e-pv 3721 by NEstar

Poduzetnički impuls Iz programa za nove tehnologije mikro tvrtkama šest milijuna kuna, a malim i srednjim oko 16,5 milijuna

Tko se javio, javio se Osnovni uvjeti za dobivanje potpore u poljoprivredi sada su poznati, a poznat je i rok: samo do 15. svibnja

Odnos prema investitorima Ruske investicije u Hrvatskoj imaju potencijal od milijardu eura, no pitanje je hoćemo li im to omogućiti

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 8

aktualno Str. 7

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 2 1 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 2. travnja 2012. Godina LVIII / Broj 3721. www.privredni.hr

privredni vjesnik

optimizacija poslovanja / kreću vjetroelektrane / predstavljanje / voćari i eu / stil / svijet financija

Graditeljstvo diše na škrge

Da je manje zakonskih prepreka bilo bi i više posla

Tumačeći “najpovoljniju” ponudu kao “najjeftiniju”, država svojim zakonima ide na ruku fušeraju, sivoj ekonomiji i nelikvidnosti u graditeljstvu >>16-17

intervju: Ivan Pavelić

Prodaja HPB-a i Croatia osiguranja je pitanje tržišta, a šume su sasvim druga priča, kaže predsjednik Uprave Hrvatskih šuma

>> 13

osnovana i Hrvatsko-katarska udruga

Quatar Airlines otvara izravnu liniju Zagreb-Doha; zračna linija pak otvara put boljoj poslovnoj suradnju dviju država

>> 5

Graditeljstvo

36. međunarodni sajam građenja i opremanja

17. – 21. 4. 2012. Biam

21. međunarodni sajam alatnih strojeva i alata

Zavarivanje

24. međunarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite

Obrtništvo

54. međunarodni sajam obrtništva ZAGREBAČKI VELESAJAM, Avenija Dubrovnik 15, 10020 Zagreb ∙ tel: 385 (0)1 6503 341, 6503 259 ∙ fax: 6550 619 graditeljstvo@zv.hr ∙ biam@zv.hr ∙ obrtnistvo@zv.hr ∙ zavarivanje@zv.hr

www.zv.hr

HRVATSKO ENERGETSKO DRUŠTVO ZAKLADA “HRVOJE POŽAR” Glavni odbor Zaklade “Hrvoje Požar”, na temelju Poslovnika o dodjeli godišnje nagrade “Hrvoje Požar”, te Poslovnika o stipendiranju mladih energetičara, objavljuje

NATJEČAJ Znanstvenim i stručnim djelatnicima dodjeljuju se godišnje nagrade “Hrvoje Požar”, u obliku plakete i povelje:

za stručni i znanstveni doprinos razvitku energetike; za inovacije u području energetike; za realizirani projekt racionalnog gospodarenja energijom; za unapređenje kvalitete okoliša, vezano uz energetske objekte; za popularizaciju energetike. Nagrada za stručni i znanstveni doprinos razvitku energetike u pravilu se dodjeljuje pojedincu. Ostale nagrade se mogu dodijeliti pojedincu, grupi stručnjaka koji su zajedno izvršili nagrađeno djelo, ili organizaciji - nositelju nagrađenog projekta. Prijedlog za dodjelu godišnjih nagrada, s pismenim obrazloženjem i s priloženom dokumentacijom, mogu podnijeti znanstvene i znanstveno-nastavne organizacije, znanstvena i stručna društva, pojedini znanstveni i javni radnici, te ostale ustanove i trgovačka društva.

II.

Studentima energetskog usmjerenja, četvrte (IV) godine preddiplomskog sveučilišnog studija i diplomskog sveučilišnog studija, dodjeljuje se pet (5) godišnjih nagrada “Hrvoje Požar”, u obliku povelje i u novčanom iznosu: - za izvrstan uspjeh u studiju, i/ili za posebno zapažen diplomski rad iz područja energetike. Prijedlog za dodjelu godišnje nagrade najboljim studentima energetskog usmjerenja mogu podnijeti znanstvenonastavne organizacije, sveučilišni nastavnici, ili sami studenti. Prijedlozi se podnose pismeno, s obrazloženjem.

III.

IV.

Studentima energetskog usmjerenja dodjeljuje se pet (5) jednogodišnjih stipendija za četvrtu (IV) godinu preddiplomskog sveučilišnog studija, odnosno za diplomski sveučilišni studij. Stipendije se dodjeljuju u obliku povelje i novčanom iznosu. Prijedlog za dodjelu stipendija mogu podnijeti sveučilišni nastavnici, ili sami studenti. Kandidati koji se žele natjecati za nagradu ili stipendiju dužni su popuniti upitnik koji mogu dobiti u tajništvu Hrvatskog energetskog društva te na web stranici HED-a: www.hed.hr. Kandidati koji se natječu za posebno zapažen diplomski rad moraju isti priložiti u elektroničkom obliku. Natječaj je otvoren od 1. do 30. travnja 2012. godine. Prijedlozi se podnose tajništvu Hrvatskog energetskog društva, Zagreb, Savska cesta 163, p.p.141. Prijava mora sadržavati ime/naziv i adresu predloženika s brojem telefona. Stipendije Zaklade "Hrvoje Požar", bit će dodijeljene kandidatima koji ne primaju druge stipendije. Sve obavijesti mogu se dobiti na tel. 01/ 60 40 609, 63 26 134, e-mail: mgaura@eihp.hr, hed@eihp.hr Odluka Glavnog odbora o dodjeli nagrada bit će objavljena u dnevnim listovima i stručnim publikacijama te na WEB stranici HED-a: www.hed.hr.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3721, 2. travnja 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zoran Milanović, predsjednik Vlade:

Spremni promijeniti zemlju Sve dok postoji dobar radni duh da se promijene stvari, postoji prostor za promjene u Hrvatskoj. Sredstva u visini 3,5 milijardi eura iz strukturnih fondova EU-a bit će namijenjena regionalnom razvoju, ruralnom razvoju i prije svega infrastrukturi. Posebno se to odnosi na gradnju željeznica i povezivanje Luke Rijeka sa Srednjom Europom. Hrvatska je mala zemlja, mobilna, fleksibilna, s dobrom tradicijom u proizvodnji, dobrim položajem, snažnom turističkom industrijom te s politikom i političarima koji su spremni promijeniti zemlju.

Sanja Crnković Pozaić, savjetnica ministra rada i mirovinskog sustava:

Nedostižan cilj iz Agende 2020 Za rješavanje gorućeg problema nezaposlenosti Hrvatska nužno mora osmisliti strategiju gospodarskog razvoja kako bismo utvrdili na koje sektore ćemo u budućnosti staviti naglasak. Uloga države je da koordinira potrebe poslodavaca i obrazovni sustav jer se samo na taj način mogu uskladiti ponuda i potražnja na tržištu rada koje su sada u velikom nerazmjeru. Za Hrvatsku je za sada nedostižan cilj EU-a iz Agende 2020 o dostizanju 75-postotnog udjela radno aktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu u dobi između 20 i 64 godine.

Josip Budimir, ekonomski analitičar:

Kako vratiti uloženi novac? Kao vlasnika kapitala, bilo da sam država ili privatnik, mene zanima samo jedno - kako vratiti uloženi novac. Pravo pitanje je koliko je država dobila zauzvrat za to što je investirala ili imala svoj društveni kapital u Petrokemiji. Ako je ta kompanija prošle godine ostvarila 100 milijuna kuna, a plin plaća 10 posto skuplje od tržišne cijene, pretpostavka je da je trošak plina 1,4 milijarde kuna. Kada bi profit, liberalizacijom tržišta, porastao za 150 milijuna i kada bi se omogućilo nabavljanje plina po svjetski konkurentnim cijenama, vlasnik bi zaradio od 250 do 300 milijuna kuna. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(h)ost komentator: Damir Ciglar, direktor Imago reklamne agencije

Nakon recesije - glavobolja Baš bih uživao kreirati komunikaciju za brend čija dugoročna usmjerenost nije samo deklarativna i žrtva kratkoročnih ciljeva

ecesija je. Ekonomska nestabilnost i neizvjesnost. Potrošači ne troše, čemu onda oglašavati? Ili, ako već niste prekrižili kompletan marketinški i oglašivački budžet (pa time kratkoročno popravili bilancu), nemojte ga trošiti na originalne i primjetljive ideje, bolje je da ne privlačite previše pažnje. Ili? Već treću godinu za redom (2009.-2011.) padaju investicije u oglašavanje, a ni ova četvrta ne pokazuje namjeru promjene trenda, dapače. Gotovo nitko (ili barem nitko dovoljno značajan) nije iskoristio ovu krizu kao priliku. Priliku za (jeftino) povećanje svojeg tržišnog udjela, recimo. Ili priliku da pokaže koliko je kreativnost bitna (ili bitnija) u ovakvim vremenima. Prije smo ismijavali oglase za praške za pranje rublja. Bilo ih je, ali ipak ne većina. Sada velika većina oglasa izgleda upravo tako – bezidejno i ispod prosjeka. Ne mislim na izvedbu, već na ideju. Ima izuzetaka, ali premalo. Kao da su svi oglašivači unajmili iste bezidejne konzultante koji im govore kako trebaju izgledati i što trebaju komunicirati njihovi oglasi. Pri čemu je upitan čak i kratkoročni efekt oglasa, kamoli branding komponente. Branding nije kratkoročno usmjerenje. Da-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

pače, to je dugotrajan i pimplav posao, samo tvrdoglavo uporni uspijevaju u njemu. A konačni je cilj stvaranje vrijednosti proizvodu izvan njegovih fizičkih okvira, koju će potrošač biti spreman dodatno platiti. Cijeli moderni marketing baziran je na tome, pa samim time i moderna ekonomija. Pa ako vjerujemo i živimo prema takvim postavkama, zašto se ne ponašamo u skladu s njima? Zar nije sada pravo vrijeme za dobre ideje i kvalitetnu dugoročnu orijentaciju umjesto kratkoročnog ispunjenja ci-

Ukoliko ste se odlučili na kratkoročne aktivnosti (ili neaktivnosti), sigurno će to imati utjecaja na brend ljeva potrebnih za ostvarenje vlastitog bonusa? Mislim, nisam ja protiv bonusa, ali i kod bonusa zagovaram dugoročno usmjerenje. Filozofska je postavka da sve stvari koje kratkoročno imaju (jako) dobar efekt rezultiraju dogoročno lošim efektom. I suprotno – dugoročno usmjerene aktivnosti ne moraju nužno imati instant uspjeh. Ali, ukoli-

ko ste se odlučili na kratkoročne aktivnosti (ili neaktivnosti), sigurno će to imati utjecaja na brend, ako ne prije, onda nakon recesije, koja nužno mora završiti. To je otprilike usporedivo s ludim večernjim provodom: ukoliko ste pretjerali s veseljem uz pomoć alkohola i uživali u opijenosti, ne brinite, drugi dan to dolazi na naplatu u obliku mamurluka i glavobolje. Pa ako sada štedite u oglasnim aktivnostima (iako mogu dati sasvim dobre rezultate), obećajem vam glavobolju čim se probudimo iz ovog bunila recesije. Naravno, nije ovo specifično hrvatska situacija. Hrvatska je svakako premala da bi kreirala trendove ili imala značajniji utjecaj na njihovu

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

promjenu; mi uglavnom uvozimo razmišljanja s razvijenijih tržišta. Baš bih uživao kreirati komunikaciju za brend čija dugoročna usmjerenost nije samo deklarativna i žrtva kratkoročnih ciljeva. Nekog tko zaista želi izaći iz okvira očekivanog i ne zapomaže nad tragičnošću trenutka u kojem se nalazimo. A uglavnom svi zapomažemo, sažalijevamo sami sebe. A “samosažalijevanje je za pizdeke”, kako bi rekao Haruki Murakami. Iako nisam konzultant i ne mogu ove bisere od savjeta naplatiti onoliko koliko bi bio njihov ROI ako ih netko primijeni, navodim ih ovdje kao razmišljanja. Znam da nisam otkrio toplu vodu, niti proširio vidike prema “novoj zemlji”, no ipak je zanimljivo koliko se malo držimo pravila koja su manje-više common knowledge: - Ako niste prisutni, vaši će potrošači zaboraviti na vas. - Iako su medijski uvjeti bolji, medijska je buka manja – lakše se probiti do potrošača. - Nikada neće biti jeftinije povećati svoj udio na tržištu s većim share of voice. - Kreativnost je važnija nego ikad! Ako već nemamo dovoljno novaca, budimo kreativni. - Što god učinili, ne prestajte s oglašavanjem!

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

*vijesti Podravka odustala od Bobija Uprava Podravke odustala je od kupnje robne marke Bobi i linije za proizvodnju i pakiranje ekstrudiranih proizvoda. Početkom listopada prošle godine Nadzorni je odbor Podravke dao suglasnost tadašnjoj Upravi za zaključenje postupka pregovaranja o kupnji robne marke Bobi, ali je nova Uprava sada od toga odustala. Asortiman robne marke Bobi obuhvaća štapiće, krekere i druge slane grickalice, a o kupnji te robne marke Podravka je pregovarala s austrijskom tvrtkom Lorenz Bahlsen Snack World, vlasnikom osječke Karoline. Budućnost u Adrisu za 12 pripravnika Zapošljavanjem 12 pripravnika koji su odradili jednogodišnji pripravnički staž u tvrtkama u sastavu Adris Grupe zaključen je prvi ciklus projekta Budućnost u Adrisu. Između više od 800 prijavljenih kandidata različitih zvanja, na temelju natječajnog postupka i testiranja, u završni krug izabran je 41 kandidat. Povjerenstvo je potom izabralo 21 pripravnika, a od njih je 12 na kraju dobilo posao. Adris nastavlja sa zapošljavanjem pripravnika, pa će već tijekom ove godine biti raspisan novi natječaj. Obustavlja se isporuka lijekova Zbog nekoliko stotina milijuna kuna duga i računa koji nisu plaćeni više od 500 dana, 10 hrvatskih veledrogerija od 1. travnja smanjit će ili prekinuti isporuku lijekova u 17 hrvatskih bolnica. Radi se, među ostalima, o bolnicama Osijek, Čakovec, Dubrovnik, Nova Gradiška, Pula, Šibenik i Varaždin te o zagrebačkoj bolnici Sveti Duh. Dugovi tih bolnica su najveći, a nisu podmireni od 600 do 1000 dana. Iz prekida isporuke bit će isključeni lijekovi za dijalizu, trudnice i hitna stanja.

Privredni vjesnik Broj 3721, 2. travnja 2012.

( 22,5 mil kn za nove tehnologije

( ukupno 11 mil kn za razvoj i primjenu inovacija

Program Poduzetnički impuls

Za nove tehnologije i 33 milijuna kuna

Cijeli Poduzetnički impuls vrijedan je ukupno 376,5 milijuna kuna, a natječaji će uskoro biti objavljeni. tvrtkama - gazelama, klasterima, poduzetništvu žena, mladih, početnika i osoba s invaliditetom, poduze Igor Vukić vukic@privredni.hr

rogram Poduzetnički impuls, predstavljen nedavno, za uvođenje novih tehnologija i primjenu inovacija namijenio je oko 33 milijuna kuna. Program za nove tehnologije težak je 22,5 milijuna kuna, od čega mikropoduzeća mogu računati na šest milijuna kuna, a male i srednje tvrtke na 16,5 milijuna. Za razvoj i primjenu inovacija potencijalno se može dobiti 11 milijuna kuna, od čega asocijacije inovatora mogu dobiti do 780.000 kuna. Cijeli Poduzetnički impuls vrijedan je ove godine ukupno 376,5 milijuna kuna, a natječaji će uskoro biti objavljeni. U paleti ponuđenih programa su i potpore brzorastućim tvrtkama - gazelama, zatim klasterima, poduzetništvu žena, mladih, početnika i osoba s invaliditetom, poduzetništvu u kulturi, zadružnom poduzetništvu i sličnim projektima.

Predstavljajući program, ministar obrta i poduzetništva Gordan Maras podsjetio je da Vlada zamah poduzetništvu daje i smanjivanjem zdravstvenog doprinosa što će poduzetnicima na godišnjoj razini sačuvati oko 2,4 milijarde kuna. Uz program Poduzetnički impuls koji daje ciljane potpore za pojedine poduzetničke projekte, država je osigurala i povoljne kredite za male i srednje tvrtke uz tri posto kamate preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Sve to bi trebalo preokrenuti trend gašenja malih tvrtki, posebice u obrtu, gdje je u zadnje tri godine s radom prestalo oko 15.000 obrtničkih radnji. Izgubljena veza potpora i produktivnosti Marijan Ožanić, direktor Tehnološkog parka Zagreb, pozdravlja program Poduzetnički impuls jer se radi o nastavku sličnih programa koji su se provodili i prošlih godina. “Takav program treba podržati jer on ipak

Raspodjela novca u Poduzetničkom impulsu Programska područja Konkurentsko poduzetništvo

115.000.000

Povoljno financiranje i jamstva

113.336.495

Obrazovanje za poduzetništvo i obrtništvo

19.000.000

Unapređenje poduzetničke infrastrukture

56.340.000

EU programi i projekti

61.624.353

Podrška razvoju poduzetništva

11.205.122

Ukupno Izvor: Ministarstvo obrta i poduzetništva, iznosi u kunama

376.505.960

omogućava da neke tvrtke s potencijalom dobiju novac za razvoj. No bilo bi još bolje kad bi se rezultati takvih programa vezali uz konkretna ostvarenja u vidu otvaranja radnih mjesta i stvaranja konkurentnih izvoznih proizvoda”, ocjenjuje Ožanić. Prema njegovim riječima prečesto se u ministarstvima i agencijama hvale novcem koji su u obliku potpora podijelili malim i srednjim tvrtkama iako ukupni rezultati gospodarske aktivnosti u tom sektoru ne pokazuju bitan napredak. Ožanić smatra da su ljudi u ministarstvima i agencijama previše udaljeni od stvarnih postignuća u pojedinim tvrtkama. Prote-

klih godina izgubila se veza između proizvodnje i Vladinih poduzetničkih foruma. “Bilo bi bolje u suradnji s tehnološkim parkovima poput našeg identificirati desetak najpotentnijih tvrtki i njima dodijeliti veća sredstva. Rezultat

Država je osigurala i povoljne kredite HBOR-a za male i srednje tvrtke uz tri posto kamate bi bio fokusiraniji, otvorilo bi se više novih radnih mjesta, stvorili bi se proizvodi s dodanom vrijednošću koji imaju veće izgle-

de na zahtjevnim tržištima. Od nove vlade očekujem baš takav zaokret. Dosad se kod nas premalo koristilo iskustvo ljudi iz prakse i često se angažiraju strani konzultanti za velik novac, a oni uglavnom pristupaju šablonski i uopće ne žele upoznati naše posebnosti i vrline”, ističe Ožanić. Njegove riječi potvrđuju podaci o prošlogodišnjoj raspodjeli potpora malom i srednjem poduzetništvu. Primjerice, za projekt Inovacijom do konkurentnosti dodijeljeno je u 2011. godini 206 potpora. Ukupno je izdvojeno 7,8 milijuna kuna, ali pojedinačna potpora iznosila je prosječno samo 38.146 kuna. Za potpore brzora-

www.privredni.hr Broj 3721, 2. travnja 2012.

( do 780.000 kn mogu dobiti udruge inovatora

inovacije

Prva skupština Hrvatsko-katarske udruge

Zračna linija s Katarom otvara put biznisu Od svibnja kreće izravna linija između Zagreba i Dohe, a hrvatsko veleposlanstvo u Kataru trebalo bi proraditi u idućih nekoliko mjeseci, što će ubrzati izdavanje viza Igor Vukić ukic@privredni.hr

U paleti ponuđenih programa su i potpore brzorastućim etništvu u kulturi, zadružnom poduzetništvu... bilo poslovnih aktivnosti. Uočio je to i ministar Maras najavivši da će se ubuduće ulaganje u infrastrukturu poslovnih zona vezati isključivo uz konkretne ulagačke projekte.

Povoljni krediti i potpore trebale bi otvoriti novih 3000 radnih mjesta u proizvodnim djelatnostima stućim tvrtkama – gazelama – izdvojeno je osam milijuna kuna, s prosječnom potporom u visini 448.611 kuna. Najveći dio novca utrošen je na infrastrukturu poduzetničkih zona, i to čak 51 milijun kuna (104 potpore). I iznos prosječne potpore bio je najveći, 490.385 kuna, a sve uz dvojbene rezultate: u pola od 320 uređenih poslovnih zona nije

Svaka kuna dobrodošla Goran Polonji iz male tvrtke Utilis kaže da ima dobra iskustva sa sudjelovanjem na natječajima za poduzetničke potpore. Utilis je informatička tvrtka koja se, uz ostalo, bavi obradom kliničkih istraživanja lijekova za bolnice u Švicarskoj, zatim razvojem informatičke sigurnosti, elektronskog arhiviranja i drugih aplikacija utemeljenih na web tehnologijama. Koristili su potpore za nastup na sajmovima u Europi i regiji i marketing novih proizvoda, što im je pomoglo da nađu nove klijente. I Gordan Polonji smatra da bi bilo bolje detektirati tvrtke koje imaju proizvode s većim izgledima na tržištu te pomoći njihov razvoj većim iznosima. Primjećuje ipak da se u ministarstvima katkad shvaća da programe treba prilagoditi stanju na terenu. Svojedobno potpore nisu mogle dobiti tvrtke koje nemaju barem 10 zaposlenih. A onda se uvidjelo da i male IT tvrtke, i s manjim brojem programera, mogu napraviti velike projekte, pa je limit od 10 radnika ukinut.

Darko Prodan iz kastavske tvrtke Cedar nije se dosad javljao na natječaje za poduzetničke potpore, ali sada o tome razmišlja jer pokreće novu proizvodnu liniju. Njegova se tvrtka dosad uglavnom bavila izvozom bukovog i drugog drveta, a planiraju uvesti novu tehnologiju za obradu drveta i zaposliti stotinjak radnika. Pojedinačna potpora za tehnološki projekt iznosi 700.000 kuna. “Naša ulaganja bit će vrijedna oko 20 milijuna kuna. No ipak, svaka kuna pomoći je dobrodošla. Imamo tržište i pratnju banaka i HBORa, a razmotrit ćemo i sve mogućnosti dodatnih potpora koje nudi država”, rekao je Prodan. Ministarstvo obrta i poduzetništva od programa Poduzetnički impuls očekuje konkretne rezultate. U programu se navodi da bi njime bilo uvedeno 90 novih ili unaprijeđenih tehnologija kod malih ili srednjih poduzetnika i obrtnika te ostvareno 40 zaštita industrijskog vlasništva. Formiralo bi se pet novih klastera i dodatno razvilo 25 postojećih. Stvorilo bi se 120 novih ili poboljšanih, inoviranih proizvoda. Olakšani pristup financijskim sredstvima i potpore trebale bi otvoriti novih 3000 radnih mjesta u proizvodnim djelatnostima, očekuju u Ministarstvu obrta i poduzetništva.

uatar Airlines otvara 9. svibnja izravnu zrako plovnu liniju između Zagreba i Dohe. Zračna linija otvorit će put i boljoj poslovnoj i kulturnoj suradnju dviju drža-

va, uvjereni su članovi Hrvatsko-katarske udruge, koja je prošli tjedan u Zagrebu održala prvu skupštinu. I odmah su započeli s konkretnim potezima. Predsjednik Udruge Danijel Koletić i Aziz Hasanović, voditelj Centra za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice, potpisali su sporazum o suradnji. Halal certifikati otvaraju hrvatskim proizvodima vrata u 44 zemlje, istaknuo je Hasanović. U svijetu jača i “halal turizam”, a gosti iz islamskih zemalja traže hotele uređene u skladu s tim certifikatom. U Hrvatskoj halal certifikat zasad imaju samo Hoteli Baška, a u postupku ishođenja certifikata nekoliko je hotela iz Zagreba i sjeverne Hrvatske. Članovi Udruge pozdravili su namjeru Hrvatske da u Kataru otvori veleposlanstvo. Ono bi trebalo proraditi u idućih ne-

koliko mjeseci i to će ubrzati izdavanje viza. Sada se vize vade u veleposlanstvu u Egiptu, što zna potrajati od 20 do 30 dana. Prilika za građevinare Zbog velikih prihoda od nafte i plina u Kataru se stalno gradi. Tempo dodatno ubrzavaju sportska

natjecanja kojima će ta zemlja biti domaćin. Primjerice, za svjetsko nogometno prvenstvo 2022. izgradit će se hoteli s ukupno više od 88.000 soba. Prije toga održat će se i svjetsko prvenstvo u rukometu te brojna međunarodna natjecanja. “Katar postaje najveće svjetsko gradilište, a hrvatski predstavnici s iskustvom or-

Halal certifikati otvaraju hrvatskim proizvodima vrata u 44 zemlje ganizacije svjetskog rukometnog prvenstva održanog u Hrvatskoj mogli bi tu naći svoje mjesto”, smatra Koletić, poznat kao stručnjak za odnose s javnošću. Kad bude dovršena džamija u Rijeci, Hrvat-

sku bi opet mogao posjetiti katarski emir. Njegovi posjeti zemljama u regiji redovito su bili praćeni investicijama katarskog kapitala. Tako je nedavno u Makedoniji otvoren lanac benzinskih crpki, u Albaniji Katarci naveliko ulažu u razvoj poljoprivrede. U Hrvatskoj dosad

nije bilo sličnih rezultata nakon emirovih posjeta pa Koletić smatra da se nova prilika ne smije propustiti. Pomoć Udruge Prema riječima glavnog tajnika Udruge Seifa Aldina Salameha, udruga će organizirati tematske seminare za bolje upoznavanje kultura dviju zemalja. U travnju će tako biti organiziran trodnevni skup o običajima u poslovanju s arapskim zemljama, o bankarstvu i drugim srodnim temama. Hrvatsko-katarska udruga ima i pravne stručnjake koji će davati informacije o pravnom okviru za poslovanje u Kataru i Hrvatskoj. Katarski se pravni sustav temelji na britanskim zakonima, no uz malo dobre volje, kažu u Udruzi, posao se može odvijati na obostrano zadovoljstvo.

