e-pv 3737/3738 by NEstar

Punjenje proračuna Rebalans i MMF zasad nisu potrebni: prihodi u prvih šest mjeseci porasli su 3,4 posto i dosegnuli 53 milijarde kuna

Milijarde za spašavanje U brodogradnju je u 20 godina utrošeno 28 milijardi kuna, a do 2017. plaćat će se još 500 milijuna godišnje

Najveći u svom sektoru Vodeća bankarska grupacija u Adria regiji je UniCredit, a slijede ga Intesa SanPaolo i NLB Grupa

tema tjedna Str. 4-5

tema tjedna Str. 5

svijet financija Str. 21

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 3 7 3 7 3 8 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 23. srpnja 2012. Godina LIX / Broj 3737/3738. www.privredni.hr

privredni vjesnik

hep gubi tržište / novi regionalni uredi hzzo-a / houj protiv vlade / regija / stil / svijet financija Konjunkturni test za 2. tromjesečje

Ljeto prolazi, pesimizam ostaje

Pokazatelji konjunkture u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu, kao i pokazatelj ekonomskog raspoloženja, ponovno su se smanjili >>10-11

POSEBAN PRILOG EEN info

Što donosi twork rope Ne Enterprise Eu

Intervju: Predrag Šegović

Perutnina Ptuj i dalje otvara nova tržišta. O rastu u doba krize razgovarali smo s direktorom hrvatskog dijela grupacije

>> 6-7

egzotično voće iz donje bistre

Exotic King jedini je hrvatski proizvođač egzota, a zbog spoja kvalitete i nižih troškova polako osvaja tržište Europske unije

>> 11

UVOD

www.privredni.hr Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012.

pvinfo

Sljedeći broj Privrednog vjesnika izlazi 27. kolovoza 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zoran Milanović, predsjednik Vlade:

G(h)ost komentator: Marina Taslak, konzultant u tvrtki Ramiro

Učitelji i nastavnici zaslužuju veće plaće

Zaposlenike treba pretvoriti u partnere za ostvarivanje rezultata

U ovakvim situacijama, nažalost, stradaju upravo oni koji rade najpodcjenjeniji intelektualni rad u ovoj zemlji. To je nešto što boli i ja to sada definiram kao politički cilj ove vlade - da se do kraja mandata pokušamo ispraviti! Ja im se osobno ispričavam što moramo ovako ove godine smanjivati plaće. Neki sindikati su pretvrdi i molim ih da promijene stav. Kad budemo imali više, sigurno ćemo nastavnicima i učiteljima platiti više. Pa oni su ti koji bi od naše djece trebali raditi intelektualne Europljane, i to za samo par tisuća kuna. To ćemo morati mijenjati, to je politički cilj.

Violeta Colić, direktorica agencije Premisa:

Zgroženi smo Vladinom odlukom Kao najveća agencija za odnose s javnošću u Hrvatskoj zgroženi smo odlukom Vlade kojom zabranjuje cijelom javnom sektoru i svima pod kontrolom države rad s PR agencijama i PR stručnjacima. Ova odluka bez presedana, koju smatramo suprotnom zakonu, Ustavu i europskoj praksi, stavlja u neravnopravan tržišni položaj desetke privatnih tvrtki i stotine pojedinaca u odnosu na sve druge davatelje intelektualnih usluga. Država i državna poduzeća naime zapošljavaju vlastite pravnike, PR stručnjake, financijaše i savjetnike i istovremeno naravno kupuju posebnu ekspertizu u privatnom sektoru od odvjetnika, revizora, konzultanta... Potpuno je nejasno čime je to komunikacijska struka zaslužila da je Vlada odjednom proglasi nepoželjnom.

Veljko Ostojić, ministar turizma:

S optimizmom u nastavak sezone Započela je špica turističke sezone koja, prema prvim pokazateljima rezultata u proteklih šest mjeseci, ispunjava sva naša očekivanja. Stoga s optimizmom očekujemo sljedeće tjedne te konačne rezultate cjelokupne sezone, a do tada, do zadnjeg dana ove godine na svima nama je da maksimalno koncentrirano i kvalitetno obavimo naše poslovne zadaće. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Kada ljudi znaju koji je smisao određenih odluka, kamo će nas one odvesti za tri, pet ili 15 godina, spremniji su na povremena odricanja

a globalnom, dinamičnom i izuzetno zahtjevnom tržištu, pogotovo u vrijeme krize koja traži nova rješenja, ono što razlikuje uspješne od neuspješnih organizacija (pa i država) je njihova mogućnost prilagodbe i stalnog napretka. Kako bi se to postiglo, svi uključeni subjekti, kako državni tako i privatni, trebaju razviti dovoljno fleksibilan sustav koji će omogućavati brze promjene, ali i stvarati klimu unutar koje će ljudi biti spremni na osobnu prilagodbu i razvoj. Posljedica takve situacije je i da se u javnim raspravama sve češće spominje fleksibilnost na tržištu rada. Riječ je o pojmu koji izaziva žustre polemike, pogotovo među različitim interesnim stranama. Pravno-ekonomski gledajući, fleksibilnost tržišta rada definira se kao skup kolektivno djelotvornih odgovora na gospodarske neizvjesnosti rizika. Ključne riječi su zasigurno – kolektivno i djelotvorno. Potrebno je zajedničkim snagama, uključujući različite strane, doći do konstruktivnih rješenja koja će omogućiti konkurentnost države i privatnog sektora. Takvo što, bez sum-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

nje, traži prilagodbu i akciju svih – od poduzeća, preko timova i zaposlenika, do državne uprave koja gradi pravnoekonomske i obrazovne okvire. Promatrajući iz psihološke perspektive, dvije su najveće prepreke u dolasku do željenih rješenja: ljudska potreba za sigurnošću koja se očituje u otporu prema promjenama, te manjak konstruktivne komunikacije različitih uključenih strana. Današnji svijet i tržište rada ne jamče sigurnost nikome. Pojedinac i tvrtka, a u konačnici i država, trebaju je i mogu graditi sami. Organizacije sigurnost postižu visokom konkurentnošću koja se stvara pronalaženjem tržišnih niša, postavljanjem jasnih ci-

Današnji svijet i tržište rada ne jamče sigurnost nikome ljeva i standarda rada, kvalitetnom organizacijom resursa te kontinuiranim praćenjem i razvojem učinkovitosti. Pritom je ključno aktivno raditi sa zaposlenicima, učiniti ih partnerima u ostvarivanju rezultata, kao i stalno preispitivati posto-

jeće načine rada jer najveća sigurnost krije se upravo u organizacijskoj fleksibilnosti i spremnosti na promjenu. Ni za pojedinca sigurnost nije u njegovom ugovoru, već u njemu samome. Ostvaruje se povećavanjem vlastite zapošljivosti kroz predanost poslu i spremnost na usvajanje novih znanja i vještina. Osoba koja radu pristupa motivirano i odgovorno te se stalno usavršava (usvaja nove vještine, surađuje s drugima,

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

rješava probleme), bit će visokozapošljiva, tj. poželjan zaposlenik svake organizacije. Čak i u vrijeme krize, za takve ljude ima mjesta. Što se tiče komunikacije o fleksibilnosti tržišta rada, upravo ovih dana raspravlja se o potrebi njenog strateškog povećanja. Pritom je jasno vidljivo da različite strane (Vlada, sindikati, poslodavci...) tom pojmu pristupaju iz vlastite perspektive i interesa. Nužno je odmaknuti se od međusobnih optuživanja, razgovora o prošlosti i usmjeravanja na detalje. Važno je razgovarati iskreno i staloženo, pažljivo i strpljivo slušati te jasno iznositi argumente u kontekstu sadašnjosti, vodeći se zajedničkim ciljem. Iznad svega, a to je prvenstveno uloga Vlade, ključno je isticati širu sliku te komunicirati željenu viziju budućnosti. Samo tada je moguće graditi zajedništvo, jer kad ljudi znaju koji je smisao određenih odluka, kamo će nas one odvesti za tri, pet ili 15 godina, spremniji su na povremena odricanja. Jasnoća smjera kojim želimo ići daje hrabrost potrebnu za prihvaćanje promjena te motiv i toliko potrebnu energiju ustrajnosti.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

*vijesti

Privredni vjesnik Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012.

( 534,9 mil kn

prikupljeno od poreza na dohodak

S regresom na odmor tek svaki četvrti Prema istraživanju portala MojPosao, prosječan godišnji odmor u Hrvatskoj traje 23,7 dana, a brojem dana godišnjeg odmora nije zadovoljna polovina (51 posto) ispitanika. Zaposleni u državnim tvrtkama i sudstvu imaju pravo na najdulji godišnji odmor te tako u prosjeku imaju 28,6 dana godišnjeg. Regres za godišnji odmor ove godine je dobilo svega četvrtina zaposlenih (25 posto). Prosječni iznos regresa koji su ispitanici dobili je 2459 kuna. AUDIO prodaje nekretnine Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) objavila je javne pozive za podnošenje ponuda za kupnju 18 nekretnina, većinom građevinskih zemljišta i poslovnih prostora u državnom vlasništvu, a rok za ponude je 20. kolovoza do 14 sati. U javnom pozivu, objavljenom u dnevnom tisku i na web stranicama Agencije, navodi se da se sve nekretnine prodaju u zatečenom stanju po principu “viđeno-kupljeno” te da ponuđena cijena za pojedinu nekretninu ne može biti niža od objavljene početne cijene. Porasla anketna nezaposlenost Iako su zahvaljujući sezonskim utjecajima podaci o zaposlenosti i broju nezaposlenih u svibnju bili malo manje turobni od travanjskih, stanje na tržištu rada je više nego zabrinjavajuće. Pokazuje to i najnovija Anketa o radnoj snazi Državnoga zavoda za statistiku. Međunarodno usporediva stopa (anketne) nezaposlenosti u prvom ovogodišnjem kvartalu zabilježila je neuobičajeno velik porast, u odnosu na lanjski prvi kvartal veća je za dva postotna boda, a u odnosu na posljednji lanjski za čak dva i pol boda - porasla je sa 13,9 na 16,4 posto.

( to je 4,9% više

nego u istom razdoblju prošle godine

U prvih šest mjeseci budžet dosegnuo 53 milijarde kuna

Prihodi proračuna rasli rebalans i MMF zasad n

Prihodi od poreza, kao najvažniji dio ukupnih prihoda, iznosili su 30,3 milijarde kuna ili 4,1 posto više u od ostvarenje iznosi 47 posto. “Rezultat je dobar i s obzirom na činjenicu da se prihodi uvijek jače ostvaruju Igor Vukić vukic@privredni.hr

kupni prihodi proračuna u prvih šest mjeseci porasli su 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavilo je Ministarstvo financija. Prihod je dosegnuo 53 milijarde kuna. Ukupni rashodi manji su za 1,8 posto, a iznosili su 58,8 milijardi kuna.

U odnosu na plan najviše su podbacili prihodi od poreza na dohodak “Pokazuje se da smo prihode i rashode vrlo precizno planirali. Rezultat je dobar i s obzirom na činjenicu da se prihodi uvijek jače ostvaruju u drugom polugodištu”, rekao je prošli tjedan ministar financija Slavko Linić. Prihodi od poreza, kao najvažniji dio ukupnih prihoda, iznosili su 30,3 milijarde kuna ili 4,1 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U odnosu na plan njihovo ostvarenje iznosi 47 posto. U strukturi poreznih prihoda u odnosu na plan najviše su podbacili prihodi od poreza na dohodak koji su ostvareni 41,7 posto od godišnjeg plana. Ipak, prikupljeno je 534,9 milijuna kuna, što je 4,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ostvarenje u naplati PDVa iznosi 46,4 posto od godišnjeg plana, a prihod je veći za šest posto. Iznosio je 18,7 milijardi kuna. Pad u trošarinama U odnosu na plan podbacili su i prihodi od trošarina (43 posto od plana). Prikupljeno je 4,9 milijardi kuna, dok je lani u isto vrijeme naplaćeno 1,4 posto više novca, odnosno, malo iznad pet milijardi. Najviše su ove godine pali prihodi od trošarina na alkohol, za 17,3 posto. U prvoj polovici prošle godine ubrano je 78 milijuna kuna trošarina na alkohol, a ove godine 64 milijuna kuna. Smanjili su se i prihodi od trošarina na naftne derivate, i to za 6,9 posto. Ukupno se od prodaje derivata u proračun slilo

2,5 milijardi kuna, dok je prošle godine u istom razdoblju taj prihod iznosio 2,7 milijardi kuna. Prema procjeni pomoćnika ministra Borisa Lalovca, riječ je o efektu manjih iznosa trošarina, smanjenih prije godinu dana za 0,15 kuna po litri prodanog goriva. Vlada je nedavno ponovo vratila tu trošarinu na prošlogodišnju razinu, ali naplata će uslijediti tek kad cijena litre najprodavanijeg supe-

ra 95 padne na crpkama ispod 10 kuna. Lalovac dodaje da je ove godine Vlada svu prošlogodišnju dobit javnih poduzeća ostavila u tim poduzećima radi pokretanja novog investicijskog ciklusa. Unatoč negativnom gospodarskom rastu, država je ostvarila rast prihoda od doprinosa. Doprinosi za zdravstveno osiguranje prikupljeni su u visini od 8,7 milijardi kuna, što je 0,5 posto

više nego prošle godine. Doprinosi za mirovinsko veći su za 2,2 posto, a uplaćeno je ukupno 9,5 milijardi kuna. U Ministarstvu financija ocjenjuju da je to posljedica uvođenja reda i strožih kontrola naplate doprinosa. S takvim postupcima nastavit će i dalje. Manji rashodi Ukupni rashodi smanjeni su za 1,8 posto, ali rashodi za zaposlene su porasli za

Sindikati razumiju stanje, HUP ne prihvaća promjene Ministar Linić kaže kako je ugodno iznenađen razumijevanjem gospodarske situacije koju su u pregovorima pokazali sindikati zdravstva, socijalne skrbi i drugih sektora koji su pristali na ponudu Vlade za ograničenjem primanja dok traje kriza. Uvjeren je da će arbitraža potvrditi njihov sporazum i

da se treba zapitati zašto na njega ne pristaje samo jedan, obrazovni sektor. No zato je gotovo šokiran odgovorom poslodavaca na Vladine mjere. “Optužuju nas za antipoduzetnički pristup, a s našim mjerama najviše su dobili baš poslodavci. Smanjili smo doprinos za zdrav-

stvo, osigurali jeftinije kredite, želimo uvesti upravni postupak za rješavanje nagomilanih dugova, jer su sudovi prespori, a oni ustrajno pružaju otpor promjenama”, rekao je Linić. Otkrio je kako je država postigla nagodbe s građevinskim tvrtkama o međusobnim potraživanji-

ma. Država će im platiti oko 70 milijuna kuna, a postignuti su i dogovori s bankama da se odgodi dio njihovih potraživanja prema tim tvrtkama. I to je jedan od načina kojima pomažemo realnom sektoru, ali on se presporo uključuje u najavljene državne projekte, dodao je Linić.

www.privredni.hr Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012.

( 18,7 mlrd kn

Brodogradnja

prikupljeno naplatom PDV-a (prihod veći za 6%)

Milijarde u pojasu za spašavanje U brodogradnju je proteklih 20 godina utrošeno 28,4 milijarde kuna poreznih obveznika. Do 2017. još će se platiti 2,5 milijardi. Vlada je donijela odluku o budućnosti svih brodogradilišta

3,4 posto, nisu potrebni

dnosu na isto razdoblje prošle godine. U odnosu na plan njihovo u drugom polugodištu”, kaže ministar financija Slavko Linić 1,5 posto. Ministar Linić očekuje da će se i tu ostvariti znatne uštede do kraja godine, nakon dovršetka pregovora sa sindikatima. Materijalni rashodi smanjeni su za dobrih 6,4 posto. “To pokazuje da ova Vlada dosljedno provodi politiku štednje. Do kraja godine neće se ni kuna isplatiti iznad plana i čvrsto ćemo se držati Zakona o fiskalnoj odgovornosti”, rekao je Linić. Dodao je

Rebalans za sada nije potreban, no bit će vjerojatno proveden na jesen

Velik interes za državnim obveznicama Ministarstvo financija izdalo je prošli tjedan obveznice vrijedne dvije milijarde kuna na četiri godine i obveznice na 10 godina u vrijednosti od 400 milijuna eura. Prosječna kamata na kunsko izdanje iznosi 5,75 posto, a za eure 6,5 posto, uz dosad najmanju premiju od 0,05 posto. Rezultat je to velikog interesa investitora koji su željeli upisati devet milijardi kuna, a na kraju je prihvaćeno oko pet milijardi kuna. Većinu obveznica upisali su domaći mirovinski fondovi. Prema Linićevim riječima, ovim izdanjem dovršeno je planirano financiranje državnog proračuna na domaćem i inozemnom tržištu za ovu godinu. Znatan prihod država očekuje i od najavljene privatizacije Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, čime bi se smanjila potreba za financiranjem deficita u idućoj godini. Deficit proračuna tako bi se smanjio na oko tri posto. Porezni prihodi državnog proračuna u prvih šest mjeseci (u milijunima kuna) Porez na dohodak Porez na dobit Porezi na imovinu

i da se nesmetano provode programi restrukturiranja u javnim poduzećima, od HEP-a, preko HŽ-a do poduzeća koja upravljaju cestama. Politika štednje i restrukturiranje, jasna je poruka agencijama koje ocjenjuju kreditni rejting, istaknuo je Linić. Zbog relativno dobrog pristizanja prihoda za sada nije potreban rebalans državnog proračuna. No bit će vjerojatno proveden na jesen, kako bi se pojedinim proračunskim korisnicima omogućila preraspodjela iznosa prema njihovim potrebama. Linić je rekao i da zasad nema potrebe zvati u pomoć Međunarodni monetarni fond. To ostaje kao mogućnost ako bi kreditne agencije ipak smanjile hrvatski rejting. MMF može biti zadovoljan kon-

Porezi na robu i usluge

Indeks 2012./2011.

534

104,9

4372

103,6

194

84,1

24.355

104,4

PDV Porez na promet Trošarine

18.784

106

96,5

4936

Automobili Naftni derivati Alkohol Pivo Bezalkoholna pića Duhanske prerađevine

98,6 321

91,7

2534

93,2

82,7

251

96,4

100,2

1652

111,7

Kava

84,7

Luksuzni proizvodi

109,9

Porez na igre na sreću

317

109,9

Ostali porezi na robe i usluge

254

100,8

Izvor: Ministarstvo financija

solidacijom državnih prihoda i rashoda no procjenjivat će i hrvatske perspektive ekonomskog rasta i investicijskog ciklusa. Zbog restrukturiranja javnih poduzeća dosad nije ostvarena zadovoljavajuća razina investicija, priznao je Linić. Očekuje da će se do kraja godine to znatno popraviti, a da

će se iduće godine državnom investicijskom valu pridružiti i realni sektor. Zajedničkim programom Hrvatske narodne banke i poslovnih banaka osigurano je osam milijardi kuna za investicije i likvidnost pa bi i to trebalo pridonijeti promjeni trenda gospodarskog rasta iz negativnog u pozitivni.

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

“svetu kravu” hrvatskog gospodarstva - brodogradnju - proteklih 20 godina kroz sanacije, subvencije, jamstva, plaćanje dugovanja i kredita i potpore utrošeno je 28,4 milijarde kuna, pokazuje analiza Ministarstva gospodarstva. No to još nije sve. Do 2017. godine još ćemo iz državnog proračuna plaćati oko 500 milijuna kuna godišnje za buduće potpore za restrukturiranje brodogradilišta Brodotrogir i 3. maj, te za otpreme zaposlenicima Kraljevice. Da je taj novac uložen u turizam, hrvatska obala postala bi najelitnije svjetsko turističko odredište. Mogli smo građevinarima osigurati poslove stoljeća i pet puta izgraditi 830 metara visoku najvišu građevinu na svijetu Burj Khalifa u Dubaiju, ili šest puta iskopati kanal za navodnjavanje i promet Dunav-Sava. Isto tako mogli bismo osam puta poslati na Mars ekspediciju s istraživačkim roverima. Iako neki primjećuju kako je to ništa u usporedbi sa 80 milijardi koliko je utrošeno za konsolidaciju bankarskog sektora i kasniju njenu privatizaciju, većini poreznih obveznika pada mrak na oči kada se spomene brodogradnja.

Brodotrogir Končaru Prošlog je tjedna Vlada donijela odluku o kupcu i posljednjeg brodogradilišta. Odlučeno je da se Brodotrogir proda Kermas energiji, poduzetnika Danka Končara, s kojim će početi razgovori o samom ugovoru. Njegova ponuda je prihvaćena jer je obećao zadržati većinu zaposlenika. Vlada je objavila i kako je donesen prijedlog ugovora o prodaji i prijenosu dionica Brodosplita samoborskoj tvrtki DIV, samo se čeka zeleno svjetlo iz Bruxellesa.

Kraljevica je u stečaju, a isplaćeni su dugovi zaposlenima i 60 posto potraživanja dobavljača i kooperanata U Ministarstvu gospodarstva očekuju i uspjeh od privatizacije pulskog Uljanika, a što je preduvjet za privatizaciju riječkog 3. maja. Prva faza privatizacije Uljanika je prodaja dionica. Do sada je iskazan interes za kupnju 70,52 od potrebnih 39,04 posto tog paketa. Nakon toga slijedi dokapitalizacija na Zagrebačkoj burzi. Brodogradilište Kraljevica je u stečaju, a isplaćeni su dugovi zaposleni-

ma i 60 posto potraživanja dobavljača i kooperanata. Ministar gospodarstva i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić uvjeren je kako će proces restrukturiranja i privatizacije hrvatskih brodogradilišta uspješno završiti, a na novim privatnim vlasnicima je da se potrude opstati na tržištu. Punjenje tuđih džepova Brodogradnja je porezne obveznike prosječno godišnje koštala 1,4 milijarde kuna, rekao je. “Taj je novac završio u nečijim džepovima. Nešto od toga je na sudu, puno toga nije. Milijarde su građani platili i još ćemo platiti. Razumijem ogorčenje onih kojima je ‘krava muzara’, a to su građani ove zemlje, prekinula to plaćanje”, kazao je Čačić. Iznimka među brodogradilištima je pulski Uljanik koji je jedini pozitivno poslovao, a dobio je najmanje potpora. “Očito je da se ne radi o cijelom sustavu, već o nesposobnosti uprava tih brodogradilišta da upravljaju poslovnim procesima”, ocjenjuje Čačić. Kao najbolji primjer za to istaknuo je brodogradilište Kraljevica u kojemu je od 450 zaposlenih bilo samo sedam zavarivača, od čega su samo dvojica imala potrebnu licenciju za rad na brodovima.

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012.

Opskrba električnom energijom

Liberalizacija HEP-u odnijela dio tržišta

Javna poduzeća i državne institucije prošle su godine za opskrbu električnom energijom sklopile ugovore u vrijednosti od 378,4 milijuna kuna, a dobavljači iz privatnog sektora poput tvrtki Korlea i Partner Elektrik nametnuli su se kao ozbiljni konkurenti HEP-u. Pokazala je to najnovija analiza Briefing e-servisa, tvrtke specijalizirane za praćenje, analizu

i savjetovanje u području javne nabave. Od ugovorenih 378,4 milijuna, 200,2 milijuna kuna odnosilo se na ugovore sklopljene na temelju okvirnih sporazuma na više od godinu dana. Najveći isporučitelj je HEP-Opskrba, koja i nakon liberalizacije drži 63 posto tog tržišta, a sklopila je ugovore u vrijednosti 238,4 milijuna kuna. Slijedi Korlea, koja je s javnim sektorom

sklopila ugovore vrijedne nešto više od 91 milijun kuna, ispred Partner Elektrika sa 37,9 milijuna kuna i Energija 2 sustava s gotovo sedam milijuna kuna poslova. Preostalih oko četiri milijuna kuna otpada na poslove koje su ugovorile četiri HEP-ove Elektre. Najveći naručitelji među onima koji su postupak proveli kroz javnu nabavu su Autocesta Rijeka-Zagreb, Fina i Grad Osijek. Najveći pojedinačni ugovor naveden u Elektroničkom oglasniku, okvirni sporazum na četiri godine s Autocestom Rijeka-Zagreb u iznosu od 31,4 milijuna kuna, sklopila je Korlea. Slijedi ugovor HEP-Opskrbe od 30,9 milijuna kuna s Finom, dok je treći najveći posao opet Korlein, s Gradom Osijekom, od 20 milijuna kuna. Oba ugovora su također okvirni sporazumi na četiri godine. (J.F.)

HZZO osniva četiri regionalna ureda

Novi uredi smanjuju trošak Na prošlotjednoj sjednici Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje izmijenilo je Statut HZZO-a te će HZZO od sada djelovati kroz četiri regionalna ureda: Zagreb, Osijek, Rijeka i Split, koji će upravljati svojim područnim službama. Svaki od četiri regionalna ureda obavljat će stručne poslove iz djelokruga rada HZZO-a, poput poslova zdravstvene zaštite, nadzora i kontrole nad ugovornim partnerima, međunarodne suradnje, knjigovodstvenih i financijskih poslova, te pravnih poslova i zastupanja. Na lokalnoj razini, područne službe bavit će se ubuduće samo provedbom prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja te prijavama i odjavama tog osiguranja. HZZO je također, kao pilot-projekt, u Varaždinskoj županiji

ugovorio grupnu praksu u djelatnosti opće medicine. Tri liječnička tima organizirana u grupnu praksu imat će veću mogućnost pružanja zdravstvene zaštite i pojačane skrbi pacijentima. Liječnici će, između ostaloga, pacijentima biti dostupni od 7 do 21 sat. U svim laboratorijima primarne zdravstvene zaštite provodit će se i dva nova dijagnostička postupka, HbA1c - pretraga za praćenje protokola oboljelih od šećernih bolesti, te CRP – pretraga

za rano otkrivanje upalnih procesa. Uvrštenjem ovih pretraga na primarnu razinu, navodi se u priopćenju, znatno će se povećati dostupnost zdravstvene zaštite, jer pacijenti više neće zbog toga morati odlaziti u bolničke ustanove, a skratit će se i vrijeme povratka nalaza u ordinacije. Iako će te postupke laboratoriji dodatno naplaćivati od HZZO-a, trošak samih pretraga za HZZO bit će manji nego da se provode u bolnicama. (J.F.)

