e-pv 3720

Dijeli se 350 milijuna kuna HZZ poziva tvrtke, obrtnike i nezaposlene da podnesu zahtjeve za jednu od mjera poticanja zapošljavanja

Puni se proračun Porezni prihodi u prva dva i pol mjeseca ove godine porasli su 7,9 posto, najviše prihodi od poreza na dobit

Druga godina suše Vrijeme je sjetve, a oranice sve više nalikuju na pustinje.

Pravi razmjeri katastrofe tek će se pokazati

tema tjedna Str. 4-5

tema tjedna Str. 5

aktualno Str. 8

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 2 0 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 26. ožujka 2012.

Godina LVIII / Broj 3720. www.privredni.hr

privredni vjesnik

maloprodaja / e-zdravstvo / arithera comfort / europska unija / regija / stil / svijet financija PV ANALIZA: domaća OBUĆARSKA INDUSTRIJA

Cipele za europske i svjetske ulice

Kvalitetom pariramo stranim markama, ali ne cijenom. Razlozi za to su i brojne barijere kojima EU štiti svoje tržište >>10-11

PO PRSEBA EE ILOG N N in Ente fo Š t o rpri do se E nosi urop e Ne two rk

Intervju: Darko Ranogajec

Iz tvornice u Humu na Sutli dolazi gotovo polovina proizvodnje velike Omco Grupe, kaže predsjednik Uprave Omca Croatia >> 7

doista fino rješenje finoteke.com

Samo za domaće proizvođače hrane: izravna veza s kupcem, bez posrednika, marži i suvišnih troškova transporta

>> 17

TV NOVA Pula

UVOD

www.privredni.hr Broj 3720, 26. ožujka 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede:

Suše uzele 10 milijardi kuna U 10 godina zbog klimatskih promjena Hrvatska je imala štetu od 10 milijardi kuna. To je uvelike utjecalo i na nisku konkurentnost hrvatske poljoprivredne proizvodnje. Stoga se u cilju povećanja poljoprivrednih površina u sustav navodnjavanja do 2020. planira staviti oko 65.000 hektara poljoprivrednih površina, a u tijeku su i projekti za sufinanciranje iz EU fondova iz kojih bi se moglo povući i do 70 posto investicija u pojedine projekte.

Olgica Spevec, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja:

Liberalizirati poštanske usluge Hrvatska nema druge alternative nego i dalje jačati tržišno natjecanje te liberalizirati tržište posebno u onim područjima gdje još nema konkurencije poput željeznice, pošte i drugih. Sve to postaje još važnije ulaskom Hrvatske u EU kada će se morati povećati disciplina i Europska komisija dobiti nadležnost za provođenje postupaka u Hrvatskoj. Pregovori s EU-om AZTN-u su bili vjetar u leđa, a sada bi bilo dobro da se u razdoblju do ulaska svi zajedno još temeljitije pripremimo za velike promjene koje nas čekaju na zajedničkom tržištu.

Ralf Blomberg, predsjednik uprave Njemačko-hrvatske trgovinske komore:

Samo pozitivan stav prema ulagačima Procjene gospodarske situacije u Hrvatskoj i očekivanog razvoja u tekućoj godini u velikoj su mjeri slične lanjskima. Ako rezultati započetih reformi ne donesu promjene, znatno manje tvrtki može očekivati poboljšanje poslovanja. Stoga se visoka očekivanja vežu uz gospodarsku politiku koja potiče ulaganja. Svi ulagači, hrvatski, ali i njemački, od destinacije za ulaganje očekuju predvidljivost, konkurentne uvjete na mjestu ulaganja, učinkovitu javnu upravu te pozitivan stav prema ulagačima. Ako se ne riješe postojeći nedostaci, to će se naravno i dalje odražavati na odluku ulagača o destinaciji za ulaganje.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(h)ost komentator: Bruno Trapan, vlasnik i direktor Trapan vina, Pula

Bez marketinga nema rezultata Moraš biti barem malo različit, jer kako može uspjeti novi proizvođač malvazija kada ih na tržištu imate bar 30, a sve jedna bolja od druge! Naći svoju tržišnu nišu je teško - ali može se

U

velikoj konkurenciji kakva vlada u ponudi vina na domaćem tržištu, te na zadnjih godina suženom tržištu u segmentu vrhunskih vina, za pretpostaviti je da nema prostora za nove vinare i da je pozicioniranje novih vina vrlo otežano. Međutim, to nije uvijek tako. Vino je stvar ukusa, te za vrhunske i visokokvalitetne proizvode uvijek ima mjesta i kupaca. Upravo iz tog razloga mi smo u vrlo kratkom roku kao mlada vinska kuća, koja čak nema ni tradicije proizvodnje vina i nije imala dodirnih točaka s poljoprivredom - uspjeli. U vrlo kratkom vremenu uspjeli smo se pozicionirati i postati prepoznatljivi u Hrvatskoj, a usudio bih se reći da smo ostvarili i realne pretpostavke i sve preduvjete za plasman naših vina u inozemstvo.

Ključ uspjeha za mladog i novog vinara svakako je individualan pristup.

I to da, u moru ponude vrlo kvalitetnih vina koje proizvode hrvatski vinari, uspije nametnuti svoju prepoznatljivu priču u koju vinar mora ući s puno strasti i osjećaja. Moraš imati nešto svoje i pokušati se nametnuti izvan postojećeg sustava ponude.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

Taj put mora mladi proizvođač osjetiti i u početku mora svakako učiti od velikih i etabliranih proizvođača, ali ipak mora biti barem donekle različit. Činjenica je da sam nedostatak tradicije u proizvodnji vina uspio nametnuti kao prednost.

Sve ovo govorim kako bih upozorio koliko je za svakog proizvođača važan marketing jer - i ako imate najbolji proizvod na svijetu, a nitko za njega ne zna, nećete uspjeti. Zna-

Nedostatak tradicije u proizvodnji vina uspio sam nametnuti kao prednost či, osnovni preduvjet za uspjeh i kvalitetno pozicioniranje na tržištu je vrhunski proizvod koji ima i konkurencija, plus ono što morate imati originalno, a to je pristup marketingu.

Bez marketinga je nemoguće ostvariti rezultat.

Moja, usudio bih se reći, sveprisutnost zadnjih godina bila je dio osmišljenog marketinga i polučila je rezultate. Zahvaljujući svojoj energiji uspio sam se nametnuti u oštroj konkurenciji i stvoriti pretpostavke na temelju

kojih mogu trasirati put daljnjeg razvitka.

Uglavnom, proizvođač mora i u proizvodu i u marketinškom pristupu biti bar malo drugačiji od drugih. Moraš biti barem malo različit, jer kako može uspjeti novi proizvođač malvazija kada ih na tržištu imate bar 30, a sve jedna bolja od druge!

Naći svoju tržišnu nišu je teško, ali može se. To se može vidjeti na mojem primjeru.

Hrvatsko tržište je malo i postalo je nedovoljno za plasman hrvatskih vina, tako da je krajnji trenutak da se okrenemo značajnijem izvozu jer će za koju godinu na naše tržište plasirati vina svjetski poznati vinari, što će dodatno ote-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

žati položaj domaćih vinara. Država mora značajnije stati iza promocije naših vinara u inozemstvu, a na inozemnom tržištu imamo samo prostor u plasmanu premium kvalitete. Teško možemo biti konkurentni u vinima srednje kvalitete. Posljednjih nekoliko godina pojedini naši vinari uspjeli su zainteresirati svjetske opinion makere jer doista imamo veliki potencijal. No treba imati malo i sreće pri izboru poslovnih partnera u svijetu.

Tvrtka Trapan vina otvorila je 2010. godine novu vinariju koja je drugačija od postojećih podruma u Hrvatskoj. To je moderna zgrada u kojoj se posjetitelji osjećaju kao da su u svom dnevnom boravku. Plan nam je da za dvije godine proizvodimo vino samo iz naših vinograda koji su trenutačno zasađeni na šest hektara.

Za nas je svakako velika prekretnica bila Vinistra 2010. godine kada smo osvojili titulu najbolje malvazije u kategoriji zrelih vina za Uroboros 2008 godine. Uroborosu 2008 je Robert Parker dodijelio 90 bodova, što ga je uvrstilo među najbolja kušana hrvatska vina. Malvazija Ponente 2009 ocijenjena je s visokih 89 od mogućih 100 bodova.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

4

TEMA TJEDNA

( 350 mil kn

Poduzetnici s predstavnicima Vlade

HUP: Oprezno s listom poreznih dužnika Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca pozdravili su mjere koje je Vlada poduzela u cilju snaženja gospodarstva, a posebno najavljeni investicijski ciklus, objavljeno je iz Vlade nakon prošlotjednog sastanka izaslanstva HUP-a s premijerom Zoranom Milanovićem i ministrom gospodarstva Radimirom Čačićem. Predsjednik HUPa Ivan Ergović i njegovi suradnici dogovorili su da će resornim ministarstvima poslati prijedlogeo tome što Vlada još može napraviti kako bi se dalje jačalo gospodarstvo i stvorilo povoljni-

je investicijsko okruženje. Izražena je i potpora radu Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Vladini dužnosnici predstavili su poduzetnicima i plan mjera za uklanjanje prepreka za investicije. Predsjednik HUP-a Ivan Ergović izjavio je da se slaže s objavom liste poreznih dužnika, ali smatra da nije dobro da se dužnike stavi na stup srama. U svakom pojedinom slučaju treba vidjeti uzrok i posljedice, vlada opća nelikvidnost i kroz rasterećenje gospodarstva ljudi bi konačno mogli početi zarađivati i podmirivati sve obveze, rekao je Ergović. (I.V.)

Strana ulaganja

Kinezima otvorena vrata energetike i infrastrukture U robnoj razmjeni s Kinom Hrvatska ostvaruje golemi deficit, ali utješan je podatak da naš izvoz u najmnogoljudniju zemlju svijeta ipak raste, iako je još uvijek gotovo 30 puta manji od uvoza (49 milijuna dolara naspram 1,45 milijardi).

Veći je problem da kineskih ulaganja uopće nema, što bi se moglo promijeniti nakon posjeta izaslanstva udruženja investitora China International Contractors. Predstavnici ministarstava gospodarstva te pomorstva, prometa i infrastrukture prezentirali su kineskim ulagačima na forumu u Komori Zagreb niz planiranih projekata, od kojih je većina već dobro poznata hrvatskoj javnosti. Tako je na području energetike otvorena mogućnost kineskih ulaganja u termoelektrane Plomin

C, Sisak C i Rijeka-Urinj, hidroelektrane na rijekama Lika, Gacka i Sava, hidroelektranu Dubrovnik 2 te vjetroparkove za koje će HEP raspisivati javne natječaje. U prometnoj infrastrukturi Kinezima je ponuđeno sudjelovanje u projektima izgradnje nizinske pruge Rijeka-Botovo, autoceste Rijeka-Žuta Lokva, pokretnog mosta kopno-Čiovo, izgradnje novog terminala Zračne luke Dubrovnik, kao i novih terminala u riječnim i pomorskim lukama. Darko Lorencin iz Ministarstva gospodarstva obećao je Kinezima i da će za sve investicije veće od 15 milijuna eura ulagači dobiti osobu zaduženu posebno za taj projekt, koja će koordinirati ishođenje svih dozvola i suglasnosti, kako bi se projekti što prije realizirali. (D.Ž.)

Privredni vjesnik Broj 3720, 26. ožujka 2012.

osigurano za poticanje zapošljavanja

Prilika za poduzetnike i nezaposlene

Subvencije za lakše i samozapošljavanje Tvrtke koje, primjerice, zaposle mlade bez radnog staža, ovisno o njihovoj stručnoj starije od 50 godina od 11.000 do 36.000 kuna Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

H

rvatski zavod za zapošljavanje nedavno je objavio javni poziv tvrtkama, obrtnicima i nezaposlenima za podnošenje zahtjeva za jednu od mjera poticanja zapošljavanja ili samozapošljavanja, za koje je u proračunu osigurano 350 milijuna kuna ili 60 milijuna više nego lani.

Time bi se, kako je procijenjeno, moglo pomoći u zapošljavanju oko 35.000 nezaposlenih. U ponudi je šest mjera: potpore za zapošljavanje (tvrtke i obrtnici koji zaposle mlade, starije od 50 godina ili dugotrajno nezaposlene), za samozapošljavanje (oni koji su bez posla više od šest mjeseci, a žele pokrenuti svoj posao, mogu dobiti od 18.000 do 24.000 kuna), za usavršavanje (onima kojima pri-

jeti gubitak posla ili mogu dobiti posao kod unaprijed poznatog poslodavca, ako odu na usavršavanje), obrazovanje (vrijedi za sve nezaposlene kojima se prekvalifikacijom može povećati zapošljivost), stručno osposobljavanje (za mlade koji moraju imati stručni ispit ili prethodno iskustvo, ne zasniva se radni odnos), te za javne radove u kojima tražitelji (općine, gradovi, županije) trebaju osigurati od 15 do 25 posto sredstava.

Tvrtke koje, primjerice, zaposle mlade bez radnog staža, ovisno o njihovoj stručnoj spremi, mogu dobiti od 9700 do 31.000 kuna potpore, a za starije od 50 godina od 11.000 do 36.000. “Interes je zaista velik: zatrpani smo upitima putem elektronske pošte, stalnim pozivima na telefone... I tvrtke i nezaposleni žele znati u koju

se mjeru mogu uklopiti.

S obzirom na to da je od javnog poziva prošlo tek tri tjedna, teško je reći koliko je njih doista podnijelo zahtjev. To ćemo moći reći nakon mjesec dana”, kazala je, među ostalim, glasnogovornica HZZ-a Matijana Blašković.

Tko ima pravo na poticaje?

Poslodavci koji mogu ostvariti potpore za zapošljavanje su oni koji nemaju pad zaposlenosti unazad 12 mjeseci, osim onih koji imaju opravdano upražnjena radna mjesta (otkaz na vlastiti zahtjev radnika, umirovljenje, nesposobnost za rad…), koji nemaju financijskih dugovanja na ime javnih davanja, te poslodavci koji djeluju kraće od 12 mjeseci, a imaju zaposlenog najmanje jednog radnika unazad šest mjeseci.

“Do sada nismo koristi-

li te mjere poticaja. Ispitat ćemo o kojim se iznosima radi i uvjete, pa ako vidimo da nam to može koristiti, prijavit ćemo se. Što se tiče procedure, ona je puno jednostavnija od

Za tehnologije koje stvaraju proizvode s višom dodanom vrijednosti ova mjera nije uopće poticajna, kaže Darko Crha bilo kojeg javnog nadmetanja, i ne košta. Dobro je to što poslodavci koji trebaju radnike mogu dobiti i potporu za njihovo zapošljavanje”, rekao je predsjednik Uprave dioničkog društva Zrinski iz Čakovca Vladimir Halić komentirajući naš upit o tome kako ocjenjuje ove potpore. Informirao se o

5

www.privredni.hr Broj 3720, 26. ožujka 2012.

( 8,6 mlrd kn

( to je 60 mil kn ( 6 mjera više nego lani

dosegli prihodi od doprinosa

u ponudi HZZ-a

Ministarstvo financija

Porezni prihodi rasli gotovo osam posto

zapošljavanje 35.000 ljudi spremi, mogu dobiti od 9700 do 31.000 kuna potpore, a za potporama još nije ni direktor Kaplasta Želimir Feitl jer, kako je rekao, iz iskustva zna da se potpo‑ re daju za one koji u ko‑ načnici trebaju dobiti stal‑ ni posao. U Kaplastu si

to sada ne mogu priuštiti, odnosno trenutačno zapo‑ šljavaju samo na određe‑ no vrijeme.

“Ove mjere nisu nama poduzetnicima donijele nekakvo bitno poboljšanje, pogotovo kada se uzme u obzir cijena osposobljava‑ nja jednog kvalificiranog inženjera elektrotehnike”, kaže Darko Crha, direk-

tor bjelovarskog Dana Linka. “Takvog čovje‑ ka osposobljavamo mini‑ malno dvije godine, dok je ovom mjerom predviđeno poticanje kroz jednu godi‑ nu. Tek nakon dvije godine takav stručnjak donosi po‑ duzeću korist u profesio‑ nalnom smislu. Osim toga, ovom mjerom se ni ne po‑ tiče zapošljavanje takvih stručnjaka jer oni relativno kratko borave na Zavodu kao nezaposleni. Za teh‑ nologije koje stvaraju pro‑ izvode s višom dodanom vrijednosti ova mjera nije uopće poticajna, a sma‑ tram da samo takve tehno‑ logije mogu pomoći izla‑ sku zemlje iz gospodarske krize.”

Spas u sezoni?

Crhina se tvrtka bavi elek‑ tronikom i robotikom, a proizvodi, među ostalim, i elektronski dio za svjetilj‑ ku HB 380 LED rasvje‑ te za industrijske pogone,

koju inače proizvodi tvrt‑ ka Energy Plus.

Najnoviji podaci HZZ‑a pokazuju kako je 9. ožujka zabilježena 338.651 nezaposlena osoba, što je u posljednjih osam godi‑ na najveći broj onih koji su prijavljeni u evidenci‑ ju nezaposlenih. Najgora je situacija u Osječko-ba‑ ranjskoj i Vukovarsko-sri‑ jemskoj županiji gdje je ukupno nezaposleno goto‑ vo 60.000 ljudi. Najmanje ih je nezaposleno u Ličkosenjskoj i Požeško-slavon‑ skoj županiji, nešto manje od 10.000 u obje županije.

Dobar dio nezaposlenih mogao bi privremeni spas naći u predstojećoj turi‑ stičkoj sezoni, no oni će se, zbog sezonskog karak‑ tera posla, potkraj godine opet vratiti u evidenciju HZZ-a. Stoga, nije naod‑ met, kako poslodavcima tako i nezaposlenima, pro‑ vjeriti mogu li se u neku od mjera uklopiti.

U prva dva i pol mjeseca ove godine državna je riznica od poreza ukupno prikupila 11,2 milijarde kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

orezni prihodi u prva dva i pol mjeseca ove go‑ dine porasli su 7,9 posto, doznaje se u Ministarstvu financija. Najviše su, za čak 32 posto, porasli pri‑ hodi od poreza na dobit jer su mnoge tvrtke ra‑ nije isplaćivale ostvare‑ ne profite kako bi izbje‑ gle plaćanje novog poreza na dividendu. No u odno‑ su na isto razdoblje prošle godine porasli su i priho‑ di od poreza na dohodak, za 1,2 posto, kao i priho‑ di od PDV-a, također za 1,2 posto.

U državni proračun od trošarina je prikuplje‑ no 1,9 milijardi kuna. Vi‑ soke cijene benzina do‑ vele su očito do štednje u upotrebi automobila, pa su trošarine na naftne de‑ rivate donijele proračunu 78 milijuna kuna manje nego prošle godine. Pora‑ stao je iznos trošarina na‑ plaćenih na cigarete, za 135 milijuna kuna, pa je tako državna riznica uku‑ pno prikupila 11,2 milijar‑ de poreznih prihoda.

Unatoč vijestima o ra‑ stu nezaposlenosti, u dr‑ žavni proračun u nešto su se većem iznosu slili pri‑ hodi od doprinosa. Iznosi‑ li su 8,6 milijardi kuna, što je za 0,53 posto više nego

u istom razdoblju proš‑ le godine. U Ministarstvu financija smatraju da pri‑ hodi od poreza i doprino‑ sa pokazuju da unatoč na‑ stavku krize u Hrvatskoj na početku godine nije bilo znatnog pada gospo‑ darske aktivnosti, kao što je to zabilježeno počet‑ kom prošle godine.

Proračunski prihodi veći, rashodi manji Ukupni prihodi proračuna od 1. lipnja do 15. ožujka 2012. iznosili su 21,5 mi‑ lijardi kuna, što je 1,3 mi‑ lijarde ili 6,6 posto više, nego u istom razdoblju u 2011. godini. Rashodi su smanjeni za 2,5 posto, za 644 milijuna kuna. Izno‑ sili su ukupno 25,9 mi‑

U Ministarstvo financija pristiglo je 959 zahtjeva za reprogramiranje poreznog duga lijardi kuna, a najveće smanjenje od 2,3 posto zabilježeno je na materi‑ jalnim troškovima.

U Ministarstvo finan‑ cija pristiglo je ove go‑ dine 959 zahtjeva za re‑ programiranje poreznog duga. Prema novom zako‑ nu, dug se može otplaći‑ vati na rok od 36 mjeseci.

Zahtjevi za reprogramira‑ nje teški su oko 3,25 mi‑ lijardi kuna. Sličan zakon vrijedio je i prošle godine, a tada je rok za otplatu bio 30 mjeseci. Od 2284 za‑ htjeva odobrenih prošle godine, vrijednih 1,5 mi‑ lijardi kuna, dosad je na‑ plaćeno oko 200 milijuna kuna.

Oko 300 poduzetni‑ ka iskoristilo je i novost u zakonu da im se otpi‑ še kamata na dug, ako od‑ mah plate cijelu glavnicu.

Na taj je način podmire‑ no oko 50,6 milijuna kuna poreznog duga, dok je ot‑ pisano oko 14 milijuna kuna kamata.

Porezne uprave za‑ počele su posebni pore‑ zni nadzor građana kod kojih je primijećen velik nesklad između prihoda i imovine. Poreznici su po‑ zvali već stotinjak ljudi i ispitivali ih o načinima stjecanja njihova vlasniš‑ tva. Kad njihovi odgovo‑ ri o podrijetlu imovine i visini prihoda nisu zado‑ voljavajući, imovina se smatra dohotkom građa‑ na u tekućoj godini, i na nju će se morati platiti porez na dohodak prema postojećim stopama. Do‑ hodak i imovina građa‑ na ispitivat će se prema poreznim prijavama od 2008. godine do posljed‑ njih, podnesenih u velja‑ či ove godine.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3720, 26. ožujka 2012.

( više od 20%

( 16% svih zaposlenih

obrtnika i tvrtki bavi se trgovinom

radi u djelatnosti trgovine

Trgovina “zavrti” čak 10 posto ukupnog hrvatskog BDP-a

Očekuje se pad potrošnje od 0,3 posto Maloprodaja je lani rasla, no za ovu godinu očekuje se pad u skladu s procjenom pada BDP-a. Plaće u ovom sektoru za trećinu su niže od prosjeka Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

G

otovo 10 posto hrvatskog bruto proizvoda ostvaruje se u trgovini. U njoj radi više od 20 posto ukupnog broja poduzetnika – obrtnika i tvrtki, a u djelatnosti trgovine zaposleno je gotovo 16 posto hrvatskih radnika.

Do izbijanja ekonomske krize trgovina je bilježila visoke stope rasta što se nakon 2007. godine promijenilo - smanjen je udio trgovine u BDP-u, a dolazi i do pada broja zaposlenih, pokazuje analiza Stanje i trendovi u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj koju su napravili Udruženje trgovine Hrvatske gospodarske komore i Ekonomski institut.

Da bi privukli potrošače, maloprodavači smanjuju cijene pojedinim proizvodima i provode

stalne akcije. Analiza pokazuje i kako trendovi u trgovini na malo robom široke potrošnje u Hrvatskoj pokazuju povećanje tržišnog udjela diskontnih prodavaonica, supermarketa i hipermarketa, uz pad tržišnog udjela tradicionalne maloprodaje.

Poznat je podatak i da trgovina na malo ima za gotovo trećinu niže bruto plaće od prosjeka, a u

primjeni najnovijih tehnoloških rješenja kao i strukturnoj konsolidaciji ovaj sektor je jedan od onih u kojem je najviše učinjeno.

Ni govora o oporavku Iako podaci ukazuju na blagi rast maloprodajnog prometa u 2011. godini, ne može se govoriti o oporavku trgovine na malo, ističe znanstveni analitičar Ekonomskog institu-

ta Ivan Damir Anić. “Poslovna 2012. bit će teška za trgovce, s očekivanim padom BDP-a i potrošnje za 0,3 posto. Rast maloprodaje ograničavaju nestabilno makroekonomsko okruženje, nezaposlenost i niska kupovna moć, niska ekonomska očekivanja potrošača i nestabilna kretanja u EU-u. Upravo stoga maloprodavači očekuju od države veće napore u smanjivanju eksternih troškova i poreznih davanja, rješavanju problema nelikvidnosti, suzbijanju sive ekonomije, većoj fleksibilnosti na tržištu rada, većoj efikasnosti zaštite tržišnog natjecanja, te donošenju mjera horizontalnih potpora za obrtnike, male i srednje maloprodavače”, naglašava Anić.

