e-pv 3724 by NEstar

Više posla, i to odmah Niskogradnju muči i problem bitumena; zamijeniti bi ga mogao i beton, no za to nam manjka - tehnički propis

Kaminima u osvajanje sjevera Tvrtka Color emajl, sa 100 milijuna kuna godišnjeg prometa, poznatija je među Skandinavcima nego doma

PBZ i CIP program Poduzetnici i obrtnici sad mogu lakše do sredstava za poslovanje: magična riječ je EU Sinergo kredit

tema tjedna Str. 4-5

priča s razlogom Str. 12

svijet financija Str. 21

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 2 4

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 23. travnja 2012. Godina LVIII / Broj 3724. www.privredni.hr

rexpo / croatia boat show / suradnja s japanom / regija / stil / hrwwwatska / svijet financija Strana ulaganja lani jedva 1,04 milijarde eura

otvorena vrata za strane investitore Po visini inozemnih ulaganja, Hrvatska prošle godine nije dosegnula čak ni razinu koju je imala prije 10 godina. Je li razlog samo kriza? >>10-11

PO SEB PRIL AN EEN OG info Ente Š rp to do rise

n Euro osi pe N etwo rk

intervju: srđan oreb, direktor badela

pametan dom bez ikakvih preinaka

>> 6-7

>> 17

“Prošli smo epsku bitku s administracijom, koja je kao aždaja sa sedam glava, pa koju god odsiječeš, izrastu tri nove”

Zasad jedino hrvatsko rješenje za pametne kuće - IThome - ne zahtijeva radove i ugradnje, a štedi 30 posto kućnog budžeta

TV NOVA Pula

UVOD

www.privredni.hr Broj 3724, 23. travnja 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

Vesna Gantner Kuterovac, pomoćnica ministra za poljoprivredu:

G(H)ost komentator: Darinka Jug, koordinatorica EuroVelo ruta za Hrvatsku i predsjednica udruge Moj bicikl

Zbog nelegalnih objekata ostali bez novca iz EU fondova

Za cikloturiste nema granica

Više od 90 posto poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj obavlja se u objektima koji nisu legalni. To je i bio jedan od razloga izuzetno slabe iskorištenosti pretpristupnih EU fondova. Još uvijek smo u mogućnosti iskoristiti sredstva iz IPARD programa koja su trenutno iskorištena tek nešto više od dva posto. Zato je izuzetno važno ovako jednostavno i jeftino provođenje legalizacije objekata koji su u poljoprivrednoj djelatnosti, a čiji vlasnici time osiguravaju egzistenciju vlastitih obitelji.

Zoran Kovačević, predsjednik HGK-ŽK-a Osijek:

Alarmantno stanje na selu Bez legalizacije objekata koji su u funkciji poljoprivredne, a osobito stočarske proizvodnje, može doći u pitanje čak i njihovo sudjelovanje u prometu roba i usluga, primjena politike poticaja, a da ne spominjem nemogućnost natjecanja za dobivanje sredstava iz EU fondova. To su ozbiljni kriteriji i pravila igre koja će se naći pred poljoprivrednim proizvođačima u uvjetima poslovanja u EU-u. Na taj način promatrano, stanje kod nas je zaista alarmantno, a osobito na području Osječko-baranjske županije.

JOŠKO MRNDŽE, DIREKTOR GOOGLEA ZA REGIJU ADRIATIC:

Googleov poticaj izvoznicima Smatramo da je važno poticati dinamične lokalne izvozno orijentirane tvrtke koje su spremne proširiti svoje poslovanje i uspjeti na međunarodnom tržištu. Postoji velik broj malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj koje će imati koristi od veće prepoznatljivosti na internetu. Svjesni smo da će velik broj njih kontaktirati vanjske suradnike i agencije koje bi kreirale i upravljale njihovom online prisutnošću. Program Engage je Googleov način kako lokalno doprijeti do tih agencija i osigurati im trening te podršku. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Cikloturisti putuju cijele godine, a troše gotovo dvostruko više od drugih turista. Nažalost, u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina nisu posebno isticane investicije u cikloturizam

ada su me prije desetak godina pitali zašto toliko inzistiram na razvoju cikloturističke ponude u Hrvatskoj, tada je moj odgovor bio vrlo kratak. Odgovorila sam da je to zato što se uz relativno mala ulaganja postižu iznimni rezultati. Danas kada cikloturizam na europskoj razini bilježi godišnji rast od 11 do 15 posto i kada je taj rast mjerljiv u broju cikloturista koji posjećuju Hrvatsku, odgovor na postavljeno pitanje nije moguće dati u jednoj rečenici. U prvom slučaju podaci i istraživanja kojima sam se koristila bili su vezani isključivo za iskustva europskih zemalja u kojima je nastao cikloturizam u modernom smislu. Iako možemo reći da je on prisutan od same pojave bicikla, putovati biciklom početkom 20. stoljeća bio je izniman čin pojedinca, dok se danas podrazumijeva da je putovati biciklom uobičajeno i vrlo lako. Cikloturisti nemaju nikakva ograničenja. Najčešće su to obitelji s vrlo malom djecom, ali i pojedinci od 16 do 70 godina koji putuju individualno ili u organiziranim grupama. Mogu putovati samo biciklom ili pak kombinirati s putovanjem vlakom, auto-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

mobilom, avionom ili brodom. Za nas je posebno važno to da se dnevna potrošnja cikloturista kreće od 70 do 90 eura, ovisno iz koje zemlje dolaze, što je gotovo dvostruko više od dnevne potrošnje turista koji dolaze na odmor u hotele i privatni smještaj. Cikloturisti putuju cijele godine. Nažalost, u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina službeno nisu posebno isticane investicije u cikloturizam. Ministarstvo turizma ga spominje prvi put 2007. godine kao selektivni oblik turizma i daje našoj udruzi Moj bicikl po drugi put podrš-

U 2003. godini imali smo oko 3600 kilometara biciklističkih ruta i staza, a danas blizu 12.000 kilometara ku za izradu nacionalne strategije biciklističkog prometa koji uključuje i cikloturizam. Također kroz programe poticanja razvoja tematskih ruta Ministarstvo turizma podržava razvoj cikloturističke ponude. Prvi put smo taj prijelog uputili na Vladu 2001. godine. Isti prijedlog za izra-

du strategije uputili smo i početkom ove godine novoizabranoj vladi, ali do danas, osim podrške nekoliko ministarstava, odgovor nismo dobili. Bez službenog dokumenta na nacionalnoj razini koji bi svima olakšao život pri implementaciji cikloturističke ponude, taj je oblik turizma u Hrvatsku ušao na mala vrata i razvio se, a i dalje se razvija u ponudu koja pridonosi percepciji naše zemlje kao poželjne destinacije za europske i svjetske cikloturiste. U 2003. godini imali smo samo 3600 kilome-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

tara biciklističkih ruta i staza, a danas je ta brojka blizu 12.000 kilometara. U 2006. godini registrirani su prvi Bike&Bed smještaji, a danas ih je dvjestotinjak. Nakon pet godina implementacije Dunavske rute, danas je ona i službeno EuroVelo ruta broj 6, a u tijeku je implementacija i EuroVelo rute broj 13. Prije pet godina samo su četiri strane turističke agencije Hrvatsku nudile u svojoj cikloturističkoj ponudi, dok ih je danas dvadesetak. Porastao je broj iznajmljivača bicikala u mjestima kuda rute prolaze, kao i broj specifičnih usluga - biciklističkih servisa i trgovina. Kada je riječ o potrebi razvitka turizma kroz malo i srednje poduzetništvo, cikloturizam se nameće kao jedno od rješenja koje može itekako pridonijeti održivom razvoju Hrvatske. Jedan mali segment gospodarskih subjekata je to prepoznao, a hoće li biti prepoznat i na nacionalnoj razini, vidjet će se tijekom ove godine. U svakom slučaju cikloturizam će se razvijati željeli mi to ili ne, jer za cikloturiste granice ne postoje, oni putuju kako bi doživjeli i upoznali svijet i okretali pedale. Na biciklu ići unazad gotovo je nemoguće.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Ministar gospodarstva u HUP-u

Hrvatska vraća LNG

Hrvatska udruga poslodavaca-Udruga malih i srednjih poduzetnika organizirala je prošloga petka radni ručak s Radimirom Čačićem, prvim potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva, kako bi razgovarali o Vladinoj inicijativi da pokrene novi investicijski ciklus u zemlji. Čačić je tom prilikom izjavio kako je država od privatnih investitora upravo otkupila projektnu dokumentaciju za LNG projekt na Krku za 10 milijuna kuna. Konzorcij u koje-

mu su bili njemački E.ON, francuski Total, austrijski OMV i slovenski Geoplin ušao je u taj projekt 2006., ali su zbog pada potražnje za plinom stalno odgađali realizaciju. Država sada namjerava do 2016. godine sagraditi veliki kopneni LNG terminal na Krku. Kad je riječ o energetskim projektima, rekao je da Hrvatska neće plaćati skupu solarnu energiju, osam do devet puta skuplju od struje proizvedene iz nafte i plina. Velika solarna polja Hrvatska ne može platiti, ali poticat će gradnju malih solarnih ćelija na krovovima. “Spriječit ćemo da nas se pljačka kvaziinvesticijama. Neću štititi devet puta skuplju struju nego što je klasična. Sedam su godina razni lobiji sprečavali da se to promijeni. Sad je dosta”, rekao je Čačić. (A.M.)

Na listama HZZO-a dodatna 143 lijeka

Za liječenje u inozemstvu lani potrošeno 42,5 milijuna kuna Nakon što je Ustavni sud proglasio odluku bivšeg ministra Darka Milinovića o spajanju zagrebačkih bolnica neustavnom, prošli je tjedan donesena odluka o izdvajanju Klinike za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj u samostalnu ustanovu. Kako je priopćeno iz Ministarstva zdravlja, prema prijedlogu koji će biti upućen Vladi, ta bi se dječja klinika, nakon što se o tome obave razgovori i s Gradom Zagrebom, trebala spojiti u jednu nacionalnu dječju bolnicu s još tri ustanove koje se bave liječenjem i rehabilitacijom djece, a u vlasništvu su Grada Zagreba. Riječ je o Dječjoj bolnici Srebrnjak, Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Kukuljevićevoj te Specijalnoj bolnici za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama Goljak. Protekli je tjedan održana i sjednica Upravnog

vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, na kojoj je, među ostalim, uz izvještaj da je lani za liječenje u inozemstvu potrošeno 42,5 milijuna kuna, donesena i odluka da se na liste uvrste 143 lijeka, od čega je 17 potpuno novih, a ostali su generički lijekovi. “Na Dopunsku listu lijekova uvršteni su novi lijekovi za šećerne bolesti i depresiju. HZZO je ujedno snizio i cijene za ukupno 600 oblika lijekova čime su ostvarene uštede za oko 150 milijuna kuna, što će omogućiti manje troškove terapija, kao i dodatna financijska sredstva za uvrštenje novih lijekova na liste”, navodi se u priopćenju HZZO-a. (J.F.)

Privredni vjesnik Broj 3724, 23. travnja 2012.

( 10 mil €

prosječna cijena kilometra autoceste

( sa 500 mil €

trebao bi jamčiti HBOR za gradnju

Graditeljstvo vapi za pomoćI

Više posla, i to U Hrvatskoj više nitko ne proizvodi bitumen, pa ga uvozimo iz Mađarske. Zamjena tehnički propis o betonskim kolnicima

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

raditeljstvo u Hrvatskoj ima zapravo samo jedan problem: treba mu više posla i to odmah. Ključna je to poruka koju su resornom ministru Ivanu Vrdoljaku uputili vodeći ljudi graditeljskih tvrtki, okupljeni na okruglom stolu u organizaciji magazina Mineral. Ministar je uzvratio da je postojeći zakonodavni okvir katastrofalan, a njegova cjelovita promjena traži najmanje šest do devet mjeseci. Zato se sada Ministarstvo bavi problemima koji su brzo rješivi, poput izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji, kojom se omogućuje prodaja nezavršenih zgrada. Javnu raspravu o cjelovitim izmjenama istog zakona Vrdoljak najavljuje za idući mjesec, a jedna od promjena bit će ukidanje suglasnosti susjeda za gradnju, jer je su-

sjed, tvrdi ministar, mnogima postalo zanimanje i sredstvo ucjene. Hrvatska je jedina zemlja u okruženju koja još ima značajnu građevinsku operativu, što treba zahvaliti i velikim infrastrukturnim projektima, posebno gradnji autocesta. Velikim tvrtkama glavni su problem bankovne garancije, koje im domaće banke u stranom vlasništvu ne daju bez jamstva u obliku nekretnine, a HBOR je preslab za podršku većim projektima, požalio se predsjednik Uprave Viadukta Joško Mikulić. Šaroliki natječaji Ilustrirao je to primjerom: prosječna cijena kilometra autoceste je 10 milijuna eura, pa bi za 50 kilometara autoceste HBOR morao jamčiti sa 500 milijuna eura, a to je sada nemoguće. Vrdoljak je obećao da će Vlada uskoro povećati jamstveni kapital HBOR-a, a najavio je i mogućnost

Jedna od promjena bit će ukidanje suglasnosti susjeda za gradnju, jer je susjed postalo zanimanje osnivanja posebne investicijske banke koja bi pratila najavljene investicije u energetiku. Predsjednik Uprave knin-

skog Knaufa Stjepan Rak predložio je da Vlada odgodi naplatu komunalnih naknada i doprinosa na barem tri godine, što je Vrdoljak načelno podržao, ali uz napomenu da se doprinosi na kraju moraju platiti, makar i u ratama. Predsjednik Uprave pulske Ceste Miro Mirković založio se za jedinstvene kriterije u javnim natječajima, posebno u iznosu jamstava

Živost na tržištu nekretnina

Stranim ulagačima ponuditi Drago Živković zivkovic@privredni.hr

a je tržište nekretnina napokon oživjelo, potvrdio je i prošli tjedan, kada su se u Zagrebu u četiri dana održala dva dobro posjećena skupa o novim investicijama u nekretnine. Filipović savjetovanje već osmi put organiziralo je međunarodnu konferenciju o hrvatskom tržištu nekret-

nina, da bi odmah potom bio održan i prvi međunarodni sajam investicijskih projekata i komercijalnih nekretnina REXPO, na kojem su investitorima iz tridesetak zemalja predstavljeni projekti iz Hrvatske i regije. Oba je skupa otvorio prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić koji je najavio i da će nova Agencija za konkurentnost i investicije imati poseban odjel za pripremu investicija,

www.privredni.hr Broj 3724, 23. travnja 2012.

50 km ceste

( do 60%

udjel nafte i bitumena u vrijednosti radova

( rast od 30%

bilježe sajmovi Biam i Zavarivanje

Obrtništvo, Graditeljstvo, Biam i Zavarivanje

odmah

bi u cestogradnji mogao biti beton, ali Hrvatska uopće nema ugovora bitumen poskupio za 27 posto. Nema bitumena Poseban problem je činjenica da nitko više u Hrvatskoj ne proizvodi bitumen, pa ga uvozimo iz Mađarske. Zamjena za bi-

Renić je upozorio i na masovnu pojavu odbijanja izvantroškovničkih radova za ozbiljnost ponude, koji varira između 5 i 20 posto ukupne cijene. Upozorio je i na neodrživost javnih natječaja u kojima se traži fiksna cijena jer u niskogradnji i do 60 posto troškova čine nafta i bitumen, čije cijene u duljem razdoblju nitko ne može predvidjeti. Tako se, na primjer, Viaduktu dogodilo da je samo od dodjele posla na javnom natječaju do potpisivanja

tumen u cestogradnji mogao bi biti beton jer je tehnologija betonskih kolnika jako napredovala, predložio je predsjednik Uprave Cemexa Hrvatska Trpimir Renić. Problem je, međutim, u tome što Hrvatska uopće nema tehnički propis o betonskim kolnicima, što se ministar Vrdoljak obvezao riješiti u najkraćem roku. Renić je upozorio i na masovnu pojavu odbija-

nja izvantroškovničkih radova, pri čemu se izvođačima kaže da im ništa ne priznaju, pa neka tuže, a to često završi tako da država na kraju plati i nesporne radove i zatezne kamate. Iako su osnovni razlog za to loši projekti, Vrdoljak vidi i veliki problem straha u državnoj upravi od USKOK-a, zbog čega se nitko ne usudi potpisati izvantroškovničke radove, čak i kada su nesporni. “Vlada bi se tu trebala postaviti kao primjer. Ja se ne bojim potpisivati što god treba jer nisam korumpiran”, poručio je Vrdoljak. Domaćin skupa Tomislav Antunović požalio se da tri godine čeka dozvole za svoj hotel u Sesvetama i ne može ih dobiti, iako, kako je rekao, poznaje sve koje treba poznavati. Vrdoljak je na to zaželio da Hrvatska postane zemlja u kojoj nitko ne mora poznavati njega kao ministra da bi ostvario svoja zakonska prava.

gotove projekte tako da se stranim ulagačima mogu ponuditi gotovi projekti, poput golf terena ili marina za megajahte. Ministar turizma Veljko Ostojić rekao je da će investicije u turizam ići u tri smjera: izgradnja novih objekata, obnova postojećih i nastavak privatizacije. Posebno atraktivni projekti u turizmu su akvaparkovi, kojima se može bitno pridonijeti produljenju

Hrvatska ima potencijal godišnje privući 250 milijuna eura privatnog kapitala, smatra Mirna Marović sezone i obogaćivanju turističke ponude. Namjera je REXPO-a da bude inicijator oporavka građevinske i nekretninske industrije u Hrvatskoj i

regiji, te da podigne svijest o potrebi pripreme i prezentacije investicijskih projekata na svjetskoj razini. Predsjednica Hrvatske private equity i venture capital asocijacije Mirna Marović procjenjuje da Hrvatska ima potencijal godišnje privući 250 milijuna eura privatnog kapitala, a trenutačna godišnja ulaganja su između 10 i 50 milijuna eura. (D.Ž.)

Specijalizirani sajmovi u plusu Sajmovi graditeljstva i obrtništva i dalje gube svoje izlagače, no dva specijalizirana sajma zabilježila su značajan rast

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

manjenje interesa za velike sajamske priredbe primjetno je već gotovo dvadeset godina. Mnoge sajmove dotukla je upravo recesija, a tipičan primjer za to mogao bi biti ovogodišnji sajam Graditeljstvo na Zagrebačkom velesajmu. On je znatno manji od prošlogodišnjih i na njemu gotovo da i nema hrvatskih građevinara, već je uglavnom riječ o zastupnicima stranih tvrtki. Razlog tome je činjenica da su pojedine industrije građevinskog materijala smanjile proizvodnju za više od 40 posto u odnosu na 2008., a zaposlenost u tom sektoru nastavlja negativan trend već 30 mjeseci. U građevini je bez posla ostalo više od 25.000 ljudi. Sajam obrtništva koji se istovremeno održava također je pao jer je i 10 posto obrta zatvoreno u posljednjih nekoliko godina. Kriza se posebno odrazila u autoindustriji, namještaju, tekstilu i gra-

đevinarstvu, kaže Nada Banek, voditeljica projekta na Zagrebačkom velesajmu. “Obrtnici su najfleksibilniji dio našeg gospodarstva jer se vrlo brzo mogu preorijentirati na drugu uslugu ili čak proizvodnju. No oni su ujedno najosjetljiviji dio gospodarstva. Kad im krene loše, posebice ako ne mogu naplatiti svoje usluge ili proizvode,

Kriza se posebno odrazila u autoindustriji, namještaju, tekstilu i građevinarstvu, kaže Nada Banek

oni vrlo brzo nestaju s tržišta i gase se. Veliki propadaju godinama, a mali u kratkom roku”, naglašava Nada Banek. Dvogodišnji ritam za više noviteta No dva specijalizirana sajma, Biam i Zavarivanje, koji se održavaju

svake dvije godine, bilježe 30-postotni rast. Njima upravo taj dvogodišnji ritam odgovara jer se u tom razdoblju mogu proizvesti noviteti koji se onda na specijaliziranim sajmovima mogu prezentirati potencijalnim kupcima. U okviru sajamskih događanja održan je Obrtnički forum, predstavljena je knjiga “HACCP - vodič za slastičare”, održano je godišnje okupljanje nadzornog osoblja i specijalista zavarivanja, predstavljena je garancija HAMAG-a za poduzetništvo, kreditni programi Hrvatske banke za obnovu i razvitak, te radionica i susret poduzetnika Slovenije i Hrvatske pod nazivom Prekogranična suradnja i obnovljivi izvori energije. Ova četiri sajma po prvi put je posjetila i veća delegacija iz Srbije. U organizaciji Privredne komore Beograd organizirano je došlo oko 120 srpskih poduzetnika. Ovaj posjet je rezultat prezentacije sajmova Zagrebačkog velesajma održane prošli mjesec u Beogradu.

aktualno

Privredni vjesnik Broj 3724, 23. travnja 2012.