( 17.000 tona

godišnja proizvodnja Perutnine Ptuj-Pipo Čakovec

Predrag Šegović, direktor Perutnine Ptuj-Pip

Želimo biti lider Istanbula i Mün

Procjena je da će u idućih dvadesetak godina prod što zbog nutricionističkih i zdravstvenih razloga, š Drago Živković zivkovic@privredni.hr

erutnina Ptuj regionalni je proizvođač mesa peradi, organiziran u 20 poduzeća u sedam država. Hrvatski dio grupacije je Pipo Čakovec koji je u svim fazama poslovanja u potpunosti domaći proizvođač, ističe direktor Predrag Šegović. Kakvi su trendovi na tržištu mesa peradi u Hrvatskoj i u okruženju? Koliko iznosi tržišni udjel Perutnine Ptuj-Pipo Čakovec? - Mi smo drugi proizvođač mesa peradi u Hrvatskoj i držimo otprilike 30 posto tržišta, s tendencijom rasta koji je kontinuiran od 2002. godine. U 2011. godini realizirali smo prodaju od gotovo 41 milijun eura, što je za 11 posto više nego u 2010., a rast je nastavljen i ove godine. Uporedo s razvojem, otvaraju se i nova tržišta. Tržište bijelog mesa u Hrvatskoj, prema podacima Croatiastočara, procjenjuje se na oko 90.000 tona, što uključuje pileće i pureće meso, prerađevine od njih, kao i uvoz. Od toga je oko 10.000 tona uvoz pilećeg i purećeg mesa iz Brazila, zatim je tu uvoz prerađevina, najviše iz Italije i Slovenije, te iz Bosne i Hercegovine. Proizvodnja u Hrvatskoj je oko 55.000 tona, a mi smo na oko 17.000 tona.

Koliko se ova dugotrajna recesija odrazila na rezultate prodaje? - Prve naznake recesije vidjeli smo 2009. godine, ali mi smo se za nju pripremali još od listopada 2008., s obzirom na informacije iz SAD-a. U cijelom tom razdoblju došlo je do bitnih pomaka u navikama potrošača, koji traže puno više za svoj novac, bez zadiranja u kvalitetu. Poslovna strategija je definirana

Na razini Grupe u zadnjih desetak godina investirali smo više od 100 milijuna eura u proizvodne pogone

i provodi se uz poštivanje trenutačnih odnosa s nekim konstantama koje neposredno utječu na poslovnu uspješnost. Uveli smo i niz tehnoloških inovacija i novih proizvoda, a to nam je donijelo prednost kod naših potrošača. Zato smo i unatoč recesiji zadnjih nekoliko godina rasli po stopama od 15 posto godišnje. Jeste li vi iznimka na tržištu bijelog mesa, ili je cijelo tržište raslo? - Svakako je važno pratiti što konkurencija radi, a naša konkurencija je vrlo dobra. Smatramo da smo napravili puno kroz ulaganja u prodaju i distribuciju u ovim kriznim godinama, ali najviše kroz inovacije.

Prvenstveno tu mislim na ulaganje u suvremenu liniju pakiranja u kontroliranoj atmosferi, kojom smo ostvarili važnu prednost u segmentu peradarskog mesa, te veliki broj artikala prerađevina kojima smo se prilagodili potrošačima. A u isto smo vrijeme digli kvalitetu. Očekujemo da će se promjene kupovnih navika potrošača nastaviti i ubuduće, čemu smo prilagodili našu proizvodnu, tržišnu i operativnu strategiju. Hoće li se išta promijeniti za Pipo Čakovec ulaskom Hrvatske u EU i izlaskom iz Cefte? - Mi smo već desetak godina spremni za ulazak Hr-

www.privredni.hr Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012.

( 90.000 tona

godišnja prodaja bijelog mesa u Hrvatskoj

( u 22 zemlje

svoje proizvode izvozi Perutnina Ptuj

po Čakovec

r na području između nchena

daja pilećeg mesa rasti čak 70 posto. Sigurno je da ovakva vrsta proizvodnje ima perspektivu, što zbog brzine obrtaja kapitala više od 100 milijuna eura u proizvodne pogone u te četiri zemlje. Tako danas u svakoj od tih zemalja imamo sve, od inkubatorskih stanica, preko tvornica stočne hrane, vlastitih farmi i kooperanata, do klaonica, prerade, rasjekaonica, pakirnica i distribucijskih centara s vlastitim prijevozom. U svakoj od četiri zemlje mi smo domaći proizvođači, pa tako i u Hrvatskoj svi naši proizvodi nose oznaku Made in Croatia, što je bitno i ekonomski jer svaka zemlja štiti svoju proizvodnju. Pored toga, uspostavili smo i vlastite trgovačke tvrtke u Rumunjskoj, Makedoniji i Austriji, a ukupno izvozimo u 22 zemlje.

vatske u EU. Imamo sve certifikate koje EU zahtijeva, kao i EU broj. U svim procesima implementirali smo HAACP sustav, ISO 9001 i ISO 14001, imamo halal certifikat, a do kraja ove godine uvest ćemo i International Food Standard. Najveća prednost

koju će nam donijeti integracija Hrvatske u EU je slobodni protok robe koji će omogućiti lakšu razmjenu sirovina i optimizaciju poslovanja. Tako ćemo s matičnom kompanijom lakše razmjenjivati potrebne sirovine koje uključuju matična jata, jaja

za valjenje, jednodnevne piliće i sekundarne sirovine. Grupa Perutnina je organizirana vertikalno, što znači da proizvodnja obuhvaća sve procese od polja do stola u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH i Srbiji. Na razini Grupe smo u zadnjih desetak godina investirali

Nedavno ste otvorili novi distributivni centar kod Osijeka. Kakvi su efekti? - Investicija u poslovnoj zoni Antunovac jedna je od zadnjih koju smo realizirali, vrijedna je 15 milijuna kuna i sigurno je korak naprijed u opskrbi potrošača. Realizacijom tog projekta osigurali smo

potrebne količine rashladnog i manipulativnog prostora s kontroliranim temperaturnim režimom za opskrbu cijelog područja istočne Hrvatske. Modernizacijom centra povećali smo prodaju na području

Mi smo već desetak godina spremni za ulazak Hrvatske u EU. Imamo sve certifikate Slavonije i Baranje, prije svega zbog šireg proizvodnog asortimana i pozitivnije percepcije naših robnih marki kao i sve veće popularnosti pilećeg mesa. Moram podsjetiti da smo 2009. otvorili distributivni centar u Zagrebu, što je bila investicija od oko 3,5 milijuna eura, potom smo 2010. preko milijun eura investirali u liniju za modificiranu atmosferu, prošle godine investirali smo u vozni park i kupili distributivni centar u Zadru, a ove godine već više od milijun eura u nove stro-

jeve. Bili smo i prva tvrtka u Hrvatskoj koja je aplicirala za sredstva iz fonda SAPARD, a nedavno smo predali i dokumentaciju za novu investiciju u IPARD programu. Spremni smo aplicirati i za sredstva iz strukturnih fondova EUa, te bih se posebno zahvalio Centru za EU pri HGKu koji nam je pomogao u pripremi projekta. S obzirom na to da je Perutnina Ptuj regionalni proizvođač, možete li usporediti uvjete poslovanja u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i Srbiji? - Perutnina posluje stabilno u sve četiri zemlje, u BiH držimo više od 60 posto tržišta, a u Srbiji više od 45 posto, s tendencijom daljnjeg rasta. I u tim zemljama, kao i u Hrvatskoj, najveći je izazov održati likvidnost, pa sam rast ne znači i uspjeh. Pokušavamo balansirati između optimalnog organskog rasta i neugrožavanja likvidnosti jer je Perutnina poznata kao kompanija koja podmiruje sve svoje obveze.

Dokapitalizacija za daljnji razvoj Perutnina Ptuj je, prema medijskim izvješćima, u potrazi za strateškim partnerom. Hoće li eventualno vlasničko preslagivanje utjecati na status Pipa Čakovec? - Dokapitalizacija je namijenjena isključivo daljnjem razvoju Grupe Perutnina Ptuj i to u segmentu osnovne djelatnosti, proizvodnje mesa peradi. Do svježeg kapitala na bankovnom tržištu sve je teže doći jer su banke izrazito nenaklonjene dugoročnijem financiranju projekata, što je dodatni razlog za

planiranu dokapitalizaciju. Naš strateški cilj je da budemo lider na području između Istanbula i Münchena, što u užoj regiji već sada jesmo. Ekonomsko i potrošačko okruženje je i u ovim teškim gospodarskim uvjetima naklonjeno razvoju peradarske djelatnosti. Procjena je da će u idućih dvadesetak godina prodaja pilećeg mesa rasti čak 70 posto. Sigurno je da ovakva vrsta proizvodnje ima perspektivu, što zbog nutricionističkih i zdravstvenih razloga, što zbog brzine

obrtaja kapitala. Problem je to što je ovo niskoakumulativna branša i vrlo osjetljiva na utjecaje vremenskih prilika u proizvodnji žitarica. Stalne investicije donose prednost, što su prihvatili Nadzorni odbor i vlasnici Perutnine Ptuj, pa mislim da će takav potez sigurno poboljšati daljnji razvoj cijele Grupe. Za Perutninu Ptuj-Pipo Čakovec planirano vlasničko restrukturiranje značit će lakše ostvarenje strateških planova. Nekakve druge promjene ne očekujemo.

Koja vam je strategija širenja u regiji između Istanbula i Münchena - akvizicije ili izvoz? - Ovisi o kojim se zemljama radi. Daljnji razvoj se može temeljiti i na akvizicijama i na tehnološkom poboljšanju postojećih kompanija unutar Grupe, te na međusobnim carinskim odnosima s trećim tržištima. Prvenstveno mislim na odnose između Bosne i Hercegovine i Turske, Srbije i Rusije, te Hrvatske i nekih arapskih zemalja putem luke Rijeka.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012.

plaće od 2009. nisu rasle, a druge jesu. Na jesen ćemo “ Naše pokrenuti razgovore s Vladom za reviziju tog sporazuma. ” Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama

Pregovori Vlade i sindikata

Vladu čeka vruća jesen Četiri sindikata okupljena oko Vilima Ribića odbijaju arbitražu oko izmjena Temeljnog kolektivnog ugovora, a na jesen će tražiti i pregovore o Sporazumu koji su potpisali s bivšom vladom. Taj je sporazum težak više milijardi kuna Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

“

vlada HDZ-a ucjenjivala nas je koeficijentima za složenost poslova u osnovnim i srednjim školama, ali se nikada nije usudila ne isplatiti te dodatke na plaću od tri, pet, sedam i devet posto”, rekao je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mi-

Četiri sindikata neće prihvatiti arbitražu o dodatku Temeljnom kolektivnom ugovoru halinec odgovarajući na naše pitanje kako je moguće da je učiteljima i nastavnicima čak osam

godina taj dodatak isplaćivan bez pravne regulacije. S Mihalincem smo razgovarali nakon prošlotjedne konferencije za novinare koju su održali predstavnici tzv. Vertikale sindikata obrazovanja. Vertikalu predvodi Vilim Ribić, a u nju su uključena četiri sindikata - uz Mihalinčev sindikat, tu su i Sindikat hrvatskih učitelja, Sindikat znanosti i visokog obrazovanja te Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara. Na konferenciji, na kojoj su predstavnici tih četiriju sindikata najavili da neće prihvatiti arbitražu o dodatku Temeljnom kolektivnom ugovoru, izrečene su i vrlo teške optužbe na račun Vlade. Nagađanje medija da bi se ti dodaci na plaću mogli ukinuti jer ne postoji uredba o njihovoj isplati, Ribić i ostali nazivali su “odmaz-

dom” Vlade i čak je uspoređivali s odmazdom koju su činili nacisti. Ribić odbija sve što se predloži Sve je počelo, podsjetimo, pregovorima Vlade sa sindikatima javnih službi o pronalasku načina da ove i sljedeće godine, dok se ne popravi gospodarska situacija, plaće pokušaju

sačuvati, dok bi se ostala prava poput regresa i božićnica privremeno zamrznula, dnevnice smanjile sa 170 na 150 kuna, a u sufinanciranje prijevoza uvelo više reda. Vlada je predložila i da se dodaci na plaće učitelja i nastavnika napokon ozakone. Četiri sindikata okupljena oko Ribića od početka nisu prihvaćala ništa

što je Vlada nudila, govoreći kako žele pisani sporazum o tome da im se sve ono što će im ove i sljedeće godine biti oduzeto ili smanjeno jednog dana vrati. Istovremeno, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatski liječnički sindikat, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi i Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi složili su se s prijedlogom Vlade, a nakon što je Ribićeva “četvorka” odbila potpisivanje tog sporazuma, složili su se i s arbitražom koja je uobičajena u takvim slučajevima. Sporazum iz 2009. težak milijarde Pojašnjavajući što sadržava Sporazum o politici plaća iz 2009. koji su potpisali Ribić i dio drugih sindikata s bivšom vladom (a u kojem je, po

onome što smo neslužbeno saznali, dogovoreno da se u 2013. povećaju plaće i druga prava), Mihalinec je kazao da je taj sporazum težak nekoliko milijardi kuna. “Naše plaće od 2009. nisu rasle, a druge jesu. Na jesen ćemo pokrenuti razgovore s Vladom za reviziju tog sporazuma”, kazao je on. To znači novu rundu pregovora s Vladom, ali i otvara prostor u kojem ova četiri sindikata još svašta mogu tražiti. Svi drugi, pa i sindikati državnih službi, s kojima bi Vlada u ponedjeljak trebala potpisati sporazum o novom kolektivnom ugovoru, uspijevaju se dogovoriti s Vladom iako će zamrzavanje prava na regres i božićnicu te smanjenje dnevnica i prijevoza osjetiti i državni službenici i namještenici.

Pojavila se gotovo zaboravljena bolest pšenice

Oštro u iskorjenjivanje smrdljive snijeti Zaraženo zrnje mora se zakopati na metar dubine, a apsolutno sve što je bilo s njim u doticaju treba dezinficirati. Zaraženo tlo tri godine ne smije se koristiti za sjetvu žitarica Zadovoljstvo solidnim prinosima i iznadprosječnom kvalitetom pšenice pomutile su informacije o pojavi smrdljive snijeti, koje nije bilo još od 2002. godine. Njome zaražena pšenica potpuno je neiskoristiva, crna je, rahla i pri doticaju se raspada izlučujući vrlo neugodan miris. Ne smije se ni paliti jer vjetar zaražene spore može odnijeti i na udaljene površine. Zaraženo zrnje mora biti uništeno

Iako je riječ o tek desetak slučajeva, pojava snijeti izazvala je priličnu zabrinutost

isključivo zakopavanjem u zemlju na dubinu od bar jednog metra, a sva mehanizacija i sve što je bilo u doticaju s takvim zrnom treba dezinficirati. Zaraženo tlo najmanje tri godine ne smije se koristiti za sjetvu žitarica. Iako je riječ o tek desetak slučajeva, zabilježenih na malim površinama na području slavonskih županija, ova informacija izazvala je priličnu zabrinutost. Predstavnici proizvođa-

ča, stručnjaka, sjemenera i strukovnih udruga, između ostalog, pokrenuli su inicijativu da se, uz potporu Ministarstva poljoprivrede, osiguraju uvjeti dodatne edukacije proizvođača o štetnosti sijanja tzv. tavanuše – sjemena pšenice koje pojedini seljaci ipak koriste kako bi izbjegli troškove kupnje deklariranog i certificiranog sjemena. Međutim, još se jednom dokazalo kako prividno jeftinija varijanta

nije najbolji put. Uz potpuno uništeni urod, takvi proizvođači morat će platiti i nemale troškove sanacije nastale zaraze. Predloženo je i da se takve proizvođače sankcionira brisanjem iz sustava državnih poticaja jer čine dugoročnu štetu hrvatskoj proizvodnji pšenice i njena plasmana na vanjskom tržištu. Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, oštro je demantirao navode

kako oni propagiraju sijanje tavanuše, odnosno nedeklariranog sjemena. “Zastupamo stajalište o sjetvi farmerskog sjemena. Ono je u Francuskoj, Njemačkoj i mnogim EU državama zastupljeno više od 50 posto u sjetvi, a Poljaci ga koriste na 90 posto površina. Istovremeno, kod nas se na 90 posto površina koristi certificirano sjeme, po čemu prednjačimo u Europi”, rekao je Brlošić. (S.S.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012.

( 12% najviša

Hrvatska udruga za odnose s javnošću zgrožena

efektivna kamata na potrošačke kredite

Sjednica hrvatske vlade

Podizanje kamata samo uz suglasnost dužnika Potrošačkim kreditiranjem moći će se baviti kreditne institucije (banke), kreditne unije, leasing društva te trgovačka društva kojima je to pomoćna djelatnost Igor Vukić vukic@privredni.hr

otrošački krediti više neće smjeti imati efektivnu kamatu veću od 12 posto, a kamate se neće moći povećavati bez suglasnosti korisnika kredita. Vlada je prošli tjedan u tom smislu izmijenila Zakon o potrošačkom kreditiranju, no izvori iz Vlade najavili su da će na jesen biti izmijenjen i Zakon o kreditnim institucijama. Tada će obveza banke da pribavi suglasnost korisnika kredita kod podizanja kamata biti proširena i na stambene i ostale kredite. Prema izmjenama Zakona o potrošačkim kreditima, ukinut će se kreditni uredi koji građanima nude usluge najčešće putem malih letaka na ulicama. Potrošačkim krediti-

Svi koji žele kreditirati svoje potrošače morat će zatražiti licenciju od Ministarstva financija ranjem moći će se baviti samo kreditne institucije (banke), kreditne unije te leasing društva. Osim njih potrošačkim kreditiranjem moći će se baviti trgovačka društva kojima to nije jedina djelatnost, već pomoćna, koja se obavlja u vezi s nekom osnovnom djelatnošću. A svi koji žele kreditirati svoje potrošače morat će nakon stupanja izmjena na snagu zatražiti licenciju od Ministarstva financija.

Brodotrogir Danku Končaru Poduzeću Kermas energija poduzetnika Danka Končara Vlada je prodala 95 posto dionica brodogradilišta Brodotrogir. Končar je ovaj put dao bolja financijska jamstva, a na poslu će ostati više od 900 radnika. Osim gradnje brodova, Brodotrogir bi pružao usluge servisa i marine, a dijelom bi se bavio i turizmom. Premijer Milanović podsjetio je da Vlada odluke o brodogradnji donosi u teškoj ekonomskoj situaciji, ali ipak nastoji riješiti probleme koji su se izbjegavali 20 godina. “U Hrvatskoj će se i ubuduće graditi veliki brodovi. Vidjet ćemo kojeg će obujma biti ta industrija, ali brodovi će se graditi”, rekao je Milanović. Kod ugovaranja promjenjive kamatne stope davatelj kredita mora definirati uvjete po kojima će se u budućnosti mijenjati visina stope. Ti pokazatelji mogu biti, primjerice, referentna kamatna stopa kao što su Euribor ili Libor, zatim, indeks potrošačkih cijena, premija za kreditni rizik Republike Hrvatske ili slično. Bitno je da ti pokazatelji ne ovise o volji jedne ugovorne strane. Potrošač mora biti unaprijed upozoren na rizike koji mogu dovesti do promjene stope. No ako po primitku obavijesti o promjeni kamatne stope izjavi da nije suglasan s promjenom, vjerovnik mu ne može jednostrano iz-

mijeniti ugovor ni raskinuti kreditni odnos. U nadzor uključena i Hanfa Izmjenom Zakona ukinuta je i ranija odredba po kojoj su se krediti do 1500 kuna mogli davati gotovo bez ikakvih pravila i nadzora. U praksi se događalo da su kreditori davali jednom dužniku i po stotinu kredita od 1500 kuna. Kasnije bi podizali kamatne stope i naknade i višestruko uvećavali svotu koju treba vratiti. U nadzor nad ovim područjem, osim HNB-a, Ministarstva financija i Državnog inspektorata, uključena je i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Vlada je odluči-

la javnom sektoru zabraniti angažiranje vanjskih, privatnih agencija za odnose s javnošću. Odluka vrijedi za tijela državne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima kojima je osnivač država te državna poduzeća. Prema objašnjenju premijera Zorana Milanovića, oni mogu imati vlastite službe za odnose s javnošću, ali novac poreznih obveznika više se neće trošiti na angažiranje vanjskih agencija i stručnjaka za odnose s javnošću. Iznimka će jedino biti posebni, veliki državni projekti, za koje će se donositi posebna odluka. “Agencije koje su radile s državom trebaju u skladu sa svojim sposobnostima posao potražiti kod privatnog sektora”, naglasio je Milanović. Vlada je povećala naknade za korištenje i zaštitu voda. Od prvog dana iduće godine naknada za zaštitu voda raste sa 0,9 kuna na 1,35 kuna po prostornom metru, a naknada za korištenje sa 0,8 kuna na 1,35 kuna po prostornom metru. Industrija koja koristi vodu iz svojih izvora izuzeta je iz odluke. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina objasnio je da je povećanje naknada dogovoreno s Europskom unijom. Povećanjem će se dobiti oko 260 milijuna kuna godišnje, a to će se utrošiti u nove investicije u vodnom sektoru. Vlada je ujedno dala suglasnost Hrvatskim vodama za kredit od 240 milijuna kuna kod HBOR-a također namijenjen kapitalnim ulaganjima u području vodoopskrbe i zaštite voda.

HUOJ pokreće pravnu bitku protiv Vlade Odlukom Vlade Republike Hrvatske, prema kojoj se agencije za odnose s javnošću diskriminiraju i stavljaju u nepovoljan tržišni položaj, Hrvatska udruga za odnose s javnošću je zgrožena, ističe Aleksandra Kolarić, predsjednica HUOJ-a, u priopćenju koje je poslano u četvrtak. Upravni odbor HUOJ-a smatra da je takva nepromišljena odluka Vlade protuzakonita, protuustavna te onemogućava slobodu tržišnog natjecanja. Odluka je također u suprotnosti sa stečevinom Europske unije o slobodnom protoku robe, usluga i kapitala. Upravni odbor upozorava da se donošenjem ovakve odluke nanosi golema materijalna šteta svim tvrtkama koje se bave odnosima s javnošću kao i svim zaposlenima u njima, a kojima Ustav, kao i ostalim građanima, garantira pravo na rad. HUOJ od Vlade očekuje da stručnjacima odnosa s javnošću kao i svim drugim građanima omogući nediskriminirajuće pravo na rad i poduzetništvo. Upravni odbor HUOJ-a pokrenut će sve pravne mjere da osigura zakonska prava svih stručnjaka odnosa s javnošću. (J.F.)

*vijesti poslovnim i financijskim restrukturiranjem.

Otkazi u Podravki Kako su izvijestili iz Podravke, prvih 288 radnika Grupe Podravka koja inače zapošljava gotovo 6500 ljudi prihvatilo je otkaze uz stimulativne otpremnine. Drugi krug otkaza predviđen je za jesen. Radnicima kojima radni odnos prestaje najkasnije 1. rujna isplatit će se stimulativna otpremnina od 4000 kuna neto za svaku navršenu godinu rada u Grupi Podravka, dok će se onima kojima radni odnos prestaje do 30. studenog isplatiti 3000 kuna neto za svaku godinu rada. Varteks: prihodi pali, gubici manji Varteks Grupa zabilježila je u prvom tromjesečju pad prihoda od 25 posto. U istom je razdoblju, navodi se u priopćenju kompanije, gubitak smanjen za 1,5 milijuna kuna i sada iznosi 15,1 milijun kuna. Najavili su da će do kraja godine nastaviti s

Đuro Đaković želi preuzeti Ingru Đuro Đaković Holding izrazio je namjeru objavljivanja ponude za preuzimanje Ingre, a o svojoj namjeri, sukladno Zakonu o preuzimanju trgovačkih društava, službeno je obavijestio Ingru, Zagrebačku burzu i Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga, izvijestili su iz tog holdinga. “Iako se Ingra već nekoliko godina nalazi u ozbiljnim poslovnim problemima, koji su kulminirali i dvomjesečnom blokadom računa, mi smo odlučili preuzeti rizik jer imamo viziju i snage pomoći Ingri. Vjerujemo da će vjerovnici i dioničari

Ingre to prepoznati i prihvatiti kao jedini izlaz iz ove teške situacije u kojoj se Ingra našla”, rekao je Vladimir Kovačević, predsjednik Uprave Đuro Đaković Holdinga.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012.

KONJUNKTURNI TEST: drugo tromjesečje 2012.

Ljeto prolazi, pesimiza

Pokazatelji konjunkture u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu kao i pokazatelj ekonomskog raspoloženja ponovno su građevinarstvu je zabilježio najnižu vrijednost od 1995., od kada se u Hrvatskoj provode ovi testovi dr. sc. Mirjana Čižmešija Ekonomski fakultet, Zagreb

konjunkturnom testu Privrednog vjesnika za dru go tromjesečje 2012. go dine ukupno je sudjelova lo 416 tvrtki. Od toga ih je 175 bilo iz prerađivač ke industrije, 49 iz građe vinarstva, 66 iz trgovine i

126 iz sektora usluga. An ketirane tvrtke ostvaruju 11,7 posto ukupnog priho da i zapošljavaju 10,18 po sto zaposlenih u navedenim područjima hrvatskog gos podarstva. Prema najnovijim re zultatima testa, ocjene i očekivanja gospodarstve nika i dalje su uglavnom pesimistične. Iako gospo

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima prerađivačke industrije ODJELJCI NKD-a 2007 (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA)

PKI

C23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda C14 Proizvodnja odjeće C25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme C30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike C27 Proizvodnja električne opreme C20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda C17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda C31 Proizvodnja namještaja C28 Proizvodnja strojeva i uređaja C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

15,93 -8,40 31,40 -29,07 38,30 22,93 0,03 7,93 19,90 13,97 -31,27 -25,53 -35,20 -31,30 8,45

promjena

55,6 10,6 8,9 6,1 0,2 -0,7 -3,7 -6,8 -10,7 -20,3 -31,8 -53,1 -73,5 -93,2 -6,2

darstvenici u uslužnom i tr govinskom sektoru na bu dućnost gledaju s opreznim optimizmom, na razini gos podarstva kao cjeline do minira pesimistično raspo loženje.

