e-pv 3741 by NEstar

Šteta od 1,5 milijardi kuna Suša je postala već redovita pojava, no i dalje se, umjesto novca za navodnjavanje, zbrajaju jedino štete

Poslodavci vjeruju Vladi HUP podržava sve Vladine mjere, od jačanja porezne discipline do nastojanja da se potaknu nove investicije

Južni tok: ovaj put stvarno? Hrvatska bi dobivala nekoliko desetaka milijuna eura godišnje kao naknadu za tranzit plina

tema tjedna

aktualno

Str. 4-5

Str. 6

Str. 8

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 4 1 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 27. kolovoza 2012. Godina LIX / Broj 3741. www.privredni.hr

privredni vjesnik

hrvatski duhani potiču kooperante / predstavljanja tvrtki / regija / stil / hrwwwatska / svijet financija

PV ANALIZA:

Na ino tržište s najboljim što imamo Procjenjuje se da će rasti potražnja za premium vinima sa specifičnim regionalnim identitetom >>10-11

N POSEBAG O IL R P EEN info

Što donosi twork rope Ne Enterprise Eu

Intervju: Josip Boban, AD Plastik

Prva u nizu agrokorovih bioenergana

>> 6-7

>> EEN, str. 2

Naše elite i naši građani žive u nerealnom svijetu: očekujemo da će se nešto pozitivno dogoditi, a da ništa ne poduzmemo

U Gradecu nedaleko od Vrbovca Agrokor je otvorio svoje prvo bioplinsko postrojenje vrijedno 55 milijuna kuna

UVOD

www.privredni.hr Broj 3741, 27. kolovoza 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Veljko Ostojić, ministar turizma:

Strateški orijentirani prema Njemačkoj Hrvatski turizam će i sljedećih godina biti strateški orijentiran prema Njemačkoj kao najvećem ali i najizazovnijem emitivnom tržištu i tu njemački ADAC vidimo kao dugoročnog i strateškog turističkog partnera. Dosad ostvareni turistički rezultati s njemačkog tržišta nisu slučajnost. Osim što Hrvatska ima najbliže toplo more velikom dijelu Njemačke te je odlično povezana s tom zemljom, činjenica da su turisti iz Njemačke najbrojniji na našoj obali rezultat je napora koji ulažemo u očuvanje okoliša, a koji njemački gosti prepoznaju i cijene.

Gordana Kovačević, predsjednica EnT-a:

Vipnet izabrao Ericsson Nikolu Teslu Vipnet je izabrao tvrtku Ericsson Nikola Tesla za svog strateškog partnera u izgradnji mreže četvrte generacije mobilnih komunikacija (LTE). Nakon odličnih izvoznih vijesti nastavljamo s uspjehom i na domaćem tržištu, upravo suradnjom s Vipnetom koji od samih početaka svoga rada, u partnerstvu s našom tvrtkom, prednjači inovativnom tehnologijom i omogućuje najnaprednije komunikacijske usluge na tržištu. Nova LTE tehnologija predstavlja značajan korak prema Ericssonovoj viziji umreženog društva u kojem će biti umreženo sve od čega možemo ostvariti dobrobit. Ta nova tehnologija nudi nove razine doživljaja Vipnetovim korisnicima, a Vipnetu učinkovitije poslovanje.

Ivana Nikolić Popović, predsjednica Mreže za razvoj i kreativnost:

Menadžeri zaboravljaju na kreativnost Prije pet godina kada smo krenuli s prvim Danom kreativnosti i inovativnosti, kreativnošću su smatrali primijenjenu i umjetnost općenito. Danas, već i politika priča o nužnosti kreativnog promišljanja, i uistinu je vrijeme da menadžeri počnu promišljati na kreativan način i implementirati inovacije u svoje poslovanje. To je i jedan od važnih načina kako se boriti s krizom, što je pokazalo i istraživanje tvrtke Roland Berger koje je upozorilo da se hrvatski menadžeri posvećuju uglavnom rekonstruiranju, a često zaboravljaju na kreativnost i nove ideje. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(h)ost komentator: Željko Bročilović-Carlos, menadžer restorana Dubravkin put, Zagreb

Iskoristiti prednost autohtonih sorti Čini mi se da su naši vinari previše energije uložili u razvoj top vina kojih nema mnogo, a premalo ulažu u korektna odnosno svakodnevna konzumna vina

ommelierska scena u Hrvatskoj je vrlo mala i najčešće vezana za naše vodeće restorane. Nemamo dovoljno educiranih i kvalitetnih sommeliera. No, isto tako moramo biti svjesni da su i mogućnosti naših ljudi vrlo skromne. Sommelierski posao ne odnosi se isključivo na preporuke u restoranu, već je mnogo opsežniji i kompliciraniji. Upavo stoga bi sommelieri trebali mnogo više samostalno raditi na svojoj izobrazbi i skupljanju znanja i bitnih informacija kako bi se profilirali u svome poslu. Smatram da su u Hrvatskoj potrebne promjene u programu edukacije sommeliera. Prvenstveno bi program trebalo prilagoditi uvjetima i trendovima na međunarodnoj vinskoj sceni; jedino tako se može školovati vrhunski kadar. To je nužnost, bez obzira na trenutačno lošu ekonomsku situaciju. Nakon opsežne edukacije po svijetu, nedavno sam završio specijalizaciju za titulu Fine and Rare Wine Specialist na bečkoj Austrian Wine Academy. U Beču je bilo 22 polaznika iz cijeloga svijeta, a Austrijska akademija je jedna od najvažnijih i najboljih institucija u Europi, s više od 800 različitih seminara

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

i oko 15.000 polaznika godišnje. Certifikat koji sam dobio na toj akademiji specijalist za fina i rijetka vina - otvara još neka vrata u vinskom biznisu, kako primarnom tako i sekundarnom (aukcije, ocjenjivanje rariteta...). Poznato je da se diljem svijeta brojni poznavatelji i ljubitelji vina praktički bore kako bi došli u posjed pokoje raritetne butelje. Kvaliteta hrvatskih vina u zadnjih desetak godina se poboljšava, no postavlja se pitanje u kojem segmentu. Čini mi se da su

Vina moramo vezivati uz regije i ulagati u prepoznatljivost vinskih regija naši vinari previše energije uložili u razvoj top vina kojih nema mnogo, a premalo u korektna odnosno svakodnevna konzumna vina. Smatram da će naši vinari imati uspjeha s autohtonim sortama, ali i da je pozicioniranje hrvatskih vina u svijetu krenulo pomalo krivim smjerom. Moramo se odlučiti želimo li nastaviti pozicioniranje tako da plaćanjem određenih lobija dobivamo ulaz na vinske karte ili, pak, da znalci, istinski profesionalci iz vinskog

svijeta prepoznaju kvalitetu naših vina te nas temeljem toga uvrštavaju i priznaju. Nema smisla uvrstiti vino po prijateljskoj ili po plaćenoj osnovi jer je to kratkoročno. Nas moraju prepoznati. Ulaskom u Europsku uniju preispitat će se i cijene naših vina. Unatoč tome što je Hrvatska zemlja s velikim davanjima i nametima, cijene će se sigurno korigirati ulaskom svjetskih vina na naše tržište i osvješćivanjem enogastro scene. Isto tako do izražaja će doći neutralni i educirani eno-gastro kritičari koji neće biti naklonjeni pojedinim vinarima u svim situacijama, nego će realno ocjenjivati vina i kuhinju. Rješenje vidim u stvaranju paralelnih timo-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

va koji će ocjene donositi temeljem educiranosti i iskustva, a ne na osnovi iskustva posjećivanja restorana. Ako imate stogodišnje iskustvo koje nije temeljeno na znanju ili je pogrešno postavljeno, onda nećete moći stručno prosuđivati. Izlaz je svakako u edukaciji i usavršavanju. Hrvatske autohtone sorte su prednost koju možemo iskoristiti i koja će doći do izražaja ako se potrudimo. Moje je mišljenje da su naši vinari solidno svladali podrumarstvo. Naučili su kako se radi dobro vino, dovodili smo poznate enologe koji su ih obučili, i imamo dobar proizvod koji možemo ponuditi svijetu. S druge strane, zaostajemo u vinogradarstvu. Tu imamo veliki prostor za napredak i ono je kod nas, uz časne iznimke, potpuno zanemareno. Vina moramo vezivati uz regije i ulagati u prepoznatljivost vinskih regija. Raditi strategiju na turistima koji nas posjećuju ljeti je krivo jer se postavlja pitanje hoće li ti turisti piti naše vino kada budu ljetovali negdje drugdje. Imamo osjećaj da su naši potrošači navikli piti najbolja naša vina, a da smo zaboravili na razvoj korektnih vina koja imaju pristupačnu cijenu.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

*vijesti Više zaposlenih u obrtu U Hrvatskoj su u lipnju u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija bile zaposlene 225.273 osobe, što je 3,9 posto više nego u svibnju, objavio je Državni zavod za statistiku. U obrtu je bilo 207.743 zaposlena ili 4,4 posto više, a u slobodnim profesijama 23.417 osoba ili 0,7 posto više. Pad broja zaposlenih zabilježen je u tri područja djelatnosti i kreće se od 0,8 posto, i to u djelatnosti kućanstava kao poslodavaca, do 1,9 posto u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju.

( 13.290 ha površina ( oko 9000 ha navodnjavalo se u Hrvatskoj 1989.

Dokle će se umjesto novc navodnjavanje zbrajati sa

U projekt navodnjavanja planiranih 95.000 hektara do 2020. godine treba uložiti nešto više od četiri mil kuna uloženih godišnje, 95.000 hektara najbolje hrvatske zemlje bit će navodnjavano tek za 40 godina

Ponude za razvoj širokopojasnih mreža Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) zaprimila je četiri ponude na javnom natječaju za dodjelu potpora za razvoj širokopojasnih mreža na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima. Odluku o dodjeli potpora donijet će Vijeće HAKOM-a najkasnije do 28. rujna.

navodnjavalo se 2003. godine

Suša u Hrvatskoj postaje redovita pojava

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Većinu građana brine kriza U doba godišnjih odmora više od četiri petine hrvatskih građana ili 84 posto i dalje je zabrinuto zbog krize, za koju smatraju da će kod nas trajati još tri godine ili čak dulje. Najviše ih pogađa ekonomska nestabilnost te stopa nezaposlenosti, navodi se u priopćenju GfK-a. Približno samo 14 posto građana smatra da ćemo u sljedećih godinu dana izaći iz krize, 19 posto njih ocjenjuje da iz krize izlazimo unutar tri godine, a čak 65 posto anketiranih navodi da će se kriza u Hrvatskoj nastaviti i nakon tri godine.

Privredni vjesnik Broj 3741, 27. kolovoza 2012.

ada se 2003. godine Hrvatskoj, ali i većem dijelu Europe, dogodila suša katastrofalnih razmjera, mnogi su analitičari izjavljivali kako je to uobičajena pojava koja se na našim područjima događa svakih pedesetak godina. Svoju tezu potkrepljivali su meteorološkim podacima s kraja 1940ih, a naročito s onima iz 1950. kada su Hrvatsku pogodile visoke temperature i suša. Dio stručnjaka je, međutim, ukazivao na to kako se ne radi ni o kakvim polustoljetnim ciklusima, nego o ozbiljnijim klimatskim promjenama na koje se valja pripremiti, osobito kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji. Štete od te suše tada su u Hrvatskoj procijenjene na 1,5 milijardi kuna. Dakle, slično današnjim procjenama. I tek tada, 12 godina od osamostaljivanja, u Hrvatskoj kreću ozbiljnije priče o nužnosti navodnjavanja obradivih poljoprivrednih površina. Godine 2003. u Hrvatskoj se navodnjavalo tek nešto više od 9000 hektara, dok se u vrijeme Jugoslavije (1989.) u Hrvatskoj navodnjavalo 13.290 hektara. No tek 2005. godine, kada su podaci pokazivali da je Hrvatska uvjerljivo na europskom začelju po količini navodnjavanih površina, tadašnja vla-

da donosi Nacionalni program navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Hrvatskoj (NAPNAV), prema kojem je do 2010. godine trebalo uložiti oko 320 milijuna eura kako bi navodnjavanjem bilo obuhvaćeno 30.000 hektara, a do 2020. oko 95.000 hektara. No, danas je navodnjavanjem pokriveno tek oko 18.000 hektara. Suša nije od jučer U međuvremenu se priroda sve češće i grublje počela poigravati, pokazujući kako treba zaboraviti na 50-godišnje sušne cikluse. Nova ozbiljnija suša hrvatsku je poljoprivredu pogodila već 2007., pa ponovno prošle, 2011. godine. A prema klimatološkim pokazateljima, ta ista suša traje i danas. Prošlogodišnja jesenska sjetva zbog isušenog je zemljišta obavljena na nikad manjim površinama Kako to rade drugi Udjel navodnjavanog obradivog zemljišta u nekim državama Europe: Nizozemska – 55,6 % Albanija – 54,0 % Grčka – 35,9 % Rumunjska – 28,6 % Italija – 23,9 % Španjolska – 19,0 % Bugarska – 17,8% Danska i Njemačka – 17,4 % Francuska – 10,3 % Mađarska – 4,0% Hrvatska – 0,5 % Izvor: FAO godišnjak, 2002.

u pravim “ratnim” okolnostima. Zabilježeni su slučajevi da su slabijim traktorima pucali plugovi zbog tvrdoće zemlje. “Pšenica se izvukla, ali je stradala uljana repica koja na većini zasijanih površina nije ni iznikla pa su ta zemljišta zaoravana. Bogati snježni pokrivač u veljači je pomogao preživjelim ozimim kulturama, ali su snažni ožujski vjetrovi brzo isušivali iona-

Prema Nacionalnom programu, do 2010. je trebalo uložiti oko 320 milijuna eura u navodnjavanje 30.000 hektara

ko nedovoljno natopljeno tlo”, objašnjava Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje. Ozbiljnih kiša, međutim, i dalje nije bilo pa su ratari proljetnu sjetvu obavili u suho tlo nadajući se skoroj kiši. I dobro da je odmah nije bilo, jer bi netom iznikle biljke pokosio snažan mraz koji je početkom travnja nanio goleme štete voćnjacima po čitavoj kontinentalnoj Hrvatskoj. Kiše su konačno došle u svibnju, ali tako intenzivne i česte da su nekim kulturama nanijele više štete nego koristi. I, onda, od sredine lipnja kao da je netko okrenuo toplinski prekidač na 30,

čak 35 stupnjeva i do danas ga zaboravio vratiti. Prema riječima meteorologa Željka Lazanina, prosječna temperatura zraka u većini hrvatskih krajeva u srpnju je bila tri stupnja viša od višegodišnjih prosjeka, a nakon kratkotrajne ciklone, trend je nastavljen i u kolovozu. Još su dramatičniji pokazatelji temperature tla što se u tri navrata dnevno mjeri na dubinama od pet i 20 centimetara, i to na osam kontinentalnih i šest primorskih postaja. Na kontinentu se

temperatura tla na dubini od 20 cm tjednima kreće između 25 i 30 stupnjeva, a na priobalnim postajama između 30 i 32 stupnja. Pri tome je vlažnost tla nula. Posebno zabrinjava što i na većim dubinama (oko 60 cm) uopće nema vlažnosti. Sve to pridonijelo je velikim štetama na ratarskim usjevima (kukuruzu, soji, šećernoj repi, pa čak na inače izdržljivom suncokretu). Prema riječima Ernesta Nada, voditelja Odsjeka za poljoprivredu HGK-ŽK-a Osijek,

www.privredni.hr Broj 3741, 27. kolovoza 2012.

( 1,5 mlrd kn

*vijesti

procijenjena šteta od suše i ove godine

ca za amo štete od suše

lijarde kuna, odnosno 600 milijuna godišnje. Sadašnjim ritmom od stotinjak milijuna ove će godine najviše nedostajati kukuruza – najtrgovanije ratarske kulture čiji će urod biti više nego prepolovljen. Velike štete bilježe se i na povrtnim kulturama, voćkama (koje su preživjele proljetni mraz) i vinovoj lozi. Ništa bolje nije ni na obali. Tako istarski i dalmatinski maslinari očekuju tek 30 do 50 posto uroda u odnosu na dobar urod iz 2010. godine. U trenutku pisanja ovog teksta, u osam kontinentalnih županija te u Istarskoj proglašeno je stanje elementarne nepogode zbog suše. Gotovo su potpuno presušili mnogi kanali, a količina vode u nekim slavonskim rijekama (Spačva, Bosut, Vuka, Karašica) na biološkom je minimumu. Zbog nedostatka vode u Istri već tjednima traje redukcija prvog stupnja. Car je gol No, molećivi pogledi u nebo, višegodišnja po-

litička obećavanja i međustranačka prepucavanja definitivno neće pomoći hrvatskoj poljoprivredi koja već 20 godina preživljava od danas do sutra, bez ikakvog sustavnog pristupa i stručno razrađene strategije razvoja. Ovogodišnja tužna hrvatska priča o suši zorno je pokazala koliko je promašen hrvatski koncept poljoprivrede, ako ga je ikada i bilo. Jednostavno – car je gol! Nije u pitanju samo skandalozno mala količina navodnjavane obradive zemlje (0,5 posto površina), nego i gotovo primitivan način proizvodnje, nevjerojatna rascjepkanost poljoprivrednih površina, nedostatak i neorganiziranost u pristupu tržištu... Jednom riječju - kaos. Kaos čije će posljedice još godinama osjećati najprije sami poljoprivrednici, osobito oni manji, a potom i čitava zajednica.

Dok suša traje, svi govore o važnosti navodnjavanja, a riječ je o vrlo ozbiljnom i skupom poslu koji se ne može ostvariti preko noći. Nije dovoljno konstatirati kako smo jedna od najbogatijih zemalja u Europi po zalihama vode ili kako je Slavonija okružena trima velikim

Danas je navodnjavanjem pokriveno tek oko 18.000 hektara poljoprivrednih površina

rijekama, pa “hajmo kopati kanale”. Sustavno navodnjavanje i korištenje prirodnih resursa traži stručan pristup jer ako se pogriješi, posljedice dugoročno mogu biti puno gore. Uloga politike i političara u tome je da samo omoguće sustavan rad

stručnjaka i sustavno investiranje takvog projekta - a pri tome treba biti svjestan da se radi o poslu koji višestruko nadmašuje četverogodišnje mandate političara. Kako ističe poljoprivredni stručnjak dr. Darko Znaor, riječ je poslu koji je kompleksan poput izgradnje mreža autocesta ili temeljite obnove željezničke mreže. Uostalom, procjene su da u projekt navodnjavanja planiranih 95.000 hektara do 2020. godine treba uložiti nešto više od četiri milijarde kuna, odnosno 600 milijuna godišnje. Sadašnjim ritmom od stotinjak milijuna kuna godišnje, 95.000 hektara najbolje hrvatske zemlje bit će navodnjavano tek za 40 godina. Uz ovakve klimatske promjene, te 2052. godine, umjesto pšenice i kukuruza, može se planirati jedino uzgoj banana ili datulja. Naravno, ako će ih imati tko uzgajati.

Cijene hrane rastu u nebo Posljedice suše vrlo zorno osjetit će svi potrošači. Procjenjuje se kako će od jeseni hrana poskupjeti najmanje desetak posto. To više jer suša nije pogodila samo Hrvatsku nego i sve zemlje u okruženju, veliki dio Istočne Europe, kao i SAD. Dok se hrvatske procjene štete u poljoprivredi kreću oko 1,5 milijardi kuna, u BiH se šteta procjenjuje na milijardu dolara, a u Srbiji na oko dvije milijarde dolara. Svjetsko tržište poljoprivrednih proizvoda stoga već sada bilježi neke cjenovne rekorde. Na Pariškoj i Budimpeštanskoj burzi žitarica pšenica je već sada dostigla cijenu kakva se očekivala tek u prosincu. Sun-

cokret, čija je berba već započela, stoji od 3,2 kune po kilogramu, dok je prošle godine cijena iznosila 2,3 do 2,4 kune. Posebno će biti dramatično s kukuruzom koji je najtrgovanija žitarica, izuzetno važna za stočarsku proizvodnju, ali i veliki dio prehrambene i prerađivačke industrije. Već je izvjesno da Hrvatska ove godine neće imati dovoljno kukuruza ni za vlastite potrebe, a urod je prepolovljen i u susjednim zemljama. Zbog takve nestašice, cijena će mu sigurno dostići rekordne iznose. Što će to značiti za stočarstvo, mljekarstvo i prehrambenu industriju – vrlo brzo će saznati svi potrošači.

Vladina agencija za konzultante Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), koji je Vlada osnovala u ožujku, raspisao je tri natječaja za pravne i financijske usluge savjetovanja na koje će se ukupno potrošiti oko 110 milijuna kuna. Tri natječaja raspisana su u razdoblju od 9. do 17. kolovoza. U dva natječaja traže se usluge pravnog savjetovanja na projektima u energetskom sektoru i svaki je težak po 20 milijuna kuna. Za usluge financijskog savjetovanja država će platiti 70 milijuna kuna.

Povećan prag za ulazak u sustav PDV-a Izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost iz ožujka ove godine povećao se prag za ulazak u sustav obveznika PDV-a s dosadašnjih 85.000 kuna na 230.000 kuna godišnjeg prometa. Ta će se izmjena primjenjivati od 1. siječnja 2013., a za ulazak ili izlazak iz kruga obveznika PDV-a upotrebljavat će se podaci o ovogodišnjem ostvarenom prometu. Odbijena tužba protiv Badela 1862 Trgovački sud u Zagrebu objavio je prvostupanjsku presudu kojom se odbija tužba Marijana Ruždjaka podnesena protiv Badela 1862 i Atlantic Grupe s ciljem poništenja Ugovora o kupoprodaji dioničkog društva Kalničke vode Bio Natura. U navedenom predmetu tužitelj Marijan Ruždjak je 3. studenoga 2010. podnio tužbeni zahtjev kojim je tražio utvrđenje ništetnosti Ugovora o kupoprodaji dionica dioničkog društva Kalničke vode Bio Natura iz Kri-

ževaca, sklopljenog 30. rujna 2010. između Badela 1862 i Atlantic Grupe. Temeljem toga je Atlantic Grupa stekla 2.565.539 redovnih dionica društva ili 86,91 posto temeljnog tvrtkinog kapitala. Polovina poslovnih skupova su kongresi U Hrvatskoj je od travnja do lipnja ove godine održano 1978 poslovnih skupova, koji su ukupno trajali gotovo 4500 dana, a na njima je bilo više od 148.000 sudionika, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Gotovo 62 posto svih skupova ili njih 1225, organizirale su tvrtke, dok su preostale skupove organizirale udruge i institucije. Od ukupnog broja skupova njih 51 posto bili su kongresi i konferencije. Domaći električni bicikl kreće u svijet Hrvatska tvrtka Bioplanet objavila je početak prodaje svog prvog električnog bicikla dizajniranog za globalno tržište. Bicikl se, među ostalim, sastoji od dvostrukog ovjesa prednje i zadnje vilice, hidrauličnih disk kočnica na oba kotača te mjenjača s devet brzina. Korištenjem samog električnog pogona uz prosječnu brzinu od 25 kilometara na sat, omogućen je doseg više od 40 kilometara. Nakon pražnjenja, potrebno je dva sata kako bi se baterije ponovno napunile. Baterije bicikla osiguravaju više od 2000 ciklusa punjenja, što je više od pet godina svakodnevnog korištenja.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3741, 27. kolovoza 2012.

( 30 mil €

Poslodavci vs. Banski dvori

AD Plastik će uložiti do sredine iduće godine

Josip Boban, predsjednik Nadzornog odbora

HUP potpuno vjeruje Vladi HUP je kritički ocjenjivao prijedloge Vlade, osobito zbog promjene poreznih zakona, povećanja PDV-a i drugih poreznih davanja, objave liste poreznih dužnika..., no u Vladi su pokazali i razumijevanje za probleme poduzetnika

rvatska udruga poslodavaca podržava sve dosadašnje mjere Vlade Zorana Milanovića, od jačanja porezne discipline do nastojanja da se potaknu nove investicije, izjavio je prošli tjedan Ivan Miloloža, v. d. predsjednika HUP-a. Predstavnici te udruge održali su zajedničku konferenciju za novinare s prvim potpredsjednikom Vlade Radimirom Čačićem, kako bi se i javno pokazala podrška poslodavaca Vladinim potezima.