( 150 plovila

moglo se razgledati na vezu

( 40%

udjel sivog tržišta jakih alkoholnih pića

Srđan Oreb, generalni direktor Badela 1862

Održan 14. Croatia boat show

Na putu od treba nam b Boris Kragić

Model C je bio vrlo mukotrpan za Badel, ali je uspj sedam glava, pa koju god odsiječeš, izrastu tri nove

Svjetska proizvođačka elita u Splitu Prigodu da na CBS-u besplatno izlože po jedan brod dobila su mala domaća brodogradilišta Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

a ovogodišnjem, 14. Croatia boat showu (CBS) izlagalo je 150 uglavnom inozemnih plovila u moru. Prigodu da besplatno izlože po jedan brod dobila su mala domaća brodogradilišta. Iako se prema riječima Vicenca Blagaića, direktora tvrtke Profectus koja organizira ovaj sajam, prije mjesec dana ozbiljno razmišljalo da se on odgodi to se nije dogodilo. “Croatia boat show je ove godine dvostruko veći nego prošle, i to je veliki uspjeh. Uspjeli smo se prilagoditi krizi i nismo dozvolili da se prekine kontinuitet najvećeg regionalnog nautičkog sajma u ovom trenutku, a donedavno i jednog od 10 najvećih u svijetu. Mnogi proizvođači brodova i opreme koji su bili naši stalni izlagači u ovoj su krizi prestali postojati. Ovaj sajam se razlikuje od

ostalih regionalnih sajmova upravo zbog toga što je to jedini nautički sajam u regiji na kojem se pojavljuju svi renomirani svjetski brendovi. Na sajmu izlažu Princess, Feretti, Pershing,

CBS je ove godine dvostruko veći nego prošle i to je veliki uspjeh, kaže organizator Fairline, Sunseeker, Sea Ray, Beneteau, Jeaneau, Hanse, a od ove godine izloženi su i katamarani Sunreef i Lagoon”, istaknuo je Vicenco Blagaić. Blagaić se, kaže, nada da odgovorni ubuduće neće donositi nerazumne odluke koje su unazadile nautički sektor, misleći u prvom redu na uvođenje trošarina prije nekoliko godina. Nutički turizam raste Prema riječima Perice Šolića, pomoćnika ministra pomorstva, pro-

meta i infrastrukture, nautički turizam unatoč recesiji raste. “Prošle godine k nama je uplovilo 60.000 brodova što je tri posto više nego godinu prije, a posjetilo nas je oko 322.000 nautičara, što je pet posto više nego prije. Nacionalni sustav marina ACI poslovao je s dobiti od 24,7 milijuna kuna u prošloj godini. U ovom trenutku u Hrvatskoj je registrirano 1885 stranih jahti. Radimo na pojednostavljivanju administrativnog sustava. Pripremamo izmjene zakona koje će omogućiti lakše izdavanje koncesija na pomorskom dobru, kao i zaštitu pomorskog dobra”, istaknuo je Šolić. Novost ovogodišnjeg sajma je Nauticus Show, gastro show na kojem su se predstavili vinari i nautički restorani, te Auto show. Najvrednija izložena jahta je Sunseekerov predator 84 - Aleksander, čija je vrijednost nešto iznad četiri milijuna eura.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

adel 1862 u prošloj je godini povećao svoje udjele na tržištu jakih alkoholnih pića i potvrdio status vodećeg domaćeg proizvođača. U domaćoj proizvodnji jakih alkoholnih pića udjel im je 58 posto, a u izvozu čak i 80 posto. Upravo na izvozu, kaže generalni direktor Srđan Oreb, temelje daljnji rast i napredak, dok im je na domaćem tržištu cilj očuvanje udjela i profitabilnosti. Često se govori da u krizi ljudi više piju. Međutim, iz podataka o prodaji alkoholnih pića to se ne može zaključiti. - Ljudi svašta pričaju, ali samo su brojke relevantne. Kao i kod svake druge grupe roba, tako i kod jakih alkoholnih pića s padom kupovne moći dolazi i do pada potrošnje. Ukupna potrošnja jakih alkoholnih pića već drugu godinu zaredom je u padu. Mi računamo na porast potrošnje tijekom ove turističke sezone jer smo kao industrija jako vezani za turizam, kako u alkoholnom tako i u vinskom dijelu. Prošle godine je unatoč većem broju turista pala potrošnja po glavi, tako da se efekt sezone osjetio manje nego što je bilo za očekivati. U ovoj godini radimo na tome da pojačamo izvanpansi-

onsku potrošnju kroz razna događanja. U sezonu ćemo ući i s nekim novim brendovima kako bismo pokrili rupe u svom asortimanu. Koja su glavna izvozna tržišta Badela? - To su tržišta regije, dakle Cefte, posebno kad je riječ o jakim alkoholnim pićima. U tom segmentu polovinu proizvodnje izvozimo. U ukupnoj prodaji izvoz nam čini 20 posto, pri čemu treba imati na umu da u segmentu bezalkoholnih pića gotovo da nemamo izvoza. Hoće li se nešto promijeniti za Badel ulaskom Hrvatske u EU i izlaskom iz Cefte? - Neće, zato što su jaka alkoholna pića podložna visokim trošarinama u svim državama svijeta, pa tako i Cefte. Zato do-

S porastom trošarina padala je i potrošnja. Znači li to da ljudi manje piju? Mislim da ne sad nismo ni imali znatnije koristi od Cefte, kad je o jakim alkoholnim pićima riječ. Što se tiče proizvodnje vina, gdje Cefta jest donijela znatne prednosti, Badel realizira 91 posto svog izvoza na tržišta Zapadne Europe i prekomorska tržišta. Tako će

nam negativne posljedice izlaska iz Cefte biti gotovo zanemarljive u odnosu na ono što dobivamo ulaskom u EU. Koji su vam glavni ciljevi u izvozu? - Badel se strateški fokusira na prekomorska tržišta, prije svega na Kinu. U procesu smo registracije tvrtke u Kini, s partnerom Tadee Holdingom, od koje očekujemo zaista puno, prvenstveno u rješavanju problema viškova vrhunskih vina, koji je evidentan kod svih hr-

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3724, 23. travnja 2012.

( 5300 kn

trošarina po hektolitru apsolutnog alkohola

( 10,3 mil l

godišnja proizvodnja jakih alkoholnih pića

“od voćke do boce” bolja zaštita

ješno proveden do kraja. Prošli smo kroz epsku borbu s administracijom, koja je kao aždaja sa e sku” proizvodnju. Pritom se ništa ne radi suprotno pravilima EU-a ni Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, nego se jednostavno brani nacionalni interes od samog početka. Alkoholna industrija je industrija visoke dodane vrijednosti jer mi ne prodajemo rad, mi prodajemo brend.

vatskih proizvođača. To je primarni cilj, a sekundarni je širenje programa jakih alkoholnih pića na kinesko tržište. Dugo radimo na tom projektu, vrlo pomno smo ga pripremali i usudio bih se reći da smo dobro napravili domaću zadaću. Kako će biti, vrijeme će pokazati, jer u svakom poslu je 25 posto sreće, pa tako i u ovome. Nakon ulaska u EU, Hrvatska više neće moći smanjivati trošarine, a sada su trošarine na jaka

alkoholna pića iznad minimuma za članice Unije. Treba li ih smanjiti? - U gotovo svakodnevnoj komunikaciji smo s ministarstvima gospodarstva, financija i poljoprivrede, s kojima pokušavamo prije ulaska u EU pripremiti paket zakona, ne samo u smislu visine trošarine, jer to nije jedini problem, nego i u smislu zaštite autohtone domaće proizvodnje “od voćke do boce”. Ona danas nije kvalitetno zakonski pokrivena, čak je i u podređenom položaju u odnosu na “kemij-

Je li visina trošarina izravno povezana s veličinom sivog tržišta? Bi li njihovo smanjenje prije ulaska u EU pomoglo vašoj industriji? - To je vrlo složeno pitanje i brojke se mogu različito tumačiti. Kad su trošarine bile niže, potrošnja alkoholnih pića u legalnim kanalima prodaje bila je oko 40 posto veća. S porastom trošarina padala je i potrošnja. Znači li to da ljudi manje piju? Mislim da ne. Drugo je pitanje je li u vrijeme niskih trošarina sva potrošnja alkoholnih pića bila evidentirana. Mislim da nije. Kad se usporedimo s državama koje imaju konti-

nuitet kontrole tržišta jakih alkoholnih pića, onda dolazimo do podatka da je potrošnja u Hrvatskoj po glavi stanovnika relativno mala. Kad uzmete u obzir da smo turistička zemlja, morali bismo imati barem 10 do 15 posto veću potrošnju od država koje nisu toliko turistički orijentirane. A mi imamo obrnuto. Moj zaključak je da je udio sive ekonomije vrlo velik, ali to ne može biti riješeno samim smanjenjem trošarine, nego je za to potreban puno ozbiljniji i širi zahvat. Država je svojedobno davala poticaje za trajne nasade, a sada imamo i viška nekih vrsta voća. Može li se taj višak iskoristiti za proizvodnju autohtonih jakih alkoholnih pića? - Načelno, kao proces proizvodnje, to je moguće. Ali strateški, ne. Kako mi u Dalmaciji kažemo “daj dite materi”. Tu bi trebalo konzultirati struku, prije svega Agronomski fa-

kultet, koji može napraviti planove sadnje. U praksi to znači da kad se radi nasad, onda jedan njegov dio mora imati šljivu za destilaciju, drugi dio za džemove, a treći dio za konzumaciju. Šljiva za konzumaciju postiže najvišu cijenu, eventualni viškovi te šljive se

Badel se strateški fokusira na prekomorska tržišta, prije svega na Kinu mogu preraditi u džem, koji postiže srednju cijenu, a eventualni viškovi iz tog dijela nasada mogu završiti u destilaciji. Kad imate takav nasad, onda njegova ekonomska isplativost nije upitna. U Badelu je prošle godine došlo do velike promjene. Sad ste opet u većinskom državnom vlasništvu, nakon provedbe restrukturiranja po Vladinom Modelu C.

Uvoz pada, izvoz još brže U 2011. godini proizvedeno je ukupno 10,3 milijuna litara jakih alkoholnih pića, što je četiri posto manje nego 2010., prema podacima Gospodarsko-interesnog udruženja proizvođača pića. Uvezli smo 5,2 milijuna litara u vrijednosti od 26 milijuna dolara, što je također smanjenje od šest posto. Jaka alkoholna pića najviše uvozimo iz Njemačke, Velike Britanije i Italije. Izvoz je pao znatno više, za 13 posto, na količinu od 3,8 milijuna litara i vrijednost od 12 milijuna dolara, što znači da nam je vanjskotrgovinska bilanca negativna za 14 milijuna dolara. Najvažnije izvozno tržište je Bosna i Hercegovina, u koju ide čak 40 posto ukupnog izvoza, a slijede Njemačka, Makedonija i Slovačka. Sivo tržište u Hrvatskoj procjenjuje se na 40 posto ili četiri milijuna litara. Trošarina trenutačno iznosi 5300 kuna (700 eura) po hektolitru apsolutnog alkohola, dok je minimum koji dopušta EU 550 eura.

Je li to donijelo promjene u poslovanju? - U bilančnom smislu se promijenilo jako mnogo. Što se tiče upravljanja, operativno nemamo nikakve pritiske, dapače, pušta nas se da radimo, ali se od nas traži i očekuje rezultat. Mislim da je tu bitno nešto razjasniti, jer često vidim medijske napise prema kojima je Badelu nešto oprošteno ili otpisano. Na našu veliku žalost, Badelu nije ni lipa oproštena niti otpisana, nego su dugovi tvrtke pretvoreni u kapital. Drugim riječima, država je svoja potraživanja, čija je naplata bila vrlo upitna, pretvorila u dionice kojima se trguje na tržištu kapitala. Model C je bio vrlo mukotrpan za Badel, ali je uspješno proveden do kraja. Prošli smo kroz epsku borbu s administracijom, koja je kao aždaja sa sedam glava, pa koju god odsiječeš, izrastu tri nove. Važno je naglasiti da se u cijelom tom procesu uvijek najlakše postizao dogovor na vrhu, ali nakon toga je provedba bila vrlo zamršena. Na žalost, Model C nije dovoljno detaljno razrađen. Kad imate bolesnika kojemu treba lijek, nije svejedno dajete li mu lijek u ranoj ili u kasnoj fazi bolesti. Možete mu dati najbolji lijek tri dana prije smrti, ali on će opet umrijeti. A ako mu date lijek dovoljno rano, od tog bolesnika možete za dvije-tri godine imati olimpijca.

AKTUALNO

*vijesti Prodano 1,5 milijardi dolara obveznica Hrvatska je prošlog četvrtka na američkom tržištu prodala 1,5 milijardi dolara vrijedne obveznice s rokom dospijeća za pet godina, uz prinos od 6,375 posto, objavile su inozemne novinske agencije. Kako je objavio Reuters, kupon na obveznice koje dospijevaju na naplatu 27. travnja 2017. godine, iznosi 6,25 posto, što daje prinos od 6,375 posto. Obveznice su prodane privatnim ulagačima, a potražnja za njima bila je pet puta veća od ponude. Ministar financija Slavko Linić i predstavnici Hrvatske narodne banke zadržali su se u Washingtonu, na Proljetnoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. “Teško čitljiva” zaštita prirode U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode prošli je tjedan predstavljen Nacrt prijedloga Zakona o zaštiti prirode. Mirela Holy, ministrica zaštite okoliša i prirode, tom je prigodom izjavila kako će novi zakon donijeti najveću reformu u zaštiti prirode u posljednjih pedesetak godina. Nenad Strizirep, pomoćnik ministrice, dodao je kako je postojeći zakon loše posložen, skup, težak za čitanje i neprovodljiv. Novi će, pak, biti lakše provodljiv jer ima manje članaka, pojednostavljene su mnoge procedure i ukinute birokratske prepreke. Javni poziv za bespovratna sredstva Sisačko-moslavačka županija objavila je javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora u tradicijskim i umjetničkim obrtima, te za nove investicije u proizvodnim obrtima. Županija je za tu svrhu osigurala 500.000 kuna. Subvencije za nove investicije u proizvodnju obrtnici mogu dobiti za nabavu strojeva, uređaja i opreme te izgradnju, rekonstrukciju i adaptaciju radionica.

Privredni vjesnik Broj 3724, 23. travnja 2012.

( oko 470 mil USD ( za 51% robna razmjena Hrvatske i Srbije

lanjski rast srpskog izvoza u Hrvatsku

Otvoreno predstavništvo Privredne komore Srbije u Zagrebu

Zajedno preko ljestvice od milijarde dolara Značajniju investiciju proteklih je godina u Hrvatskoj imao tek srbijanski koncern Swisslion Takovo koji je u Sisku kupio tvornicu Euro Food za 20 milijuna eura

kupna robna razmjena Srbije i Hrvatske iznosila je u 2011. godini 933,6 milijuna dolara. Osnivanje predstavništva Privredne komore Srbije (PKS) u Zagrebu pridonijet će tome da brže nadmašimo milijardu dolara ostvarenu u najboljoj, 2008. godini, istaknuo je Miloš Bugarin, predsjednik Privredne komore Srbije, na prošlotjednom otvaranju predstavništva. Drenislav Žekić, nekadašnji novinar Televizije Zagreb i voditelj marketinga koprivničke Podravke, odabran je za prvog direktora predstavništva. Međusobna robna razmjena je ujednačena pa zemlje jedna drugoj prodaju robe za oko 470 milijuna dolara godišnje. Srpski izvoz u Hrvatsku pritom je lani rastao 51 posto. No u Srbiji već desetak godina djeluje više od 200 hr-

tnijima nego da se izvoze izravno iz Hrvatske. Ivan Ergović, vlasnik Nexe Grupe, kaže da ima dobra iskustva u poslovanju u Srbiji, gdje je prisutan od 2003. godine. Zapošljava više od 800 ljudi i smatra da u građevinskom sektoru također ima prostora za suradnju na europskim gradilištima. Prema riječima Drevatskih kompanija, dok u Hrvatskoj radi samo desetak srpskih tvrtki. Proteklih godina značajniju investiciju u Hrvatskoj imao je koncern Swisslion Takovo koji je u Sisku kupio tvornicu Euro Food za 20 milijuna eura. Stvorena je Tesla štedna banka, s osnivačkim kapitalom od tri milijuna eura, u koju su novac uložili Fond za razvoj Srbije i Fond za razvoj Vojvodine. Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, kaže da nema

prepreka povećanju aktivnosti srpskih tvrtki u Hrvatskoj. “Upućeni smo na suradnju na jedinstvenom ekonomskom prostoru Jugoistočne Europe. Svima nam je u interesu mir i stabilnost, a geostrateški položaj jamči nam prosperitet. O nama samima ovisi kako ćemo iskoristiti naše prednosti”, rekao je Vidošević. Na treća tržišta Zajednički interes mnoge bi hrvatske i srpske tvrtke mogle naći u koordini-

ranim i klasterskim nastupima na trećim tržištima. Prema ocjeni Miloša Bugarina, to bi mogla biti tržišta Libije, Alžira, Kuvajta, Rusije. Vitomir Klasić, vlasnik Ivanićplasta, poduzeća za preradu plastičnih masa, već je krenuo tim putem. U Šidu je otvorio predstavništvo i sa srpskim partnerima planira proizvodnju i izvoz na rusko tržište. Na proizvode koji stižu iz Srbije u Rusiji se ne naplaćuju carine, što ih čini konkuren-

U Srbiji djeluje više od 200 hrvatskih, a u Hrvatskoj desetak srpskih tvrtki nislava Žekića, predstavništvo PKS-a ponajprije će služiti tvrtkama iz Srbije koje žele proširiti poslovanje na hrvatskom tržištu. No bit će otvoreno i za sve hrvatske tvrtke kojima trebaju pouzdane informacije za početak poslovanja u susjednoj zemlji. (I.V.)

Osvajanje izbirljivog japanskog tržišta

Japanci traže proizvode s hrvatskim štihom Hrvatska treba izdvojiti proizvode koji su duboko ukorijenjeni u hrvatsku kulturu i s njima započeti osvajanje izbirljivog japanskog tržišta, istaknuli su predstavnici Keidanrena, udruge japanskih poslodavaca. Na Hrvatsko-japanskom poslovnom forumu održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori gosti iz Japana savjetovali su hrvatskim sugovornicima da

budu uporni i sudjeluju na brojnim specijaliziranim sajmovima koji se redovito održavaju u Japanu. S mogućnostima poslovne suradnje u Hrvatskoj japanske je gospodarstvenike upoznao predsjednik HGK-a Nadan Vidošević naglasivši povoljan prometni položaj Hrvatske kao i pogodnosti za distribuciju proizvoda na tržištu regije i Istočne Europe. Istaknuo

je mogućnosti suradnje u području infrastrukture, turizma, elektroindustrije, ruralnog razvoja, a osobito energetike kao jednog od prioritetnih područja hrvatskog razvoja. Shinichi Yokoyama, supredsjedatelj Odbora za Europu Keidanrena izjavio je da japanske poduzetnike zanimaju mogućnosti ulaganja u infrastrukturne projekte, graditeljstvo, energetiku i turizam.

U japanskom izaslanstvu bili su predstavnici velikih poduzeća kao što su Mitsubishi Heavy Industries, All Nippon Airways, Toyota, Hitachi, Toshiba, Kajima Corporation i Sumitomo. Robna razmjena Hrvatske i Japana lani je iznosila 309 milijuna dolara, pri čemu je hrvatski izvoz u Japan iznosio 73,9 miliju-

na dolara, što je rast za 52 posto u odnosu na 2010. godinu, dok je uvoz iz Japana smanjen za 3,8 posto, na 235,2 milijuna dolara. (I.V.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3724, 23. travnja 2012.

( 188 lokacija u Zagrebu ( 5 mil € danas zaposjeda Vlada

godišnje plaćaju samo za najam

Sjednica hrvatske vlade

JPP-om do projekata od 14 milijardi kuna Škole i bolnice, sudovi i zatvori, muzeji i kazališta projektirat će se i početi graditi u iduće tri godine; prvi radovi kreću već za šest mjeseci Igor Vukić vukic@privredni.hr

a šest do devet mjeseci trebala bi početi gradnja prvih javnih objekata u suradnji Vlade i privatnih partnera. Škole i bolnice, sudovi i zatvori, muzeji i kazališta projektirat će se i početi graditi u iduće tri godine. Investicije će ukupno biti vrijedne 14 milijardi kuna. Tako je barem najavljeno u okvirnom programu koji je Vlada prihvatila prošli tjedan. Suradnjom javnog i privatnog sektora nastat će i novi kompleks zgrada u kojem će raditi hrvatska vlada, a Zagreb

će do 2017. izaći na Savu gradnjom triju hidroelektrana i kanala Sava-Odra. To će u glavnom gradu osloboditi milijune kvadrata za gradnju uz rijeku. Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić kaže

Čačić smatra da je to vrlo neracionalno i da je bolje plaćati najam za nove, energetski efikasnije zgrade, u kojima će biti objedinjeni svi Vladini resori.

Prosječno u svim Vladinim prostorima na jednog službenika otpada 40 kvadrata! da postoji interes privatnih ulagača. S druge strane, dugoročni najam manje će opteretiti državne financije nego da država sama gradi sve te objekte.

Vlada i njezina ministarstva sada djeluju na 188 lokacija u Zagrebu, na ukupno 400.000 četvornih metara uredskog prostora. Od toga se unajmljuje

80.000 četvornih metara. Najam se plaća pet milijuna eura godišnje, a prosječno u svim prostorima na jednog službenika otpada gotovo 40 kvadrata.

Bonusi za direktore Za investicijski ciklus putem JPP-a zanimanje su pokazale i europske razvojne banke, kao i australska banka Macquarie koja je na sličan način modernizirala irsku obrazovnu infrastrukturu. Čačić će sredinom svibnja u Londonu predstavnicima banke pokazati hrvatski plan. Bude li sve išlo prema najavama, radovi koji će zaposliti znatan dio domaće građevinske opera-

tive, počet će ove godine, dok bi prve obveze plaćanja najma iz državnog proračuna nastupile 2014. i 2015. godine. Direktori javnih poduzeća ubuduće neće moći dobivati visoke otpremnine nakon smjene ili isteka mandata. No uz osnovnu plaću pripadat će im i bonusi koji će ovisiti o poslovnim rezultatima i tržišnom položaju tvrtke koju vode. Bonusi vezani uz uspjeh u radu trebali bi privući i talentirane menadžere iz privatnog sektora, koji su dosad radije birali daleko veća primanja u privatnim kompanijama, ocijenio je premijer Zoran Milanović.

Započela javna rasprava o izmjenama zakona o legalizaciji objekata

Jeftina i brza legalizacija na selu Javnu raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito sagrađenim objektima, ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak započeo je u Osijeku održavanjem prvog od 11 planiranih okruglih stolova. Prema njegovim riječima, čitav postupak se temelji na tri elementa. “Prvo je kategorizacija jer se poljoprivredni objekti ne mogu mjeriti s kućom u centru Zagreba ili s apartmanom 30 metara od mora. Drugo, jednostavnost - sve jednostavne

objekte će se legalizirati s dva papira. I treće, za postupak legalizacije nisu potrebni veliki novci”, kaže Vrdoljak odbacujući priče kako je zapravo pripremio zakon po mjeri Slavonaca. “Ovo nije zakon za Slavoniju, nego za cijelu Hrvatsku. Selo u Slavoniji ili Dalmaciji imat će potpuno isti tretman. Kategorizacija objekata ne poznaje takve razlike niti ih u praksi ima. Staja u Dalmaciji, Istri, Zagorju ili Slavoniji ima vrlo sličnu namjenu. Razlike mogu biti u površini objekta ili u tome od kojeg je mate-

rijala građena, ali cjenovni pristup u legalizaciji takvih objekata je potpu-

Selo u Slavoniji ili Dalmaciji imat će potpuno isti tretman, kaže ministar Vrdoljak no isti uz primjenu načela što manje naknade i što brže realizacije. Naravno, moramo paziti na pravičnost kod onih objekata koji su u komercijalnoj uporabi kao što je najam stanova, kuća ili apartma-

na. Zato smo i napravili kategorizaciju jer je jasna razlika između pomoćnih gospodarskih objekata na selu i onih komercijalnih uz obalu mora. Ovi prvi spadaju u najnižu kategoriju, dok su ovi drugi najviša, najskuplja kategorija. Cjenovna razlika legalizacije tih objekata bit će i 100 puta. Zašto? Zato što komercijalni objekt uz obalu mora vrijedi daleko više nego staja od tridesetak četvornih metara negdje u zaleđu Dalmacije, u Slavoniji ili Lici. To je barem jednostavna logika. Najveći stambeni objek-

Po 1000 kuna za objekt Kako bi se uvjerio u konkretne primjere, ministar je posjetio dva poljoprivredna gospodarstva u Podgoraču nedaleko od Našica. “Na ovim primjerima vidjeli smo da se radi o četiri ili pet manjih pomoćnih gospodarskih objekata. Budući da su većinom ispod 50 četvornih metara, troškovi njihove legalizacije iznosit će po 1000 kuna za svaki objekt i to bez komunalnog i vodnog doprinosa. Taj će iznos vlasnik moći platiti u 60 rata tijekom pet godina, a rješenje o legalizaciji dobit će kada bude plaćena prva rata”. ti iznad 400 četvornih metara ili gospodarski iznad 1000 četvornih metara ići će po nekoj drugoj, ozbiljnijoj proceduri, ali i ona će biti znatno jednostavnija nego je to bilo do sada”, objasnio je ministar rekav-

ši kako se prijedlog zakonskih izmjena i dopuna nakon javne rasprave na sjednici Vlade očekuje tijekom svibnja, dok bi Sabor o svemu trebao raspraviti i donijeti novi zakon prije ljeta. (S.S.)

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3724, 23. travnja 2012.

