e-pv 3719

Trošarine neće pasti Od njih se u proračun slije između 11 i 12 milijardi kuna godišnje; pola od toga unesu trošarine na naftne derivate

Posao: kazalište Od 107 domaćih kazališta, u javnom sektoru ih je samo 29, a sva ostala su rezultat privatne inicijative

Predstavljanje u Bakuu Azerbejdžanci su svoj interes za hrvatsku brodogradnju pokazali naručivši odmah dva broda

tema tjedna

aktualno

aktualno

Str. 4-5

Str. 14-15

Str. 6

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 1 9 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 19. ožujka 2012.

Godina LVIII / Broj 3719. www.privredni.hr

privredni vjesnik

mala brodogradnja / suradnja s poljskom / poljoprivrednici u EU / terme jezerčica / svijet financija

Gospodarstvo na otocima

posao izgleda drukčije iz otočne perspektive Povezanost s kopnom je slaba i nikakva, poljoprivreda nestaje, a brojne djelatnosti nikad se nisu ni razvile.

Mogu li i trebaju li otočani živjeti samo od turizma? >>16-17

Intervju: Peter Fuchs

U šest godina uložili smo 1,2 milijarde kuna u podizanje kvalitete, kaže predsjednik Uprave Valamar hotela i ljetovališta >> 12-13

domaćim esencijama osvajaju svijet Jadran Galenski laboratorij lani je na inozemnim tržištima uprihodio 353 milijuna kuna - što je rast od čak 27 posto >> 11

TV NOVA Pula

UVOD

www.privredni.hr Broj 3719, 19. ožujka 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade:

Teško ostvariv planirani rast Planirani gospodarski rast od 0,8 posto bit će teško ostvariti jer ni jedan od najavljenih investicijskih projekata nije spreman za trenutačnu primjenu.

Važno je rast zadržati oko nule, ali smanjenje potrošnje i istovremeno pomaganje rasta nije lagano. Ovogodišnji je Vladin zadatak promijeniti neugodnu sliku i zaustaviti dramatični slobodni pad. Ako ostanemo na nogama i zadržimo rast oko nule, iduće bismo godine mogli upisati rast od dva posto, a u 2014. i 2015. tri ili četiri posto.

Danko Končar, vlasnik Jadranskih ulaganja:

Planiramo otvaranje novih 1700 radnih mjesta Jadranska ulaganja zainteresirana su za Brodotrogir i Kraljevicu, a 3. maj nije uključen u našu ponudu. Odustali smo zbog nekih tehničkih stvari. Brodogradilište 3. maj nije u tako kriznom stanju te ne postoje razlozi za njegov stečaj. Mi smo bili spremni preuzeti Brodotrogir još prije dvije godine, a za Kraljevicu smo ponudu dodatno osnažili. Zajedno sa svojim njemačkim partnerom predviđamo kratkoročno ulaganje od 100 milijuna eura u off shore programe i otvaranje novih 1700 radnih mjesta.

Milivoj Marojević, vlasnik OPG-a iz Negoslavaca

Od istog posla Austrijanac živi kao lord Imam farmu muznih krava, sam proizvodim hranu za goveda na 130 jutara zemlje tako da imam prilično zaokružen proces proizvodnje mlijeka, ali uz sadašnje uvjete proizvodnje i cijene mlijeka u Hrvatskoj, teško je preživjeti. Pripremajući se upravo za uvjete poslovanja u EU-u, imao sam priliku organizirano posjetiti kolege koje se tim poslom bave u Austriji. Bio sam na farmi vrlo sličnoj mojoj. Čak nam je i struktura goveda vrlo slična. Naime, imam 50 muznih krava, odnosno sve skupa između 120 i 130 grla svih kategorija, a on živi kao mali lord, a ja ovdje kao rob.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: Romano Pičuljan, član Uprave Pičuljan marine

Možemo i više i bolje Iako statistike o nautičkom turizmu za prošlu godinu govore kako se situacija poboljšava, pozitivne brojke nisu bitno utjecale na stanje u sektoru proizvodnje i održavanja brodova

K

ad je riječ o našoj obiteljskoj tvrtki, Brodogradnji Pičuljan, tržište za naše brodove uvijek je bilo većinski - između 60 i 70 posto - domaće, a 30 do 40 posto smo proizvodili za izvoz. Naših brodova ima diljem svijeta, od Jadrana do Japana.

U Europi smo u gotovo svim zemljama od Španjolske do sjevera Njemačke. Sa svojim plovilima Rab720, Rab830, 980, Eleven... mi jesmo dominantan domaći brend i najjači smo kod kuće. A i mislimo da je

Još uvijek su davanja na brod u nas najskuplja u Europi i zato je tako malo novih brodova pod hrvatskom zastavom osnova za razvoj malog brodara prepoznatljivost kod kuće. Upravo zato smatram da treba kod kuće imati dobre uvjete za razvoj i napredak.

U ovom trenutku, tri godine recesije za male brodare su iza nas. No, iako statistike o nautičkom turizmu za prošlu godinu govore kako se situacija poboljšava, pozitivne brojke nisu bitno utjecale na stanje u sek-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

toru proizvodnje i održavanja brodova u kojem posluje i naša tvrtka. Trogodišnja kriza jako nas je pogodila. S obzirom na situaciju, ne možemo biti preveliki optimisti; nadamo se samo da neće biti daljnjega pada.

Recesija je sveprisutna - i u nas, u Europi i svijetu. U problemima su i najveći i najpoznatiji svjetski proizvođači brodova, jahti i jedrilica poput Ferretti Grupe.

U našem sektoru sada je vrijeme kada dolazi do preuzimanja, akvizicija, preprodaje i promjene vlasništva. Budući da situacija nije bajna, pojedine tvrtke na taj način - promjenama u poslovanju ali i u vlasničkim udjelima - rješavaju nagomilane probleme.

Od osnutka naše tvrtke 1936. godine pa do danas prošli smo kroz razne krize. Hvala Bogu, ne sjećam ih se svih, nego samo ovih posljednjih.

Naša strategija izlaska iz krize upravo je ono što smo i kroz Udrugu nautičkog sektora pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca pokrenuli. Ukratko: trebamo skupiti sve snage iz svih područja nautičkog sektora. Moramo ukazati na probleme koji su prisutni u našem sektoru i pokušati, u suradnji i dijalogu s nadležnim državnim tijelima,

na najbolji mogući način stvoriti preduvjete za razvoj. Želja nam je vratiti sektor na razine na kakvima je bio 2007. kada smo, zbog znatno povoljnije realne situacije, imali i znatno bolje rezultate poslovanja.

Na državnoj razini zaista moramo pojednostaviti zakone i riješiti stvari koje nam smetaju. Nužno nam je ubrzati gradnju novih marina planiranih Strategijom razvoja sektora te smanjiti visoke poreze i davanja koja sprječavaju razvoj nautičkog poslovanja.

Kad je riječ o konkurentnosti u globalnim okvirima, naša je filozofija proizvoditi vrhunsku kvalitetu u našem segmentu poslovanja. S

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

imenom poput našeg i zemljom iz koje dolazimo, teško je biti prepoznat na stranim tržištima. Upravo zato moramo na domaćem tržištu biti jaki i biti poznato i priznato ime na Jadranu. Promocija naših proizvoda je bitan segment poslovanja i upravo zato već desetak godina sudjelujemo na najjačim svjetskim sajmovima poput Genovskog sajma nautike. I tamo smo priznati kao kvalitetni, a i naše ime se pročulo. Što se budućnosti hrvatske male brodogradnje tiče, uvjeren sam da Hrvatska ima budućnost u maloj brodogradnji i nautičkom sektoru. Prava je šteta što nismo napravili i puno više!

Ne treba zaboraviti ni kalafate, oni su naša tradicija na kojoj moramo raditi. No još više od toga moramo razmišljati o nautičkoj industriji i nautičkoj proizvodnji kakva postoji u svijetu. Moramo biti ravnopravni sa susjedima i raditi u barem jednakim uvjetima poslovanja, u kakvim trenutno nismo. Unatoč nedavnom povećanju davanja za brodove u Italiji, još uvijek su davanja na brod u nas najskuplja u Europi. Upravo zato je proteklih godina i bilo tako malo novih brodova s hrvatskom zastavom.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

4

TEMA TJEDNA

( između 11 i 12 mlrd kn

Obavljena primopredaja chemical tankera

Amorina predana Šveđanima

Privredni vjesnik Broj 3719, 19. ožujka 2012.

godišnje se slije u proračun od trošarina

Trošarine

Između želja i pr Trošarine se u pravilu plaćaju prema jedinici pojedinog proizvoda stavljenog u proizvoda, dok im je možda najvažnija karakteristika fiskalna izdašnost U Brodotrogiru je obavljena radna primopredaja chemical tankera Amorina koji je porinut u srpnju prošle godine, a gradi se za tvrtku iz grupe Laurin Maritime AB – Siteam Navigator Ship­ping Co.Pte.Ltd. Radi se o brodu dužine 182,90 metara i 32,20 metara širine, koga pokreće glavni pogonski stroj od 8200 kW proizveden u susjednom brodogradilištu, Brodosplitu, s modificiranim teretnim prostorom na 10 plus dva tanka.

Brod je namijenjen za prijevoz kemikalija i naftnih prerađevina od 45,470 tdw, a doseže brzinu od 15 čvorova. Suradnja s poznatom švedskom

tvrtkom Laurin Maritime traje od 1999. godine, a do sada se razvila u odličnu poslovnu suradnju rezultirajući sa 11 tankera. Brod je dobio ime Amorina prema argentinskom filmu iz 1961., koji se bavi temom argentinskog tanga, kao sastavnim dijelom kulture argentinskog društva.

Amorina na španjolskom znači ljubav, a obitelj Laurin gaji veliku ljubav za brodove i pomorstvo.

Primopredajne dokumente u ime brodovlasnika potpisao je Bo Walter, rukovoditelj naručiteljeva inspekcijskog tima u Brodotrogiru, a svoj potpis je za Brodotrogir stavio direktor Mateo Tramontana.

(J.V.)

*vijesti Više od 110 milijuna kuna dječje štednje Krajem 2011. ukupni iznos dječje štednje u Erste banci iznosio je više od 110 milijuna kuna što je čak 30 posto više nego u 2010.

Broj ugovorenih dječjih štednji u istom je razdoblju porastao za 16 posto, na više od 18.400. Prosječan rok dječje štednje je 41 mjesec, a najčešće se oročava na rok od pet godina jer je pritom i najveća stopa premije - 50 posto na obračunatu kamatu.

Viadukt gradi Zračnu luku Zagreb Građevinska kompanija Viadukt sudjelovat će u projektu proširenja Zračne luke Zagreb. Viadukt je član koncesijskog društva i izvođač radova, a ugovorni će odnos biti uspostavljen s tvrtkom Bouygues Batimen International.

Vrijednost radova koje Viadukt izvodi je 516,3 milijuna kuna bez PDV-a.

Viadukt će sagraditi sve infrastrukturne objekte, od čega su najznačajniji proširenje i izgradnja stajanke za avione, izgradnja novih rulnih staza te sustava odvodnje uzletno-sletne staze, pristupnih cesta i vijadukata, parkirališta, kao i izgradnja vanjskog dijela sustava vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe, rasvjete i signalizacije. Rok izgradnje je tri godine, a početak radova očekuje se početkom 2013., nakon dovršetka izrade projekta i ishođenja lokacijske i građevinske dozvole.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

R

ast cijena sirove nafte i posljedično, rast cijena naftnih derivata na hrvatskom tržištu, potaknuli su zahtjeve da Vlada intervenira smanjujući trošarine na naftne derivate. Cijena litre najprodavanijeg supera 95 gotovo je 11 kuna, a ministar financija Slavko Linić najavio je da će Vlada razmisliti što učiniti kad prijeđe 12 kuna. No prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić već unaprijed hladi ta očekivanja, izjavljujući da Vlada i ne može mnogo učiniti i da

Obvezi plaćanja posebnih poreza na promet uglavnom podliježu proizvodi koje koristi veliki broj potrošača ima prostora za intervenciju od tek nekoliko desetaka lipa.

Rast cijena goriva iznad 12 kuna, upozorio je Linić, mogao bi znatno utjecati na spiralu rasta cijena, jer se može očekivati odraz na rastu cijena transporta i drugih cijena ugrađenih u konačne proizvode.

U litri benzina na trošarinu otpada 2,95 kuna, odnosno 2,05 kuna za dizelsko gorivo. Trošarina se naime plaća 2900 kuna za 1000 litara benzina i 2050 kuna za 1000 litara dizela.

Prošla Vlada je u ožujku 2011. godine intervenirala smanjivanjem trošari-

na za 15 lipa po litri, kad je cijena litre eurosupera 95 preskočila 10 kuna.

Barel sirove nafte tada je zbog rata u Libiji dosegnuo 106 dolara. Sada je barel na svjetskom tržištu skuplji od 120 dolara.

Problem je to što trošarine predstavljaju značajan prihod državnog proračuna. U vrijeme prošlogodišnje odluke o smanjenju trošarina na naftne derivate procijenjeno je da će taj potez proračuna stajati najmanje 25 milijuna kuna mjesečno. Vlada stoga mora odlučivati u procijepu između želja vozača i prenapregnutih proračunskih prihoda.

Predmeti široke potrošnje Prema podacima Ministarstva financija, državni proračun od trošarina na naftne derivate godišnje ubere više od šest milijardi kuna. U 2010. ukupan je prihod od tih trošarina bio 6,9 milijardi kuna, u 2009. oko 6,04 milijarde, slično kao i 2008. godini. U 2007. od naftnih se derivata ubralo 6,48 milijardi kuna. U 11 mjeseci prošle godine, prema zadnjim objavljenim podacima Ministarstva financija, prihod od naftnih derivata dosegnuo je 5,5 milijardi kuna.

Ukupno se od svih vrsta trošarina u proračun godišnje slije između 11 i 12 milijardi kuna.

Trošarine se u pravilu plaćaju prema jedinici pojedinog proizvoda stavljenog u promet, a mogu se naplaćivati i prema vrijednosti pojedinog proizvoda (ad valorem).

Prema stručnom radu mr.

Hrvoja Šimovića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, možda najvažnija karakteristika trošarina je njihova fiskalna izdašnost. Obvezi plaćanja posebnih poreza na promet uglavnom podliježu proizvodi koje koristi veliki broj potrošača i koji služe za postizanje određene kvalitete njihovog življenja. Uglavnom su to proizvodi čija je potražnja relativno neelastična (alkohol, duhan, benzin), odnosno uvođenje trošarina i rast njihovih cijena neće bitno utjecati na smanjenje količina njihove potrošnje. Time trošarine skupa s općim porezom na promet čine jedan od izdašnijih državnih prihoda kako u svijetu,

tako i u Hrvatskoj, ističe Šimović.

Stabilnost prihoda proizlazi i iz činjenice da se trošarine uvode na predmete široke potrošnje, te se potrošači nerado odriču njihove upotrebe.

Za proizvodima koji se oporezuju posebnim porezima postoji u pravilu stabilna potražnja, te dosta ograničena supstitucijska elastičnost.

Jeftinoća ubiranja kao i jednostavna kontrola porezne discipline daljnja su obilježja trošarina.

Premda se posebni porezi na promet razrezuju na predmete široke potrošnje i premda se plaćanje ovih poreza prevaljuje na veliki broj potrošača, broj poreznih obveznika kod trošarina u pravilu je re-

5

www.privredni.hr Broj 3719, 19. ožujka 2012.

( 5,5 mlrd kn

prihod od naftnih derivata u 11 mjeseci 2011.

( 110 tvrtki

učlanjeno u Udruženje male brodogradnje

Mala brodogradnja

oračuna promet, a mogu se naplaćivati i prema vrijednosti pojedinog

lativno vrlo mali i veoma lako ih je utvrditi. Samim time i administrativni troškovi ubiranja ovih poreza su prilično mali u odnosu na ubrane prihode.

Prva trošarina - ona na kavu Trošarine plaćaju proizvođači ili uvoznici, i to u apsolutnom iznosu po jedinici mjere tog proizvoda (kilogramu, litri, komadu...). Prva trošarina uvedena u hrvatski porezni sustav bila je trošarina na kavu, u srpnju 1993. godine. U srpnju 1994. godine uvode se trošarine na naftne derivate, duhanske proizvode, alkohol, pivo, bezalkoholna pića i uvozne automobile.

Od te prve trošarine, na kavu, godišnje prora-

Prihodi proračuna od trošarina (u milijunima kuna) 2007.

2008.

2009.

2010.

I.-XI. 2011.

12.168 11.875 10.998 11.972 10.356

Izvor: Ministarstvo financija

čun dobije oko 150 milijuna kuna. U 2008. godini prihod je iznosio 166 milijuna kuna, u 2010. je pao na 149 milijuna. U prvih 11 mjeseci prošle godine bio je 115 milijuna kuna.

Prihodi od trošarina ovise o prometu pojedinih roba. To se može vidjeti i po podacima o mjesečnim iznosima. Uglavnom u vrijeme turističke sezone ukupni prihod od trošarina premaši milijardu kuna, zahvaljujući i ino-

zemnim gostima. U prošloj godini prihod je bio veći od milijarde u srpnju, lipnju i rujnu, dok je, primjerice u pretkriznoj 2007. godini milijarda kuna nadmašena u pet mjeseci, od lipnja do listopada. Upravo zbog sezone i dolaska boljih potrošača vlade oklijevaju sa smanjivanjem visine trošarina.

Trošarine su ponukale i proizvođače piva na inovacije. Uvođenje pića tipa radler (piva s dodatkom voćnih sokova) prošle je godine bio pun pogodak. Prodaja je porasla, uz cijene koje su slične cijeni boce piva, no uz manju trošarinu, budući da se ona plaća prema postotku alkohola. Proizvođači piva imali su sreću da su kupci i potrošači na hrvatskom tržištu prihvatili tu inovaciju.

Proizvođači i uvoznici godišnje na trošarine na pivo u proračun uplate oko 655 milijuna kuna (iznos za 2010. godinu).

U prvih 11 mjeseci prošle godine uplaćeno je 617 milijuna kuna.

Još jedan vrlo izdašni prihod proračuna predstavljaju duhanske prerađevine. Taj prihod neprestano raste, od 2,9 milijardi kuna u 2007., preko 3,07 milijardi u 2009. do 3,29 milijardi u 2010. godini. U prvih 11 mjeseci 2011. za duhanske je prerađevine u proračun uplaćeno 3,19 milijardi kuna. S obzirom na prosječnih 300 milijuna koliko se uplaćuje mjesečno, rast prihoda mogao bi se pokazati i na završnom računu za 2011. godinu.

Od dinamičnog rasta do ruba propasti Trošarine su vratile malu brodogradnju barem 10 godina unatrag i dovele u tešku situaciju gotovo sva značajnija mala brodogradilišta Drago Živković zivkovic@privredni.hr

D

o ove recesije mala brodogradnja bila je jedan od najdinamičnijih sektora gospodarstva, a proizvodnja je rasla po stopi od dvadesetak posto godišnje. Kao da re-

Spas za male brodograditelje je u ukidanju trošarina i smanjenju PDV-a na 10 posto cesija nije bila dovoljna, na male brodograditelje se u ljeto 2009. obrušila i Vlada uvođenjem visokih trošarina na sva plovila, a ne samo na ona duža od osam metara, kako je bilo do tada. Iako se Vlada brzo dozvala pameti i odustala od tako drastičnog oporezivanja, šteta je bila nanesena, jer je prodaja naglo pala. Dvije i pol godine kasnije, od 110 tvrtki učlanjenih u Udruženje male brodogradnje pri HGK-u, stvarno radi svaka druga, a i

one na minimumu kapaciteta, kaže predsjednik Udruženja Boris Vukušić. Trošarine su vratile malu brodogradnju barem 10 godina unatrag i dovele u tešku situaciju gotovo sva značajnija mala brodogradilišta, poput Prinz Adriatica, koji je bio perjanica hrvatske izvozne male brodogradnje, a sada je ugasio proizvodnju, ili Tankerkomercovog poduzeća Donat Boats, koje je također u stečaju. U velikim su teškoćama i Gropo i Adex, a ostali mali brodograditelji uglavnom su smanjili broj zaposlenih na minimum, održavajući samo hladni pogon.

Izjednačiti s turizmom Zadnjim povećanjem PDV-a za još dva postotna boda domaći brodograditelji dolaze u još nepovoljniji položaj u odnosu na uvoznike plovila, jer netko tko kupi brodicu primjerice u Njemačkoj, gdje je PDV 17 posto, nakon ulaska Hrvatske u EU bit će u startu jeftiniji za osam posto u odno-

su na domaće proizvođače, pojašnjava Vukušić.

Na ruku im nisu išle ni izmjene Zakona o PDV-u, koje su otežale i poskupile kupnju plovila na poduzeće. Svako plovilo kupljeno na pravnu osobu sada se mora staviti u gospodarsku svrhu i godišnje ostvariti najmanje sedam posto svoje vrijednosti da bi se moglo i dalje tretirati kao gospodarsko plovilo.

Spas za male brodograditelje Vukušić vidi u ukidanju trošarina i smanjenju PDV-a na 10 posto, čime bi se nautički sektor izjednačio s turizmom. Dopis s takvim prijedlozima poslali su premijeru Zoranu Milanoviću, on ga je proslijedio ministru financija Slavku Liniću, a ministar je malim brodograditeljima obećao da ih neće zaboraviti kad se bude išlo u širu reformu poreznog sustava. “Vlada bi trebala biti svjesna da oni koji misle nešto kupiti, kupuju sada, o narudžbama se odlučuje u idućih mjesecdva. Svako sniženje trošarine ili PDV-a za nas je dobrodošlo’’, poručuje Vukušić.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3719, 19. ožujka 2012.

( za 732 mil USD

uvezeno nafte i plina iz Azerbejdžana prošle godine

( 3,4 mil USD

ukupan hrvatski izvoz u Azerbejdžan 2011.

Gospodarski forum u Bakuu

Azerbejdžanci u Hrvatskoj već naručili dva broda Kompanije iz Azerbejdžana mogle bi uskoro početi ulagati u hrvatski turizam i energetiku, dok bi hrvatske tvrtke, uz ostalo, krenule u projekte pročišćavanja voda u Azerbejdžanu Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

sljedećih de­ setak dana Hr­ vatska i Azer­ bejdžan razmijenit će liste projekata koje bi mogli za­ jednički realizirati. Kom­ panije iz Azerbejdžana mogle bi uskoro početi ulagati u hrvatski turizam i energetiku, dok bi hrvat­ ske tvrtke, uz ostalo, kre­ nule u projekte pročišćava­ nja voda u Azerbejdžanu.

To su neki od poslova o kojima se prošli tjedan raspravljalo na Gospodar­ skom forumu u Bakuu, na kojem je bilo 135 azerbej­ džanskih i 40 hrvatskih tvrtki. Posjet hrvatske po­ slovne delegacije organizi­

rala je Hrvatska gospodar­ ska komora. Azerbejdžanci su već naručili dva broda u hrvatskim brodogradilišti­ ma, tako da poslovi dobi­ vaju i konkretan oblik.

“Brodogradnja i tu­ rizam sektori su za koje su Azerbejdžanci iska­ zali izniman interes, ali jednako tako i za poljo­ privredu, industriju, ener­ getiku, medicinu, far­ maceutiku, IT sektor i marketing”, istaknula je potpredsjednica HGK‑a Vesna Trnokop Tanta.

Dodala je da su Azerbej­ džanci značajno smanji­ li administrativne zapre­ ke za strana ulaganja, što olakšava snažniji proboj hrvatskoga gospodarstva na to tržište. Vlada Azer­

bejdžana mnogo ulaže u razvoj novih tehnologi­ ja i znanja, kao i u mla­ de kadrove koje školuju u inozemstvu”, rekla je pot­ predsjednica HGK-a.

U Bakuu su se susreli i predsjednici Ivo Josipo­ vić i Ilham Alijev. Nakon razgovora potpisani su sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, o suradnji na protumin­ skom djelovanju i osloba­ đanju od viza za nositelje diplomatskih i službenih putovnica. Sporazumi bi trebali pojednostaviti me­ đusobnu suradnju.

Transport plina kao opcija Član hrvatskog izaslanstva bio je i ministar gospo‑

darstva Radimir Čačić.

Istaknuo je da je Hrvatska veliki uvoznik azerbejd­ žanske nafte i plina. Prošle godine uvezeno je nafte i plina za 732 milijuna dola­ ra. Hrvatski izvoz u Azer­ bejdžan je nizak i u prošloj

godini je iznosio 3,4 mi­ lijuna dolara. U strukturi izvoza prevladavaju elek­ trični transformatori, lije­ kovi, duhanski i prehram­ beni proizvodi. Čačić je najavio da će u Zagreb uskoro stići

azerbejdžanski ministar gospodarstva sa suradni­ cima, kako bi se razmo­ trili daljnji koraci u eko­ nomskim odnosima dviju zemalja. “Oni tu ima­ ju relativno velik interes jer imaju poseban fond osnovan od prihoda od nafte, kojim žele diverzi­ ficirati ulaganja i očuva­ ti svoj kapital”, ocijenio je Čačić.

