e-pv 3726 by NEstar

Županije nemaju za učešće Hrvatska je polučila dosad najlošiji rezultat u povijesti EU-a u povlačenju sredstava iz pretpristupnih fondova

Fantazija postaje stvarnost Nakon dugo čekanja, kreće projekt Fantasyland. Ulaže se gotovo 200 milijuna eura, a posao će naći oko 800 ljudi

Recesijo, evo te opet I izvoz i pokazatelji o kretanjima u realnom sektoru su u padu; jedino što raste je nezaposlenost

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 6

svijet financija Str. 21

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 2 6 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 7. svibnja 2012. Godina LVIII / Broj 3726. www.privredni.hr

privredni vjesnik

teritorijalni preustroj / EU: ponovno “bilaterala” sa slovenijom / gospodarstvo u regiji / svijet financija

LUKE NAUTIČKOG TURIZMA

Svatko vuče na svoju stranu

U 10 godina u Hrvatskoj nije izgrađena niti jedna legalna marina. Problem nije ni novac ni prostor, nego legislativa koja je u nezgodnom raskoraku sa stvarnosti i praksom

>>10-11

AN POSELBOG I PR info EEN

si Što dono e Network Europ e s ri rp te En

mario knego, vlasnik euromarinea

bioplastika: materijal budućnosti

>> 6-7

>> 12

Vrijeme je da nautički sektor i Vlada nauče biti partneri, kaže jedan od najiskusnijih poduzetnika u nautičkom turizmu

Materijal koji sjajno zamjenjuje plastiku u prirodi se razgrađuje brzo poput trave ili lišća, a proizvodi se u Belom Manastiru

UVOD

www.privredni.hr Broj 3726, 7. svibnja 2012.

G(H)OST KOMENTATOR: DAMIR SCHILLER, DIREKTOR PRODAJE TVORNICE TURBINA KARLOVAC

Slavko Linić, ministar financija:

Pripremili smo teren za rast Hrvatska je u teškoj krizi i recesiji, no Vlada je i dalje optimistična i očekuje da će u drugoj polovini godine krenuti investicije i početak gospodarskog oporavka. Gospodarstvenike smo rasteretili za tri milijarde kuna, ali ništa se ne pokreće i svi čekaju da Vlada nešto poduzme. Netko misli da se s investicijama može početi u 60 dana, jer ne sluša ono što neprekidno govorimo: da smo u prvih šest mjeseci u stanju pripremiti projekte, financiranje i ljude koji će izvesti sve te poslove te započeti strukturne promjene u trgovačkim društvima u kojima se dosad samo trošilo.

Siniša Hajdaš Dončić, ministar prometa:

Jeftino rješenje za neumski koridor Vodeći se primjerima najbolje svjetske prakse, dogovorili smo konceptualno rješenje povezivanja hrvatskog juga koridorom duljine pet i pol kilometara koji će se sagraditi iznad Neuma. Neće biti nikakvog tunela, već jednostavna cesta kojom će promet teći bez zaustavljanja. Ovo je vrlo jednostavno i vrlo jeftino rješenje koje će, prema našim procjenama, stajati samo pet milijuna eura. Osnovat ćemo radnu skupinu koja će ujedno riješiti i problem zajedničkog korištenja Luke Ploče, a za oba dogovora morat ćemo pribaviti i pristanak Europske komisije.

Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska:

Proizvoditi s dodatnom vrijednošću Biti konkurentan na regionalnom tržištu i u EU-u nije isto. Vjerujem da je to svima jasno i da nećemo moći nastaviti raditi kao danas. Dobar je primjer, ne nužno iz IT branše, hrvatska drvna industrija koja je osnovala klaster jer su shvatili da budućnost nije u izvozu drvenih trupaca. Kada povežete proizvodnju s dizajnom, marketingom i prodajom, znatno vam je veća šansa za uspjeh. Hrvatsko gospodarstvo mora se preorijentirati u gospodarstvo koje će proizvoditi robu i usluge s visokom dodatnom vrijednošću, a to se bez tehnologije ne može učiniti. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Kriza brodogradnje utječe i na ostale sektore U našem sektoru konkurencija većinom dolazi iz Azije, točnije Kine, premda je možda riječ o europskim tvrtkama i brendovima

vornica turbina iz Karlovca u obiteljskom je vlasništvu i trenutačno ima 115 zaposlenih. Bavimo se projektiranjem, proizvodnjom, servisiranjem i ugradnjom energetske strojarske opreme: naš proizvod su pumpe, parne turbine, izmjenjivači topline i razni brodski uređaji. Do nedavno je naše glavno tržište bila brodogradnja, na koju se odnosilo oko 80 posto proizvodnje, od čega je 60 posto bilo namijenjeno domaćoj brodogradnji, a ostatak je išao u izvoz. Ostalih 20 posto odnosilo se na sektor industrije, i to dio na servis i remont, a dio na nove prozvode. Unazad dvije godine, od kada je u našim brodogradilištima kriza i nema novih brodova odnosno novih projekata, taj odnos se dosta narušio. Vratili smo se u industrijski sektor, ali na žalost u servisni i remontni dio koji čini više od 50 posto poslovanja tvrtke. Kad je riječ o brodogradnji, surađujemo s velikim i srednjim brodogradilištima. Iako su naši proizvodi namijenjeni brodovima svih veličina, od malih ribarica pa do najvećih tankera, oni nisu za malu bro-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

dogradnju koja izrađuje jahte i jedrilice. Naša tvrtka zaključuje kompletan ciklus proizvoda, od idejnog projekta do realizacije, proizvodnje i ispitivanja: 90 posto tehnoloških operacija izvodimo sami, isključivo vlastitim znanjem i vlastitom tehnologijom, a za 10 posto angažiramo kooperante. Osim krize, rekao bih da je najveći problem u našem sektoru konkurencija koja većinom dolazi iz Azije, točnije Kine. Premda je možda riječ o europ-

Rekao bih da nedostaje cijela jedna generacija osposobljenih radnika skim tvrtkama i brendovima, većina ih ima proizvodnju u Aziji pa mi kao mala hrvatska tvrtka teško možemo konkurirati na globalnoj razini. Takve tvrtke uglavnom imaju serijsku proizvodnju što im smanjuje cijenu, ali, s druge strane, upravo je veličina naše tvrtke prednost, jer smo mali i fleksibilni te kao takvi možemo prihvatiti i adekvatno odraditi i projekte za koje je potreban brz odaziv, kratak

rok isporuke, dosta znanja i inženjeringa. Bitno je naglasiti da je razvoj novih proizvoda od prvog dana bio značajan dio poslovanja naše tvrtke. Slušajući potrebe industrije i kupaca, trudili smo se omogućiti proizvod kakav im je u tom trenutku potreban i koji prati trendove razvoja. Tako već dvije godine ulažemo u razvoj nove parne turbine za toplane u kogeneracijama na biomasu koje su projektirane da daju jedan megavat električne struje i četiri megavata toplinske energije. Proizvod je namijenjen energanama na biomasu što je u skladu s razvojem energetskog sektora baziranog

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

na obnovljivim izvorima energije, te je primjena moguća u svim sektorima koji kao sirovinu imaju biomasu. Prvenstveno je to drvna i poljoprivredna industrija, a koristiti je mogu i manje općine i gradovi koji biomasu mogu kupiti i upotrebljavati kao energent u takvim elektranama. Tržište za naše proizvode je cijeli svijet. Prošle smo godine imali oko 55 posto direktnog izvoza, u što ne ubrajamo brodogradnju namijenjenu stranim tržištima koja je indirektni izvoz. Trećinu proizvoda izvozimo u zemlje Europske unije, trećinu u zemlje bivše Jugoslavije isključujući Sloveniju, a trećina ide na sve ostale kontinente. U sektorima u kojima djelujemo, a posebno u sektoru energetike, teško je pronaći diplomirane inženjere i kvalificirane radnike jer je potrebno znanje i iskustvo. Rekao bih da nedostaje cijela jedna generacija osposobljenih radnika zbog čega mi već godinama sustavno stipendiramo đake i studente, ali i sami školujemo nekvalificirane radnike koji dolaze raditi kod nas. To je jedan od značajnijih problema koje rješavamo.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

( oko 5 mil €

Privredni vjesnik Broj 3726, 7. svibnja 2012.

( 130 mil kn

koštat će dionica od 5,5 km

projekti obnove škola u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

EU fondovi i županije

Ni most ni tunel

Koridorom do Novac je tu, ali n juga Hrvatske

Dosad je svako ministarstvo radilo za sebe, nije bil gradove i općine Drago Živković zivkovic@privredni.hr

H Prilikom izgradnje spojne dionice u obzir će se uzeti primjeri najbolje svjetske prakse, a rješenje, koje se još treba usuglasiti s BiH i EU, bit će jeftinije od pelješkog mosta za nemalih 244 milijuna eura Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ako bi se jug Hrvatske što bolje prometno povezao s ostatkom zemlje, neće se graditi ni tunel ni pelješki most već cestovni koridor, odnosno spojna dionica kroz Bosnu i Hercegovinu kod Neuma. Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Hrvatske, istaknuo je kako će se prilikom izgradnje koridora u obzir uzeti primjeri najbolje svjetske prakse, a rješenje usuglasiti s bosanskohercegovačkom stranom i Europskom unijom. “Radi se o dionici dugoj 5,5 kilometara, bez tunela, procijenjene vrijednosti oko pet milijuna eura. Dakle, rješenje je brzo i jeftino, kvalitetno će se povezati jug s ostatkom Hrvatske, a putnički promet bi koridorom tekao bez zaustavljanja”, kazao je prošli tjedan ministar. Podsjećamo, izgradnja pelješkog mosta bila je procijenjena na 250 milijuna eura. Damir Hadžić, ministar komunikacija i prometa Bosne i Her-

cegovine, dodao je kako su ove pripremne radnje uoči donošenja sporazuma o izgradnji spojne dionice Neum velik korak za ove dvije zemlje. “Koridor kroz neumsko zaleđe najlogičnije je i najfunkcionalnije rješenje. Neka

Putnički promet bi koridorom tekao bez zaustavljanja vrsta koncesije bila bi dodijeljena Hrvatskoj. BiH bi pritom preuzela obvezu izgradnje svojega dijela prometnice u dužini do otprilike šest kilometara, a ostalo hrvatska strana”, objasnio je. Kontrola nad nebom Također, nastavio je, status Luke Ploče je za Bosnu i Hercegovinu jedno od najvažnijih gospodarskih pitanja. Ministri su se stoga dogovorili da bi na razini dviju vlada bilo dobro napraviti novi sporazum o naprednom korištenju Luke Ploče, ali i željezničke pruge Metković-Ploče. “Sadašnje stanje luke je neodgova-

rajuće jer Bosna i Hercegovina, kao i Hrvatska, tako neizravno financijski gube”, istaknuo je. Hrvatski ministar dodao je kako Luka Ploče ima golem potencijal za razvoj gospodarstva, naročito poslovne logistike te da oba sporazuma moraju biti usklađena s pravnom stečevinom Europske unije. Ministri su postigli i treći važan dogovor - koncem lipnja bit će određeni izvođači radova na mostu kod Svilaja preko Save koji je dio prometnoga koridora V.c (Beli Manastir-Sarajevo-Ploče). “To je zajednički projekt Bosne i Hercegovine i Hrvatske u omjeru 50:50, što je isto tako dokaz dobre suradnje”, ustvrdio je Hajdaš Dončić. Njegov bosanskohercegovački kolega napomenuo je kako BiH želi preuzeti kontrolu nad zračnim prostorom koji su više od 20 godina kontrolirale Hrvatska i Srbija. “U tome će nam Hrvatska pružiti potporu, a koristit ćemo njena iskustva kako bismo što bezbolnije preuzeli kontrolu našeg neba”, zaključio je Hadžić.

rvatska je polučila dosad najlošiji rezultat u povijesti Europske unije u povlačenju sredstava iz pretpristupnih fondova, jer smo od 2007. do kraja 2011. godine izvukli tek petinu od ponuđenih 668 milijuna eura. Podbacili su gotovo svi uključeni u taj proces, pa i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Ipak, one tvrde da imaju dobar razlog: zbog manjka novca u proračunima nedostaje im i za vlastiti udjel u troškovima EU projekata, koji je najčešće između 20 i 30 posto ukupne vrijednosti projekta. Župani-

je u svojim proračunima imaju “suhu drenovinu”, jer sve zajedno raspolažu iznosom koji je tek malo

Oko 75 posto županijskih proračuna rezervirano je za zdravstvo, školstvo i građevinske dozvole

veći od polovine proračuna Grada Zagreba, ističe primorsko-goranski župan Vidoje Vujić. Uz to, oko 75 posto županijskih proračuna unaprijed je rezervirano za zdravstvo i školstvo, kao i troškove izdavanja građevinskih

dozvola, što im je predala središnja država. Zato su relativno dobro iskorištena samo ponuđena sredstva iz prva dva programa, SAPARD i CARDS, ali i to samo zato što su ih vodili eksperti iz EUa, tvrdi Vujić. Kad je Hrvatska sve sama preuzela, stopa iskorištenosti se strmoglavila. Ono što se u EU programima uglavnom uspijeva progurati su tzv. soft projekti, poput financiranja rada udruga, obrazovanja, socijale, te dio programa za malo i srednje poduzetništvo. Iza svih tih projekata, barem u Primorsko-goranskoj županiji, priznaje Vujić, najčešće su ostajali seminari, radionice, CD-i,

Teritorijalni preustroj

Župani: “Ima

Hrvatska je općenito preorganizirano društvo, pa treba i djelovati Drago Živković zivkovic@privredni.hr

teritorijalnom preustroju Hrvatske godinama se govori, najčešće u kontekstu ušteda u javnom sektoru. Iako dobar dio, možda i većina dužnosnika jedinica lokalne samouprave, ne osporava potrebu za nekim oblikom reforme, dvojbeno je koliko se tu zapravo može uštedjeti. Naime, prema podacima vukovarskosrijemskog župana Bože Galića, koji je i predsjed-

nik Hrvatske zajednice županija, troškovi zaposlenih u svim općinama, gradovima i županijama čine manje od dva posto troškova uprave na svim razinama države. Samim ukidanjem nekih od 556 općina i gradova ili nekih od 20 županija tako se sigurno neće puno uštedjeti, iako i Galić priznaje da prostora za bolju organizaciju itekako ima. Nužnim preduvjetom, međutim, smatra definiranje što koja jedinica lokalne samouprave treba raditi i kako će se to financira-

ti. Kad se o tome dogovorimo, vjeruje Galić, bit će lako iscrtati nove kar-

www.privredni.hr Broj 3726, 7. svibnja 2012.

( 20% učešća

nedostižan je iznos za tu županiju

(

i po 8 godina

traju neki EU projekti po županijama

ne znamo ga uzeti

lo suradnje kad je riječ o EU fondovima, a takva se praksa prenijela na županije, prospekti i brošurice. Sve je to dobro, jer se na tome možemo učiti, ali infrastrukturni projekti daleko su zahtjevniji i skuplji. Aktivirati privatni sektor Tako, primjerice, EU projekt zbrinjavanja otpada u Primorsko-goranskoj županiji traje već osam godina, projekt zatvorenog klizališta u Gorskom kotaru protegnuo se u četvrtu godinu, a gotovo jednako toliko traje i projekt veletržnice ribe, kaže Vujić. Potrebno je stvoriti organizacijske i stručne pretpostavke za bolje iskorištavanje EU novca, ali i aktivirati privatni sektor, koji i ne zna da se može uključiti u infra-

strukturne fondove. Dosad je svako ministarstvo radilo za sebe, nije bilo suradnje, a takva se praksa prenijela na županije, gradove i općine. Nedostaje nam znanja i infor-

Od 2007. do kraja 2011. izvukli smo tek petinu od ponuđenih 668 milijuna eura macija, a pomogla bi i decentralizacija jer centralizirano uređenje Hrvatske, prema Vujiću, očito nije dalo rezultate. Novac je tu, ali ne znamo ga uzeti, žali se bjelovarsko-bilogorski župan

Miroslav Čačija. Njegova je županija prijavila za EU fondove projekte obnove škola vrijedne 130 milijuna kuna, ali ne mogu nikako prikupiti 20 posto učešća. Isti problem muči i vukovarsko-srijemskog

župana Božu Galića, koji rješenje vidi ili u kreditima s vrlo niskim kamatama ili u pomoći iz državnog proračuna, o čemu se razgovara s Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova. Galić očekuje

i da se napokon počne u cijelosti provoditi fiskalno izjednačavanje sukladno Zakonu o regionalnom razvoju jer će inače slabije razvijene županije, poput njegove, još više zaostajati za razvijenijima.

nas previše!”

tako i po broju općina, gradova i županija, ali nije dovoljno konstatirati problem,

te teritorijalnog ustroja. Iako naginje regionalizaciji i decentralizaciji, vu-

kovarsko-srijemski župan najviše bi volio vidjeti efikasnije fiskalno izjednačavanje, kako bi se osigurao ravnomjerniji regionalni razvoj. Tek tada se, zaključuje, može razgovarati o smanjenju broja županija ili njihovom interesnom objedinjavanju.

Troškovi zaposlenih u svim općinama, gradovima i županijama čine manje od dva posto troškova uprave države

Previše filozofije U Hrvatskoj se o teritorijalnom preustroju previše filozofira, mišljenje je primorsko-goranskog župana Vidoja Vujića. Europska unija je jasno rekla da je standard

za jednu statističku regiju minimalno 800.000 stanovnika, što znači da Hrvatska može imati najviše pet regija. Prethodna vlada odlučila se za tri regije, dok Vujić smatra da bi bilo bolje da smo se odmah od-

lučili za četiri ili pet regija. Izdvajanjem Grada Zagreba u posebnu regiju, Sjeverozapadna Hrvatska imala bi, kao i Jadranska i Panonska, BDP po glavi stanovnika ispod 50 posto EU prosjeka, što bi svima osiguralo veću pomoć iz fondova EU-a i dulji rok korištenja te pomoći. Vujićev bi prijedlog, međutim, zahtijevao i teritorijalni preustroj Grada Zagreba, jer mu prema lanjskim rezultatima popisa stanovništva nedostaje oko 7000 stanovnika da bi mogao biti statistička regija.

Da se preustroj može brzo provesti, ako ima političke volje, Vujić ilustrira primjerom Poljske, koja je u samo dvije godine smanjila broj vojvodstava sa 49 na 16. Hrvatska je općenito preorganizirano društvo, pa tako i po broju općina, gradova i županija, ali nije dovoljno konstatirati problem, treba i djelovati, apelira Vujić. Ali i upozorava: čim se krene u akciju, odmah počinje političko dodvoravanje i lobiranje, a kriteriji padaju u sjenu.

*vijesti Učiti od najboljih: izraelska poljoprivreda Izrael je danas svjetski lider u primjeni visokih tehnologija u poljoprivredi. Kako su pobijedili nedostatke i osnažili svoju poljoprivredu, hrvatska će publika moći saznati od jednog od najvećih izraelskih stručnjaka - profesora Ilana Cheta koji će predavanja održati u srijedu 9. svibnja na Institutu Ruđer Bošković, u četvrtak 10. svibnja na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, te u petak 11. svibnja na Agronomskom fakultetu u Osijeku. Chet, inače doktor mikrobiologije, bavi se istraživanjem kontrole zdravlja usjeva s fokusom na primjenu prirodnih mikroorganizama umjesto pesticida. Održan 17. forum poslovanja nekretninama U organizaciji HGK-a u šibenskom Solaris Hotels Resortu 4. i 5. svibnja održan je 17. forum poslovanja nekretninama. Na forumu koji je okupio oko 200 sudionika bilo je riječi o izmjenama relevantnih zakona, o energetskoj učinkovitosti, korištenju ortofoto karata, mjerama za suzbijanje sive ekonomije, a prezentiran je i rad Suda časti, Centra za mirenje i Stalnog arbitražnog sudišta pri HGK-u. I ove godine su predstavnici Financijskog inspektorata održali predavanje na temu obveza posrednika u prometu nekretnina temeljem Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Blue Line se žali na splitske peljare Čelnici međunarodne brodarske kompanije Blue Line uputili su apel hrvatskoj vladi i ministru pomorstva žaleći se na monopolistički položaj tvrtke Split Pilot. Toj su privatnoj tvrki, navode, dosadašnji ministri uz monopol osigurali i višemilijunske prihode za usluge peljarenja u splitskoj luci.

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3726, 7. svibnja 2012.

( 777 dana

čekalo se na parcelacijski elaborat

Kupanje u Šmidhenu već iduće godine U cjelokupni projekt Fantasyland bit će investirano 200 milijuna eura, a zaposlit će se 800 ljudi

predsjednikom Uprave Fantazija projekta Slavenom Čolakom. Napokon počinju radovi. Kakva je dinamika? - Radovi bi trebali početi sredinom godine. Projekt će se realizirati u fazama, u prvoj fazi otvoreni i vanjski segmenti vodenog parka, a slijedi izgradnja hotelskog kompleksa, sportskog dijela i zabavnog parka. U potpunosti projekt bi trebao biti dovršen u 2015. godini. Kako će se financirati? - U realizaciju izgradnje vodenog parka u prvoj fazi bit će investirano 35 milijuna eura, a sveukupno u projekt Fantasyland gotovo 200 milijuna eura. Financijska konstrukcija za-

poraslo iznajmljivanje plovila

Mario Knego, direktor i vlasnik tvrtke Euro

Fantasyland ipak kreće

antasyland je po svemu poseban projekt. Riječ o oživljavanju poznatnog kupališta Šmidhen kod Samobora, ali i projektu koji je na potrebne papire - parcelacijski elaborat - čekao dvije godine, točnije 777 dana. Projekt Fantasyland odnosi se na izgradnju kompleksa na površini od 27 hektara, a obuhvaća izgradnju vodenog i zabavnog parka te hotelskog i sportskog kompleksa. O početku dugoočekivanih radova razgovarali smo s

( oko 15%

Nautički se moraju bi Bitno je da svi shvatimo kako i privatnici i javni se tvrtke i za državu. To možemo postići jedino ako Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

tvorena je još 2010. kada je i objavljeno da je riječ o institucionalnom partneru iz Rusije. Realizacijom će se otvoriti oko 800 novih radnih mjesta. Parcelacijski elaborat je potpisan nakon 777 dana, kad se umjesto Hrvatskog fonda za privatizaciju oformila agencija AUDIO. Smatrate li da se promijenila investicijska klima u Hrvatskoj? - Uobičajeni rok rješavanja parcelacijskog elaborata na nivou cijele Hrvatske je 15 dana. Parcelacijski elaborat za hotelski kompleks Fantasyland Šmidhen s novim direktorom agencije AUDIO potpisan je u roku od 12 dana, što predstavlja model funkcioniranja za privlačenje investicija. Prije nekoliko dana je potpisan i Ugovor o otkupu nekretnina između Republike Hrvatske, Grada Samobora i Fantazija projekta čime je Gradu Samoboru omogućena izgradnja vanjske infrastrukture, a tvrtki Fantazija ishodovanje pravomoćne projektne dokumentacije za izgradnju vodenog parka. Kao država koja pretendira postati vodeća turistička destinacija u regiji, izražavanje dobrodošlice i pružanje adekvatne podrške i usluge na svim razinama treba postati pravilo, a ne izuzetak kao što je done-

davno bio slučaj. U proteklih nekoliko mjeseci, bar što se tiče projekta Fantasyland, riješeno je više administrativnih zahtjeva nego u proteklih nekoliko godina. Što po Vašem mišljenju treba još učiniti za privlačenje inozemnih ulaganja? - Pozitivni pomaci se očito događaju, a zasigurno će se u kratkom roku odraziti i na pokretanje gospodarstva i stvaranje pozitivnijeg ozračja za sve ulagače. Bez kompetentnosti i odgovornosti na svim razinama društva nema pokretanja investicija i gospodarskog razvoja. Planiraju li isti investitori ulagati u još neke poslove u Hrvatskoj? - Bilo je razgovora i postoji zainteresiranost ruskih investitora za daljnja ulaganja, i to ne samo u turizam. U proteklih nekoliko mjeseci uspostavljena je i aktivna komunikacija s ulagačima iz ostalih europskih zemalja. Nije upitna zainteresiranost investitora za ulaganja u Hrvatsku, već isključivo pravna sigurnost za ulagače i mogućnost realizacije projekata u što kraćem periodu. U tom smislu, svi skupa trebamo dati svoj doprinos stvaranju pozitivnije klime za ulagače. (S.P.)

ario Knego jedan je od najiskusnijih poduzetnika u nautičkom turizmu u Hrvatskoj. Knego se još 1986. godine kao osnivač prve čarter flote na području bivše države počeo baviti iznajmljivanjem plovila. Zbog ratnih okolnosti s tom je djelatnošću prekinuo početkom devedesetih godina, a ponovno ju je pokrenuo 1993. godine kada je osnovao tvrtku Euromarine. Pored iznajmljivanja plovila, njegova tvrtka je ekskluzivni zastupnik jednog od najpoznatijih svjetskih brodogradilišta Jeanneau za Hrvatsku. Pored toga Euromarine prodaje polovna plovila te pruža usluge njihova servisa i održavanja. U ponudi novih plovila nalaze se Jeanneau jedrilice serije Sun, Sun Odyssey i Sun Fast, motorna plovila serije Cap Camarat, Leader, Runabout i Merry Fisher, te luksuzne jahte marke Prestige. Sjedište tvrtke Euromarine je u Zagrebu, ali tvrtka

ima poslovnice u Puli, Biogradu, Sukošanu, Splitu i Dubrovniku. S Marijom Knegom razgovarali smo o stanju u nautičkom turizmu, pogotovo o problemima koje imaju tvrtke za iznajmljivanje plovila. Knego nam je otkrio kako je cilj poduzetnika u nautičkom turizmu aktivno sudjelovati u donošenju odluka te biti pouzdan partner hrvatskoj vladi. Koliko trenutačno zapošljavate radnika? - Trenutačno imamo 38 stalno zaposlenih radnika, ali je po prirodi ovog posla uz naše poslovanje vezan čitav niz obrtnika i tvrtki. Trenutačno u floti imamo 75 brodova jedrilica koje iznajmljujemo za čarter. Imamo i motorne brodove u menadžmentu. Uz čarter bavimo se održavanjem brodova te prodajom novih i polovnih brodova. Kako je poslovala tvrtka Euromarine prošle godine? - Zbog krize i nama se smanjio opseg posla. Me-

Subvencionirati avioprijevoz Kakvu sezonu očekujete? - U segmentu čartera očekujemo odličnu sezonu. Bila bi i bolja kada bi puno više radili na subvencioniranju avioprijevoza, pogotovo iz skandinavskih zemalja. Nama je udio aviogostiju u bazama na području Zadra i Pule oko 50 posto, dok na području Splita premašuje 80 posto, a Dubrovnika 95 posto. Važno je naglasiti da aviogosti gotovo ništa ne donose sa sobom, nego sve kupuju.