Pesimizam je posebno izražen u djelatnostima: tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa, proizvodnja strojeva i uređaja, proizvodnja namještaja i proizvodnja kože Pokazatelji konjunktu re u prerađivačkoj indu striji i građevinarstvu kao i pokazatelj ekonomskog raspoloženja su se ponovno smanjili, a pokazatelj ko njunkture u građevinarstvu

je zabilježio najnižu vri jednost od 1995. godine od kada se u Hrvatskoj provo de ovi testovi. Prerađivačka industrija Prema sezonski prilago đenim podacima, PKI se u odnosu na prvo tromjeseč je 2012. godine ponovno smanjio i to za 6,2 boda i sada iznosi 8,45. Posljedica je to pogor šanja ocjena narudžbi i sta nja zaliha. Nakon blagog povećanja u prvom tromje sečju kojem su prethodi la dva uzastopna smanje nja, pokazatelj je ponovno u padu i ne najavljuje nika kav oporavak do kraja go dine. Iako je većina anketi ranih gospodarstvenika u svojim ocjenama i očeki vanjima zauzela neutra lan stav, ipak su te ocjene nepovoljnije u odnosu na prethodno tromjesečje. Uglavnom potražnju

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima uslužnog sektora ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR USLUGA)

PKU

Prijevoz i skladištenje

63,67

111,57

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

74,23

52,90

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

13,93

9,53

Umjetnost, zabava i rekreacija

-0,17

8,33

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

-22,97

8,10

Ostale uslužne djelatnosti

-10,73

7,37

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

20,23

2,67

Informacije i komunikacije Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša Obrazovanje

54,40

1,83

-16,07

-7,00

-83,43

-73,20

USLUGE

28,10

29,23

za svojim proizvodima i narudžbe smatraju nepro

U građevinskom sektoru očekuje se daljnje slabljenje gospodarske aktivnosti do kraja ove godine mijenjenom u odnosu na prethodno tromjesečje. Sa

dašnje stanje zaliha gotovih proizvoda i stanje zaliha najvažnijih sirovina i polu proizvoda ocjenjuju zado voljavajućim, a narudžbe iz inozemstva dovoljnim. Smatraju da je njihov kon kurentski položaj ostao ne promijenjen i općenito ga ocjenjuju zadovoljavaju ćim. Također 63 posto an ketiranih očekuje da neće doći do značajnije promje

Građevinarstvo PKG je ponovno u padu. Značajno su se pogoršale obje njegove komponen te: očekivano građenje i sa dašnje stanje narudžbi. Po sljednje smanjenje za više od 33 boda i ono nemije njanje u prvom tromjeseč ju ove godine najavljuju daljnje slabljenje već izra zito slabe građevinske ak tivnosti u Hrvatskoj. Ta kođer treba istaknuti da se PKG od početka 2008. go dine uglavnom smanjuje i

TRGOVINA

da se od početka 2009. go dine stalno nalazi u područ ju negativnih vrijednosti, a u drugom tromjesečju ove godine zabilježena je nje gova najmanja vrijednost od početka provođenja ovih istraživanja u Hrvatskoj,

odnosno od trećeg tromje sečja 1995. godine. Iz sve ga navedenoga može se za ključiti da se u tom sektoru očekuje daljnje slabljenje gospodarske aktivnosti do kraja ove godine ili najbla že rečeno barem zadržava nje postojećeg (prilično lo šeg) poslovnog položaja. Pesimizam se može uo čiti u svakom pitanju an ketnog upitnika. Tako je tri četvrtine anketiranih izjavi lo da su u (građevinski ak

PKG > Građevinarstvo

tivnom) drugom tromje sečju gradili manje nego u prvom. Više od polovi ne imalo je poteškoće u po slovanju, uglavnom zbog nedovoljnih financijskih sredstava. U sljedećem tro mjesečju također očekuju

Prema posljednjim rezul tatima istraživanja, PKT se povećao za gotovo 25 bodova i sada iznosi 39,4. Nakon smanjenja u pr vom tromjesečju i prilič no nestabilne 2011. godi ne, ovo povećanje ipak ne

-20

-40

-10

-60

PKG

da će graditi manje nego u ovom. Sadašnje stanje na rudžbi (koje je svojevrsni indikator budućeg poslov nog položaja) ocjenjuju preniskim. Također su im narudžbe u drugom, u od nosu na prvi kvartal, u 57 posto slučajeva manje. Iz svega navedenog lako je razumjeti da ih gotovo po lovina ima višak zaposlenih i da ih se više od 60 posto bori s problemom nelikvid nosti.

PKI > Prerađivačka industrija

-80

promjena

-20

2007. III IV

2008. II III

2009. II III

2010. II III

2011. II III

2012. I II

4,19 21,08 36,78 33,96 27,55 15,82 -51,20 -20,66 -45,54 -36,30 -55,31 -51,73 -52,87 -44,43 -54,31 -54,08 -52,71 -22,28 -22,57 -55,97

-30

PKI

2007. III IV

2008. II III

2009. II III

2010. II III

2011. II III

2012. I II

22,81 21,97 24,20 23,11 11,73 -5,55 -28,00 -9,90 -8,72 -2,85 -1,24 10,93 13,56 15,99 20,83 12,36 6,94 10,17 14,69 8,45

www.privredni.hr Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012.

m ostaje

u se smanjili, a pokazatelj konjunkture u Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) Ovaj kompozitni indeks hrvatskog naci onalnog gospodarstva bilježi novo sma njenje, i to za 2,8 indeksnih bodova, tako da sada iznosi 90,31. Njegovo smanje nje rezultat je smanjenja pokazatelja ko njunkture u prerađivačkoj industriji koja dominira, kako u strukturi nacionalnog gospodarstva, tako i u strukturi pokaza telja ESI, te u građevinarstvu. Vrijednost ESI-ja je i dalje manja od 100, što znači ispodprosječno (nepovoljno) raspoloženje hrvatskih gospodarstvenika u cjelini. Smanjenje ESI-ja koje je ponov no započelo u drugom tromjesečju proš le godine (uz iznimku u četvrtom) isprav no je najavilo smanjenje BDP-a odnosno slabljenje ukupne gospodarske aktivno sti krajem 2011. i u prvom tromjesečju 2012. Ako se uvaže ova prediktivna svoj stva ESI-ja, njegovo ponovno smanjenje u drugom tromjesečju ove godine najavljuje daljnje pogoršanje ionako loše gospodar ne njihovog poslovnog po ložaja u narednih šest mje seci. Budući da situacija u kojoj se nalaze hrvatski

ske situacije u Hrvatskoj. Time je hrvat sko gospodarstvo nakon blagog oporav ka sredinom 2011. godine (koji je također bio ispravno najavljen porastom ESI-ja u prvom tromjesečju 2011. godine), na ža lost, ponovno u recesiji. Prema ocjenama i očekivanjima vodećih makroekonomi sta i analitičara ali i hrvatskih gospodar stvenika, globalni rast se ne očekuje sve do 2013. godine. Najnoviji rezultati konjunkturnih istraživanja na razini Europske unije i europodručja također nisu optimistični. Tako se prema najnovijim podacima Eu ropske komisije (http://ec.europa.eu/eco nomy_finance/), objavljenim za lipanj 2012., ESI za europodručje smanjio za 0,6 indeksnih bodova, dok je na razini EU-a ostao nepromijenjen u odnosu na prethod ni mjesec. I dok je smanjenje ESI-ja u Hrvatskoj nastalo zbog smanjenja optimizma u pre

gospodarstvenici već ne koliko godina nije nima lo dobra, nemijenjanje po slovnog položaja do kraja

godine teško je definirati: je li to lakomisleni optimi zam ili oprezni pesimizam? Pesimizam je prisutan

130 120 110 100 90 80 70

2007. III IV

ESI

2008. II III

2009. II III

2010. II III

2011. II III

2012. I II

117,37 116,32 122,59 104,83 105,52 101,99 69,39 91,56 82,34 79,19 83,95 96,40 97,05 73,51 101,90 98,99 92,23 97,05 92,13 90,31

rađivačkoj industriji i građevinarstvu, na EU razini to smanjenje je dodatno poten cirano pogoršanjem ocjena i očekivanja potrošača i uslužnog sektora. Francuska i Njemačka i dalje bilježe najveće smanje nje pokazatelja (-1,5 i -1,4, respektivno). u većini odjeljaka prera đivačke industrije. Poseb no je izražen u djelatnosti ma: tiskanje i umnožavanje

Promatra li se kretanje ESI-ja u EU-u i europodručju tijekom 2012. godine, uo čava se da se pokazatelj smanjuje, a to je najava daljnjeg pogoršanja gospodarske situacije u Europi koja će se neminovno odraziti i na hrvatsko gospodarstvo.

snimljenih zapisa, proi zvodnja strojeva i uređaja, proizvodnja namještaja i proizvodnja kože, dok su u

proizvodnji ostalih neme talnih mineralnih proizvo da gospodarstvenici i dalje prilično optimistični.

Sektor usluga daje veliku nadu za oživlja vanje trgovinske djelatnosti do kraja ove godine unatoč tome što je preko 70 posto anketiranih svoj sadašnji poslovni položaj ocijenilo dobrim, a promet u odno su na prethodno tromjeseč je većim. U trgovini na veliko, a posebno u trgovini mo tornim vozilima gospo darstvenici su manje op timistični. Tako više od polovine anketiranih u tr

govini na veliko ocjenju je svoj promet u odnosu na prvo tromjesečje ove go dine, ali i u odnosu na isto

tromjesečje prethodne go dine, manjim, a sadašnje stanje zaliha previsokim. Tri četvrtine ima problem nelikvidnosti. U trgovini motornim vozi lima više od 75 posto anke tiranih bilježi manji promet kako u odnosu na prethod no tromjesečje ove, tako i u odnosu na isto tromje sečje prošle godine, dok ih 65 posto očekuje smanjenje prometa u sljedećem tro mjesečju.

PKT > Trgovina na malo

PKU se nakon tri uzasto pna smanjenja povećao, i to za 29 bodova i sada iznosi 28,1. Najava je to mogućeg zaustavljanja nepovoljnih kretanja u tom sektoru iako je još prehrabro govoriti o mogućem oživljavanju. Promatrano po odjeljci ma uslužnog sektora1, uo čava se da su samo u dje latnosti opskrbe vodom i u djelatnosti obrazovanja gospodarstvenici pesimi stični. Izrazito optimistič

-20

-40

PKT

2007. III IV

2008. II III

Isto toliko ih očekuje dalj nje povećanje prometa i ne mijenjanje broja zaposlenih i cijena svojih usluga. Njih 49 posto očekuje poboljša nje poslovanja do kraja go dine, a za razliku od ostalih sektora, u uslužnom sek toru likvidnost je u većini slučajeva dobra.

1 Nisu analizirani rezultati za odjelj ke za koje je u istraživanju sudjelova lo manje od pet ispitanika.

PKU > Sektor usluga

-60

ni su pak u prijevozu i skla dištenju kao i u djelatnosti pružanja smještaja te pri preme i usluživanja hrane. Budući da zbog malog bro ja opažanja nije provede no desezoniranje, ove ocje ne i očekivanja su u skladu sa sezonskim kretanjima u navedenim uslužnim dje latnostima. Više od 50 posto anketira nih poboljšalo je svoje po slovanje u odnosu na prvo tromjesečje ove godine.

2009. II III

2010. II III

2011. II III

2012. I II

54,03 39,65 51,33 0,25 28,76 52,51 21,99 43,89 20,31 0,50 22,95 29,41 30,88 -50,60 27,88 34,42 31,17 38,01 14,78 39,41

-60

PKU

2008. III IV

2009. II III

51,03 -20,27 -34,63 -26,92

1,07

-18,19

4,08

2010. II III 16,37

0,90

2011. II III

18,84 22,17 25,50 16,20

IV 8,80

2012. I II -1,13

28,10

12 PRIČA S RAZLOGOM

( 90% uroda

*vijesti Genera povećala izvoz Farmaceutska tvrtka Genera Grupa u prvom je polugodištu ove godine povećala prihode za osam posto, na 96 milijuna kuna, dok je dobit povećana za više od 13 posto, na 6,5 milijuna kuna. Kako se navodi u polugodišnjem izvješću kompanije, prodajne su aktivnosti bile usmjerene na jačanje izvoza koji je u prvih šest mjeseci, u odnosu na isto razdoblje 2011., povećan za 47,5 posto, na 49,7 milijuna kuna. Time je udio izvoza u ukupnim prihodima Genere premašio 53 posto, dok je lani iznosio samo 38 posto. Konzum surađuje sa 10.000 proizvođača Konzum godišnje u svojoj prodajnoj mreži plasira više od 40.000 tona voća i 85.000 tona povrća domaćih proizvođača, a surađuje s više od 10.000 domaćih proizvođača. Samo ove godine Konzum će, kako su priopćili, kroz svoju maloprodajnu mrežu plasirati više od 10.000 tona lubenica iz domaćeg uzgoja, od čega je više od 6000 tona iz doline Neretve. DZS: Nije 4698, nego 2767 Državni zavod za statistiku opovrgnuo je medijske napise prema kojima je u javnom sektoru od siječnja do lipnja ove godine zaposleno dodatnih 4698 službenika. Statističari ističu da razlika nije 4698, nego 2767, te da uključuje i zaposlene u privatnom sektoru. Riječ je, pojašnjavaju, uglavnom o zapošljavanju na javnim radovima pretežno u jedinicama lokalne uprave i samouprave (općinama), te o zamjenama zaposlenih na bolovanjima.

Privredni vjesnik Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012.

izvoze u Italiju, Belgiju, Nizozemsku, Englesku

Exotic King, jedini domaći proizvođač egzotičnog voća i povrća

Egzotično voće iz Donje Bistre za EU tržište Kulture do sada nepoznate na ovom području pokazale su se vrlo otporne i odlično adaptirane u našem podneblju, a prinosi su vrlo visoki. Zbog blizine i bescarinskih propisa Exotic King uspijeva se nametnuti i konkurentnom cijenom

Andrea Šalinović

ada je Ivan Šulog još kao student odlučio sav svoj novac uložiti u kupnju sjemena egzotičnog voća kiwano, nije baš naišao na razumijevanje okoline. “Svi su me ismijavali”, prisjeća se. “Odlučio sam usred kukuruza uzgajati nešto što nitko nije nikada vidio. Uzgajao sam na jednom hektaru i rodilo mi je skoro 50 tona. Danima sam urod odvozio doma i onda za par mjeseci sve vozio nazad na polje jer se pokvarilo - i tako nekoliko godina dok nismo svladali tehniku čuvanja”, kaže Šulog te dodaje kako je sve započelo sasvim slučajno dok je na fakultetu čekao ispit i vidio tekst o tome kako se kiwano može uspješno uzgajati i kod nas. Danas je tvrtka Šulog jedini hrvatski proizvođač egzotičnog voća i povrća, a osim kiwana uzgaja nekoliko vrsta tikvi butternut, hokkaido, prinčeva kruna, futssu i kabocha, sedam sorti slatkog krumpi-

ra, jeju dinju, feijoau, žute lubenice, marakuju, habanero, jalapeno i čili papričice, tamarillo, goji bobice, hren, repu, rogač, a uskoro i medene borovnice i indijanske banane. Robna marka Exotic King pod kojom proizvode sada je jedna od najpoznatijih na tržištu. Širenje na europsko tržište Kada je proizvodnja postala ozbiljnija, odlučili su se na izvoz i sada izvoze više od 90 posto proizvodnje, i to u Italiju, Belgiju, Nizozemsku, Englesku, a u planu je širenje na tržišta Njemačke, Austrije i Rusije. Najviše se izvoze butternut tikve čak do 100 tona mjesečno. “Na samom početku osnovni proizvod je bio kiwano, a danas smo u mogućnosti proizvesti i isporučiti veći broj egzotičnih proizvoda na vrlo zahtjevno tržište. Konkurencija je jaka budući da se egzotično voće i povrće proizvodi u njihovim prirodnim staništima, a iza svakog proizvoda stoje

najveći izvoznici zemalja iz kojih potječu. Razlika u kvaliteti naših proizvoda i proizvoda iz matičnih zemalja je očita: zbog blizine lokacije proizvodnje, u našem slučaju mogućnost gubitka kvalitete proizvoda pri transportu smanjena je na minimum”, pojašnjava Ivan Šulog. U prednost se svakako ubraja i manji trošak prijevoza, a nema ni problema dugog skladištenja. Šulog vjeruje u uspjeh na europskom tržištu jer proizvode koji su dugog životnog vijeka isporučuje na tržište EU-a u roku od sedam do 10 dana nakon berbe koja traje od kolovoza do studenoga. Nakon toga se roba skladišti do sredine veljače kada cijena, za razliku od sezonske, raste i do 50 posto, a gubici zbog kvarenja i dehidracije iznose svega nekoliko promila. EUR 1 za konkurentnost “Hrvatski proizvod zbog proizvodnje u Europi nije podložan dodatnim carinskim troškovima, odno-

sno posjeduje EUR 1 što je vrlo značajan čimbenik konkurentnosti. Kulture do sada nepoznate na ovom području pokazale su se vrlo otporne i odlično adaptirane u našem podneblju, a prinosi su vrlo visoki po jediničnoj površini s izrazito kvalitetnim plodovima”, kaže Šulog. Uz njega je u tvrtki zaposleno još troje ljudi, a kako planiraju proširenje, taj broj bi se ubrzo mogao popeti na osam.

Proizvode isporučuju na tržište EU-a u roku od sedam do 10 dana nakon berbe Mnogo vremena i truda uloženo je u ovaj poslovni uspjeh i prije nego je Exotic King postao prepoznatljiv u Hrvatskoj i inozemstvu jer su tehnologiju uzgoja razvijali sami - metodom pokušaja i pogrešaka. Kod nekih sorti ni upornost nije pomogla, kao kod tropske

biljke mangosteen koja raste do 30 metara u vis. Razno egzotično voće trenutačno uzgajaju na površini od oko 100 hektara, a imaju i pedesetak kooperanata, dok je o godišnjim kapacitetima teško govoriti jer svaka biljka ima drugačije prinose. Proizvode u Hrvatskoj plasiraju u domaće i strane trgovačke lance, te u veći broj manjih prodavaonica. “Svi naši napori okrenuti su pronalaženju poslovnog partnera u inozemstvu, prvenstveno radi izvoza na tržište EU-a. U kratkom vremenu spremni smo se prilagoditi novim zahtjevima. Naše dosadašnje iskustvo u proizvodnji, te tehnologija koju posjedujemo daju nam vjeru u budući razvoj”, kaže Šulog. A koji su njemu najdraži proizvodi? Najviše konzumira kiwano, zbog vrlo visoke količine vitamina C i njegovog osvježavajućeg okusa, naročito za vrijeme ljetnih mjeseci, a preporuča i majske borovnice, indijanske banane, maca repicu i guave.

enterprise europe

info

Broj 67, 23. srpnja 2012.

Kako do izlaska iz krize

Najviše mikrokredita u trgovinu Mikrokredite najviše koriste oni koji nemaju prevelikih izgleda za standardne uvjete sklapanja kreditnih aranžmana s bankama – mladi, žene, nezaposleni, migranti, osobe ugrožene socijalnom isključivošću. Svaka je od banaka izabrala svoj profil korisnika mikrokredita koncentrirajući se tamo gdje je pomoć najpotrebnija, a ugrožena skupina ili kategorija najbrojnija. Litvanska banka pomaže ženama, u španjolskoj regiji Murciji preferiraju mlade ljude, imajući u vidu golemu nezaposlenost koja pogađa svakog drugog radnika mlađeg od 25 godina. Belgijska se specijalizirana banka orijentirala na migrante koji predstavljaju težak socijalni problem i kategorija su s najmanjim izgledima za posao. U Grčkoj su ocijenili da je najvažnije potpomagati start-up tvrtkama, a dvije institucije u Bugarskoj i Rumunjskoj najviše su zainetersirane za poduzetništvo u ruralnim područjima. Više od četvrtine mikrokredita odobreno je za trgovinu, a petina za poljoprivredu, ponajprije zbog visokih ulaganja u Bugarskoj i Rumunjskoj.

Mikrofinanciranjem na makroprobleme Europski fond za mikrofinanciranje jedan je od načina za stvaranje novih radnih mjesta uz pomoć povoljnih kredita do 25.000 eura. Najvećim dijelom novac se koristi za financiranje otvaranja novih radnih mjesta onima koji teško mogu dobiti novac od banaka Lada Stipić - Niseteo Europski fond za mikrofinanciranje trebao bi biti formalno dostupan i zainteresiranima u Hrvatskoj od dana ulaska u zajednicu. Zamišljen je kao jedan od načina za stvaranje novih radnih mjesta uz pomoć povoljnih kredita do 25.000 eura. Mikrokredit za mikrofinanciranje mikrotvrtki prvenstveno je namijenjen makroskupini i europskom makroproblemu, mladim i nezaposlenim Europljanima. Koncept je atraktivan, pogotovo u vremenima krize zato što osigurava sredstva onima koji ih u nekakvim normalnim okolnostima poslovanja s bankama ne bi mogli dobiti. U Europski fond za mikrofinanciranje na hrpu je stavljen novac Europske komisije i Europske investicijske banke - koja među svojim aktivnostima poticanja europskog gospodarstva na veoma visoko mjesto među prioritetima stavlja baš nova radna mjesta za najmlađi dio populacije. Svaki euro ovih sredstava prosječno privuče još šest eura iz ostalih izvora

financiranja - nacionalnih programa potpore ili strukturnih fondova. Za razdoblje 2010. do 2013. godine u Fond je izdvojeno 103 milijuna eura iz proračuna EU-a, na što je razvojna banka zajednice (EIB) nadodala stotinu milijuna eura. Sredstva se distribuiraju preko lokalnih banaka. Naravno, ne ide sve direktno u poticanje zapošljavanja stvaranjem mikrotvrtki (do pet zaposlenih) - 178 milijuna namijenjeno je osnivanju tvrtki, a preostalih 25 služi kao jamstva bankama koje ne žele olako na nesigurni teren mikrofinanciranja. Iako je namjera bila raspodijeliti sredstva geografski ravnomjerno, to se nije dogodilo jer je shema za sada pokrila svega 14 od 27 zemalja EU-a. Realizira se kroz 19 banaka posrednica. U Sloveniji se cijeli aranžman mikrokreditiranja provodi putem Volksbanka Slovenia. Rekorder po broju banaka je Rumunjska, gdje se tri banke bave transferom mikrokredita nadograđujući se na raširenu tradiciju mikrokreditiranja kao načina poticanja zapošljavanja i rasta gospodarstva te rješavanja socijalnih problema. U Belgiji je jedna od dvije financijske institucije specijalizirana za

kreditiranje do 25.000 eura. Bugari imaju Mikrofond, Irci First step, a Poljaci Inicjatywa Mikro, kombinirajući i nadopunjujući europske s domaćim inicijativama. Kada je Europska komisija otpočinjala izlet na makroprostor mikrokredita, potaknuta inzistiranjem Europskog parlamenta, računala je da bi se sveukupni unos novca u Fond za mikrokreditiranje mogao popeti pa i preskočiti pola milijarde eura – ili 46.000 kredita. Računica je uzela u obzir da inicijalna sredstva iz Europske unije, preko proračunskih i EIBovih, privlače ulagače iz zemalja gdje su sheme prihvaćene i koriste se. Do ljeta ove godine odobreno je 5000 mikrokredita. Obično mikrokrediti služe za otvaranje malih biznisa poput frizerskih salona, lokalnih prodavaonica ili za pokretanje obrta, i učestalo su potpora samozapošljavanju. Za mikrotvrtke vrijedi statistika iz demografije biznisa skoro polovina neće doživjeti peti rođendan. To je ujedno jedan od razloga zašto banke ne žele kreditirati mikrotvrtke čak i ako je vrijeme vraćanja kredita najviše tri godine.

enterprise europe IMP3rove

Procjena investicijskih potencijala Europska poduzetnička mreža nudi usluge savjetovanja za razvoj inovativnih potencijala prema IMP3rove metodologiji. Usluge su za poduzetnike besplatne IMP3rove (IMProve Innovation Management Performance of SMEs with sustainable IMPact) je inicijativa Europske komisije za bolju potporu upravljanju inovacijama. Metodologiju je razvila konzultantska kuća A.T. Kearney u suradnji s Institutom Fraunhofer. U Hrvatskoj je Europska poduzetnička mreža posrednik za provedbu. Naši certificirani IMP3rove stručnjaci za upravljanje inovacijama iz BICRO-a i Ureda za transfer tehnologije Sveučilišta iz Splita pomažu poduzetnicima da procijene svoj inovacijski potencijal i unaprijede konkurentnost vlastitog poduzeća. Europska poduzetnička mreža surađuje i s drugim hrvatskim certificiranim savjetnicima kako bi zajedničkim naporima dali potporu poduzetnicima. Ovom metodologijom se na sustavan način procjenjuju snage i slabosti tvrtke u upravljanju inovacijama te omogućuje usporedba s drugim tvrtkama. Metodologija se koristi u EU-u i razvijena je kao budući standard za inovacijsku metriku. IMP3rove model temelji se na cjelovitom pristupu tvrtki te analizira strategiju i organizacijsku kulturu za inovacije, spo-

sobnost upravljanja idejama i procesima koji stvaraju nove proizvode i usluge, proizvodne metode ili poboljšane poslovne modele, sve do uspješne komercijalizacije na tržištu. Ujedno se sudjelovanjem u procjeni putem online upitnika otvara pristup IMP3rove bazi podataka u kojoj se moguće uspoređivati s velikim brojem drugih poduzeća. Europska poduzetnička mreža nudi usluge savjetovanja za razvoj inovativnih potencijala prema ovoj metodologiji, a usluge su za poduzetnike besplatne. Dobrobiti od korištenja alata su brojne, no najvažnije je da tvrtke, koje ispune online IMP3rove upitnik točno i potpuno dobivaju personalizirani izvještaj koji sadrži smjernice za preispitivanje svojih inovacijskih aktivnosti, sadašnje stanje inovacijskog kapaciteta tvrtke u usporedbi s vrijednostima drugih tvrtki slične veličine, veličinu potencijala i najvažnije – preporuke kako poboljšati vlastiti inovacijski kapacitet. Za procjenu inovativnosti koristi se online IMP3rove alat koji se može popunjavati samostalno ili uz pomoć certificiranih savjetnika.

doprinos inovacija profitu te ušteda postignuta inoviranjem, ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te inovacije, vrijeme potrebno za komercijalizaciju (time to market/time to profit) te životni ciklus proizvoda i usluga. Svi podaci smatraju se povjerljivima. Nakon potvrde podataka i zaključivanja upitnika slijedi generiranje izvještaja koji donosi pregled slabosti i snaga, preporuke za poboljšanje te usporedbu s drugim tvrtkama. EEN nudi hrvatskim tvrtkama mogućnost ispunjavanja upitnika uz pomoć certificiranih savjetnika putem vaučersheme. Vaučerom se zainteresiranim poduzetnicima dodjeljuje savjetnik koji će im pomoći pripremiti potrebne informacije te s njima ispuniti upitnik. Prosječno potrebno vrijeme za ispunjavanje upitnika je četiri sata. U upitniku se o poduzeću traže financijski podaci za posljednje četiri godine, broj zaposlenih po godinama, EBIT – dobit prije odbitka rashodnih kamata i poreza na dobit, prihod u zadnje dvije godine s udjelom izvoza u prihodu,

Broj vaučera je ograničen i oni su dostupni do 31. srpnja ili do postizanja maksimalnog predviđenog broja. Prijava za vaučere je moguća na web stranicama EEN-a http://www.een.hr/hr/procjenainovacijsk ih-potencijala-premaimp3rove-metodologiji.

