e-pv 3718 by NEstar

Nova Kanditova tvornica Ukupna investicija u novu osječku tvornicu čokolade i bombona iznosit će najmanje 15 milijuna eura

Poslovanje poduzetnika Hrvatski su poduzetnici u lanjskih devet mjeseci povećali svoju bruto dobit, i to za gotovo 40 posto

Počinje otkup vune Konačno će se riješiti problem zbrinjavanja vune koji hrvatske ovčare muči već dva desetljeća

tema tjedna Str. 4-5

svijet financija Str. 20-21

aktualno Str. 12

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 1 8

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 12. ožujka 2012. Godina LVIII / Broj 3718. www.privredni.hr

trusted brands / hrvatske željeznice / revitalizacija istre / hrwwwatska / regija / svijet financija

PO PRSEBA EE ILOG N N in Ente fo Š t o rpri do se E nosi urop e Ne two rk

U STONU I NINU SOL SE i dalje PROIZVODI TRADICIONALNIM NAČINOM

i sol može privući turiste

Inventivnim metodama stare solane stvaraju svoju bolju tržišnu perspektivu

>>10-11

Stočari kupuju Ljubljanske mlekarne

Intervju: Tamara Škrlec

>> 15

>> 6-7

Najveća slovenska tvrtka za otkup i preradu mlijeka oglašena je za prodaju, a slovenski proizvođači mlijeka žele je kupiti

Nismo se susreli s birokratskim problemima, ni prilikom otvorenja trgovine niti u poslovanju, kaže direktorica Mure Hrvatska

UVOD

www.privredni.hr Broj 3718, 12. ožujka 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

Veljko Ostojić, ministar turizma:

IGOR ČIMBUR, DIREKTOR TVRTKE PET-IT-UNO (restorani Good Food)

Njemačka ulaganja u hrvatski turizam

Loš zakon za ugostitelje

Jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma u fokusu je našeg interesa, u skladu s čime je jedan od prioritetnih ciljeva i da se potencijalnim ulagačima olakša poslovanje i investiranje u Hrvatskoj. Već je donesena odluka o smanjenju PDV-a na turističke usluge od početka 2013. godine na 10 posto, što će, očekujemo, utjecati i na podizanje kvalitete sektora i povećanje zaposlenosti, uz zadržavanje postojećih cijena. Hrvatska vlada već je donijela, ali i priprema niz mjera za poticanje ulaganja, a u pripremi je i novi zakon o njihovom poticanju. Upravo zato pozivam njemačke ulagače na investiranje u Hrvatsku, posebice u turizam, imajući posebno u vidu i najnoviju odluku o neoporezivanju reinvestirane dobiti.

Saša Zelenika, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta:

Ulazimo i u aranžman s OECD-om S Ministarstvom gospodarstva ulazimo i u aranžman s OECD-om na razvoju nacionalnog inovacijskog sustava koji će, pak, biti samo dio sveobuhvatne strategije razvoja obrazovanja, znanosti i tehnologije koju smo inicirali u suradnji s HAZU-om. Sve to bit će poluge za razvoj novog strukturnog zakonskog okvira koji će napokon pružiti mogućnost za snažniji razvoj znanosti, visokog školstva i tehnologije.

Alexander Gerschbacher, predsjednik Uprave Karlovačke pivovare:

Povećali smo tržišni udio Poslovno okruženje i dalje je izazovno, a gospodarstvo ne pokazuje znakove oporavka. Iznimno sam zadovoljan rezultatima Karlovačke pivovare. Naš je tržišni udio narastao sa 26,1 u 2010. na 27,5 posto u 2011. godini, prema podacima Grupacije proizvođača piva. Karlovačka pivovara je 2011. prodala više od milijun hektolitara piva na domaćem i izvoznim tržištima. Naš glavni brend Karlovačko također je zabilježio rast od 1,6 posto. Uvjeren sam da radleri neće plesati samo jedno ljeto, već će postati uobičajena kategorija za pivovare. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Ako u svom prostoru želite imati stolce, radno vrijeme može vam biti najviše do dva ujutro. Ako ih nemate, možete slobodno raditi do četiri... No u tom slučaju stolce, naravno, ne možete imati ni preko dana

estoranska ponuda u Hrvatskoj je odlična, prilično je raznolika i zanimljiva, a kontinuirano se obogaćuje novim gastronomskim odredištima. Hrvati su poznati kao gurmani i poznavatelji gastronomije, koji znaju cijeniti kvalitetan restoran. Kad je riječ o franšizama, situacija je potpuno suprotna - ponuda nije nimalo raznolika, štoviše, vrlo je oskudna i dosadna. Uz neizbježni McDonald’s, svi drugi dosadašnji pokušaji uvođenja međunarodnih franšiza na hrvatsko tržište završili su neslavno. U segmentu franšiznog ugostiteljstva, osim nekoliko iznimki, podosta zaostajemo u odnosu na zemlje Europske unije. Dijelom je to zbog slabe platne moći hrvatskih građana. Kod franšiznog poslovanja velik je problem vrlo ograničen asortiman vodećih svjetskih dobavljača na hrvatskom tržištu, što uvelike ograničava mogućnost uvođenja novih proizvoda. Čini se kako stvari ipak polako idu nabolje, što pokazuje i naš slučaj. Uz dosta truda uspjeli smo pronaći pouzdane partnere koji nas prate otpočetka i bez kojih naš poslovni uspjeh ne bi bio moguć. Cijene većine namirnica trenutač-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

no su dosta promjenjive, odnosno dobavljači ih učestalo modificiraju u skladu s razdobljem u godini. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju nama ugostiteljima će osigurati širu ponudu dobavljača iz drugih zemalja, koji će i one domaće primorati da prilagode svoje cijene. Konkurencija u ovom segmentu ugostiteljstva se lagano budi. Ulazak svjetskih igrača nama je izazov jer nas jača konkurencija tjera da nastavimo s kvalitetnim radom te u budućnosti budemo još kreativniji i uspješniji. Mislim da je velika sramota što država ne daje dovoljno poticaja za ugostiteljstvo i ugostitelj-

U franšiznom ugostiteljstvu, osim nekoliko iznimki, zaostajemo u odnosu na EU ske djelatnosti. Ne mogu pronaći logiku u takvoj politici budući da nam je turizam dominantna gospodarska grana. Prilikom pokretanja projekta željeli smo od države tražiti poticaje, ali su nam u startu sva vrata bila zatvorena zbog zakona koji to onemogućava. S druge strane, u udruženjima ugostitelja ne poduzima-

ju nikakve korake kako bi to promijenili. To nas naravno nije spriječilo da ostvarimo svoju viziju pa smo u ovih godinu dana, koliko je Good Food prisutan na tržištu, imali uobičajene probleme kakve imaju tvrtke koje kreću u prvi pravi poslovni pothvat. U našem slučaju dvije banke su prepoznale kvalitetnu ideju i poslovni potencijal projekta te su nas do sada pratile u svim razvojnim planovima. Vjerujem kako svaki projekt koji se postavlja na zdrave i realne osnove može pronaći neku od hrvatskih banaka da ga prati. Banke u Hrvatskoj, kao

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

i svugdje u svijetu, uvijek će podržati projekte za koje procijene da su komercijalno isplativi i da će od njih u konačnici profitirati. Birokracija je - kao i u manje-više svim sferama gospodarstva u Hrvatskoj - i u ugostiteljstvu velik uteg i kočnica, a tome u prilog svjedoči i činjenica da se zakonski okvir koji je jako loše napisan nije mijenjao od 60-ih godina prošlog stoljeća. Navest ću primjer s kojim smo se susreli prilikom registracije objekta, kako bih dočarao do koje razine apsurda to ide: ukoliko u svom prostoru želite imati stolce, radno vrijeme može vam biti najviše do dva sata ujutro. Ako ih nemate, možete slobodno raditi do četiri sata. U tom slučaju stolce, naravno, ne možete imati ni preko dana. Generalno, da

Konkurencija u ovom segmentu ugostiteljstva se lagano budi su zakoni sređeniji i kvalitetniji, mnogo više ljudi u Hrvatskoj moglo bi raditi u ugostiteljstvu, čime bi se smanjila nezaposlenost. Najgore je to što se manjkavosti važećih zakona mogu preslikati na sve grane ugostiteljstva i turizma.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Nakon kupnje udjela u Gulliver Travelu

Agrokor postaje strateški partner TUI-ja

Na turističkom sajmu ITB u Berlinu Ivan Todorić, predsjednik Nadzornog odbora koncerna Agrokor, i Goran Hrnić, predsjednik Uprave Gulliver travela, potpisali su prošli tjedan Ugovor o kupoprodaji manjinskog udjela u tvrtki Gulliver Travel iz Dubrovnika. Gulliver Travel jedna je od vodećih destination management kompanija (DMC) u regiji i u većinskom je vlasništvu svjetski uspješne putničke kompanije – TUI Travel PLC. Kako je priopćeno, za Agrokor je to prvi

korak u stvaranju strateške suradnje s renomiranim svjetskim touroperatorom TUI-jem, a krajnji je cilj povratak putnika iz emitivnih destinacija Europske unije na tragu brojki iz predratnih razdoblja kada je TUI na Jadran dovodio preko 200.000 putnika. “Jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma direktno pridonosi stabilizaciji opće gospodarske situacije, a snažni i značajni partneri poput TUIja imaju važnu ulogu u razvoju stabilne platforme organiziranog turizma, koja je ključna za kvalitetan i uspješan razvoj Hrvatske kao destinacije. Unaprjeđenje Hrvatske kao turističke destinacije rezultirat će produljenjem sezone, što će imati direktni učinak na zapošljavanje te rast i razvoj gospodarstva”, navodi se u priopćenju. (J.F.)

*vijesti Dividenda Zagrebačke banke Zagrebačka banka ove će godine isplatiti dividendu od 2,28 kuna po dionici iz dobiti ostvarene u 2011., a odluka o tome donijet će se na skupštini sazvanoj za 27. travnja. Prema prijedlogu Uprave i Nadzornog odbora, dioničari bi stekli tražbinu za isplatu dividende na dan donošenja odluke o isplati dividende, a tražbina dospijeva na isplatu 25. svibnja. Prema nerevidiranom konsolidiranom izvješću dostavljenom Zagrebačkoj burzi, Zagrebačka banka je u 2011. ostvarila 1,49 milijardi kuna dobiti nakon oporezivanja, ili 5,6 posto više nego u 2010. Zatražen stečaj Jadrankamena Trgovački sud u Splitu zaprimio je prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad tvrtkom Jadrankamen iz Pučišća na Braču. “Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad Jadrankamenom uputio nam je zakonski za-

stupnik, predsjednik Uprave te tvrtke Vedran Vilović”, rekao je predsjednik Trgovačkog suda u Splitu Ivan Basić. Račun te tvrtke blokiran je od početka siječnja ove godine, a prema podacima iz konsolidiranog nerevidiranog finacijskog izvješća prošla je godina završena s gubitkom od 21,1 milijun kuna. Hrvatska pošta izdat će obveznice

Hrvatska pošta izvijestila je prošli tjedan o planu izdavanja korporativnih obveznica u kunskoj protuvrijednosti do ukupnog iznosa od 54 milijuna eura s rokom dospijeća u 2015. godini. Svrha izdavanja obveznica je refinanciranje korporativnih obveznica u iznosu od 41 milijun eura koje dospijevaju 1. srpnja 2012. godine i osiguranje potrebnih sredstava namijenjenih novim ulaganjima tvrtke.

Privredni vjesnik Broj 3718, 12. ožujka 2012.

( 127 mil kn ( oko 20% godišnje Kanditov promet u 2011.

planirani porast proizvodnje i prodaje

KANDIT – USKORO ZAPOČINJE IZGRADNJA NOVE TVORNICE

Novi ciklus industr Uz izgradnju nove tvornice, planiranim godišnjim porastom proizvodnje i prodaje te s godišnjom proizvodnjom od najmanje desetak tisuća tona slatkih proizvoda Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ada polovinom ove godine građevinski strojevi, nedaleko od Nemetina u nekadašnjoj osječkoj istočnoj industrijskoj zoni, dobiju zeleno svjetlo, započet će izgradnja potpuno nove tvornice čokolade i bombona Kandit, jednog od preostalih prepoznatljivih brendova osječke prehrambene industrije. U nekim očekivanim i nor-

Projekt nove tvornice je završen, a u tijeku je izrada studije utjecaja na okoliš malnim razvojnim okolnostima bila bi to tek jednako očekivana vijest: jedna stara i ugledna tvornica kreće u novi investicijski ciklus. Međutim, s obzirom na to da je posljednjih dvadesetak godina Osijek postao pravo groblje tvornica i grad u kome je 90-ih godina prošloga stoljeća sustavno ubijana industrija, vijest da se gradi potpuno nova tvornica silno je važna. Naime, proizvodna investicija takvih gaba-

rita, veća od 100 milijuna kuna, kakva je izgradnja novog Kandita, u Osijeku se nije dogodila zadnih četrdesetak godina, odnosno, od 1972. godine kada je doslovno na livadi izgrađena tvornica MIO Standard. A sadašnji stari Kandit osnovan je 1920. godine i to kao Prva osječka tvornica kandita Kaiser i Stark, za proizvodnju bombona, vafla i slatkiša. Tvornica ubrzo kupuje licencu od poznate bečke tvornice Pischinger te započinje s proizvodnjom čokolade. Prva prava greenfield investicija u Osijeku Nakon Drugog svjetskog rata nastavlja poslova-

Želimo zapošljavati, a ne dijeliti otkaze U Kanditu je sada 330 zaposlenih, međutim, definitivno nam nije cilj dijeliti otkaze, nego razvijati i povećavati ovu tvrtku u svakom smislu, pa tako i u broju zaposlenih. Naravno, sve ovisi o našem ukupnom poslovanju, rastu proizvodnje i rastu prodaje. Dio radnika koji rade na sadašnjim, starim postrojenjima, morat će svladati rad na novima jer će to zahtijevati novi standardi u kojima će djelovati budući Kandit. Dakle, cilj nam je rast proizvodnje, a time i nova zapošljavanja, uvjerava direktor Mario Müller.

ti kao Gradsko poduzeće Tvornica kandita i čokolade, u više navrata se tehnički modernizira, postaje dio velikog i uspješnog poslovnog sustava IPK-a Osijek i dostiže rekordnu proizvodnju od 14.000 tona različitih slatkih proizvoda godišnje. Zadnjih dvadesetak godina, a posebice nakon privatizacijskog čerupanja nekadašnjeg IPK-a Osijek, Kandit tavori poput neželjenog djeteta. U privatizacijskim makinacijama nije zanimljiv jer nema vlastitog atraktivnog zemljišta (podstanar je osječke Šećerane), tih godina malo tko želi ulagati u klasičnu proizvodnju, gotovo ništa se ne radi na obnovi asortimana i marketingu, a ne-

kadašnje tržišne pozicije sve mu više uzimaju uvoznici koji na velika vrata puštaju proizvode multinacionalnih konditorskih kompanija. Godinu 2010. zaključio je sa samo 4500 tona proizvoda, slabom realizacijom i gubicima. I tada, napokon, nastupaju bolji dani za Kandit. Nedugo nakon što je za šest milijuna eura u svibnju prošle godine kupio Kandit, vlasnik Mepas Grupe (Saponia, Koestlin, Maraska, Brodomerkur...) Mirko Grbešić u intervjuu za Privredni vjesnik je izjavio: “Planiramo izgraditi modernu tvornicu koja će apsolutno odgovarati svim zahtjevima tržišta i našim ambicijama koje imamo s Kanditom”.

www.privredni.hr Broj 3718, 12. ožujka 2012.

( 15 mil €

uložit će se u novu tvornicu

ijalizacije Osijeka? snažnim marketingom, Kandit bi se relativno brzo mogao vratiti na tržišne pozicije Ova njegova tadašnja najava danas je u ozbiljnoj fazi realizacije. Na prostranom zemljištu Saponije, koja je još od ranije u sastavu Mepas Grupe, parcelizacijom se došlo do prostora gdje će uskoro započeti izgradnja potpuno nove tvornice. Bit će to prva prava velika greenfield investicija u Osijeku. Već 2013. na novoj lokaciji “Buduća tvornica će se prostirati na 23.000 četvornih metara, te će samo investicija u izgradnju objekta premašiti 10 milijuna eura. Uz ugradnju nove tehnologije za proizvodnju čokolade i bombona, ukupna ulaganja u potpuno novu tvornicu iznosit će u konačnici najmanje 15 milijuna eura ili nešto više od 112 milijuna kuna”, kazao je za Privredni vjesnik Mario Müller, direktor Kandita. Iz sadašnjeg prostora, prema dogovoru s ranijim vlasnikom (tvrtka Žito), Kandit treba iseliti u svibnju 2014. godine. Projekt nove tvornice je završen, a u tijeku je izrada studije utjecaja na okoliš. U optimističkoj varijanti u Kanditu očekuju da bi već potkraj sljedeće, 2013. godine bili na novoj lokaciji. Dio sadašnjih postrojenja će se iskoristiti i biti preseljen u novu tvornicu, no najveći dio će biti potpuno nova postrojenja i najsuvremenija tehnologija. U tijeku su intenzivni razgovori s dobavljačima, a upravo o konačnom odabiru budućih postrojenja ovisi i finalizacija projekta - gdje će se što nalaziti u prostorima buduće tvornice.

Iako je Kandit preuzela polovinom prošle godine, nova rukovodeća garnitura uspjela je zaustaviti negativne poslovne trendove, pa je 2011. zaključena s prometom od 127 milijuna kuna, odnosno dva milijuna više nego godinu dana prije. “To je ohrabrujuće, ali to nije rezultat koji može dugoročno zadovoljiti. Ova tvrtka treba mnogo jaču osnovu da bi se mogla razvijati ne samo na hrvatskom tržištu nego i regionalno. To više, jer je blizu ulazak u EU, koji s jedne strane donosi određene olakšice, ali s druge strane za ovu branšu donosi većinom negativne učinke na pojedinim tržištima regije koja su nama bitna. Zbog toga moramo

izuzetno brzo raditi jer nas ulazak u EU očekuje sredinom sljedeće godine”, objašnjava Müller. Sinergijski efekti sustava Mepas Svoj optimizam i uvjerenje u relativno brzi razvoj Kandita Müller temelji s jedne strane na izgradnji nove tvornice, što bi trebalo osigurati ne samo bolju produktivnost, nego i bolje poslagan tehnološki proces. S druge strane, Kandit u manje od dvije godine želi znatno ojačati svoju tržišnu poziciju u zemljama regije (Slovenija, BiH, Srbija, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Albanija) gdje su proizvodi Kandita dobro poznati. Projekt sastavljen od niza paralelnih aktiv-

nosti, kao što je redizajn postojećih i stvaranje novih proizvoda, te snažna marketinška aktivnost, trebao bi rezultirati solidnom odskočnom daskom uoči hrvatskog pristupanja EU-u, smatraju u Kanditu. “Naravno da se namjeravamo ne samo vratiti na nekadašnja tržišta poput onih na Bliskom istoku, nego osvajati i neka nova. Međutim, u sadašnjoj je fazi razvoja bitno da se fokusiramo i definiramo asortiman koji želimo imati, te da na tržištima gdje smo već prisutni što kvalitetnije odradimo distribuciju. Kada to obavimo, kada ćemo imati jaku bazu, treba ići u pokušaj širenja tržišta”, kaže Müller. Inače, svojevrsna olakotna okolnost, ali i dobar vjetar u jedra ambicioznih planova Kandita, svakako je činjenica da se Kandit sada nalazi u snažnoj grupaciji kakva je Mepas Grupa čiji čelni ljudi itekako prepoznaju značaj i dugoročnu vrijednost proizvodnje i stvaranja novih vrijednosti. Kupnjom Kandita, Mepas je prepoznao potencijal Kandita na tržištu. Uz korištenje sinergijskih efekata koji postoje u sustavu Mepasa jasno se nazire da bi uz mnogo rada i ulaganja Kandit trebala postati dobra tvrtka. S planiranim godišnjim porastom proizvodnje i prodaje od oko 20 posto, novu tvornicu i snažan marketing, Kandit bi se relativno brzo mogao vratiti na tržišne pozicije s godišnjom proizvodnjom od najmanje desetak tisuća tona slatkih proizvoda.

Prekretnica na sajmu knjiga u Leipzigu

Hrvatski među 20 najprevođenijih jezika

Na ovogodišnjem sajmu knjiga u Leipzigu bit će predstavljeno šest novih naslova hrvatskih autora u njemačkom prijevodu, u izdanju njemačkih i austrijskih nakladnika, te ukupno devet autora. Njemačko tržište, kao najveće europsko prijevodno tržište, općenito predstavlja odskočnu dasku hrvatskim piscima. Kako je istaknuo izdavač Seid Serdarević, hrvatski se jezik nalazi među 20 najprevođenijih u njemačkom govornom području. Neven Antičević, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara, istaknuo je kako je ovogodišnji nastup u Leipzigu pozitivna prekretnica u odnosu na dosadašnji način organizacije. No, hrvatski nastup na sajmu ispunit će svoj cilj u komercijalnom smislu u trenutku kada ćemo imati godišnje stotinu prevedenih knjiga.

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić najavila je da će Ministarstvo kulture od sada pozivati nakladnike na sudjelovanje u međunarodnim sajmovima putem javnih natječaja, čime će poticati konkurentnost. Kako bi pospješili aktivnosti vezane uz knjigu, knjižnice i nakladništvo, Ministarstvo kulture pokreće istraživanje koje će obuhvatiti 1576 ispitanika, od toga 363 nakladnika, 900 autora i 204 knjižnice. Ministarstvo će također poraditi na širenju kulture čitanja na sve slojeve, podupirući programe čitanja knjiga naglas u manjim sredinama, dječjim vrtićima i staračkim domovima. Čitanje knjiga zamrlo je i zbog krivog načina podučavanja književnosti u školama, gdje se više pozornosti obraća na pamćenje raznih povijesnih podataka, a manje na samo čitanje literature, smatra ministrica Zlatar. (G.Š.)

*vijesti Javni poziv za poticaje u zapošljavanju Hrvatski Zavod za zapošljavanje aktivirao je mjere za poticanje zapošljavanja u ovoj godini te je pozvao tvrtke da dostave zahtjeve ako žele zaposliti nezaposlene iz njihove evidencije. Javni poziv, kao i uvjeti za dobivanje poticaja, mogu se pogledati na www.hzz.hr. HZZ će za potpore zapošljavanju, programe za doškolovanje, usavršavanje i javne radove izdvojiti oko 350 milijuna kuna, što je 60 milijuna kuna više nego lani. Tvrtke koje, primjerice, zaposle mlade bez radnog staža, ovisno o njihovoj stručnoj spremi, mogu dobiti od 9700 do 31.000 kuna potpore, a za starije od 50 godina od 11.000 do 36.000 kuna.

Hrvatski vinari u Njemačkoj U organizaciji HGK-a i u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, 22 hrvatske vinarije predstavile su se s mnogobrojnim vinima na Međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića ProWein 2012. koji je prošli tjedan održan u Düsseldorfu. “Hrvatska je na ovo zahtjevno tržište lanjske godine izvezla količinu od 628.000 litara vina u vrijednosti preko 2,7 milijuna dolara te nam Njemačka i dalje ostaje vrlo važno drugo izvozno tržište, odmah iza BiH. Ukupno gledajući 2011. u odnosu na 2010. godinu, uvoz vina smanjio se za 10 posto, dok smo izvoz povećali za sedam posto”, rekao je Igor Barbarić, tajnik Udruženja vinarstva u HGK-u.

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3718, 12. ožujka 2012.