Nema značajnijeg porasta cijena zbog povećanja stope PDV-a, što je rezultat zajedničkih napora proizvođača i trgovaca

da amortiziraju negativne posljedice tog povećanja, ističe predsjednica Udruženja trgovine pri HGK-u i starija izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić. “Što će se događati na tržištu vrlo je teško prognozirati zbog mogućeg porasta cijene energenata što u velikoj mjeri ovisi o međunarodnim okolnostima. Vrlo je izvjesno da bi eventualna povećanja cijena mogla prouzročiti i pad prodaje”, smatra Ljerka Puljić.

Akumulacija i budućnost Trgovina je, kao i ostale djelatnosti, izložena rizicima, a ulazak Hrvatske u Europsku uniju sigurno će biti jedan od njih.

Mnoge zemlje svijeta u posljednje vrijeme uvode sofisticirane mjere zaštite nacionalnih gospodarstava, kaže predsjednik

HGK-a Nadan Vidošević. “Zbog toga moramo inzistirati, primjerice, na daljnjoj afirmaciji akcije Kupujmo hrvatsko jer se u njoj izuzetno do-

Nema značajnijeg porasta cijena zbog povećanja stope PDV-a, kaže Ljerka Puljić bro nadopunjuju interesi proizvođača i trgovine, a u krajnjoj liniji i finalnog potrošača. Pri tome naše tržište treba biti i dalje otvoreno, ali moramo poboljšavati konkurentnost te kontrolirati kvalitetu stranih proizvoda čije se niske cijene često grade na niskoj kvaliteti. Ne treba zaboraviti da samo oni koji upravljaju vlastitom akumulacijom upravljaju vlastitom budućnošću”, ističe Vidošević.

Okrugli stol o e-zdravstvu

Informatizacijom do ušteda u zdravstvu Naš bolnički sustav “ne razgovara” sa specijalističko-konzilijarnom i primarnom zdravstvenom zaštitom, kazao je v.d. ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Siniša Varga na prošlotjednom okruglom stolu organiziranom u sklopu projekta Analiza zdravstvenog sustava koji vode magazin Banka i Ekonomski institut iz Zagreba. Varga je tim riječima zapravo slikovito opisao parceliziran sustav e-zdravstva u kojem izvrsno funkcionira e-recept i e-uputnica, što nije

slučaj u bolnicama. Naime, 42 bolnice imaju vlastiti bolnički sustav koji nije umrežen s centralnim sustavom, a više od 20 bolnica stalno je odgađalo tu investiciju premda se ona, kako je rečeno, isplati već u prvoj godini korištenja. U sustavu postoji 50 različitih registara, primjerice o malignim bolestima, ovisnicima..., ali oni nisu spojeni u integrirani sustav. Varga je, ako ostane na čelu HZZO-a (natječaj je u tijeku), najavio radikalne promjene u tom smjeru, kazavši kako će mu jedan od prvih koraka biti integracija

bolničkog sustava. Naglasio je također da se u ICT nedovoljno ulaže, a to je ilustrirao podatkom iz kojeg se vidi da je prosjek takvih ulaganja na svjetskoj razini između tri i četiri posto, a kod nas tek između 0,3 i 0,9 posto.

E-recept uštedio milijune Kako je procijenila Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericcson Nikole Tesla, Hrvatska bi potpunom implementacijom informatičko-komunikacijske opreme u zdravstvu kroz razdoblje od 10 go-

dina mogla uštedjeti oko pet milijardi dolara. Zvonimir Pavić, pomoćnik ravnatelja za informatičku tehnologiju HZZO-a, kazao je kako se zahva-

Zahvaljujući e-receptu već se sada samo na papiru uštedi 2,5 milijuna kuna godišnje ljujući e-receptu već sada samo na papiru uštedi 2,5 milijuna kuna godišnje, a ako se u to uračunaju i manipulativni troškovi

vezani uz recepte, uštede su između pet do osam milijuna kuna godišnje.

Prema njegovoj procjeni, uvođenje e-kartona i e-naručivanja, uz povezivanje bolnica donijet će 10 puta veće benefite u odnosu na prvu fazu informatizacije zdravstva. Inače, kako je istaknula Maja Vehovec s Ekonomskog instituta, u okviru Euro Health Consumer Indexa (EHCI - ocjena zdravstvenog sustava u šest kategorija), Hrvatska je 2009. u kategoriji e-zdravlje prikupila 54 od maksimalnih 75 bodova. U EHCI-ju za 2012., koji će biti objav-

ljen u svibnju, mogu se očekivati pomaci u kategorijama informatizacije zdravstva, pravima pacijenata i njihovom informiranju, dok će se i dalje morati mnogo raditi na dostupnosti usluga i osobito na ishodu liječenja, istakla je Maja Vehovec.

(J.F.)

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3720, 26. ožujka 2012.

( 97%

udjel izvoza u prodaji tvrtke Omco Croatia

7

( 30 mil €

ukupna ulaganja u modernizaciju Omco pogona

Darko Ranogajec, predsjednik Uprave tvrtke Omco Croatia

Gubimo bitku za konkurentnost zbog previsokih troškova rada Nikada se nisam previše pouzdavao u to što ćemo mi kao tvrtka dobiti od vlade, nisam na tome gradio naš uspjeh, niti sam ovu ili onu vladu okrivljavao za eventualni neuspjeh. Naša poslovna politika se temelji na tome da uvijek budemo gospodari vlastite sudbine koliko milijuna eura. Znači, prisutni smo globalno.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

O

snovan kao pogon alatnice tvornice stakla Straža u Humu na Sutli, Omco Croatia danas je najuspješnija velika tvrtka u Hrvatskoj, dobitnik Zlatne kune Hrvatske gospodarske komore za 2011. godinu.

Predsjednik Uprave i generalni direktor Darko Ranogajec ističe da su kao članica Omco grupacije narasli s prvobitnih stotinjak na više od 400 zaposlenih.

Omco Croatia je dio međunarodne grupacije Omco. Gdje je vaše mjesto u toj grupaciji?

- Omco je tvrtka sa sjedištem u Belgiji, koja posluje u osam zemalja s devet tvornica. Možemo reći da je to globalna kompanija, s obzirom na to da ima i podružnicu u Sjevernoj

Najudaljenije zemlje do kojih smo doprli su Australija i Novi Zeland Americi. U Europi imamo proizvodne pogone u Belgiji, Velikoj Britaniji, Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji, Rumunjskoj i Turskoj. Omco se isključivo bavi izradom alata za proizvodnju staklene ambalaže. Naše mjesto u tom globalnom sustavu vrlo je značajno, jer ova tvornica u Humu na Sutli ostvaruje gotovo 50 posto cijele proizvodnje Omco Grupe.

Ovdje je i sjedište Omcovih prodajnih aktivnosti, kao i ured za dizajn i konstrukciju koji koristi cijela Omco grupacija.

Za rezultate u 2011. dobili ste Zlatnu kunu kao najbolja velika tvrtka. Što očekujete od 2012.?

Kakvi su vam planovi?

- U 2012. godini, bojim se, nećemo moći ponoviti rezultat za Zlatnu kunu.

Ne znam u kakvim će se okolnostima nalaziti ostale tvrtke u Hrvatskoj, ali ono što mi vidimo i kao izvoznici prvi osjetimo su globalni pritisci na poslovanje. To se prije svega odnosi na smanjenu potražnju za svim vrstama roba i usluga, a s druge strane raste i pritisak na cijene svih proizvoda,

uz istodobni porast cijena energenata, strateških sirovina i materijala o kojima u dobroj mjeri ovisimo.

Konačni rezultat su općepoznate škare u kojima se svi borimo da preživimo.

Veliku većinu svoje proizvodnje izvozite. Koja su vam najvažnija tržišta?

- Izvozimo približno 97 posto ukupne proizvodnje i prisutni smo na praktično svim kontinentima svijeta. Najveći dio, naravno, izvozimo u europske zemlje, ali nedavno smo, primjerice, potpisali značajan i vrijedan ugovor s japanskim kupcem. Najudaljenije zemlje do kojih smo doprli su Australija i Novi Zeland, gdje smo proteklih godina izvezli robe u vrijednosti od ne-

Na svjetskom tržištu za opstanak i uspjeh najvažnije su inovacije. Ima li ih u vašoj proizvodnji?

- Inovacije su svakako nužne za opstanak. Posebno tu mislim na inovacije u tehnološkom razvoju, ali i u smislu investiranja u naprednu tehnologiju. U tome je zapravo ključ našega uspjeha, jer smo u proteklih šest-sedam godina uložili više od 30 milijuna eura u modernizaciju i opremanje naših proizvodnih pogona. To je u konačnici i rezultiralo stalnim rastom konkurentnosti, što nam i omogućuje da budemo globalni proizvođač i izvoznik na tako veliko područje.

U metalskoj industriji često se žale na manjak kadrova, posebno KV i VKV radnika. Imate li vi takvih problema?

- Do sada nismo ozbiljno osjetili problem manjka radnika. Možemo, naravno, uvijek razgovarati o tome koliko su ti radnici obučeni kada nam dolaze. U tom trenutku oni svakako nisu CNC operateri koji mogu samostalno raditi. Zato mi i nakon tog formalnog srednjoškolskog obrazovanja provodimo još gotovo dvije godine praktično obrazovanje i pripremu ljudi da bi mogli postati kvalitetni CNC operateri. S druge strane, imali smo sreću da smo zajedno sa srednjim

školama u našem okruženju uspostavili sustav u kojem su škole zadržale metalska zanimanja u svojim programima i upisivale djecu za ta zanimanja. Mi smo to obilato po-

Zbog zaokruženog zajedništva sa školama nismo osjetili manjak radnika magali na način da smo svu tu djecu preuzimali na praktičnu nastavu, stimulirali ih da ostanu kod nas i iz godine u godinu ih zapošljavali, čime smo im osiguravali budućnost u ovoj djelatnosti. Zbog tog zaokruženog zajed-

ništva naše tvrtke i škola iz okruženja nismo osjetili manjak kvalificiranih radnika.

Ova bi godina, po procjenama analitičara, opet mogla biti recesijska. Što poduzetnici očekuju od države u takvim okolnostima? Što biste savjetovali Vladi?

- Nikada se nisam previše pouzdavao u to što ćemo

mi kao tvrtka dobiti od Vlade, nisam na tome gradio naš uspjeh, niti sam ovu ili onu vladu okrivljavao za eventualni neuspjeh. Naša poslovna politika se temelji na tome da uvijek budemo gospodari vlastite sudbine. U slučaju da su vladine mjere pozitivne ili nam pomažu, to je dodatni bonus na naše poslovanje, a u slučaju da negativno djeluju, onda je naše poslovanje slabije od očekivanja, ali uvijek ga nastojimo zadržati u pozitivnim okvirima. Ipak, mislim da bi Vlada morala poduzeti ozbiljne mjere da kroz smanjenje ukupnih troškova rada poveća konkurentsku sposobnost hrvatskih poduzetnika, jer mi

koji poslujemo u europskom okruženju vidimo da Hrvatska dan za danom gubi tu bitku. Naši radnici su nesretni i nezadovoljni, jer je njihova neto plaća nedostatna za pokrivanje rastućih troškova života, a poduzetnici su nesretni jer su bruto iznosi koje daju preveliki i onemogućavaju bitku na međunarodnom tržištu. To je glavni problem.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3720, 26. ožujka 2012.

( 130.000 ha

bit će zasijano na području Osječko-baranjske županije

( od toga oko 75.000 ha trebalo bi biti pod kukuruzom

Započela proljetna sjetva

Suša u tlu i u lisnicama U kontinentalnom dijelu Hrvatske sljedećih bi tjedana trebalo zasijati oko 450.000 hektara poljoprivrednih površina, no dvogodišnja suša ozbiljno ugrožava sjetvu Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

R

azdoblje zimske stanke za poljoprivredne proizvođače je završeno i započela je proljetna sjetva.

Iako se već nekoliko godina uoči tog velikog posla mogu čuti katastrofične najave vezane najčešće uz kronični nedostatak novca, ove je godine situacija doista ozbiljna. Ne samo zbog gotovo milijardu kuna neisplaćenog državnog novca, nego i zbog sve osjetnijih klimatskih promjena. I dok će problem isplate dobrog dijela državnih poticaja navodno biti riješen do kraja ožujka, suša koja traje već drugu godinu ozbiljno ugrožava sjetvu.

Jare kulture – zob i ječam – već su zasijane, a u toku je sjetva šećerne repe. I dok će te kulture koliko-toliko iskoristiti vlagu ostalu u zemlji nakon proteklog snijega, potpuno je neizvjesna sudbina kukuruza čija sjetva u normalnim okolnostima kreće sredinom travnja. To više što proizvođači u proljetnoj sjetvi najavljuju veliku zastupljenost upravo kukuruza, što nam je potvrdio i Ernest Nad, stručnjak za poljoprivrednu djelatnost pri HGK-ŽK-u Osijek.

“Aktualna povoljna cijena kukuruza na svjetskom tržištu dobar je motiv da se ratari odluče za sijanje te kulture. Osim toga, zamjetno je veći interes za uzgoj suncokreta. Naime, pored solidne cijene, dodatni motiv za sjetvu suncokreta je či-

njenica da ova kultura ima dobru otpornost na sušu”, kaže Nad. Procjenjuje se da će proljetnom sjetvom na području kontinentalne Hrvatske biti obuhvaćeno oko 450.000 hektara, od čega najviše, 130.000 hektara, samo na području Osječko-baranjske županije. Od toga se oko 75.000 hektara odnosi na kukuruz, na soju 16.000 hektara, te na šećernu repu i suncokret po 12.000 hektara.

Kada sijati kukuruz No, kako će proteći sjetva s obzirom na vremenske uvjete, doista je teško pro-

Problem isplate dobrog dijela državnih poticaja navodno će biti riješen do kraja ožujka

gnozirati. Oblaci prašine koji prate rad traktora na oranicama zorno govore o nedostatku vlage u zemlji.

Koliko u takvoj situaciji može pomoći struka, za Privredni vjesnik smo pitali dr. Antuna Jambrovića, iz Odjela za oplemenjivanje i genetiku kukuruza Poljoprivrednog instituta Osijek.

“Dolaze nam ljudi s pitanjima mogu li već sada krenuti sa sjetvom kukuruza. Ni mi niti bilo tko

drugi tko se ozbiljnije bavi tom strukom to im ne može preporučiti. Prije svega, nitko ne zna niti može jamčiti kada će pasti kiša i time omogućiti klijanje bačenog sjemena. S druge strane, imamo prošlogodišnje iskustvo kada su mrazevi zabilježeni čak krajem travnja. Nije teško zamisliti što bi se u toj situaciji dogodilo s tek izniklim mladim biljkama koje bi ovih dana bile posijane. Naime, dosadašnja iskustva govore kako su idealni agrotehnički rokovi za sjetvu kukuruza tek iza 10. travnja. Onaj tko bi već sada posijao kukuruz, to sjeme bi možda i uhvatilo nešto vlage u tlu i proklijalo, ali tko zna što biljku čeka do kraja travnja

kada je najosjetljivija. Dakle, moguće je nešto ranije krenuti u sjetvu kukuruza, ali definitivno ne već sada jer ni zemlja nije dostigla potrebnu temperaturu između osam i 10 stupnjeva Celzijevih. Treba pozorno pratiti prognozu vremena, potražiti pomoć savjetodavnih službi i struke te se držati rokova koje preporučuje proizvođač sjemena ovisno o grupi hibrida koju se želi sijati. Naravno da nije dobro ni previše čekati i kasniti, pa sa sjetvom krenuti krajem travnja, jer su već u svibnju moguće izrazito visoke temperature”, pojašnjava Jambrović.

Muke po pšenici Ništa nije lakše ni onim ratarima koji su prošle jeseni zasijali pšenicu.

Zbog aktualne suše, kao i zbog izrazito sušne jeseni kada je obavljana jesenska sjetva, sadašnje stanje pšenice nije nimalo obećavajuće.

“Pšenica je sada u vrlo osjetljivoj fazi razvoja jer iz faze busanja treba prijeći u fazu vlatanja, a to je faza intenzivnog razvoja i rasta. Problem je u tome što mnoga pšenica zbog nedostatka oborina nije dostigla potrebnu veličinu, a istodobno ih sadašnje

visoke temperature potiču na ubrzani prijelaz iz jedne u drugu razvojnu fazu. Jednostavnije rečeno, moguće je da pšenica preskoči fazu busanja, ne stvori dovoljno vlati i tada neće imati dovoljno klasova što će rezultirati bitno slabijim urodom”, ističe dr. Georg Drezner, predstojnik Odjela za

oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica osječkog Poljoprivrednog instituta, dodajući kako bi barem manje količine kiše sada bile izuzetno korisne jer bi potaknule djelovanje mineralnog gnojiva koje su poljoprivrednici bacili u svrhu prihrane pšenice. To gnojivo sada stoji na površini i biljke ga bez vlage ne mogu usvojiti.

Dugoročne najave prognostičara iz Državnog hidrometeorološkog zavoda kažu kako nas očekuje iznadprosječno toplo proljeće i ljeto uz manji broj oborina od uobičajenih. Malo proljetnog sjetvenog optimizma budi jedino prognoza o oborinama najavljenim za prvu dekadu travnja. No, i to su tek – prognoze.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3720, 26. ožujka 2012.

( 4,4 mil kn ( do 50 mil € predviđeno za gazele

*vijesti

ulaganja u srednje investicijske projekte

Sjednica hrvatske vlade

Malim poduzetnicima 376,5 milijuna kuna U pojedinim programima Poduzetničkog impulsa pojedinačni iznosi poticaja mogu dosegnuti i do 700.000 kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

je za investicije i konkurentnost. Prema riječima prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića, svakom potencijalnom ulagaču dodijelit će

P

reko programa Poduzetnički impuls Vlada će ove godine poticati male i srednje poduzetnike s ukupno 376,5 milijuna kuna, najavio je prošlog tjedna ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

U pojedinim programima pojedinačni iznosi poticaja mogu dosegnuti i do 700.000 kuna. Primjerice, u programu Gazele, namijenjenom tvrtkama i obrtima koji se ubrzano razvijaju. Ovim programom korisnici mogu pokriti sve troškove novih ulaganja, primjene inovacija, izobrazbe zaposlenika, nabave nove tehnologije i drugih aktivnosti.

Ukupna svota za gazele iznosi 4,4 milijuna kuna.

Poticat će se zatim i udruživanje tvrtki u klastere, ukupno sa šest milijuna kuna. Udružene tvrtke mogu dobiti do 650.000 kuna za istraživanja tržišta, dizajn proizvoda i ambalaže, izradu dokumentacije za EU projekte, izradu atesta i ostale namjene.

Novac za poticaje osiguran je i za razvoj franšiznog poslovanja, za poduzetništvo žena i mladih te prve korake poduzetnika početnika.

Za programsko područje Konkurentno poduzetništvo u Poduzetničkom impulsu namijeno je ukupno 115 milijuna kuna, za povoljno financiranje i jamstva 114 miliju-

Vlada puno očekuje od razvoja malih i srednjih tvrtki

Brodosplit DIV-u, a Kraljevica ide u stečaj Vlada je prihvatila ponudu samoborskog DIV-a za kupnju Brodosplita. Odbijene su ponude Danka Končara i njegove tvrtke Jadranska ulaganja za brodogradilišta Kraljevicu i Brodotrogir. Kraljevica, najstarije brodogradilište na Jadranu, bit će poslano u stečaj, najavio je premijer Zoran Milanović. Radnicima će prije toga biti isplaćene sve plaće, kao i otpremnina. Za riječki 3. maj i Brodotrogir u iduća tri mjeseca tražit će se novi ulagači i modeli restrukturiranja. U profitabilnom Uljaniku 39 posto dionica ponudit će se zaposlenima.

Potom će se provesti dokapitalizacija kako bi brodogradilište dobilo svjež kapital za nove projekte. Model je usuglašen sa sindikatima, a za njega postoji i interes banaka, istaknuo je ministar gospodarstva Radimir Čačić. na kuna, a za unapređenje poduzetničke infrastrukture 56 milijuna kuna. Ministar Maras najavio je pri tome drukčiji pristup organizaciji poslovnih zona.

Prema njegovim riječima u Hrvatskoj je osnovano 320 poslovnih zona, no samo u polovini se odvija neka gospodarska aktivnost. U Vladi je stoga zaključeno da se daljnja ulaganja u infrastrukturu poslovnih zona vežu isključivo uz konkretne investicijske projekte.

Vlada je prihvatila i izmjene Zakona o malom gospodarstvu, usklađuju-

ći ga s novim europskim pravilima. Izmjenama je utvrđeno da se mikro investicijskim projektima smatraju ulaganja do dva milijuna eura. Male investicijske projekte predstavljaju ulaganja do 10 milijuna eura, a srednjim do 50 milijuna eura. U skladu s takvom klasifikacijom određivat će se i modeli poticaja.

Dodatna pomoć ino investitorima Hrvatska agencija za malo gospodarstvo dobit će i nove ovlasti vezane za promociju i privlače-

9

nje investicija u poduzetništvu, kreditiranje i davanje potpora. Stoga će i u imenu dobiti dodatak po kojem će se označiti da je zadužena i za investicije - HAMAG invest. Vlada puno očekuje od razvoja malih i srednjih tvrtki.

Analizom je utvrđeno da je proteklih godina gotovo 80 investicijskih projekata realizirano u tom sektoru. Preko malih i srednjih tvrtki u Hrvatsku je ušlo oko 30 posto izravnih stranih investicija.

Stranim investitorima Vlada želi dodatno pomoći i osnivanjem Agenci-

se službenik Agencije koji će ga voditi kroz domaće aministrativne procedure. Agencija, kakve imaju gotovo sve tranzicijske zemlje, u Hrvatskoj se osniva već treći put. Čačić očekuje da će uz primjerenu podršku Vlade i resornih ministarstava Agencija znatno pridonijeti rastu prijeko potrebnih inozemnih investicija.

Najavljujući buduće modele rješavanja problema u privatnim kompanijama, Vlada je prihvatila izvještaj o ulasku Hrvatske elektroprivrede i poduzeća HŽ Cargo u vlasništvo Diokija. HEP potražuje gotovo 175 milijuna kuna, a HŽ Cargo 1,2 milijuna kuna. Dioki inače ukupno duguje 1,17 milijardi kuna. Od toga je dug bankama 785 milijuna kuna, a ostalim vjerovnicima 387 milijuna kuna. Čačić je izvijestio da su i banke pristale sudjelovati u restrukturiranju Diokija kako bi se očuvala radna mjesta i znatni izvozni poslovi. Uz pomoć banaka podmirit će se zaostale radničke plaće. Robertu Ježiću, dosadašnjem vlasniku Diokija, ostat će samo jedan posto dionica.

Jače povjerenje u Hrvatsku Dodatno kreditiranje Europske središnje banke i proračunski rezovi Vlade Zorana Milanovića povoljno su se odrazili na povjerenje investitora prema Hrvatskoj, izvještava agencija Bloomberg.

Među tranzicijskim zemljama Hrvatskoj su najviše pali troškovi posudbe i troškovi osiguranja rizika od bankrota (CDS). Kreditna agencija Fitch nedavno je potvrdila Hrvatskoj kreditni rejting i to bi, uz rast interesa ulagača, trebalo rezultirati povoljnim cijenama novog zaduženja od 1,5 milijardi dolara, koje Vlada planira realizirati na inozemnom tržištu tijekom travnja, zaključuje Bloomberg.

Najbolji domaći dizajn namještaja Namještaj Varius tvrtke Lapibus i Deking parket tvrtke PPS Galeković dobitnici su nagrade za najbolji dizajn novinarskog žirija na Furnituri, izložbi namještaja u sklopu splitskog sajma GAST. U konkurenciji za najbolji di­zajn natjecale su se i tvrtke Spin Valis, Naprijed, Interijer, Palkovic i Di Geli. Na izlagačkom prostoru Drvo je prvo namještaj domaćih proizvođača izlagan je uz financijsku potporu HGK-a.

Istraživački centar u Podravki U želji da opet stvori snažan proizvod kakav je bila Vegeta, Uprava Podravke odlučila je obnoviti Odjel za istraživanje i razvoj. U novom odjelu objedinit će se nekoliko sadašnjih proizvodnih i istraživačkih jedinica. Uprava na čelo Odjela namjerava pozvati Stanimira Vuk-Pavlovića, uspješnog znanstvenika koji radi u inozemstvu.

Podravka je imenovala i novog glavnog tajnika kompanije. Bit će to Branka Perković koja na tu funkciju dolazi s pozicije člana Uprave u Belupu.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3720, 26. ožujka 2012.