Iskorištenost EU fondova

U šest mjeseci porast od 12 posto Hrvatska iz IPA programa Europske unije na raspolaganju ima 668,5 milijuna eura. Krajem pošle godine znali smo kako ćemo potrošiti samo 37,4 posto tih sredstava i ugovorili smo ih, pokazuju analize Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. U prvoj polovini godine taj broj je porastao na 49,1 posto, odnosno potpisani su ugovori za projekte za k o j e će Europska unija dati ukupno 328,3 milijuna kuna.

Od siječnja do lipnja novougovoreni su projekti za koje će se iz IPA fondova dobiti 78 milijuna eura. Najveći porast ugovorenih i isplaćenih sredstava ostvaren je u segmentu prometa (komponenta IPA IIIA) gdje je porast 24,5 posto ili 23 milijuna eura. Također, regionalna konkurentnost (komponenta IPA IIIC) bilježi rast od 21 posto ili 13 milijuna novih ugovorenih poslova. Što se tiče najkritičnije komponente – IPARD-a, odnosno projekata vezanih uz ruralni razvoj i infrastrukturu – u njoj je ostvaren napredak od 15 posto, odnosno ugovoreno je 18,6 milijuna eura novih projekata. ”U ovih pola godine ostvarili smo značajan napredak”, smatra potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondo-

va Europske unije Branko Grčić. “Prošle je godine ugovoreno 250 milijuna eura, a šest mjeseci poslije 328 milijuna eura što znači da je ostvaren napredak od 12 posto. Važno je istaknuti da se za jednu uloženu kunu u EU projekte natrag dobije čak 60 kuna. A ne zaboravimo, riječ je o potpuno bespovratnom i besplatnom novcu”, istaknuo je Grčić. Dodao je kako će u strukturnim fondovima biti desetak puta više novca nego sada, te se nada da ćemo ovakvu uspješnost zadržati i kada uđemo u Europsku uniju i počnemo koristiti te fondove. Hrvatska je od 2007. do 2011. godišnje imala na raspolaganju između 33 i 201 milijun eura za projekte jačanja administrativnih kapaciteta, prekograničnu suradnju, promet, okoliš, re-

gionalnu konkurentnost, ljudske resurse i poljoprivredu. Rokovi za ugovaranje završeni su za projekte koji se financiraju iz programa za 2007. i 2008. godinu. Iskorištenost sredstava u te dvije godine kada je na raspolaganju bilo 44,5 milijuna i 42,3 milijuna eura iznosila je 93 i 83 posto. Rokovi za zaključenje ugovora za programe iz 2009. godine završavaju iduće godine, a za sve projekte koji se financiraju iz IPA programa sredinom 2015. godine. U Ministarstvu najavljuju kako će do kraja 2012. godine biti ostvareno 60 posto iskorištenosti svih sredstava iz IPA programa koji su na raspolaganju Hrvatskoj. (K.S.)

www.een.hr

23. srpnja 2012.

2 3

Dijana Antičić, porezna forenzičarka

U borbi protiv financijskih prijevara Porezna forenzika nastala je kako bi se analizirali i spriječili sve softisticiraniji načini financijskih prijevara - korupcije, otuđenja imovine i lažiranja financijskih izvještaja Krešimir Sočković

oštećuju li ga financijski osobe, koje su imale ovlasti pristupa žiro-računu i blagajni društva, u njegovom računovodstvu. Pregled dokumentacije je to potvrdio. Nedavni slučaj je slučaj klijenta koji je kupio manje društvo u prethodnom vlasništvu velikog društva te je pregledom poslovnih knjiga ustanovljeno da su neke transakcije dvostruko knjižene radi oštećivanja tog prodanog društva. Iz društva su prije prodaje izvlačena novčana sredstva kroz brojne ustupe potraživanja. U ovom poslu samo školovanje nije dostatno, nego je potrebno poslovno iskustvo, ali i poznavanje psihologije. Počinitelji često svojim stavom i ponašanjem ukazuju da nešto nije u redu te na kojem se području nalazi pogreška. To je potrebno znati i moći prepoznati. Školovanje za sada organizira RIF u obliku višemjesečnog seminara uz polaganje ispita.

Porezna forenzika je nova savjetodavna djelatnost koja se bavi ispitivanjem, dokazivanjem i sprečavanjem gospodarsko-kriminalnih i drugih nedopuštenih radnji. Svoje korijene ima u istraživanju prijevara koje su uvijek bile prisutne u povijesti poslovne ekonomije. Pri tome se obrađuju tri najčešća tipa prijevara: korupcija, otuđenje imovine i lažiranje financijskih izvještaja. Jedna od najboljih stručnjakinja na tom poručju je Dijana Antičić. Članica je Udruge poslovnih žena Krug i ambasadorica poduzetništva Europske mreže žena ambasadorica poduzetništva, organizacije koja potiče žensko poduzetništvo. Što rade porezni i računovodstveni forenzičari? - Forenzično računovodstvo obuhvaća primjenu računovodstvenih pojmova, razumijevanje, rješenja i tehnike za rješavanje pravnih predmeta. Forenzični računovođa istražuje i dokazuje poslovno-financijske prijevare, odnosno gospodarski kriminal. Forenzični računovođe poslovodstvu mogu pomoći u ostvarivanju zakonitog postupanja, odnosno djelovanja u skladu s propisima. Uključuju se u razne istrage nakon obavljenih redovnih ili posebnih revizija koje su otkrile naznake prijevara u poslovnofinancijskim transakcijama. Nakon obavljenih istraga napisat će i naručitelju prezentirati izvješće o utvrđenom. Porezni forenzičar radi na dijelu koji se više tiče primjene poreznih propisa te utvrđivanja prijevara u sustavu obračuna poreza, utajama poreza i slično. Tko traži vaše usluge? - Usluge forenzičnog računovođe, pa tako i usluge Forenzike Prime, naručuju različita trgovačka društva za istraživanje raznovrsnih prijevara u koje su upleteni njihovi zaposlenici, dobavljači i/ili kupci. Pravni zastupnik ili državni tužitelj može se savjetovati s forenzičnim računovođom kako bi dobio neovisno strukovno mišljenje o nastaloj šteti, fer cijeni, vrijednosti, naknadi štete i imovinskim odnosima ili o drugim područjima pravne profesije, uključujući one koji

su predmet odgovornosti i obveza, vlasničkih diskvalifikacija i prekida ugovora. U kazneno-pravnim istraživanjima forenzični računovođe analiziraju poslovnofinancijske transakcije kao i manipulacije na tržištima kapitala. Korisnici usluga mogu biti privatni i javni sektor, država u određenim postupcima, kao i vlasnici društava. Od kada radite kao porezna forenzičarka? - Moja dosadašnja i osnovna djelatnost je djelatnost poreznog savjetništva, a forenzika je proizašla kao nova djelatnost i iz samog poreznog savjetništva kao takvog. U prošlosti je bilo raznih upita i konkretnih poslova i sudjelovanja u određenim forenzičnim aktivnostima najčešće za potrebe vlasnika. Poslovima poreznog savjetništva se bavim kao ovlašteni porezni savjetnik već osam godina, od čega sam šest godina partner u Javnom trgovačkom društvu za porezno savjetništvo Antičić-Jakovljević-Kušeta. Sjedište društva nam je u Rijeci, a moj

dio poslovanja obavlja se u poslovnoj jedinici u Zagrebu, gdje pored mene rade i tri stručne suradnice. Društvo Forenzika Prima je osnovano prije nekoliko mjeseci radi formalizacije pružanja ove i drugih srodnih usluga koje nije moguće pružati kroz javno trgovačko društvo te ograničenja Zakona o poreznom savjetništvu. Tako se novo društvo, pored forenzike, bavi i poslovima revizije, procjene vrijednosti društava, te sudskim vještačenjima. Za sve ovo imamo potrebne licencije. Kako je ovo tržište u porastu, društvo sam registrirala radi pružanja svih navedenih usluga na jednom mjestu. Poslovi poreznog savjetništva i dalje će se odvijati kroz javno trgovačko društvo. Kako ste se počeli baviti poreznom forenzikom? - Ovom djelatnošću sam se počela baviti spontano, kroz upite postojećih klijenata. Tako je jedan od mojih prvih zadataka bio da utvrdim za potrebe vlasnika, koji je često bio poslovno odsutan u inozemstvu i to na više mjeseci,

Kao ambasadorica poduzetništva održavate motivacijska predavanja ženama koje razmišljaju o samostalnom poslovanju. Kako je biti poduzetnica u Hrvatskoj? - Žensko poduzetništvo kod nas se tek razvija i još uvijek često vrijede tradicionalna pravila podjele muških i ženskih zadataka. Međutim, u odnosu na situaciju koja se nalazi u drugim zemljama, čak i bliskog okruženja, pozicija žene je ipak bolja i uz manje truda i manje neformalnih barijera za savladavanje, žena u Hrvatskoj se može izboriti za uspjeh. Zato smatram da se znanjem, upornošću i sposobnošću može doći do uspjeha. Kod nas i u svijetu prijevare i gospodarski kriminal sve su sofisticiraniji, pa je za pretpostaviti da će tržište porezne forenzike porasti. Kakva su očekivanja Forenzike Prime? - Planiramo ponuditi državnim službama, sudovima, odvjetnicima i privatnom sektoru specijalizirane usluge temeljene na dosadašnjem znanju poreznih i računovodstvenih propisa i bogatoj praksi, kao i primijeniti do sada razvijeni i naučeni know how u ovom području. Smatram da je dugogodišnje iskustvo u području poreznog savjetništva, kombinirano sa sudskim vještačenjem i forenzikom, odličan spoj koji može jamčiti kvalitetu.

enterprise europe Novi centri HGK-a

Na usluzi poduzetnic

Tri nova centra Hrvatske gospodarske komore olakšat će poduzetnicima komunikaciju s institucijama i pronalaza U Hrvatskoj gospodarskoj komori početkom godine otvoreni su Centar za investicije, Centar za EU i Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj koji će pomoći članovima u realizaciji njihovih poslovnih projekata, komunikaciji s Vladom i tijelima Europske unije, ali i investitorima koji su spremni ulagati u Hrvatsku. Svi centri rade od početka ove godine, a prve rezultate pokazao je Centar za EU. Oni su predali dokumentaciju za dobivanje sredstava iz pretpristupnih fondova za dva projekta vrijedna oko dva milijuna eura. Perutnina iz Čakovca sredstva će uložiti za poboljšanje mikroklime u svojim pogonima za proizvodnju hrane, dok će tvrtka Fragaria uložiti sredstva u nove nasade jabuka. Ciljana skupina kojom se bavi Centar za EU su članice Komore koje trebaju pomoć u korištenju pretpristupnih i postpristupnih fondova Europske unije - tvrtke korisnice programa IPARD i IPA koponente IIIC, kaže direktorica Centra za EU Ružica Gelo. ”Tvrtkama nudimo konkretnu pomoć u realizaciji projekata i pomoć pri njihovom pisanju. Jednako je važno i sudjelovanje ovog centra u programiranju, odnosno osiguravanju da neki tvrtkama zanimljivi projekti

Ružica Gelo , direktorica Centra za EU

Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj

Silva Stipić Kobali, direktorica Centra za investicije

budu obuhvaćeni financiranjem kroz pojedine programe”, naglašava Ružica Gelo.

bismo ostvarili komunikaciju između kreatora zakona i njihovih korisnika. Osnovat ćemo i udruženje poslovnih savjetnika kako bismo osigurali visoku kvalitetu njihovih usluga”, ističe Tajana Kesić Šapić.

ske koje ćemo objaviti na internetskim stranicama Komore početkom rujna. Tako ćemo na jednostavan način ponuditi investitorima u Hrvatskoj i inozemstvu uvid u to što sve hrvatsko gospodarstvo danas nudi”, zaključuje Silva Stipić Kobali. Najviše projekata u ovoj bazi bit će iz sektora energetike, zaštite okoliša i turizma.

Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj želi ojačati komunikaciju poduzetnika i institucija kaže direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Tajana Kesić Šapić. “Radimo na promociji projekata Ministarstva poduzetništva preko županijskih komora. Educirali smo poduzetnike kako se kandidirati za projekte Ministarstva i pomagali im pri pisanju prijava, a od jeseni krećemo s novim uslugama za poduzetnike koje će biti napravljene prema paketima za početnike, one koji žele udruživanje u klastere ili za inovatore. Radit ćemo i na povećanju broja primjena inovacija u poduzetništvu i komunikaciji s ministarstvima i europskim nadležnim tijelima kako

Centar za investicije želi postati referentno mjesto i info punkt za sve one koji imaju namjeru ili potencijal za investiranje u Hrvatsku, naglašava direktorica Centra za investicije Silva Stipić Kobali. “Želimo pružiti potporu rješavanju svih onih procedura, postupaka i koraka koji su potrebni da bi se jedan investicijski projekt ostvario. Namjera nam je prepoznati i mogućnosti privatnog sektora za investiranje u Hrvatskoj i zbog toga pokrećemo katalog, odnosno bazu investicijskih projekata. Trenutačno imamo oko 400 projekata na području cijele Hrvat-

Svaki poduzetnik koji se obrati Komori dobit će osobni tretman, najavljuju u HGK-u. Pomoći će im se u rješavanju njihovih problema, pronalaženju partnera ili korištenju komorskih baza podataka. “Želja nam je pomoći gospodarstvenicima, mogućnosti su velike i treba pobijediti apatiju koja vlada u cijelom društvu. Tu smo da pokažemo koje se mogućnosti nude i mogu reći da su do sada svi naši korisnici bili zadovoljni, kaže

Croadriainvest

Kako pronaći novac za pro

Hrvatska još uvijek nije atraktivna stranim investitorima. Među projektima koji se prezentiraju mnogi su tek u početnoj fazi. Na po svu papirologiju i procjene isplativosti i potreban im je samo novac za realizaciju Krešimir Sočković Nedostatak investicija u Hrvatskoj je činjenica koja nije samo posljedica gospodarske krize. Velika većina investitora koji žele ulagati upozorava kako Hrvatska još uvijek nije atraktivna investicijska lokacija. Situacija se sporo mijenja unatoč činjenici da su svi prepoznali glomazni administrativni aparat koji koči investitore u ostvarenju njihovih projekata. Istovremeno susjedne zemlje ne stoje prekriženih ruku, a imaju i prednost niže cijene rada i bržeg rješavanja administrativnih zapreka. Poticanjem investicijske klime krenulo se i s druge strane. Croadriainvest je web portal koji je u punoj funkciji godinu dana, kaže Željko Ko-

vač, direktor i osnivač portala Croadriainvest. ”Portal smo pripremali godinu dana prije puštanja u javni rad jer smo morali privući projekte i poduzetnike. To nije bilo lako. Koristili smo se raznim skupovima,

Puno projekata malih i srednjih poduzetnika ima riješenu dokumentaciju i spremni su za investitore. Dobili su bitku s administracijom, no ne i borbu s financijskim institucijama medijskom promocijom i osobnim kontaktima kako bismo pokazali poduzetnicima da postoji mjesto gdje s povjerenjem mogu ukratko prikazati svoj projekt mogućim investitorima. Sada smo u situaci-

ji da nam se nudi puno projekata na objavu”, ističe Kovač. U radu s poduzetnicima uočili su kako ima puno projekata malih i srednjih poduzetnika koji su u potpunosti riješili svu potrebnu dokumentaciju te su spremni za prihvat investitora. Oni su dobili bitku s administracijom, no nisu dobili borbu s financijskim institucijama koje bi pratile projekte. Poznato je da banke vrlo rijetko financiraju projekte ako nemate dovoljno hipoteke kojom bi garantirali za kreditna sredstva. Kako je većina poduzetnika do sada založila nekretnine za kredite, nisu u mogućnosti ponovo se zadužiti i pokrenuti projekte iako su kvalitetni i osiguravaju povrat investicije. Takvi poduzetnici okreću se jedinom mogućem izvoru kapitala, a to je strani, možda i domaći investitor koji ima povjerenje i interes uložiti u određeni projekt.

U odabiru projekata Croadriainvest je selektivan jer želi da se na portalu objavi samo ono što je odmah spremno za prihvat investitora. “Poduzetnici u teškoćama, koji imaju ideju ili projekt koji ne posjeduje svu potrebnu dokumentaciju, moraju se još malo potruditi kako bi našli svoje mjesto na našem portalu. Samo spremni projekti mogu u objavu. Želimo postići to da investitori steknu povjerenje u objavljene projekte i budu sigurni da neće imati nikakvih teškoća kad krenu u investiranje”, naglašava. Do osnutka ovog portala nije postojalo jedno mjesto koje informira investitore o projektima spremnim za realizaciju. Informacije koje su se do sada nalazile na portalu Ministarstva gospodarstva odnosile su se na investicijski potencijal prijavljenih projekata, ali

www.een.hr

23. srpnja 2012.

4 5

cima i investitorima

ak investitora za svoje projekte Aktivnosti Centra za investicije

Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a

potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a Vesna Trnokop Tanta. “Ustroj novih centara nije uvođenje novih aktivnosti nego poboljšavanje starih kako bismo ojačali komunikaciju s gospodarstvom, promovirali ga i poboljšali njegovu konkurentnost izvan granica naše zemlje”, kaže Vesna Trnokop Tanta. “Fokusirani smo na ono što nam dolazi i pripremamo se za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Smatrali smo da unutar samog sustava trebamo transparentno komunicirati o pripremi gospodarstva za projekte. Preraspodjelom poslova i s tri nova centra uspostavljamo bolju uslugu hrvatskom gospodarstvu, uz smanjenje troškova poslovanja i bez novih zapošljavanja”, ističe Vesna Trnokop Tanta. Boljoj kvaliteti usluga pomoći će i redizajn internetskih stranica zahva-

• Izrada kataloga investicijskih projekata • Identificiranje i promicanje ulagačkih projekata koji su ili u fazi razvoja ili već spremni za realizaciju, povezivanje investitora s hrvatskim tvrtkama/nositeljima projekta • Pružanje informacija o mogućnostima za poslovanje i investiranje u RH • Posredovanje u komunikaciji s nadležnim institucijama na nacionalnoj i lokalnoj razini, potpora ulagačima u administrativnim procedurama na svim razinama putem 20 županijskih komora i devet predstavništava u inozemstvu • Pronalazak i povezivanje investitora s lokalnim dobavljačima, uspostava kontakta s potencijalnim poslovnim partnerima • Organizacija individualnih tailor-made programa za ulagače te pomoć pri organizaciji posjeta zainteresiranih ulagača • Promocija hrvatskoga gospodarstva i ulagačkih potencijala na poslovnim susretima, forumima i sajmovima ljujući kojemu je moguće, kako kažu u Komori, pomoću tri klika mišem doći do

Aktivnosti Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj • Definiranje mjera unapređenja poduzetničke klime • Praćenje i analiza rezultata poslovanja malog i srednjeg poduzetništva • Zastupanje interesa i pružanje stručne pomoći članicama pri financiranju poduzetničkih projekata • Savjetovanje oko apliciranja na programe potpora malom i srednjem poduzetništvu • Suradnja s ministarstvima, na Implementaciji 10 principa Small Bussines Acta • Priprema Nacionalne konferencije o gospodarstvu i poduzetništvu • Sudjelovanje u projektima Ministarstva poduzetništva i obrta • Suradnja s obrazovnim i drugim institucijama u organiziranju edukacije za poduzetnike • Savjetodavna pomoć u pristupu EU programima • Povezivanje akademske zajednice i poduzetništva u suradnji s BICRO-m i Zajednicom za inventivni rad

Aktivnosti Centra za EU • Sudjelovanje u izradi strateških dokumenata i procesu programiranja financiranja iz EU fondova • Sudjelovanje u konzultacijama i izradi dokumenata za korištenje strukturnih fondova • Praćenje politika EU-a i analiza utjecaja na hrvatsko gospodarstvo • Informativno/savjetodavne aktivnosti prema poduzećima - fit-in analize prijave na otvorene natječaje • Konzultantske aktivnosti i usmjeravanje gospodarstvenika prema odgovarajućim izvorima financiranja iz EU fondova • Projektne aktivnosti prema poduzećima/članovima HGK-a na području programa IPA IIIC i IPARD te strukturnih fondova • Konzultantske aktivnosti i pomoć u pripremi / izradi / kontroli natječajne dokumentacije • Kroz IPARD pilot-projekt suradnja s tvrtkama u pripremi projekta • Informativne, promotivne i obrazovne aktivnosti

odgovora na gotovo svako poduzetničko ili investitorsko pitanje.

ojekte

ortalu Croadriainvest investitorima se prezentiraju projekti koji su riješili većina tih investicija je tek u početnoj fazi bez potrebnih investicijskih dokumenata. ”Procjenjujemo da je u ovom trenutku vrijednost objavljenih projekata oko 150 milijuna eura. Na stolu u uredu trenutno imam još dva vrlo atraktivna projekta koja su u pripremi, a vrijede oko 10 milijuna eura. Dakle, u igri su veći i manji projekti, ali važnije je reći da procjenjujemo da bi se njihovim ostvarenjem moglo zaposliti između 700 i 1000 ljudi.” Interes poduzetnika za objavu na ovim web stranicama je velika. Poduzetnici se raspituju o uvjetima oglašavanja, zanima ih kakve projekte objavljujemo... Neki su razočarani kad ih odbijemo, ali shvaćaju politiku portala te se naknadno jave kad riješe probleme svoje investicije. Važno je naglasiti da ovakav angažman predlagatelja i pritisak na njih s ciljem da ri-

ješe svu dokumentaciju znači i ozbiljnost u pripremi investicije, što investitori cijene jer vide da poduzetnik vjeruje u svoj projekt. Da nije tako, sve bi se svelo na ‘Moja ideja, benzin vaš’, a to investitori ne vole niti ulaze u takve projekte. Rizik poduzetnika i investitora mora biti zajednički”, ističe Kovač. S druge strane investitori su još uvijek jako oprezni s ulaganjima. “Na početku naših objava odziv je bio slab. Moram priznati da je to bilo frustrirajuće jer smo uložili znatna sredstva u razvoj projekta. Međutim, pojačavanjem medijske prisutnosti, slanjem newslettera na stotinjak adresa širom svijeta i u Hrvatskoj postali smo uočljivi investitorima. Počeli su upiti, imali smo i jedan posjet iz Jordana. Danas dnevno dobijemo barem jedan mail s upitom za pojašnjenje nekog od predloženih projekata. Mislim da je to

rezultat politike kojom vodimo portal, medijske prisutnosti, ali i interesa za ulaganje u Hrvatsku koja će iduće godine biti u EU-u”, smatra prvi čovjek Croadriainvesta. Sličan portal trebala bi otvoriti i jamstvena agencija Hamag Invest. “Dobro je da se nešto takvo pokrene na državnom nivou. No, s obzirom na informacije koje imamo, taj portal će morati objavljivati sve projekte bez obzira na njihovu pripremljenost. To je svakako potrebno da se vidi investicijski potencijal u Hrvatskoj. Prema najavama, ministarstva i njihove institucije izravno će se uključivati u rješavanje određene problematike investicija na lokalnoj razini.

