e-pv 3730

Otvaranje novih tržišta Proteklog tjedna Hrvatsku su posjetili zainteresirani potencijalni poslovni partneri iz Kine, Kube i Turske

Novi modeli kreditiranja U HBOR-u je predstavljen Program kreditiranja razvoja gospodarstva i novi načini kreditiranja poduzetnika

Zaštitite svoj dizajn Za godinu dana na domaće tržište prelit će se 460.000 industrijskih dizajna iz Europske unije

tema tjedna Str. 4-5

svijet financija Str. 21

EEN Str. 2 priloga

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 3 0

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 4. lipnja 2012.

Godina LIX / Broj 3730. www.privredni.hr

nagrade superior Taste / halal turizam / drvoprerađivači / predstavljanja / stil / svijet financija

N EBA POS ILOG PR info EEN

nosi rk Što do ope Netwo r u E e pris Enter

STANOGRADNJA u sve dubljoj krizi

Socijalni stanovi i inozemni kupci su nova nada U četiri godine intenzitet gradnje pao je za gotovo dvije trećine >> 10-11

intervju: Davor Bošnjaković, vupik

Europa na putu oporavka od krize

>> 6-7

>> EEN, 4-5

Zahvaljujući velikim investicijama i dobroj organizaciji, Vupik je u dvije godine uspio udvostručiti svoje prinose, a time i profit

U prvom tromjesečju ove godine rast BDP‑a eurozone bio je na nuli i s trendom povratka u crno do kraja godine

Poslovni prostori Bundek

Prodaja / zakup: Centar Bundek d.o.o., Nova Ves 17, Zagreb; tel. 0800 300 900 • www.centar-bundek.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3730, 4. lipnja 2012.

3

Peter Harrold, direktor Svjetske banke za Srednju Europu i baltičke zemlje:

G(h)ost komentator: Lidija Posavec Jakobović, dipl. ing. spec. zaštite okoliša u Excidu Osijek

Ulazak u EU privući će investicije

Infektivni otpad je prijetnja ljudima i okolišu

Hrvatska je trenutačno u vrlo dubokoj recesiji, no ulazak u Europsku uniju znatno će joj povećati mogućnosti za primanje financijske potpore i privlačenje investicija. Nadamo se da ćemo do kraja godine vidjeti odlučnu akciju Vlade i na drugim područjima kao što su strukturne reforme, uvođenje fleksibilnosti na tržište rada ili promjene u poreznom sustavu koje će porezno opterećenje s rada prebaciti na imovinu.

Slavko Linić, ministar financija:

Krivci su uvoznici derivata i energije Rafinerije rade vrlo malo, derivati se uvoze, a to je put k njihovom zatvaranju što je nedopustivo i žalosno. To nije politika Vlade, a ne bi trebala biti ni politika vlasnika Ine. Pad industrijske proizvodnje nije problem inozemnih tržišta nego hrvatski problem bijega od industrije i okretanja uvozu pri čemu se zapuštaju vrlo konkurentne industrije. Evidentno je da treba povećati proizvodnju nafte i plina, pokrenuti investicije u HEP-u, Željezari Sisak i brodogradnji te početi restrukturiranje željeznice i razvoj novog putničkog vlaka.

Stephane Garelli, glavni analitičar na Institute for Management Development, Lausanne:

Razvijene zemlje okreću se reindustrijalizaciji Recesija je učinila svjetsko gospodarstvo fragmentiranijim i neujednačenijim nego ikad, što prisiljava poduzeća vođenju nekoliko paralelnih modela poslovnog upravljanja. Zemlje u razvoju oslanjaju se na domaću potražnju i tvrtke nacionalne šampione, koje se izoliraju od ekonomskih previranja, dok se razvijene zemlje okreću reindustrijalizaciji. U oba slučaja imamo povratak ekonomskog nacionalizma, protekcionizam je ponovno postao privlačna opcija.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Prvo smo i jedino poduzeće u ovoj županiji koje se bavi djelatnošću skupljanja, privremenog skladištenja i obrade opasnog medicinskog otpada

G

ospodarenje otpadom, pa tako i medicinskim, u Hrvatskoj je regulirano Zakonom o otpadu, potom pravilnicima o vrstama otpada te o gospodarenju otpadom i Naputkom o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite. Zakonski je, dakle, gospodarenje dobro riješeno, međutim u praksi se kao veliki problem pokazalo to što neke od zdravstvenih djelatnosti prijavljuju znatno manje količine opasnog otpada nego što ga stvarno imaju, pa tako on najčešće završi u komunalnom otpadu gdje predstavlja potencijalnu opasnost za okoliš, ljude i životinje koji mogu, posredno i neposredno, s njim doći u kontakt. Neke zdravstvene ustanove bez dozvole i u neadekvatnim uređajima steriliziraju opasni medicinski otpad koji tim postupkom postaje neopasan, ali oštri predmeti kao što su igle, lancete i skalpeli i dalje predstavljaju opasnost od uboda i posjekotina. Neodgovornim postupanjem s otpadom koji nastaje u zdravstvenim ustanovama izlažemo opasnosti ne samo zdravstvene djelatnike i korisnike usluga, već i okolinu u kojoj živimo.

Razvojem sustava za gospodarenje otpadom ra-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

zvijen je i sustav za gospodarenje medicinskim otpadom od njegovog nastanka do mjesta konačne dispozicije. Prioritet je svakako izbjeći i samu pojavu otpada tj. smanjiti njegov potencijal, međutim to nije uvijek moguće, stoga je otpad potrebno sortirati, pravilno privremeno uskladištiti, transportirati i konačno obraditi, te ostatke, na zakonit način, deponirati. Treba se odabrati metoda obrade koja predstavlja najmanji rizik za ljudsko zdravlje i okoliš. Naše poduzeće Excido nalazi se u Osječko-baranjskoj žu-

Neke od zdravstvenih djelatnosti prijavljuju znatno manje količine opasnog otpada nego što ga stvarno imaju paniji, u novoizgrađenoj Poslovnoj zoni Tenja.

Prvo je i jedino poduzeće u ovoj županiji koje se bavi djelatnošću skupljanja, privremenog skladištenja i obrade opasnog medicinskog otpada kao i skupljanja, posredovanja, prijevoza i predaje na zbrinjavanje drugog opa-

snog i neopasnog otpada.

Posjedujemo sve potrebne dozvole i rješenja, opremu i djelatnike za obavljanje ove djelatnosti. Za poslove skupljanja posjedujemo odgovarajuća teretna motorna vozila, a skupljeni otpad s područja cijele Hrvatske objedinjujemo prema vrsti unutar poslovnog prostora izgrađenog u Tenji. Svi vozači imaju položeni stručni ispit za prijevoz i sudjelovanje u prijevozu opasnih tvari. Opasni i neopasni otpad koji je nastao iz zdravstvenih djelatnosti a nije potencijalno infektivan te otpad iz drugih djelatnosti kao što su frizerski i drugi obrti predajemo ovlaštenoj osobi na

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

zbrinjavanje. Opasni medicinski otpad (infektivni) obrađujemo uređajima najmodernije tehnologije te on nema negativan utjecaj na okoliš. Obrađeni otpad je sterilan, suh, smrvljen, neprepoznatljiv, bez neugodnih mirisa i trenutačno se na prostoru Hrvatske odlaže na službena odlagališta komunalnog otpada te kao takav nema nikakav štetni utjecaj na zdravlje čovjeka i okoliš.

Ova tehnologija je u potpunosti priznata te se koristi i u zemljama Europske unije.

Najveći su proizvođači medicinskog otpada bolnice, ali i domovi zdravlja, razne ordinacije, zavodi za hitnu medicinu, medicinski laboratoriji, veterinarske stanice...

Stvara se i prilikom pružanja zdravstvene njege u kući kao i u pedikerskim i kozmetičkim salonima te salonima za piercing i tetovažu te mnogim drugim ustanovama. Nepravilno rukovanje zdravstvenim otpadom kao i njegovo neispravno zbrinjavanje predstavljaju opasnost od širenja infektivnih bolesti.

Stoga je važno da javnost i svi koji taj otpad proizvode shvate kako je pravilno zbrinjavanje nužno i da oni koji su zaduženi za njegovo prikupljanje i zbrinjavanje moraju biti adekvatno educirani.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

4

TEMA TJEDNA

( 120 eksperata

iz europskih zemalja čini ocjenjivački tim

Europske nagrade za hrvatske proizvođače

Najviše priznanja pokupila Podravka Međunarodni institut za kušanje i kvalitetu iz Bruxellesa i ove je godine nagradio nekoliko proizvođača iz Hrvatske, među njima i Eko vrelo, Jamnicu i Siranu Gligora

Privredni vjesnik Broj 3730, 4. lipnja 2012.

( oko 2 mil $

težak godišnji izvoz Hrvatske u Kubu

Bogat međunarodni tjedan hrvatskih poduz

Sve više ša na ino tržiš Brojna strana inozemna gospodarska izaslanstva su protek pridonesu ekonomskom razvitku njihovih država Igor Vukić vukic@privredni.hr

S Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

N

agradu Superior Taste koju dodjeljuje Međunarodni institut za kušanje i kvalitetu (International Taste and Quality Institute, www.itqi.com) iz Bruxellesa i ove je godine zavrijedilo nekoliko proizvođača iz Hrvatske.

Princip vrednovanja kvalitete jela i pića jednostavan je - zainteresirana se tvrtka prijavi, plati upisninu koja je izvor financiranja rada ovog instituta da bi zauzvrat njen proizvod (naslijepo, bez oznaka kome pripada) testirala neka od najfinijih stručnih nepaca i noseva Europe. U ocjenjivačkom je timu 120 kuhara, sommeliera, prehrambenih eksperata iz većeg broja europskih zemalja, uz samo jednog eksperta iz Srednje Europe, Mađara, te mnogo Nijemaca, Talijana, Francuza i Šveđana. Pravila dozvoljavaju ocjenjivanje isključivo proizvoda tvrtki koje posjeduju certifikate kontrole kvalitete, a u konkurenciji su samo proizvodi u širokoj

prodaji, doslovno dignuti s polica. Većina proizvoda danih na testiranje dobiva ocjene: tri zvjezdice za najkvalitetnije proizvode ili izvanrednu kakvoću, dvije (osobita kakvoća) i jednu (vrijedno kušanja).

Manji postotak ne prođe prag kvalitete dovoljan za najnižu ocjenu, jednu zvjezdicu.

Paški sir bez premca Ove je godine prijavljeno 997 proizvoda iz 60 zemalja širom svijeta, najviše iz Europe. Svi se mogu naći na policama europskih

Ocjenjuju se isključivo proizvodi kontrolirane kvalitete koji su u širokoj potrošnji prodavaonica. Dvjesto ili petina zavrijedilo je najvišu ocjenu, 428 je počašćeno s dvije zvjezdice (ili 42,9 posto), 124 jednom (12,4 posto), ostatak nije zadovoljio kriterije. Proizvod koji dobije nagradu ima pravo njezin logo koristiti iduće tri godine.

Od proizvođača iz Hrvatske najviše je priznanja pokupila Podravka.

Njezin češki pogon Podravka-Latgus proizveo je voćni sirup limun-metvica s tri zvjezdice, a pet sirupa je dobilo dvije (naranča-cimet, crni ribizlimeta, jagoda-vanilija, malina-jasmin, jabukabazga). Dvije zvjezdice dobili su proizvodi hrvatske Podravke, sirup Lero naranča-cimet te čokoladni namaz Linolada.

Tvrtka Eko vrelo može na svoj nagrađeni sok od cikle bez dodataka, koncentrata ili vode, staviti znak kvalitete od dvije zvjezdice.

Jamnica je među mineralnim vodama osvojila maksimalne tri zvjezdice.

Sirana Gligora iz Kolana na otoku Pagu opet je nagrađena s tri zvjezdice.

Njihov paški sir napravljen po tradicionalnom receptu od mlijeka otočnih ovaca već je bio među najkvalitetnijim proizvodima 2008. i 2009. godine. U 2010. godini paški je sir ovog poznatog proizvođača označen s tri zvjezdice, a ove je godine uspjeh ponovljen.

erija poslovnih susreta hrvatskih i inozemnih poduzeća obilježila je prošli tjedan. U Hrvatskoj gospodarskoj komori gostovali su potencijalni poslovni partneri iz Kine, Turske i Kube. U organizaciji HGK-a hrvatski informatičari gostovali su u Kazahstanu. Zainteresirane tvrtke mogle su u Zagrebu dobiti i vrijedne informacije o poslovanju u Kataru.

Na Hrvatsko-turskom poslovnom forumu sudjelovale su tekstilne tvrtke iz ITKIB-a, istanbulskog udruženja izvoznika tekstila. U sklopu foruma održani su susreti hrvatskih i 17 turskih tvrtki.

Informatičari u Kazahstanu Tamer Pala iz ITKIB-a istaknuo je značajan potencijal hrvatsko-turske suradnje u području tekstilne i odjevne industrije.

To je najvažnija turska industrijska grana s udjelom od 10 posto u bruto domaćem proizvodu. U njoj posluje više od 50.000 tvrtki i zapošljava oko 590.000 radnika. Gotovo 40 posto ukupne proizvodnje tekstila i 60 posto ukupne proizvodnje odjeće namijenjeno je izvozu.

Branka Prišlić iz Sektora za industriju HGK-a predstavila je hrvatsku tekstilnu i odjevnu industriju koja zapošlja-

va nešto više od 21.000 djelatnika. Prošle je godine zabilježen pad u proizvodnji tekstila i tekstilnih proizvoda od 11 posto, ali je u industriji odjeće zabilježen rast od pet posto. Izvoz je iznosio 446,6 milijuna eura te je rastao za 1,2 posto, a uvoz je iznosio 782,4 milijuna eura i rastao je za 7,6 posto.

U HGK-u gostovali su potencijalni poslovni partneri iz Kine, Turske i Kube, a mogle su se dobiti i informacije o poslovanju u Kataru U kazahstanskom Almatiju, na sajmu Kitel 2012. nastupile su hrvatske informatičke i visokotehnološke tvrtke. Uz King ICT, Vams Tec, IN2 i Končar-Institut za elektrotehniku, prvi je put u organizaciji HGK-a na stranom sajmu nastupila i inozemna tvrtka koja je tvrtka-kći hrvatske kompanije. Riječ je o tvrtki Infobip iz Moskve, zaduženoj za poslovanje uspješne hrvatske tvrtke Infobip u Rusiji i zemljama ZND-a. Bio je to prvi izlazak hrvatskih informatičkih kompanija na tržište Kazahstana, države sa znatnim nalazištima nafte i plina te velikim gospodarskim rastom, koja je površinom od 3,72 mili-

juna četvornih kilometara veća od Zapadne Europe, a brojem stanovnika (16,6 milijuna stanovnika) 62. država svijeta.

Kubanska privreda otvara se svijetu. Oko 330 stranih kompanija iz Kanade, Španjolske, Kine i Francuske već je otvorilo podružnice i ulaže u turizam, istraživanje nafte, rudarstvo i obnovljivu energiju. Salvador Cabeiro Quintana, gospodarski savjetnik Veleposlanstva Kube u Beču, pozvao je i hrvatske tvrtke da se pridruže kubanskom ekonomskom razvoju.

Kubi treba tehnologija svake vrste, staklena, plastična i kartonska ambalaža, znanje u gradnji turističkih kompleksa, iskustvo u brodogradnji.

Namjeravaju u Hrvatskoj graditi male tankere za prijevoz nafte od nalazišta na moru do kopna, a htjeli bi nabaviti i nove željezničke vagone i vlakove.

Hrvatska u Kubu godišnje izveze robe za oko dva milijuna dolara. Riječ je uglavnom o električnim napravama za telefoniju, drvetu i papiru. Iz Kube se uveze cigara za oko 300.000 dolara, oko 450.000 dolara otpada na etilni alkohol. Uz nešto malo agruma i morskih rakova ukupni uvoz vrijedi oko 880.000 dolara.

Proizvodnja hrane u kućnim vrtovima Neki od 25 predstavnika hrvatskih tvrtki zanimali su se i za kubanska isku-

5

www.privredni.hr Broj 3730, 4. lipnja 2012.

( 1,6 mlrd $ godišnje

Hrvatska i službeno u recesiji

BDP pao 1,3 posto

robna razmjena Kine i Hrvatske

eća

ansi za proboj ta

li tjedan razgovarala s predstavnicima niza hrvatskih tvrtki pozvavši ih da stva u tzv. gradskoj poljoprivredi. Dva milijuna stanovnika Havane u malim kućnim vrtovima, na balkonima i hodnicima zgrada proizvodi 50 posto hrane za svoje potrebe.

Dovijajući se u nestašicama poslije prekida sa SSSR-om, Kubanci su razvili tehniku kompostiranja i vrlo produktivnu proizvodnju

Suradnja s Kinom za cijelo stoljeće Strateškim partnerstvom Hrvatske i Kine mogla bi se ostvariti suradnja koja bi plodove donosila cijelo stoljeće, istaknuo je predsjednik HGK-a Nadan Vidošević na susretu s predstavnicima Kineskog vijeća za promociju međunarodne trgovine (CCPIT).

Hrvatska zbog geostrateškog položaja može Kini biti privlačna za investicije te kao mjesto logistike za kinesku robu prema europskim zemljama. Hoće li se te prednosti iskoristiti, ovisi o objema zemljama, napomenuo je Vidošević. Potpredsjednik CCPIT-a Dong Songgen potvrdio je važnost Hrvatske u Srednjoj i Istočnoj Europi te dodao da dvije komore mogu pridonijeti unapređenju robne razmjene koja iznosi 1,6 milijardi dolara. Predstavnici CCPIT-a susreli su se i s nekoliko menadžera hrvatskih kompanija. Razgovaralo se o mogućnostima povećanja hrvatskog izvoza u pojedine kineske regije, u kojima CCPIT ima svoja predstavništva. hrane na malom prostoru. Savjetnik Quintana je rekao da je prošle godine čak počeo i izvoz tako proizvedene paprike na zahtjevno francusko gastronomsko tržište.

Tjedan je završen predavanjem o mogućnostima poslovanja u Kataru.

Organizirala ga je Hrvatsko-katarska udruga. Kako je rečeno, poticaj suradnji donijelo je otvaranje izravne zračne linije Zagreb-Doha, a dodatni impuls moglo bi dati najavljeno otvaranje hrvatskog veleposlanstva u Kataru čime bi se skratila procedura izdavanja viza za poslovne posjetitelje.

Potencijali suradnje postoje i na području sporta, kulture, obrazovanja i znanosti, rečeno je na predavanju.

Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, BDP je u prvom tromjesečju pao 1,3 posto. To je drugi kvartal u kojem se bilježi pad BDP-a, zbog čega se Hrvatska sada i službeno nalazi u recesiji koja je ipak nešto blaža nego što su prognozirali ekonomski analitičari. Oni su, naime, predviđali pad BDP‑a između 1,5 i tri posto. Pad očekuju i u drugom kvartalu, a blagi oporavak tek u drugom dijelu godine. Detaljniji podaci o BDP-u, tj. uzrocima njegovog pada, bit će objavljeni za otprilike mjesec dana. Već sada je vidljivo da se nastavlja pad kapitalnih investicija, i to 13.

kvartal za redom. Ekonomski analitičari očekuju i deficit u robnoj razmjeni na godišnjoj razini te pad osobne potrošnje, na koji je utjecala i veća stopa PDV-a koja je uvedena 1. ožujka te povećanje cijene struje i plina od 1. svibnja. Tomu treba pridodati i snažan pad industrijske proizvodnje od 9,4 posto, te izrazito nesigurno međunarodno gospodarsko okruženje. Naime, dužnička kriza osjeća se i u mnogim zemljama eurozone, a rast gospodarstva je ili vrlo mali ili u minusu kao i u Hrvatskoj. To je smanjilo potražnju za uvoznim proizvodima, što će se svakako reflektirati i na izvoz hrvatskih proizvoda.

Većina analitičara očekuje da će BDP ove godine pasti nešto ispod jedan posto, i to samo ako se ostvare najavljene investicije Vlade i ako turistička sezona bude uspješna. U suprotnom, pad BDP-a mogao bi biti i veći. (J. F.)

Savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu

Rok za plaćanje bit će 60 dana Ministar financija Slavko Linić najavio je kako će Vlada ovaj tjedan u Sabor uputiti Prijedlog zakona o financijskom poslovanju, kojim će se rok plaćanja ograničiti na 60 dana, a od početka iduće godine rok za plaćanje PDV-a trebao bi biti povećan sa 30 na 45 dana. Linić je to kazao na 16. nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu u okviru kojeg je održana i tribina Pitajte Vladu. Obrazlažući zakon o financijskom poslovanju, Linić je rekao i kako će se njime poslodavce i menadžere pokušati primorati da eventualne teškoće prvo pokušaju riješiti kroz nagodbu s vjerovnicima, a ako u tome ne uspiju kroz 90 dana, pokretat će se stečaj bez mogućnosti preustroja.

Objašnjavajući zašto se kasni s novim zakonom

o poticanju investicija, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić kazao je kako je razlog nekoordiniranost resornih ministarstava te da će u roku od mjesec dana prijedlog zakona biti u Saboru. Najavio je također da će male investicije krenuti vrlo brzo, a one velike potkraj godine.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras istaknuo je pak kako je u prvih pet mjeseci ove godine, prvi put u zadnje četiri godine, broj otvorenih obrta veći za 300 od broja zatvorenih. Inače, savjetovanju koje je organiziralo Marasovo ministarstvo odazvalo se oko 500 sudionika. Raspravljalo se, među ostalim, o potporama za poduzetnike, pripremi za ulazak Hrvatske u EU, mogućnostima financiranja poduzetničkih projekata te drugim temama.

6

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3730, 4. lipnja 2012.

( više od 490 mil kn

( 39 tvrtki

uloženo je u sve segmente proizvodnje

u Hrvatskoj ima halal proizvode

Hrvatski izvoz halal proizvoda porastao 18 posto

Halal turisti su dobri potrošači U postupku dobivanja halal certifikata nalaze se i zagrebački hoteli Westin, Aristos i Holiday, zatim hotel Spačva kod Vinkovaca i drugi Igor Vukić vukic@privredni.hr

Ukupno u Hrvatskoj ima 2800 pojedinačnih proizvoda s halal certifikatom I Hoteli Baška i hotel Turist imali su već koristi od halal certifikata. U Varaždinu je boravila stolnoteniska reprezentacija iz Bahreina i vratit će se opet, zadovoljna prijemom i ophođenjem domaćina. Njihovo iskustvo bit će dobra reklama i drugim potencijalnim gostima.

Prema riječima dr.

Aziza Hasanovića, direktora Centra za certificiranje halal kvalitete, prilagodba hotela ima dvije komponente – jedna se

Vupik - snažn Agrokorovih

Intenzivan postupak rekonstrukcije Vupika nije bi primijenjena u svim segmentima poslovanja, Vupik

T

uristi iz islamskih zemalja godišnje u svijetu potroše više od 90 milijardi dolara. Na ljetovanju prosječno troše 1700 dolara, oko 500 dolara više od europskih turista. No za privlačenje tako vrijednih klijenata potrebna je i posebna priprema. Jedan od elemenata je i halal certifikat za hotel. U Hrvatskoj zasad samo dva turistička poduzeća – Hoteli Baška i hotel Turist iz Varaždina – imaju takav certifikat. Stoga je Hrvatska gospodarska komora, u suradnji s Centrom za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice, prošli tjedan organizirala seminar o prilagodbi turistima muslimanske vjeroispovijesti.

INTERVJU: DAVOR BOŠNJAKOVIĆ, glavni direktor

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

odnosi na omogućavanje uvjeta za obavljanje vjerskih obreda, a druga na ponudu hotelskog restorana.

Putokaz za Meku Uz vidno istaknuti halal znak na recepciji, u sobama treba postojati znak za smjer prema Meki, kako bi se muslimanski vjernici mogli pomoliti. U sobi treba biti i točan raspored vremena za pet obveznih molitvi, prostirka za molitvu, a u minibaru ne smije biti alkoholnih pića. Sve to educirano osoblje može brzo pripremiti za gosta koji izrazi takvu želju. Suradnici Centra obučit će osoblje zainteresiranih hotela da u relativno kratkom roku savladaju jednostavna pravila u ophođenju s halal gostima. “Potrebno je samo malo dobre volje i rezultat će se brzo postići”, rekao je Aziz Hasanović.

U restoranu ponuda mora sadržavati hranu pripremljenu po halal običajima. Sretna je okolnost što u Hrvatskoj ima već 39 tvrtki iz prehrambene industrije koji imaju takve proizvode pa je vrlo lako nabaviti sve što gostima može trebati. Halal hrana može biti ponuđena u restoranskom meniju ili posebno označena na švedskom stolu. Iskustvo iz

Baške pokazalo je da drugim gostima ne smeta što su neki proizvodi na švedskom stolu označeni znakom za halal.

Halal je i znak za visoku kvalitetu Ove proizvode sve češće traže i turisti koji nisu islamske vjere. Halal proizvodi zadovoljavaju normu HACCP, a pri tome je riječ o hrani za čiju pripravu se ne smiju koristiti GM organizmi ili stočna hrana životinjskog podrijetla. Kupci tako imaju i dodatnu potvrdu da je riječ o zdravoj hrani.

U postupku dobivanja halal certifikata nalaze se i zagrebački hoteli Westin, Aristos i Holiday, zatim hotel Spačva kod Vinkovaca i drugi hoteli i ugostiteljski objekti.

Njihova imena naći će se i na stranici www.halal.hr, koju posjeti većina turista prije no što dođe na odmor u Hrvatsku.

Ukupno u Hrvatskoj ima 2800 pojedinačnih proizvoda s halal certifikatom. Taj se znak priznaje u 44 zemlje pa dr.

Hasanović smatra kako je i to pridonijelo da je u prva tri mjeseca ove godine izvoz halal proizvoda iz Hrvatske porastao čak 18 posto.