( 66,9 mil €

ulaganja u proizvodnju naftnih derivata

( 236,8 mil €

privukla proizvodnja kemikalija

Strana ulaganja lani dosegnula 1,04 milijarde eura

Od ulagačke milijarde u izravno otišlo samo des Od sustava javne nabave preko raznih nameta do (ne)izdavanja radnih dozvola - spornih područja koja odvr ulagačkoj meti već je stvorena nepovoljna slika, a ugledni strani diplomati, primjerice veleposlanik SAD-a, i poslovnim sektorima osjeti i otvoreno neprijateljstvo prema inozemnim ulagačima Igor Vukić vukic@privredni.hr

ompanije iz Nizozemske predvode prošlogodišnju listu izravnih stranih ulagača u Hrvatsku, prema podacima Hrvatske narodne banke. Iz Nizozemske je stiglo 256,9 milijuna eura, od ukupno 1,04 milijarde eura ulaganja koje je zabilježila statistika HNB-a. U središnjoj banci upozoravaju da podaci sadržavaju i tzv. kružna ulaganja (engl. round tripping),

Poslovi s nekretninama lani su privukli 246,4 milijuna eura, a vlasnička ulaganja u nekretnine 146,3 milijuna eura koja kao učinak imaju povećanje izravnih ulaganja u oba smjera (u Republiku Hrvatsku i inozemstvo) za isti iznos. No ta milijarda kuna ipak predstavlja znatan rast jer je u 2010. godini ukupni iznos stranih ulaganja bio 293,5 milijuna eura. Na drugom mjestu liste ulagača nalazi se Njemačka sa 220,2 milijuna eura. Slijedi Austrija, sa 217,8 milijuna eura. Austrijski ulagači lideri su na ukupnoj listi koja se vodi od 1993. godine. U Hrvat-

sku su ukupno uložili 6,3 milijarde eura, što je znatno više od Nizozemaca, drugih na “vječnoj listi”, s ukupnim ulaganjima od 3,9 milijardi eura. Na trećem mjestu je opet Njemačka, s ukupno 3,2 milijarde eura uloženih u 19 godina. Na četvrtom mjestu prošle godine nalaze se ulagači sa sjedištem u Luksemburgu, sa 142,2 milijuna eura. Slijede ulagači iz Italije, sa 103,6 milijuna eura. Ukupna prošlogodišnja ulaganja od 1,04 milijarde tek su malo veća od rezultata iz 2004., kada su iznosila 949 milijuna kuna. Do 2010. godine ulaganja su svake godine nadmašivala taj iznos, a 2008. godine dosegnula su vrhunac sa 4,2 milijarde eura. Ulaganje u banke Na prvom mjestu prema sektorima i prošle je godine zabilježeno uobičajeno ulaganje u banke i financijsko posredovanje. Uloženo je 267,3 milijuna eura, tako da je ukupno 19-godišnje ulaganje u taj sektor dosegnulo 8,7 milijardi eura. Ulaganja u tom gospodarskom području po vrijednosti su daleko iznad ostalih: na drugom mjestu je trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, sa 2,5 milijardi eura. Poslovi s nekretninama lani su privukli 246,4 milijuna eura, proizvodnja kemikalija 236,8 mili-

juna eura, a vlasnička ulaganja u nekretnine 146,3 milijuna eura. Stručnjaci Hrvatske narodne banke objašnjavaju da je većina priljeva u posljednjem tromjesečju 2011. imala karakter izravnih vlasničkih ulaganja (0,9 milijardi eura). Međutim, velik dio ulaganja u Hrvatsku odnosio se na pretvaranje inozemnog duga u vlasničke udjele u nekoliko domaćih poduzeća, a izravna ulaganja u nove proizvodne kapacitete bila su iznimno skromna

(samo sto milijuna eura). Uz 66,9 milijuna eura uloženih u proizvodnju naftnih derivata, od proizvodnih djelatnosti ističu se još 31,5 milijuna eura investiranih u tekstilnu proizvodnju, 33,9 milijuna eura u poljoprivrednu djelatnost, 11,7 milijuna eura u proizvodnju kože i obuće te 9,5 milijuna eura u metalnu industriju. Pad vrijednosti inozemnih ulaganja posljednjih godina analitičari povezuju s gospodarskom krizom koja je promijenila mnoge

investicijske planove na europskim i svjetskim financijskim tržištima. Dio odgovora leži i u činjenici da su inozemna ulaganja u većem obujmu stizala u vrijeme dok se hrvatsko tržište tek otvaralo u mnogim sektorima pa su bile veće i prilike za preuzimanja, ali i za pokretanje novih investicija. To vrijedi, primjerice, za bankarski sektor, za farmaceutiku (gdje se više stranih igrača natjecalo za Plivu), energetiku (Ina), telekomunikacije i IT industri-

ju (Hrvatske telekomunikacije, Nikola Tesla...). Kapital je zatim krenuo i prema drugim istočnim zemljama u potrazi za sličnim akvizicijama. Majstori za barijere No dio teškoća leži i u preprekama s kojima se neprekidno, na različitim razinama javne uprave, susreću inozemni, ali i domaći ulagači. Početkom godine veleposlanik Europske unije Paul Vandoren obratio se pismom Vladi, odnosno njezinu

www.privredni.hr Broj 3724, 23. travnja 2012.

( 31,5 mil €

investirano u tekstilnu proizvodnju

proizvodnju et posto aćaju strane ulagače doista je mnogo. O Hrvatskoj kao otvoreno kažu da se u nekim našim regijama prije recesije, pokazuju da su izravna strana ulaganja dosegnula oko devet posto BDP-a, dok su u Rumunjskoj, na kraju pristupnog procesa, iznosila čak oko 35 posto BDP-a. Po Vandorenovim riječima, razlozi za nedostatak interesa stranih ulagača su višestruki. Kad je riječ o poslovnoj klimi u Hrvatskoj, problematičnih je područja mnogo: sustav javne nabave, porezi, parafiskalni nameti, carine, javna uprava, pravosuđe, promicanje i zaštita ulaganja, izdavanje radnih dozvola... Veleposlanik SAD-a James Foley nedugo potom na javnom predavanju ustvrdio je da se u ponekim regijama i poslovnim sektorima može osjetiti čak otvoreno neprijateljstvo prema inozemnim ulagačima. Inprvom potpredsjedniku Radimiru Čačiću, s popisom administrativnih zapreka koje usporavaju slobodan protok kapitala. U pismu i u izjavama danim tim povodom Vandoren je istaknuo da među inozemnim predstavnicima postoji mišljenje da Hrvatska nije dovoljno otvorena stranim izravnim ulaganjima te da opća investicijska klima u zemlji nije bitno poboljšana posljednjih godina. Statistički podaci za 2008. godinu, zadnju dobru godinu

Strana ulaganja u hrvatsku poljoprivredu lani su dosegnula 33,9 milijuna eura vestitori su razočarani jer predugo čekaju na odgovor o sudbini njihova projekta. I to zato što u Hrvatskoj postoji previše razina i tijela na kojima se donose odluke. Najviše ih odbija nepredvidivost uvjeta poslovanja jer je to investitorima važnije za do-

lazak u neku zemlju čak i od povoljnog poreznog sustava, objasnio je Foley. Slaba dobrodošlica za Ruse Preko veleposlanika Roberta Markarjana i ruski su ulagači iskazali sumnju da su njihova ulaganja dobrodošla. Markarjan je u intervjuu Tportalu podsjetio na dogovarane a nikad započete projekte poput Družbe Adrije ili na neriješene probleme ruskih ulagača u turističkom sektoru, na Mljetu i na Krku. Namjera Zarubježnjefta da uloži milijardu eura dočekana je sa sumnjama u javnosti, nabrajao je Makarjan. Veleposlanici su ipak jednoglasno dodavali kako primjećuju kako nova vlada priprema mjere usmjerene na stvaranje povoljnijih investicijskih uvjeta. Ministar Radimir Čačić otišao je ubrzo u Moskvu i potencijalnim ulagačima zajamčio da će u Hrvatskoj imati jednak tretman kao i svi ostali ulagači. Na sastancima s ministrima i poslovnim ljudima u Rusiji bilo je riječi i o konkretnim projektima, poput LNG terminala na Krku, gradnje novog bloka termoelektrane u Plominu, ulaganju u Petrokemiju, namjerama ruskih banaka da povećaju ulaganja u Jugoistočnu Europu i drugim potencijalnim investicijama.

( 9,5 mil €

uloženo u metalnu industriju

Zemlje s najvećim inozemnim ulaganjima u Hrvatsku (u milijunima eura) 6305,2

Austrija Nizozemska 3928,8 Njemačka 3157,5 Mađarska 2417,0 Luksemburg 1511,5 Francuska 1365,8 Italija 1226,2 Slovenija 1144,2 Nizozemski Antili 877,3 Švedska 602,3 Belgija 552,4 Švicarska 440,0 Velika Britanija 395,2 Međunarodne 285,4 financijske institucije 177,2 Irska 0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

Izravna strana ulaganja u posljednih deset godina (u milijunima eura) 4218,6

4500 4000

3651,3

3500 2764,8

3000

2414,8

2500 1762,4 1467,5 1467,8 1500 1137,9 949,6 1000

2000

295,3

500 0

1048,4

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Izvor: Hrvatska narodna banka

Kako popraviti statistike Vlada je nedavno s još nekoliko poteza pokazala da želi ubrzati provedbu ulagačkih projekata. S francuskim konzorcijem u kojem su građevinska tvrtka Boygues i pariški aerodrom potpisan je ugovor o modernizaciji Zagrebačke zračne luke. Gradnja novog terminala vrijedit će 236 milijuna eura. Najavljeni su i programi javno-privatnog partnerstva u gradnji brojnih javnih objekata (škola, muzeja, čak i zatvora) gdje se očekuje sudjelovanje inozemnih kompanija. Vlada je osnovala Centar za praćenje investicija u energetici, a samoborskom je DIV-u dopustila preuzimanje Brodosplita. Prihvaćanjem ponude Danka Končara pokrenut je projekt Brijuni Rivijera na lokaciji Sv. Katarina kod Pule. No potom se doznalo da je u međuvremenu ta lokacija stavljena pod zaštitu kao kulturno dobro, što može usporiti realizaciju. Tako se opet pokazalo da zbog

izostanka informacija i slabe koordinacije državnih tijela, investitore mogu dočekati neugodna iznenađenja. Koliko brzo Vlada bude rješavala, predviđala i izbjegavala takve ulagačke zapreke, toliko će i rezultat statistike inozemnih izravnih ulaganja za ovu godinu pokazati bolji rezultat.

12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti

( oko 100 mil kn

Privredni vjesnik Broj 3724, 23. travnja 2012.

godišnji promet ostvaren prošle godine

( 15.000 kamina planiraju proizvesti ove godine

COLOR EMAJL – POŽEŠKA TVORNICA KAMINA I DIMOVODNIH CIJEVI EcoCortec predstavio prirodno razgradivu plastiku - bioplastiku Tvrtka EcoCortec, prva hrvatska tvornica ekoplastike, predstavila je u prostorima HGK-a svoje proizvode koji imaju široku kućnu i industrijsku primjenu. Riječ je o vrećicama i folijama koje su biorazgradive u roku od tri mjeseca, a razgrađuju se na ugljični dioksid i vodu uz pomoć mikroorganizama iz zemlje. Osim mogućnosti reciklaže prednost ove vrste plastike nad klasičnim polietilenom je u čvrstoći te je do 300 puta jača. Osim proizvoda razgradivih u kompostu EcoCortec proizvodi i vodotopivu plastiku koja se razlaže u moru ili rijeci, također u razdoblju do tri mjeseca. ENETOSH predstavljen zemljama JI Europe

Europska mreža za obrazovanje i osposobljavanje iz zaštite na radu i zaštite zdravlja ENETOSH održala je u Zagrebu svoj godišnji sastanak. U mrežu su uključene sve zemlje Europske unije, a važnost ovogodišnjeg sastanka bilo je sudjelovanje zemalja Jugoistočne Europe za koje je to bila početna točka povezivanja dionika u budućim međunarodnim projektima na području zaštite na radu i zaštite zdravlja. Osim primjera dobre prakse, na sastanku je posebno istaknuta zaštita na radu mladih osoba koje po prvi put stupaju u radni odnos, a koji su najugroženija skupina. Primijećen je i nedostatak stručnjaka koji bi svoje znanje prenijeli kroz različite vidove edukacije.

Poznatiji među Skandinavcima nego Slavoncima U pogonima požeškog Color emajla prošle je godine proizvedeno 12.000 kamina. Čak 95 posto izvezeno je na tržišta europskih zemalja, a prvi kontingenti kamina ove su godine upućeni u Južnu Koreju i Čile Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

a prvim sjevernim obroncima Papuka, neposredno iznad Požege, od 2010. godine nalazi se Color emajl, suvremena tvornica u kojoj je prošle godine proizvedeno 12.000 kamina, a oko 95 posto izvezeno je uglavnom na tržišta Zapadne i Sjeverne Europe. Proizvode preko 60 različitih modela, a ove godine planiraju dostići proizvodnju od oko 15.000 komada, od kojih će dio zagrijavati domove u Južnoj Koreji i Čileu. Tvornica danas zapošljava 320 radnika koji rade u dvije smjene, a u vrijeme sezone organizira se i trosmjenski rad. Prošle godine ova je tvrtka ostvarila godišnji promet od oko 100 milijuna kuna. Sve je počelo 1984. kada je Goran Šutalo u Požegi otvorio zanatsku radnju za popravak i servisiranje kućanskih aparata. Praksa je ubrzo pokazala kako bi valjalo nešto i proizvoditi, te je započela proizvodnja protutegova i kada za perilice rublja. “U završnoj obradi, te je proizvode trebalo emajlirati i otuda naziv tvrtke

– Color emajl. Kasnijih godina se pojavio rostfrei kao sve jeftiniji materijal od kojeg su se počeli proizvoditi razni kotlovi za vodu, pa smo s vremenom zapostavili emajlirnicu i s proizvodnjom otišli u drugom smjeru. Započeli smo s proizvodnjom dimnih cijevi, a kada smo upoznali to tržište – počeli

Kamini Color emajla nedavno su svrstani među najbolje u skandinavskim zemljama smo raditi kamine. Dakle, priča je vrlo jednostavna”, objašnjava Goran Šutalo, vlasnik požeške tvrtke Color emajl koja kombinacijom vrhunske kvalitete, modernog dizajna i vlastitih patentiranih proizvoda ostvaruje rezultate zavidne i na europskoj razini. Štedljivi ekološki kamini Budući da je riječ o specifičnim proizvodima koji ne spadaju u robu široke potrošnje, mjesta gdje se mogu najbolje promovirati kamini su specijalizirani sajmovi u Frankfurtu i Ve-

Ne treba im skladište Prva tri mjeseca ove godine rezultirala su povećanjem proizvodnje i prodaje od oko 25 posto, a puna sezona još nije ni počela. Stoga, zbog zahtjeva inozemnog tržišta, u Color emajlu još uvijek ne planiraju niti imaju potrebe za skladištem gotovih proizvoda. Kamini se naprosto proizvode za poznate kupce i odmah se plasiraju distributerima.

roni, koji su ujedno i najveći europski sajmovi kad je riječ o grijanju i pratećim proizvodima. “Ovi sajmovi su mjesta gdje se okupljaju naši kupci i gdje možemo prezentirati svoje proizvode. U neposrednoj usporedbi s drugim proizvođačima jasno se vide sve prednosti, kvalitete i dizajn naših proizvoda”, ističe Dalibor Cindrić, voditelj prodaje u Color emajlu. Upravo na nedavnom sajmu u Veroni kamini požeške tvrtke polučili su veliko zanimanje posjetitelja, ali još više stručnjaka i europskih distributera ovih proizvoda. Naime, pored zanimanja za kamin kojem se vrata nakon stavljanja drveta automatski zatvaraju, najviše interesa pobudio je kamin koji se može spojiti na postojeći sustav centralnog grijanja u nekom objektu, čime se postižu znatne

uštede na osnovnom energentu – plinu. “Riječ je o potpuno novom modelu koji su osmislili naši inženjeri. Kamin ima ugrađeni bojler u kojem se zagrijava voda i pušta u postojeći sustav centralnog grijanja. Time se isključuje potreba dodatnog dogrijavanja kombi-bojlera na plin. Kamin može raditi i u sustavu s kombi-bojlerom, ali i potpuno samostalno”, s ponosom navodi Goran Šutalo. Nakon uspjeha u Veroni, taj je kamin prošao i analize zapadnoeuropskih stručnjaka u toj djelatnosti. Pohvale za energetsku učinkovitost “Prilikom nedavnog boravka u Danskoj gdje smo prezentirali upravo taj novi kamin, nakon silnih stručnih ispitivanja dobi-

li smo pohvale za njegovu veliku energetsku učinkovitost. U te kriterije spada iskoristivost energenta, te stupanj onečišćenja okoliša, odnosno emisija plinova koji nastaju izgaranjem drveta, a mjeri se i količina prašine koja putem dimnjaka završava u atmosferi. Naime, naši kamini imaju iskoristivost energije između visokih 80 i gotovo 84 posto. Konkretno, novi kamin je dostigao iskoristivost od 83,7 posto, s time da 65 posto energije otpušta u sustav centralnog grijanja, a 35 posto odlazi na zagrijavanje prostorije u kojoj se nalazi. Istodobno, kamin zadovoljava visoke energetske i ekološke kriterije koji će u Njemačkoj stupiti na snagu 2015. godine, a potom i na području cijelog EU-a. Budući da mi već sada imamo proizvode koji zadovoljavaju te buduće kriterije, jasno je da smo dobrodošli na tim tržištima jer to njima puno znači”, kaže Cindrić. Inače, Color emajl još od 2008. godine ima svoju podružnicu u Njemačkoj. Njihovi kamini nedavno su svrstani među najbolje u skandinavskim zemljama, a taj uspjeh je tim veći jer su te zemlje najpoznatije upravo po proizvodnji visokokvalitetnih kamina. A kako sajmovi ne bi bili jedino mjesto kvalitetne prezentacije kamina i ostalih proizvoda, u Color emajlu ovih dana privode kraju opremanje velikog izložbenog salona u okviru same tvornice.

enterprise europe

info

Broj 61, 23. travnja 2012.

Energy Efficiency Finance Facility

Inovativna dizalica uskoro u proizvodnji Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, tvrtka Brodosplit-Dizalice iz Splita te Hrvatski institut za tehnologiju potpisali su ugovor o suradnji i komercijalizaciji TEST projekta HEBPD – hidraulično-električna brodska palubna dizalica. Taj tehnologijski projekt rezultirao je izradom izvedbene tehničke dokumentacije za proizvodnju hidrauličko-električne brodske palubne dizalice. Rezultate projekta će tvrtka Brodosplit-Dizalice koristiti za izradu i ugradnju tih dizalica. Komercijalizacijom ovog proizvoda povećat će se udio hrvatskog proizvoda u brodovima koje tvrtka gradi i ojačati razvoj domaće proizvodnje. Potpisivanjem ugovora o suradnji i komercijalizaciji, FESB i HIT nastavljaju suradnju i osiguravaju povrat sredstava uloženih u projekt.

Poklon za energetsku učinkovitost HBOR omogućava korisnicima korištenje Darovnice iz programa Energy Efficiency Finance Facility. Korisnici mogu umanjiti glavnicu kredita za 15 posto za ona ulaganja koja po završetku pridonose poboljšanju energetske učinkovitosti Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) omogućava poduzetnicima koji ulažu u podizanje razine energetske učinkovitosti korištenje sredstava Darovnice iz programa Europske komisije – Energy Efficiency Finance Facility za 2006. i 2007. godinu. Taj program je osmišljen i provodi se u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB). Sredstva Darovnice mogu se koristiti uz korištenje kreditnih sredstava iz izvora EIB-a, izravno putem HBOR-a ili putem poslovnih banaka s kojima HBOR ima uspostavljenu poslovnu suradnju. Krediti su namijenjeni financiranju osnovnih sredstava u okviru ulaganja koja pridonose uštedi energije i/ili smanjenju emisije ugljičnog dioksida, odnosno ulaganja kojima se povećava energetska učinkovitost objekata u zgradarstvu i industriji. Darovnica namijenjena krajnjim korisnicama iznosi 15 posto iznosa kredita uloženog u podizanje razine energetske učinkovitosti. Odobrena sredstva Darovnice isključivo se koriste za umanjenje glavnice odobrenog kredita.

za projekte kojima se ostvaruje najmanje 30 posto uštede energije, a u sektoru industrije potrebno je uštedjeti najmanje 20 posto energije i/ili smanjiti ispuštanje ugljičnog dioksida. U sklopu Darovnice korisnicima je osigurana i besplatna pomoć konzultanta čija je zadaća procijeniti i potvrditi postignute razine uštede energije ili smanjenja ispuštanja stakleničkih plinova, odnosno potvrditi uspješnost ulaganja u obnovljive izvore energije. Provođenjem programa namijenjenih financiranju projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, omogućavanjem korištenja sredstava po ovoj Darovnici i aktivnim sudjelovanjem u pripremi novih programa kreditiranja energetske učinkovitosti HBOR nastoji potaknuti hrvatske gospodarstvenike na održivo poslovanje i pozitivno djelovanje na okoliš u kojem posluju. Za kandidiranje za sredstva Darovnice prihvatljiva su ona ulaganja koja će po završetku investicije pridonijeti poboljšanju energetske učinkovitosti postojećih objekata. U sektoru zgradarstva je to

Zainteresirani za korištenje sredstava više informacija mogu pronaći na stranicama HBOR-awww.hbor.hr/phbor-omogucavakorisnicima-koristenje-darovnice-i. (KC)

enterprise europe Unapređivanje zaštite okoliša

Briga za okoliš kroz EEN

Na Osječkom sveučilištu održana je međunarodna konferencija “Unapređivanje zaštite okoliša u poslovanju kroz Europsku poduzetničku mrežu – GREEN projekt” Krajem ožujka na Osječkom sveučilištu Josip Juraj Strossmayer održana je međunarodna konferencija Unapređivanje zaštite okoliša u poslovanju kroz Europsku poduzetničku mrežu – GREEN projekt na kojoj su sudjelovali predstavnici gospodarskih komora i istraživačkih centara iz 10 partnerskih zemalja, te više od 80 sudionika. Tijekom konferencije održane su 22 prezentacije na teme iz projekta GREEN: zaštita okoliša u različitim državama sudionicama, energetska učinkovitost, revitalizacija ruralne arhitekture, različiti načini iskorištavanja prirodnih resursa..., a predstavljena je i nova ekološka tehnologija (Hladni val – tehnologija čišćenja suhim ledom, i Eurco – gospodarenje građevinskim otpadom). Predstavljen je rad Europske poduzetničke mreže te promoviran projekt PROCEED. Ciljane grupe ovog projekta vrijednog milijun eura su mala i srednja poduzeća u sektoru proizvodnje hrane i građevnog materijala.

Veliki interes su probudile prezentacije iz prehrambenog sektora i sektora transfera tehnologije, kao i poster sekcija na teme ekološkog uzgoja i biogoriva. Konferencija je uspješno završila održavanjem i nekoliko različitih sastanaka poduzetnika na međunarodnoj razini.

Želja nam je osposobiti poduzetnike da posluju prema europskim propisima zaštite okoliša, ističe direktor Tera Tehnopolisa Ivan Štefanić. “Upravo zato je formi-

rana mreža provjerenih pružatelja usluga u području zaštite okoliša, koje promoviramo preko web stranice projekta”, kaže Štefanić.