Koliko će to uroditi plodom, vidjet ćemo, no mišljenja sam da ministarstva moraju raditi na smanjenju birokratskih prepreka i edukaciji lokalnih dužnosnika o važnosti investicija. Dakle mislim da je njihova osnovna dužnost stvaranje okruženja za investiranje i promjenu svijesti lokalnih dužnosnika, a ne pretvaranje državnih institucija u operativni servis za rješavanje dokumentacije na lokalnoj razini. Projekt IKEA u blizini Zagreba jedan je od primjera iz kojeg se vidi da ni najviše državne instance nisu mogle riješiti lokalne

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu Izgradnja mosta Communauté urbaine de Bordeaux, Bordeaux, Francuska, traži izvođača radova na konstrukciji i izgradnji mosta. Natječaj je otvoren do 10. rujna, a prijave na francuskom jeziku se predaju na M. le président de la Communauté urbaine de Bordeaux, pôle administration générale, Direction de la commande publique Immeuble Le Guyenne, 6ème étage Terrasse du Front du Médoc, 33076 Bordeaux Cedex, France, www.marchespublics-aquitaine.org. Više podataka o nadmetanju na Pôle administration générale direction de la commande publique, Immeuble Le Guyenne, 6ème étage Terrasse du Front du Médoc, For the attention of: M. G. Mazel, 33076 Bordeaux Cedex, France. Izgradnja CA Porte Isère représenté par SARA, L’Isle-d’Abeau, Francuska, traži izvođača radova na izgradnji sustava za pročišćavanje otpadnih voda. Natječaj je otvoren do 21. rujna, a prijave se predaju na

CA Porte Isère représenté par SARA 17 avenue du Bourg, BP 40155 Contact point: SARA mandataire de la Communauté d’agglomération Porte de l’Isère For the attention of: Hervé Baumgartner, 38081 L’Isle-d’Abeau, France, herve.baumgartner@sara-amenagement.fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Strojevi, oprema i izvođenje radova Elektroprivreda Srbije, Beograd, Srbija, traži izvođača i nabavu strojeva i opreme za radove na projektu EPS Kolubara Envirnomental Improvment, koji financira EBRD. Natječaj je otvoren do 4. listopada, a prijave na srpskom jeziku predaju se na: Javno preduzeće Elektroprivreda Srbije, Beograd, Mr. Radan Radović, Vojvode Stepe 412, Beograd, Srbija. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Farmaceutski proizvodi Ministarstvo zdravlja Makedonije traži farmaceutske proizvode. Natječaj je otvoren do 7. kolovoza. a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Ministry of Health, 50 divizija 6, 1000 Skopje FRY Macedonia, tangelco@yahoo.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi i na www.moh.gov.mk.

Financijske i osiguravateljske usluge Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, Zagreb, traži nabavu usluga osiguranja i financija. Natječaj je otvoren do 7. kolovoza, a prijave na engleskom ili hrvatskom predaju se na Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, n.r. Ante Ramljak, 10000 Zagreb, ante.ramljak@cei.hr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi i adresi institucije www.cei.hr. Pravne usluge Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, Zagreb, traži nabavu pravnih usluga. Natječaj je otvoren do 7. kolovoza, a prijave na engleskom ili hrvatskom se predaju na Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, n.r. Ante Ramljak, 10000 Zagreb, ante.ramljak@cei. hr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi i adresi institucije www.cei.hr. Brodovi Bergen og Omland havnevesen, Bergen, Norveška, traži nabavu brodova. Natječaj je otvoren do 13. kolovoza, a prijave na norveškom jeziku predaju

se na Bergen og Omland havnevesen Nøstegaten 30, 3.etg. For the attention of: Resepsjon Bergen og Omland Havnevesen, 5010 Bergen, Norway, www. bergenhavn.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Monoblok kotači Organismos Sidirodromon Ellados AE Dieythynsi Efodiasmoy, Atena, Grčka, traži nabavu monoblok kotača. Natječaj je otvoren do 10. kolovoza, a prijave na grčkom jeziku predaju se na Organismos Sidirodromon Ellados AE Dieythynsi Efodiasmoy Karoloy 1 - 3, 2os Orofos Contact point(s): DEF/YPRO/diak. For the attention of: Kos Antypas Ioannis, 104 37 Athina, Greece. Više podataka o nadmetanju na www.ose.gr.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Krovopokrivačka djelatnost (20120615036) Poljski proizvođač krovnog pribora i limenih građevinskih elemenata nudi krovopokrivačke usluge, distribuciju, aktivnosti recipročne proizvodnje te se nudi kao podizvođač za potencijalnog partnera. Strojevi za razne industrijske grane (20120615008) Francuska tvrtka, dobavljač novih i korištenih strojeva za preradu hrane, koz-

metičku i farmaceutsku industriju, traži nove partnere za recipročnu distribuciju (trgovačko-posredničke usluge).

traži i nudi kapacitete za recipročnu proizvodnju, te nudi svoje slobodne proizvodne kapacitete za podugovaranje.

Savjetodavne i logističke usluge (20120618036) Francuska tvrtka koja upravlja industrijskim parkom nudi usluge savjetovanja i logistike tvrtkama koje žele započeti djelatnost u Francuskoj. Tvrtka nudi globalno poslovanje i logističku potporu prije, tijekom i nakon projekta.

Proizvodi od smrznutog tijesta (20120619004) Grčka tvrtka, jedna od najvećih u području proizvoda od smrznutog tijesta, traži ekskluzivnog distributera za maloprodaju ovih proizvoda. Tvrtka je također zainteresirana za recipročnu proizvodnju i traži partnere koji nude logistiku/prijevoz.

Energetski učinkovite solarne zgrade (20120615004) Slovenska tvrtka, specijalizirana za projektiranje i proizvodnju energetski učinkovitih solarnih zgrada pomoću napredne tehnologije i materijala, traži trgovačkog posrednika (distributera), podugovaranje – outsourcing aktivnosti, te nudi distribuciju za slične proizvode. Radna i zaštitna odjeća (20120619021) Mađarska tvrtka, aktivna na području proizvodnje radne i zaštitne odjeće i radnih odijela, kao i distribucije opreme za zaštitu na radu, traži trgovačke posrednike diljem Europe za distribuciju svojih proizvoda. Tvrtka proizvodi uniforme za zdravstvenu industriju, vatrogasnu službu, catering... Tvrtka također

Namještaj (20120704016) Poljska tvrtka, dizajner i proizvođač namještaja s više od 30 godina iskustva, traži i nudi trgovačko-posredničke usluge. Tvrtka traži partnere za joint venture i recipročnu proizvodnju, a također je spremna djelovati kao podugovaratelj. Špedicija, logističke usluge (20120704031 ) Mađarska tvrtka specijalizirana za međunarodnu špediciju i logističke usluge nudi prijevoz/logističke usluge: rješenja za prijevoz cestom, zrakom ili morem. Ventilacijski sustavi, centralno grijanje, konstrukcije (20120705056) Poljska tvrtka, specijalizirana za industrijske usluge, traži partnere za podugovara-

teljske aktivnosti. Tvrtka se bavi investicijskim projektima vezanim uz proizvodnju, montažu i popravak ventilacijskih instalacija, instalacija za centralno grijanje i kanalizacijskih instalacija, proizvodnjom industrijskih postrojenja, sastavljanjem čeličnih i energetskih konstrukcija. Automati za prodaju (20120709019) Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju jedinstvenih automata za prodaju traži poslovne partnere u istoj djelatnosti radi pružanja trgovačko-posredničkih usluga mađarskoj tvrtki, odnosno za distribuciju svojih proizvoda. Tvrtka je također zainteresirana za recipročnu proizvodnju. Građevinski materijali (20120619026) Turska tvrtka za prodaju građevinskih materijala kao što su gips i gipsani proizvodi (žbuka i sl.) traži partnere za distribuciju proizvoda.

Konzalting i upravljanje (20120615045) Srpska tvrtka koja se bavi savjetovanjem (konzalting) i upravljanjem nudi podugovaranje i traži vanjskotrgovinske partnere kao agente. Tvrtka nudi izradu investicijskih studija, poslovnih planova, studija izvedivosti...

www.een.hr

23. srpnja 2012.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_ en.cfm. Drvena zvečka, brend V&F, model Campanilla, Ref: 92899/6882009928998. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer se lako rastavlja na male dijelove koje dijete može progutati ili inhalirati. Proizvod nije u skladu s Direktivom o igračkama i europskim standardom EN 71-1:2011. (slika 1) Balzam za usne nepoznatog brenda i modela, kineskog podrijetla. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer izgledom

3 7

6 7

Proizvod za oblikovanje noktiju, brend NaiLexus, model Liquid Monomer, batch broj B0611-M130. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži 93,7 posto metil metakrilata. Prema istraživanju njemačkog Federalnog instituta za rizike (Bundesinstitut für Risikobewertung) više od 80 posto ovog spoja u kozmetičkom proizvodu predstavlja opasnost za zdravlje. (slika 5) Krevet tvrtke IKEA, model Folldal Leather Bed. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer je previše zapaljiv prema britanskom standardu BS 5852. (slika 6)

podsjeća na hranu. Proizvod nije tivom o sigurno6 u skladu s Direktivom 87/357/EEC, sti igračaka i stankoja zabranjuje prodaju proizvoda koji d a r d o m EN 71-1. (slika 3) izgledom podsjećaju na hranu pa se zabunom mogu pojesti. (slika 2) Plastična igračka, brend Long Trading, model Funny Orangutan, model 913. Zviždaljka s bombonom, brend Light Proizvod predstavlja rizik za djecu jer plaCandy, barkod: 6921078500527. Proi- stika od koje je napravljen sadrži ftalate. zvod predstavlja rizik za korisnika jer sa- Proizvod nije u skladu s Direktivom o sidrži male dijelove koje dijete lako može gurnosti igračaka, REACH regulativom i progutati. Proizvod nije u skladu s Direk- standardom EN 62115 i EN 71-1. (slika 4)

Sklopive ljestve, model Hobby, oznake MD-808/4x4. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se mehanizam koji otvara gornji dio ljestvi lako može pokvariti pa se ljestve mogu slomiti. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 131. (slika 7) Detektor ugljičnog monoksida, brend Fireman, naziv Carbon Monoxide Alarm (Häkävaroitin), model GS801, broj proizvoda 1464. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer ne može detektirati ugljični monoksid. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnovije profile stranih tvrtki koje traže tehnološkog partnera, a objavljeni su u tehnološkoj bazi Europske poduzetničke mreže (EEN). Ako vas zanima određeni profil (navedite referentni broj profila) ili želite kreirati vlastiti tehnološki profil u bazi te nuditi svoju tehnologiju na međunarodnom tržištu pošaljite upit na vedran.didara@ bicro.hr

Proizvodnja elektroluminiscentne žice (Ref: 12 IE 51S6 3PBT) • Irski MSP traži proizvođača elektroluminiscentne (EL) žice. Tvrtka treba tehnologiju, uključujući strojeve za proizvodnju EL žice. Tehnologija će biti raspoređena u maloj radionici/tvornici gdje će se sastavljati novi proizvod. Proizvođač čeličnih konstrukcija treba informacijski sustav za kontrolu protoka materijala (Ref: 12 PL 63AX 3P8F) • Srednjevelika tvrtka iz Donje Šleske u Poljskoj koja proizvodi čelične konstrukcije za rudarske industrije, elektrane i za off-shore (istraživanja podmorja) u potrazi je za IT sustavom za upravljanje protokom materijala (sredstava) u skladištu i na području proizvodnje. Tehnologija bi trebala biti u potpunosti razvijena.

napajanje, optičke uređaje, videokazete, proizvode za igru, televizore i računala.

Traži se komplementarni know-how za sigurnosnu procjenu nanomaterijala (Ref: 12 FR 32I9 3OUF) • Francuski istraživački tim specijaliziran za ICT sektor razvio je sustav upravljanja znanjem na osnovi ontologija, baze podataka i poslovnih pravila za analizu i simulaciju složenih sustava. Organizacija je u potrazi za tehničkom suradnjom i komplementarnim znanjima o nanomaterijalima i procjeni njihove sigurnosti kroz kolaborativni projekt na daljnjem razvoju prilagođenih softverskih rješenja. Nova upotreba i opcija oporavka za otpadnu električnu i elektroničku opremu (WEEE) (Ref: 12 GB 46P5 3P30) • Škotsko poduzeće bavi se obradom kućnog i poslovnog otpada električne i elektroničke opreme (WEEE) kroz recikliranje i ponovno korištenje. Traže partnere koji mogu podijeliti znanja o novim oblicima ponovnog korištenja i popravka WEEE ili koji su možda identificirali korištenje određenih WEEE komponenti i proizvoda, uključujući uređaje za

Novi inovativni metalik premazi/završne glazure za primjenu na die-cast podlogama od cinka (Ref: 12 IE 51S6 3PGG) • Irska tvrtka za proizvodnju diecast proizvoda od cinka, uključujući prozore i vrata te namještaj, traži nove inovativne premaze i rješenja za završnu obradu metala. Trenutni završni procesi koje koristi tvrtka na svojim cink odljevcima obloženi su prahom i elektroplatiranim završnim procesima. Zainteresirani su za razgovor s tvrtkama s novim rješenjima premaza u cjelini, ali će imati posebnu potrebu za ne-elektronanosnim premazima koji stvaraju završni sjajni metalni izgled. Mehaničko sjeckanje/rezanje/maceracija travne silaže (Ref: 12 IE 51S6 3OO3) • Irski MSP traži uređaj koji će sjeckati/rezati/namakati travnu silažu. Uređaj bi trebao biti u mogućnosti rezati travnu silažu dužine od 500 mm do 5 mm. Tvrtka se fokusira na mikroskalu anaerobnih digestora za proizvodnju metana za generiranje procesa zagrijavanja vode. Novi materijali i dizajn za brzu preradu i rukovanje osjetljivim stavkama (Ref: 12 GB 4103 3PM9) • UK tvrtka prerađuje aluminijske i kositrene tanjure i limenke.

Kako oni postaju sve tanji, a postrojenja sve brža, potrebni su novi načini kontrole kinetičke energije, prije svega za izbjegavanje udubljenja, ali i uštedu energije i održavanje postrojenja. Rješenja će vjerojatno doći iz poduzeća koja se bave specifičnim rješenjima za različite proizvode. Tip suradnje može uključivati daljnji razvoj i prilagodbu.

Proizvodni kapaciteti za ugljične nanomaterijale (Ref: 12 NL 60AH 3P6Q) • Spin-off tvrtka s tehnološkog sveučilišta u Nizozemskoj ima za cilj razviti valorizator, jedinstveni oblik intelektualnog vlasništva u nanotehnologiji. Glavna tehnologija uključuje nanokatalizator za stvaranje ugljičnih nanostrukturiranih materijala, tzv. ugljične nanomreže. Traže se proizvodni pogoni za izgaranje postupkom kemijske parne dekompozicije kako bi se povećala proizvodnja ovog novog nanomaterijala. Traži se tehnologija za povećanje vidljivosti vozila u noćnim satima (Ref: 12 PL 3OCI 63AU) • MSP iz Poljske traži nove tehnologije poliranja koje će dodati svijetleći učinak u mraku na površini automobila. Ovaj sjajni efekt treba biti vidljiv samo u mraku. Tražena tehnologija trebala bi biti spremna za upotrebu, u fazi ulaska na tržište ili spremna za testiranje na terenu.

enterprise europe

23. srpnja 2012.

Poziv za prijavu projektnih prijedloga u program Eurostarsa Eurostars program za istraživanje i razvoj zajednička je inicijativa EUREKA-e i Europske komisije kojim upravlja program EUREKA. S obzirom na dugogodišnje uspješno postojanje EUREKA-e Europska komisija odlučila je dati doprinos razvojnim aktivnostima malih i srednjih poduzeća na način da sudjeluje u sufinanciranju do 25 posto od javnog udjela sufinanciranja. Program je namijenjen malim i srednje velikim poduzećima koja se bave razvoj-

no-istraživačkim aktivnostima. Ne postoje tematska ograničenja, a projekti se mogu prijaviti za bilo koje tehnološko područje pod uvjetom da imaju civilnu svrhu te da obuhvaćaju razvoj novog proizvoda, procesa ili usluga. Kao i kod individualnih EUREKA projekata, osnovni kriterij za sudjelovanje je minimalno dvije zemlje članice, a nositelj projekta treba biti istraživačka tvrtka, dok ostali partneri mogu biti mala i srednje velika poduzeća. Najmanje 50 posto aktivnosti treba provoditi partner, tj. malo ili srednje poduzeće.

Transport i Istraživanje u korist malih i srednjih poduzeća Otvoreni su natječaji za područja Transport te Istraživanje u korist malih i srednjih poduzeća. Budući da u natječaju za istraživanja u korist malih i srednjih poduzeća nema unaprijed određenih tema, konkuriraju sva područja znanosti i tehnologije. Dodatne informacije i dokumentacija su na portalu Participant: Istraživanje u korist malih i srednjih poduzeća (http://ec.europa.eu/research/participants/portal/ page/capacities;efp7_ SESSION_ID=9KzjQDTK VQ nwG6s Jv8Tr9gswGT0PWyJ 22JK5GXqQhC6PvDQR7kw W!1734699619?callIdentifie r=FP7-SME-2013). Transport (http://ec.europa.eu/research/ participants/portal/page/ cooperation#tpt). Oni koji se prijavljuju prvi put moraju obratiti pozornost na primjer prijedloga projekta za natječaj Istraživanje u korist malih

i srednjih poduzeća. Primjer je moguće naći na stranici http://www.ncp-sme.net/ publications/model-proposal. U potrazi za partnerima zainteresirani trebaju posjetiti sljedeće internet stranice: za Istraživanje u korist malih i srednjih poduzeća - http:// www.ncp-sme.net/partnersearch, za Transport - http:// www.transport-ncps.net/ index.php?option=com_k2& view=item&layout=item&id= 55&Itemid=194. Sva dodatna pitanja mogu se uputiti na Marijana Cutuk, Research for the benefit of SMEs - NCP/PCM, Transport (including Aeronautics) - NCP/PCM Hrvatski institut za tehnologiju/Croatian Institute of Technology, mail: marijana.cutuk@hit.hr, tel: +385 1 5494 725, web: www.hit.hr.

Način prijave i potrebna dokumentacija Projekti se prijavljuju isključivo preko jedinstvenog internetskog sučelja na http://www.eurostars-eureka.eu 1. Registracija na navedenoj stranici 2. Priprema projektne dokumentacije (obrasci su dostupni na stranici nakon registracije), obrasci za dodatnu nacionalnu prijavu u BICRO nalaze se na

FP7 - Hrana, poljoprivreda i ribarstvo, biotehnologija Europska komisija je 10. srpnja objavila tri nova natječaja Sedmog okvirnog programa za istraživanje i razvoj (Seventh Framework Programme - FP7) za temu Hrana, poljoprivreda i ribarstvo, biotehnologija (Food, Agriculture and Fisheries, Biotechnology), u sklopu specifičnog programa Suradnja (Cooperation). Natječaji su objavljeni pod šifrom: FP7-KBBE-2013-7-singlestage, FP7-OCEAN-2013, FP7-ERANET-2013-RTD. Natječaj FP7-KBBE-2013-7-singlestage se odnosi isključivo na temu Food, Agriculture and Fisheries, Biotechnology. Rok prijave projekata je 5. veljače 2013. godine. Natječaj FP7-ERANET-2013-RTD je rezultat suradnje nekoliko različitih tema u sklopu FP7 (Health; Food, Agriculture and Fisheries, Biotechnology; Nanosciences, Nanotechnologies, Materials and new Production Technologies; Energy; Environment,

incl. Climate Change; Transport, incl. Aeronautics; Socio-economic sciences and Humanities; i Science in Society). Rok prijave projekata je 28. veljače 2013. Napominjemo da u ERA-NET projektima mogu sudjelovati partneri čije su ustanove tzv. programme owner ili programme manager na nacionalnoj razini, tj. u slučaju Hrvatske ustanove poput ministarstava, agencija, državnih zavoda... Natječaj FP7-OCEAN-2013 je također rezultat suradnje nekoliko različitih tema u sklopu FP7 (Health; Food, Agriculture and Fisheries, Biotechnology; Nanosciences, Nanotechnologies, Materials and new Production Technologies; Energy; Environment, incl. Climate Change; i Transport, incl. Aeronautics). Rok prijave projekata je 7. veljače 2013. Sve potrebne informacije mogu se naći na web linku http:// een.hr/hr/vijesti/fp7-hranapoljoprivreda-i-ribarstvo-ibiotehnologija-objava-novihnatjecaja/413/.

web stranici http://www.bicro.hr/index.php?option=com_content&view =article&id=469&Itemid=427 3. Prijava - slanje ispunjenog projektnog obrasca i propisanih aneksa (propisuje Eurostars + nacionalna pravila) najkasnije do zaključenja poziva Više podataka o ovom natječaju moguće je dobiti na Antonija Mršić, Nacionalna koordinatorica programa EUREKA i Eurostars, 01/2352 621 ili 01/2352 628, eurostars@bicro.hr. Rok za prijavu projekata je 20. rujna.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 10. kolovoza - međunarodni poslovni susreti Agro - Match u okviru 19. farmerskih dana, Szentlőrinc, Mađarska 30. kolovoza - Poslovni susreti na Međunarodnom sajmu Timber Klagenfurt, Austrija 11. rujna - Poslovni susreti Contact-Contract MSV 2012, Brno, Češka 13. rujna - Međunarodni poslovni susreti Celje, Slovenija 25.-27. listopada - Greenvest Croatia, Međunarodni gospodarsko-investicijski dani i sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu, Zagreb

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

Poslovni susreti Agro-Match

Međunarodni poslovni susreti u Celju

Europska poduzetnička mreža organizira prve Međunarodne poslovne susrete Agro-Match koji će se održati u okviru 19. Szentlőrinc Farmers’ Day u Szentlőrincu, u Mađarskoj. Suorganizatori susreta su Mađarsko-hrvatska sekcija pečuško-baranjske trgovačke i privredne komore i Baranya Business Centar. Poslovni susreti će se odnositi na tvrtke iz sljedećih područja: • inovativni poljoprivredni proizvodi i sredstva • prehrambena industrija i tehnologija pakiranja • poljoprivredni strojevi i tehnologije • poljoprivredne usluge

Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Rijeka i Europska poduzetnička mreža Hrvatske pozivaju na poslovne susrete koji će se održati u Celju 13. rujna, za vrijeme održavanja sajma obrta MOS koji traje od 12. do 18. rujna. Poslovni razgovori se organiziraju u okviru mreže komora Nova Alpe Adria, u suradnji Obrtničke komore Slovenije s gospodarskim komorama Trst, Udine, Rijeka, Pula, Gospodarskom komorom Koruške te Centrom za vanjsku trgovinu regije Veneto. Pozivaju se tvrtke iz sljedećih sektora: • obnovljivi izvori energije • metaloprerađivačka industrija • graditeljstvo

Događanje će se održati 10. kolovoza od 13 do 17 sati u Svečanoj dvorani Općine Szentlőrinc (dvorac Eszterházy – Szentlőrinc, Madách I. u. 8). Sudjelovanje na događanju je besplatno, a za sve sudionike na poslovnim susretima Baranya Business Centar osigurava besplatne ulaznice na cijeli sajam. Registracija je moguća preko linka http://www.b2match.eu/agro-match. Ovakva prijava (online) omogućuje i kasniji odabir tvrtki s kojima želite održati sastanke. Službeni jezik je engleski, ali očekuje se velik broj tvrtki s pograničnih područja gdje se govori i mađarski. Dodatne informacije o susretu daju organizatori preko maila een@ pbkik.hu ili na broj +36 72 507 125.

• drvoprerađivačka industrija • elektroindustrija • proizvodnja plastike Sudjelovanjem u poslovnim razgovorima tvrtkama se pruža prilika da u samo jednom danu ostvare izravne poslovne kontakte s tvrtkama iz tih sektora. Registracija je moguća do 27. kolovoza na web stranici www.b2match.eu/slovenia2012 gdje će biti profili svih prijavljenih tvrtki među kojima će se moći odabrati sugovornici za poslovne razgovore. Mjesto susreta je Celjski sajam, Dečkova 1, Celje. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno, a službeni jezik je engleski.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012.