J

edna od nekadašnjih perjanica poljoprivredne i prehrambene industrije istočne Hrvatske Vupik – Vukovarski poljoprivredno-industrijski kombinat – nakon ratnih stradanja i postratnih organizacijskovlasničkih lutanja, od siječnja 2010. godine nalazi se u sustavu koncerna Agrokor. Od tada je započeo veliki investicijski ciklus s ciljem povećanja proizvodnje i konkurentnosti na tržištu. Nakon što su obavljeni veliki poslovi oživljavanja i dizanja na noge do tada prilično posrnulog kombinata, poslije dvogodišnjeg kormilarenja Vupikom, odlukom Nadzornog odbora dužnost direktora napušta Krešimir Kuterovac, koji odlazi na posao izvršnog direktora u sektoru poljoprivrede koncerna Agrokor.

Istovremeno, krajem ožujka na mjesto prvog čovjeka Vupika imenovan je Davor Bošnjaković, 37-godišnji Našičanin koji je teorijska znanja stjecao na osječkom Ekonomskom fakultetu, a praktično iskustvo najprije u Nexe Grupi, a potom u Agrokorovoj kompaniji Belje gdje je bio član uprave u vrijeme imenovanja na aktualnu dužnost u Vupiku. Upravo činjenica neposrednog sudjelovanja u kreiranju poslovne

politike tako važne sastavnice koncerna Agrokor kakva je kompanija Belje, znatno je olakšala i njegove poslove preuzimanja čelne pozicije vukovarskog Vupika, o čemu i govori u ovom intervjuu za Privredni vjesnik. Što je Agrokor zatekao u Vupiku?

- Prilikom Agrokorovog preuzimanja Vupik je bio zapuštena tvrtka koja, usprkos svim potencijali-

Plan ulaganja tijekom pet godina iznosio je 430 milijuna kuna.

No već danas je premašen

ma koje pruža rodno područje vukovarskog kraja, nije uspijevala osigurati kontinuirani rast i razvoj.

Intenzivan postupak rekonstrukcije nije bio jednostavan ni lagan. Ipak, uspjeli smo primijeniti novi sustav upravljanja i organizaciju rada čime su, uz velike investicije, postavljeni temelji za vrlo uspješnu tvrtku u području poljoprivrede. Što je Agrokor donio Vupiku u posljednje dvije godine?

- Agrokor je, prije svega, u Vupik unio organizaciju, znanje i tehnologiju,

koja je ranije već primijenjena u PIK-u Vinkovci i Belju gdje se pokazala izuzetno uspješnom. Poslovna filozofija Agrokora uspješno je primijenjena i u Vupiku, što nam je omogućilo da u vrlo kratkom roku postignemo dobar rezultat. Velika ulaganja od samoga početka usmjerena su u sve segmente proizvodnje, od ratarstva i stočarstva, preko nove poljoprivredne mehanizacije za ratarsku proizvodnju, sve do rekonstrukcije silosnih kapaciteta u luci, vinarije i govedarskih farmi te izgradnje vinogradarske kuće Goldschmidt. Plan ulaganja tijekom pet godina iznosio je 430 milijuna kuna. No već danas je premašen s preko 490 milijuna kuna uloženih u sve segmente proizvodnje.

Kakva je slika današnjeg Vupika?

- Zahvaljujući velikim investicijama i dobroj organizaciji koja je primijenjena u svim segmentima poslovanja, Vupik je u dvije godine uspio udvostručiti svoje prinose, a time i profit. Usprkos krizi, Vupik uspijeva održavati uspješno poslovanje zbog čega u budućnosti očekujemo još bolju financijsku sliku tvrtke. Danas zapošljavamo oko 700 radnika, od kojih je 545 stalno zaposlenih. Rekonstrukcijom Vupika uspjeli smo sačuvati stara rad-

7

www.privredni.hr Broj 3730, 4. lipnja 2012.

( s više od 7000 ha ( oko 700 radnika obradivog zemljišta raspolaže Vupik

od kojih 545 stalno zaposlenih

direktor Vupika

na sirovinska baza kompanija

io jednostavan ni lagan. Zahvaljujući velikim investicijama i dobroj organizaciji koja je k je u dvije godine uspio udvostručiti svoje prinose, a time i profit lijuna kuna samo u poljoprivrednu mehanizaciju, čime su stvoreni uvjeti za primjenu najsuvremenijih tehnoloških dostignuća.

Pored ratarstva, vidljivi su pomaci i u stočarstvu - rekonstruirane su stare i izgrađene nove svinjogojske i govedarske farme.

U izgradnju svinjogojskih farmi do sada je uloženo više od 165 milijuna kuna. Rekonstruirana je farma Ovčara, a izgrađene su i dvije nove svinjogojske farme. Vupik raspolaže i s tri govedarske farme za proizvodnju mlijeka i goveđeg mesa. Do sada je uloženo više od 53 milijuna kuna u izgradnju novih staja, separatora stajskog gnoja, trap silosa kao i silos za spremanje voluminozne krme. Zahvaljujući primjeni nove tehnologije, znanja i organizacije, proizvodnja mlijeka je udvostručena.

na mjesta i otvoriti nova.

Dio starih zaposlenika je otišao uz otpremnine, a ulaganjima i povećanjem opsega posla dobili smo mogućnost zapošljavanja novih radnika.

Današnji Vupik raspolaže s više od 7000 hektara obradivog zemljišta

koje zbog svoje kvalitete i pozicije predstavlja velik potencijal za postizanje vrhunskih rezultata u proizvodnji uljarica, žitarica i povrtlarskih kultura.

Cjelokupna ratarska proizvodnja u potpunosti je rekonstruirana, te je do sada investirano preko 25 mi-

Vupik je nekada bio poznat i po proizvodnji vina. Što je s tim segmentom?

- Što se tiče vinogradarstva, Vupik raspolaže sa 160 hektara vinograda. I tu su ostvarene velike investicije od kojih su neke još u tijeku. Kupljena je nova preša za preradu grožđa. Time su stvoreni uvjeti za bolju iskoristivost grožđa i bolju kvalitetu vina. Povećanjem kapaciteta vinarije, osuvremenjivanjem punionice vina kao i osigu-

Kooperacija – dvostrani interes Jedna od već tradicionalnih karakteristika Vupika je i kooperacija. Kako to danas funkcionira?

- Kooperacija je vrlo važan dio poslovanja Vupika kroz koji se osigurava tržište i mogućnost skladištenja proizvoda. Proizvođači iz kooperacije ostvaruju korist za sebe, dok je za Vupik važno imati što veće količine robe za sustav. Kooperacijom se u ratarskom dijelu bavimo na širem području Vukovara, gdje je ugovoreno oko 6000 hektara poljoprivrednih površina na kojima se uzgajaju žitarice i uljarice. Kooperante opskrbljujemo najpovoljnijim repromaterijalom, te im osiguravamo dio znanja i primjene novih tehnologija koje se već koriste u proizvodnji Vupika, kako bi se osigurala što veća konkurentnost na tržištu. Cilj nam je pomoći kooperantima ne samo u materijalnom, već i u smislu povećanja prinosa, u okviru čega je pokrenuta i Agro akademija. Nizom predavanja poljoprivrednicima se osigurava kontinuirano prenošenje znanja i vještina za implementaciju vrhunskih postignuća u poljoprivrednoj proizvodnji, što rezultira i stvaranjem vrhunskog poljoprivrednog proizvoda. ravanjem boljih tehnoloških uvjeta za proizvodnju stvaraju se preduvjeti za ponovno pozicioniranje Vupika kao prepoznatljivog proizvođača vina.

Vupik nema prepoznatljivi brend. Hoće li se to mijenjati ili je strateška odrednica da Vupik bude svojevrsna sirovinska baza?

- Vupik je od svojih početaka bio usmjeren na proizvodnju sirovina. Stvaranje prepoznatljivog brenda nije nužno i ključ za uspjeh, s obzirom na to da važnost poljoprivrednog zemljišta kao resursa značajno raste. U proizvodnji primarnih sirovina važnost se daje tehnologiji, kvaliteti i prinosima, zbog čega Vupik danas čini veliku snagu Agrokora. Sve kompanije u koncernu Agrokora dio su zaokružene proizvodnje koja pridonosi podizanju konkurentnosti

na tržištu kroz sigurnost i kvalitetu krajnjih proizvoda u Konzumovim prodavaonicama. Suradnjom s ostalim Agrokorovim kompanijama zatvara se krug proizvodnje. Stoga je Vupik već sam po sebi svojevrsni brend. Zbog činjenice da će proizvodnja

U planu je izgradnja novog skladišta s pakirnicom, čime se otvara mogućnost zapošljavanja novih radnika

primarnih sirovina i osiguravanje konkurentnih cijena u budućnosti biti glavni izvor tržišne snage i konkurentnosti, ne sumnjamo da će i Vupik osigurati održivi razvoj i prepoznatljivost. Budući da Vupik već danas uspješno ovladava proizvodnjom

primarnih sirovina, možemo reći da ide prema cilju postajanja liderom u poljoprivrednoj proizvodnji.

Jedna od novijih proizvodnji Vupika je povrtlarstvo.

- Povrtlarska proizvodnja velika je perspektiva u razvoju poslovanja Vupika, a za sada proizvodimo luk, mrkvu, grašak, krumpir i kukuruz šećerac. To je radno intenzivna proizvodnja koja rješava problem zapošljavanja starih radnika Vupika, ali i novih, a ujedno osigurava profit i dugoročnu uspješnost te je stoga izuzetno važna za Vupik. Plodna vukovarska zemlja i mogućnost navodnjavanja idealni su uvjeti za proizvodnju povrća. U planu je izgradnja novog skladišta s pakirnicom, čime se otvara mogućnost zapošljavanja novih radnika što je veoma važno ne samo za Vupik, već i za Vukovar.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3730, 4. lipnja 2012.

( sa 50.000 kreveta ( više od 40 mil € tvrtka Bernarda lani opremila inozemne hotele

uloženo u renoviranje splitskog Radissona

Hotelijeri se žale da nisu upoznati s ponudom domaćih proizvođača

Suradnja hotelijera i drvne industrije zapinje na komunikaciji Iako hrvatski proizvođači namještaja opremaju najveće svjetske hotelske lance, investitori, arhitekti i hotelijeri ne znaju za njihove mogućnosti. Većina obnovljenih hotela uređena je opremom iz inozemstva Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

doći do opreme koja je u hotelima i troškovi popravaka svakako bi trebali biti manji.

H

rvatski proizvođači namještaja sve manje prodaju na domaćem tržištu. Već niz godina jeftina konkurencija s Dalekog istoka, iz Kine, te bližeg istoka i sjevera - Poljske i Rumunjske, ali i ona skupa sa zapada, iz Italije, oduzima tržište domaćim proizvođačima. Upravo stoga su Drvni klaster i časopis Drvo i namještaj organizirali Drugu međunarodnu konferenciju o unutarnjem uređenju koja se bavila hotelskim interijerom. Na njoj su na jednom mjestu okupili hotelijere, arhitekte te hrvatske prerađivače drva i proizvođače namještaja.

Manjak informacija Skup se preklopio i s Devetom drvnotehnološkom konferencijom koja se bavila globalnim pritiskom na konkurentnost drvnih proizvoda, a pokrovitelji oba događanja bila su ministarstva gospodarstva i poljoprivrede uz suorganizatorstvo Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatske komore arhitekata, Šumarskog fakulteta, Euroinspekt drvokontrole te uz partnerstvo Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske.

Najveći naručitelji drvne industrije u Hrvatskoj posljednjih godina upravo su hoteli. No domaći proizvođači teško dobivaju poslove na natječajima za nabavu opreme.

Raditi na prepoznatljivosti Nama je često lakše prodati madrace i krevete u inozemstvu nego hotelima u Hrvatskoj, kaže Ber­ narda Cecelja, vlasnica Bernarde koja je u 2011. godini opremila inozemne hotele sa 50.000 kreveta.

“Moramo se baviti domaćim tržištem i na njemu biti prisutni, osobito ako smo već dokazali da pratimo svjetske trendove i možemo biti konMali hotelijeri ne znaju ništa o ponudi hrvatskih proizvođača namještaja i podnih obloga, kaže Tul­ lio Fernetich, vlasnik najboljeg hrvatskog i jednog od najboljih svjetskih butik hotela San Rocco u Brtonigli u Istri. “Kad sam uređivao svoj hotel, arhitekti s kojima sam surađivao preporučili su mi slovenskog dobavljača za namještaj. Obnovu hotela radili su hrvatski zidari jer to rade kvalitetno, no gotovo sva oprema koja je ugrađena u hotel je iz inozemstva. Čak i oprema za kupaonice, sanitarije i rasvjeta došla je iz Slovenije ili Italije. Svatko od nas bi kupovao hrvatske proizvode po istim uvjetima, no bojim se da nemamo dovoljno informacija o tome što rade hrvatski proizvođači”, ističe Fernetich.

Ivan Srakovčić, vla­ snik hotela Korana Sra­

kovčić u Karlovcu, kaže kako je njegov hotel uređivala hrvatska tvrtka koja je u vlasništvu slovenske tvrtke, a hotel je opremilo njemačko poduzeće specijalizirano za takve poslove. “Nijemci su mi ponudili 10 opcija za svaku sobu s točnim specifikacijama zašto je cijena pojedinih elemenata upravo takva. To je bilo veliko olakšanje za mene jer su sobe u našem hotelu različitih veličina, a i oblika. Upravo zato mislim da je hotel i sada, devet godina nakon obnove, u vrhunskom stanju”, pojašnjava Srakovčić.

Dodao je kako smatra da hrvatski proizvođači namještaja bez nekog pravog razloga zanemaruju nastupe na regionalnim sajmovima, a mali hotelijeri koji sudjeluju u vođenju svojih hotela nemaju vremena obilaziti dobavljače i odlaziti na velike

izložbe. “U planu nam je u roku od dvije godine ući u novu investiciju i obnovu hotela, ali i ulaganje u naše etno selo u kojemu imamo već 52 ležaja. Svakog proizvođača koji misli da mi može ponuditi suradnju rado ću primiti i proučiti mogućnosti obnove i uređenja”, naglašava Srakovčić.

Talijani broj jedan Ugledna hrvatska arhi­ tektica Monika Galo­ vić iz tvrtke Quadracon koja je radila na uređenju hotela Radisson u Splitu ističe kako arhitekti ne znaju dovoljno o ponudi hrvatskih proizvođača interijera. “Čak i ako znamo što nude hrvatski proizvođači podnih obloga ili namještaja, investitor postaje točka na kojoj poslovna suradnja zapne. Ukrajinski investitor u jedan splitski hotel bio je izravan u traženju opreme za

hotele u Italiji i nije ga zanimala ponuda hrvatskih proizvođača, iako je od Radissona dobio knjigu standarda prema kojima domaće tvrtke zadovoljavaju kriterije hotelskog lanca. Bojim se da je stranim investitorima Hrvatska siva zona i mjesto za malverzacije. Za njih su Talijani broj jedan i nema razgovora o drugima”, naglašava Monika Galović.

Iako su u taj splitski hotel ušli i proizvodi hrvatskih proizvođača, riječ je o malim nabavama i jeftinim proizvodima. Investitori zaboravljaju i na drugu stranu priče, dodaje Monika Galović. “U hotel se prilikom renoviranja ulaže velik novac. U splitskom slučaju bilo je riječi o više od 40 milijuna eura.

No investitori zaboravljaju na održavanje”, ističe Monika Galović.

Ako su dobavljači fizički bliže, jeftinije im je

Bojim se da je stranim investitorima Hrvatska siva zona i mjesto za malverzacije, kaže arhitektica Monika Galović kurentni i na inozemnom tržištu”, smatra Bernarda Cecelja. Njena tvrtka nije uspjela postati dobavljač na nizu hotelskih projekata u Hrvatskoj, no neki drugi donijeli su i dodatne poslove. “Dobili smo posao na Falkensteinerovu hotelu Punta Skala u Petrčanama pokraj Zadra, a zadovoljstvo investitora osiguralo nam je i posao na opremanju njihova beogradskog hotela. Mislim da trebamo biti uporni i raditi na prepoznatljivosti i konkurentnosti”, zaključuje Bernarda Cecelja.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3730, 4. lipnja 2012.

9

( 300 mil € ulaganja

( 15% poticaja

u obnovljive izvore energije potrebno svake godine

za opremu domaćih proizvođača

Sjednica hrvatske vlade

Tarifa za zelenu energiju vrijedit će 14 godina Investicija u sunčanu elektranu iznosi prosječno 200.000 kuna, no već za godinu dana moguće je vratiti 45.000 kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

rema novom tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora povlaštena cijena proizvođačima isplaćivat će se 14 godina, a ne 12 godina kao dosad, odlučila je Vlada na prošlotjednoj sjednici. Cijene za zelenu energiju niže su no dosad, ali Vlada obećava da će instaliranje postrojenja biti jednostavnije. Prema riječima prvog potpredsjednika Radimira Čačića, hrvatski tarifni sustav može se usporediti s europskim. Primjerice, najviša austrijska tarifa podjednaka je najnižoj hrvatskoj, tako da ozbiljni investitori mogu naći računicu za ulaganje u Hrvatskoj.

Ugrađen je i poticaj od 15 posto za opremu koja se naruči od domaćih proizvođača. Novost je i da će se plaćati preuzeta struja i za vrijeme probnog rada. Investitorima to može biti značajan poticaj jer su dosad neki od vjetroparkova imali probni rad i po šest mjeseci, a za proizvedenu struju u tom roku nisu dobili ni lipe.

Fiksne naknade Prema novom tarifnom sustavu, malim sunčanim elektranama snage do 30 kW plaćat će se fiksno 1,1 kuna po isporučenom kilovatsatu. Hidroelektrane ovisno o veličini (od proizvodnje 500 megavatsati godišnje do onih većih od 1000 MWh) dobivat će 1,2 kune do 0,6 kuna po isporučenom kilovatsatu.

Vjetroelektranama pripada fiksna naknada od 0,72

dosegnula europski cilj od 20 posto energije iz obnovljivih izvora, svake godine trebalo bi u te izvore investirati 300 milijuna eura. Očekuje se da

Poljoprivrednim proizvođačima namijenjen je program jačanja konkurentnosti vrijedan 50 milijuna kuna kune, elektranama na biomasu od 1,2 do 1,3 kune, a elektranama na bioplin od 1,2 do 1,42 kune.

Postrojenjima za proizvodnju iz obnovljivih izvora instalirane snage veće od jednog megavata pripadat će fiksna naknada od 0,57 do 1,2 kune, ovisno o veličini i izvoru energije. U tarifnom

sustavu su i formule za izračunavanje tzv. korektivnih koeficijenata i za dodatne poticaje ovisno o doprinosu lokalnoj zajednici, razvoju gospodarske aktivnosti, zapošljavanju, razvoju javnog servisa.

Takav poticaj može dosegnuti najviše 15 posto fiksnog dijela tarifne stavke.

Da bi Hrvatska do 2020.

će ovaj tarifni sustav biti poticaj u tom smjeru, pa Čačić vjeruje da će mnogi mali proizvođači uložiti u sunčanu elektranu snage oko 10 kilovata. Dozvole će se dobivati u roku dva mjeseca. Investicija u takvu elektranu iznosi prosječno 200.000 kuna, no već za godinu dana moguće je vratiti 45.000 kuna.

Vlada je podržala Hrvatsku elektroprivredu koja podiže kredit od 400 milijuna kuna da bi platila dug dobavljačima.

Kredit HEP-u HEP je u minus ušao zbog suše duge 17 mjeseci i rasta cijena goriva. Čačić i premijer Zoran Milanović zaključili su da je to zadnji put da se HEP-u odobrava kredit za plaće i podmirivanje duga dobavljačima.

Tvrtka mora provesti restrukturiranje i iduće zaduživanje moguće je samo za nove investicije.

Za poljoprivredne proizvođače namijenjen je program jačanja konkurentnosti vrijedan 50 milijuna kuna.

Poticaji će dosezati 35 posto novih ulaganja s pojedinačnim iznosima od 50.000 kuna do dva milijuna kuna.

S Europskom komisijom o pitanju neumskog koridora

Počela izrada prometnog režima za Neum S Europskom komisijom otvoren je dijalog o neumskom koridoru. “Nadam se da ćemo pronaći načina kako inovativnim i pragmatičnim rješenjima omogućiti slobodan prolaz putnika i što slobodniji prolaz roba”, izjavio je nakon razgovora s nadležnim povjerenicima EK-a potpredsjednik Vlade Neven Mimica. Aranžman koji je ponudila Hrvatska zahtijeva nešto obrade kojom bi se u potpunosti poštivao europski (schengenski) princip Eu-

rope bez granica i zaštite vanjskih granica zajednice, a nakon što je s vlastima Bosne i Hercegovine dogovorena gradnja

automobili bez graničnih kontrola i zastavljanja. Za prijevoz dobara, pogotovo životinja i proizvoda životinjskog podrijetla opcija

O statusu Luke Ploče nije se raspravljalo, a Zakon o policiji neće se dirati zatvorenog koridora u zaleđu Neuma – za putnike.

Hrvatska želi osigurati da zatvorenim cestovnim koridorom prolaze putnici i

je trajektna luka na mjestu gdje se trebao graditi most za Pelješac. Riječ je o prvim konzultacijama nakon kojih se koncept daje na

obradu stručnim timovima. O statusu Luke Ploče nije se raspravljalo, Ploče su na redu tek kada se Hrvatska i BiH dogovore o korištenju luke da bi se s EK-om potom usklađivali režimi prometa roba.

“Svjesni smo da sve robe neće moći slobodno prolaziti, pogotovo žive životinje i proizvodi životinjskog podrijetla”, rekao je Neven Mimica.

Ima ulagača za Brodotrogir i 3. maj Prošlog je tjedna Vijeće općih poslova EU-a po-

tvrdilo izvještaj Komisije o monitoringu Hrvatske. Opširan izvještaj o napretku Hrvatske očekuje se najesen. Velike diskusije na Vijeću nije bilo, a Neven Mimica novinarima je pojasnio i nekoliko novosti vezanih uz privatizaciju brodogradilišta. Nakon “vrlo teških financijskih odluka” Vlade olakšan je postupak stečaja Kraljevice i privatizacije Brodosplita. Za Brodotrogir i 3. maj zainteresirano je nekoliko ulagača, izgledi da uđu u posao su veći od 50 po-

sto, obrazložio je Mimica odbijajući izjasniti se o kome je riječ.

Zakon o policiji, odlučeno je također, neće se dirati nakon što je na namjeru korekcija prigovorio EK - izmjene bi značile kršenje Ugovora o pristupanju - ali se o sadržaju Zakona o sukobu interesa još dogovara s EK-om budući da hrvatska strana inzistira na mogućnosti da u iznimnim okolnostima političari budu članovi upravnih odbora državnih tvrtki. (L.S.N.)

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3730, 4. lipnja 2012.

( 4522 kn

( 18,2 posto

prosječna plaća u graditeljstvu

godišnji pad broja odobrenja za građenje

Stanogradnja u sve dubljoj krizi

Socijalni stanovi i inoz su nova nada za građ Rast hrvatskoga graditeljstva, pa tako i stanogradnje, dosad se temeljio na domaćoj potražnji. S obzirom trendove, teško je očekivati da bi to mogao biti temelj budućeg rasta Drago Živković zivkovic@privredni.hr

D

ubinu krize u stanogradnji mogli bismo ilustrirati nizom podataka, ali jedan od njih možda najbolje pokazuje da ta kriza još nije dodirnula dno. Svježi podaci Državnog zavoda za statistiku govore nam da je u ožujku 2012. izdano 735 odobre-

Udjel socijalnih stanova u ukupnom stambenom fondu u Zagrebu pao je ispod jedan posto nja za građenje, što je za 18,2 posto manje nego u ožujku 2011. Prema izdanim odobrenjima, trebala bi biti izgrađena ukupno 963 stana. Usporedimo to s istim mjesecom predrecesijske 2008. godine: tada je izdano 966 odobrenja, od čega je 233 bilo za zgrade s ukupno 2676 stanova. Stanogradnja se dakle u četiri godine smanjila za gotovo dvije trećine, a mali broj odobrenja za građenje, uz veliki broj neprodanih stanova, svjedoči da je pesimizam i dalje dominantan osjećaj među građevinarima.

U stanogradnji je zaposleno gotovo 40 posto ukupnog broja radnika u graditeljstvu. Ukupni broj zaposlenih u graditeljstvu pada još od rujna 2009.

godine, pa ih je sada manje od 80.000, što je najmanje od veljače 2005. godine. Uoči recesije u graditeljstvu je bilo oko 100.000 zaposlenih. Najveće godišnje smanjenje broja zaposlenih zabilježeno je upravo u gradnji zgrada, gdje je u zadnje dvije godine broj zaposlenih smanjen za četvrtinu. A i oni koji rade imaju sve manje plaće. Tako je u prošloj godini prosječna neto plaća u graditeljstvu iznosila 4522 kune, što je za oko 18 posto niže od prosječne plaće u Hrvatskoj. Četiri godine ranije razlika je bila oko 12 posto. Posljedica je to i strukture zaposlenih po stručnoj spremi, jer većinu u graditeljstvu čine NKV i SSS radnici. Najviše plaće su u segmentu niskogradnje, a najniže upravo u segmentu gradnje zgrada.

Sve teže dostižni Činjenica je da je program državnih subvencija u stanogradnji – koji je pokrenula prošla vlada, a nastavila ova – pomogao tržištu stambenih nekretnina jer je putem njega prodano više od 2000 stanova. Državni intervencionizam u stanogradnji nije hrvatska specifičnost, štoviše prije bi se moglo reći da ga kod nas nema dovoljno, smatra Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Bežovan se već dugo zalaže za

socijalnu stanogradnju, za što bi se trebao iskoristiti novac zarobljen u stambenim štedionicama, kojim se, prema njegovoj računici, može izgraditi 2500

socijalnih stanova. Premda je riječ o izuzetno važnoj gospodarskoj djelatnosti, Hrvatska nema ni strategiju stanovanja niti strategiju stambene iz-

gradnje, a ne postoje ni propisi koji bi regulirali izgradnju socijalnih stanova, iako nas na to obvezuje i Europska stambena povelja. Stoga je udjel

Hoće li pomoći najavljene investicije?

