e-pv 3725

Razlike dvaju proširenja Kakvi su kriteriji vrijedili za zemlje u ranijim slučajevima proširenja Unije, a kakvi vrijede danas za Hrvatsku?

Novi model HAMAG-a Osim u turizmu, ove će se godine davati i državne potpore za malo i srednje poduzetništvo

Računalstvo u oblaku Granica između stolnog i prijenosnog računala, kao i rada od kuće ili u uredu, postaje sve tanja

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 15

hrwwwatska Str. 21

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 2 5 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 30. travnja 2012.

Godina LVIII / Broj 3725. www.privredni.hr

privredni vjesnik

ulaganja iz austrije / izmjene mirovinskog sustava / tiskara denona / škrlet kao brend / regija

Medicinski turizam kao izvozna gospodarska grana

uskoro uzlet zdravstvenog turizma?

Strukturni fondovi otvaraju nove perspektive razvoja zdravstvenog turizma. Hrvatski aduti: vrhunski stručnjaci plus jeftinije usluge >>10-11

N EBA S O P ILOG PR CIJE JE N A FIN LOVAN S I PO

intervju: hrvoje hribar

Ove godine očekujemo 125 milijuna kuna ulaganja stranih filmaša u Hrvatskoj, kaže poznati redatelj i ravnatelj HAVC-a

>> 6-7

Više novca, više sigurnosti

Investicije u izgradnju autocesta lani su iznosile ukupno 1,8 milijardi kuna, a u nove dionice u prometu 210,6 milijuna kuna

>> 14

UVOD

www.privredni.hr Broj 3725, 30. travnja 2012.

Zoran Milanović, predsjednik Vlade:

Kinezi dolaze, ali prema pravilima Svi veliki poslovi u Hrvatskoj dobivat će se na javnim natječajima pa investicije kineskih tvrtki, kao i zapošljavanje kineskih radnika, neće biti iznimka od pravila o investiranju i zapošljavanju inozemne radne snage u Hrvatskoj. Mi ovdje razgovaramo s najozbiljnijim potencijalnim partnerima, to su kineske kompanije, a s obzirom na njihov ustroj kineska država je važan sugovornik. No, nitko u Hrvatskoj u ovakve poslove neće ulaziti bez provedenog javnog natječaja za koji postavljamo jasne, transparentne i predvidljive uvjete.

Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade:

Inzistirat ću na tome da cijena struje za gospodarstvo ne poraste Ako želimo imati jako jeftinu struju za stanovništvo, onda ćemo imati jako skup proizvod, pa ti stanovnici neće imati gdje raditi i neće moći plaćati ni tu jeftinu struju. Inzistirat ću da cijena struje za gospodarstvo ne poraste jer u tom slučaju ne možemo biti konkurentni.

Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-HT-a:

Regulatorni sustav nam priječi značajnije ulaganje u optičku mrežu Hrvatsko je gospodarstvo i dalje u recesiji, a zemlja se još uvijek suočava sa sve većom nezaposlenošću, smanjenjem plaća, manjim ulaganjima i sve većim nepodmirenim dugovanjima u korporativnom sektoru. U ovakvim je okolnostima T-HT zabilježio manje prihode, ali u našem je poslovanju vidljiv pozitivan učinak programa transformacije koji je u tijeku. No regulatorni sustav i dalje onemogućuje bilo kakvo značajno ulaganje naše tvrtke u optičku mrežu i ubrzani razvoj širokopojasnih usluga za masovno tržište. Rješenje ovog problema predstavljalo bi značajan korak naprijed u razvoju hrvatskoga telekomunikacijskog sektora i pridonijelo bi oporavku domaćega gospodarstva.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

3

G(h)ost komentator: Lordan Ljubenkov, upravitelj Zadružnog saveza Dalmacije

Prigodu ne smijemo propustiti Zadrugu kao svoj vid poslovanja nisu prihvatili samo poljoprivrednici već i obrtnici, građevinari, branitelji, programeri...

O

vih se dana u zadrugarstvu stvaraju novi uvjeti rada. Naime, stupio je na snagu novi Zakon o zadrugama i time se otvorila nova stranica. Odredbe Zakona inzistiraju na jasnoći odnosa unutar zadruge, na jasnim kriterijima za članstvo u zadruzi, odnosno na punoj suradnji člana sa zadrugom, na obveznom izdvajanju 30 posto ostvarene dobiti u razvoj zadruge. Preciznije je uređeno donošenje odluka o raspolaganju imovinom zadruge i izmjena pravila po kojima posluje zadruga.

Ove promjene treba shvatiti i prihvatiti kao impuls poljoprivredi koja se isprepleće s turizmom. Ta dva temelja našeg gospodarstva, bez kojih nema čvrste stabilne ekonomije, u zadrugarstvu kao dokazanom poslovnom modelu imaju prigodu koju nisu propustile zemlje članice Europske unije.

Veliko je pitanje hoće li tu prigodu naše društvo prepoznati na ovom novom, EU početku, kao što smo to učinili nekad davno, prije kojih 150 godina. Naime, potaknuti životnim nevoljama i vođeni spoznajom da nisu sami sebi dovoljni, ljudi su se tada odlučili udružiti, raditi na tome da steknu znanje i ulože trud kako bi došli do najboljih proizvoda. Svoje na-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

sade zajedno zalijevaju, obrađuju, skladište, prevoze, prodaju i potom dijele ono što od njih zarade, prema sudjelovanju u količini i kvaliteti.

To nije bajka nego zbilja koja se raširila po planetu Zemlji i udružila milijardu ljudi u takvo poslovanje. Samo u Europi zadruge osiguravaju oko pet milijuna radnih mjesta u 300.000 zadruga. Ujedinjeni narodi, shvaćajući potencijal zadrugarstva, ovu su godinu proglasili zadružnom.

U Hrvatskoj ima trenutačno oko 1600 zadruga, a kako je upravo u tijeku postupak usklađivanja s novim Zakonom o zadrugama, ostaje vi-

Ujedinjeni narodi, shvaćajući potencijal zadrugarstva, ovu su godinu proglasili zadružnom djeti koliki će ih broj biti u ovoj godini. Zadrugu kao svoj vid poslovanja nisu prihvatili samo poljoprivrednici već i obrtnici, građevinari, branitelji, programeri... No, kako ih je više od 90 posto u poljoprivredi, gdje je ideja o povezivanju i počela, tom se segmentu treba posebno posvetiti.

U Dalmaciji je više od 60 posto posjeda koji su

manji od pola hektara, a 30 posto ih ima manje od pet hektara. Ta rascjepkanost je neprijatelj razvitku velikih plantaža koje se obrađuju strojnom obradom, kakve postoje u, primjerice, Španjolskoj ili Portugalu. No u njoj treba pronaći i izazov za drukčiji pristup proizvodnji, usmjerenost na posebnost proizvoda i uputu da se hrvatski poljoprivrednici - u traženju boljeg danas i sutra - povežu.

Stoga, uz rad na povećanju obradivih površina, treba krenuti s onim što imamo, a što nismo iskoristili do sada. Ako stavimo kao preduvjet rješavanje pravnih zavr-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

zlama oko okrupnjavanja posjeda, nećemo daleko stići. U malim vrtačama imamo ekološke delicije koje treba sakupiti, upakirati u ambalažu i ponuditi ih uz priču o kraju iz kojeg su potekle.

Prednost je to što nema troškova prijevoza jer kupci - turisti dolaze sami po te proizvode.

Dosta je učiniti ih vidljivima i zanimljivima.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva se snalaze i danas ostvaruju dobit za kućni budžet, ali sama ne mogu osigurati količinu i kontinuitet čime se postiže značajniji poslovni pomak. Put koji su zadruge prošle od vina, ulja, rogača i suhih smokava u podrumima do polica trgovina je već dokazan. Taj put su prošle na načelima zadrugarstva: uzajamnosti, demokracije, ravnopravnosti članova i njihove suradnje, samostalnosti i neovisnosti, otvorenosti članstva.

Zadružni savez Dalmacije upravo radi na projektima kojima je cilj osigurati plasman zadružnih proizvoda. Dogovaranjem poslovne strategije zadruga na godišnjoj razini ostvaruju se znatne prednosti na tržištu. Primjer pozitivne poslovne prakse je ostvareni plasman zadružnih vina u Njemačkoj te gospodarsko povezivanje vinarskih i maslinarsko-uljarskih zadruga.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

4

TEMA TJEDNA

*vijesti Rast štednje U Hypo Alpe-Adria-Banku u prvom tromjesečju zabilježeno je 58,8 milijuna eura novih depozita.

Dnevno se tako prosječno uplaćivalo u tu banku oko 920.000 eura. Hypo banka je od siječnja do ožujka ostvarila 3,83-postotni rast štednje prema kraju protekle godine, što je i više nego dvostruko od industrijskog prosjeka rasta štednje građana.

T-HT: Rast dobiti i pad prihoda

Prihodi HT-a u prva tri mjeseca dosegnuli su 1,8 milijardi kuna, što je pad od 4,7 posto u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine. Ukupni konsolidirani troškovi prije amortizacije smanjeni su za 10,2 posto, što je prvenstveno rezultat smanjenja materijalnih troškova. Neto dobit HT-a u prvom je tromjesečju porasla za 3,7 posto, na 364 milijuna kuna.

HŽ otpušta 650 radnika Uprava HŽ Infrastrukture mjerama racionalizacije planira smanjiti broj zaposlenih za oko 650, najavljuju iz uprave te tvrtke. U planu je i smanjenje broja razina odlučivanja te objedinjavanje više organizacijskih jedinica u jednu uz očuvanje djelatnosti vezane uz održavanje željezničke infrastrukture.

Adris: neto dobit pola milijarde Adris Grupa je u 2011. godini ostvarila neto dobit od 498 milijuna kuna, a ukupne prihode od 3,2 milijarde kuna, što je za 3,2 posto više nego godinu ranije.

Turistički dio poslovanja porastao je za osam posto, a uzgajivaču i prodavatelju ribe Cromarisu, koji posluje u sklopu Grupe, prodaja je porasla za 44 posto.

( po 10 poglavlja

Privredni vjesnik Broj 3725, 30. travnja 2012.

gotovo završene pripreme za ulazak u EU

( u 14 poglavlja

preostala su neka otvorena ozbiljnija pitanja

Razlike proširenja: 14 mjeseci prije ulaska u EU Hrvatska spremnija no što su bile dr

Hrvatskoj nema gledan - kao ranijim pristupnic

U ranijem krugu proširenja, ne samo da je 12 zemalja imalo teškoća s dovršetkom prijevoda acquisa, n Pola godine pred ulazak, od većine zemalja tražili su se “dodatni napori” vezano uz slobode kretanja lju javnim nabavama uskladilo s onima u EU-u - a kasnije će se ispostaviti da su neke i ušle u zajednicu be Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

I

zvještaj Europske komisije o monitoringu nad Hrvatskom može se čitati kao povoljan ili manje povoljan, no dužnosnici Europske komisije ga smatraju samo popisom činjenica, ne ulazeći u umjetnički dojam. On se ionako dade promijeniti s nešto uvjeravanja, barem što se nekih primjedbi tiče, recimo članstva političara u nadzornim odborima (u stvarnosti, samo jedan slučaj) ili zakonima u proceduri usvajanja. Stvari bitne po Hrvatsku su na drugim adresama. Više je posla napravljeno u tržišnom natjecanju nego u oba pravosudna poglavlja – brodogradilišta su se konačno maknula s mrtve točke prema rješenju, ma kako ono bolno bilo. U pravosuđu i ljudskim pravima kompletan sustav još nije doveden do radnog stanja, antikorupcijska se borba valja spustiti do regionalne i lokalne razine.

U kratkom izvještaju, ako se težina glavnih blokova uspoređuje s brojem stranica dokumenta Europske komisije, za tržišno natjecanje trebala je jedna, za pravosudna poglavlja sedam od ukupno 11 stranica izvještaja o monitoringu.

Važna pitanja Sada, 14 mjeseci uoči datuma pristupanja, Hrvatska je došla do točke na kojoj su pripreme za član-

stvo u 10 poglavlja gotovo završene. U 14 poglavlja preostala su neka otvorena ozbiljnija pitanja. Ta su pitanja u izvješću o monitoringu sasvim konkretno navedena, poput privatizacije Ine, skladišta benzina, javnih nabava u obrani, poreza na mobilnu telefoniju, agencije za sigurnost na željeznici, liberalizacije tržišta struje i plina, umrežavanja poreznog i carinskog sustava u europski, poboljšanja uvjeta za rad tvrtki, sređivanja bilateralnih sporazuma i njihovog uskla-

Prijevod stečevine je bitan jer zakoni EU-a imaju snagu na teritoriju nove članice tek kad su prevedeni na jezik te zemlje

đivanja sa zajedničkom pravnom stečevinom do ulaska u EU. Za šest će se poglavlja tražiti “dodatni napori”, pogotovo u poljoprivredi kako bi direktne isplate poljoprivrednicima startale od prvog dana članstva. Dosta rada tražit će poboljšavanje administrativnih kapaciteta, priprema za nadzor ispravnosti hrane na ulaznim graničnim točkama u Hrvatsku (dakle i u EU), te bolje planiranje u regionalnoj politici. Europska komisija gura Zagreb da požuri s prijevodom zajedničke pravne steče-

vine što, istina, neće biti preprekom za ulazak, ali slovo zajedničkih zakona EU-a ima snagu na teritoriju nove članice tek kad su oni prevedeni na službeni jezik te zemlje. U suprotnom nova se članica može naći u neugodnom slučaju procesuiranja radi kršenja Sporazuma. Uz zaključak o dobro uznapredovalim pripremama Europska komisija je smatrala shodnim podsjetiti na to da neriješena pitanja podliježu zaštitnom mehanizmu ugrađenom u pristupni sporazum. U ovom je trenutku veoma dragocjeno iskustvo prikupljeno tijekom pregovora – budući da se, razumljivo, Europska komisija konstantno poziva na sadržaj aranžmana o članstvu.

Nije isto Zanimljiva je usporedba između izvještaja o monitoringu Hrvatske, koju od članstva sada dijeli 14 mjeseci, i kompleta analiza stanja kakvo je bilo u čekaonici “velikog praska”, šest mjeseci do ulaska u zajednicu (1. svibnja 2004.).

Razdoblje od zatvaranja pregovora do pristupanja, dugačko koliko i hrvatsko, smatralo se dovoljnim da se ostvare obećanja dana za zatvaranje pojedinih poglavlja. Ovo je već prva velika razlika prošlog i sadašnjeg proširenja – hrvatski su pregovori za zatvaranje poglavlja tražili veoma konkretne rezultate.

Kao i u slučaju Hrvatske, rezultati priprema podijeljeni su u tri kategorije (spremni, uglavnom spremni, djelomično spremni) – ali u izvještajima monitoringa pola godine prije pristupanja navedena su pitanja “od ozbiljne zabrinutosti”, kakvih u hrvatskom nema 14 mjeseci do ulaska. Ovu razliku Europska komisija još nije iskoristila za uvjeravanje članica u kredibilnost procesa proširenja.

Sve su pristupajuće zemlje u zadnjim mjescima čekanja bile u situaciji održivog ekonom-

skog rasta – za razliku od Hrvatske koja je službeno u recesiji. Ekonomiju tranzicije obilježila je visoka nezaposlenost generirana masovnim restrukturiranjem. Najviše su problema zadavali manjkavi ljudski resursi (slovačku je državnu upravu decimirao angažman domaćih kadrova u institucijama EU-a), uvježbavanje uključujući učenje jezika te proračuni. Percepcija prisutnosti korupcije ostala je visoka do veoma visoka, naročito u javnoj upravi i pravosuđu, no Europska komisija tada

5

www.privredni.hr Broj 3725, 30. travnja 2012.

( za 6 poglavlja

traže se “dodatni napori”, pogotovo u poljoprivredi

ruge zemlje šest mjeseci uoči članstva

nja kroz prste cama u EU

nego i s primjenom pravne stečevine u poreznom sustavu. udi, roba, usluga i kapitala. Šest zemalja nije ni svoje zakone o ez njih! granica EU-a i na pripreme za Schengen. Tadašnje zemlje pristupnice nisu imale izbjeglice niti suđenja za ratne zločine, a problemi s manjinama gurnuti su pod tepih da bi se proširenje dogodilo. Pola godine pred ulazak, od većine su se zemalja tada tražili dodatni napori za punu primjenu acquisa vezanu uz slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala, Cipar jedini s time nije imao problema. Europska komisija je nervozno upozoravala na manjkave inspekcijske službe. Šest zemalja (Češka, Estonija, Latvija, Mađarska, Malta, Poljska) nije ni svoje zakone o javnim nabavama uskladilo s onima u EU-u (kasnije će se ispostaviti da su neke i ušle u zajednicu bez njih!). Buduće su se članice mučile s mjerama sprječavanja monopola i pravilima za državne nije ni prstom makla da se to promijeni.

I 10 zemalja Srednje Europe plus dvije otočne iz prošloga kruga proširenja sustavno su upozoravane na obvezu kompletiranja prijevoda acquisa.

Najteže je išlo s primjenom zajedničke pravne stečevine u poreznom sustavu – što je u Hrvatskoj učinjeno glatko. U pravosuđu (koje je bilo jedno, i to manje važno poglavlje u konkurenciji poljoprivrede, unutarnjeg tržišta ili ekologije) najviše je primjedbi upućeno na zaštitu budućih vanjskih

Pola godine uoči pristupanja EU-u Estonija se još opirala unijeti jednakost muškaraca i žena u radno zakonodavstvo potpore, zaboravile su na agencije za isplate potpora poljoprivrednicima, fitosanitarne i veterinarske mjere ozbiljno su šepale. Lista prigovora učinjena je za područja energije,

prometa, socijalne politike i zapošljavanja, pa i vanjskih odnosa (ponovno pregovaranje ili prekidanje bilateralnih sporazuma)...

Tvrđe i više Područje “ozbiljne zabrinutosti” bilo je 39 vrućih neriješenih pitanja za 10 zemalja, a ticala su se nerestrukturiranih brodogradilišta (Malta) i željezara (Slovačka), nepriznavanja kvalifikacija (Češka, baltički tercet, Poljska, Slovenija), inspekcija ribarske flote (Litva, Poljska), žilavog otpora Estonije da u radno zakonodavstvo unese jednakost muškaraca i žena, sporovozna kompjuterizacija... I njihovi ugovori o pristupanju imaju ugrađene zaštitne mehanizme, “kao zadnje sredstvo”, primijetila je Europska komisija u izvještaju o situaciji pola godine uoči pristupanja.

Realno gledajući, popis obveza za Hrvatsku daleko je kraći i lakši od onoga za njene prethodnice – što ukazuje i na teže uvjete pregovaranja.

Razlika je u tome što se u prošlom krugu proširenja, iz političkih razloga potpore ujedinjenju Europe, pristupajućim zemljama gledalo kroz prste. I, prije nepune godine dana malo bi tko u EU-u uopće priznao, čak i pritiješnjen argumentima, da se u ovom krugu proširenja pregovara tvrđe i traži više nego u prethodnima.

( 6,31 mlrd € uložila Austrija u Hrvatsku od 1993. do 2011.

U Beču velik interes za gospodarsku suradnju

Austrijanci nastavljaju s ulaganjima u Hrvatsku Brza ulaganja trebala bi omogućiti agencija za investicije i konkurentnost koja se ponovno osniva Igor Vukić vukic@privredni.hr

V

iše od 400 austrijskih poduzetnika okupilo se prošli tjedan u Beču, u Austrijskoj gospodarskoj komori, kako bi na Hrvatskom gospodarskom danu čuli aktualne informacije o hrvatskim planovima investicijskog i poslovnog razvoja. Pred njih je izašla reprezentacija od 70 hr-

ma uputila je poziv da ozbiljno razmisle o udruživanju u klastere jer će samo na taj način moći uspješno konkurirati na zahtjevnom stranom tržištu.

Christoph Leitl, predsjednik Austrijske gospodarske komore, rekao je da su gospodarska pitanja u prvom planu, no bitni su i međusobni ljudski odnosi, a oni su ovdje na visokoj razini. “Austrija je oduvijek podupirala

ulažu u energetski sektor, u usluge, ali i u proizvodnju. Hrvatska vlada učinit će sve da omogući brzo ulaganje, a jedna od poluga bit će ponovno osnivanje agencije za investicije i konkurentnost.

Austrijski ulagači očekuju poboljšanje pravne sigurnosti i smanjivanje administrativnih prepreka koje usporavaju pojedine investicije. No bez obzira na teškoće, austrijske

ulazak Hrvatske u EU pa ne sumjam da će se daljnji gospodarski odnosi razvijati u pozitivnom smjeru”, rekao Leitl.

kompanije najavljuju nastavak ulaganja u Hrvatsku. Austrija je od 1993. do 2011. uložila u Hrvatsku 6,31 milijardu eura, što je 25 posto svih inozemnih ulaganja. U 2011. austrijski investitori uložili su 217,8 milijuna eura, a na hrvatskom tržištu radi oko 950 austrijskih poduzeća. Najveća ulaganja su u financijsko-bankarski sektor, telekomunikacije, zatim u proizvodnju sanitarne keramike, betonskih i gipsanih proizvoda, u osiguravateljski sektor te trgovinu. U novije vrijeme raste broj ulagača i u industriju.

U 2011. godini Hrvatsku je posjetilo 892.467 austrijskih turista što je 10,1 posto više nego u 2010. I to pomaže međusobnom upoznavanju i razvoju suradnje, rečeno je na Hrvatskom gospodarskom danu u Beču.

Gospodarska suradnja Austrije i Hrvatske od izuzetnog je značaja i za cijelu regiju vatskih privrednika sa spremnim proizvodima i idejama za buduću suradnju. Susret je s austrijskim partnerima organizirala Hrvatska gospodarska komora.

Potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta istaknula je da je neočekivano dobar posjet odraz dugogodišnje uspješne suradnje i velikog povjerenja između dvije zemlje. Gospodarska suradnja Austrije i Hrvatske od izuzetnog je značaja i za cijelu regiju. Uputila je apel austrijskim tvrtkama da otvore vrata hrvatskim kvalitetnim proizvodima i naglasila da je hrvatsko tržište otvoreno za ulazak i nastupanje stranih proizvoda. Izrazila je nadu da će takva zastupljenost biti i s hrvatskim proizvodima na policama stranih trgovinskih lanaca. Hrvatskim malim i srednjim tvrtka-

Poziv za ulaganje u energetiku Državne investicijske projekte predstavio je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić.

Poslužio se uspješnim primjerima: najveću greenfield investiciju u Hrvatskoj realizirao je upravo austrijski partner, poduzeće Boxmark Leather u odlično pripremljenoj slobodnoj zoni Varaždina. Tu je uz primjerene rokove i troškove nastala tvornica jednog od najvećeg proizvođača kožnih sjedala za vodeće svjetske proizvođače automobila, zrakoplova i namještaja. Čačić je pozvao austrijske poduzetnike da

6

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3725, 30. travnja 2012.