( 18 domaćih

( 10 prodavaonica

ove godine dobilo nagradu Trusted Brands

trenutačno ima Mura u Hrvatskoj

PREDSTAVLJENI REZULTATI ISTRAŽIVANJA TRUSTED BRANDS

TAMARA ŠKRLEC, DIREKTORICA MURE HRVATSKA

Potrošači spremni platiti više za robu koja ne šteti prirodi

Poznajemo i u

Andrea Šalinović

Širenjem poslovanja u Hrvatskoj vjerujemo kako će godina surađivali s Varteksom i ostavljamo mogućn

asopis Readers Digest već šestu godinu za redom organizira nagradu Trusted Brands koju je ove godine u kategoriji 35 proizvoda i usluga dobilo 18 domaćih i 13 stranih brendova. U kategorijama od mli-

Istraživanjem je obuhvaćeno 8700 nasumce izabranih pretplatnika časopisa u našoj zemlji ječnih proizvoda i osiguravateljskih poduzeća do kava, čokolada i voda ili piva Hrvati najviše vjeruju brendovima Kutjevo, Zvijezda u kategoriji maslinovo ulje, Jana u kategoriji voda, Pliva u kategoriji sredstava protiv prehlade, a Belupovom Neofenu u kategoriji sredstava za ublažavanje bolova, dok su Dukat, Croatia osiguranje, Franck, Kraš, Cedevita, uz Konzum, Inu i Generalturist, već šesti put pobjednici među domaćim brendovima. Među stra-

Boris Odorčić odorčić@privredni.hr

nima ih je čak 10: Nivea, Opel, Gorenje, Hewlett Packard, Nokia, T-com, Sony, American Express, Ariel i Lesnina. Europljani najviše vjeruju markama koje su pobijedile u više od 10 zemalja: Nivea, Nokia, Visa i Canon. Nivea je u kategoriji kozmetike za njegu kože pobijedila u svih 15 zemalja. “Činimo sve kako bi ovo istraživanje bilo što reprezentativnije iako se radi o istraživanju među čitateljima Readers Digesta. Upitnik je malo mijenjan od 2001. godine kako bismo mogli pratiti trendove među potrošačima, a isti je u svih 15 država gdje je istraživanje provedeno kako bi se rezultati mogli usporediti. Ove godine uve-

dena je nova kategorija - okoliš - a zanimljivo je da 75 posto ispitanih misli kako velike tvrtke ne brinu dovoljno o okolišu, dok bi 72 posto njih izdvojili više novca za proizvod ako bi bili sigurni da proizvođač brine o okolišu”, istaknuo je Lubos Beniak, koordinator europskog istraživanja Reader’s Digesta za Srednju i Istočnu Europu. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 8700 nasumce izabranih pretplatnika časopisa u našoj zemlji, a u Europi je u istraživanju sudjelovalo 27.469 ispitanika u 15 zemalja. U Hrvatskoj se istraživanje provodi od 2007. godine, a već šestu godinu podupire ga HGK.

U konkurenciji 92 filma iz 28 zemalja

Film Oda radosti dobio turističkog Oscara U kategoriji turističkih filmova promidžbeni film Hrvatske turističke zajednice “Oda radosti” dobio je prestižnu nagradu turistički Oscar – Das goldene Stadttor na Međunarodnom festivalu turističkog filma koji se svake godine održava u sklopu turističke burze ITB u Berlinu. Na natjecanje su bila prijavljena 92 filma iz 28 zemalja. Hrvatski promotivni film

spoj je tradicionalnog i suvremenog te dio promidžbene kampanje HTZ-a pod sloganom Hrvatska – nova turistička zvijezda Europske unije. Ideju za film dala je istaknuta hrvatska čelistica Ana Rucner nakon što je snimka njezine izvedbe Beethovenove “Ode radosti” s Revijskim i Tamburaškim orkestrom HRT-a i ansamblom Lado polučila velik međunarodni uspjeh. Film je pr-

venstveno namijenjen prikazivanju na inozemnim tržištima.

HA Moda je prije nekoliko mjeseci postala vlasnik najvećih poslujućih tvrtki bivše Mure, slovenskog brenda tekstilne industrije koji je nastao daleke 1925. godine. Tamara Škrlec, direktorica Mure Hrvatska, kaže kako vjeruje da će tvrtka pravodobnom reakcijom na trenutačne trendove i kretanja na tržištu, kako u marketinškom, tako i u dizajnerskom smislu, uspjeti zauzeti poziciju za koju smatra da joj pripada – a to je vrh modne industrije u Hrvatskoj. Jer, ističe, Hrvatska je za Muru vrlo značajno tržište pa su tako i poslovni ciljevi za 2012. godinu ambiciozni, a odnose se ponajprije na širenje prodajne mreže kako bi filozofiju brenda približili širokom broju kupaca. Trenutačno, Mura ima 10 prodavaonica u Hrvatskoj. Možete li nešto više reći o promjeni Murine vlasničke strukture? - AHA Moda matična je tvrtka AHA Grupe koja se sastoji od sedam proizvodnih poduzeća, zapošljava 700 stručnjaka te konsolidiranom prodajom

ostvaruje 65 milijuna eura prihoda. Grupa je potkraj kolovoza prošle godine za 9,65 milijuna eura postala vlasnik tvrtke Mura in partnerji i hrvatske tvrtke Mura, potom pripadajuće pokretne imovine i nekretnina te robnih marki Mura i e.mura. AHA Grupa surađuje s brojnim međunarodnim tvrtkama, među kojima se ističu Ikea, BSH (Bosch Siemens), Wolford, Harrods, Volkswagen Group, Phillips, Gucci i Dolce&Gabanna. Kako ocjenjujete poslovanje u Hrvatskoj? - Mura je u Hrvatskoj prisutna dugi niz godina, a

Vjerujemo kako ćemo sa svojim kolekcijama zadovoljiti modni ukus poslovnih žena i muškarca

zahvaljujući kvalitetnoj ponudi ima veliki broj lojalnih kupaca na ovim prostorima. I kad nam okolnosti nisu dopuštale da budemo kvalitetno prisutni na tržištu, kupci su nas podržavali i vjerovali našem brendu pa im nije bio problem otići i na dru-

gi dio grada ili pričekati neko vrijeme na kolekcije. Upravo smo zbog njih zadovoljni što je preuzimanje Mure uspješno završeno te što se sad možemo koncentrirati i svoje napore usmjeriti na još jaču prisutnost na hrvatskom tržištu. Naime, u prijašnjem

E.mura iskorak prema novom segmentu tržišta Možete li reći nešto više o dobnoj strukturi kupaca... - Naši su kupci poslovni ljudi – žene i muškarci od kojih različite prilike zahtijevaju prikladno odijevanje, u skladu s poslovnim bontonom. Tako se u kolekcijama posebno ističu muška i ženska odijela te kostimi za poslovne prilike, ali i linija odjeće za mlade. Naime, našu cjelovitu ponudu zaokru-

žuju čak četiri kolekcije: Mura, Leona, J. G. Carniolus i e.mura, a upravo je ova posljednja, e.mura, iskorak prema novom segmentu tržišta kojem smo se dosad obraćali tek kroz nekoliko komada u postojećim kolekcijama. Riječ je o našoj najmlađoj kolekciji koja je namijenjena mladim ljudima koji kupuju svoju prvu poslovnu odjeću, ali i svima onima koji njeguju stil poslovne elegancije.

www.privredni.hr Broj 3718, 12. ožujka 2012.

( 14 mil € uložila dosad AHA Grupa u tvrtke pod Murinim brendom

( 65 mil € prihoda ostvaruje AHA Grupa

uvažavamo konkurenciju

e se otvoriti prilika i za suradnju s hrvatskim proizvođačima. Prijašnjih smo nost da sličnu suradnju ponovimo kad se za nju stvore odgovarajući tržišni uvjeti Kakav imate odnos s konkurencijom? - Tržištu ne pristupamo na način da se natječemo s konkurencijom. Poznajemo je i uvažavamo jer znamo koliko je znanja, truda i financijskog kapitala potrebno za kvalitetnu prisutnost na tržištu. Cijenimo asortiman naših konkurenata koji nas motiviraju na još ambicioznije ciljeve i postignuća, ipak, odluka o kupnji je uvijek na krajnjem kupcu. No, vjerujemo kako ćemo sa svojim kolekcijama višeg srednjeg cjenovnog razreda zadovoljiti modni ukus poslovnih žena i muškarca. U tom ćemo smislu nastaviti pratiti trendove i prilagođavati svoje aktivnosti zahtjevima i očekivanjima tržišta.

izazovnom razdoblju osnovni cilj Mure Hrvatska bio je, unatoč poslovanju s očekivanim gubitkom, ostati na hrvatskom tržištu i zadržati prodajnu mrežu, što je i ostvareno. Hoće li biti novih zapošljavanja? - Trenutačno u Hrvatskoj imamo 30 zaposlenih, a sukladno spomenutim planovima širenja maloprodajne mreže očekujemo i nova zapošljavanja u različitim segmentima. Naime, kao glavni ciljevi u 2012. godini istaknuti su upravo povećanje broja Murinih prodavaonica u Hrvatskoj, zadržava-

nje kvalitete svih četiriju kolekcija s Murinim potpisom i neprestane tehnološke inovacije koje će nam omogućiti intenzivniju suradnju s našim inozemnim partnerima i velikim robnim kućama u Europi. Sve te ciljeve možemo ostvariti jedino uz kvalitetnu podršku radne snage – motiviranih i educiranih stručnjaka. Jeste li zadovoljni kvalitetom radnika, ali i obrazovnim sustavom? - Drago nam je primijetiti kako u Hrvatskoj postoji sve više školovanih mladih ljudi u području tekstilne industrije te brojnih

projekata za afirmaciju hrvatske modne scene, koji će zasigurno pomoći toj industriji da ponovno postane jedna od vodećih. Koliko namjeravate uložiti u ovoj godini i u što? - Točan iznos ulaganja je poslovna tajna. No, kao i u slučaju nove trgovine u Gundulićevoj ulici, prilikom odabira lokacija posebnu ćemo pažnju obratiti na atraktivnost lokacija i uređenje interijera. Također, s obzirom na odlične reakcije na našu najmlađu kolekciju e.mura, u ovoj godini planiramo nastaviti ulagati i u taj segment. Planiramo nasta-

*vijesti

viti i suradnju s uglednim modnim kućama u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Rusiji i Belgiji te pojačati udio proizvodnje manjih serija odjeće koje radimo za posebne prilike poput kazališnih predstava ili posebnih događanja različitih državnih ustanova, gospodarskih društava i ostalih tvrtki. AHA Grupa je dosad uložila 14 milijuna eura u sve tvrtke pod Murinim brendom, no osim financijskih sredstava, ističu i doprinos u korporativnoj kulturi, načinu poslovanja i iskustvu koje su stekli u modnoj industriji, a koje će implementirati i u Muru.

A s kooperantima? - Mura i u Hrvatskoj i u Sloveniji ima kvalitetnu poslovnu suradnju s kooperantima i poslovnim partnerima, a trenutačno se sav asortiman proizvodi u Sloveniji. Dosad nismo imali nikakvih problema u nabavi odgovarajućeg materijala, a širenjem poslovanja u Hrvatskoj vjerujemo kako će se otvoriti prilika i za suradnju s hrvatskim proizvođačima. Prijašnjih smo godina surađivali s Varteksom i ostavljamo mogućnost da sličnu suradnju ponovimo kad se za nju stvore odgovarajući tržišni uvjeti. Otežava li birokracija poslovanje u Hrvatskoj? - Zasad se nismo susreli s birokratskim problemima, ni prilikom otvorenja nove trgovine niti u svakodnevnom poslovanju.

Proizvođačke cijene porasle za 5,8 posto Prema podacima DZS-a, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u veljači su u odnosu na siječanj bile više za 1,8 posto, a u odnosu na veljaču prošle godine za 5,8 posto. Kada se isključe cijene energije, vidi se da su te cijene na mjesečnoj razini porasle za 0,5 posto, a na godišnjoj za 1,8 posto. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu u veljači su u odnosu na siječanj više za dva posto, a u odnosu na lanjsku veljaču za 6,3 posto. Cijene po kojima se domaći industrijski proizvodi prodaju na stranom tržištu u veljači su u odnosu na siječanj više za 1,5 posto, dok su u odnosu na veljaču 2011. veće za 4,6 posto. ENT potpisao ugovor s kosovskim operatorom Ericsson Nikola Tesla potpisao je s kosovskim operatorom Ipkom ugovor vrijedan 20 milijuna kuna. Riječ je o dvoipolgodišnjem ugovoru vezanom uz korištenje najnovijih softverskih verzija na Ericssonovim mrežnim elementima koje Ipko koristi u svojoj mreži. Ipko je, inače, od prvog osiguravatelja internetskih usluga na cijelom području Kosova izrastao u modernu kompaniju koja nudi niz integriranih usluga i sadržaja u mobilnim komunikacijama, fiksnoj telefoniji, digitalnoj kabelskoj televiziji, internetskim uslugama te medijima. Porasla potrošnja na godišnjoj razini Prema podacima DZS-a, trgovina na malo u siječnju je, u odnosu na prošlogodišnji siječanj, realno porasla za 1,9 posto, a nominalno 3,6 posto. Na mjesečnoj je pak razini zabilježen razmjerno snažan pad od oko 22 posto, no riječ je o uobičajenom padu jer je potrošnja u siječnu uvijek manja nego u blagdanskom prosincu.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3718, 12. ožujka 2012.

( o 400 mil € kredita opet se razgovara s EBRD-om

( iz 1965. godine datira najmlađa pruga u Hrvatskoj

Hrvatske željeznice

Za bolje pruge mora se višestruko ulagati Sljedeće kratkoročno razdoblje u HŽ-u bit će obilježeno pripremama za liberalizaciju tržišta. Uprava najavljuje restrukturiranje svih članica holdinga, ali ne i velika otpuštanja Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvatske željeznice dobit će ove godine manje novca iz proračuna nego prošle, no nova uprava smatra kako se to neće odraziti na poslovanje i kako će se ipak uhvatiti zadnji vlak za Europsku uniju i zajedničko tržište. U Željeznicama kažu kako postoje i drugi načini financiranja uz pomoć države. S EBRD-om su tako obnovljeni razgovori o 400 milijuna eura kredita za kupnju višesustavnih lokomotiva i financiranje otpremnina, a za ulaganja su zainteresirani i EIB te Svjetska banka. Rene Valčić, predsjednik Uprave HŽ holdinga, kaže kako će njegov novi tim vratiti barem dio propuštenog te tako poduzeću osigurati lagan ulazak u EU i liberalizaciju tržišta željezničkih usluga.

“Program restrukturiranja domaće željeznice mogao bi biti spreman za mjesec dana. Radit će ga Uprava, a ne nikakvi vanjski konzultanti. Nisam sklon konzultantskim rješenjima. Ako konzultanti rade plan restrukturiranja, onda ga oni trebaju i provesti”, smatra Valčić. Prestare pruge U HŽ-u upozoravaju kako o infrastrukturi mora brinuti država.

Program restrukturiranja domaće željeznice mogao bi biti spreman za mjesec dana. Radit će ga Uprava, kaže Valčić “Zadnja pruga u Hrvatskoj sagrađena je 1965. na relaciji Knin-Zadar, a sve ostale pruge su sagrađene u vrijeme Au-

kapitalnih remonata sanirano je stanje, no nisu se uspjeli podići standardi. U HŽ-u smatraju kako će proći još mnogo vremena i trebati puno ulaganja da se podigne razina kvalitete infrastrukture, no ako bude usvojen plan rada, do 2020. godine hrvatske pruge imat će karakteristike sukladne zahtjevima EU-a. Predstavljanje nove Uprave HŽ-a

Neželjeno dijete Nagibni vlakovi vratit će se na Ličku prugu, najavljuju u Upravi Hrvatskih željeznica. Prema podacima Uprave, šest od osam nagibnih vlakova je u funkciji, iako su ih prijašnje uprave željele maknuti iz prometa. Nova uprava taj prvi “komercijalni projekt domaće željeznice” želi vratiti u promet. U ugovoru o kupnji nagibnih vlakova bila je i odredba o kupnji dijelova i alata za održavanje. No, od ljeta 2004. taj dio ugovora je stornirala tadašnja uprava. stro-Ugarske. Za bolje pruge morate višestruko ulagati. Minuli rad u proteklih 20 godina doveo je do toga da se na željeznič-

kim prugama nije mogao dići standard, a često nije bilo novca za održavanje postojećeg standarda, pa je tako svake godine brzi-

na padala prosječno za 10 posto”, ističe Valčić. Početkom stoljeća pojačanim redovitim održavanjem i velikim brojem

Nema tolikog viška radnika Predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica smatra kako u restrukturiranju neće biti velikih otpuštanja. “Stvaran višak nije objektivno utvrđen. Kad se definiraju procesi, definirat će se i resursi potrebni za to, među kojima su i radnici. Promjena mišljenja dvojice ministara jedan je od zadataka ove uprave. Upozorio sam ministra da ako na Željeznici postoji višak od 5000 ljudi, treba je zatvoriti”, procjenjuje Valčić.

Trgovinska razmjena sa susjedima

Strah od preseljenja slavonske industrije u Bosnu U sklopu Osječkog proljetnog sajma, održanog proteklog vikenda, na poziv HGK-Županijske komore Osijek predstavili su se gospodarstvenici Tuzlanskog kantona. Pored bilateralnih razgovora gospodarstvenika dviju regija, središnja tema bile su mogućnosti prevladavanja ozbiljnih problema u robnoj razmjeni koji bi mogli uslijediti nakon ulaska Hrvatske u EU. “Mi i sada izvozimo u zemlje EU-a i taj dio izvoza neće biti problem ni u

budućnosti. Problem će se javiti kod onih poduzeća i proizvoda koji sada završavaju na hrvatskom tržištu, a nemaju potrebne EU standarde i certifikate”, rekao je za Privredni vjesnik Nedret Kikanović, direktor Kantonal-

ne privredene komore Tuzla. Dok bosanske proizvođače i izvoznike u Hrvatsku muči problem EU certifikacije, hrvatske izvoznike na BiH tržište zabrinjavaju buduće carine koje će rezultirati

poskupljenjem hrvatskih roba. Moguće rješenje Kikanović vidi u preseljenju dijela proizvodnje iz Hrvatske u Bosnu. “To se događalo i kada je Slovenija ulazila u EU, i ne bi bilo iznenađenje da se dogodi i u hrvatskom slučaju. No, ne očekujem da će to značajnije oslabiti gospodarstvo Hrvatske”, kaže Kikanović. S većom dozom zabrinutosti za budući obujam trgovinske razmjene između Hrvatske i BiH, predsjednik HGK-ŽKa Osijek Zoran Kova-

čević naglašava kako će posebno biti pogođeni prehrambeni proizvođa-

Bosanske proizvođače muči certifikacija, a hrvatske rast cijena či i izvoznici s područja Osječko-baranjske županije. “Ako znamo da se više od 55 posto naše razmjene s tržištem BiH odnosi na prehrambene proizvode, jasna je bojazan da upravo u tom segmentu u budućnosti značajno

stagniramo. Zato je iznimno važno da inicijativu HGK-a o izmjenama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uz pomoć kolega iz ministarstva privrede BiH, pokušamo što je moguće više prilagoditi i Hrvatskoj i BiH”, kaže Kovačević. Na upit kako komentira mogućnost da pojedini gospodarski subjekti iz Hrvatske prebace dio proizvodnje u BiH, Zoran Kovačević napominje kako je to, nažalost, vrlo moguć scenarij ako se ništa ne poduzme. (S.S.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3718, 12. ožujka 2012.

( 22 ministarstva i državna poduzeća Dijeli se novac za

Delegacija EU-a traži partnere iz civilnog društva

analizirat će neovisni revizori

informiranje o EU-u

Sjednica hrvatske vlade

Analiza državnog sektora za 3,8 milijuna kuna Za reviziju poslovanja ministarstava, državnih ureda i javnih poduzeća revizori će se tražiti javnim natječajem

evizori poslovanja ministarstava, državnih ureda i javnih poduzeća tražit će se javnim natječajem, odredila je Vlada na prošlotjednoj sjednici. Za taj posao, procijenjen na 3,8 milijuna kuna, provest će se ubrzani postupak javne nabave, kako bi rezultati bili gotovi do kraja kolovoza.

U ovoj godini državni bi proračun od naknada za igre na sreću trebao dobiti 659 milijuna kuna Neovisnu analizu rada javnog sektora Vlada je najavila u siječnju, čim je počela s radom. Prema riječima premijera Zorana Milanovića analizom se žele identificirati slabe toč-

obrazovnim udruženjima. Za javne potrebe sportaša preko Hrvatskog olimpijskog odbora raspodijelit će se oko 90 milijuna kuna.

ke u upravljanju i financijskom poslovanju državnih tijela, kako bi novi ministri i članovi uprava imali čisti start u budućem radu. Analizirat će se 22 ministarstva i državna poduzeća, a revizori moraju predložiti i modele poboljšanja efikasnosti upravljanja državnim tijelima. Igre na sreću U ovoj godini državni bi proračun od naknada za igre na sreću trebao dobi-

ti 659 milijuna kuna. Ministar financija Slavko Linić istaknuo je da glavnina prihoda dolazi od kladionica (258 milijuna kuna) i igara na automatima (293 milijuna kuna). Naknada za priređivanje lutrijskih igara iznosi 56 milijuna, kasina sudjeluju sa 41 milijunom, a iz dobiti Hrvatske lutrije izdvaja se 10 milijuna kuna. Polovina ukupnog iznosa, odnosno 329 milijuna kuna, podijelit će se sportskim, humanitarnim i

Može i bez vize Vlada je ponovno odobrila dolazak bez vize za turiste i druge putnike iz Rusije, Ukrajine i Kazahstana, u razdoblju od 1. travnja do 31. listopada. Ove godine tim je zemljama pridodan i Azerbejdžan s kojim će se potpisati i sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te humanitarnom razminiranju. Te odluke donesene su i u vezi s najavljenim posjetom Azerbejdžanu predsjednika Republike Ive Josipovića i delegacije poslovnih ljudi u organizaciji HGK-a. Vlada je potvrdila i sporazum o kumulaciji podrijetla robe s Turskom, koji se uglavnom odnosi na tekstilne proizvode. (I.V.)

Sektorske analize

Odluke i po zdravom razumu i po analizama Ekonomski institut Zagreb i Banka magazin predstavili su svoje sektorske analize, seriju publikacija namijenjenu, kako je rečeno, onima koji donose poslovne odluke i koji bi te analize trebali i plaćati. Analize pokrivaju osam sektora: trgovinu na malo, prehrambenu industriju i industriju pića, graditeljstvo i nekretnine, kemijsku industriju, ugostiteljstvo i turizam, promet i veze, farmaceutsku industriju te

energetiku i naftnu industriju. Dosad su objavljene tri analize, posvećene kemijskoj i prehrambenoj industriji te trgovini na malo. Godišnje bi trebalo izaći 18 analiza, po dvije za svaki sektor, osim za trgovinu na malo, koja će biti analizirana tromjesečno. Sektorski pristup analizama razmjerno je rijedak, istaknula je ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek, dodajući da odluka o pokretanju ovakve publika-

cije izvire i iz frustracije pesimizmom u društvu, zbog čega su željeli istaknuti pozitivne primjere. Sektorske analize podržao je i potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, istaknuvši da Vlada neće donositi odluke samo po zdravom razumu, nego i temeljem analiza. Hrvatska još nije ušla u razdoblje zdravog razuma, ustvrdio je Čačić, navodeći kao primjer energetiku. “Kada vidimo koliko energije uvozimo i kakve preduvjete za

proizvodnju energije imamo, ne treba biti genij da izvučete zaključke što činiti. To može i arhitekt’’, rekao je Čačić, koji je arhitekt. (D.Ž.)

Delegacija Europske unije u Hrvatskoj objavila je prošli tjedan poziv hrvatskim neprofitnim organizacijama da se jave na natječaj za informiranje hrvatskih građana o Europskoj uniji općenito te prednostima koje donosi članstvo u EU-u. Projekti će se financirati iz programa Informacije i komunikacije za 2011. u sklopu Programa IPA (IPA INFO), što znači da će njima izravno upravljati Delegacija EU-a. Od 2008. do 2012. dodijeljeno je ukupno 1,62 milijuna eura u sklopu tog specifičnog programa IPA. Cilj ovog poziva jest dodjela 500.000 eura. Kako se navodi u priopćenju Delegacije, akcije usmjerene na informiranje široke javno-

sti o Europskoj uniji, njezinim politikama te prednostima članstva u EU-u moraju biti fokusirane na približavanje EU-a mlađoj populaciji, te na informiranje i educiranje o mogućnostima koje pružaju fondovi EU-a. Europska unija financirat će od minimalnih 50 do maksimalnih 90 posto ukupno procijenjenih prihvatljivih troškova akcije. Svaki zatraženi iznos bespovratnih sredstava mora biti između minimalnog iznosa od 50.000 i maksimalnog iznosa od 83.000 eura. Zainteresirani ponuditelji trebaju svoje prijedloge poslati na za to određenom obrascu do 8. svibnja 2012. Prijedlozi će se razmotriti te će izabrani kandidati biti zamoljeni da podnesu svoje potpune prijave (provizorni rok za podnošenje je 10. rujna 2012.) kako bi se projekti indikativno počeli provoditi krajem 2012. Više o svemu može se doznati na internetskim stranicama Delegacije EU-a. (J.F.)

