektronski provodljivu tintu ili ljepilo koje se pretvara u pametnu tkaninu nakon ispisa. Tinta bi trebala biti za korištenje u digitalnim ili RSD aplikacijama. Tvrtka je zainteresirana za tehnički kooperativni ugovor s partnerima iz istraživačkog sektora i/ili industrije za zajednički razvoj.

Sirovine i sastojci za kozmetiku s učinkom izbjeljivanja i protiv bora (Ref: 11 KR 9A9E 3NSW) · Mala poduzetnička tvrtka iz Koreje nada se suradnji s istraživačko-razvojnom tvrtkom s područja proizvodnje sirovina i sastojaka za kozmetiku. Tvrtka traži partnera koji koristi prirodne sastojke i sirovine koje nisu štetne za ljudsko tijelo, a učinkovite su za posvjetljivanje tena i protiv bora. Od tehnologije se očekuje da poboljša postojeći proizvod i da se može odmah komercijalizirati. Tvrtka traži licenciranje i tehničku suradnju.

Termostat s posebnim električnim parametrima (Ref: 11 PL 64BH 3NTI) · Tvrtka iz sjevernoistočne Poljske proizvodi sustave grijanja za domaćinstva. Kako bi unaprijedili tehnologiju, traže moderan termostat za grijanje vode s rasponom korištenja 2,5m2 do 10m2 (snage 400W do 1kW). Tehnologija mora biti dokazana i spremna za korištenje. Traži se komercijalni ugovor uz tehničku podršku.

Efekt duge samo s jednim vlaknom (Ref: 11 DE 094I 3KC5) · Njemačka tvrtka iz tekstilne industrije s dugogodišnjim iskustvom traži tehničko rješenje za proizvodnju dvobojnog efekta, koji se ne proizvodi na uobičajeni način s više različitih vlakana u tkanini, već samo s jednim. Aplikacija se odnosi na pamuk kao glavni proizvod. Tvrtka traži istraživačkog partnera ili industriju za zajednički razvoj.

Mobilna preša za drobljenje šasija (Ref: 11 PL 62AQ 3NE5) · Mala poduzetnička tvrtka iz sjevernoistočne Poljske traži mobilnu prešu za drobljenje automobilskih šasija/čitavih vozila. Tražena tehnologija trebala bi smanjiti veličinu šasija/automobila za 40 do 70 posto. Tražena tehnologija trebala bi biti mobilna i dozvoljavati slobodno kretanje preše koja bi se koristila na različitim mjestima. Tvrtka traži partnere za komercijalni ugovor uz tehničku podršku. Višestruki dijagnostički markeri koji koriste gene i proteine (Ref: 11 KR 9A9E 3NSX) · Korejska farmaceutska tvrtka koja proizvodi lijekove i dijetetske dodatke želi surađivati s tvrtkama koje istražuju i razvijaju dijagnostičke markere za rak. Tvrtka traži potpuno razvijenu tehnologiju koja odmah može biti komercijalizirana. Tvrtka traži licenciranje i tehničku suradnju.

enterprise europe

13. veljače 2012.

Međunarodni gospodarski susreti Tourism@GAST Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Split, uz potporu partnera iz Europske poduzetničke mreže, organizira Pete međunarodne gospodarske susrete Tourism@ GAST 2012 koji će se održati u petak, 9. ožujka u 9.30 sati. Gospodarski susreti dio su međunarodnog sajma GAST koji se održava od 7. do 11. ožujka u Splitu.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 23. veljače - Zaštita izuma patentom, Sveučilišna knjižnica, Split

24. veljače - Drugi

međunarodni poslovni susreti s područja turizma i vina, Beograd, Srbija

29. veljače - Patentne

baze kao izvor informacija, Sveučilišna knjižnica, Split

 Osiguranje i financije

Na multilateralnim gospodarskim susretima Tourism@GAST u sklopu tog sajma do sada su ostvareni mnogobrojni individualni sastanci i direktni kontakti među poduzetnicima. GAST je ključno mjesto susreta brojnih proizvođača i trgovaca iz djelatnosti prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme. Prepoznat je u poslovnim krugovima kao mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu. Manifestacija je koja bilježi godišnji trend rasta, kako izlagačkog prostora, broja izlagača i broja posjetitelja od 35 posto, tako i broja sklopljenih i ugovorenih poslova, što je u sajamskoj industriji Hrvatske prava rijetkost (www. gastfair.com).

 Turističke investicije  Ugostiteljstvo, hrana i piće  Gastronomska ponuda i potražnja  Internet turizam

Gospodarski susreti (brokerage event) namijenjeni su tvrtkama u sljedećim sektorima:  Touroperatori i turističke agencije  Hoteli, moteli i kampovi  Zdravstveni i wellness turizam  Seoski, eko i aktivni turizam  Promet (autobusni, željeznički i zračni)

Sudjelovanje je potpuno besplatno. I ove godine najavljeni su partneri iz Njemačke, Srbije, Poljske, Rumunjske, Češke... Prijave se predaju najkasnije do 15. veljače na: http://hr.sc-een.eu/company.reg.php? conf_id=24&public=1 Za dodatne informacije, Nataša Bušić +385 21 321 143, nbusic@hgk.hr, ili Goranka Košta +385 21 321 135, gkosta@ hgk.hr, www.hgk.hr.

9. ožujka - Gospodarski

susreti Tourism@GAST 2012, Split

12. ožujka - Poslovni susreti u okviru sajma delikatesa i fine hrane “TAVOLA 2012”, Kortrijk, Belgija

21. ožujka - Eureka Korea Day, Bruxelles, Belgija

27.-29. ožujka - Prva međunarodna konferencija Unaprjeđivanje zaštite okoliša u poslovanju kroz Europsku poduzetničku mrežu, Osijek

Poslovni susreti na sajmu Tavola 2012 Poslovni susreti prehrambene industrije na sajmu Tavola 2012 održat će se 12. ožujka u Kortrijku u Belgiji. Sajam Tavola idealno je mjesto za susret profesionalaca iz sektora fine delikatesne hrane i svježih proizvoda.

Korea Eureka day 2012 Južna Koreja pridružena je članica međuvladine europske inicijative EUREKA (www.eurekanetwork.org) koja pruža podršku međunarodnim projektima tržišno usmjerenog istraživanja i razvoja. Kako bi približili Koreju potencijalnim partnerima iz Europe, ministarstvo znanja i gospodarstva Koreje i Korejski institut za tehnološki napredak u suradnji s Tajništvom EUREKA-e te uz podršku Mađarske kao trenutno predsjedajuće zemlje EUREKA-e, organiziraju konferenciju i gospodarske susrete za predstavnike institucija, tvrtki i akademske zajednice pod nazivom Korea Eureka Day 2012 Bringing Korean and European Innovation Together.

Cilj događanja, koje će se održati 21. ožujka u The Radisson Blu Royal Hotelu u Bruxellesu, je formiranje konzorcija za buduće projekte razvoja inovativnih proizvoda. Očekuje se sudjelovanje do 60 odabranih predstavnika korejskog inovacijskog sustava, agencija za financiranje, velikih korporacija te malih i srednjih poduzetnika. Poseban fokus stavlja se na projekte iz ICT-ja, telekomunikacija, prehrambene i zelenih tehnologija. Mrežna stranica događanja je www.eurekaday.co.kr Registracija za sudjelovanje:http://www. eurekaday.kr/registration/registration _01.asp?sMenu=reg1. Za dodatna pitanja obratite se na eureka@bicro.hr.

Posljednje događanje okupilo je gotovo 400 izlagača iz 12 zemalja te privuklo 18.000 posjetitelja iz 24 zemlje. Sajam se ove godine održava od 11. do 13. ožujka. Hrvatska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža Hrvatske suorganizatori su ovih poslovnih susreta. Poslovni susreti prehrambene industrije (Food Business Meetings) izvrsna su prilika za organizaciju sastanaka vezanih za komercijalnu i tehnološku suradnju. Ova je usluga besplatna i uključuje: ulaz na sajam, program od maksimalno 12 sastanaka s tvrtkama po vašem odabiru, ručak, ulaz na međunarodni VIP cocktail party te pomoć u planiranju i pripremi vašeg posjeta. Za posjetitelje koji dolaze iz udaljenijih zemalja organizator (EEN Belgija) nudi paket koji uključuje smještaj i poslovnu večeru, od nedjelje, 11. ožujka 2012. Ta se usluga naplaćuje. Prijaviti se možete online te istim putem i odabrati sastanke, i to na službenim stranicama sajma http://www.tavolaxpo.be/en/food-business-meetings_51. aspx, ili direktno na stranicama poslovnih susreta www.foodbusinessmeetin-

gs-tavola.be. Rok za registraciju je 24. veljače. Prednost što ranijeg registriranja je mogućnost postupnog odabira sastanaka, posebice s najpoznatijim sudionicima. Nekoliko dana prije samog događanja zaključuje se online katalog sudionika te se spajaju sastanci sudionika kako bi se izradio njihov raspored.

Više informacija na Kristina Cappucci, kcappucci@hgk.hr 01/4561 761. Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3714, 13. veljače 2012.

( 6 konja

( i do 100

živi i radi u Kojan Koralu

zaposlenika u sezoni ima Kirnja

KOJAN KORAL, KONAVLE

Kirnja, Mali Ston

Ljubav prema konjima pretvorena u uspješan posao

Kako ne bi previše opterećivao konje, Kojan je osmislio ATV safari, koji je trenutno jedna od najisplativijih djelatnosti tvrtke

ada je Pero Kojan 2003. godine osnovao turistički obrt za iznajmljivanje konja za jahanje, bio je to prvi i jedini takav obrt u Hrvatskoj. S vremenom je obrt prerastao u tvrtku, odnosno turističku agenciju koja se osim osnovne djelatnosti - jahanja i brige o konjima - bavi iznajmljivanjem konja, organizacijom prijevoza i izleta te posredovanjem u iznajmljivanju soba. “Ideja je potekla od moje velike ljubavi prema konjima; od malena sam htio imati konja. Nakon završetka obuke u Zagrebu, gdje sam naučio jahati i brinuti o konjima, odlučio sam tu ljubav pretvoriti posao”, prisjeća se Pero Kojan. Trenutačno na imanju ima šest konja o kojima se brine sam uz pomoć još jedne stalno zaposlene osobe, dok u sezoni po potrebi zapošljava još tri do četiri osobe. Ne želeći izrabljivati konje i želeći osigurati visoku razinu brige za njih, odlučio je uvesti i dodatne sadržaje pa je tako osmislio ATV

safari, koji je trenutno jedna od najisplativijih djelatnosti tvrtke. U grupama od jedne do sedam osoba na ATV vozilima, tura se kreće po konavoskim poljima, šumama i selima, uz posjet

Svoju agenciju Pero Kojan želi što više usmjeriti na aktivni turizam lokalnim seoskim gospodarstvima, a najatraktivniji dio je prijelaz preko rijeke Ljute. “Ovo je novi sadržaj u destinaciji i jako je uspješan. Mogu reći da koral ne bi mogao funkcionirati samo s konjima, jer jako puno ulažem u staje i cijelo imanje”, kaže Kojan koji je unatoč financijskoj neisplativosti kao jedan od rijetkih odlučio raditi cijele godine. Toplije uz čašicu vina Izvan sezone su, kaže, češći domaći gosti. Bile ture jahaće ili ATV, svi gosti unutar paketa dobit će čašicu vina, domaći sir i pršut, te prijevoz od Dubrov-

nika do imanja i nazad. Svoju agenciju Pero Kojan želi u budućnosti što više usmjeriti na aktivni turizam. Sada je već moguće bukirati različite team building programe, cycling, kayaking i climbing, a nada se da će već sljedeće godine gostima moći ponuditi uslugu motocyclinga po cijeloj Jugoistočnoj Europi. Kao jednom od rijetkih vlasnika konja na širem dubrovačkom području želja mu je da s njima donese dobrobit zajednici te stoga pruža uslugu terapeutskog jahanja. “Već sada nam pojedine distrofične osobe redovito dolaze, i sve to radimo na volonterskoj bazi, ali u skorije vrijeme planiramo zaposliti i stručnu osobu koja će znati ocijeniti posebnosti svakog djeteta”, najavljuje. Kojan nema namjere nabavljati nove konje. Zbog lošeg iskustva s agencijama svoje usluge prodaje sam i želi tu samostalnost i zadržati, te ne bi htio da zbog povećanja broja konja i širenja posla padne kvaliteta usluga koje pruža. (A.Š.)

