e-pv 3734

Uskoro izmjene zakona Ugovoreni rok plaćanja među poduzetnicima bit će 60 dana, a ako ugovora nema, rok se spušta na 30 dana

HEP izlazi na nova tržišta Hrvatska godišnje uveze struje za 400 milijuna eura što je svrstava na visoko 8. mjesto svjetskih uvoznika

Svjetska banka o nama Svjetska banka Hrvatsku već ubraja u skupinu EU11, a u njoj smo po prognozama rasta - drugi odostraga

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 5

svijet financija Str. 20-21

2008 2009 2010 2011

3 7 3 4 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

Godina LIX / Broj 3734. www.privredni.hr

privredni vjesnik

što je hrvatska izraelu / slavonci znaju s fondovima / investicije u turizam / regija / svijet financija

Drvna industrija: statistike poriču priče da izvozimo uglavnom trupce

Čak 70 posto izvoza čine finalni proizvodi Drvni je sektor tijekom prošle godine ostvario impozantnih 964 milijuna dolara izvoza, čime je postao vodeći neto izvoznik >> 10-11

BAN POSE PRILOG

utak k o ehn

// t Intervju: mr. Davorin Gajnik

konačno se gradi vjetropark Jelinak

>> 6-7

>> 8

Zavoda bez sanacije više neće biti, a ja ne želim ostati tu da bih vodio stečaj, kaže direktor Imunološkog zavoda

Prema najavama ministra Vrdoljaka, dozvole za gradnju neće se više čekati godinama: rok će se zakonski postaviti na 60 dana

VRATIMO SE SAVI! Savski sajam u Slavonskome Brodu parkirališni prostor stadiona kraj Save 6. srpnja od 16 do 24 sata

• tradicionalno natjecanje u spravljanju ribljega paprikaša Fišijada • predstavljanje tradicijskih obrta, zanata i rukotvorina savskoga kraja • kušanje tradicijskih jela i pića savskoga kraja • izložba fotografija Borisa Krstinića Život uz rijeku Savu • zabavni program

UVOD

www.privredni.hr Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

3

privredni vjesnik regionalni Media Biznis Partner 2012.

Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje

Seljaci će tužiti Nikada se do sada nije dogodilo da poticaji ne budu isplaćeni najdulje do travnja. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina stalno obećava isplatu, ali to nikako da krene. Želimo vjerovati da će se to dogoditi, ali mislim da se to tehnički neće stići odraditi do zakonskog roka. Seljaci su zbog toga spremni na tužbe protiv Ministarstva poljoprivrede, jer i poljoprivrednici plaćaju kamate zbog nepodmirenih obveza prema državi koja također kasni s isplatom onoga što je obećala.

Zvonimir Nemet, direktor opskrbe Karlovačke pivovare:

Pivo je funkcionalna hrana Danas se uvriježila definicija piva kao pjenušavog, slaboalkoholnog pića gorkog okusa i hmeljne arome. Pivo se kroz povijest mijenjalo, bistrilo, jačalo i slabjelo. Kombinirano je s voćem i aromatičnim travama, prinošeno kao žrtva bogovima, konzumirano kao hrana i kao lijek. Pivo ima veliku prehrambenu vrijednost, a fiziološki učinci su višestruki. Pivo pojačava apetit zbog gorkih sastojaka hmelja i visokog udjela vitamina B grupe, ima jako diuretičko djelovanje i djeluje sedativno, umiruje i poboljšava san. Zbog tih učinaka, pivo ne samo da je tekuća, već i funkcionalna hrana.

Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja

Uzmite njima, a ne nama Zaposleni u javnim službama u zadnje četiri godine odrekli su se ukupno 7,1 milijarde kuna, ali taj novac očito nije dobro utrošen jer privreda slabi i kriza se produbljava. Istodobno, ima onih kojima unatoč krizi ide dobro i njih bi, a ne osiromašene učitelje i profesore, Vlada trebala primorati da podnesu teret krize. Bruto plaće u telekomunikacijama su udvostručene, u popravku i instaliranju strojeva i opreme porasle su za 46 posto, IT-u za 40 posto, a tridesetak bankara u zadnje tri godine isplatilo si je bonuse ukupno vrijedne 600 milijuna kuna, što je iznos dostatan za regres i božićnicu 250.000 zaposlenih.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Tomislav Čizmić, direktor Autocommerce HRVATSKA

Eko trošarine - poticaj za domaće autotržište Osim ušteda, analiza tržišta pokazuje da bi poticanjem prodaje novih automobila državni proračun mogao i dodatno profitirati

D

omaće automobilsko tržište danas je na koljenima – prodaja novih automobila u krizi smanjena je više od 60 posto, rabljenih i više, drastičan pad prometa bilježe i sve naslonjene djelatnosti, a u industriji je izgubljeno gotovo 8000 ili čak trećina radnih mjesta. Pritom su naznake na tržištu sve sumornije, a nas koji smo opstali u branši muče

Vlada može i mora bolje iskoristiti priliku za pozitivan iskorak samo dva pitanja – prvo, jesmo li sad konačno na dnu ili se minus može produbiti, i drugo, može li išta potaknuti tržište?

Odgovor na oba pitanja je, i nažalost i na sreću, potvrdan. Dok nam grčki primjer pokazuje da ni pad autotržišta veći od 90 posto nije nemoguć, istovremeno imamo širom otvorenu priliku da nužno usklađivanje trošarinskog sustava s praksom EU-a iskoristimo na pametan način. Jednim potezom možemo napraviti tri pozitivne stvari - oživjeti autotržište, bolje napuniti državni proračun koji je u krizi samo zbog pada trošarina na automobile već

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

izgubio više od milijardu kuna, ali i građanima omogućiti uštede na gorivu. Iako to može zvučati nerealno, rješenje je u uvođenju tzv. eko trošarina kojima bi se trebala izmijeniti dosadašnja praksa obračuna trošarine isključivo na vrijednost vozila, jer ona destimulira kupnju tehnološki naprednijih vozila koja štede energiju. I dok je samo uvođenje eko trošarina u Hrvatskoj neupitno zbog zahtjeva EU‑a, efekt uvođenja novog trošarinskog sustava ovisi isključivo o tome koliko će hrabro Vlada ući u zaokret i koliko će eko trošarinama realno stimulirati nabavu energetski učinkovitih vozila. Jer tu su stvari kristalno jasne – što je niža cijena automobila koji građanima zbog manje potrošnje štede novac, potražnja za tim automobilima bit će veća.

Ipak, s prvim naznakama zakonskog teksta koji je nedavno dospio u medije, a koji i dalje u velikoj mjeri zadržava sustav naplate trošarina po vrijednosti vozila, ne možemo biti zadovoljni te smatramo da Vlada može i mora bolje iskoristiti priliku za pozitivan iskorak. Činjenica je da je od početka krize prosječna starost automobila ponovno preskočila 11 go-

ušteda, analiza tržišta pokazuje da bi poticanjem prodaje novih automobila državni proračun mogao i dodatno profitirati. Naime, trenutačna prodaja automobila u Hrvatskoj od četrdesetak tisuća godišnje više je od tri puta ispod tržišnog potencijala realno procijenjenog na oko 150.000 novih automobila godišnje. Stimuliranjem kupnje troškovno povoljnijih automobila taj potencijal bi se počeo oslobađati, a zahvaljujući boljoj prodaji vozila u proračun bi se unatoč nižim jediničnim trošarinama slio veći novac.

Naravno, bolja prodaja dina. Zastarjeli vozni park je ne samo veliki sigurnosni problem, nego je i neefikasan u korištenju energije i utjecaju na okoliš. Promet je najveći zagađivač zraka, a emisije CO2 u prometu od čak tri tone godišnje nam prema Kyoto protokolu jamče plaćanje milijunskih penala ako zagađivanje u relativno kratkom vremenu ne smanjimo. Drugim riječima, troškovi održavanja našeg starog voznog parka su neracionalno visoki i za vlasnike vozila i za državu i za okoliš. Stimuliranjem obnove voznog parka stoga se otvara prostor za velike uštede – svima. Osim

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Treba izmijeniti dosadašnju praksu obračuna trošarina isključivo na vrijednost vozila, jer ona destimulira kupnju vozila koja štede energiju automobila znači i oživljavanje autoindustrije i vraćanje tisuća izgubljenih radnih mjesta. U situaciji u kojoj se nalazimo Vlada ne bi smjela propustiti priliku da jednostavnim administrativnim izmjenama omogući toliko pozitivnih efekata na domaće gospodarstvo.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

( 1830 poslovnih subjekata ( 1867 poduzeća na dan 30. travnja bilo u kratkotrajnoj blokadi (do 30 dana)

u blokadi do 60 dana (ukupno 1,2 mlrd kn duga)

Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi uskoro pred Vladom

Rok za nagodbu vjerov i dužnika je preambicio Zakon o financijskom poslovanju dat će 120 dana vjerovnicima i dužniku da postignu dogovor ili insolven Igor Vukić vukic@privredni.hr

B

i li stečajna preobrazba tvrtke Pevec bila jednostavnija da je prije dvije godine postojao zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, koji će se uskoro naći na dnevnom redu Vlade?

Stečajni upravitelj Peveca Darko Šket na to pitanje zastane, duboko udahne i na brzinu odvrti film napetih sastanaka s vjerovnicima i predstavnicima banaka.

U stečajevima se kod nas uspije naplatiti samo 30 posto potraživanja “Pa vjerojatno bi takav zakon bio od pomoći”, kaže Šket, osvrnuvši se na dio zakonskog prijedloga koji traži da se obvezno provede postupak predstečajne nagodbe u kojem moraju sudjelovati svi vjerovnici, uključujući i banke, i to u roku od 120 dana.

“No taj rok će se pokazati nemogućim”, procijenio je Šket. S njegovom procjenom slažu se i drugi stečajni upravitelji.

Ministar financija Slavko Linić očekuje takve primjedbe. “Znamo da smo postavili ambiciozan cilj, ali moramo se napokon pozabaviti problemom koji je dugo guran pod tepih i koji je stvorio nelikvidnost od

43,5 milijardi kuna”, rekao je Linić predstavljajući nacrt zakona. Vlada je svjesna složenosti problema i nastojat će u konačnu verziju uključiti primjedbe što više različitih institucija. Prema Linićevim procjenama, zakon bi trebao stupiti na snagu u listopadu.

Visoke kazne Stanje je sljedeće: na dan 30. travnja u kratkotrajnoj blokadi do 30 dana bilo je 1830 poslovnih subjekata (2,53 posto ukupnog broja). Do 60 dana blokada je stavljena na 1867 poduzeća (2,58 posto) sa 1,2 milijarde kuna neplaćenih računa. Dulje od 360 dana u blokadi su bile 28.792 pravne osobe.

Država se s tim nosila otvarajući stečajne postupke, ali oni traju dugo. Već dulje od 10 godina vodi se 89 postupaka, a 166 postupaka ušlo je u šestu godinu. Vjerojatno će se oduljiti i 287 postupaka koji su skupili tri godine “staža”. U stečajevima se kod nas uspije naplatiti samo 30 posto potraživanja. Ništa efikasnije nije prošla ni kampanja ubrzanih stečajnih

postupaka koje je pokretala Porezna uprava u 2011. i 2012. godini. Podneseno je 636 zahtjeva za brisanje tvrtki iz sudskog registra, a do 15. lipnja doneseno je 88 rješenja o brisanju.

Vlada stoga namjerava natjerati nelikvidne i insolventne tvrtke da sudjeluju u predstečajnoj nagodbi sa svojim vjerovnicima, radi restrukturiranja i, ako ima temelja, održanja na tržištu. Članovima uprave ili nadzornog odbora prijete visoke kazne ako propuste pokrenuti postupak predstečajne nagodbe.

Kazna bi bila u visini njihove dvostruke godišnje plaće ili naknade za rad.

Za članove uprave malih poduzeća kazna bi bila najmanje 100.000 kuna, za srednje 500.000, a za velike milijun kuna.

Njihova je obveza savjesno voditi poslovanje, a ako društvo postane nelikvidno, moraju u roku od 30 dana poduzeti mjere financijskog restrukturiranja. Pri tome ne smiju obavljati prijenos prava na treće osobe, osobito na

u tročlanim vijećima Fine biti diplomirani ekonomisti i pravnici od kojih jedan mora imati pravosudni ispit. Članovi Udruge stečajnih upravitelja smatraju da se zaobilazi njihova struč-

povezana društva. Postane li tvrtka insolventna, s neplaćenim računima starijim od 60 dana i zadužena više od vrijednosti imovine, obvezno će se otvoriti postupak predstečajne nagodbe.

Nagodbena vijeća Postupak bi vodili zaposlenici Fine u regionalnim centrima u Hrvatskoj.

Nagodbena vijeća imat će tri člana i njima će vjerovnici prijavljivati svoje tražbine. Veliki slučajevi, s obvezama većim od pet milijuna kuna, vodili bi se samo u zagrebačkoj centrali Fine. Dobrovoljni dogovor dužnika

Zakon skraćuje i rokove plaćanja Zakon o financijskom poslovanju propisat će i nove rokove plaćanja među poduzetnicima. Ugovoreni rok plaćanja bit će 60 dana, a ako nema ugovora, dužnik mora podmiriti svoju obvezu za 30 dana. Iznimno se mogu ugovoriti i rokovi dulji od 60 dana, a najdulje do 360 dana. No u tom slučaju mora biti riječ o kreditnom odnosu, a dužnik je obvezan vjerovniku izdati ovršnu ispravu kao osiguranje.

Država, javna poduzeća i druge osobe javnog prava morat će svoje obveze podmirivati za 30 dana, odnosno iznimno u 60 dana. To će zahtijevati i rezerviranje dodatnog novca u proračunu, osobito zbog dugova zdravstva, a ministar Linić kaže da će to državne financije moći podnijeti.

i vjerovnika, uz posredovanje nagodbenog vijeća, trebalo bi postići u 120 dana. Mišljenje o financijskim elementima stanja u poduzeću (insolventnosti, planu restrukturiranja i nagodbi) davao bi ovlašteni revizor. Plan restrukturiranja smatra se prihvaćenim ako za njega glasaju vjerovnici čije tražbine zajednički nadmašuju polovinu ukupnih potraživanja. Nagodbu će na kraju potvrditi trgovački sud. Ako se nagodba ne postigne, tvrtka ide odmah u stečaj i brzu likvidaciju.

Ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec ističe da će

nost i iskustvo. Stručna sprema u kompliciranim stečajnim postupcima nije dovoljna. “To je kao da netko želi naučiti svirati klavir gledajući kako netko svira”, slikovit je Ivan Rude, predsjednik Udruge stečajnih upravitelja.

Prema njegovu mišljenju, ovlašteni stečajni upravitelji tehničke struke s iskustvom mnogo će se lakše snaći u ovim problemima

5

www.privredni.hr Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

( 28.792 pravne osobe ( 19 mlrd kn dulje od 360 dana u blokadi

HEP planira uložiti do 2016. godine

Elektroenergetski sustav

nika zan tno poduzeće ide u brzi stečaj i likvidaciju od novih ljudi iz Fine. Nejasni su i mnogi drugi elementi zakona, poput ovlasti revizora, uloge suda i slično. Upravitelji su stoga formirali komisiju u koju su uključili i profesora Mihaj-

l a Diku s Pravnog fakulteta te bivšeg trgovačkog suca Nenada Šepića, pa će Vladi poslati primjedbe.

Među njima će vjerojatno biti prijedlog da se postupak nagodbe ugradi u postojeći zakon, a da se ne piše novi zakonski tekst.

Nema kupaca Revizor Boris Zadković smatra da je u prijedlogu preširoko postavljena odgovornost revizora koji mora ocjenjivati stanje likvidnosti i insolventnosti, a to nije tako jednostavno kako zamišljaju pisci zakona. Pitanje je kako će

Otpis duga, ulazak u kapital ili prodaja Restrukturiranje i nagodba trebala bi produljiti život ugroženog poduzeća i očuvati što više radnih mjesta.

Prema prijedlogu, likvidnost i solventnost nastojat će se poboljšati odgodama obveza, otpisom duga i otplatama u ratama. Vjerovnici će se poticati da uđu u kapital tvrtke, pronalaze strateškog partnera, provedu dokapitalizaciju, unovče imovinu ili je prenesu drugim osobama radi namirenja tražbina. Naglasak će biti na dobrovoljnosti nagodbi, a bude li sporno više od 25 posto tražbina, postupak predstečajne nagodbe će se obustaviti. se prema zakonu postaviti banke, koje bi također trebale svoja potraživanja pretvarati u vlasničke udjele. Zasad iz Hrvatske udruge banaka stižu pomirljive izjave. Predsjednik HUB-a Zoran Bohaček kaže da su banke

Članovima uprave ili nadzornog odbora prijete visoke kazne ako propuste pokrenuti postupak predstečajne nagodbe i dosad tako radile i spasile određen broj poduzeća, bilo otpisom dugova ili kamata, reprogramom dugova ili ulaskom u vlasništvo.

Stečajni upravitelji upozoravaju da su banke u povoljnijem položaju jer su potraživanja uglavnom osigurale hipotekama na imovinu. Ali ni to u sadašnjoj situaciji nije jamstvo za povrat duga. Kako kaže dugogodišnji stečajni upravitelj Mate Balenović, na tržištu za stečajnom imovinom nema potražnje. “Na

tržištu nema novca. Za imovinu za koju se 2006. tražilo 10 milijuna kuna postojalo je neko zanimanje. Danas to isto nitko ne želi kupiti ni za jedan milijun”, kaže Balenović.

Da kupci nisu ni nakon šestomjesečnog zastoja počeli dolaziti u Pevecove trgovine, ne bi bilo ni stečajnog happy enda koji je proglašen ovih dana. I pored toga što je tvrtka opet imala prihode (i to 615 milijuna kuna u 2011.) trebalo je dvije godine da se uvjeri 750 vjerovnika da postanu dioničari novog Peveca d.d.

I ministar Linić je svjestan da će biti lakše postići dogovor u poduzećima koja imaju određenu zdravu osnovu za tržišni život. Cilj mu je da se takvima omogući brže restrukturiranje, uz maksimalni angažman i odgovornost svih uključenih. Članovi uprave i nadzorni odbori trebaju brinuti o tvrtki a ne samo o svojim bonusima, kaže Linić, uvjeren da će šest mjeseci nakon donošenja zakona situacija s likvidnosti u zemlji biti znatno bolja.

HEP izlazi na nova tržišta

Hrvatska godišnje uveze električne energije u vrijednosti 400 milijuna eura što je svrstava na osmo mjesto svjetskih uvoznika Boris Odorčić odorcic@privredni.hr Projekti izgradnje hidroelektrane Ombla, za koji će koncem srpnja biti dovršena najnovija studija utjecaja na okoliš, i termoelektrane na ugljen Plomin, spremni su za realizaciju.

Zlatko Koračević, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede, ističe kako ta kompanija inzistira na najboljim tehničkim rješenjima zaštite okoliša kod svih projekata, pa tako i za nove energetske objekte Ombla i Plomin.

Valja naglasiti kako Hrvatska godišnje uveze električne energije u vrijednosti 400 milijuna eura što je svrstava na osmo mjesto svjetskih uvoznika, odnosno drugo po uvozu per capita.

Kako bi kupcima osigurao odgovarajuću snagu električne energije, kvalitetu usluge te obnovio proizvodne objekte, HEP će do 2016. godine uložiti 19 milijardi kuna.

Investicijski ciklus za ovu godinu pak planiran je u

iznosu od 3,5 milijardi kuna, i to ponajprije u obnovu prijenosne i distribucijske mreže.

HEP planira ići naprijed, najavio je Koračević, uštedama i povećanjem prihoda kroz nove poslovne mogućnosti, i to energetske usluge, uvođenjem malih hidroelektrana u sustav poticaja, zelenim certifikatima, a namjerava se uključiti i u trgovinu električnom energijom. “HEP izlazi na nova tržišta samostalno, odnosno vlastitim znanjem i uslugama, ali i u suradnji s partnerima”, naglasio je na konferenciji Elektroenergetski sustav Republike Hrvatske, koju su organizirali magazin Banka i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).

Pravi realni sektor Nadalje, u HEP-u će doći do smanjenja broja zaposlenih. Drugim riječima, broj vodećih mjesta planira se smanjiti za oko 300, a višak zaposlenih rješavat će se kroz nekoliko modela. Ponajprije umirovljenjem i dokupom staža. Zatim, preoblikovanjem kompanije kroz

odvajanje sporednih djelatnosti u posebno društvo te, naposljetku, kroz manji broj tehnološkog viška.

“To će pratiti i zapošljavanje između 500 i 1000

U HEP-u će doći do smanjenja broja zaposlenih, ali i otvaranja novih radnih mjesta novih inženjera”, dodao je prvi čovjek HEP-a.

Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, napomenuo je kako su u sektoru energetike u Hrvatskoj potrebne hitne promjene i da on napokon treba postati ono što ustvari jest, a to je pravi realni sektor. Također, kazao je, Vlada ima spremnosti i odlučnosti da krene u te promjene, a one pretpostavljaju deregulaciju cijena. Volju za to Vlada je već pokazala, naglasio je Granić, založivši se da se regulacija dokine i kod naftnih derivata te da se napokon napusti formula za izračun cijena.

6

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

Izraelski turisti za produljenje sezone

Hrvatska je Izraelu još uvijek “skriveni dragulj”

( 31 mil kn

dug prema dobavljačima

Mr. Davorin Gajnik, direktor Imunološkog z

Sanacijski kre osigurati krv z

U jednom dijelu Zavod ima stratešku važnost za H direktor Imunološkog zavoda. Ostane li bez jamstva pa i onoga za odbačeno cjepivo protiv “svinjske g Igor Vukić vukic@privredni.hr

I

zraelski turisti putuju mnogo, i to nekoliko puta tijekom cijele godine. Dobar marketing hrvatskog turizma u Izraelu mogao bi pomoći i produljenju hrvatske turističke sezone, ocijenio je Stas Misezhnikov, izraelski ministar turizma, na prošlotjednom susretu s predstavnicima hrvatskih turističkih poduzeća u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Hrvatska ima bogato kulturno i povijesno nasljeđe, raznolike krajeve i

Reklama na CNN-u neće previše pomoći, potrebno je svakom tržištu prilagoditi ponudu, istaknuo je ministar Misezhnikov zanimljivu gastronomsku ponudu, ali je za izraelske turiste i dalje “skriveni dragulj”. To je potvrdio i izraelski veleposlanik Yosef Amrani opisujući kako je znamenitosti Hrvatske otkrio tek po dolasku, bez obzira na pripreme koje diplomati prolaze uoči stupanja na dužnost. Prema njegovim riječima, izraelski turisti vole putovati, ali ne vole predugo letjeti pa je i to šansa za Hrvatsku.

Ministar Misezhnikov stoga je poručio hrvatskim turističkim radnicima

Izrael traži nova tržišta za investicije Između Hrvatske i Izraela postoji veliki turistički potencijal koji treba dodatno ojačati i njegovati jer je naša zemlja sve zanimljivije odredište izraelskim turistima, rečeno je na prošlotjednom sastanku hrvatskog ministra turizma Veljka Ostojića i njegova izraelskog kolege Stasa Misezhnikova u Ministarstvu turizma. Prošle godine Hrvatsku je posjetilo više od 30.000 Izraelaca, a upravo jačanjem promotivnih aktivnosti i prometnih veza u sljedećim bi godinama broj izraelskih turista u našoj zemlji mogao biti i znatno veći. Ministri Ostojić i Misezhnikov razgovarali su i o mogućnostima razmjene i uvođenja menadžerskog know-howa u turistička poduzeća obiju zemalja, a Misezhnikov je istaknuo kako izraelski gospodarstvenici traže nova tržišta za investicije. (S.P.) da dobro utvrde koje su im ciljne grupe novih potencijalnih turista i tome prilagode svoju promociju.

