e-pv 3731 by NEstar

Trenutak istine Na svjetskoj ljestvici konkurentnosti gore od nas su samo Venezuela i Grčka, koja nas je i gurnula od dna

Agrometeorologija Zbog klimatskih promjena, vinova loza sadit će se u Gorskom kotaru, a prinos kukuruza pasti za 25 posto

Ah, ta Merika... Potraga za boljim životom u Americi počinjala je u Rijeci, a na to će podsjetiti velika izložba u New Yorku

EUROGLAS Str. 19

aktualno Str. 14-15

meridijani Str. 20-21

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 3 1 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 11. lipnja 2012. Godina LIX / Broj 3731. www.privredni.hr

privredni vjesnik

zdravstvo: novi model financiranja / uljara čepin opstaje / predstavljanja / stil / svijet financija

Čarter tvrtke

Preveliki troškovi i smanjeni prihodi

U najmu je prošloga ljeta bilo više od 4300 plovila, a oko 1000 tvrtki registrirano je za čarter. Dok cijene najma padaju, cijene veza, pak, skočile su s nekadašnjih 2000 eura na današnjih 7000 eura >>16-17

intervju: Šime Klarić

cestovna infrastruktura danas

>> 13

>> 4-5

U vrhu smo svjetskog hotelijerstva, ali smo prilagođeni i domaćem gostu, kaže poznati hotelijer i predsjednik OMH-a

Boom cestogradnje pratio je nacionalni zanos, a struku se malo pitalo. Je li 15 milijardi eura moglo biti bolje iskorišteno?

UVOD

www.privredni.hr Broj 3731, 11. lipnja 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

Slavko Linić, ministar financija:

g(h)ost komentator: Enes Hodžić, vlasnik tvrtke Me-dent

Pad potrošnje ne utječe na proračun

Naši stomatolozi su daleko kreativniji od europskih kolega

Promet u trgovini na malo u travnju je u Hrvatskoj na godišnjoj razini pao za 7,3 posto, što je problem kri‑ ze, rizika radnog mjesta i opreza građana, a ne po‑ sljedica povećanja PDV‑a. Pad potrošnje ne utječe na proračun koji je kvalitetno pripremljen. Petomjesečni izvještaj pokazuje da se proračun na prihodovnoj strani ostvaruje i da su prihodi veći nego prošle godine.

Gordan Maras, ministar poduzetništva:

Smanjit ćemo doprinose na plaću Vlada namjerava smanji‑ ti doprinose na plaću za osam posto. Oslobodit ćemo kapital i omogućiti poduzetnicima da dođu do sredstava čak i ako su već zaduženi. Omogućili smo da se usvoji novi jamstve‑ ni program Agencije za malo gospodarstvo, na osnovi čega će poduzetnici moći do bankarskih kredita.

Ivan Miloloža, HUP:

Klizanje kune bio bi udar na standard Hrvatska je visokoeurizi‑ rana pa je teško očekivati veće promjene tečaja i na‑ kon najavljene promjene čelne osobe HNB-a. Tečaj kune prema euru je, dodu‑ še, nerealan, ali klizanje kune u sadašnjim bi okol‑ nostima značilo dodatni udar na standard građana, kao i na poduzetnike koji bi još teže vraćali kredite.

Warren Buffett:

Amerika neće u recesiju Iako pokazuje slabost u posljednje vrijeme, ame‑ ričkoj ekonomiji ne prije‑ ti opasnost od ponovnog pada u recesiju. U SAD‑u obje političke strane su krive zbog neuspjeha vla‑ de da smanji deficit. Una‑ toč tomu, vrlo su male šanse da će SAD ponovno za‑ hvatiti recesija. No, to bi se moglo promijeniti ako dođe do drastičnog prelijevanja europske financijske krize. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

U ovom trenutku imamo poliklinike u Rovinju i Metkoviću, a planiramo se širiti i na još neke gradove. Naš cilj je otvoriti regionalni stručni centar za istraživanje matičnih stanica i molekularnu medicinu

edicinski turi‑ zam se, una‑ toč proble‑ mima, razvija sigurnim koracima. Najveći pro‑ blem je razjedinjenost in‑ stitucija odnosno prepu‑ štenost ordinacijama i poliklinikama da se same pozicioniraju. Da bi se nešto ozbiljno postiglo, a perspektiva je ogro‑ mna, neophodna je surad‑ nja turističkih zajednica i ostalih državnih instituci‑ ja s privatnim sektorom i zdravstvenim ustanova‑ ma. Znači, nužan je do‑ bro osmišljen zajednički nastup na inozemnom tr‑ žištu, prije svega mislim na nastupe na specijalizi‑ ranim sajmovima. Primje‑ ra kako se to radi imamo mnogo, ali bih kao model istaknuo nastupe Mađara i Poljaka koji su nam po mnogo čemu slični, a na‑ pravili su puno u privlače‑ nju pacijenata zahvaljuju‑ ći osmišljenim nastupima. Njihove turističke orga‑ nizacije su obradile sve agencije u državama Za‑ padne Europe i polučile rezultat. Kod nas polikli‑ nike same rade marketing, ali su zbog nedostat‑ ka sredstava mogućno‑ sti ograničene. Moramo napraviti strategiju kako bi svi imali koristi jer je u svijetu medicinski turi‑ zam u porastu. Raste dvo‑ znamenkastim postocima godišnje, to je segment tu‑ rizma koji najbrže napre‑

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

duje. Kod nas se pomaci osjećaju u Istri, ali je po‑ trebno puno organizira‑ nije nastupati na sajmo‑ vima kako bi se napravili rezultati. Osim privatnih poliklinika veliku bi ko‑ rist imale javne ustanove, odnosno javno zdravstvo, koje tako može doći do sredstava za razvoj. Stomatologija je na‑ pravila najveće kora‑ ke i najrazvijenija je što se tiče medicinskog tu‑ rizma. Naši stomatolozi imaju potrebno znanje i osposobljeni su pružiti vr‑ hunsku uslugu te ne zao‑ staju nimalo za kolegama iz najrazvijenijih europ‑

Medicinski turizam je segment turizma koji najbrže napreduje: godišnje raste u dvoznamenkastim postocima

skih zemalja. Uz kvalite‑ tu, turistima koji traže sto‑ matološke usluge jako je bitna i cijena. U tome je prednost naših ordinaci‑ ja jer su naše stomatološ‑ ke usluge povoljnije i do 50 posto u odnosu na neke susjedne europske zemlje. U našoj ordinaciji uspješno radimo na rege‑ neraciji kosti kako bismo mogli ugraditi implantat

tamo gdje ga do nastan‑ ka ove metode nije bilo moguće ugraditi. Ovom metodom smo se uspje‑ li pozicionirati na tržištu i pacijenti sve više traže naše usluge. Moram istaknuti da sam, kao i niz mojih ko‑ lega, iskustvo i znanje ste‑ kao po domaćim medicin‑ skim centrima. Doduše, išao sam i na edukaciju u inozemstvo, ali je isku‑ stvo domaćih medicin‑ skih ustanova dragocjeno. Naši stomatolozi su dale‑ ko kreativniji od europ‑ skih kolega koji se previ‑ še pouzdaju u tehnologiju. U ovom trenutku ima‑ mo poliklinike u Rovinju i Metkoviću, a planiramo se širiti i na još neke gra‑ dove. Recept za uspjeh je

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

jednostavan, a to je vrhun‑ ska usluga i povoljna cije‑ na. Naš cilj je otvoriti re‑ gionalni stručni centar za istraživanje matičnih sta‑ nica i molekularnu medi‑ cinu, te iskoristiti tu struč‑ nost za zadovoljavanje potreba populacije, paci‑ jenata ali i medicinskih institucija. Osposobljeni smo raditi na promovira‑ nju visokokvalitetne tera‑ pije matičnim stanicama i na istraživanju u moleku‑ larnoj medicini. Specijalisti u našem centru educirali su se u Norveškoj i Japanu. Istra‑ živanje matičnih stani‑ ca nudi golem potenci‑ jal za veliki napredak u kliničkom liječenju. Ma‑ tične stanice mogle bi se uporabiti kao zamjena za oštećene stanice ili stanice koje nedostaju kod nekih važnih oboljenja. Osni‑ vanje Centra za regenera‑ tivnu medicinu Me-dent predstavlja važan korak na putu realizacije ovog potencijala i nudi važne resurse da podrži napre‑ dak u ovoj uzbudljivoj do‑ meni istraživanja. U isto vrijeme, dakako, poduzi‑ mamo sve potrebne mjere zaštite kako bismo osigu‑ rali da se s matičnim sta‑ nicama koštane srži - koje će se u krajnjoj liniji kori‑ stiti kao osnova kliničkog liječenja - adekvatno po‑ stupa i da one budu skla‑ dištene u precizno kontro‑ liranim uvjetima.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

*vijesti Plaće u porastu Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila je 5499 kuna, što je nominalno 2,5 posto više, a realno jedan posto više u odnosu na veljaču, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na ožujak prošle godine, prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za treći mjesec ove godine bila je nominalno viša za 0,3 posto, a realno niža za 1,6 posto. Najviše plaće imaju u telekomunikacijama - 12.753 kune, a najnižu, 2832 kune, imali su zaposleni u proizvodnji odjeće. Zzzzapp pobjednik Startup livea U splitskom Multikulturalnom centru održana je IT konferencija Startup Live Split, kojem je cilj potaknuti hrvatsku IT scenu i mlade projekte da zajedno s kolegama iz cijelog svijeta predstave svoje ideje. Ujedno im se želi omogućiti interakcija s IT stručnjacima i potencijalnim investitorima. Startup Live Split je organiziran pod licencom Start Europea, a takve se konferencije održavaju u još 25 gradova Europe. Pobjednikom start up natjecanja proglašen je Zzzzapp iz Splita, te je dobio priliku predstaviti se na Pioneers Festivalu u Beču. Radionica za poduzetnice

Hrvatska gospodarska komora u suradnji s projektnim partnerima organizirala je u Zagrebu trodnevnu radionicu za potencijalne poduzetnice. Radionicom se željelo dovesti zainteresirane žene, većinom nezaposlene i studentice, do razine pokretanja vlastite tvrtke. Obrađivala su se po dva modula dnevno, na teme koje su pokrivale brojna područja, od organizacije rada do marketinga.

Privredni vjesnik Broj 3731, 11. lipnja 2012.

( više od 15 mlrd €

u zadnjih 11 godina uloženo u cestovnu infrastrukturu

Održivi razvitak cestovne infrastrukture

Struka ostavljena Autoceste u punom profilu gradile su se po svaku cijenu, premda postoje racionalnija rješenja. Naime, Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

esto se može čuti kako svaka kuna uložena u izgradnju cesta nije bačena, no struka smatra kako ta ulaganja mogu biti bolja i racionalnija. Željko Vivoda, predsjednik Hrvatskog društva za ceste Via Vita, u razgovoru za Privredni vjesnik ističe kako je od preko 15 milijardi eura, koliko je zadnjih 11 godina uloženo u cestovnu infrastrukturu, 70 posto utrošeno za izgradnju autocesta. “U tom razdoblju izgrađeno je oko 750 kilometara autocesta, a ostala mreža od oko 27.000 kilometara cesta, u koju je uloženo oko 30 posto sredstava, na taj je način ostala malo okrnjena”, kaže on. To se dogodilo, smatra Vivoda, zato što je izgradnju mreže autocesta, koja sada ima oko 1250 kilometara, pratio nacionalni zanos, svojevrsni boom, dok struku nitko nije slušao. “Gradilo se po svaku cijenu, i to autoceste u punom profilu, premda po-

stoje racionalnija rješenja. Naime, tamo gdje nema prometa, ne treba odmah graditi puni profil autoceste nego postupno, korak po korak. Dakle, na nekim dionicama prvo valja izgraditi poluprofil, pa tek onda puni profil. Sasvim je sigurno kako je od ukupno izgrađenih kilometara punog profila autocesta, da budem jako skroman,

Sadašnje stanje cesta u nas ne udovoljava u cijelosti zahtjevima suvremenog prometa njih 250 moglo biti poluautocesta. A razlika u troškovima izgradnje punog profila i poluprofila je zapravo zaleđeni kapital”, ističe on. Primjer dobre prakse je kada se na nekoj dionici dostigne prosječni promet od oko 12.000 vozila, tek onda započinje izgradnja autoceste u punom profilu. Vivoda ističe kako je u Hrvatskoj dobar primjer Bina-Istra koja upravlja Istarskim ipsilonom. Onoga trenutka

kada promet na određenoj dionici dostigne 8000 vozila dnevno, ta tvrtka kreće u izgradnju punog profila autoceste. Financijska opterećenja Sljedeća manjkavost u razvoju hrvatske cestovne infrastrukture je to što se tijekom gradnje nisu bolje iskoristili drugi mode-

li financiranja kao što su koncesije, javno privatno partnerstvo ili dugoročni krediti. Jer, primjerice, onaj koji preuzima izgradnju s koncesijom, ima jako dobru financijsku računicu i neće zabiti lopatu u zemlju ako za to nema interesa, dakle, prometa. A kada država gradi, što je u najvećem dijelu bio slučaj u Hrvatskoj, to se čini

bez obzira na gustoću prometa. “Također, u nas se uglavnom gradilo uz relativno kratkoročne kredite. Stoga su sada Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb opterećene financijskim obvezama i u njima grcaju, zbog čega su dovele u pitanje svoje poslovanje”, rekao nam je Vivoda te dodao kako nisu krive te tvrtke jer je iza

Od 2001. do 2008. Probijeni planovi za gradnju i održavanje cesta

Umjesto planiranih 79,4 milijarde utrošeno 93,2 Gradnja i održavanje cesta financira se iz naknade za ceste u cijeni goriva i one koja se plaća prilikom registracije vozila, potom cestarine koja se plaća pri korištenju autocesta i objekata s naplatom te ostalih naknada i prihoda.

U razdoblju od 2001. do 2008. godine od ukupno planiranih 79,4 milijarde kuna za gradnju i održavanje utrošeno je 93,2 milijarde kuna ili 17,4 posto više. Od tog iznosa za državne ceste utrošeno je 16,4 milijardi kuna ili za 2,3 posto više

od plana. Za županijske i lokalne ceste utrošeno je 11,2 milijarde kuna, tj. 73 posto više. Za gradnju i održavanje autocesta bilo je potrošeno 65,6 milijardi kuna ili 15,4 posto više od planiranog. Po strukturi primitaka, pak, proizlazi kako je 49,6

milijardi kuna ili 53,3 posto ostvareno iz redovnih izvora, a od kredita 43,6 milijardi kuna ili 46,7 posto. Tako su u strukturi financiranja državnih cesta redovni prihodi sudjelovali sa 74,1 posto, a kreditna sredstva 25,9 posto.

Kod županijskih i lokalnih cesta taj odnos je u korist redovnih i bespovratnih sredstava iznosio 94 posto, a na kredite šest posto. Autoceste su financirane sa 41,1 posto redovnih prihoda i sa 58,9 posto kreditnih sredstava. Zanimljiva je struktu-

www.privredni.hr Broj 3731, 11. lipnja 2012.

( oko 750 km

autocesta izgrađeno u tom razdoblju

( 13.185 vozila

*vijesti

dnevni promet na autocestama

pored ceste tamo gdje nema prometa, ne treba odmah graditi puni profil autoceste, već poluprofil prioritet što se može učiniti reprogramom kredita, privatizacijom ili, primjerice, da se djelomično ili u cijelosti pretvore u javni dug. Osim kreditnih obveza, tim tvrtkama poslovanje otežava i primjetan pad prihoda od naknada za ceste u cijeni motornih goriva, kao i prihoda od naknade koja se plaća prilikom registracije vozila, a koji je pao za gotovo trećinu u 12 godina.

njih stajala država s jamstvima. Koncesije su jako dobro rješenje. Međutim, kada su se trebale davati koncesije i kada je trebalo ući u privatno partnerstvo, stvoren je jak lobi protiv toga. A danas ti isti koji su bili protiv, zagovaraju ili nude koncesije, što je nonsens”, naglašava on, podcrtavajući kako je rješavanje tih financijskih obveza

Brži razvoj Razlog tomu je ponajprije inflacija pa struka smatra kako bi bilo dobro da se visina cestarina prilagođava inflatornim kretanjima. Zbog svega toga, ali i činjenice da će se u Hrvatskoj izgraditi još oko 360 kilometara autocesta, nužno je izraditi i donijeti novu strategiju prometnog razvoja. Kako bi ona bila što bolja i šira te obuhvatila više različitih pristupa, Hrvatsko društvo za ceste Via Vita izradilo je stručnu analizu (programsku osnovu) kojom se pokreće inicijativa za izradu nove strategije održivog razvitka cesta. U njoj sto-

milijarde kuna ra ostvarenih primitaka po vrstama cesta. Kod državnih cesta naknada u cijeni goriva čini 65,3 posto, a ostali prihodi 8,8 posto i kreditna sredstva 25,9 posto. Kod županijskih i lokalnih cesta naknada koja se plaća prilikom registracije vozila sudjelu-

je u ukupnim primicima sa 9,8 posto, ostali prihodi sa 44,2 posto, a kreditna sredstva sa šest posto. Kod autocesta naknada u cijeni goriva sudjeluje sa 19,4 posto, cestarina sa 14,5 posto, ostali prihodi sa 7,2 posto i kreditna sredstva sa 58,9 posto.

ji kako je cestovni razvoj unazad 12 godina Hrvatska ponajprije temeljila na strategijama prometnog razvitka i prostornog uređenja te na programima gradnje i održavanja cesta za nekoliko razdoblja (2001.2004., 2005.-2008. i 2009.2012.). Analiza ispunjenja tih programa upućuje na zaključak kako je po postignutom stupnju razvijenosti cesta, a posebice autocesta, Hrvatska stala uz bok najrazvijenijih zemalja Europe. Na taj su način ostvareni, u najvećem dijelu, zacrtani strateški ciljevi u ovom sektoru i stvoreni preduvjeti za brži ukupni gospodarski, socijalni i kulturni razvoj Hrvatske te za daleko bolje korištenje komparativnih prednosti koje pruža naše more i obala. Poboljšan je standard redovnog održavanja osnovne mreže cesta te je izgrađeno na desetine novih kilometara autocesta. Vivoda ističe kako valja nastaviti s razvojem, ali u održivu tonu. Održivi razvitak cesta znači razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice, pritom ne ugrožavajući potrebe budućih generacija. Za to je,

pojašnjava, potrebno ispuniti tri preduvjeta ili sastavnice. Ponajprije onu ekonomsku, tj. utvrditi koje su financijske mogućnosti i potrebe neke zemlje u sektoru cestogradnje. Zatim socijalnu, dakle, na dobrobit svih građana koji bi trebali biti jednako obuhvaćeni prometnim razvojem te, na kraju, da se pri gradnji uzme u obzir očuvanje okoliša. Osim “otegotnih okolnosti”, u programskoj osnovi stoji kako sadašnje stanje cesta u nas ne udovoljava u cijelosti zahtjevima suvremenog prometa te da je nužno u dogledno vrijeme na oko 40 posto osnovne mreže obnoviti, nadograditi ili proširiti kolnik. Otvorena pitanja Obujam prometa na hrvatskim cestama, također, još uvijek je daleko od onog koji se ostvaruje u razvijenim zemaljama Europe. Na državnoj mreži cesta ostvaruje se prosječni dnevni promet od 3967 vozila. Na županijskim cestama dnevno “prozuji” 2901 vozilo, a na autocestama 13.185. K tomu, sigurnost u cestovnom prometu nije na zadovoljavajućoj razini jer smo još uvijek daleko od rezultata razvijenih europskih država. Tako, prema dostupnim podacima, od ukupnog broja nesreća, njih 80 posto događa se na cestama u naseljima, a u njima pogiba 58 posto od svih poginulih. Stoga je potrebno pojačati utvrđivanje opasnih mjesta i poduzimati mjere za njihovo što brže otklanjanje. Daljnja gradnja

autocesta je upitna s obzirom na to da Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb do 2020. godine, nakon čega bi trebale podmiriti anuitetne obveze i troškove redovnog poslovanja, trenutačno baš ne uspijevaju osigurati sredstva za redovno održavanje. To bi se, međutim, trebalo ublažiti povećanjem cestarina za 15 posto. Izuzme li se program izgradnje punog profila autoceste od Pazina do Matulja i od Krapine do Macelja, koji se rješavaju unutar koncesijskih društava, ostaje otvoreno pitanje dovršenja započete gradnje Podravskog ipsilona, autoceste do Siska i preostalih dionica na paneuropskom koridoru V.c. Pored toga valja izgraditi dionicu autoceste Križišće-Žuta Lokva, spoj juga Hrvatske s Dubrovnikom te, u skladu s porastom prometa, novi prsten oko Zagreba i Rijeke te postupno dodavati nove trake na pojedinim dionicama autocesta. Procjenjuje se kako je vrijednost ovih programa veća od pet milijardi eura. Kako ulaganja u ceste imaju dugoročni karakter, potrebno ih je rješavati sustavno, uz odgovarajuće, pomno razrađene strateške dokumente. Ta se pitanja ne smiju prepuštati dnevno-političkim odlukama. Tako je, primjerice, u Podravini trebala biti izgrađena brza cesta. Međutim, objašnjava Vivoda, zbog dnevno-političkih odluka preko noći je nametnuta obveza izgradnje autoceste. “Pomanjkanje strategije i jasnih kriterija dovodi do loših rješenja”, zaključuje on.

Negativni rejting Zagrebu Kreditna agencija Moody’s smanjila je ocjenu Zagrebu i Zagrebačkom holdingu sa stabilne na negativnu. Holdingu je kreditni rejting pao zbog “čvrstih institucionalnih i financijskih veza sa Zagrebom (Baa3, negativno) koji je vlasnik i osnivač Holdinga te sudjeluje, bilo u obliku subvencija ili kao regulator tarifa, u većini poduzeća”. Ocjena uključuje i snažan nadzor koji nad Holdingom ima Grad Zagreb, monopolistički status Holdinga i stratešku ulogu gradskog komunalnog sektora. Uz to, poslovanje Holdinga opterećeno je slabom likvidnošću i velikom zaduženošću. Manje kupujemo U travnju je promet u trgovini na malo pao znatno više od očekivanja - realno 7,3 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Nominalno je pao za 4,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To predstavlja ubrzanje pada potrošnje, s obzirom na to da je u ožujku pala za 1,1 posto. Makroekonomisti su očekivali pad potrošnje za 1,9 posto. Njihove procjene kretale su se u rasponu od stagnacije do pada za 3,5 posto. Hrvatski izvođači u finalu Izvođač radova na autoputu Banja Luka-Doboj (dionica od Prnjavora do Doboja) bit će izabran do kraja mjeseca, a već početkom kolovoza mogu se očekivati radovi, najavio je Dušan Topić, direktor Autoputeva RS-a. Natječaj još nije dovršen i na potezu je EBRD, a uvjete iz prve faze natječaja ispunilo je 10 od 12 prijavljenih kompanija iz RS-a, Hrvatske, Italije, Turske, Češke, Španjolske i Makedonije. Među finalistima su i Viadukt, Ingra inženjering i Konstruktor.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3731, 11. lipnja 2012.