đutim, ja sam optimist jer sam svjestan da je Jadran vrlo privlačan nautičarima. Kad je riječ o našem dijelu poslovanja vezanom za iznajmljivanje plovila odnosno čartera, mogu reći da su brojke u porastu za nekih 15 posto.

www.privredni.hr Broj 3726, 7. svibnja 2012.

( za 35% manja ( 75 jedrilica prodaja brodova nego 2008.

ima Euromarine u floti za čarter

marine

ektor i vlada ti partneri ktor moraju biti na istoj strani, odnosno da nastojimo uprihoditi što više sredstava i za svoje smo konkurentni na svjetskom tržištu prodati brod koji su neko vrijeme koristili, imaju i kvalitetnog posrednika, odnosno mogu ga nama prodati kao polovan brod.

Prošle godine imali smo popunjenost između 18 i 22 tjedna. Prodaja brodova se, nakon pada kao posljedice krize, stabilizirala. Doduše, još uvijek je manja nego što je to bila 2008. godine za nekih 35 posto. Kupci jedrilica su uglavnom tvrtke koje se žele baviti iznajmljivanjem plovila, dok su kupci motornih brodova manje dužine, vrijednih oko 40.000 eura, uglavnom individualci koji ih kupuju za svoje potrebe. Velike jahte pak kupuju stranci i naši povratnici iz inozemstva.

Kako se, osim turizma, može iskoristiti činjenica da smo prepoznati kao nautička destinacija? - Stranci koji kupuju brodove shvatili su da brod trebaju kupiti u blizini nautičke luke, kod dealera koji uz sve to pruža i uslugu servisa. Imamo sve veći broj stranaca koji su shvatili da im je prednost kupiti brod od onoga tko se može brinuti o njemu, a to znači da će taj brod držati u Hrvatskoj. U tom slučaju imaju kvalitetno održavanje i servis, a u slučaju da se odluče

Zašto se više ne govori o potrebi licenciranja tvrtki koje se bave iznajmljivanjem plovila? - Zato što je teško naći pravedno rješenje. Ne možete nekome zabraniti da se u ovom trenutku počne baviti čarterom niti ga ograničiti brojem jedrilica koje može iznajmljivati. Slažem se da je potrebno regulirati ovu djelatnost jer je dio špekulanata namjeravao preko noći zaraditi novac te je rušeći cijene usluga ugrožavao stabilne i ozbiljne tvrtke. Ipak, takvih avanturista je sve manje jer su se mnogi uvjerili kako ova djelatnost nije zlatna koka, nego vrlo zahtjevan posao koji traži ulaganje, znanje, stručnost i sve ostalo. Uostalom, kao i mnogi drugi poslovi. Istina, imali smo štetu koju su nam napravile tvrtke osnovane samo za jedno ljeto, pa nam je bilo teško vratiti standardne cijene koje za tjedni najam iznose od 1,8 do 2,2 posto vrijednosti broda. Koje probleme imaju čarter tvrtke i kakva je suradnja s ministarstvima? - Nautički sektor je značajan segment hrvatskog gospodarstva i turizma.

To se svi mogu uvjeriti po uplati boravišnih pristojbi koje čarter tvrtke vrlo uredno uplaćuju najurednije su tvrtke u turističkom sektoru. Moje je mišljenje da se premalo tih sredstava vraća u razvoj nautičkog turizma. Ovih dana predstavnici našeg sektora imali su sastanak u Ministarstvu turizma i zadovoljni smo podrškom koju smo dobili. Uspjeli smo se usuglasiti da naša djelatnost iduće godine ne bude oporezovana po ak-

S Ministarstvom turizma usuglasili smo se da iduće godine plaćamo PDV po stopi od 10 posto tualnoj stopi PDV-a nego po stopi od 10 posto, jednako kao i smještaj u hotelima. U svemu ovome bitno je da svi shvatimo kako i privatnici i javni sektor moraju biti na istoj strani, odnosno da nastojimo uprihoditi što više sredstava i za svoje tvrtke i za državu. To možemo postići jedino ako smo konkurentni na svjetskom tržištu. Svaka vlast treba uvažavati mišljenje dokazanih poduzetnika iz svake djelatnosti. Što je potrebno napraviti kako bi se strani bro-

dovi koji su kod nas vezani odlučili za hrvatsku zastavu? - Mi kao poduzetnici tu ne možemo napraviti ništa osim lobiranja. Država je ta koja može stimulirati brodove koji su dulje od tri godine vezani kod nas da se odluče za našu zastavu. Može ih se stimulirati samo s PDV-om po povlaštenoj stopi, a najbolji primjer je Malta koja je donijela privremenu mjeru. U protivnom, vlasnici brodova će otići tamo gdje im je stopa povoljnija, a mi nećemo imati nikakvu korist. Ako se pak oni odluče plaćati PDV u svojoj matičnoj državi, njih oko 30 posto se neće vratiti. U tom slučaju gube naše marine, naše servisne tvrtke, opskrbljivači brodova, odnosno gubimo svi, na čelu s državom. Kakva je sada kvaliteta servisnih usluga u Hrvatskoj? - Dosta dobra. ACI je uložio u kupnju novih travel liftova. Imamo odličan pristup rezervnim djelovima. Sve se ubrzalo. Kad uđemo u Europsku uniju, još više će se ubrzati protok robe, odnosno nabava rezervnih dijelova koji neće morati prolaziti carinsku proceduru. Unatoč nekim tvrdnjama u javnosti kako je servisna ponuda bolja u Crnoj Gori, odgovorno tvrdim kako su, uz uvažavanje

njihove ponude, naši serviseri daleko ispred njihovih po kvaliteti usluge. Imamo tvrtke poput NCPa koja u servisnom dijelu namijenjenom megajahtama mogu pružiti uslugu na europskoj razini. Imamo li mi dovoljnio kvalitetnih skipera? Kakvi smo što se tiče pružanja usluge strancima? - Imamo izuzetno dobre skipere i solidnu obuku novih. Kod stranih brodova možda je ponekad problem identificirati skipera ako je on prijavljen kao član turističke grupe. Možda bi trebalo pooštriti propise za dobivanje dozvola za voditelje čamaca jer je na moru potrebno iskustvo i znanje. Isto tako plovilima koja napuštaju naše vode treba omogućiti punjenje spremnika bez goriva bez poreza. Naša prednost je u tome što imamo solidnu infrastrukturu marina i idealno raspoređene otoke s prelijepim uvalama. Opterećuje nas činjenica što je za čarter tvrtke vez u našim marinama dosta skup, a marine te vezove mogu iznajmljivati kada naši brodovi isplove. Isto tako mogu odgovorno reći da se naši gosti rijetko tuže na cijenu ugostiteljskih usluga. Uglavnom ih nervira previše agresivno naplaćivanje sidrenja, što rade koncesionari u pojedinim otočnim mjestima i uvalama.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3726, 7. svibnja 2012.

( 55% dionica

NLB-a ima najveći dioničar - država Slovenija

( sa 34 na 25%

belgijska banka snizila vlasnički udjel u NLB-u

Nakon duljeg primirja oživljen bilateralni spor

Stara štednja kao moneta za potkusurivanje Belgijska banka KBC, drugi po veličini dioničar NLB-a, prije desetak godina ponudila je povrat novca hrvatskim štedišama kako bi se NLB-u otvorilo hrvatsko tržište, no Slovenija je to odbila. Nakon toga Belgijanci su počeli akciju blagog vlasničkog povlačenja iz NLB-a Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

edugo nakon što se opet nadigla prašina oko slučaja stare štednje i duga Ljubljanske banke (LB) štedišama u Hrvatskoj, počela je igra pritisaka. Ovoga puta je aktualna, naravno još neformalna i odaslana putem medija, prijetnja da će Slovenija zadržati ratifikaciju Sporazuma o pristupanju, zadnje instance na kojoj se može izvući nekakva beneficija prije nego što Hrvatska postane članicom EU-a 1. srpnja iduće godine. Za otvaranje vrata EU-a potrebno je zaokružiti proceduru ratifikacije u svih 27 država. Poslovni prostor Hrvatske još je uvijek hermetički zatvoren za sljednicu Ljubljanske banke, Novu Ljubljansku banku (NLB) - sve dok se ne podmire obveze prema hrvatskim štedišama. Ovim se, naravno, krše slobode na unutarnjem tržištu EU-a, slobo-

da kretanja kapitala i pravo poslovnog nastana. U dobrosusjedskim natezanjima slovenska strana spominje da je poglavlje

vremenu zaključila da nije nadležna za spor o staroj šednji te je predmet duga vraćen tamo gdje je i nastao, na teren dviju država i njihove bilaterale.

Ograda “bilaterale” nije zaštita od prava država da tjeraju svoje interese, čak i kada su politikantski

Bilaterala, dakako U četvrtak je na redovnoj konferenciji za novinare u Europskoj komisiji nadležna glasnogovornica na ranije najavljen upit slovenske novinarke odvratila da je za EK pitanje stare štednje “bilateralno pitanje između Slovenije i Hrvatske”. Isti je odgovor Komisija sustavno davala i kada su hrvatski pregovori bili blokirani gotovo godinu dana zbog (s današnje točke gledišta zaista bizarnog) spora o razgraničenju na nekoliko kopnenih točaka te na moru pri čemu je prva žrtva natezanja postalo međunarodno pravo mora. Spor je konačno našao put prema rješenju predajom predmeta na arbitražu i on teče stručnim a ne političkim kanalima. S razlogom: presedan u aplikaciji UNCLOS-a (UNove Konvencije o pravu

4. Sloboda kretanja kapitala zatvoreno nakon što je hrvatska strana (vlada premijerke Jadranke Kosor) pristala da se pregovori o dugu LB-a nastave uz potporu bazelske Banke za međunarodna poravnanja. Slovensko je čitanje dogovora bilo i da se dug unese u sukcesijsku masu. Poglavlje je zatvoreno – ali među mjerilima za zatvaranje nije bilo ni spomena ovog slučaja! To ukazuje na pregovore koji su prije politička predstava negoli tehnički, objektivan proces prilagodbe. Banka za međunarodna poravnanja je u među-

mora) koji traži Slovenija mogao bi unijeti solidnu količinu nereda u neriješene sporove širom svijeta, uključivši i matične zemlje arbitara. Obje strane pripremaju iscrpne materijale. Zanimljivo je da je uoči samog starta procesa zabilježeno nekoliko incidenata na spornom prostoru – no naglo su prestali. U Sporazumu o pristupanju izričito se navodi jurisdikcija dviju zemalja 12 nautičkih milja od obale, u nacionalnim teritorijalnim vodama, uz opasku da se spor rješava arbitražom. Predaja predmeta spora struci obrazac je kojim bi se dala riješiti i ostala otvorena pitanja – samo, time političari gube adut iz ruke. Ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić nekidan je izjavila kako “i europski partneri smatraju ovo bilateralnim pitanjem” - mada stav ne rješava apsolutno ništa jer je bilaterala ta koja zaustavlja integracijske procese i procedure - i u slučaju Hrvatske,

kao i u drugim dosjeima. Makedonija je definitivno zablokirana sporom s Grčkom oko imena. Predsjedanje Cipra u drugoj polovini godine unijet će novu dozu leda u donose EU-a s Turskom. Bilateralna pitanja Poljske i Rusije, primjerice, zaustavila su neke zajedničke europske politike. Prema tome, ograda “bilaterale” nije nikakva zaštita od prava država članica da bez obzira na cijenu tjeraju neke svoje interese, čak i kada su striktno politikantski kao ovaj potencijalni Janšin. Što je na stvari U materijalima o pregovaračkim poglavljima, uključujući i ono o slobodnom kretanju kapitala, nema ni riječi o LB-u niti NLB-u. Slučaj stare štednje se ne spominje ni u dokumentaciji EK-a ni Hrvatske niti su (za razliku od spornih brodogradilišta ili željezara) stara štednja i problem ulaska sljednice LB-a u poslovni prostor Hrvatske riječju navedeni u bilo kojem

aktu. Nema ih ni u prvom izvješću o monitoringu. Belgijski KBC je drugi po veličini dioničar NLB-a – iako je belgijska banka snizila vlasnički udjel sa 34 na 25 posto. NLB je lani za dlaku izbjegao pad na prvom stress testu za europske banke, a nakon hitne intervencije države kroz injekciju svježeg novca. KBC je prije desetak godina ponudio povrat novca štedišama kako bi time dao šansu širenju tržišta na Hrvatsku (između ostaloga), no slovenska je strana aranžman decidirano odbila. Nakon toga Belgijanci su počeli akciju blagog vlasničkog povlačenja. Najveći je dioničar NLB-a država Slovenija (55 posto), s planom prodaje pola dionica u svom vlasništvu kako bi se začepile proračunske rupe. Obveza NLB-a je do ljeta povećati kapital za dodatnih 400 milijuna eura jer to traže Europske bankovne vlasti (European Banking Authority). Vlada računa na odgodu obveze.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3726, 7. svibnja 2012.

( za oko 7 god

Obrazovanje kao temelj kompetencija

Edukacija za poduzetništvo

mogu se isplatiti solarni sustavi

Sjednica hrvatske vlade

Do solarnih panela u samo dva koraka Dosad su obitelji i obrtnici za “kućne” solarne kolektore morali prikupiti čak 11 dozvola i čekati na konačno odobrenje oko 14 mjeseci Igor Vukić vukic@privredni.hr

zmjenom Zakona o tržištu električne energije, Vlada je na prošlotjednoj sjednici skratila proceduru za instaliranje malih solarnih sustava za proizvodnju toplinske i električne energije. Dosad su obitelji i obrtnici za “kućne” solarne kolektore morali prikupiti čak 11 dozvola i čekati na konačno odobrenje oko 14 mjeseci. Ubuduće će biti potrebna samo dva administrativna koraka, a dozvola će morati stići za najviše 60 dana. Za jednostavne građevine tako se više neće morati ishoditi energetsko odobrenje, a status povlaštenog proizvođača, s pravom na višu cijenu po kojoj će se otkupljivati višak proizvedene električne energije, odobravat će se prema jednostavnom pravilniku koji će uskoro donijeti Ministarstvo gospodarstva. Prema riječima prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića, ubrzanje postupka za instaliranje malih solarnih sustava moglo bi dovesti do privatnih ulaganja vrijednih nekoliko desetaka milijuna eura. Očekuje se, naime, rast investicija u sustave koji opskrbljuju prosječno po jedan četvorni metar stambenog prostora s jednim kilovatsatom proizvedene električne energije. Uz prodaju viška energije po subvencioniranoj cijeni, takvi sustavi mogu se isplati-

ti za oko sedam godina. Zbog administrativnih prepreka koje su postojale u zadnjih sedam godina u Hrvatskoj su instalirani solarni sustavi koji ukupno proizvode samo 500 kilovatsati električ-

Uprava HŽ Infrastrukture racionalizacijom planira smanjiti broj zaposlenih za oko 650 ne energije. Ulaganja nisu premašila ni milijun eura. No Čačić ostaje kod odluke da se subvencioniranom cijenom razvijaju samo mali sustavi, a ne i velike solarne elektrane. Vlada je donijela i Odluku o reorganizaciji Hrvatskih željeznica. Ranijim zakonima HŽ je podijeljen na holding s četiri neovisna poduzeća za upravljanje infrastrukturom, za prijevoz putnika, prijevoz tereta i vuču vlakova. Ta su poduzeća

postala i pravni sljednici HŽ-a i preuzela su, svaka u svom resoru, imovinu, prava i obveze ranije zajedničke tvrtke. No u praksi su se pokazale mnoge manjkavosti takvog sustava. U Vladi smatraju da takva podjela ne prati poslovnu logiku zaokruživanja tehnoloških procesa u pružanju različitih prijevozničkih usluga. Interne cijene vuče vlakova, primjerice, nisu bile u skladu s tržišnima, što je ugrozilo poslovanje prijevoznicima koji su koristili usluge vuče vlakova. Pomoć lokalnoj samoupravi Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić objasnio je da će izmjenom zakona biti omogućeno fleksibilnije spajanje pojedinih dijelova željezničkih poduzeća u državnom vlasništvu. Nakon toga slijedi i temeljito restrukturiranje ukupnog željezničkog sustava. U tom smjeru krenula je već Uprava podu-

zeća HŽ Infrastruktura, inicirajući pregovore sa sindikatima o smanjenju broja zaposlenih. Uprava HŽ Infrastrukture mjerama racionalizacije planira smanjiti broj zaposlenih za oko 650. Ujedno se želi smanjiti broj razina odlučivanja, objediniti više organizacijskih jedinica i podići efikasnost i produktivnost poslovanja. Višak zaposlenih, obećava Uprava, bit će zbrinut prema programima koji će biti izrađeni u suradnji s Vladom. A jedinicama lokalne uprave i samouprave koje svojim prihodima ne mogu pokriti troškove školstva, zdravstva, vatrogastva i drugih javnih funkcija, Vlada će pomoći proračunskim transferom vrijednim 1,27 milijardi kuna. Prema riječima ministra financija Slavka Linića, ukupno će ove godine za lokalne potrebe iz državnog proračuna biti izdvojeno 2,4 milijarde kuna, što je tri posto manje nego u 2011. godini.

Poduzetništvo još nije dobilo mjesto koje zaslužuje u našem društvu, rekao je predsjednik Hrvatske Ivo Josipović na upoznavanju s aktivnostima i planovima Nacionalne koordinacije Edukacija za poduzetništvo (NKE4E) prošloga petka u prostorima Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu. Budućnost Hrvatske u velikoj mjeri ovisi o učinkovitom obrazovanju mladih, koje mora uključivati poduzetničku i etičku komponentu, naglasio je. Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a, istaknuo je da je NKE4E mjesto brojnih stručnih dijaloga na temelju kojih se formuliraju odgovarajuća rješenja, što je podloga za artikulaciju nacionalne platforme za cjeloživotno učenje. Obrazovanje

za poduzetništvo započinje od vrtićke dobi i proteže se do najviše razine školovanja, što je temelj uspostave poduzetničkog društva i ozračja, ustvrdio je Vidošević. Vesna Štefica, pomoćnica direktorice Centra za razvoj ljudskih potencijala HGK-a, naglasila je kako je HGK uz financijsku podršku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva 2009. započeo kontinuirano istraživanje pod nazivom Analiza potreba za obrazovanjem i osposobljavanjem u malom i srednjem gospodarstvu s posebnim naglaskom na poduzetničkim vještinama, u koje su 2010. i 2011. bili uključeni i obrtnici. O poduzetništvu kao sposobnosti pretvaranja ideja u djela govorio je Vitomir Tafra, tajnik NKE4E-a. Za to su, rekao je, potrebne određene kompetencije, koje se mogu naučiti, podsjetivši kako je i Europska unija obrazovanje za poduzetništvo odredila kao nadnacionalni interes.

Zapošljavaju više od multinacionalki

Zadrugom do posla Kao u mnogim državama, i u Hrvatskoj bi razvoj zadrugarstva i zadružni sustav mogli pomoći pri izlasku iz krize. Pritom su posebice važne radničke zadruge u kojima su zaposlenici ujedno i zadrugari, rečeno je na prošlotjednoj Međunarodnoj konferenciji o radničkim i socijalnim zadrugama, održanoj u Zagrebu u sklopu projekta EU pokreni se. Stvaranjem tih vrsta zadruga pružit će se prilika za zapošljavanje, posebice ženama i mladima. “Zadrugarstvo je jedan od najboljih odgovora na potrebu za društveno odgovornim poduzetništvom. U situaciji visoke stope nezaposlenosti, prije-

ko je potrebno prepoznati model radničkih i socijalnih zadruga”, rekla je Vedrana Stecca, predsjednica Hrvatskog saveza zadruga. Dodala je kako se u kratko vrijeme u svijetu broj članova zadruga sa 800 milijuna povećao na više od milijarde, što je više od broja zaposlenih u svim multinacionalnim kompanijama. Primjera radi, u EU-u od 30 do 40 posto stanovništva vezano je uz zadrugarstvo, dok se taj postotatak u zemaljama u tranziciji kreće od nula do 10 posto. Hrvatska s oko 2000 zadruga u kojima je zaposleno oko 4000 osoba ima manje od jedan posto stanovnika vezanih uz zadruge. (S.P.)

10 PV ANALIZA

( 600,2 mil kn

Privredni vjesnik Broj 3726, 7. svibnja 2012.

lanjski prihod luka nautičkog turizma

( 14.286 plovila

na vezu zadnjeg dana 2011. godine

LUKE NAUTIČKOG TURIZMA

Svatko vuče na svoju Italija je donijela odluku da će u pet godina sagraditi gotovo 55.000 novih vezova. Sagradili su već više od polovine, Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

uka nautičkog turizma je turistički objekt koji u poslovnom, prostornom, građevinskom i funkcionalnom pogledu čini cjelinu ili u okviru šire prostorne cjeline ima izdvojeni dio i sve uvjete za potrebe nautičkog turizma i turista-nautičara. Prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu i Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma, luke nautičkog turizma razvrstane su u sidrišta, privezišta, suhe marine i marine. Te su luke u prošloj godini ostvarile ukupan prihod od 600,2 milijuna kuna, od čega je 439,4 milijuna kuna ostvareno od iznajmljivanja vezova. U odnosu na 2010., ukupan prihod veći je za 4,5 posto, dok je prihod od iznajmljivanja vezova veći za 0,8 posto. Podaci su dobiveni iz redovitog istraživanja kapaciteta i prometa luka nautičkog turizma, koje je obuhvatilo 98 luka nautičkog turizma na hrvatskoj obali, od čega 61 marinu te 37 ostalih luka nautičkog turizma. Ukupna površina njihova akvatorija jest 3.295.891

četvorni metar te ukupno imaju 17.059 vezova. Inače, Hrvatska ima više od 20.500 komercijalnih vezova i može primiti oko 550 megajahti. Zadnjeg dana prošle godine u lukama nautičkog turizma na stalnom vezu bilo je 14.286 plovila, što je za jedan posto manje nego godinu dana ranije. Vezom u moru koristilo se 85,5 posto plovila, a isključivo mjestom na kopnu 14,5 posto. Prema vrsti plovila, na stalnom vezu najviše je bilo motornih jahti i jahti na jedra. Prema zastavi, najviše plovila na stalnom vezu bilo je iz Hrvatske 33,8 posto, potom Austrije 18,1 posto, Njemačke 16,1, SAD-a 6,7, Slovenije 6,3 te Italije 5,5 posto, što čini 86,5 posto od ukupnog broja plovila na stalnom vezu. Broj plovila u tranzitu iznosio je 188.457, što je 8,5 posto manje nego godinu dana ranije. Prema vrsti plovila u tranzitu koja su se koristila vezom u moru prednjače motorne i jahte na jedra. Lani je najviše plovila u tranzitu bilo iz Hrvatske 41,8 posto, iz Italije 22, Njemačke 11,3, Austrije 8,2 i Slovenije 4,2 posto, ili 87,5 posto plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu.

