e-pv 3729 by NEstar

Novi život Banke Brod Süzer Grupa će premjestiti sjedište banke u Zagreb, nazvati je Kentbank i učiniti jednom od 10 najjačih!

Hrvatski izvoznici Među najvažnijim zahtjevima Vladi je zaštita hrvatskih izvoznika na tržištu Cefte nakon ulaska Hrvatske u EU

Uskoro novi zakon o OIE Obnovljive izvore pokriva pet zakona i niz propisa: to je komplicirano, koči projekte i odbija ulagače

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 7

aktualno Str. 8

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 2 9

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 28. svibnja 2012. Godina LIX / Broj 3729. www.privredni.hr

zdravstvo brže i dostupnije / priča s razlogom: nadalina / mesna industrija ravlić / stil / svijet financija

popusti i do 90 posto: kome se to isplati?

portali grupne kupnje okrenU I 10 milijuna kuna MJESEČNO Nakon vodeće Kolektive, po prihodima slijede KupiMe.hr, Megapopust.hr, Crnojaje.hr, Povoljno.hr, Ponudadana.hr, Trebamto i Tidamtidam >>16-17

kako poslovati s francuskom

intervju: damir Bulić, kraš

>>12

>> 12-13

Cijena koju nudite treba biti 10 do 15 posto niža od one na francuskom tržištu, no budite mirni: Francuzi plaćaju u roku

Naša je snaga u brendovima i poslovnoj izvrsnosti, kaže predsjednik Uprave lidera na konditorskom tržištu regije

TV NOVA Pula

UVOD

www.privredni.hr Broj 3729, 28. svibnja 2012.

G(h)ost komentator: ZVONIMIR KRIŽ, PREDSJEDNIK UDRUGE AGILE HRVATSKA

MIRANDO MRSIĆ, MINISTAR RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA:

Radnici nisu objekt, već subjekt rada Poslovni moral nije samo moral poslodavaca nego i radnika. Kada govorimo o poslovnom moralu poslodavaca, to znači da oni uvažavaju radnike kao dio svoje tvrtke, ali ne kao objekt, nego kao subjekt rada, da isplaćuju plaće i sve ono što se tiče poreza i doprinosa.

MIRELA HOLY, MINISTRICA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE:

Rad na obvezama iz direktiva U Hrvatskoj je zaštićeno oko 60.000 hektara teritorijalnog mora, odnosno 1,9 posto površine. Najreprezentativnija područja su tri nacionalna parka - Brijuni, Kornati i Mljet, te dva parka prirode - Telašćica i Lastovsko otočje, koji su ključni dijelovi ekološke mreže Hrvatske te će biti dio ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Stoga će Hrvatska do ulaska u Europsku uniju i dalje intenzivno raditi na ispunjavanju obaveza koje proizlaze iz direktiva EU-a - Direktiva o pticama i Direktiva o staništima, a posebice na uspostavi ekološke mreže Natura 2000 kao najzahtjevnijem zadatku s područja zaštite prirode.

ZLATAN FRÖLICH, DEKAN IGBS-a ZAGREB:

Dvije diplome jednim potezom Potpisivanjem novog proširenog sporazuma o suradnji između Međunarodne diplomske škole za poslovno upravljanje IGBS Zagreb i Kelley School of Business postavljeni su temelji za proširenje dugogodišnje uspješne suradnje. Dvojni MBA/M.Sc. studij iz strateškog menadžmenta, završetkom kojeg će studenti uz diplomu IGBS-a Zagreb steći i diplomu Kelley School of Business, velika je potvrda kvalitete nastave s američke strane, kao i izuzetna prilika da naši studenti kroz studij u Hrvatskoj dobiju i svjetski priznatu američku diplomu. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Znate li što je agilni razvoj? Ljudi i njihovi odnosi važniji su od procesa i oruđa, upotrebljiv softver od iscrpne dokumentacije, suradnja s korisnicima od pregovaranja oko ugovora te reagiranje na promjenu od ustrajanja na planu

gilni razvoj softvera često je korišten pojam u IT krugovima kada se govori o upravljanju projektima, inženjerskim praksama ili modernim načinima vođenja tvrtke. No, u paketu s velikom popularnošću agilnog razvoja dolazi i cijeli niz nerazumijevanja ovog koncepta. Naime, agilni razvoj nije neka određena metodologija za upravljanje projektima ili inženjerska praksa, nego se radi o načelima na kojima se onda temelje pojedine metode ili prakse. Ta načela definirana su tzv. Agilnim manifestom (agilemanifesto. org), koji je 2001. godine objavilo 17 stručnjaka iz područja razvoja softvera. Iako su se i prije 2001. koristili neki elementi agilnog razvoja, taj događaj ipak se smatra formalnim utemeljenjem tog pojma. Manifest je vrlo jednostavan i sastoji se od četiri vrijednosti koje kazuju što je važnije: ljudi i njihovi međusobni odnosi važniji su od procesa i oruđa, upotrebljiv softver od iscrpne dokumentacije, suradnja s korisnicima od pregovaranja oko ugovora te reagiranje na promjenu od ustrajanja na planu. Vrlo je važ-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

no uočiti da agilni razvoj ne podrazumijeva to da su vrijednosti na desnoj strani nevažne, nego samo da su one na lijevoj važnije. U posljednih 10 godina, na temelju agilnog manifesta i srodnih razmišljanja razvio se cijeli niz metodologija i inženjerskih praksi. Najpo-

Važna karakteristika agilnog razvoja jest da nastoji što kvalitetnije reagirati na promjenu znatije su Scrum, Lean, Kanban i XP (Extreme Programming). Neke od njih se sadržajno preklapaju (npr. Scrum i Kanban), a neke se odlično nadopunjuju (Scrum i XP). Svim tim metodama je zajedničko da su bazirane na iterativnom i inkrementalnom razvoju, te da posao odrađuju samoorganizirajući i višefunkcijski timovi. Da pojasnim na primjeru: valja zamisliti da je cjelokupno razdoblje razvoja proizvoda podijeljeno na jednake dijelove od dva do četiri tjedna (iteracije), te da se na kraju svake iteracije isporučuje poboljšan proizvod (inkrement). Timovi su konci-

pirani na takav način da mogu sami obaviti većinu posla (višefunkcijski timovi) i njihovim članovima nitko ne delegira posao nego se samoorganiziraju. Sljedeća važna karakteristika agilnog razvoja jest da umjesto izbjegavanja promjena radije nastoji što kvalitetnije reagirati na promjenu. Ovo je suštinski odmak od tzv. vodopadnog modela jer de facto priznaje da je promjena neizbježna. Ovakav pristup ima za posljedicu da je krajnji proizvod prilagođen svim promjenama koje su nastale tijekom razvoja, te je zbog toga sasvim sigurno korisniji krajnjem korisniku.

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Agilne metode razvoja nije teško razumjeti, ali vrlo je teško njima ovladati. Glavni izazov prilikom tranzicije na agilni razvoj je potrebna promjena organizacijske kulture te starog načina razmišljanja. Srećom, plodovi tranzicije obično se pokazuju vrlo brzo, pa se organizacije ohrabrene rezultatima lakše odlučuju ustrajati. Ponuda obrazovanja za agilni razvoj softvera obično se svodi na tečajeve i konferencije. Odgovarajući tečajevi postoje u Hrvatskoj i u inozemstvu, a koncipirani su tako da se na njima dobije i određeno praktično iskustvo. U svijetu postoji praksa da se ljudi koji se bave agilnim razvojem samoorganiziraju u neprofitne organizacije kroz koje se također učinkovito obrazuju i pomažu jedni drugima. Stoga i u Hrvatskoj postoji takva organizacija pod nazivom Agile Hrvatska. Agilni razvoj je danas u svijetu prevladavajući način ravoja softvera. Dječje bolesti su preboljene. Iako dakako nije savršen, dokazano predstavlja evolutivni napredak u odnosu na klasične pristupe. Danas poznavanje agilnog razvoja znači prednost, a već sutra može značiti uvjet opstanka.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

( 420 mil €

*vijesti Uljanik smanjio troškove Uljanik Brodogradilište u suradnji s tvrtkom Primakon uspješno je implementiralo rješenje za upravljanje projektima Oracle Primavera P6 te za 50 posto skratilo vrijeme planiranja brodograđevnog procesa. Smanjilo je i troškove proizvodnog ciklusa te osiguralo dovršetak projekata u roku i u skladu s budžetom. “Osim uštede rješenje nam je omogućilo da se specijaliziramo za izuzetno složeni proizvodni program malih serija novogradnji brodova te postanemo jedino profitabilno hrvatsko brodogradilište”, istaknuo je Emil Kožljan, rukovoditelj razvoja informacijskih sustava Uljanika. Poskupljenje cestarina Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić prihvatio je prijedlog Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb za povećanje cestarina za 15 posto od 1. lipnja. Vozači koji koriste ENC uređaj, odnosno elektronsku naplatu cestarine, i dalje će plaćati istu cijenu. Među razlozima poskupljenja navodi se stabilizacija poslovanja Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb. Neselektivno etiketiranje

Članice Gospodarsko interesnog udruženja PROMINS za proizvodnju, preradu i promet mineralnih sirovina zatražile su od Vlade hitnu promjenu zakonskih propisa i reorganizaciju rada državne administracije. Gospodarstvenici žele zajedno sa strukom, znanošću i ministarstvima ukazati na to da u Hrvatskoj treba one koji legalno i odgovorno gospodare mineralnim sirovinama razlikovati od ilegalnih eksploatatora kamena i šljunka, a ne neselektivno etiketirati cijelu djelatnost.

Privredni vjesnik Broj 3729, 28. svibnja 2012.

volumen hrvatsko-turske razmjene 2011.

Turski gospodarski rast

Kentbank želi biti mo turskih i hrvatskih go U Hrvatskoj posluje oko 50 turskih tvrtki, a ukupna turska ulaganja u Hrvatsku iznose 18,2 milijuna dolara. Banku Brod. Uskoro, kako ističe predsjednik Uprave Mehmet Murat Sabaz, kreće novo razdoblje banke: preselj Darko Buković bukovic@privredni.hr

urska, zemlja sa 75 milijuna stanovnika, danas je jedno od najpropulzivnijih i najbrže rastućih gospodarstava svijeta. Podaci tamošnjeg statističkog instituta govore da je lani turski bruto domaći proizvod (BDP) narastao 8,5 posto, a samo u posljednjem kvartalu ostvario je rast od 5,2 posto. Godine 2010. rast turskog gospodarstva bio je 8,9 posto. Stopa rasta BDP-a za 2011. vjerojatno je druga najveća na svijetu, odmah do kineske, ustvrdio je nedavno turski ministar znanosti, industrije i tehnologije Nihat Ergun. Ipak, turska vlada predviđa da će BDP u 2012. usporiti na četiri posto, napose zbog posljedica krize u eurozoni, no da će nakon toga ponovo rasti. Potvrda takvim promišljanjima je i podatak o rastu turskog izvoza u prošloj godini za rekordnih 18,2 posto, u vrijednosti od gotovo 140 milijardi dolara. Polovina tog iznosa odnosi se na europske zemlje. Možemo li učiti od Turske? Samo u lanjskom prosincu turski je izvoz porastao za 4,5 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, na 12,1 milijardu dolara. Ta zemlja, koja je trenutačno rangirana kao 16. najveća svjetska ekonomija i šesto najveće eu-

ropsko gospodarstvo, želi se pridružiti grupi 10 najvećih svjetskih ekonomija do 2023. godine. Za taj cilj potrebno je utrostručiti sadašnji izvoz, na gotovo 500 milijardi dolara, ističe Omer Basbug, član Upravnog odbora TUSKON-a (Turske konfederacije biznismena i industrijalaca). Basbug je član Odbora direktora istoimene obiteljske tvrtke, utemeljene 1974., koja proizvodi rezervne dijelove za Ford,

Od hrvatskih tvrtki na turskom su tržištu najuspješniji Podravka i Poljoprivredni institut Osijek Mercedes, VW, Opel, Peugeot, Citroën, s izvozom u 40 zemalja svijeta. Najvažnija turska industrijska grana je tekstilna industrija, ali autoindustrija i industrija elektronike postaju sve važnije. Turizam donosi prihode veće od 20 milijardi dolara, pri čemu su najbrojniji gosti Nijemci, Rusi i Britanci. U turskim zračnim lukama prošle je godine zabilježen rekordan broj putnika. Čak oko 118 milijuna putnika prevezeno je mahom iz zračnih luka u Istanbulu i Ankari, a to je povećanje od 14,4 posto u odnosu na 2010. godinu. Za Turkish Airlines Hrvatska je jedno od strateških tržišta, a plani-

ra jačati svoje operacije. U prošloj je godini na letovima Istanbul-Zagreb prevezeno 62.600 putnika, ističe predsjednik i glavni izvršni direktor Turkish Airlinesa Temel Kotil. Napominje da je tvrtka lani ostvarila ukupno 33 milijuna putnika na svojim letovima, što čini povećanje od 12,1 posto, pri čemu je broj međunarodnih putnika u tranzitu povećan 15,4 posto. Istodobno, cargo prijevoz dosegnuo je 387.000 tona, što je povećanje za 23,7 posto u odnosu na godinu prije. Turski avioprijevoznik, koji zapošljava 15.700 ljudi, u mješovitom je vlasništvu: 49 posto dionica ima država, dok preostali dio imaju privatni investitori. Hrvatsko-turski gospodarski odnosi Iako je vanjskotrgovinska razmjena zadnjih godina rasla, ukupni volumen hrvatsko-turske razmjene od oko 550 milijuna eura

lani je pao na 420 milijuna eura. Pri čemu je uvoz iz Turske upola smanjen, sa 444 na 244 milijuna dolara, dok je istodobno hrvatski izvoz udvostručen, odnosno porastao je sa 85 na 173 milijuna dolara. Sve to ne odražava mogućnosti i komplementarnost gospodarstava dviju država, jer se po izvozu i uvozu Turska nalazi oko 18. mjesta hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera. Hrvatska već nekoliko godina zaredom u Tursku najviše izvozi naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, koja čine trećinu ukupnog hrvatskog izvoza u tu zemlju. Po količini izvoza slijede dušična gnojiva, dok treće mjesto drže otpaci i lomljevina od željeza ili čelika. Dvije zemlje još od 2003. imaju potpisan sporazum o slobodnoj trgovini, a na razini gospodarskih komora suradnja je uspostavljena s Istanbulom, Izmirom i Ispartom, odnedavno i s Tor-

balijem, gradićem u blizini Izmira. Od hrvatskih tvrtki na turskom su tržištu najuspješniji Podravka i Poljoprivredni institut Osijek. Ukupna turska ulaganja u Hrvatsku iznosila su 18,2 milijuna dolara. U Hrvatskoj posluje oko 50 turskih tvrtki. Osim u Dubrovniku, gdje su ulagale turske tvrtke Rixos (hotel Libertas) i Uzel turizam (Pucić Palace), turski ulagači zakoračili su i na šibensko područje gdje je Dogus Grupa zajedno s NCP-om krenula u ulaganje u marine i hotelske sadržaje. Kako je nedavno na forumu Invest in Croatia u Zagrebu izjavio predsjednik Uprave Dogus Grupe Husnu Akhan, odluku o ulaganju ubrzala je i činjenica skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, kao i pokazatelji da nautički sektor ima dobru budućnost i u Europi i u svijetu. Odnedavno se turskim ulagačima u Hrvatsku pridruži-

www.privredni.hr Broj 3729, 28. svibnja 2012.

( sa 444 na 244 mil $ ( sa 85 na 173 mil $ smanjen uvoz iz Turske lani

porastao hrvatski izvoz u Tursku

st za financiranje spodarstvenika Odnedavno se turskim ulagačima u Hrvatsku pridružila i Süzer Grupa, koja je preko Eksen Holdinga kupila enjem sjedišta u Zagreb novi Kentbank želi u idućim godinama dospjeti među 10 najvećih hrvatskih banaka

la i Süzer Grupa, koja je preko Eksen Holdinga kupila Banku Brod. Time je u hrvatski bankarski sustav, pored prevladavajućeg talijanskog, austrijskog i francuskog, ušao i turski kapital. Banka ima devet poslovnica i 88 zaposlenih te je na 27. mjestu od 32 poslovne banke u Hrvatskoj. Süzer Grupa osniva Kentbank u Hrvatskoj Godinu dana nakon kupovine Banke Brod premjestit će sjedište banke u Zagreb i preimenovati banku u Kentbank d.d.

Sve to bi trebala potvrditi glavna skupština koja je sazvana za 26. lipnja, a nakon koje, kako ističe predsjednik Uprave Mehmet Murat Sabaz, kreće novo razdoblje banke koja će proširiti djelatnost na obavljanje platnog prometa s inozemstvom te otkup potraživanja s regresom ili bez njega. Do 2014. banka namjerava utrostručiti broj poslovnica na 30, a u planu je proširenje usluga na leasing i factoring. Planovi su i pozicioniranje ne samo u Hrvatskoj već i regionalno. Žele biti most za fi-

nanciranje turskih i hrvatskih gospodarstvenika. Prvi čovjek banke, s kojim smo razgovarali u Istanbulu, ističe namjeru pozicioniranja Kentbanka među 10 najvećih banaka u Hrvatskoj. Na upit kako to misli ostvariti budući da je Banka Brod na 27. mjestu banaka u Hrvatskoj te hoće li preuzimati još koju manju banku na tom putu, ističe da im je cilj organski rast. Kao primjer navodi rumunjsku banku koja je u sastavu turskog holdinga i koja je također bila na 27.-28. mjestu, a sada je

World Trade Bridge 2012. u lipnju u Istanbulu Konfederacija biznismena i industrijalaca TUSKON iz Istanbula, od 5. do 10. lipnja 2012. organizira poslovni forum pod nazivom World Trade Bridge 2012. Riječ je o forumu koji će okupiti gospodarstvenike 150 zemalja, pri čemu će broj onih iz inozemstva biti 1500, dok će istodobno na skupu biti 3000 tvrtki iz Turske. Ove godine je tema okupljanja graditeljstvo, graditeljski materijali, namještaj i kućni tekstil, a domaćini očekuju potvrdu dolaska 10 hrvatskih tvrtki, kaže Ismail Korkmaz, predstavnik TUSKON-a u Hrvatskoj. TUSKON, krovna udruga koju čini sedam poslovnih federacija, u kojima djeluje 168 poslovnih udruženja u 80 provincija širom Turske, okuplja više od 33.000 poslovnih ljudi kroz više od 100.000 tvrtki.

među najvećih 10 banaka u Rumunjskoj. Na čelu te banke zadnjih je nekoliko godina bio upravo Sabaz.

Süzer Grupa ima 4700 zaposlenih i kapital od 450 milijuna dolara Ulaskom Süzer Grupe na hrvatsko financijsko i gospodarsko tržište otvorilo se i niz pitanja - o kome se radi, čime se bave, koliki su prihodi. Predsjednik Süzer Grupe Mustafa Süzer kaže da je

Grupa osnovana 1952., da su jedna od najvećih u Turskoj, a sa 4700 zaposlenih i kapitalom od 450 milijuna dolara ostvaruju profit od 150 milijuna dolara. Djeluju kroz pet sektora - nekretnine i izgradnju, financije, energetiku, hranu i piće te turizam. Tu je i najveći housing project u Turskoj, Bahcesehir Sattelite City Project, koji se sastoji od 2400 vila i 13.850 stanova na gotovo pet milijuna kvadrata, a vrijednost projekta je 3,7 milijardi dolara. Süzer Grupa je i većinski vlasnik (63 posto) Bagdasa, prve privatne tvrtke za distribuciju plina koja distribuira 21 milijun prostornih metara plina za gotovo 12.000 korisnika. Puni kapacitet je 35 milijuna prostornih metara za 15.000 korisnika. U energetici rade na elektranama, tri plinske i jednoj termoelektrani na ugljen, ukupne vrijednosti 1,3 milijarde dolara. U njihovu su sastavu i hotel Ritz Carlton, restorani brze prehrane KFC i Pizza Hut, kao i nekoliko tregovačkih centara.

*vijesti Bilijarde za zdravstvo Europsku uniju, pa tako i Hrvatsku, čeka daljnje starenje stanovništva koje će u 2030. godini rezultirati s gotovo 200 milijuna osoba starijih od 60 godina te troškovima zdravstvene njege od oko 2,6 bilijardi eura, pokazuje istraživanje A.T. Kearneya. Filip Glavan, konzultant u A.T. Kearneyu, ističe kako je zdravstvena industrija došla do točke bez povratka. “Europske zemlje troše prosječno 10 posto BDP-a na zdravstvo, a Hrvatska i više”, rekao je Glavan na regionalnoj konferenciji Health Care Business Arena 2012. Otkup mlijeka Ministarstvo poljoprivrede održalo je sastanak Stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka, na kojem su se predstavnici proizvođača dogovorili da model otkupne cijene mlijeka, dogovoren 24. veljače, ostaje na snazi do kraja

rujna. Taj model podrazumijeva izračun otkupne cijene na osnovi mjesečnog izvješća o cijeni mlijeka u EU-u, odnosno na temelju prosjeka pet zemalja - Njemačke, Francuske, Mađarske, Slovenije i Rumunjske. Fondovi i zaštita okoliša Ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy sastala se prošli tjedan s povjerenikom Europske komisije za regionalnu politiku Johannesom Hahnom te razgovarala o projektima iz programa IPA, kao i pripremi za korištenje strukturnih fondova EU-a u sektoru zaštite okoliša. U okviru IPA-e u provedbi je pet infrastrukturnih projekata, i to dva centra za gospodarenje otpadom (Kaštijun u Istarskoj i Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji) i tri projekta za vodoopskrbu, odvodnju i obradu otpadnih voda (Slavonski Brod, Knin i Drniš), istaknula je Holy.

AKTUALNO

Iskustva korištenja zamjenskih goriva

Goriva iz otpada ne štete zdravlju

Na konferenciji za novinare u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca Podružnice Dalmacija o njemačkoj i europskoj praksi korištenja zamjenskih goriva u proizvodnji cementa, govorio je dr. Johannes Ruppert, jedan od najcjenjenijih europskih stručnjaka u tom području. On je istaknuo kako se goriva iz otpada u Njemačkoj već 27 godina koriste bez negativnih utjecaja na zdravlje i okoliš. “Gotovo sve tvornice cementa u Njemačkoj koriste zamjenska goriva, a ukupni postotak zamjene fosilnih goriva zamjenskima je oko 61 posto. Tijekom tridesetak godina obavljena su brojna istraživanja koja su pokazala da

korištenje goriva nastalih iz otpada u Njemačkoj nije imalo utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš, a donijelo je brojne koristi u sustavu gospodarenja otpadom”, rekao je. Zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Jakelić govorio je o trenutnom stanju hrvatskog gospodarstva i prilikama koje obnovljivi izvori energije otvaraju gospodarskom rastu i napretku, ali i održivoj proizvodnji i poslovanju hrvatskih tvrtki. “Korištenje zamjenskih goriva ne treba shvatiti samo kao obvezu koju od hrvatskog gospodarstva traži Europa i svijet kako bi se postigla energetska i okolišna učinkovitost, već ga treba shvatiti kao priliku za jačanje konkurentnosti, ali i inovativnosti domaćeg gospodarstva. HUP inzistira na poštivanju zakona Hrvatske te u okviru njih tražimo jednaka prava i za naše kompanije”, istaknuo je Jakelić. (J.V.)

*vijesti Seminar o halalu Seminar O islamskoj kulturi i instituciji halal održava se 28. svibnja u 11 sati u Hrvatskoj gospodarskoj komori na Rooseveltovom trgu u Zagrebu. Arapsko-islamsko tržište jedno je od najznačajnijih rastućih tržišta, a radionicu o poslovanju na tom tržištu organizira Sektor za turizam HGK-a u suradnji s Centrom za certificiranje halal kvalitete pri Islamskoj zajednici Hrvatske. Potpore za lokalne TV i radio nakladnike Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je državne potpore za poticanje lokalnih i regionalnih nakladnika u audiovizualnim djelatnostima. Riječ je o potporama iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, a dodjeljuje ih Agencija za elektroničke medije (AEM). Program se odnosi na razdoblje od

2012. do 2014., a ukupan iznos potpora je 62 milijuna kuna. Potpore će se kao subvencije dodjeljivati radio i televizijskim nakladnicima na regionalnoj i lokalnoj razini. Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke u Kutini Akcije Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke održane su prošli tjedan u Kutini. U promotivnoj prodaji proizvoda - nositelja znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, ali i proizvoda vrijednih obrtničkih ruku, sudjelovalo je stotinjak tvrtki i poduzetnika. Znak Hrvatska kvaliteta do sada je dobio 231 proizvod, a Izvorno hrvatsko 122 proizvoda.

Privredni vjesnik Broj 3729, 28. svibnja 2012.

( oko 500 plastičnih vrećica godišnje kupi obitelj u Hrvatskoj

Plastične vrećice

Uvođenje naknade ugrožava 3000 radnika Plastika se može oporabiti, bez negativnih posljedica na okoliš, a jedini razlog zašto je taj materijal neprihvatljiv je ljudsko ponašanje, ističe predsjednik CROMA-e Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ajava uvođenja naknade za korištenje plastičnih vrećica od dvije kune izravno ugrožava domaću proizvodnju s oko 3000 zaposlenih u 50 tvrtki. K tomu, najavljena alternativna vrećica izrađena od papira ili tekstila više opterećuje okoliš od plastične, što otkrivaju i studije.