Uspostavljena suradnja neće prestati završetkom projekta GREEN. Konzorcij, proširen za još jednog partnera iz Njemačke, nastavit će s radom u okviru projekta WEEEN (Wizard of the Environment: the Enterprise Europe Network). WE-EEN je također namijenjen unapređivanju zaštite okoliša kod malog i srednjeg poduzetništva, ali s naglaskom na gospodarenje otpadom, površinsku obradu materijala i gospodarenje elektronskim i elektroničkim otpadom. Projekt je službeno započeo s radom u veljači 2012. godine i sada je u fazi ugovaranja suradnje s tvrtkama koje će kao pružatelji usluga u području zaštite okoliša biti na raspolaganju malim i srednjim poduzetnicima. Svi zainteresirani za sudjelovanje u ovom projektu mogu kontaktirati Teru Tehnopolis.

INTERINO BizPlan Contest

Najbolji poslovni projekti Najbolji poslovni projekti Kako bi se potaknuo nastanak novih inovativnih poduzeća uz granicu Hrvatske i Slovenije, provodi se natječaj za najbolji poslovni plan. Najbolje očekuju nagrade i mogućnost ostvarivanja projekata

Kako bi se potaknuo nastanak novih, inovativnih start-up poduzeća te razvoj na znanju utemeljenih poduzeća i njihova povezivanja u prekograničnom području Hrvatske i Slovenije, provodi se natjecanje za najbolji poslovni plan – INTERINO BizPlan Contest. Natječaj se raspisuje u okviru projekta INTERINO - Prekogranična integracija znanja, kompetencija i inovacija, financiranog iz Operativnog programa IPA Slovenija-Hrvatska 2007.-2013. Sudionici natječaja mogu potvrditi inovativnost svoje poslovne ideje, utvrditi njen tržišni potencijal, osvojiti novčane i druge vrijedne nagrade, pohađati besplatne radionice i dobiti savjetovanje za pisanje poslovnog plana te steći

dodatna znanja s područja poduzetništva. Prilika je to za predstavljanje potencijalnim ulagačima, širenje mreže kontakata te promociju svoje tvrtke široj javnosti. Natjecanje je namijenjeno studentima, akademskom osoblju, istraživačima, potencijalnim poduzetnicima i kreativcima te postojećim poduzećima do tri godine starosti koja nude mogućnost investiranja u nove poslovne ideje. Nema ograničenja na sektorsko područje, dakle prihvatljive su ideje iz svih gospodarskih grana. INTERINO projektni partneri natječaj za najbolji poslovni plan provode u osam regija na području Hrvatske i Slovenije (Međimurska, Varaždinska, Istarska te Zagrebačka županija, Pomurska regija, Podravska regija, Obalno-kraška regija i Osrednjeslovenska regija).

Izbor najboljeg poslovnog plana provodit će se u tri dijela. Sudionici mogu do 27. travnja predati prijave svojih poslovnih ideja na temelju kojih se odabire 10 koji će se plasirati u daljnje natjecanje. Početkom svibnja se odabire 10 regionalnih polufinalista kojima se omogućuje da u razdoblju od 7. do 12. svibnja sudjeluju na stručnim radionicama za izradu poslovnog plana u trajanju od 40 sati. Regionalni polufinalisti do kraja svibnja predat će svoje konačne poslovne planove te će stručna komisija odabrati tri finalista svake regije koji ulaze u posljednji krug regionalnog natjecanja. Najbolji od njih imat će mogućnost boriti se za titulu najboljeg poslovnog plana cjelokupnog prekograničnog natjecanja. Proglašenje pobjednika može se oče-

kivati u lipnju 2012. Nagrade za regionalno natjecanje na području Varaždinske županije osigurat će Tehnološki park Varaždin iz YICT Fonda koji iznosi 100.000 kuna. Ovaj fond osnovali su Tehnološki park Varaždin i Grad Varaždin u sklopu projekta Mladi lovci na karijeru financiranog iz programa IPA IV Razvoj ljudskih potencijala. Osim novčanih nagrada, za regionalne finaliste osigurat će se i povlašteni smještaj u Tehnološkom parku Varaždin uz mogućnost besplatnog korištenja usluga poslovnog savjetovanja, mentorstva, umrežavanja i ostalih usluga koje Park pruža. Više o natječaju moguće je naći na http://www. tp-vz.hr/index.php?content=BizPlan Contest.

www.een.hr

23. travnja 2012.

2 3

Greenvest: Invest in Green Croatia

Lov na zelene investicije U Zagrebu se u listopadu organiziraju Međunarodni gospodarsko-investicijski dani i sajam razvoja proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i međunarodni gospodarski trendovi hrvatskom gospodarstvu donose niz izazova, ali i mogućnosti za razvoj. Energetika - obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, inteligentni sustavi i procesi, informatičke tehnologije, tehnologije reciklaže i proizvodi od recikliranih materijala, zelena gradnja, zeleni turizam, eko inovacije, eko poljoprivreda, zelene uslužne djelatnosti, samo su neki od sektora s visokim razvojnim potencijalom uzimajući u obzir prostornu i cjelovitu resursnu osnovu Republike Hrvatske.

proizvodnih kapaciteta i radnih mjesta u području zelenog gospodarstva. Osim toga, namjera je događaja raspraviti pitanja o perspektivi domaćih i stranih investicija, a u dijelu predstavljanja projekata međunarodnim investitorima, domaćih i međunarodnih kompanija te veleposlanstava, banaka, agencija, investitora i područja investicijskih interesa za poduzetničke projekte, namjera je pružiti sveobuhvatne informacije o zelenim uslugama, proizvodima, visokim tehnologijama, industrijskoj proizvodnji, pitanjima investicijskog ulaganja, potražnji međunarodnih investicija te pružiti informacije o ulozi i mogućnostima veleposlanstava, banaka i agencija u investicijskim kretanjima. Konačno, cilj događanja je, sa stajališta investitora, gospodarstvenicima predstaviti njihova interesna područja, vrste i visine ulaganja te opće uvjete investiranja.

Zeleni razvoj temelj je novih gospodarskih kretanja Europske unije i drugih razvijenih zemalja svijeta. Sve veći broj gospodarskih subjekata svoje poslovanje usmjerava ili preusmjerava prema nekim od navedenih djelatnosti kako bi postali održiviji te povećali svoju konkurentnost na domaćem i međunarodnom tržištu. Takav pristup istraživanjima, razvoju i proizvodnji postaje sve traženiji i među krajnjim potrošačima.

ti u Zagrebu od 25. do 27. listopada ove godine. Potporu ovom događaju dao je i Ured predsjednika Republike te ministarstva poduzetništva i obrta te zaštite okoliša i prirode. Suorganizator skupa je Hrvatska gospodarska komora - Europska poduzetnička mreža Hrvatske.

institucija s gospodarstvenicima, predstavljanja razvojnih i proizvodnih projekata i programa, predstavljanja zelenog portfelja pravnih osoba te predstavljanja veleposlanstava, banaka, agencija, investitora i područja investicijskih interesa za Hrvatsku.

Upravo stoga Savez za energetiku Zagreba i Energo Media Servis organiziraju međunarodni B2B događaj pod nazivom Greenvest: Invest in Green Croatia - Međunarodni gospodarsko-investicijski dani i sajam razvoja proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu, što će se održa-

Međunarodni gospodarsko-investicijski dani i sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu prvi je susret ove vrste u Hrvatskoj namijenjen pružanju pune podrške razvoju zelenog gospodarstva. U planu su susreti državnih dužnosnika i predstavnika međunarodnih

Na ovom događaju žele se raspraviti otvorena pitanja razvoja zelenog gospodarstva u Hrvatskoj, detektirati izazovi i definirati perspektiva razvoja tog gospodarstva te privatnih projekata i projekata javno-privatnog partnerstva, kao i raspraviti mogućnosti otvaranja novih

Područja ovogodišnjih gospodarsko-investicijskih dana i sajma razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu su energetika - obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, inteligentni sustavi i procesi, informatičke tehnologije, tehnologije reciklaže i proizvodi od recikliranih materijala, zelena gradnja, zeleni turizam, eko inovacije, eko poljoprivreda i zelene uslužne djelatnosti. Službena web stranica skupa je www. greenvest.com.hr. (EEN)

enterprise europe

Još uvijek u zon Pripravništvo na europski način

Broj mladih nezaposlenih u EU-u prešao je pet milijuna. Najteže je onima u Grčkoj i Španjolskoj. Pripravništvo u većini zem Lada Stipić – Niseteo U zadnjih pet godina broj nezaposlenih mladih ljudi u EU-u povećan je za milijun pa je sada više od pet milijuna mladih koji nisu u stanju naći posao. Nikada mlada generacIja u Europi nije bila toliko dobro obrazovana i s tako malo izgleda za primjeren posao. U zemljama najteže pogođenim krizom, poput Grčke ili Španjolske, ne radi svaki drugi mladac. Većina država pokušava na domaćem terenu iznaći rješenje problema, prvenstveno kroz aranžmane uvježbavanja i pripravništva. Pripravništvo - izvor jeftine radne snage U vremenima krize mlada generacija suočava se s istim ili sličnim sumnjama, austrijske i francuske nevladine organizacije, udruge specijalizirane za zaštitu pripravnika i vježbenika ne jednom su glasno izrazile zabrinutost da se pripravništvo (bez obzira na različite definicije u praksama država članica) zloupotrebljava kao izvor jeftinog ili čak besplatnog rada za poslodavce, a njihovi talijanski kolege upravo su pokrenuli bitku za više transparentnosti. U nekim su zemljama zakonima regulirali elemente praktičnog stjecanja radnog iskustva za određeni posao unoseći u pravila plaćanje,

socijalu, kvalitetu obuke, priznavanje radnog iskustva, ali i prepoznajući rizike zamjene stalno zaposlenih privremenim radnicima, pripravnicima. Ovakvi su zakoni na snazi u Austriji, na Cipru i Malti, u Češkoj,

Europskom bi se uredbom moglo omogućiti svim pripravnicima u EU-u dobivanje socijalnih beneficija uobičajenih za stalno zaposlene Danskoj, Grčkoj, Irskoj, Luksemburgu, Poljskoj, Portugalu, Slovačkoj i Velikoj Britaniji. Bez obzira na važeće propise, u svim se zemljama primjedbe odnose uglavnom na niske plaće, slabu zaštitu i veoma loše uvjete radnog angažmana, potom na manjak kvalitetnog učenja i korištenje pripravnika za najprizemnije poslove umjesto da ih se trenira za budući poziv (europski pripravnik “mete ili raznosi kavice”). S krizom je sve ogoljenija praksa zamjene stalnih radnika prolaznim, pripravnicima. Strah od prvog posla Sve zajedno daje i mišljenje proizašlo iz anketa, a koje je spojilo gotovo sve zemlje – pripravnici se plaše upadanja u začarani krug mijenjanja jednog kratkog, privremenog po-

Fenomen skraćeno Rad u EU-u

Čak 42 milijuna radnika u Europskoj uniji radi skraćeno radno vrijeme, no samo njih 8,6 milijuna zainteresirano je za puno rad Europe najviše se radi skraćeno Lada Stipić – Niseteo Skoro pola zaposlenih Niozozemaca radi skraćeno radno vrijeme, ali je samo svaki pedeseti spreman, ponudi li mu/ joj se, na poslu provesti punu satnicu! Ovo je jedan od (nama?) bizarnijih podataka iz Eurostatovog pretresanja stanja na tržištu rada. Opća europska statistika veli da je u EU-u registrirano 42 milijuna radnika sa skraćenim radnim vremenom – a od njih samo 8,6 milijuna želi, razmatra ili je spremno ra-

diti dulje i više. Statistika i praksa ovu kategoriju označavaju “podzaposleni”. U nju ulazi petina svih zaposlenih na skraćeno radno vrijeme ili četiri posto svih zaposlenih. Najveća spremnost na produljeni posao nađena je u Grčkoj, Latviji i Španjolskoj, preko pola radnika u tim zemljama, a koji su trenutno na skraćenom radnom vremenu, željelo bi ili htjelo raditi dulje. Riječ je o statističkom kalamburu - postoci su narasli do rekorda u EU-u samo zato što je rad na skraćeno radno vrijeme rijetka praksa te se prakticira prije kao nužno zlo negoli mjera socijalne politike kakva je, primjerice, stan-

dardna u zemljama s visokim postocima radnika sa skraćenim radnim vremenom. Ono je tradicija sjevernijih (ili neromanskih) dijelova Zapadne Europe. U Nizozemskoj, Belgiji, Danskoj, Njemačkoj, Irskoj, Austriji, Švedskoj i Velikoj Britaniji svaki četvrti radnik kraće je na poslu od uobičajenoga. Raditi? Mogu, ali neću Analitičari ovu kategoriju radnika gledaju kroz njihov radni potencijal. Statistički ured EU-a je u svojoj godišnjoj dubinskoj analizi trendova na tržištu rada našao i da je u redovima tzv. ekonomski neaktivnog di-

jela stanovništva, dakle onih koji ne rade niti žele raditi pa se ne tretiraju kao neza-

Onih koji ne rade niti žele raditi pa se ne tretiraju kao nezaposleni je oko 8,6 milijuna posleni, oko 8,6 milijuna osoba sposobnih za posao. S druge strane 2,4 milijuna radno neaktivnih osoba razmišlja početi tražiti posao u dogledno vrijeme. Ovo su lanjske, najsvježije brojke. Zanimljive su promjene

www.een.hr

23. travnja 2012.

4 5

ni sumraka

malja nije jasno i transparentno riješeno sla za drugi, bez izgleda za stalno zaposlenje i uz opasnost da ne dođu do radnog mjesta koje odgovara njihovom stupnju stručnosti. Pripravnici dobivaju ugovor u 19 od 27 članica EU-a, ali su im minimalna primanja zakonom zagarantirana u samo 11. Na papiru je sve to lijepo ispisano, ali: u Austriji i Luksemburgu primjećuje se da poslodavci baš ne slijede pravila i da je stoga bitno pojačati nadzor, ali i kazne. U svim zemljama, bez razlike, najviše zabrinjava manjak primjerene socijalne zaštite - tamo gdje pripravnici participiraju državnim mjerama za trening za rad poslodavci su ipak obvezani plaćati doprinose, ili u punom iznosu ili subvencionirano (Poljska, Španjolska, Cipar). Tamo gdje je nezaposlenost velika i kriza duboka, pripravnici su u opasnosti od golog iskorištavanja. Poslodavci koriste svaku priliku za “uštipnuti” na troškovima. Isto tako - budući da pred fleksibilnošću tržišta rada nestaje vrijeme sigurnih, doživotnih radnih mjesta - većina novopridošlih na tržište rada proći će i kroz nekoliko tvrtki skupljajući iskustvo i uvježbavajući se prije nego što naleti pravi, trajni posao. Različita iskustva pojedinih zemalja U službenim nacionalnim politikama zapošljavanja pripravništvo je deklarirani dio strategije. Evidentno je da se, skupa s rastućim zahtjevima za visokospecijaliziranom, školovanom radnom snagom, na svim nivoi-

og rada

dno vrijeme. Na sjeveru tijekom jedne jedine godine, od prošlog ispitivanja stanja na tržištu rada – broj ljudi koji ne žele raditi narastao je za pola milijuna, ali se nije izmijenio broj radno neaktivnih ljudi koji traže a ne mogu dobiti posao. Statistika pokriva životnu dob od 15 do 74 godine. Milijuni dodatnih radnika Iz svega slijedi da je potencijal tržišta rada u EU-u skoro 11 milijuna dodatne radne snage, dakle kombinacije radnika za potrebe evidencije i statistike definiranih kao “osobe koje traže posao, ali ne sada” i “osobe koje

mogu raditi, ali ne traže posao”. Za cijeli EU to je ekvivalent 4,6 posto sveukupne radne snage. Razlike između zemalja su po tradiciji jako velike, a zlatna sredina EU-a (potencijal mjeren sa 4,8 posto radne snage) dobivena je između ekstrema Češke (1,4 posto) i Italije (vrtoglavih 12,1 posto). U statistiku su uneseni podaci za kandidatske zemlje Island i Tursku, te zemlje unutarnjeg tržišta Norvešku i Švicarsku. Hrvatskih podataka još nema u ovogodišnjoj Eurostatovoj analizi ovog segmenta tržišta rada.

ma razmatra rano unošenje stjecanja radnog iskustva u školske programe. U nekim zemljama (Velika Britanija, Latvija, Grčka, Rumunjska) poslodavci otvoreno prigovaraju da škole ne izbacuju njima potreban kadar. Europski forum mladih je, primjerice, otkrio da svaki četvrti stažist nema potpisan ugo-

Plaću mogu osigurati ili poslodavci ili državne subvencije ili raspoloživi fondovi (Europski socijalni fond, Europski fond regionalnog razvoja...) i programi (Erasmus). Do kraja godine Europska komisija bi u članice uputila finalni prijedlog izlaska pripravništva iz zakonske zone sumraka mjerama za reguli-

Pripravnici se plaše upadanja u začarani krug mijenjanja jednog kratkog, privremenog posla za drugi, bez izgleda za stalno zaposlenje i uz opasnost da ne dođu do radnog mjesta koje odgovara njihovom stupnju stručnosti vor, dakle ni izgleda da ga se u slučaju zloupotreba brani na sudu. Ukoliko bi se išlo na punu zaštitu najmlađih radnika, ugovor bi trebao postati obvezan. Isto tako, pripravništvo traži zajedničku definiciju i osnovne okvire sustava uvježbavanja, limitiranje vremena uvježbavanja na razumnu mjeru. Europska bi uredba omogućila svim pripravnicima u EU-u dobivanje socijalnih beneficija uobičajenih za stalno zaposlene, uključujući osiguranje od nesreća na radu i zdravstveno osiguranje te plaću za obavljeni posao.

ranje pripravništva koje bi, usvoje li se bez prevelikog razvodnjavanja tijekom rasprave, unijele reda i uniformnosti u šarolike prakse i zakone. Hrvatska će pratiti raspravu kao promatrač, ali nije isključeno da će u njenim finalnim etapama sudjelovati već i kao država članica. Kako god bilo, usklađena zakonska baza obvezivat će i Hrvatsku, a na Vladi je da odluči kojim će se načinima podržavati uvježbavanje i zapošljavanje mladih. Pri tome je presudna razmjena iskustava i korisnih, dobrih, upotrebljivih praksi.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu

Bušenje i istraživački radovi Katowicki Holding Węglowy S.A., Katowice, Poljska, traži usluge bušenja i istraživanja. Natječaj je otvoren do 11. svibnja, a prijave na poljskom jeziku predaju se na Katowicki Holding Węglowy S.A. ul. Damrota 16-18 Contact point(s): Katowicki Holding Węglowy S.A., 40-022 Katowice, ul. Damrota 16-18 For the attention of: mgr Barbara Wojtowicz 40-022 Katowice, Poland, b.wojtowicz@khw.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Rušenje Stadtwerke München GmbH, München, Njemačka, traži izvođača radova na rušenju objekta. Natječaj je otvoren do 26. travnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Stadtwerke München GmbH Emmy-Noether-Straße 2 For the attention of: Herrn Bruckner 80287 München Germany. Više podataka o nadmetanju na www.swm.de/privatkunden/unternehmen/logistik/einkauf.html.

Čišćenje Operator Gazociągów Przesyłowych Gaz-System S.A, Varšava, Poljska, traži nabavu usluga čišćenja. Natječaj je otvoren do 10. svibnja, a prijave na poljskom jeziku predaju se na Operator Gazociągów Przesyłowych Gaz-System S.A. ul. Mszczonowska 4 Contact point(s): Operator Gazociągów Przesyłowych Gaz-System S.A. Oddział Gdańsk, ul. Wałowa 47, 80-858 Gdańsk For the attention of: Beata Romańska 02-337 Warszawa, Poland, beata.romanska@gaz-system.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Usluge u građevinarstvu Ministère d’État de Monaco, Monaco, traži nabavu arhitektonskih, strukturalnih, inženjerskih i nadzornih usluga. Natječaj je otvoren do 15. svibnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Ministère d’État de Monaco, direction de la prospective, de l’urbanisme et de la mobilité, 23 av. Albert II - BP 609, Principauté- de-Monaco Contact point(s): direction de la prospective, de l’urbanisme et de la mobilité, For the attention of: Manzone Jean-Michel 98013 Monaco, Monaco, prospective@gouv.mc. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Održavanje i popravci ČEZ, a.s., Prag, Češka, traži usluge popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 9. svibnja, a prijave na češkom jeziku predaju se na ČEZ, a.s. 45274649 Duhová 2/1444 Contact point(s): ČEZ, a.s., Elektrárna Dětmarovice, 735 71 Dětmarovice For the attention of: Haliny Potykové 140 53 Praha 4, Czech Republic, halina.potykova@cez.cz. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Optički kabeli

Ufficio federale delle strade USTRA, Bellinzona, Švicarska, traži nabavu optičkih kabela. Natječaj je otvoren do 25. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Ufficio federale delle strade USTRA, filiale Bellinzona, settore Supporto via C. Pellandini 2, For the attention of: Lieferung LWL-Kabel N13 TI – SG -Nicht öffnen - Offertunterlagen, 6500 Bellinzona, Switzerland. acquistipu-

bblici@astra.admin.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Instalacija komunikacijske opreme RTE réseau de transport d’electricité, Pariz, Francuska, traži uslugu instalacije komunikacijske opreme. Natječaj je otvoren do 30. svibnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na RTE réseau de transport d’electricité, direction achats immeuble Ampère 34-40 rue Henri Regnault, For the attention of: FrançoisXavier Sardou, 92068 Paris La Défense, France, francois-xavier.sardou@rte-france.com. Više podataka o nadmetanju na www.rte-france.com. PRIJEVOZ Azienda USL, Rim, Italija, traži usluge prijevoza. Natječaj je otvoren do 23. svibnja, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na Azienda USL Roma D, via Casal Bernocchi 73, Contact point(s): ufficio protocollo 00125 Roma, Italy. Više podataka o nadmetanju na Azienda USL Roma D, via Casal Bernocchi 73, Area tecnico economico finanziaria - UOS beni e servizi economali e territoriali 00125, Roma, Italy, uo.provveditorato@aslromad.it.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Drveni namještaj i podovi (20120403012) Mađarska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju drvenog namještaja i drvenih podova, nudi svoje slobodne kapacitete tvrtkama koje su zainteresirane za proizvodnju namještaja ili za distribuciju drvenih podova (parketa) za podugovaranje ili outsourcing. Strojevi, alati (20120402003) Rumunjska tvrtka specijalizirana za proizvodnju visokonaprednih hightech strojeva, strojnih dijelova i alata nudi svoje usluge kao podizvođač. Boje, lakovi, ljepila (20120410032) Rumunjski proizvođač boja, lakova, ljepila, premaza, razrjeđivača i sličnih proizvoda, traži trgovačko-posrednič-

ke usluge te je također zainteresirana i za recipročnu proizvodnju i razvoj.