AKTUALNO

*vijesti Spajanje Profila i Mozaik knjige Dvije velike hrvatske izdavačke kuće Profil i Mozaik knjiga u travnju ove godine objedinit će svoje knjižare u jedinstveni maloprodajni lanac pod nazivom Profil Mozaik. Objedinjavanjem postojećih prodajnih mjesta u lanac od 29 zajedničkih knjižara, na tržištu će se stvoriti vodeća knjižarska mreža, po ponudi i po asortimanu te po nacionalnoj pokrivenosti. Ina uvodi novo gorivo

usluge se plaćaju kao određeni postotak od “ Naše ostvarene uštede. Na taj način, kompanija koja nas angažira neće imati dodatni trošak ”

Gerhard Sattler, konzultant u Intelu

Optimizacija troškova

Fino “štelanje” poslovanja Kroz OTP program tvrtke smanjuju troškove za telekomunikacijske, marketinške, zdravstvene i bankarske usluge Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Ina je započela s uvođenjem novog Eurosuper BS 98+ Class goriva koje će biti dostupno na 115 Ininih benzinskih postaja diljem zemlje. To je visokokvalitetno gorivo sukladno europskoj normi EN 228 za motorne benzine, a koje se od ostalih motornih benzina dostupnih na Ininim benzinskim postajama razlikuje po vrijednosti oktanskog broja. Riječ je o bezolovnom, besumpornom motornom benzinu najviše oktanske razine namijenjenom svim tipovima vozila u čijoj se tehničkoj specifikaciji preporuča korištenje visokooktanskog benzina. Ralu dobila europske standarde Tvrtka Ralu logistika dobila je HACCP i ISO 9001:2008 standarde za transport, skladište i distribuciju robe u kontroliranom temperaturnom režimu. Istodobno su Raluove kompanije u Srbiji i Sloveniji dobile certifikate za djelatnost transporta, dok je kompanija u Mađarskoj u postupku certificiranja. Oba priznanja imaju veliku vrijednost u poslovnom svijetu te predstavljaju najviše standarde poslovanja. Ralu je na taj način postao jedina kompanija u regiji koja ima oba certifikata za logističku djelatnost u hladnom lancu.

Privredni vjesnik Broj 3721, 2. travnja 2012.

egionalna konzultantska tvrtka Intel u suradnji s još nekoliko poslovnih partnera, kompanijama u Hrvatskoj nudi zanimljiv model ušteda. Drugim riječima, objašnjava nam Gerhard Sattler, konzultant u Intelu, kroz program optimizacije troškova poslovanja (OTP) kompanije smanjuju troškove za telekomunikacijske, financijske, marketinške, zdravstvene i mnoge druge usluge koje koriste svakodnevno u poslovanju. “Zadnjih nekoliko mjeseci OTP program dodatno je proširen i nudi usluge smanjenja troškova kao što je najam poslovnih prostora i opreme. Vrlo je važno napomenuti da se program provodi isključivo na succe-

ostvarene uštede”, objašnjava on. Poslovna udobnost Smanjenje troškova uglavnom određuje industrija u kojoj se kompanija nalazi. Opće pravilo koje vrijedi za srednje i velike tvrtke jest da se uštede mogu ostvariti i unutar područja bankarskih naknada te troškova nastalih zbog bolovanja zaposlenika. “Postoje primjeri kompanija koje još uvijek imaju cijene bankarskih naknada dogovorene prije nekoliko godina, a one su se od tada već mnogo puta promijenile. Isto tako možemo reći i za troškove telekomunikacija, gdje su ne samo cijene niže, već postoje modeli i paketi proizvoda koje telekom operatori nude, a gdje su uštede zaista impresivne”, kaže Sattler. OTP program namijenjen je svim tvrtka-

gram postaje sve traženiji, što otkriva kako i domaće tvrtke počinju pratiti određene svjetske trendove i kretanja. Stoga je Intelova želja pojačati suradnju s državnim kompanijama jer one u pravilu reagiraju sporije na tržišne promjene. “Državne kompanije, posebice one koje dobivaju subvencije, nisu naviknute na otvore-

OTP program najčešće koriste velike privatne kompanije u stranom vlasništvu ss fee principu, odnosno naše usluge se plaćaju kao određeni postotak od ostvarene uštede. Na taj način kompanija koja nas angažira neće imati dodatni trošak. A ovisno o veličini i vrsti poslovnog subjekta naše naknade se kreću u rasponu od 40 pa sve do 50 posto od

ma. Međutim, najčešće ga koriste velike privatne kompanije u stranom vlasništvu. Takve tvrtke kontinuirano prate trendove na svjetskim tržištima i pravodobno se prilagođavaju novonastalim gospodarskim okolnostima u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj gdje ovaj pro-

nu tržišnu ekonomiju, pa kao takve uživaju tzv. poslovnu udobnost. Nije za očekivati da će se takve kompanije brzo i na vrijeme prilagoditi svakom nadolazećem poslovnom trendu. Međutim, pohvalno je i mi smo sretni što iz dana u dan vidimo i na tom području određene

pozitivne pomake”, naglašava Sattler. Optimiziranje na svjetskoj razini Kroz OTP program Intel i partnerske tvrtke nikada se ne miješaju u poslovanje i core-business svojih klijenata. “Primjerice, dok se vodstvo neke velike kompanije bori s nizom problema i pitanja krucijalnih za poslovanje, počevši od vanjskopolitičkih i ekonomskih utjecaja, preko konkurencije pa sve do slabe naplate, rijetko koja tvrtka ima mogućnosti i dovoljan broj stručnog osoblja da se isključivo bavi praćenjem neizravnih troškova. Znači, u dogovoru s klijentom i imajući u vidu određene stavke troškova koje su mu bitne, program optimizacije troškova poslovanja ih ‘usklađuje’ s trenutačnim tržišnim uvjetima. Rezultati takvog procesa (tzv. benchmark) odmah su prepoznatljivi i ne uključuju samo vidljive rezultate u

smanjenju troškova, već i povećanje likvidnosti, poboljšanje produktivnosti, a samim time i konkurentnosti. Skrećem pažnju i na pozitivan učinak koji OTP program ima prema dioničarima kompanija pa i široj javnosti, jer sama činjenica da vodstvo kompanije kontinuirano prati troškove i usklađuje ih s tržišnim uvjetima zasigurno dobro odjekuje”, napominje Gerhard Sattler. Intel, kaže, ne može javno govoriti s kojim klijentima surađuje, ali može istaknuti kako su do sada surađivali s osiguravateljskim društvima, farmaceutskim kompanijama, a trenutačno pregovaraju i o angažmanu u jednoj naftnoj kompaniji. “Kao što sam već napomenuo, do sada su nas uglavnom angažirale velike i srednje kompanije u stranom vlasništvu, koje se optimiziraju na europskoj ili čak svjetskoj razini pa imaju isti zadatak i u Hrvatskoj”, zaključuje Sattler.

www.privredni.hr Broj 3721, 2. travnja 2012.

( više od 208 mil € hrvatski izvoz u Rusiju u 2011.

( 182.000

ruskih turista lani posjetilo Hrvatsku

Inozemna ulaganja u Hrvatsku

Čačić: Rusi bi mogli investirati milijardu eura Ruske energetske tvrtke pozvane su da slobodno nastupe na natječajima za istraživanje i eksploataciju nafte i plina, a u Hrvatskoj bi rado vidjeli Sberbank u trci za Hrvatsku poštansku banku Igor Vukić vukic@privredni.hr

uske investicije u Hrvatskoj imaju potencijal od milijardu eura, rekao je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić nakon povratka sa sastanaka u Moskvi na kojima je predstavio hrvatske investicijske projekte. U ruskom glavnom gradu razgovarao je sa Sergejem Šmatkom, ministrom energetike, i Sergejem Šojguom, ministrom za izvanredne situacije, predsjedateljem Komisije za suradnju Rusije i Hrvatske. Slijedili su i sastanci s ruskim poslovnim ljudima. O Petrokemiji nije bilo riječi Najviše prašine izazvala je najava da bi ruske kompanije kupile kutinsku Petrokemiju. Čačić je objasnio da o Petrokemiji nije bilo riječi na sastancima na ministarskoj razini, već da su iz ruskih poslovnih krugova došli upiti o namjeri privatizacije Vladina udjela u toj tvrtki. Takvi upiti došli su i iz Norveške, SAD-a pa i iz Europske banke za obnovu i razvoj, istaknuo je Čačić. Rusija ima velike količine plina koji je glavna sirovina za proizvodnju umjetnog gnojiva. Zagovornici te sinergije smatraju da bi s dovoljnom količinom pli-

na po nižim cijenama Petrokemija mogla biti još konkurentnija i ostvariti veću dobit od lanjskih stotinjak milijuna kuna. Potreban joj je i svjež kapital za proširenje kapaciteta. Odluka još nije donesena, ali će ideje iz Rusije biti ozbiljno uzete u obzir, naglasili su hrvatski predstavnici. Čačić smatra da je važna stvar što se na svim sastancima pokazala otvorenost nove Vlade za ruske investicije u Hrvatskoj. “Za ranije sastanke jedva su se pronalazile tri-četiri točke dnevnog reda, a mi smo

Jasno smo dali do znanja da više neće biti prijašnjih prepreka za njihove investitore, ustvrdio je Čačić

ih sada pred naše sugovornike stavili 20. Jasno smo dali do znanja da više neće biti prijašnjih prepreka za njihove investitore. Ako su dobrodošli u Njemačkoj, Austriji i drugdje u EU-u, onda mogu raditi i kod nas”, ustvrdio je Čačić. U natječaju za novi blok termoelektrane Plomin ruskim tvrtkama nije bio omogućen čak ni uvid u natječajnu dokumentaciju. Osim za Plomin, postoji interes za sudjelo-

vanje u projektu gradnje termoelektrane u Ernestinovu i proširenje plinske termoelektrane u Sisku. Tu je već ugrađena oprema ruskog podrijetla, kao kompenzacija za stari klirinški dug. Ruske energetske tvrtke pozvane su da slobodno nastupe na natječajima za istraživanje i eksploataciju nafte i plina. Postavljene su i neke granice: Hrvatska će rado omogućiti korištenje cjevovoda od Slavonskog Broda do

Omišlja za prijevoz nafte i naftnih derivata i iznajmiti skladišta, ali tu infrastrukturu neće prodavati, iako je za to izražen interes s ruske strane. Zato bi u Hrvatskoj rado vidjeli Sberbank u trci za Hrvatsku poštansku banku, koju Vlada namjerava privatizirati ove godine. Sberbank je posredno ušao na hrvatsko tržište preuzimanjem Volksbanke, a namjeravaju proširiti poslovanje i novim investicijama.

Sberbank ima 240.000 zaposlenih, 20.000 poslovnica i drži 40 posto ruskog bankarskog tržišta. Promijeniti odnos prema investitorima Ponovno je razmatrana i mogućnost da kroz Hrvatsku prođe i dio magistralnog plinovoda Južni tok, a ne samo sporedni krak. Razgovaralo se i o mogućnosti da Hrvatska sama oživi projekt LNG terminala na Krku i na istoku potraži partnere

za zatvaranje financijske konstrukcije. S ruske se strane ističe da Hrvatska mora promijeniti svoj odnos prema investitorima. I to prema svima, ne samo prema onima iz Rusije. I veleposlanici zapadnih zemalja imaju jake primjedbe na tretman stranih ulagača. Rusija i Hrvatska morale bi riješiti i neke probleme tehničko-političke naravi. Primjerice, Rusija već dugo traži mjesto za gradnju svog veleposlanstva u Zagrebu. Sadašnja zgrada je vraćena ranijim vlasnicima u procesu denacionalizacije i rusko veleposlanstvo mora sada u njoj plaćati najamninu. Zanimaju ih i sudbine započetih pa zaustavljenih ulaganja njihovih poduzetnika na Mljetu i Haludovu. Unatoč relativno niskom intenzitetu međusobnih odnosa, hrvatski izvoz u Rusiju prošle je godine premašio 208 milijuna eura, s porastom od 18 posto. Snažno raste i turistička suradnja. Ukidanje viza u vrijeme turističke sezone pripomoglo je da Hrvatsku posjeti 182.000 ruskih turista, 10,4 posto više nego u 2010. godini. To su još uvijek male brojke prema turističkom posjetu koji Rusi ostvare u Turskoj, Bugarskoj ili Crnoj Gori, ali uz otvaranje i drukčiji odnos prema ruskom kapitalu i taj bi se rezultat mogao znatno povećati.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3721, 2. travnja 2012.

( 204 mil kn

isplaćeno za potpore u siječnju i veljači

( oko 90 mil kn

iznosili samo dugovi za mlijeko

Potpore u poljoprivredi po EU pravilima

Želite potporu - podnesite zahtjev Od ove godine svi poljoprivrednici koji žele potpore moraju podnijeti zahtjev u Agronet, najkasnije do 15. svibnja. Potpore za prošlu godinu već su krenule i bit će isplaćene do ljeta Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Isplaćuju se potpore: 1,11 milijardi kuna

vi poljoprivrednici koji žele ostvariti izravne potpore za ovu godinu moraju podnijeti Jedinstveni zahtjev Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, i to do 15. svibnja, koristeći sustav Agronet. Sustav se nalazi na internetskoj adresi www.apprrr.hr. Osnovni uvjeti za ostvarivanje potpore u poljoprivredi su pravodobno podnošenje zahtjeva, upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, upis zemljišta u sustav ARKOD, obavljanje poljoprivredne aktivnosti, upis stoke u Jedinstveni registar domaćih životinja i ostale propisane upisnike te propisno označavanje kao i pravodobno dostavljanje dodatne obvezne dokumentacije. Nužan je i upis u Registar obveznika poreza na dohodak ako je gos-

podarstvo u prošloj godini ostvarilo više od 48.000 kuna od izravnih plaćanja i mjera ruralnog razvoja. Od seljaka se očekuje

Rad poljoprivrednika nakon primitka potpora i u nas će nadzirati inspekcije i ispunjavanje dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta - takozvana više-

struka sukladnost. Agencija nudi pomoć Jedinstveni zahtjev podnose nositelji poljoprivrednog gospodarstva, a ako nisu u mogućnosti samostalno popuniti zahtjev, na raspolaganju su im djelatnici regionalnih ureda Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatske poljoprivredne agencije i Hrvatske po-

ljoprivredne komore. Prije podnošenja zahtjeva poljoprivrednici trebaju provjeriti i obnoviti podatke u upisnicima i registrima. Za razliku od ranijeg sistema državnih poticaja u poljoprivredi, potpore se sada isplaćuju kao u zemljama EU-a. Rad poljoprivrednika nakon primitka potpora i u nas će nadzirati inspekcije, od onih za zaštitu okoliša do sanitarne i vodopravne. Kada se utvrdi krše-

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započela je prošlog tjedna isplatu polovine poticaja iz 2011. godine. Zbog početka proljetne sjetve, isplata potpora krenula je tri mjeseca prije zakonom predviđenog roka. Ukupno će biti isplaćeno 910 milijuna kuna, i to za livade i pašnjake te ostale vrste korištenja zemljišta, za proizvodno vezano plaćanje - šećernu repu, ekološku i integriranu proizvodnju, teže uvjete gospodarenja, duhan, maslinovo ulje te stoku - krave dojilje, ovce i koze, mliječne krave i krmače. Kako najavljuju u Ministarstvu poljoprivrede, preostali dio potpora bit će isplaćen do kraja lipnja. U siječnju i veljači ove godine ukupno je za potpore isplaćeno 204 milijuna kuna, od čega najveći dio dugova za mlijeko – više od 90 milijuna kuna. Zajedno s isplatama u ožujku u prvom kvartalu bit će isplaćen iznos za potpore od ukupno 1,11 milijardi kuna. nje, potpore će se umanjiti ovisno o prekršaju. Sve potpore koje su zakonom regulirane bit će isplaćene u punom iznosu, najavljuje pomoćnica ministra poljoprivrede Vesna Gantner. “Kad se sve zbroji, iznos je veći nego proteklih godina. Prošle su se godine isplaćivale potpore od 2007. do 2010. godine. A za 2011. godinu je isplaćen zanemariv dio. Ministarstvo

će imati dovoljno novca za sve zakonski obvezne potpore, a one će biti isplaćene prije zakonskih obveza kako bi se sjetva mogla isplanirati i obaviti”, kaže Vesna Gantner. Sve informacije o načinu podnošenja Jedinstvenog zahtjeva, kontroli i plaćanju potpora uskoro će biti objavljene u Priručniku za poljoprivredna gospodarstva koji je upravo u pripremi.

Hrvatska zemlja partner na mostarskom sajmu

Zbog novog režima trgovine svi na gubitku

a Međunarodnom mostarskom sajmu gospodarstva, na kojem je Hrvatska bila zemlja partner, sudjelovao je rekordan broj izlagača, više od 800 tvrtki iz 35 zemalja Europe, Amerike, Azije i Afrike, a prvi put i tvrtke iz Malija. Sajam je otvorio predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, a ministar poduzetništva i obrta Hrvatske Gordan Maras izja-

vio je da su sajmovi poput mostarskog dobro mjesto za produbljenje gospodarske suradnje između BiH i Hrvatske. Hrvatski autohtoni proizvodi predstavljeni su na štandu veličine 120 četvornih metara, a posjetitelji su se mogli upoznati s hrvatskim vinima, alkoholnim pićima i delikatesama te proizvodima s oznakom Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta. U sklopu sajma Hrvatska

gospodarska komora je u suradnji s Gospodarskom komorom Federacije Bosne i Hercegovine organizirala forum na temu Promjene u vanjskotrgovinskim odnosima BiH i Hrvatske u poljoprivredno-prehrambenom sektoru nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Gospodarstvenici Hrvatske i BiH iskazali su zabrinutost za nastavak poslovne suradnje nakon ulaska Hrvatske u EU. Nadan Vi-

došević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, u bilateralnim

Predstavilo se više od 800 tvrtki iz 35 zemalja Europe, Amerike, Azije i Afrike susretima s predstavnicima Gospodarske komore Federacije BiH izjavio je kako će zbog novog re-

žima trgovine na gubitku biti i jedna i druga strana, zbog čega je nužno neke stvari izmijeniti, za što još ima vremena. Prema Vidoševiću, sve ono

STO CAR

INA

što će se događati na relaciji Hrvatska-BiH, neće se rješavati između Zagreba i Sarajeva, nego između Sarajeva i Bruxellesa. Jago Lasić, dopredsjednik Gospodarske komore Federacije BiH, upozorio je da BiH u kontinuitetu ima deficit u trgovanju s Hrvatskom koji će se nakon ulaska Hrvatske u EU samo drugačije teritorijalno rasporediti. (Z.L.,S.P.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3721, 2. travnja 2012.

( 668 mil €

bilo na raspolaganju do 2011.

( 138 mil €

na kraju realizirano iz tog fonda

Hrvati na savjetodavnom radu

Sense savjetuje iračku vladu

Sjednica hrvatske vlade

Iz fonda IPA povučeno samo 21 posto novca Hrvatska je i od razvojnih banaka mogla povući 60 milijuna eura za razvoj vodoopskrbe, a iskorišteno je svega 18 posto tog novca Igor Vukić vukic@privredni.hr

ešto ne valja u našem odnosu prema bespovratnom novcu Europske unije, ustvrdili su članovi Vlade na prošlotjednoj sjednici. Od 2007. do 2011. godine Hrvatskoj je u fondu IPA bilo na raspolaganju 668 milijuna eura. Do kraja 2011. ugovoreni su projekti od 276 milijuna eura, no stvarno je povučeno samo 138 milijuna eura ili skromnih 21 posto,

Hrvatske ceste su mogle potrošiti 42,9 milijuna eura za splitsku obilaznicu; iskoristile su tek 10 milijuna

izvijestio je Branko Grčić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a. “To su upozoravajući podaci. Možda je bilo problema jer se radilo o početnoj fazi privlačenja tog novca, ali ubuduće izgovora više nemamo. Moramo te postotke debelo povećati”, istaknuo je premijer Zoran Milanović. Ništa bolja situacija nije ni u projektima koji su ugovoreni s europskim razvojnim bankama i sličnim institucijama. Prema izvještaju ministra financija Slavka Linića, Hrvatska je od razvojnih banaka mogla povući 60 milijuna eura za razvoj vodoopskrbe, a iskorišteno je svega 18 posto tog novca. Hrvatske ceste su

mogle potrošiti 42,9 milijuna eura za gradnju splitske obilaznice, a iskoristile su samo 10 milijuna. Prošle godine projekt je stajao i nije potrošen ni jedan euro. Za druge cestovne pravce na raspolaganju je bilo 60 milijuna eura, a potrošeno je 20 milijuna eura, nabrajao je Linić. Usporeno povlačenje Stoji i projekt obnove riječke lučke infrastrukture. Od 215 milijuna eura koje je EIB plasirao za razvoj malih i srednjih poduzeća prošle je godine iskorišteno oko 121 milijun eura. Linić je dodao da je Europska banka za obnovu i razvoj odobrila 11 milijuna eura za obnovu Luke Ploče, a obavljeni su radovi vrijedni tek tri milijuna eura. Nešto bolje stoje projekti obnove Iloka i Vukovara gdje je od potencijalnih 316 milijuna kuna povučeno 169 milijuna kuna. Za poboljšanje zdravstvenog sustava bilo je ponuđeno 780 milijuna kuna, a iskorišteno je 327

milijuna kuna. “Povlačenje novca je usporeno i mnogi projekti iz raznih razloga praktično stoje. Trebalo bi se odlučiti što će se raditi i ubrzati projekte, a ono što ne treba – zatvoriti”, rekao je Linić. Obavijestio je ministre da će Europska investicijska banka, zbog opisanog odnosa prema ponuđenom novcu, ubuduće uvesti kazne za svako kašnjenje u povlačenju u iznosu od 0,1 posto od neiskorištenog dijela. Nakon tih Linićevih brojki, premijer Milanović je dodao da neće ništa komentirati jer brojke govore same za sebe. Vlada je pritom prihvatila Evaluacijsku strategiju za europske strukturne instrumente, kojom se na načelnoj razini određuje postupanje s kohezijskim fondovima EU-a. Prema riječima ministra Grčića, u 2013. Hrvatskoj će na raspolaganju biti 450 milijuna eura, a u 2014. čak milijardu eura bespovratnog novca. Dosadašnja iskustva dovela su do zaključka da će se

morati ozbiljnije pristupiti organiziranju procedura za prihvat tog novca. Skuplji energenti Na sjednici Vlade najavljeno je i skoro poskupljenje energenata. Za povlaštene kupce plina, odnosno za industriju, cijena će ostati ista do kraja travnja, a onda slijedi nova odluka. Prihvaćena je odluka o puštanju u promet proizvoda s malim udjelom genetski modificiranih organizama, a koji ne moraju biti označeni kao proizvodi koji sadrže GMO. Odluka je usklađena s pravilima Europske unije. Na popisu su vrste kukuruza koje su proizvele tvrtke Monsanto, Syngenta Seeds te Pioneer i Dow Agrosciences. Ti su kukuruzi otporni na neke insekte i herbicide. Mogu biti upotrijebljeni za hranu, sastojak hrane i kao hrana za životinje. Također bez oznake da je riječ o proizvodu s udjelom GMO-a prodavat će se i pamuk kompanija Bayer i Dow Agrosciences.

Tvrtka Sense Consulting, specijalizirana za poslovno savjetovanje, potpisala je ugovor o pružanju savjetodavnih usluga i primjeni rješenja elektroničke uprave za potrebe regulatorne reforme u Iraku. Vrijednost ugovora je 3,6 milijuna kuna, a potpisan je na rok od četiri godine. Ugovorom su obuhvaćene usluge savjetovanja za poticanje stvaranja atraktivnog poslovno-investicijskog okruženja kroz pojednostavljenje administrativnog okvira te uspostavu institucionalnih pretpostavki i organizacije za provedbu regulatorne reforme. U ugovorne obveze ulazi i utvrđivanje poslovnih procesa, oblikovanje i uspostavljanje središnjeg elektroničkog

registra propisa te provedba reforme u 32 ministarstva, osam regulatornih institucija i 15 provincija. Novi projekt regulatorne reforme za iračku vladu nastavak je do sada uspješnih projekata Sense Consultinga u javnom sektoru u Vijetnamu, Siriji i Egiptu, pružanja savjetničkih usluga vladama SAD-a, Albanije, Armenije, Bangladeša, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije te međunarodnim organizacijama, uključujući EU, UNDP, Svjetsku banku, USAID i druge. Nakon Iraka, do kraja godine Sense Consulting očekuje početak sličnih angažmana i na tržištima u Europi, Aziji i Africi, najavio je predsjednik Uprave Vedran Antoljak. (D.Ž.)

Tehnologije i zanimanja budućnosti

Čak 85 djelatnosti čeka one koji završe računarstvo Buduća zanimanja u Hrvatskoj ne mogu se dugoročno planirati i zato što ne postoji gospodarska strategija te se ne može pouzdano reći što će se najviše razvijati. Kada bi to bile zelene tehnologije, u Hrvatskoj bi se, tako bar tvrdi istraživanje UNDP-a, otvorilo 70.000 radnih mjesta. No, jedno je sigurno: smanjit će se potreba za ljudima koji rade rutinske poslove. Njih će zamijeniti automatika, a za upravljanje automatikom trebaju visokoobrazovani ljudi. O tome je bilo riječi na prošlotjednoj konferenciji Nove vještine, tehnologije i zanimanja budućnosti koju je organizirao Hrvatski zavod za zapošljavanje

u suradnji s Visokom školom za primijenjeno računalstvo te Fakultetom elektronike i računarstva. Savjetnica ministra rada i mirovinskog sustava Sanja Crnković Pozaić podsjetila je kako će do kraja godine biti gotov informacijski sustav koji će pomoći usklađivanju obrazovanja i tržišta rada, ali i biti vodič za koja se zanimanja školovati. Danas, primjerice, oni koji završe računarstvo mogu raditi u čak 85 djelatnosti, ali nije tako na svim područjima Hrvatske. U Lici tako na jedno radno mjesto informatičara čekaju čak 22 nezaposlena, dok u Zagrebu gotovo da je teško popuniti sva slobodna radna mjesta. (J.F.)

10 PREDSTAVLJAMO

( više od 7 godina posluje Feral Tours

Feral Tours, Zadar

Privredni vjesnik Broj 3721, 2. travnja 2012.