Azerbejdžan nastoji pronaći i nove puteve pri­ jevoza prirodnoga plina pa bi se Hrvatska, uz Tursku, Bugarsku, Rumunjsku i Mađarsku mogla naći na listi zemalja kojima će go­ dišnje prolaziti 10 milijar­ di kubičnih metara plina iz kaspijskog bazena do eu­ ropskih potrošača.

Nogomet kao poslovna prilika

Poljaci grade i nakon prvenstva Predstavnici poljskog gospodarstva pozvali su hrvatske kompanije na ulaganje u njihovu zemlju, ali i na sudjelovanje u opskrbi hranom tijekom Europskog nogometnog prvenstva Poljska i Ukrajina u lip‑ nju postaju sportsko i medijsko središte Eu‑ rope. Održavanje Europ­ skog nogometnog prven­ stva skrenulo je pažnju i na poslovne mogućno­ sti u tim zemljama. Proš­ li tjedan u Zagrebu su boravili predstavnici polj­ skog gospodarstva i po­ zvali hrvatske kompanije na ulaganje u energetiku, biotehnologiju, farmaceu­ tiku, građevinarstvo i dru­ ge brzorastuće sektore.

Prema riječima Pawela Wlodarczyka,

predsjednika Poljskohrvatske trgovačko in‑ dustrijske komore, do­ bre prilike za početak biznisa u Poljskoj pru­ žaju industrijski i tehno­ loški parkovi u južnim poljskim regijama koji omogućavaju otvaranje i pokreta­ nje po­ sla uz mini­ malne investicije.

On je pred­ stavio i pla­ nove za ulaganja u

sektor energetike, osobi­ to u izgradnju nuklear­ ne centrale, elektrana na plin i na ugljen. Razvijat će se i sektor obnov­ ljivih izvora energi­

je. Poljska je od 2007. do 2013. od EU fondova do­ bila 67,3 milijarde eura i to najviše za infrastruktu­ ru i zaštitu okoliša, 33,7 milijardi eura. Tim nov­ cem gradit će se vjetro­ elektrane, sedam velikih i 40 malih spalionica ot­ pada te postrojenja na bi­ omasu. Hrvatske tvrtke mogu se uključiti u mo­ dernizaciju poljskog su­ stava prijenosa energije, a zanimljiv može biti i sek­ tor farmaceutike, koji bi­ lježi rast od sedam posto godišnje.

Nakon dovršenja nogo­ metnih stadiona za EP, Poljaci namjeravaju ulo­ žiti u gradnju niza manjih sportskih objekata. Ja‑ centy Kowerski, direk‑ tor Poljsko-hrvatske ko‑ more, kaže da će samo u Krakowu biti izgrađe­ no oko 40 igrališta i ma­ lih dvorana namijenjenih mladim sportašima. Ko­ mora će svim zainteresi­ ranim tvrtkama za sudje­ lovanje u tim projektima dati potrebne informa­ cije o uvjetima natječa­ ja, pravnom okviru i dru­

gim podacima, rekao je Kowerski.

Hrvatske kompani­ je koje, primjerice, žele počastiti svoje poslovne partnere, mogu ih dove­ sti na utakmice i zakupi­ ti svečane lože s odgova­ rajućom ugostiteljskom ponudom. Lože iznaj­ mljuje Uefa, a Magdale­ na Mazany, komercijalna direktorica Uefe za Polj­ sku kaže da su već sklo­ pili neke ugovore s hr­ vatskim tvrtkama. I tu je prilika za hrvatske proi­ zvođače. (I.V.)

7

www.privredni.hr Broj 3719, 19. ožujka 2012.

Danka Končara od 3. maja za to “ Odustajanje brodogradilište ne znači ništa posebno. ”

Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke

Privatizacija brodogradilišta

Pulskom Uljaniku otvoren put za preuzimanje 3. maja?

Nakon sastanka s Čačićem, Danko Končar odustao je od ponude za privatizaciju riječkog škvera. Njegova tvrtka Jadranska ulaganja još je zainteresirana za Brodotrogir i Kraljevicu Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

O

dustajanje Danka Končara od 3. maja za to brodogradilište ne znači ništa posebno. S obzirom na relativno dobru likvidnost te poslove koje ima ugovorene do kraja godine, brodogradilište ima prostora za restrukturiranje i ugovaranje novih poslova”, kazao je, među ostalim, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel nakon što je Danko Končar u prošli četvrtak, nakon sastanka s prvim potpredsjednikom Vlade Radimirom Čačićem rekao da odustaje od ponude za pri“

vatizaciju riječkog škvera, te da je njegova tvrtka Jadranska ulaganja još uvijek zainteresirana za Brodotrogir i Kraljevicu.

Končar je u izjavi HTV-u rekao i kako s njemačkim

Spajanjem dvaju škverova, zbog njihovih kompatibilnih djelatnosti, mogao bi se postići odličan rezultat partnerom predviđa kratkoročno ulaganje od 100 milijuna eura u off shore programe i otvaranje novih 1700 radnih mje-

sta. S obzirom na to da je danima prije najavljivao otpuštanja 1500 ljudi u 3. maju te očekivao da država pomogne u zbri-

njavanju navodnog viška zaposlenih, priča o otvaranju novih 1700 radnih mjesta Obersnelu je u najmanju ruku čudna.

Odgovarajući na pitanje je li sada otvoren put pulskom Uljaniku za preuzimanje 3. maja, čemu je, prema nekim neslužbe-

nim informacijama sklon i sam Čačić, Obersnel je kazao kako o tome još ništa ne zna. Napise u medijima na tu temu prokomentirao je kao “moguće šumove u vezi”.

Ipak, sve što se događalo prošli tjedan upućuje na to kako bi najuspješniji hrvatski škver mogao preuzeti onaj riječki, ali tek nakon lipnja, kada bi trebala biti gotova privatizacija Uljanika. Sada mu, naime, na tom putu ne stoji ništa, pogotovo što se i u stručnoj javnosti može čuti kako bi se spajanjem tih škverova, zbog njihovih kompatibilnih djelatnosti, mogao postići odličan rezultat.

Od povratka puno i trećina

Promocija Zagrebačkog velesajma u Beogradu Kad kažete Zagrebački velesajam, to ime ne izaziva ovdje samo prepoznavanje nego i poštovanje, i u tome je Zagreb po značaju ravan Berlinu ili Milanu, smatra predsjednik Privredne komore Beograda Ime Zagrebačkog velesajma još nije zaboravljeno u Srbiji, ali se sve toliko promijenilo da je potrebno novo upoznavanje, što je i bio razlog prošlotjednog dolaska rukovodstva te kompanije u punom sastavu u Beograd.

Milan Janković, predsjednik Privredne komore Beograda, u kojoj se održala promocija, ocijenio je da je malo ex yu brendova opstalo, ali da je među njima svakako Zagrebački velesajam.

“Po značaju za kontakte i

u regiji trebao povezati s najvećim sajmovima u Srbiji poput Beogradskog

Trbojević je pozvao srbijanske izlagače i posjetitelje na 23 sajma u 2012. poslove posebno na Balkanu sajmovi i izložbe su i dalje na prvom mjestu, a kad kažete Zagrebački velesajam, to ime ne izaziva ovdje samo prepoznavanje nego i poštovanje, i u tome je Zagreb po značaju

ravan Berlinu ili Milanu”, smatra Janković.

On je ocijenio da je partnerski odnos osnova svih dobrih odnosa u regiji, zbog čega bi se Zagrebački sajam kao superbrend i u Hrvatskoj i

i Novosadskog, ne samo zbog zajedničkih poslova nego i da se izbjegne preklapanje pojedinih izložbi.

Voditelj podružnice Zagrebačkog velesajma Milan Trbojević slo-

žio se da “sajmovi nemaju alternativu” i da ništa ne može zamijeniti direktne kontakte i živu riječ.

“Ono čemu težimo jest da se vratimo na srbijansko tržište, ali ne tražimo da se vratimo na zlatne godine”, rekao je Trbojević i podsjetio da je 1990. na Zagrebačkom velesajmu izlagalo 468 tvrtki iz Srbije na oko 30.000 četvornih metara od tadašnje ukupne izložbene površine od 280.000 kvadrata.

I trećina od toga je jako puno, naglasio je on.

Trbojević je pozvao

srbijanske izlagače i posjetitelje na 23 sajma u 2012. koji su temeljito predstavljeni i naveo da je u zadnjih 11 godina u Zagrebu izlagalo 297 poduzeća iz Srbije. Nudi se izložbeni prostor po cijeni od 60 eura za kvadrat ili 30 eura na otvorenom prostoru, a usluga obuhvaća sve - “od projektiranja do izvedbe”.

Na promociji u Beogradu najavljen je dolazak srbijanskih izlagača na sajam poduzetništva, a najviše interesa bilo je za Ambientu. (Lj.L.)

8

aktualno

Privredni vjesnik Broj 3719, 19. ožujka 2012.

( 373 mil €

godišnje za izravna plaćanja u poljoprivredi

( 9,6 mil € izravna plaćanja za razminirana poljoprivredna zemljišta

Europska budućnost hrvatskog poljoprivrednika

Izbor: EU mrkva ili EU batina Predstojećih petnaestak mjeseci do punopravnog članstva Hrvatske u EU-u treba uložiti maksimalne napore kako bi hrvatski agrar bio spreman za nove uvjete poslovanja Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ˇ S

to hrvatske poljoprivrednike očekuje u Europskoj uniji? Kako se hrvatska administracija pripremila za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike EU-a? Kakva su iskustva europskih poljoprivrednika? To su neka od pitanja na koja su u sklopu informativne kampanje Europska budućnost hrvatskog poljoprivrednika pokušali odgovoriti čelni ljudi Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kao i stručnjaci iz zemalja EU-a.

Uz četiri regionalne konferencije koje su proteklog tjedna održane u Osijeku, Zagrebu, Opatiji i Splitu, kampanja obuhvaća i niz promotivnih TV i radiospotova, ali i tiskane brošure korisne za poljoprivrednike. Uz Ministarstvo poljoprivrede i Agenciju za plaćanje, u organizaciji kampanje sudjeluje i Delegacija Europske unije u RH, a financira se u sklopu projekta IPA Tehničke pomoći EU-a.

“U ovoj fazi je nužno potaknuti stručne službe da odrađuju svoj dio posla i da se usmjeri pomoć proizvođačima kako bi na vrijeme dobili sve potrebne informacije, a sve u ci-

lju što boljeg korištenja fondova EU-a”, izjavila je na regionalnoj konferenciji u Osijeku Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede.

Na pitanje mogu li domaći poljoprivrednici, s obzirom na svoje imovinsko stanje, ispuniti očekivanja i obveze do roka pristupa Hrvatske u EU, Snježana Španjol kaže kako bi se svi trebali više okrenuti definiranju strategije i rješavanju problema koji su već dugo neriješeni. “Pri tome mislim na legalizaciju objekata, na rješavanje pitanja zemljišta, probleme visokih ulaznih troškova u proizvodnji...

Za ruralni razvoj u 2013. očekuje nas 27,7 milijuna eura Puno je problema, ali sam uvjerena da ih uz aktivno sudjelovanje samih poljoprivrednika i nadležnih institucija možemo na vrijeme riješiti”, kaže.

Milijuni pred vratima Sustav poljoprivredne potpore u Hrvatskoj provodi se, kao i u zemljama EU-a, u tri osnovna područja: izravna plaćanja, mjere uređenja tržišta i mjere potpore ruralnom razvoju.

Iskorištenost IPARD-a: samo dva posto Očekivanja od financijskog efekta članstva u EU-u su velika, a ipak se još uvijek nedovoljno koriste već raspoložive mogućnosti. Tako je dosadašnja iskorištenost sredstava iz pretpristupnog programa IPARD ispod svih očekivanja. “Govori se da je ugovoreno 37 posto, međutim iskorištenje, odnosno plaćanje je samo dva posto.

Za kvalitetnije ispunjenje tog programa još ima vremena jer je produljen do kraja iduće godine”, izjavila je zamjenica ministra Snježana Španjol.

Prema riječima zamjenice ministra, Hrvatska je provela procese prilagodbe zajedničkoj poljoprivrednoj politici, a jedno od najzahtjevnijih područja bila su izravna plaćanja koja se u EU-u isplaćuju neovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje. Takva plaćanja usmjeravaju poljoprivrednike na proizvodnju u skladu s tržišnim potrebama.

“Do 2008. godine sva su izravna plaćanja bila proizvodno vezana, a od 2010. kroz usvajanje novog zakona o državnoj potpori uvedeno je osnovno plaćanje u biljnoj proizvodnji i time se smanjio broj potpora s više od 200 na samo devet u 2011. godini”, kazala je Snježana Španjol.

Proizvođači, uglavnom vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, na ovim regionalnim konferencijama mogli su čuti kako će u okviru EU-ove financijske omotnice za Hrvatsku biti 373 milijuna eura

godišnje za izravna plaćanja u poljoprivredi, ali uz poštivanje pravila višestruke sukladnosti. Nadalje, za izravna plaćanja namijenjena razminiranom poljoprivrednom zemljištu slijedi 9,6 milijuna eura, a za financiranje vinarskog sektora daljnih 10,8 milijuna eura. Za ruralni razvoj u 2013. godini nas očekuje 27,7 milijuna eura, dok od 2014. taj iznos može dosegnuti nekoliko stotina milijuna eura. Prema nekim najavama, radi se o iznosu od oko 330 milijuna eura.

Pomoćnik ravnatelja Agencije za plaćanje Zdravko Tušek kazao je da stanovnici EU-a svaki dan izdvajaju 30 eurocenti za potpore u poljoprivredi, što iznosi oko 45 posto ukupnog proračuna Unije.

Naravno, sva ta silna sredstva neće se dobiti “na lijepe oči”. Poljoprivredni proizvođači morat će ispunjavati čitav niz prilično strogo kontroliranih obveza. Osnovni uvjeti koje poljoprivred-

nici moraju ispuniti da bi ostvarili pravo na izravnu potporu su upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, upis stoke u Jedinstveni registar domaćih životinja, upis zemljišta u ARKOD sustav, te podnošenje Jedinstvenog zahtjeva za državnu potporu u propisanim rokovima.

Velike nagrade, još veće kazne Postupno će se uvoditi i obveze poštivanja odredbi višestruke sukladnosti što podrazumijeva brigu o zaštiti okoliša, zdravlju ljudi, životinja i bilja, dobrobiti životinja, kao i poštivanje standarda dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta.

A kako sva ta silna pravila igre zaista funkcioniraju u zemljama Europske unije, moglo se čuti od Jana Ulricha, stručnjaka iz Češke koji je govorio o kaznama za nepoštovanje instituta višestruke sukladnosti u EU-u. Tako se u

segmentu nepoštovanja zaštite prirode - na zaštitu divljih ptica i vode, prekomjerno korištenje pesticida, umjetnih gnojiva, sigurnosti hrane, dobrobiti životinja i sličnog kazne kreću od umanjenja poticaja za pet posto do 15 posto. U slučaju da se nemar prema prirodi učestalo ponavlja, pravila predviđaju i potpuno isključenje takvog poljoprivrednog proizvođača iz sustava potpora, odnosno izravnih plaćanja.

Sudionici konferencija gotovo su suglasni u razmišljanjima kako u predstojećih petnaestak mjeseci do punopravnog članstva Hrvatske u EU-u treba uložiti svestrano maksimalno napore kako bi zaista 1. srpnja 2013. hrvatski agrar, ali i većina poljoprivrednih proizvođača spremno dočekali nove uvjete poslovanja.

Samo tako odgovor na pitanje kakva je budućnost hrvatskog poljoprivrednika u EU-u može biti optimističan.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3719, 19. ožujka 2012.

9

( 553.000 t nafte i naftnih derivata Ikea želi nove Ikea u Hrvatskoj

bit će spremljeno u državne zalihe

hrvatske dobavljače

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Autoceste ne idu u koncesiju I dalje se razmatraju modeli javno-privatnog partnerstva i koncesija u programu modernizacije postojećih hidrocentrala i izgradnje novih Igor Vukić vukic@privredni.hr

I

zgrađene autoceste kojima upravlja poduzeće Hrvatske autoceste u ovom trenutku nisu predmet razmatranja davanja u koncesiju, odgovorila je službeno Vlada na zastupničko pitanje koje im je s druge strane Markova trga uputio Branko Vukšić, zastupnik Stranke laburista.

Odgovor pokazuje da Vlada i dalje razmatra modele javno-privatnog partnerstva i koncesija u programu modernizacije postojećih hidrocentrala i izgradnje novih. Potvrđena je namjera da se proda državni udio u Croatia osiguranju, dok će se kod Hrvatske poštanske banke prvo pristupiti dokapitalizaciji. Poduzeće Hrvatske šume doživjet će rekonstrukciju, ali bez prodaje, istaknuto je u odgovoru Vlade.

Na prošlotjednoj sjednici Vlada je promijenila ustroj Hrvatske poljoprivredne komore. Odlučeno je da ubuduće članstvo u toj instituciji bude dobrovoljno. Dosad je bilo obvezno za svakog tko je naveden u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava. Vlada je utvrdila da su mnoga od tih gospodarstava registrirana kao obrti ili trgovačka društva pa su već zbog toga morali obvezno ući u Hrvatsku obrtničku komoru ili Hrvatsku gospodarsku komoru.

Poljoprivrednoj komori oduzete su i neke ovlasti, primjerice, kontrola mjera ruralnog razvoja i vođenje

evidencije izravne prodaje za poljoprivredna gospodarstva. Ostavljen joj je ipak prihod koji prima iz proračuna za obavljanje poljoprivredno-savjetodavne djelatnosti kao javne službe.

Ubuduće će članstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori biti dobrovoljno

Dosad nije postojala članarina, već samo komorski doprinos koji se članovima odbijao od novca što su ga dobivali preko poljoprivrednih poticaja. Članarina će se sada odrediti Statutom Komore. Postojeći članovi imat će potom 30 dana da odluče hoće li i dalje biti u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

Na sjednici Vlade odluka je donesena bez rasprave pa su novinari kasnije pitali ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu je li odluka do-

nesena kao osveta za sudjelovanje dužnosnika Poljoprivredne komore u nedavnim prosvjedima proizvođača mlijeka. Jakovina je rekao da je bilo “nekorektnih i ishitrenih izjava čelništva Komore”, ali da to nema veze s promjenom zakona. Ustvrdio je da je usklađivanje financiranja i ovlasti Komore bilo planirano i ranije.

Prosvjedi opet na Markovu trgu Ove će godine u državne zalihe biti spremljeno 553.000 tona nafte i naftnih derivata. U prošloj godini potrošeno je 2,6 milijuna tona, a u razmjeru s tim iznosom određuje se i visina zaliha. Budući da čuvanje tolikih količina državi stvara trošak, Vlada je odlučila da obveznu količinu zaliha umanji za 13,6 posto, razmjerno udjelu koji od ukupno potrošenih količina otpada na proizvodnju derivata u domaćim rafinerijama.

Razmotren je i prošlogodišnji rad Odbora za državnu službu, koji odlučuje o povredama prava državnih službenika. Broj žalbi raste iz godine u go-

dinu pa je lani riješeno 3046 predmeta, a na odluku čeka još 1848 predmeta. U prošloj godini zaprimljeno je 959 novih žalbi, od kojih je 367 prihvaćeno i vraćeno na ponovni postupak, dok je 257 žalbi odbijeno.

U strukturi predmeta znatno se povećao broj žalbi na prijem u državnu službu (sa 85 na 178). U 12 posto slučajeva radi se o ocjenjivanju rada i učinkovitosti službenika. Najviše slučajeva odnosi se na Ministarstvo unutarnjih poslova (62 posto), zatim na Ministarstvo financija (7 posto) i Ministarstvo pravosuđa (6 posto). Iz sudova i Ministarstva obrane došlo je zajedno oko 10 posto žalbi, dok 16 posto otpada na ostale državne institucije.

Javni prosvjedi ponovno će se moći održavati i na Markovu trgu.

Prosvjednika će smjeti biti najviše 1500 i morat će biti udaljeni bar 10 metara od zgrada Hrvatskog sabora, Vlade i Ustavnog suda. Prosvjedi se mogu održavati od 8 do 22 sata, a moraju se najaviti 48 sati prije održavanja.

Osim u Zagrebu, gdje je otvorenje predviđeno u 2013. godini, Ikea dugoročno planira otvoriti još dvije robne kuće, u Splitu i Rijeci, najavio je glavni izvršni direktor te tvrtke Mikael Ohlsson na sastanku s predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem.

Ikea vidi veliki potencijal u proširenju suradnje s lokalnim dobavljačima.

“Pored Tvina iz Virovitice, s kojim Ikea surađuje već 30 godina, i Feroplasta iz Buja, tražimo i druge dobavljače u Hrvatskoj”, naglasio je glavni izvršni direktor. Ohlsson je upoznao premijera Milanovića s trenutnom situacijom u kontekstu što bržeg početka gradnje prve Ikeine robne kuće u Hrvatskoj i iskazao odlučnost dolaska na hrvatsko tržište.

Milanović je izrazio punu potporu Ikeinim planovima za Hrvatsku, ističući da će Vlada pomagati sukladno svojim ovlastima i mogućnostima, ostvarenju ove važne investicije koja će otvoriti nova radna mjesta i pružiti široke mogućnosti suradnje lokalnoj industriji.

U tome ćemo vam biti partneri, poručio je premijer Milanović.

Na sastanku s premijerom, na kojem se razgovaralo o kratkoročnim i dugoročnim planovima i aktivnostima Ikee u Hrvatskoj, bili su i Dragan Skalušević, direktor Ikee Hrvatska, Branko Mihajlov, direktor Inter Ikea centra, te veleposlanik Kraljevine Švedske u Hrvatskoj Fredrik Vahlquist.

(K.S.)

Certificiranje

Ne želimo se certificirati Prema rezultatima ankete magazina Ja trgovac i agencije Hendal, provedene tijekom veljače na reprezentativnom uzorku od 400 poslovnih subjekata, čak 70,6 posto donositelja odluka u hrvatskim poduzećima kaže kako njihove tvrtke ne planiraju steći određeni certifikat ili dodatne certifikate u skorije vrijeme.

Certifikati su potvrde akreditiranog certifikacijskog tijela kojima se jamči udovoljavanje proizvoda, procesa ili usluga zahtjevima propisanim određenim normama ili standardima te pridržavanje dobrih praksi. Oni pomažu tvrtkama u boljem upravljanju procesima, boljoj poziciji na tržištu, konkurentnosti na natječajima, boljem od-

nosu kvalitete i cijene proizvoda te zadovoljstvu kupaca, ali i zaposlenih. No unatoč tome, oni nisu dovoljno prepoznati u hrvatskom poslovnom okruženju, jer od ukupnog broja anketiranih, njih 71,3 posto nema ni jedan certifikat. Među onima koji su na neki način certificirali svoje poslovanje, najprisutniji je ISO (12,5 posto anketiranih). Slijede sigurnosni certifikati (šest posto), certifikat za softver (5,7 posto), HACCP (3,7 posto) i košer (0,2 posto). Među razlozima zašto poduzeća nemaju ili ne žele imati određene certifikate prevladava odgovor “zato što nemaju utjecaja na poslovanje”, što kao obrazloženje navodi 53,8 posto tvrtki. (K.S.)

10 PREDSTAVLJAMO

( oko 800 kn

Privredni vjesnik Broj 3719, 19. ožujka 2012.

( više od 90% materijala

stoji najam haljine na 3 dana

može se ponovno upotrijebiti

RENT THE RICHES, ZAGREB

PERUN RUŠENJE (Media Design), Sesvete

Ekskluziva u najam Polovinom travnja započinje s radom online shop koji se bavi iznajmljivanjem odjeće modnih brendova

Otpad za daljnju gradnju Jedan od posebnih uređaja koji se koristi pri reciklaži je drobilica kojom se iz otpadnog betona izvlači željezo, a drobljenjem dobiva nasipni materijal

V

aljda nema žene koja barem jednom nije u svom ormaru poželjela vidjeti neki od komada s pista modnih metropola, no rijetke si mogu priuštiti odjeću svjetski priznatih dizajnera. U inozemstvu je već neko vrijeme trend unajmljivanje dizajnerske odjeće i modnih dodataka čime slavni brendovi postaju dostupniji širem krugu potrošača – makar na nekoliko dana.

Studirajući u Londonu, Lana Gadža Čermak otkrila je opciju online shopova koji se bave iznajmljivanjem modnih brendova. Nakon što je istražila njihov model poslovanja, oduševila se idejom te je odlučila sličan poslovni model primijeniti i u Hrvatskoj. “Prijateljice su mi se često žalile kako nemaju što obući, a nerijetko i jedna drugoj posuđuju jer si ne mogu priuštiti stalno kupovanje nove odjeće”, objasnila je mlada poduzetnica kako je došla na ideju da pokrene Rent the Riches (RTR), prvi i za sada jedini online

shop u Hrvatskoj za najam ekskluzivnih modnih brendova. Već uhodana praksa u inozemstvu trebala bi i u Hrvatskoj naći mnoštvo poklonika. Ciljana klijentela su sve djevojke koje žele zablistati na maturalnoj večeri, kume i djeveruše na vjenčanjima koje traže svečanu haljinu koju bi inače kupile i najčešće obukle samo jednom. Tu su i mlade poslovne žene koje moraju za posebne gala večere obući večernje toalete ili čak i poznate javne osobe koje se po nekom nepisanom pravilu na javnim događanjima smiju samo jednom pojaviti u određenoj toaleti, pa im je jednostavnije unajmiti i onda vratiti određeni modni artikl.