Strategija razvoja postoji, ali... Strategijom razvoja nautičkog turizma koju je izradio Hrvatski hidrografski institut za razdoblje od 2009. do 2019., a koju je Vlada prihvatila potkraj 2008. godine, predviđeno je značajno povećanje broja vezova a samim time i prihoda. Strategijom se, umjesto više od 33.000, koliko su planirale županije, predviđa izgradnja najviše

15.000 vezova. Također, ona predviđa i najmanje 15 novih lokacija za gradnju marina te gradnju novih 5000 vezova u u postojećim lukama, potom 5000 vezova na novim lokacijama raspoređenim duž hrvatske obale i otoka te isto toliko mjesta za smještaj plovnih objekata na kopnu. Osim toga, Strategijom se predviđa izgradnja marina za megajahte u blizini zračnih luka i velikih grado-

Za dobivanje dozvola potrebne i tri godine Šibenski NCP i Douglas Grupa predviđaju potkraj lipnja otvaranje nove marine koja će imati i 80 vezova za megajahte te nekoliko vezova za plovila dulja od 100 metara. Investicija je vrijedna više od 18 milijuna eura. Time se istodobno završava i cjelokupan projekt izgradnje vezova na prostoru Madaline. Ivan Soža iz šibenske NCP marine, ujedno i dopredsjednik Udruženja hrvatskih marina, smatra kako je ograničavajući faktor koji ometa poduzetnike pri gradnji marina nemogućnost ishođenja dozvola. “Problem je u tome što

va. Znači, imamo Strategiju, ali je problem njena provedba. “Mi se u tom smislu još nismo pomaknuli s mjesta. Naime, da biste povećali pojedine vezove, morate proći istu zakonsku proceduru kao da gradite nove. S jedne strane nemamo mjesta za megajahte, a s druge bismo strane htjeli da ti ‘veliki potrošači’ baš kod nas troše svoj novac. U međuvremenu, Italija je, primjeri-

ce, donijela odluku da će u pet godina sagraditi gotovo 55.000 novih vezova. Sagradili su već više od polovine, a mi ni jednu legalnu marinu u zadnjih 10 godina. Jedan od bitnih problema je i to što još uvijek ne znamo što će se, ulaskom u EU, u poreznoj politici eventualno mijenjati za nautiku, a imamo još samo godinu dana za pripremu”, ističe Anto Violić, predsjednik Udruženja hrvatskih marina

Postavljena prva plutajuća stanica FLASH vlada pravna nesigurnost nakon što poduzetnik dobije koncesiju - on nije siguran hoće li ili neće i po kojim kriterijima dobiti pojedinu dozvolu i u kojem roku. Ta procedura traje najmanje tri godine, a davatelj koncesije traži da koncesionar ishodi sve dozvole u roku od dvije godine. To bi se moglo riješiti tako da se sve dozvole izdaju na jednom mjestu. Neophodno je i da se ključnim projektima poput gradnje marina upravlja s jednog mjesta. Takve investicije veće od 10 milijuna eura treba nadzirati s državne razine”, ističe Soža.

Potkraj ožujka u Marini Frapa postavljena je prva plutajuća stanica FLASH, predviđena za točenje goriva za brodove, čamce i jahte. Tvrtka Crno zlato planira izgraditi 30 FLASH crpki na području hrvatske obale, od kojih četiri iduće godine. Kapacitet tankova crpke je 40 tona, a u ponudi su goriva Eurodiesel BS i Eurosuper 95 BS. Potporu ovome projektu dalo je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.

www.privredni.hr Broj 3726, 7. svibnja 2012.

( više od 20.500

komercijalnih vezova postoji u Hrvatskoj

stranu a mi - unatoč svim planovima i najavama - ni jedan od dodatne trošarine na plovila pod stranom zastavom, pa do stope PDVa od 25 posto za nautiku, iako ona za turizam iznosi samo 10 posto”, kaže Violić. Sačuvati prirodne vale On upozorava da nepotrebnu komplikaciju korisnicima usluga naših marina, a samim time i njihovim vlasnicima, stvaraju pojedini carinski propisi prema kojima su strani vlasnici plovila dužni nakon 18 mjeseci isploviti iz hrvatskih teritorijalnih voda. “Znači, ako vlasnik broda iz nekog razloga u razdoblju od godinu i pol dana nije u mogućnosti osobno doći na svoj brod za koji plaća stalni vez, vozilo mu mora biti ocarinjeno. Moram tu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kao predstavnik svih marina na hrvatskom Jadranu, to udruženje radi na poboljšanju zakonske regulative. “Zajednički nastupamo prema resornim ministarstvima s prijedlozima izmjena zakona koji se odnose na nautički turizam, te prijedlozima kako pojednostaviti procedure i olakšati razvoj nautike. U zadnje vrijeme fokusirani smo na prijedloge izmjena Pomorskog zakona u dijelu koji se odnosi na koncesijsko dobro, povrat uloženih investicija na pomorskom dobru te izmjene plaćanja koncesijske naknade. Vrlo važan dio našeg rada je i ukazivanje na niz potencijalnih problema za nautiku koji bi se mogli pojaviti ulaskom u EU, počevši

Država mora odrediti gdje će se marine graditi, a ne da svaka lokalna zajednica planira njihovu gradnju, smatra Josip Berket naglasiti da poanta djelovanja naše udruge nikako nije samo kritika i protivljenje, već sudjelovanje u kreiranju optimalnih rješenja za razvoj nautičkog turizma kao iznimno perspektivne djelatnosti za gospodarstvo u cjelini. Trudimo se biti konstruktivan partner Vladi u kreiranju novih, suvremenih zakonskih rješenja”, ističe Violić. Josip Berket, vlasnik Marine Kaštela, poodavno upozorava kako nam

je imperativ sačuvati vale na otocima i kako se nove marine trebaju graditi u devastiranim područjima poput Dugog Rata, Crnice u Šibeniku, prostora bivšeg Jugovinila, te u urbanim sredinama na otocima kao što su Vela Luka, Korčula, Vis, Komiža... ”Divlje prirodne vale su naša osnovna prednost u nautičkom turizmu i zbog njih nam nautičari ponajviše i dolaze. Isto tako, naša obala je idealna za jedrenje. Na našoj strani Jadrana obitelji mogu jedriti sedam dana a da uopće ne iziđu na otvoreno more, dok je na talijanskoj strani situacija drugačija, tamo je more nestabilno i usred ljeta ‘valja’, tako da djeca ne mogu biti na jedrilici. Nikako se ne smije dozvoliti gradnja marina u zaštićenim uvalama. U njima može biti sidrište i kupalište”, smatra Berket. Berket dodaje kako postoji potreba za gradnjom marina, ali se u planiranje mora uvesti reda. “Država mora odrediti gdje će se marine graditi, a ne da svaka lokalna zajednica planira njihovu gradnju. More mora biti državni interes i pod državnom zaštitom, a ne da se prepusti svakoj općini pa čak i županiji da upravlja kako hoće. Rezultat toga je apsurdna situacija u kojoj Splitsko-dalmatinska županija uopće nema katastar koncesija, dok Primorsko-goranska i Istarska imaju. To znači da na pomorskom dobru koje mora biti područje državnog značaja vlada potpuni kaos”, pojašnjava Berket.

Anto Violić, predsjednik Uprave ACI-ja

Vjerovali ili ne: 10 godina nije izgrađena nijedna legalna marina Adriatic Croatia International Club (ACI) je najveći lanac marina na Mediteranu. Predsjednik Uprave Anto Violić je, nakon dugog perioda negativnog poslovanja, u kratkom roku uspio stabilizirati poslovanje 21 marine ove tvrtke te iz godine u godinu povećavati dobit društva. Kakva je bila prošla poslovna godina za ACI? - Poslovnu 2011. obilježili su odlični rezultati za ACI. Ostvarili smo ukupan prihod od 190 milijuna kuna. Povećanje smo ostvarili u svim kategorijama poslovnih prihoda. Sprema li se ACI u nove investicije? - Investicije su imperativ, posebice na konkurentnom mediteranskom tržištu. Samo 2011. uložili smo 69,1 milijun kuna u oplemenjivanje marina ACI sustava. ACI je spreman ulagati i u veće projekte, prije svega u izgradnju novih marina. Nažalost, ishođenje dozvola za marine gotovo se može nazvati Sizifovim poslom. Upravo zato nas veseli što smo dobili odobrenje za gradnju nove marine u Slanom. U njenu izgradnju planiramo ove godine uložiti 5,5 milijuna kuna iz vlastitih sredstava, a preostalih 54,6 milijuna kuna u 2013. financirat ćemo kreditom banke. Što je smetnja za gradnju novih marina? - Postoji čitav niz administrativnih prepreka, zbog kojih proces dobivanja dozvole može trajati nevjerojatnih tri pa čak i šest godina. Problemi započinju već prilikom planiranja: događa se da su u prostorne planove uključene luke nautičkog turizma, no najčešće u takvim gabaritima da ih je gotovo nemoguće graditi. Ima slučajeva

da se luka planira daleko od obale gdje su prevelike dubine. Ponekad se stječe dojam da se ti planovi rade napamet, bez prilagođavanja stanju na terenu. Sljedeći problem nastaje prilikom izrade studije utjecaja na okoliš - ona može pokazati čak i to da se na tom mjestu ne može graditi, no, što god pokazala, studiju treba platiti. Koji je investitor spreman ulagati u izradu dokumentacije ako postoji rizik da ništa neće moći realizirati? Možda bi rješenje bilo da se prije izrade prostornih planova izradi generalna studija utjecaja na okoliš. Što je s lokacijskim dozvolama? - Prilikom podnošenja zahtjeva potrebno je priložiti dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva, a pravni interes za gradnju na pomorskom dobru je ugovor o koncesiji. Dakle, treba najprije ishoditi koncesiju na pomorsko dobro. Ona se dodjeljuje na javnom natječaju. Ako je potencijalni investitor već izradio sve elaborate, projekte, studije i drugo te ih ustupio državnim insti-

Investicije su imperativ, posebice na konkurentnom mediteranskom tržištu tucijama u cilju raspisivanja koncesije, opet nije siguran hoće li baš on biti najpovoljniji na natječaju. Za proširenje marine raspisuje se javni natječaj na koji se bilo tko može javiti pa se, teoretski, može dogoditi i to da netko drugi dobije pravo proširiti vašu marinu. Stoga ne treba čuditi činjenica da u Hrvatskoj, vjerovali ili ne, punih 10 godina nije izgrađena niti jedna jedina nova legalna marina! Na svemu tome država doista intenzivno mora početi raditi jer je moguće da ovu izuzetno perspektivnu djelatnost doslovce uništimo. Tržište nautičkog turizma sve je zahtjevnije, potražnja za smještajem plovila raste - posebice za smještajem megajahti, a Jadran kao destinacija izuzetno je tražen. No, kao i u svakom drugom biznisu - ako ponuda ne odgovara potražnji, kupci odlaze. (J.V.)

12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti Prodano 14.549 vozila U prva četiri mjeseca ove godine u Hrvatskoj je prodano 14.549 osobnih automobila i lakih dostavnih vozila, objavila je agencija Promocija plus. To je za 1214 vozila slabiji rezultat nego u istom razdoblju 2011. godine. Ove je godine prodano najviše Volkswagena (1956, tržišni udjel 13,4 posto), slijedi Peugeot (1308 ili 8,9 posto), Renault (1252 ili 8,6 posto), Citroën (1238 ili 8,52 posto) te Opel (1175 ili 8,02 posto). Od ukupnog broja novoregistriranih vozila, 13.390 su osobni automobili, a 1159 kombiji i druga dostavna vozila. 3. maj isporučio brod Riječko brodogradilište 3. maj isporučilo je prošli tjedan novi brod za naručitelja iz Belgije. Riječ je o teglenici dugoj sto metara i to je druga isporuka ove godine iz riječke kompanije. U knjizi narudžbi 3. maj ima još pet brodova. Prema neslužbenim informacijama, 3. maj i Brodotrogir trebali bi biti uskoro prodani hrvatskim investicijskim fondovima na čelu s fondom Quaestus. Fondovi bi do kraja svibnja trebali predložiti model preustroja tih dvaju državnih brodogradilišta. Vrijedne ruke u Bjelovaru Hrvatska gospodarska komora i ove godine nastavlja nacionalne akcije Kupujmo hrvatsko i Vrijed- n e ruke. Prva od 19 akcija održat će se u subotu, 12. svibnja od 9 do 13 sati na Trgu Eugena Kvaternika u Bjelovaru. Zbivanja se mogu pratiti i putem društvenih mreža Facebook i Twitter na kojima će se objavljivati slike i informacije o proizvodima te filmovi u kojima javne osobe govore o tome zašto vole kupovati hrvatske proizvode. Najupućeniji u domaću kvalitetu bit će i darivani proizvodima iz ovih akcija.

( oko 5000 t

finalnih proizvoda godišnje

Privredni vjesnik Broj 3726, 7. svibnja 2012.

( čak 98%

proizvodnje ide na tržišta EU-a

ECOCORTEC BIORAZGRADIVI PLASTIČNI MATERIJALI

Proizvod budućnosti: vrećice od kukuruza Bioplastika ima široke mogućnosti primjene, između ostalog u kućanstvima, industriji, poljoprivredi, pakiranju robe široke potrošnje... A može inkorporirati i VpCI tehnologiju koja štiti od korozije i antistatičku zaštitu Andrea Šalinović

istraživanjima te edukaciji studenata i nastavnog kadra, posebno s FSB-om i Kemijskim fakultetom u Zagrebu”, ističe Ivana Radić Boršić.

ogon tvrtke EcoCortec za proizvodnju biorazgradivih plastičnih materijala smjestio se u poslovnoj zoni Belog Manastira. Kada je 2007. započela s probnom proizvodnjom, ova je tvornica bila jedna od prvih u Europi koja je koristila inovativnu tehnologiju proizvodnje višeslojnih, biorazgradivih plastičnih folija te folija za zaštitu od korozije po licenciji matične tvrtke Cortec corporation USA. U ovu greenfield investiciju ta je tvrtka uložila 10 milijuna eura. U Belom Manastiru godišnje proizvedu oko 5000 tona finalnih proizvoda, višeslojnih biorazgradivih plastičnih folija

Bioplastika se u prirodi razgrađuje baš poput trave ili lišća te PE folija. Čak 98 posto proizvodnje namijenjeno je tržištima Europske unije, a prisutni su i u Kini i Kanadi. Bioplastika ima široke mogućnosti primjene, između ostalog u kućanstvima, industriji, poljoprivredi, pakiranju robe široke potrošnje, a od nje se izrađuju i vrećice za trgovine te folije za uporabu u poljoprivredi. EcoCortecova biorazgradiva plastika može, kao jedina u svijetu, inkorporira-

ti VpCI tehnologiju koja štiti od korozije, ali i antistatičku zaštitu namijenjenu pakiranju proizvoda u elektroničkoj industriji. Prirodna razgradnja “Ambalaža se smatra biorazgradivom ako se u uvjetima kompostiranja unutar perioda razgradnje materijal razlaže na osnovne elemente, vodu i ugljični dioksid, a da pri tome nema negativan utjecaj na tlo, floru i faunu”, pojašnjava Ivana Radić Boršić, direktorica tvrtke EcoCortec. “Period razgradnje podrazumijeva isto vrijeme razgradnje poput materijala koji se uobičajeno kompostiraju, poput lišća ili trave. Bioplastika je nužna za održivi razvoj jer je kontaminacija okoliša plastikom sveprisutna i skupa, odlagališta otpada su preopterećena, a na mnogim lokalitetima ni ne postoje, primjerice u nacionalnim parkovima, parkovima prirode te turi-

stičkim rivijerama gdje se mogu koristiti samo kompostišta. Osim toga, većina zemalja uvodi ili razvija sustav tarifa i naknada na ulazne ambalažne materijale, dok polietilen koji se koristi za proizvodnju konvencionalnih plastičnih folija postaje sve skuplji”, kaže direktorica. Pogon tvrtke je jedan od najsuvremenijih u ovom dijelu Europe: u potpunosti je opremljen automatiziranom opremom s visokim stupnjem ekološke zaštite te energetske i ekonomske učinkovitosti. Tehnološki proces u cijelosti je zaokružen, od ulaznih sirovina, preko procesa ekstrudiranja i konfekcioniranja finalnih proizvoda pa sve do reciklaže, regranulacije otpadnog materijala. Proizvodni pogon je opremljen i laboratorijem te centrom za istraživanje i razvoj čija je svrha kontrola kvalitete ulaznih sirovina te finalnih proizvo-

da. “Naša misija je razvoj i plasman ambalaže proizvedene na bazi biorazgradivih tehnologija koja svojim svojstvima nadmašuje konvencionalne materijale. Potrošači odabiru proizvod na osnovi njegovih performansi, a potom zbog ekoloških svojstava. U ovom trenutku zapošljavamo 22 djelatnika različitih profila; od djelatnika u proizvodnji, visokoobučenih majstora za ekstruziju do visokoobrazovanog kadra: inženjera strojarstva, elektrotehnike, kemijskih inženjera u laboratoriju, ekonomista. Izuzetno velika pažnja se polaže na istraživanje i razvoj gdje usko surađujemo s našim kolegama u matičnom Cortecovom odjelu razvoja u SADu. Jedna od važnih uloga laboratorija je i kontrola kvalitete. Već 15 godina Cortec korporacija, a danas i EcoCortec odlično surađuju s hrvatskim sveučilištima na zajedničkim

Obična plastika sve skuplja Posljednja istraživanja pokazuju da bi čak 63 posto kupaca radije kupilo proizvod pakiran u ekološki prihvatljivu, biorazgradivu ambalažu, što svakako jamči budućnost bioplastike. Ona jest nešto skuplja od polietilena, ali kada se u obzir uzme činjenica da se tradicionalna plastika temelji na neobnovljivom izvoru, nafti, kojoj cijene neprestano rastu, dok se svakodnevno razvijaju novi, obnovljivi izvori sirovina za bioplastiku, trend smanjenja razlike u cijeni u stalnom je porastu. Predviđa se da će zalihe nafte ponestati u sljedećih 20 do 100 godina. Vlade i potrošači traže mjere kako bi se smanjila ovisnost o proizvodima na bazi fosilnih goriva. Raste i zabrinutost zbog globalnog zatopljenja, zagađenja okoliša i toksičnih posljedica proizvoda dobivenih iz nafte. Unikatna tehnologija kojom se koristi EcoCortec za izradu 100 posto biorazgradivih filmova i folija temelji se na upotrebi kukuruza dakle obnovljivog resursa koji se u prirodi u potpunosti razgrađuje. Nema sumnje da je riječ o proizvodu koji će svoju širu primjenu naći u skoroj budućnosti.

enterprise europe

info

Broj 62, 7. svibnja 2012.

Nacrt europskog proračuna za 2013. godinu

Kako poslovati s Francuskom Hrvatska gospodarska komora u suradnji s francuskim veleposlanstvom organizira seminar Kako poslovati s Francuskom koji će se održati 22. svibnja u Hrvatskoj gospodarskoj komori, na Rooseveltovom trgu u Zagrebu. Seminar je namijenjen hrvatskim tvrtkama koje već posluju s Francuskom ili onima koje imaju namjeru proširiti svoje poslovanje na to tržište. Na seminaru će se govoriti o specijalnim zahtjevima koje pred hrvatske tvrtke stavlja francusko tržište, institucijama i linkovima koji mogu biti od pomoći hrvatskim tvrtkama, sektorima moguće suradnje te problemima s kojima se susreću hrvatske tvrtke. Na seminaru će predstavnici tvrtki koje već posluju u Francuskoj iznijeti svoja iskustva i dati savjete kolegama koji tek planiraju izaći na to veliko tržište. Zainteresirani se trebaju prijaviti do 18. svibnja na apetric@hgk.hr ili faks 01/4828 380. Sudjelovanje na seminaru je besplatno, a radni jezik seminara je hrvatski.

Ulaganje u rast i radna mjesta

Proračun EU-a za 2013. godinu planira izdatke od 150,9 milijardi eura. Ulaganja su koncentrirana na rast i povećanje zaposlenosti kroz fiskalnu konsolidaciju i ulaganja u budući rast Proračun EU-a mora ispuniti ugovorne obveze iz ove i prethodnih godina, kako prema zemljama članicama, tako i prema drugim primateljima. Iznos od 62,5 milijardi eura koji otpada na plaćanja predviđen je za rast koji bi omogućio otvaranje novih radnih mjesta u Europi.

Nacrt proračuna EU-a za 2013. godinu, koji je Komisija predstavila 25. travnja, odražava izjave Europskog vijeća da se rast i povećanje zaposlenosti u EU-u mogu ostvariti samo kombinacijom fiskalne konsolidacije i ulaganja u budući rast. Proračun EU-a predstavlja korisnu nadopunu nacionalnim naporima u tom smislu tako što ulaganja koncentrira na prioritetna područja definirana u europskoj strategiji rasta Europa 2020., uzimajući pritom u obzir tešku gospodarsku situaciju i pritisak kojem su izloženi nacionalni proračuni.

Nacrt proračuna za 2013. zamrzava buduće izdatke: povećanje financijskih obveza (odnosno, budućih plaćanja) na razini je inflacije (dva posto). On ujedno zamrzava i Komisijin administrativni proračun na razini znatno ispod razine inflacije. Osim toga, predviđa smanjivanje Komisijinog osoblja za jedan posto što je prvi korak u ostvarivanju cilja: smanjivanja osoblja za pet posto u roku od pet godina. Istodobno, u nacrtu proračuna predlaže se povećanje razine plaćanja za 6,8 posto. To izravno pridonosi rastu i otvaranju novih radnih mjesta u Europi.

Posebni napori poduzimaju se u odnosu na Okvirne istraživačke programe (devet milijardi eura, što je 28,1 posto više nego u 2012.), Programe za jačanje konkurentnosti i inovacije (546,4 milijuna eura, što je porast od 47,8 posto), strukturne i kohezijske fondove (49 milijardi eura, porast od 11,7 posto) te cjeloživotno učenje (1,2 milijarde eura, porast od 15,8 posto). Sveukupni nacrt proračuna za 2013. iznosi 150,9 milijardi eura u financijskim obvezama, što je dva posto više nego prošle godine, u skladu sa sadašnjom stopom inflacije. Na plaćanja otpada 137,9 milijardi eura, što predstavlja porast od 6,8 posto. Ta su plaćanja logična posljedica ranijih financijskih obveza.

enterprise europe Greenovation

Nagrade za zeleno gospodarstvo U ukupno 10 kategorija dodijeljene su prve hrvatske nagrade za razvoj zelenog gospodarstva - Greenovation, čime je odabrano i prvih 10 nositelja oznake Green Mark - Sign of Excellence U organizaciji Saveza za energetiku Zagreba i Hrvatske gospodarske komore-Europske poduzetničke mreže Hrvatske te uz generalno pokroviteljstvo Banco Popolare Croatia, u ukupno 10 kategorija dodijeljene su prve hrvatske nagrade za razvoj zelenog gospodarstva - Greenovation, čime je odabrano i prvih 10 nositelja oznake Green Mark - Sign of Excellence. Program Saveza za razvoj zelenog gospodarstva odnosi se na cjelovito poboljšanje performansi gospodarstva Hrvatske kroz održivi razvoj, što uključuje učinkovito i održivo korištenje resursa, zaštitu okoliša i sprječavanje gubitka biološke raznolikosti, razvoj novih zelenih usluga, proizvoda, tehnologija i metodologije proizvodnje te druge koncepte koji čine štedno, zeleno i konkurentno gospodarstvo. Programom se želi sustavno poticati poslovne zajednice na razvoj štednog, zelenog i konkurentnog gospodarstva, a sustavom nagrađivanja izdvojeni su vodeći nacionalni programi i projekti hrvatskih poduzetnika i novinara. Objavom javnog poziva za dodjelu te godišnje nagrade pokazalo se kako hr-

vatska mala i srednja poduzeća aktivno rade na razvoju usluga, proizvoda i tehnologija u području zelenog gospodarstva te time pridonose svojoj konkurentnosti, ali i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u cijelosti, smatra predsjednik Saveza za energetiku Zagreba i direktor nagrade Greenovation Tomislav Marjanović. “Veći dio nominiranih, ali i dobitnika nagrade, svoje poslovanje proširilo je na zemlje Europske unije. Važan prilog tome je i činjenica da oko trećine svjetskog zelenog tržišta otpada upravo na Europsku uniju. Zelenom gospodarstvu treba pristupiti ozbiljno i uvidjeti da je riječ o ogromnom potencijalu rasta za mala i srednje velika poduzeća”, ističe Marjanović. Hrvatska gospodarska komora kroz projekt Europska poduzetnička mreža aktivno promiče zeleno gospodarstvo, eko inovacije i obnovljive izvore energije, te smatramo da svi nominirani i dobitnici nagrada imaju veliku mogućnost dobivanja sredstava iz EU fondova, u čemu im i mi možemo pomoći, istaknula je Vesna Torbarina, voditeljica Europske poduzetničke mreže Hrvatske. “Uskoro se otvara novi natječaj Eko inovacije, koji financira Europ-

ska komisija, pa ćemo u HGK-u organizirati info dan 14. svibnja, odmah po otvaranju natječaja”, dodala je Vesna Torbarina.

cipu mobilnog zelenog ureda. Odabrana je i najbolja menadžerica hrvatskog zelenog gospodarstva. To je Jadranka Boban Pejić iz tvrtke Biovega.