Domaći turisti baš vole sushi Ohrabreni dobrom posjećenošću dubrovačkog restorana, sushi barove su otvorili i u sklopu svog splitskog restorana te zagrebačkog restorana Jadran

vrtku Kirnja osnovala je obitelj Bota Šare koja se danas može s pravom ponositi da je jedina obitelj, odnosno tvrtka, koja je u Hrvatskoj uspjela otvoriti lanac restorana prepoznatljivih po autohtonoj kuhinji. U ovom trenutku ih imaju pet. U njihovim restorani-

Obitelj moje majke se već četiri generacije bavi uzgojem kamenica, kaže Pero Šare ma zaposleno je najmanje 50 radnika, od kojih je 10 članova obitelji te još nekoliko dugogodišnjih radnika koji od početka rade u ovim restoranima. U sezoni Kirnja zapošljava i do 100 radnika. “Naša prednost je u tome što kadrovski kostur čine članovi naše obitelji te dugogodišnji radnici. Ostatak kadra obučimo, a više puta su naši radnici nakon obuke otvorili svoje ugostiteljske objekte, na što mi gledamo kao na normal-

nu pojavu”, kaže direktor tvrtke Kirnja Pero Šare. Obitelj Šare otvorila je svoj prvi ugostiteljski objekt početkom osamdesetih, i to u prekrasnom dvorcu u Malom Stonu. Početkom 2003. godine otvoren je restoran na splitskim Bačvicama. Prvi zagrebački restoran Bota Šare otvoren je na Novoj vesi, 2006. godine, a drugi je nastao preuzimanjem dugogodišnjeg zagrebačkog restorana Jadran, 2007. godine. Prošle sezone Kirnja je u staroj dubrovačkoj jezgri otvorila Oyster&sushi bar Bota, koji je smješten u neposrednoj blizini dubrovačke katedrale. Ma kakvi stranci “Pretpostavljali smo da će u našem sushi baru, koji je prvi takav smješten unutar dubrovačkih zidina, gosti biti uglavnom stranci ali smo se ugodno iznenadili činjenicom da oko 90 posto naših gostiju u Dubrovniku čine domaći gosti. Ohrabreni dobrom posjećenošću dubrovačkog restorana, sushi barove smo otvorili i u sklopu na-

šeg splitskog restorana te zagrebačkog restorana Jadran. Tu imamo posebno odvojene stolove za goste koji preferiraju japanske specijalitete, a na raspolaganju im je i posebno obučeno osoblje”, ističe Šare. Pero Šare naglašava kako su njihovi restorani riblji, a prepoznatljivi su po tome što u svako doba godine nude svježe stonske kamenice i veliki izbor jela od jadranskih školjki i ribe. “Obitelj moje majke se već četiri generacije bavi uzgojem kamenica, a na jednom od svojih uzgajališta smo unazad nekoliko godina, u suradnji s turističkim agencijama, počeli organizirati oyster partyje, oyster piknike te posjete uzgajalištu smještenom kraj jednog malog otočića u Malostonskom zaljevu. Turiste prevozimo iz Malog Stona s dva svoja broda”, ističe direktor tvrtke. U zagrebačkom restoranu Jadran imaju cjenovno vrlo prihvatljivu ponudu dalmatinskih marendi baziranih na jadranskoj ribi, pogotovo plavoj. (J.V.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Hrvatska ne podmeće lošu robu RS-u Vršitelj dužnosti direktora Kancelarije za veterinarstvo BiH Darko Čobanov izjavio je za Srnu, novinsku agenciju Republike Srpske, da predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a Vladimir Usorac neosnovano i nepotrebno uznemirava javnost svojim sumnjama da Hrvatska, želeći se osloboditi loših proizvoda prije ulaska u EU, izvozi takve proizvode u BiH. Čobanov je ustvrdio da nije bilo promjena i ublažavanja režima s Hrvatskom. Kontrole roba na granici jednake su za sve proizvode i uvoznike, bez obzira na zemlju podrijetla. Trgovinski deficit 7,3 milijarde KM Prošle godine BiH je imala trgovinski deficit od 7,3 milijarde konvertibilnih maraka (KM), što je 12 posto više nego 2010. Najveći deficit ostvaren je s Rusijom, u iznosu od 1,5 milijardi KM, te s Hrvatskom, u iznosu nešto većem od milijardu KM. Od 2003. kada je formirana zajednička državna granična služba i od kada se trgovinska razmjena prati na razini države, pa do kraja 2011. godine BiH je najveći ukupni deficit imala s Hrvatskom u iznosu od 8,2 milijarde maraka. Zanimljivo je da je Slovenija 2003. u BiH izvezla roba za 849,4 milijuna KM, a 2011. za 828,5 milijuna KM. Poplava lažnih novčanica

Prema podacima Centralne banke BiH u prošloj godini evidentirano je 7454 komada krivotvorenih novčanica i kovanica, što je za 59,34 posto više nego u 2010. godini. Od tog broja nešto više od 7000 novčanica su konvertibilne marke, 319 euri i 82 američki dolari. Najviše krivotvorenih novčanica je bilo u apoenima od 20, 50 i 10 KM.

( 226 mil USD

Privredni vjesnik Broj 3714, 13. veljače 2012.

čisti gubitak u zadnjem kvartalu 2011.

( 100-200 mil USD potencijalni godišnji gubici željezare

Srbija preuzela Željezaru Smederevo od USA Steela za jedan dolar

Vruć krumpir iz visoke peći I stručna i ona druga javnost jedinstvena je u ocjeni da državnim preuzimanjem ovog velikog gubitaša nije stiglo rješenje nego problem koji će u konačnici previše skupo koštati na žalost ukupna situacija na tržištu dovela nas je tu gdje smo danas. Znajući da se kriza u Europi i svijetu nastavlja, shvatili smo da je u najboljem interesu naših dioničara da se povučemo”, izjavio je potpredsjednik USA Steela. Iz centrale kompanije u Pittsburghu priopćeno je da se situacija u posljednjem kvartalu 2011. popravila u odnosu na stanje prije godinu dana iako

Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@pregled.rs

itko se nije obradovao tome što je srbijanska država preuzela Željezaru Smederevo - što je novo ime za dosadašnji USA Steel Serbia iako je cijena simbolična i iznosi jedan dolar. Naime, obje će strane ova transakcija zapravo mnogo više koštati. Amerikance jer je napuštanje željezare u Srbiji posljedica krize mnogo veće i dulje od očekivanja, kakvu ni velike kompanije poput USA Steela ne mogu izdržati na nogama, a građane Srbije jer će ih financiranje ovog sustava udariti po džepu. Službeno, ugovor o primopredaji željezare potpisali su zadnjeg dana siječnja srbijanski premijer Mirko Cvetković i potpredsjednik USA Steela za Europu David Rintel, samo nekoliko dana nakon što je vijest o odlasku Amerikanaca iz Srbije puštena u javnost. Žalosni potpisnici “Nezahvalno je reći da je ovo dobar posao, ovo je iznuđeni potez koji nas ne čini sretnima. Naprotiv. Prisjećamo se kako je preuzimanje kompanije bilo uspješno i na neki način smo žalosni”, rekao je nakon potpisivanja ugovora premijer Cvetković. Što se ovog prisjećanja tiče, ono se malo zamutilo nakon 10 godina jer je preuzimanje Sartida, kako se ranije željezara zvala, u

Srbiji bilo veoma osporavano kao netransparentno i vrijednosno problematično. USA Steel je preuzeo Sartid za 23 milijuna dolara, ali je od tog iznosa još spornija bila stavka velikih dugova (stotine milijuna dolara) stranim bankama i fondovima za gradnju i dogradnju željezare, a koji su ostali na računu države Srbije iz čega se ona jedva iskobeljala. Privatizaciji željezare osporavan je legalitet prije svega zato što je sve dogovoreno s tadašnjim premijerom Zoranom Đinđićem u četiri oka, mimo legalnih državnih institucija, ali ni procjena vrijednosti same željezare nije korespondirala s realnošću. Željezara, u startu projektirana megalomanski, nikada nije završena iako su u nju uložene milijarde. O njenom nastanku kruži stari vic da je Tito obilazeći smederevski kraj, inače poznato vinogorje, pitao što tu uspijeva. Odgovor je bio grožđe, ali je on čuo ‘gvožđe’ i rekao: “E, pa onda tu gradimo željezaru”. Devedesetih su

peći ugašene, a u Smederevu su uzgajali gljive i od lima proizvodili peći za domaćinstva. Ali i živjeli dobro jer je to uvijek za vlast (uz Zastavu u Kragujevcu) bila kritična točka za očuvanje socijalnog mira. Svi europski minusi Istina je da je sve počelo prvi put normalno funkcionirati dolaskom USA Steela, uvedena je disciplina, optimiziran broj

Najavljeno je da će se odmah potražiti strateški partner za željezaru je zabilježen gubitak, ali manji. Čisti gubitak cijele kompanije u ta posljednja tri mjeseca prošle godine iznosio je 226 milijuna, a godinu ranije 249 milijuna dolara. Najnoviji gubitak veći je od očekivanog,

Opasna promocija “socijalizacije gubitaša” Potencijalni gubici željezare u ovoj se situaciji procjenjuju na između 100 i 200 milijuna dolara godišnje što će se morati pokrivati iz državnog proračuna, i to u situaciji kad ni sam proračun nije pokriven, na što upozorava i MMF. A to podrazumijeva ili oduzimanje nečijeg dijela državnog kolača ili daljnje zaduživanje. Ekonomist Miodrag Zec upozorava pak da je ovo opasna promocija “socijalizacije lokalnih gubitaša” (glavni motiv koji vlada navodi za prihvaćanje željezare je briga o sudbini 5000 zaposlenih) koji bi se mogao opasno proširiti i na druge krajeve Srbije. radnika i ta je kompanija postala najveći srbijanski izvoznik. “Naporno smo radili kako bismo unaprijedili poslovanje u željezari, ali

prije svega zbog smanjenja potražnje za čelikom u Europi i gubitaka europskog ogranka kojem pripadaju čeličane u Košicama u Slovačkoj (do jučer i

u Srbiji), a koji iznose 89 milijuna dolara i znatno su veći nego 2010. godine (kada je taj minus bio 39 milijuna dolara). Knjigovodstveni gubitak zbog predaje željezare u Smederevu mogao bi iznositi između 350 i 450 milijuna dolara, koliko čeličana vrijedi u knjigama koje se vode u Americi. Tvrtka u ovom trenutku ima oko 100 milijuna dolara obrtnog kapitala, najviše u sirovinama i materijalu (koks), ali tržišta gotovo da više nema jer je kapacitet prevelik i za regiju. Potraga za mladoženjom Da za državu Srbiju to nije poklon nego vruć krumpir koji bi najradije odmah ispustila iz ruku potvrđuju i izjave predsjednika države, premijera i nadležnih ministara te najave da će se odmah potražiti strateški partner za željezaru. Kao mogućnost navode se Rusija, Kina, Ukrajina i “zemlje Dalekog istoka”. Jedino ime koje se navodi kao zainteresirana strana za sada je ukrajinski kralj čelika Rinat Ahmetov, ali nameće se pitanje - kako će to Srbija prodati čeličanu bolje nego Amerika? I to u krizi zbog koje se sve ovo i događa? Sve je još svježe, mnoge dileme se tek otvaraju, ali je i stručna i ona druga javnost gotovo jedinstvena u ocjeni da nije stiglo rješenje nego problem, da nema besplatnog ručka i da će ih onaj dolar skupo koštati.

www.privredni.hr Broj 3714, 13. veljače 2012.