( 15-godišnje iskustvo pretočeno je u Zriku

ZRIKA, ZAGREB

Savršen odmor, uspješniji život

Zrikavci marketinški komuniciraju Domaćim i stranim turistima nudi se široka paleta brodova za najam te razne mogućnosti hotelskog ili privatnog smještaja

Zbog društvenih mreža i novih multimedijskih komunikacijskih kanala granica između odnosa s javnošću i marketinga nikada nije bila tanja

ekoliko osoba s dugogodišnjim iskustvom u receptivnom i poslovnom turizmu, ali i mnogim drugim djelatnostima, 2004. godine osnovalo je zadarsku tvrtku Feral Tours čija je osnovna djelatnost

U planovima za budućnost je rast poslovanja i proširenje turističke ponude

iznajmljivanje brodova i ostalih plovila turistima te organiziranje kružnih putovanja brodovima po Jadranu. Danas u Feral Toursu rade dva djelatnika. “Domaćim i stranim turistima nudi se široka paleta brodova za najam te razne mogućnosti hotelskog ili privatnog smještaja. Mogu se iznajmiti jedrilice, motorni brodovi, katamarani i guleti tj. drveni jedrenjaci”, rekla je Iva Bencun iz tvrtke Feral Tours. Tvrtkine usluge

većinom koriste turisti iz inozemstva, te je omjer između stranih i domaćih gostiju 85:15. U Feral Toursu kažu kako prije svega turistima žele biti partner jer im nastoje omogućiti savršen odmor. A dobar odmor preduvjet je za uspješan život i rad. Zbog toga njihova ponuda turistima mora odgovarati sadržajem, trajanjem i cijenom. Premium klasa brodova “Počeli smo tako što smo turistima ponudili veliki izbor brodova za iznajmljivanje, stvarajući nekoliko različitih klasa, a imajući na umu potrebe svojih klijenata. Tako smo stvorili Premium klasu koja obuhvaća novije brodove opremljene najsuvremenijim uređajima”, naglasila je Iva Bencun. Svoje proizvode i usluge Feral Tours nudi na svim svjetskim tržištima, a tvrtkini djelatnici komuniciraju na engleskom, francuskom, talijanskom i njemačkom jeziku. Kao dodatnu uslugu svojim gostima koji u Hrvatsku dolaze zrakoplovima nude usluge transfera kombiji-

ma marke Renault Traffic i Mercedes Viano, kao i Lincoln Town Car limuzinom. Vozila su u tvrtkinu vlasništvu pa stoga gostima mogu ponuditi paket usluge koji im omogućuje još ugodniji odmor. No kao i drugdje, tako se i u tvrtki Feral Tours susreću s mnogim problemima u poslovanju. Kako je rekla Iva Bencun, neki od tih problema su nemogućnost knjigovodstva da reagira na vrijeme zbog neprekidnog mijenjanja propisa, stalno povećanje fiskalnih opterećenja, neažurnost državnih institucija, nedovoljna informiranost institucija koje su za to zadužene i plaćene, primjerice Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore. U planovima za budućnost je rast poslovanja i proširenje turističke ponude. Govoreći o osnovnim problemima u turizmu, Iva Bencun je istaknula nedostatak dugoročne strategije, slabu povezanost tvrtki koje rade u turizmu, primjerice agencija, hotela i restorana, nelojalnu konkurenciju te neplansko širenje. (S.P.)

akon 15-godišnjeg korporativnog iskustva u jednoj multinacionalnoj korporaciji Zrinka Makovac odlučila je stečeno znanje s područja marketinga, marketinških komunikacija i odnosa s javnošću iskoristiti za stvaranje dodane vrijednosti za klijente. Stoga je osnovala Zriku – specijaliziranu agenciju za integrirane marketinške komunikacije i savjetovanje. Zrinka Makovac kaže kako je agencija posvećena stvaranju imidža za klijente na tržištu, koji se gradi kroz pomno razrađenu strategiju, planove te dugotrajne i kvalitetne odnose s potrošačima i korisnicima. “Kao agencija ponajprije smo orijentirani na poslovne subjekte te im pomaže-

Zrinka Makovac, direktorica tvrtke Zrika

mo u cijelom procesu, od postavljanja njihovih komunikacijskih strategija i planova, stvaranja zanimljivih komunikacijskih i marketinških kampanja i aktivnosti do osmišljavanja njihova nastupa u javnosti i odnosa s javnošću. Od samog osnutka tvrtke odredili smo se za integrirani marketinški pristup u komunikacijama jer od

Kao agencija Zrika je ponajprije orijentirana na poslovne subjekte pojave društvenih mreža i mnoštva novih multimedijskih komunikacijskih kanala granica između odnosa s javnošću i marketinga nikada nije bila tanja”, objašnjava ona. Zaokružena priča Zanimalo nas je otkud neobično i zanimljivo ime agencije. “Imali smo više neuspjelih pokušaja registracije imena tvrtke pri Trgovačkom sudu, koji nam je nekoliko puta odbio prijedloge. U jednom smo trenutku ostali bez in-

spiracije i tada je odnekud isplivala riječ Zrika. Uz to što je slična mojem imenu, Zrika predstavlja zvuk - glasanje zrikavca - koji stvaramo za svoje klijente. Tako je nastao i slogan: Svakim zrikom stvaramo vašu sliku”, ističe direktorica agencije dodajući kako se na to nadovezao mali zrikavac kao logotip i priča je bila zaokružena. Budući da su tek nedavno započeli s radom, za sada još nisu stigli upošljavati nove ljude. “Za početak ćemo potencijalne povećane potrebe za obavljanjem posla rješavati putem partnerske suradnje s komplementarnim suradnicima i agencijama. Otvaranjem novih prilika i projekata doći će i potreba za dodatnim zapošljavanjem, čak mi se iz trenutačne perspektive čini kako će to biti brže no što smo inicijalno očekivali. Čim se ukaže potreba za pojačanjem, nećemo se puno dvoumiti. Bez investiranja u ljude, prodaju, marketing i public relation dugoročno ne možete očekivati rast i razvoj. Tko ne investira i riskira, ni ne profitira”, zaključuje ona. (B.O.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3721, 2. travnja 2012.

( 12 stručnjaka

( 12-15 godina

za rad s kamenom i tradicionalnim materijalima

prosječni rok povrata ulaganja

Peristil, Split: specijalizirani za gradnju luksuznih kamenih vila

Mediteran kakav bi trebao biti

Apartmanizacija Hrvatske je propao model, a gradnja i iznajmljivanje turističkih vila posao budućnosti i prekretnica u razvoju turizma, kaže Samir Koštić, vlasnik i direktor tvrtke Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

plitska tvrtka Peristil jedina je građevinska tvrtka u Hrvatskoj specijalizirana za gradnju i projektiranje luksuznih kamenih vila u dalmatinskom stilu. Ideja o zajedničkom projektu Povratak kamenu nastala je u Istri, u Puli, gdje su osnivači tvrtke surađivali pet godina, baveći se posredovanjem u kupoprodaji nekretnina i izgradnjom kamenih kuća na tradicionalan način. Tvrtka Peristil osnovana je potkraj 2004. u Splitu. Danas je u potpunom vlasništvu Samira Koštića i u ovom trenutku zapošljava 12 radnika osposobljenih za rad s kamenom i drugim tradicionalnim materijalima. U središte pozornosti javnosti tvrtka je dospjela u vrijeme transfera Nike Kranjčara iz Dinama u Hajduk, kada je njen vlasnik ponudio besplatnu gradnju vile za ovog nogometaša. “Osim gradnje dalmatinskih vila, specijalizirali smo se i za uređenje imanja, a pogotovo za suhozide. U zadnje vrijeme dosta poslova nam

naručuju investitori koji uređuju vile s popratnim objektima i imanjem. Upravo radimo u Dicmu jedno takvo imanje koje se prostire na 27.000 metara četvornih”, kaže Samir Koštić, vlasnik i direktor tvrtke Peristil. Ističe da je projekt apart manizacije Hrvatske propao model, te da je gradnja i iznajmljivanje

Cilj nam nije izgradnja pojedinačnih vila, nego elitnih zona, kaže Koštić turističkih vila posao budućnosti i prekretnica u razvoju turizma. Budi se interes “Razvoj i privlačenje investitora otežan je zakonskom regulativom, pri čemu su problemi s prostornim planovima gotovo nerješivi. Kod nas svi mešetare sa zemljištem, a nitko ništa ne radi. Imamo niz turističkih zona ucrtanih u planove koji su mrtvo slovo na papiru. Zato do prije nekoliko godina nismo imali zainteresiranih inozemnih in-

Apartmane nitko više neće Prilikom izgradnje ovakvih vila potrebno je poznavati tajne gotovo zaboravljenih obrta kao što su kamenoklesarstvo, fino kovana bravarija, izrada stolarije po mjeri. Koštić smatra da je povrat investicije moguć u roku od 12 do 15 godina. Pored toga, ovakvim vilama cijene samo rastu, za razliku od apartmana koje, kaže, u ovom trenutku nitko neće.

vestitora u turizam. U zadnjih godinu dana moja tvrtka je dobila niz narudžbi od investitora iz Velike Britanije i skandinavskih zemalja, kako za kupnju, tako i za najam, a radimo i za domaće poduzetnike. Evidentno je da je sve veća potražnja za starim kamenim kućama”, ističe Koštić. Naglašava da bi bio najsretniji kad bi imao konkurenciju i kada bi se deseci tvrtki bavilo ovim poslom jer samo zajedno s drugima može podići vrijednost destinacije. “Naš projekt Povratak kamenu je povratak tradicionalnim vrijednostima Dalmacije, njenoj kulturi koja je nagrizena masovnim turizmom. Cilj nam nije izgradnja pojedinačnih vila, nego elitnih zona. Kreiranjem elitnih turističkih područja želimo produljiti sezonu na minimalno 180 dana. Preferiramo selektivnu gradnju koja uzima u obzir lokalnu zajednicu. Takva bi gradnja ujedno bila smjernica lokalnom stanovništvu da grade na tragu tradicionalnog, s minimalnom izgrađenošću i visokom kvalitetom”, kaže Koštić koji smatra kako je nužno povećati mogućnost zaposlenja svim dobnim skupinama, potaknuti stare zaboravljene obrte, te deapart manizirati obalu. “Samo tako možemo izbjeći manipulaciju zemljom - nudeći stranim kupcima gotov proizvod, zaokruženu ponudu usluga s nagla-

*vijesti Ingra dobila posao u Alžiru Ingra je sa svojim alžirskim partnerom, tvrtkom Cosider T.P., potpisala 21,5 milijuna kuna vrijedan ugovor te uskoro počinje s aktivnostima na isporuci, montaži i puštanju u probni rad hidromehaničke opreme na brani Tagharist u Alžiru. Rok realizacije spomenutog posla je 12 mjeseci. Ingri je ovo drugi posao s istim investitorom, a osim poslova na brani Tagharist očekuje se još nekoliko sličnih poslova na kojima bi Ingra iskoristila svoja iskustva i ekspertizu u području hidromehaničke opreme. Jadrankamen ide u stečaj Trgovački sud u Splitu otvorio je stečaj nad Jadrankamenom. Prijedlog za otvaranje stečaja Jadrankamena početkom ožujka podnio je predsjednik Uprave Vedran Vilović. Žiro-račun Jadrankamena blokiran je od 5. siječnja ove godine. Na dan 8. ožujka dospjele obveze Jadrankamena prema radnicima za plaće iznosile su 3,4 milijuna kuna, prema dobavljačima 20,1 milijun kuna, prema državnom poračunu 33,5 milijuna kuna, a prema bankama 66,2 milijuna kuna.

skom na domaćem asortimanu proizvoda, visoke standarde najma i komplementarnih usluga, te očuvanje prirodnog okružja i vegetacije”, dodaje Koštić. Traži se luksuz i tišina “Ljepotom destinacije, ugodnom klimom, odličnim smještajem u našim vilama, te dobrom organizacijom namjeravamo pridobiti goste veće platne moći. U kontaktu sam s agencijama za nekretnine i mogu tvrditi da u ovom trenutku stranci traže isključivo vile s bazenima”, pojašnjava. Koštić kaže i

da se najveća potražnja i cijena postižu u vilama na mirnim lokacijama s pogledom na more, u naseljima sačuvane autohtone arhitekture, bez hotelske i apartmanske ponude, na lokacijama udaljenim od dalekovoda i odašiljača. “Primjera radi, sela u unutrašnjosti Istre, koja su u poslijeratnim godinama skoro opustjela, opet imaju prirast stanovništva, te raste zaposlenost na održavanju objekata i proizvodnji poljoprivrednih kultura. Zato i kažemo da je naš projekt Povratak kamenu povratak tradicionalnim vrijednostima”, zaključuje Koštić.

Novi terminal u Pločama U Luci Ploče potpisan je ugovor o izgradnji infrastrukture prve faze terminala za rasute terete. Radovi će početi u roku od 20 dana, a rok za izgradnju terminala je 26 mjeseci. Ugovor je vrijedan 406 milijuna kuna, a izgradnjom novog terminala Luka Ploče postat će značajna luka za rasute terete u ovom dijelu Sredozemlja, s obzirom na godišnji kapacitet terminala od 4,6 milijuna tona u prvoj fazi izgradnje te mogućnosti uplovljavanja brodova do 180.000 tona nosivosti i gazom od 19 metara.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3721, 2. travnja 2012.

( 15 vjetroagregata

( 80 mil kn

bit će ove godine ugrađeno na Pometeno brdo

uložio dosad Končar u razvoj ovog projekta

Prva faza vjetroelektrane Pometeno brdo

Šest od 15 već lovi vjetar Vjetroagregati su rezultat razvoja i znanja stručnjaka Grupe Končar, a u njihovoj proizvodnji postignut je udio domaćih komponenti veći od 70 posto Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

nstaliranjem i priključivanjem na mrežu šest vjetroagregata vlastite proizvodnje, Končar je dovršio prvu fazu izgradnje vjetroelektrane na Pometenom brdu kraj Dugopolja. Do sad je u razvoj ovog projekta Končar uložio 80 milijuna kuna. Kada se dovrši izgradnja - a to bi trebalo biti krajem ove godine, vjetroelektranu na Pometenom brdu sačinjavat će 15 vjetroagregata snage jedan megavat (MW) i jedan agregat snage 2,5 MW. Ukupna vrijednost projekta prelazi 200 milijuna kuna. Model financiranja, kao rezultat zajedničke ponude Hrvatske banke za obnovu i razvitak te Zagrebačke banke, dogovoren je krajem 2010.

godine. Prema tom modelu Končar sudjeluje sa 41 posto svojih sredstava. “Končareva vjetroelektrana hrvatski je projekt koji otvara nove proizvodne i izvozne mogućnosti, unapređuje konkurentnost Hrvatske i otvara nova radna mjesta. Svjetski stručnjaci procjenjuju kako će obnovljivi izvori energije biti dio rješenja energetskih problema i mogu biti dio rješenja gospodarske krize jer

Dinamičan rast industrije Krajem 2011. godine u svijetu je bilo instalirano vjetroelektrana snage 240 gigavata (GW). U 2011. godini instaliranje vjetroelektrana u svijetu poraslo je za čak 11,7 posto u odnosu na 2010. Ukoliko se instaliranje nastavi tom dinamikom, do 2015. godine trebalo bi biti instalirano gotovo 450 GW. Trenutačno, vjetroelektrane proizvode tri posto svjetskih potreba električne energije. U industriji vjetroelektrana u svijetu zaposleno je preko 500.000 radnika. lektrane”, izjavio je Davor Mladina, član Uprave Končara.

Stupovi za vjetroelektrane također se izrađuju u Hrvatskoj će otvoriti velik broj radnih mjesta. Vjetroagregati su rezultat razvoja i znanja stručnjaka Gru-

pe Končar, a u njihovoj proizvodnji postignut je udio domaćih komponenti veći od 70 posto. Kada

se tome dodaju radovi na terenu, dolazi se do hrvatskog učešća većeg od 80 posto vrijednosti vjetroe-

Stupovi domaće izrade U izgradnji vjetroelektrane sudjeluje 14 društava Grupe Končar i 15 tvrtki kooperanata iz Hrvatske. U razvoj projekta Končar investira vlastito znanje, vlastiti novac i opremu, a unutar Grupe proizvodi se i najveći dio opreme. Sve ostale vjetroelektrane koje postoje u Hrvat-

skoj izgrađene su stranom opremom. “Ovime smo dokazali, bez obzira na to što se tvrdilo da je to nemoguće, da se stupovi vjetroelektrane mogu proizvoditi na tri mjesta u Hrvatskoj, a zadovoljni smo što ih je još jedan investitor odlučio proizvoditi u Hrvatskoj. To znači da već imamo četiri mjesta gdje se oni mogu proizvoditi”, istaknuo je Mladina. Na Pometenom brdu Končar razvija i projekte sunčevih elektrana.

Nagrada Hrvoje Mateljić za najbolje gospodarske priloge u novinama

Priznanje novinarki Gordani Gelenčer

ajboljim gospodarskim novinarom u Hrvatskoj u 2011. godini proglašena je Gordana Gelenčer, novinarka po-

slovnog tjednika Lider. Nagradu Hrvoje Mateljić, koja se treću godinu zaredom dodjeljuje za najbolje gospodarske priloge u tiskovinama, uručio joj

je Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe, istaknuvši kako je svjestan da je izazovno pratiti gospodarstvo. Jer, kako je rekao, nije riječ o medijima koji imaju visoke tiraže, ali to što rade iznimno je važno za društvo i gospodarstvo te je izdavačima poslovnih novina poručio – neka ustraju. “Imat ćete podršku od nas, ne samo u klasičnom obliku oglasa, već u otvorenosti jer zainteresirani smo da poslovni mediji opstanu”, rekao je Tedeschi. Veseli ga da su oni koji su konkurenti na tržištu (a u žiriju su bili glavni urednici Poslovnog dnevnika,

Business.hr-a, Privrednog vjesnika, tjednika Lider, Banka magazina i Forbesa) uspjeli sjesti zajedno i već treći put birati najbolje novinarske uratke na temu gospodarstva. Trendovi ostaju isti Gordana Gelenčer je napomenula kako je nakon toliko godina pisanja ovo svojevrsna “nagrada za životno djelo” dodavši kako je ljute dvije stvari: to što gospodarski i financijski novinari nikad neće biti smatrani vrhom novinarstva i to što su problemi i trendovi u hrvatskom gospodarstvu isti kao i prije 10 i 15 godina, što je ui-

stinu depresivno. Žiri je birao najbolje tekstove koji su pristigli od 12 kandidata iz sedam redakcija i to Sandre Carić-Herceg, Mihe Dobra-

Nagrada se već treću godinu dodjeljuje novinarima koji prate gospodarstvo šina i Dražena Tomića iz Business.hr-a, Nine Domazet iz Energetike.net i časopisa EGE, Gordane Gelenčer iz Lidera, Danijele Jozić iz Poslovnog

dnevnika, Nives Matijević iz Banka magazina, Tanje Rudež iz Jutarnjeg lista, Ljubice Vuko iz Slobodne Dalmacije i trojice novinara Privednog vjesnika – Borisa Odorčića, Krešimira Sočkovića i Drage Živkovića. Godišnja nagrada koja se dodjeljuje zaposlenim, slobodnim ili honorarnim novinarima i vanjskim suradnicima novina s gospodarskim rubrikama ili specijaliziranih za gospodarstvo koju je pokrenuo tjednik Lider 2009. godine pripala je Josipu Bohutinskom, a za 2010. nagradu je osvojio Miroslav Kuskunović. (B.O.)

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3721, 2. travnja 2012.

( sa 2 mil ha šuma ( oko 47% gospodare Hrvatske šume

kontinentalne Hrvatske čine šume

Ivan Pavelić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma

Prodaja HPB-a i CO-a je pitanje tržišta, šume su druga priča Naše šume su među najljepšim i najprirodnijim šumama u ovom dijelu Europe. Tome značajno pridonosi način na koji Hrvatske šume njima gospodare Goran Šikić sikic@privredni.hr

rvatske šume gospodare s dva milijuna hektara šuma u vlasništvu Republike Hrvatske, a novi se predsjednik Uprave te tvrtke u državnom vlasništvu Ivan Pavelić nalazi pred velikim izazovom kormilarenja tvrtkom s oko 9000 zaposlenih. Prvo pitanje mnogih promatrača i struke nakon dolaska novog “prvog šumara” bilo je hoće li državne šume ići u prodaju ili koncesiju. Kako gledate na drvo u kontekstu nacionalnih resursa? - Kad govorimo o nacionalnim resursima, definitivno bih u tom kontekstu spomenuo drvo, vodu i rudna bogatstva. Kad se pitamo treba li prodati Hrvatsku poštansku banku ili Croatia osiguranje, to je pitanje tržišta. To nije nacionalno bogatstvo, to su poduzeća koja konkurentno trguju na tržištu. No, ova tri resursa koja sam spomenuo sasvim su druga priča i o tome treba voditi brigu. Šume čine oko 47 posto kontinentalnog dijela Hrvatske, i od toga je u državnom vlasništvu nekih 78 posto. U Sloveniji je, recimo, u ovom trenutku potpuno obrnuta situacija – oko 20 posto je državno vlasništvo, a i u Austriji je slična situacija.

Veći problem je imovina koja nije upisana Kakvo je stanje registra šuma? - Hrvatske šume vode evidenciju o tome koliko na pojedinom odsjeku ima kubika drvne mase. Mi gospodarimo šumom koja se nalazi na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. Zakonom je kod nas propisano da je sve ono što se nalazi na zemljištu u vlasništvu onog koji je vlasnik te zemlje. Hrvatske šume nisu vlasnici, one ne upravljaju šumama nego gospodare, a upravlja vlasnik - Republika Hrvatska. No, nisu još sve parcele šumskog karaktera upisane na Republiku Hrvatsku. Međutim, taj segment je jako mali, on predstavlja negdje oko 1,8 posto neupisanog zemljišta što je relativno malo s obzirom na ukupnu površinu od dva milijuna hektara državnih šuma kojima gospodarimo. Više problema stvara imovina Hrvatskih šuma koja nije upisana, i mi kontinuirano radimo na tome. Svake godine od Državne geodetske uprave uzmemo mnoštvo elaborata o katastarskim izmjerama i podataka iz gruntovnice, te pokušavamo sve to uskladiti. Što je s naknadom za općekorisnu funkciju šuma (OKFŠ)? - Ona je sada smanjena. Iznosila je 0,0525 posto od ukupnih prihoda svake tvrtke u Hrvatskoj, i sada je smanjena za pola, na 0,0265 posto, jer je Vlada obećala da će smanjiti parafiskalne namete, a to se iz njihove perspektive smatra parafiskalnim nametom. Kako ocjenjujete način na koji se u Hrvatskoj gospodari šumama? - Naše šume su među najljepšim i najprirodnijim šumama u ovom dijelu Europe. Tome značajno pridonosi način na koji Hrvatske šume njima gospodare. Tu se ponovno vraćamo na tezu da trebamo sjeći šume jer ako čistimo šumu, ona će davati bolje rezultate i biti

zdravija. Postoji istraživanje koje uspoređuje dvije paralelne šume u potpuno jednakim uvjetima. Kad biste jednu ostavili 10 godina da miruje, a drugu prorjeđivali prema određenim standardima, te prorijeđeno drvo skladištili, i nakon 10 godina posjekli obje šume, prorjeđivana bi dala značajno bolji rezultat. To ukazuje na nužnost gospodarenja šumama. Što je sa šumama koje su potpale pod nacionalne parkove, a o njima su se ranije skrbile Hrvatske šume? Sad se o njima skrbi drukčije, je li to korak naprijed ili nazad? - Iz moje perspektive, to je korak nazad. Nacionalni parkovi imaju svoje kriterije, a šuma je samo jedan segment nacionalnog par-

ka. U tom segmentu, nacionalni park ima svoja pravila koja se ne podudaraju u cijelosti s načinom gospodarenja šumama Hrvatskih šuma. To je također

Male energane niskog kapaciteta koje rade na šumsku biomasu su prihvatljiv način proizvodnje električne energije jedna od tema koje kanimo prodiskutirati s nadležnim ministarstvima. Nacionalni parkovi rade svoj dio posla po pitanju održavanja parka, ali segment koji se odnosi na šume trebao bi i dalje biti pod gospodarenjem Hrvatskih šuma. Tako se dobiva sinergijski efekt.

Koja je osnovna razlika u ta dva pristupa održavanja šuma? - Pod nadležnošću nacionalnih parkova šume se ne prorjeđuju u mjeri u kojoj bi trebale i miče se samo ono što se samo sruši. Na taj način može doći do zagušivanja šume. Svako zemljište može postati šuma ako mu date dovoljno vremena, pa čak i zarasti u prašumu, samo je pitanje svrhovitosti. I Hrvatske šume gospodare dijelovima prašuma, ali mi njima tako i pristupamo te ih ne diramo. To je ekološki prihvatljiv način gospodarenja. No, nacionalni parkovi kao što su Plitvička jezera imaju šume samo u popratnom dijelu, i s tom šumom se, po mom mišljenju, treba pravilno gospodariti jer se tamo mogu dogoditi

neželjene pojave, od požara nadalje. Korištenje šumske biomase za proizvodnju energije tema je o kojoj se učestalo govori. Kako se trenutačno koristi šumska biomasa u Hrvatskoj? - U sklopu Hrvatskih šuma imamo dva postrojenja koja rade na šumsku biomasu i u tim toplanama proizvodimo toplinsku energiju. Osim nas postoji još nekoliko energana. Postoji jedno testno postrojenje Đure Đakovića u Slavonskom Brodu, i oni rade na usavršavanju takvih malih energana niskog kapaciteta koje rade na šumsku biomasu jer je to vrlo zanimljiv i ekološki prihvatljiv način proizvodnje električne energije. Primjerice, Austrija ih ima pedesetak.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3721, 2. travnja 2012.