( 9,8% BDP-a ( 7,8% izdaci za zdravstvo u EU27

taj postotak u Hrvatskoj

Novi sustav ugovaranja primarne zdravstvene zaštite

Izdaci za zdravstvo ispod EU prosjeka

Trenutačno je 3,7 milijardi kuna namijenjeno financiranju 15 djelatnosti. Novi model omogućit će liječnicima da, preuzimanjem nekih specijalističkih pregleda, zarade više nego sada Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

Liječnici koncesionari

U obiteljskoj medicini postoje 2334 tima, od kojih je većina liječnika koncesionara - njih 1725 ili 74 posto, dok je u domovima zdravlja njih 609 ili 26 posto. Prihod po timu kreće se između 400.000 i 450.000 kuna godišnje, a prosječna zarada po pacijentu je 282,5 kuna.

ovim modelom ugovaranja primarne zdravstvene zaštite između liječnika i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koji bi trebao zaživjeti početkom 2013., značajno će se promijeniti način financiranja rada timova obiteljske medicine. Razgraničit će se troškovi za tzv. hladni pogon, glavarine, plaćanje prema modelu cijena i usluga, te pokazatelji uspješnosti u preventivnim programima. Ključno je, čulo se na okruglom stolu koji je prošli tjedan održan u organizaciji mjesečnika Banka i Ekonomskog instituta, što će liječnici moći zarađivati više nego sada ako dio pregleda, zbog ko-

jih su pacijente do sada slali kod specijalista, obave u svojoj ambulanti (primjerice, EKG, ultrazvuk...), te ako provode preventivne programe. Po novome, objasnila je pomoćnica ravnatelja HZZO-a Dubravka Pezelj Duliba, u hladni pogon osim troškova režija, zbrinjavanja medicinskog otpada, održavanja, čišćenja, telefonije, interneta i održavanja informatičke opreme - ulazit će i plaća medicinske sestre i to uz realno vrednovanje staža prema Kolektivnom ugovoru,

što do sada nije bio slučaj. Liječnici su se, podsjećamo, često znali žaliti kako ponekad imaju manju plaću od medicinske sestre jer kada bi iz “glavarine” poplaćali sve troškove, za vlastitu plaću nije im dostajalo novca. Prijedlog je dobar, ali... Predstavnici Hrvatske liječničke komore te pojedini liječnici na okruglom stolu ocijenili su da predloženi model jest pomak u organizaciji rada, no zamjerili su što se još ne vide brojčani elementi nove for-

mule ugovaranja primarne zaštite. Mnogi se, naime, boje da će doći do indirektnog smanjivanja sredstava. Dr. Bari Šita, član Izvršnog odbora strukovne udruge liječnika obiteljske medicine KoHOM, smatra kako je taj strah opravdan jer na puno toga liječnici ne mogu utjecati, a svejedno će za to biti odgovorni. Primjerice, bolovanja ne određuju samo oni, već i povjerenstva i specijalisti, a dosta uputnica liječnici moraju napisati po preporuci specijalista. Kroz informatizaciju sustava trebalo bi se vidjeti tko je dao prijedlog za određenu pretragu, a ne da sve ide na teret primarne zdravstvene zaštite, smatra Šita. Problem je također to što mnoge ordinacije u domovima zdravlja koriste

po dva liječnika (u različitim smjenama), pa se postavlja pitanje kako dodatno opremiti ordinaciju ako jedan od liječnika to odbija. Još je niz sličnih situacija koje bi se trebale rije-

Po novome, u hladni pogon će se ubrajati i plaća medicinske sestre šiti prije negoli novi sustav ugovaranja zaživi, kazao je Bari Šita. Trenutačno je 3,7 milijardi kuna namijenjeno financiranju 15 djelatnosti, od obiteljske do hitne medicine, od laboratorijske dijagnostike do stomatologa i ginekologa. Kako je upozorila dr. Maja Vehovec s Ekonomskog in-

stituta, predviđeni iznos ne bi se smio smanjivati jer izdaci HZZO-a za primarnu zaštitu rastu po nižoj stopi nego drugi izdaci HZZO-a i manji su od prosjeka u EU-u. Tako je ta stopa lani smanjena sa 19,7 na 16,8 posto. Podaci o dostupnosti liječnika pokazuju da je Hrvatska i u tom pogledu daleko ispod europskoga prosjeka. Na svakih 100.000 stanovnika imamo 55 liječnika, dok je europski prosjek 87,4 liječnika. Neki gradovi poput Slavonskog Broda, Vinkovaca, Požege, Siska, Koprivnice, Čakovca i Varaždina imaju manje liječnika čak i od hrvatskog prosjeka. U EU27 izdaci za zdravstvo iznose 9,8 posto BDP-a, dok je u Hrvatskoj taj postotak 7,8.

Brža trajektna linija za Pelješac

Jadrolinija će naručiti četiri nova trajekta Do ulaska u Europsku uniju jug Hrvatske trebao bi biti bolje prometno povezan brzom trajektnom linijom od lučice ispred Neuma do pristaništa na Pelješcu. Jer, prometni koridor kroz Neum, kao moguće rješenje umjesto pelješkog mosta kojim bi se jug bolje povezao s ostatkom Hrvatske, o čemu bi se Europska komisija trebala očitovati do kraja lipnja, po svemu sudeći ne može biti izgrađen do 1. srpnja 2013. godine.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić ističe kako je pristanište na Pelješcu uglavnom završeno, a kako bi se iz-

Trajekti će koštati do osam milijuna eura, a natječaj će odlučiti tko ih gradi gradila luka na kopnu kod Neuma valja, među ostalim, napraviti pristupnu cestu. Ministar kaže kako Hrvatska sada nema

financijskih sredstava za gradnju pelješkog mosta, a prometni koridor kroz Neum i brza trajektna linija kratkoročno su i

srednjoročno rješenje boljeg povezivanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje. Trajekti koji će povezivati Neum s Pelješ-

cem moći će prevoziti do 7000 vozila dnevno, a plovidba će trajati oko sedam minuta. Plovidba će tako biti za gotovo dva sata kraća nego sada na liniji Ploče-Trpanj. Nova će linija ponajprije omogućiti neometano odvijanje kamionskog prometa. Kako bi ova trajektna linija bila što učinkovitija, Jadrolinija će naručiti četiri nova trajekta, a time će ujedno obnoviti flotu, što je u planu tvrtke. Hajdaš Dončić se nada kako će ta četiri trajekta izgraditi hrvatska brodogradi-

lišta okupljena u klaster. Međutim, tko će dobiti posao, ponajprije će ovisiti o ponudama na natječaju. Novi, moderniji trajekti, čijom bi izgradnjom Jadrolinija postala konkurentnija uoči liberalizacije tržišta (početkom 2017.), mogu prevesti do 150 vozila i troše manje goriva po nautičkoj milji. Slavko Lončar, predsjednik Uprave Jadrolinije, kaže kako njihova izgradnja stoji između sedam i osam milijuna eura. (B.O.)

www.privredni.hr Broj 3731, 11. lipnja 2012.

( 40% BDP-a

ne bi smjela prelaziti javna potrošnja

( 10% BDP-a

najviši iznos izdvajanja za socijalu

Svjetska banka o hrvatskoj i europskoj ekonomiji

Zlatnim pravilima do zlatnog rasta Struktura hrvatskog poduzetništva nije prilagođena tržištu EU-a zbog dominacije malih poduzeća, kaže glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju Igor Vukić vukic@privredni.hr

tručnjaci Svjetske banke osmislili su četiri “zlatna pravila” koja Hrvatsku, a i druge europske zemlje, trebaju vratiti na put “zlatnog rasta”. Zemlja treba biti u višem razredu

Hrvatska je po lakoći poslovanja među najgorima u Europi, baš kao i Grčka, kaže Indermit Gill po konkurentnosti i lakoći poslovanja. Javna potrošnja ne smije prelaziti 40 posto bruto domaćeg proizvoda, a za socijalu se ne smije izdvajati više od 10 posto BDP-a. U razvoj i istraživanje trebalo bi ulagati oko tri posto BDP-a, a ne samo 0,8 posto kako je to sada u Hrvatskoj.

Hrvatska mora iskoristiti vrijeme prije ulaska u EU da popravi svoje rezultate, istaknuo je Indermit Gill, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju, na predstavljanju studije Zlatni rast kojom banka želi potaknuti raspravu o europskoj ekonomiji. Prema Gillovim riječima, Hrvatska bi morala imati jednu od najboljih javnih uprava na svijetu jer joj javna potrošnja sada premašuje 40 posto BDP-a. Istodobno, socijalni troškovi dosežu 13 posto BDP-a i u Europu Hrvatska ulazi kao “južnjačka ekonomija”, sličnija Grčkoj, nego boljim primjerima iz Sjeverne i Središnje Europe. Investicije, investicije “Posebno zabrinjava 80. mjesto na ljestvici Doing Businessa. Hrvatska je po lakoći poslovanja među najgorima u Euro-

Ulaganje poslovnog sektora u razvoj i istraživanje (u postotku BDP-a)

Finska Japan Švedska Danska SAD Island Kina Mađarska Rusija Hrvatska Turska Poljska Srbija

2,7% 2,7% 2,6% 2,0% 2,0% 1,5% 1,0% 0,8% 0,6% 0,4% 0,4% 0,3% 0,1%

Izvor: Svjetska banka

pi, baš kao i Grčka”, rekao je Gill. Studija Zlatni rast predstavljena je prošli tjedan hrvatskim političarima i čelnicima monetarne vlasti. Netom prije no što je objavio da odlazi s pozicije, guverner Željko Rohatinski rekao je da bi Hrvatska prema oporav-

ku trebala ići kombinacijom strukturnih reformi, restriktivne fiskalne i razumno ekspanzivne monetarne politike. Ograničena financijska sredstva treba usmjeriti s potrošnje na investicije kojima bi se utemeljio održivi ekonomski rast, s niskom inflacijom i stabilnim teča-

jem. Takva politika stvorit će i pogodan ambijent za priljev stranog kapitala. Kao izravnih ulaganja, a ne kao kredita, istaknuo je Rohatinski. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić rekao je da će se uz štednju nastojati poticati i ekonomska aktivnost, i to poboljšanjem poslovne klime, privlačenjem investicija te korištenjem strukturnih fondova EU-a. Relativno dobre hrvatske rezultate u privlačenju stranog kapitala uočio je i Indermit Gill. No, upozorio je da struktura hrvatskog poduzetništva nije prilagođena tržištu EU-a zbog dominacije malih poduzeća koja zbog ograničenih resursa neće moći sudjelovati u utakmici na zajedničkom tržištu. Fiskalna disciplina Prema studiji Zlatni rast, i drugim europskim zemljama prijete teškoće s kojima se Hrvatska već

suočava. Kako bi Europa ostala “supersila životnog stila”, treba poboljšati konkurentnost tržišta radne snage. Ako Hrvatska želi biti dio tog europskog sjaja, u kojem su siromašne zemlje dosezale razinu visokog dohotka, treba biti fiskalno disciplinirana, poručio je ekonomist Svjetske banke. Sa stanovništvom koje stari i padom nataliteta, a bez promjena u području zapošljavanja, useljavanja i mirovinskih politika, Europa će gubiti oko milijun radnika svake godine tijekom sljedećih 50 godina. Europljani ranije odlaze u mirovinu i dulje žive, što mirovinski sustavi neće moći podnijeti. Stoga će Europa morati pojačati natjecanje za radna mjesta, povećati mobilnost radne snage i razmotriti primjerene politike useljavanja, kako bi zlatni rast bio moguć, upozorava Svjetska banka.

AKTUALNO

prestati očekivati od monetarne politike da napravi čudo kada “ Treba je riječ o pokretanju gospodarskog rasta. U našim uvjetima rast može doći samo od strukturnih reformi i rasta produktivnosti. ”

Privredni vjesnik Broj 3731, 11. lipnja 2012.

Velimir Šonje, ekonomist i konzultant

Odlazak Željka Rohatinskog

Novi guverner, stara politika Slabljenje kune zbog odlaska Rohatinskog analitičar Žarko Primorac smatra mogućim, no ono će biti neznatno i kratkoročno. Vujčiću je Rohatinski jedini učitelj i stoga će sigurno nastaviti istu politiku, samo s blažom retorikom, predviđa Vladimir Ferdelji Igor Vukić Drago Živković

drživi ekonomski rast s niskom inflacijom i stabilnim tečajem. Tako glasi sažetak oproštajne poruke bivšeg guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog. Boris Vujčić, njegov nasljednik i najbliži suradnik u posljednih 12 godina, dosad je bez ostatka dijelio te stavove. “Ništa se u tom smislu nije promijenilo, a ni neće”, rekao je Vujčić u prvoj izjavi, nakon što je premijer Zoran Milanović javno potvrdio da će on naslijediti Rohatinskog. Zamjena na čelu HNB-a zanimljivija je po tome što je premijer guverneru Rohatinskom u “običnom” telefonskom razgovoru priopćio kako neće započeti treći mandat, nego zbog očekivanja bitne promjene modela monetarne politike. Neovisni analitičar Žarko Primorac slaže se da će smjena na vrhu HNB-a u prvo vrijeme vjerojatno donijeti nastavak iste monetarne politike. Primorac ne očekuje promjenu tečajne politike jer bi u ovom trenutku devalvacija kune bila previše opasna. Kratkoročno, država mora poticati izvoz smanjivanjem javne potrošnje i troškova financiranja gospodarstva, dok dugoročno, smatra Pri-

morac, sve ovisi o tome hoće li se Vlada i dalje držati sadašnjeg ekonomskog modela. Slabljenje kune zbog odlaska Rohatinskog Primorac smatra mogućim, no ako se to i dogodi, uvjeren je da će slabljenje biti neznatno i vrlo kratkoročno. ‘’Ljudi se mijenjaju na čelu institucija i to je normalan proces’’, ističe Primorac. Zakon o HNB-u Nikakve promjene u monetarnoj politici ne očekuje ni Vladimir Ferdelji, predsjednik udruge menadžera Croma. Vujčiću

Igranje s tečajem Hrvatskoj ne može donijeti puno koristi, ali može nanijeti puno štete, ocijenila je Sanja Mađarević Šujster iz Svjetske banke je Rohatinski jedini učitelj i stoga će sigurno nastaviti istu politiku, samo s još blažom retorikom o štetnosti ukupnog učinka, predviđa Ferdelji. A taj učinak je, prema njegovu mišljenju, katastrofalan za domaću proizvodnju iako nesumnjivo daje rezultate što se tiče financijskog sektora i stabilnosti kune. Ferdelji upozorava da ključni problem nije

Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke u odlasku

Boris Vujčić, budući guverner Hrvatske narodne banke

guverner HNB-a, već Zakon o HNB-u, koji obvezuje središnju banku na očuvanje stabilnosti cijena. To se mora promijeniti i u zakon treba unijeti odredbu da je HNB odgovoran i za utjecaj monetarne politike na ukupnu ekonomsku politiku. Ali za takvu promjenu nema ni političke volje niti hrabrosti, zaključuje Ferdelji. Budući guverner ima stručne reference, a novi ljudi donose i novu energiju što je i prednost u kriznim vremenima, izjavila je Martina Dalić, bivša ministrica financija, a sada saborska zastupnica HDZ-a. Ivan Miloloža, čelni čovjek Hrvatske udruge poslodavaca, nije želio službeno komentirati promjenu guvernera dok Sabor služ-

s tečajem ne može donijeti puno koristi, ali može nanijeti puno štete, ocijenila je Sanja Mađarević Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke u Hrvatskoj. Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić smatra da je Rohatinski bio principijelan u provođenju modela monetarne politike koji se u početku mogao opravdati, ali kasnije kad se vidjelo da Vlada nema ekonomsku, odnosno da ima lošu fiskalnu politiku, on tome nije prilagođavao svoju monetarnu politiku. Budući da je njegov nasljednik iz HNB-a, Jurčić kaže da se može očekivati nastavak iste politike. Ekonomist i konzultant Velimir Šonje dodaje da se ni jedan razuman novi guverner neće upu-

beno ne potvrdi Vujčića, no ocijenio je da u ovom trenutku sigurno neće biti promjena tečajne politike. “Svako drastičnije klizanje tečaja bio bi dodatni udar na standard građana. A bila bi ugrožena i mnoga poduzeća koja ne bi više mogla vraćati kreditne obveze”, rekao je Miloloža nakon prošlotjedne sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća. Nema igranja s tečajem U Svjetskoj banci smatraju da se u visokoeuriziranoj zemlji kakva je Hrvatska, pitanje tečaja uopće ne treba stavljati na dnevni red. Hrvatska u doglednom vremenu želi ući u eurozonu upravo zato da bi smanjila rizike vezane uz tečaj. Stoga joj igranje

štati u velike avanture s monetarnom i tečajnom politikom. Ukupni troškovi takvih avantura bili bi daleko veći nego kratkoročna korist od slabljenja kune. Tečaj historijski oscilira 4,2 posto oko sredine od 7,42 kune za jedan euro, pa su manje fluktuacije moguće i normalne, a ponekad i poželjne. Glavna zadaća guvernera je stabilnost banaka i ukupnog financijskog sustava. Šonje smatra da treba prestati očekivati od monetarne politike da napravi čudo kada je riječ o pokretanju gospodarskog rasta. U našim uvjetima rast može doći samo od strukturnih reformi i rasta produktivnosti, a ne od poticanja potražnje kroz monetarne eksperimente s neizvjesnim ishodom, rekao je Šonje.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3731, 11. lipnja 2012.

( 3400 ENC uređaja prodano u tri dana

Sjednica hrvatske vlade

Kolektivnim ugovorima još tri mjeseca Bilo je slučajeva da su kolektivni ugovori vrijedili praktično neograničeno, odnosno, dok se ne donesu novi kolektivni ugovori. U tom su razdoblju poslodavci, najčešće država, morali isplaćivati plaće i druga materijalna prava Igor Vukić vukic@privredni.hr

olektivni ugovori kojima je istekao rok trajanja vrijedit će još samo tri mjeseca, najavila je Vlada prijedlogom novog zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje. Dosad je u praksi bilo slučajeva da su kolektivni ugovori vrijedili praktično neograničeno, odnosno, dok se ne donesu novi kolektivni ugovori. U tom su razdoblju poslodavci – a to je najčešće bila država, jer se uglavnom radilo o kolektivnim ugovorima u javnom sektoru – morali isplaćivati plaće i druga materijalna prava iako ekonomska situacija više nije bila povoljna kao u vrijeme sklapanja tih ugovora. Premijer Zoran Milanović podsjetio je da je i sam prošle godine potpisao peticiju protiv izmjena ovog sustava, odnosno, protiv prijedloga tadašnje vlade. Objasnio je da je to učinio zato što je tadašnja vlada sustav htjela mijenjati grubo i nasilno te dodao da sadašnja zahtjevna ekonomska situacija traži novi pristup. Rekao je da su i iz sindikalnih krugova stigle izjave da su neodrživa neka prava iz kolektivnih ugovora koji traju u produljenom roku i da bi o tome trebalo pregovarati. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić rekao je da se o zakonu pokušao postići konsenzus, no nije pronađen zajednički jezik

Pohvala Komori za promociju ribe Ove godine Vlada će izdvojiti dva milijuna kuna za projekt marketinškog poticanja potrošnje proizvoda ribarstva. Projekt pod imenom “Riba Hrvatske - jedi što vrijedi” od lani provodi HGK u suradnji s Obrtničkom komorom i drugim institucijama. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina pohvalio je dosadašnje aktivnosti na projektu, koji su, kaže, rado prihvatili i ribari i potrošači. sa sindikatima i poslodavcima. Pregovarači su pokušali vratiti zakonodavni proces na početak, no Vlada je ipak odlučila zakon poslati u Sabor. Jednostavnija legalizacija Prema prijedlogu, u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini moći će sudjelovati udruge sindikata koje imaju najmanje 50.000 članova i najmanje pet udruženih sindikata. Ti sindikati moraju imati područne urede u najmanje četiri županije. Udruge poslodavaca moraju imati najmanje 3000 članova ili da u njih udruženi poslodavci zapošljavaju najmanje 100.000 radnika. U udrugu mora biti udruženo najmanje pet sektorskih udruga poslodavaca. Prema Mrsićevim riječima,

time se omogućava da u radu Gospodarsko-socijalnog vijeća i drugih nacionalnih tripartitnih tijela sudjeluju osim Hrvatske udruge poslodavaca i druge poslodavačke udruge. U saborsku proceduru upućen je i zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim građevinama. Sličan zakon donesen je i prošle godine, ali nije potaknuo građane da podnesu veći broj prijava za legalizaciju svojih bespravnih, nezakonito izgrađenih zgrada. Prema novom prijedlogu, nezakonitom zgradom smatraju se zgrade bez valjanog akta o građenju, a sagrađene do 21. lipnja 2011. Stanje je tog datuma dokumentirano zračnim snimanjem koje je provela Državna geodetska uprava. Ministar građevinarstva Ivan Vrdoljak

istaknuo je da će proces legalizacije biti jednostavniji nego po starom zakonu, stajat će manje, a posebne će olakšice imati vlasnici manje zahtjevnih poljoprivrednih građevina. Prihvaćen je i prijedlog Hrvatskih autocesta o novim cijenama cestarine, koje nisu mijenjane od 2004. godine. Cijena ostaje ista za korisnike elektronskih uređaja za naplatu (ENC). Nakon najave o povišenju cijena, u tri je dana prodano 3400 ENC uređaja, rečeno je na sjednici Vlade. Podrš-

Nezakonitom zgradom smatrat će se zgrade bez valjanog akta o građenju sagrađene do 21. lipnja 2011. ku ministara dobila je i izmjena Zakona o upravljanju državnom imovinom, kojom se uvodi mogućnost radničkog dioničarstva pri prodaji državnog vlasništva. Prvi takav model trebao bi biti primijenjen uskoro kod privatizacije brodogradilišta Uljanik.

Optimistično o ulasku u EU

Do jeseni riješiti sve probleme Na možda zadnjem okupljanju Vijeća za stabilizaciju i pristupanje EU-u datum ulaska Hrvatske 1. srpnja 2013. spominjan je kao “gotovo siguran”. Dansko predsjedništvo, Europska komisija i hrvatska vlada suglasni su da su preostala pitanja u pripremama poznata i na putu rješavanja. Prema planu hrvatske vlade usvojenom 31. svibnja svi bi se preostali zadaci odradili “u trećem kvartalu ove godine”, kako je izjavila Vesna Pusić. Rok se poklapa s vremenom zaključenja godišnje analize napretka s detaljnim nalazima monitoringa. Izjava je izazvala izvjesno iznanađenje zbog ambicioznog cilja, što bi značilo da Vlada smatra kako će do jeseni s dnevnog reda skinuti sve bitne probleme vezane uz monitoring, dakle privatizaciju brodogradilišta i nastavak reforme pravosuđa s naglaskom na antiko-

rupcijskoj kampanji. Hrvatska je strana uputila i snažnu poruku - “nije riječ o finalnoj destinaciji nego o startnoj točki za članstvo”, naglasila je ministrica vanjskih poslova. Sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje bio je prva službena prilika za rezimiranje priprema, Hrvatska je na dobrome putu i smatramo da treba pojačati napore, ustvrdili su danski ministar za europska pitanja Nicolai Wammen i povjerenik za proširenje Štefan Füle. Znakovito je da je Hrvatska nešto više od godinu dana prije utvrđenog datuma pristupanja na daleko višoj razini pripremljenosti nego što je 10 zemalja prošlog kruga proširenja bilo šest mjeseci uoči pristupanja. (L.S.N.)

Be Croative u Italiji

Ponuđena 22 investicijska projekta

Italija je Hrvatskoj najvažniji partner u robnoj razmjeni, a ujedno je drugi po važnosti ulagač u Hrvatsku. Uz to, 65 posto bankarske aktive u Hrvatskoj pod nadzorom je talijanskih banaka, što može biti dobra potpora talijanskim ulagačima, rekao je veleposlanik Hrvatske u Italiji Tomislav Vidošević na otvorenju izložbe Be Croative na sajmu Expo Italia Real Estate (EIRE), jednom od najvećih sajmova nekretnina i investicija u Italiji, ali i EU-u. U okviru hrvatske izlož-

be održana je prezentacija Hrvatska - srce svijeta za sve vaše investicije. Na prezentaciji su potencijalnim ulagačima ponuđena 22 investicijska projekta iz područja turizma, infrastrukture, obnovljivih izvora energije, industrije, znanosti i tehnologije te nekretnina, a njihova ukupna vrijednost prelazi 2,5 milijardi eura. Istaknuti su posebni uvjeti za te projekte, olakšice, poticaji i tehničke/operativne pojedinosti kako bi se pružile informacije svima koji žele poslovati u Hrvatskoj. “Prednosti Hrvatske su uključenost u NATO strukturu, završetak pregovora o ulasku u EU, blizina tržišta te znatan broj hrvatskih građana sa znanjem talijanskog jezika”, istaknuo je Vidošević. (K.S.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 100.000 l

Privredni vjesnik Broj 3731, 11. lipnja 2012.