(

od 29.000 aktivnih inženjera

*vijesti

sad ih je 19% starije od 55 godina

Slovenija: nestajanje tehničke inteligencije

Kriza nije samo financijska Što se dogodilo Sloveniji da svakog novog elektroinženjera čeka po deset oglašenih mjesta za popunu? Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

itko u Sloveniji ne osporava činjenicu da je zemlja u krizi, ali to nije samo financijska kriza. Zabrinjavajuće stanje ima još jednu važnu sastavnicu o kojoj se nerado govori. U toj tihoj sastavnici slovenske krize nema ni retka u sporazumu koalicijskih stranaka čija ministarska ekipa konačno ovih dana uskače u sedlo izvršne vlasti. Ministarski zbor prije ili kasnije spoznat će da je važno sanirati financijsko stanje, ali da je za sanaciju Slovenije još važnije reagirati na pomanjkanje visokoosposobljenih i kreativnih ljudi u ključnim dijelovima gospodarstva. Da netko i spusti padobranom potrebne milijarde eura za dokapitalizaciju banaka i sanaciju gospodarstva, operacija bi

se opet izjalovila. U Sloveniji je desetkovan tehnički kadar, pa nema tko posaditi investicijski ulog tako da od jednog narastu tri eura. U raj na karocama Što se dogodilo Sloveniji da danas svakog novog elektroinženjera čeka po 10 oglašenih mjesta za popunu? Dogodila joj se politika, s takvim političarima koji su biračko tijelo odlučili povesti u raj na karocama uslužnih djelatnosti, ponašajući se prema industriji kao nužnom zlu koje treba trpjeti do prevlade uslužnog BDP-a. Od osamostaljenja, naime, u Sloveniji traje proces “dezinženjerstva”. U trenutku raspada Jugoslavije svi slovenski tehnički fakulteti davali su 35 posto ukupnog broja diplomanata. Ekspanzija “društvenjaka”, na valu doktrine uslužnog razvitka, potisnula je broj diplo-

manata tehničkih fakulteta na samo 17,6 posto. Praktično, Sloveniju nema tko restrukturirati. Kriza se ne može prevladati samo novcem i štednjom. Po-

Ekspanzija “društvenjaka”, na valu doktrine uslužnog razvitka, potisnula je broj diplomanata tehničkih fakulteta na samo 17,6 posto trebna su znanja i sposobnost da bi se zamijenilo zastarjele proizvodnje novim proizvodima veće dodane vrijednosti. Važni su izumi i inovacije te na njima utemeljene nove investicije. Tko će preokrenuti Sloveniju? Zna se da je trenutno aktivnih 29.000 inženjera te da ih je 19 po-

Usporedbe s Austrijom Slovenija se rado uspoređuje s Austrijom, ali iz tih međusobnih mjerkanja uvijek izlazi nekako pokunjena. Podatak da Austrija ima 3,5 puta po stanovniku više patentnih prijava nego Slovenija, novi je razlog za zabrinutost. “Spori smo u obnovi asortimana proizvoda”, rezoniraju slovenski pobornici povratka industriji. Očito austrijske prednosti sve više potiču slovenske poduzetnike da svoje djelatnosti sele na drugu stranu Karavanki. Platna disciplina i poslovna etika samo su armatura dobrog poslovnog okružja u kojem su važne i druge pojedinosti. Radna snaga u Austriji kvalificirana je i motivirana. Minimalna plaća nije određena. Redovna plaća isplaćuje se 14 puta u godini. Godišnji odmor traje u prosjeku 25 dana. Zaposleniku se može otkazati bez navođenja razloga. Usprkos tome, ili baš zato, Austrija ima stopu nezaposlenosti najnižu u EU-u (4,1 posto). Čiji je porezni sustav socijalniji vidljivo je iz rasporeda stopa za oporezivanje dohotka: Slovenija

Usporedba poreznog opterećenja: bruto isplata (u eurima)

Austrija

Slovenija

Austrija 18.400 neto

do 7529 eura

16%

do 11.000 eura

25.000

15.684 neto

7529 – 15.057

27%

11.000 – 25.000

36,50 %

50.000

27.180

31.700

od 15.057

41%

25.000-60.000

43,20%

75.000

38.600

46.200

od 60.000

50%

100.000

50.160

60.600

sto starije od 55 godina. Na drugom stupnju trenutno diplomira 700 do 800 inženjera što znači da za zamjenu 5220 inženjera pred umirovljenjem treba čak sedam generacija diplomanata. Cijelu priču dodatno zatamnjuje raspored raspoloživih inženjera. Od 29.000 inženjera u Sloveniji samo ih je 26 posto zaposleno u industriji. Jednako toliko ih se našlo u poslovnim uslugama te u obrazovanju. Po 10 posto ima ih u trgovini i javnoj upravi. Dr. Marko Kos, samostalni istraživač, još je 1999. godine na savjetovanju kod predsjednika Janeza Drnovšeka upozorio na alarmantno pregrupiranje diplomanata na štetu inženjerskog kadra. Manjak visokotehnoloških proizvoda Predložio je da se u neželjeni proces izravno umiješa država dajući stu-

dentima na tehničkim fakultetima smještaj i 50 posto veće stipendije. “Društvenjaci” su tada nadjačali dr. Kosa. Prošao je kao i inženjer Ante Marković koji je još sedamdesetih godina kao predsjednik Izvršnog vijeća Sabora pokušao pridobiti Hrvatsku za program “1000 novih inženjera svake godine”. Zakukurikao je prerano. Danas ni u Hrvatskoj nema kritične mase koja bi povela ljude na puteve više dodane vrijednosti. U svom izvozu Slovenija ima najmanje visokotehnoloških proizvoda. U Sloveniji nema tko širiti poduzetništvo. Nema trasera do prosperitetnih poduzeća. Premalo je odvažnih “restrukturatora” koji se nadahnjuju spoznajom da je Nokia u svojim prapočecima lijevala – gumene čizme. Novoj vladi neće biti lako pronaći prave poluge za podizanje blagostanja.

Sada “čisti” i Raiffeisen Leasing Nakon lanjske munjevite akcije u kojoj je smijenjeno vodstvo Hypo banke u Sloveniji, austrijski vlasnici smijenili su ovih dana i direktora Raiffeisen Leasinga Boruta Božiča, navodno zbog “razlika u koncepciji razvoja”, a najvjerojatnije stoga što smijenjeni direktor nije mogao objasniti naglo povećanje privatne imovine. Božič je nedavno kupio dva automobila višeg cjenovnog razreda, a uselio je i u novu kuću u Izlakama. Božiča prati glas da su njegovu kuću igradili izvođači radova na Poslovnom centru u Ljubljani u koji je Raiffeisen Leasing uložio 20 milijuna eura. Bura bez energetskog učinka Slovenske vjetroelektrane nisu imale nikave koristi od bure koja je proteklih dana silovito udarila preko Krasa u unutrašnjost. Stručnjaci su objasnili da vjetar brzine četiri metra u sekundi pokreće elise, a da je za postizanje najveće nazivne snage najpovoljniji vjetar od 43 kilometra na sat. Zapuše li vjetar brzinom većom od 90 kilometara na sat, elektrane prestanu raditi. Led ugrožava rad termoelektrana u BiH Polarna hladnoća i u zadnjih sto godina nezapamćeno visok snijeg gotovo su paralizirali život u BiH. Posebno je teška situacija u Mostaru i Hercegovini. Željeznički i cestovni promet između Mostara i Sarajeva je pet dana bio u prekidu, a općina Neum je više dana bila bez struje jer je bura srušila pet stupova dalekovoda. Zemlja je uglavnom dobro opskrbljena plinom i strujom, ali iz termoelektrana Elektroprivrede BiH upozorili su da su zbog otežanog transporta na njihovim depoima znatno smanjene zalihe ugljena.

16 STIL *vijesti Germanwings u Rijeci Od 27. ožujka do 25. listopada Rijeku i Köln povezivat će niskotarfina zrakoplovna kompanija Germanwings. Linija će prometovati tri puta tjedno, a zrakoplovne karte po povoljnim cijenama mogle su se nabaviti još od sredine siječnja. Zrakoplovi će između spomenutih gradova letjeti utorkom, četvrtkom i subotom. Rijeka je šesti grad u Hrvatskoj koja je posredstvom Germanwingsa povezana s Njemačkom, a time i cijelom Europom. Ta niskotarifna kompanija do sada je povezivala Zagreb, Split, Zadar, Dubrovnik i Pulu s europskim zračnim lukama. Valentinovo u Zagrebu

Turistička zajednica grada Zagreba 14. veljače organizira program Valentinovo na Zrinjevcu. Toga dana u prijepodnevnim satima na Zrinjevcu će se održati likovne radionice Hrvatskog društva likovnih umjetnika, dok će se u popodnevnim i večernjim satima održavati koncerti. Održat će se i program Zaljubljeni u Zagreb, u sklopu kojeg će posjetitelji, razgledavajući grad, moći čuti i neke od najljepših ljubavnih priča Zagrepčana. Yamato na vratima Zagreba Svjetski poznati japanski ansambl Yamato - The drummers of Japan nastupit će 26. veljače u Zagrebu. Desetak vrhunskih bubnjara na wadaiko bubnjevima dolaze već treći put u Zagreb, što znači da je njihov nastup prepoznat kao značajna kulturno-turistička manifestacija. Njihove nastupe na svjetskoj turneji, koja traje cijele godine, prati više od 2,5 milijuna posjetitelja. Yamato bubnjari prenose pozitivnu energiju i s publikom ostvaruju vedru interakciju.

Privredni vjesnik Broj 3714, 13. veljače 2012.