Zajednički u posao Reklama na CNN-u neće previše pomoći, potrebno je svakom tržištu prilagoditi ponudu. Slično je radio i Izrael koji unatoč složenim političkim okolnostima uspijeva godišnje privući oko 3,5 milijuna turista i tako ostvariti oko tri posto BDP-a. Mnogo gostiju dolazi iz religijskih razloga, no Izrael privlači i ljubitelje različitih škola kuhanja koje su sa sobom donijeli židovski imigranti iz raznih zemalja. Velika je ponuda vina iz dvjestotinjak vinarija. Zemlja je stanište rijetkih ptica i nalazi se na putu ptičjih migracija što privlači mnoge promatrače i zaljubljenike u prirodu. Tel Aviv, “grad koji nikad ne spava”, postao je omiljeno odredište mnogim mladim putnicima u potrazi za suvremenom zabavom. Za svaku

kategoriju gostiju grade se smještajni kapaciteti, a država investitorima pomaže vraćajući im 10 posto troška gradnje. Provode se programi obuke osoblja kako bi svatko bio ugošćen na primjeren način. Svoju promociju Izrael je u posljednje vrijeme fokusirao na rastuće ekonomije zemalja BRIK-a koje nisu toliko osjetile posljedice ekonomske krize. Također su, kao i Hrvatska, ukinuli vize za turiste iz Rusije i Ukrajine, što je povećalo broj posjeta iz tih zemalja.

Da Hrvatska i Izrael imaju mnogo sličnosti i da je potencijal suradnje mnogo veći, istaknuli su i domaćini predvođeni predsjednikom HGK-a Nadanom Vidoševićem. Suradnja se može proširiti i na zdravstveni turizam, projekte u znanosti i istraživanju i drugim gospodarskim sektorima. Izraelski gosti podsjetili su na dobre političke odnose i zaključili da bi bio red da se zajednički krene i u posao.

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

Z

agrebački Imunološki zavod, najstariji proizvođač imunobioloških lijekova u ovom dijelu Europe, nekoć vrlo cijenjen ne samo u regiji nego i svijetu, već godinama životari jer se nije ulagalo u proizvodnju, istraživanje i otvaranje novih tržišta. Nakon gotovo 120 godina postojanja (osnovan je 1893.) nalazi se na ozbiljnoj prekretni-

Imunološki se svakako mora maknuti iz Zagreba jer je to teoretski virusna i bakterijska bomba u središtu grada

ci koja može donijeti potpuno ozdravljenje tvrtke ili njeno gašenje, ovisno o tome hoće li Vlada dati jamstvo za dobivanje sanacijskog kredita s kojim

bi Zavod do kraja ove godine mogao postati zdrava tvrtka. O tome, ali i o nizu drugih pitanja, razgovarali smo s novim direktorom mr. Davorinom Gajnikom koji je s radom započeo 10. svibnja.

Kakvo ste stanje zatekli?

- Zatekao sam dug prema dobavljačima od 31 milijun kuna, te oko 30 milijuna kuna kreditnog zaduženja. Dug prema dobavljačima je samo glavnica, u to nisu uračunate kamate. Istovremeno potražujemo 17 milijuna kuna koje nam duguju veledrogerije, a koje su, budući da su u sustavu zdravstva, također u problemima.

Za što je kredit korišten?

- Riječ je o dva kredita: jedan je korišten za izradu idejnog projekta tvornice u Brezju od kojeg ćemo odustati jer je riječ o predimenzioniranoj investiciji za proizvodnju koju imamo. Drugi dio

kredita odnosi se na pozajmicu AUDI-ja, s kojim sada dogovaramo da se taj dug pretvori u osnivački kapital te da se time poveća temeljni ka-

Genera odustala od dokapitalizacije, stranci zainteresirani Je li Genera, tj. odvjetnik Marijan Hanžeković i dalje zainteresiran za dokapitalizaciju Zavoda, i ima li drugih zainteresiranih?

- Genera je odustala od suradnje, ali ima dosta zainteresiranih tvrtki iz inozemstva, primjerice iz Malezije, Indije... S obzirom na proizvodnju, možemo se dijeliti u najmanje dvije cjeline: krvne derivate koji bi ostali u vlasništvu Hrvatske, te proizvodnju cjepiva za koju postoji više kombinacija. Naime, nije nužno da cjepiva budu u većinskom hrvatskom vlasništvu. Tu se može dogovoriti ili osnivanje zajedničke tvrtke ili ulog naših virusa - s tim da bi virusni soj uvijek ostao hrvatski - u tvrtku potencijalnog ulagača koji bi izgradio tvornicu, te dao novac za ispunjavanje svjetskih standarda u proizvodnji i drugo. Postoji potreba za vrstama cjepiva koje proizvodimo, ali tvrtku prvo treba postaviti na noge, a onda ona može biti i “dobra udavača”.

7

www.privredni.hr Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

( 30 mil kn

kreditno zaduženje (samo glavnica)

( 17 mil kn

istodobno potražuju od veledrogerija

zavoda

edit spasit će Zavod ali i za Hrvatsku

Hrvatsku, u krvnim derivatima. Naime, nije uobičajeno da se krv odnosno plazma uvozi, kaže a za kredit, taj Zavod će nakon 120 godina rada završiti u stečaju zbog nagomilanih dugova gripe” što ga je naručio bivši ministar Milinović

pital Zavoda. Da bismo to mogli provesti, moramo dobiti jamstvo Vlade za sanacijski kredit. Tek u sklopu sanacije možemo zatražiti povećanje temeljnog kapitala.

Koliko bi trebao biti težak taj kredit?

- Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja još je lani izdala rješenje kojim se odobrava naše zaduženje od 43 milijuna kuna, uz državno jamstvo i na rok od šest mjeseci. Ako se to ne bi moglo vratiti, morao bi se napraviti sanacijski program. Kada sam dola-

zio na ovo radno mjesto, donio sam novu sistematizaciju radnih mjesta koja pokazuje da je oko 150 ljudi viška.

Koliko je trenutačno zaposlenih?

- Na današnji dan zaposleno je 323 radnika. Naša trenutačna proizvodnja ne može hraniti sve zaposlene i to je razlog zašto idemo u smanjenje njihovog broja. Nažalost, Zavod ima višak zaposlenih već 10, možda i 15 godina, i umjesto da se radila sanacija te da su se stvarali preduvjeti za ozdravlje-

nje tvrtke, broj zaposlenih je ostajao isti. Već prvog dana obavio sam razgovore i s rukovodiocima pojedinih odjela i sa sindikatima, i svima sam rekao da smo mi od 10. svibnja u sanaciji. Izrađen je plan zbrinjavanja radnika, a prvih 34 koji imaju uvjete za odlazak u mirovinu već je prihvatilo otpremnine i potpisalo odlazak. Gledamo zaista da odlazak bude što humaniji, koliko god to otkaz uopće može biti. Dio radnika morat će dobiti otkaz, naravno uz isplatu otpremnine.

tima, tj. čistoći, određenoj temperaturi i kakvoći zraka u prostoru koja je nužna za takvu proizvodnju.

Što sve zapravo danas proizvodite, u kojem obujmu i gdje to plasirate? Koliki je godišnji prihod Zavoda?

- Radimo virusna i bakterijska cjepiva te krvne derivate, s tim da je proizvodnja bakterijskih cjepiva vrlo mala. Još uvijek izvozimo u Vijetnam, Kazahstan, Rusiju, Bosnu i Hercegovinu..., a godišnji prihod je oko 90 milijuna kuna. Dakle, imamo izvoz, ali je on puno manji nego što je nekada bio jer Zavod nema dobru proizvođačku praksu. Zbog toga nam dozvole produljuju samo na godinu dana, a svi natječaji se baziraju na tri ili pet godina.

U takvim uvjetima ne možemo ozbiljno konkurirati na tržištu i zato će više od pola sanacijskog kredita otići u poboljšanje uvjeta proizvodnje. Uglavnom se radi o prostornim uvje-

Još uvijek izvozimo u Vijetnam, Kazahstan, Rusiju, BiH..., a godišnji prihod je oko 90 milijuna kuna

Mislite li da će Vlada dati jamstvo za kredit?

- U jednom dijelu Zavod ima stratešku važnost za Hrvatsku, u krvnim derivatima. Naime, nije uobičajeno, ja barem ne znam ni za jedan takav primjer, da se krv odnosno plazma uvozi iz druge zemlje. U tom je dijelu Hrvatska vrlo “čista” jer veći dio potencijalnih davate-

lja krvi nema bolesti poput hepatitisa ili AIDS-a.

Važno je da zemlja plazmu svojih građana ponovo daje svojim građanima u svrhu liječenja. Uz to, imamo još jedan vrlo potentan proizvod koji nemaju sve europske zemlje, a to je protuotrov za ugrize zmija. S obzirom na sve ovo, kao i na činjenicu da trenutačna zaduženost nije veća od godišnjeg prihoda te da uz pametnu sanaciju možemo i povećati proizvodnju i izvoz, vjerujem da će Vlada odobriti jamstvo za kredit.

A ako to ipak ne učini?

- Onda ja već u srpnju više neću biti direktor, dat ću ostavku. Besmisleno je da ostajem jer Zavoda bez sanacije više neće biti, a ja ne želim ostati tu da bih vodio stečaj. Eventualno mogu proglasiti stečaj i otići. U suprotnom, ova tvrtka već do kraja ove godine može biti zdrava tvrtka.

Podrazumijeva li sanacija i rješavanje problema s Novartisom, tj. dug prema njemu od 20 milijuna kuna?

- Imunološki je, podsjećam, na zahtjev bivše vlade ugovorio isporuku cjepiva za “svinjsku gripu” i preko nas je išao ugovor za Srbiju. I jedna i druga država su poslije odustale od tog cjepiva, a obveza prema Novartisu je ostala nama. Što se tiče Hrvatske, mi smo gotovo na nuli jer smo dio financijskog potraživanja Novartisa “prebili” s kupnjom i plasmanom njihovog cjepiva protiv sezonske gripe od 2010. do ove godine.

Još bi nam trebalo jedno takvo razdoblje, tj. ugovor na tri godine, da se financijski poravnamo. Srbija nije ispunila svoju obvezu u tom dijelu. Prošli su tjedan bili ljudi iz Novartisa na razgovoru i dogovorili smo to i za buduću suradnju. Nadamo se da ćemo se izvući iz te komplicirane situacije bez plaćanja odštete ili nekih drugih financijskih obveza.

Ne mogu reći da je to bila štetna odluka Uprave Zavoda jer je ona dobila nalog od tadašnje vlade. No sigurno je da je Zavod ostao na vjetrometini i snosi štetu zbog krive odluke te vlade.

Rekli ste da odustajete od gradnje tvornice u Brezju. Zašto, i planirate li možda proizvodnju premjestiti na drugu lokaciju?

- U urbanoj sredini poput Brezja ne grade se tvornice takvog tipa. Osim toga, tamo nema pročistača, tek se ovih dana postavlja kanalizacija... Budućnost Zavoda je svakako u izgradnji novog pogona u nekoj od gospodarskih zona u Zagrebačkoj županiji, i to primjerenog postojećoj proizvodnji. Dakle, ništa megalomanski kako je to bilo planirano s tvornicom u Brezju, čija bi izgradnja koštala 160 milijuna eura.

Imunološki se svakako mora maknuti iz Zagreba jer je to teoretski virusna i bakterijska bomba u središtu grada. Dakle, moramo otići u područje gdje ima malo ljudi i zato bi izgradnja pogona u nekoj industrijskoj zoni bila idealna.

Za trenutnu proizvodnju dovoljno bi bilo izgraditi pogon od 2000 do 3000 kvadrata. Sadašnje prostore, koji su pogodni za proširenje obližnje bolnice, Zavoda za javno zdravstvo ili Medicinskog fakulteta, ponudili bismo na prodaju tim ustanovama.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

( 20 turbina od po 1,5 MW ( 45 mil € bit će instalirano na lokaciji Jelinak

investicija splitske tvrtke EHN (Acciona energia)

Svečano otvoreni radovi na vjetroparku Jelinak

Brže do dozvola za gradnju U rujnu krećemo s izmjenom Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Na taj način ćemo ubrzati procedure kako se nijedna dozvola ne bi čekala dulje od 60 dana, najavio je ministar Ivan Vrdoljak Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

akon 10 godina razvijanja projekta i dugotrajne procedure dobivanja dozvola započeli su radovi na jednom od najvećih vjetroparkova u Hrvatskoj, vjetroparku Jelinak.

Investicija splitske tvrtke EHN, koja je dio španjolske grupacije Acciona energia, vrijedna je 45 milijuna eura. Radovi bi trebali biti dovršeni krajem ove godine, kada se planira probni pogon i priključak na elektroenergetski sustav. Na lokaciji Jelinak bit će instalirano 20 turbina, svaka po 1,5 MW instalirane snage.

Zahvaljujući partnerstvu sa splitskom tvrtkom Tromont, stupovi vjetroelektrana proizvode se u Brodogradilištu specijalnih objekata. Tromont

i Brodogradilište specijalnih objekata zajednički su nastupili prema tvrtki Acciona Windpower, članu Korporacije Acciona, te nakon pobjede na međunarodnom natječaju ugovorili izgradnju stupova za vjetropark Jelinak.

Vrijednost dobivenog posla iznosi oko 50 milijuna kuna. Oko 60 posto ove investicije otpada na domaću industriju i tvrtke

Probni pogon i priključak na elektroenergetski sustav planira se za kraj godine koje sudjeluju u proizvodnji djelova, izvođenju radova, transportu, montaži i pružanju drugih vrsta usluga. Možda najzanimljivije u ovom projektu je to da

je tvrtka EHN, koja je investitor u projekt Jelinak, sklopila s HEP-om ugovor o rekonstrukciji elektroenergetske mreže, te izgradnji priključne trafostanice 110 kV TS Jelinak kako bi se omogućio nesmetan i siguran priključak u elektroenergetski sustav u predviđenom roku.

Navedenu izgradnju i rekonstrukciju u cijelosti financira EHN. Ubuduće bez prepreka Čast da svečano otvori gradilište vjetroparka Jelinak, smještenog na području općina Marina i Seget, pripala je ministru graditeljstva i prostornog uređenja Ivanu Vrdoljaku koji je istaknuo da Hrvatska ima jedan od najboljih tarifnih sustava u Europi, što je privlačno za strane investitore koji na poslovima angažiraju do-

Četiri tvrtke i 200 radnika Za izvođenje radova na vjetroparku Jelinak izabran je “Konzorcij za izgradnju VE Jelinak” koji sačinjavaju četiri tvrtke: Energo Oprema kao isporučitelj opreme i nositelj konzorcija, Innecto za građevinske radove, Tromont za instalaterske radove i elektromontažu te tvrtka Adriacink Transport, specijalizirana za transporte i montažu. Na projektu izgradnje vjetroparka angažirano je oko 200 radnika. maće tvrtke i zapošljavaju našu radnu snagu. “Kako bismo uklonili prepreke koje rezultiraju višegodiš-

njim čekanjem na realizaciju projekata, u rujnu krećemo s izmjenom Zakona o prostornom uređenju i

KONFERENCIJA IPA IV – SNAGA RAZVOJA

Istraživanja sigurnosti i kvalitete

Slavonci povukli 40 posto ukupnih sredstava

Uslužni objekti pri europskom vrhu

Konferencija iz programa IPA IV. Snaga razvoja - Regionalna suradnja u području zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti održala se u organizaciji Ministarstva rada i mirovinskog sustava u Osijeku. Korisnici bespovratnih sredstava predstavili su primjere dobre prakse s područja Osječko-baranj-

ske županije gdje je do sada čak 16 projekata provedeno kroz IV. komponentu IPA-e - Razvoj ljudskih potencijala.

Prema riječima Katarine Ivanković Knežević iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, na području Slavonije i Baranje ostvareni su dobri rezultati. “Četiri slavonske županije do sada su povukle, odnosno zaradile i odradile oko 40 posto od ukupnih projekata koje provodimo kroz četvrtu komponentu IPA-e - Razvoj ljudskih potencijala, a radi se o oko 160 proje-

kata. Još se bolji rezultati očekuju sljedeće godine kada će biti novi krug projekata iz te komponente, ali i iz Europskog socijalnog fonda. Upravo iz tog fonda u drugoj polovini sljedeće godine imat ćemo na raspolaganju 60 milijuna eura. Za ilustraciju, proteklih pet godina na raspolaganju smo imali ukupno 58 milijuna eura. Dakle, porast dostupnih sredstava izuzetno je velik za sljedeću godinu i stoga se za to treba veoma dobro pripremiti”, naglasila je Katarina Ivanković Knežević. (S.S.)

Hrvatski autoklub objavio je rezultate istraživanja sigurnosti i kvalitete pratećih uslužnih objekata na autocestama, provedenog u sklopu međunarodnog programa procjene EuroTest.

Istraživanje je obuhvatilo 65 objekata duž glavnih europskih prometnih pravaca u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Austriji, Španjolskoj, Nizozemskoj, Švicarskoj, Belgiji, Luksemburgu, Hrvatskoj, Sloveniji, Češkoj i Srbiji.

U Hrvatskoj su testirana tri prateća uslužna objekta: Zir Zapad, Sveti

Križ Začretje Istok i Dragalić Jug. Sva tri su dobila ocjenu dobar, odnosno vrlo dobar po “školskoj” terminologiji.

Među rezultatima istraživanja tih objekata u Hrvatskoj ističu se relativno niske cijene, pristup vanjskim sadržajima za osobe u kolicima i s ograničenom mobilnošću, a higijenski test bio je u samom vrhu na svim hrvatskim objektima. Mjesta za poboljšanje ima u kategoriji sigurnosti pješaka. K tomu, jedno od najjeftinijih i najjednostavnijih poboljšanja koje bi donijelo

gradnji. Na taj način ćemo ubrzati procedure kako se nijedna dozvola ne bi čekala dulje od 60 dana”, rekao je Ivan Vrdoljak. Najavio je i da će Vlada na jesen u saborsku proceduru, u sklopu paketa energetskih zakona, uputiti i izmjene Zakona o obnovljivim izvorima energije.

“Tek od 2007. godine u Hrvatskoj imamo potpuniji zakonodavni okvir, mada procedura oko ishođenja dozvola još uvijek ide dosta sporo i još uvijek u propisima imamo nedorečenosti. Stoga očekujem da će Vlada, odnosno ministarstva, pokrenuti proceduru izrade Zakona o obnovljivim izvorima energije, kroz koji bi se omogućilo rješavanje svih nedorečenosti i zapreka na koje investitori nailaze”, naglasio je Mirko Tunjić, direktor tvrtke EHN iz Splita.

dodatnu razinu usluge jest uvođenje besplatnog bežičnog pristupa internetu (Wi-Fi hot-spot) za goste tih objekata.

Zamjenik voditelja projekta EuroTest u HAK-u Igor Novačić kaže kako je Hrvatska s ukupnim rezultatima na ovogodišnjem testu bila vrlo uspješna.

Prateći uslužni objekti na autocestama važan su dio cestovne infrastrukture, posebno značajan tijekom turističke sezone jer čak oko 90 posto stranih turista u Hrvatsku dolazi tim putem. (B.O.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

( na 30 dana

Prijedlog HUP-a Ministarstvu poljoprivrede

Poslodavci u poljoprivredi traže dijalog

određen rok administraciji u JPP-projektima

Sjednica hrvatske vlade

Gradnja po JPP-u mora započeti za 10 mjeseci JPP projekti osnivat će se na rok od pet do 40 godina, a tijela javne vlasti bit će obvezna na internetskim stranicama Agencije za JPP objavljivati svoje namjere o provedbi projekata Igor Vukić vukic@privredni.hr

M

inistarstvo financija i Agencija za javno-privatno partnerstvo administrativne poslove oko odobrenja javno-privatnih projekata morat će obaviti u samo 30 dana, odredila je Vlada u prijedlogu novog zakona o javno-privatnom partnerstvu, koji je po hitnoj proceduri poslan u Sabor na usvajanje.

Prema riječima prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića, tim se zakonskim prijedlogom želi znatno ubrzati provedba JPP projekata, po propisima usklađenim s Europskom unijom.

Javno-privatni projekti jedan su od oslonaca novog investicijskog plana

Vlada je prošli tjedan dodatno produžila mogućnost za plaćanje poreznog duga u ratama

Vlade za iduće četiri godine. Prve realizacije trebale bi započeti već ove godine. Čačić stoga ističe da bi sve faze pripreme projekta, sve do početka gradnje, trebale biti gotove za šest do deset mjeseci. Priprema rijetkih projekata vođenih po zakonima iz 2008. i 2011. trajala je minimalno 18 mjeseci.

“Još dok u Hrvatskoj nije bilo nikakvog zakona o JPP-u, u Varaždinskoj županiji realizirana su 34 takva projekta, a u Krapinsko-križevačkoj jedan. I od tada više nigdje nije realiziran ni jedan.

Neki projekti vođeni pod ovim imenom ustvari nisu bili JPP projekti i samo su kompromitirali cijeli koncept”, ustvrdio je Čačić.

Može i komercijalna djelatnost Prema zakonu JPP je dugoročan ugovorni odnos između javnog i privatnog partnera radi izgradnje, rekonstrukcije i održavanja građevine kojom će se pružati javne usluge. Novost je mogućnost da javno tijelo dopusti privatnom partneru obavljanje komercijalnih djelatnosti na izgrađenom objektu. Komercijalna djelatnost i prikupljanje prihoda od trećih osoba na tržištu može, primjerice, olakšati održavanje zgrade i smanjiti ukupni trošak javnog partnera.

JPP projekti osnivat će se na rok od pet do 40 godina. Moguće je ugovoriti i duži rok, ako to dopuštaju posebni zakoni. Zbog pripreme i obavještavanja tržišta o potencijalnim projektima, tijela javne vlasti bit će obvezna na internetskim stranicama Agencije za JPP objavljivati svoje namjere o provedbi projekata. Odabir privatnih partnera provodit će se po kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude. U zakon je upisana i obveza izvještavanja svakih šest mjeseci o realizaciji JPP projek-

9

Zabranjeno naplaćivati opomene Mijenjajući Zakon o potrošačima, Vlada je zabranila tvrtkama i bankama da naplaćuju trošak opomene dužnicima koji kasne s plaćanjem računa i platnih obroka.

Naknade su se kretale od 10 do 25 kuna. Vlada je tako odlučila smatrajući da mnogi građani zbog ekonomske krize dolaze u situaciju da kasne s plaćanjem pa im je trošak opomene i novi uteg. Iz Hrvatske udruge banaka poručili su da će takva odluka otežati naplatu potraživanja. Prestanu li banke i telekom operatori slati opomene, želeći uštedjeti na svom trošku, to će rezultirati rastom dugova i većim brojem ovrha, procijenili su u HUB-u. ta. Javni partner izvještaje će morati slati Agenciji za JPP za cijelo vrijeme provođenja projekta.

Dulja otplata poreznog duga Vlada je prošli tjedan dodatno produžila mogućnost za plaćanje poreznog duga u ratama. Propis se odnosi na dugove napravljene do 31. siječnja ove godine.

Prema riječima ministra financija Slavka Linića, dosad je stiglo oko 8500 zahtjeva za obročnu otplatu, na rok od tri godine i uz povoljne kamate. Oko 5000 dužnika iskoristilo je i mogućnost jednokratne otplate duga, pri čemu im se otpisuje nakupljeni iznos kamata. “Budući da mnogi poduzetnici očito ne čitaju zakone i nisu

podnijeli zahtjev za reprogramom duga na vrijeme, dajemo im novi rok da to učine u 30 dana nakon stupanja na snagu ovog zakona”, istaknuo je Linić.

Iz njegovog ministarstva stigao je i prijedlog Zakona o automatima za zabavne igre po kojem će županijama pripasti dio prihoda koji se dosad prikupljao u državnom proračunu. Riječ je o naknadama za aparate za zabavne igre poput flipera, pikada i biljara.

Od naknada koje se kreću od 100 do 600 kuna po aparatu županije bi mogle godišnje ubirati oko 10 milijuna kuna. Boljom kontrolom naplate ta bi svota mogla narasti na 40 pa i 70 milijuna kuna, rekao je Linić.

Trenutno nema nikakvog dijaloga Ministarstva poljoprivrede i poduzeća iz tog sektora, a to Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede Hrvatske udruge poslodavaca smatra štetnim za gospodarstvo.

U sektorima poljoprivrede i prehrambene industrije zaposleno je više od 60.000 radnika, a ostvaruju oko 10 posto udjela u BDP-u Hrvatske. Upravo zato je nužno tražiti najkvalitetnija rješenja u iznimno važnom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu kako bi se povećala primarna poljoprivredna proizvodnja i ojačala prehrambena industrija, smatraju u HUP-u.