Haranga na plastične vrećice ima pozadinu interes papirnatog i tekstilnog uvoznog lobija, smatra Ferdelji A prema jednoj, njemačkoj, zabrana upotrebe plastičnih vrećica dovela bi do povećanja potrošnje energije za 108 posto, proizvodnih troškova za 128 posto te mase ambalaže za 291 posto, što dovodi i do povećanja potrošnje goriva za prijevoz te tako i emisije CO2. Igor Čatić iz Društva za plastiku i gumu naglašava kako “zeleni” već 20 godina teroriziraju ovu industriju. “Domaću proizvodnju PVC-a već smo uništili, a sada se to isto želi učiniti i s plastičnim vrećicama”, istaknuo je prošli tjedan na konferenciji za novinare koju su u Hrvatskoj gospodarskoj komori organizirali predstavnici Udruženja za plastiku i gumu. Dragutin Drčić, vlasnik tvrtke Optiplast iz

Siska, dodao je kako su domaći proizvođači opterećeni kreditima koje, ako se uvede naknada, neće moći vraćati. Dodao je kako se procjenjuje da obitelj u Hrvatskoj godišnje kupi oko 500 plastičnih vrećica čija je proizvođačka cijena četiri lipe po komadu. Ako bi se uvela naknada, vrećice bi stajale 1000 kuna, što nije mali izdatak za obiteljski džep. “Ako pak do toga i dođe, građani Hrvatske će vrećice kupovati u susjednoj Bosni i Hercegovini, Sloveniji ili, primjerice, Srbiji, što neće riješiti ekološki problem jer će se one ponovno naći na smetlištu u nas”, naglasio je. Time će se, također, poticati industrija i zapošljavanje u tim zemljama, a ne u Hrvatskoj, bez obzira na činjenicu da su domaći proizvođači plastičnih vrećica novim strojevima osuvremenili proizvodnju te postali konkurentni uvoznim vrećicama. Kao tsunami Vladimir Ferdelji, predsjednik Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA, kazao je da je plastika ekološki

čist materijal jer se može u potpunosti oporabiti, bez negativnih posljedica za okoliš, a proglašena je zagađivačem jer je teško razgradiva u prirodi. “Međutim, jedini razlog zbog kojeg je ovaj materijal neprihvatljiv je ljudsko ponašanje”, ističe Ferdelji dodavši kako haranga na plastične vrećice ima pozadinu. Riječ je, naime, o interesima papirnatog i tekstilnog uvoznog lobija koji je uništio mnoge industrije u Hrvatskoj, pa je sad na redu i ova grana. “Predloženo rješenje o uvođenju naknade stoga nije najracionalnije”, naglasio je. Među rješenjima problema zbrinjavanja plastičnih vrećica istaknuo je izgradnju separatora za odvajanje plastičnog otpada i drugih sirovina iz otpada. “Tako bi se iz komunalnog otpada izdvajale plastične vrećice koje ne bi završavale na Jakuševcu ili sličnim mjestima i mogle bi se ponovno oporabiti”, napomenuo je Ferdelji. Direktor proizvodnje tvrtke DINA – Petrokemija Romeo Deša rekao je kako je namjera

uvođenja naknade ravna tsunamiju napomenuvši kako su proizvođači spremni otkupiti plastične vrećice iz komunalnog otpada te ga reciklirati. Predsjednik Udruženja za plastiku i gumu HGK-a Želimir Feitl naglasio je kako je ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy obećala predstavnike udruženja pozvati na sastanak. Na tome sastanku oni će joj nastojati argumentirano pojasniti da se odustane od uvođenja ove naknade. Inače, Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu uvedena je naknada na plastične vrećice u vrijednosti od 1500 kuna po toni koju plaćaju proizvođači i uvoznici. Prema podacima kojima raspolaže ovo udruženje, na tržište se godišnje stavi otprilike 2400 tona plastičnih vrećica za što Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uprihodi oko 3,5 milijuna kuna. Unatoč tome, Fond u protekle četiri godine nije organizirao sustav prikupljanja vrećica i folija kao ni ostalih vrsta polimerne ambalaže osim PET-a.

www.privredni.hr Broj 3729, 28. svibnja 2012.

( 0,08% globalnog BDP-a

čini Hrvatska sa svojih 0,06% svjetskog stanovništva

( oko 15%

udio turizma u BDP-u

Sedma konvencija Hrvatskih izvoznika

Iskoristimo EU za tehnološku obnovu Kada bi sve hrvatske tvrtke bile kao naši najbolji izvoznici, Hrvatska bi imala BDP od 38.000 dolara po glavi stanovnika. A to znači da se može, zaključuje Čačić Drago Živković Igor Vukić

Najbolji izvoznici za 2011., dobitnici nagrade Zlatni ključ

djel Hrvatske u globalnom bruto domaćem proizvodu otprilike je razmjeran broju stanovnika: s oko 0,06 posto svjetskog stanovništva, Hrvatska čini oko 0,08 posto globalnog BDP-a. Sličan nam je i udjel u globalnom izvozu roba, oko 0,07 posto (13,3 milijarde dolara naspram 18,2 bilijuna), dok na polju izvoza usluga, ponajviše zahvaljujući turizmu, stojimo znatno bolje. Izvoz usluga iz Hrvatske čini 0,3 posto ukupnog svjetskog izvoza usluga (12,6 milijardi dolara naspram 4,2 bilijuna), pet puta više od udjela u stanovništvu. Iako je turizam, s udjelom u BDP-u od petnaestak posto, životno važan za Hrvatsku, on ne može osigurati zapošljavanje i potreban rast BDP-a, upozorava predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago. To nam mogu osigurati samo tehnološki proizvodi za izvoz s visokom novostvorenom vrijednošću, što nužno pretpostavlja investicije u tehnologiju i proizvodnju za izvoz. Deklaracija izvoznika Na Sedmoj konvenciji Hrvatskih izvoznika, na kojoj su dodijeljene i nagrade najboljima, Bago je predstavio Deklaraciju hrvatskih izvoznika, dokument koji sažima ono što izvo-

VELIKI: Končar - Energetski transformatori SREDNJI: Končar - Mjerni transformatori MALI: A.M.S. Biomasa NAJINOVATIVNIJI: P.P.C. Buzet ITALIJA: Uljanik brodogradilište BOSNA I HERCEGOVINA: TDR NJEMAČKA: Boxmark Leather SLOVENIJA: P.P.C. Buzet AUSTRIJA: Ivančica SRBIJA: Vetropack Straža FRANCUSKA: Saint Jean Industries SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE: HS produkt MAĐARSKA: Feroimpex automobilska tehnika RUSIJA: Pliva Hrvatska AZIJA I PACIFIK (UAR): Končar - Distributivni i specijalni transformatori AFRIKA (EGIPAT): Cedar SREDNJA I JUŽNA AMERIKA (BRAZIL): Predionica Klanjec RASTUĆA TRŽIŠTA (TURSKA): Elektro-kontakt znici, kao najproduktivniji dio hrvatskoga gospodarstva, očekuju od Vlade. Među najvažnijim je zahtjevima zaštita hrvatskih

U 2014. Hrvatskoj će na raspolaganju biti čak jedna milijarda eura bespovratnog novca

izvoznika na tržištu Cefte nakon ulaska Hrvatske u EU, što je i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić ocijenio velikim problemom, čije će rješenje u ime Hrvatske potražiti Europska komisija. Čačić vjeruje da će rješenje biti povoljno za hrvatske izvoznike, jer je to

“u interesu i ostalih zemalja članica Cefte”. Izvoznici očekuju i daljnje jačanje HBOR-a, što je djelomice već i učinjeno povećanjem temeljnog kapitala i programima potpore vrijednima četiri milijarde kuna uz fiksnu kamatu od samo 1,8 posto. Čačić tome pridodaje i pet milijardi kuna koje gospodarstvo dobiva produljenjem Vladinih modela A i A+ s tri na pet godina, te još osam milijardi koje oslobađa Hrvatska narodna banka. Izvoznici bi, kaže Bago, željeli vidjeti i reformu sustava znanosti i obrazovanja, uz poticanje inovacija, a Čačić najavljuje da će do kraja godine biti gotova strategija industrijske politike do 2020. godine. Velike neiskorištene mogućnosti za izvoznike

Čačić vidi i u offset programima, od kojih zasad funkcionira samo suradnja između finske Patrije i Đure Đakovića. Kada bi sve hrvatske tvrtke bile kao naši najbolji izvoznici, Hrvatska bi imala BDP od 38.000 dolara po glavi stanovnika. A to znači da se može, zaključuje Čačić. Što nosi EU Europska unija donijet će vjerojatno bolje uvjete financiranja i niže kamate, ali i jaču konkurenciju, rečeno je na okruglom stolu Što hrvatskim izvoznicima donosi EU. Prema riječima Branka Grčića, ministra regionalnog razvoja, nužno je do ulaska nastaviti s reformama i tržišnim restrukturiranjem. To znači da će Vlada svojim odlukama razdvojiti podu-

zeća u teškoćama na ona koja imaju tržište i potencijal te na ona koja su predugo umjetno održavana po krivim socijalnim kriterijima. Mogućnost razvoja zdravih poduzeća povećat će se korištenjem europskih fondova, na čemu još mnogo treba raditi. Grčić podsjeća da će u 2014. na raspolaganju biti čak jedna milijarda eura bespovratnog novca, što je jednako vrijednosti investicija koje Vlada teškom mukom nastoji pokrenuti ove godine. Boris Cota, ekonomski savjetnik predsjednika Republike, upozorava da je eurozona u krizi, što se već odražava na hrvatski izvoz prema najvećim partnerima, kakvi su Italija, Njemačka, Austrija i Slovenija. Ako se oni ne oporave, i hrvatski rezultati mogli bi razočarati.

Paolo Brizzi, šef Odjela za politička i gospodarska pitanja Delegacije EU-a u Hrvatskoj, vjeruje da će ulazak u EU potaknuti ekonomski razvitak u Hrvatskoj. Ulazak Hrvatske poruka je i regiji da se reforme isplate. A provođenje tržišnih i drugih reformi pozitivno djeluje i na ekonomski rast, dodao je Brizzi. Bago smatra kako bi trebalo izbaciti iz uporabe ocjenu da je Hrvatska “lider u regiji”. “Trebamo biti bogati gazde u svom dvorištu i njegovati dobrosusjedske odnose. Pa neka se drugi ugledaju u nas ako žele. Kako bi nama bilo da netko stalno govori da je Austrija lider u regiji, iako ona to jest i kao ulagač i kao model uspješnog gospodarstva”, zaključio je Bago.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3729, 28. svibnja 2012.

( 41 bolnica od 63 ( 540.000 pacijenata objavljivala liste čekanja na internetu

čekalo na pregled ili liječenje

Ministarstvo zdravlja

Kraj kaosu s listama čekanja Hitne procedure podrazumijevaju pružanje usluge odmah ili najviše u roku od 24 sata, dok u redovnim nitko ne bi smio čekati dulje od šest mjeseci ja te operacija mrene oka s ugradnjom umjetne leće, na koje se može čekati, od 12 do 18 mjeseci.

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

inistarstvo zdravlja dovest će zdravstvene usluge u medicinski prihvatljive rokove, pa se više neće moći dogoditi da, primjerice, oboljeli od malignih bolesti mjesecima čekaju samo na prvi pregled kod bolničkog liječnika, a na terapiju još i dulje. Naime, kako je na prošlotjednoj konferenciji za novinare najavio ministar zdravlja Rajko Ostojić, uskoro će se uvesti pravila i procedure za vođenje listi čekanja prema stupnju hitnosti zdravstvenog stanja pacijenta,

a određivat će ga liječnici obiteljske medicine te bolnički liječnici. Hitne procedure podrazumijevaju pružanje usluge odmah ili najviše u roku od 24 sata, brze kroz najviše tri mjeseca, a u redovnoj proceduri nitko ne bi smio čekati dulje od šest mjese-

ci. Ova će pravila vrijediti ne samo za prvi pregled, već i za dijagnostiku, terapijske postupke, operativne zahvate te za kontrolne preglede. Dodatno, kod malignih bolesti stupanj hitnosti bit će od dva tjedna do mjesec dana, a kod ortopedskih operaci-

Ušteda od 100 milijuna kuna Ministarstvo je, rekli su članovi Povjerenstva za liste čekanja Karmen Lončarek i Aleksandar Džakula, u temeljitoj višemjesečnoj analizi postojećih lista čekanja, doslovce zateklo pravi kaos jer je od 63 bolnice samo njih 41 objavljivala liste na internetu, dok su ostali evidenciju čekanja vodili ručno. Zatečeno je ukupno 540.000 pacijenata koji su čekali na pregled ili liječenje, te još 56.000 narudžbi koje se ne mogu

smatrati ispravnima jer nisu sadržavale podatke o osobama i pretragama. Prema ovoj snimci stanja čekanja, uskoro

Uskoro će početi objedinjena nabava ugradbenog materijala putem javne nabave će početi objedinjena nabava ugradbenog materijala putem javne nabave, čime će se, rekao je Ostojić, uštedjeti najmanje 100 milijuna kuna koji će također biti iskorišteni za kupnju dodatnih materijala. Trenutačno postoje goleme razlike u nabav-

nim cijenama ugradbenog materijala po bolnicama, a slično je i s ostalim nabavama. Cilj je po istom principu objediniti nabavu i za sve ostale potrebe bolnica (energije, hrane...). Eliste čekanja bit će gotove do 1. prosinca, a e-naručivanje, nakon što se nadogradi postojeći informacijski sustav primarne zdravstvene zaštite te informatički povežu bolnice, bit će u funkciji od 1. siječnja sljedeće godine. Kliničke i županijske bolnice trebale bi do srpnja dobiti 42 ultrazvučna aparata, a do rujna pet novih sofisticiranih CT uređaja. U funkciju će se staviti i šest CT simulatora koji sada stoje neiskorišteni.

Obnovljivi izvori energije

Do kraja godine novi zakon Ministrica Holy najavila je da će, radi uklanjanja administrativnih zapreka na koje nailaze investitori, uputiti zakon o obnovljivim izvorima energije u proceduru kako bi se izglasao do kraja godine Na konferenciji Obnovljivi izvori energije – nove tehnologije – izazovi 21. stoljeća, koju su organizirali Veleposlanstvo SR Njemačke u Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinska županija, okupilo se oko 300 sudionika. Ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy otkrila je da će, radi uklanjanja administrativnih zapreka na koje nailaze investitori u obnovljive izvore energije, uputiti zakon o obnovljivim izvorima energije u proceduru kako bi se izglasao do kraja godine. “Najveća prepreka realizaciji projekata obnovljivih izvora energi-

je u Hrvatskoj su prevelika birokratiziranost i prekomplicirana procedura. Imamo pet zakona koji pokrivaju to područje i ci-

la, usvajanjem kojih bi se poticala kupnja za okoliš prihvatljivijih vozila poput električnih i hibridnih. Ujedno je podsjetila kako je promet, a ne industrija, najveći proizvođač stakleničkih plinova u Hrvatskoj.

To područje sada pokriva pet zakona i cijeli niz propisa, što je komplicirano, kaže ministrica jeli niz podzakonskih propisa, što je komplicirano i pojavljuje se kao prepreka relizaciji projekata obnovljivih izvora enregije, a ne kao pokretač tog važnog gospodarskog segmenta”, istaknula je ministrica Holy. Otkrila je

i da će se do kraja godine u Hrvatskoj početi primjenjivati Treći europski energetski paket, koji osim liberalizacije tržišta električne energije ojačava ulogu Hrvatske energetske regulatorne agencije. On podrazumijeva i

odvajanje prijenosa i distribucije od proizvodnje, koji su u ovom trenutku unutar HEP-a. Ministrica je obznanila i da je njeno ministarstvo Ministarstvu financija predložilo mjere za smanjenje sustava trošarina na motorna vozi-

Projektni centar u Splitu Sudionici konferencije raspravljali su o obnovljivim izvorima energije kao ključnoj tehnologiji za konkurentnost u budućnosti, spremnosti hrvatskog tržišta za obnovljive izvore energije, o tehnološkim parkovima kao lokacijskim čimbenicima, zelenim tehnologijama, zele-

nom turizmu, poticajima Europske unije za OIE... U sklopu konferencije organiziran je i forum hrvatskih i njemačkih poduzetnika, svoje aktivnosti u području OIE predstavili su UNDP i EBRD, a u sklopu međunarodnog seminara pravnika stručnjaci su se bavili pravnim i praktičnim aspektima integracije OIE u europsko energetsko tržište. Tijekom konferencije potpisano je pismo namjere između njemačkog Instituta Fraunhofer i Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita o osnivanju zajedničkog projektnog centra u Splitu. (J.V.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3729, 28. svibnja 2012.

( 63,7 mil kn

radnicima Brodogradilišta Kraljevica

( 58,5 mil kn

državna potpora Brodosplitu

Sjednica hrvatske vlade

Za brodogradilišta 122 milijuna kuna Brodosplit će, suradnjom države i privatnog ulagača, imati priliku nastaviti poslovanje, dok je za radnike Kraljevice, koja odlazi u stečaj, pripremljen plan zbrinjavanja Igor Vukić vukic@privredni.hr

inistarstvo financija isplatit će 63,7 milijuna kuna radnicima Brodogradilišta Kraljevica koje odlazi u stečaj, odlučila je Vlada u sklopu odluke o ovogodišnjem državnom financiranju brodogradnje. Riječ je o plaćama, otpremninama i drugim pravima iz kolektivnog ugovora do 1. lipnja, kada im prestaje radni odnos u brodogradilištu. Brodosplitu je namijenjeno 58,5 milijuna kuna, kao državna potpora u procesu restrukturiranja. Vlada je u ožujku prihvatila ponudu samoborskog DIV-a za preuzimanje tog brodogradilišta. Odlučeno je da će država podmiriti 60 posto troškova njegova restrukturiranja. Novac koji će ove godine dobiti splitski škver pomoći će mu da dovrši brod za rasute terete koji se gradi za hrvatsku tvrtku Jadroplov. Brodosplit će na taj način, suradnjom države i privatnog ulagača, imati priliku nastaviti poslovanje. A za radnike Kraljevice pripremljen je plan zbrinjavanja pa će svaki od njih s državom potpisati ugovor o prijenosu svojih dospjelih potraživanja. Radnici će, uz ostalo, dobiti zaostale plaće za travanj i svibanj te otpremninu od 6400 kuna po godini staža. Ako radnik ima primjedbe na iznose i odbije potpisati taj ugovor, svoja potraživanja

može potražiti u redovnom stečajnom postupku. “Riječ je o ogromnim obvezama, o teškom teretu koji se stvarao i dulje od 22 godine koliko postoji samostalna hrvatska država. No mi ćemo ga morati podnijeti, jer nemamo drugog izlaza”, prokomentirao je prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. Dodao je da odluke znače početak raščišćavanja stanja u brodogradnji preko restrukturiranja i

Država će podmiriti 60 posto troškova restrukturiranja Brodosplita stečajeva koji se više nisu mogli odgađati. Vladu čeka složen posao. U Kraljevici se primjerice nalaze dva broda pa se s njihovim naručiteljima vode pregovori o preuzimanju. Sve su jasniji iznosi koje će država morati platiti u

tom procesu. Prema Čačićevim riječima, radi se o stotinama milijuna kuna ili, u ovom trenutku, o dva milijuna kuna dnevno pa Vlada traži načine da sve to uklopi u proračunske mogućnosti. Nerentabilni letovi za Mostar U 2011. godini Državni inspektorat podnio je 23.756 optužnih prijedloga prekršajnim sudovima i 1786 prekršajnih naloga vrijednih ukupno 9,3 milijuna kuna. Prema izvještaju o prošlogodišnjem radu državnih inspektora, što ga je Vlada prihvatila na prošlotjednoj sjednici, naplaćeno je 6740 kazni i prikupljeno 15,4 milijuna kuna. Godinu dana ranije taj je iznos bio manji za 5,3 milijuna kuna. Podneseno je i 376 prijedloga za oduzimanje protupravno stečene imovine vrijedne 45,1 milijun kuna. Preko Državnog odvjetništva pokrenuti su postupci zbog nelegalne eksploa-

tacije mineralnih sirovina u visini od 66 milijuna kuna. Postupci pokrenuti u 2010. godini bili su teški oko 83 milijuna kuna. Vlada je također poručila da neće, kao vlasnik Croatia Airlinesa, ponovno uvoditi zračnu liniju Zagreb-Mostar. Za odgovor na pitanje saborskog zastupnika Ilije Filipovića pripremljena je analiza u kojoj stoji da su od 1998. do 2003. na toj liniji bila 1363 leta. Prevezeno je samo 22.606 putnika ili 16 putnika po letu. Prosječni godišnji gubitak iznosio je oko 300.000 eura pa je CA na kraju na toj liniji skupio minus od 1,6 milijuna eura. Linija je ponovno otvorena od siječnja 2006. do ožujka 2007., u suradnji Croatia Airlinesa i kompanije Air Bosna. Ostvaren je 281 let sa 2617 putnika ili 11 po zrakoplovu. Unatoč subvenciji od 200.000 eura koju je davao grad Mostar, linija je proizvela dodatnih 178.000 eura gubitka.

Obnova željeznice

Signalizacija kao ogledni primjer Godinu i pol nakon potpisivanja ugovora, europski povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn obišao je radove na ugradnji sustava signalno-sigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. Sustav je vrijedan oko 95 milijuna kuna, a 85 posto novca povučeno je iz fonda IPA. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić projekt su predstavili kao ogledni primjer za slične projekte u željezničkom sektoru. Tako Hajdaš Dončić tvrdi kako se iz ovog projekta vidi da uz dobru pripremu i stručnost ljudi u HŽ-u postoji mogućnost za povlačenje velikog dijela bespovratnih sredstava EU-a za razvoj željezničke mreže. Grčić je otkrio da bi Vlada na sličan način željela financirati obnovu pruge Dugo Selo-Križevci, vrijednu više od 190 miliju-

na eura, koja je prijavljena za strukturne fondove. Hahn se složio da je obnova signalizacije uspješan projekt, te najavio daljnje razgovore o boljem korištenju sredstava iz strukturnih fondova, posebno za modernizaciju željeznice. Radovi na Glavnom kolodvoru trebali bi biti završeni do kraja ove godine. Izvode ih austrijska podružnica Siemensa i hrvatska tvrtka Elektrokem, a nadzire španjolska tvrtka TYPSA. Nova signalizacija omogućit će bolju protočnost prometa vlakova u cijelom zagrebačkom čvorištu, skratiti vrijeme manevriranja i proširiti usko grlo na X. paneuropskom koridoru. (D.Ž.)

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Za hitnu medicinu na državnim cestama 5,7 milijuna kuna

Na prošlotjednoj sjednici Upravnog vijeća Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje odlučio je financirati timove za hitnu medicinu tijekom turističke sezone. Osigurano je 5,7 milijuna kuna za ukupno 13 timova, od kojih je jedan u redovnom radu za zračni promet, a ostali na državnim cestama. Time će se dodatno osigurati kvaliteta zdravstvene skrbi i hrvatskim građanima i stranim turistima. Uz to, osigurana su i sredstva za financiranje pripravničkog staža doktora medicine, za liječenje u splitskoj hiperbaričnoj komori te za

uspostavu tima djelatnosti neurologije u Korčulanskom domu zdravlja. Znatno je povećana i dostupnost ortopedskih pomagala jer su sklopljeni ugovori sa 16 novih isporučitelja koji će, zajedno s dosadašnjima, omogućiti pacijentima da ta pomagala dobiju na 21 novoj lokaciji. Inače, prihodi HZZO-a u prvom kvartalu ove godine bili su manji za 3,32 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznose nešto više od 5,1 milijarde kuna. Rashodi su veći za 4,59 posto, a najveći dio (86,88 posto) odnosi se na zdravstvenu zaštitu. Stopa bolovanja na teret poslodavaca u prvom je tromjesečju smanjena za 2,23 posto, dok je ona na teret HZZO-a (više od 40 dana bolovanja) povećana za 1,10 posto. (J.F.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 2007. godine

Privredni vjesnik Broj 3729, 28. svibnja 2012.

( do 40% poslovanja

osnovan Antigrafiti centar

čini im prodaja elektromaterijala

ANTIGRAFITI CENTAR, ZAGREB

MARAKOVIĆ, KARLOVAC

Čisti i zaštićeni zidovi

Tvrtka je fokusirana na poslove zaštite od grafita, bakterija, azbesta, korozije, na zaštitu brodova, strojeva i građevinskih konstrukcija

evoltiran izgledom zagrebačkih pročelja zašaranih grafitima, Hrvoje Delić zajedno s poslovnim partnerom Nikolom Ančićem odlučio je 2007. godine osnovati tvrtku Antigrafiti centar, s namjerom da se bavi čišćenjem i zaštitom gradskih fasada od grafita. Prvotna ideja se razvijala pa su tako danas fokusirani na poslove zaštite od grafita, bakterija, azbesta, korozije, na zaštitu brodova, strojeva i građevinskih konstrukcija. Tajna njihovog uspjeha su specijalni trajni premazi Easy-on i Easy-off tvrtke Urban Hygiene Ltd. iz Velike Britanije, čija je primjena veoma ši-

Njihovi proizvodi su univerzalni, jednako učinkoviti na svim površinama i sa svim vrstama boje roka. “Grafite je jako teško ukloniti s nezaštićenih površina, a prije skidanja bitno je utvrditi o kakvoj se boji radi, na kojoj površini, i tek onda odabrati sredstvo za skidanje, za što je nekada potreban mali putujući laboratorij.