( 25 kn

sokova lani proizvedeno

cijena domaćeg koktela

OPG JUG, NIZA

KOROŠ USLUGE, ZAGREB

Nije votka rakija U ugostiteljskom srcu Zagreba odnedavno su se pojavili kokteli od - domaćih rakija većinom iz Istre

Maričin sok kao ekološka robna marka Osim proizvodnje ekoloških jabuka i šljiva, poslovanje im je zasnovano i na preradi ekološki uzgojenog voća u voćne sokove, džemove i kašice

biteljsko poljoprivredno gospodarstvo Jug u vlasništvu Marice Jug nalazi se u slavonskom selu Nizi, smještenom petnaestak kilometara od Našica i četrdesetak od Osijeka, a najpoznatije je - po Maričinom eko soku. Na površini od 6,1 hektara tu se uzgaja ekološko voće, i to jabuke, kruške, marelice i šljive. Godišnje u prosjeku proizvedu od 150.000 do 180.000 kilograma certificiranih ekoloških jabuka, 25.000 kilograma šljiva, nekoliko tona marelica i krušaka. Na imanju voće prerađuju u sokove, džemove i kašice. Imaju mali, ali moderno opremljeni pogon za preradu te hladnjače kapaciteta oko 300.000 kilograma, dok je kapacitet prerade 1200 kilograma na sat. Kako bi popunili kapacitete, OPG Jug nudi uslugu prerade i za druga gospodarstva. S preradom su započeli 2003. godine kada je za robnu marku Bioprodukt napravljeno 1000 litara jabučnog soka, sok od cikle te jabučni ocat. To su bili prvi domaći eko certificirani proizvodi na po-

licama trgovačkih lanaca. Od tada do danas potražnja na tržištu je u stalnom porastu pa su u sezoni 2011. proizveli oko 100.000 litara sokova različitih okusa. Trenutačno kroz udruživanje s većim brojem ekoloških proizvođača pokušavaju povećati proizvodnju. Udruživanjem do boljeg plasmana “Udruženi proizvođači će imati sigurniji i bolji plasman jer ćemo biti konstantno zastupljeni na tržištu i jedni druge nadopunjavati. Trenutačno se događa da dio godine nema ekološkog voća na tržištu, mali proizvođa-

Potražnja za ekološkim proizvodima u stalnom je porastu pa će OPG Jug širiti proizvodnju či ne mogu plasirati svoju jabuku poslije berbe, a nemaju je mogućnosti sačuvati za dulji period. Prilagođavat ćemo se potražnji na tržištu ekoloških proizvoda, a ako se pokaže

da udruživanjem ne možemo zadovoljiti potrebe, onda ćemo vjerojatno ići i u novu sadnju”, najavljuje Marica Jug. Unatoč krizi može se reći da je potražnja za ekološkim proizvodima, koji su nešto skuplji od konvencionalnih, u stalnom porastu. Najveći kupac i distributer proizvoda OPG-a Jug je Biovega. Sokove i ocat distribuiraju pod robnom markom Ekozona. Sokovi njihove robne marke Maričin sok nalaze se u prodaji u trgovinama Bio&Bio, u Zagrebu u Vrutku, u Zadru u trgovini Bio svijet, te još nekim trgovinama certificiranih proizvoda, a surađuju i s jednim hotelom. “Zahvaljujući unaprijed ugovorenoj proizvodnji s Biovegom i vjernosti naših kupaca uspjeli smo opstati na tržištu sve ove godine i stalno poboljšavati kvalitetu proizvoda. Cilj nam je i dalje nastaviti povećati proizvodnju udruživanjem te poboljšavati kvalitetu uz pomoć stručnjaka s Prehrambeno tehnološkog fakulteta iz Osijeka, na zadovoljstvo naših kupaca”, zaključuje Marica Jug. (A.Š.)

agrebačka Tkalčićeva poznato je odredište turista jer se duž te ulice prostire nepregledan niz kafića čije terase tradicionalno mame brojne goste u sunčanim danima. Na kućnom broju 45 nalazi se Bar 45, koji se u zadnjih mjesec dana izdvaja ponudom originalnih koktela pripravljenih od - domaćih rakija. Tako se umjesto, primjerice, koktela whiskey sour nudi biska sour, a umjesto planetarno popularnog koktela Long Island Ice-T gosti mogu kušati – Croatian Ice-T, gdje globalno rasprostranjena žestoka pića (votku, bijeli rum, tequilu i gin) zamjenjuju isključivo domaće rakije – šljivovica, viljamovka i muškat žuti. Dupla travarica noseći je sastojak “seljačkog martinija”, umjesto za martini uobičajene Wyborove votke. Rakije dobavljaju od tvrtke koja ih otkupljuje izravno od domaćih proizvođača, veći-

nom iz Istre, dok preostale nealkoholne sastojke etabliranih koktela, poput mente i limete, ne mijenjaju. Ideju za ovu originalnu ponudu pića osmislio je Dražen Koroš, vlasnik prošle godine osnovane tvrtke Koroš usluge, koji je ugostiteljski zanat ispekao u Londonu, gdje je u zadnjih 15 godina za razne investitore otvorio više od 10 barova i pubova. Baveći se tim poslom u jednoj od svjetskih ugostiteljskih metropola, shvatio je važnost osmišljavanja originalne ponude, te je odlučio usred Zagreba gostima ponuditi nešto posve drukčije. Kvalitetu potvrđuju i kolege Kako sam kaže, najbolju potvrdu kvalitete njegove ponude daju mu kolege konobari iz drugih kafića, koji nakon posla navrate u Bar 45 na domaći koktel, koje Koroš prodaje po cijeni od 25 kuna. Daka-

ko, osim domaćih ljubitelja koktela, računaju i na interes turista koji su uvijek u potrazi za nečim novim i autentičnim.

Osim ugostiteljske djelatnosti, Dražen Koroš svoje golemo iskustvo koristi i za bar consulting U suradnji s klubom Jabuka, popularnim noćnim odredištem mladih, organizira After work, prije Jabuke party, ali svoju ponudu domaćih koktela nudi i za poslovne evente, te na događanjima kao što je Rujanfest. Također, svaki gost koji pet puta na internetskom servisu Foursquare zabilježi da je bio u Baru 45 – dobiva besplatan koktel. Osim ugostiteljske djelatnosti, Dražen Koroš svoje golemo iskustvo koristi i za bar consulting, čime se mogu pospješiti poslovni rezultati ugostitelja početnika različitim konkretnim savjetima, poput pomoći u sastavljanju bar-liste, odnosno popisa pića koji će biti u ponudi. (G.Š.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3731, 11. lipnja 2012.

( 4000 boca

malvazije izvezeno u Veliku Britaniju

(

oko 100.000 l vina

*vijesti

godišnje proizvede OPG Pilato

OPG Pilato iz Lašića, Vižinada

Malvazija u Marks & Spenceru Procedura oko potpisivanja ugovora i zahtjeva britanskog trgovačkog lanca trajala je oko četiri mjeseca. Jedina zamjerka koju je dobio Eliđo Pilato je cijena Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

laskom na police britanskog maloprodajnog lanca Marks&Spencer, koji ima više od 1000 trgovina u 40 zemalja, istarska obitelj Pilato proslavit će 100. obljetnicu bavljenja vinarstvom. Naime, Pilatova malvazija uvrštena je u veliku ponudu vina tog trgovačkog lanca zajedno s još 15 novih vina iz šest zemlja. “Izvezli smo prvih 4000 boca. Prethodno smo morali zadovoljiti niz kriterija za dolazak na police Marks&Spencera, koji je odlučio proširiti svoju ponudu vinima iz još nekoliko mediteranskih zemalja. Nas su upoznali na sajmu vina u Londonu za vrijeme jedne prezentacije. Procedura oko potpisivanja ugovora i njihovih zahtjeva trajala je oko četiri mjeseca. Jedina je zamjerka cijena, koja je prema njihovom mišljenju visoka”, rekao nam je Eliđo Pilato, vlasnik OPGa Pilato. Ovogodišnja berba Pilato obrađuje 13 hektara vinograda koje ima u svom vlasništvu te još četiri hektara koje ima u zakupu. Od ukupne proizvodnje oko 60 posto čini malvazija. Od bijelih vina proizvodi još sauvignon, chardonnay, pinot bijeli i muškat bijeli, a ima i dva crvena, proizvedena od sorti teran i cabernet sauvignon. Pilato ukupno

proizvodi oko 100.000 litara vina godišnje. “Kad je riječ o vinima koja na tržište idu ove godine, mogu reći kako smo imali berbu kakvu bismo sami poželjeli. Znači, imat ćemo odlična vina u ponudi. Onaj tko ove godine nije uspio proizvesti odlično vino, treba se ostaviti ovog posla”, ističe Pilato. Osim po vinu, u središte pozornosti javnosti Eliđo Pilato dospio je 2003. godine kada je na Danima hrvatskog turizma u Cavtatu dobio Plavi cvijet za najbolje uređen gospodarski objekt s okolišem. Unutar objekta Pilato ima prostor za prijam

Otežana naplata i pad prodaje u Hrvatskoj razlog su za okretanje izvozu, kaže Eliđo Pilato gostiju, ali izbjegava organizirane turističke grupe zato što se tako postiže niža cijena, a za posluživanje bi morao uzimati dodatnu radnu snagu. Skloniji je primanju individualaca ili manjih grupa. “Tako postižemo dobru atmosferu i možemo se svojim gostima u potpunosti posvetiti”, pojašnjava on. Zbog velikih problema s naplatom na domaćem tržištu dosta je pozornosti posvetio izvozu svojih vina, pa oko 30 posto proizvodnje plasira u Veliku Britaniju, Švicar-

sku, Austriju, Sloveniju i Srbiju. “Najviše pozornosti posvećujemo malvaziji jer se radi o autohtonoj sorti. Ona je naš za sada siguran i prepoznatljiv adut na inozemnom tržištu. Nešto izvozimo i terana koji je također naša prepoznatljiva crvena autohtona sorta. Vrlo otežana naplata i pad prodaje u Hrvatskoj razlog su za okretanje izvozu, odnosno drugim tržištima”, otkriva. Planovi i ulaganja Pilato redovito ulaže u podizanje novih vinograda i s takvom praksom namjerava i nastaviti. Planira i gradnju novog podruma, no zbog nestabilne situacije na tržištu ta će investicija pričekati bolja vremena. Planira i proširenje asortimana na proizvodnju rakija te će se tim poslom malo više pozabaviti kći, koja je diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, i sin, koji upravo dovršava studij vinarstva u Poreču. Ipak, ulaganje u okućnicu i uljepšavanje okoliša ne zanemaruje. Smanjio je i broj nastupa na sajmovima - izlaže na dva sajma u Zagrebu, na Vinistri i na jednom sajmu u Dalmaciji. “Takvo stajalište zauzeli smo zato što je u zadnje vrijeme izuzetno povećan broj ponuda za izlaganje na, po mom mišljenju, nizu amaterskih i loše organiziranih sajmova. Izlaganje na četiri sajma u Hrvatskoj je sasvim dovoljno”, ističe Pilato.

Više turista i noćenja Prema prvim podacima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u Gradu Zagrebu je od siječnja do svibnja u odnosu na isto lanjsko razdoblje ostvareno devet posto više dolazaka, sa 13 posto više stranaca, dok je domaćih turista četiri posto manje. Ukupno je bilo gotovo 1,9 milijuna dolazaka, od čega su stranci 1,4 milijuna. Zabilježen je i rast noćenja za 13 posto. Od preko šest milijuna noćenja većinu su ostvarili stranci (5,1 milijun) uz rast od 17 posto u odnosu na prošlu godinu. Domaći turisti su noćili pet posto manje nego prošle godine. Suradnja Istarske županije i Poljske Gospodarstvo, turizam i visoko obrazovanje moguća su područja suradnje Istre i Poljske, zaključeno je na susretu poljskog veleposlanika Wieslawa Tarka i predstavnika HGKŽupanijske komore Pula, Istarske županije, Grada Pule, Obrtničke komore Istarske županije i Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Suradnja s Poljskom je važna zbog prenošenja poljskih znanja i iskustava u korištenju sredstava iz fondova EU-a. Stoga ŽK Pula u suradnji s Labinom provodi pripremne aktivnosti za provedbu projekta Labin - podzemni grad. Projektom je predviđena revitalizacija rudnika na Labinštini odnosno turističko-kulturna valorizacija. Zeleni forum u Istri U Puli je održan Prvi zeleni forum o zaštiti okoliša u Istri. Sudjelovalo je pedesetak predstavnika državnih institucija, poslovnih subjekata, predstavnika komunalnih tvrtki i nevladinih organizacija. Organizator skupa bila je tvrtka Kaštijun Pula koja će upravljati novim Županijskim centrom za gospodarenje otpadom.

12 AKTUALNO

( sa 300 na 100 mil kn ( 190 mil kn

*vijesti Nexe gradi trgovački centar Nexe gradnja, tvrtka u sastavu Nexe Grupe, sklopila je ugovor o izgradnji novog trgovačkog centra u Našicama. Investitor je tvrtka Tutus projekt, vrijednost radova je 25 milijuna kuna, a otvorenje centra planirano je za početak prosinca ove godine. ˝Nexe gradnja uspješno ulazi u sve više projekata gradnje specifičnih građevina poput trgovačkih centara i objekata posebne namjene, kod kojih se u narednom razdoblju očekuje veća aktivnost nego u ostatku građevinskog sektora. Ugovorena vrijednost svih trenutnih radova Nexe gradnje je viša od 200 milijuna kuna, a u fazi završnih pregovora je još nekoliko novih poslova. Erste banka: dividenda 10,70 kuna Glavna skupština Erste banke održat će se 11. lipnja, a na dnevnom redu će biti i odluka o upotrebi dobiti iz 2011. Neto dobit Erste banke u 2011. godini iznosi 650,6 milijuna kuna. Očekuje se da će se za dividendu od toga izdvojiti 181,7 milijuna, a ostatak će ići u zadržanu dobit. Dividenda bi trebala iznositi 10,70 kuna. Porast prodaje automobila

Tijekom svibnja u Hrvatskoj je prodano 3377 novih putničkih automobila, što je za 750 vozila, ili 28,5 posto, više nego u travnju, pokazuju podaci agencije Promocija Plus. Međutim, u odnosu na prošlogodišnji svibanj, broj prodanih automobila u Hrvatskoj manji je za 498, ili za 12,85 posto. U prvih pet ovogodišnjih mjeseci, pak, u Hrvatskoj je prodano 16.836 novih automobila, a to je 1680 vozila ili devet posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Privredni vjesnik Broj 3731, 11. lipnja 2012.

pali prihodi Uljare u četiri godine

nagomilani gubici

Tvornica ulja Čepin na klackalici između stečaja i novog početka

Hrvatska ipak neće ostati bez jedine uljare? Nema ni jednog sudionika, od države, vjerovnika, radnika i menadžera, koji se nečega neće morati odreći kako bismo došli do rezultata koji bi značio novi početak Uljare. Bez toga neće biti moguće sačuvati proizvodnju i radna mjesta, tvrdi ministar Jakovina Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

išegodišnja neizvjesnost oko privatizacije jedine relevantne hrvatske tvornice za primarnu preradu ulja - Tvornice ulja Čepin (nekadašnje sastavnice IPK-a Osijek) - kulminira posljednjih mjeseci potpunim nedostatkom sirovina za preradu, tako da proizvodnja potpuno stoji. Prošlogodišnji pokušaj privatizacije nije uspio, a velika očekivanja zaposlenici su usmjerili prema novoj Upravi tvrtke na čije je čelo početkom ožujka imenovan Ivica Vrkić. Međutim, bez ključnih poteza nadležnih državnih tijela (81,5 posto temeljnog kapitala Uljare je u državnom vlasništvu), teško je očekivati konkretnije pomake. Što je poduzela sadašnja Vlada i kakve konkretne mjere se mogu očekivati nakon, navodno, postignutog dogovora između Zagrebačke banke i većinskog vlasnika države, za Privredni vjesnik pitali smo ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu. Katastrofalno stanje “Pažljivo smo analizirali poslovanje i stanje Tvornice ulja Čepin. Na žalost, zatekli smo katastrofalno stanje”, ističe ministar. “Uljara je u dubokoj poslovnoj krizi, svi poslovni pokazatelji iz godine u godinu bilježe sve loši-

ju poziciju i imaju negativne trendove. Nagomilalo se skoro 190 milijuna kuna gubitaka uz negativne rezerve od 50 milijuna kuna. Prihodi su sa 300 milijuna u 2008. pali na manje od 100 mi-

Uskoro bi trebao uslijediti nastavak proizvodnje lijuna kuna u 2011. godini. K tome, ništa se nije poduzelo da se negativni trendovi zaustave. Nije obavljeno restrukturiranje, nisu smanjeni troškovi, nisu osigurana obrtna sredstva, radila se uslužna proizvodnja i nisu ispunjavane obveze prema vjerovnicima. Nakon što je imenovan novi Nadzorni odbor i Uprava, odlučili smo raščistiti zatečenu situaciju. Ne možemo zamagljivati stvari, bilancu treba maksimalno očistiti i prikazati realno sta-

nje kompanije. Obavljeni su razgovori sa svim velikim vjerovnicima i bankom. Informirani su što se radi i u kojem smjeru će se voditi restrukturiranje, ali i pripremiti privatizacija. U tom procesu nema ni jednog sudionika - od države, vjerovnika, radnika i menadžera - koji se nečega neće morati odreći kako bismo u konačnici došli do rezultata koji bi

značio novi početak Uljare. Bez toga neće biti moguće sačuvati proizvodnju i radna mjesta”, objasnio je ministar Jakovina. Natrag u profitabilnost ”Nogometnim rječnikom rečeno, čini mi se da se nalazimo u završnim minutama prvog poluvremena”, objašnjava Ivica Vrkić. “To znači da smo

Jakovina: Skupština u lipnju “U pripremi je održavanje skupštine Društva, koja treba odrediti okvire za daljnje aktivnosti. U toku su intenzivni razgovori na relaciji Uljara, AUDIO i Ministarstvo poljoprivrede, a uključujemo i ministarstva financija i gospodarstva. Program restrukturiranja dobiva realniju sliku i treba biti gotov ovih dana te prezentiran prvo Zabi i vjerovnicima, ali i sindikatima. Ako sve bude išlo prema dogovoru, u lipnju ćemo imati konkretnije odgovore i za potencijalne investitore. I prošli put kada je raspisan natječaj bilo je zainteresiranih, ali na natječaju nije bilo ponuda. Ne bi bilo dobro da se to ponovi, želimo da proces bude dobro pripremljen i uspješan”, naglašava ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

pripremili konačan plan restrukturiranja u kojem se točno definira uloga svakoga od aktivnih sudionika u rješavanju problema opstanka Tvornice ulja Čepin. Država odrađuje svoj dio, dok nam je banka dala mogućnost da očistimo poslovanje i dovedemo ga u realne okvire. K tome, banka je spremna uključiti se u drugu fazu kada se bude išlo u privatizaciju, na način da se sa strateškim partnerom dogovori o potraživanjima prema Tvornici ulja. I treće je unutarnje pospremanje ili saniranje poslovanja same tvrtke, a to znači da se svi troškovi svedu u realne okvire. Sa sindikatima je potpisan sporazum o plaćama koje su sada snižene između 20 i 30 posto, a pregovaramo i o zbrinjavanju viška radnika, o visini otpremnine i načinu kako to provesti”, dodaje on. Uskoro bi trebao uslijediti nastavak proizvodnje kako bi tvornica do završetka procesa privatizacije sama sebe izdržavala, i to je najvažnije. Time se višegodišnja apsurdna agonija jedine velike hrvatske uljare približava rješenju. “Najvažnije je da je postignuta suglasnost o tome da pokušamo spasiti tvornicu od stečaja i da je vratimo na tržište s njenim brendom, te da je učinimo profitabilnom i konkurentnom”, kaže Vrkić.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3731, 11. lipnja 2012.

je zapravo poziv domaćim gostima da dođu na “ Ovo ljetovanje i koriste naše hotele tijekom cijele godine.

”

Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela

Povećati konkurentnost Mali i obiteljski hoteli postali su jedan od vodećih i najtraženijih hrvatskih turističkih proizvoda. Po kvaliteti usluge, raznovrsnosti i sadržajima koje nude, destinacijama na kojima se nalaze te po tehničkim i kvalitativnim standardima koje njeguju, hrvatski mali i obiteljski hoteli nalaze se u vrhu europskog hotelijerstva Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

OMH razvija međunarodne odnose, prije svega s ciljem dobivanja znanja i korištenja novih standarda

sada imaju poticajne ka‑ mate na dulji rok, prido‑ nijeti novim investicija‑ ma i kvaliteti turističkog proizvoda. Iako hrvatski obiteljski i mali hoteli do‑ bro kotiraju na međuna‑ rodnom tržištu, u OMH‑u smatraju kako hotelijeri trebaju poraditi na podi‑ zanju konkurentne pozici‑ je u inozemstvu. Koji je cilj rada Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela (OMH)? - Nacionalna udruga obi‑ teljskih i malih hotela želi njegovati partnerske od‑ nose s javnim i privatnim institucijama u Hrvat‑ skoj, posebice s Ministar‑ stvom turizma, Hrvat‑

Goran Kovacic/PIXSELL

pecifičnost rada Nacionalne udru‑ ge obiteljskih i malih hotela (OMH) je u tome što njeni člano‑ vi međusobno surađuju, obnavljaju hotele i ponu‑ du te ulažu u svoje ljude i proizvod. Iako više nema tako povoljnih turistič‑ kih kredita kao što je to bilo prije nekoliko godi‑ na, predsjednik OMH-a Šime Klarić vjeruje kako će nove kreditne linije Hr‑ vatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), koje skom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) te Hr‑ vatskom turističkom za‑ jednicom (HTZ) u smislu boljih uvjeta nabave kapi‑ tala, dobivanja poticajnih kredita, edukacije oso‑ blja i promocije naših ho‑ tela. Vjerujem da smo do sada u tome uspijevali jer su nam omogućeni dobri poticajni krediti. Upravo kreće nova kreditna lini‑ ja HBOR-a, vrlo povolj‑ na za investicije. U surad‑ nji s HTZ‑om izlazimo na inozemno tržište, koriste‑ ći najnovije tehnologije i dostignuća. Zahvaljujući svemu tome, mali i obi‑ teljski hoteli postali su je‑ dan od vodećih i najtraže‑ nijih hrvatskih turističkih proizvoda. Što je projekt ACOST koji OMH provodi u suradnji s talijanskim partnerima? - OMH razvija međuna‑ rodne odnose, prije svega s ciljem dobivanja znanja i korištenja novih stan‑ darda u malim i obitelj‑ skim hotelima. Zato smo

inicirali suradnju s tali‑ janskim partnerima koji su jedni od vodećih u eu‑ ropskom obiteljskom ho‑ telijerstvu budući da se njihova hotelijerska in‑ dustrija uglavnom bavi razvitkom te vrste ho‑ telijerstva. U suradnji s agencijom Informest iz Gorizije i Trentino Sc‑ hool of Management pri‑ je nekoliko godina izra‑ dili smo projekt Piccoli e grandi alberghi – Mali i veliki hoteli, a sada smo započeli novi projekt ACOST (Azioni coordinate di sviluppo turistico)

koji financira talijanska vlada. Potporu projek‑ tu dalo je hrvatsko mini‑ starstvo turizma. Cilj tog projekta je nastaviti i oja‑ čati suradnju između Hr‑ vatske i Italije na aktiv‑ nostima razvoja turističke ponude i destinacije. Po‑ sebni je cilj OMH-a oja‑ čati suradnju i komunika‑ ciju malih poduzetnika u turizmu, a to su hotelije‑ ri, vlasnici malih i obitelj‑ skih hotela te javna upra‑ va na svim razinama, i to na unapređenju i razvoju destinacijskog proizvo‑ da i menadžmenta. Osim

toga, želimo unaprijediti konkurentnost obiteljskih i malih hotela poboljša‑ njem prodaje i promoci‑ je putem interneta. Pla‑ nirane aktivnosti projekta su edukacija na području strateškog planiranja i de‑ stinacijskog menadžmen‑ ta, promocija, prodaja te razmjena iskustva i pri‑ mjera iz prakse. Gdje se nalaze hrvatski mali i obiteljski hoteli na europskoj karti? - Po kvaliteti usluge, ra‑ znovrsnosti i kvaliteti sa‑ držaja, destinacijama na

Ova godina bit će i bolja od prošle Kako procjenjujete ovogodišnju turističku sezonu? - Udruga je i ove godine u prvih četiri, a sada već i pet mjeseci očekivala rast turističkih dolazaka od pet posto. To se i ostvarilo. U sezoni će financijski rast vjerojatno biti i nešto bolji nego lani jer nam se vraćaju stalni gosti koji dosta troše. Mislim da mi sve više ‘napadamo’ one najbolje, posebno ciljane segmente u Europi. Zato smo izradili prodajne internet brošure po proizvodnim grupama - wellness, heritage, adventure, gourmet... Tako nastupamo u ciljanim nišama od posebnih interesa i to nam je donijelo nove rezultate jer se na takvim tržištima može više naplatiti neki specijalizirani proizvod. Ako se i dalje bude poticalo izvansezonsko razdoblje, očekujemo da ćemo imati još bolju jesen, a sigurno ćemo biti zadovoljni i na kraju godine. Međutim, unatoč tome, ne opuštamo se. Dolaze nam gosti u zadnji trenutak, mnogi od njih online rezerviraju aranžmane iako dobar dio njih dolazi i putem turističkih agencija, a neki i izravno. Ako se nešto nepredviđeno ne dogodi, ova će godina po dolascima i noćenjima, odnosno financijskim rezultatima, biti bolja od prošle godine.

kojima se nalaze kao i po tehničkim te kvalita‑ tivnim standardima koje njegujemo, hrvatski mali i obiteljski hoteli nala‑ ze se u samom vrhu eu‑ ropskog hotelijerstva. To nam potvrđuju kolege iz inozemstva, ali i gosti koji borave kod nas. Mali i obiteljski hoteli udruže‑ ni u OMH-u razmjenjuju iskustva i znanja, zajedno izlazimo na tržište te su‑ rađujemo na programi‑ ma edukacije. Već šest godina zaredom ne‑ prekidno educiramo sommeliere i kuhare za autentičnu gastro ponudu, a radimo i na edukaciji me‑ nadžera, direktora i vla‑ snika naših hotela te na edukaciji osoblja. Uvodi‑ mo nove tehnologije, in‑ ternet edukaciju te proda‑ ju i distribuciju. Što je za OMH značio nastup na zagrebačkom turističkom sajmu CroTour? - Cilj našeg nastupa na CroTouru bilo je obraća‑ nje domaćem gostu. Mali i obiteljski hoteli poslu‑ ju tijekom cijele godine, a imaju proizvod koji je pri‑ lagođen lokalnom hrvat‑ skom tržištu. Dolaze nam poslovni domaći gosti, a često i tzv. vikend gosti, bilo da je riječ o aktiv‑ nom ili wellness odmoru. Naši hoteli nude vrhun‑ sku gastronomiju koju do‑ maći gosti jako cijene, a i odnos kvalitete i cijene je prihvatljiv jer se prilago‑ đavamo domaćim gosti‑ ma. Ovo je zapravo po‑ ziv domaćim gostima da dođu na ljetovanje i kori‑ ste naše hotele tijekom ci‑ jele godine.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3731, 11. lipnja 2012.