Od sredine travnja Za osam do 10 posto nabavne cijene moći će se unajmiti haljine, torbice i nakit poznatih modnih brendova: Chanel, Hermes, YSL, Balenciaga, Burberry, Miu Miu, Lanvin, Gucci, Alexander McQueen i Herve Leger. Konkretno to znači da se trenutačno vrlo

popularna haljina Hervea Legera koja u dućanima stoji oko 7500 kuna, može unajmiti za 800 kuna na tri dana. Haljine i modni dodaci moći će se odabirati putem interneta. Nakon

Haljine, torbice i nakit poznatih modnih brendova moći će se unajmiti za osam do 10 posto nabavne cijene plaćanja bivaju dostavljeni na kućnu adresu. Nakon tri dana, po isteku najma, zaposlenici internetskog dućana Rent The Riches preuzimaju unajmljeni artikal, nose ga na čišćenje i vraćaju u optjecaj. “Djevojke u Hrvatskoj vjerno prate modne trendove i vole se lijepo odijevati.

Vjerujem da ćemo imati mnogo zainteresiranih klijentica”, smatra Lana Gadža Čermak. Ekipa RTR-a trenutačno je u potrazi za posljednjim artiklima za online shop koji počinje s radom sredinom travnja na adresi www.rtr.hr. (A.Š.)

K

od gradnje novog objekta na mjestu starog, odvoz urušenog materijala i njegovo deponiranje najskuplja je varijanta za investitora. No, njegovim ponovnim korištenjem investitor smanjuje cijenu gradnje, a takav pristup ne produljuje rušenje - potrebno je tek nešto više vremena za pripremu projekta.

Reciklaža otpadnog materijala tako postaje sastavni dio uklanjanja objekta.

Količina otpadnog materijala je golema i potrebno je, prije rušenja, planirati što i kako s njim, za što se specijalizirala tvrtka Perun rušenje sa svojim timom inženjera - stručnjaka za rušenje objekata i reciklažu građevinskog otpada.

Perun rušenje dio je tvrtke Media Dizajn koja pruža usluge potpunog upravljanja projektima rušenja ili usluge savjetovanja u pojedinim fazama. Cilj je da se što više otpadnog materijala pretvori u korisnu sirovinu pogodnu za daljnju upotrebu u graditeljstvu.

Osim što je ekološki, takav pristup je i isplativiji.

Realizacija ovisi o objektu koji se uklanja, njegovoj

lokaciji i sastavu materijala. Više od 90 posto urušenog materijala može se ponovno upotrijebiti.

Dvije razine recikliranja Kada se govori o reciklaži urušenog materijala, proces se može svesti na dvije razine: re-use ili ponovno korištenje materijala za istu svrhu bez obrade (npr. stara cigla, drvene grede, stolarija i neki drugi materijali).

Druga razina je drobljenje materijala iz kojeg se onda dobiva novi proizvod. Jedan od posebnih uređaja

tora, donosi se odluka gdje i kako se obavlja reciklaža.

“Uzmimo, na primjer, da je investitoru potreban kameni nasipni materijal koji stoji recimo 40 kuna po kubiku, a njegov transport do lokacije košta još 60 kuna; u tom slučaju reciklirani materijal koji je već na lokaciji može postići i veću cijenu od kamena s kamenoloma jer tu nemamo trošak transporta. Isto tako stare drvene hrastove grede vrlo često postižu veću cijenu od novih. Naravno da više nije potrebno isticati vrijednost reciklira-

Drobiti se može i otpadno drvo koje se potom prerađuje u biomasu koji se koristi pri reciklaži je i drobilica - njome se prerađuje otpadni beton iz kojeg se izvlači armaturno željezo, a drobljenjem se dobiva nasipni materijal pogodan za daljnju upotrebu u gradnji. Drobiti se može i otpadno drvo koje se potom prerađuje u biomasu. Ovisno o projektu, lokaciji i potrebama investi-

nog materijala u kontekstu održivog razvoja”, objašnjava Robert Lučić, direktor Perun rušenja.

Tvrtka je razvila vlastiti protokol rušenja, nužan kad se ima na umu daljnja eksploatacija materijala. A s prodajom materijala počinje se već u procesu planiranja, prije nego što je i počelo rušenje. (A.Š.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3719, 19. ožujka 2012.

( 725 mil kn ( više od 400 proizvoda lanjski prihodi JGL-a

u portfelju te tvrtke

Domaći esencijalni lijekovi na inozemnim tržištima

Brigom o zdravlju do kvalitetnog života JGL je treća po snazi farmaceutska kompanija u Hrvatskoj, ali i internacionalna tvrtka sa širokim spektrom brendiranih generika Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

no na određene tehnologije kako bi se povećala konkurentnost. U tijeku su pregovori za poslovanje s još nekoliko tržišta, a nedavno su sklopljeni ugovori s Kuvajtom, Jemenom i Saudijskom Arabijom. Trenutačno se pregovara i s Brazilom, SAD-om i Velikom Britanijom. Namjera im je i dalje rasti, pa tako predviđaju kako će u 2014. imati prihod u visini 1,13 milijardi kuna.

J

adran Galenski laboratorij (JGL) gradio je imidž farmaceutske kompanije dosta samozatajno od samih početaka 1991. godine, kada je osnovan kao prvo privatno farmaceutsko dioničko društvo.

JGL je nastao na temeljima središnjeg laboratorija za izradu i kontrolu magistralnih i galenskih pripravaka Ljekarne Jadran Rijeka. Sustavnim ulaganjem, prije svega u znanje i razvoj novih proizvoda i tržišta te uvođenjem suvremene tehnologije, danas je JGL treća po snazi farmaceutska kompanija u Hrvatskoj, ali i internacionalna tvrtka sa širokim spektrom brendi-

Strategija razvoja novih proizvoda i širenja na nova tržišta ključna je poluga rasta JGL-a ranih generika, usmjerena na razvoj i proizvodnju lijekova za osjetila. Vodeća je to tvrtka u proizvodnji pripravaka iz morske vode Jadranskog mora.

Početak njihovog tržišnog djelovanja karakterizirao je poduzetan duh osnivača te strategija tržišnih niša prema kojoj je JGL, s nekoliko farmakološki esencijalnih lijekova malih proizvodnih serija, brzo ušao na inozemna tržišta. U vrijeme raspada Jugoslavije JGL je gradio

svoju strategiju na razvitku tržišnih niša u Srbiji, Makedoniji te Bosni i Hercegovini. Prvi proizvod bio je Carbo Medicinalis ili aktivni medicinski ugljen koji se i danas nalazi u portfelju tvrtke.

Primjenjujući vlastita inovativna rješenja u proizvodnom procesu, tvrtka se specijalizirala za proizvodnju sterilnih kapi za oči, nos i uši.

“Od osnutka do danas bilježimo visoke stope rasta, prosječno 23 posto godišnje. Ukupni tvrtkini prihodi lani su narasli na 725 milijuna kuna, no to su ipak nekonsolidirani rezultati Grupe JGL. Nakon konsolidacije pretpostavlja se da će prihod iznositi oko 700 milijuna kuna.

Rast prodaje u 2011. bio je 16 posto veći u odnosu na godinu ranije. Dobit prije oporezivanja bila je 69 milijuna kuna ili 78 posto više nego preklani. U razdoblju od 1999. do 2011. ukupno je investirano

256,5 milijuna kuna, dok je ukupna realizirana dobit u tom razdoblju iznosila 260 milijuna kuna”, rekao je Ivo Usmiani, predsjednik Uprave JGL-a. Lani je prihod od prodaje na inozemnim tržištima iznosio 353 milijuna kuna što je bilo 27 posto više nego 2010. godine. Protekle godine otvoren je i novi pogon za izradu sterilnih otopina i kontrolno-analitički laboratorij na lokaciji Svilno pokraj Rijeke, u što je uloženo 6,1 milijun eura.

Osvajanje novih tržišta “Strategija razvoja novih proizvoda i širenja na nova tržišta ključna je poluga našeg rasta. Vrlo smo rano shvatili da je Hrvatska, ali i cijela regija, malo tržište, pa smo se odlučili na širenje”, istaknuo je Usmiani. U Sloveniji su bili već 1992. godine, a kasnije su sa svojim proizvodima ušli u Ukrajinu i Kazahstan.

Vodeći u proizvodnji probiotika Portfelj JGL-a danas čini više od 400 proizvoda koji se razvijaju i proizvode kao sterilne otopine, čvrsti oralni oblici te polučvrsti oblici i otopine. Ti su proizvodi razvrstani u tri programske cjeline. To su receptni program u kojem se razvijaju generički lijekovi, bezreceptni program s pripravcima koji se koriste u prevenciji razvoja bolesti te program Aqua Maris s oplemenjenim, ljekovitim resursima morske vode iz Jadrana. Ključni brendovi JGL-a su, uz Aqua Maris, novi proizvod Meralys kao i niz probiotika za intimno zdravlje žene te za zaštitu i obnovu crijevne mikroflore s kolateralnim učincima. JGL zauzima vodeće mjesto u segmentu farmaceutskih proizvoda s probiotičkim sojevima u Jugoistočnoj Europi.

Kada su trebali odabrati na koja tržišta ići, shvatili su da su njihova prilika zemlje Jugoistočne Europe. JGL danas posluje na tridesetak inozemnih tržišta, a osim država Jugoistične Europe vrlo su im važna i tržišta tzv. CIS-a - Rusije, Ukrajine i Kazahstana. U Rusiji zapošljavaju 130 djelatnika, u Ukrajini 50, a Kazahstanu 30. U ostalim državama u kojima su prisutni imaju registrirane proizvode koje pro-

daju preko mreže svojih partnera. “Iako nam se čini da bismo mogli mnogo više rasti i ‘napasti’ još mnoga tržišta, pokazalo se da nemamo snagu za to sve jer takav rast iziskuje osigurane resurse i unaprijed pripremljene kapacitete i tehnologiju. S druge pak strane vrlo smo ograničeni temeljnim kapitalom, ali i mogućnostima za rast”, kaže prvi čovjek JGL-a.

U zadnje vrijeme poslovanje je usmjere-

Ljudi su ključna vrijednost Ljudi su ključna vrijednost tvrtke, stoga u JGL-u razvijaju njihovu kreativnost i strast prema poslu. Usmiani kaže kako je otvorenost izazovima i vjera u budućnost pokretač tvrtkina razvoja. U JGL-u je zaposleno 524 djelatnika od čega je 66 posto žena, dok je prosječna dob zaposlenika 38 godina. Neto prosječna plaća iznosi 9178 kuna. Lani je zaposleno 49 novih djelatnika, a u ovoj godini u JGL-u planiraju zaposliti još 30.

Zbog svega toga JGL se i dalje želi usmjeriti na razvoj i proizvodnju sterilnih farmaceutskih oblika u indikacijskom području oftalmike i otorinolaringologije. “Marljivim radom, razvijanjem inovativnih postupaka i proizvoda, građenjem poslovnih odnosa temeljenih na povjerenju i iskrenoj brizi, JGL želi biti dio rješenja poslovnih izazova svojih kupaca”, zaključio je Usmiani.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3719, 19. ožujka 2012.

EXPERT OTVORIO PRVA DVA PRODAJNA CENTRA U HRVATSKOJ

Cilj je imati 15 posto tržišnog udjela

E

xpert Adria iz Zagreba nova je članica najvećega svjetskog lanca i jednog od dvaju najvećih europskih lanaca trgovaca potrošačke elektronike, kućanskih uređaja, računala i informatičke opreme Expert International. Za početak su otvorena dva prodajna centra, na zagrebačkom Jankomiru te u Resniku, a plan je do kraja godine otvoriti još osam centara u Hrvatskoj, četiri u Zagrebu, te po jedan u Čakovcu, Rijeci, Slavonskom Brodu i Šibeniku. “U sljedećih pet godina cilj nam je imati 15 posto tržišnog udjela

u Hrvatskoj. U ostvarenju ovog poslovnog plana koristit ćemo ogromnu snagu Experta, kako u nabavi, tako i u podršci i znanju ove tvrtke koja uspješno djeluje više od 40 godina. U sljedećih pet godina planiramo otvoriti 15 prodavaonica koji će zapošljavati do 200 osoba. Vrlo smo optimistični i sigurni u uspjeh Experta u Hrvatskoj, a planiramo i širenje u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu”, istaknuo je Vitomir Polović, direktor tvrtke Export Adria. Hrvatska je tako postala 18. europska zemlja, odnosno 21. na svijetu u maloprodaj-

nom lancu prodavaonica Expert koje godišnje ostvaruju promet veći od 20 milijardi eura, od čega 50 posto u Europi. Expert Adria osnovana je krajem prošle godine kada je potpisala ugovor o franšizi s Expert Internationalom, čija uprava ima sjedište u švicarskom mjestu Zugu. Expert Adria je preuzela prodavaonice Ecosa te ih preuredila po Expertovim standardima. Expert International time ostvaruje svoje ciljeve razvoja u novim zemljama Europske unije, istaknuo je direktor Expert Internationala Chris Buecker. (A.Š.)

Agrokor predstavio Agro akademiju

Dobra praksa korporativnog obrazovanja

K

oncern Agrokor s više od 38.000 zaposlenih u 11 zemalja svijeta prepoznao je važnost kontinuirane izobrazbe svojih zaposlenika. Uz već postojeće Konzum, Agorokor i Tisak akademije te Akademiju vina, najnoviji centar za edukaciju je Agro akademija koja je predstavljena na sjednici Zajednice za razvoj ljudskih potencijala HGK-a.

Voditelj Agro akademije Vitomir Penavić predstavio je njen ustroj i program koji je kroz 54 programa edukacije u prošloj godini završio 641 sudionik, a plan je u 2012. te brojeve udvostručiti. Ciljevi Akademije su, između ostalog, promovirati poljoprivredna znanja i struke, a namijenjena je zaposleni-

cima, kooperantima i part­ nerima te ostalim pravnim osobama u poljoprivredi. Dobrodošle su i druge obrazovne institucije, a svi oni u programima mogu sudjelovati bez naknade.

Penavić je naglasio kako njihov cilj nije konkurirati ostalim obrazovnim institucijma u poljoprivredi, već se s njima žele povezati. Tematske cjeline kojima se Agro akademija bavi su ratarstvo i mehanizacija u ratarstvu, tov junadi, svinjogojstvo, voćarstvo i po-

vrćarstvo te mliječno govedarstvo, o kojima kroz praktičnu i teoretsku nastavu podučavaju Agrokorovi predavači te drugi domaći i inozemni stručnjaci. Članovi Zajednice za razvoj ljudskih potencijala pozdravili su obrazovne aktivnosti koncerna Agrokor te je u nastavku sjednice bilo govora o mogućnostima korporativnog obrazovanja i problemima s kojima se susreću ustanove za obrazovanje odraslih.

(A.Š.)

( 50 animatora zapošljava Valamar

Peter Fuchs, predsjednik Uprave Valamar ho

Turističko odr tijekom cijele U Valamaru pozdravljamo sve mjere koje će osigurati razvoj turi ugostiteljske usluge pozitivno će utjecati na naše ulagačke razv Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

T

vrtka Valamar hoteli i ljetovališta već niz godina pokazuje da je riječ o kompaniji usmjerenoj na kvalitetu usluga za svoje goste, ali i na brigu za kvalitetno upravljanje svojim zaposlenicima.

Neprekidan razvoj u tom području rezultirao je uvrštenjem Valamara među tvrtke s najboljim sustavima upravljanja ljudskim resursima. O predviđanjima za ovogodišnju turističku sezonu, investicijama i proširenju tvrtkina upravljačkog portfelja, razgovarali smo s Peterom Fuchsom, predsjednikom Uprave Valamar hoteli i ljetovališta.

S aspekta usluge potrebno je da svaki turistički radnik shvati da je tu zbog gosta te da dade sve od sebe da se taj gost jednoga dana vrati, a možda sa sobom dovede i rodbinu, prijatelje i kolege Kako procjenjujete ovogodišnju turističku sezonu i kakvu popunjenost kapaciteta očekujete na razini Valamara?

- Iako smo lani ostvarili dobre rezultate, bio bih neoprezan kada bih is-

ključivo optimistički govorio o očekivanjima u ovoj godini. Ona je dobro počela i vesele nas dobre najave u segmentu poslovnih sastanaka i kampinga, a posebno vijesti o velikom interesu za Hrvatsku koje stižu s nama najvažnijeg emitivnog tržišta, od naših turoperatora iz Njemačke. Najveći izazov i dalje je povećati prodaju u proljeće i jesen, pri čemu nam neće pomoći raniji datum uskrsnih blagdana.

Također, velika sportska natjecanja, poput Europskog prvenstva u nogometu i Olimpijskih igara, mogli bi nam odnijeti dio gostiju u lipnju i srpnju.

Unatoč tome, mi smo u Valamaru spremni i naša očekivanja od ove godine su visoka.

Najavljeno je smanjenje PDV-a u turizmu od 1. siječnja 2013. Kako će se to odraziti na poslovanje tvrtke Valamar?

- U Valamaru pozdravljamo sve mjere koje će osigurati razvoj turističkog sektora, učiniti Hrvatsku konkurentnijom i privući više turista. Smanjenje PDV-a na ugostiteljske usluge pozitivno će utjecati na naše ulagačke razvojne planove. U tom smislu žao nam je što se taj utjecaj neće osjetiti već u ovoj godini.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3719, 19. ožujka 2012.

( 1,2 mlrd kn u 6 godina

*vijesti Cijene porasle za 1,3 posto Potrošačke cijene u veljači su porasle 1,3 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Rastu potrošačkih cijena na godišnjoj razini najviše su pridonijele cijene prehrane i energije. Rast stope PDV-a u ožujku mogao bi se odraziti na cijene hrane koja čini najveći dio potrošačke košarice, dok se u kategorijama kao što je odjeća i obuća ne očekuje rast cijena.

grupacija Valamar uložila u podizanje kvalitete proizvoda i usluga

tela i ljetovališta

edište mora živjeti godine stičkog sektora, učiniti Hrvatsku konkurentnijom i privući više turista. Smanjenje PDV-a na ojne planove nica i njihovo stavljanje u funkciju upravljanja destinacijom.

Kako ocjenjujete suradnju s resornim ministarstvom, ali i ostalim subjektima u turizmu?

- Suradnja bi mogla i trebala biti sustavna i bolja.

Vjerujemo da će se to pro-

mijeniti nabolje dolaskom turističkog stručnjaka na mjesto ministra turizma, koji najavljuje skoru izradu strategije razvoja turizma, kao i nužan preustroj sustava turističkih zajed-

Valamar zapošljava animatore - Kao i prethodnih godina, početkom ove godine usmjereni smo na pripremu sezone i zapošljavanje velikog broja radnika iz struke, prije svega konobara i kuhara.

Zapošljavamo i nove pripravnike u hotelskim operacijama te u prodaji i marketingu, a upravo su dovršene audicije za zapošljavanje pedesetak animatora u svim našim destinacijama. Valamar je prepoznat kao jedan od najkvalitetnijih poslodavaca u hrvatskom turizmu i Hrvatskoj uopće te je već nekoliko godina zaredom nagrađivan certifikatom Poslodavac-Partner za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima. Stoga, nemamo problema u pronalaženju kvalitetnih kadrova, bez obzira o kojim je pozicijama riječ.

Još je neriješeno pitanje turističkog zemljišta koje sprječava daljnje investicije. Na koji bi se način to trebalo riješiti?

- Tvrtke koje posluju kao dio grupacije Valamar u posljednjih šest godina uložile su 1,2 milijarde kuna u podizanje kvalitete proizvoda i usluga.

I trenutačno imamo spremno nekoliko zanimljivih investicijskih projekata, od kojih neki imaju i lokacijsku dozvolu, no oni su do daljnjega u ladici. Zašto? Zato što bi investitor morao imati veću sigurnost pri investiranju u Hrvatsku i u turizam. Neriješeno pitanje turističkog zemljišta i zakon koji je nejasan i nepraktičan definitivno su prepreka pri ulaganju.

Upoznati smo s Vladinim planom da revidira taj zakon i učini ulaganja u turizam sigurnijima, a sa smanjenjem PDV-a i privlačnijima. Dakle, u Valamaru smo spremni ulagati čim se za to stvore potrebni uvjeti. Što za vas znači hrvatski proizvod u hrvatskom turizmu?

- To su hrvatske prirodne ljepote, naše bogato kulturno i povijesno naslijeđe, autentičnost naše enogastronomske ponude, a prije svega mentalitet Hrvata, njihovo srdačno gostoprimstvo. S

aspekta usluge potrebno je da svaki turistički radnik shvati da je tu zbog gosta te da dade sve od sebe da se taj gost jednoga dana vrati, a možda sa sobom dovede i rodbinu, prijatelje i kolege. Bitno je shvatiti i da imidž Hrvatske kao gostoljubive zemlje stvaramo svi zajedno - dakle, i djelatnici carine, policije, zračne luke, taksisti, djelatnici u restoranima, hotelima, informacijskim centrima,

Cilj nam je proširiti upravljački portfelj i trenutačno smo u pregovorima za upravljanje s nekoliko vlasnika hotela trgovinama - svi koji su u doticaju s gostima. Pokažimo im istinsko gostoprimstvo.

Kakvi su Valamarovi planovi za proširenje upravljanja na druge objekte?

- Valamar je vodeća hrvatska tvrtka za upravljanje u turizmu. Stoga imamo znanje, iskustvo i stručnost kako bismo postigli visoke i dobre rezultate.

Dakako, cilj nam je proširiti upravljački portfelj i trenutačno smo u pregovorima za upravljanje s nekoliko vlasnika hotela.

Međutim, dok se dogovori ne finaliziraju, ne mogu govoriti o detaljima.

Može li Hrvatska postati istinska kongresna destinacija?

- Na svjetskom tržištu sastanaka i insentiva Hrvatska se uspjela pozicionirati kao nova i zanimljiva destinacija. Imamo veliki potencijal za daljnji razvoj, ali i puno posla, jer smo tek na počecima razvoja Hrvatske kao istinske kongresne destinacije. Kako su poslovni gosti ujedno i najbolji potrošači, potrebno im je osigurati i brojne dodatne sadržaje. To je moguće jedino ako destinacija živi tijekom cijele godine, a ne samo ljeti. Potrebno je poboljšati i kongresnu infrastrukturu, znači povećati kongresne kapacitete, kao i poboljšati zračnu povezanost s glavnim svjetskim odredištima. Potrebno je razviti i dobro promišljenu marketinšku strategiju te istu kontinuirano provoditi i prilagođavati. Svoj smo hotel Valamar Lacroma Dubrovnik uspješno pozicionirali kao vodeći kongresni hotel u regiji za skupove do 1200 sudionika. Također, u Poreču smo pozicionirali Villu Polesini kao posebno mjesto za poslovne sastanke i ekskluzivna događanja. Svi naši poslovni hoteli, od Valamar Diamanta u Poreču preko Valamar Koralja na Krku do hotela Luna na Pagu, posebno su organizirani i opremljeni kako bi poslovnim gostima omogućili optimalne uvjete za rad.

Londonski fond želi Vjesnik Neslužbeno se doznaje kako je novi kupac Vjesnika londonski investicijski fond Oak invest­ ment management group koji je poslao pismo namjere. Pregovori su u tijeku, no kupnja bi trebala biti gotovo sigurna stvar.

Poskupljuje plin

Prema predviđanjima stručnjaka, čeka nas poskupljenje plina i to za čak 35 posto. Hrvatska je prihvatila energetske propise Europske unije koji određuju da se cijene energenata formiraju prema tržišnim načelima od ove godine. Dosad je za hrvatska kućanstva plin bio socijalna kategorija. Vlada je prije tri godine odredila da Ina distributerima prodaje kubni metar plina za 1,70 kuna, iako plin kupuje po cijeni od 2,5 do tri kune.

Otvoren prvi Konzum benz

Trgovački lanac Konzum otvorio je svoju prvu benzinsku postaju, uz Super Konzum prodavaonicu u Vukovarskoj ulici u Zagrebu: to je dio projekta izgradnje samonaplatnih benzinskih postaja pod nazivom Konzum benz.

Cijene benzina niže su im od Ininih 10 lipa.

14 AKTUALNO *vijesti Podizanje energetske učinkovitosti Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja će najkasnije u prvoj polovini travnja raspisati natječaje za obnovu i podizanje energetske učinkovitosti desetaka javnih zgrada, a nakon sređivanja zakonske regulative idućih godina u planu je obnova tisuća zgrada u javnom vlasništvu. U Hrvatskoj je 11.000 objekata u javnoj uporabi od kojih je samo 1500 certificirano prema mjerilima energetske učinkovitosti.

Najava objave poreznih dužnika puni proračun Sama najava Vlade da će objaviti imena poduzeća, obrtnika i građana koji državi, zajedno s kamatama, duguju više od 51 milijarde kuna poreza, dovela je do poboljšanja u punjenju proračuna, kaže ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović. Dodala je kako neće biti povlaštenih dužnika koji će izbjeći javnu objavu svojih dugovanja.

Limiti objave su zadani: za pravne osobe dug veći do 100.000 kuna, za fizičke osobe i obrtnike 50.000 kuna, a za građane više od 10.000 kuna.