Uoči početka turističke sezone

I dalje umjereni optimizam Rješava se problematika turističkog zemljišta, a u planu je i privatizacija turističkih objekata u državnom vlasništvu

( 270.000 gledatelja očekujemo ove godine na domaćem filmu

Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog audiovi

Očekujemo 125 ulaganja stranih

Mislim da smo od HAVC-a napravili društvenu pla ima. Usred krize preokrenuli smo negativne trendo Goran Šikić sikic@privredni.hr

P

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

I

ako je start ovogodišnje predsezone bio dobar jer su za Uskrs zabilježeni nešto veći turistički rezultati nego u isto doba lani, u ovom bi trenutku bilo neozbiljno davati bilo kakve ocjene o tome kakav će biti tijek turističke sezone, rekao je Franco Palma, predsjednik Udruženja hotelijera i ugostitelja Hrvatske i Turističkog poslovnog vijeća Hrvatske gospodarske komore nakon prve sjednice tog vijeća na temu Stanje na tržištu i razvoj sezone te Glavni plan i strategije razvoja hrvatskog turizma. Istaknuo je kako nas ove godine očekuje borba za svakoga gosta te ujedno najavio skorašnju drugu sjednicu Turističkog poslovnog vijeća HGK-a.

Na njoj bi moglo biti riječi i o mjerama koje se poduzimaju kako bi se u Hrvatsku dovelo što više gostiju.

Da treba biti umjereno optimističan kada se govori o tijeku ovogodišnje turističke sezone složila se i Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK-a, koja je naglasila kako su se s tom tvrdnjom složili

i predstavnici svih vodećih i najvažnijih domaćih turističkih udruga. Pritom je dodala kako se intenzivno radi na strategiji razvitka hrvatskog turizma, a bude li sve išlo po pla-

Loš standard domaćih gostiju i ove godine će biti veliki problem za restoratere i ugostitelje, kaže Folnegović

nu, ta bi strategija hrvatskoj javnosti trebala biti prezentirana u rujnu ove godine.

Izmjene zakonskih akata Govoreći o aktivnostima Ministarstva turizma, Ivo Bašić iz tog ministarstva rekao je kako se nastoji riješiti problematika turističkog zemljišta i privatizirati preostale turističke tvrtke iz državnog vlasništva. Osim toga, Bašić je dodao kako Ministarstvo turizma radi na izmjenama zakonskih i podzakonskih akata vezanim uz turizam. “Strategijom razvitka hrvatskog turizma želimo naglasiti kako je turizam od stra-

teškog državnog interesa, ali dok god se iz državnog proračuna izdvaja samo dva promila sredstava za razvitak te djelatnosti, to je vrlo teško realizirati”, istaknuo je Bašić. Dodao je kako se kroz strategiju provlači naša želja očuvanja identiteta i prepoznatljivosti jer uniformnost u turizmu više nije adut.

S obzirom na to da gospodarska kriza i dalje traje, Miroslav Folnegović, predsjednik Hrvatskog udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri HGK-u, smatra kako će nedostatak novca i loš standard domaćih gostiju i ove godine biti veliki problem za restoratere i ugostitelje. Kako je istaknuo, restorani i ugostiteljski objekti u kontinentalnom dijelu naše zemlje u težem su položaju od onih u Istri i Dalmaciji. Osim toga, Folnegović drži kako bi se trebalo početi razmišljati o paušalnom plaćanju poreza, primjerice po austrijskom modelu. “Neki ugostiteljski objekti u Austriji rade na paušalu i to sezonski i sve je to stvar dogovora.

Kod nas se nažalost događa blokada malih poduzetnika zbog njihovih neplaćanja, ali to nije dobro rješenje”, zaključio je Folnegović.

ored istaknutih filmova koje je režirao (Hrvatske katedrale, Što je muškarac bez brkova) Hrvoje Hribar desetljećima je aktivan u borbi za održivu kulturnu politiku, posebice na području filma.

Bio je jedan od najglasnijih zagovaratelja ustanovljavanja središnjeg fonda hrvatske filmske branše, koji je preuzeo dotadašnju ulogu Ministarstva kulture u financiranju filmske proizvodnje, a od 2010. je ravnatelj te institucije.

Je li film u Hrvatskoj unosan posao i može li to postati?

- Naša audiovizualna industrija, ona javno poticana i vezana uz HAVC, za državu je isplativa djelatnost. Izvoz filmskih usluga koji smo pokrenuli donosi financijske učinke koji su bitno veći (planirano je stotinjak milijuna kuna prihoda godišnje) nego rashodi proračuna prema kulturno vrijed-

noj domaćoj proizvodnji (34 milijuna). Doveli smo javne rashode i prihode od audiovizualne djelatnosti u ravnotežu. To ne može za sebe reći niti jedna druga kulturna djelatnost. Nekad je to mogla reći još jedino glazba, prije propasti domaće diskografije i pop scene.

Doveli smo javne rashode i prihode od audiovizualne djelatnosti u ravnotežu. To ne može za sebe reći niti jedna druga kulturna djelatnost Audiovizualna djelatnost koju koordiniramo iz HAVC-a odvija se u rasponu od komercijalnih poslova s američkim partnerima do proizvodnje eksperimentalnih filmova koji će se prikazati u MSU-u i njujorškoj MOMA-i. Ekonomiku ovog sektora teško je sagledati kroz dogmatske binome:

kultura vs. privreda, potrošnja vs. zarada, javno vs. privatno. Mi smo hibridni sektor u kojem kvalitetno upravljanje stvara benefite i na jednoj i na drugoj strani. S druge strane, pogledajte što se sad

Želimo se pozicionirati kao filmski butik Može li se Hrvatska nametnuti kao zemlja za snimanje filmova?

- Prednosti su poticaji za ulaganje u audiovizualnu industriju, vrhunski filmski profesionalci i vrhunske lokacije. Mane su nedostatak većih studijskih kapaciteta i blizina Bugarske i Rumunjske koje svoje usluge prodaju u bescijenje. Naše mane nisu velika briga: ne želimo raditi u bescijenje, politika je da se pozicioniramo kao filmski butik, i za sada nam ide. HBO i francuske i britanske produkcije koje kreću – sasvim su u tom profilu. Presudan trenutak bit će onaj kad prvom producentu doista isplatimo poticaj, nakon što završi posao u Hrvatskoj. Tek tada će s pouzdanjem međunarodna filmska zajednica moći reći - uvjeti u Republici Hrvatskoj su takvi i takvi. Krenimo. Taj trenutak čekamo. Ako vjerodostojno odradimo dodjelu prvih nekoliko poticaja, projekata će biti daleko preko naših mogućnosti da ih potičemo.

7

www.privredni.hr Broj 3725, 30. travnja 2012.

( 3,3 mil

( cilj 5 mil gledatelja

ukupan broj kinogledatelja u Hrvatskoj

u idućih nekoliko godina

izualnog centra

5 milijuna kuna h filmaša u Hrvatskoj

atformu koja umrežuje ljude, informacije, sredstva. Pomažemo Hrvatskoj da pokaže najbolje što ove koji su zavladali prije dvije godine glumice i glumci su danas u Europi vrhunski brend.

Od 30 filmova snimljenih u zadnjih pet godina, možda su tri ratna… Domaći film je premalo prisutan na televizijama, a i na kinorepertoaru, osobito kad govorimo o dokumentarnom, animiranom i kratkom igranom filmu.

Zato ljudi imaju često dijametralno različite ideje o domaćem filmu.

zbiva s televizijama: kad se komercijalna i javna komponenta potuku umjesto da se usklade, kad se bezglavo upravlja, dobivate gubitke na obje strane.

Spomenuo sam eksperimentalni film kao pojam za nešto krajnje nekomercijalno - no uzmite u obzir da takav film koji završi u MOMA-i ili Tate Modern postiže svoju galerijsku cijenu: ulazi u područje elitne umjetnosti gdje opet možemo govoriti o ozbiljnoj ekonomiji. U audiovizualnom području nikad ne znate otkud vas može snaći profit. Jednako tako možete se upropastiti nečim što vam izgleda izvjesno, npr.

sapunicom. Nismo toliko bogati da bismo proizvodili smeće, kako god bilo jeftino. Pitajte bankrotirane producente sapunica – puno ih je.

Kakva je percepcija domaće filmske produkcije u široj javnosti?

- Smušena i predrasudna, ali dobronamjerna. Kad vidi neki domaći film, prosječan gledatelj veli u pravilu nešto kao: “Pa ovo je dobro, tu nema uobičajene loše hrvatske glume. I vidi nije, kao obično, ratni film. Ni ton nije, kao obično, loš…” Vladaju mitovi stari 20 godina! Loš ton je izumro još prije 10 godina, hrvatske

Gleda li publika domaće filmove?

- Kako gdje, kako kad i kako koji – eto vam grozan odgovor. Ako film nije hit s velikim komercijalnim potencijalom, u kinu neće biti puno gledatelja. Ali film će se gledati na drugim platformama: TV-u, DVD-u, internetu… Ove sezone ćemo, zahvaljujući Paradi (hrvatska koprodukcija) i Koku imati možda 270.000 gledatelja domaćeg filma. To će biti sedam do osam posto ukupne gledanosti, s manje od dva posto udjela u broju naslova. Ukupan broj gledatelja nam je neeuropski: 3,3 milijuna – na više od četiri milijuna stanovnika. Želimo doseći pet milijuna gledatelja u narednih nekoliko godina i želimo da bar pola milijuna pogleda hrvatski film. Radi prvog cilja s bivšom vladom smo pokrenuli projekt digitalizacije javnih kina. Što se tiče drugog cilja, nacionalno Vijeće je prošli mjesec odabralo vrlo jak repertoar cjelovečernjih filmova u nasta-

janju: sedam naslova koji lako mogu do 500.000 gledatelja. Kako je prosječna cijena ulaznice 4,5 eura – to znači da se radi bar o 16 milijuna kuna na kinoblagajnama.

Kako biste ocijenili dosadašnje rezultate HAVC-a, središnjeg javnog fonda hrvatske filmske i TV proizvodnje?

- Ja sam kriva osoba da ocjenjujem rad HAVCa, ali mogu mjeriti vlastito zadovoljstvo. Mislim da smo od HAVC-a napravili društvenu platformu koja umrežuje ljude, informacije, sredstva. Pomažemo Hrvatskoj da pokaže najbolje što ima. Usred krize preokrenuli smo negativne trendove koji su zavladali prije dvije godine. Svakoga tko misli da je javni sektor trom, skup i neefikasan, pozivam da provede jedan dan u HAVC-u.

Jedan od ciljeva HAVC-a i Nacionalnog programa razvoja audiovizualne industrije je vratiti velike međunarodne poslove domaćoj filmskoj industriji. Ima li tu kakvih konkretnih pomaka?

- Tatjana Aćimović, voditeljica tog projekta, upravo je završila jednogodišnju projekciju na potencijalnih 125 milijuna kuna uloženih/potrošenih u Hrvatskoj tijekom tekuće godine. Od toga je dio potvrđen, a dio se još pregovara.

Ispunjavaju li TV kuće svoje obveze prema au-

diovizualnom stvaralaštvu iz Zakona o audiovizualnim djelatnostima?

- Nakon velikog uvjeravanja tijekom 2010. i 2011.

– TV kuće sudjeluju. RTL bilježi zastoj od nekoliko mjeseci radi lošeg financijskog stanja, HRT je akumulirao novi dug, ali siguran sam da će to žurno nadoknaditi i da nećemo morati posezati za ovrhom. Uz obveze da plaćaju mali dio svojih godišnjih prihoda, televizije imaju i pravo da sjede u Nacionalnom vije-

Percepcija domaće filmske produkcije u široj javnosti je smušena i predrasudna, ali dobronamjerna ću gdje se sve više stvara atmosfera suradnje: djela kojima HAVC omogućuje da nastanu doista su potrebna svima koji žive od prometa audiovizualnog sadržaja.

Ulaganja javne televizije u kreativne programe smanjena su zadnjih godina. Kako ocjenjujete ulogu javne televizije u poticanju audiovizualnih djelatnosti?

- Javna televizija je trenutačno u nekoj vrsti regresije. Tamo se sve pobrkalo, na razini kriterija, kadrova, a financijski stvari stoje loše. Javnu televiziju treba izvana potaknuti da ne propadne do

kraja, ona sama jedva da može išta potaknuti.

Kakav bi, po Vama, trebao biti model raspodjele sredstava unutar javne televizije?

- S ukupno 120 milijuna kuna uloženih u proizvodnju dramskog programa, dokumentarnog programa i programa za djecu i mladež – HRT može ponovno postati balkanski BBC. Uz uvođenje poštenih natječaja, kompetentnih selektora, stvarnih kriterija i uz suradnju sa strukom i europskim partnerima.

To uostalom piše u Nacionalnom programu poticanja audiovizualnih djelatnosti. Kad uložite u dobru dramsku ili dokumentarnu seriju, kao da ulažete u nekretninu na Hvaru: to je nešto što možete eksploatirati sutra ili za 50 godina podjednako. Iznos od 120 milijuna vrlo se nesretno podudara s ovogodišnjim proračunom Sportskog programa.

Televizija koju uzdržavamo javnim novcem toliko će potrošiti da kupi prava na nešto što možemo vidjeti na stotinama kanala diljem svijeta, javni novac se prosipa na nešto što se većim dijelom moglo prepustiti komercijalnom sektoru domaće TV industrije. HRT nema kapacitet da kroz reklame amortizira ni 30 posto ovog troška. Kad se zbroje trošak i prihod, vidjet ćete, barem 80 milijuna javnog novca odletjet će u vjetar, kao cijena hrvatske bedastoće i bahatosti.

8

S MARKOVA TRGA

( 1:1,19

Privredni vjesnik Broj 3725, 30. travnja 2012.

omjer radnika i umirovljenika danas

( 4:1

taj omjer potkraj 1980.

Ministar mirando Mrsić priprema izmjene u mirovinskom sustavu i ZOR-u

Nikad manji omjer radnika i umirovljenika Konačan prijedlog izmjena mirovinskog sustava znat će se za šest mjeseci, a izmjeni ZOR-a protive se i HUP i sindikati. Jedini izgledan dogovor je onaj o novom Zakonu o reprezentativnosti u GSV-u Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

D

ržava svaki mjesec mora pronaći oko 1,2 milijarde kuna da nadoknadi razliku između uplaćenih doprinosa i iznosa potrebnog za isplatu mirovina. Naime, omjer radnika i umirovljenika pao je na najnižu razinu u povijesti i iznosi 1:1,19. Usporedbe radi, potkraj 1980. godine, Hrvatska je imala više od dva milijuna zaposlenih, a omjer radnika i umirovljenika bio je jedan umirovljenik naprama četiri zaposlena. Rečeno je to, među ostalim, na prošlotjednoj konferenciji Kako do pravednog i održivog mirovinskog sustava koju je organiziralo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Na konferenciji su, uz ministra Miranda Mrsića, svoje već odavno poznate stavove iznijeli i Zoran Anušić iz Svjetske banke, Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta, Silvano Hrelja, član saborskog Odbora za rad i socijalno partnerstvo i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika.

Sustav je neodrživ Bila je to prva u nizu konferencija kojom se pokrenula javna rasprava o iz-

mjenama mirovinskog sustava, a ministar bi svoje prijedloge mogao iznijeti za šest mjeseci. Već je poznato, a to nam je Mrsić i potvrdio, da bi se sljedeće godine, bude li to dozvolilo stanje proračuna, povećala izdvajanja za drugi mirovinski stup s pet na sedam posto, ali samo to neće biti dovoljno da bi se riješili nagomilani problemi u sustavu. Problem je i u tome što se nakupilo mnogo prijevremenih umirovljenja, invalidskih i povlaštenih mirovina, pa je u ovom trenutku onih koji su otišli u punu starosnu mirovinu (sa 40 go-

Mrsić nije za to da se dobna granica za odlazak u mirovinu poveća na 67 godina dina staža i 65 godina života) svega 18 posto. Uz to, reforma koja je započeta 2002. zadnjih osam godina nije provođena, tj. nisu se povećavala izdvajanja za drugi mirovinski stup, a interveniralo se i u prvi stup, pa danas imamo nerazumnu formulu za izračun mirovina iz prvog stupa, diskriminacijsku politiku prema umirovljenicima koji su se 2002.

odlučili i za drugi stup, te iznimno mnogo umirovljenika čije mirovine nisu pokrivene doprinosima.

Kako je rekao Zoran Anušić, sustav je poticao neaktivnost, rano umirovljenje i sivu ekonomiju, a prošlogodišnja odluka po kojoj dio umirovljenika može u trenutku umirovljenja birati iz kojeg će stupa primati mirovinu, derogira koncept mirovinske reforme. Anušić, ali i Nestić, kao i brojni drugi stručnjaci, pa i sam ministar - svjesni su da je sadašnji sustav socijalno i fiskalno neodrživ, ali u kojem će smjeru izmjene ići, teško je prognozirati. Mrsić, primjerice, nije za to da se dobna

granica za odlazak u mirovinu poveća na 67 godina, zbog, kako je rekao, izuzetno velikog broja mladih bez posla, dok Anušić smatra da se to svakako mora napraviti do 2030. godine.

Nema dogovora o izmjenama ZOR-a Očito je, dakle, da će se svi stavovi trebati dodatno “izbrusiti”, jednako kao što se već treći mjesec “bruse” stavovi o izmjenama Zakona o reprezentativnosti koji bi, bar kako je to ministar zamislio, trebao utjecati i na izmjene Zakona o radu - čemu se oštro protive i pet sindikalnih središnji-

Pregovori o povećanju minimalne plaće

Osigurati zaštitni mehanizam za privatni sektor

Budući da se minimalna plaća od 2814 kuna bruto nije mijenjala od 2009., Ministarstvo, rekao nam je ministar Mrsić, podržava inicijativu sindikata o njenom povećanju i u tom će smislu uskoro započeti pregovore. Sindikati su tražili izmjene Zakona o minimalnoj plaći kojima bi se od 1. lipnja osiguralo da minimalna plaća iznosi 40 posto prosječne mjesečne bruto plaće te povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći za dva posto godišnje, čime bi u idućih pet godina udjel minimalca u prosječnoj plaći dosegnuo 50 posto. Dio poslodavaca protivi se tom zahtjevu jer, tvrde, neke industrije to neće izdržati.

“Ne želimo zbog jednog odreska ubiti cijelu kravu”, slikovito se izrazio predsjednik NHS-a Krešimir Sever objašnjavajući zašto se sindikati protive Mrsićevom prijedlogu da se izmijeni članak 262. Zakona o radu (ZOR) koji regulira produljeno djelovanje kolektivnih ugovora. Podsjetio je da više od 700.000 potpisa kojima su se građani izjasnili protiv izmjena ZOR-a još vrijede, te da bi se Sabor trebao izjasniti što će biti s referendumom.

ca i Hrvatska udruga poslodavaca.

“Predložili smo da se usvajanjem Zakona o reprezentativnosti izmijeni članak 262. ZOR-a koji regulira produljeno djelovanje kolektivnih ugovora”, rekao nam je nedavno Mrsić, podsjećajući da se problem s produljenim djelovanjem kolektivnih ugovora uglavnom javlja u javnim službama. Zbog toga što u zakonu nije definiran točan rok u kojem se mora potpisati novi ugovor, neki sindikati izbjegavaju dogovor i tako neograničeno produljuju izdašna prava koja su bila dogovorena prije gospodarske krize. Taj je primjer

Predsjednik SSSH-a Mladen Novosel rekao je pak kako je Mrsićev prijedlog apsolutno neprihvatljiv, jer po njemu, problem je samo u javnom sektoru koji su pojedini bivši ministri, neposredno prije izbora, kupovali sklapanjem nepovoljnih kolektivnih ugovora. Sindikati neće pristati na dogovor dok se ne osigura zaštitni mehanizam za privatni sektor u kojem nema problema s kolektivnim ugovorima.

trenutačno najviše vidljiv u Zagrebačkom holdingu.

Rok u kojem se mora sklopiti novi kolektivni ugovor sad će se točno definirati, ali još nije određeno hoće li se odrediti na tri, šest, devet ili 12 mjeseci.

“U HUP-u smo podržali Vladu u njenoj odluci da donese Zakon o reprezentativnosti i na taj način uredi socijalno pregovaranje, no naše je mišljenje da taj zakon ne bi trebao zahvaćati šire područje od samog pitanja reprezentativnosti sindikata i udruga poslodavaca”, rekao je predsjednik HUP-a Ivan Ergović komentirajući Mrsićevu izjavu. Dodao je kako u HUP-u ne smatraju dobrom praksom da se jednim zakonom izvan snage stavlja dio odredaba drugog zakona, konkretno Zakona o radu, jer to ne pridonosi jednostavnosti i transparentnosti zakonskog sustava i otvara mogućnost krivih tumačenja. Podsjetio je na poznati stav poslodavaca da bi ZOR trebalo mijenjati i prilagoditi vremenu i okolnostima.

9

www.privredni.hr Broj 3725, 30. travnja 2012.

( 15.800 poduzeća ima porezni dug veći od 100.000 kn

( 31.000 obrtnika

*vijesti

ima porezni dug veći od 50.000 kn

Sjednica hrvatske vlade

Za manje građevinske projekte 500 milijuna kuna Uz stotinjak škola, sportskih dvorana i vrtića, gradit će se društveni i vatrogasni domovi, općinske zgrade, domovi kulture, ambulante... Obnavljat će se sustavi vodoopskrbe i odvodnje, sanirati obale, klizišta te uređivati javne površine Igor Vukić vukic@privredni.hr

G

radnja škola, lokalnih cesta, dječjih vrtića i sličnih dijelova lokalne komunalne infrastrukture, ove će godine građevinskom sektoru osigurati prihod od barem 500 milijuna kuna. Riječ je o projektima koje provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije u slabije razvijenim dijelovima Hrvatske i na otocima.

Program se zove Razvoj lokalne zajednice, a za razliku od nedavno predstavljenih projekata javno-privatnog partnerstva (kojim će se također graditi niz škola), financirat će ga Europska investicijska banka, državni proračun te lokalni proračuni. Vlada je prošli tjedan prihvatila taj program, a ministar regionalnog razvoja Branko Grčić najavio je da će natječaji za pojedine radove biti objavljeni u lipnju.

Prema Grčićevim riječima natječaji će biti prilika za mnoge male

Radovi su planirani u svim županijama osim u Gradu Zagrebu građevinske tvrtke pogođene krizom. Odabranim izvođačima radova 10 posto novca bit će, prema ranijoj odluci, ispla-

ćivano avansno pa bi i to trebalo poboljšati likvidnost izvođača i osigurati poštivanje graditeljskih rokova.

Uz stotinjak škola, sportskih dvorana i vrtića, gradit će se društveni i vatrogasni domovi, općinske zgrade, domovi kulture, ambulante...