*vijesti Agencija Moody’s u Zagrebu Nakon prve ocjene kreditnog rejtinga, one agencije Fitch, koja je zadržala rejting na razini BBB-, Zagreb su prošli tjedan posjetili i predstavnici agencije Moody’s. Obišli su Vladu, Hrvatsku narodnu banku te ostale relevantne institucije, a njihova ocjena bit će poznata za nekoliko tjedana. “Situacija u Hrvatskoj nije lagana, naše obveze su ogromne, ovo su prvi koraci u odgovornom vođenju fiskalne politike, prema tome trebamo biti strpljivi kao i kod Fitcha, bez ikakvih prognoza”, rekao je ministar financija Slavko Linić. Dalmacijavino ide u stečaj Na prošlotjednom sastanku u Ministarstvu gospodarstva, kojem su nazočili predstavnici sindikata,

Uprave i Nadzornog odbora Dalmacijavina, rečeno je kako je Vlada kao većinski vlasnik odlučila pokrenuti stečajni postupak nad tom splitskom tvrtkom. Kako je rekao sindikalni povjerenik u Dalmacijavinu Lukica Bucat, za radnike je to loša vijest. Potvrdio je da postoji interes jedne kineske tvrtke za Dalmacijavino, no kako je dodao, tvrtka je poslala samo pismo namjere, ali ne i potvrdu o bankovnim jamstvima koja bi potvrdila ozbiljnost ponude. U siječnju manja dobit banaka Prema podacima HNB-a, dobit banaka u Hrvatskoj u siječnju je iznosila 388 milijuna kuna. U istom mjesecu lani dobit banaka bila je 433,65 milijuna kuna, što znači da je profit banaka u godinu dana smanjen oko 10 posto.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3718, 12. ožujka 2012.

( 1500 t godišnji prosjek

( 9 od 18 bazena

berbe zadnjih 10 godina u Stonu

trenutačno u funkciji u Stonskoj solani

UZ SVA ČUDA TEHNOLOGIJE U STONU I NINU SOL SE JOŠ UVIJEK PROIZVODI TRADICIONALNIM NAČI

Budućnost je u bren otvaranju novih tržiš Stonska sol je jedinstvena po tome što nema gorčinu i jedina ne treba sredstvo protiv zgrušavanja te se odmah nakon bra soli je neupitna i to zbog slanog staništa bogatog algom petuom koja sa svojim svojstvima dodatno osnažuje okus i kvalite Andrea Šalinović

ol se na području Hrvatske proizvodi još od antičkih vremena, a Jadransko more najsjevernije je more na svijetu gdje se sol može dobiti prirodnim putem, uz pomoć mora, sunca i vjetra. Stonska solana najstarija je u zemlji, a prema nekim podacima riječ je o najstarijoj solani u Europi, neki kažu i u svijetu. Po starosti je slijede Ninska, zatim Paška. Od tri hrvatske solane, Paška, koja je u vlasništvu koncerna Agrokor, jedina sol proizvodi industrijskim putem, dok su ostale dvije ostale vjerne tradiciji te njihova godišnja berba ovog dragocjenog začina ovisi o lijepom vremenu i svake je godine neizvjesna, no zahvaljujući povoljnoj klimi i velikom broju sunčanih dana više-manje je uspješna. Godišnji prosjek berbe zadnjih 10 godina u Stonu je bio 1500 tona. Prošle godine ubrano je 1700

tona što je dovoljno soli za prehranu cijele Dubrovačko-neretvanske županije, dok se ostatak troši za posipanje cesta. “Najveći dio soli za posipanje uzimaju Dubrovačke ceste, a u skladištu imamo još 2000

Stonska solana svoj izgled i način proizvodnje nije mijenjala još od vremena Dubrovačke Republike tona industrijske soli. Ranijih godina smo se pokušali natjecati na natječajima HAC-a, no na žalost nismo prošli, iako naša sol podnosi temperature do -15 stupnjeva Celzijevih. Nešto industrijske soli smo prošlih godina uspjeli izvesti u Njemačku”, kaže Svetan Pejić, vlasnik i direktor Stonske solane. Svu konzumnu sol ova solana uspije plasira-

ti u Županiji, u male trgovine. Stonska solana ima 18 bazena, no u funkciji ih je trenutačno devet. Imena su dobili po svecima, osim bazena Mundo iz kojega je, za vrijeme Dubrovačke Republike, ubrana sol bila namijenjena siromašnima koji si je nisu mogli priuštiti. Nedostaju sredstva za obnovu Stonska sol je jedinstvena po tome što nema gorčinu i jedina ne treba sredstvo protiv zgrušavanja te se odmah nakon branja i skladištenja može pakirati, naglašava Pejić te dodaje kako dugoročni planovi solane uključuju proizvodnju ekološke soli i cvijeta soli. Kako bi proširila ponudu, Stonskoj solani nužna je obnova. Naime, svi kristalizacijski bazeni, osim jednog, asfaltirani su još prije osamdesetak godina, a podloga je nagrizena zubom vremena, ratom i potresom te je zbog toga nemoguće dobiti eko oznaku proizvoda.

Uspješna berba uz pomoć volontera Od 1993. godine u Stonskoj solani berba soli se obavlja kroz volonterski kamp, a direktora Svetana Pejića za to je motivirao nedostatak sezonskih radnika. “Uz sedam stalno zaposlenih, potrebno nam je minimum 25 sezonaca. Prije bi nam se za posao javljalo njih 30-40, a razvojem turizma i otvaranjem drugih radnih mjesta ta je brojka pala na desetak lokalaca, iako se dolaskom recesije ta brojka malo povećala. Tada smo odlučili preko Volonterskog centra Zagreb organizirati volonterski kamp koji je međunarodnog karaktera. Imamo mnogo upita iz cijelog svijeta, ali najčešće pozivamo mlade iz Hrvatske jer, ovisno o vremenu, nekada u jako kratkom roku moraju doputovati u Ston na početak berbe”, objašnjava Pejić. U zamjenu za smještaj i hranu volonteri se obvezuju svakog dana raditi od šest do 10 ili 11 sati, ovisno o brzini. Potom mogu ići na kupanje, igrati odbojku na soli ili na organizirane izlete, dok su im navečer dostupni zabavni sadržaji.

Stonska solana

Dugo je trajala potraga za pravim kamenom kojim bi se popločali bazeni s obzirom na to da ni jedan proizvođač ne daje jamstvo dulje od pet godina jer je sol prema kamenu iznimno agresivna. Bazen Lazar jedini je popločan kamenom, a zanimljivo je da nije obnavljan od početka rada solane i još uvijek nije istrošen te se u njemu oduvijek dobivala najfinija

sol koja se prodavala čak i bečkom dvoru. Nije bilo poznato odakle je došao taj izdržljivi kamen - da bi se tek prije nekoliko godina doznalo kako je vađen iz lokalnog kamenoloma Mironja te je odlučeno da će se i ostali bazeni obnoviti istim kamenom. Kao najveću prepreku početka obnove Pejić ističe sudski spor koji se vodi još od stečaja Dubrovačke

banke. U nedostatku sredstava za obnovu osmišljena je virtualna aukcija 350 slika akademskih slikara, od kojih svaka slika ima cijenu od 1000 eura što je dostatno za obnovu 10 četvornih metara, a za prosječan bazen potrebno je skupiti 30.000 eura. Do sada je prodano 27 slika, a kupcima donatorima ime će biti uklesano u kamen bazena Mundi i cijeli svoj

www.privredni.hr Broj 3718, 12. ožujka 2012.

( na 55 ha

prostire se Solana Nin

( 4000 t soli

ubrano u Ninu prošle godine

INOM

ndiranju i šta nja i skladištenja može pakirati. Kvaliteta ninske tu soli Cvijet soli – najkvalitetnija vrsta soli Cvijet soli (Fleur de Sel) koristi se za delikatna soljenja i to je premium sol za prehranu. Prema narodnoj predaji, ninski se cvijet soli, osim u prehrani, koristi za regulaciju probave, ublažavanje tegoba kod žena u klimakteriju i za vrijeme menstrualnog ciklusa, za osvježenje organizma i opuštanje, a posebno se preporučuje osobama koje pate od pomanjkanja kalcija i magnezija. U davna vremena cvijet soli koristio se za pročišćavanje prostorija od negativnih vibracija. “Posebno mi je drago da su kvalitetu ninskog cvijeta soli prepoznali hrvatski i strani potrošači. Danas, ninski cvijet soli cijene ne samo kulinarski stručnjaci i gurmani, na turistima, čemu je pridonijelo i otvaranje Muzeja soli u sklopu kojeg su izloženi eksponati koji se koriste u tradicionalnoj proizvodnji soli, edukativni segmenti koji prikazuju povijest soli i načine nje-

Zbog soli su se vodili ratovi, mijenjale ekonomije pojedinih zemalja; sol je u davna vremena vrijedila kao i unca zlata

životni vijek u znak zahvale dobivat će cvijet soli. Osim novih proizvoda Stonska solana svoju ponudu želi proširiti i na turističke sadržaje. Solana, koja svoj izgled i način proizvodnje nije mijenjala još od vremena Dubrovačke Republike, muzej je na otvorenome kroz koji su posjetitelji uz pratnju vodiča išli vlakićem te tako doznali sve o proce-

su proizvodnje i skladištenja. Uz suvenirska pakiranja cvijeta soli ponudili bi im se i lokalni domaći proizvodi kao što su kapari, inćuni, med i vino. Muzej kakav i priliči soli I solana Nin svoju priliku vidi u turističkim sadržajima, a tradicionalnim načinom proizvodnje već je sama po sebi atraktiv-

ne primjene, s posebnim osvrtom na cvijet soli koji se zbog svoje jedinstvenosti često naziva i kavijar soli. Vizualnim prikazima posjetiteljima je približeno ozračje berbe soli koja se još od rimskog doba odvija skoro na isti način. Svaki posjetitelj može osjetiti i isprobati sve vrste soli koje se proizvode te ih u sklopu suvenirnice i kupiti. “Muzejem soli

smo ostvarili i naš osnovni cilj - željeli smo istaknuti kako sol nije samo jedan od osnovnih začina u kulinarstvu, nego i prikazati bogatu povijesnu tematiku koja se veže uz sol, a i tradicionalnu proizvodnju. Zbog soli su se vodili ratovi, mijenjale ekonomije pojedinih zemalja; sol je u davna vremena vrijedila kao i unca zlata. Budućnost hrvatskih solana leži u mogućnosti brendiranja hrvatske soli”, ističe Damir Oštrić, direktor Ninske solane. Muzej je prošle godine imao 4000 posjetitelja, što je jako dobra brojka s obzirom na to da je otvoren u kolovozu. Za dizajn prostora angažiran je poznati hrvatski dizajner Filip Gordon Frank, koji je kroz minimalne zahvate u prostoru približio vrijednost soli i tradiciju u proizvodnji. Izvoz u daleki Japan Solana Nin ima 21 bazen za kristalizaciju, prostire se na površini od 55 hektara, kapacitet proizvodnje

nego i naši tzv. zeleni potrošači koji prepoznaju vrijednosti ove iskonske prirodne, nerafinirane soli. Pri njezinom je prikupljanju nezamjenjiv ručni rad - sol se prikuplja isključivo ručno i posebnim mikronskim sitima, a kristalizira na samoj površini morske vode. Ninski cvijet soli prepoznat je kao značajan nutrijent obogaćen prirodnim mineralima koji intenzivira okus svakog jela i postaje neizostavan prirodni, kulinarski začin. Riječ je o najkvalitetnijoj i najzdravijoj vrsti soli koja je, uz povećanu koncentraciju prirodnog joda, bogata kalcijem, magnezijem, kalijem te ostalim mineralima”, pojašnjava direktor Ninske solane Damir Oštrić. soli je 5000 tona godišnje, dok je prošlogodišnja berba bila 4000 tona. Solana je primarno usmjerena na proizvodnju konzumne soli koja se većinom plasira na hrvatsko tržište, a dio se izvozi u zemlje Zapadne Europe te čak i u daleki Japan. Oko 30 posto proizvodnje otpada na industrijsku sol. “Cijena tone soli varira ovisno o tržištu kojem je namijenjena, a generalno gledano na hrvatskom tržištu su ipak uvozne soli jeftinije od domaćih, na što utječe visoka cijena radne snage, lokalne vremenske prilike te ograničeni kapaciteti proizvodnje. Bitno je napomenuti da je kvaliteta ninske soli neupitna i to zbog slanog staništa bogatog algom petuom koja sa svojim svojstvima dodatno osnažuje okus i kvalitetu soli”, naglašava Oštrić. U Ninskoj se solani unazad tri godine dosta investiralo u pogon, razvoj novih proizvoda, otvaranje novih tržišta, razvoj zaposlenika, brending nin-

skih soli kao i u otvorenje Muzeja soli, a s investicijama se neće prestati ni u predstojećem razdoblju. “Naglasak ćemo staviti na razvoj zaposlenika jer je ljudski rad nezamjenjiv alat u ninskoj tradicionalnoj proizvodnji vrhunskih prirodnih soli, a nastavit ćemo razvijati proizvodne pogone pomno pazeći da zadržimo tradicionalnost u proizvodnji. Također, planiramo razvijati maloprodajne lance na hrvatskom tržištu, otvoriti nova tržišta, razvijati nove inovativne proizvode sa soli, te brending s posebnim naglaskom na cvijet soli. Uspješno plasiranje i brendiranje svakog proizvoda ovisi o isticanju njegove originalnosti, autentičnosti te donošenju stvarne vrijednosti za kupca. A mogućnosti za brendiranje ninskih soli su iznimno velike te smo mi na ovom području napravili dobru bazu, ali intenzivniji posao tek slijedi”, naglašava direktor Ninske solane.

12 AKTUALNO *humano poslovanje Donacija PBZ Carda Klinici za dječje bolesti

Privredni vjesnik Broj 3718, 12. ožujka 2012.

( 543.000 ovaca registrirano u Hrvatskoj

( 1200 t vune baci se svake godine

Nakon 20 godina

Predstavnici PBZ Carda uručili su prošli tjedan donaciju Klinici za dječje bolesti Zagreb Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u iznosu od 256.701 kune. Donirana sredstva namijenjena su Zavodu za dječju neurologiju za kupnju EEG sustava sa stanicom za pregled, analizu i ispis, koji će Klinici omogućiti kvalitetnije praćenje i liječenje djece s neurorizicima. Henkel Croatica lani donirao oko 200.000 kuna Kroz različite projekte i akcije humanitarnog karaktera, Henkel Croatia lani je donirao gotovo 200.000 kuna. Kako je navedeno u priopćenju iz te tvrtke, Henkel njeguje tradiciju organiziranja i poticanja socijalnih projekata koji su postali sastavni dio korporativne kulture tvrtke. U Henkelu vjeruju da je angažman u aktualnim društvenim problemima nužan za rast i razvoj tvrtke, a ključan izazov pronalaze u pružanju pomoći socijalno ugroženim skupinama, s naglaskom na pomoć djeci. Lani su tako u sedam projekata pomogli u opremanju vrtića glazbenim instrumentima, udruzi Krijesnica koja pomaže djeci oboljeloj od raka i njihovim roditeljima, u pošumljavanju otoka Brača... Lions klub darovao 50.000 kuna Predstavnici Lions Kluba Zagreb uručili su prošli tjedan darovnicu u vrijednosti 50.000 kuna Onkološkom odjelu Klinike za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj. Novac je prikupljen akcijom Žlica dobrote, tradicionalnom humanitarnom akcijom Lions Kluba Zagreb, koju su članovi kluba ostvarili uz aktivno učešće osoblja i uprave restorana Okrugljak te podršku Konzuma.

Hrvatski ovčari konačno će zarađivati i na vuni Tvrtka Kristan nautika najavila je otkup ovčje vune na području cijele Hrvatske; za kilogram vune ovčari će dobivati kunu i pol, a s dodatnom kunom otkup će poticati četiri županije i devet općina Goran Gazdek

ahvaljujući poduzetničkoj ideji Karoline Depope Naso i naporima tvrtke Kristan nautika iz Penezića na otoku Krku, ove godine bi napokon mogao biti riješen problem zbrinjavanja vune koji hrvatske ovčare muči već dva desetljeća. Prošlo ljeto je na Cresu, Pagu, Krku, Rabu i Lošinju započeo organizirani otkup vune, a ove sezone ona bi se trebala otkupljivati u svim hrvatskim županijama, osim Zagrebačke i Međimurske jer tamo nema ovaca. Bilo je i do sada sporadičnog otkupa, ali su ti poslovi zbog male otkupne cijene, promjena uvjeta na tržištu, nagomilanih zaliha, rasta cijena prijevoza te pada cijena vune brzo propadali. U Kristan nautici su pomno proučili sve nedostatke i propuste u dosadašnjim pokušajima otkupa, razgovarali sa stručnjacima, ovčarima, uzgajivačkim udrugama i predstavnicima regional-

ne i lokalne uprave, pronašli poslovnog partnera u Italiji i izradili poslovni plan. Do sada se vuna otkupljivala za kunu po kilogramu, ovčari su je morali sami pravilno skladištiti i dovoziti do otkupnih stanica što im je bilo neisplativo. “Mi nudimo kunu i pol za kilogram,

Ovčarima je vuna nekada bila glavni izvor prihoda i prodavala se skuplje od sira a naši će vozači dolaziti na pašnjake gdje se ovce strižu. Otkup će s dodatnom kunom poticati Istarska, Požeško-slavonska, Karlovačka i Dubrovačko-neretvanska županija, gradovi Rab, Krk, Mali Lošinj, Bjelovar i Čazma te općine Promina u Šibensko-kninskoj i Koška, Semeljci i Marijanci u Osječko-baranjskoj županiji”, kaže Karolina Depope Naso dodavši kako očekuju pozitivnu potvr-

du još nekoliko županija i jedinica lokalne uprave. Odbačeni resurs U Hrvatskoj je registrirano 543.000 ovaca, a godišnje se baci 1200 tona vune. Ovčarima je vuna nekada bila glavni izvor prihoda i prodavala se skuplje od sira. No pojavom sintetičkih materijala tekstilna industrija je prestala otkupljivati vunu koja je od unosne sirovine postala otpad. Procjenjuje se da

Ovčari zadovoljni Većina uzgajivača pozdravila je najavu organiziranog otkupa vune iako na njoj neće puno zaraditi. Mnogi od njih ističu da bi je dali i besplatno, ali do sada nisu bili zainteresirani za suradnju jer su otkupljivači tražili dovoz vune do mjesta preuzimanja. “Nekada se i vuna mogla dobro prodati, a danas je rijetko tko otkupljuje. Ako se i pojavi kupac, posao je neisplativ jer šišači za taj posao traže 15 kuna po ovci i troškove prijevoza, te hranu i piće. Raduju nas ove najave iz dva razloga – ne moramo misliti gdje zbrinuti vunu, a valjda ćemo nešto i zara-

diti jer ćemo i sami šišati”, kaže nam Krsto Vukman iz Gornjih Kusonja u Virovitičko-podravskoj županiji, čija obitelj brine o 250 ovaca.

je u posljednja dva desetljeća ostalo neiskorišteno više od 100.000 tona tog prirodnog resursa koji se mogao upotrijebiti za izradu ukrasnih i uporabnih predmeta te izolacijskog materijala. Umjesto toga pretvorena je u smeće i postala veliki ekološki problem jer je sporo razgradiva. Odbačena godinama leži na istom mjestu gušeći rast bilja pod sobom. Truljenjem širi smrad i postaje pogodno stanište za razvoj bakterija. Ni njeno odlaganje na komunalne deponije nije sretno rješenje jer pogoduje razmnožavanju glodavaca, a ne može se uništiti ni na koji način, čak ni spaljivanjem. Cilj: vlastita prerada vune Ovčarstvo je u Hrvatskoj uglavnom ekstenzivno, posebno na otocima gdje ovce cijele godine žive u prirodi pa je vuna oštra i nema kvalitativne karak-

teristike za izradu finijih premeta zbog čega se koristi za izradu tepiha, madraca i izolacijskih materijala u građevinarstvu. “Išao nam je na ruku manjak vune na europskom tržištu uzrokovan velikom potražnjom kineskih tvrtki. Jedan od najvećih talijanskih prerađivača vune ponudio nam je zadovoljavajuću otkupnu cijenu koja bi trebala pokriti naše troškove, a bude li sreće, donijeti i skromni profit”, kaže Karolina Depope Naso naglašavajući kako je riječ o dugoročnom poslu pa u startu i ne očekuju veliku zaradu. Krajnji cilj projekta je vlastita prerada vune što u ovom trenutku nije moguće zbog velikog ulaganja i manjka kapitala. Međutim, zbog gospodarskog i ekološkog aspekta postoje naznake da bi projekt, zaživi li na pravi način, mogao dobiti državnu potporu i poticaj iz fondova Europske unije.

enterprise europe

info

Broj 58, 12. ožujka 2012.

Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova

Projekt Balkon U sklopu FP7 ICT Cooperation programa Hrvatski institut za tehnologiju (HIT) aktivni je partner u projektu Balkon. Riječ je o CSA projektu koji je namijenjen povezivanju zemalja zapadnog Balkana (WBC) i EU-a u području monitoringa i kontrole sustava s fokusom na tri područja: ICT, energetiku i transport. Projekt je započeo u rujnu prošle godine i traje dvije godine, a vrijednost mu je 467.000 eura. Projektni koordinator je grčka agencija Q-Plan N.G., a partneri su HIT, ETF Beograd, ETF Sarajevo, francuski EECi i INNO, te ministarstvo znanosti Crne Gore. HIT je voditelj radnog paketa vezanog za projektni profil, komunikaciju i diseminaciju informacija. Namjera projekta je prikupiti profile istraživačkih timova iz akademske i industrijske zajednice, te osnovati radnu skupinu sastavljenu od eksperata iz WBC-a i EU-a koji će ukazati na potencijal i prepreke na koje nailaze istraživači u WBC-u u području monitoringa i kontrole sustava. Projektne aktivnosti i detalji projekta mogu se naći na www.balcon-project.eu.

Stalnom edukacijom jačati zapošljivost

Projektom razvoja obrazovnih ustanova na lokalnoj razini želi se povećati konkurentnost odraslih na tržištu. U Hrvatskoj sada djeluje 467 ustanova u kojima se mogu obrazovati odrasli Gotovo dvije godine provodio se projekt Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova koji je financirala Europska unija. Projektom se željelo stvoriti uvjete za povećanje konkurentnosti odraslih na tržištu rada kroz besplatno osposobljavanje i usavršavanje u novim programima. Hrvatska treba dva milijuna zaposlenih da bi imala održiv mirovinski sustav, no to nije cilj za jednu već za 10 i više godina, a sada je trenutak da se pokrenu promjene koje će dovesti do toga da se ljudi obrazuju za zapošljiva zanimanja, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na završnoj konferenciji projekta. ”Samo dva do tri posto građana uključeno je u neku obrazovnu aktivnost, a upravo je cjeloživotno obrazovanje jedna od mjera koja bi trebala uskladiti ponudu i potražnju za radnom snagom na tržištu rada. Hrvatska trenutačno ima 340.000 nezaposlenih i puno zanimanja koja su nezapošljiva, pa smo svjesni da je nužno ojačati rad sektorskih vijeća koja bi se ubuduće trebala baviti i razvojem ljudskih potencijala, odnosno analizom tržišta rada i upisnim kvotama za zanimanja koja se traže”, ističe ministar Mrsić. Ministarstvo znano-

sti, obrazovanja i sporta počelo je raditi na novoj strategi- ji obrazovanja odraslih jer će se u budućnosti na tržištu rada tražiti visokoobrazovane osobe, dok će oni nižeg obrazovanja u tim okolnostima biti teško ili nikako zapošljivi, kaže zamjenica ministra znanosti, obrazovanja i sporta Marija Lugarić. “Hrvatska ima dobar zakonodavni i institucionalni okvir sa 467 ustanova u kojima se mogu obrazovati odrasle osobe, a kao članica EU-a moći će računati i na zavidna materijalna sredstava za prekvalifikacije radnika”, najavila je Marija Lugarić.