( 19 upravnih vijeća ( po 5 članova postojećih javnih ustanova bit će ukinuto

trenutno ima svako od tih vijeća

Promjene u poslovanju nacionalnih i parkova prirode

Parkovi pod jedinstvenom upravom Američki model upravljanja nacionalnim i parkovima prirode uskoro će se provoditi i u Hrvatskoj. Osnovat će se nacionalna parkovna agencija iz koje će se regulirati i kontrolirati njihovo poslovanje slova koji se obavljaju u nacionalnom ili parku prirode te provođenje jedinstvene politike upravljanja tim područjima koju će definirati NPA.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

edavno je u medijima odjeknula vijest o tome kako će se promijeniti politika poslovanja u nacionalnim i parkovima prirode pa tako oni po novome više neće imati svoje upravitelje, nego će se osnovati jedinstvena nacionalna parkovna agencija (NPA) iz koje će se regulirati i kontrolirati poslovanje tih parkova. Kada će se ona osnovati i s kojim ciljem, upitali smo Nenada Strizrepa, pomoćnika ministrice za zaštitu okoliša i prirode. “Ideja za osnivanje NPA nastala je kao dio platforme Savjeta za zaštitu okoliša SDP-a kojom se htjelo unaprijediti stanje u sustavu upravljanja nacionalnim i parkovima prirode u Hrvatskoj. Naime, analizom poslovanja javnih ustanova koje sada upravljaju tim područjima zaključilo se kako je sadašnji

Uz ostalo, formirat će se i tzv. jedinstvena služba čuvara prirode model istrošen, nefunkcionalan i skup te se treba poslužiti dobrim primjerima iz svjetske prakse kako bi se taj sustav unaprijedio. Kao model uzet je sustav koji imaju Amerikanci, a u praksi poka-

zuje najbolje rezultate u tom području”, rekao je Strizrep. Jedan ravnatelj za sve Na upit o tome u kojoj je fazi izrada nacrta prijedloga zakona o zaštiti prirode koji će stvoriti zakonske pretpostavke potrebne za osnivanje te agencije, Strizrep je rekao kako se očekuje da će cijeli proces prelaska sa sadašnjeg na novi sustav upravljanja biti gotov do kraja ove godine. NPA će upravljati svim nacionalnim i parkovima prirode što znači da će se objediniti svi opći i zajednički poslovi, a to su: jedinstveni sustav nabave, unificiranje svih protokola i postupanja, jedinstveni informatički sustav kao i unutarnje ustrojstvo. Osim toga, provest će se nova klasifikacija radnih mjesta koja će omogućiti veću fleksibilnost i napre-

Cilj nisu otpuštanja, nego očuvanje prirode Pomoćnik ministrice za zaštitu okoliša i prirode Nenad Strizrep naglasio je kako cilj reorganizacije sustava nije otpuštanje ljudi, kako se to želi imputirati u određenim krugovima, nego upravo suprotno. Racionalizacijom poslovanja, boljom organiziranošću i učinkovitošću, vraćanjem težišta na primarnu djelatnost i davanjem u koncesiju sekundarnih (ugostiteljskih) djelatnosti koje danas uglavnom stvaraju gubitke, želi se postići razina prihoda koja će omogućiti da se što više stručnjaka raznih profila uključi u sustav zaštite prirode. “To je osnovna pretpostavka da se ovaj izniman resurs, jedan od najznačajnijih s kojim naša zemlja raspolaže, sačuva za buduće generacije naših građana”, zaključio je Strizrep. dovanje u službi. Uz to, formirat će se i tzv. jedinstvena služba čuvara prirode. U svim nacionalnim i parkovima prirode provoditi će se jedinstvena politika upravljanja. Prema novom, američkom modelu koji će se provoditi u Hrvatskoj, NPA će imati samo jednog ravnatelja i jedno upravno vijeće što će, prema riječima Nenada Strizrepa, donijeti dodatne uštede jer

će se ukinuti sva upravna vijeća u 19 postojećih javnih ustanova, koja imaju po pet članova. Funkcija sadašnjih ravnatelja javnih ustanova se ukida, a te će poslove preuzeti voditelji ispostava sa znatno smanjenim ovlastima nego što su to do sada imali ravnatelji po važećim propisima. Osnovna uloga i funkcija voditelja bit će usmjerena na koordinaciju svih po-

Što s kafićima i restoranima No, prema nekim indicijama nova politika poslovanja u nacionalnim i parkovima prirode uključuje i djelomično ili potpuno ukidanje ugostiteljske i hotelijerske djelatnosti. Upitali smo pomoćnika ministrice zaštite prirode je li to zaista točno i kako će to prihvatiti mnogobrojni posjetitelji tih parkova koji tijekom razgledavanja žele nakratko odmoriti i nešto popiti i pojesti. Novim načinom upravljanja parkovima to će možda biti onemogućeno. “Jedan od ciljeva koji se želi postići novim modelom upravljanja nacionalnim i parkovima prirode je da se voditelji tih parkova bave svojom primarnom djelatnošću, a to je zaštita, održavanje, očuvanje, promicanje i korištenje zaštićenog područja, dok se sekundarne djelatnosti, a tu prije svega mislim na hotelijersku djelatnost, planiraju dati u koncesiju. Upravo takvim usmjeravanjem poslovanja prema primarnoj djelatnosti unaprijedit će se zaštita prirodnih vrijednosti u našim nacionalnim i parkovima prirode, jer će se svi resursi moći usmjeriti prema postizanju tih ciljeva”, rekao je Strizrep.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3714, 13. veljače 2012.

(

više od 320 mil iOS uređaja prodano u svijetu

(

više od 500 preuzimanja mobilne aplikacije Zračne luke Zadar u tjedan dana

Proizvod za dlan

Leti, leti, leti s aplikacijom! Korisnici ove aplikacije mogu saznati red letenja, kakvo će biti vrijeme te, među ostalim, web kamerom gledati zračnu luku Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

remda se smatralo kako će se razvoj mobitela nakon mogućnosti slanja kratkih tekstualnih poruka, fotografija ili pristupa internetu ipak nešto usporiti, to se nije dogodilo. Unatoč novim gadgetima mobiteli su još uvijek tražena roba, a jedan od razloga su mobilne aplikacije u čiji se razvoj uključuje sve više tvrtki i pojedinaca. Stoga je i globalno tržište svakoga dana bogatije za stotine mobilnih aplikacija, a korisnici i dalje nestrpljivo iščekuju nove. K tomu, dobra podloga za daljnji razvoj ovog tržišta koje će, procjenjuje se, u idućih nekoliko godina vrijediti 30 milijardi dolara, je brži i dostupniji internet te sve više pametnih telefona. U ovaj brzorastući segment IT industrije ponajviše se uključuju tvrtke iz Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, globalni trendovi otkrivaju kako im za vrat pušu one s europskog tla, što pogoduje i tvrtkama u Hrvatskoj.

Inovativne i korisne aplikacije Neke od njih već su prepoznale to tržište i razvile brojne nove mobilne aplikacije. Tako vlasnici pametnih telefona već mogu preuzeti aplikacije Zagreb Tram (prikaz tramvajskih linija, vozni red), Slooshaj (slušanje radijskih postaja na iPhoneu), iParking Croatia (plaćanje parkiranja), Entrio (prodaja ulaznica), iQpon (shopping vodič), Salespod (pregled poslovnih aktivnosti, stanja skladišta, dugovanja kupaca)...

Razvoj aplikacija kod nas je još uvijek značajno povoljniji nego u inozemstvu, kaže Hrvoje Grandov

Jedan od najsvježijih primjera je mobilna aplikacija Zračne luke Zadar. Hrvoje Grandov, direktor zadarske tvrtke Futuro koja je razvila aplikaciju, kaže nam kako je ona ponajprije razvijana za mobitele

s iOS mobilnim operativnim sustavom koji razvija Apple. “Taj operativni sustav imaju uređaji iPhone, iPad i iPod touch. Do sad je u svijetu prodano preko 320 milijuna iOS uređaja, a iPhone je globalno najprodavaniji smartphone. Platforma iOS bilježi i najveći broj preuzimanja aplikacija i zbog toga smo se odlučili za početak pružiti podršku za iOS. Podrška za ostale mobilne operativne sustave, ponajprije Android, planira se realizirati krajem godine”, objašnjava Grandov. Aplikacija je korisna svim putnicima, ali i prolaznicima kroz Zračnu luku Zadar, jer nudi korisne informacije u realnom vremenu, bez obzira na to gdje se korisnik trenutačno nalazi. Tako on može jednostavno saznati red letenja, informacije o promjeni reda letenja, slati obavijesti putem SMS-a ili e-maila, pregledavati karte odredišta ili posebne ponude u Duty Free Shopu Zračne luke Zadar. Također, može saznati kakvo će biti vrijeme, web kamerom gledati zračnu luku, te doći do

mnoštva korisnih podataka, primjerice o parkirališnim mjestima. “Razvoj aplikacije trajao je otprilike šest mjeseci, dakle od početnog planiranja do same izrade, testiranja i konačno distribucije na iTunes App Store. U isto vrijeme radilo se i na brojnim drugim projektima pa je teško reći koliko je sam razvoj aplikacije uzeo vremena. Na projektu su aktivno radile četiri osobe”, naglašava prvi čovjek Futura. Živi dio poslovanja U prvih tjedan dana djelatnici Futura zabilježili su više od 500 preuzimanja ove aplikacije. Kako je promet Zračne luke Zadar daleko najintenzivniji u sezoni, s proljećem i početkom ljeta očekuju značajniji porast preuzimanja i korištenja aplikacije. “Zračna luka Zadar za ovu sezonu predviđa 350.000 putnika te svakako očekujemo da će oni u velikom broju koristiti ovu besplatnu aplikaciju”,

napominje Grandov te dodaje kako se i drugi zanimaju za aplikaciju. “U kontaktima smo sa zainteresiranim hrvatskim tvrtkama, a u ovom trenutku pregovaramo i s partnerom iz inozemstva za razvoj jedne turističke aplikacije. U svakom slučaju, osim dobrog proizvoda naša prednost je i cijena jer je razvoj aplikacija kod nas još uvijek značajno povoljniji nego u inozemstvu”, kaže on. Kako su aplikacije, kao i web stranice, “živi” dio poslovanja neke tvrtke te se mijenjaju prateći dinamiku poslovanja, tako i za aplikaciju Zračne luke već postoji plan razvoja za nove inačice. “Primjerice, planira se razviti podrška za kupnju vaučera za parking, poboljšanje informacija za javni prijevoz, kao što su one o rasporedu autobusnih linija, rent-a-cara, te povezivanje s online rezervacijom i izračunom cijene taksija do nekog odredišta”, zaključuje Grandov.

*vijesti Bolja komunikacija uz Combis Regionalni sistem integrator Combis implementirao je rješenje ComContact u Sparkasse Bank u Bosni i Hercegovini. ComContact je rješenje koje povezuje banku i klijente kroz sve raspoložive kanale komunikacije (telefon, faks, email, voice mail, te osobni, izravan kontakt) na klijentu najprihvatljiviji način, i to putem onog medija kojim se najviše služi, bez obzira na smjer i vrstu komunikacije. Obilježen Dan sigurnijeg interneta U 70 zemalja svijeta 7. veljače obilježen je Dan sigurnijeg interneta. Inicijativa pokrenuta 2004. godine za cilj ima podići svijest o potrebi sigurnog i odgovornog korištenja “mreže svih mreža”, osobito među djecom i mladima. Nedavna europska istraživanja pokazuju kako 26 posto djece ima otvoren profil na jednoj od društvenih mreža. Nadalje, 12 posto djece u dobi od devet do 16 godina bilo je izloženo štetnom odnosno prijetećem sadržaju na internetu, a čak 56 posto roditelja čije je dijete primilo takve poruke uopće toga nije svjesno. Besplatne Microsoftove radionice Microsoft Hrvatska organizira jednodnevne radionice u sklopu natjecanja Windows Phone 7 App Challenge, namijenjene razvojnim inženjerima i svima koji se žele okušati u razvoju aplikacija. Sudionici će imati priliku upoznati se s cjelokupnom razvojnom okolinom i razvojnim tehnikama za platformu Windows Phone 7 kroz predavanja i demonstracije stručnjaka. Jednodnevne radionice, WP7 hackathoni, održat će se u prostorijama Microsofta Hrvatska, Horvatova 82, u Zagrebu, 2. i 23. ožujka.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Knjiga ljubavi - stihovi zanosa i čežnje U prepjevu i s komentarima Colemana Barksa Mevlana Dželaluddin Rumi Hena com

“Ima onih koji vole i čežnja im je dovoljna. Ja nisam od tih.” Rumi je najpoznatiji po stihovima koji iskazuju zanos i misterij svih vrsta ljubavi - erotske, božanske, prijateljske - a Coleman Barks je ovdje sabrao najbolje među njima. Govore o iskustvu cjelovitosti kad smo u istinskoj ljubavi, te o svim međustanjima: od ludila iznenadne zaljubljenosti do pretvaranja romanse u duboko prijateljstvo. Barksove stihove na hrvatski je sjajno prepjevao Nenad Maljković.