Obnavljat će se sustavi vodoopskrbe i odvodnje, sanirati obale, klizišta te uređivati druge javne površine. Radovi su planirani u svim županijama, osim u Gradu Zagrebu.

Projekti za koje ne bude osigurano financiranje u 2012. i 2013. godini, usmjerit će se prema korištenju bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije. Detaljni podaci o projektima i uvjetima natječaja mogu se pronaći na internetskoj stranici www.mrrfeu.hr.

Pritisak na dužnike Vlada je najavila i snažniji pritisak na porezne dužnike. Sabor još mora prihvatiti izmjene Općeg poreznog zakona, ali već u lipnju bi se na web stranicama Ministarstva financija mogla pojaviti lista poreznih dužnika.

Na taj “stup srama” doći će poduzeća koja imaju više od 100.000 kuna poreznog duga, obrtnici koji duguju više od 50.000 kuna i građani koji nisu podmirili porezne obveze veće od 10.000 kuna.

Na popis će se stavljati svi koji duguju više od tri mjeseca. Ako je porezni obveznik dogovorio obročnu

Skuplja struja i jeftiniji plin za industriju Cijena plina za industrijske potrošače od 1. svibnja bit će manja za 6,75 posto, dok za kućanstva plin poskupljuje 22 posto, odlučila je Vlada.

Raste i cijena električne energije za 20 posto. Ministar gospodarstva Radimir Čačić objasnio je da su snažno porasle cijene energenata koje Hrvatska uvozi (nafta, plin, struja na tržištu). Hrvatska elektroprivreda bi bez poskupljenja do kraja godine nagomilala 900 milijuna kuna duga, a ovako će biti na nuli, rekao je Čačić. otplatu svog duga, onda se taj iznos neće objavljivati.

Prema podacima Porezne uprave, porezni dug dovoljan za stup srama ima 15.800 poduzeća, 31.000 obrtnika te 85.000 građana. Ukupan porezni dug iznosi 51,03 milijarde kuna, od čega je 33,9 milijardi kuna glavnica, a 17,09 milijardi odnosi se na kamate. Pravne osobe duguju ukupno 30,5 milijardi, obrtnici 9,3, a građani 11 milijardi kuna.

Protiv poduzetnika koji prebacuju novac iz

jedne u drugu tvrtku radi izbjegavanja obveza prema državi, vjerovnicima i radnicima, pokretat će se brzi upravni postupci.

Utvrdi li se zlonamjerno izbjegavanje obveza, provest će se ovrha na imovini članova uprava i vlasnika poduzeća.

Plijenit će se imovina Porezna uprava preko OIB-a sada ima uvid u kretanje novca između vlasnika poduzeća i s njim povezanih osoba. Porezna uprava izdavat će rješenja

o naplati na koji će se obveznik moći žaliti drugostupanjskom poreznom tijelu. Ako ono odbije žalbu, rješenje o naplati postaje izvršno te će poreznici zaplijeniti imovinu u visini štete koju je vlasnik počinio. On će ipak moći uložiti tužbu Upravnom sudu, no ona neće odgoditi poreznu naplatu.

Porezni dug moći će se prebiti s državom ako poduzeće ima potraživanje od države. Tvrtke će moći ponuditi i nekretnine ako ne budu na drugi način mogle platiti svoj porezni dug. Vlada je uredbom zabranila tvrtkama da isplaćuju plaću ako nisu platile pripadajuće doprinose. Takvih je tvrtki bilo u prošloj godini oko 21.000, sa 121.000 zaposlenih. Njihov ukupni mjesečni dug za doprinose iznosio je oko 80 milijuna kuna.

Manji prihodi, ali veća dobit Končara Grupa Končar je u prvom tromjesečju ove godine ostvarila dobit nakon oporezivanja u iznosu od 36,3 milijuna kuna, što je povećanje za više od 26 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U istom razdoblju ukupni prihodi bili su 563,9 milijuna kuna i manji su za 6,7 posto nego u prva tri mjeseca 2011. godine. Rashodi su u tom razdoblju smanjeni za 8,4 posto, na 522,9 milijuna kuna.

CO: rast prihoda i dobiti U prvom tromjesečju Croatia osiguranje je ostvarilo bruto dobit u iznosu od 26,4 milijuna kuna, što je povećanje od 37,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupni prihodi ovog osiguravatelja iznose 641,9 milijuna kuna što je za 1,6 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Hrvatski osiguravateljski sektor u prvom kvartalu bilježi pad premije, a na hrvatskom tržištu osiguranja ne očekuje se značajniji rast premije u ovoj godini.

Vlada izdala euroobveznice

Vlada je donijela službenu odluku o zaduženju države kroz petogodišnje euroobveznice u iznosu od 1,5 milijardi američkih dolara. Obveznice će biti plasirane na američkom tržištu i izdaju se po cijeni od 99,472 posto nominalnog iznosa. Kamatni kupon je nepromjenjiv i iznosi 6,25 posto godišnje, uz prinos do dospijeća od 6,375 posto. Obveznice imaju dospjeće 27. travnja 2017. godine.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3725, 30. travnja 2012.

( oko 100 mlrd kn

godišnji prihod od zdravstvenog turizma u Hrvatskoj

( 276 mil €

zarade Mađari samo od dentalnog turizma

Medicinski turizam kao izvozna gospodarska grana

Ponovni uzlet zdravstve na krilima strukturnih fon Kakve su perspektive razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj? Brojke pokazuju da se broj noćenja u lječ 2002.-2006. Ipak, struka je uvjerena da je ponovni uzlet pred vratima Goran Šikić sikic@privredni.hr

Z

dravstveni turizam, kako kontinentalni ili toplički tako i morski ili klimatsko-talasoterapijski, jedna je od poluga produljenja turističke sezone u Hrvatskoj, Svetog grala za kojim turistički djelatnici tragaju već niz godina.

Kako je hrvatski turizam pretežno odmorišni s izrazitom sezonalnošću, a wellness centri u hotelima s četiri i pet zvjezdica čine obvezni dio hotelske ponude, rezultati wellnes­ sa u turizmu iskazuju se kroz izravne učinke pružanja takvih sadržaja, ali i neizravno - mogućnošću pružanja usluge tijekom cijele godine. Time se produljuje turistička sezona, podiže tržišna konkurentnost, povećava promet i broj noćenja, a isto u konačnici dovodi do bolje iskorištenosti smještajnih kapaciteta i povećanja zaposlenosti.

Zajednica zdravstvenog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ima 14 članica, od kojih je 12 specijalnih bolnica za medicinsku rehabilitaciju i dva lječilišta. Među njima su Krapinske i Varaždinske toplice najistaknutije ustanove po broju kreveta, broju zaposlenih i broju korisnika. Što se tiče cjenovne konkurentnosti, hrvatska ponuda je za sada jeftinija

u odnosu na istu ponudu u zemljama okruženja (Austrija, Slovačka), posebice u segmentu medicinske usluge. No, još je uvijek aktualan problem nepostojanja legislative koja bi u cijelosti, a i strukturno, obuhvatila djelatnosti koje su uključene u zdrav-

Ustanove koje se bave zdravstvenim turizmom imat će priliku povući velika sredstva iz fondova EU-a stveni (lječilišni) turizam – zdravstvo i turističkougostiteljsku djelatnost.

Nezgodna regulacija Kako je naglasio predsjednik Zajednice zdravstvenog turizma HGK-a Marcel Medak, ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice, najveći problem je u tome što, prema važećim zakonskim odredbama, specijalne bolnice nemaju mogućnost zajedničkog nastupa na tržištu.

U očekivanju izmjene zakonske regulative, ustanove se pripremaju za izazove ulaska u EU. Medak upravo u tome vidi veliku priliku za uzlet zdravstvenog turizma, zahvaljujući strukturnim fondovima EU-a, putem kojih će ustanove koje se bave zdravstvenim turizmom

imati priliku povući velika sredstva.

Konkretno, upravo Daruvarske toplice planiraju u narednom desetogodišnjem razdoblju u proširenje kapaciteta i obnovu objekata investirati 20 milijuna eura, te planiraju aplicirati na programe strukturnih fondova EU-a već 1. srpnja 2013. godine! Planirani investicijski zahvati obuhvaćaju izgradnju novih objekata, poput novog bolničkog stacionara sa 140 postelja, ali i adaptaciju postojećih objekata iz 18., 19. i 20. stoljeća u elitne wellness centre, podizanje kategorija smještaja na tri plus i četiri zvjezdice te uređenje apart hotela s osam elitnih apartmana i klinikom za neplodnost, te uređenje sportskog hotela. Marcel Medak naglašava da će se pritom iskoristiti geotermalna voda kao obnovljiv izvor energije za zagrijavanje i hlađenje svih objekata.

Trenutačno Daruvarske toplice bilježe 85.000 noćenja godišnje, a u planu je tu brojku izdignuti do 150.000 noćenja. Kao specifičnosti svoje ponude žele profilirati uslugu rehabilitacije vrhunskih sportaša i program liječenja neplodnosti, te iskustvo wellnessa u povijesnim građevinama, kao što je Antunova kupka iz 1772. godine.

Pozitivna slovenska iskustva u toj branši, isti-

Konkurentni po cijeni Hrvatska je cjenovno konkurentna, što se može vidjeti na primjeru cijene implantata. Kvalitetniji švicarski implantat u Italiji stoji 1000-2000 eura, u Njemačkoj 15002500 eura, a u Norveškoj 2000-3000 eura, dok takav isti kod nas košta od 600 do 1000 eura. če Marcel Medak, ukazuju na to da treba ustrajati na razvoju medicinskih usluga kao baze zdravstvenog turizma u toplicama, te je nadograđivati s komercijalnim uslugama kao što je wellness. Daruvarske toplice trenutačno 60 posto prihoda bilježe od ugovora s HZZO-om, ali taj udio žele postupno smanjiti na 30 posto.

Spoj turizma i zdravlja u Hrvatskoj se dijeli na

dvije grane – zdravstveni i medicinski turizam. Medicinski turizam uključuje parcijalne kirurške zahvate, stomatološke, kozmetičke, psihijatrijske i alternativne tretmane, a sve uz pripadajuće usluge njege i oporavka, koje koriste turisti, ponajviše motivirani nižim troškom, nemogućnošću da se takvi tretmani realiziraju u vlastitoj zemlji ili bržom realizacijom zahvata.

Klaster medicinskog turizma Stomatolog Goran Nedoklan, voditelj Sekcije medicinskog turizma pri HGK-u, naglašava kako je Klaster medicinskog turizma, koji djeluje već treću godinu, uspio, u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom, potaknuti na promjenu određenih zakona te sada u suradnji s Institutom za turizam, Ministarstvom turizma i HGK-om rade na prijedlogu zakonske regulative i primjeni postojećih zakona u smislu poreznih olakšica za sve one koji se bave medicinskim turizmom. “Naša želja je da medicinski tu-

11

www.privredni.hr Broj 3725, 30. travnja 2012.

( oko 50 mil kn

Postdiplomski studij za zdravstveni turizam

ostvare članovi Klastera medicinskog turizma

nog turizma dova ilištima, nakon skoka u 2007., gotovo vratio na razinu sto odnosi se na dentalni turizam, 25 posto je plastična kurativna kirurgija, a slijede ostale usluge poput ortopedije i nutricionizma.

Klaster teži dovesti što veći broj gostiju treće životne dobi (skupina 65+), čija bi potražnja za kvalitetnim medicinskim uslugama mogla, u sinergiji s drugim turističkim uslugama, omogućiti popunjenost turističkih kapaciteta svih 12 mjeseci u godini.

rizam postane prihvaćen kao izvozna privredna grana da bismo mogli konkurirati, primjerice, Mađarskoj, gdje je prije dva mjeseca grupacija za dentalni turizam potpisala ugovor s vladom kojim se sa 23 milijuna kuna subvencioniraju marketinške i druge promotivne aktivnosti”, ističe Nedoklan.

Mađarska je prošle godine samo od dentalnog turizma uprihodila 276 milijuna eura, dok se kod nas brojke sveukupno kreću oko 100 milijardi kuna.

Oko 50 pridruženih članova klastera od davanja medicinskih usluga ukupno ostvaruje oko 50 milijuna kuna. Oko 60 po-

Ljeto čitave godine Pripreme za ulazak Hrvatske u EU su u tijeku.

Dogovaraju se aranžmani preko ScanJeta, aviokompanije koja je u proteklih devet godina dovela devet milijuna Skandinavaca (koji su više od 80 posto gosti iz skupine 65+), a od svibnja kreću s redovitim linijama iz pet najjačih skandinavskih destinacija, te iz Varšave.

“Primarno su to gosti koje ne interesira srpanj i kolovoz i to su potencijalno svi naši pacijenti”, kaže Nedoklan. Članovi njegovog klastera pripremaju ponudu u sklopu boravka turista u svim destinacijama u koje dolaze, a uključuju pakete revitalizacije, stomatološke profilakse, plastične kirurgije i ortopedije.

Na pitanje pokriva li tim turistima njihovo zdravstveno osiguranje troškove medicinskih zahvata u inozemstvu, Nedoklan pojašnjava: “Talijanima i Norvežanima ne, a u Njemačkoj radimo na tome da dobijemo ugovor da im osnovno osiguranje subvencionira te usluge. Privatna osiguranja to već rade i danas, bitno je samo da mi njima uz račun dajemo i njemački račun koji sadrži sve tražene podatke o obavljenoj usluzi. U Švedskoj pacijentima osnovno osiguranje pokriva sve usluge, ali se oni ipak odlučuju obaviti ih kod nas jer tamo moraju dugo čekati te usluge”.

Inače, Hrvatski klaster medicinskog turizma je prilično aktivan, rade i cash pooling u suradnji s Privrednom bankom Zagreb i Bassler osiguranjem, te je pedesetak ordinacija udruženih u klaster zanimljiv poslovni partner mnogima, a posebice trgovinama koje ih opskrbljuju.

Za spoj turizma i medicine nemamo adekvatne kadrove Uzletu zdravstvenog turizma pridonio bi viši stupanj suradnje hotelijera i zdravstvenih institucija, uz djelovanje destinacijskog menadžmenta, kaže Milena Peršić Ovih dana najavljeno je pokretanje studijskog programa poslijediplomskog interdisciplinarnog specijalističkog studija Zdravstveni turizam, a u zajedničkom izvođenju s Medicinskim i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci.

Jedan od pokretača studija je Milena Peršić, dugogodišnja članica Referentnog centra za zdravstveni turizam i medicinski programirani odmor Ministarstva zdravlja, koji djeluje pri specijalnoj bolnici Thalassotherapia Opatija. Ona tvrdi da nemamo adekvatne kadrove koji posjeduju specijalistička znanja, odnosno znanja o sinergijskim procesima koji nastaju spajanjem znanja o zdravlju i turizmu.

“Imamo vrhunske stručnjake u zdravstvu, koji nemaju adekvatna znanja iz širokog područja obuhvaćenog pod nazivom ‘hospitality’, niti su turistički stručnjaci educirani o tome kako nuditi kompleksnu zdravstveno-turističku uslugu za koju su potrebna posebna znanja iz područja prevencije i rehabilitacije. Sve je to usko vezano s proble-

matikom adekvatnog pozicioniranja zdravstvenog turizma kao veoma značajnog oblika selektivne turističke ponude, pogotovo u uvjetima kada želimo produljiti sezonu i ponuditi proizvod koji je danas na turističkom tržištu posebno tražen”, kaže Milena Peršić. Što kažu brojke?

Kakve su perspektive razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj? Brojke pokazuju da se broj noćenja u lječilištima, nakon skoka u 2007., gotovo vratio na razinu 2002.-2006. Ima li prostora za ponovni uzlet?

“Lječilišta su samo mali segment u ponudi zdravstvenog turizma, a danas se ponuda tog turizma temelji na uključivanju svih oblika zdravstveno-turističke ponude, od medicine do wellnessa, koje statistika ni izdaleka ne prati na adekvatan način, niti se to prati na razini turističkih destinacija”, naglašava Milena Peršić.

Smatra kako je nužno pravilnikom jasno razraditi sve relevantne činitelje, od definicija i podjela do kriterija za kategorizaciju u strukturi ponude zdrav-

stvenog turizma, kako bi se na razini Hrvatske mogao ponuditi kvalitetan i tržišno prepoznatljiv proizvod, koji će i domicilnom stanovništvu garantirati odgovarajuću kvalitetu ponude.

Profesorica Peršić upozorava da se zdravstveni turizam ne smije poistovjećivati s brojem noćenja u lječilištima, koja posljednjih godina imaju velike probleme s “komercijalizacijom” svojih usluga (HZZO i plaćeni krevet), jer je takav pristup vrlo daleko od zdravstveno-turističke ponude kakva se danas želi i kakvu nude susjedne zemlje. Primjerice, segment medicinskog turizma još je u povojima, a pod wellnessom se podrazumijeva svašta, navodi ona.

No, itekako ima područja za ponovni uzlet ako se ovoj problematici pristupi ozbiljno i sustavno - što podrazumijeva i donošenje odgovarajućih propisa, te ako se postigne viši stupanj zajedništva između hotelijera i zdravstvenih institucija, uz djelovanje destinacijskog menadž­ menta, zaključuje Milena Peršić.

12 PRIČA S RAZLOGOM

Privredni vjesnik Broj 3725, 30. travnja 2012.

( oko 5,5 mil €

( prije 20 god

uloženo u proteklih desetak godina

osnovana tiskara Denona

Tiskara Denona

Hrvanje s nelikvidnošću, ali i e-knjigama U hrvatsku grafičku industriju potrebno je još mnogo ulagati kako bi se dosegla europska razina produktivnosti i kvalitete, kaže vlasnik tiskare Marko Denona koji zapošljava čak osamdesetak ljudi Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

V

lasnici tiskara u Hrvatskoj sva­ kodnevno se su­ sreću s mnoštvom pro­ blema. Ponajprije, kao i većina poslovnih subjeka­ ta, moraju se hrvati s neli­ kvidnošću, nepoštivanjem rokova plaćanja, sporošću rješavanja sudskih pro­ cesa te nelojalnom kon­ kurencijom. Na ruku im ne idu ni stalni rast cije­ na repromaterijala, čiji je najveći udio u konačnoj cijeni proizvoda, netran­ sparentna javna nadmeta­ nja, te loši terminski pla­ novi nakladnika i kupaca općenito. Također, sve je veći utjecaj digitalnih me­ dija na smanjenje količine tiskanog materijala. Tako, primjerice, elektronska knjiga drastično poveća­ va udio u ukupnom broju prodanih knjiga.

Stoga su neke tiskare već morale staviti ključ u bravu ili poslovnu sreću potražiti u braku s drugi­ ma. No postoje tvrtke koje uspješno preskaču prepre­ ke u svakodnevnom po­ slovanju. Jedna od njih je zagrebačka Denona čije je poslovanje stabilno, a čak bilježi i rast prihoda po prosječnoj godišnjoj stopi između 15 i 25 posto.

Marko Denona, direktor tiskare Denona, kaže nam kako ona da­ nas raspolaže s najmo­ dernijom tehnologijom i opremom za izradu raznih tiskovnih formi, višeboj­ ni tisak, savijanje, meki

i tvrdi uvez te sustavom za planiranje proizvod­ nje koji u cijelosti pokri­ va poslovanje – od počet­ nih izračuna, preko izrade radnih naloga, do praćenja i analize projekta. “Podu­ zeće je osnovano prije 20 godina, ponajprije kao studio za grafičku pripre­ mu tehničkih priručnika i časopisa. Ubrzo se kreće u razvoj kroz kupnju, u ono vrijeme, najsuvremeni­ je opreme za skeniranje i obradu fotografije i zapo­ šljava se sve veći broj lju­ di”, prisjeća se on.

Uvozni papir i boje Prijelomni trenutak u po­ slovanju dogodio se 2001. godine kada je kupljena tiskara s oko 20 zaposle­ nika. Tada započinje pri­ mjetno proširenje djelat­ nosti na tisak i grafičku doradu, što se pokazalo kao dobar poslovni potez.

Stječe se dojam da država štiti neplatiše umjesto zdravu proizvodnju, kaže Robert Valpotić

“Unazad tih desetak godi­ na nastavili smo s razvo­ jem, povećali smo se če­ tiri puta te u tehnologiju i opremu uložili otprilike 5,5 milijuna eura”, ističe Denona.

Danas Denona zapo­ šljava osamdesetak lju­ di od čega je 20 posto vi­

sokoobrazovanih. Većina njihovih klijenata su na­ kladnici za koje proizvode knjige, monografije, rječ­ nike, udžbenike, stručnu literaturu i časopise. Bave se, također, dizajnom i ti­ skanjem reklamnih mate­ rijala kao što su katalozi, brošure i prospekti, a su­ radnju ostvaruju i s ino­ zemnim nakladnicima iz Austrije, Njemačke i Nor­ veške.

Robert Valpotić, voditelj proizvodnje u Denoni, kaže kako na ža­ lost ne postoje hrvatske tvrtke koje proizvode re­ promaterijal za grafič­ ku proizvodnju, pa se pri­ mjerice uvozi 98 posto papira i boje. “Dobavlja­ či zbog smanjenja troško­ va na svom lageru imaju sve manju paletu proizvo­ da. Stoga je čest slučaj da se ukidaju brendovi koji su do jučer bili standardni na njihovim skladištima i u prodajnim programi­ ma, pa oni onda podlije­ žu posebnim narudžbama za koje su dugi rokovi is­ poruke i velike minimalne količine narudžbi. A naše tržište je takvo da klijenti najčešće nisu spremni če­ kati”, napominje Valpotić.

Dojam, pak, koji se stječe nakon višego­ dišnjeg poslovanja u ti­ skarskoj industriji je taj da država štiti neplatiše umjesto zdrave proizvod­ nje koja ne može naplati­ ti svoja potraživanja. “S druge strane, država učin­ kovito naplaćuje svoja po­ traživanja kao što su PDV i slična davanja. Stoga se

bonitet svakog klijenta mora višestruko provjera­ vati. Usprkos tome doga­ đa se da iste pravne osobe duguju raznim tvrtkama, a dalje posluju bez podmi­ renja prethodnih dugova­ nja”, ističe.

Bez prepreka na veće tržište U hrvatsku grafičku indu­ striju, smatra on, potrebno je još mnogo ulagati kako bi se dosegnula europska razina produktivnosti i kvalitete. Međutim, ima i vrijednih primjera tiskara koje se mogu mjeriti s eu­ ropskima, a neke od njih su česti sudionici među­ narodnih utakmica. “No, za sada ih je premalo. Ne­ dostaje više specijalizaci­ je među proizvođačima te uža međusobna poslovna suradnja”, ističe Valpotić.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju u Deno­ ni očekuju otvaranje no­ vih tržišta te lakše nastu­ panje na njima jer više neće biti prepreka kao što su carina i špedicija. Nada­ ju se i jednostavnijem pri­ stupu europskom tržištu u kategoriji niskih i srednjih naklada. Ne boje se snaž­ nijeg ulaska strane konku­ rencije jer su količine koje zadovoljavaju hrvatsko tr­ žište premale za njiho­ ve kapacitete. Od mogu­ ćih trendova na domaćem tržištu ističu horizontal­ na i vertikalna udruženja.