( 4714 osoba

zaposleno u industriji obuće (podaci iz 2010.)

( 5,366 mil pari cipela proizvedeno iste godine

OBUĆARSKA INDUSTRIJA PROIZVODNJU BAZIRA NA IZVOZU U ZEMLJE EU-a

Kvalitetom pariramo stran markama, ali ne i cijenom Europska unija je postavila cijeli niz nevidljivih barijera, prvenstveno posredstvom Zakona o zaštiti potrošača, Zakona o obveznim odnosima i Zakona o zaštiti okoliša, koji poslovanje čine gotovo nemogućim Andrea Šalinović

P

roizvodnja obuće u proteklih pet godina (2007.-2011.) u blagom je porastu, izuzetak je jedino 2010. godina s nešto manjim proizvedenim količinama, podaci su Hrvatskog društva kožara i obućara (HDKO).

Isti izvor pokazuje kako je u 2010. godini u toj industriji bilo zaposleno 4714 osoba, a proizveli su 5.366.600 pari cipela. Od toga je 1.586.500 pari proizvedeno za domaće tržište, a 3.786.600 bilo je namijenjeno izvozu. U ovom razdoblju proizvodnja obuće u Hrvatskoj većim se dijelom stabilizirala na količinama od 5,4 do šest milijuna pari.

Obućarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju te je u svijetu naša zemlja priznata kao kvalitetan proizvođač. U prilog tome

govori i činjenica da se 70 posto obuće izvozi, a samo 30 posto proda na domaćem tržištu. U 2010. godini izvezeno je tako obuće i dijelova za obuću u vrijednosti 199.406.232 dolara, podaci su Hrvatskog zavoda za statistiku.

Može li država pomoći Globalizacija u obućarstvu jako je prisutna, a taj će se trend i nastaviti, naglašavaju iz Hrvatskog društva kožara i obućara jer se, kako tvrde, za sada jedino tako može opstati. “Proizvoditi za domaće tržište, uz sadašnje previsoke troškove proizvodnje, gotovo je nemoguće.

Međutim ni izvoz, sa sadašnjim tečajem kune, ne pokriva proizvodne troškove”, kažu u HDKO-u.

Može li tu država pomoći, ne davanjem novca nego manjim “uzimanjem”

- to bi trebalo vrlo ozbiljno preispitati, dodaju.

S njima se slaže i Mario Lešina, predsjednik

Njemačke kao glavnog izvoznog tržišta. Uz Njemačku, najviše pari cipela namijenjeno je tržišti-

U zemljama u koje se hrvatska obuća izvozi najtraženija je ona visoke kvalitete Udruženja kožarskoprerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore i direktor tvrtke Midal. “Problematika naše industrije ne razlikuje se umnogome od problematike ostalih industrija, ali nama kao izrazito izvozno orijentiranoj industriji tekuća monetarna politika predstavlja strahoviti problem”, tvrdi Lešina.

Rastu izvoza hrvatske obuće pogodovao je gospodarski oporavak

ma u Italiji, Francuskoj i Austriji te tržištima zemalja bivše Jugoslavije.

Drugi faktor rasta izvoza bio je porast troškova proizvodnje u azijskim zemljama koji je generirao veću potražnju za hrvatskim proizvodom, ali i za proizvodima domaćih proizvođača europskih zemalja koji pokušavaju oživjeti proizvodnju obuće - a to znači i povratak kvaliteti koja se prilično “izgubila” u jeftinijoj proizvodnji azijskih zemalja.

U zemljama u koje se hrvatska obuća izvozi, najtraženija je upravo ona kvalitetna muška i ženska modna obuća te dječja obuća (Bambi, Ivančica), kao i obuća za posebne namjene. “Sama činjenica da se određene količine obuće uspijevaju plasirati na stranim, vrlo zahtjevnim tržištima znači da proizvodnja ide u pravom smjeru, no unatoč tome još uvijek nemamo izgrađen domaći brend u izvozu, zbog čega se ne može govoriti o njenoj stvarnoj konkurentnosti na inozemnom tržištu. I dok kvalitetom uspješno pariramo stranim robnim markama, cjenovno je to mnogo teže postići”, kaže Lešina.

Nevidljive zapreke “Obuća proizvedena u Hrvatskoj, u nekom od sustava ugovorne proizvodnje, pod tuđom trgovačkom

problem s distributivnim kanalima

markom i visokokvalitetne izrade svakako jest konkurentna. Što se tiče vlastitih robnih marki, situacija je drugačija. U zemljama bivše Jugoslavije kupovna je moć izuzetno niska i zbog toga je vrlo teško temeljiti strategiju na tim tržištima. Europska je unija, pak, postavila cijeli niz nevidljivih barijera, prvenstveno putem svojih zakona kao što su Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o obveznim odnosima i Zakon o zaštiti okoliša, koji poslovanje čine gotovo nemogućim. To stanje će se potpuno promijeniti ulaskom Hrvatske u EU, i tada će vlastite robne marke hrvatskih proizvođača postati daleko konkurentnije. Očekujem veliki rast u tom segmentu”, naglašava Mario Lešina.

U usporedbi s proizvođačima iz zemalja kao što su BiH, Srbija, Ru-

Strana ulagnja u obućarst

Nema mjesta za domaće u velikim prodajnim centrima Trend otvaran Kako je više od 70 posto hrvatske proizvodnje namijenjeno izvozu, postavlja se pitanje prepoznaje li hrvatski kupac domaći proizvod i njegovu kvalitetu. “Kupci i te kako poznaju domaći proizvod i njegovu kvalitetu, ali osnovni su problem distributivni kanali. Rast kvadrata prodajnog prostora nije pratio i rast prodaje na malo, upravo suprotno, svje-

doci smo kontinuiranog pada već nekoliko uzastopnih godina. Drugim riječima, dobar dio prometa na malo, pa tako i prodaja obuće, premjestio se u ve-

like trgovačke centre gdje dominiraju diskonti obuće, bazirani na jeftinom uvozu robe upitne kvalitete i niske cijene. Trgovine u centrima gradova

gdje je obuća hrvatskih proizvođača bila zastupljena izgubile su dobar dio prometa, pa je to ostavilo negativne učinke i na obućarstvo. Tome treba pridodati činjenicu da su neki domaći lanci trgovina propali, a drugi su se strateški odredili na jeftini uvoz”, objašnjava Mario Lešina. Unatoč padu kupovne moći stanovništva i tržištu preplavljenom jeftinom nekvalitetnom

robom, oni koji mogu priuštit će si hrvatski proizvod. On nije jeftin, ali nudi najbolji omjer cijene i kvalitete i antropometrijski je optimiziran za domaćeg kupca. “Hrvatska obuća je u potpunosti prilagođena našoj antropometriji što čini prvu komparativnu prednost.

Druga je servis koji možemo ponuditi kupcima i stalna komunikacija s njima”, naglašava Lešina.

Inozemne tvrtke koje se bave proizvodnjom obuće kao što su Arche i Paul Green najavile su otvaranje svojih pogona u Hrvatskoj. Tome su zasigurno pridonijele različite beneficije od države i lokalne samouprave, stvorivši pozitivno poslovno ozračje u pojedinim gradovima gdje sazrijeva svijest o vrijednosti stranih ulaganja te se brže dobivaju potrebne

11

www.privredni.hr Broj 3720, 26. ožujka 2012.

( od toga 3,786 mil pari otišlo je u izvoz

im munjska, Mađarska, Albanija, a pogotovo prema proizvođačima iz zemalja Dalekog istoka, najveća stavka u cijeni je trošak radnika koji je u nas znatno viši nego u tim zemljama.

Sve je u znanju U većem dijelu proizvodnog procesa ne postoji tehnologija koja bi zami-

Tržišta izvan EU-a bolja su investicija Upravo ovog tjedna ostvarit ćemo prvi ali značajan izvoz u Kraljevinu Bahrein i Saudijsku Arabiju

“Problem koji nas uskoro čeka je nedostatak educirane radne snage.

Osobe koje odlaze u mirovinu treba zamijeniti novima i, s obzirom na trend rasta zaposlenosti u sektoru, svake godine trebamo nekoliko stotina novih djelatnika. Budući da nema educiranog kadra, mi, kao trgovačka društva, moramo ili plaćati edukaciju ka-

Svake godine trebamo nekoliko stotina novih djelatnika, kaže direktor tvrtke Midal jenila ljudski rad. Nekonkurentnost proizlazi i iz objektivno skupe nabave repromaterijala u odnosu na većinu konkurentskih sredina. Tu je i neodgovarajuća i zastarjela tehnologija.

JOSIP BOLJAR, DIREKTOR MR. JOSEPHA

drova nekoj vanjskoj kući ili uspostaviti sustav interne edukacije, koji je također skup. U ovom segmentu također smo ostavljeni sami sebi, poglavito hrvatska trgovačka društva, dok strani ulagači mogu

računati na pomoć Zavoda za zapošljavanje. Zadnji inženjeri kožarske ili obućarske struke diplomirali su prije skoro 20 godina, pa i u ovom segmentu postoji veliki nedostatak.

Po tom pitanju se već dosta toga poduzelo, pa sada imamo smjer dizajna obuće obućarske tehnologije na Tekstilno-tehnološkom fakultetu”, objašnjava Mario Lešina, govoreći o iskustvima svoje tvrtke Midal koja proizvodnju također bazira na izvozu.

Tajnik Hrvatskog društva kožara i obućara Ivan Pihler naglašava i da glede adekvatno obrazovanog kadra postoji problem u segmentu tržišnih funkcija u tvrtkama. “Nema dovoljno ljudi koji znaju kako funkcionira prodaja obuće na globalnom tržištu, no to je po našem mišljenju sekundarni problem”, kaže Pihler.

arstvo

ja pogona inozemnih tvrtki dozvole. Jedna od prednosti Hrvatske su i kvalificirani radnici iz obućarske industrije, kojih je u susjednim zemljama sve manje. Mario Lešina procjenjuje da je to trend koji će se nastaviti. “Neke strane tvrtke koje sada ulažu u pogone u Hrvatskoj dugi niz godina radile su s hrvatskim tvrtkama koje, u jednom trenutku, više nisu mogle pratiti razvojne pla-

nove stranih tvrtki. Kako stranci nisu željeli izgubiti pouzdane partnere i obučene djelatnike, odlučili su se na investiranje u Hrvatsku. Neke su strane tvrtke, suočene s nedostatkom kvalificirane radne snage u domicilnim zemljama, pokrenule i proces seljenja bolje plaćenih poslova (tzv. bijelih ovratnika) u Hrvatsku”, objašnjava Mario Lešina.

Jedan od najpoznatijih domaćih brendova obuće Mr. Joseph do nedavno je na našem tržištu bio specifičan po jačanju vlastite maloprodajne mreže. No s krizom su te aktivnosti smanjene pa se obuća napravljena u njihovoj tvornici u Dugoj Resi trenutačno distribuira preko šest vlastitih trgovina te kroz suradnju s trgovačkim lancem Peko.

Osim u Hrvatskoj, cipele s potpisom Mr. Joseph prisutne su i na inozemnom tržištu, a direktor Josip Boljar istaknuo je kako će tvrtka u sljedećem razdoblju intenvizirati svoje aktivnosti u zemljama izvan Europske unije.

Koliki dio proizvodnje izvozite i u koje zemlje?

- Intenzivno radimo na proboju na inozemna tržišta, te imamo izrazito snažan rast udjela izvoza u ukupnom plasmanu. Trenutačno izvozimo trećinu proizvodnje, a u tekućoj godini očekujemo približavanje udjelu od 50 posto. Izvozimo u Rusiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Češku, Njemačku, Dansku i Švicarsku.

U Rusiju pretežno izvozimo žensku obuću. Upravo ovog tjedna ostvarit ćemo prvi ali značajan izvoz isključivo muške obuće u Kraljevinu Bahrein i Saudijsku Arabiju. U Bosnu i Hercegovinu izvozimo dugi niz godina, te ona za nas predstavlja stabilno tržište s potencijalom rasta.

Kao i za neke druge tvrtke s kojima kontaktiramo,

Srbija je za sada ipak izvan dosega, kako zbog niske kupovne moći tamošnjih kupaca tako i zbog brojnih predrasuda prema robi s podrijetlom iz Hrvatske.

Za sada smo prekinuli aktivnosti na tržištu Srbije.

Upravo ste se vratili iz Rusije. Od kada ste prisutni na tom tržištu i kakvi su vam daljnji planovi?

- Na tržištu Rusije prisutni smo tri godine i ono je naš

U potrazi smo za hrvatskim partnerom koji je zainteresiran za suradnju s nama u Rusiji glavni izvozni projekt. Intenzivno razvijamo suradnju s više kompanija i planiramo kontinuirani rast.

Osnovali smo i vlastito poduzeće sa sjedištem u Moskvi preko kojeg obrađujemo tržište i obavljamo distribuciju. Trenutačno smo u potrazi za hrvatskim partnerom koji je zainteresiran za zajednički najam većeg poslovnog prostora kako bismo uredili reprezentativni show room i podijelili troškove. Zainteresirani iz bilo koje branše mogu nam se javiti.

Planirate li širenje u još neke zemlje?

- U sljedećem razdoblju intenzivirat ćemo aktivnosti na tržištu Rusije i pokušati proširiti plasman u arapske zemlje. Europsko tržište iznimno je zasićeno, a

Kupujmo hrvatsko - kupujmo skuplje Prepoznaju li kupci hrvatsku kvalitetu?

- Svijest o važnosti domaće proizvodnje ubrzano raste.

Međutim, ona je izrazito niska u usporedbi s mnogim zemljama Europske unije. Bitno je graditi svijest da kupnja domaćeg proizvoda omogućava daljnji razvoj poduzeća i jača konkurentnost zemlje u cjelini. U vrijeme kada je cijena glavni čimbenik pri odlučivanju o kupnji, kupac se sve teže odlučuje za kupnju domaćeg ako je domaće skuplje.

i osjeća se jak utjecaj ekonomske krize. Kao malo poduzeće moramo fokusirati svoje resurse, a tržišta izvan Europske unije u ovom trenutku predstavljaju puno bolju investiciju za nas.

Razvijate i novi brend JOTS. Po čemu je prepoznatljiv?

- Strateškom odlukom našem smo asortimanu dodali segment za mladog urbanog kupca. Tržišnu komunikaciju odnosno ime, brand identity i logotip za novi brend JOTS u potpunosti su razvili moji sinovi Hrvoje i Domagoj.

Dizajn je pak zajednički projekt. To je svojevrsni cross over između klasične cipele i tenisice, a naša ciljana publika su studenti i svi koji preferiraju neformalan urbani stil.

Kako biste, kao direktor jedne od najuspješnijih obućarskih tvrtki, ocijenili stanje u sektoru?

- Proizvodnja obuće jedna je od najpropulzivnijih industrijskih grana u Hrvatskoj, koja je u aktualnoj krizi čak povećala broj zaposlenih. Uglavnom se radi o uslužnoj proizvodnji za strane kompanije, ali se ta proizvodnja gotovo u potpunosti izvozi. Grana je nepravedno medijski zapostavljena i nažalost se uvijek o njoj govori u istom kontekstu s tekstilnom, koja je pak u dubokim problemima. Nužno je i kroz medije povećati svijest o važnosti obućarske grane.

12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti Dodijeljene nagrade HRPSOR-a Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj proslavio je u petak 15. obljetnicu rada dodijelivši nagrade za društveno odgovorno poslovanje. U kategoriji velikih poduzeća dobitnici su Jamnica, HT i Coca-Cola, među srednjima Hartmann, Ilirija i Kühne&Nagel, a među malima Oikon, Dvokut i Ciklopea. Odašiljači i veze, Hrvatska lutrija i Podzemno skladište plina nagrađeni su u kategoriji javnih poduzeća.

Najveći napredak u društveno odgovornom poslovanju postigao je Valoviti papir Dunapack.

Kvalitetom do bolje uprave

Kvaliteta shvaćena kao ispunjenje zahtjeva norme ISO 9001 još nije prodrla u sferu javne uprave, zaključeno je na 13. međunarodnom simpoziju menadžera kvalitete. Ispunjenje norme ISO 9001 može značajno poboljšati sustav javne uprave, poboljšati kvalitetu usluga za građane i gospodarstvo, povećati produktivnost i konkurentnost hrvatskoga gospodarstva.

Na simpoziju je bilo oko 150 sudionika iz Hrvatske i inozemstva.

Tehnobeton gradi u Srbiji Varaždinska tvrtka Zagorje-Tehnobeton sagradila je u Kragujevcu trgovačko-zabavni centar od 65.000 četvornih metara.

Projekt vrijedan 60 milijuna eura, dovršen u 14 mjeseci, izveden je za investitora iz Izraela, kompaniju Plaza Centers. ZagorjeTehnobeton u Srbiji razvija još pet projekata, a gradi i u Mađarskoj, Kosovu, Makedoniji i Sloveniji. U planu je otvaranje tržišta u Albaniji i Kazahstanu.

Privredni vjesnik Broj 3720, 26. ožujka 2012.

( 50 stručnjaka

( 700 m

2

zaposleno u Poliklinici

površina novog prostora

Petnaest godina poliklinike Arithera Comfort, Zagreb

Hrvatska u europskom vrhu po problemima s kralježnicom Poliklinika osigurava kompletnu uslugu prevencije i liječenja bolesti lokomotornog sustava na jednom mjestu, što im dovodi sve više pacijenata iz inozemstva Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

U

natoč zakonskoj nedorečenosti o privatnim poliklinikama (primjerice, nisu izjednačene s ostalim gospodarskim subjektima, pa prilikom investiranja nemaju povlastice kao ostali poslovni subjekti), mnoge su se poliklinike uspjele održati i postale mjesto u kojima bolesti modernog doba liječe i bogatiji Europljani. Jedna od takvih poliklinika je i zagrebačka Arithera Comfort koja ove godine obilježava 15 godina postojanja.

Prema riječima ravnateljice Arijane Hegediš Došen, Poliklinika nudi usluge iz komplementarnih specijalnosti: fizikalne medicine i rehabilitacije, ortopedije, kirurgije i interne medicine. Drugim riječima, osiguravaju kompletnu uslugu prevencije i liječenja bolesti lokomotornog sustava na jednom mjestu. “Upravo u tom segmentu jedini u Hrvatskoj nudimo kompletnu uslugu, što znači da pacijent na jednom mjestu može obaviti usluge specijalističkih pregleda, minimalno invazivne operativne zahvate, te fizikalnu terapiju i rehabilitaciju”, pojasnila je ona. Dodaje kako su prepoznati kao poliklinika s vrhunskom uslugom i opremom, širokim spektrom specijalizacija i renomiranim liječnicima što im dovodi sve više pacijenata iz inozemstva. Na taj način Hrvatsku pozicioniraju kao uvaženu destinaci-

ju medicinskog turizma u ovom dijelu Europe.

U Poliklinici je zaposleno oko 50 medicinskih stručnjaka: liječnika specijalista, fizioterapeuta i medicinskih sestara.

Odnedavno je tom timu pridružena i estetska kirurgija, a najavljuju i dermatologiju, medicinu rada, traumatologiju i drugo, zbog čega će morati izgraditi veći prostor.

Kredit HBOR-a “Iako je riječ o djelatnosti od javnog interesa, što znači da bi našim širenjem pridonijeli dobrobiti zdravlja opće populacije, u kontaktima s financijskim institucijama nailazimo na niz birokratskih i drugih prepreka u ostvarivanju prava na odgovarajuće kreditne linije koje bi poduprle naše poslovanje. Mišljenja smo da banke sa svojim programima nisu adekvatno pripremljene za podupiranje privatnog zdravstvenog sektora u Hrvatskoj i time ne pridonose Vladinom programu reforme i razvitka zdravstvenog sustava. Planiramo preseljenje u 700 četvornih metara novouređenog, visokoestetiziranog prostora opremljenog najsuvremenijom zdravstvenom tehnologijom u kojem bi našim pacijentima pružili još bolje zdravstvene uvjete, liječenje i skrb.

Za tu poduzetničku inicijativu planiramo koristiti kredit Hrvatske banke za obnovu i razvitak. S njima smo ostvarili vrlo korektne kontakte i započeli proces koji nam daje

nadu da ćemo svoj poslovni plan i konkretizirati.

Veći problem su komercijalne banke, tj. posrednici u realizaciji kreditnih linija. Njihovi uvjeti ne idu u prilog razvoju poduzetničke klime”, naglasila je Arijana Hegediš Došen.

Poznati i priznati stručnjaci U Poliklinici rade brojni poznati stručnjaci. Tako primjerice Centar za bolesti kralježnice vodi prof. dr. sc. Gojko Buljat, bivši ravnatelj Klinike za traumatologiju Zagreb. “S više od 10 posto stanovništva koje ima učestale probleme s kralježnicom, Hrvatska se svrstala go-

Uvjeti komercijalnih banaka ne idu u prilog razvoja poduzetničke klime, kaže Arijana Hegediš Došen

tovo u sam europski vrh”, kazao je Buljat naglasivši kako problemi s kralježnicom bitno narušavaju kvalitetu života. U Poliklinici je, osim specijalističkog pregleda i operacijskih ili neoperacijskih tretmana kralježnice, moguće dobiti i preporuku za aktivnosti i fizikalne vježbe koje preveniraju bolove u kralježnici. Personalizirani i intenzivni program fizioterapije omogućuje brz oporavak, a bazen s protustrujnim plivanjem dodatno pospješuje rezultate

tretmanima hidrokineziterapije. To je i razlog što se u Poliklinici liječe i vrhunski sportaši, a na čelu Odjela sportske medicine je doc. dr. sc. Saša Janković, liječnik hrvatskih sportaša.

Poliklinika je poznata i po najnovijoj metodi liječenja proširenih vena. Riječ je o metodi ultrazvučnog uklanjanja proširenih vena pjenom. Zahvat je nekirurški, potpuno bezbolan i 100 posto učinkovit. Zahvat traje samo sat vremena, nakon čega se pacijent

odmah može vratiti uobičajenim dnevnim aktivnostima. Aritherin liječnik prim. dr. Nikša Vučić jedini je hrvatski licencirani liječnik za liječenje proširenih vena tom metodom, čime se Hrvatska svrstala u brojne zemlje u Europi koje nude taj zahvat.

“Zahvat bez bolova, rezova, modrica i postrehabilitacije prepoznali su i najugledniji svjetski vaskularni kirurzi i kao takav preporučen je kao najbolji za liječenje bolesti proširenih vena”, rekao je Vučić.

enterprise europe

info

Broj 59, 26. ožujka 2012.

Četvrti poziv za program PoC

Provjera inovativnih koncepata Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske - BICRO objavila je javni poziv za podnošenje prijava za sufinanciranje inicijalne faze inovativnih znanstveno-poduzetničkih projekata kroz Program provjere inovativnog koncepta. Pretprijave se predaju u prepoznati centar do 9. travnja, a natjecatelji čije pretprijave prepoznati centar pozitivno ocijeni imaju rok za izradu i predaju potpunih prijava do 25. travnja. Detaljne informacija o Programu i uvjetima sufinanciranja nalaze se u Priručniku za operativne postupke programa provjere inovativnog koncepta za poduzetnike i Priručniku za operativne postupke programa provjere inovativnog koncepta za znanstvenike i istraživače, na web stranicama www.bicro.hr.

Ugovori o sufinanciranju projekata odabranih u četvrtom krugu potpisivat će se ovisno o dostupnim sredstvima financiranja.

Novi prepoznati centri za provjeru projekata Istarska razvojna agencija – IDA ( ), Razvojna agencija Zagreb – TPZ ( ), Razvojna agencija Zadarske županije – ZADRA ( ) i Tehnološko-inovacijski centar Međimurje ( ) novi su prepoznati centri preko kojih se ostvaruje prvi kontakt natjecatelja za provjeru inovativnih projekata Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO potpisao je Sporazum o međusobnim pravima i obvezama s novim prepoznatim centrima za provedbu programa Provjere inovativnog koncepta – PoC (Proof of Concept).

Prepoznati centri imaju vrlo važnu ulogu u provedbi PoC programa jer ostvaruju prvi kontakt s potencijalnim natjecateljima kojima pomažu u pripremi projekata kao i u postupku prijave. Zbog velikog odaziva natjecatelja i bolje regionalne pokrivenosti agencija je odlučila povećati broj prepoznatih centara čime bi u jednakoj mjeri bile zastupljene sve regije/županije na području Republike Hrvatske, a natjecateljima omogućen lakši, kraći i jednostavniji put od prijavljivanja do realizacije projekta.