Bratstvo crnog bodeža: Noćni lov (1. knjiga) J. R. Ward Znanje

Život Beth Randall protječe sasvim mirno sve dok je posao novinarke ne odvede na poprište neobičnog ubojstva: u eksploziji autobombe poginuo je muškarac, ne ostavivši nikakav trag. Ubrzo susreće tajanstvenog Wratha, koji se čini povezan s ubojstvom. Wrathove je priče o bratstvu i krvi plaše, no njegov dodir probudit će u njoj glad koja prijeti da će ih oboje proždrijeti... Prva knjiga ovog neodoljivog, vrućeg i zavodljivog serijala o vampirima povest će vas u mračan svijet strasti, opasnosti i požude!

Dragulj Indije Thalassa Ali Znanje

Godina je 1838. Mariana Givens poslana je u Indiju kako bi pronašla prikladnog supruga. Putujući kao prevoditeljica, pridružuje se pratnji britanskog generalnog guvernera, koji Indijom putuje s deset tisuća vojnika kako bi se sastao s glasovitim maharadžom Pandžaba. U zemlji egzotične raskoši mlada Engleskinja postaje skrbnicom siročeta kojega umirući maharadža smatra obdarenim čudesnim darovima. Ta uloga odvest će je na opasno putovanje...

Bolest kao put Kako razumjeti što nam govore simptomi bolesti Thorwald Dethlefsen, Ruediger Dahlke Naklada Ljevak

Kakav smisao u našem životu ima bolest? Psiholog T. Dethlefsen i liječnik R. Dahlke objasnit će što nam govore simptomi kao što su infekcije, glavobolja, nezgode, bolovi u srcu i želucu. Za autore ne postoje različite bolesti, nego samo jedna, koja neodvojivo spada u čovjekovo “loše osjećanje” i pokazuje se na različite načine. Sve naše bolesti na kraju su samo simptomi koji nam prenose poruke iz duševnog područja.

Gospodin Neodoljivi Susan Elizabeth Phillips Mozaik knjiga

Lucy Jorik kćerka je bivše predsjednice SAD-a, i tek što se nije udala za Gospodina Neodoljivog - najdražeg sina gradića Wynette u Teksasu. Njezina prijateljica Meg nije sretna zbog toga i odlučila je spasiti prijateljicu od čemera. Iako Meg zna da je razaranje vjenčanja prijateljice ispravna stvar, nitko drugi kao da se ne slaže s njom. Meg brzo postaje najomraženija žena u gradu, u kojem je zapela s pokvarenim automobilom, praznom novčarkom i veoma bijesnim mladoženjom.

Privredni vjesnik Broj 3714, 13. veljače 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Dijelovi za dizel motore

KMD Motor Team, Beograd, Srbija, www.beoclick.com/KMD_MOTOR_ TEAM. Tvrtka nudi rezervne dijelove sistema za ubrizgavanje dizel motora za sve tipove vozila i agregata proizvođača iz Srbije, Njemačke, Španjolske i Italije. Kontakt: Dragan Krstić, kmdteam@ eunet.rs, +381 11 3809360. Poklopci spremnika za gorivo

Kamet, Renska Wies, Poljska, www.kamet-co.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom poklopaca i spremnika za gorivo za autobuse. Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: Aleksandra Niewiadomska, aleksandra.niewiadomska@kamet-co.pl, +48 77 4061279. Dijelovi za automobile

Attart Industrial, Taipei, Republika Kina, Tajvan. Tvrtka je izvoznik rezervnih automobilskih dijelova. U ponudi ima razne vrste rezervnih dijelova za japanske, europske, korejske i američke marke i modele vozila. Asortiman proizvoda uključuje: dijelove za karoseriju, električne dijelove, dijelove za motor, A/C komponente, dijelove za kočnice i kvačilo, amortizere, dijelove za upravljač i ovjes. Kontakt: Philip Lu, a7290@ms11. hinet.net, +886 2 23317286. Gume

Semican, Konya, Turska, www.semcansolid.com. Tvrtka nudi gume, veličine 400x8, 300x8, 275x16515x4 1/2-8. Kontakt: info@semcansolid.com, +90 332 3525300. Zastupstvo

Eko Sim, Bistrica ob Sotli, Slovenija, www.bikeboard.si. Tvrtka je distributer za vozila na struju Bikeboard za područje bivše Jugoslavije. Na tom području traži zastupnike odnosno prodavače. Kontakt: Simon Augustinčič, info@ekosim.eu, +386 41 522427. Sigurnosni sustav za automobile

Zeder, Zagreb, www.zederlock.hr. Tvrtka proizvodi sigurnosni sustav Zeder -

najnoviji i najmoderniji vid zaštite automobila od krađe. Sustav je opremljen specijalnom bravom koja mehanički blokira mogućnost upravljanja vozilom. Tvrtka nudi svoj proizvod. Kontakt: Duško Dobrota, dusko@zederlock. hr, +385 1 6641697, +385 91 3969789. Ribe, beskralježnjaci i koralji

Life Tropical Fish Co., Bogor, Indonezija, www. lifetropicalfish.com. Tvrtka je indonezijski izvoznik različitih vrsta morskih (tropskih) ribica, koralja i beskralježnjaka za akvarije. Kontakt: Giena Fitria, info@lifetropicalfish.com, +62 251 9221170, +62 856 9096311.

Školski i uredski pribor

Ark Kirtasiye Urunleri, Istanbul, Turska, www.arkakar.com. Tvrtka proizvođač plastičnog uredskog i školskog pribora traži kupce za svoje proizvode. Tvrtka posjeduje ISO 9001:2000 certifikat. Kontakt: ark@arkakar.com, +90 212 5140641 Društvene i edukativne igre

Tvrtka T.w.b. d.o.o., t/f-012797501, u vlasništvu Josipa Brnića, nudi društvene i edukativne igre. Tvrtka poziva zainteresirane (veleprodaja, dječji vrtići...) na suradnju. U ponudi imaju standardne društvene igre (Čovječe ne ljuti se, Mlin, Jamb), ali i specijalizirane edukativne igre o znamenitostima Hrvatske (Jadranskom obalom, Upoznaj Zagreb...) i svijeta (Tajne piramida, Svjetska čuda...). Kupcima nude povoljne cijene, brzu isporuku, hrvatsku inovaciju i hrvatsku proizvodnju, a više o ponudi može se naći na www.twb.hr. Svijet dječje zabave

Džungla svijet zabave d.o.o. iz Zagreba traži ulagače u zanimljiv program za dječju zabavu i rekreaciju uz mogućnost zaposlenja. U obzir dolaze i subjekti s poslovnim halama koji su zainteresirani za suradnju. Kontakt: 091 2266 033, dzungla@dzungla-svijetzabave.hr.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Informatička i programska oprema

Lučka uprava Rijeka nabavlja informatičku i programsku opremu. Rok dostave ponuda je 21. veljače.

padnog krila muzeja. Rok dostave ponuda je 24. veljače. Uredski materijal

Agencija za elektroničke medije nabavlja uredski materijal. Rok dostave ponuda je 28. veljače.

Osobna vozila

NZJZ Primorsko-goranske županije nabavlja osobna vozila. Rok dostave ponuda je 23. veljače. Uređenje zapadnog krila muzeja

Muzej grada Šibenika nabavlja usluge uređenja za-

stavna sredstva Istočno Sarajevo nabavlja papir za tiskanje. Rok dostave ponuda je 5. ožujka. Sredstva za higijenu

Glavni grad Podgorica nabavlja sredstva za higijenu. Rok dostave ponuda je 13. ožujka.

Regija Terenska vozila

Elektrokrajina Banja Luka nabavlja terenska vozila. Rok dostave ponuda je 7. ožujka. Papir za tiskanje

Zavod za udžbenike i na-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3714, 13. veljače 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Autosalon, autobusi i rudarski strojevi Poslovni prostor u Puli, procijenjen na 4,5 milijuna kuna. Riječ je o poslovnoj zgradi s dvorištem od 2604 četvorna metra. Zgrada ima šest etaža, a u prizemlju se nalazi poslovni prostor od 307 četvornih metara. Nekretnina izložena za prodaju nalazi se na adresi Šijana b.b. u Puli. Ročište za dražbu održat će se 17. veljače u 9.30 sati, na Općinskom sudu u Bujama, u sobi broj 27. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina od 100.000 kuna uplaćuje se na račun Suda broj 2390001-1300002176, s pozivom na broj 2-168-11. Uplatnicu treba predočiti Sudu prije dražbe. Poslovni prostor u Zagrebu, površine 3779 četvornih metara, procijenjen na 13,8 milijuna kuna. Prostor se nalazi na adresi Banjavčićeva 22, a prodavat će se po početnoj cijeni od 8,5 milijuna kuna. Dražba će se održati 20. veljače u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu u sobi broj 94/II., po načelu viđeno-kupljeno. Razgledavanje poslovnog prostora moguće je prema dogovoru sa stečajnim upraviteljem na tel. 098/855 370. Jamčevina je 10 posto procijenjene vrijednosti. Autobus marke Neoplan, tip N316H iz 1991. godine, procijenjen na 65.000 kuna, prodaje se u Zagrebu. Ročište za prodaju održat će se 22. veljače u 10 sati, u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi broj 90. Prodaja će biti obavljena po načelu viđeno-kupljeno, pa se vozilo prije dražbe može pogle-

dati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na tel. 01/6113 225. Jamčevina iznosi 10 posto, za što je potrebno priložiti bankarsku garanciju bonitetne banke. Strojevi i oprema za rudnike, kamenolome i graditeljstvo u Dubrov-

niku, procijenjeni na 3,8 milijuna kuna. Strojevi se nalaze u Komolcu i ima ih oko 40. Proizvedeni su od 1970. do 2008. godine. Dražba će se održati 8. ožujka u 11 sati u dubrovačkoj ispostavi (stalnoj službi) Trgovačkog suda u Splitu, u sudnici 2. Dodatne informacije moguće je dobiti na tel. 098/244 286, od 9 do 13 sati svakog radnog dana. Jamčevina iznosi 10 posto. Autosalon i servisnoskladišni prostor u Zagrebu od 4400 četvornih metara, procijenjeni na 40 milijuna kuna. Nekretnina se nalazi u Radničkoj cesti 20, a prodaje se najmanje po procijenjenoj vrijednosti. Dražba će se održati 23. veljače u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi broj 84/II. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno, a dodatne obavijesti i razgledanje mogući su uz dogovor sa stečajnim upraviteljem na tel. 098/311 312. Jamčevina iznosi 10 posto. Stambeno-poslovni objekt u Podstrani, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjen na