Naši proizvodi su univerzalni, jednako učinkovito djeluju na svim površinama i sa svim vrstama boje. Zanimljivost su Easy-on proizvodi koji se nanose na čistu površinu i štite je od potencijalnih grafita: kad vide da je fasada zaštićena premazom s kojeg se boja lako uklanja, klincima više nije zanimljiva jer žele da njihovo remekdjelo traje”, kaže Delić. Radi se o značajnoj uštedi za vlasnike zgrada jer premaz traje i do dvadeset godina. Na taj način su između ostalog zaštitili sedam domova zdravlja u Zagrebu, dvije zgrade Sveučilišta, onu Medicinskog i Arhitektonskog fakulteta. Težak proboj na tržište Kad je riječ o javnim ustanovama, prednost ovih premaza je u tome što štite zid i od ostalih zaprljanja, primjerice, otisaka cipela. Dokazano je i da štite od bakterija što je prepoznala i mini mljekara Veronika kojoj je Antigrafiti centar zaštitio proizvodno postrojenje, a u svijetu je često i premazivanje bolničkih zidova.“Na žalost, jako se teško probiti na tržište u području zaštite od azbesta iako svi znaju da

se radi o jako opasnoj tvari koja je još uvijek itekako prisutna u građevinama. Premaz stvara jako tvrd i otporan film, trajnost mu je 20 godina, i idelan je primjerice za krov od azbesta koji je star, ali se ne raspada odnosno čestice ne lete”, objašnjava Delić. Požalio se kako je zbog krize njihov proizvod nedovoljno prepoznat iako je zapravo daleko isplativiji od nekih koji se češće koriste. “Tuneli se konvencionalnim bojama moraju bojati svake tri godine, a još se češće moraju prati jer automobili ispuštaju čestice ulja i goriva koje s prašinom i vlagom stvaraju crni film. Kada dođe do nekog ekscesa i požara, taj film gori i čini tunel opasnim. Naš proizvod propušta vlagu, a sprečava da se prime smog i čađa. Tuneli se trebaju bojiti svakih 20 godina i daleko je manja emisija deterdženata, što je jako bitno jer se radi o kraškim terenima gdje voda otječe u zemlju i u konačnici zagađuje pitku vodu”, tvrdi Nikola Ančić. On je kao strastveni jedriličar otkrio i da su Easy-on proizvodi idealni za premazivanje brodica jer su ekološki, a sprečavaju hvatanje algi. (A.Š.)

Stručnjaci za rekonstrukciju pogona i svih elektroinstalacija Tvrtka posluje po sistemu ključ u ruke, daje tehnička rješenja do kompletnog izvođenja, montaže, puštanja u rad i osposobljavanja investitora za preuzimanje objekta

araković d.o.o. obiteljska je tvrtka sa sjedištem u Karlovcu koja je u 26 godina postojanja razvijala dvije osnovne djelatnosti - elektroinstalacijske radove te veleprodaju i maloprodaju elektromaterijala, a trenutačno ima 14 zaposlenih. “Naš broj zaposlenih nije velik, ali su oni specifični budući da odrađuju poslove koji nas čine prepoznatljivima na tržištu. Već dugi niz godina bavimo se specijalističkim zahvatima za koje nije potrebno toliko puno ljudi, već znanje i vještine te surađivanje na zahtjevnim objektima. Glavna djelatnost su nam određeni industrijski zahvati, na način da možemo uskočiti u izradu rekonstrukcija određenih pogona gdje dajemo svoja tehnička rješenja. Nastupamo po sistemu ključ u ruke, znači dajemo tehnička rješenja do kompletnog izvođenja, montaže, puštanja u rad i osposobljavanja investitora za preuzimanje objekta”, objašnjava Vlado Maraković uz kojega su u ovoj maloj obiteljskoj tvrtki zapo-

slene i njegova supruga i kći. Svi radnici su, ističe, visoko stručno osposobljeni, od montera do inženjera koji vode gradilište, a koji za to imaju određene licencije i državne ispite te su vrhunski profesionalci. I javna rasvjeta Karlovca Osim rekonstrukcija koje su im uža specijalnost, tvrtka Maraković bavi se i izvođenjem i održavanjem električnih instalacija na svim industrijskim, stambenim i poslovnim građevinama te javnoj rasvjeti, zatim izvođenjem gromobranskih, telefonskih, antenskih i razglasnih instalacija te razvodnih ormara kao i montažom i revizijom trafostanica. Maloprodaja i veleprodaja elektromaterijala čine 30 do 40 posto poslovanja, a

ovu tvrtku čini jedinstvenom na širem karlovačkom području. “Tržište zahtijeva da se roba što više doprema izvana, što zbog konkurentnih cijena, što zbog kvalitete robe. Naš elektromaterijal stiže iz zapadnoeuropskih zemalja, visokokvalitetan je i certificiran i iza njega stoji garancija”, kaže Maraković te ističe kako je malim obiteljskim tvrtkama jako teško zbog sve većih

Elektromaterijal nam stiže iz zapadnoeuropskih zemalja, ističe Maraković globalnih igrača, a i natječaji na koje se prijavljuju su sve složeniji. Upravo zbog toga tvrtka je uvela norme ISO 9001:2008 i ISO 14001:2004 u svoje poslovanje, kako bi poboljšala rad i zadovoljila sve zahtjevnije klijente i kupce. To je prepoznao i Grad Karlovac koji je njihove usluge koristio za projekt javne rasvjete te Karlovačka industrija mlijeka gdje su radili kompletnu rekonstrukciju pogona. (A.Š.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3729, 28. svibnja 2012.

( 70%

(

udio kakaa u čokoladama

više od 20%

udio izvoza u ukupnom prometu

*vijesti Radovi vrijedni 500 milijuna kuna

TVRTKA LUXOR - LIDER MEĐU ZAČINIMA ŠIRI PROIZVODNJU NA ČOKOLADE

Mediteranska čokolada od maslinovog ulja Najtraženiji proizvod je tamna čokolada punjena kremom od suhih smokava i prošeka, potom čokolada s aromom hvarske lavande te čokolada s rogačem s otoka Drvenika Andrea Šalinović

ačini Nadalina već su dugi niz godina prisutni na policama prodavaonica, a tvrtka Luxor koja ih proizvodi nakon 22 godine uspješnog poslovanja u ovom području, gdje je postala jedan od najprepoznatljivijih robnih marki, odlučila je proširiti proizvodnju na čokolade. I to ne na bilo kakve čokolade, već na one s predznakom “mediteranske”. Vlastita receptura “Svih ovih godina razvijali smo nove proizvode po vlastitim recepturama i trudili se biti originalni. Trenutačno tržištu nudimo stotinjak začinskih proizvoda u gotovo svim bolje opskrbljenim trgovačkim lancima. Kada me pitate kako sam se odlučio na proizvodnju čokolada, moram se malo vratiti u povijest svoje obitelji koja je još od pradjeda, velikog mlinara, u pekarskom biznisu. Valjda nam je genetski kod takav da se bavimo proizvodnjom a ne trgovinom. Čokolade su došle kao izazov jer sam veliki ovisnik o čokoladi i dugo sam razmišljao o samostalnoj proizvodnji. Prije pet godina, kada sam biznis sa začinima doveo do zadovoljavajuće razine, mogao sam se upustiti u eksperiment proizvodnje čokolada čudnih okusa”, prisjeća se direktor tvrtke Luxor Marinko Biškić. A okusi čokolada zbilja bi se mogli nazvati neobič-

nima. Lavanda, suha smokva, rogač, prošek, maslinovo ulje samo su neki od njih, a sve čokolade imaju iznimno visok udio kakaa - čak 70 posto. Reakcije kupaca su do sada i više nego dobre te je Biškić zadovoljan prodajom novog proizvoda. Najtraženiji proizvod je tamna čokolada punjena kremom od suhih smokava i prošeka, potom čokolada s aromom hvarske lavande te čokolada s rogačem s otoka Drvenika. No, ni ostali čokoladni proizvodi nisu manje traženi, pa se čokoladna gramofonska ploča s pjesmom Biškićevog benda, koja uredno svira na starom gramofonu, jako dobro prodaje. “U svemu čime se bavim trudim se spojiti naoko nespojive stvari - kod proizvodnje začina globalno i lokalno, a kod proizvodnje čokolade trudio sam se da stopim okuse vrhunske tamne čokolade i mediteranskih delicija i začina.

Inovativnost je osnovna vrlina moje male tvrtke, a financijski pokazatelji tek su mi na drugom mjestu, iako i oni sve ove godine pokazuju urednu pozitivu.

Inovativnost je osnovna vrlina moje male tvrtke, a financijski pokazatelji tek su mi na drugom mjestu, kaže Biškić Recepture za sve Nadalina proizvode radim sam, a proizvodim ih, kako bismo mi u Dalmaciji kazali, po vlastitom guštu”, kaže Biškić. Čokolada kao ručni rad Dok je proizvodnja začina automatizirana, čokolade i čokoladne praline rade se ručno i pojedinačno. “Kad je riječ o čoko-

ladi, trudili smo se napraviti vrhunske proizvode koji bi bili cjenovno prihvatljivi. Mislim da smo u tome uspjeli”, zaključuje Biškić. Tvrtka Luxor bavi se proizvodnjom, preradom i pakiranjem začina, začinskog bilja, suhog voća i dodataka hrani od 1990. godine. Neke od proizvoda kao što su vanilin šećer, prašak za pecivo te mješavine začina rade sami, a neke poput lovorovog lista, ružmarina, kadulje i mljevenog rogača otkupljuju od dalmatinskih poljoprivrednika s otoka Visa i Hvara te iz Dalmatinske zagore. Potom ih prerađuju, dok se ostali egzotični začini i sušeno voće, primjerice klinčić i papar, kao i kokosovo brašno, uvoze iz Indonezije i Malezije. Od 2002. godine proizvode začinske mješavine po vlastitim recepturama prilagođene za upotrebu u domaćinstvima, a cije-

li asortiman proizvoda pakiraju i u gastro pakiranja za hotele i restorane. Nakon višegodišnjeg rada u neadekvatnim iznajmljenim prostorima, 1998. godine odlučuju se za izgradnju vlastitog proizvodnog pogona sa skladištem i kancelarijama u Solinu pokraj Splita, koji se prostire na oko 1000 metara četvornih. Konačna realizacija projekta povećala je kapacitete tvrtke i ubrzala proizvodni proces koji je visokoautomatiziran, tako da ukupnu proizvodnju začina upješno uspijeva obaviti 25 zaposlenih. Kupnjom novih strojeva zadovoljeno je naglo povećanje zanimanja za njihove proizvode u Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori, a dio se izvozi i u Njemačku. Od 2000. godine udio izvoza u ukupnom prometu premašio je 20 posto, a skorašnjim otvaranjem tržišta Srbije Luxor očekuje znatan rast.

Ina je započela radove na EOR (Enchanced Oil Recovery) projektu čiji je cilj dobivanje dodatnih količina ugljikovodika na eksploatacijskim poljima Žutica i Ivanić. Projekt ima i ekološku dimenziju s obzirom na to da će se njime u podzemlje utiskivati značajne količine CO2 te tako smanjiti njihovo ispuštanje u zrak. U ovaj projekt Ina će u idućih nekoliko godina uložiti više od 500 milijuna kuna. Testni rad Adria čelika Adria čelik pokrenuo je testiranje postrojenja u pogonima valjaonice bivše Željezare Split, čijih su 62 bivša radnika pripremila pogone i omogućila da s proizvodnih linija izađu prve probne serije rebrastog betonskog čelika. U ovoj fazi projekta radi se u jednoj smjeni, ali se već u rujnu očekuje proizvodnja u tri smjene. Dodatni popust na glazbu

Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatsko društvo skladatelja ZAMP dogovorili su za ovu, uz popuste osigurane prijašnjih godina, dodatni popust od 15 posto na naknade za korištenje glazbe u sobama i zajedničkim prostorijama hotela, kampova i drugih ugostiteljskih objekata te su se dogovorili o budućoj suradnji. Tako će Udruga poslodavaca u hotelijerstvu utjecati na podizanje razine svijesti svojih članica o važnosti poštivanja autorskih i srodnih prava, dok će HDS ZAMP voditi računa o posebnostima hotelijerske djelatnosti i o gospodarskom okviru u kojem hotelijeri posluju.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3729, 28. svibnja 2012.

( 1 mlrd $

lanjska hrvatsko-francuska robna razmjena

Kraševa sn i poslovnoj

Francuzi zahtjevni, ali plaćaju u roku Kad se jednom uđe na listu dobavljača, mora se stalno raditi na unapređenju proizvoda, biti pouzdan i brzo reagirati na promjene

Za izlazak na francusko tržište potrebne su pripreme koje traju od dva do šest mjeseci

Jadranke Guy, vlasnice tvrtke Jadranka za poslovna savjetovanja, za izlazak na to tržište potrebne su dobre pripreme koje optimalno traju od dva do šest mjeseci. Važno je imati katalog i prezentaciju na francuskom jeziku, specifikaciju proizvoda i cjenike, dokumente u PDF-u i uzorke ambalaže. Dobro je postaviti film na YouTube te imati verziju internetske stranice na francuskom jeziku. Hrvatska ima tu prednost što je mediteranska zemlja pa je poznaju mnogi francuski turisti, kojih je lani bilo gotovo 400.000. Važan je i odlazak na sajmove. Godišnje se u Francuskoj održavaju 554 manifestacije sa 23 milijuna posjetitelja, od čega je 30 posto stranih. U Francuskoj rade 142 gospodarske komore te brojne konzultantske tvrtke, napomenula je Jadranka Guy.

ti na promjene. No tko se prilagodi, može očekivati da će mu posao biti sigurno plaćen za najviše 60 dana, što je velika stvar u recesijskim vremenima. Prema riječima

Sudjelovati na skupovima Robna razmjena između Hrvatske i Francuske dosegnula je lani milijardu dolara, od čega je hrvatski izvoz bio 380 mi-

a izlazak na francusko tržište cijena koju ponudite treba biti 10 do 15 posto niža od one koja se može naći na francuskom tržištu, rekao je Tomislav Vilović, direktor prodaje AD Plastika, na prošlotjednom seminaru Kako poslovati s Francuskom, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Seminar je privukao zanimanje čak 115 hrvatskih poduzeća. Kad se jednom uđe na listu dobavljača, mora se stalno raditi na unapređenju proizvoda, biti pouzdan i brzo reagira-

proizvodnje Kraš izvozi

Damir Bulić, predsjednik Uprave Kraša

Kako poslovati s Francuskom?

Igor Vukić vukic@privredni.hr

( oko 45%

lijuna dolara, a uvoz 691 milijun dolara, izvijestila je Sunčanica Skupnjak Kapić, direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK-a. Hrvatska je 2011. godine u Francusku izvozila ponajviše brodove, dijelove pribora za vučna i motorna vozila, dijelove strojeva, obuću, dušična gnojiva. Uvozila je osobne automobile, lijekove, jahte i druga plovila, motorna vozila za prijevoz robe, proizvode za uljepšavanje i šminkanje. Robna razmjena mogla bi se povećati nakon festivala Hrvatske u Francuskoj, koji će se održati iduće jeseni. Festivalske manifestacije protegnut će se na četiri mjeseca, a na njima će se predstaviti sve sfere hrvatskog života, od ekonomije i znanosti do kulture i sporta. Goran Štefanić, zamjenik hrvatskog veleposlanika u Francuskoj, pozvao je tvrtke da se uključe i sudjeluju na gospodarskom forumu koji će se u studenome održati u Parizu. Održat će se i poseban skup o francuskim iskustvima u organiziranju klastera, najavio je Štefanić.

Tradicija, kvaliteta i prepoznatljivost, uz inovativan pristup tehnologiju iskoristili smo i za uspostavu novih kanala ko Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

raš je konditorski lider na tržištu regije, a ulaskom u Europsku uniju očekuje ga izravan otvoren i oštar boj sa svjetskim prehrambenim tvrtkama. O stanju na konditorskom tržištu i budućnosti ove tvrtke razgovarali smo s predsjednikom Uprave Kraša Damirom Bulićem. Koliko je vaša tvrtka konkurentna u usporedbi sa svjetskim prehrambenim divovima? - Iako su zbog iskorištavanja ekonomije obujma multinacionalne kompanije u prednosti kad je u pitanju operativna efikasnost, Kraš svoju konkurentnost gradi na snazi svojih brendova i poslovnoj izvrsnosti koju je postigao kroz sustavnu primjenu principa upravljanja kvalitetom i implementirajući najbolje poslovne prakse u različitim područjima poslovanja. Drugim riječima, oslanjanje na najmodernija tehnološka rješenja i desetljećima pažljivo građen imidž našeg nastupa prema krajnjim kupcima okosnica su naše konkurentnosti i poslovnih rezultata koji je potvrđuju. Kakva je pozicija Kraša na domaćem i inozemnim tržištima? - Kraš je lider na konditorskom tržištu regije, a

nekoliko naših brendova - Bajadera, Dorina, Životinjsko carstvo, Kiki i Domaćica - pripada elitnom društvu najsnažnijih regionalnih brendova u kategoriji robe široke potrošnje. Budući da je liderski položaj na tržištu moguće održati samo kontinuiranim unapređenjima i inovacijama, stručnjaci iz Kraša neprestano rade na usavršavanju receptura proizvoda, poboljšavanju proizvodnih postupaka, uvođenju novih pakiranja i okusa te kreiranju novih načina prezentacije i promocije proizvoda. Kraš je izvozno orijentirana kompa-

Kraš vidimo kao stabilnu kompaniju koja je apsolutni lider u konditorskoj industriji u Jugoistočnoj Europi nija i u ovom trenutku oko 45 posto proizvodnje izvozi na tržišta regije, Zapadne Europe i prekomorja. Naš cilj je izjednačavanje domaće prodaje i izvoza, a da mu se približavamo govori i podatak da je samo u prva tri mjeseca ove godine povećan izvoz na prekomorska tržišta Saudijske Arabije i Australije, te Njemačke. Kraš je jedna od rijetkih domaćih kompanija s pozitivnom vanjskotrgovinskom bilancom.

Ulaskom u Europsku uniju vama i drugim tvrtkama iz prehrambenog sektora mijenja se pozicija na tržištu regije. Kakav razvoj događaja očekujete? - Činjenica je da se ulaskom Hrvatske u EU značajno mijenjaju uvjeti trgovanja prvenstveno na tržištima zemalja Cefte, ali nikako ne smijemo zaboraviti i promjene koje slijede na domaćem tržištu. Značajan dio hrvatskih prehrambenih proizvoda će biti opterećen carinama i prelevmanima, a to će izravno utjecati na konkurentnost hrvatskih proizvođača na dosadašnjim strateškim tržištima. Kraš je stoga jedan od predvodnika inicijative koja je okupila sve relevantnije proizvođa-

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3729, 28. svibnja 2012.

( 66% udio

uvoznih proizvoda u ukupnoj potrošnji

( više od 100

Kraševih proizvoda ima halal certifikat

aga je u brendovima izvrsnosti svim segmentima poslovanja su temeljne ne samo prednosti nego i strateške odrednice Kraša. Modernu munikacije s kupcima, ali i drugim dionicima u našem poslovanju jalnu konkurenciju, dodatni problem domaćih prehrambenih tvrtki predstavljaju visoki troškovi proizvodnje koje uvjetuju cijene pojedinih sirovina i troškovi prodaje. Odgovor Kraša na postojeću situaciju je ulaganje u razvoj kvalitete i sustavni plasman novih i inoviranih proizvoda. Značajna sredstva ulažu se u promidžbu, a Kraš svoju poziciju na tržištu razvija i kroz partnerski odnos sa svojim kupcima poslovnim partnerima.

če prehrambenih proizvoda kako bi u suradnji s resornim ministarstvima i HGK-om zajednički nastupili prema Europskoj komisiji. Cilj nam je utjecati na Europsku komisiju, koja u ime Europske unije pregovara sa zemljama potpisnicima SSP-a, da se predviđena carinska davanja promijene u skladu s dosadašnjom praksom trgovanja između zemalja članica Cefte. Moram napomenuti

da smo iznimno zadovoljni dosadašnjim koracima na tom planu te očekujemo značajno poboljšanje uvjeta poslovanja. Kakvo je stanje u konditorskom sektoru u Hrvatskoj i regiji? - Već dulji niz godina na hrvatskom je tržištu prisutan kontinuirani rast uvoza konditorskih proizvoda, koji imaju višestruko veću stopu rasta od prodaje domaćih proizvođača.

Uvozni proizvodi imaju 66-postotni udio u ukupnoj potrošnji, što je podatak koji najbolje govori o nepovoljnom položaju u kojem se nalazi domaća proizvodnja. Uz dobar dio kvalitetnih inozemnih proizvoda, sve više se uvoze nekvalitetni proizvodi ili proizvodi pred istekom roka trajanja koji se plasiraju po povoljnim cijenama, pa u situaciji pada kupovne moći privlače pažnju potrošača. Uz nelo-

Koje su prednosti vaše tvrtke u odnosu na konkurenciju? - Tradicija, kvaliteta i prepoznatljivost, uz inovativan pristup svim segmentima poslovanja su temeljne ne samo prednosti nego i strateške odrednice Kraša. Iako je kompanija stogodišnje tradicije, Kraš uspješno pronalazi put do novih generacija vjernih potrošača, oslanjajući se na kreativno i operativno kombiniranje bogatog iskustva sa suvremenim trendovima te smo u nekim segmentima svojevrsni pioniri na domaćem tržištu. Moder-

Kraševe napolitanke - lider u Saudijskoj Arabiji Kraš posjeduje halal i košer certifikate. Postoje li neiskorišteni potencijali na tržištima koja traže te certifikate? - Naši proizvodi prisutni su na gotovo svim značajnim svjetskim tržištima, što je, među ostalim, i rezultat sustavnog prilagođavanja zahtjevima pojedinih tržišta. Kraš je nositelj gotovo svih značajnijih normi i certifikata koji jamče kontroliranu kvalitetu ili specijalan način proizvodnje, kao što je to slučaj s halal ili košer certifikatima.

U ovom trenutku više od stotinu Kraševih proizvoda ima halal certifikat, a među njima su i naše napolitanke, koje su lider svoje kategorije na tržištu Saudijske Arabije. Potencijal ovog tržišta vidljiv je i iz činjenice da su zadnjih godina proizvodi s ovim certifikatima prepoznati na svim značajnijim tržištima te ih sve više prepoznaju i konzumiraju potrošači, neovisno o vjeroispovijesti i nacionalnoj pripadnosti.

nu tehnologiju iskoristili smo i za uspostavu novih kanala komunikacije s kupcima, ali i drugim dionicima u našem poslova-

Kraš nema namjeru prodavati ni jedan od svojih brendova nju, a tržišni udjeli koje ostvarujemo našim ciljano osmišljenim aktivnostima potvrđuju ispravnost ovakvog pristupa. Kraš je jedna od malobrojnih tvrtki u ovom sektoru koja je mirno prošla kroz privatizaciju i tranziciju. - Kraš je predvodnik ESOP modela dioničarstva, koji je od samog početka prepoznat kao učinkovit način opstanka i razvoja kompanije. Odluku o pretvorbi i usvajanju programa pretvorbe društvenog poduzeća Kraš u dioničko društvo donio je tadašnji Radnički savjet još 1992. godine. Sama privatizacija je provedena uz čvrsti konsenzus radnika, sindikata i menadžmenta Kraša da kompanija ostane u pretežitom vlasništvu zaposlenika, malih dioničara, i to stajalište do danas je jedna od najznačajnijih strateških smjernica razvoja kompanije. Kraševa dosadašnja iskustva, a posebno uspješno zadržana pozicija tržišnog lidera u konditorskoj proizvodnji, potvrđuje dobru procjenu,

pa i dalekovidnost ove odluke. Kakva je budućnost Kraša? - Kraš vidimo kao stabilnu kompaniju koja je apsolutni lider u konditorskoj industriji u Jugoistočnoj Europi te s barem jednim globalno snažnim brendom. Naše temeljne vrijednosti, poput tradicije, ljudi, znanja, receptura, tehnologije, čvrsti su nam oslonci u daljnjem razvoju i iskoraku u budućnost, neovisno o izazovima koji su pred nama. Ono što možemo obećati našim kupcima jest da ćemo im i u budućnosti uvijek znati ponuditi proizvode kreirane po mjeri njihovih ukusa i želja, a poslovnim partnerima, dobavljačima, distributerima, kao i svima uključenima u procese našeg poslovanja – odgovornost i dosljednost. Postoji li opasnost da brendovi u kratkom roku završe u portfelju nekog od velikih svjetskih igrača? - Ne sumnjam da više Kraševih brendova predstavlja primamljivu “lovinu”, pogotovo svjetskim igračima koji žele značajnije tržišne udjele u ovoj regiji. Kraš u svojoj srednjoročnoj strategiji nema namjeru prodavati ni jedan od svojih brendova te samim time ne vidim ni mogućnost da završe u portfelju nekog od velikih svjetskih igrača.