S obzirom na pad broja izdanih odobrenja za građenje u prošloj godini i na samom početku ove godine realno je očekivati nastavak pada obujma građevinskih radova.

Graditeljstvu zasad ne pomažu ni najavljeni kapitalni projekti, poput Zračne luke Pleso ili termoelektrane Plomin III, jer ti radovi sigurno neće početi u ovoj godini. Tako se u ovoj godini od infrastrukturnih radova može očekivati tek početak radova na gradnji tunela Vratnik na autocesti Rijeka-Žuta Lokva (730 milijuna eura) i terminala za rasute terete u Luci Ploče (62 milijuna eura), nekoliko škola i sportskih dvorana te eventualno radova na podizanju energetske učinkovitosti javnih zgrada.

Velike investicije u najavi: 1. Obnova Zračne luke Pleso

- 236 mil. eura 2. Gradnja termoelektrane Plomin III - 800 mil. eura 3. Obnova željezničke infrastrukture - 400 mil. eura 4. Autocesta Rijeka-Žuta Lokva, Tunel Vratnik - 730 mil. eura

5. Cestovni koridor kroz neumsko zaleđe

- 30 mil. eura

6. Projekt Zagreb na Savi - 1,2 mlrd. eura 7. Obnova javnih zgrada (ECSO model)

- 2 mlrd. eura

8. Terminal za rasute terete Luke Ploče

- 62 mil. eura

Izvor: Raiffeisen istraživanja

socijalnih stanova u ukupnom stambenom fondu u Zagrebu pao ispod jedan posto, a stan postaje sve teže dostižan cilj sve većem broju građana. Tako se, prema Bežovanovim podacima, u Pragu jedan stan od 60 kvadrata s prosječnom plaćom zaradi za 6,8 godina, a u Zagrebu za 12,8 godina.

Europski okviri Suprotno Bežovanu, Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, podržava model stambenih štedionica, možda i zato što je prije petnaestak godina sudjelovao u njegovom nastanku. U njima sada štedi oko 20 posto stanovništva, a od presudne je važnosti da u vremenu bankarskih kri-

11

www.privredni.hr Broj 3730, 4. lipnja 2012.

( 25 m

2

stambena površina po glavi stanovnika

( manje od 80.000 broj zaposlenih u graditeljstvu

Visoke cijene stanova

emni kupci evinare na višak izgrađenih stanova i negativne populacijske teljstvo, pa i stanogradnja, trebaju prilagoditi, u njima trebaju tražiti svoje buduće kupce, drugim riječima hrvatsko graditeljstvo treba promatrati u europskim okvirima, Njavrina je teza.

Standard stanovanja Uz prevladavanje negativnih recesijskih trendova, naše se graditeljstvo mora suočiti i s novim izazovima kao što su klimatske promjene, novi materijali i nove tehnologije, ističe Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Menadžeri u graditeljskom sektoru, smatra Vedriš, za domaća ekonomija ima vlastitu štednju. Njavro ne misli da država treba graditi stanove, osim u iznimnim slučajevima, ali se slaže da treba intervenirati financijski, primjerice, putem subvencija. Priliku za oživljavanje stanogradnje Njavro uopće ne vidi u Hrvatskoj, nego u inozemstvu. Na tri sata vožnje od Hrvatske, kaže, žive stotine milijuna ljudi koji bi mogli barem dio godine provoditi na hrvatskom Jadranu. Njima se gradi-

Nove tržišne prilike su starenje stanovništva, povećanje broja samačkih kućanstava i migracija stanovništva morali bi uočavati nove tržišne prilike kao što su starenje stanovništva, povećanje broja samačkih kućanstava i migraci-

ja stanovništva. Nužna je suradnja s državnom administracijom, naročito u formuliranju i provedbi gradske i državne politike prostornog uređenja. Područja velikih ulaganja u budućnosti Vedriš također ne vidi u stanogradnji, već u logistici, ekologiji, energetici i poljoprivredi.

Rast hrvatskoga graditeljstva, pa tako i stanogradnje, dosad se temeljio na domaćoj potražnji.

S obzirom na višak izgrađenih stanova i negativne populacijske trendove, teško je očekivati da bi to mogao biti temelj budućeg rasta. Uz to, standard stanovanja u Hrvatskoj se u posljednjih pola stoljeća, gledajući opremljenost stanova, bitno poboljšao, pa smo prema tom pokazatelju čak iznad prosjeka u Europi. Prosječna stambena površina po glavi stanovnika u zadnjih 50 godina povećala se s osam na 25 kvadrata. I to po službenim podacima. Dodaju li se tome nebrojene nadogradnje i bespravno izgrađene kuće, prosjek je vjerojatno i 30 kvadrata po stanovniku. A to znači da stanova možda već sada imamo i previše.

Cijene prodanih novih stanova 2009-2011. (kn/m2) 2009.

2010.

2011.

I.-XII.

I.-VI.

VII.-XII.

I.-XII.

I.-VI.

VII.-XII.

I.-XII.

Hrvatska

11.944

10.820

11.111

10.971

12.081

11.527

11.764

Zagreb

14.100

12.124

12.486

12.322

12.602

12.172

12.348

Ostala naselja

10.110

9659

9562

9611

11.355

10.433

10.855

Izvor: DZS

Banke u akciji, ali oprezno U sendviču između tržišnog pritiska prema snižavanju cijena i nužde da se sačuva vrijednost stanova, banke pribjegavaju raznim akcijskim ponudama Većina neprodanih stanova u vlasništvu je banaka, kojima svakako nije u interesu da im nekretnine stoje neiskorištene. Nije im, međutim, ni u interesu da cijena tih stanova drastično padne jer njihova vrijednost čini značajan dio ukupne aktive banaka. U tome se krije i dobar dio objašnjenja za naoko misteriozno održavanje razmjerno visokih cijena stanova. Drugi dio možemo naći u činjenici da je glavnina nekretnina u vlasništvu građana i da su te nekretnine najveći dio njihove ukupne imovine, pa ih većina ne želi prodati po bitno sniženim cijenama, u nadi da će doći bolja vremena.

U sendviču između tržišnog pritiska prema snižavanju cijena i nužde da se sačuva njihova vrijednost, banke pribjegavaju raznim akcijskim ponudama. Tako najveća među njima, Zagrebačka banka, još od kraja 2009. organizira prodajne akcije pod nazivom “Dan za stan”, uz povoljnije uvje-

te kreditiranja i niže cijene kvadrata. Do sada su na taj način prodali oko 900 stanova. Ta banka također aktivno sudjeluje u programu državnog subvencioniranja stambenih kredita te je dosad, u prošloj i ovoj godini, odobrila više od 1150 stambenih kredita

Bankama nije u interesu da im nekretnine stoje neiskorištene, ali ni da im cijena drastično padne za kupnju novosagrađenih stanova, što čini 52 posto svih subvencioniranih stambenih kredita. Tržišni udio Zagrebačke banke u portfelju stambenih kredita banaka u Hrvatskoj je veći od 30 posto.

Erste banka je u ovoj godini, u suradnji s građevinskim tvrtkama-klijentima, kroz akcijske prodaje i državni program subvencija prodala oko 250 stanova.

U akciji Erste banke sudjeluje više od 40 građe-

vinara, klijenata te banke, a u ponudi je više od 600 stanova, od kojih se oko 70 posto nalazi na području Zagreba. Cijene stanova kreću se od 890 do 2900 eura po kvadratu, kamata je 4,5 posto, fiksna za prve četiri godine otplate kredita. Krediti se odobravaju bez naknade za obradu, omjer hipoteke je 1:1, a ne traži se ni garantni depozit. Ovakve uvjete Erste namjerava zadržati barem do kraja ove godine. U programu državnih subvencija stambenih kredita Erste je ove godine odobrila 109 kreditnih zahtjeva za kupnju stana, ukupne vrijednosti oko 8,5 milijuna eura, a prošle godine 171 kreditni zahtjev ukupne vrijednosti oko 13,5 milijuna eura. U prva četiri mjeseca ove godine Erste banka je ukupno plasirala oko 550 stambenih kredita građanima (za kupnju, izgradnju i adaptaciju) u vrijednosti od ukupno 159 milijuna kuna. Tržišni udjel Erste banke u segmentu stambenih kredita iznosi oko 12 posto.

12 AKTUALNO

( 20-30 m ( oko 12 mil kn

*vijesti I socijala uskoro na OIB Osobni identifikacijski broj (OIB) djelomično je profunkcionirao pa je jedan dio podataka iz nepovezanih javnih registara uvezan u sustav Porezne uprave.

Ostaje, međutim, još nekoliko ministarstava čiji registri nisu povezani OIB-om, a jedno od njih je ono koje vodi potpredsjednica Vlade Milanka Opačić. Zato je ona na okruglom stolu Banka magazina o javnim registrima, održanom u HGK-u, najavila da će do kraja godine izraditi registar korisnika socijalne skrbi kako bi ga povezali sa sustavom Porezne uprave.

Nedostaju patenti U knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prošli tjedan je predstavljena knjiga akademika Vladimira Stipetića Dva stoljeća razvoja hrvatskog gospodarstva (1820.2005.). Uzroci sporog gospodarskog rasta Hrvatske u 20. stoljeću, naglasio je autor, bili su iseljavanje, ratni gubici i pad nataliteta.

Dodao je kako Hrvatska po broju znanstvenih istraživača i patenata primjetno zaostaje za Slovenijom, Austrijom ili Danskom.

Protiv stereotipa o ženama U organizaciji učilišta Filaks održana je treća konferencija za razvoj žena u poslovanju pod nazivom Žene – uspješni motivatori. Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Goran Selanec osvrnuo se na podzastupljenost žena na vodećim pozicijama u tvrtkama. “U Hrvatskoj još postoji izuzetno visok prag tolerancije za stereotipe o ženama za koje se smatra da trebaju djelovati u okvirima doma i obitelji, dok su muškarci ti koji trebaju raditi”, rekao je. Naglasio je da se tu radi o vertikalnoj segregaciji i diskriminaciji koje bi trebalo prijaviti nadležnim institucijama.

Privredni vjesnik Broj 3730, 4. lipnja 2012.

najčešći raspon nosača

ukupni godišnji prihodi

Drvene konstrukcije ZA SVE

Drveni nosači za dvorane, bazene, trgovačke centre…

Prije tri godine Jarić i Abramović kupili su tvornicu u kojoj su prije radili i odmah pokrenuli proizvodnju. Zadržali su sve poslovne partnere i svih 18 radnika, a ubrzo su stigli novi poslovi, kupljeni su novi strojevi i zaposleno je još 17 radnika Goran Gazdek

T

vrtka Drvene konstrukcije iz Voćina jedina je u Hrvatskoj i regiji specijalizirana za proizvodnju ravnih i lučnih rasponskih konstrukcija velikih raspona od lameliranog drveta. Vlasnici, diplomirani ekonomist Miodrag Jarić i diplomirani inženjer građevine Mario Abramović, prije tri godine, nakon stečaja slatinskog Gaja u čijem je sa-

Lidl je najveći pojedinačni partner Drvenih konstrukcija stavu poslovala, kupili su Tvornicu drvenih lameliranih konstrukcija Voćin u kojoj su prije radili i odmah pokrenuli proizvodnju. Novu viziju poslovanja temeljili su na starim iskustvima jer je tvornica, osnovana 1972. godine, vrlo uspješno poslovala i sudjelovala u gradnji više od 3000 različitih obje-

kata na području tadašnje Jugoslavije, Austrije, Njemačke, Italije, Rusije, Iraka i drugih zemalja.

Zadržali su sve poslovne partnere, na radnim mjestima ostalo je svih 18 radnika, ubrzo su stigli brojni novi poslovi pa su kupljeni novi strojevi i zaposleno još 17 radnika.

“Kupili smo autodizalice i vozilo za specijalni prijevoz naših konstrukcija, obučili ljude za proizvodnju i montažu, pa sada, po sistemu ključ u ruke, nudimo kompletnu uslugu – ideju, projektiranje, proizvodnju, transport i montažu, što nas čini konkurentnim jer možemo obaviti i najzahtjevnije poslove u našoj branši”, kaže direktor Mario Abramović dodavši kako tvrtka ostvaruje oko 12 milijuna kuna godišnjeg ukupnog prihoda te oko 70.000 kuna dobiti.

Može i 100 metara Drvne konstrukcije u građevinarstvu koriste se u izradi krovova sportskih dvorana i bazena, društvenih, gospodarskih, sakral-

nih i drugih objekata. Najčešći raspon nosača je od 20 do 30 metara. Najveći raspon napravljen u povijest tvornice je 80 metara, a najveći koji se može napraviti je 100 metara.

U protekle tri godine najveće drvene lamelirane krovne konstrukcije, raspona 39 metara, tvrtka je izradila za objekt jahaonice Državne ergele Đakovo i krovnu konstrukciju za sportsku dvoranu u Donjoj Stubici raspona 39,80 metara.

Osim toga radili su i na sportskim dvoranama u Višnjevcu, Čistoj Velikoj kod Vodica i mjestu Luka kod Vrbovca, dvorani Ekonomske škole u Vukovaru, na kompleksima stočnih farmi za Agrokor, Osatinu i NEXE Grupu, vinariji za Vupik, na nizu sakralnih objekata, restorana, nadstrešnica te manjih drvenih mostova. Tvrtka je gradila i vinariju u Makedoniji te objekte u Crnoj Gori i Srbiji.

Posebnim uspjehom smatraju ulazak na listu dobavljača trgovačkog

Najveći problem - naplata “Krizu smo osjetili kod potraživanja - imamo 20 posto nenaplaćenih dugova koje ćemo teško ‘utjerati’, što je rezultat propadanja građevinskih tvrtki. Samo u dva velika posla, kod dvije velike tvrtke, potražujemo po milijun i pol kuna”, kaže komercijalni direktor Miodrag Jarić. lanca Lidl za Hrvatsku.

Osim održavanja postojećih radili su krovne konstrukcije Lidlovih robnih centara u Osijeku, Novom Vinodolskom, Šibeniku i Kaštel Sućurcu. Lidl je najveći pojedinačni partner Drvenih konstrukcija, vrijednost godišnjih poslova je tri milijuna kuna, a zbog kvalitete i konkurentnosti tvrtka iz Voćina angažirana je i na opremanju Lidlovih objekata u Srbiji od kojih će se prvi graditi još ove godine u Zrenjaninu. Žele hrvatski proizvod Sva sirovina za drvene konstrukcije od jele i smreke kupuje se u Bosni i Hercegovini, Češkoj i Austriji, jer hrvatske pilane ne mogu ostvariti kvalitetu kakva im je potrebna za lamelirane lijepljene

nosače. “Kod nas kupujemo samo drvo koje se ne lijepi, a koje koristimo za rogove i podrožnice. No, to bi se trebalo uskoro promijeniti jer želimo kompletan hrvatski proizvod.

Zato smo u pregovorima s tvrtkom iz Lokvi za koju trenutačno radimo objekt od njihovog materijala pa ćemo vidjeti kako to funkcionira. Ako zadovolji sve kriterije, imat ćemo generalnog dobavljača iz Hrvatske”, kaže Abramović.

U Drvenim konstrukcijama se nadaju da će i ova godina biti uspješna unatoč krizi i zastoju pojedinih državnih programa, a do sada su ugovorili prodaju polovine godišnjih proizvodnih kapaciteta. Rezultate mjera Vlade očekuju tek nagodinu, a u ovom investicijskom ciklusu šansu vide u gradnji škola i sportskih dvorana.

enterprise europe

info

Broj 64, 4. lipnja 2012.

EUREKA program

Natjecanje u satelitskoj navigaciji Europsko natjecanje u satelitskoj navigaciji je jedinstvena prilika za sve inovativne pojedince, timove, poduzeća i institucije da promoviraju svoje ideje povezane sa sustavom satelitske navigacije te kreiraju na temelju njih inovativne proizvode i usluge koje će se nuditi na svjetskom tržištu.

Sudionici natjecanja iz Hrvatske konkurirat će za nagrade koje su osigurali hrvatski organizatori, a koje uključuju predinkubacijske i inkubacijske pakete u jednoj od partnerskih organizacija, poslovno savjetovanje, marketinšku podršku, priliku za predstavljanje ideje Hrvatskoj mreži poslovnih anđela (CRANE), razvojnu licencu za korištenje GDi ATLAS podatkovnog sadržaja i GDi LOCALIS i Esri alate tvrtke GDi GISDATA, uz edukaciju u trajanju od tjedan dana. Svaki sudionik iz ESNC 2012 Hrvatska dobit će pravo na uslugu savjetovanja iz područja zaštite prava intelektualnog vlasništva u trajanju od jednog sata.

Natjecanje je otvoreno do 30. lipnja, a više informacija dostupno je na http://esnc.ticm.hr i http:// www.galileo-masters.eu.

Novac za međunarodni poslovni projekt BICRO ulaže 150.000 eura u novi EUREKA projekt - razvoj alata koji korisnicima prilikom kupnje omogućava dobivanje informacije o traženom proizvodu u realnom vremenu Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO, agencija za provedbu Vladinih programa potpore tehnologijskom razvoju, potpisao je novi ugovor unutar programa EUREKA, kojim se osigurava financiranje tržišno usmjerenih razvojnih projekata međunarodne suradnje.

Financijska potpora odobrena je za razvojni projekt E!6774FAIR - Friendly Application for Interactive Receiver, poduzeću Poslovna inteligencija iz Zagreba, regionalnom lideru u implementaciji inteligentnih informacijskih sustava za podršku poslovnom odlučivanju.

Potpora u visini od 149.671 eura čini polovinu ukupnih troškova hrvatskog dijela projekta koji čini 20 posto ukupno planiranih troškova projekta, dok su za ostatak projekta zaduženi projektni part­neri. Poduzeću Poslovna inteligencija partneri su tvrtka TestNtrust iz Francuske kao voditelj projekta, specijalizirana za analizu zadovoljstva potrošača te uspostavu dijaloga između potrošača i proizvođača putem interneta, te BEIA Consulting International iz Rumunjske, tvrtka specijalizirana za usluge u telekomunikacijama i razvojnim projektima.

FAIR će biti prvi alat koji će omogućiti korisnicima proizvoda uvid u osvrte drugih korisnika na odabrani proizvod, ocjenu proizvoda odnosno robne marke i detaljne informacije o samom proizvodu. Projektom se želi korisnicima omogućiti dobivanje pouzdanih informacija o traženom proizvodu putem mobilnog telefona, što im u znatnoj mjeri olakšava donošenje odluke o kupnji. Projekt će omogućiti identifikaciju i pohranu informacija o robnim markama koje se prenose usmenim putem, odnosno onih informacija koje potrošači razmjenjuju, te omogućiti tvrtkama da, uzimajući u obzir navedene informacije, planiraju svoje buduće poslovanje. Projekt će integrirati platforme koje su već

razvijene i one koje će se u projektu razvijati te stvoriti prvu otvorenu platformu za dijalog između tvrtki i korisnika njihovih proizvoda.

Uloga Poslovne inteligencije u projektu bit će modeliranje ontologija i složenih semantičkih odnosa na različitim razinama implementacije s posebnim naglaskom na višejezičnost. U sklopu projekta bit će dizajnirane tri ontologije koje omogućuju integriranje znanja o proizvodima, sentimentu korisnika i interesima pojedinačnih kupaca. Osim toga, Poslovna inteligencija će biti odgovorna za analizu podataka, te hardversku i softversku infrastrukturu razvojnog i testnog sustava.

enterprise europe Industrijski dizajn

Ako imate industrijski dizajn, zaštitite ga!

U Hrvatskoj je trenutno zaštićeno oko 13.000 industrijskih dizajna, a ulaskom Hrvatske u EU na naše će se tržište preliti gotovo pola milijuna industrijskih dizajna iz zemalja EU-a, što otvara mogućnost sporova Goran Šikić Od 1. srpnja sljedeće godine na trži‑ šte Hrvatske će se preliti 460.000 in‑ dustrijskih dizajna registriranih u EU‑u, čija će zaštita vrijediti i na po‑ dručju naše zemlje. Stoga, Andrea Kordić iz Državnog zavoda za intelek‑ tualno vlasništvo (DZIV) upozorava domaće dizajnere i vlasnike prava na industrijski dizajn da što prije zaštite svoj industrijski dizajn.

Nositelj (vlasnik) prava je uobičajeno tvrtka za koju je dizajner izradio industrijski dizajn određenog proizvoda, te je tim tvrtkama u interesu osigurati zaštitu svojih proizvoda na tržištu, ali zaštitu mogu zatražiti i sami dizajneri te je kasnije prenijeti na nove nositelje, u ovom slučaju tvrtke koje će temeljem tog dizajna proizvoditi proizvode. Prelijevanje gotovo pola milijuna registriranih dizajna na područje Hrvatske, gdje je u ovom trenutku registrirano tek oko 13.000 industrijskih dizajna, otvorit će mogućnost sukoba oko prava.

Mogući sukobi oko zaštite prava Iako je Zakon o industrijskom dizajnu usklađen s europskom regulativom, ipak nije potpuno jasno što se sve može dogoditi. Primjerice, članak 44. tog zakona nalaže da ako se uporaba dizajna registriranog u EU-u “suprotstavlja uporabi nacionalnog dizajna stečenog prije dana prijema Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, odnosno steče-

nog na temelju nacionalne prijave dizajna podnesene prije dana prijema Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije”, nositelj takvog nacionalnog dizajna može tužbom zahtijevati zabranu uporabe u Republici Hrvatskoj dizajna Zajednice kojem je učinak proširen na područje Republike Hrvatske. Pritom, prema slovu Zakona, podnositelj tužbe mora dokazati da se dizajn Zajednice suprotstavlja njegovom nacionalnom dizajnu.

Ukratko, otvorena je mogućnost sukoba oko zaštite prava, te bi domaća industrija svakako morala osigurati da u slučaju sporova svoje pravo na određeni dizajn može – dokazati. U suprotnom, gubi pravo na proizvodnju i plasman svojih proizvoda ukoliko sadrže dizajn istovrstan onome već registriranom u EU-u. Primjerice, ukoliko krenete proizvoditi spužvu za brisanje koja ima isti raspored boja kao spužva čiji je dizajn već registriran u nekoj od zemalja EU-a, možete se suočiti sa zabranom proizvodnje i prodaje svog proizvoda. Zaštita industrijskog dizajna registracijom u uredu za intelektualno vlasništvo daje nositelju isključivo pravo da spriječi druge da dizajn neovlašteno kopiraju ili oponašaju, proizvode, ponude, uvoze, izvoze ili prodaju svaki proizvod u kojem je sadržaj zaštićeni dizajn.

Također, vlasnik zaštićenog industrijskog dizajna može svoj zaštićeni dizajn licencirati (odnosno prodati) drugima uz naknadu, što omogućava ulazak na tržišta koja inače ne biste mogli opskrbljivati.

Dizajn je po Zakonu o industrijskom di-

zajnu definiran kao “vanjski izgled proizvoda u cijelosti ili dijela proizvoda koji proizlazi iz njegovih obilježja, osobito crta, kontura (obrisa), boja, oblika, teksture i/ili materijala samog proizvoda i/ ili njegove ornamentacije”. Ukratko, industrijski dizajn odnosi se samo na ukrasni ili estetski izgled proizvoda, a ne na njegova tehnička obilježja.

Registracija vrijedi pet godina Isprava o industrijskom dizajnu dokaz je vlasništva koji izdaje DZIV i kojim nositelji dizajna učinkovito mogu štititi svoja prava. Postupak registracije traje do šest mjeseci i stoji 650 kuna, jedna registracija vrijedi pet godina, a uz produljenja moguće ju je produljiti na maksimalno 25 godina. Dizajn je moguće zaštititi i putem međunarodnih tijela, bilo putem OHIM-a (The Office of Harmonization for the Internal Market), izravno u međunarodnom uredu u Ženevi ili pojedinačno u određenim zemljama, a registracija se može provesti internetskim putem pomoću online formulara. No, sudeći po procedurama, ako kanite zaštititi svoj dizajn samo na području Hrvatske, najpraktičnije je to obaviti putem DZIV-a.

Moguće je zaštititi dizajn različitih proizvoda, pa čak i interijera ili likova iz crtića. No, neke proizvode prema postojećem zakonskom rješenju nije moguće zaštititi, poput računalnih programa ili – suvenira. Da bi mogao biti registriran, dizajn mora biti “nov”, što znači da nijedan

istovjetni dizajn nije bio dostupan javnosti prije datuma podnošenja prijave za registraciju. Također, dizajn ne smije biti kopija ili imitacija postojećeg dizajna, te mora imati individualni karakter.

Nema provjere po službenoj dužnosti Novost i individualan karakter dizajna uvjeti su koji se u Hrvatskoj ne ispituju po službenoj dužnosti tijekom postupka registracije, kao ni u većini drugih europskih zemalja. Međutim, ti elementi mogu biti razlog za pokretanje postupka o poništaju registriranog industrijskog dizaj­na. Zahtjev za poništajem registracije određenog dizajna može u pravilu zatražiti bilo koja zainteresirana stranka.

Najčešće, to su stranke koje su sa svojim proizvodom već prisutne na tržištu te su primijetile da se netko novi pojavio i registrirao istovrsni dizajn. Nositeljima industrijskog vlasništva korisno je raspolagati dokumentacijom koja dokazuje da su njihovi proizvodi bili u prometu prije “konkurentnog”, pomoću kataloga koji povezuju izgled proizvoda s datumom, ili pomoću potvrde s međunarodne izložbe koja dokazuje da je određeni dizajn izložen u određeno vrijeme. Prije podnošenja prijave za registraciju industrijskog dizajna bilo bi uputno isplanirati na kojem se teritorijalnom području dizajn želi zaštititi (samo na području Hrvatske, na području cijelog EU-a ili samo u određenim državama). Također, prije prijave korisno je pretražiti baze podataka kako bi se provjerilo nije li takav dizajn već registriran.

www.een.hr

4. lipnja 2012.