Pet milijuna eura vrijedan program IPAe Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova donio je 20 ugovora sa 58 ustanova o dodjeli bespovratnih sredstava za obrazovanje odraslih. Razvojem novih i modernizacijom postojećih programa omogućeno je besplatno osposobljavanje 2850 polaznika čime se povećala njihova konkurentnost i zapošljivost na tržištu rada. Nakon provedbe projekta očekuje se da će rezultati programa biti iskorišteni i da će se Hrvatska uspjeti prilagoditi promjenama na tržištu rada, smanjiti nezaposlenost i povećati socijalno uključivanje nezaposlenih. (K.S.)

enterprise europe Ecomovel

Namještaj dizajniran ekološki Drvni klaster sjeverozapadne Hrvatske provodi projekt Ecomovel – ekodizajn u industriji namještaja. Projekt financira EU, a cilj je implementirati ekodizajn u domaću industriju namještaja i tržištu ponuditi konkurentan proizvod Drvni klaster sjeverozapadne Hrvatske partner je na projektu Ecomovel – ekodizajn u industriji namještaja, koji se financira iz pretpristupnog fonda Europske unije IPA. Nositelj projekta je portugalski Savez udruge poslodavaca regije Lisabon, dok su uz naš drvni klaster ostali partneri iz Francuske, Italije, Grčke i Španjolske. Ukupan iznos koji EU izdvaja za njegovo provođenje je 980.000 eura.

je važan odabir odgovarajućeg materijala, jednostavna nadogradivost i sklopivost, ekonomično pakiranje, dugi vijek trajanja i mogućnosti recikliranja. Nadalje, ekodizajn podrazumijeva uporabu obnovljivih izvora energije, korištenje transportnih sredstava koja minimalno utječu na okoliš, a važan element je i društvena odgovornost, što znači da se svaki proizvođač takvog namještaja obvezuje poštovati prava svojih zaposlenika i čuvati njihovo zdravlje. Finalni proizvod je multifunkcionalan i estetski atraktivan, a što je najvažnije, ne sadrži štetne tvari poput formaldehida koji često nalazimo kod jeftinog uvoznog namještaja.

U sklopu Ecomovela Drvni klaster će u idućih godinu i pol organizirati niz konferencija i stručnih skupova kako bi proizvođačima namještaja prenio know-how za implementaciju ekodizajna u proizvodnju te osvijestio hrvatske kupce o prednostima ekološki dizajniranog namještaja. U pripremi je i pilot-projekt na kojemu će surađivati dizajneri i industrija kako bi se i u praksi pokazalo zašto je ekološki pristup u proizvodnji namještaja bolji od standardnoga. Ekodizajnom se smanjuju troškovi proizvodnje, a dobiva konkurentan namještaj s dodanom vrijednošću koji neće biti skuplji od standardno proizvedenog namještaja. Proces proizvodnje započinje dizajnom, pri čemu

Sam koncept ekodizajna još uvijek je relativna novost na tržištu, no primjerice u Italiji i Francuskoj postupno postaje glavni alat za povećanje kon-

kurentnosti u industriji namještaja i opremanju interijera. Dosadašnja praksa u Hrvatskoj svodi se na korištenje ekomaterijala uglavnom u zadnjim fazama izrade, i to su obično lakovi na vodenoj bazi i ekološka ulja. Cilj je kroz projekt Ecomovel potaknuti dizajnere i proizvođače na kreativnu uporabu stakla, plastike, kartona, te na istraživanje dosad nekorištenih materijala. Što se tiče plasmana na tržištu, u Drvnom klasteru ističu kako bi javna uprava kao najveći potrošač (čak 16 posto BDPa godišnje) trebala - prema primjerima dobre prakse iz susjednih zemalja, ali i smjernicama Europske komisije - uvesti “zeleni” princip u svoju nabavu. Na taj način može izravno pridonijeti stvaranju tržišta inovativnih, ekoloških proizvoda i potaknuti domaću industriju.

neba Pogled s neba Pogled EU Inspiration projekt

GDi Gisdata je odabrana za implementaciju EU Inspiration projekta kojim će se unaprijediti infrastruktura prostornih podataka u Jugoistočnoj Europi

GDi Gisdata, jedna od vodećih tehnoloških tvrtki u regiji te najveća tvrtka za geoinformatiku u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, odabrana je za provedbu EU Inspiration projekta kao članica konzorcija više renomiranih tvrtki iz područja geoinformatike iz Zapadne Europe. Ovim projektom želi se unaprijediti infrastruktura prostornih podataka i koordinacija njenog daljnjeg razvoja te stvoriti pozitivno okruženje na nacionalnoj i na regionalnoj osnovi. Projekt će pokri-

ti Hrvatsku, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Kosovo. EU Inspiration je projekt potaknut Inspire direktivom Europske komisije kojom se gradi infrastruktura prostornih podataka na razini Europske unije. Provedbom direktive trebala bi se omogućiti razmjena prostornih podataka između javnih institucija na svim razinama (državna, regionalna, lokalna) te dostupnost tih informacija široj javnosti kako bi se olakšalo donošenje kvalitetnih odluka o korištenju i zaštiti prostora i okoliša Europske unije.

GDi Gisdata sudjeluje u izgradnji hrvatske Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP) kroz izgradnju sustava poput Geoportala Državne geodetske uprave, PAMS-a za upravljanje zaštićenim područjima prirode, Informacijskog sustava prostornog uređenja Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i mnogih drugih geoinformacijskih sustava u javnom i privatnom sektoru. Geoportal je jedna od ključnih sastavnica NIPP-a koja omogućava distribuciju osnovnih prostornih podataka i

usluga na standardni način. Hrvatska je uspostavila institucionalni okvir za NIPP, donijela neka od mjerila i normi za razmjenu podataka između subjekata NIPP-a kao što su provedbeno pravilo za metapodatke i nacionalni profil metapodataka, a u tijeku je i priprema provedbenog pravila za mrežne usluge te sporazuma o zajedničkom korištenju podataka subjekata NIPP-a, kao i novog zakona o IPP-u koji uvodi direktivu Inspire u hrvatsko zakonodavstvo.

www.een.hr

12. ožujka 2012.

2 3

Istraživanje Eurobarometra o stavovima turista

Turizam postaje

pokretač gospodarstva Većina Europljana su tzv. uvjereni putnici - vole sami pripremiti svoje putovanje i 53 posto ih bukira smještaj preko interneta Sanja Plješa Oko 72 posto europskih građana prošle je godine putovalo na odmor, a više od 80 posto anketiranih reklo je kako će to učiniti i ove godine, rezultati su ankete Eurobarometra provedene u siječnju ove godine na oko 30.000 građana starijih od 15 godina iz 27 zemalja Europske unije. Osim njih, u anketi su sudjelovali i stanovnici Norveške, Islanda, Hrvatske, Turske, Makedonije, Srbije i Izraela. Iz rezultata ankete vidljivo je kako je lani većina Europljana ostala na odmoru na Starom kontinentu i nisu putovali u daleke destinacije. Mnogi od ispitanih turista rekli su kako će to učiniti i ove godine. Potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za industriju i poduzetništvo Antonio Tajani rekao je kako je “Europa kolijevka kulturnog i prirodnog bogatstva te dugogodišnje tradicije i gostoljubivosti”. Europski turizam lani je dobro poslovao, a u nekim je zemljama zabilježeno čak i povećanje turističkih dolazaka. Prema podacima Eurobarometra, očekuje se da će turistički sektor i u ovoj

godini ostvariti dobre rezultate. To potvrđuje da su putovanja i turizam snažan ekonomski faktor za oporavak europskog gospodarstva. Eurobarometar nudi i zanimljive podatke o željama i prohtjevima europskih putnika. Većina europskih građana su tzv. uvjereni putnici vole sami pripremiti svoje putovanje i 53 posto ih bukira smještaj preko interneta. Upravo na raznim društvenim mrežama saznaju mnoge informacije o odredištu na koje žele putovati te što im se sve tamo nudi. Kao dobro informirani putnici, 49 posto onih koji su otišli na odmor sami su sebi organizirali smještaj, prehranu, te razne izlete i aktivnosti. Ipak, mnogi se turisti još uvijek oslanjaju na mišljenje svoje obitelji i prijatelja o tome gdje trebaju otići na odmor, pa je tako usmena preporuka važna za 52 posto anketiranih europskih putnika. Europski turisti žele aktivan odmor Na putovanja turisti iz EU-a odlaze uglavnom automobilom ili motorom, ali je lani zabilježeno i povećanje putovanja zrakoplovom. Na takva se putovanja do svog odredišta odmora odlučilo 46 posto turista, za razliku od 2010. kada se za

to prijevozno sredstvo odlučilo 39 posto ukupnog broja turista. Europski turisti ponajviše vole boraviti u hotelima i sličnim smještajnim objektima bez obzi-

Gotovo polovina turista na odmoru traži i rekreaciju, a nakon toga glavni je motiv sunce i more ra na duljinu boravka. Gotovo polovina, njih 48 posto, na odmoru traži i rekreaciju, a nakon toga glavni je motiv sunce i more. Isto tako, svi oni žele boraviti na mjestima koja odlikuju prirodne ljepote i dobra kvaliteta usluge. Više od 50 posto turista vratit će se na isto mjesto upravo zbog prirodnih ljepota nekog turističkog odredišta. Sukladno tome, više od 90 posto europskih turista zadovoljno je odabirom odredišta za odmor i kvalitetom smještaja. No, vjerojatno zbog gospodarske krize, europski putnici žele ostati na odmoru u vlastitoj zemlji. Tako je lani, prema podacima Eurobarometra, zabilježeno kako je 80 posto turista ostalo na odmoru u Grčkoj, 74 posto u Italiji te 73

posto u Hrvatskoj. Španjolska je prošle godine bila najposjećenija turistička zemlja, a slijede Italija, Francuska, Njemačka, Austrija i Grčka. Hoteli i dalje najatraktivniji Unatoč krizi, i ove će godine europski turisti ići na odmor iako je njih 33 posto upravo zbog recesije moralo mijenjati svoj prvotni plan. Od ukupnog broja ispitanika, njih 41 posto ove godine planira dulji odmor, i to između četiri i 13 noćenja. Zemlje koje su i ove godine turistički atraktivne su Španjolska, Italija, Francuska, Grčka, Austrija, Velika Britanija i Njemačka. Prema anketi Eurobarometra, lani su noćenja nerezidenata u hotelima i ostalim smještajnim objektima porasla za više od sedam posto u odnosu na godinu ranije, dok su noćenja domicilnog stanovništva povećana za 1,2 posto u odnosu na 2010. godinu. Najveći broj noćenja nerezidenata u hotelima zabilježen je u Španjolskoj, i to 14,7 posto, a potom u Italiji 3,9 posto. S druge pak strane, najveći broj noćenja domaćih gostiju u hotelima je lani zabilježen u Litvi - 20,6 posto, Bugarskoj 15 posto i Rumunjskoj 13,4 posto.

enterprise europe Brown forum

Potencijali lokalne samouprave

Drugi Brown Forum održat će se 2. i 3. travnja u Opatiji, a tema mu je Gospodarske mogućnosti na razini općina. Na njemu će sudjelovati predstavnici više od 180 tvrtki i jedinica lokalne samouprave iz zemalja regije Početkom travnja u Opatiji predstavnici lokalnih i gradskih vlasti i poslovni ljudi iz regije i Sjedinjenih Američkih Država susrest će se na drugom Brown Forumu. Razgovarat će se o tome kako lokalne zajednice mogu pomoći razvoju gospodarstva i trgovine na lokalnoj razini te kako iskoristiti potencijale lokalne zajednice u privlačenju investitora. Ove se godine i Hrvatska gospodarska komora priključila organizaciji Brown Foruma, koji s ekonomskim temama za cilj ima i podizanje prepoznatljivosti Hrvatske te njezinih mogućnosti i u širim razmjerima, kaže potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta. “Brown Forum se ove godine održava u Opatiji kako bi se javnosti poslala poruka da osim Dubrovnika Hrvatska ima turistički potencijal i u drugim mjestima, a konkurentna je i na području luka, prometne povezanosti kao i u drugim gospodarskim sektorima”, naglašava Vesna Trnokop Tanta. Gospodarska koordinatorica za regiju veleposlanstva SAD-a Micaela Alicia Schweitzer-Bluhm ističe kako će ove godine na Brown Forumu sudjelovati predstavnici lokalnih uprava i samouprava te poslovni ljudi iz regije ali i SAD-a koji će prenijeti iskustva o tome na koji način predstavnici lokalne uprave i samouprave mogu promovirati održivi gospodarski rast, pružiti podršku lokalnim poduzetnicima, inozemnim i domaćim investitori-

ma te staviti u pogon dostupne resurse kako bi ih privukli u većem broju u vlastite općine, gradove i županije. ”Dolazak na Brown Forum potvrdio je i američki senator Mark Begich, bivši gradonačelnik Anchoragea, glavnog grada američke savezne države Aljaske. On će prenijeti svoja iskustva u privlačenju investicija te stvaranju održivog ekonomskog eko sustava lokalne sredine”, ističe Micaela Alicia Schweitzer-Bluhm. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić izrazio je zadovoljstvo zbog regionalnog susreta gospodarstvenika te načelnika općina iz regije. “Hrvatska nije u potpunosti iskoristila svoje mogućnosti, a na konkurentnost utječe i općina te njena lokacija pa je stoga od važnosti i pitanje kako ohrabriti investitora da dođe ulagati u lokalne zajednice“, rekao je Majetić. Na skupu će hrvatska vlada dodijeliti jednoj ili dvjema tvrtkama nagradu za razvijanje gospodarskih odnosa SAD-a i Hrvatske u godini dana. Ovogodišnji Brown Forum organiziraju veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj u suradnji s Uredom predsjednika Republike, hrvatskom vladom, HGK-om i HUPom. Nastavak je to prošlogodišnjeg Foruma održanog u Dubrovniku kojim je obilježeno i 15 godina od pogibije američkog izaslanstva, predvođenog ministrom trgovine Ronom Brownom, prilikom slijetanja zrakoplova u Dubrovnik 1996. godine.

www.een.hr

12. ožujka 2012.

4 5

Izlazak iz krize

Žilava nezaposlenost Na posljednjem summitu EU-a glavne teme bile su nova radna mjesta i pokretanje ekonomije, dok američko gospodarstvo raste na kreditima Lada Stipić – Niseteo Nakon krpanja banaka na red je konačno stigla prava ekonomija. Summit EU-a prošao je bez gužve i natezanja – bio je, dakle, veoma dosadan - jer je svima jasno da je jedini način izlaska iz krize otvaranje novih radnih mjesta i pokretanje ekonomije. U pismu grčkom premijeru Lucasu Papademosu predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso ističe prioritete na kojima će raditi zajednički tim EU-a i grčke vlade; među njima je paket od 650 milijuna eura za potporu malom i srednjem poduzetništvu plus mijene koje bi na isti način trebale odlediti sredstva u samoj zemlji. Iduće tri godine bi olakšan pristup financijama pokrenuo gospodarstvo u pravcu rasta, a godine dramatičnih padova i mjera štednje odrazile su se na džepovima radnika, ne i na troškovima od milijarde eura upucanih za naoružavanje. Novca je dovoljno, govori Barroso, no ostalo je previše otvorenih pitanja i administrativnih prepreka prije nego što raspoloživa sredstva stignu do realne ekonomije. Ni tri desetljeća članstva nisu bila dovoljna Grčkoj za uvježbavanje discipline brzog, efikasnog i sa zakonima usklađenog planiranja i trošenja fondovskog novca. Ovaj posao sređivanja sustava “ide od vrha naniže”, ustvrdio je predsjednik Komisije najavljujući detaljno pretresanje sustava. Grčka nije jedina koja će tražiti promjene - i one su tolike da su sve snažniji pozivi da EK imenuje posebnog povjerenika – i, naravno, pripadajući mu resor Opće uprave – za problematične zemlje. Grčka će također pokrenuti velike javne radove te ulaganja u energiju, a najviše se očekuje od Heliosa, sunčevih kolektora. Prema Svjetskom ekonomskom forumu baš će energija predstavljati izvor nove

vrijednosti i radnih mjesta, jer bi unos u sveopće poboljšanje bio respektabilnih osam posto. Europa još uvijek stoji Europa se još nije ozbiljno pokrenula: analiza Deutsche Banka vidi rast američkog gospodarstva nošen kreditima, čega na europskoj strani još uvijek nema. Krediti tek trebaju krenuti. Razlika je očito i u hrpama svježe tiskanih dolarskih novčanica koje se dobivaju po bankama širom svijeta. Tiskara u Washingtonu radi prekovremeno i nekažnjeno, no euri su rijetko svježi ispod preše jer je ECB odolio pozivima za masovnom produkcijom banknota. U Barrosovom se pismu – rekapitulaciji predstojećih poslova (objavljenom s očitom namjerom smirivanja nervoznih tržišta, ali i privlačenja zainteresiranih ulagača) - među prioritete stavlja smanjivanje nezaposlenosti mladih. Zadatak je i naći odgovor kako ubrzati apsorpciju europskih fondova, bitnu u tvrdim okvirima poslovanja koje zahtijeva europski sustav “i uvećati im utjecaj na realnu ekonomiju”. (Ili, dosta smo ulagali u stadione, vrijeme je za ulaganje novca u proizvodne tvrtke.) Među opcijama je, zanimljivo, i “veća centralizacija”. Nema više sigurnog radnog mjesta Nizozemska državna agencija za zapošljavanje objavila je procjenu koja potvrđuje da je zajamčeno radno mjesto kolateralna žrtva krize. Lani je u zemlji od 16 milijuna stanovnika i sa stopom nezaposlenosti od niskih 5,8 posto (iako je to za Nizozemsku visok postotak i prava je nezaposlenost zamaskirana popularnim skraćenim radnim vremenom) svega 2000 zaposlenih dobilo ugovor o stalnom zaposlenju! Godinu ranije 83.000 ljudi potpisalo je ugovor o radu s poslodavcem. Istovremeno, narastao je broj ugovora na određe-

no vrijeme, sa 227.000 na 368.000. U zemlji se uvriježila praksa da se ugovori na kratke rokove, uglavnom na godinu dana, obnavljaju ali ne zamjenjuju stalnim poslom. Zastupnica Stranke rada Mariette Hamar komentirala je promjene tvrdnjom “radnici su sve češće zamjenjiv, fleksibilan dio proizvodnog procesa”, a sindikati su ih protumačili kao “poziv na otrežnjenje”. Sve skupa, ovo će voditi izmjenama nekih domaćih zakona, naročito propisa o otkazima. Nizozemska je pravilo – a ne izuzetak. U zemljama EU-a danas je bez posla više

Novca je dovoljno, no ostalo je previše otvorenih pitanja i administrativnih prepreka prije nego što raspoloživa sredstva stignu do realne ekonomije od 24 milijuna ljudi ili 10,1 posto stanovništva. U eurozoni je postotak nezaposlenih stigao do rekordnih 10,7 posto – u što su ugrađeni rasponi od Austrije sa četiri i Španjolske sa 23,3 posto nezaposlenih. U siječnju ove godine u EU-u je bez posla bilo 5,5 milijuna mladih (za statistiku su to svi ispod 25 godina), za godinu dana broj im se povećao za 269.000, odnosno svaki peti je silom prilika neradnik. Razlike su drastične i kreću se od 7,8 posto u Njemačkoj (gdje je ukupna nezaposlenost 5,8 posto) do polovine u Španjolskoj i svega nešto manje (48 posto) u Grčkoj. Sve manje posla u proizvodnji Eurostat je nedavno analizirao trendove u zapošljavanju i našao da već skoro dva desetljeća sustavno pada broj zaposlenih u proizvodnoj ekonomiji. Ova je kategorija radnika najteže pogođena krizom – između 2008. i 2010. godine broj zapo-

slenih je smanjen za 14,4 posto. U 2009. i 2010. godini doslovno je u svakoj državi članici EU-a pao broj zaposlenih u industrijskoj proizvodnji. Godina 2009. bila je najteža, na Baltiku, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Španjolskoj posao je izgubio svaki deseti radnik. U vremenima uoči krize gospodarski je rast obilježila živahna aktivnost građevinarstva i usluga. Za četiri godine, počevši od 2004., broj zaposlenih je povišen 15 posto. S krizom je došao udarac sa smanjenjem broja radnika za skoro 17 posto u građevinarstvu i skoro četiri posto u uslugama. Izuzeci su Poljska i Njemačka gdje struka nije osjetila krizu. Najviše su stradale nove članice, u baltičkoj trojci, Bugarskoj i Rumunjskoj porast zapošljavanja u građevinarstvu uoči krize bio je dvoznamenkast – i toliki je postotak izgubljenih radnih mjesta. Građevinarstvo se nije oporavilo, usluge jesu jer je broj radnika u drugom kvartalu prošle godine povećan za 1,1 posto, ali je još uvijek 2,8 posto ispod rekordne razine uoči izbijanja krize. Oporavak usluga Neke su se kategorije postupno oporavile, najvitalnijima su se pokazale administrativne usluge, informacije i komunikacije te znanost i tehničke struke. Kriza nije dotaknula ni zaposlene u energetici. S druge strane, još se gube radna mjesta u građevinarstvu, proizvodnji (pogotovo duhanskoj i tekstilnoj industriji s četvrtinom radnika manje nego uoči krize) i rudarstvu. Nakon privremenog nokauta oporavile su se poštanske i dostavljačke usluge. Većina kategorija ipak doživljava porast zapošljavanja. Izuzeci na razini cijele zajednice, gdje rasta još nema, su rudarstvo, crpljenje nafte i rafinerije, industrija pića, duhana i proizvodnja papira, tisak, građevinarstvo, trgovina automobilima i audiovizualna produkcija.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa.eu

Održavanje letjelica Letiště Praha, a. s., Prag, Češka, traži nabavu usluga održavanja letjelica. Natječaj je otvoren do 19. ožujka, a prijave na češkom jeziku predaju se na Letiště Praha, a. s., 28244532 K Letišti 1019/6, Contact point(s): Letiště Praha, a. s. For the attention of: Daniela Urbanová, 160 08 Praha 6, Czech Republic, daniela.urbanova@cah.cz. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Građevinski radovi Società metropolitana acque Torino SpA, Torino, Italija, traži izvođača radova na akvaduktu. Natječaj je otvoren do 10. travnja, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na Società metropolitana acque Torino SpA, corso XI Febbraio n. 14, 10152 Torino, Italy, appalti@smatorino.postecert.it. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Stupovi Elia Asset s.a, Diegem, Belgija, traži betonske stupove za električne vodove. Na-

tječaj je otvoren do 15. ožujka, a prijave na engleskom, francuskom ili flamanskom jeziku predaju se na Elia Asset s.a. Culliganlaan 1G, Prater Building, For the attention of: Frederik Seghers, 1831 Diegem, Belgium, frederik.seghers@elia. be. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Usluge u građevinarstvu Ministère d’État de Monaco, Monaco, traži nabavu arhitektonskih, stukturalnih, inženjerskih i nadzornih usluga. Natječaj je otvoren do 15. svibnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Ministère d’État de Monaco, direction de la prospective, de l’urbanisme et de la mobilité, 23 av. Albert II - BP 609, Principauté-de-Monaco Contact point(s): direction de la prospective, de l’urbanisme et de la mobilité, For the attention of: Manzone Jean-Michel 98013 Monaco, Monaco, prospective@ gouv.mc. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Medicinska oprema i materijal Health care institution Grodno Regional Clinical Hospital, Grodno, Bjelorusija, traži nabavu medicinske opreme za imunološki i dijagnostički odjel bolnice, kao i nabavu potrošnog materijala. Prijave za natječaj predaju se na ruskom, engleskom ili bjeloruskom jeziku do 29. travnja, na adresu Health care institution Grodno Regional Clinical Hospital, Bulvar Leninskogo Komsomola 52, For the attention of: Vasilenka Ihar, 230017 Grodno, Belarus, regclinic@mail.grodno.by. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Inženjerski dizajn Statens vegvesen Region øst Postboks, Lillehammer, Norveška, traži nabavu okvirnog sporazuma o inženjersko-dizajnerskim uslugama u Oslu i Akershusu. Natječaj je otvoren do 20. travnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Statens vegvesen Region øst Postboks 1010 Contact point(s): Ressursavdelingen, For the attention of: Birgitte Rodum, 2605 Lillehammer, Norway, birgitte.rodum@vegvesen.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Prirodni plin

Castlereagh Borough Council Civic Centre, Belfast, UK, traži nabavu prirodnog plina. Natječaj je otvoren do 26. travnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Castlereagh Borough Council Civic Centre, 1 Bradford Court, Upper Galwally, Castlereagh For the attention of: Mark Pearson, BT8 6RB Belfast, United Kingdom, markpearson@castlereagh.gov.uk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Specijalni brodovi Archi Limenon Kyproy Tach, Leykosia, Cipar, traži nabavu specijalnih brodova. Natječaj je otvoren do 20. travnja, a prijave na grčkom ili engleskom jeziku predaju se na Archi Limenon Kyproy Tach. Thyr. 22007, Kypros Contact point(s): Genikos Dieythyntis, For the attention of: Giannakis Kokkinos 1516, Leykosia, Cyprus. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. PR, istraživanje i oglašavanje (20120112035) Bosanska tvrtka specijalizirana za istraživanja, strateško planiranje, dizajn, medijsko planiranje, PR, oglašavanje i produkciju nudi podugovarateljske usluge. Proizvodi za njegu djece i namještaj (20120112030) Španjolska tvrtka kao vodeći proizvođač proizvoda za njegu djece i namještaja za djecu traži distributera. Graditeljstvo (20120112019) Bosanska tvrtka specijalizirana za graditeljstvo traži partnere za trgovačko-posredničke usluge i nudi podugovarateljske usluge. Tvrtka će uskoro započeti proizvodnju PVC i metalnih dijelova u svom novom postrojenju.