14 AKTUALNO

(

*vijesti Siemensova ekološka odgovornost Zeleni tjedan, interni projekt Siemensa Hrvatska čiji je cilj poticati ekološku odgovornost i aktivno uključivanje zaposlenika u zaštitu okoliša, trajao je od 21. do 25. svibnja. Tijekom tih dana posebna pozornost posvetila se pojedinim temama ključnim za zaštitu okoliša: hrani, energiji, kretanju, otpadu i vodi. Zaposlenici Siemensa tako su imali priliku sudjelovati na stručnim predavanjima i radionicama gdje su dobili najnovije informacije o zdravoj prehrani, energetskoj učinkovitosti i zbrinjavanju otpada. Sastanak poduzetnica HGK je protekli tjedan bio domaćin hrvatsko-austrijskog sastanka poduzetnica, gdje se raspravljalo o stanju ženskog poduzetništva u dvije zemlje. Sastanku je nazočilo oko 20 poduzetnica iz Koruške te desetak iz Hrvatske. Potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta upoznala je koruško izaslanstvo na čelu s potpredsjednicom Koruške gospodarske komore Sylvom Wostal s aktualnim stanjem u hrvatskom ženskom poduzetništvu. Zaštita autohtonih proizvoda

U Opatiji je prošli tjedan održana Šesta konferencija o sigurnosti i kakvoći hrane. Na dvodnevnoj konferenciji, koju je organizirao HGK, glavne teme bile su sigurnost hrane, promet roba preko granica EU-a, planovi nadzora i rizici u prehrambenoj industriji. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina naglasio je važnost zaštite autohtonih poljoprivrednih proizvoda i pozvao sve proizvođače da se radi zaštite nacionalnog gastronomskog identiteta jave u Ministarstvo.

Privredni vjesnik Broj 3729, 28. svibnja 2012.

više od 1000 t

godišnja proizvodnja tvrtke Ravlić

( 11.000 m

imat će novi objekt

Investicijski zamah najmodernije hrvatske klaonice

Nova ulaganja uz pomoć IPARD-a U mesnoj industriji Ravlić planiraju nova ulaganja u širenje kapaciteta i daljnju modernizaciju proizvodnje u vrijednosti desetak milijuna eura Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ako su prije nepune četiri godine pustili u rad nove, čak i za EU kriterije najsuvremenije klaoničke pogone, u tvrtki Ravlić iznova ozbiljno razmišljaju o novim investicijama u tehnološki razvoj i proširenje kapaciteta.

Početkom godine prvi kontejneri proizvoda tvrtke Ravlić otplovili su put Dalekog istoka Naime, ova tvrtka osnovana 1960. godine kontinuiran poslovni rast bilježi već petnaestak godina, ali puni poslovni i tehnološki uzlet dogodio se 2008. kada je u pogon puštena nova klaonica izgrađena nadomak Osijeka. Bila je to investicija teška desetak milijuna eura koja prema svim tehnološkim i sanitarnim kriterijima spada u 21. stoljeće. Tome u prilog svjedoče i brojna hrvatska, a osobito europska stručna izaslanstva i inspekcije koje su proteklih godina najavljeno i nenajavljeno posje-

ćivale objekte tog poduzeća. Tako je bilo i nedavno kada je postrojenja tvrtke obišlo izaslanstvo državnog sanitarnog i veterinarskog inspektorata iz Saudijske Arabije. A jesu li na pomolu neki novi poslovni aranžmani, saznat će se nakon završetka tih pregovora. I dok su mogući izvozni poslovi s arapskim tržištem tek u začetku, početkom godine prvi kontejneri proizvoda tvrtke Ravlić otplovili su put Dalekog istoka. Riječ je o izvozu 20 tona svježeg svinjskog mesa, ali onih dijelova koji na hrvatskom i europskom tržištu nisu osobito traženi, ali su na tržištu Južne Koreje i Hong Konga pravi gurmanski specijaliteti. Kako saznajemo od Ivane Ravlić, sličan početni aranžman ostvaren je i s Obalom Bjelokosti gdje je početkom godine isporučen kontejner junećih jetrica. Očito, dobar glas se daleko čuje i u Ravliću sada očekuju nove i ozbiljnije izvozne poslove. Priprema za tržište EU-a A kako bi se još bolje u tehnološkom, a pogotovo u smislu većih kapacite-

Povećanje broja zaposlenih Razvijanje tvrtke tijekom godina rezultiralo je i stalnim povećanjem broja zaposlenih. Tako je od 89 zaposlenih, koliko ih je bilo prije velikih ulaganja 2005. godine, tvrtka Ravlić (zajedno s tvrtkom kćeri Agroravlić) danas zapošljava oko 250 radnika. Planirane investicije, odnosno proširenje klaoničkih kapaciteta, kao i širenje maloprodajne mreže, donijet će posla za novih pedesetak radnika, očekuju u Ravliću. ta, pripremili za nova tržišta, kao i za skorašnje poslovanje u uvjetima tržišta Europske unije, u Ravliću uskoro kreću u novu fazu proširenja kapaciteta. Kao i prije pet godina, i sada je riječ o ulaganjima koja će dostići desetak milijuna eura. Međutim, s obzirom na nepovoljne bankarske uvjete, veliku nadu polažu u europska pretpristupna sredstva iz programa IPARD za što su već odradili aplikacijske predradnje. “Trebamo se na vrijeme pripremiti za buduće uvjete poslovanja i zato namjeravamo povećati kapacitet klaonice. Osim toga, za potrebe korisnika naših klaoničkih usluga potrebno je izgraditi tehnološka postrojenja kakva do sada nismo imali. Radi se o novim rashladnim komorama i pogonu, odnosno liniji za tzv. mi-

kro i makro konfekciju pakiranja svježeg mesa. Novi objekt će biti površine 11.000 četvornih metara, a njegov najvažniji dio bit će prizemlje, u kojemu će biti instalirane četiri velike rashladne komore”, objašnjava Zlatko Ravlić, vlasnik tvrtke. U sklopu tog središnjeg dijela bit će postavljen i tzv. šok tunel za naglo hlađenje mesa, kako bi ono dulje sačuvalo kvalitetu i svježinu. Klaonica tvrtke Ravlić bit će prva u Hrvatskoj s takvim postrojenjem. Izgradit će se i nove komore za proizvodnju trajnih mesnih prerađevina. Inače, i sadašnje mogućnosti klaonice Ravlić su impresivne: kapacitet klanja iznosi 150 svinja i 35 junadi na sat. Prošle, 2011. godine zabilježeno je povećanje proizvodnje od 13 posto u odnosu na godinu ranije, te je obav-

ljeno 160.000 klanja svinja, 11.000 iz junećeg programa, te 5000 janjadi. Tim rezultatima približili su se maksimalnoj mogućoj godišnjoj iskoristivosti postojećih tehnoloških kapaciteta. Stoga su i logična opredjeljenja i planovi za proširenje i dodatno moderniziranje kapaciteta. Nove mesnice diljem Hrvatske Tvrtka Ravlić godišnje proizvede više od 1000 tona različitih mesoprerađivačkih proizvoda. Iako ih se većina može naći na policama trgovačkih lanaca širom Hrvatske, zbog problema neplaćanja u Ravliću intenzivno rade i na proširenju vlastite maloprodajne mreže mesnica. Tako je područje kontinentalne Hrvatske, od Čakovca na zapadu do Vukovara na istoku, premreženo s dvadesetak Ravlićevih mesnica. Kada riješe pitanje odgovarajućih lokacija, vrlo brzo i u Zagrebu planiraju otvoriti određeni broj maloprodajnih objekata. Do kraja godine, kako ističe Ivana Ravlić, vlastitu maloprodajnu mrežu žele zaključiti s tridesetak mesnica.

www.privredni.hr Broj 3729, 28. svibnja 2012.

“ Opskrbljujući se kod lokalnog proizvođača, europski kupci pomažu razvitku svoje regije i malih gospodarstava. Tako se iz lanca izbacuju supermarketi - pa se cijene zadržavaju u pristojnim okvirima. ”

Sonja Vuković, predsjednica udruge Slap

Pripreme organskih proizvođača za tržište Europske unije

Stvara se BON - Balkan organic network Povezivanje malih proizvođača u regiji jedno je od mogućih rješenja koje bi moglo pomoći u plasmanu robe u zemlje EU-a, inače velike potrošače ekoproizvoda Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

okviru projekta Organica. net organiziranog kroz IPA projekt prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija, Udruga za kreativni razvoj Slap iz Osijeka organizirala je drugu godinu za redom Sajam organskih proizvoda Budi eko. Sajam je okupio oko 40 proizvođača različitih ekodelicija, ali i sredstava za higijenu i njegu iz Hrvatske, Srbije, te Bosne i Hercegovine. Očekivano, sajam je izazvao zanimanje Osječana, tim više što su se svi proizvodi mogli kupiti po

“tvorničkim” cijenama. Time je na određeni način srušen mit o skupoći ekološki uzgojenih poljoprivrednih proizvoda. “Cilj nam je i bio lokalne proizvođače predstaviti kupcima zainteresiranima za kupnju ekoproizvoda i povezati ih, da se i kod nas stvori veza između proizvođača i potrošača, kakva u Europi već postoji. Europski kupci poznaju osobu koja im proizvodi hranu i opskrbljujući se kod lokalnog proizvođača pomažu razvitku svoje regije i malih ekoloških poljoprivrednih gospodarstava. Tako se iz lanca izbacuju supermarketi - u koje je malim proi-

Hrvatska najdalje odmakla “Hrvatska je od svih zemalja u regiji najdalje otišla s ekološkom proizvodnjom. Cilj nam je do 2016. godine ostvariti udjel ekoproizvodnje od osam posto u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji”, istaknuo je Tomislav Petrović, načelnik Odjela za ekološku proizvodnju Ministarstva poljoprivrede.

zvođačima s iznimno kvalitetnim proizvodom teško ući - pa se cijene zadržavaju u pristojnim okvirima”, istaknula je Sonja Vuković, predsjednica udruge Slap.

Sajam Budi eko okupio je oko 40 proizvođača ekodelicija, ali i sredstava za higijenu i njegu Ulazak u Europsku uniju otvara mogućnost plasmana takve hrane na veliko EU tržište koje već sada nema dovoljno vlastitih ekoproizvoda. Da bi se na tom tržištu pojavili, proizvođači moraju biti u stanju proizvesti bitno veće količine. Sami to ne mogu, ali regionalnim udruživanjem proizvođača istih proizvoda i zajedničkim plasmanom u

Europu, ta bi prilika mogla biti iskorištena. Stoga je u sklopu sajma organizirana i konferencija koja je okupila predstavnike krovnih organizacija ekoproizvođača iz zemalja okruženja. Regionalna burza robe Proizvođačima je jasno kako proizvodnja ne jamči i plasman. Zato se po-

vezivanje malih proizvođača u regiji nameće kao rješenje za lakši plasman u EU zemlje koje su veliki potrošači ekoproizvoda. S tim ciljem sudionici konferencije razgovarali su o stvaranju Balkanske organske mreže – BON. Ta mreža prvenstveno treba raditi na regionalnoj burzi proizvoda i usluga koja će dati uvid u stanje ponude. Zaklju-

čeno je kako tržište traži finalne proizvode i stoga se treba okrenuti finalizaciji proizvodnje uz nužno brendiranje, pakiranje i marketing ekoproizvoda, ali i zajedničko planiranje proizvodnje. K tome, BON će provoditi aktivnosti dodatne promocije jer potrošači još uvijek nemaju dovoljno informacija o koristima organskih proizvoda.

Voćarstvo

Mraz odnio 950 milijuna kuna

ekoliko hladnih noći početkom travnja, kada su termometri pokazivali između minus jedan i minus pet stupnjeva Celzijevih, gotovo su u potpunosti odnijele urode kontinentalnim voćarima. Prema procjenama Hrvatske voćarske zajednice nakon obilaska voćnjaka, štete se procjenjuju na oko 950 milijuna kuna. Oko 50 većih voćara u organizaciji Agrofructusa obišlo je oko 400 hektara voćnjaka na području srednje i istočne Hrvatske,

kaže predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Željko Banjavčić. “Osim jabuke gdje se šteta mjeri i do 90 posto, posebice na sortama idared, breaburn i jonagold, nastradale su i šljive, kruške, a posebno breskve, trešnje, višnje i nektarine”, ističe Banjavčić. Od državnih institucija očekuju hitno utvrđivanje nastalih šteta te pronalaženje novca za pokriće gubitaka od minimalno 30 posto kako bi se voćnjaci mogli održavati. Kao pomoć očekuju i reprograme kredita te sni-

žavanje kamatnih stopa, a zatražili su i otpis plaćanja najamnine državne zemlje na kojoj su voćnjaci. Potrebna strategija za konkurentnost Voćari su imali probleme i prethodne dvije godine kada su mraz i suša pogodili 80 posto voćara koji nemaju suvremene sustave navodnjavanja i zašti-

te od tuče. Voćar Branko Branković iz Kruševice ističe kako mu je 90 posto jabuka na njegovih 18 hektara stradalo od mraza. “Većina nasada mi je pod sortom idared i ona je u potpunosti stradala. Nešto drugih sorti ćemo spasiti, no gubici su veliki. A što se tiče šest hektara višnjika, neću imati zašto ulaziti u njih. Viš-

nju je sačuvao samo onaj koji ju je imao pod poplunom”, zaključuje Branković. Zdravko Pokopčić iz Udruge voćara Virovitičko-podravske županije naglašava kako je voćarstvu potrebna strategija koja će u roku od desetak godina osigurati hrvatskim proizvođačima konkurentnost na tržištu.

“Potrebna su nam kapitalna ulaganja uz pomoć države kojima će većina hrvatskih plantaža dobiti suvremenu infrastrukturu, protugradne mreže i sustave navodnjavanja. To je ulaganje u budućnost,” smatra Pokopčić. Čak ni oni koji su osigurali svoje nasade neće moći dobiti povrat novca, ističu voćari. Unatoč relativno visokim cijenama premije za osiguranje nasada, klauzule u policama onemogućuju naplatu štete koja nastaje u vrijeme cvjetanja jer, kako kažu, nije moguće točno procijeniti urod ako nema začetaka plodova na drvetu. (K.S.)

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3729, 28. svibnja 2012.

( i do 90%

akcijski popusti na portalima grupne kupnje

( 40.055 ponuda kupljeno u travnju

Zajedno u web shopping

Na portalima grupne ku mjesečno se okrene 10 Sredinom 2011. godine grupnom kupnjom se bavilo 25 portala, dok ih je danas dvostruko više. Prvi prihoda trenutno drži 42 posto tržišta Goran Šikić sikic@privredni.hr

azbuktavanje gospodarske krize potisnulo je potrošnju građana koji “dvaput okrenu” svaku kunu prije nego što je potroše. Upravo tu svoju su priliku prepoznali web portali grupne kupnje koji, po uzoru na američki Groupon, svakodnevno kupcima nude kupone za kupnju različitih proizvoda, a ponajviše usluga, uz akcijske popuste koji često iznose 50 posto, a ponekad čak i 90 posto. Većinom se nude kraća putovanja, usluge salona za uljepšavanje i wellness programi, ali u ponudi su i restorani koje je recesija poprilično ispraznila. Primjerice, u Hrvatskoj su u travnju među 10 ponuda s najvećim prihodima bile karting vožnja, dva noćenja s doručkom za dvoje i neograničeni wellness, online tečaj engleskog, bowling za šest osoba, dva noćenja s buffet doručkom za dvoje u hotelu, sedmodnevni tečaj jedrenja i padobranski tandem skok. Potrebna i dodatna ulaganja Sudeći po broju “Groupon klonova” koji su se pojavili u Hrvatskoj u zadnje dvije godine, u toj tržišnoj niši dogodila se prava pravcata eksplozija. Sredinom 2011. godine grupnom kupnjom se bavilo 25 portala, dok ih je danas dvostruko više. Privučeni dobrim

odazivom online kupaca i relativno malim početnim ulaganjem potrebnim za izradu portala, mnogi su se poduzetnici odlučili okušati na području online grupne prodaje. No, sudeći po portalima koji su se u međuvremenu ugasili, pokazalo se da nije dovoljno samo pokrenuti funkcionalni portal s ponudom, već je potrebno izdvojiti značajna sredstva za promociju svoje ponude koja u svakom trenutku cjenovno i kvalitetom treba biti atrak-

Tržište online grupne kupnje je vrlo dinamično i, unatoč krizi, pokazuje trend rasta tivna tržištu. Dakako, potrebni su vam i vješti ljudi koji će s pružateljima usluga dogovoriti dovoljan broj atraktivnih ponuda, s time da pružatelji usluga moraju biti spremni podijeliti svoju cijenu s portalom grupne prodaje. To zahtijeva dodatna ulaganja i spremnost na bespoštednu borbu s preostalih pedesetak konkurenata na tržištu koji će se truditi ponuditi isto što i vi. Prvi portal grupne prodaje koji se pojavio u Hrvatskoj u siječnju 2010. je Kolektiva, i danas tržišni lider koji zauzima 42 posto udjela sa 3,44 milijuna kuna prihoda u travnju ove godine. Kolektivu je s velikim ambicijama osnovalo dvoje entuzijasta, Ame-

Najpopularnije kategorije ponuda Kategorija Turizam Mršavljenje Sport/Avantura Ostalo Kozmetika Edukacija Zdravlje Restorani Masaža Ostale kategorije svejetu.com

Udio u prihodima 26% 12% 10% 10% 9% 7% 5% 4% 3% 13%

rikanac iz Chicaga Jeffrey Edward Treichel i njegova poslovna partnerica Martina Usmiani iz Zagreba, koji su odlučili u tom trenutku najnoviji poslovni model za online business “grupnu kupnju” - preseliti na Stari kontinent, i tako se Kolektiva našla među prvim stranicama za grupnu kupnju pokrenutim u Europi. U startu je plan bio proširiti poslovanje na regiju, te su iste godine osnovane Kolektivine sestrinske tvrt-

ke u još pet zemalja, Sloveniji, Srbiji, Makedoniji, Rumunjskoj i Bugarskoj, što Kolektivu od samog početka čini najvećom regionalnom tvrtkom za grupnu kupnju. Još bez pravila Kolektiva je u protekle dvije godine ostvarila prodaju kupona koja je premašila brojku od 200.000, a do ljeta će korisnicima predstaviti i nove projekte, te sukladno tome očekuju dobre

www.privredni.hr Broj 3729, 28. svibnja 2012.

( više od 200.000

Nomen est omen

kupona prodala do sada samo Kolektiva

upnje 0 milijuna kuna

KupiMe.hr privukao tri milijuna eura američkih investicija

i najveći portal je Kolektiva koja s travanjskih 3,5 milijuna kuna

poslovne rezultate i rast u 2012. godini. U protekle dvije godine u Hrvatskoj je pokrenuto više od 50 portala koji svojim korisnicima pružaju grupne popuste. “Unatoč tome, tržište grupne kupnje još uvijek nije definirano pravilima, što ponekad ne ide na ruku ni korisnika niti klijenata. Međutim, Kolektiva se pridržava temeljnih vrijednosti poslovnog bontona i fair playa, što korisnici prepoznaju i cije-

ne, a uspješnost takvog načina poslovanja najbolje su vidljivi na tržišnim rezultatima”, ističe Marina Đukanović, direktorica Kolektive. Dakako, nije naodmet ni “ranoranilački efekt”, odnosno činjenica da su prvi krenuli. Prema riječima Marine Đukanović, klijenti cijene njihove usluge jer promocijom na Kolektivi dobivaju veliku medijsku eksponiranost unutar ciljne skupine s dobrom platnom moći. Direktorica Kolektive napominje kako će intenzivnije raditi na ponudama u segmentu putovanja, a u proteklih godinu dana na višednevne odmore Kolektiva je poslala čak 35.000 Hrvata. Takvim je kratkim putovanjima ostvareno više od 75.000 noćenja, od čega je oko polovine ostvareno u Hrvatskoj, a ostatak pretežno u susjednim zemljama. “To je omogućilo obiteljskim hotelima i seoskim gospodarstvima snažan zamah u razvoju poslovanja, što je vrlo važno u ovo doba krize gospodarstva, a neke su destinacije poput Ogulina ili Lošinja dobile izvrsnu promociju”, ističe Marina Đukanović. Od svakog prodanog kupona značajan dio svoje provizije Kolektiva investira u online promociju te iste ponude. “Promocija kvalitetnih ponuda naših partnera najbolja nam je reklama”, kaže direktorica Kolektive. Tržište online grupne kupnje može se okarakteri-

zirati kao vrlo dinamično i, unatoč krizi koja je snažno pogodila hrvatske građane, nedvojbeno pokazuje trend rasta. Tu činjenicu potvrđuje i ukupna vrijednost prometa na tržištu koji je u pro-

Među ponudama dominiraju one iz kategorije turizma, sporta i avanture te mršavljenja tekle dvije godine od nule narastao na više od 10 milijuna kuna mjesečno, a očekuje se i daljnji rast, osobito s dolaskom ljeta i sezone godišnjih odmora. Među ponudama, prema podacima koje je svojim istraživanjem prikupio agregator SveJeTu.com, na domaćem tržištu dominiraju one iz kategorije turizma, sporta i avanture, te mršavljenja, a zatim slijede kozmetika, edukacija, zdravlje i restorani. Ključno: ulaganje u marketing Kako pratiti ponudu svih tih portala grupne kupnje? Odgovor daju tzv. agregatori, portali koji na jednom mjestu okupljaju ponudu gotovo svih. Pored agegatora Svipopusti.hr, Grupiranje. com i Dajsve.com, prilično je zanimljiv portal SveJeTu.hr, koji pomoću kodova postavljenih na stranicama portala grupne kupnje svakodnevno prikuplja podatke o prometu ponuda, te na temelju njih izrađuje istra-

živanje s relevantnim podacima o ukupnom tržištu grupne kupnje u Hrvatskoj. Prema njihovim posljednjim podacima, na tom se tržištu mjesečno uprihodi više od osam milijuna kuna! Ukupno je u travnju tim putem kupljeno 40.055 ponuda, prosječni popust je iznosio 59 posto, a prosječna cijena svih kupljenih ponuda 202,95 kuna. Nakon vodeće Kolektive (3,5 milijuna kuna prihoda u travnju), sljedeći je KupiMe.hr (1,3 milijuna kuna), Megapopust.hr (990.000 kuna), Crnojaje.hr (452.847 kuna), Povoljno. hr (337.559 kuna), Ponudadana.hr (280.213 kuna), Trebamto (182.783 kuna) i Tidamtidam (180.861 kuna). Zanimljivo, među 10 portala s najvećim prometom u kategoriji grupne kupnje nalazi se i web knjižara Superknjižara (s gotovo 180.000 kuna prometa u travnju) jer također nudi popuste svojim kupcima pa su svrstani u istraživanje. Dominacija Kolektive, koja pored izravne komunikacije s kupcima putem newslettera, oglašava svoju ponudu na popularnim news portalima kao što su Jutarnji. hr i Monitor.hr, zatim streloviti uspon portala Crnojaje. hr, koji se intenzivno promovira putem kanala matične NoveTV, te istodobna stagnacija brojnih samostalnih portala grupne kupnje, pokazuju da je konstantno ulaganje u marketing ključna komponenta uspjeha na ovom području.

Odličan primjer eksplozivnog rasta tržišta online grupne kupovine daje portal KupiMe.hr, koji je nakon dvije godine poslovanja u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji prodao 51 posto tvrtke američkom investicijskom fondu iEurope za tri milijuna eura. KupiMe grupa investiciju će koristiti za širenje svog poslovanja i u Bosni i Hercegovini, a dijelom ulaganja kupili su portale trebamito.hr, bigsale.hr i trebamito.rs, te ozbiljnije širenje na područje turiz-

Ovo je primjer izravne strane investicije u Hrvatsku kakve trebamo, rekao je ministar Maras ma. Dosadašnju tržišnu poziciju s ukupnim prihodom većim od 21 milijun kuna u 2011. KupiMe grupa postigla je isključivo svojim sredstvima, a sada su “dobili ozbiljno oružje u borbi s konkurencijom”, kako je proteklog tjedna naglasio osnivač KupiMe Vanja Sertić predstavljajući strateško partnerstvo s fondom iEurope. Radi se o američkom investicijskom fondu s uredima u Budimpešti i New Yorku. Uključuje iEurope Fund II koji ulaže u kompanije s visokim potencijalom rasta u Srednjoj i Istočnoj Europi, i to u specifičnim područjima kao što

su e-trgovina, informacijske tehnologije, mediji, sustavi zdravstvene zaštite i područje zaštite okoliša. Među svojim uspjesima ističu primjer mađarskog portala Vatera.hu, kopije eBaya, koji su kupili i nakon pet godina prodali uz zaradu 13,5 puta veću od uloženih sredstava. Taj investicijski fond želi biti most između Srednje i Istočne Europe i Silikonske doline, rekao je Laszlo Czirjak, suosnivač i partner u fondu iEurope. Američki investitori gledaju na tržište regije kao na “tržište e-trgovine u nastajanju”, te svojim partnerima žele pružiti stratešku podršku, pa i naknadne investicije. Prema Czirjakovim riječima, fond iEurope ima interesa i za druga ulaganja u ICT projekte, i već su u kontaktu s nizom domaćih poduzetnika u toj branši. Ulazak američkog kapitala u Hrvatsku pozdravili su i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras te američki veleposlanik James B. Foley. “Ovo je primjer izravne strane investicije u Hrvatsku kakve trebamo”, rekao je ministar Maras, naglasivši kako imamo ideja i ljudskih potencijala, ali moramo naći investitore. Tom prilikom Maras je najavio izmjene zakona o poticanju ulaganja kako bi Hrvatska bila konkurentna zemljama koje su pristupile EU-u u zadnjih 10 godina i s kojima se Hrvatska može uspoređivati. (G.Š.)