Udruga je do nacrta prijedloga zakona došla neformalnim putem i najviše primjedbi imaju na činjenicu da se on ne bavi konkretnije okrupnjavanjem posjeda, a uvjeti za dobivanje koncesije na državno zemljište su i dalje nejasni.

Uz to, nije zahvaćeno ni

vrlo važno pitanje uređivanja odnosa kod ulaganja u zemljište. Potencijalno je problematičan i način donošenja odluka o kvaliteti gospodarskih programa koji će biti prvi kriterij u procjeni vrijednosti ponude za dobivanje koncesije za upravljanje državnim zemljištem.

Poslodavci pozdravljaju prijedlog prema kojemu se briga o zaštiti poljoprivrednog zemljišta putem Agencije s lokalne diže na državnu razinu. Izvršni odbor HUP-ove Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede nacrt prijedloga zakona ocjenjuje tehnički upitnim, te poziva Ministarstvo na ozbiljnu doradu teksta, te na dijalog s poslodavcima iz sektora. (K.S.)

DPD UVODI USLUGU PREDICT

Dostava paketa u roku od dva sata

Dostavna služba DPD Croatia u srpnju kreće s novom uslugom Predict koja će primatelja paketa obavijestiti o vremenskom okviru dostave. Tako će postati prva kurirska služba u Hrvatskoj koja uvodi dostavu paketa u roku od dva sata.

Osim toga, kupac to jest primatelj paketa moći će približno odrediti vrijeme dostave.

“Kupce danas više ne zanima samo datum dostave paketa, već žele znati i okvirno vrijeme dostave.

Na taj način svaka osoba može puno bolje iskoristiti svoje vrijeme i izbjeći cjelodnevno čekanje”, rekao je direktor DPD-a Igor Jakovljević.

Dodao je kako će usluga Predict pojednostaviti poslovne procese, znatno smanjiti broj prijava i prigovora te povećati točnost pri dostavi. Inače, s dostavom od 2,5 milijuna paketa dnevno, DPD je vodeći pružatelj kurirskih usluga u 230 zemalja svijeta. Hrvatsko sjedište mu je u Zagrebu, a s opremljenim logističko-manipulativnim skladištima u Splitu, Rijeci, Zadru, Osijeku, Slavonskom Brodu i Varaždinu, te hubom u Zagrebu DPD Hrvatska dnevno odgovara za preko 3000 paketa. (A.Š.)

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

( za 309 mil USD

( ili 9 mil USD manje

izvezli drva i drvnih proizvoda u 4 mjeseca

nego prošle godine

Drvna industrija: statistike poriču priče da izvozimo uglavnom trupce i sirovine

Čak 70 posto izvoza čine Mnogi drvari ističu kako bi ovaj sektor trebao biti u fokusu interesa i politike i gospodarstva, ali i banaka, jer Udio u BDP-u je doduše manjih 0,9 posto, no ovaj sektor je ostvario čak osam posto udjela u Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

N

akon izvrsne prošle godine u kojoj je drvni sektor po izvozu gotovo dostigao predrecesijsku 2008. godinu, početak ove godine pokazao je kako nas kriza još uvijek drži. U prva četiri mjeseca ove godine hrvatske tvrtke su izvezle drva i drvnih proizvoda za 309 milijuna američkih dolara, što je za devet milijuna ili tri posto manje nego prošle godine. U isto vrijeme uvezlo se te robe za 185 milijuna dolara, a to je za dva posto više nego lani.

Kako doći u fokus Iako je bilanca i dalje u plusu za 123 milijuna dolara, to je manje od prošlogodišnjih 136 milijuna, a zabrinjava i činjenica da je, ako se gleda zasebno, za namještaj bilanca čak negativna. Od siječnja do travnja uvezli smo namještaja za 119 milijuna dolara - ili za pet milijuna više nego što smo u istom razdoblju izvezli.

Mnogi drvari ističu kako bi ovaj sektor trebao biti u fokusu interesa i politike i gospodarstva, ali i banaka, jer zapošljava trećinu ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Udio u ukupnom BDP-u je doduše manjih 0,9 posto, no ovaj sektor je ostvario čak osam posto udjela u ukupnoj robnoj razmjeni zemlje što je za gotovo jedan posto više nego u 2010. godini.

Sektor je važan i stoga što osigurava zapošljavanje, posebice u manje razvijenim regijama, a kako je u svijetu sve važnija energetska učinkovitost i zaštita okoliša, upravo tu se mogu ostvariti značajne uštede i osigurati smanjenje onečišćenja.

Prema podacima o vanjskotrgovinskoj aktivnosti, u prošloj je godini izvoz sektora porastao za 7,5 posto, na 875 milijuna dolara, uvoz je smanjen za jedan posto, na 531 milijun dolara, a od 2008. godine pozitivna vanjskotrgovinska bilanca porasla je gotovo pet puta, sa 72 na 345 milijuna. Istovre-

meno pokrivenost uvoza izvozom iznosila je u prošloj godini 165 posto.

Iako se mnogo govori o tome kako se izvoze jeftini proizvodi i trupci, statistike pokazuju da ipak nije tako. Oko 70 posto izvoza je finalni proizvod u čemu otprilike jednakim omjerom sudjeluje izvoz namještaja te građevinske stolarije, podnih obloga i drugih prozvoda visokog stupnja obrade. Nešto više od četvrtine izvoza su građa i elementi s nižim stupnjem obrade, a trupci u izvozu sudjeluju s oko šest-sedam posto. Među izvezenim trupcima najviše se izvozi celulozno drvo namijenjeno proizvodnji papira, kažu izvoznici.

Sve manje radnih mjesta U sektoru je krajem 2010. godine poslovalo 1389 tvrtki, a zapošljavali su 20.436 radnika. Trend zapošljavanja u četiri krizne godine, od 2008. godine pa sve do početka ove, je negativan. Izgubljeno je više od 4200 radnih mjesta. Sektor muče i niske

plaće, u preradi drva one su u posljednje četiri godine porasle samo za 101 kunu, na daleko ispodprosječnih 3225 kuna. Ako se promatra plaća samo u preradi drva, bez namještajaca, plaće su prosječno 3156 kuna. Krajem prošle godine prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila je 5411 kuna. Natprosječne plaće u sektoru imaju samo zaposlenici koji se bave šumarstvom i sječom drva. Oni su prošle

godine prosječno zarađivali 5775 kuna.

U posljednjih pet godina država je izravno poduprla ovaj sektor sa 222,4 milijuna kuna. Sufinancirano je 717 projekata, a potpora je tražena za 965 projekata tvrtki iz sektora. Od 2007. do 2010. godine godišnje se izdvajalo između 41 i 65 milijuna kuna. Prema Operativnom programu razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja

drvni sektor lani ostvario rast izvoza od čak 18 posto

Impozantnih 964 milijuna dolara izvoza Drvni sektor je i dalje na globalnoj razini u recesiji i krizi, pa se to svakako odražava i na nas, kaže Zdravko Jelčić, direktor Spin Valisa i predsjednik Udruženja drvnoprerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore.

“No drvni sektor ipak ima izvrsne izvozne poka-

zatelje i rast izvoza u prošloj godini od čak 18 posto - dosegnuli smo razinu od impozantnih 964 milijuna dolara izvoza, čime smo postali vodeći neto izvoznik i drugi hrvatski gospodarski sektor po ukupnom izvozu. Drvoprerađivački sektor je perjanica u izvozu jer zahvaljujući uvozu komponenti,

koji je manji od pet posto, držimo da drvoprerađivači imaju budućnost. Naš je posao baziran na domaćem resursu, domaćem znanju, tradiciji, izvoznom proizvodu koji je konkurentan i imamo osvojeno strano tržište”, ističe Jelčić.

Prošle godine sektor je ukupno imao veće troškove od prihoda što ozna-

čava usporavanje snage.

Sektor također muči nelikvidnost i insolventnost, te potkapitaliziranost.

“Ono što mi pokušavamo postići na svim razinama, od lokalne do nacionalne, jest to da ovaj sektor bude prepoznat kao strateška grana i djelatnost koja ima budućnost zajedno s prehrambenom industri-

jom, poljoprivredom, turizmom pa čak i metalnom industrijom. Malo je naših sektora koji imaju komparativne prednosti i dobru perspektivu u budućnosti. Upravo drvna industrija ima budućnost.

Imperativ je danas svima u svijetu

od 2011. do 2013. godine potpore će se dodjeljivati projektima obrazovanja i usavršavanja, primjene novih tehnologija te povećanja energetske učinkovitosti i zaštite okoliša.

Natječaj za prošlu godinu nedavno je zatvoren, na njega su se prijavila 194 poduzetnika, a država je iz proračuna za njih spremna dati 95,5 milijuna kuna.

Kako kaže načelnica sektora za razvoj u

11

www.privredni.hr Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

( za 185 mil USD

( 123 mil USD

istodobno uvezeno iste robe (2% više nego lani)

bilanca i dalje u plusu

Ukupna robna razmjena drvnih proizvoda i namještaja (u mil. USD)

finalni proizvodi zapošljava trećinu ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji. ukupnoj robnoj razmjeni zemlje milijuna kuna. Ministarstvo sufinancira i promotivni projekt za povećanje uporabe drva Drvo je prvo za što je ukupno izdvojeno 2,5 milijuna kuna, a uz to se pomaže kroz darovnice, projekte e-izloga hrvatskog namještaja, laboratorijska ispitivanja, klasterske inovativne pro-

U zadnjih pet godina država je izravno poduprla ovaj sektor sa 222,4 milijuna kuna Upravi šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede Aida Kopljar, država je proteklih godina podupirala i nastupe na sajmovima. “U 2006. i 2007. godini nastupi na sajmovima su se sufinancirali sa 1,6 milijuna kuna, 2008. godine iznos je smanjen na 1,2 milijuna, a od 2009. godišnje se za to izdvaja milijun kuna.

Do sada se za nastupe na sajmovima izdvojilo 7,4

jekte, kao i stručna sektorska događanja za koja je do sada izdvojeno oko 3,7 milijuna kuna”, kaže Aida Kopljar.

U Ministarstvu ističu kako se radi i na poticanju društveno odgovorne javne nabave. Tako se radilo na projektu izrade idejnog arhitektonskog rješenja tipskog dječjeg vrtića drvene konstrukcije, izradi namještaja i opreme za dječje vrtiće, projektima nabave peći na pele-

te i peleta za prvu godinu korištenju te izradi tipskih elemenata od drva, kao i standardizaciji i katalogizaciji uredskog namještaja u tijelima državne uprave.

Sektorska diskriminacija No nije sve dobro, kažu sami proizvođači. Na nedavno održanoj Drvnotehnološkoj konferenciji upozorili su na nešto što nazivaju sektorskom diskriminacijom, prema kojoj se protežiraju visokoprofitne djelatnosti poput bankarskog sektora, telekoma ili čak javnog sektora, nauštrb sektora s visokim stupnjem zapošljavanja poput njihovog.

Prema procjenama samih drvara, u njihovom je sektoru zaposleno, zajedno s pasivnim sektorima, više od 25.000 ljudi, dok se u kooperaciji i obrtima drvom bavi njih još toliko.

U Hrvatskoj postoji visoki potencijal upravo manje obrazovanih jer prema statistikama na zavodu za zapošljavanje ima više od 100.000 žena samo sa osnovnom školom. Upra-

vo zapošljavanje u ovom sektoru potencijal je za ruralna i manje razvijena područja.

Drvoprerađivači očekuju i jače poticanje finalne proizvodnje preko Hrvatskih šuma, kroz cijene sirovine, rabatnu politiku i višegodišnje ugovore ponajprije s onima koji imaju proizvode s najvećom dodanom vrijednošću i koji najviše ljudi zapošljavaju, a slične poticaje i potpore očekuju od HAMAG-a i Hrvatske banke za obnovu i razvitak.

Drvari izvoznici očekuju pomoć i u konkurentnosti. Zbog tečaja koji pogoduje uvoznicima i trgovcima, u posljednjim godinama smanjuje im se prostor za rad. Kao rješenje ne predlažu devalvaciju nego načine kako bi se dio inflatorne razlike, koja prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda između Hrvatske i eurozone u posljednjih desetak godina iznosi i 50 posto, kompenzirao kroz druge oblike poticajnih mjera.

1200 1000

Uvoz

Izvoz

800 600 400 200 0

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Količinski izvoz drvnih proizvoda i namještaja (u tonama) 2500

Količina

2000 1500 1000 500 0

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Prosječne plaće (u kunama) 6000 5500 5000 4500 4000 3500 3000

2008.

2009.

2010.

2011.

Šumarstvo i sječa drva Proizvodnja namještaja Prerada drva i proizvoda od drva Hrvatski prosjek

Broj zaposlenih 14.000 13.000 12.000

Šumarstvo i sječa drva Prerada drva i proizvoda od drva Proizvodnja namještaja

11.000 10.000 9000 8000 7000

2008.

2009.

2010.

2011.

Izvor: DZS, obrada MP

tvornica parketa pps Galeković dogovorila suradnju s ruskim partnerima

Hrvatski parketi na ruskom tržištu imati uspješno gospodarstvo i uspjeh pojedine države mjeri se upravo po tome.

Put i kanal kojim se on ostvaruje je izvoz. Upravo kroz njega, kao i dobar i konkurentan proizvod na stranom tržištu, možemo riješiti sve gospodarske probleme i osigurati si budućnost”, smatra Jelčić.

Tvornica parketa PPS Galeković na sajmu MosBuild dogovorila je suradnju s ruskim partnerima o izvozu parketa na rusko tržište.

“Ovakvi su sajmovi prava prilika za prezentaciju hrvatskih proizvoda, stvaranje kontakata i ugovaranje poslova, što dokazuje i naš slučaj jer se na

tako velika tržišta kao što je Rusija puno teže probijati kao pojedinac odnosno jedna tvrtka”, rekao je Filip Galeković, direktor marketinga tvornice Galeković. Razgovori i kontakti na sajmu pokazali su se korisnima te su početkom svibnja u posjet tvornici Galeković stigle i dvije ruske tvrtke te jedna tvrtka

iz Azerbejdžana, a u tijeku su pregovori s još jednom ruskom tvrtkom. Ruski i azerbejdžanski posjetitelji bili su i više nego zadovoljni proizvodnjom i kvalitetom te su postignuti dogovori o suradnji, a prve kontejnerske i kamionske isporuke krenule su početkom lipnja. “Ovogodišnji sajam i interes ruskih ku-

paca za hrvatske proizvode još je jednom potvrdio da su hrvatski parketari i te kako konkurentni na ovom tržištu te da se u njega definitivno mora investirati”, rekao je pomoćnik direktora Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Rajko Ružička.

12 AKTUALNO *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

( 30 mil €

( 12 mil €

uloženo u gradnju novog hotela

uloženo u obnovu Termi Tuhelj

Dani hrvatskog turizma u Dubrovniku Dani hrvatskog turizma ove će se godine održati 18. i 19. listopada u Valamar Hotelima Dubrovnik u Dubrovniku. Tradicionalni godišnji susret hrvatskih turističkih djelatnika, koji redovito okuplja više od 2000 sudionika, i ove će se godine održati u zajedničkoj organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske radiotelevizije. Na najvećem skupu hrvatskog turističkog sektora analizirat će se učinci ovogodišnje turističke godine i najaviti aktivnosti za sljedeću.

Vodič za legaliziranje rada u ugostiteljstvu

Na internetskoj stranici Državnog inspektorata od proteklog tjedna dostupan je Vodič za legaliziranje rada u ugostiteljstvu ili turističkoj djelatnosti.

Državni inspektorat time je učinio javno dostupnim sve ključne informacije o propisanim obvezama iz područja svoje nadležnosti. Dokument je izrađen na temelju svih važećih propisa kojima su uređene djelatnosti ugostiteljstva i turizma.

Uniline bilježi dobru prodaju aranžmana Prema aktualnim prodajnim rezultatima turističke tvrtke Uniline, trenutni pokazatelji bilježe rast broja gostiju od 15 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Najveći interes za odmor u Hrvatskoj dolazi s tržišta Njemačke, Austrije i Slovenije, dok je porast u odnosu na proteklu godinu zabilježen na tržištima Skandinavije i Nizozemske. Naši najvjerniji gosti i dalje su obitelji, u prosjeku s dvoje djece te osobe od 35 do 47 godina starosti.

Terme Tuhelj - jedna od najvećih ovogodišnjih investicija u turizam

Wellness vrtovi sa zagorskih brega U proteklih osam godina Terme Tuhelj nekoliko su puta uvećavale prihode i broj noćenja, pa su postale prava okosnica turističkog razvoja Krapinsko-zagorske županije Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

S

mještene u središtu Hrvatskog zagorja, Terme Tuhelj jedan su od najvećih wellness i kupališnih centara u Hrvatskoj. S nedavno otvorenim novim hotelom Well, kategorije četiri zvjezdice, te terme sada su i jedan od najvećih kontinentalnih turističkih resorta u našoj zemlji.

U proteklih osam godina poslovanja, Terme Tuhelj nekoliko su puta uvećavale prihode i broj noćenja, pa su postale prava okosnica turističkog razvoja Krapinsko-zagorske županije.

U izgradnju novog hotela Well, preuređenje

dijela smještajnih kapaciteta starog hotela, te poslovanje i obuku djelatnika do sada je uloženo 30 milijuna eura.

Prvi domaći resort Samo u hotel Well uloženo je 12 milijuna eura, a izgradnja je trajala nešto više od godinu dana. Investitor projekta bile su Terme Tuhelj s dva milijuna eura vlastitih sredstava, a 10 milijuna eura investiralo se uz pomoć financijskih ustanova - pet milijuna eura financirale su dvije slovenske banke, Nova Ljubljanska banka i Banka Celje, a pet milijuna eura Zagrebačka banka.

“Razvoj Termi Tuhelj vodimo s ciljem stvaranja prvog pravog

wellness&spa resorta u našoj zemlji. Želimo da Terme Tuhelj budu jedinstveni centar za unapređenje kvalitete života”, istaknula je Ivana Kolar, direktorica Termi Tuhelj.

Ova investicija jedno je od rijetkih ovogodišnjih većih ulaganja u turizam.

Uz novi hotel Terme Tuhelj sada imaju 264 sobe, a tu je i polivalentni kongresni centar koji može primiti oko 450 osoba. Izgrađen je i amfiteatar za koncerte i kazališne predstave, a između starog i novog hotelskog objekta uređeni su wellness vrtovi s termalnim potokom.

U hotelu Well zaposlit će se najmanje još 30 novih djelatnika.

Ulaganja u turizam

Otvoren Vitality hotel Punta

I

ako gospodarska kriza traje i dalje, u našoj se zemlji ipak ulaže u turističku djelatnost.

Tako je turistička tvrtka Jadranka hoteli iz Malog Lošinja proteklog tjedna otvorila obnovljeni Vitality hotel Punta u Velom Lošinju. Investicija u obnovu 235 soba, wellness i beauty zonu bila je teška 12,5 milijuna eura od čega su devet milijuna eura bila kreditna sredstva Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), a tri i pol milijuna eura tvrtkina vlastita sredstva. Kako je istaknuo Damir Mlacović, predsjednik Uprave Ja-

dranka hotela, ta je tvrtka ulagala i u proteklim godinama kada je počela financijska kriza, pa su tako

tada otvorili obiteljski hotel Vesperu za čiji su završetak uređenja bila uložena kreditna sredstva Erste

banke. Obnovljeni Vitality hotel Punta namijenjen je gostima koji vole zdrav život čemu je prilagođena

i gastronomija koja se temelji na lokalnim namirnicama. Mlacović je najavio i drugu fazu obnove Vitality hotela Punta u jesen 2013. godine. Tada se namjerava izgraditi novi bazenski kompleks i parkiralište, a moguća je i nadogradnja postojećeg hotela s manjim brojem soba. U sljedeće dvije do tri godine u planu je i obnova tri hotela u zoni Čikat, a procjenjuje se kako će ta investicija iznositi od 50 do 60 milijuna eura.

Mlacović je rekao kako će Jadranka hoteli u obnovu tih hotela uložiti i vlastita i kreditna sredstva. (S.P.)

// tehnokutak poseban prilog privrednog vjesnika U SURADNJI S UDRUŽENJEM ZA TELEKOMUNIKACIJE HGK-a

Privredni vjesnik

3www.privredni.hr 734

26. Lipnja /2. srpnja 2012.

Trendovi telekom tržišta

Manje razgovaramo i rjeđe šaljemo poruke Postoje značajne mogućnosti za rast širokopojasnih priključaka u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

prvom kvartalu ostvareno je za 4,5 posto manje razgovora u nepokretnoj mreži u odnosu na zadnje tromjesečje u 2011. godini. Od toga se 89,7 posto minuta razgovora odvijalo unutar nepokretne mreže, dok je samo 6,8 posto utrošeno na razgovore prema pokretnoj mreži.

Istodobno, ostvareno je za 1,1 posto manje razgovora u pokretnoj mreži.

Od toga su korisnici utrošili 73,2 posto minuta na razgovore unutar vlastite pokretne mreže, dok je na razgovore prema drugim mrežama utrošeno 21,2 posto minuta. Također, i broj poslanih SMS i MMS

poruka pokazuje pad, podaci su Državnog zavoda za statistiku.

Promatrano pak na godišnjoj razini, u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani ostvareno je za 9,6 posto manje minuta razgovora u nepokretnoj mreži. S druge strane, u pokretnoj mreži bilježi se rast za 7,3 posto, kao i broja poslanih SMS poruka za 3,2 posto.

Unatoč činjenici da je govor osnovna komunikacijska usluga, sasvim je jasno da prijenos podataka ima sve veću važnost.

Stoga tržište širokopojasnog pristupa internetu kontinuirano raste, što dokazuje stalni porast broja priključaka ove usluge.

Konkretno, na kraju prvog tromjesečja broj priključaka usluge širokopojasnog pristupa internetu iznosio je 1.179.207 što je gotovo tri posto više nego n a kraju prethodnog razdoblja.

Za razliku od širokopojasnog pristupa interne-

tu putem pokretnih mreža gdje se naše tržište približilo EU prosjeku, u Hrvatskoj i dalje postoje značajne mogućnosti za rast širokopojasnih priključaka u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži.

Tri stabilna operatora U nepokretnoj mreži HT je zadržao vodeći položaj u dijelu koji se odnosi na pružanje telefonskih usluga, podaci su Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije. Prema prikupljenim podacima, udio novih opera-

tora na kraju prvog kvartala raste za oko dva posto u odnosu na kraj 2011. godine te je s obzirom na ukupan broj korisnika telefonskih usluga u nepokretnoj mreži iznosio 43 posto. Na tržištu pokretnih komunikacija treći operator, Tele2, povećao je za oko četiri posto

Tele2 je za oko četiri posto povećao svoj tržišni udio svoj tržišni udio u odnosu na kraj 2011., što pokazuje da na tržištu elektroničkih komunikacija u Hrvatskoj postoje tri stabilna operatora koji su krajnjim korisnicima u mogućnosti ponuditi inovativne

usluge visoke kvalitete.

Pored telefonske usluge i usluge širokopojasnog pristupa internetu, oko 40 posto krajnjih korisnika koristi uslugu prijenosa TV programa uz plaćanje naknade nekog od kabelskih, IPTV ili satelitskih operatora. Veliki potencijal koje ovo tržište ima predstavlja ostalih 60 posto kućanstava koja trenutačno televiziju prate isključivo putem zemaljskih priključaka.

U skladu s trendovima sve veće potražnje za paketima usluga, očekuje se da će broj priključaka putem drugih tehnologija rasti – ponajprije zbog sve većeg interesa za paketima koji objedinjuju usluge televizije i pristupa internetu.

2 // tehnokutak

Privredni vjesnik Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

Telekomunikacije

Mali i veliki za istim stolom Među ciljevima Udruženja ističe se okupljanje svih koji djeluju u području telekomunikacija i uspostava dijaloga među vodećim operatorima

U

druženje za telekomunikacije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori osnovano je u prosincu 2005. godine. Ono okuplja sve relevantne sudionike na telekom tržištu - mobilne, fiksne i druge operatore elektroničkih komunikacija te javna poduzeća i pružatelje IPTV usluga.

