e-pv 3722 by NEstar

Pivarska industrija Najbolji prodajni menadžeri su sunce i nogomet: važna utakmica poveća prodaju piva i za 10.000 hektolitara

Otpremnici bez posla Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju nestat će potreba za većinom usluga koje špediteri sada pružaju

Tekući račun platne bilance Lani je ostvaren deficit od 446 milijuna eura, što je za 26 milijuna eura (5,5 posto) manje nego u 2010.

tema tjedna

svijet financija

Str. 5

Str. 4

Str. 20

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 2 2 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 9. travnja 2012. Godina LVIII / Broj 3722. www.privredni.hr

privredni vjesnik

legalizacija bespravne gradnje / obnovljivi izvori energije / stil / hrwwwatska / regija / svijet financija

N EBAG S O P RILO fo P N in EE si

k twor ono Što durope Ne E e rpris Ente

Veliki rezultati malih hotela

GostI volE vesele turističke radnike

Mali hoteli u zbroju hotelskih postelja sudjeluju s tek sedam posto, ali ostvaruju gotovo dvostruko više: čak 13 posto ukupnih noćenja hotelskih gostiju >>10-11

Intervju: Ante Mandić, IN2

kad novac nije nikakav problem

>> 6-7

>> 8

Valja iskoristiti to što ima zemalja za koje je Hrvatska zapad, kaže predsjednik uprave jedne od najvećih softverskih kompanija u regiji

Tovarnik je izabran za početak gradnje prvog u nizu od 20-ak solarnih parkova . Milijuni eura su spremni, čekaju se - dozvole

Graditeljstvo

36. međunarodni sajam građenja i opremanja

17. – 21. 4. 2012. Biam

21. međunarodni sajam alatnih strojeva i alata

Zavarivanje

24. međunarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite

Obrtništvo

54. međunarodni sajam obrtništva ZAGREBAČKI VELESAJAM, Avenija Dubrovnik 15, 10020 Zagreb ∙ tel: 385 (0)1 6503 341, 6503 259 ∙ fax: 6550 619 graditeljstvo@zv.hr ∙ biam@zv.hr ∙ obrtnistvo@zv.hr ∙ zavarivanje@zv.hr

www.zv.hr

TV NOVA Pula

UVOD

www.privredni.hr Broj 3722, 9. travnja 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Prvi i jedini servis hrvatskog sporta Iza nas je izazovnih godinu dana u oblikovanju sportske nacionalne televizije koja želi postati prvi i jedini televizijski servis hrvatskog sporta. Uspjehu Sportske televizije velikim dijelom su pridonijeli sponzori i oglašivači koji su nas prepoznali kao izvrsnu platformu za oglašavanje, bez ikakvih ograničavanja i dodatnih davanja, vidljivu u cijeloj Hrvatskoj. Ušli smo u velik broj sportskih arena, otvorili vrata svim sportovima u Hrvatskoj, a sada nastavljamo u ispunjavanju svog cilja, a on je pružiti sveobuhvatne informacije o hrvatskom i međunarodnom sportu, educirati i zabaviti.

Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture:

Promijeniti sliku željeznice Težište ovogodišnjih investicija u ukupnoj vrijednosti od 200 milijuna eura je na koridorima. Godine 1990. u remontu pruga zaostajali smo 300 kilometara, a danas zaostajemo 1800. Potrebno je vrijeme, ali i velik novac da to nadoknadimo. Infrastruktura kao korisnik proračunskog novca mora se staviti u okvire koje diktira Vlada. A jedna od koalicijskih predizbornih točaka bila je željeznica kao moto hrvatskog razvoja. Priliku smo dobili i želimo promijeniti sliku željeznice.

Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke:

Gradovi mogu poticati ulaganja Probleme nesređenih vlasničkih knjiga, katastra i sporih izvlaštenja treba riješiti na državnoj razini budući da lokalna razina na to ne može utjecati. Od ove vlade očekujem reformu i stvaranje učinkovite državne uprave. Otkad su jedinice lokalne samouprave preuzele posao izdavanja građevnih dozvola, ti postupci kraće traju. Hrvatski gradovi nemaju nadležnosti u vezi s gospodarstvom niti mogu utjecati na poreznu politiku, ali mogu poticati ulaganja - cijenama komunalnih usluga, prodajom zemljišta u vlasništvu grada ili prava građenja.

Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: Marina Šunić, direktorica Kamen Benkovca

Petar Čavlović, direktor Sportske televizije:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Radom se može promijeniti sve

Hrvatska je bogata mineralnim sirovinama, a naša se tvrtka fokusira samo na kamen. Žao nam je što se eksploatatore mineralnih sirovina u nekim slučajeva smatra negativcima koji izrabljuju prirodne resurse. A to nije tako

rema dosadašnjem Zakonu o rudarstvu, postupak dobivanja koncesije i služnosti na eksploatacijskim poljima kamena gotovo je nemoguća misija. Potrebno je odvojiti jako mnogo vremena za prikupljanje raznih dokumenata, od kojih je neke i nemoguće dobiti zbog nesređenih evidencija u pojedinim uredima. U svemu tome zna se dogoditi da jedan dokument ne možete dobiti bez drugog, a drugi ne možete dobiti ukoliko ne posjedujete prvi. Mišljenja sam da bi bilo potrebno osnovati ured koji bi bio nadležan upravo za prikupljanje dokumentacije potrebne svim eksploatatorima mineralnih sirovina. Hrvatska je bogata raznim mineralnim sirovinama, a naša se tvrtka fokusira samo na kamen. Žao nam je što se eksploatatore mineralnih sirovina u nekim slučajeva smatra negativcima koji izrabljuju prirodne resurse. A to nije tako. Moram naglasiti kako je prije bilo kakvih istraživanja eskploatacijskih polja ili dobivanja koncesije, svaki eksploatator dužan napraviti rudarski projekt u kojem su sadržani svi napuci kako eksploatirati sirovinu, te na koji način

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

sanirati eksploatacijska polja po završetku radova. Sva takva djelovanja se odvijaju pod budnim okom nadležnih inspekcija, te je stoga nemoguće raditi nešto što se kosi s propisima i zakonima. Ipak, u posljednje vrijeme ima nekih malenih pomaka nabolje i to nam daje nadu da će se promijeniti stajališta državnih institucija spram eksploatatora mineralnih sirovina. Tvrtka Kamen Benkovac je, naravno, u nezavidnoj situaciji kao i svi gospodarstvenici u ovoj državi. No, zahvaljujući našim djelatnicima, određenim žrtvama i prilagod-

Naša se tvrtka godinama priprema za ulazak u EU i već imamo sve certifikate za nesmetan izvoz bi vremenu u kojem živimo, i dalje uspijevamo održati rejting i na hrvatskom i na inozemnom tržištu. Ne želimo posustati jer vjerujemo da loša situacija u gospodarstvu neće potrajati vječno. Svjesni smo da bez rada i odricanja nema ni dugotrajnog opstanka na tržištu. Upravo zato otvaramo jedinstveni salon kame-

na u srednjoj Dalmaciji, gdje ćemo izložiti čitav asortiman koji tvrtka prodaje. Želja nam je tim putem izaći u susret sadašnjim i budućim kijentima, i omogućiti im da na jednom mjestu dobiju veliki izbor kamena, kamenih elemenata, sredstava za zaštitu i čuvanje kamena... Očekujemo da će u salon dolaziti i turisti, a naši djelatnici, koji tečno govore strane jezike, spremno će ih dočekati. Naša se tvrtka godinama priprema za ulazak u EU tako da već posjedujemo ateste i sve certifikate potrebne za nesmetan izvoz proizvoda.

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Velika većina njih nosi oznaku Izvorno hrvatsko, te s tom oznakom odlaze u svijet i prezentiraju Hrvatsku. Poslovanje na domaćem tržištu zapravo stagnira. Prije dvije godine većina naših klijenata bili su investitori koji su gradili i oblagali velike objekte, privatne ili javne. A trenutačno sve prodajemo isključivo malim privatnim klijentima koji koriste naš asortiman za oblaganje vlastitih domova. Ne čudi nas takva situacija - stanje u graditeljstvu je općenito veoma loše. No, nadamo se, vjerujemo i očekujemo da će se opće stanje promijeniti te da će se uskoro početi govoriti o rastu hrvatskoga gospodarstva. Duboko vjerujem da upravo poduzetnici mogu promijeniti ovu naizgled bezizlaznu situaciju jer rezultati se mogu postići jedino radom. Apeliram na naše državne institucije da izađu u susret svim poduzetnicima jer samo ujedinjeni možemo izvući Hrvatsku iz krize. Uostalom, cilj naše tvrtke je dugoročan opstanak na tržištu, ali i nešto što se danas čini nedostižnim - a to je da svi naši djelatnici upravo tu, na svom radnom mjestu, ostanu cijeli radni vijek, do svog umirovljenja.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3722, 9. travnja 2012.

( 482 tvrtke i 5100 zaposlenih službeno se bavi otpremničkim poslom

Međunarodno otpremništvo

Špediteri uskoro bez posla Većina hrvatskih tvrtki očekuje bolje poslovne uvjete ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, no međunarodni otpremnici mogli bi ostati bez posla Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

uropska unija općenito donosi bolje poslovne uvjete, rast poslovanja i veće mogućnosti za tvrtke. No, kada Hrvatska postane punopravna članica, većina međunarodnih otpremnika – špeditera u Hrvatskoj ostaje bez posla. Ulaskom u novu teritorijalnu cjelinu i carinski režim nestat će potreba za većinom usluga koje pružaju špediteri. Sve vrste prometa su upravo objedinjene u poslovima međunarodnih otpremnika jer oni moraju imati bankarska, transakcijska i vanjskoposlovna znanja, ističe direktorica Sektora za promet i veze Hrvatske gospodarske komore Ljubica Herceg. “Puno tvrtki je registrirano za poslovanje u ovom sektoru i upravo sada je vrijeme da se iskristaliziraju pravi znal-

ci svog posla koji su se na vrijeme educirali i na vrijeme počeli raditi pravi otpremnički posao, a ne samo carinsko posredovanje, i to na istočnim hrvatskim granicama koje postaju vanjske granice Europske unije”, naglašava Ljubica Herceg. Prema statistikama, ukupno su se otpremničkim poslom prošle godine bavile 482 tvrtke i 5100 zaposlenih. “Međutim, mnoge tvrtke samo su registrirale djelatnost, ali zapravo ne rade ove poslove, pa stoga nije moguće točno znati tko se bavi međunarodnim otpremništvom”, kaže zamjenica generalnog direktora Zagrebšpeda i predsjednica Udruženja međunarodnih otpremnika HGK-a Bosiljka Horvat. Konvencija uskoro na snazi “Najveći problem domaćim međunarodnim otpre-

mnicima predstavlja dolazak stranih tvrtki koje su došle s velikim iskustvom, dobrom organizacijom te velikim brojem i pošiljaka i partnera. Na ruku im ide paritet plaćanja i njihova mogućnost pružanja svih usluga od izvoznog carinjenja do dopreme robe”, ističe Bosiljka Horvat.

Konkurenciji bi se hrvatske tvrtke trebale othrvati udruživanjem Sredinom ove godine stupa na snagu Konvencija o provoznom postupku koja smanjuje broj carinskog zastupanja u provozu, a time i posao otpremnicima na granicama s Europskom unijom. Sredinom sljedeće godine gasi se sve carinsko zastupanje za robu iz Unije, a otvaranje tržišta donijet

će još veću konkurenc i j u u ovu branšu. Mali su već počeli propadati, stoga srednje i velike tvrtke uzimaju kvalitetne komitente. Konkurenciji bi se hrvatske tvrtke trebale othrvati udruživanjem. Upravo sada je vrijeme da se cestovni prijevoznici, kao i uvoznici i izvoznici klasteriziraju, udruže i lobiraju te koriste usluge upravo domaćih špeditera, kaže Ljubica Herceg. “Potrebno je apelirati i pozvati tvrtke da budu svjesne potencijala domaćih otpremničkih tvrtki, njihovog znanja i stručnosti te poznavanja tržišta, posebice onoga u regiji. Upravo

oni mogu postati jedan od važnih čimbenika na ulazu roba s istoka na tržište Europske unije. Sinergijom svih sudionika u lancu prijevoza mogao bi se učiniti korak prema tome. Oni koji su se tim poslom bavili između svega ostaloga očito nisu na vrijeme reagirali. Granice su nestale, a ozbiljne tvrtke koje su na vrijeme tražile nova tržišta radit će unosne ozbiljnije poslove”, zaključuje

Ljubica Herceg. Hrvatska gospodarska komora najavila je niz seminara koji će se baviti upravo prometom, izvozom i carinama. U travnju i svibnju u Puli, Bjelovaru, Zagrebu, Koprivnici, Osijeku, Krapini, Varaždinu, Splitu, Slavonskom Brodu i Rijeci održavat će se seminari pod nazivom Olakšavanje trgovine i transporta 2012.

Analiza konzultantske kuće A.T. Kearney

Po učinkovitosti hrvatski prijevoznici na dnu europske ljestvice Iako je prijevozna industrija iznimno važna za ekonomski razvoj države te u pojedinim zemljama čini čak šest do 12 posto BDP-a, hrvatski prijevoznici pod pritiskom ekonomske krize već četvrtu godinu za redom bilježe pad količine prevezene robe. Prema rezultatima analize konzultantske kuće A.T. Kearney u protekle četiri godine cestovni prijevoz u Hrvatskoj pada po godišnjoj stopi od 12 posto, pa je tako u 2011. u unutarnjem cestovnom prometu prevezeno čak 32 posto manje robe u odnosu na 2008. “Cestovni prijevoz, koji čini 60 posto ukupno prevezene robe, smanjuje

se daleko brže od raspoloživih prijevoznih kapaciteta. Tako su hrvatski prijevoznici ostali s viškom kapaciteta, koji ih opterećuju zbog visokih troškova amortizacije i održavanja”, komentirao je rezultate Srečko Debelak, viši direktor i stručnjak za transport i logistiku. Analiza pokazuje visoku razinu operativne neučinkovitosti hrvatskih prijevoznika, koji su zauzeli nisko 17. mjesto na A.T. Kearneyjevoj listi 20 europskih zemalja. Za hrvatska poduzeća udio praznih vozila po kilometru iznosi 28 posto, dok je kod vodećih zemalja poput Danske i Litve tek 15 i 17 posto. (ATK)

Prevezena roba (cestovni prijevoz, u mil. tona)

Broj registriranih cestovnih motornih i priključnih vozila

-19%

-9%

11.042

2008.

9.429

8.780

8.926

2009.

2010.

2011.

206.931 200.018 191.305 188.320

2008.

Izvor: Državni zavod za statistiku; A.T. Kearney analiza

2009.

2010.

2011.

www.privredni.hr Broj 3722, 9. travnja 2012.

( 8000 do 10.000 hl

povećana potrošnja kad igraju hrvatski nogometaši

( 3,5 mil hl

godišnja potrošnja piva u Hrvatskoj

Pivari na početku sezone

Najbolji prodajni menadžeri su sunce i nogomet Uz veliki uspjeh radlera, pivarima su lani na ruku išli i dugo toplo ljeto i dobra turistička sezona, čemu se nadaju i ove godine. Tu su još i velika sportska natjecanja, europsko prvenstvo u nogometu i Olimpijske igre u Londonu Drago Živković zivkovic@privredni.hr

dolaskom toplijeg vremena, počinje i sezona piva. Hrvatske pivovare dočekuju je spremne. Najavljuju nove proizvode, a neke su već i predstavili. Najveću promjenu na tržištu ipak bi mogla donijeti transakcija zaključena daleko od Hrvatske: prodaja Starbeva kanadsko-američkom Molson Coorsu, petoj po veličini pivarskoj grupaciji u svijetu. U sastavu Starbeva posluje i najveća hrvatska pivovara, Zagrebačka, koja drži oko 43 posto hrvatskog tržišta. Starbev je zapravo nastao prije dvije i pol godine godine izdvajanjem srednjo- i istočnoeuropskog dijela najveće svjetske pivarske grupacije Anheuser-Busch InBev te njegovom prodajom investicijskom fondu CVC Capital Partners. Objavljeni podaci o prodaji Molson Coorsu pokazuju da je CVC napravio odličan posao: u jesen 2009. kupio je Starbev za manje

od tri milijarde dolara, a prodaje ga za oko 500 milijuna dolara više. Molson Coors je nastao spajanjem kanadske pivovare Molson i američkog Coorsa, proizvodi oko 50 milijuna hektolitara piva godišnje, a najpoznatiji brendovi su mu Coors, Miller i Carling, najprodavanije britansko pivo. Navala inovacija Prije još jedne promjene vlasništva Zagrebačka je pivovara otvorila sezonu inovacija na pivskom tržištu, lansiranjem jubilarnog piva kojim obilježava 120 godina postojanja. Najveći konkurenti, Karlovačka pivovara i Carlsberg Croatia, uzvratili su širenjem portfelja piva s okusima, tzv. radlera, koji su u prošloj godini spasili domaće tržište piva. Naime, prema podacima Pere Ivankovića, predsjednika Grupacije proizvođača piva pri HGK-u, u prošloj je godini, nakon dvije godine pada, prodaja pivarske industrije porasla za 5,5 posto. No, kako je udjel rad-

lera između sedam i osam posto, može se zaključiti da je prodaja piva zapravo pala već treću godinu zaredom. Uz veliki uspjeh radlera, pivarima su lani na ruku išli i dugo toplo ljeto i dobra turistička sezona, čemu se nadaju i ove godine. Tu su još i dva velika sportska natjecanja, europsko prvenstvo u nogometu u lipnju, a potom Olimpijske igre u Londonu krajem srpnja i početkom kolovoza. Zato Ivanković u ovoj godini očekuje rast prodaje od je-

Četiri utakmice znače i do 40.000 hektolitara piva više i to je tih jedan do dva posto rasta koji pivari očekuju ove godine dan do dva posto, iako će to ovisiti i o igrama hrvatskih nogometaša. Prema računicama pivara, svaka utakmica koju hrvatska nogometna reprezentacija igra na velikom natje-

canju povećava prodaju piva za 8000 do 10.000 hektolitara. Četiri utakmice tako znače i do 40.000 hektolitara piva više i to je tih jedan do dva posto rasta na tržištu koje godišnje popije 3,5 milijuna hektolitara piva. Ne zatrpavati tržište Iako je prošle godine upravo na valu uspjeha svog radlera povećala udjel na tržištu na 27,5 posto, a ove godine već izišla s novim okusom radlera, Karlovačka pivovara ipak se neće koncentrirati samo na taj segment, rekao nam je predsjednik Uprave Alexander Gerschbacher. Fokusirat će se i dalje primarno na lager piva, poput Karlovačkog, jer su ona najtraženija među pivopijama. Nakon prošlogodišnjeg lansiranja piva s tekilom Desperados, u Karlovačkoj pivovari još ne planiraju izići s nekim novim brendom iz port felja svog vlasnika Heinekena, jer ne žele, kako kaže Gerschbacher, zatrpavati tržište s previše inovacija u kratkom raz-

doblju. I Gerschbacher priželjkuje još jedno dugo toplo ljeto i nada se, kao i Ivanković, barem malom plusu u rezultatima. Novi predsjednik Uprave Carlsberga Croatia Sergej Dončev bio bi zadovoljan i ponavljanjem prošlogodišnjih rezultata, iako i on zaziva pomoć lijepog vremena i dobre turističke sezone. Pivari vole reći da je u njihovoj branši najbolji prodajni menadžer sunce, a drugi najbolji nogomet. Zato su i u Carlsbergu s olakšanjem dočekali plasman hrvatskih nogometaša na Euro 2012, a Dončev se nada da će hrvatska momčad u Poljskoj i Ukrajini igrati što dulje. Mali, ali ne i beznačajni Carlsberg u Hrvatskoj drži oko 17 posto tržišta, što znači da prodaje oko 600.000 hektolitara godišnje, a to je manje od jedan posto proizvodnje cijele Carlsberg Grupe. Ipak, to ne znači da je hrvatsko tržište zanemareno unutar Carlsberga, ističe Dončev, argumentirajući tu tvrdnju

primjerom jabučnog vina Somersby, koje je najprije uspješno lansirano u Hrvatskoj, a potom je Carlsberg taj uspjeh kopirao u drugim zemljama. Neočekivani uspjeh mješavina piva i sokova u Hrvatskoj Dončev, kao i Gerschbacher, tumači željom hrvatskog potrošača za inovacijom, jer je naše tržište piva dugo bilo vrlo statično i neinventivno. Zato i Carlsberg ulazi u novu sezonu s novim radlerom, ovaj put sa sokom od naranče. Po koncentraciji tržišta piva Hrvatska je slična okolnim državama, jer su sve tri najveće pivovare u vlasništvu velikih svjetskih grupacija i drže gotovo 88 posto tržišta. S potrošnjom od oko 82 litre po glavi stanovnika daleko zaostajemo za rekorderima Česima, koji popiju dvaput više. U toj razlici i hrvatski pivari vide prostor za rast. Pritom najviše očekuju od žena, koje u Hrvatskoj piju prosječno tek oko 25 litara piva godišnje, za razliku od Čehinja, koje ga troše u četiri puta većim količinama.

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3722, 9. travnja 2012.

( 34.000 zgrada

za koje su izdana rješenja za rušenje

( između 25 i 30 mil € prihoda očekuje IN2 u 2012.

ANTE MANDIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE IN2

Bespravna gradnja

Soft je in, Legalizacija sve jednostavnija i jeftinija Produljen je rok za podnošenje zahtjeva do 30. lipnja 2013., a briše se i sporni članak 22., kojim je onemogućen upis promjene vlasništva nezakonito izgrađene zgrade, ali i zemljišta na kojem je izgrađena Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ostupak legalizacije bespravne gradnje bit će jednostavniji i jeftiniji, a proširit će se i područje legalizacije, prihvati li Sabor prijedlog izmjena i dopuna Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, dosad najvažniji zakonodavni uradak ministra graditeljstva i prostornog uređenja Ivana Vrdoljaka. Prijedlog ide u jednomjesečnu javnu raspravu, a nakon toga u Sabor koji bi ga, prema ministrovim planovima, trebao izglasati prije ljeta. U odnosu na

Što je građevina manja, to će biti potrebno manje dokumentacije za njezinu legalizaciju aktualno zakonsko rješenje, koje je dovelo do legalizacije samo dvjestotinjak od više od 200.000 ilegalnih građevina, izmjene donose četiri ključne novine. Prva je proširenje područja legalizacije na zgrade u zaštićenom obalnom području mora do 70 metara, po-

tom na posebno vrijedno i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište, te na građevine u gospodarskim i zaštitnim šumama. Druga je novina kategorizacija ilegalnih građevina na zahtjevne, manje zahtjevne, jednostavne i pomoćne. Što je građevina manja, to će biti potrebno manje dokumentacije za njenu legalizaciju. Tako će se pomoćne zgrade do 50 četvornih metara površine (garaže, drvarnice i slično) moći legalizirati samo s kopijom katastarskog plana i ucrtanim objektom, dok će za legalizaciju jednostavnih zgrada do 100 četvornih metara uz kopiju katastarskog plana biti potrebna još samo snimka izvedenog stanja. Za zahtjevnije zgrade popis dokumenata ostaje uglavnom isti kao u sadašnjem zakonu. Apsolutna pravednost Treća je novina to što će se prije izdavanja rješenja o izvedenom stanju trebati platiti samo naknada za zadržavanje u prostoru, koja će za pomoćne zgrade biti određena u jednakom iznosu, neovisno o lokaciji. Naposljetku, komunalni i vodni doprinos plaćat će se tek nakon do-

nošenja rješenja o izvedenom stanju, uz mogućnost odgode plaćanja do godinu dana. Važna izmjena u prijedlogu je i produljenje roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju do 30. lipnja 2013. godine, a mnoge će sigurno obradovati i najava brisanja spornog članka 22. Tim je člankom, naime, onemogućen upis promjene vlasništva nezakonito izgrađene zgrade, ali i zemljišta na kojem je izgrađena, dok se takva zgrada ne ukloni. Protivnici takvog ograničenja raspolaganja privatnim vlasništvom podnijeli su i ustavnu tužbu, koja će, bude li članak 22. izbrisan, postati bespredmetna. Prema riječima zamjenice ministra Ane Mrak Taritaš, trenutačno je za čak 34.000 ilegalnih građevina izdano rješenje za rušenje, što je za državu nepremostivi logistički, ali još više socijalni problem. Zato i ne čudi daljnje pojednostavljivanje i pojeftinjavanje legalizacije, što možda nije pravedno prema onima koji su uredno i legalno gradili, ali apsolutna je pravednost ionako nedostižan cilj, kaže Vrdoljak.