18 EUROGLAS *vijesti Bugari za Nabucco Plinovod Nabucco, kojim bi se trebala smanjiti europska ovisnost o ruskom plinu, od prošloga tjedna ima i podršku bugarskog parlamenta. Projekt izgradnje plinovoda dugog 4000 kilometara, kojim bi se plin iz Kaspijske regije transportirao europskim potrošačima, vrijedan je 7,9 milijardi dolara. Sporazum o suradnji na plinovodu potpisali su 2002. austrijski OMV, mađarski MOL, njemački RWE, bugarski Bulgargaz, rumunjski Transgaz i turski Botas. No, RWE je najavio da će možda izaći iz projekta, a MOL da želi prodati svoj udio u njemu. Prevoditelji u EU-u Institucije EU-a zaposlit će 70 hrvatskih prevoditelja kako bi se pripremile za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Kandidati moraju imati fakultetsku diplomu iz bilo kojeg područja, izvrsno vladati hrvatskim jezikom, vrlo dobro poznavati engleski, njemački ili francuski te još jedan službeni jezik. Informacije o natječaju bit će objavljene na internetskoj stranici www.eu-careers.eu, objavila je Delegacija EU-a u Hrvatskoj. Rast njemačkoga gospodarstva

U prvom kvartalu njemačko je gospodarstvo poraslo za 0,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, preliminarni su podaci tamošnjeg saveznog statističkog ureda Destatis. Razlog je ponajprije jačanje izvoza i oporavak osobne potrošnje. Promatrano na godišnjoj razini, najveće gospodarstvo eurozone u prvom tromjesečju poraslo je za 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Od početka krize, gospodarstvo Njemačke jedino je u zadnjem kvartalu 2011. zabilježilo pad aktivnosti zbog dužničke krize i pada potrošnje.

Privredni vjesnik Broj 3729, 28. svibnja 2012.

( 36 zastupnika u CG

dalo otkaze u upravnim odborima državnih tvrtki

( još 16

odstupilo radi sukoba interesa

Preporuka članicama Europske unije

Europska komisija: Crna Gora može početi pregovore Prihvate li sve članice EU-a preporuku EK-a o otvaranju pregovora, početak se očekuje na ljeto, okvirni rok je lipanj, sve uz veoma dugačak proces koji bi se mogao otegnuti dobro do u drugu polovinu desetljeća Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

rna Gora dostigla je razinu pripremljenosti na kojoj može početi pregovore o članstvu, zaključak je izvještaja Europske komisije. Ta preporuka članicama o ubacivanju nove kandidatske zemlje u pregovarački žrvanj nije prva - Komisija je isto mislila lani u prosincu, no nekoliko je država (Francuska, Njemačka) imalo više od načelnih primjedbi na stanje “poglavlja svih poglavlja” - pravosuđa, zatraživši još vremena za pripreme. Prihvate li sve članice EU-a preporuku EK-a o otvaranju pregovora, početak se očekuje na ljeto, okvirni rok je lipanj, sve uz veoma dugačak proces koji bi se mogao otegnuti dobro do u drugu polovinu desetljeća. Nova strategija EU-a prema kandidatima vidljiva je iz pristupa Crnoj Gori – velika su očekivanja i zahtjevi za funkcioniranje pravne države, pogotovo uz borbu s korupcijom i sprečavanje organiziranog kriminala. EU želi primati samo potpuno spremne zemlje pa se dva poglavlja pravosuđa otvaraju na samom startu pregovaračkog procesa, a zatvaraju posljednja. K tome, preliminarni je screening već obavljen za trio Crne Gore, Srbije i Makedonije. Time su unutarnji poslovi i pravosuđe od marginalnih u prošlom krugu proširenja postali

presudni za EU, temeljeći se na iskustvima isprobanim u obradi dosjea Hrvatske, ali i greškama i gledanju kroz prste tijekom (ne samo) zadnjeg vala proširenja. Vijeće EU-a u principu prihvaća prijedloge Komisije, jednom nije – kako bi u EU ušla Grčka. Komisija je imala rezerve i prema razini spremnosti nekih kandidata iz prošlog kruga proširenja, no u sveopćoj žurbi i gurani dobrim vjetrovima političke volje, problemi su jednostavno maknuti na stranu. Zakašnjela provjera Treniranje strogoće i pridržavanje principa došlo je tek kad je šteta već učinjena. Eurostat je tek sada počeo ozbiljno provjeravati proslijeđene mu podatke jer je s eksplozijom grčkog skandala (ili tragedije, ili oboje) postalo očito da su parametri financijske situacije država bili namještani, da se s brojkama

manipuliralo te da se od prekrajanja u europskim poslovima nisu suzdržavale ni neke druge zemlje, poput Italije ili Španjolske. Crna Gora je na integracijskom putu osjetila sve odlike nove strategije – ona će otežati posao političarima, ali, generalno gledajući, učiniti društvo boljim ako EK u procjenama stanja uspije razlučiti kvalitativne promjene od glumatanja. U cijelom ovom poslu Europsku komisiju (nažalost) ne interesira previše prilagodba gospodarstva unutarnjem tržištu EU-a, što je srž integracija. Preči joj je onaj dio kopenhagenskih kriterija vezan uz pravnu državu, demokraciju, poštivanje ljudskih i manjinskih prava. Crnogorske pripreme kojima su zavrijedili početak pregovora pokrile su brojne reforme u državnoj upravi, mahom tek u začetku, tako da će se nastavak procesa poti-

cati setom mjerila za otvaranje i pogotovo za zatvaranje pojedinih poglavlja. Antikorupcijska politika stigla je do oblikovanja zakonskog okvira i nekoliko mjera dovoljnih da bi se Komisija uvjerila u ozbiljnost promjena. Provedbu zakona o sprečavanju sukoba interesa

Preliminarni je screening već obavljen za trio Crne Gore, Srbije i Makedonije tako potvrđuju kroz podatak da je 36 zastupnika u parlamentu dalo otkaze na mjesta u upravnim odborima državnih tvrtki, a još 16 odstupilo s dužnosti zastupnika ili izvršnih funkcija koje su obavljali. (EK, evidentno, inzistira na ovoj vrsti mjera što objašnjava i zašto je ideja o hrvatskim ministrima

u nekim upravnim odborima dočekana na nož.) Uvjeravanje kaznama U Crnoj Gori je provedba kampanje za mnoge na vlasti zapravo rezanje grane na kojoj sjede. Novi krivični zakon je, po EK-u, ubrzao i poboljšao procesuiranje slučajeva korupcije, no za sada su pravosudni organi stigli samo do nekadašnjeg gradonačelnika Budve sa suradnicima, istraga krivične odgovornosti bivšeg gradonačelnika Ulcinja, predsjednika i suca općinskog suda, direktora nekih tvrtki i trojice radnika ministarstva unutarnjih poslova, što izvještaj EK-a uredno nabraja. Pravosuđe je počelo kažnjavati za organizirani kriminal, za krivotvorenje putovnica, šverc droga i pranje novca, sve uz zapljenu imovine. Broj istraga je “jako nizak”, ustvrdio je izvještaj EK-a, “zbog veoma slabih administrativnih kapaciteta”.

www.privredni.hr Broj 3729, 28. svibnja 2012. Summit ideja

Eurozona ide k ujedinjenju Političari su naznačili ideje, zajednički je stav da je dublja integracija neizbježna, nužna i potrebna, a struka ih valja oblikovati u upotrebljiv sustav mjera Lada Stipić Niseteo niseteo.lada@skynet.be

oncept euroobveznica zasigurno neće proći, no veoma je vjerojatno da će eurozona izdavati zajedničke obveznice za velike infrastrukturne investicije. Boljestojeće i ekonomski uspješnije zemlje eurozone većinom odbijaju jamčiti za dugove južnog oboda monetarne unije, Francuska jest za, Njemačka tvrdo protiv. Ni sedmosatni neformalni summit lidera Europske unije nije dao konkretan rezultat nego je samo stavio na hrpu sve ideje koje će službeno biti obrađene - a možda i odrađene - na 20. jubilarnom summitu EU-a o izlasku iz gospodarske krize, zakazanom za lipanj. Burze su jedine računale na to da će se dogoditi nešto više osim otkrivanja karata naglim skokom aktivnosti pritiskajući čelnike da učine nešto konkretno, a potom su se srozale dovevši euro

na najnižu vrijednost prema dolaru od lanjskog ljeta, što je dobra vijest za europske izvoznike.

i na drugim stranama zajednice.

Nova faza EMU-a Kriza ipak izvlači na vidjelo ono što je jasno svima osim nacionalnim liderima i vladama, a to je da je uvjet opstanka i uspjeha eurozone daljnja politička, fiskalna i ekonomska integracija. “Rasprave ukazuju na to da ekonomsku i monetarnu uniju uvodimo u novu

Uvjet opstanka i uspjeha eurozone je daljnja politička, fiskalna i ekonomska integracija fazu, s općim konsenzusom jačanja ekonomskog zajedništva kako bismo se uskladili s potrebama monetarne unije”, pojasnio je predsjednik Vijeća EU-a Herman van Rompuy do-

jučerašnju herezu. On će, inače, za potrebe lipanjskog summita, u suradnji s Europskom komisijom i Središnjom bankom EU-a podastrijeti službeni dokument, izvješće o ozbiljnom ujedinjenju eurozone, i to u svim aspektima. Iza toga stoji “opći konsenzus”, dakle EU je priznao realitet. Za svaki slučaj, plan neće biti definitivan, ponudit će samo strukturu i strategiju na kojima će se graditi dublja monetarna unija.

Medijska izvješća ipak su drukčija od sadržaja summita, naslovnice desperatno tragaju za čitateljima atraktivnim sukobima, štoviše svađama, i bili bi najsretniji da se netko ozbiljno počupao umjesto što se sedam sati preko stola nabacivalo konceptima i idejama. Neke od njih su veoma korisne i upotrebljive te kreću u daljnju razradu i pripreme za ljetni summit. Političari su naznačili ideje, zajednički je stav da je dublja inte-

gracija neizbježna, nužna i potrebna, a struka ih valja oblikovati u upotrebljiv sustav mjera. Lipanjski će summit, sudeći prema svemu ovome, postati summitom odluke - jer sve vodi spoznaji da je došlo vrijeme okretanja novog lista, zamijeniti mjere štednje širokim rasponom poteza za oživljavanje gospodarstava, srušiti granice i olabaviti strogoću jer je postala kontraproduktivnom, ne samo u laboratoriju zlosretne Grčke nego

U sjeni Grčke Europska se solidarnost (ili, bolje, strepnja da bankrot jedne članice za sobom ne povuče u probleme i ostale) uključila u novu grčku predizbornu kampanju jasnom porukom kako EU želi da Grčka ostane u monetarnoj uniji te da je spremna i dalje pomagati ponad onih 150 milijardi MMF-EU financijske injekcije. No, za svaki slučaj, u izradi su i planovi što činiti izađe li Grčka iz monetarne unije odlukom glasača. Summit je bio nova škola europskih poslova hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću. “Bojim se da će sljedeći summit opet biti obilježen Grčkom, nije dobro jer predugo traje”, kratko je komentirao premijer zbivanja u zgradi Vijeća EU-a, a koja će, kada se sve izrafinira, utjecati i na EU svakodnevicu Hrvatske, pogotovo u ekonomskim vodama.

Svaki peti Europljanin mlađi od 25 godina je bez posla

Napad na nezaposlenost U dva mjeseca nađeno je 7,3 milijarde eura čime će se s popisa nezaposlenih skinuti 460.000 mladih

ovodošli na tržište rada u Europskoj uniji imaju dvostruko više izgleda za nezaposlenost od starijih radnika. Statistika europske krize pokazuje kako je prosječno svaki peti Europljanin mlađi od 25 godina nezaposlen, u nekim zemljama (Španjolska, Grčka) nezaposlenost pogađa svakog drugog, kritična je situacija u osam članica EU-a s nezaposlenošću iznad 30 posto (uz Španjolsku i Grčku, tu su i Irska, Litva, Letonija, Italija, Slovačka, Portugal). S druge strane, u Belgiji, Češkoj i Dan-

nosti dobiva pomoć za relokaciju dijela strukturnih fondova EU-a.

skoj postotak nezaposlenih je smanjen što znači da tamošnje prakse nude rješenja problema zbog kojeg je bez posla bio dobar dio do sada najbolje educirane generacije.

Europska komisija podastrijela je na neformalnom summitu EU-a informaciju o tome kako se udara na nezaposlenost. Osam članica s najvišom stopom nezaposle-

Relociranje sredstava Relocirana sredstva (kojih je još dovoljno jer se odnose na proračunsko razdoblje do kraja iduće godine) povećavala bi dostupnost financija malom i srednjem poduzetništvu sa svrhom radnog angažmana mladih te programe dodatne obuke. Računa se da su do kraja prošle godine na ovaj način prenamijenjene 82 milijarde proračunskih sredstava s izgledima za nov prijenos s projekata manjeg znača-

Aktivan pristup EU-a zapošljavanju mladih mogao bi utjecati na hrvatske trendove ja i nižih prioriteta na ove za zapošljavanje. Aktivan pristup EU-a zapošljavanju mladih mogao bi, iako ograničeno, imati utjecaja na hrvatske trendove, makar u onih pola godine do zadnjeg dana proračunskog razdoblja koliko će Hrvatska biti članicom zajednice. To znači da se što

prije moraju složiti planovi za relokaciju sredstava. Jose Manuel Barroso potvrdio je da su ekspertni timovi EK-a od veljače do danas intenzivno tražili sve rezervne niše za raspoloživa rezervna sredstva. Prvi je rezultat da su u dva mjeseca potrage nađene 7,3 milijarde eura čime će se s popisa nezaposlenih skinuti 460.000 mladih u ovih osam zemalja, uz istovremenu korist za razvoj 56.000 malih i srednjih tvrtki. Uspješni primjeri iz prakse ilustracija su potencijala mjera krojenih za zapošljavanje najmlađih. (L.S.N.)

20 MERIDIJANI

samom početku nekog razvojnog projekta najčešće nisu proizvođači, nego “ Na je tu prvo novac koji je država uložila. Ako se projekt pokaže uspješnim, daljnji razvoj i primjenu preuzimaju proizvođači, odnosno tvrtke. ”

*vijesti Tokio dobio najviši toranj Najviši toranj na svijetu, Tokyo Skytree visine 634 metra, prošli tjedan je otvoren za javnost. Gradnja je započela u srpnju 2008., a stajala je 806 milijuna dolara. Tokyo Skytree, koji je gotovo dvostruko veći od pariškog Eiffelovog tornja, pružat će usluge televizijskog i radijskog prijenosa, a sadrži, među ostalim, akvarij i kazalište. Ulaznice za posjet japanskom tornju, koji ipak nije najviša građevina na svijetu (to je 830 metara visoki dubajski neboder Burj Khalifa), već su rasprodane do sredine srpnja. Apple je najvrjedniji brend Apple je u 2011. godini potvrdio poziciju najvrjednije robne marke u svijetu, pokazuje godišnje istraživanje agencije Millward Brown. Tako je ovaj američki tehnološki div lani uvećao vrijednost svoga brenda na 183 milijarde dolara, što je za 19 posto više nego u 2010. godini. Važno je istaknuti kako sedam od 10 najvrjednijih svjetskih robnih marki otpada na tehnološke tvrtke. Izuzeci su McDonald’s, koji se nalazi na četvrtom, te Coca-Cola, koja je na toj listi zauzela šesto mjesto. Inače, na drugom mjestu je IBM, a na trećem Google. Yahoo prodaje svoj udjel u Alibabi

Yahoo će prodati dio svog udjela u kineskoj internetskoj tvrtki Alibaba Group. Tako će, objavio je BBC, prema postignutom dogovoru Alibaba Group otkupiti polovinu od 40-postotnog udjela u vlasništvu Yahooa za što će ta američka internetska kompanija dobiti oko 7,1 milijardu dolara. U kompanijskim priopćenjima Alibaba Group i Yahoo su istaknuli kako će 6,2 milijarde dolara biti isplaćene u gotovini, a 800 milijuna dolara u povlaštenim dionicama.

Privredni vjesnik Broj 3729, 28. svibnja 2012.

Ilan Chet, izraelski poljoprivredni znanstvenik svjetskog glasa

Prirodni uvjeti neće biti bolji, stoga odmah učinite konkretne korake Tehnologija nije jeftina, ali država mora osigurati dobar standard življenja i hranu za svoje građane, smatra Ilan Chet. U ključnom povezivanju agronoma i farmera, kaže, prvi koraci trebaju doći od ministra kome je to i posao Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

sprkos gotovo pustinjskim uvjetima, Izrael danas podmiruje dvije trećine svojih potreba za hranom, koristeći se modernim sustavima navodnjavanja. Primjenom novih tehnologija Izrael se našao na svjetskom vrhu poljoprivrede što potvrđuju i financijski pokazatelji. Na temu Izraelska poljoprivreda - izazov i uzor za Hrvatsku, akademik Ilan Chet nedavno je, u organizaciji Veleposlanstva države Izrael u Hrvatskoj, govorio studentima i profesorima osječkog i zagrebačkog poljoprivrednog fakulteta, te Instituta Ruđer Bošković. Negov boravak iskoristili smo i za kraći razgovor za Privredni vjesnik. Izraelski model poljoprivredne proizvodnje smatra se jednim od najuspješnijih u svijetu – kako je izraelska poljoprivreda zavrijedila takav status? - Ne znam je li naša poljoprivreda baš najuspješnija, ali zasigurno znam da je otvorena za inovacije i da imamo obrazovane farmere spremne učiti o novim tehnologijama. U tome im pomažu dvije akademske institucije – poljoprivredni fakultet i odgovarajući institut, i upravo te dvije akademske institucije do-

Znanstvenik s patentima Profesor Ilan Chet doktorirao je mikrobiologiju na Sveučilištu Hebrew, odsjek za poljoprivredu u Jeruzalemu. Njegovo istraživanje vezano je uz biološku kontrolu bolesti usjeva s fokusom na primjenu ekološki prihvatljivih mikroorganizama kako bi se smanjila uporaba pesticida. Objavio je preko 380 članaka u međunarodnim znanstvenim tiskovinama, a nositelj je 38 patenata. Član je Izraelske akademije znanosti, te Europske akademije znanosti kao i Europske akademije za mikrobiologiju. Sada radi kao zamjenik glavnog tajnika za visoko obrazovanje i istraživanje Unije za Mediteran u Barceloni. nose i razvijaju raznolike nove tehnologije. Pri tome imamo podršku ministarstva poljoprivrede putem kojega nove tehnologije dolaze do farmera. Sve se to međusobno dobro slaže – inovacije, nove tehnologije, transfer novih tehnologija do farmera i obrazovanost farmera. Kakva je konkretna uloga države u poljoprivrednoj proizvodnji? - Država ima vrlo važnu ulogu zbog toga što je

za novu proizvodnju potreban javni novac. Ministarstvo investira i ima sredstva koja ulaže u nove raznovrsne projekte koji se, ako se pokažu uspješnima, plasiraju na tržištu, odnosno proizvođačima i tvrtkama. Dakle, na samom početku nekog razvojnog projekta najčešće nisu sami proizvođači, nego je tu prvo novac koji je država uložila. Ako se projekt pokaže uspješnim, daljnji razvoj i njegovu primje-

nu preuzimaju konkretni proizvođači, odnosno tvrtke. Osim toga, država je tu i da pomogne farmerima kada se dogodi neka prirodna katastrofa kao što je suša ili u slučaju pojave nekih bolesti kod domaćih životinja kao što je bio slučaj s kravama. Vi ste od pustinjske zemlje napravili plodne zelene oaze. Što savjetovati poljoprivredi poput hrvatske koja ima mnoštvo plodne zemlje, ali je zadnje dvije godine prilično pogođena dugotrajnim sušnim razdobljima? - Jednostavno morate prihvatiti činjenicu da se suša događa. Dakle, važno je shvatiti da je takva situacija realnost. Međutim, ne možete samo čekati i nadati se da će iduće godine možda biti bolje. Neće biti bolje, mi

imamo istu situaciju. Stoga je nužno brzo i efikasno poduzeti konkretne korake i napraviti učinkovit sistem navodnjavanja ako imate vode. Izrael primjerice nema vode, pa je moramo ili reciklirati ili desalinizirati. U Izraelu se 67 posto vode za navodnjavanje reciklira iz kanalizacije. To, a osobito postupak desalinizacije, nikako nije jeftino, ali država mora osigurati dobar standard življenja i hranu za svoje građane. Hrvatska očito ima dobre preduvjete za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju, međutim jako je važno stvoriti sinergiju između znanosti i prakse. Treba ostvariti kontakt između farmera i agronoma, te povezati istraživanje s farmerima. Agronomska struka mora biti stalno u proizvodnji,

Država ima vrlo važnu ulogu zbog toga što je za novu proizvodnju potreban javni novac a proizvođači moraju koristiti znanja. Povezujući faktor u tome je država, odnosno ministarstvo poljoprivrede. Prvi koraci trebaju doći od ministra kome je to i posao, a potom ključni dio pripada suradnji agronoma i farmera.

www.privredni.hr Broj 3729, 28. svibnja 2012.

(

među 425 tvrtki

Pogled u svijet

Ugroženo dioničko Pristup tržištu od 25 društvo predstavilo se i 30 izlagača iz Hrvatske

Hrvatske tvrtke na sajmu Expokos 2012. u Prištini

milijuna stanovnika

Kosovo je dobilo primat strateškog centra i zadnji je čas da Hrvatska to iskoristi, kaže Safet Gërxhaliu, predsjednik Privredne komore Kosova Goran Gazdek

a 11. međunarodnom sajmu Expokos 2012. koji je u Prištini održan od 16. do 19. svibnja na izložbenim prostorima Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore predstavilo se 30 izlagača iz Hrvatske. Sajam Expokos namijenjen je tvrtkama s područja graditeljstva, tehnike, konstrukcije, drvne i metalurške industrije te obnovljivih izvora energije. Na površini od 20.000 četvornih metara izlagalo je 425 tvrtki iz 22 države, najviše iz Turske i Albanije te zemalja bivše Jugoslavije, a posjetilo ga je približno 34.000 posjetitelja. Sajam Expokos najveće je gospodarsko okupljanje na Kosovu i Balkanu, a organizatori tvrde da se nastupom otvara mogućnost pristupa tržištu od 25 milijuna stanovnika pa se iz godine u godinu bilježi kontinuirani rast zemalja sudionica te broja izlagača i posjetitelja. “Kosovo je povoljno tržište za poslovanje tvrtki iz Hrvatske, što su mnogi mali i srednji poduzetnici prepoznali, a ovaj sajam im je idealna prilika da se predstave i pronađu poslovne partnere”, kaže Milan Vanđura, koordinator nastupa hrvatskih izlagača na izložbenom prostoru Hrvatske gospodarske komore. Rast robne razmjene Među ostalim, tvrtka Herbas iz Pitomače predstavila je strojeve za sušenje i obradu ljekovitog

bilja i duhana, Ivanićplast iz Ivanić Grada duroplast antibakterijska WC sjedala, KGV Šutalo iz Jakšića električne cijevne grijače, PGM iz Poznanovca dimnjake, Res immobiles iz Vukovara PVC dekorativne panele, Tehnohit-hr iz Pitomače masivni namještaj - stol, stolice, komode i vinske stalaže. “Naše proizvode izvozimo u Srbiju, BiH i Austriju, a pokušavamo se probiti i na

Najviše sudionika bilo je iz Turske i Albanije te zemalja bivše Jugoslavije druga tržišta pa smo došli i na Kosovo. Izuzetno smo zadovoljni nastupom, ostvarili smo niz kontakata, nadamo se da ćemo nešto od toga i realizirati”, kazala nam je Biljana Jančurić iz tvrtke Res Immobiles. Ukupna vrijednost vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske i Kosova prošle godine bila je 80,9 milijuna dolara, što je u odnosu na 2010. povećanje za 6,17 posto. Hrvatska je na Kosovo izve-

zla robe u vrijednosti 77,4 milijuna dolara, a uvezla je za 3,3 milijuna dolara. Budite pragmatični Iako je saldo vanjskotrgovinske razmjene za Hrvatsku izuzetno pozitivan, predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu ističe da nikako ne treba biti zadovoljan tim brojkama jer Hrvatska ni izdaleka nije iskoristila mogućnosti, psihološku prednost koju ima u odnosu na gospodarstva drugih zemalja ex-Jugoslavije i ugled koji ovdje imaju hrvatski proizvodi. “Hrvatsko gospodarstvo je bilo zadovoljno samim sobom, ali sad je vrijeme da se u osvajanje kosovskog tržišta krene na pragmatičniji način i da se ispravi propušteno jer - imate što ponuditi. Kosovo je dobilo primat strateškog centra i zadnji je čas da Hrvatska to iskoristi, ali prije toga mora napraviti ekonomsku decentralizaciju i na takav način identificirati mala i srednja poduzeća”, kaže Gërxhaliu zaključujući kako gospodarske komore dviju zemalja trebaju pojačati dijalog i vratiti povjerenje hrvatskih tvrtki u kosovsko tržište.

dr. Uroš Dujšin

roj dioničkih društava u posljednjem se desetljeću smanjivao, u SAD-u za 38, a u Velikoj Britaniji za 48 posto, upozorava Economist. Broj početnih javnih ponuda (IPO-a) smanjen je u Americi od 1980. do 2000. s prosječno 311 na godinu na 99 u razdoblju od 2001. do 2011. Najteže su pogođene male tvrtke s godišnjim prometom manjim od 50 milijuna dolara prije raspisivanja IPO-a. U razdoblju od 2001. do 2009. njihov je broj pao na 30. Facebook će vjerojatno dati IPO tržištu nov uzlet – nekoliko drugih poduzeća ga slijede – no one će malo pridonijeti nadoknađivanju dugoročnog opadanja. Teret regulacije postao je teži otkada je Enron propao u 2001. Čelnici poduzeća se tuže da je kombinacija pedantnih regulatora i zahtjevnih financijaša onemogućila usredotočivanje na dugoročni rast. I dioničari su ljutiti; njihovi interesi u dioničkim društvima su, izgleda, rijetko usuglašeni s onima uprava poduzeća, koje često razbacuju ogromne novce na izgradnju carstava i obilate povlastice. Obično su dioničari isuviše rastepeni da bi mogli kontrolirati ljude na licu mjesta. Pokušaji rješavanja problema putem davanja dionica menadžerima su većinom bili neuspješni. Bujaju alternativni oblici Istodobno bujaju alternativni korporativni oblici. Nekoć je izlazak na tržište bio san svakog direktora; i danas je respektabilna “privatizacija”. Državna poduzeća oporavila su se nakon propasti komunizma i sada uključuju China Mobile, najveću mobi-

tel kompaniju, najuspješnijeg upravljača lukama (Dubai World) i najekspanzivniju aviokompaniju (Emirates) kao i 13 najvećih naftnih kompanija. Je li to važno? Rast broja oblika korporativne organizacije je dobra stvar: no ima razloga za zabrinutost zbog opadanja organizacije koja je osiguravala blagostanje 150 godina. Kao prvo, te su kompanije bile bitne za inovacije i otvaranje radnih mjesta. Razlog zbog kojeg poduzetnici tako naporno rade i financijeri ulaze u tolike rizike je to što očekuju da će se obogatiti izlaskom na tržište.