( oko 68.000 ha

Kongresni turizam u Hrvatskoj

Poslovni gost potroši tri do četiri puta više

Nedostatak kongresnog centra i turističkih kapaciteta za prihvat velikog broja sudionika kongresa, primjerice više od 500 osoba, kao i nedovoljno atraktivnih javnih događanja, neke su od mana hrvatskog kongresnog turizma. Pozitivna su mu strana mladi i entuzijastični profesionalci, te ekološki očuvana zemlja. Takve stavove navode strani gosti koji su bili na nekom od kongresa u našoj zemlji, a o njima je bilo riječi prošloga tjedna na okruglom stolu Kongresni turizam u Hrvatskoj: danas i sutra koji se održao u Zagrebu. “Rezultati kongresnog turizma u 2011. pri-

bližavaju se najuspješnijoj 2008. godini kada je promet od poslovnih skupova s PDV-om dosegnuo 269 milijuna kuna”, rekla je Leila Krešić-Jurić, direktorica Sektora turizma HGK-a. No, Hrvatskoj nedostaje veliki i infrastrukturno dobro opremljen kongresni centar, te taj nedostatak treba što prije riješiti. Kongresni turizam omogućuje razvoj turističke djelatnosti u gradovima na Jadranu, ali i u unutrašnjosti zemlje. Prema istraživanju Instituta za turizam, poslovni gost u Hrvatskoj potroši tri do četiri puta više od odmorišnog gosta, a u destinaciju se vraća u 40 posto slučajeva u privatnom aranžmanu i s obitelji. Upravo je zato ta vrsta ponude iznimno važna u sklopu razvoja hrvatskih turističkih destinacija, a planirani razvoj cestovne infrastrukture i zračnih linija tome može izrazito pogodovati. (S.P.)

Očekuje se šest posto više dolazaka turista

Optimistične najave za predsezonu U turističkoj predsezoni od travnja do lipnja očekuje se oko šest posto više dolazaka turista i oko 4,5 posto više noćenja, pokazala je anketa koju je Ministarstvo turizma provelo među 38 turističkih tvrtki. U travnju bi turistički promet trebao biti na prošlogodišnjoj razini, dok bi svibanj mogao biti bitno bolji od lanjskog. Prema trenutačnim najavama, lipanj 2012. je otprilike na prošlogodišnjoj razini. No, budući da je proces rezervacija još u tijeku, ima razloga za optimizam i ostvarenje dobrih rezultata, kažu u Ministarstvu turizma. Kada je riječ o očekivanim rezultatima turističkog prometa u razdoblju nadola-

zećih uskršnjih praznika, njih neće biti moguće uspoređivati s prošlogodišnjima budući da je ove godine Uskrs kalendarski ranije (8. travnja) u odnosu na 2011. godinu. Ipak, usporedimo li ovogodišnji uskrsni vikend s istim vikendom 2009. godine, kada je taj blagdan bio u sličnom terminu kao ove godine, prema trenutačnim najavama i uz povoljne vremenske uvjete, mogu se očekivati puno bolji rezultati. (D.Ž.)

pod voćnjacima u Hrvatskoj

Voćarstvo

Nespremni za Euro

Osnove nekonkurentnosti su zastarjela tehnologija, malo površina pod navodnjava nedovoljno je razvijena integrirana proizvodnja, dok su voćari razjedinjeni i nedovo Goran Gazdek

manjena potrošnja voća, povećana konkurencija jeftinog voća iz zemalja izvan Europske unije, nedostatak kvalificiranih radnika, visoka osjetljivost komercijalnih sorti na bolest i štetnike, relativno visoka uporaba pesticida i smanjena ulaganja u voćarsku znanost i struku ograničenja su koja danas prate voćarstvo u Europskoj uniji. Ako tome dodamo i podatak da je u zadnjih šest godina zabilježeno smanjenje površina pod voćem za pet posto, ne treba čuditi zabrinutost hrvatskih voćara za budućnost nekonkurentne i problemima opterećene domaće proizvodnje u EU-u. “Prema strateškom konceptu za voćarstvo EU-a od 2013. te viziji za 2020. i 2030. godinu, buduća proizvodnja mora se temeljiti na znanju, biti ekološki učinkovita i potrošaču ponuditi usmjeren zdrav proizvod, a očekuju se i pomaci u selekciji novih sorti, podloga i tehnologijama proizvodnje uz minimalnu uporabu pesticida”, rekao je Zlatko Čmelik, profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu,

na Sedmom znanstvenostručnom savjetovanju hrvatskih voćara nedavno održanom u pustari Višnjica kod Virovitice. Ozbiljne posljedice i velike štete Hrvatsko voćarstvo nije spremno za ulazak u EU jer je nekonkurentno i ako se nešto hitno ne poduzme, mogli bismo imati ozbiljne posljedice i velike štete, zaključak je središnje teme savjetovanja i okruglog stola Prednosti, nedostaci i opasnosti hrvatskog voćarstva ulaskom u EU. Osnove hrvatske nekonkurentnosti su zastarjela tehnologija proizvodnje, malo je površina pod navodnjavanjem, voćnjaci nisu zaštićeni od elementarnih nepogoda, nedovoljno je razvijena integrirana proizvodnja, voćari su razjedinjeni i nedovoljno educirani, a velike probleme stvara zapošljavanje sezonske radne snage zbog neprihvatljive zakonske regulative. Voćnjaci u Hrvatskoj zauzimaju oko 68.000 hektara ili 2,2 posto poljoprivrednih površina što je mali postotak s obzirom na to da Hrvatska ima povoljne klimatske i pedološke uvjete te tradi-

Komplicirano zapošljavanje sezonaca Voćarsku proizvodnju nekonkurentnom čine veliki izdaci za radnu snagu jer Zakon o radu ne sadrži odredbe kojima bi se omogućilo pojednostavljeno zapošljavanje sezonaca u poljoprivredi. Rješenje kojim se pokušava premostiti taj problem - zapošljavanje radnika posredstvom agencija, ugovori o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove - nije zaživjelo zbog visokih cijena rada. Zato će voćari inicirati izradu zakona o sezonskom zapošljavanju u poljoprivredi kojim bi se normirao pojednostavljeni postupak zapošljavanja uz postizanje adekvatne zaštite poslodavaca i zaposlenika. Konkretno bi to značilo: što manje papirologije, obračun po satu rada i radno vrijeme koje treba prilagoditi klimatskim uvjetima.

ciju voćarske proizvodnje kako kontinentalnog tako i mediteranskog voća. Približno 95 posto voćnjaka je u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Prosječna godišnja proizvodnja voća iznosi 161 tonu, a najvažnije voćne vrste su jabuka, šljiva, breskva, višnja, orah, maslina i mandarina. U proteklih nekoliko godina podignuto je 14.000 novih hektara dugotrajnih nasada različitih voćnih vrsta. Nasadi još nisu došli u punu rodnost, tek ove ili sljedeće godine očekuje se proizvodnja od 100.000 do 120.000 tona jabuka, što je dva do tri puta više od dosadašnje, ali ih voćari neće imati gdje uskladištiti jer nema hladnjača. “Nismo spremni za ulazak u EU zato što su hrvatski voćari kroz različite oblike pomoći države, kroz kapitalna ulaganja i poticaje, podigli velike površine pod

voćnjacima koji nisu tehnološki opremljeni. Nema sustava za navodnjavanje, mreža, hladnjača, sortirnica i pakirnica što proizvodnju čini nekonkurentnom. Te bi voćnjake trebalo doinvestirati jer će u protivnom zbog nekonkurentnosti propasti”, kaže Frane Ivković, v.d. predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore. Neiskorišteni potencijali S obzirom na agroekološke uvjete Hrvatska ima velike, ali neiskorištene potencijale. Voćnjaci su sađeni na neprikladnim terenima što je bilo posebno izraženo ove zime kada je zbog izrazito niskih temperatura došlo do pozebe voćaka. Stručnjaci su na to upozoravali, ali agrarna politika nije vodila dovoljno računa o veoma izraženim regionalnim razlikama u prirodnim i socioekonomskim uvjetima proizvodnje po pojedinim

www.privredni.hr Broj 3721, 2. travnja 2012.

( 161 t

Završen Green projekt Europske poduzetničke mreže

prosječna godišnja proizvodnja voća

ropsku uniju

anjem, voćnjaci nisu zaštićeni od elementarnih nepogoda, ljno educirani Krajnje vrijeme za IPARD Vrijeme preostalo do ulaska Hrvatske u Europsku uniju valja iskoristiti za povlačenje sredstava iz programa IPARD. “Oformili smo tim koji bi poljoprivrednicima trebao pomoći kod prijava za IPARD, jedini izvor koji ćemo imati do 2014. godine za ulaganja i investicije. Dvojbi više nema, moramo svi zajedno prionuti na taj posao i što je moguće više ljudi prijaviti i dobiti ta sredstva kako bi se unaprijedila proizvodnja. Razvili smo sustav koji ćemo uskoro predstaviti i početi s aktivnostima za sljedeći natječaj IPARD-a”, kaže Željka Gudelj Velaga, predstojnica Javne poljoprivredne savjetodavne službe.

dijelovima sveukupnog prostora. Utvrđen je planski dokument regionalizacije voćarske proizvodnje podijeljen u pet voćarskih regija čime su određeni globalni potencijali za najznačajnije voćne vrste. No izrada dokumenata i pratećih voćnih info sustava na razini lokalnih samouprava nije shvaćena ozbiljno pa je provedena samo u Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji. Pero Marić, član vijeća Hrvatske voćarske zajednice i jedan od najvećih proizvođača voća u Virovitičkopodravskoj županiji koji proizvodi jabuke na 10 hektara, za teško stanje u voćarstvu odgovornom smatra isključivo agrarnu politiku. “Primjerice, pogrešnom politikom podignute su velike plantaže oraha i lijeske koje sudanas više korov nego sadnice. Samo u Virovitičkopodravskoj županiji za taj projekt potrošeno je dva

milijuna kuna što je praktično bačen novac”, ogorčen je Marić. Zdravko Pokupić, predsjednik Udruge voćara Virovitičko-podravske županije i dopredsjednik Hrvatske voćarske zajednice, smatra da Hrvatska mora ozbiljno poraditi na standardizaciji voćarske proizvodnje kako bi bila spremna za tržište EU-a, a kao jednu od bitnih odred-

Voćari su kroz različite oblike pomoći države, kroz kapitalna ulaganja i poticaje, podigli voćnjake koji nisu tehnološki opremljeni nica nekonkurentnosti navodi neorganiziranost i lošu povezanost voćara sa znanstvenim institucijama. “No, one se prije svega moraju međusobno povezati jer se muče funkcionirajući same za sebe”, smatra Pokupić. Udruživanjem do rješenja problema Stručnjaci vrlo važnim smatraju udruživanje u proizvođačke grupe i or-

ganizacije čime bi se riješio čitav niz problema, od jeftinije nabave repromaterijala, mogućnosti korištenja sredstava iz europskih fondova za opremanje plantaža suvremenom opremom do zajedničkog plasmana voća na domaćem i inozemnom tržištu, čime bi se izbjegli otkupljivači što bi znatno smanjilo cijenu voća. Kao primjer navode Italiju, gdje ni jedna hladnjača nije u rukama trgovaca, i Poljsku, gdje su voćari pokazivali znatan otpor udruživanju, ali su uz strpljiva uvjeravanja i ukazivanja na korist udruživanja promijenili mišljenje. Zaključak skupa je da su proizvođači ti koji moraju biti pokretači promjena i investicija, a resorno ministarstvo je tu kako bi stvorilo pretpostavke konkurentnosti te tako barem sačuvalo sadašnju hrvatsku proizvodnju. “U najkraćem vremenu moramo osmisliti i primijeniti mjere koje će ublažiti sve negativne posljedice. Među tim mjerama najvažnije je osmisliti program i provesti u djelo znanje potrebno za kvalitativno i kvantitativno povećanje proizvodnje”, ističe Željko Banavčić, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.

Ekološki pristup u prehrambenoj industriji i graditeljstvu Cilj nam je bio osposobiti poduzetnike da posluju prema europskim propisima zaštite okoliša, kaže Ivan Štefanić, direktor Tera Tehnopolisa Međunarodnom konferencijom Unapređivanje zaštite okoliša u poslovanju kroz Europsku poduzetničku mrežu GREEN projekt završene su gotovo dvogodišnje aktivnosti čiji je cilj bila edukacija i osposobljavanje poduzetnika iz prehrambene industrije i proizvodnje građevinskog materijala za kvalitetniji pristup zaštiti okoliša. Jedan od hrvatskih sudionika u tom projektu – Tehnologijskorazvojni centar Tera Tehnopolis iz Osijeka – bio je neposredni organizator ovoga skupa u čijem su radu sudjelovali znanstvenici i poduzetnici iz 10 država Srednje i Jugoistočne Europe. “Cilj nam je bio osposobiti poduzetnike da posluju prema europskim propisima zaštite okoliša. Stoga je u okviru projekta GREEN ustanovljena mreža pružatelja usluga u području zaštite okoliša koji su tijekom projekta provjereni, a njiho-

ve su usluge promovirane te je napravljen i opsežan program edukacije u kojem su sudjelovali brojni poduzetnici iz čitave Hrvatske”, rekao je Ivan Štefanić, direktor Tera Tehnopolisa. Temelj za sudjelovanje hrvatskih partnera u ovakvom projektu sva-

EEN danas okuplja 92 konzorcija i preko 600 partnera iz pedesetak zemalja kako je činjenica da je Hrvatska dio Europske poduzetničke mreže (Enterprise Europe Network – EEN), čije aktivnosti u Hrvatskoj koordinira HGK. Kako je za Privredni vjesnik izjavila Vesna Torbarina, voditeljica projekta Europske poduzetničke mreže Hrvatske, EEN je nastao na inicijativu Europske ko-

misije, a danas okuplja 92 konzorcija i više od 600 partnera iz pedesetak zemalja. “Među tolikim brojem mogućih umreženih poslovnih partnera, zaista je puno jednostavnije pronaći nekoga s kime možete krenuti u novi projekt. To je vrijedna činjenica koju svakako trebaju što više iskoristiti i hrvatske tvrtke i sudjelovati u ovakvim projektima kao što je upravo završeni GREEN. Tim više jer nakon jednog završenog, kroz Europsku poduzetničku mrežu započinju i otvaraju se mnogi drugi vrijedni projekti”, objasnila je Torbarina. (S.S.)

Zaštita na radu i zaštita zdravlja

ENETOSH u Zagrebu Zagrebačka Visoka škola za sigurnost, kao članica Europske mreže za obrazovanje i osposobljavanje iz zaštite na radu i zaštite zdravlja (ENETOSH), u Zagrebu 16. travnja organizira godišnji skup članova te mreže. U ENETOSH mrežu uključeno je 58 partnera iz 25 europskih zemalja te partneri iz Južne Koreje, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Mrežu koordinira Institut za rad i zdravlje njemačkog socijalnog osiguranja od nesreća (DGUV). Kako se navodi u najavi Visoke škole za sigur-

nost, dvodnevnom skupu odazvali su se i predstavnici zemalja iz regije, koji će tako moći dobiti pune informacije o radu mreže. “Velika uloga ovog skupa je promicanje važnosti povezivanja institucija i osoba u državama koje do sada nisu bile povezane unutar jedinstvene mreže. To se naročito odnosi na

države koje još nisu članice Europske unije, a na putu su da to postanu. Zagrebački sastanak svakako je početna točka, a potencijalno i novo čvorište za povezivanje dionika u budućim međunarodnim projektima na području zaštite na radu i zaštite zdravlja”, navodi se u najavi. (J.F.)

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3721, 2. travnja 2012.

( 3050 novih stanova

( 25.000 radnika

završeno u 2011. godini

izgubilo posao u graditeljstvu

Graditeljstvo diše na škrge

Da je manje zakonskih pre Zbog manjka posla na domaćem tržištu sve je izraženija nelojalna konkurencija kojoj pogoduje i postojeći Zakon sivoj ekonomiji i nelikvidnosti u graditeljstvu Drago Živković zivkovic@privredni.hr

proteklih 30 mjeseci hrvatsko graditeljstvo je zabilježilo pad vrijednosti radova od 40 posto, dok je ukupni broj radnika smanjen gotovo za četvrtinu, sa 108.000 na 83.000. Nastavak otpuštanja značio bi sve veći gubitak kvalificirane radne snage, što bi cijelom sektoru donijelo dugoročnu i teško popravljivu štetu, upozorava Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore.

Sve se više traži vlastitog kapitala koji je sve skuplji, pa se tako upada u začarani krug Da bi se to spriječilo, nužno je potaknuti investicije, kako javnog tako i privatnog sektora, ali i pomoći izvoz. U javnom sektoru prioritet bi, smatra Rom, trebali imati projekti koji brže vraćaju uložena sredstva i pridonose razvoju cijelog gospodarstva, poput energetike, plinofikacije i vodoopskrbe. Privatnom sektoru treba osigurati bolje uvjete kreditiranja i niže kamate. U poticanju izvoza ključnu bi ulogu trebala imati Hrvatska banka za obnovu i razvitak, koja već ima dva programa potpore graditeljstvu. Prvi je financiranje obrtnog kapitala i investicija, a drugi garancijski program za izvoznike. Graditelji smatraju da bi trebalo utrostručiti po-

tencijal HBOR-a jer druge države imaju izvozne banke koje stimuliraju graditelje u izvozu, a HBOR sada nema financijsku snagu da prati naše tvrtke kojima trebaju garancije. Kompleksna jamstva Traženje garancija od poslovnih banaka ne smatra se dobrim rješenjem jer su banke većinom u stranom vlasništvu pa se domaći graditelji pribojavaju da bi konkurentske tvrtke iz tih zemalja od bankara dobivale uvid u ponude naših tvrtki na međunarodnim natječajima. Također, za pokrivanje komercijalnih i političkih rizika potrebna su kompleksna jamstva, a u to bi se uz HBOR, trebala uključiti i osiguravateljska društva i državne institucije, uključujući gospodarsku diplomaciju, smatraju graditelji. I oni sami trebali bi poduzeti akcije kojima bi postali konkurentniji na stranim tržištima, što prije svega uključuje udruživanje u klastere i konzorcije, s obzirom na to da su i naše najveće graditeljske tvrtke patuljaste u usporedbi s međunarodnim divovima. Komora je pripremila i pravnu podlogu za osnivanje konzorcija, a jedan takav već je bio osnovan za poslove u Libiji, ali nije stigao ni proraditi kada je u toj zemlji izbio građanski rat. Uz arapske zemlje i države neposrednog okruženja, ciljana tržišta naših graditelja su zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, posebno Kazahstan, gdje se najavljuju veliki infrastrukturni projekti. Na domaćem tržištu stanogradnje kakvu-takvu živost donio je program

Hrvatsko graditeljstvo od 2001. do 2011. Godina 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. I-XII/2011. I-XII/2008. I-XII/2011. I-XII/2009. I-XII/2011. I-XII/2010.

Ukupni prihod u graditeljstvu (mil. kn) 23.510 28.784 37.443 41.327 44.560 53.351 57.951 69.230 58.462 47.713 -

% 100% 122% 159% 176% 190% 227% 246% 294% 249% 203% -

Vrijednost radova (.000 kn) 8.805.313 11.509.034 16.190.009 16.899.253 17.807.328 21.430.104 24.299.155 34.915.314 30.714.772 22.808.572 20.821.802

% 100% 131% 184% 192% 202% 243% 276% 397% 349% 259% 236%

Vrijednost radova ( .000 €) 1.178.919 1.553.852 2.140.572 2.254.686 2.406.335 2.926.470 3.312.308 4.766.970 4.193.472 3.114.042 2.842.789

% 100% 131% 184% 192% 202% 243% 276% 397% 349% 259% 236%

Udio grad. u Broj zaposlenih, BDP-u (%) NKD 2007 (Ø god.) 4,1 65.991 4,5 72.077 5,4 78.607 5,7 82.391 5,6 85.732 5,9 94.432 6 100.761 6,2 108.260 7 104.978 5,8 91.052 83.607

Manje za: 31,10%

Manje za: 40,36%

Manje za: 2

Manje za: 18,40%

Manje za: 34,00%

Manje za: 2

Manje za: -

Manje za: 8,70%

Manje za: 8

Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: HGK

državnih subvencija, putem kojega su lani prodana 1454 stana, a sudeći po velikom interesu, i ove godine bit će posve iskorištena predviđena sredstva za subvencioniranje još 510

stanova. Program se pokazao vrlo uspješnim, a jedina mana mu je što je poprilično skup za državu, jer će subvencija po stanu na kraju iznositi oko 10.000 eura. Građevinari se nadaju da će

unatoč tome država nastaviti s tim programom, pa i povećati fond za subvencije, kako bi se tržište rasteretilo od tisuća neprodanih stanova izgrađenih u godinama kada je stanograd-

nja bila nabujala na preko 20.000 stanova godišnje. U međuvremenu se tržište više nego ispuhalo, pa je tako u 2011. izgrađeno 3050 novih stanova, a u izgradnji su bila još 4462 sta-

www.privredni.hr Broj 3721, 2. travnja 2012.

( 1454 stana

prodana lani uz program državnih subvencija

( 40%

pad vrijednosti građevinskih radova

epreka, bilo bi i više posla o javnoj nabavi. Ispada da država, tumačeći “najpovoljniju” ponudu kao “najjeftiniju”, ide na ruku fušeraju, Stambena gradnja 2009-2011. Završeni stanovi Broj nezavršenih stanova Broj Površina, m2 8.195 529.534 6.170 3.947 255.482 5.036 3.050 210.577 4.462

I – XII 2009. I – XII 2010. I – XII 2011. Indeksi

I – XII 2011. I – XII 2010.

77,3

82,4

88,6

Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: HGK

% 100% 109% 119% 125% 130% 143% 153% 164% 159% 138% 127%

Produkt. po zaposlenom (€) 17.865 21.558 27.231 27.366 28.068 30.990 31.873 44.033 43.009 34.025 34.001

% 100% 121% 152% 153% 157% 173% 178% 246% 241% 190% 190%

22,77%

Manje za: 22,80%

20,35%

Manje za: 20,90%

8,20%

Manje za: 0,10%

na, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Državni fušeraj Graditelji su nezadovoljni i aktualnim zakonskim rješenjima legalizacije be-

spravne gradnje jer se uvođenjem obveze ishođenja energetskog certifikata kao nužnog preduvjeta za promjenu vlasništva nad legalnom građevinom dodatno otežava kupoprodaju i time pogoršava ionako loše stanje na tržištu nekretnina. Predlažu i da se omogući kupoprodaja zakonitih građevina koje još nisu završene, jer se one po sadašnjem zakonskom rješenju ne mogu prodati kao investicije budući da nemaju uporabnu dozvolu, a ne mogu je ni imati jer nisu završene. Zbog manjka posla na domaćem tržištu sve je izraženija nelojalna konkurencija kojoj pogoduje i postojeći Zakon o javnoj nabavi jer preferira ponuditelje prema kriteriju najniže cijene. Tako često prolaze dampinške ponude koje ne pokrivaju čak ni cijenu materijala ili infrastrukturnih priključaka. U takvim se projektima radovi izvode nekvalitetno, koriste se lošiji materijali, ne plaćaju se dobavljači i zapošljavaju se radnici na crno. Na kraju ispada da država, tumačeći “najpovoljniju’’ ponudu kao “najjeftiniju’’, ide na ruku fušeraju, sivoj ekonomiji i nelikvidnosti u graditeljstvu. Među rijetkim tvrtkama koje još uvijek stabilno brode uzburkanim vodama hrvatskog graditeljstva

je i Stipić Grupa. Ipak, član Uprave Sven Müller kaže da će biti vrlo zadovoljni ako ove godine ostvare 90 posto planiranog prihoda od oko 600 milijuna kuna, uz minimalnu dobit. Zato im je primarni cilj zadržati kapacitete i broj zaposlenih, kao i prisutnost na tržištu. Projekti stoje zbog novca Ova je godina počela turbulentno, potvrđuje Müller, investicije su na minimumu, a i projekti koji su već ugovoreni i trebali su poče-

Subvencioniranje stanova pokazalo se vrlo uspješnim, a jedina mana je što je skupo za državu ti stoje zbog nemogućnosti zatvaranja financijske konstrukcije. Restriktivno financiranje povlači za sobom mnoštvo problema, sve se više traži vlastitog kapitala koji je sve skuplji, pa se tako upada o začarani krug. Stipić Grupa trenutačno ima oko 110 milijuna eura ugovorenog posla, za koji se nadaju da će stvarno i početi. Upravo su završili trgovački centar City Center East u Zagrebu, a imaju i jedan veliki projekt u Splitu, za koji se još čeka zatvaranje financijske

konstrukcije. Rade i na Ban centru u Zagrebu, gdje su i glavni izvođači i partneri u investiciji, što znači da su sada angažirani punim kapacitetom, ali pitanje je što će se dogoditi za dvatri mjeseca. Računaju na još jedan trgovački centar u Varaždinu, za koji se još prikuplja novac iako su već potpisani ugovori s najmoprimcima. Brutalni pad U nedostatku javnih investicija, politika Vlade mora ići u smjeru drugih modela financiranja, smatra on. Do sada su se projekti naručivali, plaćali i realizirali. Ubuduće će se morati ići na javno-privatna partnerstva, na modele najma ili koncesija, kako bi se otvorio novi val investicija. Müller ne očekuje da će ti novi modeli zaživjeti prije kraja ove godine. “Nije dovoljno da se netko sjeti graditi vrtić, treba odraditi razgovore s bankama, leasing društvima, izvođačima, korisnicima i sagledati takav pothvat kao multidisciplinarnu tvorevinu. Ne može korisnik biti jedini koji propisuje uvjete i način realizacije. Svi se moraju pitati, inače taj krug neće biti zatvoren’’, upozorava. No, čak i kad se taj model uhoda i pokrene investicijski ciklus, ne treba imati iluzija: graditeljstvo kao sektor nikada neće biti veliko kao prije pet-šest godina. “Tada je to bilo u nerazmjeru s tržištem i s našim BDP-om’’, kaže Müller. “Bio je to balon koji su mnogi htjeli imati u rukama i mnogi su s tim balonom poletjeli. Ali mnogi su i vrlo brutalno pali’’, ističe on.

ipak se kreće

Arhitekti: nije vrijeme za depresiju Recesija je arhitekte pogodila koliko i graditelje iako se o njima u tom kontekstu rjeđe govori. Arhitektonski uredi smanjuju broj zaposlenih jer je projekata sve manje, no u zadnje se vrijeme ipak naziru pozitivni znaci, kaže Damir Ljutić, predsjednik Društva arhitekata Zagreba. Arhitekti također očekuju od države da pokrene investicijski ciklus jer vide prostora za puno projekata koji će omogućiti bolje funkcioniranje države, od sudstva preko školskih i sportskih objekata do održavanja zgrada. Očekuju pritom što veću disperziju, da se država ne fokusira na mali broj velikih projekata, nego na veliki broj manjih projekata, kako bi se proširio krug i arhitekata i graditelja uključenih u projekte. Iako dobri arhitekti uvijek mogu naći posao u inozemstvu – trenutačno su najbolje destinacije za arhitekte Norveška i Brazil – znatnijeg odljeva iz Hrvatske nema.