Izolacija i vodootporni materijal (20120112014) Turska tvrtka specijalizirana za izolaciju terasa i proizvodnju vodootpornog materijala traži distributere za svoje proizvode.

Obrada metala (20120112021) Bosanska tvrtka za obradu metala traži posredničke usluge, nudi/traži recipročnu proizvodnju i podugovarateljske usluge. Rješenja za korištenje zraka i vode (20120111013) Talijanska tvrtka specijalizirana za dizajniranje i proizvodnju sustava i rješenja za korištenje vode i zraka (za kućnu, komercijalnu i industrijsku upotrebu) traži partnere za širenje poslovanja. Tvrtka dizajnira i gradi jednostavna i kompleksna sustavska rješenja uz korištenje inovativne tehnologije. Obrada metala, proizvodi od čelika (20120105009) Mađarska tvrtka specijalizirana za obradu metala i proizvodnju proizvoda od čelika traži agente i distributere, te zastupnike za svoje proizvode. Tvrtka također nudi podugovaranje i eksternaliziranje aktivnosti, te traži partnere za recipročnu proizvodnju.

Proizvodnja i obrada metala (20120111002) Bosanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i obradu metala i strojeva traži trgovačko-posredničke usluge, nudi/ traži joint venture i nudi/traži recipročnu proizvodnju. Tečaj poslovnog engleskog (20120110025)

Britanska tvrtka specijalizirana za tečajeve engleskog jezika traži agente, nudi učenje i svladavanje jezičnih vještina (poslovni engeski) tvrtkama na području Europe. Tehnologije i proizvodi u građevini (20120109014) Talijanska tvrtka specijalizirana za dizajn i razvoj proizvoda i tehnologija u građevini (za ceste, autoceste, pruge, platforme, zgrade) traži agente na području Istočne Europe za distribuciju i suradnju.

Drvene konstrukcije i kuće (20120106008) Turska tvrtka za inženjerstvo i proizvodnju drvenih konstrukcija i drvenih kuća traži/nudi trgovačko posredništvo i nudi podugovarateljske usluge. Zainteresirana je i za partnere za joint venture i recipročnu proizvodnju. Građevinski materijal za podove i zidove (20120110013) Ruska tvrtka specijalizirana za proizvodnju građevinskog materijala za podove i zidove traži distributere i partnere za recipročnu proizvodnju. Proizvodnja kreveTA (20120104033) Francuska tvrtka specijalizirana za proizvodnju kreveta s dobrom reputacijom na EU tržištu i vrhunskim tapeciranim okvirima za krevete traži partnere za suradnju u obliku podugovaranja/eksternaliziranja ativnosti.

Tehnologije za dekoraciju interijera (20120104006) Mađarska tvrtka specijalizirana za posebne dekoracijske tehnologije za dekoraciju interijera (dekoracija u obliku freske, zidni tattoo, naljepnice za zidove) traži partnere za franšizu ili trgovačke posrednike za distribuciju njihovih proizvoda i tehnologija.

www.een.hr

12. ožujka 2012.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_en.cfm. Adapter za utičnicu, Tapon de Goma, brand Phimax, Ref. 91434, kod 6882009914342. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer kontakti uzemljenja nisu ispravno napravljeni pa postoji opasnost od električnog udara. Proizvod nije u skladu sa standardom UNE 20315. (slika 1) Kostim ninja, brand BT-Boys Toys, model BT36542, barkod 8422562365427. Proizvod nije u skladu sa standardom

Rio Keratin. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži 3,5 posto formaldehida koji nije u skladu s direktivom o kozmetičkim proizvodima 76/768/EEC. (slika 5)

EN 71-2 jer je maska napravljena od materijala koji lako gori i brzo izgara. (slika 2) Reflektirajuća jakna, brand Top Accs, batch broj FD070316, barkod 8414569490202. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer reflektirajući materijal nije adekvatne kvalitete za proizvod klase 2 kako je navedeno u opisu proizvoda. Kao klasa 1 nije u skladu s namjenom za koju bi se proizvod trebao koristiti. Proizvod nije u skladu s di-

6 7

8 rektivom o osobnoj zaštitnoj opremi i standardom EN 471. (slika 3) Igračka Pčelica Maja, brand SD Toys, oznaka modela Gencod FAB 8437009800612 REF MAG 7286405. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer ima malih dijelova koji lako otpadaju s njega. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 71-1. (slika 4) Proizvod za njegu kose Brazilian Keratin Treatment Step 2 Grape Extract, brand

Dječja kombinirana kolica, brand Pireus Lux. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer postoji velika opasnost za ozljede prstiju među dijelovima kolica koji su otvorena na dodir djetetu. Unutrašnji dio kolica je prenizak pa postoji opasnost da dijete ispadne iz njih. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 1888. (slika 6) Automobil Kia model Sportage 1.7 CRDI, proizvedeni od listopada 2010. do travnja 2011. s VIN brojevima od U5YPC8****L019910 do U5YPC8****L065395. Vakuumska pumpa servo upravljača nije dobro postavljena pa postoji mogućnost otkazivanja serva volana i kočnice. (slika 7) Motocikl Suzuki, model V-Storm DL650A, DL650ASE i DL650EXP, modeli za 2012. godinu serijskih brojeva JS1C7111100100314 do JS1C7111100105723. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer se prekidač kočionog svjetla pri stiskanju prednje kočnice može ne uključiti i izazvati sudar s vozilom koje vozi iza motocikla. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama

Upite o ovim ponudama i potražnjama možete uputiti na een@bicro.hr.

Tvrtka je otvorena za različite oblike suradnje.

Uređaji za njegu i oblikovanje kose (Ref: 12 GB 41n7 3O1L) · Tvrtka iz Velike Britanije proizvodi proizvode za osobnu njegu. Traže uređaje, aparate i metode za njegu i oblikovanje kose. To bi nadopunilo postojeća kemijska rješenja, pa čak ih i zamijenilo, u kućnom okruženju. Tip suradnje može varirati i ovisi o stupnju razvoja. Britanska tvrtka ima sredstva za razvoj proizvoda i globalno lansiranje.

Senzori protoka za tvari koje sadrže šećer (Ref: 11 RU 86FG 3K8D) · Inovativan MSP iz regije Kaluga razvija i proizvodi opremu za fizičko-kemijsko pročišćavanje i koncentraciju rješenja koja sadrže šećer. Tvrtka traži proizvođače komponenti (senzora) za komercijalni ugovor s tehničkom pomoći. Preferira tehnologiju koja je spremna i već na tržištu.

U potrazi za novim tehnologijama isporuke kože i metoda za procjenu (Ref: 11 0213 BE 3LJP) · Multinacionalna tvrtka sa sjedištem u Bruxellesu i aktivnostima s robom široke potrošnje traži nove tehnologije isporuke kože i metoda za procjenu. Tvrtka želi identificirati ta rješenja da bi ih primijenila na nove proizvode za njegu kože i kose.

Automatski sustav čišćenja začepljenja u procesu sijanja paprike (Ref: 11 ES 23C6 3NSD) · Tvrtka koja traži ovu tehnologiju smještena je na jugoistoku Španjolske, u regiji s dugom tradicijom u sektoru proizvodnje paprike. Njena aktivnost je posvećena proizvodnji začina, uglavnom paprike i šafrana. Traže sustav za sijanje paprike kojim bi se prevladao postojeći problem začepljenja u sijanju

paprike zbog toga što je to mastan proizvod. Očekuju kontakt s tvrtkom kako bi postigli komercijalni ugovor s tehničkom pomoći. Oprema za proizvodnju češnjaka u prahu (Ref: 12 EE 21C0 3O0O) · Tvrtka iz Estonije koja se bavi uzgojem češnjaka traži opremu za proizvodnju češnjaka u prahu, granulama i pahuljicama. Kapacitet proizvodnje češnjaka u prahu bi trebao biti u prosjeku 250.000 kg/godinu. Partner bi trebao imati iskustva u osiguravanju slične proizvodne linije. Traži se najviša kvaliteta krajnjeg proizvoda budući da su ciljne skupine farmaceutske tvrtke i sektor proizvodnje hrane. Tražena tehnologija treba biti potpuno razvijena i već na tržištu. Rješenja praćenja i upozorenja u prevenciji poplave (Ref: 11 FR 35K8 3M37) · Francuska tvrtka specijalizirana

za praćenje hidroloških pojava razvila je specifične aplikacije za praćenje prirodnih i industrijskih rizika poplava. Tvrtka je sada u potrazi za partnerima koji mogu predložiti inovativna rješenja usluge i tehnologije u lancu praćenja vode. Traži se tehnička suradnja i komercijalni ugovor kako bi se integrirala njihova rješenja u srednje i velike projekte. Bespilotno površinsko vozilo koje kao pogonsku tehnologiju koristi obnovljive izvore energije (Ref: 12 KR 9A9E 3NTT) · Korejski MSP koji proizvodi industrijsku automatizaciju i sustave kontrole traži BPV (bespilotno površinsko vozilo) tehnologiju koja koristi prednosti obnovljivih izvora energije. Konkretno, tvrtka traži tehnologiju koja djeluje kao učinkovito i ekonomično plovilo, te ima visoku iskoristivost prostora. Traži licencu i tehničku suradnju.

enterprise europe

12. ožujka 2012.

Istraživanje tržišta - značaj, koristi i alati Treći besplatni trening o poduzetništvu Istraživanje tržišta - značaj, koristi i alati održat će se u Vukovaru, 13. ožujka u sklopu projekta InECo (Inovativno umrežavanje i gospodarska suradnja područja gradova Tuzle i Vukovara), koji financira EU. Trening je namijenjen predstavnicima malih i srednjih poduzeća kao i svima onima koji žele započeti samostalan posao. Na treninzima se raspravlja o raznim temama kao što su kontrola stresa, komunikacijske vještine, motivacija, poslovno odlučivanje, prodajne i marketinške vještine... Izradu programa radionica i izvedbu provodi Tera Tehnopolis kako bi pružio pomoć poduzetnicima u stjecanju znanja i vještina za uspješno upravljanje, kao i poticaj potencijalnim poduzetnicima na osnivanje vlastitog posla. Program se sastoji od 10 modula,

a teme koje će se obrađivati u narednom razdoblju su: Marketing - alati ispitivanja tržišta; Marketing - inovativne strategije i IT tehnologije; Strategija razvoja malog i srednjeg poduzetnika; Financiranje - izvještaji, cash-flow, oporezivanje; Operativno upravljanje - upravljanje kvalitetom; Strateško upravljanje - konkurentnost i inovacije; Strateško upravljanje - e-biznis. Nakon završetka edukacije, sudionici će imati priliku nastaviti svoj poslovni put u poduzetničkom inkubatoru Vukovar. Inkubator će omogućiti poduzetniku razvijanje ideje i pokretanje poslovanja, uzorkovanje, zaštitu ideje, pronalaženje strateškog partnera ili investitora. Ako želite naučiti nešto više o gerilamarketingu, marketinškom informacijskom sustavu i ostalim zanimljivim temama vezanima uz istraživanje tržišta i marketing, možete se prijaviti na mail: kristina.glumac@vukovar.hr.

Natječaj za pristupačan Yapi - TurkeyBuild 2012, Poslovni susreti u Istanbulu turizam najvećem sajmu građevinskog sektora. U prošloj godini na njemu je izlagalo više od 1100 domaćih i stranih tvrtki, a posjetilo ga je više od 111.000 poslovnih korisnika. Sajam se prostire na 81.000 četvornih metara, a sastoji se od 12 dvorana i otvorenog prostora. Više podataka o poslovnim susretima može se pronaći na http://www.een-b2b.org/ trbuild2012/ShowContent.aspx?id=162. Poslovni susreti održat će se 3. i 4. svibnja. Više podataka o sajmu može se naći na www.yemfuar.com/English. aspx?Sid=2017. Enterprise Europe Network Istanbul (IST BUSSINOVA - Istanbul Chamber of Industry) i YEM Fair organiziraju brokerage susret na TurkeyBuildu -

Detaljne informacije moguće je dobiti na Mehmet Akif Meral |trbuild@iso.org.tr Chamber Of Industry Enterprise Europe Network, İstanbul.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a

Otvoren je natječaj Europska destinacija izvrsnosti - Pristupačan turizam. Tim se projektom želi potaknuti nacionalne uprave zadužene za turizam ili druga javna tijela da odaberu jednu EDEN destinaciju izvrsnosti. Predlaže se nagraditi one destinacije koje su razvile turističku ponudu na temelju općeg pristupa za turiste bez obzira na fizička ograničenja, invaliditet ili dob turista. U odabiru će se pratiti i sljedeći aspekti pristupačnosti:  Destinacije bez barijera (infrastruktura i objekti);

 Prijevoz (zrak, zemlja i more, pogodno

za sve korisnike); Visoka kvaliteta usluga (obučeno osoblje);  Aktivnosti, izložbe, atrakcije (omogućeno sudjelovanje u turizmu za sve);  Marketing, booking sustavi, web stranice i usluge (informacije dostupne svima). Dokumentacija se nalazi na web stranici http://ec.europa.eu/enterprise/ newsroom/cf/itemdetail.cfm?item_ id=5791&lang=en. 

23. ožujka - Tourism@GAST 2012, Split 27. ožujka - Nacionalna klasterska konferencija i poslovni razgo12. ožujka - Poslovni susreti u okviru sajma delikatesa i fine hra- vori, Pečuh, Mađarska ne TAVOLA 2012, Kortrijk, Belgija 27.-29. ožujka - Prva međunarodna konferencija Unapređivanje 13. ožujka - Trening o poduzetništvu, Vukovar zaštite okoliša u poslovanju kroz Europsku poduzetničku mre14. ožujka - Intelektiv - Konferencija o intelektualnom vlasnišžu, Osijek tvu, Zagreb 3.-4. svibnja - YAPI -TURKEYBUILD 2012, Poslovni susreti, Istan 14. i 15. ožujka - IPARD Info dani, Slavonski Brod bul, Turska 21. ožujka - Korea Eureka Day, Bruxelles, Belgija 22.-23. ožujka - Prvi dunavski financijski dijalog, Beč, Austrija 21.-23. svibnja - BioMed Israel, Tel Aviv, Izrael

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3718, 12. ožujka 2012.

( 5 godina

postoji Aspalathos u Hrvatskoj

Aspalathos, Podstrana

( oko 10 predavača zapošljava Studilica

CENTAR ZA PODUKU STUDILICA, Zagreb

Za Ruse s ljubavlju

Grupnim instrukcijama protiv sive ekonomije

Olga Kliškinić, direktorica i vlasnica agencije Aspalathos

Ova je agencija specijalizirana za ruske goste, a uz dobrodošlicu pruža im i sve informacije potrebne za sadržajan boravak u Hrvatskoj

Predavači su plaćeni po učinku odnosno po prolaznosti kako bi se dodatno potrudili gradivo objasniti polaznicima

akon što je niz godina radila kao turistički vodič, Ruskinja Olga Kliškinić prije pet godina je osnovala tvrtku Aspalathos - turističku agenciju koja radi za rusko i ukrajinsko tržište, a pored agencijskih poslova njena vlasnica zastupa i ruske investitore u Hrvatskoj. Trenutačno je u tvrtki zaposleno dvoje ljudi, ali Aspalahtos se u svom poslovanju oslanja na usluge niza tvrtki i obrta u Hrvatskoj. Turistička agencija započela je s radom godinu dana nakon otvaranja Hotela Le Meridien Lav u kojem se nalazi i njen poslovni prostor. Ta, u početku klasična agencija, s vremenom se specijalizirala za pružanje usluga gostima s ruskog govornog područja tijekom njihova boravka u Hrvatskoj. “Odmah sam znala da u Rusiji ima gostiju koji su gladni putovanja i novih doživljaja. Riječ je o gostima koji u pravilu ne pitaju za cijenu, nego im je važan što sadržajniji boravak. Rusi se odlično pripremaju za putovanja i uglavnom znaju koje znamenitosti i

lokalitete žele posjetiti. U poslovanju s Rusima ključno je osigurati odličnog turističkog vodiča. Ukoliko pogriješite s izborom vodiča, nećete kasnije moći lako ispraviti pogrešku”, ističe Olga Kliškinić, direktorica i vlasnica agencije Aspalathos. Sjajna suradnja Kad je uvidjela da njena agencija nema kapaciteta za dovođenje gostiju i pružanje usluga rezervacije smještaja, odlučila je posvetiti se gostima na drugačiji način - organizirati im doček, informirati ih o tome što mogu dobiti besplatno, gdje im je naj-

Agencija Aspalathos zastupa i pojedine ruske investitore u Hrvatskoj bolje otići na ručak, večeru... Potom se fokusirala i na organiziranje izleta, pa čak i organizaciju regata. “Imam dogovor s nekim ruskim agencijama da im informiram goste i da im moja agencija daje sa-

vjete kako se ponašati u Hrvatskoj. Zanimljivo je da ruski gosti vole ići u restorane u koje idu domaći ljudi. Izlete im organizira moja agencija. Mi imamo izuzetne vodiče koji su gostima uvijek na usluzi. Primjera radi, neki gosti postali su zadovoljni tek kad smo ih u suradnji sa Stipom Božićem odveli da razgledaju staništa šišmiša. Ipak, u načelu ruski gosti su najzadovoljniji gastronomskom ponudom dalmatinskih konoba”, pojašnjava Olga Kliškinić. Vlasnica Aspalathosa posebno ističe suradnju s Leom Lemešićem koji organizira izlete jedrilicom uz ručak u bračkoj uvali Lučica. Iz te suradnje došlo se na ideju da se organizira regata za menadžere Gazproma za koje Aspalathos organizira team building. Regata je humanitarnog karaktera, i svaki put se odabere ustanova kojoj pobjednik regate uručuje ček. Inače, agencija Aspalathos zastupa i pojedine ruske investitore u Hrvatskoj, a Olga Kliškinić vodi i nekoliko projekata vezanih uz poslovanje s nekretninama. (J.V.)

ada je Mihael Arlović, 20-godišnji student Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, roditeljima poslao detaljan poslovni plan za svoj centar za poduku Studilica tražeći njihovu potporu, bili su iznenađeni, ali i ponosni. Ovaj mladi poduzetnik, vlasnik tvrtke Inveni plus koja je pokrenula projekt Studilica, sada već dva mjeseca uspješno zapošljava desetak predavača koji drže grupne instrukcije, pripreme za kolokvije i upise na fakultete. Uz roditeljsku pomoć opremio je prostor od 120 metara četvornih metara u koji je smjestio tri učionice. “Najtraženiji predmeti su matematika i ekonomski predmeti te različiti tehnički predmeti, a tu su još i kemija te jezici. Prema potrebi ćemo i širiti program, a već sam u pregovorima s nekoliko predavača”, najavljuje Arlović. Na ideju pokretanja centra je došao čitajući istraživanje o razmjerima sive ekonomije u toj djelatnosti. Iznenadila ga je i cijena koja nije prilagođena učeničkom i stu-

dentskom standardu, a uz to zapravo ne postoji nikakvo jamstvo da će polaznici repeticija ispit i proći, te da veliki iznosi koje daju za instrukcije neće biti bačen novac. Male grupe polaznika “Za razliku od individualnih instrukcija koje znaju stajati i do 100 kuna po satu, cijena grupnih in-

Predavači su birani isključivo na preporuku, a većinom je riječ o asistentima na različitim fakultetima strukcija je oko 25 kuna po satu, što je dosta privlačno za tu populaciju. Grupe polaznika su male te ih obično bude od pet do petnaest. Predavači su plaćeni po učinku odnosno po prolaznosti kako bi se dodatno potrudili gradivo objasniti polaznicima. Nakon završetka ispita za koji se grupa pripremala, zajedno s predavačem pogledam prola-

znost polaznika i tek tada zajedno obračunamo honorar”, objašnjava Arlović princip poslovanja Studilice, čiji je model pohvalan način sprječavanja sive ekonomije u području davanja instrukcija. Kako mu je najvažnija prolaznost, predavače je birao isključivo na preporuku, a većinom je riječ o asistentima na različitim fakultetima čija područja Studilica pokriva. Za sada su u program uvršteni predmeti Građevinskog fakulteta, FER-a, Ekonomije, Prometnog fakulteta, Strojarstva i brodogradnje, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, a u planu je uvođenje novih predmeta. “Na kraju svakog ciklusa proveli smo ankete među polaznicima u kojima su oni ocjenjivali predavače, sadržaj i način predavanja. Ocjene su bile izvrsne. I predavači su primijetili da su polaznici dosta aktivni u nastavi te je interakcija na visokoj razini što se u školi teško može postići”, kaže Mihael Arlović. (A.Š.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Prestaje ugovor o sukcesiji Rok koji je vlada Srbije dala tvrtkama i bankama iz BiH, Hrvatske i Slovenije da reguliraju status svoje imovine u toj zemlji istječe 31. ožujka ove godine, kad se navršava i 10 godina od potpisivanja Međunarodnog sporazuma o sukcesiji, tzv. Aneksa-G. Ukoliko država i njene tvrtke hitno ne poduzmu mjere na zaštiti imovine, više od 1000 objekata vrijednih oko dvije milijarde eura postat će imovina srbijanskih tvrtki i države, upozorila je vlasti dvaju entiteta i države Vanjskotrgovinska komora BiH. Prema evidenciji te komore, najviše objekata u Srbiji ima Šipad komerc sa 52 objekta, knjigovodstvene vrijednosti 90 milijuna maraka. Dvije kompanije pred bankrotom, KTK Visoko i Tvornica Ključ-Šik Sarajevo, imaju 28, odnosno 27 objekata. Agrokomerc u Srbiji ima 21 poslovni objekt, a po pet imaju Rudi Čajavec i Jugoduvan iz Banje Luke te Mladost iz Mrkonjić Grada. Energoinvest se vratio i u Irak Kompanija Energoinvest potpisala je u Iraku više ugovora za izgradnju 36 trafostanica vrijednih 36 milijuna eura. Sarajevska kompanija je vrlo blizu potpisivanja još jednog ugovora o izgradnji bolnice u sjevernom Iraku. Inače, Energoinvest je u Albaniji dobio posao na izgradnji dalekovoda Albanija-Kosovo. Rafinerija pojačava proizvodnju

Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu u vlasništvu ruskog kapitala planira u ovoj godini proizvesti oko 1,5 milijuna tona naftnih derivata, što je za 30 posto više nego lani, stoji u Planu energetske bilance Republike Srpske. Rast proizvodnje projektiran je na bazi rasta izvoza goriva iz te rafinerije.