U duhu uspostavljenog povjerenja između Vlade i HUP-a bit će organizirani redoviti sastanci HUP je ranije nekoliko puta kritički ocjenjivao prijedloge Vlade, osobito zbog promjene poreznih zakona, povećanja PDV-a i drugih poreznih davanja, objave liste poreznih dužnika i sličnog. Vlada je u međuvremenu pokazala da ne namjerava odustati od uvođenja reda u plaćanju obveza prema državi. No u Vladi su pokazali i razumijevanje za pro-

bleme poduzetnika pa su, primjerice, ministri posredovali u odnosima ugroženih građevinskih tvrtki s bankama, a angažirali su se i u pronalaženju novih ulagača u kompanijama koje su upale u teškoće. Ministar Čačić je na zajedničkom nastupu pred novinarima zato isticao da se slaže s mnogim primjedbama koje dolaze od poduzetnika. “Dolazim iz realnog sektora pa i mene često izluđuje sporost kojom se mijenjaju stvari u državnoj upravi. Znam da ljudi iz HUP-a koji su vodili velike projekte razumiju da za promjene nije dovoljno osam mjeseci. Veliki projekt se priprema godinu dana, šest mjeseci se ugovara i onda slijedi realizacija”, istaknuo je Čačić. Zakonski okviri za Vladine projekte i investicije su postavljeni pa bi i poduzetnici trebali osjetiti pozitivne promjene u trećem i četvrtom kvartalu. U prvom dijelu iduće godine oporavak bi se trebao još ubrzati, rekao je Čačić. Uskoro odabir izvođača za šest projekata Složio se s poduzetnicima da treba imati mje-

ru u poreznom pritisku jer “najveći red postoji u mrtvačnici”. Pozvao je poduzetnike da sudjeluju u natječajima za jačanje energetske efikasnosti javnih zgrada. Nakon mukotrpne promjene dvaju zakona i niza uredbi, uskoro počinje odabir izvođača u prvih šest projekata. Vlada će u rujnu u uži izbor odabrati četiri tvrtke za projekt Plomin 3, gdje će biti posla za domaće tvrtke kao izvođače radova, a sama investicija će povećati likvidnost financijskog sustava. Tu su i projekti modernizacije distribucije struje u HEP‑u, zatim Južni tok, Ombla i mnoga javno-privatna partnerstva. Čačić je najavio da će u duhu uspostavljenog povjerenja između Vlade i HUP-a biti organizirani redoviti sastanci na kojima bi sudjelovali istaknuti predstavnici poduzetnika kao što su Ivica Todorić, Emil Tedeschi, Ante Vlahović i drugi. Poslodavci također žele bolju komunikaciju, pa iako “Vladi vjeruju”, kako je to rekao Ivan Miloloža, htjeli bi da se saslušaju njihove ocjene zakonskih prijedloga prije nego budu konačno prihvaćeni. (I. V.)

Naši građani, al nerealnom svije

Ne smijete raditi za vlastiti džep, a na račun tvrtkin Naši zaposlenici su vlasnici oko 20 posto tvrtke. P dioničari. Ovakva struktura vlasništva omogućuje Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vrtka AD Plastik ove je godine četvrti puta postala dobitnik Zlatne kune. Krajem srpnja njen dugogodišnji predsjednik Uprave Josip Boban planski je prepustio tu funkciju te postao predsjednik Nadzornog odbora. S Josipom Bobanom smo razgovarali o planovima i poslovanju tvrtke te o situaciji na svjetskom autoindustrijskom tržištu. Boban

Kada prođe kriza, bivši zaposlenici će imati prigodu vratiti se na posao je komentirao i uvjete poslovanja u Hrvatskoj te zemljama u kojima AD Plastik proizvodi autodijelove i opremu za autoindustriju. U kojim državama AD Plastik ima svoje pogone? - Osim u Hrvatskoj, imamo pogone u Srbiji, Ru-

munjskoj, Sloveniji i Rusiji. Što se tiče Hrvatske, planiramo širiti solinski pogon, a u Zagrebu graditi novu proizvodnu halu. Kakva je bila prošla poslovna godina i prva polovina tekuće godine? - Prošlu godinu mogu ocijeniti uspješnom, imali smo odlične rezultate. Ove smo godine svjedoci ponovnog utjecaja krize u Zapadnoj Europi, odnosno u njenoj automobilskoj industriji. Kad je riječ o dijelovima i opremi koje proizvodimo za Renault i Peugeot, također smo osjetili posljedice krize. Izuzetak su narudžbe za Daciju te Renaultovi i Peugeotovi modeli koji se proizvode u Rusiji, gdje imamo stabilne narudžbe. Došlo je do pada realizacije naših proizvoda iz Hrvatske za nekih 10 posto, ali to neće bitno utjecati na rezultat tvrtke jer smo u skladu s tim smanjili sve troškove, a s kupcima dogovorili da ne smanjujemo cijene na ime produktivnosti. To je i razumljivo jer nam količine isporučenih proizvoda nisu rasle. Isto tako smanjili smo broj zaposlenih.

Kako? - Otpustili smo 80 ljudi i to tako da oni koji su bili zaposleni na određeno vrijeme nisu dobili produžetak ugovora, a dio radnika zaposlenih na neodređeno vrijeme poslali smo na čekanje. Kada prođe kriza, a predviđamo da bi to trebalo biti krajem rujna,

Da je tečaj bio drugačiji... Kritizirali ste politiku tečaja. Očekujete li promjene u tom dijelu? - Činjenica je da tečajna politika nije išla na ruku izvoznicima i da su posljedice takve politike bile katastrofalne za pojedine izvoznike. Kod nas se svi slažu da moramo izvoziti, a da pri tome ništa ne poduzimaju kako bi to ostvarili. Da je tečaj bio drugačiji, brodogradilišta ne bi bila u ovakvom stanju. Osobno nemam prevelika očekivanja jer smo mi prezadužena zemlja i mislim da će se nastaviti s istom tečajnom politikom. Prekasno je za ozbiljnije promjene. Bio bih zadovoljan kada bi se barem postupno radilo na ispravljanju tečaja. Ne mislim da treba doći do devalvacije niti do velikih skokova, nego se to može gotovo neprimjetno napraviti na dulje razdoblje.

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3741, 27. kolovoza 2012.

( od toga 18 mil €

( za oko 10%

ulažu u Hrvatskoj

lanjski pad proizvodnje u Hrvatskoj

a tvrtke AD Plastik, Solin

li i naše elite, žive u etu

nog poslovanja. Mi smo modelom vlasništva osigurali da radnici osjećaju tvrtku kao svoju. Privatne ruske tvrtke vlasnici su 30 posto, desetak posto su hrvatski fondovi, a ostalo su mali međusobni nadzor kako ne bi netko radio protiv interesa tvrtke, a u korist pojedinog dioničara

svi oni će imati prigodu vratiti se na posao. Imaju prioritet prilikom zapošljavanja. Smatram da je to dobar model jer nema smisla iscrpljivati tvrtku i tako dovesti u pitanje neophodnu modernizaciju i ulaganja, a samim tim ugroziti i povratak tih ljudi na posao. Ovako su sigurni da se imaju gdje vratiti. Ove godine ste otvorili i neke nove tvornice? - Da, kupili smo tvornicu u Mladenovcu u Srbiji te otvorili treću tvornicu u Rusiji. Tvornica u Mladenovcu zapala je u probleme zbog neulaganja, neriješenih vlasničkih odnosa

i svega onog što je opterećivalo tvrtke u tranzicijskim zemljama. Nama je ona interesantna jer proizvodi sirovinu koja služi za proizvodnju automobilskih tepiha. Osim toga, ugovorili smo određene proizvode za isporuku Fiatu, koji ima tvornicu u Kragujevcu. Koliko AD Plastik godišnje ulaže u razvoj i širenje? - Puno ulažemo u razvoj i to nam je osnovica poslovanja. Smatram da bez toga ne bismo mogli uspješno poslovati. Na razini grupacije AD Plastik proizvodnja raste po godišnjoj stopi od

oko 15 posto, što znači da se intenzivno širimo i samim tim imamo velika ulaganja. Inače, u autoindustriji je nemoguće opstati bez intenzivnog ulaganja u razvoj, širenje i nove tehnologije jer se na tržište stalno izbacuju novi modeli. Ove godine planiramo rekordno ulaganje. Do sredine iduće godine uložit ćemo 30 milijuna eura, od čega 18 milijuna u Hrvatsku. Ulažemo u novu lakirnicu te u širenje kapaciteta u Solinu i Zagrebu. Ostalih 12 milijuna uložit ćemo u Rusiju gdje povećavamo kapacitete u dva pogona, a manji dio toga uložit ćemo u Srbiju.

Gdje vam je najlakše poslovati, odnosno proizvoditi? Možete li usporediti uvjete poslovanja u tih pet zemalja? - Teško je odgovoriti. Svaka od tih država ima svoje prednosti i nedostatke. Možda bih mogao odgovoriti da je trenutačno najlakše u Rumunjskoj zato što je Dacia najuspješniji Renaultov model. Imamo uhodane poslove, uhodane radnike i radimo bez stresova na tom tržištu. U Rusiji imamo problem pomanjkanja radne snage, što neke iznenađuje. U Kalugi, gdje smo otvorili novu tvornicu, stopa nezaposlenosti, zbog ulaska automobilske industrije na to područje, iznosi manje od tri posto. Iz tog razloga radnici se dovoze autobusima na posao iz udaljenijih mjesta. To stvara dodatne poteškoće ulagačima jer cijena radne snage raste tako da to anulira benefite. Hrvatska nam je bitna jer su nam svi razvojni projekti razrađeni u Hrvatskoj, tu nam je čitava logistika i naši ljudi ustrojavaju poslovanje u ostalim zemljama. Iako u Hrvatskoj imamo velik broj nezaposlenih, imamo problem s pronalaskom mladih stručnjaka jer je vrijednosni sustav kod naših ljudi poremećen. Zbog čega automobilska industrija seli na istok? - Proizvođači automobila otvaraju tvornice na istoku iz dva razloga. Prvi razlog je tržište. Pogotovo je

Rusija veliko tržište i zato su tamo došli svi proizvođači automobila. Osim toga, Rusija potiče ulaganja i daje poticaje proizvođačima automobila. Nadalje, razlog su troškovi proizvodnje. Oni su u Rusiji manji nego u razvijenim europskim zemljama, Japanu ili SAD-u. Logično je da za proizvođačima automobila dolaze i njihovi dobavljači jer bi im u protivnom troškovi transporta i radne snage bili veći, a tendencija je da se smanjuju zalihe proizvoda i da se troškovi poslovanja svedu na što je moguće manju mjeru; uštede se rade i na smanjenju zaliha sirovina. Kamo sve to ide? U kojem smjeru? - Očito je da Europska unija opet upada u kri-

U ovom trenutku AD Plastik ima osigurane poslove za narednih pet godina zu i da raste broj nezaposlenih. U nekoj mjeri će svakako morati doći do promjene koncepcije i modela po kojima europske države funkcioniraju. Model globalizacije je prihvaćen, ali nije dovoljno dobro razrađen. Jeste li zabrinuti za budućnost tvrtke? - U ovom trenutku AD Plastik ima osigurane po-

slove u narednih pet godina. Osigurali smo ugovore za sve nove modele. I nadalje ćemo ulagati u produktivnost i edukaciju zaposlenika tako da se ne bojim za gubitak tržišta. Nema formule uspjeha - morate raditi i imati za cilj razvoj tvrtke. Ne smijete raditi za vlastiti džep, a na račun tvrtkinog poslovanja. Mi smo modelom vlasništva osigurali da radnici osjećaju tvrtku kao svoju. Naši zaposlenici su vlasnici oko 20 posto tvrtke. Privatne ruske tvrtke vlasnici su 30 posto, desetak posto su hrvatski fondovi, a ostalo su mali dioničari. Ovakva struktura vlasništva omogućuje međusobni nadzor kako ne bi netko radio protiv interesa tvrtke, a u korist pojedinog dioničara. Je li Hrvatska privlačna za investitore? - Nije. Mi smo premalo tržište. Imamo destimuliranu i nedovoljno jeftinu radnu snagu, koja nije efikasna. Možda je glavni razlog zašto nismo privlačni za investitore činjenica da nemamo osmišljenu strategiju razvoja tako da se investicije pojavljuju stihijski. Osim toga, zemlje iz kojih bi nam došli mogući investitori su u krizi. Moram reći da naši građani, ali i naše elite, žive u nerealnom svijetu i stalno očekujemo da će se nešto u vrlo kratkom vremenu pozitivno dogoditi, a da mi ništa ne moramo poduzeti.

AKTUALNO

*vijesti

(

Privredni vjesnik Broj 3741, 27. kolovoza 2012.

oko 600 mil €

vrijednost investicije u Južni tok

( 30 mlrd m

plina

dostavljalo bi se godišnje do Europe

Hrvatska bi ipak mogla dobiti magistralni pravac Rast turističkih dolazaka U Hrvatskoj je u lipnju zabilježeno 1,59 milijuna turističkih dolazaka te 7,03 milijuna noćenja. U odnosu na lipanj prošle godine broj turističkih dolazaka manji je 0,2 posto, dok je broj noćenja manji za 2,5 posto što je bilo očekivano s obzirom na održavanje Europskog nogometnog prvenstva. No, kumulativni podaci pokazuju da je u prvoj polovini godine u našoj zemlji ostvareno 3,6 milijuna dolazaka što je 4,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Ujedno je zabilježeno 13,6 milijuna noćenja ili četiri posto više nego lani. Britanci vole Dubrovnik Među britanskim turistima raste zanimanje za city break putovanja i posjete gradovima među kojima su najpopularniji Rim, Venecija i Dubrovnik, navodi se u istraživanju britanske agencije Sunshine. Premda su Britancima i dalje na prvom mjestu tradicionalni odmori, sve je više onih koji se zanimaju za kulturne sadržaje i kratka putovanja u najpoznatije gradove Europe i svijeta. Rezervacije za tu vrstu putovanja porasle su za 37 posto u odnosu na lani, navode u agenciji Sunshine. JLH žele preuzeti dubrovačke hotele Na Zagrebačkoj burzi je Grupa Jadranski luksuzni hoteli (JLH) objavila ponudu za preuzimanje hotela Excelsior i Bellevue. Ta je tvrtka inače vlasnik 94,32 posto redovnih dionica hotela Excelsior i 94,95 posto dionica hotela Bellevue te djeluje zajednički s društvom Mexival Anstalt, koje je dio Grupacije Lukšić. Mexival Anstalt je promijenio naziv tvrtke te na dan objave ove ponude posluje pod nazivom Ragusa Anstalt.

Čačić: Realizacija Južnog toka ne ovisi samo o Hrvatskoj Nakon izgradnje Hrvatska bi dobivala nekoliko desetaka milijuna eura godišnje kao naknadu za tranzit plina. No, EU ima određene rezerve prema ruskom energetskom utjecaju Igor Vukić vukic@privredni.hr

radnja plinovoda Južni tok potencijalno je najprofitabilniji projekt tog tipa za Hrvatsku, izjavio je Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade. Ipak, dodao je, jedna od prošlih vlada odbila je sudjelovati u tom projektu. No Čačić priznaje da se oko tog posla prelamaju mnogi interesi Europske unije, Rusije i drugih zemalja. Pa tako ni buduća trasa cjevovoda, koji će ruski plin dovoditi do Srednje Europe i pritom zaobići Ukrajinu, ne ovisi samo o željama Hrvatske. Čačić je potvrdio da je s predstavnicma ruskih vlasti i menadžerima plinske kompanije Gazprom razgovarao o snažnijem uključivanju Hrvatske u taj projekt. Vlada Jadranke Kosor u svoje je vrijeme obnovila zanimanje Hrvatske za sudjelovanje, ali tada je Hrvatskoj ponuđen samo jedan krak plinovoda, dok je magistralni pravac trebao ići

preko Mađarske prema Austriji. Sada se iz krugova Vlade signalizira da bi Hrvatska ipak mogla dobiti taj magistralni pravac. U tom bi slučaju korist bila dvostruka. Na gradnji plinovoda, kojim bi se do Europe godišnje dostavljalo 30 milijardi prostornih metara plina, angažirali bi se domaći izvođači

Hrvatska ovaj put ruskim partnerima jasno pokazala da će učiniti što treba da bude dio projekta

radova. Domaće tvrtke su u proteklih desetak godina stekle veliko iskustvo u gradnji oko 1000 kilometara plinovoda po Hrvatskoj. Čačić vrijednost investicije Južnog toka kroz Hrvatsku procjenjuje na 600 milijuna eura. Nakon izgradnje Hrvatska bi dobivala nekoliko desetaka milijuna eura godiš-

nje kao naknadu za tranzit plina. Ulaz kod Vukovara Prema zadnjim neslužbenim informacijama, magistralni plinovod Južni tok ušao bi u Hrvatsku kod Vukovara, zatim bi uz granicu s Mađarskom išao od Osijeka prema Virovitici i dalje prema Murskom Središću i Sloveniji. Ako se ostvari taj plan, isplatio bi se i nedavno dovršeni plinski spoj Hrvatske i Mađarske kod Donjeg Miholjca. Spoj ima veliki kapacitet od 6,5 milijardi prostornih metara plina. Za dobavu plina iz Mađarske je očito prevelik, jer Hrvat-

ska godišnje uveze oko 1,2 milijarde kubika, ali za dostavu mađarskim potrošačima, iz magistralnog Južnog toka iz Hrvatske, taj bi se spoj mogao pokazati odličnim rješenjem. Neki plinski stručnjaci ranije su ocjenjivali da Gazprom ne želi proći kroz Hrvatsku magistralnim plinovodom upravo zato što ovdje nema toliko potrošača plina kao u Mađarskoj. Trasom uz mađarsku granicu riješio bi se i taj problem, a magistralni plinovod bi do Austrije i Italije došao kraćim putem, što je investitorima također vrlo važno. Konačnu odluku ipak će trebati pričekati. Iako

Nova PIP-ova tvornica (Kuća meda) pred završetkom izgradnje

Sivo tržište veći problem od carine

ako pretpristupni programi EU-a ne podržavaju projekte izgradnje i opremanja objekata za obradu pčelinjih i proizvoda na njihovoj osnovi, vlasnik zagrebačke tvrtke PIP Ivan Bračić uspio je zatvoriti financijski plan od 30 milijuna kuna za izgrad-

nju novog objekta u Pisarovini. Uz četvrtinu vlastitih sredstava, potrebna sredstva namaknuo je iz kredita HBOR-a. Nova PIP-ova tvornica, koju još nazivaju Kućom meda, pred završetkom je izgradnje i u fazi dobivanja uporabne dozvole. Kapacitet tvornice je 2000 tona

proizvoda godišnje u jednoj smjeni tj. 3000 tona u dvosmjenskom radu. “Proizvodnja pčelinjih proizvoda u toj će tvornici biti na visokoj tehnološkoj razini, jednoj od najsuvremenijih u ovom dijelu Europe. Pritom će se provoditi tehnološka sljedivost te norme ISO 9001

i ISO 22000 (HACCP)”, istaknuo je Bračić. Iako će se već sljedeće godine uvesti carina za pčelinje proizvode u zemljama Jugoistočne Europe, Bračić kaže kako je veći problem od toga susretanje sa 70 posto ilegalnog tržišta pčelinjim proizvodima u Hrvatskoj. (S.P.)

u projektu sudjeluju zemlje Europske unije, prije svih Italija, EU ipak ima određene rezerve prema ruskom energetskom utjecaju i traži da se pri ugovaranju poštuju sva europska pravila trgovine. Neke zemlje na potencijalnoj trasi, poput Bugarske ili Mađarske, taktiziraju pa prihvaćaju i potom odbijaju da preko njihovog teritorija prijeđe taj plinovod. Čačić ocjenjuje da je Hrvatska ovaj put ruskim partnerima jasno pokazala da će učiniti ono što treba kako bi bila dio projekta. To bi moglo utjecati na odluku o pravcima gradnje.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3741, 27. kolovoza 2012.

( 500 kn

operativni marketinški plan za 2013.

Rane pripreme za sljedeću turističku godinu

najmanja naknada za legalizaciju objekata

Sjednica hrvatske vlade

Uvođenje reda u nelegalnu gradnju Pravilnik o legalizaciji temelji se na tri osnovna kriterija: obujmu zgrade, namjeni i položaju. Vrijednost naknade dobivat će se kad se pomnoži naknada po obujmu i namjeni s koeficijentom lokacije Igor Vukić vukic@privredni.hr

egalizacija bespravno sagrađene kuće od 100 četvornih metara, u građevinskoj zoni, stajat će prosječno oko 3200 kuna, prema pravilima koje je Vlada donijela na prošlotjednoj sjednici. Naknada može iznositi najmanje 500 kuna, a do velikih iznosa može dosegnuti ovisno o smještaju i obujmu nelegalne zgrade. Ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak procijenio je da bi legalizacija zgrade s više apartmana, udaljene manje od sto metara od morske obale, mogla stajati više od 500.000 kuna. Prema njegovim riječima, Vlada je pripremila jednostavan pravilnik, koji se temelji na tri osnovna kriterija: obujmu zgrade, namjeni i položaju. Vrijednost naknade dobivat će se kad se pomnoži naknada po obujmu i namjeni s koeficijentom lokacije. Obujam zgrade određuje se isto kao i komunalni doprinos. Za zgrade do 300 prostornih metara plaćat će se četiri kune po prostornom metru. U najvišoj, četvrtoj kategoriji su zgrade obujma većeg od 7000 prostornih metara, za koje će se plaćati 75 kuna po prostornom metru. Ti iznosi množit će se s koeficijentima namjene koji sežu od 0,3 do jedan, ovisno o tome je li zgrada namijenjena za poljoprivredu, industriju i proizvodnju ili stanovanje.

Na kraju se utvrđuje koeficijent lokacije. Zgrade u građevinskom području imaju najniži koeficijent, jedan, dok izvan građevinskog područja vrijedi koeficijent tri. Zgrade u šumskom području imat će koeficijent pet. Vrijednost naknada za zgrade u zaštićenom obalnom području mora do 100 metara dobivat će se množenjem s koeficijentom sedam.

Ako je izračunata naknada veća od 1500 kuna, vlasnik objekta može je platiti i obročno Ako je izračunata naknada veća od 1500 kuna, vlasnik objekta može je platiti i obročno, najduže na pet godina. Premijer Zoran Milanović istaknuo je da Hrvatska, osim pojedinih mjesta na kojima se raširila nelegalna gradnja, ipak

ima relativno sačuvanu prirodu, rijetku naseljenost i velike mogućnosti za novu gradnju u skladu sa zakonskim pravilima. Legalizacijom bespravnih objekata uvest će se red, a buduće nepravilnosti strogo će se kažnjavati. Prodaje se ZRC Lipik Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić smatra da se ovim propisom Vlada nalazi na opasnom terenu jer bi se legalizacija mogla protumačiti kao poruka da se isplati kršenje zakona. No kad se neki problem tolerira niz godina, država mora povući crtu i pronaći neko zadovoljavajuće rješenje. Čačić smatra da će nakon legalizacije biti najvažnije uspostaviti efikasan model nadzora kako bi se na novu nelegalnu gradnju moglo reagirati u što kraćem roku. Ministar Vrdoljak odgovorio je da se radi na modelu satelitskog snimanja i kompjuterskog otkrivanja započetih nelegal-

nih novogradnji. Sadašnji sustav sa samo pet građevinskih inspektora u svakoj županiji, ni izdaleka nije dovoljan za borbu protiv bespravne gradnje, priznao je ministar. Nakon niza neuspjelih natječaja za prodaju Zdravstveno-rekreacijskog centra Lipik, Vlada je odlučila tu tvrtku prodati ponuđaču koji se javio pismom namjere. Riječ je o međunarodnoj kompaniji Petrus Global Development, koja za ulaganje nudi jamstvo banke Bank of China. U prvoj fazi u razvoj turističkih kapaciteta u Lipiku uložili bi 125 milijuna eura, a zatim u drugoj fazi još 100 milijuna. Prije rata ZRC Lipik imao je turističku sezonu od 310 dana godišnje i 85 posto iskorištenih kapaciteta. Zbog ljekovite vode dolazili su gosti iz Skandinavije, Izraela, Nizozemske... Nakon ratnih razaranja koja su izazvala štetu od 15 milijuna eura, poduzeće se dosad nije uspjelo potpuno obnoviti.