Drugim riječima, mogu se očekivati udruživanja ti­ skara, nakladnika s tiska­ rom ili čak s tvrtkama koje se bave distribucijom.

Marko Denona, direktor tiskare Denona

Financijei poslovanje [Poseban prilog Privrednog vjesnika]

[broj 1]

[30. travnja 2012.]

BOŽO PRKA, PREDSJEDNIK UPRAVE PRIVREDNE BANKE ZAGREB

Prisiljeni smo kreditirati svoja poduzeća uvozom tuđe štednje Bankarski sustav Hrvatske jedan je od najstabilnijih u regiji, čak i u europskim okvirima. Likvidan je i dobro kapitaliziran i to je jedna od prednosti Hrvatske, kaže predsjednik Uprave PBZ-a Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P

rivredna banka Zagreb (PBZ) jedina je banka u Hrvatskoj koja sudjeluje u programu za konkurentnost i inovacije CIP. U sklopu toga programa poduzetnici koji zapošljavaju manje od 10 djelatnika i ostvaruju godišnji prihod do 10 milijuna kuna mogu podići kredit koji će im olakšati poslovanje te podići konkurentnost. Jer tim mikro poduzetnicima znatno je olakšan put do dobivanja kreditnih sredstava zbog smanjenih zahtjeva za instrumentima osiguranja, povoljniji su im uvjeti financiranja i dulji rokovi otplate.

Božo Prka, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, u razgovoru za Privredni vjesnik istaknuo je kako su takva poduzeća tijekom krize bitno smanjila poslovne aktivnosti i mnogo ih je propalo. Kako u tom sektoru radi mnogo ljudi, iznimno je vitalan i pogodan za rast zapošljavanja

te na taj način može pridonijeti boljoj ekonomskoj klimi u društvu.

inicijalni trošak zaduženja u inozemstvu kod neke banke ili institucije iznosi pet posto, na što se potom dodaju operativni troškovi i kreditna marža.

Ovaj kreditni program odnosi se na male poduzetnike. Što je, međutim, s kreditiranjem velikih kompanija?

- Velike kompanije su u boljoj poziciji od malih i srednjih jer imaju individualan odnos sa svakom bankom. Velike kompanije su stabilnije, bolje kapitalizirane i upravljane.

Male tvrtke imaju jednu ili dvije osobe koje često rade sve – od organizaci-

Hoće li ulaskom Hrvatske u Europsku uniju pasti taj rizik, pa time i kamate?

- Vjerojatno hoće, ali sada nisam apsolutno siguran.

Jer, kada se pogleda rizičnost Španjolske, ona je danas veća nego Hrvatske. Rizičnost ovisi o stabilnosti, fiskalnoj projekciji, veličini deficita, zaduženosti, o tome raste li ekonomija ili ne. Međutim, vjerujem da će se rizičnost Hrvatske smanjiti.

Vjerujem da će se rizičnost Hrvatske smanjiti kada uđe u EU je, proizvodnje, prodaje, do financija. Kod velikih poduzeća to je bolje organizirano i ona imaju poseban tretman u bankama.

Je li politika kamatnih stopa za kredite poduzetništvu u Hrvatskoj dobra ili ne?

- Kamatne stope ponajprije odražavaju rizik klijenta. Dakle, u bankama postoje interni rejtinzi klijenata koji odražavaju njihovu kreditnu sposobnost, pokazuju može li on vratiti glavnicu i kamatu te vjerojatnost da ih ne vrati. Stoga, svaki klijent ima svo-

ju rizičnost, kao i kamatnu stopu. Globalno, pak, kamatne stope ovise o ekonomskoj situaciji, o politici kamatnih stopa u eurozoni i riziku Hrvatske.

Budući da Hrvatska nema dovoljno svoje štednje, prisiljena je kreditirati svoja poduzeća uvozom tuđe

štednje. Dakle, uzimanjem kredita u inozemstvu. Na te kredite se, pored bazne kamatne stope kao što je Euribor, plaća premija pod nazivom Credit Default Swap, odnosno premija za kreditni rizik zemlje. Ona je trenutačno oko 400 baznih bodova. To znači da

Kako ocjenjujete bankarski sustav u Hrvatskoj?

- Bankarski sustav Hrvatske jedan je od najstabilnijih u regiji, čak i u europskim okvirima. Ima visoku adekvatnost kapitala, gotovo dvostruko veću nego što traže europski regulatori. K tomu, likvidan je i dobro kapitaliziran i to je jedna od prednosti Hrvatske.

[2]

Privredni vjesnik 30. travnja 2012.

( 9,5 mlrd kn

HNB-ova projekcija kreditnih plasmana u ovoj godini

( 7,5%

prognozirani rast kredita poduzećima

Koga će banke kreditirati?

Banke bi dijelile rizik, poduzetnici žele fleksibilnost Banke moraju biti stabilne i sigurne, zato se nastoje držati kriterija kojima postižu te ciljeve. Poduzetnike zanima kako te kriterije ublažiti, a rješenje je kombinacija što većeg udjela kapitala poduzetnika i što veće podjele rizika Drago Živković zivkovic@privredni.hr

K

reditni plasmani nefinancijskom sektoru ove bi godine, prema zadnjim projekcijama Hrvatske narodne banke, trebali iznositi oko 9,5 milijardi kuna, što je četiri posto više nego lani. I dok se u kreditiranju građana očekuje stagnacija, krediti poduzećima trebali bi biti veći za 7,5 posto. Ali, kojim poduzećima? Pitaju se to i bankari i poduzetnici i država. Što se države tiče, ona je putem Ministarstva poduzetništva i obrta te Hrvatske banke za obnovu i razvitak ponudila niz programa kojima je cilj jeftinije financiranje. Ministarstvo je nedavno objavilo i drugi ciklus natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava, na koji se zahtjevi šalju do 21. svibnja. Načelnica Sektora za inovacije, nove tehnologije i financijske institucije Tatjana Kovač Klemar najavila je na okruglom stolu održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori i nove programe u suradnji s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG). Što se HBOR-a tiče, ta je državna razvojna banka u suradnji s poslovnim bankama ove godine već prenijela gotovo pet milijardi kuna na gospodarstvo, a kamate su

snizili za projekte u turizmu, industriji, poljoprivredi i obnovljivim izvorima energije. Tako se sada kapital od HBOR-a, tvrdi pomoćnik direktora Sektora kreditiranja Hrvoje Galičić, može dobiti i po vrlo niskim kamatnim stopama od jedan do tri posto.

Nije diskrecija Poduzetnici iz realnog sektora često se žale na rigidnost bankara i njihovu usmjerenost na jamstva u nekretninama. Direktor poduzetničkog bankarstva u Zagrebačkoj banci Nenad Mećava podsjeća, međutim, da su naše banke univerzalne a ne investicijske, što znači da imaju odgovornost i prema deponentima, a ne samo prema poduzetnicima koji traže kredite.

Banke moraju biti stabilne i sigurne, zato se nastoje držati kriterija kojima postižu te ciljeve. Poduzet-

nike zanima kako te kriterije ublažiti, a rješenje koje Mećava nudi je kombinacija što većeg udjela kapitala poduzetnika i što veće podjele rizika. Zato bi bankari voljeli da država više sudjeluje u podjeli rizika, a ne da samo subvencionira kamate. Rizik bi dijelili i s privatnim investitorima, poput tzv. poslovnih anđela, jer nije cilj banke poduzetnika odbiti, već plasirati što više dobrih kredita, ističe Mećava. Pritom visina kamatne stope nije diskrecijska odluka banke, već je najvećim dijelom određena tržištem, pa na nju utječe, primjerice, i nedavno zaduživanje države novim izdanjem dolarskih obveznica po kamatnoj stopi od 6,4 posto.

Banke u inventuri Za banke je ovo godina inventure i usklađivanja bilance s realnim stanjem, nakon čega bi se trebalo

usredotočiti na investicije u proizvodnju i izvoz, smatra predsjednik Uprave Banco Popolare Croatia Goran Gazivoda. Pritom je važno imati na umu da je tek oko 20 posto hrvatskih poduzeća kreditno sposobno, i to su uglavnom velika poduzeća. Gazivoda poželjnom smatra i suradnju banaka i poduzetnika u pronalaženju i financiranju kupaca, ali najviše bi volio vidjeti uklanjanje bezbrojnih administrativnih prepreka.

Kako to izgleda u praksi, ilustrirao je primjerom investicija Banco Popolare u tvornicu umjetnih gnojiva i turističko naselje, koje su se zbog administracije protegnule već na četiri godine.

Erste banka je i prije recesije kreditirala poduzetnike više od ostalih banaka, a lani su financirali i elektranu na biomasu u Strizivojni. I inače su skloni projektima iz

energetike, ali željeli bi se pridružiti i infrastrukturnim projektima koji bi se financirali iz EU fondova. Zanimljiva im je i poljoprivreda, ali ponajviše projekti koji zadovo-

Malim poduzetnicima je u ovoj krizi amortizacija pojela dobit, pa ispada da su poslovali s gubitkom ljavaju kriterije IPA programa, jer ako su dobri za IPA fond, dobri su i za Erste banku, kaže direktor Sektora gospodarstva Vladimir Kristijan.

Nedostižan san Tri su kategorije poduzetnika kojima su krediti nedostižan san, prema iskustvu Tajane Kesić Šapić, direktorice Centra za

poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj pri HGK-u. Najprije su to početnici, koji bankama nisu zanimljivi čak ni kada dođu s 80-postotnim jamstvom HAMAG-a.

Drugi su mali poduzetnici u rastu i razvoju, kojima je u ovoj krizi amortizacija pojela dobit, pa ispada da su poslovali s gubitkom, a bankari im to ne uzimaju u obzir kada odlučuju o kreditu. Treći su izvoznici, kojima bi bankari mogli najviše pomoći, a njima treba pridružiti i poduzetnike koji svojom proizvodnjom nadomještaju uvozne proizvode.

Likvidne tvrtke u realnom sektoru nemaju velikih problema u financiranju, ali to ne znači da su zadovoljne. Predsjednik Uprave samoborskog DIV-a Tomislav Debeljak tako upozorava na čestu praksu poslovnih banaka da sudjelovanje u programu HBOR-a uvjetuju uzimanjem kredita po komercijalnim uvjetima, pa je tako konačni rezultat mješavina HBOR-a i komercijalnog kredita. Veliki problem Debeljak vidi i u tome što strateške odluke poslovnih banaka donose strani vlasnici koji se ravnaju po interesima svojih matičnih zemalja, a ne Hrvatske. Zato je i Debeljak sklon podjeli rizika između banaka i države jer vjeruje da bi u tom slučaju država imala više utjecaja na poslovne odluke banaka.

[3]

www.privredni.hr 30. travnja 2012.

PROIZVOĐAČI RAFINIRANIH NAFTNIH PROIZVODA

U devet mjeseci zaradili 8,9 milijardi kuna Od siječnja do rujna potekle godine ostvaren je ukupan prihod od 22,7 milijardi kuna, ukupni rashodi od 19,3 milijarde kuna, dok je za investicije izdvojeno 826 milijuna kuna

U

strukturi gospodarstva Hrvatske veoma značajnu ulogu ima energetski sektor u kojemu veliki udjel ima proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda u postrojenjima lociranima u Zagrebu, Sisku i Rijeci.

Tradicionalno, ta industrijska grana preradom domaće i uvozne sirove nafte proizvodi goriva i maziva kojima podmiruje domaće potrebe, a višak kontinuirano izvozi.

Vrijednost izvoza je kontinuirano veća od vrijednosti uvoza, pa ta grupa-

cija daje znatan doprinos trgovinskoj i platnoj bilanci zemlje.

Prema podacima Financijske agencije, proizvođači rafiniranih naftnih proizvoda, poslujući u uvjetima gospodarske krize, u devet mjeseci protekle godine dobro su poslovali i ostvarili bruto dobit od 3,3 milijarde kuna. Kod 17 poduzetnika rafiniranih naftnih proizvoda bilo je 9350 zaposlenih koji su ostvarili ukupan prihod od 22,7 milijardi kuna, ukupne rashode od 19,3 milijarde kuna, dok su za inve-

sticije izdvojili 826 milijuna kuna.

U devet mjeseci 2011., u odnosu na isto razdoblje 2010., poduzetnici rafiniranih naftnih proizvoda

Obračunate prosječne mjesečne neto plaće u toj branši iznosile su 7932 kune Hrvatske smanjili su broj zaposlenih za 9,2 posto i investicije u dugotrajnu imovinu za 60 posto, dok

su ukupne prihode povećali za 19,2 posto, ukupne rashode za 14,3 te bruto dobit za 58,9 posto.

Povećana efikasnost poslovanja Zbog relativno većeg povećanja prihoda (19,2 posto) od povećanja rashoda (14,3 posto), povećana je i efikasnost poslovanja - ekonomičnost, pa je na 100 uloženih kuna ostvareno 117,27 kuna prihoda, u odnosu na 112,43 kune iz devet mjeseci 2010. godine. Povećana ekonomičnost razlog je povećanju bruto dobiti

u lanjskih devet mjeseci za visokih 58,9 posto, na godišnjoj razini.

U devet mjeseci 2011. godine poduzetnici proizvodnje rafiniranih naftnih proizvoda zadržali su svoju nazočnost na stranim tržištima i ostvarili prihod od 8,9 milijardi kuna, što je povećanje izvoza za 46,6 posto prema istom razdoblju prethodne godine. Od 17 poduzetnika u toj branši, njih sedam prodaje svoje proizvode na stranim tržištima.

Dominantna je uloga Ine, dok ostalih

šest izvoznika sudjeluje u znatno manjem udjelu.

Zaposleni kod ovih poduzetnika za svoj rad plaćeni su mnogo više od prosjeka Hrvatske. Tako je bilo i za razdoblje od siječnja do rujna prošle godine, kada su im obračunate prosječne mjesečne neto plaće iznosile 7932 kune, što je na godišnjoj razini nominalno povećanje od 4,8 posto, te su za čak 3259 kuna ili 69,7 posto, bile veće od prosječnih plaća svih zaposlenih kod poduzetnika Hrvatske (4673 kune).

[4]

Privredni vjesnik 30. travnja 2012.

ZORAN BOHAČEK, DIREKTOR HRVATSKE UDRUGE BANAKA

Glad za kreditima djelomično je zadovoljena Ako se pokrenu najavljeni investicijski projekti Vlade, rast kredita može biti značajniji nego što su to banke procijenile Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

G

ospodarsko interesno udruženje Hrvatska udruga banaka okuplja 19 vodećih hrvatskih banaka koje čine 97 posto ukupne aktive svih hrvatskih banaka.

Zoran Bohaček, direktor HUB-a, kaže kako je hrvatski bankovni sustav stabilan i siguran. Tome pridonosi visoka kapitalna adekvatnost hrvatskih banaka koja iznosi preko 18 posto, što je znatno više od zakonskih 12 posto.

Prodajom banaka, smatraju neki, u vjetar smo bacili nacionalno blago, je li to zaista tako?

- Uopće nije bitno tko je vlasnik pojedine banke nego jedino posluje li ona dobro ili loše. Činjenica je da su strani vlasnici donijeli određeni know-

how, najviše na području upravljanja rizicima i korporativnog upravljanja, što je rezultiralo većom učinkovitošću i dovelo do bankovne profitabilnosti u vrlo kompetitivnom okruženju. Iskustva drugih zemalja u regiji pokazuju da državno vlasništvo nije dalo dobre rezultate te da se takve banke moraju i po nekoliko puta restrukturirati kako bi se uopće mogle prodati na tržištu.

Možete li nam nešto više reći o kreditiranju stanovništva, ali i poduzeća?

- Prije krize, krediti stanovništvu rasli su brže, ali ne i prebrzo jer je HNB ograničio rast kredita. Od početka recesije, u segmentu građana, iako je ukupno došlo do stagnacije, stambeni krediti su i dalje ostvarivali rast od nekoliko postotaka. Ali drugi krediti, kao što su

Okrupnjavanje ovisi o vlasnicima Hoće li doći do konsolidacije malih banaka?

- Hrvatska narodna banka kao regulator bankarskog sektora izlaže inicijative u perspektivi nove regulative koja će dodatnim kapitalnim i likvidnosnim zahtjevima otežati položaj manjih banaka koje su i danas blizu zakonskog minimuma.

Jednako tako, hoće li doći do okrupnjavanja malih banaka, ovisi o ciljevima samih vlasnika i njihovoj poslovnoj politici koju HUB ne može komentirati. automobilski i kartični, bili su u padu, što pokazuje da su se građani nastavili zaduživati uglavnom za trajna dobra. Kriza je dovela do racionalnijeg ponašanja, pa je ‘glad’ za

kreditima, slično kao i u ostalim zemljama Jugoistočne Europe, dijelom zadovoljena. Poznato je da je tijekom svih godina krize postojao rast kredita poduzećima u privatnom

sektoru. Tako je u 2010. rast kredita od 8,3 posto bio šesti najviši u EU-u, a u 2011. rast je isto tako iznad sedam posto, što je s obzirom na nepovoljno gospodarsko okruže-

nje dokaz da su banke itekako spremne kreditirati sve kvalitetne projekte i time omogućiti brži gospodarski oporavak i ubrzani rast BDP-a. Ako se pokrenu najavljeni investicijski projekti Vlade, a nadamo se da hoće, rast kredita može biti značajniji nego što su to banke procijenile.

Je li Hrvatska prezadužena zemlja?

- Iako su, ako govorimo o bankarskim kreditima, građani u omjeru prema BDP-u više zaduženi nego u drugim tranzicijskim zemljama regije, bitno su manje zaduženi nego oni u razvijenim zemljama, a podaci pokazuju da je urednost plaćanja unatoč krizi još uvijek dobra.

Ono što se često zaboravlja jest da je u kreditiranju jednako potrebno odgovorno kreditiranje

[5]

www.privredni.hr 30. travnja 2012.

i odgovorno zaduživanje.

To znači da banka mora provjeriti kreditnu sposobnost dužnika i odobriti mu kredit koji ga neće dovesti u probleme odnosno ostaviti s nedovoljnim sredstvima za ostale troškove. Isto tako, dužnici bi trebali realno procijeniti svoje mogućnosti.

Nažalost, prečesto se čuju populistički glasovi koji traže ‘otpise’ dugova, ne razmišljajući da su ti dužnici dobili i potrošili sredstva, bilo za stan, za druga trajna dobra ili za potrošnju. Banke kreditiraju iz tuđih sredstava, najviše iz depozita stanovništva i poduzeća, te bi bilo kakav otpis išao izravno na štetu štediša i ulagača.

Treba li smanjiti porezne i kvazifiskalne terete, što često ističu i poslodavci?

- Jedna od najvažnijih mjera koje je HUP predlagao krajem 2008. godine jest rasterećenje gospodarstva, i to porezno, koje zahtijeva širu reformu, i parafiskalno, gdje je već davno utvrđeno više od 250 nameta. Ova tema je šira, a što se banaka tiče, one plaćaju sve te namete kao i druga poduzeća. A naravno da su svi zainteresirani da poduzeća bolje posluju, s manje opterećenja, jer će to ubrzati rast i dovesti do većeg broja potencijalno dobrih dužnika.

Nije bitno tko je vlasnik pojedine banke nego posluje li ona dobro ili loše Ispunjava li središnja banka svoju ulogu?

- Ona je određena zakonskim okvirom i po svemu sudeći ispunjava namijenjenu ulogu. Ostvarena je dobra suradnja s bankama jer nam je zajednički cilj sigurnost i stabilnost sustava, a o pojedinim potezima i mjerama ne razgovaramo putem javnosti, nego izravno.

Je li politika kamatnih stopa dobra ili ne?

- Kamatne stope su tržišna veličina koja ovisi o više elemenata, od kojih je jedan cijena izvo-

ra novca, što opet ovisi i o kreditnom rejtingu zemlje, zatim regulatorni trošak te kamatna marža.

Kamatne stope u Hrvatskoj su nakon krize počele padati od sredine 2009. godine, taj trend se održao do kraja 2011., a kako će se dalje razvijati, nitko sa sigurnošću ne može reći.

Hrvatske banke su u oštroj tržišnoj utakmici u kojoj prate situaciju na tržištima Zadnjih mjeseci, sredstva su na inozemnim tržištima postala jeftinija, ali opet počinju nestabilnosti, dok se čini da su rizici neplaćanja dosegli maksimum i ne bi trebali bitno rasti. Valja napomenuti da kretanje kamatnih stopa i u Europi varira od države do države, bez obzira bila ona u eurozoni ili ne, iako su naše kamatne stope više od većine zemalja eurozone, niže su od većine zemalja EU-a koje nemaju euro. Hrvatske banke su u oštroj tržišnoj utakmici u kojoj, kao i uvijek, prate situaciju na tržištima i reagiraju kada je to potrebno.

Mnogi ističu kako banke klijentima naplaćuju previše naknada i da u tome pretjeruju?

- Naknade banaka utvrđene su Odlukom o visini naknada za usluge banke.

Klijent svojim potpisom ugovora o kreditu prihvaća platiti sve naknade i troškove sukladno ovoj odluci, kao što prihvaća i ostale opće akte banke kojima su osim ugovornih odredbi regulirani i drugi međusobni odnosi banke i klijenta. Zbog sve raznovrsnijih i imaginativnijih usluga koje se nude klijentima posljednje desetljeće, i u Europi je uobičajen trend da ‘klasični’ kamatni prihodi banaka relativno padaju prema ostalim prihodima, u kojima su glavni elementi naknade i provizije. No, u tome je Hrvatska usklađena s EU-om, jer su direktive o platnim uslugama i o zajmovima potrošačima prenesene u hrvatsko zakonodavstvo.

Croatia zdravstveno osiguranje

Osvojeno 51,5 posto tržišta

C

roatia zdravstveno osiguranje u prva tri mjeseca ove godine učvrstilo je svoju lidersku poziciju, povećalo svoj tržišni udio za čak 8,2 posto te tako osvojilo ukupno 51,5 posto hrvatskog tržišta u dobrovoljnim zdravstve-

nim osiguranjima. Iako je ukupno tržište komercijalnih zdravstvenih osiguranja u prvom kvartalu 2012. palo za 7,7, a dobrovoljna zdravstvena osiguranja za 5,5 posto, Croatia zdravstveno osiguranje povećalo je ukupnu bruto zaračunatu pre-

miju u usporedbi s istim razdobljem prošle godine za jedan posto.