( više od 34 mil €

( 150 god

Dodatne mogućnosti financiranja – EU programi CIP I FP7

AGROMETEOROLOZI PREDVIĐAJU PROMJENE KLIM

Kako do europskih milijuna

Vinova loza sad a prinos kuku

razvija se moderna agrometeorologija u Hrvatskoj

ukupan fond sredstava natječaja

Među proritetnim područjima financiranja su i projekti prehrambene industrije, kao i mala i srednja poduzeća Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ovodom otvaranja natječaja iz EU programa CIP Eko inovacije, u organizaciji Europske poduzetničke mreže Hrvatske, ovih se dana održavaju informativno-promotivni skupovi na kojima zainteresirani poduzetnici dobivaju korisne informacije o tome kakve su mogućnosti korištenja sredstava iz EU programa CIP i FP7. Ukupan fond sredstava natječaja premašuje 34 milijuna eura,

institucije, ali i male tvrtke, kroz zajednički nastup u konzorciju osigurale su više od dva milijuna eura tih sredstava. Konkretno, 2010. godine je petočlani hrvatski konzorcij (zagrebački Građevinski fakultet, Zoološki vrt Zagreb i tri manje tvrtke) ponudio uspješan ekološki inovativan projekt zida za zaštitu od buke. Projekt je ostvaren u iznosu nešto većem od milijun eura. Radi se o velikom uspjehu jer se godišnje maksimalno financira 40 projekata za što konku-

Bespovratna sredstva moguća su do iznosa od 50 posto ukupnih prihvatljivih troškova

a projekti će se sufinancirati kroz oblik bespovratnih sredstava do iznosa od 50 posto ukupnih prihvatljivih troškova. Prioritetna područja i projekti koji se natječu za sufinanciranje su djelatnosti recikliranja materijala, građevinarstva, proizvodnje hrane i pića, upotreba vode i tretiranje otpadnih voda, kao i upotreba zelenih tehnologija. Kako je za Privredni vjesnik izjavila Snježana Ivić Pavlovski, nacionalna koordinatorica za CIP program pri Ministarstvu poduzetništva i obrta, u zadnje dvije godine hrvatske znanstvene

riraju prijedlozi iz 37 država, a od toga su u 2010. godini čak dva projekta bila iz Hrvatske. Prilika za prehrambenu industriju Na Info-danu organiziranom u HGK-ŽK-u Osijek, slavonske poduzetnike osobito je zanimala mogućnost natjecanja za projekte iz djelatnosti poljoprivrede i prehrambene industrije. “Prehrambena industrija je jedan od prioriteta ovog natječaja. Dakle, ako se razvije proizvod ili dio proizvodnog proce-

Prijave i rokovi Prijave na natječaj obavljaju se isključivo elektronski u Bruxellesu, a informacije se mogu pronaći na internetskim stranicama croenergo.eu, na stranici Ministarstva poduzetništva i obrta, kao i na stranici www.cordis.europa/fp7. Rok za prijavu na natječaj je 6. rujna 2012. godine.

sa, kao što je recimo neko ekološko pakiranje ili ako dio procesa proizvodnje unaprijedite tako da trošite manje vode u proizvodnji – tada se apsolutno možete prijaviti na ovaj natječaj za eko inovacije. Pri tome bi bilo dobro da projekt prijavite u suradnji s nekom znanstvenom institucijom kao što je fakultet, neki laboratorij ili institut budući da učinak neke inovacije valja znanstveno dokazati putem određenih mjerenja i istraživanja”, objasnila je Snježana Ivić Pavlovski. A o tome što je program FP7 i kako se natjecati za njegova sredstva, govorio je Goran Zeković, kontakt osoba za FP7 (jedan od zajedničkih programa EU-a koji se bavi poticanjem istraživanja i razvoja) iz Hrvatskog instituta za tehnologiju. “Program FP7 dijelom je namijenjen društvenoekonomskim i humanističkim znanostima, ali je veći dio aplikativan i teži se razvoju novih proizvoda i usluga. Upravo su tu mala i srednja poduzeća vrlo zanimljivi partneri jer su ona nositelji razvoja novih proizvoda i usluga. Do sada je oko 170 hrvatskih tvrtki i institucija sudjelovalo u ovom programu u proteklih šest godina. Najveći dosadašnji projekt je onaj koji je u međunarodnoj suradnji vodio zagrebački Medicinski fakultet. Riječ je o projektu vrijednom šest milijuna eura za istraživanje jednog novog lijeka. U tom su projektu od 10 partnera, čak tri bile hrvatske članice. Stoga će veći dio od tih šest milijuna eura i ostati u Hrvatskoj jer je koordinator projekta, kao i tri članice, iz Hrvatske”, rekao je Zeković.

Promjene su drastične: ranije su najugroženija od osim Gorskog kotara i Medvednice. Sezona požara

Andrea Šalinović

otreba za meteorologijom u poljoprivredi javila se čim je čovjek počeo proizvoditi hranu: gledao je u nebo kako bi znao hoće li se moći prehraniti. Ukratko, agrometeorologija je znanost koja proučava utjecaj atmosferskih procesa na uzgoj biljaka i životinja. Moderna agrometeorologija u Hrvatskoj se počela razvijati paralelno s meteorologijom, prije 150 godina i to na Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima, a dio Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) postala je prije 65 godina. Odjel za agrometeorologiju DHMZ-a bavi se tako agrometeorološkim, agroklimatskim i fenološkim istraživanjima te istraživa-

njima šumskih požara. Sve je počelo mjerenjem temperature tla, kaže Višnja Vučetić, načelnica Odjela za agrometeorologiju. “U Hrvatskoj smo imali maksimalno 213 agrometeoroloških postaja, sve su bile u funkciji praćenja vremena i klime. Radili smo i prognoze razvoja štetnika u voćnjacima i vinogradima, primjerice za peronosporu. Svi podaci sakupljali su se u jedan centar gdje se onda radila prognoza službe za zaštitu bilja te su se davala upozorenja o razvoju biljnih bolesti i štetnika. Radilo se i na prognozi mraza, zbog kojeg se na tim malim postajama dežuralo cijele noći: kad bi temperatura počela padati, išlo se dimiti biljke, što je bio najčešći način zaštite od mraza”, prisjeća se mr. sc. Dražen Kaučić, voditelj

Odsjeka za agrometeorološka istraživanja. Bilježe se i maksimalne i minimalne temperature zraka, temperature tla na različitim dubinama, količine oborina, vlaga tla, koliko će sati sjati sunce...

Klima se mijenja, ljude treba informirati jer su navikli raditi na način koji sada treba mijenjati, kaže Višnja Vučetić Rade se kratkoročne i dugoročne prognoze, a osobito je koristan agrometeorološki bilten koji se objavljuje tjedno na stranicama DHMZ-a, s podacima od proteklog tjedna i predviđanjima za sljedeći.

www.privredni.hr Broj 3731, 11. lipnja 2012.

( već 65 god

agrometeorologija je dio DHMZ-a

( 470 požara

prosječno svake godine u Hrvatskoj

E KOJE ĆE IZMIJENITI POLJOPRIVREDU

dit će se u Gorskom kotaru, ruza pasti za 25 posto topline bila područja srednje Dalmacije i Knin, a danas je ugrožena praktički cijela Hrvatska je prije trajala od lipnja do rujna, a sada traje od svibnja do listopada, pa i dulje Sušna zima donijela požare Osamdesetih godina je Odjel za agrometeorologiju doživio kulminaciju. Tada je unutar njega osnovan i Odsjek za zaštitu šuma od požara, po uzoru na kanadsku šumarsku službu koja je razvila model po računanju indeksa vlažnosti ili suhoće gorivog materijala. Osnova računanja indeksa opasnosti od požara su meteorološka mjerenja temperature i relativne vlage zraka, brzine vjetra i dnevne količine oborina, a obavijest se onda prosljeđuje vatrogascima, Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje kako bi znali rasporediti ili pregrupirati svoje snage. Obavijesti su se jedno vrijeme davale i građanima putem medija. Ove godine velike požare smo imali već u proljeće, a razlog tome je sušna zima. “Poljoprivrednici su otpočeli radove i očekivali su da je sve vlažno kao i inače, međutim tlo je bilo izrazito suho, trava i vegetacija također. Klima se mijenja, stoga je potrebno ljude informirati jer su navikli raditi na način koji se sada treba mijenjati. Sezona požara je prije trajala od lipnja do rujna, a sada se proširila od svibnja do listopada, možda čak i ranije. Sezona pred nama je izrazito rizična za požare jer će borove iglice zbog suše i vjetra ljeto dočekati na tlu, a inače se takav pokrov stvarao tek krajem ljeta pa su tada bili najveći požari. Inače, u Hrvatskoj imamo prosječno 470 požara godišnje, a izgori oko 9000 hektara”, kaže načelnica Odjela za agrometeorologiju Višnja Vučetić.

Poljoprivrednicima su ovakvi podaci bitni kako bi mogli planirati radove. Kad što raste Primjerice, nije dobro obavljati sjetvu u vrijeme suše jer će dobar dio sjemena propasti, a gnojiti i polijevati treba kad nema kiše kako se pripravci ne bi isprali. Po temperaturnim vrijednostima se zna i u kojoj su fazi biljke, pa tako iznad pet stupnjeva Celzijevih počinje vegetacija šumskog drveća, a voćaka iznad sedam stupnjeva. Stočarima su također ti podaci bitni radi prehrane stoke, ali i prerade mesa. Ako je suša, manje je trave, što poskupljuje meso. Ako nema vjetra, teže je osušiti pršut. Njihove prognoze mogu se čuti na Hrvatskom radiju u emisiji “Za selo i poljoprivredu” u kojoj se emitiraju već 22

godine, utorkom u emisiji HTV-a “Dobro jutro, Hrvatska”, a savjete poljoprivrednicima daju već osam godina u emisiji “Plodovi zemlje”. Važan dio rada agrometeorologa su i fenološka istraživanja koja prate razvojne faze biljaka, ali i životinja, pa se nekoć pratio dolazak i odlazak ptica selica, a još uvijek se prati kretanje pčela. Što se tiče biljaka, prati se više vrsta - od šumskog drveća, grmlja, proljetnica, zeljastog bilja, povrtlarskih kultura, ratarskih kultura, do vinove loze i maslina. Prati se početak pupanja, početak listanja, te ostale pojave koje se onda pomno zapisuju po datumima. Sakupljanje podataka je univerzalno kako bi se sve moglo uspoređivati u europskim i svjetskim razmjerima, jer je 10 motriteljskih postaja

u Hrvatskoj uključeno i u europsku fenološku bazu, što je jako bitno zbog klimatskih promjena. Vinova loza i kukuruz “Volim reći da su biljke prve koje reagiraju na promjene u prirodi, na promjene vremena, odnosno klime, i one nas neće prevariti. Jorgovan je referentna biljka u fenologiji jer uspijeva u svim klimatskim zonama pa se može pratiti kako različito nastupa vegetacija listanja i cvjetanja, koliko je okasnio ili uranio. Na primjer, u nas je ta razlika vidljiva u gorskoj Hrvatskoj, gdje je razlika u vegetaciji čak mjesec do mjesec i pol dana u odnosu na obalu. Primijećene su promjene i prostorne i vremenske, pa tako sve ranije i ranije imamo nastup cvjetanja šumskog drveća i vo-

ćaka, a pomak od tri do pet dana u 10 godina. Možda se ne čini mnogo, ali u životnom vijeku jednog čovjeka radi se o pomaku od mjesec dana”, upozorava Višnja Vučetić. Dodaje i kako su rađena istraživa-

Sezona pred nama je izrazito rizična za požare jer je biljni pokrov već suh kao nakon ljeta nja za kukuruz koji je najrasprostranjenija kultura, a u nas je zasađen na 3,5 posto poljoprivrednih površina. Ta su istraživanja pokazala da će se, prema nekim klimatskim scenarijima, prinos kukuruza do kraja 21. stoljeća smanjiti za 25 posto. Razlog tome je sve kraća vegetacija biljaka što

utječe na veličinu zrna, a u konačnici i na prihod. Već se radi na hibridima koji bi bili otporniji na sušu i imali dulju vegetaciju kako bi stigli dozoriti do jeseni. Promjene su uočene i kod vinove loze. Od prvih pojava sazrijevanja plodova pa do berbe, i na kontinentu i na Jadranu, do 1970-ih trebalo je više od mjesec dana. Od tada pa do 2000. godine trebalo je oko mjesec dana, a sada se to vrijeme skratilo i za dva tjedna. Ranije dozrijevanje dovelo je do toga da se sorte koje su se obično brale krajem listopada sada beru u rujnu, pa se dobiva više alkohola, a manje arome. “Do sada smo savjetovali da se vinova loza sadi na zapadnim i južnim stranama, a sada savjetujemo sjever kako bi se produžila vegetacija i izbjegle maksimalne visoke tem-

perature pri kojima biljke doživljavaju šok. Kako meteorologija i vinari uvijek idu zajedno, na jednom je skupu Vlado Krauthaker rekao kako je čuo nešto o promjenama klime i zamolio me da mu kažem više o tome. Predvidio je, naime, da bi zbog zatopljenja mogao saditi crne sorte, što je na kraju i učinio te je bio prvi vinar koji je u Kutjevu sadio crne sorte”, kaže Marko Vučetić, voditelj Odsjeka za agrometeorološke informacije. On predviđa i da će uskoro Gorski kotar biti pogodan za uzgoj vinove loze. Koliko su promjene drastične svjedoči i podatak o toplinskoj ugroženosti: dok su nekad najugroženije bile srednja Dalmacija i Knin, danas je ugrožena cijela Hrvatska - osim Gorskog kotara i Medvednice.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3731, 11. lipnja 2012.

( 1583 tvrtke ( 4300 broj lani su se bavile čarterom

čarter plovila u 2011.

( 7000 €

cijena veza u marinama

Čarter tvrtke

Preveliki troškovi i sman

Trenutačno stanje čarter flote po brojnosti, starosti, sve većim zahtjevima klijenata za visokom tehničkom ra riječ o smještaju ne daje nadu u opstojnost ove djelatnosti Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

ružanje usluge smještaja na plovilima, odnosno iznajmljivanje plovila ili čarter, jedna je od najbrže rastućih djelatnosti u zadnjih desetak godina. Ukupan broj čarter tvrtki porastao je od 85 koliko ih je bilo 2002. na 1583 koliko ih je bilo potkraj prošle godine. Sukladno tome povećan je i broj plovila koja su se iznajmljivala, i to sa 950

Većina čarter tvrtki već danas bi izašla iz ovog posla da je moguće rasprodati flotu po imalo prihvatljivoj cijeni koliko ih je bilo 2002. na više od 4300 lani. Prema mišljenju Ivice Jurišina, predsjednika Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, tako velik broj registriranih čarter tvrtki proizišao je iz vrlo “liberaliziranog zakonodavstva”. “Naše je zakonodavstvo omogućilo tvrtkama koje su se bavile nekom drugom djelatnošću nabavu plovila bez plaćanja trošarina, carine i PDV-a. Znamo li da se ozbiljnim čarterom kao svojom osnovnom djelatnošću bavi stotinjak tvrtki, lako je zaključiti koji su motivi osnivanja više od 1000 čarter tvrtki koje u svom vlasništvu imaju jedno ili dva plovila. Takav trend, uz financijsku i ekonomsku krizu, doveo je do ne-

ravnoteže u ponudi i potražnji”, ističe Jurišin. Četveromjesečna sezona Nerealizacija gradnje novih vezova i marina, koja je bila predviđena Strategijom razvoja nautičkog turizma, omogućila je monopolsko formiranje cijene veza u marinama. One su povećane od prosječnih 2000 eura, koliko su iznosile 2002., na 7000 eura u ovoj godini. Istodobno, zbog prevelike ponude padale su bazne cijene smještaja na plovilima i do, u prosjeku, 20 posto, uz smanjeni broj realiziranih čarter tjedana. Kriza u zemljama iz kojih nam dolaze gosti i nelojalna konkurencija kao posljedica velike ponude plovila smanjile su čarter sezonu na četiri mjeseca, od početka lipnja do kra-

ja rujna, što je uvelike utjecalo na smanjenje prihoda tvrtki. Dodatni udar na održivost ovog posla bilo je uvođenje kategorija jahti što je rezultiralo znatno većim troškovima za plovila duža od 12 metara, ali i znatno duljom i kompliciranijom procedurom njihova prvog upisa. “Koncesije koje se plaćaju županijama, iako je koncesija već plaćena kroz vez u marinama, također je trošak za koji nema racionalnog objašnjenja. Svemu tome treba dodati i druga brojna fiskalna i parafiskalna davanja koja opterećuju cjelokupno gospodarstvo pa tako i čarter”, ističe Jurišin. Likvidnost čarter tvrtki se bitno pogoršala, posebice u izvansezonskom razdoblju jer prihoda nema, dok troškovi održavanja i pripreme za sezonu zbog starosti plo-

vila iz godine u godinu rastu. Preveliki troškovi i smanjeni prihodi ne samo da su doveli tvrtke do gubitaka, nego im je ugrožena i opstojnost. “Trenutačno stanje čarter flote po brojnosti, starosti, sve većim zahtjevima klijenata za visokom tehničkom razinom plovila i opreme te visokim standardom kad je riječ o smještaju ne daje nadu u opstanak ove djelatnosti ako se hitno i sveobuhvatno ne krene u mjere koje će ju učiniti profitabilnom i održivom na dulji rok”, kaže Jurišin. Stoga on smatra potrebnim donijeti odluku po kojoj ova djelatnost neće biti oporezivana po stopi od 25 posto. “Ako bi se to ostvarilo, to bi predstavljalo kraj masovnog bankrota čarter tvrtki. Nemojmo smetnuti s uma da bi većina njih već danas izašla iz ovog posla

da je moguće rasprodati flotu po imalo prihvatljivoj cijeni. Nadležne institucije bi trebale omogućiti hrvatskim tvrtkama jednake ili bolje uvjete poslovanja kao i u konkurentskim državama”, napominje Jurišin. Potrebne mjere No, nastavlja on, to se neće dogoditi samo pod uvjetom da se, odmah nakon izrade strategije razvoja turizma, u dijelu nautičkog turizma započne s izdavanjem koncesija za gradnju novih vezova te da čarter tvrtke dobiju mogućnost da barem djelomično optimiziraju poslovanje u dijelu troškova za vez. Osim toga, prema njegovu mišljenju, potrebno je uskladiti i kategorizaciju plovila u čarteru sa zakonodavstvom većine zemalja Europske unije koje ne poznaju katego-

rije jahti nego tamo postoji jedinstvena kategorija plovila do 24 metra. Također, dodaje, potrebno je ukinuti plaćanje koncesija za obavljanje čartera po pojedinom plovilu jer to destimulira bavljenje tom djelatnošću. Jurišin ističe kako Hrvatska u svojim pregovaračkim mjerilima koji zakonski reguliraju čarter djelatnost nije zaštitila domaće tvrtke u prijelaznom razdoblju. “Potrebno je zakonski regulirati tehničko-tehnološke uvjete koje plovila za čarter moraju imati kao i uvjete za dobivanje licencija za obavljanje ove djelatnosti s ciljem zaštite domaćih tvrtki od konkurencije, posebice one nelojalne iz nama susjednih konkurentskih mediteranskih zemalja članica EU-a. Usporedbe radi, Italija je u zadnje dvije godi-

www.privredni.hr Broj 3731, 11. lipnja 2012.

( oko 1 mil kn

Ivica Jurišin, direktor tvrtke Miramo

godišnje ulaganje u promociju nautičkog turizma

njeni prihodi

azinom plovila i opreme te visokim standardom kad je

Licenciranje je nužno Kod nas svatko može osnivati tvrtke za čarter, raspolagati imovinom većom od 650 milijuna eura po nabavnim cijenama, te ugrožavati pomorski promet, a da ga nitko ne pita ima li potrebne kvalifikacije S Ivicom Jurišinom, predsjednikom Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima i vlasnikom tvrtke Miramo iz Zagreba, razgovarali smo o problemima koje imaju pružatelji tih usluga, tzv. čarteraši.

ne između Trsta i Venezije izgradila 5000 novih vezova, a trenutačno je pred realizacijom 25.000 vezova na istočnoj obali Jadrana i sve će biti u funkciji plovidbe hrvatskim akvatorijem, bilo privatnih plovila ili čartera”, pojašnjava Jurišin. Bolja promocija U Udruženju pružatelja usluga smještaja na plovilima smatraju nužnim izraditi novi marketinški plan promocije hrvatskog nautičkog turizma s posebnim naglaskom na čarter, uz prethodnu izradu studije TOMAS nautika, kao metodologije istraživanja na emitivnim turističkim tržištima. Prema Jurišinovom mišljenju, potrebno je osigurati sredstva kako bi definirali proračun za promociju nautičkog sektora sukladno priljevu sredsta-

va iz boravišne pristojbe nautičkog turizma, posebice čartera. “Nelogično je

Dodatni udar na održivost ovog posla bilo je uvođenje kategorija jahti da je dosadašnje ulaganje u promociju nautičkog turizma na godišnjoj razini oko milijun kuna, a prihodi od boravišne pristojbe iz ove djelatnosti oko 24 milijuna kuna”, kaže on.

Da bi se sezona produljila i ugostio što veći broj nautičara, u Udruženju smatraju potrebnim posebnim mjerama stimulirati low cost aviokompanije za uspostavljanje novih zrakoplovnih linija prema potencijalnim tržištima. Kako bi gosti mogli imati osiguran standard usluge i dodatne sadržaje, u Udruženju smatraju neophodnim posebnim pravilnicima obvezati ostale sudionike u pružanju turističkih usluga, što bi pridonijelo produljenju turističke sezone.