3,6 milijuna kuna. Dražba će se održati 28. veljače u 8.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, u sobi broj 51/ II. Jamčevinu u iznosu od 400.000,00 kn treba uplatiti na račun Suda broj 2390001-1300000195, model 00, šifra 88, poziv na broj 01-1444-03. Dokaz o uplati dostaviti na uvid sucu najkasnije do 23. veljače. Dva hotela, Amfora i Apollo u Rapcu, Istarska županija, procijenjeni ukupno na 37,4 milijuna kuna. Uz hotele prodaju se i okolna dvorišta pa ponuđene nekretnine ukupno zauzimaju površinu od 4272 četvorna metra. Ročište za dražbu održat će se 28. veljače u 11 sati na Općinskom sudu u Labinu, u sobi 3/I. Hoteli se ne mogu prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a treba je uplatiti na račun Suda broj 23900011300002297, s pozivom na broj 05 19-01281-10 i dokaz o uplati predočiti Sudu prije dražbe. Poslovni prostor u Zaboku, Krapinsko-zagorska županija, procijenjen na 7,05 milijuna kuna. Ročište će se održati 29. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Zaboku, u sobi broj 13a. Ne-

kretnina ukupne površine 5442 četvorna metra prodavat će se za najmanje jednu trećinu utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Njemačka na istoku dr. Uroš Dujšin

jemačka “istočna politika” nikad nije bila intenzivnija, ističe Economist. Njemačka trguje više s Poljskom nego s Rusijom, čak i kad se ubroje nafta i plin. I druge postkomunističke zemlje, kao što je Češka, tijesno su povezane s njemačkim opskrbnim lancem, čak daleko više nego njeni zapadni susjedi poput Danske ili Belgije. Političke posljedice njemačke povijesne integracije sve se više

očituju. Najveća promjena je kraj nepovjerenja. Ono potječe još iz vremena Drugog svjetskog rata, a u novije vrijeme iz njenih tijesnih veza s Rusijom iz doba Gerharda Schrödera. Nakon 2005. godine, u vrijeme njegove nasljednice Angele Merkel, to se promijenilo. Od Baltika do Balkana Njemačku sada smatraju prirodnim predvodnikom u reformi europske privrede. Poljska će slijediti Njemačku U studenom 2011. poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski održao je zapažen govor u kojem je pozvao Njemačku na akciju u spašavanju eura. Ako se bude pitalo Poljsku, rekao je, ona će slijediti njemačko vodstvo. Neki su Poljaci to proglasili izdajom, no većina je snažno podržala taj stav. Njemački ministar financija Wolf-

gang Schäuble izjavio je da je time “ganut do suza”. A češki ministar vanjskih poslova Karl Schwarzenberg taj je stav nazvao “kopernikanskim obratom u političkim stavovima Poljske”. Zasad su Poljaci zadovoljni rezultatom. Njihov je prioritet u tome da ne budu izostavljeni: Poljaci se veoma boje da Francuska, koja nikad nije bila oduševljena širenjem Unije na istok, želi ponovno oživjeti jednu tješnje integriranu Uniju bez Poljske i drugih istočnoeuropskih zemalja. Tu se Poljaci

uključivanja, a ne isključivanja. Prošlog se tjedna Češka pridružila Britaniji u osporavanju novog fiskalnog sporazuma čiji je autor Njemačka. Ministar Schwarzenberg je upozoravao Njemačku da ne zloupotrebljava svoju novostečenu moć.

uzdaju u Njemačku da to blokira. I baltičke zemlje se tuže na to što su Francuzi prodali oružje Rusiji, uključujući i četiri amfibijska jurišna broda Mistral. Prema standardima EU-a, postkomunističke su zemlje ekonomski liberali. Mrze rasprave o poreznoj harmonizaciji ili bilo kakvo slabljenje jedinstvenog tržišta. No u većini drugih slučajeva oni nisu homogena grupa: tri od njih (Estonija, Slovačka i Slovenija) sjede zajedno s Njemačkom u užim savjetima eurozone. Po stavovima spadaju u jastrebove, i krivo im je da njihovi porezni obveznici moraju spašavati bogatije zemlje poput Grčke. Oni traže od Njemačke da bude čvrsta po pitanju monetarnog popuštanja euroobveznicama i drugim skrivenim koncesijama. No za euroskeptične Čehe prioriteti su drukčiji. Oni se boje

Postkomunističke su zemlje ekonomski liberali: mrze rasprave o poreznoj harmonizaciji, a po stavovima spadaju u jastrebove

Mrkva u obliku proračuna Nijemci drže u ruci i jednu veliku mrkvu u obliku proračuna Unije za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Za istočne postkomunističke zemlje su “kohezijski fondovi”, kojima se financiraju ceste, željeznice i drugi projekti modernizacije, velika blagodat. Još su više od vitalne važnosti: prijateljski odnosi s Njemačkom mogli bi osigurati to da sporazum koji treba postići u sljedećim mjesecima bude za njih povoljan. A tu su Šveđani i Britanci škrtice i cicije.

Sve ovo daje Njemačkoj diplomaciji širi manevarski prostor. Zajedno s Poljskom i Ukrajinom Nijemci nastoje postići sporazum između moldavske vlade i secesijske pokrajine Transdnjestrije. Tamo su nekada vodeću ulogu igrale Rusija i Amerika. Nijemci također nastoje ubrzati rumunjsko i bugarsko pristupanje Schengenskom sporazumu, čemu se naveliko protive Nizozemci. Nijemci stalno ističu da ne žele voditi Europu; no njenim istočnim susjedima ta se perspektiva zapravo i ne čini mrskom.

20 SVIJET FINANCIJA

( oko 26%

udjel životnog u ukupnom osiguranju u Hrvatskoj

Privredni vjesnik Broj 3714, 13. veljače 2012.

( 328,6 mil €

temeljni kapital Wüstenrot Grupe lani

Nova investicija Wüstenrot Grupe

Austrijanci uložili 42,5 milijuna kuna u Wüstenrot životno osiguranje HDZ-ova vlada nije isplatila između 130 i 140 milijuna kuna poticaja za stambenu štednju iz 2010. godine, čime je dovela u problem i stambene štedionice i novu vladu Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

ako bi prilikom podizanja kredita štedišama Wüstenrot stambene štedionice omogućila potpunu uslugu na jednom mjestu, austrijska Wüstenrot Grupa investirala je 42,5 milijuna kuna u novu tvrtku - Wüstenrot životno osiguranje d.d. Takvo je osiguranje, naime, najčešći instrument osiguranja stambenog kredita i zamjenjuje jamce. Predsjednik Uprave novoosnovane tvrtke, koja je s radom počela 2. veljače, bivši je dugogodišnji predsjednik Uprave Basler osiguranja i Poliklinike Osiguranje Zagreb Igor Đurić. Kako je rekao na prošlotjednoj konferenciji za novinare održanoj u Zagrebu, time će se uvelike smanjiti troškovi kredita, omogućiti fiksna kamata te rješavanje cjelokupne administracije u što kraćem vremenu. Brzorastuće tržište Životno osiguranje obuhvaćat će u početnom raz-

doblju osiguranje za slučaj smrti i doživljenja (mješovito osiguranje života – Flex Life), osiguranje za slučaj smrti (riziko osiguranje života) i dodatna osiguranja od posljedica nesretnog slučaja. Društvo je registrirano i za neživotna osiguranja (osiguranje od nezgode i zdravstveno osiguranje), ali to će u ponudu uvesti kasnije. Đurić ovu godinu vidi kao godinu rasta industrije osiguranja, a plan je da tvrtka u narednih pet godina nađe svoje mjesto među 10 vodećih osiguravateljskih društava u Hrvatskoj. Dodao je i kako je ideja za pokretanje kompanije usmjerene na životna osiguranja proizašla iz činjenice kako je Wüstenrot stambena štedionica u 2011. godini bila brzorastuća stambena štedionica koja je svojim korisnicima željela ponuditi cjelokupni financijski paket. “Razvijena tržišta u cjelokupnoj premiji osiguranja imaju udjel premije životnog osiguranja od oko 50 posto, dok je u Hrvatskoj u 2010. godini

ta brojka iznosila oko 26 posto. Kriza je zasigurno utjecala na rast i razvoj životnih osiguranja u posljednjim godinama, no upravo malo, ali potencijalno snažno tržište navelo je Wüstenrot na usmjeravanje i razvoj upravo u tom području. Istraživanje koje je proveo Gfk prošle godine pokazalo je kako čak 89 posto ispitanika

Ministarstvo financija donijelo je 2009. godine, kako je rekao Zdravko Anđel, još jednu nerazumnu odluku, zbog čega je dodatno otežalo rad stambenim štedionicama. Naime, osporilo je dozvolu Hrvatske narodne banke o pravu međufinanciranja koje je štedišama uplaćivano iz kredita na ugovor stambene štednje i koje je kao takvo činilo osnovicu za traženje poticaja. Primjenom tog modela koji je preuzet iz europske prakse i koji je u Hrvatskoj

uspješno funkcionirao od 2005., štedišama se olakšavalo dobivanje kredita pod povoljnijim uvjetima. Sada se zbog toga vodi spor na Upravnom sudu, a Wüstenrot je spreman ići i na Ustavni sud. “U gospodarskoj krizi kakva je zadesila cijelu zemlju, to je bilo kao da si doslovce pucaš u nogu”, rekao je Anđel komentirajući odluku Ministarstva. Dodao je kako se nada da će nova Vlada imati više razumijevanja za poslovanje stambenih štedionica.

Wüstenrot je lani kroz razna davanja i poreze u državni proračun uplatio 48,6 milijuna kuna koji imaju životno osiguranje namjeravaju nastaviti s uplatama”, kazao je Đurić. Ohrabrio ih ulazak Hrvatske u EU Predsjednik Nadzornog odbora Wüstenrot Grupe Franz Meingast istaknuo je kako ih je za ulaganje motivirala sinergija stambene štedionice i životnog osiguranja te

HDZ-ov kostur: nisu isplaćeni poticaji za 2010. HDZ-ova vlada nije prošle godine isplatila između 130 i 140 milijuna kuna državnih poticaja stambenim štedionicama, pa će to morati isplatiti ova vlada. Moguće je da će biti još “kostura iz ormara”, rekao je Zdravko Anđel objašnjavajući i proceduru isplate poticaja koji trebaju biti isplaćeni za prošlu godinu. Točan iznos tih poticaja još se ne zna jer, kako je naglasio, štedi-

Spor iz 2009. na Upravnom sudu

onice do kraja veljače Ministarstvu financija trebaju podnijeti zahtjev za isplatu, a onda se u tom ministarstvu provjerava one koji imaju više ugovora u više štedionica, jer poticaji se mogu dobiti samo po jednom ugovoru. Iako nerado, Anđel je rekao i kako se do sada pokazalo da neki zaposleni u Ministarstvu nedovoljno razumiju Zakon o stambenoj štednji.

objedinjavanje financijskog paketa za postojećih 137.000 štediša. Cilj im je, uz ostalo, jačanje pozicije na hrvatskom tržištu po uzoru na poslovanje u drugim zemljama gdje su objedinjene ove dvije usluge, a ohrabrio ih je i skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Inače, kako je rekao Meingast prilikom predstavljanja Grupe, temeljni im je kapital lani iznosio 328,6 milijuna eura, a profit 38

milijuna eura. Imaju oko 1,7 milijuna klijenata, a samo u Austriji zapošljavaju 1970 radnika. Posluju u Slovačkoj gdje u stambenoj štednji zauzimaju 12,3 posto tržišta, a u osiguranju 2,5 posto. U Češkoj imaju tržišni udio od 9,5 posto, u Mađarskoj 19 posto, a u Austriji 25,6 posto. U Hrvatsko je tržište, na kojem su prisutni od 1998. godine, do sada investirano gotovo 250 milijuna eura.

Objašnjavajući zašto je normalno da se isplaćuju državni poticaji za stambenu štednju, što inače prakticiraju sve razvijene zemlje, Zdravko Anđel, predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice, kazao je kako je samo prošle godine, kroz izravna i neizravna davanja i razne poreze tvrtke, u državni proračun uplaćeno čak 48,6 milijuna kuna.

www.privredni.hr Broj 3714, 13. veljače 2012.