Turizam (20120403002) Mađarska tvrtka aktivna na području turizma pruža usluge u eko i aktivnom turizmu. Tvrtka traži trgovačke posrednike (distributeri) ili podugovaratelje za distribuciju svojih usluga. Također se nudi kao trgovački posrednik (distributer) ili podizvođač za distribuciju turističkih usluga na svom području. Tvrtka traži partnere koji mogu organizirati grupe za turističke obilaske u Mađarskoj, te nudi svoja znanja u aktivnom turizmu (visokokvalitetna organizacija biciklističkih obilazaka) i iskustvo u organiziranju eko i gastro putovanja/izleta. Inovativni koncept za produljenje roka trajanja prerađenih proizvoda (20120326034) Njemačka tvrtka nudi inovativan koncept za produljenje roka trajanja prerađenih poljoprivrednih proizvoda i svježe hrane traži partnere za zajedničko ulaganje (joint venture). Tvrtka nudi patentom zaštićen koncept za očuvanje roka trajanja poljoprivrednih proizvoda – njihova specijalnost je produljeni rok trajanja oguljenog voća, povrća, zelene salate i krumpira. Nakon godina istraživanja i razvoja,

uspjeli su proizvesti jedinstvene proizvode za održavanje svježine (jestive obloge) koji mogu produljiti rok trajanja narezanih proizvoda do 21 dan.

Kozmetika i dodaci prehrani (20120322031) Rumunjski proizvođač profesionalne kozmetike i dodataka prehrani traži tvrtke koje imaju logistiku i koje su spremne za distribuciju ove vrste proizvoda. Tvrtka je zainteresirana i za recipročnu proizvodnju i nudi podugovaranje.

Plastična ambalaža (20120326024) Turski proizvođač fleksibilne plastične ambalaže za sve vrste proizvoda (kao što su hrana, hrana za kućne ljubimce, kava, tekućine...) traži trgovačke posrednike (distributere, agente). Medicinska oprema (20120323008) Ruska tvrtka, specijalizirana za dostavu medicinske opreme, nudi distribucijske usluge proizvođačima i trgovcima medicinske opreme i dezinficijensa.

Umaci, namazi (20120318002) Izraelska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju svježe sjeckanih biljaka, umaka i namaza, te raznih biljnih mješavina, traži trgovačke posrednike s područja prehrambene industrije i distributere svježih proizvoda.

Automatizacijska rješenjA u industriji pića (20111107003) Njemačka tvrtka, specijalizirana za automatizacijska rješenja u industriji pića, inženjering i proizvodnju strojeva za otvaranje, pražnjenje i zatvaranje boca, traži trgovačke posrednike.

Strateško savjetovanje, organiziranje poslovnih susreta (20120319019) Španjolska tvrtka, specijalizirana za međunarodni uvoz i izvoz, strateško savjetovanje, organiziranje poslovnih događaja, te umrežavanje, čija je misija integriranje tvrtki zainteresiranih za ulazak na španjolsko tržište, nudi udruživanje ili razmjenu dionica i prodaju ili kupnju cjelokupne tvrtke ili jednog dijela.

Recikliranje i ekološki inženjering (20111230015) Njemačka tvrtka, aktivna u području recikliranja materijala i ekološkog inženjeringa, traži i nudi trgovačko-posredničke usluge, usluge transporta i logistike, partnerstvo u obliku uzajamne proizvodnje i podugovaranja ili outsourcing (eksternaliziranje) aktivnosti. Tvrtka djeluje na području gospodarenja otpadom za kućanstva i općine.

www.een.hr

23. travnja 2012.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_ en.cfm.

Led lampa cijevi, brend Ledtek, model LT-T8-BTH. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer dijelovi pod naponom nisu dobro izolirani, proizvod nije u skladu s Direktivom o niskom naponu. (slika 1) Produžni kabel, brend Makalon, model 700715, barkod 3800123110795. Proizvod nije izoliran dovoljno kvalitetnim materijalom, nije dovoljno toplinski otporan i nije kvalitetno učvršćen. Proi-

zvod stoga nije u skladu s Direktivom o niskom naponu. (slika 2)

žuto obojeni dijelovi sadrže zabranjenu boju. Proizvod nije u skladu s REACH direktivom. (slika 4)

Svijetleći lanac sa 120 lampica, 120 Luz de Navidad, barkod 5606488017933, kineskog podrijetla. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer sustav kontrole rada svjetiljki nije učvršćen na žice pa se lako može izvući žica pod naponom. Proizvod nije u skladu s Direktivom o niskom naponu. (slika 3)

Električna friteza, Friteuse Electrique, brend Carrefour Home, oznaka CDF2010 (MF-SM30H-1). Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se pregrijava. Proizvod nije u skladu s Direktivom o niskom naponu i standardom EN 60335. (slika 5)

Radne rukavice, brend Ulith, oznaka 805.696 – 70, barkod 4025648056994. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer

Automobil Porsche Carrera i Porsche Carrera S, model 911, modeli proizvedeni između 8. rujna 2011. i 24. siječnja

8 2012. godine. Postoji opasnost od požara jer crijevo goriva prolazi blizu kardanske spojnice koja ga može oštetiti. (slika 6) Upaljač Mailbox Lighter, oznake SEP 05 GH. Proizvod izgledom podsjeća na igračku i privlači osobe mlađe od tri godine. Proizvod nije u skladu s odlukom Europske komisije 2006/502/EC. (slika 7) Laserski pokazivači, brend Sky i drugi neoznačeni proizvodi. Proizvodi predstavljaju opasnost za korisnike jer je riječ o 3.B i 4. klasi lasera. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama zgradama traži tvrtke iz IT sektora ili partnere s bazom klijenata iz državnih organizacija i upravnih jedinica zainteresirane za arhiviranje elektroničkih datoteka. Tvrtka traži partnere za zajednički daljnji razvoj sustava, a koji su voljni prijaviti se kao partneri na projektu koji će potraživati sredstva iz posebnog izraelsko-češkog programa.

Pretvaranje internetskog rješenja za usmeno prevođenje u profesionalne uređaje (Referentni broj: 12 BE 0315 3OK0) • Belgijska tvrtka (MSP) traži partnere za suradnju na povezivanju inovativnog internetskog rješenja za usmeno prevođenje koje se temelji na zaštićenom online sustavu za konferencijsko prevođenje s klasičnim uređajima za usmeno prevođenje. Cilj je predstavljanje kompletnog rješenja na referentnom tržištu. Traže se partneri koji posjeduju potrebne vještine i znanja o elektroničkim komponentama uređaja koji se koriste pri usmenom prevođenju te o integraciji uređaja u veće setove. Razvoj nove aplikacije za arhiviranje elektroničkih dokumenata, uredsko poslovanje i usluge pohrane dokumenata. (Referentni broj: 12 CZ 0746 3NUE) • Mala češka tvrtka usmjerena na automatizaciju poslovanja u poslovnim

Maceracija i elektromagnetsko razlaganje strukture stanice silaže trave (Referentni broj: 12 IE 51S6 3OO3) • Irska tvrtka (MSP) traži uređaj za maceraciju i elektromagnetsko razlaganje strukture stanice silaže trave. Tehnologija bi trebala moći rasjeći silažu trave sa 500 na 5 mm dužine. Novi materijali za brtvljenje staklenki i metalnih poklopaca (Referentni broj: 12 GB 403U 3OBT) • Multinacionalna tvrtka sa sjedištem na jugoistoku Engleske u potrazi je za novim materijalima koji se mogu koristiti kao sredstva za brtvljenje metalnih poklopaca i staklenki, a koji bi zamijenili materijale bazirane na PVC-u koji se trenutno koriste. Materijal mora biti kompatibilan za korištenje u opremi koja se upotrebljava u postupku i mora biti pogodan za dolazak u dodir s hranom. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s partnerima iz industrije

ili znanosti koji imaju iskustva sa stvaranjem novih materijala. Cilj suradnje je razvoj održivog alternativnog sredstva za brtvljenje.

Održivo ljepilo za industriju namještaja i građevinarstvo (Referentni broj: 12 DK 202G 3NWN) • Danski klaster za životni stil, unutarnje uređenje i odjeću traži projektnog partnera za projekt razvoja održivog ljepila za namještaj od bambusa ili modificiranog drva. Ljepilo bi trebalo biti održivo i netoksično, ne smije se stvrdnjavati kao PU ljepilo, i trebalo bi biti prilagođeno standardima i zahtjevima koncepcije održivog razvoja craddle to craddle. Tehnologija za pohranu toplinske, rashladne i/ili električne energije (Referentni broj: 12 LU 70DB 3O4P) • Tvrtka iz Luksemburga traži nove inovativne tehnologijama u polju pohrane toplinske, rashladne i/ili električne energije u građevinskom sektoru. U sklopu projekta izgradnje građevine dostupna je eksperimentalna zona na kojoj se mogu implementirati nove tehnologije koje omogućuju pohranu toplinske, rashladne i/ili električne energije proizvedene pomoću obnovljivih izvora. Tvrtka traži partnera koji može ispostaviti rješenje ključ u ruke.

Ušteda energije u industriji drvnih ploča, PS-CIP-IEE-2012 (Referentni broj: 12 ES 24E1 3OOW) • Ovom projektnom prijedlogu Španjolskog tehnologijskog istraživačkog centra cilj je smanjiti energetske troškove u industriji drvnih ploča uvođenjem sustava energetske učinkovitosti i ušteda te promicati korištenje obnovljivih izvora energije u toj industriji. Traže se industrije drvnih ploča zainteresirane za manju potrošnju električne energije ili povećanje korištenja obnovljivih izvora energije.

Poziv PS CIP ICT-PSP: Novo softversko rješenje za objedinjavanje, praćenje i objavljivanje podataka o utjecaju na okoliš i opasnostima za određene zemljopisne koordinate (Referentni broj: 12 DE 0959 3OP2) • Saska IT tvrtka planira koordinirati projekt pod otvorenim pozivom u ICT-PSP. Rezultat projekta bit će novo online softversko rješenje za državne i regionalne vlasti, službe spašavanja i zainteresiranu javnost. Točnije, rješenje će obrađivati podatke o utjecaju na okoliš i opasnostima te će moći podržavati ostale administrativne zadatke i održavanje. Tvrtka je u potrazi za partnerima s iskustvom u integraciji senzorskih sustava. Također su dobrodošle zainteresirane strane za oglednu implementaciju sustava.

enterprise europe

23. travnja 2012.

Natječaji Poduzetnički impuls Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je natječaje za prvih osam projekata iz Poduzetničkog impulsa, a objava ostalih natječaja očekuje se do kraja mjeseca travnja. Ove godine natječaji se razlikuju od dosadašnjih. Osnovne promjene u do sada objavljenim projektima odnose se na sljedeće:

• troškovi

se ne priznaju retroaktivno kao do sada, već samo po ponudama, predračunima, ugovorima za buduća ulaganja • troškovi se priznaju čak i u visini do 100 posto prihvatljivih troškova • povećani su minimalni i maksimalni iznosi tako da, primjerice, poduzetnice mogu dobiti minimalno 50.000 kuna (minimalni i maksimalni iznosi različiti su od projekta do projekta) • kod inovacija više se ne može prijaviti fizička osoba • isplata se obavlja u dva dijela, i to 60 posto nakon potpisa ugovora i 40 posto nakon dostave konačnog izvješća koje mora biti u roku od 60 dana • kao dokazi o izvršenom plaćanju ne priznaju se kompenzacije, ugovor o leasingu te nalog za plaćanje.

Predmet javnog poziva je dodjela bespovratnih sredstava Ministarstva u sljedećim projektima prvog ciklusa poziva:

• Razvoj i primjena inovacija • Normizacija i znakovi kvalitete • Gazele • Žena poduzetnica • Poduzetnik početnik • Mladi u poduzetništvu • Obrazovanje za poduzetništvo • Cjeloživotno obrazovanje za obrtništvo Bespovratna sredstva dodjeljuju se sukladno Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu (NN 24/12). Zahtjevi se podnose poštom ili osobno Ministarstvu poduzetništva i obrta, 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, osim za projekt “Poduzetnik početnik” za koji se zahtjevi podnose Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo - HAMAG, 10000 Zagreb, Prilaz G. Deželića 7.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti na besplatnom info telefonu Ministarstva 0800 234505. Javni poziv prvog ciklusa poziva otvoren je od dana objave do zaključno 14. svibnja. Sve informacije na www.minpo.hr.

Danube IT - Business & IT Conference & B2B event Nakon uspješno ograniziranog prošlogodišnjeg Dunavskog događanja za poslovne ljude iz IT sektora, ICT klaster Vojvodine u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom, Centrom za outsourcing Srbije, srbi-

janskom Agencijom za regionalni razvoj, njemačkom Organizacijom za međunarodnu suradnju i Erste bankom, organizira novu međunarodnu konferenciju i poslovne susrete u Novom Sadu. Ekskluzivni sadržaji Ribarskih otoka na obalama rijeke Dunav pružit će savršen ambijent za dvodnevnu konferenciju i

B2B događaj gdje će se skupiti vodeći IT stručnjaci, tvrtke i poslovne udruge kako bi razmijenili iskustva te sudjelovali u aktivnom traženju partnera tijekom B2B susreta. Fokus susreta su inovacije i poduzetništvo te najnoviji trendovi, dostignuća i alati koji podupiru inovativnost i pomažu poduzetnicima da budu uspješni. Službeni jezik susreta je engleski, a kotizacija je od

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 26. travnja - Poslovni razgovori srbijanskih i hrvatskih tvrtki, Rijeka 3. svibnja - YAPI - Turkeybuild 2012, Poslovni susreti, Istanbul, Turska 8. svibnja - Europski info dan CIP Eko inovacije, Bruxelles, Belgija 10. svibnja - Međunarodni poslovni sastanci tvrtki iz područja kreativnih industrija, Varaždin

14. svibnja Nacionalni info dan CIP Eko inovacije, Zagreb 21. svibnja - BioMed Israel 2012, Tel Aviv, Izrael 1. lipnja - Trening za prijave na Marie Curie stipendije, Zagreb

30 do 75 eura. Registriraju se tvrtke a ne sudionici susreta. Svaka tvrtka može maksimalno povesti tri osobe na susret. Susret se održava 1. lipnja, a prilikom registracijskog procesa sudionici mogu odabrati tvrtke ili pojedince s kojima žele razgovarati na poslovnim sastancima. Konferencija počinje 31. svibnja.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3724, 23. travnja 2012.

( 50 zaposlenih

( 90 zadrugara

danas ima POD

POD, Dežanovac

okuplja PZ Svirče

Poljoprivredna zadruga Svirče, Svirče, otok Hvar

Orijentacija na ekološke proizvode

Opruge za europsku poljomehanizaciju Kroz četiri desetljeća uspješnog rada, od obrtničke radnje s dva radnika postali su respektabilna tvrtka, konkurentna na tržištu EU-a

odina 2011. za obiteljsku tvrtku Proizvodnja opruga Dežanovac (POD) bila je po svemu posebna: obilježili su četiri desetljeća rada, i u tih 40 godina po prvi put, zbog globalne krize, poslovali s gubitkom. Iste su godine počeli zastupati austrijskog proizvođača poljoprivredne mehanizacije Poettinger, a uspostavljeni su i kontakti s poslovnim partnerima iz Maroka s namjerom izvoza opruga u tu afričku zemlju. POD je osnovan 1971. godine kao obrtnička radnja za proizvodnju opruga namijenjenih poljoprivrednoj mehanizaciji. Imali su samo dva radnika. Početkom osamdesetih godina sklopljen je prvi višegodišnji ugovor s kupcem iz tadašnjeg Sovjetskog Saveza za kojeg se u godini dana preradilo 400 tona žice. Nakon toga uslijedili su dugoročni poslovi s tvrtkama Agromehanika, Creina, Sip, Tajfun, Panonija, Gramip, Olt i Tomo Vinković, što je omogućilo investiranje u nove tehnologije pa je obrt krajem osamdesetih prerastao u

poduzeće sa 25 zaposlenih. Zbog korektnih odnosa s poslovnim partnerima tvrtka je, uz bitno smanjeni obujam proizvodnje, preživjela raspad države i rat. “Već 1993. počeli smo razvijati i drugi segment poslovanja – prodaju po-

Svoje proizvode izvoze u zemlje bivše Jugoslavije, Austriju, Njemačku i Švicarsku ljoprivredne mehanizacije, rezervnih dijelova i uslugu servisa. U početku su to bili barter poslovi, jer kupci iz proizvodnje su nam ujedno bili i dobavljači u trgovačkom segmentu. Postupno smo povećavali prodaju, izradili prodajnu i servisnu mrežu, a 2000. godine izgradili smo i novu proizvodnu halu. Investiranjem u nova tehnološka rješenja za proizvodnju opruga, temeljena na vlastitom znanju i iskustvu, kupnjom novih strojeva za obradu metala i površinske zaštite pratili smo svjetske trendove i postali konkurentni na tržištima

Europske unije”, kaže direktorica Vesna Fofonjka. Ponovno uspjeh Danas tvrtka ima 50 zaposlenih, svoje proizvode izvozi u zemlje bivše Jugoslavije, Austriju, Njemačku i Švicarsku, a u tijeku su pregovori za izvoz u Češku. “Prošle godine bili smo na sajmu u Hanoveru, ostvarili puno kontakata s partnerima iz Europske unije koje polako odrađujemo. Ništa se ne može napraviti preko noći jer je riječ o tržištu koje ne mijenja brzo dobavljače. No u recesijsko doba i oni traže partnere koji su povoljniji pa tu vidimo svoju šansu”, kaže Vesna Fofonjka predviđajući da bi ova godina mogla biti bolja od prethodne. U POD-u smatraju da će im ulazak Hrvatske u Europsku uniju donijeti praktičnije i jednostavnije poslovanje jer repromaterijal uvoze s tog tržišta. “Treba imati na umu da će konkurencija lakše ulaziti na naše tržište, ali s konkurencijom smo se navikli nositi. To je normalno, s time se živi”, optimistična je Vesna Fofonjka. (G.G.)

U sklopu najvećeg ekološkog sajma nedavno održanog u Nürnbergu, Ivan Dolac 2007. i Ivan Dolac barrique 2007., vina s eko certifikatom, osvojila su zlatne medalje

oljoprivredna zadruga Svirče svakako je jedna od najbolje organiziranih poljoprivrednih zadruga u zemlji. Nakon niza padova i uspona kroz povijest, zadruga je 1997. godine doživjela veliku prekretnicu u poslovanju kada je započela otkup grožđa za Badel 1862, a 1999. godine počinje s proizvodnjom i punjenjem vina. Dvije godine kasnije počeo je proboj na inozemno tržište. U trenutku potpisivanja ugovora s Badelom 1862 zadruga nije imala ni jednog zaposlenika, a danas ih zapošljava 30. Trenutačno zadruga okuplja oko 90 zadrugara, a izdvaja se po tome što su njene članice odnosno zadrugari vrlo mlade osobe, koje su prepoznale svoj interes i potencijal ove zadruge. U proizvodnom asortimanu oko 80 posto proizvodnje otpada na crna vina. Ovisno o godini i urodu, PZ Svirče na tržište godišnje plasira između 550.000 i 700.000 litara vina. “Ulaskom u sustav ocjenjivanja sukladnosti sa zahtjevima ekološke proizvodnje, 2002. go-

dine započinjemo put do prvih hrvatskih vrhunskih ekoloških vina. Mi smo postali prvi ekološki proizvođač vina sorte plavac mali i među prvim smo ekološkim proizvođačima u Hrvatskoj”, ističe Andrija Carić, upravitelj PZ-a Svirče iz Svirča. Carić podsjeća kako je ekološka proizvodnja u Hrvatskoj definirana Zakonom o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

Zadruga godišnje na tržište plasira između 550.000 i 700.000 litara vina iz 2001. te kako takva proizvodnja znači puno više od nekorištenja kemijskih sintetičkih tvari, poput pesticida i gnojiva. Najbolji s najboljima Sve to rezultiralo je osvajanjem dviju zlatnih medalja na ocjenjivanju ekoloških proizvoda. U sklopu najvećeg ekološkog sajma nedavno održanog u Nürnbergu, Ivan Dolac 2007. i Ivan

Dolac barrique 2007., vina s eko certifikatom, osvojila su zlatne medalje na International Organic Wine Award Mundus Vini BioFach 2012., svjetskom ocjenjivanju vina organske odnosno eko proizvodnje. “Ne samo da smo bili među najboljima nego je naše vino bilo izloženo na glavnom stolu među 10 najboljih proizvoda. Prema pravilima OIV-a (Organisation internationale de la vigne et du vin) samo 30 posto svih prijavljenih vina može osvojiti medalje, pa je tim veći naš uspjeh”, ističe Carić. PZ Svirče ima ugovor s Badelom 1862. Zadruga koristi usluge Badelovih stručnjaka, većinu vina puni u njegovoj punionici, a Badel distribuira više od 90 posto proizvodnje zadruge te je plasira na domaće i inozemno tržište. PZ Svirče ima i vlastiti program te prima organizirane grupe turista. Objekt s vinarijom-kušaonicom i uredskim prostorijama smješten je u središtu otoka Hvara, u mjestu čije ime ova zadruga i nosi. (J.V.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti U Budvi održan 21. METUBES U Budvi je u organizaciji tvrtke Jadranski sajam održana 21. Međunarodna turistička burza i sajam turizma, opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo – METUBES, 18. Sajam ekologije i sedmi Sajam Vode-vodovodi-sanitarne tehnologije. U organizaciji Crnogorskog turističkog udruženja, održani su susreti turističkih udruga iz Srbije (YUTA), Hrvatske (UHPA), Makedonije (ATAM) te Bosne i Hercegovine (ATARS i UTABIH). Predstavile su se i agencije specijalizirane za zakup kapaciteta u privatnom smještaju. U sklopu sajma ekologije i voda, posebno je izdvojena prezentacija Agencije za zaštitu životne sredine, koja je vrlo važna institucija za praćenje stanja u okolišu te očuvanje prirodnih potencijala Crne Gore. Kao posebni segmenti METUBES-a izdvojeni su FOR FEST - Festival odmora i razonode te Festival kreativne industrije. Na sajmu je poseban naglasak bio na prednostima regionalnog povezivanja u sklopu povlačenja sredstava iz EU fondova. BiH nije prezadužena Krediti stanovništvu BiH na kraju veljače iznosili su 6,66 milijardi konvertibilnih maraka (KM), dok su u svim ostalim sektorima dosegli iznos od 15,38 milijardi KM, priopćila je Centralna banka BiH uz ocjenu da u odnosu na druge zemlje u regiji BiH nije prezadužena. Od ukupno odobrenih kredita oko 11,8 posto je nekvalitetnih i sporna je otplata oko 1,65 milijardi KM. U Federaciji BiH je 70 posto kredita odobreno gospodarstvu, dok je u srpskom entitetu svaki građanin u prosjeku zadužen za 1687 KM, odnosno za oko dvije prosječne plaće.

Privredni vjesnik Broj 3724, 23. travnja 2012.