Manje IPO-a znači i manje šansi za obične ljude da investiraju u neki budući Google IPO-i opskrbljuju mlade tvrtke gotovinom kako bi zapošljavali nove ljude i osvajali nova tržišta. Alternativa tome je da se prodaju etabliranim tvrtkama – što baš i nije recept kreativne destrukcije. Kao drugo, dionička su društva transparentna. Dužna su objavljivati kvartalna izvješća, održavati često burne skupštine dioničara, gombati se s analitičarima i ponašati se korektno. Nasuprot tome, privatne kompanije i obiteljske tvrtke

djeluju u magli tajnovitosti. Kao treće, dionička društva daju priliku običnim ljudima da direktno ulažu u najvažniju instituciju za stvaranje bogatstva. Dvadeseto je stoljeće doživjelo širenje dioničarstva, kada su državna poduzeća privatizirana, a zajednički se fondovi množili. Manje IPO-a znači i manje šansi za obične ljude da investiraju u neki budući Google. Nužne promjene u gledištima Sve to zahtijeva promjenu u gledištima – naročito među političarima koji su

nagomilali hrpe propisa na zapadna dionička društva, pretpostavljajući da poslovni ljudi nemaju izbora nego da na dugi rok postanu dionička društva. No mnoga poduzeća ostaju privatna da bi izbjegla regulaciju, a rezultat je da se sve više biznisa obavlja u tajnosti, pri čemu bogati insajderi postaju sve moćniji. Dionička su društva stvorila temelje današnjeg blagostanja. Donijela su transparentnost u poslovni svijet i prilike za male investitore. Sigurno je da zbog toga što prodaju dionice neobaviještenima moraju biti pod regulacijom. No ona ne smije biti takva da poduzetnici počnu strahovati od izlaska na tržište kapitala. Amen.

22 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3729, 28. svibnja 2012.

( 56% anketiranih Srba

( tek oko 10%

najviše strahuje od nezaposlenosti

od nove vlade očekuje nešto pozitivno

Izbori u Srbiji donijeli (ne)očekivane rezultate

Glasovi iz želuca i džepa Srbija je daleko do formiranja nove vlade, što možda i nije tako loše, smatra ekonomist Danijel Cvjetičanin. Privreda Srbije, kaže on, najbolje funkcionira kad nema vladu jer tada nema ni straha od moćnika Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@pregled.rs

zbori u Srbiji su nakon svega ipak donijeli iznenađenje, posebno oni predsjednički, i pokrenuli Srbiju iako se još jasno ne vidi u kojem pravcu. Premda je dobar dio birača apstinirao, što znači da nije imao svog kandidata, a izlaznost bila jedva oko polovine, izbori su pokazali dvije stvari: da pobjeda Tomislava Nikolića znači zapravo kažnjavanje dosadašnje vladajuće garniture, a ne glasanje za Nikolića i da je presudna bila ekonomija. Što će reći da se glasalo iz želuca i džepa. To je potvrdila i najnovija anketa koja pokazuje da građani - čak 56 posto

anketiranih - najviše strahuju od nezaposlenosti, a od nove vlade koja će se tek formirati nešto pozitivno očekuje tek desetak posto. Ekonomski problemi bili su u fokusu predizborne kampanje koja je za razliku od ranijih potpuno potisnula teške političke teme, među kojima je na vrhu Kosovo. Bolje bez vlade U svakom slučaju sada je glavna tema tko će formirati vladu, hoće li Nikolić i pored toga što je njegova Srpska napredna stranka (SNS) na parlamentarnim izborima osvojila jedva 23 posto glasova preuzeti kompletno vođenje države u nekoj koaliciji ili će dosadašnje vladajuće stranke nastaviti. Ali sigurno

telu dobivali tvrtke i drugo. “U ovom interregnumu, do formiranja nove vlade, tih feudalnih poteza bit će manje, pa će se i privrednici ohrabriti za poslovanje ili pokušaj da pokrenu poslove računajući kako poslije nekoliko mjeseci političari neće imati smjelosti osujetiti njihov biznis. Nova bi se ne tamo gdje su stale, nego s mnogo više obveza, negativnih okolnosti i hitnih složenih državnih poslova kao što je nastavak pregovora s MMF-om, smanjenje javne potrošnje i rebalans proračuna, mirovinska reforma, reforma javnog sektora... “Još smo daleko do formiranja nove vlade, što možda i nije tako loše.

Statistički podaci, naime, pokazuju da naša privreda najbolje funkcionira kada nema vladu, odnosno u tom vakuumu, jer tada nema ni straha od moćnika”, ocjenjuje ekonomist Danijel Cvjetičanin. I podsjeća da su politički moćnici do sada obećavali kako će dovesti investitore, a to su najčešće bili domaći koji su za baga-

Nova vlada će morati preispitati privatizaciju, kaže ekonomist Šuković vlada, bude li slušala ekonomsku struku, obuzdala u intervenciji. Dakle, ono što vlada ne bi trebala raditi možda je i bitnije od

onoga što bi trebala raditi”, smatra Cvjetičanin. Na redu i tajkuni “Dugoročno, vlada će morati ojačati institucije, osigurati stabilnost, privredni rast i investicije. To će teško ostvariti ako ne bude funkcionirala kohabitacija vlade i predsjednika. Već na startu će morati preispitati privatizaciju, na koju je najprije upozorio Savjet za borbu protiv korupcije, a potom i EU. Ako se glavni akteri visoke korupcije, tajkuni i političari koji su sudjelovali u tim privatizacijama, ne zakoprcaju u mreži, to će značiti da su institucije i dalje pod njihovim utjecajem i da se ne vidi svjetlo na kraju tunela”, upozorava ekonomist Danilo Šuković.

Trgovinski deficit Bosne i Hercegovine stalno raste

Utjehe nema u pivu, a ni u vodi Zdravko Latal latal@privredni.hr

redstavnici svih pet pivovara u Bosni i Hecegovini udruženih u Grupaciju pivara BiH te proizvođači voda, zatražili su od Vijeća ministara BiH i državnog parlamenta hitno donošenje mjera zašti-

te domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza i nelojalne konkurencije kompanija, posebice iz Hrvatske i Srbije. Trgovinski deficit BiH konstantno raste, a godišnje se uveze hrane u vrijednosti od dvije milijarde konvertibilnih maraka. Najveći vanjskotrgovinski deficit BiH ostvaruje upravo u trgovi-

Zabrinjavajući rast trgovinskog deficita Razmatrajući zabrinjavajući rast trgovinskog deficita, Vijeće ministara BiH je konstatiralo da je na kraju prošle godine najpovoljniju pokrivenost među glavnim trgovinskim partnerima BiH imala s Austrijom, u iznosu od 125,9 posto, Slovenijom 85,31 posto, Njemačkom 73,07 posto i Italijom 70 posto, dok je taj postotak sa Srbijom iznosio 68,36 posto, a s Hrvatskom 54,61 posto. Prošlogodišnji deficit BiH s Hrvatskom iznosio je 1,02 milijarde KM. Apsolutno najveći trgovinski deficit lani BiH je imala s Rusijom, više od 1,5 milijardi KM.

ni pivom, prirodnim i mineralnim vodama. Vlastitom proizvodnjom pivari sada pokrivaju svega 30 posto potreba domaćeg tržišta i rade s jedva 40 posto kapaciteta. “Mi smo još 2008. podnijeli zahtjev za uvođenje zaštitnih mjera, ali tadašnji sastav Vijeća ministara nije reagirao”, ustvrdili su pivari, ističući kako im najveće probleme čine tvrtke iz Hrvatske i Srbije koje su ih, koristeći sporazum o Cefti, dovele u podređen položaj te ugrozile njihovu i egzistenciju njihovih radnika. Pivari su uvjereni da u vlasti BiH postoje lobiji koji protežiraju proizvođače iz susjednih zemalja. Nezadovoljni su i mljeka-

ri, ali ne samo zbog prevelikog uvoza, nego i neisplaćenih poticaja. I oni su optužili vlast da nije na vrijeme pripremila mjere za saniranje posljedica hrvatskog ulaska u EU, niti osigurala više od dva

BiH godišnje uveze hrane u vrijednosti od dvije milijarde konvertibilnih maraka granična prijelaza što će im, između ostalog, znatno povećati troškove transporta. Do sada su godišnje u Hrvatsku izvozili u prosjeku 40 milijuna litara mlijeka i za njih bi novi uvjeti bili katastrofalni.

Zastupnici predstavničkog doma parlamenta BiH su hitno reagirali i na zasjedanju zatražili od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da u bilateralnim pregovorima sa susjedima poduzme mjere kako bi se smanjio golemi debalans u pokrivenosti uvoza izvozom, posebno kada su u pitanju pivo i voda, ali i neki drugi proizvodi čija proizvodnja zadovoljava domaću potražnju.

Zastupnici su izrazili zabrinutost jer je lani u zemlju uvezeno piva za 136 milijuna KM (a 2010. za 130 milijuna KM). Prošle godine bosanskohercegovački pivari izvezli su piva u vrijednosti od samo 40,4 milijuna KM (2010. za 33,4 milijuna KM). Kad je riječ o pivu i vodama, pokrivenost uvoza izvozom iznosi svega 19 posto, a ukupna pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca iznosila je 51 posto.

www.privredni.hr Broj 3729, 28. svibnja 2012.

( 130 mil €

uloženo u logistički centar u ruskom Čehovu

( 200 mil €

Intereuropa sada dužna bankama

SUSRET MERKEL – JANŠA

Opet o zajedničkom holdingu Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

riupitan nakon povratka iz Njemačke je li s kancelarkom Angelom Merkel ponovno razgovarao o uspostavi logističkog holdinga s Deutsche Bahnom (DB), Janez Janša odgovorio je potvrdno, ali bez ikakve pobliže pojedinosti koja bi dala naslutiti bilo što o daljem tijeku pothvata iznimno važnog za revitalizaciju ključnog prometnog pravca u Sloveniji, onog do luke Koper. Zamisao o zajedničkom holdingu unutar kojeg bi Slovenske željeznice, kao kronični gubitaš, konačno dobile svoj pravi prometni smisao, posljedično i poslovne

Intereuropa se teškim poslovnim promašajima diskvalificirala kao moguća članica zajedničkog holdinga

knjige bez crvenih salda, zaokupila je još prethodnu slovensku vladu čiji je premijer Borut Pahor uspio angažirati za savjetnika bivšeg generalnog direktora Deutsche Bahna, menadžera Hartmunda Mehdorna, poznatog po tome što je DB na kraju mandata ostavio s milijardu eura dobiti. Mehdorn se potpuno predao novom

poslu koji je završio logičnim zaključkom. DB ima želju protegnuti prometni interes sve do Luke Koper, dakako, uz asistenciju slovenskog dijela zajedničkog holdinga u kojem bi se Slovenske željeznice prešaltale na kolosijek uspješnog poslovanja. U tom sklopu svoje prednosti također bolje bi iskoristile Intereuropa kao špediter te Luka Koper kao najbliža točka dodira s morem za veći dio Srednje Europe. Minirana ideja Dobra i već gotovo dorađena zamisao neočekivano je minirana u Kopru. Lučki sindikati, koje diskretno podržava lokalna politika, ukopali su se u rov, zaprijetivši da iz njega neće nikome dopustiti kolonizaciju slovenske obale. Pahor je morao odustati od holdinške zamisli. Mehdorn se vratio u Njemačku s nezgodnim iskustvom. Nisu mu nadoknađeni troškovi što ih je imao u slaganju zajedničkog holdinga. Sve sluti da novac neće niti dobiti. Pahor nema više ključ od proračunske blagajne. Janša, pak, kaže da nova vlada nije našla ni jedan papir koji bi obvezivao na bilo kakva plaćanja savjetniku Mehdornu. Poputbina s kojom je Janez Janša u svibnju otišao u posjet kancelarki Angeli Merkel bitno se razlikuje, kad je riječ o zajedničkom holdingu, od konstrukcije kojom je svojedobno baratao Pa-

Foto: Daniel Novakovič/STA, UKOM

Rješenje za slovenske prometne probleme i dalje se traži u holdinškom povezivanju s Deutsche Bahnom

Intereuropa zaglavila u – Čehovu Čehov je malo mjesto u blizini Moskve. Bivša uprava Intereurope pod vodstvom Andreja Lovšina tamo je na svoju ruku, bez odgovarajućih odobrenja nadzornog odbora, izgradila veliki logistički centar u koji je uložila 130 milijuna eura. Poslovna očekivanja povezana s Čehovom nisu se ispunila. Intereuropa trenutačno je dužna bankama 200 milijuna eura. Moratorij na otplatu glavnice istječe u rujnu. Trenutačno banke pregovaraju s Intereuropom o djelomičnoj konverziji potraživanja u vlasničke udjele, o smanjenju kamata te o produljenju rokova otplate. Nastavak važnih pregovora banke uvjetuju prodajom ruske tvrtke Intereuropa East, zapravo tamošnjeg logističkog centra u Čehovu. Službenih ponuda nema. Neslužbeno, Čehov bi bila spremna kupiti UniCreditova tvrtka Uctam. Za investiciju koja je stajala 130 milijuna eura, UniCreditova tvrtka spremna je platiti samo 45 milijuna eura. Problem je to što hipoteke na Čehovu imaju još dvije banke – SID i SKB. Intereuropa je prezadužena i bez jasne strategije poslovanja. Pretvore li banke svoja potraživanja u udjele, vjerojatno će 70 posto nekad velike logističke tvrtke prijeći u vlasništvo slovenskih banaka. Sve to trenutno diskvalificira Intereuropu kao nosača za ugradnju u zajednički holding s Deutsche Bahnom. hor. Prethodna vlada, naime, ponudila je Mehdornu kao miraz u zajednički holding – Slovenske željeznice, Intereuropu i Luku Koper. U međuvremenu Intereuropa se teškim poslovnim promašajima diskvalificirala kao moguća članica zajedničkog holdinga. Janša je, stoga, bio prinuđen dopuniti slovensku ponudu tako što je na

mjesto Intereurope predložio Aerodrom Ljubljana. Nova varijanta povezivanja sada je predmet ekspertnih raščlanjivanja. Važno je uočiti da je slovenski položaj u pregovorima danas teži od okolnosti u kojima je pregovarao Pahor. Željeznice i dalje mijenjaju direktore te gomilaju gubitke. Luka Koper također je u većim

problemima nego prije, a Intereuropa sasvim je ispala iz igre. Osobno Borut Pahor ipak smatra da će se dvije strane dogovoriti. Poučen vlastitim iskustvom Pahor savjetuje Janši: “Treba mirno pogledati Slovencima u oči i reći im da je projekt poslovno opravdan i financijski održiv, za nas i za ulagatelja iz Njemačke”.

*vijesti Udar i na imovinu veće vrijednosti Da bi lakše pridobila javnost za niže plaće i nešto manje socijalne potpore, slovenska vlada posebnim porezima udarila je i na imovinu veće vrijednosti. Uvedena je nova stopa poreza na dohodak. Godišnja osnovica koja prelazi 69.313 eura opterećivat će se po uvećanoj stopi od 50 posto. Novim porezom na plovila oporezuje se svaki metar dužine čamca i svaki kilovat snage. Automobili s više od 2500 kubika dodatno će se oporezivati s osam do 16 posto poreza. U sljedeće dvije godine oporezivat će se i nekretnine veće vrijednosti – sa 0,5 posto kada porezna osnovica iznosi jedan do dva milijuna eura, te s jedan posto kada porezna osnovica premašuje dva milijuna eura. Kraš odlazi iz Posočja Nakon 12 godina pregovora Kraš je potpisao ugovor o uređenju imovinsko-pravnih odnosa s posebnom slovenskom institucijom, Društvom za savjetovanje i upravljanje. Uz odštetu od 1,8 milijuna eura Kraš je odstupio DSU približno 20 hektara zemljišta u Posočju. Dio proizvodnje iz Planike Kobarid Kraš namjerava preseliti u Belgiju – objavile su slovenske Finance na temelju izjave Marice Vidaković, prokuristice Kraša. Pokušali opljačkati Gorenje Slovenski NPU (Nacionalni istražni ured) nakon višemjesečnog praćenja kriminalne skupine priveo je u istražni zatvor četiri osobe iz Celja, Šoštanja i Žalca za koje se na temelju zaplijenjene dokumentacije i elektronskih podataka osnovano sumnja da

su planirale izvući iz Gorenja razne bijele tehnike u količini nekoliko šlepera. Vrijednost robe koju je kriminalna skupina htjela izvući procjenjuje se na tri milijuna eura.

24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3729, 28. svibnja 2012.

Ruralni turizam treba dokazati ono što bi svi u Hrvatskoj trebali znati, a to je da se turizmom ne bave samo Istrani, Primorci i Dalmatinci, i to samo ljeti. Goran Beus Richembergh, predsjednik saborskog Odbora za turizam

*vijesti Hrvatska kongresna i insentiv ponuda na Imexu Ponuda hrvatskog kongresnog i insentiv ureda Hrvatske turističke zajednice predstavljena je proteklog tjedna na kongresnoj i insentiv burzi Imex u Frankfurtu. Direktor Hrvatskog kongresnog i insentiv ureda Nikola Račić tom je prigodom održao prezentacije za grupe iz Europe, Rusije i SAD-a. Partnerima i posjetiteljima hrvatskog štanda podijeljeni su informativnopromotivni materijali o Hrvatskoj, kongresna brošura te CD hrvatske kongresne i insentiv ponude. Oda radosti nagrađena u Varšavi Promidžbeni film Hrvatske turističke zajednice “Oda radosti” osvojio je protekli tjedan nagradu za najbolji promidžbeni turistički film na Sedmom međunarodnom festivalu Film, Art & Tourism Festival - FilmAT u Varšavi. Taj promotivni film, spoj tradicionalnog i suvremenog, dio je promidžbene kampanje Hrvatske turističke zajednice pod sloganom Hrvatska - nova turistička zvijezda Europske unije, a u prvom redu je namijenjen prikazivanju na inozemnim tržištima. Kvarnerski festival mora i pomorske tradicije

Manifestacija Oživimo Mrtvi kanal ove će godine prerasti u Fiumare - Kvarnerski festival mora i pomorske tradicije koji će se održati od 6. do 10. lipnja u Rijeci. Tako će se taj grad u vrijeme održavanja festivala vratiti 100 godina u prošlost, kada je upravo prostor uz Mrtvi kanal bio mjesto svakodnevnog intenzivnog trgovačkog prometa. Fiumare će okupiti predstavnike otočnih i primorskih gradova i općina koji će uz tradicijske barke u Mrtvom kanalu izlagati i svoje autohtone proizvode.

Treći međunarodni kongres ruralnog turizma

Prostor koji Hrvatska treba iskoristiti Ruralni turizam omogućava ostanak ljudi u ruralnim sredinama, bolji i ujednačeni regionalni razvoj, ali i afirmaciju Hrvatske kao cjelogodišnje turističke destinacije Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

akon Hvara 2007. i Malog Lošinja 2010. godine, Osijek je bio domaćin proteklog Trećeg međunarodnog kongresa ruralnog turizma na temu Ruralni turizam – pokretač održivog razvoja. Organizator Kongresa je tvrtka Hrvatski farmer, Klub članova Selo, uz pokroviteljstvo ministarstava turizma i gospodarstva te Hrvatske gospodarske komore. Bitna karika Otvarajući Kongres okruglim stolom pod nazivom Quo vadis europski ruralni turizam?, predsjednica Organizacijskog odbora Dijana Katica istaknula je kako se važnost ruralnog turizma prije svega ogleda u vrlo

važnoj interakciji poljoprivredne i tradicionalne proizvodnje, gastronomije i turističkih usluga, jednom riječju u korištenju već postojećih resursa. Podsjećajući kako su osnovni zadaci Ministarstva turizma upravo promocija domaćeg turizma, podizanje njegove konkurentnosti i afirmacija Hrvatske kao turističke

Jedan od ključnih problema hrvatskog turizma je ovisnost u ljetnoj sezoni destinacije, zamjenik ministra turizma Oleg Valjalo je istaknuo kako ruralni turizam čini bitnu kariku u tom lancu, osobito ako znamo da se većina turističkog prometa događa na obalnom i priobalnom području i da se

većina turističkog prihoda ostvari u ljetnim mjesecima. Cjelogodišnje rješenje “Činjenica da Hrvatska ni do danas nije iskoristila goleme potencijale koje ima u velikoj prirodnoj i zaštićenoj cjelini, u biološkoj i ekološkoj raznolikosti brojnih staništa, predstavlja veliku šansu i izazov za još bolje pozicioniranje Hrvatske na europskoj i svjetskoj turističkoj karti”, dodao je Valjalo. Napomenuo je i kako je u izradi strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine. “To nije dokument koji ćemo držati u ladici i njime se povremeno hvaliti, nego on treba pokazati u kojem smjeru Hrvatska treba krenuti imajući u vidu održivi razvoj. K tome, taj je dokument temelj za povlače-

Bespovratna 32 milijuna kuna čekaju Ove godine je za bespovratna sredstva i subvencije u Ministarstvu turizma predviđeno 32 milijuna kuna kroz osam različitih programa. Svi oni koji sudjeluju u programima ruralnog turizma imaju priliku prijaviti se na natječaje i iskoristiti ta sredstva. nje sredstava iz europskih fondova”, naglasio je Valjalo. “Ruralni turizam jedan je od turističkih prostora koji treba dokazati ono što bi svi u Hrvatskoj trebali znati, a to je da se turizmom ne bave samo Istrani, Primorci i Dalmatinci, i to samo ljeti, nego da je to jedan interdisciplinarni i međuresorski prostor suradnje u kojemu se iskazuje visoka razina održivosti, brige za kulturnu i prirodnu baštinu, afirmacije naših autohtonih proizvoda. To je jedna od djelatnosti koja omogućava ostanak ljudi u ruralnim sredinama, višu kvalitetu života,

bolji i ujednačeniji regionalni razvoj Hrvatske, ali i afirmaciju Hrvatske kao cjelogodišnje turističke destinacije”, rekao je Goran Beus Richembergh, predsjednik saborskog Odbora za turizam. Većina sudionika Kongresa zaključila je kako je jedan od ključnih problema hrvatskog turizma upravo njegova izrazita sezonalnost, odnosno ovisnost u ljetnoj sezoni. Stoga je ruralni turizam u kontinentalnoj Hrvatskoj prostor u kojem se može učiniti mnogo više i kvalitetnije uz uključivanje puno većeg broja ljudi kojima on može biti značajna djelatnost.

Izložba radova članova Zajednice za industrijski dizajn

Nova rješenja 16 domaćih dizajnera Izložba najboljih radova članova Zajednice za industrijski dizajn (ZzID) koje su izlagali i promovirali od osnutka te zajednice 2009. godine do danas otvorena je prošli tjedan u Centru za dizajn Hrvatske gospodarske komore (HGK). Na izložbi, koja će biti otvorena do 29. lipnja, predstavljena su već viđena ali i neka no-

vonastala kreativna rješenja 16 domaćih industrijskih dizajnera. ZzID je osnovan na inicijativu Centra za dizajn HGK-a i grupe dizajnera s ciljem širenja kreativne platforme kroz članstvo u Zajednici, poveziva-

nja s gospodarstvom, promocijom dobrog dizajna te njegovim približavanjem široj javnosti. “Unazad nekoliko godina domaći dizajneri na domaćim i inoze-

mnim izložbama te kroz radionice i predavanja o industrijskom dizajnu, sustavno i kvalitetno predstavljaju svoja kreativna rješenja. Dokaz tome je veliki napredak u dizajnu novog hrvatskog namještaja, nagrađenog i na inozemnim sajmovima”, rekao je Luka Mjeda, direktor Centra za

Andrija Večenaj, klupa “Mola”

dizajn HGK-a. Istaknuo je kako su hrvatski industrijski dizajneri u travnju prošle godine prvi put organizirano nastupili na jednom od najvažnijih sajmova namještaja u svijetu - Salone Internazionale del Mobile 2011. u Milanu. Tamo se, uz potporu Ministarstva kulture i Centra za dizajn HGKa, predstavilo 20 hrvatskih dizajnera. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3729, 28. svibnja 2012.