Operativni marketinški plan Hrvatske turističke zajednice (HTZ) za 2013. godinu usvojen je na prošlotjednoj sjednici Turističkog vijeća HTZ‑a. Na temelju tog plana uskoro će se pripremiti Program rada HTZa za sljedeću godinu. Kako je rečeno na sjednici, Operativni marketinški plan HTZ-a predstavlja tranzicijski plan koji prethodi novom strateškom, operativnom i organizacijskom marketing planu za razdoblje od 2014. do 2018. godine. “Prvi put u povijesti taj se plan donosi ovako rano. Siguran sam da će to pomoći i sustavu turističkih zajednica, ali i ostalim gospodarskim subjektima kako bi se na vrijeme pripremili za sljedeću turističku sezonu. Cilj nam je dati svima jasne smjernice i postići sinergijske učinke”,

rekao je Veljko Ostojić, ministar turizma. Dodao je kako taj marketinški plan ima dva ključna cilja, a to su povećanje dolazaka turista u pred i posezoni te povećanje turističkih dolazaka u kontinentalnoj Hrvatskoj. Jedan od planova za 2013. je i povećanje investicija u online marketing, uključujući i mobilni i viralni marketing (masovnu promociju koja se munjevito širi). Time će se, kako je naglašeno, stvoriti pretpostavke za kreiranje rezervacijskog sustava. Na sjednici Turističkog vijeća HTZ-a donesena je i odluka o izboru šest direktora predstavništava HTZ-a za koje je bio raspisan natječaj, a ujedno je odlučeno kako će se raspisati natječaj za izbor direktora Glavnog ureda HTZ-a čiju je v.d. dužnost do sada obnašao Niko Bulić. (S.P.)

*vijesti Hrana skuplja do 15 posto

u poljoprivredi, hrana bi kod nas, prema procjenama stručnjaka, mogla poskupjeti najmanje od 10 do 15 posto. Prije svega, poskupjet će meso, mlijeko, ulje, mast i margarin.

Hrvatski građani na 100 potrošenih kuna čak 32 kune potroše na hranu. Usporedbe radi, u eurima, ali preračunato u kune, na 100 potrošenih kuna građani u zemljama Europske unije na hranu troše samo 16 kuna. No, od jeseni te bi brojke u Hrvatskoj mogle biti još veće. Naime, zbog dugotrajne suše i kasnog proljetnog mraza u našoj zemlji, problema s likvidnošću prehrambene industrije, nezapamćenih poremećaja na svjetskim burzama uzrokovanih sušom i desetkovanim prinosima

Izvoznicima 50 milijuna eura Međunarodna banka za obnovu i razvoj odobrila je Hrvatskoj kredit od 50 milijuna eura namijenjen financiranju izvoznih poduzeća. Kredit će biti realiziran preko HBOR-a. Prema riječima ministra financija Slavka Linića, kredit je dogovoren 1. kolovoza po vrlo povoljnim uvjetima. Rok povrata je 29 godina, a poček otplate iznosi čak sedam godina. Novac je namijenjen financiranju izvoznih projekata i kapitalnom jačanju izvoznih poduzeća.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3741, 27. kolovoza 2012.

( 1005 proizvođača

u sustavu zaštite zemljopisnog podrijetla

( 65 mil l

godišnji registrirani promet vina u Hrvatskoj

Vinarstvo

Na ino tržište s na

Vino sve više postaje međunarodni proizvod s vrlo jakom razmjenom na svjetskom tržištu. Procjenjuje regionalnim identitetom. Odluka o kupnji i iznosu koji će se platiti za vino ovisi u velikoj mjeri o prepo Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rvatski vinogradi zauzimaju tek 0,35 posto svjetskih vinogradarskih površina. Prema evidenciji ARKOD-a, sustava evidencije zemljišnih parcela u Hrvatskoj, zasađeno je 20.800 hektara vinograda, dok je Državni zavod za statistiku evidentirao pak oko 32.000 hektara. U Hrvatskoj postoji 1151 proizvođač vina te još 83 onih koji se bave proizvodnjom proizvoda od grožđa i vina. Imamo 99 izvoznika vina i voćnih vina te 96 uvoznika vina i voćnih vina. U sustavu zaštite zemljopisnog podrijetla nalazi se 1005 proizvođača sa 3499 zaštićenih vina. Godišnji registrirani promet vina u Hrvatskoj je 65 milijuna litara, pri čemu je udio vrhunskih vina nešto manji od pet posto, kvalitetnih oko 60 posto, dok stolna vina u ukupnom prometu sudjeluju s oko 35 posto. Uvozimo oko 15 milijuna litara vina, a izvozimo oko tri milijuna litara godišnje, s tim da oko 40 posto izvoza otpada na Bosnu i Hercegovinu. Problem predstavlja to što velik broj proizvođača ima površine manje od jednog hektara te što su službene statistike neusklađene. Velika je razlika u količinama proizvedenog vina te količini vina stavljenog u promet. U 2010. proizvedeno je 552.362 hektolitra vina, pa su zalihe vina na dan

30. listopada te godine premašivale milijun hektolitara. Inače, u Hrvatskoj ne postoji konkretna politika smanjenja zaliha vina, dok primjerice Europska unija stimulira krčenje vinograda. Strategija pozicioniranja Predsjednik udruge Pelješki vinski puti Mato Violić-Matuško smatra da nismo iskoristili potencijal hrvatskih vina u inozemstvu te da ako želimo nešto ozbiljno na-

Problem je što velik broj proizvođača ima površine manje od jednog hektara te što su službene statistike neusklađene

praviti na inozemnom tržištu, moramo, uz podršku države, izići s najboljim vinima koje imamo. “Nećemo uspjeti ako u startu favoriziramo pojedina vina koja bilo cijenom bilo kvalitetom ne mogu zainteresirati svjetske vinske znalce. Moramo ponuditi nešto što oni nemaju, a usuđujem se reći da barem 30 naših etiketa mogu oduševiti svjetske vinske znalce”, istaknuo je Matuško. Naši su vinari učinili napore i udružili se s osnovnim ciljem podizanja prepoznatljivosti Hrvatske kao vinske zemlje. U tome imaju veliku podrš-

ku Hrvatske gospodarske komore i nekoliko ministarstava koja u tu svrhu ulažu značajna sredstva,

tako da je nedavno Ministarstvo poljoprivrede izdvojilo nešto manje od četiri milijuna kuna

za brendiranje hrvatskih vina. U Udruženju vinarstva pri Hrvatskoj gospo-

Vlado Krauthaker, vlasnik Vinarstva i podrumarstva Krauthaker, Kutjevo: Uspjeti se može samo zajedno, bez soliranja Vlado Krauthaker jedan je od najvažnijih hrvatskih vinara, predsjednik je udruženja Graševina Croatica i potpredsjednik Udruženja proizvođača vina pri HGK-u. Prvi je u medijima progovorio o potrebi udruživanja naših vinara, a sam izvozi oko 25 posto proizvodnje. Kako hrvatski vinari mogu uspjeti na svjetskom tržištu? - Jedino zajedno. Soliranje neće nikome pomoći. Svi se moramo uključiti u udruge i ostvariti suradnju s HGK-om i ministarstvima, institucijama koje su već stale i sigurno će stati iza naših zajedničkih projekata. Vi ste dosta energije uložili u otvaranje izvoznih kanala. Kakvi su rezultati? - Upravo otvaramo poljsko tržište. Poljaci su skloni hrvatskim proizvodima, takvo sklono tržište nemamo među zemljama EU-a. Naše veleposlanstvo dosta pomaže hrvatskim vinarima i rezultate već imamo. Zatim, Rusija je vrlo privlačno, ali i dosta zahtjevno tržište. Azija je interesantna iako tamo malo kasnimo s aktivnostima, ali još možemo uspjeti. Prigodu tebamo tražiti i u Skandinaviji i Britaniji te, jasno, nama susjednim zemljama. (J.V.)

darskoj komori smatraju da se treba fokusirati na tri vrste tržišta. “Kratkoročno smo se fokusirali na susjedne zemlje i zemlje koje su turistički orijentirane prema Hrvatskoj. Drugu skupinu čine srednje udaljena tržišta – tržišta koja grade imidž vina, poput Velike Britanije, skandinavskih zemalja, te zemalja Beneluxa. Treću čine udaljena tržišta koja su dugoročno najisplativija, poput SADa, Rusije, Kanade, Japana i Kine. Pri pokušaju osvajanja tih tržišta neophodno je koristiti iskustva Australije, Novog Zelanda, Kalifornije, Čilea. Njiho-

www.privredni.hr Broj 3741, 27. kolovoza 2012.

( oko 15 mil l ( 3 mil l hrvatski godišnji uvoz vina

vina Hrvatska godišnje izveze

ajboljim što imamo

e se da će rasti potražnja za premium vinima sa specifičnim oznavanju njegovih svojstava, što potvrđuju i slovenska iskustva

vi vinari su uspjeli jer su radili zajedno. Zajedno su nastupali njihov javni i privatni sektor, kao i mali i veliki vinari”, smatra Đuro Horvat, dopredsjednik Udruženja vinara pri HGK-u. No opipljivih rezultata još nema, a dio vinara smatra kako je potrebno preispitati početnu strategiju stvaranja podbrendova malvazije, graševine i plavca malog, priboja-

vajući se d a bi pojedinci mogli Udruženje iskoristiti za samopromociju. Možda su i u pravu kad je riječ o sortama jer je ovogodišnji regionalni šampion što je jedan od naših najvećih uspjeha uopće - na Decanterovom ocjenjivanju Pošip, Zlatan otok. Svjetski trendovi i slovenski model Vino sve više postaje me-

đunarodni proizvod s vrlo jakom razmjenom na svjetskom tržištu. Procjenjuje se da će rasti potražnja za premium vinima sa specifičnim regionalnim identitetom. Odluka o kupnji i iznosu koji će se platiti za vino ovisi u velikoj mjeri o prepoznavanju njegovih svojstava. Te trendove nam potvrđuju i naši susjedi Slovenci, koji su se uspjeli etablirati na inozemnom tržištu. Njihovi najpoznatiji vinari već su odavno uvršteni na svjetske vinske karte. Pored njih, dio slovenskih većih vinskih kuća, ali i malih vinara, svoje mjesto pod suncem našao je plasirajući pjenušce. “Uspjeh slovenskih vinara nije slučajan. Prije nego što su to činili hrvatski vinari, ulagali smo u nove tehno-

Barem 30 naših etiketa mogu oduševiti svjetske vinske znalce, smatra Mato ViolićMatuško logije i stručnu sadnju vinograda. Pratili smo svjetske trendove, primje-

njivali ih kod nas i trudili se da ne postanemo kopija trenutačnih svjetskih uspješnica, nego smo zadržali svoju prepoznatljivost. Male zemlje kakva je Slovenija, a slična je i Hrvatska, ne mogu sebi dozvoliti luksuz i nuditi prosječna vina. Mi smo u Vinagu odlučili najprije ponuditi ono najbolje što imamo, a to je pjenušac proizveden klasičnom metodom od našeg grožđa, a tek potom ostatak palete vina. Smatram da Hrvatska svoju izvoznu strategiju mora temeljiti na plavcu malom s položaja Dingač i na babiću. Osim njih veliki potencijal imaju graševine nekolicine proizvođača - riječ je o vinima izuzetne kvalitete kojima nedostaje kvalitetan marketing. Problem Hrvatske kao vinske zemlje je u tome što se u službenoj ponudi nude vina koja bih usporedila sa zvijezdama repaticama: brzo se nametnu, ali će brzo i pasti. Trebate nuditi samo vrh vrhova, a imate ga”, istaknula je Mateja Štabuc, direktorica prodaje i marketinga mariborskog Vinaga. Mateja Štabuc je potpuno u pravu jer smo svjedoci da su hrvatski novinari otkrili London Wine Fair u trenutku kada ih je ruski poduzetnik Dimitrij Železnak vodio na promociju prve hrvatske premium votke Akvinte, te napravili pritisak u javnosti da na tom sajmu nastupe i naši vinari.

Godišnje se proizvede 271 milijun hektolitara vina Ukupna površina nasada pod vinovom lozom u svijetu iznosi oko 7,5 milijuna hektara, a prosječna godišnja proizvodnja 271 milijun hektolitara vina. U Europi postoji oko 2,4 milijuna proizvođača koji obrađuju dva posto od ukupnih poljoprivrednih površina Europske unije, ili 3,6 milijuna hektara, što je 45 posto svjetskih površina pod vinovom lozom. EU proizvodi 160 milijuna hektolitara vina godišnje, što je 59 posto svjetske proizvodnje. Unija ima 57 posto udjela u svjetskoj potrošnji vina i sudjeluje sa 70 posto u svjetskom izvozu vina. Na rješavanje problema s vlastitim zalihama vina EU troši oko 500 milijuna eura godišnje. “U narednom razdoblju očekuje se postupni pad zaliha vina, razmjerno smanjenje proizvodnje i povećanje uvoza, što bi u konačnici trebalo dovesti do smanjenja ponude vina na tržištu EU-a. Očekuje se da će u idućim godinama doći i do povećanja izvoza, ali i neznatnog smanjenja potrošnje vina. Trend u potražnji i potrošnji vina ide prema vinima s geografskim podrijetlom”, često na skupovima vinara ističe Đuro Horvat, predsjednik Uprave Agrokor vina. U EU-u se za vinogradarskovinarsku proizvodnju od 2006. godine izdvaja oko tri posto ukupnoga godišnjeg proračuna Unije za poljoprivredu, što iznosi oko 1,4 milijarde eura na godinu. Niska razina vinske kulture Na domaćem tržištu zamjetna je niska razina vinske kulture. Osmišljene promocije vina, osim kod nekoliko većih vinskih kuća, gotovo da i nema. Vino je često razmjerno skupo, a ugostiteljska ponuda vina siromašna. Promotori jedni od drugih kopiraju projekte. Istarski vinar Marijan Arman procjenjuje da je omjer pakiranih vina i vina u rinfuzi koja se prodaju u ugostiteljskim objektima i drugim kanalima 50 naprama 50 posto. “Naši ugostitelji, tko zna iz kojeg razloga, izbjegavaju u ponudu uvrstiti odležana vina, pa čak ne žele ni vina iz pretposljednje berbe, nego samo svježa vina. S druge strane, sva istraživanja u mediteranskim europskim zemljama pokazuju kako je za potrošače najvažnija vinska osobina njegovo podrijetlo i godina berbe. Kod nas se očito nešto sasvim drugo događa na tržištu, trendovi su obrnuti u odnosu na druge europske zemlje”, zaključuje Arman.

12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3741, 27. kolovoza 2012.

( 20.000 kn uštede na 10 hektara u godinu dana

Viadukt će graditi most Svilaj Međudržavni most na rijeci Savi kod Svilaja, između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, gradit će hrvatska građevinska tvrtka Viadukt. Gradnju mosta Svilaj u omjerima od po 50 posto financiraju Hrvatske autoceste i Ministarstvo komunikacije i prometa Bosne i Hercegovine. Investicija je vrijedna oko 25 milijuna eura. Most će biti dug 640 metara, širok 29 metara, a imat će betonsko-čeličnu konstrukciju težine 5000 tona. Ulaganja u lokalne i županijske ceste Hrvatske ceste su svim županijskim upravama za ceste, a ima ih 20, poslale prijedlog sporazuma kojim će se urediti način i rokovi realizacije projekata ulaganja u lokalne i županijske ceste do kraja ove godine. Ukupna vrijednost tih projekata iznosi 400 milijuna kuna. Osim toga, Hrvatske ceste su najavile kako će temeljem odluke resornog ministra, županijskim upravama za ceste dodijeliti i dodatnih 35 milijuna kuna u okviru ulaganja za investicijski potencijal. Ukinuta naknada HT-a Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) utvrdila je da Hrvatski Telekom od 1. veljače ove godine korisnicima naplaćuje naknadu od pet kuna na svaki račun koji se plaća u njihovim poslovnicama, iako opći uvjeti poslovanja HT-a ne sadrže nikakve odredbe o načinu plaćanja računa, niti se u njima opisuje navedena naknada od pet kuna. S obzirom na to da navedena naknada predstavlja povećanje prvobitnog duga i potraživanje nečeg drugog od onog što čini sadržaj obveze, HAKOM je donio odluku kojom se utvrđuje da HT nema ovlasti naplatiti ovu naknadu od svojih korisnika.

( za 4 god.

povrat investicije u nove sušnice

Hrvatski duhani potiču kooperante na štednju energije i navodnjavanje

Sušenje duhana biomasom četiri puta jeftinije U pokusnoj proizvodnji navodnjavanja kap na kap i sadnjom duhana na foliju dokazali smo da je na pjeskovitim tlima moguće ostvariti prinose od 3,5 do četiri tone duhana po hektaru umjesto uobičajenih 2,3 tone, kaže predsjednik Uprave Hrvatskih duhana Mirko Boić Goran Gazdek

ovećati prinose sa 2000 na 4000 tona po hektaru kako bi se primaknuli proizvodnji kakva je u Italiji i SAD-u, te smanjiti troškove primarne proizvodnje duhana za 40 posto kako bi ta ratarska grana u budućnosti bila isplativa za poljoprivrednike, ciljevi su virovitičke tvrtke Hrvatski duhani zbog kojih su prošle godine pokrenuti pilot-projekti zamjene termogena i navodnjavanja sistemom kap na kap. Rezultat zamjene fosilnih goriva drvnom biomasom u sušnicama petorice kooperanata koji su sudjelovali u projektu više je nego dobar – pokazalo se da je sušenje drvetom 4,5 puta jeftinije od sušenja uz pomoć zemnog plina, a sve što čini kvalitetu duhana (izgled, boja i pušačka svojstva) nisu narušeni. Zato je ove godine 43 farmera odlučilo duhanski

list sušiti organskim gorivima, drvetom ili sječkom umjesto plinom.

One koji imaju svoju biljnu masu, energija gotovo ništa ne košta, objašnjava predsjednik Uprave Hrvatskih duhana “Primarna proizvodnja duhana nalazi se u velikim poteškoćama zbog visokih troškova energenata i radne snage. Kako bi bili konkurentni, seljaci moraju sami proizvoditi energiju ili koristiti onu iz svog okruženja jer se predviđa da će vrijednost plina i fosilnih goriva i dalje rasti. Cijena obnovljivih izvora energije je prihvatljiva, a one koji imaju svoju biljnu masu gotovo da ništa ne košta”, objašnjava predsjednik Uprave Hrvatskih duhana Mirko Boić dodavši kako je

tvrtka spremna pomoći svojim kooperantima u ovoj investiciji. Deset hektara Biljana Vincek uzgaja duhan na 10 hektara. Izračunala je da će zahvaljujući novom energentu u sezoni uštedjeti 20.000 kuna pa je investirala u novo postrojenje. “Više je posla nego s plinom, tri ili četiri puta tijekom dana i noći moramo prekontrolirati temperaturu i ubaciti drvo u peć, ali isplati se”, kaže Biljana Vincek. Dobra iskustva ima i Franjo Novosel koji se proizvodnjom duhana bavi

od 1957. godine. “Cijene drva se ne mijenjaju; ako sami idete rušiti, čak se mogu naći i po nižoj cijeni”, kaže Novosel dodavši kako se ulaganja u potpuno nove sušnice, koje dodatno štede energiju, mogu isplatiti za četiri godine. Prvi put duhanska polja pokusno su navodnjavana prošle godine na tri hektara, a ove godine ta je površina povećana na 55 hektara. “Mnogi se čude što pojedini kooperanti zalijevaju duhan jer je uvriježeno mišljenje da je za tu kulturu potrebno vrlo malo vode.

To je točno, duhan dobro podnosi duga sušna razdoblja i oporavi se nakon prve kiše, ali pokusni rezultati ih demantiraju i potvrđuju tvrdnje znanosti. U pokusnoj proizvodnji navodnjavanja kap na kap i sadnjom duhana na foliju dokazali smo da je na pjeskovitim tlima, a takva je većina na sirovinskom području u Podravini, moguće ostvariti prinose od 3,5 do četiri tone duhana po hektaru u odnosu na klasičnu proizvodnju s prinosom od 2,3 tone duhana po hektaru”, kaže Boić.

Posađeno 106 hektara više

Ove godine posađeno je 4500 hektara što je u odnosu na prošlu više za 106 hektara. Odnosi se to na duhan tipa burley koji traži

manje ulaganja u proizvodnju pa je kooperantima postao zanimljiv. Očekuju se prinosi od 2,3 do 2,4 tone po hektaru što znači da bi u konačnici moglo biti 10 do 10,5 milijuna kilograma ako ne bude tuče ili kakve druge elementarne nepogode. Ove godine sadnja duhana bila je isprekidana oborinama. U svibnju su pale 122 litre kiše po četvornom metru, a prošle godine u isto vrijeme gotovo je i nije bilo - palo je tek četiri litre kiše.

enterprise europe

info

Broj 68, 27. kolovoza 2012.

Provjera inovativnog koncepta

Što donosi PoC Program provjere inovativnog koncepta bespovratnim sredstvima u iznosima do 350.000 kuna po projektu financira provjeru i zaštitu intelektualnog vlasništva, demonstraciju tehničke izvedivosti i izradu funkcionalnog prototipa. Provjerom inovativnog koncepta žele se utvrditi tehničke karakteristike i komercijalni potencijal rezultata istraživanja čime se premoštava jaz između istraživanja i razvoja i tržišta. Program provjere inovativnog koncepta podupire pretkomercijalne aktivnosti istraživača, znanstvenika i poduzetnika na razvoju novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, i pruža im potporu u ranoj fazi razvoja inovacije, kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj i smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi.

Odabrano 97 novih projekata BICRO je odabrao 97 inovativnih projekata čija će učinkovitost biti provjerena uz sufinanciranje vrijedno 23 milijuna kuna. Za sada je osigurano pet milijuna kuna za financiranje prvih 20 projekata s liste Poslovno-inovacijska agencija BICRO primila je 241 prijavu u četvrtom krugu u Program provjere inovativnog koncepta – PoC (Proof of Concept), koji je pokrenut još 2010. godine.

parkom Sveučilišta u Rijeci – SteP Ri, Tehnološkim parkom Varaždin, Tehnološko-inovacijskim centrom Međimurje, TERA Tehnopolisom te Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu.

Provedeno je ocjenjivanje projekata kroz odbore sastavljene od neovisnih stručnjaka i donesene su preporuke o sufinanciranju za 97 projekata. Ukupna vrijednost traženih sredstava iz programa je veća od 23 milijuna kuna, a iz privatnog sektora se očekuje ulaganje dodatnih 12,5 milijuna kuna u projekte. Programom provjere inovativnog koncepta rješava se jedno od uskih grla u ranoj fazi komercijalizacije istraživačkih rezultata, a inovatorima je pružena mogućnost provjere je li njihova tehnologija ostvariva i može li imati komercijalnu primjenu.

Najveći broj projekata koji su prihvaćeni u ovom krugu, njih gotovo trećina, je iz područja elektronike i elektrotehnike (29,89 posto), slijede informacijske tehnologije (23,71 posto), te projekti iz područja prehrambene tehnologije, naprednih materijala i medicine. Od 97 prihvaćenih prijava u drugom dijelu evaluacije više od polovine, odnosno 52 projekta, dolaze iz privatnog sektora, a 45 su pripremile znanstvene i istraživačke institucije.

Program financiraju hrvatska vlada i Svjetska banka, a pokrenut je u suradnji s partnerima: Centrom za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Znanstveno-tehnologijskim

U svakom krugu zaprimanja prijava u Program broj prijava je sve veći, tako da je u četvrtom krugu BICRO zaprimio 241 prijavu na evaluaciju, a njihov je broj premašio ukupan broj zaprimljenih prijava u prethodna tri kruga provedbe Programa. Projekti će se financirati prema sastavljenoj rang-listi do

visine trenutačno raspoloživih sredstava od gotovo pet milijuna kuna. Lista je dostupna na internetskim stranicama www.bicro.hr. Za preostale projekte BICRO će raditi na pronalaženju izvora financiranja u nadležnim ministarstvima i institucijama. Na sredstva uložena iz Programa za prvih 20 projekata s liste korisnici će uložiti dodatnih 3,4 milijuna kuna, što znači da će se na svaku kunu državnih sredstava privući 72 lipe iz sredstava korisnika. Zbog velikog odaziva natjecatelja i bolje regionalne pokrivenosti BICRO je u studenom prošle godine odabrao šest novih prepoznatih centara, i to Istarsku razvojnu agenciju – IDA, Razvojnu agenciju Zagreb – TPZ, Poduzetnički centar Pakrac, ZADRA – Razvojnu agenciju zadarske županije, Institut Ruđer Bošković te Poduzetnički inkubator BIOS. Prepoznati centri imaju vrlo važnu ulogu u provedbi PoC programa jer ostvaruju prvi kontakt s potencijalnim natjecateljima kojima pomažu u pripremi projekata i postupku prijave.

enterprise europe Ekoenergetika

Prva bioenergana u nizu Agrokor je uz pomoć zajma Europske investicijske banke otvorio prvo bioplinsko postrojenje vrijedno 55 milijuna kuna. Snaga kogeneracijskog postrojenja je jedan megavat, a godišnje će proizvoditi 8000 megavatsati električne i 9000 megavatsati toplinske energije U Gradecu nedaleko od Vrbovca otvoreno je prvo Agrokorovo bioplinsko postrojenje. Do ove investicije došlo je u suradnji Agrokora i slovenske tvrtke GH Holding, te uz zajam Europske banke za obnovu i razvitak vrijedan pet milijuna eura.

kor energija postaje igrač na svjetskoj energetskoj sceni jer osim što ćemo graditi bioelektrane za svoje potrebe i koje će raditi na našu sirovinu, s ovim konceptom se pojavljujemo i na tržištu i nudimo kompletna rješenja i maksimalan komfor u najkraćem mogućem vremenu te uz relativno nisku cijenu”, ističe Seidl.