( oko 20 tona

( 3 prevoditelja

očekivani prinos po hektaru

djeluju u sklopu Arapskog centra

OPG KALIĆ, SLATINA

Arapski centar, Zagreb

Most suradnje između dva svijeta

Ljetna slast za obiteljski biznis Obiteljsku tradiciju uzgoja dinja i lubenica Josip Kalić je uspješno nastavio i u Slavoniji

Arapski centar najbolji je saveznik svima koji žele upoznati arapski svijet, jezik, kulturu, običaje i poslovne prilike

rije točno 20 godina zlo posljednjega rata dovelo je Josipa Kalića iz srijemskih Hrtkovaca u Slavoniju, u Slatinu. Iako doslovno bez igdje ičega, ponos mu nije dopustio životarenje “na socijali”, pa se okrenuo onome što najbolje zna – poljoprivredi. Uz ratarstvo, poput mnogih tada pridošlih Srijemaca, i Kalić se odlučio baviti lubeničarstvom. To je radio i na plodnim srijemskih njivama, baš kao i njegov otac i djed. Ali humusom siromašna zemlja zapadnoslavonske Podravine nije se pokazala osobito pogodnom za to. Stoga sredinom devedesetih godina kupuje nešto zemlje južno od Osijeka, i proizvodnju prebacuje na bogato tlo, najsličnije onome koje je morao ostaviti u Srijemu. Danas, od početka srpnja do kraja rujna, štand OPG-a Kalić na glavnoj osječkoj tržnici prepoznatljivo je mjesto gdje se mogu pronaći svakodnevno svježe lubenice i dinje iz pouzdanog uzgoja i provjerene kvalitete. Naime, Josip Kalić s tri jutra (oko dva hektara) plodne crnice svakoga jutra na tržnicu

dovozi tonu-dvije svježih lubenica i dinja. I nije to samo ona tamnozelena ili pak šarena lubenica, te klasična ili ananas-dinja. Njegova supruga Nevenka na štandu potrošačima nudi

Ove su godine među lubenicama pravi hit one male, desertne ili babylubenice desetak sorti. Ove su godine među lubenicama pravi hit one male, koje jedva dostignu do kilograma - desertne ili baby-lubenice. Kome je do biranja, može tražiti tzv. autohtonu srijemsku crnu ili onu šarenu grčku, kinesku ili pak lubenicu nazvanu “zvijezde i mjesec”. Može i bez koštica “Prijašnjih godina sam u ponudi imao i lubenice bez koštica, ali one su skuplje i današnji ih kupci teško prihvaćaju. No, i sada moje lubenice i dinje cjenovno odskaču od onih kakve se mogu naći u trgovačkim centrima, ali odskaču i po kvaliteti. K tome, na tržnicu dovozim plodove ubra-

ne tek večer prije”, objašnjava Kalić. Kako kaže, bavljenje lubeničarstvom je zahtjevno jer uz znatna ulaganja traži i puno neposrednog ljudskog rada. Nema tog stroja koji predvečer svakoga dana može proći kroz njivu, razgrnuti bogatu lozu i odrediti koja je lubenica baš danas dobra za branje, a koja će dozrijeti za dan ili dva. To može samo iskusno oko. A upravo je iskustvo obiteljske tradicije u kombinaciji s primjenom onoga što je donijelo suvremeno sjemenarstvo – dobitna kombinacija. Naravno, prije toga valja uložiti oko 15.000 kuna po jednom jutru. “Sezona je započela sušno, a nastavila se vrućinama, što ne odgovara nijednom povrću, pa ni lubenicama. Stoga očekujem skroman prinos od oko 20 tona po hektaru. Međutim, kvaliteta je iznimna, a lubenice pune slada”, objašnjava 61-godišnji Kalić koji se ovim poslom namjerava baviti dok mu zdravlje posluži. On i supruga tom su djelatnošću othranili i odškolovali četvero djece, a kako kaže – nikada nije uzeo ni dinara, niti kune kredita. (S.S.)

ciljem stvaranja mosta suradnje između arapskog svijeta i naše zemlje, u srpnju prošle godine u Zagrebu je osnovan Arapski centar. Kroz taj se centar potiče razvoj arapske kulture i jezika u Hrvatskoj, a ujedno se promovira i komunicira unutar struke. U Arapskom centru održavaju se i razne edukacije, stručna savjetovanja, istraživanja, informiranja javnosti i povezivanja s drugim organizacijama i društvima.

običaje kao i poslovne prilike, s obzirom na činjenicu da se poslovanje u Hrvatskoj širi prema arapskim zemljama”, rekla je Jasna Alajbegović, menadžerica u Arapskom centru i predsjednica Hrvatskoarapskog kulturnog centra. U čitavoj regiji još ne postoje slični centri. Višejezičnost je nužnost Svaki polaznik tečaja arapskog jezika u tom centru po završetku dobi-

se mogu zaposliti u inozemstvu, a višejezičnost danas je nužnost i potreba, a ne iznimka”, istaknula je Jasna Alajbegović. Govoreći o planovima, ona je naglasila kako žele širiti suradnju Hrvatske i arapskih zemalja, a na taj način poticati hrvatske poduzetnike na poslovanje u arapskom svijetu. Već su otvorili i neprofitnu organizaciju - Hrvatsko-arapski kulturni centar (HAKUC) - koja s radom počinje u rujnu ove godi-

Želimo poticati hrvatske poduzetnike na poslovanje u arapskom svijetu, kaže Jasna Alajbegović U centru su zaposlena dva djelatnika, nekoliko vanjskih suradnika zaduženih za odnose s javnošću, te tri suradnika prevoditelja. “Arapski centar namijenjen je svima koji žele unaprijediti svoja znanja i vještine arapskog jezika. Najbolji je saveznik i onima koji žele upoznati arapski svijet, jezik, kulturu,

va svjedodžbu o završenom modulu arapskog jezika. Prema dosadašnjim iskustvima polaznika, njih čak 85 posto imalo je prednost pri zapošljavanju kod poslodavaca koji posluju s arapskim zemljama. “Znanje jezika iz obitelji semitskih jezika velika je prednost mladim ljudima koji traže prvo zaposlenje jer

ne. HAKUC će promovirati i afirmirati suradnju s arapskim državama te kreirati prostor i strukturu za suradnju s tim državama i udrugama. Cilj tog centra je i udruživanje s domaćim, ali i međunarodnim znanstvenim institucijama, udrugama, zakladama i gospodarskim komorama. (S.P.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti nici su pozvani da u roku od 60 dana prijave svoja potraživanja. Također, dužnicima je poručeno da svoje obveze bez odlaganja podmire. Vjetropark Podveležje Do kraja godine na Podveležju će biti puštena u pogon dva od 16 agregata vjetroparka, dok će ostali biti sukcesivno završavani do 2014. godine. To je rezultat aneksa ugovora o davanju koncesije koji su u Mostaru potpisali Amer Zagorčić, ministar gospodarstva Hercegovačkoneretvanske županije, i Elvedin Grabovica, direktor EP-a BiH. Ukupna vrijednost investicije iznosi 125 milijuna KM. Kreditni rejting ostao isti Centralna banka BiH priopćila je da je kreditni rejting zemlje po ocjeni agencije Moody’s ostao B3 zbog nastavka neizvjesnosti srednjoročnih izgleda ekonomskog rasta. U odnosu na prethodnu ocjenu ipak je zabilježen izvjestan napredak jer su negativni izgledi zamijenjeni stabilnim. Ova agencija smatra da bi se kreditni rejting zemlje mogao poboljšati ako bude podnesen zahtjev za kandidaturu u EU-u jer bi to značilo da su poduzete nužne reforme u ekonomskoj i političkoj sferi. Ukinuta dozvola za rad Hercegovačke banke Agencija za bankarstvo FBiH ukinula je dozvolu za rad mostarske Hercegovačke banke u kojoj je bila prinudna uprava. Privremena uprava HB-a uvedena je odlukom visokog predstavnika za BiH 5. travnja 2001. Prvu prinudnu upravnicu Toby Robinson imenovao je OHR i ona je na toj dužnosti ostala do kraja 2006. godine kad je nadležnost nad radom banke preuzela Agencija za bankarstvo FBiH. Budući da banka u međuvremenu nije ispunila ni minimalne zakonske uvjete za poslovanje, Agencija joj je ukinula dozvolu i otvorila postupak likvidacije, a vjerov-

Travnički sir Proizvodnja jednog od nereguliranih brendova u BiH - Travničkog sira, čuvenog bijelog ovčjeg sira s Vlašića - opada i nužno je da vlasti poduzmu sve mehanizme na lokalnoj, entitetskoj i državnoj razini kako bi se taj trend zaustavio, poručili su proizvođači. Prije rata, samo na prostorima Općine Kotor Varoš, godišnje se proizvodilo oko 230 tona sira, a lani samo 30 tona. Poljoprivrednici tvrde da se povećanje proizvodnje kvalitetnog sira može ostvariti samo uz definiranje područja Vlašića na kojem se sir proizvodi, zaštitu brenda i donošenje pravilnika o načinu proizvodnje. Natječaj za blok 7 TE Tuzla Ovog tjedna se očekuje da Elektroprivreda BiH raspiše natječaj za izbor strateškog partnera za izgradnju bloka 7 od 450 MW TE Tuzla, najveće ovogodišnje investicije u BiH vrijedne 1,5 milijardi KM, ili oko 750 milijuna eura. Interes za sudjelovanje u natjecanju najavilo je do sad dvadesetak kompanija, priopćeno je iz EP-a

BiH. Uvjet za sudjelovanje u natječaju jest taj da se potencijalni partner zadnjih pet godina bavi odgovarajućim djelatnostima kao što su, primjerice, proizvodnja, prijenos i distribucija struje te da je u protekle tri godine u tim djelatnostima ostvario prihod od 1,5 milijardi eura. Osnovni princip za izbor partnera je da prirodni resursi ostaju u vlasništvu Federacije BiH i da ne mogu biti predmet privatizacije, dok EP BiH ne može imati manjinski udio tijekom trajanja ugovora.

Privredni vjesnik Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012.

( od 800 mil do 1 mlrd KM trebao bi biti težak zahtjev BiH MMF-u

Bosanskohercegovačka porezna nedisciplina

Državi duguju svi, pa i država Porezni obveznici Federacije duguju više od 1,6 milijardi KM, a vlada se u šest mjeseci ove godine prodajom trezorskih zapisa, vrijednosnih papira i obveznica zadužila za 417 milijuna KM Zdravko Latal latal@privredni.hr

otovo nevjerojatno zvuči podatak Federalnog ministarstva financija da zaključno s krajem lipnja porezni obveznici u ovom bosanskohercegovačkom entitetu po osnovi poreza na plaće, dobit, dohodak, imovinu, promet, te doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje duguju više od 1,64 milijarde konvertibilnih maraka. Državi duguju i državne tvrtke i institucije Federacije. Riječ je o, do sada, rekordnom dužničkom iznosu zabilježenom u samo jednom entitetu, a zasigurno ništa bolja situacija nije ni u drugom, Republici Srpskoj. Porezna nedisciplina nije od jučer Istodobno se vlada Federacije BiH, kako bi pokrila proračunske rupe, u zadnjih šest mjeseci putem trezorskih zapisa, vrijednosnih papira i obveznica zadužila 417 milijuna KM. Državi najviše duguju poduzeća s većinskim državnim kapitalom - više od pola milijarde KM. Samo tri rudnika, Željezara Zenica, Agrokomerc i Služba za zapošljavanje Unskosanske županije duguju oko 250 milijuna KM, navodi se, među ostalim, na više od stotinu stranica materijala Komisije Zastupničkog doma Skupštine FBiH za utvrđivanje neuplaćenih poreznih obveza.

Osim crne statistike i oštrih upozorenja, parlament od nadležnih institucija vlasti zahtijeva poduzimanje hitnih mjera za naplatu dugova kako bi se sačuvala financijska stabilnost entiteta, a time i države. Ekonomski analitičari u Sarajevu pitaju se međutim kakve bi to mogle biti mjere protiv insolventnih tvrtki, pa i onih državnih koje su se morale davno prije prodati te onih za koje što hitnije treba pokrenuti stečajne postupke. Uostalom, ova porezna nedisciplina nije od jučer, ona je u zemlji prisutna već desetljećima. Neovisni ekonomski i financijski znalci iznijeli su više recepta za uspostavu reda u poslovanju. Tako se predlažu hitne izmjene zakona o doprinosima, a posebice zakona o plaćama kako bi se onemogućila isplata plaća dok se prethodno ne izmire porezne obveze, doprinosi, te da se nepoštivanje ovih propisa sankcionira kao krivično djelo. Slična razmišlja-

nja čuju se i u parlamentu čiji zastupnici sugeriraju da se pooštri i kontrola banaka koje primaju uplate za neto plaće. No, treniranje strogoće ima u ovom području i svoju cijenu, bunt radničke klase, štrajkove rudara,

Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić zatražio od vlasti da objave imena svih dužnika državi

građevinara, pa i ne malog broja administracije, te zaposlenih u obrazovnom i zdravstvenom procesu koji su krajnje nezadovoljni visinom primanja. MMF kao pojas za spašavanje Sa strahom se očekuje vrela jesen, vrelija od ljetnih žega. Analitičari sumnjaju da će zastupnici stranaka na vlasti upotrijebiti batinu za nedisciplinirane pore-

zne obveznike jer se početkom listopada održavaju izbori za lokalne organe vlasti, pa bi tada oni koji su na vlast došli zahvaljujući lažnim obećanjima narodu da ih čeka med i mlijeko ostali bez podrške baze. Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić također se uključio u raspravu o poreznim dužnicima. On je upozorio vlasti da zemlju olako zadužuju dok istodobno dopuštaju da im novac curi kroz prste. Prema njegovim izjavama, nužno je ojačati inspekcije jer je apsurd voditi pregovore s MMF-om o novom stand-by aranžmanu dok se istovremeno gube porezni prihodi. Aranžman s MMF-om ipak je, smatra Kozarić, neophodan te očekuje kako će se zahtjev BiH kretati u rasponu između 800 milijuna do milijardu KM. Ako se ta sredstva dobiju, ona će stabilizirati ekonomsku situaciju u zemlji, pokriti postojeće deficite, pojačati fiskalnu disciplinu i dati vlastima oslonac za pokretanje nužnih reformi. Uz to što je taj kredit mnogo jeftiniji od onih uzetih od komercijalnih banaka, on je i ključ kojim se otključavaju sefovi Svjetske banke i Europske komisije u kojima se čuvaju milijuni namijenjeni za BiH. Guverner je zatražio od vlasti da objave imena svih dužnika državi jer nema nikakvih razloga da oni budu skriveni od javnosti, a osim toga to je i uobičajena praksa u razvijenim zemljama.

www.privredni.hr Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012.

( 358 mil €

( 300 ljudi

dug Cimosa bankama

izgubilo posao u Revozu u 2012.

Slovenska cijena krize

Sudar dvaju svjetova U realnom sektoru koji je bio prinuđen ponekad i na drastična otpuštanja, ne mogu razumjeti zaposlenike u javnom sektoru koji ne žele primiti račun za krizu, iako su dijelom i sami njezinim uzročnikom Franjo Kiseljak kiseljak@privredni,hr

indikati u Revozu, tvornici automobila u Novom Mestu, nagovorili su upravu da otkaže suradnju vanjskim tvrtkama koje su za pogođenu cijenu čistile prostorije u tvornici i odvozile smeće. Sada te poslove obavljaju radnici Revoza koji su se zbog loše prodaje automobila našli pred otkazom. Bolje ikakav nego nikakav posao, rezonirali su sindikati, koji su prije toga već pregrmjeli ukidanje noćne smjene zbog čega je ove godine posao u Novom Mestu izgubilo 300 ljudi. Pad prodaje Renaultovih automobila od 3,3 posto na međugodišnjoj razini unio je nemir među 2300 ljudi koliko ih trenutačno radi u Revozu. Kako bi otpuštanja bilo što manje, zaposlenici su ovih dana pristali da se povišica plaće od 1,3 posto na temelju ostvarene proizvodnosti pretvori u slobodne dane. Umjesto veće plaće radnici će dobiti prosječno tri dana dopusta. Umjesto povišice odmor U slovenskom realnom sektoru koji je bio prinuđen ponekad i na drastična otpuštanja kako bi se tvrtka održala na životu, ne mogu razumjeti zaposlenike u javnom sektoru koji ne žele primiti odgovarajući račun za krizu, iako su dijelom i sami njezinim uzročnikom. Toliko paralelizama, neodgovornog trošenja, sporog odziva te prebacivanja odgovor-

*vijesti TEŠ 6: jamstvo uz kadrovske smjene Elektroenergetske uprave HSE i TEŠ-a koje vode projekt gradnje šestog bloka Termoelektrane Šoštanj, dobile su od vlade nalog da ponovno izrade investicijski plan, peti po redu, trenutačno najskupljeg projekta u Sloveniji. Slovenska vlada želi se osigurati da konačna cijena elektrane ne premaši 1,3 milijarde eura. Stoga je tek uz nove, strože uvjete pristala uputiti u parlament na potvrdu zakon o državnom jamstvu za 440 milijuna eura kredita EIB-a bez kojeg je nemoguće nastaviti gradnju tog šestog bloka. Kinezi kupuju u Ajdovščini 40 aviona

Sve ono što se udomaćilo u javnom sektoru, iz realnog je iščezlo čim je kriza pokazala zube nosti na druge, koliko se toga udomaćilo u javnom sektoru, iz realnog je iščezlo čim je kriza pokazala zube. U Revozu umjesto povišice dijele dodatne dane odmora. Merkur je u drukčijem položaju, pa tamo skraćuju odmore i plaće, sve u nastojanju da se tvrtki u prestrojavanju olakša dogovore s bankama i dobavljačima. Nakon kraha tajkunskog preuzimanja, Merkur sada liže sanacijske rane. Radnici su potpisom na anekse ugovora o radu pristali da im se plaće na devet mjeseci snize od 0,3 do 10 posto. I u Kolpi, tvrtki za kupaonsku opremu i namještaj, također ne ide sve

I Cimos u sanacijskom presingu Cimos je također došao u položaj moliti za milost banke kojima duguje ukupno 358 milijuna eura. Banke su prošli tjedan načelno pristale reprogramirati dugove među kojima je i mnogo kratkoročnih. Kako bi njihov ustupak imao smisla, banke zahtijevaju od Cimosa dva važna prethodna sanacijska poteza. Prvi je prodaja najunosnijeg društva kćeri - tvrtke Litostroj Power, a drugim se iznuđuje 20 milijuna eura dokapitalizacijskog uloška od najvećih vlasnika. Litostroj Power kako su planirali. Plaće ne mogu sniziti jer su ionako već male. Masu za plaće ipak su smanjili, i to smanjenjem broja zaposlenih. Otkaz je dobilo 19 radnika, uglavnom iz režije. U Adria Mobilu istekom srpnja neće produljiti ugovore o radu sa 43 radnika. Europsko tržište autoprikolica palo je u prvom polugodištu za šest posto. U drugoj polovini godine ionako se prodaje manje prikolica nego u prvom polugodištu, pa je Adria Mobil jednostavno prinuđen prilagoditi se smanjenoj

proizvodi vodene turbine i drugu opremu za elektrane. Ima inženjersko poduzeće u Češkoj i tvrtku u Kanadi te toliko narudžbi da su kapaciteti zauzeti do sredine 2014. godine. Dosad se javilo sedam potencijalnih kupaca, uz fondove i poznati konkurenti – Alstom, ABB, Mitsubishi i Voith-Siemens. U sanaciji će sudjelovati oko 20 banaka, većinom iz Slovenije, ali se očekuje i doprinos banaka iz Hrvatske te drugih država s područja bivše Jugoslavije gdje Cimos ima tvrtke kćeri.

potražnji odgovarajućim smanjenjem zaposlenosti. Upravni aparat stalno buja Otkaze su nedavno podijelili i u Sava Turizmu. Nije ih bilo mnogo, samo 18, i to iz poslovnih razloga. Nakon udruživanja u jedno poduzeće pokazalo se da su brojne rukovodne funkcije udvojene. Rukovoditeljima raznih službi ponuđeni su novi poslovi. Nisu ih prihvatili, pa su dobili otkaz. U državnoj upravi ne znaju za takvu praksu. Velike organizacijske pro-

mjene kakve prate svaku smjenu vlasti, uvijek završavaju proširenim zapošljavanjem. Ima rokada – seljenja aparata iz jednog u drugi organizacijski okvir – ali se usput uvijek dovodi i nove ljude. Upravni aparat tako stalno buja na istim poslovima i uz ažurnost koja guta sve više tuđeg novca i vremena. U Sloveniji tako još uvijek egzistiraju dva svijeta – realni i onaj drugi koji se opire promjenama što ih iznuđuje svjetska kriza čije su reperkusije nadograđene domaćim promašajima i nespretnostima.

Ivan Boscarol, direktor Pipistrela iz Ajdovščine, inovativnog privatnog poduzeća za izradu ultralakih aviona, najavio je dolazak u Sloveniju izaslanstva kineskih zrakoplovnih vlasti radi potpisa sporazuma kojim će se na kineskom tržištu priznati slovenske certifikate. Time će biti otklonjena posljednja prepreka u zaključivanju velikog posla – isporuci prvih 40 Pipistrelovih aviona u Kinu sljedeće godine. Prehrambena industrija mirno u drugo polugodište

Slovenska prehrambena industrija ne očekuje veće tržišne potrese u drugom dijelu godine. U Perutnini Ptuj čak se nadaju većoj potražnji, pogotovo na tržištima u razvoju. Ljubljanske mlekarne šire poslovne veze s udaljenijim tržištima. Na taj način žele se zaštititi od eventualnih poremećaja u Italiji koja je najveće inozemno tržište za mljekare iz Ljubljane.

16 STIL *vijesti Zlarinsko lito 2012. U povodu 90. obljetnice turizma na otoku Zlarinu među mnogim kulturno-zabavnim i sportskim manifestacijama održat će se i besplatna škola jedrenja. Tako sva djeca u dobi od šest do 15 godina imaju priliku naučiti osnove jedrenja kroz tečaj koji svake godine u Zlarinu organizira tamošnji Yacht Club. Osim teoretskih znanja, najmlađim polaznicima škole jedrenja osiguran je trening na moru u jedrilicama klase optimist, dok oni stariji jedre na jedrilicama klase korsar. Školu vodi profesionalni trener iz Šibenika kojeg plaća Yacht Club Zlarin. Uskoro Motovun Film Festival

Od 28. srpnja do 1. kolovoza u Motovunu će se održati Motovun Film Festival na kojem će se prikazati 22 filma odabrana između stotina naslova recentne svjetske kinematografije. Ove se godine na festivalu uvodi tzv. nulti dan jer, kako kažu organizatori, posjetiteljima festivala po dolasku u Motovun treba jedna večer kako bi “utvrdili tko je stigao, koga nema, da se upoznaju i prepoznaju”.Toga će se dana na glavnom trgu održati besplatna projekcija filma, a potom i uvodna zabava. Peti međunarodni Kastav Blues Festival Ovogodišnji peti Kastav Blues Festival održava se od 2. do 5. kolovoza, uz brojne koncerte, glazbene radionice, izložbe i ostale aktivnosti. Osim u Kastvu, dio programa odvijat će se u Viškovu, Ronjgima, Matuljima i Čavlima, čime se festival širi i izvan područja Kastavštine. Na taj se način promovira taj kraj i upotpunjava turistička ponuda cijele regije.

Privredni vjesnik Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012.

( 100 m

( 100.000 €

površina Studia Kairos

uloženo u adaptaciju prostora

Bed&Breakfast, novi oblik smještaja

Sretni trenutak zaustavljen u Zagrebu Studio Kairos može ugostiti 12 osoba u četiri sobe, svakoj uređenoj na poseban način. Soba pisaca, Zanatska, Bakina i Muzička soba povezuju prošlost i sadašnjost Zagreba Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ed&Breakfast ponuda uobičajena je u mnogim svjetskim metropolama, ali u Hrvatskoj još uvijek nije zaživjela u dovoljnoj mjeri. Ipak, nedavno je u Zagrebu otvoren prvi takav smještajni objekt B&B Studio Kairos u kojem se gostima osim smještaja i doručka nude i razni sadržaji. U potpunu adaptaciju privatnog stana veličine 100 četvornih metara njegova vlasnica Danijela Čavlović uložila je oko 100.000 eura vlastitih i kreditnih sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak iz kreditne linije za poticanje ženskog poduzetništva. Studio Kairos može ugostiti 12 osoba u ukupno četiri sobe od kojih je svaka uređena na poseban način. Tu se nalaze Soba pisaca, Zanatska, Bakina i Muzička soba koje gostima daju uvid u povijest i sadašnjost Za-

greba. Prema uslugama i sadržajima koje nudi B&B Studio Kairos nalazi se uz bok hotelima kategorije četiri zvjezdice. Izgradnja atraktivnog turističkog brenda “Ideja za pokretanje vlastitog biznisa nastala je prije godinu dana kada sam zajedno s još 130 kolega ostala bez posla nakon restrukturiranja kompanije u kojoj sam radila. Nisam gubila vrijeme žaleći nad svojom sudbinom nego

Prema uslugama koje nudi Studio Kairos nalazi se uz bok hotelima s četiri zvjezdice sam razmišljala o mogućnostima koje mi se pružaju. Razgovor sa suprugom i bratom doveo nas je na ideju otvaranja hostela u našem stanu u Vlaškoj ulici. No, ipak smo zbog određenih admini-

strativnih barijera od toga odustali, pa smo odlučili preurediti stan na drukčiji način”, rekla je Danijela Čavlović. Svakoj sobi dodana je kupaonica, a stara je kuhinja pretvorena u zajedničku prostoriju u kojoj će se gostima posluživati doručak. Trenutačno su u tom objektu uz vlasnicu zaposlene još dvije osobe. Studio Kairos namijenjen je raznolikoj publici - poslovnim ljudima, obiteljima, samcima, back-

packerima te ostalim turistima koji posjećuju Zagreb. U zajedničkoj prostoriji mogu se organizirati radionice i slična druženja, a gostima će domaćini osigurati svu potrebnu podršku, primjerice mogu se iznajmiti bicikli i tablet računala. Studio Kairos može i zajednički unajmiti društvo do 12 osoba. Osim toga, gostima se nudi usluga pranja i glačanja rublja te mogućnost punog pansiona u suradnji s obližnjim

restoranom Vagabund. “Cilj nam je zadovoljiti što je moguće više potreba svojih posjetitelja jer ćemo jedino na taj način dobiti zadovoljnog gosta koji će se htjeti vratiti”, istaknula je Danijela Čavlović. Dodala je kako je jedan od ciljeva Studija Kairos postati prepoznatljiv lider u B&B ponudi Zagreba te izgraditi atraktivni turistički brend koji će pridonijeti promociji grada izvan hrvatskih granica.

Projekt Gourmet Passport

Novi vodič i program vjernosti Turistička tvrtka Laguna Novigrad u suradnji s istarskim ugostiteljima, vinarima, maslinarima i restoraterima te s turističkom zajednicom klastera Umaga, Novigrada, Brtonigle i Buja nedavno je po-

krenula projekt Gourmet Passport. Taj je projekt namijenjen ljubiteljima gastronomije i turističkih sadržaja viših vrijednosti te prije svega individualnim gostima koji tijekom cijele godine posjećuju Istru. Kroz bren-

diranje gastro i eno lokaliteta cilj projekta Gourmet Passporta je povećanje vizibiliteta sjeverozapadne Istre kao jedne od najkvalitetnijih hrvatskih gourmet destinacija. Do sada se pozivu na sudjelovanje u tom projektu odazvalo tridesetak partnera. No, što je zapravo Gourmet Passport? To je program vjernosti kroz koji potrošači u određenom vremenskom razdoblju sakupljajući naljepnice iz po-

jedinih odredišta ostvaruju popuste na izvanpansionske usluge na području klastera. Gosta se nastoji zadržati u Istri te potaknuti na potrošnju, a ujedno kroz program vjernosti motivirati na ponovni dolazak. Gosti putovnicu mogu zatražiti nakon konzumacije proizvoda i usluga partnera u minimalnoj vrijednosti od 500 kuna. Prilikom svakog sljedećeg posjeta i konzumacije od minimalno 200 kuna gost dobi-

va naljepnicu koja donosi dodatni popust na računu. Za najvjernije goste pripremljena je Gourmet diplomatska putovnica kojom česti posjetitelji ostvaruju najveće popuste i ostale pogodnosti. Direktorica Lagune Novigrad Zrinka Bokulić istaknula je kako Gourmet Passport ima priliku postati “veleposlanikom kvalitetne gastro ponude i specifičnog životnog stila” po kojem je Istra već i sada poznata. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012.