( 10. na svijetu

bila bi industrija softvera da je izražena kao BDP

( 2,5%

*vijesti

udio IT sektora u globalnoj ekonomiji

Poreznici protiv pirata

Manje piratstva, više prihoda od poreza Kompanije koje koriste nelicencirani softver ne čine štetu samo proizvođačima već “podrivaju državu neplaćanjem poreza”, tvrde u Business Software Alliance, vodećem svjetskom zastupniku interesa industrije računalnih programa Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rocjenjuje se kako udio IT sektora u globalnoj ekonomiji iznosi 2,5 posto. Kada bi iznos gospodarskog doprinosa samo jednog dijela informacijskih tehnologija, onaj od softverske industrije, bio izražen kao iznos bruto domaćeg proizvoda (BDP) u nekoj zemlji, IT sektor bi na listi najvećih svjetskih gospodarstava zauzeo 10. mjesto, ispred čitavog kanadskog ili čak ruskog gospodarstva. U udruženju Business Software Alliance (BSA), vodećem svjetskom zastupniku interesa industrije računalnih programa, koji u 80 zemalja diljem svijeta radi na poticanju softverskog rasta i stvaranju preduvjeta za inovacije i razvoj, naglašavaju kako postoji jasna, obrnuto proporcionalna povezanost između stope piratstva u nekoj zemlji i veličini njenog IT sektora, kao udjela u postotku BDP-a. Jer, što je manja stopa softverskog piratstva, veće su pogodnosti od IT sektora, uključujući poreze koje on generira. S druge pak strane, kompanije koje koriste nelicencirani softver ne čine štetu samo proizvođačima softvera i njihovim legitimnim distribucijskim kanalima, već podrivaju državu neplaćanjem poreza na doda-

nu vrijednost i ostalih davanja. Upravo takva porezna utaja, smatraju u udruženju BSA, može se otkriti jednostavno - rutinskim poreznim nadzorom. Naplata tijekom rutinske inspekcije Andrej Matijević, glasnogovornik udruženja BSA u Hrvatskoj, ističe kako bi uvođenje sustava provjere softverskih licencija u poreznim revizijama moglo biti jedno od učinkovitih rješenja u borbi protiv softverskog piratstva i sive ekonomije općenito. “Riječ je o poreznoj mjeri koja se u kratkom vremenu pokazala iznimno jednostavnom i učinkovitom zbog čega je postala zanimljiva regionalnim fiskalnim vlastima s obzirom na to da ne za-

Uporaba nelicenciranog softvera je porezna utaja, smatraju u udruženju BSA htijeva velike administrativne promjene i dodatne troškove, a rezultat je uočljiv u kratkom roku. Dodatni porezni prihod generira se smanjenjem razine softverskog piratstva - bez potrebe za stvaranjem novih poreza, a naplaćuje se tijekom rutinske porezne inspekcije”, objašnjava Matijević.

Kako se to radi u Hrvatskoj Nadzor legalnosti softvera u Hrvatskoj provode Državni inspektorat i policija. Nakon prijave o sumnji ili saznanju da netko krši autorsko pravo na softveru, podaci se šalju inspektoratu ili policiji koji dalje postupaju u skladu s propisima kako bi utvrdili je li doista riječ o povredi. Dakle, pregledavaju računala, licencne ugovore i druge dokaze, nakon čega slijede odgovarajući pravni postupci. Inspektorat je odredbama Zakona o državnom inspektoratu ovlašten pregledavati poslovne prostorije, uključujući stambene ukoliko su prijavljene kao poslovni prostor, a za što im nije potreban nalog, osim u nekim posebnim situacijama. Napredak koji su ostvarile zemlje u užem okruženju u vremenima velike gospodarske nestabilnosti ohrabrio je BSA da predloži uvođenje ove mjere u hrvatski porezni sustav. Matijević kaže kako je i prethodna vlada kontaktirana zbog ove teme. Međutim, kako je nedavno promijenjena vladajuća garnitura, BSA namjerava obnoviti ovu inicijativu i pokrenuti dijalog s nadležnim državnim tijelima. Na žalost, nastavlja, teško je prognozirati kad bi se ova porezna mjera mogla uvesti u hrvat-

ski porezni sustav. “Prema našoj procjeni, može se uvesti relativno brzo, no trenutak njena uvođenja ponajviše ovisi o političkoj volji i spremnosti fiskalne vlasti da aktivno preuzme nadzor softverskih licencija i na taj način ostvari dodatni porezni prihod u proračunu”, napominje Andrej Matijević. Primjeri Grčka i Srbija Zahvaljujući prednostima koje sustav provjere softverskih licencija donosi, neke od zemalja su tu mjeru već uvele. U nekim pak državama imple-

mentacija je na idejnoj, a u nekima već na izvedbenoj razini. Tako je od zemalja u užoj regiji mjera uvedena u Grčkoj i Srbiji. “Grčka je u tri godine od uvođenja ove mjere smanjila stopu softverskog piratstva za osam postotnih bodova, dok je Srbija u prvoj godini smanjila piratstvo za dva postotna boda. Ovdje svakako valja napomenuti kako su obje zemlje sustav uvele prije gospodarske krize, kao i one u Grčkoj, što ih čini apsolutno podobnima za potvrdu učinkovitosti ove porezne mjere”, zaključuje Matijević.

Podaci nisu dovoljno javni Konferencija Dani otvorenih računarskih sustava Croatian Users’ Linux Convention 2012, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge Linux korisnika (HULK) te Hrvatske udruge za otvorene sustave i internet, održana je prošli tjedan u Zagrebu. Konferencija je okupila oko 250 sudionika. Darko Parić, pomoćnik ministra Uprave, među ostalim je naglasio kako u državnoj upravi još ne postoji dovoljna svijest o javnosti podataka. Tisuću puta brže od prosjeka Vipnet je najmodernijom tehnologijom širokopojasnog pristupa na optičkokabelskoj mreži postigao brzinu prijenosa podataka od čak 4,3 gigabita u sekundi što je 1000 puta više od prosjeka u hrvatskim kućanstvima. Ovakve brzine prijenosa podataka postižu se Eurodocsis 3.0 standardom. Ta tehnologija je nadogradnja na postojeću Vipnet ili B.net fiksnu mrežu, čime se implementacija značajno ubrzava jer se izbjegavaju radovi u kućanstvima i zgradama. HAKOM na Facebooku Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) uspostavila je novi kanal komunikacije s javnošću otvaranjem stranice na društvenoj mreži Facebook. Agencija će pu-

tem stranica građanima i svima zainteresiranima osigurati brz i relevantan izvor informacija o stanju, trendovima, novostima i promjenama na tržištima poštanskih usluga i elektroničkih komunikacija. Stranice će služiti i kao mjesto na kojem korisnici mogu postavljati upite te pronaći odgovore na najčešća pitanja o pravima i obvezama u sklopu korištenja poštanskih usluga i elektroničkih komunikacija.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3729, 28. svibnja 2012. Nove knjige: Ekonomija, 19. izdanje

KNJIGOMETAR Biblija ekonomskih centrista

Pripremila: Vesna Antonić

OLJA KNEŽEVIĆ MILENA Profil

Kakav je pogled iz back-stagea na nenamještena lica državnih vođa, stranih lobista i preko noći izniklih tajkuna – svih vrlih provoditelja društvenih reformi, u Crnoj Gori ili ma kojoj od zemalja divlje tranzicije? Svijet u koji će, kao predsjednikova “koordinatorica za društvene reforme”, zaviriti Milena isprva se može učiniti komičnim, ali sve je prije negoli bezopasan i da bi se u njemu preživjelo, treba znati zatvoriti oči. A Milena to ne zna, ili ne želi znati. I zato mora pobjeći. No, može li se pobjeći dovoljno daleko?

David Isaacs Izgrađivanje karaktera Verbum

Autor pred čitatelja stavlja 24 ključne ljudske vrline čijim usvajanjem dijete sazrijeva i izgrađuje vlastitu osobnost. Uzimajući u obzir fizički, emocionalni, duhovni i mentalni razvoj te dajući jasno i zanimljivo objašnjenje svake vrline pojedinačno, autor iz odgoja izdvaja pozitivne i ključne elemente za izgrađivanje karaktera, stavljajući pritom naglasak na moralne krjeposti. Dajući načelne smjernice na temelju konkretnih primjera, on ostavlja i dovoljno slobode za vlastite kriterije u odgoju djece.

RANSOM RIGGS DOM GOSPOĐICE PEREGRINE ZA ČUDNOVATU DJECU Školska knjiga

Jacobov život teče posve mirno sve dok ga ne zadesi iznenadna djedova smrt. Pokušavajući odgonetnuti prilično sumnjive okolnosti pod kojima se ona zbila, u ruke mu dospije tajnovito pismo koje ga odvodi na velški otok gdje otkriva ruševine doma gospođice Peregrine za čudnovatu djecu. Dok Jacob istražuje razrušenu kuću, postaje mu jasno da ta djeca nisu bila samo čudnovata: možda su bila i opasna. Možda su s pravom bila izolirana na napuštenome otoku. A možda su nekako još uvijek živa…

C. J. Sansom Kraljevska krv Znanje

Kralj Henrik VIII. kreće u York gdje im se priprema veličanstven doček. U York po službenoj dužnosti stižu i odvjetnik Matthew Shardlake i pomoćnik Jack Barak radi sastavljanja zahtjeva koje će građani tom prigodom uputiti kralju. No, Shardlake je dobio i “specijalni” zadatak od nadbiskupa – mora se pobrinuti da opasan urotnik živ stigne na ispitivanje u londonski Tower. A kada nabasaju na skrovište s tajnim dokumentima koji bi mogli ugroziti prijestolje Tudora, dovest će ih do potresnog otkrića i izložiti životnoj opasnosti…

Dr. Pamela Haag BRAK STROGO POVJERLJIVO Planetopija

Združivši stručna znanja, vlastito iskustvo i ispovijesti prijatelja s komentarima svojeg supruga autorica nam otkriva kako izgleda melankolični brak s malom mjerom sukoba, je li potisnuta čežnja za promjenom dovoljan razlog za razvod, jesu li nam važniji strast i uzbuđenje ili pak sigurnost mirne bračne luke... Knjiga se suprotstavlja Tolstojevim riječima: možda svi nesretni brakovi nisu nesretni na svoje, jedinstvene načine; možda je mnogo njih nesretno zbog zajedničkih izbora, stavova i senzibiliteta našega vremena.

Ograničeni centrizam koji zastupaju Samuelson i Nordhaus uključuje socijalno osiguranje, zajamčene minimalne plaće, progresivno oporezivanje i mjere zaštite okoliša

d prvog izdanja objavljenog davne 1948. godine do ovog devetnaestog, Ekonomija (nakladnik Mate) Paula Samuelsona i Williama Nordhausa potvrdila se kao najpopularniji i najcjenjeniji uvod u modernu ekonomsku znanost. Knjiga je dosad prevedena na 41 jezik i prodana u više od četiri milijuna primjeraka. Devetnaesto izdanje dopunjuje pogled na financijska tržišta i monetarnu politiku te obrađuje aktualne teme, poput oporezivanja goriva, troška rata u Iraku, financijske globalizacije i monetarnih mehanizama za otvoreno gospodarstvo s fleksibilnim tečajem. U cijelom spektru različitih koncepcija koje karakteriziraju modernu ekonomsku misao, Samuelson i Nordhaus sami sebe smještaju među centriste. Centrizam za njih nije neki recept koji bi čitatelje Ekonomije trebao preobratiti. Samuelson i Nordhaus, kako ističu, samo predstavljaju činjenice i teorije kako bi odredili posljedice s jedne strane Hayek-Friedmanova libertarijanizma i s druge strane Marx-Lenjinova birokratskog komunizma. Kako organizirati moderno društvo? Njihov je končani zaključak da ni neregulira-

ni kapitalizam niti centralno planiranje ne mogu učinkovito organizirati moderno društvo. Strogo kontrolirano centralno planiranje dovelo je do stagnacije i nesretnih potrošača u komunističkom svijetu, dok je neograničeni kapitalizam proizveo bolne nejednakosti u bogatstvu, velike državne deficite i ogromne gubitke u financijskom sustavu. Stoga zablude i lijevih i desnih zahtijevaju centrizam, točnije ograničeni centrizam, kako ga nazivaju Samuelson i Nordhaus. Njihovo srednje rješenje temelji se na tržišnom gospodarstvu, ali uključuje i socijalno osiguranje, zajamčene minimalne plaće, progesivno oporezivanje i mjere zaštite okoliša. Globalno gospodarstvo tako bi se vratilo na razinu pune zaposlenosti, a plodovi napretka bili bi ravnomjernije raspodijeljeni, vjeruju autori Ekonomije. Na više od 700 stranica svog udžbenika Samuelson i Nordhaus predstavljaju načela moderne ekonomije u sedam velikih dijelova. Počinju s temeljnim istinama ekonomije, nakon čega se bave mikroekonomijom i tržištem faktora proizvodnje,

slijede primjene ekonomskih načela i makroekonomija, a zadnja dva poglavlja bave se globalnom ekonomijom, nezaposlenošću i inflacijom. U odnosu na prethodna izdanja Ekonomije, u ovom 19. je povećan broj ilustracija, primjera iz prakse i biografskih materijala o velikim ekonomistima iz prošlosti i sadašnjosti. Novosti su dodatna pitanja na kraju poglavlja s posebnim naglaskom na kratke probleme koji omogućuju bolje razumijevanje glavnih pitanja obrađenih u poglavlju. Ali te promjene nisu nimalo izmijenile središnju stilsku i sadržajnu vodilju Ekonomije: korištenje jednostavnih rečenica, jasnih objašnjenja i lako razumljivih tablica i dijagrama.

O autorima Paul Samuelson (1915.-2009.) jedan je od najuglednijih ekonomista 20. stoljeća i prvi Amerikanac koji je dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju (1970. godine). Studirao je na Sveučilištu u Chicagu, a doktorirao na Harvardu. U dobi od 32 godine postao je redoviti profesor na Massachusetts Institute of Technology (MIT), na čijem je Odsjeku za ekonomiju pod njegovim vodstvom studirao niz budućih nobelovaca, poput Paula Krugmana i Josepha Stiglitza. Bio je ekonomski savjetnik američkih predsjednika Johna Kennedyja i Lyndona Johnsona. William Nordhaus (r. 1941.) redoviti je profesor ekonomije na sveučilištu Yale, na kojem je i studirao i doktorirao. Bio je jedan od ekonomskih savjetnika američkog predsjednika Jimmyja Cartera. Autor je niza knjiga, a najviše se bavi ekonomskim posljedicama klimatskih promjena. Nordhaus je suautor Ekonomije od njezina 13. izdanja.

www.privredni.hr Broj 3729, 28. svibnja 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Suradnja

Prodaje se farma muznih krava Stan, ukupne površine 72 četvorna metra, Vinkovci, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 419.392,36 kuna. Dražba se održava 30. svibnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Vinkovcima, soba 9. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Kuća,

ukupne

površi-

ne 158 četvornih metara, Staro selo 11, Jesenice, Općina Dugi Rat, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 877.262,63 kune. Dražba se održava 30. svibnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 53/II. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti, uplaćuje se na račun Suda broj 23900011300000195, model 00, šifra 88, poziv na broj 2017116-19, te se dostavlja na uvid sucu do početka održavanja dražbe. Poslovni prostor, ukupne površine 33 četvorna metra, Rabac, Općina Labin, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 509.863 kune. Dražba se održava 31. svibnja u 10 sati na Općinskom sudu u Labinu, sudnica 7/II. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Više informacija na broj stečajnog upravitelja 098/9023 000. Kuća, garaža, dvorište

i pašnjak, ukupne površine 1514 četvornih metara, Jagodno 89a, Velika Gorica, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 650.000 kuna. Dražba se održava 31. svibnja u 13 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 88/II. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene vrijednosti, a uplaćuje se najkasnije do 30. svibnja. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 01/4818 414 ili 098/381 750. Oranica, ukupne površine 1128 četvornih metara, Alilovci, Općina Kaptol, Požeško-slavonska županija, procijenjene vrijednosti 4512 kuna. Dražba se održava 1. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Požegi, soba 17. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti, a uplaćuje se na žiro-račun Suda 23900011300001376, s pozivom na broj 02 164210. Stan, ukupne površine 51 četvorni metar, Frana Belulovića 18, Rijeka, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 310.000 kuna. Rok za pristizanje ponuda je 2. lipnja. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina za podnositelje iznosi pet posto od početne prodajne cijene i uplaćuje se na žiro-račun Brodomaterijala u stečaju. Ostale informacije te razgled predmeta prodaje moguće je obaviti uz prethodni dogovor na telefon 051/251 355 i 051/251 175.

metar, Branjina, Općina Popovac, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 2.098.919,64 kune. Dražba se održava 4. lipnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba 40/II. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene, a uplaćuje se do 31. svibnja. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 095/9097 024. Građevinsko zemljište, ukupne površine 19.345 četvornih metara, Šišan, Općina Ližnjan, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 7,319 milijuna kuna. Dražba se održava 4. lipnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Stalna služba u Pazinu, Dršćevka 1, sudnica 1. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti, a uplaćuje se najkasnije do 31. svibnja. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 052/432 728 ili 098/9023 000. Poslovni prostor, ukupne površine 556 četvornih metara, Ravna Gora, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 285.000 kuna. Dražba se održava 5. lipnja na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1 i 3, soba 11/I. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 30.000 kuna, a uplaćuje se najkasnije do 4. lipnja. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na mobitel 091/7645 356.

Farma muznih krava s pratećim gospodarskim građevinama, ukupne površine 7841 četvorni

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Delia Cosmetics, Rzgow, Poljska, www. delia.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom kozmetike. Njihova bogata ponuda sadrži kozmetiku za njegu kose, lica, tijela, make-up i druge proizvode koji se prodaju u 30 europskih zemalja, Aziji i Sjevernoj Americi. Zainteresirani su za suradnju s hrvatskim distributerima kozmetike. Kontakt: Anna Zielinska, anna. zielinska@delia.pl, +48 42 2254468. Distribucija

Societe Plastique Moderne, Sfax, Tunis, www.groupe-krichen.com. Tvrtka traži uvoznika/distributera svojih proizvoda: plastičnih stolova i stolica, hladnjaka te termosica za hladne napitke. Kontakt: Aleksandra Gloza, spm.export@gmail. com. Instrumenti za manikuru

Skillbro Instruments, Saikot, Pakistan, www.skillbroinst.com. Tvrtka je proizvođač instrumenata za manikiranje i pedikiranje. Asortiman proizvoda uključuje profesionalne škarice za šišanje, brijačke škarice, višenamjenske škarice s plastičnom drškom, škarice za nokte, pincete za čupanje obrva, proizvode za manikiranje noktiju, britvice... Kontakt: Zafar Iqbal, skillbro@brain.net.pk, +92 52 4582689, +92 300 6107965.

ko Kremenović, info@kisprodukt.com, +387 51 585876, +387 65597037. Lopte

Nokaut profi sistemi, Zagreb, www.nokaut.hr. Tvrtka prodaje lopte za nogomet - za dvorane, travu i asfalt. Kontakt: Marinko Hrastović, info@nokaut.hr, +385 1 5612472, +385 91 2333604. Parfemi

The Berkeley Square Cosmetics, London, Velika Britanija, www.bsquare.co.uk. Tvrtka je britanski proizvođač luksuznih parfema i kozmetičkih proizvoda za njegu tijela. Traže renomirane hrvatske tvrtke koje će uvoziti i distribuirati njihov brend parfumerijama, drogerijama, hotelima, spa centrima... Kontakt: Dino Dullabh, dino@bsquare.co.uk. Stropni sistemi

Kliplinem Dnepropetrovsk, Ukrajina, www.klipline.dp.ua. Tvrtka je proizvođač Stretch ceiling (stropnih) sistema, po francuskoj tehnologiji. Tvrtka traži zastupnike i prodavače svojih proizvoda. Kontakt: Irina Belousova, klipline@ rambler.ru, +380 56 7920723.

Metalni proizvodi za kućanstvo

Elit, Kayseri, Turska, www.elitintrade. com. Tvrtka je turski izvoznik metalnih proizvoda za kućanstvo, kao što su daske za peglanje, ljestve, stalci za sušenje rublja... Tvrtka izvozi svoje proizvode u Grčku, Bugarsku, Makedoniju, Španjolsku, Iran, Siriju i Izrael. Posjeduju TUV/ GS, ISO 900:2000 i CE certifikate. Kontakt: Derya Durmus, info@elitintrade. com, +90 352 2224823.

Sportska oprema

Hamid Nawaz International, Saikot, Pakistan, www.hamidnawaz.com. Tvrtka nudi kvalitetne sportske proizvode. Asortiman proizvoda uključuje sve vrste sportskih lopti, sportske rukavice i sportsku odjeću. Kontakt: Zaheer Ali Malik, info@hamidnawaz.com, +92 321 7100322, +92 3016128052. Keramičarske usluge

Zastupanje

Kis Produkt, Laktaši, Bosna i Hercegovina, www.kisprodukt.com. Tvrtka traži zastupnika ili distributera školskog, medicinskog, uredskog i ugostiteljskog namještaja za tržište Hrvatske. Draš-

Orion, Karlovac. Tvrtka nudi prodaju i postavu keramičkih pločica, kamina, krušnih i kaljevih peći te nabavu materijala za isto. Kontakt: Zoran Brkić, orionkarlovac@gmail.com, +385 47 423231, +385 98 1705811.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Sustav za mjerenje buke

Zračna luka Zagreb nabavlja sustav za mjerenje buke. Rok dostave ponuda je 13. lipnja. Staklo, staklarski materijal i staklarske usluge

dostave ponuda je 15. lipnja. Videoprojektori

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu nabavlja videoprojektore. Rok dostave ponuda je 8. lipnja.

Zagrebački holding nabavlja staklo, staklarski materijal i staklarske usluge. Rok dostave ponuda je 2. srpnja.

Informatička oprema

Automobili

Regija Akumulatori

Zavod za javno zdravstvo Zadar nabavlja automobile za rad na terenu. Rok

transportna sredstva. Rok dostave ponuda je 23. lipnja.

HŽ Vuča vlakova nabavlja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 11. lipnja.

PTT saobraćaja Srbija nabavlja akumulatore za

PVC stolarija

Zavod za zaštitu ženske djece i omladine u Višegradu nabavlja PVC stolariju. Rok dostave ponuda je 11. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3729, 28. svibnja 2012.

( 93,9 mlrd kn ( 13,9 mlrd € iznos aktiva HNB-a u travnju

međunarodnih pričuva 11. svibnja

Hrvatska narodna banka

Međunarodne pričuve 93,86 milijardi kuna Rast međunarodnih pričuva u travnju najvjerojatnije je rezultat kupoprodajnih aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja euroobveznice (1,5 milijardi dolara)

rema prvim podacima Hrvatske narodne banke, ukupna aktiva središnje banke u travnju je zabilježila snažan rast. Potkraj travnja ukupna je aktiva iznosila 93,9 milijardi kuna, pri čemu 99,9 posto ukupne aktive čini inozemna aktiva, odnosno međunarodne pričuve. Na kraju travnja međunarodne su pričuve iznosile 93,86 milijardi

kuna, odnosno 12,5 milijardi eura, što je za 8,7 milijardi kuna ili 10,3 posto više nego potkraj ožujka. Na godišnjoj je razini inozemna aktiva porasla za 10,5 milijardi kuna ili 12,6 posto. Rast međunarodnih pričuva u travnju najvjerojatnije je rezultat kupoprodajnih aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja euroobveznice (1,5 milijardi dolara).

Time je, uz kupnju deviza od države nakon izda-

Iznosi međunarodnih pričuva dostatni su za uspješno provođenje monetarne politike, smatraju analitičari RBA nja 764 milijuna eura eurskih trezoraca u veljači, višestruko nadoknađeno

smanjenje međunarodnih pričuva zbog tri devizne intervencije u iznosu od 458 milijuna eura u prva dva mjeseca ove godine, procjenjuju analitičari RBA. Pokrivene obveze po ino dugu Štoviše, prema tjednim podacima, i početkom svibnja međunarodne su pričuve nastavile rasti pa su na dan 11. svibnja iznosile 13,9 milijardi

eura. Iznos međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga (međunarodne pričuve u mjesecima uvoza) te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga. Prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga do kraja 2012. (uključeno cijelo drugo tromjesečje) na naplatu svim sektorima ukupno dolazi 9,5 mili-

jardi eura glavnice i 904 milijuna eura kamata. Dakle, iznos međunarodnih pričuva na kraju travnja pokriva u potpunosti obveze po inozemnom dugu koje dospijevaju u 2012. (bez prvog tromjesečja). Trenutačni iznosi međunarodnih pričuva dostatni su za uspješno provođenje monetarne politike, odnosno održavanje stabilnog tečaja EUR/HRK, smatraju analitičari RBA.

Hrvatski poduzetnici u 2011.