2 3

Strukturni fondovi za Hrvatsku

Potrebno promijeniti investicijsko ozračje Hrvatska nema dovoljno pripremljenih projekata i nerazvijen joj je administrativni kapacitet za korištenje kohezijskih fondova.

Kohezijska politika pridonosi ciljevima razvoja Europske unije do 2020. godine, a jedan od najvažnijih jest smanjiti siromaštvo u nerazvijenijim regijama

hezijska politika od 2014. do 2020. godine velika je prigoda za Hrvatsku. Imat ćete velike koristi od kohezijskog fonda, ali morate biti sposobni apsorbirati mnogo više sredstava. Morate imati jaku, stabilnu, posvećenu i kompetentnu javnu upravu na svim razinama jer bez toga nećete uspjeti. Već sada trebate pripremiti kvalitetne programe kako biste privukli što više sredstava”, istaknuo je Hahn. Naglasio je kako pri ulasku u Europsku uniju Hrvatska treba provesti reforme koje će javne financije učiniti stabilnima te pridonijeti uklanjanju nedostatka tzv. inovacijskih strategija za razvitak.

Jozo Vrdoljak Hrvatska mora promijeniti nepovoljno gospodarsko ozračje, složili su se povjerenik Europske komisije za regionalnu politiku Johannes Hahn i njegov domaćin, potpredsjednik Vlade Branko Grčić na panel-diskusiji Strukturni fondovi za Hrvatsku: nova kohezijska politika 2014.-2020., održanoj na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Kohezijskom politikom Europska unija želi pomoći razvitku gospodarstva, ali ponajprije smanjiti siromaštvo u nerazvijenijim regijama.

Hrvatska će u sljedećoj godini imati na raspolaganju 530 milijuna eura od kojih oko 450 u drugoj polovini godine, dok će u 2014. godini imati 1,08 milijardi eura, ističe Grčić. U razdoblju od 2014. do 2020. godine Hrvatskoj će biti na raspolaganju oko devet milijardi eura iz europskih fondova. No ne možemo biti zadovoljni dosadašnjim rezultatima povlačenja novca iz europskih fondova. Hrvatska je godišnje imala na raspolaganju oko 140 milijuna eura, a stupanj iskoristivosti je 37 posto od čega je tek polovina naplaćena. Znači, da smo od 2007. godine povukli samo 120 milijuna eura. ”Uočili smo da imamo dva izrazita problema u ovom trenutku. To su nedovoljan broj pripremljenih projekata te nerazvijen administrativni kapacitet. Pored toga,

moramo imati osigurana financijska sredstva neophodna za pripremu projekata.

Uskoro ćemo zaposliti 200 ljudi kako bismo ojačali administrativni kapacitet, a potrebno je da gradovi i županije isto to učine. Isto tako, preporučeno nam je da moramo imati dvostruko više osmišljenih projekata nego što nam je potrebno. Stoga smo osmislili program sufinanciranja izrade projekata kojim se predviđa maksimalan iznos od 500.000 kuna za pripremu projekata. Osim s javnim sektorom, u osmišljavanju i izradi projekata surađivat ćemo i s privatnim tvrtkama”, naglasio je Grčić. Dodao je kako Europska unija daje samo okvir za nacionalne projekte. “Europska unija putem svojih fondova sufinancira nacionalne projekte koji su dio naših razvojnih ciljeva”, pojašnjava Grčić.

U Vladi smatraju da će jačanje sustava za

apsorpciju novca pomoći u jačanju regionalne politike te smanjenju razlika između hrvatskih regija u pogledu razvijenosti, što bi trebalo smanjiti razliku i u odnosu na druge regije u Europskoj uniji. ”Posljednje godine u Hrvatskoj nisu bile dobro ozračje za investicije. To moramo promijeniti jer bez toga nema gospodarskog oporavka”, kaže povjerenik Europske komisije za regionalnu politiku Johannes Hahn. Dodao je kako se iz strukturnih i kohezijskog fonda na godinu izdvaja 65 milijardi eura za ravnomjeran razvoj 271 regije, koliko ih je sada u Europskoj uniji, a broj regija će se još povećati. ”Kohezijska politika pridonosi ciljevima razvoja Europske unije do 2020. godine, a jedan od najvažnijih jest smanjiti siromaštvo u nerazvijenijim regijama. Ko-

”Za pristup EU fondovima treba posebice imati projekte za infrastrukturu, željeznicu i vodoprivredu, ali i one koji bi poticali konkurentnost gospodarstva i razvijali izobrazbu”, rekao je Hahn.

Hrvatska se na osnovi indeksa odljeva mozgova u 142 države nalazi na 123. mjestu. ”To nije zadovoljavajuća i ohrabrujuća činjenica. Potrebno je sve učiniti kako bi se ti stručnjaci vratili te pridonijeli razvoju.

Moramo omogućiti da talenti ostanu u regijama iz kojih dolaze, što ne isključuje njihovu edukaciju i upijanje znanja u drugim regijama.

Budućnost Hrvatske je u tome da učite, razvijate se te radite u duhu suradnje i konsenzusa”, naglasio je Hahn.

EU u najvećoj krizi Europska unija je, gledajući generacijski, suočena s najvećom krizom do sad, smatra Johannes Hahn.

“Neke članice su suočene s golemim problemima i nalaze se u vrlo teškoj situaciji. Nema sumnje da podliježu velikom testu, no potrebno je naći modele kako bi se omogućili rast i stabilnost. Puno toga je već učinjeno, no Hrvatska će približavanjem ulaska u EU morati provesti strukturne reforme kako bi stabilizirala i ojačala javne financije. Dosta se energije treba uložiti u zapošljavanje. Stroga financijska politika ide

ruku pod ruku sa željom da se ostvari rast”, ističe Hahn.

Prema njegovim riječima, Europska unija je donijela plan za rast pokazatelja te nova zapošljavanja. “Došlo se do zaključka da je nužna velika financijska disciplina, povećanje investicija te gospodarski rast. To je moguće postići podrškom sredstava kohezijske politike te uz pomoć Europske investicijske banke”, zaključio je Johannes Hahn.

enterprise europe Recesija i kako iz nje

Europa na putu o

Eurostat i stručnjaci Komisijine Opće uprave za ekonomske i financijske poslove procjenjuju da će do kraja godine u negativi ostati osam od 2 Cipar (-0,8 posto), Mađarska (-0,3 posto). Procjenjuju da će Hrvatska do kraja godine ostati u recesiji, s padom BDP-a od 1,2 posto Lada Stipić-Niseteo Brojku koju su Hrvati nerado čuli, mada je i te kako osjećaju, izrekao je nekidan premijer Milanović: rast hrvatskog BDP‑a u prvom kvartalu ove godine je negati‑ van, -1,3 posto. Europski su trendovi ipak drukčiji, u toku je “veoma blaga recesija”, uglavnom rezultat unosa nekoliko pro‑ blematičnijih zemalja u prosjeke.

Prema svibanjskim podacima Eurosta‑ ta, u prvom tromjesečju ove godine rast BDP‑a eurozone bio je na nuli i s trendom povratka u crno do kraja godine, dok je u EU27 dobio simboličnih 0,1 posto u od‑ nosu na isto razdoblje 2011. godine. Eu‑ rostat i stručnjaci Komisijine Opće uprave za ekonomske i financijske poslove pro‑ cjenjuju da će do kraja godine u negati‑ vi ostati osam od 27 članica EU-a, najve‑ ći se pad očekuje u Grčkoj (-4,7 posto) i Portugalu (-3,3 posto), minusi će se na‑ staviti još u Španjolskoj (-1,8 posto), Itali‑ ji i Sloveniji (-1,4 posto), Nizozemskoj (-0,9 posto), Cipru (-0,8 posto), Mađarskoj (-0,3 posto).

EK procjenjuje da će Hrvatska do kraja go‑ dine ostati u recesiji, s padom BDP-a od 1,2 posto, što je trend posve različit od zapad‑ nobalkanskog susjedstva koje se već izvu‑ klo iz negative. S druge strane, prvu če‑ tvrtinu godine u odnosu na isto razdoblje lani Estonija je okrunila s četiripostotnim rastom BDP-a, Latvija sa 5,5, a Litva sa 4,3

BDP je rastao u Belgiji, Njemačkoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Austriji, Slovačkoj i Finskoj posto, slovački je rast dostigao 3,2 posto, njemački 1,2 posto, francuski 0,3 posto. U odnosu na zadnje tromjesečje prošle godi‑ ne brojke za EU i eurozonu, istina nekom‑ pletirane jer su nacionalne statistike višebr‑ zinske, upućuju na to da su obje na nultom rastu. BDP u Češkoj je pao za jedan posto, Španjolskoj 0,3 posto, Italiji 0,8 posto, Cipru 0,3 posto, Mađarskoj 1,3 posto, Nizozem‑ skoj 0,2 posto, Portugalu i Rumunjskoj po 0,1 posto i Velikoj Britaniji 0,2 posto. Bugar‑ ska i Francuska su na nuli, a BDP je rastao u

Kako se kroji proračun

Hrvatska kohe Hrvatskaprijatelj prijatelj ko

Kohezijski programi solidarno pomažu slabije i manje razvijene članice Europske unije. Davatelji u kohezijski proračun traže limit od jedan p Otkako je europskih proračuna, u nji‑ hovom su osmišljavanju uvijek dva glavna tabora – države koje više unose negoli primaju iz zajedničkih sredstava i one druge. Svrha proračuna je, izme‑ đu ostaloga, i solidarno potpomaganje slabije i manje razvijenih članica zajed‑ nice, što je naročito došlo do izražaja nakon velikog praska proširenja 2005. godine. Proračunska su se sredstva ra‑ nije pokazala više nego korisnima za Ir‑ sku, Španjolsku, Portugal i Grčku. Neto primatelji su se grupirali kao “prijatelji kohezijske politike” i to je obrazac po kojem redovno idu pregovori o prora‑ čunu. Unisoni glas snažniji je od graje razjedinjenog mnoštva, a kombinacija glasova na Vijeću u stanju je prevagnu‑ ti na stranu ove ad hoc koalicije petna‑ estak zemalja.

Od trenutka stavljanja potpisa na ispre‑ govarani Ugovor o pristupanju i Hrvatska se pridružila državama skupine primate‑ lja, “prijatelja kohezije” - njezin je glas iza uglavnom svih stavova koje skupina poda‑ stire ostalim europskim partnerima.

Aktivno kreiranje EU politike Ovo je najbolji praktični primjer uključiva‑ nja buduće članice u aktivno kreiranje vla‑ stite EU budućnosti - iako nema formalno pravo glasa. Predstavnici RH uključeni su u koncipiranje prijedloga, na poslovima oko proračuna angažiran je specijalist u bri‑ selskoj Misiji RH pri EU-u. Pregovori o no‑ vim srednjoročnim proračunskim okvirima 2014.-2020. ušli su u finalnu fazu, priopći‑ lo je dansko predsjedništvo nakon zadnje sjednice kada je predstavljen prvi nacrt pu‑ nog prijedloga teksta proračuna. Naravno,

Danci mudro odbijaju govoriti o iznosima pa je u igri samo nekoliko osnovnih brojki; sada je vrijeme kovanja principa. “Fokusira‑ mo se na to kako najefikasnije upotrijebiti

Predstavnici RH uključeni su u koncipiranje prijedloga, na poslovima oko proračuna angažiran je specijalist u briselskoj Misiji RH pri EU-u proračunska sredstva kako bismo poticali rast i zapošljavanje; prije toga, predsjed‑ ništvo je detaljno razmotrilo sve aspekte proračuna EU-a i sada su svi sastavni dije‑ lovi na stolu; uvjeren sam da takav prora‑ čun može predstavljati veoma važan do‑ prinos obnovi rasta i zaposlenosti u Europi;

no, valja nam iskazati hrabrost u nekim pi‑ tanjima”, izjavio je Nicolai Wammen, mini‑ star za europske poslove predsjedajuće države, uz zaključak “ostao nam je još du‑ gačak put”. Iduća je etapa neformalni sa‑ stanak Vijeća općih poslova, za 10 dana. Još nije usuglašeno ni to koliki će biti proračun.

Unosnici, pogotovo Njemačka i Finska, žele plafon do jedan posto BDP-a, druga skupi‑ na traži stotinu milijardi eura sniženja inici‑ jalnog prijedloga Europske komisije (1,05 posto BDP-a koji bi, uz neke izvanprora‑ čunske stavke, došao do 1,11 posto BDP-a).

Zemlje Zapadne Europe – ili stara Europa – žele da se u proračun ubrajaju i sredstva za Europski razvojni fond i za ITER (termo‑ nuklearni eksperimentalni reaktor). Hrvat‑ ska sudjeluje u koaliciji “prijatelja kohezi‑ je” skupa s Bugarskom, Češkom, Estonijom, Grčkom, Litvom, Latvijom, Mađarskom,

www.een.hr

4. lipnja 2012.

4 5

oporavka

27 članica EU-a - Grčka (-4,7 posto) i Portugal (-3,3 posto), Španjolska (-1,8 posto), Italija i Slovenija (-1,4 posto), Nizozemska (-0,9 posto), Belgiji (0,3 posto), Njemačkoj i Estoniji (0,5 posto), Latviji (čak 1,1 posto), Litvi (0,8 posto), Austriji (0,2 posto), Slovačkoj (0,8 posto) i Finskoj (1,2 posto).

Na ljuljački između recesije i rasta U ovom okružju ljuljanja između recesije i rasta Unija se konačno ozbiljno okrenula njegovom poticanju, a nakon što su se mjere štednje pokazale manjkavima. Prvi rezultat stresnih vremena je prihvaćanje činjenice da je u interesu svih dublje integriranje. Predstavljajući preporuke EK-a zemljama članicama kako bi zadržale ili povratile financijsku disciplinu i garantirale rast, Komisijin je prvi čovjek objavio slaganje kalendara i rasporeda za više europskog integriranja, pogotovo ekonomskog. Ovakav istup Josea Manuela Barrosa bio bi nezamisliv ili makar “popljuvan” prije svega godinu dana. Danas mu se plješće. Barrosova poruka je poruka poslovne Europe koja plače za tješnjim povezivanjem. Predsjednik Vijeća EU-a Herman van Rompuy također će na ljetnom summitu EU-a krajem lipnja podastrijeti ideje o načinima tješnjeg ekonomskog povezivanja.

Sve u svemu, izgledno je da će se mone-

tarna unija “federalizirati” u istinsku ekonomsku zajednicu. Slikovita opaska direktora velike europske korporacije o ujedinjavanju radi opstanka na globalnoj sceni glasila je: “U Veliku Britaniju nikada neće stići nogometni trofej jer igraju reprezentacije Škotske, Walesa, Engleske... a ne nogometni tim Ujedinjenog Kraljevstva”. O količini prihvaćenih mijena ovisit će hoće li Lisabonski sporazum uskoro dobiti nasljednika budući da će neke promjene pretpostavljati i ozbiljnije korekcije temeljnog akta EU-a.

Treća industrijska revolucija Jose Manuel Barroso je nekidan na panelu o europskoj novoj, dakle trećoj industrijskoj revoluciji (industrija je zaslužna za 74 milijuna zaposlenih i 25 posto unosa u BDP) podržao planove rasta i razvoja temeljene na digitalnim tehnologijama, obnovljivim izvorima energije, robotici, recikliranju.

Poslovna zajednica sa svoje strane žali se da joj manjka kadrova, pogotovo inženjera i znanstvenika, i da se brine za posljedice mjera štednje po školovanje budući da su europske škole ovisne uglavnom o nacionalnim proračunima.

Na neformalnom svibanjskom summitu izložene su ideje kako Europu izvući iz recesije i stagnacije u stabilan, odr-

Izgledno je da će se monetarna unija “federalizirati” u istinsku ekonomsku zajednicu živ rast. Zanimljivi su pogledi na terapije ozdravljenja europskog juga i jugoistoka: Nijemci su, primjerice, za njih predložili osnivanje posebnih ekonomskih zona s drukčijim pravilima od ostatka zajednice, s poticajima za ulagače i uredbama koje bi bile manje zahtjevne nego u ostatku EU-a.

Rast bi podupirale i euroobveznice i projektne obveznice. Euroobveznicama bi se članice međusobno štitile od udara špekulanata omogućujući ranjivijim državama - čije državne obveznice po kamatama idu u nebesa, preko praga održivosti - da također uživaju nisku kamatnu stopu. Ideju o euroobveznicama su na nož dočeka-

ezije ohezije

posto BDP-a, a primatelji očekuju ovogodišnje 354 milijarde eura Maltom, Portugalom, Rumunjskom, Slovačkom, Slovenijom i Španjolskom. Njima se povremeno pridruže i druge zemlje, zavisi o temi, najčešće su to Belgija i Luksemburg, jer im je u interesu rast ovog prostora. Kada dođe do poljoprivrede, uskače Francuska u obranu postojećeg sustava potpora.

Alat za poticanje razvoja i rasta Koaliciji prijatelja kohezijska je politika EU-a ključni instrument poticanja razvoja i rasta te im je kao donja granica prihvatljiv umanjeni iznos predložen u Komisijinom nacrtu proračuna, 336 milijardi eura za koheziju. Sadašnji proračun za isto izdvaja 354 milijarde eura jer potiče razvoj brojnih novih članica. Neke predložene mijene mogle bi naškoditi najmanje razvijenim zemljama, poput određivanja gornje granice alokacije proračunskih sredstava na 2,5 posto na-

cionalnog BDP-a čime se slabi kohezijska politika. Nezadovoljstvo koalicije prijatelja kohezije je i zbog pristupa kohezijskoj politici koja, po prvom prijedlogu, uvodi ma-

Neke predložene mijene mogle bi naškoditi najmanje razvijenim zemljama, poput određivanja gornje granice alokacije proračunskih sredstava na 2,5 posto nacionalnog BDP-a kroekonomsku uvjetovanost za dobivanje sredstava Kohezijskog fonda. Princip bi se primijenio isključivo na kohezijsku politiku, ne drugdje. Države se, s druge strane, slažu s uvođenjem sigurnosne mreže za regije

koje su prešle 75 posto BDP-a EU-a, a to je gornja granica punog pristupa kohezijskim fondovima. Mreža je zamišljena tako da im olakša prekid dotoka fondovskih sredstava kako im se ne bi ugrozio ritam razvoja.

O idejama partnere i javnost redovno izvještava poljska Misija pri EU-u – Poljska je preuzela koordinaciju skupine prijatelja kohezije, postavši joj glasnogovornicom. Sve zemlje okupljene oko određenog interesa intenzivno komuniciraju non-paperima, obavještavajući ostale o svojim pogledima.

Cilj EU-a je do kraja godine završiti sve bitne poslove usklađivanja pogleda i interesa vezanih uz srednjoročni proračun. Dansko predsjedništvo gura temu kako bi što manje posla ostavilo nasljednicima im, Cipranima. Novi, revidirani prijedlozi proračuna uvažavat će i činjenice iz proljetne ekonomske prognoze za EU. (L.S.N.)

li Nijemci, Francuzi su njome oduševljeni.

Koncept projektnih obveznica povezivao bi skupine zemalja udružene oko određenog velikog infrastrukturnog projekta što je značajno s obzirom na planove modernizacije elektroopskrbnog sustava i, općenito, ozelenjavanja europske ekonomije.

Iza te ideje su Francuska i Italija, a Njemačka je signalizirala da joj se projektne obveznice sviđaju za razliku od odbačenih euroobveznica.

Manje papira, više provedbe Pokrenute su mjere za veće zapošljavanje, naročito mladih, za lakši pristup malih i srednjih tvrtki sredstvima, a sve bi to trebalo dati rezultate već do kraja godine. Vjetar u leđa europskoj ekonomiji osigurala su nervozna tržišta: jeftiniji euro čini atraktivnijima europske izvozne proizvode.

Poslovna zajednica izrekla je svoje na okruglom stolu o budućnosti europske ekonomije (sudjelovao je i predsjednik Ivo Josipović). Poslovni ljudi žele “manje papira, procedura, novih uredbi, politika i planova, a više provedbe dogovorenog”.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu Oprema za parkove Public Enterprise Parks and Greenery, Skopje, Makedonija, traži opremu za parkove i dječja igrališta. Natječaj je otvoren do 2. srpnja, a prijave na makedonskom ili engleskom jeziku se predaju na Public Enterprice Parks and Greenery Skopje For the attention of: Biljana Markozanova 1020 Skopje, FRY Macedonia, jp.zelenilo@t-home.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Usluge prijenosa podataka Møre- og Romsdal Fylkeskommune, Molde, Norveška, traži uslugu prijenosa podataka. Natječaj je otvoren do 9. srpnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Møre- og Romsdal Fylkeskommune, Julsundveie,n For the attention of: Arnt Ove Hol, 6412 Molde, Norway, Arnt.Ove.Hol@mrfylke.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Građevinski radovi Direction de l’aménagement, de l’environnement et des constructions,

Service des bâtiments, Friburg, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 4. srpnja, a prijave na njemačkom ili francuskom jeziku se predaju na Direction de l’aménagement, de l’environnement et des constructions,Service des bâtiments, Grand-Rue 32, For the attention of: M. Raphaël Piller, 1700 Fribourg, Switzerland, raphael.piller@fr.ch.

Više podataka o nadmetanju na http:// www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=735049. Čišćenje korova Circumvesuviana SRL, Napulj, Italija, traži uslugu čišćenja korova. Natječaj je otvoren do 23. srpnja, a prijave na talijanskom jeziku se predaju na Circumvesuviana SRL, corso Garibaldi 387, For the attention of: avv. Carlo Vollono, 80142 Napoli, Italy, c.vollono@vesuviana. it. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Niskopodni autobusi Personennahverkehrsgesellschaft Genthin mbH, Genthin, Njemačka, traži niskopodne autobuse. Natječaj je otvoren do 14. lipnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se

na Personennahverkehrsgesellschaft Genthin mbH Friedenstr. 75 For the attention of: Bettina Perlberg 39307 Genthin, postmaster@ pnv-genthin. de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

cedonia, UKHematologija@t-home.mk.

Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Pametne kartice Strathclyde Partnership for Transport Utility, Glasgow, Ujedinjeno Kraljevstvo, traži nabavu pametnih kartica kao voznih karata. Natječaj je otvoren do 12. lipnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Strathclyde Partnership for Transport - Utility Consort House, 12 West George Street Contact point(s): Finance For the attention of: Director of Finance & HR G2 1HN Glasgow, United Kingdom, procurement@spt.co.uk, www.spt.co.uk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Građevinski radovi FFS SA Berna Infrastruttura, Progetti Regione Sud Strada Ferrata e Geomatica, Bellinzona, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 22. lipnja, a prijave na talijanskom jeziku se predaju na FFS SA Berna Infrastruttura, Progetti Regione Sud Strada Ferrata e Geomatica, Via Pedemonte 7, For the attention of: Paolo Kenklies 6500 Bellinzona Switzerland, paolo.kenklies@sbb. ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Farmaceutski proizvodi Sveučilišna klinika za hematologiju u Skopju, Makedonija, traži farmaceutske proizvode. Natječaj je otvoren do 16. lipnja, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na JZU Univerzitetska klinika za hematologija - Skopje, 17 Vodnjanska, Magde Dokovska For the attention of: Igor Ivanov 1000 Skopje, FRY Ma-

Održavanje i popravci REN SpA, Reggio Emilia, Italija, traži usluge popravaka i održavanja električnih uređaja. Natječaj je otvoren do 20. lipnja, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na SpA - direzione acquisti e appalti corso Svizzera 95n 10143 Torino, Italy, appalti_aa@gruppoiren.it. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Orah i sjemenke (20120515018) Rumunjski distributer oraha i sjemenki bundeve traži agente, zastupnike i distributere za svoje proizvode.

Konstrukcije od nehrđajućeg čelika (20120524027) Poljska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju konstrukcija od nehrđajućeg čelika (moguća je proizvodnja velikih elemenata), traži partnere za dugoročnu suradnju nudeći se kao podugovaratelj. Usluge koje nudi su: plazma i strojno rezanje, poluautomatsko i automatsko varenje, obrada i proizvodnja velikih elemenata.

Odjeća (20120502016) Grčka tvrtka za dizajniranje, proizvodnju i prodaju ženske odjeće svih veličina, s jakom prodajnom mrežom u Grčkoj i na Cipru, traži agente, veletrgovce i distributere za svoje proizvode.

Brodogradnja i energetska industrija (20120521001) Poljska tvrtka, dizajnerski ured, specijalizirana za aktivnosti u brodogradnji i energetskoj industriji, traži trgovačke posrednike te nudi i traži partnerstvo u obliku podugovaranja. Tvrtka se bavi pripremom dokumentacije i radioničkih crteža, opreme, jahti, brodova, plovila, platformi za bušenje...

Konzultant (20120502042) Britanski konzultant za međunarodnu trgovinu, specijaliziran za pružanje pomoći tvrtkama da se probiju na inozemnom tržištu, traži proizvođače i dobavljače poljoprivrednih alata i opreme u Europi.

Palete (20120427030) Švedski proizvođač paleta koje se koriste u skladištenju traži partnere u obliku distributera iz područja proizvodne industrije. Palete štite u prijevozu, lagane su i praktične.

Graditeljstvo (20120427028) Turska tvrtka, specijalizirana u građevinskom sektoru za zastupanje stranih tvrtki koje traže tržište za svoje proizvode i usluge, nudi trgovačko-posredničke usluge u obliku distribucije i konzultantskih usluga te zastupstva. U obzir dola-

zi i zajedničko ulaganje za zelenu i održivu gradnju.

Metalni stupovi (20120508053) Rumunjski proizvođač metalnih stupova za mobilnu telefoniju i stupova za visokonaponske električne mreže traži potencijalne suradnike u obliku trgovačkih posrednika kako bi proširio svoju djelatnost na međunarodno tržište, ili u obliku proizvođača (proizvodnje) kako bi mogao bolje koristiti svoje postojeće proizvodne kapacitete ili proširiti opseg svojih proizvoda (nudi/traži recipročnu proizvodnju).