Počelo subvencioniranje stambenih kredita

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama objavila je Oglas o početku subvencioniranja stambenih kredita u 2012. godini. Građani mogu podnijeti zahtjev za nepovratnom subvencijom polovine mjesečnih obroka u prve četiri godine otplate kredita i tako uštedjeti do 14.000 eura.

Subvencija se odnosi na nove, izgrađene stanove koji imaju akt o građenju i ishođenu uporabnu dozvolu. Subvencioniranje se odobrava za kredit čiji iznos ne prelazi 100.000 eura, a rok otplate nije kraći od 20 godina.

Privredni vjesnik Broj 3719, 19. ožujka 2012.

( 107 kazališta ( njih 29 (ili 27%) registrirano u Hrvatskoj

su u javnom sektoru

Poduzetništvo u kazalištu

Sredstva kazalištu id poljoprivredni potica Godišnje Zagreb potroši desetak milijuna kuna na neovisnu kazališnu proizvodnju, a ogroman dio tog proizvođači kazališta troše na prostor koji unajmljuju od gradskih institucija. Drugim riječima, novac se Goran Šikić sikic@privredni.hr

U

Hrvatskoj je službeno registrirano 107 kazališta, od čega je u javnom sektoru njih 29, a sva ostala kazališta su rezultat privatne inicijative. U postocima, 27 posto potpada pod javni sektor, 73 posto čine nezavisne kazališne scene. No, kad je o financiranju riječ, 99 posto je javni sektor, a manje od jedan posto nezavisna scena, kako je istaknula Vitomira Lončar, suvlasnica i direktorica Male scene, koja je na domaćoj sceni prepoznata kao pionirka u razvoju prilično uspješnog privatnog kazališta. Koliko se u Hrvatskoj izdvaja za kazalište?

Prema riječima Vitomire Lončar, to nije moguće doznati jer se podaci koji bi morali biti transparentni, skrivaju kao zmija noge. “Mogu se raditi analize prema onome što je predviđeno, ali nikada se ne iznosi u javnost što se uistinu financiralo i u kojim iznosima. To je ujedno i najbolnija točka sustava – nema evaluacije”, kaže ona.

Većina sredstava, naravno, izdvaja se za javni sektor, a najviše za HNK u Zagrebu koji građani financiraju s ukupno oko 100 milijuna kuna. Problem je to što se, smatra Vitomira Lončar, javni sektor financira u svim segmentima - program, ma-

terijalni, režijski troškovi, investicije, plaće... Pojednostavljeno, financira se i program i ono što se naziva hladni pogon. S druge strane, nezavisna kazališta sufinancirana su samo za program, i to ne prema nekim određenim kriterijima, nego kako se kome svidi, kaže Vitomira Lončar. Nedostatak kriterija vrijedi i za kazališni javni

Umjetničke organizacije ne mogu od banke dobiti kredit za postavljanje predstave sektor, jer nema evaluacije i “sve se zna – unaprijed”. No, u slučaju kad se režu sredstva, režu se nezavisnoj sceni.

Ima i uspješnih Na nezavisnoj kazališnoj sceni djeluje već godinama kazališna redateljica i pokretačica portala Teatar.hr Nora Krstulović koja smatra da kazalište svakako jest poduzetnička aktivnost kada se pogleda koliko ima mnogo umjetničkih organizacija i drugih pravnih subjekata koji proizvode kazalište a nisu državne ili institucije lokalne samouprave. Jedan dio njih, uz sve teškoće koje postoje, prilično dobro živi od toga. No, za razliku od drugih poduzetničkih aktivnosti, umjetničke orga-

nizacije ne mogu niti od jedne banke dobiti kredit za postavljanje kazališne predstave. Budući da ne mogu dobiti početna sredstva pomoću uobičajenih financijskih alata, kazališni poduzetnici apliciraju na javne fondove države, gradova i županija. “To su zapravo nepovratna sredstva koja bi se mogla usporediti s poljoprivrednim poticajima”, komentira Nora Krstulović. Kad je predstava gotova, prodaje se najčešće ponovno jedinicama lokalne uprave i samouprave koje u raznim pučkim otvorenim učilištima i sličnim mjestima organiziraju izvedbe.

Temeljni problem, po mišljenju Nore Krstulović, leži u tome da ne postoje pozornice u vlasniš-

tvu privatnih organizacija koje bi kontinuirano prikazivale nezavisni program, a Grad Zagreb kao najveća jedinica lokalne samouprave nema niti jednu scenu na kojoj bi kontinuirano postavljao ili prodavao te nezavisne produkcije.

“Tako se događa da Grad godišnje potroši desetak milijuna kuna na nezavisnu kazališnu proizvodnju i da ogroman dio tog novca nezavisni proizvođači kazališta troše na najam prostora za probe i prostora za izvedbe tih istih predstava, a prostor unajmljuju od gradskih institucija. Dakle, od Grada dobiješ novac za predstavu i da bi je mogao izvesti unajmiš gradski prostor.

Drugim riječima, novac se vrti u krug. Tu jednostav-

U kulturnim industrijama u Hrvatskoj radi više ljudi nego u svim hrvatskim brodogradilištima zajedno no ne postoji zdrava situacija na tržištu”, ističe Nora Krstulović.

Kada bi, smatra ona, u Zagrebu postojala barem jedna scena na kojoj bi nezavisni izvođači znali pod kojim uvjetima mogu doći izvoditi svoje predstave i kad bi dio termina i troškova korištenja tog prostora bio uračunat u potpore Grada, stvari bi bile puno jednostavnije i rezultirale bi financijskim benefitima za cijelo druš-

15

www.privredni.hr Broj 3719, 19. ožujka 2012.

( 73%

Od 21. do 25. ožujka u Splitu

čine nezavisne kazališne scene

u kao aji novca nezavisni vrti u krug Neovisni - od financijske odgovornosti U pogledu raspolaganja kazališnim prostorima, i tu postoji šarenilo kriterija pod kojima se ti prostori dodjeljuju privatnim umjetničkim organizacijama. Tako, primjerice, postoje neke umjetničke organizacije koje plaćaju najamninu, ali postoje i one koje ne samo da ne plaćaju najamninu, nego im Grad, nakon što im je dao na korištenje potpuno uređeni i opremljeni teatar, još dodatno subvencionira troškove prostora. Od čega su oni onda nezavisni, osim od financijske odgovornosti i zdravog razuma, pita se Nora Krstulović. tvo. Na koncu, podsjeća ona, kultura ima udio u europskom BDP-u oko pet posto, što nikako nije zanemariva brojka.

Predstave za jedan kofer Gledano iz pozicije nezavisnih kazalištaraca, nezavisna scena redom ima predstave koje stanu u jedan kofer, a HNK ima predstavu koja košta četvrt milijuna eura i izvede se šest puta u sezoni.

“Ne vidim da se dugoročno želi da svatko u koga je uložena određena količina kuna u nekom trenutku postane barem jednim dijelom financijski neovisan. Sve se na koncu svodi na pitanje kulture politike i pitanje što se želi postići. Ako se želi umjetničku zajednicu držati kontinuirano na rubu preživljavanja, i nikada joj ne dozvoliti, barem tom jednom dijelu za koji je voljan i sposoban, da se počne boriti u tržišnim odnosima, onda imamo ovakvu situaciju. Ali to porezne obveznike onda jako puno košta. Ne zato što su iz-

dvajanja za kulturu velika, jer nisu – mi izdvajamo za kulturu 0,8 posto, nego zato što se ta sredstva troše tako da ne jamče da će ta scena ikad početi proizvoditi novac na bilo kojoj razini”, ističe Nora Krstulović.

U kulturnim industrijama u Hrvatskoj radi više ljudi nego u svim hrvatskim brodogradilištima zajedno, ali se o problemu funkcioniranja i financiranja kulturne scene ne govori s razine državne politike. Dvostruki kriteriji vidljivi su i na socijalnom položaju samostalnih umjetnika, koji uz mirovinsko i zdravstveno osiguranje koje im uplaćuje država na koncu mogu imati mirovinu od 1000 kuna. S druge strane, svakom umjetniku koji je zaposlen u nekoj instituciji, država plaća i staž i zdravstveno i plaću i sva davanja, i božićnicu i dar za djecu, igrao on ili ne igrao u predstavama, pa tako u nacionalnom teatru postoje ljudi koji na pozornicu tog istog teatra nisu izašli već godinama.

GAST predstavlja nove proizvode Uvidom u prijave sudionika uočili smo da je pojačan interes domaćih tvrtki za intenzivnije poslovno povezivanje u turizmu, istaknuo je direktor sajma Stipe Šamija

S

edamnaesti po redu međunarodni sajam GAST održat će se od 21. do 25. ožujka u Splitu. Riječ je o jednom od najznačajnijih gospodarskih događaja u Hrvatskoj, o čemu svjedoči znatan broj izlagača, stručnih konferencija, natjecanja, kao i bogati gospodarski i stručni program.

GAST obuhvaća niz specijaliziranih sajmova: prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme, sajam kave, namještaja (Furnitura), vina (Dionizijana), sajam za turizam (Saturn) te, prvi put, i Međunarodni sajam razvojnih i investicijskih projekata. U sklopu sajma održat će se i projekt Gast Around The World.

Na GAST-u ove godine sudjeluju izlagači iz 13 zemalja: BiH, Slovenije, Makedonije, Italije, Njemačke, Austrije, Francuske, Belgije, Srbije, Albanije, Poljske, Crne Gore i Hrvatske. Očekuje se više od 1200 izlagača.

Osnovni cilj novog projekta, Međunarodnog sajma razvojnih i investi-

cijskih projekata, je suradnja razvojnih agencija, uspostavljanje partnerstva i povezivanja, usmjerenih prema stvaranju povoljnije poduzetničke klime u sektoru turizma, hotelijerstva i ugostiteljstva, kao i poticanje i povećanje učinkovitosti gospodarskog razvoja regije.

GAST 2012. bit će bogat stručnim konferencijskim i natjecateljskim programom, dio kojega je 17. međunarodno ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pića, konferencija Etno-eko projekti, Kulinarski show, poslovni susreti Tourism@ GAST, Promotivni dan

Ekološka proizvodnja, ali i etno-eko sela bit će ove godine neke od važnih tema sajmovanja Bosne i Hercegovine, Humanitarna kulinarska revija Dobri ljudi u kuhinji, te edukativni projekt Ekotržnica - Po zdravu spizu na GAST. I taj se projekt ove godine održava prvi put, a cilj projekta je putem zajedničkog nastupa eko proizvođača promovirati ekološku proizvodnju i približiti je građanima. Eko namir-

nice moći će se kupiti po povoljnijim cijenama, a posjetitelji će moći naučiti ponešto i o brzom pripremanju zdrave hrane.

“Veseli nas što ćemo ove godine više govoriti o etno-eko selima, njihovoj obnovi i turističkom potencijalu, a uvidom u prijave sudionika Petih međunarodnih gospodarskih susreta Tourism@ GAST koje organiziramo u suradnji s HGK-ŽKom Split, uočili smo jednu zanimljivost. Naime, prvi put je pojačan interes domaćih tvrtki za intenzivnije poslovno povezivanje u turizmu, što može ukazivati na trend pripreme domaćih tvrtki za tržište EU-a. Posjetitelje sajma GAST očekuju brojne degustacije. Izlagači su pripremili i niz sajamskih popusta. Svakako izdvajamo brojna kušanja cijenjenih, skupih i rijetkih vina, uživanje u delicijama, dijetalnim sladoledima, kulinarskim majstorijama, koktelima, novim senzualnim okusima čokolada....”, istaknuo je Stipe Šamija, direktor sajma GAST. (J.V.)

Lakše do pokretanja javno-privatnih partnerstava

Kulturna baština otvara se gospodarskom iskorištavanju Javna dostupnost Registra kulturnih dobara, koji trenutno broji 8352 objekta pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara te nematerijalne kulturne baštine, dio je procesa otvaranja Ministarstva kulture prema javnosti, kako je prilikom predstavljanja Registra istaknula ministrica kulture Andrea Zlatar Violić. Registar je dostupan i pretraživ putem interneta, a omoguće-

no je i geolokacijsko pregledavanje putem karte.

Mogućnost uvida u stupanj zaštite objekata, te analiziranja i sustavnog praćenja podataka iz Registra omogućit će fizičkim i pravnim osobama planiranje gospodarskih aktivnosti. Time se olakšava mogućnost pokretanja javno-privatnih partnerstava na području kulturnih dobara, posebice u objektima koji zahtijevaju obnovu, a nemaju drugu

funkciju osim spomeničke. “No, tu treba biti oprezan, te surađivati s lokalnom upravom i samoupravom”, naglasila je ministrica Zlatar. Velik je potencijal u takvim javno-privatnim partnerstvima, posebice na cijelom nizu zapuštenih lokaliteta u Slavoniji te središnjoj Hrvatskoj. Tu je naročito primjetna razlika sjevera i juga Hrvatske, jer je kulturna baština na jugu pod opsadom komercijalizaci-

je, dok je sjever neiskorišten”, rekla je ministrica Zlatar.

Drugi aspekt gospodarskih aktivnosti vezanih uz kulturna dobra je mogućnost organiziranja kulturno-turističkih ruta na lokalitetima koji obiluju objektima antičke i srednjovjekovne baštine, poput Istre. (G.Š.)

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3719, 19. ožujka 2012.

( sa 26,5 na 19,8%

( sa 10 do 15%

pao udio vinograda u otočnim obradivim površinama

sudjeluje otočno vinarstvo u vinarstvu Hrvatske

Gospodarstvo na otocima

Svijet i posao izgledaju dru

Poljoprivreda na otocima je poprilično zapuštena, prevladava turizam za kojim slijede trgovina, brodarstvo i nešto industrije Poduzetnike najviše muči slaba (a katkad i nikakva) povezanost s kopnom Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

ajveći broj otočnih tvrtki ostvaruje vrlo malu dodanu vrijednost. Osnovni razlog za to leži u činjenici da su naši otoci relativno slabo povezani s kopnom i da im kronično nedostaje stručne radne snage. Na otocima izostaju cijele djelatnosti, a gospodarske jedinice, koje su često jedini predstavnici svojih grana, znaju imati tek desetak radnika.

Proizvodna struktura na malim i srednjim otocima često je svedena na samo jedan proizvod koji je na kopnu “dobro išao”, tako da je neko kratko vrijeme podizao standard stanovništva tog otoka, ali bi zasićenjem tržišta tim proizvodom u pravilu zamirala i ta djelatnost.

Nemogućnost bržeg mijenjanja strukture proizvodnje oduvijek je razlikovala otočno gospodarstvo od gospodarstva kopnenih regija.

Turizam, trgovina, poljoprivreda...

Poljoprivreda na otocima je poprilično zapuštena, a prevladava turizam za kojim slijede trgovina, brodarstvo i nešto industrije u kojoj su najznačajniji remontna brodogradnja, prerada ribe, kamenarstvo, vinarstvo i pro-

izvodnja vinskih destilata.

Turistička ponuda, pak, razlikuje se od otoka do otoka.

Kvarnerski i sjevernodalmatinski otoci raspolažu s gotovo 75 posto smještajnih kapaciteta hrvatskih otoka, ali je i struktura nepovoljnija od one na srednjodalmatinskim i južnodalmatinskim otocima. Udio vinograda u otočnim obradivim površinama pao je u zadnjih 20 godina sa 26,5 posto na 19,8 posto.

Unatoč tome, vinogradarstvo je još uvijek najvažnija otočna poljoprivredna aktivnost. Proizvodnja vina na otocima u ukupnoj proizvodnji Hrvatske sudjeluje sa 10 do 15 posto. Osim vinogradarstva, značajna poljoprivredna djelatnost na otocima je i maslinarstvo koje se vrlo brzo razvija.

Međutim, upravo na otocima ima nekoliko uzornih tvrtki koje su zadnjih godina investirale ili investiraju značajna sredstva u povećanje i modernizaciju proizvodnih kapaciteta i koje su okrenute izvozu.

Među njima svakako valja izdvojiti postirsku Sardinu, siranu Gligora, Pičuljan marine, Marinu Punat, te još niz tvrtki koje redovito ulažu u svoj razvoj i imaju izuzetno atraktivne proizvode, a nerijetko i turističke i hotelske objekte.

Otočki poduzetnici se najviše žale na slabu po-

vezanost i to im je osnovni argument za nedovoljnu konkurentnost proizvoda.

S druge strane, država kroz niz mjera i aktivnosti nastoji zaustaviti pad broja otočnih stanovnika i ulaže značajna sredstva u bolje i jeftinije povezivanje otoka s kopnom i drugim otocima, kao i u izgradnju prometne, komunalne i društvene infrastrukture.

Država je razvila i programe potpore poljoprivredi, ribarstvu, turizmu i kulturi, nudi povoljnije kre-

Uz pomoć moderne tehnologije s otoka je sad moguće obavljati određene poslove, ističe Gligora ditne programe za otočane i radi na poboljšanju porezne i kreditne politike prema jedinicama lokalne samouprave na otocima.

Ipak se ulaže Ivan Gligora, vlasnik sirane Gligora u Kolanu na otoku Pagu, koji je otvorio novu modernu siranu površine 1800 metara četvornih uloživši u nju više od 20 milijuna kuna, prošle godine je plasirao oko 300 tona svjetski poznatog i višestruko nagrađivanog sira.

Ukupan godišnji Godina ostvareni neto dohodak otočnog stanovništva 2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2.204.368.493 kn 2.392.480.506 kn 2.567.182.335 kn 2.772.656.728 kn 3.014.939.494 kn 3.054.774.196 kn

On smatra da bi otočne poduzetnike trebalo osloboditi nekih poreza i davanja koja su za kopneni dio zemlje normalna, ali nisu za otočne poduzetnike. “Po-

Označavanje otočnih proizvoda Projekt označavanja otočnih proizvoda “Hrvatski otočni proizvod” (HOP) ima višestruke učinke, a posebice gospodarski i demografski. Otočni proizvođači kroz samozapošljavanje stvaraju sebi i svojim obiteljima uvjete za opstanak i ostanak na otoku, a potrošačima, pak, nude nove natprosječno kvalitetne proizvode.

Od samog početka projekt HOP je strukturiran kao razvojni projekt, budući da su proizvodi s tom oznakom od početka morali zadovoljiti kriterij izvrsnosti, izvornosti i tradicije, a rade se uglavnom u malim serijama. Projekt HOP je u kratkom vreme-

nu postao hrvatski zaštitni znak, a oznaku kvalitete “Hrvatski otočni proizvod” u pet godina provođenja projekta (od 2007. do 2011.) dobio je 101 otočni proizvođač, od kojih je osam eko proizvođača i 11 proizvođača s oznakom zemljopisnog podrijetla. Oznaku je dobilo 255 proizvoda i proizvodnih linija sa 20 otoka.

trebno je pronaći formulu za opstanak stanovništva na otocima te za održivi razvoj naših otoka. U 21. stoljeću moderne tehnologije su toliko uznapredovale da je, uz njihovo korištenje, s otoka moguće obavljati određene poslove. Isto tako, nedostatak radne snage na otocima direktno je povezan s lošijim životnim standardom”, ističe Gligora.

Davor Gabela, član Uprave postirske Sardine koja gradi novi, najmoderniji pogon za proizvodnju ribljih konzervi u Europi, očekuje da se, shodno predizbornim najavama, ukine porez na reinvestiranu dobit. “Ako se to ne učini odmah, onda to nama u ovom trenutku, kao jednom od najvećih investitora u otočno gospodarstvo, neće značiti ništa. Riječ je o ulaganju 17 milijuna eura, a zaposlit će se, uz postojećih 237, još 100 novih rad-

nika. Planirana proizvodnja trebala bi biti dva puta veća od dosadašnje. Znači, proizvodili bismo oko 35 milijuna ribljih konzervi”, ističe Gabela.

Gabela smatra da bi država, kad bi htjela napraviti stvarnu uslugu otočnim poduzetnicima, to mogla učiniti kroz osiguranje besplatne trajektne karte barem u nekim periodima dana u kojima se trajekti vraćaju poluprazni.

“Možda to nekome zvuči čudno, ali činjenica je da su otočnim poduzetnicima troškovi transporta

Godina 2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009. prosjek

Broj stanovnika na otocima koji primaju prihode 94.457 92.970 99.370 102.843 104.571 103.733 99.657

17

www.privredni.hr Broj 3719, 19. ožujka 2012.

( 132.703 stanovnika

( oko 99.000

registrirano na otocima 2011.

ima prihode bilo koje vrste

ukčije iz otočne perspektive

e u kojoj su najznačajniji remontna brodogradnja, prerada ribe, kamenarstvo, vinarstvo i proizvodnja vinskih destilata.

2001. godinom povećanje za 7883 stanovnika.

Za razliku od ostalih, građani otoka imaju subvencioniran pomorski i otočni javni cestovni prijevoz, povlastice otočne karte, subvencionirane cijene vode i prijevoza te ukapljenog naftnog plina čime se stvaraju uvjeti za bolji životni standard.

Ukupna ulaganja Republike Hrvatske u razvoj otoka - putem ministarstava, javnih poduzeća i povoljnih kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak u razdoblju 2004.-2010. iznosila su oko 10,5 milijardi kuna, dok su u razdoblju 2009.-2010. iznosila oko 2,8 milijardi kuna.

U 2010. godini u razvoj otoka iz tadašnjeg mivelika stavka u poslovanju.

Ruku na srce, ne možemo reći da nemamo poticaje, ali te će vrste poticaja, koje su u ovom trenutku srezane na 40 posto od prijašnjih, biti ukinute ulaskom u Europsku uniju”, napominje Gabela.

Ante Dujmović, vlasnik kultnog restorana Antonio, spada u poduzetnike koji su mukotrpnim radom uspjeli u prednost pretvoriti sve otegotne okolnosti otoka bez ikakve komunalne infrastrukture, kakav je i otočić blizu Hvara na kojem već 30 godina uspješno posluje njegov restoran.

“Mogućnosti za veću zaradu u turizmu imamo, ali kao da je ne želimo. Da naše otoke damo Talijanima na upravljanje, oni bi zarađivali više nego čitava Hrvatska. Kod nas kao da nikog nije briga za potencijal naših otoka. Tako

bar izgleda iz pozicije otočnog poduzetnika. Vjerojatno situacija izgleda drukčije kada se gleda s kopna”, smatra Dujmović.

Olakšice i ulaganja Ipak, ohrabruje činjenica da je u zadnjih 10 godina broj stanovnika na otocima porastao. Tako je, prema podacima Zavoda za statistiku, na otocima u 2011. bilo 132.703 stanovnika, što je u usporedbi sa

Godišnje se za sve subvencije na otocima iz državnog proračuna izdvoji više od 400 milijuna kuna

nistarstva mora, prometa i infrastrukture, u koje je spadala Uprava za otoke koja je ustrojem nove Vlade prebačena u Ministar-

stvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, uloženo je 1,3 milijarde kuna proračunskih sredstava i sredstava pravnih osoba, od čega su 928 milijuna kuna bespovratna sredstva, a oko 374 milijuna kuna ulaganja u obliku kreditiranja.

Ovim ulaganjima obuhvaćeni su svi naseljeni hrvatski otoci, njih 51, te poluotok Pelješac.

Do sada su na otocima dodjeljivane državne potpore male vrijednosti otočnim poslodavcima sa sjedištem na otocima. Od 2006. do 2011. dodijeljeno im je oko 48 milijuna kuna. Potpore se dodjeljuju i udrugama sa sjedištem na otocima. Tako je od 2008., kada je potpora uvedena, pa do kraja 2011., udrugama na otocima dodijeljeno 1,9 milijuna kuna.

Dodatno, otočnim gradovima i općinama dodjeljivane su i potpore za tekuće poslovanje kao i za različite manifestacije važne za otočnu zajednicu, za što je u 2010. godini potrošeno 845.000 kuna.

Važno je napomenuti da potpore dodjeljuju i druga ministarstva - tako se ukupno na razini godine za sve subvencije na otocima iz državnog proračuna izdvaja više od 400 milijuna kuna.

Rangiranje otoka po kriteriju najvišeg neto prihoda po svim kategorijama(zaposlenici, umirovljenici, obrt i slobodna zanimanja, povremeni rad) u razdoblju 2004.-2009.

Godina 2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

Ukupan br. stanovnika Neto dohodak po stanovniku 2009.

Otok KRK KRK KRK KRK KRK KRK

I. rangiran Iznos (kn) 414.514.239 448.491.249 482.836.555 520.634.327 560.774.132 576.934.280 17.087

II. rangiran Otok Iznos (kn) KORČULA 263.424.829 KORČULA 285.142.040 KORČULA 305.290.283 KORČULA 322.723.605 KORČULA 347.392.486 KORČULA 348.501.895 15.649

III. rangiran Otok Iznos (kn) BRAČ 236.557.583 BRAČ 255.286.903 BRAČ 281.733.195 BRAČ 301.675.367 BRAČ 332.374.063 BRAČ 335.290.679 13.353

33.764,52 kn

22.269,91 kn

25.109,76 kn

Izvor: Izračun se temelji na podacima Ministarstva financija, Porezna uprava

Cvita Bokšić, vlasnica tvrtke Agava, Korčula

HIDROAVIONI RJEŠAVAJU PROBLEM POVEZANOSTI S Cvitom Bokšić, vlasnicom tvrtke Agava Korčula, koja ima pet ugostiteljskih objekata, agenciju za nekretnine te objekte za iznajmljivanje, razgovarali smo o klasičnim problemima poduzetnika na otocima. Cvita Bokšić puno nade polaže u njemačku tvrtku ECA koja ima namjeru hidroavionima povezati otoke s kopnom te nam je objasnila kako takve inicijative mogu pomoći i olakšati poslovanje na otocima.