( za 14,6% niži

desezonirani indeks industrijske proizvodnje u veljači

( 20% pad izvoza dok je uvoz porastao za 3%

Zbog drastičnog pada proizvodnje Srbiji prijeti recesija

Ni Fiat ne liječi sve bolesti U zadnjih 30 godina samo je tri puta zabilježen veći mjesečni pad proizvodnje, i to u lipnju 1992. kad su Srbiji uvedene sankcije, travnju 1999. u vrijeme NATO-vog bombardiranja i listopadu 2000., u vrijeme demokratskih promjena Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@pregled.rs

edna od glavnih tema u Srbiji, uz predizbornu kampanju, je i velik pad industrijske proizvodnje zabilježen početkom ove godine, koji je jako zabrinuo analitičare i ekonomiste, ali i sve one koji donose strateške državne odluke. Kao jedan od elemenata u analizu se uvodi i vrijeme u smislu klime i žestokog hladnog vala koji je u veljači paralizirao i tvornice, ali u ovom slučaju jedini pouzdan uzrok brige nije hladnoća nego

U veljači je zabilježen pad u svim područjima prerađivačke industrije vrućina. Misli se na onu u visokim pećima u Željezari Smederevo koja je obustavila proizvodnju nakon odlaska USA Steela. To je bio veliki udar ne samo na proizvodne rezultate nego i na vanjskotrgovinsku bilancu Srbije u kojoj je željezo i čelik bilo na vrhu liste izvoznih proizvoda. Srbiji u 2012. godini prijeti recesija ako se nastavi pad industrijske proizvodnje - glavna je

ocjena i novog broja mjesečnika Makroekonomske analize i trendovi (MAT), koji zajednički priređuju i izdaju Ekonomski institut u Beogradu i Privredna komora Srbije. Na predstavljanju travanjskog MAT-a u Privrednoj komori Srbije urednik tog izdanja, ugledni ekonomist Stojan Stamenković, upozorio je da je u veljači ove godine zabilježen najveći pad industrijske proizvodnje u Srbiji od 2000. godine. Upitna projekcija rasta Desezonirani indeks industrijske proizvodnje u veljači niži je od prosjeka

Fiskalni deficit top problem Fiskalni deficit je i dalje najizraženiji problem u ekonomskoj politici i nadilazi mjere štednje u Srbiji. Pozivajući se na Fiskalni savjet, urednik mjesečnika Makroekonomske analize i trendovi ocijenio je da bi deficit države u prvom tromjesečju mogao biti više nego dvostruko veći od iznosa predviđenog aranžmanom s MMF-om za to razdoblje, odnosno da bi mogao premašiti oko 30 milijardi dinara (oko 300 milijuna eura).

prethodne godine za 14,6 posto i za 13 posto manji nego u siječnju 2012. godine. U zadnjih 30 godina samo je tri puta zabilježen veći mjesečni pad proizvodnje, i to u lipnju 1992. kada su Srbiji uvedene sankcije, travnju 1999. u vrijeme NATOvog bombardiranja i listopadu 2000. godine, u vrijeme demokratskih promjena u Srbiji, pokazuju najnoviji makroekonomski trendovi. Stamenković smatra da nema odgovora na pitanje može li se pad industrijske proizvodnje u veljači pripisati samo ledenom valu zbog kojeg su uvedene redukcije struje privredi ili je riječ o jačanju trenda pada proizvodnje iz druge polovine 2011. godine. “Moguće je da je došlo do pogoršanja i intenziviranja pada industrijske proizvodnje i nisam siguran da se može ostvariti ni snižena projekcija rasta bruto domaćeg proizvoda

Srbije u 2012. od 0,5 posto, što znači da nam prijeti recesija”, rekao je on. Stamenković je kazao i kako je zabrinjavajuće to što je u veljači zabilježen pad u svim područjima prerađivačke industrije, ističući da je proizvodnja željeza i čelika bila 73 posto manja nego u siječnju te 86 posto manja nego u veljači 2011. godine. Što je razumljivo ako se zna da se u međuvremenu iz Željezare Smederevo povukao USA Steel i da novi strateški partner još nije pronađen niti je na vidiku. Izvoz pada, uvoz raste Kompenzacija za pad u proizvodnji željeza i čelika, kako je ocijenio Stamenković, mogla bi biti proizvodnja automobila u Fiatu u Kragujevcu, koja uskoro počinje, ali je neizvjesno u kojoj mjeri bi to moglo nadoknaditi posljedice ovako drastičnog pada proizvodnje u Srbiji, ponajprije zbog stanja

na svjetskom tržištu automobila. Stamenković je upozorio i da su nastavljene loše tendencije u vanjskotrgovinskoj razmjeni, precizirajući kako je izvoz u veljači manji za 20 posto nego u istom mjesecu 2011., a da je uvoz porastao za tri posto. Prvi put u dvije ili tri godine pokrivenost uvoza izvozom u veljači je pala ispod 50 posto. Dodao je još jedan podatak koji potvrđuje klizanje u recesiju: nagovještaj oživljavanja prometa u trgovini na malo iz siječnja nije potvrđen u podacima za veljaču, dok je u kretanju potrošačkih cijena zabilježen zabrinjavajući trend. Kod potrošačkih cijena u prosincu 2011. godine zabilježena je deflacija, u siječnju su cijene stagnirale, dok je u veljači uslijedio mjesečni rast inflacije od 0,8 posto, kazao je Stamenković, ali je dodao kako je teško prognozirati kretanje inflacije do kraja godine.

www.privredni.hr Broj 3724, 23. travnja 2012.

prihvatite li ove mjere danas, netko drugi s ovog “ Ne istog mjesta za godinu dana samo će vas izvijestiti o neusporedivo težem paketu mjera. ”

*vijesti

Janez Janša, slovenski premijer, u svom obraćanju parlamentu

Javno-financijska preslagivanja u Sloveniji

Blagdan rada u crnoj rupi restrikcija Slovenska vlada nema izbora: ove godine mora uštedjeti 818, a u sljedećoj – 950 milijuna eura. Sindikatima je poručila da više nema kreditnog dopinga i da za manju plaću treba raditi više Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

eć dugo Slovenija nije išla ususret blagdanu rada u tako sumornom raspoloženju kao ove godine. Rezovi što ih je vlada Janeza Janše bila prinuđena predložiti radi uravnoteženja javnih financija, tako su drastični i dramatični da je ozračje pred tradicionalni dan slavljenja rada odjednom dobilo naboj sveopće štrajkaške eksplozivnosti. Fakti su grubo neumoljivi. Dosegnutu razinu standar-

Sindikalni štrajkovi izraz su protivljenja linearnom sniženju plaća, ukidanju regresa i raznih dodataka da Slovenija je posljednjih godina “dohranjivala” s po dvije milijarde eura posudbi iz inozemstva. Takvih posudbi više nema, dijelom zbog novih pravila EU-a na koja se Slovenija obvezala kao članica eurozone, a dijelom i stoga što ranjena Španjolska diktira stupanj kreditnog nepovjerenja koje uz ostalo teško pogađa i Sloveniju. Ministarstvo financija najavilo je novu emisiju državnih obveznica radi restrukturiranja duga (približno 1,5 milijardi eura), ali se o svemu u Sloveniji prestalo govoriti čim su prodajni agenti dojavili prve informacije o obeshrabrujuće malom interesu za slovenske dužničke papire.

U svibnju u Sloveniju dolaze dvije inspekcije – MMF-a i Europske središnje banke. Svaka za sebe dolazi provjeriti je li nova vlast sposobna vladati javnim financijama i općenito cjelokupnim kriznim stanjem. Kazna za izvrdavanje Janša je stoga bio prinuđen na grubo i brzopotezno rebalansiranje državnog proračuna. Svi ministri rezali su na živo, ne bi li iz ozakonjenog državnog proračuna u čije su se gabarite već porazmjestili potrošači, izdvojili 818 milijuna eura što je minimum nužnih ušteda u 2012. godini da bi Slovenija mogla kročiti na put nove europske vjerodostojnosti. Posustane li Slovenija u tome, ne piše joj se dobro. Bit će prozivana, a u najgoroj varijanti i kažnjena s nekih šezdesetak milijuna eura za izvrdavanje EU-ovih fiskalnih pravila. Vlada je drastično preorala državni proračun znajući da svibanjske inspekcije ne smije dočekati praznih ruku. Takvo “oranje” šokiralo je cijelu proračunsku javnost. Za većinu korisnika rebalans se pretvorio u masakr. Vodstvo Sveučilišta u Ljubljani s izvanredne noćne sjednice poručilo je javnosti da cijeli sustav za koji mjesec pada u beznadnu insolventnost. Janez Kocjančič, čelnik olimpijskog pokreta u Sloveniji, javio se iz Moskve dramatičnim upozorenjem da rezanje stavke za Slovensku kuću na Olimpijadi u Londonu, sa 600.000 na

samo 20.000 eura, vodi u samoponiženje. Slovenska turistička organizacija mora prekinuti većinu promidžbenih programa pred početak glavne turističke sezone. Zbunjeni su i građani. Prvi izračuni pokazali su da bračni par (oba zaposlena u javnom sektoru s troje djece, dvoje u vrtiću i jedno u osnovnoj školi), kroz smanjenje plaća i državnih pripomoći u troškovima za vrtić i školsku prehranu, ostaju uskraćeni na godišnjoj razini za 7968 eura.

Zakon o restrikcijama: tri skupine ušteda

Atmosfera za štrajk U takvim okolnostima sindikati su lako pridobili članstvo za štrajk u kojem sudjeluju svi dijelovi javnog sektora, od carinika, policajaca i poreznika do zaposlenih u školama i medicinskog osoblja u zdravstvu. Sindikati jednostavno kažu da zaposlenici nisu krivi za sadašnju krizu, a posebno ih iritira što se cijeli teret preva-

ljuje na javni sektor. Svim kritičarima u parlamentu Janez Janša uzvratio je flegmatičnim odgovorom. “Ne prihvatite li ove mjere danas, netko drugi s ovog istog mjesta za godinu dana samo će vas izvijestiti o neusporedivo težem paketu mjera”. S proračunskim manjkom (6,5 posto BDP-a u 2011. godini) čiju neugodnu visinu tek treba priop-

UNUTARNJE UŠTEDE 120 mil. eura - organizacijske mjere 8,4 - racionalizacija troškova 73,9 - ostale racionalizacije 37,7

JAVNI SEKTOR 402,3 mil. eura - prilagodbe u javnom sektoru 85,2 - plaće javnih službenika 317,1

PRILAGODBE U PROGRAMIMA 295,8 mil. eura - investicije i subvencije 151,2 - tržište rada i soc. sigurnost 71,6 - prilagodbe u visini primanja 73

ćiti Eurostatu, slovenska vlada nema izbora: ove godine mora uštedjeti 818, a u sljedećoj – 950 milijuna eura. Opsežan Zakon o restrikcijama temelji se na tri skupine ušteda - unutarnje uštede trebale bi “sačuvati” 120 milijuna eura, javni sektor mora uštedjeti više od 402 milijuna, a više od 295 milijuna eura da se iscijediti prilagodbama u programima. Sindikalni štrajkovi izraz su protivljenja linearnom sniženju plaća, ukidanju regresa i raznih dodataka te sniženju putnih troškova. Sindikate još više uzrujava smanjenje rodiljnih naknada te onih za nezaposlenost. Ukidaju se regresi za umirovljenike te smanjuju dotacije za školsku prehranu i studentske bonove. Gospodarski ministar Radovan Žerjav rekao je da nije bilo lako sastaviti tako opsežan popis nužnih ušteda. Dodao je i bitnu napomenu: “Svima zajedno za manju plaću valja raditi sve više”.

U najam 3000 praznih stanova Nova slovenska vlada aktualizirala je staru zamisao o ulasku države na tržište nekretnina s namjerom da otkupi 3000 neprodanih stanova koje bi potom Državni stambeni fond dao u najam obiteljima bez stana. Riječ je uglavnom o stanovima što su kao zalog pripali bankama i drugim vjerovnicima koji ih nerado iznajmljuju zbog “pretjerane zaštite stanara”. Zvonko Černač, ministar za infrastrukturu i prostor, najavio je mjere za stavljanje praznih stanova u funkciju. Država će pojednostaviti otkazivanje ugovora stanaru koji ne podmiruje svoje obveze. Razmišlja se i o uvođenju stambenog dodatka za obitelji čiji prihodi nisu dovoljni za podmirenje neprofitne najamnine. Černač je naglasio da država neće otkupljivati sve prazne stanove niti će to činiti po previsokim cijenama. Na posao u Austriju Od 1. svibnja prošle godine, nakon liberalizacije tržišta rada, posao u Austriji dobilo je 2160 radnika iz Slovenije. Austrijska poduzeća najviše traže radnike sa stručnom izobrazbom za CNC programere i alatničare te za poslovođe na proizvodnim linijama. Potražnja je i za ugostiteljskim radnicima, također i za medicinskim sestrama. Financijaši i dalje vodeći u plaćama

Prosječna bruto plaća u Sloveniji iznosila je u veljači 1523 eura, što po zaposlenom daje 988 eura prosječne neto plaće. U većini djelatnosti plaće su smanjene. I dalje dobro prolaze zaposleni u financijskoj djelatnosti, osiguranju te prometu nekretninama. Njihova prosječna neto plaća ustalila se na 1356 eura. Najmanje su zaradili zaposleni u ugostiteljstvu – u prosjeku samo 734 eura neto plaće.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3724, 23. travnja 2012.

( 30 mlrd € vrijedno

*vijesti Fešta lošinjske kuhinje Turistička zajednica Malog Lošinja i Grad Mali Lošinj u suradnji s tamošnjim ugostiteljskim objektima do 27. travnja organiziraju Šestu feštu lošinjske kuhinje koja je ove godine u znaku projekta Lošinjskim jedrima oko svijeta čiji je cilj oživljavanje i prezentacija povijesnog i kulturnog nasljeđa lošinjskog pomorstva. Kamp Lanterna dobio ekološko priznanje

Kamp Lanterna iz sastava porečke turističke tvrtke Valamar, dobio je Gold Eco Award, priznanje koje već drugu godinu zaredom dodjeljuje Eurocamp, organizator putovanja iz Velike Britanije. Eurocamp u svojoj ponudi ima više od 180 kampova u Europi, a nagradu Eco Award dodjeljuje u tri kategorije - zlatnoj, srebrnoj i brončanoj, i to onim kampovima koji su pokazali značajan napredak u smanjenju zagađenja i očuvanju prirodnih resursa te koji primjenjuju najviše standarde zaštite okoliša. Kamp Lanterna se zlatnim statusom pridružio grupi od 22 kampa u Europi koji su nositelji tog priznanja. Festival šparuga u Lovranu U Lovranu se do 29. travnja održava 12. festival šparuga. Divlja šparoga koja raste na obroncima Učke poznata je gastronomska delicija, a kvalitetu i poseban okus daje joj aerosol-kombinacija morskog i planinskog zraka. Među mnogim receptima u kojima se koristi šparoga najpoznatija je fritaja koja se radi od jaja, divljih šparoga i pršuta.

svjetsko tržište funkcionalne hrane

Nije loša hrana nego prehrana

Za dugovječnost i dobro zdravlje Funkcionalnom hranom danas se smatra sva hrana s biološki aktivnim djelovanjem koja pomaže očuvanju zdravlja i utječe na pojedine tjelesne funkcije čemu mi u Hrvatskoj možemo biti zadovoljni jer je najveći dio funkcionalnih prehrambenih artikala nastao u našim razvojnim i istraživačkim laboratorijima. Razvojni potencijali takve vrste hrane kod nas su veliki, a bit će još veći nakon ulaska u EU. Funkcionalna hrana je poslovni izazov tim više što predstavlja proizvode s većom dodanom vrijednošću u odnosu na tradicionalne

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ada se govori o hrani, treba istaknuti kako nema dobre ili loše hrane nego samo - dobre ili loše prehrane. Naime, važno je kakve namirnice upotrebljavamo u svojoj svakodnevnoj prehrani i kako od njih spravljamo jela. U posljednje vrijeme u svijetu se sve više razvija tzv. funkcionalna hrana čiji korijeni sežu u daleku prošlost, u drevnu Kinu, no funkcionalnom se hranom smatra sva hrana s biološki aktivnim djelovanjem, koja pomaže očuvanju zdravlja i utječe na pojedine tjelesne funkcije. Na europskom tržištu funkcionalna hrana postoji od sredine devedesetih godina 20. stoljeća, dok je, primjera radi, u Japanu pojam promoviran

i definiran 1984. godine. Tada je takva hrana dobila oznaku FOSHU (Foods for Specified Health Use). U funkcionalnu hranu ubrajaju se jogurt, kefir i acidofil, riba bogata omega-3 masnim kiselinama, žitarice, zeleni i crni čaj, maslinovo ulje, vitamizirani preparati te razni dijetetski napici. Iako točne definicije nema, za tu je hranu specifično to što

ima dvije uloge - uz onu prehrambenu, ona ujedno služi u prevenciji bolesti. Poslovni izazov Kako bi se takva vrsta hrane što bolje približila hrvatskoj javnosti, proteklog je tjedna o njoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori održan stručni skup. “Svjetsko tržište funkcionalne hrane vrijedno je 30 milijardi eura, pri

Razvojni potencijali takve vrste hrane u Hrvatskoj su veliki, a bit će još veći nakon ulaska u EU prehrambene proizvode”, rekla je Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i

šumarstvo HGK-a. Takva hrana izaziva sve veću pozornost kupaca, industrije i znanosti, a tome je, kako je naglašeno na skupu, sigurno pridonio razvitak nutricionizma. Pred razvojem funkcionalne hrane, u pogledu istraživanja i proizvodnje, važni su izazovi, istaknuo je Damir Karlović, predstavnik Hrvatskog društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista. Dodao je kako potrošač u trgovini prepoznaje funkcionalnu hranu ako je na njenoj ambalaži navedena takva zdravstvena tvrdnja, no ne postoji uvjet za njeno označavanje. U pravilu je skuplja od ostalih vrsta hrane. Navođenje zdravstvenih i prehrambenih tvrdnji regulirano je Pravilnikom o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama.

Posebni programi privlače turiste

Amerikanci obožavaju birdwatching

rendovi i stavovi turista se mijenjaju i oni sve više traže posebne programe poput raznih kulturnih, pustolovnih ili edukacijskih turističkih programa. Pritom hrvatske turističke agencije imaju veliku šansu jer je njihov faktor uspjeha upravo proaktivna prodaja takvih specifičnih programa inozemnim touroperatorima, rečeno je na prvoj sjednici vijeća Hrvatske udruge putničkih agencija (HUPA) Hrvatske gospodarske komore. Naglašeno je kako strani touroperatori u aranžmanima koje nude svojim klijentima imaju i takve

posebne programe, ali ne i za Hrvatsku jer ih naše putničke agencije još uvijek dovoljno ne nude. Jedan od posebnih programa za kojim je “poludjelo” 40

Hrvatska je među 10 top destinacija birdwatchinga

milijuna Amerikanaca je birdwatching - promatranje ptica, naveo je Željko Trezner, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija. I u tom segmentu imamo veliku šansu, dodao je, jer se Hr-

vatska nalazi među 10 top destinacija birdwatchinga. Prema rezultatima istraživanja Horwath Consultinga te izvještaja o dosadašnjem tijeku izrade Strategije razvoja hrvatskog turizma, vidljivo je kako je 2010. od ukupnog broja turista koji su boravili u hrvatskim hotelima, 63,4 posto došlo posredstvom putničkih agencija. “Hoteli imaju najdulju godišnju popunjenost kapaciteta i nema dvojbe da su im u tome najviše pomogle putničke agencije”, rekao je Trezner. Pritom je naglasio kako produljenja turističke sezone nema bez putničkih agencija, no

hotelijeri to uglavnom ne žele priznati. Na sjednici je, među ostalim, istaknut problem sive i crne ekonomije u privatnom smještaju te potreba za reguliranjem statusa privatnih iznajmljivača. Rečeno je i kako će HUPA uskoro uputiti Ministarstvu turizma prijedloge za sufinanciranje istraživačkih projekata o poslovanju putničkih agencija te Tomas Ture - o stavovima i potrošnji turista na kružnim putovanjima koji posredstvom agencija dolaze u našu zemlju. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3724, 23. travnja 2012.

(

već od 3528 kn

( 635 kn

rješenje koje uključuje kompletnu opremu

godišnja naknada

INTELIGENTNA KUĆA: SUSTAV ZA BEŽIČNO UPRAVLJANJE DOMOM

Dom postaje pametan bez ikakvih preinaka Korisnik nema dodatnu opremu u svom domu, ne brine o njenom održavanju, a neovisno o tome gdje se nalazi, putem klika na smartphoneu može upravljati rasvjetom, grijanjem i klimom Andrea Šalinović

retvoriti svoj dom u “pametan dom” bez dodatnih investicija, rušenja zidova ili mijenjanja instalacija, postalo je lakše no ikada uz prvo i zasad jedino hrvatsko rješenje za pametne kuće - IThome. Sustav se vrlo jednostavno ugrađuje na prekidače i utičnice kojima se želi upravljati, a osim pali/gasi opcije postoji i ona za smanjivanje intenziteta svjetla. Čine ga još i bežični termostat kojim se može upravljati plinskim bojlerom, kontroler za upravljanje klima-uređajem kojim se osim rada regulira i temperatura, modul za upravljanje roletama, tendama i garažnim vratima na motorni pogon te detektor pokreta, a sa svim nabrojanim može se upravljati putem pametnog telefona ili tableta koji rade na Apple ili Android operativnim sustavima s bilo kojeg mjesta u svijetu. “IThome povezuje i kontrolira gotovo sve tehničke sustave stanovanja, a njegova se revolucionarnost bazira ne samo na znatnim energetskim uštedama, nego i na cloud te wireless sistemu”, objašnjava Davor Prpić, vlasnik tvrtke Inteligentna kuća, zaslužne za razvoj ovog najjeftinijeg pametnog rješenja za stambene prostore. “Drugim riječima, korisnik nema dodatnu opremu u svom domu, ne brine o njenom održavanju, i što je najbitnije, neovi-

sno o tome gdje se nalazi, putem jednostavnog klika na smartphoneu može pametno upravljati rasvjetom, grijanjem i klimom unutar doma odnosno ureda”, pojasnio je Prpić. SOS narukvica Prpićev inženjerski tim u zadnje je dvije godine radio na izradi ovog tehnološkog rješenja. Sustav dolazi u dvije verzije: osnovnoj nazvanoj HOMEline i dodatnoj HOMEline security koja ima dodatne opcije detekcije vatre, vode, plina, monoksida ili provale, a sadrži i SOS narukvicu koja je namijenjena djeci ili starijim osobama koje pritiskom na gumb narukvice mogu alarmirati svoje ukućane. Dogodi li se ikakva od navedenih nevolja, senzori se aktiviraju i vlasniku ša-

čen pa se mogu napraviti za sve dnevne rutine kao što su večera, gledanje filma, odlazak na spavanje i slično. Tako se na primjer za scenu gledanje filma mogu prigušiti svjetla u

HOMEline security ima dodatne opcije detekcije vatre, vode, plina, monoksida ili provale lju SMS poruku ili e-mail, ovisno o tome kako podesi opciju. SMS poruka i e-mail mogu stići i na još četiri adrese koje vlasnik aplikacije odabere. Jako korisna je i opcija Scene, koja omogućuje da se pritiskom na ikonu u jednom potezu dom prilagodi trenutnim potrebama korisnika. Scene se vrlo jednostavno kreiraju, a njihov broj je neograni-

dnevnom boravku, ugasiti rasvjeta u ostalom dijelu stana, spustiti rolete, podesiti grijanje, upaliti televizor i multimediju i početi s filmom. Tu su i scene odlazak i dolazak kojima se kompletan dom stavlja u stanje pripravnosti i pali alarm ili priprema dom za dolazak stanara. Dostupni su i timeri, pa si vodu za tuširanje možete automatski zagrijati prije buđe-

nja a da bojler bespotrebno ne gori cijelu noć. Na takav se način - osim vremena - štedi i energija, pa integracija IThome sustava u kućanstvu omogućuje korisnicima čak i do 30 posto uštede u kućnom budžetu. Grijanje, recimo, ne mora biti upaljeno cijeli dan da bi stan bio topao po povratku s posla, dovoljno ga je putem mobitela upaliti sat vremena prije dolaska. “Više mjeseci koristim ovaj sustav i mogu reći da mi se višestruko isplatio”, kaže Nikola Šoško, korisnik IThome rješenja. Mogućnost nadogradnje “Zbog užurbanog ritma života i čestih putovanja sustav mi je itekako povećao komfor u vlastitom domu jer, primjerice, ne moram biti prisutan da bih regulirao temperaturu stana nego to učinim putem mobitela”, objašnjava Šoško. Nakon kupnje susta-

va, pri čemu kupac dobije korisničko ime i lozinku te ih upisuje u besplatnu aplikaciju, može koristiti i mogućnost naknadnog dodavanja pojedine opreme već postojećoj inteligentnoj kući. IThome rješenje koje uključuje kompletnu opremu - hardver i softver - dostupno je već od 3528 kuna, s uključenom naknadom za prvu godinu korištenja, što je cijena malo boljeg mobitela, te se kasnije plaća naknada za korištenje sustava koja godišnje iznosi 635 kuna, što ga čini najjeftinijim rješenjem za pametan dom na hrvatskom tržištu, a u odnosu na stranu konkurenciju radi se o uštedi od čak 30 posto. Nešto je skuplja bogatija varijanta aplikacije koja košta 4948 kuna, a potom godišnje 953 kune. Cijeli sustav funkcionira putem softvera tvrtke Inteligentna kuća koja će svoj proizvod ponuditi i u inozemstvu.