Ima li crnog čartera kod nas? - Prije je to bio puno veći problem. Nakon što je uvedena obveza online prijave crew lista Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, ta pojava je svedena na minimum. Naravno da taj problem ne treba zanemarivati jer ga još uvijek ponegdje ima. Koji su problemi u iznajmljivanju megajahti? - Prema nekim procjenama u Hrvatskoj je u 2011. godini bilo najmanje 400 megajahti koje su se bavile čarterom. S obzirom na to da je kabotaža zabranjena, te megajahte putnike ukrcavaju ili iskrcavaju uglavnom izvan Hrvatske, najčešće u Italiji, Crnoj Gori ili Sloveniji gdje naravno obavljaju i nabavu, plaćaju porez... Mi od megajahti trenutačno za-

rađujmo samo na vinjetama i paušalu za boravišnu pristojbu. Čak ni gorivo ne kupuju kod nas jer smo jedina država na Mediteranu koja nema tax free goriva. Hrvatska hitno mora donijeti takve zakonske propise kako bi napokon počeli imati značajnije koristi od megajahti. Koliko čarter tvrtke opterećuje odnos s marinama u formiranju cijena? - Nigdje u svijetu nećete naći slučaj da monopolisti nisu koristili svoju tržišnu poziciju u nedostatku veće ponude od potražnje. Izuzetak nisu ni marine u Hrvatskoj. Ono što je prelilo čašu u odnosu na čarter djelatnost jest to da pojedine marine čarterima naplaćuju vez od 15 do 20 posto više nego pojedinačni privatni vez, a trebalo bi biti obratno. To se ne može objasniti nikakvim komercijalnoposlovnim običajima, nego ucjenom čartera koji nemaju drugu mogućnost jer zakonodavac propisuje da se čarter djelatnost može obavljati samo u marinama. Usluge u marinama, posebno kada je čarter gost u pitanju, na zavidnoj su razini samo kada je riječ o osnovnoj uslu-

zi, vezu, parkigu, sigurnosti... Sve ostale usluge koje donose dodatnu vrijednost, kao i visokostandardizirane usluge i servis modernom nautičaru u hrvatskim

Mi od megajahti trenutačno zarađujemo samo na vinjetama i paušalu za boravišnu pristojbu marinama, osim kod časnih iznimki, zapravo ne postoje. Možda je upravo to odgovor na pitanje zašto je vez u marinama za čarter tako skup. Smatrate li da, zbog uvođenja reda u djelatnost, treba licencirati čarter tvrtke? - Ako pratite do kojeg apsurda država regulira ostatak turističkog sektora primjerice kategorizacija hotela, kampova, dozvole za ugostiteljske objekte - postaje apsurdno da kod nas svatko može osnivati tvrtke za čarter, raspolagati imovinom većom od 650 milijuna eura po nabavnim cijenama, kolika je vrijednost flote bez ulaganja u investicijsko i redovno održavanje, te ugrožavati pomorski promet, a da ga nitko ne pita ima li kvalifikacije za obavljanje te djelatnosti koja je više nego složena u usporedbi s drugim turističkim uslugama. Dakle, licenciranje je nužno. (J.V.)

18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3731, 11. lipnja 2012.

EUROGLAS 19

www.privredni.hr Broj 3731, 11. lipnja 2012.

( 53. mjesto

po međunarodnim ulaganjima

( 57. mjesto

po zapošljavanju (od ukupno 59 mjesta)

Svjetska lista konkurentnosti ili trenutak istine za Hrvatsku:

Još malo pa fenjeraš! Najnovija svjetska lista konkurentnosti postavila je Hrvatsku na 57. mjesto od 59 zemalja. Iza Hrvatske su samo zadnja Venezuela te Grčka, koja nas je i pogurala za jedno mjesto naviše Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

ajnovija svjetska lista konkurentnosti postavila je Hrvatsku među fenjeraše, na 57. mjesto od 59 zemalja. Iza Hrvatske su samo zadnja Venezuela te Grčka. Rezultat Hrvatske u odnosu na najkompetitivniju svjetsku ekonomiju, Hong Kong, je mizeran. Ako je Hong Kong mjera za maksimum, stotku, Hrvatska je ostvarila jednako kao i lani - score od 45,30 kada je bila mjesto niže, no Grčka se potrudila pogurati Hrvatsku stepenicu uzbrdo. Švicarska poslov-

Hrvatska je 2008. bila 49. na ljestvici, a onda je počela tonuti. Ove godine nam je i efikasnost biznisa na katastrofalnom 58. mjestu na škola IMD sa svojim institutom za kompetitivnost svake godine krajem svibnja plasira uradak temeljen na 329 kriterija razdijeljena u 20 podfaktora. Ona je preciznija negoli također popularna lista Svjetskog ekonomskog foruma temeljena na 117 kriterija, mahom izvučenih iz velikih baza podataka međunarodnih institucija i provučena kroz računalo. IMD u svojoj listi konkurentnosti koristi partnerske organizacije s obzirom na složenost zadatka i golem broj unesenih podataka. Osim brojki uračunavaju se i rezultati ankete u poslovnoj

*vijesti Optika uz Južni tok Potpredsjednik Komite Aljoša Ivančič kazao je prošli tjedan kako će ta slovenska tvrtka za telekomunikacijski inženjering u energetici zajedno s ruskim Gazpromom uložiti 100 milijuna eura u optičku mrežu u zemljama kroz koje će proći plinovod Južni tok. Polovina kapaciteta optičkih telekomunikacijskih kabela bit će iskorištena za komercijalnu uporabu, a druga polovina za upravljanje plinovodom. Ove kompanije će ponajprije osnovati zajedničku tvrtku, a zatim sklapati ugovore s ulagačima, javlja agencija Beta. I Cipar treba pomoć? Cipar bi od EFSF-a (European Financial Stability Facility) mogao potražiti financijsku pomoć. Za tim potezom Cipar bi mogao posegnuti jer je tamošnja banka Laiki zbog restrukturiranja grčkog duga suočena s velikim otpisom potraživanja. Kako veći dio tog duga, čini se, neće moći podmiriti privatni kreditori, stvorio bi se proračunski deficit kojega može umanjiti pomoć EFSF-a.

zajednici. Autori tradicionalnog rangiranja podsjećaju da ono ne ilustrira ekonomsku uspješnost pojedine zemlje nego koliko je ona kompetitivna u odnosu na druge. Neke ekonomije su ambicioznije, brže reagiraju, mijenjaju se i prilagođavaju, razvijaju. Zato hrvatsko sidrenje pri dnu predstavlja još jedan alarm, pogotovo usporede li se brojke od 2008. godine na ovamo. Hrvatska je 2008. bila 49. na ljestvici, počela je tonuti, prvo na 53. onda na 56. pa na 58., do ovogodišnjeg 57. mjesta. Povoljni po cijenama Brojke su zabrinjavajuće do te mjere da će svaki pametan ulagač, pogotovo s malo raspoloživog novca u vremenu koje više nije kriza, ali nije ni izlaz iz nje, i te kako dobro promisliti prije nego što se odluči ulagati u zemlju koja je, između ostaloga: - po domaćoj ekonomiji

na 57. od 59. raspoloživih mjesta - po međunarodnoj trgovini stoji malo bolje (42. mjesto), ali u tu kategoriju ulazi tradicionalno poslovanje sa susjedima iz bivše države - po međunarodnim se ulaganjima instalirala na 53. mjesto - po zapošljavanju je 57. - po cijenama je ipak povoljna ulagačima, četvrta - po javnim financijama je 46. a po fiskalnoj politici 44. - institucionalni ju je okvir postavio na 54. mjesto između 59 država - po zakonodavstvu vezanom uz poslovanje dospjela je do 51. stepenice - po socijali je 40., a po produktivnosti 35. - po dva elementa, tržištu rada i praksama menadžmenta, je na dnu dna na 59. mjestu - financije su je stavile

na 54. poziciju, a trendovi u poslovnom svijetu, pristup poslu i poslovna etika na 57. - po tehničkoj infrastrukturi je 37., a znanstvenoj tek 51. - konačno, zdravlje i okoliš smjestili su je na 37. stepenicu Svi nas prestigli Svi parametri ukazuju na pogoršanje od 2008. godine, pogotovo u općoj konkurentnosti, jer su Hrvatsku prestigle poduzetnije i ambicioznije zemlje. Efikasnost biznisa je na katastrofalnom 58. mjestu, a efikasnost vlasti na 54. Koliko je računica rezultat složene mreže brojki i indikatora pokazuju kriteriji po kojima je, primjerice, Hrvatska zaslužila 56. mjesto između 59 ekonomija u kategoriji ekonomske izvedbe. U indikator se ugrađuje 49 elemenata, od BDP-a, veličine ekonomije, rasta (ili recesije), prognoze i udje-

la u međunarodnoj trgovini. Tome se pridodaje još 29 kriterija u kategoriji međunarodnih ulaganja (direktna strana ulaganja, usluge, znanost i istraživanje) te zaposlenost, cijene, inflacija, birokracija, korupcija i mito. Po efikasnosti državne uprave Hrvatska je također na svjetskom repu, na 54. mjestu. Trideset osam kriterija pokriva tretman proračuna i trendove, prikupljanje poreza, doprinose, rad središnje banke, efikasnost države izražena kroz legalni i regulatorni okvir, prilagodljivost vladine politike – za koju se kaže da je “visoka”, odluke državnog vrha – “provode se”, transparentnost – ona je “zadovoljavajuća”. Posebnu potkategoriju tvore zakoni koji reguliraju poslovanje tvrtki, od tarifnih barijera i rada carine do zakona o radu, državnog vlasništva nad tvrtkama ili postotka sive ekonomije.

Španjolska nema novca za refinanciranje dugova

Premija rizika pokazuje kako Španjolska nema pristup tržištu i kao država imat ćemo problema u refinanciranju dugova, izjavio je španjolski ministar financija Cristobal Montoro. Španjolska mora refinancirati 98 milijardi eura i pronaći dodatne 52 milijarde za pokrivanje deficita. Samo za sanaciju Bankije, četvrte banke po veličini, koja je zapala u teškoće zbog nemogućnosti vraćanja kredita za gradnju nekretnina, morat će se izdvojiti čak 19 milijardi eura. Emilio Botin, čelnik Banco Santandera, izjavio je kako domaće banke trebaju dodatnih 40 milijardi eura kapitala.

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3731, 11. lipnja 2012.

( oko 10 mil ljudi

( 30.000 - 50.000 osoba

emigriralo u SAD iz Europe prije 1. svjetskog rata

godišnje odlazilo preko riječke luke (1904.-1910.)

Muzej grada Rijeke postavlja u New Yorku izložbu “Merika”

Potraga za boljim životom u Americi započinjala je u Tijekom zlatnog doba useljavanja u SAD iz Austro-Ugarske je dolazilo više iseljenika nego iz bilo koje druge zemlje, a pod Muzeja grada Rijeke na temu velikog vala emigracije u njujorškom Ellis Island Immigration Museumu postavlja Ervin Dubr Ellis i Kip slobode posjećuju stotine tisuća turista Goran Šikić sikic@privredni.hr

d kraja 19. stoljeća do Prvog svjetskog rata iz Europe je u SAD emigriralo desetak milijuna ljudi. U tom razdoblju svjetska privreda doživljava neviđen rast i američka glad za radnom snagom ne jenjava, a cijene prijevoza su u stalnom padu. Procjenjuje se da je u stotinjak godina između 50 i 60 milijuna ljudi sudjelovalo u tom transkontinentalnom procesu koji je zauvijek promijenio odnose u svjetskom gospodarstvu. Političke i privredne prilike u velikim dijelovima Austro-Ugarske prisilile su mnoge ljude da potraže bolji život s druge strane oceana. Između 1876. i 1910. samo je iz Habsburške Monarhije iselilo pet milijuna ljudi (oko 10 posto stanovništva Monarhije), a pritom su slavenski narodi sa 60 posto činili najveći udio. Iz naše perspektive vrijedi zabilježiti da je tijekom zlatnoga doba useljavanja u SAD iz Austro-Ugarske dolazilo

više iseljenika nego iz bilo koje druge zemlje. Pritom, u vrijeme najintenzivnijega iseljavanja, od 1904. do 1910., preko riječke luke je godišnje odlazilo između 30.000 i 50.000 osoba.

Između 1876. i 1910. iz Habsburške Monarhije u SAD iselilo je pet milijuna ljudi, od toga 60 posto Slavena Na temu velikog vala emigracije iz Središnje Europe u Ameriku od 1880.-1914. Muzej grada Rijeke pod ravnateljstvom i autorstvom Ervina Dubrovića postavlja u New Yorku izložbu “Merika”, koja će na poziv Muzeja imigracije Ellis Island (Ellis Island Immigration Museum) biti otvorena od 28. lipnja do 4. rujna, u vrijeme u kojem otočić Ellis i Kip slobode posjećuju stotine tisuća turista. Uz Grad Rijeku nastup u New Yorku sufinancira i Ministarstvo kulture, koje je za ovaj projekt odobri-

lo iznos od 150.000 kuna. Dizajn izložbe potpisuje Klaudio Cetina, profesor na Nuova Accademia di Belle Arti u Milanu. Cunardov monopol Za potrebe izložbe o tom velikom valu emigracije iz Austro-Ugarske provedena su opsežna istraživanja velikog broja istraživača i suradnika iz niza europskih zemalja (Hrvatska, Austrija, Poljska, Češka, Italija, Slovenija, Mađarska, Slovačka, Srbija, Rumunjska, Velika Britanija) i SAD-a. Iako je u ugarskoj polovini Monarhije Rijeka jedina luka i zato obvezna za ugarske iseljenike, putem Rijeke je iselilo samo nešto više od četvr-

tine svih iseljenih iz Ugarske (1.256.821) u tom razdoblju. Naime, ugarske vlasti su potpisale ugovor s britanskom brodarskom kompanijom Cunard kojom su svi iseljenici u Sjevernu Ameriku iz “zemalja ugarske krune” obvezni ploviti Cunardovom linijom iz riječke luke, čime je ovaj brodar imao osiguran monopol u Rijeci, dok su se u drugim lukama Europe brodarske kompanije međusobno natjecale cijenama. Tako i stanovnici okolice Rijeke uglavnom nisu odlazili put Amerike iz riječke luke - ili zato što nisu bili ugarski nego austrijski državljani ili pak zbog visokih cijena i poslovnih

interesa brojnih agencija koje ih odvode u druge luke, pretežito one na Sjevernom moru. Do početka 1880-ih godina Rijeka je nevelika luka. Promet počinje bitno rasti tek nakon izgradnje nove luke koja konačno zamjenjuje nekadašnju luku na ušću Rječine. Najveći riječki prekooceanski brodar, Ugarsko parobrodarsko društvo Adria (Royal Hungarian Sea Navigation Company Adria Limited – Fiume, osnovano 1882.), već 1880-ih održava trgovačke linije s vodećim francuskim i britanskim lukama te prekomorsku liniju s brazilskim lukama Pernambuco, Bahia, Rio de Janeiro i Santos. K tome,

od kraja 19. stoljeća počinju u Rijeci djelovati i prve iseljeničke poslovnice koje putnike vode u Le Havre, Antwerpen i u druge atlantske luke. U pet dana preko oceana Veliki val emigracije pospješio je i tehnološki razvoj: umjesto dva mjeseca, koliko su plovili jedrenjaci, parobrodi su s jedne na drugu stranu Atlantika stizali za dva tjedna, a pred Prvi svjetski rat za svega pet dana. Brojne agencije uglavnom imaju sjedište u riječkim predgrađima, na Sušaku ili Kantridi, jer vlasti nevoljko podnose one koji odvode iseljenike. Ima i agencija koje iseljenike

Gradonačelnik New Yorka La Guardia u Rijeci izdavao potvrde emigrantima

Početkom 20. stoljeća američka konzularna agencija u Rijeci izravno je angažirana u poslovima oko iseljeništva. Najpoznatiji među konzularnim službenicima bio je Fiorello La Guardia, budući gradonačelnik New Yorka, koji je radio u Rijeci od veljače 1904. do 1906. Njegova majka Irene rođ. Coen potjecala je iz židovske obitelji koja se sredinom 19. stoljeća iz Splita preselila u Trst. Zahvaljujući znanju talijanskoga jezika, La Guardia je iz Generalnog konzulata SAD-a u Budimpešti po službenoj dužnosti premješten u Rijeku i postavljen za šefa konzularne agencije.

Ured se nalazio u stanu koji se sastojao od dviju soba - u prvoj je bio smješten ured, druga se upotrebljavala kao spavaonica, a kupaonice nije bilo. Tu je La Guardia započeo posao posve samostalno, kao jedini službeni američki predstavnik u gradu. Osim izdavanja službenih potvrda, glavna mu je dužnost bila nadgledanje iseljenika koji su svaka dva tjedna odlazili u New York preko Cunarda i Adrije, a čiji se broj penjao do dvije tisuće. U tri godine svoje službe, pregledao je oko 90.000 osoba – Slavena, Mađara, Nijemaca, Židova i Talijana.

www.privredni.hr Broj 3731, 11. lipnja 2012.

(

za samo 25$

Pogled u svijet

Dijagnoza eurobolesnika

prodavala se karta za treću klasu

dr. Uroš Dujšin

Rijeci anici ugarske krune morali su isplovljavati iz Rijeke. Izložbu ović, a bit će otvorena od 28. lipnja do 4. rujna, kada otočić odvode potajice i bespravno - i to mladiće koji još nisu služili vojsku. Zakon od 21. siječnja 1897. nije dopuštao bavljenje emigracijskim poslovima bez službene dozvole jer se za nagovaranje na emigraciju uz zavaravanje krivim činjenicama dobivala zatvorska kazna i do šest mjeseci. No, država je bila prilično pasivna po tom pitanju pa je zabilježeno stvaranje brojnih neformalnih agencija. Zarada na potpalublju Sve veći promet iseljenika, u početku najviše iz obližnjih krajeva, početak je masovnoga iseljavanja iz Hrvatske, i to dobrim dijelom upravo željezničkim putem koji kroz Rijeku, kao novo tranzitno čvorište, vodi na zapad, u atlantske ili talijanske luke, isprva najviše u Le Havre i Genovu. U studenome 1902. odlazi iz Hrvatske više od osam stotina iseljenika; gotovo su svi iz samo dvije županije – Modruško-riječke i Zagrebačke. Većina emigranata putovala je u trećoj (tzv.

steerage) klasi u brodskom potpalublju. Upravo su na njima brodari najviše zarađivali: između 1880. i 1914. ti su putnici bili četiri puta brojniji od ostalih te iako

Za nagovaranje na emigraciju uz zavaravanje krivim činjenicama dobivala se zatvorska kazna i do šest mjeseci je njihova tarifa iznosila trećinu one u kabini, brodarima se ipak najviše isplatilo ulagati na povećanje prostora u trećoj klasi. Za prvu je klasu trebalo platiti 125 dolara, za drugu oko 50, a karta za treću klasu prodavala se za samo 25 dolara. Isprva je poslodavac iz Novog svijeta u potrazi za radnom snagom plaćao troškove putovanja svome radniku-migrantu koji mu je u zamjenu morao služiti, dovodeći ga time u gotovo ropski položaj. Taj sustav “redempcije” posebno se uvriježio

u Azijata (tzv. Coolie trade). U 19. stoljeću razvio se sustav remitanci (remittances) – kredita koje su rođaci ili prijatelji emigranata uplaćivali preko brodara ili banaka, a ovi su ih nakon dolaska i zapošljavanja otplaćivali od svojih nadnica. Tako je otvoren put u Novi svijet i najsiromašnijima. Američki putnički agenti osiguravaju promet emigranata kontaktima s agentima-posrednicima u europskim lukama, koji kontroliraju rastuću mrežu agenata raširenu diljem Europe. Oni i imigrantima koji već žive i rade u Americi omogućuju otplatu duga od putnog troška. Tako se razvija tržište tzv. pretplaćenih karata (pre-paid tickets) pomoću kojih u prijašnje doba parobroda putuje trećina emigranata, a početkom 20. stoljeća već više od polovice. Tržište se podijelilo između američkih pretplaćenih karata i europskih karata plaćenih u gotovini (european cash rates), koje se prodaju na Starom kontinentu.

rošlog je tjedna Europska komisija objavila svoju dijagnozu europskih zemalja, a rezultat je povremeno izgledao nestvaran. “Mogu reći da lijek počinje djelovati” – citira Economist predsjednika Komisije Joséa Manuela Barrosa. Zaboravimo uzbunu oko predstojećeg izlaska Grčke i divlje oscilacije spreada španjolskih obveznica. Dobra je novost ta da se proračunski deficiti smanjuju i da se drugi debalansi ispravljaju, pa tako doktori propisuju dodatne doze već propisanog lijeka: štedljivost, strukturne reforme i rat protiv porezne evazije. No iza optimističnog dojma Komisija preispituje svoju terapiju. Snažna se Njemačka prilagodila ranije no što se predviđalo i otpuštena je iz “procedure za preveliki deficit”. Slično tome otpuštena je i Bugarska dokazujući tako da disciplina nije samo svojstvo jakih. Te se zemlje priključuju Estoniji, Finskoj, Luksemburgu i Švedskoj u klub koji ispunjava ciljne indikatore, odnosno maksimalno dopuštene iznose deficita. Mađarska, koja je bila izložena osudama sa svih strana, sada dobiva priznanje za smanjenje svog deficita: Komisija je preporučila da se povuče prijetnja obustave jedne rate pomoći. Stvar funkcionira Viši eurokrati vide sve ovo kao dokaz da sustav upravljanja ekonomijama djeluje. Bruxelles prati nacionalne proračune i mjere ekonomske politike u okviru tzv. europskog semestra, s posebnim preporukama za svaku zemlju kao najvažnijim dijelom. Mnoge preporuke za strukturne reforme i li-

beralizaciju za neke neće biti prihvatljive, naročito ne za Francuze. Upravo je Francuska ove godine bila jedna od 12 zemalja podvrgnutih detaljnoj analizi. Ona je ustanovila da je Francuska suočena s “ozbiljnim debalansima”, a naročito s opadanjem konkurentnosti i padom udjela u izvozu. U pogledu deficita, neuspjeh u ispravljanju pretjeranih debalansa je kažnjiv. “Možete biti grešnik – recidivist”, objašnjava jedan viši eurokrat. “No ako neka zemlja koristi preporuke kao toaletni papir, tada bi bilo opravdano preporučiti sankcije”, dodaje on. Mnoge zemlje, posebno one južne, trebaju duboke i dugotrajne

španjolskih banaka može skršiti četvrtu po veličini zemlju eurozone. Tako Komisija znade da uz tonikume kratkoročnih mjera za povećanje “investicija”, koje će vjerojatno biti odobrene na sastanku na vrhu sljedećeg mjeseca, treba učiniti više.

strukturne reforme radi poticanja razvojnog potencijala. No preporuke

pa Komisija preporuča odlaganje akcije za godinu dana, pod uvjetom da Španjolska sredi svoje banke, priredi održiv proračun za 2014. i nametne fiskalnu disciplinu i regijama. No najveći poticaj rastu bilo bi uklanjanje neizvjesnosti oko toga hoće li euro preživjeti. Izbor Françoisa Hollandea je osokolio Bruxelles da otvorenije govori o budućim koracima, kao npr. o “bankarskoj uniji” na europskoj razini i “fiskalnoj uniji”. Za to treba vremena, ali bi već njeno započinjanje obnovilo vjeru u solidnost i ireverzibilnost jedinstvene valute, ako se euro u međuvremenu uspije održati.