Kava (20120503016) Talijanski proizvođač visokokvalitetnih mješavina kave, koji jamči visoku razinu homogenosti i svježine, traži distributere, trgovce na veliko i specijalizirane trgovine na malo koje su namijenjene za prodaju kave.

Voće i povrće (20120330031) Srbijanska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i preradom voća i povrća želi prodati tvrtku te traži zainteresirane kupce.

Medicinska oprema (20120323008) Ruska tvrtka, specijalizirana za opskrbu medicinskom opremom, nudi distribucijske usluge proizvođačima i trgovcima koji se bave prodajom medicinske opreme i dezinficijensa.

Softverska rješenja (20120202052) Izraelska tvrtka, vodeći proizvođač softvera, koja opskrbljuje poljoprivredni sektor sveobuhvatnim računalnim i komunikacijskim rješenjima, traži trgovačke posrednike i partnere za joint venture.

Filteri za pročišćavanje zraka (20120116002) Danska tvrtka za zaštitu okoliša traži distributere/agente za prodaju visokoučinkovitih i vrlo konkurentnih filtersustava, posebno u Istočnoj Europi.

Tvrtka je stručnjak u borbi protiv zagađenja zraka.

Onečišćenje zraka, filteri za pročišćivanje industrijskih plinova (20111019055) Srbijanska tvrtka, specijalizirana u području onečišćenja zraka i proizvodnji filtera za pročišćivanje industrijskih plinova, traži trgovačko-posredničke usluge i partnere za joint venture (zajedničko ulaganje).

www.een.hr

4. lipnja 2012.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca.

Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_ archives_ en.cfm.

1

2

4

3

Diferencijalni prekidač napona - osigurač, brend Digital, model Digital JVL632 Ref. 3016, lot JR11-HXY0211. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer neispravno radi. Proizvod nije u skladu s Direktivom o sigurnosti proizvoda niskog napona ni sa standardom EN 61009. (slika 5) LED lampa, brend Energy+, tip 6 438114 133705, barkod: 6 43811 4133705. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer ima neadekvatnu izolaciju dijelova pod naponom. Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima niskog napona i standardom EN 60968. (slika 6)

Plastična blokflauta, brend Sucesso, barkod 8800824004343. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se u gornjem dijelu piska nalaze maleni dijelovi koji mogu otpasti i biti progutani. Proizvod nije u skladu s Direktivom o sigurnosti igračaka i standardom EN 71-1. (slika 1)

5

Putni punjač za iPhone, nepoznatog brenda (neoriginalan proizvod), oznake Travel charger for iPhone 4/3GS/3G. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer spojevi pod naponom nisu dobro izolirani.

Igračka glazbena kutija Dragon musical box, brend Trousselier, broj modela 6000BE0065/12. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži male dijelove koji se mogu progutati ili inhalirati. Proizvod nije

6

6 7

7

Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima niskog napona ni standardom EN 60950. (slika 2)

8 u skladu s Direktivom o sigurnosti igračaka i standardom EN 71-1. (slika 3) Tricikl Spyder roadster, brend BRP CANAM, model KJ-TC02A. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer osigurač pedale kočnice može otpasti čime se gubi mogućnost kočenja stražnjom kočnicom bez ranijeg upozorenja. (slika 4)

Noćna svjetiljka Fun lamp, brend Briloner, tip 2806/014, barkod 4 002707 149798.

Proizvod predstavlja rizik za kupca jer je moguće zamijeniti svijetleći dio dok je svjetiljka pod naponom. Proizvod nije u skladu s Direktivom o niskom naponu i standardom EN 60598. (slika 7) Digitalni receiver, Digital Terrestrial Receiver; brend Eurosan, model SD1000. Dijelovi pod naponom nisu dovoljno izolirani pa nije u skladu s Direktivom o niskom naponu i standardom EN 60065. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite za ove ponude pošaljite na bicro@bicro.hr

Integrativna metoda za prevenciju štete koju glodavci nanose poljoprivrednim površinama (Ref: 12 IL 80EP 3O75) • Međunarodna tvrtka sa sjedištem u Izraelu traži tehnologije koje odbijaju glodavce s poljoprivrednih polja i sprečavaju štetu koju nanose usjevima i sustavu navodnjavanja. Istovremeno, tvrtka traži istraživačku instituciju koja ima resurse i iskustvo za testiranje navedenih tehnologija. Tehnologija može biti u fazi ispitivanja ili potpuno primjenjiva u realnim uvjetima.

Nove tehnologije za produljenje vijeka trajanja jagoda s primjenom nakon berbe (Ref: 12 ES 27F3 3NWX) • Andaluzijska udruga proizvođača jagoda traži nova tehnološka rješenja koja, u kombinaciji s prikladnom kontrolom temperature, mogu pomoći produljenju vijeka trajanja jagoda, poput pakiranja u kontroliranoj atmosferi

(MAP), dezinfekcije proizvodnih prostora s UV-C zračenjem i tretiranja ozonom. Posebna pažnja se pridaje rješenjima koja je moguće implementirati brzo i bez većih ulaganja. Udruga je zainteresirana za tehničku i komercijalnu suradnju.

Nove tehnologije za precizno upravljanje fertirigacijom jagoda i drugih bobičastih kultura (Ref: 12 ES 27F3 3NWU) • Andaluzijska udruga proizvođača jagoda traži nove tehnologije koje mogu pripomoći preciznoj kontroli i upravljanju navodnjavanjem i gnojidbom jagoda i drugih bobičastih kultura. Namjera je poboljšati kvalitetu voća, ali razmotrit će se i tehnologije koje povećavaju proizvodnju. Empirijski model izveden na studiji slučaja trebao bi biti uključen pri implementaciji tehnologije.

Udruga traži tehničku i komercijalnu suradnju.

Uređaj za identifikaciju mirisa materijala u automobilskom sektoru – elektronski nos (Ref: 12 PL 62AQ 3OHV) • Tvrtka iz sjeveroistočne Poljske traži uređaj za masovnu identifikaciju mirisa materijala u automobilskom sektoru – elektronski nos. Traženi uređaj treba omogućiti masovnu identifikaciju mirisa materijala koji su zahvaćeni gljivicama i plijesni, mikrobiološki kontaminirani, od-

la inovativno web rješenje za prevođenje utemeljeno na vlastitom konferencijskom web sustavu. Partneri bi trebali osigurati vještine i ekspertizu o prevodilačkom tržištu i pridonijeti izobrazbi prevoditelja za ovaj novi način pružanja profesionalnih prevodilačkih usluga.

nosno kod kojih je započeo proces fermentacije i truljenja. Tvrtka je zainteresirana licencirati tehnologiju.

Pronalaženje organskih spojeva u vodi, stijenama i tlu uporabom fluorescentnog označavanja (Ref: 12 GB 40n4 3O8C) • Sveučilište sa sjedištem u Velikoj Britaniji traži suradnike koji mogu pružiti testne uzorke što bi omogućilo daljnji razvoj grupe fluorescentnih oznaka. Ove oznake se razvijaju prema određenim organskim vrstama koje se nalaze u okolišu i zahtijevaju brzu identifikaciju i kvantifikaciju. Sveučilište je zainteresirano za primjenu ovih oznaka kod problema u okolišu da bi se utvrdila njihova vrijednost kao analitičko sredstvo, kao i potencijal za ugradnju u prenosive senzore za vanjsku primjenu.

Potraga za akademskim partnerima za razvoj inovativnog prevodilačkog web rješenja (Ref: 12 BE 0315 3OJZ) • Belgijska tvrtka traži partnere u akademskom sektoru kako bi usavrši-

Potraga za partnerom: natječaj Ambient Assisted Living (AAL) program - platforma za pružanje usluga socijalne skrbi namijenjena izvaninstitucijskim skrbnicima (Ref: 12 ES 27F4 3OV1) • Španjolski ICT tehnološki centar trenutačno priprema prijavu za natječaj Ambient Assisted Living. Cilj ovog projekta je pružiti rješenje koje će pomoći

institucijskim i izvaninstitucijskim skrbnicima stvaranjem platforme socijalne pomoći koja bi pružila mjesto za suradnju kroz različite usluge. Profil traženog partnera: subjekti koji razvijaju aplikacije za mobilne platforme i ozbiljne igre, izvaninstitucijski skrbnici iz udruga za starije i nemoćne osobe, stručnjaci u kreiranju multimedijskog sadržaja za e-učenje.

enterprise europe

4. lipnja 2012.

Radionica Pronađite međunarodnog poslovnog partnera/kupca/distributera U HGK-Županijskoj komori Bjelovar 14. lipnja u 11 sati održat će se edukacija članica o korištenju alata za pronalaženje međunarodnih poslovnih partnera, korištenju Baze komercijalne suradnje i Baze tehnološke suradnje.

Radionicu pod nazivom Pronađite međunarodnog poslovnog partnera/kupca/distributera organiziraju Hrvatska gospodarska komora Zagreb i Poslovno inovacijski centar BICRO u sklopu Europske poduzetničke mreže.

Program radionice: • 11:00 Općenito o Europskoj poduzetničkoj mreži (EEN) i međunarodnoj bazi KOMERCIJALNE suradnje

Webinar “Kako napisati zahtjev za ERC Starting Grant” Webinar je namijenjen znanstvenicima s područja regije i daje informacije o regulativama i mogućnostima zajmova za početnike (Starting Grants), kao i nekoliko ideja o tome kako napisati uspješan zahtjev. Na webinaru se sudionici mogu upoznati s time kako se strukturira zahtjev i kako se prezentiraju dosadašnji rezultati. Ylva Huber, FFG-Expert i austrijski predstavnik u ERC NCP-u, održat će prezentaciju i odgovarati na pitanja sudionika.

Webinar će se održati u ponedjeljak, 11. lipnja od 10 do 11 sati.

Registracije se primaju na https:// www4.gotomeeting.com/register/ 520385727.

Po registraciji sudionici će dobiti informacije kako pristupiti webinaru.

• 11:15 Izrada vlastitog profila u bazi KOMERCIJALNE suradnje • 12:30 PAUZA • 12:45 Općenito o međunarodnoj bazi TEHNOLOŠKE suradnje • 13:00 Izrada vlastitog profila u bazi TEHNOLOŠKE suradnje • 14:00 Marketinške koristi od međunarodnih normi za sustave upravljanja • 15:00 Pitanja i odgovori/ Završetak radionice.

Prijave se predaju na email: vjozeljic@ hgk.hr, tel.: 043/ 274 068.

8

Radionica za poduzetnice Hrvatska gospodarska komora i projektni partneri najavljuju održavanje radionice za žene potencijalne poduzetnice u sklopu projekta EntrepreneurSHEp koja će se održati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore-Komore Zagreb, Draškovićeva 45, u Zagrebu od 4. do 6. lipnja, s početkom u 8.30 sati. Svaki dan se predaju po dva modula s različitim temama, a pokrit će teme Od poslovne ideje do profita; Sve je marketing, marketing je sve; Poslovno planiranje – od kuda krenuti; Organizirajte svoj posao: Poduzetnik u elektroničkom poslovanju te Mogući pravni oblici organiziranja poduzetništva i poslovne odgovornosti.

Zainteresirane poduzetnice mogu više informacija naći na http://www. een.hr/hr/kalendar/04-06-2012/ radionica-za-zene-potencijalnepoduzetnice-u-zagrebu-projektentrepreneurshep/351/.

Poslovni susret B2Fair u Luxembourgu Svi oni koji traže poslovne kontakte u srcu Europe i zainteresirani su za susret s tvrtkama različitih sektora iz mnogih zemalja na jednom mjestu pozvani su na poslovne susrete B2Fair koji će biti organizirani u Luxembourgu, 13. i 14. lipnja tijekom gospodarskog sajma Poslovni dani velike regije.

Smješten u samom srcu Europe, sajam Greater Region obuhvaća područja Velikog Vojvodstva Luksemburga, Valonije u Belgiji, Lorraine u Francuskoj i Rhe-

inland-Pfalza i Saarlanda u Njemačkoj.

Zbog svojih prekograničnih poslovnih odnosa na dnevnoj bazi Greater Region je već desetljećima primjer europske integracije.

Sajam Poslovni dani velike regije usredotočit će se na najvažnije sektore ovog geografskog područja: • okoliš i energiju • automobilski sektor • eko gradnju i održivi razvoj • zrakoplovstvo • e-mobilnost

• • • •

ICT, e-commerce i web-marketing strojeve, metalurgiju i robotiku usluge za tvrtke prijevoz i logistiku.

Osim tvrtki iz te regije, sudionici B2Fair poslovnih susreta pristižu iz brojnih drugih zemalja. Sajam poslovnih dana velike regije osim izložbenih štandova i događaja B2Fair sadržavat će i mnoge druge događaje, kao što su interaktivne konferencije, TV pozornica i umrežavanje te domjenak. Kotizacija iznosi 175 eura za prvoprijavljenog

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 4. lipnja - Info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Osijek

6. lipnja - Info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Split

13. lipnja - Poslovni susreti B2Fair, Luxembourg

4-6. lipnja - Radionica za poduzetnice, Zagreb

11. lipnja - Info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Rijeka

14. lipnja - Pronađite međunarodnog poslovnog partnera/kupca/distributera, Bjelovar

5. lipnja - Info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Zadar

12. lipnja - Info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Pula

15. lipnja - Brokerage: Domaining, web hosting i cloud computing, Rijeka

predstavnika tvrtke i 75 eura za svakog dodatnog sudionika. Dodatne usluge mogu se naručiti putem interneta, za vrijeme registracije. Više informacija o događanju do­ stupno je na www.b2faironline.com/grbusinessdays2012.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3730, 4. lipnja 2012.

( 43 radnika

( oko 40.000 €

zapošljava Kogutex

uložila Svesa Natura

Kogutex, Konjščina

Svesa Natura, Zagreb

Od trgovine do mlinaca

Stroj koji “masira” tijesto Mlinci se proizvode na starinski način, što znači da ne sadrže nikakve aditive, umjetne arome ili bojila

Let’s Pizza je stroj koji u roku od samo 2,5 minuta od izbora i plaćanja kupcu uruči gotovu pizzu

N

S

akon 12 godi­ na poslovanja u djelatnosti trgo­ vine mješovitom robom tvrtka Kogutex iz Konj­ ščine prerasla je 2003. go­ dine u proizvodno-trgo­ vačko i uslužno poduzeće.

Tada su, naime, započeli proizvodnju domaćih mli­ naca, a danas u proizvod­ nji i trgovini zapošljava­ ju 43 radnika. Tvrtka je inače započela s radom 1991. godine, a osnovao ju je Stjepan Gorički, ne­ posredno prije negoli je otvorio prvu trgovinu u Jertovcu.

tnim cijenama, velikom asortimanu robe, ljuba­ znom osoblju te moguć­ nosti nabave robe po želji njihovih kupaca u najkra­ ćem mogućem roku. To im je pomoglo ne samo da prežive žestoku kon­ kurenciju, već i da učvr­ ste svoj položaj u regi­ ji, što je možda i najbolji recept za preživljavanje manjih trgovina u konku­ renciji s velikim trgovač­ kim lancima.

Brza nabava robe Kako su smješteni u istočnom dijelu Krapin­

”Mlinci su oduvijek bili simbol domaće kuhi­ nje, posebice u Hrvatskom zagorju. Otuda i ideja za njihovu proizvodnju”, po­ jasnio je Tomislav Gorič­ ki koji naglašava da su nji­ hovi mlinci proizvedeni na starinski način, što znači da ne sadrže nikakve adi­ tive, umjetne arome ili bo­ jila što je njima kao pro­ izvođačima, ali još više kupcima, najvažnije. Do­ daje kako su u proizvodnju uveli HACCP sustav, a ka­ kvoća se redovito kontroli­ ra i u Laboratoriju za ana­ litičku kemiju u Institutu u

sko-zagorske županije, tako je i njihovo poslo­ vanje orijentirano pre­ ma Zagrebu i Varaždinu.

Dobra prometna poveza­ nost autocestom ZagrebVaraždin omogućuje im brzu i kontinuiranu naba­ vu robe, posebice svježeg voća i povrća, delikatesa te razne druge robe širo­ ke potrošnje.

Križevcima. Osim u Kogu­ texovim trgovinama, mlin­ ci se mogu kupiti i u većini trgovačkih lanaca s koji­ ma imaju dobru suradnju.

U suradnji sa Županijskom komorom HGK-a mlince često izlažu i prezentira­ ju na regionalnim sajmovi­ ma, a intenzivno ulažu i u istraživanje njima bliskog tržišta Slovenije. (J.F.)

U proizvodnju je Kogutex uveo i HACCP sustav Prema riječima Tomislava Goričkog, voditelja poslovanja tvrtke, danas imaju trgovine na četiri lokacije, u Konj­ ščini, Zlatar Bistrici, Ga­ lovcu i Bedenici, dok je pogon proizvodnje mli­ naca smješten u Jertov­ cu. Trgovine su, kaže, prepoznatljive po lije­ pom uređenju, konkuren­

vježina i izvornost sastojaka temeljni su elementi zdra­ ve prehrane, a takvi su sa­ stojci neophodni i u pri­ premi pizze. Upravo zato vending aparat (samopo­ služni aparat na kojem kupac sam bira sastojke) Let’s Pizza u proizvod­ nji koristi samo svježe, pažljivo odabrane kvali­ tetne sastojke. Let’s Piz­ za je stroj koji u roku od samo 2,5 minuta od izbo­ ra i plaćanja sam umijesi tijesto, dodaje željene sa­ stojke, peče i kroz izla­ zni okvir krajnjem kori­ sniku pruža gotovu pizzu.

Prvi takvi strojevi upravo se postavljaju na Stradunu u Dubrovniku, plažama Zrće na Pagu i Bačvicama u Splitu te na još nekoli­ ko lokacija na Jadranskoj obali, a nakon ljeta će biti postavljeni i u ostalim hr­ vatskim gradovima.

Dopuna sastojaka i redovito čišćenje apara­ ta iznimno su jednostav­ ni i zahtijevaju vrlo malo vremena. Količina brašna, umaka od rajčice i vode učitava se za stotinjak piz­ za, a sastojci su očuvani u

četiri prilagođene kutije za 50 pojedinačnih sasto­ jaka/vrsta, i to sve u pro­

U pripremi je izrada projekta za otvaranje prvog tzv. vending shopa u Hrvatskoj zračenom hladnjaku na maksimalno četiri stupnja Celzija.

Cilj: širenje u regiji Strojeve Let’s Pizza ne­ davno je u Zagrebu pred­ stavila tvrtka Svesa Na­ tura, osnovana prije dvije godine isključivo zbog pokretanja franšize Let’s Pizza u Hrvatskoj, te s ciljem širenja na područje zemalja u regiji. “Svoju osnovnu djelat­ nost želimo pro­ širiti na pru­ žanje usluga zdrave i kon­ trolirane hra­ ne. U pripre­ mi je izrada projekta za otvaranje

prvog tzv. vending sho­ pa u Hrvatskoj, čime bi se na već predviđenoj lo­ kaciji korisnicima pružila usluga korištenja više od 2000 raznih proizvoda, i to 24 sata dnevno”, rekao je Sven Opravić, direktor tvrtke Svesa Natura.

Dodao je kako je tvrtkin najveći problem do sada bilo financiranje projekta Let’s Pizza. Naime, u ve­ ljači prošle godine u taj su projekt uložili oko 40.000 eura vlastitog početnog kapitala, no zaustavilo ih je nerazumijevanje po­ slovnih banaka u Hrvat­ skoj. Ipak, potkraj lanj­ skog travnja projekt Let’s Pizza završen je i realizi­ ran uz pomoć Volksbanka.

Opravić je dodao kako je najveći problem ne­ mogućnost dobiva­ nja financijske potpo­ re potencijalnih kupaca.

Zbog toga se, pre­ ma njegovim rije­ čima, usporava širenje franšize na osnovi part­ nerstva po ostalim hrvat­ skim gradovi­ ma. (S.P.)

14 POSLOVNA IZVJEŠĆA

Privredni vjesnik Broj 3730, 4. lipnja 2012.

Na temelju Zakona o računovodstvu (NN 109/07), Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društava osiguranje, odnosno društava za reosiguranje čl.10 (NN 132/10 i 32/12) Croatia Lloyd d.d. javno objavljuje skraćene konsolidirane godišnje financijske izvještaje za 2011. godinu Izvještaj o financijskom položaju (Bilanca) na dan 31. prosinca 2011. godine Opis pozicije AKTIVA

u kunama Tekuća godina

Prethodna godina

NEMATERIJALNA IMOVINA

623.468

835.686

48.260.737

47.756.469

ULAGANJA

606.648.865

604.572.076

TEHNIČKE PRIČUVE - UDIO RE

102.865.087

215.566.261

MATERIJALNA IMOVINA

POTRAŽIVANJA

58.614.663

89.065.155

OSTALA IMOVINA

13.602.753

24.222.310

PLAĆ.TROŠ.BUD.RAZD. I NEDOS.NAPL.PRIHODA

111.780

129.520

830.727.352

982.147.477

24.513.717

24.513.717

KAPITAL I REZERVE

276.862.042

282.926.397

TEHNIČKE PRIČUVE - BRUTO

500.952.327

591.152.978

4.205.774

2.730.904

UKUPNO AKTIVA IZVANBILANČNI ZAPISI PASIVA

OSTALE PRIČUVE ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA OBVEZA

1.303.359

6.590.547

OSTALE OBVEZE

47.403.850

98.746.651

UKUPNA PASIVA

830.727.352

982.147.477

24.513.717

24.513.717

IZVANBILANČNI ZAPISI Uprava Društva

Član Uprave Kitica Mioč

Predsjednik Uprave Robert Stude

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (Račun dobiti i gubitka) za razdoblje 1. siječnja - 31. prosinca 2011. godine Opis pozicije ZARAĐENA PREMIJA PRIHODI OD ULAGANJA PRIHODI OD PROVIZIJA I NAKNADA OSTALI OSIGURATELJNO-TEHNIČKI PRIHODI OSTALI PRIHODI IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE PROMJENA OSTALIH TEHNIČKIH PRIČUVA IZDACI ZA POVRATE PREMIJA (BONUSI I POPUSTI) POSLOVNI RASHODI TROŠKOVI ULAGANJA OSTALI TEHNIČKI TROŠKOVI OSTALI TROŠKOVI (uključujući vrijednosna usklađenja)

Prethodno obračunsko razdoblje 184.810.148 41.437.676 46.168.601 3.037.853 5.308.128 120.331.320 13.490.225 114.288 58.069.067 5.774.683 344.892 41.656.684

Tekuće obračunsko razdoblje 163.303.928 35.351.645 44.737.479 3.593.331 1.973.601 109.572.965 2.000.000 -93.612 55.995.244 5.910.268 262.962 32.613.148

280.762.406 239.781.159

248.959.984 206.260.975

40.981.247 8.831.551 32.149.696

42.699.009 13.847.979 28.851.030

UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI BRUTO DOBIT POREZ NA DOBIT NETO DOBIT OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT Dobici/gubici proizišli iz revalorizacije finan.imovine rasp. za prodaju Uprava Društva

Član Uprave Kitica Mioč

4.582.538

-1.025.275

36.732.234

27.825.755

Predsjednik Uprave Robert Stude

Izvještaj o novčanim tokovima (indirektna metoda) za razdoblje 1. siječnja - 31. prosinca 2011. godine Opis pozicije NOVČANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI Novčani tok prije promjene poslovne imovine i obveza Dobit/gubitak prije poreza Usklađenja: Amortizacija nekretnina i opreme Amortizacija nematerijalne imovine Umanjenje vrijednosti i dobici/gubici od svođenja na fer vrijednost Ostala usklađenja Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza Povećanje/smanjenje ulaganja raspoloživih za prodaju Povećanje/smanjenje ulaganja koja se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Povećanje/smanjenje depozita, zajmova i potraživanja Povećanje/smanjenje udjela reosiguranja u tehničkim pričuvama Povećanje/smanjenje porezne imovine Povećanje/smanjenje potraživanja Povećanje/smanjenje plaćenih troškova budućeg razdoblja i nedospjele naplate prihoda Povećanje/smanjenje tehničkih pričuva

2010 -34.531.165 46.280.986 40.981.246 5.299.740 1.162.395 26.886 4.523.859 -413.400 -71.980.600 14.067.262 -70.104.947

u kunama 2011 86.253.846 42.840.007 42.699.009 140.998 1.261.960 165.875 -1.025.275 -261.562 57.261.818 1.025.275 3.568.577

14.039.961 -13.124.183 4.251.020 26.722.038 -14.681 617.216

50.466.933 -112.701.174 0 -30.450.492 -17.741 90.200.651

Opis pozicije Povećanje/smanjenje poreznih obveza Povećanje/smanjenje ostalih obveza Plaćeni porez na dobit NOVČANI TOK IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI Primici od prodaje materijalne imovine Izdaci za nabavu materijalne imovine Izdaci za nabavu nematerijalne imovine Povećanje/smanjenje ulaganja u podružnice, pridružena društva i sudj.u zajed. ulaganjima Primici od ulaganja koja se drže do dospijeća Izdaci za ulaganja koja se drže do dospijeća Primici od dividendi i udjela u dobitku NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI Novčani izdaci za isplatu udjela u dobiti (dividendi) ČISTI NOVČANI TOK Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

2010 745.912 -49.180.198 -8.831.551 47.087.576 -1.036.331 -334.185

-54.997 48.513.089 -17.409.120 -17.409.120 -4.852.709 18.455.462 13.602.753

u kunama 2011 5.301.857 49.867.932 -13.847.979 -53.872.888 57.715 -732.878 -378.094 -6.100.000 66.328.688 -113.212.683 164.364 -21.761.400 -21.761.400 10.619.558 13.602.753 24.222.311

Izvještaj o promjenama kapitala za razdoblje 1. siječnja - 31. prosinca 2011.godine Opis pozicije

Raspodjeljivo vlasnicima Društva

Stanje na dan 01.01.2010.