Korčula je relativno dobro povezana s kopnom. Je li to dovoljno za koliko-toliko normalno poslovanje?

- Mi smo jedan od bolje povezanih otoka jer imamo i noćne linije za Orebić, međutim slabo smo povezani sa Splitom i Dubrovnikom. Vjerojatno zbog solidne povezanosti i zadovoljavajuće razine životnog standarda, misleći prije svega na školstvo, zdravstvo i društvene sadržaje, riječ je o otoku koji ima određeni prirast stanovništva. Doduše, s Dubrovnikom smo povezani samo autobusom, a stranci ne mogu vjerovati da se isti dan ne može katamaranom otići i vratiti iz Dubrovnika. Poduzetnicima to svakako otežava nabavu i opskrbu.

Ipak, vi vidite način na koji je moguće nešto napraviti?

- Nama na Korčuli je vrlo važna povezanost sa Splitom.

Split je trajektom dosta stabilno povezan s Velom Lukom, a s Korčulom pak katamaranskom linijom. Jasno da je putovanje preskupo i da traje čitavu vječnost. Rješenje nam se ponudilo samo jer su kod nas u više navrata boravili njemački poduzetnici iz tvrtke ECA, koji bi veće gradove na obali hidroavionima povezali sa šest otoka, za početak. Ako bi se to realiziralo, a po svemu sudeći hoće - jer je korčulanska lokalna vlast ozbiljno prionula poslu - putovanje iz Splita u Korčulu trajalo bi samo 22 minute. Hidroavionima je potrebno osigurati pristanište te sve dozvole.

Na otoku Korčula sačuvane su neke industrijske tvrtke. Kakva je njihova perspektiva?

- Imamo nekoliko tvrtki kao što su Greben, Radež, Leda, u kojima je zaposlen veliki broj lokalnih stanovnika, pogotovo mlađih i školovanih ljudi. Te tvrtke svakako pridonose razvoju otoka. No moje je mišljenje da je turizam ipak osnovna djelatnost koja se može razvijati i ima perspektivu. Turizam stavljam ispred poljoprivrede, jer osim nekoliko vinarskih i maslinarskih tvrtki koje solidno posluju, u tom području barem na našem otoku neke velike perspektive nema. Mišljenja sam da u turizmu možemo ostvarivati sve bolje rezultate, a od države očekujem da privatizira sve turističke i hotelske kuće u njezinu vlasništvu. (J.V.)

18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3719, 19. ožujka 2012.

sam problema u nekim poglavljima te “ Svjestan stoga brzina nije sve u pregovorima. ” Štefan Füle, povjerenik za proširenje

Europska unija

Proširenje u zapećku Europski je parlament konačno dao blagoslov prošlogodišnjim analizama napretka Europske komisije o Islandu, Makedoniji te Bosni i Hercegovini Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

N

e, proširenje nismo odložili na policu i zaboravili, uvjeravali su neki dan eurozastupnici – izvjestitelji za tri kandidatske zemlje, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju (odnosno FYROM, jer se ta besmislica s imenom još uvijek vuče) i Island.

Europski je parlament konačno dao blagoslov prošlogodišnjim izvješćima Europske komisije, znanim kao analize napretka, dodavajući nešto svojih začina u vidu poštovanja ljudskih prava, demokratizacije i, kako to uvijek biva, ponešto lobiranja za interese vlastitih zemalja ili čak pojedinačnih tvrtki. Da, uvriježena je praksa da predstavnici tvrtki neuspjelih u poslovnim aranžmanima u regiji, pogotovo radi li se o mutežu i prilici za brzu zaradu, alarmiraju svoje parlamentarne predstavnike žaleći se na neadekvatan tretman. Digne se prašina, pokrene istraga i onda naglo zaboravi krše-

nje svetih principa tržišnog natjecanja i pravne države. Čuvena krilatica “tko je jamio – jamio je” ima i svoje europeizirane varijante. Čekaonica sa šarenim društvom Rasprava u Europskom parlamentu o polovini kandidata dala je sliku europske čekaonice s veoma šarenim društvom. Island je odmaknuo u pregovorima približavajući se

Čuvena krilatica “tko je jamio – jamio je” ima i svoje europeizirane varijante prijelomnoj fazi procesa - naravno, ribarstvu. Jedino izvješće o scre­eningu koje nisu potvrdile članice upravo je ribarstvo.

Island bi, kao država ribara znatno ovisna o resursu oceanskih voda, mogao i te kako pomoći ostatku EU-a u osmišljavanju reforme politike ribarstva, uvjerava povje-

renik za proširenje. Stvari će biti mnogo drukčije kada dođu do pregovaračkog stola, neke će članice pokušavati staviti šapu na islandske vode i zaštićeni ribolovni pojas tražeći novi posao za svoje sve neefikasnije flote, izgubljene u prelovljenim vodama sjevernog Atlantika. Island se brani činjenicom da je jedina europska, a vjerojatno i svjetska, zemlja koja je dostigla ideal održivosti ribolova i isplativosti ribarstva te da mu je ribarenje preduvjet ekonomskog opstanka. Poglavlje Ribarstva predstavljat će test količine sebičnosti i kratkoročnog gledanja unaprijed (obično omeđenog duljinom trajanja mandata) pojedinih članica zajednice. Dansko predsjedništvo želi održati ritam pregovora. Europski je parlament pak ustvrdio podijeljenost u zemlji koja je, nakon početnog vala entuzijazma kada je EU izgledao kao luka spasa od ekonomskog kraha, naglo ohladila čim su odluku o kandidatskom statusu blokirale

Nizozemska i Velika Britanija radi problema sa štednjom njihovih građana u dvjema propalim islandskim bankama. Potom su uslijedili financijski problemi članica EU‑a. Mala će otočka država žestoko braniti svoj suverenitet i interese, a za svaki slučaj se puštaju probni baloni s izjavama da je razina popularnosti članstva na veoma niskim granama te da islandska vlada razmišlja o zamjeni domaće krune kanadskim dolarom (i, eventualno, eurom). Vlada naravno želi otvoriti sva ili gotovo sva poglavlja do ljeta.

Oprezni povjerenik Štefan Füle smiruje entuzijazam primjedbom da je svjestan problema u nekim poglavljima i da stoga brzina nije sve u pregovorima.

Brzina zasigurno najmanje vrijedi za Makedoniju. Eurozastupnici su učinili značajan korak odvaživši se nazvati zemlju njenim pravim imenom što je potvrđeno golemom većinom glasova. Parlamentarci su ponovno pozvali Vijeće da otvori pre-

govore sa zemljom koja uživa kandidatski status od 2005. godine, ali čiji je daljnji napredak – unatoč upozorenjima iz Skopja da je stabilnost kao vožnja biciklom: ide dok se kreće – sustavno blokiran prijeporom s Grčkom zbog imena ali i unutarnjim trzavicama nastalim na temeljima nesigurnosti u budućnost unutar EU-a. “Želimo najbolje skorom dijalogu na visokoj razini u Skopju”, izjavio je izvjestitelj za Makedoniju Richard Howitt. Dansko predsjedništvo dozvoljava i mogućnost da se pitanje imena stavi na dnevni red Vijeća – jer je “sve moguće”.

Utjecaj bilateralnih pitanja Glasovi zdravog razuma iz parlamentarnog polukruga inzistiraju na tome da dvije susjedne zemlje konačno riješe pitanje imena i potom se koncentriraju na prava, životna pitanja. Sve uz preporuku koja je, u najmanju ruku, smiješna Hrvatskoj s iskustvom slovenske blokade, ali i Islandu s aferom Ice-

save - “bilateralna pitanja ne bi smjela utjecati na proces priključivanja”.

Ona jedina i utječu.

Konačno, treća zemlja iz ožujskog parlamentarnog paketa je Bosna i Hercegovina, uz opću feštu što su se stvari maknule s mrtve točke - ta zemlja ima vladu.

Europski parlament dotaknuo se pitanja gašenja Ureda visokog izaslanika, dakle europskog protektorata i stvaranja preduvjeta da upravljanje i odgovornost konačno preuzmu domaće snage. Doris Pack uvijek je bila optimistica, a sada, kao parlamentarna izvjestiteljica za BiH, računa da bi novoosnovana vlada trebala pokrenuti stvari u smjeru ispunjavanja preduvjeta za dobivanje kandidatskog statusa.

Dežurni za prizemljivanje optimizma, povjerenik za proširenje, drukčijeg je mišljenja: “Teško je biti optimist, gajimo zaista velike nade, ali su još mnoga područja diskutabilna”.

Proširenje možda nije na polici – ali u zapećku jeste.

19

www.privredni.hr Broj 3719, 19. ožujka 2012.

( 181 razvojni projekt ( 60.000 tvrtki ugašeno od početka krize

nalazi se na listi prioriteta

Radna skupina za Grčku

Pokušaj lijepljenja razbijene zemlje Računa se da će grčko poduzetništvo primiti gotovo pet milijardi eura transfuzije za izlaz iz sadašnjega stanja Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

R

adna skupina za Grčku već je opravdala postojanje: 45-člani tim eksperata Europske komisije i država članica uspio je, među ostalim, pridonijeti da se prikupi gotovo milijarda eura ekstra poreza, ili 600 milijuna eura više od planiranoga. Razina iskoristivosti kohezijskih fondova EU-a prešla je prosjek zajednice i sada je na 35 posto sredstava raspoloživih u ovom srednjoročju, sve uz usklađivanje elemenata 181 projekta s potencijalom stvaranja oko 30.000 radnih mjesta. Grčka priča je obrazac kako se jedna zemlja, dovedena na rub financijske egzistencije samozavaravanjem i neodgovornošću političara i bankara, pokušava zakrpati i opet postati cjelina.

Poduzete mjere oporavka ukazuju na sve što je odavno moralo postojati u zemlji koja je članica EU-a već tri desetljeća, a nije.

Ubrzanje procedure Potrošnja razvojnih sredstava tražila je poticaj izvana. Računa se da su 872 programa iz prošlog proračunskog razdoblja (2000. – 2006.) još nedovršena, s izgledima za kraj tek dogodine. Grčke su vlasti osmislile listu razvojnih programa (njih 181 dobilo je oznaku prioritetnog) zamišljenih za oživljavanje gospodar-

stva. Četiri projekta izgradnje autoputeva kriza je zaustavila; ako se kompletira 1400 kilometara prometnica, to će značiti 30.000 novih radnih mjesta i poticaj ulaganjima.

Intenzivno se radi na angažmanu privatnih sredstava, ali sve vrste financijskih potpora moraju biti u skladu s pravilima za državne potpore. Suočeni s potrebom hitnih investicija u razvoj s visokim iznosima, Grci su prisiljeni ubrzati procedure zadržavajući sve preduvjete vezane uz europske zakone. Na brzinu su pometeni propisi koji su smetali, procedura dobivanja dokumenata pojednostavljena je i transparentnija.

Dodatni se napori ulažu za situacije u kojima za-

stoji nastaju zbog eksproprijacijskih procedura, zakona o zaštiti okoliša ili arheoloških nalazišta.

Grčka je vlada pojačala i jamstva bankama – domaće se muče s likvidnošću te teško osiguravaju kapital potreban tvrtkama. U međuvremenu, zajedničkim naporima EU-a i Grčke osmišljeni su okviri za 1,3 milijarde eura potpore malom i srednjem poduzetništvu uz obvezu da se dotjeraju propisi kako bi tvrtke što prije došle do sredstava. Taj je iznos dopunjen sredstvima iz drugih izvora tako da se računa da će poduzetništvo u Grčkoj primiti gotovo pet milijardi eura transfuzije za izlaz iz sadašnjega stanja. Lani je tvrtkama odobreno samo 11 milijuna

eura kredita umjesto mogućih 1280 milijuna. Ove su brojke precizna ilustracija dubine krize.

Kriza je probudila grčke poreznike koji su počeli raditi svoj posao s dosta prostora za djelovanje jer se procjenjuje da je svake godine osam milijardi eura poreza neprikupljeno. Paralelno s tim pojačani su napori u sprečavaju poreznih prijevara, izbjegavanja plaćanja poreza te pranja novca. Tradicija lako-ćemo pristupa vidljiva je na popisu zadataka vezanih uz poreznu politiku. Naime, Grčka tek treba poboljšati organizaciju porezne uprave, povećati joj neovisnost, uvesti odgovornost u poslovanje područnih poreznih ureda, predstavi-

ti novu, moderniju vrstu vođenja poslova. Akcijski plan porezne reforme tek će načeti prioritetna područja naplate dugovanja, nadzora, tretmana najbogatijih i rješavanja sporova. Grčkoj u tome pomažu eksperti zemalja članica EU-a, a Njemačka će čak posuditi Grčkoj 160 svojih poreznih stručnjaka.

Lijepljenje razbijene zemlje događa se i kroz reformu javne uprave jer bez reformirane državne administracije nemoguća je primjerena gospodarska reforma. Razlozi grčkoga kraha nalaze se na popisu zadataka reforme javne uprave jer spominju sve čega do izbijanja krize nije bilo – povećanu efikasnost, pouzdanost i integritet, pojednostavljenje administrativne procedure, koordinaciju između ministarstava sa snažnim centrom odlučivanja, monitoring troškova... I u ovoj reformi pomaže Njemačka i to na nižim, regionalnim i lokalnim razinama počevši od definiranja procedura i metoda za povećanje njihove efikasnosti, preko povećanja mogućnosti za korištenje kohezijskih fondova do nadzora rada.

Poticanje izvoza Bolja regulacija, redukcija birokracije, antikorupcija i sprečavanje prijevara dio su plana oporavka Grčke.

Vlada je prihvatila programe poticanja izvoza. Treba oživjeti i poduzetništvo jer je, prema procjenama, od početka krize do danas

ugašeno 60.000 tvrtki uz prognozu da će se broj udvostručiti do kraja ove godine, pogotovo ne bude li poticaja. Negdje formula oporavka leži u “europeizaciji” Grčke - do sada su carinske procedure trajale 20 dana - dvostruko dulje nego u EU-u. Izvoznik se u pravilu nosio sa 10 ministarstava i 30 agencija.

Povrat PDV-a išao je puževom brzinom, dvije godine trebalo je državi za transakciju. Pojednostavnit će se i postupak osnivanja tvrtki kroz elektronski portal. Oporavak prati i reforma javnog zdravstva, između ostalog kako bi se spriječila “raširena prevelika potrošnja lijekova i zdravstvenih usluga”.

Naime u Grčkoj su potroš-

Bolja regulacija, redukcija birokracije, antikorupcija i sprečavanje prijevara dio su plana oporavka nja antibiotika po pacijentu ili izdavanje recepata po kućnom liječniku dvostruko viši nego u EU-u!

Metla reformi dohvaća pravosuđe. Mjere i ovdje neodoljivo podsjećaju na domaće radove dane Hrvatskoj u njenom procesu pristupanja EU-u. Na dnevnom su redu i promjene bez kojih Hrvatska ne bi mogla završiti pregovore, kao što je primjerice kompletiranje i modernizacija katastra.

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3719, 19. ožujka 2012.

( 1/4 američkog tržišta tiskanih medija pokrilo istraživanje o prednostima i manama digitalije

Novine s tiskanog na digitalno

Budućnost je digitalna, ali kako je naplatiti?!

Prosječan omjer gubitaka i zarade pri prelasku s papira na digitalni medij označen je “čarobnom” brojkom 7: na dolar dobitka u digitalnom izdanju ide sedam dolara gubitka u tiskanom jer su mali, jer nemaju ljudi ili ideja ili znanja ili jer im manjka dobrih primjera sa strane u radu na novom terenu virtualnoga. Mediji koji se nisu snašli izlaskom u digitalni svijet bilježili su minuse s padovima od trećine ili četvrtine prihoda.

Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

P

rijelaz s tiskanog, papirnog na digitalna izdanja novina ne mora značiti brzi oporavak, po pravilu kod većine ni ne donosi neke naročite prihode, ali kod toga pravila uvijek se nađe izuzetak. Prijelaz nije iskristalizirao upotrebljiv poslovni model. Kombinacija tiska-

Direktori američkih tiskanih medija misle da mnoge kuće imaju previše zaposlenih nog i digitalnog s oslanjanjem na ovo drugo može dati rezultate tek nakon duljeg vremena, recimo nekoliko godina. U međuvremenu, neke će se novine ugasiti, neke će smanjiti broj tjednih izdanja.

Zvuči poznato? Nije Hrvatska niti Europa, podaci su izvučeni iz američke studije većeg broja tamošnjih tiskanih medija i njihovih izlazaka na teren digitalnoga. Studija ističe obrazac po kome prijelaz na digitalna izdanja kako bi se pokrpali gubici u tiskanim traje dulje i mnogo je teži od priželjkivanoga, pri čemu se broj prodanih primjeraka nastavlja sažimati. Među razlozima je i kulturna inercija, mediji ne ulažu dovoljno truda u ispitivanje mogućnosti koje pruža svijet interneta tako da

direktori novina, sliježući valjda ramenima, očekuju još gore dane i više financijskih problema finaliziranih gašenjem. Anketa je pokazala prosječan omjer gubitaka i zarade – na dolar dobitka u digitalnom izdanju ide sedam dolara gubitka u tiskanom. Gubici na papiru gomilaju se sedam puta brže od dobitaka na internetu.

I velika Amerika ima male novine Analiza ponašanja rađena je na uzorku 38 veoma različitih tiskovina iz šest tvrtki, s tiražom koja ide od preko 100.000 do one ispod 25.000 primjeraka. I u SAD-u je glavnina novina lokalna ili regionalna s manjom tiražom.

Inicijalna je dubinska analiza kompletirana naknadnom, s manje podataka,

ali sa širokom bazom koja je pokrila četvrtinu američkog tržišta tiskanih medija.

U novom svijetu ispitivanja mogućnosti digitalnih izdanja, novine su različito brodile i snalazile se. Neke su ostvarile izvrsne rezultate, rekorder su novine s porastom prihoda od digitalnog izdanja za 63 posto, praćene rastom zarade tiskane varijante od osam posto.

Drugi su uspjeli ostvariti 50-postotni porast prihoda od oglasa. Najuspješniji su odali neke sitne poslovne tajne, recimo da kroje svoju kampanju reklamiranja primjerenu navikama korisnika digitalnog izdanja – ali to nije poslovni model koji bi svima garantirao bolje poslovne dane. Većina se nažalost nije ohrabrila na ovakvu vrstu inovativne avanture, uglavnom

Opasna inovativnost Najviše su, prema očekivanju, pogođene manje novine – koje ionako teško hvataju priključak s tehnološkim novitetima, spore su u njihovoj primjeni, nemaju dovoljno ljudi i novca da ponude nešto drugačije, svježije sadržaje. Promjene su im preskupe da bi se dogodile i nisu pravdane profitom. Stoga je s razlogom upozoreno da sporost niskotiražnih, malih novina može u zaoštrenim uvjetima preživljavanja na tržištu značiti samo jedno gašenje.

Da bi se snašle u teškoćama, novine su često prisiljene kreirati nove aktivnosti, nalazeći izvore dodatne zarade u organiziranju događanja (hrvatski: event) ili stvaranju di-

gitalnog sustava narudžbi različitih roba.

U razgovoru s direktorima novina i novinskih kuća anketari su zabilježili opaske poput one da se novine jako teško odlučuju za inovativnost iz jednostavnog razloga što je ona opasna. “Ako se kockaš s nečim novim, imaš 90 posto šanse ubrzati svoj pad i propast, a time samo 10 posto prilike da s novim modelom učiniš nešto zaista dobro i vrijedno”, glasio je komentar koji je u priličnoj mjeri sažeo ostale.

Direktori misle da mnoge kuće imaju previše zaposlenih. Isto tako smatraju da je industrija tiskanih medija ukliještena između tradicije koje se nerado odriče i novog prostora u koji isto tako nerado zalazi.

Stvari se ipak mijenjaju jer je 44 posto novina potvrdilo da razmatraju ili već koriste neoubičajene, netradicionalne vidove zarađivanja – uz strah da ne raspolažu s dovoljno resursa za bavljenje novim poslovima poput konzultacija ili prodaje proizvoda.

Reklame su iste

Novine na mobitelu?

Način reklamiranja nije se promijenio s prijelazom s papira na internet. Reklamne krilatice jednake su u obje varijante, donoseći tri četvrtine prihoda od oglašavanja.

Na to je stoga koncentrirana i glavnina napora u privlačenju oglašivača. Prema potrebama i situacijama krojena oglašivačka kampanja za precizno određeni krug potrošača većini je novina u planu tek u 2014. godini. Malo je tiskovina odoljelo izazovu organiziranja igrica i nuđenju prigodnih dnevnih paketa s popustima – u čemu je zamjetan i stabilan prihod.

Iako su prilično zaintrigirani mogućnostima koje nude pametni mobilni telefoni (hrvatski: smartphones), samo jedan posto prihoda digitalnih izdanja američkih novina dolazi odatle.

Direktori ispitani u anketi u načelu misle kako će telefon zadržati prednost pred padovima i tabletima.

21

www.privredni.hr Broj 3719, 19. ožujka 2012.

( oko 5% manje

Pogled u svijet

rezervacije za putovanja u Velikoj Britaniji

Putovanja u krizi

Opet naftni šok? dr. Uroš Dujšin

U

Nijemci ne štede na putovanjima

zadnje dvije godine skokovi cijena nafte potresali su svjetsku privredu. U 2008. je cijena nafte tipa Brent skočila na 147 dolara, slabeći globalni rast čak i prije no što ga je ubila financijska kriza. Lani su poremećaji u opskrbi iz Libije digli cijenu na 127 dolara, dovoljno da zaustave početak američkog oporavka.

Sada kada je cijena nafte

ni proizvođač OPEC-a sa značajnim rezervama kapaciteta, već proizvodi rekordnim tempom. No dio nedavnog poskupljenja je povezan s potražnjom.

Svjetska privreda izgleda bolje nego početkom godine kada su izgledi za nadolazeću euro-katastrofu bili prisutni, a izgleda da je i američki oporavak na čvršćim nogama. Optimizam u pogledu globalnog rasta koji je podigao cijene dionica također je djelovao i na cijenu nafte.

Prema istraživanjima tržišta, unatoč recesiji čak 11 posto više Nijemaca ove godine planira putovanje izvan svoje domovine

U

natoč recesiji i velikoj globalnoj financijskoj krizi Nijemci su i dalje optimisti u planiranju svojih ovogodišnjih praznika.

I upravo je njihov interes za putničke aranžmane izvan Njemačke najviše odgovoran za prve znakove turističkog oporavka koji očekujemo u ovoj godini.

Usporedba s prošlom godinom pokazuje da će čak 11 posto više Nijemaca ići na godišnji odmor izvan mjesta stalnog boravka, što je daleko najviše u Europi. Takva razmišljanja njemačkih turista posljedica su pozitivne potrošačke klime u toj zemlji. U drugim eruopskim zemljama to nije slučaj.

Tamo je potražnja za putovanjima u inozemstvo mnogo slabija. Tako su na primjer u Velikoj Britaniji rezervacije putovanja za oko pet posto manje nego prošle godine. Stanovnici te otočne države zabrinuti su zbog visoke nezaposlenosti, straha od gubitka posla i rasta inflacije pa te činjenice utječu na manje zanimanje ljudi za putova-

nja. I žitelji s druge strane La Manchea, Nizozemci, također su suzdržani u planiranju ovogodišnjih ljetnih putovanja, pa kod njih u ovoj godini u odnosu na prethodnu rezervacije bilježe pad za dva posto.

Kraća putovanja No Europljani u cjelini pridaju visoku vrijednost putovanjima, a to se osobito odnosi na poseban segment turista starije populacije - umirov-

ca turističkih i aranžmana za putovanja čak pokazao porast putovanja u inozemstvo.

Ostali su segmenti jače pod utjecajem krize i potrebe racionalne potrošnje novca koji im je na raspolaganju. Oni se ipak ne odriču putovanja na godišnji odmor, ali često se smanjuje trajanje glavnog odmora u inozemstvu, uzimaju se kraći odmori ili se odlučuje provesti odmor u vlastitoj

Čim nestanu novinski napisi o krizi, turizam se oporavlja nevjerojatnom brzinom ljenika, posebice onih u razvijenim zapadnim zemljama koji su sa svojim fiksnim mirovinama puno manje osjetljivi na financijsku krizu.

Slično je i sa zaposlenim samcima koji si mogu priuštiti više zadovoljstva, te je u proteklom vremenu krize taj segment kupa-

državi uz precizno planiranje trošenja novca.

Stručnjaci u istraživanjima tržišta ističu i činjenicu da turizam prati fenomen koji su pokazivala i ranija kretanja - čim nestanu novinski napisi o krizi, turizam se oporavlja nevjerojatnom brzinom.

(K.S.)

opet na 120 dolara za barel, uz rast napetosti s Iranom zabrinutost je i opet prisutna. Hoće li naftni šok ponovno skršiti svjetsku privredu?