Nagrada Greenovation u kategoriji najbolji ukupni program hrvatskog zelenog gospodarstva dodijeljena je grupaciji Biovega za projekt Grupacija Biovega - Biovega, Makronova, Planetopija i BioZrno.

U kategoriji najboljeg novinara hrvatskog zelenog gospodarstva proglašena su dva dobitnika - Jasmina Trstenjak iz Lidera te Mladen Iličković s HRT-a. Najbolji tim su djelatnici tvrtke Ekoplanet i njihov

U kategoriji najbolji start-up hrvatskog zelenog gospodarstva nagrada je dodijeljena tvrtki Tehnoplast profili za projekt Industrijska proizvodnja pasivnih kuća, a u kategoriji najbolja usluga tvrtki Eko prijevoz za projekt EkoTaxi - Smanjenje CO2 emisija hibridnom tehnologijom. U kategoriji najboljeg proizvoda nagrađena je tvrtka Knauf Insulation za projekt Knauf Insulation Ecose Technology. Najbolja zelena marketinška kampanja je ona Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj i njihov projekt Green Building Professional - cjelogodišnji edukacijski program za zelenu gradnju i održavanje prostora s ciljem ostvarivanja uštede energije. U kategoriji najboljeg web programa nagrađen je EPIEC za projekt Inovativni koncept pružanja usluge energetskog savjetnika po prin-

Zelenom gospodarstvu treba pristupiti ozbiljno i uvidjeti da je riječ o ogromnom potencijalu rasta za mala i srednje velika poduzeća, ističe Tomislav Marjanović projekt Zbrinjavanje medicinskog otpada, a posebna nagrada za istaknuti nacionalni doprinos razvoju hrvatskog zelenog gospodarstva (inovacije u zelenom gospodarstvu) dobio je Stipan Orčić za projekt Uređaj za ultrazvučno tretiranje tla. Svi dobitnici nagrade Greenovation ostvarili su pravo petogodišnjeg korištenja i isticanja oznake Green Mark - Sign of Excellence, obilježja održive odnosno zelene usluge, proizvoda ili tehnologije.

www.een.hr

7. svibnja 2012.

2 3

CIP Info dan

Projektima do jačanja konkurentnosti Početkom svibnja Europska komisija raspisuje natječaj za financiranje projektnih prijedloga iz programa CIP Eko-inovacije, a EEN organizira nacionalni info dan o tom provedbenom programu Europske unije CIP je provedbeni program Europske unije koji ima za cilj potaknuti konkurentnost europskih poduzeća. Program se provodi od 2007. do 2013. godine i raspolaže budžetom od 3,62 milijarde eura, a namijenjen je prije svega financiranju projekata malih i srednjih poduzetnika. Također, CIP je program usmjeren na održivi razvoj inovativnog malog i srednjeg poduzetništva, usklađen s politikom zaštite okoliša, korištenjem obnovljivih izvora energije, uz mogućnost lakšeg pristupa financijskim oblicima pomoći i učenja na primjerima najbolje prakse. Eko-inovacije su potprogram Programa zajednice CIP, i one podrazumijevaju sve oblike inovacijskih aktivnosti koje rezultiraju ili čiji je cilj bitno poboljšanje zaštite okoliša. Eko-inovacije uključuju nove proizvodne procese, nove proizvode ili usluge te nove metode poslovanja i upravljanja, čije će korištenje ili provedba spriječiti ili znatno smanjiti rizike za okoliš, zagađenje i sve druge negativne posljedice uporabe resursa tijekom životnog ciklusa srodnih aktivnosti. Prioritetna područja, sukladno politikama Europske unije, i ove su godine: recikliranje i iskorištavanje otpadnih materijala, sektor graditeljstva - smanjenje potrošnje resursa i otpada u proizvodnji, prehrambeni proizvodi i učinkovito ko-

Potvrđeno je sudjelovanje predstavnika Europske agencije za konkurentnost i inovacije iz Bruxellesa Theodora Staikosa, koji kao project officer radi na provedbi uspješnih projekata i jedan je od ključnih stručnjaka koji vode ovaj program. Tvrtke se pozivaju da iskoriste njegovu prisutnost te u individualnim konzultacijama predstave svoje spremne projektne ideje kako bi dobile smjernice i korisne savjete pri samoj prijavi. I ove godine na info danu gost će biti Stjepan Lakušić, predstavnik uspješnog hrvatskog projekta Ruconbar i koordinator projektnog tima koji je prvi u Hrvatskoj ostvario financiranje iz ovog kompleksnog, ali izvrsnog programa financiranja.

rištenje vode, zeleno poslovanje i inteligentna nabava. Već tradicionalno, početkom svibnja Europska komisija raspisuje natječaj za financiranje projektnih prijedloga iz programa CIP Eko-inovacije, a ove godine se natječaj objavljuje 8. svibnja. Hrvatska gospodarska komora kao i svake godine brine da sve informacije o natje-

čaju, mogućnostima, uvjetima i kriterijima pravovremeno dopru do hrvatskih gospodarstvenika. Povodom otvaranja natječaja 14. svibnja će se održati nacionalni info dan u organizaciji Europske poduzetničke mreže Hrvatske te Ministarstva poduzetništva i obrta, u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, na Rooseveltovom trgu u 9.30 sati.

Predstavit će se i nova pogodnost od nedavno dostupna hrvatskim poduzetnicima - EU Sinergo krediti Privredne banke Zagreb. Riječ je o povoljnijim kreditima koje PBZ nudi poduzetnicima u suradnji s Europskim investicijskim fondom u okviru programa CIP EIP. Info dan je i ove godine besplatan i dostupan svim hrvatskim poduzetnicima, no potrebno je prijaviti se. Prijavnice i program događanja nalaze se na web stranici http:// www.een.hr/hr/kalendar/14-05-2012/ nacionalni-info-dan-cip-eko-inovacije2012/328/. (K.C.)

Poduzetnički impuls - natječaji Ministarstva poduzetništva i obrta u 2012. Obavještavamo Vas da je Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo natječaje za projekte iz Poduzetničkog impulsa. Drugi ciklus koji vrijedi od 20. travnja do 21. svibnja: • Očuvanje tradicijskih i umjetničkih obrta • Informatičke kompetencije obrtnika • Stipendije učenicima u obrtničkim zanimanjima • Opremanje praktikuma obrtničkih strukovnih škola • Majstorska škola • Naukovanje za obrtnička zanimanja

• Zadružno poduzetništvo • Franšizno poslovanje - pilot-projekt Treći ciklus koji vrijedi do 28. svibnja: • Jačanje međunarodne konkurentnosti • Nove tehnologije • Pozicioniranjem na tržištu do uspjeha • Klasteri - zajedno do uspjeha • Poduzetničke potporne institucije • Poduzetništvo u kulturi • Socijalno poduzetništvo Ove godine natječaji se razlikuju od dosadašnjih godina. Osnovne promjene u do sada objavljenim projektima odnose se na sljedeće:

• troškovi se ne priznaju retroaktivno kao do sada, već samo po ponudama, predračunima, ugovorima za buduća ulaganja • troškovi se priznaju čak u visini do 100 posto prihvatljivih troškova • povećani su minimalni i maksimalni iznosi tako da se primjerice za Žene poduzetnice minimalno može dobiti 50.000 kuna (minimalni i maksimalni iznosi različiti su od projekta do projekta) • kod inovacija više se ne može prijaviti fizička osoba • isplata se obavlja u dva dijela, i to 60 posto nakon potpisa ugovora i 40 posto nakon dostave konačnog izvješća koje mora biti u roku od 60 dana

• kao dokazi o izvršenom plaćanju ne priznaju se kompenzacije, ugovor o leasingu te nalog za plaćanje.

Sve informacije o projektima moguće je pronaći na www.minpo.hr ili na besplatnom info telefonu Ministarstva 0800 234-505.

enterprise europe Odjeci krize - tvrtke i pristup sredstvima

Najteže je najm Malim tvrtkama najveći je problem doći do financijske potpore u eurozoni. Svaka je četvrta anketirana tvrtka u eurozoni Njemačkoj, a najteže onima u Grčkoj, Portugalu i Irskoj Lada Stipić – Niseteo, Bruxelles Manjim je tvrtkama sve teže doći do sredstava, u eurozoni je otežan pristup financijskoj potpori glavni problem u radu 17 posto malih i srednjih tvrtki, naglašava redovna dvogodišnja analiza trendova provedena u Europskoj središnjoj banci (ECB). Situacija je dva posto bolja nego prije dvije godine mada su problemi geografski neravnomjerno raspoređeni – tvrtke u Njemačkoj, Finskoj ili Francuskoj u pravilu ih nemaju, što se baš ne bi moglo ustvrditi za Grčku, Portugal ili Irsku gdje je to samo dio šireg problema ekonomske recesije. Svaka je četvrta anketirana tvrtka u eurozoni zadnjih godinu dana tražila kredit – a dobila ga je tek svaka sedma. Odbijenice su učestalije za najmanje (mikro) tvrtke do devet zaposlenih. Svaka 50. tvrtka u zadnjih je pola godine smanjila promet, statistički prosjek ishod je snažnog utjecaja sažimanja aktivnosti tvrtki u građevinarstvu (17 posto), no s druge strane, 10 posto poduzeća male i srednje veličine ostvarilo je rast prometa. Grafovi pokazuju da su prosječnoj tvrtki eurozone zadnjih šest mjeseci pali promet i profit, narasli troškovi svih vrsta, uključujući cijenu rada. Po prvi

put od 2009. godine veće su tvrtke bilježile više minusa od prosjeka za malo i srednje poduzetništvo. Potraga za kupcima Tvrtkama je najveći problem naći mušterije – ovo je kao osnovno pitanje rada pa i opstanka naznačila gotovo trećina tvrtki. Velikima je veći teret iznalaženje kvalitetnog kadra ili novih poslovnih ugovora negoli osiguravanje potrebnih im sredstava. Konkurencija u pravilu svima zadaje manje glavobolje od

Svaka 50. tvrtka u zadnjih je pola godine smanjila promet, a 10 posto poduzeća male i srednje veličine ostvarilo je rast prometa troškova proizvodnje i rada. U zadnjih pola godine potražnja tvrtki za svježim novcem nešto je naglašenija negoli u ranijim polugodišnjim razdobljima za trajanja krize. Što se dostupnosti bankovnih kredita tiče, najviše se time muče građevinske tvrtke, najmanje industrija - razmjeri su u postocima 32 prema 13 posto. Tvrtkama u zadnje dvije godine poslovanje otežavaju sužene mogućno-

Bolja strana ekonomije

Izumitelji šampion Europski patentni ured odabrao je finaliste za Europsku inovatorsku nagradu. Nagradu za životno djelo dobiva izumitelj Geox cipela Bez želje za pretjeravanjem, okrstili su ih “istinskim junacima ekonomije 21. stoljeća”. Autor atributa je Europski patentni ured, a predmet divljenja je petnaestoro finalista nominiranih za Europsku inovatorsku nagradu. Europski patentni ured svake godine nagrađuje najuspješnije izumitelje za “izuzetan doprinos tehnološkom, socijalnom i ekonomskom napretku”. Sjedište Europskog patentnog ureda je u Münchenu s podružnicama u Bruxellesu, Den Haagu, Beču i Berlinu. U javnosti se rijetko spominje iako je, sa skoro 7000

zaposlenih, jedna od najkrupnijih europskih institucija. Pokriva 38 članica Europske organizacije za patente, uključujući Hrvatsku. Lani je zaprimio 24.000 zahtjeva za patentiranjem i izdao 62.115 europskih patenata. Inovacije - tajna uspjeha malih tvrtki Finalisti su iz različitih grana – medicinske tehnologije, tretmana otpadnih voda, telekomunikacija, prometa, građevinarstva, industrije obuće, recikliranja, energetike. Neki od nominiranih su znastvenici, neki poduzetnici, često oboje. U priči

o Nijemcu Manfredu Stefeneru, nominiranom u kategoriji malog i srednjeg poduzetništva, nalazi se i priča o tajni uspjeha nekih tvrtki. Sam Stefener kaže sljedeće: “Počeo sam 2000. godine u veljači, to ljeto imao sam jednog zaposlenog, do kraja godine četvoricu, 2001. godinu završio sam sa 15 radnika. Za uspjeh je presudno sakupiti pravi tim. Sada se tvrtka razdijelila na dvije, zapošljavamo 60 ljudi i upravo smo u fazi prelaska na serijsku proizvodnju”. Stefener je osnivač tvrtke Smart Fuel Cell AG, u suradnji s partnerima konstruirao je i razvio prvu prenosivu ćeliju za go-

rivo ili DMFC, direktnu metanolsku ćeliju za gorivo. Uređaji različitih snaga danas se koriste u sigurnosnim i nadzornim sustavima te u prometu. Budućnost je možda i u automobilima, razmatra Stefener opcije. Trenutna proizvodnja je 20.000 ćelija, s izgledima za naglo širenje posla pokaže li se koncept uspješnim. U ovoj je kategoriji nominiran pasionirani jedriličar, vlasnik trofeja Admiralovog kupa Stefan Lehnert. Krenuo je tražeći poboljšanje jedara, završio lutanje na elastičnoj i izdržljivoj prilagodljivoj foliji, odličnoj za krovove velikih raspona, tehničarima poznatijoj po kratici

www.een.hr

7. svibnja 2012.

4 5

manjima zadnjih godinu dana tražila kredit – a dobila ga je tek svaka sedma. Najbolje je tvrtkama u Finskoj, Francuskoj i

sti ulaska u dozvoljeni bankovni minus na što su se tradicionalno oslanjale. Problem je, razumljivo, manje prisutan kod velikih tvrtki - prijavilo ga je svega četiri posto, a to je poboljšanje u odnosu na razdoblje od prije dvije godine kada ga je imala svaka deseta. U razdoblju od jeseni prošle godine do danas različiti su faktori navedeni kao uzroci otežanog pristupa sredstvima - povećao se broj tvrtki koje okrivljuju opću ekonomsku situaciju (više od trećine anketiranih) i pogoršani su specifični uvjeti rada određenih tvrtki a što banke obvezno uračunavaju u proceduru pregovora o kreditiranju. Banke ne žele preuzeti rizik Tvrtke se tuže da su banke, usprkos državnim politikama poticanja poduzetništva, sve manje voljne ulaziti u kreditne aranžmane – čak 23 posto anketiranih tvrtki imalo je ovakva iskustva, što je sitan pomak na bolje u odnosu na vrijeme nakon kraha američke banke Lehman brothers kada je to prijavilo 25 posto tvrtki eurozone. Postoci su viši za veće tvrtke. U vremenu od listopada prošle do konca ožujka ove godine svaka je četvrta tvrtka eurozone tražila neku vrstu kredita – ali skoro pola ih nije ni razmatralo davanje zahtjeva, dijelom zbog procjene da raspola-

ni ETFE (etilen-tetrafluoretilen). Lehnertov je izum lagane krovne konstrukcije složene od brojnih zrakom punjenih jastuka natkrilio i obložio olimpijske bazene u Pekingu i njihovu fascinantnu arhitekturu kao i razglašenu oazu Projekta Eden (Raj) u Engleskoj. Na mogućnosti koje mogu stvoriti kreativci u malim tvrtkama ukazuje i treći nominirani kandidat za nagradu u ovoj kategoriji, francuski par Farouk Tedjar - JeanClaude Foudraz s inovativnim rješenjem koje reciklažom litij-ionskih baterija izvlači – ili, bolje, spašava za novu upotrebu – 98 posto svih metala upotrijebljenih za bate-

riju. U Europi je godišnja masa iskorištenih baterija između 180.000 i 200.000 tona. (Ili, ako hoćete plastičnu usporedbu, kao hrvatska šećerna kvota za EU!) Nagrada za životno djelo za Geox Zanimljivu priču stvara trojka kandidirana za životno djelo. Talijan Mario Polegato je, kao i većina inovatora, nepoznato ime Europljanima, ali mnogi znadu (i nose) Geox cipele. U EU-u je oko 24.000 tvrtki koje proizvode obuću, zapošljavaju 325.000 ljudi uz 26,5 milijardi eura prometa ili iznos ravan četvrtini godišnjeg proračuna EU-a. Polegatova su kreativna zasluga posebni potplati koji

žu s dovoljno sredstava. Strah da će biti odbijene zadržao je od daljnje akcije u bankama sedam posto tvrtki, postotak više nego prije dvije godine. U svakom od financijskih aranžmana s bankama male i srednje tvrtke doživljavaju statistički pad uspješnih ugovora. Evidentno je, ističe analiza ECB-a, da su banke daleko opreznije u sklapanju novih poslova, pogotovo u rizičnijim situacijama, poput onih gdje tvrtke ne nude dostatne garancije. Zamjetno je pao postotak tvrtki koje su u dijelu ankete o uvjetima kreditnih aranžmana istaknule rast kamata, sa 54 na 42 posto, naročito vidljivo kod velikih tvrtki. Tvrtke u dolazećih pola godine očekuju da će im se blago pooštriti uvjeti ulaska u dozvoljene minuse ali i poboljšati stanje financija jer svi računaju na umjeren porast ekonomske aktivnosti. Pad cijene rada Djelatnost koja bez previše optimizma gleda na blisku budućnost i dalje je građevinarstvo. Mlađe su tvrtke optimističnije od etabliranih, tvrtke starije od desetljeća i dalje su prilično suzdržane što se tiče perspektiva do kraja godine. Na strani optimizma su i veće tvrtke. Od brojnih pokazatelja aktivnosti u ECB-ovoj analizi neki su odlična ilustra-

sprječavaju znojenje nogu omogućujući im disanje po čemu su i poznate i dakako reklamirane Geoxove cipele. Tvrtka ima 98 zaštićenih dizajna, a u EU-u još 29 trademarka. Drugi je kandidat austrijski inženjer i poduzetnik Josef Theurer, osnivač i predsjednik najveće svjetske tvrtke za proiz vodnju strojeva za polaganje tračnica. U svom je radnom vijeku autor 1050 patenata. Imenjak

cija dubine krize, poput 40-postotnog pada cijene rada u Irskoj... gdje su prosječni parametri prometa, profita i troškova poslovanja doživjeli najdramatičnije padove u eurozoni, daleko krupnije od negativnih trendova u Grčkoj ili Portugalu, na primjer. No, irski su indikatori u porastu. Jedina zemlja koja slijedi Irsku po padu cijene rada je Grčka koja nastavlja negativan trend, za razliku od šokirane pa oporavljene Irske. Tvrtke u Grčkoj, Italiji i Portugalu sve su gladnije financijske podrške, prvenstveno zbog kroničnog manjka kvalitetnih, prihvatljivih izvora financiranja – samo u Nizozemskoj i Austriji potražnja za kreditima manja je nego prije pola godine. Njemačka je jedina zemlja eurozone gdje male i srednje tvrtke nemaju problema s kreditiranjem poslovnih aktivnosti: vrijeme je i na drugim stranama ozbiljnije aplicirati praksom provjeren njemački model. Najviše je bankovnih odbijenica u zemaljama u krizi, Italiji, Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu. U njima su kamate i dalje u porastu – za razliku od ostatka društva eurozone gdje je pad kamata praćen gospodarskim rastom i oporavkom. Ljeto je vremenska granica nakon koje većina tvrtki u eurozoni, s izuzetkom grčkih, računa na povoljnije uvjete poslovanja i, usporedno, kreditiranja.

mu Josef Bille je Nijemac, očni liječnik, autor skoro stotinu oftalmoloških patenata. Milijuni pacijenata ne znaju tko je on, ali su koristili glavni Billeov izum – smatraju ga ocem laserske korekcije oka LASIK-om, izumom laserske kirurgije. Ostali su nominirani za najprestižniju europsku inovatorsku nagradu u kategoriji medicine i

Europski patentni ured lani je izdao 62.115 patenata industrije – nizozemski inženjer izumitelj Bluetootha, danski tim sa sofisticiranim slušnim aparatom, njemački kardiolog s novim testom krvi koji će olakšati dijagnozu srčanog udara, zdravstvene krize koja, statistički, pogađa 600 na 100.000 ljudi godišnje. Listu zaključuje četvorka iz Nizozemske s izumom čišćenja otpadnih voda upotrebom granularne biomase koja za 95 posto reducira razinu dušika i fosfata i to bez upotrebe kemikalija. (L.S.N.)

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu

Niskopodni autobusi Personennahverkehrsgesellschaft Genthin mbH, Genthin, Njemačka, traži niskopodne autobuse. Natječaj je otvoren do 14. lipnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Personennahverkehrsgesellschaft Genthin mbH Friedenstr. 75 For the attention of: Bettina Perlberg 39307 Genthin, postmaster@pnv-genthin.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Pametne kartice Strathclyde Partnership for Transport Utility, Glasgow, Ujedinjeno Kraljevstvo, traži nabavu pametnih kartica kao voznih karata. Natječaj je otvoren do 12. lipnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Strathclyde Partnership for Transport - Utility Consort House, 12 West George Street Contact point(s): Finance For the attention of: Director of Finance & HR G2 1HN Glasgow, United Kingdom, procurement@spt.co.uk, www.spt.co.uk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Motorna vozila AB Lietuvos dujos, Vilnius, Litva, traži nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 28. svibnja, a prijave na litvanskom jeziku predaju se na AB ‘Lietuvos dujos’ 120059523 Aguonų g. 24 For the attention of: Romualdas Bartys LT-03212 Vilnius, Lithuania, r.bartys@lietuvosdujos.lt. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Istraživački radovi Kompania Weglowa S.A., Katowice, Poljska, traži nabavu bušenja i istraživačkih radova. Natječaj je otvoren do 23. svibnja, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Kompania Weglowa S.A. ul. Powstańców 30 Contact point(s): KW S.A. Oddział KWK “Halemba-Wirek”, 41706 Ruda Śląska, ul. Kłodnicka 54 For the attention of: Mariola Zaremba, pok. nr 204 40-039 Katowice, Poland, m.zaremba@kwsa.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Idejno rješenje Ministarstvo zdravstva Republike Makedonije raspisuje natječaj za idejno rješenje novog bloka kompleksa Sveučilišne klinike u Skopju. Natječaj je otvoren do 12. lipnja, a prijave na makedonskom je-

ziku predaju se na Ministry of Health 50 divizija No6 Contact point(s): Slavica Tasevska Nikolovska 1000 Skopje. FRY Macedonia, s.nikolovska@moh.gov.mk, tangelco@yahoo.com. Više o nadmetanju na istim adresama.