Preporuke Komisije pomalo izgledaju poput propisivanja kemoterapije uz ignoriranje znakova otkazivanja srca Komisije pomalo izgledaju poput propisivanja kemoterapije uz ignoriranje znakova neposrednog otkazivanja srca. Grčka je u depresiji, a njeni predstojeći izbori je mogu izbaciti iz eurozone, s nesagledivim posljedicama. K tome, teret loših kredita

Bez naglih kretnji U protekle dvije godine Komisija je stalno savjetovala zemljama, naročito onima u teškoćama, da je održavanje ciljanih deficita najbolji način za vraćanje povjerenja tržišta. Sada savjetuje Španjolskoj da u tome ne pretjeruje. U tako oslabljenoj državi bi oštro kresanje deficita od devet posto u 2011. na planiranih tri posto u 2013. bilo preoštro,

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Željeznice BiH duguju Končaru 11,2 milijuna eura Željeznice Federacije BiH duguju Končaru oko 11,2 milijuna eura po ugovoru iz 2007. i 2008. za remont devet elektromotornih lokomotiva i kupnju prototipa niskopodnog električnog vlaka. Obnovljene lokomotive iznajmljene su turskim željeznicama, a niskopodni vlak još nije ni pušten u promet. Vlada FBiH razmatra varijante podmirenja duga Končaru. Osim podizanja kredita za vraćanje duga, razmatra se mogućnost da se Končaru vrati niskopodni vlak (kao i Španjolcima, kojima se također duguje) u zamjenu za devet nagibnih garnitura talga, što ovisi o pristanku proizvođača. Pomoć Aluminiju Zbog rasta cijena struje i poremećaja na svjetskim tržištima, mostarski Aluminij krajem prvog tromjesečja bilježi gubitak od 20 milijuna KM. Kombinat su nedavno posjetili predsjednik Federacije BiH Živko Budimir i premijer Nermin Nikšić sa suradnicima. Razgovoru s direktorom Aluminija Ivom Bradvicom nazočili su i direktori nacionalnih plinskih tvrtki Hrvatske i BiH - Mladen Antunović i Adnan Kreso. Kao jedno od rješenja spomenuta je gradnja vlastite plinske termoelektrane. Dogovoreno je da se pripremi dokumentacija o isplativosti investicije. Strana ulaganja rastu

Prema podacima Centralne banke BiH i Agencije za unapređenje stranih investicija, u prošloj godini u BiH je zabilježen rast investicija koji je nastavljen i u ovoj godini. Lani je u BiH investirano 612 milijuna KM, a 2010. svega 340 milijuna. Ove godine samo u tri dana Sarajevo Business Foruma sklopljeno je više od 160 milijuna eura ugovora (oko 320 milijuna KM).

Privredni vjesnik Broj 3731, 11. lipnja 2012.

( više od 1 mlrd KM ( 183 mil KM treba za izgradnju bloka VIII. TE Kakanj

planira se uložiti u obnovu željeznice

Vlada Federacije BiH usvojila Program javnih investicija

Do 2014. godine tri milijarde maraka investicija Krajem lipnja započet će realizacija međudržavnog sporazuma BiH s Hrvatskom o izgradnji mosta na rijeci Savi kod Svilaja, čime će se koridor V.c povezati preko hrvatskih autocesta s europskom mrežom brzih prometnica tocesti Banja Luka-Doboj na dionici Doboj-Prnjavor za koju je RS dobio 150 milijuna eura kredita od EBRD-a.

Zdravko Latal latal@privredni.hr

vog proljeća intenzivirani su radovi na koridoru V.c, a novost je da su prvi put poslove dobile kompanije iz Češke, Turske i Austrije. Nedavno je počela gradnja druge poddionice južnog dijela koridora V.c od Zvirovića do Kravica. Posao vrijedan 61,6 milijuna eura dobio je češki konzorcij OH LŽS s podizvođačem Niskogradnjom iz Laktaša. Prema ugovoru, ova dionica, kao i prva koja se od ranije gradi od Zvirovića do hrvatske granice zajedno s graničnim prijelazom, bit će puštena u promet početkom 2014. godine. Češki konzorcij OH LŽS dao je najpovoljniju ponudu u nadi da će si time otvoriti vrata za druga gradilišta na cestogradnji, ali i gradnji elektroenergetskih objekata u Bosni i Hercegovini. Nedavno su Autoceste FBiH potpisale ugovor o izgradnji kratke, ali zbog složenosti projekta do sad najskuplje dionice na sarajevskoj zaobilaznici, one od Suhodola do Tarčina, s velikom turskom građevinskom kompanijom Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret. Prema riječima njenog direktora Kemala Unluera, tvrtka trenutačno u svijetu ima 7,4 milijarde dolara ugovorenih poslova. Dionica duga oko pet kilometara stajat će 115,1 milijun eura. Radove na prvoj dionici

Turci dobili još jedan posao Turska kompanija Cengiz Insaat, koja je na međunarodnom natječaju dobila gradnju dionice sarajevske zaobilaznice na koridoru V.c Suhodol-Tarčin u vrijednosti 115 milijuna eura, bila je najpovoljniji ponuđač i za drugu dionicu sarajevske zaobilaznice, LepenicaSuhodol, dugu pet kilometara, u vrijednosti 75,5 milijuna eura. sarajevske zaobilaznice na kojoj je radila sad već bankrotirana slovenska kompanija SCT, dobio je austrijski Strabag. Vrijednost radova je 33 milijuna maraka. Federalni premijer Nermin Nikšić, koji je nazočio potpisivanju ugovora s Česima, izjavio je da će do kraja 2014. godine na koridoru V.c biti u prometu 66 kilometara. Drugi most dogodine Državni ministar komunikacija i prometa Damir Hadžić na susretu s entitetskim ministrima najavio je da će krajem lipnja početi realizacija međudr-

žavnog sporazuma s Hrvatskom o izgradnji mosta na Savi kod Svilaja, čime će se koridor V.c povezati preko hrvatskih autocesta s europskom mrežom brzih prometnica. Iz Federacije BiH najavili su i gradnju prve sjeverne dionice autoceste od Svilaja do Odžaka. Hadžić je ukazao i na to da gradnja drugog mosta na Savi - po osnovi međudržavnog sporazuma s Hrvatskom - između dviju Gradiški neće krenuti ove nego iduće godine, kad će hrvatska strana osigurati svojih 50 posto sredstava. Hadžić je predložio dogo-

Gradnja mosta između dviju Gradiški kreće dogodine, kad Hrvatska osigura svojih 50 posto sredstava vor da se u tehnološkom smislu 50 posto osiguranih sredstava u BiH investira što prije i time stvori bazna pretpostavka za finalizaciju autoceste koju od Banje Luke do Gradiške gradi Republika Srpska i koja će biti okončana ove godine. Najavljen je i početak radova na au-

Ceste i energija Vlada FBiH usvojila je Program javnih investicija koje namjerava realizirati do kraja 2014., u vrijednosti 2,9 milijardi KM, od čega će 70 posto biti osigurano inozemnim kreditima. U suradnji sa županijama najznačajnije investicije su predviđene u cestogradnji i elektroenergetskom sektoru. Vlada FBiH tako navodi izgradnju bloka VIII. TE Kakanj od 300 MW u sastavu Elektroprivrede BiH, u vrijednosti iznad milijardu KM, i vjetroelektrane Mesihovine u sastavu EP HZ-a Herceg-Bosne u vrijednosti 152,6 milijuna KM. Uz ta dva objekta, vlada FBiH je utvrdila i javni interes za gradnju bloka VI. TE Tuzla snage 450 MW, HE Ustikolina na Drini od 64 MW i HE Vranduk snage 19,63 MW, prve hidroelektrane na rijeci Bosni, koja bi se trebala početi graditi već ove godine. U Federaciji nisu zaboravili ni željeznicu, za čiju će se obnovu potrošiti 183 milijuna KM, a radovi su u tijeku. Planovi su na ovim prostorima oduvijek bili popis potreba i lijepih želja. Ostaje, međutim, pitanje mogu li entiteti u BiH doista realizirati skupe projekte, pogotovo one koji brzo ne vraćaju uloženi novac.

www.privredni.hr Broj 3731, 11. lipnja 2012.

( 1 mil $ nagrade opet osvojio Pipistrel

(

oko 10 mil €

*vijesti

u uslugama prodat će ove godine bledski Seaway

U Sloveniji znanje na sve većoj cijeni

Teško je svima, ali neki ipak grade Dok traju svađe o tome na koji se način valja suprotstaviti krizi, nekoliko poznatijih poduzetnika na više strana u Sloveniji gradi nove tvornice i najavljuje nova zapošljavanja Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

riza je teško pogodila Sloveniju, teže nego zemlje u susjedstvu, jer se nije pazilo kako se troši kada se imalo i kada je bilo lako doći do novca na svakom bankarskom sjeniku, i doma i preko granice. Sada se i Slovenci spore što je važnije i što bi prije donijelo prijeko potrebni odah – štednja ili potrošnja. Dok traju svađe o tome kako se valja suprotstaviti krizi, nekoliko poznatijih poduzetnika na više strana u Sloveniji gradi nove tvornice. Najavljuju zapošljavanje novih ljudi, sve to podalje od sveopće protukrizne halabuke. Već površan uvid u današnju situaciju u Sloveniji - tko gradi, širi proizvodnju i osvaja nova tržišta - pokazuje više i bolje nego sva političkosimpozijska pamet gdje je problem i gdje je ključ za njegovo rješenje. Pouke se mogu rastegnuti sve do obrazovnog sustava i brojnih drugih sastavnica društvene nadgradnje. Letjelice za NASA-u Sloveniju i svijet opčinjava tvrtka Pipistrel iz Ajdovščine. To je mala tvrtka sa šezdesetak zaposlenika među kojima je najviše inženjerskog kadra. Grade inovativne jedrilice i ultralake avione s kojima već po treći put pobjeđuju na natječaju američke NASA-e. I ove godine osvojili su

milijun dolara nagrade za konstrukciju lakog aviona koji je letio najdalje s najmanjom potrošnjom energije. Drugi Pipistrelov ultralaki avion nedavno je obletio zemaljsku kuglu s iznenađujuće malom potrošnjom goriva. Svoju nespornu premoć u gradnji letjelica Pipistrel će sada kapitalizirati tako što će tržištu ponuditi konkurentne avione za početnu obuku budućih pilota za potrebe vojnih zrakoplovstava. Za tako uspješan razvoj bila je presudna koncentracija inženjerskog znanja i radne upornosti koju je znao vizionarski objediniti Ivo Bascarol, zrakoplovni zanesenjak, konstruktor, letač, direktor i vlasnik tvrtke. Nešto slično uspjelo je i zaposlenicima tvrtke Seaway koja u Puconcima nedaleko od Murske Sobote počinje graditi proizvodnu halu veličine 7400 kvadratnih metara. Tu će proizvoditi velika skupa

Mala tvrtka Pipistrel iz Ajdovščine već treći put pobjeđuje na natječaju NASA-e plovila po mjeri – hibridna plovila greenline 70 i jedrilice shipman. Osim brodova u Puconcima proizvodit će i 900 tona kompozitnih materijala koji postaju sve traženiji za ugradnju u vjetroelektrane, plovila, avione, vla-

Može se i s jednostavnim proizvodima Visokotehnološka poduzeća koja znaju prodati znanje ne trebaju strahovati za svoj razvoj. No, šanse nisu rezervirane samo za njih. Može se uspjeti i s jednostavnijim poslovima, pod uvjetom da se znaju pronaći odgovarajuće niše. Plastika Skaza iz Velenja sprema se zaposliti 200 novih radnika. Tvrtka se inače bavi brizganjem plastike i preradom plastičnih masa. Pretežno rade za poznate kupce. Najveći je Ikea, a rade i za Landis+Gyr, Gramer i Gorenje. Njihov koš za smeće prodaje se na trgovačkim policama u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Švedskoj i u Austriji. Celjske Mesnine grade pogon za konfekcioniranje mesa, a u Pršutani Lokev - pogon za rezanje pršuta. U novim pogonima zaposlit će dodatnih 15 radnika. Sada 350 zaposlenika Celjskih Mesnina ostvaruje 60 milijuna eura prihoda i oko milijun eura čiste dobiti.

Državni portfelj pod jednu kapu Državno vlasništvo u više od 100 poduzeća i banaka, čija je vrijednost u prošlosti procijenjena na šest do osam milijardi eura, uskoro prelazi u nadležnost Državnog imovinskog holdinga (Slovenian Sovereign Holding – SSH d.d.) za čije je osnivanje već pripremljen poseban zakon. Time se Slovenija odlučila za objedinjeno upravljanje državnom imovinom, u skladu sa standardima OECD-a. Loša referendumska iskustva ujedinila parlament Slovenske parlamentarne stranke, zbog loših iskustava u prošlosti, brzo su se sporazumjele o nužnim promjenama u postojećem referendumskom zakonodavstvu. Na referendum, da bi njegove odluke bile pravovaljane, treba se odazvati najmanje 35 posto upisanih birača. Sada se na referendumu može glasati o svemu. Stranke su se stoga usuglasile da se na referendum ne mogu više iznositi zakoni povezani s ljudskim pravima i slobodama. Najvažniji je ipak dogovor da neće biti mogući referendum o reformama i mjerama s fiskalnim posljedicama. Žal za Agrokorovom ponudom Na suđenju Bošku Šrotu u Celju nekadašnji direktor Infond holdinga Matjaž Rutar, preko kojeg je nesuđeni vlasnik Pivovarne Laško gomilao pozamašan vlasnički portfelj, razotkrio je zanimljivu in-

kove i automobile, dakle u proizvode koji zbog mobilnosti trebaju sve lakše, ali i sve čvršće materijale. Tvrtka Seaway koja se rodila na Bledu dominantno je uslužno poduzeće. Njezin razvojni odjel sa 45 inženjera ove godine prodat će samo usluga za oko 10 milijuna eura. Na Bledu će izraditi planove i nacrte te pružiti inženjering i isporučiti oruđa s kojima će dalje graditi brodove u polovini od ukupno 10 vodećih brodogradilišta u svijetu (američki

Brunswick, francuski Beneteau, talijanski Azimut te poznata Bavaria). Ove i sljedeće godine 250 zaposlenika Seawaya pojačat će 60 dodatno zaposlenih ljudi. Auti i brodovi Sredinom lipnja Boxmark Leather u Kidričevom započinje novo proširenje tvornice vrijedno 15 milijuna eura. Poznati proizvođač presvlaka za automobile širi sada poslove na opremanje brodova, a više će raditi i za industriju avi-

ona. U Kidričevu su upravo dobili narudžbu Boeinga za ugradnju unutarnje kožne opreme u avion za jednog šeika. Očekuju narudžbu za opremanje još sedam takvih aviona. Boxmark Leather trenutačno zapošljava 1900 ljudi. Razvojni centar pojačava se sa 25 novih stručnjaka. Dio poslova prenijet će na sestrinsku tvrtku u Hrvatsku. Marjan Trobiš iz tvrtke taj potez objasnio je tvrdnjom da je zakonodavstvo u Hrvatskoj fleksibilnije nego u Sloveniji.

diskreciju. Ivica Todorić navodno je još 2009. godine bio spreman platiti za dionicu Mercatora čak 300 eura. Da politika nije zabranila takvu transakciju, Rutar je povjerio sudskom vijeću da bi Laško moglo vratiti sve dugove, povrh toga i dioničarima isplatiti 40 do 100 milijuna eura dobiti.

24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3731, 11. lipnja 2012.

( 1,4 mlrd € godišnje

*vijesti Boris Žgomba predsjednik ECTAA-e Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Boris Žgomba imenovan je predsjednikom Europskog udruženja nacionalnih udruga putničkih agencija i turoperatora (ECTAA) na izbornoj skupštini te udruge održanoj u Krakowu. Sjedište ECTAA-e je u Bruxellesu, a kroz njeno članstvo obuhvaćeno je 77.000 putničkih agencija iz 31 europske države. Časopis Geo posvećen Hrvatskoj Jubilarno 400. francusko izdanje časopisa Geo posvećeno je Hrvatskoj. U tom lipanjskom broju na 24 stranice kroz pet tema opisane su ljepote i turistička ponuda naše zemlje. Francusko izdanje časopisa Geo ima oko pet milijuna čitatelja. European Cities Marketing u Zagrebu Generalna skupština i kongres udruge European Cities Marketing na kojoj su sudjelovali djelatnici turističkih i kongresnih ureda europskih gradova održana je protekli tjedan u Zagrebu. U sklopu kongresa održan je seminar BRIC Markets - Focusing on Russia, India, China - an Opportunity for European Cities. Tom je prigodom istaknuto kako su najbrže rastuća emitivna tržišta Rusija s povećanjem od 36 posto te Kina sa 30 posto u odnosu na prošlu godinu. Rusko, indijsko i kinesko tržište su veliki potencijal za turizam europskih gradova. Lufthansa povezuje Zagreb i Berlin Zrakoplovi njemačke zrakoplovne tvrtke Lufthansa od 3. lipnja devet puta tjedno izravno povezuju Zagreb i Berlin. Putnici lete suvremenim zrakoplovima Airbus A319. Cijena karte u jednom smjeru iznosi od 49 eura nadalje.

EU izdvaja za vinogradarsko-vinarsku proizvodnju

U Kutjevu održan Peti festival graševine

Kutjevo želi i strane turiste Ovogodišnje izdanje kutjevačkog festivala privuklo je nekoliko tisuća posjetitelja koji su popunili sve smještajne kapacitete Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Najbolji u zajedništvu

Ove su se godine u udrugu Kutjevački vinari uključili i kombinat Kutjevo i Ivan Enjingi, tako sada udruga okuplja 26 članova. Kako bi demonstrirali zajedništvo, 20 vodećih kutjevačkih vinara je od svojih vina napravilo te u podrumu vinara Josipa Galića napunilo 1300 boca Festivalskog vina graševina 2012. Tako su najbolja vina 20 najpoznatijih kutjevačkih vinara sljubljena u vrhunsko vino sa 12,9 posto alkohola.

vogodišnji, peti kutjevački Festival graševine, nadopunjen glazbenim festivalom, okupio je nekoliko tisuća posjetitelja koji su popunili sve smještajne kapacitete u Požeško-slavonskoj županiji i dijelu Slavonsko-brodske županije. Festival je tako izrastao u jednu od najvažnijih glazbeno-vinskih manifestacija u Hrvatskoj koja je, ponajprije zahvaljujući angažmanu čla-

Svaki treći punoljetni Hrvat konzumira vino kupljeno u trgovinama nova udruge Kutjevački vinari, unatoč promjenjivom vremenu uspjela ispuniti očekivanja gostiju i posjetitelja. Na ovaj način

su kutjevački vinari napravili korak bliže osnovnom cilju, a to je da Festival graševine bude vinska manifestacija koja će uvelike podsjećati na najpoznatije europske odnosno njemačke pivske festivale. Možda je u ovom trenutku prerano i iluzorno uspoređivati ovu manifestaciju s njemačkim Oktoberfestom, zbog neuspo-

redivog broja posjetitelja i atraktivnosti u svjetskim okvirima, ali po zadovoljstvu sudionika i gostiju ovaj festival ne zaostaje za njim. Da bi kutjevačka manifestacija postala magnet za strane turiste, potrebno je svladati više prepreka od kojih se nedostatak smještajnih kapaciteta čini najvećom. Isto tako, nužna je puno

veća podrška države i turističkih organizacija. Koliko ulažu u vina u EU-a U Europi se trend u potražnji i potrošnji vina kreće prema vinima s geografskim podrijetlom. Europska unija za vinogradarsko-vinarsku proizvodnju od 2006. godine izdvaja oko tri posto ili 1,4 mi-

lijarde eura od ukupnoga godišnjega proračuna EU-a za poljoprivredu. “U Hrvatskoj je situacija na tržištu vina poprilično komplicirana”, kaže Đuro Horvat, predsjednik Uprave Agrokor vina. Oko 33 posto punoljetnih građana konzumira kupovno vino, što znači da svaki treći punoljetni Hrvat konzumira vino kupljeno u trgovinama nekoliko puta mjesečno i češće, kaže on. “Mlađe generacije, posebice u gradovima, gotovo i ne konzumiraju vino. Potrošači, pa i ugostitelji slabo poznaju vina, a razina vinske kulture u Hrvatskoj je općenito vrlo niska. Marketinga vina gotovo i nema, nema mjera poticanja prodaje. Vino je često prilično skupo, ugostiteljska ponuda vina ponekad siromašna, na vino su visoke marže. Sve prati i nedostatak inovacija u ponudi vina”, istaknuo je Đuro Horvat.

Industrija zdravstvenog turizma

Novi trendovi u wellnessu Wellness usluge produljuju turističku sezonu, a upravo je produljenje sezone jedan od strateških ciljeva hrvatskog turizma. U zdravstvenom turizmu ostvarujemo 200.000 noćenja, dok Slovenija godišnje bilježi više od tri milijuna noćenja, rekla je Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore na Drugoj konferenciji industrije zdravstvenog turizma u HGK-u. Dodala je kako su wellness centri postali sastavni dio uslu-

ga brojnih domaćih hotela viših kategorija, a trenutačno ih je registrirano 89. Usporedbe radi, prije desetak godina u našoj je zemlji bilo samo pet wellness centara. “S obzirom na to da su se ljudi pomalo zasitili klasičnih wellness tretmana, u SAD-u i Europi razvijaju se dva wellness trenda. Tako se u SAD-u provodi tzv. medi spa, a u Europi medical wellness”, rekla je Daniela Rašić, osnivačica i direktorica tvrtke Aqua Med. Najkraće, medi spa je hibrid

između klasičnog dnevnog wellnessa i medicinskih klinika. U takvim centrima radi medicinsko i kozmetičko osoblje, a otvaraju ih uglavnom dermatolozi i plastični kirurzi. U njima se provode razni laserski pilinzi lica, dermoabrazije i anti-age tretmani. Medical wellness temelji se pak na sinergiji medicine i wellnessa pod liječničkom kontrolom. U Hrvatskoj zasad ima desetak wellness centara u kojima se djelomično provodi medicinski wellness, a Daniela Ra-

šić smatra kako bi se pet do 10 posto svih wellness centara trebalo preorijentirati na medi spa ili medicinski wellness.

U Hrvatskoj se sada u desetak wellness centara djelomično provodi medicinski wellness O tome da se estetska dermatologija može uklopiti u wellness pakete govorila je Ana Tončić, wellness menadžerica

iz tvrtke Laguna Novigrad. “Hrvatska je destinacija iz snova za turiste koji dolaze na razne estetske tretmane. Naime, poznati smo po jeftinim, ali dobrim tretmanima i vrhunskom medicinskom osoblju. Estetski tretmani su u Hrvatskoj za oko 20 posto jefitniji nego u Italiji i Austriji”, rekla je Ana Tončić. Pritom je izdvojila tretmane botoxom i fillerima koji se ponavljaju svakih šest do 12 mjeseci, što znači da se zadovoljni klijenti vraćaju na tretmane. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3731, 11. lipnja 2012.