PROGNOZE PBZ-a

Neto dobit od 7,2 milijarde kuna

Ipak viša inflacija - u rasponu od tri do 3,5 posto

Prema podacima Financijske agencije, hrvatski poduzetnici, obveznici poreza na dobit, u 2011. godini ostvarili su ukupan prihod od 624,8 milijardi kuna od čega je 97,3 milijarde kuna zarađeno prodajom robe na inozemnom tržištu, što je 10,1 posto više nego 2010. Na stranim tržištima kupljeno je robe za 95 milijardi kuna te je trgovinski suficit bio 2,3 milijarde kuna. Ostvareno je 7,2 milijarde kuna neto dobiti (dobit minus gubici nakon oporezivanja) prema 2,3 milijarde neto dobiti u 2010. godini. Dobit razdoblja u iznosu od 32,9 milijardi kuna ostvarilo je 57.244 poduzetnika, dok je gubitke ukupne vrijednosti 25,7 milijardi

kuna iskazalo 41.286 poduzetnika. Lani je, u usporedbi sa 2010., ostvareno povećanje broja zaposlenih od 0,9 posto, ukupnih prihoda 5,8 posto, ukupnih rashoda 5,2 posto, povećanje dobiti razdoblja 18,8 posto i porast gubitka razdoblja (gubitak nakon oporezivanja) za 1,3 posto te je zbog većeg povećanja dobiti od povećanja gubitaka povećan konsolidirani financijski rezultat

- neto dobit - za 210,1 posto. Veliko povećanje neto dobiti u 2011. rezultat je ostvarenja neto dobiti u djelatnosti brodogradnje (4,2 milijarde kuna), što je rezultat jednokratnog prihoda za izvlaštenu imovinu prema odluci hrvatske vlade. Osim toga, dogodile su se i određene statusne promjene kod poduzetnika koji su u godišnjim financijskim izvješćima za 2010. godinu iskazali gubitak, a u međuvremenu su brisani ili su pripojeni drugom poslovnom subjektu koji je lani poslovao s dobiti. Za svoj su rad zaposlenici kod poduzetnika, bez banaka i osiguravateljskih društava, obračunali prosječnu mjesečnu neto plaću od 4729 kuna, što je nominalno 0,9 posto više.

Zadnji podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanju cijena na malo u travnju pokazuju kako se očekivani rast inflatornih pritisaka uslijed povećanja stope poreza na dodanu vrijednost za dva postotna boda postupno materijalizira. Tako su tijekom travnja cijene na godišnjoj razini u prosjeku bile više za 2,6 posto, a na mjesečnoj za 0,8 posto, pri čemu je hrana poskupjela za 3,3 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, stanovanje i komunalije za pet posto te promet za 4,9 posto (od toga goriva za osobna vozila 5,8 posto). S druge strane, cijene odjeće i obuće pale su za 3,2 posto, a cijene komunikacijskih usluga za 8,6 posto. Kad je riječ o kretanjima cijena na

svjetskim tržištima, recentni podaci (indeks HWWI) pokazuju kako uzlazni pritisci počinju jenjavati što bi u narednim mjesecima moglo dovesti do laganog pada cijena goriva i hrane. “Sveukupno gledajući domaća i globalna kretanja, a prvenstveno imajući u vidu očekivanja da će domaća potražnja u ovoj godini biti obilježena negativnim predznakom što predstavlja snažan uteg rastu cijena. Našu dosadaš-

nju projekciju od 2,5 posto korigirali smo naviše ponajprije zbog višeg od očekivanog poskupljenja struje i plina od svibnja koje podiže stopu inflacije za oko 1,5 postotni bod. Stoga sada procjenjujemo da će prosječna stopa inflacije biti viša no što smo ranije predviđali te će se kretati u rasponu od tri do 3,5 posto, ovisno o elastičnosti prilagodbe cijena često kupovanih dobara na slabost osobne potrošnje”, ističe Ana Lokin, analitičarka PBZ-a.

www.privredni.hr Broj 3729, 28. svibnja 2012.

( 80.000 kn

*vijesti

najniži iznos kredita

Novi programi

Sredstva kao dar

Cilj je udvostručiti iskorištenost sredstava iz pretpristupnih fondova te tako osigurati razvoj Hrvatske

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ako bismo što bolje iskoristili novac iz pretpristupnih fondova, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, uz podršku Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), predstavilo je dva nova programa. Program pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije osmišljen je kao potpora jedinicama lokalne i regionalne samouprave, tvrtkama i drugim gospodarskim subjektima iz slabije razvijenih područja Hrvatske za njihove sadašnje i buduće projekte. Za to predviđeni financijski okvir iznosi 30 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz fonda Ministarstva regionalnog razvoja u 2012. godini. Iduće godine, pak, taj iznos bi trebao biti veći. Program kreditiranja odnosi se na financiranje troškova provedbe projekata koji se kandidiraju za sufinanciranje iz IPA komponenti (nakon ulaska u EU iz strukturnih i Kohezijskog fonda) iz svih ostalih područja Hrvatske. Potpora obuhvaća

kredite poslovnih banaka po povoljnim uvjetima, a u ugovorenoj suradnji s HBOR-om. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a, ističe kako korištenje fondovskih sredstava u Hrvatskoj nije na zadovoljavajućoj razini. Na kraju 2011. godine bilo je iskorišteno samo 37 posto novca iz pretpristupnog IPA programa. Poljska je, primjerice, povukla čak 70 posto novca iz strukturnih fondova. “Stoga, naš je cilj udvostručiti iskorištenost sredstava iz pretpristupnih fondova te tako osigurati razvoj Hrvatske”, naglasio je. Ta nepovratna sredstva, dodao je, dar su u vrijeme kada je teško doći do kapitala. A taj dar se odnosi na financijska sredstva u iznosu od 75 posto ukupne vrijednosti nekog projekta. Preostali dio od 25 posto mora osigurati nositelj projekta. Kako nositelji projekta u nas često ne mogu doći do novca, tu “uskače” Ministarstvo i osigurava 85 posto sredstava u tom dijelu od 25 posto. Nositelju projekta tako ostaje sufinanciranje 15 posto toga dijela kao simboličan iznos s kojim ujedno pokazuje kako mu je stalo do provedbe projekta.

Međutim, kako bi Hrvatska u toj apsorpciji fondovskog novca bila što uspješnija, ustvrdio je Grčić, mora imati dobro pripremljene projekte i povećati broj ljudi koji se time bave. Trenutačno u sustavu, odnosno ministarstvima i agencijama, ima 350 ljudi, a treba ih biti barem 200 više, smatra on. Privlačna kamata Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev na predstavljanju ovih programa kazao je kako nema straha od nestašice novca. “Svi dobri i kvalitetni projekti moći će dobiti financijska sredstva za sufinanciranje”, naglasio je.

Na kraju 2011. bilo je iskorišteno samo 37 posto novca iz IPA programa Korisnici kredita u drugom programu, u kojem sudjeluje HBOR, mogu biti jedinice lokalne i područne samouprave. Zatim, društva u državnom ili vlasništvu lokalne i područne uprave, ostali korisnici koji zadovoljavaju uvjete IPA programa te poslovne banke koje će s HBOR-om ugovori-

ti suradnju na provođenju programa. “Kamatna stopa do konca godine iznosi tri posto za nove investicije u turizmu, poljoprivredi, industriji, zaštiti okoliša, energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije. Za ostale projekte kamatna stopa je četiri posto godišnje”, pojasnio je. Najniži iznos kredita je 80.000 kuna, dok najviši iznos nije ograničen. Krediti se odobravaju u kunama, stoga nema rizika od valutne klauzule. Rok otplate je do 15 godina uključujući poček od najviše tri godine. Inače, HBOR je kreditnim sredstvima u iznosu od 219 milijuna kuna podržao 25 od ukupno odobrena 44 projekta, odnosno 68 posto ukupne vrijednosti ulaganja iz SAPARD programa. K tomu, ova banka financirala je 67 posto svih projekata odobrenih iz IPARD pretpristupnog programa s iznosom od 457 milijuna kuna. Među ostalim aktivnostima HBOR-a u potpori korištenja sredstava pretpristupnih fondova Kovačev je naglasio 24 izdane suglasnosti u iznosu od 137 milijuna kuna poslovnim bankama za javljanje na nadmetanja koja su raspisale jedinice lokalne i područne samouprave.

Mirovinac kupio dionice HT-a Raiffeisen obvezni mirovinski fond kupio je 8314 redovnih dionica HT-a po prosječnoj cijeni od 202,15 kuna po dionici. Nakon stjecanja tih dionica, Raiffeisen obvezni mirovinski fond posjeduje ukupno 4.848.463 dionica HT-a, koje čine 5,9208 posto temeljnog kapitala ovog vodećeg davatelja telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj. Informaciju je objavio HT budući da je Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, ujedno član Nadzornog odbora HT-a. IGH povećao temeljni kapital Institut IGH temeljem odluke Glavne skupštine od 26. travnja dovršio je postupak upisa povećanja temeljnog kapitala. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu temeljni kapital društva povećan je sa 63,4 milijuna kuna za 42,2 milijuna kuna, na 105,7 milijuna kuna. Nakon tog povećanja temeljnog kapitala Društvo ima izdanih 264.170 redovnih dionica. Povećanjem temeljnog kapitala Institut IGH je prikupio 80,25 milijuna kuna. Iz ove tvrtke ocjenjuju kako je postupak upisa i uplate novih redovnih dionica proveden uspješno. RBI udvostručio dobit

Raiffeisen Bank International AG (RBI) u prvom je tromjesečju ostvario konsolidiranu dobit u visini od 541 milijun eura, što je za 100,4 posto više nego u istom razdoblju lani. Dobit prije oporezivanja povećala se za 69,1 posto, na 685 milijuna eura. Dobit nakon oporezivanja porasla je za 87,9 posto, na 574 milijuna eura. Zarada po dionici porasla je sa 1,13 eura iz prvoga tromjesečja 2011. na iznos od 2,52 eura. S iznosom od 753 milijuna eura opći troškovi poslo-

vanja ostali su na jednakoj razini kao u istom razdoblju prethodne godine. Većina poduzetnika u plusu

Poduzetnici grada Zagreba, njih 32.144, u 2011. godini imali su 339.072 zaposlena koji su ostvarili ukupan prihod od 329,3 milijarde kuna, ukupne rashode od 320,4 milijarde kuna, dobit nakon oporezivanja od 16,5 milijardi kuna, gubitak nakon oporezivanja od 10,7 milijardi kuna i neto dobit od 5,8 milijardi kuna. Od ukupnog broja zagrebačkih poduzetnika u 2011., njih 19.535 (60,8 posto) poslovalo je s dobiti, a 12.609 (39,2 posto) s gubitkom, objavila je Financijska agencija. U odnosu na 2010. godinu smanjen je broj zaposlenih za 0,1 posto, povećani su ukupni prihodi za 4,6 posto te ukupni rashodi za 4,9 posto. S druge pak strane, smanjena im je dobit nakon oporezivanja za 3,8 posto i gubici nakon oporezivanja za 5,9 posto, dok je neto dobit ostala na istoj razini. Banka splitskodalmatinska stekla dionice Banka splitsko-dalmatinska 24. svibnja stekla je ukupno 200 vlastitih dionica koje predstavljaju 0,04 posto u temeljnom kapitalu Izdavatelja. Banka je vlastite dionice stekla realizacijom naloga za kupnju na Zagrebačkoj burzi temeljem provedbe Programa otkupa vlastitih dionica po prosječnoj cijeni od 80,99 kuna po dionici. Banka splitsko-dalmatinska sada posjeduje ukupno 22.045 vlastitih dionica koje predstavljaju 4,67 posto temeljnog kapitala Izdavatelja, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3729, 28. svibnja 2012.

Tržište novca Zagreb

Otvorena mogućnost za jeftinije zaduženje Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

rošle srijede dospjela je obveznica Hrvatske u iznosu od 500 milijuna eura (oko 3,75 milijardi kuna) što je dodatno povećalo ionako dobru likvidnost sustava. Na Tržištu novca Zagreb potražnja za viškovima kuna bila je skromna, a kamatne stope bilježile su najniže razine. Zbog nemogućnosti bilo kakvih boljih plasmana sudionici su deponirali viškove u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

200

100

21.5.2012.

22.5.2012.

23.5.2012.

0,49 posto. Sudionici su željno očekivali aukciju trezorskih zapisa Ministarstva financija, međutim prošli tjedan ona nije održana. Aukcija trezorskih zapisa najavljena je za utorak, 29. svibnja, kada planirani iznos izda-

24.5.2012.

25.5.2012.

nja zapisa iznosi 900 milijuna kuna. Na rok od 91 dan planirani iznos izdanja iznosi 200 milijuna kuna, na rok od 182 dana isto 200 milijuna kuna, a najviši planirani iznos izdanja 500 milijuna kuna, je na rok od

21.5.’12. - 25.5.’12.

14.5.’12. - 18.5.’12.

300

ponedjeljak

utorak

364 dana. Planirani iznos izdanja za trezorske zapise u eurima je 50 milijuna eura. Zbog vrlo visoke likvidnosti sustava i ograničene mogućnosti ulaganja očekuje se veliki interes investitora za aukciju, a samim time i mo-

srijeda

četvrtak

petak

gućnost daljnjeg pada prinosa, odnosno trenutačna situacija na novčanom tržištu otvara mogućnost državi za jeftinijim zaduženjem. Ako se na novčanom tržištu ništa značajnije ne promijeni, do kraja raz-

doblja održavanja obvezne pričuve, odnosno gotovo do polovine lipnja očekuje nas skromnije trgovanje sudionika. Ponuda novca bit će još obilnija, te bi se kamatna stopa mogla zadržati i dalje na vrlo niskoj razini.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna oslabjela u odnosu na euro, franak i dolar

Mirex u plusu

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro oslabjela za goto-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 162,5721 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se rast od 0,4 posto.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,885584

CAD

kanadski dolar

5,863243

JPY

japanski jen (100)

7,566591

CHF

švicarski franak

6,298986

GBP

britanska funta

9,423383

USD

američki dolar

6,016104

EUR

euro

7,568861

7.58

sredstva je u usporedbi s američkim dolarom bila umanjena za nešto manje od 1,7 posto.

USD

6.02

7.57

primjena od 26. svibnja 2012. 21.5.

Izvor: HNB

nost za 0,1 posto. K tomu, u razdoblju od prošlog ponedjeljka do petka vrijednost domaćeg platnog

vo 0,2 posto. Kuna je, također, u odnosu na švicarski franak u navedenom razdoblju umanjila vrijed-

22.5.

23.5.

24.5.

CHF

4.31

5.99

4.30

7.56

5.96

4.29

7.55

5.93

4.28

7.54

5.90

4.27

7.53

5.87

4.26

25.5.

21.5.

22.5.

23.5.

24.5.

25.5.

21.5.

22.5.

23.5.

24.5.

25.5.

Međunarodno tržište kapitala

Većini indeksa umanjena vrijednost Ulagače na svjetskim burzama početkom prošloga tjedna ohrabrile su najave da će Kina pokrenuti građevinske infrastrukturne projekte kako bi potaknula 5450

FTSE 100

5410

rast gospodarstva. K tomu, ulagači su se nadali da će čelnici EU-a na neformalnom summitu u Bruxellesu dogovoriti nove mjere za suzbijanje dužničke

krize. No to se nije dogodilo jer su ustvrdili kako žele Grčku u eurozoni, a to nije vratilo optimizam ulagača, kao ni činjenica da je agencija Fitch snizila kre-

12580

2900

Dow Jones

12560

5370

12540

2860

5330

12520

2840

5290

12500

2820

5250

12480

2800

21.5.

22.5.

23.5.

3100

24.5.

25.5.

CAC40

3080

21.5.

22.5.

23.5.

24.5.

6460

25.5.

DAX

6420

21.5.

6380

8670

6340

8630

3020

6300

8590

3000

6260

8550

23.5.

24.5.

25.5.

21.5.

22.5.

23.5.

24.5.

25.5.

23.5.

24.5.

25.5.

NIKKEI 225

8710

3040

22.5.

8750

3060

21.5.

NASDAQ

2880

21.5.

22.5.

23.5.

24.5.

25.5.

ditni rejting Japana. Stoga, na tjednoj razini je većini promatranih burzovnih indeksa umanjena vrijednost. Tako je indeks Pariške burze CAC40 bio manji za 1,56 posto, a Londonske FTSE za 1,26 posto. Također, pad vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju oslabio za gotovo dva posto, tehnološki indeks Nasdaq za 0,46 posto te indeks Tokijske burze Nikkei za 0,61 posto. Jedino je vrijednost američkog Dow Jonesa od prošlog ponedjeljka do petka uvećana za 0,07 posto.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

164

163

162

161

161 24.4.

4.5.

14.5.

24.5.

21.5.

22.5.

23.5.

24.5.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 25. svibnja 2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

167,4248 164,9964 152,0478 160,7697 162,5721

175,6818 198,4486 119,1066 136,8552 142,1109 152,9316 105,5653 188,3359 183,4274 197,2640 142,7150 125,1176 104,3606 164,8876 109,0181 120,2798 171,0473 151,5459 124,9975 106,5277 140,4892

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3729, 28. svibnja 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 486,572 milijuna kuna

Manji redovni dionički promet su na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 2,11 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.696,78 bodova. Crobex10 tjedan je završio na 927,06 bodova što predstavlja pad od 3,44 posto. Najviše se trgo-

Marko Repecki www.hrportfolio.hr Protekloga tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 41,124 milijuna kuna što je pad od 43,64 posto u odnoTop 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Valamar Adria Holding d.d. AD Plastik d.d. Petrokemija d.d. Adris grupa d.d. (povl.) INA-industrija nafte d.d. Luka Rijeka d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Belje d.d.

+0,25% -17,53% +0,73% 0,00% -0,46% -2,70% -1,37% -3,57% -3,34% -1,27%

zadnja cijena 201,00 1.010,20 91,69 115,00 244,00 216,00 3.600,01 132,26 71,00 77,22

promet 12.394.666,59 7.165.426,45 2.354.922,89 1.606.753,88 1.577.187,60 1.386.056,35 1.147.127,34 1.107.951,70 1.092.662,62 900.566,02

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 41.775.196,96 kn

valo dionicom Hrvatskih telekomunikacija, kojom je ostvareno 12,394 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 201 kuni, što je porast od 0,25 posto. Najveći porast imala je dionica Valamar Adria Hol10 dionica s najvećim rastom cijene

dinga, koja je trgovanje završila na 91,69 kuna, što je rast od 0,73 posto, a njome je trgovano u vrijednosti od 2,354 milijuna kuna. Najveći pad imala je dionica Ericssona NT, koja je pala za 17,53 posto te je tr-

tjedna promjena

Croatia Lloyd d.d. Institut IGH d.d. Elektrometal d.d. Hoteli Maestral d.d. Turisthotel d.d. Končar - distrib. i spec. transf. d.d. Centar banka d.d. (povl.) Božjakovina d.d. Jadransko osiguranje d.d. Maistra d.d.

+12,43% +10,14% +9,89% +8,40% +6,38% +6,16% +6,04% +5,92% +5,48% +4,50%

zadnja cijena 2.197,99 760,00 131,87 103,00 1.050,00 999,00 202,00 94,96 2.848,00 46,00

pala za 3,59 posto, a slijedi ga Erste Adriatic Equity s padom od 2,09 posto. Najveći porast kod mješovitih fondova zabilježio je Allianz Portfolio, kojem je vrijednost udjela porasla za 1,02 posto, a slijedi ga C-Premium s porastom od 0,42 posto. Najveći pad kod mješovi-

Valuta

najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a dvije su zabilježile porast cijene.

tjedna promjena

8.791,96 693.122,19 10.446,60 7.430,00 441.508,64 156.694,50 14.038,51 379,84 179.377,68 24.386,70

Agromeđimurje d.d. Koka d.d. Dioki d.d. Zlatni rat d.d. Termes grupa d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Karlovačka banka d.d. Belišće d.d. Kutjevo d.d.

-27,36% -25,00% -21,75% -19,23% -18,45% -17,53% -15,18% -14,63% -12,73% -11,76%

tih fondova imao je fond Erste Balanced, koji je pao za 1,48 posto, a iza njega je AC GBEM s padom od 1,14 posto. Jedini obveznički fond s pozitivnim rezultatom je OTP euro obveznički, kojem je vrijednost udjela porasla za 0,10 posto. Najveći pad kod obvezničkih fondova

imao je PBZ Bond fond, kojem je vrijednost udjela smanjena za 0,26 posto, a slijedi ga Raiffeisen Bonds s padom od 0,19 posto. Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash kojem je vrijednost udjela porasla za 0,38 posto. (M.R.) od 18. do 24. svibnja 2012. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn €

103,7100 126,3500 94,2236 9,8205 127,6600 130,4697 112,4378 80,6292 89,3538 7,5780 74,9218 4,6575 60,0967 9,0140 115,2919 104,1500

-1,48 -0,45 -0,65 -0,18 -0,25 0,09 -0,12 -0,71 -0,21 -0,02 -0,42 0,42 -0,12 -1,14 1,02 0,19

€ € € € € kn € €

168,5900 11,6641 178,6300 134,3584 131,9300 170,8779 128,7801 112,4050

-0,07 -0,06 -0,19 -0,26 -0,03 -0,05 -0,07 0,10

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

137,1575 169,2061 144,4081 130,8705 150,9000 143,9800 143,9038 142,3951 126,9373 137,1246 127,2172 120,7020 11,1894 113,0975 84,1003 110,0700 103,0205 101,9600 101,7125 1236,4989

0,07 0,06 0,06 0,07 0,07 0,11 0,03 0,13 0,02 0,05 0,07 0,06 0,07 0,07 0,38 0,08 0,05 0,04 0,05 0,08

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS €

93,3199

0,17

kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

12,1859 28,3159 7,9558 103,6300 100,1100 125,6700 62,0885 10,6353 119,7918 44,8400 64,9346 77,6697 68,4200 87,9489 86,3500 19,7008 40,0231 28,4271 20,6347 63,2651 44,7061 55,6977 63,1544 90,5365 11,6761 24,1500 5,6661 34,9847 84,4941 42,3250 475,2038 69,6058 76,1600 121,3525 84,3545 9,1895 94,0516 78,4348 86,7717 8,9500 88,4000 79,3973 96,3900 102,3652

0,04 -0,03 -0,02 0,79 -0,18 0,42 0,33 0,18 -0,86 -1,71 -0,94 -0,67 -2,09 0,85 -0,39 0,18 -1,56 -1,03 -1,20 0,44 -0,67 -0,76 -1,51 -0,02 2,68 -3,59 -0,37 0,12 1,28 1,02 0,16 -1,37 0,40 5,04 -1,59 -1,14 0,87 -1,52 -0,50 1,38 0,72 3,21 -0,16 0,05

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

tjedna promjena -2,11% -3,44% +0,33% +0,42%

zadnja cijena 399,50 150,00 23,20 52,50 128,01 1.010,20 285,00 52,50 480,01 18,53

promet 16.345,20 5.250,00 375.258,28 10.500,00 5.764,57 7.165.426,45 4.440,00 7.507,50 2.400,05 76.405,46

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

VB SMART

govanje završila na 1010,2 kune, a njome je trgovano u vrijednosti od 7,165 milijuna kuna. Devet od 10 10 dionica s najvećim padom cijene

NFD Aureus US Algorithm na vrhu ljestvice

Naziv(fond)

zadnja vrijednost 1.696,7800 927,0600 95,3089 108,6847

promet

INVESTICIJSKI FONDOVI

Protekloga tjedna 46 od ukupno 89 fondova ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Kod dioničkih fondova na vrhu ljestvice su NFD Aureus US Algorithm (5,04 posto) i Ilirika Gold (3,21 posto). Najveći pad kod dioničkih fondova imao je Erste Total East, kojem je vrijednost

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Isplata dividende iz Fonda branitelja Započinje isplata dividende za 2011. godinu iz Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji (Fond HB). Ukupan iznos namijenjen za isplatu dividende je 44.354.747,95 kuna. Iznos dividende po jednom udjelu iznosit će 20,38 kuna. Dividende će biti isplaćene isključivo putem poslovnica Fine. Pravo na isplatu dividendi imat će oni branitelji koji posjeduju udjele u Fondu HB i oni koji su zahtjev za prodaju udjela podnijeli 25. ožujka ili kasnije, odnosno oni članovi Fonda kojima je dan za isplatu udjela 24. svibnja ili kasnije. Rast plaća u ožujku Nakon negativnih kretanja u prethodnim mjesecima, u ožujku su porasle neto i bruto plaće. Naime, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u ožujku je prosječna neto plaća iznosila 5499 kuna, što je za 136 kuna ili 2,5 posto više nego u veljači. Prosječna bruto plaća u ožujku je iznosila 7958 kuna, što je za 256 kuna ili 3,3 posto više nego u veljači. Rast neto i bruto plaće u ožujku na mjesečnoj razini u skladu je s padom broja registriranih nezaposlenih

osoba i povećanom potražnjom za sezonskim radnicima. Međutim, izostanak realnog rasta plaća na godišnjoj razini odražava nastavak negativnih trendova na tržištu rada u odnosu na prošlu godinu i rast razine cijena. Brodomerkur blago uvećao prihode

Brodomerkur je prema konsolidiranim i revidiranim financijskim podacima u 2011. godini ostvario ukupan prihod u iznosu od 1,07 milijardi kuna što je neznatno povećanje u odnosu na 2010. kada je ostvaren ukupni prihod u iznosu od 1,05 milijardi kuna. Ukupni rashodi za 2011. iznosili su nešto manje od 1,07 milijardi kuna što je također neznatno povećanje u odnosu na 2010. godinu kada su iznosili gotovo 1,05 milijarde kuna. Dobit prije oporezivanja iznosi 2,2 milijuna kuna, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Nakon obračunatog poreza na dobit, Brodomerkurova dobit lani je iznosila 1,4 milijuna kuna. Na dan 31. prosinca 2011. godine to društvo je imalo 284 dioničara. Nije bilo dodjele dionica ni značajnijih promjena vlasničke strukture.