Privredni vjesnik Broj 3718, 12. ožujka 2012.

( 43,8%

stopa nezaposlenosti (najveća u regiji)

( za još 150 mil €

ovih se dana zadužila Republika Srpska

Nema povišica, ima poskupljenja

Bosni prijeti epidemija grčke gripe U izvješću Svjetske banke za BiH sugerira se smanjenje tzv. loših poreza te se neodrživim ocjenjuju bilo kakvi zahtjevi za rastom plaća, primanja i socijalnih doprinosa Zdravko Latal latal@privredni.hr

osna i Hercegovina zakoračila je u ovu godinu s golemim deficitima i, prema mišljenjima analitičara, ovog proljeća prijeti joj epidemija grčke gripe. Da bude gore, zemlja još nema državnog proračuna za ovu godinu niti se zna kad bi ga mogla dobiti. Naime, vlasti u srpskom entitetu suprostavljaju se povećanju izdataka za funkcioniranje državnih institucija i inzistiraju na tome da proračun bude na razini onog iz 2011. godine, a koji je bio na razini 2010. godine, a taj je pak bio istovjetan onom iz 2009. godine. Takvim stavom dovedeno je u pitanje funkcioniranje državnih institucija, zatim održavanje izbora za lokalne organe vlasti u listopadu, kao i pripreme za organiziranje popisa stanovništva i domaćinstava u narednoj godini. Istovremeno, Narodna skupština RS-a prihvatila je zakonom utvrđeno maksimalno zaduženje od 100 milijuna konvertibilnih maraka za pokrivanje manjka novca u proračunu i plaćanje sta-

rih kredita. Opozicija smatra kako ovo zaduženje potvrđuje da je RS u veoma teškom stanju i da vlasti nemaju rješenja za izlazak iz krize, te da entitet novim zaduživanjem dovode pred bankrot. Uz to, RS se ovih dana zadužio za dodatnih 150 milijuna eura za gradnju prve dionice autoceste Banja Luka-Derventa, odnosno za gradnju 37 kilometara duge dionice Derventa-Prnjavor. Opozicija tvrdi da se proračunska sredstva za najskuplju

Broj zaposlenih se gotovo izjednačio s brojem nezaposlenih i umirovljenika autocestu u Europi, dionicu Banja Luka-Bosanska Gradiška (koja je svečano puštena u promet prošle godine iako nije završena), neće moći vratiti za 88 godina i da ista sudbina čeka i autocestu Banja LukaDerventa. Štrajkaju nastavnici Ništa bolja situacija nije ni u Federaciji BiH u ko-

Svjetska banka: neodrživi zahtjevi U izvješću Svjetske banke pod nazivom Pregled javnih rashoda institucija zaključuje se da je javna potrošnja velika, privreda preopterećena, a da građani istodobno ne dobivaju javne usluge - poput zdravstva i obrazovanja - u skladu sa sredstvima koja se izdvajaju za te namjene. Socijalni programi su skupi, a novac ne stiže do najsiromašnijih. Prema ocjeni Svjetske banke neodrživi su zahtjevi boraca, nastavnika, državnih službenika, te korisnika zdravstvenog osiguranja, jer sredstva koja potražuju prelaze 120 posto raspoloživog novca.

joj vlada strašna nelikvidnost. Nedavno je distribucija Elektroprivrede BiH zbog velikih dugovanja isključila struju hotelu Holiday inn, Studentskim domovima, upravi Gradskog saobraćajnog poduzeća, Tvornici čarapa Ključ, građevinskim tvrtkama Bitumenka, GP Vranica i GP Hidrogradnja te Kulturnom, sportskom i sajamskom centru Skenderija u Sarajevu. U međuvremenu studenti su dobili struju, a nakon podmirenja dugova zasvijetlilo je u Holiday innu i Skenderiji. Zbog niskih plaća štrajkaju nastavnici u osnovnim i srednjim školama, a u znak podrške održan je u cijeloj Federaciji jednosatni štrajk upozorenja. Najveći pro-

blem bosanskohercegovačke ekonomije je golema nezaposlenost. Stopa nezaposlenosti iznosi 43,8 posto i najveća je u regiji. Zbog duga od 53 milijuna maraka bankrot prijeti nekad uspješnoj travničkoj konfekciji Borac, a 1700 radnika će se najvjerojatnije pridružiti vojsci nezaposlenih. Broj zaposlenih se gotovo izjednačio s brojem nezaposlenih i umirovljenika. “Dobri” PDV U izvješću Svjetske banke o stanju u Bosni i Hercegovini vlastima se sugerira da smanje tzv. loše poreze na rad koji opterećuju razvoj ekonomije, a da nedostatak prihoda nadoknade iz nekih drugih “dobrih” pore-

za. Ekonomisti Svjetske banke za zapadni Balkan založili su se za smanjenje socijalnih davanja jer ozbiljno opterećuju gospodarstvo. Oporezivanje radne snage je preveliko i ono treba biti zamijenjeno drugim vidovima oporezivanja. Po Svjetskoj banci, mogao bi se povećati PDV jer je to “dobar” porez i ne dovodi do poremećaja na tržištu rada, a istovremeno promovira izvoz zbog povrata novca. S t a n d a r d & P o o r ’s , svjetska agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga, ocjenjuje da je BiH poslije Turske i Mađarske treća zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi po ranjivosti ekonomije zbog zbivanja u eurozoni.

www.privredni.hr Broj 3718, 12. ožujka 2012.

(

od 20 do 40 centi

otkupna cijena litre mlijeka

( 5,2 mil l vina proda se u inozemstvu

SLOVENSKE AGRARNE PREOKUPACIJE

Stočari kupuju Ljubljanske mlekarne Probleme u agraru može se “desantirati” traktorskim konjskim snagama, a može i snagom zajedničke odgovornosti Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

u Sloveniju s raznih strana naviru potoci jeftinijeg uvoznog mlijeka. Tamošnji proizvođači također ne mogu stoga dobiti za svoje mlijeko cijenu dovoljnu za život lišen briga. Slovenski proizvođači mlijeka nemaju tako dojmljivu mehanizaciju kakva se nedavno mogla vidjeti na hrvatskim cestama. I nisu se upuštali u traktorsko desantiranje poljoprivrednog ministarstva, što ne znači da vlada nema nikakvih briga s njima. Naprotiv, mljekari trenutačno opsjedaju poljoprivrednog i financijskog ministra. S razlogom očekuju logističku podršku u namjeri da svoju egzistencijalnu neizvjesnost učine podnošljivijom – izravnom kupnjom Ljubljanskih mlekarni. Da, najveća slovenska tvrtka za otkup i preradu mlijeka oglašena je za prodaju. Dva paradržavna fonda prodaju svoje udjele, a slovenski proizvođači mlijeka žele ih kupiti. Za Ljubljanske mlekarne zanimaju se i velika

Više domaćeg mlijeka u vrtićima i školama Novi ministar za poljoprivredu i okoliš Franc Bogovič u razgovoru s predstavnicima Gospodarskog interesnog udruženja za mljekarstvo obećao je da će se zauzeti za smanjenje birokratskih prepreka u javnim natječajima, a posebno za to da što više slovenskog ekološki proizvedenog mlijeka nađe put do vrtića i škola. Pohvalio je slovenske mljekare zbog doprinosa stabilnosti tržišta. Mljekarska poduzeća proteklih godina nisu dopuštala veće oscilacije u otkupu. Cijene su varirale između 20 i 40 centi za litru mlijeka. mljekarska imena iz Europe. Tko će biti brži? Strane kompanije imaju novac za kupnju, a slovenski proizvođači mlijeka u okviru cehovske udruge tek prebiru po džepovima da bi saznali koliko imaju vlasti-

Imati svoju mljekaru znači imati poluge za ublažavanje cikličkih udara tog novca, a koliko moraju posuditi od banaka. Najavljena akvizicija sasvim je logična. Imati svoju mljekaru znači imati poluge za ublažavanje cikličkih udara. Uzmi na stranu od natprosječne cijene da bi se imalo za razdoblje kad ci-

jene počnu drastično padati. Slovenskim mljekarima treba samo poželjeti sreću i uspjeh u zajedničkom naumu. Vina zarobljena u cijeni Sreću treba poželjeti i slovenskim vinogradarima koji su također shvatili da im ne vrijedi mnogo sve ono što su dosad postigli u vinogradarstvu i podrumarstvu. Vinari kažu: imamo sve – visokokvalitetna vina, desetak stabilnih vinogradarskih gospodarstava, prestižne vinare te plejadu mladih znanstvenika s odgovarajućom suvremenom opremom za analize i unapređenje cijele djelatnosti. Od 54 milijuna litara vina koliko se proizvede iz jedne ber-

be, u inozemstvo se uspije prodati jedva 5,2 milijuna litara. “Slovensko vinogradarstvo žrtva je razdrobljenih sektorskih interesa”, dokazivao je ovih dana Dušan Brejc, predstavnik Vinske družbe Slovenije. Njegova dijagnoza glasi: sve što smo postigli nekako je raspršeno i nepovezano pa su stoga kvalitetna vina zarobljena u cijeni od samo 1,30 eura za litru. Jednostavno, ne postoji mehanizam koji bi generirao promociju Slovenije kao vinske zemlje. Slovenija nema službenu web stranicu s

informacijama o vinorodnim rajonima, sortama i najboljim berbama. Nema vinskih atlasa i brošura, pa čak ni – logotip! U sljedećih pet godina, apelira Dušan Brejc, treba uspostaviti organizaciju po uzoru na austrijski ÖWM, koja će povezati raspršene interese u više oblike suradnje, a prije svega pomoći promociji Slovenije kao vinske zemlje. U agraru bit će uvijek problema. Pitanje je samo u pristupu: može se probleme desantirati traktorskim konjskim snagama, a može i snagom zajedničke odgovornosti.

Izvrdavanje EU regulative Dramatično je stanje i u slovenskom svinjogojstvu. Prije osam godina bilo je u tovu 620.000, prošle godine samo 250.000 svinja. Od osam velikih uzgajivača preostala su još samo tri. Svako dalje nazadovanje neminovno vodi u raspad infrastrukture u svinjogojstvu koje samo u Prekmurju zapošljava 10.000 ljudi. Svinjogojstvo veže na sebe i respektabilan broj kooperanata, mesara, prijevoznika te ljudi u maloprodaji. Sada je važno zaustaviti eroziju koja po-

činje izravno ugrožavati status matičnog stada u svinjogojstvu. Uzroke za devastaciju svinjogojstva slovenski poljoprivrednici vide u zemljama iz bližeg okruženja. One su sve redom spretnije od Slovenije u elegantnom zaobilaženju regulatornih mjera EU-a. Mađarska je lani konkurentnost svoga svinjogojstva potkovala sa 24 milijuna eura pomoći. Slično su postupile Rumunjska i Bugarska, a Austrija to vješto čini posredstvom agencije AMA.

*vijesti Telekom se nasukao u Makedoniji Zbog katastrofalnog poslovanja podružnice u Makedoniji vodeći slovenski telekomunikacijski operator ostvario je u četvrtom kvartalu četiri milijuna eura gubitka. Na 80 milijuna eura ostvarenog negativnog EBITDA treba dodati 300 milijuna eura prije uloženog novca u preuzimanje i razne dokapitalizacije. Telekomov izlet u Makedoniju neovisni analitičari doživljavaju kao avanturu s nevjerojatnim brojkama za koje bi netko morao odgovarati. Promašaji socijalne politike Na pitanje je li Slovenija socijalna država, Andrej Vizjak, novi ministar za rad, obitelj i socijalnu politiku, odgovorio je potvrdno, ali uz napomenu da se ta politika temelji na pogrešno povučenoj granici između onih koji ne mogu sebi osigurati dostojan život i onih koji to mogu ostvariti svojim radom. “Tvrdim da je razlika između plaće i zbroja mogućih socijalnih potpora premala te da se veliki iznosi proračunskog novca troše za komociju radno sposobnih”, rekao je Vizjak. Najnovije kompjutorsko prosijavanje socijalnih potpora pokazalo je da pomoć prima i osoba koja na svom računu ima milijun eura. Pomoć prima i osoba sa 10.000 eura legalne godišnje zarade ostvarene prodajom otpadnih metala. Porast duga prema inozemstvu Banka Slovenije objavila je privremene podatke o stanju duga. Krajem prošle godine Slovenija je imala 10,8 milijardi eura neto duga prema inozemstvu (30 posto BDP-a). Bruto duga bilo je za 41,9 milijardi eura, odnosno za 117 posto BDP-a.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3718, 12. ožujka 2012.

( 1,84 mil € ( 10 partnera

*vijesti Veća ulaganja u turizam Ulaganja javnog i privatnog sektora u turizam ove godine iznosit će oko 1,1 milijardu kuna ili 37 posto više nego lani - tako bar pokazuju rezultati ankete koju je tijekom veljače provelo Ministarstvo turizma u 28 hotelskih tvrtki. Anketa nije obuhvatila investicije malih i srednjih poduzetnika, te se procjenjuje da će se u pripremu sezone, bez promotivnih aktivnosti, investirati oko 1,5 milijardi kuna. Anketirane hotelske tvrtke u obnovu svojih kapaciteta planiraju uložiti 885 milijuna kuna ili 49 posto više nego 2011. Županije i njihove turističke zajednice te turističke zajednice gradova uložit će ukupno 185 milijuna kuna u turizam, s tim da je najveći iznos namijenjen za infrastrukturu, upravljanje destinacijom, razvijanje novih proizvoda i promociju. Novi online kanal prodaje Novom razvojnom strategijom online touroperator adriatica.net usmjerit će se na strana emitivna tržišta i omogućiti izravnu prodaju tzv. tailor made proizvoda individualnim putnicima koji posjećuju Hrvatsku. Aranžmani prilagođeni domaćim putnicima dostupni su putem stranice www. atlas.hr. Ta je stranica uvrštena među vodeće online kanale prodaje na hrvatskom tržištu za inozemnu, ali i domaću turističku ponudu. Pasionska baština u Zagrebu Ovogodišnja manifestacija Pasionska baština održat će se od 24. ožujka do 4. travnja u Zagrebu u organizaciji istoimene udruge. Ta je manifestacija spoj niza likovnih, glazbenih, kazališnih, književnih i folklornih obrada vezanih uz Kristovu muku i uskrsnuće, a održavat će se u Muzeju Mimara te u brojnim crkvama. Pasionska baština prvi je put održana 1992., a od 1998. uključena je u europsku asocijaciju Europassion.

vrijedan projekt Revitas

s obje stane granice uključeno u projekt

Projekt Revitas

Oživljavanje istarskih priča i legendi Kako bi se dodatno unaprijedila ponuda istarskog zaleđa, pokrenut je projekt njegove revitalizacije sufinanciran sredstvima Europske unije Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ako je Istra najturističkiji dio Hrvatske, ipak je potrebno dodatno unaprijediti ponudu u njenom zaleđu. Stoga je potkraj 2009. pokrenut prekogranični projekt Revitas - Revitalizacija istarskog zaleđa i turizma u istarskom zaleđu, sufinanciran sredstvima Europske unije kroz IPA Program prekogranične suradnje Slovenija-Hrvatska 2007.-2013. Provedba projekta završit će potkraj ožujka jer su do sada provedene gotovo sve planirane aktivnosti. U taj projekt uključeno je 10 partnera s obje strane granice: Grad Kopar koji je ujedno vodeći partner, Istarska županija, Općina Izola, Općina Piran, Zavod za zaštitu kulturne baštine Slovenije - ispostava Piran, Grad Buzet, Grad Poreč, Turistička zajednica Istarske županije, Općina Svetvinčenat te Grad Vodnjan.

Projekt se provodio na području slovenskog i hrvatskog dijela Istre tijekom 30 mjeseci, a bio je težak 1,84 milijuna eura

Pokrenut je i projekt Istria Inspirit s intencijom da se u Istri osmisle atraktivni i interaktivni izletidoživljaji od čega je 85 posto sufinancirano IPA sredstvima, dok je udio partnera iznosio 15 posto. “Razvoj modela revitalizacije zaleđa Istre, lokalne akcije i uključivanje u turističku ponudu, integrirani razvoj turističke infrastrukture i ljudskih resursa te komunikacija i informiranje javnosti bili su dijelovi toga projekta. Njime je izrađena metodologija revitalizacije ruralnog područja, a stvorena je zajednička prekogranična studija modela revitalizacije unutrašnjosti Istre”, rekla je Cristina

Vojić Krajcar, voditeljica Revitasa. Dodala je kako su glavni elementi Studije metode obnove, ponude i promocije objekata kulturne baštine te revitalizacije starogradskih jezgri, ponajprije očuvanje izvorne suhozidne gradnje. Uređene starogradske jezgre Na području slovenskog dijela Istre kroz projekt Revitas uređene su tri vrste putova i 10 odmorišta, dok je na području hrvatskog dijela Istre raskrčeno 20 kilometara biciklističkih i pješačkih staza na području etno-arheološkog parka Vodnjanštine. Postavljena je signalizacija, a uređeno je i pet odmorišta. Osim toga, radilo se i na revitalizaciji starogradskih jezgri unutrašnjosti Istre. Tako je do sada obnovljen trg u Toplovcu te kvadratna kula kaštela Morosini-Grimani u Svetvinčentu. Uspostavljeno je šest info centara, i to Kopar-Sv.Anton, Piran, Izola, Poreč, Buzet, Sve-

tvinčenat te 20 info točaka s info kioscima. Uz ostalo, organizirano je 23 događaja s ciljem promocije Istre kao jedinstvene turističke destinacije, uz degustacije proizvoda, promocijske i edukativne radionice te ostale manifestacije u info centrima i starogradskih jezgrama. “S ciljem razvoja integriranih prekograničnih turističkih promotivnih proizvoda izdana je fotomonografija o freskama uz DVD, dva vodiča o starogradskim jezgrama te kulturnim i prirodnim znamenitostima unutrašnjosti Istre na šest jezika, DVD o projektu, deplijani, razglednice, plakati, knjiške oznake te reprint brošure projekta Heart of Istria”, istaknula je Cristina Vojić Krajcar. Putovanje kroz vrijeme No, osim Revitasa pokrenut je i projekt Istria Inspirit s intencijom da se u Istri osmisle atraktivni i interaktivni izleti-doživljaji koji bi turistima

omogućili da iskuse nešto novo i autentično. Idejni tvorac tog projekta je Manuela Hrvatin iz Istarske županije, a podupiru ga Istarska županija, tamošnja turistička zajednica, Istarska razvojna turistička agencija (IRTA) i ostali partneri iz gospodarstva. Projekt Istria Inspirit osmišljen je kao putovanje kroz vrijeme unutar čega će gostu biti ponuđeno devet različitih atrakcija: od posjeta kaštelima, rimskim vilama, starogradskim jezgrama i muzejima do sudjelovanja na rimskoj gozbi, srednjovjekovnom pogubljenju, baroknom balu i boravka u crnom rudniku. Turisti će moći i sami sudjelovati u uprizorenjima istarskih priča i legendi. “Projekt će predstavljati važan iskorak u dosadašnjoj turističkoj ponudi u turizmu Istre jer će se njime naglasiti interakcija kulture i turizma”, zaključila je Cristina Vojić Krajcar.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3718, 12. ožujka 2012.

( 1 mlrd kn godišnje ( 25 mil kn u 2 godine ukupan proračun svih državnih IT projekata

platio HZZO liječnicima - za pokojnike

Informatizacija države

Parić: Prestanimo građane vući za nos Hrpu stvari smo kupili, a ne znamo što ćemo s njima. Imamo 2000 baza podataka na 4,5 milijuna stanovnika. Samo Ministarstvo uprave ima 250 baza podataka. To je katastrofa, kaže Darko Parić, pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

kupan proračun svih državnih IT projekata godišnje iznosi milijardu kuna. Međutim, taj novac često biva utrošen na održavanje hladnog pogona nekih sustava za koje se ne zna čemu služe ili, primjerice, računalne licence. K tomu, sustav državne uprave ima 200 registara, 2000 baza podataka koji su prilično nepovezani i bez središnjeg nadzora. Darko Parić, pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku, ističe kako tu milijardu kuna treba promatrati kao ulaganje, a ne kao trošak. “Država je jako loš gospodar onoga što ima i to je problem. Ne želim ulaziti u priču što je do sada napravljeno i plaćeno. Želim da ono što država ima, to i radi”, kaže Parić. Objediniti podatke Stoga je suradnja s privatnim IT sektorom koji sudjeluje u informatizaciji državne uprave za njega partnerski odnos. “Smatram da bez obzira na to tko je na vlasti, država mora biti debelo

uključena u cjelokupnu priču razvoja vlastitog hardvera i softvera. Do sada je bio problem, koji ističem kao loš primjer, to što godinu dana nakon što se realizirao neki projekt, država nije bila svjesna zašto joj je on trebao i što će s njime. S druge strane, privatna IT tvrtka napravila je nešto što je država od nje zatražila. A s treće pak strane, nije bilo previše komunikacije između države i

Građane vodimo od šaltera do šaltera, kako bi predočili domovnicu ili rodni list. A državna uprava sve podatke već ima kod sebe, naglašava Parić privatnog sektora kako bi se doznale stvarne potrebe za realizacijom određenog projekta. Na taj način svi zajedno se vrtimo u krug”, objašnjava Parić dodavši kako će u onim segmentima na koje on može utjecati pokušati radikalno izmijeniti takvo stanje.

Povezivanje u oblaku Na konferenciji o razvoju informatičke tehnologije Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, među budućim IT trendovima istaknuo je računalstvo u oblaku. Tako se očekuje da će do 2015. godine čak 13,8 milijuna radnih mjesta u svijetu biti povezano s računalstvom u oblaku. Govorio je i o daljnjem razvoju socijalnih mreža te nanorobota i čipova u zdravstvu zahvaljujući kojima će liječnici moći bežično mjeriti koliki je, primjerice, tlak neke osobe.

“Drugim riječima, nastojat ću osobe iz državne uprave uključivati u projekte što je više moguće. Neću reći kako će oni voditi projekte, ali moraju znati i biti svjesni toga što se događa, što plaćaju i kako se nešto koristi. Jer, imamo hrpu stvari koje smo kupili, a ne znamo što ćemo s njima i za to smo krivi svi zajedno. Tako, primjerice, imamo 2000 baza podataka na 4,5 milijuna stanovnika. Samo Ministarstvo uprave ima 250 baza podataka. Tu smo predvodnici. To je katastrofa. Građane vodimo lijevo pa desno, od šaltera do šaltera, kako bi predočili domovnicu ili rodni list. A državna uprava sve podatke već ima kod sebe. To je ono što trebamo promijeniti i prestati građane vući za nos”, naglašava Parić. Zemlja s tisuću otoka Na žalost, Hrvatska je trenutačno u informatičkom smislu zemlja s tisuću otoka. “Hrvatska je infor-

matički nesređena zemlja. Javna uprava na mnoge stvari gleda samo iz svog dvorišta. Sve se radi samo iz vlastitog dvorišta, samo za sebe, pritom ne gledajući što je s druge strane ulice. Imamo nekoliko računalnih komunikacijskih mreža koje plaćamo milijune kuna. To nam ne treba i to je neprirodna i jako skupa pojava”, ističe on dodajući kako i prosječno kućanstvo ima jednu internetsku vezu, a ne pet, koju onda dijele svi članovi obitelji. Također, nastavio je, bankarski sektor bez ikakvih problema dnevno razmjenjuje stotine milijuna kuna preko interneta. Carina razmjenjuje podatke s Europskom unijom, isto tako i Ministarstvo unutarnjih poslova, a državna uprava ne smije međusobno dijeliti informacije kao što su imena i prezimena ili datumi rođenja. “Upravo je to točka koju država mora preskočiti. Sustave vodimo računalnim putem, ali isto-

dobno pišemo knjige kako slučajno ne bi umrlo računalo. Knjiga nije nešto što nam je sada neophodno, a informacije su danas sigurne na internetu”, kazao je Parić na konferenciji Dan otvorenih integracija koju je sedmi put zaredom organizirao King ICT. Stoga je, kaže, potrebno promijeniti stav u glavama ljudi, a po tom je pitanju već nešto i učinjeno. Naime, nakon dvije godine čekanja, između Ministarstva uprave i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dopuštena je razmjena jednostavnih podataka o preminulima kako se liječnicima ne bi plaćalo za osobe kojih više nema, na što je mjesečno odlazilo oko milijun kuna. “Kada se uzme u obzir kako dvije godine to nije bilo moguće, oko 25 milijuna kuna otišlo je nepovratno jer su u Ministarstvu uprave smatrali da Zakon o zaštiti osobnih podataka to ne dopušta, što nije točno”, napomenuo je.