Rast cijena Zasad je odgovoran negativan. Cijena sirove nafte je opet tamo gdje je u prošlosti izazvala neprilike. No globalni rast manje pogađa razinu cijene nafte nego tempo njenog rasta. Barel sirove nafte sada stoji oko 15 posto više nego početkom godine, a u prva tri mjeseca 2011. cijena nafte je poskočila za gotovo 35 posto. Ni taj rast nije isključivo rezultat stvarnih ili potencijalnih strahovanja od problema s opskrbom.

Poremećaji u proizvodnji doista su podigli cijene.

Zalihe nafte u bogatim zemljama su na najnižoj razini u zadnjih pet godina, a Saudijska Arabija, jedi-

Ipak to nije razlog za bezbrižnost. Očit je rizik od toga da zabrinutost zbog problema s ponudom poraste, pogotovo ako se napetost s Iranom poveća do te mjere da Iran pokuša zatvoriti Hormuški prolaz. Čak i ako bi američka mornarica postigla da to ne potraje predugo, potencijalni bi poremećaj bio velik: u početnim fazama Zaljevskog rata cijena nafte je porasla za 80 posto. Cijena nafte od 200 dolara još je jedan razlog zbog kojeg Amerika nastoji odvratiti Izrael od napada. Drugi je da političari suviše snažno reagiraju na dosad relativno skromni rast cijena.

Inflacija manja prijetnja od recesije Izgleda da Europska središnja banka više strahuje od inflatornog udara poskupljenja nafte no što je to slučaj s drugim sre-

dišnjim bankama – ako ni zbog čega drugog, a ono zbog toga što su nadnice u Europi automatski indeksirane na inflaciju. Lani je ona (pogrešno) povećala kamatne stope, čime baš i nije pomogla svoje slabašne privrede. Uz smanjivanje proizvodnje u eurozoni malo je vjerojatno da će Banka ponoviti tu grešku. Ali ovog je puta opasnost u tome da će je rast cijena nafte navesti da dalje ne labavi monetarnu politiku. To je pogrešno.

Sada je inflacija manja prijetnja od recesije. Pravi odgovor na poskupljenje nafte nije samo pojeftinjenje novca nego i manje fiskalne strogosti.

Unatoč tome što je američka privreda spremnija podnijeti više cijene nafte, politika u izbornoj godini mogla bi povećati pritisak da država “učini nešto” protiv visokih cijena benzina.

Prvi pogrešni korak bilo bi privremeno smanjenje

Pravi odgovor na poskupljenje nafte nije samo pojeftinjenje novca, nego i manje fiskalne strogosti poreza na benzin u zemlji koja ionako premalo oporezuje gorivo. Još je opasnija ideja da prerano aktivira strateške rezerve kako bi smanjila cijene. Obama je to učinio prošlog ljeta; nema sumnje da će i opet pasti u napast ako dođe do većeg poskupljenja. U vrijeme kada je prisutan rizik od stvarno velikog poremećaja u opskrbi zbog Irana, to bi bilo nerazumno. Šanse za izbjegavanje naftnog šoka u 2012. nerazmjerno snažno ovise o tome da Amerikanci ostanu hladnokrvni, u zemlji i izvan nje.

22 HRVATSKA & REGIJA

( oko 16.000 eura

*vijesti Za razvoj turizma 1,9 milijuna eura Europska unija će u okviru tehničke pomoći u razvoj turizma u BiH uložiti 1,9 milijuna eura. Tim sredstvima će se uglavnom financirati harmonizacija zakona koji reguliraju turističku djelatnost. Dio sredstava utrošit će se za obuku turističkih djelatnika, za izradu marketinške strategije, te organizaciju studijskih putovanja predstavnika inozemnih medija i agencija po BiH. Vino samo od domaćeg grožđa Federacija BiH je nakon višegodišnjeg odugovlačenja dobila novi Zakon o vinu kojim je stvorena osnova za kvalitetniju proizvodnju, posebno čuvenih hercegovačkih vina, priopćio je Jerko Ivanović Lijanović, federalni ministar poljoprivrede. Cilj zakona je osigurati bolje okružje za održivi razvoj vinsko-vinogradarskog sektora uspostavom uređenog tržišta vina. Zakon više ne dopušta proizvodnju vina od uvoznog grožđa (uglavnom iz Makedonije i Srbije). Novi propisi trebali bi povećati izvoz, posebno blatine i žilavke.

Najbolja zimska sezona Zimska turistička sezona u BiH, koja još traje u većini zimskih sportskih centara (na olimpijskim terenima Jahorine, Igmana i Bjelašnice visina snijega je veća od metra), ocijenjena je kao do sada najuspješnija. U vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika na tim planinama nije bilo slobodnih smještajnih kapaciteta pa je znatno povećana iskorištenost hotela u Sarajevu. I prvih dana ožujka vikendom je registriran posjet do 5000 gostiju. Po nepotpunoj evidenciji, popunjenost u hotelskom i privatnom smještaju prelazila je 70 posto.

Vremenski uvjeti obećavaju da će sezona skijanja biti produljena do početka travnja.

Privredni vjesnik Broj 3719, 19. ožujka 2012.

početna cijena fiata 500L

U Kragujevcu će se ponovno proizvoditi automobili

Fiat 500L kao capuccino Serijska proizvodnja novog modela automobila koji će imati osobine i gradskog automobila i malog SUV-a trebala bi početi u srpnju Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

U

natoč mnogobrojnim sumnjama i odlaganjima priča o ponovnoj proizvodnji automobila za svjetsko tržište u Srbiji konačno je i uspješno započela, a proizvodnja srbijansko-talijanskog automobila fiat 500L, kako je najavljeno, započet će tijekom srpnja u Kragujevcu.

Automobil će se prodavati na europskom i američkom tržištu Model fiat 500L premijerno je prikazan na 82. međunarodnom salonu automobila u Ženevi u ožujku, a svjetskoj premijeri nazočili su i predsjednik Srbije Boris Tadić i prvi čovjek Fiat Chryslera Sergio Marchionne. Novi automobil predstavio je šef Fiat brenda Olivier Francois koji je razliku između novog modela 500L i ranijeg modela 500 opisao kao razliku “između capuccina i espressa. To je nešto što dijelite s ljudima koje volite”, kazao je Francois.

Istaknuo je kako fiat 500L ima kombinirane osobine gradskog automobila i malog SUV-a te da je riječ o vozilu koje “karakteriziraju praktičnost i korisnost”.

Probna proizvodnja dijelova Prve fotografije novog fiata objavljene su početkom veljače kada je i priopćeno da će njegova početna cijena iznositi oko 16.000 eura te da će se proizvoditi u dvije benzinske verzije i jednoj s dizel motorom. Dugoočekivani model novog automobila donedavno je srbijanskoj javnosti bio poznatiji pod radnim nazivom L zero, dok sada ima i službeni naziv - 500L. Iz sjedišta tvrtke u Torinu stiglo je objašnjenje da skraćenica L potiče od riječi large (veliki), što znači da se radi o produženoj i povećanoj verziji modela fiat 500. Tako je fiat 500L s pet sjedala dug 4,14 metara, širok 1,78, a visok 1,66 metara.

Serijska proizvodnja novog modela automobila trebala bi početi ovoga ljeta, dok bi potkraj ožujka trebala započeti probna proizvodnja njegovih

dijelova i to u pogonima koje su u Kragujevcu, na prostoru nekadašnje vojarne, izgradili glavni Fiatovi dobavljači. Riječ je o tvrtkama SIGEP, HTL, Promo magneto i Johnson Controls, koji su glavni kooperanti iz prve linije dobavljača i koji do kraja godine trebaju zaposliti 1300 radnika. Dolazak najavljuju i regionalni dobavljači među kojima je i splitski AD Plastik.

Prvi čovjek Fiata naglasio je kako je cilj te kompanije u 2013. godini prodati 160.000 fiata 500L zahvaljujući prodaji u Sjedinjenim Američkim Državama jer, kako je ustvrdio, “kriza jest oštra, ali više u Europi, dok s druge strane oceana nije toliko”. Na upit kada očekuje da će proizvodnja u Srbiji dostići 300.000 automobila, kako je ranije najavljivano, Marchionne je u šali odgovorio “kada uspijem prodati sve automobile”.

On je objasnio da se Fiat odlučio za automobile poput fiata 500L umjesto nekog džipa ili sportskog automobila zato što europsko tržište više ne želi velika vozila. “Tu morate kao proizvođač

Investicija od milijadu eura Proizvodnja u pogonima u Kragujevcu rezultat je ugovora o zajedničkom ulaganju talijanskog Fiata i vlade Srbije u kragujevačku tvornicu Zastava automobili, potpisanog u jesen 2008. godine. Tim strateškim ugovorom, talijanski Fiat je vlasnik 67 posto te tvornice, a država Srbija preostalih 33 posto. Investicije Fiata i vlade Srbije u kragujevačku tvornicu automobila premašuju milijardu eura. biti veoma oprezni. S druge strane, tržište SAD‑a djelomice želi džipove, ali imamo dosta kapaciteta u našem sustavu da se izborimo s tim”, istaknuo je Marchionne, dodavši kako očekuje da će na ta dva tržišta prodaja fiata 500L biti ujednačena.

Također je ocijenio kako građani Srbije imaju razloga nadati se da će Fiat uspjeti te najavio da će se do ljeta raditi probe kako bi novi automobil bio što bolje napravljen. “To je Fiatu posebno važno jer će ga izvoziti na zahtjevno američko tržište, zbog čega moramo biti potpuno sigurni da sve funkcionira kako treba”, kazao je šef Fiata.

U SAD-u 2013. godine Američki mediji već pišu o modelu fiat 500L, a New York Times navodi kako će taj automobil na američ-

ko tržište stići 2013. godine. Prodavat će se pod krovom Chryslera, čiji je Fiat većinski vlasnik, ali u posebnoj dilerskoj mreži koja se tek stvara i koja za sada prodaje samo nekoliko verzija manjeg modela fiata 500.

Automobil koji se proizvodi u Kragujevcu u SAD-u je ocijenjen kao “fiat 500 na steroidima”. On će se nadmetati u tzv. MPV kategoriji, u segmentu tržišta koje je prema ocjeni Wall Street Journala treće po veličini u Europi (gdje je 2011. prodano 1,6 milijuna takvih automobila), ali koje je prenatrpano konkurentima. Ocjenjuje se da “sklapanje automobila u Srbiji, gdje plaće dosežu samo četvrtinu talijanskih, uz vladine porezne olakšice i subvencije, pomaže smanjenju troškova proizvodnje”.

23

www.privredni.hr Broj 3719, 19. ožujka 2012.

( 1,7 mlrd €

Poslovanje TDR-a u Srbiji

Unatoč krizi zadržan tržišni udio

dobile su banke NLB i NKBM od ECB-a

Slovenija: Tragom intervencije ECB-a

Gdje se zagubila prva pomoć iz Frankfurta Nova Ljubljanska banka odmah je milijardu eura iz trogodišnjih jeftinih izvora ECB-a pospremila u vlastitu rezervu Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

O

d 529,5 milijardi eura intervencijskog novca što ga je Europska središnja banka posljednjeg dana veljače razdijelila bankama s europodručja, dvije vodeće slovenske banke – NLB i NKBM – dobile su 1,7 milijardi eura.

Radi se o trogodišnjem izrazito povoljnom izvoru, uz samo jedan posto kamatne mjere, od kojeg

Slovenska poduzeća nemaju dovoljno imovine da njome jamče za nove kredite slovensko gospodarstvo neće imati posebno veliku izravnu korist. Većina dobivenog novca završit će u podzemlju slovenskih bankarskih promašaja. Tvrtke u Sloveniji ostaju i dalje vegetirati u stanju financijske pothranjenosti, a vlada mora brzo smisliti opravdanje

Tvornica duhana Rovinj (TDR) prošle je godine u Srbiji prodala oko 1,5 milijardi komada cigareta i zadržala tržišni udio veći od osam posto iako je tržište u cjelini palo za oko 12 posto, rekao je proteklog tjedna u Beogradu Davor Tomašković, predsjednik Uprave TDR-a. To je, govoreći na redovnoj konferenciji za srbijanske medije, ocijenio kao iznimno negativan trend “jer je uobičajen pad između dva i tri posto za godinu dana”, a kao glavni uzrok naveo je ekonomsku krizu i sve veća porezna opterećenja duhanske industrije. U zadnje dvije godine trošarine na cigarete u Srbiji su porasle čak 47 posto, pa od 130 dinara, koliko stoji najprodavanija kutija ronhilla, 91 dinar ide državi. Prošle godine TDR je u proračun Srbije uplatio oko 60 miliju-

na eura po osnovi PDV-a i trošarina.

“U Srbiji trošarine dosežu 30 eura na 1000 komada cigareta, a prema europskoj direktivi, do 2014. moraju se povećati na 64, odnosno do 2017. godine na 90 eura. Kada Hrvatska uđe u EU, izaći će iz Cefte, što znači povećanje carine sa 15 na 57 posto, a da bi se toliki skok ublažio, trebalo bi razmotriti neki oblik prijelaznog trgovinskog režima ili da TDR na sebe preuzme teret tih carina, pa i da se proizvodnja iseli iz Hrvatske, što za sada nije opcija”, rekao je Tomašković. (Lj. L.)

*vijesti za neučinkovitost lijekova kojima je pred izbore najavljivala brzo kreditno relaksiranje. Obećanje o popuštanju kreditnog grča prerasta u popriličnu političku nelagodu. Ne pomaže, eto, ni prva pomoć koja je stigla u Sloveniju, ali ne dalje od banaka. Njihovi komitenti ostaju i dalje “dekintirani”. NLB je, naime, već skrenuo milijardu eura svježeg novca iz Frankfurta u vlastite likvidnosne rezerve kojima će u srpnju otkupiti obveznice s državnim jamstvom iz 2009. godine.

GDJE JE NESTAO NOVAC Solidne i dobro uhodane tvrtke koje su postale metom menadžerskih preuzimanja, svojim vlasnicima isplatile su nakon 2009. oko 200 milijuna eura dividendi. Povrh toga vlasnici su na preuzeta poduzeća prevalili 500 milijuna eura zajmova jer ih banke nisu htjele više kreditirati. Četrdesetak najvećih djelujućih menadžerskih poduzeća imalo je krajem 2010. 380 milijuna eura kredita – tek 10 milijuna eura manje nego godinu prije. Preuzimatelji, dakle, ne otplaćuju glavnice, a ponegdje duguju i kamate. Operacija prebacivanja dugova najčešće se izvodila tehnikom spajanja menadžerskog poduzeća i mete njegovih preuzimanja.

I dalje nema kredita Stručnjaci koji su secirali problem s frankfurtskom financijskom nadarbinom suglasni su da cijela tranša nije ni mogla izravno ući u slovenske tvrtke. S dijelom tranše trebalo se odazvati na prekid u djelovanju međubankarskog tržišta u Europi. Kriza je presjekla stare oblike pomaganja unutar kojih su se banke naučile posuđivati izvore od drugih banaka. Uskočio je ECB s jeftinim izvorima, računajući da će banke njima nadomjestiti prekid stare prakse.

Ostale banke u Sloveniji također se priključuju na jeftine izvore ECB-a, ali se unaprijed izgovaraju da njima neće moći bitnije povećati kreditnu aktivnost. Ne svojom krivnjom!

Banke u zboru ponavljaju znani refren – i onda kada imamo novac, nemamo ga kome dati. Slovenske tvrtke, naime, ne upuštaju se u nove investicije. Stare, pak, stalno odgađaju. Traže se uglavnom kratkoroč-

ni krediti za obrtna sredstva i razne reprograme.

Sve to čini se zbog financiranja raznih potraživanja.

Tvrtke su taoci sve rastezljivijih rokova plaćanja.

Grč ne popušta Za kreditore posebni je problem u tome što se poduzeća nisu dovoljno razdužila, pa nemaju dovoljno raspoložive imovine da njome jamče za nove kredite. France Arhar koji danas vodi UniCredit banku, a prije toga bio je šef središnje banke, raspršio je iluzije o nekom brzom popuštanju kreditnog grča.

“Zahtijevamo tijek novca koji poduzeću omogućava podmirenje obveza prema banci bez remećenja tekućeg poslovanja. Smatramo da to nije zauzimanje samo za održivo bankarsko poslovanje, nego da je takvo ponašanje važno i za održivo poslovanje poduzeća”, rekao je Arhar.

Aktualni poučak bivšeg guvernera daje naslutiti da kreditni grč u Sloveniji neće tako brzo popustiti.

Domaći kupac za Ljubljanske mlekarne?

Slovenski mljekari okupljeni u 33 zadruge uspjeli su zatvoriti financijsku konstrukciju temeljem koje su stekli pravo predati obvezujuću ponudu za kupnju 51 posto Ljubljanskih mlekarni. Neslužbeno se saznaje da će za taj udjel ponuditi 20 milijuna eura. Slovenskim proizvođačima mlijeka najozbiljnije konkurira nizozemsko društvo Friesland-Campina koje je 2010. ostvarilo devet milijardi eura prihoda.

Otkazana Zimska univerzijada u Mariboru Slovenija je otkazala Zimsku univerzijadu za koju se uz odobrenje Državnog zbora svojedobno kandidirao Maribor s okolnim općinama. Franc Kangler, župan Maribora, započeo je projekt s megalomanskim ambicijama i raznim razvojnim zamislima s ukupnim troš-

kovnikom od 300 milijuna eura. Nova vlada koja se EU financijskim skrbnicima obvezala srezati državni proračun za 800 milijuna eura nije pristala financirati Univerzijadu čak ni sa samo 10 milijuna eura, na koliko je cijeli proračun studentske skijaške priredbe na kraju srezan.

Odgovornost za slom crkvenog biznisa Pater Bogdan Knavs, gvardijan franjevačkog samostana na Svetoj Gori, javnim pismom upućenim Komisiji Pravičnost in mir zatražio je od crkvenih poglavara da objasne tko je odgovoran za financijsko rasulo u Nadbiskupiji Maribor čiji je pokušaj okrupnjavanja vlasničkog portfelja propao. Na pitanje što ako odgovornost seže do samog vrha, Knavs je odgovorio: “Etička pravila vrijede za sve – za običnog građanina, za predsjednika države, za mene, za cara i za Papu!”

24 STIL *vijesti Hrvatska je “chic” Hrvatska je “chic” i mjesto koje treba posjetiti, ističu vrsni poznavatelji turističkih odredišta. Upravo tako piše u uvodniku jednog od tri vodeća britanska magazina specijalizirana za putovanja koji su u svojim izdanjima objavili afirmativne reportaže o Hrvatskoj. Naslov Chic Croatia krasi naslovnicu Conde Nast Travellera u kojem je objavljena velika reportaža o Dubrovniku, Hvaru, Korčuli i Visu.

Food and Travel u rubrici 48 hours donosi priču o Rijeci, a Sun, Caesar and sand naslov je teksta o Puli, objavljenog u Lonely Planet magazinu.

U Zagrebu u veljači više turističkih dolazaka

U hrvatskoj metropoli u veljači je zabilježeno 30.206 turističkih dolazaka što je dva posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Istodobno je registrirano 62.533 noćenja ili 15 posto više. Od ukupnog broja dolazaka turista, 19.377 bili su dolasci stranaca što je pet posto više nego u veljači 2011. Oni su zabilježili 39.956 noćenja, 17 posto više. Najviše dolazaka ostvarili su Nijemci, a slijede turisti iz Austrije, Srbije, Bosne i Hercegovine te Italije.

Dan Centra svijeta Dan Centra svijeta učinio je Ludbreg poznatim diljem Hrvatske. Kulturnoturističkom manifestacijom obilježava se svake godine 1. travnja, što odgovara datumu iz zapisa pavlinskog opata Honoriusa, kada je 1141. godine u Varaždinskim Toplicama rođena Ludberga, kći upravitelja grofovskog imanja. Događaji iz njezinog života, po tim zapisima, izravno su otkriće Ludbrega kao centra svijeta, a po njoj je kažu, Ludbreg i dobio naziv.

Privredni vjesnik Broj 3719, 19. ožujka 2012.

( oko 30 mil kn

uloženo u novi Vodeni park Termi Jezerčica

( ukupno 60 mil kn

uloženo u obnovu tih termi od 1997.

Novi vodeni park u Termama Jezerčica

Pravo mjesto za borbu protiv stresa Vodeni park nalazi se na 2800 četvornih metara površine, a u njegovu je izgradnju uloženo oko 30 milijuna kuna, uglavnom kreditnih sredstava Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

novi vodeni park Terma Jezerčica uloženo je oko 30 milijuna kuna od čega su 21,5 milijuna kuna kreditna sredstva Hypo Alpe-Adria banke, dok je ostatak namaknula vlasnica tih terma Dubravka Lekić. Taj dograđeni dio koji je nastao kao spoj starog dijela hotela s bazenskim kompleksom i kongresnog centra prostire se na 2800 četvornih metara površine. Sada je cijela spa zona smještena na oko 3400 metara površine. Od 1997. kada je Dubravka Lekić kupila Terme Jezerčica do danas, u obnovu tih termi uloženo je ukupno 60 milijuna kuna. Wellness centar proširen je s još tri saune od čega je jedna parna, a dvije finske. Osim toga, u Vodenom parku izgrađena su još četiri bazena s vodenim atrakcijama.

Iako je trenutni smještajni kapacitet Terma Jezerčica 112 kreveta, Dubravka Lekić je istaknula kako već postoji idejni projekt za izgradnju dodatne 54 sobe čime će terme imati oko 250 kreveta. “Time se želimo zadržati na razini obiteljskog mirnog središta u koji će se iznova vraćati naši stari go-

sti”, rekla je Dubravka Lekić. Da su Terme Jezerčica primamljive domaćim i stranim turistima, ali i kongresnim gostima ukazuju podaci o lanjskom turističkom prometu kada je ostvareno 66 posto više dolazaka nego 2010. unatoč činjenici što su u travnju prošle godine počeli radovi na dogradnji Vodenog parka, pa su u termama boravili majstori.

Obiteljska atmosfera “Kako bismo privukli što više turista na dolazak u Terme Jezerčica, namjeravamo izgraditi još jedan vanjski bazen čime bi

Posebnost Termi Jezerčica je i u visokoj popunjenosti kongresnog dijela ponude

se oplemenio cijeli prostor ispred potoka koji razdvaja površinu termi. Inače, cijeli kompleks smješten je na 118.000 četvornih metara. S druge strane potoka, na 30.000 četvornih metara površine koju smo ustupili Turističkoj zajednici Donje Stubice, sada se nalazi Vrt perunika koji je nekada bio u Majseco-

Hamam za bolji osjećaj Osim vanjskih i unutarnjih jacuzzija te panoramskih sauna, među kojima je jedna infracrvena, dio prostora spa zone uređen je za hamam tj. klasični turski ritual pranja. Zanimljivo je kako je hamam, osim u Termama Jezerčica, nedavno otvoren još jedino u Opatiji.

vom mlinu”, istaknula je Dubravka Lekić. Iako perunike ove godine još neće cvasti jer im treba godina dana za prilagodbu, ipak će u skoroj budućnosti to biti lijepi vrt koji će se povezati s raznim paviljonima, plesnim podijem i mostom preko potoka čime će se spojiti obje površine termi.

Posebnost Termi Jezerčica je i u visokoj popunjenosti kongresnog dijela ponude - u prosjeku 300 dana godišnje. “Lanjska ljetna sezona ukazala je na to da postoji interes za organizacijom seminara. U termama se osjeća obiteljska atmosfera i kvalitetna razina usluge na koju su se naviknuli naši gosti, pa se stoga oni neprekidno vraćaju. Osim toga, kvalitetna ugostiteljska ponuda upravo je ono što kongresnim gostima najviše odgovara”, rekla je Martina Kovačić, direktorica hotela Termi Jezerčica.

S obzirom na to da su Terme Jezerčica u hrvatskom vlasništvu, tamo je

zaposlen i domaći turistički kadar. Trenutno zapošljavaju 52 djelatnika, a u planu su i sezonska zapošljavanja. Nedavno je zaposleno 17 novih djelatnika, a do kraja godine zaposlit će ih još toliko. “Tijekom ljeta otvorit ćemo nove ugostiteljske objekte. Kadrove pronalazimo u okolici, a sjaj-

nu suradnju imamo i sa županijskim Zavodom za zapošljavanje. Od 85 do 90 posto djelatnika u Termama Jezerčica dolazi iz Krapinsko-zagorske županije. No, ako nam trebaju iskusniji kadrovi, moramo ih dovesti iz Zagreba ili Zagrebačke županije”, naglasila je Martina Kovačić.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3719, 19. ožujka 2012.

( za čak 270% povećan broj izravnih kontakata s korisnicima u 2011.

( za 15% veći izvoz

u 2011. u odnosu na prethodnu godinu

Promjene za bolju konkurentnost

Prilagodba zlata vrijedna Bolja pristupačnost, snalaženje i kupnja na web stranici te povećanje broja kontakata bili su neki od ciljeva uvođenja e-poslovanja Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

D

igitalno gospodarstvo brzo se razvija i mijenja.

Stoga je nužno da poduzetnici u stopu prate sveobuhvatne promjene ako žele ostati “u igri”, odnosno uspješno poslovati i biti konkurentni. Kako bi tvrtke, naročito male i srednje, u tome bile što bolje, u Hrvatskoj je proveden projekt e-Poslovanje – Poboljšanje poslovne konkurentnosti putem elektroničkog poslovanja koji je trajao 22 mjeseca.