Ne bih rekao da postoji bilo kakav odnos države prema ICT sekt isključivo tržištu koje je u ovim krajevima bilo u nastajanju te je Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

remda je potekla iz Hrvatske, IN2 je jedna od najvećih regionalnih softverskih kompanija. Ima 430 zaposlenih, posluje u zemljama negdašnje Jugoslavije te Albaniji, Bugarskoj i Rumunjskoj. Ante Mandić, predsjednik Uprave, u razgovoru za Privredni vjesnik ističe kako je IN2 dobro prošao u recesiji. Naime, tvrtka je u protekloj godini ostvarila rast prihoda i zaposlenih od 15 posto. U ovoj, pak, nastoji otvoriti nova tržišta, a gleda u pravcu daljeg istoka. Tako su nedavno predstavnici te kompanije bili u Azerbejdžanu, gdje imaju priliku dobiti prvi po-

U softveru je značajno više dodane vrijednosti nego u prodaji hardvera sao i vlastitim softverskim znanjem uploviti u tamošnje ministarstvo pomorstva. U svibnju putuju u Kazahstan jer Mandić, koji je istodobno i predsjednik Udruženja za informacijske tehnologije u Hrvatskoj gospodarskoj komori, smatra kako valja iskoristiti činjenicu da ima i onih zemalja za koje je Hrvatska na zapadu, i to ne samo u zemljopisnom smislu. K tomu, IN2 nastoji biti centar za okrupnjavanje informa-

tičke industrije u Hrvatskoj i vjerojatno će već u ovoj godini pokušati kupiti neke tvrtke u nas, ali i regiji. Jer, u Hrvatskoj se polako tržište pokušava srediti, konsolidirati, a neke tvrtke im se same javljaju. Ponajprije je riječ o onim tvrtkama koje gube poslovni dah ili viziju jer su se uvjeti poslovanja pooštrili i financijske zalihe su im se istrošile. Vjeruje kako će IN2 u 2012. premašiti brojku od 500 zaposlenih s prihodom između 25 i 30 milijuna eura. Možete li nam nešto više reći o hrvatskoj softverskoj industriji? - Hrvatska softverska industrija je podskup ukupne hrvatske ICT industrije. Kad kažem manji podskup, ponajprije mislim na to da se manji broj tvrtki bavi isključivo softverom i da još uvijek prevladavaju, premda ne u onoj mjeri kao što je to nekada bilo, tvrtke koje trguju ili integriraju hardver, odnosno sistemski integratori. Samo se 10 ili 15 posto tvrtki bavi isključivo softverom i uslugama vezanim za proizvodnju i implementaciju softvera. Stoga ne mogu reći da je stanje dobro. Jer, osim što takvih tvrtki nema dovoljno, one su većinom male i po broju zaposlenika. Kad to kažem, zaista mislim jako male, dakle, imaju ispod 10 zaposlenika. Međutim, u novije vrijeme se povećava broj tvrtki koje se bave softverom i to je dobro. Tako je većina novih start up tvrtki softver-

skog usmjerenja. A i mnoge tvrtke koje su dosad bile trgovci hardverom ili sistem integratori pokušavaju se sve više baviti softverom. Jer, u softveru je značajno više dodane vrijednosti nego u prodaji hardvera. Je li odnos države prema ICT sektoru majčinski ili maćehinski? - Ne bih rekao da postoji bilo kakav odnos države prema ICT sektoru, pa tako ni majčinski niti maćehinski. Jednostavno ga nema. Drugim riječima, ta industrija je od početka prepuštena isključivo tržištu koje je u ovim krajevima bilo u nastajanju te je hirovito. To je odraz stanja kakvo trenu-

www.privredni.hr Broj 3722, 9. travnja 2012.

( rast od 15% ( samo se 10 ili 15% ostvaren prošle godine

tvrtki bavi isključivo softverom

, hard je out oru, pa tako ni majčinski niti maćehinski. Jednostavno ga nema. Drugim riječima, ta industrija je od početka prepuštena hirovito

tačno imamo i malo tko u državi uopće prepoznaje ICT kao industrijsku granu, već se na nju gleda kao na neku vrstu neophodnog troška. Nije bilo osmišljene strategije i nikad nitko nije rekao da je informatika nešto u čemu bi Hrvatska trebala tražiti

svoju kompetitivnu prednost ili na neki način priključak svijetu. Uzori u informatičkom smislu su nam Izrael, Danska, Finska ili, primjerice, Irska, koje su po veličini slične zemlje i, na žalost, Hrvatska od njih kupuje jako mnogo tehnologije. Me-

đutim, one nisu značajnu ulogu u ovome području ostvarile samo zato što imaju pametne ljude nego jednostavno zbog toga što je država u jednom trenutku odlučila uložiti značajna sredstva u tu industriju ili pomoći im u razvojnom smislu.

Veliki igrači iz EU-a htjet će kupiti naše tvrtke Što možemo očekivati nakon ulaska Hrvatske u EU? - Možemo očekivati veću konkurenciju jer će veliki igrači iz Europske unije moći lakše poslovati u Hrvatskoj. Također, oni će nas pokušati integrirati u to tržište, i to na način da će htjeti kupiti neke tvrtke u Hrvatskoj. To je i najjednostavniji način dolaska na neko tržište - kupi se tvrtka koja već posluje te se preko nje nastavi poslovanje. Smatram kako će se tako nešto dogoditi u sljedeće dvije godine

i da hrvatska informatička industrija neće, na žalost, naći dovoljno snage i novca da se sama konsolidira, već će se konsolidirati preko vanjskih igrača. A jednostavno rečeno, onoga koga se ne bude htjelo kupiti, taj vjerojatno i ne vrijedi i nije konkurentan. Nešto drugo, značajno, ne bi se trebalo dogoditi. Jer sudeći po iskustvu s našom tvrtkom u Kopru, malo se toga u poslovnom smislu promijenilo nakon što je Slovenija ušla u EU.

Imamo li dovoljno stručnjaka i je li obrazovanje za njih na odgovarajućoj razini? - Trenutačno u Hrvatskoj imamo dovoljno informatičkih stručnjaka - što je više odraz recesije. Stoga se može reći kako je ponuda usklađena s potražnjom, a čak je malo i premašuje. Kadrovima koji se školuju u Hrvatskoj smo zadovoljni, premda postoje oprečna mišljenja o tome. Međutim, smatram kako je teško zahtijevati od obrazovnog sustava da nam isporučuje gotove kadrove. Mišljenja smo da nam sustav treba dati osobe s osnovnim obrazovanjem i stvarati ljude koji mogu i žele učiti. To je jedan od razloga zbog čega u IN2 imamo vlastiti edukacijski centar i omogućavamo da mladi kadrovi naprave smislenu tranziciju iz akademskog u poslovno okruženje. Što Hrvatska može ponuditi Europi, ali i svijetu? - Ponajprije možemo biti konkurentni u razvoju i održavanju softvera. Sa-

svim sigurno ne možemo biti konkurentni u proizvodnji hardvera azijskim zemljama poput Koreje, Tajvana ili Kine. A to ne mogu ni Europa niti Sjedinjene Američke Države. Međutim, danas se

Dobar i 40 posto jeftiniji programer nego što je u Hrvatskoj može se pronaći u Makedoniji ili Srbiji softver, kolokvijalno rečeno, dijeli na dvije velike grupe. Prvi je softver koji ljudima štedi vrijeme i optimizira poslovne procese i njime se bavi IN2. Novi val softvera je onaj koji ljudima troši vrijeme. U njega spadaju Facebook i, među ostalim, razne aplikacije za mobilne uređaje. U tom segmentu softvera Hrvatska treba tražiti svoju šansu jer ima mogućnosti, a ukoliko je ideja dobra i kreativna, onda je tržište cijeli svijet. Neki globalni igrači sele poslovanje iz Hrvatske, zašto? - Nekoliko je razloga za to. Ponajprije, riječ je o globalnim igračima, tvrtkama koje ne gledaju na poslovanje u nacionalnom, povijesnom ili sličnom smislu već isključivo sa stajališta profita i poslovanja. U susjedne zemlje, primjerice Srbiju, privlači ih veće tržište koje će očekivano rasti i nije zasićeno. Ne

manje važna činjenica je i ta što je cijena rada u tim zemljama primjetno niža nego u Hrvatskoj. To govorim iz prve ruke jer imamo tvrtke u Makedoniji, Srbiji, Kosovu te Bosni i Hercegovini. Hrvatska je preskupa, ali ne zbog neto plaća, nego države. Drugim riječima, u Hrvatskoj su davanja na plaće viša od 100 posto. U Srbiji je to otprilike 70 posto što je značajna razlika. Ako se tome dodaju i niže neto plaće, cijena rada je primjetno manja i to je ono na što kompanije obraćaju pozornost. Kvaliteta zaposlenika je jednaka, jer smo u regiji svi imali isti obrazovni sustav. Tako se dobar programer može pronaći u Makedoniji ili Srbiji koji je za 40 posto jeftiniji nego u Hrvatskoj. Čak su i u Sloveniji davanja na plaće manja nego u Hrvatskoj. Kojem ICT segmentu predviđate rast, kojem pad, a kojem stagnaciju? - U svakom slučaju stagnaciju i pad predviđam onome dijelu ICT sektora koji se bavi hardverom. Tu je sve više konkurencije, sve manje razlike u cijeni i dodane vrijednosti. Broj tvrtki koje se time bave će se smanjivati ili nestati. Tvrtke koje se bave razvojem i softverskim uslugama dalje će napredovati. Posebice one koje razvijaju softver, što sam već napomenuo, za mobilne i nove kategorije softvera.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3722, 9. travnja 2012.

( 150 mil €

( oko 20 parkova

želi uložiti tvrtka Cro Solar 100 u solarne parkove

namjerava izgraditi u Hrvatskoj

Najava velikog investicijskog projekta obnovljivih izvora energije

Serija solarnih parkova kreće iz Tovarnika U ovom slučaju novac zaista nije problem, sada je najvažnije premostiti čitav niz birokratskih barijera, kaže Antun Ivanković iz hrvatsko-njemačke tvrtke Cro Solar 100 Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

unce u Tovarniku, najistočnijem hrvatskom mjestu u Srijemu, grije isto kao i na jadranskoj obali – ohrabrujuća je informacija koju su odgovarajućim mjerenjima ustanovili stručnjaci novoosnovane hrvatsko-njemačke tvrtke Cro Solar 100. “Na području Tovarnika obavili smo potrebna mjerenja i rezultati su izrazito ohrabrujući. Najjednostavnije rečeno, sunca ima kao na moru. I ne samo to, na tom području gotovo stalno pušu vjetrovi što pogoduje uređajima jer hladi module pa je proizvodnja energije još intenzivnija”, izjavio je za Privredni vjesnik Antun Ivanković, menadžer tvrtke Cro Solar.

Pravu buru zanimanja javnosti izazvala je vijest kako ova tvrtka, čije je sjedište upravo u Tovarniku, uz financijsku potporu njihova njemačka suvlasnika Gerda Vogta, ima namjeru u Hrvatsku investirati do 150 milijuna eura u izgradnju dvadesetak solarnih parkova. Prema riječima Ivankovića, riječ je, između ostalih, o tvrtki Olymp Solardach iz Saarbrückena, čija su osnovna djelatnost upravo obnovljivi izvori energije, a do sada je slične solarne parkove izgradila u Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji, Italiji i drugim europskim zemljama. Potpora općine i županije Kao prva destinacija u Hrvatskoj, Tovarnik je odabran i iz lokalpatriotskih razloga budući da iz nje-

ga potječu vodeći ljudi tvrtke Cro Solar. “U ovom slučaju novac zaista nije problem budući da je njemački investitor ozbiljno zainteresiran za veliki posao u Hrvatskoj. Sada je najvažnije premostiti čitav

Ivanković dodajući kako se radi o obostranoj koristi ne samo za punjenje proračuna nego i za zapošljavanje ljudi, prvenstveno s područja Tovarnika, Lovasa, Ilače i tog dijela Srijema koji je stradao u ratu.

četku građevinskih radova u Tovarniku već početkom jeseni prilično ostvariv. U Tovarniku planiramo izgraditi solarni park na površini do 10 hektara snage pet megavata, ali detalje još valja dogovori-

Potpora ovom zanimljivom projektu stigla je i iz Ministarstva gospodarstva. “U Ministarstvu smo čuli kako bi se predstojeće zakonske promjene u tom segmentu trebale vrlo brzo riješiti. Zato vjerujemo kako je naš plan o po-

ti. Inače, što se nas tiče, mi smo spremni krenuti u posao već sutra. Ako postoji neka lokacija s ishodovanim dozvolama, nakon potpisivanja ugovora spremni smo odmah krenuti u posao. Najvažnije je da u blizini objekta postoji odgovarajuća HEP-ova tra-

Investitori su spremni u posao ući odmah ako postoji neka lokacija s već ishodovanim dozvolama niz birokratskih barijera. U tom su smislu ohrabrujući stavovi i pomoć koja je obećana s lokalne i županijske razine. Vukovarsko-srijemski župan Božidar Galić tako je obećao pomoć županijskih odjela koji se bave obnovljivim izvorima energije”, kaže

fostanica koja može primiti proizvedenu energiju. S tim ciljem ovih dana idemo na obalu proučiti nekoliko potencijalnih lokacija”, rekao je Ivanković. Prihod od rudne rente Optimizam, naravno, dijeli i načelnik Općine Tovarnik Jakob Asić. “Ostvarivanje tog projekta donosi niz prednosti za Tovarnik. Počevši od toga da je sjedište tvrtke u Tovarniku, pa sve do zapošljavanja ljudi kako u fazi izgradnje postrojenja, tako i kasnijeg održavanja rada. Općinski proračun time bi stjecao prihod od tzv. rudne rente”, kaže načelnik Asić dodajući kako je prostornim planom Općine izgradnja takvog objekta moguća na prostoru poslovne zone koja ima površinu od 24 hektara.

Stjecanje statusa povlaštenog proizvođača

Do svih dokumenata bez puno problema Leskovaru je, kako kaže, za dobivanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije trebalo otprilike devet mjeseci Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

tatus povlaštenog proizvođača električne energije osigurava proizvođaču pravo da struju dobivenu iz obnovljivih izvora isporučuje u sustav Hrvatske elektroprivrede, drugim riječima, da je prodaje HEP-u. Nasuprot uvriježenom mišljenju, put do dobivanja tog statusa ne mora uvijek biti trnovit. Nenad Leskovar, direktor tvrtke Zagreb Dean, ističe kako je u taj postupak krenuo sa željom da na krovu obiteljske kuće

u Brezju, u Svetoj Nedelji, postavi sunčevu elektranu od 15 kilovata, što je u prosjeku dovoljno za potrošnju u pet domaćinstava. Gradnja elektrane upravo započinje, a za dobivanje statusa povlaštenog proizvođača struje trebalo mu je otprilike devet mjeseci. “Priče po kojima je potrebno prikupiti na desetke dokumenata su prenapuhane. Radi se o otprilike desetak dokumenata”, kaže on. Svi koji žele uložiti u izgradnju sunčeve elektrane i postati povlašteni proizvođači električne energije, moraju najprije posje-

titi lokalnu samoupravu. Leskovar kaže kako je tek nakratko zastao na toj razini, a i taj se “kratki spoj” dogodio zbog manjka iskustva. Nakon toga sve je išlo brzo i jednostavno, od Ministarstva gospodarstva, preko Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) i HEP-a, pa do Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE). Ideja o ulaganju Leskovaru je sinula početkom 2011. “Kako na kući već godinama imam sustav za zagrijavanje potrošne tople vode, počeo sam intenzivnije razmišljati o tome da energiju

sunca iskoristim za dobivanje električne energije”, objašnjava nam. Znajući da odnedavno i financijske institucije prepoznaju prednosti ulaganja u obnovljive izvore, od Hrvatske banke za obnovu i razvitak zatražio je i dobio kredit za svoj projekt. “Ukupna investicija je nešto manja od 540.000 kuna bez PDV-a. Kredit pokriva 75 posto investicije, a 25 posto su moja sredstva. Bankovna jamstva, pak, nešto su veća od visine kredita”, kaže Leskovar. Status povlaštenog proizvođača imat će, pre-

ma ugovoru, 12 godina. Stručnjaci s kojima se savjetovao prije početka gradnje kazali su mu kako početak povrata uloženih sredstava može očekivati nakon pet i pol, šest godina, no Leskovar radije misli da će ih proći i sedam, “zbog nepredvidljivih troškova koje ne uračuna ni jedan projektant”. Inače, osim što nastoji “uhvatiti” što više sunčeve energije, kuća u Svetoj Nedelji posebna je i po tome što ima spremnike za kišnicu koja se uz prethodno filtriranje koristi za zalijevanje travnjaka te pranje rublja.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3722, 9. travnja 2012.

( kredit od 1,8 mlrd kn

Energetskom učinkovitošću do posla

Milijardu kuna u 500 objekata

podignut da se namire dugovi 3 brodogradilišta

Sjednica hrvatske vlade

Olakšana kupoprodaja starijih zgrada i stanova Za nove zgrade i dalje ostaje uvjet da se prije upisa u zemljišne knjige mora pribaviti uporabna dozvola

tarije zgrade i stanovi u njima, upisani u zemljišnim knjigama ali bez zabilježbe da imaju uporabnu dozvolu, moći će se ubuduće lakše kupovati i prodavati. Vlada je predložila ukidanje odredbe iz Zakona o gradnji kojom je prošle godine praktično zaustavljena trgovina takvim zgradama i stambenim jedinicama.

U idućih nekoliko mjeseci Vlada će donijeti novi zakon o gradnji Ukinuti propis smatrao je takve nekretnine izgrađenima bez građevinske i uporabne dozvole. “Tko tvrdi suprotno, treba to dokazati”, stajalo je u odredbi. Dok su se če-

kali dokazi, zgrade se nisu mogle prodavati jer sudovi nisu dopuštali upis promjene vlasništva. Nije bilo moguće ni kreditiranje kupnje, jer nije dopuštan ni upis bankarskih hipoteka. Ministar građevinarstva Ivan Vrdoljak ustvrdio je da je i zato u drugoj polovini prošle godine došlo do velikog zastoja na tržištu nekretnina.

U mnogo slučajeva radilo se o starim zgradama koje su gradila nekadašnja društvena poduzeća i u međuvremenu propala. Sada je teško pribaviti dokumente kojima bi se njihov status uskladio sa zahtjevima novih propisa. Za nove zgrade i dalje ostaje uvjet da se prije upisa u zemljišne knjige mora pribaviti uporabna dozvola. U idućih neko-

liko mjeseci Vlada će donijeti novi zakon o gradnji koji će obuhvatiti sve sporne situacije, najavio je ministar Vrdoljak. Dugovi brodogradilišta 3. maj, Brodotrogir i Brodosplit, ukupno vrijedni 1,8 milijardi kuna, podmirit će se kreditom podignutim kod banke Credit Suisse. Na taj se način aktiviraju jamstva koja je država dala kad su ta brodogradilišta podizala svoje kredite. Obveza preuzimanja jamstava za dugove brodogradilišta regulirana je u programima njihova restrukturiranja. Kredit kojim se vraća ovaj dio duga podignut je na četiri godine, s dvije godine počeka. Vlada je odabrala i novog predsjednika Uprave Hrvatske pošte. Umjesto Roberta Jukića imenovan je Alen Premužak. (I.V.)

Počinju javnozdravstvene akcije

Dug u zdravstvu veći od sedam milijardi kuna Ministar zdravlja Rajko Ostojić potvrdio je da će veledrogerijama u drugom tijelu travnja biti isplaćeno 284 milijuna kuna na ime dugova bolnica starijih od godinu dana. Veledrogerije su, podsjetimo, bile zaprijetile da će obustaviti isporuku lijekova dijelu bolnica koje su proteklih godina gomilale dugove za lijekove. Neke su, kazao je, taj dug gomilale i više od tri godine. “Na žalost, bio sam u pravu kad sam ubr-

zo nakon preuzimanja Ministarstva pretpostavio da je dug zdravstvenih ustanova i HZZO-a veći od

Dio duga veledrogerijama bit će isplaćen u drugom dijelu travnja sedam milijardi kuna”, rekao je Ostojić, na prošlotjednoj konferenciji za novinare, na kojoj je na-

javljen zaokret prema preventivnim javnozdravstvenim akcijama, a jedna od prvih bit će nacionalni program prevencije raka vrata maternice. Ostojić je dodao i kako je trenutačno nemoguće očekivati da se i svi ostali dugovi svedu na rok plaćanja od 60 dana, a to, rekao je, veledrogerije i ne očekuju. “Ne zaustavimo li rizično ponašanje u načinu prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti, pušenja i pijenja alkohola, do

2020. bit ćemo kao Amerikanci, upozorio je prof. dr. Silvije Vuletić, voditelj projekta Hrvatske zdravstvene ankete, pokrenute prije 10 godina radi istraživanja ponašanja i trendova u vezi s bolesti. Preventiva je proteklih godina bila gurnuta u drugi plan, a da Ministarstvo zdravlja želi napraviti ozbiljan zaokret u tom pogledu, pokazuje i podatak da je za tu svrhu ove godine osigurano 16 milijuna kuna. (J.F.)

Od otprilike 11.000 objekata u javnom sektoru tek u njih nekoliko, uglavnom zahvaljujući lokalnim projektima, vodi se računa o energetskoj učinkovitosti. Ivan Vrdoljak, ministar graditeljstva i prostornog uređenja, ističe kako sustav nije dobar jer se “svatko začahuri u svome gradu”. Vremena za čekanje, kaže on, nema i valja odmah započeti s projektima koji mogu pridonijeti boljoj energetskoj učinkovitosti u tim objektima. Zbog toga je na prošlotjednoj konferenciji Energy Efficiency Arena 2012 predstavio investicijski plan Vlade u sklopu kojeg će već ove godine biti uloženo više od milijardu kuna u 500 objekata javnog interesa. A osim u javnom, Vlada će tijekom sljedećih godina povećavati ulaganja u područje energetske učinkovitosti i u privatnom sektoru.

Ana Pavičić-Kaselj, pomoćnica ministra za energetsku učinkovitost pri Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, kazala je kako se ulaganjem u mjere poboljšanja energetske učinkovitosti kroz tri programa energetske obnove pet posto javnih, tri posto komercijalnih i jedan posto stambenih zgrada, otvara potencijal za stvaranje preko 200.000 radnih mjesta na godišnjoj razini, od kojih je 50.000 do 100.000 novih. Konferenciju je organizirala Infoarena Grupa u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj i Energetskim institutom Hrvoje Požar pod pokroviteljstvom Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. (B.O.)