U toj strukovnoj asocijaciji vjeruju kako je njihovih pedesetak članica zadovoljno radom Udruženja. Kao najvrednije ističu činjeni-

cu da velike članice poput Hrvatskog Telekoma i Vipneta mogu razgovarati za istim stolom s malima te usklađivati stajališta oko važnih pitanja koja se tiču svih operatora, što je važna sastavnica liberalizacije telekomunikacija u Hrvatskoj koja je započela gotovo istodobno kad i rad Udruženja.

Naime, objašnjavaju nam u Udruženju, operatori Optima telekom i H1 Telekom (tada Portus) dobili su dozvole za obavljanje javne govorne usluge

(fiksna telefonija) u studenom, odnosno prosincu 2004. godine, uspostavivši ubrzo i prve pozive.

Valja naglasiti kako je cilj Udruženja okupiti sve one koji djeluju u području telekomunikacija i uspostaviti dijalog među vodećim

operatorima, kao i monopolista s novim alternativnim operatorima. Cilj im je i uspostava dijaloga s regulatorom, odnosno Hrvatskom

agencijom za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), te suradnja s poslovnom i stručnom javnosti kroz sudjelovanje na brojnim okruglim stolovima, konferencijama i stručnim skupovima. Udruženje radi i na artikuliranju zajedničkih i pojedinačnih projekata članica.

Strategije i inicijative Telekom sektor je tijekom proteklih sedam godina prošao kroz tri zakonska okvira. Nakon Zakona o telekomunikacijama iz 2003., u sklopu kojega je započela liberalizacija telekomunikacija u Hrvatskoj, uslijedili su Zakon o elektroničkim komunikacijama iz 2008., zbog kojeg je došlo do ubrzanja u procesima li-

beralizacije, te izmjene i dopune tog zakona iz 2011. godine. Upravo u tome je Udruženje za telekomunikacije odigralo značajnu ulogu jer je više mjeseci aktivno sudjelovalo u izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama.

Važna je i uloga Udruženja u izradi Strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu iz 2006. godine te Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj u razdoblju od 2011. do 2015. godine. U sklopu tih strategija ističe se inicijativa Udruženja za projekt Širokopojasni pristup internetu do svakog učenika viših razreda osnovne i svih učenika srednje škole.

Udruženje će i dalje pronalaziti najbolje odgovore na otvorena pitanja koja se odnose na proces konsolidacije telekom

sektora i tržišta televizije temeljene na internetskom protokolu (IPTV), djelovanje HAKOM-a, implementaciju i provođenje politike zaštite potrošača, analizu tržišta...

Petar Čavlović, predsjednik Udruženja za telekomunikacije, ističe kako je ono ispunilo svoju svrhu i uspjelo uspostaviti dijalog među poduzetnicima. “Ali pred njim su još mnoge važne zadaće koje treba obaviti”, zaključuje Čavlović. (B. O.)

Intelova analiza i predviđanja

Uskoro više računala od ljudi Svatko od nas generira otprilike jedan gigabajt podataka dnevno, a za tri godine ta će količina biti veća od četiri gigabajta

B

roj uređaja s pristupom internetu (u što se ubrajaju prijenosna i tablet računala, pametni telefoni...) u ovoj će godini premašiti brojku od sedam milijardi. Tako će prvi put u povijesti broj računala biti veći od broja stanovnika u svijetu.

Prema Intelovim predviđanjima, do 2015. godine broj mobilnih uređaja će se udvostručiti i dosegnuti brojku od 15 milijardi, priopćeno je iz tvrtke MA marketing. U prosjeku će za svakog korisnika postojati dva uređaja sa zasebnim IP adresama. Budući da će stvarni broj korisnika narasti s dvije na tri milijarde, količina internetskog prometa nastavit će se povećavati, a do 2018. će se utrostručiti te će biti veća od 4,8 zetabajta godišnje. “Čak i danas svatko od nas generira otprilike jedan gigabajt podataka dnevno, a za tri godine ta će količina biti veća od četiri gigabajta, tj. otprilike jednaka količini podataka sadržanoj u dva dvosatna HD filma”, ističe Intelov direktor za odnose s javnošću Pavel Svoboda. Zbog takvog će porasta količina podataka koje treba pohraniti porasti za 50 posto. (B.O.)

na YouTube se prenese 30 sati videozapisa te se reproducira 1,3 milijuna videozapisa

registrira se 1300 novih mobilnih telefona

preuzme se 47.000 aplikacija

pogleda se šest milijuna web stranica

unese se više od dva milijuna upita za pretraživanje na Googleu (prije godinu dana taj je broj iznosio svega 694.455)

W

Što se dogodi na internetu u jednoj minuti? pošalje se 204 milijuna poruka e-pošte (prije godinu dana svega 168 milijuna)

na Wikipediji se objavi šest novih članaka ili unosa

na globalnoj se razini prenese 639.800 gigabajta IP podataka

277.000 korisnika prijavi se na svoje račune na Facebooku

na Twitteru se pojavi 100.000 novih tweetova, a toj se mreži pridruži 320 novih korisnika

3

www.privredni.hr Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

Adrian Ježina, član Uprave Vipneta za multimediju, cloud i fiksnu pristupnu mrežu

Različiti, a komplementarni

Uz gospodarsku krizu, legislativni okvir također može biti uzrok smanjenja obujma i vrijednosti hrvatskog telekomunikacijskog tržišta Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

V

ipnet je prije nešto više od godinu dana preuzeo B.net. Operativna vrijednost transakcije, uključujući i preuzimanje ukupnog duga, iznosila je 93 milijuna eura.

Adrian Ježina, tada predsjednik Uprave B.neta, napomenuo je kako je ta akvizicija bila dio prirodne i očekivane konsolidacije telekomunikacijskog tržišta u Hrvatskoj.

Danas, kao član Uprave Vipneta za multimediju, cloud i fiksnu pristupnu mrežu, ističe kako se te dvije tvrtke još uvijek korisnicima obraćaju na dva različita, ali uvelike komplementarna načina, ovisno o tome koje usluge koriste. Radi se, dodaje, o dva snažna brenda i bilo bi šteta to ne iskoristiti.

Vipnet kao krovna tvrtka i brend svojoj bazi mobilnih pretplatnika tako nudi fiksne i kabelske usluge, jednako kao što i B.netove usluge na području gdje on ima svoju mrežu sada mogu biti nadograđene mobilnim aspektom.

Kako ocjenjujete hrvatsko telekom tržište i koliko je taj sektor važan za gospodarstvo?

- Važnost tog sektora za gospodarstvo je neupitna jer prema podacima on predstavlja oko 5,5 posto hrvatskog BDP-a.

S jedne strane, dojam je da je vrijednost tog sektora prepoznata, jednako kao i želja za daljnjim investicijama, pa mogu pozdraviti ukidanje poreza na telekomunika-

uzrok smanjenja obujma i vrijednosti hrvatskog telekomunikacijskog tržišta, stoga ovdje valja biti posebno oprezan prilikom mogućeg uvođenja novih mjera.

Zašto je segment usluga mobilne televizije toliko atraktivan da ga gotovo svi moraju imati?

- B.net je bio drugi koji je predstavio uslugu mobilne televizije, ali prvi koji je to učinio razvija-

jer je on u početku malen, već dokazivanje koncepta koji može biti uspješan te pružanje fleksibilnosti korisnicima. A na taj način se može vidjeti kamo se svijet tehnologije i zabave kreće. Što mislite o programskim ponudama u segmentu kabelske televizije?

- Programska ponuda, i općenito ponuda sadržaja, glavni je način na koji

Ekskluzivna prava emitiranja mogu donijeti kratkotrajnu prednost operatoru cijske usluge. No, s druge strane, razmišlja se i o drugim promjenama koje će bitno otežati poslovanje telekomunikacijskih tvrtki zbog toga što se predlaže promjena koncesijskih uvjeta za vrijeme dok postojeći ugovori još vrijede. Takve moguće odluke neće ići u prilog stabilnosti sektora i tog tržišta. Uz gospodarsku krizu, legislativni okvir također može biti

njem vlastitih aplikacija za Android i iOS, što samo po sebi donosi određene prednosti. Općenito, cijela industrija zabave već godinama nastoji omogućiti gledateljima da u sadržajima uživaju kad god žele i gdje god žele, tim više što se na tržištu danas nalaze uređaji koji to i omogućavaju.

Zasad nije važan doprinos takvih usluga nekoj dodatnoj zaradi operatora

se operatori mogu diferencirati na tržištu. Ekskluzivna prava emitiranja pojedinih sadržaja mogu donijeti kratkotrajnu tržišnu prednost pojedinom operatoru, naravno isključivo kod onih korisnika koji su jako zainteresirani za te sadržaje. Ali praksa u proteklim mjesecima pokazala je da je na takve ponude lako odgovoriti ponovno ekskluzivnim ponudama

programa sličnog ili istog sadržaja. Čini se kako je multiplay koncept zaživio na hrvatskom tržištu tek u proteklim godinama?

- Koliko je multiplay koncept bio uspješan u slučaju B.neta najbolje pokazuju podaci koji kažu da je krajem 2008. godine 90 posto naših korisnika imalo aktiviranu samo jednu od tri osnovne usluge, a krajem prošle godine takvih je tek oko trećine. Dvije trećine korisnika u kabelskoj mreži B.neta kombinira dvije ili tri usluge, ne samo zato što je to danas nužnost ili je jako praktično, već i što se ostvaruju konkretne uštede. Pritom govorim podjednako o rezidencijalnim, ali i poslovnim korisnicima. Vipnet je sada u odličnoj tržišnoj poziciji pa možemo reći kako smo prvi konvergentni operator koji je omogućio svojim korisnicima da za čak pet ključnih telekomunikacijskih usluga dobivaju jedan račun, dodatno nadgrađujući dosadašnji triple play koncept mobilnim uslugama. Siguran sam da Vipnet može, upravo uz ovu prednost usluga u fiksnoj

mreži i multimedije, dalje predvoditi razvoj multiplay tržišta.

Kako dovesti brze internetske veze do ruralnih krajeva?

- Rješenja za te krajeve, iako to može biti i fiksna mreža, ponajprije mogu ponuditi mobilne tehnologije, poput mreže nove generacije LTE. Oboje je primjenjivo podjednako u kontinentalnim krajevima izvan urbanih središta kao i na otocima. Niti jedan operator dosad, međutim, nije imao potrebnu snagu ili komercijalnu isplativost da bi sam iznio ovakav projekt, niti mislim da će to moći učiniti samostalno. Jer, radi se o velikim izazovima i velikim troškovima s kojima će se i najveći operatori na tržištu teško sami suočiti kad je riječ o slabo nastanjenim područjima.

Modeli za fiksni pristup koji su se pokazali uspješnima u drugim zemljama uglavnom su vezani uz javno-privatna partnerstva koja će se i kod nas morati sklapati na razini pojedinih gradova, općina ili županija, a ovakve je projekte moguće financirati i iz EU fondova.

4 // tehnokutak

Privredni vjesnik Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

NAPLATA SADRŽAJA NA INTERNETU

Novo na hrvatskom web

Kriza je značajno srezala oglašivačke budžete kojima su se gotovo isključivo financirali nakladnic Goran Šikić sikic@privredni.hr

I

nternet je osim oruđa za komunikaciju donio i mogućnost financijskog transfera, te time omogućio naplatu proizvoda i usluga, na što su mnogi odgovorili otvaranjem web dućana. No takav model prodaje suočava se s ovozemaljskim troškovima dostave naručene robe. Ideal internetskog transfera podrazumijeva da se kompletna transakcija odvija internetskim putem – od narudžbe i plaćanja do isporuke naručenog. U skladu s tim, informacijski sadržaj koji se na takav način može isporučiti čini se idealnom robom za “novu ekonomiju”. No, kakva su iskustva s time u Hrvatskoj?

Trenutno, webom u Hrvatskoj dominiraju portali sa sadržajima opće informativne vrijednosti, mali oglasnici te portali s ponudama za grupnu kupovinu. Poslovni model “novinskih” portala gotovo u cijelosti oponaša klasični model medijskih kuća – zapošljavaju novinare koji priređuju informacije i te su informacije zatim dostupne besplatno svakom posjetitelju.

Prihodi uglavnom dolaze od oglašavanja, dok su primjeri naplate sadržaja još uvijek većinom u pokusnoj fazi. No, kako se oglašivački budžeti drastično smanjuju već nekoliko godina, naplata sadržaja ponovno je postala predmetom interesa mnogih web nakladnika.

Najposjećeniji portal u Hrvatskoj je, prema mjerenju Gemiusa, Net.hr sa 18,5 milijuna posjeta mjesečno na kojem se u istom razdoblju pogleda više od 202 milijuna stranica. Nakladnik ovog portala je Adriatic Media sa 11-godišnjim iskustvom, koji se

financira isključivo putem prihoda od online oglašavanja na svojim portalima.

Oporavak tržišta nakon duge stagnacije “Vjerujem da nas od konkurencije izdvaja uistinu dobro praćenje potreba i želja naših posjetitelja kojima se u svakodnevnom radu prilagođavamo i koje nastojimo pratiti na

iz Adriatic Medije, koja napominje kako se, nakon dugog razdoblja stagnacije, tržište upravo oporavlja. Net.hr surađuje s više od 40 marketinških agencija iz Hrvatske i svijeta, kao i sa stotinama izravnih klijenata, te je i dalje orijentiran isključivo na prihode od oglašavanja.

Najposjećeniji portal u Hrvatskoj je, prema mjerenju Gemiusa, Net.hr način da zadovoljimo njihove, kao i zahtjeve struke. Dakako, dobar omjer širokog spektra sadržaja i servisa koje im nudimo (freemail, social, forumi, chat) dobitna je kombinacija koja nas izdvaja od ostatka tržišta”, ističe Dragana Ljubojević

Novinski portali koji nemaju svoje tiskano izdanje, kao što su Index i Tportal, nisu prikladno mjesto za isprobavanje naplate sadržaja, prema mišljenju novinara i web poduzetnika Nebojše Grbačića, direktora woohoo internetske usluge, koji je

radio za Jutarnji list i Globus, a trenutno radi kao urednik web tjednika Forum i Netokracije.

Na koliki broj “web pretplatnika”, prema njegovoj procjeni, može računati novinski nakladnik koji želi naplaćivati pristup svom sadržaju na webu? “Ako se malo igramo brojkama, neki portali koji imaju tiskana izdanja koja se prodaju dnevno u prosječnih 60.000 do 90.000 primjeraka (Jutarnji, Večernji...) mogu računati na kojih pet do sedam posto publike koja bi kupovala i web sadržaj”, procjenjuje Grbačić.

On smatra da priliku online naplate trebaju tražiti prije svega specijalizirani magazini i portali, dok nije siguran koliko ljudi žele plaćati online sadržaj dnevnih novina.

“Muči ih djelomično i to što se ne mogu osloniti na sadržaj, odnosno na to da će dobiti kvalitetu za koju

daju novac. Ali, to je već širi problem ‘tonućeg’ novinarstva”, kaže Grbačić.

SMS plaćanje Grbačić je za web izdanje tjednika Forum sudjelovao u koncipiranju eksperimentalne naplate sadržaja putem SMS poruke (po cijeni od 2,4 kune za pristup jednom članku), što je zanimljiv model kakav koristi, primjerice, i Zakon.hr, specijalizirani servis pružanja pročišćenih verzija zakona koje možete kupiti slanjem SMS poruke po cijeni od 3,66 kuna.

Među najposjećenijim mrežnim odredištima na hrvatskom webu najveći broj stranica pregledanih na jednoj domeni u Hrvatskoj bilježi internetski oglasnik Njuškalo. hr, na kojem je u svibnju više od 800.000 posjetitelja pogledalo više od 202,7 milijuna pageviewa. Zanimljivo je da je od sredine lipnja Njuška-

lo.hr uveo naplatu oglašavanja nekretnina, što je snažan signal interesa za područje naplate sadržaja. Područje nekretnina općenito je prepoznato kao zanimljiva web niša, o čemu svjedoči i najnoviji portal Domosfera.hr koji je pokrenula Zagrebačka banka.

Zanimljiv model koristi i Poslovna.hr, servis koji većinom prikuplja podatke o poslovnim subjektima iz javno dostupnih registara, kao što je registar Fine, slaže te podatke u svoju bazu i prikazuje ih u preglednom obliku svojim korisnicima s odličnom mogućnošću pretraživanja. Svoju uslugu cijene, ovisno o paketu, od 1900 do 7490 kuna mjesečno.

Budućnost razvoja različitih specijaliziranih usluga i poslovnih niša je upravo u internetskoj naplati putem subscription modela, smatra web poduzetnik Goran Blagus

5

www.privredni.hr Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

ebu: plati, pa čitaj!

ci na webu i naplata sadržaja ponovno je postala predmetom interesa mnogih web poduzetnika

koji inspiriran brojnim američkim primjerima razvija vlastiti model naplate vrijednih informacija o trendovima u internetskoj ekonomiji i marketin-

gu. Specijalizirani servisi koji svojim korisnicima konstantno pružaju aktualne i korisne informacije iz određenih područja su “sljedeća velika stvar”, uvjeren je Blagus.

dina opstali bez konkurencije, shvatili smo da kucamo na kriva vrata, pa smo se obratili onima koji su cijelo vrijeme razumjeli što radimo - našoj

Portal financiran isključivo pretplatom Dobar primjer naplate sadržaja razvio je portal Teatar.hr koji sustavno prati teme kazališne kulture s trajno i besplatno dostupnom bazom podataka o izvedbenim umjetnostima u Hrvatskoj. Iako se radi o kulturnom sadržaju od javnog interesa, nakon 10 godina postojanja portal nije uspio doći ni do prosječnog iznosa potpore iz javnih fondova.

“Tu nam je već bilo jasno da je model koji ovisi o financiranju iz javnih fondova neodrživ. Sredstva potpora ne dobivaju nužno projekti koji su doista javna potreba u kulturi, nego projekti čiji se izdavači imaju volje, vremena i obraza baviti lobiranjem da u to uvjere one koji o potporama odlučuju. Nakon što smo 11 go-

Među bitnim pitanjima je kako odabrati što će se publici naplaćivati, a što ne publici. I kako stvari trenutno stoje - nismo pogriješili”, ističe Nora Krstulović, autorica projekta Teatar.hr.

No, kako priznaje, prvo su mislili staviti ključ u bravu. Tijekom osam mjeseci koliko nisu objavljivali nove sadržaje, gotovo da nije bilo tjedna u kojem nisu dobili barem jedan e-mail čitatelja koji su nudili vlastito viđenje rješenja cijele situacije, od donacijskog do - uglavnom - pretplatničkog modela. I na koncu nije bilo druge nego krenuti istraživati postojeće moduse naplate, od kojih niti je-

dan do tada nije bio implementiran u Hrvatskoj.

Tko, kako, kad i zašto plaća i za koji online sadržaj?

Tim su pitanjima mjesecima razbijali glavu. Potom

čima). I odluka je pala da to budu najave predstava, kalendar, servisne informacije, zapravo sve ono što doista jest - javni interes. Ono što smo odlučili

su napravili anketu među više od 40.000 korisnika Teatra.hr sa samo jednim pitanjem - biste li plaćali naš sadržaj? Odgovor je, ni sami nisu mogli vjerovati, bio 70 posto - da.

ostaviti iza paywalla bile su vijesti, bez kojih, ako vam baš nisu bitne, možete”, objašnjava Nora Krstulović.

Cijenu su pak postavili na posljednjoj granici održivosti - jednoj kuni dnevno, odnosno manje, ukoliko se pretplata odnosi na razdoblje dulje od mjesec dana. Znali smo da sve to neće proraditi tek tako, kaže Nora Krstulović. “S obzirom na to da u nas, a ruku na srce - ni šire, ne postoji kultura plaćanja sadržaja na internetu, mi smo zapravo u sjajnoj poziciji. Već osam mjeseci preživljavamo, teško,

Kuna dnevno, a sadržaj dostupan i na plaži Kod donošenja odluke o naplati sadržaja među bitnim pitanjima je kako odabrati što će se publici naplaćivati a što ne. “Jasno nam je bilo da dio sadržaja mora biti besplatan, ako ni zbog čega drugog - onda zbog SEO (prilagođavanje sadržaja web pretraživa-

ali samo od pretplate. No, istovremeno, činjenica je da većinu naših pretplatnika ne čine ni institucije, a kamoli nezavisna scena.

Teatar.hr živi trenutno većinom od ljudi koji prije no što kupe ulaznicu, koju su već debelo subvencionirali, žele znati što idu gledati”, ističe Nora Krstulović iz Teatra.hr.

Teatar.hr je odnedavno ponudio i novu verziju mobilnog portala koja radi s pretplatom, i to ih čini dostupnima i na plaži. Prema riječima autorice Teatra.hr, mobilni portal im je esencijalan da prežive ljeto, koje se u kulturnjačkoj branši smatra “mrtvom sezonom”, iako se i tada događaju neke ključne manifestacije. Dakle, za Teatar. hr nema godišnjeg odmora ovog ljeta, a njihov pravi test je početak nove sezone. Do koje, naravno, treba preživjeti. Zato ovih dana kreću s web shopom i nizom novih usluga.

“Tko na webu spava na lovorikama, nestane”, zaključuje ova web poduzetnica i kazališna redateljica.

6 // tehnokutak // tehnoVIJESTI Nova predsjednica uprave

Malin Holmberg na čelu Tele2 Hrvatska Malin Holmberg izabrana je za novu predsjednicu Uprave Tele2 Hrvatska. Vivek Sharma, dosadašnji vršitelj dužnosti predsjednika Uprave, preuzet će svoju prijašnju poziciju komercijalnog direktora Tele2 Hrvatska.

Malin Holmberg stigla je u Tele2 AB 2009. godine kao direktorica grupacije za upravljanje proizvodima gdje je vodila brigu o mobilnim proizvodima na globalnoj razini. Također, zauzimala je vodeće pozicije u kompanijama kao što su Vodafone, Marakon Associates i A.T. Kearney.

nova usluga na 37 lokacija u Hrvatskoj

Besplatan Wi-Fi na OMV-ovim crpkama OMV-ovi kupci od sredine lipnja na 37 benzinskih servisa diljem Hrvatske mogu besplatno koristiti Wi-Fi pristup, priopćeno je iz Maksima komunikacija. “Svi OMV benzinski servisi su multifunkcionalni uslužni centri namijenjeni kupcima i vozilima. Stoga je ova nova usluga još jedno poboljšanje kojim želimo kupcima omogućiti da na jednom mjestu predahnu, ali i obave sve što im je potrebno za nastavak putovanja”, rekla je Andrea Kovačić, menadžerica iz OMV-a.

nakon predstavljanja ulagačkih planova

Telekomima ukinut porez Hrvatska vlada ukinula je telekomunikacijskim tvrtkama porez od šest posto na prihode od SMS i MMS poruka te govornih usluga, uveden u siječnju ove godine. Porez se ne plaća od 1. srpnja. Obrazlažući odluku, ministar financija Slavko Linić podsjetio je da je Vlada uvela porez nezadovoljna najavom investicija u telekomunikacijskom sektoru. U međuvremenu je održan niz sastanaka na kojima su predstavnici tih tvrtki predstavili svoje proširene ulagačke planove.

Privredni vjesnik Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

Podsjetnik na prvi kvartal

Telekomi: Telef televizija je in, a Prihodi telekoma od govornih usluga su se smanjili, pa su operatori pribjegli rezanju očekuje se razvoj četvrte generacije mobilnih komunikacija Goran Šikić sikic@privredni.hr

U

recesijskim okolnostima hrvatskog gospodarstva T-Hrvatski Telekom zabilježio je manje prihode u prvom tromjesečju ove godine, ali je istovremeno zadržao položaj vodećeg davatelja usluga na tržištu u svim područjima poslovanja (tržištu pokretnih komunikacija, nepokretnih komunikacija i IP-a). Prihodi su se smanjili za 4,7 posto na 1,806 milijuna kuna ili 239 milijuna eura, te se cijela T-HT Grupa okrenula zaštiti marži rigoroznim mjerama rezanja troškova. Neto dobit se povećala za 3,7 posto na 364 milijuna kuna (48 milijuna eura).

Broj privatnih korisnika usluga u pokretnoj mreži smanjio se za 6,5 posto (smanjenje od 5,2 posto u odnosu na četvr-

to tromjesečje 2011.), a broj poslovnih korisnika usluga u pokretnoj mreži povećao se za 11,7 posto (povećanje od 7,5 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2011.).

Broj ADSL priključaka privatnih korisnika povećao se za 0,2 posto na 535.970 (smanjenje od 0,6 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2011.), dok se broj ADSL priključaka poslovnih korisnika povećao za 11 posto na

T-Hrvatski Telekom zadržao je položaj vodećeg davatelja usluga na tržištu iako je zabilježio manje prihode 118.411 (povećanje od 6,2 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2011.).

Broj televizijskih korisnika u segmentu privat-

nih korisnika povećao se za 8,9 posto na 325.014 (povećanje od 1,2 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2011.), te u segmentu poslovnih korisnika za 8,5 posto na 19.720 (povećanje od 1,2 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2011.)

Manji prihodi T-HT-a Zbog manjih prihoda od govornih usluga u pokretnoj i nepokretnoj mreži prihodi T-HT-a su se u segmentu privatnih korisnika smanjili za 5,3 posto, kao i u segmentu poslovnih korisnika (3,9 posto).

U području ICT-a fokus je na daljnjem razvoju i prihodima portfelja usluga u oblaku, a u ožujku je puštena u rad LTE mreža, čime je korisnicima omogućen pristup superbrzim internetskim uslugama u pokretnoj mreži.

Vipnet je sinergijom s

B.netom u prvom kvartalu 2012. godine pokazao da se strateški transformira u pružatelja kompletnih telekomunikacijskih i televizijskih usluga. Prihodi u prvom kvartalu veći su za 2,5 posto i iznose 92,5 milijuna eura. Pokrenuli su komercijalnu LTE mrežu, a

Razvoj širokopojasnosti

Za vatrogasce, ali i patrona HAKOM će predlagatelje ideja za razvoj u prvoj fazi pozivati na zajedničku izradu tehničkog dijela natječajne dokumentacije

P

ovjerenstvo za odabir projekata na čelu s Hrvatskom agencijom za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) tijekom proteklih mjeseci procjenjivalo je prijedloge i ideje softverskih aplikacija i usluga namijenjenih poboljšanju kvalitete života i potpori rasta gospodarstva na područjima posebne državne skrbi, brdskoplaninskim područjima i otocima.

Pristigle ideje građana i tvrtki svrstane su prema skupinama i područjima, a bodovale su se sukladno predviđenim kriterijima. Tako su se u sklopu kategorije e-zdravstva kvalificirala četiri projekta: KiDnect, prilagođavanje sadržaja portala www. zdravlje.hr slijepim osobama, projekt informatizacije patronažnih sestara u Hrvatskoj i projekt uspostave sustava za teleradiologiju.

Zatim, u kategoriji uzbunjivanja izabrana su dva projekta: sustav za uzbunjivanje vatrogasaca

Kategorija e-obrazovanja ima pojedinačno najviše projekata, čak šest i prateći sustav za praćenje vatrogasnih vozila na intervencijama. Katego-

rija razvoja elektroničke trgovine i kupovine ima ukupno četiri projekta: etržnica, Food Finder/Burza roba/krumpiraaa, sustav elektroničkog otkupa ribe e-riba te internetska trgovina Ehvar.com.

Virtualni velesajam Kategorija e-obrazovanja ima pojedinačno najviše projekata, čak šest. Riječ je o projektima Lektira na dlanu, Čemu služi škola/Moje buduće zanima-

7

www.privredni.hr Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

onija je out, se očekuje troškova i zahvaćanju televizijskih korisnika. Ukidanjem nameta mobilnoj telefoniji većim investicijama u infrastrukturu i tehnologiju osigurali su potrebne kapacitete za fiksni i mobilni broadband višestruko većih brzina i zadovoljni su snažnim rastom korisnika podatkovnih usluga.

Hrvatsko tržište mobilnih komunikacija bilo

U području ICT-a fokus je na daljnjem razvoju i prihodima portfelja usluga u oblaku je u prvom kvartalu i dalje u padu, ali ukidanjem nameta mobilnoj telefoniji očekuje se brzi razvoj četvrte generacije mobilnih komunikacija.

Svi žele bežično Broj korisnika u mobilnoj mreži iznosi gotovo dva milijuna i u blagom je padu od 1,9 posto u odno-

su na isto razdoblje prošle godine, dok je broj Vip pretplatnika povećan za 6,3 posto. Kontinuirano snažna potražnja za bežičnim broadbandom rezultirala je snažnim porastom od 14,7 posto u odnosu na prvi kvartal 2011. godine s gotovo 169.500 korisnika. Prosječni prihod po korisniku (ARPU) smanjen je za 6,6 posto i iznosi 11,7 eura, što je, tumače u Vipnetu, posljedica cijelog niza dodatnih pogodnosti za korisnike i regulatornih opterećenja. Sa 148.800 korisnika u fiksnoj mreži, prosječni prihod po liniji (ARPL), u koji su uključene fiksne glasovne usluge, internet i TV usluge, iznosi 27,2 eura. Konsolidirana operativna dobit (EBIT) iznosi 10,6 milijuna eura.

Poslovni prihodi Tele2 Hrvatska u prvom kvartalu bilježe pad od 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine te izno-

se 228,17 milijuna kuna.

Blago smanjenje poslovnih prihoda primarno je i u ovom kvartalu vezano smanjenjem prihoda od terminacije poziva u mobilne mreže. Tele2 Hrvatska stekao je 12.000 novih korisnika u prvom tromjesečju te njihova ukupna korisnička baza iznosi 722.000.

Uskoro quadruple play H1 Telekom bilježi kontinuirani rast korisničke baze i u ovom trenutku ima više od 130.000 korisničkih linija. H1TVIPTV usluga, koja je lansirana prije nešto više od pola godine, već sada ima više od 4000 korisnika.

H1 Telekom je uz postojeće usluge fiksne telefonije, interneta i IPTVa nedavno najavio i skori ulazak na tržište mobilne telefonije, čime će građanima biti u mogućnosti ponuditi qu-

adruple play uslugu.

Optima Telekom je u prvom kvartalu 2012. ostvario rast ukupnih prihoda za 24,6 posto u odnosu na isti period lani, koji iznose 145,8 milijuna kuna. Značajno je i smanjenje ukupnog gubitka (EBT) koji je u prvom kvartalu smanjen za 33,9 posto u odnosu na isti period lani.

Na kraju prvog tromjesečja 2012. broj korisnika koji su direktno priključeni na mrežu Optima Telekoma (LLU) porastao je za 7,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2011. godine, te je na koncu kvartala iznosio 114.599 korisnika. Zabilježen je rast u segmentu ADSL korisnika na vlastitoj mreži, sa 62.185 na kraju prvog tromjesečja 2011. godine na 72.289 u istom razdoblju 2012., odnosno značajnih 16,2 posto.

žne sestre nje/Webinari iz računalne sigurnosti za učenike osnovnih i srednjih škola te online eduKnjižara, o razvoju offline školovanja u obrazovnim institucijama e-learning connect, izradi ECDL online tečajeva te edukaciji nastavnika u školama i ostalim ustanovama od posebnog interesa za osnove informatičke i digitalne pismenosti.

U kategoriji poljoprivrede sudjeluju dvije aplikacije: sustav za izračun isplativosti uzgoja biljnih kultura i Plodored. U

kategoriji održavanja, rada na daljinu i ostalih vrsta programa također su se kvalificirala dva projekta: Građani komunalci/Komunalni informator (rješenje za prijavu komunalnih nepravilnosti i praćenje sanacije) i Total Expo (virtualni velesajam).

Preostale tri aplikacije nalaze se u kategoriji turizma i uključuju pro-

// tehnoVIJESTI višejezični portal za nekretnine

Zagrebačka banka pokrenula Domosferu.hr Zagrebačka banka pokrenula je sveobuhvatni portal za nekretnine i kulturu stanovanja Domosfera.hr.

Realizator i nositelj projekta je članica Grupe Zagrebačke banke, tvrtka Suvremene poslovne komunikacije (prije MZB), a voditeljica portala je Ivana Šoljan. Okosnica portala je bogati specijalizirani oglasnik u kojem će nekretnine oglašavati agencije za promet nekretninama, stanograditelji i fizičke osobe. Također, do dva oglasa korisnici mogu predati besplatno. Portal prihoduje i od standardnog internetskog oglašavanja koje podrazumijeva niz banner pozicija, sponzoriranih članaka i rubrika. Sučelje Domosfere je na hrvatskom i četiri strana jezika: engleskom, njemačkom, ruskom i talijanskom.

zg tech u znaku domaćih noviteta

Tech Meetup predstavlja domaće tehnološke proizvode Na drugom po redu ZG Tech Meetupu koji se održava 2. srpnja u organizaciji tvrtke Pet minuta bit će prezentirani domaći tehnološki proizvodi – Social Puzzle tvrtke iStudio, platforma Edija Budimilića i Gorana Duškića WhoAPI koja pretražuje i prati informacije o internetskim domenama, potom mobilna aplikacija studentskog tima Scan&Shop! koja je pobijedila na ovogodišnjem AppStart Contestu na zagrebačkom FER-u, te sustav za lakše upravljanje i vođenje prodaje na terenu Salespod, koji se nalazi i u AppHQ direktoriju aplikacija tvrtke Cisco.

besplatna iphone aplikacija

jekte web portala za mala turistička gospodarstva CroTurist (s pratećom mobilnom aplikacijom, burzom turističkih usluga i turističkim prepaid karticama za regiju), softversko rješenje za unapređenje turizma (javni portal za vođenje rezervacije privatnih i malih iznajmljivača Apartmani. net) te sustav rezervacije i

naručivanja mjesta i kapaciteta za turističke i sportske sadržaje (univerzalni booking).

HAKOM će predlagatelje ideja za razvoj u prvoj fazi pozivati na zajedničku izradu tehničkog dijela natječajne dokumentacije. Natječaji će izlaziti pojedinačno po završetku izrade natječajne dokumentacije te će se po provedenom postupku javnog natječaja krenuti u realizaciju odabranih ideja i usluga. (B.O.)

Road2services za brzu pomoć na cesti Hrvatske tvrtke Repeto, Fingere i Imagine Studio predstavile su besplatnu iPhone aplikaciju Road2services, podržanu na četiri jezika, koja je razvijena za pomoć i podršku na cesti. Aplikacija sadrži devet kategorija i više od 7000 subjekata koji mogu zatrebati vozačima u Hrvatskoj. Aplikacija je već dostupna na Apple Storeu.

8 // tehnokutak // tehnoVIJESTI

Privredni vjesnik Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

Call plus i rtl sada

15. obljetnica u taipeiju

Nove usluge iz H1 Telekoma Office 365 u Hrvatskoj Microsoft Office 365, posljednja generacija sustava za poslovnu produktivnost u oblaku, koji objedinjuje Microsoft Office, SharePoint Online, Exchange Online i Lync Online odnedavno je komercijalno dostupan u Hrvatskoj.

Sustav omogućava krajnjim korisnicima i malim tvrtkama pokretanje Office Web Appsa, Exchange Onlinea, SharePoint Onlinea, Lync Onlinea i internetskih stranica za svega 15 minuta. Također, dostupan je raznovrstan izbor za srednje i velike tvrtke te javnu upravu.

Novi i pametni Huawei Huawei je na sajmu GSMA Mobile Asia Expo 2012 u Šangaju među ostalim predstavio pametne telefone Ascend D quad, Ascend D1, Ascend P1, tablet računalo MediaPad 10 FHD te uređaje Mobile WiFi E5331 i E5151. Sudjelovanje na Mobile Asia Expou potvrđuje usmjerenje tvrtke na globalnu industriju pametnih telefona. Ove godine Huawei očekuje prodaju vrijednu devet milijardi dolara i isporuku 60 milijuna pametnih telefona.

Dobri rezultati mStarta Agrokorova tvrtka kći mStart telekomunikacije u prošloj je godini ostvarila rast prihoda od 190,7 posto te dobiti za čak 194 posto. Naime, prema podacima Financijske agencije, ta je tvrtka u 2011. godini ostvarila 103 milijuna kuna prihoda, uz dobit od 2,33 milijuna kuna.

Tvrtka mStart telekomunikacije osnovana je izdvajanjem informatike iz Agrokora, a s ciljem optimiziranja ulaganja u IT te unapređenja IT funkcija u tome koncernu.

IMPRESUM

Glavni urednik:

Darko Buković Urednik priloga:

Boris Odorčić

Domaći operator H1 Telekom krenuo je s uslugom H1 Call PLUS. Usluga je dostupna u cijeloj Hrvatskoj po cijeni od 99 kuna, a uključuje mjesečnu naknadu za telefonski priključak, besplatne pozive prema svim nacionalnim fiksnim mrežama te iznimno povoljne cijene razgovora sa zemljama Europske unije. “Usluga H1 Call PLUS namijenjena je ponajprije privatnim korisnicima koji imaju naviku dugih razgovora kako unutar Hrvatske tako i s odredištima u Europi.

Uz ovu tarifu korisnici ne trebaju strahovati od velikih računa jer s prijateljima i rodbinom u inozemstvu razgovaraju kao da

su u susjedstvu”, naglašava voditeljica marketinga Željka Vilagoš.

Obračunska jedinica je sekunda, što omogućava optimalno iskorištavanje tarife. Kako bi korisnici imali jednostavniji i lakši pregled troškova, H1 Telekom se i kod ove usluge pobrinuo da sve objedini na jedinstvenom računu.

Nadalje, ovaj telekom operator nedavno je s RTL Televizijom na IPTV platformi H1TV pokrenuo novu besplatnu uslugu pod nazivom RTL Sada koja gledateljima omogućuje novo televizijsko iskustvo - besplat-

no gledanje propuštenih emisija koje su prikazivane u originalnom terminu na kanalima RTL i RTL 2 unazad sedam dana i to bez ograničenja. Usluga se nalazi na posebnom kanalu H1TV-a 996 i dio je osnovnog paketa programa ovog operatora.

Kontinuirano prateći tržišne trendove i navike hrvatskih potrošača, H1 Telekom je uz postojeće usluge fiksne telefonije, interneta i IPTV-a nedavno najavio i skori ulazak na tržište mobilne telefonije, čime će građanima moći ponuditi quadruple play uslugu. (B.O.)

Boks i joga u sjedištu HTC-a Kompanija HTC nedavno je proslavila 15. obljetnicu velikim otvorenjem novog globalnog sjedišta u Taipeiju na Tajvanu.

Novo sjedište bit će dom za više od 2000 zaposlenika, uključujući 1000 članova odjela istraživanja i razvoja te dizajna. Tako se, primjerice, na 10. katu zgrade nalaze prostorije za fitness, jogu i boksanje. Zaposlenici, također, mogu igrati košarku, tenis i badminton na terenima na 17. katu.

Sjedište ima javnu umjetničku galeriju i prostor za nastupe gdje zaposlenici i posjetitelji mogu uživati u radovima lokalnih umjetnika. Zaklada HTC omogućuje obrazovanje za mlade i siromašne te

će se nalaziti na drugom i trećem katu. Valja naglasiti kako je cilj prostora zaklade poticati usavršavanje u vodstvu, komunikaciji i obrazovanju učitelja i ravnatelja.

Zgrada posjeduje LEED (Leadership in Energy and Environmental Design) Gold certifikat zahvaljujući ugradnji brojnih elemenata zelenog dizajna kao što su punjenje električnih vozila te energetski učinkovita klimatizacija.

HTC je 2011. godine prvi puta ušao na Interbrandovu godišnju listu top 100 najboljih globalnih brendova. Na taj način je postao prvi tajvanski brend koji je zaslužio mjesto na ovoj prestižnoj listi. (B.O.)

www.ekupi.eu: pogodnost za roditelje školaraca

Jednostavnije do udžbenika Portal eKupi i ove godine roditeljima nudi mogućnost nabave udžbenika na najjednostavniji način. Naime, ovo je druga godina zaredom kako je eKupi u svoju ponudu uvrstio udžbenike za osnovnu i srednju školu. Prije početka prošle školske godine na portalu je udžbenike nabavilo približno 14.000 roditelja. Ove godine očekuje se značajno povećanje narudžbi paketa, jer se procjenjuje da će se više od 20 posto roditelja od-

lučiti na taj način nabaviti udžbenike i sav potreban školski pribor. Podatak je to koji je portal dobio anketiranjem na uzorku od 1000 roditelja školske djece, priopćeno je iz Odjela za korporativne komunikacije M SAN grupacije.

Prema internim istraživanjima roditelji navode kako im je ovo najjednostavniji način nabave udžbenika zbog mnogih prednosti koje nudi e-kupnja - kao što su ušteda vremena, mogućnost nabave

omotanih udžbenika, besplatna dostava u vrijeme kada im to najviše odgovara, široka ponuda...

Ove godine portal (www.ekupi.eu) nudi niz drugih pogodnosti poput velikog odabira školskih torbi te nabavu informatičke opreme po povoljnim cijenama kako bi roditeljima olakšao početak nove školske godine. Uz te pogodnosti roditeljima je omogućeno plaćanje na 12 rata bez kamata. (B.O.)

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

( tek 1 godinu

( 25% više poziva

Vitlov radi čokolade za tržište

imaju brendovi koji koriste *broj

Vitlov čokolade, Zadar

Go4Star, Zagreb

Uvijek se traži i čokolada više!

Halo *pizza, *taxi ili *kino Banke i dalje nerado financiraju proizvodnju, pa se vlasnik tvrtke Vitlov nada kreditu u HBOR-u. S tim bi sredstvima proširio proizvodnju i zaposlio nove radnike

Pozivanjem usluge *broj, poziv korisnika se preusmjerava na željeni fiksni broj call centra, prodajnog centra ili info broj

Z

K

“

ahtjevi tržišta puno su veći nego što ja u ovoj fazi mogu proizvesti”, kratko je prokomentirao stanje na tržištu Dubravko Vitlov, vlasnik zadarske tvrtke Vitlov koja se bavi proizvodnjom čokoladnih delikatesa. Prije negoli je prošle godine pokrenuo posao o kojem je sanjao još od djetinjstva, Vitlov se educirao u najvećoj i najjačoj instituciji, belgijskoj čokoladnoj akademiji Barry Callebaut Academy. Ipak, nije odmah pokrenuo posao jer za to nije imao sredstava, a ni danas nema novca za proširenje posla kojim bi pokrio sve narudžbe koje mu pristižu. Nakon edukacije je, naime, prve proizvode radio u kućnoj radinosti, te ih dijelio ukućanima, rodbini i prijateljima koji su prenosili priču o njegovoj čokoladi.

Eksperimentirao sam, kaže Vitlov, s različitim sastojcima i okusima, što danas mojim proizvodima daje posebnost. Danas se njegove praline mogu naći u Intersparu, u zadarskoj Zračnoj luci, nekim ekskluzivnim restoranima

u Zagrebu i Dalmaciji...

“Narudžbe stižu sa svih strana, a podršku sam dobio i od Grada i Županije. No, unatoč svemu tome, lani nisam uspio dobiti kredit kod jedne komercijalne banke jer takve banke u Hrvatskoj i dalje ne financiraju proizvodnju. Nadam se da ću kredit dobiti u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak jer bih time proširio proizvodnju i zaposlio nove radnike”, naglasio je Vitlov.

če, zanimanje čokolatijer je u svijetu vrlo cijenjeno i traženo. U Beču bi, dodaje Vitlov, sa svojim znanjem i obrazovanjem mogao odmah naći posao, ali je njemu cilj da posao proširi kod kuće. Inače, u Zadru je, ispričao nam je, prije osamdesetak godina već postojala tvornica čokolade. Zvala se Ausonia, a vlasnik joj je bio Antonio Zarauschek. Osnovana je 15. kolovoza 1929. godine i radila je do rata.

Zanimanje čokolatijer u svijetu je vrlo cijenjeno i traženo Tvrtka je inače smještena u zadarskom Poduzetničkom inkubatoru, od kojeg je Vitlov također dobio podršku.

Prostora za nove proizvođače ima Proizvođača čokolade, kaže, u Hrvatskoj nema puno, tako da ima dosta prostora za manje proizvođače jer je tržište “gladno” drukčijih, posebnijih okusa i izgleda čokolade. Ina-

Poslije rata strojevi su bili prebačeni u Marasku, gdje su se još nekoliko godina proizvodile manje serije čokoladnih proizvoda.

Vitlov je u Italiji pokušao pronaći ljude koji su nekada radili u toj proizvodnji, međutim nije uspio.

No, tamo je upoznao svog partnera Franca Luxarda, vlasnika tvornice likera Luxardo, čije arome Vitlov koristi u svojoj proizvodnji. (J.F.)

oliko puta ste poželjeli naručiti pizzu, taksi ili karte za kino, a niste znali broj koji treba nazvati? No, tada još niste znali za uslugu *pizza, *taxi ili *kino. Tvrtka Go4Star je jedna od vodećih tvrtki za pružanje usluge *broj diljem svijeta. Ta se nova, inovativna usluga temelji na biranju zvjezdice na mobilnom telefonu, nakon čega slijedi određeni fiksni broj za naziv brenda, proizvoda ili tražene usluge. No, o čemu je zapravo riječ? Usluga *broj je zapravo broj telefona. Korisnik umjesto biranja devetoznamenkastih brojeva, na svom telefonu bira zvjezdicu i nakon toga nekoliko tipki kako bi nazvao željeni broj. “Naš je cilj korisnicima osigurati alat kojim se povećava promet vezan uz proizvod ili uslugu te uspostaviti vjernost određenom brendu. Drago nam je što smo tu uslugu pokrenuli i u Hrvatskoj. U zemljama u kojima je *broj usluga već prisutna, statistike pokazuju da je koristi više od 90 posto oglašivača, a prema provedenoj

studiji, broj ulaznih poziva poveća se od 10 do 60 posto za sve oglašivače koji su uobičajene fiksne brojeve zamijenili *bro-

među kojima su HOK Osiguranje, Croatia Airlines, Auto Štasni, AC Rudman, Green Gold i Smart stranica. Usluga je dostupna

Umjesto biranja višeznamenkastih brojeva, koristi se zvjezdica na telefonu jevima”, rekla je Sandra Mravinac Grbčić, direktorica tvrtke Go4Star za Hrvatsku. Uvjerena je da će naše tržište prepoznati vrijednosti koje im donosi takav način promocije. Pozivanjem te usluge poziv korisnika se izravno preusmjerava na željeni fiksni broj call centra, prodajnog centra ili info broj.

Pozicioniranje i jačanje brenda Nakon pozitivnih iskustava usluge *broj u Poljskoj i Izraelu, ta se usluga proširila i na ostale zemlje. Ta je usluga namijenjena svim tvrtkama koje kod promocije svoje ponude ističu telefonski broj, a njene brojne pogodnosti prepoznale su i neke hrvatske tvrtke,

iz svih mobilnih mreža, a strateški su je podržali Vip net, T-mobile i Tele2.

“Usluga *broj je marketinški prodoran način komunikacije s korisnicima pomoću kojeg neka tvrtka pozicionira i jača svoj brend, ističe prepoznatljivost proizvoda ili usluga, unosi dodatnu vrijednost u poslovanje tvrtke te pojednostavljuje komunikaciju s korisnicima”, istaknula je Sandra Mravinac Grbčić. Dodala je kako brendovi koji koriste *broj imaju 25 posto više poziva. To je lako pamtljiva usluga, jednostavna za korištenje, a prihvaćena je i kao sredstvo komunikacije koje će potaknuti potencijalne klijente na akciju. (S.P.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti HŽ izolira Bosnu

Prijedlog Hrvatskih željeznica koji je iznesen na međunarodnim sastancima - da se novim redom vožnje ukine jedan broj međunarodnih vlakova, među kojima i oni koji BiH povezuju s Hrvatskom, Srbijom i drugim europskim zemljama - zabrinuo je putnike i željezničare iz BiH koji smatraju da će tako biti izolirani od Europe i prije nego što Hrvatska službeno uđe u EU, te da će na željeznici doći do otpuštanja. Kako se tvrdi, HŽ je uvjetovao održavanje prometa preskupom tarifom po prijeđenom kilometru. Željeznice Federacije BiH kupile su suvremeni niskopodni vlak u Končaru kako bi održavale liniju za Ploče, a sad mogu prevoziti putnike samo do Čapljine. Željezničari ne znaju ni što učiniti s nagibnim brzim talgo vlakovima kupljenim u Španjolskoj upravo za međunarodni promet.

nih sredstava po ugovoru se trebao podmiriti isporukom struje. Ove činjenice konstatirala je nezavisna revizorska kuća Deloitte u svom izvješću o radu RTE Ugljevika u prošloj godini, ali oni tada nisu priopćeni javnosti. Predsjednik vlade Republike Srpske Aleksandar Džombić izjavio je povodom tužbe Slovenaca da se neće ići na poravnanje i da se moraju koristiti svi mogući elementi koji srpskom entitetu stoje na raspolaganju. Još prije 16 godina prvi slovenski veleposlanik u BiH Drago Mirošič upozorio je tadašnju vladu RS-a koja je namjeravala ovu termoelektranu prodati Rusima da to ne čine dok se ne podmire potraživanja Slovenije.

Sličan spor vodi Hrvatska elektroprivreda s Elektroprivredom RS-a za suvlasništvo u Rudniku i TE Gacko. Elektroprivreda BiH je još prije 10 godina u struji podmirila obveze prema Sloveniji i Hrvatskoj za uložena sredstva u izgradnju termoelektrana u Tuzli i Kaknju.

Prvi kilometri autoceste BijačaKravice

Elektroprivreda Slovenije traži za Ugljevik 1,5 milijardi maraka

Elektroprivreda Slovenije nakon 16 godina sporenja podnijela je tužbu protiv Rudnika i TE Ugljevik u kojoj traži oštetu od 1570 milijuna maraka, ili oko 780 milijuna eura, javila je agencija Fena. U najnovijoj tužbi slovenska kompanija je precizno navela iznose odštetnog zahtjeva na ime prije rata uloženih sredstava putem Saveznog fonda za razvoj nerazvijenih u izgradnju RTE Ugljevika za neisporučenu struju i gospodarenje. Naime, povrat ulože-

Ovih dana bit će završena izgradnja prva dva kilometra autoceste koridorom V.c u Hercegovini na dionici Bijača-Kravice, a do kraja srpnja čitava poddionica duga malo više od četiri kilometra. Radove u skladu s rokovima gradi domaći konzorcij koji čine Euroasfalt, ŽGP i Hidrogradnja. Počinju radovi na graničnom prijelazu s Hrvatskom kod Metkovića kao i na velikom odmorištu Kravice kod istoimenog vodopada. Do 2014. godine bit će u prometu i pet kilometara duga dionica južnog koridora V.c do Međugorja. U međuvremenu intenzivirat će se gradnja spoja ove prometnice s magistralnom cestom M-17 u Počitelju.

Privredni vjesnik Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

( 59 mil KM

predratna potraživanja za obavljene radove u Srbiji

Federacija BiH intenzivirala proces povrata imovine

BiH traži povrat 700 objekata vrijednih milijardu maraka U susjednim državama FBiH posjeduje niz hotela, poslovnih prostora, stanova, vagona; samo Šipad Eksport-import traži od Hrvatske povrat luke u Šibeniku procijenjene na 220 milijuna KM Zdravko Latal latal@privredni.hr

O

d prvih dana stjecanja neovisnosti Bosna i Hercegovina potražuje imovinu koja je ostala u državama nastalim raspadom Jugoslavije i koja se procjenjuje na više od milijardu dolara. Vlasti, a i neki gospodarski subjekti, nisu do sada bili pretjerano uporni da tu imovinu, brojne hotele, odmarališta, državne rezidencije, poslovne prostore, stanove, željezničke vagone i cestovna vozila, sve do Šipadove luke u Šibeniku, vrate u posjed. Bilo je tu i mnogo mešetarenja i privatnih interesa. Ekonomska kriza je sada natjerala vlasnike i vlast da energično, pa ako treba i uz pomoć međunarodnih sudskih institucija pokrenu proces povrata imovine.

Padaju i krivične prijave Samo vlada i privreda Federacije BiH potražuje povrat vlasništva nad 700 objekata vrijednih oko milijardu konvertibilnih maraka (KM). Koliki su zahtjevi vlasti Republike Srpske zasad nije objavljeno, ali prema nekim procjenama nisu ništa manji i najvećim dijelom se odnose na nadoknadu štete Srba iz Hrvatske koji su emigrirali u BiH. Fe-

deracija najviše tih “spornih” objekata potražuje u Hrvatskoj i Srbiji.

Agencija za privatizaciju Federacije BiH dovršila je obnovu podataka Središnjeg registra pasivne podbilance na osnovi

u početnoj bilanci iznosi 17,8 milijuna KM, ali je stvarna vrijednost poslovnih prostora, stanova i skladišta ovog nekadašnjeg prehrambenog giganta u Zagrebu, Splitu, Karlovcu, Rijeci, Dubrovniku,

Sarajevo. Rudnik Kreka u Tuzli traži povrat hotela Salines u Podgori, Rudnik Đurđevik iz Tuzle traži povrat hotela Đuro Salaj i pet stanova u Gradcu. Određeni broj tvrtki, poput Hidrogradnje i Vranice, ima još

Imovina Agrokomerca izvan BiH u početnoj bilanci iznosi 17,8 milijuna KM, a stvarna joj je vrijednost desetorostruko veća koje proizlazi da je 107 poduzeća iz ovog entiteta iskazalo potraživanja za 700 objekata koji se nalaze u susjednim državama.

Nemali broj ovih objekata nalazi se na udaru raznih privatizacijskih mešetara, i to usprkos činjenici da su pokrenuti sudski postupci. Kako je objavljeno, Federalno pravobraniteljstvo podiglo je krivične prijave zbog gubitka imovine Šipad Eksport-importa i KTK-a Visoko. Prema podacima koji se zadnjih dana pojavljuju u javnosti, najviše imovine, nekretnina i opreme potražuju Agrokomerc, Željeznice FBiH, Šipad Eksport-import, rudnici Breza, Kreka, Kakanj i Đurđevik. Samo imovina Agrokomerca

Beogradu, Skopju, Herceg-Novom, Ljubljani i u još nekoliko gradova bivše Jugoslavije desetorostruko veća. Željeznice FBiH su u proteklom razdoblju uspjele vratiti 60 vagona iz Srbije i Hrvatske, a najveći broj se sad nalazi u Makedoniji i na Kosovu. Željezničari potražuju i imovinu u Pločama, Opuzenu, Slavonskom Šamcu i Slavonskom Brodu.

Susjedi ne poštuju ugovor Šipad Eksport-import traži od Hrvatske povrat luke u Šibeniku procijenjene na 220 milijuna maraka. Nakon što nije uspjela uknjižba luke kao pomorskog dobra, luka je uknjižena na privatnu tvrtku Šipad

predratna potraživanja za obavljene radove u Srbiji, u iznosu od 59, a u Hrvatskoj od 12,5 milijuna maraka. Agencija za privatizaciju FBiH tvrdi da je poduzela mjere u vezi s predratnim potraživanjima u skladu s Aneksom G Okvirnog sporazuma o sukcesiji, ali susjedi u cijelosti ne poštuju taj međunarodni ugovor. Agencija će prvo iscrpiti sve izvanredne pravne lijekove kako bi mogla pristupiti Međunarodnoj trgovinskoj arbitraži u Parizu. Tako se najavljuje da će se u slučaju odbijanja više tužbi koje se trenutačno nalaze pred Ustavnim sudom Srbije, rješenje tražiti pred međunarodnom institucijom u Parizu.

15

www.privredni.hr Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

( 2,47

prosječna ocjena javnosti slovenskim menadžerima

( 1,67

*vijesti

prosječna ocjena političarima

U Sloveniji kopni povjerenje u menadžment

Tko će vratiti razvojni naboj Dok slovenski menadžeri variraju temu o preskupoj državi, novinari pokušavaju otkriti prilike za gospodarski razmah u sljedećim godinama Prosječna ocjena suglasnosti opće javnosti sa sljedećim tvrdnjama:

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S

Vodstva slovenskih poduzeća imaju jasnu viziju i strategiju razvoja

lovenski menadžment bio je neugodno iznenađen onime što je ovih dana vidio u zrcalu Nimamedije. Ugledan ispitivač raspoloženja javnosti pitao je 700 slovenskih građana o povjerenju u slovenski menadžment, sindikate, novinare i političare.

Ocjena povjerenja u vodstva slovenskih poduzeća niža je od očekivane. Javnost više vjeruje novinarima i sindikatima nego menadžmentu. S prosječnom ocjenom od samo 2,47 slovenski menadžeri imaju valjanog razloga zamisliti se nad djelotvornošću stalne tužbalice da im se bezrazložno srozava ugled, odnosno da su žrtve antipoduzetničke histerije.

Čak 50 milijuna eura koštao je hotel u Rimskim termama za koji se ne može naći ni uprava niti profitabilan sadržaj

Najnovija anketa dala je znati da su menadžeri sami poprilično zaslužni za lošu sliku u javnosti. Notorna je činjenica da gospodarska kriza u Sloveniji ne bi bila tako dramatična da u godinama “tajkunske koncentracije kapitala” najviđeniji slovenski menadžeri nisu

2,34

Sindikalna vodstva dobro zastupaju interese radništva

2,63

Sindikalna vodstva dobar su primjer radnicima

2,49

Novinari su najbolji zaštitnici javnog interesa

3,19

Novinari kvalitetno i stručno obavljaju svoj posao

3,25

Političari djeluju u javnom interesu

1,91

Političari stručno i profesionalno obavljaju svoj posao

1,88

Prosječne ocjene povjerenja:

spiskali otprilike milijardu eura bankarskog kapitala na kupnju vlastitih poduzeća. Kako bi sve bilo lakše i jednostavnije da se taj novac uložilo u razvoj i nužne prilagodbe! No, svakako je netko menadžirao takvim otkupima koji su bili pogubni za brojna poduzeća. Javnost pamti i ne zaboravlja, posebno ljudi koji su ostali bez posla.

Rimsko ludovanje Ima i drugih bisera koji srozavaju ugled poslovnim ljudima. U sklopu Rimskih termi podignut je grandiozan hotel, među najraskoš-

nijima u Sloveniji. Premještalo se cijelo brdo da bi se u oslobođeni prostor uglavilo investicijsku raskoš koja je u konačnici stajala 50 milijuna eura. Sada je problem pronaći upravu koja će iz tekućeg poslovanja uredno vraćati anuitete, a usput i nagraditi vlasnike odgovarajućom dobiti. Direktori dođu, ali još brže i odlaze. Netko je očito “izmenadžirao” hotel za koji se u Sloveniji govori da ne može uspjeti sve i da ima Indru Nooyi za predsjednicu uprave, katarskog emira za vlasnika i tri posto najbogatijih Rusa kao stalne goste.

Povjerenje u vodstva slovenskih poduzeća

2,47

Povjerenje u novinare

3,09

Povjerenje u sindikate

2,59

Povjerenje u političare

1,67

Rimske terme samo su raspirile raspravu o neskladu forme i sadržaja kao općem slovenskom problemu. Ljudi vide oko sebe nova zdanja s mnogo mramora i čeličnog blještavila, vide raskošne lustere i podzemnu infrastrukturu za prihvat automobila. Za sve to uvijek se nekako nađe novac, a nema ga kada raskošnu formu treba ispuniti sadržajem, kada dođe red na biznis, posebice kvalitetu i atraktivnost proizvoda. Sve te nezgrapnosti netko je blagoslovio i menadžirao. Na menadžerska jamranja javnost stoga uzvraća porukom - prestanite jadikovati i vratite se svom pravom poslanju.

Novinari znaju Menadžeri, nažalost, ne prednjače u pronalaženju odgovora na pitanje što učiniti i kako raditi da bi sutra bilo bolje. Pretežno razglabaju o preskupoj državi zbog koje su svi prinuđeni varati koga stignu.

“Ne možeš preživjeti radeći pošteno”, opći je odgovor za sve, pa i za grijeh nečinjenja. Što je recept za dugoročni gospodarski rast, za ekonomski razvoj i obilje, potrudili su se naznačiti - novinari. Skupina novinara Financa predložila je da se u budućim strateškim odlukama nikako ne mimoiđu: medicinski turizam, proizvodnja povezana s energetskom učinkovitošću, inženjering, unikatna proizvodnja u strojogradnji te medicinski alati i elektropoluproizvodi s visokom dodanom vrijednošću. Novinari nude oslonac na “ono što imamo i što najbolje znamo”, u okviru niša što ih nudi svjetsko tržište, a kojima se male ekonomije mogu brzo prilagoditi. Javnost sada očekuje da i menadžeri kažu koju riječ o nužnim promjenama i prilagodbama. Više o inoviranju proizvoda, a manje o usavršavanju sposobnosti penetriranja u kanale kojima kola državni novac.

Repovi na Kosovu Smjena vodstva Telekoma Slovenije zbog nepravilnosti u poslovima na Balkanu je odgođena, ali ne i opozvana. U polemikama koje prate gotovo već sigurne kadrovske promjene na vidjelo dolaze pojedinosti o zaposjedanju telekom tržišta na Kosovu.

Prema američkoj depeši koju je objavio Wikileaks, za licenciju na Kosovu borila su se tri konzorcija. U onom s Telekomom Slovenije bio je i Albright Group koji vodi nekadašnja državna tajnica SAD-a Madeleine Albright. Žiga Debeljak u bečkom sjedištu Gorenja Bivši predsjednik uprave Mercatora Žiga Debeljak vraća se u Gorenje gdje će u rujnu preuzeti čelno mjesto holdinškog poduzeća u Beču - Gorenje Beteiligungsgesellschaft. Bečki holding upravlja mrežom inozemnih poduzeća Gorenja. Osim skrbi za nadogradnju poslovne infrastrukture, Žiga Debeljak bit će odgovoran za međunarodni razvoj poslovnog sustava te za vođenje korporacijskih poslova.

Manjak zemljišta Savjet za zaštitu okoliša zajedno s nizom drugih civilnih udruga u Sloveniji

protivi se prijedlogu skupine zastupnika Državnog zbora koji bi radi “veće zainteresiranosti investitora za ulaganja u Sloveniju” jednostavno ukinuli plaćanje naknade za prenamjenu poljoprivrednog u građevinsko zemljište.

Civilne udruge protive se takvom pogodovanju kapitalu i traže da se zadrži sustav naknada kao mjera odvraćanja investitora od najplodnijih zemljišta, kakvih nema mnogo u Sloveniji. Sa 850 četvornih metara njiva i vrtova po stanovniku, Slovenija znatno zaostaje za prosjekom EU-a (2080 kvadrata po stanovniku).

16 POSLOVNA IZVJEŠĆA

Privredni vjesnik Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

CROATIA zdravstveno osiguranje d.d., Miramarska 22, Zagreb

IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI (RAČUN DOBITI I GUBITKA) ZA 2011. GODINU OPIS 2011.

I. ZARAĐENE PREMIJE (PRIHODOVANE) Zaračunate bruto premije 97.276.121 Ispravak vrijednosti i naplaćeni ispravak vrijednosti -805.029 premije Promjena bruto pričuva prijenosnih premija -3.167.975 UKUPNO ZARAĐENE PREMIJE 93.303.117 II. PRIHODI OD ULAGANJA Prihodi od ulaganja u zemljišta i građevinske objekte 486.223 Prihodi od kamata 1.815.952 Nerealizirani dobici od ulaganja po fer vrijednosti kroz 2.645 račun dobiti i gubitka Dobici od prodaje (realizacije) financijskih ulaganja 43.017 Neto pozitivne tečajne razlike 41.198 UKUPNO PRIHODI OD ULAGANJA 2.389.035 III. OSTALI PRIHODI Ostali prihodi 1.231.621 UKUPNO OSTALI PRIHODI 1.231.621 IV. IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE (NETO) Likvidirane štete -58.843.208 Promjena pričuva za štete 2.477.046 UKUPNO IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE -56.366.162 V. IZDACI ZA POVRATE PREMIJA (BONUSI I POPUSTI) Promjena pričuva za povrate premija ovisne o rezultatu 0 Promjena pričuva za povrate premija neovisne o rezultatu 0 UKUPNO IZDACI ZA POVRATE PREMIJA 0 VI. POSLOVNI RASHODI (IZDACI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI) NETO Troškovi pribave -3.156.887 Troškovi uprave (administrativni troškovi) -30.857.223 UKUPNO POSLOVNI RASHODI -34.014.110 VII. TROŠKOVI ULAGANJA Usklađenje vrijednosti (smanjenje ulaganja) -9.939 Neto negativne tečajne razlike -21.186 Ostali troškovi ulaganja -1.000.000 UKUPNO TROŠKOVI ULAGANJA -1.031.125 VIII. OSTALI TROŠKOVI UKLJUČUJUĆI I VRIJEDNOSNA USKLAĐENJA Ostali troškovi i vrijednosna usklađenja -1.469.249 UKUPNO -1.469.249 DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 4.043.128 Porez na dobit -881.674 DOBIT TEKUĆE GODINE 3.161.454 OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT Ostala sveobuhvatna dobit 0 UKUPNA SVEOUHVATNA DOBIT 3.161.454

2010.

97.208.104 -970.335 3.138.331 99.376.100 292.587 2.154.504 4.770 157.820 37.143 2.646.824 490.338 490.338 -59.993.224 -1.102.498 -61.095.722 -335.194 4.317.208 3.982.014 -6.967.485 -31.290.750 -38.258.235 -527.895 -57.372 -68.623 -653.890 -795.991 -795.991 5.691.438 -1.352.133 4.339.305 0 4.339.305

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU (BILANCA) NA DAN 31.12.2011. GODINE POZICIJA NEMATERIJALNA IMOVINA Ostala nematerijalna imovina Ukupno nematerijalna imovina MATERIJALNA IMOVINA Oprema Ostala materijalna imovina i zalihe Ukupno materijalna imovina ULAGANJA Ulaganja u zemljišta i građevinske objekte koji ne služe za provođenje djelatnosti Ulaganja u podružnice, pridružena društva i sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima

2011.

2010.

382.499 382.499

619.962 619.962

2.669.146 101.979 2.771.125

4.378.744 125.920 4.504.664

9.332.004

9.344.081

10.145.000

10.145.000

Ostala financijska ulaganja 46.768.787 Ukupno ulaganja 66.245.791 POTRAŽIVANJA Potraživanja iz neposrednih poslova osiguranja 44.986.663 Ostala potraživanja 6.349.224 Ukupno potraživanja 51.335.888 OSTALA IMOVINA Novac u banci i blagajni 1.222.100 Ukupno ostala imovina 1.222.100 PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA Ostali plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela 7.644 naplata prihoda Ukupno plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela 7.644 naplata prihoda UKUPNO AKTIVA 121.965.047 KAPITAL I REZERVE Upisani kapital Rezerve Zadržana dobit/preneseni gubitak Dobit tekuće godine Ukupno kapital i rezerve TEHNIČKE PRIČUVE Prijenosne premije, bruto iznos Pričuva šteta, bruto iznos Pričuve za povrate premija ovisne i neovisne o rezultatu (bonusi i popusti) 13.2 Ukupno tehničke pričuve OSTALE PRIČUVE Pričuve za mirovine i slične obveze Ukupno ostale pričuve ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA OBVEZA Tekuća porezna obveza Ukupno odgođena i tekuća porezna obveza FINANCIJSKE OBVEZE Ostale financijske obveze Ukupno financijske obveze OSTALE OBVEZE Obveze iz neposrednih poslova osiguranja Ostale obveze Ukupno ostale obveze UKUPNO PASIVA

45.800.619 65.289.700 40.869.130 5.029.892 45.899.022 722.227 722.227 7.915 7.915 117.043.490

44.363.000 8.959.918 3.091.755 3.161.454 59.576.127

44.363.000 8.113.410 -401.043 4.339.305 56.414.672

44.846.239 6.468.413 4.880.000

41.678.264 8.945.459 4.880.000

56.194.651

55.503.723

2.343.139 2.343.139

1.690.000 1.690.000

0 0

227.346 227.346

21.247 21.247

83.855 83.855

964.746 2.865.137 3.829.882 121.965.047

69.267 3.054.627 3.123.894 117.043.490

Mišljenje nezavisnog ovlaštenog aktuara o stanju tehničkih pričuva za Croatia zdravstveno osiguranje d.d. na dan 31.12.2011. godine Temeljem podataka dobivenih od Croatia Zdravstvenog Osiguranja d.d. i za koje odgovara Uprava Croatia Zdravstvenog Osiguranja d.d. utvrđeno je na dan 31.12.2011. godine Croatia Zdravstvenog Osiguranja d.d. formiralo slijedeće pričuve: 1. Pričuve za prijenosne premije 2. Pričuve šteta 3. Pričuve za bonuse i popuste Temeljem Pravilnika o detaljnom obliku i najmanjem opsegu te sadržaju revizorskog pregleda i revizorskog izvješća s obzirom na specifičnosti poslova osiguranja i reosiguranja (NN 119/09), te članka 154. stavak 2. a u svezi članka 151. stavak 2. Zakona o osiguranju (NN 151/05, 87/08, 82/09)) kao nezavisni ovlašteni aktuar dajem slijedeće mišljenje o stanju i obračunu tehničkih pričuva Croatia Zdravstvenog Osiguranja d.d.

Smatram da su tehničke pričuve Croatia Zdravstvenog Osiguranja d.d. na dan 31.12.2011. godine obračunate korektno, u skladu s Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja (NN 97/09, 135/09 i 150/09), načelima struke osiguranja i aktuarske struke, te potvrđujem pozitivna Mišljenja o obračunu tehničkih pričuva imenovanog ovlaštenog aktuara Croatia Zdravstvenog Osiguranja d.d.

Zagreb, travanj 2012. godine Emil Ždralović, dipl.ing.mat.

Ovlašteni aktuar

17

www.privredni.hr Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA U 2011. GODINI OPIS

Uplaćeni kapital redovne dionice

Zakonske rezerve

Statutarne rezerve

Ostale rezerve

Zadržana dobit/ preneseni gubitak

Dobit tekuće godine

UKUPNO

44.363.000

1.467.791

0

3.665.438

0

4.480.181

53.976.410

Promjena računovodstvenih politika

0

0

0

0

448.957

0

448.957

Ispravak pogreški prethodnog razdoblja

0

0

0

0

-850.000

0

-850.000 53.575.367

Stanje 1. siječnja 2010. godine

Stanje 1. siječnja 2010. godine (prepravljeno)

44.363.000

1.467.791

0

3.665.438

-401.043

4.480.181

Raspored dobiti 2009. godine

0

224.009

1.120.045

1.636.127

0

-2.980.181

0

Isplata dobiti

0

0

0

0

0

-1.500.000

-1.500.000

Dobit tekuće godine Stanje 31. prosinca 2010. godine

0

0

0

0

0

4.339.305

4.339.305

44.363.000

1.691.800

1.120.045

5.301.565

-401.043

4.339.305

56.414.672

Raspored dobiti 2010. godine

0

216.965

1.030.585

0

3.091.755

-4.339.305

0

Pokriće gubitka

0

0

0

-401.043

401.043

0

0

Dobit tekuće godine

0

0

0

0

0

3.161.454

3.161.454

44.363.000

1.908.765

2.150.630

4.900.522

3.091.755

3.161.454

59.576.127

Stanje 31. prosinca 2011. godine

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU ZA 2011. GODINU - NEIZRAVNA METODA POZICIJA Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti Dobit prije poreza Amortizacija nekretnina i opreme Amortizacija nematerijalne imovine Umanjenje vrijednosti i dobici od svođenja na fer vrijednost Ostala usklađenja Novčani tijek prije promjene poslovne imovine i obveza Smanjenje/povećanje ulaganja koja se vrednuju po fer vrijednosti Smanjenje depozita, zajmova i potraživanja Povećanje/smanjenje potraživanja Smanjenje/povećanje ostale imovine Smanjenje/povećanje plaćenih troškova budućeg razdoblja Povećanje/smanjenje tehničkih pričuva Smanjenje poreznih obveza Smanjenje/povećanje financijskih obveza Povećanje/smanjenje ostalih obveza Povećanje/ smanjenje poslovne imovine i obveza Plaćeni porez na dobit Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti Novčani tokovi iz investicijskih aktivnosti Izdaci za nabavu materijalne imovine Izdaci za nabavu nematerijalne imovine Primici od ulaganja koja se drže do dospjeća Izdaci za ulaganja koja se drže do dospjeća Neto primici od investicijskih aktivnosti Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti Novčani izdaci za isplatu udjela u dobiti (dividendi) Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti ČISTI NOVČANI TIJEK UČINCI PROMJENE TEČAJEVA STRANIH VALUTA NA NOVAC SMANJENJE/POVEĆANJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA DAN 1. SIJEČNJA NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA DAN 31. PROSINCA SMANJENJE/POVEĆANJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA

2011.

2010.

4.043.128 1.744.669 296.615 -2.645

5.691.438 1.762.665 348.423 -4.770

402.884 6.484.650

-553.089 7.244.667

304.030

-1.300.000

1.600.000 -5.436.866 62.890 271

2.900.000 5.534.272 -6.714 -2.165

690.928 -227.346 -62.608 1.359.128 -1.709.572 -1.313.083 3.461.995

-6.017.846 -968.590 61.420 -856.577 -656.200 -1.124.787 5.463.680

-74.021 -59.151 28.915.248 -31.764.210 -2.982.134

-218.209 -89.792 27.749.403 -31.682.192 -4.240.790

0 0 479.861 20.012

-1.500.000 -1.500.000 -277.110 -20.229

499.873

-297.339

722.227 1.222.100 499.873

1.019.566 722.227 -297.339

Za Croatia zdravstveno osiguranje d.d., Zagreb:

Kristijan Podrug Predsjednik Uprave

Mario Puljiz Član Uprave

BDO Croatia d.o.o.

Trg J. F. Kennedy 6b 10000 Zagreb

IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORA Dioničarima društva Croatia zdravstveno osiguranje d.d., Zagreb Predmet revizije Obavili smo reviziju priloženih godišnjih financijskih izvještaja društva Croatia zdravstveno osiguranje d.d., Zagreb (“Društvo”), za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. godine, koji se sastoje od Izvještaja o financijskom položaju na 31. prosinca 2011., Izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, Izvještaja o stanju i promjenama kapitala i Izvještaja o novčanom toku za tada završenu godinu, kao i pripadajućih Bilješki uz financijske izvještaje u kojima je iznijet sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjenja.

Odgovornost Uprave Društva za financijske izvještaje Uprava Društva je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju priloženih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj i za one interne kontrole za koje Uprava Društva odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed prijevare ili pogreške.

Odgovornost revizora Naša odgovornost je izraziti mišljenje o priloženim financijskim izvještajima na osnovi obavljene revizije. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike i reviziju planiramo i obavimo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikazivanja.

Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o revizorovoj prosudbi, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih iskaza u financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri tom procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole, koje su važne Društvu za sastavljanje i fer prezentiranje financijskih izvještaja, kako bi obavio revizijske postupke prikladne u postojećim okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o uspješnosti internih kontrola. Revizija također obuhvaća procjenu prikladnosti primjenjenih računovodstvenih politika i razboritosti računovodstvenih procjena Uprave Društva, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja.

Vjerujemo da revizijski dokazi koje smo prikupili jesu dostatni i prikladni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja.

Mišljenje Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji u svim materijalno značajnim aspektima, istinito i fer prikazuju financijskog položaja društva Croatia zdravstveno osiguranje d.d., Zagreb na dan 31. prosinca 2011. godine, te rezultate njegovog poslovanja i njegove novčane tokove za tada završenu godinu sukladno Zakonu o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.

Ostali zakonski i regulatorni zahtjevi Uprava Društva odgovorna je za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja Društva za godinu koja je završila 31. proisinca 2011. godine u propisanom obliku temeljem Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje (NN 132/10) kojeg je na temelju Zakona o osiguranju i Zakona o računovodstvu donijela Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Financijske informacije iznijete u standardnim godišnjim financijskim izvještajima Društva istovjetne su informacijama iznijetim u godišnjim financijskim izvještajima Društva prikazanih na stranicama 4 do 38 na koje smo iskazali mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore.

U Zagrebu, 20. veljače 2012. godine

BDO Croatia d.o.o.

Trg J.F. Kennedy 6b 10000 Zagreb

Ines Rožić, ovlašteni revizor

Jeni Krstičević, predsjednica uprave

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Privredni vjesnik Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Motocikli

Chongqing Jijnjue Motorcycle, Chong­ qing, Kina, www.chinajinjue.com. Tvrt­ ka je proizvođač motocikala i nudi svoje proizvode. Kontakt: Gan Hui, cqgh20@126.com, +86 23 66290107, +86 13883106873.

Distribucija

CAROLYN JESS-COOKE Dnevnik anđela čuvara Naklada Ljevak

Margot Delacroix umire u dobi od 42 godine, no dobiva priliku vratiti se na zemlju kao anđeo čuvar samoj sebi.

Sada pod imenom Ruth dobiva mandat da ponovno proživi svoje najveće pogreške te se posvećuje mijenjanju tijeka vlastita života i sprječavanju prerane smrti. Kada shvati da je svojim postupcima prouzročila da njezin sin tinejdžer završi u paklu droge zbog čega je i ubijen, sklapa pogodbu s demonom: spremna je odreći se mjesta u raju u zamjenu za priliku da spasi sina...

KRISTIJAN KRKAČ FILOZOFIJA NOGOMETA Jesenski i Turk

Krkač nam tumači samu srž te zanimljive loptačke igre i osnove nogometnih taktika, od lažnog i stvarnog poteza pojedinog igrača do lažnog i stvarnog manevra čitave momčadi, od pokrivanja u obrani do otkrivanja u napadu, od zamišljene igre pranogometa do današnjeg spektakla na stadionima. Raščlanjuje odnose nogometnih pravila, prostora-vremena igre, navijača i ostalih dimenzija te najvažnije od svih sporednih stvari na svijetu.

ER-ER Kimya, Bursa, Turska, www.pro­ car.gen.tr. Tvrtka specijalizirana za pro­ izvodnju proizvoda za održavanje i či­ šćenje vozila pod brendom Procar traži distributere u Hrvatskoj. Kontakt: info@ procar.gen.tr, +90 224 2111247.

Različita oprema

Arta Zip, Zadar, www.porta l a l­ fa.com/arta_zip.

Tvrtka nudi ur­ bano-komunal­ nu opremu, opre­ mu za opremanje, održavanje i čišćenje javnih površina te opremanje eksterijera, opremu za dječja igrališta, plaže i sport­ sko-rekreativne terene, posude i prateći pribor za gastro, medicinski i industrij­ ski otpad, zaštitnu opremu i sredstva na radu te sigurnosnu opremu. Kontakt: Je­ lena Bijelić, arta-zip@zd.t-com.hr, +385 23 302614, +385 91 8832498.

Prodaja i kupnja različitih proizvoda

SIRI HUSTVEDT Ljeto bez muškaraca Profil

Mia, višestruko nagrađivana pjesnikinja, suočena s muževom rečenicom da mu treba “pauza” od njihova braka, doživljava slom. Nakon izlaska iz bolnice odlazi u svoj rodni gradić i provodi ljeto vodeći radionicu pisanja. Tamo se sabire, preispituje i mijenja. “Nutrina i vanjština često se mogu pobrkati. Ti i ja”, Mia izgovara odmjeravajući svoj prostor slobode, onaj svojeg odnosa s mužem, i počinje prihvaćati “pauzu” kao dobru priliku za osobni rast, koji je istodobno tragičan i komičan.

Ankica Tomić Naročito ljeti V.B.Z.

Riječ je o romanu u kojemu nema posljedica rata, surove tranzicijske zbilje, eksplicitnih ljubavnih odnosa, grotesknih kriminalaca ni karikaturalnih likova. Ispleten je, kako kaže Zoran Ferić, od sitnica, kao fina čipka sjećanja i autentičnih slika jednog odrastanja na otoku. Bez jedinstvenog zapleta, sastavljen od malih pričica i anegdota u kojima gotovo da i nema klasičnoga sukoba, može nas podsjetiti na neku suvremenu verziju pastorale u koju se može u potpunosti povjerovati.

Louis de Wohl Zlatna nit Verbum

Teško ranjen tijekom opsade Pamplone 1521. godine, don Iñigo de Loyola spoznao je da je biti Božji vitez veća čast i opasnije negoli biti vitez u carevoj vojsci. Uli von der Flüe, duhoviti, inteligentni i hrabri švicarski plaćenik, odgovoran je za topovski hitac koji je onesposobio svjetovnog i častohlepnoga mladog plemića čime se duboko upleo u Loyolin život. S Juanitom, prerušenom u dječaka Juana, Uli slijedi Loyolu na hodočašću u Svetu Zemlju kako bi ga zaštitio, no upravo je svetac onaj koji štiti Ulija i Juana...

LJGG Trading, Navotas City, Metro Ma­ nila, Filipini. Tvrtka prodaje: kokosovo ulje za kuhanje, biodizel, sirovi glice­ rin, kokosovo masno kiselo ulje, rafini­ rani bijeli šećer od šećerne trske i sme­ đi šećer, zrna kave i instant kavu, vlakno od manilske konoplje (Abaca), celulozu za industriju papira, mramorno kamenje, vapneno kamenje za industriju, željezne kovine i kovine od nikla, kućanske ure­ đaje (TV, radio, perilice rublja), auto­ dijelove, akumulatore, aluminijske na­ platke, konzerviranu tunjevinu i sardine, riblju hranu za hranjenje životinja. Tvrt­ ka kupuje: pšenična zrna za mlinarstvo, žitarice i kukuruz za hranjenje životinja, farmaceutske proizvode (generičke lije­ kove), UREA gnojiva koja sadrže 46 po­

sto dušika/14-14-14 kompleksna gnoji­ va, Portland/Pozzolan cement, opremu za farme, transport, željeznicu/lokomo­ tive, pomorsku opremu/pomorske bro­ dove, čelične šipke, čelične žice, čelične limove i neželjezni metal, ostale indu­ strijske, mineralne i tehničke proizvode i sirovine, slad u velikim količinama za proizvodnju piva, te smrznuto meso/go­ vedinu. Kontakt: Glen Pascual, ljggtra­ ding@hotmail.com, +63 22839418.

Uredski i školski pribor

AKR Kirtasye, Istanbul, Turska, www. arkakar.com. Tvrtka je proizvođač pla­ stičnog uredskog i školskog pribora.

Traže kupce za svoje proizvode. Tvrt­ ka posjeduje ISO 9001:2000 certifikat.

Kontakt: ark@arkakar.com, +90 212 5140641.

Vodeni tobogani

Pol-GLass, Wolczkowo, Poljska, www. pol-glass.com. Tvrtka se bavi projekti­ ranjem, izgradnjom i montažom vode­ nih tobogana za vodene parkove, baze­ ne i slično. Posjeduje vlastiti stručni tim inženjera, projektanata te surađuje s ve­ likim brojem arhitektonskih ureda koji se bave projektiranjem vodenih parkova, bazena i plivališta. U procesu projektira­ nja, modeliranja i konstruiranja tobogana koriste najnovije računalne programe. U vlastitim proizvodnim halama izrađuju

najkvalitetnije slideove od poliesterskog laminata ojačanog staklenim vlaknima.

Konstrukcije za tobogane izrađuju od običnog i plemenitog čelika, a pojedine elemente izrađuju i od nehrđajućeg če­ lika. Prilikom montaže tobogana mon­ tažni tim tvrtke koristi alpinističku tehni­ ku (minimalna upotreba skela). Kontakt: office@pol-glass.com, +48 91 4878154, +48 503 043099.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Sjedala, stolice i srodni proizvodi

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja sjedala, stolice, srodne proizvode i pripadajuće dijelove. Rok dostave ponuda je 10. srp­ nja.

Radne odore

Jadrolinija nabavlja radne odore (uniforme). Rok do­ stave ponuda je 10. srpnja.

Božićno i novogodišnje uređenje Grada Zagreba

Grad Zagreb nabavlja usluge božićnog i novo­

godišnjeg uređenja grada.

Rok dostave ponuda je 31. srpnja.

Mikrografski materijal

Hrvatski državni arhiv na­ bavlja mikrografski mate­ rijal. Rok dostave ponuda je 9. srpnja.

Regija Kompleti za brzo otkrivanje narkotika

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske u Banjoj Luci nabavlja komplete za brzo otkriva­ nje narkotika. Rok dosta­ ve ponuda je 17. srpnja.

Kabeli

Elektrodistribucija Pale nabavlja kabele za niski i srednji napon. Rok dosta­ ve ponuda je 17. srpnja.

Zaštitne rukavice

PTT Saobraćaja Srbija nabavlja zaštitne rukavi­ ce. Rok dostave ponuda je 26. srpnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Tegljač, Audi A8 i sve za PET ambalažu Automobil A8 Quatro, 191 kW, 3697 ccm, godina proizvodnje 2001., crne boje, procijenjene vrijednosti 78.000 kuna.

Datum prve registracije 16. listopada 2006., registriran do 12. lipnja 2012., broj prijeđenih kilometara 195.258. Automobil se nalazi u Vodicama, Šibensko-kninska županija.

Jamčevina je 10 posto od procijenjene vrijednosti automobila. Zainteresirani mogu razgledati automobil po prethodnoj najavi stečajnom upravitelju na mobitel 098/1616 906, a od njega mogu dobiti na uvid isprave i informacije.

Ponude se šalju do 4. srpnja 2012. Javno otvaranje ponuda i usmeno javno nadmetanje održat će se 6. srpnja 2012. u 12 sati u sobi broj 212 Trgovačkog suda u Zadru, Stalne službe u Šibeniku.

Teretno vozilo Scania 340 114L, godina proizvodnje 2000., procijenjene vrijednosti 74.000 kuna, bez PDV-a. Razlučno pravo na pokretninu ima Varkom d.d. Jamčevina je 10 posto od procijenjene vrijednosti. Razgledavanje je moguće po dogovoru sa stečajnom upraviteljicom uz prethodnu najavu na broj telefona 01/6113 225 ili 6119 692. Dražba se održava 4. srpnja 2012. u 9.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 90/II. Sustav za ekstruziju s automatskim paletiranjem i integriranim unutarnjim sustavom ekstru-

zije i kristalizacije, marke Erema, radnog kapaciteta 1000 granulata po satu, procijenjene vrijednosti 13.151.250 kuna, bez PDV-a. Razlučno pravo na pokretninu ima Optima leasing. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće po dogovoru sa stečajnom upraviteljicom uz prethodnu najavu na broj telefona 01/6113 225 ili 6119 692. Dražba se održava 4. srpnja 2012. u 9.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 90/II.

Linija za pranje i recikliranje PET ambalaže, proizvedena 2005. godine, procijenjene vrijednosti 3.287.652 kune, bez PDV-a. Razlučno pravo na pokretninu ima Hypo Leasing Kroatien. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće po dogovoru sa stečajnom upraviteljicom uz prethodnu najavu na broj telefona 01/6113 225 ili 6119 692. Dražba se održava 4. srpnja 2012. u 9.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 90/II.

Poslovna zgrada, pekara i dvorište u mjestu Hercegovac, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 316.669 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni do-

govor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/342 558. Dražba se održava 4. srpnja 2012. u 9 sati u zgradi Trgovačkog suda u Bjelovaru.

Linearna puhalica s kompresorom i sušionikom zraka, procijenjene vrijednosti 460.000 kuna, bez PDV-a. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće po dogovoru sa stečajnom upraviteljicom uz prethodnu najavu na broj telefona 01/6113 225 ili 6119 692. Dražba se održava 4. srpnja 2012. u 9.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 90/II. Poslovna zgrada s punionicom i skladištem, te okolnim zemljištem u Dugom Selu, ukupne površine 12.400 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 10.910.000 kuna.

Jamčevina je pet posto, a nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/9020 242. Dražba se održava 4. srpnja 2012. u 10.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 90/II. Tvorničko dvorište, kuća, dvor i oranice, ukupne površine 7809 četvornih metara u Vukovaru, procijenjene vrijednosti osam milijuna kuna.

Nekretnina se ne može prodati za manje od šest milijuna kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/476 725. Dražba se održava 3. srpnja 2012. u 9.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 94/II., ulična zgrada.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Euro u krizi (enti put) dr. Uroš Dujšin

E

uropski sastanak na vrhu, zakazan za 28. i 29 lipnja, je test hoće li čelnici eurozone biti sposobni redizajnirati sistem u cjelini.

Europa nastoji riješiti krizu problem po problem.

No taj je pristup osuđen na neuspjeh – komentira Economist. Čak ako i

plaća, mirovina i izdataka kao i program strukturnih reformi kome nema ravna u novijoj grčkoj povijesti. Ako ne uspiju, Grčka se neće kvalificirati za daljnje obroke pomoći. Čak i ako službeni vjerovnici Grčke odobre izvjesne olakšice kao npr. lagano smanjenje kamatnih stopa ili reprogramiranje otplate dugova, ostaje prisutna

eurozone, nije mu pristupila. Čak i kada bi to učinila, raspoloživa sredstva bi jedva bila dovoljna da spase Španjolsku – a da se ne spominje Italija s dva bilijuna eura državnog duga.

Nedovoljnost ovih fondova mogla bi postati signalom da ima granica europskog angažmana - a taj je signal poziv investitorima da pobjegnu.

Merkel sije sumnje Samo u slučaju kada bi fondovi spasa mogli pozajmljivati neograničene količine novca od Europske središnje banke mogli bi vjerodostojno poduprijeti državne dugove, a od toga zasad nema ništa.

No ni ta sredstva ne bi bila dovoljna. Iz Berlina stižu umirujuće poruke da će, makar u zadnji čas, Nje-

neki mudriji među njima smišljaju planove za bankarsku uniju i direktne intervencije na tržištima državnog duga, činjenica je da je za sada ta zadaća nažalost iznad njihovih mogućnosti.

Uzaludnost tretiranja krize eura kao serije odvojenih nacionalnih kriza bila je cijelom svijetu jasna proteklog tjedna – najprije u Grčkoj, zatim u Španjolskoj i napokon na zasjedanju grupe G-20. Grci su 17. lipnja izabrali stranke koje kažu da će se držati sporazuma o spašavanju. Nova vlada, koalicija triju stranaka predvođena Novom demokracijom, izjasnila se da se u mjesto Grčke u Europi “ne može posumnjati”. Bila je to jedna rijetka pobjeda za euro, no olakšanje je za investitore potrajalo tek nekoliko sati. Da bi bilo što postigli, Grci će morati ostaviti po strani dosadašnje suparništvo i izdići se iznad politike klijentelizma. K tome moraju uvjeriti obične Grke, iscrpljene štedljivošću, da prihvate rezove

opasnost da će Grčka morati napustiti euro.

Slične gabule Španjolska je sada u sličnoj gabuli. Početkom ovog mjeseca osigurala je pomoć od 100 milijardi eura iz eurozone kako bi pomogla svojim bankama.

No time nije uspostavljeno povjerenje. Nenaplativi dugovi su u Španjolskoj najviši u 18 godina. Proširile su se i glasine da će na kraju biti potrebno 200 milijardi. No taj račun bi trebala isplatiti španjolska vlada, koja si to možda neće moći dozvoliti. Španjolska je vlada 19. lipnja prodala 12-mjesečne obveznice s kuponom višim od pet posto, dakle više od dva postotka višim nego prije mjesec dana. Kao rješenje ovog problema predloženo je na zasjedanju G-20 da bi fondove eurozone za spašavanje trebalo iskoristiti za kupnju obveznica ugroženih vlada poput one španjolske. To je privredama oporavilo tržišta, no kako dugo? Njemačka, kao najjača zemlja

Svako brzopotezno rješenje koje se proglašava pobjedom prije no što ga se napusti, smanjuje vjerodostojnost potrebnu za provođenje reformi mačka učiniti što treba...

No držeći se polovičnih mjera i ukazujući na ograničene mogućnosti njemačke pomoći, kancelarka Angela Merkel sije sumnje i povećava ekonomske teškoće. Svako brzopotezno rješenje koje se proglašava pobjedom prije no što ga se napusti, smanjuje vjerodostojnost potrebnu za provođenje reformi.

Tako se stvara politička neizvjesnost. Francuski predsjednik Hollande poziva na prekograničnu pomoć, čak i kada provodi zajamčeno zastrašujuću politiku. Što će na kraju ispasti – vidjet ćemo već u vrijeme kada ovaj tekst bude objavljen.

20 SVIJET FINANCIJA Referentna kamata ostaje ista Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja donijelo je odluku o daljnjoj primjeni osnovne referentne stope od 4,74 posto, jer se prosječna kamatna stopa na trezorske zapise Ministarstva financija u zadnja tri mjeseca nije bitno mijenjala. Referentna stopa primjenjuje se pri utvrđivanju je li određeni kredit odobren pod uvjetima povoljnijim od tržišnih. Uvećana za fiksnu maržu od jedan posto primjenjivat će se i kao diskontna stopa prilikom izračuna sadašnje vrijednosti državne potpore.

Ugašeni Abacus brokeri Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga oduzelo je Investicijskom društvu Abacus brokeri odobrenje za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti, po zahtjevu koji su 16. ožujka 2012. podnijeli sami Abacus brokeri. Utvrđeno je da su Abacus brokeri isplatili sve dugove klijentima, osim 57.825 kuna koje nisu uspjeli isplatiti zbog zatvorenih tekućih računa klijenata ili drugih okolnosti. Neisplaćeno je ostalo i gotovo 346.000 kuna koliko pripada klijentu Royal međugeneracijska solidarnost, a to je iznos koji su Abacus brokeri prijavili kao tražbinu u stečajnom postupku Credo banke.

Dividenda Končar D&ST-a 52 kune

Glavna skupština KončarDistributivnih i specijalnih transformatora odlučila je za dividendu isplatiti iznos od 13,46 milijuna kuna, što znači da dividenda po dionici iznosi 52,66 kuna. Dividenda će se isplatiti dioničarima koji budu upisani u depozitoriju SKDD kao vlasnici dionica do 15 dana iza datuma održavanja Glavne skupštine. Ostatak neto dobiti za prošlu godinu, u iznosu od 20,2 milijuna kuna, bit će raspoređen u statutarne rezerve.

( 5 mil

broj nezaposlenih u zemljama EU11

( Hrvatska na 9. mjestu među 11 članica po prognozama rasta

Izvješće Svjetske banke

Ove godine opet sljedeće moguć Poticaji za mobilnost radne snage, povećavanje održivosti javnih financija, prilagođavanje susta među državama ključni su reformski prioriteti za zemlje EU11 Drago Živković zivkovic@privredni.hr

S

vjetska banka već svrstava Hrvatsku među članice Europske unije, barem za potrebe svojih polugodišnjih ekonomskih izvješća. Tako je u najnovijem izdanju izvješća Hrvatska postala dio skupine EU11, uz 10 novih članica EU-a (Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija). Ni u tom okruženju ne stojimo baš najbolje, štoviše drugi smo odostraga po prognozama gospodarskog rasta u ovoj godini.

Ekonomisti Svjetske banke tako nam predviđaju pad od jedan posto, a po tome je od nas lošija samo Slovenija, s padom od 1,2 posto. Cijela regija EU11 u prošloj je godini zabilježila rast od 3,1 posto, ali uz velike razlike među zemljama regije. Raspon je bio od -0,2 u Sloveniji do

+5,9 posto u Litvi. U prosjeku, nadoknađen je pad BDP-a od početka recesije, ali ponajviše zaslugom razmjerno visokog rasta Poljske i Slovačke.

Unutarnje preraspodjele Za sve zemlje EU11 predviđa se sporiji tempo rasta tijekom 2012. nego 2011. godine, a značajniji oporavak očekuje se tek

Treba pokušati ograničiti negativan utjecaj fiskalne konsolidacije na rast 2013. godine, ali i to pod uvjetom da se gospodarski problemi u eurozoni dodatno ne pogoršaju. Svjetska banka svima savjetuje da ojačaju povjerenje u financijska tržišta, ponajprije kroz stabilnu monetarnu politiku koja bi ih zaštitila od vanjskih šokova.