Optički kabeli Ufficio federale delle strade USTRA, Bellinzona, Švicarska, traži nabavu optičkih kabela. Natječaj je otvoren do 25. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Ufficio federale delle strade USTRA, filiale Bellinzona, settore Supporto via C. Pellandini 2, For the attention of: Lieferung LWL-Kabel N13 TI – SG -Nicht öffnen - Offertunterlagen, 6500 Bellinzona, Switzerland. acquistipubblici@ astra.admin.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Instalacija komunikacijske opreme RTE réseau de transport d’electricité, Pariz, Francuska, traži uslugu instalacije komunikacijske opreme. Natječaj je otvoren do 30. svibnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na RTE réseau de transport d’electricité, direction achats immeuble Ampère 34-40 rue Henri Regnault, For the attention of: François-

Xavier Sardou, 92068 Paris La Défense, France, francois-xavier.sardou@rte-france.com. Više podataka o nadmetanju na www.rte-france.com. Prijevoz Azienda USL, Rim, Italija, traži usluge prijevoza. Natječaj je otvoren do 23. svibnja, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na Azienda USL Roma D, via Casal Bernocchi 73, Contact point(s): ufficio protocollo 00125 Roma, Italy. Više podataka o nadmetanju na Azienda USL Roma D, via Casal Bernocchi 73, Area tecnico economico finanziaria - UOS beni e servizi economali e territoriali 00125, Roma, Italy, uo.provveditorato@ aslromad.it.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Medicinski i ortopedski proizvodi (20120426038) Litvanska tvrtka, specijalizirana za prodaju medicinskih i ortopedskih proizvoda poput invalidskih kolica, štaka, hodalica, klupa za tuševe i drugih, traži trgovačke posrednike (agente, predstavnike, distributere). Tehnološka oprema (20120424036) Tvrtka iz sjeverozapadne Poljske specijalizirana za proizvodnju i montažu tehnološke opreme za petrokemijsku, energetsku, kemijsku i prehrambenu industriju proizvodi posude, spremnike, cjevovode, čelične konstrukcije i industrijske instalacije izrađene od nehrđajućeg čelika i ugljičnog čelika. Tvrtka nudi podugovarateljske

Biljni proizvodi (20120411027) Češki proizvođač biljnih proizvoda (biljne kapsule, kupke, začini, čajevi...) traži partnere koji su u mogućnosti opskrbiti tvrtku prikladnim pakiranjima za hranu, kozmetičke ili farmaceutske proizvode.

usluge potencijalnim poslovnim partnerima.

Sprejevi i pumpe za doziranje (20120417032) Njemački trgovinski posrednik, specijaliziran za područje paketa, sprejeva i pumpi za doziranje i nastavke za kozmetičke, kemijske i farmaceutske proizvode, nudi svoje usluge europskim tvrtkama koje traže partnera koji bi predstavio njihove proizvode na njemačkom tržištu. Njemačka tvrtka također traži franšizno partnerstvo i nudi trgovačko-posredničke usluge na području logistike i transporta. Industrijski ventili (20120424042) Poljski proizvođač širokog spektra visokokvalitetnih industrijskih ventila traži trgovačke posrednike i nudi se kao distributer industrijske armature. Tvrtka je zainteresirana i za recipročnu proizvodnju i outsourcing. Logistička rješenja i skladištenje (20120416025) Britanska tvrtka, koja pruža logistička i rješenja za skladištenje, nudi svoje usluge kao podizvođač tvrtkama koje traže skladište i bazu za isporuku proizvoda u Velikoj Britaniji. Tvrtka također traži partnere za zajedničko ulaganje.

Oprema za tisak (20120405029) Britanska tvrtka, specijalizirana za distribuciju opreme za tisak, traži agente za svoje proizvode koji su također u mogućnosti pružiti usluge podrške.

Tekstilna roba, vjenčanice (20120416012) Njemački trgovac na malo tekstilnom robom, posebice vjenčanicama, traži proizvođače vjenčanica s kojima bi surađivali u vidu podugovaranja i outsourcinga. Podrška poslovanju (20120416009) Britanska tvrtka, specijalizirana za pružanje marketinške i prodajne podrške tvrtkama koje žele proširiti svoje poslovanje na međunarodnom tržištu, nudi svoje usluge kao podizvođač europskim tvrtkama zainteresiranim za pronalazak stranih tržišta i povećanje međunarodne prodaje.

Dijelovi za motorna vozila (20120404047) Ruska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju dijelova i drugog pribora za motorna vozila te prodaju dijelova za motorna vozila i pribora, nudi i traži distributerske usluge. Dijetetski dodaci prehrani (20120406024) Talijanska tvrtka koja proizvodi dijetetske dodatke prehrani i dijetetsku inovativnu hranu, formuliranu za zdravlje kardiovaskularnog sustava, kožu, kosu i menopauzu, traži partnere za trgovinu ili zajedničko ulaganje. Poželjno je da potencijalni poslovni partner već ima iskustva u radu sa sličnim proizvodima koji su već uvedeni na tržište (da to budu distributeri ili agenti).

www.een.hr

7. svibnja 2012.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/ consumers/ dyna/rapex/rapex_ archives_ en.cfm.

opasan po zdravlje jer sadrži krom koji u kontaktu s kožom može pokrenuti alergijsku reakciju. (slika 2)

Ljepilo Super Glue - Extra Super Power – Cyanoacrylate Adhesive, brend AdR, oznake O. M-18-10, barkod 8 395796 800578. Proizvod je opasan za korisnike jer sadrži kloroform, diklormetan i dikloretan. Ti spojevi se prema regulativi EC No 1272/2008 smatraju opasnima. Proizvod nije u skladu s REACH regulativom. (slika 1)

Produžni kabel, brend Stiel, oznake DURDEM 103128 i 203128. Proizvod nema dobru termalnu izolaciju niti prekidač koji može spriječiti pregrijavanje. Proizvod nije u skladu s Direktivom o niskonaponskim prozvodima ni standardom EN 61242. (slika 5)

Ženska kožna jakna, brend Ashwood, barkod 0101007325004999. Proizvod je

Detektor dima Détecteur de Fumée Photoélectrique, brend Visortech, NC 5198 LOT: 1102004. Proizvod nije dovoljno osjetljiv i nema dovoljno glasan alarm. Nije u skladu s Direktivom o građenju ni europskim standardom EN 14604. (slika 3) Igračka truba, brend Fantastiko Ref. 4113800, barkod 841393041138. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer se usnik vrlo lako odvaja od ostatka igračke i djeca ga mogu progutati. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 71-1. (slika 4)

Čokoladni miris za svjetiljke, Chocolate fragrance for oil lamps Duftwachs Schokolade – Schoko-Duft für Öllampen, barkod 49266001131000000100. Pro-

3 1

4 7

izvod predstavlja rizik za kupce jer je oblika, boje i mirisa kao i prava čokolada. Proizvod nije u skladu s Direktivom 87/357/EEC koja zabranjuje prodaju proizvoda koji sliče hrani. (slika 6) Automobil BMW modeli 550i GT, 550i saloon, 550i estate car, 650i cabriolet, 750i saloon, 750Li saloon, 760i saloon, 760Li saloon, ActiveHybrid 7, ActiveHybrid 7 L, X5 xDrive50i, X6 xDrive50i, X5 M i X6 M proizvedeni u 4. i 5. mjese-

9 cu 2011. godine. Kućište dodatne pumpe za hlađenje se lako može slomiti i dovesti do istjecanja tekućine za hlađenje. Može doći do požara. (slika 7, 8) Laserski pokazivač s led svjetiljkom, kineskog porijekla. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer je laser oznake 3B. Laseri oznake iznad 2 mogu izazvati oštećenje vida. Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima niskog napona. (slika 9)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite za ove ponude pošaljite na bicro@bicro.hr

Pretvaranje internetskog rješenja za usmeno prevođenje u profesionalne uređaje (Referentni broj: 12 BE 0315 3OK0) • Belgijska tvrtka (MSP) traži partnere za suradnju na povezivanju inovativnog internetskog rješenja za usmeno prevođenje koje se temelji na zaštićenom online sustavu za konferencijsko prevođenje s klasičnim uređajima za usmeno prevođenje. Cilj je predstavljanje kompletnog rješenja na referentnom tržištu. Traže se partneri koji posjeduju potrebne vještine i znanja o elektroničkim komponentama uređaja koji se koriste pri usmenom prevođenju te o integraciji uređaja u veće setove. Razvoj nove aplikacije za arhiviranje elektroničkih dokumenata, uredsko poslovanje i usluge pohrane dokumenata. (Referentni broj: 12 CZ 0746

3NUE) • Mala češka tvrtka usmjerena na automatizaciju poslovanja u poslovnim zgradama traži tvrtke iz IT sektora ili partnere s bazom klijenata iz državnih organizacija i upravnih jedinica zainteresirane za arhiviranje elektroničkih datoteka. Tvrtka traži partnere za zajednički daljnji razvoj sustava, a koji su voljni prijaviti se kao partneri na projektu koji će potraživati sredstva iz posebnog izraelsko-češkog programa. Maceracija i elektromagnetsko razlaganje strukture stanice silaže trave (Referentni broj: 12 IE 51S6 3OO 3) • Irska tvrtka (MSP) traži uređaj za maceraciju i elektromagnetsko razlaganje strukture stanice silaže trave. Tehnologija bi trebala moći rasjeći silažu trave sa 500 na 5 mm dužine.

Novi materijali za brtvljenje staklenki i metalnih poklopaca (Referentni broj: 12 GB 403U 3OBT) • Multinacionalna tvrtka sa sjedištem na jugoistoku Engleske u potrazi je za novim materijalima koji se mogu koristiti kao sredstva za brtvljenje metalnih poklopaca i staklenki, a koji bi zamijenili materijale bazirane na PVC-u koji se trenutačno koriste. Materijal mora biti kompatibilan za korištenje u opremi koja se upotrebljava u postupku i mora biti pogodan za dolazak u dodir

s hranom. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s partnerima iz industrije ili znanosti koji imaju iskustva sa stvaranjem novih materijala. Cilj suradnje je razvoj održivog alternativnog sredstva za brtvljenje.

Održivo ljepilo za industriju namještaja i građevinarstvo (Referentni broj: 12 DK 202G 3NWN) • Danski klaster za životni stil, unutarnje uređenje i odjeću traži projektnog partnera za projekt razvoja održivog ljepila za namještaj od bambusa ili modificiranog drva. Ljepilo bi trebalo biti održivo i netoksično, ne smije se stvrdnjavati kao PU ljepilo, i trebalo bi biti prilagođeno standardima i zahtjevima koncepcije održivog razvoja craddle to craddle. Tehnologija za pohranu toplinske, rashladne i/ili električne energije (Referentni broj: 12 LU 70DB 3O4P) • Tvrtka iz Luksemburga traži nove inovativne tehnologije u polju pohrane toplinske, rashladne i/ili električne energije u građevinskom sektoru. U sklopu projekta izgradnje građevine dostupna je eksperimentalna zona na kojoj se mogu implementirati nove tehnologije koje omogućuju pohranu toplinske, rashladne i/ili električne energije proizvedene pomoću obnovljivih izvora. Tvrtka traži partnera koji može ispostaviti rješenje ključ u ruke.

Ušteda energije u industriji drvnih ploča (Referentni broj: 12 ES 24E1 3OOW) • Ovom projektnom prijedlogu Španjolskog tehnologijskog istraživačkog centra cilj je smanjiti energetske troškove u industriji drvnih ploča uvođenjem sustava energetske učinkovitosti i ušteda te promicati korištenje obnovljivih izvora energije u toj industriji. Traže se industrije drvnih ploča zainteresirane za manju potrošnju električne energije ili povećanje korištenja obnovljivih izvora energije. Novo softversko rješenje za objedinjavanje, praćenje i objavljivanje podataka o utjecaju na okoliš i opasnostima za određene zemljopisne koordinate (Referentni broj: 12 DE 0959 3OP2) • Saska IT tvrtka planira koordinirati projekt pod otvorenim pozivom u ICT-PSP. Rezultat projekta bit će novo online softversko rješenje za državne i regionalne vlasti, službe spašavanja i zainteresiranu javnost. Točnije, rješenje će obrađivati podatke o utjecaju na okoliš i opasnostima te će moći podržavati ostale administrativne zadatke i održavanje. Tvrtka je u potrazi za partnerima s iskustvom u integraciji senzorskih sustava. Također su dobrodošle zainteresirane strane za oglednu implementaciju sustava.

enterprise europe

7. svibnja 2012.

Brokerage događanje na temu domaining, web hosting i cloud computing

Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci u suradnji s partnerima - Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče Koper i l’AREA di ricerca scientifica e tecnologica di Trieste - organizira brokerage event pod nazivom Domaining, web hosting i cloud computing, 15. lipnja u Rijeci, u Znanstveno-tehnologijskom parku.

Brokerage event pružit će priliku za druženje, raspravu i potencijalnu suradnju ICT kompanija i institucija iz Srednje Europe i ostalih europskih zemalja. Prijave se predaju do 1. lipnja, a ispunjeni formular koji se može naći na web stranici http://www. een.hr/hr/k alendar/15-06-2012/ poziv-na-brokerage -event-natemu-domaining-web-hosting-icloud-computing/332/ potrebno je poslati na jbmarcelja@uniri.hr.

Radionica o IPARD-u u Puli U Županijskoj komori Pula 16. svibnja održat će se radionica o IPARD-u, pretpristupnom programu Europske unije namijenjenom razvoju poljoprivrede i ruralnom razvoju. Ovaj ciklus besplatnih radionica organizira Hypo Alpe-Adria banka u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskom poljoprivrednom komorom. U okviru IPARD programa Hrvatskoj je na raspolaganju 244,8 milijuna eura do ula-

Program događanja pravovremeno će biti dostupan na našim stranicama: www.step.uniri.hr. Više podataka: Jana Blažević Marčelja, +385(0)51/265 962, step-ri@uniri.hr.

ska u punopravno članstvo 2013. godine kada će sektoru poljoprivrede na raspolaganju biti puno izdašnija sredstva koja će, samo u prvoj godini punopravnog članstva, iznositi 421 milijun eura. Poziv, program i prijavnica dostupni su na: http://www.hypo-alpe-adria. hr/home.nsf/pages/javne_institucijeeu_desk-ipard_info_dani-1307.

Poslovni susreti na temu obnovljivih izvora energije Susreti poslovne zajednice i javnih donositelja odluka, u suradnji s Güssingom - gradom koji živi od energetski održivih zaliha, održat će se u tom austrijskom gradu u Europskom centru za obnovljive izvore energije 31. svibnja. Susreti su namijenjeni sektoru obnovljivih izora energije. Službeni jezik susre-

ta je engleski, a sudjelovanje na njima je besplatno – sudionici su samo dužni pokriti svoje troškove putovanja i smještaja. Registracija je moguća na http:// www.b2match.com/renewableguessing2012. Cilj ovih poslovnih susreta je umrežavanje poduzetnika koji posluju s obnovljivim izvorima energije te predstavni-

ka javne uprave u Vašoj zemlji koji su zainteresirani za pokretanje projekata obnovljivih izvora energije u svojoj zajednici. Cilj je povezati poduzetnike s javnim donositeljima odluka. Za detaljne informacije koje uključuju i opcije smještaja posjetite službenu web stranicu http://www.b2match. com/renewableguessing2012

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 8. svibnja - Europski info dan CIP Eko-inovacije, Bruxelles, Belgija 10. svibnja - Međunarodni poslovni sastanci tvrtki iz područja kreativnih industrija, Varaždin 14. svibnja - Nacionalni info dan CIP Ekoinovacije, Zagreb 16. svibnja - radionica o IPARD-u, Pula 21. svibnja - BioMed Israel 2012, Tel Aviv, Izrael

22. svibnja - seminar Kako poslovati s Francuskom - Zagreb 31. svibnja - Poslovni susreti o obnovljivim izvorima energije - Güssing, Austrija 1. lipnja - Trening za prijave na Marie Curie stipendije, Zagreb 15. lipnja - Brokerage: Domaining, web hosting i cloud computing, Rijeka

Dodatne informacije: Jelena Ravlić, jravlic@hgk.hr ili 01/4561 526.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3726, 7. svibnja 2012.

( 1999. godine

( 1,7 mil kn

osnovan Zagreb-Dean

ZAGREB-DEAN, ZAGREB

utrošeno u novi pogon

Obrt za preradu i proizvodnju bakalara Milena, Višnjan

Selidba od vrata do Jedinstven užitak vrata za nepce Dio radnika ove tvrtke svake godine odlazi na nekoliko dana u Interdeanov ured izvan Hrvatske kako bi usvojili nove vještine

Nedavno su otvorili novi pogon za preradu i proizvodnju bakalara za što su, kao prvi obrt u Istri, dobili nepovratna sredstva iz IPARD programa

uropska komisija, Goethe Institut, UN, Microsoft i desetak stranih veleposlanstava dio su klijenata tvrtke ZagrebDean koja je registrirana za međunarodne selidbe i zastupanje. Tvrtka, k tomu, posjeduje dvije licencije za obavljanje autotaksi djelatnosti u Zagrebu, a od ove godine trebala bi započeti s proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora. Prisjećajući se početaka poslovanja, Nenad Leskovar, direktor Zagreb-Deana, kaže kako je radeći u humanitarnoj UN organizaciji često koristio usluge međunarodne selidbe po principu “od vrata do vrata”. “Taj princip, dakle, obuhvaća cjelokupne usluge pakiranja, izvozne i uvozne carinske formalnosti, prijevoz, dostavu na krajnju adresu, raspakiravanje te odvoz pakirnog materijala. Takve tvrtke su postojale izvan Hrvatske, ali ne i u njoj. Točnije, postojali su agenti stranih selidbenih tvrtki koji su u Hrvatskoj dogovarali poslove i onda dovozili svoje radnike iz

zemalja u okruženju, poput Austrije i Mađarske, koji su potom pakirali i utovarivali stvari”, objašnjava on. Dobar pregled tržišta Stoga je odlučio 1999. godine osnovati tvrtku Zagreb-Dean koja će takve poslove obavljati s radnicima iz Hrvatske. Ubrzo nakon toga dobio je poziv grupacije Interdean, jedne od vodećih europskih tvrtki za selidbe koja je imala 56 ureda u gotovo svim europskim zemljama, da ih zastupa u Hrvatskoj.

Nova zapošljavanja za sada ne planiram jer se tržište smanjuje, kaže Leskovar “U to vrijeme u Hrvatskoj je bio veliki broj humanitarnih i UN organizacija u kojima je radio velik broj stranaca koji su bili na odlasku. S obzirom na to da sam do tada radio u takvoj organizaciji, imao sam dobar pregled stanja na tržištu i poznavao dosta veliki krug ljudi koji su tre-

bali takvu vrstu usluge. Kako bi usluga bila što kvalitetnija, odmah sam poslao dio radnika u Beč na obuku. Tako svake godine dio radnika odlazi na nekoliko dana u Interdeanove urede izvan Hrvatske kako bi usvojili nove vještine i usavršili postojeće”, dodaje. U tvrtki trenutačno radi sedam osoba. “Nova zapošljavanja za sada ne planiram jer tržište se, na žalost, smanjuje”, napominje Leskovar. S obzirom na to da od samoga početka poslovanja tvrtka podmiruje sve obveze na vrijeme, nikada nije bila u blokadi pa njegova iskustva s državnim institucijama nisu loša. “Susrećem se s istim problemima kao i svi ostali, ali to je, na žalost, naša stvarnost. Poslovna banka koja me prati korektna je u poslovanju, a tom dojmu zapravo najviše pridonose njeni djelatnici. Međutim, smatram kako je tvrtkama bilo kakvo kreditno zaduženje izuzetno nepovoljno zbog visokih kamata i jamstava koja moraju osigurati”, zaključuje Leskovar. (B.O.)

oslovna priča obitelji Stefanov počinje 1986. godine kada su u mjestu Bačva pored Višnjana u Istri otvorili obiteljsku konobu Milena. Kao specijalitet konobe počeli su pripremati i nuditi svojim gostima bakalar na bijelo, koji se gostima često toliko sviđao da bi ga kasnije naručivali i za van. Neprekidan rast potražnje za tim jelom potaknuo je obitelj Stefanov na pokretanje proizvodnje bakalara i njegove distribucije na veliko. Tako je 1996. izgrađen prvi proizvodni pogon za preradu bakalara te su svoj proizvod predstavili domaćem tržištu. S porastom potražnje postupno su širili proizvodnju i paletu proizvoda od bakalara. “U listopadu 2006. uveli smo HACCP sustav koji nas je odveo još korak naprijed prema većem zadovoljstvu kupaca. Pet godina nakon toga izgradili smo suvremeni pogon za preradu bakalara i to prema najstrožim europskim standardima. Zahvaljujući tom pogonu, svoje vrhunske proizvode od bakalara možemo predstaviti i izvo-

ziti na nova tržišta”, rekao je Aleksandar Stefanov, vlasnik obrta Milena. U početku su proizvodili bakalar na bijelo u “rinfuza pakiranju”, ali neprekidno istraživanje i želja da tržištu ponude nešto novo doveli su ih do proširenja palete proizvoda. Bakalar na bijelo tako su obogatili novim okusima i stvorili nove vrhunske proizvode, primjerice bakalar pikantino s čilijem i crvenom paprikom, bakalar oliveto s maslinama i maslinovim uljem te bakalar tartufino s crnim tartufima. Prije dvije godine dodatno su obogatili svoju ponudu novim specijalitetom - šugom (umakom) od bakalara. Važno je zadovoljstvo kupaca Danas svoje proizvode obrt Milena dijeli na HoReCa i Gourmet liniju koja se pakira u kontroliranoj atmosferi. “Naš obiteljski obrt spoj je ljubavi prema ovoj iznimnoj norveškoj ribi, te prema domaćoj kuhinji naših mama i Istri. Ponosni smo na trud koji neprekidno ulažemo i na sve što

smo do danas stvorili. Posebno nam je važno zadovoljstvo kupaca i neprekidno istraživanje načina primjene bakalara u tradicionalnoj kuhinji”, istaknuo je Stefanov.

Milena je dobila EU izvozni broj koji će im omogućiti pozicioniranje na stranim tržištima Nedavno je otvoren novi pogon za preradu i proizvodnju bakalara Milena za čiju je izgradnju ukupno utrošeno 1,7 milijuna kuna, a 50 posto dobiveno je iz nepovratnih sredstava europskog pretpristupnog fonda IPARD. To je prvi obrt u Istri koji je dobio nepovratna sredstva iz IPARD programa. Novi je pogon smješten na 300 četvornih metara površine, a zadovoljava sve europske standarde. Osim toga, obrt Milena dobio je EU izvozni broj koji će im omogućiti pozicioniranje svog proizvoda na stranim tržištima, a time i otvaranje novih radnih mjesta u bliskoj budućnosti. (S.P.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3726, 7. svibnja 2012.

( 300 fizičkih i 360 pravnih osoba iz Njemačke posluje u Srbiji

Šest graničnih prijelaza Direktor uprave za indirektno oporezivanje BiH Miro Džakula izjavio je kako je službeno stajalište vlasti BiH da bi se na granici s Hrvatskom prije ulaska Hrvatske u EU trebalo uspostaviti šest prijelaza preko kojih bi se izvozili proizvodi životinjskog i biljnog podrijetla u skladu sa standardima koje propisuje EU. Do sada su dogovorena samo dva prijelaza i to kod Bosanske Gradiške i Bijače, što je nedovoljno za potrebe bosanskih izvoznika, ali i izvoznika iz Crne Gore. Delegacija BiH u pregovorima s hrvatskom stranom predložila je još četiri prijelaza i to između Izačića i Ličkog Petrovog Sela, Županje i Orašja, Gorice i Vinjana Donjih te Ivanice i Gornjeg Brgata kod Dubrovnika na kojima bi postojale fitosanitarne inspekcije dviju država. Poslije šest godina kreću talgo-vlakovi S ljetnim redom vožnje nakon šest godina čekanja na tehničkoj stanici Sarajevo u promet će krenuti, i to na liniji za Zagreb i Ploče, talgo-vlakovi kupljeni i dobiveni 2006. godine u Španjolskoj. Željeznice Federacije BiH kupile su devet garnitura suvremenih brzih nagibnih kompozicija sa 81 vagonom, i to pet dnevnih i četiri noćne garniture, namijenjenih za međunarodni promet. Ova se investicija smatra jednom od većih promašenih poslijeratnih investicija u BiH, a teška je 67,6 milijuna eura. Željezničari se pravdaju da su dugo čekali odobrenja željezničkih uprava susjednih država. Za njihovo prometovanje odobrenje je stiglo samo iz Hrvatske, a uskoro slijede testiranja talga u Mađarskoj i Srbiji.