Ova investicija je ujedno i ulazak najveće hrvatske kompanije, Agrokor koncerna, u proizvodnju električne i toplinske energije na ekološki obnovljiv način. U čitav kompleks Gradec, dvije farme i bioplinsko postrojenje ukupno je uloženo 170 milijuna kuna. Bioplinsko postrojenje Gradec predstavlja ekološki najprikladniji način zbrinjavanja raznih organskih sirovina iz kojih nastaju tri proizvoda: organsko gnojivo, toplinska i električna energija. Ovo postrojenje u proizvodnji bioplina koristi svinjsku gnojovku kao dominantnu sirovinu u količini od 65 posto ukupnih sirovina, a ostatak sirovine pribavlja se od kooperanata iz različitih područja prehrambene proizvodnje. Snaga postrojenja je jedan megavat, a kogeneracijsko postrojenje će godišnje raditi 8000 radnih sati i proizvesti 8000 megavatsati električne i 9000 megavatsati toplinske

energije. Toplinska energija će se utrošiti za zagrijavanje fermentora, grijanje nastambi na farmama Gradec I i Gradec II, te za sušenje digestata koji se koristi kao prvorazredno organsko gnojivo i predstavlja zamjenu za mineralna gnojiva. Herman Seidl, direktor Agrokor energije, ističe kako je ovo bioplinsko postro-

jenje dokaz da se ciljanom investicijom u modernu tehnologiju poštuju direktive Europske komisije koje imaju za cilj postaviti norme u smislu održivosti i brige za budućnost. “I materijali poput svinjske gnojovke mogu poslužiti kao sirovina za proizvodnju visokokvalitetnog organskog gnojiva, toplinske i električne energije. Ovim projektom Agro-

Seminar o arbitražnim pravilima ra stručni seminar ICC Arbitražna pravila 2012 koji će se održati 6. rujna 2012. u 9 sati u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Rooseveltov trg 2, Zagreb. Glavni predavači su Andreas Reiner, odvjetnik iz Austrije, te profesori Pravnog fakulteta u Zagrebu, stručnjaci iz područja arbitraže Hrvoje Sikirić, Siniša Petrović te Davor Babić.

Međunarodna trgovačka komora ICC izdala je revidirana Arbitražna pravila, koja su stupila na snagu 1. siječnja ove godine. Kako bi bila dostupna svima, Hrvatska gospodarska komora i Nacionalni odbor ICC-a Hrvatska izdali su dvojezičnu hrvatsko-englesku publikaciju revidiranih pravila. Globalizacija i sve veća internacionalizacija poslovanja povećava potrebe međunarodne poslovne zajednice za novim mehanizmima rješavanja potencijalnih sporova. Upravo s ciljem bržeg i ekonomičnijeg arbitražnog po-

stupka, u nova revidirana pravila uvrštene su trenutačne potrebe s kojima se poslovni subjekti suočavaju u globalnoj međunarodnoj trgovini te rezultiraju razvojem arbitražne prakse i procedure. Kako bi se naše tvrtke što bolje pripremile za ulazak na jedinstveno tržište EU-a, seminar će također sadržavati praktične smjernice u slučaju postupka arbitraže u procesima spajanja i preuzimanja te arbitraže u graditeljstvu. Zbog interesa poduzetnika Hrvatski nacionalni odbor Međunarodne trgovačke komore ICC Hrvatska organizi-

Seminar je namijenjen arbitrima, odvjetnicima, pravnicima, tvrtkama te svim pojedincima koji žele biti upoznati s Arbitražnim pravilima 2012. Radni jezik seminara je engleski, uz simultani prijevod na hrvatski. Kotizacija za seminar iznosi 400 kuna za članove ICC-a Hrvatska, 750 kuna za ostale gospodarske subjekte, te 100 eura za inozemstvo. Ukoliko se unutar iste tvrtke prijave dva ili više polaznika, ostvaruje se popust od 10 posto na svakog prijavljenog sudionika. Kontakt osoba je Sandra Vidović, stručni suradnik, tel. 01/4561 693, 01/4828 380, e-mail: icc@hgk.hr

Izvršni potpredsjednik Agrokor koncerna Mislav Galić ističe kako je ovo samo jedna u nizu investicija koje su u tijeku; sljedeći mjesec otvaraju novu tvornicu trajnih salama, novo skladište gotove robe i pakirnicu za proizvodnju prerađevina u PIK-u Vrbovec, te utovarno-istovarnu rampu u Luci Vukovar. “Hrvatska je u recesiji već četiri godine, a čeka nas budućnost na oštrom europskom tržištu. Mi u Agrokoru vjerujemo da su investicije jedini put za izlaz iz krize”, ističe Galić. U Agrokoru su najavili i nastavak investicija u energetska postrojenja. U planu je u roku od godinu-dvije izgraditi četiri do pet ovakvih postrojenja s ukupnom snagom od 15 megavata. Većina postrojenja bila bi slična ovom prvome i bit će izgrađena uz farme. Višak toplinske energije iskorištavao bi se i za staklenički uzgoj hrane.

Gospodarski susreti na sajmu SASO Partneri u Europskoj poduzetničkoj mreži (EEN) Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu, Hrvatska gospodarska komora i Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO te strani partneri iz mreže pozivaju na treće međunarodne gospodarske susrete na sajmu SASO. Ovaj zanimljiv i koristan format događanja prilika je za besplatnu promociju i pronalazak partnera za nove poslovne uspjehe. Registracija za sudjelovanje moguća je na web stranici: http://saso.talkb2b.net, a pozivnica za susrete nalazi se na http://goo. gl/5eG93. Za sve dodatne informacije i pomoć pri registraciji kontakt je Nikola Balić, Sveučilište u Splitu, Centar za znanstveno-tehnologijski razvitak, Ured za transfer tehnologije, Livanjska 5, HR-21000 Split, +385 (0)21 30 24 30, +385 (0)92 285 32 72, www.een.hr, www.utt.hr.

www.een.hr

27. kolovoza 2012.

2 3

Istraživanje i razvoj

Unatoč krizi rast ulaganja u istraživanje Europska poduzeća najavljuju kako će u sljedeće dvije godine prosječno uložiti četiri posto više u istraživanje i razvoj unatoč krizi. Najveći porast očekuju tvrtke koje se bave razvojem računalnih programa i usluga u informacijskom sektoru Krešimir Sočković Unatoč krizi europske tvrtke će povećati ulaganja u istraživanje i razvoj, pokazuje istraživanje Europske komisije. Vodeće istraživačke tvrtke najavljuju kako će u razdoblju od 2012. do 2014. godine ulaganja godišnje rasti za četiri posto.

koje će u ovoj i idućoj godini povećati ulaganja za po 11 posto. Uz ulaganje u istraživanje koje ponajprije potiče inovacije, tvrtkama je važno i ulaganje u istraživanje tržišta i druge aktivnosti vezane uz uvođenje novih proizvoda na tržište.

Najveći porast ulaganja u istraživanje i razvoj očekuju kompanije koje se bave razvojem računalnih programa i tvrtke koje daju usluge u računalnom sektoru

Ovaj pozitivan trend korporacija u ulaganje u istraživanje i razvoj je ključan za europsku konkurentnost, procjenjuje Máire Geoghegan-Quinn, europska povjerenica za istraživanje, inovacije i znanost. “Ove tvrtke su glavni pokretači koji mogu europsku ekonomiju učiniti pametnijom i više baziranom na znanju. Naš budući istraživački i inovacijski program Horizon 2020. upravo će pomoći jačanju inovativnih tvrtki”, dodaje Máire Geoghegan-Quinn. Istraživanje je pokazalo kako tvrtke očekuju jake pozitivne posljedice fiskalnih promjena koje će stimulirati ulaganja u istraživanja kao

Hrvatske tvrtke na poslovnim susretima u Kini Šest hrvatskih tvrtki iz farmaceutske, prehrambene, drvne i automobilske industrije sačinjavat će gospodarsko izaslanstvo koje vodi Hrvatska gospodarska komora na skup Euro China Business Meeting (http://jilin.euro-china.net/index_en.aspx), koji se od 8. do 10. rujna održava u Changchunu, u kineskoj pokrajini Jilin. Susretom se žele potaknuti

investicije i gospodarska suradnja između Europe i Kine i povezivanje predstavnika europskih i kineskih tvrtki. Osim uspostave poslovne komunikacije, europski će predstavnici kinesku stranu upoznati i s mogućnostima investiranja u europskim državama. Na skupu se očekuju predstavnici 200 najvećih tvrtki pokrajine Jilin, i to iz proizvodnje željezničkih i cestovnih vozila, strojogradnje, farmaceutske i prehrambene industri-

Taj broj je za jedan posto niži od onog dobivenog prethodnim istraživanjem, no činjenica da će se i u krizi povećavati ulaganja u istraživanje i razvoj pokazuje kako većina tvrtki smatra da njihova budućnost - njihov rast i razvoj - leži upravo u ulaganjima u usavršavanje proizvoda i pripremanje novih proizvoda za tržište.

i pomoć kroz nacionalne zajmove, financijsku pomoć Europske unije te jačanje suradnje javnog i privatnog sektora na nacionalnim razinama ali i na europskom nivou. No tvrtke upozoravaju kako je i nadalje najveći problem vrijeme potrebno da se dobije zaštita intelektualnog vlasništva kao i cijena tog procesa. U istraživanju su kompanije upitane i o važnosti različitih načina širenja znanja. Prema njima, sporazumi o suradnji s drugim tvrtkama najvažniji su oblik širenja znanja. U tvrtkama koje rade u sektorima s visokim intenzitetom istraživanja i razvoja procjenjuju kako je drugo po važnosti licenciranje s drugim tvrtkama kao i sporazumi s institucijama visokog obrazovanja te drugim javnim istraživačkim organizacijama. Tvrtke s manjim intenzitetom ulaganja u istraživanja procjenjuju kako im je važje te drugih sektora. Događaj je organizirala vlada pokrajine Jilin i Macro Euro China Entrepreneurs Club (MECEC). Objavljen natječaj u okviru mjera strukturne politike u ribarstvu Ministarstvo poljoprivrede objavilo je natječaj u okviru mjera strukturne politike u ribarstvu namijenjen gospodarskim ribarima na moru. Natječaj je objavljen na temelju Pravilnika o pro-

nija suradnja s obrazovnim institucijama i istraživačkim centrima nego licenciranje. Europsko istraživanje o trendovima ulaganja tvrtki u istraživanje i razvoj proveo je Joint Research Centre (JRC) s Institutom za perspektivne tehnološke studije (IPTS) i Generalnim direktoratom za istraživanje i razvoj. U istraživanju je odgovore dalo 187 uglavnom velikih kompanija s liste 1000 najboljih tvrtki u istraživanju i razvoju, a prikupljeni su u razdoblju od siječnja do travnja ove godine. Ovih 187 tvrtki je u istraživanje i razvoj uložilo gotovo 45 milijardi eura te čine 40 posto ukupnog investiranja liste 1000 kompanija koje najviše ulažu u istraživanje i razvoj. Krajem ove godine Europska komisija će objaviti novu listu ulaganja u industrijsko istraživanje i razvoj na kojoj će se naći najveći ulagači u istraživanja u Europskoj uniji. vedbi mjera strukturne politike u ribarstvu kroz sufinanciranje troškova kupnje ribolovnih alata, opreme i pogonskih strojeva za obavljanje gospodarskog ribolova na moru u 2012. godini, a pravilnici, natječaji i potrebni obrasci dostupni su na stranicama Ministarstva poljoprivrede, Uprave ribarstva (www. mps.hr/ribarstvo) i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.hr).

enterprise europe Proces proširenja sve teži za kandidate

Uz pravnu državu traži se i pr Kad je riječ o Srbiji, pomak prema otvaranju pregovora s EU-om odredit će, u prvom redu, dobrosusjedstvo s Kosovom. Crna Gora bi tijekom otvorila prva poglavlja. Makedonija je na čekanju, a Bosna i Hercegovina mogla bi ove godine aplicirati za članstvo Lada Stipić-Niseteo Preduvjeti za proširenje Europske inije sve su stroži. Novi kriteriji i provjere za funkcioniranje pravne države i eliminaciju aktivnosti podzemlja i njegove sprege s političarima testiraju se na Crnoj Gori. Glavnina posla obavljena je na dosjeu Hrvatske, iskristalizirana kroz mrežu mjerila i dovedena do razine gdje je svaki korak uglavnom definiran. Naravno, kao i do sada, proširenje će zapinjati, osim na razini pripremljenosti kandidatske zemlje, i na tzv. bilateralnim pitanjima koja su za EU dužnosnike nepostojeća iako kadra zaustaviti proces preko svih granica pristojnosti. Nakon Hrvatske, koja, iako s datumom ulaska u džepu još nije sigurna hoće li se on i dogoditi, na nišanu bilaterale je Island. Zemlja u Schengenu i europskoj ekonomskoj zoni tek treba načeti poglavlje ribarstva – ribarenje je za ekonomiju sjevernoatlantskog otoka od presudnog značaja – a susjedi su veoma voljni svojim ribaricama zadrijeti u prostor islandskog gospodarskog pojasa, jedinog mjesta na svijetu na kojem je pametna državna politika dostigla održivost ribolova. Naravno, proširenje je uvijek “nosilo dobre vijesti” – što je u potpunom raskoraku s tretmanom kan-

didata i spremnošću recesijom pogođene zajednice da se dogovori o, recimo, beskrajnom i ničim racionalnim opravdanom otezanju Grčke (a s njom i Cipra) da Makedoniju postave u pregovarački trak sve dok je aktualan bizarni prijepor oko njezinog imena. Razlika će se održati Ekonomska je kriza u interakciju Unije i njene čekaonice unijela novi element. Povjerenik za proširenje Štefan Füle nekidan je u intervjuu za portal EurActiv na češkom naglasio da je ekonomska kriza promijenila i način gledanja zajednice na proširenje. Trenutačno se razmatraju načini kako se sve mijene koje je donijela kriza i načini suprotstavljanja recesiji odražavaju na proces proširenja, dakle više nije riječ o “gledanju u prošlost” kroz analiziranje u kojoj su mjeri kandidati aplicirali zajedničku pravnu stečevinu (acquis) nego o prilagođavanju budućnosti. O tome Füle veli: “Želimo što je moguće više proces proširenja približiti sadašnjim problemima i izazovima. U biti, kandidatska bi se zemlja trebala postupno uvoditi u sustav odlučivanja unutar EU-a”. Prema ideji iz Opće uprave za proširenje Europske komisije dijalog s kandidatima o financijskim

Potencijali, slučaj Španjolske:

Zelena ekonomija udara na

Na zelenu ekonomiju Španjolske sada otpada svega 2,2 posto zaposlenih koji stvaraju 2,4 posto BDP-a. U sljedećim godinama mogli bi u proizvod Lada Stipić-Niseteo Zeleno svjetlo oporavku trebala bi osigurati zelena ekonomija. U analizi slučaja Španjolske, zemlje ozbiljno uzdrmane krizom i s postotkom nezaposlenih (blizu 25 posto) ravnim zemljama trećeg svijeta, utjecaj zelene ekonomije mogao bi postati presudan. Zapravo, već danas mjere promocije održivog gospodarstva u ovoj zemlji daju prve rezultate, taman u vrijeme kada su najpotrebniji – i radi smanjivanja tereta nezaposlenosti i težine recesije, ali i kao potvrda da je zelena boja dobra boja za nacionalne financije. Danas na zelenu ekonomiju otpada svega 2,2 posto zaposlenih koji stvaraju 2,4 posto BDP-a. Brojkama, radi se o 400.000 do 500.000 ljudi – ali samo u tzv. tradicionalnom zelenom sektoru, bez no-

vosti kakve donosi usvajanje novih tehologija i proizvoda. Glavnina radnih mjesta stvorena je u sektorima energije i upravljanja otpadom, gotovo pola. Nakon što je ocijenila da joj mnogo toga ovisi o ulaganjima u obnovljive izvore energije te se bacila na sunce i vjetar, Španjolska je svjedočila vrtoglavim postocima zapošljavanja, preko trećine više svake godine ili uz rast od 3000 posto (!!!) u rasponu desetljeća zaključenog 2009. godinom. Po zelenjenju ekonomije Španjolska je na samom europskom vrhu, uz Njemačku i Skandinavce. Ona se također našla u četvorki, skupa s Francuskom, Njemačkom i Velikom Britanijom, koja stimuliranje gospodarstva temelji baš na mjerama štednje energije, u širokom spektru od energetski efikasnih zgrada do vozila niske emisije. U dosjeu Španjolske su brojke – početkom

ove godine izvan rada je bilo pet i pol milijuna radno sposobnih i skoro polovina mlađih od 25 godina. Težinu krize ilustrira i podatak da je broj nezaposlenih nabujao za tri i pol milijuna u četiri godine, počevši od 2008. Kad BDP skače uvis Sektor obnovljive energije u ovoj zemlji dao je posao za oko 150.000 ljudi. Unos u BDP zemlje je 7,4 milijarde eura – ili udvostručenje za 10 godina. Indirektan doprinos sektora mjeri se s tri milijarde, tako da je kompletan doprinos BDP-u Španjolske blizu jedan posto. Imajući u vidu zajedničke europske ciljeve omeđene 2020. godinom sa značajnim udjelom obnovljivih izvora energije u energetskom portfelju (petina je donja granica), Španjolska bi mogla izvući

još 125.000 radnih mjesta direktno vezanih uz obnovljive izvore energije. Paralelno s tim očekuje se intenzivan rast potražnje za radnicima u proizvodnji solarnih panela ili u termalnoj energiji. Nažalost, neki su projekti odgođeni za bolja vremena što će sniziti potencijale zapošljavanja za kojih tridesetak tisuća radnih mjesta. Zanimljiv detalj procjena jest i da će rad u sektoru obnovljive energije koristiti muškarcima – na koje otpadaju dvije trećine radnih mjesta i koje je nezaposlenost teže pogodila negoli ženski dio populacije. Iduća je velika rezerva u sektoru održivog prometa, u kome se većina radnih mjesta tretira kao zeleno zapošljavanje. Do 2020. godine bi, prema nekim studijama, održivi promet stvorio 40 posto više radnih mjesta nego što ih je danas, dakle sa 560.000 na 770.000 zaposlenih.

www.een.hr

27. kolovoza 2012.

4 5

roračunska disciplina iduće godine i ekonomskim pitanjima i problemima išao bi uporedo s pristupnim pregovorima. Članice EU-a već su odradile drugi krug tzv. Europskog semestra, provjere i koordinacije nacionalnih proračuna. U ovaj bi se proces postupno i samo s njegovim osnovnim elementima uključivale kandidatske zemlje. Povjerenik za proširenje smatra da bi se u pripreme mogle uključiti i aspirantice (BiH, Albanija, Kosovo) – s pravilima blažim od onih za članice EU-a. Ideja je otvorena za danskog predsjedanja EU-om, članicama se svidjela, a trenutačno je na razradi u Općoj upravi EK-a za financije sa zadatkom osmišljavanja Europskog semestra za kandidatske zemlje. On bi se primjenjivao prije njihovog ulaska u EU, pripremajući ih i u ovom segmentu za članstvo. EK ga opisuje kao “sinkronizaciju”. Naravno, za razliku od članica EU-a kojima svaki propust u semestru znači prijetnju kaznenim mjerama, rezultati provjere stanja nacionalnih proračuna i eventualni propusti završili bi samo neobvezujućim preporukama i, vjerojatno, novim zastojem u pregovorima. “Držat ćemo razliku između članica i kandidata”, obećao je povjerenik. Od Crne Gore rade slučaj U pregovore će postupno ulaziti zemlje uzdrmane krizom i s rekordno visokim postot-

kom nezaposlenosti, što se sve nadograđuje na kronične boljke slabo funkcionirajuće države i probleme u pravosudnom sustavu. Čekaonica je primila vijest o novom polju uvježbavanja članstva s uljudno iskazanim interesom – EK očekuje da će zanimanje rasti kako proces približavanja bude napredovao. Članicama EU-a ipak je od ekonomskog jačanja čekaonice draže baviti se pravosuđem, ljudskim pravima, pravnom državom, sprečavanjem djelovanja kriminala i pranja novca, antikorupcijskom borbom. Već bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore Milan Roćen mogao je s punim pravom na otvaranju pregovora prigovoriti EU-u da od njegove zemlje rade slučaj iako sve brojke ukazuju na to da je kriminal prisutan ni više ni manje nego u drugim sredinama, no nadignuta galama, zajedno s postroženim uvjetima, stavila je između najnovije zemlje u pregovorima i podzemlja znak jednakosti. Novi element u pregovorima je i rani start poglavlja 23 i 24 (pravosuđe, unutarnji poslovi) - za Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru screening je napravljen prije početka pregovora. Ta poglavlja će se zatvarati zadnja, a u pregovaračke okvire unesena je opcija da mogu, u slučaju sporog napretka, zaustaviti cijeli proces. Usporedbe radi,

Hrvatska je oba poglavlja otvorila relativno kasno, za ispunjavanje brojnih mjerila utrošila je godinu dana, poglavlja su, istina, zatvorena među zadnjima, ali je proces konzumirao daleko manje vremena nego što predstoji ostatku čekaonice. Naravno, sve se ovo ne radi kako bi se EU uvjerio da će minijaturna Crna Gora biti spremna za članstvo i očišćena od aktivnosti podzemlja – sustav se nadograđuje isključivo radi Turske. Turska je pregovore počela nekoliko sati prije Hrvatske, ali njeni su pregovori gotovo sedam godina od starta i dalje na mizernom broju otvorenih poglavlja i s jednim jedinim zatvorenim. Još nije ni dotaknula pravosuđe. Za Srbiju, EU će čekati da se uvjeri u europsku orijentaciju nove vladajuće garniture, no pomaka prema otvaranju pregovora neće biti dok ne bude zadovoljen princip dobrosusjedstva, prvenstveno s Kosovom. Crna Gora bi tijekom iduće godine otvorila prva poglavlja. Makedonija je na čekanju, Bosna i Hercegovina mogla bi ove godine aplicirati za članstvo zadovolji li preostale kriterije. Albanija zna svojih 12 ključnih područja akcije; usklađene su specifične mjere čija realizacija vodi prema preporuci EK-a o davanju statusa kandidata.

a nezaposlenost

dnji zelene energije otvoriti novih 125.000 radnih mjesta, a potencijali postoje i u održivom prometu, energetskoj učinkovitosti i reciklaži Građevinarstvo najugroženije Veoma značajan segment španjolske ekonomije, građevinarstvo, najviše je osjetilo recesiju. Nakon što je na njemu građen španjolski rast, sektor se suočio sa strmo-

Zelena ekonomija s obvezama obnove i prilagodbe objekata strožim standardima mogla bi pridonijeti ozdravljenju Španjolskog građevinarstva glavim padom zaposlenosti i gotovo pola milijuna nezaposlenih građevinskih radnika. Zelena ekonomija s obvezama obnove i prilagodbe objekata strožim standardima mogla bi pridonijeti ozdravljenju domaćeg građevinarstva s obzirom na računicu da je

u zemlji 25 milijuna stambenih jedinica od kojih bi svake godine na red za modernizaciju došlo dva posto ili nešto više od pola milijuna objekata. Na duže staze oko 58 posto stambenih jedinica bilo bi tretirano u smislu poboljšanja energetske efikasnosti i osuvremenjavanja. Kompletan bi projekt značio 100.000 stalnih i stabilnih poslova krajem desetljeća, ali i 1,37 milijuna radnika tijekom njegove realizacije. Upravljanje otpadom također otvara značajne mogućnosti s obzirom na to da bi svako četvrto radno mjesto u sustavu zelene ekonomije bilo stvoreno baš u tom segmentu. Jedna je španjolska agencija izračunala da bi samo uhodan sustav tretmana ambalaže za pića donio oko 14.000 novih radnih mjesta.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu

Popravci i održavanje skenera Carina Republike Makedonije traži uslugu popravaka i održavanja skenera Xzrakama. Natječaj je otvoren do 10. rujna, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Customs Administration of the Republic of Macedonia, Lazar Lichenovski 13, For the attention of: Vesna Zmajsek, Marinela Bojadzieva, 1000 Skopje, FRY Macedonia, vesna.zmajsek@customs.gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Gradnja SBB Infrastruktur, Projekte, Netzprojekte, Elektroprojekte, Luzern, Švicarska, traži usluge izgradnje. Natječaj je otvoren do 16.

studenog, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na SBB Infrastruktur, Projekte, Netzprojekte, Elektroprojekte, Zentralstrasse 1, Postfach 4267, For the attention of: Zeno Portmann, 6002 Luzern, Switzerland, zeno.portmann@sbb.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Kondomi The Crown Agents for Oversea Governments and Administrations Ltd, Singapur, traži nabavu kondoma i isporuku u zdravstvene službe dvadesetak zemalja. Natječaj je otvoren do 20. rujna, a prijave na engleskom jeziku predaju se na The Crown Agents for Oversea Governments and Administrations Ltd, 152 Beach Road #11-01, Gateway East, Singapore 189721, For the attention of: Mrs Daisy Tan, 189721 Singapore, Singapore, daisy@crownagents. com.sg. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Inženjerske usluge Office fédéral des routes OFROU filiale de Zofingue, Zofingue, Švicarska, traži inženjerske usluge. Natječaj je otvoren do 25. rujna, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Office fédéral des routes OFROU filiale de Zofingue, Brühl-

strasse 3, For the attention of: gestion des projets centre, 4800 Zofingue, Switzerland, beschaffung.zofingen@ astra.admin.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Popravci i održavanje Statens vegvesen Region midt, Molde, Norveška, traži usluge održavanja i popravaka kontrolnih uređaja. Natječaj je otvoren do 16. studenog, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Statens vegvesen Region midt, Fylkeshuset, Trafikant-og kjøretøyavdelingen, For the attention of: Bjørn Fremstad, 6404 Molde, Norway firmapost-midt@vegvesen. no. Više podataka o natječaju na istoj adresi.

njerske, konstrukcijske i usluge nadzora. Natječaj je otvoren do 8. listopada, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Société du Grand Paris, immeuble le Cézanne, 30 avenue des Fruitiers, For the attention of: Mlle Martinat Séverine, 93200 Saint-Denis, France. Više podataka o nadmetanju na http://www. societedugrandparis.fr Električni vodovi Enemalta Corporation, Marsa, Malta, traži nabavu nadzemnih električnih vodova. Natječaj je otvoren do 16. listopada, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Department of Contracts. Notre Dame Ravelin, For the attention of: Director General, Floriana, FRN 1600, Malta, info.contracts@gov.mt. Više podataka o nadmetanju na www.contracts. gov.mt.