(

više od 50.000 ljudi pribavilo je probnu (beta) verziju igre

(

i do 20 sati

provedu neki igrači uz igricu

Računalne igre

Zabava kao ozbiljan posao U Hrvatskoj se razvojem računalnih igara uglavnom bave entuzijasti jer nema fakulteta koji pruža odgovarajuće obrazovanje za taj posao Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

andora Studio, hrvatska tvrtka koja razvija zabavni softver, nedavno je objavila računalnu igru Gas Guzzlers: Combat Carnage. Andrej Levenski, tehnički direktor u tvrtki Pandora Studio, ističe kako je riječ o trkaćoj igri. “Budući da na tržištu već postoji priličan broj računalnih utrka ili simulacija relija, igru smo začinili novim elementima pa smo na automobile postavili oružje. Stoga igrač, osim što mora biti vješt za volanom, treba dobro baratati oružjem kako bi uni-

pol dana, na igri je kontinuirano radilo desetak ljudi, a trebalo je platiti i razne licencije. A kako razvoj igre nakon objave ne staje, određeni trošak se generira i dalje”, kaže Levenski dodajući kako je uz desetak stalnih, na projektu sudjelovalo i do 15 povremenih vanjskih suradnika. Tijekom razvoja igre, čiji korisnici mogu voziti automobile iz ropotarnice povijesti poput fićeka ili Renaulta 4, stručnjacima Pandora Studija najviše problema zadala je administracija - čuvena papirologija koju je potrebno prikupiti kako bi se registrirala tvrtka. “U razvoju igre redovito su se do-

Zarada od prodaje računalnih igara već je premašila onu od prodaje filmova štio protivnike. Dodatni motiv za njen razvoj bio je taj što ne postoji slična igra koja se može igrati na osobnim računalima”, objašnjava on. Probnu (beta) verziju igre pribavilo je više od 50.000 ljudi, a na poznatom svjetskom portalu za računalne igre www.gamespot.com ušla je među top 10 novih igara. Trenutačno, broj korisnika se ne zna jer je prodaja krenula tek nedavno. Ne zna se ni ukupna cijena razvoja. “Konkretne brojke nemamo. Razvoj je trajao godinu i

gađali problemi, njih 10 do 15 dnevno. Kada bi se pojavili, otklanjani su u najkraćem mogućem roku, također na dnevnoj bazi, jer nismo početnici u ovome poslu. Naime, bez obzira na to što smo novoosnovani tim, većina ljudi u njemu ima višegodišnje iskustvo u proizvodnji računalnih igara”, kaže. Reklama na cepelinu Ovaj dio računalne industrije u Hrvatskoj ocjenjuje manje razvijenim nego što je u inozemstvu. “Vani se ova industrija potiče jer

je to grana koja pridonosi gospodarskom razvoju i koja nije stagnirala tijekom ekonomske krize. Tako, primjerice, Australija ili Njemačka tvrtkama koje odluče poslovati u ovoj industriji daju razne poticaje, a toga u nas nema. Stoga bi za početak bilo dobro na istu razinu dovesti igre i filmsku te glazbenu industriju. Jer, igre su također umjetnost za čiji je razvoj potrebno angažirati glazbenike i, primjerice, scenariste”, napominje Levenski. Zanimljivo je i to da se investitor koji bi osnovao ovu tvrtke tražio dvije godine. “U Hrvatskoj nema razumijevanja za ovo što radimo, svi misle kako se igramo”, komentira on. Osim toga, malo je poznato kako ova industrija proizvođačima igara može donijeti profit, što potkrepljuju i brojke. Naime, zarada od prodaje računalnih igara već je premašila onu od prodaje filmova, čemu je svakako pridonijelo i oglašavanje u tome mediju. “U igrama nema ograničenja prostora jer je riječ o virtualnom svijetu. Stoga, nije važno hoće li reklama biti na cepelinu u zraku ili na ekranima uz prometnicu. Kada se tome doda činjenica kako neki igrači provode i do 20 sati uz igricu, nema razloga da se ovakva vrsta oglašavanja ne primjenjuje u većoj mjeri nego sada”, ističe Levenski. U Hrvatskoj pak ima stručnjaka koji se bave razvojem računalnih iga-

*vijesti Uspjeh Neosa u Moskvi Stručnjaci Neosa, hrvatske tvrtke za projektiranje i izvedbu informacijskih sustava, u Moskvi su pripremili i održali edukaciju na temu Oracle Financial Services Analytical Applications (OFSAA). Na edukaciji su sudjelovali predstavnici 14 informatičkih tvrtki iz Rusije i Ukrajine, partnera američkog Oraclea. Razmjerno novi skup alata OFSAA Neos je već implementirao u jednoj od vodećih banaka u Hrvatskoj. Nakon edukacije u Moskvi tvrtki su stigli zahtjevi za održavanje ovakve edukacije u više europskih zemalja. Odbijena tužba HT-a Visoki upravni sud odbio je tužbu HT-a na odluku Vijeća HAKOM-a o odabiru trgovačkog društva Odašiljači i veze kao najpovoljnijeg ponuditelja nakon javnog natječaja radi izdavanja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluga upravljanja elektroničkim komunikacijskim mrežama digitalne televizije (MUX A i MUX B). U sudskom obrazloženju navodi se kako je HAKOM izradio natječajnu dokumentaciju u skladu sa Zakonom o elektroničkim komunikacijama te jasno propisao mjerila koja podnositelj ponude mora ispuniti. Combis u Crnoj Gori Regionalni sistemski integrator Combis postavio je samouslužne uređaje za

ra, ali uglavnom je riječ o entuzijastima koji su odmalena zaljubljeni u njih jer nema fakulteta koji bi im pružio odgovarajuće obrazovanje za taj posao. “Na faklutetima u nas studenti se tek dotaknu programiranja što nije slučaj u nekim drugim zemljama. Naime, na nekim inozemnim fakultetima čak se potiče zapošljavanje stručnjaka za računalne igre na način da im te obrazovne ustanove plate prvu plaću ili ih zaposle u studijima koji razvijaju igre. Nakon toga, tvrtke dobiju stručnjaka koji je

spreman raditi taj posao”, napominje on. Uporedo s daljnjim razvojem ove računalne igre, koji će vjerojatno uključiti novu inačicu za igraće konzole kao što je Xbox, stručnjaci Pandora Studija u sklopu rješenja Virtualni grad rade na virtualizaciji stvarnog prostora. Glavna značajka ovog rješenja je da korisnik može od bilo kuda pristupiti trodimenzionalnoj simulaciji prostora i tako, primjerice, prošetati gradom te dobiti informacije o povijesnim znamenitostima ili turističkom smještaju.

plaćanje računa u poslovnice Crnogorskog telekoma. Samouslužni uređaj očitava račune putem bar koda, te omogućuje jednostavno i brzo plaćanje računa telekomunikacijskih usluga, a imat će i funkcionalnost kupovine prepaid bonova za mobilno telefoniranje. Rješenje koje je implementirano u Crnoj Gori uspješno je već primijenjeno i u Hrvatskoj.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

João Tordo TRI ŽIVOTA

Naklada Ljevak

Tko je António Millhouse Pascal? Kakve tajne obavijaju život vremešnog gospodina koji se sakrio u svoju vilu u Portugalu s troje unučadi, jednim vječno mrzovoljnim vrtlarom i mnoštvom neobičnih klijenata? Ta i još mnoga druga pitanja muče pripovjedača, mladića iz skromne obitelji, koji se zbog neobične poslovne ponude zatekne na Millhouseovom imanju. Putujući od Portugala do New Yorka glavni lik otkriva burnu prošlost svog poslodavca, a posao koji je prihvatio polako se pretvara u opsesiju...

Wolfgang Hilbig “Ja” Fraktura

U središtu pripovijesti nalazi se mladi književnik koji se zapleće u zlokobnu mrežu tajne policije te postaje njezin doušnik. Napušta rodni grad i dolazi u Berlin sa zadatkom da se infiltrira u alternativnu književnu scenu, a svoj talent ubrzo počinje trošiti isključivo na izvještaje što ih predaje tajnoj policiji. Hilbigov majstorski opis krize identiteta koju mladić proživljava razotkriva u svoj punini bespomoćnost pojedinca uhvaćena u zamku totalitarnog režima.

Roslund&Hellström Ćelija 8 Znanje

Osuđenik na smrt, tučnjava na krstarenju po Baltičkome moru, čovjek bez identiteta... Inspektor Ewert Grens mora prijeći dug put kako bi shvatio novi komplicirani slučaj. Ova intrigantna istraga o najstrašnijim posljedicama smrtne kazne odjeknut će od zatvorskoga hodnika u Ohiu preko Atlantskog oceana pa sve do sjedišta štokholmske policije. Inteligentan, napet i nadasve brutalan kriminalistički roman iz zajedničkog pera nagrađivanog novinara i bivšeg kriminalca.

Vjačeslav Kuprijanov Modro odijelo svemira Zagrebačka naklada

NLO iznad Moskve životinje iz zoološkog vrta pretvara u bića koja govore i koja su, nakon toga, spremna preuzeti vlast nad cijelim svijetom. U isto vrijeme, izvanzemaljac kojega zovu Odijelo, poslan da disciplinira Zemljane (osobito Ruse), uvučen je u postperestrojku i postljudski život. Životinje pokušavaju postati ljudi, a ljudi sve više postaju životinje. U Moskvi, koja je postala kolijevka životinjske evolucije, proglašeno je izvanredno stanje izazvano mirnom tranzicijom u postljudsko društvo.

Dragica Barbarić Pobijedite depresiju kognitivno-bihevioralnim tehnikama Profil

Depresija je jedan od glavnih psihičkih problema današnjeg doba i sve je veći broj ljudi koji se povremeno suočavaju s depresivnim simptomima i stanjima. Brojna istraživanja potvrđuju da kognitivno-bihevioralna terapija, kao jedan od najpopularnijih psihoterapijskih pristupa današnjeg doba, pokazuje najveću učinkovitost u njenom tretmanu. Veliko pitanje s kojim se ovaj psihoterapijski pristup suočava je kako njegove efikasne metode učiniti dostupnima svima onima koji pate od različitih psihičkih smetnji.

Privredni vjesnik Broj 3731, 11. lipnja 2012. Nove knjige: 50 godina graditeljstva i stanogradnje

Zbirka graditeljske prošlosti i sadašnjosti Kao aktivni promatrač zbivanja u graditeljstvu u zadnjih 50 godina, Jelinić predviđa da hrvatsko graditeljstvo više nikada neće biti ono što je nekad bilo

išegodišnjoj krizi graditeljstva, posebno stanogradnje, ne vidi se kraj. Korijeni ove krize nalaze se duboko u prošlosti, ali i u aktualnim populacijskim trendovima, o čemu govori i knjiga Grge Jelinića 50 godina graditeljstva i stanogradnje – stambene zablude i privilegiji. Riječ je o zbirci od oko 80 razmjerno kratkih tekstova u kojima Jelinić jednostavnim i jasnim jezikom obrađuje niz tema iz prošlosti i sadašnjosti stanogradnje. Tako podsjeća da je punih 20 godina, od 1965. do 1984. godine, trajala građevinska, uglavnom stambena ekspanzija u cijeloj Hrvatskoj. Tih godina gradilo se između 25.000 i 30.000 stanova godišnje. Nakon ekspanzije slijedila je stagnacija, koja traje do danas, isprekidana kraćim razdobljima rasta. Za vrijeme socijalizma u graditeljstvu je radilo između osam i 10 posto ukupnog broja zaposlenih, a toliki je bio i udjel graditeljstva u ukupnom BDPu. Oko 40 posto građevinske aktivnosti odvijalo se u području stanogradnje, pa je ona bila tri puta veća nego poslije 1990. godine. Nakon propasti socijalizma, podsjeća

Jelinić, došlo je do rasprodaje društvenog stambenog fonda bez ikakvih ekonomskih i socijalnih kriterija svim nositeljima stanarskog prava, u čemu najlošije prolaze oni

Graditeljstvo će se ubuduće temeljiti na izgradnji manjeg broja stanova koji u prošlosti nisu dobili društveni stan i tako riješili stambeno pitanje, a cijelog su radnog vijeka izdvajali doprinos za stanogradnju. Bespravna gradnja Dio knjige Jelinić posvećuje i bespravnoj gradnji koja je, po njemu, počela odmah nakon Prvog svjetskog rata doseljavanjem većeg broja radnika

iz sela u grad. Po završetku Drugog svjetskog rata intenzivno se nastavlja s obnovom i izgradnjom, a o bespravnoj gradnji malo se znalo i govorilo. Tek početkom šezdesetih godina službeno se pojavljuje divlja gradnja, ali se ni tada ne shvaća ozbiljno. Vremena su prolazila, narod je sve više gradio i pravno i bespravno, jer je život uvijek bio brži od državne administracije i planiranja prostora. Aktualni zakon o legalizaciji bespravne gradnje Jelinić smatra nemoralnim jer izjednačava sve bespravne graditelje, što bi mogao biti poticaj neposlušnima da krenu istim smjerom. Kao aktivni promatrač zbivanja u graditeljstvu u zadnjih 50 godina, Jelinić predviđa da hrvatsko graditeljstvo više nikada neće biti ono što je nekad bilo. Nikad se više neće graditi onoliko stanova kao prijašnjih godina, pa tako neće više ni doprinos graditeljstva ukupnom gospodarstvu biti kao nekada. Graditeljstvo će se, vjeruje Jelinić, ubuduće temeljiti na izgradnji manjeg broja stanova, više će se raditi na održavanju postojećeg stambenog fonda te na izgradnji i održavanju infrastrukturnih objekata. (D. Ž.)

O autoru Grga Jelinić završio je Ekonomski fakultet u Zagrebu na kojem je i magistrirao 1982. godine s radom “Organizacija i razvoj stambene izgradnje s posebnim osvrtom na Grad Zagreb’’. Cijeli radni vijek proveo je u graditeljstvu, pretežno u stanogradnji, i to u tvrtkama Udarnik i Zagrebstan. Prije ove knjige Jelinić je objavio knjigu “Kako riješiti stambenu krizu” koja je već odavno rasprodana. Također, desetljećima je aktivno sudjelovao na izradi zakonskih propisa i drugih stručnih materijala iz područja graditeljstva i stanogradnje. Bio je predsjednik Skupštine Saveza stambenih zadruga Hrvatske u nekoliko mandata te aktivan sudionik u svim stambenim zbivanjima u Hrvatskoj.

www.privredni.hr Broj 3731, 11. lipnja 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Dječje igračke

Od livade i kuće do ureda i odmarališta Građevinsko zemljište u Bjelovaru procijenjeno na 47 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja građevinsko zemljište, kompleks buduće građevine u četiri dilatacije, parkiralište i pristupne ceste ukupne površine 98.663 četvorna metra. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Dražba za ovu nekretninu održat će se 28. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Jamčevina za sudjelovanje na dražbi iznosi 10 posto procijenjene cijene.

Livade u Općini Jakovlje procijenjene na 39 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja livade na više lokacija ukupne površine 123.026 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 2. srpnja u 13.15 sati na Općinskom sudu u Zaprešiću u sobi 30/II. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB-a na broj 23900011300002553, pozivom na broj 05-100-408-11, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije negoli sudac pristupi dražbi. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti.

Odmaralište u Kaštel Starom procijenjeno na 23,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja napušteno i dotrajalo odmaralište tlocrtne površine 194 četvorna metra, suteren + prizemlje + tri kata ukupne površine 5833 četvorna metra. Zemljište do zgrade se nalazi na samoj rivi u staroj borovoj šumi s uređenim pristupnim putevima. Dražba za ovu nekretninu održat će se 6. srpnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, u sobi 53/II. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Sudionici u dražbi moraju uplatiti osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti na račun Suda br. 2390001-1300000195 model 00, šifra 88, poziv na broj 101-3767-12, i dostaviti na uvid uređujućem sucu do početka održavanja dražbe. Poslovni prostori u Zagrebu, procijenjeni na 13,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovne prostore u Banjavčićevoj 22, u Zagrebu, ukupne površine 1641 četvorni metar. Nekretnine će se prodavati po početnoj cijeni od pet milijuna kuna i ispod te cijene ne mogu se prodati na ovom ročištu. Dražba će se održati u zgradi Trgovačkog suda, u sobi 94/II., 9. srpnja u 11 sati. Razgledati nekretnine i njihovu dokumentaciju zainteresirane osobe mogu u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/855 370. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina i potrebno ju je uplatiti najkasnije dva dana

prije dana održavanja ročišta. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Turistički objekt u Dubrovniku, procijenjen na 20,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgrade za smještaj ljudi, dvorište i okolno zemljište ukupne površine 7266 četvornih metara na Čibači. Dražba za ovu nekretninu održat će se 23. kolovoza u 10 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, stalnoj službi u Dubrovniku u sudnici broj 2. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj 091/7854 372 svakog radnog dana od 9 do 13 sati. Jamčevina od 10 posto procijenjene vrijednosti treba se uplatiti najkasnije 21. kolovoza. Kuće u Vukovaru procijenjene vrijednosti osam milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja dvije kuće i dvorišta, tvorničko dvorište i oranicu ukupne površine 7809 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se u prostorijama Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 94/ II. kat, ulična zgrada. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se ne može prodati po cijeni ispod šest milijuna kuna. Razgledavanje nekretnine je moguće po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/476 725. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti i mora se uplatiti najkasnije dva dana prije održavanja ročišta.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Croit, Dugopolje, www.croit.hr. Tvrtka je izvoznik, distributer i veleprodavatelj dječjih igračaka i robe sezonskih programa na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore i Srbije. Nudi suradnju. Kontakt: Nikša Maljković, niksa.maljkovic@croit.hr, +385 21 707302.

mazivanje. Tvrtka traži zastupnike i distributere u Hrvatskoj. Kontakt: info@ groupmio.com, +90 542 2638876. Strojevi za poljoprivredu

Sportska i rekreacijska oprema

Burak Sengul, Istanbul, Turska, www. californiasport-tr.com. Tvrtka je proizvođač različite sportske i zabavno-rekreacijske opreme te želi izvoziti u Hrvatsku. Kontakt: info@californiasport-tr. com, +90 212 2647084-85. Suradnja

Softwise, Čakovec, www. softwise.hr. Tvrtka je nastala kao plod zajedničkog ulaganja hrvatskih i švicarskih partnera s većinskim hrvatskim vlasništvom. Tvrtka nudi usluge izrade internetskih aplikacija, desktop aplikacija i web stranica te razvoj softvera prema potrebama naručitelja. Djelatnost tvrtke obuhvaća i prodaju računalne opreme i programskih proizvoda, uvođenje i održavanje opreme i informacijskih sustava, obradu i prijenos podataka javnim informacijskim mrežama, integraciju različite računalne i informatičke opreme te edukaciju korisnika. Tvrtka nudi suradnju i mogućnost zajedničkog ulaganja na području razvoja softvera. Kontakt: Drago Bratko, dbratko@softwise.hr, +385 40 390997. Gnojivo

Tvornica dušika Pulawy, Pulawy, Poljska, www.zapulawy.pl. Tvrtka nudi gnojivo. Kontakt: Krzysztof Cichon, kcichon@azoty.pulawy.pl, +48 81 5652171, +48 697 010307. Zastupanje

MIO Group - Gokhan Ercan, Istanbul, Turska, www.kimyamio.com. Tvrtka je proizvođač polusintetičkih tekućina za obradu metala te ulja i sredstava za pod-

Ozkan Tarmak, Kayseri, Turska, www. ozkantarmak.com. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju strojeva i opreme za poljoprivredu. Asortiman proizvoda uključuje razne vrste prikolica, opreme i priključaka za traktore, plugove i drugo. Tvrtka traži kupce na hrvatskom tržištu. Kontakt: bilgi@ozkantarmak.com, +90 352 6255723 Ambalaža

GA Consulting, Koprivnica, www.gaconsulting.hr. Tvrtka specijalizirana za pružanje usluga iz područja ambalaže i tehnologije pakiranja u prehrambenoj industriji nudi svoje proizvode. Kontakt: Goran Andrilović, goran.andrilovic@gaconsulting.hr, +385 48 221300, +385 99 2175139. Investiranje u Rusiju

Rosekoles iz Omska, Sibir, Rusija, www.rosekoles. Tvrtka proizvođač ploča za namještaj (od sibirske breze), drvenog ugljena i peleta traži zainteresirane hrvatske tvrtke koje žele investirati u proširenje njihove proizvodnje. 1. Proizvodnja drvenog ugljena: tvrtka planira povećati trenutnu proizvodnju od 6000 t na 12.000 t mjesečno, trenutna tržišta: Rusija, Koreja. 2. Proizvodnja ploča za namještaj: tvrtka planira povećati proizvodnju na 400 m3 mjesečno, trenutna tržišta: Rusija, Kanada. 3. Peleti: tvrtka planira proizvoditi pelete od drvenog otpada iz svoje proizvodnje. Kontakt: Alexander Demidov, +7 913 1562442, evrasia55@mail.ru.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Školski namještaj

Primorsko-goranska županija nabavlja školski namještaj za osnovne i srednje škole u Županiji. Rok dostave ponuda je 27. lipnja. Rezervni dijelovi za stanice Motorola

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja rezervne dijelove za ručne i mobilne stanice Motorola. Rok dostave ponuda je 27. lipnja.

kuća. Rok dostave ponuda je 19. lipnja. Sanitetska vozila

Istarski domovi zdravlja nabavljaju četiri sanitetska vozila. Rok dostave ponuda je 20. lipnja. Regija Računala

Lutrija Bosne i Hercegovine nabavlja računala. Rok dostave ponuda je 4. srpnja. Autogume

Obnova restorana Lička kuća

Nacionalni park Plitvička jezera nabavlja radove za obnovu restorana Lička

Uprava policije u Podgorici nabavlja autogume. Rok dostave ponuda je 21. lipnja.

Novogodišnji darovi za djecu

Pošta Slovenije u Mariboru nabavlja novogodišnje darove za djecu. Rok dostave ponuda je 14. lipnja. Vjetrovke

Ministarstvo unutarnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona nabavlja zimske vjetrovke. Rok dostave ponuda je 3. srpnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3731, 11. lipnja 2012.

( 9,4% pad

industrijske proizvodnje u travnju

( 20,7% pad

robnog izvoza u istom mjesecu

Bruto domaći proizvod

Manji pad od očekivanog, ali... Na pad BDP-a ukazivali su visokofrekventni pokazatelji poput industrijske proizvodnje, građevine, trgovine na malo i robne razmjene

rva procjena bruto domaćeg proizvoda u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznenadila je manjom stopom pada (1,3 posto) od očekivane (naša procjena pada kretala se u rasponu od 1,5 do dva posto), međutim kako nemamo detaljni prikaz po komponentama, ne možemo analizirati razloge odstupanja, te do objave punog priopćenja zadržavamo našu procjenu da će BDP na godišnjoj razini u 2012. godini zabilježiti pad od jedan posto, uz naglašene rizike da pad bude i veći, ističe u svojoj analizi Ivana Jović, analitičarka PBZ-a.

loživim podacima čini se kako će se negativni trendovi nastaviti i u drugom kvartalu: industrijska proizvodnja u travnju bilježi pad od 9,4 posto, a robni izvoz od čak 20,7 posto. Očekuje se i pad trgovine na malo od jedan do dva posto realno.