Više od 90 posto anketiranih ponovno bi ulagalo u Srbiji

Raste zanimanje njemačkih ulagača za Srbiju U ovom trenutku njemačke tvrtke u Srbiji zapošljavaju više od 20.000 ljudi. Direktne njemačke investicije u toj zemlji iznose oko 1,5 milijardi eura Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@pregled.rs

rbija je ulagačka destinacija u koju bi čak 91 posto njemačkih tvrtki ponovno ulagalo, pokazala je najnovija anketa na uzorku od 76 poduzeća koju je među svojim članicama provelo Njemačkosrpsko privredno udruženje (DSW). Na predstavljanju rezultata ovogodišnjeg istraživanja, sedmog po redu, direktor Delegacije njemačke privrede za Srbiju Michael Schmidt rekao je da se Srbija vratila na top-listu omiljenih destinacija za ulaganje njemačkih privrednika na području Središnje i Istočne Europe, u rangu s Poljskom i Češkom, a iznad Mađarske u kojoj je svojim poslovnim rezultatima nezadovoljan svaki treći njemački investitor. Ove godine je ista anketa među njemačkim gospodarstvenicima u Makedoniji pokazala da čak 65 posto njih ne bi ponovno ulagalo u tu zemlju, naveo je Schmidt. Podsjetio je da je u prošlogodiš-

njoj anketi i rezultat u Srbiji bio lošiji jer se tada 20,6 posto anketiranih poduzeća izjasnilo negativno, a ove godine negativnih je odgovora dvostruko manje. Schmidt ocjenjuje

Paradoksalno, stanje u svom poslovanju u Srbiji sasvim dobrim ocjenjuje gotovo polovina anketiranih tvrtki kako je to i “u regionalnoj usporedbi respektabilan postotak” te je naglasio da “njemačka poduzeća vjeruju u Srbiju”. Nijemci zapošljavaju Schmidt je rekao kako postoji spremnost njemačkih poduzeća za investicije i zapošljavanje novih radnika unatoč ekonomskoj krizi, kao i da njemački investitori očekuju istodobno veći obrt kapitala, veću dobit i profit od izvoza. Oko 35 posto njemačkih tvrtki u Srbiji planira povećati broj zaposlenih,

A sada: reforme Stabilnost imamo, potrebna nam je veća dinamika i strukturne reforme, kazao je direktor DSW-a Michael Schmidt odgovarajući na pitanje o tome očekuju li njemački gospodarstvenici u Srbiji povećanje rizika kad je riječ o političkoj i ekonomskoj stabilnosti Srbije poslije izbora 6. svibnja. Postoji konsenzus privrede i stručnjaka o tome što je potrebno učiniti, preostaje samo da to nova vlada pretvori u djelo. Potrebno je dovršiti giljotinu propisa i smanjiti troškove kako bi radnici primali veće plaće. Država mora štedjeti i povući se iz nekih sektora kako bi privatni kapital bio motor razvoja Srbije, naveo je Schmidt.

a 41 posto zadržati postojeći broj radnika. Oko 41 posto tvrtki povećalo je poslovna ulaganja u 2011. godini, dok 36 posto ima namjeru to učiniti u 2012. godini i ujedno povećati broj radnih mjesta. Daljnje investicije i rast bilateralne gospodarske suradnje posebno u sektoru malih i srednjih poduzeća u najvećoj mjeri ovisi o poboljšanju uvjeta poslovanja, dodao je Schmidt. Zamjenik njemačkog veleposlanika u Srbiji Hans-Ulrich Sudbeck naveo je kako u Srbiji posluje 300 fizičkih i 360 pravnih osoba iz Njemačke, te zajedno zapošljavaju više od 20.000 ljudi. Direktne njemačke investicije u Srbiji iznose oko 1,5 milijardi eura, a u 2011. uloženo je oko 63 milijuna eura. Odlučujući faktor za investicijsku odluku su bolji okvirni uvjeti, a u to se ubrajaju: veća pravna sigurnost, rad regula-

cijskih tijela bez utjecaja politike, poštovanje rokova plaćanja, transparentne javne nabave te borba protiv korupcije i organiziranog kriminala. Što i jesu područja koja bi trebalo poboljšati u budućnosti i preporuka je srpskoj vladi da se njima pozabavi, zaključio je Sudbeck. Moć lokalne samouprave Na konferenciji za novinare održanoj prošloga tjedna u beogradskom Medija centru, predstavnicima Delegacije njemačke privrede u Srbiji bilo je upućeno pitanje o uočljivom paradoksu koji se pojavio u anketi: velika većina smatra stanje u srpskom gospodarstvu veoma teškim, dok stanje u svom poslovanju u Srbiji sasvim dobrim ocjenjuje gotovo polovina anketiranih tvrtki. Isto se odnosi i na prognoze za 2012. godinu. Preciznije, za sadašnje stanje poduzeća ukupno

48 ispitanika tvrdi kako je dobro, 47 posto da je prosječno, a samo pet posto ocjenjuje to stanje kao loše. Istovremeno gotovo svako drugo poduzeće ili 45 posto ispitanih računa s boljim poslovanjem u ovoj godini, dok 43 posto očekuje nepromijenjenu poslovnu situaciju. I u tako nepovoljnim okolnostima 51 posto ispitanih tvrtki očekuje veći obrt kapitala, a 45 posto uvećanje profita u 2012. godini. Dobri rezultati ostvareni su i u nepovoljnim uvjetima poslovanja jer njemačke su tvrtke i u Srbiji dobro organizirane, što važi i općenito za njemačke gospodarstvenike i kompanije, kazao je Schmidt. No, istaknuo je kako su, s druge strane, mnogima od njih u rješavanju problema pomogle i lokalne samouprave koje se trude uvijek izaći u susret i olakšati poslovanje u svim segmentima na koje općine i okruzi mogu utjecati.

www.privredni.hr Broj 3726, 7. svibnja 2012.

( 436 mil €

lanjski gubitak 3 najveće banke

(

bez 1,17 mlrd €

ostao bankarski sustav zbog otpisa i rezervacija

MOODY’S OPET U SLOVENIJI

Koga sve davi kamatna omča Forsiranjem nacionalnog interesa slovenske banke sve su bliže internacionalnom vlasništvu Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

raj travnja nije bio dobar za slovenske banke. U četvrtak, u tjednu pred blagdan rada, agencija Moody’s šokirala je slovensko bankarstvo preventivnim sniženjem bonitetne ocjene za tri najveće banke – NLB, NKBM i Abanku. Bonitetni “žbiri” nisu time završili posao u Sloveniji. Sada su se usredotočili na procjenu kakvi su izgledi slovenskih banaka da dođu do svježeg vlasničkog kapitala. Svi

Svi u Sloveniji pričaju o nužnosti dokapitalizacije, ali dokapitalizanata nigdje na vidiku u Sloveniji pričaju o nužnosti dokapitalizacije, ali dokapitalizanata nigdje na vidiku. Na žalost, ne stigne li brzo neki svježi novac sa strane, Moody’s je bez oklijevanja upozorio da slijedi novo sniženje ocjene i to ne samo za jedan stupanj. Da će potra-

ga za novcem biti stresna, pokazuju iznosi koje valja naći. NLB treba najmanje 400 milijuna eura svježeg kapitala, NKBM 100 milijuna i Abanka 50 milijuna eura. Država je već dala koliko je mogla. Sada je u ime konsolidacije javnih financija prinuđena uzeti svima i svakome. Nisu pošteđene ni rodilje. Odakle državi onda novac još i za – banke! Što se to događa u slovenskom bankarstvu da se njime moraju prioritetno baviti bonitetne agencije? Zanimljivo je da u Sloveniji nitko ne diže dreku na bonitetne kuće da žele napakostiti ovdašnjim bankama. Svima je, naime, poprilično jasno gdje se zapravo dogodio “istočni grijeh”. Slovensko bankarstvo bilo je izravno upregnuto u kola nacionalnog interesa. A taj interes, koji su snažno gurale razne interesne grupe, proglasio je tzv. treću koncentraciju kapitala slovenskom zadaćom desetljeća. Banke zbrajaju štetu Novo privatizacijsko preslagivanje portfelja provedeno je zadnjih godi-

Prozivaju guvernera središnje banke Guverneru Marku Kranjcu, koji od 2008. godine smiruje javnost izjavama da ne treba očekivati veće probleme u bankarstvu, kritičari aktualnog stanja sve učestalije reklamiraju sljedeće podatke: - tri najveće banke imale su lani 436 milijuna eura čistog gubitka - u tri godine banke su zbog otpisa i rezervacija imale 2,5 milijardi eura troška - trogodišnje jeftine izvore od ECB-a (uz jedan posto kamatne mjere) banke ne prelijevaju u kredite. S milijardu eura tranše u veljači NLB je platio svoje dospjele obveze - u novoj dokapitalizaciji NLB-a očekuje se da će dionica stajati oko 26 eura (30 posto knjigovodstvene vrijednosti). Lani je na trošak poreznih obveznika za istu dionicu plaćeno 116 eura na uz sveopću asistenciju banaka koje su novim tajkunima podijelile svu silu kredita što ih oni danas ne mogu vraćati. Banke su prinuđene zbrajati štetu. U 2008. godini cijeli sustav zbog otpisa i rezervacija ostao je bez 278 milijuna eura. Od te go-

Sklisko na bankarskom parketu Na plesnom podiju slovenskog bankarstva poprilično je sklisko. Božo Jašovič zaželio je otići s mjesta predsjednika uprave NLB-a kojemu je prekipjelo kada je politika odlučila bojkotirati ponudu Agrokora za kupnju Mercatora. Vlasnici Jašoviča ne puštaju. Najprije je zamoljen da se strpi dok prođu izbori i konstituira nova slovenska vlast. Strpljivo je čekao, ali je dočekao poruku da se još malo strpi, sada zbog dokapitalizacije. Ona će vjerojatno promijeniti vlasničku strukturu NLB-a, pa je red da se novim vlasnicima prepusti postaviti novu upravu. France Arhar ovih dana napustio je UniCredit banku Slovenije i sada će se skrasiti na čelnom mjestu Udruženja slovenskih banaka. Novi predsjednik uprave UniCredit banke Stefan Vavti u prvom intervjuu nakon imenovanja rekao je da slovensko bankarstvo treba dubinsku konsolidaciju. Za nju, međutim, nema dovoljno domaćeg kapitala, pa će, smatra Vavti, strani kapital promiješati vlasnički špil karata.

dine “žučni kamen” slovenskog bankarstva neprestano raste. U 2009. godini banke su prekrižile 500 milijuna eura, predlani 810, a prošle godine rekordnih 1,17 milijardi eura. Moody’s sada otvoreno sumnja da će NLB vlastitim sredstvima moći u budućnosti anulirati novi val loših kredita. Količnik njezine kapitalne adekvatnosti Tier I. pao je na 7,2 posto. Banka Slovenije zahtijeva najmanje devet posto. Kako nesreća nikad ne dolazi sama, slovensko bankarstvo zajedno s gospodarstvom upalo je u kamatni vir iz kojeg se ne zna iščupati. Nakon što su presahnuli inozemni izvo-

ri kreditiranja, slovenske banke upustile su se u bespoštedni rat za štediše. U tome su pretjerale s kamatama, pa je sada i njihov kreditni novac preskup za gospodarstvo. Uslijedilo je najgore: smanjio se opseg kreditiranja. Kada nema kredita, nema ni kamatnih prihoda. U prva dva mjeseca ove godine slovenski bankarski sustav neznatno je povećao kamatne prihode (2,1 posto na godišnjoj razini). Na žalost, u istom razdoblju bankarski sustav imao je porast kamatnih rashoda za 5,6 posto. Gospodarstvo živi s kamatnom omčom oko vrata. Isti krizni modni detalj steže vrat i bankama.

*vijesti Produbljenje ulaznog kanala u luku Koper Slovenska uprava za pomorstvo u zaključnoj je fazi izbora izvođača koji do ožujka 2013. treba produbiti morsko dno na području uplovljavanja u prvi bazen luke Koper. U manje od godinu dana ulazni kanal dužine 1000 i širine 165 metara produbit će se najprije na 13, a u konačnici na 15 metara. Uz tri milijuna eura državnog novca za cijeli pothvat osigurano je i devet milijuna eura nepovratnih sredstava iz kohezijskog fonda EU-a. O suradnji bez glorificiranja Kineske najave o povećanju trgovine sa Srednjom Europom na 100 milijardi dolara potaknule su i slovensku delegaciju da se pridruži nedavnom srednjoeuropsko-kineskom gospodarskom forumu u Varšavi. U komentarima nakon foruma pozdravlja se spremnost Kine na proširenje suradnje, ali i sugerira oprez u procjeni novih mogućnosti. Slovenski predstavnici, naime, u prošlosti su već intenzivno razgovarali s kineskim korporacijama zainteresiranim za gradnju željezničke infrastrukture u Sloveniji. U tim razgovorima slovenska strana bila je iznenađena zahtjevom da željezničku prugu u Sloveniji s kineskim kapitalom grade kineski radnici. Slovenija briše dva blagdanska dana Radnici u Sloveniji ove su godine najvjerojatnije posljednji put slavili blagdan rada s dva neradna dana. Vlada je najavila ukidanje 2. siječnja i 2. svibnja kao neradnih dana uz obrazloženje da se time želi djelovati na povećanje proizvodnosti. Svaki radni dan povećava slovenski BDP za 0,1 posto, odnosno za 35 milijuna eura. Predloženom brisanju dva blagdanska dana usprotivili su se sindikati i turistički djelatnici.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3726, 7. svibnja 2012.

( oko 5 mil kn

*vijesti ACI ostvario 24,5 milijuna kuna neto dobiti Adriatic Croatia International Club (ACI) prošle je godine ostvario ukupan prihod u visini 190,2 milijuna kuna što je šest posto više nego 2010. godine, stoji u revidiranom izvješću rezultata poslovanja te tvrtke za 2011. godinu. Ukupni rashodi lani su iznosili 159 milijuna kuna i bili su šest posto veći nego preklani. Isto tako, ACI je tijekom 2011. zabilježio 24,5 milijuna kuna neto dobiti što je također šest posto više nego 2010. godine. Povećanje je postignuto unatoč činjenici da cijene nautičkih usluga u ACI marinama lani nisu bile veće nego godinu ranije. Dobre vijesti za kampove

Većina hrvatskih kampova počela je primati kampiste tijekom travnja, a oni koji tada još nisu bili otvoreni, to će učiniti ovih dana. Tako će kampiste dočekati više od 230 srednjevelikih i još 300 manjih kampova smještajnih kapaciteta za više od 230.000 osoba. Kako kažu u Kamping udruzi Hrvatske, ovogodišnje najave u kamping sektoru obećavaju i kreću se od nekoliko postotaka pa sve do 10 do 15 posto većeg turističkog prometa nego lani. Uniline u Šangaju Nakon višegodišnjeg praćenja razvoja i potencijala, početkom ove godine pulska turistička tvrtka Uniline pokrenula je proces otvaranja predstavništva u Šangaju s ciljem uspostave partnerskih odnosa s vodećim kineskim turoperatorima i turističkim agencijama. Putem svog predstavništva Uniline namjerava prezentirati kineskom tržištu sve prednosti i mogućnosti hrvatske turističke ponude.

stajat će gradnja Struga

Eko etno selo Strug

I lovačka i ribarska kuća, ali i kuća ljubitelja ptica U izgradnju autohtonih posavskih kuća, koje i jesu posebnost ovog eko sela, dosad je uloženo 3,5 milijuna kuna. Uz još tri milijuna iz IPARD-a bit će zatvorena financijska konstrukcija Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Turizam u Sisačko-moslavačkoj županiji Sisačko-moslavačka županija je od 2006. do kraja 2011. godine u turizam uložila 13,25 milijuna kuna od čega su 8,3 milijuna kuna bespovratne potpore za 152 turistička projekta na području Županije. U tom se razdoblju povećao broj iznajmljivača privatnog smještaja, i to sa 21 u 2005. na 42 iznajmljivača u 2011. godini. Isto tako, broj kreveta u tom obliku smještaja porastao je sa 127 na 186, podaci su Ureda državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji. Isto tako, 2005. na području te županije bila su registrirana četiri obiteljska seoska gospodarstva sa 16 kreveta, dok ih je lani bilo 50 sa 166 kreveta. Trenutačno na području Sisačko-moslavačke županije postoji ukupno 1195 kreveta u raznim oblicima smještaja.

isačko-moslavačka županija već nekoliko godina ulaže u razvitak obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivredu i turizam, a na temelju Operativnog plana poticanja razvoja malog gospodarstva, turizma, infrastrukture i komunalnih poslova ta je županija ove godine započela proved-

Eko etno selo gradit će se u tri etape, a završetak se očekuje do kraja 2013. godine bu novog projekta - Subvencioniranje organiziranog dolaska turista na područje Sisačko-moslavačke županije. Uz pomoć poticajnih mjera nedavno je otvoreno i eko

etno selo Strug, vlasnika Željka Mlinarevića, u mjestu Plesmo. Imanje se prostire na osam hektara, a do sada je u njegovu izgradnju uloženo 3,5 milijuna kuna. Ministarstvo turizma ju je sufinanciralo sa 1,5 milijuna kuna, a 290.000 kuna su bespovratna sredstva Sisačkomoslavačke županije. Uz to, Mlinarević je dobio tri milijuna kuna iz europskog programa IPARD, mjera 302 Razvoj seoskog

turizma, čime bi trebala biti zatvorena financijska konstrukcija gradnje tog eko etno sela. Spoj tradicije i suvremenosti “U prvoj etapi izgrađena su dva restorana, ribnjak, dvije štale u kojima su trenutačno četiri autohtona posavska konja te tri kuće sa 10 soba za goste. Riječ je o drvenim posavskim kućama, pravim primjerima autohtone graditeljske

baštine koje su spoj tradicije i suvremene tehnologije. Kuće imaju kategoriju četiri zvjezdice”, rekao je Mlinarević. Tijekom druge etape izgradnje etno sela u planu je gradnja pet tradicijskih drvenih kuća, s ukupno 22 sobe, među kojima će biti i prostor u cijelosti opremljen za osobe s invaliditetom. Svaka od tih kuća bit će nazvana po specifičnim motivima dolaska turista, primjerice “ljubitelji ptica”, “lovač-

ka kuća”, “ribarska kuća”. U trećoj etapi, koja bi se trebala završiti do kraja 2013. godine, predstoji izgradnja štale za dvadesetak konja, sportskih igrališta, wellness kuće i bazena. U ugostiteljskoj ponudi nudit će se isključivo domaća, autohtona jela napravljena od namirnica iz ekološkog uzgoja pretežito na području Parka prirode Lonjsko polje te domaća vina moslavačkog vinogorja.

Doživljaj je turizam 21. stoljeća

Materina priča: Svi zaJedno-hrvatsko naj U Hrvatskoj postoji više od tisuću raznih manifestacija koje su važan dio kulturnog turizma. Kako bi na jednom mjestu predstavili najatraktivnije od njih, organizatori lanjskog Prvog susreta turističkih manifestacija u Hrvatskoj osmislili su novi projekt Materina priča: Svi zaJedno-hrvatsko naj koji

će se održati 10. svibnja u sklopu turističkog sajma Crotour na Zagrebačkom velesajmu. Cilj tog projekta je promocija hrvatske kulture i tradicije. “Uz etno-modnu reviju dizajnerice Mine Petre, posjetiteljima će se predstaviti svih 12 hrvatskih kulturnih dobara, dijela naše baštine upisane na UNESCO-voj listi svjet-

skih nematerijalnih dobara. To su Alkari, Halubajski zvončari, Dubrovački trombunjeri, čipkarice iz Lepoglave i s otoka Paga, Kraljice iz Gorjana, a predstavit će se i dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, procesija za križem na otoku Hvaru, nijemo kolo, umijeće izrade drvenih tradicijskih igrača-

ka s područja Hrvatskog zagorja, bećarac, ojkanje te medičarski obrt sjeverne Hrvatske”, rekao je Aleksandar Kovačević, autor i producent tog projekta. Uz nematerijalnu baštinu, predstavit će se i tradicijske manifestacije poput Rabske fjere, Vinkovačkih jeseni, Festivala čipke i Kaj su jeli naši stari. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3726, 7. svibnja 2012.

listu nagrada pokušavamo uvrstiti što više neobičnih “ Na doživljaja jer je to ono što životu daje okus. Najdraže nagrade su mi one koje novac ne može kupiti. ” Eduard Bočkaj, autor aplikacije

555 - MOBILNA APLIKACIJA KOJA NAGRAĐUJE DOJMOVE

Pohvalom do virtualnih novčića Ocijeniti se mogu trgovine, restorani, kafići, različiti proizvodi, događanja, usluge, ali i televizijske emisije vidjeti kako su odgovorili ostali, dok tvrtke na ovaj transparentan način mogu u svakom trenutku doznati što misle i kako ih ocjenjuju kupci njihovih proizvoda i usluga. Postoji također i opcija otvorenog pitanja na koje korisnici sami upisuju odgovor, što se pokazalo korisnim za različite ankete o stavovima potrošača. Za mnoge 555 igrače nov-

Andrea Šalinović

eputacija danas znači skoro sve. U ovo vrijeme razvoja novih tehnologija i globalne umreženosti putem društvenih medija, reputacija tvrtku može ili uništiti ili izdignuti, doslovno preko noći. Reputaciju brenda grade klijenti na osnovi doživljaja robne marke ili usluge, a nužnost je svake tvrtke sudjelovati u tom procesu. To je prepoznao i Eduard Bočkaj iz tvrtke Media Capital te je osmislio zabavnu mobilnu aplikaciju naziva 555 kojom davanje povratne informacije za korisnike postaje igra koja nagrađuje. “Kada kupac proizvoda ili usluge doživi nešto dobro ili smatra da nešto može biti i bolje, to može anonimno podijeliti na aplikaciji 555, koju mi onda prosljeđujemo osobi odgovornoj za doživ-

ljaj. Svaki dojam 555 nagrađuje s jednim ili više virtualnih novčića koji se sakupljaju i mogu se zamijeniti za nagrade. Cilj 555 aplikacije je pomoći stvoriti svijet u kojem je svaki doživljaj vrhunski i svaka usluga savršena, a dojmovi 555 igrača će pomoći onima čiji je to posao i zahvaliti onima koji su to omogućili”, objašnjava Bočkaj. Ocijeniti se mogu, primjerice, trgovine, restorani, kafići, različita događanja, uslu-

ge, ali i televizijske emisije, filmovi i slično, a osim već zadanih tema o kojima se korisnici te mobilne aplikacije mogu izjasniti, postoji i otvorena opcija gdje mogu ostaviti komentar o čemu god žele.

Cilj aplikacije je pomoći stvoriti svijet u kojem je svaki doživljaj vrhunski i svaka usluga savršena

I nagrade i poboljšice Većina izazova nudi zatvorena pitanja s višestrukim odgovorima kako bi se lakše usporedili rezultati, a nakon završenog izazova svaki korisnik može i sam, u postocima,

čići su način da daju svoje mišljenje i da za to budu nagrađeni, a za neke samo prilika da utječu na poboljšanje nekog proizvoda ili usluge. Oni koji sakupljaju novčiće u svakom

trenutku mogu ponuditi njihovu zamjenu za zanimljive nagrade koje nisu uvijek materijalne. “Na listu nagrada pokušavamo uvrstiti što više neobičnih doživljaja jer je to ono što životu daje okus. Najdraže nagrade su mi one koje novac ne može kupiti, tzv. statusne nagrade, kao na primjer mjesto u prvom redu Cro-A-Portera, uloga u Larinom izboru ili večera s nekom poznatom osobom. Naravno, postoje igrači koji svoje novčiće nude za materijalne nagrade”, kaže Bočkaj koji ne želi previše isticati svoje klijente, ali napominje da je Agrokor jedna od tvrtki koje su prve prepoznale dobrobiti te mobilne aplikacije koja može donijeti višestruku korist. Projekt su financirali Nokia Hrvatska i privatni kapital, a softversko rješenje izradila tvrtka Pet minuta koja slovi kao vodeća u razvoju mobilnih aplikacija.