Novi zakon o otpadu u javnoj raspravi

Za liberalizaciju gospodarenja otpadom Nacrt prijedloga novog zakona o otpadu ušao je početkom travnja u javnu raspravu, a u lipnju bi se zakonski prijedlog trebao pojaviti u Saboru, zajedno sa strategijom gospodarenja otpadom. Ključna novost koju donosi zakon je uvođenje primarne selekcije otpada na mjestu nastanka, tj. u kućanstvima. Prema obvezama koje je Hrvatska preuzela u pregovorima s EU-om, do 2013. treba osigurati bar 25 posto izdvajanja biootpada čime se mora smanjiti deponiranje. “Još nemamo sustav gospodarenja otpadom, a to nas stavlja u lošu poziciju zbog ciljeva koje smo ispregovarali s EU-om. Ako ne ispunimo te ciljeve, financijski ćemo teško podnijeti plaćanje penala”, istaknula je ministrica zaštite okoliša i prirode

Mirela Holy. Odvoz otpada naplaćivat će se građanima prema volumenu, a ne prema kvadraturi stambene površine kao do sada. U Ministarstvu očekuju da će se zbog razvrstavanja povećati troškovi gospodarenja otpadom te stoga građani mogu očekivati i više cijene odvoza otpada. S druge strane, razvrstavanjem se proizvodi manji volumen otpada pa je tako moguće ostvariti uštede, a razvrstani je otpad sirovina kojom se može gospodariti. Tako se otvara mogućnost za nastanak nove industrije otpada, a time i otvaranje novih radnih mjesta u pogonima kao što su sortirnice i kompostane. Smanjit će se broj centara za gospodarenje otpadom na 11, uz spalionicu komunalnog otpada u Zagrebu te spalionicu opasnog otpada. (G.Š.)

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3722, 9. travnja 2012.

( oko 10.000 postelja imaju ukupno mali hoteli u Hrvatskoj

( udjel od oko 7%

u broju od 130.000 svih hotelskih postelja

Veliki rezultati malih hotela

Klarić: Gost voli opušte i vesele turističke radn

Od oko 400 malih hotela u našoj zemlji, 145 je udruženo u nacionalnu udrugu putem koje uspijevaju ostvariti važne inter ove će godine posebno raditi na razvoju i provođenju projekata financiranih iz EU fondova Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

biteljske i male hotele u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, odlikuje posebnost, kvaliteta i autentičnost. Od velikih se hotela razlikuju i po individualnom pristupu svakom gostu. Mali hoteli u Hrvatskoj zajedno imaju oko 10.000 postelja, i u ukupnom broju od 130.000 hotelskih postelja sudjeluju s oko sedam posto, dok je u razvijenim turističkim državama taj udjel puno veći. No imajući na umu da su se kod nas mali obiteljski hoteli počeli otvarati tek prije dvadesetak godina, možemo reći da je u ovom segmentu turističke ponude postignut zavidan rezultat. Naime, i sa svojim 7-postotnim udjelom u ukupnoj hotelskoj ponudi, mali hoteli ostvaruju čak 13 posto ukupnih noćenja hotelskih gostiju. Hoteli u Hrvatskoj rade 122 dana godišnje, a mali hoteli ističu se i po broju dana zauzetosti koji u njihovom slučaju iznosi 188. Od oko 400 malih hotela, njih 145 organizirano je u nacionalnu udrugu, a valja im pridodati i 60 vila. Usporedbe radi, Austrija i Grčka ih imaju po 10.000, a Italija čak 23.000. Ipak, da prostora za napredak ima govori i podatak da naši obi-

teljski hoteli, uz to što su slabije popunjeni u odnosu na europske, imaju 40 posto nižu cijenu usluge. Podsjetimo da u Austriji, Italiji i Grčkoj mali hoteli čine blizu 70 posto hotelskog smještaja tih zemalja. Zasigurno

Uspostavit ćemo intenzivniju suradnju i s dobavljačima s ciljem osiguravanja boljih uvjeta nabave, kaže Šime Klarić presudan utjecaj na lošije pokazatelje naših malih i obiteljskih hotela leži i u činjenici da strani kolege, primjerice oni u Italiji, imaju puno manji broj parafiskalnih nameta te za gotovo tri četvrtine niži PDV na usluge u ugostiteljstvu i turizmu. Ostvareno i planovi Planovi malih hotelijera u Hrvatskoj nisu mali: dok, dakle, obiteljski i mali hoteli sada čine 13 posto udjela u ukupnom broju hotelskih noćenja, daljnjom gradnjom do 2018. godine taj udjel bi se trebao povećati na oko 25 posto ili na 50.000 kreveta. Udruživanje u svrhu lakšeg nastupa i osvajanja tržišta u Hrvatskoj je postala svojevrsna mantra za

poduzetnike raznih djelatnosti, klasterizaciju je poticajima podržavala i država, no u rijetko kojem su slučaju ostvareni opipljivi rezultati. U malom hotelijerstvu, naprotiv, upravo je udruživanje polučilo rezultate. Pokazalo se da zahvaljujući radu Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela, državne institucije i agencije imaju partnera koji zna što hoće, tako da se pojedini rezultati već vide, a u tijeku je niz konkretnih projekata. “Unatoč zahtjevnoj godini koja je iza nas i teškoj situaciji u gospodarstvu, poduzetnici su našli interesa biti članovima naše organizacije tako da smo 2011. godine zaprimili 13 novih članova. Takav interes poduzetnika daje poticaj i obvezu za što kvalitetniji daljnji rad i zastupanje interesa našeg sektora prema državnim institucijama i javnosti”, ističe Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela. U sklopu marketinških aktivnosti, ta je udruga i ove godine stavila težište na internetsku promociju i unapređenje online rezervacijskog sustava kao glavnog komunikacijskog alata malih hotela. “Kao i svake godine, izdali smo reprint brošure obiteljskih i malih hotela s novim članovima,

napravili reizdanje digitalne brošure svih hotela i nastupali na međunarodnim turističkim sajmovima. Kroz program Edukacija i podizanje kvalitete usluge nastavili smo suradnju s Hrvatskim kuharskim savezom na edukaciji kuhara i Hrvatskim sommelier klubom na edukaciji konobara. Nastavili smo uspješnu suradnju sa stranim partne-

rima i započeli realizaciju projekta ACOST serijom vrlo kvalitetnih predavanja u svim regijama Hrvatske. Nastavili smo dobru suradnju i s Ministarstvom turizma radeći na razvoju konkurentnosti obiteljskog hotelijerstva u Hrvatskoj, kao i s Hrvatskom turističkom zajednicom i drugim relevantnim institucijama. U ovoj godini, neposredno pred ula-

zak Hrvatske u Europsku uniju, pred nama su novi izazovi i nove mogućnosti”, kaže Klarić. Ističe da će ove godine poseban naglasak biti i na razvoju i implementaciji projekata financiranih iz EU fondova. “Uspješan turizam nećemo imati ukoliko smo stalno nezadovoljni i radimo pod pritiskom. Gost voli opuštene, optimistične i vesele turistič-

www.privredni.hr Broj 3722, 9. travnja 2012.

( 13% ukupnih noćenja

( 188 dana

hotelskih gostiju ostvaruju mali hoteli

prosječna zauzetost malih hotela godišnje

ene, optimistične nike

rese, ponajprije u komunikaciji s državnim tijelima. Nacionalna udruga malih i obiteljskih hotela

Talijani i Hrvati zajedno u razvoj turizma Na temeljima uspješne suradnje ostvarene na projektu “Piccoli grandi alberghi” iz 2009. godine, Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela je zajedno sa svojim talijanskim partnerom, agencijom Informest iz Gorizie, započela novi projekt - ACOST (Azioni coordinate di sviluppo turistico ili, na hrvatskom, Zajedničke aktivnosti na razvitku turizma). Projekt financira talijanska vlada, a cilj mu je nastaviti i ojačati suradnju između Hrvatske i Italije - na razvoju turističke ponude i destinacije.

ke radnike”, mišljenja je Šime Klarić. Nove mogućnosti Ovih dana osmišljena je jedna od novih poticajnih kreditnih linija HBORa, namijenjena podizanju kvalitete usluge u obiteljskim i malim hotelima. Riječ je, dakako, o unapređenju kvalitete smještaja, izgradnji hotelskih bazena, wellnessa... Zo-

ran Katić, član predsjedništva Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela i vlasnik hotela Vicko u Strigrad Paklenici, ističe kako su mali obiteljski hoteli - unatoč tome što ih se u zakonodavstvu ne razlikuje od velikih hotela - uspjeli razviti zahvaljujući povoljnim kreditnim linijama HBOR-a. Takva je bila linija Poticaj za

uspjeh, osmišljena za pripremu turističke sezone, te kreditna linija namijenjena prenamjeni kulturno-povijesnih objekata u hotele, nazvana Pod starim krovovima. Hotel Vicko je među prvima dobio markicu zaštite okoliša, što je prvi korak prema certifikatu eko hotela. Da bi se do tog certifikata došlo, potrebno je još mnogo toga: napraviti reciklažno dvorište, odvajati otpad, imati štedne žarulje, energetski učinkovite prozore kao i sustave grijanja i hlađenja, koristiti tehnološku vodu za zalijevanje, uvesti niz standarda te ušteđivača vode i grijanja kao i općenito energije. Hotel Vicko i Hotel Borovik prvi su mali hoteli koji su prije 10 godina krenuli u ugradnju solarnih panela te započeli pilot-program s uštedom vode ugradnjom regulatora u slavinama. ”U Hotelu Vicko odavno je osmišljena i gastronomska ponuda tako da su prije nekoliko godi-

U 2011. odrađene su planirane aktivnosti: edukacija na području strateškog planiranja i destinacijskog menadžmenta, promocije, prodaje te razmjena iskustva i primjera iz prakse. Potporu projektu dalo je i hrvatsko ministarstvo turizma. U sklopu projekta ACOST organizirani su seminari “Upravljanje i destinacijski menadžment za održivi razvoj regionalnog turizma u Hrvatskoj” i “Digitalni marketing za hotele”, a već su održani u Zagrebu, Splitu, Motovunu, Opatiji, Karlovcu i Trogiru.

na izbačena iz ponude sva strana vina, a osmišljen je i jelovnik te je hotelski restoran postao prepoznatljiv po Jelima naših baka. Uvodi se Hrvatski doručak, tako da se hotelska cjelokupna ponuda okreće prema izvornosti i autohtonosti. Inače, Nacionalna

U turizmu su se stvari promijenile, tako da se više ne može improvizirati, ističe Ivan Srakovčić udruga obiteljskih i malih hotela već dvije godine radi na projektu standardizacije hrvatskog doručka”, ističe Katić. Direktor Hotela Vicko očekuje još uspješniju turističku sezonu od lanjske. Optimizam temelji na izuzetno dobrim najavama dolazaka turista, a poslovanje bi, kaže, moglo otežati moguće skraćivanje trajanja boravka gostiju. Hoteli-

jeri se, s obzirom na krizu, pribojavaju i smanjene potrošnje. Udruženi do bolje ponude Ivan Srakovčić, vlasnik jednog od najljepše uređenih hotela na kontinentu - Korana Srakovčić, također očekuje uspješnu sezonu iako je početkom godine njegov hotel, zbog vremenskih nepogoda, zabilježio očekivani podbačaj. Srakovčićev je hotel, naime, otvoren čitave godine, a uredio je i seosko domaćinstvo koje prima turističke grupe. “U turizmu su se stvari promijenile, tako da se više ne može improvizirati nego morate imati sve precizno isplanirano i organizirano. Na našem seoskom gospodarstvu ima 54 kreveta, a svjesni smo da možemo uspješno poslovati jedino ako imamo savršen odnos s destinacijom i osmišljene programe. Osmislili smo četverodnevni boravak kod mojih

kolega Katića i Slamića na moru, te četiri dana u kontinentalnoj Hrvatskoj, dva dana na dolasku i dva na povratku. Isto tako povezujemo se s kolegama iz Opatije kako bi njihovi gosti boravili dan ili dva kod nas”, objašnjava Srakovčić. Njegova je namjera, kao i njegovih kolega, postići kod gostiju taj “specijalni efekt”: da nas, kako kaže, prepoznaju kao kvalitetu više i da nas smatraju drugačijima. “I mi sada jesmo na tome putu. Posebno sam ponosan na to što ovih dana dovodimo grupu danskih turista koji će tijekom svog boravka svakodnevno odlaziti na izlete po Hrvatskoj. Svaki dan im je drugačiji i uzbudljiv”, kaže on. Dodaje kako je istina da je puno teže voditi hotel u kontinentalnom dijelu Hrvatske jer tu turistička ponuda još nije dovoljno prepoznatljiva, ali se stvari ipak lagano pomiču nabolje. “Ključ uspjeha je u povezivanju poduzetnika koji su osmislili ponudu”, zaključuje Srakovčić. A čini se da povezivanje turističkim djelatnicima dobro ide. “Kroz Nacionalnu udrugu obiteljskih i malih hotela nastavit ćemo razvijati suradnju sa srodnim udrugama, posebice u turističkom sektoru. Uspostavit ćemo intenzivniju suradnju i s dobavljačima s ciljem osiguravanja boljih uvjeta nabave i smanjenja troškova poslovanja”, najavio je Šime Klarić.

12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti Eurocable kupuje bakar Švicarska tvrtka Glencore isporučit će hrvatskoj tvrtki Eurocable Group 13.000 tona bakrenih katoda, temeljem ugovora potpisanog između dvije kompanije. Vrijednost ugovora je 100 milijuna američkih dolara. Eurocable kupuje bakrene katode i prerađuje ih u bakrenu žicu, koju potom kao osnovnu sirovinu koristi u proizvodnji kabela. Glencore je jedan od vodećih svjetskih proizvođača i trgovaca metalima, mineralima, energetskim i poljoprivrednim proizvodima. Zadro kupuje dionice Vira Tvrtka EOS-Z iz Zagreba, objavila je dobrovoljnu ponudu za preuzimanje dionica Viro tvornice šećera, a ponuđena cijena je 430 kuna po dionici. Prosječna cijena dionice Viro šećerane u posljednja tri mjeseca bila je 413,89 kuna. Ponuditelj djeluje zajednički s tvrtkom Robić iz Velike Gorice, a zajedno već imaju 66 posto temeljnog kapitala Viro šećerane. Chromos proizvodi za Generu

Chromos Agro i Genera potpisali su ugovor o dugoročnoj poslovnoj suradnji, prema kojemu će Chromos Agro za Generu uslužno proizvoditi proizvode iz Generinog agro portfelja. Agro program Genere obuhvaća sredstva za zaštitu bilja, mineralna gnojiva i biocidne pripravke. Svim zaposlenicima Genere bit će omogućen nastavak rada u drugim pogonima na istoj proizvodnoj lokaciji, a uslijed porasta proizvodnje u Chromosu će se otvarati nova radna mjesta. Nova vrsta cementa Holcim je na tržište isporučio prve tone nove vrste cementa, Primus +. Riječ je o portlandskom cementu koji sadrži 90-95 posto klinkera, te 0-5 posto vapnenaca, veće finoće i veće reaktivnosti.

( oko 2 mil kn

uloženo u suvremenu tehnologiju

Privredni vjesnik Broj 3722, 9. travnja 2012.

( oko 1 mil pari čarapa kapacitet godišnje proizvodnje

Kreanca – tvornica pamučnih čarapa Đakovo

Uvoz bez kriterija ubija domaću proizvodnju Od države ne tražim baš ništa - samo neka uvede red na tržištu da se ne uvozi sve i svašta, jer time se čini šteta nama proizvođačima, ali i potrošačima, kaže Ivan Ćurić, vlasnik tvornice Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

stojnost, ljudskost, korektnost, upravo na tim načelima i temelje posao, odnos s radnicima i kupcima.

injenice kazuju da su mnogi, kasnije uspješni svjetski bendovi, karijeru započeli u garaži. Upravo tako je svoje poslovanje započeo danas poznati đakovački proizvođač čarapa Ivan Ćurić. Nakon karijere diplomiranog ekonomista u nekoliko tvrtki, Ćurić je 1993. godine u vlastitoj garaži osnovao tvrtku Kreanca i započeo proizvodnju pamučnih čarapa. Danas ima suvremenu poslovnu halu u kojoj bi, da nije recesije, godišnje mogao proizvesti oko milijun pari različitih čarapa. “U proizvodnju čarapa sam krenuo jer je to proizvod koji je zaista svakome potreban. K tome čarapa, a osobito muška, nije efektni modni detalj podložan čestim tržišno-dizajnerskim promjenama”, objašnjava Ćurić.

Naše čarape stoje između sedam i 10 kuna i traju bar godinu dana. Pa vi onda vidite što je jeftinije, a što skuplje, kaže Ćurić U suvremenu tehnologiju temeljenu na osam osnovnih strojeva talijanske proizvodnje s pratećim strojevima i opremom Ćurić je do sada uložio oko dva milijuna kuna. No zahvaljujući odmjerenom ulaganju sukladno

zahtjevima tržišta, Kreanca danas posluje bez kreditnih zaduženja. Također, svih proteklih godina plaće zaposlenicima stižu redovito. “Samo jednom u ovih 18 ili 19 godina dogodilo mi se da potkraj mjeseca nisam imao dovoljno novca na žiro-računu. Otišao sam u banku i na karticu uzeo pozajmicu kako bih mogao isplatiti radnike”, kaže Ćurić. Preskupe “ulaznice” u trgovačke lance Iako je poznat kao korektan poslodavac, Ćurić je zbog posljedica recesije bio prisiljen otpustiti dio višegodišnjih radnika. “Do prošle godine bilo je osam, a sada je nažalost samo pet zaposlenih. Nekada smo radili u tri smjene, a prošle godine smo prešli na dvosmjenski rad. Iako imamo strojeve koji omogućavaju iskoristivost kroz tri smjene, nažalost, zbog situacije na trži-

Pomoć države za pristup EU sredstvima Iako je posljednji stroj kupio prije tek dvije godine, Ćurić razmišlja o daljnjem tehnološkom osuvremenjavanju proizvodnje, ali uz pomoć pretpristupnih fondova EU-a o čemu je informiran zahvaljući radionicama koje organizira HGK. No, za ulazak u takav poslovni pothvat očekuje savjetodavnu pomoć državnih institucija. “Nama, malim proizvođačima, koji nemamo svoje projektne biroe, službe razvoja i slično, dragocjena je pomoć države u lakšem pristupu europskim fondovima”, kaže Ćurić. štu radimo samo u jednoj smjeni”, ističe dodajući kako je bivšim zaposlenicima isplatio i otpremnine iako ih nije otpustio zbog nekog hira. Tvrtka ima dva vlastita prodajna mjesta – na glavnim tržnicama u Đakovu i Osijeku, te u maloprodajnim trgovinama na području Slavonije. “Želio bih, naravno, plasirati svoje proizvode u nekom od velikih trgovačkih lanaca. Spreman sam se maksimalno prilagoditi njihovim zahtjevima, međutim ‘ulaznica’ je preskupa. Svojedobno sam

radio s negdašnjom trgovačkim kućom Alastor iz Osijeka. Gotovo kompletnu proizvodnju sam plasirao kod njih, a 2001. godine nisam ni mogao proizvesti koliko se kod njih moglo plasirati. Kada je Konzum kupio Alastor, vjerovao sam da ćemo nastaviti suradnju. Nažalost, izbacili su nas iz ponude. Nekoliko puta sam pokušao razgovarati, nudio da sam snosim troškove opremanja i svega, međutim nisu pristali”, razočarano objašnjava Ćurić. U tvrtki Kreanca, što na latinskom znači pri-

Smeće iz uvoza “Cilj mi je da, kada jednom kupi Kreanca čarapu, kupac bude zadovoljan kvalitetom i ubuduće koristi naše proizvode. No, hrvatsko tržište je preplavljeno svim i svačim, granice su prepropusne pa na naše tržište često - kad je riječ o kvaliteti - ulazi pravo smeće! Naime, kao izravni proizvođač ne mogu razumjeti kalkulaciju da maloprodajna cijena para muških termo čarapa iznosi samo tri kune uz sve troškove koji u tu cijenu moraju biti uključeni. To može biti jedino jednokratna čarapa koja se već nakon drugog ili trećeg pranja toliko deformira ili raspadne da se mora baciti. Naše čarape stoje između sedam i 10 kuna ovisno o vrsti i jamčim da će trajati najmanje godinu dana. Pa vi onda vidite što je jeftinije, a što skuplje. Temelj moje poslovne opstojnosti je kupac i zato moram proizvoditi i prodavati jedino kvalitetnu robu. A od države ne tražim baš ništa - samo neka uvede red na tržištu da se ne uvozi sve i svašta jer time se čini šteta nama proizvođačima, ali i potrošačima”, zaključuje Ćurić, ističući kako će skoru 20. obljetnicu osnivanja tvrtke dočekati u skladu sa zahtjevima tržišta i željom da zadrži Kreancu na stabilnim nogama.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3722, 9. travnja 2012.

( 2002. god.

počeo s radom Teamsport.hr

TEAMSPORT.HR, ZAGREB

( u 21 državi posluje Studio Moderna

Studio Moderna, Zagreb

Tata-mata za sportsku opremu Ova tvrtka je bila među prvima u Hrvatskoj koja je otvorila online prodaju sportske opreme

U keramici se finije skuha Tvrtka ima call centre u Zagrebu i Osijeku te 10 trgovina u većim hrvatskim gradovima, a poznata je po brendovima Top Shop, Dormeo i Delimano

ala obiteljska tvrtka Teamsport.hr bavi se prodajom sportske opreme, odjeće i obuće. Specijalizirala se za momčadske sportove, ponajprije za nogomet, košarku i rukomet. Također, klijentima nudi usluge tiska na kupljenu opremu, a surađuje s velikim tvrtkama za koje organizira prodajne i marketinške akcije. Jasminka Lamza, direktorica tvrtke, kaže kako, uz klasične prodajne aktivnosti, klijentima nude zajedničke promotivne aktivnosti ponajviše preko društvenih web mreža. “Naime, shvatili smo kako se prodajne aktivnosti mogu značajno povećati sinergijom s novim medijima”, ističe. S radom su započeli 2002. godine kao trgovački obrt koji prodaje sportsku opremu jednog brenda te sudjelovanjem u organizaciji nogometnih turnira za mlade. “To nam je bio dodatni posao koji se polagano razvijao. Šest godina kasnije otvaramo tvrtku, krećemo s ozbiljnijim poslovanjem i razvijamo web prodaju. Bili smo

među prvim tvrtkama u Hrvatskoj koje su otvorile online prodaju sportske opreme”, objašnjava ona. Veliki igrači Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, dodaje, otvara se tržište od nekoliko stotina milijuna ljudi. “Zbog toga planiramo dodatna ulaganja u web prodavaonicu. I sada prodajemo jako puno robe izvan Hrvatske, no imamo pro-

sport je premali. Kada bi se to promijenilo, sigurni smo da bi sport procvjetao. K tomu, država puno ulaže u sport, no ne u razvoj mladih sportaša, već u saniranje dugova klubova koji su upropašteni lošim upravljanjem. Uz to, bavljenje sportom je postao luksuz koji si ne mogu priuštiti sva djeca jer roditelji nemaju novca za članarine, opremu, pripreme i natjecanja”, kaže.