Novi odabrani centri su Istarska razvojna agencija – IDA, Razvojna agencija Zagreb – TPZ, Razvojna agencija Zadarske

županije – ZADRA i Tehnološko inovacijski centar Međimurje. Dodana vrijednost PoC programa je u tome da osim što financira razvoj novih inovacija povećava sposobnost naših poduzeća da svoju ideju pretoče u kvalitetan investicijski projekt u potrazi za investitorom, ističe direktor BICRO-a Dalibor Marijanović.

“Na taj način PoC služi kao instrument za učenje naših korisnika, poduzetnika i znanstvenika, koji uz pomoć profesionalaca iz prepoznatih centara brže i lakše mogu osmisliti svoj projekt”, kaže Marijanović.

Program PoC financiraju Vlada Republike Hrvatske i Svjetska banka, a pokrenut je u suradnji s partnerima: Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveučilišta u Rijeci – SteP Ri, Tehnološkim parkom Varaždin, Tehnološko-inovacijskim centrom Međimurje u okviru Regionalne razvojne agencije Međimurje – REDEA,

TERA Tehnopolisom iz Osijeka i Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu.

Program bespovratnim sredstvima u iznosima od 35.000 do 350.000 kuna po projektu financira provjeru i zaštitu intelektualnog vlasništva, demonstraciju tehničke izvedivosti i izradu funkcionalnog prototipa. Iz Programa je moguće financirati do 75 posto ukupnih troškova, a preostali dio natjecatelj treba osigurati iz vlastitih ili drugih izvora. Smisao provjere inovativnog koncepta je utvrditi tehničke karakteristike i komercijalni potencijal rezultata istraživanja čime će se premostiti jaz između istraživanja i razvoja i tržišta. Program podupire pretkomercijalne aktivnosti istraživača i poduzetnika na putu razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, s ciljem pružanja potpore u ranoj fazi razvoja inovacije, kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj i smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi.

enterprise europe Radionica o korištenju IPARD sredstava

Poduzetnici trebaju savjete i stručnu pomoć Poduzetnike najviše zanima koji se projekti mogu prijaviti, kako ih prijaviti, kako prikupiti opsežnu dokumentaciju te kada i kako ostvariti pravo na potporu Jozo Vrdoljak Kako su poljoprivrednici i poduzetnici s područja Splitsko-dalmatinske županije iskazali interes za povećanjem mogućnosti povlačenja sredstava IPARD programa, Javna ustanova Rera S.D. u suradnji s Projektom COAST Programa Ujedinjenih naroda za razvoj organizirala je u Splitu prvu radionicu u ciklusu IPARD info dani.

Na radionici su dalmatinski poduzetnici iz sektora vinarstva, maslinarstva, ribarstva, peradarstva i voćarstva dobili ključne informacije o mjerama 101 i 103 IPARD programa, a veliki odaziv potvrdio je povećano zanimanje za iskorištavanje pogodnosti EU pretpristupnih fondova.

Sredstva EU fondova za unaprjeđenje konkurentnosti hrvatskog poljoprivrednog i ribarskog sektora su do ulaska Hrvatske u EU dostupna kroz IPARD program koji je instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj. IPARD je od 1. siječnja 2010. godine zamijenio SAPARD, te Hrvatska svake godine do kraja 2013.

ima na raspolaganju 35 milijuna eura poticaja, a moguće je ostvariti do 50 posto neto investicija. Nakon ulaska Hrvatske u EU iznos potpora kroz Europski poljoprivredni fond doseći će iznos od najmanje 350 milijuna eura godišnje.

Poduzetnike je najviše zanimalo koji se projekti mogu prijaviti, kako ih prijaviti, kako prikupiti opsežnu dokumentaciju te kada i kako ostvariti pravo na potporu.

Veliki odaziv potvrdio je da su poljoprivrednici zainteresirani za pripremu projekata za ostvarivanje prava na bespovratna sredstva EU fonda, ali i veliki nedostatak stručne konzultantske pomoći na terenu. Pomoć i podrška svim zainteresiranima poduzetnicima želi se ponuditi upravo u području komunikacije, savjetovanja i konkretnog rada na terenu.

Važno se dobro pripremiti Iznimno je važno upozoriti na detaljnu pripremu potpune dokumentacije, što iziskuje vrijeme, novac i znanje”, ističe Kristijan Mavrek, stručni savjetnik Pro-

jekta COAST, koji iza sebe ima 37 uspješnih SAPARD/IPARD projekata. ”Programom za poticanje zelenog poduzetništva pomažemo našim poljoprivrednicima i savjetodavno i financijski da što bezbolnije svladaju cijelu proceduru, odnosno da što prije prođu kroz šumu papira i dokumenata te ostvare pravo na bespovratne poticaje. Naizgled komplicirana procedura prijave ima i pozitivnih strana jer naše poljoprivrednike uči poduzetničkom duhu i načinu poslovanja te ih priprema na procedure koje će biti uobičajene nakon što Hrvatska pristupi Europskoj uniji”, naglašava Mavrek.

HBOR prati poduzetnike Sudionici ove radionice upoznali su se sa 12 osnovnih koraka u pripremi i provedbi svakog IPARD projekta. Održane su i konzultacije s poduzetnicima Splitsko-dalmatinske županije koji se planiraju kandidirati na IPARD natječaj tijekom ove godine. Oni poduzetnici koji zadovoljavaju kriterije zelenog poduzetništva zahvaljujući PPZP-u prilikom prijave na IPARD program ostvarit će pravo na tehničku pomoć.

”Kako bismo poduzetnicima olakšali i omogućili da uspješno provedu svoje projekte prije nego što dobiju odobrena sredstva, HBOR je pokrenuo poseban program kreditiranja za IPARD”, ističe Mira Krneta, voditeljica Područnog ureda za Dalmaciju Hrvatske banke za obnovu i razvitak. “Krediti se mogu ostvariti za 75 do 100 posto predračunske vrijednosti investicije bez PDV-a, a imaju kamatu od dva posto, poček do dvije godine, s rokom korištenja do 12 mjeseci i rokom otplate do 12 godina, uključujući poček”, naglašava Mira Krneta.

Ova radionica je prva u nizu ciklusa radionica IPARD info dani koje će Javna ustanova Rera u suradnji s Projektom COAST UNDP-a organizirati tijekom 2012. godine.

Održani su i info dani u vezi s IPARD mjerama 301 koje su namijenjene jedinicama lokalne samouprave. Treći info dan će se održati u Sinju 18. lipnja uoči otvaranja natječaja za mjeru 302 - diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti, dok je zadnji namijenjen ponovnom informiranju o mjerama 101 i 103.

www.een.hr

26. ožujka 2012.

2 3

Tavola Xpo

Sajam za ukusnu hranu Na poslovnim susretima održanim u okviru trgovačke izložbe s naglaskom na sektoru hrane i pića Tavola Xpo sudjelovali su i hrvatski proizvođači hrane Kristina Cappucci Tavola Xpo najbolja je trgovačka izložba s naglaskom na sektoru hrane i pića u Belgiji. Sajam predstavlja široku paletu gotovih proizvoda kao što su meso, voće, organska hrana, konditorski proizvodi i slastice, sirevi te brojne druge delicije. Proizvođači hrane, ugostitelji, hotelijeri, pružatelji usluga cateringa, distributeri, veliki i mali, pod jednim krovom poslovno se povezuju i umrežavaju, u poticajnom okruženju gdje se svaki gurman osjeća kao u raju.

Iskustva kao mjerilo kvalitete Sajam se održava svake dvije godine, a ovogodišnja Tavola bila je 16. izdanje ove manifestacije. Sajam je prvi put ugostio i delegaciju hrvatskih tvrtki. U organizaciji Hrvatske gospodarske komore dva proizvođača maslinovog ulja - Uljara Bilaja iz Marine kraj Trogira i Farmpino iz Baderne kraj Poreča - te Arbacommerce iz Zadra s ponudom slanih i mariniranih filetiranih inćuna predstavili su Hrvatsku kao zemlju s itekakvim potencijalom kada je riječ o gastronomiji i proizvodnji ukusne hrane. Drugog dana sajma u organizaciji Europske poduzetničke mreže te zahvaljujući povezanosti partnerskih konzorcija iz Belgije i Hrvatske organizirani su poslovni sastanci, unaprijed dogovoreni prema odabiru samih tvrtki, koje su ukupno održale 35 poslovnih sastanaka, a kroz kontakte sa sudionicima sajma i mnogo više.

Najbolje mjerilo kvalitete ovakve manifestacije iskustva su hrvatskih poduzetnika koji su na njemu sudjelovali i koji najbolje mogu reći koliko su ovakvi događaji korisni. Na sajmu koji najvećim dijelom zastupa proizvode iz Beneluxa i Francuske predstavljaju se i proizvodi s Mediterana, iz Španjolske, Grčke i Italije. Upravo tu Hrvatska treba pokazati da nismo Balkan nego Mediteran, ističe Zoran Šimunić, direktor i vlasnik tvrtke Naše klasje, proizvođača svježe tjestenine i sirovina za pekarstvo. ”Ovaj sajam je idealan za nas, za razliku od velikih prehrambenih sajmova - Anuga, SIAL, Alimentario - gdje nastupaju veliki globalni brendovi. Na tim velikim sajmovima i naši velikani kao što je

PIK Vrbovec još uvijek su mali i tamo većina malih hrvatskih tvrtki zbog manjka kapaciteta i skromnih sredstava u marketingu nema što tražiti”, smatra Šimunić.

Tavola jasno oslikava suvremene i nadolazeće trendove u konzumiranju hrane, naglašava on. “Sajam je idealan za dobar dio hrvatske ponude u prehrani jer je pravo mjesto za proizvode koje Hrvatska nudi. Tavola se, koliko sam se imao prilike uvjeriti, fokusira na premium klasu novog doba, a to su proizvodi iznimne kvalitete. No, riječ je o hrani koja nema samo funkciju nadoknaditi energiju ljudskom tijelu, već je to hrana namijenjena iskonskom uživanju. Nigdje nisam vidio velike brendove već su mahom prisutni proizvodi koji su autentični, izvorni, male obiteljske proizvodnje u koje je utkana ljubav, vrijedan rad, posebna pažnja i samim time poseban okus. To je ono što današnji potrošač traži. Na skupu sam uspio obaviti i nekoliko konkretnih razgovora. Donio sam uzorke, kata-

log, vizitke, a učinak je jednako kvalitetan kao da sam izlagao. Kontakti su kvalitetni i sve su mahom ozbiljni poslovni ljudi.

Primijetio sam da se interes sugovornika povećava čim spomenem da za svoje proizvode posjedujem halal i košer certifikate. To je niša koja intenzivno raste”, zaključuje Šimunić.

Proizvodima malih serija potrebno profiliranje Proizvođač maslinovog ulja Aleksandar Tidić iz tvrtke Farmpino iz Barbana smatra kako je ovaj sajam puno kvalitetniji od onih u Veroni i Trstu. “Sajmovi koje promovira Hrvatska gospodarska komora trebaju biti baš ovog tipa. Sklopio sam sigurno desetak odličnih kontakata. Ono što nedostaje je snažna mreža proizvođača kako bismo imali jak štand, s velikim brojem uljara, vinara i ostalih proizvođača mediteranskih delicija. Nadam se da će se poraditi na promociji ovog sajma”, ističe Tidić. Damir Šket iz Vegetariane, koja proizvodi vegetarijanske namaze i kobasice,

ističe kako je zahvaljujući ovom sajmu shvatio što mora promijeniti u svom poslovanju kako bi se profilirao upravo u kategoriji luksuznih proizvoda. “Moram razmišljati o promjeni ambalaže. Dok je okus naših proizvoda neosporan, a o čemu svjedoče brojne pohvale, distributeri su nas pitali imamo li ambalažu koja udovoljava standardima delikatesnih butika. Da nisam prisustvovao ovom sajmu, ne bih osvijestio tu potrebu“, smatra Šket.

Kao podrška hrvatskim tvrtkama organiziran je posjet hrvatskog veleposlanika u Belgiji Borisa Brigića koji je zajedno s direktoricom predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Bruxellesu Dragicom Martinović održao sastanak s domaćim poduzetnicima. Organizatori i izlagači te sudionici s ovog sajma nose pozitivne dojmove i ideje za nove poslovne podvige. Bilo bi šteta ne iskoristiti priliku da se Hrvatska još bolje predstavi i učvrsti svoj položaj na gastronomskoj karti Europe.

enterprise europe Liberali EP-a u kampanji za malo i srednje poduzetništvo

Objava rata bir

Preko polovine vrijednosti koju stvore europske tvrtke nastaje u malim i srednjim poduzećima i upravo njima želi se pomoći akcijom potpore Lada Stipić-Niseteo Preko polovine vrijednosti koju stvore europske tvrtke nastaje u malim i srednjim poduzećima. Na njih otpada 99 posto svih tvrtki, ima ih 23 milijuna i zapošljavaju dvije trećine radnika u privatnom sektoru. Dovoljan je to razlog za kampanju jer dajući novu dozu energije poduzetništvu dajemo je europskom gospodarstvu, obrazložili su početak svoje velike akcije potpore liberali Europskog parlamenta.

Skupina liberalnih stranaka treća je po veličini politička grupa u Europskom parlamentu. Uz Zelene, najkompaktnija je što se stavova njezinih članova tiče, utjecajna zbog veza s poslovnom zajednicom. U Manifestu kampanje liberali navode koji su im ciljevi i ono što smatraju da je bitno za poticanje ovog dijela gospodarstva. Inicijativa se produljuje učestalim reagiranjima liberalnog paralmentarnog bloka, mahom na gospodarske teme i pitanja – nadovezujući se na činjenicu da je razvoj malog i srednjeg poduzetništva jedan od europskih deklariranih prioriteta. Tajming je znakovit, ubačena je u vrijeme rasprava o naravi, sadržaju i volumenu idućeg srednjoročnog proračuna EU-a. Jürgen Creutzmann, njemački eurozastupnik, izvjestitelj EP-a o po-

ticanju poduzetništva, ističe da kampanja također dolazi u “kritično vrijeme kada se tvrtke još uvijek nose s posljedicama gospodarske krize, mnogi građani počinju sumnjati u europski projekt, a istovremeno, zajedničko tržište, jedan od glavnih dosega europske integracije, obilježava dvadesetu obljetnicu”.

Bolji zakoni, jednostavniji račun i plaćanje PDV-a Liberali su podijelili ciljeve kampanje na tri osnovne skupine, ističući zdravorazumski pristup poboljšavanja i nadogradnje postojećih zakonskih i proračunskih okvira.

Bolji, primjereniji, efikasniji zakoni i propisi

Provjera korisnosti i upotrebljivosti europskih zakona mora biti stalna kako bi se pravovremeno izbacili svi zastarjeli, beskorisni zakoni prvi su blok zahtjeva. Europska komisija se poziva na intenzivniju primjenu testa malih i srednjih tvrtki i bolje praćenje cijelog procesa. Zalažu se da se specifičnosti mikrotvrtki uzimaju u obzir kao dio ovog testa, no izuzimanje najmanjih tvrtki iz obveza proizašlih iz važećih propisa zadnje je sred-

IPA 2008 TWINNING PROJEKT

teritorijalnesuradnje suradnje Premošćivanje Premošćivanje teritorijalne Ovaj program, ali i mnogi drugi, pridonose pametnijoj, održivoj, ali i globalno konkurentnoj Europi Boris Odorčić U Hrvatskoj je u prosincu započeo iznimno važan IPA 2008 Twinning projekt Pomoć pri upravljanju Ciljem 3 unutar kohezijske politike. Cilj projekta je premostiti razlike između pretpristupnih i poslijepristupnih zahtjeva koje postavlja upravljanje programima teritorijalne suradnje, u smislu prakse i mogućnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Agencije za regionalni razvoj.

Programi teritorijalne suradnje obuhvaćaju velik broj sudionika - u programiranje su uključene nacionalne i lokalne razine, stalna je koordinacija s prekograničnim par-

tnerima u svim fazama upravljanja i provedbe programa, a u rukovanju velikim brojem natječajnih procedura sastavljenih od mnogo pojedinačnih programa sudjeluje golem administrativni aparat.

Kako bi se osigurala učinkovitost operacija i provedba projekata na vrijeme, osoblju je potrebna pomoć oko savjeta na radnome mjestu te opsežnih treninga na polju strukturnih fondova. Stoga je važan zadatak pripremiti Ministarstvo za programiranje i provedbu budućih europskih ciljeva teritorijalne suradnje kroz nove operativne programe s Hrvatskom kao zemljom članicom. U tome će mu pomoći Odjel za razvoj i gospodarsku koheziju Italije te Ministarstvo regionalnog razvoja Poljske koji provode program u Hrvatskoj.

Rafael Balinski, zamjenik ravnatelja u Ministarstvu regionalnog razvoja Poljske, vjeruje kako će iskustva te zemlje koristiti i Hrvatskoj.

Ažurirana administracija “Siguran sam da će Hrvatska uspješno implementirati program i spremni smo joj u tome pomoći”, naglašava Balinski. Richard Masa, šef Odjela za provedbu projekata 2 – Infrastruktura, poljoprivreda, regionalni razvoj, prekogranična suradnja, okoliš i energija pri Delegaciji Europske unije u Hrvatskoj, kaže kako ovaj, ali i mnogi drugi programi, pridonose pametnijoj, održivoj, ali i globalno konkurentnoj Europi. Smatra da u implementaciji i provedbi programa Hrvatska može biti uzor i lider u regiji. Među

očekivanim rezultatima projekta ističu se ojačana izgradnja institucionalnog kapaciteta te osigurana koordinacija aktivnosti i prakse u upravljanju europskim fondovima. Od ciljeva tu su i osiguranje održivog sustava upravljanja, koji je stvoren za poslijepristupne potrebe kako bi se postigla bolja integracija u regionalni okvir suradnje unutar europskih fondova, a k tomu i revidirane i ažurirane sve administrativne procedure i dokumenti za upravljanje Ciljem 3 unutar kohezijske politike te obučenost osoblja zaduženog za provedbu programa teritorijalne suradnje o upravljanju strukturnim fondovima i radnim procedurama. Projekt, čija je vrijednost 787.500 eura, financira Europska unija, a trajat će 21 mjesec.

4 5

www.een.hr

rokraciji

e liberala Europskog parlamenta stvo - rješenje je u nešto labavijem, lakšem pravnom okviru poslovanja. Provjera korisnosti i upotrebljivosti europskih zakona mora biti stalna kako bi se pravovremeno izbacili svi zastarjeli, beskorisni zakoni, uz potporu primjeni pravila “jedan van, drugi unutra”, dakle da izbačene uredbe prati postojeći im ekvivalent koji bi se identificirao kako ne bi bilo novih zabuna. Traži se i jednostavniji završni račun za tvrtke te moderniji, razumljiviji sustav naplate PDV-a koji bi trebao sniziti administrativne troškove prekograničnog poslovanja. Liberali očekuju poboljšanje pravnih okvira zaštite intelektualnog vlasništva kako bi male i srednje tvrtke izvlačile više koristi od svojih patenata, istovremeno bi se potaknule na ulaganja u istraživanje i razvoj te, paralelno, intenzivirale prekogranično poslovanje.

Jednostavnije do pomoći EU-a U interesu biznisa je efikasnije priznavanje profesionalnih kvalifikacija uz sugestiju uvođenja europske profesionalne kartice tamo gdje bi ona bila korisna. Za prekogranično poslovanje potrebni su efikasniji i transparentniji legalni instrumenti alternativnog rješavanja sporova, sve uz brže i jeftinije rješavanje prijepora među tvrtkama ili tvrtki s kupcima. Zanimljiva je posljednja inicijativa iz ovog bloka: liberali predlažu raširenu politiku “druge prilike” koja bi omogućila

bankrotiranim - ali poštenim - poduzetnicima novi početak. U bloku lakšeg financiranja kampanja traži jednostavniji i lakši pristup instrumentima EU-a za malo i srednje poduzetništvo s ciljem da se do 10 posto

Pravila ne smiju preferirati javne tvrtke, a svima bi bilo lakše uz nešto manje birokratske procedure, više transparentnosti i jednostavnosti sredstava razvojnih fondova EU-a rezervira za njega te da se preferira inovatorstvo u radu i da svi programi sadrže jednostavna, razumljiva i zajednička pravila. Svaka revizija uredbi financijskog tržišta trebala bi potaknuti male i srednje tvrtke na pronalaženje sredstava na tržištima kapitala. Liberali požuruju države članice EU-a da Direktivu o zakašnjelim plaćanjima što prije transponiraju u domaće zakonodavstvo čime bi se osigurala dodatna likvidnost tvrtkama.

Olakšan pristup javnim natječajima Lakši pristup tržištu treći je stup iz Manifesta. Liberali su veliki zagovornici zajedničke ili makar visoko usklađene porezne politike, pojednostavljenih pravila i uklanjanja prepreka u poslovanju preko državne granice.

Stoga zahtijevaju i stvaranje transparentnog i nediskriminirajućeg regulatornog okvira u EU-u za javne nabave kako bi male i srednje tvrtke dobile olakšan pristup javnim natječajima. Pravila ne smiju preferirati javne tvrtke, a svima bi bilo lakše uz nešto manje birokratske procedure, više transparentnosti i jednostavnosti. U ovom je bloku najizrazitiji stav liberala o potrebi većeg objedinjavanja unutarnjeg tržišta EU-a i daljnjeg uklanjanja trgovinskih i zakonskih barijera. Interesantna je sugestija ona o statutu za europske privatne tvrtke kao alternativi statutima nacionalnih kompanija. Od EU-a se očekuje bolja potpora pristupu svih tvrtki iz Unije na tržišta u trećim zemljama s naglaskom na zaštiti intelektualnog vlasništva, javnim nabavama i standardizaciji. Rješenje su kontaktne točke za male i srednje tvrtke kako bi odatle izašle na međunarodno tržište. Liberali su se startom kampanje aktivno uključili u široku raspravu u EU-u o tome kako potaknuti malo i srednje poduzetništvo. Nakon što su pokrpane banke i neke države i time sačuvana financijska stabilnost EU-a, a pogotovo eurozone, vrijeme je za snažniju pomoć tvrtkama. Pri tome će dobar dio posla odraditi najobičnije pobošljavanje i pojednostavljenje važećih propisa – uostalom, borba s birokratskim barijerama već je dala obećavajuće rezultate tvrtkama širom Unije uštedjevši doslovno milijarde eura.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu Građevinski radovi Società metropolitana acque Torino SpA, Torino, Italija, traži izvođača radova na akvaduktu. Natječaj je otvoren do 10. travnja, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na Società metropolitana acque Torino SpA, corso XI Febbraio n.

14, 10152 Torino, Italy, appalti@smatorino.postecert.it. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Usluge u građevinarstvu Ministère d’État de Monaco, Monaco, traži nabavu arhitektonskih, strukturalnih, inženjerskih i nadzornih usluga. Natječaj je otvoren do 15. svibnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Ministère d’État de Monaco, direction de la prospective, de l’urbanisme et de la mobilité, 23 av. Albert II - BP 609, Principauté-de-Monaco Contact point(s): direction de la prospective, de l’urbanisme et de la mobilité, For the attention of: Manzone Jean-Michel 98013 Monaco, Monaco, prospective@ gouv.mc. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Inženjerski dizajn Statens vegvesen Region øst Postboks, Lillehammer, Norveška, traži nabavu okvirnog sporazuma o inženjersko-dizajnerskim uslugama u Oslu i Akershusu. Natječaj je otvoren do 20. travnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Statens vegvesen Region øst Postboks 1010 Contact point(s): Ressursavdelingen, For the attention of: Birgitte Rodum, 2605 Lillehammer, Norway, birgitte.rodum@vegvesen.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Prirodni plin Castlereagh Borough Council Civic Centre, Belfast, UK, traži nabavu prirodnog plina. Natječaj je otvoren do 26. travnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Castlereagh Borough Council Civic Centre, 1 Bradford Court, Upper Galwally, Castlereagh For the attention of: Mark Pearson, BT8 6RB Belfast, United Kingdom, markpearson@ castlereagh.gov.uk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Specijalni brodovi Archi Limenon Kyproy Tach, Leykosia, Cipar, traži nabavu specijalnih brodova.

Natječaj je otvoren do 20. travnja, a pri-

jave na grčkom ili engleskom jeziku predaju se na Archi Limenon Kyproy Tach.