HAKOM pobijedio u sporu oko zaštite korisnika mobilnih usluga

Govorna pošta samo na zahtjev

isoki upravni sud Hrvatske odbio je tužbe Vipneta i HT-a na odluku Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) kojom se regulira upotreba usluge govorne pošte u pokretnoj komunikacijskoj mreži. Riječ je o odluci kojom se operatorima zabranjuje da korisnicima automatski dodjeljuju usluge koje svojim uključivanjem mogu prouzročiti dodatne i neželjene troškove, a u što spada i usluga govorne pošte. HAKOM je odluku donio na prigovore

pretplatnika o načinu pružanja te usluge, kao i nedovoljnog i nepotpunog informiranja korisnika o načinu korištenja i naplate usluge prilikom boravka u inozemstvu (roaming) gdje su korisnicima nastajali neželjeni troškovi. Prema odluci HAKOM-a operatori će za razliku od dosadašnje prakse, kojom su prilikom sklapanja ugovora korisnicima automatski aktivirali uslugu govorne pošte, morati osigurati da korisnici izričito zatraže navedenu uslugu. Na isti način opera-

tori moraju postupati i u svim drugim slučajevima aktivacije dodatnih usluga koje samim dodjelji-

vanjem mogu prouzročiti neželjeni trošak. Odlukom Visokog upravnog suda potvrđena

je HAKOM-ova odluka kojom je operatorima pokretnih komunikacijskih mreža postavio standarde ponašanja u cilju visoke razine zaštite krajnjih korisnika. U Vipnetu ističu kako su prije donošenja odluke Visokog upravnog suda ispoštovali i u potpunosti proveli sve propise regulatora u zadanom roku. Komentar na ovu odluku od vodećeg pružatelja telekomunikacijskih usluga u nas, Hrvatskog Telekoma, nismo dobili do zaključenja broja. (B.O.)

*vijesti Priznanje Indoor Vision rješenju Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva održano je domaće finale Imagine Cup natjecanja na kojem su se dva najbolja hrvatska studentska tima, među osam finalista, sučelila u izradi tehnoloških rješenja. Ovogodišnji pobjednik je tim Spectrum koji čine četiri studenta s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, FER-a te Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, s rješenjem Indoor Vision koje koristi mogućnosti Windows Phone 7 telefona i posebnog softvera kako bi pomoglo slijepim i slabovidnim osobama u snalaženju u zatvorenim prostorima. Jednostavno do propuštenih emisija

Domaći telekom operator H1 Telekom i RTL Televizija su na IPTV platformi H1TV pokrenuli novu besplatnu uslugu pod nazivom RTL Sada. Riječ je o usluzi koja korisnicima H1TV-a omogućuje besplatno gledanje propuštenih emisija koje su prikazivane na kanalima RTL i RTL2 unazad sedam dana. Usluga funkcionira poput videoteke u kojoj se nalazi sadržaj emisija koje su emitirane na tim kanalima. Usluga se nalazi na posebnom kanalu H1TV-a 996 i dio je osnovnog paketa programa toga telekom operatora. Virtualne aplikacije za poduzetnike Hrvatski Telekom nedavno je najavio uvođenje nove usluge u oblaku Cloud Store – virtualnog dućana poslovnih aplikacija i ICT usluga. Usluga će poslovnim korisnicima omogućiti unajmljivanje IaaS (Infrastructure as a Service) i SaaS (Software as a Service) aplikacija za računala.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Snježana Banović Država i njezino kazalište

Privredni vjesnik Broj 3726, 7. svibnja 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Eterična ulja

Apis, Sisak. Tvrtka se bavi proizvodnjom eteričnih ulja, i to ulja smilja/helycrisum italicum, lovora/lauratus nobilis i kadulje/ salvia officinalis. Količina ulja je po 500 kilograma od svakog. Traže partnere za proizvodnju i distribuciju. Kontakt: Mario Marenić, apycant@hotmail.com+385 44 523066, +385 95 5832038. Medicinski proizvodi

Autorica istražuje niz dosad nepoznatih događaja u četverogodišnjem razdoblju djelovanja središnjega kazališta NDH, koje je trebalo biti nositeljem novoga duhovnog i materijalnog preporoda hrvatske kulture. Prikazuje i sudbine istaknutih pojedinaca unutar toga kazališnog korpusa. Ova je knjiga ne samo vrijedan znanstveni prilog istraživanju jednog slabo istraženog područja naše kulturne i političke povijesti, nego i rekonstrukcija društvenoga života u razdoblju NDH.

BPI JSC, Teheran, Iran, www.bpi-co. com. Tvrtka je proizvođač i izvoznik raznih vrsta medicinskih proizvoda za jednokratnu upotrebu, kao što su medicinske trake, flasteri, zavoji, gaze, pamučne loptice... Tvrtka posjeduje sljedeće certifikate: ISO 13485:2003, ISO 9001:2008- CE, Iranski nacionalni standard. Spremni su poslati besplatne uzorke za procjenu kvalitete proizvoda. Kontakt: marketing@ bpi-co.com, +98 21 88742610-11.

Irena Vrkljan Rastanak i potonuće

Farmaceutici - potražnja

Profil

Naklada Ljevak

Nova proza Irene Vrkljan: Irena u mnogim licima, različitim ženskim licima, različitim životnim situacijama. Bezimeno ja koje se pretvara u djevojku koja otkriva svoju kreativnost, u nećakinju, sestru, kćer, u dosad nepoznata obličja uvijek fino isprepletene proze. Unutar tih priča i novih junakinja, Irena Vrkljan upisuje dnevničku vlastitost koja ocrtava grubu sliku suvremenoga agresivnog kapitalizma što uništava ljudskost.

Patricia Cornwell Scarpetta Algoritam

Ako želi preuzeti novi posao, Kay Scarpetta treba pregledati ozlijeđenog muškarca na zatvorskome odjelu forenzične psihijatrije bolničkog centra Bellevue. Okovani Oscar Bane počet će joj pričati priču koja će se pokazati kao jedna od najbizarnijih koje je čula. Ozljede su mu, tvrdi, nanesene tijekom ubojstva koje on nije počinio. Je li Bane poremećeni uhoda s fiksacijom na Scarpettu? Ili govori istinu? Scarpetta može biti sigurna jedino u to da je jedna žena mučena i ubijena, te da će uslijediti još nasilnije smrti...

Tatjana Tetuš Šutej Slatka patnja jedrenja GEOnaval

Svi članovi obitelji Šutej projedrili su desetke i stotine tisuća milja svim morima svijeta. Oni su sigurno jedinstveni jer su i Mladen i Tanja našli snage i potrebu pisati o moru i oceanu. Među autorima koji su se odvažili na pisanje o oceanu vrlo je malo žena. U predodžbi ocean je grub i težak, pa žene nisu dorasle tom zadatku. Tanja je napravila neobičan iskorak i pokazala da njen prvijenac o oceanu može govoriti toplo i s ljubavlju. I da se ocean može proživljavati i na moru i na kopnu.

Dr. David Servan-Schreiber VIŠE SI PUTA MOŽEMO REĆI ZBOGOM Planetopija

Zahvaljujući radu dr. Davida Servan-Schreibera na polju psihijatrije i borbe protiv raka, od kojeg je i sam bolovao, integrativna medicina postala je važan i nezaobilazan pristup najjačih svjetskih onkoloških klinika, a jednostavni prirodni pristupi življenju, kao što su meditacija, joga, tjelovježba i, najvažnije, zdrava, ekološka prehrana, postali su temelj ozdravljenja. U ovoj knjizi on progovara o osobnoj borbi protiv bolesti: o snazi, upornosti, strahovima i slabostima, te o ljubavi, životu i obitelji.

Markss HLC, Colombo, Šri Lanka, www.marksshealthcare.com. Tvrtka traži sljedeće proizvode: 1. farmaceutike - HS Code 3004.90.90, 2. nutraceutike HS Code 2106.90.90, 3. medicinske uređaje/opremu - HS Code 1918.90. Kontakt: Maithri Bandaranaike, hr@markss.lk, +94 11 5338539.

izvoda i instrumenata namijenjenih zubnim tehničarima. Tvrtka želi proširiti svoje poslovanje na hrvatsko tržište. Kontakt: Farago Csaba, csaba.farago@ newyorkdental.hu, +361 236 4000. Sterilizatori

Ticisan, Ankara, Turska, www.ticisanexpo.com. Tvrtka je specijalizirana za dizajniranje i proizvodnju uređaja za sterilizaciju (bolnički autoklavi, sterilizatori za medicinski otpad) i traži distributere za promidžbu i prodaju svojih proizvoda na hrvatskom tržištu. Kontakt: info@ticisanexpo.com, +90 312 4464380. Proizvodi od himalajske soli

Ittefaq, Lahore, Pakistan, www.ittefaqgroup.com. Tvrtka je proizvođač i izvoznik proizvoda od himalajske kristalne soli (svjetiljke, sol za kupanje...). Kontakt: Anwer Javed Bhatti, info@ittefaqgroup.com, +92 42 37513782, +92 300 9408020. Suradnja

Karam Sons Trading, Lahore, Pakistan. Tvrtka se bavi trgovinom, proizvodnjom i izvozom odjevnih predmeta od kože i pamuka. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s poslovnim subjektima u Hrvatskoj. Kontakt: Ali Raza Sulehria, alirazasulehria@hotmail.com, +92 3222 781214, +92 314 4222514.

Sapuni

Tanex Vladislav, Vladislav, Češka, www.tanex.cz. Tvrtka traži distributera za proizvode od prirodnog sapuna. Proizvodi su 100 posto prirodni, proizvedeni od prirodne sirovine bez upotrebe kemijskih sredstava. Imaju antialergijsko i antibakterijsko djelovanje koje je klinički dokazano. Kontakt: Vladimir Burušić, vladimir.burusic@gmail.com, +385 98 393511. Zubarska oprema i materijal

New York Dental, Budimpešta, Mađarska, www.newyorkdental.hu. Tvrtka je specijalizirana za prodaju zubarskih pro-

Ekološka odjeća

Axel Ecology Collection, Lodz, Poljska, www.axelecology. com. Tvrtka proizvodi ekološku odjeću od pamuka i lana. AEC nudi vrlo povoljne uvjete za suradnju, besprijekornu kvalitetu proizvoda, realizaciju narudžbi u roku 7-14 dana te mogućnost pregovaranja cijene ovisno o količini kupljene robe i načinu plaćanja. Kontakt: Miroslaw Szymczak, biuro@axelecology.pl, +48 42 6620977, +48 506 067437.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Garniture za sjedenje

Vir turizam nabavlja garniture za sjedenje. Rok dostave ponuda je 21. svibnja.

Olovne plombe i žice za plombiranje

Ministarstvo financijaCarinska uprava nabavlja olovne plombe i žice za plombiranje. Rok dostave ponuda je 23. svibnja.

Uredski namještaj

Hrvatska kontrola zračne plovidbe nabavlja uredski namještaj. Rok dostave ponuda je 22. svibnja.

Poštanski bicikli

Osobna vozila

Regija Zaštitna odjeća

Virovitičko-podravska županija nabavlja osobne automobile putem operativnog leasinga. Rok dostave ponuda je 18. svibnja.

Hrvatska pošta nabavlja poštanske bicikle. Rok dostave ponuda je 18. svibnja.

Šume Tuzlanskog kantona nabavljaju zaštitnu odjeću. Rok dostave ponuda je 1. lipnja.

Vozila

Hrvatska pošta u Mostaru nabavlja vozila. Rok dostave ponuda je 30. svibnja. Putnička vozila

JP za transport, skladištenje, distribuciju i trgovinu prirodnim gasom Novi Sad nabavlja 15 putničkih vozila. Rok dostave ponuda je 31. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3726, 7. svibnja 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Uz brodicu, moguće kupiti i cijelu luku Kuća, oranice i tvorničko dvorište u Vukovaru, procijenjeni na osam milijuna kuna. Nekretnine koje se prodaju nalaze se na adresi Vukovar, Priljevo, Ulica 8. srpnja 1944., a sastoje se od tvorničkog dvorišta od 1000 četvornih metara, oranica od 5086 četvornih metara te dvije kuće s dvorištima po 800 četvornih metara. Sve zajedno ne može se prodati ispod šest milijuna kuna. Ročište za predmet održat će se 10. svibnja u 9.30 sati u prostorijama Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi 94/II. Razgledavanje moguće prema dogovoru sa stečajnim upraviteljem na tel. 098/476 725. Jamčevina iznosi 10 posto, a treba je uplatiti najmanje dva dana prije ročišta. Kuća u Ražancu kod Zadra s početnom cijenom od 1,056 milijuna kuna. Riječ je o kući od 122, garaži od 25 i dvorištu od 285 četvornih metara. Ročište za dražbu održat će se 10. svibnja u 14 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, u sobi broj 121/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ispod iznosa od 352.320 kuna. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a plaća se na žiro-račun Suda broj: 2390001-1300000793, s pozivom na broj: 1-280509. Betonska miješalica Transmix, građevinski kranovi, tunelska oplata, toranjska dizalica F42-12 Fering, dva kontejnera,

elektromosna cestovna vaga i druga građevinska oprema, procijenjeni ukupno na 1,7 milijuna kuna, prodaju se u Osijeku. Kupci svoje ponude moraju dostaviti Trgovačkom sudu u Osijeku do 11. svibnja, za broj stečajnog predmeta St-81/11. Ponuditelji sami ističu svoju cijenu, a za ponudu ne treba uplatiti jamčevinu. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno pa se prije kupnje oprema može razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na tel. 098/373 128. Motorna brodica Xtreme Bayliner, model 3255 Avanti, dužine 10,73 metra, procijenjena na 319.000 kuna prodaje se u Supetarskoj Dragi na otoku Rabu.

Dražba će se održati 11. svibnja u 9 sati u ACI marini Supetarska Draga, gdje se brodica nalazi na suhom vezu. Brodica se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a polaže se na blagajni Općinskog suda u Rabu. Poslovni udjeli u Luci Šibenik d.o.o., procijenjeni na 24,2 milijuna kuna. Riječ je o 6030 poslovnih udjela, sada u vlasništvu poduzeća Transadria u stečaju. Rok podnošenja ponuda je 25. svibnja, a ponude će se otvarati 30. svibnja u prostorijama ste-

čajnog dužnika, na adresi Riva Boduli 1 u Rijeci. Dodatne informacije mogu se dobiti na tel. 098/865 657. Jamčevina je 10 posto procijenjene vrijednosti. Park, zgrada bivše bolnice i parkiralište prodaju se u Kraljevici za 16,5 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnine iznosi 4770 četvornih metara, a ne može se prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Objekt je zatvoren i izvan funkcije. Na nekretnini postoje upisana založna prava. Dražba će se održati 14. svibnja u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3/V. u sobi broj 31. Najkasnije na dan ročišta uplatiti jamčevinu u iznosu od 1.648.550 kuna na račun ovog suda broj 23900011300002256, poziv na broj 4277-08, te potvrdu o uplati predočiti sucu prije nego što se pristupi dražbi. Oranice i zgrada s početnom cijenom od 8,1 milijun kuna u Slatini, u Virovitičko-podravskoj županiji. Ukupna površina nekretnine je 32.965 četvornih metara. Dražba će se održati 14. svibnja u 12.30 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, soba broj 40/II. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a sve dodatne informacije mogu se dobiti kod stečajnog upravitelja na tel. 091/5372 757.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Trijumf štedljive tehnologije dr. Uroš Dujšin

vije nove knjige – Reverse Innovation iz pera V. Govindranajana i C. Trimblea i Jugaad Innovation N. Radhjua, J. Prabhua i S. Ahuja – pokazuju kako ideje o štedljivoj tehnologiji nastale u Aziji osvajaju bogati Zapad. Govindranajan je savjetnik General Electrica za područje štedljive inovacije i koautor pionirskog rada na tu temu s GEovim gazdom J. Immel-

tom. Jugaad Innovation je dosad najpotpunija knjiga o toj temi (jugaad na hindskom znači pametna improvizacija). Obje knjige pokazuju kako štedljiva tehnologija cvjeta širom svijeta u usponu, i uvjerljivo tvrde da će ona promijeniti i bogati dio svijeta. Šire se ideje siromašnih zemalja Multinacionalne kompanije već su počele usvajati ideje razvijene u siromašnim zemljama i širiti ih na Zapadu. Tako je General Electricov Vscan, prijenosni ultrazvučni uređaj koji omogućuje liječnicima da pretražuju unutrašnjost tijela pacijenata, razvijen u Kini i sada je hit širom svijeta. Neki vjeruju da će takvi uređaji postati jednako neophodni kao i stetosko-

pi. Američki Walmart, koji je osmislio koncept malih marketa kako bi konkurirao u Argentini, Brazilu i Meksiku, sada tu ideju primjenjuje i u Sjedinjenim Državama. Standardni prigovor zapadnih tvrtki jest taj da će ta strategija uništiti postojeća tržišta za skupu tehnologiju; no to je isuviše pesimistično. GE je otvorio novo tržište za svoje jeftine uređaje za kardiograme; ranije su si takve uređaje mogle dozvoliti samo bol-

nice. Osim toga, ako zapadna poduzeća ne budu prodavala proizvode štedljive tehnologije na Zapadu, azijske tvrtke bome hoće. Indijska tvrtka Mahindra&Mahindra prodaje velik broj malih traktora američkim hobi-farmerima, ulijevajući John Deereu strah u kosti. Kineska tvrtka Haier ugrozila je zapadne konkurente u velikom broju proizvoda, od klima-uređaja do perilica za rublje. Neke zapadne kompanije obraćaju se najprije tržištima u usponu i tamo razvijaju svoje proizvode. Američka tvrtka Diagnostics for All razvila je dijagnostičke testove na papiru veličine poštanske marke i počela je tu ideju komercijalizirati u siromašnim zemljama kako bi izbjegla neizdrživo sporu procedu-

ru za odobravanje korištenja medicinskih uređaja. Veća vrijednost za novac Taj će se trend sigurno ubrzati. Zapad je osuđen na dugo razdoblje štedljivosti jer je srednja klasa pritisnuta, a vlade smanjuju izdatke. Oko 50 milijuna Amerikanaca nema zdravstvenog osiguranja; 60 milijuna nema redovitih bankovnih računa. Takvi ljudi grozničavo traže načina da uštede nešto novca. Sve veći broj zapadnih sveučilišta prihvaća ideju o štedljivosti (barem kad se radi o stvarima koje nisu njihove školarine). Slične programe imaju i Stanford, i Cambridge... Uostalom, globalizacija tjera zapadne tvrtke da pruže što veću vrijednost za novac. Američka tvrtka Logitech trebala je proizvesti prvoklasnog bežičnog miša za najnižu cijenu kada je u Kini preuzela tamošnju kompaniju Rapoo. John Deere je morao učiniti isto sa svojim malim trak-

Globalizacija tjera zapadne tvrtke da pruže što veću vrijednost za novac torima kako bi se suočio s Mahindrom u Indiji. Istodobno globalizacija daje zapadnim poduzećima i nova sredstva: neke od njih osnivaju centre za inovaciju u zemljama u usponu. Zapadna poduzeća rutinski love na svjetskom tržištu mozgova. Renault-Nissan je zadao svojim inženjerima u Francuskoj, Indiji i Japanu da iznesu svoje ideje o tome kako smanjiti troškove. Pobijedili su Indijci. Famozni automobil Nano indijske kompanije Tata, koji stoji tek 2000 dolara, možda je najbolji simbol trijumfa štedljivih tehnologija iz Azije.

20 SVIJET FINANCIJA

( 6,2% pad

industrijske proizvodnje u prvom kvartalu

Privredni vjesnik Broj 3726, 7. svibnja 2012.

( 7,9% smanjen

obujam industrijske proizvodnje u ožujku

Industrijska proizvodnja u prvom tromjesečju

Veliki godišnji pad Uz slabu domaću potražnju, na industrijsku su se proizvodnju dodatno negativno odrazila nepovoljna kretanja u Europskoj uniji, odnosno slabija inozemna potražnja

rema kalendarski prilagođenim podacima Državnog zavoda za statistiku, obujam industrijske proizvodnje u ožujku je smanjen za 7,9 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, dok je na mjesečnoj razini zabilježen pad od 2,5 posto godišnje. S obzirom na to da je industrijska proizvodnja zabilježila razmjerno snažne stope rasta i u prva dva mjeseca ove godine, podaci za prvo tromjesečje pokazuju pad industrijske proizvodnje od 6,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Uz slabu domaću potražnju, na industrijsku su se proizvodnju dodatno

negativno odrazila nepovoljna kretanja u Europskoj uniji, odnosno slabija inozemna potražnja. Promatrajući prema kategorijama GIG-a, godišnja stopa pada zabilje-

Zamjetnije poboljšanje trendova ne očekuje se ni idućih mjeseci, tvrde analitičari RBA žena je u svim područjima osim kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju, pri čemu je najviše pala proizvodnja energije (16,7 posto) i intermedijarnih

dobara (14,2 posto). Promatrajući prema NKD-u, u prvom je tromjesečju u području rudarstvo i vađenje proizvodnja smanjena za 10,1 posto godišnje, pri čemu je u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina zabilježen pad od 14,6 posto. Prijevozna sredstva u plusu U prerađivačkoj industriji u prvom je tromjesečju pad proizvodnje iznosio šest posto godišnje. Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda pala je, pak, za 24,9 posto, što bi se moglo nepovoljno odraziti na domaći izvoz s obzirom na to da je riječ o jednoj od najvažnijih izvoznih gra-

na. Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda nastavlja bilježiti vrlo visoke stope pada (iako u samoj strukturi nema veći značaj) pa je u prvom tromjesečju pala za 61,4 posto godišnje. S druge strane, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (uglavnom brodogradnja) bilježi pozitivne stope pa je porasla za 33,9 posto godišnje, no u prvom tromjesečju 2011. proizvodnja je u ovoj djelatnosti zabilježila prosječan pad od 26,2 posto godišnje. Visoki pad industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju nagovješćuje negativan rezultat BDP-a. Usporavanje gospodarstva Europske unije i

nagomilani strukturni problemi domaće industrije potpomognuti slabom domaćom potražnjom, odražavaju se na industrijsku

proizvodnju, a zamjetnije poboljšanje trendova ne očekujemo ni idućih mjeseci, prognoziraju analitičari RBA. (V.A.)

Hrvatska narodna banka

Poslovanje Allianza u prvom kvartalu

Ino dug u siječnju 45,7 milijardi eura

Bruto dobit od 31,5 milijuna kuna

Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug se u siječnju nastavio blago smanjivati te je potkraj tog mjeseca iznosio 45,7 milijardi eura što je za 31,5 milijuna eura ili 0,1 posto manje nego krajem prosinca 2011. U odnosu na kraj siječnja prošle godine inozemni je dug manji za 645,8 milijuna eura ili 1,4 posto, čemu su pridonijeli svi sektori izuzevši financijski. Dug financijskog sektora iznosio je 14,3 milijarde eura, što je za 4,8 posto ma-

Allianz je u prvom kvartalu ove godine ostvario bruto dobit u iznosu od 31,5 milijuna kuna, što je za 20,3 posto više nego u istom razdoblju 2011. godine. Bruto premijski prihodi veći su za 33 milijuna kuna i iznose 315,8 milijuna kuna. To pokazuje da je Allianz, u situaciji kada je tržište zabilježilo pad od 0,8 posto, ostvario rast premije od 12 posto. Kako je rečeno na prošlotjednoj konferenciji za novinare, granica solventnosti, kao jedan od najvažnijih pokazatelja kvalitete poslovanja, iznosila je 212,1 posto ili dvostruko više od zakonski

nje na godišnjoj razini. Ostali sektori nastavili su se razduživati prema inozemstvu. Dug javnog sektora potkraj siječnja iznosio je 14 milijardi eura što je na godišnjoj razini za 1,7 posto manje, dok je vanjski dug privatnih poduzeća iznosio 10,5 milijardi eura ili 0,5 posto manje u odnosu na lanjski siječanj. Zbog teže dostupnosti inozemnog kapitala, poduzeća svoje inozemne obveze i dalje uglavnom financiraju na domaćem tržištu, dok slaba domaća potražnja ne potiče daljnje zaduživanje. Inozemni dug na osnovi izravnih ulaganja smanjio se

za 13,1 posto godišnje te iznosi 6,7 milijardi eura. Ove godine analitičari RBA očekuju umjeren rast inozemnog duga te nešto veći rast udjela duga u bruto domaćem proizvodu s obzirom na očekivani pad gospodarstva. Izdanje euroobveznice vrijednosti 1,5 milijardi dolara, u travnju na američkom tržištu, pridonijet će rastu inozemnog duga. Međutim, zbog pada aktivnosti analitičari RBA ne očekuju značajniji rast vanjskog duga kod privatnih poduzeća, dok će rast kod bankarskog sektora biti umjeren zbog očekivanog vrlo blagog rasta kreditne aktivnosti. (V.A.)

propisane regulative. U životnim osiguranjima tvrtka je zadržala i učvrstila lidersku poziciju povećavši tržišni udio na 17,3 posto uz bruto premijski prihod od 99,2 milijuna kuna. U neživotnim osiguranjima, pak, ostvaren je bruto premijski prihod od 216,6 milijuna kuna. Predsjednik Uprave Boris Galić ocijenio je kako bi ovo mogla biti godina u kojoj će se osiguravateljska industrija restrukturirati jer je recesija iscrpila i taj sektor. Financijska kriza uzrokovala je pad vrijednosti imovine koja je uložena u domaće i strane obveznice, dionice, korporativne vrijednosne papire i nekret-

nine, pa će se Ministarstvu financija uputiti apel za izdavanje obveznica na rok od 15 ili 20 godina jer bi to osiguravateljima donijelo smanjenje sistemskih rizika. Inače, Allianz upravlja imovinom vrijednom 21 milijardu kuna. Najveći dio od 16,5 milijardi kuna nalazi se u AZ obveznom mirovinskom fondu. Osiguravateljsko društvo “teško” je 3,3 milijarde, dobrovoljni fondovi 922 milijuna kuna, a otvoreni investicijski fondovi 197,7 milijuna kuna. (J.F.)

www.privredni.hr Broj 3726, 7. svibnja 2012.