Usluge u izgradnji Société du Grand Paris, Saint-Denis, Francuska, traži arhitektonske, inže-

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Energetski učinkovite solarne zgrade (20120615004) Slovenska tvrtka, specijalizirana za projektiranje i proizvodnju energetski učinkovitih solarnih zgrada pomoću napredne tehnologije i materijala, traži trgovačkog posrednika (distributera), podugovaranje – outsourcing aktivnosti, te nudi distribuciju za slične proizvode.

Krovopokrivačka djelatnost (20120615036) Poljski proizvođač krovnog pribora i limenih građevinskih elemenata nudi krovopokrivačke usluge, distribuciju, aktivnosti recipročne proizvodnje te se nudi kao podizvođač za potencijalnog partnera.

Savjetodavne i logističke usluge (20120618036) Francuska tvrtka, koja upravlja industrijskim parkom, nudi usluge savjetovanja i logistike tvrtkama koje žele započeti djelatnost u Francuskoj. Tvrtka nudi globalno poslovanje i logističku potporu prije, tijekom i nakon projekta.

posrednike diljem Europe za distribuciju svojih proizvoda. Tvrtka proizvodi uniforme za zdravstvenu industriju, vatrogasnu službu, catering... Tvrtka

također traži i nudi kapacitete za recipročnu proizvodnju, te nudi svoje slobodne proizvodne kapacitete za podugovaranje.

Proizvodi od smrznutog tijesta (20120619004) Grčka tvrtka, jedna od najvećih u području proizvoda od smrznutog tijesta, traži ekskluzivnog distributera za maloprodaju ovih proizvoda. Tvrtka je također zainteresirana za recipročnu proizvodnju i traži partnere koji nude logistiku/prijevoz.

Namještaj (20120704016) Poljska tvrtka, dizajner i proizvođač namještaja s više od 30 godina iskustva, traži i nudi trgovačko-posredničke usluge. Tvrtka traži partnere za joint venture i recipročnu proizvodnju, a također je spremna djelovati kao podugovaratelj.

Radna i zaštitna odjeća (20120619021) Mađarska tvrtka, aktivna na području proizvodnje radne i zaštitne odjeće i radnih odijela, kao i distribucije opreme za zaštitu na radu, traži trgovačke

Ventilacijski sustavi, centralno grijanje, konstrukcije (20120705056) Poljska tvrtka, specijalizirana za industrijske usluge. traži partnere za podugovarateljske aktivnosti. Tvrtka se

bavi investicijskim projektima vezanim uz proizvodnju, montažu i popravak ventilacijskih instalacija, instalacija za centralno grijanje i kanalizacijskih instalacija, proizvodnjom industrijskih postrojenja, sastavljanjem čeličnih i energetskih konstrukcija. Automati za prodaju (20120709019) Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju jedinstvenih automata za prodaju traži poslovne partnere u istoj djelatnosti zbog pružanja trgovačkoposredničkih usluga mađarskoj tvrtki, odnosno za distribuciju svojih proizvoda. Tvrtka je također zainteresirana za recipročnu proizvodnju. Građevinski materijali (20120619026) Turska tvrtka za prodaju građevinskih materijala, kao što su gips i gipsani proizvodi (žbuka...), traži partnere za distribuciju proizvoda. Konzalting i upravljanje (20120615045) Srpska tvrtka koja se bavi savjetovanjem i upravljanjem nudi podugovaranje i traži vanjskotrgovinske partnere kao agente. Tvrtka nudi sljedeće usluge: izrada investicijske studije, poslovnih planova, studija izvedivosti...

www.een.hr

27. kolovoza 2012.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće 1

Peć na pelete, brend Tectro, serijski broj 11.500.000372, proizveden u Italiji. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer su prilikom korištenja izloženi dijelovi peći koji su pod naponom. Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima niskog napona i standardom EN 60335. (slika 2) Sapun Bubble Ice Bullying, brend Jia Tian, model JT511, oznake IM 3124 8059070515107. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer sadrži previsok broj mikroba i oblikom podsjeća na hranu. Proizvod nije u skladu s Direktivom o igračkama. (slika 3)

5 6 RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i si-

7 gurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http:// ec.europa.eu/consumers/dyna/ rapex/rapex_archives_en.cfm. Privjesci za ključeve u obliku patkice i delfina, brend LG Imports, oznake KC Duck Aquarium nr 7787 i KC Water Dolphin nr 779. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer sadrži nadražujuće tekućine koje mogu oštetiti grlo i pluća ako se progutaju ili inhaliraju. Proizvod nije u skladu s REACH regulativom. (slika 1)

Usisavač Valeting Machine Wet & Dry with Accessories, model PC310, brend Sealey Power Products. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer spoj između pumpe za sredstvo za pranje i cijevi može puštati vodu pa može doći do strujnog udara. Proizvod nije u skladu s Direktivom o niskonaponskim uređajima. (slika 4) Automobil Peugeot, modeli 807 i Expert, brojevi šasija od VF3EBRHD8CZ004758 do VF3EBRHH8CZ005798 i VF3XZAHZ8CZ004200 do VF3XDAHZ8CZ005947.

6 7

Proizvod predstavlja rizik za kupca jer prednja lijeva guma može biti oštećena u proizvodnji. (slika 5) Igračka Formula 1, brend Yao Chang, No 3611, barkod 8 009549342819. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer sadrži previsok udio ftalata u plastici od koje je napravljen i nije u skladu s REACH direktivom. (slika 6) Kružna pila, brend AWD, model AWD400A. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer štitnik oštrice ne pokriva cijelu oštricu kad je zatvoren, odnosno štitnik je preuzak. Proizvod nije u skladu s Direktivom o strojevima i standardom EN 1870. (slika 7) Motocikl Ducatti, model 1199 Panigale, serijskih brojeva ZDMH800ABBB000030 do ZDMH800ABCB007709 i ZDMH801AACB000283 do ZDMH801ABCB007697. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer pojedini dijelovi - ventili ispušnog sustava, amortizeri, spojni vijci te cilindar prednje kočnice nisu zadovoljavajuće kvalitete. (slika 8) 8

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite vezane uz potražnju tehnologije uputite na een@bicro.hr.

Proizvodnja elektroluminiscentne žice (Ref: 12 IE 51S6 3PBT) · Irski MSP traži proizvođača elektroluminiscentne (EL) žice. Tvrtka treba tehnologiju, uključujući strojeve za proizvodnju EL žice. Tehnologija će biti raspoređena u maloj radionici/tvornici gdje će se sastavljati novi proizvod. Proizvođač čeličnih konstrukcija treba informacijski sustav za kontrolu protoka materijala (Ref: 12 PL 63AX 3P8F) · Srednje velika tvrtka iz Donje Šleske u Poljskoj koja proizvodi čelične konstrukcije za rudarsku industriju, elektrane i off-shore (istraživanja podmorja) traži IT sustav za upravljanje protokom materijala (sredstava) u skladištu i na području proizvodnje. Tehnologija bi trebala biti u potpunosti razvijena. Traži se komplementarni know-how za sigurnosnu procjenu nanomaterijala (Ref: 12 FR 32I9 3OUF) · Francuski istraživački tim specijaliziran u ICT sektoru razvio je sustav upravljanja znanjem na osnovi ontologija, baze podataka i poslovnih pravila za analizu i simulaciju složenih sustava. Organizacija traži tehničku suradnju i komplementarna znanja o na-

nomaterijalima i procjeni sigurnosti kroz kolaborativni projekt na daljnjem razvoju prilagođenih softverskih rješenja. Nova upotreba i opcija oporavka za otpadnu električnu i elektroničku opremu (WEEE) (Ref.: 12 GB 46P5 3P30) · Škotsko poduzeće bavi se obradom kućnog i poslovnog otpada električne i elektroničke opreme (WEEE) kroz recikliranje i ponovno korištenje. Traže partnere koji mogu podijeliti znanja o novim oblicima ponovnog korištenja i popravka za WEEE ili koji su možda identificirali korištenje određenih WEEE komponenti i proizvoda, uključujući uređaje za napajanje, optičke uređaje, videokazete, proizvode za igru, televizore i računala. Novi inovativni metalik premazi/završne glazure za primjenu na die-cast podlogama od cinka (Ref: 12 IE 51S6 3PGG) · Irska tvrtka za proizvodnju die-

cast proizvoda od cinka, uključujući prozore, vrata i namještaj, traži nove inovativne premaze i rješenja za završnu obradu metala. Tvrtka je zainteresirana za razgovor s tvrtkama s novim rješenjima premaza u cjelini, ali će imati posebnu potrebu za neelektronanosnim premazima koji stvaraju završni sjajni metalni izgled. Mehaničko sjeckanje/rezanje/maceracija travne silaže (Ref: 12 IE 51S6 3OO3) · Irski MSP traži uređaj koji će sjeckati/rezati/namakati travnu silažu. Uređaj bi trebao biti u mogućnosti rezati travnu silažu dužine od 500mm do 5mm. Tvrtka se fokusira na mikroskalu anaerobnih digestora za proizvodnju metana za generiranje procesa zagrijavanja vode. Novi materijali i dizajn za brzu preradu i rukovanje osjetljivim stavkama (Ref: 12 GB 4103 3PM9) · Tvrtka iz Velike Britanije prerađuje aluminijske i kosi-

trene tanjure i limenke. Kako oni postaju sve tanji, a postrojenja sve brža, potrebni su novi načini kontrole kinetičke energije. Prije svega, za izbjegavanje udubljenja ali i uštede energije i održavanja postrojenja. Rješenja će vjerojatno doći iz poduzeća koja se bave specifičnim rješenjima za različite proizvode. Tip suradnje može uključivati daljnji razvoj i prilagodbu. Proizvodni kapaciteti za ugljikove nanomaterijale (Ref: 12 NL 60AH 3P6Q) · Spin-off tvrtka s Tehnološkog sveučilišta u Nizozemskoj ima za cilj razviti valorizator, jedinstveni oblik intelektualnog vlasništva u nanotehnologiji. Glavna tehnologija uključuje nanokatalizator za stvaranje ugljičnih nanostrukturiranih materijala, tzv. ugljične nanomreže. Traže se proizvodni pogoni za izgaranje postupkom kemijske parne dekompozicije kako bi se povećala proizvodnja ovog novog nanomaterijala.

enterprise europe

Radionica za poduzetnice Hrvatska gospodarska komora najavljuje trodnevnu radionicu za potencijalne poduzetnice koja će se održati od 12. do 14. rujna u Županijskoj komori Rijeka, na adresi Bulevar oslobođenja 23. Radionica će se organizirati u suradnji s projektnim partnerima, a cilj je dovesti zainteresirane žene (nezaposlene, studentice...) na razinu pokretanja vlastite tvrtke. Radionica se održava u sklopu projekta EntrepreneurSHEp Croatia Europska mreža žena ambasadorica poduzetništva, koji provodi HGK sa svojim projektnim partnerima - Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, Tera Tehnopolisom iz Osijeka i Tehnološkim parkom Varaždin. Nakon onih u Osijeku i Zagrebu, ovo je treća u

nizu od pet radionica koje će se održati ove godine u pet različitih hrvatskih gradova. Preostale dvije radionice će se održati u Splitu od 2. do 4. listopada 2012., te Varaždinu (točan termin još nije utvrđen). Informacije i materijali s dosadašnjih radionica dostupni su na službenoj stranici projekta EntrepreneurSHEp Croatia na http://entrepreneurshep.een.hr/ hr/radionice/. Svakodnevno se obrađuju dva modula, pa će biti pokrivene sljedeće teme: Od poslovne ideje do profita, Sve je marketing, marketing je sve, Poslovno planiranje – od kuda krenuti, Organizirajte svoj posao, Poduzetnik u elektroničkom poslovanju te Mogući pravni oblici organiziranja poduzetništva i poslovne odgovornosti. Kvalitetu seminara osigurat će iskusni predavači partnerske institucije projekta - Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, dok će navedene teme potkrijepiti svojim primjerima dobre prakse ambasadorice ženskog poduzetništva koje su najavile svoj dolazak: Lela Blekić, Mira Shalabi, Gordana Nikolić, Diana Antičić i Maša Smokrović.

Eurasia Packaging 2012 İstanbul Eurasia Packaging 2012 Istanbul je 18. međunarodni sajam ambalažne industrije u organizaciji sajma TÜYAP, u suradnji s ASD udruženjem proizvođača pakiranja i uz potporu AMD strojeva za pakiranje, s ESD udrugom proizvođača oznaka, KASAD udrugom pakiranja kartona, MASD udrugom pakiranja metalnih proizvoda, OMÜD udruženjem proizvođača valovitog kartona i SEPA proizvođačem krute plastike. Sajam se održava od 20. do 23. rujna u Centru za sajmove i kongrese TÜYAP, Büyükçekmece, Istanbul, Turska. Ovaj sajam je najveći, najopsežniji i najposjećeniji sajam euroazijske regije što ga čini jednim od pet najvažnijih sajmova u Europi i aktivan je član Globalnog udruženja izlagačke industrije (UFI) te COPE - konfederacije organizatora sajmova pakiranja. Godine 2011. na sajmu

je sudjelovala 1031 tvrtka iz 33 zemlje, koje posluju u Americi, Europi i Aziji. Ukupno je sajam posjetilo 40.753 profesionalca - 4761 iz 81 zemlje, a 305.992 iz 78 turskih gradova. Osim iz Turske, posjetitelja je bilo iz Srednje i Istočne Europe, ali i Balkana. U usporedbi sa 2010. godinom, broj stranih posjetitelja povećan je za 16 posto. Osim individualnih posjeta, organiziraju se međunarodne delegacije iz Afganistana, Albanije, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Egipta, Gruzije, Njemačke, Grčke, Irana, Iraka, Italije, Jordana, Kazahstana, Kosova, Kirgistana, Makedonije, Rumunjske, Moldavije, Rusije, Srbije, Tadžikistana, Tunisa, Turkmenistana, Ukrajine i Uzbekistana. Više informacija o prijavama meže se naći na www.packagingfair.com.

27. kolovoza 2012.

Međunarodni poslovni susreti u Celju Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Rijeka i Europska poduzetnička mreža Hrvatske pozivaju Vas na poslovne susrete koji će se održati 13. rujna u Celju za vrijeme održavanja sajma obrta MOS. Poslovni razgovori se organiziraju u okviru mreže komora Nova Alpe Adria, u suradnji Obrtničke komore Slovenije s gospodarskim komorama Trst, Udine, Rijeka, Pula, gospodarskom komorom Koruške te Centrom za vanjsku trgovinu regije Veneto. Pozivaju se tvrtke iz sljedećih sektora:

12. rujna - Radionica za žene poduzetnice - Rijeka 13. rujna - Poslovni susreti na sajmu MOS, Celje, Slovenija 20. rujna - Sajam Eurasia Packaging, Istanbul, Turska 2. listopada - Radionica za žene poduzetnice - Split 8. listopada - Otvoreni dani 2012. Europski tjedan regija i gradova

· obnovljivi izvori energije · metaloprerađivačka industrija · graditeljstvo · drvoprerađivačka industrija · elektroindustrija · proizvodnja plastike Registrirati se možete na web stranici www.b2match.eu/slovenia2012 na kojoj će biti profili svih prijavljenih tvrtki među kojima ćete moći odrabrati sugovornika za poslovne razgovore. Mjesto susreta bit će Celjski sajam, Dečkova 1, Celje. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno, a službeni jezik je engleski.

Contact-ContractMSV 2012 Europska poduzetnička mreža poziva na poslovne razgovore pod nazivom Contact-ContractMSV 2012 koji će se održati 11. i 12. rujna u češkom Brnu. Cilj ovog događanja je pomoći malim i srednjim poduzećima u otvaranju novih tržišta i ostvarivanju održivih partnerskih veza putem kvalitetnih, unaprijed pažljivo pripremljenih poslovnih kontakata. “Ovo je već osma godina otkako organiziramo poslovne susrete i treća da ih organiziramo u okvi-

ru Međunarodnog sajma strojarstva u Brnu. Zanimanje za ovakva događanja postupno raste pa je tako broj sudionika prošle godine premašio 1800”, istaknuo je izvršni direktor regionalne Gospodarske komore iz Brna Petr Bajer. U dva dana poslovnih razgovora u Brnu 2011. održano je više od 800 bilateralnih sastanaka 122 tvrtke iz 14 zemalja, uključujući Irak i Tursku. Web stranica događanja je http:// connect.b2b-match.com/msv/ p_index.php.

Seminar i poslovni susreti Ruske inovacije U okviru Europske poduzetničke mreže, Poslovno-inovacijska agencija Hrvatske BICRO i Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu u suradnji sa Sveučilištem u Moskvi, Ruskom unijom inovacijskih i tehnoloških centara te drugim partnerima iz Ruske Federacije najavljuju seminar i poslovne susrete Ruske inovacije. Tematski fokus konferencije bit će nanotehnologija i novi materijali te tehnologija vezana uz zaštitu okoliša i sigurnost. Tijekom dva dana ruski istraživači predstavit će rezultate recentnih istraživanja u tim područjima, a nakon svake sesije predviđeno je vrijeme za razgovore sa zainteresiranim istraživačima i tvrtkama iz Hrvatske. Susret je zamišljen kao platforma za početak pregovora ruskih i hrvatskih predstavnika nacionalnih inovacijskih sustava: potpornih institucija, istraživačko-razvojnih organizacija te inovativnih poduzeća. Osim konferencijskog dijela predviđen je i posjet ruske delegacije odabranim institucijama i tvrtkama iz područja nanotehnologije te zaštite okoliša. Hrvatski domaćini na taj će način partnerima predstaviti dosadašnje inicijative i buduće planove razvoja kapaciteta u sferi nanotehnologije, a razmotrit će se i potencijal za zajedničke razvojno-istraživačke projekte ili transfer tehnologije između Hrvatske i Ruske Federacije. Prijave za sudjelovanje primaju se do 3. rujna, isključivo putem online obrasca za prijavu na https://docs.google.com/spreadsheet/viewf orm?fromEmail=true&formkey=dHkxY09BZVQ2eHFGVTB5X0ZTYXZtUHc6MQ.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a

30. kolovoza - Poslovni susreti na Međunarodnom sajmu Timber Klagenfurt, Austrija 5. rujna - MariMatch, multilateralni poslovni susreti na sajmu SMM, Hamburg, Njemačka 5.-7. rujna - Seminar Ruske inovacije, Zagreb 11. rujna - Poslovni susreti ContactContract MSV 2012, Brno, Češka

12. listopada - Bussines Randez-vous, Ostrava, Češka 25.-27. listopada - Greenvest Croatia, Međunarodni gospodarskoinvesticijski dani i sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu, Zagreb 26. listopada - 3. međunarodni gospodarski susreti na sajmu SASO, Split

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3741, 27. kolovoza 2012.

( 3190 m

( 70 dekorativnih ploča

ukupna izgrađena površina

mogu proizvesti u jednom danu

Arhidom iz Splita

Res Immobiles, Vukovar

Domaći autori po ukusu stranih investitora Zaokret prema većem tržištu Projekt valobrana, nove rive i poslovne građevine u Maslinici na otoku Šolti u cijelosti je rad tvrtki iz Splitskodalmatinske županije, a ugrađeni su i domaći materijali

krizi koja je očito najviše pogodila graditeljsku struku, dobiti nagradu CEMEX-a za infrastrukturnu građevinu izuzetan je uspjeh. Ove godine to je pošlo za rukom splitskoj tvrtki Arhidom i njezinu vlasniku i direktoru, arhitektu Davoru Hauptmannu. Nagradu je dobio za Projekt izgradnje valobrana, nove rive i poslovne građevine u Maslinici na otoku Šolti, koji je proglašen najboljim izvedbenim i arhitektonskim rješenjem u kategoriji infrastrukturne građevine. Investitor je tvrtka H.L. Dvorac iz Maslinice na Šolti, a izvođač splitska tvrtka Pomgrad inženjering. Ukupna izgrađena površina prostire se na 3190 četvornih metara.

“Pri projektiranju valobrana, nove rive s amfiteatrom i poslovne građevine moralo se voditi računa da ti objekti ne naruše izgled dvorca Martinis Marchi te da ne skreću pozornost s njega. Rješenje sam zasnovao na ponašanju vala koji se odlično uklopio u planiranu projektnu atmosferu. Pri tome sam poseban naglasak stavio na odabir ekoloških materijala koji su ugrađeni u objekte”, istaknuo je Davor Hauptmann. Zahtjevan projekt “Morali smo rekonstruirati prostor šetnice, rive na području ispred dvorca te proširiti šetnicu prema zapadu. Tako se dobilo dodatnih 120 metara rive sa zelenilom i šetnicom u širini od 8,5 metara. Izgra-

Nagrade ih vole Tvrtka Arhidom osnovana je u travnju 2007. godine, a zapošljava pet ljudi. Među njihovim radovima ističe se, uz projekt na Maslinici, i nagrađeni rad za tri fakultetske zgrade u splitskom sveučilišnom kampusu. Nagrade ih, očito, vole: osvojili su i drugo mjesto na međunarodnom natječaju za Apartmansko naselje Bilice-Šibenik, prvu nagradu na natječaju za trgovački centar Lidl u Samoboru, a zapaženi su i njihov projekti za niz stambenih i poslovnih građevina te za uređenje poslovnih i stambenih interijera.

dili smo amfiteatar za održavanje raznih kulturnih događanja na otvorenom. Posebno zahtjevno je bilo uklopiti recepciju, odnosno poslovnu zgradu u funkciji nautičke luke u kojoj su integrirani sadržaji sanitarija, caffe bara i ureda. Lukobran je planiran za prihvat plovila i megajahti s vanjske strane te turističkih brodova u lokalnom prometu tijekom cijele godine”, govori arhitekt. Cjelokupni projekt rad je tvrtki iz Splitsko-dalmatinske županije, a ugrađeni su i domaći materijali. “Nekako se u posljednje vrijeme stječe dojam da je kod zahtjevnih projekata dobro samo ono što dolazi od inozemnih autora, ali i među nama svima često se čuje tvrdnja da mladi čovjek može nešto ostvariti samo ako živi izvan Splita, izvan Dalmacije, izvan Hrvatske. U ovom slučaju je specifično da je strani investitor odabrao upravo domaće ljude da realiziraju ovaj projekt jer smatra da je to dio poslovne kulture, pa se i u tom smislu ovaj projekt može izdvojiti kao primjer”, ističe Haupt mann. (J.V.)