“Ti podaci ulijevaju optimizam iako je još prerano ocjenjivati hoće li se isti trend nastaviti do kraja godine. Sve ćemo snage uložiti u realizaciju poslovnog plana”, naglasio

je Kristian Podrug, predsjednik uprave CZO-a.

Inače, CZO je u suradnji s Hrvatskim uredom za osiguranje predložio konkretne mjere koje bi trebale dodatno potaknuti razvoj tržišta komercijalnih zdravstvenih osiguranja.

[6]

Privredni vjesnik 30. travnja 2012.

Tržište novca Zagreb

Visoka likvidnost i niske kamatne stope Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

N

a kraju smo mjeseca travnja koji je obilježila vrlo dobra ponuda kratkoročnih viškova likvidnosti, skromnija potražnja i trgovanje uz niske kamatne stope. Potražnja za kunama privremeno je porasla na početku novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, kao i kamatne stope, što je bilo kratkotrajno, nakon čega je stopa pala na minimalnu razinu na kojoj se i dalje drži. U dnevnom trgovanju sudionika na novčanom tržištu značajni viškovi likvidnosti ostaju neraspoređeni te ih depo-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

300

23.4.’12. - 27.4.’12.

16.4.’12. - 20.4.’12.

3,5 3,0

200

2,5 2,0

100

1,5 1,0

0

23.4.2012.

24.4.2012.

25.4.2012.

zitne institucije usmjeravaju krajem dana u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 0,64 posto, dok je prekonoćna kamatna stopa bila 0,37 posto.

Protekli tjedan Ministar-

26.4.2012.

0

27.4.2012.

stvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, ali je aukcija najavljena za 2. svibnja. Planirani iznos izdanja je 600 milijuna kuna i 45 milijuna zapisa izraženih u eurima. Zbog visoke likvidnosti sustava interes sudionika zasigurno će biti veliki, s time da

ponedjeljak

utorak

bi prinosi mogli zabilježiti daljnji lagani pad. Stoga se država može nasloniti na domaće izvore kratkoročne likvidnosti koji su dostatni i sve povoljniji. Do kraja razdoblja održavanja obvezne pričuve nije realno očekivati nikakve značajnije promjene

srijeda

četvrtak

petak

pokazatelja na novčanom tržištu. Skromna potražnja za kunama uz vrlo niske kamatne stope zasigurno će trajati još neko vrijeme. Ni produljeni vikend, koji podrazumijeva putovanja i pojačano trošenje gotovine, neće imati većeg utjecaja na kreta-

nja na novčanom tržištu.

Razlog tome je iznimno dobra likvidnost koja podržava visoku ponudu novca. Stoga eventualni rast potražnje može pokrenuti dinamiku trgovanja, ali u sadašnjim okolnostima neće potaknuti rast kamatne stope.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Pad dolara, a rast eura i franka

Nastavak rasta Mirexa

Euro je u proteklom tjednu po srednjoj tečajnici Hrvatske narodne banke porastao prema kuni valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,929801

CAD

kanadski dolar

5,792079

JPY

japanski jen (100)

7,059181

CHF

švicarski franak

6,268886

GBP

britanska funta

9,23763

USD

američki dolar

5,695712

EUR

euro

Izvor: HNB

carskom franku također dvije lipe, pa je krajem tjedna švicarac vrijedio 6,27 kuna. Prema dolaru

za dvije lipe, te je krajem tjedna vrijedio 7,53 kune. Kuna je izgubila na vrijednosti prema šviEUR

7.535

USD

kuna je prošli tjedan porasla za lipu, pa je krajem tjedna dolar vrijedio 5,70 lipa.

5.715

CHF

6.275

7.530

5.710

6.270

7.525

5.705

6.265

7.520

5.700

6.260

7.515

5.695

6.255

7,53144

7.510

primjena od 28. travnja 2012. 23.4.

24.4.

25.4.

26.4.

27.4.

4.690

Iako je američka ekonomija porasla u prvom kvartalu 2,2 posto, što je 0,3 posto manje od očekivanog, neke druge statistike odvele su tržišta proš-

loga tjedna u zeleno. Rast maloprodaje i optimizam američkih domaćinstava povećali su kupnje u prvom kvartalu za gotovo tri posto, što je daleko

5900

13300 13220

23.4.

24.4.

25.4.

26.4.

27.4.

23.4.

24.4.

25.4.

26.4.

27.4.

više od najoptimističnijih procjena. Istovremeno, zabilježen je i najbrži rast izgradnje novih kuća u posljednje dvije godine.

Na europskom tržištu rast 3100

Dow Jones

3060

5780

13140

3020

5720

13060

2980

5660

12980

2940

5600

12900

2900

23.4.

3250 3220

24.4.

25.4.

26.4.

27.4.

23.4.

6800

CAC40

6740

24.4.

25.4.

26.4.

27.4.

DAX

9650

6680

3160

6620

9550

3130

6560

9500

24.4.

25.4.

26.4.

27.4.

24.4.

25.4.

26.4.

27.4.

25.4.

26.4.

27.4.

NIKKEI 225

9600

6500 23.4.

NASDAQ

23.4.

9700

3190

3100

MIREX - tjedni

164

164

163

163

162

162

161

161

160

160

9450 23.4.

24.4.

25.4.

26.4.

27.4.

23.4.

24.4.

6.4.

16.4.

26.4.

23.4.

24.4.

25.4.

26.4.

6.250

Optimističan tjedan na burzama

FTSE 100

MIREX - mjesečni

26.3.

Međunarodno tržište kapitala

5840

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka porasla na 163,3075 bodova. U tjednu je porasla za 0,8511 bodova.

je potenciran i boljim rezultatima kompanija nego što se to predviđalo. Predvodile su developerska tvrtka Vinci i metalska industrija Sandvik. Dobar tjedan nije ugrozilo ni skidanje rejtinga Španjolskoj niti sve skuplje zaduživanje Italije koja je morala pod znatno lošijim uvjetima od onih prije mjesec dana pustiti desetogodišnje obveznice na tržište.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 26.4.2012.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

167,8015 166,4201 153,1697 161,4923 163,3075

175,4413 202,2113 120,1127 138,4386 141,7125 154,0227 106,0257 191,4534 186,6617 200,3813 145,2123 124,6783 105,2645 165,9485 109,8992 121,1676 172,1419 152,5336 124,7330 107,5020 139,9972

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

[7]

www.privredni.hr 30. travnja 2012.

BURZA

Dobitnik tjedna - Luka Rijeka Marko Repecki www.hrportfolio.hr Protekloga tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 67,924 milijuna kuna što je porast od 11,74 posto Top 10 po prometu Adris grupa d.d. (povl.)

Hrvatske telekomunikacije d.d.

Luka Rijeka d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Petrokemija d.d.

AD Plastik d.d.

Belje d.d.

Valamar Adria Holding d.d.

Jadranka d.d. Đuro Đaković Holding d.d.

u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 1,42 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.802,34 boda. Crobex10 tjedan je završio na 982,96 bodova što predstavlja pad od 1,57 posto.

tjedna promjena +0,92% -4,25% +12,87% +0,17% -5,31% -1,17% -0,88% -3,80% -6,46% -1,91%

zadnja cijena 216,98 203,00 135,61 1.227,10 279,33 122,00 85,44 101,01 419,98 82,30

promet 12.062.430,90 12.004.442,08 9.771.121,70 4.862.645,70 4.563.387,16 2.171.466,10 1.662.329,29 1.552.477,74 1.394.049,60 1.197.813,88

UKUPAN TJEDNI PROMET: 634,152 milijuna kuna TJEDNI DIONIČKI PROMET: 67.924.631,93 kn

Najviše se trgovalo povlaštenom dionicom Adrisa, kojom je ostvareno 12,062 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 216,98 kuna što je porast od 0,92 posto. Najveći porast imala je dionica 10 dionica s najvećim rastom cijene Hoteli Živogošće d.d.

Hoteli Podgora d.d.

Kutjevo d.d.

Drvna industrija Spačva d.d.

Koestlin d.d.

Hrvatski duhani d.d.

Luka Rijeka d.d.

ZIF Slavonski d.d.

Liburnia Riviera Hoteli d.d.

OT-Optima telekom d.d.

Luke Rijeka koja je trgovanje završila na 135,61 kuni što je porast od 12,87 posto, a njome je trgovano u vrijednosti 9,771 milijun kuna. Svih 10 najtr-

tjedna promjena

zadnja cijena

+92,53% +27,27% +23,75% +20,60% +17,27% +13,52% +12,87% +12,10% +9,00% +7,87%

21,39 14,00 19,80 60,06 270,01 110,00 135,61 20,75 2.398,00 23,99

promet 3.585,15 1.386,00 358.158,62 4.266,29 276.490,24 1.179,04 9.771.121,70 3.999,10 61.100,99 12.104,23

INVESTICIJSKI FONDOVI

nost pala za 52,23 posto, a slijedi ga HPB Dionički s padom od 4,68 posto. Kod mješovitih fondova jedini s pozitivnim

rezultatom je fond ST Balanced kojemu je vrijednost porasla za 0,32 posto.

Najveći pad kod mješovitih fondova imao je fond HPB Global koji je pao za 8,66 posto, a iza njega je Raiffeisen Prestige s padom od 1,73 posto. Kod obvezničkih fondova najveći porast imali su Erste Bond (+0,84 posto) i OTP

euro obveznički (+0,45 posto). Negativan rezultat u ovoj grupi imao je samo ZB bond kojemu je vrijednost smanjena za 0,15 posto. Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio ST Cash kojemu je vrijednost udjela porasla za 0,14 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

19. - 26. travnja 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn €

108,2700 130,2700 98,0739 10,0754 132,8100 131,8439 115,2721 82,0754 94,5547 7,8802 77,2374 4,8214 61,4520 9,5008 116,6364 105,8700

-1,26 -0,56 -0,42 -0,23 -0,93 0,32 -1,41 -8,66 -1,13 -0,84 -0,09 -0,63 -0,26 -0,74 -0,40 -1,73

€ € € € € kn € €

167,5000 11,6640 178,7100 134,7769 133,2800 170,7359 129,4894 113,8074

-0,15 0,16 0,33 0,17 0,84 0,26 0,24 0,45

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

136,7924 168,7654 144,0851 130,4912 150,4700 143,5100 143,6649 141,6863 126,8235 136,8475 126,8806 120,4015 11,1572 112,7795 82,2450 109,7700 102,7405 101,7900 101,4645 1232,6754

0,06 0,07 0,04 0,07 0,08 0,08 0,06 0,14 0,02 0,05 0,07 0,06 0,07 0,07 -0,06 0,05 0,07 0,03 0,06 0,10

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS €

94,3440

-0,10

kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

12,6934 29,7510 8,3253 107,3800 104,9500 129,4900 64,7682 11,2324 127,4034 47,9200 67,8295 79,7834 73,4300 91,0779 89,6900 19,7494 43,9575 32,6414 23,1101 65,1954 46,5184 60,9179 68,2712 95,1679 12,4786 25,9700 6,2778 36,6929 85,7887 44,4953 476,1951 74,6102 79,9500 127,5797 92,4167 9,6598 97,6221 84,8996 90,2435 9,5415 91,9000 83,3409 99,3200 105,3205

-2,51 0,41 -0,72 0,85 0,02 -0,44 -0,86 0,18 -1,19 -1,50 -1,41 -4,68 -1,94 0,87 -0,11 -52,23 -1,29 -2,74 -1,12 -1,17 -0,95 -0,79 -2,85 0,50 0,09 -1,93 -1,25 -0,68 0,18 -1,13 0,23 -1,34 -1,82 4,14 -0,35 -0,77 0,38 -1,28 -0,98 1,10 -1,85 -0,71 -2,01 -1,45

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

zadnja vrijednost 1.802,3400 982,9600 95,0094 107,9151

govanijih dionica imalo je promet veći od milijun 10 dionica s najvećim padom cijene Elektropromet d.d.

TEP-tvornice elektroteh. proizv. d.d.

Jadrankamen d.d.

HG Spot d.d.

Spin Valis d.d.

Hoteli Maestral d.d.

Uljanik d.d.

Termes grupa d.d.

Proficio d.d.

Maistra d.d.

tjedna promjena -1,42% -1,57% +0,03% +0,14%

kuna, a tri su zabilježile porast cijene.

tjedna promjena -38,34% -26,00% -25,00% -24,75% -19,33% -17,36% -16,66% -14,30% -14,10% -12,76%

zadnja cijena 12,00 17,02 15,00 3,01 150,06 100,00 70,01 120,07 12,06 47,10

promet 36,00 833,98 4.035,00 105,35 300,12 121.329,31 2.800,40 3.482,03 11.557,49 5.066,35

*vijesti

HPB Dynamicu prepolovljena vrijednost Protekloga tjedna porast vrijednosti udjela ostvarilo je 39 od ukupno 89 fondova. Kod dioničkih fondova NFD Aureus US Algorithm porastao je za 4,14 posto, dok je fond KD Energija porastao za 1,10 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova imao je fond HPB Dynamic kojemu je vrijed-

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Podravka: pad dobiti, rast prihoda

Neto dobit Grupe Podravka u prvom ovogodišnjem tromjesečju manja je za 27 posto od istog lanjskog razdoblja i iznosila je 18,7 milijuna kuna. Ukupna prodaja Grupe Podravka u prvom kvartalu 2012. godine iznosila je 815,2 milijuna kuna što je dva posto više nego od siječnja do ožujka prošle godine.

Agrokor izdao sedmogodišnje obveznice Koncern Agrokor izdao je sedmogodišnje obveznice u iznosu od 300 milijuna eura, a prinos na obveznice do dospijeća je 9,875 posto. Kako kažu u Agrokoru, obveznice će se koristiti za refinanciranje postojećih zaduženja, a imaju dospjeće 1. svibnja 2019. godine.

Fitch: Hrvatske euroobveznice su BBBFitcheva ocjena novog izdanja obveznica u skladu je s odlukom iz ožujka kojom je agencija potvrdila važeći hrvatski državni rejting za dugoročno zaduživanje u inozemnoj valuti BBB-, uz negativnu prognozu. U Fitchu su tada upozorili da će, unatoč pojedinim pozitivnim politič-

kim koracima nove vlade, biti potrebne dodatne mjere fiskalne konsolidacije i strukturne reforme kako bi se potaknuo gospodarski rast i stabilizirale javne financije.

Zvečevo: dobit u prvom kvartalu Prehrambena industrija Zvečevo u prvom je kvartalu ove godine ostvarila dobit od 784.000 kuna, što je 17 posto manje nego u istom razdoblju lani. No ukupni prihodi Zvečeva su rasli za 15,3 posto i iznosili su 45,9 milijuna kuna. Na domaćem tržištu ostvareno je 70 posto prihoda, a na inozemnim 30 posto. Glavna izvozna tržišta Zvečeva su Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Slovenija, Jordan te u manjim količinama SAD i neke zemlje Zapadne Europe.

HPB prodaje Valvitu

Hrvatska poštanska banka kreće u prodaju Mesne industrije Valvita u stečaju. U idućem razdoblju namjerava pronaći kupca za tu tvrtku koji će za nju ponuditi realnu cijenu, a do tada planira nastaviti ugovor s postojećim zakupcima. HPB je na javnoj dražbi u ožujku kupio Valvitu za 35,1 milijun kuna, dok je početna cijena bila 12,9 milijuna kuna.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3725, 30. travnja 2012.

( od 1997. godine djeluje tvrtka Radl

RADL, OSIJEK

( oko 10 suradnika angažirano na projektu

VIDEO’D, ZAGREB

Promocija na dohvat ruke

Originalnost i kvaliteta vs. lohn poslovi Modnom originalnošću i kvalitetom vlastitog brenda Lukabu inovativne osječke poduzetnice žele unaprijediti modnu tekstilnu industriju

O

sječka obiteljska tekstilna tvrtka Radl, osnovana 1997. godine, posljednih se godina bavila isključivo lohn proizvodnjom kao tvrtka kooperant stranom partneru.

No, predstavnica mlađe generacije obitelji Radl odlučila se za kvalitetniji iskorak - poduzetnički projekt koji za cilj ima unapređenje modne i tekstilne industrije u Hrvatskoj, ali i u regiji. Riječ je o vlastitom modnom brendu Lukabu, rezultatu zajedničkog projekta modne dizajnerice Marine Ljubojević, koja završava renomiranu talijansku modnu školu Callegari, i ekonomistice Dore Radl Ćućić, vlasnice tekstilne tvrtke.

Strateškom suradnjom koju karakterizira modno savjetovanje i industrijska proizvodnja, odlučile su napraviti iskorak, unatoč velikoj konkurenciji na domaćem i stranom tržištu, te se orijentirati na pret a porter, odnosno nosive kolekcije. Jedinstvenim ih čini kvaliteta izrade

svakog pojedinog odjevnog komada dobivena industrijskom prilagodljivošću svim konfekcijskim brojevima, temeljenim na ograničenim dizajnerskim edicijama.

Pozitivna praksa i inovativnost značajni su u ovo vrijeme recesije, koje mnogi uspješni poduzetnici smatraju i prilikom za odvažne, da kreiraju dodanu vrijednost tvrtkama, ali i sektoru u kojem djeluju. “Nažalost, većina tekstilne industrije u Hrvatskoj temelji se na lohn poslovima za strane partnere, a mi smo dodanu vrijednost prepoznali upravo u prilici da razvijemo punu proizvodnju tekstilnih proizvoda. Naime, sukladno smjernicama Razvojne strategije tekstilne i odjevne industrije Hrvatske, orijentirali smo se na proizvodnju vlastitog proizvoda, odnosno robne marke”, ističe Dora Radl Ćućić.

Isto je i u svijetu Dodatno pojašnjava kako stanje u tekstilnoj industriji nije samo problem u Hrvatskoj već je riječ

o trendu kojem se i Europa pokušava prilagoditi. Izlaz se vidi upravo u poboljšanju kvalitete proizvodnje, ali i razvoju novih proizvoda te restruk-

Lukabu kao modna marka isključivo je domaći proizvod turiranju sektora tekstilne industrije s masovne proizvodnje na proizvodnju moderne odjeće visoke tehnološke razine.

Inače, Lukabu je isključivo domaći proizvod jer su u proces - od kreiranja ideje, nabave materijala, proizvodnje do prodaje - uključeni hrvatski suradnici i partneri. Kako bi bili što dostupniji (a time i povoljniji), proizvodi će se naći u web prodaji, a kasnije u Osijeku planiraju otvoriti i izložbeni salon (tzv. showroom). Iako je nova modna linija rezervirana za žensku populaciju, Lukabu namjerava, uz kvalitetu, originalnost i prihvatljivu cijenu, uskoro ponuditi i odjeću za muškarce i djecu. (S.S.)

Ideja za projekt nastala je u procjepu smanjenja troškova videoprodukcije i porasta mogućnosti plasmana online videa na internetu

T

ipizirani online video osnovni je proizvod studija Video’d. Nakon što ga naprave i ukoliko klijenti to od njih zatraže, djelatnici ovog studija, koji je s radom započeo u travnju, online video će distribuirati na sve poznate globalne servise kao što su YouTube ili, primjerice, Vimeo, te na bilo koju društvenu mrežu i najposjećenije hrvatske portale.

Ideja za ovaj projekt nastala je u procjepu smanjenja troškova videoprodukcije i porasta mogućnosti plasmana online videa na internetu. Osniva-

Globalni trend je rast online videoprodukcije što potkrepljuju i brojke či tvrtke su Grgomir Garić i Nives Zemba, vlasnica Kaskader produkcije, koji isprepliću stečeno znanje i iskustvo u odnosima s javnošću i marketingu s trendovima u online videoprodukciji. Valja naglasiti kako je jedan od globalnih

trendova rast takve online produkcije što potkrepljuju i brojke. Naime, u siječnju je u Sjedinjenim Američkim Državama pogledano više od 40 milijardi online videa.

Partnerima “ključ u ruke” Direktor studija Video’d Grgomir Garić ističe kako su proizvodi i usluge namijenjeni apsolutno svima. “Ideja je da svatko tko želi uložiti u vlastitu promociju dobije atraktivnu i zaokruženu uslugu kojom može jasno i jednostavno iskomunicirati svoj proizvod ili uslugu, po vrlo prihvatljivoj cijeni. Klijent može video može postaviti na svoju internet stranicu, Facebook grupu ili slati link svojim korisnicima i partnerima koji ga vrlo jednostavno mogu ugraditi i u vlastite internet stranice i dijeliti dalje. Klijent ima slobodu u neograničenom roku određivati trajanje kampanje jer online video ostaje stalno prisutan na internetu, a ovisno o paketu koji izabere dobiva informacije o gledanosti”, objašnjava on.

Uz njih dvoje, na ovome projektu angažirano je desetak stalnih suradnika. Garić napominje kako se radi o usluzi, a ne proizvodnji, stoga nisu tražili, a ni očekivali, financijsku potporu od države ili banaka. “Međutim, od državnih institucija očekujemo da se otvore prema svim privatnim subjektima koji se bave tržišnom komunikacijom na bilo koji način te tako pomognu ovakvim i brojnim sličnim projektima da zažive i generiraju nova radna mjesta”, kaže.

Kako je poslovni model studija u cijelosti regionalnog karaktera, u vrlo kratkom roku planiraju stvoriti mrežu regionalnih partnera po sistemu “ključ u ruke”.

Na kraju, Garić naglašava kako se studio ne bavi niti ne namjerava baviti televizijskom produkcijom, već isključivo izradom online videa. (B.O.)

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3725, 30. travnja 2012.

( gotovo 1,3 mlrd kn zaradio HAC od cestarina

( rast od 2,07% u odnosu na prethodnu godinu

Koncesionari autocesta

Više novca, više sigurnosti Investicije u izgradnju novih autocesta lani su iznosile ukupno 1,8 milijardi kuna, a u cestovne dionice 210,6 milijuna kuna Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

D

ruštva koja gospodare mrežom autocesta u Hrvatskoj - Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ), Autocesta Zagreb-Macelj (AZM), Bina-Istra te Hrvatske autoceste (HAC) u 2011. ostvarila su 2,06 milijardi kuna kuna prihoda bez PDV-a od naplate cestarina što je za 4,2 posto više u odnosu na 2010. godinu. Od spomenutih društava koja upravljaju mrežom autocesta dužine oko 1250 kilometara, ARZ, Bina-Istra i HAC ostvarili su rast prihoda od naplate cestarine, dok je AZM zabilježio pad.

Drugim riječima, ARZ je lani ostvario 472,4 milijuna kuna prihoda od naplate cestarina bez PDV-a što je bilo za 5,6 posto više nego u 2010. godini. Društvo Bina-Istra je u proma-

tranom razdoblju uprihodilo nešto manje od 168,6 milijuna kuna bez PDV-a što je za gotovo 24,9 posto više nego u 2010. godini.

Primjetno uvećanje prihoda Bina-Istre posljedica je prelaska na zatvoreni sustav naplate na većem dijelu mreže Istarskog ipsilona. HAC je od cestarina namaknuo gotovo 1,3 milijarde kuna što je za 2,07 posto više nego u prethodnoj godini.