Država ne potiče tvrtke da ulažu u sport, smatra Jasminka Lamza blema s dostavom i carinom. Istodobno će se i hrvatsko tržište otvoriti drugima tako da očekujemo ulazak velikih igrača. Sigurni smo kako će se na domaćem tržištu prepoloviti broj prodavaonica, i to ne samo onih koje prodaju sportsku opremu. Nešto slično dogodilo se u Sloveniji”, naglašava ona. Prema njezinu mišljenju, država ne potiče tvrtke da ulažu u sport. “Neoporeziv dio davanja za

Ako pak Teamsport.hr ostvari zacrtane poslovne planove, u tvrtki se nadaju kako će potkraj 2012. zaposliti nove ljude koji su im potrebni u svim segmentima – od prodaje, preko marketinga, informatike i logistike do računovodstva. “Očekujemo kako će subvencije za zapošljavanje koje priprema Vlada biti dostupne i malim tvrtkama poput naše”, zaključuje Jasminka Lamza. (B.O.)

tudio Moderna je vodeća tvrtka u multikanalnoj direktnoj prodaji u Europi. Tvrtka ima preko 300 sati dnevno emitiranja na TV postajama širom Europe. Osnovana je 1992. godine u Sloveniji, kada se pojavila na tržištu sa svojim brendom i inovacijom Kozmodisk, i posluje u 21 državi Središnje i Jugoistočne Europe. Godinu dana nakon otvaranja u Sloveniji otvorena je tvrtka i u Hrvatskoj, a osim u Zagrebu, gdje joj je sjedište za Hrvatsku, tvrtka ima call centre u Zagrebu i Osijeku te 10 trgovina u većim hrvatskim gradovima. Uskoro se otvara još jedna trgovina u zagrebačkom City centru. Tvrtka u ponudi ima četiri brenda: uz Kozmodisk tu je Top Shop, Dormeo i Delimano. Iako njihov broj oscilira, u ovom trenutku u Hrvatskoj imaju oko 450 zaposlenih, dok je ukupno u čitavoj grupi zaposleno oko 6000 radnika. Na razini grupe, tvrtka ima gotovo 170 trgovina te 25 call centara. “Što se tiče konkurencije, ona nije razvijena i

ne ugrožava naše poslovanje. Novitet nam je keramičko posuđe koje uz sve prednosti ima i vrlo pristupačne cijene. Naš brend Dormeo je isto vrlo dobro zastupljen u segmentu madraca i jastuka, odnosno u programu zdravog spavanja. Koz-

trebnih odobrenja. Tvrtka ima niz planova za ovo tržište, a oni uključuju otvaranje novih prodavaonica i call centara. “Delimano, brend koji u svijetu kuhanja potiče svijest o važnosti hrane koju jedemo, ističe se po vrhunskoj kvaliteti koju su

Studio Moderna u Hrvatskoj zapošljava čak 450 ljudi modisk je naš najstariji brend i naš je patentirani izum, a ove godine slavimo njegovih 20 godina. Uz promidžbenu kampanju, proslava će biti popraćena nizom humanitarnih akcija. Što se tiče brenda obuće Walkmaxx, i tu smo inovativni”, ističe Vida Janeković, voditeljica marketinga i pojedinih brendova u Studiju Moderna Zagreb. Još dva nova brenda Studio Moderna je pred uvođenjem još dva nova brenda na hrvatsko tržište, a upravo je u tijeku procedura ishođenja svih po-

mnogi prepoznali. Posuđe, poznato po keramičkom premazu, ne zahtijeva upotrebu ulja i ne dopušta da se hrana lijepi za površinu pa se tako smanjuje unos masnoća, a hrana zadržava prirodan okus”, ističe Vida Janeković. Kvalitetu Delimano posuđa prepoznali su vrhunski kuhari poput Veljka Barbierija, Steve Karapandže i Ane Ugarković, a pripremu hrane, pripremljene delicije i Delimano posuđe posjetitelji su mogli vidjeti na sajmu GAST u Splitu, gdje su hranu pripremali Veljko Barbieri i Zorica Kondža. (J.V.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti

Tadić podnio ostavku, raspisani predsjednički izbori u Srbiji

Nakon nekoliko dana neizvjesnosti predsjednik Srbije Boris Tadić uputio je prošlog četvrtka pismo predsjednici srpskog parlamenta u kojem je “obavještava o odluci da skrati svoj mandat”. Po prijemu pisma predsjednica Skupštine Slavica Đukić Dejanović, koja će mijenjati predsjednika u međuvremenu, raspisala je predsjedničke izbore za 6. svibnja, za kada su zakazani parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori u Srbiji. Od dana raspisivanja izbora do dana glasanja ne može proteći manje od 30 ni više od 60 dana. Mandat predsjedniku Republike, prema Ustavu Srbije, traje pet godina, a jedna osoba ne može više od dva puta biti birana na tu funkciju. Očekuje se da će se “mrtva trka” voditi između Tadića koji je i lider Demokratske stranke (DS) i predsjednika Srpske napredne stranke (SNS) Tomislava Nikolića te da će odlučiti drugi krug. Ocjenjuje se da skraćenjem mandata Tadić, koji kotira bolje od DS-a, zapravo želi pomoći svojoj stranci na parlamentarnim izborima, ali i da time preuzima veći rizik.

Zračna linija Mostar-Pescara

Od 2. travnja Mostar je povezan s talijanskom Pescarom redovnim čarter letovima, a putnici koji budu putovali tom linijom imat će dobre veze za druge destinacije u Italiji, ali i Europi. Sporazum o uspostavljanju zračnog prometa potpisali su predstavnici dvaju gradova, a Vicenzo Donatan, direktor ministarstva za ekonomski razvoj Italije, izjavio je kako je uspostava zračne veze između regije Abruzzo i Mostara kruna njihove dugogodišnje suradnje. Ova veza predstavljat će dodatni poticaj za unapređenje ekonomske suradnje dviju zemalja, napose turizma. Direktor Zračne luke Mostar Marin Raspudić najavio je poboljšanje kvalitete usluga i rast prometa s prošlogodišnjih 40.000 na 60.000 putnika ove godine.

Blagi rast kreditnog rejtinga BiH

Agencija Standard&Poor’s potvrdila je kreditni rejting Bosni i Hercegovini koji ostaje B, ali definira izglede kao stabilne, uklonivši time rejting s pozicije promatranja na koju je stavljen zbog mogućih negativnih implikacija u zemlji. Analitičari agencije smatraju da su se politički i fiskalni izgledi popravili nakon formiranja Vijeća ministara BiH, usvajanja proračuna za 2011. i najave usvajanja proračuna za ovu godinu, te poboljšanja globalnog fiskalnog okvira.

Milijunske štete Elektroprivrede RS-a

Elektroprivreda Republike Srpske u zadnjih je pet godina zbog distributivnih gubitaka izgubila oko 60 milijuna konvertibilnih maraka, priopćio je glavni revizor Republike Srpske Boško Čeko. Revizija poslovanja utvrdila je da se distributivni gubici, doduše, smanjuju, ali su i dalje izuzetno veliki i u 2010. su iznosili 16 posto od ukupne preuzete energije. Golema su potraživanja za isporučenu struju kupcima, a zaključno sa 2010. godinom iznose 340 milijuna KM. Potraživanja po reviziji predstavljaju više od 50 posto godišnjih prihoda Elektroprivrede RS-a i stalno rastu. Tvrtke kojih više nema ostale su dužne za struju oko 140 milijuna KM.

Privredni vjesnik Broj 3722, 9. travnja 2012.

( više od 541.000 nezaposlenih u BiH

Bosanskohercegovački gospodarski podbačaji

Skupa cijena zimskih radosti

Zbog zimskih nepogoda tijekom siječnja i veljače industrijska proizvodnja pala je na godišnjoj razini za čak 12,8 posto laza Metković II do Bijače intenzivno se gradi i bit će završena u kolovozu kada će se nastaviti radovi na idućoj petkilometarskoj dionici od Bijače prema Međugorju. Sredinom godine trebali bi početi radovi na mostu preko Save i dionici autoceste SvilajOdžak. Užurbano se gradi dionica autoceste KakanjZenica s tri kilometra dugim tunelom Vijenac.

Zdravko Latal latal@privredni.hr

bog elementarnih nepogoda izazvanih u 100 godina nezabilježenim sniježnim padalinama, blokiranih prometnica, brojnih havarija na dalekovodima i gotovo blokirane privrede, industrijska je proizvodnja umjesto planiranog rasta u prva dva mjeseca ove godine imala pad od čak 12,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U vađenju rude i kamena minus je 19,9 posto, u prerađivačkoj industriji 20,8 posto, a u proizvodnji i opskrbi strujom 3,9 posto. Toliki podbačaji se sigurno neće moći nadoknaditi prije sredine godine, ocjenjuju u komorskim asocijacijama. Nužna hitna sanacija CPI, nevladina neprofitna organizacija koja analizira ekonomska kretanja u zemlji, upozorila je vlasti na svim razinama da je nužno zaustaviti negativne trendove u industrijskoj proizvodnji i izvozu, rast cijena, posebice prehrambenih proizvoda, te rast nezaposlenosti. Naime, lani je bez posla ostalo 8500 radnika tako da je ukupan broj nezaposlenih premašio brojku od 541.000. Zaposlenih je bilo 689.000, dok je broj umirovljenika, koji stalno raste, premašio 500.000. Zbog snijega je došlo i do velikih podbačaja u trgovanju s inozemstvom. U prva dva ovogodišnja mjeseca deficit je iznosio 855

milijuna konvertibilnih maraka, što je povećanje od 6,1 posto. Hrvatska je i u tom razdoblju ostala prvi vanjskotrgovinski partner iako je izvoz u Hrvatsku

Jedna od šansi za izlazak iz krize je intenziviranje radova u cestogradnji i energetici smanjen za 26,5, a uvoz za 8,1 posto. Najveći trgovinski deficit BiH ima upravo s Hrvatskom (138,3 milijuna KM) te Rusijom (204 milijuna KM). Ukoliko vlasti ne poduzmu hitne mjere sanacije, ekonomija zemlje koja je već na koljenima doći će u gotovo bezizlazno stanje. Jednu od mogućih transfuzija CPI vidi u ponovnom potpisivanju stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, ali pod uvje-

tom da kreditna sredstva ako se do njih i dođe - ne budu usmjerena na proračunsku potrošnju, nego u novi investicijski ciklus. Jedna od šansi je, prema općem uvjerenju, intenziviranje velikih radova u cestogradnji i elektroenergetskom sektoru. Tijekom stručne rasprave održane na nedavnom Međunarodnom mostarskom gospodarskom sajmu zaključeno je kako BiH zaostaje za zemljama u regiji kad je u pitanju gradnja autocesta iako su osigurana sredstva za gradnju 100 kilometara na koridoru V.c. U završnoj je fazi izrada prostornog plana područja posebnog interesa za Federaciju BiH upravo na tom koridoru. Najviše problema s utvrđivanjem trase pojavilo se na potezima kod Mostara i Bune, te na lokaciji mosta kod Počitelja. Najjužnija dionica autoceste od 4,9 kilometara od graničnog prije-

U iščekivanju SBF-a Republika Srpska će vjerojatno već tijekom travnja raspisati međunarodni natječaj za izgradnju prve dionice autoceste Banja Luka-Doboj, 37 kilometara od Prnjavora do Doboja, za što je dobiven kredit od 150 milijuna eura. Najveći energetski objekt ove godine u zemlji počet će se graditi u srpskom entitetu, u blizini Doboja, a riječ je o rudniku i TE Stanari. Također se planira i izgradnja još jednog broja protočnih elektrana. Elektroprivreda BiH najavila je ove godine gradnju HE Vranduk, 10 minielektrana na Neretvici kod Konjica, kao i vjetropark Podveležje. S velikim zanimanjem i nadom iščekuje se i Treći sarajevski business forum (SBF), čiji je medijski pokrovitelj Privredni vjesnik, koji će se održati od 16. do 18. svibnja uz nazočnost, prema prvim procjenama, oko 200 biznismena i vlasnika kapitala. Inače, na prva dva SBF-a bilo je ponuđeno 310 projekata u vrijednosti 27,2 milijarde eura.

www.privredni.hr Broj 3722, 9. travnja 2012.

( 90 mil € u 7 godina

( 6990 €

stoji izrada 280.000 električnih pogonskih motora

cijena twizyja

*vijesti Ostavka Mercatorove uprave

SLOVENSKI PRESING ZNANJA I INOVATIVNOSTI

Šempeter se izborio za Renaultovu nišu Iskra Avtoelektrika već nekoliko mjeseci proizvodi električne motore niskog napona što će ih Renault i Nissan ugrađivati u mala električna vozila Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

ije više tajna da se u Šempetru nedaleko od Gorice, u pogonima Iskre Avtoelektrike, već nekoliko mjeseci proizvodi po 3000 električnih motora niskog napona što će ih Renault i Nissan ugrađivati u mala električna vozila za dva putnika, gdje suvozač sjedi kao na skuteru iza vozača. Posao pripreman u tajnosti gotovo četiri godine preobratio se u industrijsku proizvodnju vrijednu zasad milijun eura mjesečno s realnim izgledima da Slovenija u sedam godina predvidivog životnog vijeka vozila twizy proizvede 280.000 električnih pogonskih motora ukupne vrijednosti 90 milijuna eura. Impresivne brojke nisu pale s neba. Za njih su zaslužni vizionari iz vodstva tvrtke koji su strpljivo gradili Razvojni institut do današnjih razmjera sa 150 doktora znanosti, magistara, inženjera, tehničara i dokazanih vrhunskih majstora koji su privukli pozornost Renaultovih stručnjaka. Od svih mogućih kandidata Renault je odabrao baš Šempeter da u

njemu razvije pogonsko srce inovativnog vozila twizy na električni pogon. Renault je dao novac, a u Šempetru dobio je znanje. Renault je platio sve troškove od ispitivanja materijala do dizajna, uključivo i troškove inženjera. Zauzvrat tražio je mnogo. Twizy i formula 1 Vasja Šuc, odgovoran za prodaju, inače neizostavan u svim procesima nastajanja motora twizy, priznao je da su se Renaultu

Posao pripreman gotovo četiri godine preobratio se u industrijsku proizvodnju vrijednu milijun eura mjesečno trebali posebno dokazati na dva područja – u rješenjima za besprijekorna brtvljenja od prašine i vode te u pogledu elektromagnetskih emisija. U svim razvojnim fazama motor za twizy iskušavan je i u Renault Sportu, tamo gdje se provjerava i motore za formulu 1. Šempeter je u suradnji s Renaultom bitno napredo-

Twizy - automobil biciklističkog radijusa S tri i pol sata punjenja akumulatora vozilo twizy - ni automobil ni skuter, nego nešto između - može prevesti vozača i suvozača na udaljenost do 100 kilometara. Vozilo dužine 233, širine 139 i visine 145 centimetara, s masom od 446 kilograma, dinamično i okretno te prikladno za vožnju u toplijem dijelu godine bit će dostupno kupcima za 6990 eura.

Zrenje slovenskog automobilskog grozda Iskra Avtoelektrika samo je jedna bobica u slovenskom automobilskom grozdu (ACS) u kojem su trenutačno povezana 63 poduzeća i odgovarajuće institucije znanja s ukupno 20.300 zaposlenih. Automobilski grozd ostvaruje proizvodnju vrijednu 3,2 milijarde eura. U današnjim kriznim okolnostima posebno je značajno što se čak 80 posto te vrijednosti postiže u izvozu. Dobavljači za automobilsku industriju zajedno s proizvodnjom automobila koja se razvila u Sloveniji čine 21 posto ukupnog slovenskog izvoza. Bez automobilskog udjela slovenski BDP bio bi manji 10 posto. vao u znanju i proizvodnji tako da je danas Iskra Avtoelektrika sposobna konkurirati gotovo svim dobavljačima za automobilsku industriju. S novim znanjima Iskra Avtoelektrika poku-

Slovenija se nedvojbeno ugurala u sam vrh svjetske industrije komponenti za automobile. Na tome putu neće stagnirati. Većina poduzeća iz te branše ima vlastite razvojne odjele. Dosad je 15 poduzeća već dobilo službeni status razvojnog, odnosno sistemskog dobavljača. Ima i poduzeća na raznim doradnim poslovima. Svi nastoje da takvih poslova bude što manje. Očito je da izvlačenje iz lohn poslova nije završeno, ali je nedvojbeno da će se cijeli proces ubrzati pospješivanjem inovacijskih projekata kojima se već sada povećavaju razvojno-istraživačke kompetencije slovenskih dobavljača.

šat će se učvrstiti kao dobavitelj nišnih aplikacija. Sve dobro iz twizyja žele prodavati i u obliku vozila za golf te drugih radnih strojeva. Od 2009. godine rade i na razvoju motora visokog napona, ranga

300 V. Motor se može razviti i testirati unutar godinu dana. S obzirom na to da je to motor s trajnim magnetima, a sirovinama za njihovu izradu raspolaže uglavnom Kina, o daljnjoj sudbini odlučit će automobilska industrija. Zasad je bitno da su Primorci preko Renaulta uspjeli prodati električni automobil i Japancima, što će Iskru Avtoelektriku učiniti još prepoznatljivijom na karti sistemskih dobavljača za autoindustriju.

Cijela uprava Mercatora sa Žigom Debeljakom na čelu podnijela je ostavku novom nadzornom odboru izabranom po mjeri najvećih vlasnika – Pivovarne Laško i UniCredit banke. Oni su ujedno i najnezadovoljniji što svoje udjele nisu mogli prodati Agrokoru po cijeni od 221 eura za dionicu. Dio javnosti ipak sumnja da se stara uprava ostavkom može spasiti od odgovornosti za štetu učinjenu vlasnicima Mercatora. Niže plaće u javnom sektoru Nakon trećeg kruga pregovora napetost između sindikata javnog sektora i slovenske vlade ne popušta. Vlada nikako ne kani odstupiti od zahtjeva da se plaće u javnom sektoru smanje 15 posto, ali je zato spremna razgovarati o manjim prepravkama u shemi drugih racionalizacija. Zbog rezanja desetka drugih prava, posebno zbog “brutalne žurbe s restrikcijama”, učitelji, policajci i carinici već su najavili da će započeti štrajk upozorenja 18. travnja. Triglav se prestrojava na Balkanu Međunarodna korporacija IFC potpisala je u Ljubljani ugovor s Triglav osiguranjem o ulaganju 25 milijuna eura u njegovo društvo Triglav Internacional na koje su odmah prenesene sve osiguravateljske kuće što ih Triglav ima na području bivše Jugoslavije. Predsjednik uprave Matjaž Rakovec potpisivanje ugovora popratio je najavom da će uspješna dokapitalizacija omogućiti Triglavu da preraste u centar osiguravateljstva na zapadnom Balkanu.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3722, 9. travnja 2012.

( 32 mil kn

*vijesti Projekt održivog razvoja Malog Lošinja U povodu obilježavanja 125. obljetnice osnutka Turističkog ureda Malog Lošinja te 120. obljetnice zdravstvenog turizma, kada su Mali i Veli Lošinj proglašeni klimatskim lječilištem, u Malom Lošinju je pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma održana prezentacija projekta Program održivog razvoja turizma Grada Mali Lošinj. Tom je prigodom rečeno kako je taj projekt utemeljen na tržišnim trendovima, a njegov plan provođenja je integralan, dugoročan, ambiciozan i optimističan. Zagreb Wine Gourmet Weekend

Međunarodni festival vina i gastronomije Zagreb Wine Gourmet Weekend (ZWGW), koji je izrastao iz četverogodišnje tradicije Zagreb Wine Gourmet Festivala, održat će se od 13. do 15. travnja u prostorima Gliptoteke HAZU i Centra Kaptol. ZWGW je osmišljen kao mjesto susreta domaćih i stranih proizvođača, poslovnih ljudi te poznavatelja i zaljubljenika u vino i vrhunsku gastronomiju. Voga teleferika u Rapcu Čuvajući tradiciju rabačkih ribara kojima je barka bila drugi dom, u Rapcu se 29. travnja održava 12. Voga teleferika. Ta uzbudljiva utrka barki na vesla odvija se od rabačke rive do desne obale rabačkog zaljeva gdje su ostaci teleferike, žičare kojom se nekad prevozio boksit iz labinskih rudnika. Zabava se nastavlja nakon utrke na rabačkoj rivi gdje se tradicionalno pripremaju srdele na gradele te pije domaće vino. Inače, voganje u rabačkom dijalektu znači veslanje.

teško osam novih programa

Ministarstvo turizma

Partnerstvo za konkurentnost Novi programi namijenjeni su jačanju ukupne konkurentnosti turizma kroz partnerstvo s javnim, privatnim i civilnim sektorom Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

onkurentnost hrvatskog turizma bit će u fokusu interesa Ministarstva turizma u ovom mandatu. Stoga je za ovu godinu pokrenuto osam programa pod zajedničkim nazivom Partnerstvo za konkurentnost, teških ukupno 32 milijuna kuna, rekao je ministar turizma Veljko Ostojić na predstavljanju tog projekta. Programi su namijenjeni jačanju ukupne konkurentnosti turizma kroz partnerstvo s javnim, privatnim i civilnim sektorom. Za dobivanje poticaja iz tih programa raspisat će se javni natječaji tijekom travnja i svibnja ove godine. Dosad su raspisani javni pozivi za program EU izvrsnost za dodjelu bespovratnih sredstava turističkim projektima kojima su odobrena sredstva iz EU i ostalih međunarodnih fondova, te za program Zajedno za konkurentnost - poticanje djelovanja strukovnih

udruga i drugih neprofitnih organizacija u području turizma. Oba natječaja otvorena su do 30. travnja. Nova i originalna turistička ponuda Osam programa koje će Ministarstvo turizma provesti ove godine su: Inovativni turizam, Korak više, Znanjem do kvalitete, Zajedno za konkurentnost, EU izvrsnost, Turizam kroz manifestacije, Program poticanja razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima i Siguran gost. Inovativni

Za dobivanje poticaja iz programa javni natječaji bit će raspisani tijekom travnja i svibnja

turizam, težak šest milijuna kuna, namijenjen je programima i aranžmanima temeljenim na no-

voj i originalnoj ponudi, eko i energo certificiranju te brendiranju proizvoda. Program za unapređenje ponude turističkog sektora Korak više, težak 7,4 milijuna kuna, namijenjen je proširenju ponude turističkih usluga i proizvoda te pripremi projekata javne i poslovne turističke infrastrukture za moguće korištenje sredstava iz fondova EU-a. Znanjem do kvalitete program

je obrazovanja i obuke kadrova u turizmu, vrijedan 1,9 milijuna kuna, u sklopu kojeg će se nastaviti stipendiranje učenika srednjih i viših turističkih i ugostiteljskih škola. Program poticanja djelovanja strukovnih udruga i drugih neprofitnih organizacija u području turizma u ovoj godini je program Zajedno za konkurentnost, težak tri milijuna kuna. I jedinice lokalne uprave i

samouprave koje nemaju dovoljno vlastitih financijskih sredstava doći će na svoje jer im je namijenjen program EU izvrsnost, vrijedan 500.000 kuna. To je program dodjele bespovratnih sredstava turističkim projektima na tim područjima kojima su odobrena sredstva iz EU-ovih i ostalih međunarodnih fondova. Poticanju značajnih turističkih manifestacija namijenjen je program Turizam kroz manifestacije, za što se planira utrošiti 4,6 milijuna kuna, dok je za razvitak kontinentalnog turizma namijenjen Program poticanja razvoja na turistički nerazvijenim područjima. Taj je program vrijedan 5,7 milijuna kuna, a prvi put će se zajednički provesti s Hrvatskom turističkom zajednicom. Program Siguran gost težak je 2,9 milijuna kuna, a korisnici su Hrvatski autoklub, Ministarstvo unutarnjih poslova, timovi medicinske pomoći te Hrvatska gorska služba spašavanja.

Nova usluga Croatia Airlinesa

Okusi, mirisi i boje Hrvatske

a letovima Croatia Airlinesa putnici od 11. travnja imaju prigodu upoznati našu bogatu gastronomiju kroz program Okusi Hrvatske. Naime, tijekom leta servirat će se obroci koji se temelje na obilježjima hrvatskih regija, a prva se predstavlja istarska gastronomija, rečeno je na predstavljanju te ponude u stanciji Meneghetti u mjestu Bale. U sljedeće dvije godine putnici će se upoznati s ga-

stronomijom osam hrvatskih regija, a specijaliteti svake od njih predstavljat će se po tri mjeseca. Taj novi koncept namijenjen je prije svega putnicima poslovnog razreda na domaćim i međunarodnim letovima. Riječ je o obrocima obogaćenim specifičnim namirnicama određenog kraja, kao i ponudi aperitiva, vina i digestiva tipičnim za taj kraj. Ručak i večera na letovima koji traju više od 70 minuta po-

služivat će se u dva ili tri slijeda. I putnici ekonomskog razreda na međunarodnim će letovima također moći okusiti obrok, obogaćen specifičnostima pojedine hrvatske regije. Obroci će se posluživati u novom dizajnerskom posuđu, usklađenom sa suvremenim gastro trendovima. U predstavljanju Istre i njene gastronomije veliku su pomoć pružili kuhari restorana San Rocco iz Brtonigle, koji su izabrali karakteristična jela te po-

kazali kako se pripremaju i poslužuju. Uz obrok će se servirati maslinovo ulje obitelji Ipša te aperitivi i digestivi istarskog proizvođača Rossija. Putnici će prilikom ukrcaja u zrakoplov slušati instrumentalnu glazbu karakterističnu za pojedinu regiju, skladatelja Alana Bjelinskog. Kako bi doživljaj bio potpun, tijekom leta će se na videosustavu u zrakoplovu prikazivati poseban film o regiji koja se predstavlja. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3722, 9. travnja 2012.