Jačim marketingom vukovarska tvrtka želi zadržati poziciju jednog od vodećih proizvođača PVC stolarije u Hrvatskoj i regiji

ovećanim marketinškim aktivnostima i nastupima na specijaliziranim sajmovima u zemlji i inozemstvu vukovarska tvrtka Res Immobiles u ovim kriznim vremenima želi zadržati poziciju jednog od vodećih proizvođača PVC stolarije u Hrvatskoj i regiji. Osnovan 1996. godine u vrijeme prognanstva u Zagrebu, usmjeren isključivo na projekte malih kućanstava i renoviranje stanova, Res Immobiles je - zahvaljujući stalnim ulaganjima u nove tehnologije i edukaciju radnika - od malog pogona s pet zaposlenih prerastao u respektabilnu tvrtku koja je brojala sedamdesetak zaposlenih. Nastojanja da se vlastitim brendom, raznolikošću i prepoznatljivošću nametnu tržištu postupno su urodila plodom, pa je tvrtka već 2004. godine povećala obujam poslovanja, otvorila dodatnu sekciju koja se bavi isključivo građevinom i udvostručila broj zaposlenih. Radili su na nizu stambenih, javnih, proizvodnih i

drugih objekata širom zemlje, a početkom 2008. potpisan je ugovor s jednim od najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj svojom PVC stolarijom opremili su sve njihove prodajne centre u zemlji i inozemstvu. Taj poslovni potez zahtijevao je in-

U kriznoj situaciji tvrtka se okrenula građevinskom sektoru Europske unije vesticije u nove strojeve, educirane radnike i proširenje radnog prostora, pa je tvrtka iz Poduzetničke zone Priljevo početkom 2010. preselila u Gospodarsku zonu u što je uloženo 15 milijuna kuna. “Tamo nismo imali mogućnost širenja, a sada radimo u hali površine 6000 četvornih metara na najsuvremenijim strojevima koji nam omogućuju da u jednom danu proizvedemo do 70 komada dekorativnih PVC panel ploča”, kaže vlasnik i direktor tvrtke Zoran Hrgović te dodaje kako je

prednost novoga prostora i pristup željezničkoj pruzi i cesti. Visoki standardi Međutim, sredinom 2011. godine prekinuta je poslovna suradnja s trgovačkim lancem u Hrvatskoj zbog čega je smanjen broj zaposlenih. No, Res Immobiles je počeo proizvoditi i dekorativne PVC panele čime je zaokružio proces proizvodnje za izvoz u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Austriju… U kriznoj situaciji tvrtka se okrenula građevinskom sektoru Europske unije. “Imamo velike proizvodne kapacitete i znanje, što može zadovoljiti i najzahtjevnije klijente. Prirodno je da ulazak Hrvatske u EU povlači i pozitivne i negativne posljedice. Vjerujem da će nam pružiti više koristi i sigurnosti. Morat će se povećavati izdavanja u modernizaciju proizvodnje, kvalitetu proizvoda i usluga, zaštitu okoliša i slično, što su sve standardi u EU-u, no od toga će koristi imati i poduzetnici i društvo u cjelini”, smatra Hrgović. (G.G.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti

( 196 mil KM gubitak Željeznica RS-a

Naftni terminali vraćeni Federaciji BiH Vlada FBiH je nakon šest godina dogovaranja od kolovoza ušla u posjed četiriju terminala tekućih goriva u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Bihaću, kapaciteta 100.000 tona. To je rezultat ugovora koji su potpisali premijer vlade FBiH Nermin Nikšić, direktor Energopetrola u većinskom vlasništvu Ina-MOL-a Miroslav Polak i direktor Naftnih terminala FBiH Rasim Kadić. Prilikom privatizacije Energopetrola vlada FBiH je novom vlasniku platila 13 milijuna KM, ali je tek ovim ugovorom ušla u posjed, čime se nakon njihove obnove - u što će biti investirano oko 20 milijuna KM - otvara mogućnost osiguranja rezervi za tri mjeseca, što je i obveza za pristupanje EU-u. EP BiH u plusu šest milijuna KM Elektroprivreda BiH je u šest mjeseci ove godine ostvarila dobit od šest milijuna KM. Prihodi su iznosili 464,1, a rashodi 458,1 milijun KM. Završena je revitalizacija bloka 6 u TE Kakanj, a počela revitalizacija bloka 6 TE Tuzla. Počeli su radovi na izgradnji 16 agregata vjetroparka Podveležje u vrijednosti 125 milijuna KM od kojih će prva dva biti puštena u rad krajem godine. Raspisan je i natječaj za odabir projektnog partnera za zajedničko ulaga-

nje u izgradnju bloka 7 TE Tuzla od 450 MW čija će ukupna investicija iznositi 1,5 milijardi KM. Vlada FBiH i EP BiH potpisali su nedavno ugovor na 30 godina o koncesiji za izgradnju HE Vranduk na rijeci Bosni u vrijednosti 126 milijuna KM. Ukupna snaga te elektrane iznosit će 19,63 MW, a godišnja proizvodnja 96,38 GWh.

Privredni vjesnik Broj 3741, 27. kolovoza 2012.

( oko 47 mil KM gubitak Željeznica FBiH

Federacija BiH: neusklađeni željeznički planovi

Željeznice bez novca i putnika U Bosni, na granici dvaju entiteta, mijenjaju se lokomotive dviju željezničkih uprava kao i kompletne posade. Iznova se mijenjaju u Vinkovcima, pa onda opet na granici sa Srbijom. Za putnike to znači - mnogo čekanja Zdravko Latal latal@privredni.hr

a autocestama u Austriji, a i drugdje, na plakatima uz cestu možete pročitati poruku “Štedite živce - putujte vlakom”. Na cestama regije koja se zove zapadni i istočni Balkan željezničke bi uprave putnicima trebale poručivati - “Štedite živce - putujte autobusima, automobilima, avionima, kako god želite, samo ne vlakovima”. Otprilike ovako su u Bosni prokomentirali odluku HŽ-a Putnički prijevoz da obustavi promet 46 međunarodnih vlakova preko Hrvatske, ukoliko željezničke uprave susjednih država ne pristanu platiti tržišnu cijenu korištenja hrvatskih pruga. Od 10 međunarodnih linija koje BiH povezuju sa “svijetom”, odnosno sa Zagrebom, Pločama, Beogradom i Budimpeštom, prema novom redu vožnje od kraja godine u prometu bi ostala samo četiri. Izletnike i turiste iz BiH posebno je naljutilo što je niskopodnom vlaku, koji su Željeznice Federacije BiH 2009. kupile u Končaru i kojim bi se za tri sata stizalo od Sarajeva na more, zbog skupoće uvjetovana jedino vožnja na tridesetak kilometara pruge od Metkovića do Ploča. Sarajlije su dodatno bili iznenađeni što se takvoj odluci hrvatskih željezničara nisu suprotstavili tu-

ristički radnici na Makarskoj rivijeri, čiji je promet najviše oštećen gubitkom gostiju iz Bosne. Zašto nema putnika Uvođenje tržišnih cijena prometovanja na prugama HŽ-a i otpuštanje više od 4000 željezničara rezultat je plana rekonstruiranja ovog holdinga do 2016., čime bi se radikalnim mjerama štednje smanjili veliki gubici. Doslovno gledano, Hrvatska je

Umjesto 10 međunarodnih vlakova, u BiH će preostati samo četiri u pravu. Putnički željeznički promet svuda bilježi gubitke, a međunarodni vlakovi na ovim prostorima prometuju s dva, najviše tri poluprazna vagona. Zbog desetak putnika vlak Sarajevo-Zagreb pokazuje se nepotrebnim i nerentabilnim. No željezničari se nisu upitali zašto opada broj putnika. Povećanjem cijene vozne karte, i ona četiri međunarodna vlaka koja će biti pomilovana od smaknuća ostat će bez putnika. Možda bi, umjesto poskupljenja, neke druge mjere bile efikasnije. Putnike koji se odluče za željeznicu treba žaliti: putuju vlakovima starim više od 30 godina, prosječna brzina vožnje je 70 kilometara na sat, a uz to, kad je riječ o BiH,

na svakoj granici mijenjaju se lokomotive i postave. Konkretno, brzi vlak Sarajevo-Beograd vuku četiri lokomotive. U Bosni, na granici dva entiteta mijenjaju se lokomotive dviju željezničkih entitetskih uprava kao i kompletne posade. U Vinkovcima se opet zamjenjuju lokomotiva i posada Željeznica RS-a HŽ-ovim, a ove opet na granici sa Srbijom. U organiziranijim uvjetima, te procedure traju najmanje 20 minuta, čime se vrijeme neudobnih putovanja povećava za bar sat čekanja. U tu minutažu nisu uračunata zadržavanja na četiri granična prijelaza. Prije dvadesetak godina jedna lokomotiva i jedna posada vozili su vlak od Sarajeva do Beograda ili do Zagreba. Nekoordinirane uprave Ova praksa je i jedan od razloga prekobrojnih željezničara, no postoje i drugi razlozi. Kad je riječ

o dvije željezničke uprave u BiH, broj zaposlenih povećavao se i za 1000 prije ili poslije svakih izbora. Željeznice RS-a sad imaju 3400 zaposlenih, a bar 1000 trebalo bi otpustiti. A to je već socijalni problem s političkim posljedicama. Željeznice RS-a imaju akumulirani gubitak od 196 milijuna konvertibilnih maraka (KM), i opet se moraju zaduživati. Odlučeno je da se ukine devet linija na kojima nema dovoljno putnika. Željeznice FBiH su u nešto povoljnijem položaju, gubitak se procjenjuje na oko 47 milijuna KM. Zapravo sve željezničke uprave na ovim prostorima posluju s gubicima, ali ukidanjem međunarodnih i putničkih vlakova zasigurno neće riješiti godinama gomilane probleme. Obje željezničke uprave u BiH su nabrzinu napravljenim razvojnim planovima bez konzultacija sa susjednim željezničkim upravama kupile nagibne tal-

go vlakove koji sad stoje na sporednim kolosijecima jer nisu dobili dozvole za promet na prugama susjeda. Brzopleto je kupljen i “končarevac”, koji sad prometuje kao brzi vlak na relaciji Zenica-Sarajevo-Mostar. Da bi, navodno, spasili što se može, državne i vlasti srpskog entiteta, bez federalnih, dogovorile su se da talgom povežu dva entiteta i da taj vlak prometuje na liniji Bihać-Banja Luka-Sarajevo-Mostar. U Željeznicama FBiH su sumnjičavi u pogledu budućnosti tog vlaka: i prije dvije godine uveden je na toj relaciji, ali vlasti dvaju entiteta nisu ispoštovale dogovor da participiraju u troškovima i vlak je ukinut nakon samo dva mjeseca. Nacionalne željeznice nisu izolirani prometni sustavi, oni su tehnološki povezani i međusobno ovisni i kad je riječ o servisiranju roba i putnika, i što je najvažnije, kad je riječ o profitabilnom poslovanju.

www.privredni.hr Broj 3741, 27. kolovoza 2012.

( 6,1 mil

nekretnina popisano u Sloveniji

( 939 osoba

*vijesti

posjeduje nekretnine vrednije od milijun ¤

SLOVENSKE POREZNE ŠKARE

Nekretnine na poreznom nišanu Vlasnici nekretnina ukupne vrijednosti od milijun i više eura imaju platiti ove i sljedeće godine krizni porez od jedan posto za vrijednost veću od dva milijuna eura i pola posto za imovinu unutar raspona od milijun do dva milijuna eura je u razdoblju rezerviranom za reklamacije. Podaci su konačno sređeni i javno dostupni. Opsežna porezna infrastruktura, koju se pripremalo više godina, ovih dana ušla je i u praktičnu primjenu. Iz zbirke poreznih podataka Porezna uprava Slovenije izvukla je 939 pojedinaca i pravnih osoba kojima je Geodetska uprava izračunala da vrijednost njihovih nekretnina premašuje u zbroju milijun eura.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

lovenija se pet godina pojačano pripremala za uvođenje poreza na nekretnine. Slavko Linić, hrvatski ministar financija, najavljuje uvođenje istog poreza u Hrvatskoj već za sljedeću godinu. Je li Slovenija toliko nespretna da o nekretninskom porezu govori petnaestak godina, a zadnjih pet ulaže silne ljudske i financijske

Slovenija se pet godina pripremala za uvođenje poreza na nekretnine resurse u ostvarenje zamisli o oporezivanju nekretnina ili je Hrvatska brzopleta u najavljivanju vrlo zahtjevnog oblika oporezivanja? Zbog lakšeg snalaženja u toj dvojbi valja

podsjetiti na opseg i zahtjevnost pripremnog posla što su ga obavili u Sloveniji. Trebalo je najprije popisati 6,1 milijun nekretnina, a potom i odrediti njihovu opću tržišnu vrijednost. Treba, naime, znati što se oporezuje i kolika je vrijednost oporezivog te tko je porezni obveznik na čiju se adresu šalje rješenje o razrezu poreza.

Golem pripremni posao pao je uglavnom na slovensku Geodetsku upravu koja je s čak 1,2 milijuna vlasnika morala obaviti dopisno usklađivanje svih vlasničkih parametara. Nije sve išlo glatko. Bilo je pogrešaka, a u svojem nezadovoljstvu mnogi su pokušavali iznuditi smjenu šefa Geodetske uprave. Većina nesporazuma otklonjena

Duge i naporne pripreme Slovenski zakon o uravnoteženju javnih financija odredio je da vlasnici nekretnina ukupne vrijednosti od milijun i više eura imaju platiti ove i sljedeće godine krizni porez – jedan posto za vrijednost veću od dva milijuna eura i pola posto za imovinu unutar raspona od milijun do dva miliju-

Konceptualno pogrešno postavljen porez?

Kako je procjenjivala Geodetska uprava

Popis od 939 posjednika nekretnina vrednijih od milijun eura neće biti istovjetan popisu stvarnih “mecena” slovenskog državnog proračuna. Do 3. rujna građani s nekretninama veće vrijednosti moraju javiti Poreznoj upravi koje su njihove nekretnine namijenjene za poslovnu uporabu ili ih daju u otplatni najam. Pruže li dokaze da se njihove nekretnine koriste u poslovne svrhe ili su u najmu, Porezna uprava brisat će ih s popisa za oporezivanje. Usprkos predviđenim izuzecima, Edo Pirkmajer, vlasnik izrazito velikog broja nekretnina u Sloveniji, smatra da je cijeli porez konceptualno pogrešno postavljen. Oporezivanje nekretnina, tvrdi Pirkmajer, znak je da poreznici ne znaju detektirati i oporezivati dohodak. Posebno ga smeta što se oporezuju samo nekretnine. Bilo bi pravednije oporezovati svu imovinu neovisno o njenom obliku, a prije svega dionice i udjele u poduzećima.

Referentna kuća od 150 četvornih metara neto tlocrtne površine na 600 metara zemljišta, izgrađena između 1975. i 1984. godine, u središtu Ljubljane i na slovenskoj obali, ima opću tržišnu vrijednost 500.000 eura. Istovjetna kuća u okolici Bledskog jezera vrijedi za Geodetsku upravu 445.000, a u široj okolici Ljubljane 400.000 eura. Stan korisne površine od 50 četvornih metara, izgrađen u istom razdoblju, uz more i u središtu Ljubljane, za državne procjenitelje vrijedi 176.000 eura.

na eura. Ove godine porez vrijedi samo za drugo polugodište, pa će se i naplatiti u polovičnom iznosu. Janez Škrabec, direktor uglednog poduzeća Riko, dobit će uplatnicu, ove godine na 5000 eura, a sljedeće na 10.000 eura. Naime, Geodetska uprava procijenila je njegov Beli dvor na Bledskom jezeru s pripadajućim zemljištem na 1,8 milijuna eura, a kuću s okućnicom u Ribnici na nešto više od 73.000 eura. Uspješni slovenski direktor ne buni se protiv 10.000 eura novog poreza. “Suglasan sam da u teškim okolnostima svi moramo pridonositi proračunu u skladu s mogućnostima”, rekao je Škrabec, suprotno mišljenju većine drugih imućnijih kolega. Oni, naime, smatraju da 10 milijuna eura očekivanog prihoda u idućoj godini neće spasiti proračun, a zakomplicirat će život onima koji imaju imovinu, ali i sve manje posla, pa se pitaju gdje im je dobit za podmirenje novih poreza. Krizno oporezivanje imovine veće vrijednosti samo je uvertira u sveobuhvatno oporezivanje nekretnina s kojim Slovenija kreće sljedeće godine. Nakon 10 godina podsjećanja na imovinu kao porezni resurs te pet godina priprema koje su bile duge, naporne i nimalo jeftine. Bit će stoga zanimljivo pratiti nailazak hrvatskog poreznog ekspresa.

I Slovenija objavljuje popis poreznih dužnika Objavljivanje popisa poreznih dužnika u Hrvatskoj bilo je poticajno za Poreznu upravu Slovenije koja se također sprema “denuncirati” porezne neplatiše zbog izrazito velikog poreznog duga koji je narastao na 809 milijuna eura. Pola tog iznosa državnom proračunu duguju građevinari te poduzeća iz prerađivačke industrije i trgovine. AA ukida zagrebačku poslovnicu Slovenski zračni prevoznik Adria Airways krajem kolovoza zatvara nerentabilnu poslovnicu u Zagrebu. U okviru radikalnog kresanja troškova iz zimskog reda letenja brisat će se letovi za London. Sve to radi se u ime štednje koja ipak ne jamči miran kraj poslovne godine. Prošlogodišnjih 50 milijuna eura pomoći kojom je država spasila AA od stečaja prebrzo se istopilo. Na vraćanje starih dugova bankama otišlo je 25 milijuna, dobavljači su namireni sa 20 milijuna, a preostalih pet milijuna eura uloženo je u sanaciju koja nije ni počela, a već se pokazalo da nedostaje još najmanje devet milijuna eura. Ne dobije li AA taj iznos od NLB-a i UniCredit banke, opet slijedi ponor u stečajni koridor. Najviše plaće u energetici U prvom polugodištu prosječna zarada u Sloveniji iznosila je 1524 eura bruto, odnosno 990 eura neto. To je nominalno jedan posto više i realno 1,5 posto manje nego u usporedivom razdoblju prošle godine. Najviše prosječne plaće isplaćene su u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom i parom (2137 eura bruto).

16 STIL *vijesti Izgradnja Pašman Resorta Nakon osam godina pripreme, uskoro bi trebala početi izgradnja turističkog kompleksa Pašman Resort. Riječ je o projektu vrijednom između 600 i 700 milijuna eura, jednoj od najvećih turističkih investicija na Jadranu. Taj je projekt nedavno predstavljen na međunarodnoj izložbi Expo Italian Real Estate u Milanu. Sljedeće bi se godine trebao naći ulagač koji bi na Pašmanu sagradio cijeli turistički gradić sa 5000 kreveta, više hotela, vila i vezova za brodice. Gradilo bi se u nekoliko etapa, na vrlo atraktivnim lokacijama u dvije uvale na južnom dijelu otoka Pašmana, a turistički kompleks bi se trebao završiti za pet do sedam godina. Uniline obogaćuje svoju ponudu

Turistička tvrtka Uniline odnedavno svojim klijentima nudi mogućnost najma svih vrsta plovila. Riječ je o floti s više od 1700 brodova, a zainteresirani turisti mogu iznajmiti jedrilice, katamarane i motorne jahte. Zakup tih plovila obavlja se prema sustavu zakupa u realnom vremenu. Riječ je o modelu jednostavnog bukiranja broda prema lokaciji i željenom terminu. Potrebno je nekoliko minuta kako bi se rezerviralo plovilo putem internet stranice. Renesansni festival u Koprivnici Tradicionalna turističko-povijesna i edukativna manifestacija Renesansni festival održat će se od 30. kolovoza do 3. rujna u Koprivnici. To je spektakl “živih slika” iz prošlosti ovog dijela Europe, a manifestacija svoje uporište ima u povijesnim činjenicama. Većina sadržaja bit će vezana uz 15. i 16. stoljeće kada su i nastale renesansne fortifikacije.

Privredni vjesnik Broj 3741, 27. kolovoza 2012.

( 3 mil €

uložit će Hotel Adria ove godine

Razvitak zdravstvenog turizma u Biogradu

Korak do stvaranja brenda U Hotelu Adria potkraj ove godine otvorit će se centar za rehabilitaciju i regeneracijsku medicinu s jedinstvenim zdravstveno-medicinskim programom temeljenim na tzv. MBST metodi Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

iogradski Hotel Adria ove godine uložit će tri milijuna eura u proširenje svoje ponude čime će dobiti 60 novih soba te zdravstveni centar, jedinstven u Dalmaciji, ali i cijeloj Hrvatskoj. Riječ je, inače, o šestoj najvećoj investiciji u hrvatski turizam u ovoj godini. U suradnji sa zagrebačkom poliklinikom K-centar potkraj ove godine u tom će se hotelu otvoriti centar za rehabilitaciju i regeneracijsku medicinu s jedinstvenim

U Hotelu Adria odlučili su se na uvođenje zdravstvenog turizma uz napuštanje uniformne ponude zdravstveno-medicinskim programom temeljenim na metodi MBST (terapijska nuklearna magnetska rezonanca). Tom se metodom uz pomoć nuklearne magnetske rezonance potiče regeneracija hrskavice i formiranje kosti te regeneracija kože. “Takvi stručni programi ponajviše su namijenjeni sportašima kojima će biti omogućen brz oporavak u fazi pripreme za sport-

ska natjecanja, kao i nakon dugotrajnih treninga i napornih sportskih nastupa. No, bit će obuhvaćeni i svi ostali koji žele prevenirati ili liječiti bolesti poput osteoporoze, osteoartritisa, reumatskog artritisa, renalne osteodistrofije, kroničnih bolova u leđima i drugih kroničnih koštano-zglobnih bolesti”, rekao je Marko Mijić, direktor Hotela Adria. Dodao je kako će se zahvaljujući toj ponudi, ali i svim ostalim sadržajima koje hotel nudi, uskoro zatražiti rekategorizacija na razinu od četiri zvjezdice. Zdravstveni turizam kao brend S obzirom na to da proizvodi zdravstvenog turizma predstavljaju je-

dan od najbrže rastućih segmenata svjetske turističke ponude, i u Hotelu Adria odlučili su se na uvođenje takvog oblika turizma uz istodobno napuštanje uniformne ponude. Govoreći o Biogradu kao gradu s velikim potencijalom razvitka zdravstvenog turizma, Mijić je istaknuo kako bi se taj oblik turizma trebao još više unaprijediti da bi se grad mogao brendirati kao prepoznatljiva destinacija zdravstvenog turizma. “Mnogo je razloga takvom optimizmu, a prije svega to je kvaliteta rada i stručnost našeg zdravstveno-medicinskog kadra, ali i cijene zdravstvenih i medicinskih usluga koje su kod nas višestruko niže nego u razvijenim zemljama,

dok je kvaliteta usluga ista kao i kod njih”, naglasio je Mijić. Turizam je kompozit svih usluga I Hotel Adria želi se i može pozicionirati kao jedan od vodećih hotela i zdravstveno-medicinskih centara na širem dalmatinskom području. Time bi se, prema Mijićevim riječima, povećao turistički promet i produljila sezona na onim tržištima koja su aktivna u pred i posezoni. No, treba misliti i na turiste koji dolaze u razdoblju glavne turističke sezone, a to su prije svega Slovenci, Nijemci, Austrijanci, Francuzi, Česi i Slovaci. “Stranci vole boraviti u Hotelu Adria jer smo orijentirani na obiteljski turizam

s all inclusive ponudom. Osim toga, Biograd nudi brojne kulturno-zabavne i gastro manifestacije. Zahvaljujući izvrsnoj suradnji biogradske Turističke zajednice i lokalne vlasti s ostalim turističko-ugostiteljskim subjektima, Biograd je već sada postao sinonim dobrog turizma, a to će medijski i komercijalno imati još jači utjecaj na njegovu daljnju perspektivu i razvoj”, ocijenio je Mijić. Dodao je kako se turizam mora tretirati kao kompozit svih usluga što znači da ulaganja u takav skup gospodarskih aktivnosti paralelno mora pratiti kvaliteta rada u trgovini, malim ugostiteljskim objektima, prometu, komunalnom sektoru te ostalim djelatnostima.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3741, 27. kolovoza 2012.