Thyr. 22007, Kypros Contact point(s): Genikos Dieythyntis, For the attention of: Giannakis Kokkinos 1516, Leykosia, Cyprus. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Medicinska oprema i materijal Health care institution Grodno Regional Clinical Hospital, Grodno, Bjelorusija, traži nabavu medicinske opreme za imunološki i dijagnostički odjel bolnice, kao i nabavu potrošnog materijala. Prijave za natječaj predaju se na ruskom, engleskom ili bjeloruskom jeziku do 29. travnja, na adresu Health care institution Grodno Regional Clinical Hospital, Bulvar Leninskogo Komsomola 52, For the attention of: Vasilenka Ihar, 230017 Grodno, Belarus, regclinic@mail.grodno.by. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Savjetodavne usluge State Road Administration, Chisinau, Moldavija, traži savjetodavne usluge u projektu razvoja cestovnog prometa koji je financiran iz EBRD-a, EU-a i EIBa. Natječaj je otvoren do 16. travnja, a prijave se predaju na State Road Admi-

nistration, Attention: Mr. Gheorghe Curmei, Head of Investment Department, Bucuriei str. 12A, MD 2004, Chisinau, Republic of Moldova, gheorghe.curmei@ asd.md. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Rušenje Stadtwerke München GmbH, München, Njemačka, traži izvođača radova na rušenju objekta. Natječaj je otvoren do 26. travnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Stadtwerke München GmbH Emmy-Noether-Straße 2 For the attention of: Herrn Bruckner 80287 München Germany. Više podataka o nadmetanju na www.swm.de/privatkunden/unternehmen/logistik/einkauf.html.

Usluge u građevinarstvu Plinovodi, Ljubljana, Slovenija, traži arhitektonske, konstrukcijske, inženjerske i nadzorne usluge. Natječaj je otvoren do 17. travnja, a prijave na slovenskom jeziku predaju se na Plinovodi d.o.o. Cesta Ljubljanske brigade 11B, Contact point Služba za inženiring For the attention of: Rok Vozel SI-1000 Ljubljana, Slovenia, rok.vozel@plinovodi.si. VIše podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.

Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Ekološke tehnologije (20120315018) Njemačka tvrtka za potporu ekoloških tehnologija nudi isporuku tehnologija za postrojenja, inženjerske usluge, usluge daljnjeg obrazovanja, istraživanje i razvoj (R&D) zajedničkih projekata, a također se nudi i kao podugovaratelj. Traži predstavnike (npr. agente) i pružatelje podugovarateljskih usluga na lokalnim tržištima.

Dječji proizvodi (20120309046) Tvrtka iz Velike Britanije specijalizirana za projektiranje, proizvodnju i distribuciju dječjih proizvoda, uključujući sigurnosne i visoke stolce, traži distributere. Tvrtka je također spremna razmotriti uzajamne distribucijske usluge u Velikoj Britaniji za odgovarajuće proizvode koji nadopunjuju njihovu proizvodnju.

Nadjev za smrznutu hranu (20120301033) Danski proizvođač feferona i salame za industrijsko tržište traži proizvođače smrznutih pizza na području Istočne i Južne Europe. Tvrtka želi ponuditi svoje proizvode kao nadjev za pizze te time nudi usluge dobavljača.

Ekološka postrojenja za pročišćivanje otpadnih voda (20120302033) Poljska tvrtka osnovana 1993. godine vodeći je proizvođač ekoloških postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, traži distributere na području građevinske industrije, te u sektoru vodnog gospodarstva. Tvrtka ima moderan tehnološki park s dvije moderne proizvodne linije.

Sustavi električnog grijanja i hlađenja (20120227066) Francuska tvrtka specijalizirana za proizvodnju sustava električnog grijanja i hlađenja za industrijsku primjenu traži zastupnike ili distributere u Sjevernoj i Istočnoj Europi, Sjevernoj Africi, Južnoj Americi i Japanu.

Kupaonski namještaj (20120229030) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju kupaonskog namještaja traži partnere za distribuciju. Tvrtka želi pro-

širiti svoj volumen prodaje u zemljama Istočne Europe.

Sladoled i slastice (20120228031) Grčka tvrtka za proizvodnju i distribuciju visokokvalitetnog sladoleda različitih okusa, konditorskih proizvoda i drugih zamrznutih deserata traži partnere za komercijalne ugovore (zastupnike i distributere). Također je zainteresirana za zajedničko ulaganje i tvrtke koje nude logističke usluge.

Proizvodi od kože (20120227041) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju proizvoda od kože kao što su torbe, aktovke, novčanici i remenje traži partnere za distribuciju proizvoda.

Tvrtka je jedan od glavnih proizvođača kože u regiji i nastoji proširiti volumen prodaje u drugim zemljama.

Konditorski proizvodi (20120223039) Talijanska tvrtka, smještena na Siciliji, specijalizirana za proizvodnju konditorskih proizvoda koji se izrađuju isključivo od prirodnih sastojaka (brašno, med, maslac, jaja, čista čokolada) s dodatkom domaćih badema, pistacija, naranči i limuna, proizvedenih na otoku, traži trgovačke posrednike.

Marketing i internet oglašavanje (20120223013) Poljska tvrtka specijalizirana za marketing, internet oglašavanje, izradu web stranica i suvremenih tehnologija nudi trgovačko-posredničke usluge. Tvrtka također nudi podugovarateljske aktivnosti.

Metalni građevinski materijal (20120222017) Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i montažu metalnog građevinskog materijala i podizanje kompozitnih aluminijskih ploča traži trgovačke posrednike i nudi podugovarateljske aktivnosti.

Softver (20120217021) Mađarska tvrtka specijalizirana za razvoj softvera traži distributere kako bi zastupali njihove online usluge. Tvrtka je također zainteresirana za zajedničko ulaganje i franšizno partnerstvo.

www.een.hr

26. ožujka 2012.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode.

Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cfm.

Set alata Driver Tool Kit Socket 1/4” & 3/8, brend Gadget tools, oznaka 330517, barkod: 3 800123 110078. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer čekić nije dobro napravljen pa mu glava otpada s drške. (slika 1) Električna friteza, brend Carrefour Home, model CDF12-11, barkod 3608143374490. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer se može pregrijati i izazvati opekline i požar. Proizvod nije

1

5

2

6

u skladu s Direktivom o niskom naponu. (slika 2) Noćna lampa, brend All Star, model 9985, barkod 3527160099851. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer je kućište lako lomljivo i kada se slomi, dijelovi pod naponom se lako mogu dodirnuti.

Proizvod nije u skladu s Direktivom o niskom naponu i standardom EN 60598. (slika 3)

3

7

6 7

Lekkerland. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer sitni dijelovi s njega lako otpadaju i mogu se inhalirati ili progutati. Proizvod nije u skladu s Direktivom o igračkama i standardom EN 71-1. (slika 5)

4

Gumene dječje cipele Red Apple. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer sadrži zabranjene ftalate. (slika 6)

8

Putno sušilo za kosu Travel Set, brend Scarlett, model SC-073, barkod 5 050370 007388. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se prozirni plastični dijelovi mogu skinuti bez upotrebe bilo kakvog alata pa se dijelovi pod naponom mogu lako doseći. Proizvod nije u skladu s Direktivom o niskom naponu i standardom EN 60335. (slika 7)

Rukavice Arbeitshandschuhe, brend HM Müllner, model AH-105SL, barkod 9 002488 089110. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer koža od kojeg je napravljen sadrži krom koji može izazvati alergijske reakcije. Proizvod nije u skladu s Direktivom o osobnoj zaštitnoj opremi i standardom EN 420. (slika 4) Hello Kitty, mekana igračka veličine oko jedan metar (vjerojatno kopija), brend

Motocikli Kawasaki ZX600R9/A/B/C, ZX1000E8/9 i ZX1000FA/B, serijskih brojeva od JKAZX600RRA000022 do JKAZX600RRA033748, od JKAZXT00EEA000006 do JKAZXT-00EEA025541 i od JKAZXT00FFA000004 do JKAZXT00FFA003284. Pod određenim uvjetima alternator može nedovoljno napuniti akumulator što može izazvati zaustavljanje rada motora i nesreću. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama

Upite o ovim ponudama i potražnjama možete uputiti na een@bicro.hr.

Kontrola oksidacije lipida kako bi se osigurala stabilnost proizvoda (Ref: 11 0213 BE 3M6E) · Multinacionalna kompanija aktivna u sektoru robe široke potrošnje traži tehnička sredstva za upravljanje oksidacijom lipida u ekstrudiranoj matrici proizvoda koja sadrži protein, mast (osam do 35 posto po težini) i ugljikohidrate sa svrhom osiguravanja stabilnosti proizvoda.

Reološki modifikatori za niskobudžetni strukturirani površinski body wash (Ref: 11 BE 0213 3M7P) · Multinacionalna kompanija aktivna u sektoru potrošačke robe traži razvijen niskobudžetni strukturirani površinski body wash koji donosi trajne koristi na koži na površinskoj razini (10 posto ili manje), ima dobre faze stabilnosti, održava estetiku tijekom

upotrebe uključujući i izgled proizvoda, sapunanje, ispiranje i osjećaj nakon upotrebe. Kompanija će prihvatiti postojeće tehnologije, ali je otvorena i za rješenja koja trebaju ograničeni rad na razvoju.

Filteri otporni na visoke temperature (Ref: 12 IT 56Z7 3O21) · Talijanska tvrtka, lider u poslu s pećima, traži tehnologiju za razvoj filtera koji mogu raditi na visokim temperaturama (>500°C) kako bi se smanjila emisija čestica koje nastaju od izgaranja drva. Tvrtka je zainteresirana za istraživanja novih alata, materijala i metoda bez specifičnih sklonosti prema određenoj tehnologiji. Tražena tehnologija može biti u laboratorijskoj fazi ili potpuno razvijena.

Vodena pumpa za DC tekuće čišćenje, kompatibilna s čistom vodom (Ref: 12 FR 33j7 3NWA) · Francuski MSP traži visokotlačnu vodenu pumpu

u skladu sa sljedećim specifikacijama: maksimalni pritisak 120 bara, minimalni protok 8L/min (na 100 bara), bez bypassa. Uređaj mora biti optimalan u potrošnji energije, kompatibilnost s čistom energijom je plus. Cilj je koristiti tu pumpu na 12V čistaču instaliranom na električnom vozilu.

Automatski sustav čišćenja začepljenja u procesu sijanja paprike (Ref: 11 ES 23C6 3NSD) · Tvrtka koja traži ovu tehnologiju smještena je na jugoistoku Španjolske, u regiji s dugom tradicijom u sektoru proizvodnje paprike.

Posvećena je proizvodnji začina, uglavnom paprike i šafrana. Traže sustav za sijanje paprike koji bi prevladao postojeći problem začepljenja koje nastaje pri sijanju paprike zbog masnoće tog proizvoda. Očekuju kontakt s tvrtkom kako bi postigli komercijalni ugovor s tehničkom pomoći.

Rješenja praćenja i upozorenja u prevenciji poplave (Ref: 11 FR 35K8 3M37) · Francuska tvrtka specijalizirana za praćenje hidroloških pojava razvila je specifične aplikacije za praćenje prirodnih i industrijskih rizika poplava. Tvrtka je sada u potrazi za partnerima koji mogu predložiti inovativna rješenja za usluge i tehnologije u lancu praćenja vode. Traži se tehnička suradnja i komercijalni ugovor kako bi se integrirala njihova rješenja u srednje i velike projekte.

U potrazi za novim tehnologijama isporuke kože i metodama za procjenu (Ref: 11 0213 BE 3LJP) · Multinacionalna tvrtka sa sjedištem u Bruxellesu i aktivnostima s robom široke potrošnje traži nove tehnologije isporuke kože i metode za procjenu. Tvrtka želi identificirati ta rješenja da bi ih primijenila na nove proizvode za njegu kože i kose. Otvorena je za različite oblike suradnje.

enterprise europe

26. ožujka 2012.

BioMed Israel 2012

Od 21. do 23. svibnja u Tel Avivu, u Izraelu, održava se BioMed Israel 2012. Prošlogodišnja konferencija privukla je više od 6000 poslovnih ljudi, inženjera i znanstvenika od kojih je više od 1000 bilo iz 42 države svijeta. Na konferenciji je održano više od 3500 sastanaka. Očekuje se kako će i ove godine biti postignute slične brojke.

Na konferenciji se mogu susresti vodeći pojedinci u biomedicini, zdravstvenim sustavima i zdravstvenoj znanosti iz Izraela i drugih zemalja svijeta. Ujedno je moguće saznati i što je novo u tim sektorima te istražiti poslovne mogućnosti i uspostaviti nove kontakte.

Sudionici susreta dobivaju pristup vodećim tvrtkama i tehnologijama u sektoru, uz podršku Europske poduzetničke mreže u organiziranju relevantnih poslovnih susreta. Plaćena participacija uključuje sudjelovanje

8

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a na svim zasjedanjima, ulaz na izložbu, tiskane materijale, besplatno osvježenje u pauzama, ručkove prema kategorijama, poslovne susrete i pozivnicu za otvaranje. Registrirati se možete na http://www2.kenes.com/ biomed/register/Pages/Conference_ Registration.aspx.

Program susreta se nalazi na http:// www2.kenes.com/biomed/conference/ Pages/Detailed_Program.aspx.

Za ostale informacije i EEN podršku potrebno je kontaktirati Liron Eldar, liron@matimop.org.il.

27. ožujka - Nacionalna klasterska konferencija i poslovni razgovori, Pečuh, Mađarska 27.-29. ožujka - Prva međunarodna konferencija Unapređivanje zaštite okoliša u poslovanju kroz Europsku poduzetničku mrežu, Osijek 3.-4. svibnja - YAPI -TURKEYBUILD 2012, Poslovni susreti, Istanbul, Turska 21.-23. svibnja - BioMed Israel, Tel Aviv, Izrael

Interino BizPlan contest Zbog poticanja nastanka novih, inovativnih start-up poduzeća u Varaždinskoj županiji i kao doprinos razvoju na znanju utemeljenih poduzeća i njihova povezivanja u prekograničnom području Hrvatske i Slovenije, Tehnološki park Varaždin provodi natjecanje za najbolji poslovni plan – Interino BizPlan Contest.

Sudionici natječaja mogu potvrditi inovativnost svoje poslovne ideje, utvrditi njen tržišni potencijal, osvojiti novčane i druge vrijedne nagrade, pohađati besplatne radionice kao i savjetovanja

o pisanju poslovnog plana te steći dodatna znanja s područja poduzetništva.

Prilika je to za predstavljanje potencijalnim ulagačima, širenje mreže poslovnih kontakata te promociju sebe i svoje tvrtke široj javnosti.

Natjecanje je namijenjeno studentima, akademskom osoblju, istraživačima, potencijalnim poduzetnicima i kreativcima te postojećim poduzećima do tri godine starosti koja nude mogućnost investiranja u nove poslovne ideje. Nema ograničenja na sektorsko područje, dakle prihvatljive su ideje iz svih gospodarskih grana. Izbor najboljeg poslovnog plana provodit će se u dva di-

jela. Potencijalni sudionici prvo predaju prijave poslovnih ideja na temelju kojih će stručna komisija odabrati 10 sudionika koji će se plasirati u drugi dio. Nakon toga odabire se 10 finalista kojima se omogućuje sudjelovanje na stručnim radionicama za izradu poslovnog plana u trajanju od 40 sati, te im se daje dovoljno vremena za dovršenje poslovnog plana. Točni datumi pojedinih faza natjecanja objavit će se na internetskoj stranici Tehnološkog parka Varaždin (www.tp-vz.hr).

Ovo natjecanje provodi se u sklopu projekta Interino, financiranog iz Operativnog programa IPA Slovenija-Hrvatska 2007.-2013. Tijekom projekta pro-

Balkon u sklopu FP7 IC U sklopu FP7 ICT – Cooperation programa, Hrvatski institut za tehnologiju HIT je aktivni partner u projektu Balkon. Riječ je o CSA projektu koji je namijenjen povezivanju zemalja zapadnog Balkana (WBC) i EU-a u području monitoringa i kontrole sustava s fokusom na tri područja: ICT, energetiku i transport. Projekt je započeo 1. rujna, traje dvije godine, a vrijednost projekta je 467.000 eura. Projek-

tni koordinator je grčka agencija Q-Plan N.G., a partneri su HIT, ETF Beograd, ETF Sarajevo, EECi Francuska, INNO Francuska te Ministarstvo znanosti Crne Gore.

HIT je voditelj radnog paketa vezanog za projektni profil, komunikaciju i diseminaciju informacija. Glavne aktivnosti projekta su prikupiti profile istraživačkih timova iz akademske i industrijske zajednice, te osnovati radnu skupinu sastavljenu od eksperata iz WBC-a i EU-a

koji će ukazati na potencijal i prepreke s kojima se suočavaju istraživači u WBC-u u području monitoring&control sustava. Ovim paketom želi se pridonijeti radu skupine u izradi i/ili ažuriranju dokumenata, strateških odrednica i akcijskih planova u području sustava monitoringa i kontrole u Hrvatskoj te ostalim zemljama zapadnog Balkana. Projektne aktivnosti i detalji projekta mogu se naći na www.balcon-project.eu.

vodit će se natjecanja u osam regija, a finalisti će sudjelovati u prekograničnom natjecanju. Projektom se želi osposobiti 80 potencijalnih mladih poduzetnika za pokretanje, rast i razvoj njihovih poduzeća, te se očekuje 80 poslovnih planova i osnivanje dvadesetak poduzeća. Projekt predviđa i razvoj online kataloga u kojem će biti predstavljen veći broj istraživačkih institucija iz prekograničnog područja, te povezivanje sektora malih i srednjih poduzeća s inovacijama i istraživanjima kao i uspostavljanje suradnje na području prijenosa tehnologije i znanja. Tijekom projekta osnovat će se i međunarodna e-učionica na temu inovacija.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3720, 26. ožujka 2012.

( do 10.000 l rakije godišnji optimum proizvodnje

UPRIV – UDRUGA PROIZVOĐAČA RAKIJE IZ VOĆA, KNEŽEVI VINOGRADI

( više od 130 košnica danas ima vlasnik trgovine Led i med

LED I MED, ZAGREB

Vrhunska rakija u Kneževoj kušaonici U cilju brendiranja oko svojih su proizvoda razvili priču i napravili poveznicu s hrvatskom poviješću, pa rakije nose nazive hrvatskih kraljeva i knezova

Med i hokej savršeno se nadopunjuju Zimi, dok pčele u prirodi miruju, bivši se reprezentativac Zdenko Crnković više posveti hokeju, a ljeti, kad hokej stane, vraća se u prirodu svojim košnicama

K

ada se prije pet godina nekolicina baranjskih voćara počela suočavati s problemom prodaje svoga kvalitetnog voća, krenuli su s proizvodnjom rakija.

“Procijenili smo kako na tržištu nema dovoljno kvalitetne voćne rakije, posebice ne one koja se proizvodi tradicionalno u prepoznatljivim kazanima. Prisjetili smo se stare prokušane recepture i počeli je primjenjivati uz nadzor stručnjaka s osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, a rezultati naše proizvodnje i brojna priznanja potvrđuju da smo u tome prilično uspješni”, kaže Davorin Škoflek, predsjednik Udruge proizvođača rakije iz voća (UPRIV), koja okuplja dvadesetak članova, proizvođača voća s područja Općine Kneževi Vinogradi.

Iako je, kada se govori o rakijama, prva pomisao šljivovica, članovi udruge primat su dali rakiji od marelice, a proizvode i rakije od kruške, dunje, jabuke i šljive te lozu.

Optimum planirane proizvodnje je do 10.000 lita-

ra rakije godišnje. Riječ je o, kako kažu, ekskluzivnijoj rakiji pakiranoj u bocama od 0,7, 0,5 i 0,2 litre, te u tzv. suvenirsko pakiranje.

U cilju brendiranja oko svojih su proizvoda razvili priču i napravili poveznicu s hrvatskom poviješću pa rakije nose nazive hrvatskih kraljeva i knezova Tomislava, Branimira, Ljudevita i Domagoja. U dizajniranju su korišteni elementi pletera i glagoljice.

Ekskluzivan proizvod, ali i cijena U skladu s ekskluzivnosti proizvoda, ekskluzivna je i cijena, te prodor na tržište nije lak. “Rakija Kneževa zastupljena je u kvalitetnijim hotelima i restoranima diljem Hrvatske. Međutim, objekt koji polako privodimo namjeni – Kneževa kušaonica – rađen je upravo u cilju da se pokuša ostvariti prodaja na kućnom pragu, što je i najkvalitetnije i najisplativije za nas proizvođače jer bez marže i posrednika možemo prodavati svoj proizvod. Rakija Kneževa će se uskoro moći kupiti i putem web shopa.

Na klasičnu maloprodaju

ne računamo jer nemamo količine koje zadovoljavaju kriterije trgovačkih lanaca, a cijena ‘ulaznice’ na police trgovačkih lanaca za nas je previsoka”, objašnjava Škoflek.

Priča o Rakiji Kneževoj zaokružena je neobičnim arhitektonskim rješenjem zgrade destilerije i Kneževe kušaonice izgrađene nadomak Kneževih

Članovi udruge primat su dali rakiji od marelice, a proizvode i rakije od kruške, dunje, jabuke i šljive te lozu Vinograda. Naime, osmerokutna kula od opeke koja zajedno s pripadajućim “zaštitnim” zidom i okovanim drvenim vratima i prozorima kao da potječe iz 12. ili 13. stoljeća. U istom je stilu i unutrašnjost kule koja je zapravo kušaonica kojom dominira veliki okrugli drveni stol za kojim od travnja neće sjediti hrvatski knezovi ili vitezovi kralja Artura, nego – ljubitelji vrhunske rakije. (S.S.)

O

tkad se hokej vratio u Zagreb, a Medveščak vratio slavu s kraja osamdesetih i početka devedesetih godina prošlog stoljeća, najsretniji su vjerojatno bivši hokejaši te zlatne generacije. Među njima je i Zdenko Crnković, nekadašnji prvi golman momčadi i seniorski reprezentativac Jugoslavije. Iz hokeja nikada zapravo nije ni otišao, nego je po završetku golmanske karijere počeo trenirati djecu, a s vremenom je otvorio i trgovinu opreme za hokej nazvavši je Led i med. “U radu s djecom primijetio sam da ne postoji adekvatna prodavaonica opreme. Kroz treninge sam djecu animirao, a onda bi oni znali odustati zbog toga što nemaju gdje kupiti opremu, jer nisu svi roditelji bili spremni po nju ići u Austriju. Tako sam odlučio otvoriti trgovinu opreme za hokej”, prisjeća se Crnković te napominje kako je u svijetu uobičajeno da trgovine opremom otvaraju bivši igrači. “Običnom trgovcu je teško biti uspješan u tom poslu jer

je spektar opreme jako velik. Zahtjevno je odrediti koja oprema osigurava igrača na ledu, a da nije preskupa. Kako ja iz prakse znam što se događa na ledu i koja oprema najbolje štiti od ozljeda, tu postoji i savjetodavni faktor koji kupci prepoznaju”, naglašava. U Zagrebu ima dvije trgovine, na Šalati i

U Zagrebu ima dvije trgovine, a osim prodaje opreme, bavi se servisiranjem i brušenjem klizaljki Velesajmu, a osim prodaje opreme bavi se servisiranjem i brušenjem klizaljki.

Zvijezde na ledu S tim je počeo zato što nikad nije bio zadovoljan kako mu ih drugi bruse.

Na Olimpijskim igrama u Sarajevu 1984. godine bio je službeni brusač klizaljki, a brusio ih je mnogim poznatim hokejašima, klizačicama i klizačima. Bio je i uz našu najuspješniju klizačicu svih vreme-

na Sandu Dubravčić u trenucima njezinih najvećih uspjeha i nastupa.

Mnogi mu profesionalci i rekreativci tako i danas prepuštaju brigu o svojim klizaljkama. A brine se Zdenko Crnković i za njihovo zdravlje. Još od djetinjstva su mu uz hokej velika ljubav bile pčele odnosno pravljenje meda. Kada je okončao svoju sportsku karijeru, odlučio se tom hobiju malo više posvetiti, pa danas ima više od 130 košnica. “Med većinom prodajem među prijateljima i na preporuku. Njegujem prodaju na kućnom pragu i mislim da je povjerenje između kupca i proizvođača jako bitno, posebno u ovo vrijeme kada ima svakakvih proizvoda. Moja kvaliteta je neupitna, tako da problema s prodajom nema”, kaže Crnković.

Bivši hokejaš objašnjava kako mu se te dvije ljubavi, koje je spojio u tvrtku Led i med, savršeno nadopunjuju. Zimi, dok pčele u prirodi miruju više se posveti hokeju, a ljeti, kada hokej stane, vraća se u prirodu svojim košnicama.