Jedna od tvrtki koja je u

sklopu projekta odlučila pružiti ruku e-poslovanju je stobrečka Hedera, tvrtka koja se bavi preradom pčelinjih proizvoda.

Ulaganje u e-poslovanje isplativo je već u kratkom roku, kaže Božo Radić Božo Radić, razvojni direktor Hedere, kaže nam da je uvođenje e-poslovanja ponajprije povećalo dostupnost informacija koje je tvrtka htjela

poslati široj javnosti. “Eposlovanje nam je zlata vrijedno jer je skratilo vrijeme i omogućilo svima koji se služe novim tehnologijama da vrlo lako pronađu detalje o našoj kompaniji i proizvodima te općenito o utjecaju pčelinjih proizvoda na ljudsko zdravlje”, objašnjava on.

Povećanje izvoza Bolja pristupačnost, snalaženje i kupnja na web stranici te povećanje broja kontakata bili su neki od ciljeva uvođenja e-poslovanja. Rezultati, pak, uvođenja elektroničkog poslovanja u Hederi ot-

krivaju kako se ulaganje isplatilo. Naime, tvrtka je u 2011. povećala izvoz za 15 posto u odnosu na prethodnu godinu. K tomu, ukupan broj izravnih kon-

takata s korisnicima povećan je za čak 270 posto, a broj posjeta web stranici za oko 35 posto.

Valja istaknuti kako je ukupni trošak prilagodbe e-

poslovanju obuhvaćao dizajn, izradu, optimizaciju i redovito održavanje web stranice te implementaciju web shopa. “Ovakvo ulaganje je isplativo, i to već u kratkom roku. Posebice onaj dio koji nije možda odmah financijski vidljiv, ali je poslovno neprocjenjiv – a to je utjecaj na potencijalne partnere, gdje jedan kontakt može promijeniti sudbinu male tvrtke kao što je Hedera. Za financijski povrat sredstava kroz prodaju trebalo nam je otprilike tri mjeseca”, naglašava Radić koji bi ulaganje u e-poslovanje preporučio svim tvrtkama.

HRVATSKA APLIKACIJA Score Alarm JEDNA OD NAJPRODAVANIJIH U APP STOREU

Sportski rezultati na dlanu Ušteda vremena, rasterećenje korisnika od nepotrebnih sadržaja i jednostavno korištenje su bili ciljevi kojima se vodio Ivan Klarić, u čemu su mu pomogli programeri iz Limun studija Andrea Šalinović

V

lasnici pametnih telefona znaju da je u App Storeu jedna od najprodavanijih aplikacija mega popularna igrica Angry Birds, ali možda ne znaju da ju je nakratko prestigla jedna hrvatska aplikacija, i to u nepuna 24 sata od lansiranja.

Riječ je o Score Alarmu, mobilnoj aplikaciji koja na zaslon pametnog telefona donosi sportske rezultate na koje se korisnik pretplati za tridesetak sekundi. S oduševljenjem su je dočekali ne samo kladioničari nego i svi koji prate sport i s nestrpljenjem očekuju rezultate. “Jednom sam pročitao kako je aplikaci-

ja HRT telektekst u kratkom vremenu postigla veliki broj skidanja upravo zbog osoba koje se klade. Uskoro sam i sam uplatio listić i na teletekstu gledao rezultate.

Te dvije stvari su se spojile i krenuo sam razvijati Score Alarm. Shvatio sam da u vremenu današnjih tehnologija nije potrebno gubiti vrijeme gledajući teletekst.

Na Score Alarmu je dovoljno označiti događaje i aplikacija će ih sama pretražiti i javiti vam push notifikacijom”, objašnjava Ivan Klarić,

droid platformi gdje je besplatna. Na razvoju mobilne aplikacije Score Alarm radilo se nešto više od tri mjeseca, što uključuje istraživanje tržišta, okupljanje tima i samu izradu aplikacije.

mladi autor ove uspješne mobilne aplikacije koja je dostupna na iOS-u gdje stoji 2,99 dolara, i na An-

Razvoj i za druge sustave Svi podaci odnosno rezultati nalaze se na serveru s kojeg se plasiraju kroz aplikaciju, a dobavljaju se od tvrtki koje se bave njihovom prodajom. Jednostavna, pregledna i brza aplikacija poput Score Alarma uz spomenute dorade može igrati značajnu ulogu na svim tržištima, smatra njen autor. Od sličnih aplikacija razlikuje je

to što na jednom mjestu objedinjuje sve sportove, za što je prije bilo potrebno nekoliko aplikacija.

Od sličnih aplikacija razlikuje je to što na jednom mjestu objedinjuje sve sportove Ušteda vremena koje oduzima pretraživanje internetskih stranica ili teleteksta, rasterećenje korisnika od nepotrebnih sadržaja i jednostavno korištenje i jesu bili ciljevi kojima se vodio Ivan Klarić, a u čemu su mu pomogli programeri iz Limun studija.

“Ako aplikacija ostvari potrebne prihode, ili se pojavi investitor u Score Alarm, tada ćemo napraviti sitne promjene u samoj funkcionalnosti i dizajnu te opremiti aplikaciju i nekim sportovima karakterističnim za druge krajeve svijeta. Nakon toga uslijedio bi naravno i razvoj aplikacije za druge značajne operativne sustave, poput Windows Phonea 7”, najavljuje Klarić.

Aplikacija je na tržištu tek kratko vrijeme, preuzimanja se broje u tisućama, u više od 15 zemalja.

Istaknutija tržišta su Hrvatska, BiH, Srbija, Njemačka, SAD, Švicarska i Austrija.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Norbert Gstrein Zima na jugu Fraktura

Roman se bavi sudbinom jedne hrvatske obitelji. Nakon Drugoga svjetskog rata otac, ustaša, ostavio je u Austriji ženu i kćer pa otišao u Argentinu. Njihovi životi iznova će se spojiti 45 godina poslije, 1991., na početku rata u Hrvatskoj.

Kći, nezadovoljna svojim brakom s austrijskim ljevičarskim novinarom, odlazi u Zagreb nadajući se promjenama. Istodobno u Buenos Airesu, njezin otac, za kojega ona i ne zna je li preživio rat, sanja o povratku u domovinu, dok njegova mlada supruga ljubuje s njegovim tjelohraniteljem...

Jussi Adler-Olsen Žena u kavezu Znanje

Grebe noktima po zidovima prostorije u kojoj je zarobljena.

Ali ništa od bijega. Očajnički se bori protiv ludila. Onima koji su je zarobili neće priuštiti to zadovoljstvo. Radije će se ubiti sama. Detektiv Carl Mørck iz Policijske uprave u Kopenhagenu upravo je smijenjen iz Odjela za umorstva kako bi vodio tek osnovani sektor za neriješene slučajeve, tzv. Q. Njegov je prvi zadatak pet godina star slučaj nestale političke zvijezde u usponu Merete Lynggaard za koju svi vjeruju da je mrtva...

Paul Auster Sunset Park Profil

Već sedam godina Miles Heller bježi Amerikom. Mračna tajna natjerala ga je da napusti obitelj, studij, New York i sebe, pa u 28. godini, u zemlji koja proživljava recesiju i prekomorski rat, on živi od njena raspada: na Floridi prazni kuće koje su bivši stanari bili prisiljeni prepustiti bankama.

Jedino što može spasiti Milesa Hellera jest ljubav, ali i ona, kada se dogodi, bit će zabranjena - tek još jedan razlog za bijeg, natrag u New York, u Sunset Park.

Arnaud Delalande Krvave basne AGM

Mladi kralj Louis XVI. nepripremljen je za kraljevsku dužnost, a njegova žena Marija Antoaneta uživa u neobuzdanim dvorskim zabavama. U takvim nesigurnim prilikama tajanstveni ubojica počinja niz okrutnih ubojstava na dvoru i u njegovim vrtovima, a svako od njih popraćeno je grotesknom inscenacijom oko žrtve i ironičnim stihovima iz La Fontaineovih basni. Istraga je povjerena Venecijancu Pietru Viravolti, pripadniku tzv. Crnog kabineta, koji je Louis XV. osnovao kao tajnu paralelnu špijunsku diplomaciju.

Michael Pollan HRANA JE ZAKON Algoritam

U današnje vrijeme mnogobrojnih dijeta i kontradiktornih nutricionističkih savjeta, ova knjiga donosi dobrodošlu jednostavnost i unosi svježinu u svakodnevne odluke o prehrani. Napisana jasnoćom, domišljatošću i duhovitošću koje su već postale Pollanovim zaštitnim znacima, ovaj priručnik donosi 64 nezaboravna pravila kako mudro jesti.

U knjizi su objedinjene razne tradicije koje će vas upoznati s načinima na koje su različite kulture tijekom godina dolazile do iste zapanjujuće i trajne mudrosti o hrani.

Privredni vjesnik Broj 3719, 19. ožujka 2012.

Rad je neizbježno obilježje svakodnevnog života

Filozofija rada Za razliku od prethodnih, današnjim generacijama rad pruža smisao i priliku za samoostvarenje. Očekujemo da nas rad ispuni, zabavi i zbliži s ljudima

M

ože li postojati svijet bez rada? Takav bi se svijet značajno razlikovao od današnjeg svijeta. U tzv. svijetu bez rada više ne bi postojali poslovi kao važne odrednice ljudskih identiteta. Društveni bi se odnosi gradili na sasvim drukčijoj osnovi. Ljudi bi imali više vremena, ali na što bi ga trošili? O tome što je ustvari smisao rada u svojoj najnovijoj knjizi Filozofija rada pokušao je odgovoriti njen autor, norveški filozof Lars Svendsen. U toj se knjizi sa sociološkog i filozofskog aspekta

Svendsen pokazuje da bi većinu nas, unatoč svem našem kukanju, život bez rada ispunio očajem promatra problem rada i naš odnos prema tom povijesnom fenomenu. Knjiga je prevedena s engleskog jezika, a objavljena je u izdanju TIM pressa.

Recenzije knjige u hrvatskom izdanju napisali su Vlado Puljiz i Dragan Bagić. Knjiga ima 176 stranica i 10 cjelina: Uvod, Od prokletstva do poziva, Kratka povijest filozofije rada, Rad i smisao, Podjela rada, Rad i dokolica, Upravljanje, Plaća, Rad u doba obilja, Je li radu došao kraj te Život i rad.

Rad je za gotovo sve nas neizbježno obilježje svakodnevnog života. Bez obzira na to gledamo li na

njega kao na prokletstvo ili blagoslov, ono čime smo se odlučiti baviti iz dana u dan oblikuje naše stavove prema svijetu i sebi, navodi Svendsen.

Iznoseći neke Marxove i Fordove teze, autor pokazuje da bi većinu nas, unatoč svem našem kukanju, život bez rada ispunio očajem.

Rad nam mora pružiti smisao života “Rad nije samo dobar za naše fizičko i mentalno zdravlje nego nam daje osjećaj svrhe, identiteta, ali nas i društveno povezuje. Osim toga, prije ćemo se zasititi dokolice. Naša frustriranost radom uvelike je povezana s načinom na koji su se obilježja rada i naš stav prema njemu tijekom vremena promijenili”, ističe Svendsen. Za razliku od prethodnih, današnjim generacijama rad pruža smisao i priliku za samoostvarenje. Očekujemo da nas rad ispuni, zabavi i zbliži s ljudima.

Autor u Filozofiji rada ne brani neku svoju tezu o radu, a ne nudi ni upute kako bi se prema radu trebalo odnositi. Međutim, on jasno kreira sliku o radu koja pokazuje

da danas i ne radimo baš jako marljivo u usporedbi s nekim davnim vremenima. Danas od rada očekujemo previše; on nam mora pružiti glavninu životnog smisla, objašnjava pisac. Ta se očekivanja vjerojatno ne ispunjavaju, pa postajemo radni nomadi, lutamo s jednog radnog mjesta na drugo i pritom ne pronalazimo ono što tražimo. Kada se naša očekivanja ispune, još smo u većim problemima jer postoji opasnost da ćemo zanemariti sve ono što bi nam trebalo biti važnije od posla, a to su obitelj, prijatelji i hobiji.

Autor razvija tezu da bi danas malo tko svoj rad opisao isključivo kao tragediju. Rad se u kratkom vremenu dosta promijenio i svatko mora shvatiti koliku važnost ima u životu, zaključuje Svendsen.

(S.P.)

O autoru Norveški filozof Lars Svendsen rođen je 1970. godine, a radi kao profesor na Institutu za filozofiju Sveučilišta u Bergenu. Ujedno je urednik norveškog filozofskog časopisa Norsk filosofisk tidskrift. Svendsen je doktorirao 1999. godine s radom Kant’s Critical Hermeneutics - On Schematization and Interpretation. U dvadesetak europskih zemalja Svendsen je objavio desetak knjiga, a u Hrvatskoj su objavljene njegove knjige Strah, Filozofija dosade, Moda i Filozofija zla.

27

www.privredni.hr Broj 3719, 19. ožujka 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Protuprovalna zaštita

Na dražbi zemljišta, poslovni prostori, štala...

Građevinsko zemljište u Bjelovaru, procijenjeno na 47,2 milijuna kuna.

Nekretnina u naravi predstavlja građevinsko zemljište, kompleks buduće građevine u četiri diletacije, parkiralište i pristupne ceste, ukupne površine 86.884 četvorna metra.

Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a dražba će se održati 12. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru.

Restoran i poslovni prostori u Podsusedu, procijenjeni na 48,7 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgradu, restoran i poslovne prostore ukupne površine 2014 četvornih metara.

Dražba za ovu nekretninu održat će se 17. travnja u 9 sati u sobi 321/III. na Općinskom sudu u Zagrebu. Nekretnina se ne može prodati za manje od trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 16,2 milijuna kuna.

Osobe zainteresirane za kupnju mogu razgledati

predmetnu nekretninu 12. travnja u 13 sati, uz sudjelovanje sudskog ovršitelja Darka Seleša. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan dražbenog ročišta dale jamčevinu od 10 posto vrijednosti nekretnine utvrđene zaključkom, to jest iznos od 4,9 milijuna kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj 23900011300003265, poziv na broj 05-116-3306-10, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja dužan predočiti Sudu prije no što sudac pristupi javnoj dražbi.

Zemljišta na Gružu procijenjena na 50 milijuna

kuna. Dražba za ovu nekretninu održat će se 17. svibnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, stalnoj službi u Dubrovniku. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Dodatne informacije moguće je dobiti kod stečajnog upravitelja na broj 091/7854 372, od 9 do 13 sati svaki radni dan. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti imovine i treba je uplatiti do 15. svibnja.

Klaonica, štala i dvorište u Bujama, procijenjeni na 7,5 milijuna kuna. Dražba za ovu nekretninu održat će se 20. travnja u 12 sati na Op-

ćinskom sudu u Bujama u sobi 20. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Razgledavanje nekretnine je moguće uz prethodni dogovor sa sudskim ovršiteljem ovog suda kojeg je potrebno kontaktirati radnim danom u vremenu od 8 do 10 sati, i to osam dana prije samog razgledavanja, na telefon 052/725 230.

Jamčevina iznosi pet posto vrijednosti nekretnine i potrebno ju je uplatiti na račun Suda broj 23900011300002205, pozivom na broj 05 35-735-10 i predočiti Sudu prije dražbe.

Zgrada i dvorište u Jastrebarskom, vrijedni 21,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgradu sa stanovima i dvorište ukupne površine 1250 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se u sobi 5 Općinskog suda u Jastrebarskom, 5. lipnja u 13 sati. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto utvrđe-

Pichler, Zagreb, www.pichler.hr. Tvrtka je specijalizirana za protuprovalnu mehaničku zaštitu. Nude sljedeće proizvode: protuprovalna vrata, protupožarna vrata, zaštitne/harmo/rešetke, zaštitne protuprovalne roloe, nadgradne brave, protuprovalne grilje, haste, sefove i ormare za oružje, hotelske sefove, sekcijska garažna vrata, rolo garažna vrata, klizne i krilne motore, aluminijske i čelične rolete, sobna vrata, škrinjo-vrata, vatrootporna vrata/t-30, t-60, t-90, t-120/, vrata za ostave. Kontakt: pichler1@ zg.tcom. hr, +385 1 6040202.

Gnojivo

Tvornica dušika Pulawy, Pulawy, Poljska, www.zapulawy.pl. Tvrtka nudi gnojivo. Kontakt: Krzysztof Cichon, kcichon@ azoty.pulawy.pl, +48 81 5652171, +48 697 010307.

mrežama, integraciju različite računalne i informatičke opreme te edukaciju korisnika. Tvrtka nudi suradnju i mogućnost zajedničkog ulaganja na području razvoja softvera. Kontakt: Drago Bratko, dbratko@softwise.hr, +385 40 390997.

Sredstva za podmazivanje

Sonmezler, Adana, Turska, www. sonmezlergroup.com. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju visokokvalitetnih sredstava za podmazivanje. Traže zastupnike, distributere, predstavnike za svoje proizvode.

Kontakt: secil@sonmezlergroup. com, +90 322 3944526.

Zastupanje Suradnja u prodaji

Moding, Nova Gradiška. Tvrtka traži partnere za poslovnu suradnju na području Hrvatske i EU-a za prodaju vlastite robne marke. Kontakt: Ivan Marić, moding@moding.hr, +385 95 851950.

Uredske i školske odore

UAB Lidata, Vilnius, Litva, www.lidata.lt. Tvrtka proizvodi uredske i školske odore te ostalu odjeću. Tvrtka traži poslovne partnere u Republici Hrvatskoj za izvoz svojih proizvoda. Kontakt: Tadas Treikauskas, tadas@lidata.lt, +370 682 62289.

Suradnja

Softwise, Čakovec, www.softwise.hr.

Tvrtka je nastala kao zajedničko ulaganje hrvatskih i švicarskih partnera s većinskim hrvatskim vlasništvom. Tvrtka nudi usluge izrade internetskih aplikacija, desktop aplikacija i web stranica te razvoj softvera prema potrebama naručitelja. Djelatnost tvrtke obuhvaća i prodaju računalne opreme i programskih proizvoda, uvođenje i održavanje opreme i informacijskih sustava, obradu i prijenos podataka javnim informacijskim

The Berkeley Square Cosmetics, London, Velika Britanija, www.bsquare. co.uk. Tvrtka je britanski proizvođač luksuznih parfema i kozmetičkih proizvoda za njegu tijela. Traže renomirane hrvatske tvrtke koje će uvoziti i distribuirati njihov brend parfumerijama, drogerijama, hotelima, spa centrima... Kontakt: Dino Dullabh, dino@bsquare.co.uk. +44 1923 213313, +30 697 2995670.

Investiranje u Rusiju

Rosekoles iz Omska, Sibir, Rusija, www. rosekoles.ru. Tvrtka proizvođač ploča za namještaj (od sibirske breze), drvenog ugljena i peleta traži zainteresirane hrvatske tvrtke koje žele investirati u proširenje njihove proizvodnje. 1. Proizvodnja drvenog ugljena: tvrtka planira povećati trenutnu proizvodnju od 6000 t na 12.000 t mjesečno; trenutna tržišta: Rusija, Koreja. 2. Proizvodnja ploča za namještaj: tvrtka planira povećati proizvodnju na 400 m3 mjesečno; trenutna tržišta: Rusija, Kanada. 3. Peleti: tvrtka planira proizvoditi pelete od drvenog otpada iz svoje proizvodnje. Kontakt: Alexander Demidov, +7 913 1562442, evrasia55@ mail.ru.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Registratori i fascikli

ne vrijednosti nekretnine.

Osiguranje se uplaćuje na račun Suda broj 23900011300000339, poziv na broj 04-35-60810-7404, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego sudac pristupi dražbi.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Hrvatski zavod za zapošljavanje nabavlja registratore i fascikle. Rok dostave ponuda je 3. travnja.

Markice za obilježavanje krupne divljači

Ministarstvo poljoprivrede nabavlja markice za obilježavanje krupne divljači. Rok dostave ponuda je 29. ožujka.

Gume za vatrogasna vozila

Zračna luka Pula nabavlja gume za vatrogasna vozila. Rok dostave ponuda je 11. travnja.

Sredstva za zaštitu bilja

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo nabavlja sredstva za zaštitu bilja. Rok dostave ponuda je 3. travnja.

Regija Usluge izrade plana leta, snimanja iz zraka i digitalnog zapisa snimki

Uprava za nekretnine u Podgorici nabavlja usluge izrade plana leta, snimanja iz zraka i izrade digitalnog zapisa snimaka u cilju izrade katastra nepokretnosti za sedam kata-

starskih općina područja Općine Berane. Rok dostave ponuda je 2. travnja.

Rekonstrukcija i izgradnja javne rasvjete

Općina Kozarska Dubica nabavlja usluge rekonstrukcije i izgradnje javne rasvjete. Rok dostave ponuda je 9. travnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA *vijesti Krediti s fiksnom kamatom Erste banka je proširila svoju ponudu gotovinskim kreditima uz fiksnu kamatnu stopu jednaku tijekom cijelog trajanja otplate kredita. Ponuda ovih kredita vrijedi do 30. lipnja ove godine. Kamatna stopa ovisit će o ocjeni kreditne sposobnosti klijenta, a kretat će se od 8,59 do 9,99 posto za one sa statusom klijenta, te od 9,79 do 11,49 posto za one bez statusa klijenta. Za gotovinski kredit uz fiksnu kamatnu stopu banka odobrava iznos do 25.000 eura na rok do pet godina, a naknada za obradu kredita je dva posto. Čakovečki mlinovi: dobit od 27,8 milijuna

Čakovečki mlinovi ostvarili su u prošloj godini neto dobit od 27,8 milijuna kuna. Uprava i Nadzorni odbor predlažu da se 20 milijuna rasporedi u zadržanu dobit, a ostatak od dobiti, 7,8 milijuna kuna, već je isplaćen u veljači kao predujam dividende. Na skupštini 24. travnja dioničari bi trebali dati razrješnicu Upravi i Nadzornom odboru za vođenje društva u prošloj godini.

Premije osiguravatelja na istim razinama Osiguravateljska društva u Hrvatskoj i prva su dva mjeseca 2012. zaračunala 1,7 milijardi kuna ukupne bruto premije što je na istoj razini kao i u prva dva mjeseca prošle godine. U neživotnim osiguranjima, koja čine 78,1 posto ukupnih premija, premija iznosi 1,3 milijarde kuna ili 1,1 posto manje nego u prva dva mjeseca 2011.

U životnim osiguranjima premija je iznosila 364 milijuna kuna što je 4,1 posto više nego prošle godine.

Privredni vjesnik Broj 3719, 19. ožujka 2012.

( za 17,5% povećano kreditiranje državnih poduzeća u 2011.

Hrvatska udruga banaka

Najbrže rastu krediti državi Otklon državnih tvrtki od inozemstva prema financiranju kod domaćih banaka nametnuo se kao prirodno rješenje Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

B

anke su u prošloj godini nastavile povećavati izloženost prema državi. Potraživanja od središnje države zabilježila su rast od 15 posto ili 7,6 milijardi kuna. To je bilo za 1,5 milijardu ili 24,8 posto više nego u 2010. godini. Takvu promjenu ponajprije treba tumačiti pojačanim oslanjanjem države na financiranje deficita na domaćem tržištu.

Ubrzanje rasta kreditiranja poduzeća zabilježeno je već u 2010. godini, objavljeno je u Analizi Hrvatske udruge banaka (HUB) Kreditni portfelj banaka: razotkrivanje razlika. Taj se trend nastavio i u 2011. godini. Štoviše, rast kredita poduzećima lani je dodatno ubrzan na 10,6 posto u usporedbi sa 8,8 posto u 2010. godini. Rast kredita stanovništvu u prosincu 2011. bio je usporen na samo 0,9 posto, dok je istoga mjeseca u 2010. godini on iznosio 3,8 posto.

Zoran Bohaček, di‑ rektor HUB‑a, ističe kako se u per-

spektivi neizvjesne budućnosti, nezaposlenosti i gospodarskog razvoja stanovništvo ponaša racionalno i ponajprije se razdužuje. “Očekujem da će se u ovoj godini rast kredita stanovništvu vjerojatno pokrenuti malo brže nego lani, a poduze-

Zanimljiva je razlika u dinamici kreditiranja privatnih i državnih tvrtki

nac vlade na domaće financiranje. Kada je riječ o kreditima poduzećima, zanimljiva je razlika u dinamici kreditiranja privatnih i državnih tvrtki.

Nakon dvije godine stagnacije kreditiranja državnih poduzeća, prošla je godina donijela veliki uzlet kreditiranja državnih tvrtki (17,5 posto). S druge strane, ritam rasta kredita privatnim poduzećima neznatno je usporen, sa 8,3 posto u 2010. na 7,1 posto u 2011. godini.

ćima bi trebao ostati na istoj ili nešto nižoj razini nego što je bio u prošloj godini”, kaže.