( oko 350 web stranica u Hrvatskoj i svijetu koristi Globaladmin

Globaladmin

Svatko može biti administrator Sustavom tvrtke Globaldizajn danas se služe novinari elektronskih i tiskanih medija, tajnice, direktori i vlasnici poduzeća Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ontent Management System (CMS) je sustav, odnosno skup rješenja koja korisnicima omogućavaju upravljanje sadržajem, a najčešće se koristi za izradu web stranica. Međutim, zbog velikog broja različitih CMS rješenja koja koriste tvrtke, često dolazi do povećanja troškova za održavanje njihovih IT sustava. Stoga je zagrebačka tvrtka Globaldizajn odlučila napraviti vlastito CMS rješenje Globaladmin. Aleksandar Varga, direktor Globaldizajna, ističe kako CMS sustav Globaladmin služi za promjenu i dodavanje web stranica, korekciju i

unos fotografija, stvaranje videogalerija te umetanje vijesti i ostalih podataka u druge baze koje se prikazuju na internetskim stranicama. “Korisnici

Prilikom razvoja Globaladmina posebna pozornost posvetila se sigurnosti sustava, odnosno administratori stranica, mogu bez prethodnog znanja programiranja vrlo jednostavno uređivati vlastite web stranice i portale. Zbog toga se Globaladminom danas služe novinari elektronskih i tiskanih medija, tajnice, direktori i vlasnici poduzeća, tj. svi

koji žele imati brze i informativne web stranice a da pritom troše minimalno vrijeme na uređivanje i ažuriranje tekstova, fotografija ili, primjerice, cjenika”, objašnjava Varga. Godinu dana razvoja Slična rješenja postoje u Europi i svijetu. No, pred-

nost Globaladmina u odnosu na njih je u vrlo brzom prikazu sadržaja, galerija, grafova, u radu s velikim bazama podataka, brzini implementacije, jednostavnosti korištenja i održavanja, i to ne samo jednostavnih web stranica nego i složenih portala i web shop sustava. “Ra-

zvoj prve verzije Globaladmina trajao je godinu dana. Na razvoju su radila tri programera i dizajner”, napominje Varga dodavši kako se od tada do danas proizvod neprestano usavršava. “Nove inačice izlaze na mjesečnoj razini ili čak i češće, što ovisi o tehnološkim i korisnič-

kim zahtjevima. Globaladmin CMS sustav trenutačno koristi više od 350 web stranica u Hrvatskoj i svijetu”, naglašava on. Valja istaknuti kako mnogi CMS sustavi koji su bili na tržištu, ili još uvijek jesu, imaju značajan broj sigurnosnih propusta što uvelike može otežati poslovanje tvrtkama. Prvi čovjek Globaldizajna kaže kako se prilikom razvoja Globaladmina posebna pozornost posvetila upravo sigurnosti, tako da je on trenutačno jedan od najsigurnijih CMS sustava na tržištu. Inače, Globaladmin je ponosni vlasnik znaka Hrvatska kvaliteta i zaštićen je u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo.

Mobilna mreža četvrte generacije

Poletio LTE! Među glavnim prednostima nove 4G mreže ističe se i do 10 puta veća brzina bežičnog prijenosa podataka od dosadašnjih Nakon što su pustili u rad četvrtu generaciju (4G) mobilne mreže baziranu na LTE (long term evolution) tehnologiji, Hrvatski Telekom i Vipnet od prošloga tjedna korisnicima nude nove usluge. Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a, ističe kako je Hrvatska time ušla u društvo najnaprednijih zemalja u kojima se koriste usluge namijenjene mobilnoj mreži četvrte generacije. Kazao je kako unatoč problemima koji prate dinamiku ulaganja, te tako i daljnji razvoj optičke infrastrukture, HT

nije čekao s ponudom usluga koje su bazirane na LTE tehnologiji, već ih je odlučio ponuditi korisnicima. Johan Buse, član Uprave i glavni operativni direktor za privatne korisnike Hrvatskog Telekoma, među glavnim prednostima nove mreže ističe ostvarivanje bržeg i većeg bežičnog prijenosa podataka čime se, među ostalim, šire otvaraju vrata razvoju računalstva u oblaku. Također, korisnici će na svojim mobilnim uređajima moći gledati video visoke rezolucije (HD) i igrati zahtjevne mrežne računal-

ne igrice, a omogućava se i korištenje svih danas dostupnih podatkovnih mobilnih aplikacija.

zbog čega je pokretnom mrežom četvrte generacije već pokriveno 50 posto sveučilišnih lokacija u Hrvatskoj.

Nova tehnologija omogućava korištenje svih dostupnih mobilnih aplikacija

Pokriveni najveći gradovi LTE mreža HT-a, koja korisnicima donosi i do 10 puta veće brzine prijenosa podataka od dosadašnjih, dostupna je na području središta gradova Zagreba, Rijeke, Osijeka i Splita. U planu je njome pokriti i ostala urbana područja Hrvatske kako bi se što više korisnika moglo koristiti ovom revolucionarnom tehnologijom. Također,

Nove podatkovne tarife, dodao je Buse, HT je ponajprije namijenio poslovnom sektoru (zbog mogućnosti snažnijeg razvoja usluga računalstva u oblaku) te studentima,

Vip LTE mreža je u radu ili pred samim puštanjem u tim istim gradovima. HT je 2010. godine uživo demonstrirao implementiranu 4G testnu mrežu, a njegovi korisnici u Zagrebu, Rijeci i Splitu su tijekom 2011. godine testirali sve prednosti koje donosi ta najnaprednija tehnologija. U ožujku 2011. godine HT je u Rijeci pokazao najveće brzine downloada podataka u mobilnoj mreži u Hrvatskoj, te je tom prilikom uspostavljena i videokonferencijska veza između Zagreba i Rijeke putem LTE tehnologije.

Vipnet je u listopadu 2010. godine započeo testiranje i pustio LTE tehnologiju na živom sustavu Vip mreže. Tijekom 2011. godine Vipnet je nastavio s testiranjima, a u rujnu prošle godine testiranju prednosti LTE tehnologije pridružili su se i korisnici. (B.O.)

18 PST!

KNJIGOMETAR

Privredni vjesnik Broj 3722, 9. travnja 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE vić, niksa.maljkovic@croit.hr, +385 21 707302.

Brodski konopi

Servis i prodaja

Katateh, Zagreb, www.katateh.hr. Tvrtka prodaje brodske konope marke FSERobline. Kontakt: Željkica Gavran-Perković, info@katateh.hr, +385 99 2207758.

Škaromoto, Osijek, www.skaromoto.hr. Tvrtka prodaje i servisira Yamahu, Suzuki, Kawasaki i Hondu - sve vrste vozila, plovila, izvanbrodskih motora i popratnog asortimana. Nudi i originalne Fordove dijelove i dijagnostičke aparate. Kontakt: Jasminka Paunović, jasminka@ skaromoto.hr, +385 31 300555, +385 91 7629704.

Različita roba

Geotehnički istražni radovi

Pripremila: Vesna Antonić

Adalbert Rebić Sve moje izbjeglice Novelti Millenium

Rebić ovom knjigom rasvjetljuje mnoga zbivanja tijekom ratnih dana. U prvom dijelu opisuje prognaničku i izbjegličku krizu, njezin nastanak, razvoj i posljedice, a u drugom donosi dokumente o planu i provođenju evakuacije Srba iz “Krajine”. U trećem dijelu svjedoči o evakuaciji srpskog pučanstva iz njihovih naselja, dok četvrti donosi činjenice i dokumente koji potvrđuju nadležnost vlasti “Republike Srpske Krajine” ne samo u planiranju i pripremama za sklanjanje i evakuaciju, već i u provođenju same akcije.

Carlos Ruiz Zafón Princ Magle Fraktura

Dok Drugi svjetski rat hara Europom, ekscentrični urar i izumitelj, otac glavnog junaka Maxa Carvera, odluči preseliti svoju obitelj iz grada u malo mjesto na obali. Ali tek što su stigli, počinju iskrsavati čudnovate i neobične stvari. Najviše ih uznemiruju glasine o prvim vlasnicima kuće, čiji je sin misteriozno nestao. Kada Max, njegova sestra Alicia i njihov prijatelj Roland odluče istražiti prošlost, otkrivaju strašnu priču o Princu Magle, čija sjena izlazi noću poravnati stare račune, a nestaje s prvim svitanjem...

Nicci French Olovni ponedjeljak Znanje

Petogodišnji Matthew Faraday nestaje na povratku iz škole. Javnost je zgrožena, policija i roditelji očajni. Spletom slučajnosti u istragu se uključuje karizmatična psihijatrica Frieda Klein. Mračni i uznemirujući snovi njezina pacijenta prvo su svjetlo u ovom slučaju i jedini trag. Frieda otkriva povezanost između Matthewova nestanka i davno zaboravljenog zločina. Riskirajući sve, sve je bliže hladnokrvnom psihopatu i otkrivanju strašne tajne.

Tess Gerritsen MJESTO ZA UBIJANJE Mozaik Knjiga

Nešto se strašno dogodilo u snijegom zametenom selu u Wyomingu. Dvanaest sablasno jednakih kuća stoji mračno i napušteno. Stanovnici su nestali, naizgled isparili. To je uznemirujuće mjesto na kojem će se Maura Isles naći zarobljena tijekom snježne oluje. Došavši u Wyoming na liječničku konferenciju, pridružit će se prijateljima na izletu u skijaškoj kolibi. Kad zbog pogrešnog skretanja njezin automobil ostane zameten, a ona cestom ode u dolinu, od nje više neće biti nikakva glasa...

Pascal Mercier Noćni vlak za Lisabon

Profil Raimundu Gregoriusu, sredovječnom profesoru klasičnih jezika u Bernu, bilo je dovoljno malo: jedan pogled na lijepu ženu koja se naslanja na ogradu mosta, jedna slučajno otkrivena knjiga portugalskog pjesnika, jedan noćni vlak i čaroban grad koji čeka na kraju puta. No kad usred sata latinskog ustane i napusti svoj život, slijedeći tragove fascinantnog Amadeua de Prada, liječnika, pjesnika i borca protiv Salazarove diktature, Gregorius će stupiti na opasnu stazu koja će u pitanje dovesti sve što je dotada živio.

A to Z International, Lahore, Pakistan. Tvrtka je proizvođač/izvoznik kože krupnih i sitnih životinja, proizvoda od kože, kemikalija i minerala, građevinske opreme, električne robe, hrane, sportske opreme i tekstilnih proizvoda. Kontakt: Muhammad Ahsan Malik, atoz@lcci. org.pk, +92 322 4901363.

BMK, Velika Trnovitica, nudi usluge geotehničkih istražnih radova i izrade geotehničkih elaborata, te terenskih ispitivanja podloge kružnom pločom. Kontakt: Mihael Benković, mihael.benkovic@ bj.t-com.hr, +385 43 525232, +385 98 377213. Suradnja

Strojevi za poljoprivredu

Ozkan Tarmak, Kayseri, Turska, www. ozkantarmak. com. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju strojeva i opreme za poljoprivredu. Asortiman proizvoda uključuje: razne vrste prikolica, opreme i priključaka za traktore, plugove... Tvrtka traži kupce na hrvatskom tržištu. Kontakt: bilgi@ozkantarmak.com, +90 352 6255723.

Profine Croatia, Velika Gorica, www. profine-croatia.hr. Tvrtka je uvoznik i distributer PVC profila za prozore i vrata marke Trocal, Kömmerling i KBE. Prodaje grilje, rolete i pribor za prozore i vrata. Traži suradnju u regiji. Kontakt: Zdravka Martinko, z.martinko@profinecroatia.hr, +385 1 5391502. Električni proizvodi za autoindustriju

Suncobrani

Shanghai Sanyou, Šangaj, Kina, www. sanyou-sh.com. Tvrtka nudi suncobrane. Kontakt: Adam Guo, sales@sanyou-sh. com, +86 21 65087317. Dječje igračke

Croit, Dugopolje, www.croit.hr. Tvrtka je izvoznik, distributer i veleprodavatelj dječjih igračaka i robe sezonskih programa na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore i Srbije. Nudi suradnju. Kontakt: Nikša Maljko-

Ixoemporiki, Solun, Grčka. Tvrtka nudi JVC audio za vozila (autoradio/CD-i, MP3, multimedia, pojačala, zvučnici), Magnat kućni i auto hi-fi, SPAL aksijalne ventilatore (za aute 12V, za autobuse i kamione 24V) - SPAL električne prozore i parking senzore te Xenon svjetla. Kontakt: soundtrd@otenet.gr, +30 2310 513068.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Izrada arhitektonskih projekata

Hrvatska pošta nabavlja usluge izrade arhitektonskih projekata postojećeg stanja objekata Hrvatske pošte. Rok dostave ponuda je 24. travnja.

i monitore. Rok dostave ponuda je 24. travnja. Službena obuća

Ministarstvo financijaCarinska uprava nabavlja službenu obuću – muške i ženske ljetne cipele. Rok dostave ponuda je 27. travnja.

Aparati za gašenje požara

HŽ Vuča vlakova nabavlja aparate za gašenje požara. Rok dostave ponuda je 23. travnja. Računala i monitori

Veterinarski fakultet u Zagrebu nabavlja računala

Kontejneri za otpad

Općina Višegrad nabavlja kontejnere za otpad. Rok dostave ponuda je 20. travnja. Zaštitna odjeća i obuća

Čistoća iz Podgorice nabavlja zaštitnu odjeću i obuću. Rok dostave ponuda je 8. svibnja.

Regija Uniforme, košulje, kravate i majice

Sudska policija Federacije BiH u Sarajevu nabavlja uniforme, košulje, kravate i majice. Rok dostave ponuda je 9. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3722, 9. travnja 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Pravda za Za litru vina dva kvadrata siromahe zemljišta Elektronička oprema i komponente za videonadzor, početna cijena 115.970 kuna. Oprema se nalazi u Splitu. Jamčevina je 10 posto od vrijednosti imovine koja je procijenjena na 289.926 kuna. Ponude se dostavljaju do 12. travnja. Sve informacije na broj 01/4647 218.

i procijenjene vrijednosti 13.000.000 kuna. Jamčevina je 10 posto i plaća se najkasnije 10. travnja. Razgledavanje je moguće po dogovoru sa stečajnim upraviteljem radnim danom na telefon 01/4555 094 ili 098/479 303. Dražba se održava 11. travnja u 11 sati.

Vino plavac mali, ukupno 110.569 litara, procijenjena vrijednost 2.222.680 kuna, u Kuni Pelješkoj kod Orebića, Dubrovačko-neretvanska županija. Na prvoj dražbi vino se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Dražba se održava 13. travnja u 10 sati u vinariji u Kuni Pelješkoj, Kuna bb.

Poslovni prostor u Rijeci, koji se sastoji od hodnika, spremišta, 12 ureda, WC-a, pretprostora i skladišta, površine 256 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 1.650.000 kuna. Jamčevina iznosi 200.000 kuna i plaća se najkasnije 10. travnja. Nekretnine se mogu razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 051/371 065. Dražba se održava 12. travnja u 11 sati u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Zadarska 1 i 3, soba 11/I.

Kuća, garaža, dvorište i pašnjak, ukupne površine 1514 četvornih metara, u Velikoj Gorici, procijenjene vrijednosti 690.000 kuna. Na nekretnini postoji razlučno pravo u korist Zagrebačke banke, koje prestaje danom pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu. Jamčevina je pet posto od početne cijene ili 34.500

kuna. Razgledavanje je moguće po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 01/4818 414 ili 098/381 750. Dražba se održava 10. travnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 88/II., ulična zgrada. Mješaonica i skladište stočne hrane te silosi za žito u Demerju kod Zagreba, ukupne površine 22.734 četvorna metra

Poslovni prostor u Križevcima, površine 29 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 204.411 kuna. Jamčevina je 10 posto i plaća se najkasnije 10. travnja. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/1368 886 ili 095/5039 246. Dražba se održava 12. travnja u 13 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Braće Radića 2, soba 230/II. Poslovna zgrada s dvorištem u Čakovcu, ukupne površine 3416 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 6.729.611 kuna. Jamčevina je 10 posto i plaća se najkasnije 12. travnja. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor na broj telefona 042/214 104. Dražba se održava 13. travnja 2012.

Zemljište u Veljunu kod Slunja, Karlovačka županija, površine 12.808 četvornih metara, početna cijena 11 kuna po četvornom metru. Jamčevina iznosi 10.000 kuna. Zemljište se može razgledati u bilo koje vrijeme, a dodatne informacije mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na broju telefona 098/387 098. Dražba se održava 13. travnja u 9 sati u zgradi Trgovačkog suda u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/III. Benzinska crpka s četiri agregata i sustavom za prodaju autoplina, te poslovnim prostorom za trgovinu i ugostiteljstvo, u Veljunu kod Slunja, uz magistralnu cestu Karlovac-Plitvička jezera, na zemljištu ukupne površine 36.308 četvornih metara. Početna cijena je 5.700.000 kuna, ispod te cijene se ne može prodati na ovom dražbovnom ročištu. Razgledavanje je moguće po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/387 098. Jamčevina je 250.000 kuna i plaća se najkasnije dva dana prije održavanja dražbe. Dražba se održava 13. travnja u 9 sati u zgradi Trgovačkog suda u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/III. Industrijska hala i dvorište u Labinu, Istarska županija, ukupne površine 5753 četvorna metra. Vrijednost nekretnine je 16.744.328 kuna, a početna cijena 10.400.000 kuna. Jamčevina je 520.000 kuna. Razgledavanje samo uz prethodni dogovor na broj telefona 098/367 040. Dražba se održava 13. travnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Pazinu, Dršćevka 1, soba 1.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

vojedobno je francuski pisac Anatole France sarkastično primijetio: “Veličanstvena jednakost zakona zabranjuje bogatašima kao i siromasima da spavaju pod mostovima, prose na ulici i kradu kruh”. No jedna nova studija Daniela Brinksa sa sveučilišta u Texasu i Vartuna Gaurija iz Svjetske banke osporavaju ovo

gledište. Djelovanje pravosuđa, tvrde oni, razlikuje se po rezultatima; u nekim zemljama ono djeluje u prilog siromaha, u drugima ne. No u cjelini stanje je za siromahe mnogo povoljnije no što smatra konvencionalna mudrost. Tri vrste sporova Autori razlikuju tri vrste sporova. Jedni se odnose na regulaciju, neki na obveze, a neki na pribavljanje. Sporovi koji se odnose na regulaciju nalažu vladi da izmijeni pravna pravila kako bi olakšala pristup nekom temeljnom pravu. Sporovi koji se odnose na obveze usmjereni su na promjenu ponašanja onih čija je obveza pružiti neku uslugu utemeljenu na pravu (primjerice, u određivanju prava pacijenata na informaciju o medicinskom tretmanu). Sporovi koji se odnose na pribavljanje zahtijevaju neko novo dobro ili uslugu (primjerice, zahtjev da

država osigura zatvorenicima lijekove za liječenje side). Sporovi koji se odnose na regulaciju ulijevaju siromasima najviše nade jer su, tvrde autori, koristi od njih opće. Najmanje je vjerojatno da će sporovi o obvezama biti od pomoći jer se presude tiču uglavnom onih koji već koriste neku uslugu. Kad je riječ o sporovima o pribavljanju, ovisi o tome kako široku primjenu ima određena presuda.

Autori zatim promatraju pet zemalja, sve tržišta u usponu ali s različitim razinama dohotka pravnih tradicija i razlikama u korištenju zakona kao instrumenata socijalne politike. Zatim su računali koji dio koristi od sudskih presuda idu u korist 40 posto najsiromašnijeg stanovništva u svakoj pojedinoj zemlji. Indija je, prema njihovom nalazu, u tom pogledu najuspješnija. Tu je najveća vjerojatnost da će sudovi pokrenuti sporove vezane za regulaciju koji pokreću važna politička pitanja. Autori procjenjuju da su indijske presude povećale pristup osnovnom školovanju djevojčica za 10 posto godišnje, omogućujući sudjelovanje u školskoj prehrani za sedam milijuna djece. Usprkos ozbiljnim problemima s provedbom, 84 posto koristi od tih presuda pripala su najsiromašnijim dvjema

petinama. Južna Afrika također naveliko koristi regulatorne sporove. Tu su opet tri četvrtine koristi od sudskih presuda u vezi sa zdravstvom i 100 posto od presuda u vezi s obrazovanjem pripale siromasima. Pravedniji sudovi Brazilski sudovi se rijetko bave parnicama sa širokim implikacijama. Umjesto toga oni se pretežno bave sporovima koji se odnose na pribavljanje. No zato ih imaju veoma mnogo – čak 40.000 – pa njihove presude imaju široke implikacije. S druge strane, u Indoneziji ima malo sporova koji se odnose na obuhvatna socijalna pitanja. No među ono malo što ih je bilo, tu su presude kojima su znatno povećani izdaci za obrazovanje. No kako državno školovanje uglav-

Pravosuđe u nekim zemljama djeluje u prilog siromaha, u drugima ne nom koristi srednjoj klasi, tek je 36 posto koristi od toga pripalo je najsiromašnijima. Empirijski su dokazi očito raznorodni. Ipak, oni ne potvrđuju gledište da je pravda rezervirana za bogate. Ukupni rezultati za sve promatrane zemlje pokazuju da 55 posto koristi od različitih sudskih presuda pripadaju najsiromašnijima. No s druge strane – kad se radi o regulatornim sporovima – postavlja se pitanje je li društveno korisno kada neizabrani suci presuđuju o potencijalno skupim socijalnim izdacima. No unatoč svemu, ta je studija ipak otkriće: sudovi su pravedniji no što je dosadašnja mudrost pretpostavljala.

20 SVIJET FINANCIJA

( 7,2%

rast robnog uvoza u 2011.

Privredni vjesnik Broj 3722, 9. travnja 2012.