(

prije 30-ak godina

*vijesti

otvorena cvjećarnica Ljubica

Buket.hr

Bilo kuda, cvijeće svuda, čak i online! Kupljeni aranžmani besplatno se dostavljaju po Hrvatskoj, putem suradnika iz drugih, partnerskih cvjećarnica, a ne kurirskom dostavom Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

vi oni koji zbog brzog ritma života ne mogu izdvojiti vrijeme za odlazak u cvjećarnicu, a žele rodbinu, prijatelje ili voljenu osobu obradovati svježim cvijećem, to mogu učiniti zahvaljujući web trgovini Buket.hr koja je s radom započela u svibnju. Ljubica Ruklić, direktorica ove internet cvjećarnice, kaže da Buket.hr funkcionira tako da se kupljeno cvijeće, odnosno buketi, vijenci, košarice... besplatno dostavljaju po cijeloj Hrvatskoj. Posebnost je u tome što se dostava obavlja osobno, putem suradnika iz drugih, partnerskih cvjećarnica, a ne kurirskom dostavom

ili pak plaćanjem neke poštanske usluge. “Time se osigurava dostava u dogovoreno vrijeme”, ističe ona. Uz veliku ponudu moderno aranžiranog cvijeća, korisnici mogu birati i dodatni poklon – bom-

daci o klijentima, kao što su brojevi njihovih platnih kartica, nakon online kupnje se ne čuvaju odnosno ne skladište. “Proces narudžbe je jednostavan, nije potrebna prethodna registracija, što znači da je

U planu je izrada web trgovine na engleskom i njemačkom jeziku bonijere i vino. “Također, uz svaki aranžman može se odabrati čestitka na kojoj će pisati željeni tekst, poruka za primatelja cvijeća”, dodaje. Kupnja putem internet cvjećarnice je sigurna, pri čemu se izuzetno poštuje privatnost korisnika. Po-

moguće nekoga razveseliti cvijećem u samo nekoliko klikova mišem”, napominje Ljubica Ruklić. Prisutnost na društvenim mrežama Posjetitelji ove web stranice mogu pronaći zanimljive informacije poput onih

o činu darivanja, o tomu koje je cvijeće prigodno za poklanjanje u određenim trenucima ili o značenju određene boje cvijeta. Valja naglasiti kako je Buket.hr prisutan na svim značajnijim društvenim mrežama - Facebooku, Twitteru i Google Plusu čiji se korisnici mogu svakodnevno informirati o novostima i zanimljivostima o cvijeću, ali i pogledati bukete kako bi dobili što bolji uvid u rad cvjećarnice i njenu ponudu. Ljubica Ruklić nastavlja kako ideja za otvaranje internet cvjećarnice nije došla slučajno. Radi se, naime, o logičnom nastavku poslovanja koje je započelo prije tridesetak godina otvaranjem zagrebačke cvjećarnice Ljubica. “Tako smo, spojivši

bogato iskustvo u cvjećarstvu s novim tehnologijama, odlučiti otvoriti ovu web trgovinu”, objašnjava ona te dodaje kako tvrtka trenutačno ima tri zaposlenika, a s obzirom na obujam posla, do kraja godine planiraju zaposliti još dvije osobe. Vlasnica planira i izradu ove web trgovine na engleskom i njemačkom jeziku s obzirom na to da mnogo ljudi iz inozemstva naručuje cvijeće svojim prijateljima i rodbini u Hrvatskoj. “Također u izradi je mobilna stranica Buket.hr-a jer većina klijenata koristi smartphone uređaje pa se želimo prilagoditi njihovim potrebama i omogućiti im naručivanje u svakom trenutku”, zaključuje Ljubica Ruklić.

Kapsch CarrierCom otkupio hrvatsku podružnicu

Hrvatska - važan razvojni centar

apsch CarrierCom, globalni proizvođač i sistemski integrator telekomunikacijskih rješenja za operatore i željezničke tvrtke, kupio je preostalih 31 posto dionica svoje hrvatske podružnice Kapsch TIS. “I dalje vidimo veliki potencijal na tržištima Jugoistočne i Istočne Europe. Stoga bi poslovanje u Hrvatskoj, kao važnom razvojnom centru, trebalo nastaviti širiti”, izjavio je Kari Kapsch, izvrš-

ni direktor tvrtke Kapsch CarrierCom. Premda je ova kompanija u Hrvatskoj na području analognih bežičnih komunikacija za željeznice prisutna od kasnih 1980-ih, snažniji iskorak na naše tržište napravila je 2009. godine kupivši većinski udio u hrvatskoj tvrtki TIS.KIS (preimenovana u Kapsch TIS), koja se bavi razvojem softverskih rješenja u mobilnoj telefoniji i ima dugogodišnje stručno iskustvo na telekomunikacij-

skim tržištima Jugoistočne Europe. Upravo zbog toga TIS.KIS se uklopio u poslovanje tvrtke Kapsch CarrierCom, koji je prote-

klih nekoliko godina prisutan u većem dijelu Jugoistočne Europe. Inače, osim aplikacija i mrežnih usluga koje ra-

zvija u sedam istraživačkih i razvojnih centara u Europi i Aziji, Kapsch CarrierCom je partner željezničkim tvrtkama kao što su francuska željeznica RFF, njemačka željeznica DB i Network Rail u Velikoj Britaniji. U segmentu javnih operatora, klijenti Kapsch CarrierComa su Telekom Austria i Chunghwa Telekom u Tajvanu. Kapsch CarrierCom je dio Kapsch Grupe sa sjedištem u Beču. (B.O.)

Iskon i Skylink protiv provalnika Uoči sezone godišnjih odmora i pojačanog opreza od provala Iskon je u suradnji s tvrtkom Skylink ponudio pakete usluga za zaštitu objekata i osoba. Paketi uključuju protuprovalnu opremu, videonadzor, detektore dima, otrovnih plinova i vatre, uz obvezan izlazak na teren u slučaju dojave. Iskon Skylink paketi posebice su pogodni za zaštitu poslovnih prostora poput ureda javnih bilježnika, odvjetničkih ureda, ordinacija te raznih trgovina. Novi Office u oblaku

Izvršni direktor Microsofta Steve Ballmer prošli tjedan je predstavio novi Microsoft Office koji će biti dostupan u jesen. Novi Office je zapravo usluga u oblaku s pretplatom koja je prilagođena za korištenje u segmentu pametnih telefona i tablet uređaja s ekranima osjetljivim na dodir i koja osigurava visoku produktivnost privatnim korisnicima i tvrtkama. Koristeći novi Office, pretplatnici će, primjerice, moći međusobno kontaktirati (zvati i slati poruke) jer usluga dolazi s opcijom Skype. Suradnja S&T-ja i SAP-a Tvrtka S&T Hrvatska postaje SAP Partner Center of Expertise. Tako se ovaj sistem integrator pridružio SAP partnerima koji su ovlašteni za pružanje usluga podrške korisnicima u skladu sa standardima tog poslovnog softvera. Dobiveni status označava najvišu razinu vjerodostojnosti na tržištu te je ujedno priznanje za poslovna dostignuća i stručnost. Kako bi dobio ovaj status, S&T je udovoljio svim uvjetima koje SAP postavlja partnerima, pod čime se ponajprije misli na velik broj specijalizacija za široki portfelj tehnologija.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

FRANCESCA PETRIZZO SJEĆANJA JEDNE KUJE

Privredni vjesnik Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Suradnja

JVC Ivkon, Minsk, Bjelorusija, www.ivkon.by. Tvrtka proizvodi slastice i slatkiše (praline, žele, souffle...). Tvrtka traži distributere i uvoznike te hrvatske proizvođače za zajedničku proizvodnju. Kontakt: Darina Milevskaya, ivkon.export@gmail.com, +375 17 216 19 76, +375 296 87 44 74. Metalni proizvodi za kućanstvo

Školska knjiga

Helenu Trojansku njezin muž Menelaj dovodi natrag u domovinu. Na brodu vjetru i valovima pripovijeda svoju životnu priču, različitu od one koju svi znaju: o stvorenju žednom ljubavi, ali prisiljenome pokoravati se zakonima oca-kralja i udati se za čovjeka kojeg nije željela. Ta će kobna odluka uzrokovati tragediju i zaviti ih u crninu jer će Helena u naručju drugih tražiti ono za što je zakinuta. Pritom će izgubiti sve i steći glas kuje, prokletnice i izdajice.

Graham Brown Urota Maja Znanje

Vladina operativka Danielle vodi ekspediciju u najdublje dijelove Amazonije u potrazi za legendarnim gradom Maja. No nesvjesni su da su zapravo zamjena za skupinu koja je nestala prije nekoliko tjedana, i da je ono što traže revolucionarno otkriće koje bi moglo promijeniti svijet. Skupina očajnički traži vezu između smrtonosne istinitosti majanske legende, nomadskog plemena koje ih progoni i zastrašujuće tajne zakopane ispod drevnih ruševina, dok ih iz sjene prati nevidljivi neprijatelj.

Aleksandar Žiljak Irbis Zagrebačka naklada

U bliskoj budućnosti šačica bogatih ima sve. Milijarde preostalih dave se u bijedi. Ljudski život ne vrijedi ništa. Glavni junak, odbjegli vojnik u tijelu snježnog leoparda - irbisa, sklapa prinudni savez sa svrgnutom gangsterskom kraljevnom. Na putovanju fantazmagoričnom Hrvatskom kojom kruže bizarne zvijeri, nano-dvojnici Brucea Leeja i razularene bande, visokotehnološki plaćenici... njih su dvoje uvučeni u konačni udar na moćnike, s ciljem uspostave novog, pravednijeg svijeta.

Friedrich Oberkofler Antikrist Verbum

Kako uistinu stojimo s paklom i đavlom? Je li pakao prazan jer su svi đavli ovdje? Tko je ili što je Antikrist? Koje je vrijeme pojave Antikrista i kako će izgledati njegova vladavina? Što je s progonstvom Crkve, spasenjem onih koji su ostali vjerni ponovnomu Kristovu dolasku? Teolog dr. Friedrich Oberkofler u ovoj knjizi sva ta pitanja ne predstavlja kao senzacionalne teme niti ih analizira u zamršenoj teološkoj raspravi, nego ih obrađuje na jasan, argumentiran i razumljiv način.

Rob Yeung Samopouzdanje: Umijeće postizanja svega što poželimo Veble commerce

Knjiga objedinjuje najbolje metode, od kognitivne bihevioralne terapije, sportske psihologije, neurolingvističkog programiranja, pozitivne psihologije i mnoge druge. U njoj ćete pronaći savjete za razvijanje svojih samopouzdanih uvjerenja, rješavanje prepreka, stvaranje samopouzdanih ciljeva i budućnosti te metode za stvaranje samopouzdanih prezentacija, druženja, poslovne susrete i razgovore za posao, te cjelokupnu samopouzdanu promjenu življenja.

hrvatskim poduzetnicima te traži zastupnike i distributere za svoje proizvode. Kontakt: yasmina.jara@grupoandalucia. org, +34 91 6422445. Suradnja

Ledar Trade Office, Czestochowa, Poljska, www.ledar.net. Tvrtka proizvodi elemente od čeličnih i aluminijskih ploča te se bavi obradom lima. Zainteresirani su za suradnju s hrvatskim tvrtkama. Kontakt: ledar.biuro@poczta.fm, +48 34 3681437. Zastupanje

Elit, Kayseri, Turska, www.elitintrade. com. Tvrtka je turski izvoznik metalnih proizvoda za kućanstvo, kao što su daske za peglanje, ljestve, stalci za sušenje rublja... Tvrtka izvozi svoje proizvode u Grčku, Bugarsku, Makedoniju, Španjolsku, Iran, Siriju i Izrael. Posjeduje TÜV/ GS, ISO 900:2000 i CE certifikate. Kontakt: Derya Durmus, info@elitintrade. com, +90 352 2224823.

Kis Produkt, Laktaši, Bosna i Hercegovina, www.kisprodukt.com. Tvrtka traži zastupnika ili distributera školskog, medicinskog, uredskog i ugostiteljskog namještaja za tržište Hrvatske. Kontakt: Draško Kremenović, info@kisprodukt. com, +387 51 585876, +387 65597037. Suhomesnati proizvodi

Zastupanje

T.D.I., Veliko Trojstvo, www.tdi.hr. Tvrtka traži zastupnike u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Poljskoj. Proizvode metalnu galanteriju, proizvode od žice, stalke za cvijeće, balkonske košarice. Imaju i velike kapacitete uslužnog elektrostatskog plastificiranja metala. Kontakt: Davor Tejić, info@tdi.hr, +385 43 217057, +385 98 1822218. Lopte

Nokaut profi sistemi, Zagreb, www.nokaut.hr. Tvrtka prodaje lopte za nogomet - za dvorane, travu i asfalt. Kontakt: Marinko Hrastović, info@nokaut.hr, +385 1 5612472, +385 91 2333604. Aluminij

Grupo Andalucia, Fuenlabrada, Španjolska, www.grupoandalucia.org. Tvrtka se bavi proizvodnjom anodiziranog aluminija i aluminija s praškastim premazom. Tvrtka je zainteresirana za poslovanje s

JK, Lubin, Poljska, www.jasiolka.com. Tvrtka je proizvođač mesa i suhomesnatih proizvoda te nudi svoje proizvode (eko proizvodnja, tradicionalni poljski suhomesnati proizvodi). Kontakt: jasiolka@interia.pl, +48 134330802. Suradnja

Ekro BV, Apeldoorn, Nizozemska, www.ekro. nl. Tvrtka je najveći proizvođač teletine i mlade govedine u Europi. Traži ozbiljne poslovne partnere u Hrvatskoj. Kontakt: Rene Kamphorst, rkamphorst@ekro.nl, +31 55 5492192.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Autogume

Hrvatske autoceste nabavljaju autogume za terenska i teretna vozila, radne strojeve i priključke. Rok dostave ponuda je 28. kolovoza.

Rok dostave ponuda je 2. kolovoza. Regija Rabljeni putnički vagoni

Željeznice Federacije BiH nabavljaju 20 rabljenih putničkih vagona. Rok dostave ponuda je 4. rujna.

Oznake zvanja i amblemi

Ministarstvo pravosuđa nabavlja oznake zvanja i ambleme za pravosudnu policiju. Rok dostave ponuda je 6. kolovoza.

Stolna računala

Poštanski bicikli

Odjeća

Hrvatska pošta nabavlja 230 poštanskih bicikala.

Narodna skupština Republike Srbije nabavlja 100 stolnih računala. Rok dostave ponuda je 17. kolovoza. Pošta Slovenije nabavlja polo majice, pulovere, ša-

love, termo rublje i čarape. Rok dostave ponuda je 9. kolovoza. Kamioni za sakupljanje otpada

Općina Zavidovići nabavlja kamione za sakupljanje otpada. Rok dostave ponuda je 14. kolovoza.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se kuće, poslovni prostori, apartmani... Poslovni prostor u Rijeci, Antuna Barca 3c i

3d, površine 680 četvornih metara, vrijednosti 5.200.000 kuna, prodaje se 3. kolovoza na Trgovačkom sudu u Rijeci. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Razgledavanje se može dogovoriti na telefon 051/251 355 i 051/251 175. Na tom broju telefona mogu se doznati i ostale informacije o prodaji, a jamčevina je pet posto od početne cijene. Kuća, gospodarska zgrada, dvorište i oranica u Varaždinu, Trg Ivana Perkovca, površi-

ne 3346 četvornih metara, vrijednosti 1.047.660 kuna, prodaje se 6. kolovoza na Općinskom sudu u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, soba br. 12/ III., s početkom u 9 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, a razgledati se može 2. i 3. kolovoza između 13 i 15 sati. Jamčevina je 10 posto vrijednosti nekretnine, a treba je uplatiti na žiro-račun broj: 23900011300004506, poziv na broj: 03-35-82311. Istoga dana, na istom sudu, s početkom u 10 sati, održat će se ročište za prodaju oranice, voćnjaka, šume, kuće i gospodarske zgrade, vinograda, livade,

puta i klijeti u Gornjoj Voći, ukupne površine 54.063 četvorna metra, vrijednosti 1.174.061 kunu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a razgledati se može 2. i 3. kolovoza između 13 i 15 sati. Jamčevina je 10 posto vrijednosti nekretnine, a treba je uplatiti na broj: 2390001-1300004506, poziv na broj: 03-35-34611. Također, na istom sudu i istog dana, s početkom u 10.30 sati, prodaje se poslovna zgrada u Turčinu, Općina Gornji Kneginec, površine 565 četvornih metara, po cijeni od 847.000 kuna. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, a razgledati se može 2. i 3. kolovoza od 13 do 15 sati. Jamčevina je 10 posto vrijednosti nekretnine, a treba je uplatiti na broj: 23900011300004506, poziv na broj: 03-35-66211. Apartman u naselju Krnica, Općina Marčana, Istarska županija, površine 40 četvornih metara, vrijednosti 502.214,80 kuna prodaje se na dražbi koja će biti održana 6. kolovoza u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/III., Karlovac, soba broj 341, s početkom u 13 sati. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina koja je predmet prodaje može se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/5170 411. Jamčevina je 50.000 kuna i treba je uplatiti najkasnije dva dana prije održavanja ročišta za dražbu.

Kuća i dvorište u Križevcima, Lepušićeva 7, površine 614 četvornih metara, vrijednosti 499.443,28 kuna, prodaju se na ročištu koje će se održati 7. kolovoza na Općinskom sudu u Koprivnici, soba broj 9/I., s početkom u 8 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, a može se razgledati 6. kolovoza od 9 do 11 sati. Jamčevina je 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine, a detalji o uplati mogu se doznati na Općinskom sudu. Dvije stambene zgrade, gospodarska zgrada, dvorište, voćnjak i oranica u Podgoraču, Ulica kralja Tomislava 111, Osječko-baranjska županija, ukupne površine 5415 četvornih metara, prodaju se na dražbi koja će se održati 7. kolovoza na Općinskom sudu Našice, Pejačevićev trg 14, soba br. 19/I., s početkom u 8.30 sati. Nekretnina se ne može prodati

ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledati se može u tjednu prije održavanja ročišta. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za prodaju uplatile jamčevinu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na račun depozita Općinskog suda u Našicama br. 23900011300001392, poziv na broj 2-187-11, a kupac je potvrdu o uplati dužan predočiti sucu prije nego se pristupi dražbi.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

America rediviva dr. Uroš Dujšin

sprkos pesimizmu na koji upućuju svađe među predsjedničkim kandidatima, Amerika pokazuje znakove nove vitalnosti. Zahvaljujući dinamici svog privatnog sektora, ekonomija pokazuje znakove preporoda. Dosadašnje slabosti nestaju, a nove se prednosti otkrivaju, i to brzinom od koje

mogu mnogo naučiti i stagnirajuća Europa i dirižistička Azija. Dosadašnja američka slabost potječe iznad svega od pretkriznih ekscesa i izobličene privrede koju su oni stvorili. Sve do 2008. privredni se rast zasnivao uglavnom na osobnoj potrošnji i kupovini nekretnina, financiranih inozemnom štednjom kanaliziranom kroz jedan nedovoljno kapitalizirani financijski sistem. Zaduženost kućanstava, koja je u 2000. bila jednaka iznosu od 100 posto dohotka, u 2007. se popela na 133 posto. Oporavak od slomova izazvanih zaduživanjem uvijek traje godinama, dok kućanstva i banke ne pokrpaju svoje bilance. Podcijenjene nekretnine Unatoč tome, u zadnje tri godine to je krpanje brzo uznapredovalo. Sada su američke nekretnine među najpodcjenjenijima u svijetu, tj. 19 posto ispod njihove stvarne vrijednosti.

A kako se državna blagajna zajedno s drugim regulatorima, za razliku od svojih europskih slika i prilika, odlučila brzo suprotstaviti nedostacima u svom financijskom sistemu, to su američke banke morale otpisivati dugove i prikupljati kapital brže nego europske. Samo je Citigroup otpisao 143 milijarde gubitaka, dok nijedna europska banka nije stavila na stranu više od 30

milijardi. Američka je pokrivenost kapitalom među najvišima na svijetu. Otkrivene su i nove prednosti. Jedna je – dinamičniji izvozni sektor. Oslabljenim dolarom može se objasniti zašto je trgovinski deficit smanjen sa šest posto BDP-a u 2006. na današnjih četiri posto. No drugi trajniji pomaci, naročito rast potrošačke klase u zemljama u usponu, imaju povoljne učinke. Obje političke stranke optužuju Kinu da manipulira valutom, da kao opskrbljivač krši pravila. No bogatija Kina je postala treće po veličini tržište za američki izvoz, od 2007. povećan za 53 posto. K tome se mijenjaju i američki izvoznici. Neki proizvodi, kao Boeingovi zrakoplovi, Microsoftov softver i hollywoodski filmovi, već su poznati. No nastao je i boom u izvozu visokovrijednih usluga, kao što su usluge arhitekata, konstrukcije i rastuća “društvena ekonomija” zasnovana na Face-

booku, Appleu i Googleu koji zapošljavaju više od 3.200.000 ljudi, u igricama i virtualnoj robi koji se efikasno prodaju preko granice. Sputane nemoći u zemlji i u Europi, čak i te kompanije traže uporišta u tržištima u usponu. Američki prerađivači iznova osvajaju nekoć izgubljena tržišta. Preobrazba nije gotova U međuvremenu je ono što je Americi bila Ahilova peta postalo konkurentnom prednošću. Amerika je skupo platila svoju ovisnost o uvozu nafte. Kad god cijena West Texas Intermediatea poraste iznad 100 dolara po barelu, kao primjerice u 2008. godini, rast trpi. No visoke su cijene dovele do ograničavanja potrošnje i poticanja ponude, pa je neto ovogo-

Zahvaljujući dinamici svog privatnog sektora, američka ekonomija pokazuje znakove preporoda dišnji uvoz najniži nakon 1995., a Amerika bi na kraju trebala postati neto izvoznicom plina. Ipak, američka preobrazba još nije gotova. Čak i kada rezultati budu vidljiviji, mnogi će problemi ostati neriješeni. Zbog toga što su poduzeća koja predvode ovaj proces tako produktivna, ona plaćaju visoke nadnice, ali zapošljavaju malo ljudi. Tako će ona malo pridonijeti smanjenju nezaposlenosti, a istodobno povećati nejednakost. No to je ipak izbalansiranija i održivija osnovica za razvoj no što ju je Amerika imala ranije – i daleko bolja platforma za blagostanje nego što je ima nereformirana i postarija Europa.

20 SVIJET FINANCIJA *vijesti HNB prognozira pad BDP-a od 1,6 posto Čak i ako se dogodi blagi oporavak u drugom dijelu godine, ove se godine očekuje pad BDP-a od 1,6 posto te nastavak pada zaposlenosti, navodi se u najnovijoj publikaciji HNB-a Financijska stabilnost. Domaće gospodarstvo, ocjenjuju, tone u recesiju zbog ponovnog širenja krize u eurozoni, pooštrenih uvjeta financiranja na inozemnom i domaćem tržištu te pada izvozne potražnje. Porastao deficit tekućeg računa Prema podacima HNBa, deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u prvom tromjesečju ove godine iznosio je 1,69 milijardi eura, što je za oko 60 milijuna eura ili za 3,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Najveći deficit vidljiv je na podračunu roba (1,64 milijarde eura koji je porastao za 108 milijuna eura ili sedam posto. Inflacija nešto niža nego u svibnju

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju su, u odnosu na svibanj, u prosjeku niže za 0,6 posto. Na godišnjoj razini cijene su više za 3,8 posto, dok su u godišnjem prosjeku cijene više za 2,4 posto, objavio je DZS. U lipnju su najviše pale cijene odjeće i obuće (3,9 posto), cijene prometa (2,2 posto), cijene prehrane i bezalkoholnih pića (u prosjeku 0,5 posto), cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, koje su u prosjeku niže za 0,3 posto (niže cijene loživa ulja i plina u plinskim bocama i cisternama) te cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja, koje su u prosjeku niže za 0,1 posto.

Privredni vjesnik Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012.

( 1,2% primarni suficit ( oko 1,5% da bi se javni dug počeo smanjivati

prognoza pada BDP-a u 2012.

Fiskalna politika

Prigoda koja se ne smije prokockati Sljedećih mjeseci odlučuje se želi li Hrvatska ući u EU kao fiskalno odgovorna država ili kao još jedan sumnjivac s juga Europe Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ijetki su trenuci kada se neka zemlja nađe u prilici da iz temelja preokrene loš fiskalni trend koji traje već niz godina. A Hrvatska se upravo sada nalazi u takvoj situaciji. Naime, Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, ističe kako se trenutačno može zaključiti da je po tom pitanju napravljen korak u pravom smjeru. “Dakle, fiskalna prilagodba je počela, kao i blago smanjenje primarnog deficita, tj. ukupnog deficita umanjenog za iznos kamata. Cilj je da se taj primarni fiskalni deficit još umanji, kako bi bio uravnotežen, jer to dovodi do smanjenja ukupnog javnog duga. Ukoliko se ostvare proračunske projekcije, u ovoj godini će taj fiskalni deficit biti još manji i približit će se nuli, tj. bit će gotovo uravnotežen”, objašnjava on. Međutim, taj prvi korak je dobar, ali prekratak. “Kako bi se javni dug zaista počeo smanjivati,

treba ostvariti primarni suficit od 1,2 posto”, napominje Bohaček dodavši kako Hrvatska ima šansu u narednom razdoblju, 2013. i 2014. godine, nastaviti u tom dobrom pravcu kako bi dosegnula tu ravnotežu primarnog fiskalnog proračuna. Presudnu ulogu u zadržavanju Hrvatske na stazi fiskalne prilagodbe mogao bi imati Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Taj zakon, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2011., sadrži čvrsto pravilo koje se odnosi na rashodnu stranu. Točnije, ukupni rashodi proračuna opće države izraženi u postotku BDP-a moraju se smanjivati za jedan postotni bod godišnje. Smanjenje se provodi od trenutka kada će primarni fiskalni saldo u nominalnom iznosu biti jednak nuli ili pozitivan. Vrata gospodarskog rasta U novoj analizi Hrvatske udruge banaka Fiskalna politika u Hrvatskoj i EU: Smjer je dobar, ali korak je prekratak stoji kako su vlasti dugo ignorirale upozorenja ekono-

mista o neodrživom putu fiskalne politike. Rezultat je postao posve vidljiv tek u 2010. i 2011. godini, kada je većina država na zapadu, a osobito zemlje “nove Europe” (Estonija, Litva, Latvija, Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija, Mađarska, Bugarska i Rumunjska) ušle u fazu fiskalne prilagodbe. Hrvatska je u tom trenutku počela “stršati” kao jedna od rijetkih država neprepoznate fiskalne odgovornosti s deficitom koji se praktički ne prilagođava. Ipak, donošenjem spomenutog zakona te ponajprije snažnim vladinim nastavkom prilagodbe u 2012., trendovi se počinju mijenjati. I to u “pet do 12”, neposredno prije nego što je izgubljen investicijski rejting. Mjeseci koji su pred nama - u kojima će se jasnije vidjeti konture izvršenja proračuna za ovu i plana za sljedeću godinu, odnosno za cijelo razdoblje od 2013. do 2015. sadrže ključ koji na srednji rok može otvoriti ili zatvoriti vrata fiskalne održivosti.