Ispravak pogreški prethodnih razdoblja Stanje na dan 01.01.2010. (prepravljeno) Sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine Dobit ili gubitak razdoblja Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak 2010.

Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti) Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju Ostale nevlasničke promjene kapitala Transakcije s vlasnicima u 2010.

Isplata udjela u dobiti / dividenda Raspodjela dobiti u rezerve i zadržanu dobit Stanje na dan 31.12.2010.

Stanje na dan 01.01.2011.

Ispravak pogreški prethodnih razdoblja Stanje na dan 01.01.2011. (prepravljeno) Sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine Dobit ili gubitak razdoblja Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak 2011.

Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti) Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju Ostale nevlasničke promjene kapitala Transakcije s vlasnicima u 2011.

Isplata udjela u dobiti / dividenda Raspodjela dobiti u rezerve i zadržanu dobit Stanje na dan 31.12.2011.

Upisani (temeljni) kapital

Revalorizacijske rezerve

Rezerve (zakonske, statutarne, ostale)

Zadržana dobit

Dobit / gubitak tekuće godine

Ukupno kapital i rezerve

116.060.800

18.378.703

70.000.000

26.000.336

28.099.090

258.538.929

116.060.800

18.378.703 4.523.859

70.000.000

26.000.336 58.679

28.099.090 32.149.695 32.149.695

258.538.929 36.732.233 32.149.695 4.582.538

4.523.859 -58.679 4.582.538

116.060.800 116.060.800

22.902.562 22.902.562

116.060.800

22.902.562 -1.083.954

58.679 58.679

4.582.538 2.500.000

7.189.970

2.500.000 72.500.000 72.500.000

7.189.970 33.248.985 33.248.985

72.500.000

33.248.985 58.679

-1.083.954 -58.679 -1.025.275

116.060.800

21.818.608

58.679 58.679

-28.099.090 -18.409.120 -9.689.970 32.149.695 32.149.695 32.149.695 28.851.030 28.851.030

-18.409.120 -18.409.120 276.862.042 276.862.042 276.862.042 27.825.755 28.851.030 -1.025.275 -1.025.275

7.500.000

2.888.295

7.500.000 80.000.000

2.888.295 36.195.959

-32.149.695 -21.761.400 -10.388.295 28.851.030

-21.761.400 -21.761.400 282.926.397

IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORA - Dioničarima društva CROATIA LLOYD d.d., Zagreb Predmet revizije Obavili smo reviziju priloženih godišnjih financijskih izvještaja društva CROATIA LLOYD d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 62 (“Društvo”) za godinu koja je završila 31. prosinca 2011., koji se sastoje od Bilance/Izvještaja o financijskom položaju na 31. prosinca 2011., Računa dobiti i gubitka/ Izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, Izvještaja o promjenama kapitala i Izvještaja o novčanom tijeku za tada završenu godinu, kao i pripadajućih Bilješki uz financijske izvještaje u kojima je iznijet sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjenja.

Odgovornost Uprave Društva Uprava Društva je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju priloženih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj i za one interne kontrole za koje Uprava Društva odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed prijevare ili pogreške.

Odgovornost revizora Naša odgovornost je izraziti mišljenje o priloženim financijskim izvještajima na osnovi obavljene revizije. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima.

Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike i reviziju planiramo i obavimo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikazivanja.

Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o revizorovoj prosudbi, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih iskaza u financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri tom procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole, koje su važne Društvu za sastavljanje i fer prezentiranje financijskih izvještaja, kako bi obavio revizijske postupke prikladne u postojećim okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o uspješnosti internih kontrola.

Revizija također obuhvaća procjenu prikladnosti primijenjenih računovodstvenih politika i razboritost računovod-

stvenih procjena Uprave Društva, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja.

Vjerujemo da revizijski dokazi koje smo prikupili jesu dostatni i prikladni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja.

Mišljenje Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji, u svim materijalno značajnim aspektima, istinito i fer prikazuju financijski položaj društva CROATIA LLOYD d.d., Zagreb na 31. prosinca 2011., te rezultate poslovanja i novčane tijekove Društva za 2011. godinu sukladno Zakonu o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.

Ostali zakonski ili regulatorni zahtjevi Uprava Društva odgovorna je za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja Društva za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. godine u propisanom obliku temeljem Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja dru-

štava za osiguranje odnosno društava za reosiguranje (NN 132/10) kojeg je na temelju Zakona o osiguranju i Zakona o računovodstvu donijela Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, te odgovara za informacije o usklađenju sa godišnjim financijskim izvještajima Društva u skladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja prikazanih na stranicama 4 do 42 na koje smo iskazali mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore. Financijski izvještaji sastavljeni u skladu sa Pravilnikom i usklade prikazane su na stranicama 43 do 55.

MIŠLJENJE NEZAVISNOG OVLAŠTENOG AKTUARA O STANJU TEHNIČKIH PRIČUVA ZA Croatia Lloyd d.d. za reosiguranje NA DAN 31.12.2011.

Temeljem podataka dobivenih od Croatia Lloyda d.d. za reosiguranje i za koje odgovara Uprava Croatia Lloyda d.d. za reosiguranje utvrđeno je da je na dan 31.12.2011. godine Croatia Lloyd d.d. za reosiguranje formiralo sljedeće pričuve: 1. Pričuve za prijenosne premije 2. Pričuve šteta 3. Pričuve za kolebanje šteta 4. Pričuve za bonuse i popuste 5. Ostale osigurateljno tehničke pričuve Temeljem Pravilnika o detaljnom obliku i najmanjem opsegu te sadržaju revizorskog pregleda i revizorskog izvješća s obzirom na specifičnosti poslova osiguranja i reosiguranja (NN 119/09), te članka 154. stavak 2. a u svezi članka 151. stavak 2. Zakona o osiguranju (NN 151/05, 87/08, 82/09) kao nezavisni ovlašteni aktuar dajem sljedeće mišljenje o stanju i obračunu tehničkih pričuva Croatia Lloyda d.d. za reosiguranje.

Smatram da su tehničke pričuve Croatia Lloyda d.d. za reosiguranje na dan 31.12.2011. obračunate korektno, u skladu s Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja (NN 97/09, 135/09 i 150/09), načelima struke osiguranja i aktuarske struke, te potvrđujem pozitivna Mišljenja o obračunu tehničkih pričuva imenovanog ovlaštenog aktuara Croatia Lloyda d.d. za reosiguranje.

Zagreb, travanj 2012. godine

BDO Croatia d.o.o.

Trg J.F. Kennedy bb 10000 Zagreb

Ines Rožić, ovlašteni revizor

Emir Ždralović, dipl.ing.mat.

Ovlašteni aktuar Jeni Krstičević, predsjednica uprave

15

www.privredni.hr Broj 3730, 4. lipnja 2012.

Konsolidirani izvještaj o financijskom položaju (Bilanca) na dan 31. prosinca 2011. godine Opis pozicije AKTIVA

Prethodna godina

u kunama Tekuća godina

1.907.307

2.119.526

NEMATERIJALNA IMOVINA MATERIJALNA IMOVINA

88.725.805

88.431.784

ULAGANJA

588.767.165

584.910.376

TEHNIČKE PRIČUVE - UDIO RE

102.865.087

215.566.261

POTRAŽIVANJA

63.233.133

94.033.911

OSTALA IMOVINA

14.164.293

25.476.626

PLAĆ.TROŠ.BUD.RAZD. I NEDOS.NAPL.PRIHODA

111.780

129.520

859.774.569

1.010.668.004

24.513.717

24.513.717

KAPITAL I REZERVE

280.511.105

286.506.651

MANJINSKI INTERES

10.226.941

10.246.685

UKUPNO AKTIVA IZVANBILANČNI ZAPISI

Konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (Račun dobiti i gubitka) za razdoblje 1. siječnja - 31. prosinca 2011. godine Opis pozicije ZARAĐENA PREMIJA PRIHODI OD ULAGANJA PRIHODI OD PROVIZIJA I NAKNADA OSTALI OSIGURATELJNO-TEHNIČKI PRIHODI OSTALI PRIHODI IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE PROMJENA OSTALIH TEHNIČKIH PRIČUVA IZDACI ZA POVRATE PREMIJA (BONUSI I POPUSTI) POSLOVNI RASHODI TROŠKOVI ULAGANJA OSTALI TEHNIČKI TROŠKOVI OSTALI TROŠKOVI (uključujući vrijednosna usklađenja)

PASIVA

TEHNIČKE PRIČUVE - BRUTO

500.952.327

591.152.978

OSTALE PRIČUVE

4.505.774

3.530.904

ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA OBVEZA

1.303.360

6.590.547

FINANCIJSKE OBVEZE

4.424.057

3.601.697

OSTALE OBVEZE

57.851.006

109.038.542

UKUPNA PASIVA

859.774.569

1.010.668.004

24.513.717

24.513.717

IZVANBILANČNI ZAPISI

Prethodno obračunsko razdoblje 184.810.148 41.245.501 46.168.601 3.037.853 10.152.377 120.331.320 13.490.225 114.288 58.069.067 5.774.683 344.892 46.573.641

Tekuće obračunsko razdoblje 163.303.928 35.345.355 44.737.479 3.593.331 4.464.497 109.572.965 2.000.000 -93.612 55.995.244 5.910.269 262.963 35.171.449

285.414.480 244.698.117

251.444.590 208.819.278

40.716.364 8.835.721 31.880.643 31.872.469 8.174

42.625.313 13.860.215 28.765.098 28.763.419 1.679

4.582.538

-1.025.275

552.701 37.015.882 36.736.886 278.996

27.739.823 27.738.144 1.679

UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI BRUTO DOBIT POREZ NA DOBIT NETO DOBIT Pripisano imateljima kapitala Matice Pripisano nekontrolirajućim interesima OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT Dobici/gubici proizišli iz revalorizacije finan.imovine rasp.za prodaju

DODATAK BILANCI

Ostale promjene

KAPITAL I REZERVE

290.738.046

296.753.336

Pripisano imateljima kapitala Matice

280.511.105

286.506.651

10.226.941

10.246.685

Pripisano nekontrolirajućim interesima Uprava Društva

Član Uprave Kitica Mioč

Pripisano dioničarima Društva Pripisano vlasnicima manjinskih udjela

Predsjednik Uprave Robert Stude

Uprava Društva

Član Uprave Kitica Mioč

Predsjednik Uprave Robert Stude

Izvještaj o novčanim tokovima (indirektna metoda) za razdoblje 1. siječnja - 31. prosinca 2011. godine Opis pozicije NOVČANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI Novčani tok prije promjene poslovne imovine i obveza Dobit/gubitak prije poreza Usklađenja: Amortizacija nekretnina i opreme Amortizacija nematerijalne imovine Umanjenje vrijednosti i dobici/gubici od svođenja na fer vrijednost Ostala usklađenja Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza Povećanje/smanjenje ulaganja raspoloživih za prodaju Povećanje/smanjenje ulaganja koja se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Povećanje/smanjenje depozita, zajmova i potraživanja Povećanje/smanjenje udjela reosiguranja u tehničkim pričuvama Povećanje/smanjenje porezne imovine Povećanje/smanjenje potraživanja Povećanje/smanjenje ostale imovine Povećanje/smanjenje plaćenih troškova budućeg razdoblja i nedospjele naplate prihoda

2010 -33.490.025 46.982.206 40.716.364 6.265.842 1.162.395 26.886 5.076.561 -71.636.510 14.067.262

u kunama 2011 80.835.022 42.596.001 42.625.313 -29.312 1.261.960 165.875 -1.025.275 -431.872 52.099.236 1.025.275

-70.104.947

3.568.577

14.215.340 -13.124.183 4.251.020 25.832.816 -29.387 -14.681

46.146.932 -112.701.174 0 -30.800.778

Opis pozicije Povećanje/smanjenje tehničkih pričuva Povećanje/smanjenje poreznih obveza Povećanje/smanjenje financijskih obveza Povećanje/smanjenje ostalih obveza Povećanje/smanjenje odgođenog plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja Plaćeni porez na dobit NOVČANI TOK IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI Primici od prodaje materijalne imovine Izdaci za nabavu materijalne imovine Izdaci za nabavu nematerijalne imovine Primici od ulaganja koja se drže do dospijeća Izdaci za ulaganja koja se drže do dospijeća Primici od dividendi i udjela u dobitku NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI Novčani izdaci za isplatu udjela u dobiti (dividendi) ČISTI NOVČANI TOK Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

-17.741

u kunama 2011 90.200.651 5.287.187 -822.359 50.212.666

2010 -617.216 636.507 -1.760.112 -44.271.590 -717.339 -8.835.721 46.499.213

-13.860.215 -47.761.290 57.715 -694.362 -405.012 66.328.688 -113.212.683 164.364 -21.761.400 -21.761.400 11.312.332 14.164.294 25.476.626

-2.358.211 -317.449 -54.997 48.513.089 716.781 -17.409.120 -17.409.120 -4.399.932 18.564.226 14.164.294

Konsolidirani izvještaj o promjenama kapitala za razdoblje 1. siječnja - 31. prosinca 2011.godine Raspodjeljivo vlasnicima Društva (Matice)

Opis pozicije Stanje na dan 01.01.2010.

Ispravak pogreški prethodnih razdoblja Stanje na dan 01.01.2010. (prepravljeno) Sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine Dobit ili gubitak razdoblja Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak 2010.

Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti) Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju Ostale nevlasničke promjene kapitala Transakcije s vlasnicima u 2010.

Isplata udjela u dobiti / dividenda Raspodjela dobiti u rezerve i zadržanu dobit Stanje na dan 31.12.2010.

Stanje na dan 01.01.2011.

Ispravak pogreški prethodnih razdoblja Stanje na dan 01.01.2011. (prepravljeno) Sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine Dobit ili gubitak razdoblja Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak 2011.

Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti) Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju Ostale nevlasničke promjene kapitala Transakcije s vlasnicima u 2011.

Isplata udjela u dobiti / dividenda Raspodjela dobiti u rezerve i zadržanu dobit Stanje na dan 31.12.2011.

Upisani (temeljni) kapital

Revalorizacijske rezerve

Rezerve (zakonske, statutarne, ostale)

Zadržana dobit

Dobit / gubitak tekuće godine

Ukupno kapital i rezerve

Rapodjeljivo vlasnicima manjinskih udjela

116.060.800

25.220.296 -3.411.059 21.809.237 5.135.239

70.000.000 70.000.000

25.896.645 58.679 25.955.324

28.185.564 -98.408 28.087.156 31.872.469 31.872.469

258.538.929 -3.450.788 261.912.517 37.007.708 31.872.469 5.135.239

6.236.954 3.450.788 9.687.742 539.200 8.173 531.027

2.500.000

7.178.036

2.500.000 72.500.000 72.500.000

7.178.036 33.133.360 33.133.360

-28.087.156 -18.409.120 -9.678.036 31.872.469 31.872.469

72.500.000

33.133.360 58.679

116.060.800

5.135.239 4.582.538 552.701

116.060.800 116.060.800

26.944.476 26.944.476

116.060.800

26.944.476 -1.065.152 -1.065.152 -58.679 -1.025.275 18.802

116.060.800

25.879.324

58.679 58.679 7.500.000

2.611.069

7.500.000 80.000.000

2.611.069 35.803.108

31.872.469 28.763.419 28.763.419

-31.872.469 -21.761.400 -10.111.069 28.763.419

4.582.538 552.701 -18.409.120 -18.409.120

Odgovornost Uprave Društva Uprava Društva je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju priloženih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj i za one interne kontrole za koje Uprava Društva odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed prijevare ili pogreške.

Odgovornost revizora Naša odgovornost je izraziti mišljenje o priloženim konsolidiranim financijskim izvještajima na osnovi obavljene revizije. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike i reviziju planiramo i obavimo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li konsolidirani financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikazivanja.

Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u konsolidiranim financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o revizorovoj prosudbi, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih iskaza u konsolidiranim financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri tom procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole, koje su važne Društvu za sastavljanje i fer prezentiranje konsolidiranih financijskih izvještaja, kako bi obavio revizijske postupke prikladne u postojećim okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o uspješnosti internih kontrola. Revizija također obuhvaća procjenu prikladnosti primijenjenih računovodstvenih politika

264.775.883 271.600.259 37.546.908 31.880.642 5.666.266 4.582.538 552.701 -18.409.120 -18.409.120

280.511.105 280.511.105

10.226.942 10.226.942

290.738.047 290.738.047

280.511.105 27.756.946 28.763.419 -1.006.473

10.226.942 19.743 1.679 18.064

290.738.047 27.776.689 28.765.098 -988.409

-1.025.275 18.802 -21.761.400 -21.761.400 286.506.651

IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORA Dioničarima društva CROATIA LLOYD d.d., Zagreb Predmet revizije Obavili smo reviziju priloženih godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja društva CROATIA LLOYD d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 62 (“Društvo”) za godinu koja je završila 31. prosinca 2011., koji se sastoje od konsolidirane bilance/ konsolidiranog izvještaja o financijskom položaju na 31. prosinca 2011., konsolidiranog računa dobiti i gubitka / konsolidiranog izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, konsolidiranog izvještaja o promjenama kapitala i konsolidiranog izvještaja o novčanom tijeku za tada završenu godinu, kao i pripadajućih Bilješki uz konsolidirane financijske izvještaje u kojima je iznijet sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjenja.

Ukupno kapital i rezerve

18.064

10.246.685

-1.025.275 36.866 -21.761.400 -21.761.400 296.753.336

BDO Croatia d.o.o.

Trg J.F. Kennedy bb 10 000 Zagreb

i razboritost računovodstvenih procjena Uprave Društva, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza konsolidiranih financijskih izvještaja.

Vjerujemo da revizijski dokazi koje smo prikupili jesu dostatni i prikladni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja.

Mišljenje Prema našem mišljenju, priloženi konsolidirani financijski izvještaji, u svim materijalno značajnim aspektima, istinito i fer prikazuju konsolidirani financijski položaj društva CROATIA LLOYD d.d., Zagreb na 31. prosinca 2011., te konsolidirane rezultate poslovanja i konsolidirane novčane tijekove Društva za 2011. godinu sukladno Zakonu o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.

Ostali zakonski ili regulatorni zahtjevi Uprava Društva odgovorna je za sastavljanje konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja Društva za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. godine u propisanom obliku temeljem Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvje-

štaja društava za osiguranje odnosno društava za reosiguranje (NN 132/10) kojeg je na temelju Zakona o osiguranju i Zakona o računovodstvu donijela Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, te odgovara za informacije o usklađenju sa konsolidiranim godišnjim financijskim izvještajima Društva u skladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja prikazanih na stranicama 4 do 41 na koje smo iskazali mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore.

Konsolidirani financijski izvještaji sastavljeni u skladu sa Pravilnikom i usklade prikazane su na stranicama 42 do 55.

U Zagrebu, 5. travnja 2012. godine BDO Croatia d.o.o.

Trg J.F. Kennedy bb 10000 Zagreb

Ines Rožić, ovlašteni revizor

Jeni Krstičević, predsjednica uprave

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3730, 4. lipnja 2012.

( 2,5 mil putnika

*vijesti Europska turistička oznaka za sustav kvalitete Europska komisija uvodi Europsku turističku oznaku za sustav kvalitete koja bi trebala pridonijeti većoj transparentnosti i dosljednosti u ocjenjivanju kvalitete u turizmu na razini EU-a. Kako bi se turistički subjekti u Hrvatskoj, ali i u ostalim europskim zemljama upoznali s time što je to Europska turistička oznaka, EK do 13. srpnja organizira konzultacije, a svi se dokumenti u vezi toga mogu naći na stranicama EK-a.

Hrvatski hoteli dobili nagradu Trip Advisor

Jedan od najvećih svjetskih portala za putovanja i ocjenu kvalitete usluga u turizmu Trip Advisor i ove je godine dodijelio certifikat izvrsnosti Trip Advisor Certificate of Excellence 2012. Tu je nagradu, među ostalima, dobilo čak 12 hotela iz sastava turističke tvrtke Valamar, opatijski hotel Ambasador iz sastava Liburnia Riviera Hotela te Wellness&Conference Hotel Aurora iz sastava lošinjske tvrtke Jadranka hoteli.

Dodijeljene nagrade Zlatna penkala

prevezeno od 1992. do danas na liniji Zagreb-Frankfurt i obratno

Dva desetljeća prvog međunarodnog leta

Dobar ulog za budućnost Frankfurt se danas povezuje pet puta dnevno s hrvatskim gradovima: tri puta dnevno sa Zagrebom te jednom dnevno sa Splitom i Dubrovnikom. Odnedavno tu je i linija za Zadar Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P

rije nešto više od 20 godina, 5. travnja 1992. godine, zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines (CA) Boeingom 737-200 prevezla je 15 putnika na prvom međunarodnom komercijalnom letu Zagreb-Frank­ furt. Od tada do danas CA neprekidno povezuje Hrvatsku s tom najvećom njemačkom zračnom lukom. Od 1992. do danas linijom Zagreb-Frankfurt i obrnuto prevezlo se 2,5 milijuna putnika.

Odlična suradnja U povodu obilježavanja 20. obljetnice prvog međunarodnog leta, predstavnici CA pozvali su poslovne partnere, predstavnike turističkih agencija i novinare u posjet zračnoj luci Frankfurt i okolici toga grada. Tom je prigodom Boris Kolka, direktor prodaje CA, rekao kako je hrvatska zračna

kompanija krenula s jednim letom iz Frankfurta za Zagreb, dok se danas taj njemački grad pet puta dnevno povezuje s hrvatskim gradovima, i to tri puta dnevno sa Zagrebom te po jedanput sa Splitom i Dubrovnikom. Prošli mjesec uvedena je i nova linija Frankfurt-Zadar. No, umjesto Boeinga danas

Protekle je godine CA prevezla trećinu svih turista koji su zrakoplovima dolazili u našu zemlju

lete Airbusovi zrakoplovi.

Govoreći o odličnoj suradnji CA s frankfurtskom zračnom lukom i tvrtkom Fraport koja njome upravlja, Kolka je istaknuo kako bi hrvatska zrakoplovna tvrtka bez pomoći Fraporta teško uspjela ostvariti današnje

nudi letovi za New York i Washington. Protekle je godine CA prevezla trećinu svih turista koji su zrakoplovima dolazili u našu zemlju, a pritom je broj putnika u međunarodnom prometu porastao za 15 posto.

brojne letove iz tog grada u Hrvatsku i obratno.

“Naravno, ne smijemo zaboraviti ni njemačku zrakoplovnu tvrtku Lufthansu s kojom također vrlo dobro surađujemo, kao i naše članstvo u udruzi Star Alliance. Upravo se 20. obljetnica prvog međunarodnog leta ZagrebFrankfurt poklopila sa 15. obljetnicom osnutka Star Alliancea. Naime, putnici na letovima CA istodobno su i putnici Star Alliancea. Na raspolaganju su im mnoge pogodnosti, pa tako mogu birati između više od 20.500 dnevnih letova prema 1293 zrač-

ne luke u 190 zemalja”, rekao je Kolka. Dodao je kako je veliki pomak u Frankfurtu učinjen otvaranjem nove zrakoplovne piste, pa se tako povećao i broj naleta naših zrakoplova. U sljedećem razdoblju CA će povezivati hrvatske gradove i s drugim tamošnjim regionalnim zračnim lukama, primjerice Berlinom.

Tijekom ovogodišnje turističke sezone CA će izravno povezivati Hrvatsku sa 25 europskih odredišta, a u suradnji s inozemnim zrakoplovnim kompanijama i s cijelim svijetom.

Tako su, primjerice, u po-

Veza s Frankfurtom je veza sa svijetom Na zračnu luku Frank­ furt slijeću zrakoplovi 107 zrakoplovnih tvrtki, a putem nje Frankfurt je povezan sa 275 odredišta u 111 zemalja. Po broju prevezenih putnika i tereta, Frankfurtska je zračna luka danas među 10 top aerodroma u svijetu.

“Projektom unapređenja zračne luke frankfurtski je aerodrom postao pravi mali grad. On ima svoju bolnicu, dječji vrtić, hotele, trgovačke centre, a željeznicom i autocestom povezan je s Frankfurtom i okolicom”, naglasio je Achim Kümpel, direktor prodaje tvrtke Fraport AG.

Prvi hoteli dobili certifikat kvalitete

Dobitnici ovogodišnje nagrade Zlatna penkala koju Hrvatska turistička zajednica dodjeljuje inozemnim novinarima koji su pridonijeli promociji hrvatskog turizma u svijetu su Annemarie Josef, novinarka austrijskog dnevnog lista Kurier Freizeit i Michel Moreaux, novinar belgijske radijske postaje Bel RTL. Osim njih, priznanja za promicanje Hrvatske u svojim medijima dobilo je još 13 novinara tiskanih medija te 10 televizijskih i radijskih novinara.

Kriteriji iznad standarda Certifikat kvalitete Q za usluge u hotelijerstvu proteklog su tjedna dobili prvi hoteli u Hrvatskoj, a to su rovinjski Monte Mulini, Le Meridien Lav iz Podstrane te dubrovački Valamar Lacroma Dubrovnik. Ta je oznaka ustvari rješenje Ministarstva turizma koje označava kvalitetu usluge, ulaganje u razvoj, promicanje i rad na poboljšanju hotelske kvalitete.

Kako bi neki hotel dobio oznaku Q, njegova uprava

mora dokazati da neprekidno ulaže u edukaciju osoblja, posluje u skladu s ekološkim standardima, vodi računa o zadovolj-

stvu i sigurnosti svojih gostiju i osoblja, neprekidno provjerava kvalitetu uređaja i opreme te posluje u skladu s propi-

sanim procedurama i uputama. Osim toga, uprave hotela moraju surađivati s lokalnom zajednicom na područjima upravljanja turističkom destinacijom, obrazovanja, zaštite okoliša i zdravstva te baštine.