S druge pak strane, koncesijsko društvo AZM je tijekom prošle godine ostvarilo 165,6 milijuna kuna prihoda bez PDV-a od naplate cestarine ili za 0,9 posto manje.

Manje nezgoda Prema podacima Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA), čiji su članovi ova četiri društva, u 2011. se na autocestama dogodilo 2366 prometnih

nezgoda, što je za 12,1 posto manje nego godinu ranije. U tim je nesrećama smrtno stradala 31 osoba, što je za 32,6 posto manje nego u prethodnoj godini.

Investicije u izgradnju novih autocesta u 2011. godini iznosile su ukupno 1,8 milijardi kuna, a u dionice u prometu 210,6 milijuna kuna.

Valja napomenuti kako je Vlada donijela ukupno tri četverogodišnja programa građenja

Do konca godine trebao bi biti donesen novi dugoročni plan prometnog razvitka i održavanja javnih cesta.

Do konca godine trebao bi biti donesen novi program za razdoblje od 2013. do 2016. godine te novi du-

Čvor Ivanja Reka-Ikea Uz nastavak radova iz prethodne godine, u 2012. se predviđa početak izgradnje šest kilometara autoceste na dionici čvor Ploče-Metković te 29 kilometara punog profila dionice Rogovići-tunel Učka. Također, trebala bi započeti izgradnja pet kilometara duge dionice druge cijevi tunela Učka te čvorova Ivanja Reka i Ikea. goročni plan prometnog razvitka.

Nakon prva dva četverogodišnja razdoblja ubrzane i intenzivne grad-

nje autocesta u nas, prema programu za razdoblje od 2009. do 2012. godine prioriteti su - zbog ograničenih okvira financiranja

koje su uzrokovali globalna kriza i recesija - stavljeni na završetak izgradnje dionica započetih u prethodnim razdobljima na autocestama A1 (Zagreb-Split-Dubrovnik), A5 (Beli Manastir-Osijekgranica BiH), A11 (Zagreb-Sisak) i na izgradnju punog profila Istarskog ipsilona (A8 i A9). No, prioritetnima se smatraju i održavanje i očuvanje izgrađene autocestovne mreže te podizanje kvalitete i osiguravanje novih i pratećih uslužnih sadržaja. Tako bi do kraja godine trebala biti puštena u promet pristupna cesta dužine 5,34 kilometra od čvora Novigrad do Netretića (A1 Zagreb-Bosiljevo), 1,5 kilometara duga dionica između Metkovića i granice s Bosnom i Hercegovinom te 10 kilometara spojne ceste Zagvozd-Baška voda i tunel sv. Ilija.

Mala brodogradnja

Sindikat pomoraca traži pomoć ministarstva

Opstali unatoč krizi i trošarinama

Raspisuju se natječaji kojima nitko ne može udovoljiti

U marini hotela Le Meridien Lav do 29. travnja trajali su Četvrti dani hrvatske male brodogradnje. Izlagala su 44 proizvođača plovila što je, prema riječima jednog od organizatora Branimira Matijace, čak 60 posto aktivnih hrvatskih proizvođača. Najviše izlagača bilo je iz Splitsko-dalmatinske županije, njih 16, potom iz Zagrebačke županje 15, a slijede Istra i Kvarner s osam, Zadarska županija s tri te Šibensko-kninska s dva proizvođača.

Nakon ponovnog poništenja natječaja za koncesiju na županijskoj brzobrodskoj liniji Milna-Split-Milna, koju Linijska nacionalna plovidba (LNP) održava od 2004. godine, Hrvatski sindikat pomoraca reagirao je pismom ministru pomorstva, prometa i infrastrukture.

Natječaj je poništila Splitsko-dalmatinska županija jer LNP ne udovoljava uvjetima natječaja, što je, slažu se pomorci, točno.

“Sporno je, međutim, to što Županija već u dva navra-

Posjetitelji su imali prigodu vidjeti niz premijera plovila, što na suhom što u moru. Tako su prvi put predstavljena nova plovila iz pogona Adriatic Work Boats, Baracude, Remia Plasta, Fortis 590 Nautičke Milje, Vektor 700... Među najatraktivnijim plovilima zasigurno je Pantagana 41, inovativna 12-metarska motorna jahta koja će postaviti nove standarde u hrvatskoj proizvodnji brodova.

“Izloženi su odlični domaći proizvodi koji dokazuju kako mala bro-

dogradnja ima veliku budućnost na domaćem, ali i inozemnom tržištu. Proizvođači su pokazali veliku žilavost jer su unatoč teškoj krizi i uvođenju nerazumnih trošarina opstali”, istaknuo je Visko Haladić, zamjenik župana splitsko-dalmatinskog.

(J.V.)

ta, 2009. i ponovno ove godine, raspisuje natječaj kojemu niti jedan brodar u Hrvatskoj ne udovoljava, a što bi u Županiji trebali znati. Možda u Županiji čekaju da netko određen kupi ili sagradi novi brod?”, stoji u priopćenju Hrvatskog sindikata pomoraca.

Ističu da brod Komiža kojim LNP održava liniju Milna-Split-Milna, iako stariji od 20 godina, ima sve propisane svjedodžbe, redovno se servisira i nema spora da je siguran za plovidbu. “Budući da LNP već osam godina

uspješno održava ovu liniju na zadovoljstvo otočana i njihovih gostiju, najljepše Vas molimo, u cilju očuvanja radnih mjesta u tvrtki koja redovno isplaćuje plaće, da ispitate zašto Županija raspisuje natječaje za fantomske brodare”, stoji između ostalog u priopćenju sindikata. (J.V.)

15

www.privredni.hr Broj 3725, 30. travnja 2012.

( 32 mil kn potpora dodjeljuje Ministarstvo turizma

( bespovratnih 96 mil € za razvoj slabije razvijenih područja (IPA)

Poduzetništvo u turizmu

Novi jamstveni model HAMAG-a Jamstveni potencijal za poduzetnike povećava se na dvije milijarde kuna, a povećavaju se i sredstva za plaćanje po aktiviranim jamstvima Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

sklopu Programa kreditiranja potpore turističkom sektoru, do kraja prošle godine odobren je 271 kredit u iznosu od 4,6 milijardi kuna, dok je u sklopu Programa kreditiranja pripreme lanjske turističke sezone odobreno 78 kredita u vrijednosti 190 milijuna kuna.

Osim toga, u okviru programa kreditiranja financijskog restrukturiranja odobreno je 60 kredita ukupnog iznosa 1,26 milijardi kuna, rekao je Zoran Babić, voditelj dugoročnog financiranja izvoza

Najviši iznos jamstva koji daje HAMAG je u visini 80 posto glavnice kredita i turizma Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) na prošlotjednoj radionici Programi poticaja za turistički sektor, održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Babić je naglasio kako je najviše kredita odobreno u sklopu Programa kreditiranja turizma iz prethodnih sezona, i to 563 u vrijednosti

3,89 milijardi kuna. Slijedom toga, od početka realizacije kredita iz svih tih programa do kraja prošle godine HBOR je ukupno odobrio 972 kredita u iznosu od blizu 10 milijardi kuna.

Osim HBOR-a, za povećanje konkurentnosti turističkog sektora u ovoj godini osam programa nudi Ministarstvo turizma, ukupne vrijednosti 32 milijuna kuna. “Programi su namijenjeni dodjeli potpora i poticaja za jačanje ukupne konkurentnosti turizma kroz partnerstvo s javnim, privatnim i civilnim sektorom. To su programi: Inovativni turizam, Korak više, Znanjem do kvalitete, Zajedno za konkurentnost, EU izvrsnost, Turizam kroz manifestacije, Program poticanja razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima te Siguran gost”, rekao je Želimir Kramarić, pomoćnik ministra turizma.

Jamstvo na prvi poziv Kako bi neki poduzetnik dobio kredit, potrebna su mu jamstva kao instrument osiguranja koje banke koriste kod odobravanja kredita. No, neki poduzetnici koji pripadaju malom i srednjem gospodarstvu traže kredite za koje najčešće ne posjeduju adekvatne instrumen-

te osiguranja. U tom slučaju kreditor kroz jamstvo Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG) traži dodatna osiguranja.

Ako u HAMAG-u procijene da je rizik projekta prihvatljiv, izdaju jamstvo kreditoru po tom kreditu, istaknuo je Josip Grgić, specijalist u HAMAG-u, dodavši kako će se uskoro početi primjenjivati novi jamstveni model. U njemu se jamstveni potencijal povećava na dvije milijarde kuna, a uvodi se i pismo namjere za izdavanje jamstva koje će vrijediti šest mjeseci. Pritom se povećavaju i raspoloživa sredstva za plaćanje po aktiviranim jamstvima. Uvodi se jamstvo na

Primjeri dobre prakse Kao primjeri dobre prakse tj. programi koji su dobili novac iz pretpristupnih EU fondova posebice se izdvajaju projekt Srijem Visitor Center i projekt iz programa Tradicijske baštine u turizmu - izgradnja eko sela na Plitvicima u vlasništvu obitelji Kardum, ukupne vrijednosti oko 10 milijuna kuna.

Odluka o izgradnji Srijem Visitor Centra nastala je zbog očuvanja tradicije vinogradarstva i vinarstva kao i turističke ponude tog

dijela Slavonije. Nositelj projekta je Grad Ilok, a vrijedan je nešto više od 475.000 eura. Dosad je obnovljeno i opremljeno 700 četvornih metara površine novog Visitor Centra u Iloku, a uređeni su i parkovi oko zgrade u kojoj se nalazi taj centar. Još jedan projekt koji je dobio europska sredstva je program Mogućnosti u turizmu za žene u Srijemu, vrijednosti 135.655 eura, a cilj mu je poticanje ženskog poduzetništva.

Što od toga ima regija, a što Europa U drugoj polovini sljedeće godine, osim javnog sektora, korisnici subvencija mogu biti mali i srednji poduzetnici u turizmu, a za te subvencije namijenjeno je oko 92 milijuna eura. Druga komponenta vezana je uz turizam i to za modernizaciju i dogradnju smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja te dodatnih atrakcija. Cilj je povećanje raznoliprvi poziv, čime jamstvo HAMAG-a postaje znatno jači instrument poticanja malog i srednjeg poduzetništva.

Zasad je u funkciji 10 jamstvenih programa, a uskoro će ih biti sedam jer se neki ujedinjuju, najavio je Grgić.

Najviši iznos jamstva koji daje HAMAG je u visini od 80 posto glavnice kredita ili najviše do 1,5 milijuna kuna, dok je najniži postotak jamstva 10 posto glavnice kredita. Grgić je rekao kako je dosad HAMAG za turistički sektor najviše jamstava davao za restorane i seoski turizam.

Potpore za MSP Osim u turizmu, ove će se godine davati i držav-

kosti turističke ponude. Za te projekte natječaj će se objaviti u drugoj polovini 2013., a ukupno će se dodijeliti 14 milijuna eura (europskih i nacionalnih sredstava). “Kod pripreme projekata za apliciranje EU fondovima važno je utvrditi kako taj projekt pridonosi europskim, nacionalnim ili regionalnim ciljevima”, zaključila je Nataša Filipović.

ne potpore za malo i srednje poduzetništvo, a one su podijeljene u pet kategorija: konkurentno poduzetništvo, povoljno financiranje i jamstva, obrazovanje za poduzetništvo i obrtništvo, unapređenje poduzetničke infrastrukture te EU programi i projekti. Svaka od tih kategorija sastoji se od nekoliko projekata. Tako se, primjerice, u sklopu kategorije EU programi i projekti nalaze IPA Operativni program za regionalnu konkurentnost i IPA projekt Poboljšanja administrativne učinkovitosti na nacionalnoj razini, pojasnila je Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK-a.

O programu IPA-e za javne i privatne korisnike govorila je Nataša Filipović, viša stručna savjetnica u Ministarstvu gospodarstva, koja je naglasila kako se financijska sredstva iz tog programa odobravaju u sklopu Sheme dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu namijenjenih zdravstvenom, kulturnom i aktivnom turizmu. Korisnici su općine, gradovi i županije. “Operativni program za regionalnu konkurentnost traje do kraja 2013., a poželjno je da se u njega što više uključi privatni sektor. Za unapređenje razvojnih potencijala slabije razvijenih područja do 1. srpnja 2013. dodijelit će se 96 milijuna eura”, istaknula je Nataša Filipović.

16 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3725, 30. travnja 2012.

( 500 $ više od drugih na odmoru troše turisti iz islamskih zemalja

( 12 mlrd $

ukupno potrošili lani na putovanja

Ogromne mogućnosti izvoza kroz halal program

Tržište od gotovo dvije milijarde ljudi Halal u islamskoj vjeroispovijesti znači “dozvoljeno”, a odnosi se i na poslovanje, zaradu, komunikaciju, odijevanje, kozmetiku, turizam... Samo tržište halal hrane u Europi ostvari 66 milijardi dolara Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

P

ogrešno je izraz halal certifikata vezati samo za hranu. Halal u islamskoj vjeroispovijesti znači “dozvoljeno”, a odnosi se i na poslovanje, zaradu, komunikaciju, odijevanje, kozmetiku, turizam... Time su otvorene bezbrojne mogućnosti za tržište od gotovo dvije milijarde ljudi koji su korisnici halal proizvoda. Rečeno je to na prošlotjednom predavanju

koje je organizirao predsjednik Hrvatsko-katarske udruge Danijel Koletić u suradnji s ravnateljem Centra za certificiranje halal kvalitete u Hrvatskoj Azizom Hasanovićem, na kojem se prisutne educiralo o islamu i halal kvaliteti. Hasanović je govorio o arapsko-islamskom svijetu te mogućnostima izvoza kroz halal program, a savjetnik za halal kvalitetu Aldin Dugonjić govorio je o halal turizmu te kako doći do certifikata. Koletić je naglasio da je to bilo

prvo predavanje u nizu, a na sljedećem koje će se održati u svibnju moći će se saznati kako se može poslovati u Kataru i nešto više o arapskoj arhitekturi.

Wellness i barovi mogu biti halal Halal tržište hrane teško je 635 milijardi dolara, od čega se 66 milijardi odnosi na europsko tržište.

Za ilustraciju, samo Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE - federacija sedam emirata) uvoze 90 posto hrane, a 80 posto mesa

uvoze iz Australije i Brazila. Godine 2010. u UAE uvezeno je šest milijuna tona hrane iz 149 zemalja svijeta. Hrvatska bi pored izvoza hrane i drugih proizvoda mogla profitirati od halal turizma koji je još uvijek u začetku, ali pruža ogromne mogućnosti budući da ti turisti na svom odmoru u prosjeku troše oko 500 dolara više nego prosječni Europljani. Turisti iz islamskih zemalja lani su na putovanja potrošili 12 milijardi dolara, a oni iz bogatih UAE

4,9 milijardi dolara. Centar za certificiranje stvorio je pretpostavke i za

Savjetnik za halal kvalitetu Aldin Dugonjić govorio je o halal turizmu te kako doći do certifikata certificiranje turističkih i ugostiteljskih objekata za halal turizam u tri kategorije: A, B i C. Najkra-

će, uvjeti su da se hrana nabavlja od certificiranog proizvođača, da se skladišti i priprema po uvjetima određenim certifikatom, te da objekt ima educirano osoblje kako za pripremu hrane, tako i za ostale usluge. U mini barovima ne bi trebalo biti alkoholnih pića, u sobama trebaju biti prostirke za molitvu, u wellness centrima ne smiju istovremeno boraviti žene i muškarci... Više o svemu može se doznati u Centru za certificiranje ili na www.halal.hr.

Najbolje tvrtke osječko-baranjske županije za 2011.

Zlatne kune izvoznicima Harburg-Freudenberger Belišće, Strizivojna hrast i tvrtka Mono dobitnici su ovogodišnjih nagrada za ostvarene rezultate u poslovanju

O

vogodišnji laureati 19. Zlatne kune za 2011. godinu s područja Osječkobaranjske županije listom su izvoznici koji ulažu u razvoj i nove tehnologije, zapošljavaju nove radnike... Za ostvarene rezultate u prošloj godini u kategoriji velikih poduzeća nagrađen je HarburgFreudenberger Belišće za proizvodnju strojeva. Preko 50 posto svjetske proizvodnje automobilskih guma ostvari se na strojevima koji dolaze iz te belišćanske tvtke. U njoj je zaposleno 485 radni-

ka, čija prosječna neto plaća iznosi 5295 kuna.

Ta je tvrtka prošle godine ostvarila prihod od 435

Svi nagrađeni su izvoznici koji ulažu u razvoj i nove tehnologije te zapošljavaju nove radnike milijuna kuna, dvostruko više nego godinu prije.

Izvoze na sve kontinente osim Australije, a čak 98 posto proizvodnje završi

na svjetskim tržištima.

Najuspješnija srednja tvrtka je Strizivojna hrast koja proizvodi i trguje drvom. Prvi proizvod ove tvrtke bila je piljena građa. Danas je ovo poduzeće najveći proizvođač više vrsta i klasa lamel-parketa u Europi. U inovacije su u protekle tri godine uložili više od 115 milijuna kuna, a najznačajniji projekt bio je izgradnja kogeneracijskog postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije na bazi drvne biomase. Tvrtka zapošljava 340 radnika, a prošle je godine ostvarila

prihod veći od 82 milijuna kuna, od kojih 61 milijun na inozemnim tržištima.

Najuspješnija mala tvrtka osječka je tvrtka

Mono za projektiranje informacijskih sustava, koja je prošle godine ostvarila prihod veći od pet milijuna kuna, što je 11 po-

sto više nego godinu prije, te dobit od 2,5 milijuna kuna, što je rast za 32 posto u odnosu na 2010.

Njihovi softveri se koriste u medicini, farmaciji, bankarstvu, financijama, energetici, prodaji, upravljanju ljudskim resursima, obrazovanju i državnoj upravi u više od 70 zemalja svijeta. Preko 80 posto prihoda tvrtka ostvaruje na tržištima SAD-a i EUa. Novartis, Pfizer, Aventis Sanofi, Astra Zeneca, Zambon i druge multinacionalne tvrtke koriste programska rješenja ove tvrtke. (S.S.)

17

www.privredni.hr Broj 3725, 30. travnja 2012.

( samo 3465 kn

prosječna plaća u Vukovarsko-srijemskoj županiji 2011.

( to je tek 74%

tadašnje prosječne hrvatske plaće

Gospodarstvo vukovarsko-srijemske županije

Rast prihoda i zaposlenosti, ali i insolventnosti Uz 6,6 milijardi kuna ukupnih prihoda, što predstavlja povećanje za 4,7 posto, povećani su i troškovi - za 9,8 posto Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

S

kromni pozitivni pomaci koji su u gospodarstvu Vukovarsko-srijemske županije zabilježeni u prvoj polovini 2011. godine (rast od 0,2 posto), u trećem kvartalu su doživjeli znatniji zamah. Naime, kako je to na sjednici Gospodarskog vijeća HGK-ŽK‑a Vukovar izjavila Vinka Ivanković, predsjednica Komore Vukovar, u prvih devet mjeseci 2011.

ostvareno je 6,6 milijardi kuna prihoda što je povećanje od 4,7 posto na godišnjoj razini. Povećani su i troškovi za 9,8 posto, što je rezultiralo smanjenim, ali ipak pozitivnim konsolidiranim financijskim rezultatom tvrtki te županije.

Konačno zaustavljeni negativni trendovi Ono što posebno ohrabruje, istaknuo je tajnik ŽK-a Vukovar Ivan Marijanović, jest činjenica da gospodarstvo Županije bilježi i povećanje zapo-

Insolventnost dovela do blokade Jedan od problema gospodarstva ove županije je velika insolventnost pravnih osoba čiji je broj u prvih devet mjeseci 2011. povećan za 13 posto. Ili konkretnije, od 1400 aktivnih gospodarskih subjekata na području Vukovarsko-srijemske županije, a koje prati ŽK, 560 tvrtki je u tom razdoblju bilo u blokadi.

Vukovarsko gospodarstvo bilježi i povećanje zaposlenosti u tvrtkama od tri posto slenosti u tvrtkama od tri posto u odnosu na prvih devet mjeseci 2010.

Time su zaustavljeni negativni trendovi koje tamošnje gospodarstvo bilježi još od 2009. Naime, u razdoblju od 2003. do 2008. gospodarstvo Vukovarskosrijemske županije imalo je kontinuirani rast prihoda (od 5,7 milijardi kuna u 2003. do 9,7 milijardi u 2008. godini). No, gospodarska kriza uvelike je utjecala na gospodarstvo Vukovarsko-srijemske žu-

panije pa je tako u 2009. ukupni prihod smanjen u odnosu na 2008. za 3,2 posto. Negativan trend nastavio se i u 2010. kada je ostvaren prihod od 9,3 milijarde kuna što je smanjenje od daljnjih 1,4 posto.

Stoga rezultati ostvareni u prva tri kvartala prošle godine zaista ohrabruju.

No, ono što pak nimalo ne ohrabruje je podatak da je prosječna neto plaća u gospodarstvu ove županije u lanjskih prvih devet mjeseci iznosila 3465

kuna što čini 74 posto prosječne plaće ostvarene na razini Hrvatske u istom razdoblju (4673 kune).

Izvoz u EU Zadovoljavajući rezultati su postignuti i u vanjskotrgovinskoj razmjeni, to više što je čak 84 posto izvezenih proizvoda plasirano na tržište zemalja Europske unije. Pri tome su najznačajniji dio izvoza ostvarile tvrtke iz prerađivačke industrije (95 posto ukupnog izvoza).

Članove Gospodarskog vijeća HGK-ŽK-a Vukovar osobito je zanimala informacija o novoosnovanom Centru za investicije pri HGK-u.

“U tijeku je izrada kataloga investicijskih projekata koji će omogućiti potencijalnim ulagačima uvid u investicijske projekte na području Hrvatske. Vrijednost investicijskih projekata koji će ući u katalog nije određena, ali projekt mora imati određeni značaj za gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije”, objasnio je Marijanović.

Stoga je gospodarstvenicima ove županije upućen poziv da ako u tome vide interes, Komori dostave vlastite razvojne projekte kako bi bili uvršteni u katalog.

Zašto se na oglas mlinara javilo samo četiri kandidata

Da sam pekar...

Kada su priču o navodnoj nezainteresiranosti nezaposlenih iz Slavonije prenijeli drugi mediji, Mlinaru je preko noći stiglo 700 molbi za posao

H

rvatske, ali i dio medija u susjednim zemljama, nedavno su preplavili napisi kako je na raspisani natječaj zagrebačke pekarske tvrtke Mlinar za 50 radnih mjesta pristiglo samo četiri molbe. O čemu se zapravo radi, provjerili smo u Mlinaru.