Ljutić to smatra dobrim jer vjeruje da bi arhitekti u Hrvatskoj trebali dobiti priliku raditi ono što znaju. Bez obzira na krizu, ističe, ovdje se uvijek ima što raditi jer nam još puno stvari nedostaje. Najvažnijim smatra afirmativan pristup problemu, a izlaz vidi u donošenju arhitektonske politike, temeljnog dokumenta kojim bi se uredilo upravljanje prostorom na strateškoj razini. Takva arhitektonska politika postoji u većini europskih zemalja i njome se potiče razmjena znanja kroz sufinanciranje pristupa međunarodnim arhitektonskim natječajima. “Recesija je - nemamo što raditi, nije recesija - radimo. Nije sve tako jednostavno. Kad je bila konjunktura, nismo dobro radili, sada kad smo u recesiji, imamo priliku bolje raditi, biti afirmativni i naći najbolji način za izlazak iz krize. Načina ima, nije vrijeme za depresiju’’, poručuje predsjednik Društva arhitekata Zagreba.

18 EUROGLAS

( 29,8% antidampinške carine

*vijesti Mercedes-Benz u Mađarskoj Mercedes-Benz otvorio je prošli tjedan tvornicu u mađarskom gradu Kecs kemetu. Riječ je o prvom proizvodnom pogonu ovog njemačkog proizvođača automobila iz grupacije Daimler u Istočnoj Europi. U tvornici će se proizvoditi MercedesBenz B klasa, posao će tu naći 3000 osoba, a ta investicija od 800 milijuna eura jedno je od najvećih izravnih ulaganja u Mađarsku do sada. Milijuni eura bespovratnih sredstava

na bešavne cijevi sisačke Željezare

Pripreme za članstvo Hrvatske u EU-u

Otvoreno pitanje Cefte Svi proizvodi iz EU-a na tržištu regije opterećeni su carinskim davanjima što bi značilo da će ulaskom Hrvatske u Uniju poskupjeti hrvatski proizvodi na tom tržištu

Lada Stipić Niseteo niseteo.lada@skynet.be Do sada je kroz Okvir za investicije na zapadnom Balkanu (WBIF), regionalnu inicijativu financiranu EU sredstvima, odobreno 8,8 milijuna eura bespovratnih sredstava za financiranje pripreme osam projekata iz sektora energetike i socijalne infrastrukture koje je predložila Hrvatska. Ukupni investicijski potencijal tih projekata procijenjen je na 800 milijuna eura, objavljeno je na internetskim stranicama Delegacije EU-a u Hrvatskoj. Tih osam projekata trenutačno je u fazi pripreme projektne dokumentacije, a namijenjeni su za projekte plinofikacije (Plinacro), Sveučilišni kampus u Zadru i SECEL - edukacijski centar za poduzetništvo. Bugari odustaju od nuklearke Bugarska neće graditi drugu nuklearnu elektranu na Dunavu, a umjesto nje bit će izgrađena elektrana na prirodni plin. Nuklearka jačine 2000 megavata (s dva reaktora) trebala je biti izgrađena u gradu Belenu u suradnji s ruskom kompanijom Atomstroyexport. Umjesto toga, jedan Atomstroyexportov nuklearni rektor od 1000 megavata bit će ugrađen u Kozloduj, jedinu bugarsku nuklearnu elektranu.

Privredni vjesnik Broj 3721, 2. travnja 2012.

uropska komisija uskoro počinje konzultacije sa zemljama članicama Cefte kako bi na vrijeme bili spremni aneksi na njihove bilateralne sporazume (SSP-ove) s Europskom unijom kojima bi se intenzivna robna razmjena Hrvatske i njoj važnog tržišta, posebice u Bosni i Hercegovini te Srbiji, prilagodila članstvu Hrvatske u Uniji. Temeljem SSP-a svaka zemlja regije uživa povlastice, bescarinski režim izvoza u EU. Od njega je izuzeto samo nekoliko proizvoda – še-

ćer je dobio kvote, a kvote vrijede i za vino, teletinu i ribu te riblje konzerve. S druge strane, svi proizvodi iz EU-a na tržištu regije opterećeni su carinskim davanjima što bi značilo da će, doslovce preko noći, poskupjeti hrvatski proizvodi na tom tržištu. Ista je situacija bila i s prošlim krugom proširenja kada su se ugovorni odnosi revidirali kako bi se zaštitile ekonomije novih članica iz Srednje Europe. Tada je i hrvatski SSP dopunjen novim protokolom. Lani je predstavnik EK-a u razgovoru za Privredni vjesnik najavio da će konzultacije početi na proljeće, što je nekidan nakon razgovora s

potpredsjednikom hrvatske vlade Nevenom Mimicom potvrdio i povjerenik za trgovinu EK-a Karel de Gucht. Druga tema koju je načela hrvatska strana bila je šest godina stara odluka EU-a o antidampinškim carinama (29,8 posto) na bešavne cijevi, proizvod Željezare Sisak. Riječ je o nametu koji se u različitim oblicima vuče otkako je Hrvatske i redovno obnavlja, a koji je, čini se, vodio zatvaranju Željezare koja sada traži novog vlasnika. Što sa svinjetinom? Odgovor prvog čovjeka EK-a za trgovinske veze bio je u smislu obećanja

da će se tretman promijeniti s obzirom na skori ulazak Hrvatske u EU te će EK uskoro pokrenuti postupak ukidanja carina, čime se, naravno, otvaraju nove mogućnosti za Že-

Hrvatska robna razmjena s tržištem Cefte treba se prilagoditi članstvu Hrvatske u Uniji ljezaru i njene buduće vlasnike. Ova se dva ključna pitanja smatraju rješivima do dana ulaska Hrvatske u EU. Treće se pitanje odnosi na izvoz svinja, svinj-

skog mesa i proizvoda na tržište Unije. Zabrana izvoza iz Hrvatske u EU na snazi je sedam godina. Hrvatska je svinjsku kugu sprječavala cjepivom (ne ubijanjem životinja, što je praksa u EU-u u slučajevima izbijanja zaraze), a cjepivo je zabranjeno u EU-u tako da je razlika u pristupu bolesti isključila svinje, svinjetinu i svinjske proizvode kao izvozni proizvod iz Hrvatske u EU. Tretman bolesti usklađen je tijekom pregovaračkog procesa. EK je obećao u Hrvatsku poslati misiju da izvidi jesu li prestali razlozi embarga: hrvatska je strana zakone i praksu već uskladila s europskom.

Tržište rada i europski strukturni fondovi

Za zapošljavanje 450 milijuna eura

drugoj polovini sljedeće godine Hrvatskoj će iz europskih strukturnih fondova biti na raspolaganju 450 milijuna eura. Od toga se na Kohezijski fond odnosi 150 milijuna eura, na Europski socijalni fond (u cijelosti je posvećen rješavanju problema nezaposlenosti) 60 milijuna eura, dok je za Europski fond za regionalni razvoj predviđeno 240 milijuna eura, kazala je, među ostalim, Ana Papadopoulos, strateška koordinatorica za pro-

grame Regionalni razvoj i Razvoj ljudskih potencijala u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a, na prošlotjednoj konferenciji koju su organizirali mjesečnik Banka i konzultantska kuća Razbor kako bi potaknuli raspravu o razvo-

Glavna misija ove vlade je povećati zapošljivost i uravnotežiti mirovinski sustav, kaže Tatjana Dalić

ju tržišta rada i korištenju europskih fondova u tom pravcu. Savjetnica ministra rada i mirovinskog sustava Sanja Crnković Pozaić upozorila je na brojne probleme koji su

se u Hrvatskoj godinama gomilali, pa sada uz izuzetno veliku brojku nezaposlenih imamo i neusklađenost znanja i tržišta rada, nisku mobilnost i fleksibilnost radne snage, visoku cijenu rada, kao

i brojne druge probleme koji se što hitnije moraju rješavati. Jedan od većih problema je svakako i nepostojanje gospodarske strategije te analize gospodarskih potencijala, zbog čega je i teško uskladiti obrazovni sustav s potrebama tržišta rada. Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava, kazala je kako je glavna misija ove vlade povećati zapošljivost nezaposlenih, olakšati otvaranje novih radnih mjesta te uravnotežiti mirovinski sustav. (J.F.)

www.privredni.hr Broj 3721, 2. travnja 2012.

( više od 4/5 zaposlenih ( oko 83 mil radnih mjesta do 2020. imat će barem srednju stručnu spremu

bit će slobodno do kraja desetljeća

Prognoza do kraja desetljeća:

Tržište rada u EU gladno inženjera Prisutan je blagi rizik polarizacije na tržištu rada jer će se iduće godine pojačati potražnja za najvišim kvalifikacijama - ali i za nekvalificiranim radnicima. Predviđa se sve veća potražnja za tehničarima svih vrsta Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

naliza potreba Europske unije za radnicima do 2020. godine predviđa da će se tražiti manje činovnika i vojnika, više tehničara i inženjera, pogotovo visokospecijaliziranih; tražit će se radna snaga s najmanje srednjom stručnom spremom, a takvih bi među zaposlenima u EU-u trebalo biti više od četiri petine. Među njima bi onih najstručnijih, najškolovanijih, trebalo biti malo više od 50 posto. Analizu je izradio Europski centar za razvoj vokacijskog treninga (CEDEFOP). Trendovi na tržištu rada analiziraju se svake dvije godine dajući doprinos planiranju školovanja kadrova prilagođenog potrebama tržišta. Usprkos ekonomskoj krizi i nezaposlenosti koja se u EU-u vrti oko 10 posto, očekuje se da će do kraja desetljeća biti slobodno oko 83 milijuna radnih mjesta. Pri tome će 75 milijuna radnih mjesta podrazumijevati za-

mjene odlazećih radnika novima, a osam milijuna radnih mjesta bit će novostvoreno. Prisutan je blagi rizik polarizacije na tržištu rada jer će se iduće godine pojačati potražnja za najvišim kvalifikacijama - ali i za nekvalificiranim radnicima. Glavnina prostora za zapošljavanje je u uslugama, koje danas ionako čine 70 posto europske ekonomije. Tradicionalni fizički poslovi ili poslovi koji ne zahtijevaju previše znanja i vještina bit će u padu – tržište rada sve će više trebati visokouvježbane radnike. No, kratkoročno, potražnja će biti niža od ponude što će rezultirati prevelikom kvalificiranošću, ali samo na kratke staze, ne dulje od nekoliko godina. Loše vijesti za zanatlije Prema procjenama, razina zaposlenosti kakva je bila u vremenima prije krize bit će dostignuta tek oko 2015. godine. Nastavi li se kriza, cilj se pomiče prema kraju desetljeća. Između 2008. i 2010. godine broj izgubljenih rad-

nih mjesta u EU-u stigao je do pet i pol milijuna. Tradicionalni zanatlije te poljoprivrednici i ribari jedine su profesije čiji će se broj smanjivati do kraja desetljeća. S druge strane, predviđa se sve veća potražnja za tehničarima svih vrsta i upravo to će biti prostor s najviše novostvorenih, još nepostojećih radnih mjesta. CEDEFOP-ovu listu najtraženijih zanimanja do 2020. predvode sve vrste radnika čije se vještine teško ili nikako ne mogu zamijeniti strojevima ili organizacijskim promje-

Prema procjenama, razina zaposlenosti iz vremena prije krize bit će dostignuta tek oko 2015. godine

nama. Riječ je o nekim zanatima, administrativnim poslovima, ali i širokom spektru radnika u zdravstvu i socijalnoj skrbi koji su jednostavno nezamje-

Previše školovani za svoj posao Nakon što je mnogo mladih alternativu nezaposlenosti našlo u produljenom školovanju, može se reći da je kriza “kriva” i za bolje školovanje ljudi. U ovom trenutku potražnja za radnicima je niska, te je povećan broj zainteresiranih za pojedino radno mjesto. Ljudi su sada spremniji prihvatiti i poslove koji su daleko ispod njihove kvalifikacijske razine, kao i rad na skraćeno vrijeme ili pak niže nadnice. Raditi posao za koji je radnik suviše kvalificiran nije nužno loš start radnog angažmana - viša kvalifikacija, osim što radniku daje veće šanse za ostanak na poslu, u sam posao unosi dodanu vrijednost jer ta vrsta radnika ispituje nove mogućnosti, mijenja posao nabolje, lakše se prilagođava. No, s druge strane, prestručni radnici, frustrirani poslom ispod svojih stvarnih mogućnosti i razine školovanja, često i snižavaju svoju produktivnost, frustirani raskorakom između prirode tog posla i svojih stvarnih mogućnosti.

njivi. Iza njih su prodavači i uslužne djelatnosti, potom (veoma znakovito!) sigurnjaci te korporativni menadžeri. U kategorijama koje imaju najviše izgleda za zapošljavanje sakupilo se ukupno 33 milijuna prilika za nove radnike, od čega sedam i pol milijuna otpada na potpuno nova radna mjesta. Sektori koji će se širiti i kao takvi tražiti nove radnike (bez obzira na ritam ekonomskog oporavka) su industrijska proizvodnja, vodoopskrba, prodaja, pomorstvo, komunikacije, bankarstvo i financije, kompjutorske usluge, profesionalne usluge. Ekonomska kriza neće bitno utjecati ni na sektore u kojima se ne računa na porast zapošljavanja, a to su poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo, rudarstvo, tekstilna industrija, proizvodnja goriva, metalna industrija, elektronika, oprema za

transport, opskrba plinom, javna uprava i obrana. Neke kategorije nemaju izvjesnu budućnost jer su osjetljivije na udare krize, na ekonomske cikluse i neočekivane situacije. U najboljim scenarijima rast zapošljavanja se očekuje u industriji lijekova, mehaničkom inženjeringu, industriji motornih vozila (koja će, ipak, dramatično osjetiti ugriz recesije ako do nje dođe). U skupini osjetljivih još su građevinarstvo, distribucija, ugostiteljstvo, kopneni i zračni promet, osiguranje, obrazovanje te zdravstvo i socijalni rad. Osjetljivi na ćudi tržišta ali bez izgleda za visok rast zapošljavanja su sektori proizvodnje nafte i plina, hrane, pića i duhana, drvna industrija i proizvodnja papira, tiskanje i izdavaštvo, kemijska industrija, industrija gume i plastike, metalna indu-

strija i svi poslovi vezani uz električnu energiju. Više žena s diplomom Do kraja desetljeća udjel visokokvalificiranih radnika prestići će trećinu sveukupne radne snage. Zanimljivo je da se očekuje više visokokvalificiranih žena nego muškaraca! Također, žene, nošene kampanjom intenzivnijeg zapošljavanja i ekonomskim potrebama obitelji postupno osvajaju tzv. tradicionalna muška zanimanja. Prognoza CEDEFOPa upozorava da će u dolazećim godinama najteže nalaziti posao najmlađi radnici niske razine obrazovanja. Veliki je problem za poslodavce u svim zemljama razlika između potreba tržišta rada i profila radnika koje izbacuje školstvo. Prema poslodavcima, školuje se premalo inženjera, znanstvenika, tehnologa i matematičara.

20 MERIDIJANI *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3721, 2. travnja 2012.

( 140 mlrd $

za istraživanje i razvoj u proračunu za 2013.

( to je 1,4% više u odnosu na godinu ranije

BILJEŠKE S PREDAVANJA: kako ostati konkurentan u eri štednje Apple poboljšava uvjete za radnike Korporacija Apple i njezin glavni ugovorni proizvođač Foxconn dogovorili su se da će riješiti pitanja kršenja uvjeta rada za 1,2 milijuna kineskih radnika koji rade na sastavljanju iPhone i iPad uređaja. Tajvanska grupa Foxconn, čija podružnica u kineskim tvornicama sastavlja Appleove uređaje, zaposlit će nekoliko desetaka tisuća novih radnika i time riješiti pitanje nelegalnog prekovremenog rada. Poboljšat će i protokole o sigurnosti rada, unaprijediti stambene uvjete radnika te im dati i druge pogodnosti. Šeik kupuje britansku banku Šeik Mansour, član obitelji koja vlada Abu Dhabijem i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u pregovorima je oko ulaganja 10 milijardi funti u Royal Bank of Scotland (RBS). Ulaganje je dio dugotrajnih pregovora između britanske vlade i potencijalnih ulagača u RBS i Lloyds, dvije najveće djelomično nacionalizirane britanske banke. Šeik Mansour već je vlasnik 14 posto dionica RBS-a, ali i nogometnog kluba Manchester City. BRICS osniva razvojnu banku Skupina zemalja u razvoju BRICS, čije su članice Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika, planiraju osnivanje zajedničke razvojne banke i povezivanje svojih tržišta kapitala. Ta bi inicijativa zemljama BRICS-a trebala omogućiti udruživanje resursa za infrastrukturne projekte i njihovo korištenje na dulji rok za kreditiranje tijekom svjetske financijske krize, nešto poput europskih fondova. U zemljama skupine BRICS živi pola svjetskog stanovništva.

Veleposlanik Foley: Hrva trebala jačati vezu privr

Iako se prijedlog američkog proračuna za 2013. može opisati kao štedni, štedjeti se neće u pogledu fina razinu kakva je bila u vrijeme “svemirske utrke”. Hrvatska pak u znanost ulaže i manje od europskog p Goran Šikić sikic@privredni.hr

rvatsko kao i gospodarstva širom svijeta suočavaju se s golemim izazovima konkurentnosti u eri globalizacije. I velike Sjedinjene Američke Države, baš kao i Hrvatska, muče se da održe rast i stvore nova radna mjesta. Gostujući na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, američki veleposlanik James B. Foley naglasio je kako moramo iznaći načine da držimo korak s konkurentima diljem svijeta, istovremeno se noseći sa sve ograničenijim javnim proračunima. Drugim riječima, izazov je ostati konkurentan u eri štednje. To je kontekst u kojem se danas nalazi američka politika prema znanosti i uloga te politike u odgovoru na krizu. Naime, znanost, obrazovanje, istraživanje i inovacije u srži su američkih nastojanja da ostvare gospodarski oporavak. Iako je inicijalni program gospodarskog spasa Obamine administracije u 2009.

naglasak stavio na kratkoročni rast radnih mjesta i stabilizaciju financijskog tržišta, dugoročna strategija oporavka fokusirala se na postavljanje temelja gospodarstvu u budućnosti i ojačavanje sposobnosti SAD-a da bude međunarodno konkurentan. Prije nekoliko tjedana američki je predsjednik predložio proračun za 2013. koji se može opisati kao štedni, ali se isto ne može reći u pogledu financiranja istraživanja i razvoja. U vrijeme doista gorkih političkih bitaka oko proračuna, te doista ekstenzivnih rezanja proračuna washingtonskih ministarstava i agencija, za istraživanje i razvoj predloženo je 140 milijardi dolara, što je povećanje za 1,4 posto u odnosu na godinu ranije. Povratak na razinu Hladnog rata Taj prijedlog proračuna predstavlja daljnji napredak prema implementiranju cilja predsjednika Obame, koji je postavio prije nekoliko godina, da vrati ukupnu potrošnju SAD-a na istraživanje i

Kad država nije Veliki Brat SAD je među liderima u svijetu po postotku BDP-a posvećenom znanosti i istraživanju, ali druge zemlje ulažu i više, poput Japana, Koreje ili Izraela. Ipak, SAD je u svojoj povijesti demonstrirao sposobnost da gospodarski produktivno iskoristi istraživanje i znanost, vodeći brigu da pritom ne prenaglasi ulogu vlade, pa i dalje većinu istraživanja i razvoja u SAD-u provodi privatni sektor. Država, prema američkom shvaćanju, treba pružati ravnotežu, popunjavajući praznine ulaganjima za koje vjeruju da su najprikladnija državnoj ulozi, poput fundamentalnih istraživanja i obrazovanja, ali također i osiguravati otvoreno i kompetitivno okruženje u kojem tvrtke i pojedinci mogu eksperimentirati i rasti, naglasio je Foley.

razvoj u svim sektorima (privatnom, javnom i akademskom) na oko dva posto BDP-a, što je ugrubo razina na kojoj je SAD bio u vrijeme Hladnog rata, kada je velik dio američkog istraživanja i razvoja bio potaknut natjecanjem u “svemirskoj utrci”. Ovaj prijedlog proračuna za 2013. na području istraživanja i razvoja uključuje pet posto pove-

Uloga američke vlade širi se i na pokretanje inovacija koje će se baviti izazovima 21. stoljeća

ćanja za sektor izvan sustava obrane, što je povećanje za 65 milijardi dolara. Proračunski prijedlog također povećava financiranje triju ključnih američkih agencija u sektoru znanosti – Nacionalne zaklade za znanost, Ureda za znanost Ministarstva energetike i Nacionalni institut za standarde i tehnologiju. Kako je u svom predavanju o ulozi znanosti i inovacija u gospodarskom napretku naglasio veleposlanik Foley, taj proračunski prijedlog odražava fundamentalno uvjerenje da je nužno ulagati u budućnost kako bi se ta budućnost osigurala. Američko iskustvo od samih početaka definirano je vjerom da će se ulaganja u znanost i tehnologiju vremenom isplatiti, odnosno da će rezultira-

ti konkretnim gospodarskim benefitima. Uloga američke vlade danas se širi i na iniciranje inovacija koje će se pozabaviti izazovima 21. stoljeća, kao što su klimatske promjene i potraga za novim izvorima energije. Iz našeg iskustva, kazao je američki veleposlanik Foley, nije riječ o izboru treba li vlada imati ulogu ili ne, već više o pravoj vrsti sudjelovanja države, koje je potrebno u podržavanju inovacija. Istraživanja su javno dostupna Iako se SAD često karikaturalno prikazuje kao državu koja provodi ekstremni oblik laissez-faire kapitalizma, očito je da ni oni ne prepuštaju sve nevidljivoj ruci tržišta. No, američka znanstvena politika nema namjeru dik-

tirati pravac znanosti. “Naše je iskustvo da kada država pokušava izabrati pobjednike, može na koncu učiniti pogrešku i uludo utrošiti resurse, pa čak i zagušiti inovacije. Primjer takvog neuspjeha u SAD-u je Syntetic Field Corporation, projekt iz 80-ih godina težak 20 milijardi dolara, koji nije uspio pružiti očekivanu alternativu nafti”, istaknuo je Foley. Nacionalna zaklada za znanost u SAD-u osigurava da istraživanja koja financira američka vlada ne završe u “bjelokosnoj kuli”, već ih čini javno dostupnima, te pruža postupak nadmetanja u kojem privatni sektor može doći do prava na primjenu rezultata tih istraživanja. Znanstvenici i privatne tvrtke u SAD-u shvaćaju da bez konstantne

www.privredni.hr Broj 3721, 2. travnja 2012.