Kreditiranje triju ključnih faktora (država, stanovništvo, poduzeća), bilježi vrlo različitu dinamiku. Potraživanja banaka od države i dalje rastu u ovoj krizi. Točnije, krajem 2008. i početkom 2009. godine došlo je do naglog rasta kreditiranja države. Zatim je uslijedilo određeno smirivanje povezano s lakšim pristupom međunarodnom tržištu tijekom 2010. godine. No, u toku krize u eurozoni 2011. godine opet je pojačan oslo-

Kvarenje kreditnog portfelja Kretanja prikazana u analizi, koju je za HUB pripremila Arhivanalitika, tipična su za produljenu recesijsku situaciju u uvjetima nestabilnog financijskog stanja na europskom tržištu. Problemi s inozemnim financiranjem kod inozemnih banaka obilježili su proteklu godinu. Stoga se otklon državnih tvrtki od inozemstva prema financiranju kod domaćih banaka nametnuo kao prirodno rješenje. Banke su pak bile spremne zadovoljiti potražnju državnih kompanija, jer tu vr-

stu plasmana promatraju kao plasman niskog rizika. Sve je to na tragu ukupno povećanog kreditiranja države. Slijedom takve logike, ove plasmane treba promatrati kao dio povećanja plasmana državi u prošloj godini. Konkretno, doda li se 1,5 milijardi kuna povećanja kredita državnim kompanijama na onih 7,6 milijardi kuna povećanja izravnih kredita državi, dolazi se do iznosa od 9,1 milijarde kuna što izravno premašuje porast kredita privatnom sektoru.

Tamo je kreditiranje poduzeća zabilježilo rast od 6,6 milijardi kuna.

Takve promjene otvaraju staro pitanje: ne istiskuje li država svojom potražnjom privatni sektor iz kreditnog portfelja banaka? U analizi u kojoj je sudjelovalo 10 banaka članica HUB-a, od čega je pet velikih, dvije srednje i tri manje i koje imaju ukupni tržišni udjel mjeren aktivom od 80,7 posto, ističe se negativan odgovor na ovo pitanje.

Zatim, valja naglasiti kako se produljena recesija odrazila u nastavku kvarenja kreditnog port­ felja. S jedne je strane to

posljedica sve veće prosječne starosti portfelja.

Naime, do starenja port­ felja dolazi zbog slabog prirasta “mladih” kredita, čija je kvaliteta u početku u pravilu puno bolja od kvalitete starih kredita, napominje Bohaček.

S druge strane, riječ je o odrazu objektivnih poteškoća s kojima se stanovništvo i kompanije susreću u uvjetima produljene neizvjesnosti i recesije.

S obzirom na bitno pogoršanje udjela loših kredita koje je zabilježeno tijekom 2009. i 2010. godine, on u 2012. ne bi trebao rasti više od lanjskog postotka, smatra Bohaček. K tomu, u ovoj godini ne očekuje bitne promjene ni u kreditnoj politici banaka. “Banke će i dalje odobravati kredite u ovoj godini, bez zaoštravanja politike. Jer znamo da je pala potražnja za kreditima, a i kamatne stope su u padu već treću godinu zaredom.

Možda će biti strože prema malim i srednjim poduzećima koja su najrizičnija, a malo manje prema velikim tvrtkama. Kriteriji prema građanima ostat će manje-više isti”, zaključuje Bohaček.

29

www.privredni.hr Broj 3719, 19. ožujka 2012.

( oko 2,5 posto

*vijesti HG Spot u gubitku

stopa inflacije u Hrvatskoj

Boris Vujčić, zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke

Inflacija kao pokretna meta

Ulazak Hrvatske u europsku monetarnu uniju ovisi o nama, ali i brzini rješavanja krize u eurozoni Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatski financijski sektor već je toliko integriran u Europsku uniju da se na tom području neće dogoditi ništa značajno kad naša zemlja postane punopravna članica. Međutim, za Hrvatsku će ubrzo bitna postati brzina ulaska u europsku monetarnu uniju (EMU) o čemu se može početi razgovarati već iduće godine, naglašava Boris Vujčić, zamjenik guvernera Hrvatske

Trenutačno je apetit za proširenjem eurozone vrlo nizak, kaže Boris Vujčić narodne banke. Dodaje kako ponajprije misli na stabilnu monetarnu uniju jer Hrvatska ne želi ući u nešto što će je na koncu skupo stajati i što je nestabilno. “Ulazak u EMU ovisi o nama, ali i brzini rješavanja krize u eurozoni. Trenutačno je apetit za proširenjem eurozone vrlo nizak i teško je očekivati da će porasti dok se problemi ne riješe”, istaknuo je Vujčić na IBMovoj konferenciji Dan financijskih rješenja. Hrvatska, nastavio je, mora učiniti sve što je potrebno kako bi što prije ušla u monetarnu uniju. Jer ulaskom u EMU jako malo gubimo, dok istovremeno dobivamo smanjeni tečajni rizik koji je najznačajniji rizik u financijskom

HG spot prošlu je godinu završio s ukupnim prihodom od 32 milijuna kuna, te gubitkom od 21,6 milijuna kuna. Podaci su to iz financijskog izvješća u kojem su konsolidirani i HG spot računala u likvidaciji koji nema poslovnih aktivnosti i HG spot nekretnine koji ostvaruje prihode od najma poslovnih prostora. Preneseni gubitak HG spota iznosi 150,65 milijuna kuna, dugoročne obveze 54,35 milijuna kuna, a kratkoročne 193,3 milijuna kuna.

ENT potpisao novi ugovor

sustavu i, k tome, jedno od najvećih opterećenja.

Stoga na putu do ulaska u europsku monetarnu uniju u Hrvatskoj treba posložiti određene fiskalne kriterije. Naime, poznata je činjenica da javni dug raste i da je visok deficit, a upravo te pokazatelje valja zadržati na onim razinama koje neće predstavljati kamen spoticanja uoči i nakon ulaska u EMU. “S druge pak strane, ako ostanemo izvan monetarne unije, Hrvatska ne dobiva ništa”, kazao je Vujčić.

Neuravnotežena trgovinska bilanca Međutim, ulazak u EMU pred Hrvatsku može postaviti i neke nelogične zahtjeve. Jedan od njih je taj da, primjerice, Hrvatska mora imati nižu stopu inflacije od one u eurozoni. “Stopa inflacije u monetarnoj uniji je pokretna meta. Dakle, ne znamo koju stopu inflacije Hrvat-

ska mora imati kada ulazi u EMU jer je takva regulativa. Međutim, ako želite da vas prime, morate napraviti ono što se od vas traži”, napominje on dodavši kako je stopa inflacije u nas “trenutačno O.K.” i kako se kreće oko 2,5 posto, što je prihvatljivo za stabilnost cijena.

Nadalje, napomenuo je, zakoni koji reguliraju financijski sustav u nas već su usklađeni s europskim odredbama. Ipak, HNB kontinuirano usklađuje te regulative koje su zbog krize podložne brzim promjenama.

Zamjenik guvernera HNB-a smatra kako je rast bruto domaćeg proizvoda jedini izlaz iz krize. Financijski sektor ne može se potaknuti ni oporaviti bez novih ulaganja i, među ostalim, rasta zapošljavanja i izvoza, što nije samo hrvatski, nego i europski sindrom.

Govoreći o europskim gospodarskim kretanjima,

istaknuo je problem visoke nezaposlenosti i neravnoteže u trgovinskoj bilanci između zemalja sjevera i juga. Drugim riječima, trenutačna stopa nezaposlenosti na Starom kontinentu viša je od one na vrhuncu krize iz 1930tih godina. Procjenjuje se kako će stopa nezaposlenosti i dalje rasti zbog čega se posljedice toga još uvijek potpuno ne osjećaju. A neravnoteža u trgovinskoj bilanci između sjevera i juga Europe veća je od one između Sjedinjenih Američkih Država i Kine. “Nastajala je više od 10 godina i ne možemo očekivati kako će se korigirati preko noći”, naglasio je Vujčić.

Unatoč tomu, gospodarsku situaciju u Europskoj uniji i Hrvatskoj ocijenio je boljom nego u studenome prošle godine, ponajprije zbog paketa pomoći Grčkoj zbog čega ona više nije ugroza za eurozonu već za samu sebe.

Ericsson Nikola Tesla i BH Telecom potpisali su ugovor vezan uz podršku i održavanje fiksne i mobilne mreže BH Telecoma u nadolazećem razdoblju vrijedan 65 milijuna kuna.

Realizacija ovog ugovora BH Telecomu će osigurati nesmetan rad i pružanje pravovremenih usluga najviše kvalitete, istaknuto je na potpisivanju ugovora.

Metronet smanjio gubitke

Tvrtka Metronet telekomunikacije u prošloj je godini smanjila gubitak za 22 posto, na 43,5 milijuna kuna. U tvrtki ističu da nastavljaju s pozitivnim poslovnim rezultatima, prije svega u temeljnom poslovanju, odnosno radu s poslovnim korisnicima.

Ukupan prihod smanjen je sa 239 na 197,6 milijuna kuna kao strateški rezultat povlačenja iz segmen-

ta veleprodaje radi povećanja profitabilnosti.

Završen stečaj Peveca Stupanjem na snagu pravomoćnosti rješenja Trgovačkog suda u Bjelovaru o potvrdi stečajnog plana za tvrtke Pevec u Zagrebu i Bjelovaru, ta je tvrtka izašla iz stečaja. U roku od 60 dana osnovat će se Pevec dioničko društvo sa 750 dioničara i 900 zaposlenih radnika.

Badel povećao udio

Badel 1862 svoj je udjel na domaćem tržištu prošle godine povećao sa 52 na 58 posto, pokazuju podaci Gospodarskog interesnog udruženja proizvođača pića. U istom je razdoblju njegov udjel u izvozu pića povećan sa 74 na 80 posto. Prema podacima GIUPP-a, ukupna realizacija promatranih domaćih proizvođača na hrvatskom tržištu lani je porasla za 118.000 litara. Iako je ukupan izvoz domaćih proizvođača lani pao za 202.000 litara, u odnosu na 2010. godinu Badel je u izvozu ostvario rast od šest posto.

Novi prvi čovjek Partner banke Ivan Ćurković novi je predsjednik Uprave Partner banke, jedne od prvih hrvatskih privatnih banaka u stopostotnom hrvatskom vlasništvu. Njegovo imenovanje je nastavak kontinuiteta upravljanja bankom nakon odlaska dosadašnjeg predsjednika Joze Matasa u Privrednu banku Zagreb. Do sada je Ćurković obavljao dužnost člana Nadzornog odbora Partner banke i predsjednika Nadzornog odbora Metroholdinga vlasnika banke.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3719, 19. ožujka 2012.

Tržište novca Zagreb

Potražnja za dugoročnim kunama Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

N

a Tržištu novca Zagreb početak prošlog tjedna obilježila je potražnja za kunama na dulje rokove. Prekonoćne pozajmice gotovo se nisu tražile, a sudionici nisu željeli plasirati viškove na dulji rok, već su bili oprezni i čekali su srijedu. U srijedu je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve što je prouzročilo i nove odnose na novčanom tržištu. Potražnja i za ročnim i za prekonoćnim pozajmicama je porasla, dok je s druge strane ponuda viškova bila skromna, a kamatna je stopa

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

Promet

3

200

2

100

1

0

12.3.2012.

13.3.2012.

14.3.2012.

zabilježila blagi rast. Iako smo na samom početku novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, već prvoga dana dio depozitnih institucija deponirao je svoje viškove u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi

15.3.2012.

0

16.3.2012.

od 0,25 posto. Prosječna tjedna kamatna stopa bila je 1,81 posto, a prosječna prekonoćna stopa iznosila je 1,24 posto. U utorak je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima koja je bila ponovo vrlo

ponedjeljak

utorak

izdašna. Upisano je ukupno 897 milijuna kuna zapisa, i to na rok od 91 dan 276 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 4,25 posto, na rok od 182 dana 125 milijuna kuna po 4,6 posto, a na rok od 364 dana upisano je 496 mi-

Hrvatsko devizno tržište

valuta

po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke u petak euro vrijedio 7,51 kunu.

Prema švicarskom franku

australski dolar

CAD

USD

5.78

CHF

JPY

japanski jen (100)

6,869882

švicarski franak

6,225475

GBP

britanska funta

9,04842

USD

američki dolar

5,751725

EUR

euro

7,512903

7.55

5.77

6.26

7.54

5.76

6.25

7.53

5.75

6.24

7.52

5.74

6.23

7.51

5.73

6.22

13.3.

14.3.

15.3.

16.3.

12.3.

13.3.

14.3.

15.3.

16.3.

12.3.

13.3.

14.3.

15.3.

16.3.

Međunarodno tržište kapitala

Pozitivni trendovi na svim tržištima

6100 6020

FTSE 100

ci), na svim svjetskim pa tako i američkim burzama sve je u zelenome. Pozitivni trendovi i optimizam kupaca poveli su američke burze prema najboljem

tjednu u ovoj godini. Na europskim burzama indeksi su na najvišim razinama od proteklog ljeta, a rast povlači bankarski sektor. Pozitivnom tren-

13300

3070

13220

Dow Jones

3050

5940

13140

3030

5860

13060

3010

5780

12980

2990

5700

12900

2970

12.3.

3700 3650

13.3.

14.3.

15.3.

16.3.

12.3.

7250

CAC40

7170

3600

13.3.

14.3.

15.3.

16.3.

DAX

7090

10100

7010

10000

6930

9900

3450

6850

9800

14.3.

15.3.

16.3.

13.3.

14.3.

15.3.

16.3.

NIKKEI 225

10200

3550

13.3.

NASDAQ

12.3.

10300

3500

12.3.

petak

lijuna kuna po kamatnoj stopi od 5,3 posto. Prinosi na tromjesečne i šestomjesečne zapise zabilježili su blagi pad, dok je prinos na jednogodišnje zapise ostao nepromijenjen. Interes sudionika za upis trezorskih zapisa izraženih u

Nastavak rasta Mirexa Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je tjedna porasla za 0,6697 bodova. Tjedan je zaključen na 161,8157 bodova. Od početka godine Mirex je porastao za 2,8 posto.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

162

162

161

161

160

160

159

primjena od 17. ožujka 2012. 12.3.

Unatoč rastu troškova života na valovima porasta cijena nafte (koje su na američkom tržištu u veljači porasle na najviše razine u proteklih 10 mjese-

četvrtak

6.27

5,790738

CHF

Izvor: HNB

7.56

6,056351

kanadski dolar

6,23 kune za franak. Dolar je u tjednu izgubio samo lipu iako je sve do četvrtka rastao prema kuni. Zaključno je u petak vrijedio 5,75 kuna.

kuna je porasla za tri lipe, ali je tijekom tjedna franak bio i na nižim razinama. Tjedan je zaključen na

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

srijeda

Mirovinski fondovi

Nastavak laganog jačanja kune Kuna je i proteklog tjedna nastavila rasti. U tjednu je dobila četiri lipe prema euru pa je zaključno

12.3.2012. - 16.3.2012.

5.3.2012. - 9.3.2012.

u%

300

eurima bio je velik kao i prethodni tjedan, upisano je 83,176 milijuna eura po srednjem tečaju središnje banke od 7,548749, odnosno emisija izražena u kunama iznosila je 627,874 milijuna kuna. Kao i kod kunskih zapisa, kod zapisa izraženih u eurima prinos je zabilježio blagi pad.

Sljedeću aukciju Ministarstvo je najavilo za 20. ožujka. Kao što se očekivalo s novim razdobljem održavanja obvezne pričuve porasla je potražnja za kunama, a samim time i kamatna stopa zabilježila je blagi rast. U sljedećem razdoblju visina kamatne stope ne bi se trebala značajnije mijenjati.

12.3.

13.3.

14.3.

15.3.

16.3.

12.3.

13.3.

14.3.

15.3.

16.3.

du pomogla je i činjenica da je dogovorena nova financijska pomoć za Grčku. Azijsko tržište nešto je sporije raslo, no i ono bilježi dobar kraj tjedna: dobre vijesti o proizvodnji i zaposlenosti u Americi pozitivno utječu i na azijske izvoznike.

159 15.2.

25.2.

5.3.

15.3.

12.3.

13.3.

14.3.

15.3.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 15.3.2012.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

165,7463 165,3169 152,4850 160,1781 161,8157

172,4200 200,1808 119,7382 138,2076 140,5817 153,0774 103,3660 189,0560 184,5575 198,1838 143,5588 121,4572 104,9349 164,7373 109,4782 120,7055 170,6213 151,6024 122,7832 107,2020 137,7939

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

31

www.privredni.hr Broj 3719, 19. ožujka 2012.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 682.473 milijuna kuna

Porast prometa i dioničkih indeksa Marko Repecki www.hrportfolio.com

P

roteklog je tjedna došlo do snažnog porasta redovnog dioničkog prometa, a porasla su i oba dionička inTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d.

Ingra d.d.

Podravka d.d.

Valamar Adria Holding d.d.

Vukovarski poljopr. ind. kombinat d.d.

AD Plastik d.d.

Belje d.d.

Tisak d.d. Đuro Đaković Holding d.d.

Petrokemija d.d.

deksa. Redovni dionički promet iznosio je 144,4 milijuna kuna što je porast od 83,72 posto. Indeks Crobex porastao je za 3,08 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.844,03 boda. Cro-

tjedna promjena -3,31% +13,36% -1,57% +10,07% +14,26% +2,43% +11,50% +17,45% +6,57% +7,11%

zadnja cijena 216,05 8,40 254,00 89,00 95,70 125,00 89,20 206,86 85,79 211,00

promet 26.037.366,08 10.271.157,60 7.190.844,47 6.548.444,81 5.759.755,90 5.490.775,69 5.353.345,64 4.859.769,26 4.548.087,32 4.036.855,80

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 144.408.246,02 kn

bex10 tjedan je završio na 1.008,60 bodova što predstavlja porast od 1,47 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih Telekomunikacija, kojom je ostvareno 26,037 milijuna kuna prometa, a tjedan 10 dionica s najvećim rastom cijene Maistra d.d.

Viadukt d.d.

Tekstilpromet d.d.

Tehnika d.d.

Riviera Adria d.d.

Hidroelektra niskogradnja d.d.

Croatia osiguranje d.d. (povlaštena) Jadranski naftovod d.d.

Arenaturist d.d.

Kutjevo d.d.

je završila na 216,05 kuna što je pad od 3,31 posto.

Ova dionica je ujedno i najveći gubitnik među 10 najtrgovanijih izdanja.

Najveći dobitnik je dioni-

tjedna promjena +30,95% +29,00% +24,51% +21,75% +20,00% +19,91% +19,86% +19,51% +19,33% +18,38%

zadnja cijena 55,00 245,00 320,00 1.181,01 12,00 129,50 6.001,01 2.750,00 89,50 17,78

promet 46.865,88 1.233.027,39 1.920,00 2.186.631,31 268.432,70 188.561,05 11.501,01 1.235.650,79 353.999,60 33.209,50

INVESTICIJSKI FONDOVI

ti svih fondova kretali su se u rasponu od -2,87 posto pa do +3,63 posto. Vrh ljestvice kod dioničkih fondova zauzimaju NFD Aureus US Algorithm (+3,63 posto) i Raiffeisen Central Europe (+3,51 posto). Najveći pad kod dioničkih fondova zabilježio je fond Fima Equity

kojem je vrijednost smanjena za 2,87 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast imao je fond Raiffeisen Balanced kojem je vrijednost porasla za 2,75 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova imao je fond ZB global koji je pao za 0,13 posto.

Kod obvezničkih fondo-

va najveći porast imao je HPB Obveznički (+0,46 posto), a najveći pad Erste Bond kojem je vrijednost smanjena za 0,88 posto. Kod novčanih fondova najuspješniji je bio Platinum Cash koji je porastao za 0,22 posto te ST Cash s rastom 0,11 posto.

(M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 9. do 15. ožujka 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn €

110,6200 132,5600 97,4618 10,2294 135,4500 134,3006 114,3297 89,1103 91,8311 8,0442 78,3732 4,8115 62,4832 9,9354 113,0800 105,6800

-0,12 -0,13 0,61 1,21 2,75 1,16 0,40 -0,10 0,50 0,57 2,66 0,20 0,67 1,31 0,93 1,55

€ € € € € kn € €

166,3100 11,6284 178,1200 133,9357 132,6200 168,8272 128,4600 110,4810

-0,13 0,35 0,09 0,45 -0,88 0,35 0,46 -0,44

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

136,2427 168,0013 143,6025 129,9643 149,8300 142,9600 143,2347 140,7573 126,6483 136,3857 126,3404 119,9155 11,1030 112,2918 82,6263 109,2800 102,3350 101,4200 101,0265 1227,2086

0,06 0,05 0,05 0,06 0,04 0,06 0,05 0,11 0,02 0,06 0,07 0,07 0,07 0,07 0,22 0,05 0,07 0,07 0,08 0,07

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS €

95,8982

0,96

kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

12,1616 31,2810 8,5907 112,5900 108,8600 133,9000 68,0429 11,9436 135,3376 48,8900 69,0639 80,5589 75,7200 91,4963 91,9500 41,2623 45,6027 36,3893 25,2972 63,9923 48,4459 65,0833 67,2080 97,6041 12,5327 27,4700 48,9852 6,8546 36,9428 87,4906 44,8132 481,3704 74,4913 77,5800 132,9008 93,1244 10,0774 102,2453 91,5555 91,9539 10,1499 97,5400 92,1397 102,7700 103,1479

2,38 2,35 1,94 2,80 2,39 0,83 -2,87 1,69 1,87 3,51 0,90 0,57 0,92 1,89 -0,30 -0,01 -0,76 2,19 2,25 0,94 1,14 1,66 0,79 2,41 1,38 -0,62 2,59 1,88 1,91 1,85 0,63 0,63 0,54 3,16 3,63 -0,33 1,33 1,22 1,33 0,61 0,83 1,06 -2,26 0,88 0,95

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

zadnja vrijednost 1.877,0300 1.008,6000 93,3802 105,4017

ca Tiska koja je trgovanje završila na 206,86 kuna što je porast od 17,45 posto. Svih 10 najtrgovani10 dionica s najvećim padom cijene Apartmani Medena d.d.

Institut IGH d.d.

Metalska ind. Varaždin d.d.

Hoteli Maestral d.d.

Pismorad d.d.

Jadranska banka d.d.

Pounje trikotaža d.d.

Istraturist Umag d.d.

Adriatic Croatia Int. club d.d.

Magma d.d.

tjedna promjena +3,08% +1,47% +1,00% +1,10%

jih dionica imalo je promet veći od četiri milijuna kuna, a osam ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena -40,00% -15,85% -14,17% -12,47% -11,25% -8,28% -7,69% -7,06% -6,26% -6,11%

zadnja cijena 30,00 808,00 1.854,00 84,03 355,00 1.550,01 0,60 158,00 2.800,00 1,23

promet 8.776,50 3.115.418,31 5.562,00 5.377,92 35.500,00 12.400,11 1.708,80 431.494,08 119.357,58 79.222,78

*vijesti

KD Nova Europa u ovoj godini +20 posto Iza nas je još jedan tjedan, u kojem je čak 77 fondova ostvarilo porast vrijednosti, a zanimljivo je spomenuti da je do sada najuspješniji ovogodišnji fond, KD Nova Europa, prešao granicu od 20 posto rasta te je u 2012. godini ostvario prinos od 20,51 posto. Rezulta-

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Skupština HT-a o dividendi

Glavna skupština Hrvatskog Telekoma sazvana je za 25. travnja. Odlučivat će se o dobiti prošle godine i izboru članova Nadzornog odbora. Uprava predlaže da se za isplatu dividende za 2011. dioničarima HT-a isplati gotovo cjelokupni iznos lanjske neto dobiti, odnosno 1,8 milijardi kuna ili 22,14 kuna po dionici, dok bi se 283.000 kuna rasporedilo u zadržanu dobit. Dividenda će se isplatiti 21. svibnja ove godine svima koji su na dan održavanja glavne skupštine evidentirani kao dioničari HT-a, i to umanjena za iznos isplaćenog predujma na ime dividende.

Dividenda Zabe 2,28 kuna Zagrebačka banka sazvala je glavnu skupštinu za 27. travnja na kojoj će se odlučivati o rasporedu prošlogodišnje dobiti i isplati dividende. Uprava i Nadzorni odbor predlažu da se od dobiti poslije oporezivanja koju je banka ostvarila u prošloj godini od 1,32 milijarde kuna za isplatu dividende odvoji 730,2 milijuna kuna, a ostatak stavi u zadržanu dobit. Dioničarima bi se tako isplatilo 2,28 kuna dividende po dionici. Tražbinu za isplatu

dividende dioničari bi stekli danom donošenja odluke, a ona bi dospjela 25. svibnja.

HP u prošloj godini ostvario dobit Prema nerevidiranom financijskom izvještaju o poslovanju Hrvatske pošte u protekloj godini, Hrvatska pošta je u 2011. godini ostvarila 43 milijuna kuna operativne, te 33,5 milijuna kuna konsolidirane neto dobiti. Pošta je u 2011. godini dodatno povećala svoju profitabilnost, koja je sa 3,38 posto u 2010. godini povećana na 3,66 posto, što je na razini profitabilnosti europskih poštanskih operatora, koja iznosi između tri i pet posto.

OTP banka u plusu 100 milijuna

OTP banka Hrvatska je u prošloj godini ostvarila dobit od gotovo 100 milijuna kuna, čime je postala šesta banka po dobiti u Hrvatskoj. Prema privremenim nerevidiranim podacima, u 2011. je neto dobit OTP banke Hrvatska iznosila 99,4 milijuna kuna, što je 32,2 posto više nego 2010. godine. OTP banka je i u prošloj godini slijedila svoju vrlo konzervativnu politiku u pogledu rezervi koje su dvostruko veće od prosjeka bankarskog sektora.