Mobilni virtualni operator MultiPlusCard pokrenuo je novi brend na telekomunikacijskom tržištu MultiPlus mobile prepaid tarifu. Projekt MultiPlus mobile nastao je kroz suradnju Hrvatskog Telekoma, koji pruža elektroničku komunikacijsku uslugu u mobilnoj mreži i MultiPlusCarda koji je odgovoran za marketing, distribuciju i pozicioniranje brenda. Zajedno do inovacija Poslovno-tehnološka konferencija Cisco Expo održat će se od 28. do 30. ožujka u hotelu Lav Meridien u Splitu. Riječ je o tradicionalnom stručnom skupu koji okuplja donositelje odluka i stručnjake iz informatičkog sektora, šire poslovne zajednice i osoba iz javne uprave iz Hrvatske i bliže regije. Na konferenciji koja se održava pod sloganom Zajedno do inovacija stručnjaci će govoriti o trendovima u industriji te kroz korisničke studije slučaja predstaviti najnovije tehnologije i njihovu primjenu u poslovanju. Hrvatske tvrtke na CeBIT-u Na sajmu informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija CeBIT 2012, koji se održao u Hannoveru, HGK je organizirao nastup osam informatičkih tvrtki: 024 zona, Artes Calculi, Evolva, InfoProgres, InPRO, Poslovna inteligencija, Superius, UX Passion, obrta Binarna rješenja te zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Valja naglasiti kako su hrvatske informatičke tvrtke i obrti sudjelovali na susretima Match&Meet i Future Match te dogovorile brojne sastanke. Riječ je o sustavima traženja poslovnih partnera na CeBIT-u prije no što počne sajam.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Damir Škaro MANAGEMENT OLIMPIJSKIH IGARA Mate

Knjiga je sjajan primjer ekonomskog pristupa novim fenomenima nastalim rastućom globalizacijom svijeta i sve većim blagostanjem čovječanstva. Analitički je uspješno pokazana složena ekonomska stvarnost koja stoji iza veličanstvene slike olimpijskih igara kojoj se svijet divi. Taj svijet sve više prihvaća olimpijske igre kao simbol planetarnog jedinstva čovječanstva. U knjizi je dokazano da iza tog događanja stoje i ekonomske sile koje izgrađuju i dopunjuju tu sliku planetarnog jedinstva.

Katie Hickman Pindarov dijamant Naklada Ljevak

U gradiću na talijanskoj obali more je na plažu naplavilo tajanstvenu ženu za koju mještani vjeruju da je morska sirena. Ovo može samo donijeti zlu kob te mještani unajmljuju grupu akrobata da majku i dijete prenesu drugamo. U Veneciji nalazimo trgovca Paula Pindara koji je, obuzet bijesom zbog gubitka svoje voljene Celije, izgubio bogatstvo u kockarnicama. No kad se u gradu pojavi neprocjenjivi plavi dijamant, Pindar prepoznaje priliku da povrati sve što je izgubio, uključujući i voljenu ženu.

Moritz Meschler Tri temelja duhovnog života Verbum

U ovoj knjizi izneseno je blago klasične i uvijek svježe kršćanske duhovnosti, svedeno na tri temeljna nauka: o molitvi, samozataji i ljubavi prema Kristu. Ta se tri temelja međusobno upotpunjuju, zajedno tvoreći dragocjeni biser kršćanskoga savršenstva. Onaj tko bude nastojao provoditi ovdje sadržana poticajna razmatranja i konkretne upute, sigurno će u vlastitome životu ujediniti snagu molitve i samozataje te ih prožeti ljubavlju prema Kristu, pronašavši tako dragocjen biser s kojim će njegov život dobiti novu vrijednost.

Goldie Hawn i Wendy Holden 10 MINUTA POZORNOSTI Planetopija

Goldie Hawn poznata je glumica, no njezina je strast promicanje fizičkog i emocionalnog zdravlja i sigurnosti djece. Kao majka to dokazuje u osobnom životu, ali i kroz Zakladu Hawn posvećenu razvoju programa koji pomaže djeci da postignu sreću i uspjeh u školi i životu općenito. Zaklada je okupila brojne stručnjake na području medicine, neuroznanosti, psihologije i obrazovanja, a zahvaljujući njihovim naporima nastao je program MindUp na kojem se temelji ova knjiga.

Melanie Joy Zašto volimo pse, jedemo svinje i nosimo krave Dvostruka duga

Naša spremnost da jedemo životinje, i k tome samo neke životinje, kaže Melanie Joy, moguća je jedino blokiranjem onoga što znamo o njihovoj svijesti i sposobnosti osjećanja boli; o nehumanom gospodarenju životinjama koje se prakticira u čitavom svijetu u svrhu zadovoljenja naše želje za hranom koju ne trebamo u svojoj prehrani... Drugim riječima, nastavljamo jesti meso i ribu samo zbog naizgled beskompromisnoga poricanja.

Privredni vjesnik Broj 3718, 12. ožujka 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Dijelovi za dizel motore

KMD Motor Team, Beograd, Srbija, www.beoclick.com/KMD_MOTOR_ TEAM. Tvrtka nudi rezervne dijelove sustava za ubrizgavanje dizel motora za sve tipove vozila i agregata proizvođača iz Srbije, Njemačke, Španjolske i Italije. Kontakt: Dragan Krstić, kmdteam@ eunet.rs, +381 11 3809360. Dijelovi za vozila

Attat Industrial, Taipei, Tajvan. Tvrtka je izvoznik rezervnih automobilskih dijelova. U svojoj ponudi ima razne vrste rezervnih dijelova za japanske, europske, korejske i američke marke i modele vozila. Asortiman proizvoda uključuje: dijelove za karoseriju, električne dijelove, dijelove za motor, A/C komponente, dijelove za kočnice i kvačilo, amortizere, dijelove za upravljač i ovjes. Kontakt: Philip Lu, a7290@ ms11.hinet.net, +886 2 23317286.

Kontakt: Suleyman Demirhan, export@ seramiksan.com.tr, +90 236 3139613. Vodeni tobogani

Pol-Glass, Wolczkowo, Dobra, Poljska, www.pol-glass.com. Tvrtka se bavi projektiranjem, izgradnjom i montažom vodenih tobogana za vodene parkove, bazene i sl. Posjeduje vlastiti stručni tim inženjera i projektanata te surađuje s velikim brojem arhitektonskih ureda koji se bave projektiranjem vodenih parkova, bazena i plivališta. U procesu projektiranja, modeliranja i konstruiranja tobogana koriste najnovije računalne programe. U vlastitim proizvodnim halama izrađuju najkvalitetnije slideove od poliesterskog laminata ojačanog staklenim vlaknima. Konstrukcije za tobogane izrađuju od običnog i plemenitog čelika, a pojedine elemente izrađuju i od nehrđajućeg čelika. Prilikom montaže tobogana montažni tim tvrtke Pol-Glass koristi alpinističku tehniku (minimalna upotreba skela). To skraćuje vrijeme rada, smanjuje komplikacije u završnoj fazi građevinskih radova te smanjuje cijenu rada. Kontakt: office@pol-glass.com, +48 91 4878154, +48 503 043099.

Poklopci i spremnici goriva za autobuse

Kamet, Renska Wies, Poljska, www.kamet-co.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom poklopaca i spremnika za gorivo za autobuse. Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: Aleksandra Niewiadomska, aleksandra.niewiadomska@kamet-co.pl, +48 77 4061279. Cijevi, pređa i odjeća

Technocraft, Budimpešta, Mađarska, www.technocraft.hu. Tvrtka se bavi prodajom proizvoda koje proizvodi roditeljska tvrtka iz Indije. Asortiman proizvoda uključuje: stopostotnu pamučnu pređu, majice kratkih rukava, picque polo majice, galvanizirane čelične cijevi, zatvarače za bačve. Kontakt: Viktoria Kelemen, kelemen@technocraft.hu, +36 1 2808236. Keramičke pločice

Seramiksan, Manisa/Turgutlu, Turska, nudi keramičke pločice. Za više informacija posjetite www.seramiksan.com.tr.

Računalna oprema

AB, Wroclaw, Poljska, www.ab.pl. Tvrtka je distributer IT opreme i primijenjene elektronike u Poljskoj. U ponudi tvrtke možete pronaći računala i notebookove (Triline - naša marka, HP, Fujitsu, Asus, Toshiba, Acer...), servere (HP, Fujitsu, Triline Mercury, Intel), softvere, monitore, računalne mreže i njihove komponente, uređaje za sigurnosno napajanje, printere, PC komponente, kamere, igraće konzole i igre, prijenosnike podataka, skenere, MP3 čitače. Kontakt: viktoria.utkina@ab.pl, +48 609 819193. Rabljeni strojevi za obradu drva

TO Libela, Gornji Bogićevci, www.libela. net. Tvrtka nudi rabljene strojeve za obradu drva. Strojevi su uvezeni iz Švicarske i u dobrom su stanju. Kontakt: info@libela.net, +385 91 5523600.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Vozila

Plinara istočne Slavonije nabavlja tri vozila putem financijskog leasinga. Rok dostave ponuda je 28. ožujka.

hvataljkama. Rok dostave ponuda je 26. ožujka. Tiskani propagandni materijal

Jadrolinija nabavlja tiskani propagandni materijal. Rok dostave ponuda je 27. ožujka.

Uredski namještaj

Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije nabavlja uredski namještaj. Rok dostave ponuda je 16. travnja.

Računalna oprema

Robotske ruke s hvataljkama

Regija Namirnice i sredstva za održavanje higijene

Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu nabavlja robotske ruke s

Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež nabavlja računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 26. ožujka.

Opća bolnica Sveti Vračevi

u Bijeljini nabavlja namirnice i sredstva za održavanje higijene. Rok dostave ponuda je 3. travnja. Oprema za videonadzor

Centralna banka Crne Gore u Podgorici nabavlja opremu za videonadzor. Rok dostave ponuda je 23. ožujka.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3718, 12. ožujka 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Maleno (ni)je Prodaju se kuće, oranice, lijepo mehaničarske radionice... Kuća s dvorištem i oranica u Cerniku, ukupne površine 2874 četvorna metra, vrijednosti 198.673,57 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 14. ožujka na Općinskom sudu u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, sudnica broj 2. Nekretnine se ne mogu prodati ispod tri četvrtine utvrđene vrijednosti. Jamčevina je 10 posto, a mogu se pogledati 13. ožujka u vremenu od 14 do 15 sati. Livada u Kraljevcu na Sutli, površine 978 četvornih metara, vrijednosti 1956 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 14. ožujka na Općinskom sudu u Zaboku, s početkom u 8.30 sati. Jamčevina je 10 posto, a ova niska cijena može se i dodatno smanjiti, ali ne na manje od jedne trećine početne vrijednosti nekretnine. Istoga dana na istom sudu i u isto vrijeme prodaje se i dvorište u Kraljevcu na Sutli, površine 295 četvornih metara, vrijednosti 2655 kuna. Oranica u Oroslavju, površine 4075 četvornih metara, vrijednosti 232.219 kuna, prodaje se na ročištu na Općinskom sudu u Zlataru, soba broj 3, 14. ožujka u 8.30 sati. Jamčevina je 10 posto, a ne može se prodati za cijenu nižu od dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, dvorište i oranice u Slatini, ukupne površine 466.616 četvornih metara, vrijednosti

1.252.677,47 kuna, prodaju se 14. ožujka na Općinskom sudu u Slatini, s početkom u 8.30 sati. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina je 125.267,74 kune. Inače, sama kuća, dvorište i oranica oko kuće površine su 958 četvornih metara, a ostatak ukupne površine odnosi se na još četiri oranice istog vlasnika. Mehaničarska radionica i gradilište u Slavonskom Šamcu, površine 1967 četvornih metara, vrijednosti 174.324,34 kune, prodaju se na ročištu koje će se održati 14. ožujka na Trgovačkom sudu u Slavonskom Brodu, sudnica 78/III., s početkom u 9 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Dodatne informacije moguće je dobiti kod stečajnog upravitelja na broj 091/7276 561. Jamčevina je 10 posto utvrđene vrijednosti imovine, a treba je uplatiti do dana održavanja ročišta. Kuća s dvorištem, oranica i livada u Sračincu, Varaždinska županija, površine 1043 četvorna metra, vrijednosti 741.700,14 kuna, prodaju se na ročištu koje će se održati 14. ožujka na Općinskom sudu u Varaždinu, soba 150/I., s početkom u 9 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a razgledati se može 12. i 13. ožujka od 13 do 15 sati. Jamčevina je 10 posto vrijednosti nekretnine, a treba je uplatiti na broj računa: 23900011300000154, poziv na broj: 05-19-02-188208.

Kuća, dvorište i livada u Zagrebu, površine 790 četvornih metara, vrijednosti 1.315.047 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 14. ožujka na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Grada Vukovara 84, soba 104/I., s početkom u 9 sati. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB-a na broj 23900011300003265, pozivom na broj 05-116-2880-09, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupu dražbi. Dvoetažna kuća s bazenom u Selinama, Općina Sveti Lovreč, Istarska županija, površine 773 četvorna metra, vrijednosti 1.323.666,59 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 14. ožujka na Općinskom sudu u Poreču, soba broj 3, s početkom u 9.30 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina je 10 posto vrijednosti nekretnine, a treba je uplatiti na račun Suda broj 2390001-1300002432, poziv na broj 06-1041-10. Kupac je potvrdu o uplati jamčevine dužan predočiti Sudu prije dražbe.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

redinom 1980-ih godina jedna od krilatica ekonomista bila je – sjećate li se? – small is beautiful. Razlog tome bila je činjenica da je u prethodnom desetljeću u velikim korporacijama broj zaposlenih stagnirao, i da su sva radna mjesta toga doba nastala upravo u malim i srednjim poduzećima. Danas su se gledišta promijenila: mala poduzeća su manje divna no što mislite, tvr-

di Economist. Mnogi ljudi i danas više vole mala poduzeća; banke koje su bile “prevelike da bi smjele propasti” prouzročile su globalnu privrednu krizu i proždrle hrpetine novca poreznih obveznika. Neke velike tvrtke u Velikoj Britaniji smanjuju svoje porezne obveze tako agresivno da izazivaju opće zgražanje. Filmovi gotovo uvijek prikazuju velike tvrtke kao zle. A Tex Richman, naftni magnat u najnovijem filmu o Muppetima, tako je zao da čak – čita Economist. Lisac ili dinosaur? Nije stoga čudo da kad god političari žele hvaliti biznismene, hvale male i vrijedne tvrtke, a ne mastodonte. To je doista lukava taktika. No popularni fetiš malih poduzeća u raskoraku je s ekonomskom stvarnošću. Veli-

ka su poduzeća uglavnom produktivnija, nude više plaće i plaćaju više poreza nego ona malena (pa to bi valjda i bio red, zar ne?), a privrede u kojima dominiraju malena poduzeća često su stagnantne. To naročito vrijedi za južnu periferiju eurozone. Zemlje poput Grčke, Italije i Portugala imaju mnoštvo malih poduzeća koja, zahvaljujući glomaznoj regulaciji, nisu uspjela narasti. Na poduzeća s najmanje 250 radnika u tim zemljama otpada ma-

nje od polovine udjela u radnim mjestima prerađivačke industrije nego što je to slučaj u Njemačkoj. No u toj istoj Njemačkoj mala i srednja poduzeća, tzv. Mittelstand, čine važan i napredan dio privrede. Nedovoljna zastupljenost velikih poduzeća povezuje se stoga s nedovoljnom produktivnošću i gubitkom konkurentnosti. A uza sve pohvale malim poduzećima tek zemlje s mnogo velikih poduzeća mogu održati najviši životni standard. Doduše, i velika poduzeća imaju svoje nedostatke. Katkad su spora u prilagođavanju potrebama potrošača, promjenama njihovih preferencija ili korjenitim promjenama tehnologije. K tome, ako su postala velika zahvaljujući podršci države, često su birokratski ustrojena i neefikasna. Stoga is-

pada da je idolatrija velikih poduzeća jednako tako nerazborita kao i idolatrija onih malih. E pa što je bolje - lisac ili dinosaur? Mnogi mali ostaju mali Umjesto da se koncentriraju na problem veličine, političari bi se trebali usredotočiti na problem njihovog rasta, a time i rasta privrede u cjelini. Iako stvaraju više radnih mjesta nego ona velika – mnoga od njih trajno ostaju malena. Mala poduzeća po definiciji stvaraju nova radna mjesta naprosto zato što prije nisu ni postojala. Jedna nedavna analiza američkih poduzeća pokazala je da veza između veličine poduzeća prestaje kada se uzme u obzir koliko je poduzeće staro. Zbog toga, smatra Economist, malim poduzećima ne treba davati porezne i druge olakšice ni za njihov razvoj stvarati posebne državne in-

Popularni fetiš malih poduzeća u raskoraku je s ekonomskom stvarnošću stitucije. Ono što je bitno nije veličina, nego rast, zaključuje Economist. Možda: no što onda kad pred nekom zemljom poput Hrvatske stoji životno važan proces reindustrijalizacije kako bi se nadomjestila industrija uništena pretvorbom i privatizacijom? U tom slučaju nužna je sva pomoć koju treba dati malim poduzećima, uključujući ministarstvo za mala i srednja poduzeća kao nadasve korisnu instituciju u stvaranju hrvatskog Mittelstanda, a zatim i velikih poduzeća kao komponente puta u visoku razvijenost.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3718, 12. ožujka 2012.

( 11,6 mlrd kn

Macroeconomic Outlook Hypo banke

bruto dobit u prerađivačkoj industriji

POSLOVANJE PODUZETNIKA U PRVIH DEVET MJESECI 2011.

Bruto dobit veća Na godišnjoj je razini bruto dobit povećana u prerađivačkoj ind informacijama i komunikacijama sedam te u stručnim, znanstve

P Stojić: Hrvatska opet tone u recesiju U režimu stabilnog tečaja nužno je pokrenuti opsežne reforme na tržištu rada te provesti internu devalvaciju putem trajnih mjera štednje kako bi se povećala konkurentnost i potaknula stopa rasta

rvatska nije blizu grčkog scenarija, ali grčki slučaj ima pouku koju trebaju zapamtiti sve zemlje u teškoćama: reforme se ne smiju odgađati, jer ih je kasnije puno teže i skuplje provesti. Rekao je to Athanasios Vamvakidis, direktor europskog Odjela za valutne strategije Bank of America Merrill Lynch na prošlotjednom predstavljanju publikacije Macroeconomic Outlook Hypo banke. Vamvakidis je bivši stalni predstavnik MMF-a u Hrvatskoj pa dobro poznaje hrvatsko tržište. Volja za reformama i odlučnost u njihovu provođenju šalje snažan signal inozemnim

Fiskalni zaokret i vraćanje povjerenja investitora ostavljaju stanovit prostor za optimizam investitorima. Stoga će i rezultati ponude hrvatskih obveznica na inozemnim tržištima ovisiti o ocjeni reformskih poteza Vlade, zaključio je Vamvakidis. Hrvatska ponovo tone u recesiju zbog pada pro-

izvodnje i investicija te pogoršanja kreditne aktivnosti, ocijenio je Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih analiza Hypo banke. Prema njegovim riječima, pad BDP-a u ovoj godini mogao bi biti oko dva posto. Rast u 2013. teško će dosegnuti jedan posto, što neće biti dovoljno za smanjivanje nezaposlenosti i servisiranje dugova. Pozitivna poruka investitorima U takvom nepovoljnom okruženju Vlada je pristupila fiskalnoj konsolidaciji, koja je ipak poslala pozitivnu poruku inozemnim investitorima. Stojić smatra da nakon prve faze, u kojoj su kratkoročno stabilizirane javne financije i najavljene ključne reforme i investicije kojima će se Vlada baviti, druga faza predstavlja teži izazov. U režimu stabilnog tečaja nužno je pokrenuti opsežne reforme na tržištu rada te provesti internu devalvaciju putem trajnih mjera štednje kako bi se povećala konkurentnost i potaknula stopa rasta. Stojić ne isključuje ni mogući poziv MMF-u kao jamcu za obnovu povjerenja

investitora i ublažavanje teškoća u refinanciranju hrvatskih obveza. Stojić kaže da su najavljene infrastrukturne investicije javnog sektora na tragu nužnih promjena strukture (ulaganje u energetiku umjesto u autoceste). Bolji su i modeli financiranja, s većim naglaskom na koncesije i vlasnički kapital, umjesto zaduživanja na teret proračuna. No zasad još nije jasna dinamika realizacije tih investicija i njihov učinak na ovogodišnji ekonomski rast. Hrvatski pad robnog izvoza odražava nedovoljnu integriranost u “njemački proizvodni lanac” i propuštene prilike na brzorastućim tržištima zemalja BRIK-a. Nestabilnost u Italiji, velikom trgovinskom partneru, može se odraziti i na izostanak rasta prihoda od turizma. No fiskalni zaokret i vraćanje povjerenja investitora ipak ostavljaju stanovit prostor za optimizam. “Zaokret je napravljen, i to novim automobilom. Sada treba dodati malo gasa, odnosno reformi, i zavoj bi mogao biti uspješno savladan”, slikovito je zaključio Stojić. (I.V.)

rema podacima Financijske agencije hrvatski su poduzetnici u devet mjeseci protekle godine, ukupno gledajući, relativno pozitivno poslovali jer su prihodi vrijednosno bili veći od rashoda te je ostvarena ukupna bruto dobit veća za 39,4 posto nego u istom devetomjesečnom razdoblju 2010. godine. Pozitivno je da je u svim djelatnostima ostvarena bruto dobit (osim u rudarstvu, građevinarstvu i poslovanju nekretninama) jer su prihodi bili vrijednosno veći od ostvarenih rashoda. U proteklim godinama najveća bruto dobit ostvarena je u trgovini, koja se po tome našla ispred djelatnosti informacija i komunikacija te

prerađivačke industrije. U prvih devet prošlogodišnjih mjeseci najveću bruto dobit ostvarila je prerađivačka industrija, ispred trgovine i informacija i komunikacija, što je rezultat

vine, koji su ostvarili 4,3 milijarde kuna bruto dobiti, što je 17 posto ukupne bruto dobiti u poduzetništvu Hrvatske. Na trećemu su mjestu, prema veličini bruto dobi-

Od ukupno 91.607 poduzetnika njih čak 41.194 poslovalo je s bruto gubitkom i izvanrednih prihoda u procesu restrukturiranja brodogradnje, a ne povećane proizvodnje. Dakle, poduzetnici iz prerađivačke industrije ostvarili su 11,6 milijardi kuna bruto dobiti (45,8 posto ukupne bruto dobiti), dok su na drugom mjestu poduzetnici iz djelatnosti trgo-

ti, poduzetnici u informacijama i komunikacijama s ostvarenih 2,5 milijardi kuna ili 9,8 posto ukupne bruto dobiti. U istom su razdoblju poduzetnici koji se bave stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima ostvarili 2,2 milijarde kuna, odnosno 8,6 posto ukupne bruto dobiti

Istraživanje Rolanda Bergera

Povećano zanimanje priv Idealan profil hrvatske mete bila bi kompanija u vrijednosti od spremna prodati većinski udjel Hrvatske tvrtke u 2012. godini mogu računati na povećano zanimanje europskih private equity fondova, posebice ako su iz farmaceutskog ili zdravstvenog sektora, pokazalo je veliko istraživanje Europski private equity fondovi u 2012. koje je provela konzultantska kuća Roland Berger. U istraživanju koje se provodi treću godinu za redom sudjelovalo je čak 800 profesionalaca iz europskih otvorenih investi-

cijskih fondova rizičnog kapitala s privatnom ponudom (private equity). Njih 73 posto očekuje stagnaciju ili pad broja transakcija, a većina ih misli kako će se opće gospodarsko stanje pogoršati. Rast aktivnosti fondova očekuje se samo u Skandinaviji te Srednjoj i Istočnoj Europi, uključivši i Hrvatsku, po stopi od jedan posto. “Statistički gledano, idealan profil hrvatske mete private equity fondova prema našem istra-

živanju bi bila kompanija u vrijednosti od 50 do 100 milijuna eura, izdvojena iz većeg sustava ili

Najzanimljivije su tvrtke iz farmaceutskog ili zdravstvenog sektora u vlasništvu obitelji koja je spremna prodati većinski udjel”, ocijenio je Vladimir Preveden, izvršni partner zagrebač-

www.privredni.hr Broj 3718, 12. ožujka 2012.