( sa 18,1 na 8% usporen rast robnog izvoza

Tekući račun platne bilance

Lanjski deficit 446 milijuna eura U 2011. je tako na računu roba zabilježen manjak od 6,4 milijarde eura, što je 6,1 posto više nego u 2010., a rezultat je pogoršanja trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni

rema podacima Hrvatske narodne banke, na razini cijele 2011. godine na tekućem računu platne bilance ostvaren je deficit od 446 milijuna eura, što je za 26 milijuna eura ili 5,5 posto manje nego u 2010. Udio deficita u bruto domaćem proizvodu blago je pogoršan uslijed stagnacije gospodarstva te iznosi jedan posto. Prvotni podaci o robnoj razmjeni upućivali su na pad deficita na računu roba s pozitivnim utjecajem na cjelokupni tekući račun. Međutim, posljednja revizija podataka o robnoj razmjeni za proteklu godinu bitno je promijenila kretanja na računu roba te očekivanja o ostvarenju blagog suficita tekućeg računa. Naime, račun roba jedna je od najvažnijih stavki na tekućem računu te već go-

dinama glavni čimbenik vanjske neravnoteže. Revidirani podaci robne razmjene pokazali su da je deficit u međunarodnoj trgovini bio za 872 milijuna eura veći nego kod preliminarnih podataka. U 2011. je tako na računu roba zabilježen manjak od 6,4 milijarde eura, što je 6,1 posto više nego u 2010., a rezultat je pogoršanja trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Za razliku od 2010. kada je padao, u 2011. godini robni je uvoz porastao za 7,2 posto, ponajprije zahvaljujući visokoj energetskoj ovisnosti Hrvatske. Ne očekuje se rast uvoza S druge strane rast robnog izvoza zamjetno je usporio (sa 18,1 na osam posto), a i njegova relativno niska vrijednost nije uspjela nadoknaditi ap-

solutni rast uvoza. Izvoz roba u prošloj je godini dosegnuo pretkrizne razine i uz postojeću strukturu i razinu konkurentnosti nema značajnijeg potencijala za daljnji rast. S druge strane, uvoz je i dalje značajno ispod pretkriznih razina, ali isto tako analitičari RBA ne očekuju rast u ovoj godini s obzirom na slabu domaću potražnju uslijed stagnacije realnih

dohodaka i razmjerno visoku zaduženost. Međutim, potencijalna opasnost za nominalni rast uvozne vrijednosti prijeti od porasta cijene energije i energetskih proizvoda. Na računu usluga je, kako se i očekivalo, ostvaren suficit (za 7,1 posto veći nego 2010.), čemu su kao i obično najviše pridonijeli prihodi od putovanja koji su iznosi-

Izravna inozemna ulaganju u Hrvatsku lani su premašila milijardu eura li 6,6 milijardi eura, što je za gotovo šest posto više nego u 2010. Na rast prihoda od putovanja upućivali su vrlo dobri fizički pokazatelji turizma. Na

Anketa o radnoj snazi

Standard&Poor’s

Prosječna stopa nezaposlenosti 13,5 posto

Potvrđen kreditni rejting Hrvatske

Prema podacima ankete o radnoj snazi koju Državni zavod za statistiku provodi na temelju metodologije Međunarodne organizacije rada (ILO), broj nezaposlenih u četvrtom se tromjesečju 2011. povećao za 24.000 u odnosu na treći kvartal te je iznosio 238.000. Istodobno, broj zaposlenih se smanjio za

55.000 vrativši se na razinu iz drugog tromjesečja. Prema analitičarima RBA ta kretanja odgovaraju uobičajenim sezonskim trendovima na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti je sa 12,2 posto u trećem kvartalu porasla na 13,9 posto. Usporede li se 2011. i 2010., lani je prosječna ILO stopa nezaposlenosti iznosila 13,5, a godinu ranije 11,8 posto. Uz rast nezaposlenosti zabrinjavaju i niske stope aktivnosti i zaposlenosti te nepovoljan omjer neaktivnog i aktivnog stanovništva. Broj ukupno radno sposobnog

stanovništva starijeg od 15 godina je 3,79 milijuna, od čega je 1,72 milijuna aktivno (zaposleni i nezaposleni), a 2,07 milijuna neaktivno. Stopa aktivnosti (omjer aktivnog stanovništva i radno sposobnog stanovništva) je 45,3 posto, tako da omjer neaktivnog i aktivnog stanovništva iznosi 1,21, što znači da na svaku aktivnu osobu statistički dolazi 1,21 radno neaktivna osoba. Stopa zaposlenosti (omjer broja zaposlenih i ukupnog radno sposobnog stanovništva) je samo 39,1 posto.

A g e n c i j a Standard&Poor’s potvrdila je proteklog tjedna dugoročni i kratkoročni rejting Hrvatske na BBB/A-3 uz zadržavanje negativnih izgleda. Osnovni čimbenik za zadržavanje najnižeg investicijskog rejtinga je početak provedbe fiskalne konsolidacije te namjera Vlade da idućih mjeseci započne s dubljim strukturnim reformama. Agencija kao dominantnu slabost hrvatskog gospodarstva i kao prijetnju oporavku vidi slabu konkurentnost domaćega gospodarstva uzroko-

vanu ponajviše rigidnim tržištem rada i velikim udjelom javnog sektora u gospodarstvu. Osim toga, zadržavanje negativnih izgleda odražava mogućnost spuštanja rejtinga u idućih godinu dana ako napori u implementaciji reformi - posebice na tržištu rada i u javnom sektoru - ne budu dovoljni za osiguranje održivog gospodarskog rasta. U vezi s ocjenom S&P-a, analitičari RBA procjenjuju kako se, uz dovođenje javnih financija na održivu razinu, naglasak sve više stavlja na mjere kojima će se po-

računu dohotka zabilježen je deficit od 1,6 milijardi eura, što je 3,7 posto veći deficit nego u 2010., a rezultat je snažnijeg rasta odljeva dohotka nego priljeva (veći troškovi inozemnog financiranja). Već uobičajen suficit na računu tekućih transfera iznosio je 1,1 milijardu eura, što je blagi rast od 2,7 posto na godišnjoj razini budući da je pad rashoda bio izraženiji od pada prihoda (-5,7 naspram -0,3 posto). Na računu kapitalnih i financijskih transakcija izravna inozemna ulaganju u Hrvatsku znatno su viša nego 2010. U prošloj su godini iznosila nešto više od milijardu eura, u usporedbi sa 295 milijuna eura u 2010. Međutim, sastav izravnih inozemnih ulaganja još uvijek nije poznat pa treba pričekati cjelokupnu sliku područja i vrste ulaganja.

taknuti održivi gospodarski rast. Oni također očekuju i kratkoročni pozitivan efekt na hrvatske euroobveznice, sužavanje spreadova i CDS-ova, odnosno tendenciju pada premije rizika. Osim potvrde kreditnog rejtinga, posljednjih mjeseci hrvatske obveznice podršku pronalaze i u izdašnoj likvidnosti inozemnih tržišta uslijed ekspanzivnih monetarnih politika FED-a i ESB-a.

www.privredni.hr Broj 3722, 9. travnja 2012.

( 0,2%

rast osobne potrošnje u 2011.

( 7,2%

HRVATSKA NARODNA BANKA

pad bruto investicija u fiksni kapital

Državni zavod za statistiku

Gospodarstvo lani nije raslo

Oporavak hrvatskog gospodarstva izostaje i treću godinu za redom, ali i odražava činjenicu da je Hrvatska suočena s dubokim unutarnjim strukturnim slabostima i problemima

ržavni zavod za statistiku objavio je konačne podatke o bruto domaćem proizvodu za 2011. godinu uz reviziju podataka i po pojedinim tromjesečjima. Preliminar-

Provedu li se potrebne strukturne reforme, 2013. bi mogla donijeti rast BDP-a, smatraju analitičari RBA ni podatak o vrlo blagom realnom rastu gospodarstva tijekom prošle godine (od 0,2 posto) korigiran je na nula posto potvrđujući tako da oporavak hrvatskog gospodarstva izostaje i treću godinu za redom, ali i odražavajući istodobno činjenicu da je Hrvatska suočena s dubokim unutarnjim strukturnim slabostima i problemima koji su dodatno naglašeni situacijom u globalnom okruženju.

Prema potrošnoj strani BDP-a blago pozitivan doprinos došao je od vrlo blagog rasta osobne potrošnje (+0,2 posto) te bržeg rasta izvoza roba i usluga od uvoza roba i usluga (+2,2 posto naprama jedan posto). Blage stope rasta osobne potrošnje nisu posljedica rasta raspoloživog realnog dohotka već izuzetno niske baze i vrlo vjerojatno prelijevanja pozitivnih učinaka dobrih rezultata iz turizma. S druge strane bitno je oslabio pozitivan doprinos neto izvoza u usporedbi sa 2010. godinom, ponajprije zbog pogoršanih trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Međutim, izvoz usluga (odnosno rast prihoda od turizma) ublažio je nepovoljne trendove. Najveći pad, kako se i očekivalo, došao je od bruto investicija u fiksni kapital koji su uz razmjerno snažan pad od 7,2 posto i treću godinu (odnosno već 12 tromjesečja) u dubokoj recesiji. Naposljetku, državna potrošnja

u realnim je iznosima također zabilježila blagi realni pad od 0,2 posto nastavljajući prilagodbu krizi u gospodarstvu. Bruto dodana vrijednost također je zabilježila realnu stagnaciju u 2011. godini. Pritom očekivano najveći negativan doprinos dolazi od građevinarstva s realnom godišnjom stopom pada od -9,3 posto. Iako uz nešto blaže stope, treću godinu za redom pad bilježe i djelatnosti prijevoz, skladištenje i veze (-1,7 posto) te rudarstvo, vađenje, prerađivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom (-0,9 posto) dok ubrzanje realnog pada bilježimo kod djelatnosti poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo (-2,8 posto). Do rasta samo investicijama U ovoj godini analitičari RBA očekuju realni pad BDP-a od jedan posto, pri čemu nakon pada u prva dva tromjesečja pozitivnije trendove očeku-

ju u drugom dijelu godine. “Srednjoročno rast mogu potaknuti jedino investicije. Pritom priželjkujemo investicije i od domaćih sektora (zbog niže eksterne ranjivosti) preko smanjenja potrošnje države i stanovništva, odnosno rasta agregatne štednje te povećanja profitabilnosti poduzeća. Osobna potrošnja u srednjoročnom razdoblju ne može biti pokretač rasta, već ga samo slijediti, s obzirom na relativno visoku zaduženost sektora stanovništva te ograničenost rasta osobnih dohodaka. Fiskalna konsolidacija istodobno onemogućava rast potrošnje države, a usporavanje gospodarstva eurozone i niska vrijednost robnog izvoza ograničavaju pozitivan doprinos neto izvoza. Godinu 2012. stoga treba gledati kao priliku za osiguranje nove startne pozicije. Provedu li se potrebne strukturne reforme, 2013. bi mogla donijeti rast BDP-a”, zaključuju analitičari RBA.

Osam milijardi kuna za oporavak gospodarstva U HNB-u je protekli tjedan održan sastanak s predstavnicima osam najvećih poslovnih banaka i HBOR-a, uz prisustvo ministra financija Slavka Linića, na kojem je razmatran prijedlog središnje banke da se smanjenjem stope obvezne pričuve sa 15 na 13,5 posto oslobodi bankovnom sustavu oko pet milijardi kuna. Banke bi iz drugih izvora pridružile još osam milijardi kuna za program financiranja gospodarskog oporavka, posebice projekata koji pridonose poboljšanju platne bilance. Tako bi se u tu svrhu ove i sljedeće godine moglo usmjeriti oko 12 milijardi kuna, pod prihvatljivijim uvjetima od dosad nuđenih kredita, uključujući i ugovaranje fiksne kamate. Bankari su u raspravi isticali da i bez tog programa njima ne manjka ni kapitala ni likvidnosti za povećano kreditiranje, ali

da se sa strane potražnje ne nudi dovoljno kvalitetnih programa, te da gospodarstvo nije u stanju u ovoj i sljedećoj godini apsorbirati 12 milijardi kuna kredita. Na kraju je dogovoreno da, uz četiri milijarde kuna koje središnja banka oslobađa smanjivanjem obvezne pričuve, a koje bi preko HBOR-a i njegovog 50-postotnog udjela bile izvor sredstava za kredite iz ovog programa, bankari osiguraju još četiri milijarde kuna iz drugih izvora kao svoju polovinu udjela. To znači da bi ukupni kreditni potencijal za realizaciju ovog modela iznosio osam milijardi kuna, a krediti bi se ugovarali uz fiksne kamatne stope.

*vijesti Optima Telekom: prihodi 494 milijuna kuna

Optima Telekom je 2011. godinu završio sa 74,7 milijuna kuna operativne dobiti što je rast od 40 posto u odnosu na 2010. Ukupni prihodi lani su porasli za 7,5 posto u odnosu na 2010. te su dosegnuli 494,2 milijuna kuna. Broj korisnika lokalne petlje priključenih na mrežu Optima Telekoma porastao je 7,7 posto, sa 103.351 na 111.322 korisnika. Ukupni podaci o prenosivosti telefonskih brojeva pokazuju prelazak 160.345 brojeva na Optiminu mrežu, što je 27,1 posto od ukupnog broja migriranih brojeva u nepokretnoj mreži.

IGH-u posao nadzora u Luci Ploče Institut IGH, zajedno s partnerom Investinženjeringom, zaključio je s Lučkom upravom Ploče ugovor o obavljanju stručnog nadzora nad izgradnjom terminala rasutih tereta u Luci Ploče. Novi terminal izgradit će se u roku od dvije godine. Vrijednost ugovora je 10,58 milijuna kuna. Dividenda Adrisa sedam kuna Nadzorni odbor Adris Grupe usvojio je financijska izvješća za 2011. godinu i prihvatio prijedlog raspodjele dobiti u rezerve društva. Glavnoj skupštini bit će predložena isplata dividende u iznosu od sedam kuna po dionici. Glavna skupština sazvana je za 30. svibnja u Rovinju.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3722, 9. travnja 2012.

Tržište novca Zagreb

Potražnja za novcem znatno iznad ponude Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

proteklom je razdoblju potražnja za novcem na Tržištu novca Zagreb bila znatno iznad ponude, što je, zbog predblagdanskog tjedna, bilo očekivano. Unatoč visokoj potražnji po svim rokovima dospijeća, značajan dio dnevne ponude i dalje ostaje neraspoređen zbog neusklađenih uvjeta ponude i potražnje novca. Zbog vrlo dobre opće likvidnosti sudionika, kamatna stopa i dalje se drži na niskoj razini, osobito prekonoćna koja je u proteklom razdoblju imala razinu oko 0,63 posto.

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

2.4.’12. -5.4.’12.

26.3.’12. - 30.3.’12.

500

400 2 300 200 1 100 0

2.4.2012.

3.4.2012.

4.4.2012.

Zbog pojačane potražnje, prekonoćna kamatna stopa bilježi vrlo blagi porast. Veliko zanimanje sudionika s viškom kratkoročne likvidnosti i dalje privlače aukcije trezorskih zapisa Ministarstva

5.4.2012.

financija. Stoga je i prošlotjedna aukcija, održana u kunama i eurima, bila uspješna. Iako je planirani iznos izdanja kunskih zapisa bio 250, upisana su 662 milijuna kuna. Kao i na prošloj aukciji, najveći interes poka-

ponedjeljak

utorak

zan je za upis zapisa na najdulji rok na koji je i upisano najviše zapisa. Na rok dospijeća od 91 dan upisano je 200 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 3,55 umjesto 3,8 posto na aukciji u tjednu ranije, na rok od 182

srijeda

četvrtak

petak

dana 75 milijuna kuna po 4,23 umjesto 4,45 posto, na aukciji u tjednu ranije, a na rok od 364 dana upisano je 387 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 4,6 umjesto 4,9 posto u tjednu ranije, te su prinosi po svim rokovima

dospijeća zabilježili pad. Trezorskih zapisa izraženih u eurima upisano je nešto manje od planiranog iznosa, te je umjesto 30 upisano 28,6 milijuna eura, a protuvrijednost emisije izražena u kunama bila je 215.369.005 kuna. Prinosi su i na ove zapise zabilježili tjedni pad i to na 91 dan sa 3,89 na 3,74 posto, a na 364 dana sa 4,39 na 4,24 posto godišnje. U sljedećem razdoblju očekujemo rast potražnje za novcem, osobito u drugom dijelu tjedna zbog početka novog razdoblja održavanja obvezne pričuve. Unatoč tome, ne očekujemo značajnije snaženje kratkoročne kamatne stope jer je likvidnost sudionika i dalje izuzetno dobra.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala prema euru

Mirex porastao 0,14 posto

Na tečajnoj listi HNB-a potkraj proteklog tjedna, a u usporedbi sa stanjem tečajnice s početka tog tjedvaluta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,873714

CAD

kanadski dolar

5,732396

JPY

japanski jen (100)

EUR

7.53

6,97822

CHF

švicarski franak

6,225639

GBP

britanska funta

9,061713

USD

američki dolar

5,724063

EUR

euro

7,481350

Izvor: HNB

je neznatno ojačala i u odnosu na švicarski franak, i to za 0,19 posto. Srednji tečaj franka u petak je izno-

na, kuna je prema euru ojačala 0,42 posto. Srednji tečaj eura u petak je iznosio 7,481350 kuna. Kuna

USD

sio 6,225639 kuna. Prema kuni je porastao američki dolar, i to za 1,7 posto, na 5,724063 kune. 5.73

CHF

6.25

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

164

6.23

163

5.64

6.22

162

7.49

5.61

6.21

161

7.48

5.58

6.20

7.52

5.70

6.24

7.51

5.67

7.50

3.4.

4.4.

5.4.

2.4.

3.4.

4.4.

5.4.

2.4.

3.4.

4.4.

5.4.

Međunarodno tržište kapitala

Ponovno strah od dužničke krize

6100 6020

FTSE 100

gram čime se povećava likvidnost i potiče rast cijena, njihova je nada proteklog tjedna naglo splasnula. Naime, nekoliko članova Fedova savje-

ta smatra kako su potrebne daljnje poticajne mjere, ako rast gospodarstva izgubi zamah. S obzirom na to da su ulagači izgubili optimizam, potkraj pro-

13400

3140

13316

Dow Jones

3124

5940

13232

3108

5860

13148

3092

5780

13064

3076

5700

12980

3060

2.4. 3600 3540

3.4.

4.4.

5.4.

2.4. 7160

CAC40

7060

3.4.

4.4.

5.4.

DAX

10240

6960

10130

3420

6860

10020

3360

6760

9910

3300

6660

9800

3.4.

4.4.

5.4.

2.4.

3.4.

4.4.

5.4.

NASDAQ

2.4. 10350

3480

2.4.

160

primjena od 6. travnja 2012. 2.4.

Iako su se ulagači na svjetskim burzama nadali kvantitativnom popuštanju monetarne politike i kupnji državnih obveznica kroz tzv. QE3 pro-

Mirex, obračunska jedinica koja označava prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova, potkraj proteklog tjedna zabilježio je porast za 0,14 posto u odnosu na tjedan ranije kada je bio u padu. Tako je Mirex potkraj prošlog tjedna iznosio 161,6811 bodova.

3.4.

4.4.

5.4.

4.4.

5.4.

NIKKEI 225

2.4.

3.4.

teklog tjedna pale su cijene dionica na svjetskim burzama. Na većini azijskih burzi u petak su cijene dionica pale jer je ulagače ponovno zabrinula i dužnička kriza. I na europskim burzama bilježi se stagnacija poslovanja. Naime, posljednjih mjeseci prinosi na obveznice prezaduženih članica eurozone uglavnom su padali zbog povećane likvidnosti na financijskim tržištima.

4.3.

14.3.

24.3.

4.4.

2.4.

3.4.

4.4.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 4.4.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

165,8961 165,1230 152,3153 159,6910 161,6811

172,8608 202,0304 119,5202 136,5640 139,8977 152,5761 105,6846 191,2746 186,3063 200,2451 144,7471 122,8004 104,7478 164,3061 109,3043 120,6150 170,1857 151,1418 123,6960 107,0389 137,9698

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3722, 9. travnja 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 285,653 milijuna kuna

Petrokemija ponovno dobitnik Marko Repecki www.hrportfolio.hr

prva četiri dana proteklo ga tjedna, ko liko je obuhvaćeno ovim izvješćem, redovni dio Top 10 po prometu Petrokemija d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Valamar Adria Holding d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Đuro Đaković Holding d.d. AD Plastik d.d. Ingra d.d. Belje d.d. Podravka d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d.

nički promet iznosio je 109,3 milijuna kuna. In deks Crobex porastao je za 0,56 posto te je nje gova posljednja vrijed nost bila 1.843,86 bodo va. Crobex10 promatrano razdoblje je završio na

tjedna promjena +23,27% +1,46% +14,72% -0,47% +2,36% -2,68% -2,83% +3,35% -4,40% +0,01%

zadnja cijena 339,00 217,53 108,98 210,00 84,60 125,50 7,90 86,40 239,00 1.173,00

promet 35.007.452,44 24.082.043,40 9.166.422,98 7.374.518,12 4.344.902,73 2.794.529,14 2.171.630,24 2.143.890,46 1.565.953,25 1.334.708,81

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 109.342.163,79 kn

989,79 bodova što pred stavlja pad od 1,23 posto. Najviše se trgovalo dio nicom Petrokemije, ko jom je ostvareno 35,007 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 339 kuna što je porast od čak

23,27 posto. Ta je dioni ca već drugi tjedan zare dom najveći dobitnik što se tiče najtrgovanijih iz danja. Najveći gubitnik je dionica Podravke koja je trgovanje završila na 239

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

ZIF Breza d.d. Petrokemija d.d. Uljanik d.d. Valamar Adria Holding d.d. Hoteli Maestral d.d. Centar banka d.d. Termes grupa d.d. HTP Korčula d.d. Žitnjak d.d. Zvijezda d.d.

+32,78% +23,27% +23,00% +14,72% +14,60% +12,50% +11,97% +11,02% +8,90% +6,91%

zadnja cijena 15,27 339,00 80,01 108,98 91,98 180,00 128,99 66,60 153,00 3.396,69

promet 274,86 35.007.452,44 10.735,38 9.166.422,98 31.677,80 1.260,00 1.934,85 85.178,29 6.120,00 110.284,34

INVESTICIJSKI FONDOVI

Algorithm kojem je vri jednost pala za 6,43 po sto, a slijedi Fima Equi ty s padom od 5,58 posto. Kod mješovitih fondo va najveći porast imao je fond OTP uravnoteže ni kojem je vrijednost po rasla za 2,27 posto, a iza njega je Allianz Portfolio s porastom od 1,39 posto. Najveći pad kod mješovi

tih fondova imao je fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced koji je pao za 1,23 posto te AC GBEM s padom od 1,09 posto. Kod obvezničkih fondova najveći porast imali su OTP euro obve znički (+0,88 posto) i Ca pital One (+0,22 posto). Najveći pad u ovoj grupi imao je fond Erste Bond

kojem je vrijednost sma njena za 0,14 posto te HIconservative s padom od 0,08 posto. Kod novča nih fondova najuspješniji je bio Erste Euro Money s porastom od 0,12 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

28. ožujka - 4. travnja 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn €

110,5300 130,7300 97,7786 10,1280 134,2700 132,4198 114,4834 89,5969 95,8677 8,0500 75,3166 4,8127 62,9837 9,6897 116,2354 106,5800

0,24 -0,46 0,56 -0,29 -0,38 -0,38 -0,09 0,79 2,27 -0,26 -1,23 0,63 1,16 -1,09 1,39 -0,19

€ € € € € kn € €

165,7300 11,6407 177,9900 134,0888 132,1400 169,9107 128,8834 113,0849

0,06 -0,08 -0,02 0,08 -0,14 0,22 0,19 0,88

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

136,5102 168,3659 143,8202 130,1984 150,1500 143,2300 143,4354 141,1691 126,7338 136,6099 126,5942 120,1589 11,1302 112,5278 81,5782 109,5400 102,5233 101,5800 101,2388 1229,6696

0,07 0,07 0,05 0,06 0,07 0,06 0,04 0,09 0,02 0,06 0,07 0,07 0,10 0,07 -0,19 0,12 0,05 0,05 0,07 0,07

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS €

94,7437

-0,28

kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

13,0491 29,9644 8,4040 107,7000 105,5200 129,4800 65,8181 11,3194 128,7025 49,0800 68,9363 84,9989 75,9300 89,4441 90,4000 41,1997 44,4147 33,7341 23,5813 66,0568 46,6256 62,2270 69,6691 94,6976 12,5746 27,3800 6,3712 37,1328 85,3503 44,5045 474,0384 76,8362 80,1900 126,0812 91,6989 9,8455 97,4434 86,7397 90,1710 9,4752 92,8200 83,0921 101,6200 105,8381

0,67 -1,42 -0,28 -2,08 -1,20 -0,96 -5,58 -1,41 -0,85 0,25 0,12 2,67 0,30 -0,05 -0,33 -0,22 -0,77 -1,44 -0,29 2,19 0,93 -0,82 2,71 -0,98 0,07 0,40 -1,44 1,85 -0,53 0,62 -0,57 0,95 1,24 -6,43 -0,49 -0,93 -1,56 -0,15 0,48 -1,44 -0,77 -3,35 -0,57 0,80

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

zadnja vrijednost 1.843,86 989,79 94,39 106,88

kuna što je pad od 4,40 posto, a njome je trgovano u vrijednosti od 1,565 mi lijuna kuna. Svih 10 naj 10 dionica s najvećim padom cijene Magma d.d. Industrogradnja Grupa Borik d.d. Validus d.d. Podravska banka d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. Vis d.d. Atlantska plovidba d.d. OT-Optima telekom d.d. Jadroagent d.d.

tjedna promjena +0,56% -1,23% +0,46% +0,56%

trgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a šest ih je zabilježi lo porast cijene.

tjedna promjena -27,88% -20,87% -16,67% -13,27% -10,04% -9,91% -9,14% -8,11% -7,69% -6,41%

zadnja cijena 0,75 364,00 50,00 4,25 360,28 127,02 19,99 340,01 24,00 664,50

promet 86.709,00 25.875,43 3.350,00 5.550,20 16.172,00 154.142,22 99,95 1.206.292,37 42.167,13 56.577,99

*vijesti

Fondovi uglavnom poslovali pozitivno Proteklog je tjedna 47 fondova ostvarilo po rast vrijednosti udjela, a osam fondova imalo je porast veći od jedan po sto. Vrh ljestvice kod dio ničkih fondova zauzimaju HPB Titan (+2,71 posto) i HPB Dionički (+2,67 po sto). Najveći pad kod dio ničkih fondova zabilježio je fond NFD Aureus US

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

Volksbank: veće kamate na štednju Volksbank je za razdo blje od 2. travnja do 30. lipnja ove godine ponu dio akcijske kamatne sto pe na štednju u kunama, eurima i američkim do larima. Štednja se može ugovoriti na rokove od tri do 32 mjeseca, a kamat na stopa ovisi o roku oro čenja i visini depozita. Za štednju u kunama kama ta je 5,53 posto, za eure 4,16 posto, a za američke dolare 3,64 posto. Volks bank omogućava klijen tima i da depozit podi gnu dijelom ili u cijelosti prije isteka ugovorenog roka bez naknade za pri jevremeno razročenje. Minimalni iznos uplate je 3000 kuna tj. 500 eura ili 600 dolara. Najbolje plaćena promidžba

BKS Bank: rast kredita 40 posto BKS Bank u prošloj je godini povećao kredit ni volumen za 38,5 po sto, na ukupno 99,7 mi lijuna eura. Zabilježen je i porast depozita na 73,8 milijuna eura. Bilančna svota je na kraju 2011. iznosila 142,6 milijuna eura, što je porast od 40,4 milijuna eura u odnosu na 2010. godinu. Dosad je težište poslovanja BKS banke bilo na financira nju malih i srednje veli kih poduzeća, a u 2012. u fokusu će im biti poslo vanje s građanstvom.