( 51% banke

(

trenutno u državnom vlasništvu

do 1 mlrd kn

potrebno za dokapitalizaciju

Hrvatska poštanska banka

Ususret privatizaciji Pregovara se s predstavnicima Croatia osiguranja, Croatia Lloyda, Europske banke za obnovu i razvoj te mirovinskih fondova Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

azmatraju se opcije promjene u vlasničkoj strukturi Hrvatske poštanske banke, potvrdio je prošli tjedan predsjednik Uprave HPB-a Čedo Maletić. “To je dobar put. Na taj će način Hrvatska poštanska banka osigurati pretpostavke za daljnji rast i razvoj”, istaknuo je prvi čovjek HPB-a. Trenutačno je 51 posto banke u državnom vlasništvu. Oko 28 posto u rukama je Hrvatske pošte, 20 posto mirovinskih fondova, a jedan posto otpada na male dioničare. Kako bi se promijenila vlasnička stuktura, Uprava je u početku raz-

mišljala o inicijalnoj javnoj ponudi dionica (IPO). Međutim, za to je potrebno najmanje godinu dana priprema. K tomu, situacija na tržištu kapitala nije bajna pa se postavlja pitanje koliko bi inicijalna javna ponuda dionica uopće bila uspješna.

Neto dobit HPB-a u 2011. porasla je 72,6 posto te je iznosila 87,7 milijuna kuna Nakon što se odustalo od toga, razgovori o privatizaciji krenuli su u nekoliko smjerova. “Načelno se pregovara s predstavnicima Croatia osi-

Širenje poslovne mreže Hrvatska poštanska banka je u 2011. godini nastavila širiti svoju poslovnu mrežu i mrežu bankomata te je otvorila nove poslovnice u Bjelovaru, Karlovcu, Koprivnici i Imotskom. Širenje poslovne mreže, kao i daljnja unaprjeđenja u automatizaciji poslovnih procesa te povećanje troškova osiguranja štednje utjecali su na višu razinu troškova poslovanja u odnosu na prethodnu godinu. Unatoč tome, drugu godinu zaredom poboljšan je pokazatelj troškova učinkovitosti poslovanja (C/I pokazatelj) te je on na kraju 2011. iznosio 70 posto. Banka u ovoj godini namjerava otvoriti nove poslovnice i u Čakovcu, Sisku, Kninu, zagrebačkom naselju Špansko te dvije ispostave u Šibeniku i Rijeci. OPERATIVNA DOBIT 2008. – 2011.

u mil. HRK

250 200

194

217

150

144 100

50 0

2008.

2009.

2010.

2011.

guranja, Croatia Lloyda, Europske banke za obnovu i razvoj te mirovinskih fondova. Naš koncept je banka u vlasništvu domaćeg kapitala. Stoga mislim kako scenarij ulaska stranog kapitala u vlasništvo banke nije izvjestan”, otkrio je Maletić dodavši kako u ovome trenutku ne može reći ništa više o tomu. Dodao je kako je za dokapitalizaciju potrebno između 800 milijuna i milijarde kuna te kako je knjigovodstvena vrijednost HPB-a nešto manja od 1,3 milijarde kuna. Udio loših kredita Neto dobit ove banke u 2011., prema nerevidiranim financijskim izvještajima, porasla je 72,6 posto u odnosu na godinu prije te je iznosila 87,7 milijuna kuna. Imovina banke porasla je za 1,6 milijardi kuna u odnosu na kraj 2010. i iznosila je 16,5 milijardi kuna, čime je tržišni udio porastao sa 3,7 na 4,03 posto. Od ukupne operativne dobiti banke koja je iznosila 217,3 milijuna kuna i koja je bila veća za 10,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, 62,2 posto ili 135,1 milijun kuna izdvojeno je za dodatna rezerviranja za loše plasmane i ostale obveze. Bruto kreditni portfelj banke na kraju 2011. godine iznosio je 10,6 milijardi kuna i u odnosu na 2010. povećan je za devet posto. Značajan rast kredita ostvaren je u sektoru stanovništva, 11,4 posto, kao rezultat proširenja ponude kreditnih proizvoda i poboljšanih uvjeta kre-

ditiranja te novog pristupa prodajnim distributivnim kanalima. Naročito visok rast imali su stambeni krediti koji su porasli 47,6 posto u odnosu na 2010. godinu. Bruto krediti trgovačkim društvima krajem prosinca 2011. godine iznosili su 5,9 milijardi kuna i bili su viši za 12,6 posto. “Udio loših kredita iznosio je 24,1 posto, odnosno bio je dvostruko veći od prosjeka bankarskog sustava što znatno utječe na profitabilnost banke”, napomenuo je Maletić. Rast depozita Primljeni depoziti na kraju 2011. godine iznosili su 12,6 milijardi kuna i tijekom godine porasli su za 1,6 milijardi kuna ili 15,4 posto, a u njima je oročena štednja građana rasla po stopi od 20,6 posto.

Spomenuti rast kredita i depozita rezultirao je rastom neto kamatnih prihoda, koji su bili viši za 25 posto u odnosu na 2010. godinu i iznose 467 milijuna kuna. Neto prihod od provizija i naknada niži je za devet posto uslijed porasta troškova banke po platnom prometu, uz istovremeno niže prihode od klijentskih naknada. Dobit od aktivnosti trgovanja iznosila je 19,5 milijuna kuna i bilježi smanjenje od 41,9 posto u odnosu na 2010. godinu, ponajprije kao posljedica negativnih kretanja na tržištu kapitala. Na koncu 2011. stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala iznosila je 14,2 posto te je smanjena u odnosu na prethodnu godinu za 2,6 postotnih bodova.

*vijesti Previše stopa PDV-a Uvođenje novih međustopa u porezu na dodanu vrijednost moglo bi poskupiti ubiranje tog poreza te povećati mogućnost poreznih utaja, istaknula je Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, na prošlotjednom skupu Skrivena javna potrošnja. Ott smatra da siromašnima treba pomagati izravnim transferima novca iz proračuna. Podržala je povećanje osobnog odbitka u porezu na dohodak, što će nadoknaditi rast cijena zbog rasta opće stope PDV-a na 25 posto. Hrvatska srednjeg rizika Hrvatska se nalazi u kategoriji zemalja srednjeg političkog rizika za 2012. godinu, procjenjuje Aon Risk Solutions, globalna kompanija za upravljanje rizicima i posredovanje u osiguranju. Aon Risk Solutions procjenjuje politički rizik razmatrajući moguće poremećaje u deviznom plaćanju i lancu opskrbe. Ocjenjuje se i pravni i regulatorni rizik te vjerojatnost političkog uplitanja i nasilja. S obzirom na to da je u 2011. godini Hrvatska bila svrstana u zemlje niskog političkog rizika, riječ je ustvari o pogoršanju ocjene. Štednja neće rasti

Rast štednje stanovništva u 2012. godini ograničen je nepovoljnim prilikama na tržištu rada, ocijenili su analitičari Raiffeisen banke. Rast nezaposlenosti i stagnacija realnih dohodaka onemogućavat će snažniji rast depozita ovog sektora. Zbog ionako slabe likvidnosti, poduzeća su smanjivala štedne i oročene depozite već u prošloj godini, a poboljšanje trenda ne treba očekivati ni u ovoj godini, stoji u analizi RBA.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3714, 13. veljače 2012.

Tržište novca Zagreb

Visoka potražnja za novcem podiže kamatnu stopu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

jedan je na novčanom tržištu započeo razmjerno mirno uz nižu potražnju za kratkoročnim pozajmicama i dostatnu ponudu, što je uobičajeno na kraju razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija. Kamatne stope na prekonoćne pozajmice bile su niske, dok su na dulje rokove već početkom tjedna imale tendenciju rasta. U srijedu je bila smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve, zbog čega je odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu sasvim promijenjen. Potražnja za

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

6.2.’12. - 10.2.’12.

30.1.’12. - 3.2.’12.

u% 8

500 400

300 4 200 2

100 0

6.2.2012.

7.2.2012.

8.2.2012.

kratkoročnim pozajmicama je porasla, a rast kamatne stope naročito se osjetio kod prekonoćnih pozajmica. Ovako snažna promjena kretanja na novčanom tržištu posljedica je reakcije sudionika na primjenu nove odluke o izdvajanju i održavanju

9.2.2012.

10.2.2012.

obvezne pričuve depozitnih institucija. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 3,87 posto, dok je prosječna prekonoćna stopa bila 2,93 posto. U skladu s najavom, u utorak je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u ku-

ponedjeljak

utorak

nama i u eurima. Veliko zanimanje sudionika bilo je usmjereno na upis trezorskih zapisa u kunama s rokom dospijeća od dvije godine. Ukupni planirani iznos izdanja bio je 1,1 milijardu kuna, a ostvareni iznos emisije 1,3 milijarde kuna. Na rok od 91

srijeda

četvrtak

petak

dan upisano je 27 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 4,4 posto, na rok od 182 dana 107 milijuna kuna po 5,1 posto i na rok od 728 dana 1,196 milijardi kuna po kamatnoj stopi od 5,85 posto. Udio nebankarskog sektora u upisanim dvogodišnjim trezorskim zapisi-

ma bio je stopostotni. Kod trezorskih zapisa u eurima ostvareni iznos izdanja bio je manji od planiranog budući da je umjesto planiranih 50 upisano 38,668 milijuna eura po srednjem tečaju od 7,583380. Iduća aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija najavljena je za 14. veljače 2012. U skladu s očekivanjem, novo razdoblje obvezne pričuve utjecalo je na značajnu promjenu pokazatelja na novčanom tržištu. Izuzetno visoka potražnja za novcem i skromna ponuda podržavat će ovih dana i znatno višu kamatnu stopu od one koja je u zadnje vrijeme bila uobičajena.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Euro odolijeva, dolar i franak pojeftinili

Mirex iznad 160 bodova

Euro se i dalje drži na relativno visokih 7,58 kuna, uz sasvim blago spuštanje sredinom tjedna. Dolar je u

Obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex prošli je tjedan porasla iznad 160 bodova. S vrijednošću od 160,0231 boda, Mirex je bio za cijeli bod viši nego na kraju siječnja.

valuta AUD CAD

EUR

Srednji tečaj za devize australski dolar

USD

5.825

CHF

6.30

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

161

6.28

160

6.27

159

158

7.582

5.800

6.29

7.580

5.775

7.578

5.750

5,727849

JPY

japanski jen (100)

7,356595

CHF

švicarski franak

6,267765

GBP

britanska funta

9,053189

USD

američki dolar

5,717911

EUR

euro

7,580235

7.576

5.725

6.26

7.574

5.700

6.25

7.2.

8.2.

9.2.

10.2.

6.2.

7.2.

8.2.

9.2.

10.2.

6.2.

7.2.

8.2.

9.2.

10.2.

Međunarodno tržište kapitala

Grčki pristanak umirio tržišta Svjetska su tržišta pozitivno reagirala na vijesti da su grčki čelnici postigli dogovor o reformama i štednji. No Grčka još mora ispuniti dodatne 6100 6020

FTSE 100

uvjete da bi dobila paket pomoći od Europske središnje banke i MMF-a od 130 milijardi eura. Vijest o grčkom dogovoru potvrdio je i prvi čovjek

ECB-a Mario Draghi što se povoljno odrazilo na prinose njemačkih i talijanskih obveznica. Povjerenje u talijanske vrijednosne papire oja-

13000

2960

12940

Dow Jones

2928

5940

12880

2896

5860

12820

2864

5780

12760

2832

5700

12700

2800

6.2. 3550 3500

7.2.

8.2.

9.2.

10.2.

6.2. 6900

CAC40

6820

7.2.

8.2.

9.2.

10.2. 9200

DAX

9100

6740

3400

6660

8900

3350

6580

8800

3300

6500

8700

7.2.

8.2.

9.2.

10.2.

NASDAQ

6.2.

3450

6.2.

157

primjena od 11. veljače 2012. 6.2.