( 122 mil kn

Fitch potvrdio rejting Hrvatske

I dalje BBB-

bruto gubitak građevinarstva Bruto dobit poduzetnika Hrvatske po područjima djelatnosti u razdoblju I.-IX.2011. (indeksi: I.-IX.2010.=100)

za 40 posto ustriji za 113,2 posto, u trgovini 10,6, nim i tehničkim djelatnostima 12,7 posto svih poduzetnika obveznika poreza na dobit, i tako zauzeli četvrto mjesto prema veličini bruto dobiti. Građevina nizbrdo U odnosu na prvih devet mjeseci 2010. godine, bruto dobit je povećana u prerađivačkoj industriji za 113,2 posto, u trgovini za 10,6 posto, informacijama i komunikacijama za sedam te u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima za 12,7 posto. Od važnijih djelatnosti Fina izdvaja bruto gubitak od 122 milijuna kuna građevinarstva, nakon bruto dobiti od 938 milijuna kuna u prvih devet mjeseci 2010. godine. U istom razdoblju povećana je bruto dobit za 41,7 posto poduzetnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

Od ukupno 91.607 poduzetnika njih čak 45 posto ili 41.194 poslovalo je s bruto gubitkom, dok je ostalih 55 posto ili 50.413 poslovalo s bruto dobiti. Veći je broj poduzetnika koji su poslovali s bruto gubitkom u sedam od 20 djelatnosti. I tu se izdvaja građevinarstvo u kojem je od ukupno 11.574 poduzetnika njih 6599 ili 57 posto imalo bruto gubitak u prvih devet mjeseci prošle godine. U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (koja je ostvarila ukupno bruto dobit), također je bilo više poduzetnika koji su poslovali s bruto gubitkom, njih 2614 ili 51,9 posto od ukupno 5036 poduzetnika koji su poslovali u prvih devet mjeseci 2011. godine u toj djelatnosti. (V.A.)

Područje djelatnosti

Bruto dobit (prihod minus rashodi) u milijunima kuna Iznos Struktura Indeksi u%

Broj poduzetnika Ukupno Dobitaši Gubitaši

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

128

0,5

90,9

2405

1325

1080

Rudarstvo i vađenje

-127

-0,5

40,3

247

110

137

11.645

45,8

213,2

11.122

6597

4525

1182

4,6

73,0

328

236

Prerađivačka industrija Opskrba električnom energijom, plinom, parom iklimatizacija Opskrba vodom

595

2,3

138,9

548

345

203

Građevinarstvo

-122

-0,5

11.574

4975

6599

Trgovina na veliko i na malo

4323

17,0

110,6

26.027

15.064

10.963

Prijevoz i skladištenje

1046

4,1

101,7

3600

2337

1263

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

795

3,1

141,7

5036

2422

2614

Informacije i komunikacije

2492

9,8

107,0

3899

2355

1544

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

729

2,9

711

437

274

Poslovanje nekretninama

-837

-3,3

114,3

4106

1246

2860

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

Kreditna agencija Fitch Ratings potvrdila je dugoročni kreditni rejting Hrvatske na BBB- uz zadržavanje negativnih izgleda. Potvrda najnižeg investicijskog rejtinga rezultat je činjenice da je proračunom za 2012. ipak planirano nominalno smanjenje rashoda za 2,8 posto (3,4 milijarde kuna), koje bi uz predviđen nominalni rast prihoda od 1,5 posto trebao rezultirati i smanjenjem deficita proračuna opće države sa 5,5 u 2011. na 3,8 posto u 2012. U slučaju ostvarenja planova stvorili bi se uvjeti za održivu fiskalnu politiku. Kao pozitivno ocjenjuje se pristupanje Hrvatske EU-u te u tom kontekstu poboljšanje upravljačkog procesa, povećana dostupnost inozemnog kapitala i izvora financiranja. No, Fitch izražava i sumnju u plan ostvari-

2180

8,6

112,7

13.532

8441

5091

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

503

2,0

152,9

3435

1929

1506

Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje

166

0,7

104,8

0,3

186,0

847

523

324

Djelatnosti zdrastvene zaštite i socijalne skrbi

134

0,5

92,2

993

673

320

Poslovne banke

Umjetnost, zabava i rekreacija

397

1,6

160,6

821

396

425

Rastu štedni i oročeni depoziti

Obrazovanje

Ostale uslužne djelatnosti

0,4

95,8

2251

1046

1205

Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca

0,0

48,2

Fizičke osobe bez djelatnosti

0,0

153,7

25.415

100,0

139,4

91.607

50.413

41.194

Ukupno Izvor: Fina

ate equity fondova za Hrvatsku 50 do 100 milijuna eura, izdvojena iz većeg sustava ili u vlasništvu obitelji koja je kog ureda Rolanda Bergera. “Najzanimljivije su tvrtke iz farmaceutskog ili zdravstvenog sektora, potom maloprodaje i proizvodnje robe široke potrošnje ili pak pružatelji

logističkih i poslovnih usluga, uz sektore energetike i komunalnih usluga”, dodao je on. Više razvoj portfelja, manje prodaja i akvizicije U Europi se, nakon dvije godine oporavka, ove godine predviđa pad aktivnosti private equity fondova, najviše zbog neizvjesne gospodarske situacije i poteškoća s

vanja prihoda, posebice u uvjetima očekivanog pada gospodarstva od jedan posto te smatra da će za ostvarivanje planiranog deficita Vlada morati dodatno smanjiti rashode. Fitch stoga očekuje dodatne mjere (fiskalne i strukturne) koje bi prema njihovom očekivanju mogle biti obznanjene u rebalansu proračuna tijekom srpnja. U slučaju odstupanja od planova postoji vjerojatnost pada rejtinga. Štoviše, izgledno je da zadržavanje investicijskog rejtinga uvelike ovisi o obećanju Vlade da će provesti reformu na tržištu rada do sredine ove godine.

refinanciranjem. Dok ispitanici Poljskoj predviđaju najveći rast aktivnosti fondova, od četiri posto, na njihovim glavnim tržištima, u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, očekuju pad od dva odnosno tri posto. Najveći pad dogodit će se u Grčkoj, od 10 posto, kao i na drugim tržištima s izraženim problemom povjerenja financijskog tržišta, Italiji i Španjolskoj, od sedam posto. Većina fondovskih profesionalaca očekuje kako će se ubuduće više

baviti razvijanjem postojećeg portfelja, a manje prodajom ili akvizicijama tvrtki. Čak 94 posto ih smatra kako će aktivno upravljanje tvrtkama u portfelju biti sve važnije, a tek 15 posto najavljuje nastavak rada na prikupljanju sredstava i novim investicijama. Dvije trećine ispitanika procjenjuje kako će konkurencija u privlačenju kapitala jačati, a više od polovine kako dosadašnji poslovni model u sektoru private equity treba mijenjati. (V.A.)

Ukupni depoziti kod poslovnih banaka (depozitni novac te kunski i devizni štedni i oročeni depoziti) potkraj su siječnja iznosili 219,7 milijardi kuna, što je 2,6 milijardi kuna ili 1,2 posto manje nego krajem 2011. Pad depozita je rezultat pada depozitnog novca (33,1 milijarda kuna u siječnju) za nešto više od tri milijarde kuna. Štedni i oročeni devizni i kunski depoziti iznosili su 186,6 milijardi kuna, što je 0,3 posto više nego na kraju protekle godine. Na godišnjoj razini štedni i

oročeni depoziti viši su za 5,6 milijardi kuna ili 3,1 posto, ponajviše zahvaljujući rastu kunskih depozita. Naime, štedni i oročeni kunski depoziti potkraj siječnja iznosili su 40,9 milijardi kuna, a devizni 145,7 milijardi kuna. Depoziti stanovništva i dalje bilježe blagi rast te su potkraj siječnja iznosili 147,9 milijardi kuna. S druge strane, depoziti poduzeća od kraja 2008. gotovo neprekidno bilježe godišnje stope pada. Tako su krajem siječnja bili nešto manji od 27 milijardi kuna, što je 5,8 milijardi kuna manje u odnosu na kraj 2008. Iako je štedni potencijal stanovništva smanjen zbog stagnacije realnih dohodaka i rasta nezaposlenosti, štednja ipak blago raste odražavajući tako neizvjesnost i manju sklonost potrošnji.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3718, 12. ožujka 2012.

Tržište novca Zagreb

Očekuje se i veća potražnja za novcem i rast kamate Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

sim u petak, protekli tjedan potražnja za novcem svakodnevno je nadmašivala ponudu. Unatoč tome, redovito je dio ponude ostajao neraspoređen zbog različitih uvjeta ponude i potražnje i međusobnih limita sudionika. Potencijalni korisnici spremni su uzeti pozajmicu samo uz vrlo nisku kamatnu stopu koja ne odgovara kreditorima, zbog čega krajem dana dio depozitnih institucija usmjerava svoje viškove likvidnosti u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

200

100

5.3.2012.

6.3.2012.

7.3.2012.

posto. U trgovanju sudionika nije bilo napetosti jer je razdoblje održavanja obvezne pričuve pri kraju, a sudionici su uglavnom ispunili svoju obvezu održavanja potrebne razine računa. Prosječna tjedna kamatna stopa bila

8.3.2012.

9.3.2012.

je 1,71, a prosječna prekonoćna 0,76 posto. U utorak je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima koja je bila iznimno uspješna. Upisano je ukupno 903 milijuna kuna zapisa i to

5.3.2012. - 9.3.2012.

27.2.2012. - 2.3.2012.

300

ponedjeljak

utorak

na rok od 91 dan 450 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 4,34 posto, na rok od 182 dana 24 milijuna kuna po 4,70 posto, a na rok od 364 dana upisano je 429 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 5,3 posto. Velik interes sudi-

srijeda

četvrtak

petak

onici su pokazali za upisivanje trezorskih zapisa izraženih u eurima koji su raspisani kao i prošli put na rok od 91 dan i 364 dana, a prihvaćene su sve pristigle ponude. Ukupno ostvareni iznos emisije bio je znatno iznad plani-

ranog. Upisano je 51,456 milijuna eura po srednjem tečaju središnje banke od 7,563034, tj. emisija izražena u kunama iznosila je 389,163 milijuna kuna. Sljedeću aukciju Ministarstvo je najavilo za 13. ožujka. U ovom tjednu slijedi smjena razdoblja održavanja pričuve. U tom će smislu do sredine tjedna prevladavati ponuda novca i niska kamatna stopa. Od srijede, kada započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, očekuje se promjena odnosa ponude i potražnje novca u kojem će potražnja za novcem biti dominantna, uz blagi porast kamatne stope.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna dodatno blago ojačala

Mirex blago porastao

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošli tjedan dodatno ojačala prema euru i franku za

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 160,9649 bodova, što je u odnosu na početak tjedna rast od 0,18 posto. Tjedan prije toga bio je ojačao za 0,1 posto.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

7.59

6,066578

kanadski dolar

USD

5.76

CHF

6.30

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

164

6.28

162

5.73

6.27

160

7.55

5.72

6.26

158

7.54

5.71

6.25

7.58

5.75

6.29

7.57

5.74

7.56

5,759111

JPY

japanski jen (100)

6,987082

CHF

švicarski franak

6,269938

GBP

britanska funta

9,011961

USD

američki dolar

5,713822

EUR

euro

7,556529

Izvor: HNB

bila oslabjela za nešto manje od jedan posto. Prošli je tjedan ojačala prema dolaru za 0,36 posto.

0,09 i 0,05 posto, a blago je popravila i status prema američkom dolaru, prema kojem je prije dva tjedna

156

primjena od 10. ožujka 2012. 5.3.

6.3.

7.3.

8.3.

9.3.

5.3.

6.3.

7.3.

8.3.

9.3.

5.3.

6.3.

7.3.

8.3.

9.3.

Međunarodno tržište kapitala

Suzdržanost zbog očekivanja podataka iz SAD-a Premda su mnogi odahnuli nakon što je 85,8 posto privatnih kreditora prihvatilo u četvrtak navečer ponudu o zamje6100 6020

FTSE 100

ni postojećih grčkih obveznica novima, čime je izbjegnut bankrot te zemlje, to se u prošli petak, zbog očekivanja najno-

vijih američkih podataka o zaposlenosti - nije previše vidjelo na burzovnim indeksima. Indeks Londonske burze

13100

3000

13020

Dow Jones

2980

5940

12940

2960

5860

12860

2940

5780

12780

2920

5700

12700

2900

5.3. 3550 3500

6.3.

7.3.

8.3.

9.3.

5.3. 7050

CAC40

6970

6.3.

7.3.

8.3.

9.3.

5.3. 10000

DAX

9900

6890 6810

9700

3350

6730

9600

6650 5.3.

6.3.

7.3.

8.3.

9.3.

6.3.

7.3.

8.3.

9.3.

7.3.

8.3.

9.3.

NIKKEI 225

9800

3450 3400

3300

NASDAQ

9500 5.3.

6.3.

7.3.

8.3.

9.3.

5.3.

6.3.

FTSE prošli je tjedan pao za blagih 0,10 posto, indeks Frankfurtske burze Dax za 0,13 posto, a pariški CAC za 0,06 posto. Dow Jones je pao za 0,42 posto, dok je tehnološki Nasdaq porastao za 0,68 posto. Najveći porast od 2,38 posto imao je indeks Tokijske burze Nikkei. Svjetski analitičari očekuju da će podaci pokazati rast zaposlenosti u SAD-u i to treći mjesec zaredom. Prema anketi Reutersa, američki su poslodavci u veljači otvorili 210.000 novih radnih mjesta, a u siječnju 243.000.

156 8.2.

18.2.

28.2.

8.3.

5.3.

6.3.

7.3.

8.3.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 8.3.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Auto Hrvatskazatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE

164,6041 164,3014 151,8202 159,7059 160,9649

170,1464 197,4747 119,0950 137,0733 139,4745 102,3024 186,6822 182,0519 195,5433 141,4024 121,1473 104,3459 164,4612 108,8408 120,1443 170,4359 151,5375 121,7420 106,6230

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3718, 12. ožujka 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 660,701 milijuna kuna

Dobitnik tjedna je dionica Holdinga Đuro Đaković Marko Repecki www.hrportfolio.com Proteklog je tjedna došlo do pada redovnog dioničkog prometa na ZagrebačTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Ingra d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Đuro Đaković Holding d.d. Luka Rijeka d.d. INA-industrija nafte d.d. AD Plastik d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Valamar Adria Holding d.d. Tisak d.d.

koj burzi, a i oba dionička indeksa završila su tjedan s negativnim vrijednostima. Redovni dionički promet iznosio je 78,601 milijun kuna, što je pad od 38,30

tjedna promjena -0,52% -6,08% -1,98% +4,85% +2,54% 0,00% +2,73% +1,54% +1,60% +0,64%

zadnja cijena 223,45 7,41 210,75 80,50 116,90 3.630,00 122,04 1.188,00 80,86 176,12

promet 14.340.029,40 13.905.694,04 4.646.333,78 4.250.761,61 4.202.143,08 3.126.931,79 2.833.777,41 2.530.208,34 2.384.193,14 2.062.498,51

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 78.601.831,59 kn

posto. Crobex je pao za 1,12 posto, na 1.788,89 bodova, a Crobex10 za 0,60 posto, na 994,03 boda. Najviše se trgovalo dionicom HT-a kojom je ostva10 dionica s najvećim rastom cijene HG Spot d.d. Liburnia Riviera Hoteli d.d. Adriatic Croatia Int. club d. d. Kutjevo d.d. Valamar grupa d.d. Tehnika d.d. Plava laguna d.d. Validus d.d. SN Holding d.d. Karlovačka banka d.d.

reno 14,340 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila s padom od 0,52 posto ili na 223,45 kuna. Najveći dobitnik je dionica Đuro Đaković Holdinga koja je

tjedna promjena +74,63% +27,42% +16,86% +14,13% +10,79% +8,99% +8,97% +8,41% +6,38% +5,56%

zadnja cijena 3,51 2.300,00 2.987,00 15,02 59,95 969,99 1.700,00 3,48 115,00 47,50

promet 1.962,09 605.009,69 499.598,23 46.653,66 136.949,78 704.346,55 526.519,88 20.344,28 97.939,00 40.237,92

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.788,8900 994,0300 92,4541 104,2566

trgovanje završila na 80,50 kuna ili s porastom od 4,85 posto. Najveći pad od 6,08 imala je dionica Ingre. Šest 10 dionica s najvećim padom cijene Jadrankamen d.d. Atlas turistička agencija d.d. Finvest Corp d.d. Istraturist Umag d.d. Institut IGH d.d. Croatia Lloyd d.d. ZIF Slavonski d.d. Centar banka d.d. (povlaštena) Kaštelanski staklenici d.d. Industrogradnja Grupa d.d.

mješovitih fondova najveći porast imao je fond ICF Balanced (0,78 posto), a potom ZB Global s porastom od 0,73 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova imao je fond CPremium (3,17 posto), a iza njega je Agram Trust s padom od 0,96 posto. Kod obvezničkih fondova najveći porast imali su ZB

bond (0,47 posto) i Capital One (0,32 posto). Jedini fond s padom u ovoj grupi je fond Raiffeisen Bonds kojem je vrijednost smanjena za 0,11 posto. Kod novčanih fondova najuspješniji su bili Platinum Cash koji je porastao za 0,41 posto te ST Cash s porastom od 0,10 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta

od 2. do 8. ožujka 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn €

110,7500 132,7300 96,8702 10,1073 131,8300 132,7655 113,8775 89,2035 91,3758 7,9990 76,3413 4,8020 62,0666 9,8074 112,0405 104,0700

-0,06 0,73 0,06 0,45 -0,03 -0,94 0,78 -0,52 0,17 0,03 0,47 -3,17 -0,96 -0,69 0,19 0,57

€ € € € € kn € €

166,5300 11,5875 177,9600 133,3336 133,8000 168,2407 127,8760 110,9704

0,47 0,16 -0,11 0,28 0,07 0,32 0,18 0,12

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

136,1549 167,9182 143,5277 129,8815 149,7700 142,8800 143,1636 140,6006 126,6198 136,3080 126,2539 119,8313 11,0948 112,2107 82,4478 109,2200 102,2596 101,3500 100,9484 1226,3654

0,07 0,06 0,04 0,07 0,05 0,06 0,05 0,10 0,04 0,06 0,07 0,07 0,07 0,07 0,41 0,05 0,07 0,07 0,08 0,06

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS €

94,9840

-0,20

kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

11,8787 30,5624 8,4276 109,5200 106,3200 132,8000 70,0554 11,7456 132,8500 47,2300 68,4495 80,0998 75,0300 89,7949 92,2300 41,2682 45,9539 35,6087 24,7401 63,3950 47,8995 64,0189 66,6791 95,3042 12,3616 27,6400 47,7488 6,7278 36,2490 85,9031 44,5347 478,3736 74,0919 75,2000 128,2515 93,4347 9,9449 101,0116 90,3516 91,3976 10,0662 96,5200 94,2679 101,8700 102,1733

0,19 -1,35 0,54 0,18 -0,14 0,70 0,28 -1,34 -0,27 -0,02 0,57 -0,80 -0,11 -0,02 0,17 -0,33 -0,83 1,02 -0,36 0,41 -0,97 -0,51 -0,94 -0,84 -1,33 0,14 -0,40 -0,22 0,02 0,36 0,27 0,11 0,38 -0,05 -0,75 -1,69 -0,58 -0,18 -1,87 -0,36 -0,85 -0,27 -2,25 -1,42 0,72

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

zadnja cijena 30,00 6,10 125,00 170,00 960,20 1.955,00 21,16 220,30 1.390,70 381,10

promet 750,00 2.686,80 50.388,19 127.365,71 1.136.633,75 3.911,00 33.571,81 8.812,05 255.936,18 1.905,50

*vijesti

Proteklog su tjedna 52 fonda zabilježila porast vrijednosti. Vrh ljestvice kod dioničkih fondova zauzimaju AC Rusija (+1,02 posto) i Allianz Equity (+0,72 posto). Najveći pad kod dioničkih fondova zabilježio je fond Ilirika Gold (2,25 posto), a slijedi ga Ilirika Bric s padom od 1,87 posto. Kod

VB SMART

od 10 najtrgovanijih dionica zabilježilo je porast, jedna je bez promjene, a tri su u padu.

tjedna promjena -50,00% -38,38% -21,83% -14,14% -11,50% -11,10% -11,09% -10,81% -10,57% -9,93%

U plusu 52 fonda

Naziv(fond)

tjedna promjena -1,22% -0,60% +0,85% +0,95%

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Porasla imovina Imex banke Imex banka je krajem veljače ostvarila dobit od 4,6 milijuna kuna, što je na razini dobrih prošlogodišnjih rezultata. Ukupna imovina u porastu je za 18 posto i iznosi 1,905 milijardi kuna. Rashodi su porasli za pet posto, a plasmani kredita za sedam posto i iznose 1,317 milijardi kuna. Ukupni depoziti veći su za 18 posto i iznose 1,570 milijardi kuna. Od toga 77 posto čini štednja građana koja iznosi 1,209 milijardi kuna i bilježi porast od 20 posto. Depoziti pravnih osoba i obrtnika čine 23 posto ukupnih depozita i iznose 361 milijun kuna. Proljetni paket kredita Hypo banke Hypo Alpe-Adria-Bank pripremila je akcijski Proljetni paket nenamjenskih kredita s kamatnim stopama od 8,60 do 9,20 posto, ovisno o statusu klijenta. Riječ je o nenamjenskim kreditima s valutnom klauzulom u eurima, koji se odobravaju na iznose od 1500 do 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, uz rok otplate od dvije do sedam godina te trošak obrade kredita od jedan posto. Krediti se ugovaraju uz policu životnog osiguranja te ne zahtijevaju jamce.

Isplaćeno 233 milijuna kuna poticaja Ministarstvo financija isplatilo je prošli tjedan 233 milijuna kuna državnih poticajnih sredstava. Najveći dio novca (194,8 milijuna kuna) otišlo je na račune domaćih stambenih štedionica, a preostali iznos od 38,2 milijuna kuna uplaćen je za poticaj fondovima trećeg mirovinskog stupa, tj. dobrovoljnoj mirovinskoj štednji. Riječ je o poticajima za 2010., koje prošla Vlada nije na vrijeme isplatila. Nije poznato kada će se isplatiti poticaji za prošlu godinu. Plan isplate proračunskih sredstava na internetu

Građani koji čekaju isplatu mirovina ili nekih socijalnih naknada po prvi put mogu na internet stranicama Ministarstva financija vidjeti kada se planira isplata proračunskih sredstava za mirovine, naknade za socijalnu skrb, za nezaposlene, porodiljne naknade, doplatak za djecu, trajna prava branitelja i drugo, kao i podatke kada su i u kojem iznosu isplaćena. Ministarstvo je tu tabelu prvi put objavilo za ožujak, a objavljivat će je za svaki naredni mjesec.