Prosječna mjesečna neto plaća po satu u Hrvatskoj je za siječanj ove godine iznosila 31,23 kune, što je u odnosu na prethodni mjesec manje za 0,2 po sto, a u odnosu na sije čanj prošle godine manje za 1,7 posto, pokazuju po daci Državnog zavoda za statistiku. Najviša pro sječna neto satnica za si

HBOR kreditira u kunama Uprava HBOR-a donijela je odluku da se po kredit nim programima koji su se do sada provodili samo uz dvosmjernu valutnu klau zulu vezanu uz euro, uvo di mogućnost kreditiranja i u kunama bez valutne kla uzule. Odluka se primje njuje na kredite odobrene u razdoblju od 1. travnja do 31. prosinca ove godi ne, vrijedi za vrijeme tra janja ugovorenog kredita, a odnosi se na sve progra me izuzevši program ili dio programa kreditiranja koji se provodi uz kamatnu sto pu vezanu za Euribor.

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

ječanj isplaćena je u re klami i propagandi (55,09 kuna) i zračnom prijevo zu (55,03 kune). Najniža prosječna satnica isplaće na je u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u izno su od 15,88 kuna.

enterprise europe

info

Broj 60, 9. travnja 2012.

Gospodarski susreti na sajmu GAST 2012.

Alat za gospodarski rast

Zatvorena dva EU projekta Povjerenik Europske unije za poljoprivredu i ruralni razvoj Dacian Cioloş posjetio je Hrvatsku i sastao se s potpredsjednikom Vlade Nevenom Mimicom, te razgovarao s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom o hrvatskom poštivanju preuzetih obveza i izazova Zajedničke poljoprivredne politike. Razgovaralo se o pred i postpristupnim fondovima za regionalni razvoj, kao i o svim relevantnim pitanjima koja se tiču pred i postpristupnih fondova EU-a za ruralni razvoj. Cioloş i Jakovina su zatvorili i dva projekta financirana sredstvima EU-a, koji su posljednje dvije godine pružali potporu Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Projektima vrijednim oko 4,5 milijuna eura omogućena je uspostava integriranog administrativnog i kontrolnog sustava potpora u poljoprivredi, edukacija djelatnika Agencije te provedba informativne kampanje koja je upoznala hrvatske poljoprivrednike s onim što ih očekuje u Europskoj uniji.

Europska poduzetnička mreža organizirala je multilateralne gospodarske susrete u okviru sajma GAST Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Split, kao dio Europske poduzetničke mreže, organizirala je u okviru sajma GAST Pete multilateralne gospodarske susrete. Susreti su, kao nastavak prošlogodišnjih, među partnerima u Europskoj poduzetničkoj mreži okupili predstavnike Privredne komore Srbije te Gospodarske i industrijske komore Pečuha iz Mađarske. Na susretima su sudjelovali i Razvojna agencija Srednje Bosne s tvrtkama iz svoje regije, Regionalna komora Užice iz Srbije sa svojim tvrtkama, kao i brojni hrvatski poduzetnici. Tijekom susreta predstavljen je CROturist portal – alat promoviranja hrvatskog turističkog tržišta, prezentirana je energet-

ska efikasnost i obnovljivi izvori energije u turizmu, prehrambenoj i poljoprivrednoj industriji, te Obrazovanje za poduzetništvo - novi projekt studentskog poduzetničkog inkubatora pri Sveučilišnom studijskom centru za stručne studije Sveučilišta u Splitu. Nakon prezentacija održani su multilateralni gospodarski susreti, organizirani u osam 15-minutnih termina na 30 stolova. Ovakvi međunarodni poslovni sastanci organiziraju se u Splitu već peti puta - prvi su održani na sajmu GAST 2010. godine, a zatim iste godine i na sajmu SASO. Pozitivne reakcije sudionika koji izražavaju potrebu za ovakvim tipom događanja otvaraju prostor za ponovnu or-

ganizaciju susreta na sajmovima i u sklopu drugih gospodarskih događanja. Ove je godine 130 individualnih sudionika odnosno 76 tvrtki sudjelovalo na oko dvjestotinjak B2B sastanaka. Zadovoljstvo sudionika potvrđuju i rezultati provedenih anketa u kojima su sve tvrtke izrazile želju za ponovnim sudjelovanjem na skupu ove vrste, a njih čak 62 posto ostvarilo je konkretne poslove. Ovakvim susretima želi se ojačati prekogranična suradnja, posebice za male i srednje poduzetnike Splitsko-dalmatinske županije. Organizatori očekuju da će naše tvrtke nastaviti prepoznavati ovaj tip poslovnih susreta kao alat namijenjen rastu i razvoju njihovih gospodarskih djelatnosti.

enterprise europe Zlatni indeks 2011.

Studentima najdraže tvrtke

Zagrebački studenti dodijelili su nagradu poduzećima koja su najviše sudjelovala u akademskom životu i povećala kvalitetu studiranja Studentske udruge grada Zagreba dodijelile su Zlatni indeks 2011 - nagradu za poduzeća koja su u protekloj godini najviše aktivno sudjelovala u akademskom životu i povećala kvalitetu studiranja kroz dodjelu stipendija, ulagala u studentske udruge i projekte, organizirala projekte na kojima sudjeluju studenti, i pružala priliku studentima da odrade praksu te sudjeluju u radu na projektima. Dodijeljena je i nagrada za najbolji imidž prema percepciji studenata, a o pobjednicima je odlučilo povjerenstvo sastavljeno od studentskih udruga. Zlatni indeks 2011. dodijeljen je u šest kategorija, a dodijeljene su i posebne nagrade žirija i grand prix za poduzeća koja su pobijedila u više kategorija. Najviše su u studentske projekte i udruge ulagali Euro-unit, Hrvatska poštanska banka te Zagrebačka pivovara, a na studentskim projektima najviše su sudjelovali Al-

gebra, Ina i Holcim. U organizaciji projekata na kojima sudjeluju studenti najviše su se istaknuli Henkel, Ina i Styria. Kroz dodjelu stipendija najviše su pridonijeli Euro-unit, Ina i Medical Intertrade koji su stoga nagrađeni u kategoriji Stipendije, dok su u kategoriji Prakse dobitnici Henkel, Ina i Coca Cola HBC Hrvatska. Partner projekta, Hendal Market Research, napravio je istraživanje na najvećim fakultetima Zagrebačkog sveučilišta, te su na temelju rezultata istraživanja dodijeljene nagrade i u kategoriji Najbolji imidž prema percepciji studenata. Nagradu su dobili 24 sata, Ina i Coca Cola HBC Hrvatska. Posebne nagrade žirija pripale su Adacti, HŽ-u i Plivi, dok je grand prix za velika privatna poduzeća odnijela Coca Cola HBC Hrvatska. Ina je osvojila grand prix za veliko javno poduzeće, dok su istu nagradu za mala i srednja poduzeća podijelili Henkel i Euro-unit.

Metode i politike određivanja cijena

Kako pogoditi pravu cijenu

Znanstveno-tehnologijski park u Rijeci organizira seminar o metodama i politikama određivanja cijena U današnjem okruženju ekonomska kretanja koja utječu na profitabilnost se mijenjaju kod svake promjene tehnologije, zakonodavstva, tržišta, relativnih troškova proizvodnje, potrošačevih potreba i konkurencije.

stizanja dugoročne profitabilnosti poduzeća.

S time dolazi do potrebe za promjenama cijena. Mnogi stručnjaci u ovom sektoru ističu kako promjena cijene od samo jedan posto može povećati dobit za čak 10 posto. Dobro formiranom cjenovnom politikom moguće je zahvatiti veće tržište, imati zadovoljnije kupce i više zarađivati. Odluka o razini cijene je vrlo kompleksna i uvelike ovisi o potražnji, troškovima, konkurenciji i percepciji vrijednosti proizvoda. Stoga se trgovci i proizvođači s pravom pitaju kako onda odrediti “pravu cijenu” ili “optimalnu cijenu”, kako se nositi s prigovorima na cijenu, kako reagirati na zahtje-

Na seminaru će se govoriti o tome što je cijena, o ostalim elementima marketinškog miksa te pitanjima koja se pojavljuju prilikom odlučivanja o cijeni. Sudionici će moći saznati i o metodama određivanja cijena, posebice o određivanju temeljenom na percepciji vrijednosti, nešto o interakciji prodavač-kupac, razvoju politike cijena, politici cijena kao odgovoru na prigovor o cijeni, politici cijena u doba recesije, komunikaciji vrijednosti i komunikaciji cijene. Predavanja će voditi Jana Blažević Marčelja, voditeljica ureda Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci, certificirani pricing profe-

Edukacija je namijenjena poduzetnicima početnicima, ali i vlasnicima i članovima uprava postojećih malih i srednjih poduzeća.

ve za “odstupanjem od cijene” te kako komunicirati vrijednost i cijenu proizvoda ili usluge? Upravo o tim temama bit će riječi na seminaru Metode i politike određivanja cijena koji će se održati u četvrtak, 12. travnja u prostorima Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci. Pokrovitelj seminara je Europska poduzetnička mreža, a seminarom se želi pružiti polaznicima uvid u metode i politike određivanja cijena sa svrhom po-

ssional pri strukovnom udruženju (Professional Pricing Societyju), s diplomom Ekonomskog fakulteta u Rijeci i s devet godina iskustva na području edukacije, razvoja novih proizvoda, unapređenja poslovnih procesa te razvoja novih tehnoloških rješenja. Seminar će se održati u Znanstveno-tehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci, na adresi Slavka Krautzeka 83a - Rijeka, u učionici na prvom katu i trajat će od 9 do 15.30 sati, a sudjelovanje na seminaru je besplatno. Prijave se predaju na jbmarcelja@uniri.hr najkasnije do 10. travnja do 16 sati. Broj sudionika je ograničen, a prijave se prihvaćaju prema redoslijedu zaprimanja. Prijava druge osobe iz iste tvrtke prihvaća se u slučaju preostalih slobodnih mjesta. Dodatne informacije o seminaru možete dobiti putem telefona pozivom na broj +385 (0)51 265 962 ili 051 265 961.

www.een.hr

9. travnja 2012.

2 3

Nezaposlenost

Najviša nezaposlenost u povijesti eurozone Od osnutka eurozone veljača je najlošiji mjesec po zaposlenosti. Nezaposlenost je dosegla 10,8 posto i na posao čeka više od 24,5 milijuna ljudi Lada Stipić – Niseteo Otkada je eurozone, nezaposlenost nikada nije bila ovako visoka – u veljači je dostigla 10,8 posto ili 0,1 posto više nego u siječnju. Eurostat je nadalje objavio da je nezaposlenost u cijeloj zajednici 27 država na 10,2 posto, također u porastu od desetine postotka. Brojkama, to znači da je ovog trenutka u prostoru od gotovo pola milijarde stanovnika bez posla njih 24,55 milijuna. Ili, broj približan broju stanovnika svih skandinavskih zemalja – Norveške, Švedske, Danske, Finske i Islanda. Službena europska statistika je za mjesec dana unijela porast nezaposlenih od 167.000. U usporedbi s istim razdobljem prije točno godinu dana, iz Eurostatove analize nezaposlenosti u veljači 2011., broj radnika bez posla povećan je za 1,874 milijuna ljudi – toliki je primjerice Hamburg. U eurozoni je 17,134 milijuna nezaposlenih, mahom zbog Španjolske gdje nezaposlenost ruši sve rekorde i trenutačno je na 23,6 posto. U eurozoni je za mjesec dana bez posla ostalo 162.000 ljudi. Najteže je mladim Grcima i Španjolcima Najteže je u zapošljavanju mladih. Španjolska i Grčka su valjda dodirnule dno: svaki drugi radnik ispod 25 godina nema posao. U Irskoj, Italiji, Portugalu i Slovačkoj

trećina mladih je na popisima nezaposlenih. Visoki su postoci nezaposlenih među mladima, oni iznad petine, još u Bugarskoj, Francuskoj, Estoniji, Rumunjskoj, Finskoj, Sloveniji... Kako se kriza produljila, na tržište rada pristižu i mladi koji su odgađali početak posla opredjeljujući se za dodatno školovanje, čekajući tako povoljnija vremena. Stoga je obrazac mladog, visokoobrazovanog i nezaposlenog radnika značajka cijele Europe. U EU27 bez posla je 5,462 milijuna najmlađih radnika, od čega 3,27 milijuna u eurozoni. Prošla je godina bila teška za novopridošle na tržište rada jer se broj nezaposlenih povećao za 262.000 u EU27, odnosno 106.000

Španjolska i Grčka su valjda dodirnule dno: svaki drugi radnik ispod 25 godina nema posao. U Irskoj, Italiji, Portugalu i Slovačkoj trećina mladih je na popisima nezaposlenih u eurozoni. U prosjecima, petina mladih je bez posla, što je statistička sredina između ekstrema Njemačke, Austrije i Nizozemske (od 8,2 do 9,4 posto) i rekordnih visina u Španjolskoj (50,5 posto) i Grčkoj (50,4 posto). Prije četiri godine stopa nezaposlenosti bila je rekordno niska, jednoznamenkasta u eurozoni. Potom je krenu-

la kriza koja se povlači pa vraća. Stručnjaci su očekivali da će se stopa zapošljavanja oporaviti s dobrim vijestima sa svjetskih i europskih tržišta – no to se još nije dogodilo. Ne u prosjecima za EU27 i za eurozonu. Neke su zemlje poboljšale trendove, u osam članica EU-a nezaposlenost je opala – ali je u godinu dana narasla u 18 zemalja EU-a, ostavši nepromijenjena u jednoj. Nakon tri godine dramatičnih padova, tri baltičke države oporavak potvrđuju rastom zaposlenosti - za razliku od Španjolske, Grčke i Cipra gdje je broj nezaposlenih u stalnom porastu i bez izgleda da se tako skoro zaustavi. Na Cipru problem nije toliko velik jer je stopa nezaposlenih na, za većinu u EU-u, zavidno niskoj razini od 9,7 posto (s druge strane, lani je u veljači iznosila samo 6,7 posto), što se ne može kazati za Grčku gdje je u godinu dana broj ljudi izvan rada nabujao sa 14,3 na 21 posto ili Španjolsku sa skokom od 20,6 na 23,6 posto. Hrvatska po nezaposlenosti kao Slovačka, Irska i Portugal U europskoj službenoj statistici s analizama nezaposlenosti, a koje se objavljuju svakog mjeseca, nema Hrvatske. Jedina kandidatska zemlja u analizama je Island, ali kao članica europskog ekonomskog prostora. Eurostatova baza podataka, izvan mjesečne analize indikatora, ipak sadrži svježe hrvatske brojke koje se, što se novih podataka tiče, osvježavaju kad i one članica EU-a. (Barem je u ovom se-

gmentu Hrvatska zaista spremna za EU!). Službeni podatak za Hrvatsku - nezaposlenost od 14,2 posto - smjestio ju je između postotaka nezaposlenosti Slovačke, Irske i Portugala. Drugi set podataka daleko je nepovoljniji za Hrvatsku. Posto-

Da je danas članica EU-a, Hrvatska bi imala najnižu stopu zaposlenosti u EU-u: 54 posto tak zaposlenosti stanovništva veli da bi Hrvatska, da je danas članica EU-a (bez čekanja na 1. srpnja iduće godine kada bi se trebalo dogoditi pristupanje u zajednicu), imala najnižu stopu zaposlenosti u EU-u: 54 posto (podatak je iz 2010. godine)! Hrvatskoj su najbliže Mađarska sa 55 posto i Italija sa 56,9 posto. Ispod 60-postotne zaposlenosti stanovništva su Bugarska, Grčka, Španjolska, Italija, Litva, Letonija, Poljska, Mađarska i Slovačka. S druge strane, na Islandu radi 78 posto populacije. Prema Eurostatovoj definiciji temeljenoj na onoj ILO-a, Međunarodne organizacije rada, nezaposlenima se smatraju sve osobe u dobi od 15 do 74 godine koje su bez posla, koje su spremne ući u posao u vremenu do dva tjedna i koje su u zadnja četiri tjedna na neki način tražile posao. Postotak nezaposlenosti dobiva se unosom broja ljudi bez posla u podatke o sveukupnoj radnoj snazi.

enterprise europe

Internet sve Javne nabave za mala i srednja poduzeća

U javnim nabavama ostvaruje se šestina ukupnog europskog BDP-a. Tu je prostor u koji trebaju ući svi mali i srednji poduzetnici. Za sada oni Lada Stipić-Niseteo Tržište javnih nabava zaslužno je za šestinu sveukupnog BDP-a u EU-u i kao takvo atraktivno je tvrtkama male i srednje veličine (MSP). U vremenima oporavka od krize smatra se da bi olakšan pristup natječajima dao manjim tvrtkama novi prostor za rad, pogotovo s obzirom na osvježene zakone na razini EU-a, transparentnost, pojednostavljene i harmonizirane procedure te oglašavanje i dostupnost svih procedura na internetu. Za sada, male i srednje tvrtke ulaze u 60 posto ugovornih aranžmana pokrivajući trećinu vrijednosti javnih nabava. Riječ je o europskim prosjecima, složenim od veoma različi-

Javne nabave pogoduju velikima – male i najmanje tvrtke su u njima tek drugoligaški igrači tih nacionalnih praksi i iskustava. Štoviše, zadnja analiza na temu većeg pristupa MSP-a natječajima javnih nabava potvrdila je da se zadnje desetljeće brojke i omjeri uopće nisu promijenili - s izuzetkom iznosa vrijednosti ugovorenih poslova koji su sa 31 skočili na 38 posto. Udjel ovih tvrtki u javnim nabavama u pravilu je od 14 do 21 posto niži u odnosu na njihov doprinos nacionalnim ekonomijama.

Stipendije

Kako do prave stipend Agencija za mobilnost i programe EU-a organizira trening za pisanje projektnih prijava za individualne stipendije Marie Curie Agencija za mobilnost i programe EU-a u suradnji s BICRO-om u okviru Europske poduzetničke mreže Hrvatske organizira trening za pisanje projektnih prijava za individualne stipendije Marie Curie (MCA). Svi zainteresirani za predaju svojeg projektnog prijedloga na jednom od otvorenih natječaja za individualne stipendije Marie Curie imaju mogućnost sudjelovati na treningu za pisanje projektnih prijava za individualne MCA.

Tko se može prijaviti za Marie Curie akcije? Akcije Marie Curie otvorene su individualnim istraživačima ili istraživačkim organizacijama (fakultetima, sveučilištima, institutima, poduzećima). Svaka akcija Marie Curie otvorena je svim granama znanosti i područjima istraživanja. Kad individualni istraživač prijavljuje projekt, treba obratiti pozornost na razlikovanje ranih istraživanja (tijekom prve četiri godine istraživačkog rada, prije stjecanja titule doktora znanosti) i iskusnih istraživanja (nakon završetka doktorskog studija ili barem četiri godine istraživačkog rada). Individualne stipendije u pravilu su otvorene samo za iskusna istraživanja, dok se natječaji za ostale stipendije mogu pretraživati preko Euraxess portala.

Trening će se održati 1. lipnja u Zagrebu, a vodit će ga Alie Kwint, konzultantica iz Francuske s dugogodišnjim iskustvom u savjetovanju korisnika za natječaje unutar europskih okvirnih programa za znanost. Savjetnica za europske okvirne programe za znanost sudjelovala je u pisanju 15 projektnih prijedloga za MCA, s uspješnošću triju od četiri projekata. Broj sudionika bit će ograničen. Sudjelovanje je besplatno, a preduvjet za sudjelo-

www.een.hr

9. travnja 2012.