To su vrata koja u konačnici vode gospodarskom rastu. Strogo ustrajanje na provedbi aktualnog Zakona o fiskalnoj odgovornosti u ovoj i sljedećoj godini ne

Vlasti su dugo ignorirale upozorenja ekonomista o neodrživom putu fiskalne politike bi pomoglo samo održanju kreditnoga rejtinga. Postupno bi dovelo i do smanjivanja troškova financiranja. To bi se događalo u najpovoljnijem mogućem političkom trenutku, odnosno uporedo s ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo u EU‑u, stoji u analizi koju je za HUB pripremila Arhivanalitika. Radi se o rijetkoj prigodi koju ne smijemo prokockati jer sljedećih mjeseci odlučivat će se želi li Hrvatska ući u EU kao fiskalno odgovorna država s čvrstim investicijskim rejtingom i troškovima financiranja koji su u padu, ili kao još

jedan fiskalni sumnjivac s juga Europe koji će od prvoga dana biti pod posebnom prismotrom birokrata iz Bruxellesa praćenih sumnjivim pogledima kreditora i investitora. Godina kao temelj Bohaček očekuje kako će prosječna stopa pada BDP-a u ovoj godini iznositi oko 1,5 posto, što predviđaju i ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka u srpanjskim HUB Izgledima. “Ako se pak ostvare neki od većih investicijskih planova, tada bi taj pad mogao biti nešto manji”, kaže on dodavši kako ova godina treba poslužiti kao temelj da bi od 2013. BDP počeo rasti, ali ne po stopi od 0,5 ili jedan posto, nego ipak nešto više od toga. Problem s investicijama nije u novcu jer su banke likvidne. “Problem je, kao i u drugim zemljama Europske unije, taj da nema dovoljno dobrih projekata. K tomu, problem je i strah ulagača koji zbog trenutačne ekonomske neizvjesnosti ostavljaju ulaganja za neka bolja vremena”, zaključuje Bohaček.

www.privredni.hr Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012.

( 54 mlrd €

ukupna aktiva hrvatskih banaka

( 20,8 mlrd €

aktiva UniCredita, najveće bankarske grupacije

Rang-ljestvica banaka i osiguranja

Loše kredite treba spakirati i prodati Hrvatsko bankarsko tržište je s aktivom koja premašuje 54 milijarde eura najveće tržište u regiji. Većih potreba za dokapitalizacijom nije bilo, što potvrđuje stabilnost hrvatskog bankarskog sustava Drago Živković zivkovic@privredni.hr

odeća bankarska grupacija u Adria regiji (zemlje bivše Jugoslavije, bez Kosova) i ove je godine UniCredit, s ukupnom aktivom od 20,8 milijardi eura, a slijede ga Intesa SanPaolo Grupa i NLB Grupa, koje su zamijenile pozicije u odnosu na prošlu godinu. Sektor osiguranja predvodi slovenska Triglav Grupa, s gotovo 921 milijun eura ostvarene premije. Na drugom mjestu našla se Croatia Grupa, dok je na treće mjesto ljestvice izbila Adriatic Slovenica, prema rezultatima istraživanja konzultantske kuće Deloitte. Bankarski sektor u regiji opterećen je rastućim udjelom loših kredita u bilancama, zbog čega su banke prisiljene na restrukturiranje. U većini slučajeva, to znači prodaju nekretnina, iako u Deloitteu smatraju da u uvjetima slabe

Nema namještanja kamata Ne postoje sumnje da se na tržištu Adria regije događalo nešto slično aferi koja je izbila nedavno u Velikoj Britaniji, gdje su neke banke uhvaćene u namještanju kamatne stope Libor, tvrdi Ivan Fabijančić iz Deloittea. Treba imati na umu jednu bitnu razliku, a to je da regulatori za postizanje ciljeva monetarne politike u ovoj regiji koriste druge alate, a ne mehanizam mijenjanja kamatne stope, kao u Britaniji i SAD-u. Domaće banke jesu aktivne na tržištu novca, gdje zasigurno postoje špekulacije, pospremanje ili ubrzavanje likvidnosti, ali to je u prihvatljivim poslovno-etičkim okvirima. Nema namještanja kamata na štetu dužnika, već su kamate rezultat potražnje na tržištu, uvjeren je Fabijančić. Što se tiče najavljene prodaje Croatia osiguranja, vjeruje da će biti kupaca, iako je o cijeni prerano špekulirati. likvidnosti to ne može biti stabilan temelj, već samo način krpanja rupa u servisiranju dugovanja. Alternativno rješenje, za koje se zalaže Ivan Fabijančić, direktor u Odjelu financijskog savjetovanja Deloittea, je spajanje velikog broja loših plasmana u jedan paket koji bi banke potom ponudile specijaliziranim fondovima uz značajan diskont, nakon čega bi ih mogle počistiti iz svoje bilance. Neke

od regionalnih bankarskih grupacija to su već učinile u Mađarskoj i Češkoj, pa Fabijančić vjeruje da bi slične poteze do kraja godine mogle povući i neke hrvatske banke. Prepreke takvom načinu čišćenja bilance vidi u nerazumijevanju regulatora i nejasnom poreznom tretmanu. Stabilnost sustava U prošloj je godini došlo i do značajne promjene u bankarskom sustavu

Najvećih 15 osiguravateljnih grupacija u Adria regiji za 2011. Rang

Osiguravajuće društvo (grupa)

1. Triglav grupa 2. Croatia grupa 3. Adriatic Slovenica 4. Agram grupa 5. Zavarovalnica Maribor 6. Vzajemna Health 7. Generali grupa 8. Kvarner Vienna Insurance Group 9. Dunav grupa 10. Allianz 11. Grawe grupa grupa 12. Sava RE 13. Uniqua grupa 14. Merkur grupa 15. DDOR Ukupno Top 15 Ukupno u regiji Izvor: Deloitte

Bruto zaračunata Udio u Top premija (EUR, 000) 15, u % 920.931 24,3% 426.958 11,3% 333.155 8,8% 313.852 8,3% 263.244 6,9% 249.075 6,6% 243.848 6,4% 178.296 4,7% 160.199 4,2% 140.581 3,7% 130.743 3,5% 124.500 3,3% 104.433 2,8% 102.113 2,7% 96.745 2,6% 3.788.673 100,0% 4.160.440

regije, kada je najveća ruska banka, Sberbank, preuzela osam članica Volksbank grupacije. Bit će zanimljivo, kaže Fabijančić, promatrati kako će se promjena vlasničke strukture odraziti na poslovanje i tržišni pristup članica grupacije u ovoj regiji. Kao i prethodnih godina, najveća banka u Hrvatskoj je Zagrebačka banka, članica UniCredit grupacije, slijede je Privredna banka Zagreb, članica Intesa Sanpaolo te

Nakon 21. prosinca 2012. očekuje se niz promjena na tržištu osiguranja Erste&Steiermärkische Bank. Hrvatsko bankarsko tržište je s aktivom koja premašuje 54 milijarde eura najveće tržište u regiji, a velike banke na njemu čine više od 81 posto aktive. Većih potreba za dokapitalizacijom, posebice si-

stemskih banaka, nije bilo, što potvrđuje stabilnost hrvatskog bankarskog sustava, ustvrdio je Juraj Moravek, revizijski partner u Deloitteu. Prema prosječnoj aktivi po stanovniku vodi Slovenija, gdje je najveća banka NLB, s aktivom od 12,98 milijardi eura, a slijede još dvije banke u pretežno domaćem vlasništvu, Nova kreditna banka Maribor i A banka Vipa. Dokapitalizacija velikih banaka gorući je problem u Sloveniji, ali još je neizvjesno prijeti li im španjolski scenarij, jer postoje bitne razlike u uzrocima i razmjerima bankarske krize. Uniseks osiguranja U sektoru osiguranja, kao i u slučaju banaka, došlo je do promjene u vrhu, jer je Adriatic Slovenica Grupa preuzela treću poziciju od Agram Grupe. Za razliku od bankarskog sektora, u osiguravateljskom prednjači Slovenija, koja je po udjelu bruto premije po

stanovniku daleko ispred ostalih. Hrvatsko je tržište drugo po veličini i po razvijenosti, ali i dalje bilježi pad premije, iako nešto niži nego ranijih godina. Na hrvatskom tržištu djeluje ukupno 25 osiguravateljskih društava, pri čemu pet najvećih drži nešto manje od dvije trećine tržišta. Najveće je Croatia osiguranje (375 milijuna eura), a slijede Allianz (136,85 milijuna eura) i Euroherc (134,54 milijuna eura). Goruća tema na osiguravateljskom tržištu Europske unije su tzv. uniseks osiguranja, odnosno stavljanje izvan snage odredbe EU direktive kojom su osiguravatelji bili izuzeti od zabrane nejednakog tretiranja muškaraca i žena, odnosno primjene spola kao aktuarskog čimbenika. Odredba se ukida 21. prosinca 2012., nakon čega se očekuje niz promjena na tržištu, a najizglednije su poskupljenje životnog osiguranja za žene i mirovinskog za muškarce.

Najvećih 15 bankarskih grupacija u Adria regiji u 2011. Udio u regiji, u % 22,1% 10,3% 8,0% 7,5% 6,3% 6,0% 5,9% 4,3% 3,9% 3,4% 3,1% 3,0% 2,5% 2,5% 2,3% 91,1%

Rang

Banka / bankarska grupa

1. Unicredit Group 2. Intesa SanPaolo Group 3. NLB Group 4. Hypo Alpe Adria Group 5. RBA Group 6. Erste Group 7. Societe Generale group 8. NKBM Group 9. A Banka Vipa 10. Volksbank 11. OTP Group 12. Komercijalna banka 13. Banka Celje 14. Hrvatska poštanska banka 15. Gorenjska banka Top 15 ukupno

Ukupna imovina 20.826 16.022 15.966 10.569 10.532 10.330 8681 5764 4215 3414 2747 2722 2491 2185 1947 118.413

Udio u Top 15, u% 17,6% 13,5% 13,5% 8,9% 8,9% 8,7% 7,3% 4,9% 3,6% 2,9% 2,3% 2,3% 2,1% 1,8% 1,6% 100,0%

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012.

Tržište novca Zagreb

Obveznice podigle kamate na prekonoćne kredite Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

rotekli je tjedan na novčanom tržištu započeo relativno mirno uz visoku potražnju za kunskim viškovima i nešto skromniju ponudu kuna, ali uz kamatnu stopu koja je nakon duljeg vremena odmakla od uobičajenih minimalnih razina. Visoka potražnja za kunama ni u ovom razdoblju nije uspijevala iscrpiti sve ponuđene viškove zbog uobičajenih limita sudionika, pa je svakodnevno ostajao neiskorišteni višak ponuđenih kuna. Do petka se trgovalo bez većih napetosti, da bi u petak kamat-

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

400

16.7.’12. - 20.7.’12.

9.7.’12. - 13.7.’12.

u% 3

300 2 200 1 100

16.7.2012.

17.7.2012.

18.7.2012.

na stopa na prekonoćne kredite porasla zbog izdanja obveznica. U srijedu je otvorena knjiga predbilježbi za kupnju druge tranše domaćih obveznica. Veći dio od ukupno oko četiri milijarde kuna predviđen je za izdanje s valut-

19.7.2012.

20.7.2012.

nom klauzulom, a manji dio od oko milijarde do 1,5 milijardi kuna predviđen je za izdanje “čiste” kunske obveznice. Kunske obveznice izdaju se na rok od četiri godine i dospijevaju 2016., a izdanje vezano uz euro je na rok od 10 godina, od-

ponedjeljak

utorak

nosno dospijevaju 2022. Uz mirovinske fondove i banke, solidna potražnja očekuje se i od novčanih fondova te osiguravatelja. Upis obveznica trajao je do četvrtka poslije podne, kad se utvrdila konačna cijena i raspodjela, dok je zaklju-

srijeda

četvrtak

petak

čenje izdanja predviđeno za ponedjeljak. Utvrđeni prinos za 10-godišnje obveznice s valutnom klauzulom je 6,400 posto, a za znatno kraće kunske obveznice utvrđeni prinos iznosi 6,080 posto. Prošli tjedan Ministarstvo financija nije održalo

aukciju trezorskih zapisa, a datum sljedeće aukcije će se naknadno objaviti. Napokon je izdana dugo očekivana druga tranša domaćih obveznica, pa je i novčano tržište malo živnulo. Zanimljivo će biti pratiti likvidnost sustava, a samim time i visinu kamatne stope koja će ovisiti o dinamici vraćanja novca u sustav.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna oslabjela prema euru i franku

Rast Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošli tjedan oslabjela prema euru i švicarskom fran-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka porasla na 165,1613 bodova ili za 0,72 posto u odnosu na tjedan ranije, kada je iznosio 163,9721 bod.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

6,380856

CAD

kanadski dolar

6,078951

JPY

japanski jen (100)

CHF

švicarski franak

7.52

nak je ojačao za 0,31 posto, na 6,24 kune.

USD

6.16

CHF

6.25

7.51

6.14

6.24

7,798014

7.50

6.12

6.23

6,249062

7.49

5.10

6.22

7.48

5.08

6.21

7.47

5.06

6.20

GBP

britanska funta

9,620783

USD

američki dolar

6,129605

EUR

euro

7,503249

Izvor: HNB

je završio na 6,12 kuna. Euro je prema kuni ojačao za 0,28 posto, a vrijednost mu je bila 7,50 kuna. Fra-

ku, te neznatno ojačala prema američkom dolaru. Dolar je prema kuni oslabio za 0,18 posto, a tjedan

primjena od 21. srpnja 2012. 16.7.

17.7.

18.7.

19.7.

20.7.

16.7.

17.7.

18.7.

19.7.

20.7.

16.7.

17.7.

18.7.

19.7.

20.7.

Međunarodno tržište kapitala

Burzovne indekse očuvali dobri poslovni rezultati kompanija Poslovni rezultati većine kompanija su dobri, a gospodarski pokazatelji uglavnom loši. Tako

bi se, naime, mogao ocijeniti prošli tjedan na svjetskim burzama, što je onda naravno utjecalo i

na opreznost ulagača, pa je i većina indeksa prošli tjedan zabilježila tek blagi porast. U minusu je

5800

13000

3000

5680

FTSE 100

12860

Dow Jones

2960

5560

12720

2920

5440

12580

2880

5320

12440

2840

5200

12300

2800

16.7. 3300 3240

17.7.

18.7.

19.7.

20.7.

16.7. 6800

CAC40

6690

17.7.

18.7.

19.7.

20.7.

16.7. 8850

DAX

8810

3180

6580

8770

3120

6470

8730

3060

6360

8690

3000

6250 16.7.

17.7.

18.7.

19.7.

20.7.

NASDAQ

17.7.

18.7.

19.7.

20.7.

NIKKEI 225

8650 16.7.

17.7.

18.7.

19.7.

20.7.

16.7.

17.7.

18.7.

19.7.

20.7.

bio jedino indeks Tokijske burze Nikkei, koji je imao tjedni pad od 0,98 posto. Dow Jones je porastao za 1,70 posto, a tehnološki Nasdaq za solidnih 2,38 posto. Europske su burze imale rast od 0,32 posto (londonski FTSE) do 1,27 (frankfurtski DAX). Oprez u Europi potiče dužnička kriza u Grčkoj, Španjolskoj i Italiji, a u SAD-u pad industrijske aktivnosti treći mjesec zaredom te rast zahtjeva za pomoć nezaposlenima.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

166

164

162

162 19.6.

29.6.

9.7.

19.7.

16.7.

17.7.

18.7.

19.7.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 19.7.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

170,7598 168,2551 153,5099 162,6035 165,1613

178,7163 205,3080 120,2782 139,8440 145,3035 153,2465 99,9725 109,1707 194,4082 190,0753 204,2922 148,1109 125,6200 105,3961 165,0716 110,1189 121,0750 172,0509 151,4970 125,6663 107,5720 140,6205

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3737/3738, 23. srpnja 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 426,602 milijuna kuna

Dionica Ingre dobitnik tjedna Marko Repecki www.hrportfolio.hr Proteklog je tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet iznosio 40,415 milijuna kuna što je porast od 18,02 posto Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Ingra d.d. Valamar Adria Holding d.d. Đuro Đaković Holding Opeka d.d. AD Plastik d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Ericsson Nikola Tesla d.d. Petrokemija d.d. Humanitas d.d.

u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 0,91 posto, na 1.693,33 boda, a Crobex10 za 0,71 posto, na 925,23 boda. Najviše se trgovalo dionicom HT-a, kojom je ostvareno 6,729 milijuna kuna

tjedna promjena +1,22% +19,70% +2,52% +2,79% 0,00% -4,78% +0,05% +3,53% +1,05% 0,00%

zadnja cijena 206,00 5,53 93,00 74,39 400,00 109,50 214,10 1.056,00 249,88 25,00

promet 6.729.702,46 4.279.966,26 3.300.794,10 2.524.992,92 2.160.000,00 1.873.595,11 1.516.037,51 1.498.814,01 1.372.495,06 1.200.000,00

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 40.415.900,19 kn

prometa, a tjedan je završila na 206 kuna što je porast od 1,22 posto. Najveći porast zabilježila je dionica Ingre (19,70 posto) te je trgovanje završila na 5,53 kune, a njome je trgovano u vrijednosti od 4,279 mi10 dionica s najvećim rastom cijene Industrogradnja Grupa d.d. Ingra d.d. ZIF Breza d.d. Termes grupa d.d. Institut IGH d.d. Tehnika d.d. Kutjevo d.d. Belišće d.d. Franck d.d. Viro tvornica šećera d.d.

lijuna kuna. Jedini gubitnik među najtrgovanijima je dionica AD Plastika koja je pala za 4,78 posto. Trgovanje je završila na 109,50 kuna, a njome je trgovano

tjedna promjena +23,60% +19,70% +16,75% +15,91% +11,82% +10,23% +9,74% +9,27% +7,61% +7,59%

zadnja cijena 330,00 5,53 14,01 159,95 615,01 899,46 17,01 601,00 495,00 509,00

promet 7.590,00 4.279.966,26 36.713,34 2.719,15 1.042.099,62 52.127,20 8.603,64 12.020,00 8.834,90 594.014,97

INVESTICIJSKI FONDOVI

ga HPB Dynamic s padom od 0,57 posto. Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je Agram Trust (rast od 4,15 posto), a slijedi ga NFD Aureus Emerging Markets Balanced s porastom od 1,68 posto. Jedini fond s negativnim rezultatom u grupi mješovitih bio je fond ICF Balanced

kojem je vrijednost udjela smanjena za 0,32 posto. Najuspješniji kod obvezničkih fondova bili su ZB bond (0,78 posto) i Raiffeisen Bonds (0,59 posto). Ni jedan obveznički fond nije zabilježio negativan rezultat, a najmanje poraste imali su Capital One (0,02 posto) i HPB Obveznič-

ki (0,09 posto). Novčani fondovi imali su uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Erste Euro-Money s rastom od 0,17 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

od 13. do 19. srpnja 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€

94,9820

0,77

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

12,2166 8,4329 112,0100 108,1900 132,7800 61,5307 11,1773 127,9147 44,1600 63,6850 79,2905 66,7500 91,3923 89,8600 19,5157 40,9798 29,7495 21,5318 62,6722 47,7548 57,7017 66,9048 95,6085 12,2353 22,7900 6,2491 35,2800 89,4810 42,6808 488,6142 70,2468 75,8600 132,2260 90,0376 9,2028 101,3947 82,9380 88,0775 9,4887 93,4400 79,2602 99,0700 102,7414

0,82 1,95 2,18 2,56 2,11 0,30 2,28 2,35 1,28 0,44 3,16 0,33 2,05 0,50 -0,57 2,28 4,68 2,59 0,49 1,56 2,46 1,20 3,22 2,62 -1,09 3,63 2,18 2,37 0,90 0,73 1,08 0,28 6,00 0,20 0,09 2,97 1,70 1,77 3,22 2,64 0,19 1,83 1,07

Valuta

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

u vrijednosti od 1,873 milijuna kuna. Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo 10 dionica s najvećim padom cijene Validus d.d. ZIF Velebit d.d. (u likvidaciji) Dioki d.d. Atlas turistička agencija d.d. Božjakovina d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Žitnjak d.d. Magma d.d. Hrvatska poštanska banka d.d. Jadranski naftovod d.d.

tjedna promjena +0,91% +0,71% +0,45% +0,56%

je promet veći od milijun kuna, a sedam ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena -74,16% -51,21% -30,34% -17,23% -9,05% -8,44% -7,66% -6,49% -6,22% -5,96%

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn €

103,9800 133,0800 93,4804 10,2262 127,7100 111,8619 81,6640 91,5601 7,7887 76,3076 4,7096 62,2981 9,0071 115,5701 103,3000

0,41 0,67 0,14 1,35 0,81 -0,32 0,98 1,39 1,38 1,68 0,38 4,15 0,00 0,56 1,24

€ € € € € kn € €

177,5500 11,7683 180,1600 134,9402 134,1700 172,8737 131,9417 115,3277

0,78 0,16 0,59 0,12 0,38 0,02 0,09 0,46

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

137,7793 169,8209 145,1062 131,5951 151,6400 144,7300 144,4344 127,1036 137,6580 127,7926 121,2509 11,2600 113,6629 85,4870 111,0600 103,4346 102,4500 102,2436 1244,9808

0,05 0,03 0,05 0,06 0,05 0,04 0,03 -0,02 0,06 0,05 0,06 0,07 0,06 0,13 0,17 0,05 0,06 0,07 0,08

Valuta

Stečaj Validusa neće utjecati na poslovanje Vaba banke Protekli je tjedan rješenjem Trgovačkog suda u Varaždinu odlučeno da se nad trgovačkim društvom Validus, koje je najveći pojedinačni dioničar Vaba banke Varaždin s udjelom od 29,09 posto, otvori stečajni postupak. “Pokretanje navedenog stečajnog postupka ni na

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

zadnja vrijednost 1.693,3300 925,2300 95,8885 110,2960

zadnja cijena 1,15 2,22 11,00 5,86 65,00 673,00 131,12 0,72 1.500,00 2.351,01

promet 163.216,14 46,62 839.653,76 1.172,00 19.318,00 45.382,41 6.939,28 3.573,06 16.789,00 95.760,99

*vijesti

Čak 81 fond u plusu Iza nas je odličan tjedan u kojem je čak 81 fond od ukupno njih 89 zabilježio porast vrijednosti udjela. Kod dioničkih fondova na vrhu su NFD Aureus US Algorithm (šest posto) i AC Rusija (4,68 posto). Najveći pad kod tih fondova imao je Erste Total East (1,09 posto), a slijedi

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

koji način neće utjecati na poslovanje Vaba banke, a čije poslovanje se odvija u potpunosti sukladno Zakonu o kreditnim institucijama te ostalim važećim zakonskim aktima kojima je regulirano poslovanje svih banaka u Republici Hrvatskoj”, navodi se u priopćenju te banke. Krediti sa štednom komponentom Banka Kovanica uvela je nove nenamjenske kredite bez jamaca s ostatkom vrijednosti, i to na maksimalni iznos od 30.000 eura i na rok od 12 godina. U priopćenju koje je poslano medijima ne navodi se po kojoj će se kamatnoj stopi krediti odobravati, već samo da polica životnog osiguranja koja se sklapa radi osiguranja kredita ima štednu kom-

ponentu te da je depozit za kredit 10 posto. Gubitak Centar banke Centar banka je na kraju prvog polugodišta iskazala gubitak od 42,4 milijuna kuna, priopćeno je iz te banke. Kako navode, iskazani je rezultat posljedica politike dodatnog rezerviranja i planiranih ispravaka vrijednosti koje su izvršene u tijeku dokapitalizacije, izdvajanjem više od 69 milijuna kuna dodatnih rezervacija. Mogućom naplatom ovaj iznos se može vratiti kao prihod budućih obračunskih razdoblja, ističu u priopćenju. Porasla imovina OIF-ova Imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom u lipnju je porasla za 3,45 posto. To je već četvrti mjesec zaredom u kojemu se bilježi rast imovine koja je iznosila 12,572 milijarde kuna. Imovina uložena u otvorene investicijske fondove, per capita, trenutno iznosi 2794 kune, a ako iz toga isključimo novčane fondove, tada imovina per capita iznosi 807 kuna. Kao i prethodnih mjeseci, i u lipnju su jedino novčani fondovi mjesec završili s porastom imovine, dok su ostale grupe ostvarile pad, iako padovi nisu bili pretjerani, a najviše je pala imovina mješovitih fondova.