Izvor: HNB

7.584

6,114079

kanadski dolar

nak također u petak stigao na malo nižu razinu nego u ponedjeljak, ali samo za dvije lipe.

proteklome tjednu na tečajnici Hrvatske narodne banke pojeftinio za 10 lipa, do 5,71 kune. Švicarski je fra-

7.2.

8.2.

9.2.

10.2.

NIKKEI 225

9000

6.2.

7.2.

8.2.

9.2.

10.2.

6.2.

7.2.

8.2.

9.2.

10.2.

čala je i podrška američkog predsjednika Baracka Obame, koji je prošli tjedan obećao talijanskom premijeru Mariju Montiju da će SAD pomoći koliko može u stabilizaciji eurozone. Obama je ustvrdio da je Monti pomogao vratiti povjerenje u sposobnost Italije da upravlja dugom. Zabrinutost da bi kriza u eurozoni mogla potrajati ublažila je rast cijena energenata i sirovina. Nafta je pala na 99,89 dolara, a nakon sedam tjedana smanjena je i potražnja za bakrom, što se smatra indikatorom trenda u trgovini sirovinama.

9.1.

18.1.

29.1.

9.2.

6.2.

7.2.

8.2.

9.2.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 9.2.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

163,3077 163,1374 151,1644 159,1964 160,0231

168,2115 195,6374 118,9529 135,7133 137,6109 152,4875 101,2352 184,9787 180,2816 193,7214 139,8433 119,2348 104,2137 164,2640 108,6943 119,6945 170,1749 151,4245 120,6898 106,3287 137,1960

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3714, 13. veljače 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 300,895 milijuna kuna

Ingra porasla čak 18,6 posto Marko Repecki www.hrportfolio.com Proteklog je tjedna došlo do pada redovnog dioničkog prometa na Zagrebačkoj burzi te je on iznosio 76,921 milijun kuna što je Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Croatia osiguranje d.d. (redovna) AD Plastik d.d. Ingra d.d. Petrokemija d.d. Belje d.d. Vukovarski poljopr. ind. kombinat d.d. Ledo d.d. INA-industrija nafte d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena)

pad od 16,59 posto. Oba dionička indeksa imala su porast vrijednosti. Indeks Crobex porastao je za 0,58 posto na 1766,26 bodova, dok je Crobex10 završio na 991,37 bodova uz porast od 0,80 posto. Najviše

tjedna promjena +1,13% +7,78% -0,15% +18,42% +1,71% -3,61% +7,29% +6,31% -0,67% -0,67%

zadnja cijena 241,90 6.250,00 114,00 4,95 202,00 80,00 69,20 5.900,00 3.725,00 213,56

promet 10.179.073,75 4.665.672,78 4.096.221,14 3.835.239,35 3.786.155,90 2.959.554,64 2.531.262,04 2.185.459,52 1.707.090,68 1.491.619,67

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 76.921.654,77 kn

se trgovalo dionicom HT-a, kojom je ostvareno 10,179 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 241,90 kuna što je porast od 1,13 posto. Najveći dobitnik je dionica Ingre koja je trgovanje završila na 4,95 kuna 10 dionica s najvećim rastom cijene Croatia osiguranje d.d. (povlaštena) Hrvatska poštanska banka d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Hrvatski duhani d.d. Ingra d.d. Elektroprojekt d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Jamnica d.d. Genera d.d. Podravska banka d.d.

što je porast od 18,42 posto, a njome je trgovano u vrijednosti od 3,835 milijuna kuna. Najveći pad među 10 najtrgovanijih imala je dionica Belja od 3,61 po-

tjedna promjena +79,03% +32,01% +25,00% +18,81% +18,42% +17,06% +16,43% +11,43% +11,41% +11,13%

zadnja cijena 7.000,00 2.099,00 1.750,00 90,00 4,95 588,81 326,02 39.000,00 58,00 400,10

promet 71.000,02 95.496,00 1.304.095,99 360,00 3.835.239,35 588,81 45.791,06 39.000,00 1.143,00 2.000,50

INVESTICIJSKI FONDOVI

posto) i Raiffeisen Central Europe (+2,24 posto). Najveći pad kod dioničkih fondova zabilježio je fond Ilirika Gold, za 2,10 posto, a slijedi ga HPB Dynamic s padom od 1,31 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast imao je fond ICF Balanced, i to za 1,79 posto, a iza njega je Raiffei-

sen Balanced s porastom od 1,44 posto. Najveći pad kod mješovitih imao je fond C-Premium koji je pao za 0,37 posto, a iza njega je NFD Aureus Emerging Markets Balanced s padom od 0,26 posto. Kod obvezničkih fondova najveći porast imali su HPB Obveznički (+0,56 posto)

i OTP euro (+0,50 posto). Najveće padove u ovoj grupi imali su Erste Bond koji je pao za 0,41 posto, a iza njega je ZB bond s padom od 0,35 posto. Kod novčanih fondova nije bilo negativnih rezultata, a na vrhu ljestvice su ST Cash (+0,08 posto) i VB Cash (+0,07 posto). (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 3. do 9. veljače 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn €

109,6800 128,8700 96,1039 10,0053 130,7800 133,9334 110,1376 89,5215 91,2253 7,8189 76,6065 5,1430 61,2841 9,9073 111,5706 103,0100

0,74 0,33 0,11 0,28 1,44 1,16 1,79 1,14 1,09 0,58 -0,26 -0,37 1,29 1,13 0,39 1,44

€ € € € € kn € €

165,1700 11,4719 177,1600 132,2995 132,6800 166,5915 127,5593 111,0798

-0,35 0,24 0,46 -0,02 -0,41 0,32 0,56 0,50

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

135,7608 167,4539 143,2116 129,5258 149,3400 142,5000 142,8375 140,0824 126,2489 135,9762 125,9280 119,4766 11,0604 111,8901 105,4163 108,9700 102,0078 101,1000 100,6270 1222,7525

0,06 0,06 0,05 0,06 0,06 0,06 0,05 0,08 0,03 0,06 0,06 0,07 0,06 0,06 0,07 0,06 0,06 0,06 0,07 0,07

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS €

94,5049

0,10

kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

11,6766 30,7740 8,3573 108,2100 105,4200 132,8900 68,5440 11,8786 132,0727 46,6200 67,2557 79,0182 74,0000 90,1835 90,0200 41,8136 46,9279 34,6167 24,8997 63,8066 49,1994 63,6097 67,0752 94,7226 12,0237 27,4000 47,2316 6,5548 35,7759 84,8353 44,7136 471,3188 73,1808 74,2000 134,3234 93,9898 10,0300 101,8838 92,4206 90,8563 10,1274 96,9800 96,7086 105,2900 100,5517

-0,43 2,34 0,45 0,99 1,29 0,44 0,73 1,09 -0,25 2,24 0,94 0,90 1,12 1,08 0,55 -1,31 1,57 -0,27 0,85 1,43 0,50 0,60 1,02 0,91 1,36 0,00 0,98 -0,26 1,94 0,74 -0,24 -0,76 0,40 1,85 0,13 1,37 1,18 0,58 1,40 2,03 0,92 -0,49 -2,10 1,17 0,06

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

zadnja vrijednost 1.766,2600 991,3700 90,9420 102,1288

sto te je trgovanje završila na 80 kuna. Njome je trgovano u vrijednosti od 2,959 milijuna kuna. Svih 10 naj10 dionica s najvećim padom cijene Karlovačka banka d.d. (povlaštena) Hoteli Makarska d.d. Bilokalnik-ipa d.d. Validus d.d. Kutjevo d.d. Varteks d.d. Tekstilpromet d.d. VABA banka d.d. Hotel Medena d.d. Centar banka d.d.

tjedna promjena +0,58% +0,80% +0,22% +0,33%

trgovanijih dionica imalo je milijunski promet, a pet ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena -37,50% -31,18% -20,81% -19,19% -17,46% -17,13% -14,33% -13,04% -11,67% -10,00%

zadnja cijena 50,00 75,01 75,00 4,00 18,15 13,26 257,00 40,00 53,00 180,00

promet 2.000,00 3.900,52 75,00 49.311,69 4.216,40 28.409,15 5.140,00 4.000,00 1.325,00 4.860,00

*vijesti

Novčani fondovi prošli tjedan izbjegli minuse Iza nas je još jedan pozitivan tjedan u kojem je 75 fondova ostvarilo porast vrijednosti, a čak 25 ih je poraslo za više od jedan posto. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -2,10 posto pa do +2,34 posto. Vrh ljestvice kod dioničkih fondova zauzimaju ST Global Equity (+2,34

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Prva dobit Tele2 Tele2 je u 2011. ostvario operativnu dobit od 65 milijuna kuna. Riječ je o prvoj dobiti od 2005. godine kada je ta telekomunikacijska kompanija stigla na hrvatsko tržište. Ukupan prihod u 2011. godini iznosio je 1,07 milijardi kuna, što je rast od 4,69 posto u odnosu na 2010. godinu. U šest godina Tele2 je u Hrvatskoj skupio 710.000 korisnika. SMS-om do PIN-a

OTP banka svojim klijentima nudi slanje obavijesti o preuzimanju novih bankovnih kartica te slanje podataka o PIN-u putem SMS poruke. Za sve klijente koji ju žele primati, ta je usluga besplatna. HP: Veći temeljni kapital Hrvatska pošta povećala je temeljni kapital, sa 73 milijuna kuna na 952 milijuna kuna, izdavanjem 738.087 redovnih dionica od 100 kuna. Odluku o tome donijela je Glavna skupština u studenom, a prošli je tjedan povećanje temeljnog kapitala upisano u sustav Središnjeg klirinškog depozitarnog društva. Novi posao Dalekovoda Tvrtka Dalekovod sklopila je s Hrvatskim auto-

cestama ugovor o izvođenju radova na postavljanju elektroenergetskih i telekomunikacijskih vodova na autocesti Istarski ipsilon. Ugovor je ukupno vrijedan 2,3 milijuna kuna. Planirani završetak radova je 30. travnja ove godine, navodi se u priopćenju iz Dalekovoda objavljenom na stranicama Zagrebačke burze. Rast javnog duga Prema podacima Ministarstva financija, javni dug Republike Hrvatske iznosio je krajem rujna 2011. godine 152,7 milijardi kuna, što je 43,9 posto BDP-a. U devet mjeseci javni je dug povećan za 14,7 milijardi kuna i krajem rujna bio je 10,6 posto veći nego krajem 2010. godine. Udio javnog duga u BDP-u zbog toga je u prvih devet mjeseci povećan je za 2,6 postotnih bodova. Rast kredita 6,1 posto Ukupni krediti banaka na kraju 2011. iznosili su 289,3 milijarde kuna. Prema podacima Hrvatske narodne banke u prošloj su godini krediti povećani za 16,5 milijardi kuna ili 6,1 posto. Stambeni krediti su iznosili 59,6 milijardi kuna, što je godišnji rast od 2,8 posto. Krediti poduzećima su iznosili 118,8 milijardi kuna, što je 9,8 posto više nego na kraju 2010. Krediti državi rasli su 2,3 milijarde kuna, odnosno 6,8 posto te su na kraju 2011. iznosili 36,8 milijardi kuna.

Tjedni gospodarski TV magazin sptv utorak 21:45 ponedjeljak 17:30 VOX zadar srijeda četvrtak

TV ŠIBENIK

PREMIJERNO

Z1 četvrtak

20:25

REPRIZNO

20:45 16:45

Tv šibenik srijeda 21:00 nedjelja 22:30

SBTV petak

TV ISTRA utorak

VKTV srijeda četvrtak

22:00 19:15

21:15

TV JADRAN četvrtak 22:30

22:30

SRCE TV srijeda

22:15

proizvodnja privredni vjesnik NOVEBOJEMEDIA d.o.o.

Aktualno. Točno. Cjelovito.