Prigodom uručivanja Q oznake predsjednicima uprava hotela Monte Mulini, Le Meridien Lav i Valamar Lacroma Dubrovnik, ministar turizma Veljko Ostojić je istaknuo kako je cilj dobivanja tog certifikata stvaranje pre-

poznatljivosti na tržištu, kao i poticanje i nagrađivanje hotela koji su postavili visoke kriterije iznad tržišnog standarda. Predsjednici uprava tih hotela dokazali su da znaju upravljati njima te pridonositi povećanju kvalitete turističkog proizvoda, dodao je Ostojić. Inače, certifikat Q nije obvezan za hotele nego se dodjeljuje na zahtjev i nakon obrade prijavljenog hotela s rokom provjere od tri godine. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3730, 4. lipnja 2012.

(

više od 26.000 registriranih korisnika ima Tvinx

(

na 11 jezika mogu se čitati vijesti

Mreža Tvinx

Vijesti bez granica Osim za one internetske korisnike koji žele pisati vijesti i pritom se online družiti, Tvinx je otvoren za suradnju s profesionalnim medijima Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

V

iše od milijardu ljudi koristi internet. A svatko od njih može postati reporter zahvaljujući lokacijskoj te društveno-informativnoj mreži Tvinx. Naime, svaki korisnik ove mreže može pisati vijesti bez obzira na kojem se dijelu svijeta nalazi. K tome, korisnici Tvinxa mogu osnivati i vlastite mikro mreže.

Davorin Čuvalo, jedan od osnivača mreže, kaže kako se Tvinx ukratko može opisati kao Twitter za vijesti koji je integriran s Facebookom. Čuvalo ističe kako korisnici ovog portala na njemu mogu pisati tri grupe vijesti. Prva je novinska, tj. korisnici pišu vijesti i popunjavaju uobičajene novinarske rubrike kao što su politika, gospodarstvo ili sport. Zatim, lokacijske korisničke vijesti otkrivaju novosti o tome gdje se može izaći. Treća grupa su vijesti o tome gdje se može kupovati i pritom ostvariti popust.

Osim za sve internetske korisnike koji žele pisati vijesti i pritom se online družiti, Tvinx je otvoren za suradnju s profesionalnim medijima.

“Tako mediji mogu osnovati vlastite informativ-

ne kanale na kojima mogu pisati vijesti. A te vijesti bore se za pažnju čitatelja ravnopravno s privatnim izvjestiteljima”, objašnjava Čuvalo dodavši kako potom računalni algoritmi stavljaju bolje ocijenjene vijesti u prvi plan, bez obzira na izvor. Ukoliko pak određeni broj čitatelja u kratkom vremenskom razmaku vijest ocijeni negativno, ona će automatski biti uklonjena.

Ideja o osnivanju ove mreže došla je nakon promatranja razvoja informativne industrije kao i problema s kojima se ona svakodnevno susreće.

Promatranje je pokazalo da postoji potreba za novim rješenjima kako bi či-

tatelji širom svijeta dobili pravodobnu informaciju, koja je jedna od temeljnih odrednica modernog društva i demokracije. “Tvinx je doprinos težnji da informacija i dalje stiže do čitatelja, na način prilagođen novim tržišnim okolnostima. Pri tome novinari i dalje zadržavaju važnu ulogu koju imaju u društvu, ali se mijenja način na koji njihova informacija dopire do čitatelja”, napominje on.

ili medijska organizacija može objaviti vijest.

Ona podliježe nekim općim standardnim pravilima te, primjerice, ne smije biti uvredljiva. Također, vijest se ne smije umnožavati bez prethodne privole vlasnika ili navođenja izvora”, naglašava Čuvalo napomenuvši kako računalni algoritmi prate ključne riječi u vijestima i brišu informacije s nedopuštenim sadržajem.

Pravila struke Trenutačno, Tvinx ima više od 26.000 registriranih korisnika na svim kontinentima koji mogu vijesti čitati na 11 jezika. Razvoj mreže trajao je oko godinu dana. Međutim, nije se stalo s razvojem, već se portal redovito nadopunjava i poboljšava.

“O mreži zasad brinu tri osobe, uz nekoliko povremenih vanjskih suradnika”, ističe on.

Kriteriji za objavu vijesti, nastavlja Čuvalo, u okviru su pravila struke. “Naime, svaki registrirani privatni korisnik

Osim verzije portala za računala, u tijeku je razvoj inačice za mobilne uređaje Algoritmi, također, prate nizove ocjena od onoga trenutka kada je vijest objavljena. “Na osnovi toga izračunava se kredibilitet reportera, a o tome ovisi i pozicioniranje njegove vijesti. Na taj način čitatelji sa svakog pojedinog govornog područja određuju kriterije po kojima je netko kvalitetan novinar. Osim kva-

litete, korisnici izravno biraju teme vijesti i zemljopisna područja koja ih zanimaju”, kaže.

U svijetu postoji nekoliko projekata gdje čitatelji sami pišu vijesti.

Međutim, ističe on, nijedan nema ovakav pristup informiranju, kao ni opseg. “Ovo je isključivo proizvod hrvatskog znanja, s time da je za njegov izgled zaslužan američki tim koji je sudjelovao u dizajnu logotipa za Facebook”, napominje.

Osim verzije portala koja se koristi na računalima, u tijeku je razvoj inačice za mobilne uređaje s naglašenim geolokacijskim pristupom. Tako će korisnik iPhone ili iPad Tvinx aplikacije u svakom trenutku moći saznati što se događa u njegovoj blizini, informirati se o povoljnoj kupnji ili, primjerice, o tome gdje može izaći. Osnivači Tvinxa rade i na razvoju profesionalnih informativnih kanala gdje će mediji sami određivati kriterije članstva, naplatu sadržaja i cijene oglašavanja.

*vijesti Tehnologija i startupi Microsoft Hrvatska prošli tjedan organizirala je konferenciju Tehnologija i startupi - partnerstvo za budućnost Hrvatske.

Na konferenciji su uspješne projekte prezentirali predstavnici 240 IT startupa, članovi Microsoftovog BizSpark programa te Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera. U sklopu konferencije održana su dva okrugla stola, predstavljeni su projekti Ministarstva obrta i poduzetništva u sklopu inicijative Podzetnički impuls.

Sudionicima su također predstavljene mogućnosti koje startup tvrtkama nudi računalstvo u oblaku.

Dodatni iQpon popusti Osim u Hrvatskoj, korisnici prve domaće mobilne shopping aplikacije iQpon odnedavno mogu ostvarivati popuste pri kupnji u restoranima ili, primjerice, trgovačkim lancima u Sloveniji i Srbiji. Također, poslovnom suradnjom s Tele 2 korisnici mobilne aplikacije iQpon u Hrvatskoj tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci mogu povoljnije kupiti nove mobitele ili jeftinije razgovarati. K tomu, mogu ostvariti popust na karte, hranu i piće u Cineplexx kinima diljem Hrvatske.

Tornado iz Optime Optima Telekom obilježila je prošli tjedan sedam godina od uključenja prvog korisnika u teleko-

munikacijsku mrežu tvrtke. Ovaj drugi po veličini operator fiksne telefonije u Hrvatskoj predstavio je i uslugu Tornado. Usluga se zasniva na integraciji Wi-Fi ili 3G mreže i smartphonea, a omogućava razgovore s korisnicima u fiksnim i mobilnim mrežama širom svijeta po niskim cijenama, odnosno prema tarifnom modelu Optima Telekoma.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

PETER CAREY MOJ ŽIVOT KAO LAŽNJAK Naklada Ljevak

Sarah Wode-Douglass, urednica poezije u književnom časopisu, na ljetovanju susreće Christophera Chubba. Ispostavlja se da je on bio tvorac jedne od najvećih književnih prevara u povijesti: kako bi osramotio mladog urednika poezije, Chubb podvaljuje časopisu avangardne pjesme izmišljenog pjesnika Boba McCorklea. Sve se dodatno zakompliciralo kad se McCorkle pojavio u stvarnosti. Mnogo godina poslije Chubb nudi urednici na uvid stranicu McCorkleove poezije...

NEVEN UŠUMOVIĆ RAJSKE PTICE Profil

Ako i za jednoga suvremenog domaćeg autora možemo reći da je pisac granice, onda je to Ušumović. No, bilo da je riječ o granicama između prostora ili jezika, života i smrti, vanjskog i unutarnjeg, oniričkog i zbiljskog… valja reći da njegove nikada nisu oštre – upravo suprotno njihovoj izvornoj namjeni, one su ovdje da povezuju, spajaju, otkrivaju sličnosti. Rajske ptice knjiga je upravo takvih granica, katalog žudnji.

Davor Šalat Posrtanje za alibijem V.B.Z.

Šalatov pogled/izbor kloni se sveobuhvatnosti u opisivanju polja suvremene hrvatske poezije. Umjesto toga on nastoji istaknuti vrhunce u poetičkoj izražajnosti i inovativnome proširivanju poetskoga prostora. Naglasak je na deskriptivnom i interpretativnom kritičkom fiksiranju raznolikih poetičkih rukavaca. Šalat, međutim, nužno ne inzistira ni na paradigmatskom zastupanju svih nosivih poetika, već ističe “bitnost” određenih knjiga.

Gary Lovisi Klopka za Sherlocka Holmesa Zagrebačka naklada

Brutalno ubojstvo prostitutke u predgrađu Londona Sherlocku Holmesu daje do znanja da se njegov stari neprijatelj barun Gruner vratio i želi osvetu. Ali Holmes ni ne sanja kakav ga pakao očekuje. Naime, njegov najbolji prijatelj doktor Watson je ubijen, a za to je optužen sam Holmes. Čekajući suđenje, Holmes je preplavljen očajem zbog smrti najboljeg prijatelja i ima sve manje vremena da pronađe izlaz iz naizgled savršene klopke.

Conn Iggulden Imperator – Polje mačeva Znanje

Julije Cezar poveo je svoje legije na sjever u bitke protiv galskih plemena. Njegov golem uspjeh i ambicija prijetnje su prijateljstvu s Markom Brutom, a njegove pobjede na bojnom polju izazvale su zavist neprijatelja. U Rimu je na vlasti trijumvirat Kras - Cezar - Pompej. Nakon Krasove smrti Pompej proglašava Cezara neprijateljem domovine.

Julije Cezar vraća se i vodi svoje legije u građanski rat. Prije nego što će prijeći rijeku Rubikon, Brut mora odlučiti hoće li ostati uz Cezara.

Privredni vjesnik Broj 3730, 4. lipnja 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Radovi na visini

Fitnić sistem, Sesvete, www.fitnic-sistem.com. Tvrtka nudi penjačke vještine kako bi se efikasno odradili poslovi na teško dostupnim mjestima. Usluge uključuju čišćenje prozora, održavanje i rušenje stabala, zaštitu metala, postavljanje reklama, montaže božićno-novogodišnje rasvjete, održavanje klima-uređaja i visokih dimnjaka, čišćenje i sanaciju krovova. Većina radova se obavlja na alpinistički način pomoću užeta te stoga nema dodatnih troškova postavljanja skela i platformi. Svi djelatnici su iskusni penjači. Svi radovi se obavljaju u ugovorenom roku, brzo i kvalitetno, bez ometanja osoba koje borave u objektu.

Kontakt: Berislav Fitnić, fitnic.sistem@ fitnic-sistem.com, +385 98 9829741.

Alarmni sustavi

Alarm centar, Zagreb, www. a l a r m c e n t a r. hr. Tvrtka nudi tehničku zaštitu objekata sigurnosnim sustavima, alarmne sustave za stanove, kuće, poslovne prostore, skladišta i proizvodne pogone te videonadzorne sustave s mogućnošću pregledavanja putem interneta. Nude gotova rješenja i rješenja prema specifičnim potrebama klijenata po sistemu ključ u ruke, kao i specijalne sustave perimetarske zaštite visokorizičnih objekata ili postrojenja. Kontakt: Tomislav Šimac, tomislav@alarmcentar.hr, +385 1 3646095, +385 98 702909.

Poslovne usluge u UAE

Nexus Business Services, Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati, www.nbsuae.ae. Tvrtka nudi poslovne usluge svima koji žele osnovati svoju tvrtku u Abu Dhabiju. Usluge: osiguranje nacionalnog agenta/tihog člana uprave za zadovoljavanje restrikcija glede stranog vlasništva, garantiranje da ćete zadržati 100-postotno upravljanje nad društvom i kontrolu nad poslovanjem; dodjeljivanje osobe odgovorne za odnose s jav-

nošću/osobe za kontakte s državnom upravom; pribavljanje boravišnih viza i radnih kartica za UAE; pružanje kontakt-podataka koje vam mogu pomoći u uspostavi vašeg poslovanja u UAE; relokacijske usluge i savjeti. Kontakt: Souad M. Al Hosani, info@nbsuae.ae, +971 2 6277442, +971 50 5700085.

Savjetovanje i zastupanje

Fimasy Holdings LLC, Liverpool, Velika Britanija, www.businessadviser.com/ petkovic.htm. Tvrtka nudi usluge savjetovanja ili povremenu pomoć, odnosno predstavnike u Velikoj Britaniji. Preko mreže suradnika i poslovnih savjetnika moguća pomoć na svim svjetskim tržištima, u svim aspektima gospodarstva. Kontakt: Ivan Petković, fimasy@ btconnect.com, +44 151 4942551, +44 791 8699208.

Savjetovanje

Beoprens, Novi Sad, Srbija. Tvrtka nudi gospodarskim subjektima koji dolaze u Srbiju iz inozemstva kompletan konzalting, počevši od otvaranja tvrtke, vođenja poslovnih knjiga, vođenja kontrolnika deviznog poslovanja, uporedno vođenje knjiga po domaćim i inozahtjevima, elektronsku komunikaciju i slanje svih financijskih i drugih izvještaja, što omogućava suradnju sa svim domicilnim zemljama. Također smo zainteresirani za zastupanje neke strane revizorske kompanije u Srbiji i/ili zajednički rad na terenu Srbije. Raspolažemo potrebnim kadrom i infrastrukturom na lokaciji u samom centru Novog Sada. Kontakt: Sonja Dugandžija, beoprensdoo@ gmail.com Grafički dizajn i tisak

D.R.I.M. Zagreb, www.drim.hr. Tvrtka pruža usluge potpune marketinške obrade tvrtke od usluge tiska, grafičkog dizajna (izrada logotipa, dizajn svih potrebnih materijala u poslovanju poduzeća) do usluge obrade teksta i svih vezanih usluga uz grafičku djelatnost. Kontakt: Renata Vokal, drim@drim.hr, +385 1 2924524, +385 91 5144544.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Agregati za struju

Državna uprava za zaštitu i spašavanje nabavlja agregate za struju. Rok dostave ponuda je 19. lipnja. Žarulje

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu nabavlja žarulje. Rok dostave ponuda je 14. srpnja.

Kamere za specijalnu namjenu

Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu nabavlja kamere za specijalnu namjenu. Rok dostave ponuda je 18. lipnja.

Regija Promidžbeni materijal

Muzički centar Crne Gore nabavlja promidžbeni materijal. Rok dostave ponuda je 7. lipnja.

Sagovi

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja sagove.

Rok dostave ponuda je 18. lipnja.

Kodirane sigurnosne plombe

Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne u Mostaru nabavlja ko-

dirane sigurnosne plombe. Rok dostave ponuda je 12. lipnja.

Vozila hitne pomoći

Zavod za zdravstveno osiguranje Županije zapadnohercegovačke nabavlja četiri vozila hitne pomoći. Rok dostave ponuda je 20. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3730, 4. lipnja 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se ribnjak, tržnica, poslovne zgrade...

Dvosobni stan u Novom Marofu, površine 59,92 četvorna metra, prodaje se na ročištu koje će se održati 6. lipnja na Općinskom sudu u Varaždinu soba 150A/I., s početkom u 8.30 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a razgledati se može svakog dana do dana održavanja ročišta za prodaju. Jamčevina je 10 posto vrijednosti nekretnine, a treba je uplatiti na broj žiro-računa Suda: 23900011300000154, poziv na broj: 05 19-02-90509.

Istoga dana, na istom sudu, samo s početkom u 9 sati, održat će se ročište za prodaju kuće, dvorišta i oranice u Đurinovcu (Općina Visoko), ukupne površine 2575 četvornih metara. Početna cijena je 203.551,95 kuna.

Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati 4. i 5. lipnja od 13 do 15 sati. Jamčevina je 10 posto vrijednosti nekretnine, a treba je uplatiti na žiro-račun Suda broj: 23900011300000154, poziv na broj: 05 19-02-86009.

Kuća i dvorište u Županji, površine 905 četvornih metara, vrijednosti 417.303,80 kuna, prodaje se 6. lipnja na ročištu koje će se održati na Općinskom sudu u Županji, soba broj 10, s početkom u 9 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina je 10 posto utvrđene vrijednosti, a uplaćuje se na žiro-račun Općin-

skog suda u Županji broj 2390001-1300001421, s pozivom na broj odobrenja 07 317101.

Ribnjak u Vrbovcu, površine 3219 četvornih metara, vrijednosti 121.805,37 kuna, prodaje Trgovački sud u Zagrebu, a ponudu treba predati do 12. lipnja. U oglasu se ne navodi datum dražbe, već samo da se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, te da je jamčevina 10 posto od početne cijene. Razgledati se može uz prethodni dogovor na telefon broj 01/6152 555.

Obiteljska kuća i dvorište u Gornjem Stupniku, površine 330 četvornih metara, vrijednosti 800.000 kuna, prodaje se na javnoj dražbi koja će se 12. lipnja održati na Trgovačkom sudu u Rijeci, u sudnici 3/I. Jamčevina je 10 posto, a prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Više informacija, kao i razgledavanje mogu se dogovoriti na brojevima telefona: 051/650 624, 650 653 i 650 559.

Poslovna zgrada, skladište i dvorište u Lučkom, površine 10.002 četvorna metra, vrijednosti 12.370.872 kune, prodaju se na Trgovačkom sudu u Rijeci 12. lipnja. Jamčevina je 10 posto, a brojevi telefona na kojima se mogu doznati dodatne informacije i dogovoriti razgledavanje su: 051/650 624, 650 653 i 650 559.

Poslovni centar i tržnica u Bjelovaru, površine 2098 četvornih metara, vrijednosti 2.707.920 kuna, prodaju se 12. lipnja na dražbi koja će biti održana na Trgovačkom sudu u Zagrebu - soba 89/ II., s početkom u 10 sati.

Jamčevina je 10 posto od početne cijene, a nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor na telefon broj 01/4818 414.

Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno.

Livada u Varaždinu, u Ulici Pavleka Miškine 59A, površine 3028 četvornih metara, vrijednosti 500.000 kuna, prodaje se 12. lipnja na ročištu koje će se održati na Trgovačkom sudu u Varaždinu - soba 226/II., s početkom u 13 sati. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene, a treba je uplatiti najkasnije dva dana prije ročišta za javnu dražbu.

Nekretnina se može razgledati uz prethodnu najavu stečajnoj upraviteljici Mariji Holetić, na adresi stečajnog dužnika u Varaždinu, Pavleka Miškine 59A, broj telefona: 042/350 883.

Industrijsko dvorište, poslovna zgrada i parkiralište u Lepoglavi, površine 4113 četvornih metara, vrijednosti 999.000 kuna, prodaje se na Trgovačkom sudu u Varaždinu, na dražbi koja će se održati u 13 sati u sobi 223/ II. Jamčevina je 10 posto od utvrđene početne vrijednosti nekretnine i treba je uplatiti najkasnije 8. lipnja. Stečajna upraviteljica je Marija Holetić, a za dogovor o razgledavanju nekretnine te za dodatne informacije, može je se nazvati na broj mobitela 098/494 017.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Moć plemena dr. Uroš Dujšin

J

oel Kotkin, inače geograf, promatra podjele u svijetu kroz prizmu kulture. U članku za londonski Legatum Institute The New World Order on vezuje povijest i običaje tvrdeći da povijesne i običajne veze mogu objasniti mnogo o tome tko s kime posluje. Kotkin citira arapskog povjesničara iz 14. stoljeća Ibn Halduna koji je napisao: “Samo plemena koja ujedinjuju osjećaji pripadnosti mogu preživjeti u pustinji”. Zamijenite “u pustinji” s “u globaliziranoj ekonomiji”, i to sad sasvim dobro opisuje moderni svijet.

Kotkinove tvrdnje potvrđuju najnovija istraživanja. Publikacija World Values Survey dijeli svijet u velike kulturne zone (konfucijansku zonu, englesko govorno područje itd.) na temelju zajedničkih vrijednosti. Pankaj Ghemawat iz poslovne škole IESE procjenjuje da dvije zemlje koje imaju zajednički jezik trguju 42 posto više nego dvije inače identične zemlje koje tu vezu nemaju. Dvije zemlje koje su nekad bile povezane imperijalnim vezama trguju zapanjujućih 188 posto više. Imperijalne veze utječu na strukturu trgovanja više no članstvo u zajedničkom valutnom bloku, koje pak potiče trgovinu za samo 114 posto.

Poznavanje i povjerenje Kulturne veze su važne u poslovanju zbog nižih transakcijskih troškova.

Kulturna srodnost dodatno poboljšava komunikaciju. Plemenska povezanost povećava povjerenje. Kulturni afiniteti dodatno poboljšavaju komunikaciju. Čitanje ugovora je korisno, no potrebno je pročitati i ljude. Čak i ako slobodna

trgovina i elektronske komunikacije blisko povezuju svijet, srodstvo je još uvijek važno. Indijci u Silicon Valleyju povezuju se s drugim Indijcima; Sinoamerikanci posluju s Tajvanom i Šangajem.

Jedna od najživljih kulturnih mreža je i jedna od najstarijih: to je sinosfera. Prekomorski Kinezi su najveći investitori u NR Kini. Oko 68 posto direktnih inozemnih investicija u Kinu u 2009. došlo je iz mjesta u kojima su etnički Kinezi najveća skupina, na prvom mjestu Hong Kong, na četvrtom Singapur i na devetom Tajvan. Prekomorski Kinezi nose i globalnu ekspanziju Kine: tako je primjerice Afrika puna kineskih robnih kuća koje prodaju najnovije proizvode iz Kvantunga. Kineska vla-

Pankaj Ghemawat procjenjuje da dvije zemlje koje imaju zajednički jezik trguju 42 posto više nego dvije inače identične zemlje koje tu vezu nemaju da shvaća i važnost kulturnih institucija: osnovala je stotine Konfucijevih instituta za poučavanje kineskog jezika i jačanje kineske “soft power”.

Druga svjetska sila u usponu čini nešto slično iako s manje upravljanja

odozgo. Domaći uspjeh Indije je pojačan i redefiniran indosferom. Etnički Indijci čine manje od jedan posto američkog stanovništva, ali 13 posto diplomaca na najboljim sveučilištima. U Britaniji etnički Indijci zarađuju najmanje 10 posto više od nacionalnog prosjeka. Pet najvažnijih destinacija indijskih inozemnih investicija imaju velike indijske manjine: Mauricijus, SAD, Singapur, Ujedinjeni Arapski Emirati i Britanija. Tata Group, indijski konglomerat čiji je šef obrazovan u Britaniji, najveći je poslodavac industrijskih radnika u Britaniji.

A naša jugosfera...

Treća velika skupina je anglosfera: Ghemawat je nastojao izmjeriti povezanost između bivših britanskih

kolonija i odbačene metropole. Ustanovio je da su tokovi robnog prometa 13 posto veći od očekivanih, promet kapitalom 24 posto viši, a kretanje ljudi i informacija zapanjujućih 93 posto viši. Anglosfera nije jedini veliki kulturni blok Europe, on procjenjuje da bi po nekim pokazateljima španjolske veze s bivšim joj kolonijama mogle biti i tješnje od onih britanskih. A mi? Mi imamo lijepu našu jugosferu, u kojoj su naši biznismeni (a i neki vlastodršci) i najveći jugonostalgičari. Ajde, zagrlimo brata Tomu Grobara! Ajoj!!!

20 SVIJET FINANCIJA

( 7,1% pad

industrijske proizvodnje od siječnja do travnja

Privredni vjesnik Broj 3730, 4. lipnja 2012.

( 7,6% pad

proizvodnje u prerađivačkoj industriji

ANALIZE RBA

Industrijska proizvodnja manja za 9,4 posto Uz slabu domaću potražnju, na industrijsku su se proizvodnju dodatno negativno odrazila nepovoljna kretanja u Europskoj uniji

I

ndustrijska je proizvodnja u travnju, četvrti uzastopni mjesec, nastavila u negativnom smjeru. Prema kalendarski prilagođenim podacima Državnog zavoda za statistiku, obujam industrijske proizvodnje u travnju zabilježio je pad od 9,4 posto na godišnjoj razini, što je nešto snažniji pad od očekivanja.

Zabilježena stopa pada najviša je od studenoga 2009. godine. S obzirom na to da je industrijska proizvodnja zabilježila razmjerno snažne sto-

pe rasta i u prva tri mjeseca ove godine, podaci za razdoblje od siječnja

Zabilježena stopa pada najviša je od studenoga 2009. godine do travnja pokazuju pad industrijske proizvodnje od 7,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Uz slabu domaću potražnju, na industrijsku su se proizvodnju dodatno negativno odrazila nepo-

voljna kretanja u Europskoj uniji, odnosno slabija inozemna potražnja.