( 1%

pad BDP-a u 2012.

( oko 2,5%

stopa inflacije ove i iduće godine

Ocjena učinkovitosti fiskalnih mjera

Stari porez je dobar porez

EKONOMSKI INSTITUT, ZAGREB

Gospodarstvo opet u recesiji Pokazatelji o kretanjima u realnom sektoru početkom godine ukazuju na daljnje smanjenje aktivnosti (izvoz, industrijska proizvodnja, trgovina na malo, građevinarstvo), dok je stopa nezaposlenosti osjetno povećana

ruto domaći proizvod je u četvrtom tromjesečju prošle godine smanjen za 0,4 posto na međugodišnjoj razini, dok je u prosjeku u 2011. ostao na razini iz 2010. godine. To je djelomično rezultat i revizije podataka o izvozu i uvozu prema kojoj je robna razmjena u 2011. bila za desetak posto snažnija, s deficitom u razmjeni koji je sada 6,5 milijardi kuna veći nego što je ranije bilo objavljeno. U 2011. godini domaća je potražnja bila relativno slaba, ponajprije zbog snažnog pada investicija, dok je neto izvoz imao blagi pozitivan doprinos ukupnom rastu. Raspoloživi mjesečni pokazatelji o kretanjima u realnom sektoru početkom ove godine ukazuju na daljnje smanjenje aktivnosti (izvoz, industrijska proizvodnja, trgovina na malo, građevinarstvo). Povrh toga, stopa nezaposlenosti je osjetno povećana. Na temelju tih podataka procjenjuje se da je u prvom tromjesečju ove godine ostvaren pad BDPa te je time hrvatsko gospodarstvo ušlo u novu recesiju nakon kratkotrajnog oporavka sredinom prošle godine. Zapravo, može se reći da ovime hrvatsko gospodarstvo ulazi u četvrtu uzastopnu godinu smanjenja gospodarske aktivnosti. Prognoze Ekonomskog instituta, Zagreb navedene u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly ukazuju da bi u ovoj go-

dini moglo doći do pada ukupne aktivnosti od jedan posto, dok se blagi oporavak uz rast BDP-a od 1,2 posto očekuje sljedeće godine. Smanjenje zaposlenosti, pad raspoloživog dohotka zajedno

Predviđa se pad i izvoza i uvoza, ali uz smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance s negativnim raspoloženjem potrošača i višim cijenama zbog porasta stope PDV-a mogli bi dodatno smanjiti realnu potrošnju stanovništva. Očekuje se i osjetno smanjenje državne potrošnje. Investicije u padu Investicije bi i u ovoj godini mogle zabilježiti pad. No, za razliku od prognoze od prije tri mjeseca kada se očekivao pad od dva posto, sada se očekuje nešto blaži pad (1,1 posto) zbog najavljenih investicija u

javnom sektoru. Do njihovog oporavka ove godine još uvijek neće doći jer je za pripremu i provođenje najavljenih projekata potrebno određeno vrijeme. Investicije bi trebale značajnije ojačati iduće godine uz rast od 3,5 posto. Vanjskotrgovinski je sektor suočen sa značajnim problemima, a privatizacija i restrukturiranje brodogradnje zasigurno će imati negativne posljedice na izvoz. Stoga se predviđa pad i izvoza i uvoza, ali uz smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance na 0,6 posto BDP-a s prošlogodišnjih jedan posto. Inflacija će nešto porasti zbog promjena u poreznom sustavu, rasta cijena goriva kao i administrativno određenih cijena struje, plina, vode i gradskog prijevoza, te bi se ove i iduće godine mogla zadržati na oko 2,5 posto. Na tržištu rada ove se godine očekuje nastavak negativnih trendova unatoč najavljenim mjerama aktivne politike zapošljavanja. Sto-

pa nezaposlenosti mogla bi na razini prosjeka godine iznositi 18,3 posto, što je više od prošlogodišnjih 17,8 posto. Ako se ostvari prognozirani rast BDP-a u 2013., to bi moglo dovesti do poboljšanja situacije na tržištu rada i smanjivanja nezaposlenosti. Analitičari EIZ-a posebno naglašavaju neizvjesnosti i rizike povezane uz ove projekcije. Povećanje stupnja nestabilnosti ekonomija eurozone moglo bi ugroziti i izglede oporavka hrvatskog gospodarstva. Značajne nepoznanice postoje i glede dinamike i dubine strukturnih reformi Vlade. Njihovo izbjegavanje ili odgađanje imalo bi nepovoljne dugoročne učinke na gospodarstvo. Neizvjesnosti oko realizacije planova i ciljeva fiskalne politike povećane su s obzirom na najavljeni ljetni rebalans proračuna koji bi mogao donijeti i nove elemente u pogledu provođenja fiskalne konsolidacije i njenih učinaka na ukupna gospodarska kretanja. (V.A.)

Izmjena porezne politike i uvođenje novih mjera nisu rješenje za hrvatsko gospodarstvo koje je nekonkurentno, nepripremljeno za ulazak u EU te u dubokim stukturnim problemima. Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb, ističe kako se države oko Hrvatske brže oporavljaju od krize i da valja pronaći rješenja za jačanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva. “Vlade, kako ova, tako i prethodna, ta rješenja traže u poreznoj politici, što je pogrešno”, naglasila je Sandra Švaljek na prošlotjednom okruglom stolu Financijskog kluba Ocjena učinkovitosti fiskalnih mjera nove Vlade. Porezni sustav, dodala je, može pridonije-

ti konkurentnosti jedino ako se umanje opterećenja, a ne suprotno, što se činilo proteklih godina. “Smanjenje poreznog opterećenja, naime, djeluje blagotvorno na gospodarstvo”, smatra ona dodavši kako nije dobro ni to da se često mijenja porezni sustav. “Poduzetnici vole stabilnost i sigurnost. U protivnom, država odbija strane investicije. Također, promjene poreznog sustava su skupe i dodatni trošak za poduzetnike. Jer, tvrtke se trebaju prilagoditi novom sustavu te, primjerice, promijeniti softver i nabaviti novu stručnu literaturu”, napomenula je Sandra Švaljek. Ekonomski analitičar Guste Santini ustvrdio je kako u Hrvatskoj nije trebalo mijenjati porezni sustav. “Stari porez je dobar porez”, naglasio je. Također, porezni savjetnik i ovlašteni revizor Hrvoje Zgombić kazao je kako svako povećanje poreza usporava ekonomsku aktivnost cijelog društva. (B.O.)

*vijesti Karlovačka pripaja Nava banku Karlovačka banka dostavila je Zagrebačkoj burzi pismo namjere kojim najavljuje pripajanje Nava banke. Pismo je nastavak trenda spajanja malih banaka koje je nedavno započela i Centar banka. Karlovačka i Nava banka zajedno drže 0,35 posto hrvatskog tržišta. Nakon spajanja i dokapitalizacije s većom će snagom nastaviti poslovati s malim i srednjim poduzetnicima i stanovništvom, stoji u pismu. Dobit Erste banke 130,4 milijuna kuna U prvom tromjesečju Erste&Steiermärkische Bank ostvario je dobit od 130,4 milijuna kuna. Ukupni prihodi od redovnog poslovanja bili su 533 milijuna. Aktiva banke na dan 31. ožujka 2012. iznosila je 57,6 milijardi kuna, što je za jedan posto više

u odnosu na kraj 2011. godine. Unatoč ozbiljnosti ekonomske situacije, rezultat je u skladu s financijskim planom za ovu godinu, rekao je predsjednik Uprave Petar Radaković. Investicijski krediti HBOR-a HBOR je za 55 posto ove godine povećao opseg investicijskih kredita. U tri mjeseca odobreno je 675 milijuna kuna, a u istom razdoblju lani bilo je 434 milijuna kuna investicijskih kredita. Ukupno je u prva tri mjeseca 2012. odobreno oko 1,5 milijardi kuna kredita. U 2011. ukupno je odobreno 1534 kredita u iznosu od 6,6 milijardi kuna.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3726, 7. svibnja 2012.

Tržište novca Zagreb

Dodatna likvidnost zbog pričuve koja pada na 13,5 posto Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

a početku svibnja novčano tržište obiluje viškovima likvidnosti koji, zbog skromne potražnje, uglavnom ostaju na računima sudionika. Depozitne institucije imaju mogućnost krajem dana višak likvidnosti deponirati u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Budući da su kamatne stope na minimalnim razinama, prekonoćni depozit u središnjoj banci zadnjih desetak dana doseže značajne iznose. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 1,18 posto,

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

200

100

30.4.2012.

1.5.2012.

2.5.2012.

dok je prekonoćna kamatna stopa bila 0,42 posto. U srijedu započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve i primjena nove Odluke o obveznoj pričuvi banaka prema kojoj se stopa obvezne pričuve banaka smanjuje sa 15 posto na 13,5

3.5.2012.

4.5.2012.

posto. Time će se bankama osloboditi oko 4,1 milijardu kuna u kunskom i nešto više od 110 milijuna eura u deviznom dijelu pričuve. Iako je novčano tržište reagiralo na ovu odluku čim je najavljena, oslobađanje dodatne likvidnosti zasigurno će utjecati na dalj-

30.4.’12. - 4.5.’12.

23.4.’12. - 27.4.’12.

300

ponedjeljak

utorak

nji rast ponude novca i pad kratkoročne kamatne stope. Ministarstvo financija je u prošlu srijedu održalo aukciju trezorskih zapisa, za koju su sudionici, u skladu s očekivanjima, pokazali velik interes. Zato su prinosi na zapise nasta-

srijeda

četvrtak

petak

vili trend smanjenja. Planirani iznos izdanja bio je 600 milijuna zapisa u kunama, te 45 milijuna zapisa izraženih u eurima. Ostvareni iznos emisije je 891 milijun kuna, a upisano je 310 milijuna kuna s rokom dospijeća od 91 dan i uz kamatnu stopu

od tri posto, 185 milijuna kuna na 182 dana i uz kamatnu stopu od 3,75 posto, te 396 milijuna kuna na 364 dana uz kamatnu stopu od 3,95 posto. Ostvareni iznos emisije trezorskih zapisa izraženih u eurima je 48,065 milijuna eura po srednjem tečaju od 7,515130, a iznos emisije izražen u kunama bio je 361.214.723,45 kuna. Sljedeća aukcija najavljena je za 8. svibnja 2012. Iako započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, ne očekujemo značajniju promjenu kamatne stope. Potražnja za novcem porast će početkom razdoblja, uz povoljne uvjete trgovanja.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna blago ojačala prema euru

Mirex drži trend rasta

U prvom dijelu proteklog tjedna euro je porastao prema kuni i iznosi 7,51 kunu za jedan euro, no kasnije valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,848718

CAD

kanadski dolar

5,774872

JPY

japanski jen (100)

7,122762

CHF

švicarski franak

6,244053

GBP

britanska funta

9,238799

USD

američki dolar

5,711552

EUR

euro

7,500981

EUR

primjena od 5. svibnja 2012. 30.4.

Izvor: HNB

7,5 kuna. Dolar je u tjednu dobio tri lipe i zaustavio se na tečaju od 5,71 kune. Švicarski franak bio je naj-

je zabilježen obrnuti trend. Nakon što je kuna ojačala za dvije lipe, tečaj se zaustavio na staroj granici od

7.53

2.5.

3.5.

USD

skuplji sredinom tjedna i vrijedio je 6,26 kuna, da bi skliznuo na 6,24 kune na kraju tjedna. 5.73

CHF

6.27

5900

13350

5840

FTSE 100

13320

7.50

5.70

6.24

160

7.49

5.69

6.23

158

7.48

4.68

6.22

4.5.

30.4.

2.5.

3.5.

4.5.

kivano, rasle dionice u financijskom i energetskom sektoru. S&P indeks financijskog sektora skočio je 1,1 posto. Rastu cijena dionica pridonio je i nasta3080

13290

3060 3040

5660

13230

3020

5600

13200

3000

3232

02.5.

03.5.

4.5.

30.4. 6900

CAC40

6840

1.5.

02.5.

03.5.

4.5.

9540

3224

6780

9480

3216

6720

9420

3208

6660

9360

3200

6600

9300

30.4.

1.5.

02.5.

03.5.

4.5.

30.4.

1.5.

02.5.

03.5.

4.5.

NASDAQ

30.4. 9600

DAX

160

6.25

13260

1.5.

162

5.71

5720

30.4.

162

7.51

5780

3240

164

6.26

3100

Dow Jones

MIREX - tjedni

164

5.72

30.4.

2.5.

3.5.

4.5.

U potrazi za sigurnim utočištima vanja ulagača od usporavanja oporavka američkog gospodarstva. Svibanj je tako počeo ohrabrujućim makroekonomskim podacima, a najviše su, oče-

MIREX - mjesečni

7.52

Međunarodno tržište kapitala

Indeks Dow Jones dosegnuo je prošli tjedan najvišu razinu u više od četiri godine jer je snažniji rast industrijske aktivnosti od očekivanog ublažio straho-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, dosegnula je prošlog tjedna 163,4348 bodova. Time je sačuvan trend rasta koji je zabilježen i prethodnog tjedna.

1.5.

02.5.

03.5.

4.5.

02.5.

03.5.

4.5.

NIKKEI 225

30.4.

1.5.

vak niza dobrih kvartalnih poslovnih izvješća kompanija. Primjerice, od 321 izvještaja kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, njih 71,3 posto nadmašilo je očekivanja analitičara. S druge strane, u Europi dominira potražnja za sigurnim utočištima zbog nesigurnosti u razvoj fiskalne krize i gospodarskog oporavka. Europska središnja banka zadržala je ključne kamatne stope u eurozoni na rekordno niskoj razini od jedan posto, a njezin čelnik Mario Draghi ocijenio je da su i dalje prisutni rizici pada aktivnosti.

158 3.4.

13.4.

23.4.

2.5.

30.4.

1.5.

2.5.

3.5.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 3.5.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni MF AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindik. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

167,9596 166,4989 153,3649 161,5631 163,4348

175,2610 202,2253 120,1959 138,6569 142,0322 154,1539 106,3590 191,2774 186,6432 200,4065 145,2349 124,6690 105,3289 166,2044 109,9649 121,2022 172,2385 152,7375 124,8018 107,5527 139,8572

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3726, 7. svibnja 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 745,664 milijuna kuna

Rast Crobexa uz pad prometa Marko Repecki www.hrportfolio.hr Protekloga tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 60,275 milijuna kuna što je pad od 11,26 posto u odnoTop 10 po prometu Atlantic Grupa d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Petrokemija d.d. AD Plastik d.d. Luka Ploče d.d. Luka Rijeka d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Valamar Adria Holding d.d.

su na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 1,45 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.828,40 bodova. Crobex10 tjedan je završio na 1.001,55 bodova što predstavlja porast od 1,89 posto. Najviše se

tjedna promjena -0,29% +1,55% +4,88% +4,50% +1,92% +1,64% +3,43% +10,16% -2,07% +0,84%

zadnja cijena 517,49 206,15 1.287,00 226,75 284,68 124,00 724,00 149,39 80,60 101,86

promet 13.025.093,28 10.958.065,01 6.773.181,91 3.216.839,59 3.177.452,31 2.774.461,18 2.156.052,61 2.118.839,08 1.617.342,72 1.284.346,78

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 60.275.885,88 kn

trgovalo dionicom Atlantic Grupe, kojom je ostvareno 13,025 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 517,49 kuna što je pad 0,29 posto. Najveći porast imala je, kao i tjedan ranije, dionica Luke Rijeka 10 dionica s najvećim rastom cijene Karlovačka banka d.d. Hoteli Živogošće d.d. Termes grupa d.d. HG Spot d.d. Validus d.d. Čakovečki mlinovi d.d. Luka Rijeka d.d. Dalekovod d.d. Viadukt d.d. HTP Korčula d.d.

koja je trgovanje završila na 149,39 kuna što je porast od 10,16 posto, a njome je trgovano u vrijednosti od 2,118 milijuna kuna. Najveći pad imala je dionica Đuro Đaković Holdinga koja je pala za 2,07

tjedna promjena +54,82% +40,16% +33,25% +32,56% +11,25% +11,04% +10,16% +8,68% +5,66% +5,14%

zadnja cijena 61,99 29,98 159,99 3,99 4,45 3.720,00 149,39 135,85 280,00 60,98

promet 18.319,80 19.187,20 52.255,32 6.531,63 70.348,14 141.198,00 2.118.839,08 993.209,15 513.843,42 6.398,10

INVESTICIJSKI FONDOVI

Najveći pad kod dioničkih fondova imao je fond KD Victoria kojem je vrijednost pala za 2,38 posto, a slijedi ga Platinum Global Opportunity s padom od 2,04 posto. Kod mješovitih fondova na vrhu su NFD Aureus Emerging Markets Balanced (+1,75 posto) i ICF Balanced

(+1,56 posto). Najveći pad kod mješovitih fondova imao je OTP uravnoteženi koji je pao za 0,95 posto, a iza njega je Raiffeisen Prestige s padom od 0,63 posto. Kod obvezničkih fondova najveći porast imali su ZB bond (+0,63 posto) i Raiffeisen Bonds (+0,34 posto). Negativne rezul-

tate u ovoj grupi imali su HPB Obveznički kojem je vrijednost smanjena za 0,31 posto i OTP euro obveznički čiji pad je iznosio 0,20 posto. Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash kojem je vrijednost udjela porasla za 0,19 posto.(M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

27. travnja - 3. svibnja 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn €

107,9400 130,0600 97,7648 10,1166 132,0100 131,5528 117,0752 81,8525 93,6590 7,8864 78,5919 4,8113 61,0915 9,5179 116,2524 105,2000

-0,30 -0,16 -0,32 0,41 -0,60 -0,22 1,56 -0,27 -0,95 0,08 1,75 -0,21 -0,59 0,18 -0,33 -0,63

€ € € € € kn € €

168,5600 11,6823 179,3100 134,8603 133,4000 170,7409 129,0897 113,5811

0,63 0,16 0,34 0,06 0,09 0,00 -0,31 -0,20

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

136,8818 168,8831 144,1748 130,5857 150,5700 143,6100 143,7461 141,8605 126,8533 136,9145 126,9662 120,4777 11,1658 112,8599 82,3995 109,8300 102,8030 101,8300 101,5272 1233,5768

0,07 0,07 0,06 0,07 0,07 0,07 0,06 0,12 0,02 0,05 0,07 0,06 0,08 0,07 0,19 0,05 0,06 0,04 0,06 0,07

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS €

94,7626

0,44

kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

12,3912 29,5820 8,3513 107,2900 105,2700 128,9500 64,3909 11,2087 128,1339 47,7700 67,9184 79,7577 72,7200 90,9559 89,2700 19,5697 43,6285 32,2240 23,1135 65,4884 46,8572 60,8045 68,0761 94,9603 12,2238 25,8400 6,2363 37,1399 85,8007 43,9387 473,8601 74,8309 80,3400 125,7508 92,2544 9,6830 97,3315 85,0574 91,4036 9,4931 92,0600 82,2883 98,4300 105,4091

-2,38 -0,57 0,31 -0,08 0,30 -0,42 -0,58 -0,21 0,57 -0,31 0,13 -0,03 -0,97 -0,13 -0,47 -0,91 -0,75 -1,28 0,01 0,45 0,73 -0,19 -0,29 -0,22 -2,04 -0,50 -0,66 1,22 0,01 -1,25 -0,49 0,30 0,49 -1,43 -0,18 0,24 -0,30 0,19 1,29 -0,51 0,17 -1,26 -0,90 0,08

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

zadnja vrijednost 1.828,4000 1.001,5500 95,4337 108,4907

posto te je trgovanje završila na 80,60 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 1,617 milijuna kuna. 10 dionica s najvećim padom cijene IPK Osijek d.d. Solaris d.d. Agromeđimurje d.d. Badel 1862 d.d. Mlinar d.d. Magma d.d. Podravska banka d.d. Ilirija d.d. Tehnika d.d. Hotel Medena d.d.

tjedna promjena +1,45% +1,89% +0,45% +0,53%

Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a tri su zabilježile porast cijene.

tjedna promjena -25,77% -22,86% -21,42% -14,00% -13,66% -8,86% -8,60% -7,95% -7,93% -7,71%

zadnja cijena 11,26 270,00 550,00 43,00 550,00 0,72 340,00 290,00 1.115,00 59,99

promet 1.126,00 26.767,71 5.500,00 14.473,93 13.750,00 2.772,50 680,00 2.030,00 398.030,85 359,94

*vijesti

Tjedan bez velikih promjena vrijednosti Četrdeset i sedam od ukupno 89 fondova protekloga tjedna ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je VB Crobex10 kojem je vrijednost udjela porasla za 1,29 posto, a slijedi ga fond OTP indeksni s porastom od 1,22 posto.

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Gubitak HEP-a 3,3 milijuna kuna HEP je u prošloj godini ostvario neto gubitak u iznosu od 3,3 milijuna kuna, dok je 2010. godine poslovao s neto dobiti od 1,4 milijarde kuna, pokazuju podaci iz financijskog izvješća koje je Hrvatska elektroprivreda objavila na Zagrebačkoj burzi. Do slabijeg rezultata doveo je porast troškova energetskog goriva za 829,2 milijuna kuna (rast od 39,3 posto), osobito zbog rasta cijena prirodnog plina koji je poskupio 43,8 posto te ugljena, skupljeg za 27,9 posto. Nove, više cijene plina i struje za potrošače trebale bi osigurati da HEP ovu godinu ne završi u većem gubitku. Dobit Kovanice 566.000 kuna Nakon ostvarene dokapitalizacije u siječnju ove godine, Banka Kovanica ostvarila je u prvom tromjesečju 2012. neto dobit od 556.000 kuna. U zadnjem kvartalu 2011. banka je ostvarila dobit prije oporezivanja od 3,8 milijuna kuna. Banka Kovanica je u vlasništvu banke Cassa di Risparmio di San Marino. Ima 120 zaposlenih u 16 poslovnica diljem Hrvatske. Gian Luigi Bonfe, predsjednik Uprave Kovanice, kaže kako im se ne žuri u proces okrupnjavanja malih banaka po svaku cijenu, pa će se i dalje razvijati kao mala i inovativna banka.

ENT-u novi posao u BiH Ericsson Nikola Tesla ugovorio je proširenje postojeće mobilne mreže HT-a Mostar, u 2G i 3G sektoru. Ugovor je vrijedan 36 milijuna kuna. Ericsson Nikola Tesla će HT-u Mostar isporučiti radio-bazne stanice najnovije generacije, spremne za buduće tehnologije, uz pripadajući softver te usluge instalacije i integracije u mrežu HT-a Mostar. Pad dioničkog prometa u travnju Promet dionicama na Zagrebačkoj burzi u travnju je pao za 32,7 posto. Dionicama je trgovano u vrijednosti 319,2 milijuna kuna, što je 154,8 milijuna manje nego mjesec prije. Živost na tržište kapitala nije unijela ni sezona objave financijskih rezultata uvrštenih društava, pa su oba dionička indeksa korigirana za više od 1,5 posto, stoji u priopćenju Zagrebačke burze. Najviše se trgovalo dionicama HTa, Petrokemije i Adrisa. Te su tri dionice zaslužne za pola dioničkog prometa u travnju.