4 5

mijenja odrade samo trećinu svih poslova u javnim nabavama Najveće su razlike između potencijala i stvarnih angažmana u javnim nabavama u Češkoj, Cipru, Španjolskoj i Portugalu, najmanje u Njemačkoj, Irskoj, Slovačkoj i Luksemburgu. Nedovoljno informacija i nepoznavanje procedura Glavne su prepreke tvrtkama pravovremeno dobivanje informacija, manjak poznavanja pa i razumijevanja procedura, visoka cijena i kratko razdoblje pripreme dokumentacije za natječaj, previsoki nameti, nejasan jezik natječaja, previsoki zahtjevi vezani uz certifikate i kvalifikacije, traženje financijskih garancija, fa-

E-javne nabave tvrtkama su dobrodošla promjena radi bržeg dobivanja informacija, širenja potencijalnog prostora djelovanja, olakšavanja pristupa dokumentaciji tijekom natječajnog postupka što, zajedno, štedi i vrijeme i novac voriziranje određenih tvrtki uz naglašeno odbacivanje stranih sudionika u natječajima te komplicirano nalaženje poslovnih partnera. Javne nabave pogoduju velikima – male i najmanje tvrtke su u njima tek drugoligaški igrači. Najozbiljnijom se preprekom ipak smatra visina ugovora. Male i srednje tvrtke dobit će tri od pet ugovora na natječajima za radove ili usluge ispod milijuna eura

dije vanje je prijava na adresu peopleprogram@ mobilnost.hr uz slanje sažetka projektnog prijedloga koji mora sadržavati kratak pregled S&T dijela (Science&Technology), ponešto informacija o gostujućoj organizaciji, ciljeve usavršavanja te koristi od projekta (mogućnosti za razvoj karijere, nove vještine i kompetencije, stjecanje novih iskustava...). Rok za predaju projektnih sažetaka je 13. svibnja. U slučaju većeg broja zaintere-

siranih prihvaćat će se prijave prvih 20 istraživača s uredno predanim projektnim sažetkom koji sadrži navedene elemente. Budući da je u programu People dozvoljeno ponovno predavanje projektnih prijedloga, trening će biti posebno značajan onima koji su predali prijavu prošle godine jer će im pomoći da poboljšaju prijavu i postignu bolji rezultat na ovogodišnjem natječaju.

vrijednosti. U kategoriji do pet milijuna eura udjel malih i srednjih tvrtki već je ispod trećine. Granica na kojoj manje tvrtke počinju gubiti prednosti vrti se oko 300.000 eura. Stoga su u nekim zemljama pribjegli diobi traženog posla na nekoliko segmenata kako bi manje tvrtke imale jednake šanse, a praksa je češća u Sloveniji, Francuskoj, Poljskoj i na Cipru gdje se pokazala veoma korisnom. Natječaj na papiru nije za MSP Dok su god informacije o natječajima na papiru, male i srednje tvrtke unaprijed su gubitnici. Jedno je ispitivanje za potrebe Europske komisije ukazalo da dokumentaciju i informacije u tiskanom obliku koriste sve velike tvrtke i svega četvrtina malih. Male i srednje tvrtke nerado će ulaziti u ugovorne aranžmane s vlastima i jer će za obavljeni posao biti plaćene sa zakašnjenjem (što se negdje vlastima još uvijek gleda kroz prste), zbunjivat će ih procedure, pravila neće biti jasna. U ovome dijelu problema nema velikih razlika među zemljama EU-a. Dio muka manjih tvrtki olakšao je prijelaz na oglašavanje na internetu čime su natječaji i dokumentacija načelno dostupni svim zainteresiranima. U anketi među manjim tvrtkama na temu poboljšavanja pristupa natječajima za javne nabave 80 posto anketiranih, bez obzira na veličinu i naciju, izjavilo je da bi im dvije stvari jako koristile – dijalog s tijelom koje raspisuje natječaj za javne nabave i manje papirologije. Dobro bi im došli i dostava određene

dokumentacije u kasnijim fazama procesa, opcija elektronskog slanja tražene dokumentacije umjesto pisama, paketa i papira, više slobodnih, nezaštićenih, javnih informacija o natječajima, liste s imenima tvrtki u najužem izboru, manji ugovori i – praktično uvježbavanje sudionika u natječajima za javne nabave. Administracije pokušavaju zadovoljiti neka od traženja – mada ih je trećina priznala da bi mogle učiniti više. E-nabava malima daje priliku Konačno, internet. Sve rašireniji e-natječaji za javne nabave razlogom su da je tri četvrtine tvrtki koristilo neke od programa za njih kako bi dobile prave informacije ili sudjelovale u natječajima. Širom EU-a 38 posto anketiranih tvrtki najmanje je jednom elektronski poslalo svoje ponude, ali je samo 17 posto njih sudjelovalo na elektronskim aukcijama, koje su tek u začetku i u domeni eksperimentalnih. E-javne nabave tvrtkama su dobrodošla promjena radi bržeg dobivanja informacija, širenja potencijalnog prostora djelovanja, olakšavanja pristupa dokumentaciji tijekom natječajnog postupka što, zajedno, štedi i vrijeme i novac. Internet je zaslužan i za veću transparentnost te za izbjegavanje dupliranja poslova. E-javne nabave otvorile su vrata intenzivnijem povezivanju malih i srednjih tvrtki udruživanjem oko jednog poslovnog interesa što je, opet, pojeftinilo cijenu poslova za 11 posto ili praksom potvrdilo krilaticu o maksimalnoj koristi za minimum novca poreznih obveznika.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa.eu Medicinska oprema i materija l Health care institution Grodno Regional Clinical Hospital, Grodno, Bjelorusija, traži nabavu medicinske opreme za imunološki i dijagnostički odjel bolnice, kao i nabavu potrošnog materijala. Prijave za natječaj predaju se na ruskom, engleskom ili bjeloruskom jeziku do 29. travnja, na adresu Health care institution Grodno Regional Clinical Hospital, Bulvar Leninskogo Komsomola 52, For the attention of: Vasilenka Ihar, 230017 Grodno, Belarus, regclinic@mail.grodno. by. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Bušenje i istraživački radovi Katowicki Holding Węglowy S.A., Katowice, Poljska, traži usluge bušenja i istraživanja. Natječaj je otvoren do 11. svibnja, a prijave na poljskom jeziku predaju se na Katowicki Holding Węglowy S.A. ul. Damrota 16-18 Contact point(s): Katowicki Holding Węglowy S.A., 40-022 Katowice, ul. Damrota 16-18 For the attention of: mgr

Barbara Wojtowicz 40-022 Katowice, Poland, b.wojtowicz@khw.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Rušenje Stadtwerke München GmbH, München, Njemačka, traži izvođača radova na rušenju objekta. Natječaj je otvoren do 26. travnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Stadtwerke München GmbH Emmy-Noether-Straße 2 For the attention of: Herrn Bruckner 80287 München Germany. Više podataka o nadmetanju na www.swm.de/privatkunden/ unternehmen/logistik/einkauf.html. Čišćenje Operator Gazociągów Przesyłowych Gaz-System S.A, Varšava, Poljska, traži nabavu usluga čišćenja. Natječaj je otvoren do 10. svibnja, a prijave na

poljskom jeziku predaju se na Operator Gazociągów Przesyłowych Gaz-System S.A. ul. Mszczonowska 4 Contact point(s): Operator Gazociągów Przesyłowych Gaz-System S.A. Oddział Gdańsk, ul. Wałowa 47, 80-858 Gdańsk For the attention of: Beata Romańska 02-337 Warszawa, Poland, beata.romanska@Gaz-System.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Usluge u građevinarstvu Ministère d’État de Monaco, Monaco, traži nabavu arhitektonskih, strukturalnih, inženjerskih i nadzornih usluga. Natječaj je otvoren do 15. svibnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Ministère d’État de Monaco, direction de la prospective, de l’urbanisme et de la mobilité, 23 av. Albert II - BP 609, Principauté- de-Monaco Contact point(s): direction de la prospective, de l’urbanisme et de la mobilité, For the attention of: Manzone Jean-Michel 98013 Monaco, Monaco, prospective@ gouv.mc. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Održavanje i popravci ČEZ, a.s., Prag, Češka, traži usluge popravaka i održavanja. Natječaj je otvo-

ren do 9. svibnja, a prijave na češkom jeziku predaju se na ČEZ, a.s. 45274649 Duhová 2/1444 Contact point(s): ČEZ, a.s., Elektrárna Dětmarovice, 735 71 Dětmarovice For the attention of: Haliny Potykové 140 53 Praha 4, Czech Republic, halina.potykova@cez.cz. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Računalni programi i savjetovanje

Swissmedic, Informatik Beschaffungsmanagement, Bern, Švicarska, traži nabavu računalnih programa i savjetovanje. Natječaj je otvoren do 9. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Swissmedic, Informatik Beschaffungsmanagement Hallerstrasse 7, Postfach For the attention of: Markus Diethelm 3000 Bern 9, Switzerland, markus. diethelm@swissmedic.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Drvene vrtne garniture (20120320027) Češki proizvođač drvenih vrtnih garnitura ili dijelova za tapecirani namještaj nudi usluge podugovaranja – isporuku komponenti ili finalnih proizvoda izrađenih od hrastovine ili bukve. Drvo (20120316022) Španjolska tvrtka koja se bavi veletrgovinom drva i drvenih ploča traži dobavljače bukve, hrasta, bora, šperploča i iverica. Homogenizirani prehrambeni pripravci (20120313023) Izraelska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju homogeniziranih prehrambenih pripravaka i drugih punila/ krema za mliječnu i slastičarsku industriju, traži i nudi distribuciju. Tvrtka

također nudi eksternaliziranje tvrtkama koje su aktivne na europskom tržištu.

Bežični sustavi za nadzor stoke (20120313022) Finski proizvođač bežičnih sustava za nadzor stoke traži trgovačke posrednike (agente, predstavnike, distributere) za svoje sustave, koji bi ih prodavali klaonicama. Sustav pruža specifične informacije o životinjama – npr. o težini, zdravstvenom stanju, plodnosti te podatke o oplodnji i može se prilagoditi potrebama klaonica. Tradicionalni proizvodi (20120312042) Grčka tvrtka, koja nudi visokokvalitetne tradicionalne grčke proizvode (uglavnom jestive – masline i med), traži trgovačke posrednike i partnere za zajedničko ulaganje. Sportska odjeća (20120316024) Španjolski proizvođač specifičnih odjevnih predmeta za sportsku upotrebu (za trčanje, bicikliranje, skijanje...) traži distributere za svoje proizvode. Građevina i arhitektonsko projektiranje (20120316024) Izraelska građevinska tvrtka specijalizirana za inženjering i arhitektonsko

projektiranje traži partnere za zajedničko ulaganje i nudi podugovarateljske aktivnosti. Tvrtka nudi projektiranje, crtanje i savjetovanje europskim građevinskim tvrtkama po visokim standardima i niskim cijenama.

Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša (20120308013) Bosanska tvrtka specijalizirana za iskorištavanje obnovljivih izvora energije i zaštitu okoliša (posebno za upravljanje krutim otpadom) nudi/traži zajedničko ulaganje, nudi podugovaranje/ eksternaliziranje aktivnosti te pripajanje/akviziciju dijela tvrtke. Distribucija (20120306045) Britanska tvrtka, specijalizirana za dostavu svježih jaja u trgovine, veleprodajne centre i pekarnice, nudi usluge distribucije svježih jaja na britanskom tržištu. Oprema za obnovljive izvore energije (20120305022) Rumunjska tvrtka, specijalizirana za komercijalizaciju i ugradnju opreme za obnovljive izvore energije (solarne instalacije i svi potrebni dodaci), traži trgovačke posrednike koji bi bili predstavnici/distributeri proizvoda poput fotonaponskih i solarnih panela. Tvrtka nudi podugovaranje za instaliranje te traži usluge prijevoza vezanog

za uvoz opreme za obnovljive izvore energije.

Rješenja za korištenje zraka i vode (20120111013) Talijanska tvrtka specijalizirana za dizajniranje i proizvodnju sustava i rješenja za korištenje vode i zraka (za kućnu, komercijalnu i industrijsku upotrebu) traži partnere za širenje poslovanja. Tvrtka dizajnira i gradi jednostavna i kompleksna sustavska rješenja uz korištenje inovativne tehnologije. Drvene konstrukcije i kuće (20120106008) Turska tvrtka za inženjerstvo i proizvodnju drvenih konstrukcija i drvenih kuća traži/nudi trgovačko posredništvo i nudi podugovarateljske usluge. Zainteresirana je i za partnere za joint venture i recipročnu proizvodnju. Recikliranje i ekološki inženjering (20111230015) Njemačka tvrtka, aktivna u području recikliranja materijala i ekološkog inženjeringa, traži i nudi trgovačko-posredničke usluge, usluge transporta i logistike, partnerstvo u obliku uzajamne proizvodnje i podugovaranja ili outsourcinga (eksternaliziranja) aktivnosti. Tvrtka djeluje na području gospodarenja otpadom za kućanstva i općine.

www.een.hr

9. travnja 2012.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_ en.cfm. Pirotehnička naprava Gold Missil, brend JKC Fyrværkeriimport ApS, oznake SIK0272312403. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer postoji opasnost da raketa ne dosegne sigurnu visinu od 20 metara prije nego se aktivira. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 1403527. (slika 1) Igračka leteći rotor, nepoznatog brenda, oznake Model ST-F01, barkod

6 7

može doći do zatajenja rada stražnjeg svjetla. (slika 3) Automobil Dacia Duster 4x4, proizveden do 12. travnja 2012. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer postoji mogućnost pucanja cijevi kočione tekućine zbog zadržavanja snijega u okviru u koji je cijev montirana. (slika 5)

8083000000012. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer baterijsko spremište nije dobro napravljeno pa je moguće oštećenje i curenje baterije. Baterijsko spremište se i prelagano otvara pa postoji opasnost da dijete proguta bateriju. Proizvod nije u skladu sa sigurnosnim direktivama i standardima EN 62115 i EN 71-1. (slika 2)

Lutka Lovely Girl, nepoznatog brenda, oznake NO.3011, kineskog porijekla. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer plastika od koje je napravljen sadrži Direktivom REACH zabranjene ftalate. (slika 4) Automobil Masserati, modeli Gran Turismo i Gran Cabrio, proizveden u Italiji. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer

Detektor dima Détecteur de Fumée, brend Franelec, oznake DETECFU02 batch broj KDE1103241R. Proizvod nije dovoljno osjetljiv na dim prema sigurnosnim direktivama i standardu EN 14604. (slika 6) Luster Classic Chandelier, brend Massive, tip: 38631/86/10 dobavljački kod 907435, barkod 5412253944379. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer lanac kojim je detektor učvršćen na strop može puknuti i luster može pasti. (slika 7) Superljepilo Monolit, brend Avora, oznaka 403-001, barkod 4607006023086. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer sadrži nedozvoljenu razinu kloroforma. Proizvod nije u skladu s Direktivom REACH. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Razvoj ultrazvučne sonde za mjerenje temperature tekućina (Ref: 12 CZ 0746 3NZS) • Češki medicinski fakultet je razvio i patentirao ultrazvučnu sondu za mjerenje temperature tekućina za aplikaciju u medicini, farmaceutici ili prehrambenoj industriji. Istraživači su zainteresirani za daljnji razvoj s partnerima iz područja elektronike kako bi razvili sustav kontrole i pobuđivanja za primjenu na sondi.

Suradnja na razvoju solarne spojne kutije (Ref: 11 TR 99PB 3LME) • Turska tvrtka aktivna na elektroničkom tržištu radi na inovativnom setu solarne spojne kutije (j-box) koja bi se trebala koristiti za kombiniranje fotonaponskih ploča. Traže se partneri za ovaj tekući projekt za daljnji razvoj i implementacijske faze. Tvrtka je otvorena za nove ideje, te traži zajednički razvoj kroz udio u prodaji, zajedno s tehnološkom suradnjom ili pomoći i/ili sudjelovanju u proizvodnji. Nove metode za gradnju zgrade koja ne proizvodi ugljični dioksid (Ref: 12 ES 27F3 3OM5) • Andaluzijska tvrtka traži partnera koji posjeduje set mjera prilagodljivih različitim vrstama objekata, namjene i klima koje bi trebale imati efekt niske emisije ugljičnog dioksida (zero-carbon building). Tvrtka je zainte-

resirana za suradnju u području energetske efikasnosti.

Mjerenja toka podzemnih voda uz pomoć 3D analize (Ref: 11 PL 64BH 3KO8) • Poljska tvrtka pruža uslugu stručnog mjerenja podzemnih voda i kanalizacije, na primjer u slučaju realizaci-

je nove investicije s dubokim temeljima ili u slučaju potencijalne ekološke opasnosti. Tvrtka traži naprednu tehnologiju s uređajima za mjerenje koristeći 3D vizualne prikaze. Tehnologija bi trebala biti dokazana i testirana na terenu. Traži se komercijalna i tehnička suradnja. Tehnike mjerenja sadržaja vlage u smrznutoj biomasi (Ref: 11 SE 67CK 3MV2) • Švedska energetska tvrtka trenutačno radi na projektu mjerenja vlage u šumskim ostacima. Glavni cilj je evaluirati i prezentirati opcije, kako u online mjerenjima komada šumskih ostataka tako i za komadiće na hrpama i trupcima drva. Tvrtka traži metode za mjere-

nje udjela vode u odlomljenim šumskim ostacima drva. Tvrtka traži tehničku i komercijalnu suradnju kako bi implementirala nove tehnike.

Digitalni mikrovalni prijemnici za prijem televizijskog signala koji omogućava zadovoljavajuću kvalitetu (Ref: 11 HU 5010 3N7D) • Malo mađarsko poduzeće traži digitalne mikrovalne prijemnike sa stabilnim i mobilnim dizajnom za televizijsko emitiranje. Tvrtka ima iskustva u razvoju i proizvodnji odašiljača, no zbog potražnje tržišta želi zajednički razvijati te proizvoditi i prijemnike. Spektar: 1.3-23 GHz. Tehnologija može biti u razvojnoj fazi ili spremna za demonstraciju na tržištu. Partneri mogu biti industrijski i uslužni. Traži se tehnologija za oblaganja ili mikroučahurivanja stanica mikroorganizama u svrhu zaštite od vlage, kiseline ili topline (Ref: 12 FR 38m7 3O5I) • Francuska tvrtka specijalizirana za probiotike pruža rješenja s prirodnim sastojcima poput izrade kultura, enzima, boja i funkcionalnih sustava. Tvrtka traži dokazano funkcionalne tehnologije koje pomoću smrzavanja suše i štite probiotičke stanice. Interes tvrtke je proizvodnja i/ili komercijalna suradnja s tehničkom pomoći.

Sustav za automatizaciju tvornice paprika i začina (Ref: 11 ES 23C6 3NEA) • Španjolska tvrtka koja proizvodi papriku, različite začine i mješavine začina, želi unaprijediti proizvodne procese putem novih strojeva, automatizacijom miješanja i paletiziranja uz unapređenje transporta, struganja, doziranja, pakiranja... Tražena tehnologija treba biti jednostavna za čišćenje u proizvodnji jer se radi s nekoliko vrsta začina i boja. Ekstrakti sjemena piskavice za dodatak namirnicama (Ref: 12 DK 20B7 3NWV) • Danska tvrtka patentirala je novu specifičnu metodu izdvajanja aktivnih komponenti iz biljke piskavice (fenugreek) koje se mogu koristiti kao dodatak namirnicama u prehrani. Traže se različiti

partneri za tehnološku suradnju: dijetetske/nutricionističke tvrtke (s fokusom na dijabetičarske proizvode; domovi za umirovljenike i bolnice), tvrtka iz mliječne industrije koja proizvodi jogurte i druge mliječne proizvode te tvrtka koja proizvodi tablete/kapsule.

enterprise europe

9. travnja 2012.

Pronađite međunarodnog poslovnog partnera/kupca/distributera kom u 11 sati u ŽK Sisak održat će se prezentacije/radionice na temu Pronađite međunarodnog poslovnog partnera/kupca/distributera.

U organizaciji Europske poduzetničke mreže Hrvatske (EEN) u srijedu 18. travnja 2012., s počet-

Radionica je namijenjena malim i srednjim tvrtkama koje žele pronaći poslovne partnere na međunarodnoj razini u jednoj od 51 zemlje članice u EEN-u bilo na komercijalnoj ili tehnološkoj osnovi. Međunarodne baze se mogu koristiti u slučaju da nešto nudite ili nešto tražite, a te koristi su Vam dostupne ukoliko kreirate profile u jednoj od baza.

Glavni ciljevi ove radionice su: • Upoznavanje s bazom komercijalne suradnje, te bazom tehnološke suradnje • Prezentacija načina pretraživanja baza • Praktični primjeri – izrada vlastitih profila. Radionica je besplatna. Prijave na radionicu primaju se putem online prijave kojoj možete pristupiti na https://docs. google.com/spreadsheet/viewform? formkey=dGs5NFB2MXJMQ3l2ZEdFO WhiTFJFRmc6MQ#gid=0, zaključno do 16. travnja 2012. godine.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 12. travnja - seminar Metode i politike određivanja cijena, Rijeka 18. travnja - radionica Pronađite međunarodnog poslovnog partnera/kupca/distributera, Sisak 25. travnja - radionica “Pronađite međunarodnog poslovnog partnera/kupca/distributera”, Karlovac 8. svibnja - Europski info dan CIP Eko inovacije, Bruxelles, Belgija 10. svibnja - Međunarodni poslovni sastanci tvrtki iz područja kreativnih industrija, Varaždin

Brokerage kreativne industrije U Varaždinu se 10. svibnja organiziraju Međunarodni poslovni sastanci tvrtki iz područja kreativnih industrija. Susreti se organiziraju u Tehnološkom parku Varaždin i Centru kreativnih industrija CREATI::VA Varaždin. Bit će prezentirane sljedeće teme: Kulturni kvartovi kao model urbane regeneracije. Radionica Kulturni kvartovi kao model urbane regeneracije je zamišljena kao prikaz strukturnih obilježja i principa koji su osnova za stvaranje modela za urbanu obnovu. Glavni zadatak kulturnog kvarta je susret sa stvarnim potrebama građana i aktivacija razvojnih potencijala stvaralačkih snaga prisutnih na teritoriju određenog kvarta. Radionica je podijeljena

u dva dijela - teorijski i praktični. Teorijski dio sadrži ekskurzus centara kreativnih/kulturnih industrija, od ex-industrijskog grada sjevera Engleske (Sheffield, Wolverhampton, Newcastle), međunarodno priznatih centara kao Museumsquartieru u Beču, Temple Bar u Dublinu, Grand Opera House u Belfastu do kulturne četvrti u Boltonu. Nakon teorijskog sudionici će imati priliku participirati u radnom dijelu uključivanjem u kreativno promišljanje urbanog razvoja. Inovativni poslovni modeli u kretivnoj industriji. Novi modeli distribucije i promocije potiču promjene u funkcioniranju tržišta. Što je još važnije za odabir autonomnih radnji pojedinaca ili tvrtki, novi alati in-

formacijskih i komunikacijskih tehnologija omogućuju kreativno izražavanje i distribuciju proizvoda i usluga, čak i za one koji nisu imali priliku doći do šire publike. Kako alati novih tehnologija utječu na rad u kreativnom gospodarstvu? Ili kako objasniti visoke profite na besplatnom partnerstvu s kupcima i konkurencijom, ili koristiti kreativnost nekog drugog za poboljšanje vlastite konkurentnosti… Razvoj kreativne industrije u kontekstu socijalnog poduzetništva. Socijalno poduzetništvo je u procesu ubrzanog razvoja i privlači pozornost različitih sektora, a posebno je značajno kao kontekst za razvoj kreativnih industrija. Pojam socijalnog poduzetniš-

Europski Info dan 2012 CIP Eko inovacije U utorak 8. svibnja u Bruxellesu organizira se europski Info dan 2012 CIP Eko inovacije. Prijava za financiranje eko inovacija je konkurentan proces, a samo najbolji prijedlozi bit će izabrani za financiranje. Europski info dan pružit će osnovne informacije i savjete kako razviti dobar projektni prijedlog i uspješno ga prijaviti. Također se nudi moguć-

nost pronalaženja poslovnih partnera iz cijele Europe kako bi se razmijenila iskustva i znanja. Susret je namijenjen svakom tko želi prijaviti projekt, a želi saznati više o proceduri prijavljivanja. Očekuje se više od 350 sudionika iz malih i srednjih poduzeća, udruga, europskih i nacionalnih trgovačkih udruženja, gospodarskih komora, europskih institucija...

Susreti će se održati u zgradi Charlemagne, Rue de la Loi 170, 1049 Bruxelles. Registracija na https://webgate. ec.europa.eu/fmi/scic/ECOINNO12/ start.php Dokumentacija se može pronaći na http://ec.europa.eu/environment/ecoinnovation/index_en.htm

tva pojavljuje se u medijima, predmet je proučavanja na sveučilištima, te u različitom kontekstu pruža informacije o strategijama različitih istaknutih organizacija koje ohrabruju socijalni razvoj. Postoji nekoliko razloga zašto socijalno poduzetništvo postaje sve popularnije: kao temeljni razlog mogli bismo spomenuti da socijalni poduzetnici imaju ono nešto što je zanimljivo i atraktivno - osobito se to odnosi na priču o tome kako i zašto rade ono što rade. Ti izvrsni pojedinci uspjeli su unatoč svim preprekama u ostvarivanju svoje briljantne ideje i stvaranju novih proizvoda i usluga koje dramatično poboljšavaju živote svih nas. Socijalno poduzetništvo naglašava važnost poticanja društvenih promjena.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković