e-pv 3735 by NEstar

HAMAG prvoklasni jamac Malim i srednjim tvrtkama Agencija nudi najjači institut osiguranja: bezuvjetno jamstvo na prvi poziv

U boj protiv neplaćanja Čak 8000 ljudi zaposlenih u Fini i Ministarstvu financija pomno će paziti da svatko svakome plaća na vrijeme

Čačić: Gori nam pod petama Unatoč protivljenju dijela stručnjaka i javnosti, ministar gospodarstva inzistira na Ombli i Plominu

tema tjedna

aktualno

Str. 4

Str. 4-5

Str. 6

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 3 5

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 9. srpnja 2012. Godina LIX / Broj 3735. www.privredni.hr

fleksigurnost / započela žetva / kako se spašava gredelj / stil / hrwwwatska / svijet financija

Sakupljanje i prerada sekundarnih sirovina

recikliranje otvara nova radna mjesta Samo u našoj zemlji recikliranjem otpada godišnje se uprihodi gotovo 15 milijardi kuna >>10-11

POS EBAN PRILO EEN G info Što d o

Enter no prise Europ si e Net wor

mladi su najveće žrtve krize

intervju: natalija mataić, kutjevo

>> 4-5, EEN

>> 7

Prema europskim statistikama, svaki peti mladi čovjek čeka na posao, a stopa nezaposlenosti mladih dvaput je veća od opće

Izvozimo u više od 20 zemalja i ostvarujemo 55 posto ukupnog izvoza vina iz Hrvatske, kaže predsjednica Uprave Kutjeva

UVOD

www.privredni.hr Broj 3735, 9. srpnja 2012.

privredni vjesnik regionalni Media Biznis Partner 2012. VELJKO OSTOJIĆ, MINISTAR TURIZMA:

Treba nam dvadesetak golf terena U odnosu na druge sadržaje, golf ponuda značajno pridonosi produljenju sezone i iskorištenju kapaciteta te promjeni strukture gostiju u korist onih veće kupovne moći. Hrvatskom turizmu treba hitna realizacija najmanje dvadesetak golf terena. Da bi se to dogodilo, potrebno je napraviti izmjenu zakonodavnog okvira s naglaskom na Zakon o gradnji u kojem je sam golf teren nepotrebno definiran kao građevinsko zemljište. Golf teren zapravo je uređena zelena površina te treba dobiti takav status.

TOMISLAV ČORAK, MLAĐI PARTNER U A.T.KEARNEYJU ZA HRVATSKU I MAĐARSKU:

Zasićeno hrvatsko tržište maloprodaje Hrvatsko tržište maloprodaje spada u skupinu razvijenih i više nije privlačno za greenfield investicije velikih stranih lanaca. Istodobno je tržište zasićeno i obilježeno relativno visokom koncentracijom maloprodajnih lanca. Konkurencija je žestoka, a maloprodajne nekretnine su postale skupe i nisu više lako dostupne. Zbog svega toga strani lanci više ne pomišljaju na greenfield investiranje u hrvatsko tržište, kao najbolja mogućnost ulaska na naše tržište je akvizicija postojećeg igrača.

ANDRE-MARC PRUDENT, PREDSJEDNIK UPRAVE SPLITSKE BANKE:

Malo i srednje poduzetništvo je nedovoljno razvijeno U trenucima kada se Hrvatska nalazi u dugotrajnoj gospodarskoj krizi treba tražiti prostor za daljnji rast upravo u segmentu malog i srednjeg poduzetništva. Naime, prema svim relevantnim pokazateljima malo i srednje poduzetništvo je još uvijek nedovoljno razvijeno, barem ako uspoređujemo podatke s onima u Europskoj uniji. SG Splitska banka je prepoznala potencijal koji ima ovaj segment gospodarstva te u našim srednjoročnim strateškim planovima dio poslovanja s malim poduzetništvom pretpostavlja značajan rast aktivnosti. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

G(h)ost komentator: Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek

Znanost, kriza i (poljo)privreda

Pronalaženje izlaska iz krize uvijek je zadatak i odgovornost čelnog čovjeka svake institucije. Osim toga, naša 32 doktora znanosti kreiranjem novog sortimenta svakodnevno daju odgovor na sveopću ekonomsku krizu, krizu ideja, kreativnosti i socijalne osjetljivosti

rimarna poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja hrane predstavljaju najznačajnije odrednice svake ozbiljne regije, države i društva. To podrazumijeva i postojanje znanstvene institucije spremne u svakom trenutku odgovoriti na poziv i potrebu za kreiranjem sortimenta poljoprivrednog bilja namijenjenog uzgoju u vrlo različitim podnebljima. Sinteza znanstvenih spoznaja s privrednim i tržišnim mogućnostima, tj. znanost u službi gospodarstva, te transfer znanja i tehnologija mukotrpno stečenih na poljima, u kabinetima i laboratorijima jedan je od najsloženijih i najskupljih zadataka uopće. Znanstveni rad u području oplemenjivanja bilja i sjemenarstva na Poljoprivrednom institutu Osijek (PIO) traje već više od 130 godina u kontinuitetu, što ga svrstava među najveće, najstarije i najznačajnije institucije ovakve vrste u europskim i svjetskim razmjerima. Primjerice, PIO-ve sorte pšenice i ječma danas čine dominantan dio u ukupnoj strukturi sjetve tih kultura u Hrvatskoj – površi-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

ne zasijane pšenicom ove godine iznose približno 170.000 hektara, a ječma 40.000 hektara. Od toga je sortimentom Poljoprivrednog instituta Osijek zasijano više od 60 posto svih površina pod pšenicom, a ječma više od 80 posto. Gledajući i sve ostale najvažnije ratarske kulture, s ponosom ističem da je u Hrvatskoj više od 50 posto svih ratarskih površina zasijano osječkim sortimentom. Takva znanstvena, a ujedno i proizvodnoizvozna orijentacija Instituta osigurava stabil-

S ponosom ističem da je u Hrvatskoj više od 50 posto svih ratarskih površina zasijano osječkim sortimentom nost poslovanja u ovim godinama općih poslovnih poniranja i neizvjesnosti, kao i financiranje znanstveno-istraživačkog rada većim dijelom iz privrede, a ne isključivo iz državnog proračuna. Slijedeći pamet svojih znanstvenika kao i jedinstvenu poslovnu politiku javne znanstveno-istraži-

vačke institucije u uvjetima žestoke tržišne konkurencije i pred samim ulaskom Hrvatske u EU, Institut ostvaruje opći uzlazni trend, kako u diseminaciji znanja tako i u širenju vlastitog sortimenta na domaćem i inozemnom tržištu. Naime, Hrvatska će već biti dio EU-a u vrijeme kada se odvija dobar dio naše iduće žetve. U tom će trenutku startna pozicija Instituta biti presudna jer će značajno utjecati na najvažnije elemente poslovanja u godinama koje dolaze. Uz navedeno, ponosan sam i na činjenicu da

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Institut ne uručuje otkaze temeljem famozne titule “tehnološki višak” za kojom kao navodno spasonosnom mjerom posežu i daleko poznatiji poslovni subjekti. Naprotiv, na Institutu ulažemo sve svoje intelektualne sposobnosti i fizičke kapacitete da sačuvamo više od 200 radnih mjesta svih djelatnika Instituta neovisno o njihovoj stručnoj spremi. Pronalaženje izlaska iz krize uvijek je zadatak i odgovornost čelnog čovjeka svake institucije. Osim toga, naša 32 doktora znanosti kreiranjem novog sortimenta svakodnevno daju odgovor na sveopću ekonomsku krizu, krizu ideja, kreativnosti i socijalne osjetljivosti. Kada ljudi svoje radno mjesto vole zbog svog posla, često su odani instituciji u kojoj obavljaju taj posao. Odani zaposlenici će ostati u toj instituciji čak i kada ih počnu stizati “lovci na glave” mašući novim funkcijama, položajem ili novcem. Kod nas nije riječ o velikom novcu nego o tome kakve šanse za profesionalni razvoj dajemo ljudima te u kojoj mjeri razumijemo dubinu svih problema kojima se bavimo.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3735, 9. srpnja 2012.

( 7 mlrd kn

( 44,5 mlrd kn

ovogodišnji kreditni potencijal HBOR-a

iznos dugova nakupljenih zbog nelikvidnosti

Ministar, poduzetnici i ekonomisti o prijedl

Podrška malim i srednjim tvrtkama

U borbu s ne kreće brigada HAMAG postaje prvoklasni jamac Agencija sada nudi i bezuvjetno jamstvo na prvi poziv: ako poduzetnik ne može vratiti kredit banci, jamstvo se aktivira odmah i banka dobiva svoj novac za 30 dana

rvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije pripremila je najkvalitetniji institut za podršku malim i srednjim tvrtkama – bezuvjetno jamstvo na prvi poziv. Ako poduzetnik ne može vratiti kredit poslovnoj banci, jamstvo se može odmah aktivirati i banka će dobiti svoj novac za 30 dana. To će potaknuti banke da snažnije kreditiraju manje poduzetnike, istaknuo je Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG-investa, na prošlotjednom radnom ručku s poduzetnicima koji je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca. Liović i Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, predstavili su novosti u kreditnom i jamstvenom praćenju razvoja malih i srednjih tvrtki. Odlukom Vlade jamstveni potencijal HAMAG-a udvostručen je na dvije milijarde kuna i to je temelj za snažnije preuzimanje rizika, naglasio je Liović. Priznao je da su dosad poslovne banke rijetko prihvaćale jamstva

agencije jer nije postojao model brze naplate jamstva. Sada je postignut dogovor s osam najvećih banaka te bi mala i srednja poduzeća mogla po jednostavnijim procedurama doći do kapitala za poduzetničke projekte. Čak su i neke štedno-kreditne unije izrazile želju da se pridruže jamstvenim shemama. Osim bankama, jamstva će se izdavati i leasing kućama (za nabavu opreme i strojeva), pa čak i kreditnim odnosima između dva poduzetnika. Obrada zahtjeva za jamstvo bit će gotova za sedam radnih dana, obećao je Liović. Dodao je da se u HAMAG-u već obrađuje 80 poduzetničkih projekata što pokazuje da su poduzetnici prepoznali nove jamstvene i kreditne mogućnosti. Jači nadzor nad potrošnjom Liović je rekao i da se analizom prošlogodišnjih bespovratnih potpora ustanovilo da je prosječna potpora iznosila samo oko 6000 kuna. Stoga će ove godine potpore prosječno iznositi 87.000 kuna, što

je novac kojim, primjerice, poduzetnici početnici mogu stvarno krenuti u realizaciju poslovnih ideja. No pojačat će se nadzor nad utrošenim novcem i provjeravati drže li se korisnici potpora predloženog plana.

Odlukom Vlade jamstveni potencijal HAMAG-a udvostručen je na dvije milijarde kuna Anton Kovačev je rekao da HBOR ove godine ima kreditni potencijal od sedam milijardi kuna. Kreditne linije za poljoprivredu, industriju, turizam i obnovljive izvore imaju vrlo povoljne kamatne stope od jedan, tri i pet posto. Za male i srednje tvrtke ove je godine već dodijeljeno 840 milijuna kuna, što je dva i pol puta više nego u istom razdoblju 2011. Krediti će se odobravati u najkraćem roku od 30 dana, a za iznose veće od 50 milijuna kuna bit će potrebno pribaviti i suglasnost NO-a HBOR-a. (I.V.)

Mjesecima prije donošenja zakona, kojim bi se problem neli iznimku. Riječ je o zdravstvu, gdje rokovi plaćanja danas do Igor Vukić vukic@privredni.hr

ad se u listopadu donese zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, u borbu s nelikvidnošću kreće 8000 zaposlenih u Fini i Mi-

O žalbi na predstečajnu nagodbu moralo bi se odlučiti u roku od osam dana - i tu se očekuju teškoće nistarstvu financija, najavio je prošli tjedan ministar financija Slavko Linić. Na raspravi o zakonu, koju su organizirali Hrvatska udruga poslodavaca i tjednik Lider, Linić je ponovio uvjerenje da će problem nelikvidnosti biti riješen za šest mjeseci. Po

ovom zakonu poduzetnici će međusobno plaćati račune u roku od 60 dana, a država će podmirivati svoje dugove za 30 dana. Ipak, Linić je najavio prvu iznimku. Riječ je o zdravstvu, gdje rokovi plaćanja dosežu i 500 dana i nemoguće je svesti ih odmah na 30 dana. Sudionici rasprave nisu dijelili Linićev optimizam. Porezni savjetnik Hrvoje Zgombić u prijedlogu prepoznaje dobru volju Vlade da počne rješavati nagomilane zaostatke, ali očekuje velike teškoće u operativnoj provedbi. Primjerice, o žalbi na predstečajnu nagodbu moralo bi se, prema prijedlogu zakona, odlučiti u roku od osam dana. No drugostupanjsko tijelo za porezne žalbe već je sada zatrpano žalbama do te mjere da bi žalbeni postupci realno mogli potrajati mjeseci-

ma. Zgombiću su sporne i visoke kazne za članove uprava i nadzornih odbora. Ako se zakon nije poštovao do sad... Propisana je kazna od najmanje milijun kuna za člana uprave velikog po-

HGK: Nužno pojednostaviti proceduru nagodbe Hrvatska gospodarska komora očitovala se na Prijedlog zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Pozitivno je ocijenjena namjera predlagatelja da se ubrza rješavanje gorućeg problema nenaplaćenih potraživanja koja koče odvijanje normalnih poslovnih procesa. Članice HGK-a izražavaju zadovoljstvo činjenicom da za-

kon ide u redovnu proceduru kako bi se poslovna zajednica mogla pripremiti za njegovu primjenu. U odnosu na rješenja predložena zakonom ukazano je na složenost predviđenog procesa predstečajne nagodbe koji iz sfere sudskoga ulazi u upravnu sferu, što otvara mnoga provedbena i pravna pitanja. To se osobito odnosi na pitanja kojima se uređuje

sustav i rad nagodbenih vijeća, ovlasti povjerenika predstečajne nagodbe, te uloge ovlaštenih revizora. HGK ocjenjuje da bi cijeli postupak zaključivanja predstečajne nagodbe trebalo pojednostaviti te omogućiti provođenje predstečajne nagodbe po skraćenom postupku. Ukazuju i na potrebu preispitivanja postavljenih rokova

www.privredni.hr Broj 3735, 9. srpnja 2012.

( 60 dana

rok za međusobna plaćanja poduzetnika

( u roku od 30 dana država će podmirivati svoje dugove

ogu zakona o financijskom poslovanju

likvidnošću od 8000 ljudi kvidnosti trebao riješiti u roku od šest mjeseci, ministar Linić već je najavio prvu sežu i do 500 dana i nije ih moguće svesti odmah na 30 dana

duzeća, iako bi učinjena šteta u nekom slučaju mo gla iznositi samo 100.000 kuna. Po Zgombiću, bilo bi bolje dopuniti Zakon o trgovačkim društvima i Stečajni zakon, nego stva rati novi zakonski model za reguliranje odnosa vje rovnika i dužnika.

za pojedine faze predste čajne nagodbe, kao i racio nalizaciju cijelog procesa. Kroz cjelinu predloženog zakona izražena je značaj na odgovornost uprave i nadzornog odbora u pri mjeni ovog zakona, a nije razvidno kako će se kon kretno sve te mjere pro voditi dok se istodobno predviđaju visoke nov čane kazne za nepridrža vanje njegovih odredbi, ističe se u priopćenju Hr vatske gospodarske ko more. (I.V.)

Porezni stručnjak Vlado Brkanić smatra da je država trebala snažnije nadzirati provođenje Za kona o trgovačkim druš tvima. U tom zakonu stoji da je poduzeće insolven tno ako je u blokadi više od 60 dana i uprava mora u idućih 21 dan pokrenuti stečajni postupak. Ako se takve stvari nisu poštiva le i sankcionirale, pitanje je kako će se ubuduće pro voditi nova zakonska rje šenja. Brkanić smatra da će biti teško privoljeti vje rovnike na nagodbu jer oni najčešće žele svoj novac dobiti u što kraćem roku i u što većem omjeru. Sudionici rasprave isti cali su da je u prijedlogu nejasno postavljena uloga revizora, koji mora dava ti mišljenje o prihvatljivo sti financijskih elemenata nagodbe između vjerovni ka i dužnika. Revizor mora utvrditi je li dužnik insol

ventan te hoće li restruk turiranje omogućiti likvid nost i solventnost. Revizor ima i važnu ulogu ocje ne hoće li se vjerovnici nagodbom bolje namiriti nego da se kreće u stečaj ni postupak. Paško AnićAntić, profesor na Katedri za računovodstvo Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta smatra da bi tu ulogu bolje ispunili ovlašteni računo vođe koje bi trebalo uklju čiti u nagodbena vijeća. Privatnici - generator nelikvidnosti Ekonomski analitičar Velimir Šonje uočio je da su posljednjih godina, za razliku od 1999. godine, generator nelikvidnosti postala privatna poduze ća. Prema njegovu mišlje nju u prijedlogu je snažni ji teret pokretanja nagodbi stavljen na dužnike, no možda bi trebalo uključi

ti i mogućnost da i vjerov nici mogu pokrenuti na godbu. Sviđa mu se to što se problem nelikvidnosti ne želi rješavati multila

Najvažnije je da država plaća svoje obveze na vrijeme, smatra Đuro Njavro teralnim kompenzacijama jer mu, u 21. stoljeću, nije prihvatljiva “demonetiza cija plaćanja dugova”. Dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta Đuro Njavro ocjenjuje kako je najvaž nije da država plaća svoje obveze na vrijeme. Ako je potrebno, Vlada treba po suditi novac i omogućiti da državna tijela redovito pla ćaju. Njavro smatra da tre ba dobro analizirati struk turu nakupljenih dugova. Barem polovinu ukupnog

iznosa od 44,5 milijardi i dužnici i vjerovnici su već prežalili. Za ostatak bi tre balo možda donijeti pose ban zakon, ali s ograniče nim rokom primjene. Ministar Linić od govorio je na primjedbe objašnjenjem da se uvodi upravni postupak i pred stečajna nagodba upra vo zato što su stečajni postupci po sadašnjim za konima trajali predugo. Gubila su se radna mjesta, a istodobno su vjerovnici naplaćivali jedva 30 po sto potraživanja, po čemu je Hrvatska na dnu među europskim zemljama. Pri mio je na znanje neke od kritika poreznih stručnja ka i obećao ih razmotriti u postupku donošenja zako na. Pozvao je i druge in stitucije da analiziraju za kon i pošalju svoje ocjene, kako bi se do jeseni donio što kvalitetniji zakonski tekst.

Naglasci iz zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi • Rok plaćanja između poduzetnika u pravilu je 60 dana, za dulji rok potrebno ugovoriti robni kredit • Država će plaćati svoje račune u 30 dana, zdravstvo moguća iznimka • Nelikvidnost nastaje ako poduzeće ne može u roku ispuniti najmanje 20 posto svojih obveza iz godiš njeg financijskog izvještaja • Kad nastane nelikvidnost, mora se u 30 dana provesti restrukturiranje radi uspostavljanja likvidnosti • Insolventnost nastaje kad poduzenik postane nespo soban za plaćanje i prezadužen • U tom slučaju poduzeće-dužnik mora pokrenuti po stupak predstečajne nagodbe • Nagodbu provode tročlana vijeća u Financijskoj

agenciji. Rok za nagodbu je 120 dana, a ona mora biti sklopljena po načelu dobrovoljnosti • Ovlašteni revizor daje ocjenu planova financijskog restrukturiranja i elemenata nagodbe • Nagodba se sklapa kad na nju pristanu vjerovnici s više od 50 posto vrijednosti ukupnih potraživanja • Nagobu potvrđuje trgovački sud, a ako postoji više od 25 spornih potraživanja, pokreće se stečaj • Članovima uprave i nadzornih odbora koji su propustili pokrenuti predstečajnu nagodbu prijeti kazna u visini njihovih dvostrukih go dišnjih primanja ili najmanje od 100.000 kuna za male tvrtke do milijun kuna za velike podu zetnike.

*vijesti Poticanje inovacija u turizmu Ministarstvo turizma obja vilo je poziv za Program poticanja inovacija u turiz mu Inovativni turizam. Te meljem tog programa bit će dodjeljivana bespovrat na sredstva najkvalitetni jim projektima kojima je cilj razvoj novih, inova tivnih proizvoda, odnosno proširenje ukupne turistič ke i ugostiteljske ponude. Za program je Ministar stvo izdvojilo šest miliju na kuna, a javni poziv je otvoren do 31. kolovoza. Bez plaćanja obrtnice Svi koji će otvarati novi obrt od 1. srpnja do 31. prosinca bit će oslobođeni plaćanja troška izdavanja obrtnice u iznosu od 200 kuna. Odlukom ministra Gordana Marasa o nepla ćanju izdavanja obrtnice, Ministarstvo poduzetniš tva i obrta budućim obrtni cima želi poručiti da će sve učiniti kako bi im olakšalo pokretanje obrta, ali i uku pno poslovanje. U suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom i drugim institu cijama, to ministarstvo pri prema novi zakon kojim će obrte dovesti u ravno pravniji položaj s drugim gospodarskim subjektima. Registrirana 22 nova Porschea Prodaja novih automobi la u Hrvatskoj i dalje je u padu. Naime, prema po dacima agencije Promoci ja Plus, tijekom prvih šest mjeseci bio je registriran 20.201 novi osobni auto mobil što je za 2936 vo zila ili 12,7 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Najprodavanija mar ka osobnih vozila u prvoj polovini godine je Volks wagen. Najviše automo bila, čak 6969, registrira no je u Zagrebu i okolici, a najmanje u Ličko-senj skoj županiji (84). Zani mljiva je činjenica da su u prvih šest mjeseci registri rana i 22 Porschea.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3735, 9. srpnja 2012.

( oko 2 mlrd € godišnje ulaganja u energetski sektor

( 15 mlrd €

do 2020. uložit će se u taj sektor

Energetska budućnost

Čačić: Gori nam pod petama Hrvatska je osmi najveći svjetski uvoznik električne energije, ističe ministar gospodarstva Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

red hrvatskim energetskim sektorom veliki su zadaci. Ponajprije, valja izgraditi nove i modernizirati stare elektrane te LNG terminal. Zatim, diverzificirati energetske dobavne pravce, izgraditi nove skladišne kapacitete za naftu i plin te povećati energetsku učinkovitost. K tomu, povećati udjel obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji te pokušati što je više moguće smanjiti energetsku ovisnost i emisiju štetnih plinova. U sve to do 2020. godine planira se uložiti oko 15 milijardi eura. Dakle, oko dvije milijarde eura godišnje. Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade i

ministar gospodarstva, kaže kako Hrvatska primjetno kasni s tim ulaganjima. Štoviše, napominje, ona nisu ni na razini jedne četvrtine od planiranih investicija po godini. “Moramo četiri, pet, šest puta ubrzati investicije što će se, naravno, osjetiti i u našem gospodarstvu”, ističe on.

dodavši kako odugovlačenja s izgradnjom hidroelektrane Ombla i trećeg bloka termoelektrane na ugljen Plomin ne smi-

nika. “To je opasno i neopravdano”, smatra on.

je biti. “Sve dozvole postoje, kao i novac”, kaže on dodavši kako je Hrvatska osmi najveći svjetski uvoznik električne energije, odnosno drugi ako se promatra po glavi stanov-

rasprava o tome treba li izgraditi energetske objekte Ombla i Plomin ili ne. Jer, smatra dio stručne javnosti, gradnja hidroelektrane podigla bi razinu te rijeke koja opskrbljuje Dubrov-

Važna je štednja Podsjetimo, već dulje traje

Čačić se zalaže za izgradnju plinskih elektrana od Zagreba do Slavonskog Broda A zbog kaskanja s tim ulaganjima Hrvatska je na granici pucanja sustava. “Sad se više ne radi o tome što bismo htjeli nego nam gori pod petama”, naglašava Čačić

nik pitkom vodom i može doći do njenog prelijevanja u druge podzemne kanale i pojavljivanja klizišta čime bi se narušila stabilnost nekih dubrovačkih naselja. Zatim, prema nekim tvrdnjama, gradnja hidroelektrane Ombla, čiji je kapacitet 68 megavata, što je između 1,3 i 1,6 posto ukupne proizvedene električne energije u Hrvatskoj, podloga je za izgradnju golf igrališta na Srđu. Termoelektrani Plomin, pak, zamjera se štetnost ugljena po okoliš ako se prilikom izgradnje takvog energetskog objekta ne koriste moderne tehnologije. Također, mnogo je onih koji drže kako bi plin bio puno bolje gorivo u toj termoelektrani od ugljena. Prvi potpredsjednik Vlade na Prvoj regionalnoj konferenciji o ener-

getskoj budućnosti, koju je organizirao tjednik Lider, istaknuo je kako se zalaže da Hrvatska dobije i takve plinske elektrane od Zagreba, preko Siska, Kutine i Osijeka, do Slavonskog Broda, uz širenje mreže i na Jadran. A kao vrlo važnu komponentu koju valja protkati kroz energetsku budućnost naglasio je štednju, tj. energetsku učinkovitost, jer Hrvatska po jedinici proizvoda troši dva puta više nego što je standard u članicama Europske unije. “Zbog toga što nam ne dopušta da štedimo energiju, morat ćemo mijenjati Zakon o proračunu”, najavio je Čačić zaključivši kako se moramo držati Strategije energetskog razvoja jer je ona temeljni dokument koji određuje ovo područje.

Tržište rada

Radnici nisu samo trošak Fleksigurnost znači lakše otpuštanje radnika, ali i visoku socijalnu sigurnost za vrijeme nezaposlenosti te lako pronalaženje novog posla Izlaganja i rasprava na okruglom stolu o fleksibilizaciji tržišta rada što su ga prošli tjedan organizirali magazin Banka, časopis Radno pravo i Institut za javne financije, pokazali su da pojam fleksigurnosti kod nas tumači svatko na svoj način. Taj se pojam posljednjih godina ponavlja kao mantra, a on u biti znači lakše otpuštanje radnika, ali i visoku socijalnu sigurnost za vrijeme nezaposlenosti te lako pronalaženje novog posla. Primjetno je i da se kod nas, kad se govori o fleksigur-

kamo ide, kratkoročno može pretrpjeti puno više nego kada nema tu sigurnost”, kazala je profesorica psihologije Marina Taslak iz tvrtke Ramiro.

nosti, najmanje raspravlja o tome kako trajni osjećaj nesigurnosti zapravo može unazaditi gospodarstvo. “Za čovjeka je neizvjesnost najgore stanje

u kojem se može naći. U dubini kolektivnih ugovora stoji potreba za sigurnošću, a kada je radnik sretan, od toga svi imaju koristi. Čovjek koji zna

Sigurnost zapošljivosti U HUP-u ne misle tako jer, kako je rekao pomoćnik ministra rada Marko Krištof, oni i od nove vlade traže ukidanje plaćene stanke za odmor, uvođenje radnog odnosa na određeno vrijeme bez posebnog navođenja razloga, snižavanje troškova otpremnine, brisanje bo-

Zakon o radu mijenjat će se u dijelu neograničenog trajanja kolektivnih ugovora lovanja kao razloga za prekid otkaznog roka... Ministarstvo, uglavnom, zasad nema namjeru mijenjati Zakon o radu, osim u dijelu neograničenog trajanja kolektivnih ugovora, kojima su uglavnom pokriveni zaposleni u državnom i javnom sek-

toru. Predrag Bejaković iz IJF-a smatra kako ne treba paziti na sigurnost radnih mjesta, već na sigurnost zapošljivosti. Željko Mrnjavac sa splitskog Ekonomskog fakulteta i Žarko Potočnjak s Pravnog fakulteta u Zagrebu također su mišljenja da bi trebalo “olabaviti” neke odredbe ZOR-a, dok Ana Miličević Pezelj iz SSSH‑a smatra da se određene odredbe ZOR-a mogu fleksibilizirati i drugim zakonima. Uz to napominje da se na radnike treba prestati gledati isključivo kao na trošak. (J.F.)

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3735, 9. srpnja 2012.

( u više od 20 zemalja

( 186 mil kn

izvoze se vina Kutjevo

ulaganja u tvrtku u nekoliko godina

Natalija Mataić, predsjednica Uprave Kutjeva

Izlazak iz Cefte ozbiljno ugrožava hrvatski izvoz vina Posebna kategorija tržišta koja značajno utječe na rad hrvatskih vinara je sivo tržište, čiji se udio u ukupnoj hrvatskoj proizvodnji procjenjuje na 40 do 50 posto. Sve to stavlja hrvatske vinare u težak položaj Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ajugledniji svjetski vinski časopis Decanter ove je godine zlatnom medaljom nagradio kutjevačku Graševinu ledeno vino berba 2009., dok je vino Maximo Bianco berba 2010. dobilo preporuku. Za ista je vina Kutjevo osvojilo i zlatnu medalju na sajmu vina Concours Mondial u Bruxellesu. Takva priznanja Kutjevu sigurno pomažu u otvaranju vrata inozemnog tržišta, kaže predsjednica Uprave Natalija Mataić, ali izvoz će teško napredovati bez izgradnje imidža Hrvatske kao vinske zemlje. Kakvim ocjenjujete stanje na hrvatskom tržištu vina prošle i ove godine? - Hrvatsko tržište vina značajnije se počelo mijenjati krajem 2010. godine. Od tada se postupno mijenja struktura potrošnje stanovništva. Hrvati sve manje kupuju i konzumiraju vrhunska vina, dok sve više raste potražnja za vinima iz nižih cjenovnih kategorija. U značajnoj mjeri promi-

jenili su se i kanali distribucije, HoReCa kanal konstantno gubi udjel u prodaji, dok istodobno raste udjel maloprodaje. Taj su trend u značajnoj mjeri prepoznali i sami trgovci tako da prodaja vina pod robnim markama bilježi konstantan rast. Uvozni trendovi idu istim smjerom – iako je financij-

dini presložili smo paletu svojih proizvoda i opremili je novim dizajnom, prilagođenim potrošačima na koje je usmjeren.

Kutjevo je prošle godine ostvarilo izvoz vina od 2,1 milijuna litara, što čini 55 posto ukupnog izvoza vina iz Hrvatske ska vrijednost uvoza vina konstantna, raste njegov volumen. Prvenstveno je riječ o uvozu jeftinih vina iz Crne Gore i Makedonije. Posebna kategorija tržišta koja značajno utječe na rad hrvatskih vinara je sivo tržište, čiji se udio u ukupnoj hrvatskoj proizvodnji procjenjuje na 40 do 50 posto. Sve to stavlja hrvatske vinare u težak položaj, budući da su mnogi u posljednjih nekoliko godina

svoju proizvodnju opteretili kreditima za dizanje novih nasada, nabavu nove opreme i izgradnju objekata. Kako se recesija odrazila na prodaju vaših vina? - Prodaja vina u Kutjevu bilježi blagu tendenciju rasta, ali uz uvažavanje trenda o promjeni strukture prodaje. To nas je natjeralo da potražimo rezerve profitabilnosti skrivene u

Uloženo više od 186 milijuna kuna Koliko su iznosila ulaganja u Kutjevu zadnjih nekoliko godina? U što najviše ulažete? - U godišnje ciljeve uključena su investicijska ulaganja koja unatrag nekoliko godina premašuju 186 milijuna kuna, od čega najveći dio čine ulaganja u vinogradarsku i vinarsku proizvodnju u iznosu od 86 milijuna kuna. Materijalnim resursima upravlja se tako da se planira njihova dostatnost, pravovremena raspoloživost, nadzire se njihova djelotvorna upotreba, te se infrastruktura kvalitetno održava. To su samo neki od preduvjeta koji utječu na konkurentnost Kutjeva. Na ostale čimbenike okruženja teško možemo značajnije utjecati, posebno govorimo li o ekonomskoj krizi, kretanjima na svjetskom tržištu kapitala ili stalnoj segmentaciji i fragmentaciji tržišta.

proizvodnji. Prošle su godine, a s istim procesom nastavljamo i ove godine, ostvarene značajne uštede u proizvodnji, a svi radni procesi su optimizirani. Kriza nas je natjerala da troškove proizvodnje uskladimo s europskim standardima. Možemo reći da smo proveli tranziciju u samoj tvrtki te smo zahvaljujući tome postali spremni za konkuriranje proizvođačima iz EU-a. Osim toga, u prošloj go-

Hoće li se što promijeniti za Kutjevo ulaskom Hrvatske u EU? - Kutjevo je prošle godine ostvarilo izvoz vina od 2,1 milijuna litara, što čini 55 posto ukupnog izvoza vina iz Hrvatske. Veći dio naše prodaje odnosi se na tržište Cefte. Ulaskom Hrvatske u EU u znatnoj mjeri promijenit će se naše poslovno okruženje, zbog čega smo u stalnom kontaktu s Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskom gospodarskom komorom kako bi utjecali da se za trenutačni hrvatski izvoz u zemlje Cefte poveća postojeća kvota EU-a prema ovim tržištima. U suprotnom, kompletan hrvatski izvoz vina doživjet će težak udarac. Kako bismo se zaštitili od tog rizika, intenzivno radimo na otvaranju novih tržišta, tako da smo ove godine svoju prodaju u značajnoj mjeri unaprijedili na području Njemačke, Danske, Belgije i SAD-a, a u pregovorima smo s partnerima na po-

dručju Poljske te azijskih zemalja. Povećani obujam prodaje na tim tržištima trebao bi kompenzirati moguće gubitke na tržištima Cefte. No, u slučaju povećanja EU kvote količinama koje sada izvozimo u zemlje Cefte, ne očekujemo poremećaj na tim tržištima. Kutjevo je jedna od najnagrađivanijih hrvatskih vinarija. Koliko to pomaže u izvozu? - Rast izvoza jedini je put za hrvatsku vinsku industriju. Međutim, kako bi se naš izvoz proširio ne samo na sadašnje tržište regije, potrebno je stvoriti hrvatski vinski brend. Mi taj imidž u svijetu nemamo, što pojednostavljeno znači da će hrvatski vinar za vino iste kvalitete i karakteristika kao i ono nekog francuskog kolege, dobiti barem 20 do 30 posto nižu cijenu. Stvaranje imidža, odnosno brenda vinske zemlje dugotrajan je posao koji samo jedan proizvođač nije u stanju samostalno odraditi. Svatko u tom poslu mora odigrati svoju ulogu. Mi svoj doprinos nastojimo dati slanjem uzoraka vina na brojna svjetska ocjenjivanja i to se pokazalo izuzetno uspješnim za otvaranje novih tržišta. Medalja sa svjetski priznatog ocjenjivanja otvara mnoga vrata na novim tržištima i izuzetno je dobra referenca. Kutjevo u ovom trenu izvozi svoja vina na tržišta više od 20 zemalja na tri svjetska kontinenta.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3735, 9. srpnja 2012.

( do 100.000 kn

( 10.000-30.000 kn

kazne za sezonski rad na crno za tvrtke

kazne za sezonski rad na crno za fizičke osobe

Sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi

Jeftinije pošteno poslovanje Sezonci u poljoprivredi odnedavna posluju preko knjižica i vaučera koje njihovi poslodavci kupuju u Fini, te tako evidentiraju svaki dan staža i plaćaju doprinose. Propisane su i najniže dnevnice za radnike, ali i drakonske kazne za one koji zapošljavaju na crno Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ako ne postoje točni podaci o radu na crno u poljoprivredi, Ministarstvo poljoprivrede procijenilo je da od 190.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava njih 15.500 zapošljava kao sezonce oko 100.000 radnika. Po starom zakonu, ako su željeli poslovati legalno, za sezonce su morali plaćati doprinose najmanje za mjesec dana rada, čak i ako su oni radili samo nekoliko dana u mjesecu. Novi Pravilnik o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi i Odluka o najnižem iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi, koji su posljedica novog Zakona o poticanju zapošljavanja, trebao bi olakšati legalno poslovanje poljoprivrednika koji su do sada bili u dvojbi isplati li im se poslovati pošteno, smatra ministar

poljoprivrede Tihomir Jakovina. Sezonski radnici u poljoprivredi po novom posluju s knjižicama u koje se lijepe vaučeri što ih njihovi poslodavci kupuju u Fini i njima evidentiraju svaki dan radnog staža radnika. Na kraju godine taj se staž upisuje radnicima u radne knjižice. Poslodavci su dužni svaki evidentirani dan radnika na poslu potvrditi dnevnim kuponom u vrijednosti od 20,09 kuna kojime plaćaju

Propisana je i najniža dnevnica za radnike u poljoprivredi: 70,40 kuna za 12 sati rada radniku doprinose za prvi i drugi mirovinski stup, zaštitu na radu i zapošljavanje. Najniža dnevnica koja se može isplatiti radniku je 70 kuna i 40 lipa za najvi-

še 12 sati rada, a poslodavac će na taj iznos platiti na kraju mjeseca porez i prirez poreza na dohodak. Kome je dopušten sezonski rad Novost je i to da se na sezonskim poslovima mogu zapošljavati svi koji nisu u radnom odnosu ili nisu zaposleni na puno radno vrijeme, ali i umirovljenici te nezaposleni. Sezonski rad s prekidima može trajati 90 dana u jednoj kalendarskoj godini, a umirovljenici i nezaposleni neće gubiti mirovine niti svoja prava koja ostvaruju na burzi rada, najavio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. “Mjerodavni će uz pomoć Fininih vaučera imati uvid tko i koliko sezonaca zapošljava, a inspekcija rada vrlo brzo provjeriti kako sve to izgleda na terenu. Osim zaposlenih na puno radno vrijeme, kazne za nepoštovanje, odnosno kršenje odredbi Zakona o poticanju zapošljavanja,

za tvrtke su od 50.000 do 100.000 kuna, a za fizičke osobe između 10.000 i 30.000 kuna”, najavio je Mrsić. Dodao je kako sezonske poslove u poljoprivredi ne mogu obavljati maloljetnici zbog visoke rizičnosti posla te osobe na rodiljskom dopustu. Gdje je kvaka Voćar Mario Di Giusti, iz Starog Čiča, koji se bavi uzgojem na svojih 50 hek-

tara, ističe kako se u početku pitao gdje je kvaka u novome zakonu koja će ići na štetu poslodavaca. “Nisam je našao. Zakon je svakako za pohvalu jer omogućava da svi više radimo, jednostavan je, jasan i nema mnogo administracije. Od početka rujna do sredine listopada na branju jabuka u svojim voćnjacima planiram zaposliti 15 sezonaca uz osam stalno zaposle-

nih radnika. Iako je najniža predviđena dnevnica 70 kuna, kod mene neće biti manja od 150 kuna, a svakako moram biti zadovoljan i činjenicom da ću sve neiskorištene vaučere moći zamijeniti za novac u poslovnici Fine u kojoj su kupljeni. Revolucija novoga zakona je u tome da svi koji žele raditi to mogu, a poslodavci više ne moraju kalkulirati isplati li im se prijaviti sezonca”, ističe Di Giusti. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, interes za sezoncima je velik. Najviše radnika trebaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji - njih 4280, potom u Požeško-slavonskoj 2760 poljoprivrednih gospodarstava te Vukovarskosrijemskoj županiji njih 1850. Ovisno o vrsti proizvodnje, najviše se sezonskih radnika traži u biljnoj proizvodnji (oko 80 posto) te 20 posto u stočarstvu.

ŽETVA PŠENICE

Prinos solidan – kvaliteta iznadprosječna Slavonskim poljoprivrednicima su ovi vreli dani s temperaturama od oko 35 stupnjeva kao stvoreni za obavljanje jednog od najvažnijih poljoprivrednih ratarskih poslova - žetve. Žetva ječma je završena, a za koji dan će biti završena i žetva pšenice na oko 170.000 hektara. Kad je riječ o prinosima, još je rano govoriti o nekim konačnim broj-

kama budući da žetva još traje, ali već se sada sa sigurnošću može ustvrditi da su prosječni prinosi dobri, dok je udjel vlage u zrnu nizak, a proteina visok, što upućuje na kvalitetan urod. Količine požnjevene pšenice kreću se od skromnih 4,5 tona po hektaru, do čak 9,5 tona poženjevenih s polja u okolici Donjeg Miholjca, Valpova i dijela Baranje. Naravno,

sve ovisi o uloženom, odnosno o primjeni pravilnih agrotehničkih mjera i odabranih sorti, ali i o lokalnim klimatskim uvjetima.

No, prema riječima Antuna Lasla, predsjednika Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, ovo bi trebala biti dobra

žetva, pa se prinos ispod 5,5 tona po hektaru ne bi smio dogoditi. Poslovično iznadprosječne prinose bilježe na Belju gdje je pšenicom zasijano oko 6000 hektara. Iako još nisu požnjevene najbolje površine, dosadašnji prosječni prinos beljske pšenice je oko zavidnih osam tona po hektaru. Predsjednik Uprave Belja Goran Pajnić kaže kako Belje ni ove godine neće otkupljivati pše-

nicu na tržištu nego će sve što je potrebno proizvesti sama tvrtka uz 25.000 do 30.000 tona pšenice koju će otkupiti od svojih stalnih kooperanata. Što se otkupne cijene pšenice tiče, ona će se vjerojatno približiti na seljacima željenih 1,5 kuna po kilogramu što odgovara i nedavnim tržišnim kretanjima zabilježenim na vodećim europskim burzama žitarica. (S.S.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3735, 9. srpnja 2012.

( oko 20 mlrd kn dugova lani naplaćeno preko Fine

Sjednica hrvatske vlade

Ovrhe i dalje ostaju Fini, jer to dobro radi Po novom ovršnom zakonu bit će teže isposlovati ovrhu nad pokretninama dužnika, no zato će je biti jednostavnije provesti nad nekretninama Igor Vukić vukic@privredni.hr

ako je i najavila, Vlada je na prošlotjednoj sjednici ukinula instituciju javnih ovršitelja. Zakon kojim su ustanovljeni prošle godine stavljen je izvan snage, pa javni ovršitelji tako nisu ni započeli sa stvarnim radom. Iako je zakon donesen u procesu pregovora s Europskom unijom, najave da će “ovršitelji-šerifi” upadati u kuće dužnika i odnositi pokretnu imovinu potaknula je Vladu da promijeni takav ovršni model. Stoga je pripremljen novi ovršni zakon, također u dogovoru s predstavnicima EU-a. Uz ostalo, zaključeno je da nema potrebe uvoditi posebnu privatno-javnu službu jer se u međuvremenu pokazalo da se ovrhe financijskih sredstava sasvim dobro provode preko Financijske agencije. Prema riječima ministra pravosuđa Orsata Miljenića, preko Fine je u protekloj godini naplaćeno oko 20 milijardi kuna različitih dugova. Naplate su postale efikasnije zbog uvođenja OIB-a i cijeli sustav djeluje nepristrano. Stoga će se preko Fine naplaćivati i prekršajne i novčane kazne pa i sudske presude. Po novom ovršnom zakonu bit će teže isposlovati ovrhu nad pokretninama dužnika jer se smatra da bi oduzimanje televizora i drugih kućnih uređaja ugrožavalo dostojanstvo ovršenika. No zato će biti jednostavnije

provesti ovrhu nad nekretninama, rekao je Miljenić. Nakon provedene javne rasprave, Vlada je u saborsku proceduru uputila zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Ministar financija Slavko Linić podsjetio je da problem nelikvidnosti raste iz dana u dan. Od početka godine vrijednost neplaćenih računa porasla je za tri milijarde kuna, dosegnuvši ukupno 44,5 milijardi kuna. Stoga je potrebno

Stanove bi ubuduće mogle graditi građevinske tvrtke koje istovremeno osiguravaju i građevinsko zemljište

brže, umjesto sudskim stečajnim postupcima, regulirati odnose vjerovnika i dužnika. Budući da se želi spasiti što više radnih mjesta u poduzećima s teškoćama, zakon je propisao da nakon otvaranja postupka predstečajne na-

godbe, nad poduzećem ne može biti otvoren stečajni postupak i račun mu ne može biti blokiran. Radnicima Uljanika 39 posto dionica Tako će se poduzeću omogućiti da nastavi raditi do sklapanja nagodbe, uz nadzor njegova poslovanja, istaknuo je Linić. Nagodbu treba provesti u 120 dana, no ako više od 25 posto potraživanja bude sporno, poduzeće će ipak završiti u stečaju. Zakon propisuje i rokove plaćanja između poduzeća. Može se ugovoriti rok od 60 dana, a u slučaju duljeg roka mora biti riječ o robnom kreditu, po uvjetima koje drugi zakoni propisuju u takvim slučajevima. U nastojanju da potakne građevinsko tržište Vlada je izmijenila Zakon o poticanoj stanogradnji. Izmjenama se otvara mogućnost da stanove grade građevinske tvrtke koje istovremeno osiguravaju i građevinsko zemljište. Moći će se graditi i bez javnog natječaja, ako su ispunjeni zakonski uvjeti: osigurana prodaja stano-

va, ograničena cijena zemljišta i samog stana te posjedovanje jamstava i drugih instrumenata osiguranja da će zgrada biti izgrađena. Ujedno je ukinuta i desetogodišnja zabrana prodaje POS-ovih stanova. Tko plati ukupnu cijenu, moći će stan odmah prodati. Vlada je radnicima Uljanika ponudila 39 posto dionica po cijeni od 51 kune po dionici, koja se umanjuje za jedan posto po godini staža. Na kraju se dobiva i dodatni popust od 20 posto. Radničko dioničarstvo u Uljaniku početak je postupka privatizacije, koji bi trebao završiti vlasničkim povezivanjem s brodogradilištem 3. maj iz Rijeke. Uljaniku je odobreno i jamstvo od 39,5 milijuna dolara za gradnju dva nova broda. Nakon godinu dana povećane su trošarine na motorna vozila. Za bezolovni benzin iznosit će 3100 kuna za 1000 litara, a za dizel 2200 kuna za 1000 litara. Dosad je za benzin trošarina bila 2950 kuna, a za dizel 2050 kuna za 1000 litara.

Članice HGK s predsjednikom Josipovićem

Ublažiti posljedice izlaska iz Cefte Članice Hrvatske gospodarske komore iz prehrambeno-prerađivačkog sektora susrele su se prošli tjedan s predsjednikom Ivom Josipovićem. Na sastanku su bili prisutni predstavnici vodećih prehrambeno-prerađivačkih tvrtki - Agrokora, Adris Grupe, Atlantic Grupe, Dukata, Kraša, Podravke i Vindije. Cilj sastanka bio je upoznati predsjednika Josipovića s promjenama u poslovanju prehrambenoprerađivačkog sektora i mogućim negativnim posljedicama koje će proisteći istupanjem Hrvatske iz članstva u Cefti (Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini) i pristupanjem Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine. Pristupanje Hrvatske jedinstvenom europskom tržištu za posljedicu će imati pad carina pri uvozu iz EU-a, ali i pad brojnih drugih troškova. Hrvatska već sada 70 posto svojih prehrambenih proizvoda uvozi iz EU-a, a s obzirom na smanjenje troš-

kova, uvoz će i dalje rasti. S druge strane, neće doći do značajnijeg rasta izvoza. Jer, Hrvatska već sada ima gotovo u cijelosti slobodan izvoz prehrambenih proizvoda u EU, a na ovo tržište izvozi hrane u iznosu od oko 570 milijuna dolara. Posebnu opasnost predstavlja rast carina pri izvozu na tržište zemalja Cefte. Na ova tržišta Hrvatska godišnje izveze hrane u vrijednosti oko 645 milijuna dolara, dakle za 75 milijuna dolara više nego što izvozi u EU. Kako bi se donekle ublažile negativne posljedice ulaska u EU, potrebno je osigurati izmjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između zemalja članica Cefte i EU-a najkasnije do dana ulaska. (B.O.)

Bez regresa i božićnice?

Sindikati zatražili ‘time out’ u pregovorima

Liječnici, medicinske sestre, učiteljice, profesori, zaposleni u kulturi i drugi javni službenici i namještenici, ostat će bez regresa i božićnice ove i sljedeće godine, a o smanjivanju drugih prava poput prava na prijevoz, jubilarnih nagrada i prosvjetnog dodatka - pregovori će se nastaviti u srijedu. Sindikati su, naime, u prošli petak, nakon pete runde pregovora, zatražili predah jer, kako je rečeno, žele čuti glas članstva. Vlada je ponudila odustajanje od smanjenja dodatka na staž sa 0,5 na 0,3

posto, uz uvjet smanjenja dnevnica sa 170 na 150 kuna, te s uštedama na naknadama za prijevoz. Pravo na pola troška za prijevoz imali bi samo oni čije je radno mjesto udaljeno više od dva kilometra od mjesta stanovanja, a za one koji na posao moraju putovati između 50 i 100 kilometara razliku do pune cijene u jednakim omjerima plaćali bi poslodavci i radnici. Onima pak koji rade u više osnovnih škola trošak prijevoza bit će isplaćivan putem putnog naloga. Kako je rekao ministar Mirando Mrsić, odgađa se i isplata prosvjednog dodatka od 2,4 posto do 1. siječnja 2013., a pravo na jubilarnu nagradu imali bi samo oni koji odlaze u mirovinu sa 40 i više godina staža. (J.F.)

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3735, 9. srpnja 2012.

( više od 1100

( 30.000 ljudi

tvrtki u Hrvatskoj bavi se gospodarenjem otpadom

zapošljavaju te tvrtke

Sakupljanje i prerada sekundarnih sirovina

Pajić: Po recikliranju će među boljima u Europsk

Otpad nije više otpad već sekundarna sirovina koja ima svog kupca i svoju cijenu. Samo u našoj zemlji recikliranjem otpada u kuna. Recikliranje otvara radna mjesta i nove poslove: u talionici u Sisku, primjerice, C.I.O.S. Grupa otkupljeni aluminijski otpad splitsku Željezaru, gdje će do jeseni zaposliti 200 ljudi, planiraju u čeličani prerađivati željezni otpad koji su do sada morali Goran Šikić sikic@privredni.hr

ecikliranje nije samo civilizacijski standard u ekološkom gospodarenju otpadom, već se radi i o odličnom poslu kojim se uspješno bave mnoge tvrtke. Otpad nije više otpad, nego sekundarna sirovina koja ima svog kupca i svoju cijenu. Poslovni subjekti iz sektora gospodarenja otpadom, a njih je više od 1100, zapošljavaju gotovo 30.000 ljudi i

Lista 20 najuspješnijih poduzeća u sektoru gospodarenja otpadom (po abecednom redu) Tvrtka-naziv

Mjesto

BA-COM, d.o.o.

Stobreć

C.I.O.S. d.o.o.

Zagreb

CE-ZA-R d.o.o.

Zagreb

ČISTOĆA d.o.o.

Split

ČISTOĆA d.o.o.

Zadar

DANKOR, d.o.o.

Osijek

DRAVA INTERNATIONAL d.o.o.

Osijek

EKO-FLOR PLUS d.o.o.

Mokrice

FLORA VTC d.o.o.

Virovitica

KD ČISTOĆA d.o.o.

Rijeka

KOMUNALAC d.o.o.

Samobor

LAURA d.o.o.

Harmica

MELTAL d.o.o.

ZagrebSusedgrad

METIS d.d. ODLAGALIŠTE SIROVINA d.o.o. PULA HERCULANEA d. o. o.

Kukuljanovo Zadar Pula

SPECTRA - MEDIA d.o.o.

Zagreb

UNIJAPAPIR d.d.

Zagreb

UNIKOM d.o.o. UNIVERZAL d.o.o. Izvor: HGK

Osijek Varaždin

generiraju godišnji prihod od 14,6 milijardi kuna od čega je više od 10 posto ostvareno izvozom. Ne prikuplja se samo komunalni otpad, već posebne kategorije otpada kao što su otpadne gume, otpadni metal, otpadna vozila, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, električni i elektronički otpad, kao i otpadna ambalaža i ambalažni otpad. Neki poslovni subjekti samim svojim djelovanjem i ulaganjem u opremu i infrastrukturu gradili su sustav gospodarenja otpadom, poput vodeće C.I.O.S. Grupe, koja zapošljava 550 ljudi u Hrvatskoj i 1300 u regiji, te ima 75 reciklažnih centara u regiji. Njihovi glavni reciklažni centri u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Albaniji opremljeni su postrojenjima za usitnjavanje i separaciju materijala. C.I.O.S. Grupa obrađuje oko 700.000 tona metalnog otpada godišnje, od čega u Hrvatskoj oko 300.000 tona, a do 2015. planira se obrada do milijun tona. Spašavanje prirode od autoolupina U proteklih 20 godina C.I.O.S. Grupa (koja upravlja sa 22 povezana društva u regiji) prerasla je u vodeću grupaciju u regiji za sakupljanje i recikliranje željeznog i čeličnog otpada, te ostalih otpadnih materijala s pretežno metalnom komponentom.

C.I.O.S. d.o.o. je mješovito hrvatsko-njemačko društvo u privatnom vlasništvu, pri čemu 51,43 posto udjela ima Scholz AG iz Essingena, a 48,57 posto C.I.O.M. d.o.o. iz Zagreba. Grupa je prošle godine nakon strogog due dilligencea sklopila ugovor o kreditu s Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC), članicom Grupe Svjetske banke, u iznosu od 37 milijuna eura za razvojna ulaganja, od čega su povukli 20 milijuna eura za ulaganje u Hrvatskoj. Orijentirani prvenstveno na prikupljanje metalnih komponenti, C.I.O.S. se značajno angažirao na prikupljanju automobilskih olupina. Primjerice, kao logistički partner priključili su se akciji čišćenja Hrvatske od autoolupina

Vodeća C.I.O.S. Grupa zapošljava 550 ljudi u Hrvatskoj i 1300 u regiji, te ima 75 reciklažnih centara u regiji koje su odbačene zagađivale okoliš brojnim svojim komponentama (akumulatori, antifriz, kočna ulja...), čak i na područjima nacionalnih parkova poput Velebita i Plitvičkih jezera. Takvih je olupina samo u 2008.

prikupljeno 7800, no zahvaljujući naporima C.I.O.S.-a i svih ostalih uključenih u akciju, danas se godišnje prikupi i reciklira 45.000 olupina. Novi početak splitske Željezare U talionici u Sisku C.I.O.S .grupa otkupljeni aluminijski otpad prerađuje u sirovinu za nove proizvode, i to tehnologijom usklađenom s EU smjernicom BAT (Best Available Techniques), a investiranjem u splitsku Željezaru, gdje

do jeseni namjeravaju zaposliti 200 ljudi, planiraju u čeličani prerađivati željezni otpad koji su do sada morali izvoziti. Priča o novom početku splitske Željezare dobra je ilustracija značaja koji industrija recikliranja može imati za Hrvatsku – čuvanjem okoliša moguće je zaposliti ljude, proizvoditi u Hrvatskoj, te pritom i zaraditi. Poanta cijele priče, ističe Tajana Tomašević iz C.I.O.S.-a, u tome je da otpad ne završi nekontrolirano na odlagalištima već

u kompanijama koje imaju know-how i koncesiju da otkupe i besplatno odvezu takav otpad i oporabe ga prema najvišim standardima. “Ljudi ostavljaju stare hladnjake na cesti, gdje ih neovlaštene osobe nestručno rastavljaju i pritom u atmosferu ispuštaju štetan plin freon, a postoji koncesionar koji je ovlašten da ih besplatno odveze”, kaže Tajana Tomašević koja ističe kako u Zagrebu imaju jedinstveno postrojenje za obradu

www.privredni.hr Broj 3735, 9. srpnja 2012.

( 14,6 mlrd kn

njihov ukupan godišnji prihod

emo biti koj uniji Bolji od susjeda Među najuspješnijim tvrtkama u sektoru gospodarenja otpadom nalazi se i Metis iz Rijeke, čiji je direktor Jerry Pajić ujedno i predsjednik Udruženja za sekundarne sirovine, skupljanje i preradu pri HGK-u. To udruženje djeluje od 1996. godine, a njego-

Padom industrije u Hrvatskoj i zatvaranjem željezara oporabitelji otpada okrenuli su se izvozu mnogih vrsta sekundarnih sirovina velikih rashladnih uređaja. U njega je uloženo 2,5 milijuna eura, jedino je takve vrste u regiji, a u njemu se u atmosferi tekućeg dušika hladnjak rastavlja na dijelove koji se recikliraju, a freon se sprema i izvozi. U suradnji s roniocem Kristijanom Curavićem, koji je pokrenuo akciju sakupljanja otpada iz mora, jezera i rijeka, C.I.O.S. je formirao poseban podvodni spremnik u koji se takav otpad prikuplja i zatim odvozi. Prvi

va je aktivnost usmjerena na postizanje standarda u postupanju s raznim kategorijama otpada u skladu sa zahtjevima i normama Europske unije. Tvrtka Metis zapošljava 150 djelatnika i prvenstveno je orijentirana na područje Istre, Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Karlovačke županije, i na tom području djeluje neprekidno od 1948. godine. Prikupljaju otpadne električne i elektroničke uređaje, otpadna vozila, baterije i akumulatore, ot-

Država mora prepoznati karakterne tvrtke Posao je nadležnih institucija, u situaciji kad imaju sredstva za potpore, da prepoznaju tvrtke koje te poslove mogu najbolje odraditi, smatra Babić Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

u sekundarne sirovine godišnje se uprihodi gotovo 15 milijardi prerađuje u sirovinu za nove proizvode, a nakon investiranja u izvoziti dio te akcije proveden je u lipnju u Makarskoj, a sredinom srpnja se nastavlja u Biogradu.

Milan Babić, direktor tvrtke BA-COM iz Stobreča

padne gume, maziva ulja, ambalažu, pa čak i građevinski otpad koji sadrži azbest. Hoće li Hrvatska uspjeti zadovoljiti potpisane obveze prema EU-u u području recikliranja? Jerry Pajić rezolutno odgovara: “Uspjet ćemo! Bit ćemo bolji od naših susjeda Talijana i po recikliranju ćemo biti među boljima u EU-u”. Kako ističe, već sada smo bolji od Slovenaca. Padom industrije u Hrvatskoj i zatvaranjem željezara, oporabitelji otpada okrenuli su se izvozu mnogih vrsta sekundarnih sirovina kao što su čelični otpaci i obojeni metali, ali i papir i najlon. No, situacija se polako mijenja, proradila je splitska Željezara, a očekuje se isto i u Sisku. Kako kaže direktor Metisa, ranije se izvozilo 40-50 tona starih guma, većinom u Sloveniju, ali nema više potrebe za time otkad je proradio Gumiimpex u Varaždinu. Kad je riječ o opasnom otpadu, upozorava Jerry Pajić, potrebno je poraditi na svijesti građana o tome što sve pripada toj kategoriji, ali i inspekcije moraju raditi svoj posao i nadzirati proizvođače. Primjerice, u proizvođače opasnog otpada ubrajaju se sve automehaničarske radionice gdje se razne vrste ulja izdvajaju kao opasan otpad, te je potrebno nadzirati gdje to ulje završava.

vrtka BA-COM bavi se zbrinjavanjem ambalažnog otpada i sestrinska je tvrtka BA-COM trgovine, poduzeća u vlasništvu obitelji Babić koja se bavi distribucijom pića i napitaka te otkupom ambalaže. Na posao zbrinjavanja ambalažnog otpada vlasnici i menadžment tvrtke odlučili su se gotovo iz nužde jer je tvrtka BA-COM trgovina bila obveznik prodaje ambalaže pa se zbrinjavanje ambalažnog otpada samo po sebi nametalo. Unatoč ulaganju u posao zbrinjavanja ambalažnog otpada, što je podrazumijevalo izgradnju i opremanje otkupnog centra u Dicmu te zapošljavanje sedam radnika, tvrtka nije imala podršku nadležnih institucija. S direktorom tvrtke BA-COM Milanom Babićem razgovarali smo o problemima s kojima se ova tvrtka susreće. Kako bi trebalo riješiti izdavanje koncesija za zbrinjavanje otpada? - Problematiku dodjele koncesija najbolje je riješiti teritorijalno, tako da se jednoj tvrtki na određenom području dodijeli koncesija. Podrazumijeva se da ta tvrtka mora zadovoljavati propisane uvjete kako bi se bavila poslom zbrinjavanja otpada. Te uvjete je moguće regulirati prilikom dodjele licencije, koju tvrtka može i izgubiti ako se nakon određenog vremena ne bude ponašala onako kako je propisano. Smatram da je to jedini način rješavanja problema u ovoj djelatnosti, koja nije

One tvrtke koje su se bez ulaganja upustile u ovaj posao, kriza je izbrisala i više ne posluju komercijalna, tržišna, jer su cijene otkupa i svi ostali uvjeti za sve tvrtke jednaki. Osnovni cilj je kvalitetno zbrinjavanje otpada. Što bi to značilo tvrtkama koje se bave ovom djelatnošću? - Naša usluga košta onoliko koliki su nam troškovi, a prihodovna strana nam je propisana. Kad bismo znali na kojem teritoriju imamo pravo prikupljanja otpada, puno bismo lakše planirali i smislenije ulagali u ovaj posao. Složit ćete se da to nije moguće u situaciji kad se na jednom teritoriju na desetke tvrtki bavi ovim poslom, od kojih neke imaju državne, a neke regionalne i županijske koncesije. Cilj je da se posao zbrinjavanja obavi najbolje, najbrže i najjeftinije. Mi smo u gradnju Centra uložili previše novca da bismo se sada prestali baviti ovim poslom. Smatram da svi centri za zbrinjavanje otpada moraju biti standardizirani.

Planirate li i nadalje ulagati? - Naravno. Moram napomenuti da smo i do sada ulagali samo vlastita sredstva u ovaj posao. Nismo dobili nikakve potpore niti povoljne kreditne linije. S druge strane, naše reference pokazuju da smo prema svima podmirivali sve obveze, kako prema državnim institucijama tako i prema radnicima. Iz tog razloga očekujemo da nas nadležni prepoznaju. Posao je nadležnih institucija, u situaciji kada imaju sredstva za potpore, da prepoznaju tvrtke koje te poslove mogu najbolje odraditi. Pored zbrinjavanja ambalažnog otpada započeli smo ambiciozan projekt zbrinjavanja papirnatog otpada. Kakva je situacija s regulativom i kako je kriza utjecala na vaše poslovanje? - Zakonska regulativa je u zadnje vrijeme dosta poboljšana. Možda ću zvučati čudno, ali kriza je našoj tvrtki išla na ruku. Dosta tvrtki koje su imale financijsku potporu državnih institucija taj su novac potrošile na loše osmišljene projekte i sada kada su državne financije u teškoj situaciji, nama više nisu nelojalna konkurencija. One tvrtke koje su se bez ulaganja upustile u ovaj posao, kriza je izbrisala i više ne posluju. Činjenica je da moramo zbog krize puno više raditi, ali nam je ona pomogla da opstanemo u poslu zbrinjavanja ambalažnog otpada. Očekujem od državnih institucija da prepoznaju tvrtke s karakterom, a mi smo jedna od takvih. Mi smo ulagali vlastita sredstva i imamo kvalitetu.

12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti Jelčić na čelu drvoprerađivača Udruženje drvno-prerađivačke industrije u Hrvatskoj gospodarskoj komori izabralo je novu strukturu i vodstvo. Zdravko Jelčić iz požeške tvrtke Spin Valis ponovno je izabran za predsjednika udruženja, a Marin Filipović (FinvestCorp) za zamjenika. Potpredsjednici su Marko Sabljak (AG Dinas, Đurđenovac), Zlatko Meštrić (Bor i Lipa, Novi Marof) te Nikolina Babić (Pana, Čakovec). Na sjednici je predstavljen daljnji program rada udruženja koji će za glavne ciljeve imati repozicioniranje drvne industrije u gospodarstvu. Suradnja Splitske banke i HAMAG-a Societe Generale Splitska banka i Hamag Invest potpisali su Sporazum o poslovnoj suradnji. Sporazumom Splitska banka postaje sudionik Jamstvenih programa Hamag Investa. Sporazum se odnosi na programe Novi poduzetnici, Poljoprivrednici, Likvidnost, Rast i Inovacije, a koji će omogućiti klijentima Splitske banke - subjektima malog gospodarstva da prilikom financiranja tekućeg poslovanja ili ulaganja u novi posao lakše dođu do potrebnih sredstava. Dodijeljeni znakovi Hrvatska kvaliteta

Na sjednici u HGK-u dodijeljeno je pravo uporabe znaka Hrvatska kvaliteta liniji proizvoda Muška odijela: Marty Tedy - Bery - Ceremonia – Smoking, tvrtke Kotka, proizvodu Hrastov rezani furnir, tvrtke Furnir Otok i liniji proizvoda Med: Cvjetni, Bagrem, Kesten, tvrtke Agro Favorit. Ujedno je dodijeljeno pravo uporabe znaka Izvorno hrvatsko proizvodima: Škrlet - kvalitetno vino, Vinarije Mikša; Repušnica, Škrlet - kvalitetno vino, Vinarije Miklaužić te Popovača i Škrlet - kvalitetno vino, Vinarije Trdenić.

Privredni vjesnik Broj 3735, 9. srpnja 2012.

( 453 mil kn ( između 300 i 400 mil kn ukupna dugovanja Gredelja

planirani prihodi Gredelja u ovoj godini

Spašavanje Gredelja

Dobar posao u Italiji – noćna mora u Hrvatskoj Ne bude li brzo novih poslova, jasno je da su ugrožena i radna mjesta. Sindikatima su ponuđene tri opcije. Jedna je uvođenje neradnog petka, druga je linearno smanjenje plaća svima, a treća je otpuštanje viška radnika Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ada su prije točno dvije godine otvoreni novi pogoni Tvornice željezničkih vozila Gredelj u istočnoj zagrebačkoj četvrti Vukomerec, za investiciju od čak 650 milijuna kuna tadašnja je uprava tvrdila da će donijeti smanjenje troškova, povećanje kvalitete i podizanje konkurentnosti na domaćem i inozemnom tržištu. Gredelj je tada zapošljavao 1650 radnika, a godišnji prihodi od poslovanja u najboljim su godinama dostizali i 670 milijuna kuna. Danas je u Gredelju nova uprava, koju čini samo jedan čovjek, direktor Krešimir Kranjčec, radnika je 1467, a prihodi su se strmoglavili na 261 milijun kuna. Za novu tvornicu zadužili su se 250 milijuna kuna kod banaka i leasing kuća, dobavljačima duguju 175 milijuna, a ostali minusi im iznose 28 milijuna kuna – ukupno čak 453 milijuna kuna. Novi pogoni sada su im preveliki, a zapravo i nisu njihovi, jer je vlasnik i hala i strojeva UniCredit Leasing. Kada je prije tri mjeseca došao na čelo tvrtke, Kranjčec kaže da su mu već nakon nekoliko dana banke i dobavljači poslali “čestitku’’ u obliku blokade računa tvrtke. Novac za plaće od tada teškom mukom navlače, pa je prvi cilj Kranjčecu postalo osiguranje tekuće likvidnosti. Drugi je cilj smanjenje troškova, a na

tom polju dosad se uspjelo smanjiti i trošak zaposlenih za 10 posto, ukidanjem prekovremenih sati i stimulacija. Nerazmrsivo klupko Nakon 16 mjeseci prekida, ponovno je pokrenuta i proizvodnja u tvrtki Gredelj-Revom u Dobošnici (Federacija BiH). Kranjčec je uveo kontrolore za svaki projekt jer dosad, začudo, Gredelj nije ni imao funkcionalnu službu kontrole. Najveći uteg oko vrata sada su im tri ugovora za popravak vagona talijanskih državnih željeznica koje su prije dvije godine dobili na natječaju u konzorciju s talijanskim partnerima. Od tada se dobar posao u Italiji pretvorio u nerazmrsivo klupko, pravu noćnu moru u Hrvatskoj. Talijanski partneri napravili su kalkulaciju za natječaj bez suglasnosti Gredelja, a po toj cijeni Gredelj na dobivenim poslovima može ostvariti samo gubitak. Potom

je, opisuje Kranjčec, prethodna uprava najprije prijavila da će radove u Italiji obavljati u radionici koja je otišla u stečaj, pa su morali tražiti novu. S tom novom nisu sklopili ugovor, već su najprije dovezli vagone na popra-

Koncept objedinjavanja proizvodnje još nije usuglašen, ali nije isključeno ni vlasničko povezivanje Gredelja i Končara vak. Onda je vlasnik radionice povisio cijenu svojih usluga, na što Gredelj nije pristao, pa je vlasnik radionice zadržao vagone, a Gredelj sada plaća penale zbog kašnjenja radova. Uz to, u Italiji su osnovali tvrtku i iznajmili stanove za zaposlene, a stanovi sada stoje prazni, dok

Gredelj plaća najam. Većina talijanskih partnera u međuvremenu je napustila konzorcij, a njihove obveze ostale su Gredelju. Maćehinski odnos Gubici iz toga posla gurnuli su cijeli Gredelj u gubitak, čiji iznos za ovu godinu Kranjčec još ne želi procjenjivati. Ukupni prihodi planirani su između 300 i 400 milijuna kuna, a glavnina se planira ostvariti na poslovima za Hrvatske željeznice. Pregovori o novim poslovima vode se s partnerima u Libiji, Iraku i Iranu, ali od toga još nema konkretne koristi. Na svojoj lokaciji u Vukomercu Gredelj planira uspostaviti tehničko-putničku stanicu, mjesto na kojem će se svakodnevno održavati i čistiti putnički vagoni, što se sada radi na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. Kranjčec bi želio da HŽ nema tako maćehinski odnos prema Gredelju kao svojoj tvrtki-kćeri

i da se domaća proizvodnja tračničkih vozila bolje štiti, kako to rade, primjerice, u Srbiji. Ne bude li brzo novih poslova, jasno je da su ugrožena i radna mjesta. Kranjčec je sindikatima ponudio tri opcije. Jedna je uvođenje neradnog petka, što bi smanjilo plaće za 20 posto, druga je linearno smanjenje plaća svima, a treća je zadržavanje postojeće razine plaća, ali uz otkaze višku radnika. Kranjčec se zalaže za linearno smanjenje plaća, a sindikati se još nisu izjasnili. Istovremeno traju i pregovori s HŽ-om i Končarom o objedinjavanju željezničke proizvodnje. Koncept objedinjavanja još nije usuglašen, ali nije isključeno ni vlasničko povezivanje Gredelja i Končara. Pokrenuta je i interna revizija rada prethodnih uprava. Ovisno o njezinim rezultatima, moguće su i kaznene prijave protiv bivših čelnika TŽV-a Gredelj.

enterprise europe

info

Broj 66, 9. srpnja 2012.

Nove tehnologije

Marco Polo II Info dan

Hrvatska treba iskoristiti svoj geografski položaj za dobivanje sredstava iz Marca Pola II, rekla je Michela Cariglia, voditeljica europskog i međunarodnog tima za izradu projekata, na Marco Polo II Info danu u Zagrebu. Na skupu su predstavljeni uspješni primjeri iz prakse korištenja ovog programa, kao i noviteti u ovogodišnjem natječaju Europske komisije, koji je otvoren 20. lipnja, a trajat će do 21. rujna. Marco Polo II je program Europske unije namijenjen sufinanciranju troškova prijevoza tereta, bilo da je riječ o tvrtkama u privatnom ili državnom vlasništvu. Njime se želi smanjiti opterećenje cestovnog prometa i negativan učinak teretnog prijevoza na okoliš, te ojačati intermodalni prijevoz. Projekte mogu prijavljivati pravne osobe registrirane u državama članicama programa - zemljama EU-a, Norveškoj, Islandu, Lihtenštajnu i Hrvatskoj, samostalno ili u konzorciju. Iz proračuna programa financira se između 35 i 50 posto ukupnih troškova projekta.

Najnovije tehnologije analize DNA već u praksi Laboratorij Genos, korisnik programa IRCRO, okončao je projekt Razvoj metoda molekularne dijagnostike, vrijedan više od 830.000 kuna. Njime je omogućena brža prenatalna DNA analiza i bolja analiza na netoleranciju mliječnog šećera DNA laboratorij Genos iz Zagreba, korisnik programa IRCRO koji provodi Vladina agencija BICRO, uspješno je okončao projekt Razvoj metoda molekularne dijagnostike, vrijedan više od 830.000 kuna. Projekt je sufinancirao i BICRO sa 400.000 kuna bespovratnih sredstava. Projekt je rezultirao uvođenjem najnovije tehnologije analize DNA u molekularnu dijagnostiku što je omogućilo značajno unapređenje kvalitete usluga. U suradnji s Kliničkom bolnicom Sveti Duh provedeno je više od 200 brzih (PCR) prenatalnih analiza kromosoma, čime je prvi put u jednoj javnoj zdravstvenoj ustanovi u Hrvatskoj budućim majkama omogućeno da u roku od 48 sati nakon amniocenteze utvrde prisutnost sindro-

ma Down ili nekog sličnog poremećaja. Uz provođenje iste analize klasičnim metodama rezultat se čeka najmanje tri tjedna (a često i dosta duže), dok PCR analiza skraćuje proces na jedan do dva dana i na taj način višestruko umanjuje stres i strah kod budućih majki. Projektom je uvedena i metoda koja izravno analizira slijed DNA svakog pacijenta te na taj način umanjuje mogućnost lažnih pozitivnih ili negativnih rezultata kojima su opterećene druge metode. Osim neusporedivo većom pouzdanošću, ova metoda (pirosekvenciranje) odlikuje se i brzinom te niskom cijenom, što analizu polimorfizama čini dostupnom širokom krugu zaintere -

siranih pacijenata. U prvoj fazi projekta uvedene su metode za analizu mutacija povezanih s koagulacijom krvi, što je iznimno važno u trudnoći budući da poremećaji koagulacije mogu završiti kobno i za majku i za dijete. Druga analitička metoda, uvedena ovim projektom, je intolerancija laktoze (mliječnog šećera). Populacijska studija koja je provedena u Hrvatskoj pokazala je da oko 50 posto hrvatskih građana ne može probaviti mliječni šećer i da bi trebali ograničiti unos mlijeka i mliječnih proizvoda. Analiza genetičkih poremećaja koagulacije i intolerancije laktoze već je u rutinskoj primjeni i u Zagrebu se može napraviti u biokemijskim laboratorijima Labor Centar i Breyer. Uspješna realizacija ovog projekta potvrđuje vrijednost ulaganja u znanost i istraživanje za razvoj gospodarstva te upućuje na nužnost sudjelovanja malih i srednjih poduzeća u istraživačko-razvojnim projektima te suradnju tvrtki sa znanstveno-istraživačkim institucijama što se potiče upravo kroz program IRCRO.

enterprise europe Projekt WE-EEN

Čarobnjak za okoliš EEN-a

Projektom Wizzard of the Environment - EEN kroz Europsku poduzetničku mrežu se želi unaprijediti pružanje okolišnih usluga za mala i srednja poduzeća Prvim međunarodnim treningom koji se održao u Veneciji sredinom lipnja započeo je operativni dio projekta WE-EEN (Wizzard of the Environment - EEN). Trening je organiziran za sve partnere projekta, a obuhvatio je radionice iz tri ključna sektora: gospodarenje otpadom, površinsku obradu plastike i metala, te proizvodnju/ reciklažu elektroničkih i elektronskih komponenti.

cama prenijeti svojim regionalnim partnerima i pružateljima ekoloških usluga.

Kako ovaj projekt ima za cilj unaprijediti pružanje okolišnih usluga za mala i srednja poduzeća kroz Enterprise Europe Network, predavači/stručnjaci iz tih područja obradili su glavne značajke koje će partneri na lokalnim radioni-

Učinkovite usluge zaštite okoliša i sporazumi o lokalnoj suradnji su vidljive akcije s glavnim ciljem - smanjenjem utjecaja na okoliš i povećanjem profitabilnosti malih i srednjih poduzeća. WE-EEN polazi od proširenog partnerstva GREEN

“Čarobnjačko” partnerstvo spaja različite sudionike iz tehnoloških i istraživačkih inistituta, komora, industrije i gospodarstva

projekta iz kojeg koristi metodologiju, najbolje prakse i naučene lekcije u određenom području. WE-EEN će imati koristi od sinergije s drugim tekućim projektima koji pokrivaju iste teme u različitim područjima pomoću svojih raspoloživih materijala. Taj zajednički napor će omogućiti bolju raspodjelu resursa, povećanje broja međunarodnih i domaćih radionica, te isporučenih treninga malom i srednjem poduzetništvu. Projektni konzorcij WE-EEN projekta vodi Unioncamere Veneto Italija, a sastoji se od 11 partnera iz Italije, Rumunjske, Grčke, Bugarske, Slovenije, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Njemačke i Hrvatske, a sve su članice Europske poduzetničke mreže.

WE-EEN financira Program za konkurent nost i inovacije Europske komisije (CIP). “Čarobnjačko” partnerstvo spaja različite sudionike iz tehnoloških i istraživačkih instituta i komora, industrije i gospodarstva kako bi se pomoglo malim i srednjim poduzećima u ispunjavanju zahtjeva zaštite okoliša i vođenju poslovanja u skladu s propisanim standardima EU-a. I hrvatska poduzeća iz domene zaštite okoliša pozivaju se na suradnju kroz pružanje specijaliziranih ekoloških usluga malom i srednjem poduzetništvu. Više informacija o ovom projektu moguće je dobiti na telefon 031/251 000, a sva pitanja možete poslati putem elektroničke pošte na adresu: ured@tera.hr.

Projekt SMEPASS

usluga Promocija savjetodavnih usluga Promocijasavjetodavnih Projektom vrijednim 2,8 milijuna eura 200 hrvatskih tvrtki dobilo je besplatne savjetodavne usluge 74 poslovna savjetnika. Njime se željelo malim i srednjim poduzećima pomoći u povećanju njihove konkurentnosti

Poslovno savjetovanje u Hrvatskoj još uvijek je preveliki trošak za mnoge male i srednje poduzetnike. Čak i mnogi od 200 poduzetnika koji su ušli u projekt SMEPASS - Promocija i pružanje savjetodavnih usluga malim i srednjim poduzetnicima nisu puno očekivali od njega. No nakon 3500 radnih dana posvećenih savjetovanju u marketingu i upravljanju kvalitetom, većina njih promijenila je mišljenje. Kako kaže Mario Petković, direktor tvrtke Marti Innovative Constructions iz Preloga, koja se bavi proizvodnjom sustava za zaštitu od sunca i brendiranog namještaja za hotele, restorane i kafiće, sudjelovanje u projektu im je omogućilo da promijene perspektivu gledanja na vlastito poslovanje i ojačaju izvozne mogućnosti. ”Kroz ovaj projekt smo shvatili da možemo sami svojim potencijalom i sredstvima ostvariti napredak. A koliko smo

zadovoljni sa savjetnicima, govori i činjenica da smo nastavili suradnju i nakon završetka SMEPASS projekta”, ističe Petković. Da nije bilo ovog projekta, nikad ne bismo koristili konzultantske usluge, dodaje direktor tvornice pekarskih proizvoda Tušak iz Gospića Danijel Tušak. “Prije smo vjerovali da znamo sve što trebamo znati o našem poslu i tržištu. Sad smo svjesni koliku vrijednost može imati objektivan pogled profesionalca izvana”, zaključuje Tušak. U ovom projektu vrijednom 2,8 milijuna eura, koji su sufinancirale hrvatska vlada i Europska unija, sudjelovalo je 200 hrvatskih tvrtki iz svih hrvatskih županija. U posljednjih 20 mjeseci 74 su savjetnika individualno savjetovala hrvatske tvrtke iz gotovo svih sektora - od prerade drva i metala, tekstila, kozmetike, prehrambenih proizvoda iz organskog uzgoja, računarstva i programerstva do širokog spektra usluga. Ni jedna mikro, mala ili

srednja tvrtka koja je dobila besplatne savjetničke usluge nije do tada koristila savjetodavne usluge.

Ovim se projektom željelo učiniti kvalitetne konzultantske usluge dostupnima i malim i srednjim poduzećima. SMEPASS je posebnu pozornost posvetio tvrtkama iz slabije razvijenih regija, ističe Matthias Halder, voditelj projektnog tima SMEPASS. “Poduzetnici iz svih krajeva zemlje reagirali su pozitivno, a rezultati našeg projekta ne samo da su ispunili nego su i nadmašili naša očekivanja”, procjenjuje Halder.

www.een.hr

9. srpnja 2012.

2 3

ACTA ad acta

Europski je parlament odbacio zahtjev Europske komisije da EU prihvati Trgovinski sporazum o krivotvorenju, poznatiji kao ACTA. Sporazum je proglašen nejasnim, otvorenim za zloporabe i kriva tumačenja, te prijetnjom ljudskim slobodama Lada Stipić - Niseteo Velikom većinom glasova, uz nešto zadnjih principijelnih pokušaja da se ipak promijeni mišljenje, Europski je parlament definitivno odbacio zahtjev Europske komisije da i EU prihvati Trgovinski sporazum o krivotvorenju, poznatiji kao ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement). Ovaj dokument je jedan od malobrojnih koji su do sada mobilizirali doslovno cijelu Europu, bez obzira na ideološku opredijeljenost, državu, jezik, obrazovanje, životnu dob. Dogodila se demokracija i

Trgovinski sporazum o krivotvorenju odbacilo je 478 parlamentaraca, dok je suzdržanih bilo 165, a za njega je glasalo samo njih 39 građani država EU-a izravno su lobirali u Europskom parlamentu protiv predložene politike. Parlament ih je poslušao. Iako se još čeka formalno mišljenje Europskog suda - jer je Europska komisija kao predlagač sporazuma, zatečena masovnoću i unisonošću protesta, dosje ACTA proslijedila Sudu na procjenu – ACTA je definitivno ad acta. Europski je sud značajna instanca u procesu pa je uvriježe-

na praksa da Europska komisija, pojedine članice zajednice ili pravne osobe daju na prosudbu zakonitosti i usklađenosti nekih međunarodnih sporazuma ili ugovora sucima Europskog suda kako bi se provjerilo je li novi dokument u cijelosti usklađen s temeljnim ljudskim pravima, slovom Sporazuma te sadržajem acquisa, zajedničke pravne stečevine.

ACTA je proglašena nejasnom, otvorenom za zloporabe i kriva tumačenja, prijetnjom ljudskim slobodama. Parlamentarnu je odluku s impozantnim odbacivanjem sa 478 glasova, uz 165 suzdržanih i svega 39 za, popratila preporuka o potrebi alternativnih vidova zaštite intelektualnog vlasništva “kao sirovine za

Prijetnja ljudskim slobodama U praksi, odbijenica ACTA-e znači da se ovom sporazumu ne smiju priključiti ni Europska unija kao cjelina, niti bilo koja od njenih 27 država članica (za godinu ni Hrvatska). “Ovo je pobjeda mobilizacije, transparentnosti i demokracije”, ushićeno su komentirale europarlamentarne stranke. Socijalisti su ustvrdili kako su “milijuni građana potpisali peticije i izašli na ulice kako bi obranili svoja prava”. Jedini donekle suzdržani bili su narodnjaci kojima pripada čast zadnjeg principijelnog pokušaja spašavanja ACTA-e apelom da se do odbijenice ipak pričeka što će kazati suci Europskog suda. Narodnjacima pripadaju suzdržani glasovi, čime su honorirali stav izborne baze ali i pokušali ostati dosljednima. Tijekom pripremne procedure svih je pet parlamentarnih odbora odbacilo sporazum stvorivši temelj za “definiranje konkretnih, naprednih mjera koje istovremeno jačaju zaštitu intelektualnog vlasništa i štite prava građana”.

Europa gubi milijarde kroz krivotvorine na tržištu, a broj od carina zaplijenjenih produkata za pola se desetljeća utrostručio europsku ekonomiju”. Europska je komisija dostojanstveno, iako s jednim velikim “ali”, prihvatila poraz u zagovaranju ACTA-e, pozdravljajući raspravu na temu granice između zaštite intelektualnog vlasništva i ljudskih prava, pogotovo u digitalnom prostoru. ”Očito je da se i dalje trebamo baviti pitanjem zaštite intelektualnog vlasništva”, upozorava povjerenik za trgovinu Karel de Gucht. Slijedi konkretniji dokument Poslovodstvo zajednice i dalje se čvrsto drži argumentacije za ovaj sporazum jer smatraju da je ACTA mehanizam za efikasno procesuiranje kršenja

prava intelektualnog vlasništva, da se ekonomija, želi li ostati kompetitivnom, mora nadograđivati na inovacijama, kreativnosti, kvaliteti i izuzetnosti brendova. Danas Europa gubi milijarde kroz krivotvorine na tržištu, a broj proizvoda koje je zaplijenila carina za pola se desetljeća utrostručio. Više od 103 milijuna lažnjaka zadržano je na europskim granicama. Iako je EK uvjeravao kako ACTA nije sporazum o nadzoru interneta, o pretresanju sadržaja privatnih kompjutera te da neće modificirati ulogu davatelja internetskih usluga, a ni mijenjati ni slovo u postojećim zakonskim aktima EU-a te da je u njenoj naravi primarna borba protiv piratstva, ljudi su je čitali drugačije. Čak ni pažljivo nabrojane koristi od pristupanja sporazumu nisu bile dovoljne da zaustave metlu općeg neslaganja s ponuđenim aranžmanom. Na kraju dugačke balade volja građana je ovakav sporazum poslala na smetlište. Uskoro slijedi rafiniraniji, konkretniji dokument koji će morati više uzimati u obzir nezadovoljstvo i strepnje građana. Iako EK ne priznaje, zapravo decidirano odbacuje navode da je ACTA pregovarana iza zatvorenih vrata, jedna od velikih primjedbi je bila upravo ta da je proceduri uzmanjkalo elementarne transparentnosti.

Dossmann Marc

Trgovinski sporazum o krivotvorenju

enterprise europe

Mladi najveć žrtve krize Nezaposlenost u EU-u

24,6 Španjolska

Grčka

Hrvatska

15,3 Latvija**

10,9 Mađarska

15,2

10,9 Estonija**

Portugal

10,8 Cipar

14,6

10,1 Italija

Irska

10,1 Francuska

13,7

9,9 Poljska

Litva

8,2 Slovenija

13,6

8,1 UK*

Slovačka

7,8 Švedska

12,2

7,8 Danska

Bugarska

7,7 Rumunjska

Finska 7,6

Belgija 7,2

Češka 6,7

Malta 6,0

Njemačka 5,6

Luksemburg 5,4

*ožujak 2012.; **1. kvartal 2012.

18,0

Stope nezaposlenosti, svibanj 2012. (%)

Nizozemska 5,1

Nezaposlenost u eurozoni dostigla je u svibnju rekordnih 11 posto - čak 17 milijuna ljudi nema posao. Politika EU-a pokrenula se konačno sa spašavanja banaka na stvaranje novih radnih mjesta – s odlukama summita koje bi trebale osigurati održivost zapošljavanja na duge staze i, naravno, s dodatnim sredstvima potpore osnivanju novih tvrtki, samozapošljavanju ili širenju poslovanja.

Austrija 4,1

Lada Stipić – Niseteo

21,9

U eurozoni nezaposleno je 17 milijuna ljudi. Hrvatske regije na začelju po zaposlenosti

Izvor: Eurostat, DZS

Europska investicijska banka ulila je u Fond za oživljavanje gospodarstva 10 dodatnih milijardi eura. Iznos je sitnica prema jamstvima koja su dana posrnulim bankama, ali bi od njega najviše koristi trebale izvlačiti male i najmanje tvrtke, dijelom kroz olakšice u poslovanju, jednostavniji pristup kreditima i subvencioniranje otvaranja svakog novog radnog mjesta.

Smanjiti nezaposlenost mladih Istodobno, pokušava se sniziti stopa nezaposlenosti kod mladih. Ona je u nekim dijelovima EU-a više nego alarmantna, najveći statistički teret nose europske enklave poput španjolske Ceute u kojoj je gotovo 66 posto radnika mlađih od 25 godina izvan posla. Europski prosjek pokazuje kako svaki peti mladi čovjek čeka na posao. Neza-

U španjolskoj Ceuti gotovo dvije trećine radnika mlađih od 25 godina nema posao poslenost mladih u pravilu je dvostruko viša od opće stope nezaposlenosti. Statistiku su donekle ublažile intenzivne mjere doškolovanja i prave kampanje s pripravništvom koje financiraju države ili regije. Od 271 statističke regije u EU-u, mladi radnici bez posla najmanji su problem u njemačkom Tübingenu, (ima ih tek 4,3 posto), ispred Oberbayerna i Freiburga. No, francuski prekomorski teritoriji te nekoliko regija u Španjolskoj i Grčkoj nose najveći teret nezaposlenosti mladih, svugdje je veći od 50 posto. S druge strane statističkih tablica to nije problem u većini njemačkih i austrijskih regija. U Slovačkoj, Italiji, Bugarskoj i francuskim otocima (Reunion, Martinique, Guadeloupe) udjel dugoročne nezaposlenosti kreće se

od 82 do 61 posto. Žilava nezaposlenost muči nekoliko regija u Slovačkoj, Bugarskoj i jednu talijansku, ali se još nije pojavila u zemljama rekorderima po nezaposlenosti, Španjolskoj i Grčkoj. Na otočju Aland (pripadaju Finskoj, ali s visokim stupnjem autonomije) u ovu kategoriju ulazi svega četiri posto nezaposlenih radnika što je europski pozitivni rekord. Na drugoj poziciji je, na opće iznenađenje, rumunjska regija Bukurešta s okolicom (5,3 posto), sjeveroistok Škotske te regije Austrije i Švedske. Nezaposlenost muške populacije raspoređena je između gotovo simboličnih 2,3 posto u nizozemskom Zeelandu ili austrijskom Salzburgu i skoro 30 posto na Kanarima i u Andaluziji. U Tirolu i Salzburgu najniža je nezaposlenost žena (2,7 posto) – negativne rekorde s približno trećinom ženske radne snage izvan rada imaju španjolske regije Ceuta i Andaluzija, francu-

Zemlje Srednje Europe su se izvukle iz krize i uglavnom poništile gubitke na tržištu rada ski prekomorski teritoriji te neke pokrajine Grčke i Španjolske. Ovog trenutka najozbiljnija je situacija u Španjolskoj i Grčkoj, nešto manje ozbiljna u Portugalu. Zemlje Srednje Europe dobro se drže – sve su se izvukle iz krize i uglavnom poništile enormne gubit-

9. srpnja 2012.

će ke na tržištu rada zabilježene u prve dvije godine krize. Uspješniji dio Europe, 44 od 271 regije, lani je ostvario dvostruko nižu stopu nezaposlenosti od europskog prosjeka. U gotovo pola europskih regija nezaposlenost žena viša je od one muškaraca. Panonska Hrvatska na repu Europe Tri statističke hrvatske regije su, prema podacima Eurostata temeljenim na nacionalnoj statistici, lani dostigle stopu nezaposlenosti od 13,7 posto, više od europskog prosjeka (9,6 posto na kraju 2011. godine).

Tri statističke hrvatske regije su, prema podacima Eurostata, lani dostigle stopu nezaposlenosti od 13,7 posto. Europski prosjek bio je 9,6 posto Najnepovoljnije su brojke izvučene u Panonskoj Hrvatskoj, statističkoj regiji s gotovo petinom ljudi bez posla. Nepovoljnije stanje od ovoga imaju samo neke pokrajine u Španjolskoj – ali ni jedna u Grčkoj! Statistički podaci stavljaju Panonsku Hrvatsku doslovno na rep Europe, u društvo francuskih prekomorskih teritorija i krizom najviše pogođenih regija Španjolske. Hrvatske regije spadaju među manjinu sa ženskom nezaposlenošću nižom do muške. Zabrinjava stopa nezaposlenosti mladih, 36,1 posto, bliska onoj u Flandriji, jednoj od tri belgijske federalne jedinice, no još uvijek daleko niža od katastrofe u Grčkoj i Španjolskoj s dvostruko višim postocima. Dugoročna nezaposlenost u Hrvatskoj pogađa 63,8 posto radnika bez posla ili petinu više od prosjeka EU-a. Teže je stanje samo u Slovačkoj kao cjelini te nekim bugarskim regijama, naravno i francuskim prekomorskim teritorijima, s tim da ni jedna grčka ili španjolska pokrajina statistički nema toliko izražen problem dugoročne nezaposlenosti kao Hrvatska u cjelini i, pogotovo, njen ekonomski najugroženiji panonski dio.

4 5

Zajednička poljoprivredna politika

Informacije na jednom mjestu Na internet stranicama Ministarstva poljoprivrede otvoren je poseban dio nazvan EU i RH na kojem će javnosti nastojati prikazati i pojasniti stavove i odluke Europske komisije te stavove Hrvatske u pitanjima Zajedničke poljoprivredne politike Želeći informirati javnost o aktivnostima vezanim za rad u radnim tijelima vijeća Europske unije i Europske komisije, Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je na svojim internet stranicama posebni dio EU i RH. Do ulaska Hrvatske u Uniju Ministarstvo će kratkim izvještajima, vijestima i službenim priopćenjima nastojati prikazati te pojasniti stavove i odluke Europske komisije, kao i stavove Hrvatske u ključnim pitanjima Zajedničke poljoprivredne politike. Potpisivanjem Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji u prosincu prošle godine Hrvatska je dobila status promatrača u radnim tijelima Vijeća Europske unije i Europske komisije. Time je započela i nova faza u radu Ministarstva poljoprivrede budući da zemlje članice EU-a primjenjuju zajedničke politike poljoprivrede i ribarstva te se i odluke o njima donose na razini EU-a, odnosno na sastancima radnih tijela Vijeća EU-a i EK-a na kojima sudjeluju predstavnici Ministarstva poljoprivrede te nadležnih ustanova. Predstavnici našeg ministarstva u radu tijela Unije sudjeluju na

tri razine. Sudjeluju u Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva koje čine ministri poljoprivrede i ribarstva zemalja članica te povjerenik Europske komisije zadužen za područje poljoprivrede. Vijeće se sastaje u pravilu jednom mjesečno. U svojoj nadležnosti Vijeće je odgovorno za poljoprivrednu politiku i politiku ruralnog razvoja, ribarstvenu politiku, veterinarsku i fitosanitarnu politiku te sigurnost hrane. Posebni odbor za poljoprivredu (SCA - Special Committee on Agriculture) uspostavljen je odlukom predstavnika vlada država članica još 1960. godine kao posebno tijelo koje priprema odluke Vijeća ministara na području tržišta poljoprivrednih proizvoda i ruralnog razvoja, uzimajući u obzir visoku tehničku razinu tih pitanja. U radu SCA svaku državu članicu zastupa jedan predstavnik, odnosno glasnogovornik. Teme o kojima je raspravio SCA direktno se uključuju u dnevni red Vijeća ministara za poljoprivredu i ribarstvo. SCA sastaje se u pravilu svaki tjedan, a Hrvatska je već imenovala svojeg predstavnika koji redovno sudjeluje na sastancima SCA. Treća razina sudjelovanja hrvatskih predstavnika su Radne skupine Vijeća za poljoprivredu, koje se bave sigurnošću hrane, fitosanitarnom politikom, ribarstvom i šumarstvom. Tih radnih skupina je ukupno 28. One pripremaju materijale koji se upućuju na raspravu u SCA za stručna pitanja iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja. Novi dio internet stranice Ministarstva poljoprivrede nalazi se na adresi http://www. mps.hr/default.aspx?id=8677.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu Čišćenje korova Circumvesuviana SRL, Napulj, Italija, traži uslugu čišćenja korova. Natječaj je otvoren do 23. srpnja, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na Circumvesuviana SRL, corso Garibaldi 387, For the attention of: avv. Carlo Vollono, 80142 Napoli, Italy, c.vollono@vesuviana. it. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Farmaceutski proizvodi Ministarstvo zdravlja Makedonije traži farmaceutske proizvode. Natječaj je otvoren do 7. kolovoza. a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Ministry of Health, 50 divizija 6, 1000 Skopje FRY Macedonia, tangelco@yahoo.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi i na www.moh.gov.mk. Financijske i osiguravateljske usluge Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, u Zagrebu, traži nabavu usluga osiguranja i financija. Natječaj je otvoren do 7. kolovoza, a prijave

na engleskom ili hrvatskom se predaju na Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, nr. Ante Ramljak, 10000 Zagreb, ante.ramljak@cei. hr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi i adresi institucije www.cei.hr.

Pravne usluge Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, u Zagrebu, traži nabavu pravnih usluga. Natječaj je otvoren do 7. kolovoza, a prijave na engleskom ili hrvatskom se predaju na Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, nr. Ante Ramljak, 10000 Zagreb, ante.ramljak@cei.hr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi i adresi institucije www.cei.hr.

Brodovi Bergen og Omland havnevesen, Bergen, Norveška, traži nabavu brodova. Natječaj je otvoren do 13. kolovoza, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Bergen og Omland havnevesen Nøstegaten 30, 3.etg. For the attention of: Resepsjon Bergen og Omland Havnevesen, 5010 Bergen, Norway, www. bergenhavn.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Monoblok kotači Organismos Sidirodromon Ellados AE Dieythynsi Efodiasmoy, Atena, Grčka, traži nabavu monoblok kotača. Natječaj je otvoren do 10. kolovoza, a prijave na grčkom jeziku predaju se na Organismos Sidirodromon Ellados AE Dieythynsi Efodiasmoy Karoloy 1 - 3, 2os Orofos Contact point(s): DEF/YPRO/diak. For the attention of: Kos Antypas Ioannis, 104 37 Athina, Greece. Više podataka o nadmetanju na www.ose.gr. Građevinski radovi Aquatim SA. Timisoara, Temišvar, Rumunjska, traži izvođača radova na vodovodu. Natječaj je otvoren do 28. kolovoza, a prijave na rumunjskom jeziku predaju se na quatim SA. Timisoara Str.

GH. Lazar, Nr. 11/A, Jud. Timis Contact point(s): Diana Cotop, 300081 Timisoara, Romania, diana.cotop@aquatim.ro. Više podataka o nadmetanju na www.elicitatie.ro. Usluge prijevoza Helse Bergen HF, Bergen, Norveška, traži nabavu usluga povremenog prijevoza. Natječaj je otvoren do 15. kolovoza, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Helse Bergen HF Contact point(s): Purchase Dept, For the attention of: Dag Holme, 5021 Bergen, Norway dag.holme@helse-bergen.no. Više podataka o nadmetanju na www.doffin.no//search/ Search_AuthProfile.aspx?ID=AA8255. Održavanje liftova Metro de Madrid, Sociedad Anónima, Madrid, Španjolska, traži popravke i održavanje liftova. Natječaj je otvoren do 25. srpnja, a prijave na španjolskom jeziku se predaju na Metro de Madrid, Sociedad Anónima Cavanilles, 58 For the attention of: Gerencia de Contratación, 28007 Madrid, Spain, ger.contratacion@ mail.metromadrid.es. Više podataka o nadmetanju na www.metromadrid.es/ es/acceso_proveedores/licitaciones/ licitaciones/ index_en_curso.html.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Proizvodi za osobnu njegu (20120530046) Danska tvrtka, vodeći dobavljač i proizvođač proizvoda za osobnu njegu na osnovi najkvalitetnijih sastojaka, traži proizvođače voska za kosu koji su zainteresirani za korištenje proizvodnih kapaciteta tvrtke. Tvrtka se stoga nudi kao outsourcing partner ili podugovaratelj.

WC-a od nehrđajućeg čelika, opreme za javne praonice i odmarališta uz autoceste, traži trgovačke posrednike (agente, distributere i zastupnike). Tvrtka također nudi podugovaranje i outsourcing, te traži i partnere za recipročnu proizvodnju.

Alkoholna pića, talijanski specijaliteti (20120524016) Talijanska tvrtka koja proizvodi inovativna alkoholna pića i tipičnu talijansku hranu (sirevi, kolači, hladno meso...) traži trgovačke partnere - agente, predstavnike, distributere. Kozmetika (20120510023) Njemačka tvrtka, specijalizirana za razvoj vrlo učinkovitih preparata za kosu, traži veletrgovce i distributere. Tvrtka je također zainteresirana za zajedničko ulaganje.

Konzervirana jela (20120516014) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju gotovih konzerviranih jela traži partnere koji bi distribuirali njene proizvode.

Strojarske komponente (20120510013) Mađarska tvrtka, specijalizirana za trgovanje strojarskim komponentama, traži proizvođače jedinstveno dizajniranih strojarskih komponenti.

Oprema za javne WC-e i praonice (20120514031) Mađarska tvrtka, specijalizirana za projektiranje i proizvodnju javnih vanjskih

Međunarodne trgovačke usluge (20120508033) Belgijska tvrtka za međunarodnu trgovinu s poslovnim kontaktima diljem svije-

ta nudi svoje usluge trgovačkog posrednika proizvođačima mlijeka u prahu.

Računovodstvene i komercijalne usluge (20120511034) Bosanska tvrtka koja se bavi računovodstvenim i komercijalnim uslugama pruža trgovačko-posredničke usluge (zastupnik), a također nudi prijevoz/logističke usluge. PVC stolarija (20120615020) Rumunjska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju PVC stolarije – prozora i vrata s posebnim staklom – traži trgovačke posrednike (pretežito distributere) i nudi podugovaranje. Arhitektonski ured (20120612016) Škotski arhitektonski ured, jedan od 10 najboljih u Škotskoj, s više od 60 godina iskustva, traži partnere za prijavu na projekte javnog sektora, pri čemu je zainteresiran za zajedničko ulaganje (joint venture). Turističke usluge (20120612004) Rumunjska tvrtka specijalizirana za pružanje turističkih usluga (razni aranžmani, putovanja) želi surađivati s drugim turističkim agencijama. Putnička agencija nudi “pustolovne pakete”, općenito

planinske izlete u kombinaciji sa šetnjama u prirodi i obilaskom lokalnih znamenitosti, te aranžmane “ekstremnog turizma”. Tvrtka također traži trgovačkog posrednika, agente, zastupnike i želi prodavati usluge partnerskih turističkih agencija koje se podudaraju s aktivnostima rumunjske tvrtke. Medicinski proizvodi za operacije (20120611005) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i distribuciju medicinskih proizvoda za operacije mozga, traži distributera ili zastupnika.

Energetska rješenja po principu ključ u ruke (20120606004) Danska tvrtka specijalizirana za energetska rješenja po principu ključ u ruke traži dobavljača koji je u stanju proizvesti kotlove/bojlere s okomitim mlazom pare i one na vodu. Danska tvrtka projektira i konstruira energetska postrojenja prema specifičnim potrebama kupaca. Postrojenja su na gorivo - drvene pelete, slamu, ulje, plin. Industrijski ventili (20120601004) Bugarski proizvođač industrijskih ventila traži distributere i trgovačko-posredničke usluge.

www.een.hr

9. srpnja 2012.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/ consumers/dyna/rapex/rapex_archives_ en.cfm. Elektronički multimetar Multímetro Electrónico, brend V&F, ref. 14016, barkod 88620009140161. Proizvod predstavlja opasnost za korisnike jer se rukom mogu dodirnuti dijelovi pod naponom. Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima niskog napona i standardom EN 61010 (slika 1). Puhalica za balone Espumola, brend Super Pompas, ref. 05914, barkod 8422838059142. Proizvod predstavlja

Proizvod predstavlja rizik za kupce jer je kontaminiran patogenim organizmima (slika 5).

rizik za korisnike zbog visokog sadržaja aerobnih organizama pa postoji opasnost od infekcije (slika 2). Automobil Mitsubishi Outlander, tip CWB, proizveden u 2011. godini. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer postoji mogućnost da sajla ručne kočnice nije dobro učvršćena pa može iznenada otkazati (slika 3).

Ljepilo Pyramid, model 6868, barkodovi 6438151006314 i 9557272868681. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer sadrži preveliku količinu kloroforma. Proizvod nije u skladu s REACH direktivom (slika 6).

Termos-boca Thermo, brend Leopard, ref. 0106090304, jedna litra, barkod 8401060903041. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer sadrži azbestne cjevčice. Proizvod nije u skladu s Direktivom o sigurnosti proizvoda REACH (slika 4). Šampon za kosu Haar Vital, Haar Vital 100ml, HV 643, barkod 9005546004544.

Fen za kosu Mini travel hair dryer, brend Fabulous, model FB-0307A. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer nije dobro sastavljen pa postoji mogućnost da će se zapaliti. Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima niskog napona ni sa standardom BS 1363 (slika 7). Skuter JET 4 50 i JET 4 125, brend SYM, s VIN brojevima nižim od LΧΜΑD05W1ΑΧ 048873, LΧΜΑD05W1ΒΧ013917, LΧΜΑD 12W19Χ051134, LΧΜΑD12W1ΑΧ041177 i LΧΜΑD12W1ΒΧ012015. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer stepenica nije dobro zavarena za okvir skutera pa vozač može pasti s njega (slika 8).

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Pretvaranje inovativnog internetskog rješenja za usmeno prevođenje u individualne profesionalne uređaje za usmeno prevođenje (Referentni broj: 12 BE 0315 3OK0) • Belgijska tvrtka (MSP) u potrazi je za partnerima s kojima će surađivati na povezivanju inovativnog internetskog rješenja za usmeno prevođenje koje se temelji na zaštićenom online sustavu za konferencijsko prevođenje s klasičnim uređajima za usmeno prevođenje, a s ciljem predstavljanja kompletnog rješenja na referentnom tržištu. Traže se partneri koji posjeduju potrebne vještine i znanja o elektroničkim komponentama uređaja koji se koriste pri usmenom prevođenju te o integraciji uređaja u veće setove. Razvoj nove aplikacije za arhiviranje elektroničkih dokumenata, uredsko poslovanje i usluge pohrane dokumenata (Referentni broj: 12 CZ 0746 3NUE) • Mala češka tvrtka usmjerena na automatizaciju poslovanja u poslovnim zgradama traži tvrtke iz IT sektora ili partnere s bazom klijenata iz državnih organizacija i upravnih jedinica zainteresirane za arhiviranje elektroničkih datoteka. Tvrtka je u potrazi za partnerima za zajednički daljnji razvoj sustava koji su voljni prijaviti se kao partneri na projektu koji će potraživati sredstva iz posebnog izraelsko-češkog programa.

trebala moći rasjeći silažu trave sa 500 na pet milimetara dužine.

Novi materijali za brtvljenje staklenki i metalnih poklopaca (Referentni broj: 12 GB 403U 3OBT) • Multinacionalna tvrtka sa sjedištem na jugoistoku Engleske traži nove materijale koji se mogu koristiti kao sredstva za brtvljenje metalnih poklopaca i staklenki, a koji bi zamijenili materijale bazirane na PVC-u koji se trenutno koriste. Materijal mora biti kompatibilan za korištenje u opremi koja se koristi u postupku i mora biti pogodan za dolazak u dodir s hranom. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s partnerima iz industrije ili akademije koji imaju iskustva sa stvaranjem novih materijala. Cilj suradnje je razvoj održivog alternativnog sredstva za brtvljenje. Maceracija i elektromagnetsko razlaganje strukture stanice silaže trave (Referentni broj: 12 IE 51S6 3OO3) • Irska tvrtka (MSP) traži uređaj za maceraciju i elektromagnetsko razlaganje strukture stanice silaže trave. Tehnologija bi

Daljnji zajednički razvoj zelenog električnog skutera baziranog na biokompozitnom materijalu (Referentni broj: 12 FR 38m7 3OMF) • Francuska tvrtka razvila je novi koncept za inovativni električni skuter s novim biokompozitom čija su baza obnovljiva sredstva (platno). Tvrtka je trenutno u potrazi za tehničkom suradnjom na razvoju i proizvodnji prototipa, što je prvi korak u procesu komercijalizacije. Održivo ljepilo za industriju namještaja i građevinarstvo (Referentni broj: 12 DK 202G 3NWN) • Danski klaster za životni stil, unutarnje uređenje i odjeću traži projektnog partnera za projekt razvoja održivog ljepila za namještaj od bambusa ili modificiranog drva. Ljepilo bi trebalo biti održivo i netoksično te se ne smije stvrdnjavati kao PU ljepilo. Ljepilo bi trebalo biti prilagođeno standardima i zahtjevima koncepcije održivog razvoja craddle to craddle. Tehnologija za pohranu toplinske, rashladne i/ili električne energije (Referentni broj: 12 LU 70DB 3O4P) • Tvrtka iz Luksemburga traži novu inovativnu tehnologiju u polju pohrane toplinske,

rashladne i/ili električne energije u građevinskom sektoru. U sklopu projekta izgradnje građevine dostupna je eksperimentalna zona na kojoj se mogu implementirati nove tehnologije koje omogućuju pohranu toplinske, rashladne i/ili električne energije proizvedene pomoću obnovljivih izvora. Tvrtka traži partnera koji može ispostaviti rješenje ključ u ruke.

Ušteda energije u industriji drvnih ploča, PS-CIP-IEE-2012 (Referentni broj: 12 ES 24E1 3OOW) • Ovom projektnom prijedlogu Španjolskog tehnologijskog/istraživačkog centra cilj je smanjiti energetske troškove u industriji drvnih ploča uvođenjem sustava energetske učinkovitosti i ušteda te promicati korištenje obnovljivih izvora energije u toj industriji. Traže se industrije drvnih ploča zainteresirane za manju potrošnju električne energije ili povećanje korištenja obnovljivih izvora energije.

enterprise europe

9. srpnja 2012.

Poslovni razgovori u drvnoj industriji Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Rijeka, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, poziva Vas na multilateralne poslovne razgovore koji će se održati 30. kolovoza 2012. tijekom Međunarodnog sajma Timber u Klagenfurtu. Događanje je organizirano u okviru mreže komora Nova Alpe Adria, a u suradnji Gospodarske komore Koruške, Trsta, Udina, Slovenije, Rijeke i Pule, Obrtničke komore Slovenije te Centra za vanjsku trgovinu regije Veneto. Iskoristite priliku za ostvarivanje izravnih poslovnih kontakata s tvrtkama Južne i Jugoistočne Europe i donositeljima odluka u javnom sektoru iz područja drvnih konstrukcija i šumarstva. Pronađite nove poslovne partnere, razmijenite iskustva i upoznajte nove tehnike i proizvode. Registracija je moguća na www.b2match.eu/timberfair2012. Profil je potrebno poslati do 19. srpnja. Nakon registracije bit će objavljeni profili svih prijavljenih tvrtki, među kojima ćete moći odabrati sugovornike za poslovne razgovore. Nekoliko dana prije događanja sudionici će dobiti individualni raspored B2B sastanaka. Službeni jezik poslovnih razgovora je engleski.

Objavljen poziv za prijavu projektnih prijedloga u program Eurostars

30. kolovoza - Poslovni susreti na Međunarodnom sajmu Timber - Klagenfurt, Austrija

Eurostars program za istraživanje i razvoj zajednička je inicijativa EUREKA-e i Europske komisije. S obzirom na dugogodišnje uspješno postojanje EUREKA-e Europska komisija odlučila je dati doprinos razvojnim aktivnostima malih i srednjih poduzeća na način da sufinancira iznos do četvrtine od javnog udjela sufinanciranja.

25.-27. listopada - Greenvest Croatia, Međunarodni gospodarsko-investicijski dani i sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu, Zagreb

Program je namijenjen malim i srednje velikim poduzećima koja se bave razvojnoistraživačkim aktivnostima. Ne postoje tematska ograničenja, a projekti se mogu aplicirati za bilo koje tehnološko područje pod uvjetom da imaju civilnu svrhu te da obuhvaćaju razvoj novog proizvoda, procesa ili usluga. Kao i kod individualnih EUREKA projekata, osnovni kriterij je sudjelovanje minimalno dviju zemalja članica, a nositelj projekta treba biti istraživačka tvrtka, dok ostali partneri mogu biti

mala i srednje velika poduzeća. Najmanje 50 posto aktivnosti treba provoditi partner malo ili srednje poduzeće. Maksimalni iznos bespovratne potpore po pojedinom projektu iznosi ukupno do polovine udjela hrvatskog partnera na projektu ili do 150.000 eura, ovisno o tome što je manje za trajanje projekta do tri godine. Partneri iz drugih zemalja dobivaju potporu iz fondova svojih zemalja sukladno pravilima i procedurama u njihovim zemljama. Projekti Eurostarsa financiraju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske za program EUREKA. Zaduženo tijelo za provedbu programa u Hrvatskoj je BICRO, koji pruža financijsku potporu prihvatljivim projektima u skladu sa slijedom na krajnjoj rang-listi evaluacijskog odbora prema važećim, prethodno ustanovljenim nacionalnim pravilima financiranja. Na temelju rezultata evaluacije i raspo-

loživih sredstava BICRO natjecatelju daje ponudu financiranja. Projekti se prijavljuju isključivo preko jedinstvenog internetskog sučelja na http://www.eurostars-eureka.eu. Početkom rujna za zainteresirane hrvatske sudionike bit će organizirana praktična radionica s ciljem upoznavanja pravila programa te nacionalnih procedura. Datum održavanja bit će objavljen naknadno. Zainteresirane tvrtke mogu u međuvremenu iskazati interes za sudjelovanje na e-mail adresi: eurostars@bicro.hr. Tvrtkama koje žele prijaviti projekt a nemaju strane partnere, BICRO u okviru Europske poduzetničke mreže može pomoći u traženju adekvatnih stranih partnera. Kontakt-osoba za projekt je Antonija Mršić, nacionalna koordinatorica programa EUREKA i Eurostars (01/2352 621 ili 01/2352 628, eurostars@bicro.hr). Rok za prijavu projektnih prijedloga je 20. rujna ove godine.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a

11. rujna - Poslovni susreti Contact-Contract MSV 2012, Brno, Češka

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3735, 9. srpnja 2012.

( više od 6000

( 1 god

artikala oglašava oko 1200 kreativaca

Woohoo.hr, Zagreb

stara udruga Agile Hrvatska

AGILE HRVATSKA, ZAGREB

Internetska platforma za kreativce

Volontiranjem do učinkovitijeg softvera Udruga se, među ostalim, planira aktivno uključiti u rješavanje problema hrvatskog IT-ja

Domaći web oglasnik za promociju i prodaju rukotvorina u nekoliko je mjeseci postao najveći regionalni centar za trgovanje rukotvorinama

oohoo.hr jedinstvena je platforma za oglašavanje i prodaju rukotvorina na domaćem i regionalnom web prostoru. Riječ je o projektu tvrtke Woohoo internetske usluge koju su pokrenuli troje prijatelja: Andrea Kučiš – ekonomistica, Boris Kovačev – fotoreporter CROPIX-a te Nebojša Grbačić, urednik i web konzultant. Pokrenut u kolovozu prošle godine, Woohoo.hr sada broji više od 6000 artikala koje na stranici oglašava više od 1200 kreativaca, a do sada je preko njega ostvareno više od 1000 narudžbi. Kako nam je kazao Grbačić, na stranici se mogu pronaći isključivo rukotvorine, a sam sustav funkcionira po principu posredničke komunikacije. Drugim riječima, platforma služi za promociju rukotvoraca i njihovih artikala, putem koje ih zainteresirani mogu naručiti, a sva daljnja komunikacija - isporuka, dodatne želje i drugo - dogovaraju prodavač i kupac međusobno. Kreativci koji se oglašavaju, dodao je naš sugo-

vornik, u pravilu su hobisti koji nakon nekog vremena, potaknuti prodajom artikala, uozbilje svoj hobi i pretvore ga u – obrt. Mnogi od njih prije Woohoo.hr-a to nisu ni planirali, no pokazalo se da postoji evidentna potražnja i da prostora za handmade čarobnjake danas ima više nego ikad prije. Ono što nude je raznoliko – od nakita, torbica, do odjeće za bebe, skulptura, ilustracija... Tri modela oglašavanja Što se biznis modela tiče, Woohoo.hr je takozvani freemium servis. Ne postoji provizija kod transak-

Kreativci koji se oglašavaju u pravilu su hobisti koji nakon nekog vremena svoj hobi pretvore u obrt cija, već se prodaje oglašivački prostor kreativcima. U ponudi su tri modela oglašavanja: Mate, Mišo i Kovač. Mate je besplatan model koji nudi osnovne elemente promocije (ogra-

ničen broj artikala i fotografija...), dok Mišo i Kovač, po cijeni od 69 i 169 kuna mjesečno nude pregršt opcija, od neograničenog broja artikala koji se mogu postaviti na stranicu, do prednosti u pregledu i izdvajanja na naslovnici. Promocija kreativaca odvija se i na Facebooku gdje imaju oko 10.000 fanova, te na Twitteru, Instagramu, Pinterestu i drugim plaftormama. Kako je rekao Grbačić, ideja za Woohoo.hr došla je od Andree Kučiš, direktorice tvrtke, koja je isprva htjela promovirati vlastite rukotvorine, a na kraju je odlučila istu opciju ponuditi i ostalima. Tu su uskočili Kovačev kao investitor projekta i Grbačić kao web stručnjak. Nakon nekoliko mjeseci istraživanja, inicijalno je kontaktirano oko 1000 kreativaca kojima je predstavljena ideja, a kad je stiglo zeleno svjetlo i pokazala se potreba za takvim servisom – on je i pokrenut. Par mjeseci kasnije, pokrenut je i magazin za handmade kulturu - do!ts, a trenutačno je u pripremi njegov već treći broj. (J.F.)

gile Hrvatska je udruga građana koji se bave agilnim metodama razvoja softvera u Hrvatskoj. Taj pojam, naime, vrlo često se koristi u onom dijelu IT-ja koji se odnosi na upravljanje projektima, inženjerske prakse ili vođenje tvrtke kako bi poslovala učinkovitije. Valja naglasiti kako agilni ra-

Imamo ambicija postati najsnažnija agile zajednica u regiji, kaže Zvonimir Križ zvoj nije određena metodologija, već skupina načela na kojima se temelje te prakse. Ciljevi udruge su promicanje i razvoj agilnog načina razvoja softvera u Hrvatskoj te stručno usavršavanje članova u tome. Djelatnosti kojima Agile Hrvatska ostvaruje svoje ciljeve su organizacija javnih skupova, predavanja, tribina i konferencija. Zatim, nastoji s nadležnim institucijama surađivati pri izradi propisa koji se od-

nose na razvoj softvera, kao i sa sličnim udrugama u drugim zemljama. Zvonimir Križ, predsjednik udruge, ističe kako je djelatnost Agile Hrvatska usmjerena prema svim osobama koji na izravan ili neizravan način sudjeluju u proizvodnji softvera. “Ideja o osnivanju udruge rodila se prošle godine kada smo shvatili da ljude jako zanima ta tema, a u Hrvatskoj tada nije bilo udruge koja bi promovirala takav način razmišljanja i djelovanja. Stoga je nas nekolicina, koji smo se tada već ozbiljno bavili agilnim razvojem, osnovala udrugu”, objašnjava on. Zajedničko djelovanje Udruga ima grupu na LinkedIN mreži koja broji više od 150 članova, a broj se povećava gotovo svakodnevno. Svi koji djeluju u okviru udruge su volonteri, a trenutačno se ne planiraju zapošljavanja. Do sada udruga nije previše surađivala s državnim institucijama. “Međutim, planiramo se aktivno uključiti i u rješa-

vanja problema hrvatskog IT-ja na državnoj razini. U tom smislu već smo poduzeli neke korake, ali to je tek u začetku”, napominje Križ. Zbog toga će udruga ponajprije aktivno raditi na promoviranju agilnog razvoja u Hrvatskoj i pomagati tvrtkama i pojedincima da ga lakše i kvalitetnije prihvate. “No, gledamo i šire. Imamo ambicija postati najsnažnija agile zajednica u regiji. Želimo povezati agilne skupine iz okolnih zemalja i potaknuti ih na zajedničko djelovanje. S tim u vezi već smo pokrenuli vrlo dobru suradnju sa slovenskim kolegama”, naglašava. U ovoj prvoj godini postojanja, kaže on, udruzi ide zbilja dobro. Drugim riječima, organizacijski i materijalno dobro se “posložila”, probudila je interes hrvatske IT zajednice, a članovi su organizirali i prvu konferenciju na tu temu u nas. “Stalno učimo, pa očekujemo da ćemo u idućim godinama biti još uspješniji”, zaključuje Križ. (B.O.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Podrška BiH od 54 milijuna eura Njemačka će podržati BiH sa 54 milijuna eura, dogovoreno je tijekom međuvladinih pregovora prošloga tjedna u Sarajevu. Njemačka delegacija odobrila je taj iznos, a utvrđeni su i naglasci bilateralne tehničke i financijske suradnje: unapređenje javne uprave i demokracije te razvoj infrastrukture u području obnovljivih energija. Projekte će realizirati njemačko Društvo za međunarodnu suradnju GIZ te njemački Kreditni zavod za obnovu. Veleposlanica Njemačke u BiH Ulrike Maria Knotz naglasila je kako je cilj razvojno-političke suradnje s BiH upravo njen put prema EU-u. Ukidanje sukoba interesa? Na sjednici parlamenta BiH u četvrtak se odvijala žestoka rasprava zbog prijedloga novog zakona o sukobu interesa. Usvoji li se prijedlog, koji većina zastupnika smatra napretkom u odnosu na postojeći zakon, ukinut će se sukob interesa za bliske srodnike te interesno povezane osobe. Uz to će se produljiti i razdoblje do izricanja sankcije osobama za koje se utvrdi da su bile u sukobu interesa. Slovenija želi zapadni Balkan u NATO-u

Prije posjeta Hrvatskoj, glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen razgovarao je u četvrtak u Ljubljani sa slovenskim premijerom Janezom Janšom o nizu tema koje se tiču Alijanse, uključujući i njeno proširenje na zemlje zapadnog Balkana. Janša je naglasio da je u posebnom interesu Slovenije proširenje NATO-a na zemlje zapadnog Balkana, pod uvjetom da ispune potrebne kriterije, priopćila je slovenska vlada.

Privredni vjesnik Broj 3735, 9. srpnja 2012.

( od 200 do 400 mil USD potrebno osigurati samo za početna istraživanja

Bosna i Hercegovina u potrazi za skrivenim blagom

Kad se Amerikanci i Rusi počnu natjecati u traženju bosanske nafte... Vlada RS-a prodala je naftnu industriju Rusima i dala im koncesiju za istraživanje i eksploataciju nafte i prirodnog plina, a u Federaciji su ti poslovi povjereni Shell Explorationu. Hoće li, na nekoliko stotina metara udaljenosti, Rusi i Shell tražiti naftu? log, utvrđena raspodjela prihoda koja bi se ostvarivala po osnovi koncesija u cilju ravnomjernog razvoja entiteta. Tako bi u budžet općine na čijem je području izdana koncesija išlo 15 posto prihoda, 19 posto bi dobila županija u kojoj se nalazi općina, 23 posto bi išlo u budžet Federacije BiH, 15 posto u budžete preostalih devet županija, 23 posto u budžete svih ostalih općina i ostatak u posebno formiran fond za daljnja istraživanja i druge naknade.

Zdravko Latal latal@privredni.hr

Bosni i Hercegovini bez svake sumnje ima naftnih polja. Jesu li za komercijalnu eksploataciju, to će biti poznato vjerojatno već krajem godine. Predsjednik jedne od najvećih svjetskih naftnih kompanija Shell Exploration Michael Foley kazao je na Trećem Sarajevskom Business Forumu kako su istraživanja u BiH u tijeku, podaci su prikupljeni i provodi se njihova dubinska analiza, a prvi rezultati se očekuju krajem godine kada će Shell s vladom Federacije BiH potpisati koncesijski ugovor o istraživanjima. Prva istraživanja eksploatacije nafte u BiH počela su još između dva svjetska rata u blizini Tu-

Na dubini od 5000 metara nalaze se zalihe koje bi mogle zadovoljiti sve potrebe zemlje u narednih 30 godina zle, a rafinerija nafte u Bosanskom Brodu opskrbljivala se sve do početka Drugog svjetskog rata tuzlanskom naftom. U okolini Tuzle ima nekoliko izvora iz kojih istječe nafta, što neki smatra-

ju dovoljnim dokazom da nafte ima. Prva ozbiljnija istraživanja provedena su od 1970. do 1990. godine: to su bili tzv. projekti Sjeverna Bosna i Dinaridi. Istraživanja su pokazala da nafte ima. Bušotine rađene na prostoru od Bosanskog Broda, Bijeljine i Zvornika u Republici Srpskoj, Distrikta Brčko do tuzlanske regije u Federaciji BiH potvrdile su da se na dubini od 5000 metara nalaze zalihe koje bi mogle zadovoljiti sve potrebe zemlje u narednih 30 godina. U srpskom entitetu vlada je prodala Rusima kompletnu naftnu industriju i na 30 godina dala koncesiju za istraživanja. Vlada Federacije

BiH je ugovor o istraživanjima sklopila s naftnom kompanijom Shell Exploration. Kako je BiH specifična država u kojoj entiteti imaju veću vlast i moć od države, nije nemoguće da na osnovi danih koncesija na nekoliko stotina metara udaljenosti Rusi i Shell traže naftu. Ipak, za vjerovati je da do toga neće doći zbog interesa velikih. Četvrti strateški zakon Vlada FBiH, najvjerojatnije i zbog požurivanja Shella, utvrdila je i četvrti strateški zakon iz sektora energetike - zakon o istraživanju i eksploataciji nafte i plina. U Ministar-

stvu energije, rudarstva i industrije Federacije BiH obrazložili su nužnost postojanja takvog pravnog akta jer je samo za početna istraživanja potrebno osigurati od 200 do 400 milijuna dolara. Zakon je zapravo osnova za osiguranje energenata za potrebe Federacije, kao i za poticaj gospodarskog i društvenog razvoja entiteta i zemlje. Njime se zaštićuju ležišta nafte i plina kao prirodno bogatstvo od interesa za Federaciju, sprečava se rasipanje energenata, te omogućava uvođenje inozemnih i domaćih investitora koji su pokazali interes za ulaganja u rizična istraživanja. Zakonom je, između osta-

Protiv pokušaja korupcije Koncesije će se dodjeljivati ili javnim pozivom ili direktnim dogovorom kako se ne bi gubilo na vremenu kad su u pitanju neka moguća i zanimljiva nalazišta, kao što su recimo ležišta nafte u tuzlanskoj regiji i Posavini. Da bi se u ovom slučaju izbjegli mogući pokušaji korupcije, prilikom direktne dodjele isključili bi se svi oni koji su do tog vremena sudjelovali u pripremnim aktivnostima i imenovala bi se stručna komisija u kojoj bi sjedili i predstavnici parlamenta i vlade FBiH. Kompanija koja dobije koncesiju, po ovom zakonu, bit će dužna plaćati godišnju naknadu za zemljište koje koristi, kao i naknadu za proizvedene količine nafte i plina.

www.privredni.hr Broj 3735, 9. srpnja 2012.

(

sa 61 mil €

KBC htio sudjelovati u dokapitalizaciji NLB-a

(

oko 3 mlrd €

procijenjena loša potraživanja NLB-a

Rezervna varijanta dokapitalizacije

NLB trese Sloveniju Joaquin Almunia, europski komesar za konkurenciju, osujetio je plan za dokapitalizaciju Nove Ljubljanske banke. Za Europsku komisiju sporna je dokapitalizacija zajedno s glavnim dokapitalizantima Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

LB – slovenska sistemska ban ka, ne prestaje opterećivati gospodarstvo i cijeli politički prostor sve većim neugodnosti ma. Javnost se još nije pribrala od službene oba vijesti prema kojoj je LHB Banka Frankfurt, u stopostotnom vlasništvu NLB-a, zbog beznadnih potraživanja prinuđena do kraja godine vratiti li cenciju njemačkoj središ njoj banci, a već je stigla još veća nepogoda. Jo aquin Almunia, europski komesar za konkurenciju, odbio je dati suglasnost belgijskoj banci KBC da sa 61 milijun eura goto vine sudjeluje u dokapi talizaciji vodeće sloven ske banke. Time je pao u vodu jedva skalupljen plan o dokapitalizaciji u kojoj bi uz KBC sudje lovala i slovenska država

kreiranjem 320 milijuna eura hibridnog zajma (in strument CoCo). Sporna dokapitalizacija Za Europsku komisiju sporna je dokapitalizaci ja zajedno s glavnim do kapitalizantima. Naime,

ka novim dokapitaliza cijskim uloškom čini su protno – povećava svoj udjel u vlasništvu. Almu nia je bio skeptičan i pre ma slovenskoj državi koja je sanaciju banke nakani la podržati tzv. uvjetno za mjenjivim obveznicama. Sporna je cijena dionica s

za podizanje količnika Core Tier 1 na ciljnih de vet posto. Izbacivanjem KBC-a iz dokapitalizacij ske sheme slovenska vla da bila je prinuđena hitno ubaciti u sanacijski okr šaj domaće rezervne igra če, dva paradržavna fon da KAD i SOD. Time je

Kao dokapitalizanti sada se javljaju fondovi KAD i SOD što ih je država nedavno sanirala novcem poreznih obveznika KBC u 2009. godini dobio je izdašnu kriznu pomoć od belgijske države, da kako, uz brojne popratne obveze. Uz ostalo, Ban ku se obvezalo na dezin vestiranje koje je uklju čivalo i prodaju udjela u NLB-u. Umjesto izlaska iz NLB-a, belgijska ban

kojom država namjerava ući u takvu sanaciju. Sva ku cijenu iznad trenutačno tržišne, u Bruxellesu do življavaju kao nedopušte ni oblik državne pomoći. NLB-u gori pod peta ma. Oba regulatora, eu ropski EBA i Banka Slo venije, odredila su rokove

operacija dokapitalizaci je formalno izvedena, ali uz poveću dozu neizvje snosti. Što ako se Europ ska komisija zainati pa sve vrati u početni polo žaj nezadovoljna time što se sada kao dokapitali zanti javljaju fondovi što ih je država nedavno sani

rala novcem poreznih ob veznika. Previše dubioza Ključni problem vodeće slovenske banke su nje zine dubioze. Ministar Janez Šušteršič potvrdio je ovih dana procjene da NLB ima loših potraži vanja za oko tri milijarde eura. Riječ je o obvezama s čijim se podmirenjem kasni više od 90 dana. Mi nistar je uvjeren da će se većinu loših potraživanja uspjeti naplatiti, makar uz određeni diskont. Nitko, međutim, ne zna koliko je stvarno duboka rupa u te meljima NLB-a. Procjene da će za potpunu sanaciju banke biti nužno osigura ti milijardu eura nisu uop će pretjerane za većinu financijskih stručnjaka. NLB je trenutačno u fazi dubinskog pregleda koji treba pokazati pravu vri jednost jamstava za kredi te koji su u međuvremenu postali problematični.

S neslavnim svršetkom banke povezuju se i tvrtke iz Hrvatske

LHB banka u Frankfurtu – geschlossen Specijalizirana banka za jugo-tržište vraća licenciju te ostavlja 100 milijuna eura dodatnog troška svom vlasniku – Novoj Ljubljanskoj banci

HB Banka Frank furt, specijali zirana banka za praćenje gospodarskih ti jekova između Njemačke i država nekadašnje Jugo slavije, neslavno završava svoju misiju. Na Skupšti ni sredinom lipnja odluče no je da Banka vrati licen ciju njemačkoj središnjoj banci, i to zbog gubita ka koji su iskrsli kada je banka počela čistiti por tfelj. A u Frankfurtu ima

se i što čistiti, kažu upu ćeniji u taj dio poslovanja NLB-a, vlasnika banke u Frankfurtu. Krivca za sko ri “geschlossen” na vrati ma frankfurtske jedinice mnogi vide u bivšim upra vama Nove Ljubljanske banke koje su LHB pre tvorile u servis za krediti ranje “prijateljskih” podu zeća. Dok je Igor Bavčar, tadašnji šef Istrabenza, bio zamjenik predsjednika Nadzornog odbora LHB‑a

izvodio je velike po slovne transakcije preko tvrtki kojima je posred no vladao. Dugogodiš nji nadzornik u Frankfurtu bio je član uprave NLB‑a Alojz Jamnik, ujedno i brat Janeza Jamnika koji je tada bio član uprave najveće slovenske građe vinske tvrtke SCT. Danas je SCT u stečaju u kojem LHB ima osam milijuna eura običnih i 4,9 miliju na eura izdvojenih potra

živanja. S neslavnim svršetkom banke u Fran kfurtu povezuju se i odre đene tvrtke iz Hrvatske.

Kako NLB nije mogao djelovati na hrvatskom tr žištu, činio je to zaobila zno preko banke u Fran kfurtu. Izloženost banke prema tvrtkama u Hrvat skoj dosegla je 29 posto kreditnog portfelja. Da nas hrvatska, ali i sloven ska takva potraživanja nit ko ne želi otkupiti, pa se pretpostavlja da će LHB ostavština donijeti 100 mi lijuna eura dodatnih troš kova za NLB. (F.K.)

*vijesti Jednima dividende, drugima – dražbe Prošli tjedan pojedine tvrtke u Sloveniji dijelile su dividende, druge nisu bile takve sreće. Uprava Krke predložila je da se iz ostvarene dobiti za proš lu godinu podijeli 50 mili juna eura među dioničare, a preostalih 172,7 miliju na preusmjeri u rezerve te prenese u sljedeću godinu. U Gorenju dioničarima idu 2,4 milijuna eura, a 3,1 mi lijun ostaje neraspoređeno. U društvu Viator&Vektor Logistika nisu dijelili di vidende nego – osnovna sredstva. Stečajni upra vitelj, naime, stavio je na javnu dražbu 350 kamio na, šlepera i prikolica. Slovenski kristal okreće se arapskom tržištu Steklarna Rogaška otvo rila je lani vlastitu proda vaonicu u Damasku, proš li mjesec to je učinila u Dubaiju, a do kraja godi

ne svoje proizvode od kri stalnog stakla ponudit će također u vlastitim pro davaonicama u još dvije važne arapske prijestol nice, u Rijadu i Dohi. U sljedećih pet godina Ste klarna planira otvoriti u arapskim državama uku pno 30 prodavaonica u kojima očekuje promet od 20 milijuna eura. Turisti osjetljivi na poskupljenja u Hrvatskoj Usporedbom okvirnih ci jena na turističkim lokaci jama, ljubljanski analitiča ri došli su do zaključka da Hrvatska nije više cjenov no privlačna kao prije. Pro našli su da krigla lokalnog piva na Makarskoj rivije ri stoji 2,5 eura, što je sku plje nego u turskom Mar marisu, španjolskoj Costi del Sol, portugalskom Al gavreu i na neusporedivo jeftinijoj bugarskoj rivije ri. Slovenski turisti izne nađeni su poskupljenjima u Hrvatskoj, posebno ce starina, trajektnog prijevo za i kampiranja.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3735, 9. srpnja 2012.

( 23 hotela

*vijesti Golf turnir u Zagrebu i Mokricama Europsko seniorsko golf prvenstvo na kojem sudjeluje 300 igrača iz 22 zemlje održava se od 8. do 12. srpnja u Mokricama i Zagrebu na terenima Golf&country cluba Zagreb. Ministar turizma Veljko Ostojić na konferenciji za novinare uoči održavanja turnira rekao je kako Ministarstvo turizma daje podršku golfu te će se proaktivno postaviti kako bi pružilo logističku potporu investitorima u golf igrališta kroz izmjenu zakonodavnog okvira te dalo financijsku potporu za realizaciju golf projekata. Besplatni vodič za backpackere Udruga za promoviranje turističkih destinacija, proizvoda i usluga izdala je prvi Backpacking mobilni turistički vodič na engleskom jeziku koji će svakom backpackeru otkriti gdje, kako, kada i zašto doći u Hrvatsku. Vodič je podijeljen u četiri cjeline. Tipični backpacker ima između 18 i 35 godina, obrazovan je i dobro poznaje cijene. Takvi turisti traže jeftiniji smještaj, željni su upoznavanja lokalnih ljudi, nemaju točno određeni plan i duljinu trajanja putovanja te traže aktivan odmor. Backpacking promovira ideju: radi što želiš, gdje želiš, kad želiš i ostani koliko želiš. Turistički vodič EnjoyIstra Objavljeno je novo izdanje popularnog turističkog vodiča EnjoyIstra, kao najava raznolikih događanja i atrakcija u kojima se tijekom srpnja može uživati diljem Istre. Vodič donosi članke na engleskom, njemačkom, talijanskom i hrvatskom jeziku. Na 80 stranica portretira ljetnu Istru s pregledom umjetničkih i sportskih događanja, festivala, ponude hrane i vina te informacija o prirodnim i povijesnim znamenitostima.

u 10 zemalja pod brendom Hilton DoubleTree

( 25 mil €

uloženo u zagrebački hotel

Hotel DoubleTree by Hilton u Zagrebu

Već počele rezervacije za 2013. Uskoro se u Hrvatskoj otvara drugi po redu hotel iz grupacije Hilton, ali prvi iz brenda DoubleTree by Hilton. U tijeku je i projekt-franšiza za hotel Marjan Hilton u Splitu Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Zagrebu se u jesen ove godine otvara novi hotel DoubleTree by Hilton, prvi takav u Hrvatskoj, jedan od desetak brendova prestižnog svjetskog hotelskog lanca. Prvi Hiltonov hotel u našoj zemlji otvoren je prije nekoliko godina u Dubrovniku.

Vlasnik zagrebačkog Hiltona je hrvatski poslovni čovjek Branko Perković Procjenjuje se da je u zagrebački hotel uloženo 25 milijuna eura, a na sedam katova imat će 152 sobe. Vlasnik je hrvatski poslovni čovjek Branko Perković koji je s poslovodstvom grupacije Hilton potpisao ugovor o uprav-

ljanju. “Kao ponosni član Hilton Worldwide portfelja hotela, DoubleTree je naslijedio baštinu i viziju Conrada Hiltona koji je rekao kako treba ‘ispuniti zemlju svjetlom i toplinom gostoprimstva’. The DoubleTree by Hilton Care kultura jedinstveni je odraz nastavka te baštine, koja brendu Hilton daje prednost na tržištu”, rekla je Karin van den Berg, generalna direktorica DoubleTree by Hilton Zagreb. Ta je Nizozemka na mjesto direktorice zagrebačkog hotela došla nakon rada u Haagu, u jednom od 23 Hiltonova DoubleTree hotela koliko ih ima u 10 europskih zemalja. Kako je naglasila, u tijeku je projekt-franšiza za hotel Marjan Hilton u Splitu koji je još u izgradnji. U zagrebačkom hotelu radit će 70, uglavnom domaćih turističkih djelatnika koji će nekoliko tjedana prije otvore-

nja hotela proći intenzivnu edukaciju. Iako se taj zagrebački hotel trebao otvoriti u proljeće ove godine, zbog građevinskih radova otvorenje je prebačeno na jesen. Hotel će primati poslovne ljude, ali i ostale turiste, a kako je najavila Karin van den Berg, već su krenule rezervacije za 2013. godinu. U hotelu se nalazi wellness i spa centar, fitness, unutarnji bazen i sauna te šest dvorana za poslovne sastanke i društvena događanja. Gosti i posjetitelji mogu kušati gastronomsku ponudu u restoranu Oxbo, uređenom u stilu urbanog bara i grilla. “Koncepcija Oxbo urbanog bara i grilla je ujedno lokalna i globalna. Hrvatski utjecaj vidljiv je iz naših jela, temeljenih na lokalnim namirnicama, s mesom i ribom u glavnim ulogama”, rekao je šef kuhinje tog restorana Tomislav Nikšić.

Klaster medicinskog turizma i Steiner telekomunikacije

Croatia Call za sigurnost turista

Klaster medicinskog turizma i Steiner telekomunikacije kao partner nedavno su pokrenule projekt Croatia Call. Projekt vrijedan 21 mi-

lijun kuna provodi se na području čitave Hrvatske, a putem dviju usluga koje omogućuje, ponajprije je namijenjen očuvanju sigurnosti turista.

Prva je 144 Croatia Safety Call - usluga kojom pozivom na broj 144 u slučaju nesretne situacije korisnik dobiva operativno-komunikacijski centar u kojem mu se na odabranom jeziku javlja dežurni operator te mu pomaže u konkretnoj situaciji. Turisti ovu uslugu mogu kupiti na određeni broj dana već prilikom uplate turističkog aranžmana ili izrav-

no na web stranici Croatia Calla. Druga usluga, GPS Safety Button, namijenjena je planinarima, nautičarima, starijim osobama i osobama narušenog zdravlja. Korisnici dobivaju uređaj čijom se aktivacijom locira njihova pozicija i omogućuje izravna komunikacija te, naravno, adekvatna pomoć. U projekt Croatia Call uključene su služ-

be Ministarstva unutarnjih poslova, Hitna pomoć, vatrogasci, Gorska služba spašavanja, diplomatsko-konzularna predstavništva, pomoć na cesti i moru, medicinske usluge, stomatolozi, pedijatri... Cijena po osobi dnevno iznosi 1,6 eura, dok je cijena za obitelj dva eura dnevno. S povećanjem broja dana korištenja usluge snižava se i njena cijena. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3735, 9. srpnja 2012.

omogućava malim proizvođačima, koji nisu zanimljivi “ Squee velikim trgovačkim lancima i koji nemaju svoje distribucijske kanale, snažan prodajni i promotivni kanal. ”

*vijesti

Ivan Ivanković, suosnivač aplikacije

Aplikacija Squee

Najkraći put do omiljenog gadgeta Iz Hrvatske dolazi aplikacija zahvaljujući kojoj korisnici mogu svakodnevno dobiti infomacije o raznim gadgetima, uglavnom namijenjenim uređajima kao što su iPhone ili iPad Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

pokretanje ovakvog projekta. “Potrebno je biti zainteresiran za nove stvari, pratiti tehnološki napredak, biti povezan s istomišljenicima preko različitih društvenih mreža i događanja. Osobe koje su usko specijalizirane ne mogu imati širinu potrebnu za razmišljanje o novim stvarima. Za uspješno probijanje u ovome svijetu bitan je koktel vještina, znanja i osobnih interesa”, napominje Klarić, koji je u projektu zadužen za odnose s proizvođačima.

svijetu hardvera trenutačno se događa prava renesansa i teoretski gotovo svatko može svoju zamisao u tom segmentu ICT industrije pretočiti u stvarnost. Zbog toga je tržište preplavljeno mnoštvom zanimljivih proizvoda, odnosno gadgeta, koji u praksi često ne dožive svojih pet minuta slave jer ih korisnici ne zamijete. A kako bi ti gadgeti ipak došli u prave ruke, iz Hrvatske dolazi aplikacija Squee. Zahvaljujući toj mobilnoj aplikaciji korisnici mogu svakodnevno dobiti infomacije o raznim gadgetima koji su uglavnom namijenjeni uređajima kao što su iPhone ili iPad. Jer, vlasnici pametnih telefona više se ne zadovoljavaju samo najnovijim modelom mobitela, već se žele izdvojiti od ostalih personalizirajući takve uređaje dodatnim gadgetima. Ivan Ivanković, suosnivač aplikacije, kaže nam kako Squee omogućava jednostavan pregled novih gadgeta poput malih prijenosnih bežičnih zvučnika ili, primjerice, pisača. “K tomu, aplikacija omogućava malim proizvođačima, koji nisu zanimljivi velikim trgovačkim lancima i koji nemaju svoje distribucijske kanale, snažan prodajni i promotivni kanal. Socijalnom aspektu aplikacije dodatno pridonosi

mogućnost dijeljenja sadržaja na društvenim mrežama kao što su Facebook i Twitter”, objašnjava on. Ono pak što ovu aplikaciju razlikuje od popularnih oglasnika eBay ili Amazon jest činjenica da se ne koristi s ciljem kupnje novih gadgeta, nego je korisnici svaki dan otvaraju kako bi saznali što se novo događa u tom svijetu. “Stoga ciljamo na korisnike koji će impulzivno kupiti određeni gadget, za razliku od eBaya gdje se ciljano kupuje određeni proizvod”, ističe Ivanković koji je u ovom projektu zadužen za financije i odnose sa strateškim partnerima, tj. web portalima. Bitan je koktel vještina Razvoj aplikacije i poslovnog modela traje već tri mjeseca te će trebati još

nekoliko mjeseci intenzivnog rada prije nego što bude spreman finalni proizvod. Prvi dizajn korisničkog sučelja razvijen je u suradnji s tvrtkom Vir-

Razvoj aplikacije i poslovnog modela traje već tri mjeseca tualni atelier i na osnovi toga su kontaktirani brojni proizvođači kako bi se dobila povratna informacija o dizajnu i zamišljenoj funkcionalnosti. Ivan Kapulica, osnivač aplikacije, napominje kako je ideja potekla iz osobne potrebe. “Naime, svakodnevno koristimo brojne aplikacije i web stranice kako bismo otkrili što je novo u svijetu tehnologije i gadgeta. Nakon nekog vremena shvatili smo da je zabavno pratiti razli-

čite recenzije i izvore, ali da nam nedostaje jednostavno rješenje za kupnju nekog gadgeta koji smo vidjeli. Nakon nekoliko dana već smo imali posložen grubi poslovni model i počeli smo istraživati tržište kako bismo vidjeli postoji li interes među korisnicima i proizvođačima gadgeta za takvom aplikacijom. Prve reakcije su nas dodatno ohrabrile da nastavimo s projektom”, kaže. “Nažalost”, nastavlja Kapulica, “kao i u svim ostalim djelatnostima, velika prepreka u realizaciji projekta su iznimno visoki porezi, birokracija, troškovi otvaranja tvrtke te nerazumijevanje ljudi za to čime se mi zapravo bavimo i zašto”. Krunoslav Klarić, suosnivač aplikacije, smatra kako klasično školovanje nije dovoljno za uspješno

Ekosistem i “otoci” inicijativa A kako bi Hrvatska na ovome području bila što uspješnija, a time i konkurentnija, ponajprije je potrebno stvoriti takozvani ekosistem u kojem se potiče razvoj takvih projekata putem različitih inkubatora, mentorstva, događanja. Neizostavni dio je i financiranje rizičnih projekata u njihovoj početnoj fazi, a postoje i brojni “otoci” raznih inicijativa kao što su Startup Weekendi, Startup srijede, te se uskoro očekuje njihova konsolidacija u jedan održivi i strukturirani ekosistem. Novih aplikacija od ove trojke u bližoj budućnosti, čini se, neće biti. “Sva energija nam je usmjerena prema aplikaciji Squee. Nove usluge unutar aplikacije već su u razradi, ali više o tome bih ipak ostavio za kasnije”, zaključuje Ivan Kapulica.

Konferencija SQLTuneIn U Zagrebu se 24. i 25. rujna održava druga po redu SQLTuneIn 2012 stručna konferencija u organizaciji hrvatskog PASS ogranka (Professional Association for SQL Server) i Microsoftovog inovacijskog centra u Varaždinu. Namijenjena je informatičkim stručnjacima čija je glavna zadaća održavanje sustava i razvoj poslovnih aplikacija temeljenih na SQL Serveru. Danas uloga stručnjaka za poslovnu inteligenciju i baze podataka poprima sve veću važnost jer se cjelokupno poslovanje većine tvrtki temelji na ovakvim sustavima u pozadini. Obljetnica tvrtke IN2 Najveća softverska tvrtka u Hrvatskoj IN2 obilježila je 20. godišnjicu postojanja. Od 1992. do danas izrasla je u grupu od devet tvrtki u šest država regije s više od 400 zaposlenika. Bavi se projektiranjem i izvođenjem složenih informacijskih sustava temeljenih na naprednim informacijskim tehnologijama. Specijalizirana je za projekte u financijskom, javnom, gospodarskom i sektoru zdravstva. Tvrtka je tijekom poslovanja dobila mnoga priznanja, među kojima i Zlatnu kunu. B.net proširio programsku ponudu B.net je u svoju ponudu uveo Sportski HD paket od osam sportskih programa u visokoj definiciji. K tomu, dijelom programske ponude postala su dva nova dječja programa iz Disney produkcije (Disney Channel i Disney Junior), kao i tri hrvatska zabavna i mozaična programa (Jugoton TV, 2KTV i RTB TV). Ovaj pružatelj usluga kabelske distribucije uveo je i dodatni HD paket programa, Komplet HD, koji sadrži sve programe u visokoj definiciji koji se nalaze u njegovoj ponudi.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Raduan Nassar Drevni rad Fraktura

Kad njegova strastvena zabranjena ljubav zaprijeti brojnoj, strogoj i duboko religioznoj obitelji, mladi Andrija bježi od kuće. U starom pansionu u zabiti pronalazi ga brat Petar, očev nasljednik. Prije povratka kući Andrija mu ispovijeda sve svoje grijehe, ali Petar ustraje na njegovu povratku. No ponovno okupljanje obitelji neće donijeti sreću ni smirenje. “Drevni rad” je vrlo specifično djelo, poetska proza koja duboko zadire u dogme i općeprihvaćene vrijednosti.

Charles Stross Hladnije od pakla Zagrebačka naklada

Od vremenskog agenta koji se suočava s razmeđom na putu očuvanja sebe i čovječanstva, preko vraga koji ne kupuje duše već nudi nešto drugo i Gagarina koji istražuje zašto je svijet postao ravna ploča, pa do pukovnika Northa koji za nikaragvanske kontraše oružje kupuje heroinom švercanim kroz izvanzemaljske dimenzijske prolaze, Strossove vizije zapanjuju svojom smjelošću, duhovitošću i vrhunskom spisateljskom izvedbom.

Stefanie Pintoff U SJENI GOTHAMA Algoritam

U katastrofi parobroda General Slocum 1904. newyorški detektiv Simon Ziele izgubio je zaručnicu i zadobio ozbiljne ozljede. Ziele se nakon svega preselio u spokojnu dosadu mjesta Dobson kako ne bi nikad više doživio ništa slično. No Sarah Wingate, izvanredna studentica matematike na Sveučilištu Columbia i aktivistica za ženska prava, brutalno je ubijena. Jedini su tragovi privjesak nađen u blizini i brzojav izvjesnog Alistaira Sinclaira koji tvrdi da ima saznanja o umorstvu...

Privredni vjesnik Broj 3735, 9. srpnja 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Suradnja u proizvodnji materijala za podove

Zelina, Sveti Ivan Zelina, www.di-zelina.hr. Tvrtka je zainteresirana za inovacije u novim proizvodima na stranim tržištima, kao i za suradnju u postojećoj proizvodnji materijala za podove. Kontakt: Krešo Perić, di-zelina@inet.hr, +385 1 2060143, +385 98 214672.

Tvrtka traži partnere za zajedničko ulaganje i nudi: 7000 m2 proizvodnog prostora u Karlovcu, mogućnost izgradnje hale od 10.000 m2 pokraj proizvodnje inox programa 10 km od Karlovca, kvalitetnu poslovnu infrastrukturu, organizaciju proizvodnje. Kontakt: Andreja Grginić, izvoz@kordun.hr, +385 47 645560.

Joint venture

Potražnja za prostorom

Oprema-uređaji, Ludbreg, www.oprema-uredjaji.com. Tvrtka traži strane investitore za joint venture na području obrade metala i rashladne tehnike. Kontakt: Domagoj Cvetko, dcvetko@oprema-uredjaji.com, +385 42 819183. Proizvodnja proizvoda od plastike

Toya, Hodošan, Donji Kraljevec, www.toya. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom proizvoda od plastike. Raspolaže slobodnim kapacitetima u proizvodnji te traži ulagače za daljnju proizvodnju. Kontakt: Ivana Barić, ivana.baric@toya. hr, +385 40 682110.

Verbum

Rijetko koja knjiga o vjeri govori na tako napet, duhovit i mudar način, istodobno domišljat i pun poštovanja. Ova izazovna knjiga o Bogu podjednako će učiniti pametnijim i obogatiti kako čovjeka dobre volje koji se smatra ateistom ili agnostikom, tako i vjernika koji živi u radosnu iščekivanju Gospodina. Naime, za svakoga muškarca, ženu i dijete ovdje se radi o odlučujućem pitanju – za što zapravo treba živjeti i kako se može dostojanstveno umrijeti.

George Mateljan MRŠAVLJENJE BEZ DIJETE Planetopija

Novija su istraživanja pokazala da su Hrvati među pretilijim narodima u Europi, a osobna iskustva govore da restriktivne dijete rijetko donose trajnu vitkost. Ova pak knjiga govori upravo o zdravom i sigurnom načinu gubitka viška kilograma. Mateljan u njoj donosi znanja o zdravom mršavljenju, plan za postizanje optimalne tjelesne težine pomoću najzdravijih namirnica, mnoštvo recepata te brojna svjedočanstva ljudi koji su se uvjerili u učinkovitost ovog programa.

Skladišni prostor u Bregani

Fering fit, Zagreb, www.fering-fit.hr. Tvrtka iznajmljuje skladišni prostor u Bregani, Slovenija, odmah u blizini graničnog prijelaza. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija. Kontakt: Mara Martinović, fering-fit@fering-fit. hr, +385 1 2325175. Suradnja

Suradnja u proizvodnji namještaja

Siča, Josipdol. Tvrtka traži partnera za zajedničko ulaganje i finalizaciju programa u proizvodnji elemenata za stolice i ostali namještaj. Kontakt: Joso Žanić, joso.zanic1@ka.htnet.hr, +385 47 581105, +385 98 364253. Suradnja

Elgrad, Varaždin, www.elgrad.hr. Traži se tvrtka koja želi surađivati s malom hrvatskom tvrtkom na području tehničkih djelatnosti, elektronike, trgovine elektroničkim artiklima i repromaterijalom, ili koja želi uložiti kapital u Hrvatskoj u proizvodnju vezanu za elektrotehniku ili elektroniku. Kontakt: Zdenko Gradeček, elgrad@elgrad.com, +385 42 332544. Suradnja

Manfred Lütz Bog - Mala povijest Najvećega

Adria-mar brodogradnja, Zagreb, www. adria-mar.hr. Tvrtka traži prostor za pokretanje brodogradnje u širem smislu. Vjeruje da može biti respektabilan i pouzdan nositelj dijela napretka regije. Kontakt: Ana Mack, office@adria-mar. hr, +385 1 4886560.

Kordun-alati, Karlovac, www.kordun.hr. Tvrtka proizvodi alate, ostale proizvode od metala, proizvode od metala za kućanstvo te strojeve za posebne namjene.

Farmaland, Suhopolje, www.farmaland. hr. Tvrtku čini ekipa mladih i visokoobrazovanih ljudi predanih svom poslu koji žele unaprijediti poslovanje i zadovoljiti kupce u zemlji i inozemstvu kvalitetom proizvoda i usluga. Poslovanje društva je gotovo u cijelosti orijentirano na proizvodnju i promet žive stoke, mesa, stočne hrane i žitarica, prvenstveno s ciljem plasmana na izvozna tržišta. Traži partnere za daljnje zajedničko ulaganje u proizvodnju. Kontakt: Mladen Mavriček, mladen.mavricek@farmaland.hr +385 1 4898400, +385 33 771052. Suradnja u poljoprivredi

Vebcot, Ploče. Tvrtka posjeduje 60 hektara industrijske, poljoprivredne zone pogodne za peradarstvo, ribarstvo i sve druge srodne djelatnosti. Traži partnera za suradnju i financiranje. Moguća je i prodaja cijelog kompleksa. Kontakt: Vjekoslav Babić, vebecot@du.t-com.hr, +385 20 670370, +385 98 244500.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Usluge opločenja

Grad Zagreb nabavlja usluge opločenja oko Kapelice Marije Bistričke Sljemenske. Rok dostave ponuda je 25. srpnja.

Održavanje i popravak oprema za žičanu telefoniju

Državna uprava za zaštitu i spašavanje nabavlja usluge održavanja i popravka opreme za žičanu telefoniju. Rok dostave ponuda je 20. srpnja.

Rashladni uređaji

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu nabavlja rashladne uređaje. Rok dostave ponuda je 27. srpnja.

Regija Prometni znakovi

Općina Trebinje nabavlja prometne znakove. Rok dostave ponuda je 16. srpnja.

Semaforske laterne

Zagrebački holding nabavlja zamjenske semaforske laterne. Rok dostave ponuda je 26. srpnja.

Izgradnja prilaznih rampi

Općina Istočno Novo Sarajevo nabavlja usluge izgradnje prilaznih rampi.

Rok dostave ponuda je 16. srpnja. Informatička oprema i rezervni dijelovi

Ministarstvo unutarnjih poslova Unsko-sanskog kantona nabavlja informatičku opremu i rezervne dijelove. Rok dostave ponuda je 30. srpnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3735, 9. srpnja 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se kuće, zemljišta, betonara... Livada, ukupne površine 6862 četvorna metra, Stanka Pinjuha bb, Veliko Trgovišće, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 945.000 kuna. Dražba se održava 11. srpnja u 9.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, soba 94/II. Prodaje se po načelu viđenokupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na telefon 01/4647 218. Poslovna zgrada, ukupne površine 2798 četvornih metara, Stjepana Radića 5, Đakovo, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 3.327.825 kuna. Dražba se održava 11. srpnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor na telefon 098/270 335.

Autoradionica, prodavaonica, autolimarska radionica, autopraonica i caffe bar, Nikole Jurišića bb, Zadar, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 18.458.173 kune. Dražba se održava 12. srpnja na

Trgovačkom sudu u Zadru. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina u iznosu od 10 posto početne cijene uplaćuje se najkasnije do 12. srpnja. Sve obavijesti mogu se dobiti svakog radnog dana od 8 do 14 sati na telefon 023/341 021.

Poslovni prostor površine 71 četvorni metar, Ploče, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 727.000 kuna. Dražba se održava 12. srpnja u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, stalna služba u Dubrovniku, Ante Starčevića 23, sudnica 2. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina od 10 posto utvrđene vrijednosti uplaćuje se do 10. srpnja. Dodatne informacije mogu se dobiti kod stečajnog upravitelja na broj 091/2111 181, od 9 do 13 sati, svaki radni dan. Zemljište, ukupne površine 240 četvornih metara, Vela Luka, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 90.800 kuna. Dražba se održava 13. srpnja u 10 sati na Općinskom sudu u Korčuli. Nekretnina se ne može prodati ispod tri četvrtine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun ovog suda broj

2390001-1300000187, a kupac je potvrdu o uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što pristupi dražbi. Betonara, zgrade i silos, ukupne površine 20.742 četvorna metra, Vrbovec, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 1.221.509,95 kuna. Dražba se održava 16. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Vrbovcu, soba 5. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati pravne i fizičke osobe koje su najkasnije na dan ročišta dale jamčevinu u iznosu od 10 posto ukupne vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun ovog suda broj 23900011300000890 s pozivom na broj 03-18-41610, a kupac je potvrdu o uplati jamčevine obvezan predočiti sudu prije nego pristupi dražbi.

Kuća, ukupne površine 502 četvorna metra, Našice, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 3.077.718,45 kuna. Dražba se održava 17. srpnja u 10 sati u uredu javnog bilježnika Tatjane Kovačev, Osijek, Europske avenije 4. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina od 10 posto početne cijene uplaćuje se do 15. srpnja. Razgledavanje moguće nakon dogovora sa stečajnim upraviteljem na broj 091/5372 757.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Uzbuna: protekcionizam raste dr. Uroš Dujšin

vijet bi trebao uvažiti opomene da barijere trgovini rastu, upozorava Economist. Doduše, kada je izbila financijska kriza, grupa G20, koja okuplja 85 posto svjetskog BDP‑a, zauzimala je pravilne stavove o trgovini. Svjetski su čelnici bili odlučni da ne ponove greške iz 1930-ih kada je protekcionizam doveo do privredne katastrofe, a njihov uspjeh bio je rijetki tračak nade u ovom mraku ekonomskih nevolja. No čak bi i taj optimizam mogao biti pogrešan. Kako upozorava jedno izvješće Svjetske trgovinske organizacije objavljeno prošlog tjedna, barijere se opet polagano povisuju. Na prvi pogled, izgleda da je sve u redu. G20 i dalje propovijeda o prednostima slobodne trgovine svaki put kad se sastane, kao nedavno u Los Cabosu u Meksiku. A usprkos dubokom međusobnom nepovjerenju, trgovina među dvama divovima u usponu, Indijom i Kinom, u naglom je usponu. Rusija, još jedno veliko tržište u nastajanju koje još nije članica WTO-a, to će postati 23. srpnja nakon 29 godina pristupnih pregovora. Ako je nedavno iskustvo s Kinom i Vijetnamom ikako indikativno, tada bi inozemne investicije u Rusiju trebale naglo porasti nakon otvorenja tog tržišta. Stalno nove restrikcije Množe se i regionalni trgovinski sporazumi. U 2010. potpisan je trgovinski sporazum koji obuhvaća gotovo trećinu svjetskog stanovništva – Zona slobodne trgovine između Kine i ASEAN-a. Europska unija, sama najveće tržište po vrijednosti, sklopila je početkom lipnja sporazume s Kolumbijom i Peruom.

Veći aranžmani, kao onaj s Indijom, Japanom, a možda i s Amerikom, također su na dnevnom redu. Usprkos tome, WTO je zabrinut. Svjetska trgovačka organizacija stalno pronalazi nove barijere trgovini, usprkos obećanjima sa sastanka na vrhu grupe G20. Te se nove restrikcije kreću od viših carina do skupih uvoznih dozvola i carinskih kontrola. Sve češća metoda koja se danas koristi nije davljenje trgovaca visokim carinama koje se lako otkrivaju, nego birokrat-

nacionalne industrije. Rusko pristupanje WTO-u je dobrodošlo, ali nejasnih namjera. Predsjednik Putin kao da bi rado promijenio pravila igre radi zaštite domaće industrije.

skim procedurama, što je teže detektirati. Pojedine vlade često opravdavaju te mjere kao kratkoročna rješenja. Subvencije za neki ugroženi sektor izvoza mogu izgledati opravdane kao reakcija na globalnu krizu. No barijere je lakše

ništa da snizi najviše carine i uglavnom služe tome da osiguraju preferencije najvećih članica, čime se otežava okupljanje regionalnih blokova. WTO bi se tome trebao opirati i dalje zvoniti na uzbunu kada se ukažu znakovi rasta barijera. No WTO može malo učiniti protiv najveće prijetnje slobodnoj trgovini, a koja proizlazi iz krize eurozone. Do sada je jedinstveno tržište EU-a, iako daleko od savršenstva, ipak bilo svijetli primjer napora na ukidanju barijera trgovini i omogućavanju koristi od toga. Sadašnja kriza, ako dovede do razbijanja eura, mogla bi ugroziti i jedinstveno tržište i obnoviti tragediju iz 1930‑ih. Ako je ikada bilo vrijeme za podsjećanje na opasnosti od protekcionizma, onda je to upravo sada.

WTO može malo učiniti protiv najveće prijetnje slobodnoj trgovini, a koja proizlazi iz krize eurozone postaviti nego ih ukloniti, pa je tako vjerojatno da će udio trgovine pod protekcionističkim mjerama rasti. Generalni direktor WTO-a Pascal Lamy otkriva dugoročnije strateške odluke kojima se utječe na tržišta radi afirmacije

Umnožavanje sporazuma Ni umnožavanje regionalnih trgovinskih sporazuma nije isključivo dobra stvar. Oni su se umnožavali djelomično i zbog neuspjeha multilateralne runde pregovora u Dohi. Iako oni snižavaju neke barijere, većina ih ne čini

20 SVIJET FINANCIJA

( 20% pad

proizvodnje metala u svibnju

Privredni vjesnik Broj 3735, 9. srpnja 2012.

( za 35,8%

smanjena proizvodnja strojeva i uređaja

Industrijska proizvodnja u svibnju

Godišnji pad 3,8 posto Uz slabu domaću potražnju, na industrijsku su se proizvodnju dodatno negativno odrazila nepovoljna kretanja u Europskoj uniji, odnosno slabija inozemna potražnja

ndustrijska proizvodnja i tijekom svibnja nastavila je s negativnim trendom godišnjih promjena, no nešto slabijim intenzitetom. Prema kalendarski prilagođenim podacima Državnog zavoda za statistiku, obujam industrijske proizvodnje u svibnju je zabilježio pad od 3,8 posto godišnje (u usporedbi sa -9,4 posto u travnju), dok se broj zaposlenih u industriji smanjio za 3,7 posto na godišnjoj razini. S obzirom na to da je industrijska proizvodnja zabilježila razmjerno snažne stope pada i tijekom prva četiri ovogodišnja mjeseca, kumulativni podaci za razdo-

Kumulativni podaci za razdoblje od siječnja do svibnja pokazuju pad industrijske proizvodnje od 6,3 posto blje od siječnja do svibnja pokazuju pad industrijske proizvodnje od 6,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Uz slabu domaću potražnju, na industrijsku su se proizvodnju dodatno negativno odrazila nepovoljna kretanja u Europskoj uniji (naš najznačajniji vanj-

skotrgovinski partner), odnosno slabija inozemna potražnja. Promatrajući prema kategorijama GIG-a, u svibnju su sve djelatnosti osim netrajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježile pad proizvodnje, pri čemu je najveći pad zabilježen kod intermedijarnih proizvoda (-8,8 posto) i trajnih proizvoda za široku potrošnju (-5,7 posto). Poboljšanje se ne očekuje Prema kategorijama NKD-a, pad u prerađivačkoj industriji je blago usporen (-2,4 posto godišnje u svibnju), no s obzirom na dugotrajno negativne

PBZ analize

stope, u prvih pet mjeseci kumulativni pad iznosi 5,9 posto na godišnjoj razini. Iako je proizvodnja

koksa i rafiniranih naftnih proizvoda u svibnju zabilježila godišnji rast od 7,5 posto, tijekom prvih pet

mjeseci ostvarila je pad od 16,1 posto. Nadalje, proizvodnja metala nastavlja razmjerno snažno padati (-20 posto u svibnju), što je rezultat problema u poslovanju dviju najjačih tvornica - Željezare Sisak i TLM-a iz Šibenika. Ta djelatnost stoga bilježi i snažan pad zaposlenosti od 29,2 posto godišnje. Visoke stope pada i dalje ostvaruje proizvodnja strojeva i uređaja (-35,8 posto godišnje u svibnju). S obzirom na smanjenu i domaću i inozemnu potražnju, analitičari RBA ni u idućim mjesecima ne očekuju bitnije poboljšanje u industrijskoj proizvodnji.

RBA

Hoćemo li dotaknuti dno Deficit tekućeg računa u drugom kvartalu? 1,7 milijardi eura Državni zavod za statistiku potvrdio je pad BDP-a u prvom ovogodišnjem tromjesečju od 1,3 posto. Podaci su potvrdili i pad osobne potrošnje od 0,3 posto, državne od 1,5 te investicija od 2,8 posto, što ukazuje na iznimno lošu domaću potražnju koju je tek u marginalnoj mjeri kompenzirala neto inozemna potražnja (izvoz je porastao 2,4 posto, no taj je pozitivni doprinos smanjen rastom uvoza od 1,1 posto). Prema raspoloživim podacima sve je izglednije da drugi kvartal donosi dodatno pogoršanje negativnih trendova: industrijska

proizvodnja u travnju i svibnju bilježi pad od 9,4 posto odnosno 3,8 posto (zajedno -6,5 posto), a trgovina na malo u travnju 7,3 posto. Robni izvoz je, nakon 20-postotnog pada u travnju, u svibnju porastao 2,1 posto na godišnjoj razini što znači da je ukupni izvoz u ta dva mjeseca smanjen oko 10 posto, dok je uvoz smanjen 1,7 posto. Drugi kvartal tako ocrtava daljnje suzdržavanje stanovništva od potrošnje uslijed neizvjesnosti na tržištu rada te pada realnih dohodaka i teško je očekivati da će ove godine doći do pre-

okreta s obzirom na evidentan trend razduživanja. “Sve očitije postaje i usporavanje izvoza, kako uslijed negativnih gospodarskih kretanja u EU-u tako i uslijed niske međunarodne konkurentnosti našeg gospodarstva. Pad potražnje i općenito pad poslovnog raspoloženja negativno utječe i na investicijske planove poduzetnika, tako da je malo vjerojatno ove godine očekivati neki ozbiljniji pomak na bolje u dijelu privatnih investicija. Do objave prve procjene BDP-a za drugi kvartal potkraj kolovoza ostajemo pri našoj procjeni da će realni BDP u 2012. zabilježiti pad od jedan posto”, kaže Ivana Jović, analitičarka PBZ-a. (V.A.)

Preliminarni podaci HNB-a o platnoj bilanci Republike Hrvatske potvrdili su uobičajen deficit u prvom tromjesečju. Manjak na tekućem računu iznosio je 1,7 milijardi eura što je 59,7 milijuna kuna ili 3,7 posto više na godišnjoj razini. Udio tekućeg računa u BDP-u iznosi 1,1 posto. Promatrano po podbilancama, manjak je najvećim dijelom generiran na računu roba koji je u prvom kvartalu iznosio 1,6 milijardi eura (godišnji rast od 108 milijuna eura ili sedam posto), a posljedica je blagog pada prihoda na osnovi izvoza roba (-1,3 posto) uz istodobni rast rashoda utro-

šenih za plaćanje uvoza roba (+2,1 posto). Na računu usluga nastavljaju se razmjerno povoljna kretanja pa je i suficit od 197 milijuna eura na godišnjoj razini zabilježio povećanje (40 milijuna eura ili 25,7 posto). Povoljna kretanja su posljedica priljeva deviza na osnovi turizma što je bilo i očekivano s obzirom na dobre pokazatelje o broju dolazaka i noćenja turista. Primjetan je nastavak pogoršanja na računu dohotka na kojem se evidentiraju isplate dohodaka (dividendi, kamata i ostalih oblika prinosa) po osnovi držanja financijske imovine između rezidenata i nerezidena-

ta. Deficit na ovom računu iznosio je 520 milijuna eura, što je 20,4 milijuna eura ili 4,1 posto više no u istom lanjskom razdoblju. Tekući transferi bilježe uobičajen suficit koji je u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosio 277,5 milijuna eura što je na godišnjoj razini povećanje od 11 posto ili 28,3 milijuna eura. ”U nastavku godine očekujemo blago pogoršanje vanjske neravnoteže uz blage, ali snažnije stope rasta uvoza od izvoza. Saldo na računu dohodaka nastavit će se pogoršavati zbog viših troškova inozemnog financiranja. Posljedično očekujemo deficit platne bilance na razini od oko 1,4 posto BDP-a”, prognoziraju analitičari RBA. (V.A.)

www.privredni.hr Broj 3735, 9. srpnja 2012.

( 805.668 zaposlenih

AZTN: 107 milijuna kuna malim i srednjim tvrtkama

kod 88.299 poduzetnika

Potpore za istraživanje i razvoj

Financijska agencija

Bruto dobit poduzetnika 2,5 milijardi kuna Hrvatski su poduzetnici u prva tri mjeseca ove godine ostvarili 135,9 milijardi kuna ukupnog prihoda i 133,4 milijarde kuna ukupnih rashoda

prvom ovogodišnjem tromjesečju poduzetnici Hrvatske, obveznici poreza na dobit bez banaka, osiguravateljskih društava i ostalih financijskih institucija, ostvarili su bruto dobit (ukupni prihodi minus ukupni rashodi) od 2,5 milijardi kuna, pokazuju podaci Financijske agencije. U odnosu na prvi kvartal 2011. godine, kada je bruto dobit bila 9,4 milijarde kuna, bruto dobit od 2,5 milijardi kuna u prvom kvartalu 2012. godine manja je za 6,9 milijardi kuna ili za 73 posto. Osnovni razlog je smanjenje ukupnih prihoda poduzetnika u djelatnosti brodogradnje za 84,1 posto. Naime, u prvom prošlogodišnjem tromjesečju poduzetnici u djelatnosti brodogradnje ostvarili su velike izvanredne prihode s osnova izvlaštenja imovine prema odluci hrvatske vlade. Osim toga, na

smanjenje dobiti u prvom kvartalu ove godine, u određenoj je mjeri utjecao i manji obujam industrijske proizvodnje i građevinske aktivnosti u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U odnosu na prvi kvartal 2011. ove je godine bruto dobit manja za 6,9 milijardi kuna ili 73 posto

Hrvatski su poduzetnici u prva tri mjeseca ove godine ostvarili 135,9 milijardi kuna ukupnog prihoda i 133,4 milijarde kuna ukupnih rashoda, pa je bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) bila 2,5 milijardi kuna. Ukupni prihodi smanjeni su u prvom kvartalu 2012. godine prema istom razdoblju prošle godine za 0,8 posto, dok su ukupni rasho-

di povećani za 4,5 posto. Uslijed većeg povećanja rashoda od povećanja prihoda, pogoršana je ekonomičnost poslovanja i smanjena bruto dobit. U prvom kvartalu 2011. godine, na 100 kuna rashoda ostvareno je 107,37 kuna ukupnih prihoda, a u prvom kvartalu tekuće godine, na uloženih 100 kuna rashoda, ostvaren je ukupan prihod od 101,90 kuna, odnosno za 5,47 kuna manje nego u istom kvartalu prethodne godine. Najviše prihoda na domaćem tržištu Tradicionalno, najveći dio prihoda ostvaruje se na domaćem tržištu, na kojemu je u prvom kvartalu 2012. prodano roba za 102,3 milijarde kuna što je 3,8 posto više nego u istom razdoblju 2011. godine. U isto vrijeme povećana je i prodaja na stranim tržištima za 2,7 posto i ostvaren prihod od 21,2 milijarde kuna. Time

je nastavljen pozitivan trend povećanja izvoza i povećanja broja poduzetnika koji prodaju svoju robu i usluge na stranim tržištima. U ovogodišnjem tromjesečju poduzetnici su izdvojili 7,7 milijardi kuna u dugotrajnu imovinu, što je povećanje od 7,2 posto na godišnjoj razini. Prema Fininim podacima ove je poslovne rezultate u prvom kvartalu 2012. godine ostvarilo 88.299 poduzetnika, kod kojih je bilo 805.668 zaposlenih, što je 1,6 posto više zaposlenih u odnosu na prvi kvartal 2011. godine. Zaposleni kod poduzetnika Hrvatske obveznika poreza na dobit za svoj su rad u prvom kvartalu 2012. godine imali obračunate prosječne mjesečne neto plaće od 4737 kuna, koje su prema 4709 kuna u prva tri mjeseca 2011. nominalno veće za 0,6 posto (realno smanjene zbog rasta cijena od 1,5 posto). (V.A.)

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je dodjelu državnih potpora malim i srednjim poduzetnicima kroz Program potpora za poticanje inovacijsko-tehnologijskog sustava. Davatelj potpora, odnosno nositelj programa je Poslovno-inovacijska agencija Hrvatske BICRO. Cilj programa je potaknuti projekte koji se odnose na istraživanje i razvoj u sektoru malog i srednjeg poduzetništva. Stoga su potpore sadržane u ovom programu namijenjene primijenjenim i razvojnim istraživanjima, izradi studija tehničke izvedivosti, pokrivanju troškova zaštite prava industrijskog vlasništva, uslugama savjetovanja za inovacije i uslugama podrške inovacijama te unajmljivanja visokokvalificiranog osoblja u ovom sektoru poduzetništva. Predviđeno trajanje programa je do 31. prosinca 2013. godine. Ukupan iznos potpora koji se

u tom razdoblju kroz ovaj program može dodijeliti okvirno je 107 milijuna kuna. Instrumenti dodjele državne potpore kroz ovaj program su subvencije i povratni predujam, odnosno zajam koji se isplaćuje za financiranje projekta. Vraćanje zajma ovisi o tržišnom uspjehu proizvoda ili usluge koji su razvijani tijekom istraživačkog projekta za koji su dodijeljena sredstva. Agencija je u svojoj odluci o odobrenju potpora sadržanih u ovom programu utvrdila da se one ne mogu dodijeliti poduzetnicima u teškoćama, te je obvezala BICRO da joj po isteku programa dostavi izvješće o korištenju potpora. (B.O.)

*vijesti Profitabilnost poliklinika

Šest najvećih privatnih poliklinika u Hrvatskoj lani je ostvarilo 309 milijuna kuna ukupnih prihoda ili osam posto više nego 2010. Gotovo polovina ili 161 milijun kuna ostvarila je Poliklinika Medikol, pokazuje rang-lista koju je objavio časopis Banka. Poliklinika Sunce, koja je u 2011. ostvarila 92 milijuna kuna prihoda, nalazi se na drugom, a Svjetlost sa 32 milijuna kuna na trećem mjestu. Priznanje Deloitteu Na osmoj dodjeli europskih nagrada časopisa International Tax Review u Londonu, Deloitte Srednja Europa primio je nagradu

za savjetnika godine s područja transfernih cijena u kategoriji Srednja i Istočna Europa. Također, već drugu godinu za redom Deloitteova mreža društava primila je najviše nagrada za porezno savjetovanje. Veći prihodi u turizmu Prihodi u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te putničkih agencija i organizatora putovanja u prva četiri mjeseca iznosili su 4,2 milijarde kuna ili 4,9 posto više nego u istom razdoblju lani. Pravne i fizičke osobe u djelatnosti pružanja smještaja u hotelima ostvarile su prihod od 1,4 milijarde kuna ili 12,4 posto više, podaci su Ministarstva financija. Kampovi su uprihodili 36,3 milijuna kuna, tj. 14,4 posto više, a turoperatori 66 milijuna kuna ili 17,7 posto više prihoda u odnosu na isto razdoblje lani.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3735, 9. srpnja 2012.

Tržište novca Zagreb

Ponuda novca i dalje iznad potražnje Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

rpanj je započeo izrazito živo kada je riječ o organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb. Iako je ponuda novca i dalje iznad potražnje, potražnja za kratkoročnim pozajmicama u ovome je razdoblju porasla. Likvidnost sudionika i dalje je vrlo dobra. Za usporedbu, prosječna stopa u lipnju prošle godine iznosila je 1,33 posto, a u lipnju ove godine 1,03 posto, te je vidljivo da je vrlo dobra likvidnost sudionika i dovoljna ponuda novca podrška povoljnijoj kamatnoj stopi. Unatoč

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

2.7.’12. - 6.7.’12.

26.6.’12. - 29.6.’12.

700

600 500

400 300 1

200 100 0

2.7.2012.

3.7.2012.

4.7.2012.

većoj potražnji, veliki dio dnevnih viškova likvidnosti početkom srpnja depozitne institucije usmjeravaju u središnju banku kao noćni polog. U prošli utorak, nakon pauze od dva tjedna, održana je aukcija trezorskih zapisa Mini-

5.7.2012.

6.7.2012.

starstva financija koja je neutralizirala dio kratkoročnih viškova likvidnosti. Odaziv na aukciju bio je umjereniji što pokazuju podaci o odazivu. Na planirani iznos od 500 milijuna trezorskih zapisa u eurima, prijavljeno je i upi-

ponedjeljak

utorak

sano 670 milijuna kuna. Na aukciji trezorskih zapisa u eurima, umjesto planiranih 10 upisano je 1,5 milijuna eura. Kamatne stope na zapise neznatno su korigirane budući da je stopa na rok dospijeća od 91 dan pala sa 2,25 na 2,2, a sto-

srijeda

četvrtak

petak

pa na 364 dana porasla sa 3,4 na 3,45 posto godišnje. Pred nama je razdoblje pripreme redovitih mjesečnih isplata proračunskim korisnicima i tjedan u kojem slijedi smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve depo-

zitnih institucija. Krajem srpnja očekuje se novo izdanje državnih obveznica na domaćem financijskom tržištu. Stoga bi se mogla zadržati viša razina potražnje za kratkoročnim pozajmicama, uz stabilno nisku kamatnu stopu.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala u odnosu na euro i franak

Mirex u plusu

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro ojačala za gotovo valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

6,205657

CAD

kanadski dolar

5,957292

JPY

japanski jen (100)

7,570399

CHF

švicarski franak

6,235114

GBP

britanska funta

9,401212

USD

američki dolar

6,048736

EUR

euro

7,487125

primjena od 7. srpnja 2012. 2.7.

Izvor: HNB

nost za 0,4 posto. S druge strane, u razdoblju od prošlog ponedjeljka do petka vrijednost domaćeg

0,4 posto. Kuna je, također, u odnosu na švicarski franak u navedenom razdoblju uvećala vrijed-

7.53

3.7.

4.7.

5.7.

USD

platnog sredstva je u usporedbi s američkim dolarom bila umanjena za 1,6 posto. 6.05

CHF

6.27

5900 5820

13100

FTSE 100

12980

7.50

5.99

6.24

160

7.49

5.97

6.23

159

7.48

5.95

6.22

6.7.

2.7.

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

srpnja. Premda su čelnici Europske središnje banke i njihovi kolege iz Velike Britanije i Kine ipak odlučili olabaviti monetarnu politiku, ulagači od tih poteza ne očekuju mnogo. 3000 2950

12740

2900

5580

12620

2850

12500

3300 3260

4.7.

5.7.

6.7. 6650

CAC40

6580

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

2.7. 9200

DAX

9140

3220

6510

3180

6440

9020

3140

6370

8960

3100

6300

8900

2.7.

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

NASDAQ

2800 2.7.

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

NIKKEI 225

9080

2.7.

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

162

6.25

12860

3.7.

163

6.01

5740

2.7.

161

7.51

5660

5500

164

6.26

3050

Dow Jones

MIREX - tjedni

162

6.03

2.7.

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

Većini indeksa umanjena vrijednost za u eurozoni te potaknuo rast gospodarstva. Bili su oprezni i zbog neočekivanog pada industrijske proizvodnje u SAD-u gdje, k tomu, burze nisu radile zbog Dana nezavisnosti 4.

MIREX - mjesečni

7.52

Međunarodno tržište kapitala

Oči ulagača diljem svijeta početkom prošlog tjedna bile su uprte u Europsku središnju banku od koje se očekivalo da snizi ključne kamatne stope kako bi se suzbila dužnička kri-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 163,7260 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se rast od 0,1 posto.

2.7.

3.7.

4.7.

5.7.

6.7.

Stoga su na tjednoj razini većini promatranih burzovnih indeksa umanjene vrijednosti. Tako je indeks Pariške burze CAC40 bio manji za 2,48 posto, a londonski FTSE za 0,42 posto. Također, pad vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju oslabio za gotovo dva posto, tehnološki indeks Nasdaq za 0,3 posto te američki Dow Jones za 0,94 posto. S druge strane, od prošlog ponedjeljka do petka uvećana je vrijednost indeksa Tokijske burze Nikkei za 0,19 posto.

161 5.6.

15.6.

25.6.

5.7.

2.7.

3.7.

4.7.

5.7.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 5.7.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 168,9394 AZ obvezni mirovinski fond 166,9440 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 152,4249 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 161,4662 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 163,7260 MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 177,7621 AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 202,9962 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 119,8446 CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 138,6282 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 144,3995 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 152,5937 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 100,0422 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 107,9344 Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 192,0371 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 187,7256 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 201,7488 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 146,2548 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 125,1493 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 105,0088 CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 163,9684 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 109,6847 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 120,7885 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 170,8061 Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 150,5451 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 125,3327 107,1862 Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 140,2099 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3735, 9. srpnja 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 369,367 milijuna kuna

Badel 1862 dobitnik tjedna Marko Repecki www.hrportfolio.hr

roteklog je tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet iznosio 30,420 milijuna kuna što Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. AD Plastik d.d. Medika d.d. Valamar Adria Holding d.d. Badel 1862 d.d. Belje d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Atlantska plovidba d.d. Petrokemija d.d. Atlantic Grupa d.d.

je porast od 19,02 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 1,13 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.674,78 bodova. Crobex10 tjedan je završio na 913,90 bodo-

tjedna promjena -0,98% +0,44% 0,00% -0,39% +69,77% -0,47% +2,64% +6,27% +0,87% -4,28%

zadnja cijena 203,00 115,00 7.200,00 92,64 81,49 76,64 1.010,01 292,13 250,00 471,90

promet 4.950.650,42 2.994.505,32 2.245.575,00 1.836.223,41 1.765.717,94 1.649.824,97 1.452.127,26 1.436.402,86 1.124.301,90 869.410,64

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 30.420.221,77 kn

va, što predstavlja pad od 1,74 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija, kojom je ostvareno 4,950 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 203 kune što je 10 dionica s najvećim rastom cijene Badel 1862 d.d. Zvečevo d.d. Maistra d.d. Slatinska banka d.d. Koestlin d.d. Zvijezda d.d. Termes grupa d.d. Lošinjska plovidba - holding d.d. Uljanik d.d. Uljanik Plovidba d.d.

pad od 0,98 posto. Najveći porast zabilježila je dionica Badela 1862 koja je porasla za 69,77 posto te je trgovanje završila na 81,49 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od

tjedna promjena +69,77% +12,87% +12,50% +12,39% +10,42% +9,74% +9,51% +8,75% +8,33% +7,41%

zadnja cijena 81,49 105,00 45,00 90,00 265,00 2.998,20 138,00 62,99 65,00 290,00

promet 1.765.717,94 11.563,82 104.253,90 1.080,00 1.325,00 194.499,32 828,00 13.727,20 1.175,00 119.545,13

INVESTICIJSKI FONDOVI

pala za 0,48 posto, a slijedi ga AC GDEM s padom od 0,31 posto. Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je KD Balanced kojem je vrijednost udjela porasla za 2,46 posto, a slijedi ga ZB global s porastom od 1,69 posto. Jedini s negativnim rezultatom kod mješovi-

tih fondova je AC GBEM kojem je vrijednost udjela pala za 0,60 posto. Niti jedan obveznički fond nije protekloga tjedna zabilježio pad vrijednosti, a najuspješniji su bili ZB bond (0,81 posto) i HPB Obveznički (0,54 posto). Najmanje poraste kod obveznič-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Vrijednost udjela

€

94,2973

1,51

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

12,1721 8,3092 109,7000 106,5500 130,4400 61,7824 11,1585 124,8500 44,0300 63,4786 77,7282 66,7800 90,0628 87,7500 19,6258 40,1969 28,7790 21,4548 62,7584 46,4671 57,6722 67,9748 93,9180 12,3590 23,0400 6,1101 34,5165 87,0827 42,4282 472,5446 69,9111 75,6600 128,0457 91,3798 9,2127 99,4946 82,0867 86,2188 9,2621 91,5800 82,8979 97,8400 101,8110

3,91 2,31 2,85 4,46 1,71 0,25 3,80 1,42 1,33 1,72 1,44 1,54 2,14 1,53 -0,27 4,21 -0,48 5,65 1,86 1,07 5,77 2,96 4,27 4,09 0,92 4,73 2,64 3,20 2,15 0,89 1,79 1,53 6,83 2,73 -0,31 4,44 3,12 2,14 3,65 3,32 4,81 2,02 0,43

Valuta

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn €

103,9700 129,7200 93,4600 10,1094 126,8500 112,2802 81,1623 90,5248 7,7122 74,5702 4,6834 60,2853 9,0271 114,8182 103,5100

1,09 1,69 1,12 1,58 1,47 1,64 0,76 1,51 2,46 0,52 1,25 0,65 -0,60 0,33 0,30

€ € € € € kn € €

173,3100 11,7254 179,6600 135,4520 132,9500 172,8096 131,3236 114,4375

0,81 0,26 0,51 0,08 0,40 0,28 0,54 0,48

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

137,6441 169,7069 144,9581 131,4251 151,5100 144,6200 144,3053 127,1020 137,5142 127,6659 121,1162 11,2439 113,5286 84,0214 110,7000 103,3258 102,3300 102,1119 1243,1626

0,06 0,04 0,05 0,07 0,07 0,05 0,06 0,02 0,05 0,05 0,06 0,07 0,06 -0,41 0,06 0,05 0,07 0,06 0,07

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

kih fondova imali su PBZ Bond fond (0,08 posto) i HI-conservative (0,26 posto). Novčani fondovi imali su uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji su bili PBZ Euro Novčani, Raiffeisen Cash i Agram Euro Cash, svi s porastom od 0,07 posto. (M.R.)

od 29. lipnja do 5. srpnja 2012. godine *Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

zadnja vrijednost 1.674,7800 913,9000 95,3920 109,4987

1,765 milijuna kuna. Najveći pad imala je dionica Atlantic Grupe koja je pala za 4,28 posto te je tr10 dionica s najvećim padom cijene Koka d.d. Dioki d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Magma d.d. BC institut d.d. Genera d.d. Jadranska banka d.d. Turisthotel d.d. Istraturist Umag d.d. ZIF FIMA Proprius d.d.

tjedna promjena -1,13% -1,74% -0,38% -0,26%

govanje završila na 471,9 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 869.400 kuna.

tjedna promjena -23,41% -20,02% -17,13% -13,64% -13,31% -9,84% -7,50% -6,66% -6,11% -6,06%

zadnja cijena 122,55 15,10 329,00 0,76 210,01 55,00 1.295,00 940,00 99,99 16,90

promet 2.083,35 426.188,26 8.284,28 8.929,00 1.050,05 7.752,00 15.085,00 4.700,04 125.605,70 36.335,00

*vijesti

Odličan tjedan za fondove Iza nas je odličan tjedan u kojem je čak 81 fond ostvario porast vrijednosti udjela. Kod dioničkih fondova na vrhu su NFD Aureus US Algorithm (6,83 posto) i PBZ I-Stock (5,77 posto). Najveći pad kod dioničkih fondova imao je fond AC Rusija kojem je vrijednost

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

Nenamjenski krediti s osiguranjem Hypo Alpe-Adria-Bank i BNP Paribas Cardif osiguranje potpisali su ugovor o poslovnoj suradnji kojim se omogućuje podizanje nenamjenskih kredita s osiguranjem od neplaćanja. Tako korisnici kredita u slučaju nastanka okolnosti na koje nisu mogli utjecati, poput poslovno uvjetovanog otkaza ili privremene nesposobnosti za rad, mogu regulirati svoje mjesečne obveze dobivanjem dodatne otplatne sigurnosti jer će BNP Paribas Cardif osiguranje pokriti plaćanje mjesečne rate u određenom razdoblju. Stjecanje dionica HT-a

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Hrvatski Telekom je primio obavijest da je Raiffeisen mirovinsko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom steklo dionice tog vodećeg davatelja telekomunikacijskih usluga u nas. Ova obavijest se dostavlja budući da je Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, ujedno i član Nadzornog odbora HT-a. Grbavac je u ime i za račun Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda ku-

pio 3278 redovnih dionica HT-a po prosječnoj cijeni od 203,2375 kuna po dionici. Euromoney nagradio Konzum Britanski magazin Euromoney objavio je nagrade osmog rangiranja najuspješnijih kompanija u Srednjoj i Istočnoj Europi. U kategoriji robe široke potrošnje i maloprodaje, za područje Srednje i Istočne Europe, Konzum je dobio prvu nagradu kao tvrtka s najuvjerljivijom i najdosljednijom poslovnom strategijom. RBI najbolja banka u SIE Britanski financijski časopis Euromoney dodijelio je Raiffeisen Bank Internationalu AG (RBI) prestižnu nagradu za najbolju banku u Srednjoj i Istočnoj Europi. Nagrada Euromoneyja treća je u nizu nagrada koju je RBI ove godine primio za svoje usluge koje pruža fizičkim i pravnim osobama u SIE. U travnju je časopis Global Finance, po osmi put, RBI-ju dodijelio nagradu za najbolju banku u Srednjoj i Istočnoj Europi, a EMEA Finance je u svibnju po treći put RBI‑ju dodijelio nagradu za najbolju banku u Srednjoj i Istočnoj Europi te Zajednici nezavisnih država. RBI-jeva podružnica Raiffeisen Bank Bosna i Hercegovina je, pak, primila nagradu za najbolju banku na lokalnom tržištu.