(A.Š.)

14 HRVATSKA & REGIJA

( 500 mil €

Privredni vjesnik pokrovitelj SBF-a

novi Sarajevo Business Forum Privredni vjesnik ponovno će, treći put zaredom, biti medijski pokrovitelj SBF-a, Sarajevo Business Foruma, koji će se održati od 16. do 18. svibnja. Priopćili su to na promociji SBF-a u Sarajevu predsjedavajući predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, zamjenik premijera Turske Ali Babacan i direktor Bosna Bank Internationala i SBF-a Amer Bukvić.

Prema riječima promotora, sarajevski međunarodni skup privrednika već je stekao visoku reputaciju i prerasta u sve brojnije susrete poslovnih ljudi Jugoistočne Europe i ostatka svijeta. Interes i za ovogodišnji forum je velik. Ali Babacan je najavio da će turska delegacija od dvadesetak gospodarstvenika i bankara biti u Sarajevu sredinom svibnja. Turke najviše zanimaju ulaganja u području tekstilne industrije, poljoprivrede, proizvodnje hrane, turizma i energetike, a bankare kreditiranje izgradnje autoce-

sta. Direktor Bukvić izrazio je zadovoljstvo sve većim zanimanjem gospodarstva u regiji i podrškom regionalnih vlasti poslovnoj suradnji. Nakon što je na prošlom SBF‑u nekoliko građevinskih kompanija iz BiH dobilo vrijedne poslove na Bliskom istoku, primjerice Širbegović Group i Euroasfalt, ovog proljeća povećano zanimanje za SBF pokazale su vlasti i gospodarstvenici Slovenije, posebno za zajedničke istupe kompanija regije na trećim, istočnim tržištima.

Na prvom SBF-u bilo je ponuđeno na financiranje 157 projekata u vrijednosti 12,5 milijardi eura, a na lanjskom 153 projekta vrijedna 14,7 milijardi eura. (Z.L.)

*vijesti BiH: BDP porastao za 1,8 posto

Kako je priopćila Centralna banka BiH, u prošloj godini BDP je imao rast od 1,8 posto, a vanjski dug iznosio je 25,7 posto BDP-a i prema tom podatku BiH se svrstala među umjereno zadužene zemlje. Izravna strana ulaganja iznosila su 235 milijuna eura, a devizne rezerve Centralne banke BiH 3,2 milijarde eura.

Inflacija u 2011. godini iznosila je 3,1 posto. Trgovinski deficit od 7,3 milijarde maraka bio je za 12 posto veći nego u istom razdoblju 2010. godine.

Najveći deficit od 1,5 milijardi maraka ostvaren je u trgovanju s Rusijom,

uglavnom zbog uvoza prirodnog plina i sirove nafte za potrebe Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, te s Hrvatskom od nešto više od milijardu KM uglavnom na uvozu hrane.

Prva solarna elektrana U Kalesiji u blizini Tuzle puštena je u rad prva solarna elektrana u BiH. Tvrtka Eko-energija iz Kalesije zakupila je krov sportske dvorane i u projektiranje i montažu solarnih ćelija investirala 800.000 maraka. Solarna elektrana će godišnje proizvoditi struju u vrijednosti 100.000 maraka i prodavati je Elektroprivredi BiH. Povrat investicije planiran je za 10 godina.

Privredni vjesnik Broj 3720, 26. ožujka 2012.

dosegle hrvatske investicije u Srbiji

Od prvog travnja

Prvo predstavništvo privrede Srbije u Zagrebu Zakasnilo se čak 10 godina, jer toliko već postoji predstavništvo Hrvatske gospodarske komore u Beogradu, rekao je Miloš Bugarin Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@pregled.rs

P

rvo predstavništvo srpskog gospodarstva u Zagrebu bit će otvoreno 1. travnja, najavila je prošlog tjedna Privredna komora Srbije (PKS).

Prijedlog Upravnog odbora Komore potvrdila je Skupština PKS-a, a na istoj sjednici za direktora je imenovan gospodarskoj javnosti nepoznati Drenislav Žekić.

Obrazlažući imenovanje Žekića, predsjednik Komore Srbije Miloš Bugarin naveo je da je u pitanju “diplomirani novinar koji ima oba državljanstva”. No, puno važnija za njega je sama činjenica da se otvara taj iznimno važan punkt srpskog gospodarstva u regiji iako je Svjetski dan humora “malo nezgodan datum”.

Bugarin je za Privred-

ni izjavio da se zakasnilo čak 10 godina, jer toliko već postoji predstavništvo Hrvatske gospodarske komore u Beogradu. U Zagrebu će se startati sa zakašnjenjem i skromnije,

U Srbiji se od 2002. godine do danas otvorilo više od 400 hrvatskih tvrtki ali Bugarin očekuje da će se predstavništvo razvijati i povećavati broj zaposlenih kao što je bio slučaj s predstavništvom HGK-a u Beogradu. A ono je dalo značajan doprinos razvoju gospodarske suradnje Hrvatske sa Srbijom, smatra Bugarin navodeći kako je od 2002. do danas u Srbiji otvoreno više od 400 hrvatskih tvrtki i da su hrvatske investicije u Sr-

biji dostigle 500 milijuna eura. Usporedio je to s nazočnošću srpskih tvrtki i investicija u Hrvatskoj ocjenjujući da iznose “jedva 10 posto” onoga što je Hrvatska ostvarila u Srbiji.

“Mnogo smo propustili i zadnji je čas da se pojavimo mnogo organiziranije nego do sada”, kazao je Bugarin. Podsjetio je da je takav zahtjev

stigao od veleposlanstva Srbije u Zagrebu još prije nekoliko godina i da je više puta ponovljen. Svakako se najbolje čuo tijekom nedavnog posjeta hrvatske ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić Beogradu, jer je upravo tada srpski predsjednik Boris Tadić najavio to što će se nevjerojatno brzo (ili ubrzano) i realizirati - već prvog travnja u Zagrebu.

Potrošnja energije u Bosni i Hercegovini

Potrošnju energije rezati za 60 posto Cijene energenata u svijetu stalno rastu i ubuduće će rasti, a Bosna i Hercegovina bi po tvrdnjama domaćih i inozemnih stručnjaka mogla tu potrošnju smanjiti za najmanje 60 posto. Domaćinstva u BiH oko 80 posto od ukupne potrošnje energije koriste samo na grijanje i prema tim podacima zemlja je na najnižoj razini u regiji.

Bolje rezultate u štednji energije ne postiže ni

gospodarstvo. Istina, Bosna je danas jedna od malobrojnih zemalja u regi-

Svoj izvoz električne energije BiH bi uz postojeće kapacitete mogla udvostručiti ji koja izvozi električnu energiju, ali bi se taj izvoz uz postojeće kapacitete mogao udvostručiti kad

bi u zemlji otpočeo proces štednje. S tom namjerom u narednih dva do tri mjeseca zemlja će dobiti moderan europski zakon o energetskoj efikasnosti koji bi trebao značajno smanjiti rasipanje energije i njenu štednju formulirati kao dio nacionalnog razvojnog programa.

Rečeno je to na prvom simpoziju Suvremeni pristupi energetskoj efikasnosti u arhitekturi i građevinarstvu koji je nedavno održan u Saraje-

vu u nazočnosti oko 300 znanstvenika iz Austrije, Njemačke, Češke, Hrvatske, Slovenije, Srbije, BiH i drugih zemalja.

Koliko BiH danas zaostaje u energetskoj učinkovitosti najbolje ilustrira podatak da će primjenom novih propisa i programa u ovom sektoru BiH 2023. godine doći na razinu kakvu su zemlje EU-a imale 2003., što govori i o tome da se zemlja sada svrstava među najnerazvijenije u Europi. (Z.L.)

15

www.privredni.hr Broj 3720, 26. ožujka 2012.

(

gotovo 1

postotni bod pad BDP-a

(

inflacija 2%

sasvim je izvjesna za ovu godinu

UMAR-ove proljetne prognoze zabrinule Sloveniju

I ovo će biti izgubljena godina Slovenija s Grčkom i Latvijom čini “trojku na bolovanju” s najvećim kumuliranim padom BDP-a nakon 2008. godine Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

U

MAR, renomirana institucija za makroekonomske analize i razvoj, nije baš razveselila slovensku javnost uobičajenom proljetnom prognozom gospodarskih kretanja. Boštjan Vasle, direktor analitičke službe čiji nalazi i stajališta visoko kotiraju u Sloveniji, objavio je prošli tjedan da će 2012. biti još jedna izgubljena godina. BDP nastavlja padati gotovo za jedan postotni bod. Sasvim je izvjesna dvopostotna inflacija. Za 0,2 posto bit će realno niže bruto plaće. Recesijski val izbacit će na sprud nezaposlenosti 119.000 ljudi.

Negativni trendovi u euroskupini produbljavaju se, još izrazitije u Sloveniji koja zajedno s Grčkom i Latvijom čini “trojku na bolovanju” s najvećim kumuliranim padom BDP-a nakon 2008. godine.

Znajući da je to previše sipinog crnila, UMAR je prognozu rastegnuo i na sljedeće dvije godine, na-

vodno ipak nešto više relaksirajuće za ukupan razvoj. U 2013. godini, naime, očekuje se 1,2 posto gospodarskog rasta – u 2014. godini 2,2 posto.

Oporavak je moguć, tvrdi UMAR, ali se istog trenutka i ograđuje upozorenjem da budući oporavak još ugrožavaju veliki rizici iz međunarodnog okruženja.

Tri posto BDP-a za kamate Premalo je dodane vrijednosti u dvadesetak milijardi eura ukupnog slovenskog izvoza. UMAR je snizio i prognoze o rastu izvoza. Ukratko, izvoz je jedina sastavnica BDP-a koja raste, na žalost – samo za 1,4 posto! Problem slovenskog izvoza (20,4 milijarde eura u 2011. godini) krije se u cijenama. Prevelika je, naime, diskrepancija između cijena u izvozu i cijena po kojima Slovenija plaća uvozne robe i usluge. Uvozne robe poskupjele su lani 38 posto. Istodobno su cijene po kojima Slovenija prodaje svoje robe inozem-

stvu rasle upola manje (17,6 posto). Premalo je proizvoda s višom dodanom vrijednošću. Dr. Peter Stanovnik nedavno je izračunao da Sloveniji treba triput više istraživača nego što ih ima danas da bi uopće mogla smanjivati zaostajanje za razvijenima u broju visokotehnoloških poduzeća.

S previše doradnih i podizvođačkih poslova, za isti dohodak, treba izvoziti sve više.

Prethodna vlada Boruta Pahora odazvala se na krizne okolnosti mehanizmima povećane potrošnje što je imalo za posljedicu upad u zabrinjavajuće deficite te u neobuzdano za-

Dobri izvozni proizvodi Postoje tvrtke u Sloveniji s dobrim izvoznim proizvodima, ali ih je premalo. Adria Mobil iz Novog Mesta predstavila je na sajmu u Düsseldorfu novi model integriranog autodoma. Poduzeće Boxmar Leather iz Kidričevog razvilo je vodootpornu prirodnu kožu s kojom se već uspjelo nametnuti brodogradnji i avioindustriji. Elektronček iz Mengeša razvio je klasični rulet u obliku lopte. Fotona se probila na brojna tržišta dentalnim laserom. Pipistrel iz Ajdovščine s

titulom tehnološki najboljeg poduzeća prodaje aviograditeljima širom svijeta električne pogonske sustave KITU, zatim putničke avione s četiri sjedala na električni pogon te usluge trodimenzionalnog inženjeringa i konstrukcije aviona. Iskraemeco smatra najvećim razvojnim uspjehom prošle godine novo interoperativno brojilo po specifikaciji IDIS. Krka iz Novog Mesta lani je registrirala 19 novih proizvoda u 44 farmaceutska oblika.

duživanje zbog čega danas susjedna država mora odvajati samo za kamate na javni dug čak tri posto BDP-a. Dakle, potrošačko stimuliranje gospodarskog rasta nije se potvrdilo u praksi. Vlada Janeza Janše, sve da i želi, ne može nastaviti s potrošnom praksom jer za nju jednostavno nema više “goriva”. Gdje se Slovenija može još zadužiti za

Recesijski val izbacit će na sprud nezaposlenosti 119.000 ljudi, predviđa UMAR dvije milijarde eura, što je posljednjih godina bila uobičajena doza dodatnog zaduživanja za život bez reformskih neugodnosti? Janša sada mora ekvilibrirati na žici između dva oprečna koncepta – zapovijedane štednje te novih ulaganja. Od nove vlasti očekuje se istančan sluh za međusobno preplitanje mjera štednje i sa-

moodricanja na jednoj, te ulaganja u razvoj na drugoj strani.

Opće nezadovoljstvo rezovima Grubu razvojnu jednadžbu UMAR je postavio u sljedećim koordinatama: osobna potrošnja snizit će se za 1,2 posto, a državna potrošnja zbog konsolidiranja javnih financija mora reterirati za 3,5 posto. Takva strujanja, dakako, potisnut će naniže i investicije, vjerojatno za 1,5 posto. U tom okviru vlada mora hitno istkati novu mrežu štedljivije potrošnje i racionalnog odziva na krizu. Na prve najave moguće zabrane zaključivanja ugovora o djelu u javnom sektoru podigla se na noge honorarna Slovenija. Visoko školstvo vrisnulo je da se takvim zabranama ukidaju doktorske studije. Kazališta su zavapila da neće ostvariti željeni repertoar. Istodobno, javna televizija najavila je skraćivanje programa. I slovensko proljeće procvjetalo je brojnim kontroverzama.

*vijesti Pivari prinuđeni na dezinvestiranje Nakon što je istekao vijek trajanja konzorcija za zajedničku prodaju natpolovičnog udjela u Mercatoru, nadzornici Pivovarne Laško najavili su samostalnu prodaju svoga udjela u vodećem trgovačkom poduzeću čija je uprava na čelu sa Žigom Debeljakom uspjela osujetiti preuzimačke namjere Agrokora. Ovih dana Pivovarna Laško ima obvezu podmiriti bankama 300 milijuna eura dospjelih obveza. Osim udjela u Mercatoru pivari su objavili prodaju mariborskog dnevnika Večer. Prodat će uskoro i Delo, ali još nisu odlučili kako – u cijelosti ili po dijelovima.

Sive ekonomije “samo” za pet milijardi eura Pretjerane su tvrdnje da u Sloveniji ima sive ekonomije za 10 milijardi eura, smatra Državni zavod za statistiku. Sive ekonomije upola je manje, a njome se bave uglavnom samozaposleni te mala poduzeća s do tri zaposlenika.

Mali samostalni poduzetnici prosječno registriraju 55 posto svojih neto prihoda.

Satelitske cestarine na čekanju Slovenska vlada naredila je DARS-u, državnom autocestnom društvu, da prekine međunarodni natječaj za uvođenje satelitskog sustava naplate cestarina.

Treba, navodno, pričekati donošenje usklađenog rješenja za naplatu cestarina na razini EU-a. Pravi razlog za odgodu bit će ipak u financijama. Uvođenje satelitske cestarine stajalo je Slovačku 800 milijuna eura. Slovenija trenutno nema taj novac, pa na svojim autocestama i brzim cestama zadržava stari sustav – vinjete za automobile, a gotovinska i negotovinska plaćanja te tablice ABC za kamione.

16 STIL *vijesti Hrvatska zanimljiva Amerikancima Više od trećine anketiranih američkih putničkih agencija svrstalo je Hrvatsku među najzanimljivija i najpoželjnija europska odredišta, rezultati su istraživanja američke kompanije Travel Leaders Franchise Group. U istraživanju je sudjelovalo 640 američkih putničkih agenata.

Amerikancima je vodeće turističko odredište u Aziji Vijetnam, a u Južnoj i Središnjoj Americi Brazil.

Povećan dolazak turista za uskrsne blagdane

Prodaja aranžmana receptivnih turističkih agencija, članova Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), za predstojeće uskrsne blagdane u Hrvatskoj bilježi porast od 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, navodi se u istraživanju UHPA-e. U domaćim turističkim agencijama ističu kako se za Uskrs najviše dolazaka očekuje s tržišta Austrije, Italije, Njemačke, Mađarske i Španjolske.

Kada je u pitanju izbor domaćih destinacija, Jadran je u odnosu na ostale dijelove Hrvatske najtraženiji.

Feravino trijumfiralo na splitskom GAST-u Prošlogodišnji šampion međunarodnog gastronomskog sajma GAST u Splitu, tvrtka Feravino iz Feričanaca, ove je godine na GAST-u ponovno dobila najviše medalja za svoja vina od svih domaćih proizvođača u konkurenciji. Feravino se s ukupno pet zlatnih, dvije srebrne i jednom brončanom medaljom našlo na samom vrhu kvalitete u regiji. Njihov Zweigelt Miraz najbolje je ocijenjeno domaće vino u kategoriji crvenih mirnih vina.

Privredni vjesnik Broj 3720, 26. ožujka 2012.

( 200 mil €

( 95.000 m

2

ukupna investicija u Fantasyland

površina sportskog parka

Regionalni lider kontinentalnog turizma

Fantasyland uskoro u Samoboru Kompleks se prostire na 300.000 četvornih metara površine, neposredno uz najvitalniju gradsku prometnicu. Izgradit će se vodeni, zabavni i sportsko-rekreativni parkovi te hotelski resort Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

F

antasyland bit će mjesto okupljanja za sve željne zabave, veselja, sportskih aktivnosti, rekreacije i odmora. Upravo će se takav kompleks početi graditi na području nekadašnjih bazena Šmidhen u Samoboru, a raznoliki sadržaji Fantasylanda posjetiteljima će uz zabavu i odmor nuditi i mogućnost poslovnih susreta. Projekt obuhvaća izgradnju vodenog, zabavnog i sportskorekreativnog parka te hotelskog kompleksa s dva hotela. Ukupna investicija, kroz sve faze izgradnje, teška je 200 milijuna eura.

U prvoj fazi izgradit će se vodeni park, a izgradnja njegova vanjskog dijela trajat će godinu dana. Radovi bi trebali početi u lipnju ove godine. U sklopu vodenog parka izgradit će se i unutarnji dio s bazenskim kompleksom te vodenim atrakcijama.

“Fantasyland će postati regionalni lider kontinentalnog turizma i jedinstveno turističko odredište. Cijeli kompleks nalazi se na 300.000 četvornih metara površine,

Obnovljiva energija dobivat će se na samom mjestu - iz postojećeg geotermalnog vrela neposredno uz najvitalniju gradsku samoborsku prometnicu. Tržišni zahvat tog projekta usmjeren je na zagrebačku regiju, ali i cijelu Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu te Srbiju”, rekao je Artur Gedike, glavni izvršni direktor projekta Fantasyland. Dodao je kako trenutačno u regiji ne postoji odredište takvog oblika turizma. Kako bi se privukli gosti iz drugih zemalja, dodatno će se poraditi na suradnji s turi-

stičkim agencijama i to na tržištima Njemačke, Austrije i Rusije.

Pripreme vrhunskih sportaša Projekt je prije svega usmjeren na obitelj, ali i sportaše, a unutar tog segmenta i na vrhunske momčadi te individualne sportaše kojima će se ponuditi destinacija za vrhunske i kvalitetne pripreme uoči natjecanja.

Stoga će se tamo uz zabavni park na 95.000 če-

tvornih metara površine izgraditi i sportski park s raznim sadržajima za sportaše, ali i rekreativce.

Treba istaknuti kako se u pripremi projekta Fantasyland vodilo računa i o energetskoj učinkovitosti.

Naime, u samom kompleksu nalazi se geotermalni izvor koji će sa svojom temperaturom od 30 stupnjeva Celzija te kapacitetom vrela služiti kao izvor obnovljive energije.

U središnjoj zgradi tog kompleksa, među

ostalim, nalazit će se wel­ lness centar, poliklinika, plesna škola i suvenirnica.

Koncept wellnessa temelji se na tradiciji i kulturi raznih civilizacija, a sastojat će se od niza sauna, parnih kupelji, whirpoola te drugih prostora za opuštanje i odmor. Hotelski kompleks nathodnikom će se povezati s vodenim parkom čime će hoteli poprimiti obilježje resorta.

U sklopu tog kompleksa nalazit će se i kongresni centar.

za radove već nagrađene na nacionalnim ADC natječajima u dizajnu, oglašavanju i tržišnom komuniciranju u četiri glavne kategorije - TV/film, tiskani mediji, web inovativna upotreba medija i dizajn. Na zagrebačkoj izložbi predstavljeni su i radovi članica te udruge koji su osvojili zlatnu medalju na nacionalnim ADC festivalima. Između više od 900 radova iz 25 europskih zemalja dodijeljen je jedan Grand Prix za koncertnu direkci-

ju u Dortmundu, 32 zlatne medalje te 168 nominacija. Među nagrađenima se nalaze i tri hrvatska rada.

“Kreativci koriste znanja koja stavljaju u svoj svijet prihvatljive imaginacije.

U spomenutim radovima vidljivi su standardi vizualnog izražavanja, ali i specifične europske kulturološke osnove. Kreativnost koju ADC*E i ADCC svesrdno potiču jedan je od preduvjeta za izlaz iz gospodarske krize”, rekao je Ivica Vidović, predsjednik ADCC-a. (S.P.)

U potrazi za WOW efektom

Najbolje od najboljeg U organizaciji Centra za dizajn Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog kluba kreativaca (Art Directors Club Croatia - ADCC), člana Art Directors Club Europe ADC*E, proteklog je tjedna u Centru za dizajn otvorena izložba radova ADC*E Awards 2011. - Najbolje od najboljeg u europskom dizajnu i oglašavanju pod sloganom U potrazi za WOW efektom. Art Directors Club of Europe neprofitna je organizacija

Ivica Vidović, predsjednik ADCC-a

europskih klubova kreativaca koja djeluje u 22 zemlje, a osnovana je 1990. godine s ciljem promoviranja izvrsnosti u europskom dizajnu i oglašava-

nju. Na hrvatskoj izložbi predstavljeni su nagrađeni radovi s lanjskog festivala dizajna održanog u Barceloni. ADC*E dodjeljuje svake godine nagrade

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3720, 26. ožujka 2012.

( 600 proizvođača zasad okuplja finoteka.com

(

više od 1000

domaćih prehrambenih proizvoda u ponudi

INTERNETSKA TRAŽILICA DOMAĆE HRANE - FINOTEKA.COM

Prodaja na kućnom pragu: korist i za kupce i za proizvođače Ovaj poslovni projekt tvrtke HR-Koncept iz Nedelišća omogućio je mnogim proizvođačima hrane da izađu iz anonimnosti i okvira prodaje na tržnicama ili trgovinama, te ujedno prošire mrežu kupaca i smanje troškove Andrea Šalinović

P

roizvođačima domaće hrane često je problem doći do kupaca. Odlazak na tržnicu, i maloprodajnu i veleprodajnu, iziskuje financijske troškove i za prodavača i za kupca, a tu je i trošak vremena.

To je primijetio i Hrvoje Kolman te došao na ideju internetske tražilice proizvođača domaće hrane koju je registrirao na domeni finoteka.com.

“Naš OPG Kolman iz Međimurja bavi se proizvodnjom plasteničke rajčice koju smo plasirali većinom na zagrebačku

Na portalu se može oglašavati sve osim uvozne hrane, a proizvođači se mogu vrlo lako predstaviti kupcima

Zelenu tržnicu. Često nam se tamo događalo da i naši kupci također budu iz Varaždinske ili Međimurske županije. Tako smo i jedni i drugi imali troškove transporta i gubitak vremena što je zapravo bilo nepotrebno. Počeli smo često razgovarati o toj temi sa sve više sudionika tržišta hrane koji su funkcionirali na sličan način te smo od kupaca hrane čuli kako bi oni vrlo rado kupovali domaću hranu, pogotovo iz našeg kraja. Međutim, nemaju gdje dobiti informaciju o ponudi i ne znaju kako doći do infor-

macija o proizvođačima, a za sve to vrijeme proizvođači teško dolaze do kupaca”, objašnjava Kolman svoj put do ideje da osmisli tražilicu uz čiju će pomoć potencijalni kupci hrane jednostavno doći do informacija o tome gdje se što proizvodi, tko to proizvodi, u kojem periodu godine, je li riječ o veleprodaji ili maloprodaji i slično. Nakon nekoliko mjeseci istraživanja i pripreme, 2008. godine pokrenuo je projekt finoteka.com – prvu hrvatsku internetsku tražilicu proizvođača domaće hrane.

Prodaja odlično ide “Nakon pokretanja finoteke veliku smo većinu svojih proizvoda uspjeli prodati ‘na kućnom pragu’, dakle bez suvišnih troškova, a tako prodajemo i danas. Srećom smo na vrijeme shvatili da ne moramo prevaliti stotine

kilometara kako bi naši potencijalni kupci znali da postojimo. Drago nam je što je finoteka.com danas jednako korisna i stotinama drugih proizvođača raznovrsne hrane iz cijele zemlje”, ističe Kolman. Trenutačno finoteka.com okuplja više od 600 proizvođača koji su prepoznali prednost interneta pri plasmanu svojih proizvoda.

Kupcima nude više od 1000 proizvoda, od voća i povrća do mesa i različitih prerađevina. Oglašavati se može sve osim uvozne hrane! Korisnicima je vrlo jednostavno predstaviti se kupcima.

Uz opisni dio koji sami osmišljavaju, moguće je odabrati i ponuđene opcije vrste proizvoda, lokaciju, u kojem razdoblju je proizvod dostupan, nudi li se na veliko ili malo, postoji li mogućnost dostave... Kako bi se kup-

cima i dodatno olakšala pretraga, uvedene su opcije “eko proizvod” i “autohtoni proizvod”, a moguće je koristiti i tražilicu, čime je korištenje uvelike pojednostavljeno. Ovaj poslovni projekt tvrtke HR-Koncept iz Nedelišća omogućio je mnogim proizvođačima hrane da izađu iz anonimnosti i okvira prodaje na tržnicama ili u trgovinama te prošire mrežu kupaca i smanje troškove. Korist imaju i kupci koji pri kupnji domaće hrane žele proizvođača kojem mogu vjerovati i koji je lako dostupan, a isto se odnosi i na velekupce. I jedni i drugi, naposljetku, imaju sve manje vremena odlaziti u potragu za domaćom hranom na različite tržnice ili u trgovine koje ne nude jamstvo kvalitete.

Na ovaj pak način mogu izravno stupiti u kontakt

s proizvođačem, a proizvod koji se prodaje bez posrednika zasigurno je značajno i jeftiniji.

Svi umreženi Osim proizvođača i kupaca, finoteka.com virtualno spaja i proizvođače hrane s prodavačima opreme i proizvođačima ostalih proizvoda koji su im potrebni, kao što su razna gnojiva, sjemenska roba, hrana za životinje i ostalo. “U Hrvatskoj od proizvodnje hrane živi više od 500.000 ljudi na više od 150.000 komercijalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Uvjereni smo da je finoteka.com projekt čije će intenziviranje dovesti do mnogih promjena na hrvatskom tržištu hrane, a svaka pozitivna promjena na tom tržištu vidno će se odraziti na gospodarstvo županija i općina”, zaključuje Kolman.

*vijesti Algebrin 14. rođendan Algebra, vodeće informatičko učilište u Hrvatskoj, slavi 14. rođendan, a ujedno želi sve najbolje svojim vršnjacima – Googleu, BlackBerryju, iMacu, Bluetoothu, PayPalu te svim ostalim tvrtkama i tehnologijama koje su “rođene” sada već daleke 1998. godine. Ulazeći u 15. godinu postojanja, obrazovna grupa Algebra održala je više od 160.000 kolegija, seminara i programa obrazovanja, kroz koje je 32.000 građana steklo ili usavršilo znanja iz područja računarstva, informacijskih tehnologija i digitalnog poslovanja.

Održani Oracle Days Više od 500 sudionika šeste po redu Oracle konferencije Oracle Days 2012 okupilo se prošli tjedan u Zagrebu kako bi se upoznali s novim rješenjima ovog svjetskog proizvođača poslovnog softvera i hardverskih sustava.

Konferencija se ove godine zbog bogatog programa prvi put održavala dva dana. Prvi dan je bio posvećen poslovnim temama, dok je drugi dan u prvom planu imao tehnološki segment. Oba dana obilježile su brojne prezentacije studija slučaja.

Nogomet na dlanu Hrvatska tvrtka Once sport predstavila je iPad aplikaciju Once football za prikaz nogometnih statističkih podataka. Namijenjena je trenerima, skautima, igračima, medijskim kućama i drugim zaljubljenicima u nogomet.

Aplikaciju već koriste klubovi iz prve Bundeslige u Njemačkoj, klubovi Seria A lige u Italiji i Premier lige u Engleskoj. Pomoću aplikacije treneri i skauti mogu saznati informacije o igračima. Oni, pak, mogu jednostavno doći do podataka o svojim slabim točkama ili sportskom napretku te se usporediti s drugim nogometašima.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Mirjana Krizmanić A što sad?

V.B.Z.

Svatko se od nas jednom nađe u začaranom krugu negativnih misli kad se suoči s ozbiljnim životnim problemima i nesrećama – kad izgubi voljenu osobu, ostane bez posla, razboli se... Kad nam je teško suočiti se s nekom situacijom, koristit će nam ove jednostavne afirmativne tvrdnje koje bismo trebali pažljivo čitati i ponavljati. One će nam pomoći da se lakše suočimo s problemima i potaknuti nas da se uspješnije prilagodimo situaciji u kojoj se nalazimo, pronađemo rješenje ili da jednostavno prihvatimo promjenu.

Josef Pieper Pohvala dokolici Verbum

Josef Pieper, po mnogima najveći kršćanski suvremeni filozof, u ovoj knjizi upozorava na novi totalitarizam koji smo sami iznjedrili pretvorivši ovaj svijet u svijet rada i korisnosti, te na potrebu žurnoga povratka dokolici kao istinskom izvoru stvaralaštva. Sve veća užurbanost i zaokupljenost radom popraćena je očajem i tjeskobom zbog nedostatka dokolice, sposobnosti darivanja te prihvaćanja darovanoga.

John Selby OBOGATITE SADAŠNJI TRENUTAK Naklada Ljevak

Tijekom cijele svoje karijere, inovativnog djelovanja na području psihologije i duhovnosti, John Selby nastoji doći do novih rješenja za čovjekovu pomutnju i patnje, a pritom je otkrio sada već dokazane tehnike za stjecanje mentalnog, fizičkog i emocionalnog zadovoljstva. Maksimalno usavršene dnevne vježbe koje donosi u ovoj knjizi završni su plod cjeloživotnog psihološkog istraživanja nastalog na temelju autorove osobne borbe i duhovnog buđenja.

Privredni vjesnik Broj 3720, 26. ožujka 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Protektirane gume

Akrima Export, Zagreb.

Tvrtka proizvodi protektirane gume za kamione, prikolice i autobuse postupkom na hladno. Traže kupce u regiji kao i mogućnost sklapanja godišnjih ugovora za opskrbu. Kontakt: akrima@net.hr, +385 1 6556001, +385 98 1808272.

Posredovanje

Ncat Trading, Lonehill, Južnoafrička Republika. Trgovačka tvrtka koja traži mogućnosti za uspostavljanje tržišta u Južnoj Africi u ime inozemnih (hrvatskih) tvrtki. Traže i tržište za lokalne južnoafričke tvrtke na području Hrvatske.

Kontakt: Justeen L Manthando, ncattrading@gmail.com, +27 11 7937071, +27 82 9339212.

Sitotisak i tampon-tisak

Era Nova, Vidovec, www.era.hr. Tvrtka daje uslugu sitotiska i tampon-tiska za sve materijale s kratkim rokom izrade i isporuke. Kontakt: Antonio Mađarić, antonio@era.hr. +385 42 561190, +385 91 6018262.

Sportska odjeća

Prodent, Varaždin, www.prodent.hr. Tvrtka proizvodi sportske dresove pod markom M-pro sport od 2001. godine. Oprema mnoge klubove i reprezentacije. Radi i po narudžbi u klupskim i reprezentativnim bojama uz mogućnost tiska (sublimacija i termotisak). Kontakt: Melanija Rusak, melanija.rusak@ vz.t-com. hr, +385 42 331341,+385 98 597367.

Rasvjetna tijela

Noelle Hancock MOJA GODINA S ELEANOR Planetopija

Noelle Hanckok bila je prezaposlena njujorška blogerica, a onda je dobila otkaz. Tražeći način kako da krene dalje, susrela se s riječima Eleanor Roosevelt: Učinite svakoga dana jednu stvar koja vas plaši. U tom je trenutku Noelle shvatila da se pretvorila u osobu koju mnogo toga plaši te da se zatvorila prema novim ljudima, izazovima i iskustvima. Odlučila je krenuti u avanturu svakodnevnog suočavanja sa svojim strahovima, kako bi postala osobom kakvom je oduvijek željela biti...

Louise L. Hay Moć žene Mozaik knjiga

Otkad smo ušli u 21. stoljeće, mnogi govore o “promjenama na zemlji” koje će se dogoditi. No, u ovoj knjizi Louise L. Hay otkriva da će osnovne promjene koje ćemo vidjeti biti one unutarnje. Ističe da kada su žene spremne pomaknuti svoje unutarnje tlo, svoju zemlju, tada mogu djelovati na mnogo široj razini u životu. Njen je cilj vidjeti da sve žene dožive ljubav prema sebi, osjećaj vlastite vrijednosti, samopoštovanje i snažno mjesto u društvu.

Wofi Lichten, Meschede, Njemačka, www.wofi.de. Tvrtka je distributer rasvjetnih tijela u Njemačkoj. U cilju proširenja svojih uvoznih aktivnosti u Hr-

vatskoj traži poslovne partnere u vidu proizvođača i dobavljača rasvjetnih tijela. Kontakt: Katharina Schaefer, katharina.schaefer@wofi.de, +49 290344912.

Ulična rasvjeta

Rabbit, Wroclaw, Poljska, www.rabbit. pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom sistema za kontrolu i nadzor ulične rasvjete.

Nudi svoje proizvode svim zainteresiranim poslovnim subjektima u Republici Hrvatskoj. Rabbit Sp. z.o.o. posjeduje ISO 9001:2000. Kontakt: Swietlana Zajdel, si@rabbit.pl, +48 71 3285065, +48 508 344645.

Hladnjaci i klima-uređaji

Ajster, Zagreb.

Tvrtka servisira i prodaje klima-uređaje i rashladnu opremu, klima-komore, rashladne uređaje za specijalne namjene, rashladnike vode, ledomate, rashladne vitrine i ormare te medicinske hladnjake. Kontakt: Luca Ajster, ajster@ajster. hr, +385 1 6188011.

Usluge prevođenja

Folio TS, Pondicherry, Indija, www.foliots. com. Tvrtka daje usluge prevođenja i višejezičnog slaganja. Nudi svoje usluge na 110 svjetskih jezika. Kontakt: A. Murugavel, contact@foliots.com, +91 413 4210456.

Tisak

Šimrak usluge, Zagreb. Tvrtka nudi kompletne tiskarske usluge i proizvodi komercijalne ambalaže (kutije za lijekove, čajeve, kavu...) te ambalaže za vinarstvo (pakiranja za jednu, dvije, tri i šest boca), reklamne materijale, ogledne kartone (samostojeće i viseće), samoljepive etikete, letke, blister pakiranja i drugo. Kontakt: Ermin Terzić, Simrak-grafika@zg.t-com.hr, +385 1 3470431, +385 91 2098257.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska MTU prijemnici

HEP-Operator distribucijskog sustava Zagreb nabavlja MTU prijemnike.

Rok dostave ponuda je 13. travnja.

Fotokopirni uređaji i skeneri

Hrvatske ceste nabavljaju fotokopirne uređaje i skenere. Rok dostave ponuda je 11. travnja.

Regija Telekomunikacijski kontejneri

Namještaj za potrebe KBC-a

Hrvatske telekomunikacije u Mostaru nabavljaju pet telekomunikacijskih kontejnera. Rok dostave ponuda je 16. travnja.

Usluga suzbijanja komaraca

Vreće i kutije za kriminalističku tehniku

KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu nabavlja namještaj. Rok dostave ponuda je 12. travnja.

Grad Zagreb nabavlja uslugu suzbijanja komaraca na području Grada. Rok dostave ponuda je 30. travnja.

Uprava policije u Podgorici nabavlja vreće i kutije za kriminalističku teh-

niku. Rok dostave ponuda je 2. travnja.

Ozelenjivanje i održavanje gradskih parkova

Općina Vučitrn nabavlja usluge ozelenjivanja i održavanja gradskih parkova. Rok dostave ponuda je 30. ožujka.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3720, 26. ožujka 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Na dražbi pašnjaci, tiskara, kuće i farma Oranice, kuća i dvorište u Pićanu, u Istarskoj županiji, procijenjeni na 4,2 milijuna kuna. Nekretnina se prostire na ukupno 2954 četvorna metra. Prodaja će se održati 27. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Labinu, u sobi broj 3/I. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevinu treba uplatiti na račun Suda broj 2390001-1300002297, s pozivom na broj 05 1901562-09 i predočiti Sudu prije dražbe.

Tiskara i uredski prostor u Đakovu, procijenjeni na 2,2 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnine, koja se nalazi na adresi Antuna Mihanovića 28, je 560 četvornih metara, od čega 280 otpada na tiskaru, a ostalo na uredske prostore i skladišta. Dražba će se održati 28. ožujka u 8.10 sati

na Općinskom sudu u Đakovu, Trg dr. Franje Tuđmana 2. Nekretnina se ne može prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto.

Obiteljska kuća u Taru, Općina Poreč, procijenjena na 1,7 milijuna kuna. Nekretnina ima površinu od 385 četvornih metara, a sastoji se od obiteljske kuće s odvojenom garažom i dvorišta. Ročište za dražbu zakazano je za 29. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Poreču, u sobi broj 3. Nekretnina se prodaje za najmanje

jednu trećinu procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto.

Zemljište i zgrada u naselju Prisoje, Općina Dicmo, procijenjeni na 7,2 milijuna kuna. Nekretnina ima površinu od 3064 četvorna metra.

Dražba će se održati 29. ožujka u 13 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, u sobi 10.

Sve obavijesti kao i dogovor o pregledu nekretnine koja se prodaje mogu se dobiti u dogovoru sa stečajnom upraviteljicom na telefon 091/1548 169.

Peradarska farma, skladište i pakirnica te stambeno poslovna zgrada u mjestu Srijane kod Omiša, uz cestu Bisko-Trn­ busi, procijenjeni na 3,2 milijuna kuna. Ukupna površina koja se prodaje iznosi 2430 četvornih metara. Dražba će se održati 30. ožujka u 9.30 sati na

Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, u sobi broj 53/ II. Nekretnine se ne mogu prodati za manje od polovine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a treba je uplatiti na račun Suda br. 23900011300000195 model 00, šifra 88, poziv na broj 2011909-10.

Građevinsko zemljište u Zagrebu, Radmanovačka ulica, vrijedno 5,2 milijuna kuna. U naravi riječ je o livadi, u zoni sportsko-rekreacijske namjene R1. Dražba će se održati 3. travnja u 9.10 sati na Općinskom gra-

đanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, u sobi 308/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine početne cijene, a kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su uplatile jamčevinu od 10 posto. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB-a na broj 2390001-1300003265, pozivom na broj 05-116228-07.

Pašnjaci na otoku Pagu procijenjeni na 16,2 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 180.442 četvorna metra, a dražba će se održati 4. travnja u 11 sati na Općinskom sudu u Pagu, Mandrač 3, u sobi broj 7. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ispod iznosa od 10.826.520 kuna. Dodatne informacije o predmetu prodaje mogu se dobiti radnim danom u vremenu od 7 do 8 sati u sobi broj 7 Općinskog suda.

Jamčevina iznosi 10 posto, a plaća se na žiro-račun Suda broj: 23900113000002537, s pozivom na broj 333-321-07.

Kuća, dvorište i maslinik u Barbatu na otoku Rabu, procijenjeni na 8,5 milijuna kuna. Površina nekretnine je 1537 četvornih metara, od čega na kuću otpada 268 četvornih metara, a na dio zasađen maslinama 117 četvornih metara. Ročište će se održati 4. travnja u 12 sati na Općinskom sudu u Rabu.

Osobe zainteresirane za kupnju dužne su se najkasnije tri dana prije ročišta za dražbu prijaviti u sudsku pisarnicu Općinskog suda u Rabu radi evidencije.

Jamčevina iznosi 10 posto.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Nejednakost izaziva krizu dr. Uroš Dujšin

U

potrazi za uzročnikom globalne financijske krize neki su ekonomisti ukazivali na nejednakost kao krivca. U svojoj knjizi Fault Lines iz 2010.

Raghuram Rajan sa čikaškog sveučilišta ustvrdio je kako je ekonomska nejednakost uzročnik krize te da je američka vlada poslužila kao dobrovoljni sudionik. Od početka 1980-ih nadnice zaposlenih Amerikanaca s nižim kvalifikacijama pale su daleko ispod onih s visokim obrazovanjem. Pod pritiskom da reagiraju na problem stagnirajućih dohodaka, niz predsjednika i kongresmena je otvorilo brane poplavi hipotekarnih kredita.

Rajanova knjiga trebala je biti prikaz krize nenaplativih kredita u Americi a ne opća teorija financijskih deformacija. No i drugi su autori također ukazali na to da je ekonomska nejednakost naglo povećana u godinama neposredno pred veliku krizu 1929.

U 2007. je 23,5 posto ukupnih dohodaka pripalo skupini od jedan posto najbogatijih ljudi u Americi – što je najviši udio nakon 1929. godine.

Povećanje nestabilnosti Novija istraživanja ukazuju i na druge načine na koje nejednakost može potaknuti izbijanje krize. U jednoj analizi Marianne Bertrand i Adaira Morsea sa čikaškog sveučilišta praćena je struktura izdataka u raznim saveznim državama Amerike od 1980. do 2008. Ustanovili su da rast potrošnje 20 posto najbogatijih kućanstava utječe na ponašanje ostalih, motiviranih željom da drže korak s bogatašima. U članku se također ukazuje na to kako država reagira na porast ekonomske nejed-

nakosti. Autori analiziraju glasovanje o mjerama za ekspanziju kredita navedenim u Rajanovoj knjizi: kada podrška zakonskom prijedlogu varira, tada su zastupnici izbornih jedinica s većom nejednakošću skloniji mjerama labavljenja pravila dodjele hipotekarnih kredita.

Ekonomska nejednakost, financijska globalizacija i porast zaduženja države idu ruku pod ruku Ekonomska nejednakost može povećati nestabilnost i na druge načine.

Usprkos tome što zaduživanje države direktno nije pridonijelo krizi iz 2008., ono je otada postalo najvažnija opasnost za financijski sustav. U jednom nedavno objavljenom članku grupe autora pod vodstvom Marine Azimonti iz Federal Reserve Bank of Philadelphia ističe se da ekonomska nejednakost može imati destabilizirajući učinak i na to područje javnih financija. Njihov model ukazuje na to da nejednaka distribucija bogatstva može povećati potražnju za zaduživanjem države kako bi se zadovoljili ljudi s prosječnim dohocima. U zadnje vrijeme ti su se zahtjevi poklopili s razdobljem financijske

globalizacije koja je omogućila vladama da se jeftino zadužuju.

SAD nije pravilo Na uzorku od 22 zemlje OECD-a promatranom od 1973. do 2005. potvrđena je pretpostavka da ekonomska nejednakost, financijska globalizacija i

porast zaduženja države idu ruku pod ruku. Ideja da ekonomska nejednakost može generirati pritisak u pravcu veće preraspodjele dohotka putem državnog zaduživanja prisutna je i kod Raghurama Rajana koji ukazuje na to da je jačanje mjera socijalne sigurnosti češća protumjera ekonomskoj nejednakosti od kreditnih subvencija.

Skeptici, međutim, tvrde da ove teze nužno ne stoje. Michael Bordo i Christopher Meissner su u analizi 14 razvijenih zemalja od 1920. do 2008. ustanovili da postoji veza između naglog rasta kredita i financijskih kriza, ali to nije nužno vezano na ekonomsku nejednakost.

Ekonomska nejednakost povremeno raste s kreditnom ekspanzijom, kao u Americi potkraj 1920-ih i pred krizu iz 2008. No to ne znači da jedno uzrokuje drugo. U Australiji i Švedskoj i u 1980-ima izgleda da je kreditni boom izazvao nejednakost a ne obratno. Drugim riječima, ono što vrijedi za Ameriku 2008. nije nužno pravilo za sve.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3720, 26. ožujka 2012.

( 342.951 ( 19.990 osoba nezaposleni u veljači

brisano iz evidencije Zavoda

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Najviše nezaposlenih od travnja 2003.

Najveći udio u broju novoprijavljenih nezaposlenih osoba su one koje su u evidenciju došle izravno iz radnog odnosa što je posljedica otpuštanja viškova radnika ili gašenja tvrtki

P

rema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i tijekom veljače je broj nezaposlenih nastavio rasti dosegnuvši brojku 342.951 što je najviša razina broja nezaposlenih od travnja 2003. godine. U odnosu na siječanj riječ je o porastu broja nezaposlenih za 8600 osoba, što je na mjesečnoj razini rast od 2,6 posto.

Tijekom veljače broj novoprijavljenih nezaposlenih osoba je 25.590 što je smanjenje za 11.136 osoba u odnosu na siječanj (mjesečni pad od 30 posto). Najveći udio u broju novoprijavljenih nezaposlenih osoba su one koje su u evidenciju došle izravno iz radnog odnosa, oko 60,5 posto što je ponajprije posljedica otpuštanja viškova

radnika ili gašenja tvrtki. Iz evidencije je ukupno izašlo 16.990 osoba od čega je 8349 osoba brisano iz evidencije na temelju zasnivanja radnog odnosa, dok su ostali brisani iz ostalih razloga (neredovito javljanje, nepridržavanje zakonskih odredbi, umirovljenje...).

Od ukupnog broja osoba koje su u veljači zasnovale radni odnos njih 21,8 posto se zaposlilo u prerađivačkoj industriji, dok je 17,1 posto zaposleno u kategoriji trgovine na veliko i malo.

Nastavak negativnih trendova Povećanje broja nezaposlenih djelomično je posljedica i sezonskih kretanja uzme li se u obzir da se nezaposlenost uglavnom povećava u jesenskim i zimskim mje-

secima kada prestaje zapošljavanje sezonskih radnika. Međutim, u odnosu na veljaču 2011. broj nezaposlenih zabilježio je rast od 1,9 posto što znači da se povećao za 6540 osoba.

čajevima smanjivanja troškova poslovanja ili zatvaranja pojedinih poduzeća. Situaciju na tržištu rada u Hrvatskoj dodatno otežavaju neusklađenost između obrazovnog sustava i potražnje za radnom snagom te niska fleksibilnost i mobilnost na tržištu rada (oko 35 posto ukupno nezaposlenih ima završenu srednju školu do tri godine, dok više od 27 posto ima završenu samo osnovnu školu ili nema nikakvog obrazovanja).

U ovoj godini analitičari RBA očekuju nastavak negativnih trendova na tržištu rada što znači da bi broj nezaposlenih trebao bilježiti daljnji rast, dok bi stopa nezaposlenosti u 2012. mogla narasti na 18,5 posto. Podsjetimo, u 2011. godini ta je stopa iznosila 18 posto.

Stopa nezaposlenosti u 2012. mogla bi narasti na 18,5 posto, prognoziraju analitičari RBA Tržište rada tako bilježi kontinuitet negativnih trendova što je posljedica usporavanja gospodarske aktivnosti, odnosno ne stvaraju se uvjeti za oporavak realnog sektora koji bi mogao generirati nova radna mjesta te spriječiti otpuštanje zaposlenika u slu-

Hrvatska narodna banka

Aktiva dosegnula 86,6 milijardi eura Međunarodne pričuve, inače najveći dio ukupne aktive središnje banke, potkraj veljače su iznosile 86,5 milijardi kuna Prema zadnjim podacima, ukupna aktiva Hrvatske narodne banke ubrzala je rast na godišnjoj razini te je nakon rasta od sedam posto u siječnju zabilježila rast od 11,6 posto u veljači. Tako je ukupna aktiva HNB-a potkraj veljače iznosila 86,6 milijardi eura. Najveći dio ukupne aktive središnje banke ili 99,86 posto čini inozemna aktiva, odnosno međunarodne pričuve.

Međunarodne su pričuve potkraj veljače iznosile 86,5 milijardi kuna, dok je tijekom cijele protekle godine nji-

skih trezorskih zapisa.

S druge strane, tijekom prva dva ovogodišnja mjeseca negativno su na iznos međunarodnih pričuva utjecale tri devizne intervencije u ukupnom iznosu od 458 milijuna eura.