(

na oko 2% BDP-a

Pogled u svijet

Amerikanci žele podići sredstva na istraživanje i razvoj

Sve manje siromašnih

vatska bi rede i znanosti N

dr. Uroš Dujšin

anciranja istraživanja i razvoja: cilj SAD-a je vratiti ulaganja na prosjeka međusobne veze ne bi bio moguć algoritam za pretraživanje weba kao što je Google niti bi se pojavio novi lijek protiv HIVa. Upravo Google je odličan primjer spajanja znanstvenih istraživanja, koje je poduprla vlada, s komercijalnim poduhvatima. Naime, Larry Page i Sergey Brin, osnivači Googlea, izumili su ga uz pomoć Nacionalne znanstvene zaklade, kao i računalne industrije. Druga strana priče su pak propusti nefinanciranja novih znanstvenih istraživanja, što se skupo plaća na današnjem globalnom tržištu. Primjer tome je Xeroxov istraživački centar u Palo Altu, gdje je 1973. razvijeno prvo osobno ra-

čunalo Alto s desktop sučeljem i mišem, što danas svi koriste. No, Xerox nije prepoznao potencijal tog rješenja i 1977. je napustio projekt. Ipak, to nije kraj priče. Mnogi vrhunski znanstvenici Xeroxa bili su frustrirani, a jedan od njih je otišao iz kompanije i postao ključni voditelj Windows OS sustava Microsofta. Drugi frustrirani znanstvenik Chuck Geshky napustio je Xerox i osnovao Adobe Sy-

stems. Godine 1979. mladić po imenu Steve Jobs i skupina inženjera tvrtke Apple Computer dva-

Utrošak SAD-a na istraživanje i razvoj u 2009. bio je oko 2,7 posto BDP-a, a u tome je privatni sektor imao više od pola udjela

put su posjetili Xeroxov istraživački centar. Tijekom svojih posjeta zasigurno su detaljno bilježili, jer je do svibnja 1983. Apple predstavio Lisu, a vrlo brzo nakon toga i osobno računalo Macin-

tosh s grafičkim sučeljem zasnovanim na principu napravljenom u Xeroxu. Dakle, Xerox je mogao biti predvodnik osobnog računarstva, ali je zatvorio vrata toj prilici. Hrvatska znanost na svjetskoj razini “SAD je imao sreću da su Xeroxove inovacije na koncu komercijalizirali američki inovatori i tvrtke. Danas možda ne bismo imali tu sreću u globalnom

gospodarstvu, a ideje koje su razvili ti znanstvenici najvjerojatnije bi našle primjenu u tvrtkama u Indiji, Brazilu ili Kini”, poantirao je američki veleposlanik Foley. Iako je SAD tradicionalno privlačio znanstvenike širom svijeta koji su i imigrirali u Ameriku, danas je naglasak na suradnji. “Kvaliteta hrvatske znanstvene zajednice je doista na svjetskoj razini i želio bih da se tu proširi suradnja naših dviju zemalja”, naglasio je Foley. Prema podacima OECD-a, utrošak SAD-a na istraživanje i razvoj u 2009. bio je oko 2,7 posto BDP-a, a u tome je privatni sektor imao više od pola udjela. Primjerice, Microsoft je posljednjih godina trošio 50 posto svojih prihoda na istraživanje i razvoj, a među ciljevima je razvijanje dugoročnih istraživanja u informatici nevezanih uz proizvodne cikluse. Prema Foleyjevima riječima, američka vlada želi dodatno stimulirati takva ulaganja putem poreznih olakšica. S druge strane, Hrvatska koja uskoro ulazi u Europsku uniju trenutačno ulaže u znanost manje od europskog prosjeka. Hrvatska je prema Eurostatu u 2010. izdvojila 0,73 posto BDP-a za istraživanja i razvoj. “Očita je također velika razlika između Hrvatske i SAD-a u sudjelovanju privatnog sektora u tom financiranju. U Hrvatskoj bi trebalo jačati vezu između privrede i znanosti”, zaključio je veleposlanik Foley.

apokon jedna dobra vijest: prvi put u povijesti posvuda opada broj najsiromašnijih ljudi, hvali se Economist. Najpouzdanije procjene globalnog siromaštva dolaze iz Istraživačke grupe Svjetske banke koja je upravo ažurirala svoje procjene iz 2005. Oni pokazuju da je u 2008. godini, godini izbijanja financijske krize i krize cijena hrane,

i broj i udio stanovništva koje živi s manje od 1,25 dolara na dan u opadanju širom svijeta. To je prvi put da se to dogodilo posvuda otkako je Banka u 1981. počela prikupljati podatke. Pad unatoč krizi Procjene za 2010. su parcijalne, no kako tvrde njihovi autori, one pokazuju da je broj apsolutnih siromaha u toj godini upola manji nego 1990. To znači da je dugoročna stopa rasta od tek nešto više od jednog postotnog boda na godinu i dalje u padu, unatoč ovoj dvojnoj krizi u kojoj jesmo. Velik dio zasluge za to ide, dakako, NR Kini jer polovina ovog pada otpada samo na tu zemlju. Od 1981. tamo je od apsolutnog siromaštva oslobođeno čak 660 milijuna ljudi. Ta je zemlja također zaslužna i za izvanredni napredak na tom

polju u Jugoistočnoj Aziji koja je početkom 1980-ih sa 77 posto stanovništva imala najveći postotak apsolutnih siromaha; u 2008. taj je udio iznosio 14 posto. No isključi li se NR Kina iz te računice, tada su podaci manje impresivni. Od otprilike 1,3 milijarde ljudi koji su u 2008. živjeli s manje od 1,25 dolara dnevno, 1,1 milijarda živi izvan NR Kine. Od 1981. do 2008. taj se broj jedva promijenio što je, prema izjavi šefa istra-

živačke grupe Marka Ravalliona, “otrežnjavajuća činjenica”. No ako na NR Kinu otpada i najveći dio ovog dugoročnog poboljšanja, najveći preokret na tom području zbio se u Africi. Tamo je u razdoblju od 1981. do 2005. broj najsiromašnijih stalno rastao, i to je jedini kontinent na kojem se to dogodilo. Od 205 milijuna u 1981. broj najsiromašnijih se do 2005. povećao na 395 milijuna. No u 2008. on se smanjio za 12 milijuna, tj. na 47 posto, što je prvi put da se manje od polovine Afrikanaca našlo ispod crte siromaštva. Broj siromaha rastao je, makar i s niže razine, i u Latinskoj Americi, Istočnoj Europi i Središnjoj Aziji. No nakon 2000. taj se trend izmijenio i ondje. Sve su to dobre vijesti. One su odraz privrednog napretka u NR Kini,

učinaka socijalnih programa u Latinskoj Americi i nedavnog oživljavanja privrednog rasta u Africi. Mnogi su ekonomisti (uključujući i Svjetsku banku) u tom pogledu bili skeptični, strahujući da će oni biti inflatorni, neefikasni i pogrešno tempirani. No ti su programi pridonijeli povećanju otpornosti siromašnih i polurazvijenih zemalja. Izbjegnuto najgore Ti se podaci podudaraju s drugim činjenicama. Procjene FAO-a da se broj gladnih povećao od 875 milijuna na jednu milijardu u 2009. pokazale su se pogrešnima, pa su diskretno zaboravljene. Derek Headey iz Međunarodnog instituta za istraživanje prehrambene politike dokazao je da je usprkos skoku cijena hrane procjena ljudi o tome kako se prehranjuju u većini siromašnih i polurazvijenih

U 2008. broj i udio stanovništva koje živi s manje od 1,25 dolara na dan opao je širom svijeta zemalja u 2008. bila je bolja no 2006. Većina tih programa bila je koncentrirana na najsiromašnije među siromasima koji žive sa 1,25 dolara na dan. No podaci Banke pokazuju tek neznatan pad broja ljudi koji žive s manje od dva dolara dnevno – od 2,59 milijardi u 1981., na 2,44 milijarde u 2008. Mjere za suzbijanje siromaštva očito su pomogle onim najsiromašnijima, pa izgleda da su oni nakon sloma 2007. ipak izbjegli najgore. No rast broja onih nešto manje siromašnih pokreće vječno pitanje: je li i tu čaša napola puna ili napola prazna?

22 HRVATSKA & REGIJA Zbog ulaska Hrvatske u EU

Tisuće radnika u BiH ostaje bez posla Ulazak Hrvatske u EU i dalje je vrlo aktualna tema u gospodarstvu BiH. Zbog nepripremljenosti zemlje za nove uvjete trgovanja na tisuće radnika će ostati bez posla, upozorio je ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Vijeća ministara BiH Mirko Šarović čije je ministarstvo najodgovornije da se pripreme obave pravodobno. Država se, kaže Šarović, nije pripremila kako bi ulazak Hrvatske u EU prošao bezbolno, nisu doneseni potrebni zakoni, nisu formirana akreditacijska tijela, pripremljeni certifikati, osposobljeni laboratoriji za certificiranje roba biljnog i životinjskog svijeta. Ulaskom Hrvatske u EU posebno će na udaru biti sektor prehrambene industrije i poljoprivredne proizvodnje koji su godišnje u Hrvatsku izvozili hrane za 200 milijuna konvertibilnih maraka (KM). Dubravka Vlašić Pleše iz hrvatskog ministarstva vanjskih poslova i europskih

Vlada Republike Srpske zadužila se kod Europske banke za obnovu i razvoj 150 milijuna eura za gradnju 37 kilometara prve dionice autoceste Banja Luka-Doboj od Prnjavora do Doboja, ali ni jedna od četiri građevinske tvrtke iz ovog entiteta, koje su iskazale interes za gradnju, ne ispunjavaju uvjete međunarodnog natječaja za izgradnju te prometnice. Stoga će svaka od četiri tvrtke potražiti inozemnog partnera koji ispunjava stroge uvjete bankara. A uvjeti su da tvrtke imaju promet od najmanje 125 milijuna eura, da raspolažu sred-

( više od 90 mil t robe prevozilo se Savom godišnje prije rata

BiH i obnova plovnog puta Save

integracija u Sarajevu je na velikom skupu Implikacije ulaska Hrvatske u EU na BiH izjavila kako Hrvatska očekuje smanjenje uvoza hrane iz BiH jer ti proizvodi neće ispunjavati europske standarde. Da bi se osigurao normalni izvoz u Hrvatsku potrebno je investirati više od 80 milijuna KM samo u uređenje graničnih prijelaza i odgovarajućih laboratorija, a BiH do danas nije usvojila proračun za ovu godinu. Prema Šaroviću, BiH može svoju proizvodnju i zaposlenost sačuvati na tri načina: hitno ispuniti sve uvjete za trgovanje sa svijetom, hitno potražiti neka druga tržišta i istodobno hrvatsku robu zamijeniti domaćom. (Z.L.)

*vijesti Građevinari RS-a traže partnere

Privredni vjesnik Broj 3721, 2. travnja 2012.

stvima za ispunjavanje novčanog toka gradnje od najmanje četiri mjeseca, te iskustvo na gradnji dvaju objekata vrijednosti po najmanje 60 milijuna eura. Zajednički interesi dviju elektroprivreda Prva zajednička sjednica uprava Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne rezultirala je zaključcima da se formiraju četiri tima eksperata za sektore trgovine električnom strujom, distributivne djelatnosti, kapitalne investicije i zajednički nastup prema regulatornim i drugim institucijama vlasti. Elektroprivrede će jedna drugoj pomagati u dobivanju povoljnih kredita. Sastanak, kako je s optimizmom zaključeno, predstavlja prekretnicu u odnosima dviju elektroprivreda u BiH.

Velikim brodovima do Brčkog i Siska Za realizaciju beskamatnog kredita Svjetske banke od 5,6 milijuna dolara namijenjenog uređenju desne obale Save od Brčkog do Beograda, čeka se samo potpis Srbije Zdravko Latal latal@privredni.hr

usret Bahera alHinawija, team leadera projekata Svjetske banke za sektor transporta, i Damira Hadžića, novoimenovanog ministra prometa i komunikacija u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, aktualizirao je aktivnosti na revitalizaciji i modernizaciji plovnog puta rijeke Save na potezu od Brčkog do Beograda. Kako bi se stekli preduvjeti za realizaciju beskamatnog kredita Svjetske banke od 5,6 milijuna dolara namijenjenog uređenju i deminiranju korita i desne obale Save od Luke Brčko do ušća Save u Dunav potrebno je samo da potpis na sporazum o obnovi plovnog puta Save između BiH i Srbije stave vlasti iz Beograda. Istovjetan ugovor BiH je već potpisala s Hrvatskom. Prije rata Savom se godišnje prevozilo 90 milijuna pa i više tona robe, a nakon rata, zbog neodržavanja plovnog puta, taj promet se sveo na samo 400.000 tona što upozorava na to da se potencijali najjeftinijeg i ekološki najčišćeg transporta u regiji nedovoljno koriste, a uređenje Save i njenog sliva je razvojna šansa za sve države u regiji. Zainteresirani i Rusi Za siguran promet Savom poseban interes su iskazali i ruski vlasnici Rafi-

nerije nafte u Bosanskom Brodu. Jurij Smirnov, direktor Neftegazinkora iz Moskve najavio je da će njegova kompanija u naftnu privredu srpskog entiteta, a najviše u Rafineriju

Svjetska banka zainteresirana je za investiranje u modernizaciju Luke Brčko u Bosanskom Brodu, ove godine investirati 120 milijuna eura, što je dio investicije od 730 milijuna eura koja će biti realizirana do 2016. godine. Postojeća prerada nafte od 1,2 milijuna tona zahvaljujući tim investicijama bit će povećana na 4,2 milijuna tona. “Trenutačno najveći problem Rafinerije je

upravo u sektoru logistike. Međutim, rješavanje problema koje imamo u prometu ne ovisi samo o nama nego i o vlastima u BiH i državama u regiji. Revitalizacija i čišćenje korita Save je za nas prioritet jer bi uspostavom normalnog brodskog prometa dobili niže troškove poslovanja. Također, u planu nam je i izgradnja produktovoda do terminala u Slavonskom Brodu, čime će Rafinerija dobiti direktan izlaz na željeznicu kojom bismo osigurali izvoz goriva i maziva u susjedne zemlje i Europu”, izjavio je Smirnov. I Bosanski Šamac čeka kredite Proteklog ljeta zbog niskog vodostaja promet Savom je bio otežan, a luka u Brčkom, kao i druge luke morala je povremeno obustavljati rad i

radnike slati na prisilan odmor. Svjetska banka, po riječima Bahera al-Hinawija, zainteresirana je za to da, pored obnove plovnog puta, investira i u modernizaciju Luke Brčko. Regionalnim projektom deminiranja i uređenja korita bit će omogućeno da Savom od Beograda do Brčkog transport obavljaju brodovi nosivosti od 300.000 tona, a do luka u Bosanskom Šamcu i Sisku brodovima od 250.000 tona. Modernizacijom luke u Brčkom pored novih pretovarnih kapaciteta i skladišta, čime će se značajno povećati kapaciteti, planirano je izmještanje željezničke pruge iz centra grada i izgradnja kolosijeka do luke. Na kredite za revitalizaciju čeka još jedna bosanskohercegovačka luka, ona u Bosanskom Šamcu.

www.privredni.hr Broj 3721, 2. travnja 2012.

( 21 mil € cijena

*vijesti Na pomolu velika kadrovska rokada?

novog stroja Papirnice Radeče

Slovenske kreditne politike

Emigracija vlasničkog u dužnički kapital Nova Ljubljanska banka odbila je Papirnici Radeče odobriti kredit od 800.000 eura, pa su radnici prosvjedovali, a parlamentarci se svađali Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

čajni radnici znane tvornice papira iz Radeča napravili su veliku buku pod prozorima slovenskog parlamenta u vrijeme dok su dva njegova odbora – za gospodarstvo i financije – raspravljala o nužnim terapijama za popuštanje kreditnog grča. To je u Sloveniji udomaćeni tehnički termin za naoko nelogičnu pojavu. Banke imaju novac, ali ga ne daju gospodarstvu, ponavljaju kritičari sadašnje kreditne prakse. Kako ne daju, ako je smisao njihova postojanja u tome da upravljaju tuđim novcem tako da od zarađenog mogu platiti poreze državi, plaće zaposlenicima, te da nešto preostane i za dividende vlasnicima. Krimen je Nove Ljubljanske banke, eto, što ne da novac papirničarima iz Radeča, pa oni ne mogu ispuniti izvoznu narudžbu za Indiju koja je odlučila dio svog novca tiskati na slovenskom papiru. Radi se o sitnom zajmu od nekih 800.000 eura. Zbog toga su se zastupnici u

parlamentu svađali, a skupina od 350 radnika iz Radeča puhala u sindikalne zviždaljke. U NLB-u prekoputa zgrade parlamenta zaključali su ulazna vrata u strahu od prodora radnika koji su u međuvremenu shvatili da ih već melju stečajni žrvnji.

Zastupnik Matjaž Han optužio je banke i njihovog regulatora da su grobari gospodarstva Dva oprečna tabora u parlamentu za to vrijeme razmjenjivala su žestoke optužbe. Zastupnik Matjaž Han optužio je banke i njihovog regulatora da su grobari slovenskog gospodarstva. Ništa nježnija nije bila ni Stanislava Zadravec Caprirolo, viceguvernerka Banke Slovenije. Omalovažavanje kreditnih kriterija Na izrazito omalovažavanje kreditnih kriterija zastupnicima je uzvratila uzrečicom koju su mediji

odmah unaprijedili u izjavu tjedna. Zagovornicima stajališta da banke moraju dati novac poduzećima viceguvernerka je odbrusila da to što zahtijevaju nije ništa drugo nego “davanje alkohola bolesniku s jetrom u raspadanju”. Slučaj Papirnice Radeče ilustrativan je za stanje u slovenskom gospodarstvu koje je neoprezno emigriralo iz vlasničkog u dužnički kapital. Radeče je uspješno poslovalo u bivšoj Jugoslaviji kada je glavni naručitelj papira za dinare stolovao na Top-

čideru. U Radeču znaju i danas proizvoditi papir za razne vrijednosnice, ali su financijsku stranu te svoje sposobnosti unakazili lakomislenim postupcima svoga vlasnika. Petar Tevž u pravo vrijeme stavio je privatizacijsku ruku na Papirnicu. No, svoje poslovne zamisli forsirao je sa starim strojevima. U njihovo repariranje najprije je potrošio silan novac, a potom se morao dodatno zadužiti za kupnju novog stroja čija je cijena s prvobitnih 14,5 milijuna eura zbog nadogradnji na-

rasla na 21 milijun. Sada imaju novi stroj, imaju i kupce, ali nema banke koja bi bila spremna dati novac znajući da ga tvrtka s kratkoročnim ulozima u dugotrajnu imovinu ne može vratiti. Sličnu kalvariju prolaze u Sloveniji i mnoga druga poduzeća. Najnovija spoznaja da je osam slovenskih banaka završilo prošlu godinu u minusu daje pravo viceguvernerki koja zahtijeva da se prekine s praksom ignoriranja kreditnih kriterija koji u konačnici vode državu u propast.

Guverner pozvan da podnese ostavku Banka Slovenije kao regulator imala je na raspolaganju sve potrebne mehanizme za sprječavanje grozne konzervativnosti slovenskih banaka, ali ih nije koristila, pa sada gospodarstvo trpi velike posljedice, izjavio je pred dva parlamentarna odbora ministar gospodarstva Radovan Žerjav. Neposredno prije toga on je u Dnevniku pozvao guvernera Banke Slovenije Marka Kranjeca da podnese ostavku na mandat koji mu

inače istječe u srpnju sljedeće godine. Upućeniji u problem slovenskog kreditnog grča uspjeli su Kranjecu naći samo jednu otežavajuću činjenicu – da preširoko primjenjuje definiciju loših kredita (non-performing loans) zbog čega se bankama smanjuje prostor za kreditiranje. Banka Slovenije inače posebno zagovara promjenu nakon koje bi banke bile ovlaštene pribrojiti dio rezervacija u svoj kapital, ali pod uvjetom da zauzvrat ograniče

određene izdatke, posebno plaće i nagrade. Sve učestalije nagovara se središnju banku da pospješi udruživanje slovenskih banaka, za početak Gorenjske banke i Abanke. Od BS-a očekuje se da usklađeno s vladom pritisne na banke kako bi svoje dionice stečene u raznim oblicima sanacije brzo prenijele u Fond za obnovu poduzeća. Sve to nisu takvi propusti zbog kojih bi se guverner BS-a dao nagovoriti na ostavku.

Smatra se da je dosadašnji nadzorni odbor Mercatora povećao moć uprave što nije bilo po volji predstavnicima kapitala. Pivovarna Laško i UniCredit banka stoga su već javno iskazale interes za obnovu nadzornog odbora. Iz takvog kadrovskog komešanja odmah su se pojavile špekulacije da se Žiga Debeljak, šef uprave Mercatora, vraća u Gorenje. U tim rokadama vidi se i Franju Bobinca na novom mjestu u Beču. Debeljak i Bobinac požurili su opovrgnuti takve špekulacije. Skraćivanje dvaju praznika U širi program štednje slovenska vlada uključila je i rez u blagdanski kalendar. Praznik rada možda će se već ove godine slaviti samo jedan dan. I novogodišnje slavlje skratit će se na samo jedan praznični dan. Vlada obrazlaže da se skraćenjem dosadašnjih dvodnevnih praznika pridonosi povećanju proizvodnosti. Istim potezom Slovenija se i usklađuje s europskim radnim kalendarom. Prodaja Slovenske industrije čelika Agencija za upravljanje kapitalskih investicija završava prikupljanje ponuda za prodaju 25 posto udjela u Slovenskoj industriji čelika. Ne jave li se ponuđači, Agencija će predložiti vladi da unovči prodajnu opciju. U tom slučaju ruski Dilon, sadašnji većinski vlasnik, mora kupiti ponuđeni udjel, predvidivo za 47,5 milijuna eura. Slovenske čeličane ostvarile su lani 765 milijuna eura prihoda od prodaje i 17 milijuna eura čiste dobiti. Tvrtka zapošljava 3300 ljudi.

24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3721, 2. travnja 2012.

( od 380.000 biljnih vrsta

*vijesti Top camping Hrvatske Talijanska udruga kampista Confedercampeggio na nedavno održanom sajmu kampinga u Vicenzi dodijelila je hrvatskoj Udruzi top kamping kvalitete (UTKK) nagradu za uspješnu prezentaciju kvalitete kamping proizvoda svojih članova, navedenih u brošuri Top camping Hrvatske. U toj su brošuri selektirani kampovi u pet skupina - ekskluzivni kampovi, superior kvaliteta, comfort kvaliteta, ekskluzivna kamping destinacija i runer up kampovi. Libertas film festival Libertas film festival održat će se u Dubrovniku od 10. do 14. travnja. Već osmu godinu zaredom LFF će pred dubrovačku publiku i njihove goste dovesti neke od najzanimljivijih filmova svjetske neovisne produkcije, ali i ovogodišnje oskarovce. U svijetu bajki

u svijetu je ugrožena svaka peta

Najugroženije biljne vrste i staništa

I travnjaci nestaju bez ljudske skrbi Od svih prirodnih staništa u Hrvatskoj su najmanje ugrožena ona šumska, tvrdi Jasenka Topić, profesorica zagrebačkog PMF-a. Ugroženi su i travnjaci koje je, kaže, bez subvencija za zaštitu prirode nemoguće zaštititi Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Hrvatska spisateljica i autorica nezaboravnih priča za djecu Ivana Brlić Mažuranić dio života provela je u Slavonskom Brodu, a Brođani svake godine obilježavaju njezin rođendan manifestacijom U svijetu bajki. Od 15. do 20. travnja, najavljuju organizatori, čitav će grad biti poprište dječjih susreta i događanja poput literarnih, kazališnih, likovnih i foto radionica. Fešta lošinjske kuhinje Fešta lošinjske kuhinje promocija je gastronomske ponude otoka Malog Lošinja, kao i izvorne otočne kuhinje, s prezentacijom jela lošinjskih kapetana pod nazivom Lošinjskim jedrima oko svijeta. Šesta fešta lošinjske kuhinje održat će se od 16. do 28. travnja, a u događanju sudjeluje dvadesetak tamošnjih ugostiteljskih objekata.

globalnoj studiji o ugroženosti biljnih vrsta navodi se kako je ugrožena svaka peta od 380.000 biljnih vrsta u svijetu. No, u Hrvatskoj nisu u tako velikoj opasnosti kao u ostatku Europe, ističe Jasenka Topić, profesorica na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Kod nas pad stanovništva, posebice u ruralnim područjima, ugrožava naprotiv mnoge antropogene zajednice (dakle one koje nastaju uslijed ljudskoga djelovanja), dok je u drugim dijelovima svijeta obrnut slučaj. U Hrvatskoj, primjerice, i dalje imamo velika poplavna područja kakva su ostale europske

zemlje već davno uništile. Najugroženiji su cretovi i cretne vrste - riječ je o tipičnoj vegetaciji sjeverne i atlantske Europe, koja kod nas predstavlja relikt iz ledenog doba. Dok ih

Posljednja krava s velebitskog Mirova nestala je još 1971. godine - jer su nestali pašnjaci još ima mnogo na sjeveru, tijekom tisuća godina postupnog zagrijavanja gotovo su nestali u južnim dijelovima Europe. “To je prirodan proces. Postoje projekti održavanja cretova u Hrvatskoj jer nam je u interesu što dulje ih zadržati”, kaže Jasenka Topić koja je o ugroženosti biljnih vrsta održala pre-

Održavanje pješčara Kod nas su ugroženi i nekoć pokretni, a danas tzv. umireni pijesci. Velike površine tih pijesaka ranije su se nalazile u Podravini, a danas se održava samo mali dio đurđevačkih pijesaka. “Čovjek je za svoje potrebe umirio pijeske sadeći drveće i grmlje, pa sada na takvim pijescima, i tamo gdje postoje još neobrasle površine, dolazi do brze vegetacijske sukcesije i zarastanja te povlačenja i nestanka pravih pješčarskih vrsta. Danas se vrlo velikim naporima nastoji održati barem mala površina karakteristične pješčarske vegetacije”, rekla je Jasenka Topić.

davanje u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Šire se šikare U Hrvatskoj su, zanimljivo, veoma ugroženi i travnjaci. Tako ih primjerice u Baranji i istočnoj Slavoniji uopće nema jer su površine pretvorene u oranice. U Lici i Gorskom kotaru zbog depopulacije i preorijentacije preostalog stanovništva s tradicionalne poljoprivrede napušteni su travnjaci, livade i pašnjaci zarasli u šikare i šume. Posebno je to izraženo u planinskom području. Profesorica Topić navodi kako je posljednja krava s velebitskog Mirova nestala još 1971. godine jer su nestali pašnjaci. Pašnjaci se, kaže, mogu održavati isključivo ispašom, a livade košnjom ostali načini su nedjelotvorni i mijenjaju njihov florni sastav. Najugroženiji su tipovi travnjaka koji daju vrlo mali prinos, a nalaze se na kiselom i mokrom tlu. Oni se napuštaju zbog neekonomičnosti, a bez subvencija za zaštitu prirode, kakve postoje u drugim europskim zemljama, nemoguće ih je zaštititi. Ugroženih biljnih vr-

sta ima u svim dijelovima naše zemlje, no, od svih prirodnih staništa najmanje su ugrožena ona šumska, naglašava naša sugovornica, jer Hrvatska, kao i ostatak Europe, klimatski najvećim dijelom pripada šumskom području. Ni planinske rudine, kao prirodni tipovi vegetacije, nisu ugrožene dok su god u području visokoplaninske klime. Prirodni su tipovi staništa i vode i močvare, a ta su staništa ugrožena zbog posrednog

Da nema ljudi, cijeli hrvatski teritorij bio bi prekriven šumama, osim najviših vrhova i voda ili neposrednog ljudskog djelovanja. Ekološka mreža Koliko god ugrožavamo biljne vrste, ipak ih možemo i zaštititi. “Ljudsko djelovanje je neophodno, u suprotnom ne bi bilo travnjaka. Da nema ljudi, cijeli hrvatski teritorij bio bi prekriven šumama, osim najviših vrhova i voda. Negativno djelova-

nje čovjeka na močvarna i vodena staništa može se spriječiti na onim lokalitetima koji su poznati kao iznimno bogati biljnim i životinjskim vrstama, često vrlo rijetkim, ugroženim ili endemičnim”, istaknula je Jasenka Topić. Stoga se u Europi raširila ekološka mreža Natura2000 u koju su uključena sva područja važna za održanje bioraznolikosti. U tim područjima nije propisana stroga zaštita nego se u njima živi i radi, razvija se poljoprivreda i šumarstvo, ali se stanište ili ciljane biljne vrste ne smiju ugrožavati. U Hrvatskoj postoji dobra zakonska regulativa za zaštitu biljnih i životinjskih vrsta, a poduzimaju se i aktivne mjere zaštite. No, nikakav zakon ne može natjerati ljude da održavaju neisplativi travnjak samo zbog zaštite prirode. To se može učiniti samo poticajima. Zato je zaštita prirode vrlo skupa djelatnost. “S druge strane, sve ankete pokazuju kako je motiv dolaska turista u Hrvatsku upravo lijepa priroda. Stoga u tu lijepu prirodu treba ulagati kako bi i dalje donosila dobit”, zaključila je Jasenka Topić.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3721, 2. travnja 2012.