*vijesti Održan Dan pametnih rješenja U sklopu tradicionalne godišnje konferencije Dan pametnijih rješenja 2012, IBM je prošli tjedan predstavio nove softverske proizvode i inovacije, globalne trendove i tehnologije te razvojnu strategiju svog poslovnog modela. Pred oko 250 sudionika IBMovi stručnjaci, poslovni partneri i korisnici kroz tri niza predavanja prezentirali su svoja iskustva i projekte temeljene na IBM-ovim tehnologijama i softverskim rješenjima. Globalni uspjeh Media-Softa Čakovečka tvrtka MediaSoft, jedan od globalno vodećih CRM (Customer Relationship Management) ponuđača u segmentu farmaceutike, bilježi sjajne rezultate na globalnom tržištu. Novi u nizu klijenata je mađarski EGIS, jedna od najvećih generičkih farmaceutskih kuća u Rusiji, a ugovor se odnosi na implementaciju novog Android CRM rješenja. Media-Soft je nedavno bio Zlatni izlagač na najvećoj farmaceutskoj prodajnoj konferenciji u Barceloni, a očekuje se i skoro otvaranje njihovih ureda u Brazilu i Španjolskoj. Stručnjaci ENT-a u Japanu Japanski operator Softbank Mobile odabrao je korporaciju Ericsson za izgradnju LTE radio-pristupne mreže koja će biti dostupna u većim gradovima Japana i pokrivati pola japanskog stanovništva. Razmjena videosadržaja, bogatiji multimedijski sadržaji te skraćeno vrijeme pristupa samo su neke od mnogih prednosti koje se nude korisnicima ove tehnologije. Stručnjaci Ericssona Nikola Tesla već niz godina surađuju s ovim japanskim operatorom i njihove su savjetodavne usluge bile vrlo važne za brzo i učinkovito širenje Softbankove mobilne mreže po Japanu.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Goldie Hawn 10 minuta pozornosti Planetopija

Kroz Zakladu Hawn poznata se glumica već dugo bavi razvojem programa koji pomaže djeci. MindUp je program nastao združenim naporima brojnih stručnjaka na području medicine, neuroznanosti, psihologije i obrazovanja koje je okupila Zaklada Hawn. Već se godinama uspješno primjenjuje u vrtićima i školama diljem SAD-a, Kanade i Velike Britanije i dokazano nudi pomoć djeci da se što bezbolnije nose sa stresom, ali i da upoznaju svoje emocije, svoj um i njegove potencijale.

Lav Nikolajevič Tolstoj U što vjerujem? V.B.Z.

Još u vrijeme nastanka ovaj Tolstojev ogled bio je silno kontroverzan: cijela naklada zaplijenjena je u tiskari, iako je Tolstoj i tada bio jedan od najpoznatijih svjetskih pisaca. Briljantnim stilom i oštrinom, Tolstoj tu interpretira mjesta iz svetih tekstova te dokazuje da je izvorna, jasna i nedvosmislena Kristova poruka iskrivljena “prepravcima” koji nisu nimalo slučajni. Oni su redom posljedica crkvenog iskrivljenja nauka, kojim je ta institucija zadobila i zadržala moć i vlast.

Jože Pirjevec Tito i drugovi Mozaik knjiga

Knjiga potječe iz monografija koje je autor objavio u proteklim desetljećima, kao i studije posvećene raskolu između Tita i Staljina. Autor ovaj put slika i grupni portret političke elite koja je djelovala Titu uz bok. To se u prvom redu odnosi na Milovana Đilasa, Edvarda Kardelja i Aleksandra Rankovića, ali i na srpske, hrvatske, slovenske, makedonske i bosanske političare liberalnoga ili konzervativnoga kova, uz čiju je pomoć Tito oblikovao svoju unutarnju i vanjsku politiku.

Nicci French Olovni ponedjeljak Znanje

Petogodišnji Matthew Faraday nestaje na povratku iz škole. Javnost je zgrožena, policija i roditelji očajni. Spletom slučajnosti u istragu se uključuje psihijatrica Frieda Klein. Mračni i uznemirujući snovi njezina pacijenta jedini su trag u ovom slučaju. Frieda otkriva vezu između Matthewova nestanka i davno zaboravljenog zločina. Riskirajući sve, sve je bliže jednom psihopatu i otkrivanju strašne tajne. Hoće li uspjeti spasiti dječačića i samu sebe, neizvjesno je do samoga kraja.

Mende Nazer, Damien Lewis Robinja Znanje

Mende Nazer živi sretno djetinjstvo u planinama Nuba u Sudanu. Okružena je ljubavlju obitelji i prijatelja i mašta o tome kako će jednoga dana biti liječnica i brinuti se za ljude. Jedne noći, kad Mende ima 12 godina, u selo upadaju mudžahedini, i sve lijepo i nevino u njezinu životu biva izbrisano. Prodana je bogatim Arapima u Khartoumu kao robinja. Mendin pakao traje sedam godina, kada je šalju u London da služi drugoj arapskoj obitelji. Pruža joj se prilika za bijeg...

Privredni vjesnik Broj 3724, 23. travnja 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Posredovanje

Toboc, Pariz, Francuska, www.toboc. fr. Tvrtka pomaže u traženju prikladnih poslovnih partnera. Stalno rastuća baza podataka o uvoznicima, izvoznicima, prijevoznicima, brokerima i uslužnim djelatnostima Toboc čine jednom od glavnih destinacija sudionika svjetske trgovine. Tvrtka je jedan od najopsežnijih internetskih pretraživača posvećenih međunarodnoj trgovini. Korištenjem široke mogućnosti pretraživanja članovi mogu uštedjeti vrijeme i pronaći kvalitetne poslovne partnere. Sjedišta tvrtke su u Kanadi, Kini, Indiji, SAD-u i Francuskoj. Kontakt: Walter Hindenoch, walter.hindenoch@toboc.com, +33 6 19800983. Poslovne usluge i savjetovanje

Bluetrake Outsourcing, Durban, Južnoafrička Republika. Tvrtka pomaže izvoznicima i uvoznicima širom svijeta u pronalasku kupaca/dobavljača na južnoafričkom tržištu. Kontakt: Tony Duma, outsourcing@bluestonepetroleum.co.za, +27 31 2618517.

Savjetovanje

MY GmbH, Westerstetten, Njemačka, www.my-gmbh.com. Tvrtka je dugogodišnji i iskusni prodajni partner na području teških tehničkih proizvoda i internih, automatiziranih transporta materijala. Tvrtka nudi usluge reklamiranja proizvoda i usluga te na taj način daje nove kontakte sa zainteresiranim klijentima u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj te eventualno cijeloj Europi. Kontakt: Silvia Mešnjak, ms@my-gmbh.com, +49 7348 94984-0. Ispitivanja i reparatura hladnjaka

Var, Zagreb, www.var.hr. Tvrtka nudi servis, reparaturu i ispitivanje svih vrsta hladnjaka vode, ulja, klime, zraka za osobne automobile, građevinske strojeve, agregate, autobuse, kamione, komunalnu opremu, brodove, rashladne sisteme... Mogu popraviti hladnjake svih kombina-

cija i konstrukcijskih izvedbi - bakar, aluminij, aluminij/plastika, bakar/plastika, te izmijeniti sve vrste saća. Nude i nove hladnjake renomiranih svjetskih proizvođača Nissens i NRF koji su ujedno i glavni dobavljači repromaterijala tvrtke, a nude i sve vrste kompresora klima. U sklopu servisne službe za rad na terenu daju i kompletnu uslugu uključujući demontažu na terenu, servis ili reparaturu hladnjaka te montažu na terenu. Kontakt: Marko Šagud, var@zg.t-com.hr, +385 1 3733042. Zastupanje

GlocalPartner, Strykow, Poljska, www. glocalpartner.com. Tvrtka olakšava uspostavljanje kontakata među poduzećima neovisno o branši, karakteru i zemlji iz koje potječu. Tvrtka nudi predstavljanje klijenta na području Poljske, podršku partnerovom klijentu u Poljskoj, pronalaženje poslovnih partnera u Poljskoj, savjetovanje prilikom otvaranja predstavništva u Poljskoj, podršku u pregovorima s poslovnim partnerima u Poljskoj, projektiranje optimalnog opskrbnog lanca, podršku u postupanju s reklamacijama, pronalaženje poslovnih partnera za poljske tvrtke u inozemstvu te uredske usluge - poslovnu korespondenciju, prijevode i nadzor nad operativnim aktivnostima. Kontakt: Aleksandra Szuszkiewicz, Aleksandra.Szuszkiewicz@ glocalpartner.com, +48 501 084836. Savjetovanje u obnovljivim izvorima energije

BC Nexus, Mostar, Bosna i Hercegovina. Tvrtka se bavi konzaltingom u sektoru obnovljivih izvora energije. Potencijalnim investitorima nudi određene projekte za prodaju, zajedničko ulaganje iz sektora obnovljivih izvora energije na prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Pružaju podršku za potencijalne investitore u implementaciji projekata u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori te Srbiji. Kontakt: bcnexus@hotmail.com, +387 39 700321.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Komplet za nošenje oružja

Ministarstvo pravosuđa nabavlja komplete za nošenje oružja. Rok dostave ponuda je 9. svibnja. Knjižni regali

Znanstvena knjižnica u Zadru nabavlja knjižne regale s podestom. Rok dostave ponuda je 7. svibnja.

Školske klupe i stolice

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja nabavlja školske klupe i stolice. Rok dostave ponuda je 7. svibnja. Regija Uređaj za skeniranje prtljage

Grad Banja Luka nabavlja uređaj za skeniranje prtljage. Rok dostave ponuda je 23. svibnja.

i autogume. Rok dostave ponuda je 15. svibnja. Pokretne bazne stanice

Hrvatske telekomunikacije u Mostaru nabavljaju pokretne bazne stanice. Rok dostave ponuda je 28. svibnja.

Komunalna vozila

Gradska čistoća iz Šibenika nabavlja komunalna vozila putem operativnog leasinga. Rok dostave ponuda je 29. svibnja.

Servisiranje vozila i nabava autoguma

Centralna banka Bosne i Hercegovine nabavlja usluge servisiranja vozila

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3724, 23. travnja 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se poslovne zgrade, kuće, oranice... Oranica u Rokovcima (Općina Andrijaševci - Vukovarskosrijemska županija), površine 17.306 četvornih metara, vrijednosti 88.433,66 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 25. travnja u 12 sati na Općinskom sudu u Vinkovcima, soba broj 12/I. Jamčevina je 10 posto utvrđene vrijednosti. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine početne vrijednosti. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Poslovni prostor u Koprivnici, koji se sastoji od

prodajnog prostora, priručnog skladišta, natkrivene terase i sanitarija, ukupne površine 87 četvornih metara, vrijednosti 169.000 kuna, prodaje se 25. travnja na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, Šetalište dr. I. Lebovića 42, soba 2, s početkom u 11 sati. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati od 9 do 13 sati, uz dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/342 558. Jamčevina je 10 posto utvrđene vrijednosti, a treba je uplatiti najkasnije 23. travnja. Više nekretnina u Puli, na adresi Lošinjska 2, među kojima se nalazi gospodarsko dvorište površine 1220 četvornih metara, trafostanica, kuća i dvorište površine 564 četvorna metra, potom gospodarske zgrade, oranice i drugo, vrijednosti 14.515.975,62 kune,

prodaju se za pet milijuna kuna na ročištu koje će se održati 26. travnja na Trgovačkom sudu u Rijeci, sudnica broj 3/I., s početkom u 14 sati. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnine se mogu razgledati svakog radnog dana uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/292 281. Jamčevina je 10 posto utvrđene vrijednosti, tj. 500.000 kuna, a treba je uplatiti 23. travnja. Kuća u Brsečinama (Dubrovačko-neretvanska županija), površine 245 četvornih metara, s pripadajućim vrtom, dvorištem i pašnjakom, vrijednosti 2.281.155 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 26. travnja u Stalnoj službi Trgovačkog suda u Dubrovniku - sudnica 2, s početkom u 9.20 sati. Jamčevina je 10 posto utvrđene vrijednosti i treba je uplatiti do 24. travnja. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati svakog radnog dana od 9 do 13 sati, u dogovoru sa stečajnom upraviteljicom Ivankom Sušić. Broj njenog mobitela je 091/5164 792. Istog dana, na istom sudu, u 9.40 sati prodaju se i druge dvije kuće u Brsečinama, kojima pripadaju vrtovi i pašnjaci s oko ukupno 5300 četvornih metara, po cijeni od 2.703.850 kuna. Svi ostali uvjeti prodaje su kao u prethodnom slučaju. Dvorište i ostaci štale u Vodnjanu, površine 1754 četvorna metra, vrijednosti 478.000 kuna, prodaju se 27. travnja u Stalnoj službi Trgovačkog suda u Pazinu, Dršćevka 1, sud-

nica 2, na ročištu koje će se održati u 10 sati. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnina mogu iste razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem Merkant d.d., u stečaju, na 098/9023 000 ili 052/432 728. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a treba je uplatiti najkasnije 24. travnja. Poslovna zgrada, dvorište i oranica u Novakima (Općina Sveta Nedelja), površine 1650 četvornih metara, vrijednosti 9.588.000 kuna, prodaje se na Trgovačkom sudu u Zagrebu na ročištu koje će se održati 2. svibnja (vrijeme nije navedeno u oglasu). Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, a razgledati se može uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 01/2338 534. Jamčevina iznosi 20 posto početne cijene. Poslovna zgrada, skladište i dvorište u Lučkom Grad Zagreb, prodaje se na dražbi koja će se održati na Trgovačkom sudu u Rijeci, sudnica 3/I., 4. svibnja u 9 sati. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnine se mogu razgledati svakog radnog dana uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem, na broj telefona 051/650 624, 650 653 i 650 559. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene, a treba je uplatiti najkasnije do 1. svibnja.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Njemački poučak dr. Uroš Dujšin

elik dio bogatog dijela svijeta fascinira Njemačka. Unatoč tome što se nalazi u srcu sklerotične Europe, njen BDP po stanovniku u proteklom desetljeću porastao je brže nego ijedne zemlje grupe G7. Nezaposlenost u nevoljnoj eurozoni najviša je otkako je uvedena jedinstvena valuta; u Njemačkoj je ona rekordno niska. U većini bogatih zemalja izvoz industrijskih proizvoda je desetkovala inozemna konkurencija; u Njemačkoj on ostaje snažan pokretač razvoja. Nije stoga

čudo što zabrinuti politički čelnici u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Britaniji zavidno govore o tome kako bi trebalo postati sličnijim Njemačkoj – konstatira Economist. Sadašnji uspjeh Njemačke ima i stare i nove korijene. Još pred desetak godina ona je, boreći se s troškovima ujedinjenja, bila slučaj za žaljenje. No od tada ponovno se digla i dokazala kako zemlja s visokim nadnicama može uspjeti u vrhunskoj prerađivačkoj proizvodnji, uz ostalo i zbog niskih troškova po jedinici proizvoda. Nijemci su već odavna pokrpali svoje javne financije – proračunski deficit im iznosi jedva jedan posto BDP-a, javni izdaci su daleko ispod europskog prosjeka, a prinosi

na njemačke obveznice su na rekordno niskoj razini. Zahvaljujući uglavnom Agendi 2010, reformi započetoj za mandata vlade socijaldemokrata Gerharda Schrödera u 2003., Njemačka je liberalizirala mnoge propise o radnim odnosima, što je jedan od razloga zavidno niske nezaposlenosti. Radno pravo K tome, Njemačka ima i davno stečene prednosti. Famozni Mittelstand - mala poduzeća specijalizirana u uskim tržišnim nišama - razvijen je u Njemačkoj potkraj 19. stoljeća. Vrlo otporna i

okretna, ta mala poduzeća okoristila su se naglim rastom potražnje za kapitalnim i potrošnim dobrima na tržištima u usponu. Njemački korporativistički Mitbestimmung, koji radnicima daje pravo suodlučivanja u upravljanju, olakšao je provođenje strukturnih reformi i ograničavanja rasta nadnica. I njemački sistem šegrtovanja i stručnog obrazovanja, podijeljen na oko 350 struka, omogućuje održavanje nezaposlenosti mladih na razini nižoj nego drugdje. Što bi prema tome slabije zemlje trebale oponašati? To sasvim sigurno vrijedi za radno pravo. I to se počelo događati, iako su u Italiji ustanovili da je liberalizacija tržišta rada teža kad je eko-

nomsko stanje teško. Isto tako mnogo toga govori u prilog njemačkom sistemu stručnog obrazovanja umjesto proizvodnje sve većeg broja diplomaca s često beskorisnim diplomama. No mnoge stvari koje u Njemačkoj funkcioniraju dobro – korporativizam, poslovne grupacije i proizvođačka vještina – dio su tradicionalne kulture koju je teško, ako ne i nemoguće, presaditi iz jedne zemlje u drugu. Favoriziranje štednje Isto tako ne bi valjalo usvojiti njemački model u cijelosti. Tako npr. sistem korporativističkih odnosa pomaže poduzećima da ograničavaju rast plaća, ali on može biti loš za dioničare. Dok je prerađivački sektor zemlje bez sumnje produktivan, sektor usluga to nije; a on čini čak dvije trećine BDP-a. Financijski je sektor relativno nerentabilan i k tome se lakovjerno uvalio u kupovinu bezvrijednih hipotekarnih obveznica iz Ameri-

Politički čelnici u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Britaniji zavidno govore o tome kako bi trebalo postati sličnijim Njemačkoj ke. No iznad svega loša je njemačka filozofija favoriziranja štednje umjesto potrošnje i zadovoljavanja inozemne umjesto domaće potražnje. To je, tvrdi Economist, naštetilo ostatku Europe jer se time usporilo povećanje njene potražnje. Možda; no lijepoj našoj Hrvatskoj, kojoj je zbog prevelike potrošnje voda došla do grla, potreban je upravo njemački model privrednog razvoja...

20 SVIJET FINANCIJA

( 1 unca srebra

nalazi se u prosječnom automobilu

Privredni vjesnik Broj 3724, 23. travnja 2012.

( oko 250 mg srebra može se naći u svakom mobitelu

Ulaganje u plemenite metale

Krpanje budžeta zlatom i srebrom Mnogi analitičari govore kako je ulaganje u zlato dosegnulo vrhunac, ali da srebru dobar trend tek predstoji Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

d ulaganja u dionice ili, primjerice, investicijske fondove, unazad nekoliko godina mnogi su odustali. Jer, gospodarska kriza je ispuhala burzovne vrijednosti i korigirala tržište kapitala koje se od nje još uvijek nije oporavilo. Kada će se u potpunosti zaliječiti i krenuti prema naprijed, nitko od ozbiljnih ekonomskih analitičara neće ili ne želi prognozirati. Međutim, ističu kako je kućni proračun moguće popraviti ulaganjem u plemenite metale. Ekonomist Ante Babić kaže kako se nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju plaće neće puno povećati, jer su trenutačno među najvišima u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi, kao ni

mirovine. Prije ili kasnije uvest će se i novi porezi poput onoga na imovinu. K tomu, naglašava, valja zaboraviti na to da će država pojedincu naći posao ili nekoj tvrtki osigurati poslovanje. “Za posao i poslovanje moramo se uzdati u se i u svoje kljuse. Pri tome bi bilo dobro štedjeti i nastojati postati financijski što neovisniji”, ističe on - dodavši kako se to može postići upravo ulaganjem u zlato i srebro koji toliko ne gube na vrijednosti i ostvaruju dobre prinose. Zlato se skuplja, a srebro troši Babić nastavlja kako se ljudi okreću ulaganjima u ove plemenite metale jer su izgubili povjerenje u euro. No, manje je poznato kako je trgovanje njima staro nekoliko tisuća godina. Naime, prvi kovani

novac u Lidiji (dio Mezopotamije, današnja Turska), napomenuo je Babić, bio je od elektruma, kombinacije zlata i srebra, a njime se trgovalo 700 godina prije Krista. Od tada su zlato i srebro bili jednako u optjecaju, doduše najčešće odvojeno, u obliku kovanica, sve do 18. stoljeća. Tada je zlato preuzelo dominaciju zbog

Cijena srebra može pasti, ali mora i porasti, tvrdi financijski stručnjak Thorsten Shulte sve većeg broja nalazišta srebra u Sjevernoj i Južnoj Americi, što je u kratko vrijeme snizilo njegovu vrijednost u odnosu na zlato premda su se preostalo vrijeme tijekom po-

vijesti njihove vrijednosti prilično skladno držale skupa. Međutim mnogi analitičari govore kako je ulaganje u zlato dosegnulo vrhunac, ali da srebru dobar trend tek predstoji. Financijski stručnjak Thorsten Shulte, na prvoj hrvatskoj konferenciji o ulaganju u plemenite kovine i sirovine održanoj pod nazivom Zagreb Elementum, istaknuo je

kako se toliko ne razmišlja o ulaganju u srebro iako je riječ o kvalitetnom investiranju kao i u zlato. Dodaje kako je srebro plemeniti metal koji ima perspektivu i kojim je moguće popraviti vrijednost vlastite imovine i boriti se protiv inflacije. Industrija voli srebro Ovaj Srebrni dečko, kako Shultea zovu u Njemačkoj, naglašava da se zla-

to skuplja, a srebro troši. “Više od polovine srebra tijekom povijesti potrošeno je u industriji. Jer, srebro se upotrebljava u više industrijskih grana nego zlato. Primjerice, u prosječnom automobilu nalazi se unca srebra. Oni pak više kategorije, kao što su Audi A8 ili Mercedes S-klase, imaju i do dvije unce srebra u sebi. Također, u svakome mobitelu nalazi se otprilike 250 miligrama srebra koje se koristi i u proizvodnji solarnih panela”, ističe. Shulte kaže kako ne bi htio da se misli da će ulaganje u srebro nekome sutra donijeti bogatstvo. Važno mu je, ističe, senzibilizirati javnost i o padu vrijednosti srebra. “Međutim, cijena srebra može pasti, ali mora i porasti”, zaključuje ovaj zagovaratelj ulaganja u taj plemeniti metal.