( 300 tvrtki korisnici su servisa

Online poslovna suradnja

Preporukom do savršenog partnera Cilj Business Exchangea je globalno povezati vlasnike mikro i malih tvrtki, kojih je više od 100 milijuna u svijetu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

usiness Exchange je online platforma namijenjena isključivo B2B (business to business) orijentiranim poduzećima koja, zahvaljujući preporukama svojih zadovoljnih klijenata, mogu brže i jeftinije sklopiti nova poslovna partnerstva. Kako nam je objasnio Zlatko Turkalj, izvršni direktor te pulske tvrtke, korisnik servisa može na njemu napraviti profil s podacima (što ih je više, bolja je promocija tvrtke) te se tako povezati s partnerima koji potom mogu na profilu upisati preporuke. “Te preporuke tada vide i sve druge tvrtke koje posluju s poduzećem koje je

napisalo preporuku. Za razliku od dosadašnje prakse da se preporuka upućuje svakom zainteresiranom korisniku, kroz naš je sustav podatak dovoljno jednom upisati i svi ga ostali korisnici mogu pretražiti u par sekundi. Zato kažemo da je Business Exchange najbrži i najjeftiniji put do novih poslovnih kontakata”, ističe. Servis trenutačno ima oko 300 aktivnih tvrtki korisnika, a o njemu brine petero ljudi. “Moram priznati da je većina korisnika zatečena potencijalom koji leži u preporukama jer do sada tim područjem nisu mogli učinkovito upravljati. To je za većinu potpuna novost, a povratne informacije s terena nam daju krila i uka-

zuju kako smo na dobrom putu”, kaže Turkalj dodavši kako se sustav gradi već više od godinu i pol. Prototip je svjetlo dana ugledao u proljeće 2011.,

pljanjem povratnih informacija i koji su orijentirani na krajnje potrošače, tj. fizičke osobe. Krajnji je potrošač u sustavu najčešće prijavljen pod nadim-

upotrebljivi za B2B tvrtke. “Možda je najbolje povući paralelu s globalno prepoznatim servisom Linkedinom koji je savršen za promociju karijera, ali koji

kom (nick name), a ne pravim imenom, te mu se ne može provjeriti identitet, odnosno točnost podataka. Stoga takvi sustavi ne mogu pružiti kvalitetne informacije poslovnim korisnicima te su potpuno ne-

isto tako poduzećima ne daje pravu vrijednost. Naš je model globalno prvi koji funkcionira kao poslovni alat za ekonomiju preporuka”, ističe on. Među budućim planovima najznačajnije je šire-

Ovaj model je globalno prvi koji funkcionira kao poslovni alat za ekonomiju preporuka

a beta inačica u veljači ove godine. Potvrda kvalitete Valja naglasiti kako u svijetu i u nas postoje B2C (business to consumer) servisi koji se bave priku-

nje poslovanja. “Cilj nam je globalno povezati vlasnike mikro i malih tvrtki, kojih je više od 100 milijuna u svijetu”, kaže. Također, skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju može biti važna odrednica rasta i razvoja ove platforme. Naime, koristeći Business Exchange tvrtke se mogu odlično predstaviti budućim partnerima ili ulagačima koji dolaze iz drugih država članica EU‑a. Jer, netko tko uopće ne poznaje određenu tvrtku, a traži partnera ili dobavljača u Hrvatskoj, može otkriti kako ona ima 20 ili 200 partnera koji su izuzetno zadovoljnji njome. “Nema bolje potvrde da upravo s tom tvrtkom valja surađivati”, zaključuje Turkalj.

PV Promo: Coca-cola podržava hrvatske sportaše na Paraolimpijskim igrama u Londonu

Paraolimpijci – inspiracija za čitav svijet Po završetku 30. olimpijskih igara u Londonu na kojima su se još jednom nadmetali najbolji od najboljih, ovih dana u britanskoj prijestolnici na red ponovno dolaze najbolji sportaši, ali ovoga puta oni s invaliditetom. Predstavnici gotovo svake države borit će se, nesumnjivo, svom snagom i svim srcem da dokažu zašto su baš oni zaslužili biti među odabranima. No, kako je sve to počelo? Godine 1948. sir Ludwig Guttman je u Stoke Mandevilleu (Velika Britanija) organizirao sportsko natjecanje veterana Drugog svjetskog rata s ozljedom leđne moždine. Nakon četiri godine igrama su se pridružili natje-

catelji iz Nizozemske - i međunarodni je pokret rođen. Paraolimpijske igre za sportaše s invaliditetom prvi su put organizirane u Rimu 1960. godine. Danas su one elitni sportski događaj za sportaše iz pet različitih grupa invaliditeta i cilj im je isticanje sportskih postignuća, umjesto invaliditeta. Pokret je dramatično narastao od svojih prvih dana: broj sportaša koji sudjeluju u paraolimpijskim igrama je sa 400 sudionika iz 23 države (koliko je nastupilo u Rimu 1960.) do Pekinga 2008. porastao na više od 4000 sportaša iz preko 150 zemalja. Paraolimpijske igre u Pekingu preko malih ekrana vidjelo je čak

3,8 milijardi ljudi, a već u prva tri tjedna prodaje ulaznica za Paraolimpijske igre u Londonu planulo je milijun ulaznica. Kao samostalna država, Hrvatska je prvi put na paraolimpijskim igrama nastupila 1992., u Barceloni sa šest sportaša gdje je Milka Milinković koplje bacila do medalje brončanog sjaja. U Atlantu je otputovalo pet sportaša u dva sporta, a u Sydney 15 natjecatelja u pet sportova. U Ateni 2004. nastupilo je 17 hrvatskih sportaša s invaliditetom u pet sportova. Iz Grčke su se vratili s četiri medalje. Broncu u atletici osvojila je Jelena Vuković, a čak tri bronce isplivao je Mihovil Španja.

Na 13. paraolimpijskim igrama u Pekingu 2008. Antonija Balek osvojila je dvije zlatne medalje, a Darko Kralj jedno zlato u bacanju kugle popravljajući svjetski rekord čak pet puta zaredom. Tim uspjesima je i Branimir Budetić pridodao srebro u bacanju koplja. Duh svakog paraolimpijskog sportaša je beskompromisan – za njih svaki dan znači ulaganje truda i svladavanje onog za što su drugi mislili da je nemoguće. Cilj Međunarodnog paraolimpijskog odbora je ujediniti sportaše iz svih područja kako bi svojim sportskim nastupom inspirirali cijeli svijet. (Darko Matić)

18 PST!

KNJIGOMETAR

Privredni vjesnik Broj 3741, 27. kolovoza 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Stakla za vozila

Pripremila: Vesna Antonić

Jonah Lehrer PROUST JE BIO NEUROZNANSTVENIK Algoritam U osam portreta umjetnika Lehrer vješto manevrira između znanosti i umjetnosti i pokazuje nam kako su oni u svoje vrijeme predvidjeli mnoga znanstvena dostignuća. Tako je, primjerice, Cézanne anticipirao moderno poimanje vida, Proust spoznao misterij sjećanja prisjećajući se djetinjstva... O svima njima Lehrer piše s uvjerenošću kako umjetnost i znanost, toliko dugo strogo odvojene, mogu ponovno biti objedinjene.

Sarah Winman KAD JE BOG BIO ZEC Školska knjiga U ovom je romanu Sarah Winman dala začudan opis odrastanja djevojčice Elly i njezina brata Joea u razdoblju od tridesetak godina. Riječ je o duhovitoj i dirljivoj priči s nizom neobičnih likova poput prijateljice Jenny Penny koja govori svojim posebnim jezikom ili inkarnacije Shirley Basey koja se pojavljuje kao savjetodavac. Roman tematizira sjećanje i identitet, religiju, odgoj i životne vrijednosti.

Edmund de Waal Zec jantarnih očiju Mozaik knjiga Edmund de Waal svjetski je poznat lončar koji posjeduje poseban osjećaj za tajne živote predmeta. Kad je naslijedio zbirku od 264 majušne japanske rezbarije u drvu i bjelokosti, nazvane netsuke, želio je znati tko ih je dodirivao i držao u rukama te kako je zbirka uspjela preživjeti. Tako započinje ova biografska i detektivska priča u kojoj De Waal otkriva priču o netsuke figuricama, kao i priču svoje obitelji, Ephrussisa, kroz pet naraštaja.

Laus-International, Zagreb, www.lausint.hr. Tvrtka se bavi nabavom stakala za sva vozila: osobne automobile, kamione, autobuse, šinska vozila, tramvaje, vlakove i specijalna vozila. Obavlja montažu stakala i bavi se inženjeringom - razvojem novih vozila. Kontakt: Boško Matas, bmatas@lausint.hr, +385 1 6550332. Različiti proizvodi

C.L.F. LLC., Lincolnwood, Illinois, Sjedinjene Američke Države. Tvrtka trguje i dobavlja proizvode od čelika, toplovaljane limove i spirale, hladnovaljane limove i spirale, ploče za brodogradnju, čelične šipke, pocinčani lim i spirale, kutne profile, grede iz Južne Afrike, Rumunjske i Rusije; obojeni metal (LME) i građevinski materijal; hranu, kojom se trguje na glavnim svjetskim burzama (Chicago, New York), te cigarete klase A. Kontakt: Liviu Nazare, lnazzar@gmail.com, +1 847 673 8611. Kotači

Lee Child Afera Znanje Sve počinje negdje. Za elitnog vojnog policajca Jacka Reachera to mjesto je Carter Crossing, Mississippi, godine 1997. Lijepa mlada žena pronađena je mrtva, a dokazi ukazuju na jednog od vojnika iz obližnje baze. No on ima moćne prijatelje u Washingtonu. Reacher je poslan na tajni zadatak - kako bi saznao sve što može, a zatim nestao. No kad stigne u Carter Crossing, otkriva podatke koje nitko nije očekivao i istraga se otima kontroli...

Dr. Jan Chozen Bays KAKO PRIPITOMITI DIVLJEG SLONA Planetopija Buddha je hiroviti ljudski um usporedio s divljim slonom. Svojim ljutitim ispadima, stalnim analiziranjem ili kritičnošću, um može povrijediti nas i one oko nas. Zato ga trebamo primiriti, a moćno sredstvo za to je održavanje pozornosti. Dr. Jan Chozen Bays u ovoj je knjizi predstavila 53 jednostavne zen-vježbe koje pomažu održati pozornost u svakodnevnom životu.

Mistera Zagreb, Zagreb, www.mistera-kotaci.hr. Tvrtka je ek-

skluzivni distributer njemačke tvornice Tente koja proizvodi kotače za namještaj, bolničku opremu (kreveti, ormarići, kolica...), industrijske kotače za male i srednje terete, termootporne kotače (do 300 stupnjeva), kotače s inox vilicama, kotače visoke nosivosti i kotače za viljuškare. Kontakt: Željka Kovačević, mistera.zagreb@zg.t-com.hr, +385 1 3499523, +385 91 5413000. Odljevi

đač sredstava i proizvoda za poliranje te abraziva. Osim visoke kvalitete svojim kupcima nudi i prije-poslije prodajne usluge. Tvrtka želi izvoziti svoje proizvode poslovnim subjektima u: industriji drva i namještaja, industriji metala, autoindustriji, brodogradnji te u svim ostalim industrijama koje konstantno koriste sredstva za poliranje i abrazive. Kontakt: export@egelipolisaj.com.tr, +90 232 4334688. Klima-uređaji za vozila

A-TorchMould Limited, DongGuan City, Kina, www.a-torchmould.com. Tvrtka je proizvođač odljeva. Tvrtka proizvodi plastične i metalne dijelove za automobile, kućanske aparate, računala i telekomunikacijske uređaje. Kako bi osigurala kvalitetu svojih proizvoda, tvrtkini inženjeri koriste najnapredniji CAD/CAM softver s UGII i CNC/ CMM uređajem. Poslovna politika TorchMoulda uključuje iskusne i odane zaposlenike, visokokvalitetne proizvode, konkurentne cijene i dostavu na vrijeme. Kontakt: Alice Zand, alice@a-torchmould.com, +86 769 23163965. Sredstva za poliranje

Egeli Polisaj, Izmir, Turska, www.egelipolisaj. com.tr. Tvrtka je proizvo-

Safkar, Ulukent-Izmir, Turska. www.safkar.com. Tvrtka je najveći turski proizvođač rashladnih uređaja (hladnjača) i klima za komercijalna vozila. Tvrtka traži poslovnog partnera za distribuciju svojih proizvoda na hrvatskom tržištu. Ponuda uključuje: atraktivne cijene zbog direktne kooperacije s proizvođačem, fleksibilne rokove isporuke te prihvatljive troš-

kove isporuke, kvalitetne proizvode (proizvodnja po internacionalnim standardima kvalitete), servis u Poljskoj i još 33 zemlje, te specijalne aplikacije po zahtjevima kupaca. Kontakt: Dmytro Pasko, d.pasko@safkar.com.tr, +90 232 8333764, +90 506 2833622.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Vozila

Zagrebački holding nabavlja dostavna furgon vozila. Rok dostave ponuda je 11. rujna. Odjeća i obuća

Grad Zagreb nabavlja odjeću i obuću za komunalne i prometne redare. Rok dostave ponuda je 14. rujna. Digitalizacija i mikrofilmiranje

Agencija za lijekove i medicinske proizvode nabavlja usluge digitalizacije i

mikrofilmiranja. Rok dostave ponuda je 26. rujna.

nabavlja pokretne i fiksne klima-uređaje. Rok dostave ponuda je 19. rujna.

Rekonstrukcija dizala

Opća bolnica Pula nabavlja usluge rekonstrukcije dizala. Rok dostave ponuda je 12. rujna. Regija Uređaj za skeniranje prtljage

Grad Banja Luka nabavlja uređaj za skeniranje prtljage. Rok dostave ponuda je 19. rujna. Klima-uređaji

Ministarstvo unutarnjih poslova Kantona Sarajevo

Fotografske usluge

Ministarstvo unutarnjih poslova u Ljubljani nabavlja fotografske usluge. Rok dostave ponuda je 3. rujna.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3741, 27. kolovoza 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se poslovni prostori te parkiralište Zgrade i dvorišta u Sla-

tini u Virovitičko-podravskoj županiji, procijenjene vrijednosti 11,6 milijuna kuna, prodaju se na dražbi 30. kolovoza u 9.30 sati. Nekretnine su opterećene razlučnim pravima. Četvrta javna dražba za prodaju tih nekretnina održat će se na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, Šetalište dr. I. Lebovića 42, soba broj 1. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnine se mogu razgledati prema dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/342 558. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti imovine. Poslovna zgrada s punionicom, skladištem i zemljištem, ukupne površine 12.400 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 10,9 milijuna kuna, nalazi se u Industrijskoj ulici 1 u Dugom Selu, prodaje se na dražbi 30. kolovoza u 10.15 sati. Nekretnine su opterećene razlučnim pravima vjerovnika: Zveza bank Austrija, Credo banka u stečaju, Republika Hrvatska, Ministarstvo financija. Dražba će se održati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 90/ II. Nekretnine se prodaju isključivo kao cjelina. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju samo one osobe koje su prethodno dale osiguranje i dokaz o tome dostavile najkasnije na ročište za javnu dražbu. Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od dana dosude nekretnine. Predmet dražbe može se razgle-

dati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 091/9020 242. Osiguranje iznosi pet posto od oglašene cijene nekretnine. Građevinsko zemljište ukupne površine 19.345 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 7,3 milijuna kuna, nalazi se u naselju Šišan, Općina Ližnjan u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 30. kolovoza u 12 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Stalna služba u Pazinu, Dršćevka broj 1, Pazin, sudnica broj 1. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu istu razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/9023 000 ili fiksni telefon 052/432 728. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Dvorište, ukupne površine 191 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 26.673 kune, u naselju Velika u Požeško-slavonskoj županiji, prodaje se na dražbi 31. kolovoza u 10 sati na Općinskom sudu u Požegi, Sv. Florijana 2. Na nekretnini postoje zabilježbe. Dvorište se ne može prodati ispod tri četvrtine utvrđene vrijednosti. Poslovni centar i tržnica ukupne površine 2098 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 2,56 milijuna kuna, nalaze se na adresi Frankopanska 24 u Bjelovaru, prodaju se na dražbi 4. rujna u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 89/II. Prodaja se obavlja po načelu viđe-

no-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor na broj telefona 01/4818 414. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Poslovni prostor, ukupne površine 54 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 90.000 kuna, u Ulici Glavna, zgrada broj 82, u naselju Kneževi Vinogradi u Osječko-baranjskoj županiji. Nekretnina se prodaje na dražbi 6. rujna u 13 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 091/5372 757. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Parkiralište, ukupne po-

vršine 18 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 88.142 kune, nalazi se u Drniškoj 20 u Zagrebu, prodaje se javnim otvaranjem ponuda koje se moraju predati do 3. rujna stečajnom upravitelju AMITTO d.o.o. u stečaju na adresi Drugi odvojak, Deverićeva 5, Donja Lomnica, na broj St-192/12, s naznakom “ponuda”. Javno otvaranje ponuda obavit će se 6. rujna u 12 sati u Ivanečkoj 1 u Zagrebu. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene početne cijene nekretnine.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Sloveniju boli glava dr. Uroš Dujšin

roucho Marx je jednom prilikom izjavio da ne bi želio pripadati klubu koji ga želi za člana. Tako bi se uskoro mogli osjećati i Slovenci u pogledu svog pristupanja eurozoni u 2007. Sve više raste zabrinutost da je nakon Grčke, Irske, Portugala, Cipra i

nosi na dugoročne obveznice posljednjih su dana narasli na više od sedam posto, što je granica koja je prethodila dosadašnjim akcijama spašavanja. Sve tri glavne agencije za rejting u kolovozu su snizile ocjene slovenskih državnih obveznica. Kao što je bio slučaj i s Irskom i Španjolskom, najslabija karika Slovenije su njene ban-

U razdoblju od 2004. do 2006. privreda je bilježila rast od skoro pet posto godišnje; u 2007. on je skočio na sedam posto. Nagli rast je potican zaduživanjem, pogotovo poduzeća – pogotovo u građevinarstvu. Omjer dugova i kapitala slovenskih poduzeća porastao je početkom milenija s razine koja je bila mnogo niža od prosjeka eurozone na znatno višu potkraj desetljeća. Slom otkrio slabosti Konačni slom, obilježen oštrom recesijom u 2009. i novim padom nakon 2011., otkrio je slabosti skrivene tijekom dobrih godina. Država uvelike sudjeluje u privredi, naročito u bankama; prerađivački sektor se previše oslanja na bazne industrije. Jedan od razloga za to

Španjolske sada došao red i na Sloveniju. To, doduše, za europske fondove spasa i nije neki problem: sa stanovništvom od tek dva milijuna ljudi i proizvodnjom od 36 milijardi eura, Slovenija čini jedva vidljivi udio od 0,4 posto bruto domaćeg proizvoda eurozone. Takvo spašavanje bilo bi tek sitnica za eurozonu, koja treba brinuti o većim stvarima dok ulazi u recesiju (u drugoj polovini godine proizvodnja je smanjena za 0,2 posto i očekuje se da će pasti i u trećem kvartalu). Povratak u zonu sumraka No i takvo vraćanje još jedne zemlje u zonu sumraka je važno. Ako Slovenija poklekne, bit će to prva postkomunistička zemlja eurozone kojoj treba pomoć. Koalicijska vlada ustrajava na tome da može izbjeći spašavanje. No, to je poznata priča, kao što je neslavan i epilog kad na kraju pomoć ipak bude zatražena. Pri-

ke. Nenaplativi dugovi su veliki i brzo rastu. A kad se strani vjerovnici uplaše, banke postaju veoma ovisne o likvidnosti iz Europske središnje banke. Vlada je nedavno morala ubaciti 380 milijuna eura ili jedan posto BDP-a u Novu Ljubljansku banku koja je već uglavnom u državnom vlasništvu. Agencija Fitch procjenjuje da će Slovenija morati dodati još osam posto BDP-a da pokrije manjak bančinog kapitala. To bi se moglo dogoditi kad bi slovenska vlada mogla sama privući financiranje iz inozemstva, no i nju su strani investitori ostavili kratkih rukava zahvaljujući trima godinama visokih proračunskih deficita i rastućoj zaduženosti uglavnom zbog teškoća banaka. Slovenija je još jedna žrtva opasne povezanosti slabih banaka sa slabim vladama, što krizu eura čini još nepodnošljivijom. U još jednoj poznatoj priči ta zemlja plaća cijenu za privredni polet koji se oteo kontroli.

Ako Slovenija poklekne, bit će to prva postkomunistička zemlja eurozone kojoj treba pomoć je njena nemogućnost da privuče više stranih investicija. Slovenska masa inozemnih direktnih investicija je znatno niža no u Slovačkoj. Bez obzira hoće li sve ovo završiti uzimanjem novca spasa ili ne, slovenska će vlada biti prisiljena krenuti u bolne reforme ako želi uspjeti u okviru ovog kluba. To nisu dobre vijesti ni za nas. Krizom u Sloveniji smanjuju se naše, doduše nevelike, šanse za proširenje trgovinskih veza, a treba očekivati i smanjenje prihoda od dolazaka slovenskih turista. Iako se ne radi o naročito velikim iznosima, u sadašnjoj situaciji svaki nam je prihod dobrodošao. Nadajmo se boljemu.

20 SVIJET FINANCIJA

( 7,2 mlrd kn

ukupna neto dobit u svim djelatnostima

Privredni vjesnik Broj 3741, 27. kolovoza 2012.

( 2,7 mlrd kn

neto gubitak građevinarstva

Prerađivačka industrija u 2011. godini

Rekordna neto dobit od 6,6 milijardi kuna Od ukupno 98.530 hrvatskih poduzetnika obveznika poreza na dobit - bez banaka, osiguravateljskih društava i ostalih financijskih institucija - njih 57.244 poslovalo je s dobiti, a 41.286 s gubicima

rema podacima Financijske agencije u poslovnoj 2011. godini, od ukupno 98.530 hrvatskih poduzetnika obveznika poreza na dobit - bez banaka, osiguravateljskih društava i ostalih financijskih institucija - njih 57.244 ili 58,1 posto poslovalo je s dobiti, a 41.286 (41,9 posto) završilo je poslovanje s gubicima. Od ukupnog broja dobitaša najviše je poduzetnika iz trgovine, njih 16.569 (28,9 posto), slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa 9667 poduzetnika (16,9 posto) te prerađivačka industrija sa 7541 poduzetnikom (13,2 posto) i građevinarstvo sa 6119 poduzetnika (10,7 posto). Redoslijed prvih četiriju djelatnosti u kojima je naj-

veći broj gubitaša u 2011. godini je sljedeći: na prvom je mjestu trgovina sa 11.148 (27 posto) gubitaša, zatim djelatnost građe-

Pozitivne rezultate poduzetnika koji su poslovali s dobiti znatno su smanjili poduzetnici u djelatnostima koje su lani imale neto gubitak vinarstva sa 6232 poduzetnika (15,1 posto), dok su na trećem mjestu stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa 4678 poduzetnika (11,3 posto) te prerađivačka industrija sa 4276 poduzetnika (10,4 posto). Analiza podataka za protekle godine o visini

ostvarene dobiti i gubitka nakon oporezivanja te njihova salda - konsolidiranog financijskog rezultata ili neto dobiti sektora, potvrdila je da su najvažniji sektori prerađivačka industrija, građevinarstvo, trgovina, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti te informacije i komunikacije. U 13 djelatnosti u 2011. godini ostvarena je neto dobit razdoblja, dok je u njih šest ostvaren neto gubitak razdoblja. Ostvarena je ukupna neto dobit u svim djelatnostima od 7,2 milijarde kuna, što je, u odnosu na 2010. godinu, povećanje od 210,1 posto. Kada se analizira konsolidirani financijski rezultat (saldo dobiti i gubitka) ili neto dobit sektora u 2011., na prvom je mjestu prerađivačka industrija sa 6,6 milijardi kuna, potom

djelatnosti informacija i komunikacija sa 2,4 milijarde kuna, slijedi trgovina sa 1,2 milijarde kuna neto dobiti te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti koje su lani imale 1,1 milijardu kuna neto dobiti. Brodogradnja pridonijela dobrom rezultatu Prerađivačka industrija je u 2011. godini imala 12,9 milijardi dobiti i 6,2 milijarde gubitaka te 6,6 milijardi kuna neto dobiti. Rezultat je to, ponajprije, pozitivnog poslovanja brodogradnje nakon povećanja prihoda zbog izvlaštenja imovine odlukom hrvatske vlade. Informacije i komunikacije tradicionalno imaju neto dobit pa je u 2011. godini ona iznosila 2,4 milijarde kuna (dobit od 3,3 mi-

lijarde kuna i 909 milijuna kuna gubitka). Pozitivne rezultate poduzetnika koji su poslovali s dobiti znatno su smanjili poduzetnici u djelatnostima koje su prošle godine imale neto gubitak. To su građevinarstvo sa 2,7 milijardi kuna, poslovanje nekretninama sa 1,7 milijardi kuna neto gubitka i djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 1,3 milijarde kuna neto gubitka. Prerađivačka industrija ostvarila je 39,2 posto udjela u ukupnoj dobiti i 24,3 posto ukupnih gubitaka, trgovina 16,2 posto udjela u ukupnoj dobiti i 16,3 posto ukupnih gubitaka, a informacije i komunikacije 9,9 posto udjela u ukupnoj dobiti i 3,5 posto ukupnih gubitaka.