(

do 1,3 mlrd kn

*vijesti

moglo bi se godišnje uštedjeti uvođenjem e-računa

Najvažniji dokument e-poslovanja

Dječje bolesti e-računa U Hrvatskoj je potrebno uspostaviti središnji registar korisnika e-računa te utvrditi pravila za njihovu suradnju račune čime ostvaruje goleme financijske, ali i vremenske uštede.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

zmjenom Pravilnika o Porezu na dodanu vrijednost u kolovozu 2011. godine Hrvatska je uklonila zadnje pravne prepreke za uvođenje elektroničkog računa. Tada je, naime, ozakonjeno e-fakturiranje, odnosno elektronički račun u potpunosti je izjednačen s papirnatim. Obveza članica EU-a, pak, je izjednačiti e-račun s papirnatim do 1. siječnja 2013. godine. Međutim, Ranko Smokvina, vlasnik tvrtke InfoExpert koja se bavi savjetovanjem na području elektroničke razmjene podataka i e-poslovanja, napominje kako je već dobio na stotine upita o tome kako se primjenjuje e-ra-

Dodana vrijednost gospodarstvu Ema Culi iz Sektora za trgovinu i unutarnje tržište u Ministarstvu gosčun i Pravilnik o PDV-u čije izmjene ne ocjenjuje baš s vrlo dobrim ili odličnim. Zbog toga je, smatra on, u Hrvatskoj potrebno uspostaviti središnji registar korisnika e-računa, utvrditi pravila za njihovu suradnju te odrediti i povezati informacijske posrednike za e-račun. K tomu, valja izraditi priručnik za male i srednje tvrtke te za njih organizirati predavanja i osposobiti web stranice na kojima će moći pronaći važne in-

formacije o elektroničkom računu. “Ukratko, moramo prilagoditi e-račun za e-poslovanje”, naglasio je tijekom 12. međunarodne konferencije e-biz 2012 o elektroničkom poslovanju. Važno je i postupno sve snažnije uključivati državu i velike proračunske korisnike u prometovanje elektroničkim računom. Kao dobar primjer Smokvina je naveo Dansku čija javna uprava već nekoliko godina ne prima papirnate već isključivo e-

U veljači je bilo evidentirano oko 550 poslovnih korisnika e-računa podarstva kaže kako je u Hrvatskoj u veljači bilo evidentirano oko 550 poslovnih korisnika e-računa te da se očekuje povećanje toga broja u narednom razdoblju. Dodala je kako primjena e-poslovanja u svakodnevnom životu i

radu, uz značajnu uštedu vremena i smanjenje troškova, stvara i veću dodanu vrijednost u gospodarstvu. Valja naglasiti kako u Europskoj uniji 42 posto velikih te 22 posto malih i srednjih tvrtki već šalje ili prima e-račune. Međutim, zbog onih koji još uvijek nisu prepoznali prednosti korištenja e-računa u EU-u svakodnevno 500 milijuna eura ode u vjetar. U Hrvatskoj je pak takve procjene teško napraviti. No na temelju grubih prognoza koje su rađene prema određenim pokazateljima kao što je prosječna plaća i ostali troškovi u poslovanju u Hrvatskoj, uvođenjem e-računa godišnje bi se moglo uštedjeti prosječno između milijarde i 1,3 milijarde kuna na razini cijele ekonomije.

Algebrino istraživanje

I u krizi traži se ICT kadar Više od 80 posto ispitanih tvrtki smatra kako u Hrvatskoj nedostaje kvalitetnih IT stručnjaka

natoč lošoj gospodarskoj situaciji IT tržište rada raste. ICT kadar je i u krizi tražen, poželjan i dobro plaćen, pokazuje istraživanje koje je provela Visoka škola za primijenjeno računarstvo Algebra u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom gospodarskom komorom. Istraživanje je obuhvatilo više od 450 tvrtki u kojima se zapošljavaju IT stručnjaci, a glavni ispitanici bili su direktori informatičkih odjela i ljudskih resursa. Posao u IT sektoru je prilično siguran jer je 96

posto ispitanih tvrtki izjavilo kako ne planira smanjivati broj trenutačno zaposlenih IT kadrova. Time se ujedno potvrđuje neiskorišteni potencijal informatičkog sektora u okvirima nacionalne ekonomije. Istodobno, 56 posto ispitanih tvrtki planira nastaviti zapošljavati nove IT stručnjake, što je šest posto više nego prošle godine. Među tvrtkama koje su izrazile potrebu za novim informatičkim kadrom ove godine najviše će zapošljavati one koje imaju od 10 do 50 zaposlenih – njih 71 posto. Nešto manje IT kadra tra-

žit će velike tvrtke sa 50 i više zaposlenih (54 posto), a najmanje poduzeća s manje od 10 zaposlenih (45 posto). Veći kapacitet zapošljavanja novih IT stručnjaka pokazuje se kod do-

Zapošljavati nove IT stručnjake planira 56 posto ispitanika maćih, specijaliziranih IT tvrtki – njih 80 posto srednjih i većih planira u ovoj godini zapošljavati nove IT profesionalce. Zanimljivo je da više od 80 posto ispitanih tvrt-

ki smatra kako u Hrvatskoj nedostaje kvalitetnih IT stručnjaka. Osim rezultata istraživanja, u sklopu HUPove konferencije - čime je obilježen početak Europskog tjedna ICT zanimanja i digitalnih kompetencija koji je trajao od 26. do 30. ožujka - govorilo se i o tome kako kon-

kurentnost gospodarstva ovisi o inovativnoj i učinkovitoj uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Nedostatak odgovarajućih vještina i kompetencija kod ICT profesionalaca, pak, negativno utječe na rast ukupne produktivnosti, inovacija i zapošljavanja u gospodarstvu. (B.O.)

Porazno niska inovativnost Inteligentne mreže, računalstvo u oblacima i mobilne tehnologije bile su glavne teme 11. tehnološke konferencije Cisco Expo 2012 koju je prošli tjedan u Splitu organizirao najveći svjetski proizvođač mrežne opreme Cicso System i koja je okupila oko 500 sudionika. Michael Ganser, viši potpredsjednik u tvrtki Cisco zadužen za regije Srednje i Istočne Europe, istaknuo je kako je Hrvatska na 76. mjestu globalne konkurentnosti od 139 zemalja. No, na području ICT razvijenosti Hrvatska je na odličnom 24. mjestu. Predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma Ivica Mudrinić nazvao je sudionike konferencije snagom koja može izvući Hrvatsku iz krize te istaknuo da ICT sektor odlično kotira unatoč tome što se vrlo malo ulaže u njega. Prema njegovom mišljenju, u narednih desetak godina mora doći do procesa umrežavanja do kojeg je već trebalo doći, a dodao je i da je porazno to što Hrvatska ima vrlo nizak stupanj inovativnosti. Bolja slika poslovanja Combis, regionalni sistem integrator, i Microsoft Hrvatska predstavili su prošloga tjedna posljednju generaciju sustava za upravljanje odnosima s korisnicima Microsoft Dynamics CRM. “Aplikacija omogućuje bolju sliku cjelokupnog poslovanja kroz kvalitetno praćenje odnosa s partnerima, pomaže u donošenju ključnih odluka, omogućava učinkovito upravljanje, planiranje aktivnosti i resursa te nadzor poslovnih procesa. Radi se o nizu funkcionalnosti koje obuhvaćaju mnogo šire poslovne procese od same prodaje i marketinga”, rekao je Mladen Maras, razvojni menadžer iz Combisovog Sektora za razvoj i integraciju aplikativnih rješenja.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Marco Iacoboni ZRCALJENJE DRUGIH Algoritam

Marco Iacoboni uvodi nas u svijet zrcalnih neurona koji nam omogućuju interpretirati izraze lica drugih ljudi i na njih odgovoriti. Mi, naime, pretpostavljamo kako se drugi osjećaju jer je taj osjećaj reproduciran u nama samima. Što bi značilo da, evolucijski gledano, preživljavaju ne (samo) najjači, već i najsuosjećajniji. Ova je knjiga uvod u najnovija dostignuća neurobiologije i svjedočanstvo o neočekivanom otkriću koje će promijeniti način na koji psiholozi i neuroznanstvenici promišljaju.

MATKO MEŠTROVIĆ RAZAZNANJA Meandar media

Pjesme u ovoj knjizi plod su poriva za promišljanjem latentnih slojeva osobne životne zbilje. U trenucima noćnog buđenja ili bdijenja nicala su pitanja, slike ili slutnje o mnogočemu što na danjem svjetlu nikad ne bi moglo doći na vidjelo... Naknadnim sređivanjem tih noćnih bilješki autoru je postajalo jasno da u njima progovara o vrlo velikom broju tema i motiva, o spektru formalno nesputanih uvida, razaznanja, u kojima se rastaču ili nadilaze osobni i vladajući svjetonazorski obrasci.

UMBERTO ECO PRAŠKO GROBLJE Mozaik knjiga

Tijekom cijeloga 19. stoljeća, između Torina, Palerma i Pariza, nalazimo histeričnu sotonisticu, opata koji dvaput umire, nekoliko leševa u jednom pariškom odvodu, jezuite koji spletkare protiv masona, artritičnog Garibaldija krivih nogu, pokolje u Parizu u doba Komune kad se jedu miševi, ubode bodežom, lažne bilježnike, lažne oporuke, dijabolična bratstva crne mise... Odličan materijal za roman u feljtonističkom stilu 19. stoljeća.

Youcat – Molitvenik za mlade Verbum

Nudeći duhovno blago vjere ovaj jedinstveni molitvenik sadrži moderne, svježe molitve koje se izmjenjuju s velikim, drevnim molitvama iz Svetoga pisma te s molitvama svetaca i duhovnih velikana iz kršćanske povijesti. Kako bi mladima bila od što veće koristi, knjiga u uvodnome dijelu donosi kratku i vrlo poticajnu školu molitve u 10 koraka. Youcat – Molitvenik za mlade sigurno će biti blizak mladim ljudima i odlično je sredstvo za približavanje osobnom iskustvu molitve i životu vjere.

Tomica Šćavina KOORDINATE SREĆE

Privredni vjesnik Broj 3721, 2. travnja 2012.

Nove knjige: Dizajniranje organizacije

Preporuke za uspješnu organizaciju poslovanja Nužno je nadopuniti tzv. vertikalni pogled na organizaciju, usredotočen na organizacijsku strukturu, horizontalnim pogledom u kojemu se veća pozornost pridaje procesnom pristupu organizaciji

roblematika organizacijskog dizajna u tradicionalnom menadžerskom pristupu nije dobivala važnost koju zaslužuje. Stvari se, međutim, mijenjaju, pa zadnjih godina pitanja dizajniranja organizacije i racionalizacije poslovanja sve više zaokupljaju pozornost teroretičara i projektanata organizacije, kao i konzultanata. Procesi globalizacije, ubrzanog tehnološkog razvoja, sve izraženija konkurencija i pomicanje granica organizacije čine poslovno okruženje sve nesi-

Na organizacijski dizajn sve se više gleda kao na izvor konkurentske prednosti gurnijim i nestabilnijim. Stoga se na organizacijski dizajn sve više gleda kao na izvor konkurentske prednosti koji potiče razvoj različitih organizacijskih sposobnosti i pruža brojne koristi. Da bi se izbjegla organizacijska rješenja s prevelikim brojem hijerarhijskih razina, bespotrebnim funkcijama i poslovima, sporim i neefikasnim poslovnim procesima ili nejasnim ulogama i zadaćama, potrebno je neprestano promišljati osnovne koncepte i razvijati vještine diza-

jniranja organizacije. Pritom je nužno nadopuniti tzv. vertikalni pogled na organizaciju, usredotočen na organizacijsku strukturu, horizontalnim pogledom u kojemu se veća pozornost pridaje procesnom pristupu organizaciji. To znači da je osnovni izazov za suvremene organizacije dvojba kako dizajnirati strukture i procese koji će potaknuti integraciju posla što ga obavljaju pojedinci s različitim znanjima, vještinama i kompetencijama. Ne samo za ekonomiste Knjiga Dizajniranje organizacije (nakladnik Novi informator) napisana je da bi, prije svega, dala moguće odgovore na tu ključnu dvojbu, ali i ponudila bolje razumijevanje relevantnih pitanja dizajniranja organizacije. Knjiga daje ideje i preporuke za uspješnu organizaciju poslovanja te razjašnjava problematiku organizacijskog dizajna. Građa je u knjizi strukturirana i prikazana u četiri poglavlja, počevši od “Osnova dizajniranja organizacije”, gdje su obrađena sva relevantna pitanja dizajniranja organizacije te je dan široki okvir unutar kojega je moguće promatrati praksu di-

zajniranja organizacije na različitim razinama. Drugo poglavlje “Dizajniranje organizacijske strukture”’ sadrži iscrpnu razradu svih mogućih vrsta organizacijskih struktura, dok je u trećem poglavlju “Dizajniranje poslovnih procesa” naglasak stavljen na problematiku oblikovanja i upravljanja poslovnim procesima. U četvrtom poglavlju “Dizajniranje posla” potanko su objašnjeni analiza, oblikovanje i sistematizacija poslova koje pojedinac obavlja unutar organizacije. Riječ je o godinama zanemarivanom aspektu dizajniranja organizacije, koji je ključan za postizanje boljih poslovnih rezultata. Iako je knjiga ponajprije namijenjena studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, može poslužiti i studentima drugih fakulteta, osobito tehničkih. (D. Ž.)

Planetopija

O autorima

U ovim esejima Tomica Šćavina rasvjetljava zbrku oko pojma sreće i svega onoga što nam stoji na putu do nje. Uči nas da su i sva “loša” stanja i emocije sastavni dio života te da gotovo uvijek u sebi kriju neprocjenjivo blago. Njezini eseji i istinite priče ljudi koji su, kao i svi, tražili sreću, svim odvažnim pustolovima pružaju alate za detekciju životnih zapleta, a interaktivna pitanja i pozivi na promišljanje utiru put osobnom rastu i slobodi.

Pere Sikavica redoviti je profesor u trajnom zvanju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je 12 knjiga, od kojih tri samostalno, te velik broj znanstvenih radova. Od 1994. do 1996. obnašao je dužnost dekana Ekonomskog fakulteta. Član je Hrvatskog društva ekonomista i ECBS-a (European Council for Small Business). Tomislav Hernaus predaje na Katedri za organizaciju i menadžment Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Magistrirao je i doktorirao na istom fakultetu, a dodatno se usavršavao u zemlji i inozemstvu. Autor je sveučilišnog udžbenika ‘’Upravljanje poslovnim procesima: organizacijski i informacijski pristup’’ i većeg broja znanstvenih radova. Član je Upravnog odbora Športskog društva Ekonomskog fakulteta.

www.privredni.hr Broj 3721, 2. travnja 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Čelične konstrukcije

Na bubnju vinogradi, oranice i poslovni prostori Kuća, površine 719 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 494.112 kuna, koja u naravi predstavlja kuću, gospodarsku zgradu i dvorište, a nalazi se u Ulici braće Gojak 53 u Karlovcu, prodaje se na dražbi 5. travnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Karlovcu, soba 129/1. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća se može razgledati 4. travnja u 9 sati. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine.

Vinograd površine 1948 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 129.945 kuna, nalazi se u naselju Marinci, Općina Nuštar, Vukovarsko-srijemska županija, prodaje se na dražbi 5. travnja u 8.45 sati na Općinskom sudu u Vinkovcima, soba broj 9. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Oranica, površine 772 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 12.635 kuna, nalazi se u Dugom Selu, Zagrebačka županija, prodaje se na dražbi 5. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sesvetama, stalna služba u Dugom selu, Zagrebačka 22, soba 3. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijed-

nosti. Oranica se može razgledati dan prije prodaje kada se razgledavanje osigurava uz prisutnost sudske komisije putem telefona 01/2781 234. Kao kupci mogu sudjelovati samo fizičke i pravne osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u novčanom iznosu koji predstavlja protuvrijednost od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 10.240 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 145.845 kuna, nalaze se u naselju Kapela, Bjelovarsko-bilogorska županija, prodaju se na dražbi 5. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Stambeno-poslovni prostor, koji u naravi predstavlja stambeno-poslovnu zgradu, dvorište, pašnjak i oranicu, ukupne površine 2851 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 1,45 milijuna kuna, nalazi se u naselju Brodski Varoš u Slavonskom Brodu, prodaje se na dražbi 5. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba broj 37/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Stambeno-poslovni prostor može se razgledati 4. travnja u skladu s prethodnim dogovorom s uređujućim sucem. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Stan površine 74 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 500.000 kuna, nalazi

se u naselju kralja Zvonimira II u Bjelovaru, prodaje se na dražbi 6. travnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Poslovni prostor, koji u naravi predstavlja oranicu s izgrađenom poslovnom građevinom - motelom u rekonstrukciji i dogradnji sa 1706,04 četvorna metra, a sve ukupne površine 7873 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 2,57 milijuna kuna, nalazi se u naselju Novi Glog, Općina Sveti Ivan Žabno u Koprivničko-križevačkoj županiji prodaje se na dražbi 10. travnja u 8 sati na Općinskom sudu u Križevcima, soba 9/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Poslovni prostor se može razgledati 6. travnja od 9 do 11 sati. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Terlemez Kalip, Ankara, Turska, www. trlmz.com. Tvrka specijalizirana za proizvodnju čeličnih konstrukcija i struktura te ostalih proizvoda od čelika nudi svoje proizvode. Kontakt: export@trlmz.com, +90 312 8152450. Metalni tornjevi

Orion Slobozia, Rumunjska, www.orionslobozia.ro. Tvrtka je proizvođač metalnih tornjeva (stupova) za telekomunikaciju (mobilna telefonija). Kapacitet proizvodnje je 450 tona mjesečno. Tvrtka posluje s Vodafonom i Orangeom te izvozi svoje proizvode u Dominikansku Republiku, Haiti, Ugandu, Mali, Madagaskar, Francusku, Belgiju, Bugarsku, Republiku Moldovu. Kontakt: office@ orionslobozia.ro, +40 243 230056.

kan Bukuculer, erkan@gnb.com.tr, +90 216 4153966, +90 555 8012094. Metalni proizvodi

Consiglio International, Klecko, Poljska, www. consigliointernational. eu. Tvrtka je proizvođač širokog spektra proizvoda od metala poput namještaja, ormara, metalnih polica, poštanskih sandučića, dijelova strojeva, metalnih konstrukcija za automobile... Tvrtka djeluje na tržištu od 1989. godine i posjeduje veliko iskustvo u proizvodnji i izvozu metalnih proizvoda. Tvrtka posjeduje suvremeni tehnološki park koji obuhvaća CNC strojeve najnovije generacije za obradu limova, profila i tankostijenih cijevi. Bave se proizvodnjom po narudžbi. Kontakt: consi@consiglio.pl, +48 61 8873303.

Aluminijski profili

Cuhardaloglu, Istanbul, Turska, www. cuhadaroglu.com.tr. Tvrtka specijalizirana za proizvodnju ekstrudiranih aluminijskih profila traži zastupnike, distributere, predstavnike i uvoznike za svoje proizvode. Kontakt: info@cuhadaroglu. com.tr, +90 212 2242020. Žica

IMC Galvaniz, Osmaniye, Turska, www.imcgalvaniz.com.tr. Tvrtka je proizvođač galvanizirane žice, heksagonalnih žičanih mreža i ostalih proizvoda od žice te traži distributere u Hrvatskoj. Kontakt: bilgi@imcgalvaniz.com.tr, +90 328 8268522. Oprema za grijanje

GNB Foreign Trade, Istanbul, Turska, www.gnb.com.tr. Tvrtka je proizvođač opreme za grijanje. Traži poslovne partnere u Hrvatskoj. Asortiman proizvoda uključuje: željezne bojlere (do 1000 kW), čelične bojlere, željezne radijatore, čelične panel radijatore, radijatore za ručnike (kupaonski radijatori), solarne kolektore, spremnike tople vode, dizajnirane radijatore od nehrđajućeg čelika. Kontakt: Er-

Zastupanje

T.D.I., Veliko Trojstvo, www.tdi.hr. Tvrtka traži zastupnike u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Poljskoj. Proizvode metalnu galanteriju, proizvode od žice, stalke za cvijeće, balkonske košarice. Imaju i velike kapacitete uslužnog elektrostatskog plastificiranja metala. Kontakt: Davor Tejić, info@tdi.hr, +385 43 217057, +385 98 1822218. Aluminij

Grupo Andalucia, Fuenlabrada, Španjolska, www.grupoandalucia.org. Tvrtka se bavi proizvodnjom anodiziranog aluminija i aluminija s praškastim premazom. Tvrtka je zainteresirana za poslovanje s hrvatskim poduzetnicima te traži zastupnike i distributere za svoje proizvode. Kontakt: yasmina.jara@grupoandalucia. org, +34 91 6422445. Suradnja

Ledar Trade Office, Czestochowa, Poljska, www.ledar.net. Tvrtka proizvodi elemente od čeličnih i aluminijskih ploča te se bavi obradom lima. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s hrvatskim tvrtkama. Kontakt: ledar.biuro@poczta.fm, +48 34 3681437.

IZBOR IZ NADMETANJA Oranica, ukupne površine 493.740 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 3,08 milijuna kuna, nalazi se u naselju Marjančaci, Općina Valpovo, Osječko-baranjska županija, prodaje se na dražbi 10. travnja u 13.30 sati na Općinskiom sudu Valpovo, Kralja P. Krešimira IV. 3, soba 11/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Hrvatska Održavanje informatičke opreme

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nabavlja usluge održavanje informatičke opreme. Rok dostave ponuda je 20. travnja. Sredstva za čišćenje

Zračna luka Dubrovnik nabavlja sredstva za čišćenje. Rok dostave ponuda je 16. travnja. Servisiranje vatrogasnih aparata

HŽ Vuča vlakova nabavlja usluge servisiranje vatro-

gasnih aparata. Rok dostave ponuda je 16. travnja.

Rok dostave ponuda je 23. travnja.

Projekti preuređenja Zračne luke Zagreb

Popravak i održavanje motornih vozila i opreme

Zračna luka Zagreb nabavlja uslugu izrade projekta preuređenja čekaonice i ostalih prostorija u međunarodnom odlasku. Rok dostave ponuda je 26. travnja. Regija Održavanje medicinske opreme

Kantonalna bolnica Zenica nabavlja usluge održavanja medicinske opreme.

Uprava Carina u Podgorici nabavlja usluge popravka i održavanja motornih vozila i pripadajuće opreme. Rok dostave ponuda je 4. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA *vijesti U Hrvatskoj 63.219 državnih službenika Prema podacima Ministarstva uprave koje prenosi Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika, u Hrvatskoj je sredinom ožujka bilo zaposleno 63.129 državnih službenika i namještenika. Od toga broja, u tijelima državne uprave službenika i namještenika ima 51.276, u pravosuđu 8169, a u oružanim snagama 2285 djelatnika. U uredima Vlade zaposleno je 496 osoba. Sustav razmjene elektroničkih računa

i-Račun je usluga koncipirana kao usluga građanima, primateljima e-računa tako da ga trenutno koristi više od 600.000 korisnika internetskog bankarstva. Takva vrsta računa je proširenje usluge razmjene elektroničkih dokumenata uspostavljene pod nazivom Redok – Razmjena elektroničkih dokumenata, aktivne od svibnja 2009. Taj sustav omogućuje razmjenu različitih vrsta poslovnih dokumenata, a prije svega je nastao kao odgovor na interes “prihvatitelja” dokumenata zbog sniženja operativnih troškova unosa i likvidature. Niske plaće ima 90.000 zaposlenih Više od 90.000 zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj je za ožujak prošle godine primilo neto plaću manju od 2500 kuna, među kojima je njih oko 8600 imalo plaću nižu od 1900 kuna, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Prosječna isplaćena neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u ožujku prošle godine iznosila je 5480 kuna, a prema statističkim podacima prosječnu plaću do 5000 kuna primilo je 55 posto zaposlenih.

Privredni vjesnik Broj 3721, 2. travnja 2012.

( 2,4% poskupjela hrana u protekla dva mjeseca

Analize PBZ-a

(Ni)je skupo Do raskoraka između osobne percepcije i službene statistike dolazi stoga što indeks potrošačkih cijena odražava ukupnu potrošnju, a ne samo potrošnju dobara i usluga koje se kupuju ili koriste često Potrošačke cijene, mjesečna stopa promjene, %

Potrošačke cijene, mjesečna stopa promjene, %

4,0

15,0 1,2

3,0

10,0

2,0

5,0

1,0

0,0

-5,0

-1,0

-10,0

-2,0

2 Ukupno Meso

6 7 2011.

Hrana Mlijeko

rateći kretanje cijena u svakodnevnoj kupovini te uspoređujući ga s podacima o stopi inflacije koja je prema podacima Državnog zavoda za statisku u siječnju iznosila 1,2, a u veljači 1,3 posto na godišnjoj razini, većina se građana vjerojatno ne može

Mjesečne promjene cijena pojedinih stavki potrošnje nisu bile tako beznačajne načuditi tolikom raskoraku između osobnog dojma o kretanju cijena i službene statistike. Je li statistika u krivu ili je osobno iskustvo nedovoljno sveobuhvatno? U protekla dva mjeseca promjena ukupne razine cijena bila je prema statistici relativno niska, kako na godišnjoj, tako i na mjesečnoj razini (-0,4 posto u siječnju, +0,6 posto u veljači), no podaci isto tako pokazuju da

Gorivo Voće (desno)

mjesečne promjene cijena pojedinih stavki potrošnje nisu bile tako beznačajne. Tako su cijene hrane u siječnju u odnosu na prosinac bile više za jedan posto, od toga kruh i žitarice +0,3 posto, meso +0,4 posto, mlijeko, sir i jaja +0,2 posto, a voće i povrće više od četiri posto, pojašnjava analitičarka PBZ-a Ana Lokin. U veljači skuplje 1,5 posto Dodaje kako je u veljači hrana u odnosu na siječanj bila skuplja u prosjeku za 1,5 posto, pri čemu su kruh i žitarice pojeftinili za 0,6 posto, meso te mlijeko, sir i jaja za 0,1 posto, S druge strane cijene voća porasle su za 7,5 posto, a povrća za čak 12 posto. Iz svega toga proizlazi da je u protekla dva mjeseca hrana poskupjela za 2,4 posto, pri čemu je rast cijena mesa te mlijeka, sira i jaja bio nizak (+0,4, odnosno 0,2 posto), dok je visok rast cijena zabilježilo voće (+12 posto) i povrće (+ 16,9 po-

1 2 2012.