U Hrvatskoj ne očekuju bitnije promjene nakon smjene na vrhu Hrvatske narodne banke, a dosadašnju monetarnu politiku Sanja Madžare­vić Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke, ocjenjuje pozitivnom. U Svjetskoj banci željeli bi vidjeti veću dostupnost kredita pogodnim i sposobnim zaj­moprimcima jer postoje sektori gospodarstva koji i u ovoj recesiji bilježe rast, kaže glavna autorica izvješća Gallina Andronova Vincelette.

Ona ne očekuje prelijevanje bankarske krize iz Slovenije na druge zemlje EU11 jer tamošnja vlada zasad tu krizu dobro kontrolira. Fiskalne mjere dovele su do smanjenja prosječnog fiskalnog deficita za zemlje EU11 za oko tri posto BDP-a, a financijski sektor pokazao se otpornim. Vlade zemalja EU11 moraju sada odlučiti u kojoj mjeri, koliko brzo i na koje načine žele konsoli-

Rast BDP-a u EU15 i EU11, tromjesečne desezonirane stope rasta, Q1 ‘11. - Q1 ‘12.

1,2 1,0 0,8 0,6 0,4 0,2 0,0 -0,2 -0,4

1Q ‘11. 2Q ‘11. 3Q ‘11. 4Q ‘11. 1Q ‘12. 1Q ‘11. 2Q ‘11. 3Q ‘11. 4Q ‘11. 1Q ‘12.

EU15 Izvor: Eurostat, Svjetska banka

EU11

dirati javne financije kako njihovo loše stanje ne bi dodatno destabiliziralo financijsko tržište. Pritom treba pokušati ograničiti negativan utjecaj fiskalne konsolidacije na rast. U slučaju Hrvatske, kaže Sanja Madžarević Šujster, Vlada je učinila neke do-

bre korake u tom smjeru, pa se do kraja godine ne očekuju promjene u visini proračuna nego samo eventualne unutarnje preraspodjele. Svjetska banka podržava izmjene kolektivnih ugovora jer su rashodi za plaće javnog sektora u Hrvatskoj još

Stope nezaposlenosti: Niskokvalificirani prema ukupnoj nezaposlenosti Ukupna stopa nezaposlenosti u 2011.

*vijesti

Privredni vjesnik Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

50 40 30 20

HR

10 0

RO 0

HU

SI PL

10

20

LT SK

LV EE

BG

CZ 30

40

Stopa nezaposlenosti među nekvalificiranima u 2011.

Izvor: Eurostat, Svjetska banka

50

21

www.privredni.hr Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

( 6,8 godina

Trendovi potrošnje stranih turista

Stranci potrošili milijardu dolara putem Visa kartica

povećanje prosječne dobi stanovnika do 2050.

siguran pad, rast va socijalnog osiguranja demografskim kretanjima te usklađivanje propisa cijele ove skupine zemalja još uvijek oko milijun radnih mjesta manje nego prije recesije, a ukupni broj nezaposlenih kreće se oko pet milijuna. Pose-

prekomplicirana. Posebno se to odnosi na proceduru ishođenja lokacijskih dozvola, katastar, rigidno radno zakonodavstvo, ali i dugotrajne stečajne postupke.

Nije toliko problem u zakonima koliko u njihovoj provedbi

Prag za mirovinu Svjetska banka u svom izvješću poseban prostor daje pogoršavanju demografske situacije u zemljama EU11, što negativno utječe i na tržište rada i na javne financije. Prosječna dob stanovnika EU11 do 2050. godine povećat će se za 6,8 godina, više nego u starim članicama EU-a, pa će se i udjel stanovništva starijeg od 65 godina povećati sa 16 na 33 posto. Za razliku od Zapadne Europe, Istočna nije privlačna ekonomskim useljenicima, a tome treba pridodati i veliki odljev stručne radne snage.

Nastave li se takvi trendovi, razvoj temeljen na inovacijama i tehnologijama u zemljama EU11 posta-

ban je problem visoka nezaposlenost mladih koja je u prosjeku 28 posto, a u Hrvatskoj i preko 30 posto. U nedostatku proračunskih sredstava, ključna potpora gospodarskom rastu u Hrvatskoj mogli bi biti fondovi EU-a. Hrvatska će godišnje plaćati 600 milijuna eura članarine Uniji, a mogla bi povući i do 1,5 milijardi eura. Ali da bismo u tome uspjeli, treba ukloniti niz prepreka. Pritom, ističe Sanja Madžarević Šujster, nije toliko problem u zakonima koliko u njihovoj provedbi, koja je često

uvijek preveliki, čak i u usporedbi s ostalim zemljama EU11.

Mladi nezaposleni Iako je 2011. bila, u prosjeku, godina rasta za EU11, bio je to rast uglavnom bez novog zapošljavanja. Tako je na razini

Ukupna stopa nezaposlenosti u 2011.

Stope nezaposlenosti: Mladi prema ukupnoj nezaposlenosti

Gospodarski rast u svim zemljama EU11 će usporiti u 2012.

40 30 20 10 0

EE

SI CZ 0

10

20

LV HU RO

BG PL

LT HR

30

Stopa nezaposlenosti među mlađima u 2011.

Izvor: Eurostat, Svjetska banka

je iluzija, jer sve je manje ljudi koji bi ga mogli pokrenuti i održavati. Tome treba kontrirati, smatraju u Svjetskoj banci, najprije povećanjem starosnog praga za mirovinu, a potom financijskim poticajima za stručnjake koji se žele vratiti sa Zapada u neku od zemalja EU11.

Uklanjanjem prepreka rastu, zemlje EU11 mogu povećati svoju potencijalnu ekonomsku dobit u srednjoročnome razdoblju i ublažiti ograničenja koja nameću negativna demografska kretanja te ubrzati približavanje razini dohotka zemalja EU15.

Stoga su poticaji za mobilnost radne snage, povećavanje održivosti javnih financija, prilagođavanje sustava socijalnog osiguranja demografskim kretanjima te usklađivanje propisa među državama ključni reformski prioriteti za zemlje EU11, zaključuje se u izvješću Svjetske banke.

SK

40

EU11 Bugarska Češka Estonija Latvija Litva Mađarska Poljska Rumunjska Slovenija Slovačka Hrvatska EU15 Izvor: Svjetska banka

2011.

3,1 1,7 1,7 7,6 5,5 5,9 1,7 4,3 2,5 -0,2 3,3 0 1,5

2012.

1,5 0,6 0 1,7 2,3 2,3 -0,4 2,9 1,2 -1,2 2,1 -1 -0,1

2013.

2,5 2,5 1 3 2,9 3,5 1,5 3,2 2,8 0,6 3,1 1,5 1,2

Prema podacima Visa Vue Travela, lani su inozemni turisti u Hrvatskoj potrošili milijardu američkih dolara putem Visa kartica, što je 24,5 posto više nego 2010. godine.

Kao i godinu ranije, vlasnici Visa kartica iz Njemačke i dalje su najveći potrošači s ukupnom potrošnjom od 122,8 milijuna dolara (52,1 posto više nego 2010.) Osim njih, dosta su trošili Austrijanci čiji je prosječni porast transakcija lani bio veći za 14,9 posto, te Česi s prosječnim porastom transakcija od 14,4 posto.

Iz rezultata Visa istraživanja vidljivo je kako je najveća potrošnja bila u kategoriji “ostala trgovina” gdje je potrošeno oko 69 milijuna dolara, te u kategoriji “smještaj” s potrošenih 9,7 milijuna dolara. Prosječan račun korisnika Visa kartice lani je iznosio nešto više od 129 dolara ili 8,6

posto više nego 2010. godine. Direktor Turističke zajednice Grada Rijeke Petar Škarpa naglasio je kako je rezultat povećane potrošnje turista povezan s činjenicom da sve više ugostiteljskih objekata prima kreditnu karticu. Dodao je kako su Rijeka i Opatija izradile zajedničku karticu, koja ustvari nije kreditna, ali s njom turisti imaju određene pogodnosti u obilasku kulturno-povijesnih znamenitosti tih gradova.

Isto tako je i u Dubrovniku gdje postoji Dubrovnik Card koji objedinjuje pet muzeja, dvije galerije, javni gradski prijevoz i obilazak gradskih zidina. (S.P.)

Obljetnice BKS Banka

Povećati poslovanje s građanstvom

Grupa BKS Bank u Hrvatskoj proslavila je dvije obljetnice: 10 godina postojanja BKS-leasinga Croatia, te peti rođendan BKS Banka. Od preuzimanja Kvarner banke, BKS Bank stalno širi paletu proizvoda, a od 2010. poslovanje je s kredita za mala i srednja poduzeća prošireno na cjelokupne bankarske usluge za građanstvo, istaknuo je Goran Rameša, predsjednik Uprave BKS Banka. Sa 31. ožujkom 2012.

BKS Bank je zapošljavao 59 djelatnika u Rijeci i Zagrebu, te ostvario prihod od 138,2 milijuna eura, a ukupno je kreditiranje iznosilo 104 miliju-

na eura. Ove godine cilj je banke povećati udio poslovanja s građanstvom.

Herta Stockbauer, članica Uprave BKS Banka Austria te predsjednica Nadzornog odbora BKS Banka d.d. i BKS leasinga Croatia poručila je kako je BKS usmjeren na dugoročni rast, a ne na kratkoročnu dobit te dodala da su s obzirom na turbulentne tržišne uvjete zadovoljni razvojem hrvatskih podružnica. Inače, Grupa ima 1039 zaposlenih u 55 podružnica u Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji i Slovačkoj, aktiva je 6,62 milijarde eura, a neto dobit u prvom tromjesečju nakon oporezivanja iznosila je 10,1 milijun eura.

Obljetnicu u Hrvatskoj BKS Bank je obilježio i donacijom u iznosu od 12.000 kuna SOS-Dječjem selu. (D.Ž.)

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

Tržište novca Zagreb

Kuna ima u izobilju Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

u mil. kn

N

a polovini smo godine, a prvih šest mjeseci nije bilo prevelikih uzbuđenja na novčanom tržištu. U proteklim mjesecima kamatna stopa bilježila je minimalne razine, a likvidnost sustava bila je izuzetno velika.

Produljeni vikend je za nama, a skraćeni tjedan protekao je i dalje uz visoku likvidnost sustava.

Ponuda kuna svakodnevno nadmašuje potražnju, ali zbog niske kamatne stope i zbog limita sudionika dio potražnje ostaje nepodmiren. Kamatne

Ponuda

Potražnja

promjena visine kamatne stope, jer kuna u sustavu za sada ima u izobilju.

Trgovanje će se nastaviti odvijati bez ikakve napetosti. Zbog vrlo dobre ponude novca, slični uvjeti trgovanja na novčanom tržištu zadržat će se do daljnjega.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

26.6.’12. - 29.6.’12.

18.6.’12. - 21.6.’12.

u%

400

3

300 2 200 1 100

0

25.6.2012.

26.6.2012.

27.6.2012.

stope kreću se na niskim razinama uz skromno trgovanje. Depozitne institucije krajem dana u nemogućnosti isplativijih plasmana deponiraju svoje viškove u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj

28.6.2012.

0

29.6.2012.

stopi od 0,25 posto. Prosječna tjedna kamatna stopa za ovo razdoblje iznosila je 1,48 posto, a prosječna prekonoćna 0,76 posto.

Iako je na dospijeću bilo 100 milijuna kuna i 15 milijuna eura trezor-

ponedjeljak

utorak

skih zapisa, Ministarstvo financija prošli utorak nije održalo aukciju trezorskih zapisa. Pretpostavljamo da će se aukcija održati 3. srpnja kada je veće dospijeće trezorskih zapisa. U idućem razdoblju možda će po-

srijeda

četvrtak

petak

tražnja za kratkoročnim pozajmicama zbog sezonskog utjecaja, odnosno zbog zahuktavanja turističke sezone, blago porasti, ali ne očekuje se

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Euro i franak stabilni, dolar raste

Mirex opet raste

Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u petak u odnosu na tečajnu listu s kraja pretprošlog valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

EUR

7.55

6,069749

kanadski dolar

USD

tjednoj razini oslabila prema američkom dolaru koji je ipak ostao ispod vrijednosti od šest kuna.

6.06

CHF

6.29

7.54

6.02

6.28

7.53

5.98

6.27

7.52

5.94

6.26

7.51

5.90

6.25

7.50

5.86

6.24

5,819527

JPY

japanski jen (100)

7,519876

CHF

švicarski franak

6,251124

GBP

britanska funta

9,307349

USD

američki dolar

5,972247

EUR

euro

7,510100

26.6.

27.6.

28.6.

29.6.

25.6.

26.6.

27.6.

28.6.

29.6.

25.6.

26.6.

27.6.

28.6.

29.6.

Međunarodno tržište kapitala

Dogovor eurozone oživio burze Teškom mukom postignuti dogovor čelnika eurozone o sanaciji španjolskih banaka i talijanskog javnog duga oživio je svjetske burze u petak.

5620 5584

Španjolske banke dokapitalizirat će se sa 100 milijardi eura iz kriznog fonda nakon što Europska središnja banka preuzme nadzor svih banaka s po12800

FTSE 100

12740

četkom iduće godine. Krizni fond EU-a počet će otkupljivati talijanske državne obveznice, uz uvjet da Italija poštuje fiskalna ograničenja iz pakta o sta2920

Dow Jones

2896

5548

12680

2872

5512

12620

2848

5476

12560

2824

5440

12500

2800

25.6.

3200 3160

26.6.

27.6.

28.6.

29.6.

25.6.

6400

CAC40

6340

26.6.

27.6.

28.6.

29.6.

DAX

9000

3120

6280

8900

6220

8800

3040

6160

8700

3000

6100

8600

26.6.

27.6.

28.6.

29.6.

25.6.

26.6.

27.6.

28.6.

29.6.

NASDAQ

25.6.

9100

3080

25.6.

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je tjedna ponovno porasla, sa 162,4987 na 162,9500 bodova. Tako je Mirex tjedan okončao s porastom od 0,3 posto i premašio vrijednost iz pretprošlog tjedna.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

164

164

163

163

162

162

161

primjena od 30. lipnja 2012. 25.6.

Izvor: HNB

švicarski franak koji se s tjednim padom od 0,4 posto spustio na 6,25 kuna.

Za isto toliko je kuna na

tjedna ojačala prema euru za 0,4 posto. Srednji tečaj eura iznosio je 7,5101 kunu. Malo je oslabio i

26.6.

27.6.

28.6.

29.6.

27.6.

28.6.

29.6.

NIKKEI 225

25.6.

26.6.

bilnosti. Takav se dogovor smatra velikim ustupkom Njemačke i pobjedom Italije i Španjolske. Burze su odmah poskočile od veselja, a ključni indeksi podebljali se za dva, tri, pa i četiri posto. U zraku ipak ostaje pitanje je li riječ o dugoročnom rješenju ili tek o kratkotrajnom usponu pred novi pad. Sumnjičavi investitori upozoravaju da eurozonu još uvijek muči visoka nezaposlenost, preveliki javni dug i posvemašnja neodlučnost oko ključne dileme: nastavak proračunske štednje ili razvoj kroz investicijsku potrošnju.

161 28.5.

8.6.

18.6.

28.6.

26.6.

27.6.

28.6.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 28.6.2012.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mir. fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

168,2349 165,8034 151,8622 160,6395 162,9500

176,7770 200,0975 119,1045 137,8174 144,0644 152,5014 100,0293 107,2399 189,7609 185,1353 199,0361 144,1057 125,1990 104,3566 164,6158 108,9852 120,1666 171,0443 151,2499 125,4768 106,4876 140,8153

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3734, 26. lipnja/2. srpnja 2012.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 217,402 milijuna kuna

Ericsson i HT dobitnici tjedna Marko Repecki www.hrportfolio.hr U skraćenom radnom tjednu na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet iznosio je 25,558 milijuna kuna. Indeks Crobex poTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d.

Petrokemija d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

Valamar Adria Holding d.d.

AD Plastik d.d.

Istraturist Umag d.d.

Belje d.d.

Konzum d.d.

INA-industrija nafte d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

rastao je za 3,57 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.693,85 bodova. Crobex10 tjedan je završio na 930,1 bodu, što je porast od 4,36 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih tele-

tjedna promjena +2,51% +3,28% +4,76% -0,42% +1,06% -10,50% +6,94% -1,39% +0,82% +7,54%

zadnja cijena 205,00 247,85 220,00 93,00 114,50 106,50 77,00 142,00 3.680,00 984,00

promet 5.595.631,88 1.997.323,97 1.515.157,33 1.414.834,46 1.319.316,05 1.193.970,57 959.544,68 892.492,21 854.214,97 703.272,35

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 25.558.746,96 kn

komunikacija, kojom je ostvareno 5,595 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 205 kuna, što je porast od 2,51 posto.

Najveći porast zabilježila je dionica Ericssona NT koja je porasla za 7,54 po10 dionica s najvećim rastom cijene Jadrankamen d.d.

VABA - banka Varaždin d.d.

Magma d.d. Žitnjak d.d.

Genera d.d.

Lavčević d.d.

Atlantska plovidba d.d.

Riviera Adria d.d.

Proficio d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

sto te je trgovanje završila na 984 kune, a njome je trgovano u vrijednosti od 703.200 kuna. Najveći pad imala je dionica Istraturista koja je pala za 10,50 posto te je trgovanje

tjedna promjena +33,42% +33,33% +20,55% +14,78% +10,41% +10,00% +8,54% +8,21% +7,95% +7,54%

zadnja cijena 20,00 40,00 0,88 132,00 61,00 110,00 274,89 12,00 13,30 984,00

promet 4.200,00 1.000,00 14.021,58 3.432,00 138.616,46 33.000,00 576.081,67 549.262,97 13.461,32 703.272,35

INVESTICIJSKI FONDOVI

dova imao je fond PBZ IStock kojem je vrijednost pala za 2,66 posto, a slijedi ga NFD Aureus BRIC s padom od 2,39 posto.

Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je ZB global kojemu je vrijednost udjela porasla za 0,31 posto, a slijedi ga HPB Global s porastom

od 0,12 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova imao je PBZ Global fond koji je pao za 1,09 posto, a iza njega je AC GBEM s padom od 1,02 posto. Najuspješniji obveznički fond je ZB bond kojemu je vrijednost udjela porasla za 0,8 posto, a slijedi ga Capital One s

porastom od 0,24 posto.

Fondovi s negativnim rezultatom u ovoj grupi bili su Erste Bond (-0,13 posto) i HI-conservative (-0,09 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash kojem je vrijednost udjela porasla za 0,69 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

od 21. do 28. lipnja 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€

92,8983

-0,46

kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

11,7144 28,2301 8,1215 106,6600 102,0000 128,2500 61,6291 10,7498 123,0970 43,4500 62,4026 76,6266 65,7700 88,1750 86,4300 19,6784 38,5739 28,9172 20,3066 61,6107 45,9730 54,5274 66,0232 90,0734 11,8734 22,8300 5,8343 33,9372 84,3817 41,5366 468,3968 68,0664 74,5200 119,8619 88,9541 9,2418 95,2689 79,6015 84,4091 8,9363 88,6400 79,0943 95,9000 101,3719

-0,94 -1,46 0,30 0,88 -0,89 1,18 -0,44 -0,27 2,04 -0,84 -1,68 -0,14 -1,02 0,48 -0,21 -0,47 -0,80 1,15 -2,39 -0,31 1,73 -2,66 0,67 -1,29 -0,55 -0,74 -1,26 0,09 -0,99 -0,28 1,33 -1,21 -0,48 1,50 -2,31 -0,93 0,27 0,35 0,26 0,34 -0,37 -2,15 0,09 0,09

Valuta

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn €

102,8500 127,5600 92,4275 9,9517 125,0100 129,9918 110,4649 80,5510 89,1825 7,5269 74,1821 4,6256 59,8954 9,0816 114,4390 103,2000

-0,31 0,31 -1,09 0,09 -0,22 -0,54 -0,96 0,12 -0,29 -0,82 -0,55 -0,36 -0,27 -1,02 0,00 -0,85

€ € € € € kn € €

171,9100 11,6949 178,7400 135,3427 132,4200 172,3258 130,6128 113,8910

0,80 -0,09 0,06 0,07 -0,13 0,24 0,09 0,16

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

137,5680 169,6378 144,8900 131,3295 151,4100 144,5500 144,2240 142,5604 127,0788 137,4523 127,6003 121,0440 11,2359 113,4622 84,3645 110,6300 103,2725 102,2600 102,0475 1242,2908

0,06 0,05 0,07 0,07 0,06 0,06 0,01 0,15 0,02 0,05 0,05 0,05 0,10 0,06 0,69 0,09 0,05 0,04 0,08 0,17

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

zadnja vrijednost 1.693,8500 930,1000 95,7543 109,7829

završila na 106,5 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 1,193 milijuna kuna. Šest od 10 naj10 dionica s najvećim padom cijene Božjakovina d.d.

Elektrometal d.d.

Pounje trikotaža d.d.

Sunčani Hvar d.d.

OT-Optima telekom d.d.

Tankerska plovidba d.d.

Istraturist Umag d.d.

Jamnica d.d.

Zvečevo d.d.

Franck d.d.

tjedna promjena +3,57% +4,36% +0,06% +0,16%

trgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a sedam ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena -24,74% -18,99% -17,81% -17,64% -11,67% -11,63% -10,50% -9,99% -9,12% -8,00%

zadnja cijena 71,47 81,01 1,20 23,06 21,50 570,00 106,50 31.505,00 93,03 460,00

promet 9.291,10 6.480,80 243,94 4.601,74 1.405,00 16.140,28 1.193.970,57 31.505,00 9.919,15 22.825,12

*vijesti

Svaki drugi fond u plusu Proteklog je tjedna 45 od ukupno 89 fondova zabilježilo porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je Ilirika JIE koji je porastao za 2,04 posto, a slijedi ga Ilirika Azijski tigar s porastom od 1,73 posto. Najveći pad kod dioničkih fon-

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Jadransko osiguranje: dividenda 280 kuna

Glavna skupština Jadranskog osiguranja odlučila je dioničarima isplatiti dividendu od 280 kuna po dionici, što ukupno iznosi 35 milijuna kuna. Pravo na isplatu dividende imaju dioničari koji su trideseti dan nakon održavanja Glavne skupštine upisani u depozitorij SKDD-a. Dividenda će biti isplaćena trideseti dan od stjecanja prava na isplatu. Ukupna neto dobit Jadranskog osiguranja u 2011. godini iznosila je 58,9 milijuna kuna.

Dobit Fine manja 22 posto Financijska agencija je u 2011. godini ostvarila 815 milijuna kuna ukupnoga prihoda što je pad od četiri posto u odnosu na prethodnu godinu. Dobit je iznosila 60 milijuna kuna, što je smanjenje za 22 posto, prema podacima iz godišnjeg izvješća Fine. Rashodi su padali sporije od prihoda, za dva posto, na 755 milijuna kuna, a po istoj stopi pala je i najveća stavka, rashodi za zaposlene, koji su u 2011. iznosili 338 milijuna kuna. Smanjenje je posljedica programa zbrinjavanja i smanjenja plaća članovima Uprave i rukovodećem osoblju. Fina je krajem 2011. imala 3059 zaposlenih ili 83 više nego u 2010.

Hamag proširuje jamstva Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije potpisala je s Hypo AlpeAdria i Raiffeisen bankom ugovore o poslovnoj suradnji čiji je cilj osiguranje boljih uvjeta financiranja malih i srednjih poduzetnika putem pet jamstvenih programa. Mali i srednji poduzetnici će moći dobiti neopozivo i bezuvjetno jamstvo HAMAG-a u rasponu od 10 do 80 posto iznosa glavnice kredita, ovisno o programu. Dodatna pogodnost za poduzetnike početnike je pismo namjere za izdavanje jamstva, koje im olakšava pronalaženje povoljnijih izvora financiranja.

Novi studentski krediti

Hypo Alpe-Adria-Bank sklopio je ugovor s Veleučilištem VERN, temeljem kojeg će studenti tog veleučilišta imati povoljnije uvjete za kreditiranje školovanja. VERN-ovi studenti i klijenti banke ostvaruju pravo na kamatnu stopu od 5,7 posto, dok za ostale studente kamata iznosi 6,2 posto. Krediti se odobravaju na iznose od 500 do 25.000 eura, uz rok otplate do 10 godina. Ako student nije zaposlen, korisnik kredita može biti roditelj, staratelj, supružnik ili neki drugi član obitelji.