Osnovne karakteristike poslovanja poduzetnika po djelatnostima u 2011. godini su: znatno bolji financijski rezultati prerađivačke industrije zbog jednokratnih uplata u brodogradnju, povećanje neto gubitka u građevinarstvu, nešto veća neto dobit u informacijama i komunikacijama, znatno manja neto dobit u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, znatno smanjenje dobiti kod stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti te relativno visoko smanjenje neto gubitka u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (neto gubitak od 1,3 milijarde kuna u 2011. godini, nakon 1,7 milijardi kuna neto gubitka u 2010. godini), ističu u Fini. (V.A.)

Hrvatska narodna banka

Međunarodne pričuve 11,6 milijardi eura U odnosu na srpanj prošle godine, međunarodne su pričuve više za 3,6 milijardi kuna, dok u odnosu na kraj prošle godine bilježe rast od gotovo tri milijarde kuna

rema prvim podacima Hrvatske narodne banke, njena je ukupna aktiva tijekom srpnja zabilježila blagi pad u odnosu na lipanj. Tako je potkraj srpnja ukupna aktiva središnje banke iznosila 87,28 milijardi kuna, pri čemu je inozemna aktiva iznosila 87,27 milijardi kuna ili 11,6 milijardi eura, što je pak za 115 milijuna kuna ili 0,1 posto manje nego potkraj lipnja.

Iako se od svibnja međunarodne pričuve smanjuju, u odnosu na isto razdoblje prošle godine još uvijek su na višoj razini. U odnosu na srpanj prošle godine međunarodne su pričuve više za 3,6 milijardi kuna ili 4,3 posto, pri čemu je na njihov kunski izraz utjecalo slabljenje kune u odnosu na euro i dolar za 0,9 posto, odnosno za 17,4 posto. U odnosu na kraj prošle godine bilježe rast od gotovo tri milijarde kuna (3,5

posto), pri čemu je najveći rast zabilježen u travnju, što je najvjerojatnije rezultat kupoprodajnih aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja euroobveznice (1,5 milijardi

dolara). Time je, uz kupnju deviza od države nakon izdanja 764 milijuna eura eurskih trezorskih zapisa u veljači, višestruko nadoknađeno smanjenje međunarodnih pričuva zbog četiri devizne intervencije u iznosu od 724 milijuna eura u prvoj polovini ove godine. Pričuve pokrivaju obveze U travnju su međunarodne pričuve dosegnule najvišu razinu u ovoj godini

(93,9 milijardi kuna), nakon čega su se smanjivale primarno uslijed smanjenja oročenih depozita u stranim bankama. Iznos međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga. “Prema našim procjenama, međunarodne pričuve će i ove godine nastaviti odgovarati vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od

sedam i pol mjeseci (minimalno optimalna razina je tri). S druge strane, prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga, one u potpunosti pokrivaju obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja prvog tromjesečja 2013. Trenutačni iznosi međunarodnih pričuva dostatni su za uspješno provođenje monetarne politike, odnosno održavanje stabilnog tečaja EUR/HRK”, ističu analitičari RBA. (V.A.)

www.privredni.hr Broj 3741, 27. kolovoza 2012.

( 1,8 mlrd kn

*vijesti Polovina poslovnih subjekata bez zaposlenih

premija za osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila

Osiguranje u sedam mjeseci

Bruto premija 5,6 milijardi kuna U skupini neživotnih osiguranja premija je nešto viša od 4,26 milijardi kuna, dok u skupini životnih osiguranja iznosi 1,36 milijardi kuna

rema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje u sedam mjeseci 2012. godine, 27 društava za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 5,6 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini smanjenje od jedan posto.

porastom u odnosu na isto razdoblje prethodne godine od 4,8 posto; životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik sa zaračunatom premijom od 80,24 milijuna kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 1,43 posto uz pad

Neživotna osiguranja U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 75,81 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija je nešto viša od 4,26 milijardi kuna što je dvopostotno smanjenje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Najzastupljenija vrsta osiguranja i dalje je osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 1,8 milijardi kuna. Bruto premija zaračunata u toj vrsti osiguranja povećana je na godišnjoj razini za 1,1 posto s udjelom od 42,39 posto u premiji neživotnih osiguranja te 32,13 posto u ukupno zaračunatoj premiji. U obveznom osiguranju vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama premija je u godinu dana porasla za 1,1 posto i iznosi 1,79 milijardi kuna. Uz to, zabilježen je, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, porast broja ugovora tih osiguranja za 2941 ili 0,2 posto. Prosječna premija, pak, iznosi 1485,49 kuna te je 3,8 posto viša u

Na godišnjoj razini premija je smanjena za jedan posto odnosu na isto razdoblje 2011. godine. Životna osiguranja U skupini životnih osiguranja zaračunata bruto premija u sedam ovogodišnjih mjeseci iznosi 1,36 milijardi kuna ili 2,2 posto više negoli prije godinu dana. U ukupnoj pre-

miji životna osiguranja sudjeluju sa 24,19 posto (dok je u lanjskom razdoblju udio u ukupno zaračunatoj premiji bio 23,44 posto). Prema strukturi, najveći udio ima klasično životno osiguranje s premijom od 1,17 milijardi kuna, što je na godišnjoj

razini povećanje od 2,2 posto, a koje u skupini životnih osiguranja sudjeluje sa 86,44 posto, te u ukupnoj premiji sa 20,91 posto. Slijede dodatna osiguranja uz životno osiguranje sa zaračunatom premijom od 94,45 milijuna kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 1,68 posto te

od 0,8 posto; rentno osiguranje sa zaračunatom premijom od 5,2 milijuna kuna uz pad od 2,7 posto; te osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja sa zaračunatom premijom od 4,61 milijun kuna i padom od 6,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. (V.A.)

Premija neživotnih osiguranja za srpanj 2012.

Premija životnih osiguranja za srpanj 2012.

(u tisućama kuna)

Allianz Basler Zagreb BNP Paribas Cardif Croatia Croatia zdr. Euroherc Generali Grawe Helios VIG HKO HOK Izvor Jadransko Kvarner VIG Merkur Sunce Triglav Uniqa Velebit Victoria

Agram živ.

U Hrvatskoj su potkraj lipnja bila registrirana 288.972 poslovna subjekta od kojih je 134.110 ili 47,5 posto bilo aktivnih, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Pritom su najveći udio i aktivnost imala trgovačka društva, kojih je koncem lipnja bilo zabilježeno 158.349. Od njih je aktivnih bilo 112.485 ili 71 posto od svih registriranih trgovačkih društava. Od ukupno aktivnih pravnih osoba, kojih je u lipnju bilo 134.110, njih 63.757 ili 47,5 posto nije imalo zaposlenih. Stabilne cijene najma uredskih prostora U Zagrebu se u drugoj polovini ove godine očekuje rast stope neiznajmljenih uredskih prostora, ali i stabilne cijene najma, prognoze su tvrtke Colliers International Hrvatska. To je lokalna podružnica jednog od vodećih svjetskih ponuditelja poslovnih prostora. Iz te tvrtke također napominju kako će se ove godine na tržištu naći dodatnih 113.000 četvornih metara uredskog prostora čime će se zalihe tog prostora popeti na 859.000 četvornih metara.

Allianz Basler Zagreb Croatia Erste VIG Generali Grawe Helios VIG KD Life Kvarner VIG Merkur Societe G. Triglav Uniqa

VII. 2011. VII. 2012.

Velebit živ. Victoria živ. Wüstenrot živ.

0 500.000 Izvor: HUO

1.000.000

1.500.000 2.000.000

0 50.000 Izvor: HUO

100.000

150.000

200.000

250.000

Pad imovine dioničkih fondova U srpnju je prekinut pozitivan trend rasta imovine fondova iz prethodnih mjeseci te je ona zabilježila pad, prije svega zbog snažnog pada imovine novčanih fondova. Ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom potkraj srpnja je, prema podacima HANFA-e, iznosila 11,417 milijardi kuna, što je u odnosu na kraj lipnja pad od 9,15 posto ili 1,15 milijardi kuna.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3741, 27. kolovoza 2012.

Tržište novca Zagreb

Promijenjen odnos ponude i potražnje novca Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

u mil. kn

rganizirano trgovanje sudionika na Tržištu novca Zagreb tijekom kolovoza znatno je napetije budući da je promijenjen odnos ponude i potražnje novca. Zbog sezonskog utjecaja potražnja za kratkoročnim pozajmicama značajno nadilazi ponudu, dok je ponuda deviza u porastu. Rastu potražnje pridonosi i činjenica što je razdoblje održavanja obvezne pričuve na sredini, te depozitne institucije teže tome da što prije ispune potreban

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

500

20.8.’12. - 24.8.’12.

13.8.’12. - 17.8.’12.

400

300 2 200 1

100 0

20.8.2012.

21.8.2012.

22.8.2012.

prosjek sredstava na računima. U ovakvim okolnostima kratkoročna kamatna stopa izložena je rastu, te je u prošlome tjednu povremeno prelazila razinu od tri posto. Ponuda novca se gotovo

23.8.2012.

24.8.2012.

ponedjeljak

utorak

na kraju dana u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Prosječna tjedna dnevna kamatna stopa iznosila je 2,42 posto, dok je prosječna tjedna prekonoćna kamatna stopa iznosila 2,38 posto. Nakon stanke od tri

svakodnevno i u potpunosti usmjerava korisnicima pozajmica. Unatoč tome, značajan dio potražnje ostaje nenamiren. Zbog smanjene ponude i atraktivnije kamatne stope na novčanom tržištu, vrlo mali dio dnevnih viškova usmjerava se

srijeda

četvrtak

petak

tjedna, Ministarstvo financija objavilo je aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima za 28. kolovoza. Planirani iznos izdanja zapisa u kunama je 700 milijuna, i to na rok od 91 dan 200 milijuna kuna, na rok od 182 dana 100 milijuna kuna i naj-

više je planirano na rok od 364 dana 400 milijuna kuna, te 70 milijuna eura. S obzirom na to da je u ovom razdoblju došlo do povećanja kamatne stope, realno je očekivati da će prinosi po svim dospijećima rasti. U sljedećem razdoblju očekujemo stabilizaciju kamatnih stopa uz zadržavanje potražnje za kratkoročnim pozajmicama. Budući da je turistička sezona na izmaku, postupno će se u sustav vraćati gotovina koja se tijekom ljeta u većoj mjeri trošila. U tom smislu će i ponuda novca zauzimati trend rasta, koji će slijediti i kratkoročna kamatna stopa.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Pad vrijednosti kune

Vrijednost Mirexa stagnira

Kuna je proteklog tjedna oslabjela prema euru za 0,49 posto. Potkraj tjedna tečaj eura iznosio je valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

6,213665

CAD

kanadski dolar

6,018926

JPY

japanski jen (100)

7,608647

CHF

švicarski franak

6,237468

GBP

britanska funta

9,470163

USD

američki dolar

5,974754

EUR

euro

7,489952

EUR

primjena od 25. kolovoza 2012. 20.8.

Izvor: HNB

kuna. No, potkraj proteklog tjedna na vrijednosti je izgubio američ-

7,489952 kune. Prema kuni porasla je i vrijednost švicarskog franka, za 0,50 posto na 6,237468

7.50

21.8.

22.8.

23.8.

ki dolar, i to 1,06 posto. Tečaj dolara u petak je iznosio 5,974754 kune.

USD

6.04

CHF

6.25

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

7.49

6.02

6.24

167

7.48

6.00

6.23

166

7.47

5.98

6.22

165

7.46

5.96

6.21

7.45

5.94

6.20

24.8.

20.8.

21.8.

22.8.

23.8.

24.8.

20.8.

21.8.

22.8.

23.8.

24.8.

Međunarodno tržište kapitala

Investitori čekaju razvoj gospodarske situacije Iako su američki terminski indeksi potkraj proteklog tjedna blago ojačali, ipak u petak nisu jasno ukazivali na smjer kretanja cijena dionica na Wall Streetu. Naime, investi-

tori i dalje nemaju jedinstveno mišljenje o tome hoće li Sustav federalnih rezervi (Fed) američke središnje banke uskoro uvesti nove mjere popuštanja monetarne politike.

5900

13400

5860

FTSE 100

13320

Osim toga, investitore su zabrinjavali i loši podaci o industrijskoj aktivnosti u Kini i eurozoni. Iako je industrijska aktivnost u eurozoni u kolovozu blago porasla, preliminar3100

Dow Jones

3090

5820

13240

5780

13160

3070

5740

13080

3060

20.8. 3550 3520

21.8.

22.8.

23.8.

24.8.

CAC40

3050 20.8.

7100 7060

21.8.

22.8.

23.8.

24.8.

20.8. 9250

DAX

9210

3490

7020

9170

3460

6980

9130

3430

6940

9090

3400

6900

9050

20.8.

21.8.

22.8.

23.8.

24.8.

NASDAQ

3080

13000

5700

20.8.

21.8.

22.8.

23.8.

24.8.

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, proteklog je tjedna neznatno pala u odnosu na tjedan ranije. Podsjećamo da je tjedan ranije njegova vrijednost iznosila 166,4103 boda, a potkraj proteklog tjedna 166,4087 bodova.

21.8.

22.8.

23.8.

24.8.

23.8.

24.8.

NIKKEI 225

20.8.

21.8.

22.8.

ni indeks te proizvodnje je i dalje ispod 50 bodova te ukazuje na stezanje privatnog industrijskog sektora. Stručnjaci smatraju kako Fed u rujnu ipak neće pokrenuti novi krug kvantitativnog popuštanja monetarne politike nego pričekati razvitak gospodarske situacije. Čeka se i na razvoj situacije u Grčkoj. Naime, njemačka kancelarka Angela Merkel je nakon prošlotjednog sastanka s grčkim premijerom Antonisom Samarasom rekla kako želi ostanak Grčke u eurozoni, ali da ta zemlja mora ispuniti postavljene ciljeve reforme.

164

164 23.7.

3.8.

13.8.

23.8.

20.8.

21.8.

22.8.

23.8.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 23.8.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

171,8159 170,1613 154,7289 163,8489 166,4087

180,7084 205,8351 121,2206 141,5117 146,6762 153,7061 100,4116 110,4775 195,5726 190,9326 205,3959 148,8519 126,5740 106,2630 166,1146 111,0799 122,0874 173,8791 152,4586 126,8461 108,2529 141,8715

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3741, 27. kolovoza 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 1022 milijuna kuna

Najtrgovanija dionica Diokija Marko Repecki www.hrportfolio.hr

roteklog je tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet iznosio 43,846 milijuna kuna što Top 10 po prometu Dioki d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Europlantaže d.d. INA-industrija nafte d.d. Vukovarski poljopr. Ind. kombinat d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Adris grupa d.d. (red.) Agromeđimurje d.d. Luka Rijeka d.d. Riviera Adria d.d.

je porast od 59,51 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je 0,82 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.690,55 bodova. Crobex10 tjedan je završio na 915,90 bodo-

tjedna promjena +26,18% -1,46% 0,00% 0,00% -3,69% -0,69% -0,68% 0,00% +5,27% +0,08%

zadnja cijena 20,82 203,00 750,00 4.100,00 87,63 215,50 235,00 500,00 120,01 13,00

promet 6.639.284,42 6.128.284,67 3.375.000,00 1.720.544,05 1.389.757,65 1.253.070,76 1.144.635,04 1.108.500,00 1.042.102,66 965.652,93

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 43.846.037,64 kn

va što predstavlja pad od 0,77 posto. Najviše se trgovalo dionicom Diokija, kojom je ostvareno 6,639 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 20,82 kune što je porast od 26,18 posto. Ova 10 dionica s najvećim rastom cijene Maistra d.d. Elektropromet d.d. Dioki d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Istraturist Umag d.d. ZIF Quaestus nekretnine d.d. Podravska banka d.d. Prehrambeno ind. kombinat d.d. Tankerska plovidba d.d. Magma d.d.

dionica ujedno je i najveći dobitnik među 10 najtrgovanijih dionica. Najveći gubitnik među najtrgovanijima je dionica Vupika koja je pala za 3,69 posto te je trgovanje

tjedna promjena +36,03% +29,03% +26,18% +20,14% +18,46% +12,50% +11,00% +10,61% +9,07% +7,69%

zadnja cijena 59,99 20,00 20,82 889,00 122,00 27,00 333,00 219,00 599,90 0,70

a slijedi ga C-Zenit s padom od 2,44 posto. Najuspješniji kod mješovitih fondova bili su Agram Trust i AC GBEM, oba s porastom od 0,27 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je fond KD Balanced kojem je vrijednost udjela smanjena za 2,35 posto, a slijedi OTP uravnoteženi s padom od 1,16 posto. Najuspješni-

trgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a tri su zabilježile porast cijene.

tjedna promjena

24.161,80 4.000,00 6.639.284,42 78.381,12 90.425,32 1.728,00 3.330,00 35.158,00 58.191,37 6.725,21

Varteks d.d. ZIF Breza d.d. Centar banka d.d. (povl.) Brodomerkur d.d. Validus d.d. Hoteli Podgora d.d. Franck d.d. Arenaturist d.d. Genera d.d. Jadransko osiguranje d.d.

-22,02% -19,34% -18,92% -18,33% -15,71% -14,95% -14,78% -12,94% -12,61% -11,35%

Sunčani krediti OTP banke

ji kod obvezničkih fondova bili su OTP euro obveznički (+0,97 posto) i

Erste Bond (+0,66 posto). Najveće padove kod obvezničkih fondova imali su Raiffeisen Bonds (-0,58 posto) i PBZ Bond fond (-0,56 posto). Novčani fondovi zabilježili su uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji su bili HPB Euronovčani i Locusta Cash, oba s porastom od 0,08 posto. (M.R.) od 17. - 23. kolovoza 2012. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€

95,0835

-0,58

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

11,9714 8,5180 113,4500 110,6400 133,7500 61,6595 11,3374 126,3464 44,4600 62,5789 76,1195 66,5100 91,1620 89,4800 19,6471 40,2744 29,9332 21,5697 62,4687 47,6284 58,5694 67,0895 97,5165 12,1629 22,7600 6,3177 34,9152 89,2421 40,6775 485,0564 70,6526 75,5700 131,6632 91,0618 9,3253 103,1034 81,7399 87,0448 9,4916 92,6800 87,5181 99,9400 101,5048

-0,70 -1,35 -1,76 -1,30 -1,52 -0,85 -0,98 -2,09 -0,87 -0,82 0,00 -0,37 -1,77 -0,16 -0,03 -0,26 -0,44 -1,12 -0,43 -1,48 -0,69 0,17 -0,21 -0,48 -0,61 -0,62 -0,96 -0,97 -2,44 -0,60 -0,87 -0,53 -1,25 0,34 0,13 -1,10 -2,81 -0,63 -1,78 -2,30 3,28 -0,69 -0,46

Valuta

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn €

104,7100 133,7200 92,0375 10,2993 127,5700 111,0757 79,8600 90,9741 7,6899 76,4567 4,6862 60,0723 9,1442 114,7671 103,2900

0,21 0,08 -0,93 -0,58 -0,69 -0,57 0,04 -1,16 -2,35 -0,36 -0,55 0,27 0,27 -0,28 -0,69

€ € € € € kn € €

176,3900 11,8349 179,4900 133,4184 135,5500 173,5796 132,3978 117,6753

-0,19 0,21 -0,58 -0,56 0,66 0,30 0,21 0,97

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

138,2108 170,1271 145,4120 132,0404 152,0800 144,9700 144,8370 127,2039 138,0677 128,1856 121,6025 11,3024 114,0631 84,6262 111,2300 103,7041 102,7400 102,5687 1249,5556

0,06 0,04 0,03 0,07 0,03 0,05 0,06 0,02 0,06 0,06 0,06 0,07 0,07 -0,67 0,05 0,06 0,06 0,08 0,08

Valuta

MJEŠ OVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

tjedna promjena -0,82% -0,77% +0,43% +0,52%

zadnja cijena 11,30 11,30 150,00 297,00 1,18 17,01 415,00 90,43 54,01 2.836,00

promet 28.375,31 4.520,00 6.579,93 7.128,00 8.506,00 1.411,30 17.153,02 39.579,96 20.734,69 19.852,00

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

VB SMART

završila na 87,63 kune. Njome je trgovano u vrijednosti od 1,389 milijuna kuna. Devet od 10 naj10 dionica s najvećim padom cijene

Uglavnom pad vrijednosti udjela

Naziv(fond)

zadnja vrijednost 1.690,5500 915,9000 96,6229 111,7148

promet

INVESTICIJSKI FONDOVI

Proteklog su tjedna 32 od ukupno 86 aktivnih fondova zabilježila porast vrijednosti udjela. Kod dioničkih fondova najuspješniji su bili Ilirika Gold (+3,28 posto) i NFD Aureus New Europe (+0,34 posto). Najveći pad kod dioničkih fondova imao je fond Ilirika Bric kojem je vrijednost pala za 2,81 posto,

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

OTP banka proširila je svoju kreditnu ponudu uvođenjem stambenih kredita za niskoenergetski dom. Krediti se odobravaju u visini od 5000 do 250.000 eura, a kamatna stopa iznosi 4,49 posto. Ona je fiksna za prve dvije godine otplate, dok je promjenjiva za preostalo razdoblje otplate kredita te iznosi 5,95 posto. Ti tzv. sunčani krediti OTP banke namijenjeni su kupnji stana ili kuće energetskog razreda B, A i A+ te za poboljšanje energetske učinkovitosti financiranjem troškova izrade raznih projekata. Povećana dobit stambenih štedionica Pet stambenih štedionica aktivnih na hrvatskom tržištu u šest mjeseci ove godine ostvarilo je 38,35 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja što je gotovo dva i pol puta više nego u prvoj polovini prošle godine. Prema podacima HNB-a, najveću dobit od 16,3 milijuna kuna imala je Prva stambena štedionica, članica grupe Zagrebačka banka. Slijede Wüstenrot stambena štedionica sa 11,09 milijuna kuna dobiti, PBZ stambena štedioni-

ca s dobiti od 11,08 milijuna kuna, te HPB stambena štedionica sa 3,94 milijuna kuna dobiti. Porast broja transakcija Erste banke Erste&Steiermärkische Bank tijekom lipnja i srpnja na svojim je bankomatima zabilježio ukupno 2,7 milijuna transakcija u iznosu od 2,2 milijarde kuna što je 4,7 posto više u broju i 8,6 posto više u volumenu transakcija u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći broj, gotovo milijun transakcija, u iznosu od oko 745 milijuna kuna, napravljen je u Primorsko-goranskoj županiji gdje je postavljeno 149 bankomata Erste banke. Rast nezaposlenosti u srpnju

Nakon četiri mjeseca smanjivanja nezaposlenosti na mjesečnoj razini, srpanj je ponovno donio njen rast. Tako je, prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti porasla na 17,5 posto. U lipnju je iznosila 17,3 posto. Njen rast rezultat je porasta broja nezaposlenih dijelom zbog izostanka značajnijeg sezonskog zapošljavanja.