Umjesto rasta od 1,8 posto

MMF očekuje pad BDP-a u Hrvatskoj Zbog slabe gospodarske aktivnosti u drugom dijelu prošle te u prvom dijelu ove godine, Međunarodni monetarni fond snizio je početkom prošlog tjedna svoje procjene BDP-a u Hrvatskoj. Umjesto rasta od 1,8 posto, MMF predviđa da će BDP pasti za 0,5 posto. Rast od jedan posto, procjenjuju, Hrvatska može očekivati tek u 2013. godini, što znači da će se kriza dodatno produbiti jer, poznato je, za veće zapošljavanje i potrošnju trebao bi nam rast BDP-a od najmanje tri posto. Pad BDP-a prognoziraju i Sloveniji, i to za jedan posto,

dok bi sve druge zemlje, osim krizom pogođenih članica eurozone (Grčka, Španjolska, Portugal...),

Rast od jedan posto Hrvatska može očekivati tek u 2013. godini ove godine trebale imati blagi rast BDP-a. U dokumentu pod nazivom Svjetske gospodarske prognoze MMF navodi kako je hrvatsko gospodarstvo stagniralo i prošle godine te predviđaju da će ove godine inflacija porasti na 2,2, a sljedeće godine na

2,4 posto. U ovoj godini očekuju i dodatni rast nezaposlenosti, koja bi neznatno mogla pasti tek sljedeće godine. Ocjenjujući globalno gospodarstvo, MMF je smanjio svoja očekivanja o mogućem rastu sa četiri na maksimalno 3,5 posto. Komentirajući ove prognoze za Hrvatsku, prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić kazao je kako je to znatno bolje od prognoza domaćih i drugih stranih analitičara, ali da on očekuje da će situacija biti bolja nego što MMF prognozira. Bude li drukčije, rekao je, on više nema što tražiti u Vladi. (J.F.)

www.privredni.hr Broj 3724, 23. travnja 2012.

(

oko 30 mil € kredita

( 6-7%

na raspolaganju hrvatskim poduzetnicima kroz CIP

kamatna stopa

Suradnja EIF-a i PBZ-a

Društvena odgovornost, a ne samo ekonomski interes Iznos EU Sinergo kredita za klijenta koji zapošljava manje od 10 djelatnika i ostvaruje godišnji prihod do 10 milijuna kuna može iznositi 25.000 eura Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

elike banke često se i s pravom kritiziraju kako nedovoljno ulažu u malo poduzetništvo. Kako bi potpomogli upravo taj segment, Europski investicijski fond (EIF) i Privredna banka Zagreb (PBZ) potpisali su Ugovor o jamstvu iz Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (CIP program). Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, ističe kako će ova suradnja pridonijeti tomu da poduzetnici i obrtnici mogu lakše doći do kreditnih sredstava za poslovanje. Iznos tog EU Sinergo kredita za onog klijenta koji zapošljava manje od 10 djelatnika i ostvaruje godišnji prihod do 10 milijuna kuna može iznositi do 25.000 eura. Povoljniji uvjeti “U okviru programa smanjeni su instrumenti osiguranja, što je često jedna od ozbiljnih prepreka našim tvrtkama koje ponekad nisu dovoljno kapitalizirane pa ne mogu jamčiti onim sredstvima osiguranja koja su uobi-

čajena u bankarskom poslovanju. Zatim, povoljniji su uvjeti financiranja, brža obrada kreditnog zahtjeva, što je poduzetnicima naročito bitno jer mogu ranije ostvariti svoje projekte. Također, povoljniji su im rokovi otplate kredita”, objašnjava Maras. Hrvatska od 2008. godine sudjeluje u CIP progamu. No, na žalost, u

U okviru programa smanjeni su instrumenti osiguranja, koji su često ozbiljna prepreka tvrtkama okviru programa više sredstava je plaćeno nego što je bilo iskorišteno za financiranje poduzetništva i obrtništva. “Ipak, stvari se mijenjaju. Tako će u ovome projektu tijekom narednih nekoliko godina naši poduzetnici i obrtnici moći ostvariti tridesetak milijuna eura kreditnih sredstava, a naročito one najmanje tvrtke do 10 zaposlenih jer one najčešće imaju i najteži put do financiranja”, kaže.

Maras je uvjeren da će, kada ovaj program završi 2013. godine, biti novih čija će sredstva moći koristiti Hrvatska kao punopravna članica Europske unije kako bi se gospodarski priključila EU-u. Također, ministar je uvjeren kako će u narednih 10 do 15 godina hrvatsko gospodarstvo biti na razini razvijenijih članica EU-a. Iscrpljen kapital Privredna banka Zagreb ovim ugovorom dobiva inovativan instrument koji potpisuje Europska unija. “Kriza je iscrpila kapital mikrotvrtki. Mi kao velika banka imamo društvenu odgovornost, a ne samo ekonomski interes, razviti taj segment. Jer, nema razvoja demokracije bez razvoja malih poduzeća, segmenta koji se brzo gasi, ali potom i brzo oporavlja. A ne može se oporaviti ako nema odgovarajući kapital”, napominje predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka dodavši kako je riječ o brzom kreditnom programu ponajprije namijenjenom brzorastućem mikrosegmentu poduzetništva koji će tako moći jednostavnije otvoriti nove poslove. “Kredite ćemo davati na rok do

EIF: vodeći na europskom tržištu kapitala Zanimljivo je kako su ukupna sredstva EIF-a investirana u poduzetnički kapital i privatne dioničke fondove krajem 2011. godine iznosila više od 5,4 milijarde eura. Investirajući u više od 300 fondova EIF je, zbog veličine i opsega svojih ulaganja, naročito u visoke tehnologije i rane faze razvoja, vodeći subjekt na europskom tržištu kapitala. Krajem 2011. godine obveze EIF-a po izdanim jamstvima prelazile su iznos od 14,7 milijardi eura ostvaren u više od 160 transakcija što ga čini značajnim europskim jamcem za kredite malim i srednjim poduzetnicima te vodećim jamcem na području mikrokreditiranja. CIP za poticaj produktivnosti Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP program), koji se provodi u razdoblju od 2007. do 2013. godine, definiran je kako bi potaknuo europsku produktivnost, inovativne kapacitete te održivi razvoj, vodeći računa o zaštiti okoliša. U okviru CIP programa Europskom investicijskom fondu dodijeljen je iznos od 1,1 milijarde eura za financiranje poduzetničkog kapitala kroz program High Growth and Innovative SME Facility te za izdana jamstva kroz program SME Guarantee Facility. najviše šest mjeseci. Do sada je bilo gotovo nemoguće malim i srednjim poduzetnicima dobiti obrtni kapital na rok od tri godine. K tomu, očekujemo da ćemo omogućiti povoljnu kamatnu stopu koja će se kretati između šest i sedam posto. Jer, moramo uzeti u obzir da je mikrosegment poduzetništva visokorizičan i najviše izložen ekonomskoj krizi”, naglašava prvi čovjek PBZ-a. Olivier Edelman, menadžer strukturnih

financija, koji je ispred EIF-a potpisao Ugovor o jamstvu, naglašava kako je ugovor od izuzetnog značaja u ključnom razdoblju za hrvatsko gospodarstvo u izlasku iz financijske krize koja je utjecala na male poduzetnike diljem Europe. “Iako je PBZ prva komercijalna banka u Hrvatskoj koja sudjeluje u CIP programu, nadamo se da će joj se u budućnosti u tome pridružiti i druge institucije”, kaže Edelman.

*vijesti Javni dug lani povećan za 13,2 posto Prema podacima HNB-a, ukupni dug središnje države na kraju prošle godine iznosio je gotovo 154 milijarde kuna, što je za 18 milijardi ili 13,2 posto više nego 2010. godine. Unutarnji dug, koji čini 66 posto ukupnog duga, iznosio je 101,5 milijardi kuna. To je 14 milijardi ili 15,9 posto više nego na kraju 2010. Inozemni je dug porastao za 8,3 posto. Najveći rast generiran je izdanjem obveznica na domaćem tržištu od 7,3 milijarde kuna, dok je na inozemno tržište plasirano 5,3 milijarde kuna. Obveznice su izdane u prvih sedam mjeseci prošle godine. Manja premija osiguranja Kako je objavio Hrvatski ured za osiguranje, bruto premija 27 osiguravateljskih društava krajem ožujka iznosila je 2,5 milijardi kuna, što je, u odnosu na isto razdoblje lani, manje za 0,8 posto. Neživotna osiguranja pala su za 1,6 posto, na 1,96 milijardi kuna, dok je u skupini životnih osiguranja zaračunata bruto premija porasla za dva posto i iznosi 572,6 milijuna kuna. Vodeću poziciju na tržištu i dalje ima Croatia osiguranje, na drugom je mjestu Allianz Zagreb, a na trećem – Euroherc osiguranje. Porasla imovina OIF-ova Prema podacima Hanfe, u ožujku je, zahvaljujući novčanim fondovima koji su porasli za 13,36 posto, porasla i ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, i to za 7,63 posto ili na 11,570 milijardi kuna. Imovina dioničkih fondova manja je za 1,65 posto i iznosi 2,171 milijardu kuna. Slično je bilo i s mješovitim i obvezničkim fondovima koji su pali 1,79 i 1,60 posto.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3724, 23. travnja 2012.

Tržište novca Zagreb

Visoka likvidnost smanjila potražnju u kunama i kamatu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

drugom tjednu održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija zabilježeno je daljnje smanjenje kamatne stope. Iako je početkom prošlog tjedna potražnja za novcem bila velika, potencijalni korisnici pozajmica nisu bili spremni plaćati više kamatne stope. Krajem tjedna potražnja je smanjena pa je i kamatna stopa pala na najnižu razinu do sada. Zbog skromne potražnje na novčanom tržištu, depozitne institucije usmjeravaju svoje viškove krajem dana u središnju banku kao prekonoćni

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

Promet

16.4.’12. - 20.4.’12.

9.4.’12. - 13.4.’12.

300

3,5 3,0

200

2,5 2,0

100

1,5 1,0

16.4.2012.

17.4.2012.

18.4.2012.

depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 0,73 posto, dok je prekonoćna kamatna stopa bila 0,46 posto. Ministarstvo financija održalo je prošli utorak aukciju trezorskih zapisa za koju je pokazan

19.4.2012.

20.4.2012.

izrazito velik interes sudionika. Planirano izdanje kunskih trezorskih zapisa iznosilo je 150 milijuna kuna, a pokazan je interes za 641 milijun kuna. Unatoč tome, ostvareni iznos emisije bio je 164 milijuna kuna, i to na rok od 182 dana upisano je 60 miliju-

ponedjeljak

utorak

na kuna po kamatnoj stopi od četiri posto, a na rok od 364 dana upisano je 104 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 4,24 posto. Zbog velikog interesa smanjen je prinos po oba dospijeća u odnosu na prošlu održanu aukciju. Kod trezorskih zapisa

srijeda

četvrtak

petak

izraženih u eurima interes sudionika također je bio velik. Planirani iznos izdanja bio je 15 milijuna eura, a ukupno je pokazan interes za 72,088 milijuna eura. Iako je ponuda za upis bila gotovo peterostruka, upisano je 15,688 milijuna trezorskih zapisa

u eurima po srednjem tečaju od 7,469847, pa je izdanje izraženo u kunama iznosilo 117,187 milijuna kuna. Prinosi su također smanjeni i iznose 3,3 posto na rok od 91 dan i 4,05 posto na rok od 364 dana. Zbog visoke likvidnosti sustava potražnja za kunama je snažno pala već u prvoj polovini razdoblja održavanja obvezne pričuve, kao i kamatna stopa. Razdoblje skromne potražnje za novcem uz nisku kamatnu stopu moglo bi potrajati. Stoga će i trgovanje sudionika biti umjerenije dok potražnja za novcem ne zauzme trend značajnijeg rasta.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna opet oslabjela prema euru

Rast vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošli tjedan dodatno oslabjela prema euru, i to

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 162,4564 boda. Uspoređujući tu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se rast od 0,39 posto.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

kanadski dolar

5,731670

JPY

japanski jen (100)

6,969323

CHF

švicarski franak

6,240717

GBP

britanska funta

9,164647

USD

američki dolar

5,695099

EUR

euro

7,497598

Izvor: HNB

na švicarski franak (0,42 posto), dok je u odnosu na američki dolar nastavila rasti, i to za 0,70 posto.

0,37 posto. Tjedan ranije, podsjećamo, bila je oslabjela za 0,03 posto. Nastavila je padati i u odnosu

7.50

5,886009

primjena od 21. travnja 2012. 16.4.

17.4.

18.4.

19.4.

USD

5.76

CHF

6.25

5900

13200

5840

FTSE 100

13140

5.72

6.23

162

7.47

5.70

6.22

161

7.46

5.68

6.21

160

7.45

5.66

6.20

20.4.

16.4.

17.4.

18.4.

19.4.

20.4.

posto. Rast bi vrlo vjerojatno bio i viši da potkraj tjedna statistički podaci nisu ukazali na slabiji rast

3060

13080

3020

5720

13020

2980

5660

12960

2940

5600

12900

2900

16.4.

3270

17.4.

18.4.

19.4.

20.4.

16.4. 6830

CAC40

6784

17.4.

18.4.

19.4.

20.4.

9650

3240

6738

3210

6692

9550

3180

6646

9500

3150 17.4.

18.4.

19.4.

20.4.

17.4.

18.4.

19.4.

20.4.

18.4.

19.4.

20.4.

NIKKEI 225

9600

6600 16.4.

NASDAQ

16.4. 9700

DAX

9450 16.4.

17.4.

18.4.

19.4.

20.4.

163

7.48

5780

3300

163

6.24

3100

Dow Jones

164

5.74

16.4.

17.4.

18.4.

19.4.

20.4.

Gotovo svi indeksi u plusu sto, svi važniji indeksi na svjetskim burzama proteklog su tjedna zabilježili rast od 0,96 do 1,64

MIREX - tjedni

164

7.49

Međunarodno tržište kapitala

Osim indeksa Pariške burze CAC 40, koji je na tjednoj razini zabilježio blagi pad od 0,81 po-

MIREX - mjesečni

16.4.

17.4.

američkog gospodarstva. Broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima pao je za samo 2000, na 386.000, što pokazuje da je zaposlenost manja nego što se očekivalo. Pala je također i industrijska aktivnost, te drugi mjesec zaredom i prodaja kuća. Podaci u Europi su bolji, no ulagači su oprezni zbog neizvjesnosti oko sastanka Međunarodnog monetarnog fonda koji će se održati tijekom vikenda, a na kojem bi se moglo raspravljati o povećanju sredstava za rješavanje dužničke krize.

160 19.3.

29.3.

9.4.

19.4.

16.4.

17.4.

18.4.

19.4.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 12.4.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

167,0668 165,6798 152,7550 160,1937 162,4564

174,0372 201,6233 119,7378 137,6325 140,8250 152,8732 105,8911 190,9532 186,0228 199,8258 144,6575 124,0645 104,9450 164,8867 109,5354 120,7933 171,1069 151,5677 124,2519 107,1535 138,6858

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3724, 23. travnja 2012. BURZA

Viro dobitnik tjedna ili 3,28 posto manje nego tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 0,53 posto, na 1.828,28 bodova. Crobex10 tjedan je završio na 998,67 bodova ili s padom od 1,02 posto.

Marko Repecki www.hrportfolio.hr Proteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 60,786 milijuna kuna Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Petrokemija d.d. Belje d.d. AD Plastik d.d. Valamar Adria Holding d.d. Viro tvornica šećera d.d. Adris grupa d.d. (povl.) INA-industrija nafte d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Atlantic Grupa d.d.

-2,75% +0,04% -1,24% +0,37% +1,06% +1,59% 0,00% -0,14% -1,61% -0,79%

zadnja cijena 212,00 295,00 86,20 123,45 105,00 448,00 215,00 3.550,00 1.225,00 500,01

promet 15.086.268,05 6.791.564,81 5.920.626,21 4.598.695,31 2.723.368,06 2.333.438,28 2.162.182,34 1.805.498,58 1.705.405,29 1.136.229,11

UKUPAN TJEDNI PROMET: 685,563 milijuna kuna TJEDNI DIONIČKI PROMET: 60.786.849,91 kn

Najviše se trgovalo dionicom HT-a, kojom je ostvareno 15,086 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 212 kuna (pad od 2,75 posto). Ta je dionica ujedno i najveći 10 dionica s najvećim rastom cijene Vjesnik d.d. Hotel Medena d.d. Centar banka d.d. Maistra d.d. Finvest Corp d.d. Siemens d.d. Jadroplov d.d. Auto Hrvatska d.d. Tisak d.d. Riviera Adria d.d.

gubitnik među 10 najtrgovanijih izdanja. Najveći porast, od 1,59 posto, imala je dionica šećerane Viro koja je trgovanje završila na 448 kuna. Njome je trgovano u vri-

tjedna promjena +30,30% +30,00% +24,45% +14,63% +10,00% +9,19% +6,38% +5,86% +5,36% +4,78%

zadnja cijena 13,03 65,00 248,94 53,99 132,00 496,80 99,99 343,00 211,77 11,62

sto). Kod mješovitih fondova najveći porast (1,62 posto) imao je fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced, a iza njega je OTP uravnoteženi s porastom od 1,18 posto. Najveći pad imali su KD Balanced (1,36 posto) i AC GBEM (1,28 posto). Kod obvezničkih fondova najveći porast imali Valuta

je promet veći od milijun kuna, a četiri su zabilježile porast cijene.

tjedna promjena

2.110,86 585,00 30.780,75 1.619,70 924,00 4.968,00 186.734,05 9.026,00 1.006.981,69 255.005,33

Apartmani Medena d.d. Hoteli Podgora d.d. Pounje trikotaža d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Hoteli Živogošće d.d. Hoteli Maestral d.d. Dioki d.d. Belišće d.d. Slobodna Dalmacija d.d. Genera d.d.

-37,17% -22,04% -20,00% -15,76% -14,60% -13,57% -11,35% -9,83% -9,65% -9,34%

su ZB bond (0,62 posto) i PBZ Bond fond (0,34 posto). Negativne rezultate u ovoj grupi imali su Erste Bond kojem je vrijednost smanjena za 0,09 po-

sto i OTP euro obveznički čiji pad je iznosio 0,05 posto. Kod novčanih fondova najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,48 posto. (M.R.) 6. - 12. travnja 2012. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn €

109,8300 131,1800 98,1170 10,1005 134,3400 131,7646 116,8083 89,5738 95,8709 8,0327 76,8227 4,8547 61,5618 9,5970 116,9652 107,5200

-0,23 0,31 0,13 0,25 0,32 0,24 -0,68 -0,24 0,65 -0,21 1,26 1,14 -0,42 -1,29 0,48 0,52

€ € € € € kn € €

167,3200 11,6480 178,1500 134,5159 132,2800 170,1134 129,1434 113,2746

0,26 0,06 0,11 0,32 0,08 0,15 0,10 0,10

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

136,6911 168,6211 144,0127 130,3861 150,3300 143,3900 143,5709 141,4633 126,7895 136,7637 126,7763 120,3131 11,1474 112,6879 81,9358 109,7000 102,6607 101,7600 101,3918 1231,2846

0,06 0,08 0,06 0,07 0,06 0,06 0,05 0,12 0,02 0,06 0,07 0,07 0,08 0,07 -0,16 0,08 0,07 0,09 0,07 0,07

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS €

94,5506

0,46

kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

13,1523 29,8096 8,3762 107,1500 105,2600 129,9400 65,2712 11,2348 128,4529 48,8100 68,7597 83,6725 75,0200 90,1854 89,8800 41,2434 44,2682 33,0091 23,3413 66,0326 46,8043 61,3235 69,6649 94,9712 12,5400 26,5600 6,2696 37,1374 85,7298 44,9883 473,8501 75,8133 81,3800 122,4484 92,8317 9,7563 97,5355 85,9815 91,6777 9,4067 92,9900 83,4349 101,3700 106,8048

-0,82 0,51 0,60 0,30 0,92 0,92 -0,09 0,42 0,35 0,60 -0,08 -0,64 -0,27 1,83 -0,01 0,16 0,11 -2,14 -0,03 0,84 1,02 -0,22 -0,21 0,99 1,20 -1,15 -1,43 0,94 0,54 0,92 -0,14 -0,10 0,63 -0,62 2,75 -1,08 0,49 0,45 1,17 0,95 -0,14 -0,75 -0,04 0,65

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

tjedna promjena -0,53% -1,02% +0,61% +0,71%

zadnja cijena 31,35 11,00 0,52 1.010,00 11,11 121,00 32,18 541,01 28,01 58,02

promet 18.319,75 330,00 52,00 319.346,89 333,30 40.452,00 987.175,06 1.082,02 1.680,60 1.044,36

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

VB SMART

jednosti od 2,333 milijuna kuna. Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo 10 dionica s najvećim padom cijene

Više od polovine fondova u plusu

Naziv(fond)

zadnja vrijednost 1.828,2800 998,6700 94,9820 107,7608

promet

INVESTICIJSKI FONDOVI

Od ukupno 89 fondova prošlog su tjedna 52 zabilježila porast vrijednosti udjela. Među dioničkim fondovima najviše su porasli fond NFD Aureus New Europe (1,36 posto) i NFD Global Developed (1,25 posto). Najveći pad (1,81 posto) imao je fond KD Victoria, a potom Ilirika Gold (1,65 po-

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Agrokoru poboljšan rejting Međunarodna kreditna rejting agencija Standard&Poor’s promijenila je izglede B kreditnog rejtinga Agrokora iz “stabilnog” u “pozitivan”. Poslovni profil Agrokora poduprijet je vodećim tržišnim pozicijama u glavnim segmentima poslovanja, smatra S&P. Također, očekuje se da će taj koncern dodatno ojačati svoju likvidnost kao i smanjiti ovisnost o kratkoročnom zaduživanju izdavanjem nove sedmogodišnje obveznice u iznosu od 300 milijuna eura te trogodišnjim klupskim zajmom u iznosu od 75 milijuna eura, potpisanim u ožujku 2012. Manje dozvola za građenje Kako je objavio Državni zavod za statistiku, u veljači je izdano 630 odobrenja za građenje, što je 14,8 posto manje nego u istom mjesecu lani. Većina novih dozvola, njih 527, odnosi se na zgrade, a 103 su ostale građevine. Ukupna vrijednost radova predviđenih odobrenjima za građenje iznosi 1,3 milijarde kuna. Prehrambena industrija u minusu Prema podacima Fine, prehrambena je industrija u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarila izvoz od 3,3 milijarde kuna, što je, u odnosu na isto razdoblje 2010. povećanje od 12,4 posto. Ostvarena bruto dobit od 750 milijuna

kuna manja je za 20,9 posto nego u istom razdoblju 2010. Kod 1399 poduzetnika bilo je zaposleno 43.867 djelatnika koji su ostvarili ukupan prihod od 23,1 milijardu kuna. Rashodi su bili 22,4 milijarde kuna, a investicije su iznosile 965 milijuna kuna. Pad prihoda Tele2

Iz operatora Tele2 Hrvatska doznajemo da je u prvom tromjesečju ove godine ostvario poslovne prihode u iznosu od 228,17 milijuna kuna, što je za 1,3 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. U istom tom razdoblju Tele2 je stekao 12.000 novih korisnika, tako da sada ukupno ima 722.000 korisnika. Viadukt dobio posao u Alžiru Tvrtka Viadukt objavila je da je potpisala ugovor o izgradnji mosta Menar u Alžiru, vrijedan 21,75 milijuna eura. Investitor je tamošnje ministarstvo javnih radova, a rok završetka radova je 24 mjeseca, navodi se u priopćenju koje je objavljeno putem Zagrebačke burze. Dodaje se kako će garancije za ovaj izvozni posao Viaduktu dati Hrvatska banka za obnovu i razvitak.