Prema riječima direktora Mlinara Marina Picukarića, tijekom veljače, ožujka i travnja objavili su

niz natječaja za nova radna mjesta u dvojim dnevnim novinama, na specijaliziranim servisima na internetu kao i putem nekih ispostava Zavoda za zapošljavanje (Zagreb, Poreč, Rovinj i Pula).

“Radilo se većinom o radnim mjestima prodavačica/prodavača u pekarskim prodavaonicama, pekara, te rukovoditelja pekare, skladišta i transporta. Zaposlenike koje smo tražili želje-

li smo zaposliti za stalno.

S obzirom na podatke o broju nezaposlenih u različitim regijama, zatekla nas je činjenica da kroz ovakav sustav oglašavanja slobodnih radnih mjesta ne uspijevamo pronaći adekvatan broj kandidata za posao”, objašnjava Picukarić.

Portalima do javnosti Nakon razočaranja tom činjenicom, u Mlinaru su, ponukani informacijama

o velikoj nezaposlenosti u Slavoniji, pokušali posao ponuditi ljudima iz te hrvatske regije koji su spremni promijeniti životnu sredinu zbog radnog mjesta. Oglas je u subotu, 14. travnja, objavljen u Glasu Slavonije. Međutim, na taj je oglas reagiralo samo četvero kandidata.

“No, nakon što su taj podatak prenijeli gotovo svi portali u Hrvatskoj - tijekom noći i prijepodneva javilo nam se oko 700

U Mlinaru su od početka godine zaposlili 114 osoba, a najavljuju nova zapošljavanja u Istri i Zagrebu kandidata iz svih krajeva države. Naš odjel ljudskih potencijala detaljno će proučiti sve te ponude za posao i kontaktirati sve kandidate, te vjerujemo da

ćemo izabrati najbolje”, kaže direktor Mlinara.

Inače, Mlinar kontinuirano širi i usavršava svoju maloprodajnu mrežu, te zbog toga gotovo svakodnevno zapošljavaju nove radnike u prodaji i transportu. Tako su od početka godine do danas zaposlili 114 osoba. “Trenutačno smo u ekspanziji na području Istre i Zagreba, pa već sad možemo najaviti i nova zapošljavanja”, najavljuje Picukarić. (S.S.)

18 HRVATSKA I REGIJA *vijesti Koliki je državni kapital u Aluminiju Mediji u BiH doznali su da je vlada Federacije BiH formirala radnu grupu koja je sastavila prijedlog nove strukture kapitala mostarskog Aluminija.

Prijedlog će se ovih dana naći na sjednici vlade, a zatim ide na usvajanje u Skupštinu Federacije BiH. Prema tom prijedlogu državni kapital bi iznosio 50,01 posto, malih dioničara 37,09 posto i TLM-a Šibenik 12 posto.

Kapital malih dioničara navodno bi pripao i bivšim radnicima Aluminija koji su tijekom rata i nakon njega ostali bez posla.

Po pisanju medija, iz Aluminija predlažu drukčiju strukturu kapitala: državi bi pripalo 24,92 posto, malim dioničarima 62,2, a TLM-u Šibenik 12,88 posto. Sadašnja sporna struktura državnog kapitala upisana u sudski registar, kako se tvrdi nezakonito, iznosi 38,8 posto.

Tuženi Naftni terminali u Pločama

Presuda Arbitražnog suda međunarodne trgovinske komore u Parizu, prema kojoj Naftni terminali u Pločama moraju podmiriti štetu londonskoj kompaniji Deltagrip Trading od devet milijuna američkih dolara zbog raskida poslovnog ugovora o zakupu bez pravne osnove, izazvala je potrese u vladi FBiH. Direktor NT-a FBiH Rasim Kadić rekao je kako će o konačnoj pravovaljanosti presude odlučiti nadležni sud u Hrvatskoj, gdje se terminali nalaze. Premijer vlade FBiH Nermin Nikšić za situaciju okrivljuje ranije vlasti, napominjući da je još 2008. protiv bivših čelnika NT-a FBiH i bivših sastava vlade FBiH podnesena krivična prijava financijske policije.

Presuda pariškog suda je “svojevrsna pobjeda onih koji su godinama pokušavali oteti terminale u Pločama”, izjavio je Nikšić.

Privredni vjesnik Broj 3725, 30. travnja 2012.

( 250 izlagača iz 9 zemalja izlagalo u Budvi

U Budvi održan 21. METUBES

Crna Gora zove na suradnju Svi članovi Crnogorske turističke organizacije angažirani su u povezivanju s kolegama iz regije kako bi osmislili zajedničke pakete usluga, kaže predsjednik te organizacije Žarko Radulović Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

organizaciji Jadranskog sajma iz Budve, u nekoliko paviljona u vlasništvu tog dioničkog društva, održana je 21. međunarodna turistička burza i sajam turizma, opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo – METUBES, 18. sajam ekologije i Sedmi sajam Vode-vodovodi-sanitarne tehnologije. Na sajmu se predstavilo više od 250 izlagača iz devet zemalja. Izvršni direktor Jadranskog sajma Rajko Bujković kao poseban segment izdvojio je FOR FEST - Festival odmora i razonode/Festival kreativne industrije koji se održao u Hotelu Splendid.

“Osim brojnih vidova turističke ponude na Sajmu turizma prezentirani su proizvođači opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo, obrazovne institucije, hotelski softver i inženjering, turistička udruženja, agencije za zapošljavanje, umjetnički zanatlije, prije-

voznici, stručni časopisi...

Održan je i niz okruglih stolova, press konferencija, sportskih turnira, izleta i zabavnih sadržaja”, rekao je Bujković.

Turistički rast Unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, turizam i dalje ide uzlaznom putanjom te raste po stopama iznad očekivanja, istaknuo je na Sajmu turizma crnogorski ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić. “Dio zasluge za takve rezultate možemo pripisati i sajamskim prezentacijama među kojima posebno mjesto zauzima ovaj sajam u Budvi”, naglasio je. Sekulić s optimizmom očekuje ovogodišnju sezonu, a njegova vlada, kaže, predviđa rast turističkih pokazatelja za nekoliko postotaka.

“Ali bili bismo zadovoljni i kad bi se ponovila prošla godina, što bi značilo porast između osam i 10 posto”, rekao je Sekulić.

U organizaciji Crnogorskog turističkog udruženja i Yute, udruženja

Najbolji komunikacijski projekti Festival kreativnih industrija FOR FEST okupio je niz vodećih kreativnih direktora i marketinških stručnjaka iz Ljubljane, Zagreba, Sarajeva, Podgorice, Kotora, Beograda i Skopja, a nakon trodnevnog programa žiri je odabrao najbolje od 107 prijavljenih radova. Nagrade su se dodjeljivale u osam kategorija, a zagrebačka agencija Digitel osvojila je prvu nagradu u kategoriji “Press Group - NGO” za rad “U čijim sve rukama završi hrvatsko oružje”.

Grand prix dodijeljen je društvenoj akciji Koala Productiona iz Podgorice “Mi smo dio ekipe”, prepoznatljivoj po TV spotu u kojem se strastveno ljube dvojica nogometnih navijača. Spot je snimljen u suradnji crnogorskog Centra za građansko obrazovanje i LGBT Forum Progresa, a dio je prve crnogorske kampanje za prava homoseksualaca.

turističkih organizacija Srbije, održan je okrugli stol na temu Prednosti i nedostaci regionalne suradnje turističkih asocijacija. Yuta je inače jedan organizatora Međunarodnih susreta turističkih organizacija u regiji.

“Cilj ovih susreta je razmjena iskustava turističkih agencija kako bi se pronašla rješenja problema te poboljšali programi turističkih usluga u regiji. Naš cilj je zajednički izlazak na tržišta trećih zemalja, a pogotovo na tržište Dalekog istoka, čiji turisti žele jednim putovanjem posjetiti nekoliko zemalja. Cilj nam je i međusobno povezivanje”, istaknuo je u ime Yute Milan Lainović, direktor Belvi Travel agencije iz Beograda.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović smatra kako je bolje da se turističke organizacije same međusobno povezuju nego da ih tržište na to primorava. “Stoga su svi članovi Crnogorske turističke organizacije angažirani u povezivanju

s kolegama iz regije kako bi osmislili zajedničke pakete usluga. Čitava istočnojadranska obala sa zaleđem je jedna destinacija.

Ima gostiju koji hoće kod nas ljetovati, ali im je cijena neprihvatljiva jer u

Udruživanje na regionalnoj razini nužno je kako bi se zajedničkim projektima mogla povući sredstva iz EU fondova Turskoj i Egiptu dobiju all inclusive uslugu po cijeni koja je kod nas nerentabilna. To je problem s kojim se moramo suočiti. Jedan od izlaza je gradnja velikih hotela s preko 1000 soba kategoriziranih s tri i četiri zvjezdice, a izlaz može biti i u privlačenju gostiju s Dalekog istoka”, mišljenja je Radulović.

Suradnja je nužna Petar Ivković iz Crnogorskog turističkog

udruženja, ujedno vlasnik turističke agencije iz Svetog Stefana, ističe da je regionalna suradnja nužna.

“Uvidjeli smo da imamo slične probleme i da samo zajedničkim snagama možemo odgovoriti izazovima i potrebama velikih tržišta kakvo je primjerice azijsko. Svi mi poslujemo na granici održivog poslovanja. Najviše nas opterećuje sivo tržište te veliki broj iznajmljivača na crno”, kazao je Ivković.

Ivan Jeremić iz Yute predstavio je projekt registriranja zajedničkog udruženja na razini regije, istaknuvši niz projekata nastalih u suradnji s hrvatskom UHPA-om. “Cilj naše suradnje je stvaranje preduvjeta da naši turisti što manje odlaze na odmor izvan regije te da se kongresi organiziraju u ovoj regiji”, rekao je naglasivši kako je vrlo važno da to udruženje bude primljeno u ECTAA-u (European Travel Agents and Tour Operators Associations), kako bi se zajedničkim projektima mogla povući sredstva iz EU fondova.

19

www.privredni.hr Broj 3725, 30. travnja 2012.

(

za 30% skresan proračun Ljubljanskog sveučilišta

POVRATAK FINANCIJSKOG UGLEDA

Kriza raskrinkala proračunske misterije Cijeli kraval u kojem se ne bira riječi buknuo je na rebalansu državnog proračuna kojim se etabliranim potrošačima naglo reže 818 milijuna eura već raspoređenih prihoda Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

U

Sloveniji nakon štrajka 100.000 zaposlenika u javnom sektoru, prestali su svi obziri i sada svatko kreše suparniku u lice i ono što bi se u drugim okolnostima prešutjelo.

Cijeli kraval u kojem se ne bira riječi buknuo je na rebalansu državnog proračuna kojim se etabliranim potrošačima naglo reže 818 milijuna eura već raspoređenih prihoda. U operaciji nema neozlijeđenih – svuda se sakatilo, sve u ime uravnoteženja javnih financija te ispunjenja strogih EU očekivanja koja će u krajnosti odrediti rejting zemlje i kamatnu stopu po kojoj će Slovenija u budućnosti moći pozajmljivati novac.

Stabilizacijski račun što ga je Janez Janša ispostavio javnosti dočekan je kao gruba provokacija. Na najvećem slovenskom sveučilištu, onom u Ljubljani, bili su zaprepašteni spoznajom da im

Stabilizacijski račun što ga je Janez Janša ispostavio javnosti dočekan je kao gruba provokacija

se uskraćuje čak 30 posto uobičajene stavke za cjelokupnu djelatnost. Reakcije su bile žestoke jer toliki rez doista zahtijeva temeljitije pospremanje

Dogovor ili zlatno pravilo Slovenska vlada odgovorna za stanje u državi može provesti nužni program sanacije samo na dva načina – uz pristanak sindikata ili unošenjem zlatnog fiskalnog pravila u Ustav. Kvaka je u tome što se nadopunom Ustava odredbom o limitiranju proračunskog manjka i javnog duga onemogućava nezadovoljnicima da institutom referenduma blokiraju svaki akt i svaku mjeru. Slovenija ima najliberalniju referendumsku praksu za koju mnogi kažu da je sukrivac za današnju krizu. Građani Slovenije lani su tako na referendumu oborili mirovinsku reformu, pa čak i srušili Zakon o suzbijanju rada na crno. Janša je prvobitno izračunao da uz cijele kuće. Galamilo se da je to napad na instituciju koja spada među 500 najboljih svjetskih sveučilišta, štoviše, da je to pucanj u znanje, a jedino ono može odvesti Sloveniju u društvo razvijenih. Iz studija Slovenske televizije Janez Janša odmah je hladnokrvno uzvratio doskočicom da dobra Univerza može biti još bolja. Tom prilikom ispričao je i zanimljivu pojedinost iz posjeta jednoj drvoprerađivačkoj tvornici negdje u Notranjskoj, gdje mu se tamošnji direktor požalio na “proizvodnju” slovenskih visokoškolskih ustanova.

Za tajničko mjesto 800 kandidata Raspisali su natječaj za dva inženjera drvne tehnologije te za popunu jednog tajničkog mjesta. Na dva inžinjerska mjesta javio se samo jedan kandidat. Tajničko mjesto, međutim, odjednom je počelo opsjedati 800 ljudi, među njima i tridesetak s magistarskim i doktorskim titulama.

Kada su prosvjetari u nastavku polemike Janši prigovorili da je u školi valjda učio i druge operacije, a ne samo oduzimanje, on je kritičarima uzvratio savjetom da pogledaju koliko viso-

pomoć Pahorovih Socijalnih demokrata ima potrebnih 60 glasova za ustavnu promjenu. No, u međuvremenu pokazalo se da svi zastupnici SD-a ne misle kao i njihov predsjednik Pahor. Skupina “neposlušnika” smatra da ne treba dopunjavati Ustav, nego da je dovoljno urediti referendumska pravila, i to tako da se točno propiše koje teme ne mogu na referendumsko izjašnjavanje (porezni i slični zakoni). Vlada je stoga pokušala smekšati sindikate. Popustila je u nizu mjera, ali ne i – dovoljno. Između vlade i sindikata ostalo je još 120 milijuna eura razlike na stavci smanjenja plaća. Ni jedna strana više ne popušta. koškolskih nastavnika ispunjava prava iz radnog odnosa sa samo četiri do osam sati nastave tjedno.

Nije dobro prošao ni Žiga Turk, koji je prosvjetarima najavio da će im razrede povećati na ukupno 28 učenika. Pjesnik i predavač Boris A. Novak odmah je ispjevao štrajkašku himnu “Žiga-žaga”! Bio je to odgovor na “lakoću kojom ministar Žiga Turk pili društvene djelatnosti”. Žiga, dakle, žaga, a ministar Gorenjak opanjkava svoje policajce čiji sindikat jedini nije prekinuo štrajk, nego nastavlja s neposluhom. Ministar unutarnjih poslova, izgu-

bivši živce, rekao je javnosti sljedeće: Zamislite, čuvari reda ne prestaju štrajkati u obrani svojih prava, među koja spada i odlazak na sindikalne susrete gdje se na trošak poreznih obveznika igra pikado i nogomet.

Ovih dana reklo se u Sloveniji mnogo, reklo se svašta, nakon čega nije teško zaključiti da javni sektor nije najbolje posložen, te da uz sve dobro u njemu ima i poprilično mana. Nakon svega što su čuli, a prije toga i bolno proživjeli, zaposlenici iz realnog sektora distancirali su se od najnovijih akcija javnog sektora.

*vijesti Usporedba dvaju susjednih telekoma Dividendnost Telekoma Slovenije raste, ali još uvijek zaostaje za dividendnošću Hrvatskog telekoma.

Svoje vlasnike HT usrećio je sa 10 posto dividendnog prinosa – Telekom Slovenije sa 7,5 posto. Predsjednik uprave Telekoma Slovenije Ivica Kranjčević primio je lani 163.000 eura bruto, a Ivica Mudrinić u HT-u 513.000 eura bruto od kojih mu je dio isplaćen u dionicama. Ivica Mudrinić stajao je vlasnika 0,21 posto ukupne dobiti HTa, a Ivica Kranjčević 0,48 posto ukupne dobiti Telekoma Slovenije.

Traži se novi šef Mercatora Nadzorni odbor Mercatora odredio je postupak za izbor novog predsjednika uprave koji će zamijeniti Žigu Debeljaka. On je odstupio krajem ožujka znajući da će teško dalje surađivati s vlasnicima, prije svega s Pivovarnom Laško i UniCredit bankom koji mu ne mogu oprostiti protjerivanje Agrokora i blokadu prodaje njihovih udjela u vodećem trgovačkom lancu. Najviše izgleda za izbor daje se Toniju Balažiču iz Žita. Još se spominju Tomaž Berločnik, šef Petrola, i Matjaž Zadravec, šef Engrotuša.

Opekla ih cijena plina

Slovenske tvrtke sve su ogorčenije cijenom plina koja je u Sloveniji za trećinu veća od cijene u konkurentskim zemljama. Andrej Božič iz Staklarne Hrastnik rekao je da bi njegova tvrtka imala dva milijuna eura veću dobit da za plin plaća koliko i konkurenti u Europi. Razlika se zasad nadoknađuje nižom cijenom radne snage.

Stoga slovenski gospodarstvenici sve upornije zahtijevaju od vlade da se u pregovorima s ruskim dobavljačima odlučnije zauzme za povoljnije uvjete nabave plina.

20 STIL *vijesti Ministarstvo turizma uvodi e-konzultacije Ministarstvo turizma pokrenulo je projekt e-Konzultacije, kojim žele potaknuti građane na slanje prijedloga, ideja i mišljenja o projektima tog ministarstva te ih aktivno uključiti u proces pripreme prijedloga izmjena i dopuna zakonskih akata. Svi zainteresirani tako mogu do 15. svibnja na adresu savjetovanje@ mint.hr slati svoje prijedloge izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu, a do 15. rujna Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma.

Hrvatska šampion austrijskih touroperatora

Na nedavno održanom 52. kongresu udruženja austrijskih touroperatora i putničkih agencija (ÖRV) u Beču, predstavljeni su njihovi rezultati za 2011. godinu, prema kojima je Hrvatska vodeće turističko odredište s obzirom na povećanje turističkog prometa od 18 posto u odnosu na 2010. Naši konkurenti poput Egipta, Tunisa i Španjolske zabilježili su veliki pad prometa, među ostalim, i zbog gospodarske krize. Na kongresu je najavljeno kako će se jesenski kongres ÖRV-a održati na kruzeru Berlin koji će krenuti iz Venecije prema Dubrovniku.

Hotel Lone na listi najboljih hotela U svibanjskom izdanju američkog časopisa Conde Nast Traveler rovinjski hotel Lone iz sastava rovinjske turističke tvrtke Maistra uvršten je na ljestvicu Hot List 2012. koja obuhvaća 121 najbolji novi hotel u ovoj godini. Na toj se ljestvici hotel Lone nalazi na 25. mjestu.

Privredni vjesnik Broj 3725, 30. travnja 2012.

( 4,8 mil kn uloženo ( podignuto 113 ha u trajne nasade vinove loze

novih nasada vinograda u 6 godina

Autohtone sorte vinove loze

Škrlet postaje robna marka U Sisačko-moslavačkoj županiji registrirano je 29 proizvođača vina, a cijelo je to područje poznato upravo po škrletu koji se samo na tom području uzgaja u čistim nasadima Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

S

ciljem promocije škrleta kao autohtone sorte vinove loze koja se uzgaja samo na području Sisačko-moslavačke županije nedavno je potpisan Sporazum o partnerstvu u brendiranju škrleta između Sisačko-moslavačke županije i udruge Moslavačka vinska cesta.

U tom projektu sudjeluju i gradovi Sisak, Kutina, Petrinja i Glina, Općina Popovača, Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Sisak, Obrtnička komora te županije kao i sve tamošnje udruge vinara. U Sisačko-moslavačkoj županiji registrirano je 29 proizvođača vina, a cijelo je to područje u Hrvatskoj, ali i šire, poznato upravo po škrletu koji se samo na tom području uzgaja u čistim nasadima. U svrhu brendiranja sortu su zaštitili znakom Izvorno hrvatsko i oznakom proizvoda iz tradicijskog

obrta, a radi se i na vizualnom identitetu, informiranosti o autohtonosti i kvaliteti škrleta, njegovom boljem plasmanu na domaćem tržištu te predstavljanju u inozemstvu.

Uskoro certificirane sadnice škrleta U proteklih šest godina iz županijskog proračuna za podizanje trajnih nasada vinove loze uloženo je 4,8 milijuna kuna te podignuto 113 hektara novih nasada vinograda, od čega je 57 hektara sorte škrleta. Inače, na području cijele Županije

Na području Županije sisačkomoslavačke ima ukupno 500 hektara vinograda sisačko-moslavačke ima ukupno 500 hektara vinograda. Prema dosadašnjem Ugovoru o dugoročnoj znanstveno-stručnoj suradnji na oplemenjiva-

nju autohtone sorte vina škrlet bijeli između Sisačko-moslavačke županije i zagrebačkog Agronomskog fakulteta u razdoblju od 2010. do 2014., dovršit će se ispitivanje svih 80 klonskih kandidata škrleta bijelog. To je potrebno kako bi se upoznale njihove pozitivne i negativne karakteristike. U početku je ugovor vrijedio 800.000 kuna u čemu je Sisačko-mosla-

vačka županija sudjelovala sa 50 posto sredstava. S ciljem da se tržištu predstave prve certificirane sadnice škrleta, ta je županija nastavila suradnju s Agronomskim fakultetom na klonskoj selekciji škrleta. Tako će se 12 klonskih kandidata postupno razmnožavati na bezvirusnim podlogama i od njih će se podizati veće pokusne parcele. Do kraja tog razdoblja tre-

baju se provesti službena ispitivanja i registracija nekoliko superiornih klonova. Za nastavak tog projekta do kraja 2014. godine potrebno je izdvojiti još 1,2 milijuna kuna pri čemu će se iz županijskog proračuna namaknuti 738.000 kuna. Inače, u vinogradarsko-vinarsku promociju Sisačko-moslavačke županije sama je županija do sada uložila gotovo milijun kuna.

Uskoro 19. Vinistra

Vinski turizam kao strategija Izložbu vina uvelike će obilježiti predstavljanje rezultata strategije “Brending Hrvatske kao vinske zemlje” Okupljanjem više od 130 izlagača i gotovo jednako toliko stručnjaka iz svijeta eno-gastronomije, Vinistra će od 11. do 13. svibnja biti jedno od središnjih mjesta susreta struke, poslovnih ljudi i potrošača Istre, Hrvatske i regije. Izložbu će uvelike obilježiti predstavljanje rezultata strategi-

je Brending Hrvatske kao vinske zemlje koje će održati međunarodni stručnjak Tony Hodges. Riječ je o prvom sveobuhvatnom dokumentu koji će državnim institucijama, vinarskim udrugama i vinarima biti središnja vodilja u pozicioniranju zemlje na vinskim tržištima diljem svijeta. Dio Strategije sva-

kako će biti i vinski turizam kao ključna gospodarska poluga vinskih regija, o čemu će se na Vinistri održati i zaseban okrugli stol s domaćim i inozemnim sudionicima. Na 19. Vinistri će sudjelovati više od 130 vinara, uljara, proizvođača žestokih pića i hrane, a ocjenjuje se 190 uzoraka vina. (J.V.)