Iznos međunarodnih pričuva pokriva oko 94 posto obveza po inozemnom dugu hov iznos bio razmjerno stabilan te se uglavnom

zadržavao iznad 11 milijardi eura. Razmjerno visok mjesečni rast međunarodnih pričuva u veljači od 3,9 milijardi kuna rezultat je kupoprodajnih aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja 764 milijuna eura eur-

Euroobveznice će povećati pričuve Najčešće se iznos međunarodnih pričuva promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga (međunarodne pričuve u mjesecima uvoza), ali u uvjetima slobodnog kretanja kapitala pričuve se stavljaju i u odnos s dospje-

lim kratkoročnim obvezama po osnovi inozemnog duga. Uobičajeno se smatra da bi adekvatne međunarodne pričuve trebale pokrivati vrijednost tromjesečnog uvoza.

U 2011. je pokazatelj međunarodnih pričuva u mjesecima uvoza iskazivao da su međunarodne pričuve HNB-a dovoljne za pokriće domaćeg uvoza tijekom osam mjeseci. S druge strane u uvjetima prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga tijekom 2012. godine na naplatu svim sektorima ukupno dolazi 10,99 milijardi

eura glavnice i 1,13 milijardi eura kamata. Dakle, iznos međunarodnih pričuva potkraj veljače pokriva oko 94 posto obveza po inozemnom dugu koje dospijevaju u ovoj godini.

“Najavljeno izdanje euroobveznice moglo bi povećati međunarodne pričuve s obzirom na to da očekujemo da će veći dio sredstava, ako ne i cijeli iznos, biti zamijenjen u kune preko HNB-a, što bi olakšalo provođenje monetarne politike, odnosno održavanje stabilnog tečaja EUR/HRK”, ističu analitičari RBA.

21

www.privredni.hr Broj 3720, 26. ožujka 2012.

( 287 eura

premija osiguranja po glavi stanovnika

( 25%

*vijesti

udjel životnih osiguranja u ukupnoj premiji

Tržište osiguranja na pragu EU-a

Kolač je sve manji, a uzvanika sve više Bruto premija je od 2008. godine pala za oko šest posto, a broj polica osiguranja manji je za oko tri posto, što ukazuje na preuzimanje sve većih rizika kroz smanjenje cijena pod pritiskom konkurentnog okruženja Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Z

adnje tri godine bile su godine polaganog pada tržišta osiguranja, u kojima je ukupna bruto premija smanjena za 550 milijuna kuna. Neposrednu budućnost, pa tako i utjecaj ulaska Hrvatske u Europsku uniju, nemoguće je točno procijeniti jer se tržište stalno mijenja, upozorio je predsjednik Uprave Euroherc osiguranja Damir Zorić na okruglom stolu magazina Banka. Bruto premija je od 2008. godine pala za oko šest posto, a broj polica osiguranja manji je za oko tri posto, što ukazuje na preuzimanje sve većih rizika kroz smanjenje cijena pod pritiskom konkurentnog okruženja. Konačni rezultat, predviđa Zorić, vidjet će se uskoro, u godišnjim izvješćima osiguravateljskih društava krajem prvoga tromjesečja.

Premija osiguranja po glavi stanovnika pala je na oko 2100 kuna (287 eura), što je pet puta manje od prosjeka EU-a. Dodatni problem je struktura premije: kod nas samo četvrtinu čine životna osiguranja, a u EU-u oko 60 posto. Iako u tome neki vide prostor za rast industrije osiguranja, Zorić upozorava da je za rast premije nužno da stanovništvo

Konkurentnost će se povećavati borbom za klijente kroz bolje usluge i bržu obradu šteta ima viška novca, a to sada očito nije slučaj. Ukratko, tržište osiguranja je sve manji i sve skuplji kolač, a uzvanika je sve više.

Izmjene zakona Iako ne očekuje znatnije promjene po ulasku u EU, Zorić ipak smatra iluzijom tvrdnje da će se hrvatskim osiguravateljima otvoriti tržište od ne-

koliko stotina milijuna stanovnika. Neće se nama otvoriti veliko tržište EUa, nego će se njima otvoriti ovo naše malo tržište, jer mi nemamo potencijale za prodor na njihovo tržište, pojasnio je Zorić.

Kakvu-takvu nadu osiguravatelji polažu u edukaciju stanovništva i širenje spoznaje da je osobna mirovinska štednja nužnost u društvu u kojem se smanjuje omjer između broja zaposlenih i broja radno neaktivnog stanovništva. Taj bi omjer trebao biti 3:1, a pao je na 1,2:1, iz čega Zorić iščitava da je industrija osiguranja na povijesnoj prekretnici o čijem će raspletu pričati oni koji prežive. Dodatni izazov za hrvatske osiguravatelje bit će zakonodavne promjene nužne zbog provedbe EU direktive Solvency II, kojom se pooštravaju pravila upravljanja rizicima u osiguranju. Članica Uprave Hanfe Gordana Letica najavila je skore promjene Zakona o osiguranju i Zakona o obveznim osigu-

Banke popularnije od osiguranja Banka magazin i Ekonomski fakultet proveli su i istraživanje financijske pismenosti među studentima. Pokazalo se da studenti svoje znanje financijskog sustava ocjenjuju skromnom trojkom, dok općoj populaciji daju tek dvojku. Na pitanje koliko i gdje štede, 46 posto od 728 ispitanih studenata odgovorilo je da uopće ne štedi, a ostali radije biraju banke, nego životno osiguranje ili stambene štedionice. Da imaju 1000 eura viška, gotovo 60 posto studenata uložilo bi ih u banku, a upola manje u životno osiguranje. Hrvatske građane općenito smatraju prezaduženima, a odgovornost za to njih 70 posto pripisuje podjednako bankama i građanima. ranjima u prometu, koje bi u prvoj fazi mogle dovesti i do porasta cijena, ali dugoročno bi ih trebale sniziti.

Opasnosti interneta Predsjednica Udruženja osiguravatelja HGK-a Snježana Bertoncelj očekuje rast konkurentnosti po ulasku u EU, ali ne vjeruje u znatniji pad cijena jer za to nema prostora. Konkurentnost će se tako povećavati borbom za klijente kroz bolje usluge i bržu obradu šteta, što može u konačnici koristiti i osiguravateljima i klijentima.

To se, uostalom, i događa zadnjih

nekoliko godina, tvrdi Snježana Bertoncelj, kroz širenje prodaje novim kanalima, posebno putem interneta. No, uz te nove kanale ne valja zanemariti niti direktnu prodaju za koju Zlatko Pozaić iz GRAWE osiguranja vjeruje da je budućnost za malo tržište poput hrvatskoga jer klijentima pruža veću sigurnost. Da prodaja putem interneta može biti opasna potvrđuje i primjer koji navodi članica Uprave Uniqa osiguranja Tatjana Račić Žlibar: oko 50.000 kupaca polica obveznog automobilskog osiguranja u Njemačkoj moralo je iste police platiti još jednom jer je osiguravateljsko društvo iz Nizozemske, koje im je police prodalo putem interneta, propalo.

Za takve slučajeve inače postoji zajednički garancijski fond, zbog kojega su osiguravateljska društva kao spojene posude, pa se Damir Zorić pouzdaje u profesionalnu solidarnost koja bi trebala biti brana dampinškom rušenju cijena nakon ulaska u EU.

400 korisnika e-računa Uslugu elektronskog izdavanja računa - e-račun do sada je ugovorilo 400 korisnika, priopćeno je iz Zagrebačke banke, koja je u suradnji s Financijskom agencijom prva uvela tu mogućnost. E-račun je u sustav uveden prošlogodišnjim izmjenama Pravilnika o PDV-u, kojima je e-račun u potpunosti izjednačen s papirnatim računom. Poduzetnici na taj način mogu smanjiti troškove, a olakšano je i poslovanje s tvrtkama iz Europske unije.

Ulaganje u zlato

Zlatni portfelj PBZ Investa prvi put u Hrvatskoj omogućava indirektno ulaganje u zlato. Struktura ulaganja sastoji se od depozitnog i opcijskog dijela. Depozitni dio uložen u Privrednoj banci Zagreb omogućuje zaštitu glavnice, ostvarujući unaprijed ugovorenu fiksnu kamatnu stopu. Opcijski dio omogućuje ostvarivanje dodatnog prinosa sukladno kretanju cijene zlata.

Minimalni iznos ulaganja je 10.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

Za stambene kredite 10,2 milijuna kuna Država je ove godine osigurala 10,2 milijuna kuna za subvencioniranje stambenih kredita. U poslovne je banke pristiglo 473 zahtjeva, a portal moj-bankar.hr procjenjuje da će ukupno biti dodijeljeno 650 subvencija. Dosad su odobrene 1563 subvencije za kredite s prosječnom kamatnom stopom od 4,5 posto. Najviše subvencioniranih kredita, koji su unijeli određenu živost na tržištu stanova i stambenog kreditiranja, odobreno je u Zagrebačkoj banci (795), zatim u Privrednoj banci (320) te u Erste banci (207).

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3720, 26. ožujka 2012.

Tržište novca Zagreb

Potražnja raste, no kamate su i dalje na niskim razinama Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

U

organiziranom povezivanju ponude i potražnje novca na Tržištu novca Zagreb i dalje je potražnja u porastu.

Unatoč tome, dio ponude svakodnevno ostaje neiskorišten zbog neslaganja uvjeta ponude i potražnje, te uobičajenih limita među sudionicima. Pored toga, pojedini sudionici nisu spremni plasirati svoje viškove uz iznimno nisku kamatnu stopu.

Iako je razdoblje održavanja obvezne pričuve na samom početku, dio depozitnih institucija, deponira svoje viškove kao

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

Promet

u%

300

19.3.2012. - 23.3.2012.

12.3.2012. - 16.3.2012.

3

250 2

200 150 100

1

50 0

19.3.2012.

20.3.2012.

21.3.2012.

prekonoćni depozit u središnju banku po kamatnoj stopi od 0,25 posto.

Prosječna tjedna kamatna stopa bila je 1,66 posto, a prosječna prekonoćna stopa iznosila je 0,76 posto.

U utorak je Ministarstvo financija održalo

22.3.2012.

0

23.3.2012.

aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Iako je planirani iznos izdanja kunskih zapisa bio 300 milijuna kuna, zbog velikog zanimanja koje su pokazali sudionici, ostvareni iznos emisije bio je 499 milijuna kuna. Naj-

ponedjeljak

utorak

veći interes pokazan je za upis zapisa na najdulji rok, ali je ipak najviše upisano zapisa s rokom dospijeća od 91 dan, i to 300 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 4,1 posto, na rok od 182 dana 20 milijuna kuna po 4,55 posto,

srijeda

četvrtak

petak

a na rok od 364 dana upisano je 179 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 5,1 posto.

Prinosi po svim rokovima dospijeća zabilježili su pad. Trezorskih zapisa izraženih u eurima upisano je 33,550 milijuna eura

po srednjem tečaju središnje banke od 7,522801, a protuvrijednost emisije izražena u kunama bila je 267,436 milijuna kuna.

Kao i kod kunskih zapisa, i kod zapisa izraženih u eurima prinos je zabilježio blagi pad. Sljedeću aukciju Ministarstvo je najavilo za 27. ožujka 2012.

U idućem razdoblju očekujemo slične okolnosti trgovanja na novčanom tržištu. Zato bi se i kamatna stopa mogla zadržati na sadašnjim niskim razinama, a izuzetno dobra likvidnost sudionika podržavat će dostatnu ponudu kratkoročnih viškova novca.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Miran tjedan na deviznom tržištu

Mirex malo oslabio

Vrijednost glavnih valuta na tečajnici u odnosu na kunu prošlog se tjedna nije bitno mijenjala. Euro valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

kanadski dolar

5,671328

JPY

japanski jen (100)

6,868533

CHF

švicarski franak

6,245520

GBP

britanska funta

9,000062

USD

američki dolar

5,674321

EUR

euro

7,525852

Izvor: HNB

dišnje banke Švicarske o tečaju franka od 1,20 prema euru pa u Hrvatskoj vrijedi 6,24 kune. Dolar

se na početku i na kraju tjedna zadržao na stabilnih 7,52 kune. Švicarski franak odražava odluku sre-

7.55

5,904945

primjena od 24. ožujka 2012. 19.3.

20.3.

21.3.

22.3.

USD

je jedini donekle varirao u vrijednosti, završivši tjedan jeftiniji tri lipe u odnosu na ponedjeljak.

5.76

CHF

6.27

6100 6020

13400

FTSE 100

13316

5.70

6.24

161

7.51

5.68

6.23

160

7.50

5.66

6.22

23.3.

19.3.

20.3.

21.3.

22.3.

23.3.

Posebnu zabrinutost izaziva najava pada njemačke proizvodnje, s najslabijim rezultatima u posljednja tri mjeseca. No Mario Draghi, čelnik Europ3088

13148

3064

5780

13064

3052

5700

12980

3040

3650

22.3.

23.3.

19.3.

7250

CAC40

7170

20.3.

21.3.

22.3.

23.3.

10100

3550

7010

10000

3500

6930

9900

3450 20.3.

21.3.

22.3.

23.3.

21.3.

22.3.

23.3.

NIKKEI 225

9800

6850 19.3.

20.3.

10200

7090

3600

NASDAQ

19.3.

10300

DAX

19.3.

20.3.

21.3.

22.3.

23.3.

161

7.52

5860

21.3.

162

6.25

3076

20.3.

163

162

5.72

13232

19.3.

163

7.53

5940

3700

164

6.26

3100

Dow Jones

MIREX - tjedni

164

5.74

19.3.

20.3.

21.3.

22.3.

23.3.

Optimizam unatoč najavi blage recesije nadžera nabava (PMI) u privatnom sektoru snažno je pao, što potkopava nade u oporavak 17 zemalja eurozone koje su kraj 2011. dočekale s padom BDP-a.

MIREX - mjesečni

7.54

Međunarodno tržište kapitala

Slabi pokazatelji gospodarskih aktivnosti u eurozoni ovog mjeseca gotovo su sigurno bacili eurozonu u recesiju, objavio je Financial Times. Indeks me-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, na kraju prošlog tjedna blago je pala, na 161,7426 bodova. Sedam dana ranije vrijednost Mirexa bila je veća za 0,0731 bod.

19.3.

20.3.

21.3.

22.3.

23.3.

ske središnje banke, ostaje optimist. U svojim je izjavama ustvrdio da je najgore prošlo, iako rizici ostaju i dalje. Ključni pokazatelji kao što su inflacija, tekući račun platne bilance i ponajprije proračunski manjkovi redom su bolji od, primjerice, onih u SAD‑u, kazao je Draghi. Smatra da se povjerenje ulagača vraća, a na potezu su sada vlade koje trebaju eurozonu učiniti trajno otpornom na krizu. U skladu s tim reagirala su i svjetska tržišta. Indeksi su prošli tjedan bili u blagom padu, no analitičari smatraju da bi uskoro trend mogao krenuti u drugom smjeru.

160 22.2.

2.3.

12.3.

22.3.

19.3.

20.3.

21.3.

22.3.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 22.3.2012.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

165,8763 165,3062 152,3083 159,8473 161,7426

172,5575 200,3891 119,5466 137,9979 140,7095 152,7164 104,5651 189,3616 184,7239 198,3743 143,6616 123,0154 104,7787 164,4676 109,2983 120,5082 170,3964 151,3096 123,1823 107,0036 137,7630

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3720, 26. ožujka 2012.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 555,779 milijuna kuna

Pad vrijednosti dioničkih indeksa lijuna kuna što je pad od 15,10 posto. Indeks Crobex pao je za 2,19 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.803,56 bodova. Crobex10 tjedan je završio na 990,92 boda što predstavlja pad

Marko Repecki www.hrportfolio.hr Proteklog su tjedna oba dionička indeksa zabilježila pad vrijednosti.

Redovni dionički promet iznosio je 122,5 miTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d.

Petrokemija d.d.

Valamar Adria Holding d.d.

AD Plastik d.d.

Tisak d.d.

Ingra d.d.

Dalekovod d.d. Đuro Đaković Holding d.d.

Dioki d.d.

Konzum d.d.

tjedna promjena -4,65% +8,06% +2,25% -3,28% +1,03% +1,43% +1,96% -3,83% +3,90% +3,33%

zadnja cijena 206,00 228,00 91,00 120,90 209,00 8,52 156,00 82,50 32,73 170,49

promet 19.665.458,86 12.655.579,73 7.031.116,66 5.726.292,45 5.145.629,55 5.050.672,23 4.477.863,17 4.230.861,36 3.916.555,08 3.845.254,80

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 122.597.458,24 kn

od 1,75 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija, kojom je ostvareno 19,665 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 206 kuna što je pad od 4,65 posto. Ova 10 dionica s najvećim rastom cijene ZIF Quaestus nekretnine d.d.

Arenaturist d.d.

Uljanik d.d.

Apartmani Medena d.d.

Varteks d.d.

ZIF FIMA Proprius d.d.

Solaris d.d.

Genera d.d.

Atlas turistička agencija d.d.

OT-Optima telekom d.d.

dionica je ujedno i najveći gubitnik među 10 najtrgovanijih izdanja. Najveći dobitnik je dionica Petrokemije koja je trgovanje završila na 228 kuna što je porast od

tjedna promjena +34,03% +29,83% +27,00% +23,60% +18,77% +18,08% +17,06% +15,45% +14,75% +13,04%

zadnja cijena 29,50 116,20 65,05 37,08 15,44 18,42 350,00 65,00 7,00 26,00

promet 99.517,50 1.067.379,46 9.235,30 24.973,26 2.420.344,16 7.368,00 13.954,00 127.506,35 1.862,80 13.658,76

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.803,5600 990,9200 94,2046 106,4311

8,06 posto, a njome je trgovano u vrijednosti od 12,655 milijuna kuna.

Svih 10 najtrgovanijih 10 dionica s najvećim padom cijene IPK Osijek d.d. banka Varaždin - VABA d.d.

TOZ penkala d.d.

Riviera Adria d.d.

Kraš d.d.

Podravska banka d.d.

Jadroplov d.d.

Termes grupa d.d.

Hrvatska poštanska banka d.d.

Institut IGH d.d.

pad kod dioničkih fondova zabilježio je fond AC Rusija kojem je vrijednost smanjena za 5,37 posto, a slijedi ga KD Nova Europa s padom od 5,16 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast imao je fond Raiffeisen Prestige kojem je vrijednost porasla za 0,94 posto, a iza njega je PBZ

Global fond s porastom od 0,56 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova imao je fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced koji je pao za 2,35 posto, a iza njega je HI-balanced s padom od 0,96 posto. Kod obvezničkih fondova najveći porast imali su Capital One (+0,25 po-

sto) i OTP euro obveznički (+0,17 posto). Najveći pad u ovoj grupi imao je fond ZB bond kojemu je vrijednost smanjena za 0,49 posto, a slijedi ga Erste Bond s padom od 0,32 posto. Kod novčanih fondova najuspješniji je bio ST Cash s porastom od 0,11 posto. (M.R.)

Valuta

od 16. do 22. ožujka 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn €

109,9600 132,0700 98,0038 10,1311 135,1100 134,1500 113,3071 89,3445 92,3173 8,0066 76,5310 4,8050 62,6091 9,8413 113,5340 106,6700

-0,60 -0,37 0,56 -0,96 -0,25 -0,11 -0,89 0,26 0,53 -0,47 -2,35 -0,14 0,20 -0,95 0,40 0,94

€ € € € € kn € €

165,5000 11,6404 177,8700 134,0991 132,1900 169,2453 128,6141 110,6676

-0,49 0,10 -0,14 0,12 -0,32 0,25 0,12 0,17

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

136,3390 168,1352 143,6849 130,0518 149,9600 143,0600 143,3155 140,9183 126,6858 136,4680 126,4312 120,0004 11,1112 112,3749 82,0738 109,3400 102,4085 101,4800 101,1059 1228,0844

0,07 0,08 0,06 0,07 0,09 0,07 0,06 0,11 0,03 0,06 0,07 0,07 0,07 0,07 -0,67 0,05 0,07 0,06 0,08 0,07

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS €

95,1360

-0,79

kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

12,8097 30,8809 8,4093 110,3200 107,3500 131,0900 67,9147 11,6081 130,3360 49,0600 69,4688 80,9723 75,8300 89,5791 91,4100 41,3633 44,8020 34,4336 24,1536 64,0841 46,4891 63,0371 66,3983 96,0166 12,5693 27,2500 48,2860 6,5009 36,5570 85,8998 44,5513 475,4584 75,2423 78,5800 134,1752 92,3688 9,9826 99,6316 87,8903 90,9731 9,7935 94,3200 87,6740 102,8300 104,3925

5,33 -1,28 -2,11 -2,02 -1,39 -2,10 -0,19 -2,81 -3,70 0,35 0,59 0,51 0,15 -2,10 -0,59 0,24 -1,76 -5,37 -4,52 0,14 -4,04 -3,14 -1,20 -1,63 0,29 -0,80 -1,43 -5,16 -1,04 -1,82 -0,58 -1,23 1,01 1,29 0,96 -0,81 -0,94 -2,56 -4,00 -1,07 -3,51 -3,30 -4,85 0,06 1,21

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

zadnja cijena 15,17 30,02 115,00 10,55 441,05 400,50 97,00 121,12 1.800,00 740,02

promet 470,27 10.116,74 250.585,00 160.917,64 217.844,11 1.602,00 359.477,43 24.990,50 34.606,00 1.764.413,29

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

dionica imalo je promet veći od tri milijuna kuna, a sedam ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena -39,32% -31,60% -19,68% -12,08% -9,99% -9,80% -9,30% -8,93% -8,63% -8,41%

ru ujedno je potvrda i hrvatskom, ali i regionalnom tržištu i gospodarstvu, priopćeno je iz Agrokora.

Fondovi s rastom većim i od pet posto Iza nas je tjedan u kojem su 43 fonda, od ukupno 90, ostvarila porast vrijednosti udjela. Rezultati svih fondova kretali su se u rasponu od -5,37 posto pa do +5,33 posto. Vrh ljestvice kod dioničkih fondova zauzimaju KD Victoria (+5,33 posto) i Alternative A1 (+1,29 posto). Najveći

tjedna promjena -2,19% -1,75% +0,88% +0,98%

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Erste banka povećala prihod Prihod Erste banke iz redovnog poslovanja porastao je prošle godine na 2,3 milijarde kuna, što je rast od 7,4 posto u odnosu na godinu ranije, priopćeno je iz banke. Neto dobit iznosila je 651 milijun kuna, što je 6,7 posto više u odnosu na 2010. godinu, čime je banka zadržala stabilnu razinu profitabilnosti. Ukupna aktiva banke 31. prosinca 2011. iznosila je 57 milijardi kuna, što je za 12,9 posto više u odnosu na kraj 2010. Prinos na aktivu iznosio je 1,22 posto, a povrat na kapital 10,47 posto. Omjer troškova i prihoda u 2011. iznosio je 37,5 posto. Ukupni krediti Erste banke porasli su 12,6 posto, što je dvostruko bolje od prosjeka tržišta.

Agrokoru kredit od 75 milijuna eura Agrokor je kod skupine banaka podigao kredit od 75 milijuna eura na tri godine uz jamstvo nekoliko društava iz koncerna.

Kredit će se koristiti za refinanciranje dijela postojećih obveza, uz zadržavanje zaduženosti na istoj razini. U klupskom kreditu sudjelovale su banke BNP Paribas, J.P. Morgan i Zagrebačka banka. Povjerenje renomiranih svjetskih investitora dano Agroko-

Pad imovine fondova U veljači je došlo do pada ukupne imovine otvorenih investicijskih fondova, prvenstveno zbog snažnijeg pada imovine novčanih fondova. Prema podacima Hanfe, ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova iznosila je 10,7 milijardi kuna, što je pad od 7,6 posto, za 890,9 milijuna kuna.

Imovina uložena u otvorene investicijske fondove iznosi 2390 kuna per capita, a ako iz toga isključimo novčane fondove, tada imovina per capita iznosi 912 kuna. Jedino su dionički fondovi mjesec završili s porastom imovine.

Niže neto plaće

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj isplaćena u pravnim osobama za siječanj iznosila je 5463 kune što je 30 kuna ili 0,5 posto niže u usporedbi s prosincem, ali i 2,3 posto ili 121 kunu više u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Od ukupno 959.000 zaposlenih koji su ostvarili puni fond radnog vremena, 55 posto je primilo plaću do 5000 kuna, 33,4 posto dobilo je između 5000 i 8000 kuna, a 11,6 posto iznad 8000 kuna neto.