1,0 0,8 0,6 0,4 0,2 0,0 -0,2 -0,4

-15,0 -0,6

Kruh Povrće (desno)

Ukupno

sto). Istodobno cijene kruha i žitarica su snižene za 0,3 posto, dok cijene ulja i masti te šećera i konditorskih proizvoda bilježe umjeren rast od 0,6 posto, a cijena ribe snižena je za 0,5 posto. Kad je riječ o gorivu, cijene u siječnju bile su u prosjeku više za 1,2 posto u odnosu na prosinac, a u veljači za 3,3 posto u odnosu na siječanj, što znači da je u prva dva ovogodišnja mjeseca gorivo poskupjelo za 4,5 posto. Kako se onda cijene svih ovih stavki zajedno, za koje se može uočiti da su porasle značajno više od ukupne razine cijena u promatranom razdoblju, kreću u usporedbi s ukupnom razinom cijena? Na to pitanje, kaže Ana Lokin, pokušali smo odgovoriti konstruiravši indeks koji prati samo cijene prehrane i goriva za osobna vozila, koje zajednički nose jednu trećinu ukupne potrošnje, a rezultati pokazuju da cijene hrane i goriva u protekla dva mjeseca ne slijede u pot-

6 7 2011.

Prehrana i gorivo

punosti opći trend cijena. No, nastavlja ona, indeks nam također pokazuje da je razlika u trendu i razini bilo i u prethodnih godinu dana, pa je tako bilo i razdoblja kada se trošak hrane i goriva kretao naniže, a opća razina cijena naviše. Jeftinija odjeća i obuća Teško je reći jesu li potrošači to primijetili, iako na percepciju kretanja cijena najviše utječe upravo svakodnevna kupovina (ali i negativna iskustva). Ako pojam svakodnevne kupovine prevedemo na jezik statističkih podataka, radi se o mjesečnoj promjeni cijena dobara ili usluga koje kupujemo često i plaćamo direktno i aktivno, gotovinom, karticama ili čekovima (tzv. frequent out-of-pocket purchases). Stoga smo radi jednostavnosti za usporedbu kretanja cijena često kupljenih dobara i opće razine cijena uzeli samo cijene prehrane i goriva za osobna vozila,

1 2 2012. Izvor: DZS, PBZ

kao tipične primjere česte i aktivne kupovine dobara koja formira osobnu percepciju kretanja cijena, pojašnjava analitičarka PBZ-a. Nasuprot tome, pogledamo li ostale kategorije osobne potrošnje, vidjet ćemo da su, primjerice, cijene odjeće i obuće u veljači bile niže za 13,5 posto u odnosu na lanjski prosinac, cijene stanovanja, pokućstva te rekreacije i kulture porasle su do 0,6 posto, dok su cijene zdravstva, ugostiteljskih usluga te komunikacija stagnirale. To nam ukazuje na činjenicu da do raskoraka između osobne percepcije i službene statistike dolazi stoga što indeks potrošačkih cijena odražava ukupnu potrošnju, a ne samo potrošnju dobara i usluga koje se kupuju ili koriste često, no ne treba ni smetnuti s uma da se njime prikazuje struktura potrošnje prosječnog kućanstva, od koje se potrošnja pojedinca može znatno razlikovati, zaključuje Ana Lokin.

www.privredni.hr Broj 3721, 2. travnja 2012.

( 27 kreditnih programa

*vijesti

nudi HBOR

Tematska sjednica HGK-a Zagreb

Povoljniji krediti za izlazak iz krize

HBOR, u suradnji s bankama, odobrava i kratkoročnije kredite za obrtna sredstva čija kamata ovisi o uspješnosti poduzetnika Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

renutačno pregovaramo s bankama o produljenju počeka i roka otplate kredita po modelu A plus, kazala je, među ostalim, direktorica Sektora kreditiranja Hrvatske banke za obnovu i razvitak Ivanka Maričković Putrić, na prošlo-

Preko portala HIDRA-e može se besplatno doći do pravnih propisa potrebnih za poslovanje tjednoj tematskoj sjednici Hrvatske gospodarske komore-Komore Zagreb, a na kojoj su glavne teme bile novi povoljniji kreditni programi HBOR-a osmišljeni kako bi se lakše izaš-

lo iz gospodarske krize, te način na koji se preko portala Hrvatsko informacijsko-dokumentacijske referalne agencije (HIDRA) može besplatno doći do pravnih propisa potrebnih za poslovanje. “Ova je sjednica još jedna u nizu prilika našim članicama, ali i svim drugim gospodarstvenicima, da dođu do informacija koje im mogu koristiti u svakodnevnom poslovanju”, naglasio je predsjednik HGK-Ko-

more Zagreb Zlatan Frohlich na početku skupa kojem se odazvao veliki broj poduzetnika. Manje kamate, dulja otplata Predstavnica HBOR-a podsjetila je kako je kapital te razvojne investicijske banke 7,3 milijarde kuna te da, uz 27 kreditnih programa, Banka izvoznicima i drugima nudi i osiguranje od političkih i komercijalnih rizika, jam-

stva i akreditacije te savjetodavne usluge. Poduzetnike je podsjetila kako su sredinom veljače s ciljem poticanja novih investicija u poljoprivredi i ribarstvu, turizmu, industriji te energetskoj učinkovitosti, zaštiti okoliša i obnovljivih izvora energije, dodatno snižene kamatne stope za jedan postotni bod, pa tako primjerice tržišno konkurentni poduzetnici (izvoze 30 posto proizvoda), koji posluju na otocima ili na područjima posebne državne skrbi, mogu dobiti kredite uz kamatu od svega jedan posto. Među različitim kreditnim programima - čije detalje poduzetnici mogu vidjeti na internetskim stranicama HBOR-a, a tamo mogu “skinuti” i potrebne obrasce za kredit - nalaze se i kratkoročniji krediti za obrtna sredstva koji se odobravaju u suradnji s ko-

mercijalnim bankama. Kamata za takve kredite ovisi o uspješnosti poduzetnika, pa tako oni koji su pred stečajem plaćaju kamatu od čak 12,9 posto, a oni koji su uspješni 4,2 posto. Viša stručna savjetnica u HIDRA-i Tamara Horvat kazala je kako se na njihovom portalu nalazi između 800 i 1000 adresa tijela javne uprave, zbirka međunarodnih ugovora te svih pravnih propisa. Mogu se pronaći čak i međunarodni ugovori iz bivše države koji nisu promijenjeni (primjerice ugovor s Norveškom koji je i danas isti), a uz pravne propise, ako se traži pomoću njihove tražilice CADIAL (slična je Googleu), može se vidjeti i kada je koji propis stupio ili će stupiti na snagu, te uz koje je europske direktive povezan. Sve su informacije besplatne.

Hrvatska narodna banka

Ino dug 45,7 milijuna eura Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, nakon blagog rasta u studenome, bruto inozemni dug je u prosincu prošle godine smanjen za 725 milijuna eura u odnosu na mjesec ranije te je iznosio 45,7 milijuna eura. U odnosu na kraj 2010. godine inozemni je dug manji za 750 milijuna eura, čemu su pridonijeli javni sektor i inozemna ulaganja, dok su financijski sektor i sektor privatnih

poduzeća zabilježili rast inozemnog duga u odnosu na kraj 2010. Dug javnog sektora (država, javna i mješovita trgovačka društva te HNB i HBOR) potkraj 2011. iznosio je 14,1 milijardu eura, što je 291 milijun eura ili dva posto manje u odnosu na kraj 2010. Tome je najviše pridonijelo razduživanje javnih poduzeća, čiji je dug smanjen za 378 milijuna eura (6,5 posto) te je iznosio 5,4 milijarde eura. S druge strane, inozemni

dug države, koji je dosegao gotovo sedam milijardi eura potkraj 2011., na

a sektor privatnih poduzeća za relativno skromnih 192 milijuna eura (1,9 po-

Dug javnog sektora smanjen je za dva posto, na 14,1 milijardu eura godišnjoj razini bio je za šest posto veći. Bankarski sektor je povećao stanje inozemnog duga za 875 milijuna eura ili 8,1 posto, na 11,6 milijardi eura,

sto). Valja napomenuti da je najveći dio povećanja inozemnog duga privatnih tvrtki rezultat rasta u prvoj

polovini godine, dok se prema kraju godine njihov vanjski dug smanjivao. Zbog pogoršanih uvjeta inozemnog financiranja, poduzeća su uglavnom financirala inozemne obveze na domaćem tržištu. Vrlo slab gospodarski rast u 2011. i smanjenje inozemnog duga utjecali su na pad udjela inozemnog duga u BDP-u, koji se spustio na oko 99,3 posto u usporedbi sa 101,2 posto potkraj 2010. godine.

Daljnji pad industrijske proizvodnje Iako još nema službenih statističkih podataka, u veljači se očekuje daljnji pad industrijske proizvodnje nakon što je u siječnju potonula 4,9 posto. Petoro makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je u veljači industrija oslabjela za 0,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Pritom dvoje makroekonomista očekuje rast proizvodnje od 0,5 do 1,5 posto, a troje pad između jedan i tri posto. Razloge za pad proizvodnje nalaze u slabljenju europskih gospodarstava, najvećih hrvatskih trgovinskih partnera, zbog čega slabi njihova potražnja za uvoznim proizvodima.

Pad cijene stanova Tijekom prošle godine u Hrvatskoj je prodano 2169 novih stanova, što je za 6,4 posto manje nego 2010. godine. Od toga su u Zagrebu prodana 1352 stana, a u ostalim dijelovima naše zemlje 817 stanova. Prosječna cijena četvornog metra novih stanova koje su tijekom drugog polugodišta 2011. godine u Hrvatskoj prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe bez POS-a iznosila je 11.549 kuna i u odnosu na prvo polugodište pala je za 5,1 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Potrošači i dalje strahuju od recesije GfK indeks povjerenja potrošača u Hrvatskoj zabilježio je u ožujku stagnaciju. Komponenta koja mjeri sklonost potrošnji neznatno je porasla kao i komponenta koja mjeri ocjenu sadašnjeg financijskog stanja. Očekivanja budućeg dohotka su se, međutim, malo smanjila tako da je ukupan rezultat stagnacija indeksa na razini koja je tek malo iznad najniže do sada zabilježene, što pokazuje da i dalje kod potrošača prevladava recesijsko raspoloženje.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3721, 2. travnja 2012.

Tržište novca Zagreb

Blagi pad prinosa, limiti ograničavaju ponudu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

otražnja za novcem na Tržištu novca Zagreb početkom ovoga razdoblja bila je veća od ponude. Unatoč tome, dio ponude svakodnevno ostaje neraspoređen zbog međusobnih limita sudionika i vrlo niske kamatne stope koju su potencijalni korisnici spremni prihvatiti. Krajem tjedna odnos ponude i potražnje novca se promijenio budući da je ponuda novca bila iznad prijavljene potražnje. Kamatna stopa i dalje je na niskoj razini, a raste iznos deponiranih sredstava u središnjoj banci budu-

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

Promet

200

100

26.3.2012.

27.3.2012.

28.3.2012.

ći da depozitne institucije usmjeravaju višak likvidnosti u prekonoćni depozit uz kamatnu stopu od 0,25 posto. Prosječna tjedna kamatna stopa bila je 0,47 posto, a prosječna prekonoćna stopa 1,57 posto. Pažnja investitora bila je usredotočena

29.3.2012.

30.3.2012.

na utorak, kada je Ministarstvo financija održalo najavljenu aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Interes je bio velik i uvelike je premašio planirani iznos izdanja. Iako je planirani iznos kunskih zapisa bio 300 milijuna kuna, upisano je

26.3.’12. - 30.3.’12.

19.3.’12. - 23.3.’12.

300

ponedjeljak

utorak

580 milijuna kuna. Kao i na prošloj aukciji, najveći interes pokazan je za upis zapisa na najdulji rok na koji je i upisano najviše zapisa. Na rok dospijeća od 91 dan upisano je 100 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 3,8 posto, na rok od 182 dana 112 mi-

srijeda

četvrtak

petak

lijuna kuna po 4,45 posto, a na rok od 364 dana upisano je 368 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 4,9 posto. Prinosi po svim rokovima dospijeća zabilježili su daljnji pad. Trezorskih zapisa izraženih u eurima upisano je nešto manje od planiranog izno-

sa, te je umjesto 30 upisano 25 milijuna eura po srednjem tečaju središnje banke od 7,528154, a protuvrijednost emisije izražena u kunama bila je 188,203 milijuna kuna. Kao i kod kunskih zapisa, kod zapisa izraženih u eurima prinos je zabilježio blagi pad. Sljedeću aukciju Ministarstvo je najavilo za 3. travnja 2012. Pred nama je predblagdanski tjedan u kojem bi potražnja za novcem mogla blago porasti. Zbog izuzetno dobre likvidnosti očekujemo zadržavanje povoljnih uvjeta trgovanja sudionika do kraja razdoblja održavanja obvezne pričuve.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna jača prema euru i franku

Mirex opet u padu

Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u petak u odnosu na tečajnu listu s kraja pretprošvaluta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

kanadski dolar

5,646421

JPY

japanski jen (100)

6,852503

CHF

švicarski franak

6,230841

GBP

britanska funta

9,005419

USD

američki dolar

5,623580

EUR

euro

7,506917

Izvor: HNB

tjednoj razini ojačala i prema američkom dolaru za 0,89 posto te švicarskom franku za 0,23 posto, dok

log tjedna ojačala prema euru za 0,25 posto. Srednji tečaj eura iznosio je 7,506917 kuna. Kuna je na

7.54

5,855173

primjena od 31. ožujka 2012. 26.3.

27.3.

28.3.

29.3.

je za 0,06 posto oslabjela prema britanskoj funti koja se stabilno drži iznad granice od devet kuna.

USD

5.70

CHF

6.26

6100 6020

13400

FTSE 100

13316

5.64

6.23

161

7.50

5.62

6.22

160

7.49

5.60

6.21

30.3.

26.3.

27.3.

28.3.

29.3.

30.3.

posto. Unatoč poniranju u zadnja dva tjedna, FTSEurofirst je ostvario rast veći od šest posto u ovom tromjesečju, što je najbolji rezultat još od prvog tro-

3092 3076

12980

3600 3540

29.3.

30.3.

CAC40

3060 26.3.

7250 7170

27.3.

28.3.

29.3.

30.3.

26.3. 10350

DAX

10240

3480

7090

10130

3420

7010

10020

3360

6930

9910

3300 27.3.

28.3.

29.3.

30.3.

27.3.

28.3.

29.3.

30.3.

NIKKEI 225

9800

6850 26.3.

NASDAQ

3108

13148

28.3.

26.3.

27.3.

28.3.

29.3.

30.3.

161

7.51

13064

27.3.

162

6.24

5780

26.3.

163

162

5.66

5860

5700

163

7.52

3124

13232

5940

164

6.25

3140

Dow Jones

MIREX - tjedni

164

5.68

26.3.

27.3.

28.3.

29.3.

30.3.

Povratak optimizma nakon potonuća kriznih fondova. FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica ojačao je za 0,4 posto, na 1063 boda, nakon što je u prethodna tri dana potonuo 2,7

MIREX - mjesečni

7.53

Međunarodno tržište kapitala

Europski burzovni indeksi u petak su ojačali, nakon oštrog pada u prethodna tri dana, jer se ulagači nadaju dogovoru ministara financija eurozone o povećanju

Iako je vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, u petak blago porasla, ukupni je pad na tjednoj razini iznosio 0,2904 boda. Tako je Mirex prošli tjedan okončao na 161,4522 boda.

26.3.

27.3.

28.3.

29.3.

30.3.

mjesečja 2006. godine. I frankfurtski DAX na putu je da ostvari najbolje prvo tromjesečje od 1998. godine, uz očekivani skok od 17 posto. Po pisanju medija, ministri financija eurozone planiraju povećanje iznosa dvaju fondova za suzbijanje dužničke krize s postojećih 500 na 940 milijardi eura, ako u idućih 15 mjeseci dođe do pogoršanja situacije. Iako je indeks Tokijske burze Nikkei u petak pao za 0,3 posto, u protekla tri mjeseca skočio je 19,3 posto, pa je ovo njegovo najbolje prvo tromjesečje u 24 godine.

160 29.2.

9.3.

19.3.

29.3.

26.3.

27.3.

28.3.

29.3.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 2.4.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

165,7177 164,7116 152,0853 159,4738 161,4522

172,6870 200,8888 119,3862 136,6928 139,8253 152,4735 104,8599 189,8543 185,1900 198,9283 143,9812 122,0941 104,6269 164,3503 109,1580 120,4171 170,2919 151,1868 123,4327 106,8417 137,8456

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3721, 2. travnja 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 469,162 milijuna kuna

Petrokemija dobitnik, Ingra gubitnik Marko Repecki www.hrportfolio.hr

roteklog su tjedna oba dionička indeksa zabilježila porast vrijednosti. Redovni dionički promet iznosio Top 10 po prometu Petrokemija d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa d.d. (povl.) AD Plastik d.d. Valamar Adria Holding d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Belje d.d. Ingra d.d. INA - industrija nafte d.d. Tisak d.d.

je 119,4 milijuna kuna, što je pad od 2,54 posto. Indeks Crobex porastao je za 1,66 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.833,54 boda. Crobex10 tjedan je završio na 1.002,15 bodova, što

tjedna promjena +20,61% +4,08% +0,48% +6,66% +4,40% +0,18% -3,80% -4,58% -0,69% +3,22%

zadnja cijena 275,00 214,40 211,00 128,95 95,00 82,65 83,60 8,13 3.575,00 215,73

promet 26.908.233,69 24.948.546,40 9.335.839,20 6.847.713,62 5.522.984,14 3.817.641,84 3.232.828,37 2.941.814,73 2.699.870,22 2.130.333,10

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 119.488.210,85 kn

predstavlja porast od 1,13 posto. Najviše se trgovalo dionicom Petrokemije, kojom je ostvareno 26,908 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 275 kuna, što je porast od čak

20,61 posto. Ova dionica je ujedno i najveći dobitnik među 10 najtrgovanijih izdanja. Najveći gubitnik je dionica Ingre koja je trgovanje završila na 8,13 kuna, što je pad od

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

Spin Valis d.d. Banka Varaždin - VABA d.d. Apartmani Medena d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Petrokemija d.d. Varteks d.d. Jadranska banka d.d. Validus d.d. Jadransko osiguranje d.d. Hoteli Makarska d.d.

+61,62% +43,87% +34,57% +22,32% +20,61% +18,52% +15,94% +15,84% +15,68% +14,67%

zadnja cijena 186,01 43,19 49,90 460,00 275,00 18,30 1.797,00 4,90 3.297,00 86,00

promet 608.066,69 777,42 4.244,20 1.390,00 26.908.233,69 1.910.324,88 63.873,96 424.596,40 155.353,00 4.466,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.833,5400 1.002,1500 93,9659 106,2849

4,58 posto, a njome je trgovano u vrijednosti od 2,941 milijuna kuna. Svih 10 najtrgovanijih dionica 10 dionica s najvećim padom cijene Unijapapir d.d. Agromeđimurje d.d. Chromos agro d.d. Imunološki zavod d.d. Karlovačka banka d.d. Žitnjak d.d. Magma d.d. Hoteli Maestral d.d. Prehrambeno ind. kombinat d.d. Konzum d.d.

-39,39% -30,36% -24,25% -20,00% -15,98% -14,85% -13,33% -10,83% -8,65% -7,91%

NFD Aureus BRIC s padom od 2,76 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast imao je fond ICF Balanced kojemu je vrijednost porasla za 1,08 posto, a iza njega je OTP uravnoteženi s porastom od 0,9 posto. Najveći pad kod mješovitih imao je fond ST Balanced sa 1,26 posto, a iza njega je NFD

Aureus Emerging Markets Balanced s padom od 1,24 posto. Kod obvezničkih fondova najveći

porast imali su OTP euro obveznički (+1,53 posto) i Capital One (+0,25 posto). Najveći pad u ovoj grupi imao je PBZ Bond fond kojemu je vrijednost smanjena za 0,06 posto, a slijedi ga Erste Bond s padom od 0,02 posto. Kod novčanih fondova najuspješniji je bio ST Cash s porastom od 0,1 posto. od 23. do 29. ožujka 2012. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€

94,6189

-0,54

kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

12,9719 30,1607 8,3877 108,9700 106,1100 130,2600 66,0250 11,3787 129,1132 48,8000 68,9540 83,0852 75,4900 89,2746 90,3300 41,2788 44,3565 33,5584 23,4868 64,4558 45,7871 61,9425 67,7092 94,9550 12,5405 27,2600 6,3434 36,6283 85,4135 44,2592 477,0588 75,7281 78,9600 133,4046 91,4251 9,8729 98,1906 86,1809 90,5940 9,5561 92,9200 85,8347 101,8800 104,6676

1,27 -2,33 -0,26 -1,22 -1,16 -0,63 -2,78 -1,98 -0,94 -0,53 -0,74 2,61 -0,45 -0,34 -1,18 -0,20 -0,99 -2,54 -2,76 0,58 -1,51 -1,74 1,97 -1,11 -0,23 0,04 -2,42 0,20 -0,57 -0,66 0,34 0,65 0,48 -0,57 -1,02 -1,10 -1,45 -1,94 -0,42 -2,42 -1,48 -2,10 -0,92 0,26

Valuta

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn €

109,9700 130,7800 97,2405 10,1328 134,4100 132,4643 114,5337 89,2638 93,1482 8,0221 75,9839 4,7750 62,4909 9,7189 114,2669 106,4300

0,01 -0,98 -0,78 0,02 -0,52 -1,26 1,08 -0,09 0,90 0,19 -0,71 -0,62 -0,19 -1,24 0,65 -0,22

€ € € € € kn € €

165,4800 11,6503 177,9900 134,0134 132,1600 169,6652 128,6784 112,3636

-0,01 0,09 0,07 -0,06 -0,02 0,25 0,05 1,53

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

136,4302 168,2640 143,7613 130,1365 150,0700 143,1500 143,3966 141,0608 126,7098 136,5448 126,5182 120,0868 11,1198 112,4583 81,6415 109,4200 102,4771 101,5400 101,1834 1228,9508

0,07 0,08 0,05 0,07 0,07 0,06 0,06 0,10 0,02 0,06 0,07 0,07 0,08 0,07 -0,53 0,07 0,07 0,06 0,08 0,07

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

zadnja cijena 1.000,00 570,03 303,00 120,00 42,01 140,50 1,04 80,26 200,00 157,00

promet 18.000,00 17.100,90 8.461,00 1.080,00 504,12 11.961,00 58.838,02 10.915,36 2.000,00 826.372,15

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

imalo je promet veći od dva milijuna kuna, a sedam ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena

Manje od polovine u plusu Od ukupno 89 fondova proteklog je tjedna njih 40 ostvarilo porast vrijednosti udjela. Vrh ljestvice kod dioničkih zauzimaju HPB Dionički (+2,61 posto) i HPB Titan (+1,97 posto). Najveći pad kod dioničkih fondova zabilježio je Fima Equity kojemu je vrijednost smanjena za 2,78 posto, a slijedi ga

tjedna promjena +1,66% +1,13% -0,25% -0,14%

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Stambeni krediti Prve stambene štedionice Zagrebačka banka i Prva stambena štedionica omogućuju svojim klijentima podizanje svih vrsta stambenih kredita bez plaćanja naknade za obradu kreditnog zahtjeva. Akcija će trajati u promotivnom razdoblju od 1. travnja do 31. svibnja. Osim te akcije, već četvrtu godinu zaredom Zagrebačka banka nastavlja s akcijom Dan za stan za kupnju stanova iz ponude projekata stanogradnje koje je financirala banka uz povoljne uvjete kreditiranja i niže cijene stanova. U akciju je uključeno 11 gradova - Zagreb, Dugo Selo, Zaprešić, Samobor, Velika Gorica, Split, Osijek te Bol, Novalja, Zadar i Vodice. RBI ostvario najvišu dobit Raiffeisen Bank International AG (RBI) u 2011. godini ostvario je dobit prije oporezivanja u iznosu od 1,37 milijardi eura, što je sedam posto više na godišnjoj razini. Unatoč izazovima gospodarskog okruženja, time je RBI uspio postići svoju najvišu godišnju dobit prije oporezivanja od izbijanja financijske krize 2008. godine. Lani se neto prihod od kamata povećao za tri posto ili 89 mi-

lijuna eura na 3,67 milijardi eura. Neto prihod od naknada i provizija ostao je stabilan na godišnjoj razini i iznosi 1,49 milijardi eura, što predstavlja 27 posto operativne dobiti banke. Primjena osnovne referentne stope Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja proteklog je tjedna donijelo odluku o daljnjoj primjeni osnovne referentne stope u iznosu od 4,74 posto jer prosječna kamatna stopa na trezorske zapise zabilježena u zadnja tri mjeseca ne odstupa više od ±15 posto od stope utvrđene 1. siječnja 2012. Stoga se ista stopa primjenjuje od 1. travnja 2012. i za sljedeće tromjesečno razdoblje. Referentna stopa primjenjuje se kao granična kamatna stopa pri utvrđivanju je li određeni kredit odobren pod određenim uvjetima koji su povoljniji od tržišnih uvjeta. Viša stopa nezaposlenosti U Hrvatskoj je u veljači registrirana stopa nezaposlenosti iznosila 20,1 posto što je najviša razina od travnja 2003. godine. Istodobno je u odnosu na veljaču prošle godine bila viša za 0,5 postotnih bodova. Najveći udio u broju novoprijavljenih nezaposlenih osoba tj. 60,5 posto činile su osobe koje su u evidenciju došle izravno iz radnog odnosa, što je posljedica gubitka starih radnih mjesta.

TV NOVA Pula