Na to da će prvo tromjesečje donijeti pad BDP-a, pojašnjava ona, jasno su ukazivali visokofrekventni pokazatelji poput industrijske proizvodnje, građevine, trgo-

vine na malo i robne razm j e n e koji su redom bilježili ili izrazito snažan pad ili vrlo blagi rast na godišnjoj razini. Nažalost, prema trenutačno raspo-

Indeks pouzdanja potrošača i dalje pada Zanimljivo je pogledati kretanje pokazatelja poslovnog raspoloženja (ESI) koji je u svibnju zabilježio snažan pad i u Europskoj uniji i u eurozoni. To je, pojašnjava Ivana Jović, posljedica primarno pada povjerenja u industrijskom sektoru

koji bilježi smanjenje narudžbi te pad očekivane proizvodnje, što nam govori da ne možemo očekivati značajniji oporavak inozemne potražnje za našim proizvodima. Očekivano, slično se kre-

Ne možemo očekivati značajniji oporavak inozemne potražnje za našim proizvodima će i pokazatelj poslovnog raspoloženja u Hrvatskoj. Za razliku od poslovnog raspoloženja menadžera, potrošači u EU-u nešto su optimističniji i indeks pouzdanja potrošača u svib-

Pad proizvodnosti rada u industriji

Pogoršanje salda robne razmjene

Najveći pad u rudarstvu

Izvoz smanjen za 20,7 posto

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za ožujak ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama u odnosu na ožujak prošle godine smanjio se za 0,4 posto, dok je u industriji pao za 2,9 posto (isključujući osobe koje rade u industrijskom sektoru, ali obavljaju neindustrijsku djelatnost). S obzirom na to da zaposleni u prerađivačkoj industriji čine 90 posto zaposlenih u industriji, pad zaposlenosti od tri posto najviše je pridonio ukupnom padu zaposlenosti u industriji. Zaposlenost u prerađivačkoj industriji bilježi negativne godišnje stope promjene još od siječnja 2009. godine, a u tom je razdoblju zaposle-

Zadnji podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju pogoršanje trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni u travnju. U tom je mjesecu izvoz roba iznosio 728 milijuna eura, što je 20,7 posto manje nego u travnju prošle godine, dok je uvoz roba iznosio 1,35 milijardi eura, što je na godišnjoj razini pad od tri posto. Zbog znatno veće godišnje stope pada izvoza od uvoza, deficit robne razmjene je porastao za 31,1 posto godišnje te je iznosio 623 milijuna eura, a pokrivenost uvoza izvozom se spustila na 53,9 posto. Tijekom prva četiri ovogodišnja mjeseca robni je izvoz za pet posto niži nego u istom lanj-

nost smanjena za 13,6 posto. Najveći pad zaposlenosti u industriji bilježi se u kategoriji rudarstvo i vađenje (-9,5 posto u ožujku na godišnoj razini) pa je u odnosu na početak 2009. godine u ovoj kategoriji zaposlenost smanjena za gotovo 3000 osoba, odnosno za jednu trećinu. U promatranom razdoblju zaposlenost je najmanje pala u djelatnosti opskrbe električnom energijom (-2,4 posto). Budući da je fizički obujam industrijske proizvodnje tijekom prva četiri mjeseca ove godine, a u odnosu na isto razdoblje 2011., pao nešto više od pada zaposlenosti u industriji, proizvodnost rada (koja se računa kumulativno od početka godine) se smanjila za 3,9 posto. Na-

kon što je tijekom 2010. i 2011. godine, zbog razmjerno snažnog pada zaposlenosti, proizvodnost rada u industriji bilježila rast, tijekom prva četiri ovogodišnja mjeseca ponovno je zabilježila pad. Prema područjima NKD-a u razdoblju od siječnja do travnja najveći je pad proizvodnosti zabilježen u sektoru rudarstva i vađenja od 8,3 posto, a potom kod opskrbe električnom energijom (pad od 5,6 posto), dok je u prerađivačkoj industriji zabilježen pad od 3,7 posto.

skom razdoblju, dok je robni uvoz zabilježio blagu stopu rasta od 0,7 posto. Pogoršanje trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni rezultat je najvećim dijelom slabe inozemne potražnje i restrukturiranja najvažnijih izvoznih grana (brodogradnja i petrokemija), što potvrđuju i podaci prema NKD-u. Naime, izvoz ostalih prijevoznih sredstava (uglavnom brodogradnja) tijekom prva se četiri mjeseca gotovo prepolovio u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok se izvoz koksa i rafiniranih naftnih proizvoda smanjio za 21 posto. S druge strane, uvoz se u 2009. značajno smanjio te se zbog slabe domaće potražnje zadržao ispod pretkriznih

nju je porastao ponajprije potaknut očekivanjima kako će se buduća opća ekonomska situacija u EU-u popraviti. Međutim, indeks je još uvijek na vrlo niskim razinama. Za razliku od europskih, očekivanja domaćih potrošača čine nam se mnogo realnijima pa indeks njihova pouzdanja i dalje pada što je očekivano s obzirom na pad realnih dohodaka, rast nezaposlenosti i proces razduživanja ovog sektora. Prema ovom pokazatelju, u idućim mjesecima teško da možemo očekivati bitnije promjene u potrošnji stanovništva, prognozira analitičarka PBZ-a. (V.A.)

razina pa i u prva četiri mjeseca ove godine nastavlja stagnirati. U idućim mjesecima analitičari RBA ne očekuju snažniji rast robnog izvoza zbog usporavanja gospodarstva u našim najznačajnijim trgovinskim partnerima (zemlje EU-a) i posljedičnog pada inozemne potražnje. Na izvoz će se posebno negativno odraziti gospodarski pad u Italiji. S druge strane, uvoz je i dalje ograničen slabom domaćom potražnjom, kako kućanstava, tako i poduzeća. Međutim, s obzirom na visoku energetsku ovisnost Hrvatske potencijalna opasnost za nominalan rast uvoza prijeti od porasta cijene energije i povezanih proizvoda.

www.privredni.hr Broj 3731, 11. lipnja 2012.

( 24 h

rok za prijavu radnika

( do 1. srpnja 2013. imat ćemo e-radne knjižice

Druga konferencija o elektroničkom poslovanju

Potrebno je ubrzati informatizaciju Samo 100.000 hrvatskih poduzetnika koristi e-potpis. U informatizaciji zaostaje i država jer baze podataka ministarstava i uprava nisu povezane Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvatske tvrtke prate svjetske trendove, no ipak zaostaju u korištenju mogućnosti koje su već na raspolaganju, rečeno je na Drugoj konferenciji o

E-javna nabava je jedan od najvažnijih projekata koji donose transparentnost, jednostavnost i uštede elektroničkom poslovanju u organizaciji Financijske agencije. “Pozvali smo stručnjake kako bi nam prikazali nove hrvatske i svjetske trendove u poslovanju i vidjeli novitete u primjeni digitalnih certifikata. No moramo još podignuti razinu e-poslovanja”, istaknula je predsjednica Uprave Fine Anđelka Buneta. “U Hrvatskoj samo 100.000 poduzetnika koristi e-potpis, a Fina je prošle godine uspostavila registar baš radi e-poslovanja”, dodala je ona. Nužno povezati sve uprave Kako bi došlo do pomaka u nužnoj mirovinskoj reformi, potrebno je povezivanje svih uprava, smatra ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. “Do sada su već na-

pravljeni pomaci u povezivanju. To bi, osim efikasnosti, trebalo donijeti i značajne uštede za tijela uprave koja trebaju obraditi, primjerice, umirovljenje ili evidentirati nečiju smrt. Zasad to iziskuje značajnu papirologiju, a svi uredi koji obrađuju predmet ničim - osim hodom građana od vrata do vrata - nisu povezani”, istaknuo je Mrsić. Elektronske prijave za zaposlenje, e-radne knjižice, imat ćemo sigurno do 1. srpnja iduće godine, najavio je ministar. “Veći je problem integracija svih uprava. Nastavit ćemo u tom smjeru kako bi država dobila servis na usluzi građanima. Već je mnogo učinjeno na dogovoru s upravama i tijelima države, integraciji postojećih proizvoda. Uskoro će elektroničkim putem biti moguće i obvezno radnika prijaviti u svega 24 sata, čime će se značajno udariti na rad na crno”, zaključuje Mrsić. Uklanjaju se zapreke za korištenje e-računa i potiče puno korištenje u

upravnim tijelima, a od prošle je godine e-račun izjednačen s papirnatima, kaže pomoćnik ministra rada Vedran Kružić. “No primjena još nije dovoljno široka. Radit ćemo na programu punog korištenja širokopojasnog interneta, posebice stoga što istraživanja ukazuju da 10-postotno ulaganje u internet dovodi do dvapostotnog rasta prihoda. E-

javna nabava je jedan od najvažnijih projekata koji donose transparentnost, jednostavnost i uštede, a bit će obvezna i u EU-u, najvjerojatnije početkom 2016.”, naglašava Kružić. Dodijeljene Zlatne bilance Država je najveći e-poduzetnik i to je zabrinjavajuće, kaže pomoćnik ministra uprave Darko Parić.

“Među ministarstvima nema potrebe i želje za dijeljenjem informacija, pa se promjene u jednom ne odražavaju na druga ministarstva. Informatizacija je prioritet ove vlade, kao i uspostava baza podataka i njihovo povezivanje. No, bitno je da građani imaju i znaju za koristi od tih promjena, pa je nužno raditi na infrastrukturi i organizaciji”, zaključuje Parić.

Najboljih 1000 Tisuću najvećih kompanija u Hrvatskoj ostvarilo je prošle godine prihod od 432,7 milijardi kuna uz natprosječan rast od sedam posto, pokazuje publikacija “1000 najvećih” Fine i tjednika Lider. Dobit 1000 najvećih hrvatskih kompanija u 2011. godini porasla je čak 40 posto u odnosu na godinu ranije i iznosi 19,8 milijardi kuna. Najveća hrvatska kompanija prema prihodima i dobiti je Ina, s prihodima od 28,1 milijarde kuna uz rast od 15,6 po-

sto. Na drugom mjestu je Konzum čiji su prihodi porasli za 5,1 posto na 13,4 milijarde kuna, treći je HEP s rastom prihoda od 3,5 posto (13,1 milijarda kuna), a na četvrtom HT koji je zabilježio pad prihoda od 5,8 posto (7,8 milijardi kuna). Dvadesetpostotni rast prihoda ukupno sedam milijardi kuna - podigao je tvrtku Prirodni plin na peto mjesto, čime je ona s tog mjesta izgurala Zagrebačku banku koja je sada na šestom mjestu s prihodom od 6,9 milijardi kuna. OMV je zabilježio rast prihoda od 24,5 posto i sa 4,7 milijardi kuna je na sedmom mjestu. Među prvih 10 po prihodima su još i Privredna banka Zagreb, HEP-Proizvodnja i HEP-Operator distribucijskog sustava.

Na kraju konferencije dodijeljene su i nagrade za najuspješnija poduzeća prema ekonomskim i financijskim kriterijima Zlatna bilanca. Kao najuspješnije poduzeće u 2011. godini u djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo nagrađen je Poljoprivredno prehrambeni kompleks iz Nove Gradiške. U djelatnosti rudarstva i vađenja nagrađeno je Podzemno skladište plina. Zlatna bilanca u opskrbi električnom energijom, plinom, parom te klimatizaciji pripala je Termoplinu, a u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te sanaciji okoliša nagradu je dobila tvrtka CE-ZAR. Najbolji građevinar je Aquatehnika, a dm dobitnik u kategoriji trgovina na veliko i malo. U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane najboljim se, drugu godinu za redom, pokazala Plava laguna iz Poreča. U djelatnosti informacija i komunikacija dobitnik je tvrtka Vipnet usluge, a u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima najuspješnijim se pokazao KPMG Croatia. U kategoriji prijevoz i skladištenje nagradu je dobila Zračna luka Split. U prerađivačkoj industriji najbolja je tvrtka Comprom Plus koja je dobila i nagradu Zlatna bilanca za ukupno najuspješnijeg poduzetnika prema financijskom rejtingu.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3731, 11. lipnja 2012.

Tržište novca Zagreb

Visoka likvidnost i veliki viškovi novca Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

isoka likvidnost sudionika glavno je obilježje novčanog tržišta i početkom mjeseca lipnja. Potražnja za novcem u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb znatno je ispod raspoložive ponude, a kamatna stopa vrlo niska. Gotovo redovito se krajem dana ogromni viškovi deponiraju u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Prosječna kamatna stopa za ovo razdoblje iznosila je 0,92 posto, a prosječna prekonoćna 0,59 po-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

400

200

4.6.2012.

5.6.2012.

sto. Ovog tjedna završava razdoblje održavanja obvezne pričuve i započinje novo kada očekujemo povećanu potražnju uz rast kamatne stope. Kod sudionika se osjeća blaga napetost vezana uz sredstva oslobođena sma-

6.6.2012.

njenjem stope obvezne pričuve u prošlom razdoblju. Budući da je u prošlom razdoblju oslobođeno oko četiri milijarde kuna likvidnosti smanjenjem stope obvezne pričuve sa 15 posto na 13,5 posto, koje su namijenje-

4.6.’12. - 6.6.’12.

28.5.’12. - 1.6.’12.

800

ponedjeljak

utorak

ne kreditiranju gospodarstva, njihov sadašnji učinak je povećanje likvidnosti. Prošlog utorka je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija na kojoj je premašeno planirano izdanje. Ostvareni iznos izda-

srijeda

četvrtak

petak

nja u kunama povećan je na 1,753 milijarde kuna, i to 390 milijuna kuna s rokom dospijeća od 91 dan uz kamatnu stopu od 2,25 posto, 413 milijuna kuna na 182 dana uz 3,25 posto, te najveći iznos od 950 milijuna kuna upisan

je na rok od 364 dana uz stopu od 3,50 posto. Na aukciji trezorskih zapisa u eurima također je upisan veći iznos od planiranog odnosno 52,1 milijun eura. Prinosi i na kunske trezorske zapise i na zapise izražene u eurima zabilježili su daljnji blagi pad. Pred nama je razdoblje u kojem očekujemo više živosti na novčanom tržištu budući da se u lipnju očekuje pokretanje gospodarskih aktivnosti. U idućem tjednu je, pored smjene razdoblja održavanja, redovita isplata mirovina pa bi i odnos ponude i potražnje novca mogao biti privremeno promijenjen. Ponuda novca i dalje je vrlo dobra te je realno očekivati da će i uvjeti ugovaranja pozajmica biti povoljni.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Bez velikih promjena

Nastavak pada

U prva tri dana proteklog tjedna tečaj kune nije se značajnije mijenjao. Švicarski franak ojačao je za valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,967734

CAD

kanadski dolar

5,865998

JPY

japanski jen (100)

EUR

7.575

7,65659

CHF

švicarski franak

6,305765

GBP

britanska funta

9,36774

USD

američki dolar

6,057511

EUR

euro

7,570071

primjena od 7. lipnja 2012. 4.6.

Izvor: HNB

kuna. U tri dana kuna je dobila lipu prema dolaru koji je u srijedu vrijedio 6,6 kuna.

dvije lipe i u srijedu je vrijedio 6,31 kunu, a jednako je dobio i euro koji je zaključno vrijedio 7,57

5.6.

USD

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošle je srijede pala na razinu od 161,9647 bodova. To je za 0,4826 bodova manje nego pretprošlog petka.

6.080

CHF

6.310

7.570

6.075

6.305

7.565

6.070

6.300

7.560

6.065

6.295

7.555

6.060

6.290

7.550

6,055

6.285

6.6.

4.6.

5.6.

6.6.

4.6.

5.6.

6.6.

Međunarodno tržište kapitala

Blagi oporavak nakon velikog pada Svjetske burze prva su tri dana proteklog tjedna bile u zelenom nakon velikih minusa koji su se dogodili u tjednu prije. Američki ali i europski indeksi bili 5350

FTSE 100

5330

su u plusu na valovima optimističnih najava dužnosnika o ulaganjima u rast ekonomije, posebice u eurozoni. To je ujedno poguralo i vrijednost eura 12400

Dow Jones

12340

prema američkom dolaru. Australski dolar je porastao prema ostalim valutama nakon dvostruko boljeg gospodarskog rasta od procjena. Europske di2850

5310

12280

2810

5290

12220

2790

5270

12160

2770

5250

12100

2750

4.6.

5.6.

3100

6.6.

CAC40

3070

4.6.

5.6.

6150

6.6.

DAX

6110

4.6. 8600

6070

8480

3010

6030

8420

2980

5990

8360

2950

5950

8300

5.6.

6.6.

4.6.

5.6.

6.6.

5.6.

6.6.

NIKKEI 225

8540

3040

4.6.

NASDAQ

2830

4.6.

5.6.

6.6.

onice pokrenulo je i dobro raspoloženje britanskih ulagača nakon dvodnevnog praznika povodom 60. obljetnice vladavine kraljice Elizabete, a najviše je rasla vrijednost tamošnjih banaka. Barclays je porastao za šest posto, Lloyds Banking Group za 4,6 posto, a Royal Bank of Scotland Group za čak 7,4 posto.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

164

163

162

161

161 5.5.

15.5.

25.5.

5.6.

4.6.

5.6.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 5.6.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

167,2990 164,2494 151,0056 159,7659 161,9647

175,7668 197,8369 118,5069 136,2309 142,4663 152,1489 100,0024 105,9758 187,9560 183,0095 196,8543 142,3152 125,1485 103,8346 164,2734 108,4262 119,7759 170,3740 150,9764 125,6316 105,9813 140,6150

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3731, 11. lipnja 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 543,116 milijuna kuna

Oporavak nakon velikih minusa bačkoj burzi iznosio je 32,945 milijuna kuna. In deks Crobex porastao je za 1,01 posto te je nje gova posljednja vrijed nost bila 1.644,88 bodo va. Crobex10 razdoblje je završio na 899,67 bodo

Marko Repecki www.hrportfolio.hr

skraćenom pro matranom raz doblju od tri radna dana redovni dio nički promet na Zagre Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa d.d. (red.) Adris grupa d.d. (povl.) Luka Ploče d.d. Valamar Adria Holding d.d. Podravka d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. INA-industrija nafte d.d. AD Plastik d.d. Dalekovod d.d.

+2,87% 0,00% +1,67% -1,43% +0,33% +3,15% -4,27% -0,42% +0,26% -2,78%

zadnja cijena 195,51 232,00 213,50 690,00 89,16 223,85 920,01 3.550,00 112,50 110,09

promet 10.909.620,13 5.008.129,50 2.023.543,55 1.878.400,15 1.498.902,04 1.381.455,91 1.188.445,93 850.203,30 616.548,77 607.852,26

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 46.695.513,38 kn

va što predstavlja porast od 0,91 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvat skih telekomunikacija ko jom je ostvareno 10,909 milijuna kuna prome ta, a tjedan je završila na 195,51 kuni što je porast 10 dionica s najvećim rastom cijene

od 2,87 posto. Najveći dobitnik među najtrgova nijima je dionica Podrav ke koja je trgovanje za vršila na 223,85 kuna što je porast od 3,15 posto, a njome je trgovano u vri

tjedna promjena

Pounje trikotaža d.d. Termes grupa d.d. Proficio d.d. Liburnia Riviera Hoteli d.d. Jadroplov d.d. Luka Rijeka d.d. Magma d.d. Viro tvornica šećera d.d. Podravka d.d. Končar - elektroindustrija d.d.

+24,03% +7,96% +7,53% +6,44% +6,31% +6,15% +4,29% +3,25% +3,15% +3,09%

zadnja cijena 1,60 135,00 13,00 2.448,00 79,99 125,00 0,73 460,00 223,85 500,00

promet 16.571,20 4.320,00 143,00 140.039,89 38.966,11 341.793,95 5,84 408.037,87 1.381.455,91 195.166,23

INVESTICIJSKI FONDOVI

gorithm kojem je vrijed nost pala za 7,61 posto, a slijedi ga NFD Aureus BRIC s padom od 4,33 posto. Jedini s pozitivnim rezultatom kod mješo vitih fondova je Agram Trust kojem je vrijednost udjela porasla za 0,95 po sto. Najveći pad kod mje šovitih fondova imao je

fond KD Balanced koji je pao za 2,61 posto, a iza njega je Raiffeisen Ba lanced s padom od 1,66 posto. Najuspješniji ob veznički fond je Erste Bond kojem je vrijednost udjela porasla za 0,44 po sto, a slijedi ga HI-con servative s porastom od 0,19 posto. Najveći pad kod obvezničkih fondova

imao je PBZ Bond fond kojem je vrijednost udje la smanjena za 0,02 po sto, a slijedi ga OTP euro obveznički s padom od 0,01 posto. Novčani fon dovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Erste Euro Money kojem je vrijednost udje la porasla za 0,24 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

od 1. do 5. lipnja 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€

93,0082

-0,65

kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

11,5402 28,2301 7,8680 101,9000 97,3700 125,3400 60,8884 10,5489 118,1268 43,8100 63,3462 76,3399 67,3500 87,0916 85,4700 19,6876 38,9149 27,8049 20,2606 61,9668 43,8844 54,2434 61,9131 88,1584 11,3851 23,1100 5,6135 33,4357 83,2081 41,3721 473,7044 67,5194 74,4800 113,8848 85,5238 9,1876 92,1516 77,8220 84,0671 8,7439 87,5200 84,7188 94,4100 101,5430

-3,20 -1,46 -2,11 -2,32 -3,69 -1,19 -1,86 -2,27 -2,47 -2,14 -2,19 -1,51 -1,12 -2,39 -1,54 0,17 -2,59 -3,71 -4,33 -1,07 -2,29 -3,62 -1,43 -4,23 -3,14 -3,06 -3,28 -2,88 -2,02 -2,17 -0,13 -2,67 -2,00 -7,61 -1,25 -0,54 -2,75 -2,53 -2,97 -3,85 -1,75 6,24 -2,33 -0,49

Valuta

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn €

102,7100 125,8200 92,7604 9,7734 125,5700 129,9918 111,3327 79,9537 88,8432 7,3784 74,2026 4,6004 60,5812 9,0314 114,8384 103,5400

-0,76 -0,85 -1,45 -1,13 -1,66 -0,54 -0,57 -0,55 -0,16 -2,61 -1,61 -1,13 0,95 -0,41 -0,42 -0,36

€ € € € € kn € €

169,4800 11,6953 178,8000 134,2686 132,2000 170,8467 128,9406 112,4552

0,11 0,19 0,13 -0,02 0,44 0,10 0,18 -0,01

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

137,3007 169,3666 144,5500 131,0294 151,1100 144,1500 144,0330 142,5604 126,9983 137,2324 127,3607 120,8247 11,2035 113,2275 84,7127 110,3600 103,1010 102,0800 101,8156 1238,0908

0,06 0,06 0,05 0,07 0,09 0,09 0,05 0,15 0,03 0,05 0,07 0,06 0,08 0,07 0,16 0,24 0,04 0,08 0,07 0,07

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

zadnja vrijednost 1.644,8800 899,6700 95,4866 109,1053

jednosti od 1,381 miliju na kuna. Najveći pad ima la je dionica Ericssona NT koja je pala za 4,27 posto 10 dionica s najvećim padom cijene

te je trgovanje završila na 920,01 kuni, a njome je tr govano u vrijednosti od 1,188 milijuna kuna.

tjedna promjena

ZIF Slavonski d.d. Uljanik d.d. Solaris d.d. Holding Lošinjska plovidba d.d. Kutjevo d.d. Hoteli Podgora d.d. Hoteli Maestral d.d. Kaštelanski staklenici d.d. ZIF FIMA Proprius d.d. Franck d.d.

tjedna promjena +1,01% +0,91% -0,07% +0,02%

-19,95% -16,65% -14,72% -14,70% -13,02% -10,98% -10,00% -9,89% -8,59% -8,14%

zadnja cijena 16,01 50,01 213,79 51,18 16,70 24,00 90,00 811,00 17,99 450,00

promet 2.561,60 5.151,03 3.206,85 6.168,34 27.441,09 3.528,00 8.315,66 33.101,32 4.479,51 4.500,00

*vijesti

Dobar tjedan Ilirike Gold Dvadeset i devet od uku pno 89 fondova proteklo ga tjedna ostvarilo je po rast vrijednosti udjela. Kod dioničkih fondova pozitivne rezultate ima li su Ilirika Gold (+6,24 posto) i HPB Dynamic (+0,17 posto). Najveći pad kod di oničkih fondova imao je fond NFD Aureus US Al

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Danieli kupio sisačku Željezaru Talijanska kompanija Acciaierie Bertoli Safau (ABS), divizija velikog in dustrijskog holdinga Dani eli, novi je vlasnik sisačke Željezare. Ugovor je pot pisan u Zagrebu, a biv ši vlasnik, američki Com mercial Metals Company, objavio je kako postignuta kupoprodajna cijena izno si 30,4 milijuna dolara. ABS je kupio cjelokupno zemljište, čeličanu, valja onicu, ali ne i postrojenje za hladnu obradu čelika, za koje CMC i dalje traži kupca. AIG želi Croatia osiguranje Američka osiguravateljska kompanija American Inter national Group spremna je razmotriti kupnju Croatia osiguranja i slovenske osi guravateljske tvrtke Zava rovalnica Triglav, izjavio je predsjednik Uprave Ro bert Benmosche. Hrvatska vlada je početkom godine najavila privatizaciju Cro atia osiguranja, u kojem bi zadržala oko 25 posto vla sništva. Slovenska vlada također namjerava smanji ti udio u Zavarovalnici Tri glav na oko 25 posto. Više gotovinskih kredita U prva četiri mjeseca ove godine Erste&Steiermärk ische Bank plasirao je oko 649,2 milijuna kuna goto vinskih kredita, što je 2,9 posto više nego u istom razdoblju 2011. godine. Prosječni iznos gotovin

skih kredita je oko 67.000 kuna, dok je prosječni rok otplate oko 60 mjeseci. U prva dva mjeseca od uvo đenja ponude gotovinskih kredita uz fiksnu kamat nu stopu, Erste banka je plasirala oko 45 milijuna kuna te vrste kredita. Dividenda ENT-a iz zadržane dobiti Skupština Ericsson Niko le Tesle prihvatila je prijed log Uprave o isplati redovi te dividende u iznosu od 20 kuna po dionici i izvanred ne od 150 kuna po dionici, odnosno ukupno 170 kuna po dionici iz zadržane do biti iz 2001., 2002. i dije la zadržane dobiti iz 2003. Dividenda će se isplatiti svim dioničarima Društva koji su imali upisane dio nice 29. svibnja na računu vrijednosnih papira u Sre dišnjem klirinškom depo zitarnom društvu, a isplaći vat će se do 5. srpnja ove godine. Dobit tvrtke za 2011. u iznosu od 28 mili juna kuna rasporedit će se u zadržanu dobit. Skupšti na je dala razrješnicu di rektorici tvrtke Gordani Kovačević, a u statut tvrt ke dodana je i djelatnost izrade investicijske i teh nološke dokumentacije iz područja upravljanja in formacijsko-komunikacij skim tehnologijama.