HRWWWATSKA 21

www.privredni.hr Broj 3725, 30. travnja 2012.

(

oko 1500 sudionika

na konferenciji Microsoft WinDays12 u Rovinju

(

više od 170

predavanja, panel-diskusija i radionica

Microsoft WinDays12

Slijedi trajna naoblaka Korištenjem računalstva u oblaku poduzetnici mogu brže razviti poslovanje, uštedjeti određena financijska sredstva te postići veći stupanj konkurentnosti Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

G

ranica između stolnog i prijenosnog računala, uključujući pametne telefone, te rada od kuće ili u uredu sve je tanja.

Jer, nove generacije mreža, mobilnih uređaja ili, primjerice, tablet računala, omogućavaju pojedincu da uredno ispunjava sve poslovne, ali i privatne obveze, bez obzira na to gdje se nalazi.

No zbog ograničenih memorijskih kapaciteta takvih uređaja i skupog ulaganja u neke dijelove IT infrastrukture kao što su poslužitelji, ICT kompanije se u većoj mjeri okreću razvoju usluga računalstva u oblaku (cloud computing). Takve usluge ponajprije su namijenjene malim i srednjim poduzetnicima koji korištenjem računalstva u oblaku mogu brže razviti poslovanje, uštedjeti određena financijska sredstva te postići veći stupanj konkurentnosti.

Migracija podataka i usluga neke tvrtke iz njene postojeće IT infrastrukture u oblak danas više nije pitanje tehnoloških ograničenja, već ekonomske isplativosti. Tako će, prema najnovijim istraživanjima analitičke tvrtke IDC, javne i privatne IT usluge u oblaku od 2012. do 2015. godine otvoriti gotovo 14 milijuna radnih mjesta u svijetu.

Pitanje sigurnosti Marin Mamić, menadžer u Microsoftu za Srednju i Istočnu Europu, ističe kako se danas od IT-a traži brzina, usmjerenost na poslovne, a ne informa-

tičke probleme, isplativost ulaganja u neku tehnološku infrastrukturu, kao i povrat ulaganja u nju. A sve to korisnicima može pružiti računalstvo u oblaku koje se još uvijek susreće s određenim preprekama.

Ponajprije, mnogi se pitaju jesu li njihovi podaci u oblaku dovoljno sigurni.

Zatim, u nekim državama su nejasne zakonske regulative o tomu što se smije, a što ne, nalaziti u oblaku.

Katkad je kamen spoticanja kompatibilnost novih sa starim tehnologijama i infrastrukturom. Također, problem je to što tvrtke često plaćaju neke dijelove IT-a koje uopće ne koriste u svome poslovanju. “To je kao da u garaži imaju automobil, a ne voze ga”, naglašava Mamić dodavši kako računalstvo u oblaku omogućava tvrtkama da IT koriste u skladu sa svojim poslovnim potrebama, što u stopu prate i troškovi.

Dakle, plaćaju samo onu uslugu koju i koriste. “A

¦

³

ukupni trošak IT-a u oblaku je otprilike 50 posto manji nego u tradicionalnom pristupu informacijskim tehnologijama kroz tri godine”, kaže on.

Navedene prepreke, istaknuto je na prošlotjednoj poslovno-tehnološkoj konferenciji Microsoft WinDays12 u Rovinju, mogu se vrlo lako presko-

Googleova elektronička pošta gmail zapravo je usluga u oblaku čiti kada bi se demistificirao taj relativno novi pravac IT-a koji će brzo, očekuje se, ipak postati mainstream.

Ratko Mutavdžić, direktor Sektora za rad s javnom upravom u Microsoftu Hrvatska, ističe kako u demistifikaciji može pomoći i činjenica da je Googleova elektro-

nička pošta gmail zapravo jedna takva usluga u oblaku koja je već rasprostranjena diljem svijeta.

Podaci na zemlji Valja napomenuti kako se podaci neke tvrtke ili pojedinca koji koristi usluge u oblaku nalaze na zemlji, u podatkovnim centrima kojih još nema u Hrvatskoj, što će se uskoro promijeniti.

Naime, tvrtka Nexus Private Equity Partneri je u mjestu Križ, koje je udaljeno 50 kilometara od Zagreba, započela s izgradnjom najvećeg podatkovnog centra u regiji koji će zauzimati prostor od 1200 četvornih metara.

Krunoslav Šimatović, direktor Direkcije za upravljanje ulaganjima u tvrtki Nexus Private Equity Partneri, kaže kako raste potražnja za cloud uslugama. “Izgradnjom podatkovnih centara nastojimo se ukrcati u taj vlak”, ističe on dodavši kako će

u Jastrebarskom izgraditi drugi takav centar u Hrvatskoj. “Tako će naši klijenti za 20 minuta moći doći i vidjeti gdje im se zapravo podaci nalaze i tko ih čuva.

Nadalje, brže će se moći otkloniti neki kvar ako do njega dođe nego u situaciji kada se korisnički podatkovni podaci nalaze u centru u Norveškoj ili Indiji”, napominje Šimatović.

Inače, na konferenciji su predstavljena rješenja koja tvrtkama omogućavaju prijelaz na računalstvo u oblaku, kao i drugi aktualni trendovi, inovacije te proizvodi koji se koriste, ili će se tek koristiti, u tehnološkom i poslovnom svijetu. Konferencija, koja je bila podijeljena u dva dijela – tehnološki i poslovni, ugostila je oko 1500 sudionika koji su mogli poslušati više od 170 predavanja, panel-diskusija i radionica u kojima je sudjelovalo oko 150 predavača i panelista.

*vijesti Konferencija IT u kontrolingu Tvrtke SRC.HR i Kognosko kontroling 9. svibnja organiziraju drugu konferenciju IT u kontrolingu.

Neke od tema o kojima će se raspravljati su uspješno uvođenje kontrolinga u tvrtku, učinkovitije upravljanje poslovnim rezultatima, povećanje produktivnosti i smanjenje ovisnosti o IT osoblju. Pored organizatora, okupljenima će se predstaviti i stručnjaci koji dolaze iz tvrtki s iskustvom na području osmišljavanja i provođenja kontrolinga.

Algebra uvodi nove certifikate Visoko učilište Algebra započinje s primjenom nove generacije Microsoftove certifikacije od svibnja i očekuje značajan porast interesa IT stručnjaka. “Iz perspektive tvrtki certifikacija je važna u unapređenju učinkovitosti pojedinaca i cijelih timova. IT menadžeri pri zapošljavanju gledaju na edukaciju, iskustvo i certifikaciju. U današnje doba konkurentnosti u poslovanju, tvrtke se moraju diferencirati od konkurencije kako bi pokazale sposobnost isporuke naprednijih rješenja uz pomoć kvalificiranijih IT stručnjaka”, kaže Hrvoje Balen, član Uprave Algebre.

Nagrađen King ICT U sklopu konferencije WinDays12, tvrtki King ICT uručena je nagrada za rješenje godine zasnovano na Microsoft tehnologijama koje donosi najveću poslovnu vrijednost. Riječ je o Kingovu softverskom rješenju za upravljanje pozivnim centrom Hrvatskog autokluba i koordinaciju djelatnika na terenu. Nositelj projekta je King ICT, a rješenje je razvijao u suradnji s hrvatskim partnerima Infinitas Grupom i Mireom.

Projekt je vrijedan četiri milijuna kuna.

22 PST

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Jo Nesbø Šišmiš Profil

Mlada Norvežanka koja je došla u Australiju pronađena je mrtva na obali oceana, a tragovi upućuju na ubojstvo. Harry Hole, detektiv iz policijske uprave u Oslu, odlazi u Sydney pomoći u istrazi. Iako mu je namijenjena uloga promatrača, pasivnost Harryju nije u krvi: uključuje se u istragu, a na kraju je u slučaj umiješan i osobno jer se zaljubljuje u Birgittu, prijateljicu ubijene djevojke. Njegovo fizičko i duhovno putovanje Australijom sve ga više povezuje s aboridžinskim mitom o čovjeku-šišmišu koji za sobom vuče trag smrti.

Vedrana Rudan Kosturi okruga Madison V.B.Z.

U ovom romanu pratimo dvije ljubavne priče, zapravo dva ljubavna trokuta. U jednom je gospođa Pavica koja je sa 70 godina napokon pronašla ljubav svog života, ali tradicionalna je Primorka koja se ne usuđuje ostaviti svog muža.

U drugom je njena kći Ana, lijepa i samosvjesna žena, koja se mora suočiti s tim da njen muž, koji je voli i kojeg voli, ima ljubavnicu. Kroz te arhetipske peripetije autorica nas vodi sigurnom rukom, pokazujući nam sve dvojbe, sumnje i strahove žena koje istovremeno i vole i boje se.

Steve Sem-Sandberg ´ Ubogi u ŁódZu Fraktura

´ osnovali drugi najveći žiU veljači 1940. nacisti su u Łódzu dovski geto u Poljskoj. Za židovskog starješinu izabran je Mordechai Chaim Rumkowski. Shvativši da mu opstanak ovisi o sposobnosti da geto učini prijeko potrebnim, svim se snagama trudio pretvoriti ga u proizvodni industrijski kompleks, prisiljavajući i odrasle i djecu na neizdrživi rad u radionicama za opskrbu njemačke vojske. Je li Rumkowski bio bezobzirni oportunist, kolaboracionist željan moći ili pak vješti političar koji je surađujući s nacistima spašavao Židovima živote?

DARIJA ŽILIĆ TROPIZMI

Meandarmedia

U knjizi se nalaze ogledi o knjigama poezije koji su tijekom prošlog desetljeća objavljivani u brojnim časopisima te na Trećem programu Hrvatskog radija. Riječ je o knjigama suvremenih autora i autorica iz Hrvatske i iz područja tzv. regije. Knjiga nije sustavan prilog proučavanju suvremene poezije: intencija je tek na jednom mjestu okupiti tekstove koji mogu biti korisni u nekim budućim analizama pjesničke scene, i to u vremenu kada prostor za pjesničku kritiku nepovratno nestaje iz medija.

MLADEN KLEMENČIĆ IDEMO NA PIVO! Mozik knjiga

Riječ je o svojevrsnom pivskom putopisu u kojem autor prema zemljopisnom ključu priča priču o pivu, njegovoj proizvodnji i kulturi ispijanja piva u pojedinoj zemlji. Izbor piva i pivnica sasvim je osoban, a autor želi raspraviti neke stereotipe u vezi s pivom, ispričati zanimljive pričice koje stoje u pozadini pojedinih pivskih naziva, znakova i simbola, ali i preporučiti neke manje poznate pivske vrste, kao i mjesta gdje se može popiti dobro pivo i osjetiti prava pivnička atmosfera.

Privredni vjesnik Broj 3725, 30. travnja 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Mlijeko u prahu i mliječni proizvodi

Bartex, Paslek, Poljska, www.bart-ex.pl.

Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju i prodaju mlijeka u prahu. Bartex je prva tvrtka u Poljskoj koja je stvorila široki asortiman mliječnih proizvoda u prahu namijenjenih prehrambenoj industriji. Ponuda tvrtke obuhvaća četiri vrste punomasnog mlijeka, 13 vrsta obranog mlijeka i pet vrsta sirutke u prahu. Osim toga, u mogućnosti su proizvesti sve vrste mlijeka na zahtjev klijenta. U ponudi tvrtke nalaze se također i vrhnje u prahu, bjelila, tekući mliječni proizvodi, kazein, sir i maslac. Tvrtka uglavnom surađuje s proizvođačima sladoleda, čokolade, slatkiša i kave. Kontakt: info@bart-ex. pl, +48 55 2481222.

Biljna ulja

Volga Region, Rusija. www.tradeportal. eu.com. Tvrtka nudi različite vrste biljnih ulja: marelica, kikiriki, gorušica, kakao, cedar, kokos, korijander, kukuruz, sezam, badem, masline, suncokret, soja... Kontakt: admin@tradeportal. eu.com, +7 495 9111760.

Sladoledi

Fenix 22 JSC, Sofija, Bugarska. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju sladoleda i raznih proizvoda od sladoleda.

Proizvode visokokvalitetan sladoled, od prirodnih sastojaka i kvalitetnog mlijeka. Asortiman proizvoda uključuje: Pinedi sladolede, kolače od sladoleda i jogurte od sladoleda. Kontakt: Fanka Kabakova, fenix@ solo.bg, +359 2 9560032.

Slatkiši

C.S.I. Jednosc, Grojec, Poljska, www. jednosc-grojec.pl. Tvrtka se specijalizirala za proizvodnju slatkiša. Kategorije proizvoda: fondan (mlijeko, voda), tvrdi bomboni, karamele, toffee, bomboni za žvakanje, pastile, dražeje, dijetetski dodaci. Kontakt: Monika Kepka, m.kepka@jednosc-grojec.pl, +48 48 6642082, +48 605 860570.

Rakije i vina

Stanal, Cernik, www. stanal.hr. Tvrtka proizvodi prirodne rakije (viljamovka, travarica, jabukovača, rakija od višnje), voćna vina (vino od višnje, vino od jabuke), stolna vina, kvalitetna vina s KZP-om i 100 posto prirodne sokove od vlastitog voća. Kontakt: Mirela Jukić, mirela.jukic@stanal.hr, +385 35 369501, +385 91 3695027.

Suradnja

JVC Ivkon, Minsk, Bjelorusija, www.ivkon.by. Tvrtka proizvodi slastice i slatkiše (praline, žele, souffle...). Tvrtka traži distributere i uvoznike te hrvatske proizvođače za zajedničku proizvodnju.

Kontakt: Darina Milevskaya, ivkon.export@gmail.com, +375 17 216 19 76, +375 296 87 44 74.

Suhomesnati proizvodi

JK, Lubin, Poljska, www.jasiolka.com.

Tvrtka je proizvođač mesa i suhomesnatih proizvoda te nudi svoje proizvode (eko proizvodnja, tradicionalni poljski suhomesnati proizvodi). Kontakt: jasiolka@interia.pl, +48 134330802.

Suradnja

Plodovi mora

Pangasiria, Hochiminh city, Vijetnam, www.pangasiria.vn. Tvrtka je izvoznik smrznutih plodova mora kao što su: riba pangasius, škampi crni tigar, vannamei škampi, lignje, sipe... u svim veličinama, visoke kvalitete i po konkurentnim cijenama. Kontakt: Tran Anh Trung, trananhtrung@pangasiria.vn, +84 909 789529.

Ekro BV, Apeldoorn, Nizozemska, www.ekro.nl. Tvrtka je najveći proizvođač teletine i mlade govedine u Europi. Traži ozbiljne poslovne partnere u Hrvatskoj. Kontakt: Rene Kamphorst, rkamphorst@ekro.nl, +31 55 5492192.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Stolna računala

Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu nabavlja stolna računala.

Rok dostave ponuda je 5. svibnja.

Infracrvene kamere

Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu nabavlja infracrvene kamere. Rok dostave ponuda je 11. svibnja.

Tiskanje vatrogasnih priručnika

Hrvatska vatrogasna zajednica nabavlja usluge ti-

skanja vatrogasnih priručnika. Rok dostave ponuda je 15. svibnja.

Osobna vozila

Vodovod i kanalizacija Split nabavlja osobna vozila. Rok dostave ponuda je 15. svibnja.

Regija Materijali i usluge tapeciranja

Služba za zajedničke poslove Vlade Republike Srpske nabavlja materijale i usluge tapeciranja stolica i fotelja. Rok dostave ponuda je 10. svibnja.

Informatička oprema

Policijski inspektorat Kosova nabavlja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 14. svibnja.

Oznake za službene uniforme

Uprava policije Crne Gore nabavlja oznake za službene uniforme. Rok dostave ponuda je 10. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

23

www.privredni.hr Broj 3725, 30. travnja 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Kupite livadu ili stan na dražbi - ako ste milijunaš...

Livade u Jakovlju, nedaleko od Zagreba, procijenjene na 39 milijuna kuna. Nekretnina u

naravi predstavlja livade na nekoliko lokacija ukupne površine 123.036 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 9. svibnja u 8 sati na Općinskom sudu u Zaprešiću, soba 30/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine.

Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB-a na broj 2390001-1300002553, pozivom na broj 05-100408-11, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije negoli sudac pristupi dražbi.

Stambena zgrada i dvorište u Jastrebarskom procijenjeni na 21,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja stanove i dvorište ukupne površine 2150 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Općinskom sudu u Jastrebarskom u sobi 14/I., 5. lipnja u 13 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo fizičke i pravne osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na račun ovog suda broj

2390001-1300000339, poziv na br. 04-35-608107404, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije negoli sudac pristupi dražbi.

Stan u centru Zagreba procijenjen na 4,1 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja četverosobni stan u Bogovićevoj ulici 1B, na prvom katu, ukupne površine 152 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu održat će se 22. svibnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu u sobi 128/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Može se razgledati 16. svibnja u 13 sati, uz sudskog ovršitelja Nenada Kunca. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije osam dana prije dražbenog ročišta dale jamčevinu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj 23900011300003265, poziv na broj 05-116-2699-10, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja dužan predočiti Sudu prije no što sudac pristupi javnoj dražbi.

Kuća u Zadru procijenjena na 4,5 milijuna kuna.

Nekretnina u naravi predstavlja kuću površine 138 četvornih metara, dvor površine 349 četvornih metara i zemljište pod zgradama površine 35 četvornih metara. Dražba će se održati na Općinskom sudu u Zadru, u sobi 119/I., 15. svib-

nja u 10 sati. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina za sudjelovanje na dražbi iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine koju treba uplatiti na žiro-račun ovoga suda broj: 2390001-1300000793, poziv na broj: 1-3774-10.

Kuća u Varaždinu procijenjena na 2,3 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću, dvorište i garažu u Aninoj ulici ukupne površine 2142 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Općinskom sudu u Varaždinu u sobi 109/I., 24. svibnja u 9 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i potrebno ju je uplatiti na broj: 23900011300000154, poziv na broj: 05-19-02-17411. Razgledavanje nekretnine je moguće 22. i 23. svibnja od 13 do 15 sati.

Gospodarska zgrada u Sukošanu procijenjena na 2,9 milijuna kuna.

Nekretnina u naravi predstavlja gospodarsku zgradu površine 989 četvornih metara i dvorište površine 1547 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 24. svibnja u 11 sati na Općinskom sudu u Zadru. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Ne može se prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina izosi 10 posto vrijednosti nekretnine i plaća se na žiro-račun ovoga suda broj: 2390001-1300000793, poziv na broj: 1-40611.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Treća industrijska revolucija dr. Uroš Dujšin

P

rva industrijska revolucija počela je potkraj 18. stoljeća u Britaniji s mehanizacijom tekstilne industrije. Poslovi koje se prije mukotrpno radilo rukom u stotinama tkalačkih koliba sada su se obavljali u tek jednoj tkaonici pamuka: tako je rođena tvornica. Druga je industrijska revolucija izbila početkom 20. stoljeća kada je Henry Ford uveo pokretnu montažnu traku i uveo nas u

doba masovne proizvodnje. Sada je u tijeku treća industrijska revolucija, upozorava Economist; proizvodnja postaje digitalna, što može promijeniti ne samo poslovni svijet.

Tvornica prošlosti zasnivala se na izbacivanju milijuna identičnih proizvoda. Tvornica budućnosti će se usredotočiti na masovnu izradu po narudžbi – i stoga biti sličnija tkalačkim kolibama nego Fordovoj traci za montažu.

Tradicionalni način proizvodnje robe zahtijevao je mnogo dijelova koje je trebalo spojiti vijcima ili zavariti. Sada se proizvod može projektirati ne računalu i “odštampati” na trodimenzionalnom štampaču, koji izrađuje materijalni predmet slaganjem niza slojeva materijala jednog na drugi. Digitalni uzorak se može promijeniti pomoću nekoliko klikova mišem.

Trodimenzionalni štampač može raditi bez nadzora, i može načiniti mnogo stvari koje su isuviše složene za neku tradicionalnu tvornicu. Tijekom vremena ti će fascinantni strojevi moći napraviti gotovo sve – od vaše garaže do nekog afričkog sela.

I svijet se opet stubokom mijenja Ostale su promjene jednako tako korjenite. Novi su materijali lakši, čvršći i trajniji od onih sta-

rih. Ugljična vlakna zamjenjuju željezo i aluminij u nizu proizvoda od zrakoplova do terenskih bicikala. Nove tehnologije omogućuju uobličavanje proizvoda malih dimenzija. Nanotehnologija daje proizvodima poboljšana svojstva - tako imamo, primjerice, specijalne strojeve koji rade efikasnije i posuđe koje se lakše čisti. Uzgajaju se genetski manipulirani virusi za proizvodnju predmeta kao što su baterije. A kako internet omogućuje da još više dizajnera surađuje na stvaranju novih proizvoda, padaju barijere ulasku na tržište. Fordu su trebale gomile novca da izgradi svoju tvornicu; njegov moderni ekvivalent može početi raditi tek s nešto više od laptopa.

Kao i sve revolucije, i ova će biti prijelomna. Digitalna tehnologija je već protresla medije i maloprodaju, kao što su pre-

dionice pamuka slomile tkalačke stanove, a Fordov Model T ostavio potkivače bez posla. Većina poslova neće se odvijati u tvornici nego u pokrajnjim uredima gdje će sjediti dizajneri, IT stručnjaci, logističari i drugi “bijeli ovratnici”. K tome, ta će revolucija utjecati ne samo na to kako, nego i gdje se proizvodi roba.

Državo, ne miješaj se Izmještena proizvodnja se sve više vraća u bogate zemlje zbog toga što poduzeća žele biti bliže potrošačima kako bi mogla brže reagirati na promjene potražnje. K tome su neki proizvodi tako sofisticirani da je korisno imati ljude koji ih dizajniraju i one koji ih proizvode na istom mjestu. Računa se da bi se 10 do 30 posto proizvodnje kompjutera, prijevoznih sredstava i strojeva u 2020. vratilo u Ameriku i povećalo američku proi-

Fordu su trebale gomile novca da izgradi svoju tvornicu; njegov moderni ekvivalent može početi raditi tek s nešto više od laptopa zvodnju za 20 do 55 milijardi dolara. Godišnje.

Blago potrošačima; no vlade će se teže prilagoditi. One instinktivno štite postojeće industrije, a ne novajlije koje će ih uništiti. Obasipaju postojeće tvornice subvencijama i pritišću gazde koji žele izmjestiti proizvodnju. No sve to skupa nema smisla: vladama je pametnije da poboljšaju školstvo, pojednostavne pravila poslovanja i otvore tržište novim poduzećima; ostalo neka učine revolucionari.