Negativan rezultat BDP-a Promatrajući prema kategorijama GIG-a, tijekom prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje protekle pad je zabilježen u svim područjima, pri čemu su negativni trendovi bili najviše izraženi kod intermedijarnih proizvoda (-12,7 posto) i kapitalnih proizvoda (-10,9 posto). Promatrajući pre-

ma NKD-u, tijekom prva četiri mjeseca u području Rudarstvo i vađenje proizvodnja je smanjena za 14,7 posto godišnje, pri čemu je u djelatnosti Vađenje sirove nafte i prirodnog plina zabilježen pad od 14,4 posto. U prerađivačkoj industriji u istom je razdoblju pad proizvodnje iznosio 7,6 posto na godišnjoj razini. Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda jedanaesti mjesec za redom nastavlja bilježiti negativne stope, pa je u prva četiri mjeseca

ove godine za 24,2 posto manja nego u istom razdoblju 2011. Pad proizvodnje u ovoj kategoriji mogao bi se nepovoljno odraziti na domaći izvoz s obzirom na to da je riječ o jednoj od najvažnijih izvoznih grana. Još jedna značajna izvozna grana Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (uglavnom brodogradnja) u travnju je zabilježila godišnju stopu pada od 19,9 posto, ali je zbog solidnih stopa rasta u prethodnim mjesecima tijekom prva četiri mjeseca ove godine

porasla, na godišnjoj razini, za 10,9 posto. ”Visoki pad industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju nagovješćuje negativan rezultat bruto domaćeg proizvoda.

Usporavanje gospodarstva Europske unije i nagomilani strukturni problemi domaće industrije potpomognuti slabom domaćom potražnjom odražavaju se na industrijsku proizvodnju, a zamjetnije poboljšanje trendova ne očekujemo ni idućih mjeseci”, ističu analitičari RBA.

Hrvatska narodna banka

Savjeti Svjetske banke

Dug središnje države 163,3 milijarde kuna

EU fondovi sami nose jedan posto rasta

Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni dug središnje države (Republika Hrvatska i republički fondovi), koji čini najveći dio ukupnog javnog duga, potkraj veljače je iznosio gotovo 163,3 milijarde kuna.

Tijekom veljače dug središnje države zabilježio je razmjerno snažan rast od 6,8 milijardi kuna ili 4,4 posto, što je najvećim dijelom rezultat rasta unutarnje komponente, odnosno posljedica većih izdanja trezorskih zapisa od dospjelih iznosa (u veljači su izdana i dva trezorska zapisa denominirana u eurima ukupne vrijednosti 764 milijuna eura).

Svjetska banka nije iznenađena padom industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju u Hrvatskoj iako nije očekivala tako visoku stopu pada od 9,4 posto.

Direktor Svjetske banke za Središnju Europu i baltičke zemlje Peter Harrold vidi tri razloga pada. Prvi je vrlo oštra zima u veljači, drugi je nastavak slabljenja vanjske potražnje zbog krize u eurozoni, a treći promjena vlasti, što je usporilo postupke javne nabave. Stoga Harrold predviđa osjetan oporavak industrijske proizvodnje u drugom tromjesečju iako upozorava da iz toga ne valja izvoditi dalekosežne zaključke o cijeloj

Unutarnji dug središnje države dosegnuo je 110,3 milijarde kuna, što je za 6,1 milijardu više nego u siječnju. I na godišnjoj razini dinamika rasta unutarnjeg duga znatno je snažnija no inozemnog. Tako je u odnosu na veljaču prošle godine unutarnji dug središnje države viši za 21,3 milijarde kuna ili 23,9 posto, dok se inozemni dug po-

većao za pet milijardi, na 53 milijarde kuna.

Dug izvanproračunskih fondova potkraj veljače bio je nešto viši od osam milijardi kuna, što je za 105 milijuna kuna više nego na kraju siječnja te 1,4 milijarde kuna više na godišnjoj razini. Izdana jamstva Republike Hrvatske na kraju veljače iznosila su 60,8 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini rast od 2,3 milijarde kuna ili četiri posto. Pri tome su inozemna jamstva, koja čine 63 posto ukupnih jamstava, zabilježila slabiji rast na godišnjoj razini nego domaća jamstva (1,9 u usporedbi sa 7,7 posto).

ovoj godini. Hrvatska je i dalje u dubokoj recesiji, a za izlazak iz nje najvažnije je ukloniti mnoštvo investicijskih prepreka. Prvi korak je bolja priprema za povlačenje novca iz EU fondova, što nije nimalo trivijalna stvar, istaknuo je Harrold u Zagrebu. Prema procjeni Svjetske banke, Središnja Europa ove će godine ostvariti gospodarski rast od oko 1,5 posto, a barem polovina tog rasta izravna je posljedica korištenja EU fondova. Harrold procjenjuje da bi EU fondovi sami mogli Hrvatskoj donijeti i do jedan postotni bod rasta BDP-a, dok bi za veći rast trebalo promijeniti odnos između poreza na

rad i poreza na nekretnine te liberalizirati tržište rada.

Kako slikovito objašnjava Harrold, Svjetska banka ne želi da hrvatski radnik ima manju plaću, nego da ima veću plaću, ali i da za tu plaću proizvodi znatno više. Za sadašnju Vladu Harrold kaže da ima dobre namjere i planove, ali da bi sve neugodne i teške mjere trebala poduzeti što prije, poželjno već u prvoj godini mandata. (D.Ž.)

21

www.privredni.hr Broj 3730, 4. lipnja 2012.

(

omjer 50:50

sredstava banaka i HBOR-a

( 1,8% kamata

na kredite iz sredstava HBOR-a

Novi načini kreditiranja

Potencijal od osam milijardi kuna Programi omogućavaju pristup kapitalu onima koji imaju dobre projekte i ideje, ali i poduzetnicima s poteškoćama u poslovanju

Moody’s Hrvatskoj smanjio izglede za zaduživanje Agencija za kreditni rejting Moody’s snizila je izglede zaduživanja Hrvatske s ocjene stabilno na negativno. “Glavni pokretač odluke o spuštanju izgleda je rizik koji prijeti gospodarskom oporavku i rastu u srednjem roku. Financijska kriza istaknula je slabost hrvatskog, povijesno dugog ekonomskog modela ovisnog o vanjskom kreditiranju privatne potrošnje i građevinskog sektora”, navedeno je u izvješću Moody’sa.

Pad zaposlenosti u industriji Ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama u odnosu na ožujak prošle godine manji je za 0,4 posto, dok je u industriji pao za 2,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Inače, zaposlenost u prerađivačkoj industriji bilježi negativne godišnje stope promjene još od siječnja 2009. godine, a u tom je razdoblju zaposlenost smanjena za 13,6 posto.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) predstavljen je Program kreditiranja razvoja gospodarstva i novi načini kreditiranja poduzetničkih projekata kroz podjelu rizika.

Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, ističe kako se novi program kreditiranja razvoja gospodarstva provodi u suradnji s Vladom, Hrvatskom narodnom bankom i poslovnim bankama. Kredit mogu koristiti trgovačka društva, obrtnici i druge pravne osobe, neovisno o tome jesu li mali, srednji ili veliki, a posebice oni koji djeluju u sektoru proizvodnje i turizma. Uvjet je, međutim, da su najmanje 25 posto u privatnom vlasništvu i da najmanje 10 posto prihoda ostvaruju na međunarodnom tržištu. Namjena novih kreditnih programa je podmirenje obveza koje ti subjekti imaju prema dobavljačima, državi i vjerovnicima. Najviše 30 posto iznosa kredita može se koristiti i za izmirenje obveza koje imaju prema financijskim institucijama. “Smanjenjem stope obvezne pričuve HNB je otpustio oko četiri milijarde kuna poslovnim bankama koje ta oslobođena sredstva plasiraju HBORu. Kako kreditna sredstva osiguravaju poslovne banke i HBOR u omjeru 50:50, radi se o kreditnom potencijalu od oko osam

*vijesti

milijardi kuna”, objašnjava prvi čovjek HBOR-a.

Dio kredita iz sredstava HBOR-a odobravat će se u kunama uz kamatnu stopu od 1,8 posto godišnje. Poslovne banke će svoj dio kredita odobravati u kunama ili u domaćem

Kreditiranje razvoja gospodarstva HBOR provodi s Vladom, HNB-om i bankama platnom sredstvu uz valutnu klauzulu. Kamatna stopa poslovnih banaka bit će u visini fiksne marže ponuđene na aukciji i uvećane za referentnu kamatnu stopu, tj. prinos trezorskih zapisa s rokom dospijeća 364 dana za kunske kredite ili 12-mjesečni EURIBOR (Euro Interbank Offered Rate) za kredite s valutnom klauzulom. Krediti će

se odobravati uz rok otplate do tri godine uključujući poček do godine dana.

Rok korištenja kredita je do šest mjeseci.

Mjenice i zadužnice Programi podjele rizika, tj. financiranje investicijskih projekata malog i srednjeg poduzetništva i velikih investicijskih projekata te pripreme proizvodnje, provodit će se u suradnji s poslovnim bankama putem postojećih kreditnih programa HBOR-a.

Ovi kreditni modeli namijenjeni su poduzetnicima koji novim ulaganjima pridonose povećanju zaposlenosti, izvoza i jačanju konkurentnosti u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji, turizmu i projektima obnovljivih izvora energije.

Za male i srednje poduzetnike HBOR kreditira i preuzima rizik do 40 posto iznosa ukupnog kre-

dita uz mjenice i zadužnice kao instrumente osiguranja te jamstvo HAMAG Investa u iznosu od 80 posto glavnice kredita. Poslovna banka kreditira i preuzima rizik do 60 posto iznosa ukupnog kredita uz instrumente osiguranja uobičajene u bankarskom poslovanju.

Nadalje, podjela rizika za velike investicijske projekte provodit će se također u suradnji s poslovnim bankama putem postojećih kreditnih programa. U slučaju velikih investicija HBOR će kreditirati i preuzeti rizik do 50 posto iznosa ukupnog kredita. Poslovna banka, pak, kreditirat će i preuzeti rizik od najmanje 50 posto iznosa ukupnog kredita.

Osim za investicijske projekte, HBOR će s poslovnim bankama podijeliti rizik u omjeru 50:50, uz jamstvo HAMAG Investa, i po programu na-

mijenjenom za pripremu proizvodnje.

Kovačev očekuje da će se kroz preuzimanje dijela rizika poslovne banke više uključiti u povećanje kreditnih plasmana u sektor gospodarstva te tako pokrenuti investicijski ciklus.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras kaže kako ovi programi omogućavaju pristup kapitalu onima koji imaju dobre projekte i ideje, ali i poduzetnicima s poteškoćama u poslovanju. K tomu, naglasio je, važno je razvijati kreditne modele za male poduzetnike u kojima neće imati uobičajene bankovne instrumente osiguranja, već samo mjenice i zadužnice. “Preko noći je nestalo 20.000 malih poduzetnika koji bi uspjeli održati poslovanje samo da su imali jednostavniji pristup kreditnim sredstvima”, zaključio je Maras.

Adris Grupa povećala prihode Obrazlažući prošlogodišnje poslovne rezultate i plan poslovanja za ovu godinu, predsjednik Uprave Adris Grupe Ante Vlahović istaknuo je na prošlotjednoj Glavnoj skupštini kako je Grupa lani ostvarila ukupne prihode u iznosu od 3,2 milijarde kuna, što je za 3,2 posto više nego 2010. godine. Poslovni prihodi iznosili su 2,86 milijardi kuna i veći su za jedan posto. Prihodi od prodaje robe i usluga iznosili

su 2,78 milijardi kuna. Na domaćem tržištu ostvareno je 1,5 milijardi, a na inozemnim 1,25 milijardi kuna, što je na razini 2010. godine. Dobit prije oporezivanja iznosila je 644 milijuna, a neto dobit 498 milijuna kuna.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3730, 4. lipnja 2012.

Tržište novca Zagreb

Nastavlja se trend visoke likvidnosti i povoljnih kamata Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

I

zuzetno dobra likvidnost zadržala se i u zadnjem tjednu svibnja, te je ponuda bila neusporedivo viša od potražnje. Zbog skromne potražnje, trgovanje je bilo razmjerno skromnije, a njegova struktura uobičajena. Najveći dio trgovanja odnosi se na prekonoćne pozajmice, te na određene rokove na koje je kamatna stopa nešto viša. Prosječna kamatna stopa za ovo razdoblje iznosila je 1,58 posto, a prosječna prekonoćna 0,56 posto.

Likvidnost najbolje pokazuju enormni izno-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

28.5.’12. - 1.6.’12.

21.5.’12. - 25.5.’12.

u%

300

3

250 200

2

150 100

1

50 0

28.5.2012.

29.5.2012.

30.5.2012.

si viškova likvidnosti koji se ovih dana pohranjuju u središnju banku kao noćni polog uz kamatnu stopu od 0,25 posto godišnje. Stoga su prošlotjedna operacija središnje banke i aukcija Ministarstva financija zaista dobro doš-

31.5.2012.

0

1.6.2012.

le, kako bi se likvidnost novčanog tržišta barem djelomično neutralizirala.

Početkom tjedna neutralizirano je oko dvije milijarde kuna deviznom aukcijom središnje banke kojom je depozitnim institucijama prodano oko 266

ponedjeljak

utorak

milijuna eura. Pored toga, u utorak je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija na kojoj je planirani iznos izdanja bio 900 milijuna kuna i 50 milijuna eura. Zbog velikog zanimanja sudionika ostvareni iznos izda-

srijeda

četvrtak

petak

nja u kunama povećan je na 1,309 milijardi kuna i to 215 milijuna kuna s rokom dospijeća od 91 dan i uz kamatnu stopu od 2,48 posto, 285 milijuna na 182 dana i uz 3,40 posto, te 809 milijuna kuna na 364 dana i uz stopu

od 3,60 posto. Također je upisan i 51 milijun zapisa izraženih u eurima i to 26 milijuna eura na 91 dan uz 2,70 posto, te 25 milijuna na 364 dana uz 3,30 posto.

Vrijedno je naglasiti da su kamatne stope, u odnosu na raniju aukciju koja je održana 8. svibnja i samo s rokom dospijeća od 364 dana, pale i to s 3,90 na 3,60 na zapise u kunama te s 3,70 na 3,30 na zapise u eurima. Imajući na umu naprijed navedeno stanje opće likvidnosti, pad kamatnih stopa je očekivan.

U idućem razdoblju očekujemo trend sličan dosadašnjem, visoku ponudu novca i krajnje povoljnu kamatnu stopu.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna oslabjela drugi tjedan zaredom

Blagi pad Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošlog tjedna, jednako kao i tjedan ranije, osla-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 162,4473 boda. U usporedbi s pretprošlim tjednom, vrijednost mu je pala za blagih 0,07 posto.

valuta AUD CAD

Srednji tečaj za devize australski dolar kanadski dolar

EUR

7.574

5,931644

USD

6.20

CHF

6.308

7.571

6.15

6.305

7.568

6.10

6.302

7.565

6.05

6.299

7.562

6.00

6.296

7.559

5.95

6.293

5,916349

JPY

japanski jen (100)

7,868381

CHF

švicarski franak

6,307158

GBP

britanska funta

9,408229

USD

američki dolar

6,147392

EUR

euro

7,571743

Izvor: HNB

2,18 posto, a u odnosu na švicarski franak - 0,13 posto.

bjela prema svim važnijim valutama. Prema euru oslabjela je 0,04 posto, američkom dolaru za čak

primjena od 2. lipnja 2012. 28.5.

29.5.

30.5.

31.5.

1.6.

28.5.

29.5.

30.5.

31.5.

1.6.

28.5. 29.5. 30.5. 31.5. 1.6.

Potop na svjetskim burzama

5450 5410

FTSE 100

Američki Dow Jones je od ponedjeljka do petka izgubio na vrijednosti 1,82 posto, a Nasdaq 1,76 posto.

Europske su burze ima12600 12520

Dow Jones

le pad od 1,70 posto (londonski FTSE), do 3,78 posto (frankfurtski DAX), dok je pariški CAC pao za 2,76 posto. Indeks Tokij2880 2860

5370

12440

2840

5330

12360

2820

5290

12280

2800

5250

12200

2780

28.05. 29.05. 30.05. 31.05. 01.06.

3100 3070

CAC40

28.05. 29.05. 30.05. 31.05. 01.06.

6400 6340

DAX

8670 8620

6280

8570

3010

6220

8520

2980

6160

8470

6100 28.05. 29.05. 30.05. 31.05. 01.06.

NASDAQ

28.05. 29.05. 30.05. 31.05. 01.06.

3040

2950

MIREX - tjedni

164

164

163

163

162

162

161

Međunarodno tržište kapitala

Svi važniji svjetski burzovni indeksi proteklog su tjedna bili u minusu, a slična je situacija, podsjećamo, bila i tjedan ranije.

MIREX - mjesečni

NIKKEI 225

8420 28.05. 29.05. 30.05. 31.05. 01.06.

28.05. 29.05. 30.05. 31.05. 01.06.

ske burze Nikkei također je zabilježio tjedni pad, i to od 1,78 posto. Na cijene dionica u eurozoni utječe teška situacija u Grčkoj i Španjolskoj, ali i podaci o oštrom padu industrijske aktivnosti. Investitore na američkom tržištu razočarali su pak podaci o manjem broju novootvorenih radnih mjesta u svibnju (133.000) nego što se očekivalo (148.000). Istovremeno je broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao za 10.000. Zbog toga se ulagači, uz ostalo, plaše da će i službeni podaci o zapošljavanju biti slabi.

161 30.4.

10.5.

20.5.

31.5.

28.5.

29.5.

30.5.

31.5.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 31.5.2012.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

167,5870 164,7723 151,6941 160,4020 162,4473

176,0025 198,6422 118,9187 136,7994 142,6306 152,5690 106,1698 188,6255 183,7687 197,6259 142,9046 125,2848 104,1887 164,8641 108,8152 120,1011 170,9733 151,5084 125,5940 106,3574 140,8318

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3730, 4. lipnja 2012.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 543,116 milijuna kuna

Dobitnik tjedna je dionica Ingre što je u odnosu na tjedan ranije rast od 11,78 posto. Indeks Crobex pao je za 4,03 posto, na 1.628,36 bodova.

Crobex10 tjedan je završio na 891,52 boda ili s padom od 3,83 posto.

Marko Repecki www.hrportfolio.hr

P

roteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 46,695 milijuna kuna, Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

Ingra d.d.

Podravka d.d.

Luka Rijeka d.d.

Valamar Adria Holding d.d.

Petrokemija d.d.

Belje d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

INA-industrija nafte d.d.

tjedna promjena -5,45% -2,78% +1,66% -1,41% -10,96% -3,08% -2,40% -3,02% -4,87% -0,97%

zadnja cijena 190,05 210,00 6,11 217,02 117,76 88,87 238,15 74,89 961,00 3.565,00

promet 13.975.454,98 6.209.189,68 4.017.514,77 2.504.870,08 1.239.301,29 1.115.191,00 1.112.381,81 1.049.081,69 1.039.896,46 1.021.718,85

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 46.695.513,38 kn

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Najviše se trgovalo dionicom HT-a kojom je ostvareno 13,975 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 190,05 kuna što je pad od 5,45 posto.

Jedini dobitnik među najtrgovanijima je dionica 10 dionica s najvećim rastom cijene Pounje trikotaža d.d.

Kaštelanski staklenici d.d.

Spin Valis d.d.

Hoteli Podgora d.d.

Dioki d.d.

OT-Optima telekom d.d.

Finvest Corp d.d.

Kreditna banka Zagreb d.d.

Sunčani Hvar d.d.

Franck prehrambena ind. d.d.

Ingre koja je trgovanje završila na 6,11 kuna, što je porast od 1,66 posto. Najveći pad imala je dionica

tjedna promjena +152,94% +20,00% +17,65% +14,63% +11,42% +10,79% +10,43% +10,00% +7,69% +5,81%

zadnja cijena 1,29 900,00 200,00 26,96 25,85 24,24 127,00 220,00 28,00 489,90

promet 103.424,50 397.856,22 4.000,00 2.654,88 265.454,80 484,80 1.892,00 99.400,00 868,00 23.009,93

INVESTICIJSKI FONDOVI

Od ukupno 89 fondova, proteklog je tjedna njih 42 ostvarilo porast vrijednosti udjela. Kod dioničkih fondova na vrhu ljestvice po rastu su NFD Aureus New Europe (2,01 posto) i Ilirika Bric (1,13 posto).

Najveći pad imao je fond KD Victoria (3,38 posto), a slijedi ga OTP indeksni s padom od 2,68 posto.

Najveći porast kod mješovitih fondova zabilježio je Agram Trust (1,21 posto), a slijedi ga AC GBEM s porastom od 0,54 posto. Najveći pad, od 0,99 posto, imao je fond KD Balanced, a potom Raiffeisen Balanced (0,97 posto). Najuspješniji obveznički fond je ZB bond kojem je vrijednost udje-

la porasla za 0,73 posto, a slijedi ga HI-conservative s 0,15 posto. Najveći pad imao je Capital One (0,28 posto), a slijedi ga Erste Bond s padom od 0,24 posto. Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash kojem je vrijednost udjela porasla za 1,03 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 25. do 31. svibnja 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€

93,4517

0,14

kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

11,7739 28,2301 7,9909 103,4700 99,5200 126,3900 61,8223 10,6890 119,4682 44,3900 64,2190 77,2185 67,8600 88,5989 85,9700 19,6776 39,5096 28,4224 20,6966 62,4440 44,6359 55,7501 62,3572 90,4988 11,5768 23,6200 5,7157 34,0478 84,4375 41,8731 475,4338 68,5218 75,4500 119,2430 86,0465 9,2313 93,1613 79,3172 85,5799 8,8984 88,2000 79,8469 95,7000 101,6564

-3,38 -1,46 0,44 -0,15 -0,59 0,57 -0,43 0,50 -0,27 -1,00 -1,10 -0,58 -0,82 0,74 -0,44 -0,12 -1,28 -0,02 0,30 -1,30 -0,16 0,09 -1,26 -0,04 -0,85 -2,19 0,88 -2,68 -0,07 -1,07 0,05 -1,56 -0,93 -1,74 2,01 0,45 -0,95 1,13 -1,37 -0,58 -0,23 0,57 -0,72 -0,69

Valuta

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn €

103,4800 126,4500 93,5346 9,8626 126,4200 129,9918 111,9329 80,4955 88,8852 7,5030 75,0822 4,6310 60,8247 9,0624 115,1565 103,7000

-0,22 0,08 -0,73 0,43 -0,97 -0,54 -0,45 -0,17 -0,52 -0,99 0,21 -0,57 1,21 0,54 -0,12 -0,43

€ € € € € kn € €

169,8200 11,6818 178,5500 134,2990 131,6100 170,3946 128,8388 112,5001

0,73 0,15 -0,04 -0,04 -0,24 -0,28 0,05 0,08

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

137,2404 169,3007 144,4860 130,9665 151,0100 144,0800 143,9765 142,5604 126,9781 137,1877 127,2943 120,7753 11,1973 113,1758 84,9628 110,2000 103,0667 102,0400 101,7638 1237,4498

0,06 0,06 0,05 0,07 0,07 0,07 0,05 0,15 0,03 0,05 0,06 0,06 0,07 0,07 1,03 0,12 0,04 0,08 0,05 0,08

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

Luke Rijeka koja je pala za 10,96 posto te je trgovanje završila na 117,76 kuna. Svih 10 najtrgova10 dionica s najvećim padom cijene Slavonija modna konfekcija d.d.

Banco Popolare Croatia d.d.

Koka d.d.

Validus d.d.

Apartmani Medena d.d.

Liburnia Riviera Hoteli d.d.

Hoteli Makarska d.d.

Varteks d.d.

Imunološki zavod d.d.

Nava banka d.d.

tjedna promjena -4,03% -3,83% +0,26% +0,36%

nijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a pet ih je zabilježilo pad veći od tri posto.

tjedna promjena -60,00% -37,22% -24,85% -19,04% -17,78% -17,57% -14,49% -14,16% -12,39% -11,76%

zadnja cijena 2,00 355,11 112,72 4,21 25,01 2.299,88 84,57 13,76 105,13 45,00

promet 400,00 1.420,44 1.014,48 2.309,40 12.505,00 430.350,55 5.074,20 99.354,44 15.140,43 67.500,00

*vijesti

U plusu svi novčani fondovi

Naziv(fond)

zadnja vrijednost 1.628,3600 891,5200 95,5555 109,0811

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Porasla potražnja za osiguranjima od potresa Prema priopćenjima iz Allianza i Croatia osiguranja, povećan je broj upita građana i gospodarstvenika za osiguranje od potresa. Upiti su se povećali, ističu iz CO-a, nakon prošlogodišnjeg potresa u Japanu kao i nedavnog u Italiji, od kojeg su podrhtavanje tla osjetili i građani Istre i središnje Hrvatske. U prva četiri mjeseca ove godine CO bilježi rast premija osiguranja od potresa za 24,53 posto, dok u Allianzu nisu naveli točan postotak povećanja premija.

Prva milijarda DuoProtekt štednje

Od listopada prošle godine do danas klijenti Zagrebačke banke ugovorili su prvu milijardu kuna DuoProtekt štednje, priopćili su prošli tjedan iz te banke. Riječ je o štednji koja pruža dvostruku sigurnost kroz oročenu štednju i Allianzovu policu osiguranja od nezgode. Premija osiguranja plaća se iz kamate na oročenu štednju tako da klijenti ne moraju brinuti o plaćanju premije, a prednost je i to što su korisnici osigurani od posljedica nezgode za cijelo vrijeme trajanja oročenja, uključujući i naknadu za posljedično bolničko liječenje.

Zadužili se za više od tri milijarde kuna

Državne institucije, javna poduzeća, jedinice lokalne i područne samouprave postupkom javne nabave tražile su i dobile kredite u 2011. ukupne vrijednosti više od 3,3 milijarde kuna, što je 1,3 milijarde kuna više nego 2010.

Naručitelji opet nisu bili ažurni u objavljivanju rezultata nadmetanja, zbog čega je 31 posto provedenih nadmetanja ostao u potpunosti nepoznat javnosti, priopćila je tvrtka Briefing e-servisi.

Petrokemija preuzela Luku Šibenik Kupnjom 6030 udjela od riječke tvrtke Transadria u stečaju kutinska Petrokemija postala je većinski vlasnik Luke Šibenik.

Petrokemija je od ranije imala 29,52 posto vlasništva Luke, preko koje inače uvozi sirovinu i izvozi svoje proizvode. Prilikom preuzimanja najavljena su nova ulaganja u Luku, prije svega u obnovu terminala.